Pv 3905 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

7. prosinca 2015., godina LXII, broj 3905

EKSKLUZIVNO ZA PV: Hendalovo istraživanje o izvozu

Izvozna agencija dobro bi došla poseb

Ipak, gotovo 50 posto gospodarstvenika se ne želi udruživati za jači izvoz

intervju

Željko Holik

Medis Investments

Društveno odgovorno poslovanje

Važno je brinuti za zajednicu Hrvatsko-kineski skup

Kinezi žele ulagati u Hrvatsku

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

POSLOVNA OCEKIVANJA

2016.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj! Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U SPECIJALNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 120 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara 10.000 tiskanih primjeraka. Više od

200 stranica!

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini!

sadržaj

3905 / 7. prosinca 2015. istraživanje

Poduzetnici žele izvoznu agenciju Čak 53,5 posto ispitanih smatra kako bi izvozna agencija bila potrebna, ali 47 posto njih nije spremno za udruživanje kakvo traži takva agencija

intervju 12

Željko Holik, direktor tvrtke Medis Investments Na Braču niče Brač Medical City, najambiciozniji novi medicinski projekt u Hrvatskoj vrijedan više od 900 milijuna eura

Kinezi žele ulagati u Hrvatsku Kinesko izaslanstvo zanimalo je sve - od ulaganja u infrastrukturu do gradnje domova za starije

nove mogućnosti

autorska prava

Naknada košta kao dvije-tri runde pića Hrvatski ugostitelji za glazbu ipak plaćaju manje nego njihovi kolege u Europskoj uniji

Novac iz EU-a za unapređenje ribarstva U ribarstvo će se izravno investirati 72 milijuna eura, a određena sredstva dobit će i obrtnici i mali poduzetnici za nova ribogojilišta

Akvakultura Akvakulturu planiramo povećati gotovo dvostruko, istaknuo je pomoćnik ministra Ante Mišura na skupu o ribarstvu u Vukovaru

AKTUALNO

Skuplje bi bilo prema postotku nego po naknadi

Željko Holik

Svijet financija 38

Akvizicije Bisnode je postao vlasnik triju bonitetnih kuća koje su dosad bile zastupnice D&B-a u ovom dijelu Europe

KOmentar hgk 40 Razduživanje se nastavlja Najveći je pad ostvaren kod sektora nefinancijskih društava gdje je iznos kredita smanjen za 744,4 milijuna kuna

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Nada Šćepanović

zajedno smo uspjeli Mi već 10 godina radimo ono što je mnogima nezamislivo: članice Grandal Grupe rade u vlastitom i zajedničkom interesu

Nada Šćepanović, predsjednica Uprave Grandal Grupe iz Solina

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

druživanje ima itekako smisla. Istina, takav način poslovanja može biti uspješan jedino ako su članice udruženja, odnosno tvrtke, spremne na kompromis i ako su lišene liderskih boljki. Preporučila bih udruživanje u svakom dijelu posla, ali jedino uz uvjet da se udružuju zreli poduzetnici koji mogu svoje osobne interese podrediti zajedničkima. U svemu tome potrebno je uskladiti i interese članica koje su komercijalno identične, ali privatno nisu. Sve to je možda lako reći, ali nije uvijek lako izvodivo. Uspješan primjer takvog udruživanja je Grandal Grupa. Mi već 10 godina radimo ono što je mnogima nezamislivo: članice Grupe rade u vlastitom i zajedničkom interesu. Objedinili smo trgovce građevinskog materijala i svake godine bilježimo rast. Dovoljno je reći da Grandal Grupa ima promet od 120 milijuna kuna i da rastemo unatoč krizi graditeljskog sektora. Iskoristili smo prigodu na tržištu. Naime, u vrijeme najvećeg graditeljskog rasta bilo je, svi znamo, dosta loše izvedenih radova, tako da desetak godina nakon tog rasta još imamo poslova na sanaciji tih loših gradnji. I upravo nam je zbog toga u zadnjih nekoliko godina narastao udjel plasmana reparaturnih materijala. Preko nas kupac, koji je često fizička osoba, može vrlo povoljno kupiti sve što mu treba za uređenje svog stambenog prostora, apartmana ili gospodarskog objekta. Grandal Grupa je tako izrasla u jednog od najvećih kupaca strateških materijala u građevinarstvu. Uglavnom proizvode plasiramo za izgradnju stambenih kuća i sličnih objekata tako da nemamo toliko problema s naplatom potraživanja. Nisu sve članice iste, ali sve rade s krajnjim kupcima. Jako je važno da svoje dobavljače plaćamo avansno te imamo vrlo zdrave uvjete poslovanja. Naime, okupljamo 12 članica iz različitih dijelova države. Grandal Grupa nastala je prije desetak godina kada su se udružili trgovci građevinskog materijala koji su se do osnivanja zajedničke grupe neformalno dogovarali kako bi mogli nadopuniti svoj posao. Određeno je tko je među njima nositelj za cement, tko za građevinsko željezo, a tko za drvo

4 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

i ostale građevinske materijale. Uplatili su novac za temeljni kapital, dogovorili udjele i objedinili nabavu. U početku je bilo pet članica da bi danas imali 12 ravnopravnih članica iz cijele Hrvatske. To su: Erlić Commerce, Jadran-impex, Jela trgovina, Kova promet, Mago, Merlin Company, Metss, Tegula centar, Tera, Trgostil, Trgovina Krk te Vinkoprom. Riječ je o tvrtkama koje imaju promet između 30 i 40 milijuna kuna te zapošljavaju od pet do 20 radnika. Naravno da veći dio prometa tvrtke ostvaruju izvan Grandal Grupe.

Važno je da su sve članice Grandal Grupe raspoređene tako da nisu jedna drugoj konkurencija Mogu reći da takvo poslovanje ima i svoja ograničenja jer se nije lako prilagoditi navikama kupaca na svakom lokalitetu. Ni trgovačke marže nisu iste, a da i ne govorimo o kupovnoj moći građana. Važno je da su sve članice raspoređene tako da nisu jedna drugoj konkurencija. Napravljen je pravedan način nadzora i upravljanja tako da se svi imaju prigodu okušati i u upravljanju i u nadzoru poslovanja. Prati se koliko tko ostvari prometa, dvaput godišnje održava se skupština te na kraju godine svi idemo na zajedničko desetodnevno putovanje negdje u inozemstvo. Grandal Grupa ima 45 ugovorenih dobavljača kod kojih smo uspjeli osigurati bolje uvjete. Jednostavno rečeno, cilj je bio okrupnjavanje nabave, u čemu smo i uspjeli. Naša tvrtka je izrasla u jednog od najvećih kupaca strateških materijala u građevinarstvu razvijajući partnerske odnose s tvrtkama kao sto su Baumit, YTONG, IGM Cerje Tužno, Dilj Vinkovci, Bramac, Istarska tvornica...

BROJKE, BROJKE

Javni dug Hrvatske 287,3 milijarde kuna ili 86,5% dug krajem kolovoza*

obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države

16,3 milijarde kuna ili 6 posto

rast u odnosu na kolovoz 2014.

7,7 milijardi kuna ili 2,8 posto

rast javnog duga u odnosu na kraj 2014.

Instrumenti zaduživanja

7 milijardi kuna ukupna državna jamstva krajem kolovoza*

55,8%

u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, jamstva su manja za milijardu kuna

160,2 milijarde kuna odnosi se na zaduživanje

36,8% 7,5%

države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice 105,7 milijardi kuna odnosi se na državne obveze po kreditima 21,6 milijardi kuna odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama

Projekcije rasta javnog duga u odnosu na BDP

89,2% 2015. Izvori: HNB, HGK, RBA

91,7% 2016.

92,9% 2017. 7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 5

Ekskluzivno za Privredni vjesnik: Hendalovo istra탑ivanje o izv

6 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

vozu

Poduzetnici: Dobro bi nam došla izvozna agencija Oko 18,5 posto ispitanih smatra da bi takva agencija bila jako potrebna, a s potrebom osnivanja agencije slaže se još 35 posto ispitanih. No, 47 posto ispitanih kaže da nisu spremni ni zainteresirani udruživati se za jači izvoz kroz različite oblike djelovanja, dok je zainteresiranih oko 23 posto piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

zvozna agencija koja bi nudila objedinjene proizvode neke djelatnosti ili sektora bila bi dobra stvar, ocijenilo je više od 53 posto hrvatskih poduzetnika u anketi koju je je ekskluzivno za Privredni vjesnik u studenome provela agencija Hendal. U anketi je sudjelovalo 400 poduzeća, odnosno njihovi vlasnici, menadžeri i druge osobe odgovorne za donošenje odluka. Poduzeća su odabrana prema reprezentativnom uzorku i podijeljena prema pet vrsta djelatnosti: proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina te prijevoz i usluge. Da bi anketa još više odražavala stanje na tržištu, poduzeća u anketi raspodijeljena su i po veličini – do 50 zaposlenih, do 500 i veća od 500 zaposlenih.

Kakvo je Vaše mišljenje, kako ocjenjujete mjere i poticaje izvoza hrvatskih proizvoda na skali školskih ocjena? 40%

35,1%

35%

Prosječna ocjena:

30% 25% 20%

2,44

21,7%

19,0%

14,6%

15%

7,6%

10%

1,9%

5% 0%

nedovoljno

dovoljno

dobro

vrlo dobro

odlično

ne znam

N=400 poslovnih subjekata

Najveći broj ispitanih, 54,6 posto, kaže da im je tržišni položaj, nakon ulaska Hrvatske u EU, ostao isti Oko 18,5 posto ispitanih smatra da bi takva agencija bila jako potrebna, a s potrebom osnivanja agencije slaže se još 35 posto ispitanih. “Nama trebaju agencije kakve postoje u Njemačkoj, primjerice u Bavarskoj. Jednostavno, treba preuzeti njihov model rada. A tko bi to u Hrvatskoj trebao organizirati, e to

već nisam siguran”, kaže Krešimir Slavica iz tvrtke Teko, koja djeluje u gospodarskoj zoni Podi kod Šibenika. Njemački trgovinski predstavnici rade sustavno i ciljano. Oni procjenjujuju koje tvrtke u Hrvatskoj bi mogle ostati potencijalni poslovni partneri njemačkim poduzećima. Zatim kontaktiraju tvrtke i dogovaraju im sastanke. Svoje njemačke poduzetnike predstavnici agencije dočekuju već u zračnoj luci, vode ih na pregovore i pomažu im u svakom pogledu. “Djelatnost takve agencije bila bi za nas poduzetnike vrlo korisna jer ovo što sada imamo ni izdaleka nije dovoljno”, rekao je Slavica.

Povećanje izvoza

No suradnja s agencijom, koja bi objedinjeno nudila proizvode nekog sektora, značila bi i da se hrvatski poduzetnici moraju udružiti ili za-

2,4

prosječna ocjena mjera za poticanje izvoza

29%

poduzetnika očekuje bolji izvozni rezultat nego u 2014.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 7

Hendalovo istraživanje o izvozu

Koliko se u posljednje dvije godine, od ulaska u EU, promijenio konkurentski položaj Vaše tvrtke? Vaš položaj je trenutno… 54,6%

60% 50% 40% 30% 20% 10%

10,8%

15,1%

14,3%

4,1%

1,2%

Puno lošiji

Malo lošiji

Ostao je isti

Malo bolji

Puno bolji

Ne znam

N=400 poslovnih subjekata

Jeste li se spremni i zainteresirani udruživati za jači izvoz kroz različite oblike djelovanja? 60% 50%

47,5%

40%

24,5%

30%

17,3%

20%

6,6%

10%

4,1%

Možda, nisam siguran

Zainteresiran sam

Jako sam zainteresiran

Ne znam

N=400 poslovnih subjekata

Nama trebaju agencije kakve postoje u Njemačkoj, primjerice u Bavarskoj. A tko bi to u Hrvatskoj trebao organizirati, e to već nisam siguran. Krešimir Slavica, Teko

jednički nastupati. Međutim, prema Hendalovu istraživanju 47 posto ispitanih kaže da nisu spremni ni zainteresirani udruživati se za jači izvoz kroz različite oblike djelovanja. Zainteresiranih je oko 23 posto. Ukupne mjere za poticanje izvoza hrvatskih proizvoda dobile su u anketi prosječnu ocjenu 2,4. Jedinicu i dvojku dalo je četrdesetak posto ispitanih. Unatoč tomu, 29 posto poduzetnika – i to oni koji već izvoze - očekuje da će na kraju godine, kad se napravi konačni obračun, izvozni rezultat biti još bolji nego u prethodnoj poslovnoj godini. Oko 10 posto čak iskazuje da će im se izvoz znatno povećati. Dobrim dijelom je to zbog činjenice da je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije pa se preko granice trguje s manje komplikacija. “Otkad je Hrvatska ušla u EU dosta se toga promijenilo nabolje. Jednostavnije su procedure, robu je brže i lakše dostaviti do kupaca,

8 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

odnosno uvesti iz druge zemlje članice. Nema više plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri uvozu iz EU-a što dosta olakšava situaciju. Ranije smo morali pronaći novac kako bismo platili taj PDV, dok još nismo ostvarili prihod od prodaje robe. Sada taj novac možemo iskoristiti za drugu namjenu”, kaže Goran Adamović iz poduzeća Eurolam. Njegova tvrtka trguje opremom za građevinarstvo, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, odnosno proizvodima kao što su vrata i druga stolarija, iverica, ljepila i slično. Adamović dodaje kako inače nema neke velike pomoći od državnih mjera za poticanje izvoza. Kao neka posredna pomoć mogli bi se spomenuti programi poticaja za proizvodnju koji je tvrtka dobila preko Ministarstva gospodarstva. No i tu je u većini riječ o novcu iz pretpristupnih fondova, a manje o onome što daje hrvatski proračun. “S druge strane, mo-

Smatrate li da je Hrvatskoj potrebna izvozna agencija ili više njih koje će nuditi objedinjene proizvode neke djelatnosti i sektora? 40%

35,6%

35% 30% 25% 20%

24,3% 18,4%

18,6%

15% 10%

3,1%

5% 0%

Ne treba

Možda, nisam siguran

Potrebna je

Jako je potrebna

Ne znam

N=400 poslovnih subjekata

Ukoliko ste izvoznik, procijenite koliki će izvoz imati Vaša tvrtka u 2015. u odnosu na 2014.? 90% 80%

80,0%

70% 60% 50% 40% 30% 20% 10%

8,3%

1,4%

7,3%

2,4%

Nisam izvoznik

Izvoz će se smanjiti

N=400 poslovnih subjekata

ramo biti svjesni da je najvažnije kako se tvrtka postavi na tržištu. Rezultati najviše ovise o njenu radu, proizvodima i uslugama, dok na državu i ne treba previše računati”, istaknuo je Adamović.

Hrvatska roba dobiva na ugledu

Oko 11 posto ispitanih poduzetnika smatra da im je konkurentski položaj nakon ulaska u EU postao puno lošiji. Sljedećih 14 posto dodaje da im je položaj malo lošiji. Najveći broj ispitanih, 54,6 posto, kaže da im je tržišni položaj ostao isti. U nekim sektorima nije se puno toga promijenilo ni nakon izlaska Hrvatske iz grupacije Cefta. Upravo je takav slučaj s Eurolamom: Goran Adamović dodaje da proizvodi kojima trguje njegovo poduzeće ni ranije nisu bili opterećeni carinama tako da je izvoz, primjerice, u Srbiju, moguće ostvariti po uvjetima kakvi vladaju i na ostalom području EU-a. Puno-

Neće se Izvoz će se mijenjati povećati ostat će na istoj razini

pravno članstvo donosi još jedan pozitivni element. Roba iz Hrvatske već samim podrijetlom iz EU-a dobiva na ugledu. “Nije to još renome kakav imaju njemački proizvodi, ali ulaskom u EU sigurno smo kod nekih kupaca, u trećim zemljama, ali i u samoj Uniji, postali barem malo privlačniji”, ocijenio je Igor Leščić iz poduzeća Drvoproizvod. Prema njegovim riječima, u poticaje za izvoz mogu se uvrstiti i krediti za pripremu izvoza koje nudi Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Ti kreditni programi predstavljaju vrijedan alat za pomoć izvoznicima te u kombinaciji s izvoznim jamstvima pružaju dobar oslonac izvoznim poslovima. Leščić kaže da je njegova tvrtka uz pomoć Hrvatske gospodarske komore sudjelovala na specijaliziranim sajmovima u Njemačkoj i Rusiji. Taj oblik pomoći izvoznicima također je vrlo koristan, ocijenio je Leščić.

Izvoz će se znatno povećati

0,6% Ne znam

Rezultati tvrtke najviše ovise o njenu radu, proizvodima i uslugama, dok na državu i ne treba previše računati. Goran Adamović, Eurolam

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO 7. konferencija o društveno odgovornom poslovanju

Važno je brinuti za zajednicu Odgovorne tvrtke rade tako da čine više za zajednicu nego je to definirano zakonskom regulativom. To je posljedica dobrovoljnog odabira tvrtke koja u tome vidi svoj dugoročni poslovni interes. Najbolji u tome nagrađeni su Indexom DOP-a piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O Prelaskom na novi format konferencija je obogaćena međunarodnim i domaćim istraživanjima i primjerima, a rezultat skupa je i izdavanje zbornika radova, te se na taj način potiče da se održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje razvijaju kao struka.

Mirjana Matešić, predsjednica Programskog odbora konferencije

drživi razvoj predstavlja najbolji oblik razvoja koji omogućava racionalno korištenje resursa i distribuciju dobara, zadovoljavajući potrebe današnje i budućih generacija. Poslovne organizacije koriste društveno odgovorno poslovanje (DOP) kako bi pridonijele održivom razvoju kroz odgovorno ponašanje prema okolišu, uz stvaranje pozitivnog doprinosa društvu. Održivi razvoj dio je politike Europske unije, a DOP način poslovanja na koji EU potiče svoje gospodarstvo. Ti modeli poslovanja dugoročno predstavljaju najbolji temelj konkurentnosti i pametnog razvoja kojemu težimo kao društvo.

Nagrade su dobili dm, Messer Croatia Plin, Globtour Event, Odašiljači i veze, Končar Energetski transformatori, Valamar, Cemex i Ivančica DOP je koncept koji se odnosi na djelovanje tvrtki koje nadilazi obveze strogo definirane zakonskom regulativom i temelji se na dobrovoljnoj inicijativi organizacije koja u takvom djelovanju vidi svoj dugoročni poslovni interes, ono nije neobvezan dodatak poslovanju već način upravljanja tvrtkom. Upravo tim temama u zagrebačkom hotelu Esplanade bavila se 7. konferencija o društveno odgovornom poslovanju, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj

10 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

(HRPSOR), Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Nakon pozdravnih govora, konferenciju je otvorila Tihana Bule, OECD-ova ekonomistica i analitičarka u području odgovornog ponašanja, nakon koje je viša stručna savjetnica Globalne inicijative za izvještavanje (Global Reporting Initiative, GRI) Shivani Rajpal predstavila novosti u toj globalnoj inicijativi. Antti Karhunen, voditelj Odjela za međunarodnu suradnju i razvoj jednog od tijela EK-a posvećenog međunarodnoj suradnji i razvitku (DG DEVCO), govorio je o privatnom sektoru i odgovornosti dobavljačkog lanca u razvojnoj politici EU-a.

Poticaj za razvoj

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije i predsjednik Upravnog vijeća HR PSOR-a osvrnuo na trendove DOP-a u Hrvatskoj. Primjer dobre prakse u Hrvatskoj predstavila je dr. sc. Josipa Nakić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, dok je o utjecaju poduzetništva na održivost govorio Hermes Arriaga, suosnivač i direktor Impact Huba. U sklopu konferencije održano je predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u kroz tri panela: Zaštita okoliša, zaštita na radu i upravljanje rizicima; Primjena DOP prakse jačanje konkurentnosti, razvoj tržišta, ulaganja u zaposlenike; Društveno odgovorno poslovanje: strateška odrednica za održivi razvoj ili greenwashing (zeleno pranje). Svi prezentirani radovi obuhvaćeni su u zborniku radova.

vijesti

Darko Komorski

Umjeren rizik od korupcije

Tomislav Radoš, Natalija Šulentić, dr. sc. Sanda Čorak, Ana Fostač Krilčić, Ivana Budin Arhanić, Vesna Pritchard, Vlatka Dokoza, Robert Mustač, Trpimir Renić i Sabina Škrtić

Konferencije o DOP-u do sada su bile uglavnom plenarnog tipa, a od prošle, 6. nacionalne konferencije i 1. regionalne konferencije otvorena je mogućnost autorima da prijavljuju i prezentiraju radove na temu društveno odgovornog poslovanja. Kako kaže predsjednica Programskog odbora konferencije Mirjana Matešić, organizatori su promjenom formata željeli potaknuti organizacije i pojedince koji provode dobre prakse da ih objavljuju na međunarodnoj razini u obliku koji je prihvaćen u međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj zajednici, te istovremeno potiču i razvoj istraživanja DOP praksi i oblika primjene održivog razvoja u Hrvatskoj ali i regiji. “Prelaskom na novi format konferencija je obogaćena međunarodnim i domaćim istraživanjima i primjerima, a rezultat skupa je i izdavanje zbornika radova, te se na taj način potiče da se održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje razvijaju kao struka”, zaključila je Mirjana Matešić.

Nagrađene tvrtke

U sklopu konferencije dodijeljene su i nagrade Indeks DOP-a za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Metodologiju su izradili domaći stručnjaci po uzoru na renomirane strane metodologije rangiranja. Nagrada Indeks DOP-a dodjeljuje se za najboljeg u svakoj od četiri jednakovrijedne skupine: velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada

Hrvatska je država s umjerenim korupcijskim rizikom u obrambenom sektoru, ocijenio je Transparency International. Prema istraživanju na temelju 77 pokazatelja, Hrvatska je svrstana u skupinu članica NATO saveza kao što su Francuska, Litva, Španjolska ili Mađarska. Prema izvještaju, u Hrvatskoj je dostupno malo informacija o upravljanju sredstvima u obavještajnom te sigurnosnom sektoru, a postupak imenovanja za starije obavještajne dužnosnike je nejasan. Drugo važno područje ranjivosti su offset programi koji su trenutačno

za najveći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu. Poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim područjima upitnika dodijelit će se sektorske nagrade za područja: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem i Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravila je tvrtka ivančica Nagrade su dobili u kategoriji velikih poduzeća dm-drogerie markt, u kategoriji srednjih poduzeća Messer Croatia Plin, a u kategoriji malih poduzeća dobitnik nagrade je Globtour Event. Najbolju društvenu praksu u kategoriji javnih poduzeća ima tvrtka Odašiljači i veze, a za područje odgovorne politike i prakse u radnoj okolini dobitnik je Končar Energetski transformatori - Zajedničko društvo Siemens AG i Končar Elektroindustrija d.d. Za područje Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem dobitnik nagrade je Valamar Riviera, a za područje Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom dobitnik nagrade je CEMEX Hrvatska. Nagradu za najveći napredak osvojio je proizvođač cipela Ivančica iz Ivanca.

regulirani nižim pravnim aktima. Zbog nedostatka jasnih propisa mnogi podaci ostaju tajni, procjenjuje HTI.

EIZ: Gospodarstvo se oporavlja Indeks CEIZ, koji izrađuje Ekonomski institut Zagreb, u listopadu je dobio na vrijednosti 0,2 indeksna boda u odnosu na rujan. To je signal da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja. Indeks CEIZ raste od lanjskog lipnja, a do kraja listopada ove godine vrijednost mu je porasla za 2,3 boda. Može se očekivati da će zadnje tromjesečje obilježiti slična pozitivna gospodarska kretanja, kažu analitičari EIZ-a.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Željko Holik, direktor tvrtke Medis Investments

Planirani kapacitet klinike je 1400 pacijenata godišnje koji će se liječiti u dvije dnevne smjene, dok se u noći ostavlja prostor za znanstvena istraživanja

12 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Niče prva privatna onkološka klinika ionskim zračenjem u svijetu Osim klinika za liječenje tumora, tu će biti i klinike za hladnu kirurgiju, psihosomatska klinika i ona za plastičnu kirurgiju, dentalna klinika te stanica za dijalizu... Ono što definitivno ulazi u projekt su smještajni kapaciteti što podrazumijeva gradnju četiriju hotela s četiri zvjezdice te jednu višenamjensku rezidencijalnu četvrt. Predviđena je izgradnja i konferencijske dvorane te prostora za istraživanje razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

irektor tvrtke Medis Investments Željko Holik razvija jedan od najambicioznijih medicinskih projekata Brač Medical City, koji financira fond Croatian Land Holdings sa sjedištem na Malti. Predviđena investicija samo u medicinski dio ovog projekta je oko 350 milijuna eura, dok se ukupna vrijednost projekta procjenjuje na više od 900 milijuna eura. U sklopu kompleksa, koji je ljetos nakon sedam godina dobio prostorni plan, predviđena je još izgradnja turističkih i hotelskih sadržaja, kogresnog centra te poslovno-rekreacijskog dijela. S Holikom smo razgovarali o detaljima projekta, razvoju medicinskog turizma te problemima razvoja velikih projekata.

n Gdje razvijate projekt i na koji način ga financirate? - Projekt Brač Medical City razvija se u Općini Nerežišća, na otoku Braču. Projekt, odnosno zemljišni kompleks, nije smješten uz more nego na Vidovoj Gori. Financira ga fond Croatian Land Holdings koji je okupio niz međunarodnih ulagača, kako banaka tako i fizičkih osoba. U projekt je uključeno više od 60 međunarodnih privatnih i institucionalnih investitora. Sjedište fonda je na Malti.

n Kako je nastao fond? - Nastao je oko ideje; najprije smo napravili marketinške sastavnice projekta u kojem

su osmišljeni proizvodi i usluge. Nakon toga određen je sadržaj projekta i popis usluga i kapaciteta. Kada se došlo do konkretnih brojki, ideju smo predstavili institucionalnim i privatnim investitorima. Kada smo stvorili jednu jezgru, registrirali smo fond i započeli prikupljati sredstva. Fond je i osnovan radi ovog projekta.

na više od mil €

900

procijenjena ukupna vrijednost projekta Brač Medical City

n Zašto ste izabrali Brač?

