Pv 3910 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. siječnja 2016., godina LXII, broj 3910

Tsunami zakonskih izmjena

Na počinak sa zbirkom propisa pod glavom S prvim danom nove godine poduzetnike je zapljusnuo još jedan val promjena u propisima poseb

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Marko Jurčić

savjetnik Predsjednice za gospodarstvo

Luka Rijeka

Promet ruši rekorde

Zdravi posao

Aronija, biljka za biznis

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

sadržaj

3910 / 11. siječnja 2016. TEMA TJEDNA

Poduzetničke muke: na počinak sa zbirkom propisa pod glavom S prvim danom nove godine poduzetnike je zapljusnuo još jedan val promjena u propisima koji se odnose na poslovanje

Hrvatski turizam u 2015. 11

Ponovno rekordno Krajnji prihodi će, kada im se dodaju i oni iz četvrtog tromjesečja, nadmašiti osam milijardi eura

INTERVJU 12

Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo U Hrvatskoj vlada antipoduzetnička atmosfera

AKTUALNO

50 Vodenica osječka prošlost kao buduća turistička atrakcija

Poslovanje Lučke uprave Rijeka u 2015. Rekordan porast prometa

Saponia i Kandit, perjanice osječkog gospodarstva Deterdžent i čokolada ruku pod ruku? Zašto ne

PRIČA S RAZLOGOM 22

Aronia Live, Zagreb Zdrav i unosan posao s biljkom budućnosti

Prvi dojam je često i jedini Aktivnosti u prvih mjesec-dva dana od kada je nekretnina na tržištu u većini slučajeva su najbolja događanja koja ćete imati

KOLUMNA DLANOM O DLAN

HRWWWATSKA 32

Marko Jurčić

Porez na crowdfunding EK preporučuje, države odlučuju

B&L 50

Baš se tako nekad mljelo U okrilju osječke luke Tranzit gotovo cijelu proteklu godinu se izrađivala replika vodenice

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Nataša Mikuš Žigman

Dokumentirati svaki utrošeni euro Projekti koji se financiraju iz strukturnih fondova podložni su čestim revizijama nacionalnih tijela i EK, a u slučaju da se utvrde nepravilnosti u postupanju novac treba vratiti u EU proračun

Nataša Mikuš Žigman, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

redišnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a u hrvatskoj administraciji ima najduži staž u upravljanju programima i projektima Europske unije. U okviru strukturnih fondova nadležni smo za ocjenu projektnih prijedloga te s korisnicima, čiji su projekti odobreni za financiranje, sklapamo ugovore o sufinanciranju. Zadaća SAFU-a je pružiti korisnicima stručnu pomoć u provedbi ugovora, ali i provoditi nadzor nad ispunjavanjem ugovora kroz administrativne i terenske kontrole. Sve to radimo kako bismo osigurali pravilno trošenje novca te da se temeljem provedene kontrole mogu obaviti isplate iz zajedničkog EU proračuna u korist državne riznice. Trenutačno provodimo 490 ugovora vrijednih 2,9 milijardi kuna, a SAFU su za njegov rad akreditirala nacionalna i revizijska tijela EK. Pravila za korištenje EU sredstava su zahtjevna i za svaki potrošeni euro potrebno je osigurati punu primjenu svih propisa te dokumentaciju koja jasno povezuje projektne aktivnosti i tok novca. Projekti koji se financiraju iz strukturnih fondova podložni su čestim revizijama nacionalnih tijela i EK, a ako se utvrde nepravilnosti, novac treba vratiti u EU proračun. Dosadašnja praksa pokazuje da se najveći dio utvrđenih nepravilnosti odnosi na postupke nabave, u čemu Hrvatska nije izuzetak u odnosu na druge zemlje, neovisno o tome je li riječ o korisnicima koji su javni naručitelji ili nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Moram reći da se, uglavnom, radi o propustima koji nisu učinjeni s namjerom te da je potrebno uložiti dodatni trud da korisnici ispravno razumiju i primjenjuju načela javne nabave. Od korisnika sredstava također se očekuje temeljitost u administriranju projekta te je važno uredno pohranjivati dokumentaciju, redovito izvještavati o projektnim aktivnostima te surađivati s tijelima koja obavljaju nadzor nad njihovom provedbom. Znači, bitno je upoznati se sa svim ugovornim obvezama i u punom smislu riječi biti uključen u provedbu projekta, bez obzira na to koristi li se pritom vanjska konzultantska pomoć ili ne. Odgovornost tijela u sustavu upravljanja EU

4 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

fondovima i SAFU-a, kao jednog od njih, je pružiti pravdobnu informaciju i upute korisnicima. Jedan od problema s kojima se tijela u sustavu suočavaju jest odljev zaposlenika sa značajnijim iskustvom u upravljanju EU projektima. SAFU je u rujnu prošle godine proveo anonimnu anketu među korisnicima nepovratnih sredstava s kojima surađuje u okviru Operativnoga programa za regionalnu konkurentnost, kako bismo dobili povratnu informaciju o našem radu. Zanimljivo je da je upravo odlazak iskusnih voditelja projekata istaknut kao jedno od ključnih pitanja. U hrvatskoj državnoj i javnoj upravi trenutačno ne postoji sustav financijskoga (de) stimuliranja službenika ovisno o rezultatima njihova rada, što bi pomoglo da se rad onih

Jedan od problema jest odljev zaposlenika sa značajnijim iskustvom u upravljanju EU projektima djelatnika koji postižu kvalitetne rezultate adekvatno vrednuje i time ih se zadrži u sustavu. I obrnuto. Kontinuitet u znanju i primjeni procedura moguće je osigurati samo ako je sustav stabilan i ako se prepoznaje da su najvažniji resurs sustava oni ljudi koji stručno i odgovorno rade svoj posao. Postupak pripajanja Agencije za regionalni razvoj SAFU-u započelo je sredinom 2015. odlukom Vlade o racionalizaciji sustava agencija. S kolegama iz Komisije je dogovoren plan aktivnosti kroz 2016. koji bi trebao rezultirati dodjelom nove akreditacije, te se na tome trenutačno radi.

BROJKE, BROJKE

Broj poljoprivrednih gospodarstava U Hrvatskoj ima ukupno

178.474

poljoprivredna gospodarstva

173.253 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, najviše u Zagrebačkoj županiji - 15.796

2374 obrta, najviše u Osječko-baranjskoj županiji 2495 trgovačkih društava, najviše u Zagrebu - 342 425 zadruga, najviše u Osječko-baranjskoj

županiji - 51

200 ostalih 30.281 poljoprivredno gospodarstvo uzgaja 466.822 goveda

Ukupno 62.021 poljoprivredno gospodarstvo bavi se uzgojem stoke, uzgajaju 1.200.576 grla stoke

233 poljoprivredna gospodarstva uzgaja 4772 kokoši/pilića

3189 poljoprivrednih gospodarstava uzgaja 18.126 konja

620 poljoprivrednih gospodarstava uzgaja 2175 magaraca/ mazgi/mula

3724 poljoprivredna gospodarstva uzgaja 64.673 koze

15.928 poljoprivrednih

139 poljoprivrednih

7865 poljoprivrednih

gospodarstva uzgaja

gospodarstva uzgaja 1769 pura

65.637 svinja

573.574 ovce

gospodarstva uzgaja

4267 poljoprivrednih gospodarstava bavi se pčelarstvom i broji 275.630 košnica Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2015.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Tsunami zakonskih izmjena

6 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. sijeÄ?nja 2016.

Poduzetničke muke: na počinak sa zbirkom propisa pod glavom S prvim danom nove godine poduzetnike je zapljusnuo još jedan val promjena u propisima koji se odnose na poslovanje. Među njima su izmjene Zakona o porezu na dohodak, Zakona o osiguranju, Zakona o gradnji, Zakona o računovodstvu i drugih. Uz novi iznos minimalne plaće, na snagu stupa i potpuno novi Zakon o stečaju potrošača piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

azlika između prodajne cijene neke dionice i cijene po kojoj je kupljena od početka ove godine oporezuje se stopom od 12 posto. Oporezivanje kapitalne dobiti jedan je od niza propisa i zakonskih izmjena što su stupili na snagu prvog dana 2016. godine.

mnogi poduzetnici žale se na prečeste izmjene zakona i zakonske ispravke, koje se ponekad donose i prije no što rečeni zakon stupi na snagu Uz izmjene Zakona o porezu na dohodak, izmijenjeni su i Zakon o osiguranju, Zakon o gradnji, Zakon o računovodstvu i drugi. Na snagu stupa potpuno novi Zakon o stečaju potrošača, a Vlada je za ovu godinu odredila i novu visinu minimalne plaće. Prema Uredbi donesenoj 30. prosinca, minimalna plaća u 2016. godini iznosit će bruto 3120 kuna.

Mnogi poduzetnici i investitori u Hrvatskoj prigovaraju zbog prečestih izmjena zakona i brojnih zakonskih ispravaka, koji se ponekad donose i prije no što neki zakon uopće stupi na snagu. Jedan od takvih primjera je i namjera oporezivanja kapitalne dobiti. U prvoj izglasanoj verziji obveznicima tog poreza određeno je da će se predujam poreza na dohodak od kapitala morati obračunati i uplatiti u roku od osam dana od ostvarivanja primitka. Ipak, nakon upozorenja da će to malim ulagačima predstavljati znatnu teškoću, Vlada je 16. prosinca donijela uredbu kojom je propisala da će se taj porez plaćati na - godišnjoj razini. Obračun će se morati napraviti do 31. siječnja za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke. Prema tome, porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine. I u samoj uredbi Vlada priznaje da bi prvo rješenje (koje je prošlo redovno usklađivanje, rasprave u Vladi i čitanja u Saboru) od malih ulagača tražilo dodatni napor i administriranje. Stoga su prihvatili uvjeravanja da bi, u trenutku kad je tržište kapitala slabo razvijeno i s malim dnevnim prometima, obveza prijavljivanja poreza za svaku transakciju mogla male ulagače preusmjeriti na druge, manje zahtjevne oblike investiranja (poput fondova, štednje...). “To bi moglo dovesti do nesagledivih negativnih posljedica”, zaključuje se u toj uredbi Vlade.

Nije toliko veliki problem kolika će biti, primjerice, stopa poreza jer se sve to ukalkulira, nego je veći problem to što se razni propisi i okolnosti mijenjaju iz dana u dan. Josip Berket, vlasnik i direktor Marine Kaštela

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Kako računati kad se sve mijenja

Poduzetnici stoga podsjećaju da je iz njihove perspektive najvažnije da znaju što ih čeka i da su jasni kriteriji po kojima trebaju realizirati svoja ulaganja. “Nije toliko veliki problem kolika će biti, primjerice, stopa poreza jer se sve to ukalkulira, nego je veći problem to što se razni propisi i okolnosti mijenjaju iz dana u dan”, rekao je Josip Berket, vlasnik i direktor Marine Kaštela, komentirajući za Poslovna očekivanja, posebno izdanje Privrednog vjesnika, uvjete poslovanja u ovoj godini.

Poduzetnički dan malih poduzetnika traje jako dugo, a stvarno nije humano odlaziti u krevet s Narodnim novinama i tabletom te tražiti sve te izmjene i dopune izmjena i dopuna svega i svačega. Darko Špelić, tvrtka Prestige

Mnogi zakoni su besmisleni i previše kruti, kao da zakonodavac ne razumije kako funkcionira gospodarstvo. Sanela Šamanović, direktorica tvrtke Zvrk

Certificirati treba i stanove u najmu, a kazne za prekršitelje sežu od 5000 do 30.000 kuna Namjera vladajućih da poprave energetski standard zgrada i utječu na uštedu energije u prvom će koraku dovesti do opterećenja i za turistički sektor. Prema izmjeni Zakona o gradnji, i vlasnici apartmana prije iznajmljivanja dužni su pribaviti energetski certifikat. Ta je potvrda potrebna ako se radi o zgradi koja se iznajmljuje, a ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara te ako se radi o posebnom dijelu zgrade koji se iznajmljuje. Osim kod davanja u zakup, certifikat je potreban i za zgrade koje se daju na leasing. Certificirati treba i sve stanove odnosno apartmane koji su u stalnom najmu. Kazne za prekršitelje ovog propisa kreću se od 5000 do 30.000 kuna. “Činjenica je da je naše zakonodavstvo previše regulirano i da vlada jedna vrsta kaosa. Mnogi zakoni su besmisleni i previše kruti, kao da zakonodavac ne razumije kako funkcionira gospodarstvo”, ocijenila je Sanela Šamanović, direktorica splitske tvrtke Zvrk, koja se bavi savjetovanjem poduzetnika u raznim poslovnim sektorima.

Nove poduzetničke kategorije

Prema novim odredbama Zakona o računovodstvu, drukčije će se razvrstavati poduzetničke kategorije. Gledat će se iznos ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika. U mikro poduzetnike svrstat će se tvrtka koja ima dva od tri ova uvjeta: aktiva do 2,6 miliijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i prosječno 10 radnika tijekom poslovne godine. Malim poduzetnicima smatrat će se društva s aktivom do 30 milijuna kuna, prihodom

8 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

do 60 milijuna kuna i sa 50 radnika. Srednje tvrtke definirat će ukupna aktiva do 150 milijuna kuna, prihod do 300 milijuna kuna i prosječno 250 radnika. Iznad toga su – velike tvrtke. A temeljem Zakona o energetskoj učinkovitosti velika poduzeća do 1. siječnja 2017. godine moraju dovršiti energetske preglede ili uvesti odgovarajući sustav upravljanja energijom. Zakonom o energetskoj učinkovitosti, koji je na snagu stupio malo prije Nove godine, točnije 5. prosinca 2015. godine, obvezno je provođenje energetskog pregleda za pojedine zakonom propisane kategorije poduzeća. Načelno se radi o velikim poduzećima, no definicija velikih poduzeća u ovom zakonu nije identična onoj u Zakonu o računovodstvu. Konkretno, to znači da u obveznu kategoriju mogu ući i mali i srednji poduzetnici ako zadovolje neke propisane kriterije. “Mišljenja sam da bi regulativa trebala uvažavati posebnosti svake grane gospodarstva, a ne određivati pravila samo po ključu broja zaposlenih i slično. Primjerice, tvrtke koje se bave IT-jem i koje razvijaju vlastita softverska rješenja bi trebale biti manje regulirane od tvrtki koje se bave proizvodnjom hrane, čistom preradom robe ili proizvodnjom opreme”, kaže Robert Mišeta iz Infosistema.

Nova pravila solventnosti

Zakon o računovodstvu izazvao je potkraj godine burne rasprave u stručnim krugovima o novim odredbama o kontnom planu, licen-

ciranju računovođa i sličnim novostima. Na kraju je stupanje na snagu većine spornih odredbi Vlada odgodila na godinu dana (a nekih još i na duži rok, do 1. siječnja 2018.) Od početka godine na snagu stupa Zakon o stečaju potrošača, koji bi trebao omogućiti prezaduženim građanima da postupno počnu

Malim poduzetnicima smatrat će se društva s aktivom do 30 milijuna kuna, prihodom do 60 milijuna kuna i sa 50 radnika otplaćivati svoje dugove. Novim Zakonom o osiguranju propisuju se nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom. Osiguravateljska društva dužna su svake godine izraditi i na svojim mrežnim stranicama objaviti izvješće o solventnosti i financijskom stanju. Osiguravatelji će u stanicama za tehnički pregled, osim osiguranja od nezgode i osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih

vozila, moći obavljati i osiguranja cestovnih vozila, robe u prijevozu, troškova pravne zaštite te osiguranje pomoći i asistencija. Jedna od izmjena Zakona o porezu na dohodak trebala bi pojednostaviti postupak oporezivanja građana koji uglavnom primaju dohodak od nesamostalnog rada. Ako su oni zbog nekih drugih razloga (drugih primanja, osobnih odbitaka, povremenog rada...) mogli dobiti povrat poreza, morali su podnositi prijavu. Ubuduće će to za njih činiti porezni službenici. Ako građani utvrde da podaci nisu točni ili su nepotpuni, moći će do 31. srpnja tekuće godine podnijeti prigovor na rješenje. I dalje ostaje obveza da sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak onim osobama koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti. Primjerice, obrtnici, slobodna zanimanja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga.

U krevet s Narodnim novinama

Poduzetnike, osobito u pojedinim sektorima, u prvom dijelu godine očekuje pažljivo iščitavanje stranica i stranica novih propisa. “Zamislite kad dobijete ‘izmjene i dopune izmjena i dopuna zakona o…’ Čovjek dođe u situaciju da se zapita tko je ovdje lud ? Poduzetnički dan malih poduzetnika traje jako dugo, a stvarno nije humano odlaziti u krevet s Narodnim novinama i tabletom te tražiti sve te izmjene i dopune izmjena i dopuna svega i svačega”, rekao je za Privredni vjesnik Darko Špelić iz tvrtke Prestige.

Mišljenja sam da bi regulativa trebala uvažavati posebnosti svake grane gospodarstva, a ne određivati pravila samo po ključu broja zaposlenih i slično. Robert Mišeta, Infosistem

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Rast vrijednosti izvoza najviše je poticala brodogradnja

Nastavlja se dinamični rast izvoza Hrvatski je robni izvoz od početka prošle godine do kraja studenoga iznosio 80,55 milijardi kuna, što je 11,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno je uvoz dosegnuo 128,95 milijardi kuna, što je rast od 6,6 posto realiziran i povećanom trgovinom robama inozemnog podrijetla.

Najveći pad kod naftnih derivata

Unatoč oporavku proizvodnje, naftni su derivati zbog nastavka pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu bili proizvod kod kojeg se i dalje bilježio najveći pad vrijednosti izvoza, vrijednost njihova izvoza na godišnjoj je razini smanjena za 16 posto. HGK ističe kako se iz svega može zaključiti da je, uz oporavak potražnje Europske unije, oporavak brodogradnje i olakšane trgovinske tokove nakon pristupanja Hrvatske EU, pad cijene sirove nafte u prošloj godini bitno

36,1%

rast industrijske proizvodnje u 10 mjeseci 2015.

5,3%

rast proizvodnje prehrambenih proizvoda

oko

2,5%

rast proizvodnje gotovih metalnih i farmaceutskih proizvoda

ako se očekivalo da će se rast izvoza na godišnjoj razini u posljednjem kvartalu prošle godine usporiti, to se tijekom listopada nije dogodilo. Rast vrijednosti izvoza najviše je poticala brodogradnja zbog koje je vrijednost izvoza “ostalih prijevoznih sredstava” povećana gotovo triput, a ostvarena je i značajna vrijednost izvoza gotovih metalnih proizvoda, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije. “U okolnostima povećane inozemne potražnje i niskih cijena nafte na svjetskom tržištu nastavlja se rast vanjskotrgovinske razmjene pri čemu je, u prvih 10 mjeseci prošle godine, izvoz povećan za 11,6 posto, a uvoz za 6,5 posto, ali je razina robnog deficita manja tek za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić. Kretanje izvoza pratio je i rast industrijske proizvodnje, najizraženiji kod ostalih prijevoznih sredstava gdje je u 10 mjeseci prošle godine iznosio 36,1 posto te kod proizvodnje prehrambenih proizvoda gdje je iznosio 5,3 posto. Proizvodnja gotovih metalnih i farmaceutskih proizvoda istodobno je povećana približno 2,5 posto. Jedan dio povećanog izvoza ipak je

10 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Zbog brodogradnje ukupna vrijednost izvoza ‘ostalih prijevoznih sredstava’ povećana je gotovo tri puta odredio kretanje vrijednosti robne razmjene pa tako i razine robnog deficita. Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih 11 mjeseci 2015. i dalje pokazuju rast izvoza. Naime, hrvatski je robni izvoz u tom periodu porastao za gotovo 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je uvoz istodobno rastao po znatno nižoj stopi od 6,6 posto. Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka prošle godine do kraja studenoga iznosio 80,55 milijardi kuna, što je 11,7 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz usporedivih 11 mjeseci prethodne godine. Istodobno je uvoz dosegnuo 128,95 milijardi kuna te je na godišnjoj razini povećan za 6,6 posto.

Hrvatski turizam u 2015. godini

Ponovno rekordno Dosad obrađeni financijski rezultati u turizmu u skladu su s najavama da će 2015. i po prihodima od turističkih djelatnosti biti rekordna te će krajnji prihodi, kada im se dodaju i oni iz četvrtog tromjesečja, nadmašiti osam milijardi eura, rekao je ministar turizma Darko Lorencin piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ijekom devet mjeseci prošle godine turistički prihod ostvaren od stranih turista u Hrvatskoj iznosio je 7,298 milijardi eura što je 7,6 posto više nego u istom razdoblju 2014. Pritom su prihodi ostvareni iz osobnih razloga turista iznosili 7,120 milijarde eura te su bili 7,5 posto viši nego u devet mjeseci pretprošle godine, dok su prihodi ostvareni iz poslovnih razloga iznosili 177 milijuna eura što je bilo 16,4 posto više, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Komentirajući te podatke na prošlotjednoj konferenciji za novinare, ministar turizma Darko Lorencin je istaknuo kako su oni u skladu s najavama da će 2015. i po prihodima od turističkih djelatnosti biti rekordna te će krajnji prihodi, kada im se dodaju i oni iz četvrtog tromjesečja, nadmašiti osam milijardi eura. No, na to treba dodati i potrošnju domaćih gostiju, pa se očekuje kako će turistički prihod za cijelu 2015. iznositi 9,3 milijarde eura, dodao je Lorencin. Uz dobre financijske rezultate, prošle godine u Hrvatskoj su zabilježeni i odlični turistički rezultati, pa se tako Lorencin pohvalio kako je prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu u toj godini u našoj zemlji bilo 14,15 milijuna turista što je 8,3 posto više nego 2014. Oni su ostvarili 78,57 milijuna noćenja ili 6,8 posto više nego pretprošle godine. Od ukupnog broja turista, stranaca je bilo 12,73 milijuna - 8,08 posto više, a domaćih 1,41 milijun ili 10,3 posto više.

Povratak domaćih gostiju

“Povećanje broja noćenja, ali i turističkih dolazaka pokazuje oporavak domaćeg tržišta, a odlični prošlogodišnji turistički rezultati plod su suradnje privatnog i javnog sektora, sinergije u provedbi turističkih aktivnosti, povećanju investicija te dobrih marketinških aktivnosti. U prošloj godini domaći turisti su po dolascima na drugom, a po broju ostvarenih noćenja na trećem mjestu na ljestvici dolazaka svih turista u Hrvatsku”, naglasio je Lorencin. Dodao je

Najviše noćenja turista prošle godine zabilježeno je u Istri - 23,6 milijuna

kako je najviše noćenja turista prošle godine zabilježeno u Istri - 23,6 milijuna ili 5,95 posto više, a zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 14,65 milijuna ili 8,45 posto više te na Kvarneru - 13,21 milijun noćenja ili 7,8 posto više nego 2014. Promatrajući prema zemljama dolaska turista, najviše noćenja zabilježili su Nijemci - 16,73 milijuna ili 6,6 posto više, zatim Slovenci - više od osam milijuna ili 4,6 posto više te Austrijanci - oko 6,5 milijuna ili više od osam posto. O dobrim rezultatima prošlogodišnje turističke godine govorio je i Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). On je istaknuo kako je tim rezultatima, među ostalim, pogodovala i provedba programa Hrvatska 365, zatim učinkovito promotivno oglašavanje naše zemlje te sve veća prepoznatljivost turističkog brenda Hrvatske u inozemstvu.

7,298mlrd € (ili 7,6% više) prihod od stranih turista u 9 mjeseci 2015.

oko 1mlrd €

potrošnja domaćih gostiju kroz cijelu 2015.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gos

Odluka i spremnost za pokretanje tvrtke i tržišnu utakmicu ne ovisi samo o poticajima. Ako su ulagačka i poslovna klima nezadovoljavajući, tada ni oni ne mogu potaknuti ljude da se upuste u poduzetništvo.

12 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

podarstvo

U Hrvatskoj vlada antipoduzetnička atmosfera U znatnoj smo mjeri još taoci destruktivnog mentaliteta koji nije vidljiv samo prema poduzetništvu, pa tako imamo poduzetnike koji su automatizmom kriminalci s jedne strane, i državne i javne službenike koji su automatizmom uhljebi. Takve generalizacije dovode do vrlo nepoticajnog okruženja razgovarao Darko Buković

a savjetnikom predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Markom Jurčićem razgovarali smo o sadašnjem gospodarskom trenutku države, gospodarskoj diplomaciji, poticanju razvoja gospodarstva i izvoza, načinima za zaustavljanje odlaska mladih, stručnih ljudi iz Hrvatske, privlačenju investicija...

n Za zemlje poput Hrvatske gospodarska diplomacija je izuzetno bitna za razvoj. Kako ocjenjujete njene dosadašnje rezultate? - Gospodarska diplomacija je neophodna za državu poput Hrvatske, no do sada nije profunkcionirala na pravi način. Njen trenutačni sustav nije učinkovit i zahtijeva puno snažniji razvoj. S konkurencijom se ne možemo nositi radom iz ureda u Zagrebu, dok je ta ista konkurencija u stalnom kontaktu s vanjskim tržištima i tvrtkama. Predsjednica je na početku svojeg mandata rekla kako namjerava biti prvi gospodarski diplomat Republike Hrvatske, a to i provodi u svim svojim međunarodnim kontaktima.

n Dio gospodarske diplomacije svakako je i privlačenje stranih investicija... - Sustav gospodarske diplomacije je tu neučinkovit. Sinergijom s drugim institucijama koje taj posao puno bolje znaju mogli bi se postići puno bolji rezultati. Naš sustav privlačenja i provedbe ulaganja je također neučinkovit, a prioriteti su nam posloženi tako da ulaganja ne dobivaju na važnosti. Tako primjerice Agencija za investicije i konkurentnost raspolaže s proračunom manjim od 18 milijuna kuna, a Hrvatska turistička zajednica sa 260 milijuna kuna, od čega je oko 80 milijuna iz državnog proračuna. Ne zalažem se za smanjivanje sredstava za turizam, no s takvom pozicijom se AIK i uz stručnost i dobar rad ne može rav-

nopravno boriti s konkurencijom. Recept je zapravo jednostavan, ali i zahtjevan – trebamo pripremiti konkurentno okruženje za poduzetništvo koje otvara radna mjesta, te ulaže u

Znatni dio malog i srednjeg poduzetništva se veže i razvija uz velike tvrtke kao dio njihova eko sustava izvozno orijentiranu proizvodnju roba i usluga. Uz to, trebamo prestati s privlačenjem ulagača izdašnim poticajima koji su, kod kvalitetnih ulagača s proizvodima više dodane vrijednosti, na drugom ili trećem mjestu kod odlučivanja o ulaganju.

