Pv 3904

| BLAGDANSKA POTROŠNJA | SUPERPRODAVAČ | INOVATORI | NOVE KOLUMNE |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

30. studenoga 2015., godina LXII, broj 3904

PV ANALIZA: PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

Hrvatska je već mogla biti snažno transportno čvorište Industrija mesa Matijević

PRIČA S RAZLOGOM: MIREO

Hrvatska navigacijska rješenja u više od 70 zemalja

SKLUZI EK

Petar Matijević

SNIK JE

intervju

REDNI V IV

O ZA PR VN

Hendalovo istraživanje o novim tehnologijama

Nove tehnologije su važne, ali se sporo uvode

retplatite se na tiskano P izdanje Privrednog vjesnika!

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

sadržaj

3904 / 30. studenoga 2015.

6

EKSKLUZIVNO ZA PV: Hendalovo istraživanje 6

Nove tehnologije su važne, ali se sporo uvode Iako među poduzetnicima postoji svijest o koristi novih tehnologija u poslovanju, percepcija njihova benefita relativno je neiskorištena

Konferencija CFO 9

Promjene nose nagradu Želimo nove tehnologije, ali ne i puno ulagati u njih

12

Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa Matijević Prevagnule su emocije - kupio sam svoju očevinu

INTERVJU

PV ANALIZA

32

Tijekom prosinca najviše se kupuju hrana i piće, igračke, knjige, elektronička oprema, božićne dekoracije...

18

Prijevoz i skladištenje Da ima razumijevanja, Hrvatska bi već bila snažno transportno čvorište

24

Stanje u Virovitičko-podravskom gospodarstvu Umjesto da preveniraju, inspektori dolaze represivno djelovati

AKTUALNO

SUPERPRODAVAČ 2015.

12

26

Osmijeh i preporuke privlače kupce Danas je važno stvoriti i dodanu vrijednost koja će vas razlikovati od konkurencije

32

Za blagdane će se potrošiti 11,5 milijardi kuna Samo pet posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala bi ‘ljekovit’ učinak na hrvatsko gospodarstvo

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Petar Matijević

PRIČA S RAZLOGOM 34

Mireo - softverska tvrtka iz Zagreba Sasvim tipično netipični

37

Ipak oporavak tržišta nekretnina?

Ove godine bilježi se porast potražnje za kvalitetnim uredskim prostorima

KOLUMNA: DLANOM O DLAN

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ivan Dropuljić

Kako do vinske premier lige?

Svaki vinar koji je napravio vrhunski proizvod nema problema s plasmanom vina bez obzira na njegovu cijenu

O

Ivan Dropuljić, direktor Festivala VINOcom

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

duvijek je vino zauzimalo značajno mjesto u gastronomiji, ali i načinu života. Nakon cjelogodišnjeg rada u vinogradu, na berbi su se okupljali domaćini, rodbina i prijatelji, pa se uz pjesmu i veselje bralo grožđe. No, to je bio samo dio posla jer je nakon vinogradarskog, na red došao vinarski posao i stavljanje mošta, kasnije vina, u bačve. Taj se proces razvijao stoljećima, pa se danas možemo pohvaliti dobrim vinima. No, da bi se vino promoviralo na dobar način, potrebno je veliko znanje promotora vina. Suvremeni vinski konzumenti žele dobiti informacije o vrstama i kvaliteti vina, posebice ako im to netko dobro prezentira. Svi znamo otići na internet i saznati informacije koje nas zanimaju, no ipak treba imati dovoljno znanja kako bi se ispričala dobra priča o nastajanju vina. Potrošače zanima cijeli proces od sastava tla na kojem raste vinova loza, njege grožđa, pa do toga što se sve dodaje u vino prije njegova punjenja u butelje i boce. Suvremeni potrošači vole znati što kupuju.

Bitno je znati i kako se prodaje vino. To se može usporediti s nogometnom ligom. Naime, igraju nogometne ekipe - selo protiv sela, grad protiv grada - ali postavlja se pitanje gdje je na kraju novac od transfera igrača i odigranih utakmica. Oni su, naravno, u premier ligi. Takva je situacija i u vinskoj industriji. Zna se tko prodaje skupe butelje po nekoliko stotina eura. To je figurativno rečeno, ali svi bi željeli doći u vinsku premier ligu. Kako bi došli do toga, potrošačima treba znati dobro predstaviti vino. Pritom se postavlja pitanje zašto bi neki turist, primjerice Nijemac, kupio neko hrvatsko vino? Nijemcima treba približiti hrvatska vina što se može učiniti raznim enološkim manifestacijama u njihovim gradovima. Hrvatska se može pohvaliti kvalitetom vina, ali u budućnosti trebamo raditi još kvalitetnija vina, ona koja su specifična za naše podneblje. Kada imamo neko kvalitetno vino, tada ga trebamo znati dobro prezentirati. Svaki vinar koji je napravio vrhunski proizvod nema problema s plasmanom vina, bez obzira na njegovu cijenu, jer potrošači znaju prepoznati kvalitetu i nije im teško platiti i više, ako znaju da će dobiti ono što traže. U proizvodnji vina posebno

4 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

je cijenjena tzv. boutique proizvodnja - riječ je o visokokvalitetnim vinima koja se proizvode u malim serijama i količinama, ali postižu visoke cijene. Ipak, cijena hrvatskih vina u prosjeku se kreće od 20 do 40 kuna. Inače, kaže se kako dobar posao nosi dobro vino. To znači da poslovni partneri svoje poslove uglavnom sklapaju uz čašu dobrog vina.

Svaki posao treba odraditi s određenom dozom strasti, pa tako i proizvodnju vina Kako bi se unaprijedila proizvodnja i promocija vina, svake se godine u zagrebačkom hotelu Esplanade održava VINOcom, festival vina i hrane, na kojem sudjeluju ponajbolji vinari iz Hrvatske, regije i svijeta. Svi oni moraju imati mnogo strasti kako bi proizveli kvalitetno i vrhunsko vino. Ako toga nemaju, tada ni vino neće biti dobro tj. ako se vino proizvodi samo da se to odradi, onda to neće biti dobro vino.

Svaki posao treba odraditi s određenom dozom strasti, pa tako i proizvodnju vina. U proizvodnji vina u Hrvatskoj jedan dio treba odvojiti na eksperimentalna vina jer bez toga nema napretka u proizvodnji. Pritom ne smijemo podcjenjivati potrošače, posebice one koji se zaista razumiju u vino i u njemu uživaju.

Nažalost, ma koliko se trudili, još uvijek nismo prepoznati kao vinska zemlja i na tome trebamo još raditi. Osim toga, moramo poraditi i na unapređenju spajanja enologije i gastronomije jer je to trend u svijetu. Priča o vinu je vrlo lijepa priča koju treba nadograđivati. Vino je od nastanka čovječanstva izazov čovjeku, ono je nešto o čemu se oduvijek pričalo i pričat će se. Kaže se da se dobri ljudi okupljaju uz čašu vina. Uživatelje vina nije lako shvatiti jer oni imaju svoju filozofiju i na svoj način vide svijet. U vinskom svijetu nema agresivnosti. Zato - tko je rekao, živjeli?!

BROJKE, BROJKE

Struktura i trendovi prodaje brendova u 2015.

Najprodavaniji brendovi Hrvatska

BiH

Srbija

Slovenija

Mlijeko Kava Pivo Deterdženti za rublje Šamponi Pasta za zube Udio brendova u potrošačkoj košarici (košaricu čini: pivo, gazirana pića, sir, čokolada, kava, mlijeko, mineralna voda, jogurti, omekšivači rublja, deterdženti, higijenski ulošci, šamponi, paste za zube, dječje pelene)

HRVATSKA

58,9 posto lokalni brendovi 26,3 posto internacionalni brendovi 14,8 posto trgovačke robne marke

61,9 posto lokalni brendovi 35,7 posto internacionalni brendovi 2,4 posto trgovačke robne marke

U PREHRANI, DVIJE TREĆINE PRODAJE PRIPADA LOKALNIM BRENDOVIMA, OSIM U SLOVENIJI GDJE JE U NEPREHRANI DOMINACIJA NA STRANI INTERNACIONALNIH BRENDOVA Izvor: Nielsen

SLOVENIJA

SRBIJA

BiH

67,7 posto lokalni brendovi 29,2 posto internacionalni brendovi 3,1 posto trgovačke robne marke HRVATSKA

64,9%

BiH

58,8%

41,1 posto lokalni brendovi 29,3 posto internacionalni brendovi 29,7 posto trgovačke robne marke SRBIJA

69,5%

SLOVENIJA

71,4%

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 5

EKSKLUZIVNO za PRIVREDNI VJESNIK: Hendalovo istraživanje o no

Nove tehnologije su važne, ali se sporo uvode Najvažnijim prednostima uvođenja novih tehnologija 73,1 posto anketiranih poduzetnika smatra ubrzanje procesa, 64,3 posto snižavanje troškova, 61,1 posto navodi jednostavnost upravljanja, dok je za polovinu njih tehnologija bitna jer olakšava planiranje i osigurava bolju kontrolu piše Darko Buković bukovic@privredni.hr

H

rvatski poduzetnici ocijenili su ocjenom 3,99, dakle četvorkom, da su nove tehnologije i njihova primjena u poslovanju važni za tvrtku i ukupno poslovanje. Uglavnom je tehnologija važna za njih 37 posto, dok je vrlo važna za njih 40 posto. Najvažnijim prednostima uvođenja novih tehnologija 73,1 posto anketiranih

Važnost novih tehnologija u tvrtki 100% 75% 50%

40,0

37,0

25% 0%

6,1

5,5

Uopće nije važna

Uglavnom nije važna

11,5 Niti je važna, niti nije

Uglavnom je važna

Vrlo je važna

N=400

Prednosti novih tehnologija 0%

25%

50%

75%

Ubrzavanje procesa 64,3

Jednostavnost upravljanja

61,1

Olakšavanje planiranja

52,7

Bolja mogućnost kontrole Nešto drugo Nema prednosti

100%

73,1

Snižavanje troškova

52,3 3,4 1,2

6 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Najveći dio ispitanika, njih 88,3 posto, u skoro vrijeme ne planira veće investicije u nove tehnologije

N=400

poduzetnika smatra ubrzanje procesa, 64,3 posto snižavanje troškova, 61,1 posto navodi jednostavnost upravljanja, dok je za polovinu njih tehnologija bitna jer olakšava planiranje i osigurava bolju kontrolu. Podaci su to iz istraživanja o mišljenju vlasnika i menadžera o važnosti novih tehnologija i njihovom utjecaju na poslovne procese u tvrtkama koje je ekskluzivno za Privredni vjesnik provela agencija Hendal. Istraživanje je provedeno među 400

ovim tehnologijama

Korištenje novih tehnologija DA NE

Korišteni programi 0%

25%

Programi specifični za djelatnost

30,9%

11,2

Za skladište

poduzeća, velikih, srednjih i malih, uz zastupljenost uzorka kako po djelatnosti tako i po regionalnom ključu.

Direktorica Hendala Marijana Plovanić predstavila je rezultate na konferenciji CFO - Promjene nose nagradu, koju su u Zagrebu organizirali Finance poslovna akademija i Privredni vjesnik, uz partnerstvo s tvrtkom Canon Adria.

Istraživanje je pokazalo da samo trećina korisnika aktivno koristi nove tehnologije u svom radu. Gledano po korištenim programima, razvidno je da se najviše, 38 posto novih tehnologija nalazi u primjeni specifičnoj za djelatnost, gotovo četvrtina za financije, računovodstvo, daljnjih gotovo 13 posto za program upravljanja odnosima s kupcima (CRM). Zanimljivo je da je 6,3 posto programa vezano uz program praćenja radnog vremena kao novog ulaganja u tehnologiju.

100%

24,4

CRM

N=400

75%

38,0

Za financije, računovodstvo 69,1%

50%

8,9

Za radno vrijeme

6,3

Vlastiti programi

6,2

N=123

Vrijeme uvođenja novih programa 100% 75% 50% 25% 0%

27,3

25,7

U zadnje dvije godine

23,8

Prije 3-5 godina

15,3

6-10 godina

Više od 10 N=123 godina

Okvirna visina ulaganja 100% 75%

48,8

50% 25% 0%

17,4

18,0

Do 10.000 kuna

10.00150.000 kn

10,6 50.001100.000 kn

5,2 Više od 100.000 kn

Ne želi reći N=123

Korištenje potpore 100%

89,9 Ministarstva/gradovi/ županije: 75% Europski fondovi: 25%

75% 50% 25% 0%

10,1 Ne

Da

N=123

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 7

Hendalovo istraživanje o novim tehnologijama

Planiranje uvođenja novih tehnologija DA NE

88,3%

11,7%

Planirana ulaganja 100% 75% 50%

43,8

33,4

25% 0% N=277

Do 10.000 kn

10,6

12,2

10.00049.999 kn

50.000 kn i više

Ne znam

N=32

Planiranje korištenja potpora 100% 75%

58,7

50%

41,3

25% 0%

Oni koji su ulagali u nove tehnologije najčešće su ulagali male iznose od 10.000 kuna, no većina njih je ulagala u tehnologije prije više od pet ili čak 10 godina, a samo 10 posto njih je koristilo potpore kod ulaganja. Od onih koji uopće nisu ulagali u tehnologiju njih 11,7 posto to namjerava učiniti i za to žele potrošiti desetak tisuća kuna te iskoristiti potpore, istaknula je Marijana Plovanić.

Ulaganje uz pomoć potpora i EU fondova

Istraživanje je pokazalo još jedan indikativan podatak. Naime, gotovo 50 posto anketiranih nije željelo reći koliko su uložili u nove tehnologije.

Ako gledamo razdoblje uvođenja novih programa, možemo zaključiti da je samo četvrtina onih koji su uveli takve novitete to učinila u zadnje dvije godine.

Dodatnih 27,3 posto njih ulagalo je pri-

DA

Iako među poduzetnicima postoji svijest o koristi novih tehnologija u poslovanju, percepcija njihova benefita relativno je neiskorištena.

Marijana Plovanić, direktorica Hendala

je tri do pet godina, 23,8 posto prije šest do 10 godina, a čak 15,3 posto onih koji su ulagali u nove tehnologije učinili su to prije više od 10 godina.

Za ocjenu je li podatak o 11,7 posto poduzetnika koji su spremni ulagati u novu

8 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

NE

N=32

tehnologiju loš ili katastrofalno loš, potrebno je ipak reći da je u istraživanom uzorku najveći broj malih i srednjih poduzetnika koji nisu zbog raznih, posebice financijskih okolnosti, spremni trenutačno ulagati znatna sredstva u nove tehnologije. Pritom će više od 50.000 kuna uložiti njih 12,2 posto, 10,6 posto će uspjeti izdvojiti između 10.000 i 50.000 kuna, dok će najveći dio, trećina onih koji planiraju ulagati, uložiti do 10.000 kuna.

Istodobno gotovo 60 posto njih planira iskoristiti neki vid potpore - ili kroz državne potpore, lokalni sustav ili kroz EU fondove.

Najveći dio ispitanih poduzetnika u skoro vrijeme ne planira veće investicije u nove tehnologije ili, iskazano u postocima, njih 88,3 posto.

Iako među poduzetnicima postoji svijest o koristi novih tehnologija u poslovanju, percepcija njihova benefita relativno je neiskorištena. Kako bi se povećalo korištenje, a time i unaprijedilo poslovanje u smislu povećanja efikasnosti općenito, potrebno je približiti nove tehnologije poduzetnicima dodatnom komunikacijom njihovih benefita i mogućnosti dobivanja sufinanciranja, zaključila je direktorica Hendala Marijana Plovanić.

Konferencija CFO Promjene nose nagradu

Želimo nove tehnologije, ali ne i puno ulagati u njih Cilj rada na upravljanju dokumentacijom je poboljšati dostupnost informacija, povećati mobilnost, povezati se s postojećim sustavima i pritom omogućiti zaštitu podataka uz smanjenje troškova, smatra Nick Camilleri, generalni direktor Avantecha piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z

adnjih godina bilježimo veliki pomak u odgovornosti koje dobivaju financijski direktori kompanija, istaknuo je Goran Sretenoski, generalni direktor Canon Adrije, na prošlotjednoj konferenciji CFO - Promjene nose nagradu, koju su organizirali Finance Poslovna akademija i Privredni vjesnik uz partnerstvo tvrtke Canon Adria.

“Na financijskim direktorima je često odgovornost vezana uz nabavu novih tehnologija, kao i povrat na uloženo i potencijal rasta uz njihovu primjenu.

Uvođenjem novih tehnologija moramo brinuti o sigurnosti, a uz to mora ići i znanje o tome kako bi se učinili pravi koraci za budućnost kompanija”, istaknuo je Sretenoski. Financijski direktori kompanija (CFO) sve više se nalaze

u središtu važnih poslovnih odluka, a njihov značaj i glas postaje sve važniji.

Spoznaje o inovativnim tehnologijama koje mogu poboljšati poslovanje tvrtke postaju im jedna od važnih zadaća.

Kako uz pomoć nove tehnologije donositi kvalitetnije poslovne odluke i time povećati učinkovitost poslovanja? Kako smanjiti troškove upravljanja informacijama i dokumentima? Kako povećati

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 9

Konferencija CFO - Promjene nose nagradu mobilnost, uspostaviti povezanost s postojećim sustavima a pri tome održati sigurnost podataka? - bile su neke od tema o kojima se govorilo na skupu.

Otpor sve manji

Bolna točka je pitanje sigurnosti poslovanja, a tiskani materijali i papir su najviše prihvaćeni načini komunikacije.

Igor Legac, Canon Croatia

Optimizacija troškova je dio puta do cjelovitog učinkovitog upravljanja, koje mora imati dugoročne efekte.

Uroš Ćamilović, BDO Business Advisory

Đurđica Jurić, dekanica RRIF Visoke škole za financijski menadžment, naglašava veliku važnost IT tehnologija za financijske direktore i financijski menadžment. “Obveza javne objave financijskih izvješća nam je omogućila da provjerimo stanje naših partnera i to bez naknade. Činjenica jest da je u financijama prisutan veći otpor uvođenju novih tehnologija nego u sektorima planiranja i analize ili u marketingu. No otpor je sve manji jer je bez tehnologija nemoguće pratiti stanje poslovanja”, ocijenila je Đurđica Jurić. Posebno se osvrnula na zakonodavno-pravni okvir i njegovo reguliranje sukladno novim tehnologijama te primjenu novog Zakona o računovodstvu počevši od 1. siječnja iduće godine. Kao jedan od uobičajenih primjera ponašanja navela je dostavu računa mailom, bez certificiranog elektroničkog potpisa na kojem su mnogi dosad navodili kako je račun pravovaljan bez potpisa i žiga. To je stajalo, ali to nije bilo niti jest pravovaljano, kazala je Đurđica Jurić dodavši kako su takve situacije sada regulirane novih zakonskim rješenjima.

Posebno bitnim smatra i implementaciju podataka iz javnih baza i datoteka u računu te automatiziranu provjeru, primjerice identifikacije PDV obveznika i broja u Europi jer bi to iznimno koristilo poduzetnicima.

Govoreći o transformaciji poslovanja kroz izazov digitalne transformacije, Igor Legac, partner menadžer Canon Croatije, premijerno je predstavio Business Insight, istraživanje

Tvrtke ne prate niti se dovoljno bave razvojem financijskog menadžmenta, ustvrdio je Igor Legac o razvoju procesa poslovanja na rastućim tržištima svijeta, rekavši kako tvrtke ne prate niti se dovoljno bave razvojem financijskog menadžmenta. Istraživanje je provedeno kroz 1000 intervjua, od kojih 400 s čelnicima tvrtki

10 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Goran Sretenoski, Canon Adria

Nick Camille

s područja Srednje i Istočne Europe. Zanimljiv je podatak da je među njima 100 intervjua s ljudima iz Hrvatske, dakle 10 posto. “Iako su financije važne za poslovanje svake tvrtke, posebno je važno i uvođenje tehnologija i ubrzavanje procesa. Bolna točka je pitanje sigurnosti poslovanja, a tiskani materijali i papir su najviše prihvaćeni načini komunikacije”, ustvrdio je Legac. Istaživanje je pokazalo kako 43 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da je korištenje printera nužno za njihovo poslovanje, dok samo njih 10 posto smatra da im neće bitno utjecati na posao ako ga ne budu imali. Većina tvrtki ne zna koliko ih stoji printanje dokumenata, a nemaju ni plan kako njime upravljati.

Veće korištenje virtualnih dokumenata

U idućoj će se godini, ako je suditi prema odgovorima, poduzetnici više koristiti virtualnim dokumenatima, posebice e-potpisom te će povećati automatizam i sigurnost djelomično kroz mrežne multifunkcijske uređaje i mrežne skenere, a djelomično uporabom sve sofisticiranijih softverskih i cloud rješenja. Jedna od bitnih odrednica poslovanja bit će, pokazuje istraživanje, uporaba tehnologije za rad na daljinu tj. uz uporabu smartphonea ili tableta.

Jedan od zanimljivih podataka iznesenih na skupu jest taj da 42 posto anketiranih kompanija u Hrvatskoj mjeri printing i s tim povezane troškove, što znači da smo relativno zrelo tržište. Na razini Europe to je zavidna razina s obzirom na to da je EU prosjek 26 posto. No, samo šest posto organizacija mjeri troškove na korisničkoj razini dok je u Europi taj prosjek 11 posto, a u Sloveniji čak 19 posto. Gotovo 85 posto korisnika u Hrvatskoj nema implementiran MPS (managed print solution) sustav koji

ri, Avantech

Đurđica Jurić, RRIF Visoka škola

omogućuje potpunu kontrolu nad ispisom, troškovima ali i svim korisnicima. Još uvijek smo žrtve niskog stupnja svjesnosti i neinformiranosti o benefitima optimizacije i uvođenja novih tehnologija, ocijenio je Legac.

Činjenica jest da je u financijama prisutan veći otpor uvođenju novih tehnologija, ocijenila je Đurđica Jurić Nick Camilleri, generalni direktor Avantecha, tvrtke koja se bavi tehnološkim savjetovanjem, smatra kako je cilj rada na upravljanju dokumentacijom poboljšati dostupnost informacija, povećati mobilnost, povezati se s postojećim sustavima i pritom omogućiti zaštitu podataka uz smanjenje troškova. “Ono što se nalazi u našim dokumentima vrlo je vrijedno i kad tome nemamo pristup, to postaje problem.

Upravo zato moramo naći način kako upravljati dokumentima i učiniti ih dostupnima i u slučaju nesreća”, upozorio je on. Zapitao se što bi se dogodilo da nema tehnologije ili da nam nije dostupan pristup potrebnoj dokumentaciji.

Iznio je primjer malteške Banke Valetta sa 1600 zaposlenih. Ona je pokrenula opsežni projekt kojim je željela tehnologije za upravlja-

nje informacijama i dokumentima integrirati u sve aspekte svojeg poslovanja te poboljšati usluge klijentima, povećati unutarnju spremnost i usklađenost revizije kao i zaštitu podataka i sigurnost. To je i postigla i pritom ostvarila i nekoliko značajnih prednosti: učinkovitost, automatizaciju i eliminiranje ljudske pogreške, kontinuitet poslovanja i mogućnost vraćanja u slučaju katastrofe. Sve to je povezano sa značajnim smanjenjem troškova i izravno je utjecalo na njihovo poslovanje jer se korisnicima sada mogu posvetiti brže, učinkovitije i bez odgode, kazao je Camilleri zapitavši prisutne što misle o odobravanju kredita i dobivanju svih ugovora elektronskim putem.

Financijski direktori brojnih tvrtaka okupili su se na konferenciji konferenciji CFO - Promjene nose nagradu

43%

ispitanika iz Hrvatske smatra korištenje printera nužnim u poslovanju

Provođenje je najteže

Za Uroša Ćamilovića, partnera za usluge poslovnog savjetovanja BDO Business Advisoryja, optimizacija troškova je dio puta do cjelovitog učinkovitog upravljanja, koje mora imati dugoročne efekte. “Cilj nam je da se s najmanje promjena postigne najviše. To se radi kroz inicijalni pregled i tržišnu analizu, dijagnostičku analizu i prijedlog mjera, te s onim najtežim - njegovim provođenjem. Sve to treba pratiti supervizija i prave informacije u pravo vrijeme”, smatra Ćamilović. Iznio je primjer primjene optimiziranog pristupa u tvornicu ambalaže, koji je doveo i do centralizacije pojedinih aktivnosti ali i outsourcinga, što je na kraju rezultiralo smanjenjem ukupnih troškova za sedam posto, ali i smanjenjem rashoda za dodatnih šest posto. Kod banke pak koja je negativno poslovala optimizacija je donijela više reda u procedurama nabave, sustava izvješćivanja, planova i budžetiranja, što je rezultiralo uštedom od tri posto ukupnih troškova nabave i ukupno dva posto operativnih troškova.

42%

anketiranih kompanija u Hrvatskoj mjeri printing

oko

85%

korisnika u Hrvatskoj nema implementiran MPS

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU PETAR MATIJEVIĆ, vlasnik Industrije mesa Matijević

U Srbiji sam napravio veliki iskorak koji je povukao srpsku mesnu industriju sigurno za 100 posto, kaže Matijević

12 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Prevagnule su emocije - kupio sam svoju očevinu Ova investicija nam otvara prozor u svijet s obzirom na to da je Hrvatska u Europskoj uniji, na tržištu na kojem vladaju surovi uvjeti. Mislim da je ovo za mene jedna ogledna kupnja kako bih isprobao svoju tvrtku, sebe i mogućnosti svoga menadžmenta i vidio možemo li se boriti na izbirljivom tržištu Zapadne Europe razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

J

edan od najagilnijih poduzetnika na području Srbije u segmentu poljoprivrede i prehrambene industrije, vlasnik Industrije mesa Matijević Petar Matijević iz Novog Sada, nakon više od dvije godine pregovaranja, postao je vlasnik 1500 hektara vrlo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u istočnoj Hrvatskoj. Riječ je o zemljištu, objektima i strojevima nekadašnjih poljoprivrednih zadruga Negoslavci i Stari Jankovci koje je kupio od hrvatskog poduzetnika Envera Moralića koji je zadnjih godina bio njihov vlasnik.

podrijetlom sam iz hrvatske, prije 20 godina sam došao iz zagreba, a odrastao sam u sremskim lazama Inače, Matijevića u srpskoj javnosti nazivaju “kraljem mesa” budući da u svojim pogonima dnevno proizvodi oko 180 tona mesnih prerađevina i svježeg mesa. Čak 90 posto tih proizvoda završi u više od 130 vlastitih maloprodajnih objekata na području Srbije. Matijević je i najveći srpski veleposjednik jer u vlasništvu ima više od 30.000 hektara oranica, uglavnom na području Vojvodine. Kompanija koja je osnovana 1994. godine sada zapošljava oko 2600 radnika. Proteklog tjedna je izazvao

pozornost u hrvatskoj javnosti kada je objavljeno kako je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj i time, prema nekim informacijama, postao najveći pojedinačni vlasnik oranica u Hrvatskoj.

Tim povodom je Privredni vjesnik razgovarao s Petrom Matijevićem.

n Iako Vas u srpskim poslovnim krugovima nazivaju “kraljem mesa”, u hrvatskoj javnosti ste slabo poznati. Nedavno ste kupili zemljište i pripadajuće zadruge u Hrvatskoj. Što će ta investicija značiti za daljnji razvoj Vaše kompanije?