- Prednost Brača je postojeća infrastruktura. Važno je i to što ovaj otok ima zračnu luku koja je od nas udaljena dva i pol kilometra zračne linije. Za sada se stiže za 20 minuta, a

Projekt Brač Medical City financira fond Croatian Land Holdings sa sjedištem na Malti moguće je, po postojećem katastarskom putu, izgraditi i direktnu poveznicu. Isto tako, nadam se produženju piste zračne luke kada naš projekt zaživi. Ovaj je otok odabran i zato što

oko mil €

350

otpada na medicinski dio projekta

više od

međunarodnih privatnih i institucionalnih investitora uključeno u projekt

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU je ta lokacija već bila u funkciji zdravstvenog turizma. Na njoj se prije pedesetak godina nalazila bolnica za plućne bolesnike. Radi se o mikroklimi koja je slična onoj na Lošinju.

n U kojoj je fazi trenutačno projekt i što

Potrebno je ‘ući u glavu’ stranom investitoru i gledati stvari očima kojima on gleda. Njima su bitne prirodne pretpostavke koje Hrvatska sigurno ima, dostupnost stručnog kadra te mogućnost realizacije investicije.

on sadrži? - Potkraj srpnja smo konačno riješili prostorno plansku dokumentaciju. Kad je riječ o imovinsko pravnim odnosima, oni su ranije riješeni. Okrupljeno je zemljište za razvoj medicinskog turizma površine 59 hektara koje je podijeljeno na tri cjeline. Prva cjelina namijenjena je gradnji klinika od kojih je posebna klinika za tretman ionskim zračenjem. To je ono što projekt čini posebnim i što ga izdvaja. Tu će se pod jednim krovom objediniti sve poznate konvencionalne metode u borbi protiv tumora, od kirurgije preko kemoterapije i zračenja do posebne ionske klinike. Tretman ionskim zračenjem koristi se uglavnom za slučajeve tumora gdje je operacija teško izvediva, a klasično zračenje nije primjereno zbog, primjerice, blizine očnog živca. Metodu je uvela jedna japanska klinika. Ion se u akceleratoru snažno ubrza, a potom se naglo zaustavi na mjestu tumora te razbija zloćudne stanice a da ne oštećuje zdravo tkivo.

tako i u hotelijerstvu, da se odluče investirati. Potrebno je ‘ući u glavu’ stranom investitoru i gledati stvari očima kojima on gleda. Njima su bitne prirodne pretpostavke koje Hrvatska sigurno ima, dostupnost stručnog kadra te mogućnost realizacije investicije. Hrvatska ima veliku prigodu u medicinskom turizmu, a mogu se dovesti i vrlo ozbiljni investitori.

n Koje još sadržaje uključuje projekt?

- Osim klinika za liječenje tumora, tu će biti i klinike za hladnu kirurgiju, psihosomatska klinika, potom za plastičnu kirurgiju, dentalna klinika te stanica za dijalizu... Ono što definitivno ulazi u projekt su smještajni kapaciteti, što podrazumijeva gradnju četiriju hotela s četiri zvjezdice te jednu višenamjensku rezidencijalnu četvrt u kojoj će biti smješteno osoblje, radnici, gostujući stručnjaci te pratnja pacijenata. Dio je namijenjen poslovnom, a dio rekreativnom i zabavnom sadržaju. Predviđena je izgradnja i konferencijske dvorane te prostor za istraživanje namijenjen znanstvenicima, pogotovo za istraživanja u borbi protiv tumora. Taj centar izvrsnosti, s obzirom na to da će klinike biti najsuvremenije opremljene, bit će magnet za znanstvenike iz cijelog svijeta, a imat ćemo i pacijente iz cijelog svijeta.

n Je li potencijal medicinskog turizma

n Imate li ugovore s bolnicama, odnosno

prepoznat u Hrvatskoj? - Naravno da je prepoznat sa svim svojim prednostima koje donosi. Imamo prirodne pretpostavke za njegov razvoj. Međutim, jedno je prepoznati potencijal, a drugo je realizacija i provedba projekta. Nije lako donijeti odluku i krenuti u posao te osigurati sve pretpostavke da bi netko investirao. Kada riješite imovinsko pravne odnose i osigurate prostorno plansku dokumentaciju, predstoji vam još uvjeriti vodeće kuće, kako u medicini,

znanstvenim ustanovama? - Mi smo vrlo široko komunicirali ovaj projekt i još uvijek taj posao nismo dovršili. U Hrvatskoj smo ostvarili mnoge kontakte. Kongresni kapaciteti i najsuvremenija oprema kojom će biti opremljene klinike idealno su mjesto da domaći znanstvenici zajedno sa svjetskima rade projekte izvrsnosti. Naravno da se ovaj projekt komunicira i internim kanalima unutar ciljane skupine koju želimo privući. Svaki novi sadržaj ovakvih projekata se iskomunicira. Kada se sve

Suradnja i sa stanovništvom i lokalnom upravom je moguća U Hrvatskoj postoji otpor javnosti prema velikim investicijskim projektima u obalnom i priobalnom pojasu. Zašto je tomu tako? - Velike investicije podrazumijevaju intervencije u prostor i to je osnovni razlog zašto se lokalno stanovništvo ponekada s razlogom, a ponekad i ne, opire takvim investicijama. Kod takvih projekata uvijek treba imati spremnu analizu troškova i koristi koje donose. Projekt Brač Medical City prije bilo kakvog pokušaja realizacije predstavili smo lokalnom stanovništvu i dobili njegovu podršku. Suradnju je moguće ostvariti i s lokalnim stanovništvom i lokalnom upravom. Imamo odličnu suradnju s Općinom Nerežišća. Dobili smo podršku šest bračkih jedinica lokalne samouprave i

14 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

to nam je pomoglo da se ovaj projekt uvrsti u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije.

Ekonomski fakultet u Zagrebu

izgradi u razdoblju do 10 godina, bit će to centar izvrsnosti, kako u medicini, tako i u turističkom dijelu.

Nagrada predsjedniku HGK Luki Buriloviću

n Koliki je kapacitet klinike?

- Planirani kapacitet klinike je 1400 pacijenata godišnje koji će se liječiti u dvije dnevne smjene, dok se u noći ostavlja prostor za znanstvena istraživanja. Radi se o petom projektu takve vrste u svijetu, usmjerenom na liječenje onkoloških bolesnika. Za razliku od postojećih, MedAustrona iz Bečkog Novog Mjesta, klinike CNAO u Paviji kraj Milana te po jedne ovakve klinike u Njemačkoj i Japanu koje su u državnom vlasništvu, klinika na Braču bit će prva privatna onkološka klinika s ionskim zračenjem i prvi privatni centar ovakve vrste u svijetu.

n Imate li predodžbu koji bi hotelski lanac trebao ući u turistički dio? - Razgovarali smo s hotelskim lancima koji su već u Hrvatskoj, ali i s onima koji nisu. Mogu reći da su najbliži ulasku neki lanci koji nisu prisutni u Hrvatskoj, ali su to pokušavali. Njih

Brač je odabran zato što je ta lokacija već bila u funkciji zdravstvenog turizma zanimaju veći prostori i veći kompleksi. Nisu uspjeli ući zbog poznatih problema oko prostornih planova jer nema većih kompleksa u koje bi mogli ući.

n Kada počinje konkretna realizacija projekta? - Ovaj projekt razvijamo već sedam godina. Velike smo zapreke imali u prostorno planskoj dokumentaciji. Istina, imali smo veliku podršku u lokalnoj upravi Općine Nerežišća. Mogu reći kako smo u srpnju ove godine uklonili sve zapreke kad je riječ upravo o prostorno planskoj dokumentaciji i realizacija projekta može započeti. Riješeni su i problemi s imovinsko pravnim odnosima. Sada započinje gradnja komunalne infrastrukture koja uljučuje ceste i ostale priključke, a onda realizacija projekta. n Kada očekujete početak gradnje objekata? - Odmah nakon dovršetka infrastrukture prometnica, električne energije, komunalne infrastrukture, a to bi trebalo biti početkom 2017. godine.

Predsjedniku HGK Luki Buriloviću dodijeljena je posebna Zahvala za poticanje suradnje s gospodarstvom. Nagradu mu je prošloga tjedna uručio dekan Ekonomskog fakulteta Lajoš Žager povodom 95. obljetnice i Dana Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebne zahvale za uspješnu suradnju također su dodijeljene Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjedniku Sveu-

čilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu Petru Miševiću. Ekonomski fakultet obilježio je 95. obljetnicu i sustavni početak izučavanja temeljnih ekonomskih disciplina. Povodom Dana fakulteta svečano je otvoren Knjižničko-dokumentacijski centar te su dodijeljena posebna priznanja, uručene nagrade za znanstveni rad iz područja ekonomskih znanosti “Mijo Mirković”, zatim nagrade “Dr. Pero Jurković” za doktorske dizertacije, znanstvene monografije i znanstvene radove iz područja financija. Svečano su uručene i nagrade najboljim studentima za uspjeh u studiju i izvannastavnim aktivnostima.

Investicije u Hrvatskoj u 2014.

Rast investicija na niskoj bazi Investicije u Hrvatskoj u 2014. godini rasle su 3,2 posto, no u ukupnoj veličini bile su gotovo upola manje nego pretkrizne 2008., proizlazi iz podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku. Investicije u građevinske radove, koje imaju najveći udio u strukturi investicija, smanjene su na godišnjoj razini za 1,8 posto, a povećani su drugi oblici investiranja. Investicije u novu dugotrajnu imovinu, koje čine oko 90 posto investicija, povećane su za dva posto. Najveći rast vrijednosti investicija u toj je godini ostvaren kod prijevoza i skladištenja (znatan utjecaj izgradnje novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb), javnih djelatnosti te u djelatnosti pružanja smještaja i uslu-

živanja hrane (prvenstveno obnova i izgradnja hotelskih kapaciteta). Istodobno je zabilježen nastavak pada vrijednosti investicija u djelatnosti građevinarstva te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. “S obzirom na trend oporavka ukupne potražnje, u ovoj godini očekujemo daljnji rast vrijednosti investicija što je već vidljivo i u strukturi bruto domaćeg proizvoda”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO 23. Hrvatski arbitražni dani

Arbitraža zakonit i učinkovit način rješavanja sporova Postupak pokretanja arbitraže ovisi o tome jesu li suprotstavljene strane ranije ugovorom dogovorile nadležnost u slučaju spora, a u tom slučaju postupak je vrlo jednostavan i relativno brz piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

stupno preuzima i arbitražne sporove s međunarodnim obilježjem.

Pravna sigurnost

talno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori organiziralo je međunarodno savjetovanje - 23. hrvatske arbitražne dane. Tema ovogodišnjeg savjetovanja jest pristup arbitražnom sudovanju, te su razmatrani izazovi s kojima se stranke susreću u ostvarivanju pravične i učinkovite zaštite prava u arbitraži, poput pitanja ugovora o arbitraži i pristupa sudu, troškova arbitraže, samog arbitražnog postupka, trajanja i kvalitete te nadzora i pomoći državnih sudova. “Arbitraža je zakonit i vrlo učinkovit način rješavanja sporova. Stalno arbitražno sudište pri HGK-u je kvalitetno sudište. Donedavno je bilo jedino, a danas to nije, stoga želimo omogućiti izmjenu znanja, iskustava i prakse sa svim sudovima arbitraže u Hrvatskoj”, istaknuo je potpredsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u Hrvoje Sikirić. Stalno arbitražno sudište pri HGK-u pruža domaćim i stranim poduzetnicima

usluge organizacije arbitražnog rješavanja sporova. Sudište ima dugu tradiciju, prva institucionalna arbitraža pri Komori

Gotovo sve strukovne udruge u Hrvatskoj imaju službe za mirenje i arbitražu u Zagrebu osnovana je još 1853. godine, da bi s radom prekinula 1945. godine te bila ponovno ustanovljena 1965. Idućih 25 godina Sudište uspješno djeluje kao arbitražna institucija, rješavajući trgovačke sporove bez međunarodnog obilježja, a nakon 1991. godine Sudište po-

16 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

“Vladavina prava i pravna sigurnost osnovni je preduvjet za razvoj gospodarstva. Hrvatska je mala zemlja i želimo li imati snažno gospodarstvo, moramo izaći na međunarodnu scenu a tu značajnu ulogu ima pravna sigurnost”, kazao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, te istaknuo kako želi da Stalno sudište pri HGK-u i dalje bude oslonac gospodarstvenicima. U Hrvatskoj gotovo sve strukovne udruge od HUP-a, HOK-a i HGK pa sve do udruga banaka ili odvjetnika imaju specijalizirane službe za mirenje i arbitražu kako bi pomogle svojim članicama. Postupak pokretanja arbitraže ovisi o tome jesu li suprotstavljene strane ranije ugovorom dogovorile nadležnost u slučaju spora, a u tom slučaju postupak je vrlo jednostavan i relativno brz. Ako to nije slučaj, tada strankama koje žele putem arbitraže riješiti spor predstoji ishođenje suglasnosti druge zainteresirane strane da prihvati nadležnost arbitraže. “Važno je zadržati neovisnost i povjerenje u arbitražne sudove, čije su odluke snažnije od sudskih. Arbitraža je snažno pitanje izbora i ne može zadovoljiti svakoga, ali je zato učinkovitost vrlo jasna, što korisnici arbitražnih sudova i traže”, istaknuo je u svom predavanju Loukas Mistelis sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu koji je govorio o funkcioniranju arbitraže u pravnom sustavu različitih europskih zemalja.

Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb

Kinezi žele ulagati u Hrvatsku Kinesko izaslanstvo zanimala je suradnja u različitim projektima i investicijama, od ulaganja u infrastrukturu do gradnje domova za starije, izvoza sušenog voća, trgovine vinom, ribom i drugim robama

kupina poslovnih ljudi iz kineske pokrajine Jilin i prefekture Yanbian istraživala je prošli tjedan poslovne prilike za ulaganje u Hrvatskoj. Sa zagrebačkom kompanijom Metroholding potpisali su memorandum o suradnji, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb razgovarali su s predstavnicima dvadesetak hrvatskih poduzeća. Susreti su bili vrlo korisni za daljnji razvoj trgovinskih odnosa dviju zemalja, istaknuo je Qian Fanglian, zamjenik direktora Regionalnog ureda za trgovinu provincije Jilin. Kineska Exim banka spremna je financijski podrža-

Kineska Exim banka spremna je financijski podržati suradnju kineskih i europskih poduzeća ti suradnju kineskih i europskih poduzeća, a neki od članova izaslanstva već imaju iskustva u poslovanju u EU. Primjerice, Yanbian Flax Textile, koju je predstavljao čelni čovjek Zheng Nanji, već odavno izvozi laneni tekstil na europsko i druga tržišta.

Rast broja kineskih turista

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, potvrdio je da postoji sve veće zanimanje hrvatskih tvrtki za poslovanje na kineskom tržištu. O tome se ove godine razgovaralo na više susreta u Zagrebu te u kineskom Suzhou, Ningbou i Šangaju, odakle se nedavno vratilo i hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, sastavljeno od predstavnika 14 tvrtki čiji je posjet organizirala Komora Zagreb. Sve bolja suradnja je na turističkom planu, o čemu svjedoči i porast broja kineskih turista u

Hrvatskoj. “Trebalo bi razvijati i suradnju u industriji te u logistici jer hrvatske luke mogu biti mjesto za ulaz kineskih proizvoda u Europu”, rekao je Fröhlich. U izaslanstvu Jilina sudjelovali su predstavnici regionalnih institucija i 16 kompanija iz sektora građevinarstva, poljoprivrede, turizma te tekstilne, drvne i drugih industrija. Zanimala ih je suradnja u različitim projektima i investicijama, od ulaganja u infrastrukturu do gradnje domova za starije, izvoza sušenog voća, trgovine vinom, ribom i drugim robama. S hrvatske strane u poslovnim razgovorima sudjelovali su predstavnici Atlantic Grupe, Kraša, INKOP obuće, Zračne luke Zagreb, Studija 92... Kineska pokrajina Jilin ima više od 27 milijuna stanovnika, a smještena je na sjeveroistoku zemlje, uz granicu sa Sjevernom Korejom. Bogata je različitim rudama i naftom, a ima i vrlo razvijenu poljoprivrednu proizvodnju, osobito kukuruza. U Jilinu se nalaze i velike tvornice automobila. Suradnja kompanija iz Jilina i Hrvatske mogla bi iduće godine zamah dobiti i preko manifestacije Tjedan Hrvatske u Jilinu, koja je u pripremi. Inače, hrvatski izvoz u Kinu lani je iznosio oko 68 milijuna američkih dolara, a s kineskog tržišta uvezeno je robe u vrijednosti 586 milijuna dolara. (I.V.)

Trebalo bi razvijati i suradnju u industriji te u logistici jer hrvatske luke mogu biti mjesto za ulaz kineskih proizvoda u Europu.

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Žene u biznisu

Gordana Kovačević dobila srebrnu štiklu U godinama gospodarske krize upravo su žene prihvaćale mogućnosti samozapošljavanja te otvarale obrte i tvrtke, čime su dokazale da su racionalnije u rizičnim situacijama, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

najmoćnijih poslovnih žena još su: Ana Stojić Deban, privremena upraviteljica Zagrebačkog holdinga, Iva Balent, direktorica marketinga Agrokora, Anita Letica, direktorica tvrtke Philip Moris u Zagrebu, Mladenka Grgić, predsjednica Nadzornog odbora osiguravateljske kuće Euroherc, Tea Martinčić, direktorica Hypo banke, Lada Tedeschi Fioro, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Atlantica, Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), Malin Elisabeth Holmberg, predsjednica uprave Tele2 te Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i predsjednica Uprave Tehnomonta. Ljerka Puljić, Malin Holmberg, Vedrana Jelušić Kašić, Ana Stojić Deban, Gordana Kovačević, Lada Tedeschi Fiorio, Tea Martinčić, Iva Balent

U Jednakost spolova važna je za gospodarski rast, kaže švedska ministrica Annika Strandhäll

samo % žena

u upravljačkim strukturama hrvatskih tvrtki

upravljačkim strukturama u tvrtkama u Hrvatskoj trenutačno je samo 24 posto žena i zato još uvijek zaostajemo za Europom. Ipak, prije desetak godina u poduzetništvu je bilo osam posto žena, dok se danas taj postotak povisio na 30 posto. U godinama gospodarske krize upravo su žene prihvaćale mogućnost samozapošljavanja te otvarale obrte i tvrtke, čime su dokazale da su racionalnije u rizičnim situacijama, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na konferenciji Žene u biznisu koja se prošlog tjedna održala u Zagrebu. Organizator konferencije bio je tjednik Lider, koji je u suradnji s tvrtkom Bisnode sastavio popis 300 najmoćnijih poslovnih žena u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnje deseterostruke pobjednice Ljerke Puljić, članice Nadzornog odbora Agrokora, koja ove godine nije bila u konkurenciji za nagrade, ali je zato dobila posebno priznanje, najmoćnijom poduzetnicom proglašena je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, koja je dobila - Srebrnu štiklu. Na listi 10

18 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Uvijek bolje

Govoreći o odnosu žena i muškaraca u tvrtkinim upravljačkim strukturama, Branka Slaveska, direktorica tvrtke Heineken Hrvatska, je rekla kako je u toj tvrtki odnos 50:50. No, dodala je kako žene ipak moraju pokazivati iznadprosječne rezultate u odnosu na muškarce kako bi došle na određenu funkciju u tvrtki. Prosječni rezultati nisu dovoljni kako bi se istaknule među svojim muškim kolegama, ustvrdila je Slaveska. Da je tema o odnosu spolova u biznisu vrlo zanimljiva, složila se i Ljerka Puljić koja je istaknula kako je to jedna od trenutačno najaktualnijih tema u zemljama EU-a. Naime, u većini tih zemalja inzistira se na uvođenju rodnih kvota u nadzorne odbore velikih kompanija. To znači utvrđivanje i normativno određivanje postotka žena koje sudjeluju na najvišim upravljačkim funkcijama jer to tvrtkama daje dodanu vrijednost. Kao jedna od visokorazvijenih demokratskih zemalja i jedina zemlja sa ženskom vladom, Švedska je ujedno i razvijena država u smislu jednakosti spolova. Upravo je ta jednakost spolova važna za gospodarski rast i poslovanje tvrtki i države, zaključila je Annika Strandhäll, švedska ministrica socijalne sigurnosti.

DZS potvrdio procjenu o rastu od 2,8 posto

HGK: BDP raste zbog domaće potrošnje

ržavni zavod za statistiku potvrdio je prošli tjedan svoju prvu procjenu da je BDP u trećem tromjesečju rastao po stopi od 2,8 posto. Nakon prva tri ovogodišnja kvartala može se zaključiti da se ova godina razlikuje od prethodnog razdoblja započetog globalnom krizom u 2009. godini. Nakon šest godina pada bit će ostvaren rast BDP-a od oko 1,5 posto, istaknuli su analitičari Hrvatske gospodarske komore. Rast je ostvaren zbog laganog oporavka domaće potražnje, nakon šest godina njezinog pada. Izvoz roba i usluga, potaknut pristupanjem Europskoj uniji i oporavkom gospodarstva EU-a, na godišnjoj je razini rastao i u prethodne dvije godine, ali to nije bilo dovoljno da zaustavi trend pada BDP-a. Domaća potražnja je u razdoblju prije krize činila oko 73 posto uku-

pne potražnje, ali je zbog njezinog pada i istodobnog rasta izvoza roba i usluga, udio potrošnje u prošloj godini smanjen na 68 posto. BDP tako i dalje uglavnom ovisi o zbivanjima na domaćem tržištu pa će ona i u narednim godinama bitno odrediti trendove u kretanju BDP-a. Rezultati u prvih devet mjeseci ove godine doveli su i do povećanja procjena za ovu i naredne godine. Tako je i Europska komisija povećala svoju procjenu rasta za Hrvatsku u ovoj godini na 1,1 posto te na 1,4 posto i 1,7 posto u iduće dvije godine. “No uz takve stope rasta Hrvatskoj će trebati približno osam godina za dostizanje realne razine BDP-a iz pretkrizne 2008. godine. To znači da će zaostajati ne samo u dinamici rasta, nego i u razini razvijenosti za ostalim članicama EU-a”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK. (I.V.)

HUP-Udruga malih i srednjih poduzetnika

Radimo u klimi “državnog terora”

a radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika razgovaralo se o suradnji lokalne samouprave s poduzetnicima, decentralizaciji i utjecaju reformi na njihov rad. U diskusiji se moglo čuti kako lokalnu samoupravu u efikasnosti bržeg rješavanja nekih problema koji se tiču poduzetnika, kao što je izdavanje građevinske dozvole, usporava sama zakonska regulativa. U HUP-u su istaknuli kako inicijalno na ovom ručku nisu htjeli “politiku u svoju butigu”, ali kao i obično, politika se odlučila pozabaviti njima. “Imamo stampedo reformi kojima nitko ne zna cilj i to zabrinjava. Od idu-

će godine stupaju na snagu novi zakoni koji će brutalno utjecati na rad lokalne uprave i poduzetnika. Očekujemo dodatni represivni pritisak prema poduzetnicima, stvorena je klima državnog terora”, istaknuo je predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić, te istaknuo kako poduzetnicima ne trebaju reforme već humaniji pristup države prema poduzetništvu. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je da HUP 10 godina govori o reformama da bi sad preko Mosta izašao na političku scenu. “Pitanja oko reformi javne i lokalne samouprave nisu jednodimenzionalna i jednostavna i ne postoji rješenje koje će

Hrvatsku oporaviti preko noći. Tražimo odgovornu raspravu i inpute sa svih strana koji će rezultirati kvalitetnim uslugama”, istaknuo je Majetić te dodao kako prema nekim istraživanjima samo šest posto lokalnih jedinica može obavljati funkcije koje su im zadane po zakonu. Na panel-diskusiji sudjelovali su gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnica Koprivnice Vesna Želježnjak, zamjenica gradonačelnika Pule Elena Puh Belci te Ivica Klem, načelnik Općine Nijemci. (I.G.)

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Plaćanje naknade za autorska prava

Naknada kao dvije-tri runde pića Radijske i televizijske postaje u Hrvatskoj plaćaju autorska prava prema ugovorima koji reguliraju paušalno plaćanje naknada. I ti paušali su niži nego u usporedivim zemljama EU-a. Kad bi plaćali prema postotku glazbenog programa, za autorska prava morali bi izdvojiti daleko više novca piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

U 0,18% prihoda

daju ugostitelji u EU za naknadu za autorska prava

0,08%

izdvajanje hrvatskih ugostitelja za istu namjenu

195 kn

mjesečno plaćaju ugostitelji za autorska prava

gostitelji u Europskoj uniji za naknadu za autorska prava moraju dati prosječno 0,18 posto svojih prihoda. Hrvatski ugostitelji daju dvostruko manje, oko 0,08 posto, pokazala je studija koju je u 2014. godini proveo Ekonomski institut Zagreb. Hrvatska je prema visini naknada za autorska prava na dnu zemalja EU-a. U nekim segmentima više od hrvatskih moraju plaćati ugostitelji u Crnoj Gori. Cijene u Hrvatskoj niske su i prema nominalnim iznosima kao i prema iznosima prilagođenim ostalim cijenama u zemlji. Kad se uzmu u obzir sve druge cijene, onda ugostitelji u Hrvatskoj plaćaju četiri puta manje od kolega u Mađarskoj ili dvostruko manje od vlasnika kafića u Portugalu. Hrvatski vlasnici restorana za autorska prava moraju dati razmjerno jednako kao restorateri u Danskoj ili Velikoj Britaniji, a manje nego u Sloveniji, pokazala je studija koju je vodila dr. Maruška Vizek.

spravu o toj temi. Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, odgovorio je da je to “u ovoj situaciji” ipak previše za neke ugostitelje, dodavši kako su ugostitelji ipak svjesni da moraju plaćati te naknade. Na autorske naknade iznova je nedavno pozornost skrenula Vlada sastavljajući registar tzv. neporeznih davanja. Iako se naknade za autorska prava ne uklapaju u klasične definicije neporeznih davanja, na listi su se svejedno našle naknade za autorska prava glazbenika, novinara, filmskih radnika... Negativno mišljenje o stavljanju na listu dao je i Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Udruge koje okupljaju autore poslale su prosvjedno pismo Vladi, no odgovor još nije stigao, istaknuo je Nenad Marčec, direktor HDS ZAMP-a, stručne službe koja za dio autora organizira kolektivnu naplatu naknada.

Nekima preskupo

Kod autorskih prava korisnici plaćaju ono što stvarno i koriste

Unatoč tome, plaćanje naknade za autorska prava u Hrvatskoj je pitanje o kojem se mnogo govori i koje izaziva dosta prašine. O tome se raspravljalo i na nedavnoj 3. međunarodnoj autorskoj konferenciji. “Ugostitelji za autorska prava plaćaju 195 kuna mjesečno. Pa to su samo dvije-tri runde pića!”, rekao je Krešimir Macan, vlasnik agencije za odnose s javnošću Manjgura, koji je moderirao ra-

20 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Na konferenciji je Vladin odgovor ponudio Igor Rađenović, zamjenik ministra financija,

koji je vodio i Radnu skupinu za popisivanje neporeznih davanja. “Htjeli smo na jednom mjestu prikupiti sve naknade koje nisu po-

Pri naplati autorskih prava radi se o naknadama za privatno pravo reguliranim ugovorima između korisnika i autora rezi. Pogledate li popis, vidjet ćete da su autorske naknade, isto kao i pretplata za HRT, označene zvjezdicom, što pokazuje da se radi o nečemu drukčijem od klasičnih neporeznih ili parafiskalnih davanja”, ustvrdio je Rađenović.