Kod nas se EU fondovi često ističu kao rješenje za izlazak iz krize bez prave osnove. Postali su alibi za sve što želimo napraviti i sva ulaganja danas ovise o dostupnim fondovima.

n Kako potaknuti povećanje izvoza? Kako smanjiti administrativne prepreke s kojima se izvoznici susreću u poslovanju? - Administrativne prepreke nisu glavni razlog niskog izvoza, nego činjenica da je razvoj našeg gospodarstva bio naslonjen na potrošnju, i to još iz vremena bivše države. Time su drastično smanjeni proizvodni kapaciteti i izvozna konkurentnost gospodarstva. Zato je prvi zadatak stvaranje okruženja i platforme koji će pogodovati poslovnim aktivnostima usmjerenim na izvozno orijentiranu proizvodnju roba i usluga. 11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU n Treba li nam onda izvozna agencija koja bi nudila objedinjene proizvode pojedinih sektora? - Ne treba. HGK je institucija idealna za obavljanje tog posla. HGK tu ulogu već i obavlja i iz osobnog iskustva mogu reći kako mu je većina aktivnosti usmjerena

Gospodarska diplomacija je neophodna za državu poput Hrvatske, no do sada nije profunkcionirala na pravi način upravo na promicanje naših izvoznika i izvoznih kapaciteta. Ne trebaju nam nove agencije, već moramo osigurati optimalno iskorištavanje postojećih kapaciteta.

n Česte izmjene poreznog sustava ne pridonose sigurnosti poslovanja. Kakvu njegovu prilagodbu očekujete, a da bi se gospodarstvo brže razvijalo i poticalo? - Predsjednica često ističe negativne učinke nesigurnog pravnog sustava u kojem je porezni sustav najistaknutiji. Gotovo 80 posto zakona donosilo se po hitnom postupku, većina poreznih zakona se u prosjeku mijenja jednom godišnje, a zakoni se počinju primjenjivati bez razumnog roka prilagodbe. Prva promjena koja bi se trebala uvesti jest reforma poreznog sustava koja bi ciljala na podizanje konkurentnosti poslovanja u Hrvatskoj. Ona treba biti dugoročna, uz jasno određivanje pravila donošenja novih zakonskih izmjena i rokova njihove primjene, primjerice minimalno šest mjeseci od donošenja do primjene. n Hrvatska ima sve manje velikih tvrtki koje su bile lokomotive i povlačile za sobom mnogo malih i srednjih tvrtki. Kakve su mjere potrebne za jačanje malog i srednjeg poduzetništva? - Istina je da gospodarstvo danas sve više ovisi o malom i srednjem podu-

zetništvu, no ipak su nam potrebne i lokomotive. Znatan dio malog i srednjeg poduzetništva se veže i razvija uz velike tvrtke kao dio njihova eko sustava. Njihov razvoj treba provoditi na svim razinama i putem više modela, a poticanje putem razvoja lokomotiva može se odvijati na dva kolosijeka. Jedan je organski razvoj domaćih tvrtki, a drugi privlačenje velikih proizvodnih stranih ulaganja. Prvi je kolosijek dugotrajan i dugoročno održiviji, dok je drugi puno brži i zahtijeva značajne after care aktivnosti kako bi se osigurala dugoročna održivost.

n Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička atmosfera? - Da. U znatnoj smo mjeri još taoci destruktivnog mentaliteta koji nije vidljiv samo prema poduzetništvu, pa tako s jedne strane imamo poduzetnike koji su automatizmom kriminalci, i državne i javne službenike koji su automatizmom uhljebi. Takve generalizacije dovode do vrlo nepoticajnog okruženja. Najnelogičniji izmišljeni sukob koji se danas potencira je onaj koji postavlja pitanje “kapital ili radnik”. On totalno promašuje bit jer jedno ne ide bez drugog. Potrebno je promijeniti percepciju u javnosti i o poduzetnicima i o službenicima u javnoj i državnoj upravi jer i jedni i drugi su izrazito važni za razvoj. n Koji su Vaši prijedlozi za smanjivanje hrvatskog javnog duga? - Prvi nam je zadatak obuzdavanje i zaustavljanje rasta javnog duga mjerama fiskalne konsolidacije smanjenjem rashodovne strane proračuna, uz nepromijenjenu prihodovnu. Rast kamata na američkom tržištu govori nam da nećemo još dugo moći računati na jeftini dug ni unutar EU-a. Stoga nova vlada treba hitno istražiti mogućnosti refinanciranja skupog duga po jeftinijim dostupnim kamatama prije njihovog rasta. Čudno je da prošla vlada tome nije posvetila pozornost u zadnje četiri godine. Usklađivanjem proračuna i servisiranjem postojećeg duga bez njegova daljnjeg rasta, uz kontinuiran rad na izmjeni ulagačkog i poslovnog okruženja, stvorit ćemo situaciju u kojoj se mogu provesti druge mjere. Tu ponajprije mislim na olakšavanje poreznog i neporeznog opterećenja cijene rada i poslovanja, koje bi omogućilo lakše novo zapošljavanje i širenje pore-

14 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

zne baze koja bi pozitivno djelovala na prihodovnu stranu proračuna. Povećanje prihoda, bez povećanja postojećih ili uvođenja novih poreza, omogućilo bi i smanjenje javnog duga.

n EU fondovi su snažan element mogućeg poticanja poduzetništva i vidljivo je da se njihovim većim korištenjem znatno neutralizira kriza u zemljama s velikim postotkom iskorištenja. Jeste li zadovoljni dinamikom povlačenja novca iz njih? - S time se ne bih u potpunosti složio. Zemlje koje su već imale razvijeno gospodarstvo temeljeno na proizvodnji i izvozu su bile vrlo učinkovite u korištenju sredstava iz EU fondova. No, kod nas se oni često ističu kao rješenje za izlazak iz krize bez prave osnove. Postali su alibi za sve što želimo napraviti i sva ulaganja danas ovise o dostupnim fondovima. Kako je Predsjednica nedavno naglasila: “Nemojmo dopustiti da EU fondovi postanu jedini oslonac našeg razvoja jer će se pretvoriti u štaku na koju se oslanjamo dok drugi trče”. Razina iskorištenosti sredstava nas ne može zadovoljiti, počevši od realiziranih iznosa, identificiranih potreba i programa, pa do uvjeta natječaja koji često ne uzimaju u obzir realne potrebe i mogućnosti gospodarstva. n Kako gledate na proces prodaje državne imovine? - Frustrira činjenica što tako dugo nismo u mogućnosti iskoristiti izrazito potentnu državnu imovinu. Ona predstavlja golemi broj “zakopanih talenata” koje Hrvatska čuva i skriva strahujući da će ih njihovim korištenjem izgubiti. Država bi se trebala izmaknuti iz svih onih tvrtki koje funkcioniraju na otvorenom tržištu kao i iz onih u kojima ima manje udjele. Sudjelovanjem države na tržištu se često dolazi do pozicije nepoštene konkurencije. Država treba ostati u vlasništvu i zadržati kontrolu nad tvrtkama i resursima strateškim za državu. n Poljoprivreda se potiče, a uvoz poljoprivrednih proizvoda raste? - Poljoprivreda se u Hrvatskoj kontinuirano potiče, ali na žalost tako da ljudima dajemo ribu, a ne učimo ih pecati. Nedopustivo je davati značajna sredstva za poljoprivredu, a onda uz toliko neobrađenog zemljišta svjedočiti uvozu velikog broja prehrambenih proizvoda.

Većina aktivnosti HGK je usmjerena upravo na promicanje naših izvoznika i izvoznih kapaciteta

Na sreću, kriza nas je natjerala da puno konstruktivnije razmatramo načine korištenja naših poljoprivrednih potencijala. Vidljiva je politička spremnost za zaokret i stavljanje poljoprivrede na mjesto koje zaslužuje.

n Kako zaustaviti iseljavanje mladih i stručne radne snage iz Hrvatske? Treba li ih poticati da se upuste u poduzetničke pothvate? - U ovom trenutku im možemo samo oduzeti putovnice dok ne procijenimo jesu li odradili dovoljno da se može smatrati da su vratili svoj “dug društvu”. No, ozbiljno, desetljeća propusta i krivih politika ne mogu se izmijeniti preko noći. Potreban je cijeli set mjera koje će razviti gospodarstvo koje ponajprije vrednuje proizvodnju roba i usluga, održiva radna mjesta i izvoz. Ti su elementi pretpostavka održivih radnih mjesta, posljedično i ostanka mladih u državi. Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice bavilo se većinom tih mjera, te posebice bitnom promjenom kurikuluma. Članovi Vijeća su jednoglasno odlučili preporučiti potpunu podršku započetom provođenju neophodne kuriku-

larne reforme. Taj projekt predstavlja vrijednost koja se ne bi smjela prekidati svakim novim političkim četverogodišnjim mandatom. Odluka i spremnost za pokretanje tvrtke i tržišnu utakmicu ne ovisi samo o poticajima. Ako su ulagačka i poslovna klima nezadovoljavajući, tada ni oni ne mogu potaknuti ljude

kao što kaže predsjednica, “ne trebaju nam bolni rezovi već oni koji će olakšati bol” da se upuste u poduzetništvo. Ovdje je isti problem kao i s ulaganjima, malim i srednjim poduzetništvom i odlaskom mladih stručnjaka. Sve se to treba rješavati paralelno s jasnim signalima društvu da smo krenuli u novom pozitivnom smjeru. Već je dobro poznata svojevrsna

parola Predsjednice: “Ne trebaju nam bolni rezovi već oni koji će olakšati bol”.

n Jeste li zadovoljni radom gospodarskih institucija poput HGK ili HOK-a? - Vrlo sam zadovoljan suradnjom s ovim dvjema institucijama, u pravilu na vrlo konkretnim projektima. Na njih se ne smije gledati crno-bijelo. Ako postoje nedostaci i mogućnosti za napredak, na tome treba poraditi. Moguće negativnosti se ne bi trebale koristiti kao argument za njihovo ukidanje ili pretvaranje u nešto što već postoji. n Može li i kako Predsjednica utjecati na gospodarsku politiku? - Predsjednica može, a to i kontinuirano i uporno radi, svojim stavovima i inicijativama utjecati na prihvaćanje i provođenje određenih konkretnih gospodarskih politika. Jedna od takvih inicijativa se već realizirala i kroz projekt Zaposlimo Hrvatsku, kojim su HGK i HAZU reagirali na poziv Predsjednice. Također, Predsjednica će uskoro iznijeti i preporuke njenog vijeća za gospodarska pitanja, koje su vrlo konkretne i praktične.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Poslovanje Lučke uprave Rijeka u 2015.

Rekordan porast prometa Razvoj u sljedeće tri do četiri godine podrazumijeva i završetak aktivnosti koje su vezane uz Rijeka Gateway projekt. Riječka luka, kao ključna u nacionalnoj prometnoj strategiji, omogućit će postavljanje riječkog prometnog pravca tamo gdje mu je i mjesto - na sjecište prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Europi piše Vladimir Rončević

edavnim završnim predstavljanjem projekta Razvoj multimodalne povezanosti i integracije sjevernojadranskih luka – NAPA Lučka uprava Rijeka privela je kraju jednu izuzetno uspješnu poslovnu godinu. Europska unija sa 2,8 milijuna eura sufinancira 50 posto izrade projektne dokumentacije za gradnju željezničkog kolodvora na kontejnerskom terminalu Brajdica te na budućem lučkom terminalu na Zagrebačkoj obali. Iza Lučke uprave je već nekoliko realiziranih te nekoliko odobrenih europskih projekata, čime Rijeka potvrđuje svoj značaj na sredozemnom koridoru. A kada se tome pribroje rekordni rezultati u prometu tereta, povoda za priču je više nego dovoljno.

“Temeljem najava brodova koji će uploviti u riječku luku te na osnovi do-

U 2015. godini ostvareno je više od 10,5 milijuna tona tereta ili 17 posto više nego godinu ranije sadašnjih brojki, na području Lučke uprave Rijeka predviđamo promet od 10.566.000 tona što je čak 17 posto više

16 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

nego 2014. godine”, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak. U prometu kontejnera ostvareno je 205.000 TEU-a što je i sedam posto više nego 2014. U zadnjih pet uzlaznih godina to je najveći porast ukupnog prometa, dakle možemo govoriti o rekordnoj 2015. godini, dodaje on. Izuzetno uspješnu 2015. označava i dolazak cruisera u riječku luku kao rezultat aktivnosti privlačenja brodara iz cruising industrije. Mjerljivo je to i prema već iskazanim najavama za dolazak te vrste brodova do 2017. godine.

Ključni korak

Nizom projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva EU-a Lučka uprava stvara uvjete za još kvalitetnije poslo-

vanje, a predstavljenim projektom NAPA Rijeka se prometnula u lidera Udruge sjevernojadranskih luka. “Time smo prvi put u Hrvatskoj kao luka uspjeli postati vodeći partner i polučiti veliki uspjeh za riječki prometni pravac, Lučku upravu i Grad Rijeku”, naglašava Mezak dodajući kako se projektom NAPA pridonosi razvoju multimodalnosti, kvalitetnijem povezivanju lučke i željezničke infrastrukture te povećanju kapaciteta luke za prihvat i otpremu tereta. Treba naglasiti kako projekt NAPA studije Lučka uprava Rijeka, kao voditelj, realizira kroz Udrugu čije su članice sjevernojadranske luke Kopar, Trst i Venecija, a partneri Srednjeeuropska inicijativa, pokrajina Mantova, Sveučilište u Trstu, Prometni institut iz Ljubljane te Ministarstvo prometa Italije, dok je domaći partner HŽ Infrastruktura.

Još 23. studenoga 2015. godine Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura i Europska komisija potpisale su Sporazum o povlačenju novca iz europskih fondova za rekonstrukciju željezničkog kolodvora na kontejnerskom terminalu Brajdica vrijedan 35,5 milijuna eura, od čega je 85 posto ili 30,2 milijuna eura bespovratno. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić smatra da je riječ o jednom od ključnih koraka u cjelovitoj valorizaciji riječkog prometnog pravca, odnosno Rijeke kao glavne luke i jedne od najvažnijih na mediteranskom koridoru. I budućnost prometnog razvoja Hrvatske, koja je definirana Prometnom studijom, riječki prometni pravac stavlja na prvo mjesto. To znači da će se ubuduće svi projekti na ovom koridoru moći sufinancirati europskim novcem u visokom postotku, zaključuje Antešić.

Osigurano 100 milijuna eura

Projekt NAPA pridonosi razvoju multimodalnosti boljim povezivanjem lučkog i željezničkog prometa, povećava kapacitet protočnosti tereta u luci, razvija se

transeuropska prometna mreža, a infrastruktura se modernizira prema europskim standardima. Osnovni cilj projekta je podizanje efikasnosti na terminalu Brajdica u otpremi kontejnera željeznicom. U osnovi je riječ o izgradnji novih i proširenju postojećih kolosijeka na Brajdici kako bi se mogli formirati kontejnerski blok-vlakovi prema unutrašnjosti. Već ove godine trebala bi biti realizirana prva faza projekta, a u relativno kratkom roku uredit će se i dodatni kolosijeci. Završni dio projekta odnosi se na plan izgradnje izvlačnog željezničkog tunela na Brajdici, koji bi trebao biti završen 2019. Značaj projekta prepoznala je i hrvatska vlada koja je lanjskog studenoga usvojila Odluku o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Rijeka za ugovaranje posla rekonstrukcije željezničkog kolodvora

Realiziran je i projekt MEDNET čiji je cilj uspostava i upravljanje mrežom lučkih uprava i prometnih stručnjaka na Mediteranu Brajdica, rekonstrukciju teretnog dijela željezničke stanice Rijeka te modernizaciju kolosijeka uz teretni kolodvor na Zagrebačkoj obali. Iz perspektive Lučke uprave Rijeka najvažnije odrednice uključuju upravo ulaganje u željeznicu, završetak projekta Zagrebačke obale te pronalazak strateškog partnera koji će manipulirati teretima i biti kvalitetan koncesionar na području Lučke uprave Rijeka, pojašnjava Mezak. Koncesionar u riječku luku treba dovesti odgovarajuće količine tereta, konkretno 1.200.000 TEU-a, što je kapacitet koji će postojeća i nova infrastruktura osigurati. Dakle, država bi svakako trebala težiti stvaranju optimalnih zakonskih okvira i nužnih uvjeta za poboljšanje investicijskog okruženja i ko-

načno privlačenje novog koncesionara, upozorava Mezak. Budućnost Rijeke, kao i njena prošlost, vezana je uz razvoj luke, naglašava riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. U realizaciji su dvije velike aktivnosti vezane uz razvoj luke i riječkog prometnog pravca – izgradnja Zagrebačke obale, kao novog lučkog terminala, te izgradnja novog željezničkog kolodvora na terminalu Brajdica, a za oba projekta osigurano je više od 100 milijuna eura, podsjeća Obersnel.

Korist za Rijeku, regiju i Hrvatsku

Među realiziranim europskim projektima je i MEDNET čiji je prvi cilj uspostavljanje i upravljanje mrežom lučkih uprava i prometnih stručnjaka na Mediteranu, a dugoročni cilj usklađivanje lučkih i carinskih procesa te pojednostavljenje carinjenja za plovila i teret. Uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka uprava Rijeka s partnerima Lučkom upravom Zadar i Klasterom intermodalnog prijevoza uspješno je završila i taj projekt. Na raspolaganju je bilo 6,5 milijuna eura za 18 sudionika iz Hrvatske, Italije, Grčke, Francuske, Cipra, Albanije, Portugala, Slovenije i Španjolske. Uz Lučku upravu Valencija, Luku Venecija, Lučku upravu Livorno, Luku Marseille, Luku Kopar, institucije Feports, Hellenic Transport Institute, Uca, Europhar, Anova i Noatum, Lučka uprava Rijeka uspješno je završila i projekt Greenberth koji se fokusirao na energetsku učinkovitost i primjenu obnovljivih izvora energije. Cilj tog projekta je detaljno proučavanje mogućnosti poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenje tehnologija temeljenih na obnovljivim izvorima energije koje bi se provodilo razmjenom iskustava šest referentnih mediteranskih luka, partnera u ovom projektu. Razvoj u sljedeće tri do četiri godine podrazumijeva i završetak aktivnosti koje su vezane uz Rijeka Gateway projekt. U tom smislu će riječka luka, kao ključna u nacionalnoj prometnoj strategiji, omogućiti postavljanje riječkog prometnog pravca tamo gdje mu je i mjesto, na sjecištu prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Europi. Omogućit će se time i uvjeti za razvoj ostalih grana gospodarstva od čega će ne samo Rijeka nego i regija te cijela Hrvatska imati velike koristi.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO SAPONIA I KANDIT, PERJANICE OSJEČKOG GOSPODARSTVA

Deterdžent i čokolada ruku pod ruku? Zašto ne Uz zajedničkog vlasnika, ovim uspješnim osječkim tvornicama, zajednički je i “recept” menadžerskog tima koji ih vodi i stvara poslovni uspjeh vlasniku, sebi, zaposlenicima, ali i brojnim potrošačima, tim više što obje tvornice proizvode robu na čijem tržištu vlada golema konkurencija piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I 566,8 milkn prihod Saponije u prvih 9 mjeseci 2015.

12,8milkn dobit Saponije u istom razdoblju

8800t

različitih slatkiša proizveo Kandit u 2015.

252mil kn lanjski Kanditov prihod

maju li išta zajedničko sapun i čokolada? Mogu li deterdžent i bombon imati ikakav zajednički nazivnik? Dvije prepoznatljive osječke tvornice - Saponia i Kandit - već neko vrijeme dokazuju kako je ta, naizgled nespojiva kombinacija, itekako moguća. Naravno, zajednički im je vlasnik - širokobriješka Mepas Grupa. Ali, ono što je još važnije: zajednički su im ljudi koji vode posao i stvaraju poslovni uspjeh vlasniku, sebi, zaposlenicima, ali i brojnim potrošačima. Jer, riječ je o tipičnim proizvodima široke potrošnje za koje na hrvatskom, regionalnom i europskom tržištu vlada silna konkurencija. Stoga je poslovni uspjeh u takvoj utakmici još vredniji. I Saponia i Kandit su završetak protekle godine obilježili dobrim vijestima.

Stalni rast Saponije

Od kada je 1998. godine privatizirana, jedna od perjanica osječke industrije - Saponia - iz godine u godinu bilježi snažan investicijsko-razvojni ciklus. Osnovana prije 122 godine, davne 1894., Saponia je nadživjela mnoge velike i male državne sustave. Povezivala se i surađivala s velikim koncernima poput Schichta, Lever Brothersa i Unilevera, a danas samostalno uspješno pliva u moru konkurencije svjetskih kompanija sličnog proizvodnog spektra. Konkretno, u prvih devet mjeseci prošle godine (prema financijskom izvješću), Saponia je ostvarila ukupni prihod od 566,8 milijuna kuna, što je rast od 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. U istom je razdoblju ostvarena dobit prije oporezivanja od 12,8 milijuna kuna ili 2,3 posto više na godišnjoj razini. “Takav rezultat potvrđuju dobro provođene poslovne strategije usmjerene ponajpri-

18 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

je na ulaganje u istraživanje i razvoj novih proizvoda, razvijanje proaktivnog odnosa s potrošačima i partnerskog odnosa s našim kupcima, brze i kontinuirane prilagodbe teh-

I Saponia i Kandit su završetak protekle godine obilježili dobrim vijestima nološkim promjenama kroz investiranje i modernizaciju poslovnih procesa, kao i aktivno i promišljeno upravljanje troškovima poslovanja, financijskom imovinom i obvezama”, pojašnjava Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije, dodajući kako istim intenzitetom aktivnosti kojima osvaja hrvatsko tržište Saponia nastupa i na izvoznim tržištima, a osobito na tržištima tzv. Adria regije gdje ostvaruje polovinu prihoda. “Kontinuiran rast i poslovni uspjeh teško se može održati bez kvalitetne tehnološke podloge. Stoga nam je investiranje u modernizaciju proizvodnih procesa jedan od strateških prioriteta, te se investicijski ciklus u Saponiji ne zaustavlja. Uz ulaganja u samu proizvodnju i pakiranje deterdženata, ulažemo i u pogon za proizvodnju plastične ambalaže za tekuće deterdžente, a u 2016. godini planiramo daljnje proširenje kapaciteta proizvodnje kako bismo mogli pratiti planiranu stopu rasta prodaje”, kaže Skender. Inače, Saponia zapošljava nešto više od 800 radnika.

Saponia

Kandit - sklapanje novog kolektivnog ugovora

Raste Kandit, raste i kolektivni ugovor

I druga, nešto mlađa osječka članica Mepas Grupe, tvornica čokolade i bombona Kandit u svojim potpuno novim pogonima bilježi značajne poslovne uzlete u protekloj godini. “Poslovna 2015. za Kandit je bila izuzetno uspješna. U novoj tvornici vrijednoj više od 185 milijuna kuna prošle je godine proizvedeno 8800 tona različitih slatkih proizvoda i ostvaren prihod od 252 milijuna kuna što je za

Protekle je godine u Kanditu realizirano nekoliko važnih projekata, a rezultat je više od 80 novih i inoviranih proizvoda 30 posto više nego 2014. godine. K tome, protekle je godine u Kanditu realizirano nekoliko važnih projekata, a rezultat je više od 80 novih i inoviranih proizvoda koji su osvojili potrošače kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj regiji”, ističe Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita. Završetak 2015. godine Kandit je dočekao s još

Kandit - nova tvornica

jednim važnim projektom - novim kolektivnim ugovorom. Odredbe novoga kolektivnog ugovora, koji vrijedi tri godine, primjenjuju se od 1. siječnja 2016. godine, a za Kandit su ga potpisali članovi Uprave Dajana Mrčela i Gordan Glavaš, u ime Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, sindikalne podružnice Kandit Osijek, ugovor je potpisala glavna sindikalna povjerenica i punomoćnica Brigita Strujić, a u ime HUS Regionalnog sindikata zaposlenih Klas predsjednica Sindikata Slađana Marić. Odredbe novog kolektivnog ugovora zadržavaju stečena prava radnika Kandita koja se odnose na odmore i dopuste, te na materijalna prava radnika kao što su naknade plaća, otpremnine, darovi djeci, božićnice, potpore, troškovi prijevoza i sva druga materijalna prava. Novim kolektivnim ugovorom u vezi s plaćom radnika ugovoren je i način obračuna plaće te utvrđena osnovica za njen obračun. Novim načinom obračuna plaće i uz primjenu nove liste koeficijenata, koja je također usuglašena između socijalnih partnera, povećat će se ukupna masa plaća za oko 600.000 kuna na godišnjoj razini. Postizanje sporazuma i potpisivanje novog kolektivnog ugovora odraz je kvalitetnog socijalnog dijaloga i međusobnog poštivanja socijalnih partnera, a pri postizanju sporazuma o odredbama kolektivnog ugovora strane su uvažile poslovne rezultate Kandita i potrebu za omogućavanjem socijalne sigurnosti radnika.

