Pv 3906 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

PV ANALIZA: Poslovanje poduzetnika u trgovini

Unatoč padu trgovina i dalje ostvaruje najveće prihode intervju

Alojzije Jukić Comping

PAMETNA HRVATSKA

Robot Stemi za zabavu i učenje PROIZVODNJA I PRODAJA HRANE I PIĆA U REGIJI

Najveći problem je nelikvidnost – rastu troškovi, a pada prodaja

14. prosinca 2015., godina LXII, broj 3906

POSLOVNA OCEKIVANJA

2016.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U SPECIJALNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 120 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara 10.000 tiskanih primjeraka Više od

200 stranica!

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini

sadržaj

3906 / 14. prosinca 2015. TEMA TJEDNA

Proizvodnja hrane i pića i maloprodaja u regiji Promet u laganom padu, nelikvidnost najveći problem

INTERVJU 12

Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga Softver nam je ulaznica za prepoznatljivost

Poslovanje poduzetnika u trgovini Unatoč padu, trgovina ipak ostvaruje najveće prihode

PV ANALIZA

Healthy Meal Standard 22

Od ideje do praktične primjene Zdrav obrok kao vrhunska delicija

Aktualno

Raskoš, ljepotu i ekskluzivitet manifestacije Advent u Zagrebu prepoznali su brojni turisti

Slovačko-hrvatski gospodarski forum Slovačko tržište prepoznaje hrvatske proizvode

HGK-Županijska komora Virovitica Zlatnu kunu dobile su tvrtke Dam iz Lozana, Herbarium iz Pitomače i virovitički Hrvatski duhani

HGK-Županijska komora Vukovar Najuspješnije tvrtke Same Deutz-Fahr Žetelice, Bovis i Zuki

STEMI - Robot za zabavu i učenje Primjena ovog robota u obrazovnim institucijama mogla bi promijeniti način na koji mladi uče

Zlatne kune

PAMETNA HRVATSKA

Alojzije Jukić

TURIZAM 38

Najbolja božićna europska odredišta Advent u Zagrebu - najbolji u Europi!

aktualno 42

Biogoriva Tržište tek treba profunkcionirati

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ivan Čevizović

Kraći rok za financijska izvješća Iako je ideja Direktive, koja je i temelj Zakona o računovodstvu, smanjenje troškova financijskog izvješćivanja, valja očekivati dodatne troškove zbog prilagodbe pojedinim zahtjevima

Ivan Čevizović, član Uprave BDO Savjetovanja

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

romjene u računovodstvenoj teoriji i praksi uvijek rezultiraju izmjenama relevantnih propisa. Tako je i Europska unija, nakon konzultativnog procesa koji je trajao nekoliko godina, usvojila novu, jedinstvenu računovodstvenu direktivu koja je objavljena 26. lipnja 2013. kao Direktiva 2013/34/EU. Refleksija ove direktive u hrvatskim propisima je novi Zakon o računovodstvu (NN 78/15) koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2016. Očekivani cilj na razini EU-a treba tražiti u viziji Europske komisije objavljenoj 2007., a odnosi se na pojednostavljenje pravila koja se odnose na pravo trgovačkih društava, računovodstvo i reviziju s ciljem smanjenja administrativnih troškova za EU poduzetnike. To, dakle, ponajprije znači pojednostaviti financijske izvještaje, ali i povećati njihovu usporedivost i lakše razumijevanje. Prema podacima Europske komisije, očekivane uštede na temelju ovih pojednostavljenja za 1,1 milijun malih društava iznose oko 1,5 milijardi eura godišnje i 200 milijuna eura uštede za 200.000 srednje velikih društava. Jedna od ključnih je i mogućnost da države članice propišu značajna pojednostavljenja u financijskom izvještavanju za mikro poduzetnike. Ključne promjene uključene u naš novi zakon o računovodstvu stoga se ogledaju u razvrstavanju poduzetnika, tj. određenim korekcijama kriterija i uvođenju kategorije mikro poduzetnika. Zatim, u dodatnim zahtjevima u pogledu sadržaja knjigovodstvenih isprava i evidencija, u obvezi primjene okvirnog kontnog plana, u promjeni rokova dostave financijskih izvještaja i podataka za potrebe statistike i u licenciranju računovođa (primjena odgođena do 1. siječnja 2018.). Promijenjene su i usklađene i druge odredbe, no one neće imati značajniji učinak na poduzetnike. Iako je osnovna ideja Direktive, koja je i bila temelj izrade novog zakona, smanjenje troškova financijskog izvještavanja, valja očekivati dodatne troškove zbog prilagodbe pojedinim zahtjevima. Većina ovih troškova bit će jednokratna i odnosi se na prilagodbu računalnih programa koji se koriste za knjigovodstvo. Jedan od većih zahtjeva, koji je izazvao najviše polemike u javnosti, odnosi se na obveznu primjenu propi-

4 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

sanog kontnog plana. Iako je Schmalenbachova ideja kontnog plana bila revolucija početkom 20. stoljeća, propisivanje kontnog plana nakon ukidanja propisanog kontnog plana 1993. godine logički otvara brojna pitanja o svrsi jedinstvenog okvira. Ostaje dojam da kontni plan postaje samom sebi svrha! Iako postoje naznake da bi njegova primjena mogla biti odgođena do 2017., sasvim je jasno da će promjene biti nužne i u 2016. u kontnim planovima poduzetnika zbog već objavljene (NN 96/15) nove strukture financijskih izvještaja, koja će se primjenjivati i za 2016., a koja značajno drugačije strukturira elemente financijskih izvještaja pa je ključna podjela na transakcije i stanja u odnosu s poduzetnicima unutar grupe, one s kojima postoji povezanost sudjelujućim interesom i sve ostale.

Mikro poduzetnici su u svemu (i dalje) izjednačeni s malim poduzetnicima Druga značajna promjena, koja je znatno više zaintrigirala revizorsku profesiju, odnosi se na skraćivanje rokova predaje financijskih izvještaja. Novi rok je četiri mjeseca nakon kraja poslovne godine i sada je izjednačen s rokom predaje prijave poreza na dobit. Na male i srednje poduzetnike učinak će imati i promjena Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI, NN 86/15). Osim klasifikacije, Zakon ne predviđa posebna pojednostavljenja za mikro poduzetnike. Slično tome, ni odredbe HSFI-ja ne sadrže pojednostavljenja za ovu kategoriju poduzetnika. Prema tome, oni su u svemu (i dalje) izjednačeni s malim poduzetnicima. Je li ostvaren cilj s početka teksta, a koji je deklariran na razini Europske unije, posebno je pitanje, te ostaje na svakom čitatelju da zaključi sam za sebe.

BROJKE, BROJKE

Robni izvoz i uvoz Hrvatske u devet mjeseci 2015. 64,5 milijardi kuna ukupni izvoz

- rast od 11,2 posto

105,5 milijardi kuna

ukupni uvoz - rast od 11,6 posto

61,1%

41 milijarda kuna

pokrivenost uvoza izvozom

vanjskotrgovinski deficit

56,7 milijardi kuna

izvoz prerađivačke industrije uz rast od 11,6 posto

6,7 milijardi kuna

izvoz hrane i živih životinja uz rast od 19,7 posto

81,7

milijardi kuna

11,5 milijardi kuna izvoz u zemlje Cefte uz pad od 2,8 posto

5,7 milijardi kuna uvoz iz Cefte - rast od 8,7 posto Izvor: Državni zavod za statistiku

uvoz iz EU-a - rast od 10,1 posto

42,4

milijardi kuna izvoz u ostale zemlje Europske unije uz rast od 16 posto 14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Proizvodnja hrane i pića i maloprodaja u regiji

Čak 18 posto tvrtki ovog sektora je nelikvidno, dok je 30 posto tvrtki koje se bave hranom i pićem u BiH u blokadi

6 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Promet u laganom padu, nelikvidnost najveći problem

Promet i prodaja u proizvodnji hrane i pića posljednjih godina bilježe pad. Najviše prometa i najviše tvrtki u tom sektoru je u Srbiji, no hrvatske tvrtke ostvaruju najveće profite. Najstabilnije se posluje u Sloveniji, a najveća je nelikvidnost u Bosni i Hercegovini. Maloprodaja zadnjih godina bilježi rast piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

romet i prodaja u sektoru hrane i pića zadnjih godina na području regije - od Slovenije i Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine do Srbije - bilježe pad. Promet je najveći na najvećem nacionalnom tržištu, onome Srbije gdje je registrirano i najviše tvrtki, njih 2860, što je 45 posto ukupno registriranih tvrtki u regiji koje se bave hranom i pićem. Hrvatski udio je 29 posto, odnosno 1829 tvrtki.

Pad prihoda i dobiti

Ovim se poslom u regiji bave samo 434 velike ili srednje tvrtke, od tog ukupnog broja njih 45 posto posluje dulje od 10 godina, a 87 posto i proizvode hranu i piće. Među svim kompanijama 13 je posto onih koji proizvode samo pića. Zadnjih godina cijeli ovaj sektor bilježi pad prihoda i dobiti. Godišnji pad je u prosjeku 100 milijuna eura, dok je godišnji pad dobiti 50 milijuna eura. Pad prometa prati i gubitak radnih mjesta pa je sada u ovom poslu u ove četiri države zaposleno tek nešto više od 130.000 radnika, dok je 2012. godine u tom sektoru radilo više od 151.000 osoba. Velike kompanije u sektoru ostvaruju čak 80 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju nešto manje od dvije trećine radnika (66,5 posto). U prošloj godini prihod kompanija bio je nešto manji od 14 milijardi eura (13,99 milijardi), dok je 2012. godine bio 280 milijuna eura viši. I dobit je pratila taj pad, tako da je prošle godine ukupna dobit kompanija bila 261 milijun eura. Dvije godine ranije ona je iznosila 358 milijuna eura.

TOP 5 PO DOBITI Vindija d.d.

337.527.392€

PIK Vrbovec 287.109.271€ - mesna industrija d.d. Coca-Cola HBC - Srbija d.o.o. Zemun

273.509.573€

Podravka d.d

256.607.602€

Dukat d.d.

224.361.494€

9,904 mlrd €

lanjski promet maloprodaje u 52 najveća lanca

Izvor: Bisnode

Kad je riječ o udjelu u prometu, 40 posto prometa je ostvareno na tržištu Srbije, 35 posto na tržištu Hrvatske, 10 posto na tržištu Bosne i Hercegovine, a 15 posto na tržištu Slovenije. Na slovenskom tržištu, za razliku od ostala tri, zabilježen je i rast prometa u posljednjoj godini. Što se tiče dobiti, ona je neravnopravno raspoređena i najviše se ostvaruje u Hrvatskoj - 45 posto - iz koje dolaze i tvrtke poput Vindije, PIK-a Vrbovec, Dukata i Podravke koji bilježe najveću dobit u ovoj branši. U prošloj godini dobit je rasla u Sloveniji, dok su ostale države zabilježile pad. Trećina ukupne dobiti ostvarena je u Bosni i Hercegovini, dok je 13 posto dobiti ostvareno u Sloveniji, a samo 10

13,99 mlrd €

prihod tvrtki u sektoru hrane i pića u regiji u 2014.

261 mil €

dobit koje su ostvarile te tvrtke u istom razdoblju

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA 52 najveća trgovca u regiji Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke

Kategorija

2012.

Partnerstvo je nužno

Imovina (€)

7.757.373.500,70

U ovom okruženju treba se raditi na više frontova. Sedam godina krize i pad kupovne moći značajno su se reflektirali na rezultate kompanija. Nekoliko godina radili smo na povećanju izvoza, a u regiji i na suradnji s lokalnom maloprodajom jer ni oni niti mi ne možemo sami - i tu je partnerstvo nužno. Nekada smo imali cijeli dobavni lanac, no odustalo se od toga. Sada se, međutim, ponovno pokazuje kako bismo trebalo imati vertikalnu integraciju za strateške proizvode. Otvoreni smo za suradnju i spremni smo na nju, no treba nam kvalitetan proizvod. Međutim, naše selo je propustilo uvesti nove proizvode i naučiti raditi bolje i konkurentnije.

Kapital (€)

2.924.211.104,62

Albert Šestan, predsjednik Grupe Alca Zagreb

Kriza je bila čistilište Kriza je bila korisna jer je iscrpila mogućnosti brze zarade u maloprodaji. Nitko od nas ne živi od marže nego od veličine prodaje. Uvijek moramo pronaći način da svi budemo na dobitku. Optimizacija i centralizacija regionalnog lanca tome bi mogla pomoći. Partneri smo u food segmentima i iskustva su nam različita. No trebamo učiti od drugih. Multinacionalke pristupaju našem tržištu, a mi trebamo na isti način tražiti put do novih tržišta.

Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe

Proizvodnja u regiji za cijeli svijet Za većinu proizvoda sirovinu možemo naći na domaćem tržištu, no postoje industrije u kojima količinu i kvalitetu sirovine ne možemo naći u regiji. Ako želimo rasti, jedina nam je mogućnost izlazak iz regije. Radimo na razvoju distribucije izvan regije jer imamo to znanje i proizvode koji su konkurentni na europskom tržištu, a proizvodnja će nam i dalje ostati u regiji. Preselit ćemo tvornicu iz Njemačke u regiju, a mjesto prodaje za naše proizvode tražit ćemo na tržištu Europske unije i cijelog svijeta.

Luka Jejčič, predsjednik Upravnog odbora Fructala

Zajedno do novih tržišta i jeftinijeg novca Postoje benefiti od suradnje integriranja i preuzimanja u regiji. Otkad nas je preuzeo Nektar, dobili smo pristup većem tržištu, a i pristup povoljnijem financiranju znatno nam je olakšan. Sada možemo raditi veće natječaje i u nabavi sirovina, ali i sudjelovati na velikim tenderima kao oni koji prodaju svoju robu. Bolji su nam i uvjeti plaćanja, a postižemo, naravno, i bolje cijene. U prošlosti je Fructal na području bivše Jugoslavije bio lider u prerađenim sokovima koje je izgubio zbog rata i rascjepkanosti tržišta. Sada je situacija potpuno drugačija.

Financijske obveze (€)

2.150.545.354,83

Ukupni prihodi (€)

9.386.583.241,04

Neto dobit ili gubitak razdoblja (€)

30.552.494,95

Zaposleni

72.739

Izvor: Bisnode

posto u Srbiji. Dobit je u prošloj godini porasla na tržištu Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Nelikvidnost rak-rana

Najveći problem ovog sektora u regiji je nelikvidnost. Čak 18 posto tvrtki ovog sektora je nelikvidno, dok je 30 posto tvrtki koje se bave hranom i pićem u Bosni i Hercegovini u blokadi. Ukupno je insolventno 4,39 posto tvrtki u regiji, najviše u Srbiji, 7,6 posto. Kako kaže Marko Srabotnik, voditelj prodaje poslovnih rješenja u Bisnodeu, ovakvo stanje je posljedica činjenice da mnogim kompanijama operativni troškovi rastu dok prodaja bilježi pad. “U Sloveniji su operativni troškovi 78 posto prodaje, u Hrvatskoj je to boljih 72,19 posto, dok je u Srbiji margina za dobit puno manja jer su operativni troškovi 89 posto prodajne cijene. Boljoj situaciji ne pomaže ni činjenično stanje zaliha koje se kreću od 11 posto u Sloveniji preko 16 posto u Hrvatskoj do 20 posto u Srbiji”, ističe Srabotnik. I rejtinzi sektora nisu briljantni. Na vrhu su slovenske tvrtke koje su najbolje prema financijskom rejtingu i navikama plaćanja računa, a prema likvidnosti onih koji posluju dobro stoje i tvrtke u Srbiji. Kad je riječ o maloprodaji, ona protekle godine bilježi blagi rast, no dobit je u prošloj godini zabilježila ozbiljni pad. Promet maloprodaje 52 najveća maloprodajna lanca u regiji prošle godine je iznosio 9,904 milijarde eura, što je za 55 milijardi više nego 2012. godine. Dobit maloprodaje je u prošloj godini iznosila 75,8 milijuna eura, što je gotovo prepolovljen iznos godine prije kada je iznosio 148,8 milijuna.

Udio u ukupnom prihodu (milijuna EUR) Hrvatska

2067

1441

15%

10%

5655

40%

BiH Slovenija Srbija

4284

35% Izvor: Bisnode

8 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

2013.

2014.

7.770.143.882,79

7.943.204.946,83

2.801.113.544,52

3.037.917.277,63

2.255.730.926,66

2.303.664.521,83

9.724.876.919,15

9.904.752.753,98

148.762.822,99

75.769.672,97

76.279

77.544

Promet tvrtki iz proizvodnje hrane i pića

14.086,15

13.989,00

2012.

2013.

2014.

Dobit tvrtki iz proizvodnje hrane i pića

337,18 2013.

261,00

358,42 2012.

2014. Izvor: Bisnode

33%

Igor Malevanov, potpredsjednik Uprave Slovenian Steel Groupa

BiH 116

45%

Za rast je važna kvaliteta Naša tvrtka trguje kavom, šećerom i uljem jugoistokom Europe i područjem od Tunisa do Irana i imamo prihode od oko 500 milijuna eura i više od 600 zaposlenih. Pokazalo se kako je za rast najvažnija kvaliteta proizvoda. Naš fokus na genetski nemodificiranim proizvodima kojima trgujemo po cijelom svijetu, posjedovanju halal certifikata za pojedina tržišta kao i cijeni i kvaliteti važniji su od jačine brenda. Razvoj se može graditi prisutnošću i poznavanjem lokalnih tržišta preko svojih tvrtki, ali i povezivanjem s partnerima koji otvaraju nova tržišta.

Moramo biti sitni i dinamitni da bismo opstali Hrvatska

Vrijednosti dobre prakse koju imamo u svom temeljnom poslovanju možemo prenijeti i na posebne proizvodne niše koje imamo u članici svoje grupe Perutnina Ptuj. Poslovni procesi traže kratke rokove i kvalitetu te dodatnu vrijednost koja će privući kupca i ostvariti višu cijenu za proizvod pa tako i veći prihod. Akvizicijom smo dobili izvrsne i stručne djelatnike pune znanja i sposobne za inovacije. Mnoga tržišta traže proizvode koji su upravo za njih rađeni, a s ovakvim akvizicijama sposobni smo i tu biti kvalitetni igrači.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a Hrvatska

Udio u ukupnoj dobiti (milijuna EUR)

13%

Don Don je nedavno preuzeo Pekarne Grosuplje, no prije ovog preuzimanja Pekarne su 2008. godine na tržištu Srbije preuzele tvrtku s kojom i ekskluzivno pravo dobave pekarskih proizvoda za velikog kupca Delta Sistem, tadašnjeg lidera na tržištu. Zahvaljujući toj sinergiji posao nam je napredovao. Slično ćemo napraviti i sada u Sloveniji kao i u cijeloj Grupi. Kvalitetna znanja logistike iz prodaje prenijet ćemo iz Grosuplja na cijelu Grupu Don Don i vjerujem da ćemo s tim kvalitetama doprijeti do novih tržišta i novih kupaca.

Jože Kovačič, direktor Agragolda Slovenija

(milijuna EUR)

400,00 350,00 300,00 250,00 200,00 150,00 100,00 50,00 0

Sinergija dolazi sa suradnjom

Znanja prenosimo i u niše 14.277,64

16.000,00 14.000,00 12.000,00 10.000,00 8000,00 6000,00 4000,00 2000,00 0

(milijuna EUR)

Boris Viktorovski, član Uprave tvrtke Don Don

Slovenija Srbija

Logistika je izuzetno bitna za razvoj naše regije, a posebno Hrvatske zbog veoma zanimljivog prometnog položaja između Istoka i Zapada. S druge strane je problem cijene kapitala. Mi nikada nećemo imati cijenu kapitala koju ima Njemačka, barem ne u sljedećih pet godina. Razina konkurentnosti i razina rizika su vrlo različite od onih na zapadnim tržištima i pravo je pitanje kako učiniti sve što možemo u ovom prijelaznom periodu. Moramo imati strategiju, ali na ovom malom tržištu moramo biti sitni i dinamitni da bismo bili najbolji što možemo.

Izvor: Bisnode

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA FMCG, Retail & Agribusiness Premium Brunch

Umrežavanje za pristup novim tržištima

Ljubljani i Zagrebu održana su prva dva od četiri FMCG, Retail & Agribusiness Premium Bruncheva na kojima se radilo na promociji potencijala razvoja lokalnih i regionalnog tržišta. Skup koji su organizirale Infoarena i Europska banka za obnovu i razvoj bio je namijenjen predstavnicima ovog sektora na tržištu Slovenije i Hrvatske. Miljan Ždrale, voditelj Sektora za poljoprivredu za Srednju i Jugoistočnu Europu u Europskoj banci za obnovu i razvitak u Londonu, ističe kako EBRD ima novi pristup u Sloveniji s obzirom na to da je riječ o nešto razvijenijem tržištu. “Povratne informacije naših klijenata svjedoče o tome da imamo prostora za suradnju u omogućavanju povoljnijeg kapitala za ostvarenje poslovnih projekata”, rekao je Ždrale. Tomislav Gavazzi, vlasnik i osnivač Infoarene, ističe važnost EBRD-ova novog pristupa u Sloveniji. “Infoarena, kao lider u organizaciji poslovnih događaja i EBRD već niz godina uspješno surađuju upravo zahvaljujući zajedničkom pre-

Ljubljana

Zagreb

poznavanju važnosti umrežavanja svih ključnih dionika unutar sektora FMCG, Retail & Agribusiness kako bi se razmijenila uspješna poslovna rješenja, olakšalo međusobno poslovanje putem razmjene ideja, iskustava i, što je najvažnije, kon-

takata. Premium brunchevi su prilika za okupljanje top predstavnika lokalnog i regionalnog gospodarstva, a sve s ciljem predstavljanja njihova potencijala na krovnom događanju FRA Areni 2016 u Beču”, istaknuo je Gavazzi.

Oona Schreiner, bankarica u EBRD-u

Hrvatska ima veliki potencijal

rvatska ima veliki potencijal u prehrambenoj industriji i proizvodnji hrane, istaknula je Oona Schreiner, bankarica u Europskoj banci za obnovu i razvoj, predstavljajući ulaganja te banke u proizvodnju hrane i trgovinu. “EBRD je do sada u Hrvatsku uložio više od 530 milijuna eura u 22 projekta privatnih tvrtki, a ono što želimo raditi je omogućiti malim i srednjim poduzećima restrukturiranje kako bi bili konkurentni na tržištu”, ističe Oona Schreiner. Stoga je najavila kako će u sljedećem razdoblju veći fokus Banke upravo i biti na restrukturiranju malih i srednjih tvrt-

ki radi bolje konkurentnosti. Konsolidacija maloprodaje je već u tijeku, no kako je Hrvatska većinom uvoznik hrane, tu se može puno toga učiniti. Veliki igrači poput Agrokora, koji je već krenuo u ozbiljniji izvoz svojeg ABC sira na tržište Južne Koreje, mogu pokazati put i drugima. U tom smjeru kreće i Podravka kroz svoje širenje u regiji te Atlantic svojim investicijama u novu prozvodnju”, smatra Oona Schreiner. EBRD će nastaviti raditi na osiguravanju povoljnijeg financiranja nabave opreme za mala i srednja poduzeća, ulaganju u tehnologije i znanja, te stvaranju boljeg poslovnog okruženja ulaganjem u energetske projekte. Nastavit će se osiguravanje rje-

10 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

šavanja problema insolventnosti i projekti održivog razvoja, a potpora se očekuje i za proizvode s geografskim podrijetlom te dizanje kvalitete premium proizvoda proizvođača u Hrvatskoj i regiji.

Budućnost maloprodaje i plaćanja

Trendovi diktiraju tržište Kupnja postaje društveno uvjetovana posebice dijeljenjem preko mreža, pa je brza kupovina postala ona u kojoj se čeka, razmišlja i konzultira, kaže Davor Kršul iz Vise Hrvatska

isa Europe naručila je istraživanje Budućnost maloprodaje i plaćanja koje je provedeno na 10 tržišta u Europi u rujnu ove godine. Rezultat tog istraživanja je indeks spremnosti koji je tržišta rangirao po tome koliko su spremna na trendove u maloprodaji koji sve više uzimaju maha.

Mobilno plaćanje smanjuje frustraciju vezanu za čekanje u redu Kupci su zainteresirani za osobni pristup trgovini i pri tome žele biti zabavljeni i privučeni, a kontakt s brendovima mora biti dobar, istaknuo je Davor Kršul, country menadžer Vise Hrvatska, predstavljajući istraživanje. “Kupnja postaje društveno uvjetovana posebice dijeljenjem preko mreža, pa je brza kupovina postala ona u kojoj se čeka, razmišlja i konzultira. Treći trend koji je iskazan je spremnost na mobilno povezivanje kojim se može doći i do personalizirane ponude kupcu”, ističe Kršul. Ljudi se sve više navikavaju na algoritme koji “uče” njihove preferencije i ponašanja, kao i na preporuke koje primaju kao njihovu posljedicu – stoga počinju očekivati takvu uslugu i u offline maloprodaji. Žele podjednako “glatko” iskustvo na svim točkama na kojima se susreću s brendom. “Društvene mreže mijenjaju i lojalnost kupaca. Lojalnost više nije vezana za ono što ljudi kupuju sami, nego je sve više vezana za društveno odobravanje koje kupac dobiva od dijeljenja kupnje kroz društvene

mreže. Mobilne tehnologije imaju potencijal da premoste jaz između online i offline iskustva, i mogu omogućiti uvid u ponašanje potrošača kad dođu na prodajno mjesto kroz tehnologiju praćenja. Istovremeno može biti prepoznata kupčeva lojalnost brendu i mogu mu se ponuditi personalizirane nagrade putem mobilnih uređaja”, naglasio je Kršul. Istraživanje je pokazalo kako je budućnost u mobilnom plaćanju proizvoda. “Prodavači se mogu maknuti od fiksnih blagajni i ući u prodajni prostor kako bi pokazali znanje i ekspertizu o proizvodu, a istovremeno mobilno plaćanje smanjuje frustraciju vezanu za čekanje u redu“, zaključio je Kršul.