Dio europskog prava

Glazbeni producent Tomo In der Mühlen smatra da autorske naklade treba maknuti s tog popisa. Model naplate tih prava dio je europskog prava. “Ako se taj model kod nas ukine, EU će ga odmah vratiti”, naglasio je producent. Tajana Tomić, predstavnica Dr-

žavnog zavoda za intelektualno vlasništvo, potvrdila je da se pri naplati autorskih prava radi o naknadama za privatno pravo. Naknada se regulira ugovorima između korisnika (ugostitelja, radio i TV postaja, agencija koje prikupljaju, kopiraju i prodaju tekstove novinara, kabelskih operatora televizija...) i autora. Takvi ugovori utemeljeni su na važećem hrvatskom zakonu o autorskim pravima. Kod klasičnih parafiskalnih ili neporeznih davanja obveznici ne dobivaju izravno neku uslugu. Primjerice, svi plaćaju vodnu naknadu, a ukupno prikupljeni novac ulažu Hrvatske vode u objekte kojima gospodare. Kod autorskih prava korisnici plaćaju ono što stvarno i koriste. Restoran ne mora puštati glazbu pa neće ni plaćati. Televizija ne mora emitirati glazbene spotove. Samo je pitanje tko će posjećivati takve restorane ili gledati takvu televiziju. Radijske i televizijske postaje u Hrvatskoj plaćaju autorska prava prema ugovorima koji reguliraju paušalno plaćanje naknada. I ti paušali su niži nego u usporedivim zemljama EU-a, pokazala je studija Ekonomskog instituta. U nekim zemljama RTV postaje plaćaju prema postotku glazbenog programa koji emitiraju. Studija dr. Maruške Vizek i suradnika pokazala je da je hrvatskim postajama bolje da ostanu na sadašnjem modelu. Kad bi plaćali prema postotku glazbenog programa, za autorska prava morali bi izdvojiti daleko više novca.

Pogledate li popis, vidjet ćete da su autorske naknade, isto kao i pretplata za HRT, označene zvjezdicom, što pokazuje da se radi o nečemu drukčijem od klasičnih neporeznih ili parafiskalnih davanja.

Igor Rađenović, zamjenik ministra financija

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Konzum klik - novi koncept online trgovine

Investicija od 30 milijuna kuna

Od siječnja iduće godine u logistički centar bit će uvedena i drive in usluga te će kupci naručenu robu moći osobno preuzeti već dva sata nakon završene transakcije, kazao je predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez

klasičnoj maloprodaji Konzum drži čvrsto prvo mjesto, no kako bi zadržali vodeću poziciju, odlučili su prvi krenuti s novim konceptom online trgovine - uslugom Konzum klik. Kupcima je trenutačno u web shopu na raspolaganju 8000 artikala, a asortiman će se širiti. Kapacitet novog logističkog centra na zagrebačkim Vrbanima je 15.000 artikala. Minimalna narudžba je 200 kuna, a u slučaju da je narudžba veća od 500 kuna dostava je besplatna. Konzum je za ovaj zaokret u online kupovini investirao 30 milijuna kuna, a investicija uključuje opremanje novog logističkog centra na više od 5000 četvornih metara te kompletan redizajn web stranica. “Konzum klik je početak nove ere u online prodaji hrane i pića u Hrvatskoj. Iako je Konzum u tom segmentu prvi i

jedini trgovac, i dalje će nastaviti s ulaganjima i unapređenjima te usluge. Od siječnja iduće godine u logistički centar bit će uvedena i drive in usluga te će kupci naručenu robu moći osobno preuzeti

već dva sata nakon završene transakcije”, kazao je predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez dodajući kako u idućoj godini očekuju povećanje online prodaje i do tri puta. Prema dosadašnjim njihovim

Kupcima je u web shopu trenutačno na raspolaganju 8000 artikala iskustvima, prosječna Konzumova online košarica bila je 630 kuna sa 52 artikla, a 41 posto njihovih online kupaca ima između 30 i 39 godina. Ova se usluga planira proširiti u više velikih gradova. Prvi nakon Zagreba je Rijeka, a planira se širenje i u regiju. Inače, procijenjena vrijednost online tržišta u Hrvatskoj je 280 milijuna eura. No kad je u pitanju online trgovina hranom i pićima, onda su te brojke zanemarive. (I.G.) 22 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Hrvatske od 2014. do 2020.

Novac za unapređenje ribarstva

Dobivenim novcem će se pokušati riješiti problemi ribarske infrastrukture, modernizacije i ulaganja u uzgajališta, dok će se hrvatskim ribarima omogućiti bolje i ekonomičnije poslovanje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uropska komisija nedavno je odobrila Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Hrvatske za programsko razdoblje 2014. - 2020. godine što je ujedno strateški i jedinstveni dokument za hrvatsko ribarstvo. Taj financijski dokument na kojem je Ministarstvo poljoprivrede uz podršku sektora ribarstva te vezanih institucija radilo oko godinu dana, pomaže hrvatskom

U ribarstvo će se izravno investirati 72 milijuna eura kako bi se stekli uvjeti za povećanje proizvodnje, ističe Gambs pomorstvu i ribarstvu u ostvarivanju ciljeva iz Zajedničke europske ribarstvene politike u idućih pet godina. Ukupna sredstva koje Hrvatska ima na raspologanju u tom razdoblju su 348,7 milijuna eura, od čega udio iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosi 252,6 milijuna eura. Podsjetimo, taj fond pridonosi promicanju konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture. Također, on potiče provedbu Zajedničke ribarstvene politike i uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih područja kao i onih u akvakulturi.

Predstavljajući taj program proteklog tjedna u Zagrebu, Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, je rekao kako će se dobivena sredstva iskoristiti za unapređenje sektora pomorstva i ribarstva. Tako će se, između ostaloga, ulagati u obnovu ribarskih luka i iskrcajnih mjesta jer je ribarstvo jedna od najvažnijih strateških gospodarskih grana Hrvatske.

348,7 mil € na raspolaganju Hrvatskoj u idućih 5 godina

Za ribarska zvanja 100 milijuna eura

Time će se pokušati riješiti problemi ribarske infrastrukture, modernizacije i ulaganja u uzgajališta, dok će se hrvatskim ribarima omogućiti bolje i ekonomičnije poslovanje. Jakovina je istaknuo kako Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Hrvatske obuhvaća više od 36 mjera za cjelokupni sektor ribarstva, od slatkovodnog i morskog uzgoja i ulova, preko ribarske infrastrukture, pa sve do razvoja zajednica i područja ovisnih o ribarstvu. Govoreći o tom programu, Hubert Gambs, direktor Opće uprave za pomorstvo i ribarstvo i Uprave za Mediteran i Crno more pri EK-u, rekao je kako su neki od ciljeva Programa održivost, inovativnost i kompetitivnost ribarstva i akvakulture te promocija ribarskih zvanja. “Više od 100 milijuna eura iz ovog operativnog programa usmjerit će se upravo u promociju tih zvanja. Uz to, 72 milijuna eura izravno će se investirati u ribarstvo kako bi se stekli uvjeti za povećanje proizvodnje”, istaknuo je Gambs. Dodao je kako će i mali obrtnici i poduzetnici dobiti određena sredstva za podizanje novih ribogojilišta. Time će se, nastavio je on, razviti nove vrste uzgoja što će istodobno manje štetno utjecati na okoliš. Gambs je na kraju napomenuo kako Hrvatska uskoro treba napraviti nacionalni okvir za sustav upravljanja kontrole nad ribarstvom.

od toga mil €

252,6

je udio Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

više od mjera

obuhvaća Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Hrvatske

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO ODRŽAN 11. SUSRET GOSPODARSTVENIKA U AKVAKULTURI REP

Godine velikog ula S nacionalnim strateškim planom kao osnovnim dokumentom razvoja akvakulture i korištenja novih fondova, akvakulturu planiramo povećati gotovo dvostruko do 2020. godine, istaknuo je Ante Mišura piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

edno od najstarijih mjesta gdje se u današnjoj Hrvatskoj počela loviti riba svakako je područje Vukovara. Stoga je logično da se tradicionalno godišnje okupljanje gospodarstvenika i znanstvenika koji se bave hrvatskom akvakulturom održi upravo u Vukovaru. Ovaj tradicionalni skup o ribarstvu organizira se s ciljem iznošenja novih znanstvenih i stručnih spoznaja u akvakulturi kao i povezivanja znanosti, gospodarstva i pripadajućeg dijela državne uprave, a ove je godine posvećen raspravi o mogućnostima korištenja bespovratnih EU sredstava za sufinanciranje investicija u akvakulturi i preradi ribe, odnosno jedinstvenoj mogućnosti realizacije novog razvojnog ciklusa ovoga sektora. U tom smislu, na prošlotjednom skupu se čulo kako je na nacionalnoj razini pripremljena potrebna dokumentacija (Strateški i Operativni program te pravilnici za njihovo korištenje). “Nalazimo se na početku korištenja značajnih sredstava EU-a, a riječ je o oko 320 milijuna eura do 2020. godine, za koja će se uskoro moći predavati aplikacije. Stoga je ovaj skup bio i dobra prilika za

još bolje upoznavanje sa složenom problematikom korištenja EU fondova”, objasnio je za Privredni vjesnik, Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore.

Okupljanje s rezultatima

Kao i ranijih godina, i ove su se godine održavala znanstvena predavanja i okrugli stolovi, ali i vrlo konkretni razgovori

Planirani porast proizvodnje do 2020. (t)

Planirani porast proizvodnje do 2020. (t) 7000

16.000 14.000 12.000

Bijela riba

3430

9960

3000

Tuna

Školjkaši

1050

5000

1000

UKUPNO

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva

24 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

378

746

2000 2224

2000

10.000

6990

8000 6000

2024.

5000 4000

10.000

4000

2014. 6000

6050

2024.

3808

18.000

2014.

18.000

5000

20.000

s predstavnicima nadležnog ministarstva te susreti gospodarstvenika. Sve to pridonosi boljem poznavanju i lakšem rješavanju uočenih problema, odnosno unapređenju i poboljšanju tržišnog položaja ribarske gospodarske djelatnosti. Vukovarski susreti akvakulture najveći su događaj takve vrste u Hrvatskoj, a organizirali su ga Hrvatska gospodarska komora uz podršku Ministarstva po-

Ciprinidi

Salmonidi

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva

UKUPNO

EPUBLIKE HRVATSKE

aganja ljoprivrede, znanosti i lokalne samouprave. “Želim podsjetiti na važnost povezivanja i institucijskog djelovanja trgovačkih društava kao što je naša strukovna asocijacija ribarstva i akvakulture koja je, koristeći kvalitetnu infrastrukturu HGK i posebno njene stručne kadrove, postigla značajne uspjehe u dijalogu s državnom upravom i osiguranju dobrog tržišnog položaja djelatnosti. To se odnosi na unapređenje zakonske regulative, rješavanje vlasničkog statusa ribnjaka i koncesija u akvakulturi, subvencije, međunarodno djelovanje i afirmiranje, općenito, uređenje sektora odnosno uvjeta u kojima on djeluje. Zbog toga očekujemo da će se moguće promjene odvijati postupno i na način da ne djeluju negativno na pozitivne učinke rada naše asocijacije”, rekao je Milan Božić, koji je i direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana kod Garešnice u zapadnoj Slavoniji.

Značaj akvakulture u EU

Govoreći na 11. susretu gospodarstvenika u akvakulturi Republike Hrvatske o aktualnoj problematici u hrvatskoj akvakulturi, Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede, posebno je istaknuo dosadašnje aktivnosti u ovoj djelatnosti. “Europska unija pridaje najveću važnost akvakulturi, stoga je Hrvatska izradila nacionalni strateški plan kao osnovni dokument razvoja akvakulture i korištenja novih fondova. U starom fondu za razdoblje 2007.-2013. imali smo prvu mjeru za razvoj akvakulture, gdje će za investicije biti isplaćeno nešto manje od 40 milijuna kuna. Godišnje se potiče akvakultura s više

Uskoro će se moći predavati aplikacije za nova sredstva Europske unije od 20 milijuna kuna. Imamo eko sustav ribnjaka u toplovodnim ribnjacima, to je 10 milijuna godišnje, tako da imamo dosta mjera kojima potičemo razvoj akvakulture. Ovim strateškim dokumentom akvakulturu planiramo povećati gotovo dvostruko do 2020. godine”, istaknuo je Mišura dodajući kako se u uzgoju ribe bilježi lagano povećanje proizvodnje u toplovodnim ribnjacima (šaranskim), a pad proizvodnje u hladnovodnim ribnjacima (pastrva).

MILAN BOŽIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA RIBARSTVA I PRERADE RIBE HGK

Mic po mic u pozitivi Ne treba nam izgradnja nečeg novog, ne neka nova potrošnja vode, nego upravo kvalitetnije iskorištavanje postojećeg

obzirom na to da je već tri godine na čelu strukovnog Udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore, a osobito s obzirom na to da je čovjek iz tzv. realnog sektora jer je direktor Ribnjičarstva Poljane, Milan Božić pravi je sugovornik za pronalaženje odgovora na pitanje kakvo je stanje akvakulture u Hrvatskoj. - U odnosu na prošlu godinu, stanje je “mic po mic” u pozitivnom smislu. Iskoristili smo onih 5,5 milijuna eura iz Fonda za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Prije nekoliko dana nam je iz Europske komisije stigao potpisan i ovjeren Operativni program do 2020. godine koji je potencijalno težak oko 320 milijuna eura, od čega je 75 milijuna eura namijenjeno uzgoju ribe. To su sredstva koja doslovno život znače. Ako to uspijemo iskoristiti, to će značiti pravi boom u uzgoju ribe.

n Koliko se ribe trenutačno uzgaja u Hrvatskoj? - Već nekoliko godina smo na brojkama kakve su bile još prije rata. Ukupno se uzgaja oko 15.000 tona morske i slatkovodne ribe, a plan je da do 2020. godine dostignemo 23.000 tona. U odnosu na prošlu godinu bilježimo blagi pomak, a s obzirom na naše izrazito stare objekte od kojih su neki i stogodišnjaci, to su dobri rezultati. Ovaj novac koji sam spominjao treba se iskoristiti ponajprije za povećanje proizvodnje po jedinici površine. Dakle, ne treba nam izgradnja nečeg novog, ne neka nova potrošnje vode, nego upravo kvalitetnije iskorištavanje postojećeg.

n Tko uopće može dobiti potencijalne europske novce? - Svaki registrirani proizvođač koji je vlasnik, suvlasnik ili koncesionar poljoprivrednog zemljišta. To jest komplicirana procedura, ali definitivno nije neizvediva. Iz osobnog iskustva znam da je to moguće. Koristio sam sredstva iz razdoblja 2007. - 2013. za rekonstrukciju, doradu i preradu. Vrlo je komplicirano pa smo čak angažirali i vanjskog konzultanta, ali smo došli do završne faze da dobijemo povrat novca. Dakle, moguće je! n U odnosu na Europljane, jedu li hrvatski građani napokon više ribe? - Ne, nažalost još uvijek ne. Mi smo negdje ispod 10 kilograma ribe po glavi stanovnika godišnje i takvo stanje se održava već godinama. Inače, europski prosjek je oko 18 kilograma, dok ima zemalja čiji stanovnici godišnje konzumiraju i do 60 kilograma ribe. (S.S.)

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Poljoprivredna zadruga Kozarac, Gvozd

U Gvozdu moraš sam sebi osmisliti posao Uz obitelj Đaković u zadruzi je još sedam uzgajivača koza i ovaca. Sirevi se proizvode svakodnevno od mlijeka koza koje pasu na obližnjim pašnjacima gli. Uskoro se pomoću sredstava europskih fondova namjeravamo proširiti. Namjeravamo udvostručiti broj koza. Prijavili smo se na nekoliko natječaja, tako da uz pomoć sredstava iz Europskih fondova očekujemo proširenje stada i nabavu opreme. Trenutačno proizvedemo između 10 i 15 kilograma kozjeg sira dnevno, a u sezoni, kada je najviše mlijeka, i po oko 20 kilograma”, kaže Tanja Đaković. Područje na kojem živi njezina obitelj rijet-

P A SAD MALO O NAMA...

3 vrste kozjeg sira radi PZ Kozarac 60 alpskih koza sadašnje stado 10 do 15 kg sira dnevno proizvedu (u sezoni i do 20 kg)

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

oljoprivredna zadruga Kozarac iz Općine Gvozd, koja se nalazi nedaleko od poznatih toplica Topusko, osnovana je 2006. godine. Okosnicu zadruge čini obitelj Đaković koja je doselila za vrijeme rata iz Bosne i Hercegovine kao prognanička obitelj čije je imanje u blizini Prnjavora potpuno uništeno. Đakovići su i članovi zadruge koja ima matično stado od 60 alpskih koza iz čijeg mlijeka te mlijeka svojih kooperanata proizvodi tri vrste kozjeg sira u vlastitoj mini sirani. U zadrugu je udruženo još sedam uzgajivača koza i ovaca. Svi zadrugari rade na imanju kad ima potrebe. Sirevi se proizvode svakodnevno od mlijeka koza koje pasu na prirodnim pašnjacima u neposrednoj blizini. Dominiraju tri vrste sira: svježi, suhi te dimljeni kozji sir.

Planovi širenja

Tanja Đaković jedno je od četvoro djece koja rade na obiteljskom imanju i u prodaji. Dosta je angažirana i oko plasmana i prodaje sira, kako u vrhunske dubrovačke restorane tako i u hotele. Dio proizvoda plasiraju i na sajmovima domaćih proizvoda. “Svake godine se širimo. Dobivali smo i poticaje koji su možda za neke poduzetnike mali, ali nama su vrlo značajni. Oni su nam omogućili nabavu opreme za siranu jer to sami ne bismo mo-

26 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Iako nemaju eko certifikate, njihovi kupci znaju da je riječ o eko proizvodima ko je naseljeno i tu nema zapošljavanja. “Možete se zaposliti samo ako sami sebi osmislite posao. Mladi ljudi u pravilu odlaze živjeti negdje drugdje tako da prevladava stanovništvo starije životne dobi. Bez obzira na to što živim trenutačno u Dubrovniku i što namjeravam otvoriti vlastiti frizerski salon, moja najveća želja je vratiti se u Gvozd i podignuti razinu poslovanja na višu razinu. U okolici Gvozda ima proizvođača mlijeka koji ga prodaju velikim otkupljivačima. Riječ je uglavnom o kravljem i ovčjem mlijeku, dok smo mi među rijetkima koji imamo koze”, otkriva Tanja Đaković. Za ekološku proizvodnju se, kaže, još nisu odlučili jer je pribavljanje tih certifikata dosta skupo, ali bitno je to što ih, kako ističe, potrošači prepoznaju kao ekološke proizvođače. “Sve što proizvedemo, to i prodamo. Nikakvih problema nemamo s plasmanom. Nemamo problema čak ni s naplatom jer su nam naši kupci jako skloni”, pojašnjava Tanja Đaković. (J.V.) Sve što proizvedemo, to i prodamo. Nikakvih problema nemamo s plasmanom, kaže Tanja Đaković

enterprise europe

info

Broj 137, 7. prosinca 2015.

Razmjena znanja kroz EU programe

Posao može procvasti Mladi poduzetnik je kroz Erasmus program unaprijedio svoj posao proizvodnje pelargonija Kada je riječ o uzgoju cvijeća, posao može doslovno procvasti. To može potvrditi i mladi poduzetnik koji je svoju priliku za pokretanje samostalnog posla vidio u Erasmus programu.

Golemi plastenici puni cvijeća, stručna oprema i visoki standardi tvrtke iz Dresdena iskustvo i želju za pokretanjem vlastitog posla Kima Paliska Smokovića učinili su još jačim Kim Paliska Smoković iz Ripende u Istri osvojio je drugu nagradu na izložbi studentskih poslovnih planova iz programa Budi uzor, održanoj u Karlovcu u sklopu sajma Inova 2015. Nagradu je osvojio u konkurenciji 20 finalista najboljih studentskih poslovnih planova, s poslovnim planom naziva Oplemenjivanje i proizvodnja presadnica novodobivenih sorti pelargonija i ostalog ukrasnog bilja u lončićima različitog promjera. Ova međunarodna izložba inovacija i studentskih poslovnih planova od početka je orijentirana na inovatore i studente, a od 2008. godine značajno mjesto u njenoj orga-

nizaciji ima Europska poduzetnička mreža kojom se znatno olakšava globalizacija poslovanja kroz suradnju i transfer tehnologije. Kako bi ušao u poduzetničke vode s projektom oplemenjivanja i proizvodnje pelargonija, Kim je iskoristio mogućnost Erasmusa i otišao u inozemstvo prikupiti znanje i iskustvo. “Tvrtka u Njemačkoj koju sam posjetio bavi se ovim poslom već 125 godina i ima najpoznatije svjetske sorte, pa sam jednostavno htio učiti od najboljih”, kaže Paliska Smoković. Golemi plastenici puni cvijeća, struč-

na oprema i visoki standardi tvrtke iz Dresdena njegovo iskustvo i želju za pokretanjem vlastitog posla učinili su još većim. Paliska Smoković je imao priliku raditi u proizvodnji, oplemenjivanju pelargonija te u laboratoriju što mu je dodatno proširilo praktična iskustva u proizvodnji ove vrste cvijeća. Kako sam kaže, promijenio je način razmišljanja i ostvario osobni razvoj, a razmjena mu je omogućila prikupiti znanja neophodna za njegovo buduće poslovanje. Sada je još samouvjereniji u postizanju svog cilja i odlučniji u izbjegavanju velikih poduzetničkih pogrešaka.

enterprise europe

ACCIÓ i EEN

Poslovni susreti na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016. Poslovne susrete, koji će se održati od 22. do 24. veljače u Barceloni, organizira ACCIÓ, odjel Ministarstva poduzetništva i rada u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, najvećom mrežom poslovne podrške diljem svijeta. Na poslovnom događanju bit će organizirani B2B bilateralni susreti u trajanju od 25 minuta. Iskoristite priliku surađivati s međunarodnim organizacijama, uspostaviti nove veze i izgraditi proizvodne odnose za buduće inovativne projekte. Zašto sudjelovati? • Identificirajte potencijalne međunarodne partnere za buduće projekte

•U poznajte svoje ciljane tvrtke • S udjelujte na unaprijed određenim kvalitetnim sastancima •D obit ćete osobni raspored sastanaka u skladu s Vašom dostupnošću •U spostavite prekogranične kontakte za dugoročne poslovne odnose

• Nakon održana dva poslovna sastanka svaki sudionik dobiva propusnicu za izložbu (Exhibition Visitor Pass). Sudjelovanje na poslovnim susretima naplaćuje se 310 eura. Više informacije i upute za registracija na web stranici događanja: http://mwc2016be.talkb2b.net/

B2B

Poslovni susreti Smagua u okviru Međunarodne izložbe vodnog gospodarstva i navodnjavanja tracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete Smagua 2016 u okviru 22. međunarodne izložbe vode i navodnjavanja koji će se održati 8. i 9. ožujka u izložbenom centru u Zaragozi, Španjolska. Poslovni susreti okupit će vodeće kompanije iz industrije vodnog gospodarstva kao i profesionalce zainteresirane za najnovije tehnologije, opremu i sustave za upravljanje. Na prošlogodišnjem poslovnom susretu, na izložbenom prostoru od 39.976 metara četvornih, sudjelovalo je 754 izlagača iz 26 zemalja te 32.000 posjetitelja iz 51 zemlje svijeta. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Regis-

Glavne teme poslovnog susreta su: • obrada vode i pročišćavanje • cjevovodi i skladištenje • instrumenti, analiza i automatizacija • navodnjavanje • inženjering i savjetovanje • ostala oprema Prednosti za sudionike: • dva dana organiziranih B2B poslovnih sastanaka • prednost prethodne organizacije Vaših sastanaka • velika zastupljenost sektora i zemalja • dodana vrijednost prepoznatljivosti Vaših proizvoda/usluga izlagačima i posjetiteljima izložbe • stručna pomoć i savjeti koordinatora prije, za vrijeme i nakon održanog događanja Sudjelovanje je besplatno za tvrtke. Više informacija o poslovnim susretima, registraciji i mjestu održavanja dostupno je na poveznici http://www.feriazaragoza.com/smagua.aspx.

www.een.hr

7. prosinca 2015.

2 3

projekt Fabula

Olovka koja hrani prirodu kreće u lov na investitore Na Indiegogo platformi započela je kampanja eko start-upa Fabula na kojoj do Božića žele skupiti novac za proizvodnju olovke od recikliranog otpada Na platformi za crowdfunding Indiegogo započela je kampanja eko startupa Fabula. Do 23. prosinca nastoje skupiti novac za proizvodnju olovke nastale od recikliranog otpada.

žom bi mogli od tog materijala proizvesti 3000 olovaka. Projekt Fabula trenutačno se nalazi u predinkubaciji u Tehnološkom parku Varaždin gdje se upravo sastavlja

Sa 15.000 dolara namjeravaju finalizirati stroj za proizvodnju Fabule, kako je neobična olovka nazvana, ne bi li pokrenuli serijsku proizvodnju i zadovoljili, kako kažu, sve veću potražnju.

Fabula je drukčija po tome što pokazuje kako se svakodnevni predmeti mogu izraditi od recikliranog organskog otpada. Pri izradi su korišteni listići čaja, ostaci kave i otpadne latice iz cvjećarnica. Materijali se dodatno obrađuju kako bi se dobila čvrsta olovka delikatne zrnate površine i nešto većeg volumena. Uz pretpostavku kako u jednom kafiću u prosjeku nastane 30 kilograma otpada mjesečno, recikla-

proizvodni stroj i razvija projekt. Po dovršetku stroja započet će proizvodnja prvih olovaka, a podržavatelji projekta za nagradu će dobiti svoj primjerak.

Projekt možete podržati na https://www. indiegogo.com/projects/fabula-organicpencil#/.

program podrške uredima za transfer tehnologije

Europski fondovi

Prihvaćen prvi ugovor

Junckerov plan se mora iskoristiti

Nakon što je uspješno prošla prvi krug programa za procjenjivanje kvalitete regionalnih ureda za transfer tehnologije, TERA je prijavila prve istraživačke projekte.

Ulaskom u EU Hrvatska je dobila mogućnost korištenja fondova Kohezijske politike EU-a i do 2020. godine ima osiguranih 8,6 milijardi eura za sufinanciranje projekata. Istovremeno investicijski (Junckerov) plan kroz Europski fond za strateške investicije ima na raspolaganju dodatan novac. Ovi fondovi su važni za Hrvatsku jer je udio sredstava fondova Unije u financiranju javnih investicija u državama Istočne Europe u razdoblju 2010.-2012. godine bio više od 50 posto, pokazuje analiza Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. U slučaju korištenja punog potencijala Junckerova plana za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje te dodatna dva do tri postotna boda u slučaju korištenja punog potencijala sredstava fondova Kohezijske politike EU-a.

Projekt Bežična senzorska mreža za mjerenje analognih signala Elektrotehničkog fakulteta Osijek, pod vodstvom Tomislava Matića, pozitivno je ocijenjen i prihvaćen za financiranje u sklopu UTT Programa. Projekt je postao operativan te je sa svojim aktivnostima krenuo 16. studenoga ove godine. Programom podrške uredima za transfer tehnologije želi se potaknuti komercijalizacija postojeće zalihe projekata UTT-a na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u Hrvatskoj. Njime se nastoji pomoći istraživačima da pokrenu tvrtke utemeljene na inovacijama razvijenim na javnim sveučilištima i institutima.

enterprise europe

Obzor 2020.

