Pv 3907/3908 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

21. prosinca 2015., godina LXII, broj 3907/3908

Tema tjedna: OGLAŠAVANJE

Napokon uloženo 1,4 milijarde kuna intervju

Andrea Šumanovac Unex Grupa

Skupština HGK

Iduća godina mora biti godina reformi Zlatne kune

Najuspješnijima uručena priznanja za uspješno poslovanje

ć i ž o B n a t Sre i uspješna

2016.

privredni vjesnik

pVinternational

sadržaj

lja godina. nadam se – bo a, dn je š jo ko . PoslovStiže nam ta e, mogla bi biti en ož sl po e zd pa svake A kako su zvije na, koja nastu di go a n up st dina uskladila na 2016. je prije kalendarska go se bi da e n di koja je početiri go žinom vremena du o n os n od , ca. Veljača sa solarnom oj put oko Sun sv ši vr za lja m trebna da Ze 6 dana. n dan, godina 36 - prida je š jo va bi do a biti upravo to am n ed pr a n di go jem Vjerujem da će pogledu. Vjeru om n oj br u a n ne lom i sunčeve godi jestupna, prije ke rs da n le ka je iran teških odredda će sinkroniz oniziranje stra kr n si a n i ut kn mo ustrajni i nas pota retka. Mi ostaje ap n og sk ar od gosponica i gosp erom hrvatskom n rt pa ti bi iji is ika izlazi u svojoj m ivrednog vjesn Pr oj br i ov N darstvu. 11. siječnja. a! jestupna! Bolj Sretna nam pri Glavni urednik

Marketing: povratak otpisanih

3907/3908 / 21. prosinca 2015.

Zaustavljen negativni trend investiranja u oglašavanje Prema posljednjim podacima HURA-e, oglašivači su lani uložili 1,4 milijarde kuna

Andrea Šumanovac, generalna direktorica Unex Grupe i Unex Medije Sve je prisutnije očekivanje “više za manje”

Preko interneta nema rasipanja novca Osječka tvrtka Escape je nakon niza godina rada na web dizajnu počela nuditi online oglašavanje preko Google tražilice

Skupština Hrvatske gospodarske komore Iduća godina mora biti godina reformi

Hrvatska gospodarska komora-Komora Zagreb S područja Grada Zagreba dobitnici plakete su Mlinar, Emerson i Šafram, a s područja Zagrebačke županije HKZP, Kvasac i Bijuk HPC Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Požega Najbolje tvrtke su Spin Valis, Straga Trans i Diamant Artuković

TEMA TJEDNA

intervju

PRIČA S RAZLOGOM

AKTUALNO

ZLATNE KUNE

HUP SKOR

Unatoč rastu nema mjesta optimizmu Ostvareni rast BDP-a nije znak da smo se provukli i da smo uspjeli prevladati krizu

Business Transfer Barometar Hrvatska 2015. Vlasnik u penziju, radnici na burzu

Andrea Šumanovac

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM Relago, Zaprešić Aplikacije koje olakšavaju poslovanje

HRWWWATSKA

40 Suradnja Aduro ideje, Heme i itSofta Setcor za konkurentnost i agilnost

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator ZDESLAV ŠANTIĆ

Kriza još nije završila U iduću godinu ulazimo s još uvijek velikim rizicima. Dugoročno bismo mogli imati velikih problema s obzirom na javni dug

H Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatska će ove godine izgleda doseći razinu javnog duga od 90 posto, a kada gledamo Japan koji ima 250 posto, onda to ne bi trebao biti problem. Međutim, servisiranje javnog duga i njegova struktura ovisi o puno faktora. Moramo biti svjesni da je Hrvatska tranzicijska zemlja i da investitori i rejting agencije imaju daleko manje povjerenja u Hrvatsku nego u gospodarstva razvijenih zemalja koje su kroz povijest dokazale da mogu napraviti financijsku konsolidaciju i srediti svoje javne financije. Puno toga ovisi i o drugim fakorima, poput izvora i načina financiranja javnog duga te njegove ročnosti... Nažalost, Hrvatska sebi ne može dozvoliti dugoročnu razinu javnog duga iznad 100 posto. Pogotovo kada znamo da imamo negativne demografske trendove i da oni u startu stvaraju daljnji pritisak na rast proračunskog manjka pa tako i na rast javnog duga. Pored toga, susrećemo se s neodrživošću našeg zdravstvenog i mirovinskog sustava pred koje treba postaviti dugoročne ciljeve koje treba i realizirati. Hrvatsku se percipira kao državu koja ima jedno od najrizičnijih gospodarstava među zemljama Europske unije. Primjerice, premija rizika u Hrvatskoj u odnosu na Mađarsku je dvostruko veća. Kad je riječ o rastu BDP-a u idućoj godini, mi u SG-Splitskoj banci oprezniji smo od ostalih, tako da očekujemo usporavanje rasta BDP-a za nekih 0,5 posto. Naš oprez ponajprije izaziva to što je utjecaj javnog sektora na hrvatsko gospodarstvo još jako snažan. Naša je povijest pokazala da uvijek nakon izbora dođe do usporavanja gospodarskih aktivnosti, što je normalno - usporavaju se neki normalni procesi, poput izdavanja raznih dozvola kroz administraciju. Isto tako, kada imate privremeno financiranje na početku godine, to znači da nemate značajnijih nabava i pokretanja kapitalnih investicija. Sve to, dakako, negativno utječe na gospodarski rast. Iako smo ove godine imali dinamičan rast BDP-a koji je premašio prvotna očekivanja te očekivanja analitičara, posebice u trećem tromjesečju, smatramo da kriza još nije završila i oporavak još nije u potpunosti nastupio. U idu-

4 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

ću godinu ulazimo s još uvijek velikim rizicima i zbog toga smo oprezniji u predviđanjima. S jedne strane moramo biti svjesni da politički rizici nastali nakon zadnjih parlamentarnih izbora mogu imati teške posljedice po gospodarstvo. Pogotovo u uvjetima kada imamo negativne trendove u javnim financijama jer javni dug raste neodrživom dinamikom. Zato moramo biti svjesni da se taj negativan trend neće zaustaviti ako ne budemo imali stabilnu vladu koja je spremna provoditi mjere za zaustavljanje rasta javnog duga i za reforme. Kako je ovih dana u svim pregovorima naglasak stavljen na reforme, što je pohvalno, smatram

Nažalost, Hrvatska sebi ne može dozvoliti dugoročnu razinu javnog duga iznad 100 posto da prioritet svake nove vlade treba biti smanjenje javne potrošnje o čemu se puno ne govori. Kratkoročno ne vidimo veći problem što se tiče ekspanzivnih mjera Europske središnje banke, ali dugoročno bismo mogli imati velikih problema s obzirom na javni dug. Moramo biti svjesni da se razdoblje ovako niskih kamata u Europi neće dugo zadržati. Kada govorimo o turizmu, moramo biti svjesni da je turizam volatilna industrija. Ove godine smo imali izuzetno uspješnu turističku sezonu na koju su donekle utjecali problemi u Grčkoj te nestabilna situacija u zemljama na sjeveru Afrike, koje su također naši konkurenti. U 2016. možemo očekivati da će zbog stabilizacije stanja u Grčkoj ta naša konkurencija ojačati, iako bismo mogli očekivati i jači priljev gostiju iz Rusije kao posljedicu zategnutih odnosa Rusije i Turske te probleme koji bi mogli iskrsnuti u odnosima Rusije i Crne Gore.

BROJKE, BROJKE

Kupnja preko interneta u Hrvatskoj i EU 30%

50%

stanovnika Hrvatske naručivalo 2015. robu ili usluge putem interneta

stanovnika EU naručivalo 2015. robu ili usluge putem interneta

60%

50%

hrvatskih kupaca u dobnoj je skupini od 16 do 24 godine

online kupnji u Hrvatskoj odnosi se na odjeću i sportske artikle

25%

23%

kupnji

ulaznice za razne događaje

putovanje i smještaj

Najčešći internetski kupci

70%

Velika Britanija - 81%

Danska - 79%

Luksemburg - 78%

Njemačka - 71%

kupaca u EU nije imalo nikakav problem u kupnji

8% slučajevi pogrešne isporuke u EU

Izvor: Eurostat

čak 54% Luksemburžana online kupuje knjige, časopise i novine

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908| Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Zaustavljen negativni trend investiranja u oglaša

6 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

vanje

: g n i t e k r Ma povratak otpisanih

Nakon dugih šest kriznih godina konačno se zaustavio trend pada investiranja u zakup oglasnog prostora. Prema posljednjim podacima HURA-e, oglašivači su lani uložili 1,4 milijarde kuna, međutim, to je ipak tek jedan posto više nego godinu ranije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

reativnost, dinamičnost i inovativnost uz neprekidnu spremnost prilagođavanja promjenama na tržištu traže se danas u svim zanimanjima i na svim poslovnim poljima. No, može se reći kako su to tri osobine koje čine samu bit marketinga. Svake dvije godine Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA) provodi istraživanje na temu percepcije struke u općoj javnosti. Rezultati posljednjeg istraživanja provedenog 2013. godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos Puls pokazali su prevladavajuće mišljenje da se oglasima ne može vjerovati, iako se oni općenito pozitivno percipiraju budući da svojim informacijama svakako pomažu pri odabiru proizvoda. Mogli bismo to prevesti kao “Hrvati ne vjeruju reklamama, ali ipak odabiru proizvode po njima”. Oglašavanje često, a posebno u krizno vrijeme, mnogi doživljavaju kao nepotrebni trošak. No, uspješne kompanije i poznati svjetski brendovi znaju da je reklama - bez obzira na to o koliko dobrom proizvodu bila riječ - “nasušna potreba”. To polako shvaćaju i hrvatske tvrtke jer se nakon dugih šest kriznih godina konačno zaustavio trend pada investiranja u zakup oglasnog prostora. Prema posljednjim podacima HURA-e, oglašivači su lani uložili 1,4 milijarde kuna, međutim, ipak je to tek jedan posto više nego godinu ranije.

Televizija uzima pola

Oglašavanje na televizijama i dalje iznosi polovinu ukupnog volumena oglašavanja, te bilježi

Oglašavanje na televizijama i dalje iznosi polovinu ukupnog oglašavanja, a raslo je četiri posto rast od četiri posto. Ukupno je na oglašavanje na televiziji potrošeno 715 milijuna kuna. Najveći rast oglašavanja događa se na tzv. tematskim pay TV kanalima, odnosno kanalima koji se mogu pratiti isključivo kroz IPTV i kabelsku platformu. Na ovim kanalima udvostručen je broj TV spotova u odnosu na godinu prije, no ulaganje iznosi tek jedan posto ukupnog ulaganja u televizijsko oglašavanje.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Investicije u 2014.

Investicije u oglašavanje TV - 715 mil kn Radio - 132 mil kn Tisak - 307 mil kn OOH - 126 mil kn Ostalo - 10,6 mil kn

Godina 2014. 2014. /2013.

TV 715 mil kn 4%

Radio 132 mil kn 6%

Tisak 307 mil kn -7%

Godina 2014. 2014. /2013.

OOH 126 mil kn -3%

Ostalo 10,6 mil kn -4%

Internet 117 mil kn 9%

Godina 2014. 2014./ 2013.

Internet - 117 mil kn Izvor: Hura

UKUPNO: 1408 mil kn

Investicije u 2013.

Izvor: Hura

Investicije u 2012. TV - 685 mil kn

TV - 702 mil kn

Radio - 125 mil kn

Radio - 163 mil kn

Tisak - 330 mil kn

Tisak - 384 mil kn

OOH - 130 mil kn

OOH - 135 mil kn

Ostalo - 11 mil kn

Ostalo - 12 mil kn

Internet - 107 mil kn

Internet - 90 mil kn

UKUPNO: 1388 mil kn

Investicije u 2011.

Izvor: Hura

UKUPNO: 1484 mil kn

Investicije u 2010. TV - 765 mil kn

TV - 770 mil kn

Radio - 190 mil kn

Radio - 213 mil kn

Tisak - 457 mil kn

Tisak - 545 mil kn

OOH - 140 mil kn

OOH - 151 mil kn

Ostalo - 15 mil kn

Ostalo - 20 mil kn

Internet - 83 mil kn

Internet - 36 mil kn

UKUPNO: 1650 mil kn

Investicije u 2009.

Izvor: Hura

Ukupno 1408 mil kn 1%

Izvor: Hura

UKUPNO: 1735 mil kn

Investicije u 2008. TV - 790 mil kn

TV - 950 mil kn

Radio - 225 mil kn

Radio - 250 mil kn

Tisak - 615 mil kn

Tisak - 785 mil kn

OOH - 171 mil kn

OOH - 196 mil kn

Ostalo - 20 mil kn

Internet - 35 mil kn

Internet - 30 mil kn

UKUPNO: 1850 mil kn

8 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

UKUPNO: 2255 mil kn Izvor: Hura

Ulaganje u internetsko oglašavanje raslo je najviše, devet posto, a pored klasičnog display oglašavanja, raste oglašavanje kroz tražilice i društvene mreže. Ukupno je na internet oglašavanje potrošeno 117 milijuna kuna. U 2014. godini raslo je i ulaganje u oglašavanje na radiju, za šest posto. Na oglase koji su putem radiovalova stizali do krajnjih korisnika potrošeno je 132 milijuna kuna. Trend pada ulaganja u oglašavanje kroz tisak i dalje se nastavlja, pa je u 2014. godini uloženo sedam posto manje budžeta negoli u godini ranije. No unatoč padu,

Najveći rast u oglašavanju ostvaren je u sektorima hrane, trgovine i financija u tisak je otišlo 307 milijuna kuna. Manji pad, od tri posto, zabilježen je i u vanjskom oglašavanju na koje je lani potrošeno 126 milijuna kuna. Na ostale vidove oglašavanja potrošeno je 10,6 milijuna kuna. Važno je istaknuti kako je u Hrvatskoj najveći rast u oglašavanju ostvaren u sektorima hrane, trgovine i financija.

“Hrvatsko je marketinško tržište u mnogočemu slično regionalnim tržištima: uglavnom je konzervativno, kako po sadržaju odnosno idejama, tako i po medijskoj strukturi. Rijetko se dogode značajniji idejni ili produkcijski (i medijski) iskoraci - uglavnom se prate trendovi i ustaljene metode. Razlog za to nije nedostatak kreativnosti ili želje za iskoracima, već prije svega strah od reakcije na neuobičajeno koji je dodatno motiviran višegodišnjom ekonomskom krizom”, kaže predsjednik Uprave HURA-e Damir Ciglar. Kad je u pitanju tržište regije, procjene pokazuju da i ono bilježi slična kretanja kao i tržište Hrvatske.

Mala bara puna krokodila

Zakup medijskog prostora tek je jedan segment oglašivačke industrije koja je sama sastavni dio kreativnih i kulturnih industrija. Tako za sada najsvježiji dostupni podaci iz 2013. godine govore kako taj, najdinamičniji sektor kreativnih i kulturnih industrija, godišnje ostvaruje oko 15 milijardi kuna prihoda, što čini 2,4 posto ukupnih prihoda poslovnog sektora hrvatskog gospodarstva. A oglašavanje i tržišno komuniciranje imaju udjel od gotovo 16 posto. Iako je Hrvatska država sa samo 4,2 milijuna potencijalnih kupaca, na njenom marketinškom tržištu prisutna su sva vodeća svjetska imena. Prema podacima Poslovne

I rast i pad

internet rast 9%, 117 mil kn od oglasa radio rast 6%, 132 mil kn od oglasa tisak pad 7%, 307 mil kn od oglasa vanjsko oglašavanje pad 3%, 126 mil kn ostali vidovi oglašavanja 10,6 mil kn

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA rang ljestvica agencija u 2014. Ukupan prihod

BROJ zaposlenih

McCann Ericsson Zagreb

170.164.000

Publicis doo

136.437.200

MediaCom CE Zagreb

135.853.400

Real grupa

109.219.600

Omnicom Media grupa

93.437.600

Advans

75.635.000

OMD media

70.307.600

Europlakat

57.667.300

Akter Public Grupa

50.307.200

U.M. UNIVERSAL McCANN

47.144.100

Dentsu Aegis Network

45.851.600

MPG

44.874.200

142

MEDIA POLIS

44.761.700

PHD media

35.731.200

UNEX GRUPA

33.877.700

HBO ADRIA

33.722.100

Carat Austria Zagreb

31.929.500

ZAGREB PLAKAT

29.997.700

Bruketa&Žinić

29.763.800

Skynet

28.698.300

Njuškalo

26.381.500

Alert

22.089.400

Imago reklamna agencija

20.850.800

MEDIA

20.668.600

Direct Media Komunikacije

20.561.300

BBDO

19.220.000

Grey Worldwide Zagreb

10.412.800

Degordian

10.062.700

Tvrtka

Izvor: Bisnode

10 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

Hrvatske, samo je po ostvarenim prihodima prvih 30 agencija koje se bave tržišnim komuniciranjem u prošloj godini uprihodilo više od 1,5 milijardi kuna. Agencija koja se može pohvaliti s najviše uprihođenih kuna je McCann Ericsson Zagreb, koji ima 180 ureda u više od 120 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj su prisutni već 20 godina. McCann Grupa u Zagrebu djeluje kroz svojih pet specijaliziranih agencija (McCann Zagreb, Universal McCann, Momentum, Weber Shandwick i DigiPark McCann). “Industrija tržišnog komuniciranja ovisna je o općim gospodarskim kretanjima. Hrvatska je ušla u Europsku uniju u vrlo osjetljivom trenutku pa su izostali snažniji pozitivni gospodarski učinci karakteristični za tranzicijske zemlje koje su punopravno članstvo ostvarile u prethodnim valovima proširenja i u puno povoljnijim ekonomsko-političkim okolnostima”, istaknuo je predsjednik Uprave McCanna Zagreb Mario Fraculj koji dodaje kako su se u Hrvatskoj tek u ovoj godini pojavile naznake izlaska iz recesije. Fraculj također podsjeća da je dosadašnji pad gospodarske aktivnosti bio popraćen i padom na globalnoj ljestvici konkurentnosti, visokom stopom nezaposlenosti te najnižom razinom investicija u zadnjih 17 godina, te dodaje kako je u skladu s ovim općim gospodarskim kretanjima i industrija tržišnog komuniciranja imala negativne trendove, pad oglašivačkih budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija. “Hrvatska je jedina zemlja u svijetu koja je u razdoblju od 2008. do 2013. godine neprekidno bilježila pad investicija u medijsko oglašavanje. Ipak, objavljeni podaci o medijskim

u godinu postaje sve važnije biti full service agencija koja pruža cjelokupnu uslugu razvoja marketinške, komunikacijske, medijske i kreativne strategije.

Trendovi u marketingu

investicijama u 2014. godini pokazuju da se oglašivačka industrija oporavlja”, kaže Fraculj. Agencija koja je unatoč velikoj gospodarskoj krizi u Hrvatskoj zabilježila značajan rast je Real Grupa, tzv. full service agencija koja svakom klijentu pruža integriranu uslugu tržišnog komuniciranja.

Agencije ulažu maksimalne napore kako bi zadržale poziciju u okruženjima u kojima posluju, kaže Prosoli “Premda je Hrvatska relativno mala zemlja, veliki je broj agencija koje se natječu za naklonost ograničenog broja klijenata. Tržište je zahtjevno i izuzetno dinamično, a konkurencija jaka. U takvim uvjetima poslovanja agencije ulažu maksimalne napore kako bi zadržale poziciju u okruženjima u kojima posluju - ispunjavanjem zacrtanih ciljeva na domaćem tržištu ili širenjem svog poslovanja izvan Hrvatske”, kaže direktor Real Grupe Krešimir Renzo Prosoli dodajući da novi trendovi u svijetu marketinga pokazuju kako iz godine

Već dugi niz godina u marketingu je prisutan trend umjerenog rasta novih, interaktivnih medija i aktivnosti kroz takve medije. “Globalni trendovi su prije svega brisanje granica između čvrsto definiranih kategorija komunikacije. Tehnologija u velikoj mjeri utječe na marketing - oduvijek i jest imala izrazito snažan utjecaj - pa su tako programeri i developeri nova vrsta ‘marketingaša’, kao što su početkom 90-ih to bili ‘kompjuteraši’. Tempo promjena je ubrzan, a tehnologija dodatno tome pridonosi. I, naravno, podaci - količina podataka u svemu je toliko velika da moraju postojati cijeli odjeli i alati koji znaju razdvojiti ‘big data’ od ‘smart data’ i pretvoriti ih u korisne informacije”, kaže Ciglar. “Klijenti žele na jednom mjestu dobiti potpuno rješenje za sve svoje potrebe. Trend koji već dugo traje je fokus na online oglašavanje uz bok interaktivnih načina prenošenja poruka. Iz godine u godinu, kompanije su sve više orijentirane na društveno odgovorno poslovanje te im agencija pomaže da takve projekte što bolje realiziraju i iskomuniciraju”, smatra Prosoli. Svakako jedan od najznačajnijih trendova je rast digitalnog oglašavanja koji se najbolje vidi kroz četiri ključne komponente: Eksplozija društvenih mreža - na svijetu ima više od dvije milijarde ljudi s profilima na društvenim mrežama koji tako postaju primarnim sredstvom komunikacije i kolaboracije. Potencijalni kupci više vjeruju preporukama prijatelja i drugim ljudima nego oglasima, a sami brendovi postaju ranjivi zbog eventualnih negativnih komentara koji se brzo šire. Mobilna revolucija - više od pola svjetskog pučanstva su mobilni korisnici, a trećina svjetskog internet prometa odvija se preko mobilnih uređaja. U SAD-u su ekrani pametnih telefona postali popularniji od televizora i pojavljuje se fenomen višeekranskog konzumiranja sadržaja; potrošači su neprekidno “spojeni” i kompanije mogu biti u interakciji s njima u svakom trenutku jer je mobilnost uklonila ograničenje vremena i prostora. Big Data - iz mnoštva transakcijskih podataka o aktivnostima ljudi na internetu analitičari izvlače vrijedne informacije koje oglašivači koriste za personalizaciju promotivnih poruka i ponuda. Cloud - podaci više nisu vezani za fizičku lokaciju i mogu se neograničeno dijeliti, i prostorno i vremenski; timovi koji su u različitim

Hrvatska je jedina zemlja u svijetu koja je u razdoblju od 2008. do 2013. godine neprekidno bilježila pad investicija u medijsko oglašavanje. Ipak, objavljeni podaci o medijskim investicijama u 2014. godini pokazuju da se oglašivačka industrija oporavlja.

Mario Fraculj, predsjednik Uprave McCanna Zagreb

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 11

TEMA TJEDNA

Programeri i developeri su nova vrsta ‘marketingaša’, kao što su početkom 90-ih to bili ‘kompjuteraši’. Tempo promjena je ubrzan, a tehnologija tome dodatno pridonosi.

Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e

vremenskim zonama mogu 24 sata dnevno raditi na istom projektu držeći podatke u oblaku. “Ove opisane promjene u globalnoj komunikacijskoj industriji događaju se i u Hrvatskoj i u regiji, iako dinamika i udjel digitalnog oglašavanja u ukupnom oglašavanju još uvijek nisu na razini trendova u zapadnim zemljama. Konvergencija marketinga i tehnologije nastavit će donositi inovacije koje stvaraju novu vrijednost, olakšavaju život potrošača i približavaju ih brendovima”, smatra prvi čovjek McCanna Mario Fraculj te napominje da će marketinški stručnjaci trebati manje pažnje posvećivati tradicionalnim procesima a ugrađivati više fleksibilnosti u svoje marketinške planove. Može se reći kako su marketinške agencije na izvoru trendova i imaju specijalistička znanja i vještine. Stoga se očekuje kako će u ovakvom okružju sve više preuzimati ulogu strateških savjetnika koji kompanijama pomažu i u pronalaženju novih poslovnih modela. “Mogućnosti poslovanja u marketinškom sektoru su nepresušne. Kontinuirano praćenje tržišta, najboljih svjetskih praksi i implementiranje novih ideja u strategije za klijente pružaju nebrojeno mnogo mogućnosti razvoja poslovanja. S razvojem potreba i poslovanja klijenata, raste i agencija pružajući integrirana marketinška rješenja i strategije za ispunjavanje klijentovih ciljeva”, smatra Prosoli.

Moć je u rukama potrošača

Kompanije su sve više orijentirane na DOP te im agencija pomaže da takve projekte što bolje realiziraju i iskomuniciraju.

Digitalna revolucija u posljednjih petnaestak godina promijenila je svakodnevni život, ali i strukture marketinških procesa. Moć je u rukama potrošača koji žele biti uključeni i izravno komunicirati s brendovima na društvenim mrežama, a odluku o kupnji donose online i prije fizičkog kontakta s proizvodima. Oglašivači nastoje proizvesti relevantni sadržaj i potaknuti interakciju potrošača s brendovima u realnom vremenu. Sami mediji postaju sve fragmentiraniji, pojavljuju se nove digitalne platforme koje u sve kraćem vremenu osvajaju veliki broj korisnika, ali ne treba zaboraviti ni tradicionalne medije koji postavljaju dodatne online kanale u cilju kreiranja interaktivnih iskustava. “Budući da sadržaj odnosi primat nad formatom, ulazimo u eru vlasništva nad medijima onih koji pojedinačni konkretni sadržaj i proizvode, što i medije kao treću stranicu trokuta ‘oglašivači - agencije - mediji’ uvodi u potpuno novo poslovno okruženje”, smatra Fraculj.

Izazovi oglašivačke industrije Krešimir Renzo Prosoli, CEO Real Grupe

Pred svjetskom oglašivačkom industrijom nalaze se novi izazovi, a jedan je svakako broj zaposlenih. Primjerice, WPP, najveći svjetski agencijski holding, ima oko 120.000 zaposlenika i tržišnu kapitalizaciju od oko 30 milijardi

12 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

dolara, dok Google ima oko 54.000 zaposlenika i tržišnu kapitalizaciju od gotovo 370 milijardi dolara. Instagram ima preko 400 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, a uslugu održava svega 200-tinjak zaposlenika, no u trenutku Facebookovog preuzimanja 2012. godine bilo ih je svega 13, a imao je 30 milijuna korisnika. Inovacije danas mahom dolaze od startupa koji ne raspolažu velikim marketinškim budžetima i često posežu za crowdfundingom, posebnim oblikom grupnog financiranja koji se razvio izvan tradicionalnog financijskog sustava. “Bez obzira na ove nove realnosti, prema agencijskom izvještaju za 2015. koji je objavio marketinški časopis Advertising Age, zaposlenost u agencijama raste, dionice velikih agencijskih holdinga su na najvišim razinama, a investicije u oglašavanje konačno bi trebale nadmašiti predrecesijski vrhunac”, napominje Fraculj te ističe tri velika izazova pred marketinškim agencijama. “Prvi je rast digitalnog oglašavanja koje je u SAD-u već ostvarilo udjel od oko 40 posto i koje je zaslužno za porast ukupnih agencijskih prihoda. Drugi je pojava novih konkurenata u obliku tehnoloških kompanija i konzultantskih tvrtki kao što su IBM, Deloitte ili Accenture na području digitalnog oglašavanja. Treći, ne manje važan izazov jest pritisak oglašivača koji traže sve više za manje uloženog novca”, naglašava on. U uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja i konvergencije marketinga i tehnologije klasični agencijski modeli više ne funkcioniraju. Smanjivanje marketinških budžeta u recesiji najviše se odrazilo na klasične komunikacijske usluge. Agencije su primorane tražiti nove poslovne modele i rješenja, stvarati nove vrste usluga, a na području upravljanja ljudskim potencijalima regrutirati drugačije talente i specijaliste.