Kupčeva lojalnost brendu može biti prepoznata i mogu mu se ponuditi personalizirane nagrade putem mobilnih uređaja

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga

Hrvatska, koliko god to netko htio ili zagovarao, nikad neće imati velikih proizvođača nekog popularnijeg uređaja, no mogli bismo to napraviti sa softverom, kaže Alojzije Jukić

12 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Softver nam je ulaznica za prepoznatljivost Iako u medijima često možemo pročitati i čuti kako je IT industrija prepoznata kao potencijalno strateški važna za povećanje konkurentnosti države, tek treba vidjeti kakve će konkretne poteze prema domaćem informatičkom sektoru država povući kako bi se te tvrdnje i opravdale razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

omping je hrvatska ICT tvrtka koja trenutačno zapošljava 80 stručnjaka, a na tržištu postoji više od 25 godina. Tvrtka nudi poslovna tehnološka rješenja i s njima povezane usluge. Poslovna rješenja koja nudimo kreirana su prema potrebama klijenata s ciljem smanjenja troškova i podizanja produktivnosti, kaže Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, dodajući kako ih od ostalih igrača na tržištu razlikuje cjeloviti pristup - od planiranja do realizacije. Compingova poslovna rješenja temelje se na kombinaciji poznavanja tehnologije, razumijevanja poslovnog okruženja i inovacija, a sve skupa potpomognuto alatima, metodologijama i najboljom poslovnom praksom.

n Smatrate li hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga razvijenim? - Hrvatsko IT tržište kontinuirano se razvija i prati trendove. Važno je upitati se s kime se uspoređujemo jer ako se uspoređujemo sa zapadnim tržištima, nismo razvijeni i još smo daleko od nekih IT standarda. Idući prema istoku prednost u stupnju razvijenosti je na našoj strani. Prostor za razvoj svakako postoji, pri tome ne možemo očekivati revolucionarni rast i zaokret, no sigurno postoji prostor za transformaciju tržišta prema uslužnom poslovanju. Softver je svakako komponenta u kojem hrvatski IT može pronaći svoju prepoznatljivost. Hrvatska, koliko god to netko htio ili zagovarao, nikad neće imati velikih proizvođača nekog popularnijeg uređaja, no mogli bismo to napraviti sa softverom, prije svega kroz mobilne i cloud platforme. U tome već imamo nekoliko tvrtki koje su postigle značajan uspjeh, pa i u globalnim razmjerima, posebno u segmentu softvera za računalne igre.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Hrvatska i ICT stručnjaci

Postoji raskorak u odnosu na potrebe i znanja koje se nudi

Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? - Generalno gledajući, u Hrvatskoj postoji dovoljan broj stručnjaka, ali je pitanje imaju li odgovarajuća znanja i vještine. Činjenica je da postoji raskorak u odnosu na potrebe i znanja koje se nudi. ICT vještine najviše se stječu na fakultetima, a za njima slijede visoka učilišta, otvorena učilišta, autorizirani trening centri, besplatni

25 godina posluje Comping

80stručnjaka zaposleno u toj tvrtki

1,55mlrd kn prodaja hrvatskog softvera u inozemstvu u 2014.

100 mil €

narast će hrvatsko tržište IT usluga u 4 godine (po IDC Adriaticsu)

online tečajevi i certificiranje. Svakako je pohvalno to što su računarstvo i informacijske tehnologije jedna od rijetkih kategorija za koju hrvatske preporuke za obrazovnu upisnu politiku predlažu povećanje upisnih kvota. S druge strane, mi kao poslodavci pri odlučivanju o zapošljavanju svakako dajemo prednost posjedovanju industrijskih certifikata, odnosno dodatnom obrazovanju koje posjeduje ICT stručnjak. I tu se otvara problem stava domaćih stručnjaka koji još nisu spremni za kontinuiranu edukaciju. Naime, dobar dio kadra nakon završenih škola smatra da je njihovo obrazovanje završilo s trenutkom izlaska s fakulteta. Nažalost s takvim stavom oni neminovno s vremenom postaju nekonkurentni, nemaju znanja potrebna za poslovanje i zbog toga možemo govoriti o manjku stručnjaka. U tom kontekstu interesantne su procjene prema kojima će do 2020. godine u Europskoj uniji nedostajati čak 900.000 ICT stručnjaka. Već sada imamo situaciju da unazad desetak godina, točnije od 2006., svake godine u EU diplomira 9,5 posto manje ICT profesionalaca.

n Koliki udio u poslovanju Compinga otpada na vlastita, a koliko na rješenja drugih kompanija? - Poslovna rješenja koja nudimo isključivo su naša rješenja razvijena na najsuvremenijim platformama naših partnera kao što su Microsoft, IBM, Hewlett Packard, Sedco.... Naša razvojna strategija bazira se na razvoju vlastitih poslovnih rješenja u kombinaciji s vrhunskom IT podrškom i savjetodavnim uslugama. Prije desetak godina Comping je postao dobavljač tehnologija za bankarsko tržište i danas smo etablirani ponuđač poslovnih rješenja za bankarski sektor. Sada koristimo i standardne tehnologije i otvorenu arhitekturu, a prepoznati smo i od globalnih lidera poput Microsofta, koji nam je dodijelio nagradu Microsoft Midmarket Solution Provider za 2014.- Winner, za InCloud poslovna rješenja utemeljena na Microsoft Dynamics platformi i Microsoft Lync komunikacijskom rješenju. I ove godine zabilježili smo jako dobar uspjeh kod Microsofta i to na globalnoj razini, gdje je Comping svrstan među četiri najbolje partnerske tvrtke koje se bave razvojem poslovnih aplikacija. n Prisutni ste i u regiji, zar ne? - U regiji smo primarno fokusirani na vertikalna rješenja, a u portfelju imamo i rješenja usmjerena na poboljšanje profitabilnosti i automatizaciju poslovnih procesa. Prisutni smo u bankarskom i poslovnom sektoru u regiji, imamo integrirana poslovna rješenja u Češkoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te Sloveniji, a trenutačno pregovaramo s nekoliko tvrtki u Makedoniji. Često se događa da nam dobra

14 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

iskustva s filijalama velikih tvrtki u Hrvatskoj otvaraju vrata za projekte u regiji.

n Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Prateći u medijima rezultate koje u svjetskim okvirima postiže hrvatska IT industrija, moram priznati da dijelim ponos koji vlada u tom sektoru. Sada već imamo brojne konkretne proizvode, od igara preko robota i aplikacija pa sve do električnih automobila i svi ti proizvodi na najbolji način prezentiraju hrvatsku IT industriju u svjetskim okvirima. Unatrag nekoliko

Iako smo mala zemlja, smatram da imamo izrazito snažan element inovativnosti godina dobili smo i niz ključnih infrastrukturnih postavki nužnih za izgradnju IT industrije; coworking prostori, poslovni inkubatori i akceleratori te brojni meet-upi i IT konferencije. Financije su svakako važan preduvjet; država je financijski pomogla stvaranje start-upa kroz HZZ, HBOR, Ministarstvo poduzetništva i HAMAG-BICRO. Kad je riječ o bankarskom financijskom praćenju, rekao bih da je tu ključna stabilnost poslovanja. Primjerice Compingu,

kao tvrtki s dugogodišnjim poslovanjem i etabliranom poslovnom i financijskom poviješću, mnogo je lakše razgovarati i pregovarati s bankama o financijskom praćenju u odnosu na start-up tvrtke ili tvrtke s kraćom poviješću poslovanja. Iako u medijima često možemo pročitati i čuti kako je IT industrija prepoznata kao potencijalno strateški važna za po-

ICT stvara konkurentsku prednost, no ključno je kako gospodarstvo u cjelini koristi ICT sektor većanje konkurentnosti države, tek treba vidjeti kakve će konkretne poteze prema domaćem informatičkom sektoru država povući kako bi se te tvrdnje i opravdale. Zasad možemo biti optimisti na temelju nekih konkretnih podataka koji tvrde da je u prošloj godini prodaja hrvatskog softvera u inozemstvu dosegnula 1,55 milijardi kuna, a pozitivna je i nova analiza IDC Adriaticsa prema kojoj se očekuje da će u četiri godine samo hrvatsko tržište IT usluga narasti za gotovo 100 milijuna eura.

nKoliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje? - ICT je grana industrije i gospodarstva koja stvara konkurentsku prednost, no ključno je kako gospodarstvo u cjelini koristi ICT sektor. Ako ga koristi na ispravan način, automatski postaje konkurentnije, brže, produktivnije, smanjuje rizike, ima bolje analitičke modele, bolje razumije konkurenciju te je samim time uspješnije. Dakle, možemo govoriti o međuovisnosti. n Što Hrvatska u ICT sektoru može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Nedavno sam pročitao istraživanje koje kaže da je Hrvatska treća po broju brzorastućih IT tvrtki u Srednjoj Europi. Iako smo mala zemlja, smatram da imamo izrazito snažan element inovativnosti koji se u ICT-u ogleda u brojnim softverskim rješenjima i razvoju aplikacija.

U tom segmentu uspjesi su zabilježeni i pojavljuju se kontinuirano i kod pojedinaca i kod manjih tvrtki te smatram kako je upravo to prostor gdje možemo tražiti svoju budućnost u Europi ali i u svijetu.

n Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - Ako se IT sektor podijeli na tri ključne komponente – hardver, softver i usluge, možemo ustvrditi da će u dijelu hardvera doći do stagnacije, pa čak i pada. Pri tome poglavito mislim na pad posjedovanja vlastite infrastrukture dijelom zbog konsolidacije sustava, a dijelom zbog uzleta računarstva u oblaku. S druge strane, hardverski dio gdje je evidentiran rast potražnje je tržište pametnih telefona koji su postali sinonim za IT industriju. Vrijednost prodanih pametnih telefona lani je premašila milijardu kuna te se radi o skoku prodaje od čak 18 posto u odnosu na godinu prije. Rast u ovim segmentima IT tržišta potiče prelazak hrvatskih tvrtki na cloud, odnosno tehnologije računarstva u oblacima, te na mobilne tehnologije, kao i na razvoj i ulaganje u društvene mreže i IT sigurnost, koje su nužno povezane s takvim trendovima. Softverska i uslužna komponenta bi trebale rasti - to

su globalni trendovi koji se događaju, pa će zahvatiti i Hrvatsku. Na etabliranim tržištima usluga postaje sve dominantnija, a posebno je značajan element dodane vrijednosti za korisnika. Kada korisniku implementirate cjelovito rješenje pomoću kojeg on uspijeva riješiti svoje probleme, dokaz dodane vrijednosti je evidentan i to je korisnik spreman platiti.

n Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke Comping? - Comping je trenutačno u fazi rasta i novog vala zapošljavanja u ovoj godini, a podsjećam da smo u 2015. već zaposlili više od 20 novih zaposlenika. Od ostalih važnih poslovnih koraka svakako bih naveo moguća poslovna preuzimanja o čemu intenzivno razmišljamo; pratimo nekoliko zanimljivih tvrtki čije bi nam preuzimanje omogućilo brže premošćivanje nekih naših slabijih segmenata kao i nadogradnje kojima težimo u poslovanju. Na primjer, zanimaju nas tvrtke koje se u širem smislu bave poslovnom inteligencijom kao i one koje su ušle u područje obrade golemih količina podataka, onoga što se kolokvijalno naziva Big Data. Tu imamo i vlastitih znanja, ali znamo i što nam nedostaje - kako bismo u tome postali još bolji.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA

16 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Poslovanje poduzetnika u trgovini

Unatoč padu trgovina ipak ostvaruje najveće prihode

Prihod poduzetnika u trgovini smanjio se sa 256,5 milijardi u 2008. godini na lanjskih 208,6 milijardi. U zadnjih pet godina ukupni prihod po zaposleniku u trgovini veći je za sedam posto, dok je na razini cijele Hrvatske pet posto. Lani je, pak, ukupni prihod po zaposleniku u trgovini za 57 posto veći od prosjeka Hrvatske piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

otovo 35 posto ukupnih prihoda poduzetnika Hrvatske ostvaruje se u djelatnosti trgovine. Od ukupno 618,8 milijardi kuna prihoda ostvarenih lani kod poduzetnika, 212 milijardi kuna otpada na trgovinu, a od ukupnog broja od 104.470 poduzetnika, njih 28.245 ili 27

2008. do 2014. godine, može se zaključiti da ta djelatnost iz godine u godinu ostvaruje sve manje ukupne prihode. Tako su se oni sa 256,5 milijardi u 2008. godini smanjili na 208,6 milijardi u 2014. godini. No, unatoč tome, trgovina je i dalje područje djelatnosti s najvećim ukupnim prihodima.

Rast prihoda i ostalih pokazatelja

Tek su lani ulaganja krenula uzlazno, pa su tako investicije 2014. u odnosu na 2013. veće za 38 posto posto ubrajaju se u one čija je pretežita djelatnost trgovina. Ti poduzetnici, pokazuje analiza koju je za Privredni vjesnik izradio Bisnode, zapošljavali su 182.707 osoba. Poduzetnici u trgovini lani su ostvarili 2,3 milijarde kuna neto dobiti. Analizirana poduzeća su istodobno lani investirala ukupno 5,2 milijarde kuna te su ostvarila izvoz od 14,2 milijarde kuna. Udio poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina, smanjio se sa 30,3 posto koliko je iznosio u 2008. godini, na 25,1 posto prošle godine. Promatramo li ukupan prihod poduzetnika iz područja djelatnosti trgovine u razdoblju od

U zadnjih pet godina ukupni prihod po zaposleniku u trgovini veći je za sedam posto, dok je na razini cijele Hrvatske on iznosio pet posto. No važno je istaknuti kako je lani ukupni prihod po zaposleniku u trgovini za 57 posto veći od prosjeka Hrvatske. Velika poduzeća u trgovini imaju za 40 posto veću vrijednost tog pokazatelja od prosjeka velikih poduzeća. Srednje velika poduzeća u trgovini imala su, pak, 83 posto veći prihod po zaposleniku od prosjeka srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj, dok mala poduzeća u trgovini imaju za 65 posto veću vrijednost ovog pokazatelja od prosjeka malih poduzeća u državi. Prošle je godine neto dobit po zaposleniku u trgovini bila za 24 posto veća od prosjeka Hrvatske. No kada se pogleda po veličini, tada velika poduzeća iz područja trgovine ostvaruju 74 posto manju neto dobit po zaposleniku od prosjeka velikih poduzeća u državi, srednja, pak, ostvaruju neto dobit po zaposleniku za razliku od prosjeka regije gdje je po zaposleniku zabilježen neto gubitak, a mala poduzeća kad je u pitanju neto dobit po zaposleniku imaju za

28.245

poduzetnika iz područja trgovine posluje u Hrvatskoj

182.707 osoba zaposleno kod njih

212 mlrd kn lanjski prihod ostvaren u trgovini

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

Top trgovine u Hrvatskoj

Konzum čvrsto na prvom mjestu Konzum po prihodima ostvarenim u 2014. čvrsto drži vodeću poziciju u Hrvatskoj, drugi je Petrol, a treće su Plodine. Slijede ih Lidl, Kaufland, Crodux, Tisak, Orbico, Medica te Spar. Na ako radimo listu trgovina kojima je osnovno poslovanje maloprodaja robe široke potrošnje, odnosno kad isključimo naftne derivate ili farmaceutske proizvode te motorna vozila, dolazimo do zanimljivih podataka. I dalje je najveće prihode, više od 13 milijardi kuna uprihodio Konzum, iza njega su Plodine sa 3,4 milijarde kuna, slijedi Lidl sa 3,3 milijarde kuna, Kaufland s tri milijarde kuna, Spar sa 2,2 milijarde kuna, Tommy s malo više od dvije milijarde kuna, Mercator koji je lani uprihodio 1,9 milijardi kuna, zatim Metro Cash&Carry s nešto više od 1,7 milijardi kuna, Billa s gotovo 1,6 milijardi kuna, dok se na 10. mjestu nalazi Studenac sa 1,2 milijarde kuna.

2,3 mlrd kn prošlogodišnja neto dobit u djelatnosti trgovine

14,2mlrd kn lanjski izvoz trgovačkih poduzeća

284 posto veću vrijednost ovog pokazatelja od prosjeka malih poduzeća u Hrvatskoj. Od 2010. godine investicije po zaposleniku u trgovini manje su za tri posto, dok su lani bile manje za 31 posto od prosjeka Hrvatske. Pri tome valja imati na umu da su velika poduzeća imala 25 posto manje investicija od prosjeka velikih poduzeća, srednja 44 posto manje od prosjeka srednjih hrvatskih tvrtki, a mala poduzeća u trgovini 40 posto manju vrijednost investicija od prosjeka malih poduzeća Hrvatskoj. Prema broju zaposlenih područje trgovine je na drugom mjestu sa 179.126 djelatnika (21,6 posto), iza prerađivačke industrije koja je lani imala najviše zaposlenih, njih 223.597 (26,9 posto). Više od 33 posto zaposlenih bilo je u velikim poduzećima, 14,5 posto u srednjim,

a više od polovine svih zaposlenih radilo je u malim tvrtkama. Udio zaposlenih iz trgovine u realnom sektoru Republike Hrvatske je 21,5

Trgovačka poduzeća, u prosjeku, 77 posto imovine financiraju iz eksternih izvora posto. Iako je od 2010. prisutan trend konstantnog smanjivanja broja zaposlenih, zanimljivo

Kretanje ukupnih prihoda (u mil kn) u trgovini od 2010. do 2014. godine 224.000

222.568

220.217

220.000

217.092 216.000

212.000

5,2 mlrd kn

investicije u trgovinu u 2014.

211.983

211.661 208.000

2010.

Izvor: BIsnode

18 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

2011.

2012.

2013.

2014.

PRVIH 10 PO PRIHODIMA

PRVIH 10 PO NETO DOBITI 1. KONZUM

108.802.474

1. KONZUM

13.454.641.107

2. PETROL

5.151.065.843

2. LIDL HRVATSKA

97.768.731

3. PLODINE

3.416.052.501

3. DINOVA-DIONA

91.453.293

4. LIDL HRVATSKA

3.331.138.320

4. Agencija ALAN

79.681.773

5. KAUFLAND HRVATSKA

3.032.138.315

5. MAGMA

78.376.234

6. CRODUX DERIVATI DVA

2.882.483.573

6. dm-drogerie markt

69.528.865

7. TISAK

2.748.347.964

7. TOMMY

63.529.541

8. ORBICO

2.497.667.392

8. MEDIKA

61.468.475

9. MEDIKA

2.229.871.697

9. L’OREAL ADRIA

52.277.383

10. STUDENAC

48.087.333

10. SPAR Hrvatska

2.211.519.150

Izvor: BIsnode

je kako je prosječna plaća u trgovini rasla počevši od 2010. godine. Najniža prosječna plaća bila je u 2010. godini manja od 4200 kuna, nakon čega slijedi njen stalni rast. Srednja poduzeća u prosjeku imaju najveće prosječne neto plaće koje su za 13 posto veće od velikih te za čak 29 posto od malih poduzeća U zadnjih pet godina ukupni prihodi u trgovini povećani su za 322 milijuna kuna od čega je 44,3 posto realizirano u velikim poduzećima, 17,8 posto u srednjim i 37,8 posto u malim poduzećima. Udio ukupnih prihoda iz trgovine u realnom sektoru Hrvatske je 33,8 posto. Poduzeća iz sektora trgovine mogu biti zadovoljna i kad je riječ o neto dobiti jer je ona od 2010. godine povećana 27 puta. I

kad je riječ o neto dobiti trgovačkih tvrtki, također je prisutan dvogodišnji pozitivni trend. Udio neto dobiti iz trgovine u realnom sektoru države je 26,7 posto. Kad se radi o tekućoj likvidnosti, lani je, nakon trogodišnjeg pada, zabilježen njen pozitivni smjer.

Investicije i izvoz

Kad je riječ o investicijama u trgovini, vidljivo da je su one do 2013. godine bilježile pad. Tek su lani ulaganja u ovom sektoru krenula uzlazno, pa su tako investicije 2014. u odnosu na 2013. veće za 38 posto. Velika poduzeća realizirala su 61,6 svih investicija u sektoru trgovine. Važno je istaknuti kako udio investicija iz trgovine u realnom sektoru Hrvatske iznosi

Kretanje neto dobiti (u mil kn) u trgovini od 2010. do 2014. godine

Kretanje izvoza (u mil kn) u trgovini od 2010. do 2014. godine 2288

2500 2000 1500

981

14.157 12.481

13.000 12.000

11.052

11.000

-500

10.000

-505

-1000 -1500 -2000

15.000 14.000

1000 500

gotovo 15 posto. Unatoč teškim godinama i izvoz u trgovini je od 2010. do 2014. po zaposleniku bio veći za 56 posto. Trgovačka poduzeća, u prosjeku, 77 posto imovine financiraju iz eksternih izvora financiranja. Od 2013. prisutan je pozitivan smjer kretanja stupnja zaduženosti. Analiza sektora pokazuje kako su mala poduzeća najzaduženija. Naime, ona imaju 14 posto veći stupanj zaduženosti u odnosu na srednja, a u odnosu na velike tvrtke taj postotak iznosi 17 posto. U trgovini se primjećuje dvogodišnji pozitivan trend kad su u pitanju vezivanja potraživanja, s time da velika poduzeća u prosjeku najbrže naplaćuju svoja potraživanja i to za 37 posto brže od srednjih te za 53 posto brže od malih poduzeća.

Izvor: BIsnode

2011.

2012.

9666

9000

-1371 2010.

11.748

2013.

2014.

8000

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Izvor: BIsnode

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Josip Zaher o maloprodaji

Glavnu riječ vode izvo Potrošači su postali racionalniji i sve osjetljiviji na cijenu, a bitno se smanjuje vrijedn

evedesete godine u Hrvatskoj obilježene su procesom tranzicije kao i ulaskom stranih trgovačkih lanaca koji su na domaće tržište ušli kao globalni igrači. Domaći trgovci ove promjene nisu dočekali na samom početku najspremniji, ali s vremenom su pronašli načine svog uspješnijeg djelovanja na tržištu putem restrukturiranja, konsolidacije i udruživanja te poznavanjem prilika na domaćem tržištu, kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher te dodaje da danas izvorno hrvatski trgovci vode glavnu riječ na hrvatskom maloprodajnom tržištu, a svoju snagu nastalu konsolidiranjem pokazuju i širenjem u regiju i zemlje EU-a. Zaher ističe kako je početkom 2000. godine trgovina doživjela svoj vrhunac razvoja. U to vrijeme domaću trgovinu obilježile su investicije, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti te infrastruktur-

Promet u trgovini morat će rasti po većim stopama kako bi se dosegla razina ostvarena u 2008. Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije

ni razvoj moderne trgovačke mreže, kao i iznimno jaka i brojna konkurencija. “Promet u trgovini na malo od 2000. do

2008. godine bilježi kontinuirani trend realnoga rasta. Primjerice, 2002. godine u odnosu na 2001. promet je rastao po

U 15 godina zauzeli šest posto tržišta

Spar Hrvatska: želimo 10 Godišnje u Hrvatsku ulažu 30 do 40 milijuna eura. Tako su u zadnjih 10 godina ulož

vrtku Spar Hrvatska prije 15 godina osnovala je Spar Austria Grupa i najmlađa je tvrtka unutar Grupe. Važno je istaknuti kako je Spar Austria dio velike Spar Grupe samostalnih tvrtki koje posluju pod zajedničkim znakom jelke. Koncept poslovanja Spara brzo se širio, tako da danas samostalne Spar tvrtke posluju u 35 zemalja na četiri kontinenta, a njihov broj neprestano raste. Prvi Interspar prodajni centar otvoren je Zadru u lipnju 2005. godine, a 10 godina kasnije u Hrvatskoj je otvoreno ukupno 17 Interspar hipermarketa i 35

Spar supermarketa, koji ukupno zapošljavaju 2700 djelatnika. “Spar trenutno zauzima oko šest posto hrvatskog tržišta. Cilj nam je dalje se širiti i udvostručiti taj udio, odnosno imati 10 posto hrvatskog tržišta”, kaže predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl te dodaje kako su se, kad je u pitanju rast, više fokusirali na vlastiti razvoj, ali su spremni razmotriti svaku priliku koja im se pruža. Godišnje u Hrvatsku ulažu 30 do 40 milijuna eura. Tako su u zadnjih 10 godina uložili više od 350 milijuna eura odnosno 2,7 milijardi kuna. Od prvog dana na njihovim polica-

20 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

ma bili su zastupljeni gotovo svi hrvatski dobavljači. “Samo u prošloj godini plasirali smo proizvoda hrvatskih dobavljača na police Spar koncerna u vrijednosti 50 milijuna eura. Cedevita, Čokolino, Argeta, pršut i salame Pik Vrbovca, proizvodi Leda, Dukata, Vindije, samo su dio proizvoda koji su već sada na policama Spara izvan Hrvatske”, ističe Fenzel. Ulazak na Sparove police za male, lokalne proizvođače omogućili su, kaže, kroz suradnju na Spar Premium proizvodima. Takvi proizvođači često imaju izvrstan proizvod koji se radi u malim

orno hrvatski trgovci ost pojedinačne kupnje i mijenja se sama struktura potrošnje stopi od 21,5 posto. Uzlazni trend maloprodajnoga prometa odraz je zapravo kretanja osobne potrošnje koja znatno utječe na realni rast BDP-a u promatranom razdoblju. Utvrđen je visok stupanj korelacije kretanja BDP-a s kretanjima u prometu u trgovini na malo”, ističe Zaher. Gospodarska kretanja u Hrvatskoj u 2008. godini dovela su do određenih poremećaja uslijed globalnih kretanja, a to je dovelo do stabilizacije potrošnje i pada prometa u trgovini na malo. Takva kretanja nastavljena su i tijekom proteklih godina uz iznimku 2011. i 2014. kada se bilježe stope blagog oporavka u trgovini na malo.

Nedovoljni rast

“Trend oporavka prometa u trgovini na malo bilježi se tijekom prvih devet mjeseci 2015., pa na godišnjoj razini očekujemo rast od oko dva posto. Zanimljivo je spomenuti da je u Hrvatskoj promet u prošloj 2014. godini na godišnjoj razini

bio 12,4 posto manji u odnosu na 2008. Činjenica je da će promet u trgovini morati rasti po većim stopama kako bi se dosegla razina prometa ostvarena u 2008. godini”, kaže Zaher. Aktualna gospodarska kretanja dovela su do promjena ponašanja potrošača. Potrošači su postali racionalniji i sve osjetljiviji na cijenu, a bitno se smanjuje vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja se sama struktura potrošnje. Što se tiče razvoja formata trgovine u Hrvatskoj, slično kao i u Europi, broj malih trgovina smanjio se jačanjem i širenjem velikih trgovačkih lanaca. No ipak, dio njih je ostao na tržištu zahvaljujući svojim konkurentskim prednostima te regionalno dobroj zastupljenosti. “Mišljenja sam da je dobro da na tržištu postoje prodavaonice različitih formata jer je svaka od tih prodavaonica bitna da bi tržište bilo kvalitetno opskrbljeno proizvodima”, ističe Zaher. Opstanak malih trgovina zapravo osigurava opskrbu jedne zemlje jer često se

zaboravljaju prodavaonice na otocima, brdsko-planinskim područjima i njihova socijalna komponenta u opskrbi stanovništva, posebno onog starije dobi. Hrvatska je i turistička zemlja pa razvoj malih prodavaonica jest turistički adut, a bolja ponuda znači i veću potrošnju, napominje Zaher.