Program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (Horizon 2020) je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.-2020. godine. Program će pridonijeti ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezane za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije - Europa 2020, Unija inovacija (Innovation Union) i izgradnja Europskog istraživačkog prostora (European Research Area). Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU-a o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost (Excellent Science), Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership) i Društveni izazovi (Societal Challanges). S objavom prvih natječaja u okviru novog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. pokrenut je i nacionalni portal www.obzor2020.hr. Hrvatski portal okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije pruža sve relevantne informacije za pojedina područja programa Obzor 2020. i trenutno objavljene natječaje.

Erasmus+

Priprema z najteča Program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ najveći je program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Aktivnosti koje se financiraju u okviru natječaja Erasmus+ uključuju, među ostalim, mobilnost studenata, razmjene i volontiranja mladih, obavljanje prakse, stručna usavršavanja nastavnih i nenastavnih djelatnika, strateška partnerstva između škola, strateška partnerstva između različitih područja obrazovanja, udruživanja poslovnog sektora s organizacijama uključenima u visoko ili strukovno obrazovanje, suradnju s partnerskim državama... Za cijelu je Europu ovim programom u 2016. godini predviđen proračun

Erasmus+ za 2016. godinu Europska komisija objavila je poziv na podnošenje prijedloga za financiranje u okviru programa Erasmus+ za 2016. godinu, kojim se mogu financirati sljedeće vrste međunarodnih projekata usmjerenih na modernizaciju i unapređenje sustava obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, kao i na jačanje znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana: - Ključna aktivnost 1 (KA1) – Obrazovna mobilnost pojedinaca - primjeri aktivnosti: mobilnosti studenata, razmjene mladih, volontiranja, obavljanje prakse, stručna usavršavanja nastavnih i nenastavnih djelatnika...

www.een.hr

7. prosinca 2015.

4 5

za nove aje

na raspolaganju ima 1,8 milijardu eura. Za Hrvatsku je rezervirano više od 15 milijuna eura veći od 1,8 milijardi eura, a od toga je za Republiku Hrvatsku planirano više od 15 milijuna eura. Za program Erasmus+ u Republici Hrvatskoj zadužena je Agencija za mobilnost i programe Europske unije, koja najavljuje i informativno-edukativne seminare koje će održati u prosincu 2015. kao potporu prijaviteljima projektnih prijedloga. Za područje općeg obrazovanja seminar će se održati 8. prosinca, za područje visokog obrazovanja 11. prosinca, za područje mladih 14. prosinca te za područje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih 16. prosinca 2015. godine. Svi seminari održat će se u Zagre-

- Ključna aktivnost 2 (KA2) – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse - primjeri aktivnosti: strateška partnerstva između škola, strateška partnerstva između različitih područja obrazovanja, udruživanja poslovnog sektora s organizacijama uključenima u visoko ili strukovno obrazovanje, suradnja s partnerskim državama... - Ključna aktivnost 3 (KA3) – Podrška reformi politike - suradnja mladih i donositelja odluka u području mladih, buduće inicijative za jačanje razvoja inovativnih javnih politika, suradnja s međunarodnim organizacijama... Rokovi za prijavu protežu se od 2. veljače do 4. listopada 2016., ovisno o području prijave i vrsti prijavljene aktivnosti. Više informacija o samom Pozivu na natječaj, rokovima te uvjetima i pravilima prijave potražite na mrežnim stranicama www.mo-

bu, u Hotelu Dubrovnik, Gajeva 1. Više informacija o sadržaju i načinu prijava na informativno-edukativne seminare možete pronaći na novim mrežnim stranicama Agencije www.mobilnost.hr, prilagođenim bržem i lakšem pronalaženju informacija. Na stranicama se također možete detaljno informirati o uvjetima i načinima prijave za financijsku potporu za projekte organizacija na bilo koji način uključenih u aktivnosti učenja, podučavanja i stručnog usavršavanja. Tijekom 2014. i 2015. sveukupni broj zaprimljenih prijava iznosio je 1286; od toga je financiran 451 projekt. U okviru natječaja 2014. godine

bilnost.hr.

ugovorenost sredstava iznosi 98,43 posto, a ugovorenost sredstava u 2015. godini iznosi 89 posto (na dan 1. listopada 2015. – ugovaranje još traje). U programu sudjeluju sve županije Republike Hrvatske te ustanove iz svih područja odgoja, obrazovanja i osposobljavanja. Zahvaljujući programu Erasmus+ veliki broj pojedinačnih sudionika imao je ili će imati prilike sudjelovati u aktivnostima mobilnosti ili nekog oblika međunarodne suradnje. Tako je samo u 2014. godini (u obliku stručnog usavršavanja, obavljanja prakse ili razdoblja studiranja, volontiranja, razmjena mladih...) u sklopu programa Erasmus+ mobilnost ostvarilo više od 6000 građana.

enterprise europe Zagreb Connect

Veliki interes za viso Sedamdesetak timova iz regije natjecalo se za 125.000 kuna vrijedne nagrade na start-up konferenciji održa povezivanja vozača i automobila s autoservisima Na Zagreb Connect start-up konferenciji okupilo se gotovo 500 poduzetnika, investitora, međunarodnih start-up stručnjaka i start-up timova koji su potvrdili veliki interes Hrvatske i šire regije za područje razvoja visokih tehnologija. U borbu za osvajanje 125.000 kuna uključilo se više od 70 start-up timova od kojih je odabrano 15 finalista koji su se predstavili investitorima na glavnoj pozornici Zagreb Connecta. Pobjedu je odnio tim Amodo Connected Analytics. Njihov Driver Copilot je cloud rješenje koje povezuje vlasnike automobila i njihove automobile s radionicama za popravak automobila, osiguravateljskim društvima, pružateljima usluga pomoći na cesti te društvenom mrežom, na korist svih uključenih strana. Pobjednik je osvojio i posebnu nagradu šestomjesečnog sudjelovanja u Tech Leaders Capitalu, drugom najvećem inkubatoru u UK-u.

Nagradu im je uručio Francois Mazoudier, partner u Tech Leaders Capitalu. Drugu nagradu osvojio je Smart Lumies za interaktivne obrazovne kocke za djecu koje ujedinjuju Lego i Nintendo i unose internet u igračke. Treću nagradu osvojio je Gaming Battle Ground – platforma za videoigrače kojoj se mogu pridružiti i osmišljavati online turnire i pri tome zaraditi. Nagradu Grada Zagreba osvojio je Tourgent – softver za poslovno upravljanje za autobusne čarter tvrtke, koji im pomaže da organiziraju resurse, komuniciraju i analiziraju profitabilnost. Zagreb Connect je međunarodna startup konferencija koju drugu godinu zaredom organizira Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Hrvatskoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Zagrebačkim velesajmom, s ciljem predstavljanja poslovnih ideja

potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Ove godine, uz pitch natjecanje, sudionici su imali priliku upoznati se s načinima po-

Pobjednik je osvojio i posebnu nagradu šestomjesečnog sudjelovanja u Tech Leaders Capitalu, drugom najvećem inkubatoru u UK-u slovanja u Hrvatskoj: kako odabrati odgovarajućeg ulagača i poslovnog anđela, kako okupiti uspješan start-up tim, kako iz start-upa izgraditi milijun dolara vrijednu tvrtku te koje greške izbjeći prilikom komercijalizacije. U panelima u kojima su sudjelovali međunarodni investitori i poduzetnici naglašeno je kako ne postoji univerzalno rješe-

www.een.hr

7. prosinca 2015.

6 7

oke tehnologije noj u Zagrebu. Najbolji tim je Amodo Connected Analytics koji je dobio nagradu za svoje rješenje nje za sve start-upe, nego je bitno obratiti pozornost na sve financijske mogućnosti koje pruža okolina i pronaći odgovarajući put za svoju ideju. Važno je pritom osvijestiti da je odbijanje ili neuspjeh sastavni dio uspjeha. Svakom start-upu potrebna je prava ideja na pravom mjestu u pravo vrijeme, a to nije uvijek lako postići. Nije svaka ideja vrijedna ulaganja, istaknuo je Francois Mazoudier. “Tu činjenicu, osim start-upa, treba shvatiti i svaka organizacija koja sudjeluje u financiranju. Neki od najvećih svjetskih start-upa rezultat su opetovanih odbijanja i neuspjeha, a poruka je - ne odustati, već otkriti dobitnu kombinaciju u pravom trenutku. Zapamtite da investitori nisu samo financijske transakcije već partneri s kojima trebate graditi dugoročni odnos i suradnju, investitori vam mogu pružiti mnogo više od vrijednosti novca. Oni su uz vas tijekom cijelog procesa koji, zapamtite, nije sprint već jako dugi maraton”, kaže Mazoudier.

Predstavnici žirija nisu imali nimalo lak zadatak jer su timovi pokazali dobre prezentacijske vještine i odlične projekte, istaknuo je član žirija Luka Sučić, ujed-

Zagreb Connect je potvrdio kako Hrvatska može postati start-up nacija s ciljem održivog eko sistema no i Hub:raum investitor. “Ugodno sam iznenađen, mješovita je ekipa, odlične rasprave koje nisu klasične a bitne su za eko sustav. Ključno je imati taj secret sauce, tajni sastojak, koji se sastoji od odličnog tima koji zna izvršiti ideju za koju je bitno da bude globalna od samog početka, primjenjiva i u EU i u svijetu. Timovi su prezentacijski dobri, a što se tiče biznis strane, moraju poraditi na validaciji, argumentirati za što su točno dobri i ja-

sno pokazati i dokazati zašto”, smatra Sučić. Svoje zadovoljstvo uspjehom Zagreb Connecta iznio je i Paulo Andrez iz Europskog udruženja poslovnih anđela (EBAN): “Bio sam dio Zagreb Connecta prošle godine i raduje me vidjeti napredak u samo godinu dana. Kvaliteta start-upa je vidljivo napredovala, a medijska pozornost impresivna je čak i kad govorimo o pozornosti izvan Republike Hrvatske. Ključno je da start-upi porade na suradnji s potencijalnim klijentima prije obraćanja investitorima. Njihov je zadatak da pomno istraže tržište, preuzmu odgovornost, kontaktiraju potencijalne klijente, realiziraju prve narudžbe i, nadajmo se, zarade prve prihode”, kaže Andrez. Zagreb Connect je potvrdio kako Hrvatska može postati start-up nacija s ciljem održivog eko sistema u kojem ključnu ulogu trebaju imati odnosi - kako startupa, poslovnih anđela i rizičnog kapitala tako i hrvatskih državnih institucija.

enterprise europe UNIverzI-JA-DA

Studentski timov poslovnim ideja U sklopu natječaja odabrano je 10 studentskih timova koji su dobili 10.000 kuna i priliku da dovrše svoj poslovni projekt. Studenti će se na stvarnim zadacima i uz podršku mentora susresti s poduzetništvom te moći ostvariti svoju inovativnu ideju

Od 44 prijavljena projekta na natječaj UNIverzI-JA-DA, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije je u suradnji s Ministarstvom turizma, Gradom Zagrebom i udrugom Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016. odabrala 10 studentskih timova s najboljim idejama. Projekt UNIverzI-JA-DA, kojim se dodjeljuju financijska sredstva najboljim studentskim projektima u rješavanju zadataka tijekom održavanja Europskih sveuči-

lišnih igara u Zagrebu i Rijeci u srpnju 2016. godine, omogućio je finalistima novčanu nagradu od 10.000 kuna te priliku realizacije projekta.

usmjerene na mentorstvo, edukaciju i poticanje studenata na ulazak u poduzetništvo te izgradnju poduzetničkih vještina već za vrijeme studija.

Cilj ovog projekta je pružiti priliku studentima da se na stvarnim zadacima i uz podršku mentora educiraju i upoznaju s poduzetništvom te realiziraju svoju inovativnu ideju. Studenti se se imali priliku prijaviti putem Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora (MSPI) čije su aktivnosti

HAMAG-BICRO pokrenuo je ovaj projekt kako bi se dala prilika studentima, budućim poduzetnicima, a time i budućim pokretačima gospodarstva, da realiziraju svoju ideju, kaže Ivana Žorž, ravnateljica Sektora za razvoj i podršku korisnicima u HAMAG-BICRO-u. “Odabir projekata

www.een.hr

ovi u ama nije bio lagan, zaprimili smo jako zanimljive projektne prijedloge od iznimno talentiranih studentskih timova, stoga se veselimo ostvarenju pobjedničkih projekata i uspješnim Europskim sveučilišnim igrama”, naglasila je Ivana Žorž. Zamjenik ministra turizma Daglas Koraca istaknuo je zadovoljstvo sudjelovanja u projektu. “Sva četiri studentska tima čiji su projekti odabrani prezentirala su ideje koje značajno mogu pridonijeti turističkoj promociji Zagreba, Rijeke, ali i cijele Hrvatske u

Projektom UNIverzI-JA-DA traže se četiri pobjednička projekta iz tri kategorije: Mobilna aplikacija, Turistička promocija hrvatske kulture i sporta te Urbani Zagreb kojoj se sljedeće godine održavaju Europske sveučilišne igre. Studenti su pokazali zavidno znanje u korištenju novih tehnologija kao ključnih marketinških alata za promociju hrvatskog turizma kao i sposobnost integracije hrvatske povijesti, kulturne baštine i tradicije sa sportskim postignućima naših sportaša. Osim toga, studenti su pokazali i visoki stupanj poduzetničkog duha prilikom prezentacije svojih ideja te kroz provedbu ovih projekata vidimo mogućnost i za samozapošljavanje u sektoru turizma i ugostiteljstva”, ocjenjuje Koraca. Projektom UNIverzI-JA-DA traže se četiri pobjednička projekta iz tri kategorije: Mobilna aplikacija, Turistička promocija hrvat-

7. prosinca 2015.

8 9

Odabrani finalisti: • Tim: Andrea (Andrea Dujić) Projekt: Hot and Cold Croatia Fakultet: Veleučilište u Šibeniku • Tim: Ligo (Ivona Mikulčić) Projekt: Video produkcija Ligo Fakultet: Fakultet političkih znanosti Zagreb • Tim: Limitless (Zoran Mičuda, Luka i Karko Knezić) Projekt: #CROcultureSCULPTURE Fakultet: Agronomski fakultet i Ekonomski fakultet u Zagrebu • Tim: Team Coccoball (Ivo Brajlović) Projekt: Coccoball - old sport for a new age Fakultet: Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira • Tim: Hrkify (Ivan Orehovec) Projekt: Feel EUG2016 Fakultet: FER Zagreb • Tim: Infinium (Marko Božac, Petar Šegina, Luka Perić i Stanko Krtalić Rusendić) Projekt: Hrki na slici Fakultet: Ekonomski fakultet, FER, Studij dizajna

ske kulture i sporta te Urbani Zagreb. Ministarstvo turizma financira realizaciju dvaju pobjedničkih projekata iz kategorije Turistička promocija hrvatske kulture i sporta u iznosu od 200.000 kuna. Grad Zagreb za realizaciju pobjedničkog rješenja u kategoriji Urbani Zagreb izdvaja 70.000 kuna, dok udruga Europske sveučilišne igre ZagrebRijeka 2016. osmišljava zadatak u kategoriji Mobilne aplikacije te osigurava da se sva pobjednička rješenja primijene tijekom Europskih sveučilišnih igara. Studenti će uz pomoć mentora iz Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora do kraja godine razraditi svoju prijavljenu ideju u potpunosti. U siječnju 2016. godine očekuje ih javno izlaganje projekta kada će ostvariti pravo na potporu, a pobjednici natječaja i priliku za realizaciju cjelokupnog projekta na Europskim sveučilišnim igrama 2016. godine. Grad Zagreb nastavlja uspješnu suradnju s Agencijom na projektima poticanja mladih u realizaciji njihovih inovativnih ideja, kaže Nera Pavić, pomoćnica pročelnice za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. “Prijave za ovaj projekt dokazuju koliko su naši studenti kreativni i da im ne nedostaje po-

• Tim: Komarci (Hrvoje Horvat, Andrej Hanzir, Nino Mihovilić, Sabo Barbara) Projekt: Univerzijada 2016. Fakultet: Ekonomski fakultet, FER, Grafički fakultet • Tim: Funos (Nikica Grubešić) Projekt: Maraton intelektualnih borbi Fakultet: Poljoprivredni fakultet u Osijeku • Tim: Include (Ivan Mrvoš) Projekt: Pametne klupe Fakultet: FESB Split • Tim: Udruga studenata Grada Zagreba (Luka Krznarić Matarić) Projekt: All sides of Zagreb Fakultet: Veleučilište Baltazar

duzetničkog duha. Finalisti iz kategorije Urbani Zagreb pokazali su svoju proaktivnost, raznolikost i spremnost na prilagodbe, a to su odlike uspješnih poduzetnika. Stoga se veselimo vidjeti kako će njihovi projekti oživjeti za vrijeme trajanja Univerzijade te smo sigurni da će pridonijeti atraktivnosti igara”, istaknula je Nera Pavić. Marko Žunić, glavni tajnik Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016., istaknuo je važnost Europskih sveučilišnih igara: “Izuzetno nam je drago što su HAMAG-BICRO, Grad Zagreb i Ministarstvo turizma prepoznali potencijal Europskih sveučilišnih igara i uključili nas u ovaj projekt. Suradnja s partnerima iz drugih sektora dokazuje da se veliki sportski događaj može iskoristiti kao platforma za različite društvene aktivnosti, a naročito nam je drago što se radi o mladih ljudima, studentima te što provedbom projekta potičemo njihovo uključivanje u poduzetnički život. S naše strane pružit ćemo finalistima maksimalnu podršku u operativnom smislu kako bi konačna pobjednička rješenja bila iskorištena ne samo za vrijeme, već i nakon završetka Univerzijade”, zaključio je Žunić.

enterprise europe

BESPOVRATNA SREDSTVA

Objavljen natječaj za potporu razvoju MSP-a u turizmu Objavljen je novi natječaj za potporu razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Tajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava provodit će se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3, Poslovna konkurentnost; Investicijski prioritet 3d, Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima; Specifični cilj 3d1, Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima; Aktivnost 3d1.3, Podrška razvoju MSP-a u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvore-

nog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 304 milijuna kuna. Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potaknula početna ulaganja

povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku investicije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za kategoriju tri, četiri ili pet zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diverzifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu. Prijave na natječaj primat će se do 31. prosinca 2016., odnosno do iskorištenja sredstava. Više informacija i natječajnu dokumentaciju možete pronaći na http://www.strukturnifondovi.hr/ natjecaji/1179.

Predstavljen Priručnik za proizvode od drva

Standard i kvaliteta za škole i pomoć za EU natječaje Sveučilišni priručnik Kvaliteta i tehnički opisi proizvoda od drva - prvi svezak Opremanje zgrada za odgoj i obrazovanje nastao je kroz projekt Drvo je prvo u koordinaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma, a izradilo ga je šest autora, znanstvenika sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta”, objasnio je dekan Šumarskog fakulteta Vladimir Jambreković na promociji sveučilišnog priručnika u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i HGK. Ovaj priručnik će se upotrebljavati u visokom obrazovanju, a bit će koristan i gospodarstvenicima jer će se knjiga uklopiti i u sustav kvalitete koji obuhvaća europske standarde i smjernice, odnosno

u ISO sustave kvalitete. Priručnik obuhvaća tehničke opise proizvoda, zahtjeve i preporuke za opremanje odgojnoobrazovnih zgrada te mu je cilj poticanje konkurentnosti, kvalitete i percepcije svih korisnika o vrijednostima drva kao prirodnog i zdravog materijala u interijeru, primjene znanja iz područja dizajna, arhitekture, konstrukcija, medicine, ergonomije i brojnih drugih struka, ali i implementacije suvremenih dizajnerskih rješenja u proizvodnji namještaja i drugih proizvoda za opremanje. Docentica na Zavodu za namještaj i drvne proizvode Šumarskog

fakulteta i koautorica priručnika Danijela Domljan istaknula je kako je proces nastanka ovog priručnika trajao pet godina. “Krenuli smo od ideje i došli do sveučilišnog priručnika, a nadamo se i daljnjem radu te da će u budućnosti biti pripremljeni priručnici za opremanje i drugih javnih prostora. Ovo je djelo koje nastoji pridonijeti očuvanju zdravlja svih korisnika, posebno najmlađih”, rekla je Danijela Domljan. Ovaj priručnik je potvrda našeg zajedničkog rada, ali je i potvrda da u Hrvatskoj postoje znanje, standardi i kvaliteta, naglasila je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. “Projektom Drvo je prvo organizirali smo brojne radionice i dali obol u pripremama za apliciranje na strukturne fondove. Imamo znanje i nećemo stati samo na ovom priručniku, već ćemo zakoračiti i u područje opremanja drugih prostora”, rekla je Božica Marković.

www.een.hr

7. prosinca 2015.

10 11

ISO Forum

Nove direktive za CE oznake Osam novih direktiva za označavanje proizvoda na snazi će biti od travnja iduće godine. Nove se oznake uvode za mjerne instrumente, dizala i sigurnosne komponente za dizala te eksplozive za civilnu upotrebu CE oznaka je putovnica proizvoda, obvezna za sve proizvode koji zahtijevaju takvo označavanje prije nego što se stave na tržište ili u uporabu. Takvu oznaku sukladnosti na proizvod može staviti samo proizvođač ili ovlašteni zastupnik. Stavljanjem oznake CE proizvođač iskazuje preuzimanje odgovornosti za sukladnost proizvoda sa svim zahtjevima koji su propisani pravilima primjenjivima za taj proizvod. Na prvome mjestu, CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitne zahtjeve sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, okoliša i javnog interesa, što je propisano EU direktivama. “Osam novih Direktiva novog pristupa stupit će na snagu i primjenjivati se od 20. travnja 2016. godine, a neke od tih direktiva su: mjerni instrumenti, dizala i sigurnosne komponente za dizala te eksplozivi za civilnu upotrebu”, istaknula je savjetnica ministra zdravlja Ladislava Čelar na tribini ISO Forum Croaticum - CE oznaka i označavanje, koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na skupu su se svi zainteresirani u lancu upravljanja kvalitetom upoznali s njihovom ulogom u lancu - od proizvodnje do stavljanja proizvoda na raspolaganje na tržištu. Predavači su predstavili zakonodavni okvir i njegovu praktičnu primjenu te postupke provođenja nadzora na tržištu, temeljenog na iskustvima iz prakse. Predavanje je približilo zakonodavne obveze gospodarskih subjekata te način provođenja nadzora na nacionalnom i zajedničkom tržištu EU-a.

ze gospodarskih subjekata, označavanje proizvoda oznakom CE, izjave o sukladnosti, zaštitne klauzule, zahtjeve za prijavljena tijela, zahtjeve za tijela koja provode prijavljivanje te nadzor nad tržištem i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Poručila je da infrastruktura kvalitete čini integralni dio sustava tehničkog zakonodavstva.

Savjetnica ministra zdravlja objasnila je zahtjeve za stavljanje proizvoda na tržište, pri čemu je naglasila da Direktive novog pristupa propisuju bitne zahtjeve, obve-

Katarina Jukić, viša tržišna inspektorica u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu iz Ministarstva gospodarstva, stavila je naglasak na inspekcijski nadzor:

“Oznaka CE ključni je indikator sukladnosti proizvoda s propisanim zahtjevima, ali nije dokaz sukladnosti, pa se zbog toga u inspekcijskim nadzorima gledaju dokumenti o sukladnosti”. Napomenula je kako je svaki gospodarski subjekt, na zahtjev inspektora, dužan nabaviti dokumentaciju o sukladnosti. “Gospodarski subjekti uglavnom ne razumiju i ne poznaju zakonske obveze u pogledu stavljanja oznake CE i postupaka koji prethode njezinu stavljanju. Upravo je to osnovni problem prilikom nadzora”, zaključila je viša tržišna inspektorica.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Medicinska oprema KBC Sestre milosrdnice traži nabavu medicinske opreme. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Loreta Zdrilić, 10000 Zagreb, nabava@ kbcsm.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0033806. Usluge čišćenja

Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Rijeka, traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 11. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, 20043484292, Krešimirova 52A, Dom zdravlja PGŽ, Odjel nabave i investicija, Tatjana Črnac Radulović, Andreja Gauta, 51000 Rijeka. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=201 5%2fS+002-0036985. Hrana, piće, duhan i srodni proizvodi KBC Split traži nabavu hrane, pića, duhana i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 12. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Julija Petrić, Marina Rubić, 21000 Split, kbcnabava@kbsplit.hr. Elektronički pristup podacima: https://

eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0036997. Bolnički potrošni materijal

KBC Zagreb traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 14. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, 10000 Zagreb, rszabo@kbc-zagreb.hr. Adresa javnog naručitelja: http://www.kbc-zagreb.hr, a elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0036934. Transportni beton

Autoridad Portuaria de Bilbao, Santurtzi, Španjolska, traži nabavu transportnog betona. Natječaj je otvoren do19. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Autoridad Portuaria de Bilbao, Edificio de Oficinas Generales, Muelle de la Ampliación, Acceso Ugaldebieta, Juan Carlos Verdeal/Itxaso González, 48980 Santurtzi, Španjolska, contratacion@bilbaoport.es, Glavna adresa naručitelja: http://www.bilbaoport.es. Elektronički pristup podacima: http://www.

bilbaoport.eus // http://www.contrataciondelestado.es. Tehničke usluge Adif - Alta Velocidad. Madrid, Španjolska, traži nabavu tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Adif - Alta Velocidad, c/ Hiedra, 9, edificio 23, 28036 Madrid, Espana, mjmoro@adif.es. Internetska adresa http://www.adifaltavelocidad.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Tehničke usluge SNCF Réseau, Pariz, Francuska, traži nabavu tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 18. prosinca, a prijave na francuskom jezi-

ku se predaju na SNCF Réseau, 18 rue de Dunkerque, SNCF Réseau — dir achats réseau DTAI marchés nationaux, Victor Hadamitzki, 75010 Paris, France, victor.hadamitzki@cks-public.fr. Glavna adresa naručitelja: http://www.sncf.com/fournisseurs/ achats-sncf. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Savjetodavne usluge Eau de Paris, Pariz, Francuska, traži nabavu savjetodavnih usluga u zdravlju i sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. siječnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Eau de Paris, 19 rue Neuve Tolbiac, CS 61373, Mme la directrice générale, 75214 Paris Cedex 13, France http://www.eaudeparis.fr/. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

www.een.hr

7. prosinca 2015.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Njemačka agencija traži partnera za područje zapošljavanja i ljudskih potencijala (BRDE20141210001) Njemačka agencija za regrutaciju ljudskih potencijala sa sjedištem u Berlinu traži stručnjake za rad iz područja informatike i zdravstvene njege (doktore, medicinske sestre, informatičke stručnjake) na dulji vremenski period. Distribucija odjeće i modnih dodataka (BORS20151009002) Srpska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju ženske odjeće i modnih dodataka, traži distributere na području EU-a. Nakon dva desetljeća uspješnog rada tvrtka je stvorila kapacitete za poslovno proširenje na nova tržišta, a trenutno je prisutna na tržištima Crne Gore, Norveške, Slovačke, Makedonije, Švedske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Modni proizvodi poznati su po visokoj kvaliteti te modernom dizajnu. Distribucija i prodaja prehrambenih proizvoda (BOSK20151027001)