Ante Šalinović, Ipsos Adria, direktor istraživanja medija i oglašavanja

Nek’ započne lov na lovu! Ako bismo se igrali brojki, u 2016. godini očekujem rast tržišta oglašavanja za oko pet posto, što je oko 70 milijuna novih kuna na stolu

ndustrija oglašavanja i dalje zadržava svoju osnovnu pravilnost, prati trendove ukupnih gospodarskih kretanja, ali uglavnom puno intenzivnije. U vremenima kad je u Hrvatskoj bilježen rast gospodarstva (bruto domaćeg proizvoda), oglašavanje je također raslo, čak i u dvoznamenkastim postocima. Na žalost, recesija je sa sobom donijela jednako tako dramatičan pad oglašavanja (točnije, industrije tržišnog komuniciranja u cjelini). Već nekoliko godina špekulira se o zaustavljanju pada investicija u oglašavanje, kao što je prema obećanjima političara svaka sljedeća godina trebala biti završna godina recesije, ali recesijsko dno je uvijek izmicalo spuštajući se na nove razine. Ipak, čini se kako je 2015. uistinu bila točka preokreta. Zaustavljen je pad BDP-a, a jednako tako i pad oglašavanja, te s opreznim optimizmom možemo gle-

dati prema sutra. Očekivani rast potrošnje i gospodarstva u cjelini trebao bi u sljedećoj godini dovesti i do značajnijeg rasta oglašavanja (tržišta komuniciranja), nadajmo se ponovno, s jačim intenzitetom. Povećanje oglašivačkih budžeta moglo bi dovesti i do dinamičnih kretanja na tržištu, pokušaja pokretanja novih medija, razvoja novih formata, novog uzleta internet oglašavanja, ali i onoga što mediji najviše priželjkuju - podizanja cijena oglasnog prostora. Ljepota i lakoća komentiranja oglašavanja u Hrvatskoj krije se u činjenici da kao posljedicu enormnih popusta na nominalne cijene više nismo u mogućnosti egzaktno pratiti realnu vrijednost tržišta oglašavanja. Ipak, ako bismo se igrali brojki, u 2016. godini očekujem rast tržišta oglašavanja za oko pet posto, što je oko 70 milijuna novih kuna na stolu. Neka lov na lovu započne!

Zaustavljen je pad BDP-a i oglašavanja te s opreznim optimizmom možemo gledati prema sutra

Hrvatske kulturne i kreativne industrije

Godišnji prihod od 15 milijardi kuna

ulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj u ovoj su godini prvi put udružile sve podsektore (od arhitekture, dizajna, gaming scene do glazbe, filma, medija, oglašavanja i drugih) i kroz suradnju Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) i Hrvatske udruge poslodavaca oformili zajedničku platformu Kreativna Hrvatska. Najveća prepreka većem rastu i razvoju ovog sektora trenutačno su ograničavajući propisi i neprepoznavanje ovih industrija kao važnih gospodarskih čimbenika. U tu svrhu su prvi put pokrenuta istraživanja i studije mapiranja tog gospodarskog sektora. Ove industrije u Hrvatskoj koje ostvaruju prihod veći od 15

milijardi kuna generiraju 2,3 posto BDPa, a njihova bruto dodana vrijednost je 6,3 milijarde kuna. U tom sektoru zaposleno je više od 42.000 osoba ili tri posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Sljedeći ključni korak koji kreativci očekuju u 2016. godini jest donošenje nacionalne strategije razvoja KKI-ja. “Kreativne industrije su i nositelji inovacija i pokretači inovacija u drugim sektorima, ali na žalost, potvrdu svojih uspjeha ostvaruju na nekim drugim tržištima koji im daju preduvjete za proizvodnju i plasman. Procjenjujemo da će sektor kulturnih i kreativnih industrija 2016. ostvariti rast od najmanje 10 posto, posebno u segmentu računalnih igara i novih medija”, kazala je predsjednica HKKKKI-ja Ivana Nikolić Popović. 21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 13

TEMA TJEDNA Andrea Šumanovac, generalna direktorica Unex Grupe i Unex Medije

Sve je prisutnije očekivanje “više za manje” S medijskog stajališta, televizija će još dugo biti dominantni medij, a sve veći je udio i utjecaj digitalnih medija. Tisak svakako nije mrtav, ali ne možemo sa sigurnošću predvidjeti njegov potpuni oporavak razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Primjećujem da kreativna kvaliteta zapravo raste pa bi se moglo reći da se kreativci, kao i uvijek, pokazuju najboljima u težim izazovima.

nex Grupa prisutna je na tržištu već 23 godine kao agencija za marketing, oglašavanje i tržišno komuniciranje i u tom segmentu poslovanja nalazi se u kategoriji tržišnih lidera. Do 2002. godine poslovala je kao jedna tvrtka, a tad se osniva posebna tvrtka specijalizirana za zakup i planiranje medija Unex MPG koja s vremenom postaje Unex Media. O hrvatskom marketinškom tržištu te svjetskim trendovima razgovarali smo s generalnom direktoricom Unex Grupe i Unex Medije Andreom Šumanovac koju mnogi smatraju najmoćnijom menadžericom u svijetu marketinga.

n Kako ocjenjujete hrvatsko marketinško tržište, a kako tržište regije? - Hrvatsko marketinško tržište ne razlikuje se puno od tržišta u regiji jer se cijela regija suočava s istim ili sličnim situacijama. Vrijednost marketinškog tržišta u regiji se svake godine sve više obezvređuje. Dodatno, budžeti su se

Vrijednost marketinškog tržišta u regiji se svake godine sve više obezvređuje zadnjih godina bitno smanjili, a očekuju se isti rezultati. Iako to možda zvuči negativno, primjećujem da kreativna kvaliteta zapravo raste pa bi se moglo reći da se kreativci, kao i uvijek, pokazuju najboljima u težim izazo14 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

vima, a poslovne strategije agencija koje su svoju poziciju i razvoj bazirale na integriranim komunikacijskim solucijama i servisima pokazuju se kao najperspektivnije. Što se tiče upotrebe digitalnih medija koja je u porastu, nešto ranije prihvaćamo nove tehnologije i trendove te tako imamo više mogućnosti oglašavanja. Društvene mreže imaju veće dosege, više korisnika, a i nove tehnologije kao što je Real Time Biding polako postaju dostupne na našem tržištu.

n Koje trendove primjećujete iz godine u godinu? - S medijskog stajališta, televizija će još dugo biti dominantni medij, a sve veći je udio i utjecaj digitalnih medija. Tisak svakako nije mrtav, ali ne možemo sa sigurnošću predvidjeti njegov potpuni oporavak. Ranije je kampanja obično počinjala od TV spota, ali danas vidimo da se često kreće od web platforme i web aplikacija. Nije više dovoljno lansirati kampanju ma koliko se u nju uložilo, potrebno je postati dio lifestylea potrošača i s njima biti stalno u kontaktu kroz društvene mreže. U digitalnim medijima stalno se pojavljuju neki novi kanali, digitalno se dodatno segmentira. Instagram, Twitter, LinkedIn polako postaju standardni dio mediamixa, dok je Facebook već odavno neizostavan. Počinje se stavljati veliki naglasak na praćenje rezultata i utjecaj TV i offline medija na posjećenost web stranice. Atribucija medijskog učinka postaje velika stvar i očekujemo da će u idućem vremenu na njoj biti još veći naglasak. Također primjećujemo znatan porast dizajna ambalaže i redizajna - čini se da je neka nova estetika zavladala kako u oglašavanju tako i na poli-

cama. Mlade generacije tzv. millenialsa su odrasle i njihove potrebe u komunikaciji su drugačije.

n Koje su mogućnosti poslovanja u tom sektoru? - Poslovanje postaje sve izazovnije. Sve je prisutnije očekivanje “više za manje”, pa i agencije i mediji to nastoje slijediti. Dobra ideja koja se može realizirati uz minimalni trošak a maksimalni učinak cijeni se najviše. Digitalna ekspanzija diktira vrlo brzi tempo razvoja. I u našoj agenciji smo pravodobno slijedili taj trend uvođenjem specijalizirane digitalne divizije i prošlogodišnjom akvizicijom perspektivnog tima stručnjaka DocTypea, i već sada se pokazuju respektabilni rezultati jer su naši digitalci integrirani u sve što isporučujemo klijentima. Uz segmentaciju kanala unutar digitalnih medija pojavljuju se i novi izazovi, ali i prilike. Na stolu imamo kanale koji nam pružaju ogromne količine podataka i slijedom toga mogućnosti targetiranja ciljne skupine. Sa svim tim mogućnostima puno je zahtjevnije optimizirati i pratiti kampanje, ali isto tako moguće je ostvariti puno bolje rezultate ako se kampanje dobro optimiziraju.

Dobra ideja koja se može realizirati uz minimalni trošak a maksimalni učinak cijeni se najviše n Kakvi su globalni trendovi kad je riječ o oglašivačkoj industriji? - U prošloj godini započet je trend opadanja investiranja velikih oglašivača u TV oglašavanje. Analiza je provedena na američkom tržištu, a rezultati su vrlo zanimljivi. Prema statističkim podacima, američke TV kuće dobile su 40 posto manje reklama za računarske i IT tehnologije. Za njima slijedi oglašavanje proizvoda za osobnu higijenu i ljepotu za 20 posto, a na trećem mjestu su restorani sa 11 posto. Istovremeno je poraslo reklamiranje modne industrije za 22 posto, farmaceutskih kuća za 14 posto. NBC.com i ESPN.com su uz pad prihoda od TV oglašavanja zabilježile rast na prodaji digitalnih videooglasa i to za 70 posto. Kako sam već napomenula, bez digitalnog prisustva nema prisustva na tržištu danas, čak i za one klijente koji tome nisu bili skloni od početka. 21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 15

PRIČA S RAZLOGOM Escape, Osijek

Preko interneta nema rasipanja novca Osječka tvrtka je nakon niza godina rada na web dizajnu počela nuditi online oglašavanje preko Google tražilice. Većina novih kupaca proizvode traži na svojim pametnim telefonima i oni koji tu priliku vide mogli bi je iskoristiti za napredak svoga poslovanja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Velike agencije koje zakupljuju oglasni prostor s velikim budžetima i maržom od 15 posto nisu zainteresirane za male udjele u jeftinijim internetskim kampanjama.

Miroslav Varga, voditelj odnosa s klijentima Escapea

ovijest tvrtke Escape iz Osijeka počela se stvarati prije 12 godina, krećući s primarnim poslom dizajna i izrade web stranica za klijente te web trgovinom. Većina tadašnjih klijenata bile su tvrtke iz Hrvatske, no bilo je i onih inozemnih, poput nekih iz Velike Britanije i Norveške, za koje su radili kao outsourcing partneri. Obilježavajući petogodišnjicu djelovanja, počeli su nuditi novu uslugu - oglašavanje na tražilici Google. Nakon samo tri godine posao se toliko razgranao i proširio da su 2011. godine napravili strateški zaokret, prestali raditi dizajn i izradu web stranica i potpuno se okrenuli nuđenju oglašavanja na Googleu.

Vrijedni certifikati

Četiri godine kasnije, u povijesti tvrtke zabilježit će 2015. kao godinu u kojoj su postali Google partner, uz niz certifikata: prvi su u regiji koji imaju Google Analytics certifikat, a odnedavna i Google Tag Manager certifikat. U našoj branši su to prilično vrijedni certifikati, ističe Damir Podhorski, predsjednik Uprave tvrtke Escape. “Oni potvrđuju našu kvalitetu i znanje u uslugama vezanim uz Google. Tako nastupamo kao komercijalisti za Google i prodajemo njihovu uslugu koja se zove Google Adverts - koja toj velikoj kompaniji donosi između 80 i 90 posto prihoda”, ističe Podhorski. Najjači svjetski pretraživač interneta Google na svojoj platformi je omogućio oglašavanje koje je vrlo učinkovito jer radi na principu pretraživanja. Riječ je o tome da se korisniku tražilice, kad god nešto pretražuje na njoj, pokazuju oglasi vezani upravo za ono što traži. “Većina naših klijenata koji koriste tu uslu-

16 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

gu su iz Hrvatske, no radimo i za nekoliko klijenata iz Rusije i pregovaramo s njemačkim tržištem koje nam se polako otvara”, dodaje Podhorski.

Budžeti iz tradicionalnih medija sve se više sele u digitalnu sferu i digitalni marketing Voditelj odnosa s klijentima tvrtke Miroslav Varga napominje kako je još uvijek situacija s velikim tvrtkama u nas takva da se ne ulaže ozbiljniji novac u promociju na internetskim platformama. “Velike agencije koje zakupljuju oglasni prostor s velikim budžetima i maržom od 15 posto nisu zainteresirane za male udjele u jeftinijim internetskim kampanjama. Agencije i gospodarstvo ne shvaćaju da novi korisnici ili novi potrošači po Googleovim izračunima koriste pametne telefone kao primarni način u procesu kupnje. Dok idu na posao ili sjede u kafiću, istražuju proizvode, te im informacija koju dobiju pomaže u odluci o kupnji. Ako uzmete u obzir da je 85 posto

prije godina

osnovana tvrtka Escape

2011. godine

okrenuli se nuđenju oglašavanja na Googleu

korisnika pokriveno internetskim signalom, a samo 80 posto njih ima električnu energiju, onda vam je jasno da je internet medij koji je penetrirao dublje i snažnije nego bilo koji drugi medij”, upozorava Varga.

Selidba u digitalnu sferu

Potvrda tome je i činjenica da je sada lako prodati tamburicu u Australiju a da se ne pomaknete iz garaže u kojoj izrađujete taj instrument. “Sa starim načinom marketinga imali ste mogućnost dobre vidljivosti na radiju, u novinama ili na televiziji koja je donosila rezultate. No internet marketingom ne dobivate samo na vidljivosti nego dajete i informaciju onome tko vas traži. Pružanje informacije takvoj osobi koja traži baš specifičan

U Hrvatskoj se još ne ulaže ozbiljniji novac u promociju na internetskim patformama proizvod je bolja nego izloženost nezainteresiranim gledateljima tradicionalnih medija. Takva ulaganja mogu biti puno manja i ciljaju kupce ovisno o dobi, spolu i prostoru. Svoj novac ne rasipate na sve, nego informaciju dajete samo stvarnom potencijalnom kupcu”, ističe Varga.

U Escapeu kažu kako se ipak osjeti pozitivni trend u sektoru te kako digitalno tržište, izravno ulaganje u oglašavanje ili ulaganje u online odnose s javnošću i stvaranje brendova bilježe porast. “Budžeti iz tradicionalnih medija sve se više sele u digitalnu sferu i digitalni marketing. Jedan od razloga za to je i ta mjerljivost jer je sve što se ulaže u takvo oglašavanje prilično jednostavno, brzo i precizno izmjeriti. To klijentima daje veću mogućnost za kontrolu proračuna i ulaganja. No ako to usporedimo sa svjetskim trendovima, možemo reći da smo mi u Hrvatskoj još uvijek na razini jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg djeteta. Još će trebati vremena da hrvatsko gospodarstvo sazrije u tom smjeru i da krene u digitalno oglašavanje s ozbiljnijim novcem”, zaključuju Podhorski i Varga.

2015. godine

postali Google partner i dobili Google Analytics certifikat i Google Tag Manager certifikat

Damir Podhorski, predsjednik Uprave tvrtke Escape

PPC AKADEMIJA U jesen 2015. započela je s radom PPC Akademija, obrazovni program koji organizira Escape. Po mnogočemu je riječ o jedinstvenom programu u Hrvatskoj, a voditelj Akademije Miroslav Varga naglasak edukacije stavlja na praktični rad jer će svaki od polaznika za vrijeme trajanja programa pokrenuti i upravljati vlastitom kampanjom. Svaka od kampanja će biti mentorirana, a konačni cilj jest naučiti osobu koja je zadužena za kampanju da nakon svakog odslušanog modula poveća učinkovitost ulaganja u online oglašavanje u svojoj tvrtki. Ne, nećemo izgubiti posao savjetnika ako naučimo ljude jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da je dijeljenje ustvari množenje. Razvoj internetskih alata se odvija tolikom brzinom da je teško sve to pratiti, kazao je Varga.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Skupština Hrvatske gospodarske komore

Iduća godina mora biti godina reformi Izazovi hrvatskog gospodarstva u 2016. su relativno spor oporavak i rast EU gospodarstva, rast globalnih cijena sirovina i energenata, očekivani rast kamata na globalnom tržištu, konsolidacija javnih financija, visoki troškovi javnog duga i brža provedba reformi, istaknula je Jasna Belošević Matić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U 1,5% rast BDP-a u 2016.

2,7%

povećanje industrijske proizvodnje u 10 mjeseci 2015.

0,3 %

rast građevinskih aktivnosti u trećem kvartalu ove godine

90%

mogao bi iznositi udio javnog duga u BDP-u ove godine

idućoj godini bruto domaći proizvod će rasti za 1,5 posto, a nakon dvije godine rasta industrijske proizvodnje zaustavljen je i pad u građevinarskom sektoru, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj Skupštini Komore. “Bilježimo i veću dinamiku rasta maloprodaje, a prvi put bilježimo više od 70 milijuna noćenja, dok izvoz raste. No u isto vrijeme nastavljamo, već sedmu godinu bilježiti pad zaposlenosti, javni dug i dalje raste, a investicija nema dovoljno. Upravo stoga krajnje je vrijeme da kreatori politika trenutačnu situaciju shvate ozbiljno. Stječe se dojam da je sve u redu i da sve funkcionira u ovom bezvlađu. Međutim, to je samo privid koji je daleko od istine. Sustav je blokiran, svi iščekuju što će se dogoditi i ne donose se odluke, odnosno sve stoji. Hrvatska si više ni dana ne smije priuštiti taj luksuz jer imamo krhko gospodarstvo i velike probleme”, smatra Burilović. Predsjednik Komore je upozorio političke stranke kako je vrijeme da se krene u promjene jer bez toga nema oporavka. “Kreatori politika moraju preuzeti odgovornosti da brzo riješe sadašnji status quo koji šteti svima. Hrvatska gospodarska komora je primjer koji pokazuje da su reforme moguće. Dok su drugi pričali o reformama, Komora ih je provodila. Bez obzira na to što su nas pojedinci neprestano pokušavali zaustaviti u njihovu provođenju, a svakodnevni komentari i pohvale gospodarstvenika te zahtjevi za novim učlanjenjima od OPG-ova do bolnica, dokaz su da smo na pravome putu”, zaključio je predsjednik HGK.

Rast gospodarstva potaknuo izvoz

11,2%

rast izvoza u prvih 9 mjeseci 2015.

Pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić je predstavila stanje i trendove u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini. Prema analizama, nakon šest uzastopnih godina pada zbog ko-

18 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

jeg će BDP u ovoj godini realno biti 11,1 posto niži nego u pretkriznoj 2008., u prvih devet mjeseci 2015. ostvaren je njegov rast od 1,6 posto. “Rast je najviše potaknut izvozom roba i usluga, osobito robnim izvozom, ali za

Nakon pet godina pada, u prošloj godini zabilježen je rast industrijske proizvodnje razliku od prethodne godine, bilježi se i rast domaće potražnje. Zahvaljujući izmjenama u porezu na dohodak koje se primjenjuju od početka godine najviše je povećana osobna potrošnja, blago raste i državna potrošnja, a bilježi se i lagani oporavak investicija u fiksni kapital”, istaknula je Jasna Belošević Matić. Za cijelu ovu godinu analitičari HGK-a očekuju rast BDP-a od 1,5 posto koji Hrvatsku smješta na nešto bolju poziciju u odnosu na ostale članice EU-a nego u prethodnim godinama, no u Komori upozoravaju kako je taj rast i dalje manji od rasta na razini cijelog EU-a. “Takav rast i dalje znači pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU-a. A za iduću godinu očekivanja su relativno pesimistična jer se procjenjuje da bi rast mogao biti manji od ovogodišnjeg. Sve dok ne dostignemo rast BDP-a od oko četiri do pet posto godišnje, ne možemo govoriti o razvoju”, poručila je Jasna Belošević Matić. Analize pokazuju kako je nakon pet godina pada u prošloj godini zabilježen rast industrijske proizvodnje koji je ove godine nastavljen, i to još bržom dinamikom. Od siječnja do listopada 2015. godine industrij-

Kreatori politika moraju preuzeti odgovornosti da brzo riješe sadašnji status quo koji šteti svima. HGK je primjer koji pokazuje da su reforme moguće. Luka Burilović, predsjednik HGK

ska je proizvodnja bila 2,7 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine, no u odnosu na prvih 10 mjeseci 2008. još uvijek je 15 posto manja. U građevinskom sektoru zaustavljen je pad, no njegova budućnost i eventualni oporavak još su neizvjesni. Naime, kriza građevinarstva koja traje od početka 2009. godine, čini se, dosegla je kraj, no bez jasnih znakova koji bi pokazali da će doći do kontinuiranog i održivog oporavka. Građevinari su tako u trećem kvartalu zabilježili rast svojih aktivnosti od 0,3 posto u odnosu na isti kvartal 2014. godine. To je prvi kvartalni rast nakon 2008. godine. I maloprodaja je nakon

dvije godine pada lani zabilježila rast od 0,4 posto, a i u ovoj godini mogla bi zabilježiti porast ali također na skromnim razinama.

Turizam raste, zaposlenost pada

I turizam je u ovoj godini nastavio bilježiti rast. U prvih 10 mjeseci ove godine ostvareno je 7,7 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je kod domaćih turista zabilježen godišnji rast od oko 11,3 posto, a kod stranih od oko 7,4 posto. Kad je riječ o zaposlenosti, negativni trend je nastavljen, i to već sedmu godinu u nizu. U Komori procjenjuju da će u prosjeku 2015. godine registrira-

na zaposlenost biti na 85 posto, a aktivno stanovništvo na 90 posto razine iz 2008. godine, dok će nezaposlenost biti viša za oko petinu. “Izazovi i rizici s kojima će se susretati hrvatsko gospodarstvo u 2016. godini su relativno spor oporavak i rast EU gospodarstva, rast globalnih cijena sirovina i energenata, očekivani rast kamata na globalnom tržištu, konsolidacija javnih financija, visoki troškovi javnog duga i brža provedba reformi”, zaključila je Jasna Belošević Matić. Na skupštini je jednoglasno za novog člana Upravnog odbora HGK imenovan predsjednik Uprave PIK Vinkovci Vladimir Džaja.

Neodrživa dinamika rasta

Izvoz

Javni dug dosegao 287 milijardi kuna

Svijetla točka

Pod pritiskom kontinuirano visokog proračunskog deficita i javni dug nastavlja s dugoročno neodrživom dinamikom rasta pa je krajem kolovoza dosegao iznos od 287,3 milijarde kuna. Nakon što je između 2008. i 2014. godine iznos duga povećan za 144,4 milijarde kuna, u prvih osam mjeseci ove godine narastao je za daljnjih 7,7 milijardi. Ako se ovaj trend nastavi, udio javnog duga u BDP-u približit će se krajem godine alarmantnoj razini od 90 posto. Takvo stanje moglo bi utjecati na dodatno smanjivanje niskoga investicijskog rejtinga zemlje. Europska komisija predviđa nastavak rasta duga do 2017. godine, kada će javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a. Ova visoka razina duga i visoki iznos kamata na dug, koji će uskoro dosegnuti čak četiri posto BDP-a, negativno utječu na mogućnost ubrzanja gospodarskog rasta zemlje.

U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvoza je u kunama povećana za 11,2 posto, primarno pod utjecajem oporavka brodogradnje, odnosno izvoza brodova, nastavka oporavka Europske unije te učinaka pristupanja Europskoj uniji. Slobodna trgovina i otvaranje novih trgovinskih tijekova dovelo je do povećanja trgovine robama inozemnog podrijetla. Tako je značajno povećan izvoz automobila, i to pretežno prema zemljama članicama EU-a. Najveći rast izvoza, 16 posto, ostvaren je kod izvoza u ostale članice Unije, dok je prema članicama Cefte, na koje i dalje otpada oko 18 posto hrvatskog izvoza, njegova vrijednost u laganom padu.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora-Komora Zagreb

Uručene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama

U kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba dobitnik plakete je Mlinar, a s područja Zagrebačke županije HKZP. U kategoriji srednjih poduzeća Grada Zagreba priznanje je dobio Emerson, a s područja Zagrebačke županije Kvasac. U kategoriji malih tvrtki s područja Grada Zagreba dobitnik je tvrtka Šafram, a s područja Zagrebačke županije tvrtka Bijuk HPC piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK i Dominik Nikolić, član Uprave, Mlinar

Dragan Bilać, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Stjepan Kožić, župan zagrebački

rvatska gospodarska komora-Komora Zagreb i ove je godine najuspješnijim trgovačkim društvima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije dodijelila plakete Zlatna kuna za poslovne rezultate ostvarene u 2014. godini. Kriteriji izbora najboljih uključili su financijsku, tehnološku i inovativnu izvrsnost mjerljivu ukupnim prihodom, ulaganjem u razvoj, izvozom, novim proizvodima, zapošljavanjem i društveno odgovornim poslovanjem. U kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba dobitnik Zlatne kune je Mlinar, a s područja Zagrebačke županije, drugu godinu za redom, plaketu je dobila Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP). U kategoriji srednje velikih trgovačkih društava Grada Zagreba priznanje je dobio Emerson, a s područja Zagrebačke županije Kvasac. Dobitnik Zlatne kune Komore Zagreb u kategoriji malih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba je tvrtka Šafram, a s područja Zagrebačke županije Bijuk HPC. Posebno priznanje uručeno je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) povodom 120. obljetnice elektroprivrede u Hrvatskoj i uspostavljanja prvog elektroenergetskog sustava u nas.

Napokon pozitivni trendovi

Luka Gašpar, direktor Emersona

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, na prošlotjednoj svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća u povodu dodjele plaketa Zlatna kuna, istaknuo je kako su u hrvatskom, pa tako i u zagrebačkom gospodarstvu, nakon šest godina napokon zabilježeni pozitivni trendovi. Tako je u prvih devet mjeseci ostvaren rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. “Na razini Komore Zagreb od ukupnih investicija na

20 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj otpada 57,6 posto, što govori o izuzetnoj koncentraciji investicija na ovom gospodarski najrazvijenijem području”, istaknuo je on. Dragan Bilać, direktor HKZP-a, naglasio je da iz vlastitog primjera može posvjedočiti kako HGK vrijedno radi rekavši kako im je HGK omogućio da se

Na razini Komore Zagreb od ukupnih investicija na dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj otpada 57,6 posto, rekao je Zlatan Fröhlich predstave europarlamentarcima u Bruxellesu. “Zauzvrat nas je u Zagrebu posjetio predsjednik Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta. Tako smo se uspjeli približiti onima koji donose odluke u Parlamentu. Premda se to ne čini tako iz hrvatske perspektive, na jedinstvenom europskom nebu konkurencija je žestoka”, kazao je Bilać. “Hrvatska se nalazi u teškim trenucima. Moramo dati sve od sebe, svatko od nas, da Hrvatsku izvedemo na pravi put, da damo što bolje rezultate u radu i da svojim primjerom pokažemo drugima kako biti dobar”, podcrtao je Bilać. Fondovi, prema njegovu mišljenju, ne bi smjeli biti core business hrvatskog gospodar-

stva. “Međutim, treba iskoristiti svaku priliku pa tako i benefit punopravnog članstva u EU. Tako ćemo i mi povući 12 milijuna eura u sljedećih pet godina”, kazao je.

dok je u novu dugotrajnu imovinu uloženo 3,8 milijuna kuna, a unatrag tri godine ukupno oko pet milijuna kuna. Broj zaposlenih povećan je s njih 95 u 2013. na 170 u 2014. godini.