Klasika opstaje

Što se tiče e-trgovine, podaci Eurostata u 2014. godini pokazuju da internet trgovina u Hrvatskoj raste. Primjerice, 2012. godine 16 posto kupaca je kupovalo online, 2013. godine 19 posto, a 2014. godine 22 posto. “Online trgovina ima potencijala i ona može biti prilika na tržištu za sve hrvatske gospodarstvenike s područja trgovine. No, klasičnim prodavaonicama je zajamčena budućnost, istina, uz različite inovacije. Ali i dalje ćemo najveći dio svojih kupnji obavljati u klasičnim formatima prodavaonica”, zaključuje Zaher. (I.G.)

posto hrvatskog tržišta ili više od 350 milijuna eura odnosno 2,7 milijardi kuna serijama, u manufakturnim uvjetima, bez mogućnosti velikog marketinškog ulaganja ili reklamiranja, pojašnjava on te dodaje kako im tu mogu pomoći i putem svoje robne marke. “Dobar je primjer Mariolina s Krka, Pršut Voštane, Pisinium iz Pazina, Igomat iz Samobora, mljekara Biz iz okolice Požege, Viksi iz Vinkovaca, Euromilk iz Zeline. Zahvaljujući centralnom skladištu, mi smo u prilici širiti suradnju kod nabave svježeg voća i povrća na sve više OPGova. Nažalost, mnogi nemaju dostatne količine pa bi bilo poželjno da se i oni što više udružuju”, zaključuje Fenzel. (I.G.)

Samo u prošloj godini plasirali smo proizvoda hrvatskih dobavljača na police Spar koncerna u vrijednosti 50 milijuna eura. Helmut Anton Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 21

Projekt Healthy Meal Standard od ideje do praktične primjene

Zdrav obrok kao vrhunska delicija Cilj projekta je briga o ugroženim kategorijama stanovništva, podizanje kvalitete života te unapređenje standarda i kvalitete usluga u turizmu i ugostiteljstvu, a certifikat Healthy Meal Standard će dobivati hoteli i ugostiteljski objekti koji u svoju gastro ponudu uvedu i zdrave obroke piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

20standarda zasad ima Certifikat Healthy Meal Standard

44%

turističkih i ugostiteljskih objekata ima neki oblik zdravstvenog turizma

88%

ispitanika nema zdrave obroke u stalnoj ponudi

rojekt pod nazivom Healthy Meal Standard - certifikat za zdrave menije u hotelima, ugostiteljskim objektima, restoranima, školama i vrtićima koje će koristiti osobe s posebnim prehrambenim potrebama, početkom ove godine je nagrađen kao najbolji društveno odgovorni projekt. Od tada do danas napravljena je potrebna struktura koja prvi put u Hrvatskoj, na temeljima europskih načela i najboljih iskustava, promovira novi model dobrovoljne regulative unutarnjih odnosa u tom sustavu. Cilj tog projekta je briga o ugroženim kategorijama stanovništva, podizanje kvalitete života te unapređenje standarda i kvalitete usluga u turizmu i ugostiteljstvu, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na kojoj je predstavljen projekt Healthy Meal Standard. U taj su projekt uključene javne stručne i znanstvene institucije, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravlja i HGK.

22 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Govoreći o potrebi uvođenja tog standarda u hrvatske hotele, restorane i ostale ugostiteljske objekte, Diana Gluhak, kreatorica metodologije Healthy Meal Standard i predsjednica udruge Zdravi obrok Hrvatska, je istaknula kako je na temelju provedenog istraživanja u turističkim i ugostiteljskim objektima zaključeno da njih 44 posto ima neki oblik zdravstvenog turizma. Od ukupnog broja ispitanika, njih 85 posto je odgovorilo da svojim korisnicima može ponuditi takve obroke, ali samo na upit, no čak njih 88 posto je kazalo kako nema takve obroke u stalnoj ponudi. “Ljude s posebnim prehrambenim potrebama kao što se vegetarijanci, vegani, sportaši, dijabetičari i osobe s visokim krvnim tlakom ne smije se tretirati kao osobe drugog reda nego im treba ponuditi zdravi obrok, ali spravljen kao vrhunsko gastronomsko jelo”, rekla je Diana Gluhak. Zato je napravljen ovaj projekt čije će certifikate dobivati hoteli i ugostiteljski objekti koji u svoju gastro ponudu uvedu i zdrave obroke.

Državni proračun

Udruga Zdravi obrok Hrvatska Nedavno je osnovana udruga Zdravi obrok Hrvatska koja povezuje znanstvene i stručne institucije pri uvođenju zdrave hrane na jelovnike u hotelskim, ugostiteljskim i zdravstvenim objek- Diana Gluhak tima. Takav standard ne postoji još nigdje u svijetu, a Healthy Meal Standard uključuje jela za stanovništvo s posebnim prehrambenim potrebama. Taj standard ne zamjenjuje zakon nego se zapravo nadovezuje na već postojeće zakone.

HACCP sustav kao uvjet

Koja je metodologija tog standarda? Pojašnjavajući njene detalje, Diana Gluhak je napomenula kako se ona temelji na postojećim zakonskim regulativama. Taj se standard ne može uvesti u neki hotel ili restoran, ako oni već od ranije ne posluju po HACCP sustavu. Uvođenjem Healthy Meal Standarda objekt dobiva jednu tzv. zdravu zvjezdicu. Certifikat Healthy Meal Standard zasad ima 20 standarda, a neki od njih vezani su uz segment wellnessa, dok su drugi u segmentu lječilišta. To su, primjerice standardi za prehranu trudnica i dojilja, zatim osoba koje se bave nekom vrstom tjelesne aktivnosti, osobe koje su netolerantne na gluten, laktozu i histamin, oni koji imaju problem s tjelesnom težinom, šećernom bolesti, hipertenzijom, vegetarijanci i vegani. Za njih se spravljaju posebni obroci. Kako je istaknula Diana Gluhak, pre-

Uvođenjem Healthy Meal Standarda, objekt dobiva jednu tzv. zdravu zvjezdicu hranom za osobe s posebnim prehrambenim potrebama može se produljiti turistička sezona jer takvi gosti odsjedaju u našim hotelima. Jedan od prvih restorana u Zagrebu koji već neko vrijeme nudi takve obroke je restoran Puntijar. Njegov vlasnik Zlatko Puntijar kaže kako je vegetarijanstvo već nekoliko stoljeća prisutno u Hrvatskoj, o čemu svjedoče sačuvane kuharice s mnogim vegetarijanskim receptima. Osim toga, još 1936. u Zagrebu je postojao restoran Victoria u kojem se nudila hrana za vegetarijance.

Deficit se smanjuje Na razini proračuna konsolidirane središnje države nastavlja se rast prihoda i rashoda u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu viši rast prihoda od rashoda rezultira nižim proračunskim deficitom od prošlogodišnjih ostvarenja. Tako je u prvih 10 mjeseci proračun konsolidirane središnje države ostvario ukupne prihode u iznosu od 105,2 milijarde kuna, istodobno su ukupni rashodi iznosili 112,1 milijardu kuna, što je rezultiralo proračunskim manjkom od 6,9 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prihodi su povećani za šest posto, a rashodi za 4,4 posto, dok je deficit smanjen za 1,3 milijarde kuna. Iako je riječ o i dalje izrazito visokom deficitu, ohrabruje činjenica da se nastavlja s ostvarivanjem primarnog suficita (deficit umanjen za rashode za kamate). Rast proračunskih prihoda u prvih 10 mjeseci pod dominantnim je utjecajem rasta poreznih prihoda koji su na godišnjoj razini porasli za 7,1 posto, što je znatnim dijelom rezultat povećane potrošnje na temelju uspješne turističke sezone i povećanih prihoda zaposlenih pri rastu neto plaća. (B.O.)

Sjednica hrvatske vlade

Odgoda primjene novog kontnog plana Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku da se primjena novog kontnog plana iz Zakona o računovodstvu odgodi godinu dana, do početka 2017. Poduzetnici bi imali godinu dana za provedbu potrebnih priprema, kakva je, primjerice, promjena računalnih programa. Vlada je Hrvatskim autocestama dala suglasnost i odobrila državno jamstvo za kredit kod EBRD-a od 200 milijuna eura, na rok otplate od 15 godina. Naime, HAC-u u 2016. na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 109 milijuna eura kamata kredita čiji je povrat potrebno osigurati. EBRD je izrazio spremnost za financiranje restrukturiranja HAC-a u iznosu od 250 milijuna eura. “Dio od 50 milijuna eura ne preuzimamo sada nego to ostavljamo za sljedeću godinu ili za istu novu vladu - jer bi to bile nove obveze, a one se odnose na restrukturiranje HAC-ONC-a, to jest na javnu ponudu dionica”, kazao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Zajam će biti operativan tek u veljači sljedeće godine. Gradu Zagrebu je izdana suglasnost za zaduženje od 190 milijuna kuna kod Erste&Steiermärkische banke za financiranje ustanova kulture, objekata predškolskih ustanova, školskih, sportskih, zdravstvenih objekata i objekata socijalne skrbi te za gradnju nerazvrstanih cesta. (I.G.) 14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 23

aktualno Razvojna i ekonomska politika

Jeftini krediti i stabilni porezi uvjet su za brži rast BDP-a Iduća godina bit će možda zadnja u kojoj će hrvatske vlasti moći utjecati na gospodarska kretanja, smatra ekonomski analitičar Žarko Primorac, jer 2017. na naplatu dolazi oko 30 milijardi kuna vanjskog duga. Ne povuku li se do tada neki odlučni potezi, gospodarska situacija mogla bi postati neupravljiva, upozorio je on piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

P samo

13%

hrvatskih tvrtki izvozi

ovoljni dugoročni krediti za izvoznike, učinkovito pravosuđe i stabilni porezni sustav neki su od neophodnih uvjeta za ubrzanje rasta BDP-a u Hrvatskoj, složili su se sudionici prošlotjedne rasprave o hrvatskoj razvojnoj i ekonomskoj politici. Raspravu su organizirali Zaklada Konrad Adenauer i Zagrebačka inicijativa. Reindustrijalizacija je jedan od pravaca kojim bi trebalo ići, ocijenio je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. Od 200.000 četvornih metara novoizgrađenih poslovnih prostora gotovo sve se odnosi na nove urede, dok su zapostavljene tvorničke hale. Samo 13 posto hrvatskih tvrtki izvozi i pravo je pitanje kako natjerati većinu ostalih da se pokrenu

i pokušaju napraviti proizvod za inozemne kupce. No i oni koji izvoze nisu u povoljnoj situaciji, smatra šef Končara. Zbog ukupne situacije krediti u Hrvatskoj su nepovoljniji nego što ih dobiva konkurencija. A još više od kamate, izvoznike brine ročnost kredita – dobiti povoljni kredit na dugi rok gotovo je nemoguća misija, rekao je Bago. Učinkovito pravosuđe i brza privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu trebao bi biti prvi korak prema bržem razvoju, stav je Mladena Fogeca, predsjednika Uprave Siemensa. Prema njegovu mišljenju, državi ne trebaju tri tvornice pružnih vozila (Končar, Gredelj, Đuro Đaković) ili tvornica cipela kao što je Borovo. U vlasništvu države treba zadržati samo neka

različito o istom

Tečaj kune (više) nije problem Ekonomist Žarko Primorac kaže da je izvoznicima bitan problem i fiksni tečaj kune u odnosu na euro, osobito dok im istodobno stalno rastu ulazni troškovi. Davor Štern, nekadašnji ministar gospodarstva, kaže da je taj problem primijećen još 1996., ali je politička odluka bila da se ostvari stabilnost valute. Tomislav Ćorić smatra da tečaj više nije problem, odnosno da hrvatsko gospodarstvo ne bi imalo osobitih koristi od promjenjivog tečaja jer mu trebaju popravci u mnogim drugim segmentima. Mladen Fogec istaknuo je kako Siemens i Končar imaju zajedničko poduzeće već više od 20 godina. Riječ je o tvrtki Končar Energetski transformatori koja 97 posto svojih proizvoda izvozi diljem svijeta. “U toj tvrtki se, vjerujte, najmanje priča o tečaju. Razgovaramo o tome kako razviti što bolji proizvod jer je to najvažnije. S dobrim proizvodom naći ćete kupce i stalno rasti, a stabilni tečaj vam neće biti smetnja”, naglasio je Fogec.

24 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Žarko Primorac

Davor Štern

Tomislav Ćorić

Mladen Fogec

javna poduzeća, a sve ostalo prepustiti tržištu. Važan problem je i ravnomjerna primjena zakona te stabilnost poreznog sustava. Iako pro-

reindustrijalizacija je jedan od pravaca kojim bi trebalo ići, ocijenio je Darinko Bago pisi trebaju vrijediti jednako u cijeloj zemlji, vidljivo je da se građevinske dozvole i ostale isprave potrebne ulagačima mnogo brže izdaju u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima države. Fogec primjećuje da središnja vlada ne uspijeva nametnuti jednak postupak onim lokalnim jedinicama u kojima postoje administrativne barijere za veće poslovne pothvate.

Možda i novi pad rejtinga

Problemi hrvatskog tržišta nastajali su u dugom razdoblju pa stoga ni rješenja ne mogu stići preko noći, ocijenio je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Brza rješenja ne može iz rukava izvući ni ministar financija. Ne postoje takvi pojedinačni čudotvorni potezi, već je potrebno provesti niz usklađenih mjera za jačanje konkurentnosti gospodarstva i poticanje izvoznih poduzeća. Ćorić je upozorio i na opasnost od novog pada kreditnog rejtinga koji će se procjenjivati početkom iduće godine, a u Hrvatskoj još nije stvorena nova vlada pa se ne zna kako će biti postavlje-

ni okviri za razvoj gospodarstva. Iduća godina bit će možda zadnja u kojoj će hrvatske vlasti moći utjecati na gospodarska kretanja, smatra ekonomski analitičar Žarko Primorac. U 2016. godini još će se nekako skrpati proračun i pokriti deficit. Raste ekonomija u Europskoj uniji pa će povući sa sobom i neka izvozna poduzeća iz Hrvatske. Ali 2017. godine na naplatu dolazi oko 30 milijardi kuna vanjskog duga i to će biti veliki izazov. Ne povuku li se do tada neki odlučni potezi, gospodarska situacija mogla bi postati neupravljiva, upozorio je Primorac.

Agencija za javni dug

Visina javnog duga zahtijeva posebni pristup, istaknuo je Zoran Jašić, bivši ministar financija u hrvatskoj vladi i bivši veleposlanik. Smatra da bi trebalo osnovati posebnu agenciju za upravljanje javnim dugom. Na njezinu čelu trebao bi biti hrvatski premijer, a uz njega i guverner Hrvatske narodne banke i ministar financija. Svaka zemlja mora pronaći svoj model za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, poručio je Carlos Pinerua, predstavnik Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju. Međunarodne institucije ne mogu dati gotova rješenja, no zato stalno potiču nacionalne vlade da što prije krenu u rješavanje gorućih pitanja. Vrijeme je bitan element, istaknuo je Pinerua, a kašnjenje u donošenju odluka može ekonomske izazove učiniti složenijim. U Hrvatskoj nije lako konkurentno poslovati jer tvrtke opterećuju brojni nepotrebni troškovi. Punionica Coca-Cole mora u Zagrebu plaćati najskuplju vodu u regiji jer je u tu cijenu uračunata neefikasnost javne uprave i nerealne cijene komunalnih usluga, zaključio je Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Punionica CocaCole mora u Zagrebu plaćati najskuplju vodu u regiji jer je u tu cijenu uračunata neefikasnost javne uprave i nerealne cijene komunalnih usluga. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 25

Aktualno Slovačko-hrvatski gospodarski forum

Slovačko tržište prepo hrvatske proizvode

Uz izvoz namještaja koji prednjači u strukturi izvoza, moguću suradnju Hrvatske i Slovačke vidimo u područjima energetike, infrastrukture, automobilske industrije, strojogradnje, proizvodnje tramvaja, cestogradnje, kemijske industrije, turizma, zaštite okoliša, elektroindustrije, prometa te slobodnih zona, kazao je Luka Burilović

P 438,5 mil € robna razmjena Hrvatske i Slovačke u 2014.

290,5 mil € robna razmjena dviju država u prvih 7 mjeseci 2015.

ovećanje robne razmjene Hrvatske i Slovačke za više od 100 posto u zadnje četiri godine pokazuje da slovačko tržište i te kako prepoznaje hrvatske proizvode i da je potrebno intenzivirati suradnju za još uspješniji plasman hrvatskih roba na to tržište, poručio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, sa Slovačko-hrvatskoga gospodarskog foruma održanog prošlog tjedna u Bratislavi. Predsjednik HGK predvodio je hrvatsko gospodarsko izaslanstvo sastavljeno od dvadesetak tvrtki, u okviru službenog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović Slovačkoj. Predsjednik HGK naglasio je da Hrvatskoj uzor može biti zemlja veličine slične našoj koja, pak, ima 57 posto veći BDP od Hrvatske. Naime, slovački BDP po stanovniku skočio

26 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

je pristupanjem EU za velikih 142 posto. “Uz izvoz namještaja koji prednjači u strukturi izvoza, moguću suradnju Hrvatske i Slovačke vidimo u područjima energetike, infrastrukture, automobilske industrije, strojogradnje,

Ovaj forum dobra je prilika da se poslovne mogućnosti konkretiziraju, rekla je Kolinda Grabar Kitarović

epoznaje proizvodnje tramvaja, cestogradnje, kemijske industrije, turizma, zaštite okoliša, elektroindustrije, prometa te

Dvije male zemlje poput naših mogu učiniti puno na tržištu od 500 milijuna Europljana, smatra Andrej Kiska slobodnih zona”, rekao je predsjednik HGK te dodao da od Slovaka želimo prikupiti i iskustva procesa reindustrijali-

zacije i dualnog obrazovanja, projekta koji Komora pokreće u Hrvatskoj kako bi povezala tržište rada s obrazovnim sustavom. Na forumu je sudjelovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknuvši kako se jačanje gospodarske suradnje uklapa u okvir V4+, odnosno skupine zemalja koja unutar Europske unije surađuje od Jadrana preko Baltika do Crnog mora. “Ta suradnja protkana je zajedničkim interesima među kojima su promocija trgovine, investicija, infrastrukturnih i energetskih projekata koji otvaraju perspektive našim zemljama. Ovaj poslovni forum dobra je prilika da se poslovne mogućnosti konkretiziraju”, rekla je Predsjednica. Slovački predsjednik Andrej Kiska pozvao je na suradnju dviju zemalja na području inovacija, investicija i trgovinskih odnosa. “Dvije male zemlje poput naših mogu učiniti puno na tržištu od 500 milijuna Europljana”, dodao je Kiska.

Jedan je od glavnih ciljeva posjeta je pronalaženje novih mogućnosti ulaganja u dvjema zemljama jer je primijećen pojačan interes slovačkih i hrvatskih gospodarstvenika, posebice otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije. Slovačke tvrtke su u Hrvatsku investirale šest puta više nego hrvatske u Slovačku. HGK je upravo stoga poveo hrvatske gospodarstvenike u Slovačku kako bi potaknuo hrvatske investicije u ovo povoljno poslovno okruženje. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Slovačke u 2014. godini iznosila je 438,5 milijuna eura. Izvoz je povećan za 18,05 posto u odnosu na 2013., dok je uvoz povećan za 15,23 posto. U prvih sedam mjeseci 2014. robna razmjena Republike Hrvatske i Slovačke iznosila je ukupno 250,8 milijuna eura, dok za isto razdoblje 2015. iznosi 290,5 milijuna eura. Ukupno se izvoz povećao za 18,2 posto, a uvoz za 14,5 posto. (I. V.)

Bilateralni susreti vodećih ljudi Slovačke i Hrvatske

Gospodarski odnosi prioritet I u bilateralnim susretima vodećih ljudi Slovačke i Hrvatske razgovaralo se o velikim mogućnostima gospodarske suradnje. Hrvatska predsjednica i slovački predsjednik složili su se kako su gospodarski odnosi prioritetni za obje strane budući da Hrvatska i Slovačka ostvaruju dobru gospodarsku suradnju, a otvaraju se i nove perspektive razvoja. Stoga se razgovaralo o turizmu, odnosno slovačkim turistima koji predstavljaju snažnu vezu dviju zemalja budući da im je Hrvatska prioritetno turističko odredište. Osim turizma, značajan gospodarski potencijal ima i inicijativa Jadran-Baltik-Crno more posebno u ostvarivanju europske energetske sigurnosti i provedbe drugih projekata Europske unije, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Dodala je kako Hrvatska podržava razvoj interkonekcija i diverzifikaciju transportnih pravaca svih energetskih komponenti unutar Europske unije. Govoreći o migrantskoj krizi, Predsjednica je istaknula kako je potreban globalan i zajednički europski pristup, a važno je naći rješenje temeljeno na solidarnosti i istinskom povjerenju među susjedima.

Ta suradnja protkana je zajedničkim interesima među kojima su promocija trgovine, investicija, infrastrukturnih i energetskih projekata koji otvaraju perspektive našim zemljama. Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Novosti u radu Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Podnošenje prijava odsad i online Postupak pred Sudom za stranke je besplatan, a prijava se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja prijavitelja za učinjenu povredu i počinitelja, najkasnije u roku od godinu dana od dana povrede

usmjerenog na rušenje ugleda drugih gospodarstvenika, kršenja načela svjesnosti i poštenja, svjesnog postupanja kojim se drugima može prouzročiti šteta, postupanja bez pažnje svojstvene dobrom gospodarstveniku, prekoračenja dopuštene samopomoći u svrhu pribavljanja ili zaštite svoga prava, uskrate suradnje koja je neophodna u svrhu potpunog i urednog ispunjenja obveza i povreda odredbi strukovnih kodeksa te drugih povreda pravila morala.

ud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u želji da svojim strankama omogući brže i jeftinije pokretanje postupka, unaprijedio je vlastiti rad omogućivši podnošenje prijava putem elektroničkog obrasca. Naime, dosad se postupak mogao pokrenuti samo pismenom prijavom koju je Sudu trebalo dostaviti osobno ili poslati poštom. Postupak pred Sudom za stranke je besplatan, a prijava se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja prijavitelja za učinjenu povredu i počinitelja, najkasnije u roku

Protiv članice HGK postupak pred Sudom mogu pokrenuti domaće i strane fizičke te pravne osobe od godinu dana od dana povrede. Protiv članice HGK postupak pred Sudom mogu pokrenuti domaće i strane fizičke te pravne osobe, neovisno o vrijednosti predmeta spora i njegovoj složenosti.

Povrede pravila morala

Sud časti pri HGK-u je samostalno i neovisno tijelo koje temeljem Zakona o HGKu odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju

gospodarske djelatnosti, prometu roba i usluga, bilo da te povrede članice učine u međusobnom poslovanju, bilo prema trećima. Na temelju Zakona o zaštiti potrošača Sud rješava trgovačke i potrošačke sporove, a osnovan je i djeluje s ciljem zaštite članica i potrošača učinkovitim i pravičnim načinom rješavanja sporova; promicanja i jačanja savjesnosti i poštenja te pravila morala; razvijanja i utvrđivanja dobrih poslovnih običaja; edukacije i etičkog razvitka članica HGK te unapređivanja hrvatskoga gospodarstva u cjelini. Svojim djelovanjem Sud časti odlučuje o sporovima nastalim zbog prodaje proizvoda ili pružanja usluge loše kvalitete, potpunog ili djelomičnog neispunjenja ugovora, namjernog zaključivanja nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga, nepoštene poslovne prakse, uskrate zakonom priznatog prava na jednostrani raskid ugovora, zavaravajućeg oglašavanja na štetu potrošača ili konkurenta, postupanja ili propusta

28 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Uvjerenja bez pristojbe

Sud vodi i Rregistar pravomoćno izrečenih mjera na temelju kojeg izdaje uvjerenje o neizricanju mjere, kao dokaz dobrog ugleda članice. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba. U dosadašnjoj praksi takva su uvjerenja najčešće izdavana u svrhu sudjelovanja članica na javnim natječajima, izdavanja ili produženja licence za obavljanje javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu, obavljanja taksi službe i upisa stranih tvrtki u Registar uvoznika. Zadaća je Suda spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno i drugo ponašanje gospodarskih subjekata koje je protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava i drugim pravilima koja vrijede u njihovu poslovanju. Time se nastoji pozitivno utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje. Obrazac je objavljen na internetskoj stranici Suda časti: http://bit.ly/1HmKLtY.

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Virovitica

Uručene Zlatne kune Zlatnu kunu u kategoriji malih trgovačkih društava dobile su tvrtke Dam iz Lozana i Herbarium iz Pitomače, a u kategoriji srednjih trgovačkih društava virovitički Hrvatski duhani

HGK-Županijskoj komori Virovitica prošlog je tjedna održana sjednica Gospodarskog vijeća, na kojoj je predstavljena publikacija Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2014. godini i na kojoj su dodijeljena priznanja, plakete Zlatna kuna, najuspješnijim tvrtkama na području Virovitičko-podravske županije u prošloj godini. Zlatnu kunu u kategoriji malih trgovačkih društava dobile su tvrtke Dam iz Lozana i Herbarium iz Pitomače, a u kategoriji srednjih trgovačkih društava virovitički Hrvatski duhani. Dam je obiteljska tvrtka koja proizvodi i prerađuje ljekovito bilje, ponajviše kamilicu. Lani su investirali 1,494 milijuna kuna, dok im je izvoz premašio 1,365 milijuna dolara. Primajući Zlatnu kunu, Marijan Mareković, direktor i vlasnik Dama, rekao je kako ih dobiveno priznanje obvezuje da i dalje ostvaruju dobre poslovne rezultate te kako trenutačno investiraju u proširenje preradbenih kapaciteta, čime će povećati i broj zaposlenih. Herbarium je obiteljska tvrtka u sklopu Spider Grupe, a bavi se proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja i proizvodnjom čajeva. Protekle su godine ostvarili

investicije od 120.000 kuna. Izvezli su robe u vrijednosti 232.492 dolara, a uvezli u iznosu od 323.630 dolara. “Ove smo godine investirali 10 milijuna kuna u izgradnju proizvodnih i skladišnih hala te u novu liniju za proizvodnju čajeva, čime smo svrstani među najveće europske i svjetske proizvođače čajeva”, rekao je Denis Nemčević, direktor Herbariuma, zahvaljujući na ovom priznanju.