Slovačka tvrtka traži strane partnere za distribuciju i prodaju prehrambenih proizvoda. Glavni proizvod je čips od slatkog krumpira s okusom vanilije, cimeta, karamele i kakaa. U proizvodnji se koriste samo prirodni sastojci i začini. Proizvodi ne sadrže konzervanse, poboljšivače okusa, bojila i aditive. Ciljna skupina su klijenti i potrošači svih dobnih skupina. Distribucija namještaja (BOPL20151104004) Poljska tvrtka specijalizirana za dizajn interijera i proizvodnju namještaja traži par-

tnere u zemljama EU-a. Tvrtka je osnovana 2014. godine te djeluje na području dizajna interijera stambenih i javnih objekata kao što su hoteli i restorani, projektiranju rasvjetnih tijela, prozorskih okova, obnove starog namještaja, a posebno sjedala i stolica. Tvrtka nudi svoje usluge, znanje i iskustvo partnerima koji imaju iskustva u područjima vezanim uz dizajn interijera, proizvodnju i prodaju namještaja. Distribucija laserskih senzora i razvoj softvera za industrijske aplikacije (BODE20151001001)

Njemačka tvrtka, specijalizirana za prodaju laserskih senzora, laserskih-baznih komponenata i razvoj softvera za industrijske aplikacije traži distributere. Jedna od vodećih tvrtki za senzore i laserske-bazne sustave za industrijske aplikacije razvila je široku paletu preciznih i pouzdanih 1D, 2D i 3D laserskih sustava koji se mogu koristiti u industriji. Njemačka tvrtka će pružiti svu potrebnu podršku i edukaciju budućim partnerima. Proizvodnja namještaja i dekorativnih proizvoda (BRCZ20151109001) Češka tvrtka traži proizvođače namještaja i dekorativnih proizvoda za uređenje interijera za online prodaju. Tvrtka nudi online distribuciju ili uslugu prodajnog agenta na tržištu EU-a, Amerike i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tražene tehničke specifikacije proizvoda su kvalitetni inovativni proizvodi s modernim dizajnom pogodni za online prodaju, visoka rezolucija fotografija proizvoda, cjenik te detaljan opis proizvoda. Proizvodnja kozmetičkih proizvoda (BRPL20151110001) Poljska maloprodajna tvrtka prirodne kozmetike traži partnera za proizvodnju organskih proizvoda za lice, tijelo, njegu kose,

sapuna, SPA proizvoda i parfema koji su zainteresirani za ulazak na poljsko tržište. Proizvodi trebaju sadržavati ekološki certifikat. Distribucija kozmetičkih proizvoda (BOSI20140909018) Slovenska tvrtka, koja ima dugu povijesnu tradiciju poslovanja od 1982. godine, bavi se kemijskom proizvodnjom svih vrsta kozmetičkih proizvoda (uključujući i kozmetičke proizvode za automobilsku industriju te punjenje aerosoli) traži partnere za distribuciju. Proizvodnja se odnosi na kozmetičke proizvode (tekuće sapune, gelove za tuširanje, kozmetiku za lice i tijelo, dezodoranse, ulja za masažu), punjenje kozmetičkih proizvoda (kozmetičke emulzije), aerosoli te proizvode za automobile. Distribucija maslinovog ulja (BOES20150529001) Španjolski proizvođač maslinovog ulja traži nove distributere za tržište EU-a, a ciljni partneri su trgovine, specijalizirane trgovine, hoteli te restorani. Tvrtka je osnovana 1959. godine i poznata je po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja. U ponudi su različite vrste od kojih se izdvajaju: ekstra djevičansko maslinovo ulje, čisto maslinovo ulje, biljno ulje i suncokretovo ulje. Proizvodnja i distribucija orašastih plodova, sjemenki i sušenog voća (BRPL20131023001) Poljska tvrtka, specijalizirana za uvoz i distribuciju orašastih plodova, sjemenki i sušenog voća, traži partnere zainteresirane za proizvodnju ili distribuciju. Proizvodni asortiman odnosi se na sezam, orahe, lješnjake, bademe, grožđice, mak, laneno sjemenje, sjemenke bundeve, sušene brusnice i šljive. Tvrtka je direktni uvoznik i distributer koji posluje od 1996. godine te planira proširenje poslovanja na tržišta EU-a, Kine, Amerike, Rusije, Ukrajine i Turske.

enterprise europe

RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proi-

zvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvo-

Lopta za plažu, brend Biltema, model 45917. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži klorirane parafine, koji su zabranjeni jer su toksični za morske životinje. (slika 1)

WF0EXXTTGEFE41391. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer šipka stražnjeg stabilizatora može puknuti u vožnji pa može doći do nesreće. (slika 5)

Automobili Dodge, Chrysler, Jeep. Modeli Grand Cherokee, Challenger, Charger, Durango, 300, proizvedeni od 2011. do 2012. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer greška u alternatoru može izazvati kratki spoj u električnom sustavu i požar. (slika 2,3)

Upaljač, nepoznatog brenda, model GN18-713B. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je izgledom prezanimljiv djeci pa nije u skladu s direktivama EU-a. (slika 6)

Nakit, brend Le premium, model Kleeblatt, X0004PK2V1. Proizvod sadrži živu te je kao takav opasan za zdravlje. (slika 4) Kombi vozilo Ford, model Tranzit, VIN brojeva od WF0DXXTTGDFD21712 do

da koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

Automobili Citroen, modeli C4 Picasso, C4-DS4, C5, C8, DS5, Jumpy, sa 2.0L HDi diesel motorom, proizvedeni od 2012. do 2014. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer se pri negativnim vanjskim temperaturama i nakon višekratnog uključivanja grijača goriva poklopac grijača može pregrijati i rastopiti. (slika 7,8)

www.een.hr

7. prosinca 2015.

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr. Traži se specifičan stroj za odstranjivanje kostiju iz šarana (POD Reference TRFR20150603001) • Francuska agrofood asocijacija, specijalizirana za uzgoj riba, traži tvrtku ili R&D centar za razvoj specifičnog stroja za odstranjivanje ri-

bljih kostiju u svrhu proizvodnje fileta od šarana. Postojeće metode nisu efikasne. Ovaj stroj bi mogao biti korišten i za druge vrste ribe. Traži se bilo koji oblik suradnje – licenciranje ili komercijalni ugovor, tehnološka suradnja ili R&D suradnja.

Cross-platform PDF (Portable Document Format) toolkit I biblioteka za korištenje u e-knjigama za školsku djecu (POD Reference TRIT20140228001) • Talijanski spin-off traži akademskog/industrijskog partnera koji je razvio crossplatform PDF toolkit koji omogućava visoki stupanj interakcije s dokumentima u PDF formatu i koji može biti korišten na svim platformama i različitim operativnim sustavima. Traži se ugovor o licenciranju.

Ekspertiza u poliakrilnim kiselinama ili glassionomer stakla za razvoj glassionomer cementa (POD Reference TRDE20151002001) • Bavarski istraživački laboratorij za dentalne biomaterijale trenutačno radi na projektu poboljšanja dentalnog glassionomer cementa. Traže industrijske partnere koji posjeduju ekspertizu u sintezi poliakril kiselina i/ili proizvodnji glassionomer stakla. Nude ugovor o tehnološkoj i/ili istraživačkoj suradnji.

Traži se znanstveni partner specijaliziran za kvalificiranje živih spermatozoidnih stanica u životinja (POD Reference TRFR20141027001) • U svrhu povećanja znanja o fiziologiji stanica sisavaca francuska tvrtka specijalizirana za umjetnu oplodnju traži dugoročnog partnera s jakom znanstvenom i tehnološkom ekspertizom u citometriji za zajedničko istraživanje fizioloških kriterija životinjskih spermatozoidnih stanica. Cilj je identificirati nove kriterije za kvalifikaciju životinjskog sjemena za točniju procjenu fertilizacijskog kapaciteta. Traži se tehnološka suradnja I transfer znanja Elektronika, IT, telekom tehnologija za proizvodnju DC/AC konvertera (POD Reference TRPL20150910001) • Poljska tvrtka traži DC/AC konverter s posebnim

14 15

svojstvima. Tvrtka nudi dugoročnu suradnju s kompanijama kroz komercijalni sporazum s tehnološkom suradnjom za proizvodnju navedenih uređaja. Nizozemska tvrtka koja razvija prsnu protetiku traži specifičan materijal (POD Reference TRNL20150409001) • Nizozemski joint venture sastavljen od tri iskusne kompanije razvija 3D printanu prsnu protetiku. Koristeći tehniku skenira-

nja tijela zajedno s aplikacijom, protetika je potpuno kustomizirana. Za daljnji razvoj proizvoda i uvođenje na tržište tvrtka traži specifični materijal koji treba biti pogodan za 3D print i treba imati osobine slične silikonu. Tvrtka traži licencu ili sporazum o tehnološkoj suradnji. Inovativna tehnologija za ekstrudiranje, sirovine i aditivi za proizvodnju pahuljica za doručak (POD Reference 09 IL 80ER 2S4M) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju, osnovni materijal i aditive za proizvodnju pahuljica za doručak, kroz proces ekstrudiranja. Tehnologija bi trebala voditi do zdravijeg proizvoda u smislu kalorijske vrijednosti, sadržaja šećera i soli te funkcionalnih aditiva. Tehnologija bi trebala biti na razini koncepta, R&D razini ili potpuno razvijena/spremna za upotrebu.

enterprise europe

7. prosinca 2015.

Poslovni susreti EU FashionMatch na Sajmu Modefabriek u Amsterdamu EU FashionMatch 3.0 @ Modefabriek međunarodno je događanje koje organizira Europska poduzetnička mreža (EEN) i Hrvatska gospodarska komora, a usmjereno je na jačanje poslovnih veza u području europske modne industrije. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Europska poduzetnička mreža (EEN) pozivaju sve zainteresirane gospodarske subjekte na 5. europske poslovne razgovore koji će se održati 24. i 25. siječnja u Amsterdamu. Modefabriek je vodeći B2B modni poslovni sajam u regiji Benelux na kojem

se očekuje preko 19.000 posjetitelja iz Nizozemske, europskih i drugih zemalja te preko 600 izložbenih proizvoda. Ciljne skupine sudionika su: modni dizajneri, obrtnici, proizvođači, agenti, distributeri, veletrgovci, uvoznici, savjetnici, nezavisne trgovine, Concept Store, lanac trgovina, franšize, web shop, logistika i drugi. Glavni proizvodi su: odjeća za žene i muškarce, jeans, cipele i modni dodaci. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Upute za registraciju i više informacija možete pronaći na: https://www. b2match.eu/fashionmatch-5thedition. Kontakt osoba: Doris Boras, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inova-

Poslovni susreti Cerámica Innova za graditeljstvo, arhitekturu i keramiku

Poslovni susreti pod nazivom Cerámica Innova održat će se u Valenciji od 1. do 5. veljače. Događajem se želi okupiti i povezati španjolske kompanije s međunarodnim organizacijama i kompanijama specijaliziranim u inženjerstvu, logistici i proizvodnom procesu keramičkog sektora. Ovo događanje također može biti interesantno

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

i građevinarima, arhitektima te svim drugim povezanim djelatnostima. Bit će predstavljeno 40 proizvoda uz tehničku podršku stručnjaka iz Keramičkog tehnološkog instituta (ITC) te će svi zainteresirani posjetitelji moći sudjelovati na poslovnim razgovorima. Kako biste se registrirali, molimo pošaljite ispunjeni prijavni obrazac u prilogu i naznačite aktivnosti koje Vas zanimaju. Budući da ne postoji internet stranica događanja, katalog profila prijavljenih tvrtki kao i dnevni red događanja bit će poslani svakom prijavljenom sudioniku.

cije i investicije (HAMAG-BICRO), Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel: 01/2352 627, doris.boras@hamagbicro. hr.

Poslovni razgovori u Grazu Häuslbauermesse Graz 2016. Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore pod nazivom Häuslbauermesse Graz 2016. koji će se održati 14. siječnja 2016. u Grazer Stadthalleu u Grazu. Häuslbauermesse Graz je regionalni sajam koji je poznat širom Austrije i regija koje je okružuju. Sajam svake godine privlači oko 400 izlagača i 40.000 međunarodnih posjetitelja. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za tvrtke iz Europe i izvan nje, za one koje djeluju na ovome području, da upoznaju najnoviju tehnologiju, pronađu nove poslovne partnere i pokrenu prekogra-

ničnu suradnju. Sektori koje sajam obuhvaća su: solarna tehnologija, izolacija, grijanje/hlađenje/ventilacija, toplinska izolacija, biomasa, tretiranje otpadnih voda. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a registrirati se možete na web stranici događanja: https://www.b2match.eu/ energydaysgraz2016. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 14. prosinca - Poslovni razgovori 24. siječnja - poslovni susreti hrvatskih i finskih tvrtki, Helsinki EU FashionMatch na Sajmu Modefabriek, Amsterdam, 14. i 15. prosinca - Uspješan Nizozemska financijski menadžment, edukacija, Zagreb 14. siječnja - poslovni razgovori Häuslbauermesse Grazu 2016., Graz, Austrija

1.-5. veljače - Poslovni susreti Cerámica Innova, Valencia, Španjolska 22.-24. veljače - Poslovni susreti

na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016., Barcelona, Španjolska 8.- 9. ožujka - Poslovni susreti Smagua u okviru Međunarodne izložbe vodnog gospodarstva i navodnjavanja, Zaragoza, Španjolska

predstavljamo Obrt Radić, Trogir

Stručnjaci za bazene Radimo uglavnom na širem trogirskom i kaštelanskom području i tu nas investitori prepoznaju prije svega kao pouzdane i kvalitetne partnere, kaže Josip Radić

brt za vodoinstalacije, gradnju bazena i trgovinu Radić posluje od 2008. godine. Prvih je godina promet rastao malim stopama, no 2014. je označila prekretnicu, kada je vlasnik i direktor obrta Josip Radić proširio djelatnost na trgovinu. Tad je otvorio veleprodajno skladište te maloprodajni salon opreme za vodoinstalaterske, toplinske i izolacijske radove u objektima te za ugradnju solara. Trenutačno u obrtu radi šest, uglavnom mladih radnika. “Ne namjeravamo se previše širiti”, kaže Radić. “Smatram da imam dovoljno posla i da je ovo što imamo sada sasvim dobro za održivo poslovanje. Radimo uglavnom na širem trogirskom i kaštelanskom području i tu nas investitori prepoznaju prije svega kao pouzdane i kvalitetne partnere. Za nas se na ovom području zna dovoljno i prepoznati smo kao kvalitetni izvođači koji ugrađuju vrhunsku opremu. Dosta nas preporučuju naši bivši

me. Na osnovi višegodišnjeg iskustva klijentima nudi idejna rješenja i korisne savjete za bazene. Pri tome surađuje s građevinskim i projektantskim tvrtkama koje ga kao partneri prate u izgradnji, izradi projekata i projektne dokumentacije. “U trgovini imamo vrhunske proizvode svojih strateških partnera, koji su u svjetskim ili hrvatskim razmjerima vodeće tvrtke u području bazena i bazenske tehnike”, pojašnjava Radić.

Konkurencija i uvjeti poslovanja

I za ugradnju solarnih panela vlada veliki interes, kaže Radić partneri, a ta nam preporuka puno znači. Sa svakim s kim smo radili ostali smo u odličnim odnosima, a to samo po sebi nešto govori”, ističe vlasnik obrta. Danas je njegov obrt specijaliziran za projektiranje, izgradnju, montažu, rekonstrukciju i održavanje bazena, bazenske tehnike, ali i za maloprodaju i veleprodaju bazenske opre-

Od konkurencije za koju kaže da je šarolika, njegov se obrt izdvaja kvalitetom. “Svakako nismo najjeftiniji, ali smo vrlo precizni i poštujemo rokove”, kaže Radić. “Imamo brze rokove izgradnje, a to je pri opremanju i izvođenju radova na turističkim objektima vrlo važno”, napominje. Problema s naplatom, priznaje, ima, ali na kraju obično ipak naplati izvedene radove. Intenzitet radova pojačan je, dakako, od listopada do početka lipnja, jer je za vrijeme turističke sezone u primorskom dijelu Hrvatske na snazi zabrana radova. Tada pak nešto posla obave u Dalmatinskoj zagori, a uglavnom se bave organizacijom obrta, tekućim poslovima i održavanjem. “Također izvodimo sve radove i prodajemo opremu za vodoinstalaterske, toplinske, izolacijske radove te za ugradnju solara. Za ugradnju solarnih panela vlada veliki interes jer se i tu mogu dobiti poticaji. Mi pripremimo troškovnik, a ostalu dokumentaciju ostavljamo investitorima jer za to nemamo vremena”, pojašnjava Josip Radić. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

od 2008. radi obrt Radić od 2014. šire djelatnost 6 zaposlenih trenutno u obrtu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Konferencija “Ubrzajmo Hrvatsku”

Uspjeh je kad radite ono što osjećate i mislite Primjenom metode “Planiraj svoj uspjeh” mogu se podići pojedinačni rezultati na polju produktivnosti od 30 do 130 posto u roku od tri mjeseca Formula za menadžere

Jose Manuel Torres

Primjena alata i tehnika planiranja te upravljanja vremenom meni osobno omogućila je vrijeme za bavljenje ključnim stvarima, kako u poslu tako i u životu. Željko Jukić, Infiniti komunikacije

ako poboljšati produktivnost koja bi mogla dovesti do drastičnih promjena, kako u privatnim i javnim kompanijama, tako i društva u cijelosti? Jedan od odgovora ponudili su na konferenciji Ubrzajmo Hrvatsku koja je organizirana u Zagrebu. Glavni govornik na konferenciji bio je je jedan od vodećih europskih, ali i svjetskih stručnjaka u sferi poslovne edukacije Jose Manuel Torres, koji već godinama uspješno implementira koncept Planiraj svoj uspjeh, kao licencirani model koji uspješno mijenja i eksponencijalno ubrzava poslovanje, kako malih i srednjih tvrtki, multinacionalki, tako i lokalnih sredina i javne uprave. Ova metodologija je do sada testirana u tristotinjak vodećih kompanija diljem svijeta. Jedno od ključnih usmjerenja ove metode je bolje organiziranje vremena i vlastitih potencijala menadžera i zaposlenika kroz jasno razrađene i provjerene metode koje je Torres izložio na seminaru. “Uspjeh je kad radite ono što osjećate i mislite”, naglasio je Torres ukazujući kroz svoje metode na usklađivanje poslovnih i osobnih ciljeva u poslovnoj sredini i ukupnom gospodarskom okruženju.

28 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Nerijetko menadžeri i zaposlenici stihijski rade posao za koji su odgovorni, ne pridržavajući se dosljedno niti kratkoročnih, niti srednjoročnih, a niti dugoročnih ciljeva. Torres ističe kako uspjeh ne ovisi toliko o talentu koliko o izvršavanju osnovnih koraka u tri područja: poslu, financijama i životu. “Nakon suradnje s više od 450 direktora došli smo do zaključka da su uspješni ljudi uskladili svoje ciljeve s dnevnim aktivnostima”, rekao je Torres. Organizator konferencije, tvrtka Infiniti promedia iz Zagreba (dio tvrtke Infiniti komunikacije) prva je kompanija u Hrvatskoj koja je primijenila metodu “Planiraj svoj uspjeh”. “Primjenom metode ‘Plan Your Success’ na naš prodajni tim podignuli smo pojedinač-

Uspješni ljudi su uskladili svoje ciljeve s dnevnim aktivnostima, kaže Torres ne rezultate od 30 do 130 posto u roku od tri mjeseca. Primjena alata i tehnika planiranja te upravljanja vremenom meni osobno omogućila je vrijeme za bavljenje ključnim stvarima, kako u poslu tako i u životu”, rekao je o metodi vlasnik i direktor Infiniti komunikacija Željko Jukić, koji je istaknuo kako je to posebno važno u vrijeme ubrzanog rasta kakav je doživjela i njegova tvrtka. Tvrtka Infiniti komunikacije, naime, u protekle 2,5 godine povećala je opseg posla do te mjere da je i novo zapošljavanje bilo nužnost, a broj zaposlenih u tom se roku povećao sa 12 na 60 djelatnika. (I.G.)

MIMO STRUJE

Obmane o obrazovanju

Ivan Matejašić direktor Spin informatice

Umjesto da inoviramo obrazovni proces, mi ga dodatno konzerviramo u formama kakve su postavili car Franjo Josip II i Marija Terezija

vi koji se kunu u društvo znanja i misle da ulaganjem u obrazovanje možemo nešto promijeniti, trebali bi razmisliti o raskoraku između onoga što deklariramo i onoga što se stvarno događa u društvu. Umjesto da inoviramo obrazovni proces, mi ga dodatno konzerviramo u formama kakve su postavili car Franjo Josip II i Marija Terezija. Umjesto što ranijeg uvođenja obrazovanja za informacijske tehnologije mi uporno širimo vjerske dogme u nastavi, a čini mi se da smo po njima kreirali i nove pravilnike o vrednovanju učenika. Dva desetljeća slušam kako je najpametnije što možemo učiniti za svoje dobro ili za dobro zajednice - ulaganje u obrazovanje. Došlo je vrijeme da i tu ideju dovedemo u pitanje i preispitamo što se zapravo krije iza ove prilično uopćene formulacije. Ulaganje u obrazovanje je jako širok pojam. Što to zapravo znači – graditi škole i uz njih sportske dvorane u svakom selu, graditi kampuse, studentske centre. Opremati IT učionice kompjutorima, pametnim pločama, internetom. Povećavati plaće nastavnicima i drugim djelatnicima u obrazovnom sustavu. Sve se to podvodi pod pojmom ulaganja u obrazovanje već 20 godina. I što smo dobili od takvih ulaganja u obrazovanje? Zgrade bez djece, sportske dvorane koje ravnatelji škola drže zatvorene i rentaju ih rekreativcima, za predizborne skupove i vatrogasne zabave, IT kabinete pod ključem, sveučilišne profesore koji prodaju ispite za šunku, kulen i 100 eura, nastavnike koji se opiru svakoj promjeni, a ponajviše bilo kakvom sustavu mjerenja rezultata. Ne zaboravimo i mlade koji su najveća skupina korisnika obrazovnih usluga – mlade koji ne vole učiti, ne vole školu, ne vole nastavnike. Mi smo im pokazali da obrazovanje za “uspjeh u životu” i nije najvažnija stvar. Mladi svakodnevno u svom okruženju i u medijima uče kako je za uspjeh važ-

nije biti dobro umrežen, član vladajuće stranke, snalažljiv u poslovima na rubu zakona, a ponekad i s one strane zakona. Prolazi sve - prepisivanje, plagiranje, krađa, kupovina ispita, kupovina diploma, titula, doktorata, kupovina pravde, slobode, istine. I sve se to prezentira kao normalno, a što je najgore, sve je to lakše nego učiti. Kada bih sada spomenuo V. I. Lenjina i njegovu poznatu krilaticu “Učiti, učiti i samo učiti”, dežurni čuvari tradicionalnih vrijednosti bi me zasuli pogrdnim nazivima u rasponu od komunista do udbaša. A znamo da to nema nikakve veze

kakvih promjena. Jedine promjene koje se toleriraju su one koje nas vraćaju u prošlost – “kak’ su radili naši stari”. Kako je u društvu, tako je i u obrazovnom sustavu. Umjesto da inoviramo obrazovne programe, uvedemo nove atraktivne discipline koje će zainteresirati i privući mlade ljude da sa zanimanjem uče, mi u škole uvodimo pravilnike koji kao da su pisani u viktorijanskim odajama. Prema tim pravilnicima, koji se u osnovnim i srednjim školama primjenjuju od ove godine, jedan od najvećih grjehova je kasniti na nastavu. To znači da ne razvijamo kreativnost, inovaciju, inicijativu, motivaciju, već discipliniramo mladost i penaliziramo odstupanja od ionako rigidnih pravila. Još malo pa ćemo se vratiti na uniforme u školi i druge poluge koje od mladog čovjeka stvaraju materijal za totalitarno društvo. I na kraju, u takvom društvenom okruženju dolazi naivan i dobronamjeran prijedlog da se informatika uvede što ranije u obrazovni sustav. Naravno, prijedlog nije prihvaćen. Razlozi? Nemušti – pomanjkanje opreme, kadrova, uvjeta. Nažalost, kad nema volje, uvijek postoje

Predajemo buduće generacije tehnologiji na način da ih pretvaramo u njene robove, a ne gospodare sa sadržajem tih pojmova, već se radi o nespremnosti, bijegu i nesposobnosti za promjene. A kad govorimo o stvarnom obrazovanju – tu se zapravo radi o preoblikovanju čovjeka i njegove svijesti, o promjeni percepcije i boljem razumijevanju svijeta. Naš obrazovni sustav je šira refleksija i produkt sustava vrijednosti koje vlada u cijelom društvu. A naše društvo je izrazito konzervativno – ogromna većina njenih članova usmjerena je na čuvanje dosegnutih vrijednosti i borbu protiv bilo

opravdanja. Umjesto da djecu počnemo učiti kako da kreativno i produktivno iskoriste tehnologiju, prepustit ćemo ih na milost i nemilost drogi koja se zove isto - tehnologija. Jer kao i vatra, tehnologija je dobar sluga, ali i zao gospodar. Mi predajemo buduće generacije tehnologiji na način da ih pretvaramo u njene robove a ne gospodare. Ogromna većina završit će kao trajni ovisnici o igrama, društvenim mrežama, poluinformacijama, pornografiji. Prilika da učinimo iskorak opet je propuštena...

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 29

vijesti Projekt Suncokret ruralnog turizma

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske je nacionalni projekt ocjenjivanja najboljih turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava (OPG-a), poduzetnika u ruralnom turizmu, ruralnoturističkih projekata i manifestacija te tradicijske gastronomije ruralnih područja Hrvatske. Projekt organizira Klub članova Selo (KČS) i HF Eko Etno Grupa, a nagrade će se dodijeliti 15. prosinca u Zagrebu.

Sajam hrvatskih otočnih proizvoda

Sajam hrvatskih otočnih proizvoda na kojem se predstavljaju proizvodi jadranskih otoka održava se od 14. do 24. prosinca u Zagrebu. Na tom će sajmu biti predstavljeni proizvodi s oznakom Hrvatski otočni proizvod, koju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodjeljuje onim proizvodima koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, izvornosti i tradicije. Projekt je pokrenut 2007. godine, a ukupno je do sada tu oznaku dobilo 219 proizvođača. Od toga je 18 eko proizvođača i 25 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla.