Rast prodaje u inozemstvu

Ulaganja u imovinu

Mlinar je u 2014. ostvario ukupni prihod od 381,2 milijuna kuna ili 12,7 posto više nego godinu prije, povećavši istodobno dobit godine za dva i pol puta, dosegnuvši 45,2 milijuna kuna. Kompanija je to s više od 1000 zaposlenika koja je pokazala da su kruh, peciva i njihovi drugi proizvodi globalno konkurentni, što je vidljivo i kroz povećanje prihoda od prodaje u inozemstvu sa 8,9 milijuna kuna u 2013., na 14,3 milijuna kuna u 2014. Unatrag tri godine vrijednost Mlinarovih investicija u dugotrajnu imovinu popela se na 183,5 milijuna kuna. HKZP, tvrtka u državnom vlasništvu sa 704 zaposlenika, poslovnu 2014. završila je s ukupnim prihodom nešto većim od 705 milijuna kuna, pri čemu je 91 posto ili 642 milijuna kuna prihodovano kroz izvoz. Dobit poslovne godine bila je 19,7 milijuna kuna. U novu dugotrajnu imovinu uloženo je 65,8 milijuna kuna, a promatra li se investicijski intenzivno trogodišnje razdoblje HKZP-a, za razvoj je izdvojeno ukupno 337 milijuna kuna. Osnovna djelatnost Emersona, dijela poslovnog sustava američke korporacije Emerson Electric, je dizajn i izgradnja energetske infrastrukture za osiguranje besprekidnog napajanja i klimatizacije pokretnih i nepokretnih mreža na području telekomunikacija, eksploatacije i transporta nafte i plina te u industrijskim postrojenjima. Emerson je u poslovnoj 2014. ostvario ukupni prihod od 267,6 milijuna kuna, u okviru kojeg je 70,4 posto ili 188,5 milijuna kuna prihod od prodaje u inozemstvu. Dobit poslovne godine iznosila je 4,6 milijuna kuna,

Kvasac iz Prigorja Brdovečkog koji zapošljava 152 radnika lani je uprihodio 190,1 milijun kuna. Od toga 104,9 milijuna kuna ili 55,2 posto otpada na prihode od prodaje u inozemstvu. Za tvrtku je poslovna 2014. bila još jedna uspješna godina u kojoj je u razvoj uloženo dodatnih 4,6 milijuna kuna, a završena je s dobiti od 17,9 milijuna kuna, čime je Kvasac nastavio rast i razvoj kao dio poslovnoga sustava francuske Lesaffre Grupe, jednog od najvećih svjetskih proizvođača pekarskog kvasca i dodataka za pekarstvo. Šafram je tvrtka sa 48 zaposlenih koja iz godine u godinu raste sve više, ostvarivši u 2014. ukupan prihod od 43 milijuna kuna. Pritom je prihod od prodaje u inozemstvu premašio četiri milijuna kuna, a u usporedbi sa 2013. veći je za jedan i pol puta. Lani su ostvarili dobit od 329.000 kuna, dok su u dugotrajnu imovinu investirali 1,4 milijuna kuna, pri čemu je unatrag tri godine ta tvrtka u razvoj uložila ukupno sedam milijuna kuna. Samoborski Bijuk HPC na tržištu je prisutan od 2000. i bavi se proizvodnjom precizne armature. Lani su uprihodili 61,8 milijuna kuna, što je jedan i pol puta više nego 2013., pri čemu je 74 posto ili 45,8 milijuna kuna ostvareno od prodaje u inozemstvu. Dobit im je dosegnula 2,2 milijuna kuna, a broj zaposlenih je sa 54 u 2013. povećan na 67 u 2014. U dugotrajnu imovinu Bijuk HPC je lani uložio 10,7 milijuna kuna, a unatrag tri godine ukupna vrijednost njegovih investicija iznosi 15,5 milijuna kuna.

Nedjeljko Rogač, član Uprave Kvasca i Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb

Krunoslav Knežević, HZZ i Arijana Šafranko Salihćehajić, direktorica tvrtke Šafram

Ivan Mikulin, zamjenik direktora Bijuk HPC i Vitomir Klasić, direktor Ivanićplasta

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE POŽEGA

Najbolje tvrtke su Spi Valis, Straga Trans i Dia Artuković Svaka je hrvatska vlada dužna voditi brigu o gospodarstvu Slavonije, istaknuo je Luka Burilović, dodajući da moramo vjerovati kako će doći nova vlada koja će drukčije vrednovati Slavoniju i pomoći joj da se oporavi piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Grupe Spin Valis, Julija Straga, direktorica Straga Transa i Zdravko Artuković, suvlasnik tvrtke Diamant Artuković

eć tradicionalno, krajem svake kalendarske godine, održava se svečana sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Požega na kojoj se govori o analizi stanja gospodarstva Požeško-slavonske županije te uručuju priznanja Zlatna kuna uspješnim trgovačkim društvima za 2014. godinu s područja te županije. Tako je u kategoriji velikih trgovačkih društava priznanje dobio Spin Valis iz Požege, u kategoriji srednjih društava Straga Trans iz Lipika, a u kategoriji malih društava

tvrtka Diamant Artuković iz Požege. Čelnim ljudima ovih tvrtki, priznanje je uručio Luka Burilović, predsjednik HGK.

Alati od pravih dijamanata

Zahvaljujući na nagradi, Zdravko Artuković, suvlasnik tvrtke Diamant Artuković, je istaknuo kako se bave proizvodnjom alata za obradu svih vrsta kamena, asfalta, armiranog i običnog betona. Godišnje imaju oko pet milijuna kuna prometa, a 70 posto proizvoda izvoze, uglavnom na tržišta EU-a. “Pretežito izvozimo u Njemačku, Belgiju, Nizozemsku, a

22 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

krećemo prema SAD-u i Malti. Bio bih zadovoljniji kada bi udjel domaćeg tržišta bio veći jer bi to bio dobar znak pokretanja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je. Trenutačno imaju 17 zaposlenika, a posebice naglašavaju kako su jedini pogon u Hrvatskoj u kojem se dijamantni alati izrađuju od sirovine. U idućoj godini ih očekuju nova ulaganja, ponajprije u proširenje strojnog parka i radnog prostora, što će rezultirati i novim zapošljavanjima. “Drago mi je da smo dobili ovu nagradu jer je iz toga vidljivo da dobro poslujemo. Zahvaljujem svojim djelatnicima

in amant jer mi smo svi jedan veliki i mladi tim. Tvrtka se bavi prijevozom i ima 150 vozila i 170 zaposlenih. Zlatnu kunu dobili smo do sada tri puta, a tvrtka je nastala iz očevog obrta 1992. godine. Osim toga, ostvarujemo promet veći od 80 milijuna kuna”, rekla je Julija Straga, direktorica Straga Transa, napomenuvši kako 95 posto prijevoza obavljaju izvan Hrvatske.

Sto posto zelena proizvodnja

“Ponosimo se time što je preko Komore uspostavljen konsenzus da su proizvodnja i roba za izvoz te zapošljavanje put

Mislimo da će neke iduće godine i infrastrukturno povezivanje dovesti nove ulagače i investicije, rekao je Balenović izlaska Hrvatske iz krize. Ovo je samo potvrda tih vrijednosti u Spin Valisu koji je najveći proizvođač namještaja u Hrvatskoj u segmentu masivnog namještaja. Ovo priznanje nama stvara obvezu da nastavimo dalje. Grupa Spin Valis ove će godine imati promet od oko 180 milijuna kuna uz 500 zaposlenih djelatnika. Izvozimo više od 85 posto proizvoda u tridesetak zemalja. Okrenuli smo se i proizvodnji električne i toplinske energije. Mi smo 100 posto zelena proizvodnja, od namještaja, masivnih ploča, briketa, a ove smo godine investirali 10 milijuna eura u kogeneraciju, gdje trošimo više od 20.000 tona drvnih ostataka. Svi trupci u Spin Valisu prerade se u razne proizvode green proizvodnje

koja je trend u cijelom svijetu”, kazao je Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Grupe Spin Valis. Predstavljajući aktualni trenutak gospodarstva Požeško-slavonske županije, Luka Balenović, predsjednik HGK-ŽK Požega, naglasio je kako je na području ove županije dominantna prerađivačka industrija, potom trgovina, dok je nažalost poljoprivreda tek na trećem mjestu.

Nužna bolja prometna povezanost

“Unutar prerađivačke industrije dominantne su metalna, drvna pa tekstilna proizvodnja. Godinama su tu prisutni isti igrači. Mislimo da će neke iduće godine i infrastrukturno povezivanje dovesti nove ulagače i investicije. Unutar prerađivačke industrije izvozimo u vrijednosti oko 600 milijuna, a uvoz je na razini oko 300 milijuna kuna. Nezaposlenih imamo trenutačno oko 5000 osoba, ali se taj broj napokon ipak smanjuje i približavamo se referentnoj 2008. godini kada je bilo oko 4500 nezaposlenih”, rekao je Balenović ponavljajući zahtjeve gospodarstvenika o nužnosti bolje prometne povezanosti

izgradnjom brze ceste od Požege do autoceste A3. O aktualnom stanju hrvatskog gospodarstva, na temelju relevantnih podataka, gospodarstvenicima ove slavonske županije govorila je pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić. Zaključujući prošlotjednu svečanu sjednicu Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Požega, predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da su vremena teška, ali da moramo biti optimisti. “Ne možemo očekivati puno bolja vremena ni u bližoj budućnosti. Slavonija je puno dala Hrvatskoj i puno pretrpjela, počevši od Domovinskog rata pa do niza meteoroloških nepogoda. Svaka je hrvatska vlada dužna voditi brigu o gospodarstvu Slavonije”, istaknuo je Burilović dodajući da moramo vjerovati kako će doći nova vlada koja će drukčije vrednovati Slavoniju i pomoći joj da se oporavi. “Govori se kako je Slavonija uvijek bila bogata. Danas je, nažalost, bogata samo svojim kulturnim i povijesnim nasljeđem i svojim prirodnim resursima. To se mora i može promijeniti”, zaključio je Burilović.

Burilović u Spin Valisu

Ovu tvornicu vode poduzetnici s vizijom i znanjem Tijekom boravka u Požegi Luka Burilović je posjetio i tvornicu Spin Valis. “Iznimno mi je drago da smo u posjetu uspješnoj tvornici koju vode poduzetnici s vizijom i znanjem potrebnim za ostvarenje vlastitih poslovnih ciljeva. Spin Valis može biti primjer za mnoge ne samo na području tradicionalne drvne industrije, nego i za uspješnost investiranja u proizvodnju pa i za ekološki pristup proizvodnji, ali i za javno-privatno partnerstvo koje nude građanima i ustanovama Požege”,

kazao je Burilović dodajući kako cijeni napore svog domaćina, predsjednika Uprave Spin Valisa Zdravka Jelčića i u strukovnom angažmanu jer je Jelčić dugogodišnji predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK-u, jednog od najaktivnijih komorskih udruženja.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO HUP SKOR

Unatoč rastu nema mjesta optimizmu Ostvareni rast BDP-a nije znak da smo se provukli i da smo bez ozbiljnih reformi uspjeli prevladati krizu. Očekivano, cijela 2015. godina bila je obilježena predizbornom kampanjom pa kao ni u prethodne tri, ni u njoj nije bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P 18 bodova

Hrvatskoj je donio indikator tržišta rada

20 bodova

dobila je Hrvatska za produktivnost i konkurentnost te fiskalnu konsolidaciju

100 bodova zabilježeno je kod rasta dobiti u državnim tvrtkama te kod širokog obuhvata kreditnih registara

oduzetnici u Hrvatskoj dali su tek prolaznu ocjenu - dvojku za opće stanje u gospodarstvu u 2015., točnije 2,13 što je najbolja ocjena u protekle četiri godine, rečeno je na predstavljanju rezultata napretka u provedbi reformi HUP Skor te istraživanja Poslovna očekivanja HUP-a za 2016. “Na kraju smo godine koja prekida dugi niz loših trendova. Konačno smo počeli rasti, međutim mjesta velikom optimizmu nema jer možemo reći da smo izašli iz recesije, ali kriza nije daleko iza nas. Ostvareni rast BDP-a nije znak da smo se provukli i da smo bez ozbiljnih reformi uspjeli prevladati krizu. Očekivano, cijela 2015. godina bila je obilježena predizbornom kampanjom pa kao ni u prethodne tri, ni u njoj nije bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza. Stoga nije bilo osjetnijeg poboljšanja uvjeta za poslovanje, iako je bilo dobrih vijesti na ekonomskom planu”, istaknula je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, dodajući kako poslodavci još čekaju vladu koja će biti spremna povući hrabre i odgovorne poteze.

I dalje nedovoljan pomak

HUP već tri godine mjeri rezultate napretka i reformi kroz 73 pokazatelja gospodarskog i društvenog razvitka grupiranih u 12 područja. Hrvatska je ove godine osvojila 33 od mogućih 100 bodova, što je porast od samo dva boda u odnosu na godinu ranije. Takav rezultat Hrvatske u odnosu na 10 novih članica Europske unije (Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska) s kojima se uspoređuje pokazuje da Hrvatska i dalje stagnira i zaostaje kad je u pitanju napredak u reformama, te da je i dalje daleko ispod potrebnog minimuma od 50 bodova.

24 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

“Hrvatska se mijenja, ali jako sporo. Druge zemlje mijenjaju se brže i učinkovitije. Odgađanja reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita za snažnije i brže promjene Hrvatsku drže zarobljenu pri začelju EU-a. Slab gospodarski

Prema rezultatima napretka u provedbi reformi Hrvatska je osvojila 33 od mogućih 100 bodova

rast u ovoj godini ne mijenja taj glavni zaključak. Takvo stanje nije prihvatljivo poduzetnicima i poslodavcima, ali ni građanima”, naglasio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić napomenuvši da HUP i dalje traži provedbu strukturnih reformi, dok bi HUP Skor mogao poslužiti i kao orijentir pri odabiru prioriteta kreatora politike spremnih preuzeti rizik provedbe konkretnih politika i mjera. Kritična područja u kojima su izostale potrebne reforme su: produktivnost i konkurentnost (20 bodova od mogućih 100), fiskalna konsolidacija (20 od 100), tržište rada (18 od 100), pravosuđe (31 od 100) te poticanje investicija (27 od 100). U odnosu na godinu prije jedino je kod pravosuđa zabilježena pozitivna promjena, ali je ona posljedica metodoloških promjena. Slijede obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26 od 100) te investicijske i poslovne barijere (30 od 100). No, postoje područja u kojima je Hrvatska najbolja i svi su indikatori u “zelenom”. To je prije svega rast dobiti u državnim tvrtkama gdje se bilježi maksimalnih 100 bodova, maksimum bodova imamo i kod širokog obuhvata kreditnih registara, skor bilježi i relativno mali strah poduzetnika od neuspjeha (94 boda), potom kod održavanja nominalnih jediničnih troškova rada (85 bodova), relativno su mali troškovi prisilne naplate (80 bodova), širok obuhvat kreditnih informacija (75 bodova), relativno mali troškovi pokretanja posla (73 boda) te relativno fleksibilan način određivanja plaća u dijelu uređenom zakonom o radu. Indikatori sa skorom nula, odnosno nemaju ni jedan bod kad su upitanju reforme, su stope nezaposlenosti, promjena produktivnosti rada, broj dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom, broj procedura potrebnih za plaćanje poreza, trošak izdavanja građevinskih dozvola i brzina registracije vlasništva, ni-

ska stopa naplate u slučaju rješavanja nesolventnosti, očekivani broj godina školovanja, omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika,

Opće stanje u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini poduzetnici su ocijenili - dvojkom dostupnost rizičnog kapitala, učinkovitost pravosuđa u sporovima protiv odluka regulatora, stopa pokretanja novih poduzeća te udjel investicija u BDP-u.

Odgađanja reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita za snažnije i brže promjene Hrvatsku drže zarobljenu pri začelju EU-a.

Umjereni optimizam

Prema HUP-ovim rezultatima najoptimističniji su poduzetnici i poslodavci iz sjevernojadranske regije te središnje Hrvatske, u kojoj je i Grad Zagreb. Ukupno gledajući poslovanje poduzetnika i poslodavaca, članova HUP-a, znatno je bolje u 2015. u odnosu na 2014. Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali su poduzetnici iz poslovnih usluga i trgovine, njih 58,1 posto. A poduzeća koja imaju sjedište u sjevernoj regiji zabilježila su veću učestalost boljeg poslovanja u ovoj godini 53,8 posto. Rezultati odražavaju razmišljanja više od 6000 poduzetnika i poslodavaca, odnosno tvrtki koje ukupno zapošljavaju više od pola milijuna radnika u Hrvatskoj i ostvaruju između 60 i 70 posto prihoda privatnog sektora. “Optimizam poslovnih očekivanja poduzetnika okupljenih u HUP-u rezultat je prvenstveno samostalnog rada i napora hrvatskih tvrtki koje su se oslonile na vlastite snage i potencijale kako bi umanjile negativne učinke nepovoljnog okruženja. Poduzetnici od države, poučeni lošim iskustvima, u godini koja slijedi, ne očekuju nikakvu pomoć”, zaključio je Majetić.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

Konačno smo počeli rasti, međutim, mjesta velikom optimizmu nema.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Mamforce Company Standard

Nove pogodnosti za zaposlenice-majke Hrvatska prati europske trendove zapošljavanja, ali još uvijek kao fenomen postoji tzv. financijska kazna majčinstva, rekla je Dijana Kobas Dešković

rvatski Telekom, Ina i 24sata nove su kompanije nositeljice Mamforce Company Standarda, priznanja odgovornosti prema zaposlenima, a posebice zaposlenicama s djecom. Predstavnicama tih tvrtki proteklog tjedna svečano je uručen Mamforce Standard. Te su tvrtke prošle postupak neovisne procjene postojećih praksi i svojim zaposlenicama nude niz benefita, a u sljedećih godinu dana temeljem dobivenih preporuka, uz već niz postojećih pozitivnih politika, uvest će dodatne pogodnosti za zaposlenice-majke u poslovanje svojih tvrtki. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na svečanom uručenju standarda istaknuo je kako je to ministarstvo u protekle četiri godine podržalo razvoj politika koje omogućavaju kvalitetniju ravnotežu privatnog i poslovnog života te rodnu jednakost. Napomenuo je kako u Hrvatskoj još uvijek postoji razlika u plaćama između zaposlenih muškaraca i žena, te da treba poraditi na njihovom izjednačavanju. “Europska unija forsira pomirenje između poslovnog i obiteljskog života, a upravo je ta socijalna dimenzija ono što Europu čini Europom”, rekao je Mrsić. Do-

dao je kako prema tome i 40 posto žena treba biti u menadžmentu kompanija. Govoreći o europskim trendovima u zapošljavanju, Dijana Kobas Dešković je istaknula kako je Hrvatska u trendu, ali ipak još uvijek kao fenomen po-

Tvrtke Hrvatski Telekom, Ina i 24sata postale su nositeljice Mamforce Company Standarda stoji tzv. financijska kazna majčinstva. To znači da su zaposlenice-majke potplaćene u odnosu na svoje muške kolege, a osim toga, često se s povratka s rodiljnog dopusta ne vraćaju na svoje staro radno mjesto jer je ono već dodijeljeno nekom drugom zaposleniku. (S.P.)

Hrvatska zajednica županija

Županije postaju prijatelji djece

rvatska zajednica županija i društvo Naša djeca potpisali su sporazum o provedbi projekta Županije-prijatelji djece. Sporazum su na prošlotjednoj izvještajnoj sjednici Zajednice potpisali njen predsjednik Goran Pauk i predsjednica Naše djece Aida Salihagić Kadić. Akcija će se provoditi slično kao i projekt Gradovi-prijatelji djece u kojem se ocjenjuje koliko su lokalne zajednice učinile na unapređenju života svojih najmlađih gra-

đana. Pauk je podnio izvještaj o radu u ovoj godini. Prema njegovim riječima, Zajednica županija na adresu raznih institucija uputila je više od 25 različitih mišljenja, komentara i prijedloga. Pet je županija potpisalo Europsku povelju o ravnopravnosti spolova čime su se obvezale pro-

26 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

voditi Akcijski plan za ravnopravnost spolova. Radne skupine sastale su se više od 20 puta, a unutar Hrvatske zajednice županija djeluje 11 takvih skupina koje daju stručnu osnovu i mišljenja o pitanjima važnima za funkcioniranje županija. (I.V.)

Uredba o izmjenama Zakona o računovodstvu

Definirana izvještajna razdoblja Primjena jedinstvenog kontnog plana odgođena je do 1. siječnja 2017. godine

akon odluke Vlade da se odgađa primjena jedinstvenog kontnog plana, u Narodnim novinama 11. prosinca objavljena je Uredba o izmjenama Zakona o računovodstvu. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine. Uz odgodu primjene jedinstvenog kontnog plana, značajne odredbe su definiranje izvještajnih razdoblja za primjenu Zakona o računovodstvu. Uredbom se, uz ostalo, odgađa primjena jedinstvenog kontnog plana do 1. siječnja 2017. godine te se utvrđuje obveza Odbora za standarde financijskog izvještavanja da donese jedinstveni okvirni kontni plan do 30. lipnja 2016. godine.

Iz Uredbe proizlazi da se odredbe o jedinstvenom kontnom planu ne primjenjuju na poduzetnike čije je poslovanje uređeno posebnim propisima, poput onih kojima kontni plan propisuju nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslo-

vanja, primjerice Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka. Prema rješenju iz uredbe, za godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i financijske podatke za statističke i druge potrebe primjenjivat će se odredbe starog zakona o računovodstvu, i to za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. godine. Odredbe novog Zakona o računovodstvu, koji je prihvaćen ove godine, primjenjivat će se za godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i financijske podatke za statističke i druge potrebe za izvještajna razdoblja koja su započela nakon 1. siječnja 2016. godine. (I.V.)

Pregled rokova za izvještavanje, u broju mjeseci od kraja poslovne godine Izvještajno razdoblje

Do 1. Siječnja 2016.

Od 1. siječnja 2016.

Financijski podaci za statističke i druge potrebe

3 mjeseca

4 mjeseca

Godišnje izvješće

6 mjeseci

4 mjeseca

Financijski izvještaji poduzetnika koji nisu obveznici revizije

6 mjeseci

4 mjeseca

Nekonsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su obveznici revizije

6 mjeseci

4 mjeseca

Konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su obveznici revizije

9 mjeseci

Izvor: KPMG

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Druga deflatorna godina

vjetske cijene sirove nafte, koje su na oko 43 posto razine lanjskih cijena, ključni su čimbenik koji ove godine oblikuje opću razinu potrošačkih cijena, i u Hrvatskoj, i u Europi, i SAD-u. Kad je riječ o Hrvatskoj, niska domaća potražnja ograničava rast cijena što dokazuje vrlo niska razina temeljne inflacije koja je vrlo bliska općoj razini potrošačkih cijena (obje osciliraju u vrlo uskom rasponu oko nule). U studenome

je godišnji rast potrošačkih cijena bio na razini od -0,9 posto, kao i u listopadu. Pritom su cijene energije koje čine gotovo petinu potrošačke košarice pale za 5,9 posto, pri čemu su cijene goriva i maziva za automobile bile niže za 11,6 posto, ložulja za 27,8 posto, a plina za 4,9 posto. No, istodobno su, prvi put u godini i pol, pale i cijene usluga za 0,1 posto, kompenzirajući ublaženje pada cijena energije, što je rezultiralo jednakom razinom promjene potrošačkih cijena kao i u listopadu.