Inspiracija drugima

Virovitički Hrvatski duhani bave se proizvodnjom fermentiranog duhana. Lanjske su im investicije iznosile 1,578 milijuna kuna, izvezli su robe u vrijednosti 15,865 milijuna dolara, a uvezli za 738.831 dolar. Direktor tvrtke Zlatko Pleša je kazao kako je dodijeljena nagrada potvrda zalaganja svih zaposlenika te da će tvrtka i ovu godinu završiti s dobiti. Ivan Slamić, predsjednik HGK-ŽK Virovitica, čestitajući dobitnicima kazao je kako su oni inspiracija drugima, ali i poticaj državi da regulira sva važna pitanja koja potiču gospodarstvenici kako bi poslovni rezultati bili što optimalniji. U ovim složenim gospodarskim vremenima teško je biti dobar i najbolji, a HGK je partner gospodarstvu i kroz rad strukovnih udruženja HGK i izradu

strategije po djelatnostima uokvirit će se strategija za razinu cijele Republike Hrvatske, rekao je Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, čestitajući dobitnicima. HGK provodi racionalizaciju i time

U ovim složenim gospodarskim vremenima teško je biti dobar i najbolji, a HGK je partner gospodarstvu, rekao je Ivan Škorić maksimalno moguće uštede u svom poslovanju, kao i reformu svog sustava u cjelini zadržavajući obujam postojećih i uvodeći nove usluge za članstvo, a na korist hrvatskog gospodarstva u cijelosti, dodao je on.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO SVEČANA SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HGK-Županijske

Najuspješnije tvr Same Deutz-Fa Žetelice, Bovis i Z

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije čini 1,52 posto gospodars prema broju poduzetnika, po broju zaposlenih 1,95 posto, po ukupnom priho Ti nas trendovi prate još od rata i nikako ne uspijevamo napraviti veći iskorak gospodarstvu, istaknula je V

V 13 mil kn

lanjska dobit tvrtke Same Deutz-Fahr Žetelice

15 mil kn

dobiti ostvarila tvrtka Bovis u 2014.

2 mil kn

prošlogodišnja dobit tvrtke Zuki

eć tradicionalno, krajem svake kalendarske godine, održava se svečana sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Vukovar na kojoj se sumiraju rezultati, ali i proglašavaju najuspješnije tvrtke s područja Vukovarsko-srijemske županije u prethodnoj godini. “Svijet je 2014. godinu zaključio sa 3,4 posto rasta BDP-a, EU sa 1,3 posto s time da su od 28 članica EU-a jedino Hrvatska i Italija imale pad od 0,4 posto. Ove smo godine krenuli u pozitivnom smjeru što je dobar znak. A kada je riječ o gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije, najkraće rečeno, ono čini 1,52 posto gospodarstva Hrvatske prema broju poduzetnika. Po broju zaposlenih činimo 1,95 posto, po ukupnom prihodu smo na dva posto gospodarstva Hrvatske. To su neki trendovi koji nas prate još od rata naovamo i nikako ne uspijevamo napraviti veći iskorak ka snažnijem gospodarstvu. Prosječna plaća u Županiji je 3690 kuna, što je 25 posto manje od prosječne hrvatske plaće, a čak 35 posto manje od prosječne plaće u Zagrebu”, istaknula je Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar, upozorivši da na području Vukovarsko-srijemske županije živi sve manje stanovnika. Naime, između zadnja dva popisa stanovništva - onoga iz 2001. i 2011. godine - na prostorima najistočnije hrvatske županije broj stanovnika se smanjio za 25.000 osoba.

Dobitnici Zlatne kune

Plaketom Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava nagrađena je tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice koja je 2014. imala 320 zaposlenih i ostvarila ukupan prihod od 416 milijuna kuna te dobit od 13 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana 2006. godine u Županji i

30 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

piše Svetozar Sarkanjac

Priznanja jubilarcima Priznanja su dobile i tvrtke koje slave značajnije obljetnice (20 i više godina). Tako je za 60 godina kontinuiranog rada priznanje dobio vukovarski Komunalac, a za 40 godina županjska Sladorana. Dobitnici priznanja za 20 godina kontinuiranog rada su: Tomo, Ilok; Vigus, Vinkovci; Boso, Vinkovci; Žrvanj, Ivankovo; Victus, Vinkovci; Euclid, Vinkovci; Španex, Vinkovci; Maganić, Vukovar; Komunalno trgovačko društvo Gunja, Gunja; Dermatex, Vinkovci; Larix, Stari Mikanovci; Bendix, Vinkovci; Sokol, Vinkovci; Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući - Nevenka Šarac, Vinkovci; Stanić, Vinkovci; Concept, Vinkovci; Jakša, Županja; Wetgold, Nuštar; Zlata, Lipovac; Grumano commerce, Vinkovci; Novosti, Vinkovci; Drenovci, Drenovci; Hrvatski radio Vukovar, Vukovar; Hrvatski radio Županja, Županja; Gibanj, Vinkovci i Legenda, Vinkovci.

panijske komore Vukovar

rtke Fahr Zuki

stva Hrvatske odu dva posto. k ka snažnijem Vinka Ivanković

c sarkanjac@privredni.hr

bavi se proizvodnjom strojeva za poljoprivredu i šumarstvo, točnije kombajna. Izvozi više od 95 posto ukupne proizvodnje, a proizvodi koji su se najviše izvozili su strojevi i uređaji

Prosječna plaća u Županiji je 3690 kuna, što je 25 posto manje od prosječne hrvatske plaće za berbu, žetvu i vršidbu poljoprivrednih proizvoda uključujući preše za baliranje slame i stočne hrane. Tvrtka posluje u sastavu Grupe Same Deutz-Fahr, najvećeg proizvođača traktora, žetvenih i specijaliziranih kombajna, dizel motora i poljoprivrednih strojeva u svijetu. “U prošloj godini proizveli smo oko 400 kombajna, a kako govorimo o tajni svoga uspjeha, moram istaknuti da je tajna samo u mnogo rada i mnogo investicija u proizvodnju i proizvode. Bitno je istaknuti da smo u 2014. godini lansirali dva nova kombajna. Kriza je utjecala i na nas, međutim prilagođavali smo se na razne načine kako bismo mogli opstati na tržištu, a naša tržišta su Francuska i Njemačka. Ulaganje u razvoj je ključ uspjeha. U 2015. godini smo povećali proizvodnju za 15 kombajna”, rekao je Damir Kobaš, generalni direktor tvrtke SDF Žetelice. U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatnu kunu dobila je tvrtka Bovis iz Ivankova. Osnovana je 2003. godine i bavi se mje-

šovitom proizvodnjom, odnosno stočarskom proizvodnjom, stakleničkom proizvodnjom povrća, te proizvodnjom energije iz bioplinskog postrojenja. Tvrtka ima 65 zaposlenih, a u 2014. godini ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 79 milijuna kuna i dobit od 15 milijuna kuna. U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatna kuna pripala je tvrtki Zuki iz Vinkovaca. Osnovana je 1992., ima 32 zaposlenih i bavi se gradnjom cesta i autocesta. U 2014. godini je ostvarila prihod od 32 milijuna kuna i dobit od dva milijuna kuna. “Na tržištu se može opstati jedino s puno rada i razmišljanja, a ovom prigodom želio bih zahvaliti svojoj obitelji na podršci”, istaknuo je Ivica Zulumović, direktor tvrtke Zuki.

Ključni su planovi, programi i projekti

Nagrađenima su čestitali Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, dožupan vukovarsko-srijemski Željko Cirba i Vinka Ivanković. “Čestitke se u ovim dijelovima Hrvatske zaslužuju posebno zbog uvjeta i okolnosti u kojima radite. Teško se oteti dojmu da radite puno više uz puno manje mogućnosti u odnosu na gospodarstvenike u drugim dijelovima Hrvatske”, naglasio je Zaher. “Unatoč teškoj krizi imamo dobre i kvalitetne gospodarstvenike. Skidam kapu onima koji su održali svoje gospodarstvo i zadržali djelatnike, a posebice onima koji zapošljavaju nove ljude. Uz dobre planove, programe i projekte može se puno napraviti”, rekao je Cirba, dodavši kako se radi na županijskoj razvojnoj strategiji koja će pomoći gospodarstvenicima, ali i svima ostalima u povlačenju sredstava iz EU-a.

Teško se oteti dojmu da radite puno više uz puno manje mogućnosti u odnosu na gospodarstvenike u drugim dijelovima Hrvatske. Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Okrugli stol o zastupanju u osiguranju

Visoki standardi osiguravaju napredak Ako želimo napredovati, moramo pružati kvalitetnije usluge i zadovoljiti kriterije koji nam se stavljaju kroz zakone, ocijenio je Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja zastupnika u osiguranju pri HGK-u

M Misija HGK u zadnje je vrijeme vezana uz što agilniji pristup članicama i udruženjima, rekao je Zvonimir Savić

isija Hrvatske gospodarske komore u zadnje je vrijeme vezana uz što agilniji pristup članicama i udruženjima koja djeluju u Komori, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor njenog Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, na početku prošlotjednog Okruglog stola o zastupanju u osiguranju – aktualnostima i smjernicama za razvoj zastupnika u osiguranju. “Aktivnost ovisi o samim udruženjima te njihovim zahtjevima i aktivnostima. Udruženje zastupnika u osiguranju je u proteklih godinu i pol aktivno surađivalo pa je jedan od tih rezultata ovaj okrugli stol na kojem se raspravljalo o aktualnom stanju u ovoj branši”, dodao je Savić. Osvrnuvši se na stanje na tržištu te položaj osiguravatelja i poslovanje zastupnika u osiguranju Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja zastupnika u osiguranju pri HGK-

u, smatra kako je nužno težiti visokim standardima. “Ako želimo napredovati, moramo pružati kvalitetnije usluge i zadovoljiti kriterije koji nam se stavljaju kroz zakone”, ocijenio je Rebernišak. Na skupu se govorilo i o pravnom okviru djelatnosti zastupanja u osiguranju, uspoređeni su trendovi u Europskoj uniji i Hrvatskoj, a prezentirane su i nove smjernice kao i najvažnije novosti u Direktivi o distribuciji osiguranja, Solventnost II, njenom utjecaju na proizvode osiguranja i društva za zastupanje u osiguranju, te o obvezama izvještavanja Hanfe. Bilo je riječi i o primjeni Zakona o osiguranju, prodajnim kanalima i ulozi zastupnika u osiguranju, suradnji s društvima za osiguranje i novim tehnološkim dostignućima u službi veće efikasnosti zastupnika, a najavljene su i nove edukacije za zastupnike u osiguranju koje organizira HGK. (K.S.)

EU ZA MLADE

Za samozapošljavanje pola milijarde eura

Zagrebu je održana konferencija EU za mlade kojoj je bio cilj informirati o mogućnostima financiranja iz EU fondova. Konferenciju već drugu godinu zaredom organiziraju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. “Za samozapošljavanje iz fondova EU-a na raspolaganju nam je pola milijardi eura do 2020. godine. To je veliki novac koji treba pametno usmjeriti prema onom dijelu koji će nam dati najbolje rezultate. Cilj je financirati one programe

koji će omogućiti da za uložena sredstva iz Europske unije i naša sredstva dobijemo najbolje i optimalne rezultate”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić te dodao kako se u Hrvatskoj bilježi konstantan pad broja nezaposlenih mladih u dobi između 15 i 24 godine. Mrsić se posebno osvrnuo na mjeru uvođenja jednogodišnjeg stručnog usavršavanja s plaćenom naknadom od 1600 kuna koja je povećana na 2400 kuna, a koja je polučila najbolje rezultate jer je više od 60 posto mladih nakon takvog usavršavanja našlo zaposlenje.

32 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Voditelj Predstavništva EK Branko Baričević istaknuo je da su organizatori prepoznali stalnu potrebu da se studente, mlade nezaposlene osobe i mlade poduzetnike informira o mogućnostima za obrazovanje, volontiranje i zapošljavanje iz fondova EU-a koji im stoje na raspolaganju. (I.G.)

Indeks Doing Business

Veće ulaganje, a porezna stopa ostaje ista Ukidanje jedne obveze i olakšanje poslovanja jednima može značiti gubitak posla za druge. Nije lako pronaći ravnotežu tih interesa, ispričao je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za konkurentnost

a jednom od sastanaka Povjerenstva za poticanje ulaganja razmatrana je ideja o ukidanju obvezne objave o osnivanju poduzeća. Objava u Narodnim novinama vlasnika novog poduzeća stajala je nekoliko stotina kuna. Članovi Povjerenstva brzo su se složili da to nije potrebno. A zatim su došli predstavnici Narodnih novina: “Nama je to prihod od desetak milijuna kuna, kako ćemo ispuniti naše poslovne planove...” “Tako vam je to. Ukidanje jedne obveze i olakšanje poslovanja jednima može značiti gubitak posla za druge. Nije lako pronaći ravnotežu tih interesa”, ispričao je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za konkurentnost (AIK), opisujući pokušaje da se poduzetnicima pojednostavi poslovanje. Jedno od mjerila lakoće poslovanja je i indeks Doing Business koji izrađuje Svjetska banka. O tom se vrednovanju razgovaralo prošli tjedan na konferenciji koju su organizirali Svjetska banka, AIK i Nacionalno vijeće za konkurentnost. Hrvatska je po kriterijima DB-a znatno napredovala. Od 2012. godine popela se sa 80. na 40. mjesto svjetske rang ljestvice. Novinić ističe kako su kočnice u poslovanju ispravljene upravo prema primjedbama ispitanika Doing Businessa. Od 300 predloženih izmjena, u tri godine je u propise pretočeno njih stotinjak.

Olakšavanje poslovanja

Izdavanje dozvola u nekoliko dana postaje rutina u sjevernom dijelu Hrvatske, troškovi otvaranja i zatvaranja tvrtki smanjuju se, a naplata potraživanja preko ovrha postala je jednostavnija. “Još uvijek nas u ministarstvima znaju pitati: a zašto vi pogodujete ulagačima? Pa oni će zaraditi novac...”, opisuje Novinić. Poduzetnici se žale na česte promjene poreznih stopa. A ne znaju, dodao je Novinić, da po Za-

konu o poticanju ulaganja mogu sklopiti ugovor s državom u kojem im 10 godina ne smije biti promijenjena porezna stopa. Bitno je samo da im ulaganje vrijedi više od 15 milijuna eura. “U popravljanju uvjeta za poslovanje Hrvatska ide u dobrom smjeru”, ocijenila je Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. Prema njezinim riječima, metodologija Doing Businessa kreirana je prvenstveno za olakšavanje poslovanja malih i srednjih poduzeća. Pri ocjenjivanju uključeno je 115 izvora iz javnog i privatnog sektora, pregledavaju se zakoni, propisi, pravilnici... Među novim kriterijima je ispunjavanje ugovora u što su uključeni rokovi plaćanja i ovrhe. Zatim, dostupnost električne energije i jednostavnost plaćanja carine. I u Svjetskoj banci ističu važnost dobre informiranosti o propisima. Dogodi se da im neki ulagač tvrdi da ne može ostvariti pravo zbog nekog zakonskog članka, a taj je zakon, kaže ekonomistica, već davno promijenjen upravo u korist ulagača. (I.V.)

40. mjesto

svjetske rang ljestvice zauzima Hrvatska

300 izmjena Hrvatskoj predložili ispitanici DB-a

od čega je oko

100

pretočeno u propise u 3 godine

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 33

PAMETNA HRVATSKA STEMI

Robot za zabavu i učenje Edukativnim robotom mladi znanstvenici i entuzijasti žele pomoći svima koji žele steći znanja u području tehnologija, inženjeringa i matematike. Robot je heksapod, podsjeća na pauka, no daleko je od robotolikih životinja koje se proizvode za potrebe američke vojske, a posebice je daleko od milijuna dolara koliko pojedini primjerak takvog robota košta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U oko

200USD

cijena primjerka STEMI robota

6 osnivača i 10 pridruženih članova tvore STEMI tim

16.000USD tražili crowdfunding kampanjom

32.500 USD dobili od 256 pojedinaca

druga za primjenu tehnologija u obrazovanju Bura znanja početkom ove godine je, za vrijeme inkubacije u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, dovršila robota STEMI. STEMI je osmišljen kako bi pomogao svima koji žele steći znanja vezana za različite znanstvene discipline u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike, na što upućuje i engleska kratica po kojoj je dobio ime (Science, Technology, Engineering, Matematics - STEM). To bi se moglo ostvariti kroz razvoj online platforme za projektno učenje. Kako kažu u Buri znanja, STEMI će pružati mogućnost učenja STEM područja kroz projekte koji će se sastojati od paketa fizičkih komponenti, a te pakete će pojedinci i grupe sastavljati kroz praćenje digitalnih multimedijskih sadržaja. Robot je heksapod, što znači da ima šest nogu. U kretanju podsjeća na pauka i daleko je od zastrašujućih robotolikih životinja koje proizvode razne agencije za potrebe američke vojske, a posebice je daleko od milijuna dolara koliko pojedini primjerak takvog robota košta. Ovaj robot će svakoga tko ga želi posjedovati koštati nešto više od dvjestotinjak američkih dolara odnosno, protuvrijednosti tog iznosa u kunama. No morat će ga - no to je barem lako - sam sastaviti kako bi njime upravljao preko vlastitog pametnog telefona. Ali, kako kažu u projektnom timu STEMI, njegova primjena u obrazovnim institucijama mogla bi promijeniti način na koji mladi uče.

Što više domaćih komponenti

Iako su ga autori namijenili djeci starijoj od 13 godina, STEMI će vjerojatno biti dovoljno atraktivan i za odrasle jer robot je prilično svestran. Kretati se, također, može na tri različita načina, spustiti se ili ispružiti noge i podići se

34 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

na veću visinu, te zaplesati u ritmu kojim pomičete telefon kojim njime upravljate. Voditelji udruge Marin Trošelj i Pavao Pahljina povezali su se s ekipom studenata Fakulteta elektronike i računarstva u Zagrebu – Lukom Fućekom, Antunom i Josipom Vukičevićem i Vlatkom Klabučarom, i tako je nastao osnovni robotičarski tim.

Primjena ovog robota u obrazovnim institucijama mogla bi promijeniti način na koji mladi uče Osim inicijalnih šest osnivača, timu se pridružilo još desetak ljudi koji na različite načine pomažu u kampanji - od dizajna, videoprodukcije, grafike, montaže, logistike, do marketinga, pomoći oko community managementa, PR-a, knjigovodstva, općenito savjetovanja. Osnivači

Voditelji udruge Bura znanja Marin Trošelj i Pavao Pahljina povezali su se s ekipom studenata FER-a – Lukom Fućekom, Antunom i Josipom Vukičevićem i Vlatkom Klabučarom, i tako je nastao osnovni robotičarski tim

kažu kako bez njih, ali i vanjskih partnera koji su pomagali u cijelom razvoju, STEMI ne bi bio to što je danas. Kad je riječ o proizvodnji robota, Pavao Pahljina, voditelj Bure znanja i jedan od osnivača STEMI-ja, ističe kako će pokušati najveći udio komponenti izraditi u Hrvatskoj, a uspjeh tog nastojanja ovisit će najviše o rezultatu koji postignu u prednarudžbama u kampanji grupnog financiranja. “Što više narudžbi dobijemo, radimo s većim volumenom gdje imamo bolju pregovaračku poziciju u nabavi određenih komponenti koje se proizvode samo u inozemstvu. Također, veće narudžbe nam omogućavaju da dio same proizvodnje prebacimo u Hrvatsku, za što nam je potrebno nabaviti određenu opremu i outsourceati dio na hrvatske dobavljače/proizvođače”, kaže Pahljina. Komponente za inicijalne prototipove naručivali su s portala Hobbyking.com, aluminij su rezali CNC strojem u Zagrebu. Sama spajanja radili su snalazeći se s opremom Fakulteta elektronike i računarstva, te kod tvrtke partnera projekta Altpro, a dio je rađen i u vlastitim kućnim radionicama. Najvažnija aktivnost cijelog tima sada je doprijeti do što je moguće više zainteresiranih

pojedinaca i organizacija kako bi im pokazali koju vrijednost STEMI zapravo pruža i na koji način se ti pojedinci i organizacije mogu uključiti u cijelu priču.

Veliki uspjeh kampanje

Na to da ovaj projekt ima dobru budućnost ukazuje i činjenica da su na crowdfunding kampanji u kojoj su skupljali inicijalna sredstva za pokriće troškova projekta u samo tri dana sakupili više od 16.000 dolara, koliko su i tražili, a kampanju je podržalo 256 pojedinaca koji su ukupno donirali više od 32.500 dolara. Prije same kampanje tim je obišao potencijalne investitore kojima su pokazivali robota uživo. Kampanju su podržali i ljudi koji baš ništa nisu očekivali zauzvrat, nego im je inicijativa bila simpatična. “Željeli su nam pomoći da unaprijedimo obrazovne institucije donacijama robota”, kaže voditelj Bure znanja. U promociji ovog projekta pomažu i njegovi ambasadori koji su iz Bure znanja zamolili da ih medijski prate kako bi podigli svijest i iskoristili velike mreže kontakata i poznanstava za daljnje širenje glasa o kampanji. Ambasadori dolaze iz svih područja – od akademske zajednice, preko poduzetnika, kulturnjaka, edukatora, tehnologa i medijskih osoba.

Veće narudžbe nam omogućavaju da dio proizvodnje prebacimo u Hrvatsku, za što nam je potrebno nabaviti određenu opremu i outsourceati dio na hrvatske dobavljače/ proizvođače. Pavao Pahljina, voditelj Bure znanja i jedan od osnivača STEMI-ja

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Kamp odmorište Sabljaci, Ogulin

Kamp s domaćim ugođajem Uz sve blagodati kampističke infrastrukture, posjetitelji ovog kampa mogu uživati i u plodovima iz voćnjaka i začinskog vrta, otići na fotosafari, surfati po jezeru ili kušati hranu s obližnjih OPG-ova

K A SAD MALO O NAMA...

otvoreni od lipnja 2015. 18 kamp parcela 8 kamp mjesta 50 m2 svaki 300 noćenja ostvarili u 6 mjeseci

amp odmorište Sabljaci nalazi se pored pitoresknog jezera Sabljaci, samo četiri kilometra od središta Ogulina. Taj novi kamp otvoren u lipnju ove godine nalazi se u središtu kontinentalne Hrvatske, a pored njega prolaze gotovo svi prometni pravci iz Središnje Europe prema jadranskoj obali, primjerice autoceste Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka. Kamp odmorište smješteno je između nacionalnih parkova Plitvička jezera i Risnjak i samo je 75 kilometara udaljeno od mora. Gostima kampa na raspolaganju je 18 uređenih kamp parcela i osam kamp mjesta, a svaki od njih ima 50 četvornih metara površine. Svaka parcela ima razrađenu infrastrukturu s priključcima za električnu energiju, pitku vodu i odvodnju. Kampistima su na raspolaganju i dvije obiteljske kupaonice, prostor za pražnjenje kemijskih zahoda, terasa s roštiljem i priborom za roštilj, zelene površine i začinski vrt koji kampisti mogu koristiti. U sklopu kampa nalazi se i voćnjak s ogrozdima, trešnjama i malinama koje kampisti također mogu ubrati jer vlasnici kampa žele da se oni osjećaju kao kod svoje kuće.

Otvoreno cijele godine

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Uglavnom nam dolaze cikloturisti jer se u našem kraju nalaze biciklističke kao i staze za pješačenje i planinarenje. Gosti mogu otići i na fotosafari tj. promatranje divljači. U Ogulinu se nalazi i Ivanina kuća bajki, posvećena hrvatskoj spisateljici za djecu Ivani Brlić Mažuranić, također zanimljiva za kampiste”, rekao je Hrvoje

36 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Puškarić, vlasnik Kamp odmorišta Sabljaci. Dodao je kako će zbog raznih mogućnosti rekreativnog odmora kamp biti otvoren tijekom

Najčešći gosti su cikloturisti iz Njemačke, Francuske, Italije i Nizozemske cijele godine, pa se tako očekuje i dolazak na odmor skijaša rekreativaca jer se u blizini nalaze manja skijališta. U gotovo šest mjeseci ove godine u Kamp odmorištu Sabljaci najviše se odmaralo Nijemaca, Francuza, Talijana i Nizozemaca, a u tom kratkom razdoblju ostvareno je više od 300 noćenja. Puškarić je naglasio kako su cikloturisti dolazili iz cijele Europe, a za njih je pripremljen i poseban cjenik smještaja. Govoreći o planovima za sljedeću godinu, Puškarić je istaknuo kako se očekuje povećan dolazak kampista, a kako bi ih privukli što više, poradit će na dopuni turističke ponude. Tako će se turistima iznajmljivati bicikli, a omogućit će im se i windsurfing ili windsup (SUP) tj. surfanje na jezeru Sabljaci. Za sljedeću turističku sezonu u planu je povezivanje s lokalnim OPGovima kako bi se kampisti upoznali s domaćim gastronomskim specijalitetima. (S.P.)