Investiranje u modernizaciju procesa nam je jedan od strateških prioriteta. Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Uručene Zlatne kune tvrtkama Splitsko-dalmatinske

Najuspješniji Mesna industrija braća Pivac, Navalis i Calvados Club Hrvatsko gospodarstvo se još nije dovoljno oporavilo, a za njegov značajniji oporavak nužan je oporavak graditeljstva, ocijenila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

D 60

više od godina

duga tradicija Mesne industrije braća Pivac

oko radnika

zapošljava tvrtka Navalis

2011. godine

osnovan Calvados Club

obitnici plaketa Zlatna kuna, priznanja Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split za najuspješnije tvrtke u Splitskodalmatinskoj županiji, dobili su u kategoriji velikih trgovačkih društava Mesna industrija braća Pivac iz Vrgorca, u kategoriji srednjih trgovačkih društava Navalis iz Podstrane, a u kategoriji malih trgovačkih društava turistička agencija Calvados Club iz Splita. Plaketu Zlatna kuna za inovativnost dobila je tvrtka Povratak iz Makarske za morsku solanu s preljevnim plohama. Priznanja su uručena na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Split potkraj prošle godine. “Dok s rastom BDP-a od 1,6 posto, odličnim turističkim rezultatima i rastom industrijske proizvodnje i izvoza možemo biti zadovoljni, ne možemo biti zadovoljni rastom javnog duga, padom zaposlenosti i nedovoljnim brojem investicija. Hrvatsko gospodarstvo se još nije dovoljno oporavilo, a za njegov značajniji oporavak nužan je oporavak graditeljstva”, ocijenila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, ističući kako “dok drugi govore o reformama, HGK te reforme doista provodi”. Predsjednica HGK-ŽK Split Katja Buličić je posebno istaknula dva nova projekta te županijske komore. Riječ je o poduzetničkom inkubatoru za poduzetnice-početnice te o suradnji Komore sa Sveučilišnim odjelom za stručne studije na povezivanju studenata i poduzetnika u vidu izrade web stranica i poslovnih planova za mikro poduzetnike koji imaju do tri zaposlenika.

20 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Oživjeti ruralne krajeve

Mesna industrija braća Pivac ima tradiciju dugu više od 60 godina, a grupacija zapošljava više od 2000 radnika. Ovo je čak deveti put da je ta tvrtka dobitnik Zlatne kune. Primajući priznanje, Neven Pivac, suvlasnik Mesne industrije braća Pivac, istaknuo je kako nije sramota raditi bilo koji posao. Za ljude koji traže posao od političara bilo bi dobro da ga pronađu u privatnim tvrtkama, a ne u Hrvatskim cestama, Hrvatskim šumama, županijama ili agencijama, rekao je Neven Pivac. “Bit će nam dobro tek kada u Dalmatinskoj zagori od Dugopolja, Sinja, Imotskoga i Vrgorca vozači automobila budu imali materijalnu štetu jer su se sudarili s kokoši, janjetom ili svinjom, što bi značilo da je taj kraj ponovno oživio. Bez njegova oživljavanja mi nećemo uspjeti usprkos obećanjima i sredstvima iz EU fondova. Ništa nam to neće pomoći ako ne budemo imali vlastitu salatu, kupus i krumpir. Nikavi fondovi nam neće pomoći ako nam pojedini krajevi Hrvatske izumru”, poručio je Pivac. Tvrtka Navalis bavi se projektiranjem, izradom i montažom strojarskih konstrukcija, na poslovima izgradnje odnosno rekonstrukcije brodova i platformi namijenjenih naftnoj industriji te sektoru luksuznih plovila. Nudi idejna rješenja i izrađuje projektnu dokumentaciju za različite tipove brodova, od megajahti do ribarskih brodova, a proizvodni sektor tvrtke, osim što sudjeluje u izradi trupa i preinakama brodova, izrađuje i različite metalne konstrukcije i cjevovode. Tvrtka zapošljava više od 80 radnika, a prema riječima

županije

Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar s dobitnicima plaketa Zlatna kuna

Priznanja jubilarcima Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća uručena su priznanja tvrtkama koje slave značajne jubileje. Tako su ih dobili tvrtka Lipost iz Splita koja obilježava 70 godina rada te Hoteli Živogošće koji su osnovani prije 40 godina.

prokurista Mirka Petriča upravo završava novu proizvodnu halu u Podstrani. “Uvijek smo nastojali uvesti europske standarde poslovanja u svoju tvrtku i u tome uspijevamo unatoč našem mentalitetu. Ovu nagradu smo zaslužili zahvaljujući isključivo timskom radu i zalaganju naših zaposlenika. Naše najznačajnije tržište je Nizozemska te offshore program koji je posljednjih mjeseci u padu zbog naftne krize”, kazao je Petrič.

od agenta, program prilogađavamo tom gostu. Najčešće nam takvi gosti dolaze iz SAD-a i Brazila. Riječ je o gostima velike platne moći koji žele upoznati našu kulturu i način života a ne vole putovati u organiziranim grupama”, rekao je Drago Višić, direktor Calvados Cluba, ističući kako se gostu mora u potpunosti posvetiti. Tvrtka Povratak iz Makarske, čiji je osnivač inovator Ivan Šimić koji je osmislio morsku solanu s preljevnim plohama, zaslužila je plaketu za inovativnost. Šimić je istaknuo da bez pomoći HGK, društva inovatora Diatus te Općine Baška Voda ne bi uspio u svom projektu. Ocijenio je kako se projekti poput njegova nedovoljno prepoznaju te da katkad ne nalaze bezrezervnu podršku. Prema njegovim riječima, u Hrvatsku se uvozi više od 95 posto soli, a njegov projekt to može promijeniti. Prošle godine, koja je bila kišna, proizveo je tri tone soli, cvijeta soli, morskog ulja i drugih nusproizvoda baziranih na inovativnoj metodi - dje-

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

Nedovoljno prepoznate inovacije

Putnička agencija Calvados Club osnovana 2001. godine uspjela je postati jedna od vodećih tvrtki u segmentu luksuznog turizma. Tvrtka kreira luksuzne programe po mjeri svakog pojedinog klijenta što je rezultiralo time da su je prestižna svjetska udruženja, poput Virtusa i Travel Leadersa, primila u svoje članstvo. “Pozicionirali smo se u ovu visokopersonaliziranu turističku nišu i posvećujemo se svakom pojedinom gostu sukladno njegovim željama i preferencijama. Kada dobijemo upit

Zlatnu kunu za inovativnost dobila je tvrtka Povratak iz Makarske za morsku solanu s preljevnim plohama lovanjem vjetra i sunca u slojevitim bazenima s morskom vodom. Proizvodni pogon mu je smješten u Krvavici pokraj Baške Vode. 11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 21

priča s razlogom Aronia Live, Zagreb

Zdrav i unosan posao s biljkom budućnosti Kad sada pogledamo unatrag možemo zaključiti da se sve odvijalo relativno brzo, možda i prebrzo, u tri godine se možemo pohvaliti plantažom i asortimanom od osam proizvoda premium kvalitete na hrvatskom tržištu, kaže vlasnik tvrtke Matko Šeremet, najveći uzgajivač aronije u Hrvatskoj i jedan od većih u Europi piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

A Ovdje uvijek možeš očekivati neočekivano, morate se znati snaći. Smatramo da su hrvatski poduzetnici vrlo hrabri ljudi. Tko ovdje uspije, uspjet će svugdje u svijetu. Matko Šeremet, vlasnik tvrtke Aronia Live

roniju mnogi zbog izuzetno ljekovitih i korisnih svojstava smatraju plodom budućnosti. Ovu biljku, čiji svježi plodovi imaju najveći antioksidativni kapacitet u usporedbi s ostalim bobičastim plodovima, najprije su otkrili američki Indijanci koristeći je kao hranu i lijek protiv želučanih tegoba. Europljani su dugo bili svjesni tek vanjske ljepote ove biljke; 1972. njezine je predivne bijele cvjetove nagradilo čak i britansko Kraljevsko vrtlarsko udruženje, da bi tek desetljećima kasnije bila otkrivena i njezina puno važnija unutarnja ljepota. Znanstvenici na sveučilištu Tufts u Bostonu istraživali su antioksidativni kapacitet voća koji se određuje u jedinicama nazvanim ORAC, prema engleskoj kratici (Oxygen Radical Absorbance Capacity). Hrana s visokim brojem ORAC jedinica povećava između ostalog razinu antioksidansa u tijelu, usporava starenje, sprečava oštećenje stanica, smanjuje rizik od bolesti srca, artritisa i brojnih degenerativnih bolesti. Prema rezultatima istraživanja, aronija ima jednu od najviših ikad zabilježenih ORAC vrijednosti: 100 grama aronije sadrži čak 16.062 ORAC jedinica što je tri puta više od, primjerice, antioksidansima bogate borovnice. Zanimljivo je kako potrebna dnevna doza za antioksidativnu zaštitu ljudskog tkiva iznosi 3000 do 5000 jedinica. Upravo je ova čudesna biljka u središtu biznisa tvrtke Aronia Live. “Osnovna djelatnost nam je uzgoj, proizvodnja i prerada aronije te prodaja tih proizvoda. Posebni smo po tome što smo u potpunosti ekološki, imamo certifikat austrijske kuće BioGarantie Austria. Na plantaži od

22 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

18,6 hektara imamo više od 60.000 sadnica, najveći smo uzgajivač u Hrvatskoj, te među većima u Europi. Preradu radimo samo od vlastitih bobica aronije te proizvodimo široku paletu bio proizvoda od matičnog soka

do čajeva, kapsula te džemova,” kaže vlasnik Aronia Livea Matko Šeremet te kao dokaz da njihovi proizvodi imaju premium kvalitetu ističe i zdravstvene potvrde Ministarstva zdravlja te halal certifikat.

Krenuli od nule

U jesen 2012. zasadili su prvih sedam hektara sadnicama aronije te su iz godine u godinu ulagali u proširivanje nasada i infrastrukturu plantaže, dopunjujući je akumulacijskim jezerom, navodnjavanjem sadnica kap po kap, postavljanjem ograde te videonadzora. Istovremeno su ulagali u vlastitu proizvodnju

te stvarali novi brend i bio proizvode. “Kad sada pogledamo unatrag možemo zaključiti da se sve odvijalo relativno brzo, možda i prebrzo, u tri godine se možemo pohvaliti

Prerađuju samo bobice iz vlastitog uzgoja te proizvode široku paletu proizvoda od matičnog soka do čajeva, kapsula i džemova plantažom i asortimanom od osam proizvoda premium kvalitete na hrvatskom tržištu”, napominje Šeremet. Dodaje kako je velika količina nezdrave hrane kao dio svakodnevnog jelovnika uz stresan život razlog zašto su se odlučili na uzgoj biljke aronije melanocarpe. Sam ulazak u ovaj tip biznisa bio je veliki izazov jer do tada nisu imali doticaja s poljoprivredom, ali su se naoružali potrebnom literaturom i konzultacijama sa stručnjacima. “Bio je to veliki izazov sa svakodnevnim poteškoćama koje smo u hodu rješavali i, naravno, učili na vlastitim greškama. Kao i u svemu, teorija je drugačija od prakse. Tako-

đer moramo istaknuti da nam je s financijske strane Grad Zagreb puno pomogao s poticajima za poljoprivredu i preradu”, kaže Šermet. Trenutno su fokusirani na distribuciju i izvoz proizvoda na europsko tržište na kojem se može konkurirati cjenovno i količinski. Kad je riječ o hrvatskom tržištu, kažu da ono kao i svako ostalo, ima svoje specifičnosti. “Slušamo potrebe svojih kupaca i prilagođavamo se njima. Kupovna moć u zadnje vrijeme stagnira, ali istovremeno mlađe i starije generacije sve više prepoznaju dobrobiti kvalitetnih, domaćih, certificiranih bio proizvoda kojima ipak daju prednost”, kaže Šeremet te dodaje da kad je riječ o preprekama u poslovanju, u Hrvatskoj im najveći problem stvara birokracija.

18,6 ha površina plantaže

više od

60.000 sadnica

Očekuj neočekivano

“Ovdje uvijek možeš očekivati neočekivano, morate se znati snaći. Smatramo da su hrvatski poduzetnici vrlo hrabri ljudi. Tko ovdje uspije, uspjet će svugdje u svijetu. To je ona praksa koju u literaturi nećete naći”, smatra Šeremet. Trenutno imaju dvoje stalno zaposlenih uz oko šest sezonskih radnika. Uskoro, početkom godine, planiraju zaposliti još dvoje djelatnika, a u budućnosti njihov primarni cilj bit će razvoj novih proizvoda i širenje na europsko i druga tržišta. “Trudimo se stvoriti kvalitetni hrvatski brend i proizvod, s naglaskom na zdravlje i prirodu. Imamo prekrasnu zemlju s prirodnim bogatstvima i klimatskim pogodnostima, vrijedne ljude i šteta je ne iskoristiti taj potencijal”, zaključuje na kraju Šeremet. 11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 23

Nove knjige Maja Daraboš: Evolucija konkurentske prednosti

Utrka postaje furiozna, a tržište hiperkonkurentsko Hiperkonkurencija je proizašla iz dinamike strateškog natjecanja između globalnih i inovativnih suparnika. Obilježavaju je učestalost, odvažnost i agresivnost kretanja konkurenata što potiče kreiranje stalne neravnoteže i promjene piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

I U hiperkonkurentskim uvjetima prednosti traju samo do trenutka dok ih konkurenti ne kopiraju ili ne ugroze razvijanjem nove prednosti. Dr. Maja Daraboš

novativnost u proizvodima i procesima iznimno je važna za postizanje strateške konkurentnosti u uvjetima hiperkonkurencije, jedan je od zaključaka knjige Evolucija konkurentske prednosti, dr. sc. Maje Daraboš, više asistentice na Katedri za organizaciju i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Knjiga donosi niz korisnih savjeta za preživljavanje na hiperkonkuretskom tržištu. Autorica objašnjava da je hiperkonkurencija proizašla iz dinamike strateškog natjecanja između globalnih i inovativnih suparnika. Obilježavaju je učestalost, odvažnost i agresivnost kretanja konkurenata što potiče kreiranje stalne neravnoteže i promjene. Nova situacija, zahtijeva tako i nove odgovore i prilagodbe. “Živimo u doba u kojem dugoročne konkurentske prednosti ne postoje. Autorica pruža svojevrsni priručnik za uspješno konkuriranje na tržištu, s fokusom na brzom otkrivanju prilika i poduzimanju brzih poteza bez oklijevanja i straha”, ocijenio je Ivan Todorić, predsjednik Nadzornog odbora Agrokora.

Gdje je konkurentska prednost?

Autorica Maja Daraboš ističe da u hiperkonkurentskim uvjetima prednosti traju samo do trenutka dok ih konkurenti ne kopiraju ili ne ugroze razvijanjem nove prednosti. Hiperkonkurenciju karakterizira brzina i intenzivost djelovanja. “Takvo djelovanje vodi industriju k bržim i intenzivnijim razinama konkurentnosti. Najinteresantniji aspekt takva kretanja jesu pokušaji poduzeća da neutraliziraju prednosti konkurenata što znači da se konstantno približavaju savršenoj konkurenciji u kojoj 24 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

zapravo nitko nema konkurentsku prednost”, ističe dr. Maja Daraboš. Knjiga daje savjete o tome kako predvidjeti učestalost odgovora konkurenata i snaći se u brzopromjenjivu tržišnom okruženju. Pri donošenju odluke hoće li odgovoriti na akciju, konkurenti imaju na raspolaganju široku pa-

Pravodobne informacije o potezima konkurenata beskorisne su ako ih poduzeće nije u stanju ispravno obraditi letu mogućnosti. Ali vjerojatnije će reagirati ono poduzeće koje je reagiralo na devet od 10 poduzetih akcija konkurenata, nego ono koje je reagiralo na jednu od 10 akcija. “Autorica je napravila relevantnu analizu i usporedbu modela pozicioniranja na tržištu, stavljajući naglasak na ključne elemente formiranja uspješne strategije u turbulentnom okruženju”, ustvrdio je nakon čitanja Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica. Profesorica Daraboš značajni je prostor posvetila ulozi vrhovnog menadžmenta u takvom izazovnom tržišnom okruženju. “Kritični element demografskih obilježja tima vrhov-

(Naklada Ljevak)

nog menadžmenta je veličina tima, odnosno broj članova. Brojne su studije istraživale vezu veličine tima i poslovne uspješnosti poduzeće. Zadaća tima vrhovnog menadžmenta je formulirati i implementirati strategiju poduzeća, a glavni izvršni direktor mora, kao dio svoje rukovodeće funkcije, upravljati, koordinirati i kontrolirati ponašanje tima. Veći timovi zahtijevaju veću kontrolu i koordinaciju od manjih. Što je tim veći, veća je vjerojatnost asimetrije ciljeva glavnog izvršnog direktora i članova tima vrhovnog menadžmenta”, ustvrdila je autorica. “Ova je knjiga obvezno štivo za današnje poslovne lidere. Danas je pronalaženje potencijalnih izvora konkurentske prednosti za poduzeća ozbiljan izazov, stoga treba proučiti preporuke koje autorica daje u svrhu pružanja svojevrsne pomoći poduzećima za što uspješnije razumijevanje i konkuriranje u dinamičkoj okolini”, napisao je u svojoj recenziji Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije.

Hijerarhijske razine

Pravodobne informacije o potezima konkurenata beskorisne su ako ih poduzeće nije u stanju ispravno obraditi. Sposobnost poduzeća da razumije i procesira dobivene informacije omogućuje i tumačenje akcija konkurenata. Tu dolazi do izražaja interna struktura poduzeća. Mnogi su se autori fokusirali na hijerarhijske razine koje ti podaci moraju proći dok ne dođu do donositelja odluka. “Na hrvatskom jeziku dosad nije postojalo djelo koje se bavi strateškim ponašanjem poduzeća u hiperkonkuretskim uvjetima. Mlada autorica je uspješno odgovorila izazovnom zadatku, ova će knjiga naći čitatelje u akademskim i poslovnim krugovima te će nadahnuti i otvoriti nove vidike

svima koji imaju doticaj s poslovnim upravljanjem i strateškim menadžmentom”, ocijenio je dr. Darko Tipurić, autoričin kolega, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Važan element u tržišnom pozicioniranju je i kvaliteta proizvoda odnosno usluga poduzeća. Kvaliteta u mnogim industrijama određuje konkurentsku intenzivnost. U definiranju kvalitete, ukazuje dr. Maja Daraboš, ima nekoliko pristupa od kojih se ističu pristup temeljen na proizvodu, pristup temeljen na korisniku i pristup temeljen na proizvodnji. Dva su načina na koja kvaliteta može utje-

Važan element u tržišnom pozicioniranju je i kvaliteta proizvoda odnosno usluga poduzeća cati na veću profitabilnost odnosno poslovnu uspješnost poduzeća - tržište i troškovi. Od presudne je važnosti da usmjeravanje pozornosti na kvalitetu dođe s najviših razina menadžmenta. U hiperkonkurentskim uvjetima možda ni to neće biti dovoljno. Ali knjiga dr. Maje Daraboš dat će svakom sudioniku na tržištu stanoviti oslonac za održavanje na površini sve izazovnijeg tržišnog okruženja. 11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo OPG Šestak, Jastrebarsko

Sirevi po bakinoj recepturi U maloj sirani, gdje radni dan započinje s prvim zrakama sunca, proizvode se svježi kravlji sir i vrhnje, polutvrdi i tvrdi sir te škripavac, a sve su traženiji i sirevi s raznim dodacima

M A SAD MALO O NAMA...

150 godina obitelj Šestak se bavi sirarstvom više od 1 mil kn uloženo u novu siranu od 300 l mlijeka dnevno se proizvede 30 kg sira

eđu pitomim brežuljcima Plešivice, poznatog vinorodnog područja koje se nalazi samo 30 kilometara udaljeno od Zagreba, blizu Jastrebarskog, nalazi se Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šestak. Na tom se OPGu proizvode razne vrste domaćih sireva od domaćeg kravljeg mlijeka. To je ustvari logičan slijed događaja u obitelji Šestak jer se oni već 150 godina bave proizvodnjom sira. Prema recepturi bake Mirjane Šestak, vlasnice OPG-a, takvi se sirevi proizvode i danas. Prije desetak godina Mirjana Šestak je osnovala OPG, a počeci poslovanja bili su iznimno teški. U suvremenu siranu otvorenu 2005. godine obitelj Šestak uložila je gotovo svu ušteđevinu, ali kako kažu, nisu požalili. “Ljubav i trud utkani u obiteljski proizvod prepoznali su tada, a i danas prepoznaju kupci našeg sira”, ističe Mirjana Šestak. Upravo su domaći kravlji sir i vrhnje proslavili to malo obiteljsko gospodarstvo, a okus njihova svježeg sira podsjeća na stari, već pomalo zaboravljeni okus onog tradicionalnog, prigorskog svježeg sira.

Prodaja na kućnom pragu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

U maloj sirani, gdje radni dan započinje s prvim zrakama sunca, proizvode se svježi kravlji sir i vrhnje, polutvrdi i tvrdi sir te škripavac, a sve su traženiji i sirevi s raznim dodacima, poput vlasca i papra. “Znanjem, iskustvom i uz pomoć suvremene tehnologije proizvodimo uistinu vrhunski proizvod “, ističe Mirjana Šestak dodajući kako svoje proizvode prodaju, kako se to popularno

26 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

kaže, na kućnom pragu, a s time će i nastaviti. U sireve se ne dodaju nikakvi konzervansi, a svi se proizvode na tradicionalni način ali po suvremenim standardima i propisima koje nalažu nadležna tijela za ispravnost hrane i njene distribucije. Kako je istaknula Mirjana Šestak, prije mjesec dana taj je OPG dobio europski broj za

Prije mjesec dana taj je OPG dobio europski broj za svoju siranu svoju siranu tj. odobreni objekt za proizvodnju sira u koji je uloženo više od milijun kuna. Prva sirana izgrađena je vlastitim sredstvima obitelji Šestak, dok su za drugu dobili kredit, a nakon tri godine kamata na taj kredit iznosi 8,6 posto. “Novu siranu morali smo izgraditi kako bismo poslovali kao odobreni objekt za proizvodnju sira s mogućnošću otkupa mlijeka od drugih proizvođača. No, za to smo se morali dodatno zadužiti što je nama malim proizvođačima iznimno teško”, rekla je Mirjana Šestak. Dodala je kako se u toj sirani od 300 litara mlijeka dnevno proizvede 30 kilograma sira. Kako bi sireve što više približila kupcima, obitelj Šestak planira otvoriti kušaonicu sira u kojoj će se sir moći sljubljivati s vinom. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 138, 11. siječnja 2016.

Eurostars 2

Novac za istraživanje i razvoj Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u program Eurostars 2.

forming SME). Najmanje 50 posto aktivnosti treba provoditi partner koji je R&D performing SME. Ostali partneri na projektu moraju biti mala ili srednja poduzeća.

Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice u projektu. Glavni partner na projektu mora biti malo ili srednje trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem (R&D per-

Znanstveno-istraživačke institucije mogu se uključiti u projekt kao vanjski suradnici, ali ne mogu samostalno sudjelovati u projektu niti su član HR konzorcija. Obrti i fizičke osobe ne mogu sudjelovati u programu. Velika poduzeća mogu sudjelovati jedino uz 100-postotno samostalno financiranje. Vrijednost financiranja je maksimalno 200.000 eura ili do 70 posto

opravdanih troškova hrvatskog partnera na projektu, ovisno što je manje. Trajanje projekta može biti najdulje tri godine, a projekti moraju biti iz područja razvoja novog proizvoda, usluge ili procesa. Opravdani troškovi za projekte mogu uključivati plaće zaposlenih, opremu i sitni inventar, troškove usluga, troškove putovanja i ostale razvojne troškove. Više informacija može se pronaći putem poveznice http://www.hamagbicro.hr/ inovacije/privatni-sektor/eurostars/natjecaj-za-program-eurostars-2-medunarodna-istrazivacko-razvojna-suradnja/.

enterprise europe Strana iskustva na tržištu rada

Rješenja za splitske poduzetnike i institucije Nekoliko splitskih tvrtki i institucija je u Valenciji, vodećoj španjolskoj luci i petoj najvećoj luci na Mediteranu koja je usmjerena i na nautički turizam, ispitalo mogućnosti suradnje i steklo nova znanja U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split i Europske poduzetničke mreže nekoliko splitskih tvrtki i institucija je početkom prosinca 2015. bilo u radnom posjetu Valenciji. Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima Lučkom upravom Splitskodalmatinske županije, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Udrugom B-4 te tvrtkama Plovput, Nautika Centar Nava, Marina Kaštela i Bav-Adria Yachting ovim su posjetom pokušali pronaći rješenja kako bi uklonili neprepoznatljivost zanimanja i kvalifikacija iz područja pomorskog menadžmenta na tržištu rada. Razvijanjem veza s ključnim poslodavcima iz sektora te unapređenjem vještina nastavničkoga kadra, želi se razvijati standard zanimanja i modernizacija studijskih programa pomorskog menadžmenta. Upravo stoga je odabrana Valencija kao logična destinacija, s obzirom na to da je to vodeća španjolska luka i peta najveću luku na Mediteranu, a taj je dio Španjolske također usmjeren na nautički turizam. HGK-Županijska komora Split je u suradnji s kolegama iz institucije Cámara de comercio de Valencia, inače i našim partnerima u Europskoj poduzetničkoj mreži, osmislila i ostvarila program posjeta splitskih tvrtki i predstavnika Sveučilišta Pomorskog fakulteta u Splitu španjolskim tvrtkama i ustanovama. Radnim posjetom se željelo iskoristiti iskustva Valencije

u primjeni stečenih zvanja u okviru edukacijskih programa na pomorskim studijima španjolskih sveučilišta te primjeni na tržištu rada.

Kratkim filmom o Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji domaćinima su predstavili i svoj gospodarski potencijal te mogućnosti ulaganja i buduću suradnju.

Tijekom posjeta predstavnici hrvatskih institucija i tvrtki upoznali su se s radom tvrtki i institucija u sektoru pomorstva i logistike, s radom Sveučilišta, sektorom javne i lučke uprave. Posjetili su Cámaru de Commercio Valencia-Enterprise Europe Network, Universitat Politecnica de Valencia, Escuelu Técnica Superior de Ingenieros de Caminos, Canales y Puertos, The Port Institute for Studies and Cooperation-FEPORTS, Valenciaport, Universidad Catolica de Valencia, Balearia Group te Denia Nautic Club.

Kao rezultat ovog posjeta ostvareni su kontakti za razmjenu studenata u okviru Erasmus programa, a stečena iskustva primijenit će se u edukaciji postojećeg i budućega kadra u sektoru nautičkog turizma te upravljanju marinama i lukama, izgradnji lukobrana i uređenja lučkog akvatorija. Dogovoreno je i zajedničko sudjelovanje u EU projektima te financiranje vlastitog razvoja iz EU fondova i ulaganje u kvalitetan kadar koji su neprocjenjiv faktor za rast i razvoj tvrtki.

www.een.hr

11. siječnja 2016.