“Nakon godišnjeg pada cijena u studenome od 0,9 posto, očito je kako će 2015. biti druga uzastopna godina pada opće razine cijena. Naime, nakon pada od 0,2 posto u 2014., u 2015. godini očekujemo nešto jači pad cijena, od 0,5 posto”, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 27

INTERVJU Tihomir Čukman, Ericsson Nikola Tesla, voditelj projekta Razvoj

Lakši uvid u zemljišne knjige i katastar Cilj projekta Razvoj One Stop Shopa za Zajednički informacijski sustav bio je potpora jačanju pravne države u Hrvatskoj putem učinkovitije provedbe ZIS-a, u skladu s nacionalnom strategijom e-Hrvatska razgovarao Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U 553.000€ vrijednost projekta

9 mjeseci

trajala njegova provedba

više od 30 sudionika bilo u projektnom timu

okviru PMI Foruma, najvećeg okupljanja voditelja projekata i menadžera koji dolaze iz gotovo svih grana industrije i javnog sektora, dodijeljena je Nagrada za projekt godine. Ove je godine to prestižno priznanje struke osvojio projekt Razvoj One Stop Shopa za Zajednički informacijski sustav, tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Projekt vrijedan više od pola milijuna eura trajao je manje od godinu dana, a omogućit će lakši uvid u zemljišne knjige i katastar. O tom projektu razgovarali smo s njegovim voditeljem Tihomirom Čukmanom.

n Što se željelo postići ovim nagrađenim projektom? - Glavni cilj ovog projekta bio je potpora jačanju pravne države u Hrvatskoj putem učinkovitije provedbe Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra poznatog pod kraticom ZIS, u skladu s nacionalnom strategijom e-Hrvatska, a u službi reforme pravosuđa i međuagencijske suradnje na nacionalnoj i lokalnoj razini. One Stop Shop (OSS) aplikacija (http:// oss.uredjenazemlja.hr), kao dio ZIS-a, omogućuje vođenje i održavanje jedinstvene baze podataka katastra i zemljišne knjige što će korisnicima donijeti brojne koristi. OSS pruža bolji, brži i jednostavniji uvid u podatke zemljišne knjige i katastra te tako poboljšava razinu kvalitete i brzinu pružanja usluga. Time se, kao rezultat učinkovitijeg uključivanja vanjskih ključnih korisnika te olakšanog pristupa podacima koji su sad dostupni na jednom mjestu, ubrzava proces registracije promjena na nekretninama. Također, u sklopu projekta provedena je i konsolidacija zemljišnoknjižnih podataka te njihovo prebacivanje u ZIS za 11 odabranih zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova. Napravljen je

28 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

Potvrda kvalitete rada n Što Vam, kao voditelju projekta, predstavlja dobivena nagrada? - Ova nagrada znači još jednu potvrdu kvalitete našeg projekta i postignutih rezultata te dodatno valorizira sav trud i vrijeme uloženo u njegovo planiranje i provedbu. Istodobno, ona je i poticaj cijelom projektnom timu da s istim žarom i dalje nastavimo raditi na širenju opsega usluga koje se nude ne samo ključnim korisnicima, već i svim građanima. Hrvatski ogranak PMI-ja mi omogućuje povezivanje s ostalim kolegama voditeljima projekata te razmjenu iskustava i dobrih praksi iz realiziranih projekata. Također je korisna i organizacija raznih predavanja i edukacija budući da ovaj posao zahtijeva konstantno učenje i praćenje razvoja struke. i program obuke o upotrebi, održavanju i radu za zaposlenike zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda. Projekt je proveden u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom. ZIS su, do realizacije OSS projekta, koristili samo interno djelatnici ZK odjela i katastarskih ureda. Međutim, s puštanjem OSS-a u produkcijski rad omogućen je pristup i drugim skupinama ključnih korisnika kao što su građani, javni bilježnici, odvjetnici, DORH, Porezna uprava, geodetski izvoditelji... Umjesto korištenja nekoliko raznih aplikacija, danas se na jednom mjestu mogu dobiti svi podaci, i to puno brže, bez nepotrebnog čekanja u redovima na sudovima ili katastarskim uredima. Od 16. lipnja prošle godine, kada je sustav počeo s radom, do danas, registrirano je više od devet

One Stop Shopa za ZIS milijuna upita. OSS je, među 29 dostupnih usluga iz skupa e-Građani, trenutačno druga najviše korištena usluga.

nKolika je vrijednost projekta i koliko je trajao? - Vrijednost ovog projekta je 553.000 eura, a proveden je u devet mjeseci. Zajedno s članovima naših konzorcijskih partnera Infodom i Igea Ljubljana u projektnom timu je bilo više od 30 sudionika. nKako je tekla njegova provedba? - Implementaciju projekta pratile su potrebe za sveobuhvatnim izmjenama pravne regulative. Kako bi u praksi zaživjelo elektroničko poslovanje u zemljišnoj administraciji, trebalo je intervenirati u cijeli niz propisa relevantnih za elektroničko poslovanje. Dakle, funkcionalnosti ICT sustava bile su osnova za izmjene zakonske regulative. U sklopu projekta bilo je potrebno migrirati podatke većeg broja lokacija diljem Hrvatske u novi sustav tako da migracija nema utjecaj na rad postojećih ili novih korisnika. To je zahtijevalo precizno planiranje i obavljanje svih aktivnosti tijekom 48 sati koji su dostupni tijekom jednog vikenda. Obavljanje ovih aktivnosti tijekom uzastopnih vikenda stvorilo je dodatni pritisak na cijeli projektni tim i bez pažljivog planiranja pojedinih aktivnosti i balansiranja opterećenja ljudi koji izvode te aktivnosti ne bi ih bilo moguće izvesti. nHoće li se ovaj projekt nastaviti?

- Implementacijom OSS-a postavljeni su temelji za širenje internog ZIS sustava na područje cijele Hrvatske. Stoga smo u ožujku 2015. potpisali ugovor s Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom (financiran sredstvima Svjetske banke) kojim se ZIS sustav implementira na područje cijele Republike Hrvatske te

Implementaciju projekta pratile su potrebe za sveobuhvatnim izmjenama pravne regulative se značajno proširuje opseg funkcionalnosti. U planu je da se do polovine 2016. godine svi podaci ZK i katastarskih odjela migriraju u ZIS te da se, tako objedinjeni, u budućnosti dalje vode na jednom mjestu. Time se, kroz OSS, svim zainteresiranim korisnicima omogućuje pristup

puno većem opsegu podataka te moguća proširenja usluga u budućnosti.

nKoliko je vašoj kompaniji važno projektno upravljanje? - Ericsson Nikola Tesla je projektno orijentirana organizacija koja svoje cjelokupno poslovanje temelji na projektima: komercijalnim prema krajnjim kupcima, razvojnim u našim organizacijama istraživanja i razvoja te tranzicijskotransformacijskim projektima u internim reorganizacijama. Projektni ured je središnje mjesto za upravljanje projektima. Metodologija rada u projektima je u cijelosti usklađena s poslovnim procesima i strategijom kompanije. Implementirali smo najviše svjetske standarde i najbolje prakse u upravljanju projektima. Šezdeset posto naših voditelja projekata je certificirano prema standardu Project Management Professional Project Management Instituta. Projektni ured osnovan je još davne 1999. godine, a ukupan broj voditelja projekata u kompaniji je veći od 60. Ključni parametri uspješnosti projekata se redovito prate kroz cjelokupni životni ciklus projekta i o njima se redovito izvještava Uprava kompanije. Stečena iskustva s različitih projekata se razmjenjuju i unutar kompanije, ali i globalno na razini korporacije s ciljem usvajanja dobrih praksi u budućem radu.

U planu je da se do polovine 2016. godine svi podaci ZK i katastarskih odjela migriraju u ZIS te da se, tako objedinjeni, u budućnosti dalje vode na jednom mjestu.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Business Transfer Barometar Hrvatska 2015.

Vlasnik u penziju, radnici na burzu Veće šanse za uspješan prijenos posla na nasljednike imaju tvrtke koje na vrijeme prepoznaju moguće izazove te u njihovu rješavanju konzultiraju stručnjake, istaknula je Marina Tonžetić iz Deloittea piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

oko

16.600 tvrtki

u Hrvatskoj ima vlasnike starije od 55 godina

oko

180.000 ljudi

zaposleno u tim poduzećima

ad vlasnik poduzeća u Danskoj napuni 55 godina, prvu čestitku za rođendan dobiva od – ministarstva financija! Sretan rođendan, i imate li već plan kome ćete ostaviti svoju tvrtku, upitat će službenik ministarstva. Prema istraživanjima, u tridesetak posto slučajeva prijenosa vlasništva na nasljednika proces krene po zlu, pa tvrtke propadnu a radnici završe na cesti. Dansko ministarstvo, dakle, pokazuje opravdanu brigu za stabilnost poreznih prihoda. U Hrvatskoj je oko 16.600 poduzeća čiji su vlasnici stariji od 55 godina (usput, prema podacima Fine, najstariji vlasnik ima 92 godine). U tim poduzećima radi oko 180.000 ljudi. Prema usporedbi s inozemnim iskustvima,

30 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

trećina bi uskoro mogla tražiti novi posao, čulo se na konferenciji o prijenosu poslovanja održanoj prošli tjedan u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Era transfera poslovanja

Predstavljena je publikacija Business Transfer Barometar koja je rezultat istraživanja Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (CEPOR). Gotovo četvrtina hrvatskih poduzetnika starijih od 55 godina još ne razmišlja o promjeni svoje uloge, čak ni u idućih 10 godina, rekla je Mirela Alpeza iz CEPOR-a. Oko 27 posto ispitanih vlasnika promjenu predviđa u srednjem roku, za tri do pet godina, dok 26 posto smatra da će se njihova uloga promijeniti u idućih pet ili više godina.

Oko 17 posto je potpuno pesimistično i smatra da će se njihova tvrtka zatvoriti kad odu u mirovinu. Oko šest posto vjeruje da će biti prodano novom vlasniku, a 65 posto očekuje da će posao biti nastavljen na sličan način kao i u vrijeme njihove uprave. Sadašnji se vlasnici nadaju, u 61 posto slučajeva, da će ih naslijediti netko od članova obitelji. No to je vrlo osjetljiv proces. Mnogi bankari bi radije i dalje davali kredit starom ocu, dok s razmaženim sinom koji samo mijenja skupe aute ne bi baš imali posla, kazao je Zoran Kureljušić, direktor Sektora za marketing u odjelu za male i srednje tvrtke Privredne banke Zagreb. “Transfer poslovanja jedna je od najbitnijih tema u gospodarstvu Hrvatske. Poduzetnici često prekasno i nedovoljno duboko promišljaju o tom važnom koraku u razvoju poduzeća”, smatra Kureljušić. Ako su devedesete bile godine osnivanja tvrtki, a njihovi su osnivači bili prosječno tridesetogodišnjaci, sada dolazi era transfera poslovanja. “Veće šanse za uspješan prijenos posla na nasljednike imaju tvrtke koje na vrijeme prepoznaju moguće izazove te u njihovu rješavanju konzultiraju stručnjake”, istaknula je Marina Tonžetić iz hrvatske podružnice kompanije Deloitte.

Transfer poslovanja na dnevni red ne mora doći samo zbog dobi vlasnika Jedan priručnik za prijenos poslovanja pripremilo je, u suradnji s CEPOR-om, i i Ministarstvo poduzetništva i obrta. “Prijenos je posebice važan u obiteljskim tvrtkama. Vlasnici tome ne posvećuju dovoljnu pažnju, uz ostalo i zbog nedostatka literature i ozbiljnih rasprava o toj temi”, ocjenjuje Ivan Topčić, osnivač obiteljske kompanije Tim kabel.

Planirati prijenos vlasništva

Neki su vlasnici odlučili svoja poduzeća prepustiti zaslužnim zaposlenicima koji im nisu članovi obitelji. Primjerice, Ivan Perić je 1996. osnovao u Rijeci poduzeće Projekt, za konzalting i projektiranje u vodoopskrbi i navodnjavanju. Prije nekoliko godina pokušao je prodati tvrtku, ali nije bilo odgovarajućeg investitora. Stoga je ponudio dvojici svojih inženjera da osnuju tvrtke koje bi preuzele poslove Projekta kao njegove podružnice. Tako su ta dva

nova poduzeća uspješno savladala prepreke s kojima se inače suočavaju nova poduzeća pri ulasku u neku djelatnost. Koristila su reference, financijske pokazatelje i ISO standarde Projekta. Od 2013. poduzeće Projekt ima dva zaposlena, Ivan Perić odlazi u mirovinu i djeluje kao prokurist te ima savjetničku ulogu. Njegova kći Dunja vodi računovodstvo i prati financijsko poslovanje sva tri poduzeća. Prema istraživanju CEPOR-a, oko 44 posto vlasnika želi se povući iz svakodnevnog poslovanja, ali žele ostati povezani s tvrtkom kao savjetnici. Samo 23 posto želi se potpuno povući iz života tvrtke. Transfer poslovanja na dnevni red ne mora doći samo zbog dobi vlasnika. Kristina Ercegović je 2002. osnovala prvu agenciju specijaliziranu za tzv. tajne kupce koji provjeravaju uslugu prodavaonica. Nakon šest godina došlo je do zasićenja i odlučila je krenuti u drugi posao. Angažirala je agenciju za posredovanje u prodaji poduzeća i nakon prvog kruga od 20 potencijalnih kupaca, izbor je sužen na osam. Na kraju je pronađen kupac koji je platio cijenu u visini procijenjene prosječne neto dobiti u idućih pet godina. Poruka ovih primjera, kažu u CEPOR-u, jest da treba dobro planirati prijenos vlasništva i potražiti stručnu pomoć. Osim u Ministarstvu poduzetništva i obrta, CEPOR-u i HUP-u, savjeti se mogu potražiti i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, agenciji HAMAG-BICRO, Hrvatskoj komori poreznih savjetnika ili Hrvatskoj obrtničkoj komori. I, naravno, u Hrvatskoj udruzi za mirenje, pogotovo ako sukob među osnivačima, pa još članovima obitelji, prijeđe granice poduzeća.

U tridesetak posto slučajeva prijenosa vlasništva na nasljednika proces krene po zlu, pa tvrtke propadnu

Mnogi bankari bi radije i dalje davali kredit starom ocu, dok s razmaženim sinom koji samo mijenja skupe aute ne bi baš imali posla. Zoran Kureljušić, Privredna banka Zagreb

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Strateško planiranje na nacionalnoj razini

Za CRO strategiju 250.000 eura Cilj projekta je omogućiti uspostavu odgovarajućeg institucionalnog i zakonodavnog okvira te poboljšati kapacitete za strateško planiranje u tijelima državne uprave

zagrebačkom Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj prošli tjedan svečano je otvoren Twinning light projekta Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini (CRO strategija). Program financira Europska unija, a zajedno će ga provesti Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i partneri iz Litve, odnosno Vladin ured Republike Litve i Središnja agencija za upravljanje projektima. Cilj ovoga projekta, s proračunom od 250.000 eura, je omogućiti uspostavu odgovarajućeg institucionalnog i zakonodavnog okvira te poboljšati kapacitete za strateško planiranje u tijelima državne uprave u Hrvatskoj. Projekt će se provoditi idućih šest mjeseci, a pridonijet će razvoju učinkovitog sustava strateškog

planiranja i koordinaciji procesa na nacionalnoj razini, što će podići sposobnost javne uprave za planiranje, pripremu i provedbu nacionalnih politika. Jakša Puljiz, voditelj projekta zemlje korisnice i zamjenik ministra regional-

noga razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je kako je riječ o ambicioznom projektu. Njime će se nastojati udariti temelji koji dosad nisu postojali, kao i sustav pravila te procedura za strateško planiranje. (B.O.)

Zbirka kolumni “Kad vjetar puše i purani lete”

Od godine euforije do godine otrežnjenja

emaju kolumnisti neku posebnu moć, ali se uzdaju u onaj Murphijev zakon “kad ništa ne pomaže, pročitaj uputstvo”. I ja se nadam da su prijedlozi, bar neki od prijedloga koje sam dao u kolumnama, kad se iscrpe sve mogućnosti, nekome u nekom trenutku mogli pomoći, napisao je Miodrag Šajatović na početku uvodnog teksta u zbirci kolumni koje su u tjedniku Lider objavljivane pod naslovom Ekonomalije od 2005. do 2015. godine.Izbor kolumni jasno pokazuje kako njihov autor, glavni urednik Lidera Miodrag

Šajatović, nije birao teme nego su teme birale njega i zapravo se nametale za komentar. Vidljivo je to iz imena za godine nastajanja pojedinih kolumni - tako je primjerice 2005. - Godina euforije, preko Godine gospođe Korupcije, imamo i Godine negiranja krize, Godine izgubljenog vremena I i II, Godine njegova veličanstva - radnog mjesta, preko Godine gospođe Apatije do Godine aplikacije i izvoza te Godine izlaska iz recesije. Tijekom 10 godina objavljeno je više od 500 kolumni, a u knjizi se nalazi 135 za koje autor smatra da mogu obilježiti desetljeće.

32 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

Izbor kolumni objavljenih u Lideru od 2005. do 2015. jasno pokazuje kako njihov autor, glavni urednik Miodrag Šajatović, nije birao teme nego su teme birale njega

Grupa Končar

Cilj: povećanje izvoza za 14 posto Planovi Grupe za ovu godinu su ostvareni, prihodi su veći od tri milijarde kuna, a očekivana je dobit oko 150 milijuna kuna. U idućoj godini plan je rasti, i to na krilima povećanja izvoza

rema procjenama Uprave Grupe Končar, članice Grupe će u ovoj godini ostvariti konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3,048 milijardi kuna, što je 15,1 posto više nego u 2014. godini. Na domaćem tržištu se, prema procjenama, očekuje ostvarenje prihoda od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,736 milijardi kuna, što je 28,5 posto više nego godinu prije, dok će prodaja na stranim tržištima ostvariti 1,312 milijardi kuna, što je jedan posto više od ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. Inače, prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu čine 43 posto ukupno ostvarenih konsolidiranih prihoda od prodaje proizvoda i usluga. Prema procjenama koje su se našle na sjednici Nadzornog odbora Grupe, procjenjuje se da će se u ovoj godini ostvariti konsolidirana bruto dobit u iznosu od oko 150 milijuna kuna, što je na razini planiranog za 2015. godinu. Većina poslova za iduću godinu trebala bi se prema ugovorenim poslovima ostvariti na stranim tržištima - 53 posto, a potkraj prosin-

Potkraj prosinca ugovori pred realizacijom bili su vrijedni 3,6 milijardi kuna ca ugovori pred realizacijom bili su vrijedni 3,6 milijardi kuna. Prema usvojenom Planu za 2016. godinu, društva Grupe Končar planiraju ostvariti prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3,122 milijarde kuna, što je 73,8 milijuna kuna ili 2,4 posto više od procjene ostvarenja za 2015. godinu.

Rast i investicije

Procjenjuje se kako će na domaćem tržištu ostvariti prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,628 milijardi kuna, što je 6,2 posto manje od procjene ostvarenja u 2015. godini. U izvozu planiraju ostvariti prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,494 milijarde kuna ili 13,9 posto više od procjene ostvarenja 2015. godine. Udio izvoza u ukupnim prihodima povećava se za pet posto u odnosu na procjenu 2015. godine. Zemlje u koje se planira izvesti najveći dio proizvoda i usluga su Njemačka (166,5 milijuna kuna), Švedska (154,7 milijuna kuna), Slovenija (105,3 milijuna kuna) te Bosna i Hercegovina (98,7 milijuna kuna). U idućoj godini planiraju se ugovoriti i novi poslovi vrijedni oko tri milijarde kuna, od čega bi polovina bila onih na inozemnim tržištima. Takve planove prati i očekivana konsolidirana bruto dobit koja bi u 2016. godini trebala iznositi 19 posto više nego ove godine ili ukupno 178 milijuna kuna. Istovremeno Grupa planira investirati u materijalnu imovinu 126,3 milijuna kuna, a to investiranje najvećim dijelom (82 posto) platit će vlastitim sredstvima. (K.S.)

3,12 mlrd kn planirani prihodi od prodaje u 2016. godini

1,49mlrdkn namjerava se uprihoditi u inozemstvu

3 mlrd kn

trebala bi biti vrijednost novih ugovorenih poslova

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM RELAGO, ZAPREŠIĆ

Aplikacije koje olakšavaju poslovanje Tvrtka je osmislila koncept tržnice aplikacija kroz ponudu više poslovnih web aplikacija na jednom mjestu, koje se mogu neovisno kupovati, a mogu raditi i integrirano piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N Važno je podupirati što jaču suradnju akademske zajednice i poduzeća s ciljem razmjene znanja i iskustava o novim tehnološkim i tržišnim trendovima. Manuel Grgec, direktor Relaga

aziv tvrtke - Relago - nastao je spajanjem dviju latinskih riječi relevo i ago, što u prijevodu znači olakšati poslovanje. Taj naziv otkriva strateški smjer tvrtke, a to su razvoj i ponuda poslovnih aplikacija za olakšavanje poslovanja, ponajprije malih i srednjih poduzeća. Manuel Grgec, direktor Relaga, kaže nam kako tvrtku, koja je s radom počela 2012. godine, vode on i Tomislav Horvat. “Cijelu dosadašnju karijeru bio sam usmjeren na razvoj softvera, a kolega Tomislav je dosta radio u području marketinga i dizajna. Stoga je bilo logično objediniti ta znanja i iskustvo te pokušati tržištu ponuditi nešto novo. Naša ideja je bila primijeniti neke svjetske trendove na hrvatskom tržištu kroz ponudu aplikacija u oblaku. Osmislili smo koncept ‘tržnice aplikacija’ kroz ponudu više poslovnih web aplikacija na jednom mjestu, koje se mogu neovisno kupovati, a mogu raditi i integrirano. Početkom 2013. krenuli smo s tri aplikacije - Putni nalozi, Računi i Članstvo, a prošle godine smo ponudu dopunili

Postoji interes susjednih tržišta za korištenje aplikacije Dokumenti s dvije nove - Dokumenti i Rezervacije. Kontinuirano pratimo potrebe tržišta i povratne informacije svojih korisnika, stalno unapređujemo postojeće aplikacije i pripremamo nova rješenja za olakšavanje poslovanja”, objašnjava nam. Tako je tvrtka nedavno na tržište plasi34 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

rala besplatnu mobilnu aplikaciju Loko vožnja. Riječ je prvoj aplikaciji na hrvatskom tržištu koja omogućuje jednostavnu evidenciju loko vožnje na pametnom telefonu u stvarnom vremenu. “Ponosni smo na to što se više od 1000 poslovnih korisnika služi našim rješenjima, od malih poduzeća i obrta do većih tvrtki kao što su Erste osiguranje, Olympus, Manning Hrvatska...”, napominje.

Promjena tržišnog pristupa

Tehnološki smjer Relaga, nastavlja on, odredilo je sudjelovanje u Microsoft inkubacijskom programu za neovisne proizvođače softvera koji temelje svoja rješenja na Microsoft Azure platformi. Tvrtka je trenutačno usmjerena na hrvatsko tržište, ali primjenjujući novi model korištenja softvera aplikacija u oblaku ne postoje jasne granice tržišta. “Primjerice, postoji interes susjednih tržišta za korištenje aplikacije Dokumenti. To je aplikacija koja se lako prilagođava poslovnim potrebama korisnika, a njen jezik ne predstavlja posebnu prepreku u korištenju. Bez obzira na to što je u središtu naše ponude softver kao tehnološko rješenje, temelj realizacije našeg poslovnog modela nije razvojna tehnologija već promjena pristupa tržištu kroz optimizaciju marketinških i prodajnih aktivnosti. Vjerujemo da će nam ta nova znanja i iskustva otvoriti pristup plasmanu i na globalnom tržištu s novim rješenjima koje pripremamo”, naglašava Grgec. Hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga Grgec smatra prilično razvijenim. “U zadnje vrijeme dodatni impuls razvoju ICT tržišta daju brojni start-upi koji pokušavaju izraditi moderna tehnološka rješenja i plasirati ih na svjetska tržišta, zajedno s inkubatorima koji im pomažu u njihovom inicijalnom razvoju. Ovdje nije riječ samo o razvoju tehnološki naprednih rješenja već ponajprije o primjeni mo-

dernih pristupa osmišljavanja rješenja do izlaska na tržište, marketingu i prodaji, posebice ako se radi globalno, ali i osiguravanju dodatnih izvora financiranja koja potiču razvoj tržišta”, kaže.

Obrazovanje i tržište

ICT sektor, dodaje on, može biti značajni čimbenik gospodarskog razvoja zemlje, ali zahtijeva snažnu potporu države u ostvarivanju preduvjeta za poticanje tehnoloških investicija te pružanja pogodnosti poslovanja, bilo da je riječ o razvoju i ostanku lokalnih tvrtki koje ciljaju na globalno tržište, bilo da se radi o privlačenju velikih svjetskih ICT kompanija da otvore svoja predstavništva ili datacentre u Hrvatskoj. “Bitno je napomenuti da je ICT predstavljen kao strateška grana odnosno pokretač rasta u industrijskoj strategiji Hrvatska u 21. stoljeću, ali za realizaciju te strategije nužna je potpuna operativna potpora i primjena na svim razinama”, kaže on dodajući kako Hrvatskoj nedostaje značajni broj kvalitetnih ICT stručnjaka jer postojeće obrazovanje nije usmjereno prema stvarnim tržišnim potrebama. “Taj nedostatak je dodatno naglašen odlaskom određenog broja

kvalitetnih ICT stručnjaka izvan Hrvatske. Vrlo je važno uskladiti strategiju obrazovanja s potrebama tržišta te da se podupire što jača suradnja akademske

Iz sve većeg broja uspješnih start-up priča, svima je jasno da Hrvatska ima što ponuditi Europi i svijetu zajednice i poduzeća s ciljem razmjene znanja i iskustava o novim tehnološkim i tržišnim trendovima”, napominje.

Rast tržišta

Iz sve većeg broja uspješnih start-up priča, svima je jasno da Hrvatska ima što ponuditi Europi i svijetu. No, važno je da svi čimbenici u društvu budu

usmjereni na stvaranje okruženja za razvoj takvih uspješnih priča i za ostanak takvih poduzeća u Hrvatskoj. “Uzmimo za primjer tvrtku Agrivi, također našeg korisnika aplikacije putnih naloga, koja je kombinirajući znanje domaćih IT stručnjaka s vrhunskom tehnologijom napravila proizvod koji je konkurentan i primjenjiv globalno. Takvih pozitivnih priča, uvjeren sam, bit će sve više. Naravno, tu je i određeni broj većih IT tvrtki koje već duže uspješno rade regionalno”, ističe. Grgec kaže kako se u nadolazećem razdoblju može očekivati ukupni rast ICT tržišta. “Gledajući pojedine segmente ICT tržišta, možemo reći da će se nastaviti rast IT usluga i softvera u cjelini, a da će se u segmentima osobnih računala, tableta i pametnih telefona događati određena preraspodjela tržišnih pozicija. Pitanje je što će cloud computing donijeti u segmentu servera, no s obzirom na to da taj dio u ukupnom tržištu ne čini značajni postotak, eventualni pad neće ni utjecati na poziciju samog segmenta u ukupnom ICT tržištu već na fleksibilnost stvaranja nove vrijednosti kroz nova softverska rješenja i usluge”, zaključuje Grgec.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo BARIKADA, IVANIĆ-GRAD

Cigla po cigla – zabava za cijelu obitelj Koncept ove igre osmišljen je tako da djeca kroz igru razvijaju svoju kreativnost, pažnju, finu motoriku, osjećaj za prostor te poboljšavaju svoje komunikacijske i socijalne vještine mališani, provodeći vrijeme pred televizorom igrajući konzole ili igrice na mobitelima, sve manje aktiviraju. Osim toga, Brick by Brick u igru uključuje i njihove roditelje te tako oni mogu provesti kvalitetno vrijeme sa djecom, što danas, uz užurbani dnevni tempo velikog broja roditelja, na žalost, postaje sve rjeđe”, objašnjava on.

Širenje distribucije

Nedavno je Brick by Brick uspio ući na police trgovačkog lanca s nacionalnom pokrivenošću, što je uistinu velika stvar za tvrtku. “Takva pozicija daje nam dodatni impuls, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima. U kratko smo se vrijeme pozicionirali kao jedan od naj-

A SAD MALO O NAMA...

prije 5 godina nastala ideja za Brick by Brick između 300 i 400 mil kn teško tržište igračaka u Hrvatskoj 1 zaposlesik u tvrtki Barikada

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rend igračaka i inovativna edukacijska igra slaganja drvenih modela različitih građevina Brick by Brick u potpunosti je osmišljena, razvijena i proizvedena u Hrvatskoj. Ponajprije je namijenjena djeci predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, ali potiče i uključivanje roditelja i članova obitelji. Ova igra slaganja nudi više od zabave jer je koncept osmišljen da djeca kroz igru razvijaju svoju kreativnost, pažnju, finu motoriku, osjećaj za prostor te poboljšavaju svoje komunikacijske i socijalne vještine. Svi Brick by Brick modeli zadovoljavaju najviše ekološke standarde jer su u potpunosti proizvedeni od drva. Brick by Brick igračke proizvodi ivanićgradska start-up tvrtka Barikada koja je osnovana u listopadu 2015. godine. Tvrtka trenutačno zapošljava jednog zaposlenika, a cilj joj je postati prepoznatljiv domaći proizvođač inovativnih i ekoloških igračaka. Jadranko Pongrac, direktor Barikade, kaže nam kako je ideja za Brick by Brick nastala prije pet godina kada je potaknut lošom ponudom igračaka za djecu predškolske dobi došao na ideju o kućicama od drvenih cigli koje djeca sama povezuju ljepilom na bazi vode. “Želio sam napraviti igračku koja će im omogućiti da vježbaju psihomotoričke sposobnosti, a istovremeno razvijaju maštu, osjećaj za prostor, kreativnost i sve ostale komponente koje su itekako bitne za pravilan razvoj djece u toj dobi, a koje današnji

36 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

U kratko smo se vrijeme pozicionirali kao jedan od najznačajnijih domaćih proizvođača igračaka, kaže Pongrac značajnijih domaćih proizvođača igračaka koji je svoj proizvod uspio razviti, standardizirati proizvodnju i kvalitetu, komercijalizirati i ispuniti zahtjevne uvjete za suradnju s trgovačkim lancima. Tržište igračaka u Hrvatskoj posjeduje veliki potencijal rasta u odnosu na druga tržišta u EU i tu vidimo svoju šansu. Neke javno dostupne procjene govore da je ukupno tržište igračaka u Hrvatskoj vrijedno između 300 i 400 milijuna kuna godišnje, pa i više”, napominje. Pongrac u 2016. godini očekuje nastavak rasta i povećanja proizvodnje, a tvrtka će pokušati dodatno proširiti distribuciju na domaćem tržištu. “Uz to, planiramo nastupe na sajmovima igračaka u Njemačkoj i Italiji te se nadamo iskoraku i na tim tržištima”, zaključuje on. (B.O.)