Rukovoditelj promjena

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Imajte na umu da je za promjenu ponašanja unutar vaše organizacije ili tima najprije važno odrediti svrhu onoga što radite

opularna kultura je prošarana idejom transformacije odnosno promjene. Pogledajte bilo koji film, od onog najjednostavnijeg sa samo nekoliko glumaca pa do holivudskih produkcija u kojima roboti, nikad viđena čudovišta ili pak samo čudovišta u glavama glavnih glumaca takoreći u trenu postaju nešto drugo, bolje i veće. Ta promjena je uvijek očekivana i iščekivana. I mi, štoviše, volimo gledati takve priče o iskupljenju i promjeni jer nam pokazuju da u nama postoji potencijal kojim će ta magična promjena od nas običnih napraviti sasvim posebne ljude koji mogu više nego ostali. No, postoji i razlika. Nama se karte poklope barem malo drugačije nego glavnim junacima onog filma (ili knjige, ako ih još čitate!), pa se očekivana promjena nikako ne događa! Slično je i u poslovnom svijetu. Silna literatura govori o važnosti koju promjena ima za zdravlje neke tvrtke. U filmovima glavni junaci sami(!) pobjeđuju sustav i zločeste suparnike nakon što su i osobno prošli kroz svojevrsnu katarzu. U časopisima čitamo o junacima stranih korporacija koji nisu pristajali na prosječno i koji su svoju ideju i viziju izgurali do samog vrha, bilo unutar te tvrtke ili osnivajući vlastitog jednoroga koji već u prvoj godini svog postojanja vrijedi milijardu dolara. No kad zaklopite stranice časopisa ili knjige i kad izađete iz kina, pomislite li: skoro kao i kod mene? Ili nam se čini da promjena zaobilazi i nas i tvrtku? Ako imate sličan osjećaj, moguće je da promjena zapravo zaobilazi – vas! U stvarnosti transformacija i promjena se događaju i u životu i u poslu, te je svojstvena onim osobama i rukovoditeljima na svim razinama koji uzimaju sebi za pravo da budu promjena, inspirirajući kolegice i kolege kako bi postigli više i pritom se, koliko je moguće, dobro zabavili. Siguran sam da i u vašoj organizaciji postoje neki Ivica i Marica čiji su članovi

tima iznimno lojalni, dok su kao pojedinci i kao tim iznimno uspješni. Siguran sam i da su neki drugi rukovoditelji u vašoj organizaciji manje uspješni i često pričaju kako su njihovi članovi tima prilično isključeni od zbivanja u timu, vlastitih i timskih zadataka i planova. Imaju vrlo visoku fluktuaciju zaposlenih, a rezultati su im često razočaravajući. Kako i jedni i drugi (pa i vi) rade u istoj organizaciji, očito je da problem nije u organizaciji već u samim rukovoditeljima. Pa što ti rukovoditelji rade kad imaju takav tim i rezultat? Prije svega, redovno ih podsjećaju na svrhu njihovog posla. Navesti neki broj ili rok do kojeg taj broj mora biti ispunjen nije baš inspira-

samo operativno nego je i pokazatelj svih njenih/njegovih odnosa i, posljedično, primjer za kojim se povode više ili manje svi članovi tima. Dakle, rukovoditelj je onaj čije se ponašanje uzima kao primjer za ponašanje čitavog tima, što znači da, ako on spava na poslu, onda si i članovi tima uzimaju za pravo spavati na poslu! Ako rukovoditelj polagano i nesavjesno obavlja posao žmireći tu i tamo na neke nepravilnosti, njegov tim će posao obavljati još polakše i nesavjesnije, a nepravilnosti će prerasti u pravilo. Odlično je da vrijedi i obrnuto! Ako je rukovoditelj taj koji potiče stjecanje znanja, promoviranje novih ideja i stalno usmjerava pogled na svrhu rada organizacije ili tima, tada će se i članovi njegova tima potruditi steći dodatna znanja te izmaštati neku promjenu u procesu koja će svima olakšati rad ili donijeti uštede. Kako će im rukovoditelj vrlo često usmjeravati pažnju na svrhu, tako će i oni pokušati nepravilnosti svesti na minimum, povećati zadovoljstvo svojih korisnika, a time direktno utjecati i na rezultat. Principi transformacijskog rukovođenja temelje se na jednostavnom principu da se “rukovoditelji i njihovi radnici međusobno potiču na dostizanje viših razina karakternog ponašanja i motiva-

Rukovoditelj je onaj čije se ponašanje uzima kao primjer za ponašanje čitavog tima tivno pa, u nepoznavanju svrhe vlastitog posla, izostaje - rezultat. Takvi rukovoditelji znaju da članovima svog tima ne predstavljaju samo formalno nadređenu osobu nego su i predstavnici čitavog tima voditelja i organizacije s jedne strane, odnosno obitelji i mjesta odakle dolaze s druge. Stoga svako ponašanje rukovoditelja u svakodnevnim situacijama nije

cije”. Iako zvuči jednostavno, rijetko tko se tome zaista i posveti. Stoga imajte na umu da je za promjenu ponašanja unutar vaše organizacije ili tima najprije važno odrediti svrhu onoga što radite. Ona će vam pomoći da postavite (visoke) ciljeve te ohrabrite sebe i one oko sebe na dostizanje tih ciljeva - jer sama svrha je besmislena ako ne postane stvarnost.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 37

vijesti U studenome više turističkih dolazaka

Na Jadranu i u Zagrebu u studenome je ostvareno 191.000 turističkih dolazaka što je šest posto više nego u istom mjesecu 2014. Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, istodobno je zabilježeno 472.000 noćenja ili 5,5 posto više. Stranci su ostvarili 309.000 noćenja ili četiri posto više. Najviše noćenja u studenom registrirano je u Zagrebu i to 116.000 noćenja ili 5,5 posto posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U hrvatskoj metropoli zabilježeno je 62.000 turističkih dolazaka ili 3,5 posto više.

Novi brend Lagune Novigrad

Hoteli i kampovi iz sastava turističke tvrtke Laguna Novigrad od sljedeće turističke godine poslovat će pod novim brendom - Aminess hotels&campsites. Novim brendom Laguna Novigrad zaokružuje investicijski ciklus kojeg nekoliko zadnjih godina prati neprekidan rast prihoda i noćenja, ulaganja u objekte i podizanje kategorizacije kampova kao i širenje poslovanja u Dalmaciju.

TURIZAM Najbolja božićna europska odredišta

Advent u Zagrebu najbolji u Europi! U proteklih 10 dana, 101.703 glasača-turista iz 176 zemalja sudjelovalo je u izboru za najbolje božićno turističko odredište, a Advent u Zagrebu je dobio 30.000 glasova

askoš, ljepotu i ekskluzivitet kulturno-turističke manifestacije Advent u Zagrebu prepoznali su brojni turisti koji su sudjelovali u izboru za najbolju božićnu destinaciju u Europi te temeljem svojih glasova proglasili upravo Advent u Zagrebu najboljim u Europi. U izboru, koji je organizirala europska udruga Najbolja europska turistička odredišta, uz zagrebačku kulturnoturističku manifestaciju sudjelovalo je još 19 europskih turističkih odredišta u kojima se održavaju predbožićne priredbe. U proteklih 10 dana, 101.703 glasača-turista iz 176 zemalja sudjelovalo je u izboru za najbolje božićno turističko odredište, a Advent u Zagrebu je dobio 30.000 glasova. Na drugom mjestu je Advent u Strasbourgu, a na trećem Advent u Aachenu u Njemačkoj. Uspješnom brendiranju zagrebačkog Adventa zasigurno je pomogao i njegov vizualni identitet koji su prije pet godina osmislili marketinški stručnjaci iz Unex Grupe u suradnji s predstavnicima Turističke zajednice Grada Zagreba. Upravo na temelju tog vizualnog identiteta, projekt Advent u Zagrebu postao je prepoznatljiv u europskim, ali i svjetskim razmjerima. Hrvatski glavni grad po dobro osmišljenoj organizaciji te manifestacije još

38 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

prije nekoliko godina postao je konkurentan Beču, Berlinu, Londonu ili Salzburgu gdje se tradicionalno godinama održavaju adventske priredbe.

redizajn vizualnog identiteta

No, ove je godine došlo do redizajna zagrebačkog vizualnog identiteta, pa se takav osvježeni logo, ali i novi billboard i citylight plakati s oglasom Adventa u Zagrebu već nalaze u mnogim europskim gradovima.

U izboru je uz Zagreb sudjelovalo još 19 europskih turističkih odredišta Kreativni tim Unex Grupe zaslužan je i za zagrebačke adventske suvenire koje Turistička zajednica poklanja svojim poslovnim partnerima kao uspomenu na Zagreb, lokalne običaje i tradiciju. (S.P.)

Markica kvalitete kutjevačkog vinogorja

Zlatna oznaka u domovini graševine Markicom se označavaju samo vina sorte graševine vrhunske kakvoće i to prema propisima koji su još zahtjevniji i oštriji nego što je to određeno postojećim Zakonom o vinu, rekao je Tomislav Božičević piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

znaka izvornosti vina važnija je od oznake vrhunske kvalitete tog proizvoda jer se njome jamči kvaliteta vina. Većina zemalja u Europskoj uniji već ima razrađenu takvu oznaku izvornosti, a među prvim proizvodima u Hrvatskoj koji imaju takvu oznaku nalazi se vino sorte graševine kutjevačkog vinogorja. Izradu te oznake izvornosti - zlatnu, srebrnu i brončanu markicu - potaknuli su članovi udruge Kutjevački vinari, a markica je predstavljena na nedavnom Festivalu vina, delicija i ugodnog življenja Osijek Wine Fest u Osijeku. “Markica je diznajnirana po zahtjevima udruge Ku t j ev a č k i vinari, a njome se označavaju samo vina sorte graševine vrhunske kakvoće i to prema propisima koji su još zahtjevniji i oštriji nego što je određeno postojećim Zakonom o vinu”, rekao je Tomislav Božičević iz Savjetodavne službe u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima iz Zagreba. Istaknuo je kako se time želi brendirati visokokvalitetno vino iz kutjevačkog vinogorja koje obuhvaća prostore Kutjeva, Požege i Pleternice. Također, time se potiče proizvodnja vina te promovira graševina na domaćem i inozemnom tržištu.

Kako do markice?

No kako neko vino sorte graševina može ostvariti pravo na markicu? Osnova je Pravilnik o dodjeli oznake Kvaliteta udruge Kutjevački vinari za vino graševinu. Vinar koji želi prijaviti svoje vino za tu markicu prvo mora poslati zahtjev u udrugu, a nakon toga komisija dva puta

Letvica visoko podignuta U 2008. godini udio vina graševine sa zlatnom markicom u ukupnoj količini vina graševine na domaćem tržištu iznosio je 2,6 posto, dok se u 2012. smanjio na 0,5 posto. To znači kako su zaista visoko postavljeni kriteriji za dodjelu tih markica, a vino mora biti vrhunske kvalitete. Inače, u ukupnoj količini domaćih vina u Hrvatskoj, graševina sudjeluje sa 22,1 posto, dok primjerice plavac mali ima udio od 8,1 posto, a malvazija osam posto. U ukupnom sortimentu vinove loze u Požeško-slavonskoj županiji graševina je zastupljena sa 70 posto, u Vukovarsko-srijemskoj sa 60 posto, a u Osječko-baranjskoj županiji sa 59 posto. Inače, u 2014. godini u Hrvatskoj je prodano ukupno 30,6 milijuna kilograma raznih vrsta grožđa te 20,7 milijuna litara vina. tijekom vinogradarske godine dolazi u njegov vinograd i kontrolira rezidbu i broj pupova po trsu i hektaru, kontrola se obavlja opet pred samu berbu te potom u podrumu. Ako je sve u redu, vinar će dobiti rješenje o puštanju vina u promet od Hrvatskog zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo. Božičević je istaknuo kako je tendencija da se takva markica proširi i na ostale dijelove Podunavlja u kojima se uzgaja graševina. Za sudjelovanje u dobivanju oznake izvornosti preporučuju se samo najbolji vinogradski položaji, a vinogradi trebaju imati minimalno 5000 trsova po hektaru. Kako bi neko vino sorte graševina dobilo zlatnu markicu, urod treba biti najviše devet tona, a pritom se od 100 kilograma grožđa može dobiti najviše 60 litara vina. Za srebrnu markicu u vinogradu urod treba iznositi do 10 tona po hektaru, a za brončanu do 12 tona po hektaru.

minimalno

5000 trsova

po hektaru potrebno za konkuriranje dobivanja markice

22,1%

udio graševine u ukupnoj količini domaćih vina u Hrvatskoj

20,7 mil l vina

prodano lani u Hrvatskoj

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Najbrže rastuće tehnološke tvrtke

Od domaćih, zagreb Serengeti najbolje plasiran Broj tvrtki iz Hrvatske na listi 500 najbrže rastućih u odnosu na prošlu godinu se udvostručio, a naše su tvrtke zauzele bolje pozicije nego prošle godine, naglasio je Ivica Perica iz Deloittea piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z u top 500 brzorastućih na svijetu

52% tvrtke iz softverskog sektora 18% medijske tvrtke 10% komunikacije 10% hardver 6% biotehnologija 4% čiste tehnologije

agrebačka tvrtka Serengeti za outsourcing razvoja softvera zauzela je 104. mjesto na ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji iz javnog i privatnog sektora. Tako je ova tvrtka koja je osnovana 2007. godine ostvarila najbolji plasman među natjecateljima iz Hrvatske na toj ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Technology Fast 500, koju Deloitte Global za regiju EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) objavljuje već 15 godina. Osim nje, na ljestvicu se ove godine plasiralo još sedam domaćih tvrtki. Radi se o Nanobitu (120.), Integraciji od-do (189.), Sedmom odjelu (204.), Infinumu (254.), InfoCumulusu (393.), Acceleratiju (427.) i Degordianu (436.). “Broj tvrtki iz Hrvatske na listi 500 najbrže rastućih u odnosu na prošlu godinu se udvostručio. Osim toga, naše su tvrtke zauzele bolje pozicije nego prošle godine. Lani se na vodećoj poziciji među hrvatskim tvrtkama našao Infinum, zauzevši 142. mjesto. Prosječan četverogodišnji rast koji su ostvarile hrvatske tvrtke u 2015. iznosio je 474 posto”, istaknuo je Ivica Perica, direktor u Deloitteovom Odjelu savjetovanja.

Catawiki traži još 100 softveraša

Na prvom mjestu ljestvice 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki našao se Catawiki, nizozemska aukcijska tvrtka koja posluje putem interneta i koja je osnovana 2008. godine. Catawiki tjedno objavljuje više od 100 aukcija u 80 specijaliziranih kategorija među kojima su klasični automobili, kolekcionarske sličice i predmeti iz filmske industrije. Slijede švedski iZettle AB i izraelski Zerto. Gledano u cjelini, regija EMEA je ostvarila prosječan rast prihoda od 1012 posto, a na ljestvici su se našle tvrtke iz više od 20 zemalja.

40 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

“Dinamična smo i otvorena organizacija, s istinski otvorenim i start-upovskim mentalnim sklopom. Svoj hiper-rast zahvaljujemo svojim talentiranim zaposlenicima kojih je tristotinjak. Svaki od njih posjeduje jedinstvene kvalitete i znanje kako ih iskoristiti u timu. Zapošljavanje pravih ljudi je ono što smatramo ključnim. U idućih nekoliko mjeseci planiramo u Amsterdamu zaposliti 100 velikih softverskih inženjera iz cijelog svijeta”, kaže René Schoenmakers, glavni direktor i suosnivač Catawikija.

Na prvom mjestu ljestvice je Catawiki, nizozemska aukcijska tvrtka koja posluje putem interneta Francuska opet dominira kao zemlja s najviše novih sudionika na ljestvici 500 najbrže rastućih, što je slučaj već petu godinu zaredom. Preostali iz vodeće petorke dolaze otprilike iz istih zemalja kao i 2014. godine, a to su Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Nizozemska i Švedska. U pet odnosno 10 vodećih našle su se dvije izraelske tvrtke koje posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrtke iz softverskog sektora zauzele su 52 posto ukupno uvrštenih u ovogodišnju ljestvicu 500 najbrže rastućih, a slijedi sektor medija sa 18 posto. Popis zaokružuju tvrtke iz sektora

bački e

komunikacija (10 posto), hardvera (10 posto), biotehnologije (šest posto) i čiste tehnologije (četiri posto).

Zvijezde u usponu

Druga Deloitteova ljestvica 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi, osam hrvatskih tvrtki stavlja u nešto drugačiju, regionalnu perspektivu. Najbolje plasirani Serengeti na njoj je zauzeo deveto, Nanobit 11., Integracija od-do 18., Sedmi odjel 24., Infinum 30., InfoCumulus 42., Acceleratio 46., a Degordian 47. mjesto. Na vrhu ove ljestvice, na kojoj dominiraju softverske tvrtke i one koje se bave medijima, nalazi se češka tvrtka Simplity (savjetovanje i usluga na području pohrane podataka), slijedi poljski SkyCash Polska (razvoj mobilnih sustava naplate parkinga i javnog prijevoza) i mađarski Szallas.hu (online poslovanje nekretninama). Uz ove dvije, Deloitte je objavio ljestvicu Zvijezde u usponu. Na njoj se nalaze mlada poduzeća koja pokazuju veliki potencijal, posluju manje od pet, a više od tri godine i godišnji prihod im ne prelazi 30.000 eura. Također, na toj ljestvici svoje mjesto našle su dvije hrvatske softverske tvrtke – Axilis (3. mjesto) i Osmi bit (11. mjesto). Inače, ovogodišnji program doživio je nekoliko promjena u kriterijima. Rast prihoda sada se promatra kroz četverogodišnje umjesto petogodišnjeg razdoblja, a sektori su sada označeni kao softverski, hardverski, komunikacije, mediji, znanosti života i čista tehnologija.

Vodećih deset tvrtki u 2015. Četverogodišnji rast prihoda

Sektor

45.080%

Mediji

Tvrtka

Država

Catawiki

Nizozemska

iZettle AB

Švedska

30.114%

Softver

Zerto

Izrael

24.088%

Softver

WorldRemit, Ltd.

20.385%

Softver

Taboola

Izrael

13.797%

Mediji

Skyscape Cloud Services Ltd

13.391%

Komunikacije

Secret Escapes

7818%

Mediji

Clean Marine As

Norveška

7260%

Čista tehnologija

Grove Solutions Ltd UK

6649%

Komunikacije

6033%

Softver

10. Etrinell As

Norveška

Izvor: Deloitte

HRVATSKE TVRTKE NA LJESTVICI Tvrtka

Četverogodišnji rast prihoda

Sektor Softver

104.

Serengeti

843%

120.

Nanobit

754%

Softver

189.

Integracija od-do

539%

Softver Softver

214.

Sedmi odjel

476%

254.

Infinum

397%

Softver

393.

InfoCumulus

277%

Softver

427.

Acceleratio

256%

Softver

436.

Degordian

251%

Mediji

Izvor: Deloitte

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 41

aktualno Biogoriva

Tržište tek treba profunkcionirati Ne samo da imamo Nacionalni akcijski plan, nego ih imamo dva, i naravno, ta dva plana međusobno nisu usklađena. Jedan se tiče biogoriva, drugi obnovljivih izvora energije, a nova regulativa trebala bi donijeti konkretno rješenje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je pristupanjem Europskoj uniji preuzela obveze koje se, među ostalim, odnose i na korištenje obnovljivih izvora energije u prijevozu. Tako udio OIE u prijevozu do konca 2020. godine treba iznositi 10 posto. A jedan od ključnih čimbenika na tome području je korištenje biogoriva. Prva generacija biogoriva (etanol, biodizel, bioplin) nastaje od biljnog ulja, životinjskih masti, šećera i škroba. Biogoriva druge generacije (biohidrogen, biometanol, BIO-DME) dobivaju se od održivih sirovina i preradom poljoprivrednog i šumskog otpada. Mnoga od njih su još u razvoju. Biogoriva treće generacije, pak, su ona proizvedena od algi. Najčešće biogorivo u Europi je biodizel. U Hrvatskoj je najveći proizvođač biodizela tvrtka Biodizel Vukovar, a godišnje može proizvesti do 35.000 tona

biodizela. Tu je i Vitrex čije postrojenje za proizvodnju biodizela iz otpadnog ulja u Virovitici iznosi 6000 tona godišnje.

Obveznici stavljanja biogoriva na hrvatsko tržište su distributeri tekućih goriva U tvornici biodizela Biotron (nekadašnji Modibit) u Ozlju godišnje se može proizvesti 20.000 tona, kao i u postrojenju tvrtke Mebu iz Netretića.

42 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Konkretno rješenje

Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku u Sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore, kaže kako unatoč tomu što je regulativa usklađena (Zakon o biogorivima za prijevoz i Nacionalni akcijski plan - NAP), kreatori energetske politike namjeravaju krenuti u izvjesne izmjene. “Jedan od osnovnih razloga je postojanje praktički dva NAP-a - za biogoriva i onaj za obnovljive izvore energije. Oba nacionalna akcijska plana međusobno nisu usklađena pa će regulativa vjerojatno donijeti konkretno rješenje. Od usvajanja Zakona o biogorivima Europska unija promijenila je neke odredbe vezane uz poticanja, kao i neke stavke vezane uz prvu generaciju biogoriva pa će se i s time u vezi ponešto promijeniti. No, trenutno se ne može sa sigurnošću reći točno što”, objašnjava nam dodajući kako će ispunjenje obveze od 10 posto

udjela obnovljive energije u prometu, dakle, ne nužno samo biogoriva, uvelike ovisiti o regulativi, obvezama, potrebnim poticajima i slično. Obveznici stavljanja biogoriva na hrvatsko tržište su distributeri tekućih goriva. Štih dodaje kako je sada potrebno osigurati tržište za biogoriva. “Načelno, uvede li se stroga obveza u kojoj će neispunjavanje biti sankcionirano višom cijenom od troškova koji nastaju tim ispunjenjem obaveze, biogoriva će se naći na tržištu. Ostavi li se stavljanje biogoriva na tržište isključivo regulaciji tržišnih prilika, cijena nafte uvjetovat će i korištenje biogoriva. S obzirom na to da se Europska unija opredijelila za korištenje biogoriva, očekuje se ipak obveza uz uvjete koje će podjednako trebati zadovoljiti svi sudionici stavljanja tekućih goriva na tržište. Druga generacija biogoriva bilancira se drukčije od prve pa priliku treba tražiti upravo kroz takve modele zato što se lakše doseže obveza”, ističe on dodajući kako je osnovni problem domaćih proizvođača ipak premalo tržište. “Iako domaći proizvođači nisu brojni, svi su složni da tržište biogoriva treba početi funkcionirati kako bi oni opstali”, napominje.

Špekulativne radnje

Štih nastavlja kako biogorivo kao tržišna kategorija još uvijek nije konkurentno nafti po današnjim cijenama. S druge strane, svaka članica EU-a ima obvezu stvoriti tržište na kojem će se koristiti biogorivo. Ta obveza praćena je sankcijama za neispunjavanje mehanizama kojim se biogoriva mogu staviti na tržište. To se ne odnosi samo na proizvođače. “Vrlo je teško predvidjeti model u kojem krajnji kupac neće isto tako postati dio lanca koji ispunjava obvezu te će kao zadnja karika snositi troškove proizvodnje biogoriva i ispunjenja obveze. Što je cijena nafte na tržištu veća, cijena biogoriva bit će konkurentnija. U trenutku kada cijena nafte pretekne cijenu biogoriva, mogu se očekivati izvjesne špekulativne radnje na tržištu biogoriva uzrokovane propisanim obvezama”, kaže on. Iz toga pak slijedi vrlo osjetljivo određivanje kaznenih odredbi za neispunjavanje obveza, koje se tiče ponajprije distributera biogoriva. “Nije teško zaključiti kako kaznene odredbe trebaju biti dovoljno snažne da se obveznicima više isplati stavljati biogorivo na tržište nego platiti kaznu, a s druge strane dovoljno niske da proizvođači biogoriva ne bi dodatnu zaradu ostvarivali temeljem podrške visokih kazni”, naglašava.

Mogući scenariji

Zatim, ukidanjem sustava poticaja postavlja se pitanje na koji će se način ostvarivati ciljevi. “Tržišni mehanizmi ne opterećuju podjednako sve vrste goriva - ako nema poticaja, kupci

benzina ne bi snosili više troškove dizelskog goriva, a metanol za sada nije čest kod domaćih distributera - tako da će tehnološki uvjeti proizvodnje biti na neki način regulatori cijene. Naime, uz stabilan tehnološki proces i ujednačenu kvalitetu sirove nafte, podigne li se, zbog umiješane komponente biodizela, cijena dizela u odnosu na benzin, benzin postaje tržišno zanimljiviji pa će se više prodavati. Time se, međutim, rafinerijska tehnološka proizvodnja destabilizira jer tehnološki proces određuje koliko se koje frakcije proizvodi, pa bi neravnoteža opet mogla uzrokovati nerazmjere i u cijeni benzina i u cijeni dizela - poveća li se potražnja za benzinom, cijena će mu rasti, a dizelu vjerojatno padati iz čisto tehnoloških razloga. Time se na izvjestan način tržište samo regulira uz određenu inerciju zbog koje postaje značajno, posebice za manje proizvođače, u kojem trenutku prodaju biogorivo. Ipak, ovakvi bi se učinci mogli razmatrati tek kod življeg tržišta kakvo u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek nije prisutno”, napominje.

Što je cijena nafte na tržištu veća, cijena biogoriva bit će konkurentnija, kaže Krešimir Štih

Kada cijena nafte pretekne cijenu biogoriva, mogu se očekivati izvjesne špekulativne radnje na tržištu biogoriva. Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku u Sektoru za industriju HGK

Na koncu, Štih kaže kako su to mogući scenariji koji se mogu i ne moraju dogoditi, a uvelike ovise o tome kako bude postavljena regulativa. “Stoga, pravac razvoja treba se odrediti kroz zajednički dijalog kreatora politike biogoriva, distributera tekućih goriva kao obveznika stavljanja biogoriva na tržište i domaćih proizvođača kako bi im se osiguralo tržište i opstanak na njemu”, zaključuje on. 14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 43

Zagrebačka županija pametna županija

Pametniji gradovi, sretniji građani

Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostalog gospodarstva, a 90 posto današnjih poslova zahtijeva osnovne ICT vještine, istaknuo je Mario Kovač piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

brazovanje, zdravstvo, promet, gospodarstvo i administrativni poslovi neke su od nadležnosti županija koje, složit će se mnogi, mogu biti učinkovitije nego sada. Naročito ako se vizija njihova razvoja stavi pod kapu pametne županije – pojma koji podrazumijeva da se visoke tehnologije, ponajprije ICT, integriraju s navedenim nadležnostima, a sve kako bi se postigli višestruki rezultati na dobrobit građana. Među ciljevima tzv. pametne županije svakako je i uvećanje energetske učinkovitosti i konkurentnosti, bolja mobilnost, jača uključivost građana i održivi razvoj, istaknuto je na konferenciji Zagrebačka županija – pametna županija.

Ključne razine

Stjepan Kožić, župan zagrebački, naglasio je kako je ta županija po nizu pokazatelja jedna od najrazvijenijih u Hrvatskoj. “K tomu, Županija uplaćuje u proračun više nego što dobiva iz njega, a u poduzetničke zone ulažemo već više od 10 godina. Osim infrastrukturi, posebnu pažnju posvećujemo učinkovitoj administraciji”, kazao je dodajući kako promjena i razvoj digitalnih tehnologija obvezuju da se Zagrebačka županija vodi u smjeru pametnog razvoja.

Mario Kovač, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i ekspertni član hrvatske delegacije programskog odbora EU H2020 Leadership in Enabling and Industrial Technologies: ICT, napomenuo je kako digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostalog gospodarstva i da 90

Osim infrastrukturi, posebnu pažnju posvećujemo učinkovitoj administraciji, kaže Stjepan Kožić posto današnjih poslova zahtijeva osnovne ICT vještine. “Prema procjenama, investicije u ICT zaslužne su za više od 50 posto rasta produktivnosti općenito u gospodarstvu”, istaknuo je dodajući kako postoje tri ključne razine tijekom razvoja pametne županije. “Ponajprije valja prikupljati informacije iz što više različitih

44 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

izvora. Ti podaci ne trebaju biti javno dostupni, već otvoreni da ih može koristiti više izvora. Zatim, treba stvoriti određene servise u čiji se razvoj može uključiti i lokalno gospodarstvo. Na koncu, treba donositi pametne odluke na temelju podataka iz tih pametnih servisa”, objasnio je Kovač koji smatra kako je ipak ponajprije potrebno strateški definirati dugoročni plan razvoja pametne županije. Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja u tvrtki Deloitte Adriatics, kazao je kako je Barcelona zahvaljujući aplikaciji uvećala broj noćenja u svome okruženju. Zagrebačka županija u 2014. zabilježila je 54.000, a Grad Zagreb 968.000 turističkih dolazaka. Zašto ne bismo i mi razvili aplikaciju kao što je učinila Barcelona i pokušali umanjiti taj veliki nerazmjer u broju turističkih dolazaka u Županiju i Zagreb, upitao se Perica. Također, naglasio je kako građani iz Zagrebačke županije putuju u Zagreb vlakom, autobusom i tramvajem pritom mijenjajući i kupujući karte. “Županija, primjerice, može definirati standarde za razvoj pametne kartice kako bi građani jednostavnije putovali”, napomenuo je Perica kazavši kako prvi korak u smjeru pametne županije treba biti onaj u kojem se definira gdje ona želi biti u budućnosti.

predstavljamo Enso, Garešnica

Hrvatska pamet u BMW-u Tvrtka izrađuje sustave po narudžbi, posebice za automobilsku industriju, pa je tako ove godine u Enso uveden sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001

roizvodnja automatiziranih proizvoda i strojeva u industrijskim postrojenjima kao i razvitak računalnih programiranja, i to pretežito u automobilskoj industriji, temeljna je djelatnost tvrtke Enso iz Garešnice. Tvrtka je osnovana

Vlasnici tj. investitori teško se odlučuju na ulaganje u automatizaciju, kaže Juretić 2007. godine, a trenutačno zapošljava šest visokoobrazovanih radnika uglavnom iz područja elektrotehnike, informatike, strojarstva i mehatronike. Tvrtkina djelatnost nije serijska proizvodnja automatiziranih proizvoda nego izrada sustava po narudžbi, pa je tako ove godine u Enso uveden sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001. Govoreći o ovogodišnjoj poslovnoj godini, Đuro Juretić, direktor tvrtke Enso, je rekao kako su pratili trendove koji su na tržištu prisutni već duže vrijeme. Pritom je naglasio da s obzirom na periodičnost investicijskih ciklusa kupaca njihovih proizvoda, a time i pristiglih narudžbi, postoji nerazmjer između obavljenih usluga i njihove naplate tijekom godine. Tijekom prošlih godina tvrtka je održavala pozitivnu bilancu i rast. “Kako je naše poslovanje vezano za kupce iz Europske unije ili uz domaće tvrtke u stranom vlasništvu, ekonomski pokazatelji blagog rasta domaćeg sektora nisu dovoljni da se domaće kompanije odluče investirati u automatizaciju svoje proizvodnje. Svijest o potrebi za konkurentnošću na tržištu, koju donosi ta automatizacija, još je uvijek niska u našim tvrtkama, posebice onima u državnom vlasništvu”, ista-

knuo je Juretić. Dodao je kako se vlasnici tj. investitori teško odlučuju na ulaganje u automatizaciju jer sami ne mogu sagledati sve dobitke koje donosi takav način proizvodnje.

Osvajanje domaćeg i EU tržišta

Enso svoje proizvode plasira na domaćem te na EU tržištu gdje obavljaju usluge programiranja i puštanja u pogon strojeva u automobilskoj industriji, primjerice BMW-u, Audiju i Mercedesu. Također razvijaju i prodaju elektroničke uređaje, pa su tako za jednog slovenskog kupca projektirali i izradili stroj za lakiranje elektroničkih komponenti. S obzirom na to da postoje značajne potrebe za uslugama programiranja upravljačkih jedinica u automobilskoj industriji, tvrtkin je cilj povećanje tima radnika. Na taj način osigurava se prostor za tvrtkin razvoj s ciljem izrade novih proizvoda, povećanja kvalitete usluga te proširenja postojećih usluga na osnovi novostečenih znanja i sposobnosti. “Razvojem vlastitih uređaja za testiranje i kontrolu kvalitete želimo steći poziciju kvalitetnog i pouzdanog isporučitelja visokotehnoloških rješenja za kontrolu gotovih proizvoda”, zaključio je Juretić. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

2007. godine osnovan Enso 6 visokoobrazovanih radnika zaposleno u tvrtki

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Operativni program promet 2007.-2013

Ugovoreno 285,13 milijuna eura Većina ugovorenih projekata trebala bi završiti u jesen sljedeće godine kako bi krajnji korisnici mogli iskoristiti najveći dio alokacije, rekao je Siniša Hajdaš Dončić

inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture predstavilo je prošli tjedan rezultate postignute kroz Operativni program promet 2007.-2013., za koji je iz fondova EU-a Hrvatskoj dodijeljeno 278 milijuna eura. Iz ovog programa do 2015. ugovoreno je 76 projekata usmjerenih na unapređenje i modernizaciju željezničke infrastrukture, poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa i uklanjanje uskih grla, razvoj zračnih luka te poboljšanje unutarnje plovidbe. U tom ministarstvu navode kako je ugovoreno 285,13 milijuna eura, što čini čak 102,27 posto alokacije. “Većina projekata koji su ugovoreni iz Operativnog plana 2007.-2013. trebala bi završiti u jesen sljedeće godine kako bi krajnji korisnici mogli iskoristiti najveći dio alokacije. Vjerujem da je sve to ostvarivo, ako ne bude nekih velikih vremenskih neprilika ili problema s izvođačima

radova”, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, napominjući kako očekuje da će Bruxelles krajem siječnja iduće godine prihvatiti i aplikaciju za Pelješki most, te bi u tom trenutku Hrvatske ceste mogle raspisati natječaj za izgradnju Pelješkog mosta. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić

istaknuo je kako je do kraja studenoga u Hrvatskoj ukupno isplaćeno više od pet milijardi kuna za EU projekte. “To je osam posto ukupnih investicija u Hrvatskoj, tako kaže Fina, stoga možemo reći kako je najveći doprinos u 2,8-postotnom rastu BDP-a u trećem kvartalu ove godine uglavnom rezultat investicija u javnom sektoru”, istaknuo je Grčić. (I.G.)

Razvoj poduzetničkih inicijativa i modela zapošljavanja

Žene se još bore za status na tržištu rada

oznato je kako je žensko poduzetništvo važan pokretač razvitka gospodarstva, ali žene se još uvijek bore sa svojim statusom na hrvatskom tržištu rada. One imaju problem s povratkom na posao nakon bolovanja ili porodiljnog dopusta, a često im se zamjera nedovoljno usklađen poslovni i obiteljski život, rekla je Ivana Šimek, voditeljica Odjela za rad s poslodavcima pri HZZ-u na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Žene u svijetu rada: Razvoj poduzetničkih inicijativa i modela zapošljavanja. Dodala je kako je Hrvatska još uvijek tradicionalna zemlja u kojoj vladaju pre-

drasude prema ženama, posebice o njihovoj sposobnosti za p o d u z e t n i č ke incijative i inovatorstvo. S velikom problemom zapošljavanja pogotovo se suočavaju žene koje su dulje vrijeme nezaposlene kao i one koje žive na ruralnim prostorima i otocima. Ivana Šimek je istaknula kako je još uvijek veći postotak nezaposlenih žena nego muškaraca

46 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

iako su one u prosjeku obrazovanije od svojih muških kolega. Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća poduzetništva (CEPOR), pritom je naglasila kako se u svom poslovnom životu žene suočavaju sa strukturalnim, ekonomskim i tzv. mekim preprekama. To je nedostatak podrške ženama u organizaciji obiteljskog života, otežan pristup izvorima financiranja, nedostatak savjeta i mentorstva te treninga i edukacije za bavljenje ženskim poduzetništvom. (S.P.)

Centar za gospodarenje otpadom Marišćina

U četiri mjeseca obrađeno 5000 tona otpada Rad Centra omogućit će sanaciju i zatvaranje osam postojećih odlagališta otpada u Primorsko-goranskoj županiji u roku od godine dana piše Vladimir Rončević

Centru za gospodarenje otpadom Marišćina od početka probnog rada 30. srpnja 2015. godine obrađeno je ukupno oko 5000 tona otpada iz kojega su izdvojene vrijedne sirovine poput plastike i metala, a iz otpada se proizvodi i gorivo. Samo je u ovoj fazi izdvojeno 322,5 tona plastike. Riječ je o prvom takvom centru izgrađenom u Hrvatskoj u kojemu se otpad, po visokim ekološkim standardima, dodatno obrađuje i razvrstava. Vrijednost investicije je 227 milijuna kuna od čega je 70 posto sufinancirano sredstvima Europske unije, a ostatak su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne samouprave. Centar su protekloga tjedna obišli predstavnici

Marišćina je prvi centar u kojemu se otpad, po visokim ekološkim standardima, dodatno obrađuje i razvrstava Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kako bi se upoznali s njegovim funkcioniranjem.

Poticanje gospodarstva

Tom prigodom savjetnica ministra zaštite okoliša i prirode za projekte gospodarenja

otpadom Irena Relić istaknula je kako na ovakav način “ne samo da čuvamo okoliš i omogućujemo sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta, nego potičemo i razvoj gospodarstva”. U Centru je već zaposlena 21 osoba, a kada sustav u potpunost zaživi, bit će ih ukupno 57 i vodit će brigu o obradi otpada s područja Primorsko-goranske županije u kojoj živi 296.195 stanovnika. Očekuje se da će Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, nakon probnog rada, biti otvoren do proljeća 2016. godine. Njegov rad omogućit će sanaciju i zatvaranje osam postojećih odlagališta otpada u Primorsko-goranskoj županiji u roku od godine dana. Osim Marišćine izgrađen je, za potrebe Istarske županije, centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u blizini Pule u kojemu je također započeo probni rad. Investicija je vrijedna 266 milijuna kuna. U Hrvatskoj će, kako je najavljeno, biti izgrađeno ukupno 13 centara za gospodarenje otpadom.

13 centara

za gospodarenje otpadom izgradit će se u Hrvatskoj

227 mil kn vrijednost investicije u Marišćinu

266 mil kn investirano u Kaštijun blizu Pule

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Donose se proračuni

Ni razvojni, ni stabilizacijski, niti socijalni Vijeće ministara BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske utvrdili su nacrte proračuna za 2016. godinu, a najviše se novca očekuje od poreznih prihoda piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

1,721

oko mlrd KM

planirani proračun na razini države

2,5 mlrd KM trebao bi iznositi proračun Federacije BiH

više od

2,207 mlrd KM

predviđeni proračun RS-a

anije nego što je to bilo proteklih godina Vijeće ministara BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske usvojili su nacrte proračuna za 2016. godinu, a Narodna Skupština RS-a tankom većinom prihvatila je i rebalans ovogodišnjeg proračuna povećavši ga za 2,5 posto tako da će njihov ovogodišnji budžet iznositi 2,08 milijardi konvertibilnih maraka. Na razini države proračun će biti težak 1.720.637.818 KM. Iznos od 950 milijuna KM, kao i proteklih godina, koristit će se za financiranje rada državnih institucija, a preostali iznos od 770,6 milijuna KM namijenjen je servisiranju vanjskog duga, s time da će se taj novac osigurati iz entitetskih proračuna. Po ustavnoj proceduri prijedlog državnog proračuna bit će upućen tročlanom Predsjedništvu BiH na usvajanje. Najveći dio ovih sredstava namijenjen je financiranju Ministarstva obrane, odnosno Vojske BiH i Ministarstva inozemnih poslova. Osim toga, budžetski prioriteti su daljnja izgradnja državnih funkcija u vezi s

48 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

ispunjavanjem uvjeta za prijem u članstvo Europske unije i stavljanje u funkciju državnog Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih pravosudnih mjera.

U Federaciji 10.000 novih radnih mjesta

Istodobno, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Nacrt proračuna za iduću godinu u iznosu nešto većem od 2,5 milijardi KM, što je za 185,4 milijuna više nego ove godine. Prijedlog proračuna uputit će se na usvajanje zastupnicima polovinom prosinca. Porezni prihodi planirani su u iznosu od 1,4 milijarde KM, što je za 129,7 milijuna KM više nego u ovoj godini. Planirano je i povećanje neporeznih prihoda za 47,3 milijuna KM, na 381,3 milijuna KM. Rashodi su planirani u iznosu od 1,5 milijardi KM, a izdaci za vraćanje vanjskog i unutarnjeg duga s kamatama od 123,3 milijuna KM dostigli su rekordan iznos od 974,9 milijuna KM. Zastupnici su posebno podržali stavku od 50 milijuna KM namijenjenu za prvo zapošljavanje, a uvjet tvrtkama

Opskrba strujom da konkuriraju za ova sredstva jest taj da će prvi put zaposlenima plaće i doprinose u prvoj godini rada snositi entitet, a u idućoj poduzeće. Samo nekoliko dana kasnije Vlada FBiH je donijela Uredbu o poticanju zapošljavanja kojom se uređuju uvjeti za ostvarivanje prava za subvencioniranje poslodavaca za zapošljavanje osoba bez radnog staža u dobi od 15 do 30 godina. Očekivani efekt je 20.000 radnika koji će dobiti prvo zaposlenje. Oporba je našla brojne zamjerke u predloženim proračunskim stavkama, a posebice je imala primjedbe na smanjenje sredstava za obrazovanje na 1,5 milijuna KM i povećanje sredstava za rad političkih stranaka za 1,7 milijuna KM. Posebno oštro su kritizirali povećanje proračunske rezerve i istodobno izostanak sredstava za saniranje šteta od poplava.

RS: mirovine iz proračuna

Narodna skupština Republike Srpske također je utvrdila Nacrt proračuna za narednu godinu koji će iznositi 2.207.800.000 KM, što je, u odnosu na ovogodišnji budžet, povećanje od 207,8 milijuna KM. Ukupni prihodi su planirani na razini od 1.653.100.000 KM od čega se najveća stavka odnosi na planirane prihode od indirektnih poreza u iznosu od 1,127 milijardi KM. Na rashodnoj strani najveća stavka odnosi se na osobna primanja, više od 700 milijuna KM, dok će izdaci za otplatu vanjskog i unutarnjeg duga samo po osnovi glavnice iznositi 598,7 milijuna KM. Sve brojnija oporba u Skup-

Grade se i velike i male elektrane

proljeće iduće godine, po vijestima koje stižu iz Rudnika ugljena u Banovićima, počinju radovi na izgradnji TE Banovići od 350 MW. Uz to, Elektroprivreda BiH već nekoliko godina najavljuje gradnju zamjenskog bloka VII TE Tuzla također od 350 MW koji treba zamijeniti dosadašnje neproduktivne blokove koji su radili na lignit uz stupanj iskorištenja od samo 27 posto. I elektranu u Banovićima, a gotovo sigurno i blok VII TE Tuzla, gradit će Kinezi, a prije nekoliko dana predstavnici kineske tvrtke China International Water&Electric Corporation razgovarali su s ministrom industrije, energetike i rudarstva RS-a Petrom Dokićem o gradnji HE Dabar koja će biti sastavni dio hidroenergetskog sustava Gornji horizonti. U blizini Kaknja puštena je u rad prva solarna elektrana u toj općini snage 150 kilovata. Vlasnici elektrane očekuju

godišnju proizvodnju od 180.000 do 200.000 kWh, dok je cijela investicija iznosila 500.000 KM. Na planini Ljubuši u Hercegovini, u okviru planinskog poljoprivrednog gospodarstva, u rad je puštena još jedna solarna elektrana s ciljem podizanja kvalitete života farmera na selu i unapređenja proizvodnje ovčjih sireva i suhog mesa. Vlada Zeničko-dobojske županije odlučila je dodijeliti koncesiju Javnom komunalnom poduzeću Radnik iz Zavidovića za izgradnju i korištenje dvije mini hidroelektrane - Prekidna komora, snage 52 kW, i Hlorna stanica, snage 54 kW na magistralnom vodovodu u ovom mjestu. Investicija u te dvije mini elektrane je 766.423 KM. (Z.L.)

Stečaj ergele Vučijak

Na razini države 770,6 milijuna KM namijenjeno je servisiranju vanjskog duga štini je Vladi zamjerila to što, umjesto kresanja, povećava javnu potrošnju jer povećava rashode za plaće. Najviše polemike se vodilo o, po hitnom postupku usvojenim, izmjenama i dopunama Zakona o trezoru RS-a na osnovi čega će se od naredne godine mirovine isplaćivati iz proračuna čime se zapravo, tvrdi oporba, 1. siječnja gasi Mirovinski fond RS-a. Rat pozicije i opozicije otpočeo je još prije rasprave o proračunu za 2016. kad je Vlada zahvaljujući većini podignutih ruku usvojila rebalans i povećanje ovogodišnjeg budžeta za 2,5 posto, kako bi se koliko-toliko zakrpale budžetske rupe, odnosno “ispeglalo” promašeno planiranje i loše vođena ekonomska politika.

Prodaju se lipicanci

tečajni postupak u prnjavorskoj ergeli lipicanaca Vučijak, koji je zbog nereguliranih imovinsko pravnih odnosa trajao četiri godine, priveden je kraju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske utvrdilo je plan oporavka i daljnjeg rada ergele. U prvoj fazi predviđeno je smanjenje broja

grla lipicanaca sa sadašnjih 149 i to svih starosnih dobi. Javna prodaja putem licitiranja održat će se potkraj ove i početkom iduće godine, a početne cijene kretat će se od 400 do 1000 konvertibilnih maraka. U ergeli tvrde da se ne radi o klasičnoj prodaji za mali novac, već o mogućnosti kupnje konja vrhunske genetike koji se prodaju zbog financijskih problema, jer se samo za mjesečnu ishranu konja koji su procijenjeni kao višak izdvaja više od 10.000 KM. Vlada RS-a osigurala je ove godine za rad ergele 300.000 KM, a isti iznos planira uložiti i u 2016. godini. Inače, ova je ergela osnovana poslije Drugog svjetskog rata. U posljednjih 20 godina, kažu iz uprave ergele, ništa nije uloženo u objekte, a povremeno nisu imali ni novca da kupe hranu za konje. (Z.L.)

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 49

Biznis plus Goran Živkov, osnivač i programski direktor konzultantskih kom

Biti poljoprivrednik je sve više lifestyle Poljoprivreda u cijelom okruženju ne uspijeva proizvode koji imaju potencijal plasirati na veća tržišta. Riječ je u pravilu o kvalitetnim proizvodima koji zahtijevaju drugačije prodajne kanale i znanja, ali donose i veće profite piše Mladen Miković, Finance & Biznis plus

ako poljoprivredno tržište postaje sve globalnije, ipak se u svakoj zemlji i regiji ljudi bave poljoprivredom i puno je razloga zašto ima prostora i za one manje konkurentne. Naime, konkurentnije zemlje nikada ne mogu proizvoditi sve, očekivanja su manja, sve je veća preferencija na lokalno tržište i lokalne proizvode, a ne treba zaboraviti ni na otežan transport, carinske i izvancarinske barijere, veličinu tržišta, nedostatak tržišnih informacija i slično. Ipak, Goran Živkov, jedan od poznatijih stručnjaka za agrobiznis u regiji, osnivač kon-

Velika prednost poljoprivrednika u odnosu na druge poduzetnike je njihova fleksibilnost 50 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

zultantskih kompanija SEEDEV za poljoprivredu i ruralni razvoj u zemljama zapadnog Balkana i Kavkaza, smatra da prostora za jačanje poljoprivrede ima.

Bez dovoljno informacija

Prema njegovu mišljenju, prihodi poljoprivrednika, promatrano generalno, su manji od prihoda u drugim sektorima i to je razlog zbog kojeg im se broj smanjuje. S druge strane, njihova imovina, i to ne samo prehrambena, koja im pruža sigurnost je veća, a to, pak, često nedostaje zaposlenima i poduzetnicima. “Zato je biti poljoprivrednik sve više lifestyle koji podrazumijeva da novac nema presudnu ulogu u odluci hoće li se netko baviti poljoprivredom ili ne”, kaže Živkov. Kad prosvjeduju, poljoprivrednici se ponašaju ekonomski logično jer uglavnom uvijek dobiju ono što žele, ističe Živkov koji smatra da

ompanija SEEDEV su država i opće javno mnijenje “bolećivi” na njihove zahtjeve, pa je stoga logično da poljoprivrednici žele maksimizirati svoj prihod na račun ostalih. “Jesu li njihovi zahtjevi opravdani ili ne, najčešće je manje bitno. Bitno je kako su organizirani i koliko je država principijelna”, dodaje. Živkov je mišljenja da neki poljoprivrednici u regiji mogu biti konkurentni svojim kolegama, primjerice iz Italije ili Poljske. “Teško je generalizirati jer raspodjela konkurentnosti između država ne odražava u potpunosti odnose između pojedinih proizvođača. Ali to ne znači da oni koji nisu konkurentni ne uspijevaju prodati i zaraditi na svom proizvodu”, pojašnjava Živkov ocjenjujući da je velika prednost poljoprivrednika u odnosu na druge poduzetnike - njihova fleksibilnost. “Pitanje je samo imaju li dovoljno informacija da donesu dobru poslovnu odluku i počnu uzgajati nešto drugo, primjerice maline, orahe ili nešto treće. Ja mislim da nemaju - i tu općenito imamo problem”, smatra on. Istodobno valja imati na umu kako poljoprivrednici nisu pravodobno prilagodili svoj poslovni model. “Još nisam vidio državu koja poznaje tržište bolje od privrednika, a opet država stalno želi usmjeravati tržišna kretanja. Tako danas u Hrvatskoj, primjerice, postoje proizvodno vezane subvencije za šećernu repu i soju, ali ne i za šljivu ili heljdu. Razlog tome je to što neki EU ili hrvatski birokrat ima površna saznanja da će Hrvatska biti bogatija ako uzme, primjerice, novac od frizera na selu i da ga proizvođaču šećerne repe”, kaže Živkov. “Država treba ustrajno raditi na stvaranju poslovnog okruženja za poljoprivrednike. Na ovim područjima još uvijek adekvatno ne koristimo najveći resurs koji imamo - poljoprivrednike - jer im stalno šaljemo pogrešne signale. Poljoprivreda u cijelom okruženju ne

Država treba ustrajno raditi na stvaranju poslovnog okruženja za poljoprivrednike uspijeva proizvode koji imaju potencijal plasirati na veća tržišta. Riječ je u pravilu o kvalitetnim proizvodima koji zahtijevaju drugačije prodajne kanale i znanja, ali donose i veće profite. Tu je zakazala cijela regija jer nositelji tih procesa su sretni s velikim profitima u regiji i

ne žele produžavati prodajni lanac”, naglašava Živkov. No, ističe, ima i uspješnih primjera i među trgovačkim lancima i među pojedincima. To su, navodi on, hrvatska mandarina i maslinovo ulje, maline, soja, mrkva i šljive iz Srbije, crnogorski pršut, makedonsko vino i rajčica, bosanska priča o mlijeku i mliječnim proizvodima ili pak slovenske aktivnosti s mesnim prerađevinama. “U ozbiljnim supermarketi-

Nadam se da će Atlantic Grupa uspjeti napraviti od ajvara “Bakina tajna” svjetski brend jer on ima taj potencijal ma u, primjerice, SAD-u možete naći Vegetu, Janu, Bakinu tajnu, i tu se priča završava. Mislim da moramo više - iz jednostavnog razloga što proizvodi postoje i imaju dobar odnos kvalitete i cijene. Često putujem i prijateljima nosim Smoki, Čokoladne bananice, ajvar, Žutu osu... To su proizvodi svjetske kvalitete, ali tek trebaju postati poznati u svijetu”, mišljenja je Živkov.

“Lak” novac iz EU fondova

“Nadam se da će Atlantic Grupa uspjeti napraviti od ajvara Bakina tajna svjetski brend jer on ima taj potencijal, da će se Viktorija uspjeti pozicionirati i potpuno osvojiti tržište visokovrijednih proteinskih proizvoda, da će Agrokor napraviti bum s kulenom i drugim mesnim proizvodima ne samo u regiji nego i EU, da će Mesopromet Franca uspjeti plasirati 100.000 komada pršuta na rusko tržište. Puno je kandidata koji mogu napraviti robnu marku šire prepoznatljivosti”, smatra on. Prema Živkovu mišljenju, EU fondovi su se pokazali kao nešto što moramo naučiti, ali isključivo na vlastitim greškama. “Sloveniji je bilo važno da dobije što više novca, a ne ima li kapaciteta da ga potroši, Hrvatskoj da shvati da EU procedure imaju smisla i da je glupo godišnje trošiti stotine milijuna vlastitog novca na projekte koji teško da imaju smisla, Makedoniji da depolitizira priču o EU fondovima, dok Srbija i BiH očito ne mogu napraviti ni minimum potrebnih procedura i organizaciju kako bi dobile EU fondove na korištenje. Sve se ove greške s vremenom isprave, ali izgubi se vrijeme, a danas je poljoprivredno tržište izuzetno dinamično i vrijeme uistinu znači novac, a ‘lak’ novac, vidjeli smo najčešće dolazi iz EU fondova”, naglašava Živkov, dodajući kako nitko sustavno ne radi ni na vraćanju mladih na selo.

U ozbiljnim supermarketima u, primjerice, SAD-u možete naći Vegetu, Janu, Bakinu tajnu, i tu se priča završava.

Mislim da moramo više iz jednostavnog razloga što proizvodi postoje i imaju dobar odnos kvalitete i cijene.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV REPORT mjesečni

U tjednu od 30. studenoga do 6. prosinca ukupno su bila 203 stečajna postupka, što je pet postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Prema broju postupaka najviše je bilo započetih skraćenih stečajeva (68), a slijede ih brzi stečajevi (42). U predstečajnoj nagodbi je započelo 17, a zaključeno 14 postupaka. Izbrisana su 44 subjekta, 57 manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 287 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (137), zatim Rijeka (28), na Trgovačkom sudu u Varaždinu zabilježeno je 26 novoosnovanih društava, a slijedi ih Osijek sa 22 nova poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (158), te ukupno 129 d.o.o.-a. STEČAJEVI 26 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



Osnovano 1013 poslovnih subjekata

studenome 2015. godine bila su ukupno 282 stečajna postupka, od čega je 30 posto zaključenih, a 24 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe. To je ukupno 15 postupaka manje nego u studenome prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, tijekom studenoga ukupno ih je bilo 782, što je 33 subjekta manje u odnosu na studeni prethodne godine. Također,

89 

Stečajevi

Početak postupka



Broj započetih stečajnih postupaka

Početak i zaključak postupka



Broj zaključenih stečajnih postupaka Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Skraćeni stečajni postupak

42 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka



46 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

44 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata



60 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka





OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

287 

Poslovni subjekti d.o.o.

129



j.d.o.o.

158





d.d.

u studenome je započelo 111 postupaka likvidacije, dok ih je pet zaključeno. Ukupno je osnovano 1013 poslovnih subjekata ili 49 subjekata manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (440), zatim u Splitu (100), Rijeka bilježi 86 novih subjekata, a Trgovački sud u Osijeku registrirao je 81 novoosnovani subjekt. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 524, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 461.

III

VII VIII

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

78 126 108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015.

2500

2000

1500

1500 1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima 26

Rijeka Pazin

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA BIFIX d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

0 XII

Karlovac

Bjelovar

137

 bez promjene

Brisani subjekti

III

Započela likvidacija

VII

VIII

Zaključena likvidacija

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

52 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

XII d.o.o.

II j.d.o.o.

III

VII

VIII

ostali subjekti

N 3 52 + 45

Varaždin Zagreb

Osnovane tvrtke u studenome 2015.

1013 osnovanih

d.o.o. 45,51%

subjekata

ostali oblici 2,76%

j.d.o.o. 51,73%

SVIJET FINANCIJA UniCredit i Londonska burza

Zajednička potpora malim i srednjim tvrtkama Ovim partnerstvom uspostavlja se Elite UniCredit CEE Lounge koji malim i srednjim poduzećima u Srednjoj i Istočnoj Europi pruža sveobuhvatnu uslugu za organizacijski i menadžerski razvoj

niCredit je potpisao ugovor kojim postaje ključni bankarski partner Grupe Londonske burze u podršci malim i srednjim poduzećima u Srednjoj i Istočnoj Europi putem programa Elite. Riječ je o inovativnoj platformi koja omogućuje ambicioznim europskim tvrtkama u privatnom vlasništvu da ubrzaju svoj razvoj. Ovaj program, koji je pokrenula Grupa Londonske burze, pruža vrhunsko usavršavanje i trening rukovoditelja uz potporu vodećih europskih poslovnih škola, stručnjaka i poduzetnika, mentoriranje u radnom okruženju te izravni kontakt s financijskom i savjetničkom zajednicom u Europi. Ovim partnerstvom uspostavlja se Elite UniCredit CEE Lounge koji malim i srednjim poduzećima pruža sveobuhvatnu uslugu za organizacijski i menadžerski razvoj. Prvih 14 kompanija izabranih za CEE UniCredit Lounge dolazi iz različitih zemalja u regiji - Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Očekuje se da će klijenti UniCredita u Srednjoj i Istočnoj Europi izvući najveću vrijednost iz inicijative “Elite UniCredit CEE Lounge posebno je namijenjen pripremi tvrtki koje mogu pridonijeti razvoju, pravodobno im dajući znanja potrebna za donošenje pravih odluka o ulaganjima. UniCredit čvrsto vjeruje u potencijal izvrsnih srednje velikih tvrtki u Srednjoj i istočnoj Europi, a podržavajući njihov rast i pružajući im inovativne usluge, UniCredit nastoji ojačati svoju ulogu partnera tih poduzeća”, rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije CEE i zamje-

nik glavnog izvršnog direktora UniCredit Bank Austrija.

Elite pokrenut 2012.

“Ovom suradnjom stvoren je posebni Elite UniCredit CEE Lounge kojemu je cilj okupiti mala i srednja poduzeća u Srednjoj i istočnoj Europi s najvećim potencijalom daljnjeg rasta i pružiti im potporu. Uvjereni smo da će UniCredit, koji ima snažnu prisutnost i već razvijene odnose s najboljim srednjim i malim poduzećima u regiji izrazito pridonijeti prepoznatljivosti Elitea na tom području”, rekao je Raffaele Jerusalmi, glavni izvršni direktor Borse Italiane i direktor Tržišta kapitala u Grupi Londonske burze. Otkada je pokrenut 2012. godine, Elite je podržao više od 320 kompanija diljem Europe te ima 150 savjetnika i 90 ulagača. Stvorivši Elite UniCredit CEE Lounge, Grupa svojim klijentima nastoji olakšati pristup vrijednim aktivnostima vezanim uz usavršavanje i izloženost te im pomoći da stvore odnose s najboljim europskim kompanijama srednje veličine, pomažući im u donošenju ključnih strateških odluka i postajući partner u njihovom razvoju. Očekuje se da će klijenti UniCredita u Srednjoj i Istočnoj Europi izvući najveću vrijednost iz inicijative. Usluge Elitea bit će skrojene za svako malo i srednje poduzeće izabrano za UniCredit CEE Lounge, a Grupa će pridonijeti modulima edukacije i podučavanja, te omogućiti pristup vlastitim prilagođenim uslugama.

320 tvrtki do sada podržao Elite

90 ulagača i 150 savjetnika ima Elite

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Blokirani duguju 25,56 milijardi kuna Više od dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 29.330 odnosi se na blokirane poslovne subjekte bez zaposlenih, a njihov ukupni dug u listopadu je iznosio 17,698 milijardi kuna zaposlenih. Iznos njihovog nepodmirenog duga čini 69 posto ili 17,698 milijardi kuna ukupnoga dospjeloga, a nepodmirenog duga.

Pravne osobe duguju najviše

Od ukupno 42.706 blokiranih poslovnih subjekata manje od polovine (20.879) su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih nepodmirenih osnova za plaćanje, 18,552 milijarde kuna ili 72,3 posto. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana koji iznosi 247 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana koji iznosi 15,3 milijarde kuna. Najveći dio pravnih osoba

42.706

poslovnih subjekata u blokadi potkraj listopada

11,8 mlrd kn dug pravnih osoba bez zaposlenih radnika

4,4 mlrd kn duguju fizičke osobe bez ijednog zaposlenog

rema podacima Financijske agencije zbog nepodmirenih dugova potkraj listopada bilo je blokirano 42.706 poslovnih subjekata koji su dugovali ukupno 25,65 milijardi kuna. Kad je riječ o građanima, u blokadi ih je bilo 323.887 s ukupnim dugom od 35,8 milijardi kuna. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, i u listopadu su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Naime, od ukupnog broja insolventnih poslovnih subjekata njih 32.438 bilo je u blokadi duljoj od 360 dana, dok im je dug iznosio 22,137 milijardi kuna, a zapošljavali su 12.640 radnika. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, dakle duljoj od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina. Njih je u listopadu bilo 12.263 ili 37,8 posto od ukupnog broja, a dugovali su 10,2 milijarde kuna ili 46,1 posto ukupnoga duga. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Više od dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 29.330 odnosi se na blokirane poslovne subjekte bez

54 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

U listopadu je bilo blokirano 323.887 građana s ukupnim dugom od 35,8 milijardi kuna 80,3 posto, odnosno njih 11.673 koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupni dug iznosi 11,8 milijardi kuna. Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 82 posto ili 6,85 milijardi kuna od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Za razliku od pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih a nepodmirenih obveza nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 30 do 60 dana koji iznosi 20,9 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana koji iznosi 6,9 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 69,3 posto ili 12.393 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna.

17. financijski doručak Societe Generale-Splitske banke

Kriza još nije završila Politički rizici nastali nakon parlamentarnih izbora mogu imati teške posljedice po gospodarstvo, pogotovo u uvjetima kada imamo negativne trendove u javnim financijama jer javni dug raste neodrživom dinamikom, kaže Zdeslav Šantić

a 17. financijskom doručku Societe Generale-Splitske banke prošloga se tjedna okupilo oko 250 klijenata te novčarske kuće koja će iduće godine proslaviti 10 godina poslovanja u Hrvatskoj. “Ova godina je u poslovnom smislu bila izuzetno zahtjevna, a iduća će zahtijevati dodatni optimizam od svih tržišnih subjekata ali i veliku inovativnost u poslovanju“, istaknuo je Andre Marc Prudent, predsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke. Alan Mudie, glavni direktor strategije ulaganja Privatnog bankarstva Grupe Societe Generale, ocijenio je kako su u globalnom gospodarstvu među najrazvijenijim svjetskim državama vidljivi različiti gospodarski trendovi. “U istom trenutku izostaju značajniji inflatorni pritisci, a nastavlja se razdoblje nekonvencionalnih mjera kreatora monetarnih politika”, kazao je Mudie. Viša suradnica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek naglasila je kako su ovu godinu obilježili neki pozitivni pomaci, tako da EIZ očekuje da će ona završiti rastom BDP-a od oko 1, 5 posto. Slična stopa rasta prognozirana je i za 2016. “Možda ona bude neznatno veća, ali očekujemo da će biti slična ovogodiš-

EIZ očekuje da će ova godina završiti rastom BDP-a od oko 1,5 posto njoj. Bez obzira na pozitivnu stopu rasta Hrvatska je, s obzirom na to da zemlje Europske unije i okruženja rastu po većoj stopi, na začelju i zaostaje za prosjekom rasta BDP-a u Europskoj uniji. Ono što ohrabruje svakako je po-

rast utjecaja izvoza na stopu rasta, a konačno se oporavlja investicijska i osobna potrošnja. Nadamo se da će se takvi trendovi prenijeti i u narednu godinu”, istaknula je Sandra Švaljek.

Rizici su još veliki

Glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić predviđa da će se u idućoj godini ostavriti rast, ali po nižoj stopi nego ove godine. On predviđa usporavanje rasta BDP-a u idućoj godini za oko 0,5 posto. “Iako je rast BDP-a u 2015. godini premašio očekivanja, pogotovu u trećem kvartalu, smatramo da kriza još nije završila i da oporavak još nije nastupio u potpunosti. U iduću godinu ulazimo s još uvijek velikim rizicima i stoga smo oprezniji u predviđanjima. S jedne strane moramo biti svjesni da politički rizici nastali nakon parlamentarnih izbora mogu imati teške posljedice po gospodarstvo, pogotovo u uvjetima kada imamo negativne trendove u javnim financijama, jer javni dug raste neodrživom dinamikom. Moramo biti svjesni da se taj negativan trend neće zaustaviti ako ne budemo imali stabilnu vladu koja je spremna provoditi mjere za zaustavljanje rasta javnog duga. Prioritet svake nove vlade treba biti smanjenje javne potrošnje, o čemu se puno ne govori. Osim toga moramo imati na umu i to da se razdoblje ovako niskih kamata u Europi neće dugo zadržati”, zaključio je Šantić. (J.V.)

Ono što ohrabruje svakako je porast utjecaja izvoza na stopu rasta, a konačno se oporavlja investicijska i osobna potrošnja. Sandra Švaljek, EIZ

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Završena dokapitalizacija Burze

Istekom roka za uplatu upisanih dionica prošlog je tjedna završio drugi krug dokapitalizacije Zagrebačke burze. Planom dokapitalizacije bilo je predviđeno prikupljanje iznosa od maksimalno 15 milijuna kuna izdavanjem novih dionica. U prvome krugu dokapitalizacije sudjelovalo je 28,5 posto postojećih dioničara, koji su upisali 4,27 milijuna kuna novoga kapitala. U drugome krugu sudjelovali su kvalificirani ulagatelji, koji su upisali 10,63 milijuna kuna novoga kapitala, što ukupno čini 14,9 milijuna kuna.

Krediti po povoljnim uvjetima Građanima su od prošlog tjedna dostupni krediti OTP banke po povoljnim uvjetima. U ponudi su redovni stambeni krediti u eurima uz kamatnu stopu već od 2,99 posto fiksnu za prve tri godine otplate (EKS 5,84 posto), do iznosa od 250.000 eura i bez troška obrade kredita. Osim u eurima, OTP banka nudi stambene kredite u kunama uz kamatu od 4,95 posto fiksnu za prvih pet godina otplate kredita (EKS 5,22 posto), do iznosa u kunskoj protuvrijednosti od 250.000 eura i bez troška odobravanja kredita.

Bez promjene odnosa ponude i potražnje novca Iako je početkom protekloga tjedna završavalo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, na novčanom tržištu nije bilo promjene odnosa ponude i potražnje novca. U srijedu je središnja banka održala redovitu obrnutu repo aukciju putem koje je bankama plasirano 223 milijuna kuna po unaprijed utvrđenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iako je početak razdoblja održavanja obvezne pričuve kada je realno očekivati rast potražnje za novcem, pristigle ponude sudionika tek su za 15 milijuna kuna više od prethodnog tjedna. Središnji događaj na financijskom tržištu prošloga tjedna bilo je izdanje obveznice Ministarstva financija. Investitorima je bila ponuđena kunska obveznica Republike Hrvatske s planiranim izdanjem od 5,5 milijardi kuna i dospijećem u prosincu 2026. Na kraju je izdano šest milijardi kuna, a obveznica nosi prinos od 4,4 posto, uz polugodišnji kupon od 4,25 posto.

Ministarstvo financija je prošli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Planirani iznos izdanja bio je 1200 milijuna kuna, a upisano je 1466 milijuna kuna. Na kraće rokove dospijeća prihvaćene su sve pristigle ponude, od čega je 100 milijuna s rokom dospijeća od 91 dan i 100 milijuna kuna s rokom dospijeća od 182 dana uz nepromijenjenu kamatnu stopu. Znatno veće zanimanje sudionika bilo je za rok dospijeća od 364 dana te je od ponuđenih 2,366 milijardi kuna prihvaćeno 1,266 milijardi kuna. Nakon dužeg vremena prinos na zapise s rokom dospijeća od jedne godine zabilježio je pad za 3bb. Planirani iznos izdanja kod trezorskih zapisa u eurima bio je pet milijuna eura, ali je interes sudionika bio slab, ponude su iznosile tek 2,6 milijuna eura i prihvaćene su sve ponude po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 0,4 posto s rokom dospijeća od godine dana. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

30.11.-4.12.2015.

7.12.-11.12.2015.

5 4

300

3 200 2 100

7.12.

8.12.

9.12.

10.12.

11.12.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar uvećala vrijednost za 1,5 posto. Vrijednost domaćeg platnog

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,021772

CAD kanadski dolar

5,089824

JPY japanski jen (100)

5,720705

CHF švicarski franak

EUR

7,03632

GBP britanska funta 10,539889 USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

6,954808 7,624556

primjena od 12.12.2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

sredstva uvećana je i u odnosu na švicarski franak za 0,2 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom ojačala za nešto manje od 0,2 posto. 7,645 7,640

USD

7,075 7,050

CHF

7,060 7,055

7,635

7,025

7,050

7,630

7,000

7,045

7,625

6,975

7,040

7,620

6,950

7,035

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Novi nenamjenski kredit

Burzovni indeksi umanjili vrijednost Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog toga što se polovinom prosinca očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa Feda. Zbog pada cijena nafte pod pritiskom je bio energetski sektor. Sredinom tjedna, također, trgovalo se oprezno jer su ulagači bili zabrinuti zbog usporavanja svjetskog gospodarstva, naročito kineskog i, među ostalim, visokog tečaja američkog dolara. Tako su i vrijednosti promatranih burzovnih indeksa bile umanjene na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 4,8 posto, a Londonske burze FTSE za 4,3 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 5,3 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 2,2 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za gotovo dva posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 2,3 posto.

6400 6300

FTSE 100

17700

6200

17600

6100

17500

6000

17400

5900

5200 5150

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12. 5000

NASDAQ

4900

5100 5050

4700 4600

4950

4500

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

11000

CAC40

4800

5000

11200

Dow Jones

17300

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12. 20000

DAX

19800

10800

19600

10600

19400

10400

19200

10200

19000

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

Mirovinski fondovi

fond

Pad vrijednosti Mirexa

17800

datum

NIKKEI 225

Manje kamatne stope 7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 217,4749 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,7 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,1062 boda, a Mirexa C 108,9901 bod. MIREX - tjedni 0,2% 0,0%

MIREX A

10.12. 113,10620

-0,2273

8,13

AZ - A

10.12. 113,10340

-0,3276

8,69

Erste Plavi - A

10.12. 111,85840

-0,2278

6,37

PBZ CO - A

10.12.

114,15290

-0,1670

7,29

Raiffeisen OMF - A 10.12. 113,23920

-0,0795

8,49 5,72

kategorija B MIREX B

10.12. 217,47490

-0,1679

AZ - B

10.12. 221,60590

-0,2459

5,21

Erste Plavi - B

10.12. 223,26540

-0,1835

6,23

PBZ CO - B

10.12. 199,78540

-0,2087

6,37

Raiffeisen OMF - B 10.12. 218,92510

-0,0377

5,89

kategorija C

-0,2% -0,4% -0,6% 7.12.

8.12.

9.12.

10.12.

MIREX - mjesečni

MIREX C

10.12. 108,99010

-0,0333

5,87

AZ - C

10.12. 106,27340

-0,0283

4,43

Erste Plavi - C

10.12. 108,06840

-0,0113

4,68

PBZ CO - C

10.12. 108,75550

-0,0369

5,60

Raiffeisen OMF - C 10.12. 112,40190

-0,0430

7,87

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

09.12. 211,58770

-0,3057

6,11

1,00%

AZ Profit

10.12. 250,22360

-0,2455

5,97

1,25% 0,75%

Croatia osiguranje 10.12. 149,00820

-0,0920

1,45

0,50%

AZ Benefit

10.12. 228,21440

-0,0628

4,36

0,25%

Erste Plavi Expert

10.12. 184,87640

-0,1954

6,60

Erste Plavi Protect 10.12. 181,24980

-0,0217

3,30

0,00% 10.11.

17.11.

25.11.

2.12.

10.12.

Hrvatska poštanska banka svoju je ponudu nenamjenskih kredita proširila novim kunskim kreditom. Kamata na taj novi kredit, za koji se do 2. veljače 2016. ne naplaćuje naknada, je 7,77 posto (EKS od 8,06 posto) i fiksna je za cijelo vrijeme otplate. Kredit se može realizirati u iznosu do 220.000 kuna s rokom otplate do 10 godina, a kredite do 50.000 kuna moguće je ugovoriti bez jamaca. Nova kreditna linija namijenjena je klijentima i onima koji nisu klijenti HPB-a.

Erste&Steiermärkische Bank smanjuje kamatne stope na postojeće stambene i adaptacijske kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i kunske stambene i adaptacijske kredite. Riječ je o korekciji koja proizlazi iz smanjenja fiksnog dijela kamatne stope, odnosno nije rezultat redovitog usklađivanja temeljem promjene vrijednosti njezinog promjenjivog dijela (EURIBOR, NRS) na kraju referentnog obračunskog razdoblja. Smanjenje kamatnih stopa bit će provedeno automatski i primijenit će se od 1. veljače 2016., odnosno na anuitete koji dospijevaju u ožujku te godine.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Poslovni plan LRH-a Liburnia Riviera Hoteli procjenjuju da će u 2020. njihov poslovni prihod dosegnuti 310 milijuna kuna, a bruto operativna dobit 138,2 milijuna kuna. Poslovni plan za razdoblje 2016.2020. Uprava LRH prezentirala je Nadzornom odboru, koji je plan prihvatio, uz napomenu da uvjeti iz gospodarskopolitičkog okruženja ostanu nepromijenjeni te da svi investicijski projekti trebaju zadovoljiti određene minimalne i druge uvjete. Sredinom studenoga LRH je objavio procjenu da će u 2015. ostvariti ukupni neto prihod od 274 milijuna kuna.

Rast prometa Ikea Grupe

U poslovnoj godini 2015. (1. rujan 2014. - 31. kolovoz 2015.) Ikea Grupa ostvarila je neto dohodak u iznosu od 3,5 milijardi eura. Ukupni promet porastao je za 11,2 posto u odnosu na prošlu poslovnu godinu te iznosi 31,9 milijardi eura. Zajedno s prihodima od najma u trgovačkim centrima, ukupni prihodi Ikea Grupe iznose 32,7 milijardi eura (+11,5 posto). Rastu prometa najviše su pridonijele postojeće Ikea robne kuće, a na dobre rezultate bitno su utjecala i novootvorena tržišta te online ekspanzija.

Imperial i Kraš rasli više od četiri posto +1,99 posto koliko bilježi CROBEXindustrija do -2,46 posto koliko je pao CROBEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su završili padom; CROBIS je umanjen za 0,23 posto, a CROBIStr za 0,13 posto. Najlikvidnije izdanje je Ledo (-1,53 posto) sa zadnjom zabilježenom cijenom na 9120,01 kunu i s prometom od 68,3 milijuna kuna od čega je 1,3 milijuna kuna ostvareno redovnom trgovinom, a 67 milijuna kuna blok prometom. Drugi najlikvidniji Imperial bilježi rast cijene za 4,81 posto, na 492,61 kunu, a sakupio je promet od 29 miZAGREBAČKA BURZA lijuna kuna. Od toga se samo 273.000 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE kuna odnosi na redovni, a ostatak na UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.094.680.446,45 blok promet. Treći najlikvidniji HT kn tjedan je zaključio bez postotne proindex zadnja vrijednost tjedna promjena mjene cijene na 143 kune te su njime CROBEX 1.659,9900 -0,79% također ostvarene blok transakcije. U CROBEX10 984,9700 -0,97% redovnom je prometu trgovan u iznoCROBIS 104,8545 -0,23% su od 5,3 milijuna kuna, a u blok proCROBIStr 143,8992 -0,13% metu ostvario je 6,9 milijuna kuna. Pet izdanja je zabilježilo porast cijene. Top 10 tjedna zadnja Dobitnik tjedna je Imperial s rastom promet po prometu promjena cijena za 4,81 posto. Slijedi šesti najlikvidniji -1,53% 9.120,01 68.295.191,21 Ledo d.d. Kraš s rastom za 4,30 posto, na 485 +4,81% 492,61 28.923.033,83 Imperial d.d. kuna te prometom od dva milijuna 0,00% 143,00 12.267.275,80 HT d.d. kuna. Povlašteno izdanje Adris Grupe +0,27% 369,00 5.768.069,31 Adris grupa d.d. - povl. tjedan je zaključilo porastom cijene za +0,08% 23,66 2.254.627,29 Valamar Riviera d.d. 0,27 posto na 369 kuna te prometom +4,30% 485,00 2.027.351,17 Kraš d.d. -3,48% 555,00 1.321.730,24 od 5,8 milijuna kuna. Slijedi peta najAdris grupa d.d. - red. 0,00% 2.650,00 1.207.379,96 Turisthotel d.d. likvidnija Valamar Riviera (+0,08 po+0,02% 4.471,01 1.127.731,02 Janaf d.d. sto) s prometom od 2,3 milijuna kuna. -3,02% 805,00 1.087.889,12 Atlantic grupa d.d. Posljednje izdanje s minimalnim porastom cijene je Janaf (+0,02 posto), a 10 dionica tjedna zadnja bilježi zadnju cijenu od 4471,01 kune te promet s najvećim rastom cijene promjena cijena promet od 1,1 milijun kuna. +100,00% 3,00 243,00 Vjesnik d.d. HT i Turisthotel su zabilježili tjedan +57,80% 27,30 158.734,40 Turbos EBF long D bez postotne promjene cijene, iako im +55,01% 55,06 3.854,20 Turbos srebro short 6 se prometi značajno razlikuju. Turi+29,28% 32,32 1.098,88 Brionka d.d. sthotel je sakupio 1,2 milijuna kuna, a +26,47% 126,60 225.567,51 Turbos DAX short K HT 12,3 milijuna kuna. +17,38% 93,90 1.878,00 Turbos WTI nafta short M +10,80% 16,00 688,00 Tri izdanja zabilježila su pad cijene. Hoteli Podgora d.d. +10,78% 168,39 2.525,85 PIK-Vinkovci d.d. Gubitnik tjedna je redovno izdanje +9,83% 14,52 294.820,66 Turbos E-mini S&P 500 sh. D Adris Grupe kojem je cijena pala za +7,76% 24,85 691.461,11 Đuro Đaković holding d.d. 3,48 posto na 555 kuna, a tjedni promet iznosio 1,3 milijuna kuna. Dese10 dionica tjedna zadnja ta najlikvidnija Atlantic Grupa bilježi promet s najvećim padom cijene promjena cijena tjedni pad za 3,02 posto na 805 kuna -63,00% 42,00 166.031,60 Turbos DAX long U te promet od 1,1 milijun kuna. Posljed-54,26% 24,70 235.442,19 Turbos WTI nafta long J nje izdanje s padom cijene dionice je -35,64% 98,60 27.078,05 Turbos DAX long S najlikvidniji Ledo (-1,53 posto). -25,60% 2,50 8.955,74 Turbos H. H. N. GAS long C

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi bila je gotovo jednaka pretprošlotjednoj, a redovni dionički promet iznosio je također 41 milijun kuna. Naime, prošlotjedni promet je porastao za samo 0,21 posto ili 87.000 kuna. Indeks Crobex tjedan je završio na najnižoj razini od kraja lipnja 2012. godine. Umanjen je za 0,79 posto na 1.659,99 bodova. Crobex10 bilježi pad za 0,97 posto na 984,97 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od

Elektroprojekt d.d. Hoteli Živogošce d.d. Turbos DAX long G Jadran d.d. Magma d.d. Atlantska plovidba d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

-22,81%

220,00

5.280,00

-20,00%

24,00

1.440,00

-19,57%

118,80

532.843,40

-16,71%

24,98

3.747,00

-14,29%

0,66

4.730,07

-10,59%

118,01

376.468,71

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Novi izračun konverzije kredita

Rasli samo novčani fondovi Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 17, a palo 62. Svih 29 dioničkih fondova bilježi pad vrijednosti. Najveći tjedni pad zabilježio je fond KD Nova Europa s minusom od 5,89 posto. Njega sa značajnijim padom slijede KD Energija (-5,69 posto), ZB BRIC+ (-5,37 posto), Ilirika BRIC (-4,74 posto) i NETA Frontier (-4,68 posto). Svih pet posebnih fondova bilježi pad vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od -0,15 posto koliko bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica do -2,26 posto koliko je pao ZB Future 2055. ZB Future 2040 i 2030 pali su za 2,24 odnosno 2,01 posto, a ZB Future 2025

za 1,55 posto. Svih 16 mješovitih fondova je zabilježilo pad vrijednosti. Najveći pad bilježe HI-balanced (-1,77 posto), KD Balanced (-1,38 posto) i You Invest Active (-1,20 posto). Svi obveznički fondovi, njih 10, zabilježili su pad. Najveći tjedni minus bilježi NETA Emerging Bond (-2,00 posto). Njega s padom od 0,38 odnosno 0,34 posto slijede PBZ Short term bond i PBZ Bond fond. Raslo je 17 od 19 novčanih fondova. Najveći rast zabilježili su Locusta Cash i Auctor Cash, oba s porastom za 0,02 posto. Pali su samo PBZ Dollar fond (-0,01 posto) i HPB Euronovčani (-0,004 posto). [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 03.12.2015 do 10.12.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,2418 HI-growth € 11,1619 ZB euroaktiv € 136,8830 ZB trend $ 159,4500 FIMA Equity kn 89,6719 KD Prvi izbor kn 14,0161 Ilirika Europa € 119,0469 PBZ Equity fond € 10,1354 HPB Dionički kn 100,8405 Erste Adriatic Equity € 83,6900 NETA Global Developed kn 94,5165 ZB aktiv kn 111,0676 Capital Two kn 89,9926 Ilirika Azijski tigar € 45,3427 Platinum Global Opportunity $ 15,6780 KD Nova Europa kn 4,9939 OTP indeksni kn 39,1039 Platinum Blue Chip € 100,6277 NETA Frontier kn 514,9644 OTP MERIDIAN 20 € 87,9902 A1 kn 84,6600 NETA US Algorithm kn 148,9849 NETA New Europe kn 69,6500 Ilirika BRIC € 67,8737 CROBEX10 kn 97,0431 KD Energija kn 7,8893 ZB BRIC+ € 82,6891 Raiffeisen Dynamic € 113,6700 Allianz Equity € 137,6812 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,2900 ZB Future 2025 € 97,2614 ZB Future 2030 € 96,5083 ZB Future 2040 € 96,7163 ZB Future 2055 € 96,7576 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 158,3528 PBZ Global fond € 14,2253 HI-balanced € 12,7912 ICF Balanced kn 119,2258

tjedna promjena [%]

-0,96 -2,61 -2,69 -1,88 -0,66 -3,71 -3,14 -1,00 -1,15 -0,66 -3,13 -1,68 -0,39 -3,77 -0,16 -5,89 -0,23 -2,12 -4,68 -2,06 -0,48 -3,52 -1,13 -4,74 -0,02 -5,69 -5,37 -0,39 -0,97 -0,15 -1,55 -2,01 -2,24 -2,26 -1,18 -1,17 -1,77 -0,90

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,6762 OTP uravnoteženi kn 104,0541 KD Balanced kn 8,3146 Allianz Portfolio kn 152,2353 Smart Equity € 101,4393 Raiffeisen Harmonic € 97,8100 PBZ Conservative 10 fond € 104,4619 You Invest Active € 98,3400 You Invest Balanced € 98,8800 You Invest Solid € 98,6700 Smart Equity II € 96,9269 PBZ Flexible 30 fond € 99,6465 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,3726 HI-conservative € 13,9029 Raiffeisen Bonds € 169,4700 PBZ Bond fond € 123,0572 Capital One kn 200,4237 HPB Obveznički € 150,8728 NETA Emerging Bond kn 80,0871 Erste Adriatic Bond € 113,0200 Raiffeisen Classic € 101,8300 PBZ Short term bond fond kn 99,3785 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0220 ZB plus kn 175,1544 ZB europlus € 150,3104 PBZ Euro Novčani € 139,0789 Raiffeisen Cash kn 157,3400 Erste Money kn 150,8900 HI-cash kn 151,7091 PBZ Dollar fond $ 131,0698 HPB Novčani kn 143,2667 OTP novčani fond kn 132,8041 Money One kn 129,2038 Allianz Cash kn 118,1137 Erste Euro-Money € 115,3200 Auctor Cash kn 110,0923 Raiffeisen euroCash € 105,4800 HPB Euronovčani € 106,2108 Locusta Cash kn 1347,0325 NETA MultiCash kn 107,9113

-0,66 -0,61 -1,38 -0,69 -0,81 -0,39 -0,36 -1,20 -0,91 -0,52 -0,64 -0,61

naziv(fond)

OTP euro novčani

valuta

€

102,4604

-0,26 -0,12 -0,13 -0,34 -0,05 -0,12 -2,00 -0,20 -0,14 -0,38 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 -0,00 0,02 0,01 0,01

Raiffeisenbank Austria izvijestila je korisnike kredita u švicarskim francima da će ponoviti izračun konverzije kredita za sve klijente-potrošače kojima su već poslani izračuni na kućne adrese sukladno posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. RBA je uvjeren da je u izračunu konverzije dosljedno primijenila sve zakonske odredbe ZID ZPK. RBA će nove izračune konverzije, zajedno s aneksima ugovora, klijentima poslati preporučenom poštom na kućne adrese u prvoj polovini siječnja 2016. godine.

Blago smanjenje loših kredita

Ukupni plasmani kreditnih institucija u listopadu 2015. bili su približno tri posto niži u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što u nominalnim iznosima predstavlja pad plasmana za 6,5 milijardi kuna. Snažniji pad plasmana većim se dijelom može objasniti direktnim i indirektnim troškovima vezanim uz konverziju kredita u švicarskom franku, objavljeno je u kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka HUB Pregledi 4/2015. U trećem kvartalu došlo je i do blagog smanjenja udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Ukupan omjer loših kredita dosegnuo je 17,05 posto.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Karol Wojtyła–IvanPavaoII.

Potpuno sam u Božjim rukama Verbum

U okupiranoj Nizozemskoj živi trgovac Henri Osewoudt, čovjek koji ne čini ništa i ne želi ništa. No, u njegov dućan dolazi misteriozni Dorbeck i dodijeli mu zadatke protiv Nijemaca, uključujući i ubojstva. Dorbeck sliči Osewoudtu, ali je i njegova suprotnost: tamnokos i prodoran za razliku od ćosavog i povučenog Henrija. Na kraju rata saveznici uhite Osewoudta, a on ne može dokazati da je radio za pokret otpora ni da Dorbeck postoji. Je li Osewoudt heroj, izdajica ili psihopat vođen zabludama?

Luka Stjepan Delić

Veliki humanist Naklada Ceres

Ova knjiga daje uvid u tajne duše Karola Wojtyłe zadnjih 40 godina njegova života kao biskupa, nadbiskupa, zatim kardinala i pape Ivana Pavla II., tijekom kojih je pisao osobne bilješke. Bilješke su pretežno duhovnoga karaktera te jasno pokazuju kako put prema svetosti nipošto nije monotono putovanje. U njima susrećemo čovjeka koji teži sve dubljemu prodiranju u otajstvo samoga Boga, ali u isto vrijeme koji je svjestan vlastitih slabosti i koji se posve pouzdaje u Boga.

Willem Frederik Hermans

Damoklova mračna komora V.B.Z.

Ovaj roman je mizantropski izljev prezira prema svijetu i njegovim stanovnicima kroz priču o imaginarnim državama i njihovim vođama te jednom karizmatičnom antiproroku. Franz Keinezehen diktator je u imaginarnom svijetu lišenom referenci na onaj stvarni koji unatoč moći i političkoj funkciji živi običnim životom. Najveći dio radnje je posvećen anegdotama iz njegova svakodnevnog života i frustracijama koje u njemu izazivaju prosječni, nasumični ljudi koji se ponašaju po apsurdnim obrascima kojih najčešće nisu svjesni.

60 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

Michal Ajvaz

Drugi grad

Naklada Ljevak

Riječ je o romanu o borbi Krećana za slobodu od otomanske vlasti, borbi koja prerasta u alegoriju univerzalne borbe čovjeka za slobodu. Protagonisti su ljudi snažnih emocija, beskompromisni i spremni u svakom času umrijeti za vlastite ideale. Svaki od njih suočen je i sa svojim intimnim proturječjima, u dilemi kako pomiriti pripadnost zajednici i odanost prijatelju druge vjere, kako izaći na kraj s vlastitim unutrašnjim demonima, i kako pomiriti strasti i žudnje koje se međusobno potiru.

Juan Manuel Marcos

Gunterova zima Edicije Božičević

Junak romana nalazi u antikvarijatu knjigu pisanu nepoznatim pismom. Tako počinje traganje za nepoznatim gradom koji živi u čudnoj simbiozi s Pragom, a nalazi se na njegovim rubovima i granici poznatih prostora. Pripovjedač luta Pragom noću, kada se drugi grad budi, susreće se s njegovim stanovnicima, bori s njegovim zvijerima, bježi pred naoružanim borcima, sudjeluje u njegovim svetkovinama i raspravlja s njegovim svećenicima. Sve to vrijeme pokušava shvatiti duh toga grada i prodrijeti u njegovo središte, koje mu stalno izmiče… Nikos Kazantzakis

Sloboda ili smrt Sandorf

Hladni činovnik Svjetske banke, Paragvajac njemačkih korijena Gunter, u pratnji supruge Elize, Afroamerikanke i hispanistice, putuje u središte južnoameričkog državnog terorizma u vrijeme Malvinskog ili Falklandskog rata. Njegova je namjera spasiti nećakinju Soledad, mladu pjesnikinju koja je zbog svoje poezije podvrgnuta torturi. Roman crpi građu iz autorovih zgoda proživljenih između 1973. i 1987. za mukotrpnih godina vojne diktature u Paragvaju i svojeg političkog egzila u Španjolskoj i SAD-u.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@ gmail.com, 099 7839 178. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornice namještaja, pilane, stolarske radionice, tvrtke koje se bave poslovima rušenja, građevinske tvrtke, komunalna poduzeća, odlagališta otpada, industrijski pogoni, špediterska i lo-

gistička poduzeća). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja jedna, dvije, tri i šest boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kon-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Čokolada i proizvodi za slastičarstvo

NP Plitvička jezera nabavlja čokoladu i proizvode za slastičarstvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 215.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Sanacija podova

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KB Dubrava nabavlja radove na sanaciji podova u bolnici. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. siječnja. Vrećice, pasice i interni obrasci

FINA Financijska agencija nabavlja vrećice, pasice i inter-

takt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.t-com. hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Nakit Arkada Art, Gdanjsk, Poljska, www.amberjewerly.com.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom srebrnog nakita s jantarom. Izvoz čini 85 posto cjelokupnog prometa. Tvrtka surađuje s mnogim domaćim i stranim tvrtkama (Tk Maxx u Velikoj Britaniji, W.Kruk S.A. u Poljskoj...), a članica je International Amber Associationa (Międzynarodowe Stowarzyszenie Bursztynników) te je 2003. godine primila njihov certifikat kvalitete. Ponudu tvrtke čini jedinstveni, ručno rađeni nakit modernog dizajna, ali i jeftiniji nakit originalnih oblika. Tvrtka je zainteresirana za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Grzegorz Pietrzyk, arkada@amberjewelry.com.pl, +4858 3408 060. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Specijalne tkanine Alia Textile, Chang Hwa, Tajvan, www.aliatextile.com. Tvrtka je proizvođač specijalnih tkanina. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Vincent Huang, yc_huang2002@yahoo.com.tw, +8864 7989 735.

ne obrasce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 430.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. prosinca. Čitači pametnih kartica

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja čitače pametnih kartica. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 417.000 kuna. Rok dostave ponuda 30. prosinca.

Pogrebna oprema

VG Komunalac nabavlja pogrebnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca.

Regija

Štampanje

Pošte Srpske nabavljaju usluge štampanja poštanskih maraka. Rok dostave ponuda je 25. prosinca.

Monitori

Hrvatska pošta nabavlja monitore za poštanske urede. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca.

Čizme

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja poluduboke čizme. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, vinogradi... Dvosobni stan, ukupne površine 53,39 četvornih metara, Delnice, Primorskogoranska županija, procijenjene vrijednosti 213.560 kuna. Dražba se održava 15. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Delnicama. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 422 četvorna metra, Nova Gradiška, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 602.100,40 kuna. Dražba se održava 15. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Četiri zgrade, silos, dvorište, oranica, ukupne površine 7872,94 četvorna metra, Marija Bistrica, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 5.910.000 kuna. Dražba se održava 16. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne

može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1333 četvorna metra, Bistrinci, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 560.000 kuna. Dražba se održava 17. prosinca u 8 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu platile osiguranje u iznosu od 56.000 kuna. Vinograd, ukupne površine 787,66 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vri-

62 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

jednosti 396.288 kuna. Dražba se održava 17. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo one osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 39.628 kuna. Razgledavanje moguće 15. prosinca u 13 sati uz sudskog ovršitelja Miroslava Pantlika. Kuća, dvor i livada, ukupne površine 1655 četvornih metara, Novi Glog, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijednosti 352.069,59 kuna. Dražba se održava 18. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 3488 četvornih metara, Jalžabet, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 311.109,77 kuna. Dražba se održava 18. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće 17. prosinca od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 816 četvornih metara, Otok, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 513.529 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Vinogradi, ukupne površine 1521,37 četvornih metara, Brodski Varoš, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 4221,56 kuna. Dražba se održava 16. prosinca u 8.35 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Četverosobni stan, ukupne površine 104,79 četvornih metara, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 1.047.900 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Građevinski radovi Tvrtka Vodovod - Budimpešta objavila je natječaj za izvođenje građevinskih radova u Peštanskoj županiji: LOT 1 - građevinski radovi (u trajanju od 36 mjeseci) i LOT 2 - rad na strojnim instalacijama (u trajanju od 36 mjeseci). Opis: Građevinski radovi. Strojne instalacije. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Tender-Co Kft. Galambóc u. 22. 1117 Budapest; Hungary. Natječaj je otvoren do 24. prosinca. Računala i programska podrška Litvanska burza rada pri Ministarstvu socijalne sigurnosti i rada traži računalni hardver i softver za pohranu podataka za projekt Europskog socijalnog fonda financiranja mladih, s ciljem povećanja učinkovitosti javne službe za zapošljavanje. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos darbo birža prie Socialinės apsaugos ir darbo ministerijos, 190766619, Geležinio Vilko g. 3A, Vilius Kuzminskas, LT-03131 Vilnius, Litva, vilius. kuzminskas@ldb.lt. Više podataka o nadmetanju na http://www.cvpp.lt/? option=com_ profile&task=po&Itemid=86&vpt_jarcode=190766619, elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Instalacija grijanja, ventilacije i klimatizacije Objavljen je natječaj za izvođenje radova instaliranja grijanja, ventilacije i klimatizacije kod rekonstrukcije postojećih objekata u Salzburgu. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: Ebner Aichinger Guggenberger Rechtsanwälte GmbH Sterneckstraße 35 5020 Salzburg, Austria. Telefon: +43 6628800400; e-pošta: office@eag-partner.at; telefaks: +43 66288004010;

internetska adresa: http://www.eag-partner.at i na poveznici: http://wienerzeitung.at/lieferanzeiger. Kriteriji za odabir ponude: ekonomski najpovoljnija ponuda. Natječaj je otvoren do 18. prosinca. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupne su na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Uniforme Ministarstvo nacionalne obrane Republike Litve traži nabavu terenskih uniformi i setova brodskih uniformi za vlažno vrijeme, prema sljedećoj specifikaciji: - terenske jakne za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - terenske hlače za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - jakne brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada; - hlače brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos kariuomenė, 188732677, Šv. Ignoto g. 8, Ingrida Andriškevičiūtė, LT-01144 Vilnius. Lithuania, ingrida.andriskeviciute@mil.lt. Elektronički pristup podacima: https://www.pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Portugala traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na portugalskom i engleskom jeziku se predaju na Ministério da Defesa Nacional - Marinha Direção de Abastecimento Base Naval de Lisboa - Alfeite, Divisão de obtenção, 2810-001 Almada, Portugal; da.reob@marinha.pt. Više podataka o nadmetanju na www.marinha.pt i www.compraspublicas.com.

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Umijeće prodaje leda u Osijeku datira od početka 19. stoljeća

Kako usred zime ljudima prodati led

Osječka tvrtka Ice Product mlade poduzetnice Mihaele Radovanović proizvodi led od kojeg pravi atraktivne skulpture i različite ukrasne, ali i funkcionalne predmete piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Mihaela Radovanović, direktorica Ice Producta, i sama je iznenađena velikom potražnjom za njihovim specifičnim proizvodima

ada se nekog željelo opisati kao dobrog i vještog trgovca, obično se reklo kako bi taj i Eskimima uspio prodati led. A sudeći prema onome kakav led proizvodi, to bi zaista moglo poći za rukom mladoj Osječanki Mihaeli Radovanović. Ona je sredinom ove godine osnovala tvrtku Ice Product u sklopu osječke Amicitia Grupe i prilično smjelo tržištu ponudila led i skulpture od leda. Prikupljanje, prodaja i proizvodnja leda u Osijeku je, doduše, prilično stara djelatnost. Time su se još početkom 19. stoljeća bavili osječki brodari skupljajući led iz zamrznute Drave. Znali su ga u posebnim komorama čuvati i prodavati ugostiteljima i do sljedećeg ljeta. Gradski ljetopisi bilježe kako je prvu pravu tvornicu leda

64 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

osnovao davne 1856. godine osječki pivar Cajetan Šeper. Kasnije je bilo više osječkih ledara, ali Šeper je bio najustrajniji pa je Božo Plevnik u svojoj knjizi Stari Osijek zapisao kako je 1930. godine “... pivovara Cajetana Šepera sagradila i pustila u rad novu veliku i modernu tvornicu leda, koja je radila s dva stroja na parni pogon, te imala veliki novi stroj s pogonom na elektriku. Mogla je dnevno proizvesti 1000 kubika leda”. Današnja ledara Mihaele Radovanović definitivno ne proizvodi 1000 kubika leda dnevno. Ne samo zato što to ne može, nego još više zato što za to nema potrebe kao u Šeperovo vrijeme. No, iako velika većina kafića i restorana ima svoje ledomate, tvrtka Ice Product u ponudi ima i led za ugostiteljstvo, kao i “led za ponijeti”. Zašto? Zato jer je njihov led, proizveden od destilirane ili demineralizirane vode, kristalno čist i gotovo savršen za ugostiteljske potrebe.

Impresivne kocke

No, nije to led po kojem su diljem Hrvatske postali poznati za samo nekoliko mjeseci. Na tržištu su postali poznati zbog impresivnih

Coolpad modeli pametnih telefona

kocki leda dekorativno ispunjenih različitim voćem i povrćem, kao i zbog još impresivnijih ledenih skulptura koje ukrašavaju različite poslovne i privatne događaje. Na pitanje kome uopće trebaju vizualno vrlo efektne ledene kocke sa zamrznutim grozdovima ili plodovima patlidžana, krastavca i paprike ili pak vješto isklesane ledene figure labuda, školjke i srca, Mihaela Radovanović, direktorica Ice Producta, za Privredni vjesnik objašnjava kako ni sama nije u početku vjerovala kolika će biti potražnja za njihovim specifičnim proizvodima. “Koliko mi je poznato, to u Hrvatskoj nitko ne radi i zaista imamo mnošto poziva. Nedavno sam dobila upit za 20 velikih kocki leda od jedne tvrtke koja priprema određeni događaj i žele kocke leda kao svojevrsnu atrakciju od čega će oni praviti skulpture. Čuli su za nas i javili se. Mnogi za svatove traže skulpture srca i slične motive. Zahvaljujući angažmanu kipara, zaista možemo ponuditi i ostvariti najrazličitije ledene skulpture”, kaže Mihaela Radovanović.

Prepoznati u poslovnom svijetu

Potvrdu kvalitete Ice Product imao je početkom jeseni kada su kreirali ledeni performans za RALU logistiku Luke Rajića. Povod je bilo otvorenje njihova novog logističko-distributivnog centra. Ice Product je tada prezentirao voće i povrće u ledu, što simbolizira poslovanje RALU logistike, odnosno transport hladnjačama. Nakon toga stižu narudžbe još nekih uglednih hrvatskih kompanija. Tako su nedavno radili ledene školjke veličine

Led od destilirane ili demineralizirane vode kristalno je čist i savršen za ugostiteljske potrebe metar na metar u koje se mogu staviti riba i voće. Naravno, mnoštvo je tzv. malih klijenata koji za različite osobne ili obiteljske prigode naručuju različite skulpture poput labuda, svadbenih zvona, srca ili pak atraktivnih ledenih čaša. Neke skulpture se izrađuju iz kalupa, a za neke narudžbe angažiraju i kipara. Za vlastitu promociju koriste internet i društvene mreže, a u pripremi je i izrada kataloga. Svoje usluge nude vlasnicima dvorana za svatove, hotelima i restoranima.

Kućište od oraščića i bez otisaka prstiju Na hrvatsko tržište stigli su Coolpad modeli pametnih telefona. Coolpad Porto i Coolpad Modena iskaču s brojnim cool karakteristikama, među kojima je i povoljna cijena. Coolpad Porto tankih je dimenzija i snažnih performansi uređaja, a inovativno baby skin kućište izrađeno je od sjemenki indijskog oraščića, ekološkog materijala na kojem ne ostaju vidljivi otisci prstiju. Uređaj dolazi u bijeloj i crnoj verziji. Coolpad Modena je 4G/LTE uređaj s dva utora za SIM kartice, a odli-

kuje ga vrhunski dizajn uz neprimjetni okvir, tanko kućište (8,6 milimetara) te zaobljena stražnja strana. Korisnici mogu birati između uređaja u bijeloj, crnoj i zlatnoj boji.

Austrijska skijališta koja vole hrvatski građani

Snježne radosti u Alpama

Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana brojni hrvatski građani odlaze na odmor na neko od moderno uređenih skijališta u susjednim državama. Austrijska skijališta jedna su od najdražih hrvatskim turistima, a jedno od najbolje uređenih skijališta nalazi se usred turističke regije Nacionalnog parka Hohe Tauern. To je savršeni zimski raj Mittersill-Hollersbach-Stu-

hlfelden koji graniči sa skijalištem Kitzbüheler Alpen na sjeveru i Hohe Tauernom na jugu. Iz zimovališta Mittersill-Hollersbach-Stuhlfelden pruža se pogled na Nacionalni park Hohe Tauern. Startna točka za skijaške izlete i ture je panoramski vlak Kitzbüheler Alpen kojim skijaši stižu do određenog mjesta na planini odakle se prostire oko 170 kilometara odlično pripremljenih skijaških staza za sve kategorije skijaša, od početnika do vrhunskih rekreativaca. No, posebni geografski položaj ove regije nudi veliki broj alternativnih rekreacija izvan staza. Tako rendžeri Nacionalnog parka Hohe Tauern organiziraju raznolike i poučne programe, poput promatranja divljih životinja i pješačenja u krpljama. (S.P.)

14. prosinca 2015. | broj 3906 | Privredni vjesnik | 65

NokTina, Sesvete

Gelirani, umjetni, mat... ili kako već hoćete Lijepi i njegovani nokti mogu puno reći o osobi samoj, a svakoga dana mnoge žene i muškarci muku muče sa svojim noktima - neki su krhki, drugi se “listaju”, a sve te probleme najbolje je riješiti putem manikure ili pedikure

udri ljudi često kažu da je ključ uspjeha biti skroman, a upravo se te teze drži Kristina Šajatović, vlasnica salona NokTina. Njezin salon ljepote pruža kompletnu brigu i njegu noktiju - manikuru, geliranje, ugradnju umjetnih noktiju te sva ukrašavanja i bojenja koja njezini klijenti žele. Tek odnedavno ponudu su proširili i na njegu tijela, koja uključuje pedikuru, depilaciju, masažu, njegu lica te trenutačno popularnu uslugu ugradnje volumenskih trepavica.

Klijentima želimo pružiti vrhunsku uslugu s konkurentnim cijenama i zato nam se vraćaju, ističe Kristina Šajatović

ističe Kristina Šajatović koja ima 12 godina iskustva u ovom poslu, te dodaje kako je u početku bilo teško jer je trebalo naći adekvatni prostor, nabaviti inventar, materijale i stvoriti ugodni ambijent, ali na kraju uspjeh je ipak stigao.

Samo trud i rad

Lijepi i njegovani nokti mogu puno reći o osobi samoj, a svakoga dana mnoge žene, ali i muškarci, muku muče sa svojim noktima - neki su krhki, drugi se “listaju”, a sve te probleme najbolje je riješiti putem manikure ili pedikure. “Svatko danas treba barem jednu uslugu koja se nudi u mom salonu, ali nažalost, kupovna moć u Hrvatskoj je u stalnom opadanju i ljudi si sve više moraju uskraćivati mnoge osnovne stvari za život, a pogotovo uljepšavanje. Ipak se nadam da će se situacija promijeniti na bolje”, kaže vlasnica salona koja je posebno ponosna na to što je uspjela bez državnih ili bilo kojih drugih poticaja. Samohrana

Uspjela sam ostvariti jednu malu priču i nastavit ću se i dalje razvijati, pa uz trenutačno dvije zaposlene osobe, želimo zaposliti još jednu. “Počeci su, naravno, bili teški kao i u svakoj branši, međutim, uz potpunu predanost i znanje posao se razvijao kontinuirano u pozitivnom smjeru. Uvijek se naiđe i na pokoji problem, ali uz trud i rad se sve posložilo upravo onako kako je bilo planirano. Klijentima uvijek želimo pružiti vrhunsku uslugu s konkurentnim cijenama i zato nam se uvijek vraćaju”,

66 | Privredni vjesnik | broj 3906 | 14. prosinca 2015.

je majka talentiranog mladog kontrabasista, te joj sve to daje još veći poticaj za uspjeh. “Ponosna sam što mogu reći da se samo trudom i radom može doći do zadanih ciljeva. Uspjela sam ostvariti jednu malu priču i nastavit ću se i dalje razvijati, pa uz trenutačno dvije zaposlene osobe, želimo zaposliti još jednu”, kaže na kraju Kristina Šajatović.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

smart internet flat internet

backup

internet zaštita

vne za poslio e korisn k

brzina do 200 mbit/s

uključena telefonska linija

najsigurniji i najpouzdaniji internet za mala i srednja poduzeća u smart office paketima. Novi SMART internet Hrvatskog Telekoma nudi sve što ste ikada od interneta tražili – brzinu, sigurnost i podršku. SMART internet uključuje: • Neograničeni fiksni internet za cijeli ured uz brzinu do 200 Mbit/s. • 4G Backup: novu uslugu koja, u slučaju prekida interneta, automatski prebacuje na mobilnu mrežu dok se problem ne ukloni. • Internet zaštitu: pouzdanu anti-virusnu zaštitu koja pazi da ne preuzmete opasne fajlove ili zaražen sadržaj. SMART internet stiže ekskluzivno u SMART Office paketima Hrvatskog Telekoma, u sklopu kojih korisnici imaju i neograničene fiksne razgovore uz uključene minute za međunarodne pozive te Business Connect aplikaciju uz koju možete nastaviti pozive s fiksnog telefona na mobilnom i obrnuto. Izlazite li iz ureda, više nema potrebe prekidati razgovor! Više informacija potražite u T prodajnim mjestima, na hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100

T je zaštitni znak Hrvatskog Telekoma.