- Ova investicija nam otvara prozor u svijet s obzirom na to da je Hrvatska u Europskoj uniji, dakle na jednom širokom, velikom tržištu na kojem vladaju surovi ekonomski uvjeti. Srbija je još donekle zaštićena i mislim da je ovo za mene jedna ogledna kupnja kako bih isprobao svoju tvrtku, sebe i mogućnosti svoga menadžmenta i vidio možemo li se boriti na izbirljivom tržištu Zapadne Europe koje će kod nas sigurno doći za pet do 10 godina. Ako ga dočekamo nespremni, naše će tvrtke završiti na smetlištu privrede. Upravo iz tih, ali i iz emotivnih razloga, jer sam podrijetlom iz Hrvatske, sam i kupio to zemljište. Prije 20 godina sam došao iz Zagreba, a odrastao sam u Sremskim Lazama kod Jankovaca i Negoslavaca. Nije to bilo jeftino ni malo, ali emocije su prevagnule jer sam kupio zemlju svoga oca koja je nekad unesena u zadrugu, i to je jedan od razloga.

Nadalje, time što imamo najviše poljoprivrednog zemljišta u Srbiji pokazali smo da imamo bolje agrotehničke mjere i da postižemo bolje rezultate nego ove poljoprivredne zadruge u Jankovcima i Negoslavcima. Zato i mislimo da

1994. god osnovana Industrija mesa Matijević

30 tvrtki

posluje u sustavu kompanije

1500 ha zemljišta

kupljeno u Hrvatskoj

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 13

ćemo unaprijediti proizvodnju u Jankovcima kad je riječ o ratarskom i stočarskom dijelu.

A budući da Hrvatska, za razliku od Srbije, ima subvencije, tu ćemo dobiti i subvencije i možemo aplicirati s novim projektima kod europskih fondova. Tu ćemo nešto raditi i ujedno mislimo da ćemo dobiti nova saznanja o poslovanju u Europi.

Ja sam počeo učiti o trgovini i ekonomiji već sa šest godina kad smo tata i ja prije 57 godina prodavali praščiće na sajmu.

n Planirate li i neke druge kupnje u Hrvatskoj ili u zemljama okruženja?

- Svakako da planiramo. Kompanija Matijević je multidisciplinarna i bavimo se s više poslova. U sastavu kompanije Matijević postoji 30 različitih poduzeća koja se bave različitim poslovima, od ugostititeljstva, prerade žitarica, ratarstva do tvornice traktora. Ugostiteljstvo nam je jedna od važnih djelatnosti tako da mislimo iste te djelatnosti proširiti i na Hrvatsku zato što sve naše tvrtke u Srbiji posluju s dobiti i nismo zaduženi kod banaka. Sve kupujemo iz ostvarene dobiti, a sad smo ušli u velike investicije tako da ćemo sada možda povući i koji kreditić.

n Ljetos ste kontaktirali s predstavnicima njemačke kompanije Tönnies koja planira uložiti više od 400 milijuna eura u razvoj stočarske proizvodnje u Srbiji. Na koji način suradnja s takvom tvrtkom može pomoći razvoju Industrije mesa Matijević?

- Može pomoći jer od Tönniesa možemo naučiti mnogo. U Srbiji i Hrvatskoj po krmači imamo 23 do 24 praseta, u Njemačkoj imaju 30 do 33, a u Danskoj do 37 praščića. Često se kod nas može čuti kako smo zakinuti zbog nekih objektivnih stvari, a ne kažemo da smo zakinuti zbog subjektivnih jer nismo na visokom tehnološkom stupnju razvoja tj. ne znamo raditi. Trebamo učiti od boljih i nikad 14 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

se ne bojim boljih. Kada sam išao u školu, nastojao sam sjediti pored odličnog đaka kako bih imao od koga učiti, a Tönnies je taj bolji đak od nas. Treba se pripremiti za vremena kada ću otvaranjem Europe i ruskog tržišta, te ulaskom Srbije u Europsku uniju imati mogućnosti prodavati svoju robu na njemačkom tržištu. U Srbiji sam napravio veliki iskorak koji je povukao srpsku mesnu industriju sigurno za 100 posto. Od Nijemaca učim, ali mislim da će i oni naučiti nešto od mene za desetak godina.

n U medijima su se pojavile informacije kako, zajedno s još jednim velikim srbijanskim poduzetnikom Miodragom Kostićem, planirate kupiti nekadašnji poljoprivredno-prehrambeni gigant PKB. Je li to točno?

- To je poljoprivredni kombinat koji ima 25.000 hektara zemljišta u okolici Beograda. Možemo reći da je PKB korporacija svojevrstan vrt Beograda. Nekada su komunisti govorili kako PKB hrani Beograd, a mi mislimo da možemo utrostručiti proizvodnju u toj kompaniji. Osobno Miodraga Kostića smatram jednim od tri najbolja privrednika u Srbiji, ima viziju, ima znanje i s njim bih uvijek rado ušao u kompaniju jer sam od njega dosta naučio. A država da je prava i da razmišlja kao mi, mislim da bi nam PKB dala besplatno. n Pored proizvodnje, imate i veliki lanac maloprodaje u Srbiji. Imate li namjere i maloprodaju širiti izvan granica Srbije?

- Mi imamo specifični sustav prodaje u Srbiji. Imamo 135 maloprodajnih objekata, visoko uređenih, prepoznatljivog izgleda poput McDonalds’a ili Burger Kinga. Prepoznatljive su po svom uređenju i po velikim prometi-

Zagreb Forum 2015

Početak barba svijeta

ma. Koliko znam, takvih prodavaonica nema u Hrvatskoj. Te su prodavaonice moje djelo, ja sam ih konstruirao. U Rumunjskoj je tvrtka Chris-Tim prepisala taj sustav od mene i jako uspješno posluje. Mislim da bi te prodavaonice dobro došle i u Hrvatskoj. Treba otvoriti granice jer treba napraviti jednu prerađivačku industriju, meso od njive do trpeze, danas u svinjcu – sutra na stolu.

n Neki pametni ljudi kažu kako je voditi biznis isto kao i voziti bicikl: stalno moraš voziti, jer čim staneš – padneš! Na temelju Vašeg iskustva, je li to zaista tako?

- Upravo je tako! Dobro su rekli pametni ljudi. Ja sam počeo učiti o trgovini i ekonomiji već sa šest godina kad smo prije 57 godina tata i ja prodavali praščiće na sajmu. Tada

Kompanija matijević je multidisciplinarna, a svoje djelatnosti mislimo proširiti i na hrvatsku sam shvatio da je u ekonomiji najbitniji zakon ponude i potražnje. Ne može se prodati ako nema potražnje, a da bi bilo potražnje, mora biti ukupno razvijena ekonomija. Ja svoj mali dio dajem u razvitak ekonomije kako bih ojačao srednji sloj, kako bi se popravila potrošačka moć - a onda će svi raditi.

Ako je samo Matijević bogat – neće biti sreće. Propast će i on.

U gradovima budućnosti treba postojati bioraznolikost te se mora razmišljati o suživotu ljudi, životinja i biljaka, rečeno je na prošlotjednom Zagreb Forumu 2015., međunarodnoj konferenciji posvećenoj alternativnim pristupima u razvoju gradova i regija.

Forum je organiziran pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, ministarstava gospodarstva, poduzetništva i obrta, regionalnog razvoja i fondova

EU-a, HGK i Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuto je i kako postoji tzv. barba svijet u kojem prevladava nanotehnologija pri čemu se ističu novi materijali i posebno dizajnirani proizvodi. “Ljudi moraju stvarati nove vizije i prostor u kojem će se graditi novi proizvodi. Primjer za to je projekt Amsterdam pametni grad u kojem se spajaju urbano planiranje i tehnologija”, rekla je Erica Bol, changemaker iz Nizozemske. Dodala je kako prvo treba stvoriti prostor, poticati nove načine razmišljanja i zadržati fleksibilnost da bi se stvorili uvjeti za gradnju tzv. pametnih gradova. U takve promjene uključio se i Dubrovnik gdje su neke start-up tvrtke napravile inovacije, kao što su Smart parking. (S.P.)

Paritetni fondovi

Jačanje socijalnog dijaloga HUP-ova Udruga poslodavaca graditeljstva zajedno sa Sindikatom graditeljstva Hrvatske i poljskom nevladinom udrugom Stowarzyszenie B-4 provodi projekt Paritetnim fondom do jačanja socijalnog dijaloga u sektoru graditeljstva kao pripremu inicijative za osnivanje paritetnog fonda. Projekt je vrijedan gotovo 1,7 milijuna kuna, a financira se iz Europskog socijalnog fonda. “Fondovima se jača socijalni dijalog. Spoznali smo da zajednički moramo raditi na pravima, obvezama i svemu što je vezano uz rad i zapošljavanje”, rekao je predsjednik IO HUP-Udruge

poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec. Paritetni fondovi prisutni su u građevinskoj industriji zapadnoeuropskih zemalja kao model socijalnog partnerstva u okviru kojega sindikati i poslodavci rade na aktivnostima vezanim uz strukovno obrazovanje, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. U EU postoji oko 1200 različitih paritetnih fondova. (I.G.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO

zetni c du

ozoren p U

HGK p o je

Pazite na nove obmanjujuće ponude za poslovne adresare a im

Iako na nekim obrascima stoji da je objava podataka u adresaru besplatna, to vrijedi samo dok obrazac nije potpisan i ovjeren. Potpisujući ga, zapravo se obvezujete na narudžbu u trajanju od nekoliko godina, po cijeni od nekoliko stotina eura godišnje

H

rvatsku gospodarsku komoru je ponovno ovih dana kontaktiralo više hrvatskih tvrtki zbog loših iskustava s inozemnim tvrtkama koje su im uputile obrasce za uvrštenje u svoje međunarodne poslovne adresare, onako kako nije u skladu s dobrim poslovnim običajima.

Naime, riječ je o obrascima kojima se hrvatskim poslovnim subjektima nudi mogućnost uvrštenja u inozemne poslovne adresare, a dostavljaju ih austrijska tvrtka CONSTRUCT DATA VERLAG AG (adresar FAIRGuide), nizozemska tvrtka EU BUSINESS SERVICES LTD (adresar EU COMPANY DIRECTORY), španjolska tvrtka EUROPEAN CITY GUIDE, švicarske tvrtke INTERCABLE VERLAG, EUCO DATA i NOVACHANNEL (adresar Tourist Directory), a odnedavna i nizozemska tvrtka EU BUSINESS REGISTER.

Potpisane je ugovore vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se uglavnom poštom ili elektronički. Za uvrštenje u adresar hrvatska tvrtka treba upisati svoje kontaktne podatke (i eventualno djelatnost tvrtke), dok primjerice obrasci švicarske tvrtke Intercable Verlag (za njen adresar

GLOBAL /EUROPEAN/ INTERNET REGISTER) već sadrže osnovne podatke o hrvatskoj tvrtki koje je u tom slučaju potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od tvrtke se traži da točnost upisanih podataka ovjeri svojim potpisom i pečatom.

Međutim, na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno da je usluga objavljivanja oglasa naplativa, tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosno svojevrsnom ugovoru kojim stranka (hrvatska tvrtka) naručuje objavljivanje svojih podataka u web i/ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed, po cijeni od nekoliko stotina eura godišnje.

Svjesna obmana

U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava podataka o tvrtki u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kada obrazac nije potpisan niti ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je oblik i sadržaj obrasca osmišljen sa svrhom da svjesno obmane tvrtke koje ga potpisuju i ne slute da je riječ o naplativoj usluzi. Spomenute je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati.

16 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Uz ponude za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, više hrvatskih tvrtki obratilo se Komori i nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile European Business Number (EBN).

Riječ je o sličnom obrascu kao i za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, a iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi pružaju dojam da je riječ o formalnom dopisu javnog tijela EU-a ili njene države članice, posrijedi je obična poslovna ponuda njemačkoga trgovačkog društva DAD GmbH. Napominjemo da EBN nije obvezan niti je potreban za poslovanje unutar EU-a, a ispunjavanjem traženih podataka i ovjerom obrasca sklapa se ugovorni odnos s njemačkom tvrtkom, s obveznim trajanjem od tri godine i naplatom od po nekoliko stotina eura godišnje.

Iz Hrvatske gospodarske komore ponovno apeliraju na hrvatske tvrtke da spomenute obrasce u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere jer je riječ o usluzi koja je naplativa, što na prvi pogled nije vidljivo iz obrasca.

Nagrade Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj

Biznis s osjećajem za zajednicu Konferencija o društveno odgovornom poslovanju održat će se 1. prosinca, a dodijelit će se, osmi put zaredom, tradicionalna nagrada

H

rvatski poslovni savjet za održivi razvoj i ove će godine dodijeliti nagrade poduzećima koja uz borbu za profit vode računa i o dobrobiti šire zajednice. Konferencija o društveno odgovornom poslovanju održat će se 1. prosinca, a

Natječaj je bio otvoren od rujna, a prijavile su se 104 tvrtke dodijelit će se, osmi put zaredom, tradicionalna nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja. Nagrada se dodjeljuje temeljem sustava rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća, kaže Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Nagrade za društvno odgovorno poslovanje dodjeljuju se u kategorijama malih, srednjih, velikih i javnih poduzeća. Osim toga, nagrađuju se kompanije koje su pokazale najveći napredak u odnosu na rezultat iz prethodne godine. Dodjeljuju se i nagrade za odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, za politike i prakse upravljanja okolišem te društveno odgovornim odnosima sa zajednicom.

Ove godine glavni sponzori konferencije su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i poduzeće Lidl. “Naša područja društveno odgovornog poslovanja vezana su za sve aspekte poslovanja. Vodimo brigu o proizvodnom asortimanu misleći na kupce kako bismo im ponudili nisku cijenu kvalitetnih proizvoda i ispunili njihova očekivanja, a uz to osigurali dugoročno održivo poslovanje”, poručili su iz Uprave Lidla.

Angažman cijele godine

Dodaju i kako se zalažu za pošten i kvalitetan odnos sa svim suradnicima, partnerima i za-

poslenicima. “Kao ekološki odgovorna kompanija Lidl se zalaže u području zaštite okoliša i klime brinući za okruženja u kojima posluje.

Tijekom cijele godine izuzetno smo angažirani kako bismo pomogli zajednici koja nam daje svoje povjerenje. Bitno nam je da, kako mi rastemo, pomažemo razvoju i rastu svoje zajednice kroz različite društveno odgovorne aktivnosti”, kažu u Lidlu. Ta je kompanija, uz ostalo, prošle godine u Malom Lošinju sufinancirala uređenje kina: akcijom u dućanima prikupili su 300.000 kuna kojima je kupljen kinoprojektor.

U organizaciji konferencije o društveno odgovornom poslovanju sudjeluje i Hrvatska gospodarska komora. “Natječaj je bio otvoren

od rujna, a ove godine prijavilo nam se 104 poduzeća. Društveno odgovorno ponašanje znači da tvrtka, iznad strogo zakonom propisanih obveza, integrira brigu za okoliš i društvo u sustav donošenja odluka. Time dobri poslovni rezultati prestaju biti jedinim mjerilom za vrednovanje uspješnosti tvrtke”, rekla je Tajana Šapić Kesić, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. (I.V.) 30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Prijevoz i skladištenje

Da ima razumijevanj bila snažno transpo Hrvatski poduzetnici iz djelatnosti prijevoza i skladištenja mogu biti, odnosno jesu konkurentni u regiji, ali i u Europi. U prilog tome im svakako ide granični zemljopisni položaj unutar EU-a koji Hrvatskoj daje prednost pred ostalim članicama, tvrdi Dino Mišar, direktor tvrtke Lagermax AED Croatia piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U 4001

poduzetnik u području djelatnosti prijevoza i skladištenja u 2014.

Hrvatskoj je u 2014. godini 4001 poduzetnik poslovao u području djelatnosti prijevoza i skladištenja. Kod tih je poduzetnika, prema podacima Fine, bila zaposlena 61.241 osoba ili za 1,3 posto manje u odnosu na godinu ranije (62.027).

Poduzetnici u toj djelatnosti smanjili su gubitak, koji je u 2013. iznosio 1,26 milijardi kuna, a na kraju 2014. godine 0,2 milijarde kuna.

Ukupan prihod poduzetnika iz ove djelatnosti u 2014. iznosio je 30,4 milijarde kuna, što je za devet posto više nego u 2013. godini. Blago su povećani su i ukupni rashodi, za pet posto.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća za-

18 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

poslenih kod domaćih prijevoznika iznosila je 5643 kune, što je jedan posto manje u odnosu na godinu ranije, a 15,7 posto više od mjesečne plaće kada se računa prosjek kod svih poduzetnika u Hrvatskoj (4878 kuna).

Prema obrađenim financijskim podacima, poduzetnici u sektoru prijevoza i skladištenja zabilježili su značajan izvoz (8,4 milijarde kuna), što je rast od 6,1 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Uvoz je smanjen i to za 2,3 posto, na 1,2 milijarde kuna u 2014. godini. Tako je ostvaren značajan pozitivan trgovinski saldo od 7,1 milijarde kuna koji je lani povećan za 7,7 posto.

ja, Hrvatska bi već ortno čvorište Zvonimir Šćurec, predsjednik Uprave Ralu Logistike, kaže kako je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju smanjena administracija, a prijevoznici bez ograničenja (odnosno bez dozvola za prijevoz) mogu pružati usluge prijevoza u ostalim zemljama Europske unije. “Nismo primijetili neki poseban angažman državne administracije na poboljšanju uvjeta poslovanja cestovnih prijevoznika nakon ulaska u EU, već su se uvjeti poslovanja sami po sebi poboljšali zbog slobode prijevoza. Ralu Logistika se orijentirala na prijevoze unutar EU-a jer zbog krize u Hrvatskoj ima sve manje izvoza”, kaže Šćurec. Dodaje kako je na otvorenom i slabom hrvatskom tržištu pojačana konkurencija dodatno smanjila konkurentnost naših prijevoznika i na domaćem terenu.

Zbog vrlo male profitabilnosti cestovnog prijevoza, Ralu Logistika radi iskorak prema pružanju cjelovitog logističkog rješenja, a ne

Pojačana konkurencija dodatno je smanjila konkurentnost naših prijevoznika i u Hrvatskoj, kaže Zvonimir Šćurec samo usluga transporta. “Trendovi u EU su daljnja konsolidacija u transportu i u logistici.

Hrvatski usitnjeni poduzetnici vrlo teško konkuriraju velikim kompanijama”, napominje on ističući kako su državi, tj. Ministarstvu financija, nekoliko puta predlagali olakšanje poslovanja cestovnih prijevoznika s konkretnim prijedlozima rješenja. “Ali nije bilo pozitivnog odgovora”, kaže Šćurec.

Dino Mišar, direktor tvrtke Lagermax AED Croatia, ističe kako se povećanje prihoda i izvoza možda najbolje može objasniti ako se promatra Luka Rijeka koja je ulaskom Hrvatske u EU postala ulazna točka u Europu i u

EU za sve prekooceanske brodove s robom iz trećih zemalja odakle je roba dalje nastavljala put prema zemljama regije. “Također, s obzirom na to da se više ne carini roba iz EU-a, ali ni roba koja se šalje u ostale zemlje članice, što je ranije značajno povećavalo rok i troškove isporuke, Lagermax AED Croatia svojim je klijentima ponudio organizaciju međunarodnih transporta po znatno povoljnijim cijenama. To je izravno utjecalo na povećani broj otprema iz Hrvatske prema članicama te je tako ostvaren dodatni prihod”, napominje on.

Budućnost u outsoUrcingu

Kratkoročno gledajući, nastavlja Mišar, ulazak Hrvatske u Europsku uniju negativno se odrazio na poslovanje Lagermaxa i to ponajprije kroz gubitak značajnog dijela prihoda inače ostvarenog kroz usluge carinskog posredovanja i s time povezanih poslova. “Međutim, gledajući unatrag kroz protekle nešto više od dvije godine, koliko smo članica EU-a, možemo primijetiti kako smo razvojem novih i unapređenjem postojećih usluga gotovo, ako ne i u potpunosti, nadomjestili taj gubitak”, naglašava.

U ovoj kompaniji smatraju kako hrvatski poduzetnici iz djelatnosti prijevoza i skladištenja mogu biti, odnosno jesu konkurentni u regiji, ali i u Europi. U prilog tome im svakako ide granični zemljopisni položaj unutar EU-a koji Hrvatskoj daje prednost pred ostalim članicama, tako da je sve više velikih kompanija odabire kao polazišnu točku za distribuciju svojih proizvoda prema ostalim zemljama Jugoistočne Europe, koristeći upravo hrvatske prijevoznike. “U odnosu na zemlje Središnje i Zapadne Europe velika prednost hrvatskih poduzetnika još je uvijek u jeftinijoj radnoj snazi čime se ostvaruje izravna konkurentnost”, napominje Dino Mišar. Logistička industrija u Hrvatskoj, smatra on, polako ali sigurno razvija se prema onome što je trend i u razvijenijim zemljama EU-a - ka pružanju usluga outsourcinga logističkog dijela poslovanja. “Upravo se outsourcing pokazao nezaobilaznom metodom upravljanja procesima i troškovima svake ozbiljne tvrtke, te se takva odluka donosi na temelju kvalitetne analize i realnog sagledavanja stanja vlastitog poslo-

Hrvatski usitnjeni poduzetnici vrlo teško konkuriraju velikim kompanijama.

Zvonimir Šćurec, Ralu Logistika

Izdvojit će se nekoliko većih logističara koji će proširiti svoje poslovanje, ali i preuzeti poslovanje od manjih.

Dino Mišar, Lagermax AED Croatia

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Poslovanje poduzetnika u području prometa i skladištenja 2014. (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

Ukupno područje (djelatnost H) 2013.

Broj poduzetnika

NKD 49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport

2014.

Index

4.001

-

2013.

2014.

Index

2.730

110,8

Broj dobitaša

2.441

2.718

111,3

1.743

1.932

Broj gubitaša

1.131

1.283

113,4

686

798

116,3

62.027

61.241

98,7

24.957

25.953

104,0

Ukupni prihodi

27.981.931

30.465.077

108,9

12.710.899

13.758.378

108,2

Ukupni rashodi

29.068.374

30.511.822

105,0

12.798.787

13.286.349

103,8 110,8

Broj zaposlenih

Dobit prije oporezivanja

1.223.967

1.493.350

122,0

684.493

758.684

Gubitak prije oporezivanja

2.310.410

1.540.094

66,7

772.381

286.655

37,1

175.315

153.628

87,6

84.747

90.325

106,6

Dobit razdoblja

1.048.653

1.340.724

127,9

600.434

668.909

111,4

Gubitak razdoblja

2.310.412

1.541.097

66,7

773.070

287.205

37,2

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

-1.261.758

-200.372

15,9

-172.635

381.704

-

Izvoz

7.903.734

8.386.705

106,1

2.766.277

2.968.292

107,3

Uvoz

1.265.195

1.235.570

97,7

377.172

438.669

116,3 105,9

Porez na dobit

Trgovinski saldo

6.638.538

7.151.135

107,7

2.389.105

2.529.623

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

3.677.404

2.788.473

75,8

1.125.297

1.029.217

91,5

5.700

5.643

99,0

4.575

4.482

98,0

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

61.241 zaposlenih

u djelatnosti prijevoza i skladištenja

30,4mlrdkn ukupan lanjski prihod prijevoznika

vanja, čime se osiguravaju mnoge prednosti, odnosno veća konkurentnost, unapređenje poslovnih procesa i povećanje profita. Inače, tvrtka Lagermax poznata je po velikim outsourcing projektima, u kojima su nam brojne kompanije prepustile upravljanje dijelom poslovanja koje se odnosi na logističke procese, jer smo se na tom području specijalizirali. Tako smo osigurali daljnje kvalitetno i profesionalno odvijanje logističkih procesa tih tvrtki, kako bi se njihov kadar za to vrijeme mogao posvetiti prodaji i plasmanu vlastite robe i usluga na tržištu”, objašnjava Mišar.

Za očekivati je, smatra on, kako će razvoj logističke industrije u Hrvatskoj ići u pravcu smanjenja broja pružatelja logističkih usluga.

“Naime, smatramo kako će se idućih godina izdvojiti nekoliko trenutačno većih logističa-

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2014. g.,

u skupini djelatnosti NKD 49.3 (iznosi u tisućama kn) R. br.

Naziv

1.

AUTOTRANS D.O.O.

2.

ČAZMATRANS NOVA D.O.O.

3.

ČAZMATRANS PROMET D.O.O.

4.

PROMET D.O.O.

5.

KD AUTOTROLEJ D.O.O.

Mjesto

Ukupni prihod

Udio u 49.3

Broj zaposlenih

CRES ČAZMA

248.651

9,4%

655

158.559

6,0%

211

ČAZMA

158.293

6,0%

568

SPLIT

158.227

6,0%

744

RIJEKA

135.794

5,1%

623

Izvor: Fina

20 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

ra, koji će dodatno proširiti svoje poslovanje, ali i preuzeti poslovanje od manjih logističara koji neće moći pratiti sve veće zahtjeve tržišta.

Budući da je Lagermax AED Croatia dio međunarodnog koncerna, tu vidimo našu veliku prednost jer se često velike internacionalne korporacije otvaranjem poslovnica na novim tržištima odlučuju za logističara koji je zadovoljio neophodnu kvalitetu pružanja usluga u zemljama gdje posluju. Upravo te velike korporacije realizirale su poslovnu suradnju s Lagermaxom u Hrvatskoj na preporuku naših poslovnica na području Europe, što je utjecalo na znatno povećanje prihoda prilikom organizacije međunarodnih transporta, i to najviše na području Jugoistočne Europe”, kaže Mišar.

Barbara Bujačić Husinec, direktorica kompanije Gebrüder Weiss u Hrvatskoj, ističe kako se povećanje izvoznih aktivnosti isključivo temelji na uspjehu pojedinaca u Hrvatskoj.

Dakle, nema organiziranog lobiranja Vlade ili ministarstava za dobivanje nekih atraktivnih poslova u izvozu. “Uglavnom su to sposobni pojedinci koji s kvalitetnim proizvodima ili uslugama izlaze na europsko tržište”, napominje ona.

Gebrüder Weiss, dodaje, kvalitetom osigurava dobru poziciju na hrvatskom tržištu.

“Uglavnom radimo sa stranim i pouzdanim klijentima koji rastu s nama i koje smo spremni pratiti. Ne poslujemo na način da kupu-

jemo tržišne udjele već pokušavamo ostvariti održivi rast. U Hrvatskoj još uvijek postoji problem povjerenja i vrlo je teško dostići one situacije u kojima su zadovoljni i klijent i isporučitelj usluge”, kaže Barbara Bujačić Husinec.

Država, prema njezinim riječima, nema neko posebno razumijevanje za ovu kao ni za druge djelatnosti. Jer da ima, Hrvatska bi već bila snažno transportno čvorište i sjecište te roba

ne bi dolazila u Hrvatsku putem Luke Kopar, već bi za to snažnije služila Luka Rijeka. “Problem je i troma administracija o kojoj se stalno govori, a sve ostaje isto”, smatra Barbara Bujačić Husinec.

Konkurencija u ovoj djelatnosti nije uvijek lojalna. Naime, Gebrüder Weissu Hrvatska često su konkurenti one tvrtke koje rade isključivo sa studentima ili iznajmljuju ljude na određeno vrijeme bez zasnivanja radnog odnosa.

“Kako nam je cilj održivi razvoj, neprihvatljivo je da nam zaposlenici budu osobe bez ikakvih prava. To je hrvatski paradoks - s jedne strane ljudi koji su žrtve zakona i kompanija koje nisu vodile računa o minimumu ljudskih prava, a s druge strane zaposlenici koji rade u državnim kompanijama koje im omogućavaju nesmetano uništavanje i trošenje državnog novca”, naglašava ona dodajući kako se trendovi u ovoj djelatnosti brzo mijenjaju. Jedan od trendova u porastu je Business to Customer (B2C) prodaja preko portala i dostava na vrata krajnjeg kupca.

“S obzirom na rast kupovine putem interneta, prodajni centri će s vremenom sve više imati svrhu izložbenih prostora”, zaključuje Barbara Bujačić Husinec.

Kako nam je cilj održivi razvoj, neprihvatljivo je da nam zaposlenici budu osobe bez ikakvih prava.

Barbara Bujačić Husinec, Gebrüder Weiss

Poslovni susret prijevoznika

Uskoro pametni tahografi

T

ransport kao djelatnost u Hrvatskoj sudjeluje s oko tri posto u BDP-u i ukupnom broju tvrtki te s oko šest posto u ukupnoj zaposlenosti. Jedan od glavnih preduvjeta za postizanje konkurentnosti stalna je edukacija, razmjena informacija i suradnja gospodarstva i mjerodavnih ministarstava, naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj otvarajući prošlog četvrtka poslovni susret prijevoznika koji se održao u organizaciji HGK i tvrtke Tahograf. “Promet kao krvotok gospodarstva mora biti visoko tehnološki sofisticiran i organiziran”, naglasila je tom prilikom direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg. “Zagušenja i zastoji postaju velika opasnost za prekid protoka roba i usluga te ostavljaju posljedice na sve sudionike lanca opskrbe, a primjer su štete proizašle iz nedavne blokade graničnog prijelaza Bajakovo u listopadu ove godine”, napomenula je ona.

Direktorica tvrtke Tahograf Dorotea Effenberger pohvalila je višegodišnju suradnju Tahografa i HGK na edukaciji prijevoznika. “Istraživanja su pokazala da to pridonosi i do 15 posto povećanju prometa, 10 posto smanjivanju nesreća u prometu te 25 posto smanjenju vremena i troškova. Također, nove generacije tahografa donose nove koristi”, rekla je.

“Uvođenje nove generacije digitalnih tahografa, što se predviđa od ožujka 2019., olakšat će prijevoznicima rad”, istaknuo je Zoran Kalauz iz tvrtke Tahograf. Opi-

sao je kako će taj tahograf bilježiti geokoordinate vozila tijekom radnog vremena, nakon tri sata vožnje te mjesta završetka rada. Omogućit će i daljinsko rano otkrivanje manipulacije ili zloupotrebe te ITS komunikaciju, istaknuo je Kalauz.

Do primjene nove generacije digitalnog - pametnog tahografa doći će vjerojatno u 2020. godini, procijenio je njegov kolega Denis Špac, istaknuvši da je prednost novih tahografa u tome da će se moći pomicati vozilo, primjerice na parkiralištu, a ta vožnja neće biti bilježena, i to kao pravilo jedne minute. Zapisuje se, naime, ona aktivnost koja je najdulje trajala u minuti. “Prednosti su mu i suvremena oprema, mogućnost najma, nepostojanje troškova održavanja opreme i listića te brige o zakonskoj evidenciji radnog vremena”, kazao je Špac napomenuvši da tvrtka Tahograf prijevoznicima zamjenjuje stare tahografe te pruža mogućnost najma opreme koju je moguće ugraditi u bilo koji vozni park. (A.M.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Apartmani i kuće za odmor

certifikat ipak prije iznajmljivanja Nema osnove za nametanje obveze posjedovanja energetskog certifikata za apartmane ili kuće za odmor u kojima se pruža usluga smještaja, kao ni za i seoska domaćinstva ili kampove, smatraju u HGK-u piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a službenim web stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja do 23. listopada bila je otvorena javna rasprava o Nacrtu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju.

Stoga je Zajednica obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori bila podnijela pismeno mišljenje i zauzela jedinstveni stav da u članku 4 stavku 2. tog nacrta koji se odnosi i na pružanje ugostiteljske usluge smještaja u apartmanima ili kućama za odmor nema osnove za nametanje obveze posjedovanja energetskog certifikata za apartmane ili kuće

Pribavljanje energetskog certifikata prije iznajmljivanja već je propisano Zakonom o gradnji za odmor, kao i seoska domaćinstva ili kampove u kojima se pruža usluga smještaja turistima jer je to pitanje regulirano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.

“Djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ne može se regulirati, odobravati, poništavati ili tumačiti nijednim drugim zakonom osim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pružatelji usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu nisu iznajmljivači jer oni ne iznaj-

mljuju svoj stambeni prostor i za tu uslugu plaćaju porez od 12 posto. S obzirom na to da gosti u objektima pružatelja usluga u domaćinstvu i obiteljskom turizmu ne plaćaju sami režije za svoj boravak - kao što to plaćaju najmoprimci u iznajmljenim stanovima - već to za njih čine domaćini, smatra se da pružatelji usluga u domaćinstivima i obiteljskom turizmu ne trebaju gostima pokazivati energetski certifikat za zgradu ili stan u kojoj kratkotrajno borave niti njihovi gosti traže na uvid certifikat. Zajednica obiteljskog turizma pri HGK-u smatra poželjnim posjedovanje energetskog certifikata radi ulaganja u nova energetska rješenja i kao potencijalnu konkurentsku prednost, no taj certifikat ne može biti predmetom ovog pravilnika”, stav je Zajednice.

Detaljnija razrada

U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja kažu kako je obveza pribavljanja energetskog certifikata prije iznajmljivanja već propisana Zakonom o gradnji. “Ta

22 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

odredba stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine. Stoga su i vlasnici apartmana i kuća za odmor dužni nakon 1. siječnja 2016. prije iznajmljivanja pribaviti energetski certifikat”, ističu u Ministarstvu.

Pravilnikom o energetskom certificiranju i energetskom pregledu zgrada propisano je da se energetski pregled zgrade provodi prije izdavanja energetskog certifikata za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u zakup, odnosno daju na leasing.

“Nacrtom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju nikako se ne regulira djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, nego se tim nacrtom detaljnije razrađuje odredba Zakona o gradnji o obvezi izrade energetskog certifikata prije iznajmljivanja, na način da se pojašnjava da se obveza provođenja energetskog pregleda i izrade energetskog certifikata odnosi i na iznajmljivanje stanova, apartmana i kuća za odmor u kojima se pruža ugostiteljska usluga smještaja”, napominju u Ministarstvu.

Rezultati za treće tromjesečje

Turizam i kućanstva ubrzali rast BDP-a Među pozitivnim elementima rasta prvi put od 2008. je i građevinarstvo.

Realni rast BDP-a snažan je i kada se gleda prema sezonski prilagođenim podacima, u kojem slučaju iznosi 2,7 posto piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem tromjesečju porastao je realno za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini, pokazali su prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku. Turizam i potrošnja hrvatskih kućanstava najzaslužniji su za taj rezultat, a među pozitivne elemente rasta prvi se put od 2008. godine uključilo i građevinarstvo, rekao je, predstavljajući rezultate, Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.

Realni rast BDP-a snažan je i prema sezonski prilagođenim podacima te iznosi 2,7 posto.

Prema tom rezultatu Hrvatska je ostvarila rast znatno veći od prosjeka Europske unije, koji iznosi 1,9 posto. Prema sezonski prilagođenim realnim stopama rasta, u Europskoj uniji u trećem tromjesečju prednjači Češka (4,3 posto) te Rumunjska i Poljska s rastom od 3,6 posto.

Hrvatska je na sedmom mjestu. Na začelju ljestvice su Grčka (-0,4 posto) i Finska (-0,7 posto).

Prema rezultatu ostvarenom u trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje, Hrvatska stoji još bolje na tablici. Prema rastu od 1,3 posto hrvatsko gospodarstvo je bilo drugo najbolje u Europskoj uniji, odmah iza rumunjskoga. Kad se usporede rezultati trećeg i drugog tromjesečja, uz Rumunjsku i Hrvatsku dobro su poslovali i u Poljskoj (0,9 posto) te Slovačkoj (0,9 posto). Slabije gospodarske rezultate u ljetnim mjesecima imali su u Estoniji (-0,5 posto), Grčkoj (-0,5 posto) i Finskoj (0,6

posto). Realni BDP Hrvatske tako raste četiri tromjesečja zaredom, istaknuo je Krištof. Solidan je bio i prosječni rast bruto dodane vrijednosti koji iznosi 2,2 posto. Pozitivni rezultati BDV-a u trećem kvartalu ostvareni su gotovo u svim sektorima, osim u poljoprivredi (-0,5 posto), komunikacijama (0,1 posto, zbog nižih primanja telekoma) te u bankarskom sektoru (-0,3 posto, zbog konverzije “švicaraca”).

Najveći pozitivni doprinos rastu BDV-a dala je prerađivačka industrija s plusom od 4,3 posto. Građevinarstvo je imalo blagi pozitivni rast od 0,2 posto. Usporavanje pada u tom sektoru bilo je vidljivo i ranije, a sada je napokon ustanovljen rast broja radnih sati.

Izvoz je i dalje visok, no u ovom tromjesečju prvi put ga je tempom rasta pretekao uvoz.

Izvoz roba i usluga rastao je osam posto, dok je rast uvoza bio 8,1 posto. Među komponentama koje su pridonijele rastu bruto domaćeg

1,9%

realni rast BDP-a za EU

solidnih %

2,2

prosječni rast bruto dodane vrijednosti (BDV) u Hrvatskoj

4,3%

doprinos prerađivačke industrije rastu BDV-a

Realni BDP Hrvatske raste već četiri tromjesečja zaredom proizvoda u trećem tromjesečju istaknule su se i investicije. Bruto investicije u fiksni kapital dosegnule su 2,2 posto. Taj pokazatelj raste već dva tromjesečja zaredom.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Stanje u Virovitičko-podravskom gospodarstvu

Umjesto da preven inspektori do represivno djel Smanjenje izvoza, povećanje insolventnosti poduzetnika i iznosa nepodmi nezaposlenih, aktualna je slika gospodarske aktivnosti Viroviti

S 3,29 mlrdkn prihod tvrtki 2014. na području Županije

3,2 mlrd kn ukupni rashodi

manjenje izvoza, povećanje insolventnosti poduzetnika i iznosa nepodmirenih obveza, veliki broj nezaposlenih, ali ipak povećanje ukupnog prihoda gospodarstva, aktualna je slika gospodarske aktivnosti Virovitičko-podravske županije. Uz težak položaj gospodarstva, razne inspekcijske službe, umjesto da po uzoru na Europsku uniju preveniraju određene aktivnosti u poslovnim procesima, to ne čine, već dolaze s ciljem represivnog djelovanja, ocijenilo je Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Virovitica na svojoj sjednici pod predsjedanjem Ivana Slamića, predsjednika ŽK Virovitica, direktora Tvina.

Broj od 1906 nezaposlenih, koji prvi put traže posao na području Virovitičko-podravske županije, prema podacima HZZ Područnog ureda Virovitica, u rujnu 2015. veći je za 3,2 posto ili 59 osoba u odnosu na isti mjesec lani.

Izuzetno visoka stopa nezaposlenih od 30,29 posto, u razdoblju siječanj-lipanj 2015. godine pozicionira Virovitičko-podravsku županiju na drugo mjesto po nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Ukupan prihod tvrtki na području Virovitičko-podravske županije u 2014. iznosi 3,29 milijardi kuna i veći je za 7,8 posto u odnosu na prihod godinu prije, dok su istovremeno ukupni rashodi od 3,2 milijarde kuna veći pet posto, te je ostvarena pozitivna razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u Virovitičko-podravskoj županiji od 93,3 milijuna kuna.

Rast insolventnosti

93,3 mil kn pozitivni saldo za 2014.

Pokazatelji insolventnosti pravnih osoba pokazuju da su, na dan 30. lipnja 2015. godine, u Virovitičko-podravskoj županiji bile insolventne 232 pravne osobe, što je povećanje od 19 pravnih osoba ili 8,92 posto u odnosu isti dan 2014., dok je iznos nepodmirenih obveza iznosio 124,6 milijuna kuna što je 12,32 posto više nego 2014. godine. Vanjskotrgovinska raz-

24 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

mjena Virovitičko-podravske županije u prvih osam ovogodišnjih mjeseci odraz je recesijskih kretanja na svjetskoj razini, koja su se odrazila i na izostanak adekvatne tražnje za proizvodima najvećih županijskih izvoznika, što je rezultiralo smanjenjem ostvarenog izvoza i efekata vanjskotrgovinske razmjene. Tako je izvoz iznosio 91,66 milijuna dolara. Procjene su da će takvom dinamikom izvoz za 2015. biti oko 130 milijuna dolara manji od razine ostvarenog izvoza u 2014. godine. Istodobno, uvoz u prvih osam mjeseci iznosio je 37,1 milijun dolara.

Sa stopom od 30,29 posto Virovitičkopodravska županija na drugom je mjestu po nezaposlenosti u Hrvatskoj Prema rezultatima ankete o procjeni poslovanja industrijskih poduzeća, do kraja godine ne očekuje se znatniji kvalitativniji iskorak u poslovanju. Članovi Gospodarskog vijeća, raspravljajući o prijedlozima za jačanje gospodarstva, ocijenili su potrebnim adekvatno regulirati tečajne politike mjerama monetarno-kreditne politike. Ujedno i dalje veliki problem predstavlja neadekvatna prometna infrastruktura jer nema moderne cestovne prometnice po kojoj bi protok ljudi i roba bio brži i sigurniji.

Ostale izgrađene autoceste povezale su Hrvatsku i koriste gospodarstvu i stanovništvu, iako

niraju, dolaze lovati renih obveza, veliki broj čko-podravske županije u potpunosti nisu dale očekivane efekte generiranja gospodarskih aktivnosti, tako da koristi od njih, osobito u ljetnim mjesecima, imaju strani poduzetnici koji svoje turističke kapacitete brzo i sigurno opskrbljuju proizvodima svojih domicilnih zemalja, ocijenjeno je.

Cijena šećera će rasti

Potrebno je, u cilju poboljšanja trenutne poslovne pozicije i postojećeg stanja gospodarstva, napraviti temeljne reforme i

promijeniti tečaj, jačati proces decentralizacije i smanjiti nepotrebna davanja.

U drvoprerađivačkoj industriji, u strukturi izvoza, izrazit je izvoz sirovina i poluproizvoda, umjesto da se izvoze finalni proizvodi što bi multipliciralo niz pozitivnih efekata.

U proizvodnji duhana nastavlja se s ulaganjem u navodnjavanje i sušenje na biomasu, što je preduvjet stabilne i profitabilne proizvodnje. U proizvodnji šećerne repe, i u Virovitičko-podravskoj

županiji i kod većine drugih proizvođača, ugovoreno je manje površina pod šećernom repom, a ostvareni su i niži prinosi s manjim postotkom digestije, što rezultira višim cijenama šećera na tržištu.

Građevna operativa trenutno ima popunjene kapacitete, temeljem raspisanih javnih natječaja, ali zbog postojećeg Zakona o javnoj nabavi poslove dobivaju izvođači koji na natječaju ponude najnižu cijenu, ali je upitna kvaliteta i završetak tako ugovorenih radova. (PV)

Promet u trgovini ipak raste

Smanjen udjel domicilnih trgovaca Dolaskom velikih trgovačkih lanaca sa sjedištem izvan Virovitičko-podravske županije udjel domicilnih trgovaca je smanjen te je tako udio trgovine u ukupnom prihodu poduzetnika Virovitičko-podravske županije iznosio 22,43 posto, dok je u strukturi ukupnih rashoda udio trgovine 22,86 posto.

Ukupan prihod trgovine na veliko i malo Virovitičko-podravske županije u 2014. godini iznosio je 739,7 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 2,5 posto, ukupni rashodi su bili 732,4 milijuna kuna, što je rast od 2,3 posto, pa je tako ostvaren plus od 7,3 milijuna kuna.

U 2014. godini u trgovini na veliko i malo Virovitičko-podravske županije poslovale su 234 tvrtke, sa 831 radnikom. Za usporedbu, 2010. godine poslovale su 254 tvrtke ili 8,5 posto više, sa 1301 zaposlenim ili 56,6 posto više. Prosječna je mjesečna neto plaća

po zaposlenom u trgovini na veliko i malo u Virovitičko-podravskoj županiji u 2014. godini iznosila 3442 kune, što je nešto više, za 0,9 posto, u odnosu na isplaćenu neto plaću po zaposlenom u trgovini na veliko i malo u 2013. u ovoj županiji.

Poduzetnici iz djelatnosti trgovine s područja Virovitičko-podravske županije sa svoje su sjednice, kojoj je predsjedao Mario Bobanac, direktor tvrtke Zanatpromet-trgovina iz Virovitice, istaknuli kako postoje naznake oporavka trgovine, što je i očito iz blagog povećanja prihoda.

No, djelatnost trgovine opterećena je skupim bankarskim sredstvima, što proizlazi iz visokih kamata koje su znatno više u odnosu na kamate u zemljama EU-a. Sve to je razlog nemogućnosti financiranja razvoja kako bi bili konkurentni stranim trgovačkim lancima koji poslovanje financiraju uz manje kamatne stope. Ujedno trgovačke tvrtke imaju izuzetno veliki izdatak kroz

Mario Bobanac, Zanatpromet-trgovina

naknadu za komunalni doprinos, čiju bi visinu trebalo preispitati i staviti u korelaciju s kretanjem ukupnog prihoda u djelatnosti trgovine, u razdoblju 2008.-2014.

Ipak se očekuje da će završetak poslovne godine u predblagdansko vrijeme biti obilježen većom potražnjom i prometom u trgovini.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO SUPERPRODAVAČ 2015.

Osmijeh i preporuke privlače kupce Idealni B2B prodavač, prema mišljenju hrvatskih poslovnjaka, izvrsno poznaje svoje proizvode ili usluge, savjetodavan je i stručan, puno sluša, malo priča te je proaktivan uz osmijeh na licu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N I u našoj zemlji LinkedIn postaje izvor novih kontakata, ‘leadova’ te novih poslovnih i prodajnih mogućnosti - i to treba znati iskoristiti.

Danijel Bičanić, poslovni konzultant

ikada kao sada nije bilo toliko važno zadržati postojeće klijente i istodobno privući one nove koji će prepoznati kvalitetno rješenje.

S druge strane, već je odavno poznato kako je prodaja vještina, te da se u prodaji sve može naučiti - pa i kako postati super prodavač.

Upravo su te teme bile u fokusu 6. konferencije Superprodavač koja je okupila oko 250 sudionika, poslovnih ljudi iz cijele Hrvatske, koji su imali priliku slušati predavanja 23 vrhunskih predavača, a bogat program od čak 24 predavanja odvijao se u dvije dvorane. Ovu dvodnevnu konferenciju organizirao je časopis Poslovni savjetnik, dok je medijski pokrovitelj bio Privredni vjesnik.

čekan ljubazno i s osmijehom pa je zato došao ponovno. Naime, prodavači često podcjenjuju važnost utjecaja osmijeha na motivaciju kupca i zato osmijeh kao i povjerenje kupaca treba steći.

Treba steći povjerenje kupaca

Istraživanja pokazuju da 60 posto kupaca koji uđu u trgovinu ne zna što bi kupilo. Oni znaju što im treba, ali ne znaju ima li prodavaonica proizvod ili pak ne znaju koji od ponuđenih proizvoda može zadovoljiti njihovu potrebu.

Tim temama u svom predavanju bavio se profesor Saša Petar, inače predavač na nekoli-

Nagradu B2B Superprodavač su primili Miro Kasumović, Ivan Milas i Renato Horvat ko visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, koji je sudionicima konferencije pojasnio koja je uloga osmijeha prodavača. Petar ističe kako osmijeh motivira da kupac kupi baš u toj trgovini ili da se sjeti kako je u toj trgovini do-

26 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Sandra Mihelčić, Miro Kasumović, Ivan Milas i Renato Horvat

“Danas nije dovoljno imati samo kvalitetne proizvode i usluge, o njima mnogo znati, moći prepoznati kupčeve potrebe i što bolje ih ispuniti, a uz to biti što ljubazniji. Danas je važno stvoriti i dodanu vrijednost koja će vas razlikovati od konkurencije”, istaknula je u svom predavanju poslovna edukatorica, trenerica, savjetnica i direktorica tvrtke Avus Asja Lajtman.

O tome kako maksimalno iskoristiti mogućnost preporuke govorio je poslovni konzultant Danijel Bičanić te je istaknuo kako u poslovanju malih i srednjih tvrtki koje se bave B2B i B2C prodajom važi pravilo: više od 60 posto novih klijenata i kupaca dolazi putem preporuke. Dotaknuo se i društvenih mreža.

“Društvene mreže su fenomen našeg doba, a LinkedIn poslovna društvena mreža je fenomen B2B prodaje zadnjih nekoliko godina, i to ne samo u inozemstvu. I u našoj zemlji LinkedIn postaje izvor novih kontakata, ‘lea-

dova’ te novih poslovnih i prodajnih mogućnosti - i to treba znati iskoristiti”, istaknuo je Bičanić.

Sveučilišni profesor Velimir Srića pojašnjavao je trendove razvoja informacijskih tehnologija i njihov utjecaj na poslovni uspjeh, posebno prodajnu funkciju, te koje će promjene u budućnosti donijeti inovacije poput Cloud Computinga ili mobilne elektroničke prodaje.

Suradnja prodaje i marketinga

Principal u tvrtki Amrop Adria Željko Šundov govorio je o napredovanju i rastu u poslovanju, te je istaknuo kako je ključno jasno razumjeti način na koji prodaja i marketing trebaju surađivati kako bi uspjeli u novom, promijenjenom okruženju i načinu poslovanja u 21. stoljeću.

“Internet, a s njim i svi ostali kanali, postali su nezaobilazan alat za sve tržišno orijentirane profesionalce. Bez obzira na to što svi oko sebe osjećamo promjene i nastojimo im se prilagoditi, čini mi se da još uvijek marketing i prodajni profesionalci ne shvaćaju do kraja svoju ulogu u oblikovanju novog puta i načina na koji potrošači biraju brandove, usluge ili nešto treće”, rekao je Šundov napomenuvši kako je po njemu važno otvoriti raspravu i podignuti svijest o potrebi izgradnje drugačijeg pristupa kupcima i potrošačima. Ove je godine prvi put na konferenciji dodijeljena i nagrada najboljem hrvatskom prodavaču - Superprodavač 2015.

- i to u tri kategorije: za male, srednje i velike tvrtke. Nagradu B2B Superprodavač su primili Miro Kasumović iz Žive vode u kategoriji malih tvrtki, Ivan Milas iz Metronet komunikacija u kategoriji srednjih tvrtki, te Renato Horvat iz Hrvatske pošte u kategoriji velikih tvrtki. U suradnji s tvrtkom za mystery shopping Heraklea proveo se tzv. mystery calling: tajni kupci

su zvali i posjećivali tvrtke, slali elektronske poruke prodavačima, postavljali im razna pitanja tražeći informacije vezane uz njihove proizvode ili usluge bez obzira na vrstu djelatnosti.

Danas je važno stvoriti i dodanu vrijednost koja će vas razlikovati od konkurencije, istaknula je Asja Lajtman Cilj je bio utvrditi koliko su prodavači ljubazni, proaktivni, stručni, vješti, snalažljivi te imaju li potencijala za unapređenje vlastitih sposobnosti i na kojim područjima. Tako je jedno od pitanja bilo: Koja je najefikasnija metoda B2B prodaje koju ste iskusili na svojoj koži ili sami primijenili u svom poslovanju?

Odgovori su bili: dobar omjer cijene i kvalitete uz osmijeh, jasna i kratka ponuda bez pritiska, brzo slanje ponude i brza isporuka robe, upućivanje na posebne ponude i akcije, pokloni i ekstra popusti, odgoda plaćanja, korektnost, kvaliteta, iskrenost, dobro slušanje kupca, besplatna dostava...

Idealan B2B prodavač prema mišljenju hrvatskih poslovnjaka izvrsno poznaje svoje proizvode ili usluge, savjetodavan je i stručan, puno sluša, malo priča te je proaktivan uz osmijeh na licu.

Ključno je jasno razumjeti način na koji prodaja i marketing trebaju surađivati kako bi uspjeli u novom, promijenjenom okruženju i načinu poslovanja u 21. stoljeću. Željko Šundov, principal u Amrop Adriji

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Novi uspjeh hrvatske tvrtke na slovenskom tržištu

HEP će opskrbljivati Luku Koper bljujemo zajedno s nizom slovenskih tvrtki.

Ovaj novi poslovni uspjeh dokazuje da je HEP konkurentan i sposoban odgovoriti na najzahtjevnije potrebe svojih kupaca na susjednim tržištima gdje smo sve prisutniji. Ugovor s Lukom Koper važan je dio strategije širenja HEP-a u regiji”, istaknuo je Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a.

Jukić je dodao kako je Ljubljana trenutno jedini grad u Sloveniji koji u potpunosti koristi zelenu energiju. “Ponosni smo da možemo energijom iz obnovljivih izvora HEP-a opskrbljivati Ljubljanu, koja će iduće godine nositi ti-

H Perica Jukić

EP Energija, tvrtka za opskrbu električnom energijom na slovenskom tržištu, dala je najpovoljniju ponudu za opskrbu električnom energijom Luke Koper. Dvogodišnji ugovor ukupno je vrijedan 1,8 milijuna eura.

U ovom trenutku HEP Energija ima više od 150 kupaca i preko 3000 obračunskih mjernih mjesta, čime je osvojila pet posto slovenskog tržišta električne energije u segmentu poslovnih korisnika.

“Luka Koper je kupac velikog volumena jednako kao i Grad Ljubljana koji već opskr-

Dvogodišnji ugovor ukupno je vrijedan 1,8 milijuna eura tulu Zelene prijestolnice Europe. Luka Koper i Ljubljana su najbolji dokaz da HEP Grupa svojom snagom i širokom paletom energetskih usluga može odgovoriti na sve izazove koje donosi budućnost energetskog tržišta”, rekao je Jukić. (B.O.)

Google izabrao najbolje inovatore

Četiri Hrvata među 100 najboljih inovatora

A

merička multinacionalna korporacija specijalizirana za mrežne usluge i proizvode Google uvrstila je četiri hrvatska inovatora na popis 100 najvećih inovatora u Središnjoj i Istočnoj Europi.

Na tom se popisu nalaze Matija Kopić, osnovač tvrtke Farmeron, zatim Jan Jilek, osnivač Dotmetricsa i pokretač inicijative 1000startups.eu, Valent Turković, pokretač projekta prijenosnih Wi-Fi točaka za izbjeglice, i Miroslav Vrankić, osnivač Serwantessa. U Googleu kažu kako su

Matija Kopić

Jan Jilek

Miroslav Vrankić

Valent Turković

28 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

spomenuti hrvatski inovatori poslovni ljudi koji u različitim područjima djelovanja koriste tehnologiju na potpuno drukčiji način. Tako primjerice osječki start-up Farmeron povezuje stočarstvo i internet. Usmjeren je na američko tržište, a uskoro će se proširiti na Daleki istok i Južnu Ameriku. Jan Jilek iz Dotmetricsa kaže kako se Europska unija mora još više otvoriti prema inovacijama i startupima i dalje podupirati razvoj investicijskih eko sustava te otvoriti prilike da start-upi lakše dođu do tržišta. (S.P.)

HUM-CROMA

Nagrađeni najbolji menadžeri

Nagrade za životno djelo dodijeljene su Branku Rogliću, osnivaču Orbico Grupe, i Ivici Cerovečkom iz krapinske Kotke

Milan Vrdoljak

H

Anđelko Švaljek

rvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) i ove je godine dodijelilo nagrade najuspješnijim menadžerima i poduzetnicima. Tako je nagrade Menadžer godine 2015. u devet kategorija dobilo 13 menadžera.

Nagrada za najboljeg menadžera u velikim poduzećima dodijeljena je Milanu Vrdoljaku, predsjedniku Uprave i direktoru tvrtke Ricardo iz Darde. Menadžeri godine u srednjim poduzećima su Anđelko Švaljek, direktor zabočke Regeneracije i Bernarda Cecelja, vlasnica

Bernarda Cecelja

Ivan Protega

i direktorica tvrtke Bernarda iz Puščine.

Najbolji menadžeri u malim poduzećima su Dragan Brnić, osnivač i direktor Turističke agencije Šiloturist s otoka Krka, i Gordan Javorić, osnivač i direktor Gotra logistike iz Druškovca Humskog.

Nagrada za najboljeg mladog menadžera dodijeljena je direktoru krapinske tvrtke Limovi i konstrukcije Stjepanu Mihaliću. Menadžer godine u kategoriji trgovačkih društava u javnom sektoru je Alan Klanac, predsjednik Uprave Jadrolinije. Nagrada za menadžera godine u inozemnoj tvrtki prema odabiru HUM-

Ilija Tokić

Dario Marenić

CROMA-e, koja ove godine slavi svoj 25. rođendan, dodijeljena je Ivanu Protegi, regionalnom menadžeru Jyska. Poduzetnici godine su Ilija Tokić, osnivač tvrtke Tokić iz Sesveta, i Armando Stanišić, osnivač i direktor tvrtke A.B.S. iz Pićana.

Menadžer najbolje vođenog projekta je Dario Marenić, osnivač i predsjednik Uprave Elde iz Nove Gradiške.

Nagrade za životno djelo dodijeljene su Branku Rogliću, osnivaču Orbico Grupe, i Ivici Cerovečkom, predsjedniku NO-a krapinske Kotke. HUM-CROMA ove nagrade dodjeljuje od 1992. (B.O.)

KOM 2015

Komunikacijske tehnologije i norme

K

onferencija o elektroničkim komunikacijskim tehnologijama i normama u informatici KOM 2015 održavala se 23. i 24. studenoga u Zagrebu. Tijekom prvoga dana ovog događanja, koje se održalo 26. put i koje je organizirala tvrtka Case, raspravljalo se o mrežama i mrežnim tehnologijama te razvoju telekomunikacija i usluga.

Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), kazao je kako su elektroničke komunikacije jedna od najvitalnijih grana hrvatskog gospodarstva.

Leda Lepri, pomoćnica ministra Uprave za e-Hrvatsku, istaknula je kako su e-Matice, e-Recepti, e-Konzultacije, e-Dnevnik i e-Registar birača najkorištenije elektroničke usluge u Hrvatskoj. Uz ove i još dvadesetak drugih, među e-uslugama još uvijek nedostaju e-Ovlaštenja, e-Potpis, e-Pristojbe i, primjerice, e-Bebe, napomenula je Leda Lepri dodajući kako Hrvatska treba snažnije poraditi i na razvoju prekograničnih elektroničkih usluga. Drugi dan konferencije pokrio je također dvije teme - upravljanje mrežama i rješenja te mobilne mreže, sigurnost i zaštita. (B.O.)

Dražen Lučić

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO HoReCa konferencija 2015. u Opatiji

Još jačati dodanu vrijednost proizvoda Na pivski biznis u Hrvatskoj otpada od 35 do 40 posto od ukupne distribucije HoReCa proizvoda. U ukupnoj pivskoj industriji u našoj zemlji mali pivari drže sedam posto tržišta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

880 mil kn (bez PDV-a)

godišnji promet HoReCa Grupe

3 mil hl piva proizvede se godišnje u Hrvatskoj

47%

otpada na Zagrebačku pivovaru

Z

bog svog geografskog položaja i nenaseljenosti pojedinih dijelova Hrvatska je prilično izazovna za distribuciju alkoholnih i bezalkoholnih pića kao i ostalih vrsta proizvoda u ugostiteljstvu i turizmu. Osim toga, prilično smo ovisni o sezonalnosti jer je potrošnja pića najveća upravo u doba turističke sezone, rečeno je na nedavno održanoj HoReCa konferenciji u Opatiji.

Konferenciju je organizirala HoReCa Grupa, koja danas predstavlja jedno od najznačajnijih udruženja etabliranih hrvatskih distributera u tom sektoru. No, što je zapravo HoReCa? To je poslovni termin kojim se objašnjava industrija hrane - pripremanje i serviranje hrane i pića, a predstavlja kraticu riječi Hotel-Restoran-Kafić. Na konferenciji se okupilo više od stotinu

HoReCa Grupa za bolje uvjete nabave Gospodarsko udruženje HoReCa Grupa osnovano je 2014. godine, a čine ga četiri domaća distributera - Apfel iz Makarske, Ba-com trgovine iz Splita, Bijelić Co iz Osijeka i Stridon promet iz Zagreba. Cilj tog udruženja je osiguranje boljih uvjeta nabave krajnjim kupcima. Godišnji promet HoReCa Grupe iznosi 880 milijuna kuna bez PDV-a. Članovi HoReCa Grupe kažu kako su fleksibilni u poslovanju što znači da svoje krajnje kupce opskrbljuju u bilo koje doba dana ili noći, a obećaju kako će i dalje raditi na unapređenju kvalitete usluge.

Gledano prema kupovnoj moći, cijena piva u Hrvatskoj je viša nego u ostalim europskim zemljama

godina vino doživjelo stagnaciju. Tržište piva u Hrvatskoj iznosi tri milijuna hektolitara od čega na piva iz Zagrebačke pivovare otpada 47 posto”, istaknuo je Miroslav Holjevac, član Uprave Zagrebačke pivovare. Na pivski biznis u Hrvatskoj otpada od 35 do 40 posto od ukupne distribucije proizvoda HoReCa. Holjevac je dodao kako je u zadnjih pet godina u svijetu povećana potražnja za točenim pivom. U ukupnoj pivskoj industriji u Hrvatskoj mali pivari drže sedam posto tržišta.

predstavnika tvrtki s područja distribucije u HoReCa kanalu te predstavnika proizvođača i ugostitelja. U sklopu te konferencije održane su dvije panel-diskusije na teme Razvoj HoReCa kanala i izazovi distribucije te Trendovi piva u HoReCa kanalu 2016.-2020.

Na konferenciji je rečeno kako su Hrvati pivska nacija i nalaze se među top 10 pivopija na svijetu, a na prvom mjestu su Česi. Od ukupne prodaje svih pića, na prodaju piva otpada 40 posto. “Iako je vinska tradicija izraženija od pijenja piva u našoj zemlji, ipak je u zadnjih 10

Cijena piva viša nego u Europi

30 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Govoreći o ovoj poslovnoj godini, predstavnici pivske industrije složili su se kako je po poslovnim rezultatima to bila iznimno dobra godina. Na to su utjecali odlični rezultati turističke sezone, ali i dobro vrijeme, jer se povećala potražnja za raznim vrstama pića, pa tako i za pivom. Na HoReCa konferenciji je naglašeno kako postoji značajan prostor za razvoj i rast cjelokupnog tržišta pića i to upravo u podizanju potrošnje u segmentu točenog piva. Ipak, potrebno je i dalje proširivati i podizati kvali-

Konferencija HUP-a

Ljudi, temelj poduzetničkog uspjeha Poslodavci se slažu: najveća vrijednost su dobri zaposlenici

U tetu ponude. Promatrajući cijenu piva i zarade pivara u Hrvatskoj i Europi, vidljivo je kako je situacija obrnuto proporcionalna. Naime, ako se promatra prema kupovnoj moći stanovnika, cijena piva u Hrvatskoj je viša nego u ostalim europskim zemljama, a zarade pivara su u našoj zemlji veće nego u ostalom dijelu Europe.

U sklopu panela na temu Razvoj HoReCa kanala i izazovi distribucije istaknuto je kako se naše tržište neprekidno unapređuje, a jedan od najvažnijih faktora za njegov razvoj je razvitak ekonomije i s time povezano povećanje kupovne moći prosječnog potrošača. No da bi se

postoji značajan prostor za razvoj i rast cjelokupnog tržišta pića, i to upravo kroz segment točenog piva zaobišle prepreke u prodaji proizvoda, kako je istaknuo Dario Šalić, glavni direktor strateškog distribucijskog područja HoReCa Atlantic Grupe, potrebno je stvarati i jačati dodanu vrijednost proizvoda te na taj način povećati njegovu prodaju.

Hrvatskoj udruzi poslodavaca prošli tjedan održana je konferencija Do veće profitabilnosti efikasnijim upravljanjem zaposlenicima.

U sklopu konferencije predstavljen je projekt QHR koji ima za cilj potaknuti mala i srednja poduzeća na razvoj praksi upravljanja zaposlenicima, koje vode većem zadovoljstvu radnika, rastu profita i poduzetničkom uspjehu.

Direktori nekih od sudionika inicijalne skupine tvrtki koje su se uključile u ovaj projekt u sklopu okruglog stola Ljudi, temelj poduzetničkog uspjeha diskutirali su o izazovima upravljanja zaposlenicima u poduzetništvu i konkretnim primjerima kako su neke od tih izazova riješili.

Alan Sumina, direktor tvrtke Nanobit, istaknuo je kako je vrlo važno koliko su ljudi zainteresirani za posao koji obavljaju. “Najteže je naći ljude koji uistinu vole svoj posao. Također, teško je zadržati one kvalitetne”, kazao je.

Manuela Šola, direktorica Abrakadabre, napomenula je kako su ljudi najveća vrijednost kompanije. Uz stručnost, dodala je, važno je da osobe u tvrtki dijele sličan svjetonazor.

Goran Mirković, direktor u tvrtki AVL-AST, istaknuo je kako Hrvati vole raditi u Hrvatskoj ako im se daju dobri uvjeti. Uz solidnu plaću, kazao je, među dobre uvjete spadaju i međuljudski odnosi. “Računalo se može jednostavno kupiti. Međutim, nije jednostavan zadatak naći dobrog zaposlenika”, napomenuo je.

Ana Majetić, članica Uprave DOK-ING-a, naglasila je kako se u toj kompaniji velika pozornost pridaje ljudima. Jer, uz brend, ključna vrijednost je ljudski knowhow, istaknula je. (B.O.) 30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora

Za blagdane će se potrošiti 11,5 milijardi kuna Samo pet posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala bi ‘ljekovit’ učinak na hrvatsko gospodarstvo, naglasila je Tomislava Ravlić iz HGK, pozvavši potrošače da pri kupnji prednost daju domaćim proizvodima piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

2,1%

prosječna stopa prometa u trgovini na malo u 9 mjesci 2015.

14

već mjesci zaredom raste promet u trgovini na malo

11 mlrd kn

lanjska blagdanska potrošnja

94.452 osobe

od toga 64.115 žena zaposleno u sektoru trgovine

P

rocjene Hrvatske gospodarske komore pokazuju kako će se u Hrvatskoj tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti oko 11,5 milijardi kuna, što je pola milijarde kuna više nego lanjskog prosinca. Prosinac je tradicionalni mjesec trgovine i pojačane potrošnje. Trgovci nude posebne prodaje, a udarni dani su vikend prije samog Božića, odnosno razdoblje od 19. do 24. prosinca.

Prvi rast nakon četiri godine

“HGK procjenjuje da će hrvatski građani za blagdane 2015. godine potrošiti oko 11,5 milijardi kuna, što bi bio prvi rast nakon četiri godine,” izjavila je pomoćnica direktora Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Istaknula je da razlog takve procjene rast prometa u trgovini na malo zadnjih mjeseci te povećanje neto plaća uslijed izmjena Zakona o porezu na dohodak, što je pozitivno utjecalo na osobnu potrošnju. U zadnjih 15 godina, potrošnja u prosincu bila je najniža 2001. godine kada je iznosila pet milijardi kuna, oporavak je bio ekonomski najpropulzivniji 2007. i 2008., da bi prošlogodišnja blagdanska potrošnja završila na 11 milijardi kuna.

“Krizne godine dovele su do toga da se ponašanje potrošača promijenilo, gleda se svaka kuna, na poklone se troši nešto manje, a potrošači danas uglavnom traže što praktičnije proizvode”, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi te dodala kako je trgovina na malo značajna hrvatska gospodarska djelatnost koja u bitnome pridonosi kreiranju BDP-a, to jest poveznica je industrije i krajnjeg potrošača.

“Promet u trgovini na malo u prvih devet mjeseci ove godine kretao se po prosječnoj

32 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Tomislava Ravlić, Ema Culi i Martina Sokač Saraga predstavljaju procjene HGK o blagdanskoj potrošnji

stopi od 2,1 posto, odnosno promet u trgovini na malo raste već 14 mjeseci zaredom.

Pritom je najveće ovogodišnje povećanje u trgovini na malo bilo u travnju, 4,1 posto te u srpnju 4,5 posto što je posljedica dobre turističke sezone. U rujnu, a u odnosu na kolovoz, trgovina na malo povećana je za 1,3 posto”, rekla je Ema Culi te napomenula kako je prosječno kretanje trgovine na malo u državama Europske unije iznosilo tri posto.

Zadnje dvije godine potrošnja se oporavlja, odnosno, ističu u HGK-u, nazire se potrošački optimizam.

Raste broj izdanih računa

Na temelju Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, uočen je trend porasta broja izdanih računa kao i povećanje ukupnih iznosa računa u prosincu 2013. i prosincu 2014. godine. Pa je tako u prosincu 2014. povećan broj izdanih računa za 2,63 posto u odnosu na prosinac 2013. godine te je za 3,33 posto

Promet u trgovini na malo u I.-I X. mjeseci 2015.

rujan 1,3%

0,9% kolovoz

srpanj

Izvor: DZS; Obrada: HGK

Procjena potrošnje u prosincu od 2001. do 2015. (u milijardama kuna)

11

11

11

11

11,5

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

10,5 2010.

12,5 2008.

10

12

8 2004.

6,5 2002.

7,5

5

4

2001.

6

2003.

9

8

2007.

11

10

2009.

14 12

0

2006.

2 2005.

elektronička oprema, božićne dekoracije...

“Pozivam hrvatske potrošače da tijekom prosinca prednost daju domaćim proizvodima jer bi samo pet posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala ‘ljekovit‘ učinak na hrvatsko gospodarstvo”, naglasila je Tomislava Ravlić. Iz HGK ističu kako neovisna istraživanja pokazuju da je 80 posto hrvatskih građana spremno izdvojiti nešto više novca kada se radi o hrvatskom proizvodu.

Inače, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u sektoru trgovine na malo bile su zaposlene 94.452 osobe, a od toga 64.115 žena.

lipanj

svibanj

travanj

ožujak 1,1%

1,6% veljača

1,0%

2,1%

2,0%

0,9%

2,5%

3,0%

0%

Trgovina na malo bitno pridonosi kreiranju BDP-a, kazala je Ema Culi iz HGK

4,1%

4,0%

4,5%

5,0%

siječanj

povećan i ukupni iznos računa u trgovini na malo. “Oporavak trgovine na malo osjetili smo već lanjske godine kada je iznosio 0,4 posto, a ove će godine biti još izraženiji.

Ako gledamo hrvatsko tržište, to je posljedica dobrih mjera ekonomske politike, pomaka u makroekonomskim kretanjima, nešto povećane neto plaće, ali i oporavka kompletne eurozone”, smatra Ema Culi.

Tijekom prosinca najviše se kupuju hrana odnosno odojci, purice, suhomesnati proizvodi, namirnice za kolače, piće, igračke, knjige,

Izvor: Sektor za trgovinu HGK

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Mireo

Sasvim tipično netipični Softverska tvrtka iz Zagreba specijalizirana je za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija, a sva inovativna rješenja zasnovana su na vlastitim tehnologijama te testirana i potvrđena u komercijalnim aplikacijama piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Mi se ubrajamo u onih pet posto koji imaju luksuz i sreću da sami mogu odabrati što će raditi, sami izraditi specifikacije i sami odrediti kako će krajnji proizvod izgledati.

Ivica Siladić

M

ireo je netipična kompanija koja se bavi informacijskim tehnologijama ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima.

Kako kaže njen član Uprave Ivica Siladić, Mireo je hrvatska softverska kompanija koja je specijalizirana za usko područje softvera za navigaciju, posebice autonavigaciju, i programe za telematički nadzor voznih parkova.

“Ta dva područja su srodna jer imaju veze s digitalnim kartama i GPS sustavima, bežičnim povezivanjem i sličnim stvarima. Mi iskorištavamo svoja znanja koja su zajednička tim proizvodima da bismo proizvode učinili jednostavnijim za izradu, skalabilnijim i lakšim. Upravo na tome je naš fokus”, ističe Siladić.

Poslovanje diljem svijeta

Kompanija sa sjedištem u Zagrebu operira diljem svijeta i specijalizirana je za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija (GIS sustavi), a ono što je kod njih posebno je to što su sva inovativna rješenja zasnovana na vlastitim tehnologijama te testirana i potvrđena u komercijalnim aplikacijama. Njihova navigacijska rješenja prisutna su u više od 70 zemalja svijeta, a najveći doseg imaju na tržištima zemalja u razvoju poput Indije, zemalja Bliskog istoka te Turske.

34 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Njihovi proizvodi uključuju navigacijske sustave za automobile i pametne telefone, sustave za daljinski nadzor i upravljanje voznim parkom - Mireo Fleet, sustav računal-

Imamo sreću da radimo proizvode, a ne projekte, ističe Siladić nog određivanja dostavnih ruta Mireo CAD, kao i mrežnu uslugu Prikaz i pretraživanje elektoničke karte - sustav internetskog pretraživanja, prikazivanja i izračuna putanja.

Kako ističe Siladić, i navigacija i upravljanje voznim parkom su izuzetno kompleksni proizvodi. “U terminima veličine onoga što je obavljeno da bi ti sustavi funkcionirali, govorimo o brojci između 300.000 i 500.000 linija programskog koda koji stoji u pozadini. To je nemoguće napraviti, niti kasnije mijenjati ili nadograđivati ako nemate metode planiranja i praćenja projekta, kao i praćenja života proizvoda pri korištenju kod krajnjeg kupca”, kaže Siladić.

bioplastika osvaja svijet

Projekt EcoCortec raste Zbog neprekidnog rasta potražnje, nedavno su uložili 3,5 milijuna eura u novu liniju za konfekcioniranje vrećica

J

edan od najs uv r e m e n i j i h proizvođača ekoloških materijala za pakiranje u Europi, hrvatska tvornica EcoCortec, već nekoliko godina bilježi odlične poslovne rezultate. Ta tvornica povezuje visoku učinkovitost proizvoda i

su Volvo, Mercedes i VW Grupa. EcoCortecovi proizvodi prodaju se u gotovo svim europskim zemljama, a sve više osvajaju i azijsko tržište. Odnedavno se izvoze u SAD, Kanadu i Meksiko, nakon što je potpisan dugoročni ugovor vrijedan dva milijuna američkih dolara s matič-

ekološka svojstva. Zbog neprekidnog rasta potražnje, nedavno je u tvornici u Belom Manastiru puštena u pogon nova linija za konfekcioniranje vrećica, u koju je uloženo 3,5 milijuna eura. Novom linijom kapacitet proizvodnje trebao bi se trostruko povećati, a znatno će se povećati i količine isporuke. Tvornica u Belom Manastiru zauzima strateško mjesto za cijelu Europu, a jedan od najvećih kupaca bioplastične ambalaže je francuska automobilska tvrtka Renault. EcoCortec sa svojim proizvodima uglavnom opskrbljuje automobilske tvrtke kao što

nom tvrtkom Cortec Corporation. Jedan od glavnih ciljeva poslovodstva tvrtke EcoCortec je neprekidan rast uz održavanje najviših standarda kvalitete svojih usluga. “Ključna nam je orijentacija na izvoz”, kaže Boris Mikšić, osnivač i vlasnik EcoCorteca. “Svi znamo da je naše tržište malo, a nove tehnologije treba primijeniti u procesima kako bismo bili konkurentni na tržištu. Ekologija kao nova platforma za čitavu državu treba biti jedan od prioriteta za poduzetnike kojima EcoCortec služi kao primjer dobre prakse”, ističe Mikšić. (S.P.)

Mireo CAD za lakše poslovanje

Kako bi olakšali poslovanje svima koji putuju, izradili su svoj Mireo CAD - komercijalni sustav za računalno optimiranje dostavnih ruta kojim se mogu grupirati narudžbe i resursi kako bi dostava bila obavljena u dogovorenim rokovima uz minimalni trošak. Taj sustav u potpunosti je integriran s nadzorom vozila Mireo Fleet i pri izračunima se koriste mnogi parametri poput lokacije kupca, vremenskog okvira dostave, veličine, mase, vrste robe, kao i broja vozila i vozača na raspolaganju te područja dostave.

Imamo sreću da radimo proizvode, a ne projekte, ističe Siladić. “Iako smo softverska

Tvrtkina vlastita navigacijska rješenja prisutna su u više od 70 zemalja diljem svijeta kompanija, netipični smo u onome što proizvodimo. Negdje je objavljen podatak da otprilike 95 posto kompanija radi projekte po narudžbi, pri čemu kompanija dobiva specifikaciju o tome što treba učiniti i prema tim uputama naprave proizvod uz manja ili veća odstupanja. Oni stoga samo realiziraju projekte, dok se mi ubrajamo u onih pet posto koji imaju luksuz i sreću da sami mogu odabrati što će raditi, sami izraditi specifikacije i sami odrediti kako će krajnji proizvod izgledati”, pojašnjava Siladić.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo LUMARIS STUDIO, ZAGREB

Dizajnerske uspomene Proizvodi su pažljivo odabrani kako bi bili dovoljno mali i lagani da stanu u putnu torbu te da budu uporabni, a ne ukrasni bilo vrlo malo trgovina koje su nudile ovakvu vrstu proizvoda, dok je turista u Zagrebu bilo sve više, te se tu rodila ideja za povezivanjem ponude i potražnje u ovom segmentu tržišta.

Drago mi je da se u zadnje vrijeme u Hrvatskoj otvara sve više ovakvih trgovina, što znači da smo i mi na neki način pridonijeli pokretanju jednog pozitivnog trenda”, objašnjava nam.

Sve zanima masovna proizvodnja

I A SAD MALO O NAMA...

2013. godine otvorena galerija Take me home s više od 60 domaćih dizajnera surađuje galerija 2 osobe zapošljava Lumaris studio

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

spod Zagrebačke uspinjače u Tomićevoj ulici smjestila se poklon galerija Take me home-Croatian design shop koja se bavi prodajom i promocijom hrvatskih dizajnerskih uporabnih predmeta u kategorijama dom, djeca i modni dodaci. Galerija je otvorena u studenome 2013., a web trgovina potkraj 2012. godine. Iza projekta stoji Lumaris studio - mikro poduzeće koje zapošljava dvije osobe.

Ranka Grgić Posavec, vlasnica trgovine, kaže nam kako poklon galerija surađuje s više od 60 domaćih dizajnera, arhitekata, umjetnika i poduzetnika. “Naši su korisnici podjednako domaći i strani kupci jer smo svoj prodajni asortiman izabrali tako da možemo zadovoljiti različite ukuse, dobne i interesne skupine.

Svim kupcima zajedničko je to što cijene lokalnu proizvodnju i dobro dizajnirane, kvalitetne proizvode, a ne jeftine uvozne poklone ili suvenire. Proizvodi su pažljivo odabrani kako bi bili dovoljno mali i lagani da stanu u putnu torbu te da budu uporabni, a ne ukrasni jer smatramo da se kroz korištenje predmeta kupljenog na putovanju najbolje čuvaju uspomene na njega, a time se promovira i zemlja podrijetla na suptilan, ali dugotrajan način”, ističe ona.

Na ideju za pokretanje posla Ranka Grgić Posavec došla je postupno. Kako je oduvijek voljela dobar dizajn interijera i uporabnih predmeta, tako je uočila da se posljednjih godina domaća kreativna scena počela pokretati prema proizvodnji tzv. dizajnerskih suvenira, proizvoda koji na suvremeni način reinterpretiraju naše običaje i tradicionalne predmete po kojima je Hrvatska poznata. “U to vrijeme na tržištu je

36 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Biti mikro i mali poduzetnik u Hrvatskoj, nastavlja ona, danas je izuzetno teško. “Davanja i porezi su ogromni, administracija komplicirana, a zakoni nedorečeni i često nejasni. Banke ne nude podršku malim tvrtkama, štoviše, za njih imaju više naknade nego za velike jer od njih manje zarađuju. Iznosi koje smo prisiljeni plaćati banci samo da bismo kod njih imali poslovni račun su više nego bezobrazni”, ističe ona dodajući kako susreće mnogo ljudi koji žele vlastitu tvrtku ili obrt, no nemaju uvjeta.

Dugoročni poslovni cilj tvrtke je otvaranje nekoliko Take me home trgovina u Hrvatskoj

Dugoročni poslovni cilj je otvaranje nekoliko Take me home trgovina u Hrvatskoj putem franšize kroz franšizni oblik poslovanja. “Trenutačno pregovaramo o prvom takvom pothvatu, pa se nadamo da ćemo uskoro ponuditi Take me home franšizu tržištu. Voljeli bismo početi s proizvodnjom vlastite linije proizvoda, no za sada nismo uspjeli pronaći prikladnog proizvođača partnera. Ideja za dobre i zanimljive proizvode je puno, ali ih je teže provesti u djelo jer gotovo nitko ne želi raditi u malim serijama, sve zanima samo masovna proizvodnja i jednokratna velika zarada, bez obzira na ekonomsku krizu. Ljudi često ne razumiju vrijednost razvijanja partnerstva i dugotrajne suradnje koja nosi manju, ali kontinuiranu zaradu tijekom duljeg vremena”, zaključuje Ranka Grgić Posavec. (B.O.)

DLANOM O DLAN

Ipak oporavak tržišta nekretnina?

Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

U 2016. očekujem daljnji blagi rast broja kupoprodaja stambenih nekretnina te mogući blagi rast cijena od dva do tri posto

S

tambeno tržište nekretnina u Hrvatskoj u 2015. godini bilo je solidno i stabilno, ali i osjetno bolje nego ranijih nekoliko godina. Ovaj blagi pozitivan pomak može se tumačiti stabilnijim gospodarstvom na globalnoj razini, dostupnijim kreditima s nižim kamatama, te stabilnim cijenama nekretnina čiji daljnji pad nije realno očekivati.

Cijene stambenih nekretnina regionalno su jako različite. Dok u Slavoniji i Lici tržište gotovo da i ne postoji unatoč niskim cijenama, cijene nekretnina u Dalmaciji i Istri i dalje su jako visoke u odnosu na uređena konkurentna mediteranska tržišta, kao što su Španjolska, Grčka, Turska... Tržište nekretnina u Zagrebu je svakako najaktivnije u državi.

Cijene nekretnina su stabilne zadnje dvije godine, tako da ne očekujemo njihov pad, ali ni rast.

Zagreb i priobalna središta kao što su Split i Rijeka opet postaju interesantni investitorima u rezidencijalnu gradnju, ali razmišljanje i pristup investiciji potpuno je drugačiji nego prije gospodarske krize.

Mnogi investitori okreću se izgradnji na atraktivnijim, a time i skupljim lokacijama, jer čak i ako veći troškovi znače nižu dobit, za takvim lokacijama uvijek postoji potražnja. Osim pomnog biranja lokacije, investitori mnogo više vremena i novca ulažu u planiranje projekta i dobre tlocrte, odnosno dobru iskoristivost prostora.

Mnogi se okreću i skupljoj gradnji pa se koriste visokokvalitetni materijali, kao što su kamen kod interijera i eksterijera, podna grijanja, grade niskoenergetske pametne kuće... Investitori su prepoznali da sve veći broj kupaca za svoj novac ne žele kompromise. U našoj tvrtki svjedoci smo da se kvalitetno planirane i sagrađene stambene nekretnine na dobrim lokacijama prodaju po iznimno dobrim cijenama, gdje investitor brzo vrati uloženo i ostvari dobit od 13 do 18 posto.

Hrvatski građani uglavnom kupuju nekretnine kojima rješavaju stambeno pitanje. No, povećao se i broj domaćih

kupaca koji traže nekretnine u turističkim mjestima na obali, većinom zbog komercijalizacije u turističke namjene.

Inozemnih kupaca je više nego u zadnjih nekoliko godina, ali broj je realiziranih kupoprodaja daleko od onog prije 2009.

Razlog tome su nerealno visoke cijene nekretnina na moru.

U 2016. očekujem daljnji blagi rast broja kupoprodaja stambenih nekretnina te mogući blagi rast cijena od dva do tri posto. Smatram i da će biti veći priljev kvalitetnih novogradnji na atraktivnim

Tržište uredskih prostora ove godine bilježi porast potražnje za kvalitetnim uredskim prostorima. Projekti najavljeni za 2016. tržištu bi trebali donijeti oko 13.500 metara četvornih novih uredskih prostora A klase. Porast potražnje i pad stope nepopunjenosti ukazuju na blage znakove oporavka tog tržišta. Trenutačno je stopa nepopunjenosti oko 14 posto ako se uzmu u obzir objekti A i B kategorije.

Ako se osvrnemo na objekte A kategorije, vidljivo je da je stopa popunjenosti vrlo visoka te da u 2016. neće biti dovoljno prostora A klase, prvenstveno za korisnike koji traže veće uredske jedinice od 1000 metara četvornih i više.

Tijekom zadnjih godina tržište maloprodajnih prostora u Zagrebu zabilježilo je značajne količine prostora u modernim shopping centrima te se smatra da je ponuda na tržištu prevelika. Zadnji značajan dovršetak na maloprodajnom tržištu dogodio se u blizini Buzina gdje je otvoren Supernova Retail Park površine veće od 30.000 kvadrata. Ipak, retail tržište nije zaustavljeno - tijekom 2015. bilježili smo ekspanzije lanaca supermarketa kao što su Lidl, Spar, Billa i Kaufland.

Ove godine bilježi se porast potražnje za kvalitetnim uredskim prostorima lokacijama. Ova godina je i kod komercijalnih nekretnina bila nešto plodnija.

Početkom godine završen je i napunjen VMD-ov toranj u Strojarskoj ulici u Zagrebu. U Splitu se počeo graditi dugo najavljivani poslovni kompleks Zapadna vrata, a u prosincu će svoja vrata otvoriti i dugoočekivani shopping centar Mall of Split.

Za podrobnu “insajdersku” informaciju o stanju na tržištu poslovnih nekretnina u Zagrebu zatražila sam savjet naše suradnice i stručnjakinje za komercijalne nekretnine Tatjane Božić.

Važno je napomenuti da se u 2016. može očekivati fokus na lokalima u središtu Zagreba s obzirom na to da su nekretnine u državnom i gradskom vlasništvu napokon krenule u komercijalizaciju.

Mogu zaključiti da će se tržište komercijalnih nekretnina sve više oporavljati tijekom iduće godine, te da će se cijene stabilizirati, a potražnja blago rasti.

Na vlasnicima nekretnina je da iskoriste takvu situaciju i da razumnom visinom zakupnina što prije privuku nove korisnike prostora.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM U Zagrebu 18. kongres hotelijera

Hotelijerstvo je stup i kralježnica turizma eVisitor sustav služi za prijavljivanje i odjavljivanje turista te prikupljanje i obradu podataka o pružateljima usluga smještaja te njihovim smještajnim objektima. Važan je za obračun i kontrolu naplate boravišne pristojbe kao i za obradu i analizu podataka za statističke izvještaje u realnom vremenu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

elektronsko praćenje

60.000

iznajmljivača

300

i turističkih zajednica koristit će eVisitor

U

smjeravanje pozornosti na važnost primjene inovacija i novih tehnologija u hotelijerstvu jedan je od budućih ciljeva poslovanja hrvatskih hotelijera. U stvaranju suvremenog turističkog proizvoda važna je stručnost jer se snažan razvojni zamah ne izražava samo kao fizički porast kapaciteta nego razvija i ljudske potencijale, nove proizvode i tehnologije, rekao je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) na prošlotjednom 18. kongresu hotelijera održanom u Zagrebu. Na kongresu je, među ostalim, istaknuto kako se budućnost hotelijerstva temelji na e-hotelijerstvu, a domaći hotelijeri prate svjetske trendove te su sve više usmjereni na digitalni marketing što im pomaže u donošenju novih poslovnih odluka.

Računa se s više turista, ali i s povećanom potrošnjom po gostu 38 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Da je hotelijerstvo važan dio hrvatskog turizma složio se i Darko Lorencin, ministar turizma, koji je naglasio kako se gotovo 50 posto od predviđenih investicija u turizam do 2020. godine treba realizirati upravo u tom sektoru.

“Hotelijerstvo je stup i kralježnica turizma, a sami hotelijeri se još više i jače moraju uključiti u upravljanje destincijom”, rekao je Lorencin. Pritom je izdvojio projekt eVisitor koji će se početi primjenjivati 1. siječnja 2016. godine.

Taj sustav služi za prijavljivanje i odjavljivanje turista te prikupljanje i obradu podataka o pružateljima usluga smještaja te njihovim smještajnim objektima. Važan je za obračun i kontrolu naplate boravišne pristojbe kao i za obradu i analizu podataka za statističke izvještaje u realnom vremenu. Sustav će biti dostupan svim korisnicima putem interneta kao web aplikacija, bez potrebe za instaliranje na računalo. Pristup eVisitoru imat će više od 60.000 registriranih pružatelja usluga smještaja, zatim oko 300 turističkih zajednica te tijela državne uprave, primjerice Turistička inspekcija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Porezna i Carinska uprava te Državni zavod za statistiku.

Novi marketinški plan

Govoreći o unapređenju turizma u Hrvatskoj, Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), je rekao kako naš turizam ima novi Strateški marketinški plan u kojem se posebice izdvajaju tri potplana - jačanje snage brenda turizma, povećanje volumena turističkog prometa u pred i posezoni te povećanje dnevne potrošnje po realiziranom gostu. Prema tom planu, do 2020. godine u razdoblju pred i posezone u Hrvatskoj se očekuje milijun dolazaka turista više nego što ih sada u tom razdoblju boravi u našoj zemlji.

Prvo nacionalno ocjenjivanje vina “Vina Croatia”

Brže i bolje brendiranje vina Cilj ocjenjivanja koje je pokrenulo Udruženje vinarstva HGK je buduća promocija domaćih vina, ali i jačanje konkurentnosti tog proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu

G

raševina vrhunska 2014. i Traminac vrhunski 2014. iz Iločkih podruma, zatim Traminac ledena berba 2011. iz Kutjeva, Ledeno vino 2012. vinarije Vina Đurinski, Pomet 2011. iz vinarije Vinogradarstvo i vinarstvo Crvik te pjenušavo vino Vuglec iz 2013. vinarije Vuglec breg dobitnici su 1. nacionalnog ocjenjivanja vina pod nazivom Vina Croatia, koje je pokrenulo Udruženje vinarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Cilj tog ocjenjivanja je buduća promocija domaćih vina, ali i jačanje konkurentnosti tog proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu.

Nagrade su predstavnicima nagrađenih vinarija uručene prošlog tjedna u sklopu Međunarodnog festivala vina i kulinarstva 10 Zagreb VINOcom. Osim toga, vino Traminac ledena berba 2011. iz Kutjeva i Zelenac ibb 2009. dobili su veliku zlatnu medalju. Ujedno je podijeljena još 51 zlatna te 29 srebrnih medalja u sedam kategorija. Na 1. nacionalno ocjenjivanje vina svoja vina prijavile su 64 vinarije. Vina je ocjenjivala stručna komisija, sastavljena od ukupno

10 inozemnih sudaca iz Velike Britanije, Nizozemske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Srbije te pet domaćih sudaca.

Ocjenjivalo se klasičnom metodom u skladu s pravilima svjetskih organizacija International

Na 1. nacionalno ocjenjivanje vina svoja vina prijavile su 64 vinarije Organisation of Vine and Wine (OIV) i LʹUnion Internacionale des Oenologues (UIOE). Govoreći o rezultatima ocjenjivanja hrvatskih vina, Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, je istaknuo kako se upravo zahvaljujući tom ocjenjivanju očekuje brže i bolje brendiranje hrvatskog vina na međunarodnom tržištu. (S.P.)

28. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a

Učenicima treba više praktičnog rada

H

rvatski ugostitelji i turistički djelatnici od nove vlade traže uvođenje školskih programa s više praktičnog rada, koji se mora realizirati većim dijelom u ugostiteljskim objektima. Oni su se, pak, obvezali poticati licenciranje kako bi se u ugostiteljskim i turističkim objektima mogla obavljati učenička praksa, neki su od zaključaka s prošlotjednog 28. kon-

gresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) održanog u Šibeniku. Za greške koje se prvi put uoče pri provedbi inspekcijskih nadzora u ugostiteljskim i turističkim objektima traži se, umjesto isključivo represivnih mjera, provedba edukacije i informiranje ugostitelja o problemu. Time će se, smatraju ugostitelji i turistički djelatnici, potaknuti pravilan rad i kvalitetnija usluga. Oni, među ostalim,

traže i da se troškovi reprezentacije priznaju u stopostotnom iznosu. Povremeno zapošljavanje turističkih radnika treba se odvijati na jednostavan i legalan način, kao što je praksa s vaučerima u poljoprivredi i ribarstvu. Uz to, izražene su potrebe ugostiteljskog sektora za povremeno angažiranje dodatne radne snage. U HOK-u traže smanjenje stope PDV-a sa 13 na 10 posto za ugostiteljstvo, potom da se ugostiteljima omogući plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu te da se ukine porez na potrošnju koji je propisan samo za ugostiteljstvo. (S.P.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA OTVORENO PISMO

Za informatiku u osnovnim školama Na nevjerojatan propust u novom kurikulumu upućuju i ambasadori inicijative eSkills for Jobs, koji traže da se u školski program hitno uvede i nastava informatike

P

Vedrana Miholić

Toni Milun

Saša Cvetojević

redlažemo da se programerske vještine kao metoda jačanja logičkog razmišljanja i metoda pojačanja problemskog rješavanja zadataka uključe odmah u školski program, stoji u otvorenom pismu koje je poslano budućoj “predsjednici ili predsjedniku hrvatske vlade”. Potpisuju ga Vedrana Miholić, Toni Milun, Saša Cvetojević i Iva Šulentić, ambasadori inicijative eSkills for Jobs, uz koje su stale brojne strukovne udruge.

“Hrvatski IT sektor kontinuirano bilježi rast izvoza, domaća start-up scena uspješna je u svijetu, a ono što posebno veseli su odlični rezultati naše djece na informatičkim natjecanjima širom svijeta. No istovremeno svjedočimo velikom zaostajanju na domaćem tržištu rada.

Samo u današnjem trenutku na tržištu nedostaje nekoliko stotina inženjera iz područja informatike. Možda i važnije, digitalna znanja u ostalim strukama slabo se koriste, stoga hrvatske tvrtke postaju nekonkurentne”, pišu inicijatori. Oni predlažu da se kurikularnom reformom osigura da edukacija u području informatike bude adekvatno zastupljena. A posebno važno je da se logičko razmišljanje i pristup rješavanju problema kroz nastavu programiranja počne primjenjivati već u nižim razredima osnovne škole.

Vremena nema

Iva Šulentić

Ipak, cjelovita kurikularna reforma dugotrajan je proces, a u ovoj se stvari čekati ne može.

Mnoge škole već danas, ističu u inicijativi eSkills, imaju računala i, što je još važnije, kvalitetne nastavnike i profesore, pa stoga predlažu da se odmah unutar postojećeg programa dodaju fakultativne radionice programiranja/ kodiranja. Takvim radionicama poticat će se logičko razmišljanje kod učenika nižih razreda osnovne škole, te ga razvijati do uvođenja obveznog programiranja u osnovne škole. Pri tome je, ističu, nužno iskoristiti pozitivna iskustva hrvatskih udruga, neformalnih programa, klubova i volontera te ostvariti formalnu suradnju između školskog sustava, udruga i volontera; otvoriti

40 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

školske informatičke radionice, počevši odmah od drugog polugodišta ove školske godine; osigurati organizacijsku, logističku i savjetodavnu potporu ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Podsjetimo, u hrvatskim se osnovnim škola-

Trenutačno na domaćem tržištu nedostaje nekoliko stotina inženjera iz područja informatike ma informatika uči tek od petog razreda, a i to kao izborni predmet.

Važnost obrazovanja u informatičkim tehnologijama prepoznata je i u zemljama regije, pa je tako Hrvatska ostala jedna od rijetkih država u kojoj se takvo obrazovanje ne potiče od najranije dobi.

Zainteresirani građani mogu se pridružiti inicijativi svojim potpisom na web stranici eSkills for Jobs inicijative, www.eskills.hr/otvorenopismo/. Do sad su inicijativu podržale udruge Programerko, CISEx, ZIP, Udruženje za informacijske tehnologije HGK, HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hujak, Agile Croatia...

“Samo u posljednja tri dana obratili su nam se brojni klubovi, udruženja, tvrtke, nastavnici i pojedinci koji već rade sjajne projekte i voljni su pomoći”, stoji u otvorenom pismu. “U Hrvatskoj postoje konkretna znanja i kreativni ljudi te velika pozitivna energija. Želimo vjerovati da uz malo dobre volje od strane obrazovnog sustava možemo napraviti jako puno za budućnost hrvatske djece i hrvatskog gospodarstva”, zaključuju oni. (B.O.)

Jednostavna evidencija vožnje

Loko vožnja na pametnom telefonu Aplikacija je u prvoj fazi dostupna na Google Playu za Android, a kasnije će biti prisutne i verzije za druge platforme

H

rvatska tvrtka Relago plasirala je besplatnu mobilnu aplikaciju naziva Loko vožnja. Riječ je prvoj aplikaciji na hrvatskom tržištu koja omogućuje jednostavnu evidenciju loko vožnje na pametnom telefonu u stvarnom vremenu.

Aplikacija je korisna djelatnicima koji se služe privatnim automobilima u poslovne svrhe jer znatno olakšava praćenje i evidenciju sati provedenih u vožnji i prijeđenih kilometara.

Princip rada je vrlo jednostavan. Na samome početku vožnje pokrene se praćenje loko vožnje, a po završetku aplikacija sama unosi vrijeme kraja i izračunatu kilometražu te se upiše svrha i relacija vožnje. Prednosti korištenja aplikacije Loko vožnja svakako su i skraćivanje

vremena evidentiranja, kao i novčana ušteda.

“Aplikacija Loko vožnja uvelike olakšava svakodnevne obveze osobama koje koriste privatne automobile u poslovne svrhe. Preuzimanje je jednostavno, a aplikacija je besplatna. Sve što vam treba je pametan telefon. Također, omogućeno

je slanje evidencije mjesečne loko vožnje na e-mail koja se kasnije može isprintati, potpisati i na temelju koje poslodavac može napraviti isplatu”, izjavio je direktor tvrtke Relago Manuel Grgec.

Aplikacija je u prvoj fazi dostupna na Google Playu za Android, a kasnije će biti prisutne i verzije za druge platforme (iOS i Windows Phone). Ukoliko korisnik ima aktivnu drugu Relago aplikaciju Putni nalozi, loko vožnje s mobilnog telefona mogu se automatski sinkronizirati u aplikaciju radi objedinjavanja loko vožnji svih djelatnika, obračuna i isplate naknade njima te prijave isplate neoporezivih primitaka u ePoreznu.

Relago je hrvatska tvrtka koja posluje od 2013. godine i kreira vlastite web aplikacije koje olakšavaju svakodnevno poslovanje. (B.O.)

15. godišnjica osnutka Adacte Zagreb

Vrijeme velikih projekata je prošlo

T

vrtka Adacta organizirala je četvrti godišnji susret na kojem je, uz teme iz svijeta poslovnih rješenja, proslavljena 15. godišnjica osnutka Adacte Zagreb.

Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, istaknuo je kako Adacta Zagreb uspjeh temelji na poznavanju poslovnih sadržaja i korištenju napredne informatičke tehnologije te na marljivosti i ustrajnosti koje osiguravaju rezultati i zadovoljstvo naših naručitelja i zaposlenika.

“Kada je 2000. godine osnovana Adacta Zagreb, priznajem, imali smo velike planove. A 15 godina kasnije s ponosom mogu istaknuti da smo većinu tih planova ostvarili, a neke i premašili”, istaknuo je.

Na susretu se moglo saznati i o tome kako prepoznati gubitak kontrole nad poslovanjem te što i kako poduzeti prije nego bude prekasno. Istaknuto je kako kontrola troškova i poslovanja omogućava tvrtkama da u svakom trenutku znaju jesu li u problemima ili ne.

Na okruglom stolu o tehnologiji i poslovanju, na kojem su sudjelovali Nikola Dujmović, direktor Spana, Hrvoje Jelić iz PwC-a Hrvatska, Igor Velimirović, izvršni direktor za ICT iz Atlantic Grupe te Krešimir Mlinarić, zaključeno je kako je nužno redefinirati ulogu IT-a u korporacijama jer je vrijeme velikih projekata prošlo, a tvrtkama sad trebaju brza i fleksibilna rješenja. Adacta Grupu čine poduzeća u Zagrebu, Osi-

Krešimir Mlinarić, Adacta

jeku, Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Moskvi... U grupi radi više od 300 stručnjaka, a godišnje ostvaruje 17 milijuna eura prometa. (B.O.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO INNOVA 2015. u Bruxellesu

Osam medalja za osam hrvatskih inovacija

Izložba je u nedjelju zatvorena dodjelom nagrada na kojoj su sve hrvatske inovacije nagrađene medaljama i to s četiri zlata, tri srebra i jednom broncom vanje mladih, dok je HEP-ova inovacija dobila i posebno priznanje organizatora izložbe.

Vitezovi inovatorstva

Srebrnu medalju dobio je sustav zbrinjavanja otpada Đure Horvata i tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca te inovacija Cool Vision by Bernarda Bernarde Cecelje i tvrtke Bernarda iz Pušćina i zaštitna kaciga CK-STIS Bože Bujanovića i Alojzija Šestana iz tvrtke Šestan-Busch iz Preloga. Inovacija tvrtke Bernarda dobila je i zlatnu medalju rumunjskog ministarstva znanosti i obrazovanja. Brončanu medalju dobila je tvrtka PIP iz Pisarovine za Energypip.

Na izložbi u Bruxellesu ove je godine predstavljeno 300 inovacija iz 20 zemalja, a nagrađeno je oko 30 posto inovacija. Među stotinu članova međunarodnog stručnog ocjenjivač-

U 300

inovacija iz 20 zemalja predstavljeno ove godine

100 članova imao međunarodni žiri

organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i uz potporu Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatske gospodarske komore tijekom tri dana proteklog tjedna na poznatoj Međunarodnoj izložbi inovacija Innova 2015. u Bruxellesu predstavljeno je osam hrvatskih inovacija.

Izložba je u nedjelju zatvorena dodjelom nagrada na kojoj su sve hrvatske inovacije nagrađene medaljama, i to s četiri zlata, tri srebra i jednom broncom. Zlatne medalje osvojile su inovacije – sustav za mjerenje brzine i registraciju događaja na pružnim vozilima tip IRAS19 Zvonimira Viduke i tvrtke Altpro iz Zagreba, Helloquent, specijalno kućište za mobitele Tomislava Juratovca iz tvrtke Pro Hepro iz Zagreba, ionizacijska tehnologija za spuštanje točke točenja sirove nafte i mazuta Antuna Drvara iz Pušćina i cijevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina Krešimira Komljenovića iz HEP-Proizvodnje. Inovacija Tomislava Juratovca dobila je i zlatnu medalju rumunjskog ministarstva znanosti i obrazovanja i nagradu belgijskog ministarstva za promociju i obrazo-

42 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Zlatne medalje osvojile su inovacije Zvonimira Viduke, Tomislava Juratovca, Antuna Drvara i Krešimira Komljenovića kog žirija bio je i hrvatski predstavnik Zoran Barišić.

U Bruxellesu su i ove godine već tradicionalno dodijeljena prestižna odličja Vitezova inovatorstva. Za izniman doprinos razvoju i promociji inovacija i inovativnog rada redom viteza odlikovano je troje Hrvata, mr. sc. Petar Čovo sa Sveučilišta u Zadru, Mia Viduka iz tvrtke Altpro i Božo Bujanić iz tvrtke ŠestanBusch.

Eurostat

Trošak rada u Hrvatskoj porastao 3,2 posto U Hrvatskoj je zabilježen je nešto brži rast troška rada u sektoru industrije (3,8 posto) u odnosu na građevinarstvo (3,3 posto) i uslužni sektor (2,8 posto) Trošak rada po zaposlenom, u eurima po satu rada

T

rošak rada u Hrvatskoj u ovogodišnjem drugom tromjesečju bio je 3,2 posto veći nego u istom razdoblju 2014. godine, objavio je Eurostat. Tako se formirao blagi trend porasta tog pokazatelja, jer je i u prvom tromjesečju zabilježen rast u odnosu na vrijednosti iz 2014. godine.

Kvartalni indeks troška rada (LCI – Labour Cost Index) koji objavljuje Eurostat, mjeri trendove u prosječnom trošku rada po satu. Računa se tako da se ukupni trošak rada podijeli s brojem odrađenih sati u promatranom tromjesečju.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju ove godine trošak rada na razini Europske unije, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je dva posto veći u odnosu na isto lanjsko tromjesečje. Time je nastavljen trend rasta koji u Uniji traje posljednjih 15 godina. Rezultat je to povećanja troška rada u većini zemalja EU-a osim u Grčkoj (-7,3 posto), Španjolskoj (-0,3 posto), Italiji (-0,3 posto) i Cipru (-1,3 posto).

U drugom tromjesečju trošak rada na razini EU-a, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je dva posto veći Dinamika porasta troška rada primjećuje se u svim glavnim djelatnosti, odnosno, u industriji (2,1 posto), građevinarstvu (1,9 posto) i uslužnim djelatnostima (2 posto). U Hrvatskoj međutim postoji razlika u dinamici rasta među djelatnostima. Zabilježen je nešto brži rast troška rada u sektoru industrije (3,8 posto) u odnosu na građevinarstvo (3,3 posto) i uslužni sektor (2,8 posto). Brži rast troška rada u industriji u odnosu na

2008.

2012.

2013.

2014.

Danska

35,6

40,9

41,3

42,0

Belgija

35,6

40,0

40,7

41,1

Švedska

33,8

40,1

41,0

40,2

Luksemburg

30,8

33,7

34,8

35,7

Francuska

31,8

34,8

34,9

35,2

Nizozemska

29,2

31,9

33,1

33,5

Finska

27,6

31,9

32,5

32,9

Njemačka

28,4

30,9

31,3

31,8

Austrija

26,5

29,9

30,7

31,7

Irska

27,2

28,1

28,2

28,4

Italija

24,5

26,6

27,1

27,4

EU

21,5

23,8

24,2

24,5

UK

21,1

21,5

20,7

22,2

Španjolska

18,9

20,9

21,0

21,0

Cipar

15,3

16,6

16,2

15,7

Slovenija

13,4

15,3

15,2

15,5

Grčka

16,5

15,8

14,6

14,4

Portugal

11,5

12,9

12,7

12,6

Malta

11,4

11,4

11,7

11,8

Estonija

8,0

8,9

9,6

10,2

Slovačka

7,6

9,3

9,5

10,0

Češka

9,3

10,1

9,9

9,6

Hrvatska

9,0

9,3

9,5

9,3

Poljska

7,5

7,6

7,8

8,2

Mađarska

7,9

7,9

7,9

7,8

Latvija

6,3

6,0

6,2

6,6

Litva

6,0

5,9

6,3

6,6

Rumunjska

4,1

4,3

4,5

4,8

Bugarska

2,5

3,4

3,7

3,8

Izvor: Eurostat; Obrada: HGK

građevinarstvo jednim je dijelom rezultat povoljnijih kretanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje u odnosu na građevinsku aktivnost, dok je brži rast u odnosu na uslužni sektor djelomično rezultat baznog efekta tj. nešto niže razine troška rada u industriji u odnosu na usluge. (I.V.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO TNG preuzeo treću novogradnju

U 2016. s punom zaposlenošću

Po isporuci posljednjeg tankera prosječna starost TNG flote bit će manja od dvije godine. Flota će ploviti pod hrvatskom zastavom, a zapošljavat će gotovo 300 pomoraca piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

oko mil kn

900

uložio TNG u razvoj flote

300

oko pomoraca radi za TNG

I

zaslanstvo Tankerske Next Generation i Tankerske plovidbe preuzelo je svoju treću ovogodišnju novogradnju - MT Dalmacija, u južnokorejskom Sacheonu, iz brodogradilišta SPP Shipbuilding. Istovremeno je održana i svečanost “krštenja” MT Pag čija se isporuka očekuje idućih tjedana.

MT Dalmacija, koja će na svoje prvo putovanje krenuti kroz nekoliko dana, zaplovit će u prethodno zaključenom trogodišnjem aranžmanu s istaknutim unajmiteljem. Kao i ostatak flote TNG-a, MT Dalmacija pruža usluge međunarodnog pomorskog prijevoza rafiniranih naftnih prerađevina i određenih kemijskih proizvoda.

MT Dalmacija ima ukupnu nosivost 49.990 dwt, a moderni dizajn omogućuje značajne uštede u potrošnji goriva i veću fleksibilnost brzine čime je povećana energetska učinkovitost i smanjena emisija ispušnih plinova. Eko brodovi imaju različita poboljšanja u svojim pogonskim sustavima kao što su unaprijeđeni motori i veći propeleri koji smanjuju potrošnju

U 2016. TNG ulazi sa šest modernih product tankera ukupne nosivosti 300.000 dwt goriva. Imaju i poboljšanu hidrodinamiku koja uključuje optimiziran trup, uređaje za uštedu energije i boju niskog trenja kako bi se mak44 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

simizirala brzina broda na određenom režimu rada pogona.

ostvaren plan

Tankerska Next Generation će tako dočekati 2016. godinu s potpunom zaposlenošću svoje flote, koja će tada brojati šest modernih product tankera ukupne nosivosti 300.000 dwt.

Po isporuci posljednjeg tankera prosječna starost TNG flote bit će manja od dvije godine i kao takva bit će jedna od najnižih u sektoru.

Flota će ploviti pod hrvatskom zastavom, a zapošljavat će gotovo 300 pomoraca, uključujući sve smjene na moru i kopnu.

Time je najmlađa hrvatska brodarska kompanija u manje od 16 mjeseci od svog osnivanja ostvarila plan ulaganja i razvoja flote u ovoj godini, te će se s ove dvije zadnje isporuke ukupna kapitalna ulaganja TNG-a u razvoj flote približiti iznosu od 900 milijuna kuna.

“Svako proširenje flote veliki je iskorak u našem poslovanju jer nam omogućava stabilnost i osnažuje tržišnu poziciju, ali je i posebno važno za nas što pridonosi zaposlenosti naše regije povećanjem broja hrvatskih pomoraca na svjetskim morima. Visoka kvaliteta izrade novogradnji te naša stručna i homogena posada minimizirat će rizike poslovanja na moru, dok će sklopljeni brodarski ugovori na vrijeme osigurati stabilnost novčanog toka i pridonijeti naporima menadžmenta da se ostvare strateški planovi Društva”, istaknuo je John Karavanić, predsjednik Uprave Tankerske Next Generation.

predstavljamo Gumex Eko, Ivanić-Grad

Sve za farmere Uz cjelovitu ponudu za stočarsku proizvodnju, u svojoj ponudi ima i gotove sustave za zaštitu od divljači. Riječ je o električnim ogradama koje su u javnosti poznatije kao “elektronički pastiri”

G

umex Eko je specijalizirana tvrtka koja već 25 godina surađuje s farmerima i stočarima na cijelom području Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Prepoznatljivi su na tržištu jer nude kompletna rješenja za farmere koji žele ulagati u sve vidove stočarske proizvodnje. Kako bi svojim klijentima osigurali što kvalitetnija rješenja, uz vlastita rješenja nude i proizvode vodećih proizvođača opreme iz cijele Europe. Na njihovim policama može se pronaći oko 4000 gotovih proizvoda i rezervnih dijelova za higijenu, njegu i uzgoj konja, goveda, ovaca, koza i svinja. “Kada smo počinjali s radom 1990. godine, naša osnovna djelatnost bila je proi-

Poslovati u Hrvatskoj je nadasve zahtjevno, kaže Devčić zvodnja rezervnih dijelova od gume za potrebe raznih poljoprivrednih strojeva. Vrlo brzo se proizvodnja proširila na program za stočarske farme - uglavnom je bila riječ o automatskim pojilicama za sitnu i krupnu stoku. Nakon preseljenja u Ivanić-Grad 2000. godine program se proširio na ostale programe stočarske proizvodnje, od postrojenja za mužnju do uređaja, pribora i pomagala za higijenu, njegu i uzgoj sitne i krupne stoke”, kaže vlasnik Gumex

Eka Ivo Devčić koji napominje kako su se u svom poslovanju trudili sve probleme koji bi se eventualno pojavljivali rješavati u dogovoru s poslovnim partnerima. Devčić ističe kako je hrvatsko tržište vrlo specifično.

Dosljedna provedba planova

“Poslovati u Hrvatskoj je nadasve zahtjevno. Možda će upravo to obeshrabriti stranu konkurenciju na ovom području da započne s poslovnim aktivnostima na našem tržištu”, ističe Devčić koji dodaje kako su oni dosljedno provodili zacrtane planove i nisu odstupali od postavljenih standarda poslovnog profesionalnog ponašanja, kako prema poslovnim partnerima, tako i prema svojim obvezama prema djelatnicima i državi. Gumex Eko zapošljava šest djelatnika. Uz cjelovitu ponudu za stočarsku proizvodnju, u svojoj ponudi ima i gotove sustave za zaštitu od divljači. Riječ je o električnim ogradama koje su u javnosti poznatije kao “elektronički pastiri”. Ovaj tip ograde se u poljoprivredi može koristiti kao učinkovito sredstvo za kontrolu domaćih životinja te za zaštitu poljoprivrednih površina.

Najčešće se električnom ogradom omeđuju pašnjaci do nekoliko hektara na kojima pasu ovce, koze, goveda i konji. Životinje su tijekom dana na paši, a noću su smještene u staje ili obore. Također, takve ograde predstavljaju i vrlo učinkovito sredstvo za obranu od napada divljih životinja kao što su vukovi, medvjedi, psi lutalice i divlje svinje. Električna ograda je najbezbolnije rješenje jer će usjevi biti očuvani, a divljač zaštićena. (I.G.)

A SAD MALO O NAMA...

već 25 godina Gumex Eko surađuje s farmerima i stočarima oko 4000 gotovih proizvoda može se naći na njihovim policama 6 djelatnika zapošljava Gumex Eko

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Makroekonomska kretanja u Bosni i Hercegov

Gospodarstvo krenulo uzlazno

U devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja povećana je za 8,8 posto, zaposlenost za 1,6 posto, izvoz za 6,6 posto, dok je uvoz smanjen za jedan posto piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

B najmanje %

2,5

ovogodišnji gospodarski rast BiH

6,6 mlrd KM izvoz BiH u 9 mjeseci ove godine

11,7mlrd KM uvoz u istom razdoblju

osanskohercegovačke vlasti i stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda očekuju da će Bosna i Hercegovina ove godine ostvariti ekonomski rast od najmanje 2,5 posto, ali kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti u Europi. Industrijska proizvodnja i izvoz su u zamahu, a pad cijena goriva te stagnacija i pad potrošačkih cijena povećali su potrošnju stanovništva.

Rast svih ekonomskih pokazatelja

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH upoznala je Vijeće ministara BiH o najnovijim makroekonomskim trendovima u zemlji. U informaciji ove direkcije ističe se rast svih ekonomskih pokazatelja. Industrijska proizvodnja je zadnjeg dana rujna ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećana za 8,8 posto.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 28,9 posto, kapitalnih proizvoda za 11,1, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 37,4 i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 18,7 posto. Pad je zabilježen samo u području proizvodnje energije i to za 11,1 posto. Izvoz u devet ovogodišnjih mjeseci iznosio je 6,6 milijardi konvertibilnih maraka što je povećenje od 4,2 posto u odnosu na isti lanjski period.

46 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Uvoz je pak dosegnuo 11,7 milijardi KM i bio je manji za jedan posto.

Zanimljivo je da je u rujnu radne knjižice imalo 714.000 građana što je povećanje na godišnjoj razini od 1,6 posto, a što odavno nije zabilježeno. No, stopa nezaposlenosti, po

Prosječne neto plaće u kolovozu su iznosile 826 KM ili oko 414 eura podacima Agencije za zapošljavanje BiH, potkraj rujna bila je golemih 43,2 posto - najviša u regiji. Prema tvrdnjama ove agencije, u BiH je bilo 539.703 stanovnika koji su tražili, ali nisu dobili posao. Istine radi, treba spomenuti da je, u odnosu na kolovoz, u rujnu bilo 1183 nezaposlene osobe manje ili 0,22 posto.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 378 osoba, u Republici Srpskoj za 718 i Distriktu Brčko za 87 osoba. Najviše nezaposlenih,

vini

ZRAČNA LUKA SARAJEVO njih 143.147, su nekvalificirani radnici, dok je 42.876 sa visokom školskom spremom. Na nedavno održanoj Konferenciji o porezima, neformalnoj ekonomiji i korupciji u zemljama

Stopa nezaposlenosti potkraj rujna bila je golemih 43,2 posto - najvišA u regiji zapadnog Balkana u Sarajevu iznesen je podatak po kojem u BiH oko 250.000 ljudi radi na crno. Predstavnici sindikata iz RS-a ustvrdili su da je u tom entitetu 106 tvrtki ostvarilo dobit veću od 3,5 milijardi KM, a nisu imali ni jednog zaposlenog. Ti podaci najbolje ilustriraju u kakvom državnom sustavu žive građani u BiH i da je ta neformalna ekonomija veća od jedne trećine BDP-a zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječne neto plaće u kolovozu su iznosile 826 KM ili oko 414 eura što znači da su državljani BiH najlošije plaćeni u regiji. S takvim iznosom pravo je umijeće preživljavati od prvog do zadnjeg dana u mjesecu.

Depoziti stanovništva u rujnu 9,62 milijarde KM

S druge strane, pak, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka potkraj rujna, iznosili su 9,62 milijarde KM što je najveći zabilježeni iznos depozita do sada. U ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka u BiH, depoziti stanovništva imaju daleko najveći udio - 60 posto. Koliki su depoziti u inozemnim bankama - točnih podataka, logično, nema, a analitičari smatraju da oni nisu manji od pet milijardi KM. U usporedbi sa stanjem zadnjeg dana prošlogodišnjega rujna, depoziti su porasli za čak 719 milijuna KM ili 8,1 posto.

Ako bismo usporedili iznos depozita potkraj 2008. godine, odnosno od početka globalne krize do danas, uočili bismo njihov konstantan rast na godišnjoj razini u rasponu od osam do 15 posto. Otkud tolike milijarde konvertibilnih maraka siromašnom stanovništvu? Na ovo pitanje nitko u zemlji nema logičan odgovor, kao ni na pitanje koliko je novca skriveno u madracima kod kuće. Zasigurno, dio tog bogatstva potiče od deviznih doznaka rodbine na privremenom radu u inozemstvu. A što je s ostalim, većim dijelom?

Kargo promet veći za 360 posto

Mjesec i pol prije kraja godine Međunarodna zračna luka Sarajevo premašila je ukupni prošlogodišnji promet putnika za dva posto. Lani je kroz ovu zračnu luku proputovalo 750.000 putnika, a do kraja ove godine očekuje se promet znatno veći od 800.000 putnika, izjavio je direktor Ivan Veličan, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, ustvrdivši da je to najbolji prometni i poslovni rezultat ostvaren od postojanja ove zračne luke. Ovogodišnjeg listopada u odnosu na lanjski listopad kargo promet porastao je 360 posto, zahvaljujući tome da se dva puta tjedno zrakoplovima iz Sarajeva u Tursku prevozi 65 tona mesa.

Slične količine mesa izvezu se u Tursku i iz Zračne luke u Banjoj Luci. Zahvaljujući ponajprije bescarinskom izvozu mesa u Tursku,

ali i mlijeka i mliječnih proizvoda, u devet ovogodišnjih mjeseci vrijednost ukupnog izvoza u Tursku iznosila je 260.746.000 KM što je na godišnjoj razini povećanje od 66,6 posto.

Turci su iskazali interes i za kupnju dodatnih količina mesa, a ovih dana Vijeće ministara BiH treba odobriti obavljanje kargo prometa te izvoza mesa i drugih proizvoda animalnog podrijetla u Tursku iz još dviju zračnih luka, Tuzle i Mostara. Jedan od uvjeta za dobivanje izvozne dozvole bila je i izgradnja hladnjače što je već napravljeno u tuzlanskoj zračnoj luci. U ovu investiciju je uloženo 130.000 KM, a istodobno se nadograđuju i prilazna svjetla pisti što je projekt vrijedan 1,3 milijarde KM. Osim toga, Međunarodna zračna luka Tuzla predstavila je zajedno s Montenegro Airlinesom novu, 10. međunarodnu liniju Tuzla-BečTuzla. I Međunarodna zračna luka Mostar očekuje da će do kraja godine od Vijeća ministara dobiti dozvolu za uspostavljanje kargo prometa s Turskom. Ove godine mostarska zračna luka ostvarit će, kako se očekuje, rekordan promet od 85.000 putnika. (Z.L.)

Turistička sezona u BiH

Rekordna godina Bosna i Hercegovina je, prema podacima Agencije za statistiku BiH za osam ovogodišnjih mjeseci, ostvarila rekordnu turističku sezonu.

Zemlju je posjetilo 696.345 turista što predstavlja rast od 26,7 posto.

Ostvareno je 1.485.340 noćenja što je povećanje od 30,8 posto. Domaći gosti zabilježili su rast noćenja od 19,4 posto, a inozemni od 37,1 posto.

Zanimljivo je da je najveći broj noćenja, 92,9 posto, realiziran u hotelima i drugim sličnim objektima, a u kućnoj radinosti samo 7,1 posto što ukazuje na to da vlasnici apartmana i soba i dalje ne registriraju goste koji kod njih provode godišnji odmor. Prema brojnosti na prvom

su mjestu gosti iz Hrvatske koji su ostvarili 124.351 noćenje uz rast od 22,9 posto. Slijede turisti iz Srbije sa 98.929 noćenja i rastom od 27 posto te Turske sa 84.846 noćenja uz rast od 43,4 posto. Valja napomenuti da su najveći rast noćenja do kraja kolovoza ove godine ostvarili turisti iz Poljske od 55,4 posto, uglavnom u Međugorju. (Z.L.)

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Nezadovoljstvo slovenske akademske sfere

Proračunska štednja davi razvoj Slovensko gospodarstvo kao oponašatelj i podizvođač na postojećim tehnologijama može samo vegetirati. Perspektive su sasvim drukčije ako se istraživačkoj djelatnosti omogući razvoj konkretnih tehnologija i rješenja piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

9,5%

svih prihoda Krka godišnje izdvaja za istraživanja i razvoj

100 mil €

Krkina godišnja izdvajanja za razvoj

12 mlrd

tableta i kapsula danas može proizvesti Krka

lovenski premijer dr. Miro Cerar stao je 16. studenoga za govornicu Državnog zbora u namjeri da zastupnicima i javnosti predstavi obrise državnog proračuna za 2016. godinu s projekcijama za 2017. godinu, što je uobičajeni način iskazivanja političkih namjera u razvojnom vidokrugu od dvije godine. Dva dana prije, 14. studenoga, premijer je dobio osobno naslovljeno i javno objavljeno pismo u revijalnom dijelu Dela s potpisima predsjednika Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednika Rektorske konferencije, predsjednice Vijeća za znanost i tehnologiju Republike Slovenije te predsjednika Koordinacije istraživačkih instituta. Vrh slovenske akademske sfere javno je suočio premijera s činjenicom da su višegodišnji rezovi u ime proračunske štednje potisnuli razvojnoistraživačku djelatnost na rub opstanka.

Podizvođači i oponašatelji

Osim rijetkih iznimaka većina istraživačkih ustanova ima zastarjelu opremu i neodgovarajuću infrastrukturu tako da su ciljevi zapisani u dokumentu Strateška razvojno-inovacijska partnerstva jednostavno neostvarivi.

Cerarov put u Parlament akademici su popratili jasnom porukom da je legitimno nastaviti s dosadašnjom praksom, ali treba znati da to zadržava slovensko gospodarstvo u podređenom položaju podizvođača i oponašatelja koji može eventualno ponekad i poboljšati tuđi proizvod. Potpisnici pisma poručuju Ceraru da se može i drukčije. Tvrde da slovenska sveučilišta i razvojne institucije spadaju među 500 najboljih u svijetu te da u manje skučenim financijskim okolnostima mogu omogućiti slovenskom gospodarstvu razvoj-

48 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

ni proboj. Dvojbe ne bi smjelo biti. Slovensko gospodarstvo kao oponašatelj i podizvođač na postojećim tehnologijama može samo vegetirati. Perspektive su sasvim drukčije ako

Akademici traže novčanu potporu pametnoj specijalizaciji kao najkraćem putu u zonu visoke dodane vrijednosti se istraživačkoj djelatnosti omogući razvoj konkretnih tehnologija i rješenja kojima će gospodarstvo izvršiti proboj među najbolje u svijetu.

Akademska sfera poziva i ohrabruje Cerara kao predlagača državnog proračuna da i novčano podrži pametnu specijalizaciju kao najkraći put u zonu visoke dodane vrijednosti.

Poduprijeti dva sektora

Čini to uvjerena u vlastitu sposobnost i na način koji otklanja moguću primisao da se radi o zauzimanju za puko uhljebljenje. Predstavnici znanosti predlažu da se prednosne potpore usmjere u dva sektora. Ne potcjenjuju postojeće vodeće gospodarske subjekte (Key Enabling Technologies) koji posluju pozitivno i zapošljavaju mnogo ljudi. I njih treba stalno

vijesti Kamo leti AA?

Kako to radi Krka?

Put u budućnost popločan sa 2,2 milijarde eura

Uspjeh Krke, farmaceutske tvrtke koja je počela s radom prije 60 godina sa samo devet zaposlenika, temelji se na istraživanju i razvoju na kojem je sada angažirano 600 ljudi. Oni trenutačno rade na 175 novih proizvoda. Sasvim je izvjesno da će dio proizvoda u razvoju biti u budućnosti toliko tržišno uspješan da će Krka i dalje privlačiti nove ljude povrh sadašnjih 11.000 zaposlenih u Sloveniji i diljem svijeta. Na godišnjoj razini Krka izdvaja za istraživanja i razvoj

osposobljavati da bez prestanka podižu konkurentnost. Drugi smjer djelovanja obuhvaća nositelje Future Emerging Technology. Važno je stvoriti pogodan inovacijski okoliš za tehnološke proboje novih poduzeća koja će znati izvesti skok u segment više dodane vrijednosti. Da bi sve to imalo smisla, znanstvenici predlažu da se potpore industrijskim poduze-

9,5 posto svih prihoda, Slovenija oko dva, dok EU teži doseći tri posto. U zadnjem desetljeću Krka je uložila u pomlađivanje i povećanje proizvodnih kapaciteta 1,3 milijarde eura. Zajedno sa 900 milijuna eura uloženih u istraživanje i razvoj Krka je put u budućnost popločala sa 2,2 milijarde eura. Godišnja izdvajanja za razvoj iznose 100 milijuna eura, a dio za dividende 80 milijuna eura.

Početkom studenoga otvoren je Notol 2, najveća investicija zadnjih godina, a mjesec dana prije toga i novi pogon u Krškom Sinteza 1. S obje investicije Krka je povećala proizvodne mogućnosti sa četiri milijarde tableta i kapsula na 12 milijardi, a za tri godine planira proizvoditi 17 milijardi kapsula i tableta. Jože Colarič, prvi čovjek Krke, dao je zanimljiv odgovor na pomalo šaljivo pitanje o tome može li Krka proizvesti tablete koje bi donekle ublažile depresivnost Slovenije. “Takav lijek na žalost nemamo, ali bih preporučio manje jamranja i zavisti, a više usredotočenosti na razvoj, znanje, rad i budućnost”, poručio je Colarič.

Piloti Adria Airwaysa zaprijetili su štrajkom 30. studenoga jer, tvrde, ne znaju kako bi popravili svoje plaće za koje tvrde da su najniže u regiji. Nije pomoglo ni 13 sastanaka s Upravom koja najvjerojatnije odugovlači s odlukom jer i sama ne zna kakva sudbina čeka cijelu tvrtku. Nadzornici Slovenskog državnog holdinga (SDH) pod čije okrilje spada AA odgodili su odlučivanje o planu upravljanja u zračnom prijevozniku do sljedeće sjednice. U međuvremenu užurbano procjenjuju moguće troškove za državu završi li AA u stečaju.

Traže se zamjenski krediti Banke koje su jamčile za 110 milijuna kredita što ga je Europska investicijska banka dala za gradnju šestog bloka TE Šoštanj prinuđene su povući se iz posla. EIB, naime, priznaje kao jamce samo banke s bonitetom A-, a sve slovenske banke koje sudjeluju u jamstvu takvu bonitetnu ocjenu nemaju. Holding slovenskih elektrarn zbog nekih drugih regula ne može nadomjestiti diskvalificirane banke.

Stoga su sve snage sada usmjerene u potragu za tzv. zamjenskim kreditima kojima se jedino može pokriti obveze prema EIB-u, također i osigurati pokriće za dio kredita EBRD-a.

ćima daju u obliku istraživačkih vaučera. To je jedini način da se novac iskoristi namjenski. Dosad je mnogo takve pomoći završavalo u kratkoročnom smanjivanju troškova, odnosno u manevrima za povećanje dobiti. S velikim zanimanjem sada se čeka kako će Vlada reagirati na javno pismo iz akademske sfere koje zadire u samu bit budućnosti Slovenije.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Plodan posjet srpske gospodarske delegacije Kini

Đoković mamac i za Kineze

Srbija i Kina najavljuju povećanje ekonomske suradnje i konkretne zajedničke projekte kao što su izgradnja željezničke pruge Beograd-Budimpešta i cestovnog Koridora 11. Kineska tvrtka će preuzeti i Željezaru u Smederevu piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

P

209 mil € i 350 mil €

vrijednost 2 dionice Koridora 11 koju bi gradili Kinezi

remijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je prošloga tjedna boravio u Kini povodom održavanja konferencije Kina plus 16 zemalja Središnje i Istočne Europe, pozvao je Kineze da bolje upoznaju Srbiju navodeći dva imena kao mamac: Novak Đoković i Bata Živojinović.

Ovo su svakako bili najjači aduti jer je srpski tenisač veoma poznat i u Kini zahvaljujući master turnirima na kojima, kako se pohvalio srpski premijer, nije do sada izgubio čak ni jedan set, dok je Bata Živojinović u vremenima kad se ova velika zemlja tek počela otvarati prema svijetu bio najpopularniji strani glumac zahvaljujući ulozi Valtera u eks-yu partizanskim filmovima.

Spominjanje Novaka i Bate bilo je u funkciji promocije srpskog turizma, ali i imidža Srbije kao dobrog potencijalnog partnera i investicijske destinacije. Osim sudjelovanja na summitu, Vučić je boravak u Kini iskoristio da pored političkih ojača i bilateralne gospodarske veze.

Pored susreta s kineskim državnim vrhom on se sreo i s predstavnicima najvećih kineskih kompanija koje su potencijalni strateški partneri u različitim projektima i zajedničkim investicijama. Na listi tema bila je izgradnja željezničke pruge Beograd-Budimpešta, zatim ulazak Kineza u Željezaru Smederevo, izgradnja Koridora 11, kao i projekti pretvaranja otpada u električnu i toplinsku energiju.

Srbija ispred Mađarske

To su inače projekti koji su pobrojani i razrađeni u srednjoročnom planu suradnje s Kinom, prvom te vrste koji je Srbija uopće napravila u području međunarodne ekonomske suradnje. I od kojega se očekuje da u narednih pet godina na tom planu donese dobre rezultate. Prije svega zato što je Srbija među prvim zemljama koje su 50 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

se kandidirale da budu korisnici kreditne linije od 10 milijardi dolara za unapređenje suradnje Kine sa zemljama Središnje i Istočne Europe i vodeća zemlja u tom dijelu Europe u realizaciji infrastrukturnih projekata s Kinom među kojima je i most preko Dunava kod Beograda.

Vučić je boravak u Kini iskoristio da dodatno ojača bilateralne gospodarske veze Vučić je naveo da Srbija s Kinom provodi projekte izgradnje energetske i prometne infrastrukture u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara. Jedan od najvećih koji je u planu je izgradnja željezničke pruge Beograd-Budimpešta za koju su podjednako zainteresirani i Srbija i Mađarska, ali i Kina kao investitor i izvođač radova. Ali, kako se ispostavilo kada se o tome raspravaljalo u Pekingu, uvjeti kineske Eksim banke najvećim dijelom su jasni, što u pogledu cijene nije slučaj, pa će oko toga biti još usuglašavanja. Ono što jest usuglašeno je tajming, pa je priopćeno da su se Vučić i kineski premijer Li Kechiang dogovorili da radovi na pruzi Beograd-Budimpešta moraju biti završeni u roku od dvije godine, “jer bi to predstavljalo najbolji dokaz srpske i kineske efikasnosti, ozbiljnosti i odgovornosti”. Dva premijera su se inače zajedno provozala kineskim brzim prugama u vlaku koji vozi 300 na sat. Što se tiče uvjeta realizacije ovog velikog infrastrukturnog inve-

sticijskog projekta, poznato je da će kamatna stopa biti dva ili do dva posto, obveza izvođača je da osigura 54 posto učešća usluga i roba kineskog podrijetla, dok učešće usluga i roba nekineskog podrijetla može biti 46 posto. U tom postotku naime mogu biti angažirane i domaće kompanije u Srbiji i Mađarskoj. Srpski premijer je poslije razgovora na tu temu, kako navode mediji, izjavio da je Srbija 10 do 11 mjeseci ispred Mađarske po pitanju planske dokumentacije i da će ranije krenuti u posao izgradnje željezničke pruge koja spaja glavne gradove dviju zemalja.

Vučić je u Pekingu razgovarao i s predstavnicima kineske kompanije CRBC o izgradnji dijelova puta na Koridoru 11 u Srbiji - dionice Surčin-Obrenovac od 17,8 kilometara, koja bi, zbog izgradnje novog mosta na Savi, koštala oko 209 milijuna eura, kao i dionice Preljina-Požega u iznosu od oko 350 milijuna eura.

“Time bismo najveći dio cestovnog Koridora 11 od mađarske do makedonske granice završili.

To predstavlja veliku razvojnu šansu za Srbiju i infrastrukturu u našoj zemlji”, rekao je Vučić najavljujući skori početak radova na ovom putu.

Željezara dogovorena

Novi veliki posao o kojem se počelo govoriti neposredno prije odlaska Vučića u višednevni posjet Kini, a za koji je, kako se navodi, zaslužan i kineski ambasador u Beogradu Li Manchang, jest ulazak kineskih partnera u Željezaru Smederevo. To je kineska kompanija HBIS s čijim rukovodstvom je Vučić večerao u Pekingu. On je rekao kako je kineska kompanija, koja je drugi najveći proizvođač u globalnoj industriji čelika, u vrijeme kad cijena tog metala opada, zainteresirana za privatizaciju Željezare i ocijenio da bi to bilo spasonosno rješenje. “Uskoro će biti potpisan prvi dokument koji je od suštinskog značaja za preuzimanje Željezare i ostaje nam samo nadati se da ćemo uspjeti obaviti sve

industrijske zone

Kod kineskog mosta uskoro i industrijski park?

Srpski premijer je nakon višednevnog posjeta Kini, tijekom kojega su u fokusu bile ekonomske teme, ocijenio kako bi za Srbiju bilo važno da u nju dođu i prve kineske banke jer bi to bila i osnova za stvaranje zajedničkih industrijskih parkova i mogućnost ozbiljnijeg seljenja proizvodnih linija, ovoga puta u suprotnom pravcu, iz Kine u Europu, na što i Srbija ozbiljno računa. “Razgovarali smo i o industrijskom parku u zoni kod nove luke na Dunavu kod kineskog mosta u Beogradu i već postoji više zainteresiranih kompanija. Uz pomoć kineskog veleposlanika u Srbiji došli smo do kineske kompanije koja će u narednih šest mjeseci napraviti studiju izvodivosti za manji, ali prema istom principu građen industrijski park kao što je onaj u Suzhou koji smo obišli”, rekao je Vučić.

i uspješno okončati te pregovore. To je od ključnog strateškog značaja za budućnost i za razvoj Srbije”, rekao je Vučić.

On je naveo kako Srbija prodaje Željezaru da bi se osigurao rast bruto domaćeg proizvoda, opstanak te kompanije i radna mjesta. “Naš osnovni uvjet u svim razgovorima je da ostane 5000 ljudi na poslu, da zaštitimo Smederevo i radnike”, naglasio je on te ukazao na činjenicu da kineski investitori koji su preuzimali rudnike bakra u Južnoj Africi nisu smanjivali broj radnika. “Kineska strategija je da se što je moguće više izlazi na druga tržišta, da se gase čeličane u Kini, a proizvodi izvan svog teritorija”, naveo je srpski premijer.

Posjet srpske delegacije pokazao je da su Kinezi veoma zainteresirani i za namjensku industriju, za otkup srpske tehnologije, ali i izravnu suradnju, zajedničku proizvodnju i izlazak na treća tržišta u tom području.

više od mlrd USD

1,5

vrijednost projekata koje Srbija već provodi s Kinom

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Zdenko Adrović, novi direktor HUB-a

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 16. do 22. studenoga ukupno su bila 194 stečajna postupka, što je 44 posto manje u odnosu na tjedan ranije.

Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka (51). Po broju postupaka iza brzih stečajeva prednjače skraćeni stečajevi kojih je započelo 49. U predstečajnoj nagodbi je započelo 16 postupaka, a 14 prijedloga je odbijeno. Izbrisano je 39 subjekata ili 3,5 puta manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 221 trgovačko društvo pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (113), zatim Split (19), a slijedi ih Osijek sa 18 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (118), te ukupno 103 d.o.o.-a.

STEČAJEVI 30 

Stečajni postupak Početak postupka

21



Obustava i zaključak

3



Zaključak postupka

6



71 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

49



Početak i zaključak postupka

22



51 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

51



42 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

1



Obustava postupka

1



Odbijanje prijedloga

14



Početak postupka

16



Zaključak postupka

10



0



BRISANI SUBJEKTI

39 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

39



42 

Likvidacija Početak postupka

41



Zaključak postupka

1



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

221 

Poslovni subjekti d.o.o.

103



j.d.o.o.

118



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

12

Zagreb Pazin

Bjelovar

5

113

Rijeka

17

Karlovac

5

9

Osijek

18

Sisak

0

Borba za pravnu sigurnost poslovanja HUB će djelovati s krajnjim ciljem podupiranja rješenja koja osiguravaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta, inovacije i izvrsnost, kako bi Hrvatska konačno krenula putem rasta i razvoja, istaknuo je Adrović

N

a prošlotjednoj redovnoj skupštini Hrvatske udruge banaka (HUB) za novog direktora udruženja je imenovan Zdenko Adrović, stručnjak za bankarstvo i financije te jedan od osnivača HUB-a. Mandat novog vodstva usredotočen je na efikasniji rad Udruge u ovom osjetljivom razdoblju kada se bankovni sektor suočava, među ostalim, s velikim regulatornim izazovima, a istodobno osigurava financijsku stabilnost zemlje i jamči sigurnost računa i štednih uloga hrvatskih građana, priopćeno je iz HUB-a.

“HUB će se u idućem razdoblju usredotočiti na borbu za pravnu sigurnost poslovanja, jasnu regulaciju i poštivanje kriterija stručnosti. Predlagat ćemo rješenja zasnovana na ekspertnim analizama i najboljoj međunarodnoj praksi. Još aktivnije promicat ćemo projekte sa širim društvenim koristima, primjerice financijskog informiranja i opismenjavanja.

HUB će djelovati s krajnjim ciljem podupiranja rješenja koja o s i g u r av a j u ekonomski rast,

Sl. Brod

5

Zadar

7

Šibenik Izvor podataka:

5

Split

19

Dubrovnik

6

REJTING TJEDNA SMIT-COMMERCE d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

otvaranje novih radnih mjesta, inovacije i izvrsnost, kako bi Hrvatska konačno krenula putem rasta i razvoja.

To je zajednički interes svih građana, HUB-a i njegovih članica, a naravno i sljedeće hrvatske vlade”, istaknuo je Adrović.

Podsjetimo, Zdenko Adrović 17 je godina bio predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria. Prije toga je u Privrednoj banci Zagreb bio izvrš-

Još aktivnije promicat ćemo projekte sa širim društvenim koristima, obećao je novi čelnik HUB-a ni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, direktor Sektora investicijskog bankarstva te zamjenik predsjednika Uprave. Predsjednik je Nadzornog odbora Atlantic Grupe i član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Banke članice HUB-a zahvalile su dosadašnjem čelniku Zoranu Bohačeku na 16 godina pune predanosti interesima bankovne industrije te očekuju kako će i dalje aktivno pridonositi ostvarivanju ciljeva HUB-a, a posebice njegovu međunarodnom ugledu.

Edukacija o financijama

Financijska pismenost javni je interes Posljednja financijska kriza i velika razina zaduženosti hrvatskih građana ukazuju na važnost promicanja društvene odgovornosti i razvijanja vještina upravljanja financijama kod svih građana, ističe Marijana Ivanov

T

estiranje financijske pismenosti koje je provedeno na 150.000 ljudi diljem svijeta prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je kako je jedna od tri osobe u svijetu financijski pismena. Kad se ti rezultati pogledaju po zemljama, Hrvatska se nalazi u sredini. Naime, kad su u pitanju europske zemlje, može se reći da je to bolji rezultat od, primjerice, BiH, Rumunjske ili Bugarske, a lošiji od jedne Njemačke ili Velike Britanije. No, Hrvatska bi s dobrom edukacijom mogla napraviti značajan pomak u financijskoj pismenosti svojih građana. Upravo je s tim ciljem i krenuo s radom portal Štedopis na kojem će se moći educirati o financijama potpuno besplatno. Potreba za financijskim obrazovanjem postoji jer su odrasli građani prezaduženi, a mladi financijski nepismeni. Hrvatski građani duguju rekordnih 33,6 milijardi kuna. Od 2011. do 2015. dug građana narastao je pet i pol puta. Štedopis je tako kreirao seriju programa e-učenja Pametno sa svojim novcem od kojih prvi kreće već početkom prosinca. Projekt je pokrenut u suradnji privatnog i javnog sektora i kroz zabavne sadržaje mladima omogućuje da se educiraju o upravljanju novcem.

“Posljednja financijska kriza i velika razina zaduženosti hrvatskih građana ukazuju na važnost promicanja društvene odgovornosti i razvijanja vještina upravljanja financijama kod svih građana. Posebno je važno ova znanja razvijati kod djece i mladih jer oni čine osobito ranjivu skupinu u Hrvatskoj”, ističe profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov.

Koordinator - Ministarstvo financija

Privatni sektor također je izuzetno svjestan potrebe financijskog educiranja građana, a to potvrđuje uključivanje Vise Europe u projekt Štedopis. Visa Europe izuzetno je aktivna u provođenju projekata financijske pismenosti u svijetu. “U Rumunjskoj smo bili partner u sličnom projektu i ponosni smo što je više

od pola milijuna ljudi sudjelovalo u edukaciji.

Drago nam je da koristeći svoje poslovne snage možemo mladima dati vještine potrebne za uspjeh u digitalnoj ekonomiji”, rekao je country manager Vise Europe Davor Kršul.

Ministarstvo financija je koordinator svih aktivnosti u području financijske pismenosti u Hrvatskoj, a do kraja godine trebali bi biti objavljeni rezultati istraživanja financijske pismenosti građana od 18 do 79 godina prema metodologiji OECD-a. Rezultati ovog istraživanja omogućit će detaljniju usporedbu nacionalne razine pismenosti građana s rezultatima istraživanja provedenih u ostalim zemljama i ocjenu uspješnosti budućih edukativnih projekata.

“Veliki utjecaj na razinu financijske pismenosti ima znanje, ali ne manje važan je utjecaj ponašanja, namjera, stavova i uvjerenja”, rekla je znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Maja Vehovec. (I.G.)

1 od 3 osobe u svijetu

je financijski pismena, pokazalo je istraživanje OECD-a

33,6mlrd kn dug hrvatskih građana

5i polputa

narastao taj dug od 2011. do 2015.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Erste&Steiermärkische Bank

Novi štedno-investicijski proizvod Riječ je o kombinaciji jednokratne uplate oročene štednje i ulaganja u obveznički investicijski fond Erste Adriatic Bond. Minimalni iznos uplate na oba računa je po 1000 kuna

E

rste&Steiermärkische Bank u svoju je ponudu uvrstio štedno-investicijski proizvod Erste Plan plus. Riječ je o kombinaciji jednokratne uplate oročene štednje, bez uvjetovane namjere štednje, i ulaganja u obveznički investicijski fond Erste Adriatic Bond. Minimalni iznos uplate na oba računa je po 1000 kuna, a u slučaju drugih iznosa, iznosi uplate na oba računa moraju biti isti, to jest u odnosu 50:50.

Klijentima se omogućuje oročavanje sredstava u kunama ili eurima na 12 ili 24 mjeseca, dok kamata ovisi o roku oročenja. Tako je za kunska oročenja na rok do 12 mjeseci i jedan dan kamata 2,6, a na rok do 24 mjeseca i jedan dan 2,7 posto. Za oročenja u eurima kamatna stopa na rok do 12 mjeseci i jedan dan iznosi 1,4 posto, odnosno 1,7 posto na oročenja do 24 mjeseca i jedan dan. Istekom ugovorenog oročenja klijenti dobivaju

premiju za štednju u visini od 16,5 posto na iznos obračunate kamate. Time se pokrivaju troškovi klijenta za plaćanje prireza i poreza koje je u obvezi podmiriti, dok mu osnovna kamata ostaje na raspolaganju. Premija se obračunava istekom oročenja na iznos ukupno obračunate kamate pod uvjetom da su sredstva oročena do isteka oročenja, te ako u trenutku isteka klijent i dalje ima kupljene udjele u fondu.

Pored oročenja sredstava na štednom računu sredstva se, u istom iznosu, ulažu i u obveznički investicijski fond Erste Adriatic Bond, pod upravljanjem Erste Asset Managementa. Fond je namijenjen klijentima kojima je cilj ostvariti odgovarajući prinos ulaganjem sredstava tijekom preporučenog razdoblja od barem dvije godine. Ovakav način ulaganja preporučljiv je onima koji se smatraju konzervativnijim ulagačima.

Prvi zajednički proizvod Pošte i HPB-a: Pošta & HPB kartica

Jedna je dovoljna

H

rvatska pošta i Hrvatska poštanska banka u ponudu su uvele svoj prvi zajednički proizvod - Pošta & HPB kartica. Riječ je o MasterCard beskontaktnoj kartici koja pruža maksimalnu fleksibilnost pri plaćanju, tako da korisnici u svakom obračunskom razdoblju imaju mogućnost izbora otplate troškova u cijelosti ili na rate. Obročna otplata moguća je za transakcije na prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu te za internet kupovinu, prema modelu otplate koji korisnici odabiru prilikom ugovaranja kartice - tri, šest ili 12 rata. Također, za kupnju do 100 kuna kartica omogućava beskontaktno plaćanje.

”Ovo je početak još intenzivnije suradnje na zajedničkoj ponudi HPB-a i HP-a za građane. Naš prvi zajednički proizvod predstavlja kombinaciju financijskih usluga Banke i posebnih pogodnosti Pošte čime smo korisnicima ponudili kvalitetniju i cjelovitiju uslugu”, kazala je Marijana Špalj, zamjenica direktora poslovanja sa stanovništvom u HPB-u.

“Drago nam je što se ovom suradnjom otvaraju novi benefiti za korisnike.

U poštanskim uredima diljem Hrvatske pružamo brojne usluge, a ova kartica svima omogućava popuste od 10 posto pri korištenju HPekspresa, kupnji knjiga i igračaka, kao i posebne pogodnosti pri

54 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

ugovaranju evoTV-a”, rekao je Josip Ninković, voditelj Odjela za razvoj i upravljanje financijskim uslugama HP-a.

Karticu je moguće ugovoriti u svim uredima HP-a i poslovnicama HPB-a, a tijekom promotivnog razdoblja korisnici ne plaćaju upisninu te ostvaruju pravo na niže naknade za obročnu otplatu.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Nastavak rasta neto plaće Pri padu potrošačkih cijena od 0,8 posto na godišnjoj razini ostvaren je visoki realan rast neto (4,5 posto) i bruto plaće (2,4 posto), što spada među najviša ostvarenja od prosinca 2008. godine

P

rema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je zabilježen pad plaća na mjesečnoj razini uz njihov rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za rujan iznosila 5640 kuna, što je 72 kune ili 1,3 posto manje nego u kolovozu te 198 kuna ili 3,6 posto više nego lanjskoga rujna. Prosječna bruto plaća, pak, iznosila je 7945 kuna, što je 113 kuna ili 1,4 posto manje nego u kolovozu.

Na godišnjoj je razini ona porasla za 125 kuna ili 1,6 posto. Pri padu potrošačkih cijena od 0,8 posto na godišnjoj razini, ostvaren je visoki realani rast neto (4,5 posto) i bruto plaće (2,4 posto), što spada među najviša ostvarenja od prosinca 2008. godine. Time se nastavlja kontinuitet realnog rasta bruto plaće na godišnjoj razini koji se proteže od lipnja prošle godine kao i realnog rasta neto plaće (od prosinca prošle godine), s time da je rast neto plaće znatno izraženiji zbog promjena u oporezivanju dohotka koje se primjenjuju u ovoj godini.

Kretanje plaća 8500

5,0%

8000

4,0%

7500

3,0%

I međugodišnji rast

Kontinuitet rasta plaća uz znatno višu dinamiku rasta neto plaće rezultirao je i međugodišnjim rastom prosječne plaće u prvih devet mjeseci ove godine. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom isplaćena u prvih devet mjeseci ove godine bila 97 kuna ili 1,2 posto viša nego u istom razdoblju prošle godine, dok je prosječna neto plaća porasla za 184 kune ili 3,3 posto. Više nego dvostruko brži rast neto plaće omogućio je povećanu potrošnju stanovništva s pozitivnim utjecajem na kretanje gospodarske aktivnosti.

U odnosu na slične zemlje, i u rujnu je zadržana situacija u kojoj Hrvatska (1049 eura) i Slovenija (1522 eura) bilježe prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od 1000 eura. Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća u Poljskoj iznosila 963 eura, u Mađarskoj 771 euro, u Crnoj Gori 720 eura, u Bosni i Hercegovini 658 eura, u Srbiji 503 eura te u Bugarskoj 452 eura.

HRK

7000 6500

2,0%

6000

1,0%

5500

0%

5000 -1,0%

4500 4000

I. II. ‘14.

III.

IV.

Bruto plaća

V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Neto plaća

I. II. ‘15.

III. IV.

V. VI. VII. VIII. IX.

-2,0%

Godišnja stopa promjene realne neto plaće (desna skala)

Izvor: DZS; Obrada: HGK

U nastavku godine, analitičari HGK ne očekuju promjene u tendencijama kretanja plaća, što znači da će se do prosinca zadržati povoljnije kretanje neto plaće u odnosu na bruto plaću kao rezultat promjena u oporezivanju dohotka. No, dodaju, u prosincu će se izgubiti bazni utjecaj promjena u porezu na dohodak, što će rezultirati ujednačenijom dinamikom kretanja bruto i neto plaća do eventualnih no- prosječna neto plaća isplaćena u rujnu vih izmjena u sustavu poreza i doprinosa.

5640 kn

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Valamar Riviera: rast operativne dobiti

Hotelska tvrtka Valamar Riviera ove godine očekuje ostvarenje 1,3 milijarde kuna poslovnih prihoda i snažan rast operativne dobiti (EBITDA), koja će na godišnjoj razini dosegnuti od 405 do 415 milijuna kuna. Time će operativna dobit porasti za 46 posto u odnosu na prošlu godinu. Za 2016. godinu u toj tvrtki planiraju investicije vrijedne oko 260 milijuna kuna s ciljem repozicioniranja svog portfelja prema višoj kvaliteti.

Stopa registrirane nezaposlenosti 17,2 posto Stopa registrirane nezaposlenosti u listopadu je iznosila 17,2 posto čime su potvrđena nepovoljna kretanja na tržištu rada tijekom tog mjeseca. Prema podacima DZS-a na rast registrirane stope nezaposlenosti prethodno je upućivala i statistika HZZ-a, zabilježivši u listopadu rast broja nezaposlenih za 16.354 osobe ili 6,3 posto više u odnosu na rujan ove godine. Relativno visoka stopa nezaposlenosti odražava sezonski odljev osoba iz statusa zaposlenosti, i to uslijed završetka glavne turističke sezone, ali i strukturne probleme poput pada aktivnog stanovništva.

Bez promjene trenda u predblagdansko vrijeme Za razliku od listopada kada je novčano tržište bilo dinamično, studeni je iznimno miran mjesec. Dinamici je pridonijela središnja banka budući da je potkraj rujna započela provoditi redovite obrnute repo aukcije koje su na početku imale fiksnu kamatnu stopu 0,8 posto, dok je od 11. studenoga fiksna kamatna stopa spuštena na 0,5 posto. Održana je redovita obratna repo aukcija na kojoj je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 178 milijuna kuna tj. za 80 milijuna kuna manje nego prethodnog tjedna. Aukcija je dobrodošla sudionicima koji zbog međusobnih limita nešto teže dolaze do sredstava na novčanom tržištu. Ovako skromno korištenje sekundarnih izvora likvidnosti nije neobično kada se u obzir uzme činjenica da je višak likvidnosti na kraju listopada iznosio više od devet milijardi kuna. Zbog toga u sustavu dominira višak kuna, a potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo nema. Na-

kon trotjedne stanke, prošli utorak Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa na kojoj je planirani iznos izdanja bio 1,15 milijardi kuna. Iako postoji mogućnost izdanja kunskih državnih obveznica u prosincu, jer dospijeva 5,5 milijardi kuna stare tranše, zanimanje za upisivanjem trezorskih zapisa bilo je iznimno veliko. Stoga je umjesto planiranih 1,150 milijardi upisano 1,85 milijardi trezorskih zapisa u kunama, što je za 247 milijuna kuna veći iznos od dospijeća. Ministarstvo je najavilo održavanje sljedeće aukcije za 1. prosinac s planiranim iznosom izdanja od 600 milijuna trezorskih zapisa u kunama i četiri milijuna zapisa u eurima. U takvim okolnostima organizirano trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb iznimno je skromno, a kamatna stopa niska. Teško je očekivati promjenu trenda, unatoč činjenici što započinje predblagdansko vrijeme.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

16.11.-20.11. 2015.

u%

Promet

400

23.11.-27.11. 2015.

5 4

300

3 200 2 100

0

1

23.11.

24.11.

25.11.

26.11.

0

27.11.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna i dalje slabi prema euru Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,03 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,626782 kune. No, prema kuni je za 0,63 posto pala vrijednost švicarskog

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,189699

CAD kanadski dolar

5,402552

JPY japanski jen (100)

5,875342

CHF švicarski franak

6,987432

GBP britanska funta

10,835036

USD američki dolar

7,199832

EUR euro

7,626782

Izvor: HNB

primjena od xx. xx. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

EUR

franka - na 6,987432 kune. Za 0,33 posto porasla je vrijednost američkog dolara te je njegov tečaj proteklog petka iznosio 7,199832 kune

7,6300

7,20

7,08

7,6275

7,19

7,06

7,6250

7,18

7,04

7,6225

7,17

7,02

7,6200 7,6175

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

USD 23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

7,16 7,15

CHF 23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

7,00 6,98

vijesti Međunarodno tržište kapitala ZABA smanjuje kamate

Dan zahvalnosti utjecao na svjetske burze Protekli tjedan na svjetskim burzama prošao je u raznovrsnom raspoloženju. S obzirom na to da se u SAD-u slavio Dan zahvalnosti, pa prošli četvrtak tamošnje burze nisu radile, prinosi na vodeće svjetske referentne obveznice uglavnom su mirovali. Zbog tog je praznika izostala važnija makroekonomska objava. Nakon nekoliko dana rasta cijene nafte su potkraj prošlog tjedna zabilježile blagi pad nakon što se zabrinutost oko nasilja na Bliskom istoku ponovno prebacila na problem zasićenosti tržišta sirovom naftom. Cijena nafte tipa Brent, koja je referentna za europsko tržište, u petak je bila na razini 45,22 dolara za barel. Jedan neradni dan u Americi nije se baš pozitivno odrazio na azijske burze gdje se oprezno trgovalo jer nije bilo poticaja s Wall Streeta. Ulagače je zabrinuo osjetan pad cijena dionica na kineskim tržištima, nakon što je objavljeno da je zarada kineskih industrijskih kompanija u listopadu pala 4,6 posto. S druge pak strane i euro je bio pod pritiskom jer su ulagači strahovali kako bi Europska središnja banka (ECB) mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku.

6400 6375

18000

FTSE 100

17950

6350

17900

6325

17850

6300

17800

6275

17750

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

5125 5120

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

5050

NASDAQ

5000

5115

4950

5110

4900

5105

4850

5100

4800

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

11400 11300

Dow Jones

CAC40

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

19975

DAX

NIKKEI 225

19950

11200

19925

11100

19900

11000

19875

10900

19850

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11.

U Zagrebačkoj banci od 1. siječnja 2016. snižavaju se promjenjive kamate na postojeće kredite građanima slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS). NRS1 predstavlja troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih osoba, a NRS2 troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora.

Na stambene kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečni NRS1, za kredite u kunama kamata će se smanjiti za 0,2 postotna boda, dok će se za kredite vezane uz euro kamata smanjiti za 0,22 postotna boda.

Sporazum HUO-a i Ekonomske klinike Mirovinski fondovi

fond

Mirex i dalje raste

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj proteklog tjedna iznosila je 219,6183 boda. Uspoređujući ovu vrijednost s njegovom vrijednošću zadnjeg radnog dana u tjednu ranije, vidljiv je rast od 0,44 posto. Tada je Mirex B iznosio 218,6538 bodova. Inače, na kraju prošlog tjedna Mirex A iznosio je 114,7888, a Mirex C 109,0840 bodova.

MIREX - tjedni

kategorija A MIREX A

26.11. 114,78880

0,2785

9,74

AZ - A

26.11. 114,43330

0,1918

9,96

Erste Plavi - A

26.11. 113,85630

0,2956

8,27

PBZ CO - A

26.11.

116,51170

0,4772

9,51

Raiffeisen OMF - A 26.11. 115,03390

0,3193

10,21 6,76

kategorija B MIREX B

26.11. 219,61830

0,2354

AZ - B

26.11. 223,54610

0,1685

6,14

Erste Plavi - B

26.11. 225,85600

0,2880

7,46

PBZ CO - B

26.11. 202,20070

0,3118

7,66

0,4%

Raiffeisen OMF - B 26.11. 221,01180

0,2672

6,90

0,3%

kategorija C MIREX C

26.11. 109,08400

0,0873

5,96

AZ - C

26.11. 106,24230

0,0444

4,40

0,1%

Erste Plavi - C

26.11. 108,32400

0,0693

4,93

0,0%

PBZ CO - C

26.11. 108,88860

0,1125

5,73

Raiffeisen OMF - C 26.11. 112,56740

0,1251

8,03

0,2%

23.11.

24.11.

25.11.

26.11.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,00%

Raiffeisen DMF

26.11. 213,86770

0,3523

7,26

0,50%

AZ Profit

26.11. 252,63710

0,2367

6,99

0,25%

Croatia osiguranje 26.11. 150,04470

0,2202

2,16

0,00%

AZ Benefit

26.11. 228,97960

0,1421

4,71

Erste Plavi Expert

26.11. 186,93890

0,2042

7,79

Erste Plavi Protect 26.11. 181,49450

0,0830

3,44

0,75%

-0,25% -0,50% 26.10.

2.11.

10.11.

18.11.

26.11.

HUO i Ekonomska klinika Ekonomskog fakulteta potpisali su sporazum o suradnji i zajedničkoj organizaciji stručnih predavanja, radionica i edukacija za studente. Cilj projekta je unapređivanje i širenje znanja iz područja osiguranja. HUO kao inicijator projekta Financijska pismenost u Hrvatskoj, prepoznali su važnost financijskog obrazovanja građanstva te nastoje svojim aktivnostima pridonijeti osposobljavanju svih dobnih skupina građana u donošenju odluka vezanih uz osiguranje.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

EBRD će dokapitalizirati ZSE

Zagrebačka burza (ZSE) i EBRD prošlog su tjedna sklopile ugovor o upisu dionica temeljem kojeg će EBRD sudjelovati u drugom krugu povećanja temeljnog kapitala ZSE-a sa šest milijuna kuna. Odluku o povećanju temeljnog kapitala ZSE-a izdavanjem novih dionica u dva kruga i uvrštenju na uređeno tržište donijela je Glavna skupština te burze potkraj kolovoza ove godine. Prvi krug je proveden između 1. i 15. listopada, a pravo upisa i uplate novih dionica u tom krugu imali su samo postojeći dioničari ZSE, koji nisu u cijelosti upisali sve ponuđene dionice. U drugom krugu je, pak, predviđeno sudjelovanje kvalificiranih ulagatelja te će u njemu sudjelovati i EBRD, u skladu s pravilima upisa koji će biti javno objavljeni.

Cijena zlata na najnižim razinama Cijena zlata u ovogodišnjem zadnjem tromjesečju nastavlja trend pada, te se na svjetskim tržištima spustila na najniže razine u posljednjih pet godina.

Spustivši se na razinu od 1.064,95 dolara za uncu sredinom prošlog tjedna, cijena zlata je dotaknula najnižu razinu od veljače 2010. godine.

Crobexi crveni, Končar podigao tjedni promet Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je sa 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je pad. Umanjen je za 0,30 posto te je još uvijek ispod psihološke granice, na 1.688,66 bodova. Crobex10 bilježi pad za 0,11 posto na 998,09 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,13 posto koliko bilježi CROBEXnutris do -3,20 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su završili padom; CROBIS je pao za 0,25 posto, a CROBIStr za 0,15 posto.

ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnije izdanje je Končar DT THE ZAGREB STOCK EXCHANGE (-1,96 posto) s prometom u iznosu od UKUPAN TJEDNI PROMET: 293.846.983,10 kn 14,4 milijuna kuna te sa zadnjom zabiTJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.295.786,00 kn lježenom cijenom od 1250 kuna. Druindex zadnja vrijednost tjedna promjena go najlikvidnije izdanje bila je dionica CROBEX 1.688,6600 -0,30% Leda kojom je trgovano u iznosu od CROBEX10 998,0900 -0,11% 10,5 milijuna kuna, ali je pritom zabiCROBIS 104,9990 -0,25% lježila pad cijene za 0,21 posto na 9400 CROBIStr 143,8141 -0,15% kuna. U redovnom prometu dionicama Leda trgovano je u iznosu od 1,2 milijuTop 10 tjedna zadnja na kuna, dok je blok prometom ostvapromet po prometu promjena cijena reno 9,3 milijuna kuna. Končar EI treće -1,96% 1.250,00 14.423.835,00 Končar DT d.d. - red. je najlikvidnije izdanje s padom cijene -0,21% 9.400,00 10.521.560,10 Ledo d.d. za 2,88 posto na 675 kuna, a njime je -2,88% 675,00 9.068.107,32 Končar EI d.d. trgovano u iznosu 9,1 milijun kuna. Tri +1,14% 24,00 6.670.357,93 Valamar Riviera d.d. izdanja su prošlog tjedna zabilježila po-0,11% 371,00 4.940.997,71 Adris grupa d.d. - povl. rast cijene. Kao i tjedan ranije, dobitnik +0,97% 2.530,03 3.569.488,82 Turisthotel d.d.

-0,21% 142,90 2.920.954,93 je Valamar Riviera s porastom cijene HT d.d.

-5,65% 4.811,01 2.493.410,10 Čakovečki mlinovi d.d. za 1,14 posto na 24 kune uz promet od -2,45% 1.150,00 1.765.653,01 Končar DT d.d. - povl. gotovo 6,7 milijuna kuna. Slijedi Turist+0,39% 985,00 1.133.976,81 Ericsson Nikola Tesla d.d. hotel s porastom cijene od 0,97 posto, na 2530 kuna te tjednim prometom od 10 dionica tjedna zadnja 3,6 milijuna kuna. Deseti najlikvidniji promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Ericsson NT (+0,39 posto) posljednje je +38,42% 105,20 1.893,60 Turbos WTI nafta short K izdanje s porastom cijene, a trgovan je +36,24% 194,00 135.840,10 Turbos DAX long G u iznosu od 1,1 milijun kuna te je tje+30,46% 113,50 11.793,90 Turbos DAX long U dan zaključio s cijenom od 985 kuna. +24,74% 23,70 971,70 Brionka d.d.

Sedam izdanja zabilježilo je pad cijene. +21,97% 153,20 5.884,70 Turbos DAX long S Gubitnik tjedna su Čakovečki mlinovi +14,48% 75,90 156.151,65 Turbos DAX long T +11,97% 23,29 591.066,34 s padom cijene za 5,65 posto, promeĐuro Đaković holding d.d. +10,58% 74,20 29.992,00 Turbos WTI nafta long J tom od 2,5 milijuna kuna te zadnjom +8,67% 11,15 3.351,50 Hoteli Brela d.d. cijenom od 4811,01 kunu. Po cjenov+7,89% 1,23 17.461,37 Hoteli Haludovo Malin. d.d. nom padu slijede Končar EI (-2,88 posto) i povlaštene dionice Končar 10 dionica tjedna zadnja DT-a (-2,45 posto) s kojima je ostvaren promet s najvećim padom cijene promjena cijena promet od 1,8 milijuna kuna prometa, -56,66% 91,00 5.126,60 Turbos DAX short I a zadnju cijenu bilježe na 1150 kuna.

-50,00% 1,50 121,50 Vjesnik d.d.

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -45,75% 8,30 133.387,70 Turbos EBF short D

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan bila je nešto veća nego prethodnog tjedna te je redovni dionički promet iznosio nešto više od 60 milijuna kuna, što je 16,2 milijuna kuna ili 37 posto više. Deset najlikvidnijih sakupilo je 48 milijuna kuna što je 80 posto od ukupnog tjednog prometa. Tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila porastom cijene. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +1,14 posto do -5,65 posto.

Turbos DAX short P Hrvatski duhani d.d.

Turbos EBF short E Turbos DAX short K Uljanik brodogradilište d.d.

VABA d.d.

Turbos H. H. N. GAS long C

58 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

-33,00%

20,10

229.100,94

-32,16%

78,02

15.604,00

-26,77%

32,00

37.154,80

-19,44%

54,30

781.075,05

-19,38%

25,00

2.125,10

-16,89%

4,97

2.485,00

-14,59%

4,80

81,45

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Fondovi rastu, 58 ih je tjedan završilo u zelenom Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 58, palo 20, a jedan fond je zabilježio tjedan bez postotne promjene vrijednosti. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest dioničkih, tri mješovita i jedan obveznički fond.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,50 do -1,62 posto. Od 29 dioničkih fondova porast vrijednosti zabilježilo je njih 18. Cijena je najviše porasla fondu NETA US Algorithm koji je ostvario rast od 2,50 posto i tako postao dobitnik tjedna. Ovaj fond 75 posto portfelja ulaže u SAD, osam posto u Hrvatsku, a četiri posto u Norvešku.

Po porastu vrijednosti slijede NETA Global Developed (+1,86 posto) i Ilirika Azijski tigar (+1,24 posto). Najveći tjedni pad zabilježio je fond KD Nova Europa s minusom od 1,62 posto. Njega s nešto manjim padom slijede Capital Two (-0,64 posto) i Erste Adriatic Equity (-0,58 posto). Četiri od pet posebnih fondova bilježe porast vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,96 posto koliko je porastao ZB Future 2030 do -0,03 koliko bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica. U proteklom je tjednu od 16 mješovitih fondova njih 13 zabilježilo porast vrijednosti.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 19.11.2015 do 26.11.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,5110 HI-growth € 11,6158 ZB euroaktiv € 144,0928 ZB trend $ 163,4909 FIMA Equity kn 91,1125 KD Prvi izbor kn 14,8184 Ilirika Europa € 126,6122 PBZ Equity fond € 10,2801 HPB Dionički kn 102,9192 Erste Adriatic Equity € 84,4700 NETA Global Developed kn 99,3941 ZB aktiv kn 113,5165 Capital Two kn 90,9675 Ilirika Azijski tigar € 48,5336 Platinum Global Opportunity $ 15,9937 KD Nova Europa kn 5,4907 OTP indeksni kn 39,5480 Platinum Blue Chip € 106,1423 NETA Frontier kn 541,4860 OTP MERIDIAN 20 € 90,6666 A1 kn 85,9000 NETA US Algorithm kn 157,8738 NETA New Europe kn 70,2859 Ilirika BRIC € 73,3923 CROBEX10 kn 97,6356 KD Energija kn 8,6744 ZB BRIC+ € 89,7940 Raiffeisen Dynamic € 115,2700 Allianz Equity € 138,5615 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4100 ZB Future 2025 € 101,0633 ZB Future 2030 € 101,1552 ZB Future 2040 € 101,5314 ZB Future 2055 € 101,5742 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 160,6276 PBZ Global fond € 14,6913 HI-balanced € 13,1436 ICF Balanced kn 120,7758

tjedna promjena [%]

-0,12 0,21 0,31 0,21 -0,10 1,24 0,79 0,06 0,33 -0,58 1,86 0,06 -0,64 1,24 0,88 -1,62 -0,09 1,09 -0,38 -0,16 -0,39 2,50 0,39 -0,01 0,16 1,15 0,44 0,21 -0,57 -0,03 0,77 0,96 0,94 0,90 -0,40 0,86 0,21 -0,50

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 91,2373 OTP uravnoteženi kn 104,9939 KD Balanced kn 8,5536 Allianz Portfolio kn 153,9691 Smart Equity € 104,1443 Raiffeisen Harmonic € 98,4900 PBZ Conservative 10 fond € 105,0093 You Invest Active € 99,4900 You Invest Balanced € 99,7600 You Invest Solid € 99,1600 Smart Equity II € 99,0866 PBZ Flexible 30 fond € 101,0812 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,0113 HI-conservative € 13,9620 Raiffeisen Bonds € 169,5500 PBZ Bond fond € 123,2649 Capital One kn 200,3074 HPB Obveznički € 150,8900 NETA Emerging Bond kn 82,0097 Erste Adriatic Bond € 113,3900 Raiffeisen Classic € 101,8800 PBZ Short term bond fond kn 99,5819 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9943 ZB plus kn 175,1196 ZB europlus € 150,2949 PBZ Euro Novčani € 139,0559 Raiffeisen Cash kn 157,3100 Erste Money kn 150,8700 HI-cash kn 151,6708 PBZ Dollar fond $ 131,0616 HPB Novčani kn 143,2371 OTP novčani fond kn 132,7727 Money One kn 129,1649 Allianz Cash kn 118,0950 Erste Euro-Money € 115,2900 Auctor Cash kn 110,0539 Raiffeisen euroCash € 105,4600 HPB Euronovčani € 106,2114 Locusta Cash kn 1346,4126 NETA MultiCash kn 107,9105

0,15 -0,03 0,84 0,20 0,50 0,05 0,14 0,13 0,09 0,04 0,55 0,44

naziv(fond)

OTP euro novčani

valuta

€

102,4486

0,08 0,17 -0,06 -0,01 0,14 0,04 0,49 -0,04 -0,06 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,01 0,00 0,02 0,01 -0,00 0,03 0,02 0,01

985 blokiranih OPG-ova Zbog nepodmirenog duga potkraj rujna u blokadi bilo je 985 OPG-ova koji su ukupno dugovali 372,9 milijuna kuna, objavila je Fina. Udio OPG-ova u ukupnom broju blokiranih fizičkih osoba je 4,5 posto, dok je udio njihova duga 5,2 posto.

Prema Fininim podacima vidljivo je kako je potkraj lipnja 2011. bilo blokirano 830 OPGova, da bi ove godine taj broj iznosio 985.

Alkaloid: neto dobit 7,5 milijuna eura

Jedna od vodećih farmaceutskih kompanija u Jugoistočnoj Europi, makedonski Alkaloid, u devet ovogodišnjih mjeseci povećao je ukupnu prodaju za šest posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te je ona dosegnula 95,33 milijuna eura. Ukupan konsolidirani izvoz povećan je 10 posto zahvaljujući rastu na gotovo svim izvoznim tržištima. Glavni poslovni segment, farmacija, porastao je pet posto, dok je u ostalim segmentima rast bio 11 posto. Dobit prije odbitka financijskih troškova, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 13,7 milijuna eura (+jedan posto), dok je neto dobit 7,5 milijuna eura (+pet posto). Ukupne investicije Alkaloida iznosile su 8,6 milijuna eura.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Marija Todorova

Imaginarni Balkan Naklada Ljevak

Trinaestogodišnji Theo Decker preživi napad na njujorški Muzej za modernu umjetnost u kojem mu pogiba majka.

Jedan mu čovjek na samrti u muzeju ukazuje na Fabritiusovu sliku koju je njegova majka voljela i on je uzima.

K sebi ga prima bogata obitelj njegova školskog prijatelja.

No u svojem novom domu Theo se ne snalazi najbolje, školski kolege i prijatelji ga uznemiruju, čezne za majkom i godinama se drži za predmet koji ga najviše podsjeća na nju – sliku češljugara. Ta će ga slika uvući među dilere umjetnina i droga...

Borna Vujčić

Nužno zlo HENA COM

Todorova je kao znanstvenica pišući ovu knjigu imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega, i izvan procesa prikupljanja znanja o predmetu i unutar njega. Ona govori u ime onog djela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta. Autorica pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja od svojih dojučerašnjih istočnoeuropskih supatnika.

Donna Tartt

Češljugar Algoritam

U izmišljenoj zagrebačkoj gimnaziji razredi se natječu za što bolji uspjeh u ocjenama, kako bi osvojili nagradni izlet.

No, razredi su države, neki učenici vođe, a ostali su običan puk. Tu su i predstavnici medija, tajne službe, ksenofobi i pacifisti, liberali i konzervativci; uspostavlja se tortura vlastodržaca, a i pitanje rata zadobiva važno mjesto. Glavnome protagonistu koji podmuklim spletkama pokreće sukobe pridruženo je mnoštvo likova čije sazrijevanje pratimo u brojnim, prepletenim rukavcima priče.

60 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

F. William Engdahl

Izgubljeni hegemon Profil Knjiga

Ifemelu i Obinze žive u siromašnoj Nigeriji iz koje ljudi bježe. Ifemelu odlazi na studij u SAD gdje proživljava neuspjehe i pobjede, ljubavne veze i prekide, stalno opterećena svojom rasom. Obinze ne uspijeva dobiti američku vizu i odlazi u Veliku Britaniju gdje radi ilegalno i biva uhićen. Trinaest godina poslije Obinze živi u Nigeriji, obogatio se i zasnovao obitelj, a Ifemelu u SAD-u piše blog o rasnim temama koji joj donosi slavu i stipendiju na Princetonu. No, odlučuje se vratiti u Afriku...

C. S. Lewis

Problem boli Verbum

U prvim mjesecima 2014. vanjska politika SAD-a je bila veliki promašaj. A europske sile nisu mogle ponuditi korisne alternative. Potezi povučeni u Washingtonu, Tel Avivu, Riyadu, Damasku, Ankari, Bruxellesu... doveli su svijet na rub globalnog požara. Uništena je ravnoteža snaga na Bliskom istoku, a ljudi u vojnom i političkom vrhu Washingtona vjerovali su da bez ikakvih loših posljedica mogu iskoristiti džihadiste kao strojeve za ubijanje za svoje političke ciljeve.

Chimamanda Ngozi Adichie

Amerikana V.B.Z.

Iznoseći razmišljanja proistekla iz vlastitoga iskustva Lewis nastoji dati odgovor na jedno od najvažnijih filozofsko-teoloških pitanja: Zašto bol i patnja? Zašto to Bog dopušta? On tako propituje pitanja Božje svemoći i dobrote u kontekstu zla u svijetu, fenomen ljudske nesavršenosti i zloće, problem boli kao one koja pogađa sve stvoreno...

Ova je knjiga namijenjena svima koji su se sreli s boli i patnjom u svom životu i životu svojih bližnjih, a bit će nadahnjujuća i za sve koji traže mir u ovom nemirnom svijetu.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova.

Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ ancona.hr, +385 31 840 860.

Poljoprivredni strojevi Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna. com.tr, +90 332 3598 585.

Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6

boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257.

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska

Održavanje spomenika Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja spomenika na području Zagreba. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl.

Tvrtka nudi usluge u području: 1. Gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. Specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima...

Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornicama namještaja, pilanama, stolarskim radionicama, tvrtkama koje se bave poslovima rušenja, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima, odlagalištima otpada, industrijskim pogonima, špediterskim i logističkim poduzećima). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500.

Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr.

Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...).

Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskaravidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109.

Radni stolci Hrvatska radiotelevizija nabavlja radne stolce za glazbenike. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 14. prosinca.

Lijekovi Psihijatrijska bolnica Rab nabavlja lijekove (godišnja nabava). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Potrošni materijal Grad Velika Gorica nabavlja potrošni materijal za 2016. i 2017. godinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

Uklanjanje žvakaćih guma s javnih površina Grad Zagreb nabavlja usluge uklanjanja žvakaćih guma s javnih površina. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. prosinca.

Zavjese Dom za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba u Sarajevu nabavlja trakaste i druge zavjese. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Regija

Uredski materijal Elektroprivreda BiH nabavlja kancelarijski materijal. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Zimska oprema za motorna vozila Radiotelevizija Bosne i Hercegovine nabavlja zimsku opremu za motorna vozila.

Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Usluge dekoracije grada Općinski fond za komunalne djelatnosti i infrastrukturu Sanski Most nabavlja usluge dekoracije grada. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Vozila Telekom Kosova nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni prostori, skladište, kuće i livade Prodaje se poslovni prostor površine 302,99 metara četvornih procijenjene vrijednosti 995.500 kuna u Zagrebu. Rok za predaju ponuda je 1. prosinac, a ponude se dostavljaju poštom na adresu Kapital d.o.o. u stečaju, Zaharova 3, 10000 Zagreb, na broj ST-1060/14, s naznakom Ponuda za nekretnine. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, a naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Jamčevina iznosi 100.000 kuna.

Kuća, livada i dvorište ukupne površine 2539 metara četvornih u Sisku prodaje se za 1.012.798,01 kunu. Dražba će se održati 1. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40, soba broj 16/I. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Građevinsko zemljište s izgrađenim poslovnim objektom površine 3051 metar četvorni, procijenjene vriijednosti 5.457.102,30 kuna prodaje se u Čakovcu.

Dražba će se održati 1. prosinca u 9.15 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18. Jamčevina je u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se na račun Općinskog vijeća u Čakovcu IBAN br.

HR84234000911300000701, poziv na br. 7513.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Skladište s pripadajućim dvorištem površine 492,74 metra četvorna, za 1.137.000 kuna prodaje se u Selnici. Sama nekretnina se nalazi u Zebanec Selu. Dražba će se održati 2. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18, soba 43. Na 2. ročištu za dražbu nekretnine ista se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na račun Općinskog suda u Ča-

62 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

kovcu, IBAN broj HR8423900011300000701, poziv na br. 934-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu, prije nego što Sud pristupi prodaji.

Oranica Blatuša, kuća br. 40 s dvorištem, te još jedna oranica i voćnjak površine 63.585 metara četvornih procijenjene vrijednosti 167.747.792 kune prodaju se u Novskoj. Dražba će se održati 2. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sud u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15/I. Na drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća i dvor te livada ukupne površine 10.147,92 metra četvorna, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna, prodaju se u Bjelovaru. Dražba će se održati 3. prosinca u 8.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Osiguranje se uplaćuje na račun ovoga suda na broj računa primatelja HR6623900011300001122, model HR 00 1-1-1163-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja dražbe.

Prodaje se stan na trećem katu koji se sastoji od tri i pol sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC-a i hodnika, ukupne površine 103,35 četvornih metara u Zagrebu.

Procijenjena vrijednost nekretnine je 1.329.205,02 kune. Dražba će se održati 4. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 327/III. Prodaja će biti po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 664.602,51 kune. Razgledavanje je moguće 1. prosinca u 12 sati na licu mjesta u Zagrebu, Kneza Mislava 7. Razgledavanje će se provesti uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, odnosno iznos od 132.920,50 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke broj HR1723900011300003265, model HR 05, poziv na broj 116-2891-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Transformatori EDF, Seged, Mađarska, traži nabavu transformatora napajanja. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na EDF DÉMÁSZ Hálózati Elosztó Kft., AK15797, Kossuth Lajos sgt. 64–66., Mikle-Baráth Miklós, 6724 Szeged, Hungary, miklos.mikle-barath@ edf.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Mlađ smuđa i šarana Neprofitno društvo s ograničenom odgovornošću iz Siófoka “Balaton Riba” raspisalo je natječaj za nabavu mlađi šarana i smuđa: LOT 1 - šaran, podmladak - 20.000 kg, LOT 2 - šaran, podmladak – 6000 kg, LOT 3 - šaran, 2. dobna skupina - 100.000 kg, LOT 4 - smuđ - 5000 kg.

Rok za dostavu ponuda je 15. prosinca 2015. godine. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Arzano Management Kft. Alkotás u. 17-19.

1123 Budapest, Mađarska.

Unutarnja rasvjeta Gasteig München GmbH, München, Njemačka, traži nabavu unutarnjih rasvjetnih tijela. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, prijave na njemačkom jeziku se predaju na Gasteig München GmbH, Rosenheimerstr. 5, Einkauf Gasteig, München, Frau Stichternath/Frau Ciesla, 81667 München, Deutschland, einkauf@gasteig.de, http://www.gasteig.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk.

Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk.

Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna

dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr.

Građevinski radovi Tvrtka Vodovod - Budimpešta objavila je natječaj za izvođenje građevinskih radova u Peštanskoj županiji: LOT 1 - građevinski radovi (u trajanju od 36 mjeseci) i LOT 2 - rad na strojnim instalacijama (u trajanju od 36 mjeseci). Opis: Građevinski radovi. Strojne instalacije. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Tender-Co Kft. Galambóc u. 22. 1117 Budapest; Hungary.

Natječaj je otvoren do 24. prosinca.

Računala i programska podrška Litvanska burza rada pri Ministarstvu socijalne sigurnosti i rada traži računalni hardver i softver za pohranu podataka za projekt Europskog socijalnog fonda financiranja mladih, s ciljem povećanja učinkovitosti javne službe za zapošljavanje. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos darbo birža prie Socialinės apsaugos ir darbo ministerijos, 190766619, Geležinio Vilko g. 3A, Vilius Kuzminskas, LT-03131 Vilnius, Litva, vilius.kuzminskas@ldb.lt. Više podataka o nadmetanju na http://www.cvpp.lt/? option=com_ profile&task=po&Itemid=86&vpt_jarcode=190766619, elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt.

Instalacija grijanja, ventilacije i klimatizacije Objavljen je natječaj za izvođenje radova instaliranja grijanja, ventilacije i klimatizacije kod rekonstrukcije postojećih objekata u Salzburgu.

Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: Ebner Aichinger Guggenberger Rechtsanwälte GmbH Sterneckstraße 35 5020 Salzburg AUSTRIJA Telefon: +43 6628800400 E-pošta: office@eag-partner.at Telefaks: +43 66288004010 Internetska adresa: http://www.eag-partner. at i na poveznici: http://wienerzeitung.at/lieferanzeiger. Kriteriji za odabir ponude: ekonomski najpovoljnija ponuda. Natječaj je otvoren do 18. prosinca.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Rakijada s pedigreom

Njezino veličanstvo rakija I ako se ponekad u široj javnosti različita natjecanja i manifestacije poput rakijade, kulenijade, kupusijade i slično doživljavaju pomalo pejorativno, sudeći prema konkretnim primjerima to ne bi trebalo biti tako. Naravno, dio takvih “ijada” valja uzeti s rezervom. No, kada se one održavaju desetak ili više godina, kada iza njihove organizacije stoje etablirane cehovske organizacije, stručne i znanstvene institucije, onda takva događanja imaju određenu težinu. Među takvima je svakako i Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera koje se 11. put održalo u zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarske komore-ŽK Osijek, Prehrambenotehnološkog fakulteta iz Osijeka i Općine Semeljci. Riječ je o nacionalnoj smotri proizvođača alkoholnih pića koja spadaju u kategoriju autohtonih proizvoda, koja prolaze stručne kemijske i fizikalne analize, kao i provjeru organoleptičkih karakteristika. Svaki prijavljeni uzorak rakije ili likera podložan je složenoj stručnoj provjeri i procjeni. I, što je još važnije, svaki proizvođač ima priliku čuti stručno obrazloženje ocjene svoga proizvoda. Iz toga može mnogo naučiti i primijeniti u budućoj proizvodnji. Ne samo zato kako bi na sljedećem natjecanju dobio bolju ocjenu ili medalju, nego kako bi se na tržištu izborio za bolju poziciju.

Rekordan broj uzoraka

Stoga ne treba čuditi što je na 11. edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera pristigao rekordan broj uzoraka. Ocjenjivački sud ocijenio je 311 uzorak od kojih je likera bilo 90, a voćnih rakija 221 te je dodijelio 39 zlatnih i 93 srebrna odličja kao i brojne brončane medalje i diplome.

Ovako veliki broj pristiglih uzoraka Ernest Nad, tajnik Organizacijskog odbora ovoga natjecanja, obrazlaže činjenicom dobre proizvodne godine za većinu proizvođača, ali i time što ovo natjecanje pruža mnoge edukacijske vrijednosti.

“Pred voćarima i proizvođačima voćnih rakija je sada važan iskorak u puno bolju organiziranost i primjenu različitih oblika udruživanja kako bi si olakšali pristup i plasman na tržištu. Uz potvrđenu kvalitetu, sada im slijedi rad na izgradnji skladišnih i preradbenih kapaciteta”, istaknuo je Nad dodajući kako ima mjesta optimizmu budući da je prošle godine izvezeno voćnih rakija u vrijednosti od 3,5 milijuna dolara, a uvezeno je nešto više od dva milijuna, što predstavlja pozitivnu bilancu.

Svih godina otkako se održava ova promotivno-edukacijska 64 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Ernest Nađ

Zoran Kovačević

Grga Lončarević

Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera održalo se u Semeljcima 11. put i pokazalo da se poznato domaće piće vinulo u neslućene visine kvalitete. Uz brojne nove okuse rakija, šampionom je ipak proglašena - a što drugo nego šljivovica, i to ona OPG-a Šokac iz Okučana piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni

manifestacija, njen ponosni domaćin je Općina Semeljci u đakovačkom kraju. “Koliko vidim, 90 posto natjecatelja dolazi upravo iz seoskih sredina, a rakije su na tradicijski način proizvedene u kotlovima. Stoga je i logično da završni dio, podjela priznanja, bude u selu kao što su Semeljci. Mi već godinama dobro surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i

Iz godinu u godinu rade se sve bolje i kvalitetnije rakije - što je primjetno - iz godinu u godinu rade se sve bolje i kvalitetnije rakije. Zato se proizvođači rakija i odlučuju sudjelovati na ovakvim događanjima. Naime, nije važna medalja ili priznanje, važno je to što su ljudi shvatili kako na taj način puno mogu naučiti jedni od drugih, te slušajući savjete znanstvenika s fakulteta. Najkraće rečeno, ovo je prava primjena i spoj znanosti i prakse”, kaže za Privredni vjesnik Grga Lončarević, načelnik Općine Semeljci.

U osam kategorija ocjenjivane su rakije šljivovice, kruškovače, jabukovače, lozovače, komovice, travarice, kajsijevače, breskovače, te rakije od višnje, dunje, rogača, kupine, drijenka, morača, nektarine, jagode, mandarine, naranče, anisa, gloga i mastika. Likeri su ocjenjivani u četiri kategorije: višnja, orah, te medni i liker od drijenka, i manji broj uzoraka bazge, rogača, pelina, kupine, dunje, kruške, smokve, naranče, anisa, biske, melise, limuna, šljive, nespole, mirte, murve, marelice, krem likera, likera od mlijeka i likera od vina. Na ocjenjivanje je stiglo i 12 uzoraka iz Bosne i Hercegovine, koji su ocjenjivani izvan konkurencije.

najbolji po kategorijama

Proizvođač najbolje ocijenjene šljivovice i kajsijevače je OPG Šokac iz Okučana, najboljom kruškovačom proglašena je ona OPG-a Alojz Rožmarić iz Tenje, najbolja je lozovača Tomislava Babića iz Osijeka, najbolja je komovica Joze Katavića iz Zoljana, najbolja je jabukovača Željka Bratića iz Čepina, najbolja travarica Mije Kreše iz Tenje, a najbolja breskovača Đure Kovača iz Darde. OPG Pavičić iz Petrijevaca imao je najbolji liker od višnje, a najbolji liker od oraha imala je Natura Antunović iz Orebića. Tepka obrt iz Koprivnice pobjednik je u likerima od drijenka, a najbolji medni liker imao je OPG Libero Sinković iz Momjana. Šampion 11. edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija je rakija šljivovica OPG-a Šokac iz Okučana, a vicešampion je OPG Alojz Rožmarić iz Tenje za rakiju kruškovaču.

BILO JE VESELO...

21 vrsta rakije na ocjenjivanju 24 vrste likera na ocjenjivanju ukupno 311 uzoraka od čega likera 90, a voćnih rakija 221 dodijeljeno 39 zlatnih i 93 srebrna odličja

Iz sive zone na svjetla tržišta

U početku je bitna bila - legalizacija “U vrijeme početaka takvih aktivnosti u Komori, kada smo počeli razmišljati o promicanju autohtonih proizvoda kao što su rakija, vino, kulen ili med, temeljni cilj nam je bio legalizacija takve proizvodnje budući da su autohtoni proizvodi bili u jednoj zoni sive ekonomije zakonski vrlo nedefinirani”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek. “Stoga nam je bilo važno kako definirati zakonski okvir, a potom u sve uključiti znanstvene instutucije kao što je Prehrambenotehnološki fakultet te ondje kroz fizikalnu i kemijsku analizu dati značaj kvaliteti tih proizvoda. Činjenica je da svaki takav proizvod, osim onog subjektivnog dojma koji procjenjuju ocjenjivačke komisije, ima i ono što zapravo nema veze sa subjektivnim, a to su upravo stručne laboratorijske analize. Dakle, osim legalizacije, željeli smo doći do što veće kvalitete, kako bi ti proizvodi u konačnici, kroz konkurenciju, dali najbolje rezultate. Kada uspoređujemo prve godine ovog natjecanja, tadašnje uzorke rakija i ovo što danas imamo – ogromna je razlika. I to nikako nije subjektivna ocjena, nego su to konkretni rezultati koji se vide iz provedenih kemijskih analiza. A to i jest bio cilj ovakvih događanja”, naglašava Zoran Kovačević.

30. studenoga 2015. | broj 3904 | Privredni vjesnik | 65

M.presencia, Medulin

Mobyclean higijenske maramice za vaš mobitel Maramice za čišćenje ruku, tijela ili lica postali su praktični dodaci koji olakšavaju osobnu higijenu pojedinca. A kako su danas mobiteli puno više od običnog sredstva kojim se realiziraju pozivi, i za njih postoje posebne vlažne maramice.

Mobyclean vlažne maramice su višestruko nagrađivana inovacija prikladna za čišćenje svih vrsta mobilnih uređaja i tablet računala, koju proizvodi i distribuira tvrtka M.presencia iz Medulina.

“U početku smo Mobyclean maramice nudili tvrtkama kao promo materijal i to nam je pomoglo da otvorimo vrata za prodaju vlastitog brenda i da veći broj ljudi isproba maramice koje su uistinu kvalitetan domaći proizvod. O tome svjedoče i četiri međunarodna priznanja za inovaciju. Jako smo ponosni na zlatnu medalju osvojenu u Londonu 2010. godine na British Inven-

tion Showu”, kaže direktorica M.presencije Marina Črnac.

Početak je, kaže, bio težak ali i pun pozitivne energije i entuzijazma. Prva tvrtka s kojom su napravili prodaju, odnosno sklopili prvi ugovor o poslovnoj suradnji, bio je Hrvatski Telekom. “Meni, kao inovatorici i ekonomistici skromnog znanja o poduzetništvu to je značilo jako puno! Krenuli smo kroz promotivni materijal za njihovu kampanju, a danas, već treću godinu za redom, Mobyclean maramice se mogu kupiti u svim T-centri-

ma”, kaže Marina Črnac. Osim u trgovinama Hrvatskog Telekoma, prodaju i u trgovinama i na web stranicama Linksa, ekupi.hr i manjim specijaliziranim dućanima. Surađivali su kroz promo materijal i s Pula Film Festivalom, Otvorenim radiom, Hrvatskom gospodarskom komorom.

“Kada imate sasvim novi proizvod, teško je predvidjeti kako će biti prihvaćen i kako će ići prodaja”, ističe direktorica. S vremenom se, kaže, stekne iskustvo, ali jedan problem i dalje ostaje - narudžbe manjih

količina.

Javljaju se, primjerice, tvrtke koje žele naručiti 500 maramica za promidžbu, ali tada je cijena pre- visoka jer je za optimalnu cijenu minimalna količina 5000 komada.

U tvrtki trenutačno nemaju zaposlenih i koriste outsourcing u proizvodnji. Iako se radi o jednostavnom proizvodu, u njegovu su izradu uključene četiri domaće tvrtke: laboratorij za izradu tekućine, dvije tiskare te pakiraonica u kojoj se sve spaja u jedan proizvod.

“Naše buduće poslovanje svakako je usmjereno na razvoj novih proizvoda, novih mirisa i naravno izvozu. Tehnologija nam iz godine u godinu ide na ruku, tako da ne sumnjam da ćemo u budućnosti poslovati bolje”, zaključuje Marina Črnac. (I.G.)

Gavrilović širi asortiman

Nova salama, seka i kobasica

Gavrilovićevi majstori pripremili su za ove hladne jesenske i zimske dane tri nova proizvoda 66 | Privredni vjesnik | broj 3904 | 30. studenoga 2015.

Petrinjski Gavrilović zaokružio je 325. rođendan s tri nova trajna proizvoda – Di Giusto Milanskom salamom, Kulenovom sekom i Goveđom kobasicom. Mesna industrija Gavrilović obogatila je tako svoj asortiman od 150 proizvoda, pritom ispunjavajući sve uvjete proizvodnje hrane prema međunarodnim standardima i prateći trendove u mesnoj industriji. Milanska salama upotpunjuje asortiman Di Giusto u kojem su dosad bile

salame Romana i Divina, zatim su tu nešto ljuća Kulenova seka te Goveđa kobasica od čistoga goveđeg mesa, a proizvedene su kako bi se zadovoljili ukusi svih potrošača.

Tri nove salame, kao i ostale Gavrilovićeve trajne delikatese, hladno su dimljene na bukvinu drvetu.

Posebno valja istaknuti da ne sadrže gluten i soju, čime Gavrilović prati trendove zdravih prehrambenih navika potrošača i nudi im samo najbolje.

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se!

Za sve informacije: biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 5600 012, 5600 000

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.