Vrtoglavih 25 posto!

Zdravo za gotovo Marko Sever Eko Sever

Zašto naša država ne smanji PDV proizvođačima hrane? Kratkotrajno će se izgubiti tri milijarde kuna, no samo trenutačno i jednokratno, a povećat će se konzumacija svježeg voća i povrća jer će biti jeftinije, što će dugoročno povećati i prihode od PDV-a

lagdansko je vrijeme. Potrošnja je u zraku, a kako se čini po najavama, bit će veća nego prošle godine, ali još uvijek manja nego rekordne 2008. godine. Državna blagajna se puni - kod gotovo svake kupnje 25 posto PDV-a, osim nekih izuzetaka od pravila po međustopama. Što je najfascinantnije, a istovremeno i najtužnije, svježe voće i povrće imaju istu tu stopu PDV-a. Vrtoglavih 25 posto! Zanimljivo je da zemlje u okruženju - Slovenija, Austrija, Italija, pa i Velika Britanija koja na te proizvode ima nultu stopu poreza - imaju međustopu vlastitih PDV-a za svježe voće i povrće. Danska sada također razmišlja o uvođenju nulte stope poreza na svježe voće i povrće, s time da oni idu korak dalje pa razmatraju samo ekološki certificirano voće i povrće. Znamo da je naša nacija jedna od onih koja ima najviše pretilih ljudi i tu smo u vrhu EU-a. To je upravo i primarni razlog zašto bi se trebalo odmah smanjiti PDV na svježe voće i povrće. A drugi razlog je to što će se time omogućiti našoj poljoprivredi da krene na put nositelja razvoja našeg gospodarstva jer će se time omogućiti OPG-ovima da lakše posluju i da više ulažu u svoje poslovanje te da ne rade na crno. Idemo dati jedan lijepi primjer. Neću se uvlačiti u to da bi svježe voće i povrće trebalo biti na pet posto PDV-a kao što su knjige ili ulaznice za kino i koncerte, pa neka bude 13 posto, kao što imaju svi ugostitelji. I sada uzmimo jedan OPG koji plaća svoje obveze prema državi i PDV. Žalosno je što je takvih samo 7000 u odnosu na 93.000 koji primaju poticaje od države, ali to je već jedna druga tema. I sada, recimo da je godišnji promet tog istog PDV-a

milijun kuna (da možemo jednostavnije računati). Od tog milijuna 200.000 kuna je PDV koji taj OPG mora platiti državi. Ako bi se promijenilo to da njegovi proizvodi, a govorimo o svježem povrću i voću, budu 12 posto jeftiniji, jer država je odlučila uvesti međustopu PDV-a, tada on više neće plaćati državi PDV i imat će veću zaradu. Bit će mu manji promet za skoro 100.000 kuna, ali zarada će mu na kraju dana biti veća

Zašto naša država ne smanji PDV kao što je to napravila ugostiteljima, to je vrlo zanimljivo pitanje. Tvrde da će, ako to naprave, izgubiti više od tri milijarde kuna ili, ako idemo u krajnost, i više. Ja tvrdim da će se to vjerojatno dogoditi, ali samo trenutačno i jednokratno. Povećat će se konzumacija svježeg voća i povrća jer će biti jeftinije, što će dugoročno povećati i prihode od PDV-a i ta početna razlika će se normalizirati. S druge strane, ostvarit

Konzumacijom voća i povrća poboljšava se kvaliteta života i zdravstveno stanje naroda za otprilike 100.000 kuna. Kako, pitate se. Pa jednostavno. Sve ulazne fakture koje isti taj OPG ima, od gnojiva, sadnica, vode, sve što mu je potrebno da proizvede to isto voće i povrće su na 25 posto, a sve izlazne fakture su na 13 posto, te taj isti OPG skoro nikada neće morati platiti PDV jer će uvijek biti u preplati ili na pozitivnoj nuli.

će se i uštede u zdravstvenom sustavu jer više nećemo biti pretila nacija. Konzumacijom voća i povrća poboljšava se kvaliteta života i zdravstveno stanje naroda. S treće strane, više OPG-ova odlučit će ući u ovu vrstu proizvodnje, koje nam nadostaje po svim pokazateljima, gdje će se stvoriti puno veća dodana vrijednost naše poljoprivrede.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Korejci vole Hrvatsku

TURIZAM Vodič kroz muzej realnosti

U Hrvatskoj je u 10 mjeseci ove godine boravilo više od 300.000 turista iz Južne Koreje, a do kraja ove godine očekuje se da će ta brojka dosegnuti 350.000, objavljeno je u članku o Hrvatskoj na portalu The Chosun Ilbo. Autori toga članka opisuju našu zemlju kao “malu mediteransku europsku državu u kojoj se nalaze ugodne plaže i slikoviti grado-

vi”. Pritom ističu kako je više od 30 puta u posljednjih šest godina povećan broj turističkih dolazaka Korejaca u Hrvatsku.

Više kružnih putovanja stranih brodova U razdoblju od siječnja do listopada u Hrvatskoj je ostvareno 719 kružnih putovanja stranih brodova na kojima su bila ukupno 985.532 putnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ti su turisti na kružnom putovanju u našoj zemlji boravili ukupno 1452 dana ili u prosjeku po dva dana u sklopu turističke ture. Prvi ulazak u naše teritorijalno more takvi kruzeri na turističkim putovanjima evidentirali su u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, i to 64,5 posto, a zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji 22 posto.

Nejednakost nije iluzija Uz pomoć virtualne stvarnosti, optičkih iluzija, instalacija i holograma Muzej realnosti je posjetiteljima pokazao kakva je zapravo stvarnost

povodu 69. obljetnice UNICEF-a zagrebački Muzej iluzija na dva dana je postao Muzej realnosti, prvi takve vrste u svijetu. Postav muzeja posjetiteljima je ponudio potpunu suprotnost od svijeta iluzija - realno interaktivno iskustvo koje otvara nove poglede na svijet, u kojem zbog siromaštva, elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i ratnih zbivanja teško žive milijuni osoba, među kojima je veliki broj djece. Uz pomoć virtualne stvarnosti, optičkih iluzija, instalacija i holograma Muzej realnosti je posjetiteljima pokazao kakva je zapravo stvarnost. Tako se moglo osjetiti kako je to kada se izgubi tlo pod nogama uslijed razornog potresa, iskusiti život u izbjegličkom kampu na Bliskom istoku, ali i život djece koja odrastaju u nekim drugim uvjetima.

Bolji svijet za djecu

Posjetitelji su, također, mogli saznati kako UNICEF pomaže najugroženijoj djeci te se aktivno uključiti u program Čuvari djetinjstva i podržati stvaranje boljeg, sigurnijeg i pravednijeg svijeta za djecu. Među pet izložaka u Muzeju realnosti koji nikoga nisu ostavili ravnodušnim bila je tzv. ames soba tj. soba koja stvara iluziju kako u jednom njenom kutu stoji div, a u drugom pa-

38 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

tuljak, što nas zapravo podsjeća na to kako je svijet u kojem živimo prepun nejednakosti. Crtež školice iz poznate dječje igre posjetiteljima je prikazao zapanjujuće brojke koje predočuju

Kazaljke sata podsjetile su na to da od posljedica nasilja u svijetu svakih pet minuta umre jedno dijete položaj djece u svijetu te aktivnosti UNICEF-a. Uz pomoć tehnologije, posjetitelji su mogli gledati očima djevojčice Sidre i doživjeti jedan dan u izbjegličkom kampu Zaatari u Jordanu. Izložak pod nazivom UNICEF sat podsjetio je posjetitelje na šokantan podatak da od posljedica nasilja u svijetu svakih pet minuta umre jedno dijete. Taj se podatak pokazuje na jednostavan i plastičan način - kazaljkama koje otkucavaju (S.P.)

Uručene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske

Očuvati izvornost i tradiciju

Proizvodi i usluge ruralnog turizma predstavljaju turističku ponudu koja će zasigurno obogatiti hrvatsko turističko tržište te razvijati regionalne turističke destinacije piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

turističkim odredištima u kontinentalnom dijelu Hrvatske ostvaruje se oko četiri posto od ukupnih turističkih rezultata, a upravo te destinacije imaju veliku mogućnost za napredak, poboljšanje turističke ponude te nude mogućnost produljenja sezone. Kako bi se unaprijedio turizam u tom dijelu naše zemlje, provedena je akcija ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu pod nazivom Suncokret ruralnog turizma Hrvatske. Akciju je organizirala udruga Klub članova Selo te tvrtke HF Eko Etno Grupa i Balduči film, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Hrvatske gospodarske komore. Privredni vjesnik je bio jedan od medijskih pokrovitelja. Nakon što je ocjenjivački sud obišao 120 prijavljenih odredišta i odlučio o pobjednicima u šest kategorija, najboljima su proteklog tjedna uručene nagrade. Ocjenjivala su se najbolja turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu, ruralno-turistički projekti, ruralno-turističke manifestacije, tradicijska ruralna gastronomija i vinski turizam. Posebno su nagrađena i pojedina turistička odredišta.

Obogaćenje turističkog tržišta

Govoreći o nagradama Suncokret ruralnog turizma, Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupe, je istaknula kako se njima promoviraju tradicijski sadržaji, povezuju najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti u ruralnom području, te se uz očuvanje izvornosti stvaraju novi proizvodi ruralnog turizma. Ideja vodilja u realizaciji ovogodišnjeg projekta je zaštita i očuvanje hrvatske izvornosti te poticanje razvoja turizma u ruralnim područjima Hrvatske. “U tom smislu proizvodi i usluge ruralnog turizma

Velika zlatna povelja dodijeljena Vukovarsko-srijemskoj županiji U kategoriji turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava nagradu je dobio Seoski turizam Rakić iz Križevaca, u kategoriji poduzetnika u ruralnom turizmu Etno selo Zagora iz Klisa, a u kategoriji najbolje ruralno-turističke manifestacije Picokijada iz Đurđevca. U kategoriji ruralno-turističkih projekata pobijedio je projekt Cesta zlatne niti iz Županje, u kategoriji tradicijske ruralne gastronomije Restoran Karlo Plešivica iz Jastrebarskog, a vinskog turizma vinarija Brzica-OPG Ivo Brzica iz Erduta. Svaka kategorija imala je i posebne nagrade, a dodijeljene su i povelje sponzora i organizatora. Povelja Iločkih podruma za najbolju destinaciju ruralnog turizma pripala je Vukovarsko-srijemskoj županiji, a povelja Agroproteinke za najbolju destinaciju ruralnog turizma - Erdutskoj vinskoj cesti. Organizator je Dalmatinskoj zagori dodijelio povelju za najbolju destinaciju ruralnog turizma. Velika zlatna povelja s obzirom na ukupan broj nagrada pripala je Međimurskoj županiji.

predstavljaju turističku ponudu koja će zasigurno obogatiti hrvatsko turističko tržište te razvijati regionalne turističke destinacije. U projekt su bili uključeni poduzetnici, obrtnici, OPG-ovi, zadruge i udruge iz cijele Hrvatske kao turističke

zajednice te jedinice područne i lokalne samouprave”, rekla je Dijana Katica, dodavši kako turistički radnici očekuju donošenje zakona o ruralnom turizmu kako bi se napokon započelo s nacionalnom promocijom te vrste turizma.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Suradnja Aduro ideje, HemE i itSofta

Setcor za konkuren i agilnost Novi brend nastao u suradnji triju tvrtki je ICT infrastruktura s podrškom u obliku različitih znanja potrebnih da se korisniku olakša migracija, održavanje i upravljanje ICT kapacitetima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Primarno su nam fokus zemlje unutar EU-a zato što većina naših korisnika dolazi iz industrija koje su podložne regulatornim propisima. Krešo Troha, direktor tvrtke itSoft

ržište informacijsko-komunikacijskih tehnologija odnedavno je bogatije za novi brend Setcor koji je plod suradnje triju tvrtki – Aduro ideje, Heme i itSofta. Setcor je ponajprije ICT infrastruktura s podrškom u obliku različitih znanja potrebnih da se korisniku olakša migracija, održavanje i upravljanje ICT kapacitetima. Krešo Troha, direktor tvrtke itSoft, kaže kako se danas od IT-a zahtijevaju brze promjene kako bi poslovni sektor stekao prednost na tržištu.

Odgovor na brze promjene

“Konvencionalni IT procesi ne mogu više odgovarati na tako brze promjene i ljudi koji upravljaju IT sektorima u tvrtkama traže pouzdanog partnera koji može kompenzirati takve dinamične zahtjeve. Setcor je zapravo skup usluga i znanja potrebnog tvrtkama koje žele biti konkurentne i agilne. IT danas u manjoj mjeri podrazumijeva poslužitelje i diskove, a u većoj mjeri veliki skup informacija koje treba obraditi u što kraćem roku kako bi tvrtka mogla donositi pravodobne i

40 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

ispravne odluke. Setcor nudi platformu kakvu korisnici imaju u vlastitim podatkovnim centrima te za upravljanje tom infrastrukturom nisu potrebna nova znanja ni neka posebna prilagodba”, objašnjava Troha dodajući kako je velika prepreka tome i sigurnost informacija. “Klasični cloud operatori još uvijek pokušavaju objasniti kolika je razina sigurnosti i je

Setcor je usmjeren na znatno šire tržište od Hrvatske li podatke sigurno držati u oblaku. Setcor infrastruktura je tu bitno različita jer je svakom korisniku osigurano samostalno upravljanje cjelokupnom infrastrukturom pa i njenim sigurnosnim segmentima. Dakle, svi podaci čuvaju se iza sigurnosnih uređaja koje korisnik sam nadzire i njima upravlja, a za pristup infrastrukturi većinom se koriste privatni telekom vodovi koji ne ovise o internetu i njego-

Tele2

ntnost vim sigurnosnim problemima. Sve navedeno osigurava Setcor”, napominje on. Do suradnje ovih triju tvrtki, nastavlja on, došlo je nakon što su radili na nekoliko zajedničkih projekata tijekom kojih se pokazalo da mogu dobro surađivati i upotpuniti mogućnosti svake pojedi-

svi podaci čuvaju se iza sigurnosnih uređaja koje korisnik sam nadzire i njima upravlja ne tvrtke zajedničkim znanjima i resursima. Tako je u trenutku nastajanja Setcora postojala velika baza pravnih subjekata koji već koriste njegove usluge. A među njima nalazi se više od 30 posto međunarodnih korisnika.

Komplementarno nadopunjavanje

Cilj te suradnje upravo i je povećati konkurentnost i snagu tvrtki. “Osim toga, suradnja nam daje mogućnost preuzimanja znatno zahtjevnijih projekata i njihovo rješavanje internim resursima kojima je moguće planski upravljati. To nam daje vrlo veliku fleksibilnost, a u isto vrijeme smo zadržali visoku koncentriranost na specifične kompetencije svake pojedine tvrtke”, kaže. Važno je napomenuti kako je Setcor usmjeren na znatno šire tržište od Hrvatske. “Primarno su nam fokus zemlje unutar EU-a zato što većina naših korisnika dolazi iz industrija koje su podložne regulatornim propisima. Kako je tržište EU-a uglavnom usklađeno, lakše je poštovati regulatorne obveze. Setcor već sad ima svoju infrastrukturu instaliranu u Jastrebarskom, Zagrebu, Beču, Budimpešti i Ljubljani. Unatoč tome, uspostavljeni su telekomunikacijski kapaciteti i stvoreni preduvjeti za izgradnju čvorova u Beogradu i Sarajevu. U drugom kvartalu 2016. godine uspostavit će se i jedan od čvorova u SAD-u, točnije u Dallasu”, naglašava. Iako tvrtke koje stoje iza Setcora imaju različite pravce djelatnosti u IT industriji, suradnjom se komplementarno nadopunjuju.

Najmodernija 3G mreža u Hrvatskoj Tele2 je završio nadogradnju mreže udvostručivši brzinu prijenosa podataka na 3G tehnologiji. Također, značajno je proširio 3G pokrivenost predstavivši tako najmoderniju 3G mrežu u Hrvatskoj. Tele2 sada pokriva 99 posto stanovništva glasovnom uslugom, 97 posto stanovništva 3G podatkovnom uslugom te 98 posto autocesta 3G podatkovnom i glasovnom uslugom. Sljedeća faza nadogradnje bit će pokretanje 4G mreže u prvom kvartalu 2016. godine. Nadogradnja mreže Tele2 završena je nakon samo devet mjeseci intenzivnog rada, iako su prvotna pred-

viđanja bila da će sama nadogradnja trajati oko dvije godine. Ova izuzetno brza nadogradnja ostvarena je ulaganjem nekoliko stotina milijuna kuna, koristeći usluge više od 500 vanjskih suradnika i uz povećanje broja radnika za 25 posto. “Naše sljedeće veliko obećanje je predstavljanje 4G mreže u prvom kvartalu 2016. kako bismo osigurali Tele2 korisnicima u Hrvatskoj sveobuhvatno i potpuno iskustvo korištenja napredne 4G usluge”, izjavila je Malin Holmberg, izvršna potpredsjednica za Srednju Europu i predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska. (B.O.)

Udruženje za IT HGK-a

Na čelu Nikola Dujmović

Donedavno sam bio oštar protivnik Komore, ali sam putujući svijetom u raznim gospodarskim delegacijama shvatio da Komora mora postojati jer je reprezentant tvrtki. Naš je zadatak boriti se s državnom upravom za poboljšanje stanja u gospodarstvu. Bit će heroj onaj tko samo ukine bizarne zakone koje je državna uprava donijela, izjavio je Nikola Dujmović,

predsjednik Uprave zagrebačke informatičke tvrtke SPAN, nakon što je izabran za novog predsjednika Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore. Dujmović je jednoglasno izabran na Skupštini Udruženja za IT održanoj 15. prosinca, čime je naslijedio dosadašnjeg predsjednika Antu Mandića, predsjednika Uprave IN2 Grupe. Predstavnike članica Udruženja pozdravio je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš koji je govorio o važnosti informatičke djelatnosti za ukupno gospodarstvo. Također, pozvao je članice Udruženja da svojim prijedlozima nastave i dalje pridonositi radu Komore. Udruženje za IT okuplja i predstavlja sve tvrtke koje su u Hrvatskoj registrirane za informatiku kao osnovnu djelatnost. (B.O.)

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 41

EU info Informacijska sigurnost

Kompanije ne bi trebale čekati da postanu žrtve napada Kao najvjerojatnije prijetnje informacijskoj sigurnosti ističu se kriminalne organizacije (59 posto), zaposlenici (56 posto) i hakeri-aktivisti (54 posto) piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Cyber sigurnost je svakako neophodna, ali kompanije ne bi trebale čekati da postanu žrtve napada. Blanka Berljak, starija konzultantica u Odjelu za upravljanje IT rizicima i reviziju u EY-u

evizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je rezultate godišnjeg globalnog istraživanja o informacijskoj sigurnosti Stvaranje povjerenja u digitalni svijet. Istraživanje, koje je provedeno u 1755 organizacija iz 67 zemalja, pokazuje da čak 88 posto kompanija ne vjeruje da su njihovi podaci u potpunosti sigurni, a njih 69 posto smatra da bi trebali uložiti dodatna sredstva u cyber sigurnost. Kao najvjerojatnije prijetnje informacijskoj sigurnosti ističu se kriminalne organizacije (59 posto), zaposlenici (56 posto) i hakeri-aktivisti (54 posto). Navedene prijetnje našle su se na vrhu ljestvice i u prošlogodišnjem istraživanju. S druge strane, istraživanje ističe kako se tvrtke po nekim pitanjima ipak osjećaju ma-

Tvrtke se po nekim pitanjima ipak osjećaju manje ugroženima u odnosu na 2014. godinu nje ugroženima u odnosu na 2014. godinu. Dok se prošle godine 57 posto organizacija osjećalo ugroženo od neopreznih zaposlenika, a 52 posto od zastarjelih sigurnosnih sustava, ove godine 44 posto organizacija smatra da su im prijetnja neoprezni zaposlenici, a 34 posto da 42 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

su to zastarjeli sigurnosni sustavi. Također, iako se ne radi o velikom porastu, danas više organizacija percipira internetsku krađu identiteta kao prijetnju (njih 44 posto u usporedbi sa 39 posto prošle godine), a zloćudni softver kao prijetnju percipira njih 43 posto u odnosu na 34 posto u 2014. godini. “U današnje vrijeme kada se digitalizacija prihvaća s oduševljenjem, važno je da organizacije postanu svjesne mogućih cyber rizika, te da s obzirom na identificirane rizike razviju odgovarajuće mjere za rješavanje cyber prijetnji koje postaju sve sofisticiranije”, ističe Blanka Berljak, starija konzultantica u Odjelu za upravljanje IT rizicima i reviziju u EY-u.

Razlike po industrijama

Istraživanje je pokazalo kako 54 posto organizacija smatra da im nedostaje funkcija koja bi se fokusirala na nadolazeću tehnologiju i njezin utjecaj. Također, prema istraživanju, 47 posto njih smatra da ne postoji odgovarajući sigurnosni operativni centar (SOC - Security Operations Center), a 36 posto tvrdi da im nedostaje sustav za otkrivanje potencijalnih prijetnji. Ovakve prijetnje mogu utjecati na prodaju, lanac opskrbe, istraživanje i razvoj te mogućnost plaćanja računa, što se u konačnici odražava na cjelokupno poslovanje. To može dovesti do značajnih gubitaka za kompanije od pada prodaje i dostava do smanjenja konkurentnosti na tržištu i gubitka kredibiliteta. U potrošačkom sektoru najvećom se prijetnjom smatraju zaposlenici (61 posto). Glavni prioritet kompanija u ovom sektoru jest stabilno poslovanje te izbjegavanje i oporavak od šteta (59 posto).

vijesti Srbija i EU otvorili prva dva poglavlja u pregovorima

U Hrvatskoj primjećujemo povećani interes za cyber sigurnost u sektoru bankarstva i tržišta kapitala, kaže Blanka Berljak Naprotiv, ispitanici iz sektora bankarstva i tržišta kapitala kao najveću prijetnju percipiraju cyber napade s ciljem krađe informacija (21 posto), zloćudni softver (20 posto) te prijevare (19 posto). Ujedno, najviše njih (67 posto) fokus stavlja na borbu protiv curenja informacija te na stabilno poslovanje i izbjegavanje šteta (56 posto). U energetskom sektoru ispitanici smatraju podjednakom prijetnjom zastarjele sigurnosne kontrole, neoprezne zaposlenike te zloćudni softver. “U Hrvatskoj primjećujemo povećani interes za cyber sigurnost u sektoru bankarstva i tržišta kapitala. To je ponajprije posljedica učestalih napada na su-

stave internet bankarstva u čemu Hrvatska nije iznimka u odnosu na ostale zemlje. Istovremeno, i Hrvatska narodna banka prati aktualnu europsku praksu vezanu uz sigurnost internetskih plaćanja. Naime, u prosincu 2014. godine HNB je prihvatio Smjernice o sigurnosti internetskih plaćanja kojima Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo utvrđuje niz minimalnih zahtjeva u ovom području, dodatno potičući banke da unapređuju sigurnost plaćanja koja se odvijaju posredstvom interneta”, dodaje Berljak.

Aktivan obrambeni stav

Unatoč isticanju potrebe značajnijeg ulaganja u sustave informacijske sigurnosti, veliki broj ispitanika smatra da su budžeti za ovaj segment dovoljni te da ih u narednih godinu dana ne planiraju mijenjati. Navedeni stav izrazila je trećina ispitanih u sve tri posebne istaknute industrijske grane. “Cyber sigurnost je svakako neophodna, ali kompanije ne bi trebale čekati da postanu žrtve napada. Umjesto toga, potrebno je zauzeti aktivan obrambeni stav, osigurati napredne sigurnosne operativne centre koji mogu identificirati potencijalne napadače i analizirati, procijeniti i neutralizirati prijetnju kako se šteta ne bi uopće dogodila. Važno je cyber sigurnost prihvatiti kao sredstvo izgradnje i zadržavanja povjerenja kupaca”, zaključuje Blanka Berljak. (B.O.)

U Bruxellesu je prošlog tjedna održana međuvladina konferencija EU-Srbija kojom za tu zemlju počinje nova faza na putu prema članstvu u EU. Otvorena su prva poglavlja u pregovorima s Unijom - 32. o financijskoj kontroli i 35. o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, što europski čelnici smatraju iznimno važnim.

Slovenske tvrtke na rasprodaji

U sljedećoj će godini Slovenski državni holding prodati ili započeti privatizacijske postupke u 33 tvrtke i time ostvariti prihod od 250 milijuna eura prihoda od državnih i osam milijuna eura prihoda od vlastitih ulaganja. Na prodaji će se pored Adrie Airwaysa, Palome i Cimosa, koji su već u postupku privatizacije, naći i Mariborska livarna Maribor, Hit, Casino Bled, Bodočnost Maribor, Energetika Črnomelj i NLB u kojoj bi država željela zadržati udjel od 25 posto.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Istraživanje među inženjerima elektrotehnike

Budućnost je u pametnim mrežama Ograničenja postojeće mreže smatraju se najvećom preprekom razvoju mreža distribuiranih izvora energije, uz slabo planiranje korištenja resursa

astarjela infrastruktura i regulativa najveće su prepreke na putu ubrzanog razvoja energetskog sustava u Hrvatskoj, ali značajne teškoće stvaraju i nedovoljna znanja i vještine zaposlenika. Pokazalo je to istraživanje provedeno među inženjerima elektrotehnike na 12. savjetovanju o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava nedavno održanom u Šibeniku. Energetski stručnjaci razilaze se u procjeni u koje bi nove tehnologije trebalo ulagati. Naime, najviše ih se zalaže za pametne mreže i energetsku efikasnost, a visoko su na popisu prioriteta i ulaganja u skladištenje energije i obnovljive izvore. Najmanji je interes energetičara za ulaganja u tehnologije hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida te u zaštitu okoliša.