2 3

Hokej i biznis

Hokej povezuje biznis U organizaciji HGK i EEN-a nekoliko hrvatskih tvrtki se sastalo sa 23 finska gospodarstvenika u Helsinkiju. Riječ je o uzvratnom poslovnom posjetu nakon prošlogodišnjeg posjeta finskih tvrtki Zagrebu prilikom hokejaške utakmice Jokerita i Medveščaka U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže nekoliko hrvatskih tvrtki se u prosincu sastalo sa 23 finska gospodarstvenika u Helsinkiju. Ovo je bio uzvratni susret nakon prošlogodišnjeg posjeta finskih tvrtki Zagrebu, upravo prilikom hokejaške utakmice između KHL-a Medveščak Zagreb i hokejaškog kluba Jokerit Helsinki. HGK-Europska poduzetnička mreža prepoznata je kao potporna institucija za ostvarenje ovog posjeta. U širenju poslovanja na druga tržišta bitno je prepoznati kvalitetnog i pouzdanog poslovnog partnera, a Europska poduzetnička mreža u tome pomaže tvrtkama već punih osam godina. Suradnjom s kolegama iz Europske poduzetničke mreže u Regionalnoj komori Helsinki i Veleposlanstva Republike Hrvatske u

Finskoj, a uz potporu KHLa Medveščak Zagreb i hokejaškog kluba Jokerit Helsinki, finskim i hrvatskim tvrtkama omogućeno je uspostavljanje novih kontakata i širenje poslovanja. Time se pokazalo da se na marginama međunarodnih sportskih događanja mogu organizirati i vrlo kvalitetni gospodarski susreti te promocija zemlje. Kratkom prezentacijom Kako poslovati s Hrvatskom hrvatski poduzet-

nici su domaćinima predstavili svoj gospodarski potencijal te mogućnosti ulaganja i jačanja bilateralne suradnje. Nakon prezentacije uslijedili su poslovni razgovori finskih i hrvatskih tvrtki prema unaprijed određenom rasporedu. Poslovno druženje nastavilo se i na hokejaškoj utakmici uz bodrenje momčadi KHL-a Medveščak Zagreb. Iako su domaćini ovaj put pobijedili, i u sportu kao i na poslovnim susretima važno je su-

djelovati, a hrvatski su poduzetnici dobili priliku za širenje poslovanja u Finsku i ostvarenje poslovne suradnje te zajed-

U sportu kao i na poslovnim susretima važno je sudjelovati, a hrvatski su poduzetnici dobili priliku za širenje poslovanja u Finsku i ostvarenje poslovne suradnje te zajednički nastup na trećim tržištima nički nastup na trećim tržištima. Sudionici poslovnih susreta također su razgovarali i o unapređenju suradnje u području biotehnoloških znanosti.

enterprise europe

Poslovni susreti u okviru Međunarodnog sajma sigurnosti i zaštite od požara Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom Sicur 2016. koji će se održati 23. i 24. veljače u Madridu, u okviru Međunarodnog sajma sigurnosti i zaštite od požara. Organizator je španjolski Fundación para el Conocimiento madri+d, a cilj poslovnih susreta je razmjena informacija između potencijalnih tehnoloških partnera te održavanje bilateralnih susreta, sudjelovanje istraživačkih instituta, sveučilišta i drugih organizacija iz područja sigurnosti.

Sicur 2016 uključuje sljedeće sektore: -Zaštitu od požara, detekciju i gašenje -Promet i prometnu sigurnost -Nuklearnu sigurnost -Sigurnost računalnih sustava -Zaštitu od terorizma -Izvanredna stanja i obrane Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Više informacija o događanju i registracija dostupni su na: www.b2match.eu/ sicur2016.

Poslovni susreti SMAGUA Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete SMAGUA 2016. u okviru 22. međunarodne izložbe vode i navodnjavanja koji će se održati 8. i 9. ožujka u izložbenom centru u Zaragozi u Španjolskoj. Poslovni susreti okupit će vodeće kompanije iz industrije vodnog gospodarstva kao i profesionalce zainteresirane za najnovije tehnologije, opremu i sustave za upravljanje. Na prošlogodišnjem poslovnom susretu, na izložbenom prostoru od 39.976 četvornih metara sudjelovala su 754 izlagača iz 26 zemalja te 32.000 posjetitelja iz 51 zemlje svijeta.

Glavne teme poslovnog susreta su: • Obrada vode i pročišćavanje • Cjevovodi i skladištenje • Instrumenti, analiza i automatizacija • Navodnjavanje • Inženjering i savjetovanje • Ostala oprema Prednosti za sudionike: • dva dana organiziranih B2B poslovnih sastanaka • prednost prethodne organizacije Vaših sastanaka • velika zastupljenost sektora i zemalja • dodana vrijednost prepoznatljivosti Va-

ših proizvoda/usluga izlagačima i posjetiteljima izložbe • stručna pomoć i savjeti koordinatora prije, za vrijeme i nakon održanog događanja Sudjelovanje je besplatno za tvrtke. Više informacija o poslovnim susretima, registraciji i mjestu održavanja dostupno je na www.feriazaragoza.com/smagua.aspx.

Poslovni susreti na ITB-u 2016 Europska poduzetnička mreža Berlin-Brandenburg organizira poslovne susreta na ITB sajmu, najvećem sajmu turizma u Europi na kojem svake godine sudjeluje više od 10.000 izlagača iz 180 zemalja. Ciljna skupina su start-up tvrtke, poduzeća, sveučilišta, istraživači i klasteri iz cijele Europe koji su zainteresirani za proširenje svog poslovanja i razmjenu novih projektnih ideja u sektoru turizma. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne su-

radnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored po-

slovnih razgovora. Dodatno, održat će se i radionica na temu europskih financijskih instrumenata namijenjenih sektoru turizma - INTERREG, Life, Cosme, Erasmus za mlade poduzetnike i Horizon 2020. Tematska područja: spa turizam, biciklistički turizam, outdoor turizam, kulturno i industrijsko naslijeđe, gradski turizam, aktivni turizam, eko turizam, zdravstveni turizam, MICE turizam i turizam u predsezoni i postsezoni. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Više informacija o događanju i registracija dostupni su na: www. b2match.eu/itb2016.

www.een.hr

11. siječnja 2016.

4 5

RAZUM I IRCRO

Završena druga faza evaluacije Završena je druga faza programa RAZUM i IRCRO kojima se daju potpore za razvoj inovativnih poduzeća Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavila je 10. veljače 2015. godine javni poziv za sufinanciranje projekata sredstvima Potpore inovacijskom procesu - Program II: Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM i Program III: Suradničko istraživanje i razvoj - IRCRO. Rok za predaju pretprijava bio je 1. travnja 2015. godine prilikom čega je ukupno zaprimljena 191 pretprijava od čega je za RAZUM pristigla 131 pretprijava ukupne projektne vrijednosti 379 milijuna kuna, dok ukupno traženo sufinanciranje od HAMAG-BICRO-a iznosi 258 milijuna kuna. Za IRCRO je pristiglo 60 pretprijava ukupne projektne vrijednosti 71,5 milijuna kuna, dok ukupno traženo sufinancira-

nom listom) zaprimljeno je za program RAZUM 28 punih prijava (poslovnih planova), od čega su kontrolnom listom odbijene tri prijave, a za program IRCRO zaprimljeno je 30 punih prijava (poslovnih planova).

nje od HAMAG-BICRO-a iznosi gotovo 35 milijuna kuna. Rok za predaju punih prijava (faza II) bio je 1. lipnja. Administrativnom provjerom (kontrol-

Sveukupno je 55 projekata prošlo u drugu fazu pune evaluacije. U prvoj fazi bio je prijavljen 191 projekt. U 54 sjednice jer je jedan natjecatelj odustao - donosilo se mišljenje o projektima. Negativno je ocijenjeno 14 projekata odnosno 25,45 posto. Među njima se nalazi šest IRCRO i osam RAZUM projekata. Ispod praga našlo se šest projekata (10,91 posto), tako da su se na rang listi našla 34 projekta. Cjelokupni rezultati po projektima mogu se pronaći na http://www.hamagbicro.hr/ wp-content/uploads/2015/12/RezultatiSTPII-RAZUM-i-IRCRO1.pdf.

Poslovni susreti - European Subcontracting and Engineering Fair – ESEF U okviru Europskog sajma podugovaranja i inženjerstva (European Subcontracting and Engineering Fair – ESEF) Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete koji će se održati od 15. do 18. ožujka u nizozemskom gradu Utrechtu. ESEF je najveća i najvažnija izložba u Beneluxu na podučju opskrbe, podugovaranja i inženjerstva na kojoj sudjeluju originalni proizvođači opreme (OEM), programeri i kupci. Više informacija o samom događanju dostupno je na: www.esef.nl.

Sektori koji su zastupljeni: •O brada materijala i materijali • S ustav i inženjering •P lastika i tehnologija gume Poslovni susreti tvrtkama nude: • č etiri dana poslovnih sastanaka •p rostor održavanja poslovnih sastanaka u centralnom dijelu sajma •m eđunarodnu poslovnu mrežu potencijalnih partnera • s tručnu pomoć za vrijeme događanja

Više informacija dostupno je na službenoj web stranici događanja: www.eenmatchmaking.com/esef2016.

enterprise europe

Poslovni razgovori na Sajmu vjenčanja If Wedding Fair

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na Sajmu vjenčanja If Wedding Fair koji će se održati 2. veljače 2016. u Izmiru, u Turskoj. If Wedding Fair je vodeći sajam vjenčanja i međunarodno događanje s više od

250 izlagača, te 25.000 posjetitelja iz 75 zemalja. Više informacija može se pronaći na: http://10times.com/if-weddingfashion. Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca.

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na unaprijed dogovorenim, 20-minutnim poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je otvorena za sve tvrtke koje se bave izradom vjenčanica, vjenčanih haljina i odijela. Krajnji rok za registraciju je 15. siječnja 2016., a više podataka moguće je dobiti preko kontakt osobe: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Poslovni razgovori Water Match 2016 u okviru EIP kongresa vodnog gospodarstva Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati u okviru kongresa EIP vodnog gospodarstva 9. veljače (dan prije kongresa) u Leeuwardenu, u Nizozemskoj: http:// www.eip-water.eu/star teipwater2016. Tom prigodom na jednom mjestu okupit će se gospodarstvenici, znanstvenici, predstavnici sveučilišta i istraživačkih institucija koji rade na području tehnologija voda kako bi istražili mogućnosti suradnje s partnerima iz cijeloga svijeta. Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno uz obveznu registraciju. Više informacija možete pronaći na http://www.wateralliance.nl.

Poslovni susreti na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016. Poslovne susrete koji će se održati od 22. do 24. veljače u Barceloni organizira ACCIÓ, odjel Ministarstva poduzetništva i rada u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, najvećom mrežom poslovne podrške diljem svijeta. Na poslovnom događanju bit će organizirani B2B bilateralni susreti u trajanju od 25 minuta. Iskoristite priliku surađivati s međunarodnim organizacijama, uspostaviti nove veze i izgraditi proizvodne odnose za buduće inovativne projekte. Nakon održana dva poslovna sastanka svaki sudionik dobiva propusnicu za izložbu. Sudjelovanje na poslovnim susretima naplaćuje se 310 eura. Više informacija i upute za registraciju na web stranici događanja: http://mwc2016be.talkb2b.net/.

www.een.hr

11. siječnja 2016.

6 7

EU za mlade

Potpore za poslovne projekte mladih Na drugoj konferenciji za studente, mlade nezaposlene osobe i mlade poduzetnike informiralo se o mogućnostima za obrazovanje, volontiranje i zapošljavanje iz fondova Europske unije koje im stoje na raspolaganju Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održalo je u Zagrebu drugu konferenciju EU za mlade kojom se nastojao održati kontinuitet praćenja tema od interesa za mlade ljude kao buduće dionike gospodarskih i upravljačkih procesa. Sudionike konferencije pozdravio je voditelj Predstavništva Europske komisije Branko Baričević koji je istaknuo da su organizatori prepoznali stalnu potrebu da se studente, mlade nezaposlene osobe i mlade poduzetnike informira o mogućnostima obrazovanja, volontiranja i zapošljavanja iz fondova Europske unije koje im stoje na raspolaganju. Sudionicima konferencije ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je nove mjere koje će potaknuti zapošljavanje i građana starije životne dobi. “Naša mjera jednogodišnjeg stručnog usavršavanja s plaćenom naknadom od 1600 kuna, koja je povećana na 2400 kuna, polučila je najbolje rezultate jer je preko 60 posto mladih nakon takvog usavršavanja našlo zaposlenje”, istaknuo je Mrsić. Zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Jakša Puljiz govorio je o projektu Akademija regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji se zasniva na suradnji sa studentskim udrugama sa svrhom podizanja svijesti o fondovima Europske unije i njihovoj promociji, odnosno povećanja informiranosti studentske populacije o mogućnostima njihovog korištenja. Hrvatska agencija za

U radu konferencije sudjelovali su i korisnici Erasmus programa iz Hrvatske koji su predstavili svoja iskustva, kao i predstavnici ostalih ministarstava i institucija koje se bave problematikom obrazovanja i zapošljavanja mladih malo gospodarstvo, inovacije i investicije je u proteklom razdoblju podržala mnoštvo poduzetničkih projekata, prvenstveno kroz sustav bespovratnih potpora te kroz jamstvene programe, naglasio je Go-

ran Becker, član Uprave HAMAG-BICRO-a. “Posebno me veseli da smo podržali značajni broj poduzetnika-početnika kroz mikrokreditiranje, pre-seed mjeru, jamstveni program EU početnik, kao i različite mjere programa tehnologijskog razvoja”, kaže Becker. U sklopu dvaju odvojenih panela sudionici su se mogli upoznati s mogućnostima koje se nude mladim poduzetnicima te s mogućnostima za obrazovanje, stažiranje, volontiranje i zapošljavanje iz EU fondova. U radu konferencije sudjelovali su i korisnici Erasmus programa iz Hrvatske koji su predstavili svoja iskustva, kao i predstavnici ostalih ministarstava i institucija koje se bave problematikom obrazovanja i zapošljavanja mladih.

enterprise europe

Do pola milijuna kuna godišnje za partnerstvo u istraživanjima

Hrvatska zaklada za znanost raspisala je 1. prosinca natječaj za program Partnerstvo u istraživanjima kroz koji će u 2016. godini biti dostupno ukupno pet milijuna kuna za partnerstva u istraživačkim projektima iz svih znanstvenih područja.

Program podržava partnerstvo u istraživanjima javnih sveučilišta ili javnih znanstvenih instituta registriranih u Republici Hrvatskoj (prijavitelji projekata) i partnerskih ustanova-izvanproračunskih izvora financiranja iz zemlje i inozemstva (privatne tvrtke, jedinice lokalne uprave i samouprave, inozemne zaklade i agencije koje financiraju istraživanja, inozemne znanstvene organizacije). Voditelj projekta mora biti istaknuti istraživač s međunarodno priznatim dostignućima u znanosti i/ili tehnologiji u području u kojem prijavljuje projekt. Najveći ukupni iznos financiranja po projektu koji dodjeljuje

HRZZ iznosi 300.000 do 500.000 kuna godišnje, a najveći ukupni iznos financiranja je 1.500.000 kuna. Partnerske ustanove financiraju najmanje 50 posto ukupne vrijednosti projekta, a u slučaju sudjelovanja više partnera, oni zajedno moraju osigurati isti postotak. Rok za prijavu projekata je 29. veljače do 13 sati. Prijava na ovaj natječaj odvijat će se putem e-pošte programa Partnerstvo u istraživanjima (partner@hrzz.hr). Više informacija o ovom programu te svu potrebnu dokumentaciju za prijavu i upute za prijavitelje možete pronaći na internetskim stranicama Hrvatske zaklade za znanost.

Nacionalno studentsko start-up natjecanje Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci STEP RI provodi projekt Nacionalno studentsko start-up natjecanje - poticanje poduzetničke kulture te pozitivnog odnosa prema cjeloživotnom učenju, sufinanciran iz Europske unije, Europskog socijalnog fonda 2007.-2013. Projekt je namijenjen studentima do 29 godina koji pohađaju visokoškolske obrazovne ustanove u četiri najveća grada: Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Cilj projekta je poticanje inovativnog poduzetništva među studentskom populacijom tehničkih (ICT) i ekonomskih smjerova, te promicanje potrebe cjeloživotnog učenja kroz nacionalno studentsko startup natjecanje. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Partneri u projektu su, osim STEP RI-ja, Poduzetnički inkubator ZIP d.o.o., Sveučilište u Splitu – Ured za transfer tehnologije, te Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. koji imaju respektabilno iskustvo u organizaciji i provedbi start-up natjecanja velikog regionalnog i nacionalnog značaja. Nacionalno studentsko start-up natjecanje će se odvijati u dva kruga (regionalna natjecanja u četiri grada početkom veljače 2016. i finale u Zagrebu krajem veljače 2016). Na natjecanjima će biti i predstavnici tvrtki i poduzetničkih institucija. Nagrade su: 1. nagrada: 15.000 kuna 2. nagrada: tri smatphona 3. nagrada: ulazak u ZIP program. Posebna nagrada za najbolji projekt u turizmu iznosi 3000 kuna. Više informacija o projektu na http://studentsko-natjecanje. com/.

Hrvatske tvrtke na IMM-u Cologne U organizaciji HGK, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, na Međunarodnom sajmu namještaja IMM Cologne 2016 u Kölnu će se od 18. do 24. siječnja predstaviti četiri hrvatske tvrtke iz područja drvoprerađivačke industrije koje se bave proizvodnjom namještaja. Na zajedničkome štandu u paviljonu 5.2, svoje će proizvode predstaviti tvrtke Ancona Grupa, Spin Valis, Obrt Kolar i Modul. Na sajmu u sklopu zajedničkog štanda bit će i info-pult HGK na kojemu će se predstaviti Udruženje drvoprerađivačke industrije, odnosno cjelokupna hrvatska industrija namještaja, putem promidžbenih materijala. Na sajmu nastupaju i hrvatske tvrtke Prima namještaj, Prostoria i Inkea. IMM Cologne kao prvi sajam namještaja u godini određuje koji će trendovi prevladavati idućih mjeseci. Sajamski prostori postaju zornim prikazom interijera budućnosti. Na IMM-u Cologne na jednome mjestu nudi se cijeli spektar međunarodne ponude dizajna interijera. Značajno mjesto zauzima i namještaj za opremanje uredskih prostora i svih vrsta javnih objekata te elementi eksterijera. Više informacija o sajmu možete pronaći na internetskoj stranici: www.imm-cologne.com.

www.een.hr

11. siječnja 2016.

8 9

Uvoz i izvoz hrane

Više od polovine izvoza hrane ide na tržište EU-a Od siječnja do rujna 2015. Hrvatska je izvezla 1,1 milijardu eura vrijednih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. U istom razdoblju uvezeno je hrane za 1,8 milijardi. Negativna bilanca u odnosu na godinu prije manja je za tri posto. Većina prometa ostvaruje se na tržištu EU-a U prvih devet mjeseci 2015. godine izvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,089 milijardi eura, a uvezeno za 1,878 milijardi eura. Tako je generirana negativna bilanca od 789 milijuna eura. Prema istom razdoblju prethodne godine, izvoz je porastao za 19 posto, uvoz za devet posto, a negativna bilanca smanjila se za tri posto. Najviše se izvozilo svježe ribe s udjelom od 7,6 posto, kukuruza (7,2 posto), čokolade (4,9 posto), šećera (4,4 posto), sladnih ekstrakata (3,9 posto) i preparata za umake (vegete i drugih 3,8 posto). Unatoč rastu uvoza, pozitivno je to što je povećanje negativne bilance konačno usporeno. Očekujemo da će podaci za 2015. godinu pokazati pozitivne trendove u odnosu na 2014., odnosno smanjenje negativne bilance, kaže direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. “Izvoz govori u čemu smo konkurentni i čega trenutačno ima viška. Struktura uvoza upozorava na zabrinjavajuće stanje u sektorima mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Primarna proizvodnja - uzgoj stoke, proizvodnja mlijeka, voća i povrća te naslanjajuća prehrambeno-prerađivačka industrija - traže strukturne promjene i svakako bolje povezivanje”, objašnjava Božica Marković. Uvozilo se pak najviše svinjskog svježeg mesa s udjelom od 5,9 posto, kruha i peciva (4,4 posto), čokolade (4,1 posto), stočne hrane (četiri posto) i raznih prehrambenih proizvoda (3,9 posto). Pokrivenost uvoza izvozom je 58 posto. Udio poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u ukupnom rob-

nom izvozu je 13 posto, a udio u ukupnom uvozu iznosi 14 posto. Struktura trgovanja se promijenila od ulaska u EU, što je bilo

Najviše se izvozilo svježe ribe s udjelom od 7,6 posto, kukuruza (7,2 posto), čokolade (4,9 posto), šećera (4,4 posto), sladnih ekstrakata (3,9 posto) i preparata za umake (vegete i drugih 3,8 posto) za očekivati, s obzirom na to da Hrvatska sudjeluje u funkcioniranju zajedničkog tržišta, ističe Božica Marković. “Uvoz iz EU-a u prvih šest mjeseci 2015. godine je smanjen za devet posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, a u ukupnom uvozu sudjeluje sa 84 posto. U ukupnom izvozu

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tržište EU-a čini 51 posto i na to tržište bilježimo rast izvoza za četiri posto u prvih šest mjeseci 2015. godine, dok uvoz i izvoz u zemlje Cefta regije bilježi smanjenje”, zaključuje Božica Marković. Glavno izvozno tržište je Bosna i Hercegovina s udjelom od 18 posto, a slijede Slovenija sa 15 posto, Italija sa 11 posto i Srbija s osam posto. Najviše je proizvoda uvezeno iz Njemačke (15 posto), Italije (12 posto), Mađarske (devet posto) i Nizozemske (osam posto). U zemlje EU-a izvezli smo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 578 milijuna eura, što pokriva 53 posto izvoza u promatranom razdoblju, dok smo u zemlje Cefte izvezli proizvoda u vrijednosti 374 milijuna eura ili 34 posto ukupnog izvoza. Najviše proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije uvezeno je iz EU-a - 1,6 milijardi eura ili 83 posto.

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nove isplate za hrvatsko selo Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je ukupno 1,8 milijuna kuna trima proizvođačkim organizacijama: Udruzi mljekara Drava-Sava - 636.000 kuna, PZ UPOCentru-simentalcu - 407.000 kuna i PZ Gomoglavoj jabuci 750.000 kuna. Ova potpora ima za cilj olakšati početak poslovanja proizvođačkim organizacijama u razdoblju od pet godina kako bi dostigle standarde Europske unije i postale konkurentne na njenom tržištu. Potpora za početak rada proizvođačke organizacije može iznositi do najviše 750.000 kuna u prvoj godini provedbe poslovnog plana. Pravilnikom o priznavanju i potporama za početak rada proizvođačkih organizacija (NN 81/15, 97/15, 100/15, 101/15 i 124/15) definira potpore koje mogu dobiti proizvođačke organizacije, čime se olakšava osnivanje, pokretanje i rad proizvođačkih organizacija. Pravilnikom su uređeni mini-

malni kriteriji za priznavanje proizvođačkih organizacija i dodjelu državne potpore za početak rada proizvođačkih organizacija. Proizvođačkim organizacijama koje je Ministarstvo poljoprivrede priznalo i odobrilo njihov poslovni plan dodjeljuje se potpora za pokrivanje troškova plaća administrativnog osoblja, režija, najma prostora, nabave uredske opreme i troškova za pravne usluge i upravnih postupaka. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji isplaćeno je 2.304.917 kuna za rekonstrukciju javne lokalne nerazvrstane ceste, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste.

Agencija je isplatila i odobrena sredstva iz IPARD programa, za završena ulaganja u sklopu Mjere 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Macinić Fiore isplaćeno je 476.857 kuna za izgradnju i opremanje tradicionalne kuće za odmor s vanjskim bazenom u naselju Špinovci u Istarskoj županiji, ukupnog kapaciteta šest smještajnih jedinica. Nadalje, za ulaganje u sektor ruralnog turizma korisniku Vladi Mrčeli iz Omiša isplaćeno je 516.797 kuna za izgradnju kuće za odmor s bazenom, čime je dodatno obogaćena turistička ponuda cetinskog kraja. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Pomoć za sjetvu Od 2015. godine Zajednička poljoprivredna politika EU-a uvela je nova pravila za provedbu i odobravanje izravnih plaćanja, a jedna od najsloženijih novosti je “zeleno plaćanje” za provođenje poljoprivrednih praksi prihvatljivih za klimu i okoliš. Korisnici koji imaju više od 10 hektara obradivog zemljišta (oranica) dužni su na svojem poljoprivrednom gospodarstvu provoditi zelenu praksu Raznolikost usjeva, a poljoprivrednici s više od 15 hektara obradivog zemljišta dužni su na najmanje pet posto obradivog zemljišta (oranica) prijaviti i održavati i Ekološ-

ki značajne površine (EZP). Danas većina poljoprivrednika već ispunjava sve uvjete vezane uz zelene prakse, no neki svoje aktivnosti tek trebaju prilagoditi propisima kako bi ostvarili zelena plaćanja. Kao pomoć u planiranju sjetve na obra-

divim površinama Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pripremila je EZP kalkulator, interaktivni izračun (u programu MS Office Excel 2010) kojim poljoprivrednici mogu provjeriti jesu li obveznici zelenih praksi te izračunati ispunjavaju li tražene uvjete ili moraju mijenjati strukturu usjeva na svojem gospodarstvu. Detalji oko provedbe zelenih praksi - raznolikosti usjeva i ekološki značajnih površina, kao i očuvanja trajnih travnjaka - opisani su u brošuri Zeleno plaćanje koju možete preuzeti na linku: http://www.apprrr.hr/brosure-4.aspx.

www.een.hr Novosel Daniel iz Virovitičko-podravske županije isplaćeno je 470.511 kuna za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme. IPARD sredstvima nabavljeni su traktor, integrirani stroj za istovremenu obradu tla i sjetvu strnih žitarica, prednji traktorski utovarivač, pneumatska sijačica i kompjutor sijačica. OPG-u Kušić Mladen iz Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji isplaćeno je 166.805 kuna za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme (traktor i rasipač stajskog gnoja). OPG-u Srpak Tomislav iz Palinovca u Međimurskoj županiji isplaćeno je 970.013 kuna, a korisnik je nabavio uređaj za branje povrća (kombajn), dvije prikolice, usipni koš, traktorsku pumpu, rolomat, ogrtač krumpira i prskalicu. Poljoprivrednom obrtu DRK iz Belice u Međimurskoj županiji isplaćeno je 1,5 milijuna kuna za poljoprivrednu opremu i mehanizaciju. U 2015. godini do sada je isplaćeno više od 210 milijuna kuna za završene IPARD projekte. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe mjera Nacionalnog programa poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine u 2015. godini isplatila je potporu za 2015. godinu za Mjeru Poboljšanje provedbe učinkovitosti uzgojnih programa za pet korisnika u iznosu od 91.550 kuna i za Mjeru Potpora uzgoju Programom predviđenih pasmina i uzgojnih tipova konja u prirodnom pripustu 68.500 kuna potpore 41 korisniku. Korisnici potpore mogu biti uzgojne organizacije, Nacionalni sportski savez, konjički klubovi, članovi Hrvatskog konjičkog saveza i vlasnici uzgojno valjanih grla sukladno Programu.

11. siječnja 2016.

10 11

Javni poziv za skladištenje svinjskog mesa

Privatno skladištenje je mjera uređenja unutarnjeg tržišta kojom EU želi izbjeći ili ublažiti poremećaje na tržištu sufinanciranjem troškova skladištenja određenog proizvoda. Sukladno Uredbi Vijeća 1308/2013 i Uredbi Komisije 826/2008 te Provedbenom

uredbom komisije (EU) 2015/360 оd 14. prosinca 2015. o otvaranju privatnog skladištenja svinjskog mesa i utvrđivanju iznosa potpore, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju poziva sve zainteresirane da podnesu ponude za potporu privatnom skladištenju svinjskog mesa počevši od 4. siječnja 2016. koristeći obrazac Ponuda za potporu privatnom skladištenju svinjetine. Detaljni uvjeti za podnošenje ponuda navedeni su u Uredbi i obrascu Ponude. Za sve informacije pozivamo vas da se obratite Službi za intervencije na tržištu - stočarstvo Agencije za plaćanja na broj telefona: 01/6002 854.

Isplaćene sve potpore za scraping Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je sve isplate u ukupnom iznosu od 35,7 milijuna kuna na osnovi dodijeljenih sredstava iz Europskog ribarstvenog fonda u sklopu Mjere 1.1. Trajna obustava ribolovne aktivnosti, tzv. scraping. Sva sredstva namijenjena za ovu mjeru su i iskorištena, i to za 17 uništenih i jedno prenamijenjeno ribarsko plovilo. Cilj te mjere trajne obustave ribolovnih aktivnosti je uskladiti i prilagoditi hrvatsku ribolovnu flotu radi postizanja održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih resursa. Predmet potpore je naknada vlasnicima ribarskog plovila koja obuhvaća jednokratna namjenska bespovratna novčana sred-

stva za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti (udio javne potpore iznosi 100 posto). Trajna obustava ribolovne aktivnosti može se postići samo uništavanjem ili prenamjenom, a provodi se u segmentima gospodarskog ribolova na moru, i to u ribolovu okružujućim mrežama plivaricama - srdelarama i u ribolovu pridnenim povlačnim mrežama koćama.

enterprise europe

EU NATJEČAJI naručitelja: http://www.sncf.com/fournisseurs/achats-sncf. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Hrana, piće, duhan i srodni proizvodi KBC Split traži nabavu hrane, pića, duhana i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 12. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Julija Petrić, Marina Rubić, 21000 Split, kbcnabava@kbsplit.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2015%2fS+002-0036997. Bolnički potrošni materijal

na Autoridad Portuaria de Bilbao, Edificio de Oficinas Generales, Muelle de la Ampliación, Acceso Ugaldebieta, Juan Carlos Verdeal/Itxaso González, 48980 Santurtzi, Španjolska, contratacion@bilbaoport. es. Glavna adresa naručitelja: http://www. bilbaoport.es. Elektronički pristup podacima: http://www.bilbaoport.eus // http:// www.contrataciondelestado.es. Tehničke usluge Adif - Alta Velocidad, Madrid, Španjolska, traži nabavu tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Adif - Alta Velocidad, c/ Hiedra, 9, edificio 23, 28036 Madrid, Espana, mjmoro@adif.es. Internetska adresa: http://www.adifaltavelocidad.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KBC Zagreb traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 14. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr. Adresa javnog naručitelja: http://www.kbc-zagreb.hr, a elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2015%2fS+002-0036934. Transportni beton Autoridad Portuaria de Bilbao, Santurtzi, Španjolska, traži nabavu transportnog betona. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju

Tehničke usluge SNCF Réseau, Pariz, Francuska, traži nabavu tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 18. prosinca, a prijave na francuskom jeziku se predaju na SNCF Réseau, 18 rue de Dunkerque, SNCF Réseau - dir achats réseau DTAI marchés nationaux, Victor Hadamitzki, 75010 Paris, France, victor. hadamitzki@cks-public.fr. Glavna adresa

Savjetodavne usluge Eau de Paris, Pariz, Francuska, traži nabavu savjetodavnih usluga u zdravlju i sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. siječnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Eau de Paris, 19 rue Neuve Tolbiac, CS 61373, Mme la directrice générale, 75214 Paris Cedex 13, France http://www.eaudeparis.fr/. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Rezanje drveća HEP ODS traži nabavu usluga rezanja drveća. Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek – SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2015%2fS+005-0039899. Tehničko ispitivanje vozila Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@ mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0040018.

www.een.hr

11. siječnja 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Njemačka agencija traži partnera za područje zapošljavanja i ljudskih potencijala (BRDE20141210001)

Njemačka agencija za regrutaciju ljudskih potencijala sa sjedištem u Berlinu traži stručnjake za rad iz područja informatike i zdravstvene njege (doktore, medicinske sestre, informatičke stručnjake) na dulji vremenski period. Distribucija odjeće i modnih dodataka (BORS20151009002) Srpska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju ženske odjeće i modnih dodataka, traži distributere na području EU-a. Nakon dva desetljeća uspješnog rada tvrtka je stvorila kapacitete za poslovno proširenje na nova tržišta, a trenutačno je prisutna na tržištima Crne Gore, Norveške, Slovačke, Makedonije, Švedske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Modni proizvodi poznati su po visokoj kvaliteti te modernom dizajnu. Distribucija i prodaja prehrambenih proizvoda (BOSK20151027001) Slovačka tvrtka traži strane partnere za distribuciju i prodaju prehrambenih proizvoda. Glavni proizvod je čips od slatkog krumpira s okusom vanilije, cimeta, karamele i kakaa. U proizvodnji se koriste samo prirodni sastojci i začini. Proizvodi ne sadrže konzervanse, poboljšivače okusa, bojila i aditive. Ciljna skupina su klijenti i potrošači svih dobnih skupina.

Distribucija namještaja (BOPL20151104004) Poljska tvrtka specijalizirana za dizajn interijera i proizvodnju namještaja traži partnere u zemljama EU-a. Tvrtka je osnovana 2014. godine te djeluje u području dizajna interijera stambenih i javnih objekata kao što su hoteli i restorani, projektiranju rasvjetnih tijela, prozorskih okova, obnove starog namještaja, a posebno sjedala i stolica. Tvrtka nudi svoje usluge, znanje i iskustvo partnerima koji imaju iskustva u područjima vezanim uz dizajn interijera, proizvodnju i prodaju namještaja. Distribucija laserskih senzora i razvoj softvera za industrijske aplikacije (BODE20151001001) Njemačka tvrtka, specijalizirana za prodaju laserskih senzora, lasersko-baznih komponenata i razvoj softvera za industrijske aplikacije traži distributere. Jedna od vodećih tvrtki za senzore i lasersko-bazne sustave za industrijske aplikacije razvila je široku paletu preciznih i pouzdanih 1D, 2D i 3D laserskih sustava koji se mogu koristiti u industriji. Njemačka tvrtka će pružiti svu potrebnu podršku i edukaciju budućim partnerima. Proizvodnja namještaja i dekorativnih proizvoda (BRCZ20151109001)

Češka tvrtka traži proizvođače namještaja i dekorativnih proizvoda za uređenje interijera za online prodaju. Tvrtka nudi online distribuciju ili uslugu prodajnog agenta na tržištu EU-a, Amerike i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tražene tehničke specifikacije proizvoda su: kvalitetni inovativni

proizvodi s modernim dizajnom pogodni za online prodaju, visoka rezolucija fotografija proizvoda, cjenik te detaljni opis proizvoda. Proizvodnja kozmetičkih proizvoda (BRPL20151110001) Poljska maloprodajna tvrtka prirodne kozmetike traži partnera za proizvodnju organskih proizvoda za lice, tijelo, njegu kose, sapuna, SPA proizvoda i parfema, koji su zainteresirani za ulazak na poljsko tržište. Proizvodi trebaju imati ekološki certifikat. Distribucija kozmetičkih proizvoda (BOSI20140909018 )

Slovenska tvrtka, koja ima tradiciju poslovanja od 1982. godine, bavi se kemijskom proizvodnjom svih vrsta kozmetičkih proizvoda (uključujući i one za automobilsku industriju te punjenje aerosoli) traži partnere za distribuciju. Proizvodnja se odnosi na kozmetičke proizvode (tekuće sapune, gelove za tuširanje, kozmetiku za lice i tijelo, dezodoranse, ulja za masažu), punjenje kozmetičkih proizvoda (kozmetičke emulzije), aerosoli te proizvode za automobile. Distribucija maslinovog ulja (BOES20150529001) Španjolski proizvođač maslinovog ulja traži nove distributere za tržište EU-a, a ciljni partneri su trgovine, specijalizirane trgovine, hoteli te restorani. Tvrtka je osnovana 1959. godine i poznata je po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja. U ponudi su različite vrste od kojih se izdvajaju ekstra djevičansko maslinovo ulje, čisto maslinovo ulje, biljno ulje i suncokretovo ulje.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proiAutomobil Mercedes Benz, modeli A-, B-, C-, CLA-, CLS-, E-, GLA-, ML-, S-, SLK-, proizvedeni 2014. godine. Proizvodi predstavljaju rizik jer brtva zatezača lanca motora može popustiti i dovesti do curenja ulja iz motora. (slike 1,2) Automobil Volkswagen, modeli Polo i E-up, proizvedeni u 2014. godini. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se zračni jastuci mogu aktivirati bez prethodnog upozorenja. (slike 3,4) Automobili Chevrolet, modeli Cruze i Orlando s diesel motorom 2.0, od 2008. do 2011. godine. Vozila mogu imati problema s letvom upravljača i ostajanjem u br-

zvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvozini pri parkiranju na nagibu. (slika 5) Automobil Opel, model Meriva, proizveden 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zatezač pojasa stražnjeg sjedala može popustiti u slučaju sudara. (slika 6) Motocikl Triumph, model Tiger Explorer, proizveden od 2011. do 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer bočna parkirna nožica može puknuti pod većim opterećenjem i oštetiti motocikl pri padu. (slika 7) Automobil Peugeot, model 107, proizveden 2013. godine. Proizvod predstavlja ri-

da koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd. zik za korištenje jer se vijci kojim su učvršćeni amortizeri pri vožnji mogu slomiti i izazvati nesreću. (slika 8) Automobil Jaguar, model XJ VIN, oznaka od SAJAA20M9EPV67632 do SAJWA2GZ6F8V76050. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spojevi crijeva kočionih tekućina nisu zavijeni propisanom snagom, što može dovesti do smanjenih mogućnosti kočenja i otkazivanja kočnica. (slika 9)

www.een.hr

11. siječnja 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr.

onalnih aditiva. Tehnologija bi trebala biti na razini koncepta, R&D razini ili potpuno razvijena/spremna za upotrebu.

Tehnologija za proizvodnju DC/AC konvertera (TRPL20150910001) • Poljska tvrtka traži DC/AC konverter s posebnim svojstvima. Tvrtka nudi dugoročnu suradnju s kompanijama kroz komercijalni sporazum s tehnološkom suradnjom za proizvodnju navedenih uređaja.

Nizozemska tvrtka koja razvija prsnu protetiku traži specifični materijal (TRNL20150409001) • Nizozemski jointventure, sastavljen od tri iskusne kompanije, razvija 3D printanu prsnu protetiku. Koristeći tehniku skeniranja tijela zajedno s aplikacijom, protetika je potpuno kustomizirana. Za daljnji razvoj proizvoda i uvođenje na tržište tvrtka traži specifični materijal koji treba biti pogodan za 3D print i imati osobine slične silikonu. Tvrtka traži licencu ili sporazum o tehnološkoj suradnji. Inovativna tehnologija za ekstrudiranje, sirovine i aditivi za proizvodnju pahuljica za doručak (09 IL 80ER 2S4M) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju, osnovni materijal i aditive za proizvodnju pahuljica za doručak, kroz proces ekstrudiranja. Tehnologija bi trebala voditi do zdravijeg proizvoda u smislu kalorijskih vrijednosti, sadržaja šećera i soli te funkci-

Ekspertiza u poliakrilnim kiselinama ili glassionomer stakla za razvoj glassionomer cementa (TRDE20151002001) • Bavarski istraživački laboratorij za dentalne biomaterijale trenutačno radi na pro-

centar za razvoj specifičnog stroja za otklanjanje ribljih kostiju u svrhu proizvodnje fileta od šarana. Postojeće metode nisu efikasne. Ovaj stroj bi mogao biti korišten i za druge vrste riba. Traži se bilo koji oblik suradnje – licenciranje ili komercijalni ugovor, tehnološka suradnja ili R&D suradnja. Tehnologija za poboljšanje kvalitete i pročišćavanje voćnih rakija (TRRS20141229001) • Srpska tvrtka traži tehnologiju za pročišćavanje voćnih rakija sa svrhom postizanja maksimalne organoleptičke kvalitete pića. Tvrtka traži poslovne partnere radi sklapanja ugovora o proizvodnji.

jektu poboljšanja dentalnog glassionomer cementa. Traže industrijske partnere koji posjeduju ekspertizu u sintezi poliakril kiselina i/ili proizvodnji glassionomer stakla. Nude ugovor za tehnološku i/ili istraživačku suradnju. Cross-platform PDF (Portable Document Format) toolkit i biblioteka za korištenje u e-knjigama za školsku djecu (TRIT20140228001) • Talijanski spin-off traži akademskog/industrijskog partnera koji je razvio cross-platform PDF toolkit koji omogućava visoki stupanj interakcije s dokumentima u PDF formatu i koji može biti korišten na svim platformama i različitim operativnim sustavima. Traži se ugovor o licenciranju. Traži se specifični stroj za otklanjanje kostiju iz šarana (TRFR20150603001) • Francuska agrofood asocijacija, specijalizirana za uzgoj riba, traži tvrtku ili R&D

Poljskoj tvrtki potrebna je oprema za bušenje za postavljanje toplinskih crpki (TRPL20141229002) • Poljska tvrtka specijalizirana je za izgradnju svih vrsta sanitarnih instalacija. Također buši otvore za toplinske crpke i bušotine. U svrhu razvoja poslovanja traži novu tehnologiju – okomitu opremu za bušenje do dubine od 100 metara. Moguća suradnja putem ugovora o uslugama.

enterprise europe

11. siječnja 2016.

Poslovni susreti Cerámica Innova V za graditeljstvo, arhitekturu i keramiku Poslovni susreti pod nazivom Cerámica Innova održat će se u Valenciji od 1. do 5. veljače. Događaj ima za cilj okupiti i povezati španjolske kompanije s međunarodnim organizacijama i tvrtkama specijaliziranim za inženjerstvo, logistiku i proizvodni proces keramičkog sektora. Ovo događanje može biti interesantno i građevinarima, arhitektima te drugim povezanim djelatnostima. Glavne aktivnosti događanja: • predstavljanje rezultata dobivenih iz europskih projekata koji su spremni za izlazak na tržište • predstavljanje inovativnih proizvoda, usluga i tehnologija koje su spremne za primjenu u industriji

Poslovni susreti EU FashionMatch na Sajmu Modefabriek u Amsterdamu EU FashionMatch 3.0 @ Modefabriek međunarodno je događanje koje organizira Europska poduzetnička mreža (EEN) i gospodarska komora, a usmjereno je na jačanje poslovnih veza u području europske modne industrije. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i EEN pozivaju sve zainteresirane gospodarske subjekte na 5. europske poslovne razgovore koji će se održati 24. i 25. siječnja u Amsterdamu. Modefabriek je vodeći B2B modni poslovni sajam u regiji Benelux na kojem se očekuje preko 19.000 posjetitelja iz Nizozemske, europskih i drugih zemalja te više od 600 izložbenih proizvoda.Tijekom poslovnih susreta može se sudjelovati na događanju Keys to Success for fashion production (K2S), na speedatingu i catwalk showu na Westergasu u utorak 26. siječnja. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Upute za registraciju i više informacija možete pronaći na: https:// www.b2match.eu/fashionmatch-5thedition. Kontakt osoba za ovo događanje je Doris Boras, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije 01/2352 627, doris.boras@hamagbicro.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 14. siječnja - poslovni razgovori Häuslbauermesse Graz 2016., Graz, Austrija

• i zložba tehnoloških inovacija i mogućnosti za suradnju s partnerima u svijetu • bilateralni susreti organizirani prema prethodno navedenim interesima svakog sudionika • posjet međunarodnim sajmovima: Drvo i namještaj (Maderalia), stanište (Habitat) i keramika (Cevisama) Prijave su moguće na: http://een.hr/upload/ aaa/registration-form-ceramica-innova.docx. Više podataka na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, ispahic@hgk.hr.

Energy Days Graz

24. siječnja - poslovni susreti EU FashionMatch na Sajmu Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 1.-5. veljače - poslovni susreti Cerámica Innova, Valencia, Španjolska 2. veljače - poslovni susreti na If Wedding Fairu, Izmir, Turska 9. veljače - poslovni susreti na Water Matchu 2016, Leeuwarden, Nizozemska 22.-24. veljače - poslovni susreti na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016., Barcelona, Španjolska 23. i 24. veljače - poslovni razgovori na SICUR-u 2016, Madrid, Španjolska 8.-11. ožujka - poslovni susreti na ITB-u 2016, Berlin, Njemačka

Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore pod nazivom Häuslbauermesse Graz 2016 koji će se održati 14. siječnja 2016. u Grazer Stadthalle u Grazu. Häuslbauermesse Graz je regionalni sajam veoma poznat diljem Austrije i u regiji koja je okružuje. Sajam svake godine privlači oko 400 izlagača i 40.000 međunarodnih posjetitelja. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za tvrtke iz i izvan Europe koje djeluju na ovome području da upoznaju najnoviju tehnologiju, pronađu nove poslovne partnere i pokrenu prekograničnu suradnju. Sektori koje sajam obuhvaća su: solarna tehnologija, izolacija, grijanje/hlađenje/ventilacija, toplinska izolacija, biomasa i tretiranje otpadnih voda. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a registrirati se možete na web stranici događanja: https://www.b2match.eu/energydaysgraz 2016. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, ispahic@hgk.hr.

8.-9. ožujka - Poslovni susreti Smagua u okviru Međunarodne izložbe vodnog gospodarstva i navodnjavanja, Zaragoza, Španjolska 14. ožujka - Tavola, poslovni susreti iz područja prehrambene industrije, Kortrijk, Belgija 15.-18. ožujka - European Subcontracting and Engineering Fair – ESEF, Utrecht, Nizozemska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

predstavljamo EESTEC, Zagreb

Projektima do povezivanja studenata U osam godina postojanja u Hrvatskoj organizirali smo 20 velikih projekata, od toga devet međunarodnog i 11 lokalnog karaktera, kaže Marko Mimica

lectrical Engineering STudents’ European assoCiation (EESTEC) Zagreb je udruga studenata zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i dio međunarodne organizacije studenata elektrotehnike EESTEC osnovane prije 30 godina u Nizozemskoj. Sjedište joj je u Delftu, a udruga osim u Hrvatskoj djeluje u još 27 država svijeta i okuplja 54 lokalne organizacije. “EESTEC Zagreb trenutačno ima 85 članova sposobnih uspješno organizirati i provesti međunarodne radionice kao i druge lokalne projekte. U osam godina postojanja u Hrvatskoj organizirali smo 20 velikih projekata, od toga devet međunarodnog i 11 lokalnog karaktera. Glavni cilj EESTEC-a upravo je organiziranje različitih radionica, seminara i razmjena s ciljem povezivanja studenata diljem Europe”, ističe Marko Mimica, dopredsjednik EE-

Ove godine planiraju se projekti iz područja elektrotehnike, računarstva i soft skills vještina STEC-a Zagreb, dodajući kako ta udruga ove godine planira organizaciju nekoliko projekata vezanih uz područje elektrotehnike, računarstva i soft vještina.

Planirani projekti

Tako će se u ožujku održati radionica PLC+ na kojoj će se 40 sudionika s FER-a upoznati s industrijskom automatizacijom i naprednim radom s programirljivim logičkim sklopovima te potom to znanje iskazati kroz praktični dio radionice. Potkraj travnja trebala bi se održati lokalna stručna radionica o računarstvu. “Ta radionica, tradicionalno, je vrlo popularna među studentima i partnerskim tvrtkama. Stoga smo odlu-

čili, u dogovoru s našim partnerima, tijekom siječnja ove godine detaljnije precizirati temu radionice”, pojašnjava Mimica. U svibnju će se održati međunarodni operacijski event TOOL na kojem će sudjelovati 20 studenata sa stranih sveučilišta. Tema eventa će biti iz područja menadžmenta ili leadershipa. “Prošlogodišnja međunarodna radionica je obrađivala programiranje Android aplikacija i imala je sjajan uspjeh”, kaže on. Sredinom prosinca održat će se četvrta po redu radionica Soft Skills Academy kojoj je cilj različitim treninzima obogatiti 60 visokomotiviranih sudionika intra i interpersonalnim te timskim vještinama koje će im omogućiti lakše i brže zapošljavanje. Treninge će održavati certificirani treneri i predstavnici uspješnih tvrtki koje godinama podržavaju ovaj projekt. “Lanjskog prosinca ovaj je projekt imao odličan odziv među studentima. Tada su se na jedno slobodno mjesto na radionici prijavile četiri osobe, a treninge su držali treneri iz Zagreba, Sarajeva, Banje Luke i Atene. Također, svake godine tijekom prosinca u suradnji s ostalim udrugama na Fakultetu organiziramo i humanitarnu akciju Zasladi dan i daruj nekom božićni san na kojoj nam je cilj pomoći nekoj obitelji koja se nalazi u teškom financijskom stanju”, ističe Mimica. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

85 članova ima EESTEC Zagreb prije 30 godina osnovan EESTEC U Nizozemskoj u 28 država djeluje EESTEC

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Energija iz šume

Bez ishitrenih odluka Proizvođači energije iz biomase traže odgodu usvajanja Pravilnika o obnovljivim izvorima energije

U Poticanje ugradnje peći na pelete i biomasu pridonijelo bi postizanju energetskih ciljeva

druga proizvođača peleta, briketa i drvne biomase se protivi brzom donošenju Pravilnika o obnovljivim izvorima energije, jer bi to ograničilo mogućnosti razvoja ovog sektora i stoga traže njegovu odgodu. “Tijekom prošlog mjeseca skrenuli smo pažnju na situaciju vezano uz potrebu većeg korištenja biomase i drvnih goriva, status kogeneracijskih postrojenja te na ugovaranja s Hrvatskim operaterom tržišta energije kao i na ugovaranje drvne sirovine s Hrvatskim šumama”, istaknuo je predsjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase Raoul Cvečić Bole. “Kvote postrojenja na biomasu predviđene programom do 2020. godine su popunjene krajem prošlog studenog što je limitirajući faktor za sve ulagače iz drvne industrije, ali i za druge investitore koji su zainteresirani za ovaj sektor. Mo-

smanjenje 0,6 posto

ramo naći najbolje sektorske politike za obnovljive izvore energije i upravo zato pozivamo i tvrtke i ulagače, akademsku zajednicu, predstavnike postojećih institucija te buduće obnašatelje vlasti da nam pomognu da to ostvarimo jer su nam energetski ciljevi Hrvatske svima zajednički”, istaknuo je Cvečić Bole. Udruga se zalaže za podizanje udjela biomase i drvnih goriva u energetskim strategijama i provođenje europskih politika jer u Hrvatskoj je takva proizvodnja još uvijek simbolična, dok su neke zemlje već postigle maksimalnu kvotu. Proizvođači smatraju kako će se kroz sustav javne nabave potaknuti veće korištenje peleta i drugih drvnih goriva u javnim objektima koji trenutno koriste fosilna goriva, ali i nastaviti poticanje ugradnje peći na pelet i biomasu, što može biti veliki doprinos postizanju energetskih ciljeva. (K.S.)

financijska agencija

U studenome blokirano 43.769 tvrtki Pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenom prošle godine u Hrvatskoj su smanjene 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su stagnirale, pokazuje izvješće Eurostata. Pad cijena zabilježile su i Bugarska, Italija i Velika Britanija, te Nizozemska. Prema podacima Eurostata najviše su smanjene proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na Cipru, 1,6 posto, u Estoniji za 1,1 posto, i Danskoj za 0,9 posto. Na mjesečnoj razini u studenom porasle su cijene na Malti, za 0,3 posto, te u Irskoj, Francuskoj, Latviji i Slovačkoj. 28 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Prema podacima Fine, krajem studenog 2015. u Hrvatskoj je bilo 43.769 blokiranih poslovnih subjekata sa 25,45 milijardi kuna nepodmirenih dugova, kao i 324.350 građana s dugovanjima od 36,33 milijarde kuna. U usporedbi s listopadom 2015. broj blokiranih građana u studenome je porastao za 463, odnosno za 0,14 posto, dok su njihova ukupna dugovanja istodobno rasla za oko 530 milijuna kuna ili 1,5 posto. Kod poslovnih se subjekata bilježi rast broja blokiranih za njih 1060 ili 2,5 posto, ali i pad iznosa nepodmirenih dugova za 0,8 posto, odnosno za oko 200 milijuna kuna.

DLANOM O DLAN

Prvi dojam je često i jedini

Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

Prodavatelji često misle da bi trebali početi s višom prodajnom cijenom, a zatim spustiti ako se nekretnina ne proda u nekom roku. No to dovodi do usporavanja prodaje, čak i nakon što se cijena spusti na realne okvire

a današnjem oslabljenom tržištu nekretnina, kada ponuda nadmašuje potražnju, brže ćete prodati nekretninu ako tražite nižu cijenu od cijene sličnih nekretnina na nekom području. Međutim, treba obratiti pažnju i na druge detalje kako biste ostvarili uspješniju i bržu prodaju. Prodavatelji često rade grešku i misle da bi trebali početi s višom prodajnom cijenom, a zatim spustiti ako se nekretnina ne proda u nekom realnom roku. No to dovodi do usporavanja prodaje, čak i nakon što se cijena spusti na realne okvire. Aktivnosti u prvih mjesec-dva dana od kada je nekretnina na tržištu u velikoj većini slučajeva su najbolja događanja koja ćete imati. Prije nego stavite nekretninu na tržište, pobrinite se za to da imate energetski certifikat, uredni vlasnički list, kao i građevinsku i uporabnu dozvolu. Saznajte koliko vaša nekretnina realno vrijedi. Pogledajte oglasnike i vidite što se prodaje u vašem kvartu i koje su tražene cijene. Savjetujte se sa stručnom osobom - agentom za nekretnine koji radi na vašem području. Kada napokon imate realnu tržišnu cijenu, budite spremni spustiti je još 5-10 posto i sigurno ćete privući nekolicinu zainteresiranih kupaca. Preko 90 posto kupaca započinje potragu za nekretninom online. Budite sigurni da oni neće ni posegnuti za telefonom, a kamoli sjesti u auto i doći pogledati nekretninu ako online oglas nije privlačan. Lijepe fotografije su prvo što privuče kupca - i treba ih biti što više. Preporučamo da uz fotografije nekretnine priložite i tlocrt. Vrlo je važno da nekretnina nije pretrpana jer se time guši prostor i svjetlost, te se prostor može činiti puno manjim nego što jest. Dakle riješite se masivnog i nepotrebnog namještaja. Što je manje namještaja i osobnih stvari, to bolje. Nekretninu je potrebno detaljno očistiti, ra-

zračiti, staviti svježe cvijeće, zdjelu s voćem na stol, lijepu posteljinu na krevete... Preporuka je ukloniti političke i vjerske ikone, slike i postere. Kupci vole prostor za skladištenje i nikada ga nema dovoljno. Ispraznite pola stvari iz ormara, posebno ugradbenih koji ostaju u nekretnini, te ono što je ostalo uredno složite. Maksimizirajte svjetlost u nekretnini. Nakon lokacije, svijetao i prozračan dom je ono čemu svaki kupac teži. Dignite ro-

suđuju o kupnji nekretnine. Kupci imaju tendenciju spuštati cijenu nekretnine za više od 10.000 eura na račun stare dotrajale kuhinje, stoga se isplati uložiti u preinake na staroj ili kupnju nove kuhinje. Dobro je uložiti u barem jedan skupi kuhinjski aparat koji se ističe jer kad ljudi vide jedan otmjeni uređaj, misle da su i svi ostali skupi. Vaša nekretnina mora biti spremna za razgledavanje uvijek. Nekretnine koje se ne mogu pokazati kupcima, ne mogu se ni prodati. Bez obzira koliko je interijer nekretnine impresivan, kupci često sude o nekretnini i prije nego što uđu kroz ulazna vrata. Nikada kasnije nećete imati priliku da ostavite dobar prvi dojam. Važno je da se ljudi osjećaju dobrodošlo i sigurno dok još pristupaju ulaznim vratima, bez obzira radi li se o kući s vrtom ili stanu u zgradi. Ako prodajete kuću, svakako uredite vrt, posadite cvijeće jarkih boja, obrežite grmove, pokosite travu, stavite vrtni namještaj... Ako prodajete stan, neka vam ne bude teško očistiti stubište, staviti posude s

Aktivnosti u prvih mjesec-dva dana od kada je nekretnina na tržištu u većini slučajeva su najbolja događanja koja ćete imati lete, rastvorite zavjese, operite prozore, stavite žarulje veće snage... Učinite što god trebate da vaš dom bude svjetliji i prozračniji jer to će ga lakše prodati. “Ubojica” dobre i brze prodaje nekretnine je angažiranje loše agencije. Pronađite agenciju koja je tehnički i marketinški ispred konkurencije jer će neposredno i vaša nekretnina biti ispred konkurencije, što znači bržu i bolju prodaju. Lijepa kuhinja je jedna od najvažnijih stavki ženama, a u konačnici žene pre-

cvijećem i lijepi otirač kod ulaznih vrata. Jedan od načina da vaša nekretnina bude atraktivnija kupcima je svakako da kupcu nešto date kako biste “zasladili” ponudu. Možete ponuditi, na primjer, osiguranje nekretnine, kao i svog namještaja i uređaja, što će kupcu dati dodatan osjećaj sigurnosti. Ponudite se da ostavite sav namještaj ili da ćete kupcu platiti troškove solemnizacije ugovora o kreditu i budite spremni donekle spustiti cijenu.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 29

vijesti Bike Rijeka u konkurenciji za nagradu UNWTO-a

Aplikacija za mobilne uređaje pod nazivom Bike Rijeka, koju je izradila Turistička zajednica grada Rijeke u suradnji s turističkim zajednicama riječkog prstena i agencijom Molekula, u konkurenciji je za nagradu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i to u kategoriji Inovacije u istraživanju i tehnologiji. Nagrada će se dodijeliti 20. siječnja u sklopu međunarodnog sajma turizma u Madridu. Uz Bike Rijeka finalisti za ovogodišnju nagradu su Itaipu Complex - brazilski projekt koji promovira teritorijalni razvoj temeljen na turizmu te online platforma za medicinski turizam Republike Koreje.

Počinje Riječki karneval

Riječki karneval koji se još naziva i Peto godišnje doba održat će se od 17. siječnja do 10. veljače. Kao i prethodnih godina, izbor Kraljice Riječkog karnevala bit će uvodna manifestacija u sve maškarane ludosti koje započinju nakon svečane primopredaje ključa grada u ruke maškara. U sklopu tog karnevala, među ostalim, održat će se Dječja karnevalska povorka te velika Međunarodna karnevalska povorka.

TURIZAM Konsolidacija hotelske industrije u Hrvatskoj

Od globalnog prema lokalnom Tri turističke grupacije - Valamar Riviera, Lukšić Grupa i Maistra upravljaju s oko 45 posto ukupnih kapaciteta hotela, naselja i kampova

rvatski hotelski sektor obilježen je visokim stupnjem konsolidacije, što dokazuje kako tri turističke grupacije - Valamar Riviera, Lukšić Grupa i Maistra upravljaju s oko 45 posto ukupnih kapaciteta hotela, naselja i kampova. Uskoro se očekuje još jedno veliko preuzimanje i nastanak još jedne snažne hotelske kom-

I preuzimanjem Kupara će se stvoriti još jedna snažna hotelsko-turistička kompanija panije na jugu hrvatskog Jadrana. Naime, Vlada je potkraj listopada prošle godine prihvatila ponudu ruske Avenue Grupe za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari, vrijednog oko 100 milijuna eura. Budući turistički resort, koji je bio u državnom vlasništvu, trebao bi imati kategoriju četiri ili pet zvjezdica. S Avenue Grupom surađuje i Marriott grupacija

30 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

s brendom Ritz-Carlton koja želi vratiti Kupare na turističku kartu Hrvatske. Tome u prilog ide i činjenica što je Marriott International prošle godine preuzeo grupaciju Starwood Hotels and Resorts za 12,2 milijarde američkih dolara.

Bit će toga još

Komentirajući marketinško Marriottovo preuzimanje budućeg novog turističkog kompleksa Kupari, Sanja Čizmar, senior partnerica u konzultantskoj kući Horwath HTL Hrvatska, je rekla kako su takvi procesi konsolidacije ili okrupnjavanja u hotelskoj industriji u svijetu vrlo česti, a u Hrvatskoj su se intenzivirali posljednjih nekoliko godina. Primjeri za to su kada je Lukšić Grupa kupila Jadranske luksuzne hotele, Liburnia Riviera Hoteli preuzeli su Hotele Cavtat, a Maistra je preuzela Hilton Imperial Dubrovnik i najavila daljnje širenje turističkog portfelja. “Očekuje se kako će vodeće turističke kompanije nastaviti s preuzimanjem manjih tvrtki, ali nastavit će se i strategija pripajanja tvrtki unutar istog vlasničkog portfelja u jedinstvenu kompaniju. Upravo se to uskoro očekuje preuzimanjem Kupara, a time će se stvoriti još jedna snažna hotelsko-turistička kompanija u našoj zemlji, koja će se uvrstiti među 10 najjačih turističkih tvrtki u Hrvatskoj”, zaključila je Sanja Čizmar. (S.P.)

Luksuzni turizam

Ekskluzivnošću do liderstva u vinskom turizmu Ove će se godine smještajni kapaciteti Stancije Meneghetti proširiti sa sadašnje četiri smještajne jedinice na čak 26, obnovit će se vanjski i unutarnji bazeni, izgraditi novi fitness i spa centar te proširiti vinarija piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

srcu istarskih vinograda i maslinika, u mjestu Bale nalazi se Stancija Meneghetti s luksuznom vilom i vinarijom. Ta autentična istarska kuća sagrađena je početkom 20. stoljeća na imanju površine 120.000 četvornih metara. Danas vinarija Meneghetti nastavlja s tradicijom proizvodnje istarskog vina i maslinovog ulja. Vino se na tom području proizvodilo još davne 1853. godine, no nova stranica u povijesti stancije započela je 2001. godine kada su njeni vlasnici postali Romana i Miroslav Plišo. Devet godina kasnije, kao direktor i partner u tvrtki Meneghetti pridružio im se Goran Hanžek. Prema njegovim riječima, ove će se godine smještajni kapaciteti Stancije Meneghetti proširiti sa sadašnje četiri smještajne jedinice

Stancija Meneghetti ostaje član međunarodnog udruženja ekskluzivnih hotela i restorana Relais&Chateaux na čak 26 soba i apartmana. Osim toga, obnovit će se vanjski i unutarnji bazeni te izgraditi novi fitness i spa centar.

Prvi gosti u ljeto 2016.

Nakon preuređenja, restoran Meneghetti će imati 70 sjedećih mjesta u unutarnjem dijelu, a obnovit će se i proširiti i prostor vinarije. O tome koliko će se novca utrošiti na proširenje Stancije Meneghetti, Hanžek nije htio govoriti. “Želja nam je stvoriti pravo vinsko odredište

te postati vodeća destinacija na području vinskog turizma u regiji”, rekao je Hanžek dodajući kako se očekuje da će obnovljena stancija svoje goste primiti u ljeto ove godine. Hanžek je naglasio kako će u novom konceptu Stancija Meneghetti i dalje biti član međunarodnog udruženja ekskluzivnih hotela i restorana Relais&Chateaux. Inače, među vinima vinarije Meneghetti posebice se izdvaja novo izdanje pjenušca Meneghetti Classic 2013. Hanžek je pojasnio kako je riječ o pjenušcu proizvedenom klasičnom metodom pod vodstvom glavnog enologa Meneghetti vina Waltera Filiputtija. Taj pjenušac, osim chardonnaya i bijelog pinota, sadrži i oko 30 posto crnog pinota koji mu daje posebnu kompleksnu aromu. U prodaji je 6000 boca Meneghetti pjenušca i 200 boca pjenušca Meneghetti Classic Magnum. Hanžek je ocijenio kako je prošlogodišnja berba bila odlična te će stoga vinarija prvi put proizvesti više od 100.000 butelja vina. Pritom je izrazio i zadovoljstvo što su nakon više godina napornog rada i ulaganja svi vinogradi u vlasništvu tvrtke Meneghetti u punoj rodnosti.

6000boca Meneghetti pjenušca i 200 boca pjenušca Meneghetti Classic Magnum nalazi se u prodaji

višeod

100.000 buteljavina proizvest će vinarija Meneghetti

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Porez na crowdfunding

EK preporučuje, države odlučuju Prema nekim procjenama, u 2015. vrijednost crowdfunding kampanja u svijetu premašit će 34 milijarde dolara, dok je u 2014. godini ona iznosila oko 15 milijardi dolara piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U nadolazećim godinama mogu se očekivati zbrke koje će izazvati crowdfunding platforme u kriptovalutama ili one koje se odvijaju putem mobitela. Robert Pašičko, UNDP

rupno financiranje ili crowdfunding sve je rasprostranjeniji način na koji start-upi i projekti u ranim fazama razvoja mogu doći do sredstava kako bi njihova poduzetnička ideja rasla dalje. Prema nekim procjenama, u 2015. vrijednost crowdfunding kampanja u svijetu premašit će 34 milijarde dolara, dok je u 2014. godini ona iznosila oko 15 milijardi dolara. Vrijednost grupnog financiranja do 2020. godine, pak, prema istraživanjima Svjetske banke iznosit će više od 100 milijardi dolara i potaknut će otvaranje više od dva milijuna novih radnih mjesta. Lani se u javnosti moglo čuti kako Europa želi uvesti naplatu poreza na dodanu vrijednost u onim crowdfunding kampanjama koja uključuju nagrade, a ne donacije na koje se ne obračunava PDV. Drugim riječima, tvrtke koje tako prikupljaju financijska sredstva morale bi naplatiti PDV na iznos nagrade koju je odabrao i uplatio podržavatelj kampanje (backer).

32 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Robert Pašičko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, kaže kako se crowdfunding tematski dijeli na donacije (osobe doniraju i zauzvrat ne dobiju ništa), nagrade (unaprijed se kupuje proizvod koji će biti završen nakon kampanje, tzv. rewardbased kampanja), lending (posuđivanje novca za projekte) i investiranje (crowdinvesting, pri čemu osoba postaje ulagač).

Implikacije na velike države

Najave iz Europske komisije zapravo su preporuke koje ne donose značajnije promjene već pojašnjavaju različitu praksu među državama te zakonodavci i porezni sustav uče što i kako postupiti. “Naime, radi se o neobvezujućoj preporuci da pojedine države članice Europske unije oporezuju tzv. reward-based kampanje koje se događaju na njihovom području. Sama praksa se do sad razlikuje od države do države. Primjerice, već danas u Njemačkoj se oporezuju reward-based kam-

Registar Ne zovi panje, no u točno određenim slučajevima. Jer, primjerice, ako netko radi kampanju kao privatna osoba, tada se ona ne oporezuje. Veliki problem predstavljanju transnacionalne crowdfunding kampanje na platformama kao što su, primjerice, Indiegogo i Kickstarter koje ni ne pitaju ljude koji ih podržavaju o njihovom poreznom statusu. Tako da ovo zasad ima implikacije uglavnom na velike države koje imaju svoje velike nacionalne crowdfunding platforme”, objašnjava Pašičko. Teško je prognozirati kako će se situacija dalje razvijati jer crowdfunding postaje sve veći i značajniji. Međutim, nastavlja on, veći naglasak se očekuje na području investiranja jer je nedavno izglasan Jobs Act u Sjedinjenim Američkim Državama koji će postaviti nove norme za ulaganje putem crowdfundinga i vjerojatno će ti poslovni modeli postati dominantni u svijetu, te u području posuđivanja (izravno posuđivanje bez posrednika). U nadolazećim godinama, smatra Robert Pašičko, mogu se

Robert Pašičko, UNDP

očekivati zbrke koje će izazvati crowdfunding platforme u kriptovalutama (kao što je bitcoin) ili one koje se odvijaju putem mobitela (veliki potencijal za zemlje u razvoju).

Kako će Hrvatska

Iz Porezne uprave Ministarstva financija odgovaraju nam kako Hrvatska kao država članica Europske unije ima obvezu svoje zakonodav-

U Njemačkoj se već danas oporezuju reward-based kampanje, no u točno određenim slučajevima, kaže Robert Pašičko stvo usklađivati s EU zakonodavstvom. “Stoga, ako će na razini Europske unije biti propisana obveza oporezivanja PDV-om crowdfunding kampanja, tada će i Hrvatska biti obvezna crowdfunding kampanje oporezivati PDV-om”, ističu u Poreznoj upravi.

Riješite se reklama i trgovaca

Na području elektroničkih komunikacija ova godina nosi određene novosti, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Korisnicima je svakako najzanimljivija već najavljena uspostava Registra za potrošače Ne zovi, koji će svim pretplatnicima telefonskih usluga, ako to budu željeli, omogućiti upis njihovih

brojeva u Registar čime ih trgovci koji se bave prodajom i promidžbom putem telefona više neće smjeti nazivati ili slati SMS/MMS poruke. U nadolazećoj godini očekuje se, među ostalim, jasniji način promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga, ponajprije putem sredstava daljinske komunikacije, kao što je prodaja telefonom. Također, u 2016. godini nastavlja se HAKOM-ov program digitalizacije poslovanja, odnosno započet će se s izradom dviju novih aplikacija usmjerenih jednostavnijem, jeftinijem i bržem rješavanju zahtjeva građana ili tvrtki: e-Pravo puta i e-Glavni projekti. (B.O.)

eSkills for Jobs

Rast interesa za računarstvo i informatiku Agencija za znanost i visoko obrazovanje i 2015. je u sklopu EU inicijative eSkills for Jobs provela kvalitativnu analizu podataka o upisima na ICT i srodne studije te općenito interesu mladih za studiranje u tim područjima. Analizirani su podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije koje je središnje mjesto prijave na sva visoka učilišta u Hrvatskoj, a prikupljeni su kroz Nacionalni informacijski sustav prijava koji je u funkciji od 2010. godine. U generaciji koja je 2015. imala pravo upisa studijskih programa na visokim učilištima bilo je 40.879 potencijalnih studenata, što je otprilike jednako kao i zadnjih četiri godine,

što znači da porast interesa nije izazvan povećanim brojem kandidata već povećanim interesom u populaciji i vjerojatno boljom informiranošću mladih. Gledano po studijskim poljima u kojima studiraju budući ICT stručnjaci, upis u tehničke studije računarstva porastao je za 8,5 posto, dok je upis u društvene smjerove informacijskih i komunikacijskih znanosti porastao za čak 11 posto. (B.O.)

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina i Europska unija

Zaustavljen bescarinski uvoz voća i povrća Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je kazao da je riječ o autonomnim mjerama EU-a o privilegijama i benefitima za bescarinski izvoz voća i povrća iz BiH u članice Unije koji su vrijedili do 31. prosinca prošle godine piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

T više od mil €

gubitak BiH zbog ukidanja bescarinskog izvoza u EU

200 mil KM

mogla bi gubiti BiH u trgovanju s Hrvatskom

50 mil KM

gubit će BiH samo na carinama

očno 1. siječnja ove godine Europska unija je zaustavila bescarinski uvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine. Koliko je to manje eura u trgovinskoj razmjeni točno zna samo Zavod za statistiku BiH, ali govori se o iznosu većem od četiri milijuna eura. No, bit će još gore ako se granice zatvore i za neke druge proizvode, primjerice mlijeko i mliječne proizvode. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, jedan od najvećih protivnika ukidanja carina na robe uvezene iz Hrvatske i ostalih članica EU-a, ali i najzaslužniji za ponovni izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU-a, prvi je javnosti priopćio odluku Europskog parlamenta da od 1. siječnja 2016. godine ukidaju te povlastice zbog odbijanja bosanskohercegovačkih vlasti da prilagode Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zahtjevima i standardima EU-a. Šarović je diplomatski prokomentirao da je zapravo riječ o autonomnim mjerama EU-a o privilegijama i benefitima za bescarinski izvoz voća i povrća iz BiH u članice Unije koji su vrijedili do 31. prosinca prošle godine. Koji je to rok do kada će BiH okončati pregovore i kako će uopće ti pregovori završiti, to je već drugo pitanje, a kako se zna, BiH upravo radi na jasnoj pregovaračkoj poziciji u skladu sa zaključcima Predsjedništva BiH koji zagovaraju blage kompromise.

Tri uvjeta na putu do EU-a

Pregovori započinju 15. siječnja, a Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na novogodišnjoj konferenciji za novinare kazao je kako je na posljednoj sjednici u 2015. Predsjedništvo BiH donijelo zaključak da

34 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

će do kraja siječnja ove godine aplicirati za prijam u članstvo EU-a. Odluka o aplikaciji, koju je Čović ocijenio povijesnom, proizašla je iz pomaka u izvješću o spremnosti BiH za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Možemo biti zadovoljni ispunjenim obvezama za ulazak u EU, ocijenio je Čović. Kad je riječ o prilagodbi SSP-a u smislu tradicionalne trgovine, Čović je ocijenio kako je od 15 ključnih točaka njih 12 ili 13 prihvatljivo odmah, dok će se o dvije-tri pozicije koje se ponajprije odnose na mlijeko i mliječne prerađevine te meso i mesne prerađevine razgovarati tijekom siječnja. “Pokušat ćemo izboriti kvalitetan status kroz vremenski okvir pomicanja kvota. Želimo da tamo gdje nam neke brojke ne budu odgovarale po strukturi i količinama napravimo reprogram i ako EU prihvati naš zahtjev, ne bismo trebali imati veće štete u gospodarstvu”, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je na toj konferenciji najviše pozornosti posvetio upravo procesu približavanja BiH članstvu u EU. “Na tom putu postoje tri uvjeta: prilagodba SSP-a, uspostavljanje mehanizma koordinacije te napredak u provedbi incijalne Reformske agende. Vidjet ćemo kako će taj proces ići, ali u svakom slučaju, nakon realizacije tih triju uvjeta BiH će dobiti signal da može aplicirati za prijam u članstvo EU-a i da će ta aplikacija biti prihvaćena”, istaknuo je on. Osvrćući se na pregovore koje će BiH voditi s EU-om o prilagodbi trgovinskog dijela SSP-a, nakon ulaska Hrvatske u EU, Crnadak je ocijenio kako je najbolje rješenje ako se postigne obostrano povoljan dogovor te da se taj posao okonča uvažavanjem obostranih interesa. Crnadak je najavio da će u tom

Usvojeni proračuni

Zabrinjavajuće zadužujući

kontekstu ove godine pokrenuti diplomatsku ofenzivu te da će prva stanica bosanskohercegovačke diplomacije biti London. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine BiH je u Hrvatsku izvezla roba u vrijednosti 848,4 milijuna KM, što je smanjenje od 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, a iz Hrvatske je uvezla roba za 1,54 milijarde KM ili 9,7 posto manje.

Kako se nositi s EU konkurencijom

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatraju da dobar dio bosanskohercegovačkog gospodarstva neće moći u novoj konkurentskoj borbi opstati na tržištu. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, izjavio je za Privredni vjesnik da će, ako se ne pronađu prijelazna rješenja, gospodarstvo BiH samo u trgovanju s Hrvatskom ostvarivati gubitak veći od 200 milijuna KM, dok će država na carinama godišnje gubiti oko 50 milijuna KM. Bojić i analitičari ove komore kažu da proces tehničke prilagodbe SSP-a na način i u obujmu koji zagovara Europska komisija nije sadržan u odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, tijekom pregovara predstavnici BiH su argumentirano dokazali da se proizvođači petnaestak grupa proizvoda od izrazitog interesa za bosanskohercegovačko gospodarstvo nisu spremni suprotstaviti europskoj konkurenciji, te da bi stoga morali biti još jedno vrijeme zaštićeni SSP-om. U Komori tvrde da bi daljnja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH dokazala posebnu osjetljivost bitno utjecala na ostvarivanje ciljeva SSP-a čija je namjera ostvarivanje političke i ekonomske stabilizacije države koja pretendira na primitak u članstvo EU-a.

Dva dana prije Nove godine Parlament BiH i dva entitetska parlamenta, a nekoliko dana ranije i dvije kantonalne skupštine, usvojili su proračune za 2016. Zajednička ocjena oporbe i neovisnih analitičara je da su doneseni dokumenti zabrinjavajuće zadužujući. Državni budžet je težak 1,72 milijarde KM. Za financiranje institucija BiH planira se utrošiti 950 milijuna KM, a za servisiranje vanjskog duga nešto više od 770 milijuna KM. Narodna skupština RS-a bez oporbenih zastupnika donijela je najveći proračun do sada - 3,127 milijardi KM ili milijardu više od predloženog. Razlog takvog rasta proračuna krije se u odluci ovog parlamenta da prihvati prijedlog Vlade RS-a o novom načinu isplate mirovina. Naime, Mirovinski fond RS-a je faktički bankrotirao pa je Vlada predložila da se mirovine od 1. siječnja umirovljenicima isplaćuju direktno iz proračuna. Parlament Federacije BiH je, pak, usvojio proračun za 2016. težak 2,598 milijardi KM što je povećanje od 10,7 posto u odnosu na lanjski. Autori tog dokumenta sami su ustvrdili da je proračun 94 posto socijalan i fiksiran zakonima, a samo šest posto razvojni. (Z.L.)

Agencija za statistiku BiH

Trgovinski deficit 6,286 milijardi KM U razdoblju od siječnja do kraja studenoga 2015. BiH je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala trgovinski deficit od 6,286 milijardi konvertibilnih maraka i pokrivenost uvoza izvozom od 56,7 posto. Izvoz je vrijedio 8,23 milijarde KM uz povećanje od 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., a uvoz 14,516 milijardi KM uz pad od 1,9 posto. BiH je lani najviše trgovala sa zemljama Europske unije gdje je izvezeno robe u vrijednosti 5,9 milijardi KM što je povećanje od 2,6 posto. Istodobno, iz EU-a je uvezeno robe vrijedne 8,8 milijuna KM uz rast od 1,1 posto. Lošiji rezultati ostvareni su u trgovanju s članicama Cefte gdje je izvezeno robe u vrijednosti 1,2 milijarde KM uz pad od 0,5 posto, dok je uvoz vrijedio 1,78 milijarde KM uz rast od 5,8 posto. Njemačka, Italija i Hrvatska su prve tri zemlje po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene u 11 prošlogodišnjih mjeseci. (Z.L.) 11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Slovenske upravljačke dvojbe

Može li holding zauzdati politiku? Javnost očekuje od Slovenskog državnog holdinga da politiku drži na sigurnoj udaljenosti od javnih poduzeća te svih onih udjela koje država nije htjela, ali ih je stekla raznim sanacijskim intervencijama piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ržavni holding kao oblik upravljanja poduzećima i udjelima u vlasništvu države o kakvom se ovih dana naveliko govori u Hrvatskoj - posebno za pregovaračkim stolom Domoljubne koalicije i Mosta - već dugo postoji u Sloveniji. Tamošnji holding (SDH) nije počeo s tako širokim ovlastima kakve ima od prošle godine kada su u zipku s novorođenom Strankom Mire Cerara položena velika očekivanja glede udaljavanja politike iz upravljanja javnim poduzećima.

12 mlrd €

Veće i teže obveze

vrijedna kapitalna ulaganja države kojim upravlja SDH

Dugo vremena prije toga SDH se bavio specifičnim zadaćama proizašlim iz pretvorbe društvenog vlasništva. Sada se SDH nosi s mnogo većim i težim obvezama. Slovenska javnost očekuje od Holdinga da politiku drži na sigurnoj udaljenosti od javnih poduzeća te

20 tvrtki

Ambiciozna 2016. godina

namjerava privatizirati SDH u 2016.

3 skupine

klasificiran je ukupni državni portfelj

svih onih udjela koje država nije htjela, ali ih je stekla raznim sanacijskim intervencijama. Sve to stoga da se ne ponove incestuozne veze iz prošlosti kakve su djelomično već sankcionirane ili se još seciraju u krivičnim postupcima pred slovenskim sudovima. Javnost sve teže guta pikanterije s tih procesa, posebice o financijskim smicalicama posredstvom kojih su menadžeri kupovali poduzeća novcem iz blagajne istog poduzeća na koje srlja s preuzimateljskim namjerama. U zamračivanju novca slovenski menadžeri pokazali su nevjerojatnu inovativnost, štoviše i drskost, što im nije bilo teško jer su u svemu uživali i podršku svojih političkih patrona. U Sloveniji se točno znalo kojoj političkoj opciji pripadaju čelna mjesta u posavskom energetskom lancu, kojoj u Šoštanju, a kojoj cijeli sustav dravskih elektrana. Na kraju opet se pokazalo da tvrtke s političkim

Veliki privatizacijski zalogaj Slovenski državni holding - za sličan oblik upravljanja državnim portfeljom u Hrvatskoj ovih dana izjasnio se i bivši premijer Zlatko Mateša - namjerava u 2016. godini privatizirati 20 većih i poznatijih tvrtki. Privatizacijski događaji ubrzat će se u Adria Airwaysu na kojem se trenutačno proigravaju dva moguća scenarija - stečaj s likvidacijom, odnosno dokapitalizacija i potom prodaja. Zajedno s lošom bankom SDH želi ove godine zaključiti i sanacijsku trakavicu s Cimosom. Ubrzano se radi i na dokapitalizaciji Palome, a planira se temeljito sanirati i Polzelu koja bi potkraj godine bila spremna za privatizaciju. Unior Zreče također je prioritetna zadaća SDH-a. Zajedno s bankama tvrtku će osloboditi turističkog biznisa i potom je usredotočiti na temeljnu djelatnost - na proizvodnju alata i oruđa. Na radnom stolu SDH nalazi se i Geoplin. Vodstvo holdinga predlaže da se razdvoji infrastruktura kao dio od strateškog interesa za državu, a da se trgovanje preusmjeri privatnom kapitalu. Najveći izazov predstavlja privatizacija NLB-a. Rokovi su kratki, uvjeti Europske komisije nedvojbeni, a smjer privatizacije kako je zacrtan treba ići na doradu.

36 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

vijesti Osporavaju priznanje Bankera

Nisu svi u Sloveniji oduševljeni titulom ministra godine kojom je časopis The Banker iz skupine Financial Timesa počastio Dušana Mramora, ministra financija. Oponenti prigovaraju da je Banker Mramora nagradio za ono što su učinili njegovi prethodnici Janez Šušteršič i Uroš Čufer. Slovenski zaokret u sređivanju javnih financija dogodio se nakon sanacije i dokapitalizacije banaka, nakon osnivanja tzv. loše banke i izglasavanja Zakona o uravnoteženju javnih financija. Tri ključne mjere izborila su dva prethodna ministra, dok je Mramor još bio dekan Ekonomskog fakulteta.

patronatom ne posluju dobro, da ima velikih i krajnje sumnjivih prekoračenja u gotovo svakom investicijskom poslu, te da su tvrtke uglavnom neučinkovite. S novim ovlastima Slovenski državni holding dobio je i novu upravu. Marko Jazbec kao predsjednik Uprave i Anja Strojin Štampar te

U zamračivanju novca slovenski menadžeri pokazali su nevjerojatnu inovativnost, štoviše i drskost Nada Drobne Popovič kao članice dobili su na upravljanje 12 milijardi eura vrijedna (ne)posredna kapitalna ulaganja države. Dobili su i ponešto od potrebnog “alata” te rok u kojem trebaju poboljšati rezultate poslovanja, posebice iznos dobiti na uloženi kapital. Ključne dvojbe presječene su u dokumentu koji je Parlament izglasao lani pod naslovom Strategija upravljanja kapitalnim ulaganjima države. Tim dokumentom ukupni državni portfelj

klasificiran je u tri skupine. U prvoj našla su se strateški važna poduzeća u kojima se državni udjel ne smije smanjiti ispod 50 posto. Drugu skupinu čine tzv. značajne investicije s državnim vlasničkim udjelom čiji je graničnik postavljen na 25 posto i nadograđen onom dionicom dodatka koja na životu održava nužni opseg upravljačkih prava. Treća skupina je najbrojnija. Mnoštvo malih vlasničkih crvuljaka koji su se zalijepili za državni proračun kroz razne sanacije u prošlosti klasificirano je u portfeljna ulaganja s naputkom Upravi da ih ima prodati prvom pouzdanijem kupcu koji naiđe.

Strategija upravljanja otežava rad

Novi šef SDH-a Marko Jazbec požalio se ovih dana da je Strategija upravljanja, suprotno onome što se općenito misli o “strategijama”, u ovom slučaju otišla predaleko te da to otežava rad Holdingu. Strategijom je određeno da se NLB ima prodati javnom ponudom dionica pri čemu bi država zadržala 25 posto udjela, ali tako da taj njen udjel ne smije premašiti ni jedan drugi vlasnik. “Legitimno je da država pokušava održati određeni utjecaj u najvećoj slovenskoj banci, ali taj oblik prodaje ne omogućava i najbolji utržak”, rekao je Jazbec dodajući da će Vladi predložiti i drugu mogućnost za privatizaciju - klasični postupak preuzimanja (M&A).

Burza u zagrebačkim rukama

Neposredno pred Silvestrovo Ljubljanska burza dobila je novog vlasnika. Prodana 2008. godine Bečkoj burzi (skupini CEESEG) Ljubljanska burza sada je došla pod okrilje Zagrebačke burze za koju se u Sloveniji navodi da ima razvijenu vlasničku strukturu te da je najnoviju akviziciju stekla po znatno nižoj cijeni od one po kojoj su prije sedam godina preuzimateljski posao u Ljubljani platili Bečani (oko 47 milijuna eura). Posebno se naglašava da je Zagrebačka burza dio novca za kupnju dobila od EBRD-a.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 37

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV mjesečni REPORT

U tjednu od 28. prosinca 2015. do 3. siječnja 2016. ukupno je bilo 878 stečajnih postupaka, što je čak 688 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Tome je najviše pridonio veliki broj istodobnih početaka i zaključaka skraćenih stečajeva kojih je u ovom razdoblju bilo 699. Po broju postupaka slijede ih brzi stečajevi sa 71 postupkom. U predstečajnoj nagodbi je zaključeno 12 postupka, a 11 ih je započelo. Izbrisano je 68 subjekata ili 162 subjekta manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 173 trgovačka društva pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (78), zatim Split (23), a slijedi ih Rijeka sa 16 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano d.o.o.-a (88), te ukupno 85 j.d.o.o.-a. STEČAJEVI 66 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



714 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



699



71 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka



27 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

68 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata



40 

Likvidacija Početak postupka





Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

173 

Poslovni subjekti d.o.o.



j.d.o.o.





d.d.

Izbrisano 637 poslovnih subjekata

likvidacije, dok su dvije likvidacije zaključene. Ukupno je osnovano 1214 poslovnih subjekata, što je devet manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (578), zatim u Splitu (101), Rijeka bilježi 88 novih poduzeća, a Trgovački sud u Pazinu registrirao je 81 novi subjekt. Od pravnih oblika osnovano je 635 j.d.o.o.-a, 551 d.o.o. i četiri d.d.-a.

prosincu 2015. godine bila su ukupno 294 stečajna postupka, od toga se 34 posto odnosi na početak stečajeva, a 23 posto na početak predstečajeva. To su dva postupka više nego u prosincu prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u prosincu ih je izbrisano 637, što je dvostruko manje u odnosu na prosinac 2014. godine. Bilo je pokrenuto 195 postupaka Stečajevi

III

VII VIII IX

Broj započetih stečajnih postupaka

66 101

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka 27

XII

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

78 126 108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015.

2500

2000

1500

1500 1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima 13

Rijeka Pazin

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

0 I

Karlovac

Bjelovar

 bez promjene

38 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Brisani subjekti

III

VII

Započela likvidacija

VIII

XII

Zaključena likvidacija

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

I d.o.o.

III j.d.o.o.

VII

VIII

XII

ostali subjekti

N 3 52 + 45

Varaždin Zagreb

Osnovane tvrtke u prosincu 2015.

1214 osnovanih

d.o.o. 45,39%

subjekata

ostali oblici 2,30%

j.d.o.o. 52,31%

SVIJET FINANCIJA Hrvatska narodna banka

Stopa zaštitnog kapitala ostaje 0 posto Središnja će banka redovito pratiti razvoj mogućih neravnoteža u financiranju potreba privatnog sektora te će na tromjesečnoj razini objavljivati referentne pokazatelje, odnosno stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

topa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iznosit će 0 posto i u prvom tromjesečju 2017. godine, objavila je Hrvatska narodna banka. Odlukom o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 2015. godine HNB-u je omogućena upotreba instrumenta kojim se može djelovati u slu-

Stopa zaštitnog kapitala određuje se i prema tempu gospodarskog oporavka čaju potrebe za obuzdavanjem prekomjernoga kreditnog rasta. Ta mjera ovisi o relativnoj zaduženosti privatnog sektora, odnosno omjeru kredita odobrenih stanovništvu i poduzećima i agregatnog dohotka. Zbog slabe kreditne aktivnosti u prošloj godini određena je stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0 posto s datumom primjene od 1. siječnja 2016. Na temelju recentne analitičke ocjene promjene sistemskih rizika cikličke prirode HNB je objavio da će zadržati istu visinu stope od 0 posto i u prvom tromjesečju 2017., odnosno u razdoblju koje počinje 1. siječnja 2017. godine.

Privatni sektor se i dalje razdužuje

Uz ostalo, stopa zaštitnog kapitala određuje se i prema tempu gospodarskog oporavka. U HNB-u ukazuju da je aktualni oporavak gospodarske aktivnosti bio praćen nastavkom procesa razduživanja privatnog sektora. Stoga je u trećem tromjesečju 2015. došlo do nešto snažnijeg smanjenja standardiziranog omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda (u trećem tromjesečju 2015. taj je omjer iznosio 97,3 posto). Domaće financiranje poduzeća u trećem

se tromjesečju nastavilo smanjivati, a nastavljeno je i razduživanje stanovništva. Pri tome je posebno izraženo smanjenje dugoročnih stambenih kredita te prekoračenja po tekućim računima, što odražava još uvijek prisutnu neizvjesnost vezanu uz spori oporavak tržišta rada. Raspon zaduženosti izračunat na temelju omjera kredita i BDP-a u trećem je tromjesečju 2015. još bio negativan (-16,3 posto), što i dalje jasno upućuje na činjenicu da trenutačno ne postoje rizici od prekomjernoga kreditiranja koji bi imali sistemske posljedice kad je riječ o funkcioniranju financijskih tržišta, navodi se u priopćenju HNB-a. HNB je najavio da će redovito pratiti razvoj mogućih neravnoteža u financiranju potreba privatnog sektora te će na tromjesečnoj razini objavljivati referentne pokazatelje, odnosno stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. U tome će se oslanjati i na sve druge relevantne indikatore koji bi upućivali na rizike prekomjernoga kreditiranja kao što su kretanje cijena na pojedinim tržištima, manjak na tekućem računu platne bilance, dinamika plasmana i monetarnih agregata i drugo. (I.V.)

97,3%

standardizirani omjer kredita i BDP-a u 3. kvartalu 2015.

-16,3%

raspon zaduženosti izračunat na temelju omjera kredita i BDP-a u istom razdoblju

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 2490 tvrtki Za 2890 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 31. prosinca 2015. godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 45,376 milijardi kuna Dužnici zapošljavaju 66.820 radnika

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,967 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.820 radnika. Najviše predmeta, njih 7844 ili 87,55 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,42 milijarde kuna. Ostatak od 12,45 posto otpada na 1115 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 73,547 milijardi kuna.

Z 8959 tvrtki

podnijelo je prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe

81,967 mlrd kn

njihov ukupni dug

više od

32,964 mlrd kn

dug poslovnih subjekata Grada Zagreba

aključno s lanjskim 31. prosincem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2490 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 35,6 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 34.185 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 400 poduzeća koja zapošljavaju 6504 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,775 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 2890 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 31. prosinca 2015. godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 45,376 milijardi kuna. Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8326 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 71,949 milijardi kuna, a zapošljavaju 60.638 radnika. U radu su, pak, 633 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 10,017 milijardi kuna.

40 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi kuna Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,521 milijardom kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,553 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,964 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,719 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,796 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna... (V.A.)

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Usporen rast bruto inozemnog duga Smatramo da će bruto inozemni dug u 2015. iznositi oko 105 posto BDP-a, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

Visina i struktura bruto inozemnog duga 50 45 40 35 mlrd. EUR

ijekom rujna prošle godine smanjena je razina bruto inozemnog duga za 894 milijuna eura na iznos od 47 milijardi eura. Riječ je o drugom mjesecu zaredom u kojemu je zabilježeno smanjenje razine inozemnog duga pri čemu je u rujnu pad duga ostvaren kod svih sektora, osim kod izravnih ulaganja. Na godišnjoj je razini rast bruto inozemnog duga usporen na jedan posto što je najniži rast ostvaren tijekom devet lanjskih mjeseci. Kretanje ino duga na godišnjoj razini i dalje je primarno determinirano rastom inozemnog zaduživanja opće države i razduživanjem drugih monetarnih financijskih institucija na koje se odnosi 33,4, odnosno 15,8 posto ukupnog duga. Pritom je u rujnu nastavljeno relativno snažno razduživanje banaka (na godišnjoj razini za 686,6 milijuna eura) prisutno još od polovine 2012. godine. S druge strane, postupno usporava dinamika inozemnog zaduži-

30 25 20 15 10 5 0

ii. III. IV.

V. VI. Vii. VIII. IX. X. XI. XII. I. 2014.

ii. III. IV.

Izravna ulaganja

Ostali domaći sektori

Središnja banka

Opća država

V. VI. Vii. VIII. IX. 2015.

9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% -1% -2%

Monet. fin. institucije

Godišnja stopa rasta (desno)

Izvor: HNB; obrada: HGK

Tijekom rujna prošle godine razina bruto inozemnog duga smanjena je na iznos od 47 milijardi eura vanja države (u rujnu je stanje duga na godišnjoj razini povećano za 530,8 milijuna eura) pod utjecajem nešto nižega proračunskog manjka nego u 2014. te veće orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu. U zadnjih sedam mjeseci bilježi se kontinuitet međugo-

dišnjeg pada inozemnog duga ostalih domaćih sektora (u rujnu za tri posto) što je rezultat smanjivanja inozemnog duga javnih tvrtki (za 11,1 posto) i ostalih privatnih financijskih institucija osim monetarnih (za 11,6 posto), dok se istodobno nastavlja rast ino duga privatnih nefinancijskih društava.

Najviše se zadužuje država

Naime, pri povoljnijim uvjetima financiranja na inozemnim tržištima dio tvrtki, posebno onih velikih i vlasnički povezanih s inozemnim investitorima, koristi se mogućnošću inozemnog financiranja pa je stoga inozemni dug privatnih tvrtki povećan za jedan posto kao i dug na temelju izravnih ulaganja za 8,9 posto. U takvim je okolnostima u prvih devet mjeseci 2015. ukupan bruto inozemni dug povećan za 327,4 milijuna eura pri

čemu su porasli dug središnje banke (za 548,7 milijuna eura), potom opće države (za 321,1 milijun eura) i dug na temelju izravnih ulaganja (za 196,5 milijuna eura). S druge strane, smanjen je dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 713,2 milijuna eura) te ostalih domaćih sektora (za 25,7 milijuna eura). “Kretanje bruto inozemnog duga u prvih devet mjeseci prošle godine pokazuju da se njegov rast usporava, pri čemu se dalje najviše zadužuje država na koju se sada odnosi oko 33,4 posto ukupnoga duga, dok se monetarne financijske institucije razdužuju. S obzirom na takva kretanja i procijenjeni rast BDP-a smatramo da će bruto inozemni dug u 2015. iznositi oko 105 posto BDP-a”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. (V.A.)

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

JGL izdao petogodišnje obveznice

Jadran Galenski laboratorij izdao je petogodišnje obveznice u iznosu od 200 milijuna kuna. Sredstva će se dijelom koristiti za refinanciranje obveznica koje dospijevaju u lipnju, a ostatak će biti iskorišten za smanjenje postojećeg kreditnog duga. Agent izdanja je Privredna banka Zagreb. Kamatna stopa je fiksna, isplaćuje se polugodišnje te iznosi 5,8 posto, navodi se u priopćenju riječke farmaceutske tvrtke objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Novčano tržište bez velikih napetosti Na početku nove godine ne primjećuje se promjena trenda na hrvatskom novčanom tržištu koje je relativno mirno. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija na samome kraju, u međusobnom trgovanju sudionika nema napetosti. Prosječan dnevni višak likvidnosti u iznosu od 6,5 milijardi kuna prisutan je i dalje, pa je potražnja za kratkoročnim pozajmicama skromna. U ovom tjednu planirana je redovita mjesečna isplata mirovina te je realno očekivati dodatno jačanje likvidnosti sudionika. U prošli je četvrtak održana redovita obratna repo aukcija, prva u ovoj godini, na kojoj je HNB plasirao depozitnim institucijama 218 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Prošlog tjedna je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a u skladu s očekivanjem, interes sudionika bio je iznimno velik. Stoga je, umje-

sto planiranoga iznosa izdanja od 500 milijuna kuna upisan tri puta veći iznos, odnosno 1,58 milijardi kuna. Iako je interes za upisivanjem zapisa bio velik, prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od jedne godine zabilježio je samo blagu korekciju za jedan postotni bod na 1,46 posto. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 1,17 milijardi kuna. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju krajem siječnja. Sredinom ovog tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla privremeno porasti. Unatoč tome, ne očekuje se veća dinamika na novčanom tržištu jer je likvidnost sustava vrlo dobra. S druge strane, u prvoj dekadi siječnja tradicionalno je zatišje u svim sektorima gospodarstva, što se odražava na ukupno financijsko tržište. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

4 3

200 2 100

Prema podacima obrađenih godišnjih financijskih izvještaja dostavljenim u statističke svrhe, koja je objavila Fina, u 2014. je u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda poslovalo 14 poduzetnika. Udio triju poduzetnika s najvećim prihodom u 2014. - zagrebačkog Kraša, osječkog Kandita i požeškog Zvečeva - u ukupnim prihodima poduzetnika u toj djelatnosti bio je čak 97,8 posto.

4.1.-8.1.2016.

300

Tri konditora ostvaruju 97,8 posto prihoda

28.12.-1.1.2016.

4.1.

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna neznatno ojačala u odnosu na franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 0,3 posto. U usporedbi s eurom, u promatranom razdoblju kuna je gotovo neznatno oslabjela za 0,02 valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,931534

CAD kanadski dolar

4,976845

JPY japanski jen (100) 5,939394 CHF švicarski franak

7,026835

GBP britanska funta

10,268173

USD američki dolar

7,028128

EUR euro

7,637467

Izvor: HNB

primjena od 9.1.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

EUR 4.1.

5.1.

6.1. 7.1¸. 8.1.

posto, dok je u odnosu na švicarski franak neznatno ojačala, i to za 0,3 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,63 kune, američki dolar na 7,02 kune, a s istim tečajem tjedan je završio i franak, odnosno na 7,02 kune. 7,640

7,10

7,638

7,08

7,636

7,06

7,04

7,634

7,04

7,03

7,02

7,00

7,01

7,632

USD

7,630 4.1.

5.1.

6.1. 7.1¸. 8.1.

CHF

4.1.

5.1.

6.1. 7.1¸. 8.1.

7,06 7,05

vijesti Međunarodno tržište kapitala Ugovor ENT-a i BH Telecoma

Početak godine obilježio oštar pad cijena dionica Trgovanje u ovoj godini za većinu svjetskih burzi krenulo je nimalo optimistično. Cijene dionica oštro su pale jer su loši pokazatelji iz Kine izazvali strahovanja od usporavanja kineskoga rasta te rasta globalnoga gospodarstva. Trgovanje na kineskom dioničkom tržištu prošlog tjedna dvaput je zaustavljeno zbog snažnog pada. Samo u prva četiri radna dana ove godine Dow Jones izgubio je 5,2 posto, što je njegov najslabiji početak godine od 1928., S&P 500 potonuo je za 4,9 posto. Na svjetska tržišta utjecao je i pad cijene nafte na američkom tržištu koja je kliznula na najnižu razinu u posljednjih 12 godina, a i cijena bakra pala je na razine koje su bile 2009. godine. Pod pritiskom su bile dionice u energetskom i rudarskom sektoru. Ništa bolja situacija nije bila ni na europskim burzama gdje su cijene dionica također snažno pale. No, na samom kraju prošlog tjedna tržišta, naročito azijska, su se ipak malo smirila. Najviše je na smirivanje utjecala odluka kineske središnje banke o povećanju tečaja juana prema dolaru, čime je potaknula nadu ulagača da se neće dopustiti veća deprecijacija valute.

6200 6150

17400

FTSE 100

17200

6100

17000

6050

16800

6000

16600

5950

16400

4.1. 5100 5000

5.1.

6.1.

8.1.

4.1. 4650

NASDAQ

4600

4900

4550

4800

4500

4 700

4450

4600

4400

4.1. 10400 10300

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

5.1.

4.1.

5.1.

18200

10100

18000

10000

17800

9900

7.1.

8.1.

6.1.

7.1.

8.1.

NIKKEI 225

18400

10200

6.1.

CAC40

18600

DAX

17600

4.1.

Mirovinski fondovi

5.1.

6.1.

fond

Blagi pad vrijednosti

7.1.

Dow Jones

7.1.

8.1.

datum

4.1.

vrijednost (kn)

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

promjena (%)

2015 (%)

-0,52

kategorija A MIREX A

07.01. 113,54940

-0,2801

AZ - A

07.01.

114,15140

-0,1373

0,02

Erste Plavi - A

07.01.

111,70730

-0,6001

-0,93

PBZ CO - A

07.01. 113,74470

-0,0940

-1,04

Raiffeisen OMF - A 05.01. 114,02130

0,2702

-0,41

kategorija B MIREX B

07.01. 217,55910

-0,2512

-0,41

AZ - B

07.01. 222,24580

-0,1898

-0,09

Erste Plavi - B

07.01. 222,89580

-0,3273

-0,58

PBZ CO - B

07.01. 199,46940

-0,3630

-0,76

0,3%

Raiffeisen OMF - B 05.01. 219,19070

0,0879

-0,37

0,2%

kategorija C 0,15

MIREX - tjedni

0,1% 0,0% -0,1% 5.1.

6.1.

7.1.

MIREX - mjesečni

MIREX C

07.01. 110,09550

-0,0273

AZ - C

07.01. 107,35670

-0,0233

0,12

Erste Plavi - C

07.01. 109,38140

-0,0745

0,22

PBZ CO - C

07.01. 109,71030

-0,0544

-0,01

Raiffeisen OMF - C 05.01. 113,38580

0,0861

0,10

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

05.01. 211,73420

0,1213

-0,2%

AZ Profit

07.01. 249,85570

-0,3728

-0,79

-0,4%

Croatia osiguranje 07.01. 149,07410

-0,3066

-0,56

-0,6%

AZ Benefit

07.01. 230,22770

-0,0484

0,23

-0,8%

Erste Plavi Expert

07.01.

184,15710

-0,4607

-0,65

Erste Plavi Protect 07.01. 182,64180

-0,0590

0,24

0,0%

-1,0% 7.12.

14.12.

22.12.

30.12.

Đuro Đaković gradi spremnike za Janaf

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 217,5591 bod. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak pala je za 0,43 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 113,5494 boda i također predstavlja pad od 0,5 posto. Mirex C zabilježio je blagi rast od 0,1 posto, te je krajem prošlog tjedna iznosio 110,0955 bodova.

4.1.

BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla potpisali su ugovor vezan uz nadogradnju radijske pristupne mreže te nadogradnju i proširenje kapaciteta paketske jezgrene mreže BH Telecoma. Ugovor je vrijedan 22 milijuna kuna. Ovim ugovorom će BH Telecom, operator u BiH s najvećim tržišnim udjelom u području pružanja telekomunikacijskih usluga i dugogodišnji partner Ericssona Nikole Tesle, moći odgovoriti na sve zahtjevnije usluge nove generacije mobilnih uređaja te svim svojim korisnicima omogućiti komunikacijske usluge najviše kvalitete, navodi se u priopćenju ENT-a.

7.1.

-0,33

Đuro Đaković Holding sklopio je s Janafom ugovor o izgradnji dvaju spremnika za naftne derivate, vrijedan gotovo 164 milijuna kuna, izvijestili su iz ovog slavonskobrodskog holdinga. U tom je poslu Đuro Đaković Holding nositelj konzorcija u kojem su tvrtke Đuro Đaković Industrijska rješenja, Đuro Đaković Specijalna vozila i tvrtka Gradnja. Za Janaf će konzorcij graditi dva spremnika za naftne derivate na Terminalu Omišalj.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Ribarima povrat trošarina Ribari koji koriste bezolovna benzinska goriva moći će dobiti povrat trošarina, a procjenjuje se da će to pravo ostvariti između 500 i 700 aktivnih ribara, izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede. Novi pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom objavljen je 5. siječnja i počet će se primjenjivati osam dana od objave. Novim je pravilnikom uz ostalo propisan način povrata plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za pogon ribarskih plovila za namjene u ribolovu.

Rast prometa Luke Vukovar

U Luci Vukovar u 2015. je pretovareno ukupno 303.920 tona tereta, što je 23 posto više nego 2014. Do 1991. ta je luka na godinu pretovarala između milijun i 1,2 milijuna tona robe koja je dolazila iz Istočne Europe samo za Bosnu i Hercegovinu. Zanimljivo je da lani za BiH tržište u vukovarskoj luci nije pretovarena niti tona robe. Osim umjetnog gnojiva za Petrokemiju, Luka Vukovar u prošloj godini pretovarila je i 14.712 tona pšenice, 13.000 tona lima te ostale robe.

Pad Crobexa uz relativno mršavi promet Crobex prošli tjedan je završio padom od 3,18 posto na 1.635,94 boda. Crobex10 bilježi pad od 3,46 posto na 955,04 boda te je na tjednoj razini pao za 34 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -1,82 posto koliko bilježi CROBEXnutris do -6,54 posto koliko je pao CROBEXtransport. CROBIS je uvećan za 0,02 posto, a CROBIStr za 0,13 posto. Najlikvidnije izdanje je HT s tjednim prometom u iznosu od gotovo 4,8 milijuna kuna i padom cijene od 2,63 posto na 140,60 kuna. Ledo je sakupio promet u iznosu od 4,6 milijuna ZAGREBAČKA BURZA kuna te tjedan zaključio padom cijene THE ZAGREB STOCK EXCHANGE od 0,38 posto na 9000 kuna. Treća UKUPAN TJEDNI PROMET: 171.807.537,41 kn najlikvidnija Podravka bilježila je tjedTJEDNI DIONIČKI PROMET: 24.256.096,74 kn ni minus od 2,07 posto i zadnju cijenu index zadnja vrijednost tjedna promjena od 327,10 kuna, a sakupila je promet CROBEX 1.635,9400 -3,18% od 2,1 milijun kuna. Dva izdanja tjedan CROBEX10 955,0400 -3,46% su zaključila porastom cijene. DobitCROBIS 105,0996 +0,02% nik tjedna bio je Đuro Đaković kojem CROBIStr 144,7906 +0,13% je cijena dionice porasla za 8,48 posto na 29,17 kuna, a sakupljeni promet Top 10 tjedna zadnja iznosio 1,1 milijun kuna. Deveti najlipromet po prometu promjena cijena kvidniji Kraš tjedan je zaključio po-2,63% 140,60 4.828.720,23 HT d.d. rastom od 1,01 posto na cijenu od 500 -0,38% 9.000,00 4.634.951,01 Ledo d.d. kuna, a trgovan je u iznosu od 525.000 -2,07% 327,10 2.085.299,67 Podravka d.d. kuna. Osam izdanja prošloga je tjed-1,09% 361,02 2.045.230,46 Adris grupa d.d. - povl. na bilježilo pad cijene. Gubitnik tjed-1,04% 23,82 1.800.363,57 Valamar Riviera d.d. na je Atlantska plovidba s cjenovnim +8,48% 29,17 1.125.824,81 Đuro Đaković holding d.d. -2,97% 1.014,00 962.616,80 padom od 10,96 posto na 130 kuna, a Ericsson Nikola Tesla d.d. -10,96% 130,00 766.067,89 Atlantska plovidba d.d. trgovana je u iznosu od 766.000 kuna. +1,01% 500,00 525.265,26 Kraš d.d. Sedmi najlikvidniji Ericsson NT bilježi -0,63% 4.410,00 317.520,01 Plava laguna d.d. pad cijene od 2,97 posto na 1014 kuna i 963.000 kuna sakupljenog prometa. 10 dionica tjedna zadnja Po postotnom padu slijedi najlikvidpromet s najvećim rastom cijene promjena cijena niji HT s padom od 2,63 posto, a za +162,45% 13,70 390.774,00 Turbos E-mini S&P 500 sh. F njim treća najlikvidnija Podravka sa +130,33% 194,40 25.363,00 Turbos DAX short I 2,07 posto. Povlaštenom izdanju Adris +103,09% 111,70 71.540,00 Turbos DAX short S Grupe cijena je pala za 1,09 posto na +70,00% 1,02 12,24 Pounje d.d. 361,02 kune, a trgovana je u iznosu +60,79% 146,00 43.900,00 Turbos DAX short K od 2,1 milijun kuna. Peta najlikvidnija +54,60% 20,50 136.568,19 Turbos E-mini S&P 500 sh. D +48,62% 27,94 3.371,60 Valamar Riviera bilježi tjedni pad od Turbos E-mini S&P 500 sh. E +38,21% 105,04 2.100,80 Turbos zlato long 9 1,04 posto na 23,82 kune i promet od +24,98% 79,99 864,90 Brionka d.d. 1,8 milijuna kuna. Plava Laguna je tje+24,10% 188,68 188,68 Turbos zlato short 7 dan zaključila na cijeni od 4410 kuna i prometom od 318.000 kuna.

U prvom ovogodišnjem tjednu ulagači na Zagrebačkoj burzi nisu bili izrazito aktivni. Naime, u četiri radna dana trgovanja prošlog tjedna promet je pao za 38 milijuna kuna ili 61 posto u odnosu na promet u posljednjem tjednu 2015. godine u kojemu su bila samo tri radna dana. Redovni dionički promet iznosio je samo 24,3 milijuna kuna, a 10 najlikvidnijih sakupilo je 19,1 milijun kuna što predstavlja 79 posto ukupnog tjednog prometa. Indeks

10 dionica s najvećim padom cijene

Vjesnik d.d. Turbos H. H. N. GAS sh. D Croatia airlines d.d. Turbos DAX long U Turbos WTI nafta long N Turbos DAX long S Turbos E-mini S&P 500 l. G Turbos E-mini S&P 500 l. F Turbos DAX long G Turbos EBF short E

44 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-69,59%

1,49

166,88

-65,22%

0,48

803,00

-57,89%

40,00

1.690,00

-54,17%

33,00

110.109,50

-54,17%

22,00

22.565,60

-41,82%

50,50

87.915,00

-38,86%

8,18

4.227,44

-36,79%

15,26

66.996,40

-34,52%

97,50

374.282,00

-32,21%

32,20

4.200,00

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI HAC: na naplatu 581 milijun eura

Većina fondova ipak u padu Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 31, a palo 48. Čak 37 fondova je palo više od jedan posto. Na ljestvici fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se osam obvezničkih te po jedan posebni i mješoviti fond. Zbog oštrog pada cijena dionica na azijskim tržištima najveći tjedni pad su zabilježili fondovi koji većinu svog portfelja ulažu u Aziju. ZB BRIC+ tako bilježi tjedni minus od 7,89 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima nema fondova s pozitivnom promjenom vrijednosti. Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic za

0,26 posto, a mješovite fondove predvodi You Invest Solid s porastom od 0,07 posto. Obvezničke fondove predvodi NETA Emerging Bond s porastom od 0,34 posto. Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu Locusta Cash za 0,04 posto. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fond s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su FIMA Equity s rastom od 19,92 posto. Među posebnim fondovima najveću pozitivnu promjenu bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica za 0,41 posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi ZB global s rastom od 8,52 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 31.12.2015 do 7.1.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,5314 HI-growth € 10,8224 ZB euroaktiv € 130,7608 ZB trend $ 151,8988 FIMA Equity kn 87,9404 KD Prvi izbor kn 13,4657 Ilirika Europa € 114,2062 PBZ Equity fond € 10,0955 HPB Dionički kn 100,4012 Erste Adriatic Equity € 83,3400 NETA Global Developed kn 90,0635 ZB aktiv kn 110,5733 Capital Two kn 89,8054 Ilirika Azijski tigar € 42,6139 Platinum Global Opportunity $ 14,6786 KD Nova Europa kn 4,7718 OTP indeksni kn 38,7900 Platinum Blue Chip € 96,1772 NETA Frontier kn 506,2150 OTP MERIDIAN 20 € 87,6233 A1 kn 84,4300 NETA US Algorithm kn 143,0119 NETA New Europe kn 66,5486 Ilirika BRIC € 62,9691 CROBEX10 kn 94,0673 KD Energija kn 7,4069 ZB BRIC+ € 75,6553 Allianz Equity € 138,3033 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 113,7300 Raiffeisen Harmonic € 97,7300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,3700 ZB Future 2025 € 96,5845 ZB Future 2030 € 93,5421 ZB Future 2040 € 93,6576 ZB Future 2055 € 95,8767 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 157,4174 PBZ Global fond € 13,9923 HI-balanced € 12,5525

tjedna promjena [%]

-1,72 -3,34 -5,25 -6,10 -1,70 -4,25 -4,39 -1,67 -2,03 -1,09 -3,06 -1,70 -1,18 -6,72 -5,09 -3,82 -1,89 -3,94 -2,68 -2,06 -1,01 -4,68 -0,65 -7,70 -2,32 -4,65 -7,89 -1,46 -0,05 0,26 -0,10 -1,19 -3,83 -4,13 -1,90 -1,13 -2,49 -1,93

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 120,6828 HPB Global kn 91,4258 OTP uravnoteženi kn 104,0192 KD Balanced kn 8,2925 Allianz Portfolio kn 152,4828 Smart Equity € 100,9023 PBZ Conservative 10 fond € 104,6926 You Invest Active € 97,2700 You Invest Balanced € 98,1600 You Invest Solid € 98,4100 Smart Equity II € 96,4133 PBZ Flexible 30 fond € 98,8290 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,6810 HI-conservative € 13,8721 Raiffeisen Bonds € 170,1500 PBZ Bond fond € 123,8051 Capital One kn 201,8022 HPB Obveznički € 152,1142 NETA Emerging Bond kn 79,8680 Erste Adriatic Bond € 113,4800 Raiffeisen Classic € 102,2100 PBZ Short term bond fond kn 100,1386 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0725 ZB plus kn 175,2153 ZB europlus € 150,3476 PBZ Euro Novčani € 139,1125 Raiffeisen Cash kn 157,4000 Erste Money kn 150,9400 HI-cash kn 151,7863 PBZ Dollar fond $ 131,1656 HPB Novčani kn 143,3308 OTP novčani fond kn 132,8910 Money One k n 129,2849 Allianz Cash kn 118,2535 Erste Euro-Money € 115,3800 Auctor Cash kn 110,2332 Raiffeisen euroCash € 105,5200 HPB Euronovčani € 106,2085 Locusta Cash kn 1349,3477 NETA MultiCash kn 107,9638 OTP euro novčani € 102,5121

-1,37 -0,44 -1,26 -2,48 -0,43 0,00 -0,34 -0,89 -0,46 0,07 -0,67 -0,86

naziv(fond)

valuta

0,18 0,22 0,05 0,05 -0,01 0,21 0,34 0,22 0,07 0,06 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,01 0,00 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,00 0,04 0,02 0,00

Hrvatskim autocestama u ovoj godini na naplatu stiže ukupno 581 milijun eura od glavnice i kamata kredita. Za refinanciranje postojećih kredita HAC-a u ovoj godini Vlada je početkom prosinca prošle godine dala suglasnost i odobrila državno jamstvo za kredit Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 200 milijuna eura, na rok od 15 godina. Rok korištenja tog zajma je dvije godine.

Novi poslovi Janafa Tvrtka Janaf sklopila je ugovore o transportu i skladištenju nafte i derivata za 2016. godinu vrijedne oko 500 milijuna kuna. Za potrebe Naftne industrije Srbije ugovoren je transport 2,1 milijuna tona nafte, a za potrebe Optima Grupe transportirat će se milijun tona za Rafineriju nafte Brod u BiH. Janaf je ugovorio i poslove s dva vodeća svjetska trgovca naftom - Vitol i Glencore Energy UK, za skladištenje nafte na Janafovom terminalu u Omišlju. Na području skladištenja derivata ugovoreni su poslovi skladištenja s tvrtkama Crodux derivati dva i Lukoil Croatia na Janafovom terminalu u Omišlju i na Žitnjaku u Zagrebu.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Mark Twain

Ivana Orleanska Verbum

Godina je 1Q84. Ovo je nedvojbeno stvarni svijet na čijem nebu svijetle dva mjeseca. U njemu su sudbine dvoje ljudi, Tenga i Aomame, neraskidivo povezane. Svatko od njih se na na svoj način upušta u nešto vrlo opasno. A u tom svijetu nema izgleda da se oboje spase. Nešto se neobično događa… Roman koji naizmjence prate dva na početku nepovezana protagonista započinje 1984. da bi se potom premjestio u “paralelnu stvarnost” godine 1Q84. u koju protagonisti bivaju izmješteni, i u kojoj, isprva i ne znajući, tragaju jedno za drugim.

Bill Bryson

Kod kuće - kratka povijest privatnog života Znanje

Ivana Orleanska bila je neuka djevojka koja je sa 17 godina stala na čelo francuske vojske i oslobodila zemlju. Ostala je zabilježena u povijesti kao junakinja bez premca. Kako je izgledao njezin životni put i što je izvor njezine preobrazbe od neuke pastirice do moćne zapovjednice vojske kojoj se pokoravao i princ kraljevske krvi? Odakle je crpila sposobnosti i snagu za nevjerojatni pothvat koji je izvela? Ta krhka djevojka nikoga tko bi je upoznao nije ostavljala ravnodušnim, a tako je i danas.

Haruki Murakami

1Q84

Vuković@Runjić

Od čega se sastoji povijest? Od stoljeća u kojima su ljudi tiho živjeli svoju svakodnevicu. A gdje se to događa? Kod kuće. To je polazna točka Brysonova istraživanja. Ključna civilizacijska otkrića i izumi prisutni su u našim domovima. Šetajući svojom kućom u Norfolku Bryson istražuje kako su nastale sve one stvari koje čine naš obični život. On govori o arhitekturi, elektricitetu, očuvanju hrane, epidemijama, začinima, Eiffelovom tornju, uporedo s biografijama umova koji su oblikovali našu civilizaciju.

46 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Stephen D. King

Kada novca ponestane Mate

Nick Platt je engleski odvjetnik s prebivalištem u Moskvi tijekom divljeg procvata trgovine naftom. Neobičan susret u podzemnoj željeznici promijenit će smjer njegova života i karijere. Ono što se činilo kao ljubav na prvi pogled, otvorit će vrata događajima koje Nick nije mogao ni naslutiti. Englez u Rusiji sasvim će izgubiti korijene prihvaćajući nova pravila igre i oboljeti od sindroma dugogodišnjeg iseljenika koji više ne može zamisliti život bez snijega, dača i pijanih armenskih taksista...

Jasna Jasna Žmak

Moja ti

Profil Knjiga

Nakon šest desetljeća ubrzano rastućih životnih standarda, ekonomije Zapada počele su stagnirati. Kako se političari i ekonomisti prepiru oko toga na koji način pokrenuti ekonomski rast, Stephen D. King tvrdi da nema laganih rješenja za teškoće Zapada i da više ne možemo sebi priuštiti ispunjenje svega onoga što smo si nekoć obećali. Riječ je, tvrdi The Economist, o dobro napisanoj, promišljenoj i izrazito uvjerljivoj knjizi. Kingova otvorena procjena problema koji stoje pred nama ovu knjigu čini obaveznom literaturom. A.D. Miller

Visibabe Algoritam

Knjiga se sastoji od priča koje mogu stajati zasebno, no prepletene one dobivaju romanesknu dimenziju. U njoj se miješaju zbilja i fikcija, ljubav i pisanje, tvarno i jezično. U povezivanju malih scena i njihovoj dramaturgiji isprepliću se intimna i društvena pitanja. Jasna Jasna, koja je zbog ove knjige dopunila ime, kao prozaistkinja ima već posve formiran individualni glas, nezamjenjiv s drugima. Pritom ona nije od onih koji izbjegavaju potencijalno teške teme, no u njezinu pisanju one se promeću u nešto drugo.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Hidraulična oprema i cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. Osim cilindara u proizvodnom programu imamo i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje primjene korištenja hidraulike, tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za prijevoz i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Tvrtka proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir. canjuga@hydromat.hr, 042/781 528. Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere,

tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA

Namještaj

Dom zdravlja Zagreb-Centar nabavlja namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 410.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. siječnja. Kase

Hrvatska lutrija nabavlja kase. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 220.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Madraci i namještaj Hilding Anders, Prelog, www.hespo.hr. Hilding Anders Hrvatska dio je velike Hilding Anders Grupacije, tržišnog bedding lidera na više od 40 tržišta diljem Europe, Rusije i Azije, te također vlasnika najrenomiranijih europskih i azijskih bedding brendova. Proizvode madrace svih vrsta, podnice, tapecirane krevete te namještaj za spavaće i dječje sobe. Ponudu čini i specijaliziran program madraca, jastuka, podnica i kreveta za hotelsku industriju. Kontakt: Oliver Rođak, oliver.rodak@hildinganders. com. 00385/40 650 000, 00385/98 303 666. Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode. Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr. 098/9909 141. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju raznih plastičnih ambalaža po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Proizvodi od plastike Dubravko Progres, Zagreb. Tvrtka proizvodi plastične dječje igračake i proizvode za kućanstvo od plastike. Kontakt: Dubravko Palić, dubravko.palic@zg.t-com.hr, 01/7899 804, 091/2016 476.

kuna. Rok dostave ponuda je 1. veljače. Usluge tiskanja tiskanica procijenjene vrijednosti 2,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. siječnja.

Akumulatori

Sredstva za čišćenje

Klima-uređaji

Grad Zagreb nabavlja kante i posude za otpad. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. veljače

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju profesionalne klime. Rok dostave ponuda je 22. siječnja.

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja akumulatore za potrebe aerodromske mehanizacije. Rok dostave ponuda je 18. siječnja.

Hrana i piće

Regija

Tiskanje poslovnih naljepnica i tiskanica

Dizel-gorivo

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiskanja poslovnih naljepnica. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000

Saobraćaj i komunikacije Tuzla nabavlja dizel-gorivo. Rok dostave ponuda je 18. siječnja.

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavlja hranu i piće. Rok dostave ponuda je 4. veljače.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni kompleks, benzinska stanica, tvorničko dvorište, zemljišta... Poslovna hala s pripadajućim parkiralištem prodaje se u Požegi u Novom Štitnjaku. Za ovu industrijsku nekretninu od 5416 metara četvornih procijenjena vrijednost je 1.346.541,20 kuna. Dražba će se održati 12. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, soba 9. Razgledavanje nekretnine moguće je prema prethodnoj najavi stečajnoj upraviteljici na broj 091/5318 154. Jamčevina iznosi 201.981,19 kuna, a uplaćuje se na žiro-račun Suda IBAN HR9523900011300001376 model HR02 134314. Potvrdu o uplati osiguranja potrebno je priložiti Sudu prije početka ročišta. Prodaje se benzinska stanica koja se nalazi se na cesti između Županje i graničnog prijelaza Orašje, ukupne površine 11.510 metara četvornih. Vrijednost nekretnine je 6.151.593,60 kuna. Ročište za dražbu održat će se 12. siječnja u 10 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba 40/II. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/3795 335, radnim danom od 9 do 14 sati. Prodaje se kuća i zemljište ukupne površine 2091 metar četvorni, procijenjene vrijednosti 2.595.700 kuna, u naselju Sveti Ivan Zelina. Dražba će se održati

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

13. siječnja u 9.10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod iznosa utvrđene cijene od 2.595.700 kuna, a moguće ih je razgledati uz dogovor sa stečajnim upraviteljem i uz uplatu naknade troškova od 500 kuna. Dražbi može pristupiti samo kupac koji uplati jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: HR9223900011300000460, poziv na broj: 521-14, s naznakom: “Jamčevina za dražbu St521/14”. Dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti Sudu prije početka dražbe.

48 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

Poslovni kompleks sa zgradama i zemljištem tvrtke Herbos u stečaju iz Sisaka prodaje se za 2.500.000 kuna. Dražba će se održati 13. siječnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II (mala dvorana). Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnine se mogu razgledati po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4647 218. Kuća površine 370 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.246.049,34 kune prodaje se u Varaždinu. Dražba će se održati 14. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 107/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 12. i 13. siječnja od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 0519-02-130609. Prodaje se pašnjak površine 774 metra četvorna u naselju Pobri u Opatiji za 1.025.735 kuna. Dražba će se održati 16. siječnja u 9 sati, na Općinskom sudu u Opatiji. Razgledavanje na zemljištu u Pobrima bit će moguće 15. siječnja od 15 do 16 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koju treba uplatiti na račun Suda HR0323900011300002256, poziv na broj 6-01-311215, model 00. Tvorničko dvorište površine 3888 metara četvornih, vrijednosti 3.500.000 kuna prodaje se u Vinkovcima. Dražba će se održati 14. siječnja u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/II, ulična zgrada. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Imovina koja je predmet prodaje može se vidjeti uz najavu i prema rasporedu stečajne upraviteljice Anamarie Ivanković na mobitel 099/5050 000. Jamčevina iznosi 10 posto ukupne početne vrijednosti. Nova stambena zgrada sa šest stanova površine 1035 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 5.175.000 kuna prodaje se u Vodnjanu. Dražba će se održati 15. siječnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, Rijeka, I. kat, sudnica 2, prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/9023 000. Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk.

ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Vrijednost nabave je četiri milijuna eura. Natječaj je otvoren do 29. siječnja, a prijave na talijanskom jeziku Società Italiana per il Gas P.A. Largo Regio Parco 9, PROCU/Beni, Silvio Fassino, 10152 Torino, Italija, silvio.fassino@ mail.italgas.it. Više o natječaju na http://www. italgas.it. Sustav izdavanja karata

Obnova željezničke pruge Tvrtka PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. objavila je natječaj za izvođenje radova obnove željezničke pruge br. 380 Jankowa Żagańska-Sanice. Opis: Građevinski radovi na željezničkoj pruzi. Građevinski radovi na elektroenergetskim vodovima. Radovi na željezničkoj signalizaciji. Usluge tehničkog projektiranja. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. ul. Targowa 74 03-734 Warszawa, Poljska. Rok za prijavu je 14. siječnja. Modernizacija željeznice

Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9 Osoba za kontakt: Ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriteriji za odabir ponude je najniža cijena. Generatori Società Italiana per il Gas P.A. traži izradu izvedbenog projekta, isporuku, testiranje i održavanje postrojenja turbogeneratora. Traži se

Hålogaland Theatre, Tromsø, Norveška, traži nabavu sustava za izdavanje karata. Natječaj je otvoren do 25. siječnja, a prijave na norveškom, danskom, švedskom ili finskom jeziku se predaju na Hålogaland Teater (Hålogaland Theatre), 920093914, Teaterplassen 1, Sturla Bertheussen, 9007 Tromsø, Norway. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/CompanyInformation/Index/3574. Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Republike Slovenije traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 13. siječnja, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na Ministrstvo za obrambo, Vojkova cesta 55, MORS – Sektor za nabavo, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, javna_narocila@ mors.si. Više podataka o nadmetanju na http:// www.mors.si. Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Portugala traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na portugalskom i engleskom jeziku se predaju na Ministério da Defesa Nacional - Marinha Direção de Abastecimento Base Naval de Lisboa - Alfeite, Divisão de obtenção, 2810-001 Almada, Portugal; da.reob@marinha. pt. Više podataka o nadmetanju na www.marinha.pt i www.compraspublicas.com.

11. siječnja 2016. | broj 3910 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

BOLJA OSJEČKA PROŠLOST KAO BUDUĆA TURISTIČKA ATRAKCIJA

Baš se tako nekad mljelo U okrilju osječke luke Tranzit, pomalo skrivena od očiju javnosti, gotovo cijelu proteklu godinu se izrađivala replika vodenice - mlina, kakvih je u najboljim vremenima s prijelaza 19. na 20. stoljeće na osječkoj Dravi bilo i do stotinjak. Tadašnje vodenice su imale značajnu gospodarsku ulogu, a vodeničari su ubrajani među uglednije obrtnike. Ova sadašnja, pored toga što će biti vrijedan podsjetnik na taj dio osječke povijesti, bit će nova turistička atrakcija grada na Dravi. Vodenica je tehnički iznimno zahtjevan projekt, a za njenu izgradnju je naručena posebna vrsta ariša. Obrađeno je 70 kubika drveta, koje je potom osušeno i lijepljeno kako bi se postigla

zadovoljavajuća impregnacija jer je veliki dio trupa stalno u vodi. Na trupu se nalazi kućica s mlinom, te najatraktivniji i vizualno najprepoznatljiviji dio – mlinski kotač koji ima promjer šest metara. U unutrašnjosti vodenice je mlinski kamen koji može mljeti žitarice. Poslužit će kao pokazno postrojenje o tome kako se nekada mljelo, a s prvim danima proljeća posjetitelji će moći vidjeti cijeli proces prerade. Inače, riječ je o projektu Mlinarev put, u okviru prekograničnog programa IPA Hrvatska-Mađarska, u

Vodenica je tehnički iznimno zahtjevan projekt, a za njenu izgradnju je naručena posebna vrsta ariša 50 | Privredni vjesnik | broj 3910 | 11. siječnja 2016.

kojemu su, uz Grad Osijek, partneri osječka Turistička zajednica, Ekološka udruga Vodenica, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, ali i Muzej mlina Orfu, nedaleko od mađarskog Pečuha. Nova osječka vodenica ručni je rad, a njezin idejni začetnik i projektant, pred-

sjednik udruge Vodenica Stanislav Davidović rekao je kako je cijeli projekt osmislio 2008. godine. Nakon toga projekt je predstavljen gradskoj upravi, a ideja se konačno počela ostvarivati prošle godine, kad je EU odobrio projekt Mlinarev put vrijedan oko 400.000 eura. (S.S.)

Vodenica danas

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

POSLOVNA OCEKIVANJA

2016.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj

2015.

Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista

tko je ekonomski ANAlitičar 2015. godine?

Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 140 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara 10.000 tiskanih primjeraka Više od

200 stranica!

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u 2016. godini