TURIZAM Promocija eno-gastro turizma

Najboljim vinskim podrumima dodijeljeni Bijeli grozdovi Ove godine je za najbolje vinarije glasalo 503 eno-gastro znalaca i putnika, a ocjenjivani su vinski podrumi iz četiri regije piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a doprinos razvoju i promociji enogastro turizma i vinske kulture u Hrvatskoj nedavno su u Zagrebu dodijeljene nagrade za najbolje vinske podrume s turističkog aspekta pod nazivom Bijeli grozd. Tu je nagradu 2012. utemeljila Udruga za kulturu stola G.E.T. Kako kažu u udruzi, prodaja na vlastitom pragu postaje prioritet vinara, a vinski podrumi sastavni dio turističke ponude i značajan faktor u razvitku

Dodijeljeno je i priznanje Dobar start, i to vinariji Medea iz Pule turizma. Zato je misija nagrade Bijeli grozd isticanje i nagrađivanje onih koji se najviše trude u vinarstvu, ona je pohvala za njihov rad i uspjeh te ujedno poticaj za nastavak poslovanja. Osim na vinarije, to se odnosi na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje turizma te kulture stola. Ove godine je za najbolje vinarije glasalo 503 eno-gastro znalaca i putnika, a ocjenjivani su vinski podrumi iz četiri regije: Dalmacije, Istre i Kvarnera, Bregovite Hrvatske te Slavonije i Podunavlja. Najboljim vinskim podrumom u Bregovitoj Hrvatskoj proglašen je Bolfan Vinski Vrh iz Hraščine, u Dalmaciji Bibich iz Plastova, u Istri i Kvarneru vinski podrum Kozlović iz Momjana, a u Slavoniji i Podunavlju Belje iz Kneževih Vinograda. Dodijeljeno je i priznanje Dobar start, i to vinariji Medea iz Pule. To je priznanje dodijeljeno kako bi se pohvalila vinarija koja je tek nedavno uvela turističku ponudu ili je planira uskoro uvesti.

30 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Borisu Ivančiću dodijeljeno je posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture, Karin Mimici za promicanje eno-gastro turizma, dok je novinar Vitomir Andrić dobio posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinske kulture.

Očuvanje i obnova starih zanata: rukotvorine

Snaga prošlosti za budućnost

Cilj projekta ROK 4 je sustavno očuvanje rukotvornog nasljeđa prenošenjem znanja na mlađu generaciju, osposobljavanje novih nositelja rukotvornih zanata te upoznavanje s kulinarskim tradicijama pograničnih područja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ekada su na području Hrvatskog zagorja rukotvorni zanati bili od iznimne važnosti za život tamošnjih stanovnika. Potrebne sirovine i materijale rukotvorci su pronalazili u prirodi, da bi potom od njih izrađivali predmete prilagođene svakodnevnim potrebama ne samo sela nego i gradskih naselja. Nažalost, danas su ti zanati gotovo na rubu izumiranja, a mladi ne pokazuju veliki interes za takav hobi koji može prerasti u posao. Kako bi se unaprijedilo rukotvorstvo, hrvatski i slovenski partneri - turističke zajednice općina Štrigova i Marija Bistrica te Ljudska univerza općine Šentjur i Kočevje - pokrenuli su projekt za očuvanje rukotvornog nasljeđa pod nazivom ROK 4 - upoznajmo ljude i običaje Marije Bistrice, Štrigove, Šentjura i Kočevja. Taj će se projekt financirati sa 175.268 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), a njegov završetak očekuje se potkraj ožujka 2016. godine. Cilj projekta je očuvanje rukotvornog nasljeđa prenošenjem znanja sa starije na mlađu generaciju, osposobljavanje novih nositelja rukotvornih zanata te upoznavanje s kulinarskim tradicijama pograničnih područja. Također, projektom se želi očuvati naslijeđeno kulturno bogatstvo za buduće generacije.

Zanati koji izumiru

Kako ističu u Turističkoj zajednici Marije Bistrice, u projekt je uključeno više od 200 osoba, dok se kroz razne edukativne radionice osposobljava 48 mladih osoba za izradu rukotvorina. Kroz cijeli taj projekt mlađima se nastoje približiti dva stara zanata od kojih se jednim još uvijek bave obrtnici, dok je drugi gotovo u potpunosti nestao, a specifičan je za lokalnu sredinu iz koje dolaze partneri projekta. Svaki od partnera u projektu tako predstavlja zanat specifičan za to područje. Primjerice Šentjur predstavlja pletarstvo tj. izradu košara i ostalih pletenih predmeta, Kočevje intarziju tj. izradu predmeta od drva tehnikom mozaika,

iz Štrigove dolazi kovaštvo ili izrada predmeta od željeza, a iz Marije Bistrice izrada drvenih igračaka i licitara. Na taj je način uspostavljeno partnerstvo na širem pograničnom području koje obuhvaća područja uz istočnu i južnu granicu između Hrvatske i Slovenije, zatim Savinjsku regiju, jugoistočnu Sloveniju, te Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju. Pogranična područja njegovala su i njeguju slične oblike kulturnih i obrtničkih tradicija. Stari zanati u obje države su gotovo identični, a razlikuju se samo u nekim tehnikama izrade ili u upotrebi drugačijih materijala. Hrvatski i slovenski partneri zajedno su oblikovali program edukacije, brošuru u kojoj će predstaviti stare zanate te kulturne manifestacije na kojima će se predstavljati. Inače, u sklopu programa Advent u Mariji Bistrici u tom je mjestu već započela kulturna manifestacija iz projekta ROK 4, a svi partneri u projektu predstavit će se početkom 2016. na završnoj zajedničkoj prekograničnoj kulturnoj manifestaciji u Šentjuru.

Kroz projekt ROK 4 organizirane su razne edukativne radionice

48 mladih uči se izradi rukotvorina

više od osoba

200

uključeno u projekt

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Infosistem donirao aplikaciju studiju Nutricionizam na PBF-u

Prehranom do bolje organizacije i ušteda Aplikacija omogućuje cjelovito upravljanje svim segmentima prehrane u institucijama i sustavima koji se bave kontrolom prehrane svojih korisnika, primjerice u bolnicama, vrtićima, studentskim menzama i pučkim kuhinjama piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T Korisnici naše aplikacije bilježe bolju organizaciju, veće uštede te općenito učinkovitiji sustav u prehrani svojih krajnjih korisnika. Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema

vrtka Infosistem, koja više od 50 godina pruža IT i ICT rješenja velikim poslovnim subjektima u javnom i privatnom sektoru, donirala je studentima i profesorima studija Nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF) aplikaciju Prehrana. Riječ je o aplikaciji koja omogućuje cjelovito upravljanje svim segmentima prehrane u institucijama i sustavima koji se bave kontrolom prehrane svojih korisnika (bolnice i ostale zdravstvene ustanove, škole, vrtići, studentske menze, vojska, pučke kuhinje...). “Prehrana omogućuje nutricionistima da kvalitetnim omjerom namirnica izrade jelovnike te prate vrijednosti i zadane normative obroka prema potrebama krajnjih korisnika za koje se obrok priprema. No, isto tako je važan i njen utjecaj na poslovne procese koji ustanovama omogućuje bolju organizaciju, planiranje i kontrolu vezanu uz sve segmente prehrane. Korisnici naše aplikacije bilježe bolju organizaciju, veće uštede te općenito učinkovitiji sustav u prehrani svojih krajnjih korisnika”, istaknuo je Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema.

Bitno unapređenje nastave

Aplikacija će tako omogućiti studentima studija Nutricionizam da kroz najsuvremenija informacijska rješenja sudjeluju u izradi jelovnika, praćenju prehrambenih vrijednosti obroka i izradi normativa sa svim prehrambenim vrijednostima. “Do sada se studenti tog studija nažalost nisu koristili informatičkim aplikacijama koje bi im olakšale kreiranje jelovnika. Uz ovu aplikaciju kvaliteta nastave bitno će se unaprijediti, a studenti će moći jednostavnije izračunati prehrambene vrijednosti obroka te ih uspoređivati s važećim preporukama. Aplikaciju će koristiti i djelatnici ovog fakulteta u svom znanstveno-istraživačkom radu za

32 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

obradu i analizu podataka dobivenih raznim dijetetičkim metodama”, kazala je Ines Panjkota Krbavčić, pročelnica Laboratorija za kemiju i biokemiju hrane na PBF-u. Početna faza razvoja aplikacije, koja je već implementirana na PBF-u, trajala je oko šest mjeseci. No ona se i dalje usavršava u poslovnom i tehnološkom segmentu u skladu s potrebama i posebnostima korisnika.

Ovo nije prvi put da Infosistem surađuje s fakultetima. Naime, prednosti aplikacije već su iskusili studenti osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Također, Prehrana je dosad uspješno implementirana u različitim sustavima kao što je, primjerice, slavonskobrodska Opća bolnica Dr. Josip Benčević, čiji su nutricionisti i savjetnici surađivali s informatičkim stručnjacima Infosistema u razvoju aplikacije. Bolnici je korištenje aplikacije donijelo znatna poboljšanja u organizaciji rada na Odsjeku za dijetetiku i prehranu, kontroli kvalitete i kvantitete u prehrani pacijenata te financijskom praćenju stvarne cijene obroka za svaku pojedinu dijetu već u fazi planiranja što je dovelo do znatnog smanjenja cijene obroka i povećanja kvalitete prehrane pacijenata. Zbog svega toga, godišnja ušteda bolnice na ukupnim troškovima namirnica premašuje 20 posto.

Hrvatski Telekom završio proces IP transformacije

Migracija u All-IP okruženje HT je stvorio preduvjete za pružanje kvalitetnije usluge korisnicima, za razvoj naprednih usluga budućnosti, kao i za istinsku konvergenciju fiksnih i mobilnih telefonskih te podatkovnih usluga

rvatski Telekom uspješno je okončao opsežan proces IP transformacije - modernizacije svoje fiksne telekomunikacijske mreže, u sklopu koje su fiksni telefonski priključci svih njegovih korisnika migrirani na IP (Internet protokol) tehnologiju. HT je treći telekom u Europskoj uniji koji je sve svoje korisnike i usluge prebacio u All-IP mrežno okruženje. Ovim iskorakom HT je stvorio preduvjete za pružanje kvalitetnije usluge korisnicima, za razvoj naprednih usluga budućnosti, kao i za istinsku konvergenciju fiksnih i mobilnih telefonskih te podatkovnih usluga. “Uspješan završetak IP transformacije koji HT smješta u sam vrh europskih telekoma još je jedna potvrda naše pozicije tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu. U proteklih pet godina uložili smo više od 400 milijuna kuna u projekt IP transformacije. Nastavljamo s investicijama

Davor Tomašković i Claudia Nemat

usmjerenim u razvoj infrastrukture jer nam one omogućuju ponudu inovativnih proizvoda te najkvalitetnijih i najbržih usluga na hrvatskom tržištu. HT će u 2015. investirati više od 1,3 milijarde kuna što je za 25 posto više u odnosu na 2014. godinu”, istaknuo je predsjednik Uprave

Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković. “To nije samo lokalni uspjeh, već i prekretnica za cijelu Deutsche Telekom Grupu u ostvarivanju strategije: postati vodeći integrirani europski pružatelj telekomunikacijskih usluga na temelju naše superiorne uloge u tehnologiji. Mi čvrsto vjerujemo da naše tehnološke prednosti potiču bolje korisničko iskustvo”, naglasila je Claudia Nemat, članica Uprave DT-a za Europu i tehnologiju. Proces cjelovitog prelaska HT-a na IP tehnologiju započeo je 2010. godine, a obuhvatio je isključivanje iz prometa ukupno 72 lokalne telefonske centrale starijih generacija diljem Hrvatske. Njih su u pružanju usluge korisnicima zamijenile samo dvije centrale, smještene u Rijeci i Zagrebu. Nova platforma, temeljena na Internet protokolu, omogućava znatno učinkovitije pružanje postojećih usluga te uvođenje niza novih, suvremenih usluga namijenjenih privatnim i poslovnim korisnicima. (B.O.)

eSkills inicijativa

Suglasnost o informatici u školama

redstavnici stručne radne skupine koja radi na novoj kurikularnoj reformi i predstavnici eSkills inicijative, koja je oko sebe okupila širu IT zajednicu, suglasni su po pitanju nužnosti provedbe izmjena u kvaliteti programa Informatike u osnovnim školama. “Drago nam je da je IT industrija okupljena oko eSkills inicijative akcijom ukazala na problem koji trenutno postoji vezano uz program informatike u školama. Radna skupina koja radi na cjelovitoj kurikularnoj reformi suglasna je s time da su izmjene u sklo-

pu predmeta informatike nužne. Zajedničkim razgovorima uvidjeli smo velike sličnosti u promišljanju o konkretnim promjenama u kvaliteti sadržaja te ćemo zajedničkim snagama raditi dalje da dođemo do zadovoljavajućeg cilja”, istaknuo je Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupne za provođenje kurikularne reforme. “Mnoge škole već danas imaju računala i, što je još važnije, kvalitetne nastavnike i profesore te predlažemo da se odmah unutar postojećeg programa dodaju fakultativne radionice programira-

nja/kodiranja, koje će poticati i razvijati logičko razmišljanje, naročito kod učenika nižih razreda osnovne škole, kako bi se razvijali u dosegu i trajali do uvođenja obveznog programiranja u osnovne škole”, naglasila je Vedrana Miholić, ambasadorica eSkills inicijative te jedna od potpisnica nedavno upućenog Otvorenog pisma budućem premijeru. (B.O.)

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Porezi zatvaraju Arcelor Mittal Zbog previsokih poreza u srpskom entitetu Uprava Rudnika željezne rude Arcelor Mittal iz Prijedora prijeti obustavom proizvodnje koja će za sobom automatski povući i gašenje visoke peći u Željezari Zenica. Mittal inače zapošljava 3250 radnika i indirektno osigurava posao za još 10.000 ljudi u BiH piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

385 mil KM

investirao Acelor Mittal u BiH

700

više od mil KM

uplatili plaća i poreza

3,5 mlrd KM platili dobavljačima i partnerima

proteklih 11 godina, od ulaska u Bosnu i Hercegovinu do danas, po tvrdnjama uprave međunarodne korporacije Arcelor Mittal, ova kompanija je redovno ispunjavala sve zakonske obveze prema 3250 zaposlenika i prema državi. U kompaniji još tvrde da su u proteklom periodu investirali 385 milijuna konvertibilnih maraka, zatim na ime plaća i poreza platili više od 700 milijuna KM, a dobavljačima i poslovnim partnerima isplatili za sirovine i druge usluge 3,5 milijardi maraka. U Željezari u Zenici i u Rudniku željezne rude kod Prijedora kompanija zapošljava 3250 radnika, a indirektno još osigurava posao za više od 10.000 zaposlenika. Istina, posebice u Zenici, građani već godinama upozoravaju na to da pogoni Arcelor Mittala ugrožavaju životnu sredinu i da je životni vijek u Zenici u prosjeku niži nego u drugim gradovima BiH. Posebno su od teških oboljenja ugroženi stanovnici naselja u blizini Željezare. Uprava Mittala ne osporava ove navode, ali štete po zdravlje koje uzrokuje smatra znatno manjim nego što se u javnosti iznosi, jer su u mjere zaštite životne okoline do sada uložili više od 90 milijuna KM, a u narednom periodu pla-

34 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

niraju investirati još 25 milijuna KM. No, zbog krize koja već duže vremena vlada na tržištu crne metalurgije u svijetu, ta sredstva je teško osigurati. Iz Uprave Mittala ukazuju i na to da se zbog pogoršanih uvjeta privređivanja u crnoj metalurgiji u svijetu zatvaraju brojne željezare, među kojima i ona u Sisku.

Stupovi gospodarstva

Rudnici u Prijedoru i Željezara u Zenici neupitno predstavljaju jedan od stupova gospodarstva u zemlji i značajnog izvoznika, ali aktualan spor s vlastima Republike Srpske zbog Pravilnika o obračunu transfernih cijena kao osnovice za obračun poreza mogao bi dovesti do obustave proizvodnje u rudnicima željezne rude, a time i gašenja rada u zeničkoj visokoj peći. To bi pak, prema riječima direktora Arcelor Mittala iz Prijedora Miodraga Jelača, izazvalo gubitak oko 800 radnih mjesta, i to samo u Prijedoru, ali bi se znatno smanjio i broj zaposlenih u Željezari u Zenici, te ugrozilo više tisuća zaposlenih u drugim pratećim kompanijama u BiH. Obustava rada u rudnicima smanjila bi i rad željeznica u dva entiteta za oko 30 posto. Jelača je na konferenciji za novinare izjavio da

Rast industrijske proizvodnje i izvoza Vlada Republike Srpske transferne cijene ne zasniva na stvarnim i stvarnosti, te ako Rudnik na njih bude prinuđen plaćati poreze, neće postojati ekonomska opravdanost za daljnji rad. Porezna uprava RS-a je još prilikom kontrole poslovanja Mittala u vremenu od 2010. do 2012. utvrdila da je na osnovi transfernih cijena ova kompanija oštetila entitetski budžet za 36 milijuna KM. Ukupan dug Mittala po toj osnovi danas iznosi 49 milijuna KM, a vlasnik tvrdi da transferne cijene koje su za potrebe Vlade RS-a određene u Londonu nisu bazirane na podacima o kvaliteti rude, procesu proizvodnje u Zenici i tržišnim kretanjima. Mittal je privremeno s Vladom RS-a sklopio sporazum o reprogra-

Pregovori s Mittalom će se nastaviti, najavio je ministar industrije srpskog entiteta mu poreznog duga, ali je istovremeno pokrenuo i sudski spor. Proizvodnja u rudnicima i u Željezari je za sada u okviru plana, ali gašenje Rudnika je i dalje realna opcija.

Budžet RS-a bogatiji za 25 milijuna maraka

Biju Nair, direktor Arcelor Mittala Zenica, potvrdio je da Željezara proizvodnju bazira isključivo na rudi iz Prijedora, no ako Vlada RS-a ne korigira stav i ako stane rad u rudnicima, bit će primorani ugasiti proizvodnju u postojećoj visokoj peći koja koristi prijedorsku rudu te proizvodnju nastaviti na drugoj peći koja umjesto rude koristi kao sirovinu isključivo staro željezo. Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić vijesti iz Mittala i moguć odlazak ove kompanije iz srpskog entiteta i BiH ocijenio je zabrinjavajućim, rekavši da bi to bio težak udarac ekonomiji entiteta i zemlje i zato je najavio nastavak pregovora. On je potvrdio da Mittal Prijedor cijelo vrijeme uredno plaća koncesijsku naknadu koja iznosi 19,67 milijuna KM, a uz to je do sada u budžet RS-a uplaćeno i oko šest milijuna KM na ime dobiti, dakle ukupno oko 25 milijuna KM. Potvrdio je da je na svjetskom tržištu došlo do znatnog poremećaja cijene, pada proizvodnje i opskrbe željeznom legurom, ali je ukazao i na to da se tijekom nedavnih pregovora s Mittalom na najvišoj razini razgovaralo o nadilaženju tih problema, kao i mogućnosti da se poveća obujam koncesijske naknade i vrijednost dobiti za raspodjelu, te da će tek nakon odluke suda Mittal ispuniti porezne obveze.

Izvoz BiH u Tursku u 10 mjeseci rastao 64 posto

kupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u listopadu ove godine bila je veća za 1,8 posto nego u rujnu, odnosno za četiri posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u listopadu je bilježila rast od 6,1 posto u odnosu na rujan ove godine, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,5 posto, energije za jedan posto, intermedijarnih proizvoda za 0,5 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda bila manja za 0,7 posto. U listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 26,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 9,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,5 posto, dok je proizvodnja energije bila manja za 3,5 posto i kapitalnih proizvoda manja za 4,7 posto. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je u 10 mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 7,498 milijardi KM, ili za četri posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,232 milijarde KM što je za 1,6 posto manje nego u 10 lanjskih mjeseci. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 5,734 milijarde KM. Izvoz u zemlje EU-a u ovom periodu vrijedio je 5,422

milijarde KM, što je za tri posto više nego u isto vrijeme lani. Kad je riječ o izvozu, BiH je najviše izvozila u Njemačku, 1,1 milijardu KM ili za 6,1 posto više nego u isto vrijeme lani, zatim u Italiju, jednu milijardu KM uz rast od 2,1 posto, u Hrvatsku, 763,2 milijuna KM uz pad od 1,9 posto, a izvoz u Srbiju je vrijedio 654,5 milijuna KM uz rast od 0,6 posto. BiH je za 10 ovogodišnjih mjeseci najviše robe uvezla iz Njemačke, u vrijednosti 1,6 milijardi KM uz rast od 3,4 posto, za-

Industrijska proizvodnja u BiH porasla je za četiri posto u odnosu na prošlu godinu tim iz Italije, za 1,4 milijarde KM uz rast od 5,3 posto, pa Srbije, za 1,441 milijardi KM uz rast od 7,7 posto, te Hrvatske, za 1,406 milijardi KM uz pad od 10,4 posto. U 10 ovogodišnjih mjeseci najveći rast izvoza, ali i uvoza Bosna i Hercegovina bilježi u trgovanju s Turskom. Izvoz je imao rast od 64 posto uz vrijednost od 289,3 milijuna KM, a uvoz je vrijedio 532,4 milijuna KM uz rast od 13 posto. (Z.L.)

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA SLOVENSKA ULAGAČKA TRVENJA

Preuzimanja s usputnim podbadanjima Nitko se u Sloveniji ne buni protiv Heinekena i načina kako preuzima tamošnje dvije pivovare. Da je ih je preuzeo neki ulagač iz Hrvatske na isti način, digla bi se velika graja garnirana političkim konotacijama piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

20 mil $

cijena Cedevite koju je Pliva htjela prodati Kolinskoj

50 mil $

svojedobna cijena Konzuma

ivovarna Laško dobila je novog vlasnika, novo ime i novu adresu. Heineken je svoju akviziciju imenovao Pivovarna Laško Union, a njeno sjedište nije više u Laškom nego u Ljubljani. Nova sedmočlana uprava tamo će početi preuređivati proizvodni program pri čemu sva postojeća slovenska piva idu na strogi test ekonomike. Pivovarne ostaju i vrlo je vjerojatno da će Heinekenu poslužiti kao odskočna daska za prodor na balkanska tržišta. U ovom trenutku, međutim, slovenski pivoljupci ne

znaju kani li Heineken i dalje variti njihova omiljena piva ili će ih pokušati navući na neke druge recepture u drukčijem pakiranju. Ne znaju što će piti u budućnosti. I nitko se ne buni.

Podravkin trnoviti put

Da je preuzimanje umjesto Heinekena izveo neki ulagač iz Hrvatske i da je postupio na jednaki način, digla bi se velika graja garnirana čak i političkim konotacijama. Tko ne vjeruje, neka se prisjeti Agrokorovih peripetija s

PIKANTERIJE IZ TRANZICIJSKE PROŠLOSTI

Kako su u Sloveniji ismijali ponudu da kupe Cedevitu, a potom i Konzum Igor Štemberger koji vodi ugledno burzovno posredničko društvo Ilirika, razotkrio je ovih dana cijeli niz indiskrecija vezanih za preuzimateljske operacije što su ih međusobno provodile Hrvatska i Slovenija i koje su, u pravilu, uvijek bile popraćene velikom galamom. U embrionalnom privatizacijskom stadiju nije bilo bučno kao sada kada se prestrojava cjelokupna prehrambena industrija u regiji. Štemberger je svojedobno bio pozvan u Plivu gdje su ga zamolili da pronađe kupca za proizvodni program Cedevita. Cijena je bila primjerena – 20 milijuna dolara. “Pliva me zamolila da njihovu ponudu prenesem tadašnjem predsjedniku uprave Kolinske. Moja ponuda bila je ismijana i odbijena. Svima je znano kako je sve kasnije završilo. Ce-

36 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

devitu je kupio Emil Tedeschi i s njome postigao veliki uspjeh. Koju godinu kasnije, ohrabren poslovnim rezultatima, odlučio se kupiti i cijelu Drogu-Kolinsku”, svjedočio je ovih dana prvi čovjek Ilirike. Sličnu priču ima i s Konzumom. “U 2002. godini bio sam pozvan u Hrvatski fond za privatizaciju gdje su me zamolili da pokušam naći kupca za tadašnji Konzum. Hrvatska država bila bi zadovoljna da je uspjela dobiti 50 milijuna dolara. S ponudom sam bio u više slovenskih poduzeća, dakako i u Mercatoru. Svuda sam bio odbijen, uz izgovor da je Konzum preskup. Tvrtku je poslije kupio Ivica Todorić, koji danas ima u vlasništvu Mercator”, kazao je burzovni posrednik koji ne razumije kako Slovenija nije iskoristila ponuđene prilike.

vijesti Yaskawa u Ribnici

preuzimanjem Mercatora. Najveći slovenski trgovac prodan je tek u devetom pokušaju i to tako da se Agrokor gledalo pod sitnozorom u svakom dijelu preuzimateljske operacije. I kad je transakcija plaćena u cijelosti, Slovenija se tresla od pitanja: Odakle Agrokoru novac?! Prvi dani zajedništva bili su izrazito teški i opterećeni sumnjama kako će Konzum potjerati slovenske dobavljače s Mercatorovih polica. Isti trnoviti put sada prolazi i Podravka. Na vijest da renomirana hrvatska tvrtka preuzima Žito počelo se odmah galamiti da je država takvom transakcijom zabila nož u leđa slovenskoj poljoprivredi, jer da će Žito mijesiti tijesto iz pšenice hrvatskih poljoprivrednika. Kada su se stišala takva ratarska predbacivanja, uslijedile su nove primjedbe. Sada se prigovara na razini doktrine: Žito je prodano da ne bi bilo u državnom vlasništvu, a prodano je tvrtki u hrvatskom državnom vlasništvu. Postoji i varijacija toga prigovora u obliku tvrdnje da je Podravka primila nedopuštenu državnu pomoć (cilja se na alikvotni dio državnog ulaganja u povećanje kapitala) te da stoga nije smjela nastupiti kao kupac Žita.

Bez zamjerki Austrijancima

Prodaja proizvođača premaza Heliosa iz Domžala preuzimatelju otprilike iste veličine, Ringu u Austriji, završila je traljavo, ali nitko stoga ne upućuje austrijskom ulagaču ni približno slične zamjerke kao što se upućuju hrvatskim ulagačima. Južni susjedi ne rasprodaju akviziciju kako to čini Ring iz Austrije, ali su svejedno izloženi velikoj sumnji

slovenske javnosti. Teško je odvagnuti sve razloge za takvu odbojnost prema poslovima s partnerima iz Hrvatske, ali se jedan nikako ne može zaobići. Tko je mali, a želi biti veći, tko ambicije širi preko realnih mogućnosti, a tko komplekse liječi zabadajući

Na vijest da Podravka preuzima Žito počelo se galamiti da je država zabila nož u leđa slovenskoj poljoprivredi se u isto tako male i sebi ravne. Pogotovo je lako nasrtati na onog s kime se dugi niz godina živjelo u zajedničkoj državi. Velike se ne dira. Heineken može u samo tjedan dana pretumbati slovensku pivarsku industriju i nikome ništa. Ponekad se i u Sloveniji čuje glas razuma, pa to pridonosi postupnoj normalizaciji stanja. Slovenski agrarni ekonomist Aleš Kuhar ovih dana javno je podsjetio da je Podravka značajan regionalni igrač u prehrambenoj industriji, da ima znanje i suvremen pristup poslovanju te da preuzimanje Žita ne može biti negativno.

Ribnica u Notranjskoj sjedište je dviju tvornica vodećeg japanskog proizvođača robota Yaskawa, koji se zbog boljeg odziva na potrebe europske automobilske industrije sprema podići novu tvornicu robota negdje u blizini najvećih kupaca. Za novu tvornicu konkuriraju Češka, Slovačka i Poljska, pored Slovenije koja smatra da ima najveće šanse jer se komponentne za robote Yaskawa proizvode u Ribnici od 1996. godine. Nova investicija u visini 40 milijuna eura donijela bi Sloveniji 200 novih kvalitetnih radnih mjesta. Odluka o lokaciji nove proizvodne linije očekuje se u prvom kvartalu sljedeće godine.

Nismo niti pozvani

Slovenije nema u članstvu nove Azijske investicijske i infrastrukturne banke (AIIB) koja je osnovana na inicijativu Kine, a svoju misiju ulaganja u “vitke, čiste i zelene projekte” upravo započinje sa 100 milijardi eura temeljnog kapitala. Na pitanje zašto je Slovenija ostala izvan ove dalekoistočne financijske prilike, iz Ministarstva financija šturo su odgovorili – nismo niti pozvani pristupiti u članstvo. Ministarstvo dalje upozorava da je upitno bi li se isplatilo dati članski ulog s obzirom na to da će konkurencija za kredite AIIB-a biti izrazito velika.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Akvizicije

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 23. do 29. studenoga ukupno je bilo 208 stečajnih postupaka, što je 14 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najviše je započelo skraćenih stečajnih postupaka (63), a slijede ih brzi stečajevi kojih je bilo 45. U predstečajnoj nagodbi su zaključena 22 postupka. Izbrisan je 101 subjekt, čak 2,5 puta više od prethodnog tjedna. Osnovano je 267 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (102), zatim Split (29), a slijedi ih Rijeka sa 24 nova poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (137), te ukupno 130 d.o.o.-a. STEČAJEVI 31 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



72 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka





Početak i zaključak postupka

45 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka



60 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

101 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

101



45 

Likvidacija Početak postupka





Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

267 

Poslovni subjekti d.o.o.

130



j.d.o.o.

137





d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

102

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA BIFIX d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Bisnode - partner Dun&Bradstreeta Bisnode je postao vlasnik triju bonitetnih kuća koje su do sada bile zastupnici tvrtke Dun&Bradstreet u ovom dijelu Europe. Riječ je o Bonlineu iz Hrvatske, tvrtki I iz Slovenije te Rating iz Srbije

rošlotjednim potpisivanjem ugovora, koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, Bisnode je postao vlasnik triju bonitetnih kuća koje su do sada bile zastupnici tvrtke Dun&Bradstreet u ovom dijelu Europe. Riječ je o tvrtkama Bonline u Hrvatskoj, I u Sloveniji te Rating u Srbiji. Podsjetimo, Bisnode je u listopadu ove godine potpisao strateški ugovor s tvrtkom D&B, vodećim svjetskim ponuđačem poslovnih i kreditnih informacija. Ugovorom je uređeno da će Bisnode od lipnja 2016. godine preuzeti ekskluzivno partnerstvo D&B-a za ovaj dio Europe. Zahvaljujući ovoj posljednjoj akviziciji, taj je rok značajno skraćen tako da će već od siječnja 2016. Bisnode u svojem portfelju imati proizvode i usluge tvrtke D&B. Kupljene tvrtke svojim su poslovanjem pokrivale i tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije. Valja napomenuti da su one u 2014. godini ostvarile 9,36 milijuna kuna prihoda te 2,24 milijuna kuna neto dobiti. “Iznimno poštujemo dosadašnje klijente D&B-a te želimo što je prije moguće obaviti transfer znanja i vještina”, kazala je Maria Anselmi, regionalna direktorica Bisnodea. “Sigurna

38 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

sam da će sinergijski učinci rezultirati još većom razinom zadovoljstva naših klijenata. Naš portfelj usluga od sada je proširen na cijeli svijet”, dodala je ona.

Tvrtke Bisnode i Bonline su poslovni partneri Privrednog vjesnika Bisnode grupacija vodeći je europski ponuđač poslovnih informacija sa sjedištem u Švedskoj. Bisnode posluje u 17 europskih zemalja te zapošljava gotovo 3000 stručnjaka. Bisnode Grupa je istodobno i najveći globalni partner američke tvrtke D&B koja posjeduje najveću svjetsku komercijalnu bazu podataka s više od 240 milijuna podataka o poslovnim subjektima iz više od 30.000 izvora. Naglasimo da su tvrtke Bisnode i Bonline poslovni partneri Privrednog vjesnika.

Uniqa osiguranje

Čvrsto na četvrtom mjestu

Potkraj listopada premija Uniqe iznosila je 586 milijuna kuna, što je nešto više od dva postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju, a udjel na tržištu 7,43 posto

niqa osiguranje, nakon 16 godina poslovanja u Hrvatskoj i preuzimanja Basler osiguranja, poslovnu 2015. završava na četvrtom mjestu ljestvice hrvatskih najvećih osiguravatelja, s udjelom od oko 7,5 hrvatskog tržišta osiguranja, istaknula je predsjednica Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac na prošlotjednom susretu s novinarima. Potkrepljuje to podatkom da im je potkraj listopada premija iznosila 586 milijuna kuna, što je nešto više od dva postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju, a udjel na tržištu 7,43 posto. Posebno je izdvojila postupak preuzimanja Basler osiguranja koji je završen u “nevjerojatnih 5,5 mjeseci” što je zasigurno rijetkost na ovim prostorima, tako da od 1. studenoga Uniqa posluje s ukupno 739 zaposlenika, kroz 70 prodajnih ureda i s više od 340.000 klijenata. Jedna od novosti je usluga Uniqa Non-stop, jedinstvena stalna telefonska služba koja osigurava dostupnost 24/7, uz informacije i savjete u slučaju nezgode ili štete te prijavu štete. Usluga Mobilni procjenitelji za obradu štete na vozilima koristi prednosti mobilne tehnologije i doku-

mentiranje slikama, te objedinjuje sve informacije i izračunava troškove potreban za popravak. Uniqa je jedna od vodećih osiguravateljskih grupa u Austriji te Središnjoj i Istočnoj Europi. Ukupna zaračunata premija u 2014. iznosila je više od šest milijardi eura, uz ostvarenu dobit od 378 milijuna eura. Cilj Grupe je biti vodeći osiguravatelj u Austriji i CEE, sa značajno poboljšanom efikasnošću i profitabilnošću te udvostručiti broj klijenata sa 7,5 milijuna u 2010. na 15 milijuna u 2020. godini.

Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqa osiguranja

Privredna banka Zagreb

Prva virtualna kartica tekućeg računa

BZ Grupa, u suradnji s partnerom Visa Europe, klijentima je ponudila prvu virtualnu karticu PBZ tekućeg računa – Visa Inspire. Tako od sada, uz American Express virtualne kartice, koristeći PBZ Wave2Pay uslugu klijenti mogu plaćati beskontaktno svojim mobilnim telefonom i Visa Inspire karticom - prvom virtualnom karticom PBZ tekućeg računa integriranom u mobilni telefon. PBZ Wave2Pay predstavlja najmoderniju uslugu

beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom u Hrvatskoj i svijetu. Usluga se zasniva na Host Card Emulation (HCE) tehnologiji za NFC (Near-Field Communication) mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ Grupe, a prva na hrvatsko tržište ovu tehnologiju za plaćanje uvela je upravo PBZ Grupa još u travnju ove godine. “Najnovijom virtualnom Visa Inspire karticom potvrdili smo vodeći položaj na hrvatskome tržištu u uvođenju inova-

tivnih tehnologija”, rekao je Dinko Lucić, član Uprave Privredne banke Zagreb. PBZ Wave2Pay usluga omogućava brzo, sigurno, jednostavno i praktično plaćanje na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i svijetu koja podržavaju beskontaktno plaćanje. Virtualnom Visa Inspire karticom trenutačno se može plaćati na više od 13.000 prodajnih mjesta u Republici Hrvatskoj, odnosno na više od 17.000 POS terminala.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Komentar Hrvatske gopodarske komore

Razduživanje se nastavlja

Najveći je pad ostvaren kod sektora nefinancijskih društava gdje je iznos kredita smanjen za 744,4 milijuna kuna, na 88,997 milijardi kuna u značajnoj je mjeri pod utjecajem tečaja kune i franka budući da kućanstva imaju značajniji udio kredita vezanih uz franak.

Bez povoljnijih trendova

ri aprecijaciji švicarskog franka od 0,2 posto i deprecijaciji eura prema kuni od 0,4 posto u kojima je denominirano oko 70 posto svih bankovnih kredita, u listopadu je nominalna vrijednost aktivnih kredita poslovnih banaka izražena u kunama pala za 0,9 posto, na razinu od 276,03 milijarde kuna, navodi se u komentaru Hrvatske gospodarske komore. Smanjenje je zabilježeno u svim sektorima. Najveći je pad ostvaren kod sektora nefinancijskih društava gdje je iznos kredita smanjen za 744,4 milijuna kuna, na 88,997 milijardi kuna, što je u skladu s ovogodišnjim trendom. Naime, od 10 mjeseci, tek je u tri zabilježen pomak vrijednosti na više, što ovu godinu već svrstava kao četvrtu uzastopnu godinu razduživanja tog sektora. Tako je potkraj listopada njegova kreditna zaduženost bila 3,3 posto niža nego potkraj 2014., odnosno 6,9 posto nego krajem 2013. U odnosu na kraj 2008. godine, ovaj je sektor manje zadužen u bankama za 8,1 posto ili 7,9 milijardi kuna. I sektor kućanstava se razdužuje četvrtu godinu uzastopce, pa je krajem listopada njegovo zaduženje bilo manje za 0,6 posto u odnosu na kraj prošle godine te 2,9 posto u odnosu na kraj 2008.

Sektor države je jedini sektor koji je više zadužen u listopadu u odnosu na lanjski prosinac, i to za 1,1 posto (ili za 3,8 milijardi kuna). Manja dinamika pada kod ovog sektora u odnosu na onu kod sektora nefinancijskih društava

Sektor države je jedini sektor koji je više zadužen u listopadu u odnosu na lanjski prosinac i to za 1,1 posto. U preostalom dijelu godine ne treba očekivati povoljnije trendove, osobito u kontekstu stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama i izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji propisuju konverziju kredita denominiranih u francima i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u francima, što je gurnulo banke u iskazivanje gubitaka. Naime, na razini devet mjeseci, od 28 banaka gubitak prije poreza iskazalo je njih 15, među kojima su sve najveće banke, što je generiralo i iskazani gubitak na razini cijeloga bankarskog sektora od 4,5 milijardi kuna. Ovaj je gubitak iskazan za devet mjeseci, što ne znači da će takav rezultat ostati i u posljednjem kvartalu, ali će dobit koju će neke od ovih banka iskazati na godišnjoj razini sigurno ipak biti niža. S druge strane, najveću dobit (veću od 100 milijuna kuna) u prva tri kvartala iskazale su Splitska banka (koja ima nešto manje kredita vezanih uz franak i ranije je započela s izdvajanjima rezervacija) i HPB (koji nema kredite vezane uz franak), smatraju analitičari HGK.

Pet banaka s najvećim gubicima u razdoblju Q1-Q3 2015. Naziv institucije

Ukupn imovina

Udio u ukupnoj imovini, %

Dobit/gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti, prije poreza

Stopa ukupnog kapitala, %

HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

27.204.125

6,56

-2.003.836

19,05

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d.

63.043.979

15,19

-904.263

19,23

ZAGREBAČKA BANKA

110.891.369

26,72

-828.185

23,86

RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d.

31.376.021

7,56

-323.964

20,65

PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.

70.987.569

17,11

-237.745

19,66

303.503.063

-4.297.993

20,49

UKUPNO PRVIH PET Izvor: HNB; Obrada: HGK

40 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Financijska agencija

Blokirani dugovali 19,3 milijarde kuna Od ukupno 21.256 blokiranih pravnih osoba njih 18.598 ili 87,5 posto bilo je u blokadi 120 i više dana, a njihov nepodmireni dug iznosio je 17,73 milijarde kuna Udjel iznosa neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih 120 i više dana, po županijama - stanje 30.9.2015.

16,2% 46,4%

Grad Zagreb

6,0%

Zagrebačka županija Splitsko-dalmatinska županija

5,4%

Istarska županija

5,1%

Primorsko-goranska županija

20,9%

Ostale županije

Izvor: Fina - Očevidnik redosljeda osnova za plaćanje

osljednjeg dana ovogodišnjega rujna, prema podacima Financijske agencije, u blokadi je bilo 21.256 pravnih osoba koje su dugovale 19,3 milijarde kuna. Od ukupno 21.256 blokiranih pravnih osoba njih 18.598 ili 87,5 posto bilo je u blokadi 120 i više dana, a njihov nepodmireni dug iznosio je 17,73 milijarde kuna. Oni su središnjoj državi, odnosno proračunu, dugovali 2,91 milijardu, jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,18 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 14,64 milijarde kuna. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 9214 radnika. Analiza pravnih osoba prema broju zaposlenih pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih. Naime, 77 posto insolventnih pravnih osoba ili njih 14.326, na koje se odnosi 74,5 posto ili 13,3 milijarde ukupnoga nepodmirenog duga, potkraj rujna nije imalo zaposlenih.

Najviše blokiranih u Gradu Zagrebu

Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (47 posto ili njih 3619) opterećeno je sa 21 posto duga (3,7 milijardi kuna), a riječ je o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Na pravne

osobe s tri i više zaposlenih odnosilo se samo 4,5 posto, odnosno 803,8 milijuna kuna ukupnoga iznosa prijavljenih, a nepodmirenih obveza. Te pravne osobe, njih 653, činile su krajem rujna svega 3,5 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno 53 posto ukupno zaposlenih u pravnim osobama koje su u blokadi 120 i više dana. Na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu pravne osobe s područja Grada Zagreba koje su dugovale 8,23 milijarde kuna. Slijede pravne osobe s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 2,87 milijardi kuna, potom Primorsko-goranske županije sa 1,06 milijardi kuna, Zagrebačke županije sa 960,7 milijuna kuna te Istarske sa 899,2 milijuna kuna duga. Promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana, najviše je blokiranih pravnih osoba u Gradu Zagrebu - njihov je udio u ukupnome dugu 46,4 posto. Prema istom kriteriju izdvaja se Split (11,1 posto), a slijede Rijeka (3,2 posto), Zadar (1,8 posto), Solin (1,5 posto), Samobor (1,2 posto), Pula (1,1 posto) te Velika Gorica i Dubrovnik (jedan posto).

8,23mlrd kn dug pravnih osoba s područja Grada Zagreba

13,3mlrd kn dug pravnih osoba bez zaposlenih

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Maloprodajni promet raste 15 mjeseci

U listopadu ove godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 1,5 posto veći u odnosu na lanjski listopad, objavio je DZS. Prema desezoniranim podacima, u listopadu je zabilježen pad realnog prometa od 0,2 posto u odnosu na rujan ove godine. Rast prometa na godišnjoj razini u listopadu nastavak je uzlaznog trenda koji kontinuirano traje već 15 mjeseci, što je zadnji put zabilježeno 2007.

Ini kredit od 300 milijuna dolara

U prosincu se očekuje aktivnije trgovanje novcem Kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija nije potaknuo aktivnosti sudionika budući da su uglavnom održali potrebne razine svojih računa. Iako je višak likvidnosti nešto manji nego u prethodnom razdoblju i iznosi oko šest milijardi kuna, potražnja za kunama iznimno je niska. Boljem stanju likvidnosti sustava zadnja dva mjeseca doprinosi redovito održavanja obrnutih repo aukcija središnje banke. Uz to, mogućnost redovitog korištenja ovog izvora likvidnosti omogućuje lakše upravljanje likvidnošću dijelu sudionika koji zbog limita ne mogu uvijek i pod povoljnim uvjetima priskrbiti sredstva. Prošlu srijedu središnja banka plasirala je depozitnim institucijama 208 milijuna kuna po unaprijed određenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Za dva tjedna dospijeva 5,5 milijardi kuna

domaćeg obvezničkog duga iz 2005. godine. Budući da je višak likvidnosti na domaćem financijskom tržištu velik, novo izdanje svakako će potencijalnim investitorima biti zanimljivo. Ostaje nam vidjeti kakvi će biti uvjeti izdanja koje bi, prema neslužbenim informacijama, trebalo biti u domaćoj valuti. U prosincu bi novčano tržište moglo biti za nijansu dinamičnije ne samo zbog najavljenog kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja države nego i zbog činjenice što idućeg tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, dospijeva redovita mjesečna isplata mirovina, te blagdansko raspoloženje postupno utječe na veću potrošnju tijekom prosinca. Imajući na umu sve navedeno, očekujemo aktivnije novčano tržište, ali i dalje vrlo povoljne uvjete trgovanja. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

23.11.-27.11. 2015.

30.11.-4.12. 2015.

5 4

300

3 200 2 100

Ina je sa sedam bankovnih grupacija prošli tjedan u Beču potpisala ugovor o dugoročnom revolving viševalutnom kreditu od 300 milijuna dolara, koji će koristiti za opće svrhe financiranja, priopćeno je iz te kompanije. Kredit, koji dospijeva za tri godine s opcijom produženja za dodatne dvije godine, uz promjenjivu kamatnu stopu i s trenutačnom razinom marže od 165 baznih bodova, s bankama su potpisali predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott i član Uprave Ine Niko Dalić.

30.11.

1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar najviše izgubio na vrijednosti Vrijednost eura u odnosu na kunu, prema tečajnici Hrvatske narodne banke, oscilirala je protekli tjedan za dvije lipe. Najviša vrijednost dosegnuta je u četvrtak (7,63 kune za euro), dok je u petak euro vrije-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,131384

CAD kanadski dolar

5,263103

JPY japanski jen (100)

5,711186

CHF švicarski franak

7,017471

GBP britanska funta

10,605241

USD američki dolar

7,014889

EUR euro

7,627289

Izvor: HNB

EUR

primjena od xx. xx. 2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

dio 7,62 kune, tek jednu lipu više nego u ponedjeljak. Dolar je oslabio devet lipa na tjednoj razini, dok je švicarski franak ojačao za dvije lipe i na kraju tjedna popeo se iznad sedam kuna. 7,08

7,25

7,06

7,20

7,04

7,15

7,66

7,02

7,10

7,64

7,05

7,62

7,00

7,60

7,00 6,98 30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12.

USD 30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12.

CHF

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12.

7,70 7,68

vijesti Međunarodno tržište kapitala Pevec: dobri poslovni rezultati

Dow Jones nastavlja srednjoročni rast Niske cijene sirove nafte i dobri izvještaji s tržišta rada pogurali su prošli tjedan cijene američkih dionica. Na kraju tjedna indeks Dow Jones Industrial dobio je oko 250 bodova, najviše na temelju rasta dionice Goldman Sachsa i kompanije Apple. Dionica proizvođača automobila Tesla bila je na mjesečnom vrhuncu od 237 dolara, ali još 50 dolara daleko od vrijednosti na kojoj je bila tijekom ljeta. U tri godine indeks Dow Jones narastao je za oko 5000 bodova i sad je na vijednosti od 17.744 boda. Europska dionička tržišta reagirala su isprva negativno na najavu Marija Draghija, guvernera ECB-a, da će prošireni program kvantitativnog popuštanja uključivati i otkup municipalnog duga, ali bez proširenja vrijednosti kupovine. Program će trajati najmanje do ožujka 2017. godine. Potom je u Europi zabilježen značajni rast prinosa na obveznice. Uz njemačke obveznice popravilo se i stanje obveznica europske periferije. Najava podizanja kamate u Americi utjecala je i na rast vrijednosti obveznica u SAD-u.

6450 6400

17900

FTSE 100

17800

6350

17700

6300

17600

6250

17500

6200

17400

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12. 5250 5200

5000

5150

4900

5100

4800

5050

4700

5000

4600

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12. 11600 11400

DAX

20200

11200

20000

11000

19800

10800

19600

10600

19400

Mirovinski fondovi

fond

datum

CAC40

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12. 20400

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12.

Mirex B izgubio na tjednoj vrijednosti

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12. 5100

NASDAQ

Dow Jones

NIKKEI 225

30.11. 1.12. 2.12. 3.12. 4.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A MIREX A

03.12. 114,26290

-0,3996

9,23

AZ - A

03.12. 114,36760

-0,2489

9,90

Erste Plavi - A

03.12. 113,14070

-0,3978

7,59

PBZ CO - A

03.12.

115,31970

-0,8292

8,39

Raiffeisen OMF - A 03.12. 114,13480

-0,4480

9,35

kategorija B MIREX B

03.12. 219,10350

-0,1693

6,51

AZ - B

03.12. 223,54340

-0,0584

6,13

Erste Plavi - B

03.12. 225,28920

-0,1956

7,19

PBZ CO - B

03.12. 201,71780

-0,1799

7,40

0,1%

Raiffeisen OMF - B 03.12. 219,82270

-0,3025

6,32

0,0%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

03.12. 109,22200

0,0385

6,10

AZ - C

03.12. 106,38010

0,0246

4,53

-0,2%

Erste Plavi - C

03.12. 108,47680

-0,0539

5,08

-0,3%

PBZ CO - C

03.12. 109,12230

0,0538

5,96

Raiffeisen OMF - C 03.12. 112,65980

0,0719

8,12

-0,1%

1.12.

2.12.

3.12.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,00%

Raiffeisen DMF

03.12. 212,78150

-0,2978

0,50%

AZ Profit

03.12. 252,69470

-0,2818

7,01

0,25%

Croatia osiguranje 03.12. 149,83610

-0,1605

2,02

0,00%

AZ Benefit

03.12. 229,27920

-0,0322

4,85

Erste Plavi Expert

03.12. 186,21570

-0,2589

7,37

Erste Plavi Protect 03.12. 181,67620

-0,0516

3,55

0,75%

-0,25% -0,50% 3.11.

10.11.

18.11.

25.11.

Donirana hrana oslobođena PDV-a

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 219,1035 bodova. Prošlog tjedna bila je na nešto višoj razini, na 219,6183 boda. Vrijednost Mirexa A krajem prošlog tjedna bila je 114,2629, a Mirexa C 109,2220 bodova.

30.11.

Trgovački lanac Pevec ovu će godinu završiti s prihodima većim od milijardu kuna, što je 15 posto više nego lani kada su iznosili gotovo 870 milijuna kuna. Iz Peveca su izvijestili da će radnici u prosincu dobiti božićnicu i novčanu nagradu. Božićnica će biti 2200 kuna, a novčana nagrada 30 posto od bruto plaće. Pravo na božićnicu i novčanu nagradu ostvaruju svi zaposlenici koji su na dan 30. studenoga bili zaposleni u Pevecu. Sva djeca zaposlenika dobit će i prigodan dar.

3.12.

6,71

Doniranje hrane bit će oslobođeno poreza na dodanu vrijednost od utorka, 8. prosinca, kada na snagu stupaju izmjene Pravilnika o PDV-u. Donirati se može samo hrana koja je sigurna, a Pravilnik omogućava i doniranje hrane koja je proizvedena odnosno pripremljena u objektima javne prehrane i gastro odjelima u trgovinama ako nije već bila poslužena krajnjem potrošaču. Prema Pravilniku, hrana na kojoj je označen datum do kojeg se treba upotrijebiti mora se donirati krajnjem primatelju isključivo prije isteka toga datuma.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Badel 1862 prestaje proizvoditi sokove Tvrtka Badel 1862 objavila je kako izlazi iz poslovanja u kategoriji bezalkoholnih pića te da je ta odluka donesena sukladno Programu restrukturiranja kao i da je preduvjet uspješnog okončanja predstečajne nagodbe. Uz proizvodnju jakih alkoholnih pića i vina, Badel 1862 proizvodi i bezalkoholna pića, među kojima i Naru, brend Voćko, te ima licencu na PepsiCo asortiman. Podaci iz financijskih izvješća za ovu godinu pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit Grupe iznosila 20,9 milijuna kuna, dok je u isto lanjsko vrijeme ostvaren gubitak od 20,3 milijuna kuna.

Potpore vinarima i do 200.000 eura

Hrvatski vinari i njihove udruge mogu se natjecati za bespovratne europske potpore za objavljivanje reklama u medijima u zemljama izvan Europske unije, za sudjelovanje na sajmovima i provođenje drugih oblika promocije proizvoda. Potporom se može podmiriti 80 posto troškova, a najveći iznos koji se može dobiti doseže 200.000 eura. Natječaj u sklopu tzv. Vinske omotnice objavila je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, a prijave traju do 31. prosinca.

Manji promet, ali i zarada od 4,7 posto veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je sa 13 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je pad. Umanjen je za 0,91 posto na 1673,21 bod. Crobex10 bilježi pad za 0,35 posto na 994,60 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -2,73 posto koliko je pao CROBEXturist do plusa od 5,27 posto koliko bilježi CROBEXindustrija. Obveznički indeksi tjedan su završili rastom: CROBIS je porastao za 0,10 posto, a CROBIStr za 0,19 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnije izdanje je HT (0,07 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto) s prometom od 11,4 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.014.041.324,14 kn kuna te sa zadnjom zabilježenom ciTJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.871.334,25 kn jenom od 143 kune. Blok transakcijom index zadnja vrijednost tjedna promjena HT je ostvario promet nešto veći od tri CROBEX 1.673,2100 -0,91% milijuna kuna, a u redovnom promeCROBEX10 994,6000 -0,35% tu trgovan je u iznosu od 8,4 milijuna CROBIS 105,0985 +0,10% kuna. Mjesto drugog najlikvidnijeg CROBIStr 144,0885 +0,19% izdanja zauzele su povlaštene dionice Adris Grupe trgovane u iznosu od Top 10 tjedna zadnja gotovo 7,1 milijun kuna, a cijena im je promet po prometu promjena cijena pala za 0,81 posto na 368 kuna. Treća +0,07% 143,00 11.429.135,58 HT d.d. najlikvidnija, Podravka, bilježi porast -0,81% 368,00 7.048.663,43 Adris grupa d.d. - povl. cijene za 0,78 posto na 332,60 kuna te +0,78% 332,60 3.245.137,63 Podravka d.d. promet od 3,3 milijuna kuna. -1,50% 23,64 3.086.520,76 Valamar Riviera d.d. Pet izdanja je prošli tjedan zabi+3,41% 4.975,00 3.062.747,27 Čakovečki mlinovi d.d. lježilo rast cijene. Dobitnik tjedna je -0,85% 976,61 2.520.288,00 Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,90% 830,11 2.186.979,09 Turisthotel s rastom za 4,74 posto na Atlantic grupa d.d. +4,74% 2.650,00 1.523.531,90 Turisthotel d.d. 2650 kuna i prometom od 1,5 milijuna +0,65% 4.470,00 1.272.964,04 Janaf d.d. kuna. Slijede Čakovečki mlinovi s ra0,00% 465,00 1.021.247,46 Kraš d.d. stom od 3,41 posto na cijenu od 4975 kuna. Po porastu cijene dionice slijede 10 dionica tjedna zadnja Podravka (0,78 posto) i Janaf s promepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena tom od 1,3 milijuna kuna te porastom +84,35% 100,10 583.933,43 Turbos DAX short K za 0,65 posto. Četiri izdanja su zabilje+77,19% 160,73 192.601,35 Genera d.d. žila pad cijene. Gubitnik tjedna je Vala+28,80% 161,00 37.513,00 Tehnomont d.d. mar Riviera s minusom od 1,50 posto +21,19% 10,98 36.721,28 Turbos srebro long C te prometom od 3,1 milijun kuna. Sed+18,84% 95,07 425.822,24 Pevec d.d. ma najlikvidnija Atlantic Grupa trgo+16,78% 13,22 124.850,84 TurbosE-miniS&P500shortD +12,07% 20,42 14.093,90 vana je u iznosu od 2,2 milijuna kuna, Turbos E-mini S&P500 short E +10,80% 23,60 36.582,13 Jadroplov d.d. a tjedan je zaključila padom cijene za +10,06% 110,06 6.603,60 Terra firma d.d. 0,90 posto na 830,11 kuna. Ericsson +9,02% 894,00 66.663,13 Tankerska plovidba d.d. NT uz 2,5 milijuna kuna sakupljenog prometa bilježi i pad cijene za 0,85 10 dionica tjedna zadnja posto na 976,61 kunu. Posljednje izdapromet s najvećim padom cijene promjena cijena nje s cjenovnim padom su povlaštene -55,60% 33,70 304.292,32 Turbos DAX long T dionice Adris Grupe (-0,81 posto). -48,05% 17,30 31.832,00 Turbos EBF long D [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -30,00% 3,36 23,32 Turbos H. H. N. GAS long C

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi bila je zamjetno manja od prošlotjedne te je redovni dionički promet iznosio gotovo 41 milijun kuna, što predstavlja pad za 19 milijuna kuna, odnosno za 32 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 33 milijuna kuna što predstavlja 82 posto ukupnog tjednog prometa. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -1,5 do 4,74 posto. Promet

Turbos WTI nafta long J Turbos DAX long G Turbos WTI nafta long K Turbos E-mini S&P 500 long H Turbos zlato long 9 Index certifikat WTI nafta Tankerska next generation d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

-27,22%

54,00

108.120,61

-23,87%

147,70

99.479,90

-16,41%

27,00

10.631,50

-10,37%

8,82

2.414,36

-10,23%

76,00

1.520,00

-10,16%

230,00

39.827,70

-10,05%

70,79

65.164,68

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI JGL veći prihodi i mali gubitak

Većina fondova zabilježila minuse Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 31, a palo 47. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest obvezničkih te po dva dionička i mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -3,56 do 0,33 posto. Od 29 dioničkih fondova pad vrijednosti bilježi njih 27. Cijena je najviše porasla fondu Allianz Equity (0,33 posto) te je on dobitnik tjedna. Fond 86 posto portfelja ulaže u Hrvatsku te po sedam posto u Sloveniju i Njemačku. U turistički sektor ulaže 26 posto portfelja, u potrošački 17 posto, a u prehrambeni sektor 12 posto. Najveći tjedni pad zabilježio je fond KD

Energija s minusom od 3,56 posto. Četiri od pet posebnih fondova bilježe pad vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od 0,03 posto koliko bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica do minusa od 2,63 posto koliko je pao ZB Future 2030. ZB Future 2040 i 2055 pali su za 2,56 odnosno 2,54 posto. U proteklom je tjednu od 16 mješovitih fondova njih četiri zabilježilo rast vrijednosti. Šest od 10 obvezničkih fondova je zabilježilo rast, a četiri pad. Najveći porast bilježi PBZ Short term bond (0,18 posto). Raslo je 18 od 19 novčanih fondova. Najviše Money One, Locusta Cash i Auctor Cash, svi s rastom od 0,02 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 26.11.2015 do 03.12.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,4084 HI-growth € 11,4609 ZB euroaktiv € 140,6664 ZB trend $ 162,5054 FIMA Equity kn 90,2651 KD Prvi izbor kn 14,5568 Ilirika Europa € 122,9064 PBZ Equity fond € 10,2382 HPB Dionički kn 102,0098 Erste Adriatic Equity € 84,2500 NETA Global Developed kn 97,5676 ZB aktiv kn 112,9693 Capital Two kn 90,3491 Ilirika Azijski tigar € 47,1179 Platinum Global Opportunity $ 15,7033 KD Nova Europa kn 5,3065 OTP indeksni kn 39,1956 Platinum Blue Chip € 102,8054 NETA Frontier kn 540,2393 OTP MERIDIAN 20 € 89,8405 A1 kn 85,0700 NETA US Algorithm kn 154,4209 NETA New Europe kn 70,4435 Ilirika BRIC € 71,2509 CROBEX10 kn 97,0619 KD Energija kn 8,3653 ZB BRIC+ € 87,3814 Raiffeisen Dynamic € 114,1200 Allianz Equity € 139,0230 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4400 ZB Future 2025 € 98,7889 ZB Future 2030 € 98,4923 ZB Future 2040 € 98,9368 ZB Future 2055 € 98,9988 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 160,2470 PBZ Global fond € 14,3940 HI-balanced € 13,0221 ICF Balanced kn 120,3055

tjedna promjena [%]

-0,59 -1,33 -2,38 -0,60 -0,93 -1,77 -2,93 -0,41 -0,88 -0,26 -1,84 -0,48 -0,68 -2,92 -1,82 -3,35 -0,89 -3,14 -0,23 -0,91 -0,97 -2,19 0,22 -2,92 -0,59 -3,56 -2,69 -1,00 0,33 0,03 -2,25 -2,63 -2,56 -2,54 -0,24 -2,02 -0,92 -0,39

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 91,2777 OTP uravnoteženi kn 104,6912 KD Balanced kn 8,4308 Allianz Portfolio kn 153,2883 Smart Equity € 102,2728 Raiffeisen Harmonic € 98,1900 PBZ Conservative 10 fond € 104,8424 You Invest Active € 99,5300 You Invest Balanced € 99,7900 You Invest Solid € 99,1900 Smart Equity II € 97,5534 PBZ Flexible 30 fond € 100,2534 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,8663 HI-conservative € 13,9203 Raiffeisen Bonds € 169,6900 PBZ Bond fond € 123,4780 Capital One kn 200,5217 HPB Obveznički € 151,0560 NETA Emerging Bond kn 81,7180 Erste Adriatic Bond € 113,2500 Raiffeisen Classic € 101,9700 PBZ Short term bond fond kn 99,7603 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0082 ZB plus kn 175,1374 ZB europlus € 150,3030 PBZ Euro Novčani € 139,0684 Raiffeisen Cash kn 157,3200 Erste Money kn 150,8800 HI-cash kn 151,6903 PBZ Dollar fond $ 131,0771 HPB Novčani kn 143,2516 OTP novčani fond kn 132,7894 Money One kn 129,1893 Allianz Cash kn 118,1044 Erste Euro-Money € 115,3100 Auctor Cash kn 110,0740 Raiffeisen euroCash € 105,4700 HPB Euronovčani € 106,2125 Locusta Cash kn 1346,7233 NETA MultiCash kn 107,8958 OTP euro novčani € 102,4551

0,04 -0,29 -1,44 -0,44 -1,80 -0,30 -0,16 0,04 0,03 0,03 -1,55 -0,82

naziv(fond)

valuta

-0,08 -0,30 0,08 0,17 0,11 0,11 -0,36 -0,12 0,09 0,18 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,01 0,00 0,02 -0,01 0,01

Riječka kompanija JGL u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila rast prihoda i mali gubitak. Ukupni prihodi iznosili su 627 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2014. godine oni bili 495 milijuna kuna, stoji u izvještaju objavljenom na stranicama Zagrebačke burze. No rasli su i ukupni rashodi, na 638 milijuna kuna. U prošlogodišnjih prvih devet mjeseci gubitak JGL-a iznosio je 28,9 milijuna kuna, dok je ove godine smanjen na 14 milijuna kuna.

Solarisu dobit od 56 milijuna kuna

Turistička tvrtka Solaris iz Šibenika devetomjesečno poslovanje završila je s dobiti od 56 milijuna kuna, pokazuje izvještaj dostavljen Zagrebačkoj burzi. Prošlogodišnje usporedivo razdoblje završeno je s dobiti od 80,7 milijuna kuna. Ove godine ukupni prihodi iznosili su 291 milijun kuna, a ukupni rashodi 234 milijuna kuna. Od toga su financijski prihodi iznosili 2,03 milijuna kuna, dok su financijski rashodi dosegnuli 14,5 milijuna kuna.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Gitta Sereny

Treblinka: put u tamu Sandorf

Autor podrobno iznosi svoja sjećanja na sva zbivanja u 20. stoljeću onako kako ih je doživio, vidio i osjetio - na dva velika rata i razdoblja koja su im prethodila ili ih slijedila. Drugi svjetski rat je središnja priča ove knjige, a Bleiburg i autorovo osobno svjedočenje tadašnjih bleiburških zbivanja bacaju novo svjetlo na tu tragediju. Knjiga Filipa Ćorlukića je do te mjere uvjerljiva i realna. Priča ispričana u ovoj knjizi postaje i naša priča, svih nas živih.

Viktor Horváth

Tursko zrcalo Naklada Ljevak

Knjiga nudi jedinstveni uvid u um čovjeka zaduženog za upravljanje logorom smrti. Naime, nakon uhićenja Franza Stangla autorica je s njime razgovarala 70 sati, nastojeći dokučiti kako je ni po čemu osobiti austrijski provincijski policijski službenik i uzorni građanin, suprug i otac, karijeru završio kao zapovjednik tog logora. Autorica je razgovarala i s njegovom suprugom, s bivšim nacistima uključenim u tajni eutanazijski program te s preživjelim logorašima, očevicima i visokim dužnosnicima Katoličke crkve. Filip Ćorlukić

Moja sjećanja na minulo stoljeće Naklada Ceres

Radnja knjige se zbiva u Pečuhu (djelomice i u Slavoniji, pa je tako opisan i detalj u gradnji Velikog osječkog mosta). U ovom romanu, koji se poziva na žanr didaktičkih biografija, autor je rekonstruirao svakodnevni život u vremenu kada je Panonija bila načičkana džamijama, dućančićima, turskim kupalištima... Horváth se poigrao povijesnim stereotipima i napisao uzbudljivu priču o živopisnom gradu, zanimljivim književnim likovima, ljubavnim pripovijestima, ratnim obračunima, intrigama i pomirenjima.

46 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Papa Franjo

Obitelj je dragocjeno blago Verbum

U knjizi se, među ostalim, daje sustavan prikaz lobiranja i njegovih glavnih strukturnih elemenata, temeljne razlike između lobiranja i korupcije te prikaz regulacije lobiranja u SAD-u i EU. Opisuje se lobiranje vezano uz javnu politiku, zakonodavni proces, politiku prostornog planiranja i postupke javne nabave kao i njegovi akteri: tvrtke, sindikati, strukovna udruženja i nevladine organizacije. Između ostaloga daje se i prikaz lobiranja u Hrvatskoj.

Zoran Ferić

Na osami blizu mora V.B.Z.

Ovaj priručnik izražava Papinu duboku očinsku zabrinutost za temelje obitelji koji određuju život svakoga pojedinca i zato progovara o brojnim temama koje se tiču svakodnevnih situacija i problema obiteljskoga života: o ulozi očeva u obitelji, o majkama, braći i sestrama, o važnosti baka i djedova, o bolesti u obitelji, o nestašici novca, o važnosti molitve, svjedočenju vjere, o pitanjima rastave, izazovu roditeljstva u modernome društvu... Sva ta i mnoga druga pitanja Papa rasvjetljuje vjerom i nadom u Uskrsloga.

Natko Vlahović, Bruno Jelić

Profesionalni lobist: Priručnik o interesnom zagovaranju M.E.P.

Ferićev književni dom i ovaj je put otok Rab (ali autor svoje likove slijedi i u Makueniju, Battle Creeku, Krakovu, Grazu, Zagrebu, Rijeci...) na kojem pratimo živote nekoliko lokalnih “galebova” i “malomišćanskih” cura od adolescencije nabrijane hormonima do onih umornih i rezigniranih trenutaka kad već počinjemo sumirati svoje živote. Luka, Boris, Gavran, Škembo, Lena i Alka glavni su protagonisti, s time da se u njihove živote upleću i brojne “strankinje”: Constanze, Gaby, Urlike, Dagmar, Marie...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406050. Računovodstvene usluge Provizija d.o.o. knjigovodstveni servis s dugogodišnjim iskustvom,specijaliziran za pružanje računovodstvenih usluga, financijskog i poreznog savjetovanja za poduzeća i obrte, stoji vam na raspolaganju kako bi poboljšali kvalitetu vaših usluga. Kontakt: tel. 01/3843-816, fax. 01/3013-024, e-mail: marina@provizija.hr. Zastupanje Anosoft, Karlovac, www.anosoft.hr. WPS Office distributer za regiju traži poduzeća koja su zainteresirana za daljnju prodaju. WPS Office Business edition - aplikacija za rad s tekstom, tablicama, prezentacijama. Ciljano tržište: Slo-

venija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Biljana Šušnjar, wps.office@anosoft.hr. Proizvodnja strojeva i opreme Sila, Zagreb, www.sila.hr. Tvrtka je tvornica s dugogodišnjim iskustvom na području proizvodnje strojeva, opreme, izmjenjivača topline, brtvila, strojne obrade i čeličnih konstrukcija. Tvornica Sila raspolaže sljedećim mogućnostima strojne obrade metala: rezanje, bušenje, tokarenje (obradni centri), glodanje (univerzalne i CNC glodalice i obradni centri), univerzalna

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Drveni kesten stupovi

Hrvatska elektroprivreda nabavlja drvene kesten stupove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja. Boje i lakovi

NP Plitvička jezera nabavljaju boje i lakove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 316.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. prosinca. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

obrada, izrada utora, ozubljivanje, brušenje, zavarivanje, obrada lima, površinska zaštita. Ima iskustva u izradi različitih čeličnih konstrukcija i opreme. Dobavljač je dijelova za građevinske strojeve za njemačku, francusku i švicarsku tvornicu Liebherr. Budući da raspolaže slobodnim kapacitetima u gotovo svim segmentima strojne obrade metala, a naročito u proizvodnji izmjenjivača topline, nudi ih na raspolaganje potencijalnim partnerima. Kontakt: Arijana Žužul, arijana.zuzul@sila.hr, +385 1 2404 500. Vatrogasne cijevi IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija i Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko.turk@iv-erkvc.hr, +385 47 646 208. CNC zavarivanje i rezanje Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103. Cijevi za podno grijanje Komfor Klima, Samobor. Tvrtka prodaje cijevi za podno grijanje. Cijevi su od najkvalitetnijeg materijala polibutena za podno grijanje, mogu se preraditi kao plastična masa - 461 bala po 40 kila u jednoj bali - 29 crvenih, 151 bijela i 281 siva bala. Kontakt: martina.pirsljin@stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

na kuna. Rok dostave ponuda je 7. siječnja.

če. Rok dostave ponuda je 21. prosinca.

Papirnate vreće

Zimske policijske odore

Poljoprivredni institut Osijek nabavlja ambalažu za pakiranje sjemena – papirnate vreće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 360.000 kuna. Rok dostave ponuda 18. prosinca.

Ministarstvo unutarnjih poslova županije Zapadnohercegovačke nabavlja zimske policijske odore. Rok dostave ponuda je 21. prosinca. Gumene trake

Regija

Usluge uklanjanja grafita

Grad Banja Luka nabavlja usluge uklanjanja grafita. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

Zaštitna obuća

Grad Zagreb nabavlja zaštitnu obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 7,8 miliju-

Industrijski grijači

Energetska korporacija Kosova nabavlja industrijske grija-

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju gumene trake. Rok dostave ponuda je 29. prosinca. Terenska vozila

Istraživačko-razvojni i projektni centar Banja Luka nabavlja terenska vozila. Rok dostave ponuda je 21. prosinca.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaju šume, kuće, trafostanice i umjetničke slike Zemljište na Čiovu procijenjeno na 11,6 milijuna kuna. Riječ je o prostoru od 14.876 četvornih metara koji se nalazi na predjelu Slatine, blizu rta Čiova, iznad bivšeg kamenoloma. Zemljište je pogodno za gradnju luke nautičkog turizma ili drugog objekta turističke namjene. U suradnji s Gradskom upravom Splita moguće je kreirati i projekt koji bi dobio status strateške investicije. Zemljište koje se prodaje pripada poduzeću Pomgrad u stečaju. Prodavat će se na ročištu 10. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sudnici broj 22. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun stečajnog dužnika Pomgrad d. d. u stečaju na račun HR4223400091190023215. Dvije šume pored Pule procijenjene na 3,6 i 4,3 milijuna kuna. Prva šuma u naravi predstavlja šumsko područje površine 7770 četvornih metara, a nalazi se u katastarskoj općini Štinjan. Druga šuma ima površinu 7777 četvornih metara i također je u Štinjanu. Šume su u vlasništvu tvrtke Dolina projekt u stečaju. Dražbeno ročište za prodaju održat će se 10. prosinca u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi broj 8/I. Zainteresirani kupci mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5676 754. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Uplaćuje se na prolazni depozit Suda broj 2390001-1300002703, s pozivom na broj 176/2014 (bez oznake modela). Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća u Rovinjskom Selu procijenjena na 3,8 milijuna kuna. Uz kuću jednokatnicu ukupne površine 395 četvornih metara s podrumom, koja je smještena u naselju u blizini Rovinja, u Istarskoj županiji, nalazi se i pašnjak te garaža. Kuća je izgrađena na južnom dijelu parcele

48 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

koja ima i gospodarsku namjenu. Ročište za dražbu za ovu nekretninu održat će se 11. prosinca u 12 sati u Rovinju, u stalnoj službi Općinskog suda u Puli, Obala Pina Budicina 4, u sobi broj 8. Nekretnine se ne mogu prodati na ovom ročištu ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, odnosno po nižoj cijeni od 1,2 milijuna kuna. Zainteresirani za kupnju nekretnine mogu je razgledati uz prethodnu prijavu sudskom ovršitelju, putem telefona 052/377 600. Jamčevina u iznosu od 10 posto uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Puli broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 602-645815. Stambeno poslovni objekt u Zagrebu, procijenjen na 8,4 milijuna kuna. Prostire se na 4388 četvornih metara u zagrebačkom naselju Voltino. Dražba će se održati 14. prosinca u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u Petrinjskoj 8, u sobi 93/II. Nekretnina se može razgledati uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/9020 242. Jamčevina iznosi pet posto. Bivši pogon za proizvodnju armaturnih mreža zajedno sa zemljištem pored Splita procijenjen na 14,4 milijuna kuna. Nekretnine ponuđene na prodaju nalaze se u predjelu Mostine. Moguća je i prodaja pojedinih parcela: tako je parking od 12.120 četvornih metara procijenjen na 6,3 milijuna kuna, dok zgrada od 2012 četvornih metara ima početnu cijenu od 8,1 milijuna kuna. U tu cijenu uključena je još jedna zgrada od 1346 kvadrata te trafostanica. Dražba za ročište održat će se 15. prosinca u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, u sobi 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na depozitni račun Trgovačkog suda u Splitu na broj HR1623900011300000664, uz model HR02, s pozivom na broj 1142011. Na računu treba navesti da uplata predstavlja “jamčevinu u predmetu 14.St-114/2011”. Umjetničke slike Vanište, Žuvele, Marchela i drugih umjetnika prodaju se u Splitu s ukupnom početnom cijenom od 45.000 kuna. Riječ je o dijelu imovine Credo banke koja je završila u stečaju. Dražba za nekretnine, bankarsku opremu (brojači novčanica i kovanica, trezori i slično) te drugu imovinu ove banke održat će se 15. prosinca u 9.45 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi br.121/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na depozitni račun Trgovačkog suda u Splitu broj HR1623900011300000664, koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke d.d. Obvezno navesti svrhu uplate: “jamčevina u predmetu: 14.St-770/11”.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Mlađ smuđa i šarana Balaton Riba, neprofitno društvo s ograničenom odgovornošću iz Siófoka, raspisalo je natječaj za nabavu mlađi šarana i smuđa: LOT 1 - šaran, podmladak - 20.000 kg, LOT 2 - šaran, podmladak – 6000 kg, LOT 3 - šaran, 2. dobna skupina - 100.000 kg, LOT 4 - smuđ - 5000 kg. Rok za dostavu ponuda je 15. prosinca 2015. godine. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Arzano Management Kft. Alkotás u. 17-19. 1123 Budimpešta, Mađarska. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Građevinski radovi Tvrtka Vodovod - Budimpešta objavila je natječaj za izvođenje građevinskih radova u Peštanskoj županiji: LOT 1 - građevinski radovi (u trajanju od 36 mjeseci) i LOT 2 - rad na strojnim instalacijama (u trajanju od 36 mjeseci). Opis: Građevinski radovi. Strojne instalacije. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Tender-Co Kft. Galambóc u. 22. 1117 Budapest; Hungary. Natječaj je otvoren do 24. prosinca. Računala i programska podrška Litvanska burza rada pri Ministarstvu socijalne sigurnosti i rada traži računalni hardver i softver za pohranu podataka za projekt Europskog socijalnog fonda financiranja mladih, s ciljem povećanja učinkovitosti javne službe za zapošljavanje. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos darbo birža prie Socialinės apsaugos ir darbo ministerijos, 190766619, Geležinio Vilko g. 3A, Vilius Kuzminskas, LT-03131 Vilnius, Litva, vilius. kuzminskas@ldb.lt. Više podataka o nadmetanju na http://www.cvpp.lt/? option=com_ profile&task=po&Itemid=86&vpt_jarco-

de=190766619, elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Instalacija grijanja, ventilacije i klimatizacije Objavljen je natječaj za izvođenje radova instaliranja grijanja, ventilacije i klimatizacije kod rekonstrukcije postojećih objekata u Salzburgu. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: Ebner Aichinger Guggenberger Rechtsanwälte GmbH Sterneckstraße 35 5020 Salzburg AUSTRIJA Telefon: +43 6628800400; e-pošta: office@eag-partner.at; telefaks: +43 66288004010; internetska adresa: http:// www.eag-partner.at i na poveznici: http://wienerzeitung.at/lieferanzeiger. Kriteriji za odabir ponude: ekonomski najpovoljnija ponuda. Natječaj je otvoren do 18. prosinca. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Uniforme Ministarstvo nacionalne obrane Republike Litve traži nabavu terenskih uniformi i setova brodskih uniformi za vlažno vrijeme, prema sljedećoj specifikaciji: - terenske jakne za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - terenske hlače za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - jakne brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada; - hlače brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos kariuomenė, 188732677, Šv. Ignoto g. 8, Ingrida Andriškevičiūtė, LT-01144 Vilnius. Lithuania, ingrida.andriskeviciute@mil.lt. Elektronički pristup podacima: https://www.pirkimai.eviesiejipirkimai.lt.

7. prosinca 2015. | broj 3905 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Traženi na sve strane

Rokovnik prema svačijoj mjeri

ok stotine mladih školovanih građana Hrvatske bolju budućnost traži izvan granica Hrvatske, mlada poduzetnica Magdalena Bešker iz Svete Nedelje već četiri godine svoju budućnost gradi na nemirnom domaćem tržištu, dokazujući da originalnost poslovne ideje i upornost uspijevaju u svim ekonomskim okolnostima. Diplomirana dizajnerica nakon fakulteta okrenula se kreiranju personaliziranih rokovnika, planera i bilježnica, prilagođenih svakoj osobi, posebice onoj koja traži originalan poslovni poklon.

Magdalena Bešker

Unikatni proizvodi iz njezine tvrtke Ulica snova traženi su i u BiH te Srbiji, a upravo se priprema i za novi tržišni iskorak prema Njemačkoj i Velikoj Britaniji. “U Hrvatskoj je prije četiri godine postojalo obilje pla-

nera i rokovnika koji su bili jedan nalik drugome, uobičajeno poslovni, bez imalo osobnosti onoga tko ga koristi ili pak onoga kome se poklanjaju. Posebice nije bilo lijepih ženskih planera koji imaju neke sadržaje potrebne baš

pripadnicama ljepšeg spola. Stoga sam odlučila samoj sebi napraviti nešto takvo”, kaže Magdalena Bešker. Iz tog prvog rada razvio se posao. Danas njezine rokovnike, planere i bilježnice, na koje možete upisati i utisnuti vlastito ime i prezime, tekst po želji, logo ili fotografiju, traže na sve strane. “Format odnosno veličina mojih planera, rokovnika i bilježnica je ono što je kod njihove proizvodnje jedino zadano. Sve ostalo je plod mašte i izbora kupca, prema njegovim vlastitim afinitetima i željama ili u dogovoru sa mnom”, ističe dizajnerica. Uz svaki proizvod koji dizajnira kreirala je i pripadajuću olovku. Bez obzira kome u ruke došao planer, rokovnik ili bilježnica iz Ulice snova, riječ je o originalnom poklonu koji će svima uljepšati poslovno okružje. (I.V.)

Više od plišane igračke

rijte 90 sek ag u iz

igračku u m nu i ša

Stavite ovost na hrvatskom tržištu je pl tržište Hrvatske stavlja taj engleski i. i nd proizvod. Napominje da je proWarmies, plišana igračka i izvod sukladan europskom papuče za grijanje koje standardu za sigurnost. se zagrijavaju u mikroUz plišane igračke te papuče, valnoj ili na radijatoru. tu su i jastučići koji se nakon zaSvaki Warmies sadrži posebno grijavanja koriste kako bi toplina odmjerenu količinu obrađenih sjeublažila i opustila umorna i bolna menki prosa koje su očišćene i isušeramena, vrat ili zglobove. ne od vlage. Sjemenkama prosa dodana Warmies plišane igračke mogu se je sušena francuska lavanda za nježan i koristiti i kao hladni oblog. Stavite cijeli opuštajući miris. Dovoljno je staviti ga u mikrovalnu na 90 se- proizvod u vrećicu za zamrzavanje koju kundi i topli plišanac ugrijat će i donijeti san na oči dobro zatvorite i ostavite u zamrzivaču vašem djetetu ili toplinu koja će ugrijati i opustiti dva do tri sata. Hladni Warmies pomoći vaša umorna i bolna stopala, ističe Haris Alibe- će vam za ublažavanje boli od udarca ili gović, direktor Lav promocije iz Zagreba, koji na uganuća. www.warmies.hr alnu pećnic ov u kr

50 | Privredni vjesnik | broj 3905 | 7. prosinca 2015.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Zahvalite na poslovnoj suradnji u protekloj godini i zaželite sve najbolje u 2016. godini!

Potražite u uredima Hrvatske pošte i poslovnicama Narodnih novina.

Naša djeca d.o.o. Velika cesta 90 10020 Zagreb, Hrvatska Tel: 01 39 09 460 Fax: 01 39 09 468 www.nasa-djeca.hr