Slabo planiranje resursa

“Razvoj pametnih mreža jedan je od najvažnijih trendova u današnjoj energetici, a istraživanje pokazuje da ga prepoznaju i naši stručnjaci. U kombinaciji s projektima podizanja energetske učinkovitosti i razvoja obnovljivih izvora upravo pametne mreže jamče dugoročnu održivost elektroenergetskog sustava uz očuvanje okoliša”, istaknuo je Darko Lopotar, regionalni direktor iz Schneider Electrica. Pametne mreže preduvjet su koncepta pametnih gradova, ali anketa među inženjerima elektrotehnike pokazala je visoku razi-

nu skepse prema brzini ostvarenja tog koncepta. Tako samo četiri posto ispitanika procjenjuje da bi Zagreb već do 2020. mogao postati pametni grad, dok ih najviše, čak 33 posto vjeruje da će se to dogoditi tek za 20 do 30 godina, o d nosno do 2045. godine. Istraživanje je pokazalo i da se ograničenja postojeće mreže smatraju najvećom preprekom razvoju mreža distribuiranih izvora energije, uz nedovoljno liberalno zako-

Pametne mreže jamče dugoročnu održivost elektroenergetskog sustava uz očuvanje okoliša. Darko Lopotar, regionalni direktor iz Schneider Electrica 44 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

nodavstvo i slabo planiranje resursa. U istraživanju su sudjelovala 203 inženjera elektrotehnike, najvećim dijelom iz srednjeg i nižeg menadžmenta, među kojima je bilo najviše ispitanika mlađih od 39

Pametne mreže preduvjet su koncepta pametnih gradova godina. Proveo ga je HRO CIGRÉ, hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave, stručne udruge sa sjedištem u Parizu i članstvom na svih pet kontinenata, dok je podatke obradio Schneider Electric na temelju istraživanja koje je proveo CIGRÉ, tijekom savjetovanja. (B.O.)

predstavljamo Splitski rišpet, Split

Veća potražnja od ponude Problem nam je to što se na tržištu nude precijenjeni i derutni stanovi. Osim toga, prodavatelji još drže poprilično visoke cijene tako da i to usporava promet nekretnina, kaže Danijela Glumac

vrtka Splitski rišpet s radom je započela 2012. godine i upisana je u Registar posrednika u prometu nekretnina koji vodi Hrvatska gospodarska komora. Tvrtku su osnovale Danijela Glumac i Lidija Grljušić koje imaju bogato iskustvo u posredovanju pri prodaji nekretnina, a zaposlile su još jednu djelatnicu. Splitski rišpet procjenjuje tržišnu vrijednost nekretnina, prezentira nekretnine na web stranici agencije i putem drugih aktualnih medija, provjerava vlasničku dokumentaciju u zemljišnim knjigama, pruža pravnu uslugu kod sklapanja potrebnih pravnih poslova te stručno zastupa interese svojih klijenata prilikom pregovora.

Prihod ostvarujemo zahvaljujući samo svom radu i iskustvu, kaže Danijela Glumac “Oglašavamo se kao Objektiv nekretnine i pod tim brendom nastupamo na tržištu. Bavimo se posredovanjem u prodaji i kupnji svih vrsta nekretnina. Specijalizirale smo se za tržište Splitsko-dalmatinske županije. Problem nam je trenutačno ponuda stanova za prodaju. Naime, posebni smo po tome što imamo više potencijalnih kupaca nekretnina nego što imamo ponuđača. Očito je da je na splitskom području veća potražnja nego ponuda. Problem nam je to što se na tržištu nude precijenjeni i derutni stanovi. Osim toga, prodavatelji još drže poprilično visoke cijene tako da i to usporava promet nekretnina. Pri svemu tome treba imati na umu i da se puno teže dolazi do stambenog kredita nego je to bio slučaj prije šest do sedam godina”, ističe Danijela Glumac, suvlasnica Splitskog rišpeta.

Utjecaj turističkog rasta

Prema njenim riječima, na slabiju ponudu nekretnina utjecao je svakako i rast turizma u Splitu. “Kao posljedica procvata turizma javlja se prenamjena viška stambenog prostora u turističke apartmane koji vlasnicima donose rentu i prihode. Turizam je povećao i potražnju za nekretninama u Splitu, a često se događa i da vlasnici nekretnina kombiniraju iznajmljivanje studentima i turistima. Split privlači i dosta kupaca nekretnina iz Bosne i Hercegovine, naših povratnika iz Norveške i skandinavskih zemlja te zemalja Europske unije. Svi oni traže svojevrsnu bazu za starije dane. Najveća je potražnja za manjim stanovima na dobrim lokacijama”, pojašnjava Danijela Glumac. Kad je riječ o oporavku tržišta, ona kaže kako se možda vidi mali pomak, ali je očito da agencije nisu ni približno na razini na kakvoj su bile prije desetak godina. “Prihod ostvarujemo zahvaljujući samo svom radu i iskustvu. Ipak, smatram da ćemo se uskoro početi širiti i zapošljavati nove djelatnike”, kaže Danijela Glumac. Sve tri zaposlenice tvrtke ističu nužnost kontinuiranog usavršavanja i obrazovanja svih dionika koji sudjeluju u kupoprodaji nekretnina kako bi se izbjegle sve moguće dvojbe u tom procesu. (J.V.)

Turizam je povećao i potražnju za nekretninama u Splitu, a često se događa i da vlasnici nekretnina kombiniraju iznajmljivanje studentima i turistima. Danijela Glumac, suvlasnica Splitskog rišpeta

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA SREBRENICA MJESEC DANA POSLIJE

Napokon svjetlo na kraju tunela Nakon održavanja Međunarodne investicijske konferencije u Srebrenici je zabilježen početak izgradnje nekoliko tvrtki - od tvornice pomfrita do lječilišta Crni Guber i proizvodnje elektromaterijala, a razvija se poljoprivreda i stočarstvo piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

7500 t

pomfrita godišnje će proizvoditi Srebreničanka

350 radnika zapošljavat će lječilište Crni Guber

4,5 mil €

vrijednost novog mosta između Ljubovije i Bratunca

jesec dana nakon održavanja Međunarodne investicijske konferencije Mogućnosti i perspektive razvoja Srebenice, na kojoj je sudjelovalo više od 100 gospodarstvenika, vlasnika kapitala i predstavnika svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, čini se da će jedna od najsiromašnijih općina u BiH opet krenuti put boljitka. Posjetimo, na konferenciji je srpski premijer Aleksandar Vučić obećao je da će njegova vlada za obnovu srebreničkog gospodarstva donirati 10 milijuna konvertibilnih maraka. A treći dan nakon boravka u Srebrenici ispunio je dio obećanja - na račun Općine za poticanje gospodarstva stiglo je četiri milijuna KM od obećanih 10. Više od 50 Srebreničana dobit će posao u Tvornici za preradu krumpira Srebreničanka površine 3500 četvornih metara. U prvoj fazi proizvodit će se i na tržište plasirati zamrznuti pomfrit koji se u BiH do sada uvozio. U gradnji tvornice s inozemnim kapitalom sudjeluju dvije tvrtke - Global Trade Ida Sany iz Istanbula i Total Trade International iz Beograda, ali s većinskim kapitalom iz Azerbajdžana. Kad Sre-

46 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

breničanka krene u punu proizvodnju, tvornica će godišnje na tržište isporučavati 7500 tona pomfrita, zapošljavat će oko 100 radnika te će osigurati kupnju krumpira od 1000 poljoprivrednika iz Srebrenice i regije.

Crni Guber opet na tržištu

Bez svake sumnje najveća investicija koja će osigurati posao za oko 350 radnika je gradnja, bolje rečeno nastavak gradnje, lječilišta Crni Guber. Ljekovite vode Crnog Gubera još su se u vrijeme Austrougarske prodavale u boljim europskim apotekama. Vlasnici budućih toplica, Akcionarsko društvo Banja Guber, najavili su da će već na ljeto 2016. godine dio kapaciteta lječilišta biti u funkciji, a planira se i pogon za flaširanje ljekovite vode. I to nije sve što će se graditi, ili se već gradi. Vlasnik tvrtke za proizvodnju elektromaterijala iz Srbije MagMal Nebojša Stevanović izjavio je da su završeni građevinski radovi na objektu pogona za proizvodnju elektromaterijala u srebreničkoj mjesnoj zajednici Skelani na Drini, na granici sa Srbijom. Strojevi za alatnicu su instalirani 90 posto, a preostali dio i montaža će se okončati do kraja ove ili početkom iduće godine.

Privatizacija u BiH Vlasnik je započeo s odabirom i edukacijom radnika. Do početka naredne godine posao će dobiti 12 radnika, a taj će se broj i povećati. Najveći dio proizvodnje plasirat će se u Njemačku i Italiju, a dijelom i u Srbiju.

Srbija je za obnovu srebreničkog gospodarstva donirala četiri od 10 obećanih milijuna KM Poljoprivredna zadruga Srebrenice podupire aktivnosti poljoprivrednika. Do kraja jeseni Zadruga je od individualnih uzgajivača otkupila oko 500 tona malina i kupina i uskladištila u hladnjaču te je podmirila sve obveze prema poljoprivrednicima, ustvrdio je direktor Zadruge Ivan Todić. Većina voća plasirana je tvrtki Mondi iz Kraljeva koja posluje u sastavu britanske grupacije Lamex. U idućim godinama Zadruga planira stvoriti uvjete i za vlastitu preradu jagodičastog voća i proizvodnju finalnih proizvoda čime bi se osigurali veći prihodi i smanjila ovisnost o jednom kupcu, a time i stvorila mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Kako bi se realizirali uvjeti za vlastitu preradu, Zadruga planira povećanje površina plantaža jagodičastog voća. Već sad u Srebrenici postoji mini vinarija koja proizvodi vina od malina i kupina.

Gradi se novi most

Nije zaboravljeno ni stočarstvo. U općinama Srebrenica, Vlasenica i Milići povratničkim seoskim domaćinstvima podijeljeno je 18 steonih junica u vrijednosti 50.000 KM. Na prvi pogled riječ je o skromnoj donaciji, ali za povratnike to je značajna podrška u obnovi stočnoga fonda, a za što postoje svi uvjeti. Valja napomenuti da u Skelanima već razmišljaju o otvaranju mini tvornice za preradu mlijeka. Općine s lijeve i desne obale Drine tradicionalno su gospodarski bile oslonjene jedne na druge. No, most između Ljubovije i Bratunca zbog lošeg stanja zatvoren je za teretni promet. Stoga su vlade Srbije i Republike Srpske potpisale sporazum o izgradnji novog mosta za koji se tvrdi da će biti od posebnog interesa za unapređenje gospodarske suradnje između susjednih općina. Vrijednost radova je 4,5 milijuna eura koje će uglavnom osigurati Vlada Srbije, a izgradnju infrastrukture i pristupnih prometnica Vlada Republike Srpske. Njegovo puštanje u promet planirano je za 2017. godinu.

Prodaju se bivši giganti

Prema planu privatizacije u 2016. godini, koji je prihvatio Upravni odbor Agencije za privatizaciju Federacije BiH, Vlada ovog entiteta prodat će vlasničke udjele u šest velikih tvrtki, prijeratnih nositelja gospodarskog razvoja BiH. Riječ je o Bosnalijeku, Energopetrolu, Energoinvestu, Aluminiju, Fabrici duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje. Ukupni državni kapital u tim tvrtkama procjenjuje se na više od 329,5 milijuna KM, dok im se cijene dionica na burzi kreću oko 137 milijuna KM. Tako bi za 19,25 posto državnih dionica Bosnalijeka, čija se jedna dionica ovih

dana na Sarajevskoj burzi prodavala za 10 KM, kupac Vladi FBiH trebao isplatiti 14,6 milijuna KM, a 22,1 posto dionica Energopetrola obogatila bi proračun sa 2,74 milijuna KM. Najbolje cijene Vlada FBiH ostvarila bi prodajom dionica Fabrike duhana Sarajevo i mostarskog Aluminija. Cijena dionice FDS-a na burzi je 80 KM, što znači da bi federalni budžet za 39,9 posto vlasništva inkasirao 40,9 milijuna KM, dok 43,9 posto dionica Aluminija na burzi vrijedi 50 milijuna KM. Državni udio u Sarajevo osiguranju trenutačno vrijedi 12,6 milijuna KM. Osim Aluminija i Energopetrola, sve te tvrtke u prvom polugodištu ove godine poslovale su uspješno. Dug Aluminija iznosi 270 milijuna KM, a Energopetrola 5,5 milijuna KM. U idućoj godini nije predviđena privatizacija BH Telecoma i Hrvatskih telekomunikacija Mostar, no u 2016. razmatrat će se opravdanost privatizacije i ovih zlatnih koka. (Z.L.)

Počela skijaška sezona

Zima ruši rekorde? Prošlog ponedjeljka tvrtka ZOI 84, koja upravlja zimskim centrima na Bjelašnici i Igmanu, te s dva gospodarska, kulturna i sportska centra - Skenderijom i dvoranom Juan Antonio Samaranch u Sarajevu - uz suradnju s Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo službeno je označila početak zimske turističke sezone. Tri dana ranije, u Olimpijskom centru Jahorina započela je sezona skijanja. Trenutačno su na Jahorini u funkciji dvije staze i dvije žičare, dok vikendom posebne autobusne linije voze skijaše iz Sarajeva do Jahorine. Velibor Lazarević, direktor Olimpijskog centra Jahorina, izjavio je kako je prošlogodišnja sezona bila najuspješnija i izrazio nadu, na osnovi pristiglih rezervacija, da će i ova godina biti dobra. ZOI 84, pak, osigurao je autobusni prijevoz od Sarajeva do ski centara na

Igmanu i Bjelašnici. Ako je suditi po podacima Agencije za statistiku BiH za devet ovogodišnjih mjeseci, i ako ove zime bude dovoljno snijega i sunca, BiH će zabilježiti rekordnu turističku sezonu. Zemlju je do kraja rujna posjetilo više od 807.000 gostiju što je na godišnjoj razini povećanje od 24,9 posto. Registrirano je i 1,7 milijuna noćenja što je rast od 29 posto. (Z.L.)

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA SLOVENSKE PODUZETNIČKE ZVIJEZDE

Inovativni i uvijek prodorni

Kolonu odličnih predvodi Krka. Predsjednik Uprave Jože Colarič smatra da je tajna uspjeha Krke u visokom postotku izrazito motiviranih ljudi koji sebe poistovjećuju s poduzećem piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

143

doktora znanosti zaposleno u Krki

ajbolji među najboljima u gospodarstvu prepoznaju se po tome što su dobri poslodavci koji dijele dobit i 13. plaću, što su ekološki osjetljivi i u postupcima visoko etični, što ulažu u razvoj, a time i u nova radna mjesta. Da i Slovenija ima poduzeća s tako poželjnim značajkama već treću godinu pokazuje Delo predstavljajući javnosti slovenske poduzetničke zvijezde, s uvjerenjem da naznačeni uzori mogu i druge ohrabriti na odlučnije poteze u unapređenju poslovanja.

Obnova zgarišta

245 %

čistu dobit povećala Postojnska jama u 5 godina

194

školska aviona isporučit će Pipistrel Indiji

150

bespilotnih sustava ima C-Astral diljem svijeta

Društvo odličnih predvodi Krka. Ništa neobično s obzirom na to da farmaceut iz Novog Mesta, s više od 10.000 zaposlenika u Sloveniji i diljem svijeta, ima impresivnu kadrovsku strukturu. Čak 55 posto svih zaposlenika

Krke ima fakultetsku naobrazbu (među njima su i 143 doktora znanosti). U Krki radi i 15,4 posto s višom te 17,8 posto ljudi sa srednjom školskom spremom. Ostalih je 11,8 posto. Ljude s izobrazbom koja bi bila niža od srednje škole u Krki praktično više ne zapošljavaju. Predsjednik Uprave Jože Colarič smatra da je tajna uspjeha Krke u visokom postotku izrazito motiviranih ljudi koji sebe poistovjećuju s poduzećem. To je onda podloga za ono što se ima, a Krka ima više nego što je uobičajeno za Sloveniju. To su natprosječne plaće, regres i božićnica. Svako polugodište slijedi i nagrada za uspješnost. U Krki svaki zaposlenik tijekom radnog vremena ima mogućnost birati između četiri menija. Delo hvali i poduzeće M Tom koje ne bilježi blistave poslovne rezultate, ali zaslužuje poštovanje kao poduzeće u vlasništvu zaposlenika.

Ajdovščina

Visoko na poslovnom nebu Visoko se vinula u slovenske poslovne visine Ajdovščina, malo mjesto u srcu Notranjske, a to ima zahvaliti izuzetno inovativnom Ivi Bascarolu, vlasniku i direktoru Pipistrela, tvrtke sa 80 zaposlenika koja je u listopadu potpisala ugovor o isporuci 194 dvosjedna školska aviona na kojima će zrakoplovstvo i mornarica u Indiji uvježbavati svoje buduće pilote. U zračne karte svijeta upisala se još jedna tvrtka iz Ajdovščine. Malo se zna da tvrtka C-Astral ima trenutačno u zraku širom svijeta 150 bespilotnih sustava koje čini bespilotna letjelica, lansirna rampa, zemaljska potpora, a u nekim izvedbama dodane su i antene za navođenje. Bespilotne sustave iz Ajdovščine kupila je 2012. godine talijanska vojska za zaštitu vojnika u Afganistanu. I slovenska vojska nabavlja četiri kompleta, također za zaštitu svojih vojnika u misijama. Bespilotni sustavi iz Ajdovščine nisu konstruirani da nose oružje. To su laki bespilotni sustavi koji u zraku mogu ostati i do tri sata te su stoga najpogodniji za ortofoto snimanja, geodetske radove, kontrolu plinovoda, a uvodi se ih i u poljoprivredu zbog racionalnije upotrebe umjetnih gnojiva te za procjenu šteta od tuče. Za kupnju takve letjelice zanima se i osiguravateljska kuća iz Norveške.

48 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

vijesti Plaća od milijun dolara Plaće vodećih ljudi slovenskog korporativnog upravljanja jesu velike za slovenske prilike, ali ni jedna od njih nije i najveća. Veću plaću nego što su plaće šefova Krke, Petrola, Gorenja i Mercatora ostvarit će u 2015. godini Zoltan Varga, ali na radu u Hong Kongu gdje je vođa azijskih ulaganja u jednom od najvećih svjetskih upravljača hedge fondova – OchZiff Capital Managementu. Zajedno s nagradom za lanjsku profitabilnost Varga će u 2015. godini primiti oko milijun dolara.

Stigla kupnina za žito Potražnja za dionicama koja slovensko tržište čini stabilnim napaja Prethodnu tvrtku uništila je tajkunizacija. Zaposlenici se nisu dali otjerati sa zgarišta. Obnovili su proizvodnju stolaca i sjedaćih garnitura kojom sebi omogućavaju skromne plaće. Stvorili su i malu rezervu kojom su nedavno uspjeli otkupiti svoje proizvodne hale zaplijenjene u bankarskim odmazdama.

BMS sustav i na Fidžiju

Među poduzetničkim zvijezdama prednjače tvrtke koje brzi razvoj temelje na inovacijama i tehnološkim probojima. Kamničko poduzeće GEM motors razvilo je inovativni elektromotor s globalnim tržišnim potencijalom. To je prepoznala i Europska komisija koja je GEM motors uvrstila u projekt Brzi put do inovacija. Direktor tvrtke Simon Mandelj pojavio se 2011. godine s inovativnom idejom, prije dvije godine predstavio je u Ljubljanskom sveučilišnom inkubatoru inovativni elektromotor, a sada je cijeli projekt u fazi industrijalizacije i komercijalizacije. Maja i Tine Andrejašič dali su rješenje za jednostavnu zamjenu 12-voltnih olovnih akumulatora akumulatorima iz litija koji

omogućavaju više ciklusa punjenja, a imaju i bolji odnos gustoće energije i snage. Njihovo REC poduzeće iz Postojne svojim sustavom BMS opremilo je najveću sunčanu elektranu na otoku Fidži, a prije toga dali su i baterijsku potporu sunčevoj elektrani u Poljskoj. Tvrtka Boxmark izborila se za novi posao koji će u Sloveniji do-

Čak 55 posto svih zaposlenika Krke ima fakultetsku naobrazbu datno zaposliti 600 ljudi. Deprimirani kolektiv Postojnske jame u pet godina kako je tvrtku preuzeo Marjan Batagelj povećao je broj posjeta za 40, a čistu dobit za 245 posto. Najdulju krašku jamu u Europi ove godine produžili su za posjetitelje za još 3,5 kilometra. Zaposlenici imaju dobre prosječne plaće, maksimalni regres i mjesečne nagrade. Nedavno su dobili i po nekoliko stotina eura na ime kolektivne uspješnosti.

se priljevom novca od prodaje Žita koji se na računima bivših dioničara našao početkom prosinca. Ulagačima su najzanimljivije dionice Luke Koper za koje su spremni dati i do 24 eura. To je odziv na 13 posto veći čisti prihod i 24 posto veću čistu dobit ostvarenu u Luci Koper u tri kvartala ove godine. Dionice Petrola dosegle su 260 eura, dionice Krke drže se na 63 eura, a nakon pada u studenom oporavile su se i dionice Gorenja (4,15 eura).

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srpsko gospodarstvo u 2014. godini

Gubici, nelikvidnost i prezaduženost Srpska privreda je prema godišnjim financijskim izvješćima, čija je obrada kasnila skoro godinu dana, u prošloj godini iskazala veliki minus koji je četiri puta veći nego u 2013. Kao glavnog krivca za takve rezultate i kašnjenje s njihovom objavom proziva se novi Zakon o računovodstvu piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

3,4 mlrd €

ukupna neto dobit srpskog gospodarstva u 2014.

4,5

oko mlrd €

kupni neto gubitak u istom razdoblju

oko

1,1mlrd €

negativan lanjski saldo srpske privrede

eto gubici srpske privrede u 2014. godini bili su oko četiri puta veći su nego u 2013., a samo gospodarstvo karakterizira, uz velike gubitke, nelikvidnost i prezaduženost, pokazuju godišnji financijski izvještaji za prošlu godinu koji su nedavno predstavljeni javnosti. Toliko kašnjenje s objavom rezultata opravdava se novim Zakonom o računovodstvu, odnosno promjenom računovodstvenih pravila koja su prvi put primijenjena upravo za 2014. i već na prvom koraku izazvala su veliku pomutnju, pa se već sada traži izmjena tog zakonskog teksta. Je li kriva slika ili ogledalo, ostaje da se vidi, ali stižu upozorenja da bi po nekoj drugoj računici stanje moglo bito još i crnje.

Možda je i gore

Na konferenciji za novinare, koju su nedavno zajednički organizirali Savez računovođa i revizora Srbije i Unija poslodavaca, istaknuto je kako je iskazani kumulirani gubitak privrede u 2014. godini oko 27 milijardi eura u čemu velike tvrtke sudjeluju sa 44 posto, srednje sa 13,

50 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

male sa 15, a mikro tvrtke sa 28 posto. Generalni tajnik Saveza računovođa i revizora Srbije dr. Pero Škobić ocijenio je da poslovanje uspješnog dijela gospodarstva najviše ugrožava gubitak iznad vrijednosti kapitala tvrtki koji u ukupnom gubitku privrede sudjeluje s oko 12 posto. Ustvrdio je kako je u zbirnoj bilanci uspjeha gospodarstva za prošlu godinu ukupna neto dobit oko 3,4 milijarde eura, ukupni neto gubitak oko 4,5 milijardi eura, a negativni saldo oko 1,1 milijarde eura. Škobić je istaknuo kako su tako veliki gubici veliki problem te da se gospodarstvo mora hitno rasteretiti kako bi se počelo oporavljati. “Naš je cilj reći, a to i tvrdimo, da regulativa nije dobra. Ako se ona ne izmijeni i ne uredi sustav financijskog izvješćivanja, reforme nemaju šanse za uspjeh, bez obzira na to što naprave oni koji ih provode. Problem je i to što se zbog toga u Vladi nitko ne uzbuđuje”, istaknuo je Škobić. Na upit je li realno to što srpsko gospodarstvo tone u toliki minus, Škobić je kazao kako je po njegovu mišljenju stanje možda i gore. “Ako bi financijska izvješća bili realna, u tom

Reakcija srpske vlade

Krivci su: tečajne razlike, promjena računovodstvene metodologije i poplave Odgovor Vlade stigao je već dan kasnije. “U povodu izjava s konferencije za novinare Saveza računovođa Srbije i neutemeljenih interpretacija koje su se pojavile u medijima, Ministarstvo privrede ističe da je privreda Srbije u 2014. iskazala neto gubitak, prije svega, zbog negativnih tečajnih razlika, promjene računovodstvene metodologije, ali i zbog utjecaja poplava na bruto domaći proizvod. U lošim rezultatima prednjače tvrtke u procesu restrukturiranja čiji su gubici veći od 70 milijardi dinara i čiji problem nijedna od prethodnih vlada nije ni pokušala riješiti. Kada bude bio završen proces privatizacije tvrtki koje su bile pod ‘zaštitom’ desetak godina, gospodarski portfelj će biti čistiji i ukupni rezultati gospodarstva znatno bolji. Suprotno napisima u medijima, tijekom ove i sljedeće godine bit će likvidirane tvrtke koje su godinama proizvodile gubitke, dok će ostala društva odahnuti i skinuti s leđa teret gubitaša koje su sponzorirale one tvrtke koje su ostvarivale

bi slučaju iskazani gubici bili još i veći. Nemate ljude koji znaju računovodstvo i to je problem”, kazao je on. Na pitanje zašto smatra da su gubici realno još veći, Škobić je odgovorio da je glavni razlog to što je najveći dio pozitivnih financijskih izvješća, sudeći prema istraživanjima, “kreativno”, što znači da su napravljeni za potrebe kreditiranja, natječaja... Kad je riječ o statističkim izvješćima, ona su samo djelomice obrađena jer 24.000 gospodarskih subjekata nije ni predalo financijska izvješća, 5000 je dostavilo minimalnu aktivnost, a više od 3000 izvješća nije ni obrađeno. “Kad se to obradi, vidjet ćemo prave činjenice”, naglasio je on dodavši kako je izvjesno da nedostavljena financijska izvješća i tvrtke koje su u gubicima čine većinu, jer je to zajedno oko 60 posto gospodarskih subjekata u Srbiji. “To je strašna priča kojom se netko mora pozabaviti”, upozorio je Škobić.

Pravo stanje tek će se vidjeti

“Napravili smo analizu na zahtjev Unije poslodavaca i Ministarstva privrede. Savez nije stručan da se mogao baviti gubicima, ali oni kojima je dostavljena analiza jesu. Jest da se promijenila metodologija obračuna jer je stupio na snagu novi Zakon o računovodstvu i to je, kako se procjenjuje, utjecalo da se iskaže najmanje trećina gubitaka. No, posljedice ćemo tek vidjeti. Mi 11 mjeseci nakon Nove godine nemamo financijska izvješća, nitko ne zna s čime smo poslovali. Nedavno sam izviješćen da lokalne samouprave ne mogu obračunati davanja i poreze jer Agencija za privredne registre još nije razvrstala pravne osobe u skladu

dobitak. Ponovno napominjemo da je u 2014., primjenom novog Zakona o računovodstvu, donesenom polovinom 2013., gospodarstvo dobilo obvezu da prikaže kao financijske rashode ranije tečajne razlike koje nije prikazivala zadnjih pet godina, jer su im to dozvoljavali podzakonski akti. Drugim riječima, u negativnim tečajnim razlikama privrede u 2014. nalaze se i negativne tečajne razlike koje su tvrtke ‘skrivale’ zadnjih godina kako bi prikazale bolje bilance”. U priopćenju se dodaje da financijski rezultati privrede Srbije ne prikazuju realno stanje, da nisu usporedivi s bilancama prethodne godine, zbog promjene metodologije u računovodstvu te se obećava da će financijske bilance za 2015. i nadalje biti mnogo realnije.

s novim Zakonom o računovodstvu u kojem imate imate velike, srednje, male i mikro pravne osobe te poduzetnike. Svaka kategorija ima neki drugi sustav izvješćivanja. Na to smo više puta upozoravali, oni državni činovnici u čijem je to opisu posla, po mom mišljenju, ovu računovodstvenu materiju ni ne razumiju”, smatra Škobić.

Gospodarstvo se mora hitno rasteretiti kako bi se počelo oporavljati, smatra Pero Škobić Podsjetio je kako je taj zakon donesen na osnovi nevažećih direktiva Europske unije, suprotno međunarodnim standardima. “Posljedice već sad znamo, ali na žalost nitko se njima ne bavi”, rekao je Škobić dodajući kako je bit u tome da Zakon o računovodstvu nalaže komplicirane procedure i nejasne bilančne sheme te previše podataka, mnogo više nego u zemljama EU-a. Predsjednik Unije poslodavaca Nebojša Atanacković smatra da takva situacija u velikoj mjeri ne odgovara ni stranim investitorima u Srbiji koji moraju imati jasan uvid u stanje tvrtki za koje su zainteresirani.

Tvrdimo da regulativa nije dobra. Ako se ona ne izmijeni i ne uredi sustav financijskog izvješćivanja, reforme nemaju šanse za uspjeh, bez obzira na to što naprave oni koji ih provode.

dr. Pero Škobić, generalni tajnik Saveza računovođa i revizora Srbije

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Poslovanje J&T banke u trećem kvartalu

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 7. do 13. prosinca ukupno su bila 172 stečajna postupka, što je 31 postupak manje u odnosu na tjedan ranije. Prema broju postupaka, najviše je bilo započetih skraćenih stečajeva (46). Slijede ih brzi stečajevi s ukupno 26 postupaka, dok su u predstečajnoj nagodbi odbijena 23 prijedloga. Izbrisano je 188 subjekata, čak četiri puta više od prethodnog tjedna. Osnovana su 304 trgovačka društva pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (158), zatim Rijeka (24), a slijedi ih Split sa 23 nova poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (171), 129 d.o.o.a i četiri d.d.-a. STEČAJEVI 22 

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka





63 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka



Početak i zaključak postupka

26 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka



61 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

188 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

188



39 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka





OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

304 

Poslovni subjekti d.o.o.

129



j.d.o.o.

171



d.d. Osnovani subjekti po gradovima

Neto dobit 56 milijuna eura S udjelom od 76,81 posto u vlasničkoj strukturi i upravljanjem Banke u narednom razdoblju J&T banka će dodatno unaprijediti poslovanje Vaba banke

rema nerevidiranom konsolidiranom financijskom izvješću, J&T banka, jedna od vodećih privatnih banaka na češkom tržištu, završila je treći kvartal 2015. godine s neto dobiti od 56 milijuna eura, što je rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupna bilančna suma posljednjeg dana ovogodišnjeg rujna premašivala je 5962 milijuna eura, što je povećanje od 24 posto u odnosu na godinu prije. Porast bilančne svote najvećim je dijelom rezultat povećanja depozita klijenata koji su dosegli 4589 milijuna eura, odnosno ostvarili rast od 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rast je također ostvaren i kod kredita, s iznosom od 3139 milijuna eura, što je porast od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Dionički kapital Banke potkraj rujna iznosio je 565 milijuna eura. Tijekom studenoga, pak, kapital Banke porastao je za više od 37 milijuna eura. J&T Finance Group SE obuhvaća češku J&T banku i slovačku podruž-

Ukupna bilančna suma J&T banke posljednjeg dana rujna premašila je 5962 milijuna eura

Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

158

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA LIND-GRAD d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Stabilna baza i visoka likvidnost

“U proteklom razdoblju Banka je zadržala stabilnu bazu depozita. Oročeni depoziti s dospijećem od godinu dana ili više čine 60 posto ukupnih depozita. Takva stabilna baza uz visoku likvidnost Banke osigurava snažan potencijal daljnjeg rasta i sredstva za financiranje novih projekata”, izjavio je Štěpán Ašer, član Uprave J&T banke.

52 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

nicu, rusku J&T Bank AO, barbadošku J&T Bank and Trust, slovačku Poštová banku i hrvatsku Vaba banku. S udjelom od 76,81 posto u vlasničkoj strukturi i upravljanjem Banke u narednom razdoblju J&T banka će dodatno unaprijediti poslovanje Vaba banke, vodeće banke sjeverozapadne Hrvatske s jasnom vizijom ulaska u prvih 10 banaka u Republici Hrvatskoj u sljedećih pet godina.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Industrijska proizvodnja u EU u pozitivi Industrijska proizvodnja u EU će u 2015., na godišnjoj razini, biti veća za oko 1,9 posto, a u Hrvatskoj oko 2,7 posto, procjenjuje Zvonimir Savić iz HGK

Rast se nastavlja

Uporedo s nastavkom povoljnijeg trenda domaće i inozemne potražnje, na razini cijele 2015. godine, analitičari HGK predviđaju rast industrijske proizvodnje u EU od oko 1,9 posto. Na ovogodišnja kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj pozitivno utječe povećana inozemna i domaća potražnja, a uz nastavak takvih kretanja očekuje se rast proizvodnje od oko 2,7 posto. Na ovogodišnji rast pozitivno će utjecati, između ostalog, povoljnija kretanja u proizvodnji kože, papira, gume i plastike te po-

Industrijska proizvodnja - kalendarski prilagođene godišnje stope rasta 8,0

HRVATSKA

6,0

4,0 2,0 0 -2,0

X. 2015.

IX. 2015.

VII. 2015.

VIII. 2015.

V. 2015.

VI. 2015.

IV. 2015.

III. 2015.

I. 2015.

II. 2015.

XII. 2014.

X. 2014.

XI. 2014.

IX. 2014.

VII. 2014.

VIII. 2014.

V. 2014.

VI. 2014.

IV. 2014.

III. 2014.

I. 2014.

II. 2014.

XII. 2013.

-6,0

X. 2013.

-4,0 XI. 2013.

ndustrijska proizvodnja Europske unije u zadnje dvije godine pala je samo dvaput na godišnjoj razini, i to blagim intenzitetom, s time da od kraja protekle godine traje kontinuirani trend rasta. Na pozitivna kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini povoljno utječu osobna potrošnja, investicije i robni izvoz kod kojih se bilježi rast. Prema podacima Eurostata (za Belgiju, Cipar, Luksemburg, Mađarsku i Austriju podaci za listopad nisu dostupni), u listopadu ove godine industrijska je proizvodnja EU-a, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 2,4 posto (u Hrvatskoj 6,4 posto) veća u odnosu na lanjski listopad prošle godine. Godišnji rast na razini EU-a strukturno je rezultat povećanja industrijske proizvodnje u većini zemalja EU-a, osim u Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Nizozemskoj i Finskoj gdje je zabilježen pad. U prvih 10 mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja EU-a u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,9 posto (u Hrvatskoj oko 2,6 posto) veća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ali i oko 6,4 posto (u Hrvatskoj oko 15 posto) manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Taj kumulativni rast rezultat je povećanja proizvodnje u većini zemalja EU-a, osim Belgije, Estonije, Nizozemske i Finske.

Izvor: Eurostat; Obrada: HGK

pravku i instaliranju strojeva i opreme, a to su ujedno i jedine grane prerađivačke industrije u kojima je prošle godine zabilježena veća razina proizvodnje u odnosu na 2008. godinu. Prema

Na kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini povoljno utječu osobna potrošnja, investicije i robni izvoz mišljenju Zvonimira Savića, direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, industrijska proizvodnja u EU će u 2015., na godišnjoj razini, biti veća za oko 1,9 posto ili oko 6,4 posto niža nego 2008. U Hrvatskoj će rast na godišnjoj razini iznositi oko 2,7 posto što je oko 15 posto manje u odnosu na 2008. godinu, dodaje Savić. 21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Oporezivanje kapitalne dobiti

Plaćanje na godišnjoj osnovi Porezna osnovica bit će razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine pozitivne pokazatelje gospodarskog rasta i izlaska iz recesije, postojeće zakonsko rješenje moglo bi preusmjeriti male ulagače na druge (manje zahtjevne) modele

Porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka uvodi se od početka iduće godine po stopi od 12 posto

orez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, koji se uvodi od početka iduće godine po stopi od 12 posto, plaćat će se na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka ostvarenog tijekom godine, predviđa Uredba o izmjeni Zakona o porezu na dohodak. Vlada je na prošlotjednoj telefonskoj sjednici prihvatila Uredbu kojom se “ne uvodi novi porez niti dolazi do promjena poreznog opterećenja, već se radi o promjeni načina odnosno dinamike plaćanja i izvješćivanja poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka za koje je već propisana obveza plaćanja poreza, osnovica i stopa poreza”. Oporezivanje kapitalne dobiti, podsjetimo, uvedeno je izmjenama Zakona o porezu na dohodak, prihvaćenim u Saboru krajem studenoga prošle godine, a stupa na snagu 1. siječnja 2016. Zakonom je propisano da su porezni obveznici, znači i građani koji ostvare kapitalni dobitak, primjerice u slučaju da početkom iduće godine kupe pa prodaju

dionice i na njima ostvare dobit, obvezni obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitaka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12 posto bez priznavanja osobnog odbitka. Također, propisano je i da se ostvareni kapitalni gubitak ne priznaje tijekom godine, već se može priznati (sučeliti s ostvarenim godišnjim kapitalnim dobitkom) na godišnjoj razini putem posebnog izvješća.

Zaštita ulagatelja i tržišta kapitala

Ovo zakonsko rješenje, u smislu dinamike plaćanja predujma poreza u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, od sudionika na tržištu kapitala malih ulagatelja iziskuje dodatni napor i povećano administriranje. Uvažavajući tu činjenicu kao i činjenicu da je u ovom trenutku tržište kapitala slabo razvijeno, s malim dnevnim prometima odnosno slabim intenzitetom trgovanja bez obzira na

54 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

investiranja (fondove, štednju...), što bi tržište kapitala moglo dovesti u još težu poziciju, navodi se u obrazloženju Uredbe, kojom je promijenjena dinamika i oporezivanje porezom na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, s time da osnovne odrednice o obvezi poreza i poreznom opterećenju ostaju iste. Uredbom je brisana zakonska odredba po kojoj se porez trebao platiti “u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačni ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka”. Umjesto toga, porez po stopi od 12 posto (uvećano za prirez) će se plaćati na godišnjoj razini, odnosno “do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke”, što znači da će porezna osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine. Iz Zakona se također brišu i odredbe kojima je propisano izvješće putem kojega se priznaje kapitalni gubitak te ovlasti ministra financija da propiše to izvješće.

Poslovni rezultati Erste banke

Slijedi godina velikih izazova Postoje potencijalni rizici od usporavanja gospodarstva, poput suspenzije schengenskog režima, što će se nepovoljno odraziti na turizam i izvoznu komponentu, naglasio je Alen Kovač piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dok hrvatsko gospodarstvo u zadnjem kvartalu ove godine ostvaruje nižu ali pozitivnu stopu rasta, poslovna 2015. godina za Erste banku bila je nešto bolja od očekivanog. Stopa rasta gospodarstva je manja od 1,5 posto BDP-a, a to se očekuje i u 2016. godini, rekao je Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, na prošlotjednom predbožićnom susretu čelnika te banke s novinarima. Govoreći o potencijalnim rizicima za gospodarstvo, ali i bankarski sektor, Kovač je istaknuo kako postoje potencijalni rizici od usporavanja gospodarstva, poput suspenzije schengenskog režima, a što će se nepovoljno odraziti na turizam u našoj zemlji. Naime, oko 50 posto turista koji dolaze u Hrvatsku mora proći dvije do tri granice, a neki čak i četiri gra-

Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvećim očekivanim deficitom u sljedeće dvije do tri godine nična prijelaza, pa ta moguća suspenzija može vrlo loše utjecati na odluku turista da dođu u Hrvatsku. To će se negativno odraziti i na izvoznu komponentu jer 55 posto hrvatskog izvoza odlazi u neku od susjednih zemalja ili pak prolazi dva do tri granična prijelaza kako bi proizvodi došli do neke zemlje EU-a, istaknuo je Kovač.

Visoka razina javnog duga

Nepovoljni trend u sljedećoj godini i dalje će biti u području javnih financija jer Hrvatska ima visoku razinu javnoga duga. Proračunski

deficit je iznad pet posto, a Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvećim očekivanim deficitom u sljedeće dvije do tri godine. Uz to, trošak servisiranja javnog duga ostaje i dalje vrlo visok. Kovač smatra kako će 2017. godine Hrvatska biti među dvije do tri države s najvećim troškom plaćenih kamata u EU. Stoga je fiskalna pozicija i stabilizacija javnog duga u idućim godinama veoma važna za Hrvatsku. “U 2016. očekujemo stabilizaciju razine javnog duga i smanjivanje proračunskog deficita te odgovoran pristup bankarskom tržištu”, naglasio je Kovač. Da će 2016. biti jedna od najizazovnijih godina za bankarski sektor, složio se i Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, koji je istaknuo kako je makroekonomski okvir naše zemlje - najmanja stopa rasta BDP-a, najviši javni dug i godišnji deficit. Na financijski i bankarski sektor, prema njegovom mišljenju, utječe i tzv. regulatorni tsunami, odnosno neprekidna promjena zakona i uvođenje novih što stvara zbrku. “U sljedećoj godini, Erste banka zadržat će stabilnost, a svoje poslovanje više će usmjeriti na segment privatnih klijenata i adekvatne pomoći građanima. Uz to, kroz kreditne linije nastojat ćemo pomoći i poduzetnicima”, zaključio je Schoefboeck.

manje od % BDP-a

1,5

stopa rasta gospodarstva

više od % proračunski deficit Hrvatske

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Zaposlenost pada Hrvatska je u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježila pad broja zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal, pokazalo je izvješće Eurostata. U trećem je kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjen za 0,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, kada je uvećan za blagih 0,1 posto.

Combis postao partner Transaction Systemsa

Bez napetosti na novčanom tržištu Prošlog ponedjeljka bila je uplata nove državne obveznice, no nikakve veće napetosti na novčanom tržištu nije bilo jer se većinom refinancirala dospjela obveznica, a zbog iznimno visoke likvidnosti uplata obveznica se nije osjetila. U utorak je Savjet središnje banke donio odluku koja će biti u primjeni od obračuna obvezne pričuve 13. siječnja 2016. godine, kojom se ukida obveza izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, odnosno bankama se omogućava održavanje ukupnog deviznog

dijela obvezne pričuve u prosjeku, što znači fleksibilnije upravljanje deviznom likvidnošću. Ukupni iznos koji se oslobađa je 3,8 milijardi kuna, odnosno 493,7 milijuna eura i 4,7 milijuna američkih dolara koliko iznosi izdvojeni dio obvezne pričuve. U srijedu je održana redovita obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala isti iznos kao i protekle srijede, 223 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Ministarstvo financija najavilo je održavanje aukcije trezorskih zapisa tek za 5. siječnja 2016. Izrazito visoka likvidnost obilježila je i ovo razdoblje, potražnje za kunama gotovo da i nema, trgovanje je skromno, a trguje se po izuzetno niskim kamatnim stopama.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Regionalni sistem integrator Combis postao je partner jednog od najvećih proizvođača u području rješenja za e-plaćanja Transaction Systems LLC. Novim partnerstvom Combis postaje prvi i jedini multivendor dobavljač softvera za platne terminale (EFT POS) u Hrvatskoj.

Banke dijele podatke s poreznicima Financijske institucije od 1. siječnja moraju primjenjivati Globalni standard izvještavanja na temelju kojeg će državna tijela dobivati informacije koje dijele s drugim državama. Klijenti banke će popunjavati odgovarajuće obrasce. Banka će poreznoj upravi dostavljati podatke o računima i financijskoj imovini klijenata za koje su utvrdile da se mogu smatrati rezidentima jedne od država koje su prihvatile taj standard.

Potražnja

Ponuda

Promet

400

300

200

100

14.12.

15.12.

16.12.

17.12.

18.12.

7.12.-11.12. 2015.

500

pon.

uto.

14.12.-18.12. 2015.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Lagani pad vrijednosti kune Kuna je po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke izgubila nešto na vrijednosti prema svjetskim valutama. S malim promjenama gore-dolje u prošlom tjednu je izgubila dvije lipe prema euru i zaključila ga na 7,65 kuna. Prema švicar-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,041342

CAD kanadski dolar

5,06942

JPY japanski jen (100)

5,81201

CHF švicarski franak

7,097753

GBP britanska funta

10,554527

USD američki dolar

7,066265

EUR euro

7,645699

Izvor: HNB

EUR

primjena od 19.12.2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

skom franku je također u tjednu izgubila dvije lipe i zaključila ga na 7,11 kuna, no većinu tjedna je bila ispod razine 7,06 kuna. I prema dolaru je gubila na vrijednosti, i to jednake dvije lipe i zaključila je tjedan s tečajem 7,10 kuna za dolar. 7,655 7,650

USD

7,15 7,10

CHF

7,150 7,125

7,645

7,05

7,100

7,640

7,00

7,075

7,635

6,95

7,050

7,630

6,90

7,025

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Slovenija plaća penale HEP-u

Dizanje kamata Feda zaustavilo optimizam 6300 6200

FTSE 100

17600

6000

17500

5900

17400

5800

17300

5075 5050

NASDAQ

8,44

Solana Nin s eko certifikatom

CAC40

4600 4550

4975

4500

4950

4450

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12. 19400

DAX

19200

10600

19000

10400

18800

10200

18600

10000

18400

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex raste

4650

5000

10800

Dow Jones 14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

4700

5025

11000

2015 (%)

17700

6100

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

Niske razine cijena nafte kao i odluka američke središnje banke da digne kamatnu stopu dovele su do okretanja trenda koji je do tada bio djelomice optimističan na svim svjetskim tržištima. Cijene nafte spustile su se na najnižu razinu u posljednjih šest godina, a rezerve naftnih prerađevina u skladištima su na najvišim razinama u povijesti. Na američkom tržištu barel nafte pao je na manje od 35 dolara i cijene su pale za 35 posto samo u ovoj godini, što je pad drugu godinu za redom. Nakon jakog rasta u prva tri dana prošlog tjedna, vrijednosti dionice su posebno oštro pale na europskom tržištu nakon odluke Feda. Pad su predvodile telekomunikacijske tvrtke. Sličan pad na azijskim tržištima zabilježile su dionice energetskog sektora.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova sa sjedištem u Washingtonu donio je presudu prema kojoj Republika Slovenija mora isplatiti HEP-u više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško u razdoblju od siječnja 2002. do travnja 2003. godine. Slovenski ELES je krajem srpnja 1998. iskopčao dalekovode prema Zagrebu, nakon što je slovenska vlada oduzela 50-postotni osnivački udio u nuklearki. Nakon višegodišnjih pregovora potpisan je međudržavni ugovor o NE Krško brisanjem svih međusobnih potraživanja do 30. lipnja 2002. uz dogovor da će ponovna isporuka započeti najkasnije do 1. srpnja 2002.

17800

datum

NIKKEI 225

14.12. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 217,7167 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0.2418 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,4371 bod, a Mirexa C 109,6698 bodova. MIREX - tjedni 0,8%

MIREX A

17.12.

113,43710

0,2907

AZ - A

17.12.

113,19160

0,1732

8,77

Erste Plavi - A

17.12.

112,03190

0,0906

6,53

PBZ CO - A

17.12. 114,27590

0,6447

7,41

Raiffeisen OMF - A

17.12.

114,18220

0,4211

9,40

MIREX B

17.12.

217,71670

0,2606

5,83

AZ - B

17.12. 221,60500

0,1658

5,21

Erste Plavi - B

17.12. 223,67710

0,3070

6,42

PBZ CO - B

17.12. 200,04130

0,4686

6,51

Raiffeisen OMF - B

17.12. 219,40970

0,2754

6,12

kategorija B

0,6%

kategorija C

0,4%

MIREX C

17.12. 109,66980

0,1699

6,53

0,2%

AZ - C

17.12. 106,95050

0,1433

5,09

Erste Plavi - C

17.12. 108,91930

0,1733

5,51

PBZ CO - C

17.12. 109,43870

0,1702

6,27

Raiffeisen OMF - C

17.12.

0,1953

8,48

0,0% 14.12.

15.12.

16.12.

17.12.

MIREX - mjesečni

113,03110

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,0%

Raiffeisen DMF

16.12. 211,30300

0,1583

5,97

1,0%

AZ Profit

17.12. 250,96010

0,3307

6,28

0,5%

Croatia osiguranje

17.12. 149,29710

0,3406

1,65

0,0%

AZ Benefit

17.12. 228,65280

0,2328

4,56

Erste Plavi Expert

17.12. 184,64920

0,0977

6,47

Erste Plavi Protect 17.12. 181,94230

0,1421

3,70

1,5%

-0,5% -1,0% 17.11.

24.11.

2.12.

9.12.

17.12.

Solana Nin jedina je na Jadranu s eko certifikatom, koji je nakon tri godine rada ishodovala za svoje proizvode. Tvrtka koja već godinama izvozi u Ujedinjene Arapske Emirate, Njemačku, Japan, Nizozemsku, Veliku Britanju i Austriju, ovim certifikatom osigurat će nastavak rasta prodaje ali i održivosti i profitabilnosti proizvodnje.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Medora hoteli najavili ulaganja

Hoteli Podgora započeli su intenzivni proces osuvremenjivanja i razvoja vlastite ponude koji uključuje formiranje novog tima, temeljitu obnovu dijela hotela te pozicioniranje na tržištu pod novim krovnim brendom - Medora hoteli i ljetovališta. Dosadašnji hoteli Minerva i Mediteran spajaju se u jedinstveni odmorišni kompleks - Medora Auri Family Beach Resort i u njih će se uložiti 75 milijuna kuna. Dobit će četiri zvjezdice, a otvaranje je planirano za ljeto ove godine.

Suficit izvoza EU-a

Prema podacima za prvih 10 mjeseci ove godine, nastavljaju se pozitivni trendovi u kretanju vanjskotrgovinske razmjene zemalja Europske unije. Vrijednost izvoza na godišnjoj je razini povećana za 5,3 posto, a uvoza za osjetno manjih dva posto, tako da je prošlogodišnji deficit od 7,7 milijardi eura prerastao u suficit od 39 milijardi eura.

Pojačana aktivnost ulagača posto do -2,70 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je sa 19 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex tjedan je završio padom za 0,14 posto na 1.657,62 boda. Crobex10 bilježi pad za 0,29 posto na 982,07 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -1,50 posto koliko bilježi CROBEXindustrija do -0,36 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su završili ZAGREBAČKA BURZA porastom; CROBIS je uvećan za 0,32 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,41 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.330.339.367,88 kn Najlikvidnije izdanje su povlaštene TJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.685.096,38 kn dionice Adris Grupe s prometom u index zadnja vrijednost tjedna promjena iznosu od gotovo 22 milijuna kuna od CROBEX 1.657,6200 -0,14% čega je 17,9 milijuna kuna ostvareno CROBEX10 982,0700 -0,29% redovnom trgovinom, a 4,1 milijun CROBIS 105,1909 +0,32% kuna odnosi se na blok promet. CijeCROBIStr 144,4932 +0,41% na povlaštene dionice Adrisa pala je za 1,63 posto na 363 kune. Top 10 tjedna zadnja Samo tri izdanja su ovog tjedna zabipromet po prometu promjena cijena lježila porast cijene. Dobitnik tjedna -1,63% 363,00 21.945.149,02 Adris Grupa d.d. - povl. je treći najlikvidniji Imperial (+3,53 -2,21% 139,84 10.929.419,29 HT d.d. posto), a slijedi Kraš s tjednim rastom +3,53% 510,00 7.899.195,78 Imperial d.d. od 3,09 posto na 500 kuna te prome-2,70% 540,00 7.396.235,39 Adris Grupa d.d. - red. tom od 1,6 milijuna kuna. +1,54% 324,95 5.658.773,26 Podravka d.d. Sedam izdanja ovoga je tjedna zabi-0,25% 23,60 3.503.016,85 Valamar Riviera d.d. -1,86% 8.950,00 3.170.580,14 lježilo pad cijene. Gubitnik tjedna je Ledo d.d. +3,09% 500,00 1.629.921,91 Kraš d.d. redovno izdanje Adris Grupe kojem -0,17% 4.355,00 1.162.360,92 Plava laguna d.d. je cijena pala za 2,70 posto na 540 -1,88% 71,63 1.005.426,42 Tankerska next gener. d.d. kuna, a tjedni promet iznosio 7,4 milijuna kuna. Slijedi spomenuti HT 10 dionica tjedna zadnja (-2,21 posto), a za njim Tankerska promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Next Generation s cjenovnim padom +63,33% 4,90 1.097,60 Vjesnik d.d. za 1,88 posto na 71,63 kune. Sedmi +54,70% 50,00 5.134,60 Brionka d.d. najlikvidniji Ledo bilježi pad od 1,86 +54,52% 64,90 289.129,30 Turbos DAX long U posto na zadnju cijenu od 8950 kuna, +46,75% 23,48 2.394,96 Hoteli Podgora d.d. a sakupio je promet od 3,2 milijuna +37,17% 1,55 49.214,74 Hoteli Haludovo Malin. d.d. kuna. Iduće je spomenuto najtrgova+24,10% 31,00 16.546,00 Jadran d.d. +23,44% 39,50 1.815,00 nije povlašteno izdanje Adrisa (-1,63 Turbos EBF short E +14,61% 194,86 13.901,90 Hoteli Tučepi d.d. posto), a slijedi ga Valamar Riviera +13,64% 135,00 216.543,20 Turbos DAX long G (-0,25 posto) s cijenom od 23,60 i +12,02% 9,97 2.991,00 Karlovačka banka d.d. prometom od 3,5 milijuna kuna. Deveta najlikvidnija Plava Laguna (-0,17 10 dionica tjedna zadnja posto) trgovana je u iznosu od 1,2 mipromet s najvećim padom cijene promjena cijena lijuna kuna, a bilježi zadnju cijenu na -41,06% 6,33 37.110,52 Turbos srebro long C 4355 kuna. -38,40% 1,54 11.054,40 Turbos H. H. N. GAS long C

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna bila je za 95 posto ili 39 milijuna kuna veća od tjedna prije. Redovni dionički promet iznosio je 79,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih sakupilo je 60 milijuna kuna što predstavlja 76 posto ukupnog tjednog prometa. Tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila porastom cijene. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +3,53

Turbos E-mini S&P 500 l. G Turbos E-mini S&P 500 l. H Turbos HT long 4 Turbos DAX short K Hoteli Živogošce d.d. Magma d.d. Petrokemija d.d. Turbos srebro long F

-24,83%

13,38

35.450,86

-23,28%

6,26

50.672,26

-21,88%

12,96

10.786,70

-17,85%

104,00

160.227,40

-16,67%

20,00

600,00

-15,15%

0,56

280,00

-15,03%

12,83

60.084,28

-14,63%

14,24

9.401,20

58 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Dogovorena suradnja Francka i Intersnacka

Većina fondova u pozitivi Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 53, a palo 26. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest dioničkih, tri posebna te jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,24 do -2,77 posto. U tjednu je 14 od 29 dioničkih fondova bilježilo porast vrijednosti. Najveći tjedni porast zabilježio je Ilirika Azijski tigar (+1,24 posto) i postao dobitnik tjedna. Najveći pad zabiljžila je KD Energija s tjednim padom od 2,43 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice nalazi se fond FIMA Equity s prinosom od 21,26 posto, a sli-

jede ga HI-growth (+10,45 posto) i ZB euroaktiv (+7,62 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen zaštićena glavnica s rastom od 0,27 posto. Među mješovitim fondovima najveći prinos u ovoj godini bilježi ZB global s rastom od 8,45 posto, a slijede HI-balanced s porastom od 7,49 posto i Allianz Portfolio (+6,09 posto). Kod obvezničkih fondova od početka 2015. najviše su rasli NETA Emerging Bond (+7,61 posto) i ZB bond koji je ostvario prinos od 3,57 posto. Među novčanim fondovima najveći prinos bilježi kunski Locusta Cash (+1,41 posto), a slijedi ga Auctor Cash s rastom od 1,09 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 10.12.2015 do 17.12.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,2399 HI-growth € 11,2418 ZB euroaktiv € 137,6356 ZB trend $ 160,7997 FIMA Equity kn 88,9630 KD Prvi izbor kn 14,0534 Ilirika Europa € 119,0338 PBZ Equity fond € 10,1058 HPB Dionički kn 100,9239 Erste Adriatic Equity € 83,5000 NETA Global Developed kn 94,0172 ZB aktiv kn 110,8713 Capital Two kn 89,1794 Ilirika Azijski tigar € 45,9072 Platinum Global Opportunity $ 15,5175 KD Nova Europa kn 5,0161 OTP indeksni kn 38,8047 Platinum Blue Chip € 100,8281 NETA Frontier kn 513,0704 OTP MERIDIAN 20 € 88,6106 A1 kn 84,2000 NETA US Algorithm kn 147,9217 NETA New Europe kn 69,7190 Ilirika BRIC € 68,6093 CROBEX10 kn 95,7705 KD Energija kn 7,6977 ZB BRIC+ € 82,9182 Raiffeisen Dynamic € 113,8000 Allianz Equity € 138,1096 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4600 ZB Future 2025 € 97,7000 ZB Future 2030 € 97,0974 ZB Future 2040 € 97,3427 ZB Future 2055 € 97,3970 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 158,0453 PBZ Global fond € 14,3112 HI-balanced € 12,8410 ICF Balanced kn 118,9483

tjedna promjena [%]

-0,01 0,72 0,55 0,85 -0,79 0,27 -0,01 -0,29 0,08 -0,23 -0,53 -0,18 -0,90 1,24 -1,02 0,44 -0,77 0,20 -0,37 0,71 -0,54 -0,71 0,10 1,08 -1,31 -2,43 0,28 0,11 0,31 0,17 0,45 0,61 0,65 0,66 -0,19 0,60 0,39 -0,23

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,5369 OTP uravnoteženi kn 103,8911 KD Balanced kn 8,3600 Allianz Portfolio kn 152,5197 Smart Equity € 101,2370 Raiffeisen Harmonic € 97,6200 PBZ Conservative 10 fond € 104,7654 You Invest Active € 98,0100 You Invest Balanced € 98,4900 You Invest Solid € 98,2500 Smart Equity II € 97,2112 PBZ Flexible 30 fond € 99,7232 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,0658 HI-conservative € 13,8626 Raiffeisen Bonds € 169,8700 PBZ Bond fond € 123,4751 Capital One kn 201,2935 HPB Obveznički € 151,3812 NETA Emerging Bond kn 79,6643 Erste Adriatic Bond € 113,0500 Raiffeisen Classic € 102,0400 PBZ Short term bond fond kn 99,8858 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0365 ZB plus kn 175,1719 ZB europlus € 150,3214 PBZ Euro Novčani € 139,0903 Raiffeisen Cash kn 157,3600 Erste Money kn 150,9100 HI-cash kn 151,7326 PBZ Dollar fond $ 131,1014 HPB Novčani kn 143,2834 OTP novčani fond kn 132,8429 Money One kn 129,2352 Allianz Cash kn 118,2243 Erste Euro-Money € 115,3400 Auctor Cash kn 110,1584 Raiffeisen euroCash € 105,4900 HPB Euronovčani € 106,2121 Locusta Cash kn 1347,8432 NETA MultiCash kn 107,9285 OTP euro novčani € 102,5019

-0,15 -0,16 0,55 0,19 -0,20 -0,19 0,29 -0,34 -0,39 -0,43 0,29 0,08

naziv(fond)

valuta

0,37 -0,29 0,24 0,34 0,43 0,34 -0,53 0,03 0,21 0,51 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,03 0,02 0,09 0,02 0,06 0,01 0,00 0,06 0,02 0,04

Franck je s njemačkim Intersnackom dugogodišnju suradnju okrunio strateškom joint venture tvrtkom Adria Snack Company. Zajednička kompanija će osigurati sinergiju njemačke tvrtke poznate po brendovima Chio, Funny-Frisch, PomBar i Kelly, koji mu godišnje donose oko 2,4 milijarde eura prihoda, i Francka koji je s Čipi Čipsom, Kroki Kroketom i Tip Topom hrvatski lider i među vodećim igračima u tom sektoru u regiji.

Pale cijene goriva

Prošlog tjedna znatno su pale cijene naftnih derivata. Litra najprodavanijeg eurosupera 95 pala je za dvadesetak lipa, a eurodizela čak za 32 lipe. Nakon dugo vremena cijena litre eurosupera 95 pala je ispod devet kuna, dok će cijena eurodizela biti manja od osam kuna. Očekuje se da će zbog pada cijena na svjetskom tržištu cijene derivata pasti i ovog tjedna.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Stephen E. Lucas

Umijeće javnog govora Mate

Doboši noći, naslovljeni kao nikada pronađeni rukopis Ujevićeva romana, su roman i studija o jednom vremenu i jednom čovjeku, ali nadasve o jednoj izgubljenoj epohi. U romanu se, ne bez razloga, Sarajevo u veličanstvenoj metafori ogleda kao bubanj na čijoj napetoj koži bubnja čitavo 20. stoljeće, a Josip Gubernik, suhonjavi austrougarski šumar i činovnik, postaje jedini mogući pisac jer on okom drugoga vidi i bilježi sve oko sebe, a njegovi zapisi postaju dokument koji natkriljuje ne samo njega već i generacije.

Dr. Eben Alexander

Karta raja V.B.Z.

Knjiga daje detaljan uvid u temelje klasične i moderne teorije govorništva pri čemu je naglasak stavljen na praktične vještine javnog govora. Knjiga pokriva sve glavne aspekte pripreme i prezentacije govornog komuniciranja. Autor ističe kako je vještina dobrih govornika utemeljena na razmišljanju kao najvažnijem elementu dobrog i učinkovitog govora pa se analizira sposobnost kritičkog razmišljanja kao važne odrednice suvremenog življenja povezujući vještinu govorništva s neophodnom vještinom mišljenja i razmišljanja. Miljenko Jergović

Doboši noći Fraktura

Nakon što je Alexander ispričao svoju priču o iskustvu blizu smrti i put u onostrani život, potaknuo je mnoge da mu povjere kako su i sami doživjeli isto iskustvo. Zahvaljujući njima Alexander je shvatio kako im je njegova priča pomogla spoznati da postoji nešto veće od ovozemaljskog života i svemira. U ovoj knjizi autor dijeli s nama priče ljudi koji su mu se obratili i pokazuje da one imaju uporište i u vjeri i u najnovijim znanstvenim spoznajama te nam otkriva tko smo zapravo i kakva je uistinu naša sudbina.

60 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

Mani Gotovac

Snebivaš me Profil Knjiga

Jedan će pretučeni mladić za nekoliko dana umrijeti, a jednog će starijeg čovjeka netko ubiti na klupi. Iako će novinar Remetin i njegov prijatelj, policijski istražitelj Šoštar vrludati istragama čas jednog čas drugoga zločina, veza između ovih nedjela postajat će sve očitija. A onda će se zločini zaredati i trebat će predvidjeti tko će biti sljedeće žrtve. Tako novinar dobiva priliku da pomažući Šoštaru - stekne uvid u niz društvenih fenomena s kojima se nije susretao, te da spozna kako davna prošlost nije mrtva...

Dr. Lissa Rankin

Lijek za strah Planetopija

Autorica slijedi sudbinu triju žena iz jedne obitelji, njihovih ljubavi i njihove rođene i nerođene djece tijekom šezdesetak godina; od pedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Među brojnim izmišljenim likovima pojavljuju se i stvarne osobe poznate iz javnog života, poput Vanesse Redgrave, Vinka Brešana ili Angeline Jolie... Riječ je o obiteljskom, ali, prije svega, o ljubavnom romanu jer autorica u ljubavi prepoznaje temeljnu energiju koja daje smisao ljudskom životu.

Pavao Pavličić

Tajno ime

Mozaik knjiga

Strah s kojim se nismo izborili pretvara nas u svoje zatočenike i ugrožava nam zdravlje. Oslanjajući se na znanstvena istraživanja i osobne priče, dr. Lissa Rankin pojašnjava kako nas strah koji prihvatimo na koncu može izliječiti jer nam ukazuje na sve ono što u našem životu nije kako treba. Iz knjige saznajemo kako nas misao ispunjena strahom s vremenom razbolijeva, kako razlikovati istinski strah od lažnog, kako preoblikovati stav prema neizvjesnosti da nas više ne bi plašila...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting. hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477. Hotelski pribor Cinar Terlik, Istanbul, Turska, www.cinarterlik.com.tr. Tvrtka proizvodi jednokratni hotelski pribor i papuče te traži predstavnika ili poslovnog partnera u Hrvatskoj. Kontakt: Ali Akcora, a.akcora@cinarterlik.com.tr, +90/216/3838530, +90/536/0531182. Metalne klamerice Ergo klamerice, Lužani, www.ergo.hr. Tvrtka koja se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica želi proširiti svoje poslovanje na tržište Skandinavije gdje možemo ponuditi standardne vrste klamerica, ali i s normom EN 14592. Klamerice proizvode od čelične, pocinčane,

inox i aluminijske žice te u ovome trenutku rade oko 2000 vrsta. Klamerice se proizvode u veličini: od 3 mm do 200 mm dužine i od 0,49 do 2 mm debljine žice. Ciljane zemlje:

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Svježe meso

Hrvatska narodna banka nabavlja svježe meso. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 536.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca. Rezano cvijeće

GKP Čakom nabavlja rezano cvijeće za daljnju prodaju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja. Plovilo na električni pogon

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Park prirode Vransko jezero nabavlja plovilo na električni pogon. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. veljače. Usluge osiguranja imovine

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja uslu-

Finska, Švedska, Norveška. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ergo.hr, +385/35/405-560. Obuća Starindo Gemilang, Mojokerto, Indonezija. Tvrtka je proizvođač obuće - sportske, gumene, kožne, sigurnosne, papuča, tenisica, sandala... Materijali od kojih se pretežito obuća izrađuje su PVC, platno i koža, a pakirana je u kartonske kutije, svaki par posebno. Kontakt: Ferry Handjojo, stargem@indo.net.id, +628/12/3004657, +628/58/92224657. Modna konfekcija Samteks, Požega. Tvrtka je proizvođač ženske i muške modne konfekcije i radne odjeće. Nude uslugu šivanja modne konfekcije (muške i ženske hlače, ženske košulje i bluze, ženske suknje i haljine). Kontakt: Zdenko Samardžić, samteks@po.t-com.hr, + 385 34 292 822. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

ge osiguranja imovine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 420.000 kuna. Rok dostave ponuda 5. siječnja.

Usluge oglašavanja

Gorivo za vozila

Grad Zagreb nabavlja gorivo za vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 760.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. siječnja.

Grad Bihać nabavlja usluge oglašavanja putem reklamnih panoa. Rok dostave ponuda je 28. prosinca. Ulja i maziva

Sredstva za čišćenje

NP Plitvička jezera nabavlja sredstva za čišćenje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 512.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. siječnja.

RegijA

Prehrambeni artikli

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova nabavlja prehrambene artikle, napitke i južno voće. Rok dostave ponuda je 11. siječnja.

Vodovod i kanalizacija Zenica nabavlja ulja i maziva. Rok dostave ponuda je 29. prosinca. Mlijeko i mliječni proizvodi

Opšta bolnica Gradiška nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Rok dostave ponuda je 4. siječnja. Usluge štampanja

Univerzitet u Tuzli nabavlja usluge štampanja. Rok dostave ponuda je 7. siječnja.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

NA DRAŽBI pašnjaci, stambeni i poslovni prostorI, tvornička hala... Pašnjaci u okolici Dubrovnika procijenjeni na 105 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu će se održati 20. siječnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba broj 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 72 milijuna kuna. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od jedne desetine procijenjene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati dostavile u spis tri dana prije dana održavanja dražbe. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR5723900011300000120, model i poziv na broj 13 561. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu tri dana prije nego što se pristupi dražbi. Stambene zgrade, garaže i zemljišta u Zagrebu, procijenjeni na 25 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja niz nekretnina na adresi Gorice 58 A, B, C, D, E, F, G, H i I ukupne površine od 13.041 četvornog metra. Dražba će se održati 19. siječnja u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

odnosno ne za cijenu nižu od 17 milijuna kuna. Razgledavanje je 11. siječnja u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun depozita kod Hrvatske poštanske banke d.d., Općinski građanski sud u Zagrebu br. HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-3157-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

62 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

Parking, tvornička hala i trafostanica u Splitu, procijenjeni na 13 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore i zemljište ukupne površine 25.374 četvorna metra, na Putu mostina bb. Dražba će se održati 26. siječnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba 121/I. kat, sudnica br. 5. Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline, i to javnom dražbom uz prethodnu dostavu pisane ponude. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mob. 091/4751 111 radnim danom od 10 do 13 sati ili na mail v.separovic@ gmail.com. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od prodajne cijene. Stambeno-poslovni prostor u Odri, pokraj Zagreba, procijenjen na 11,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu i zemljišta ukupne površine 3600 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 506/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 7,7 milijuna kuna. Razgledavanje nekretnine je 15. siječnja u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od jednog milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-3421-12, otvoren kod HPB d.d. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Zgrada u Medulinu, procijenjena na 10,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu, garažu i dvorište ukupne površine 461 četvorni metar na adresi IX. ogranak 20, ulica Volarija 20. Dražba za ovu nekretninu će se održati 22. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, Pula, soba br. 16. Nekretnina se na drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Porezi i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje nekretnine je 18. veljače u 10 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su položile jamčevinu tri dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto na žiro-račun ovoga suda broj HR2923900011300002176, pozivom na broj 2-1582-11, tri dana prije održavanja ročišta.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Građevinski radovi Tvrtka Vodovod - Budimpešta objavila je natječaj za izvođenje građevinskih radova u Peštanskoj županiji: LOT 1 - građevinski radovi (u trajanju od 36 mjeseci) i LOT 2 - rad na strojnim instalacijama (u trajanju od 36 mjeseci). Opis: Građevinski radovi. Strojne instalacije. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Tender-Co Kft. Galambóc u. 22. 1117 Budapest; Hungary. Natječaj je otvoren do 24. prosinca. Računala i programska podrška Litvanska burza rada pri Ministarstvu socijalne sigurnosti i rada traži računalni hardver i softver za pohranu podataka za projekt Europskog socijalnog fonda financiranja mladih, s ciljem povećanja učinkovitosti javne službe za zapošljavanje. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos darbo birža prie Socialinės apsaugos ir darbo ministerijos, 190766619, Geležinio Vilko g. 3A, Vilius Kuzminskas, LT-03131 Vilnius, Litva, vilius. kuzminskas@ldb.lt. Više podataka o nadmetanju na http://www.cvpp.lt/? option=com_ p r o f i l e & t a s k = p o & I t e m i d = 8 6 &v p t _ j a rcode=190766619, elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai. lt. Obnova željezničke pruge Tvrtka PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. objavila je natječaj za izvođenje radova obnove željezničke pruge br. 380 Jankowa ŻagańskaSanice. Opis: Građevinski radovi na željezničkoj pruzi. Građevinski radovi na elektroenergetskim vodovima. Radovi na željezničkoj signalizaciji. Usluge tehničkog projektiranja.

Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. ul. Targowa 74 03-734 Warszawa, Poljska. Rok za prijavu je 14. siječnja. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupne su na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@acclermont.fr. Uniforme Ministarstvo nacionalne obrane Republike Litve traži nabavu terenskih uniformi i setova brodskih uniformi za vlažno vrijeme, prema sljedećoj specifikaciji: - terenske jakne za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - terenske hlače za vlažno vrijeme (jednobojne, boja mahovine) 31.500 komada; - jakne brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada; - hlače brodske uniforme za vlažno vrijeme (s tiskanim amblemom) 1620 komada. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Lietuvos kariuomenė, 188732677, Šv. Ignoto g. 8, Ingrida Andriškevičiūtė, LT-01144 Vilnius. Lithuania, ingrida.andriskeviciute@mil.lt. Elektronički pristup podacima: https://www.pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Portugala traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na portugalskom i engleskom jeziku se predaju na Ministério da Defesa Nacional - Marinha Direção de Abastecimento Base Naval de Lisboa - Alfeite, Divisão de obtenção, 2810-001 Almada, Portugal; da.reob@marinha.pt. Više podataka o nadmetanju na www.marinha.pt i www.compraspublicas.com.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Očuvanje tradicije i izvornosti Na jednom mjestu su se našli autohtoni proizvodi s otoka Hvara, Brača, Šolte, Rave, Silve, Visa, Prvića, Dugog otoka, Raba, Korčule, Krka, Cresa, poluotoka Pelješca, ali i Jastrebarskog te nekih slavonskih mjesta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

radicionalni Božićni sajam Hrvatskog otočnog proizvoda - HOP održao se proteklog tjedna ispred zagrebačkog Avenue Malla u organizaciji Klastera Hrvatski otočni proizvod te pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Grada Zagreba. Na tom sajmu svoje proizvode predstavilo je više od 30 proizvođača otočnih proizvoda te nekoliko proizvođača proizvoda hrvatskog sela. Tako su se na jednom mjestu našli autohtoni proizvodi s otoka Hvara, Brača, Šolte, Rave, Silve, Visa, Prvića, Dugog otoka, Raba, Korčule, Krka, Cresa, poluotoka Pelješca, ali i Jastrebarskog te nekih slavonskih mjesta. “Cilj organizacije Sajma Hrvatskog otočnog proi-

Cilj sajma je poticanje razvoja otočne proizvodnje, brendiranje proizvoda i suvenira oznakom HOP 64 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

zvoda je poticanje razvoja otočne proizvodnje, brendiranje proizvoda i suvenira oznakom HOP koju dodjeljuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, očuvanje otočne tradicije i izvornosti kao i promocija bogate ponude hrvatskih otoka. Sajam je pratio i bogati program događanja kroz koji je prikazana jedinstvena otočna tradicija”, rekla je Julijana Radović, potpredsjednica Klastera Hrvatski otočni proizvod.

Proizvodi od vune

Posjetitelji sajma mogli su sudjelovati i na radionici izrade tradicionalnog hvarskog suvenira pod nazivom Starogrojski paprenjok koju je vodila Branka Visković s Hvara, dobitnica oznake HOP za taj suvenir. Projekt Hrvatski otočni proizvod pokrenut je 2007. godine, a ukupno je do sada oznaku HOP dobilo 219 proizvođača za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka. Od toga je 18 eko proizvođača, a 25 proizvođača čiji proizvodi imaju oznaku geografskog podrijetla. Jedan od proizvođača

Split u zimskim mjesecima

Maksim Bašić arhiva TZ Split

Život u duhu Adventa

Advent u Splitu je manifestacija koja uključuje brojna događanja do 9. siječnja. Manifestacija uključuje Božićni sajam na Rivi, Prokurativama i Voćnom trgu, a zanimljiv program priredili su i ugostitelji s Pjace u sklopu projekta Advent na Pjaci. Cijeli grad živi u adventskom duhu pa tako posjetitelji mogu uživati u nastupima crkvenih zborova, brojnih DJ-eva, klapa, dječjih zborova... U cijeli projekt, osim Grada Splita i Turističke zajednice, uključeni su brojni turistički subjekti, domaći proizvođači i cijela lokalna zajednica.

U Turističkoj zajednici Splita ne skrivaju zadovoljstvo angažmanom hotela, agencija i restorana koji su svoju ponudu prilagodili i na taj način pridonijeli razvoju proizvoda izvan turističke sezone. “Ovaj projekt pokazatelj je da samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti ciljeve i produžiti turističku sezonu. Nastavak trenda dvoznamenkastog rasta turističkog prometa i u zimskim mjesecima dokaz su da smo na pravom putu”, istaknula je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split. (J.V.)

Skaramuča Dingač reserva čiji je proizvod predstavljen na ovom božićnom sajmu bila je i Vesna Jakić, predsjednica udruge Ruta s otoka Cresa. Njezini tradicionalni i inovativni proizvodi izrađeni su od vune ovce pramenke tehnikom filcanja, a među njima se nalaze vunene papuče, torbe, ulošci za cipele, šeširi te razni suveniri. “Svi su moji proizvodi rukotvorine koji su jednim dijelom nosivi, a jednim dijelom suveniri poput vunenih loptica za bor te igračaka poput patuljka Masmalića iz priče za djecu. Osim toga, udruga Ruta organizira niz edukativnih radionica za djecu na kojima oni uče na koji se način koristi vuna kao kreativni materijal”, rekla je Vesna Jakić. Dodala je kako je dosad kroz takve radionice, koje osim na Cresu, organizira još u Rijeci i Zagrebu, prošlo oko 140 djece iz osnovnih i srednjih škola. Svi se proizvodi udruge Ruta mogu kupiti na raznim sajmovima, ali i izravno u toj udruzi.

Sunce zarobljeno u boci Dingač reserva Skaramuča proizvodi se u ograničenoj količini od 20.000 boca. Može se nabaviti u posebnim vinotekama i direktno kod proizvođača. Ovo vino dobiveno od grožđa na položaju Dingač temelj ima u 3000 godina dugoj tradiciji vina visoke kvalitete, punoće i vrhunskih okusa. Skaramuča Dingač reserva donosi rijetku ponudu plavca malog s obale Jadrana gdje se nasadi loze kupaju u suncu i čije zrake reflektiranjem

o tlo kreiraju punoću okusa, proizvodeći ovo vino senzualne arome. Voćna aroma u lijepoj je ravnoteži sa začinskim notama. U nosu dominira tamno bobičasto voće i vanilija, dok se kroz cijeli bouquet proteže nijansa prosušenosti i dima. Dingač reserva idealan je uz pečeno i začinjeno crveno meso, tradicionalna dalmatinska jela i zrele sireve. Poslužuje se na sobnoj temperaturi.

21. prosinca 2015. | broj 3907/3908 | Privredni vjesnik | 65

Humanost na djelu - Ina donirala 150.000 kuna

Pomoć malim bolesnicima

nina donacija u iznosu od 150.000 kuna omogućit će Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra nabavu prijeko potrebne medicinske opreme namijenjene opremanju kabineta za fizikalnu terapiju kako bi se malim pacijentima pružila što bolja skrb. Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra je bolnička ustanova koja se brine za djecu s najtežim oblicima kroničnih bolesti. “Djeca koja borave i liječe se u Gornjoj Bistri hrabro se nose s bolešću i zato smo ovdje kako bismo se uključili i dali svoj doprinos da terapija i skrb koje im pružaju u ovoj bolnici budu što kvalitetnije, a dani barem malo lakši. Zajedništvo i dijeljenje teme su kojima važnost moramo pridavati tijekom cijele godine te se Ina kontinuirano trudi biti kvalitetan partner zajednici u kojoj posluje”, kazao je član Uprave Ine Davor Mayer. Gotovo sva djeca u bolnici u Gornjoj Bistri smještena su doživotno i to im je jedini dom. Osim najsloženije zdravstvene njege potrebno im je i sve ostalo što život djece čini lijepim. Inina donacija omogućit će unapređenje zdravstvene zaštite pacijenata i poboljšanje njege kroz ulaganje u bolesničke sobe te uređenje i opremanje kabineta za fizikalnu terapiju uređajima za hidroterapiju. “Našu bolnicu uvijek obraduje pomoć donatora, ne samo zbog materijalne pomoći, nego se svakom donacijom vidi iz dana u dan da u

našem društvu raste svijest za pomoć onima kojima je to najpotrebnije. Sigurno je da naši mali bolesnici zaslužuju svu pažnju, ne samo nas koji tu radimo, nego i cijelog društva čija se snaga i humanost očituju upravo na pomoći djeci koja su ovako teško bolesna”, izjavio je ravnatelj bolnice Renato Mittermayer. U akciju za pomoć bolnici u kojoj se liječe kronično bolesna djeca uključili su se i Inini zaposlenici ispunjavanjem ankete o uključenosti - naime, za svaku ispunjenu anketu Ina je donirala 15 kuna.

Gotovo sva djeca u bolnici u Gornjoj Bistri smještena su doživotno i to im je jedini dom

Pokloni za djecu u SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci

Osmijeh djeteta nema cijenu

rijeme darivanja posebno željno iščekuju djeca i zato su Inini zaposlenici potaknuli akciju blagdanskog darivanja djece bez roditeljske skrbi. U suradnji s udrugom SOS Dječje selo Hrvatska prikupljen je popis želja sve djece u selima Lekenik i Ladimirevci te su se zaposlenici korištenjem interne aplikacije mogli predbilježiti za kupnju darova svakom mališanu. Lista je popunjena u rekordnom roku te darovi uručeni djeci u oba SOS Dječja sela. “Pred nama su dani kada se sjetimo svih onih kojima je pomoć najpotrebni-

66 | Privredni vjesnik | broj 3907/3908 | 21. prosinca 2015.

ja, a djeca bez roditeljske skrbi su upravo takva i osmijeh na njihovom licu ne bi trebao imati cijenu. Njihove su želje bile zaista skromne. Mislim da je ova akcija pokazala da ljudi u Ini imaju veliko srce”, kazala je Dalija Hajro, specijalist za prevođenje i podršku poslovanju u Ini. Inina suradnja s Dječjim selom Hrvatska traje već pet godina kroz vrijedne donacije, akcije i projekte, a često se uključuju i članovi vrlo aktivnog Ininog kluba volontera. Ina posebno pomaže dvjema kućama, Različku iz Lekenika i Trešnji iz Ladimirevaca.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

POSLOVNA OCEKIVANJA

2016.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U SPECIJALNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 120 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara 10.000 tiskanih primjeraka Više od

200 stranica!

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini