Pv 3911

| Niskougljični razvoj | Rakije za izvoz | Predstavljanja | Turizam | Regija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. siječnja 2016., godina LXII, broj 3911

Hrvatsko graditeljstvo

Umjesto šume propisa, želimo šumu kranova Zahtjevi od nove vlade

Obrtnici traže izjednačavanje statusa s poduzećima Povećane ulovne kvote za tune

Hrvatska tuna za bolji suši

intervju

Juroslav Buljubašić poduzetnik

POSLOVNA OCEKIVANJA

2016.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj

2015.

Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista

tko je ekonomski ANAlitičar 2015. godine?

Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 140 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara 10.000 tiskanih primjeraka Više od

200 stranica!

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u 2016. godini

sadržaj

3911 / 18. siječnja 2016. hrvatsko graditeljstvo 6

Umjesto šume propisa, želimo šumu kranova Tržište novogradnje polako se budi. Građevinari se sad suočavaju s - manjkom radne snage!

zahtjevi obrtnika

12

10

Traži se izjednačavanje statusa s poduzećima Od nove Vlade obrtnici traže fleksibilno radno zakonodavstvo i zapošljavanje, stabilnu poreznu politiku i financiranje obrta

12

Poduzetniku će biti sve teže i teže Upravo tada kada ne ide tamo kamo idu svi ostali, poduzetnik ostvaruje najveću zaradu, kaže poznati poslovni čovjek iz Splita

16

Hrvatska ugljično manje intenzivna od EU-a U najvećem postotku hrvatska električna energija proizvedena je iz hidroelektrana i nuklearne elektrane

Juroslav Buljubašić

Juroslav Buljubašić

pv analiza

povećane ulovne kvote

22

22

Hrvatska tuna za bolji suši U našim tunogojilištima uzgaja se vrlo cijenjena tuna, a povećanjem kvote mogao bi se ublažiti 20-postotni pad cijene tune na tržištu Japana

34

Utjehe nema u vodi Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva od 4,7 milijuna dolara

46

Hrvatska je jedno od naših strateških tržišta Predsjednik Uprave Alkaloida Skopje najavljuje mogućnost akvizicija izvan Makedonije

proizvodnja rakije

intervju: živko mukaetov

o porezima u europi i kod nas 54

46 Živko Mukaetov

Porezna nesigurnost i dalje velika Glavni uzročnici nesigurnosti su česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak uputa te učestale promjene prakse i pravila porezne vlasti

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Zlatan Plenković

Imamo vrhunske proizvode Mi smo za svoje vino Zlatan Grand Cru 2010 dobili veliko priznanje na prestižnom ocjenjivanju Alliances du Monde 2015.

Uvršteno je među 10 najboljih vina u svijetu

P

Zlatan Plenković, osnivač i prokurist tvrtke Zlatan otok, Sveta Nedilja, Hvar

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rometna povezanost, problem opskrbe energijom, nedostupnost i veliki troškovi transporta rezultiraju time da je na otocima cijena svih artikala najmanje 30 posto veća nego na kopnu. Isto je i s troškovima poslovanja poduzetnika. Oni koji ovise o transportu imaju još i veće troškove, što se odražava na konkurentnost proizvoda. Prijevoz kamiona trajektom je skup, a sa sobom nosi niz rizika i gubljenja vremena pri čekanju na ukrcaj. Osim toga, iz godine u godinu sve je teže pronaći radnu snagu. Mi za vrijeme rezidbe i berbe donekle uspijemo pronaći dovoljno radnika iz Slavonije, ali je njihov dolazak skup, jednako kao i troškovi smještaja.

Situaciju nam je, otprije nekoliko godina, donekle olakšalo korištenje vaučera za sezonske poslove. Poznato je da smo morali plaćati visoke kazne zbog angažiranja sezonskih radnika.

Otočni proizvodi imaju svoju dodanu vrijednost. Recimo, mi smo nedavno za svoje vino Zlatan Grand Cru 2010 dobili veliko priznanje na prestižnom ocjenjivanju Alliances du Monde 2015. To vino uvršteno je među 10 najboljih vina u svijetu koja su odležana u hrastovim bačvama, dakle, među 10 velikih vina. Mogu reći da sam se i sam iznenadio jer uopće nisam znao da će se naše vino naći na tom ocjenjivanju. Naime, njihov predstavnik je tajno bio kod nas, kupio naše vino i dao ga na ocjenjivanje.

Među 10 najboljih vina čak je osam francuskih.

Kao jedino vino izvan Francuske, uz naš Zlatan Grand cru 2010, tu se našao još i bugarski Minkov Brothers Tradition Chardonnay 2014.

Istina je da sam u životu dobio puno priznanja za svoja vina, ali neka od njih su posebna i možda su najveća priznanja koja su hrvatska vina dobila uopće. Primjerice, kada je 2005. u Bordeauxu naš Grand cru 2001 uvršten među 12 najboljih svjetskih vina, i kada je 2012. godine naš Pošip 2010 na Decanteru postao šampion za Srednju i Jugoistočnu Europu, to su vjerovatno najveća priznanja za hrvatska vina uopće. A ovo posljednje, na ocjenjivanju Alliances du Monde 2015, je možda i veće od ta dva.

Tvrtke koje sam osnovao zajedno imaju oko 1,1 milijun loza i svaka loza ima pogled na

4 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

more. Naši vinogradi nalaze se na tri lokacije - Sveta Nedilja, iznad Baškog Polja i u okolici Šibenika, te ukupno zauzimaju 130 hektara.

Uz to imamo i kooperante koji obrađuju još 80 hektara. Zadnja berba koja je bila vrhunska, ona iz 2014. godine, donijela je ravnopravni urod tako da smo po trećinu količine grožđa ubrali na svakoj lokaciji. Ubrali smo oko 650 tona, a već sada se po strukturi vina vidi da će ona biti ravna onima iz najboljih berbi, a možda i bolja. Berba 2014. mogla bi se po kvaliteti smjestiti odmah iza čuvene berbe 1999. godine. Pogotovo smo zadovoljni berbom iz vinograda kod Baškog Polja jer je kiša padala točno onoliko i točno u pogodno vrijeme, kao da smo je sami naručili.

Istina je da sam u životu dobio puno priznanja za svoja vina, ali neka od njih su posebna i možda su najveća priznanja koja su hrvatska vina dobila uopće Izlaz za moju tvrtku iz teškog okruženja u kojem posluje svakako je izvoz, na čemu i radimo. Nadamo se značajnijem izvozu svojih vina u Kinu. Do sada smo prodavali na to tržište u malim količinama i preko nekoliko distributera. Sada očekujemo veliki posao, kako količinski tako i cijenom. Nije problem prodati vina za dva eura, ali je problem prodati vina koja imaju cijenu između 15 i 20 eura, a naša nagrađivana vina ulaze u tu kategoriju. Kad je riječ o kineskom tržištu, mogu reći da priželjkujemo izvoz od 30.000 boca naših ekskluzivnih vina na to tržište godišnje.

BROJKE, BROJKE

Tržište elektroničkih komunikacija 4.629.517

broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži potkraj rujna 2015. godine od toga

56,5 % korisnika bez

18,73%

43,5 % korisnika s

pretplatničkog odnosa

46,72%

udio HT-a

34,55%

pretplatničkim odnosom

udio Vipneta

udio Tele2 Hrvatska

963.786 prenesenih brojeva u pokretnoj mreži

1.315.485

korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži

57,99%

4.192.828

priključaka širokopojasnog pristupa internetu

udio korisnika HT-a u nepokretnoj mreži

1.180.205 prenesenih brojeva u nepokretnoj mreži

25,66 % udio IPTV tehnologije u ukupnom broju TV priključaka

Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

10,86 % udio

satelitske televizije

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Hrvatsko graditeljstvo: naznake oporavka

6 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. sijeÄ?nja 2016.

Umjesto šume propisa, želimo šumu kranova nad glavom U Zagrebu se ponovno vide dizalice što znači da se tržište novogradnji polako budi. Pozitivan signal je i to što su cijene nekretnina lani u prosjeku pale tri posto, dok je pad u 2014. bio mnogo veći, devet posto.

U državi s gotovo 300.000 nezaposlenih, poljuljani građevinski sektor suočava se i s manjkom radne snage piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad se biznismen Ciril Zovko vratio iz Kanade i počeo graditi trgovačke centre Importanne u Zagrebu, novinarima je objasnio da je razvoj neke ekonomije najlakše pratiti prema broju aktivnih građevinskih dizalica. Taj prizor, Zovku veoma drag, proteklih godina u Hrvatskoj nije bio tako čest. No nešto se ipak mijenja nabolje.

“U Zagrebu se ponovno vide dizalice što znači da se tržište novogradnji polako budi”, kaže Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta. Pozitivan signal je i to što su prema posljednjim podacima cijene nekretnina u 2015. godini u prosjeku pale tri posto, dok je pad u 2014. godini bio mnogo veći i iznosio je devet posto.

“Iako se hrvatsko graditeljstvo posljednjih godina nalazilo u dubokoj krizi, zadnjih mjeseci postoje naznake oporavka. U prvih je devet mjeseci 2015. godine, u odnosu na isto razdoblje 2014., zabilježen solidni rast vrijednosti radova od 8,3 posto”, izjavila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze. Rast u vrijednosti radova na zgradama bio je nešto izraženiji i iznosi 10,7 posto, u odnosu na rast vrijednosti radova na ostalim građevinama, koji je 6,4 posto.

Stanje hrvatskog tržišta pokazuje i broj kupoprodaja nekretnina u prošloj godini. Ostvareno ih je oko 30.000, dok ih je pretkrizne 2008. bilo 60.000.

“Kriza u graditeljstvu traje u kontinuitetu od travnja 2009. godine i dovela je do poraznih

rezultata: izgubljeno je više od 53.000 radnih mjesta”, upozorila je Mirjana Čagalj. I udio graditeljstva u BDV-u (bruto dodanoj vrijednosti) smanjen je sa 8,5 na 5,1 posto. Pali smo ispod prosjeka Europske unije koji iznosi šest do 6,5 posto.

Od 2009. u graditeljstvu je izgubljeno više od 53.000 radnih mjesta Ukupno je obujam graditeljskih radova smanjen za 46,6 posto, a vrijednost ostvarenih radova za 49,3 posto. Broj završenih stanova manji je za 69,2 posto, dok je broj izdanih graditeljskih dozvola niži za 46,3 posto u odnosu na vrijeme prije krize.

Paradoks s radnicima

Snažan rast graditeljskih radova u Hrvatskoj sredinom prošlog desetljeća bio je potaknut investicijama u prometnu infrastrukturu i stanogradnju. Dno recesije dosegnuto je 2013., a otad se pad polako zaustavlja. No konkurentnost graditeljstva u međuvremenu je bitno smanjena gubitkom stručne radne snage i izostankom referenci za gradnju većih i složenijih

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

8,3%

ukupni rast vrijednosti radova u 9 mjeseci 2015.

10,7%

rast vrijednosti radova na zgradama

oko

30.000

kupoprodaja ostvareno 2015.

(2008. bilo ih je 60.000)

Ne može se reći da ljudi u uredima zlonamjerno koče projekte.

Ali zakoni, pravilnici i drugi propisi su tako komplicirani da je i uz dobru volju teško ishoditi dozvole za manje od nekoliko godina.

Nikša Musulin, predsjednik Uprave Pomgrada

objekata. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem 2015. godine bilo je nešto manje od 20.000 nezaposlenih iz sektora graditeljstva. Pa iako nominalno ima mnogo prijavljenih građevinara na burzi, u praksi često nedostaje dobro obučenih stručnjaka.

Obujam radova u pet godina smanjen je za 46,6 posto, a vrijednost radova za 49,3 posto “Zidari, tesari, keramičari, soboslikari i monteri suhe gradnje samo su neke od deficitarnih struka koje poslodavci traže na razne načine, a iako ih je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno mnogo, poslodavci ih ne uspijevaju naći”, istaknula je Mirjana Čagalj. Kvalificirana radna snaga iz Hrvatske u zemljama EU-a tražena je i dobro prihvaćena zbog svoje kvalitete, tako da se mnogo radnika odlučuje za odlazak u inozemstvo. Oni što su na burzi dugo vremena možda su već izgubili korak s novim tehnologijama. Drugi rade na crno, ili vani, a na burzi su prijavljeni samo formalno.

8 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

S druge strane, hrvatske graditeljske tvrtke ne mogu uvesti radnu snagu, odnosno zaposliti strance iz zemalja izvan EU-a. “Tradicionalno smo zapošljavali radnike iz Bosne i Hercegovine. A to je onemogućeno odlukom Vlade o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. Za 2015. godinu nije predviđeno novo zapošljavanje stranaca u graditeljstvu i brodogradnji. Iako je prijedlog HGK, HOK-a i HUP-a bio da se odobri određeni broj zapošljavanja stranaca, Ministarstvo je donijelo svoju odluku s obrazloženjem da je mnogo nezaposlenih evidentirano na HZZ-u u tim djelatnostima”, objašnjava Mirjana Čagalj.

Plaće u Hrvatskoj manje su od inozemnih, a hrvatska poduzeća bi ih teško pratila i da se ne nalaze u procesu restrukturiranja. Mnoga i dalje moraju rezati troškove, pa i one za radnu snagu. “Tu bi trebala pomoći država rasterećenjem poduzetnika, a to bi potaknulo i nova zapošljavanja”, smatra potpredsjednica HGK. Dodaje da je jedan od problema i obrazovni sustav koji ne prati potrebe na tržištu rada i tako generira nove nezaposlene. Usto treba promijeniti i shvaćanje da je zanimanje graditeljskoga radnika loše zanimanje.

“Nedostaje nam kvalificiranih radnika majstorskih zanimanja i stoga treba poticati mlade ljude na upis u strukovne škole. A liberalizacijom uvoza stručne radne snage iz susjednih zemalja koje nisu članice EU-a, uz koje bi se naši obrazovani mladi kadrovi mogli usavrša-

vati, riješio bi se problem njenog nedostatka.

Dođu li u Hrvatsku veći i značajniji projekti za koje postoje naznake, oni neće biti provedivi”, upozorava Mirjana Čagalj.

Konkurenti iz EU-a

Pozitivne pomake primijetio je i Dražen Leko, direktor tvrtke Alfa-inženjering iz Slavonskog Broda. Pojavljuju se novi poslovi, ali treba biti realan, vremena predimenzionirane gradnje infrastrukture, primjerice, autocesta, više se neće vratiti. Hrvatske tvrtke sada su izložene i snažnoj konkurenciji iz ostalih zemalja Europske unije. “Za neke poslove već počinju konkurirati europske tvrtke koje zbog svoje financijske snage mogu ponuditi bolje cijene. Dogodit će nam se kao u Sloveniji gdje su strani igrači preuzimali tržište. Od velikih hrvatskih poduzeća taj će pritisak izdržati samo dvije-tri kompanije”, ocjenjuje Leko.

Prema njegovim riječima, manje tvrtke, osobito iz sektora inženjeringa, morat će naći tržišne niše. Jedna od takvih je sektor energetske učinkovitosti. Za obavljanje posla na energetskoj obnovi treba se dobro pripremiti,

Broj završenih stanova manji je za 69,2 posto, a broj graditeljskih dozvola niži za 46,3 posto u odnosu na vrijeme prije krize

posebnih dokumenata. Pomgrad se upravo bavi takvim građevinskim pothvatima (izgradnja marina, luka, morskih cjevovoda...) i prikupio je bogato iskustvo. “Ne može se reći da ljudi u uredima zlonamjerno koče projekte. Ali zakoni, pravilnici i drugi propisi su tako komplicirani da je i uz dobru volju teško ishoditi dozvole za manje od nekoliko godina”, kaže Musulin.

Bitke s institucijama

U takvoj situaciji izvođači radova mogu se samo nadati da će investitori imati snage, volje i upornosti probijati se kroz šumu propisa.

Musulin kaže da je Danko Končar jedan od takvih: Pomgrad radi s njim na gradilištu u Trogiru. No Končarov projekt u Puli sporo napreduje jer ulagači moraju izboriti i dodatnu bitku s institucijama koje štite kulturna dobra.

Zanimljivo je da mnogi projekti imaju sporiji tempo i zbog straha od javnih prozivki koji se razvio kod službenika. “Javnost je osjetljiva na sumnje za korupciju i mnogi žele biti sigurni da neće biti prozivani zbog neke odluke. I to pomalo usporava neke projekte”, ocjenjuje Musulin.

Osim trogirske marine, Pomgrad u Splitu radi terminal za kruzere, ali novih većih poslova baš i nema na vidiku. Pokušali su i u inozemstvu, na mediteranskom tržištu. Završili su gradnju jedne ribarske luke u Albaniji i dovršavaju luku u Alžiru. Međutim, nestabilna politička situacija i niske cijene nafte smanjuju investicije i u tim zemljama. “Imamo 200 zaposlenih i mislim da će biti potreban veliki napor da u idućim godinama zadržimo sadašnju razinu poslova i prihoda. Tako da baš i nisam optimist”, zaključio je Musulin.

Tradicionalno smo zapošljavali radnike iz BiH. A to je onemogućeno odlukom Vlade o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca.

Za 2015. nije predviđeno novo zapošljavanje stranaca u graditeljstvu i brodogradnji.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

položiti ispite i pribaviti licence. Bitno je, dakle, pratiti promjene na tržištu i pravodobno reagirati.

Nove poslove osigurava i priljev novca iz europskih fondova. I Leko potvrđuje da se može primijetiti povećani obujam poslova u vodoopskrbi i odvodnji te ruralnom razvoju, što su neki od sektora do sada najčešće financirani EU fondovima. Stoga je graditeljima od životne važnosti poboljšanje procedura za prihvat novca iz fondova.

Na vrhu prioriteta je i ubrzavanje administrativnih postupaka važnih za brže provođenje investicija. Nikša Musulin, predsjednik Uprave splitskog Pomgrada, kaže da je to posebno veliki problem kod specifičnih radova, poput onih na pomorskom dobru. Ondje je osim uobičajenih građevinskih dozvola potrebno ishoditi i odobrenje za koncesiju i niz 18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Zahtjevi obrtnika od nove hrvatske vlade

Obrtnici traže izjednačavanje statusa s poduzećima Obrtnici traže jačanje svog pravnog položaja, fleksibilno radno zakonodavstvo i zapošljavanje, stabilnu poreznu politiku i financiranje obrta, financijsku disciplinu kroz bolju naplatu potraživanja, strukovno obrazovanje kao temelj razvoja obrtništva te da HOK postane zastupnik interesa obrtnika u državnim institucijama piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska obrtnička komora (HOK) je prije parlamentarnih izbora potkraj prošle godine objavila šest zahtjeva budućoj vlasti kojima je cilj poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj, odnosno stvaranje uvjeta za rast i razvoj obrtništva i ukupnog gospodarstva. Obrtnici žele partnerski odnos HOK-a i nove vlasti, a njihovi zahtjevi su: jačanje njihova pravnog položaja, fleksibilno radno zakonodavstvo i zapošljavanje, stabilna porezna politika i financiranje obrta, financijska disciplina - bolja naplata potraživanja, strukovno obrazovanje kao temelj razvoja obrtništva te da HOK postane zastupnik interesa obrtnika u državnim institucijama.

Diskriminacijski položaj obrtnika

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ističe kaže kako treba obrtnike prestati stavljati u neki drugi red te im omogućiti poticajne mjere koje će smanjiti prepreke za ostvarivanje konkurentskih prednosti. Obrtnici su sa svojim proizvodima i uslugama usmjereni na velike subjekte s jedne i na krajnje potrošače s druge strane, pa je potrebno više vremena da se u njihovu poslovanju primijete pozitivni učinci općih gospodarskih kretanja, naglašava on. No, negativni učinci obrtnike pogađaju među prvima, čim veliki subjekti i potrošači počnu rezati troškove.

U HOK-u pojašnjavaju kako je jačanje pravnog položaja obrtnika važno jer

Način otplate poreznog duga

Obrtnicima omogućena otplata do 24 rate Obrtnicima kojima je zbog blokiranog računa onemogućeno plaćanje mirovinskog i zdravstvenog doprinosa kao i ostalih poreznih obveza Porezna uprava omogućava otplatu takvog duga. Naime, prema nekim odredbama iz Općeg poreznog zakona, obrtnicima, ali i ostalim poreznim obveznicima propisana je mogućnost sklapanja upravnog ugovora s Poreznom upravom. Sklapanjem takvog ugovora odgađa se dospjelost poreznog duga i omogućeno je poreznom obvezniku namirenje poreznog duga u najviše 24 mjesečne rate uz obračun zakonske zatezne kamate na reprogramiranu glavnicu duga, i to bez otpisa glavnice ili kamata.

U Poreznoj upravi ističu kako prijedlog za sklapanje upravnog ugovora porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a obrazac prijedloga za sklapanje upravnog ugovora dostupan je na internet stranicama ili u ispostavama Porezne uprave. No, obrtnici, ali i ostali porezni obveznici koji žele da im se omogući otplata dospjelog poreznog duga moraju imati neki od oblika garanacije. Jedan od instrumenata osiguranja obveza iz ugovornog odnosa je bankarska garancija ili zaštita od rizika neizvršenja ili neurednog

10 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

izvršenja dogovorenih financijskih obveza. Kako kažu u Poreznoj upravi, njome se izdavatelj garancije obvezuje ispuniti dužnikovu obvezu u slučaju da on to ne učini, a bankarska garancija se aktivira ako porezni obveznik ne plati dug kako je navedeno u skopljenom upravnom ugovoru. Druga vrsta instrumenta osiguranja je solventni jamac, a to može biti bilo koja osoba koja je sposobna, u slučaju neizvršavanja obveza poreznog dužnika, podmiriti njegove preuzete obveze. Pritom solventnost jamca nije određena njegovim godinama starosti nego sposobnošću podmirivanja obveza. (S.P.)

državna vlast često diskriminira položaj obrtnika na tržištu u odnosu na pravne osobe. Potrebno je u potpunosti uvažavati ustavna načela jednakosti pred zakonom kao i načela prema kojim se svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Obrtnik, za razliku od trgovačkog društva, odgovara svom svojom imovinom te je u svojem poslovanju izložen riziku osobnog i obiteljskog bankrota. S ciljem zaštite obrtnika potrebno je propisati odgovornost obrtnika imovinom nastalom obavljanjem obrta, odvojeno od privatne imovine, te se kao jedna od mogućnosti predlaže uvođenje registra imovine stečene prije otvaranja obrta, iako bi cjelovito rješenje bilo uvođenje posebnog OIB-a za imovinu obrta. Administrativne barijere otežavaju poslovanje obrtnika te ih treba uklanjati uvažavajući prijedloge obrtnika proizašle iz iskustva poslovanja. Kad je riječ o fleksibilnom radnom zakonodavstvu, predlaže se jednostavnije zapošljavanje za povremene poslove te izjednačavanje prava obrtnika s radnicima što bi trebalo pridonijeti smanjenju rada na crno. Time će se osigurati veća zaposlenost te radnicima osigurati pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Uz to, samozapošljavanje mladih otvaranjem obrta mora imati isti zakonski tretman u smislu određenih olakšica kao što je i zapošljavanje radnika. Iste takve olakšice treba predvidjeti i za samozapošljavanje žena. Obrtnicima koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima treba priznati pra-

vo na staž s povećanim trajanjem koje imaju i drugi radnici koji obavljaju iste poslove.

Osigurati kvalitetniji sustav kreditiranja

Stabilna porezna politika i financiranje obrta treći je zahtjev HOK-a kojim se zahtijeva dosljedna provedba Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, zatim uvođenje

U HOK-u smatraju da državna vlast često diskriminira položaj obrtnika na tržištu u odnosu na pravne osobe poticajnih poreznih mjera za poslovanje obrtnika te lakši pristup kreditima i ostalim izvorima financiranja. U HOK-u kažu kako pri donošenju zakona treba osigurati razdoblje prilagodbe na nove uvjete poslovanja. Hrvatska treba kvalitetniji sustav kreditiranja, za početnike, za obrtnike u fazi rasta i razvoja, te za vraćanje u zonu legalnosti blokiranih do 60 dana. Od nove vlade zahtijeva se jednostavniji pristup sredstvima uz preuzi-

manje većeg rizika državnih financijskih institucija. Kroz financijsku disciplinu traži se dosljedna primjena propisanih rokova plaćanja jer je stabilnost naplate prodanih proizvoda i obavljenih usluga preduvjet daljnjeg ulaganja i razvoja poslovanja. Uz to, potrebno je promijeniti zakonsku regulativu i omogućiti neoporezivi otpis stvarno nenaplativih potraživanja. Financijska disciplina i bolja naplata potraživanja može se ostvariti tako da se rješenje o ovrsi obrtnika na temelju vjerodostojne isprave tj. računa za isporučena dobra ili usluge, izvršava bez obzira na prigovor. Uvođenje dužnika kao jamca-platca omogućit će podmirenje obveza vjerovnika za javna davanja.

Ranogajec ističe kako oblikovanje i provedba strukovnog obrazovanja i osposobljavanja treba biti zajednička odgovornost vlade, gospodarskih asocijacija, nadležnih ministarstava, obrta i poduzeća te strukovnih škola. Strukovne kvalifikacije se u Hrvatskoj doživljaju manje vrijednima od ostalih kvalifikacija, a upravo o njima ovisi razvoj gospodarstva i budućnost društva. Zato je potrebno, smatra Ranogajec, više raditi na senzibilizaciji javnosti o važnosti strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja. HOK mora biti zastupnik interesa obrtnika što znači kako treba povećati zastupljenost obrtnika u saborskim odborima, zatim u koordinaciji hrvatske vlade i u radnim grupama ministarstava. Osim toga, smatraju da HOK-u treba priznati status poduzetničke potporne institucije.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Juroslav Buljubašić, poduzetnik iz Splita

Poduzetništvo ne možeš izbaciti iz sebe, kao što svoj poziv i zanimanje iz sebe ne mogu izbaciti sportaši, glumci ili književnici dokle god su živi. Tako i ja nisam napustio poduzetništvo, nego samo aktivno poduzetništvo, kaže Juroslav Buljubašić

12 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Poduzetniku će biti sve teže i teže Hrvatski poduzetnici nemaju nikakvu šansu ako se suprostavljaju pravilima globalizacije ili ako kopiraju globalne proizvode. Imaju šansu za uspjeh samo ako su kreativni i inovativni. Stoga je jako bitno da sagledaju okruženje u kojem posluju, te da su upućeni u pravila toga okruženja koje je sve više globalizirano razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

J

kada je u Splitu prošeta sportski odjeven kroz grad. Isto tako, bez obzira na nečiji socijalni i društveni status, razgovara jednostavno i ravnopravno sa svima te svog sugovornika nakon razgovora uvijek isprati do vrata.

Poduzetnik, za razliku od menadžera, mora imati razvijeniju intuiciju

n Zašto kažete da ste umirovljeni?

- Prije pet godina sam se povukao, kako iz operativnog vođenja poslovanja tako i iz nadzora tvrtki u kojima imam kapital i koje sam osnovao. U većini tvrtki, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, ostao sam manjinski dioničar.

Svaka tvrtka u kojoj sam dioničar pozicionira se na tržištu, a njeni menadžeri nastoje i imaju imperativ ostvariti pozitivni rezultat. Mene kao dioničara zanima da na taj način ubirem plodove svog minulog dugogodišpnjeg i intenzivnog rada te da preko dionica ostvarim dobit.

Ukoliko moje dionice ne ostvaruju dobit u nekoj tvrtki, makar tu tvrtku vodio i moj sin, izlazim i usmjeravam kapital u neke druge tvrtke i poslove koji su profitabilniji.

i sektore. Mišljenja je da se zbog sveprisutne globalizacije moraju pratiti globalna kretanja te da hrvatski poduzetnici, pogotovo mlađi i neiskusniji, moraju igrati na globalnom tržištu, a to mogu samo ako imaju originalne proizvode te profesionalno vođene tvrtke.

Juroslav Buljubašić postao je poduzetnik 1982. godine s nepune 22 godine zbog čega s punim pravom može usporediti poslovanje u dva oprečna politička uređenja, socijalizmu i liberalnom kapitalizmu, koji je prema njegovom mišljenju na snazi u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. Buljubašić voli naglasiti kako je poduzetnik u miru, iako svi mi koji ga dugi niz godina poznajemo, pomalo sumnjamo u njegovo umirovljenje. Jedno je sigurno: ne javlja se na pozive preko tajnice, niti je to ikada radio, već direktno, te gotovo svaki dan

n Ipak, niste mi odgovorili zašto ste se izvukli iz operativnog poslovanja? Barem na ovim prostorima ljudi vole imati nadzor nad svime.

- Razlog je jednostavan: kao poduzetnik s više od 30 godina intenzivnog iskustva primijetio sam da puno stvari u životu prolazi mimo nas i da je mudrija odluka na vrijeme izići iz tog iscrpljujućeg ritma te se posvetiti nekim drugim stvarima. Puno putujem, a i imam više vremena za obitelj i prijatelje, kada me trebaju. Mogu reći da me dosta ljudi ne razumije u potpunosti, što i ne čudi jer teško je to objasniti nekome tko nije bio poduzetnik osam godina u socijalizmu i dvadesetak godina u uvjetima tržišnog gospodarstva, opterećenog destruktivnom administracijom. Sve to iscrpi i jako je stresno, a postoje i druge stvari i zadovoljstva, osim gomilanja posla, novca i imovine.

uroslav Buljubašić, osnivač tvrtke SEM iz Splita te niza tvrtki u inozemstvu i Hrvatskoj, povukao se prije pet godina iz operativnog vođenja tvrtki te, kako kaže, iz aktivnog poduzetništva. Kaže da se ne može, ipak, othrvati poduzetničkom genu jer ga je taj gen očito oblikovao. Niz je tvrtki u kojima je suvlasnik, a svoje poduzetničke apetite zadovoljava ulaganjima te prebacivanjima kapitala iz tvrtki koje manje uspješno posluju u uspješnije tvrtke

Od devedesetih godina naovamo nismo strateški upravljali prodajom svojih banaka, niti drugih svojih važnih tvrtki i resursa. Nismo napravili polugu da bismo imali rast BDP-a niti razvoj. Turizam je uspio zato što je najmanje ovisan o utjecaju politike i banaka.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Poduzetnik mora uvažavati ekonomsku struku, ali ne mora uvijek ići tamo kamo idu svi. Upravo tada, kada ne ide tamo kamo idu svi ostali, poduzetnik ostvaruje najveću zaradu.

n Rađa li se poduzetnik s poduzetničkim genom?

- Mislim da se rađa, jer poduzetništvo ne možeš izbaciti iz sebe, kao što svoj poziv i zanimanje iz sebe ne mogu izbaciti sportaši, glumci ili književnici dokle god su živi. Tako i ja nisam napustio poduzetništvo, nego samo aktivno poduzetništvo. I nadalje pratim kretanja u svijetu kako bih mogao izići iz određenog posla ili ući u neki drugi na vrijeme. Jedino što to sve radim bez velikog angažmana. Poduzetnik, za razliku od menadžera, mora imati razvijeniju intuiciju. n Što menadžer mora imati?

- Prije svega mora imati veliko znanje, analitičnost te voditi tvrtku u skladu s ekonomskim zakonitostima. Za razliku od njega, poduzet-

Ako moje dionice ne ostvaruju dobit u nekoj tvrtki, makar je vodio i moj sin, izlazim i usmjeravam kapital u profitabilnije poslove nik mora uvažavati ekonomsku struku, ali ne mora uvijek ići tamo kamo idu svi. Upravo tada, kada ne ide tamo kamo idu svi ostali, poduzetnik ostvaruje najveću zaradu. Kad si u

14 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

trendu u kojem je i većina, i ako na vrijeme ne uđeš ili izađeš iz tog trenda, nećeš ostvariti zaradu koju bi trebao.

n Je li onda, prema Vašem mišljenju, poduzetnicima sada prekasno ulagati u turizam?

- U naš turizam još nije prekasno ulagati, mada je na sceni masovno ulaganje. Doduše, sada se mora ulagati u posebne oblike turizma i u inovativne i što originalnije turističke proizvode.

Otvoren je prostor i ulaganje u kvalitetu, pogotovo u hotele i usluge s pet zvjezdica. Moramo postići cijene kakve imaju europski hoteli ili drugi uslužni objekti. Ne vidim nikakvu realnu zapreku da to ne postignemo. Imamo puno prostora i za razvoj dodatne ponude - poput izleta, hipodroma, golf terena i inovativnih proizvoda - što bi goste zainteresiralo za duži boravak kod nas. Znači, nije kasno postati poduzetnik u turizmu, ali sada morate imati kvalitetan i osmišljen proizvod, odnosno dobru ideju. n Što ograničava poduzetništvo kod nas?

- Osim već poznatih i prežvakanih ograničenja, mišljenja sam da će poduzetniku biti sve teže i teže. Banke su 98 posto u stranom vlasništvu i za pokretanje bilo kakvog posla traže veliko učešće te uvjetuju poduzetnicima, ali i državi visoke kamatne stope za kreditiranje. Također nerado ulaze u kapital poduzeća, što bi uvelike olakšalo pokretanje projekata i poslovanje, već profit crpe kroz visoke kamate, a dobit na kraju završi izvan Hrvatske. Situacija je dodatno otežana jer malo je naših građana koji imaju nekoliko milijuna eura s kojima mogu pokrenuti ozbiljniji posao od petnestak milijuna eura ulaganja. Uglavnom, banke su našim građanima s velikom štednjom dale jako niske

Menadžer na čelu Vlade je dobro rješenje Je li prema Vašem mišljenju dobra odluka da za mandatara dolazi menadžer?

- U ovoj situaciji u kakvoj je sada Hrvatska, kvalitetan menadžer je dobro rješenje. To bi trebalo rezultirati većim rastom BDP-a, sređivanjem financija, smanjenjem duga i postizanjem boljeg kreditnog rejtinga, a samim time i povoljnijim kapitalom za poduzetnike, naravno ako se HNB probudi na vrijeme. Za sve to je potreban kvalitetan menadžer, i to je, u tom smislu, dobar potez. To je sve moguće ako se gospodin Orešković uspije nametnuti te samostalno donositi odluke i vući potrebne poteze. Ipak, menadžerske vještine nisu posve dovoljne za vođenje države koja, za razliku od tvrtke, treba biti i socijalno osjetljiva i brinuti o ugroženim kategorijama stanovništva. Sve u svemu, vrijeme će pokazati je li u njemu pobijedio domoljub, zbog čega je i došao u Hrvatsku, ili će se vratiti plaći od milijun eura godišnje koju mu osiguravaju multinacionalne kompanije. Važno je napomenuti da je sada kasno ispraviti sve propuste koje je naša politika napravila u posljednjih 20 godina. Nismo imali prave državnike koji su mogli sačuvati naše resurse. Prepustili smo ih strancima koji, istina, bolje upravljaju, ali ih ništa ne tjera da ulažu u znanost, kulturu, sport...

kamate, a građanima, poduzetnicima i državi nametnuli prevelike kamate na kredite.

državnik, izvući iz svega ovoga najbolje za naše građane.

n Zašto je to tako?

- Zato što mi od devedesetih godina naovamo nismo strateški upravljali prodajom svojih banaka, niti drugih svojih važnih tvrtki i resursa.

Nismo napravili polugu da bismo imali rast BDP-a niti razvoj. Turizam je uspio zato što je najmanje ovisan o utjecaju politike i banaka i ostao je kao resurs iz prošlosti. Ipak, niti turizam nije došao na pokazatelje iz 1989. godine.

n Koliko je političko okruženje ključno za razvoj poduzetnika? Može li se poduzetništvo izuzeti iz toga?

- Politika je jako bitna za one koji kreću u poduzetničke vode jer da bi poduzetnik uspio mora shvatiti politička kretanja, ali isto tako ne smije zanamariti činjenicu da je globalizacija pobjednik u svojevrsnoj utakmici s državama i religijama. Zato poduzetnik mora pratiti kako ekonomske, tako i političke trendove, te globalna kretanja.

Multinacionalne kompanije su se nametnule i svladale čak i države Čak niti Split, iako ga spominjemo kao turističko čudo, još uvijek nije dosegao pokazatelje od prije rata. Znači da smo u dobrom dijelu nazadovali.

n Gdje smo pogriješili?

- U socijalizmu su naši resursi i imovina bili društveno vlasništvo i njime se upravljalo onako kako se upravljalo. Telekomunikacije, naftna komapanija, banke i svi resursi su bili u rukama hrvatskog naroda. Trenutna situacija govori, barem tako smatram, da je tek jedan posto strateških resursa u rukama domaćih poduzetnika, a sve ostalo prešlo je u ruke stranaca. Ipak, javnost je sav gnjev usmjerila prema domaćim poduzetnicima koji participiraju u vlasništvu sa zanemarivim postotkom. Sada nema povratka, globalizacija nas je pobijedila i potrebno je pratiti te zakonitosti.

Na čelu države potreban je netko tko će, kao

n Je li globalizacija negativna pojava?

- Globalizacija je donijela niz pozitivnih procesa. Preko globalnih multinacionalnih kompanija učinila je i pridonijela da su određeni proizvodi dostupni i najsiromašnijim slojevima što će, nadam se, riješiti problem gladi u svijetu. Internet je osigurao i olakšao mnoge stvari ljudima i poduzetnicima te učinio komunikaciju jednostavnijom. Najvjerojatnije će, pod pritiskom globalizacije, nestati i mnogi sukobi, odnosno lokalni ratovi. Da se razumijemo, to će se dogoditi kada se ovlada određenim prostorom, jer multinacionalne kompanije su se nametnule i svladale čak i države.

S druge strane, hrvatsko tržište je malo da bi se moglo suprotstaviti negativnim pojavama globalizacije tako da nam jedino preostaje razumjeti njihova pravila. Hrvatski poduzetnici nemaju nikakvu šansu ako se suprostavljaju pravilima globalizacije ili ako kopiraju globalne proizvode. Imaju šansu za uspjeh samo ako su kreativni i inovativni. Stoga je jako bitno da sagledaju okruženje u kojem posluju, te da su upućeni u pravila toga okruženja koje je sve više globalizirano. Samo tako mogu ostvariti benefite za sebe, svoju obitelj, tvrtku te širu zajednicu. Pritom se podrazumijeva da će i čelni ljudi naše države već jednom razumjeti globalna kretanja i svladati destruktivnu administraciju koja je metastazirala u sve pore društva.

Tek jedan posto strateških resursa je u rukama domaćih poduzetnika, a sve ostalo prešlo je u ruke stranaca. Ipak, javnost je sav gnjev usmjerila prema domaćim poduzetnicima koji participiraju u vlasništvu sa zanemarivim postotkom. Sada nema povratka, globalizacija nas je pobijedila.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Niskougljični razvoj

Hrvatska ugljično od većine država u

Hrvatska treba smanjiti emisije stakleničkih plinova u sklopu energetskoklimatskih obveza koje su stupile na snagu njenim ulaskom u EU. To su već dobro poznati ciljevi 20-20-20. “Ni jedan pametan poduzetnik neće preskočiti implementirati mjere energetske učinkovitosti bilo vlastitim sredstvima, bilo razvojnim kreditima, bilo ugovorom o energetskom učinku, ako mu se to isplati”, ističe Ivana Rogulj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a globalnom UN-ovom summitu o klimatskim promjenama COP21, koji se nedavno održavao u Parizu i na kojem je sudjelovalo 195 zemalja, usvojen je globalni klimatski sporazum. On obvezuje i bogate i siromašne zemlje na zauzdavanje rasta emisija stakleničkih plinova. Točnije, u njemu se traži da se zagrijavanje planeta, za koje se okrivljavaju upravo staklenički plinovi, zadrži

znatno ispod dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje (između 1850. i 1900. godine).

Ugovor, koji stupa na snagu 2020. godine omogućit će preusmjeravanje svjetskog gospodarstva prema modelu s malo ili bez ugljika. U toj borbi protiv globalnog zatopljenja razvijene države su se obvezale da će pomoći zemljama u razvoju sa 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2020. godine.

16 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Važno je, međutim, naglasiti kako je svaki građanin aktivni sudionik niskougljičnog razvoja. To sudioništvo počinje od trenutka kad čovjek ustaje i odabire vrstu jutarnjeg obroka, način na koji putuje na posao i opskrbljivača energijom.

Također, uključuje trenutak kad odluči sudjelovati u javnoj raspravi o energetskim ili drugim projektima koji će kao posljedicu imati značajne emisije stakleničkih plinova.

manje intenzivna EU

18. sijeÄ?nja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA plinova do 2020. godine. “Hrvatska trenutačno izrađuje strategiju niskougljičnog razvoja, koja je usklađena s EU ciljevima za 2030. godinu koji uključuju smanjenje emisija od 40 posto. Ta bi strategija trebala biti krovna razvojna strategija Hrvatske. Jer, nemoguće je da stupi na snagu a da joj se ne prilagode sve ostale sektorske strategije, od energetske, prometne do Strategije razvoja turizma”, ističe ona.

Strategija je posve usklađena s EU zakonodavstvom i ciljevima, sadrži projekcije i mjere za niskougljični razvoj do 2030., s pogledom na 2050. i tri scenarija. Prvi je “bussines as usual scenarij” ili scenarij bez mjera. Slijedi scenarij umjerenog smanjenja i onaj značajnog smanjenja emisija. “Posljednja dva scenarija su do 2030. usklađena s novim obvezama Hrvatske prema klimatsko-energetskoj regulativi. Razli-

4,5 tona godišnje

hrvatske emisije stakleničkih plinova po čovjeku

7,4 tona godišnje

emisije per capita u EU (podaci iz 2012.)

smanjenje emisija od %

40

do 2030. godine u hrvatskoj strategiji razvoja

Ivana Rogulj, voditeljica projekata u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), kaže nam kako su prema podacima iz 2012. hrvatske emisije stakleničkih plinova po čovjeku (tzv. per capita emisije) iznosile oko 4,5 tona godišnje. “Ako uzmemo u obzir da su prosječne emisije per capita u Europskoj uniji oko 7,4 tona godišnje, onda je jasno da je Hrvatska ugljično manje intenzivna od većine država u EU. Razloga tome ima nekoliko - od smanjenja emisija iz industrije zbog propadanja sektora i financijske krize, pa do toga da su industrijske tvrtke koje su opstale nerijetko u vlasništvu koje razmišlja o energetskoj učinkovitosti”, objašnjava ona dodajući kako je važna činjenica da je u najvećem postotku hrvatska električna energija proizvedena iz hidroelektrana i nuklearne elektrane, s povećavajućim postotkom obnovljivih izvora energije. “U dijelu ukupnog smanjenja emisija su i programi te projekti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva i javne rasvjete, sa značajnim potrebama za većom količinom mjera u sektoru prometa. Uz postojeće sufinanciranje kupovine hibridnih i električnih automobila, važnije su mjere povećanja broja i kvalitete biciklističkih staza i one koje bi najviše pridonijele prometnom razvoju poput onih u željezničkom prometu”, napominje Ivana Rogulj.

Tri scenarija

Hrvatska treba smanjiti emisije stakleničkih plinova u sklopu energetsko-klimatskih obveza koje su stupile na snagu njenim ulaskom u EU. To su već dobro poznati ciljevi 20-20-20.

Točnije, Hrvatska treba za 20 posto smanjiti potrošnju energije (tj. povećati energetsku učinkovitost), imati udio od 20 posto obnovljivih izvora energije u finalnoj energetskoj potrošnji te za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih

18 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Postoje izvrsni primjeri niskougljičnog razvoja na nacionalnim i na lokalnim razinama kuju se za razdoblje od 2030. do 2050. godine, u kojem se predviđaju različite putanje razvoja tehnologija, implementacije mjera i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Trenutačno se strategija završava, a paralelno se izrađuje njena strateška procjena utjecaja na okoliš. Ona će biti vjerojatno predmet jedne od prvih sjednica novog saziva Hrvatskog sabora i o njihovoj odluci ovisi koji od dva scenarija će biti usvojen”, objašnjava nam Ivana Rogulj.

Postoje izvrsni primjeri niskougljičnog razvoja na nacionalnim i na lokalnim razinama.

“Nerijetko spominjemo odličan primjer općine Güssing u Austriji koja je od siromašne regije od 1990. postala jedna od razvijenih dijelova Austrije. Uspješnim modelom planiranja i provedbe projekata iz područja održive energetike, Güssing je od mjesta s visokom stopom nezaposlenosti tijekom devedestih godina, nerazvijenom poljoprivredom, bez industrije, slabom prometnom povezanošću i potpunom ovisnošću o fosilnim gorivima, u petnaestak godina ostvario to da više ne poznaje problem nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva. U području u kojem živi 27.000 ljudi u energetskom sektoru otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranih energetskih pogona - toplana i elektrana te 1100 novih radnih mjesta. Postali su turistička atrak-

Vlastiti model Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je s partnerima, koristeći podlogu koju je razvio Odjel za energetiku i klimatske promjene Vlade Ujedinjenog Kraljevstva (UK Department of Energy and Climate Change), u sklopu projekta SEE SEP (Strategija održive energije za Jugoistočnu Europu - South East Europe Sustainable Energy Policy), napravilo vlastiti niskougljični razvojni model za područje JI Europe. DOOR je dvije godine prikupljao relevantne podatke, iz nacionalnih službenih i EU statistika, različitih stručnih studija, a u nekim slučajevima i na terenu. Potom su podatke analizirali i filtrirali, raspravili ih kroz konzultacije sa stručnjacima iz različitih sektora te iskoristili za modeliranje sektora proizvodnje i potrošnje energije do 2050. godine. Model uključuje, uz proizvodnju, najvažnije sektore potrošnje energije u nas, a koji su, poredani prema potrošnji - zgradarstvo, promet i industrija.

Model, prema riječima Ivane Rogulj, ima tri

cija koju godišnje posjeti više od 15.000 turista iz svih dijelova svijeta”, kaže ona.

Prepoznavanje potencijala

Govoreći o Hrvatskoj, nastavlja kako je nespretno trenutačno predviđati koliko će radnih mjesta biti otvoreno implementiranjem niskougljične strategije i energetskih modela. Sve ovisi o tome koje će tehnologije preuzeti prevlast, koje će mjere biti primarno implementirane i gdje će se prepoznati najveći potencijal za ulagače.

Bilo da se radi o tome koje su investicije trenutno isplativije, bilo o tome koje investicije i politike država potiče i s kojima dobro funkcionira. “Uzmimo u obzir da se smanjenje emisija za 20 posto do 2020. može postići isključivo mjerama energetske učinkovitosti, što znači, primjerice, zapošljavanje u građevinskom sektoru, tj. obnova stambenih i javnih objekata ili kroz obnovljive izvore energije. To znači da se može predvidjeti koliko radnih mjesta podrazumijeva ista instalirana snaga elektrane na biomasu ili fotonaponske elektrane, u odnosu na neku od konvencionalnih elektrana”, naglašava ona dodajući kako postoje različita predviđanja nekoliko međusobno neovisnih hrvatskih stručnjaka, ali je svako od njih pretpostavilo baš neke konkretne mjere energetske

sučelja koja su predviđena za različitu ciljanu publiku. Od izuzetno uključene publike preko laika do učenika, pomoću kojih se građani mogu osvijestiti kako odluke i podržavanja odluka u energetskom sektoru utječu na sve faktore koji su važni za energetski i niskougljični razvoj jedne države - količinu potrošnje i proizvodnje energije, energetsku sigurnost, razvoj tehnologije, cijene različitih scenarija i na kraju količinu emisija stakleničkih plinova. “Odabirući različite izvore energije ili različite mjere energetske učinkovitosti te različite parametre razvoja Hrvatske mogu se vidjeti relacije, rezultati i troškovi energetskog sektora. UK DECC takav model koristi u svrhu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću prilikom donošenja različitih odluka vezanih uz sektore proizvodnje i potrošnje energije”, kaže ona. Tako se može, koristeći model, osvijestiti koje vrste energije Hrvatska najviše koristi, koji je dio te energije iz uvoza i za što ima dostupne domaće

učinkovitosti, obnovljivih izvora energije ili niskougljičnog razvoja. Također, svako je od njih predvidjelo razvoj specifične industrije. “Ono što je potrebno naglasiti je

U najvećem postotku hrvatska električna energija proizvedena je iz hidroelektrana i nuklearne elektrane da otvaranje radnog mjesta ne znači ništa samo po sebi ako za njega ne postoji educirana radna snaga i ako tržište rada nije usklađeno s potrebama. Što opet vraća na potrebu usklađenosti među strategijama, primjerice, obrazovanja. Potrebno je računati da lokalni projekti i manji proizvodni pogoni disperzirani na više različitih mje-

U državi ne nedostaje znanja o razvoju tehnologije, stručni kadar je usklađen s europskim, kaže Ivana Rogulj, voditeljica projekata u Društvu za oblikovanje održivog razvoja

resurse i tehnologiju. Model pokazuje, ono što je možda najzanimljivije, da niskougljični razvoj dugoročno nije skuplji od načina na koji funkcioniramo sada, naravno, uzimajući u obzir pad cijena tehnologija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije čije su projekcije već sada dostupne te rast cijena emisija stakleničkih plinova, isto prema postojećim projekcijama.

sta u Hrvatskoj, disperziraju i zapošljavanje i dovode do veće količine neizravnih i induciranih radnih mjesta. Uzmimo za primjer lokalnu elektranu na biomasu koja zapošljava domaće radnike u proizvodnom procesu i koja automatski zapošljava i domaće proizvođače prehrambenih proizvoda, pa onda i poljoprivrednike i tako zatvara pozitivan krug. Potrebno je onda puno promišljanja i usklađivanja da se ne dogodi da lokalna radna snaga za tako nešto ne postoji”, ističe ona.

Važna usklađenost

Hrvatskim se tvrtkama može pomoći da sudjeluju na način da je i poduzetnički dio zakonodavstva usklađen sa Strategijom, a one će odabrati ono što je za njih povoljno, pametno i nadamo se, društveno odgovorno. “U državi sigurno ne nedostaje znanja o razvoju tehnologije, stručni kadar je sasvim usklađen s europskim, a važan je trenutak usklađivanje. Niti jedan pametan poduzetnik neće preskočiti implementirati mjere energetske učinkovitosti bilo vlastitim sredstvima, bilo razvojnim kreditima, bilo ugovorom o energetskom učinku, ako mu se to isplati.

Znanja o tome kako odabrati prave i isplative mjere u Hrvatskoj ima dovoljno”, zaključuje Ivana Rogulj.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora

Nominalni maloprodajni promet grabi prema gore Rastom prometa u trgovini na malo u studenome nastavljen je uzlazni godišnji trend nominalnog prometa, koji gotovo neprekidno traje od prosinca 2014. godine, ističe Zvonimir Savić iz HGK Slijedom pada maloprodajnih cijena (cijene dobara bez električne energije i distribucije vode) od 1,2 posto, maloprodajni promet, prema izvornim podacima, realno je bio 3,8 posto (po kalendarski prilagođenim podacima 3,2 posto) veći u odnosu na studeni 2014.

Najveći udio u strukturi nominalnog prometa ima onaj u struci “nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama”, koji je lanjskog studenoga činio 37,7 posto ukupnoga nominalnog prometa, gdje je zabilježen rast prometa od 3,4 posto. Inače, najveći rast nominalnog prometa zabilježen je u struci “ostale nespecijalizirane prodavaonice” - od 12,1 posto.

Rast potrošačkog optimizma

2,5%

rast nominalnog prometa u maloprodaji u studenome 2015.

N

ominalni promet u trgovini na malo u studenome 2015. godine bio je 2,5 posto veći u odnosu na studeni godinu dana ranije. Time je nastavljen uzlazni godišnji trend nominalnog prometa koji je nakratko zaustavljen padom u rujnu, a traje od prosinca 2014. godine. Strukturno, kretanja nominalnog prometa u studenome rezultat su godišnjeg rasta u gotovo svim trgovačkim strukama, osim u struci “motorna

Kretanja nominalnog prometa u studenome rezultat su godišnjeg rasta u gotovo svim trgovačkim strukama goriva i maziva”, gdje je zabilježen pad od 6,5 posto, što je velikim dijelom rezultat pada cijena goriva.

20 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

U prvih 11 mjeseci 2015. godine nominalni promet, prema izvornim podacima, bio je 1,2 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2014. Slijedom pada maloprodajnih cijena od 1,1 posto, maloprodajni promet, prema izvornim podacima, realno je bio 2,3 posto (prema kalendarski prilagođenim podacima u prosjeku 2,2 posto) veći u odnosu na isto razdoblje 2014.

Pozitivni trend maloprodajnog prometa bilježi se gotovo uporedo s trendom poboljšanja potrošačkog optimizma, na što je djelomično utjecalo i realno povećanje neto plaća za, prema procjenama analitičara HGK, oko 3,9 posto u prvih 11 mjeseci protekle godine u odnosu na isto razdoblje 2014. ”Rastom prometa u trgovini na malo u studenom, nastavljen je uzlazni godišnji trend nominalnog prometa koji gotovo neprekidno traje od prosinca 2014. godine. Gotovo usporedno bilježi se i trend poboljšanja potrošačkog optimizma, dijelom i pod utjecajem povećanja neto plaća za, prema našim procjenama, oko 3,9 posto u prvih 11 mjeseci 2015. godine u odnosu na isto razdoblje godinu ranije”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Podaci HNB-a za razdoblje do listopada 2015.

U devet mjeseci neto uložen 666,1 milijun eura Najveće pojedinačno ulaganje, ono British American Tobacca u preuzimanje TDR-a, iznosilo je 518,3 milijuna eura piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

laganje kompanije British American Tobacco vrijedno 518,3 milijuna eura u preuzimanje Tvornice duhana Rovinj znatno je popravilo skor izravnih stranih ulaganja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke za razdoblje do listopada 2015. godine.

Ukupno je neto uložen 666,1 milijun eura.

Osim u duhansku industriju, zabilježena su vlasnička ulaganja u nekretnine od 122 milijuna eura, a dodatno ulaganje od 76,5 milijuna eura u građevinski sektor potvrđuje vijesti o njegovu laganom buđenju.

Oko 71 milijun eura stigao je u djelatnost trgovine na veliko i posredovanje u trgovini, a 44 milijuna eura uložena su u trgovinu na malo i djelatnost popravaka predmeta za kućanstvo.

U sektor kulturnih i sportskih djelatnosti stiglo je 48,6 milijuna eura. Proizvodnja kemikalija privukla je 36 milijuna eura. U kopneni i cjevovodni prijevoz uloženo je 14,7 milijuna eura, a u proizvodnju motornih vozila i prikolica 13,7 milijuna eura.

Ukupni rezultat bio bi bolji da banke zbog konverzije kredita nisu iskazale gubitke zbog kojih je zabilježen odljev od 604,8 milijuna eura. Odljev postoji i u sektoru vađenja nafte i plina (27,5 milijuna eura), u proizvodnji odjeće (23,5 milijuna kuna) te preradi kože i izradi obuće (22,4 milijuna eura).

Na razini 2013. godine

Vlasnička ulaganja ukupno su u tri prošlogodišnja tromjesečja iznosila 904 milijuna eura, od čega treba odbiti zadržanu dobit od 380 milijuna eura pa se dobije neto iznos ulaganja od 666,1 milijun eura. Rezultat je to na razini 2013. godine, kad su ulaganja iznosila 709,7 milijuna eura. U 2014. godini ukupan je rezultat dosegnuo čak 2,9 milijardi eura, no u to je

bilo uključeno i 1,5 milijardi eura tzv. kružnih ulaganja koja su prošla kroz Hrvatsku. Riječ je bila o Agrokorovom preuzimanju Mercatora, gdje su neto ulaganja stigla u Sloveniju i kod drugih vlasnika Mercatorovih dionica.

Od 1993. godine u Hrvatsku je stiglo 27,7 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Najviše je uloženo u financijsko posredovanje, odnosno, bankovni sustav, oko 6,7 milijardi eura. Prema zemlji podrijetla kapital je stizao iz Nizozemske (šest milijardi eura), Austrije (5,9 milijardi eura), Njemačke (2,5 milijardi eura), Mađarske (2,2 milijarde eura), Luksemburga (2,02 milijarde eura), Italije (1,4 milijarde eura), Francuske (1,38 milijardi eura), Slovenije (1,27 milijardi eura), Švicarske (1,06 milijardi eura) i Velike Britanije (1,06 milijardi eura).

122 mil € ulaganja u nekretnine

76,5 mil €

uloženo u građevinski sektor

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Povećane ulovne kvote za tune

22 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Hrvatska tuna za bolji suši Kristijan Zanki je zadovoljan povećanjem ulovne kvote jer bi se time mogao ublažiti 20-postotni pad cijene tune na svjetskom tržištu, odnosno na tržištu Japana. Prema njegovim riječima, u hrvatskim tunogojilištima se uzgaja vrlo cijenjena tuna tako da s njenim plasmanom ne bi trebalo biti problema piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

studenome 2014. godine na godišnjoj skupštini Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCATa) donesena je odluka o povećanju ulovnih kvota plavorepe tune za do 20 posto godišnje u naredne tri godine. Tako je nakon godina smanjenja kvota ulova plavorepe tune, koja živi i u Jadranu, prošle godine njen ulov povećan za oko 17 posto. Na zadnjoj skupštini ICCAT-a na Malti ta je odluka potvrđena te bi u trogodišnjem razdoblju ulovna kvota trebala doći na razinu iz 2010. godine.

“Argument hrvatskog izaslanstva za povećanje ulovnih kvota bilo je smanjenje stocka sitne plave ribe kojom se tuna hrani te oporavak stocka plavorepe tune, a te je činjenice potvrdilo i Znanstveno vijeće pri ICCAT-u. Na osnovi stručnih parametara došli su do spoznaja da se stock tune oporavio te da su se stekli uvjeti za povećanje ulovnih kvota”, naglašava Kristijan Zanki, predsjednik Grupacije uzgajivača tune pri Klasteru marikulture i voditelj ribarstva u postirskoj Sardini.

Kvota povećana za 77,22 tone

Tako je početkom ovogodišnjeg siječnja u Narodnim novinama objavljen Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu tune, igluna i iglana po kojem je ukupna kvota za izlov plavorepe tune u 2016. godini 515,38 tona. To znači da je kvota u ribolovu tuna plivaricom tunolovkom u odnosu na prethodnu godinu povećana za 77,22 tone.

Prema riječima Ante Mišure, ravnatelja Uprave za ribarstvo i pomoćnika ministra poljoprivrede, zbog povećanja ulovnih kvota očekuje se rast uzgoja tune. “Mogući negativni efekt je rizik od pada cijena na japanskom tržištu zbog povećane ponude. Povećanje ulovne kvote omogućilo je povećanje kapaciteta plivaričarske flote. Naime, prošle sezone je u tunolovu sudjelovalo devet plivaričara, a ove

će ih godine biti 11 što će značajno olakšati i ubrzati iskorištavanje kvote koja je na raspolaganju ove godine. Valja naglasiti da je ove godine povećana i kvota namijenjena gospodarskom ribolovu tune udičarskim alatima na 30 tona, za razliku od lanjskih 19 tona, a u idućim godinama očekuje se rast ovog segmenta ribolova. Osim toga, povećana je kvota za rekreacijski ribolov koja će u 2016. godini iznositi

Nakon godina smanjenja kvota ulova plavorepe tune prošle je godine njen ulov povećan za oko 17 posto 3,84 tone. Stoga se očekuje da bi taj segment, kao značajan element obogaćivanja turističke ponude, zbog velikog interesa potencijalnih korisnika trebao imati značajnije mjesto u raspodjeli kvote”, pojašnjava Mišura.

Nema problema s plasmanom

Zanki je, pak, zadovoljan povećanjem ulovne kvote jer bi se time mogao ublažiti 20-postotni pad cijene tune na svjetskom tržištu, odnosno na tržištu Japana. Prema njegovim riječima, u hrvatskim tunogojilištima se uzgaja vrlo cije-

515,38 t ukupna kvota za izlov plavorepe tune u 2016.

između i mil €

30 40

vrijednost hrvatskog izvoza tune na godišnoj razini

11 plivaričara će ove godine sudjelovati u tunolovu

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO

Tuna i plava riba

Oko 50 brodova prodaje ribu tunogojilištima Od prije Božićnih blagdana te do kraja siječnja ove godine, pod nadzorom inspektora ICCAT-a, traje isporuka uzgojene tune na japansko tržište. Vrijednost hrvatskog izvoza tune na godišnjoj razini je između 30 i 40 milijuna eura. U uzgajalištima je ukupno zaposleno oko 200 radnika. U Hrvatskoj se ozbiljnim uzgojem tune bave Sardina, Jadran tuna, Kali tuna te Pelagos net farma, tvrtka čiji je suvlasnik general Ante Gotovina a koja će upravo imati drugu isporuku tune. Neke tvrtke koje su se bavile uzgojem tune su propale. “Uzgoj tune ima relativno značajan utjecaj na ulov sitne plave ribe. Prema gruboj procjeni, oko 50 posto najznačajnije plivaričarske flote surađuje s uzgajalištima i barem dio svog ulova prodaje uzgajivačima”, kaže Mišura, dodajući kako oko 50 brodova na taj način prodaje ribu.

Ovim povećanjem ulovnih kvota dosegnut ćemo optimalne količine, a svako drugo povećanje ulovne kvote - što znači i povećanje isporuke pridonijelo bi daljnjem smanjenju cijene.

Kristijan Zanki, Grupacija uzgajivača tune pri Klasteru marikulture

njena tuna tako da s njenim plasmanom ne bi trebalo biti problema.

“Samo mi u Hrvatskoj uzgajamo tunu 18 mjeseci i isporučuje se s težinom od oko 30 kilograma. Uzgajivači iz drugih zemalja uzgajaju tunu oko pola godine i isporučuju je puno težu.

Zato je jadranska tuna vrlo cijenjena na japanskom tržištu. Ona je puno masnija i kvalitetnija nego tuna iz drugih zemlja, a upravo zbog masnoće pogodna je za suši i sašimi”, pojašnjava Zanki dodajući kako se povećanje cijena tune očekuje za tri godine.

“Ovim povećanjem ulovnih kvota dosegnut ćemo optimalne količine, a svako drugo povećanje ulovne kvote, što znači i povećanje isporuke, pridonijelo bi daljnjem smanjenju cijene”, naglašava Zanki.

Sardina i ostali hrvatski uzgajivači tune dobili su nacionalne koncesije za uzgajališta na 30 godina. Kako imaju koncesije i relativno nova uzgajališta, nema potrebe za novim investicijama ni za gradnjom novih tunolovaca jer su postojeći koji su izgrađeni prije sedamosam godina u odličnom stanju.

“Naši tunolovci su nekada izlazili u Sredozemno more, ali zbog velikih troškova transporta tune te njegove zahtjevnosti i nerentabilnosti više ne nabavljamo tunu izvan Jadrana. Ovako imamo svoju tunu te vežemo uza sebe niz ribara plivaričara koji nam prodaju sitnu plavu ribu za uzgoj tune. Dakle, oni imaju tržište, a otkupna cijena je oko 3,7 kuna po kilogramu, dok je haringa nešto skuplja. No, najbolja kvaliteta se postiže kada se tuna hrani mješovito”, pojašnjava Zanki.

Hrvatski uzgajivači tuna svoje probleme komuniciraju preko Uprave za ribarstvo, unutar klastera pri HGK-u te preko ICCAT-a. “S obzirom na specifičnost ovoga posla i djelatnost kojom se bavimo zadovoljan sam jer smo uspjeli riješiti puno problema na koje smo nailazili”, ističe Zanki.

24 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Što kaže novi pravilnik?

Ulov tune plivaricama tunolovkama dozvoljen je od 26. svibnja do 24. lipnja, a udičarskim alatima u gospodarskom ribolovu od 1. travnja do 31. prosinca, odnosno u oba slučaja do iskorištenja godišnje izlovne kvote unutar tog razdoblja.

Pravilnikom je zabranjen ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, iskrcaj, prebacivanje, prijevoz, skladištenje, prerada, prodaja, izlaganje i nuđenje na prodaju tuna ulovne veličine manje od 30 kilograma ili vilične duljine ma-

Zbog povećanja ulovnih kvota očekuje se rast uzgoja tune, kaže Ante Mišura nje od 115 centimetara. Iznimno, kod ribolova tune okružujućim mrežama plivaricama tunolovkama, u svrhu uzgoja u Jadranu, najmanja ulovna veličina iznosi osam kilograma ili vilične duljine veće od 75 centimetara.

Gospodarski ribolov tune smije se obavljati samo plovilom na koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova. U 2016. u ribolovu tune smiju sudjelovati ukupno 23 plovila. Pravilnikom je ukupni uzgojni kapacitet tuna ograničen na onaj prijavljen Međunarodnoj komisiji za zaštitu atlantskih tuna na dan 1. srpnja 2008. godine i iznosi 7880 tona.

U ovoj godini ukupna ulazna količina tuna na uzgajališta ne smije biti veća od 2947 tona, a rasporedit će se sukladno kriterijima koje će odlukom propisati ministar.

ISKORAK SAVJETODAVNE SLUŽBE

Bliži seljacima – jeftiniji državi

Služba će svoje usluge predstaviti korisnicima putem tzv. kataloga usluga koji sadrži 90 savjetničkih paketa ovisno o vrsti proizvodnje i specifičnim potrebama pojedinog proizvođača piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Snaga struke

Dostupni u cijeloj Hrvatskoj Sa 247 zaposlenika (podaci od 31. prosinca 2014.) rad Savjetodavne službe dostupan je doslovno u svim dijelovima Hrvatske jer imaju mrežu podružnica u svim hrvatskim županijama. K tome, od tog broja zaposlenika čak njih 243 je visokoobrazovano od čega je 26 magistara i četiri doktora znanosti.

K

ao nacionalna ustanova zadužena za informiranje, savjetovanje i edukaciju poljoprivrednika, Savjetodavna služba djeluje već 25 godina. Počevši od ove, 2016. godine, Savjetodavna služba umnogome mijenja i modernizira svoj rad, ali i način financiranja u smislu djelomičnog financiranja iz fondova Europske unije.

Očekivano sufinanciranje se predviđa u razini do gotovo 30 posto, što je svakako uspjeh i predstavlja znatnu uštedu za državni proračun.

Konkretno, Služba će svoje usluge predstaviti korisnicima putem tzv. kataloga usluga koji sadrži 90 savjetničkih paketa ovisno o vrsti proizvodnje i specifičnim potrebama pojedinog proizvođača. Odabirom određenog paketa korisnici će točno znati što mogu očekivati od savjetovanja i koju uslugu trebaju dobiti, što će dovesti do veće kvalitete rada koji će na ovaj način biti standardiziran za poljoprivrednike u svim krajevima i područjima države.

“Osnova novog modela su savjetnički paketi koji će se nalaziti u katalogu savjetničkih usluga gdje farmer zajedno sa

savjetnikom definira točno onakav paket kakav smatra da mu odgovara po načinu proizvodnje i njegovim potrebama.

Tada kreće proces savjetovanja koji traje dok se uspješno ne završi. Potom slijedi i autorizacija samog korisnika. Tako smo orijentirani na rezultat i farmera i savjetnika i točno se definira usluga Savjetodavne službe”, objasnio je prošloga tjedna na konferenciji za novinare u Osijeku ravnatelj Savjetodavne službe Hrvoje Horvat.

Edukacija poljoprivrednika

Prema njegovim riječima, na taj će se način povećati kvaliteta savjetodavnih usluga što će farmeri prepoznati i pratiti. “Često je proizvođač u svojim problemima, u dnevnim obvezama i teško može izdvojiti određeno vrijeme za savjetovanje. Živimo u vremenu kad je znanje potrebno više nego ikad, a poljoprivrednici, ponajprije mladi, cijene svaki trenutak koji mogu investirati u znanje”, kaže Horvat dodajući kako će satnica potrošena na procese savjetovanja i strukovne edukacije biti naplaćena iz Fonda za ruralni razvoj EU-a i za farmera je besplatna.

Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe

Pored toga, Služba je započela s edukacijom poljoprivrednika u sklopu strukovnog usavršavanja. Podsjetimo da su svi korisnici M10 i M11 Programa ruralnog razvoja (agrookolišne mjere i ekološka proizvodnja) dužni odslušati 18 sati edukacije. Svi ostali poljoprivrednici imaju mogućnost grupne edukacije u trajanju do 60 sati o tehničkom unapređenju gospodarstva, ovisno o proizvodnji kojom se bave. Sve informacije o novostima u radu Savjetodavne službe mogu se dobiti putem društvenih mreža ili u njenim područnim uredima i ispostavama.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 25

PRIČA S RAZLOGOM Rittal Hrvatska

Globalni igrač s velikom regionalnom odgovornošću Predajom nadležnosti za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju vlasnik je Rittalu Hrvatska dao veliko povjerenje i odgovornost za razvoj tih tržišta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K 2005. godine

tvrtka osnovana u Hrvatskoj

30,3 mil kn promet Rittala Hrvatska u 2014.

u

57 zemalja

posluje Rittal (s partnerima u više od 120)

ompanija Rittal Hrvatska nedavno je obilježila 10 godina poslovanja na domaćem tržištu. Riječ je o podružnici Rittal International Grupe, dijelu holding društva Friedhelm Loh Grupe koje je vodeći svjetski proizvođač tehnologije kućišta i razvodnih ormara, specijalizirane klimatizacije, opreme za informatičku tehnologiju, sigurnosnih rješenja za IT tehnologiju, kao i softvera i usluga za navedeno.

Rittal Hrvatska trenutno zapošljava 13 domaćih stručnjaka uglavnom inženjerskih profila, specijaliziranih u energetici i informatici.

Svim zaposlenicima nude programe stručnog usavršavanja s ciljem razvijanja Centra tehničke kompetentnosti za cijelu regiju u Zagrebu.

Dejan Dokmanović, izvršni direktor Rittala Hrvatska, kaže nam kako je ukupni promet kompanije u 2014. iznosio nešto iznad 30,3 milijuna kuna, a tijekom 2015. investiralo se u novi edukativno izložbeni centar u prostorijama zagrebačkog ureda.

U Hrvatskoj i regiji Rittal rješenja ugrađena su od proizvodnih pogona električne energije (hidroelektrane, termoelektrane), preko prijenosnih sustava (trafostanice) pa do brojnih krajnjih korisnika (industrijska postrojenja, poslovne zgrade, gradska infrastruktura, bolnice, instituti, telekomunikacije, prometna tehnologija), a nezaobilazni dio su i nekoliko važnih podatkovnih centara i telekomunikacijskih čvorišta. “Nakon 10 godina poslovanja preko distribucijskih kanala, rast tržišnih udjela te investicijski zalet u Hrvatskoj nakon 2000. doveo je do potrebe boljeg pokrića teritorija i tržišta. Tvrtka u Hrvatskoj je osnovana 2005.

26 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

godine. Osnivač je bila austrijska podružnica Rittal iz Beča. Prošla je iznimno brzu transformaciju i ostvarila značajan rast u prvim godinama nakon osnivanja. Velika ekonomska kriza koja je započela 2008. imala je iznimno jak negativni utjecaj na lokalni građevinski i industrijski sektor o kojima je izravno ovisilo poslovanje kompanije”, napominje.

Igrači na kratki rok

Nažalost, nastavlja Dokmanović, dolaskom velike krize u Hrvatsku uvjeti poslovanja su se drastično promijenili, a posebice jak udarac doživio je građevinski, tehnološki (IT), energetski i proizvodni sektor koji su inače glavna ciljna tržišta tvrtke. “Na tržište su ušli raznorazni novi igrači na ‘kratki rok’ koji su u cilju brze i kratkoročne zarade iskoristili kriznu situaciju za opće smanjenje percepcije kvalitete u rješenjima koje su nudili prema krajnjim korisnicima”, naglašava.

S druge strane, brojni krajnji korisnici, zbog značajnog smanjenja odobrenih sredstava za investicije, bili su prisiljeni prihvatiti neke opcije koje u normalnim situacijama ne bi bile ni razmatrane. “Posljedično, na tržište su ušli proizvodi upitne kvalitete i podrijetla te niske cijene. Kvalitetni sistem integratori u industriji i informatičkoj tehnologiji u takvim su okolnostima bili prisiljeni, kako bi opstali na tržištu, zažmiriti i znatno spustiti svoje kvalitativne kriterije u odabiru opreme, i krug se zatvorio.

Ovakav razvoj je imao značajan utjecaj na poslovanje Rittala u Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine. Na početku krize Rittal je globalno bio suočen s brojnim pritiscima po pitanju sni-

žavanja razine kvalitete svojih rješenja kako bi ostao konkurentan. Međutim, nikad nismo pokleknuli nego smo konstantno ulagali u razvoj naše tehnologije, proizvodnje, rješenja i inovacija. U međuvremenu, kriza je donijela svoje pozitivne aspekte. Nakon nekoliko godina pomela je s tržišta većinu kratkoročnih igrača, a krajnji su se korisnici izborili za sebe u odobravanju investicijskih budžeta i razine kvalitete”, objašnjava nam.

Povećanje zaposlenosti

Jedan od svakodnevnih problema s kojim se tvrtka susreće u poslovanju je naplata potraživanja premda se situacija od 2011. značajno popravila, što zbog poboljšanja opće likvidnosti u državi, a što zbog interne politike Rittala Hrvatska u vezi s naplatom. “Razumijevajući prirodu poslovanja najvažnijih korisnika, odobravamo im, kao dodatnu pogodnost, razdoblja financiranja odnosno odgode plaćanja uglavnom veće od onih koje je propisao zakonodavac. Naravno, pozorno pratimo urednost podmirenja dospjelih obveza. Pri tome imamo sreću da smo s matičnom kućom tj. njemačkim vlasnikom uspjeli ugovoriti značajno povoljnije uvjete financiranja nego što bismo dobili u bilo kojoj domaćoj banci, što je pogodnost koju tvrtke u domaćem vlasništvu nažalost nemaju”, napominje.

U tvrtki smatraju kako su Vladine mjere za poticanje zapošljavanja mladih osoba ispravni put za povećanje zaposlenosti. “Preko njih smo mladima ponudili usavršavanje i praksu u pravom poslovnom okruženju, a neki od njih su i nastavili raditi u našoj tvrtki”, kaže on dodajući

kako je najvažniji zadatak države u dijelu gospodarstva stvaranje uvjeta za povećanje zaposlenosti, pa sve mjere trebaju stremiti prema tome. “Pri tome je važna reforma obrazovnog sustava i stalna komunikacija s tržištem rada jer i dalje produciramo stručnjake za kojima ne postoji realna potražnja. To je trostruka šteta.

Prvo - imamo nesretnog mladog čovjeka koji se ne može zaposliti, drugo - država je potrošila novac za školovanje koji neće vratiti kroz buduće poreze odnosno doprinose, i treće poslodavac ne može ispuniti svoje potrebe”, ističe.

Stalna komunikacija

Praktičnu nastavu, drži on, treba uz velike poticaje stimulirati još prilikom završne faze obrazovanja jer gotovi studenti često nemaju nikakve predodžbe o tome kako posluje neka tvrtka. “U našoj matici u Njemačkoj stalno postoji nekoliko stotina praktikanata iz lokalnih škola i fakulteta koje su u potpunosti prilagođene potrebama Rittala kao poslodavca. Drugim riječima, sveučilišta i poslodavci su u stalnoj komunikaciji”, kaže.

Inače, Rittal je globalni igrač koji izravno posluje u 57 zemalja, a s partnerima u više od 120. Predajom nadležnosti za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju vlasnik je Rittalu Hrvatska dao veliko povjerenje i odgovornost za razvoj tih tržišta. “S obzirom na to da se nadamo porastu regionalnog tržišta u svim segmentima, a posebice informatičkoj tehnologiji, planiramo nova zapošljavanja lokalnih stručnjaka koje želimo zadržati kod nas”, zaključuje on.

Dejan Dokmanović, izvršni direktor Rittala Hrvatska

Rittal Hrvatska trenutno zapošljava 13 stručnjaka uglavnom inženjerskih profila

U tvrtki smatraju kako su Vladine mjere za poticanje zapošljavanja mladih ispravni put

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 27

PRIČA S RAZLOGOM VUK LEATHER

Stalna samo mijena jest Opstali smo na tržištu zbog širine artikala, nikad ne zanemarujući stare artikle ili kupce. Nakon početka krize 2008. godine shvatili smo da se moramo ponovno ubrzano mijenjati, iako taj proces kod nas nikad ne može stati, ističe Miljeno Vuk, vlasnik obrta VUK Leather piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

1972.godine osnovan VUK Leather

oko 500 vlastitih artikala proizvodi taj obrt

6djelatnika

zaposleno u VUK Leatheru, a obučavaju i 3 naučnika

V

UK Leather osnovan je 1972. godine kao obiteljski obrt koji se isključivo bavio proizvodnjom kožne galanterije. Obrt se od tada razvio u pogon koji je u svojim najboljim danima zapošljavao 11 djelatnika.

“Mi smo tradicijski obrt, predstavnik struke koja je u izumiranju zbog nelojalne konkurencije i često krivo deklarirane robe iz uvoza, ali i struke bez koje se ne može zamisliti moderni život. Zbog toga je preživjeti u našem poslovanju i glavna posebnost naše lijepe struke”, kaže Miljenko Vuk, koji je vlasnik obrta postao 2006. godine, s time da je u njemu počeo raditi 1989. godine.

Devedesetih godina proizvodili su razne artikle za lance knjižara, alatne torbe za velike sustave kao što su Hrvatska pošta, Željezara Sisak, Petrokemija te modne torbe za trgovačke lance.

Orijentacija na nove artikle

“Otvaranjem i liberalizacijom tržišta izgubili smo mnoge poslove, ali ne zbog kvalitete nego zbog vrlo niskih cijena robe iz uvoza koje su pale na plodni teren. No obrtništvo je najžilaviji dio gospodarstva i morali smo se preorijentirati na artikle koji su bili zanimljivi tržištu a nisu se toliko uvozili”, kaže Vuk. Stoga su započeli s razvojem vlastite kolekcije za poslovne poklone, uveli usluge otiska, proizvodnju vrećica za pakiranje, pokušali zadovoljiti potrebe kupaca za personaliziranim proizvodima, ponekad i unikatnim. Proširili su ponudu artikala vezanu uz tehnička platna i tekstile visoke gramaže kao što su platna za pekarsku industriju, šatore od cerade za razne namjene, specijalne alatne torbe po narudžbi, kao i torbice za geodete, šumare... “Opstali smo na tržištu zbog širine artikala, nikad ne zanemarujući stare

28 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

artikle ili kupce. Nakon početka krize 2008. godine shvatili smo da se moramo ponovno ubrzano mijenjati, iako taj proces kod nas nikad ne može stati. Tada smo se specijalizirali za uže područje ugostiteljstva i artikala za

Otvaranjem i liberalizacijom tržišta izgubili smo mnoge poslove zbog vrlo niskih cijena robe iz uvoza taj sektor”, kaže Vuk. Tada su njihovi glavni aduti postali jelovnici, vinske karte, cjenici, ugostiteljski novčanici, a važan oblik promocije bili su im nastupi na specijaliziranim sajmovima ugostiteljske opreme. “Turizmu je kod nas uvijek dobro išlo i tu smo se pozicionirali kao važan proizvođač. Također smo počeli izrađivati i korice za fotoalbume kao i pripadajuće kutije. Vjenčanja su također svakodnevica i za te artikle postoji zanimanje.

Za bankarski sektor izrađujemo razne vreće i vrećice, sigurnosne torbe i kovčege za prijenos novca i dokumentacije. Pokrili smo nove sektore kojima možemo biti interesantni u doba kad neki drugi artikli odumiru ili nema trenutne potražnje za njima”, kaže vlasnik obrta VUK Leather.

Naučnici za budućnost

Vuk dodaje kako im se ponuda širi svakodnevno te trenutačno proizvode oko 500 vlastitih artikala. Zapošljavaju šest djelatnika, a

u pogonu se obučavaju i tri naučnika strukovne Škole za tekstil kožu i obuću.

“Svake godine obučavamo tri do pet naučnika koje pripremamo za tržište rada i aktivno smo uključeni u promociju obrtničkih zanimanja. Bez takvog pristupa, a i podrške nadležnih institucija, nećemo imati stručne kadrove kada dosegnemo svijest da moramo nešto i proizvoditi”, naglašava Vuk, koji smatra da je hrvatsko tržište specifično jer je malo te probranog i profinjenoga ukusa što samo po sebi nije loše, ali je problematično zato što se ne proizvode veće serije koje bi u konačnici mogle smanjiti cijenu.

“Donedavno je hrvatsko tržište bilo nepovjerljivo prema domaćem proizvođaču jer je sve uvozno bilo bolje. Dok je tržište, a naj-

Hrvatskoj nedostaje kvalitetna strategija gospodarstva jer svi rade sve umjesto da se dva-tri sektora osnaže više krajnji kupac, shvatilo zabludu, propale su tisuće obrtnika proizvođača”, ističe Vuk napominjući da Hrvatskoj nedostaje kvalitetna strategija gospodarstva jer svi rade sve, umjesto da se dva-tri sektora osnaže i povuku ostale za sobom. U početku njihova poslovanja problemi su se krili u krivo dekla-

riranim proizvodima iz uvoza što se, prema Vukovu mišljenju, i danas ponavlja. Kupci su time bili prevareni, a trebalo je proći više od desetljeća da se isti kupci vrate. Veliki problem je, ističe Vuk, neplaćanje krajnjih kupaca koje na kraju štite svi mogući zakoni jer su, ako su upropastili poslovni subjekt, mogli otvarati nove tvrtke ili obrte bez posljedica.

Na taj način uništeno je jako puno kvalitetnih proizvođača.

Razvoj vlastitih inovacija

“Planovi za budućnost realiziraju se već jučer. Samo tako obrtnik može opstati. U našem slučaju to znači proizvodnja manjih serija kvalitetnih artikala, vrhunskog dizajna. Surađujemo s Anom Dorotić, modnom dizajnericom s vlastitim brendom, štitimo industrijski dizajn pojedinih artikala, pripremamo se za iskorak na europsko tržište jer nam samo ono može biti sigurno područje za opstanak i širenje proizvodnje”, kaže Vuk. Razvili su i nekoliko vlastitih inovacija koje su zaštićene i komercijalizirane, poput šatora za rad na otvorenom (riječ je o specijalnoj konstrukciji), kožne torbe za pakiranje hrvatskih autohtonih proizvoda i termo torbe za prijenos hrane. U ovom obiteljskom obrtu svjesni su da im ulaganje u stručnost njihovih djelatnika donosi nove ideje koje se realiziraju kroz neko razdoblje te im jamče opstanak na tržištu.

“U kombinaciji s poticajima u malom gospodarstvu, olakšavanjem birokratskih zapreka, smanjenjem poreza i doprinosa te ukidanjem nepotrebnih parafiskalnih nameta moglo bi se u budućnosti solidno poslovati u Hrvatskoj. Trenutno je to kao i zadnjih 25 godina izuzetno teško, ali smo mi u obrtništvu navikli na to i stalno živimo u nadi da će sutra biti bolje”, zaključuje Vuk.

Planovi za budućnost realiziraju se već jučer. Samo tako obrtnik može opstati. U našem slučaju to znači proizvodnja manjih serija kvalitetnih artikala, vrhunskog dizajna.

Miljenko Vuk, vlasnik VUK Leathera

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Pet peljeških vinskih zadruga proizvodi zajedničko v

Novi projekt: vino za Radi se o cjenovno prihvatljivom vinu za svakodnevnu potrošnju.

Očekujemo da ćemo vrlo brzo imati oko 50.000 litara tog zajedničkog vina. Vino će biti buteljirano, a ciljana skupina nam je mlađa generacija, kaže Frano Vlašić, upravitelj jedne od pet zadruga koje su se udružile kako bi stvorile novi vinski brend piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Frano Vlašić, PZ Stoviš

Jozo Rabušić, PZ Putnikovići

Niko Meštrović, PZ Kuna

Melanija Milić, ravnateljica agencije DUNEA

K

reiranje nove marke vina na bazi grožđa plavca malog projekt je čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a provodi ga Regionalna razvojna agencija DUNEA. Svrha projekta je povećati konkurentnost vinogradarskovinarske proizvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a cilj mu je kreirati i brendirati novo vino na bazi autohtone sorte grožđa plavac mali. U ovaj projekt uključeno je pet vinarskih poljoprivrednih zadruga s Pelješca. To su Poljoprivredna zadruga Stoviš iz Stona, Poljoprivredna zadruga Putnikovići, Poljoprivredna zadruga Pelješki vrhovi iz Janjine, Poljoprivredna zadruga Dingač iz Potomja i Poljoprivredna zadruga Kuna 1898 iz Kune.

Projekt je osmišljen kako bi se te zadruge, odnosno njihovi proizvodi bolje pozicionirali na tržištu.

“Na području Dubrovačko-neretvanske županije sve su veće zalihe vina koje se teško prodaju, a procjenjuje se da će se te zalihe narednih godina još povećati. Tradicionalni vinski model, koji još uvijek čini najmanje dvije

30 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

trećine ukupne proizvodnje vina na području županije, a to je spoj mali vinogradi – vinska zadruga – velika vinska kuća, je u krizi. Zadruge se nisu pripremile na nove uvjete na tržištu, povećavaju se zalihe vina, sve veći problem je i financiranje proizvodnje. Značajni dio ponude vina s područja Dubrovačko-neretvanske županije nije konkurentan.

Zbunjujuća ponuda velikog broja sličnih vina, manjkav imidž i pojedinačni nastup na tržištu dodatno umanjuju uspješnost lokalnih vina na domaćem tržištu”, ističe Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA.

Zajednička tehnologija

Strategija vinogradarsko-vinarskog sektora Dubrovačko-neretvanske županije predviđa niz mjera za povećanje njegove konkurentnosti u ovoj županiji, među ostalim i kreiranje nove marke vina na bazi grožđa plavca malog koje bi po istoj tehnologiji proizvodile vinarske zadruge i individualni vinari koji bi se priključili novom konceptu. Provođenje projekta predviđeno je partnerski - zaintere-

ino

mlade sirani proizvođači i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije formirali su radnu skupinu koja, zajedno s istraživačima, sudjeluje u provedbi i implementaciji projekta. Radi se vino za svaki dan, u srednjem cjenovnom segmentu, namijenjeno za širi segment domaćih potrošača. Analize tržišta i ekspertna istraživanja su ukazala na probleme tzv. plavca iz polja koji trenutno nema veći potencijal i mora se popraviti. U kraćem roku to je moguće kroz mjere vinifikacije.

U okviru projekta postavljena je pokusna proizvodnja pri čemu se plavac iz polja kupažirao s vinima sorti: merlot, syrah i cabernet sauvignon. Od 15 testnih vina, u dva kruga ekspertnog ocjenjivanja, odabrana su četiri za daljnje testiranje.

“Projekt se nastavlja u drugoj fazi provedbe u kojoj će i dalje sudjelovati pet poljoprivrednih zadruga s poluotoka Pelješca s kojima će Županija potpisati sporazume o suradnji. U

Svrha projekta je povećati konkurentnost vinara u Dubrovačkoneretvanskoj županiji i kreirati novo vino na bazi sorte plavac mali drugoj fazi provest će se aktivnosti dizajna i izrade zajedničke etikete i boce te ostale pripremne radnje kako bi vino bilo spremno za tržište. Očekuje se kako će iz berbe 2015. na tržište biti stavljena nova robna marka kvalitetnog vina na bazi plavca malog u količini od 50.000 do 60.000 butelja”, pojašnjava Melanija Milić.

Odlična berba

Frano Vlašić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Stoviš, koja okuplja stotinjak članova i prosječno godišnje preradi oko 600.000 kilograma grožđa, kaže da su prošle godine bili idealni uvjeti za vrhunsku berbu.

“Urod je bio iznad prosjeka, a kvaliteta vrhunska što nakon pretprošle vrlo loše godine dolazi kao melem na ranu. Ove godine vraćamo kvalitetu vina ali i zalihe”, kaže Vlašić.

Vlašić ističe da pelješke zadruge dosta očekuju od proizvodnje zajedničkog vina. “Radi se o cjenovno prihvatljivom vinu za svakodnevnu potrošnju. Očekujemo da ćemo vrlo brzo imati oko 50.000 litara tog zajedničkog vina. Vino će biti buteljirano, a ciljana skupina nam je mlađa generacija. Bazna sorta je plavac mali, a ako budu potrebne neke korekcije, stručnjaci s Agronomskog fakulteta će raditi kupažu ovog vina s drugim sortama”, pojašnjava Vlašić.

Upravitelj Poljoprivredne zadruge Putnikovići Jozo Rabušić također naglašava važnost suradnje s Agronomskim fakultetom te činjenicu da iza projekta stoji Županija. “U narednom periodu slijedi nam rad na marketinškom pozicioniranju i prepoznatljivosti tog vina”, kaže Rabušić.

I upravitelj Poljoprivredne zadruge Kuna 1898 Niko Meštrović se uključio u zajednički projekt peljeških vinskih zadruga koje uz podršku Dubrovačko-neretvanske županije proizvode zajedničko vino. “Neke zadruge samostalno na tržištu nailaze na probleme u plasmanu. Recimo, mi sada imamo dobru situaciju zbog toga što imamo dobru sirovinu, ali to ne mora biti tako za koju godinu. Zajednički možemo nešto napraviti”, zaključuje Meštrović.

Na području Dubrovačkoneretvanske županije sve su veće zalihe vina koje se teško prodaju.

Zbunjujuća ponuda velikog broja sličnih vina, manjkav imidž i pojedinačni nastup na tržištu dodatno umanjuju uspješnost lokalnih vina.

Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 31

VELEUČILIŠTE U POŽEGI KONKRETNI PRIMJER SPOJA TEORIJE I PRAKSE

Stotinu studenata, stotinu bačvi, stotinu vina Sa šest hektara vinograda, studenti Vinogradarstva-vinarstva i voćarstva požeškog Veleučilišta, uz najsuvremeniju tehnologiju, primjenjujući stečena znanja, s puno srca proizvode vrhunska vina piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oko

7 mil kn

vrijednost podruma i opreme

oko

60.000 l vina

kapacitet podruma

V

eleučilište u Požegi utemeljeno je 1998. godine, a danas se sastoji od Društvenog odjela sa stručnim studijima Računovodstvo, Trgovina i Upravni studij te specijalistički diplomski stručni studij Trgovinsko poslovanje. Poljoprivredni odjel ima stručne studije Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo i Prehrambena tehnologija.

“Pored uobičajenih sadržaja kakve omogućuju slična veleučilišta u Hrvatskoj i Europi, Veleučilište u Požegi svojim studentima Poljoprivrednog odjela nudi i vrlo kvalitetnu praktičnu nastavu zahvaljujući vlastitim nasadima vinograda, ali i pratećim sadržajima kao što su Nastavna baza Klijet i spremište vina i nastavni objekt Vinski podrum i laboratorij, gdje studenti obavljaju praktičnu nastavu počevši od svih aktivnosti u vinogradu do završnih poslova njegovanja i proizvodnje vina”, objašnjava dekan Veleučilišta u Požegi Dinko Zima.

Južni obronci Papuka

25.000 30.000 l donosi jedna berba

Nastavni objekt je smješten na južnim obroncima Papuka, na samim rubovima Parka prirode Papuk. U sklopu nastavnog objekta 2006. godine posađen je vinograd u kojem su zastupljene bijele sorte grožđa. Vinograd je smješten na površini nešto većoj od četiri hektara između sela Podgorja i Vetova, na položaju Vražjak i nadmorskoj visini od 250 metara. Od bijelih sorti prevladava graševina koja čini 50 posto nasada, a u jednakim omjerima prate je chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, muškat žuti te sauvignon. Ukupan broj trsova bijelih sorti iznosi nešto manje od 20.000.

Godine 2007. na položaju Gradina iznad sela Vetova na nadmorskoj visini od 350 metara, na mjestu nekadašnjih vinograda starih Požežana, podignut je nasad crnih sorti, veličine oko dva hektara. Crni sortiment čine pinot crni, mer-

32 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Dinko Zima, dekan Veleučilišta u Požegi

lot, cabernet sauvignon, syrah i zweigelt. Osim navedenih sorti grožđa koje služe za proizvodnju uglavnom sortnih vina, u nasadu se nalazi još oko 30 sorti koje služe u pokazne svrhe.

Vinograd obrađuju studenti pod mentorstvom svojih nastavnika. Na taj način studenti

Vina se mogu kupiti u trgovini u sklopu Veleučilišta, a u planu je i web prodaja se educiraju kroz praktičnu nastavu i u stvarnom okruženju lakše svladavaju gradivo.

“Podrum Veleučilišta u Požegi izgrađen je 2006. godine u Općini Kaptol, odnosno iznad sela Vetova. Osim prekrasnog panoramskog pogleda koji se pruža iz jedne od najljepših učionica, u podrumu je smještena sva potrebna oprema koja služi studentima za proizvodnju vina vrhunske kakvoće. Iako treba imati na umu činjenicu da se vino ne proizvodi vrhunskom opremom - već srcem. Stoga je jedan

Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela

od zadataka nastavnika Veleučilišta u Požegi svakom studentu usaditi tu neophodnu ljubav prema vinu i struci”, naglašava za Privredni vjesnik pročelnik Poljoprivrednog odjela Josip Mesić.

Svaki student tijekom godine sudjeluje u proizvodnji grožđa nakon čega to grožđe preradi u vino. U sklopu vježbi iz kolegija Tehnologija vina i stručna praksa svaki student dobije vlastitu bačvu u kojoj pod mentorstvom nastavnika proizvede svoje studentsko vino koje služi kao materijal za izradu završnog rada.

Vina najviše kakvoće

“Svrha svake bačve u podrumu je ispitivanje različitih tehnoloških postupaka u proizvodnji vina. To bi značilo da u nekih stotinjak posuda imamo stotinu različitih vina koja služe za edukaciju studenta, vinogradara i vinara, te stručni i znanstveni rad nastavnika”, dodaje pročelnik Mesić.

Cilj proizvodnje vina Veleučilišta u Požegi je postizanje vina najviše kakvoće. Tako u ponudi na tržištu Veleučilište u Požegi ima uglavnom vina vrhunske kakvoće, a istaknuti se mogu sve crne sorte koje neovisno o vinogradarskoj godini uvijek nose najvišu oznaku kakvoće, jednako kao i vina sorte muškat žuti. U posebno povoljnim vinogradarskim

Nastavni objekt Klijet i spremište vina

Vinski podrum i laboratorij

Studenti vinari Studenti su s područja Slavonije, ali u zadnje vrijeme stižu i studenti iz Dalmacije, Podravine, Zagorja i Međimurja, kaže pročelnik Josip Mesić. “Mnogi studenti nastavljaju daljnje školovanje u Osijeku ili Zagrebu. Najveći dio studenata dolazi iz obitelji koje se već bave proizvodnjom vina, tako da im je ovo školovanje izrazito korisno za kvalitetno bavljenje ovom djelatnošću kao životnim opredjeljenjem.

Imali smo i nekoliko slučajeva da su proizvođači tražili preporuke za završene studente koje bi zaposlili u svojim podrumima. Mislim kako je to odlična preporuka i najbolja pohvala kvalitete rada, kako našeg Veleučilišta, tako i samih studenata”, ističe pročelnik Mesić. godinama studenti imaju priliku sudjelovati u proizvodnji predikatnih vina najviše kakvoće kao što su izborna berba prosušenih bobica ili ledena berba.

Valja naglasiti kako vrijednost podruma i vrhunske opreme domaćih proizvođača iznosi oko sedam milijuna kuna. Kapacitet podruma je oko 60.000 litara vina, a jedna berba donosi 25.000 do 30.000 litara, tako da u podrum stanu dvije berbe. Vina se mogu kupiti u trgovini u sklopu Veleučilišta te na jednom prodajnom mjestu u Zagrebu, a u planu je i web prodaja.

Govoreći jezikom vinarske struke, dekan Zima kaže kako su nastavnici Veleučilišta u Požegi posebno ponosni na svoje vrhunske proizvode odnosno na buduće kolege, studente Veleučilišta u Požegi.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 33

AKTUALNO Proizvodnja rakije i voćnih likera u hrvatskoj

Rakije, rakije amo, jer Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva u prvih devet mjeseci 2015. godine od čak 4.680.199 američkih dolara, u odnosu na uvoz u vrijednosti svega 2.620.704 dolara, što čini pozitivnu razliku od nešto više od dva milijuna dolara piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U 20.000

malih proizvođača jakih alkoholnih pića registrirano od ulaska Hrvatske u EU

43.253

proizvođača bilježi Carinska uprava u svoja 4 ureda

natoč spoznaji o štetnosti alkohola, hrvatska, kao i svjetska književnost, prepuna je različitih djela koja u raznim situacijama kazuju upravo o alkoholu. Od svih pića, vino je ipak najzastupljenije. Tako je, prema jednom zapisu Mirka Kovača objavljenom 2001. godine, Antun Gustav Matoš tvrdio kako talenti niču u krajevima bogatim vinovom lozom, dok je Tin Ujević maštao o malim fontanama vina, o vinoskocima umjesto vodoskoka. A navodno veliki vinopija Charles Baudelaire govorio je kako “samo hulje piju mlijeko”.

No svoje mjesto u književnosti našla je i rakija, a među najpoznatije domaće “rakijske” stihove svakako spadaju oni Dobriše Cesarića: “Alkohol ubija.../ Znamo, o znamo,/ Znamo da alkohol škodi,/ No rakije, rakije, rakije amo,/ Jer utjehe nema u vodi”.

No, budući da Privredni vjesnik definitivno nije književni časopis niti nam je namjera da pišemo hvalospjeve o tome kako vino ili rakija mogu biti duhovni poticaji, ovoga ćemo se puta zadržati na gospodarskom aspektu proizvodnje rakije u Hrvatskoj.

Naime, prema zadnjim financijskim pokazateljima, intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva u prvih devet mjeseci 2015. godine od čak 4.680.199 američkih dolara, u odnosu na uvoz u vrijednosti svega 2.620.704 dolara, što čini pozitivnu razliku od nešto više od dva milijuna dolara.

Kako se obračunava trošarina Trošarina na rakiju se obračunava ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kuna, odnosno 200 kuna za kotao veći od 100 litara. U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 litara čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije od 16 gradi ili 40 posto alkohola. Ako se ispeče veća količina, dodatno se obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kune po litri čistog alkohola. Na ime paušala i trošarine u 2014. godini uplaćeno je više od 5,05 milijuna kuna u proračun Republike Hrvatske.

34 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

“Proizvodnja voćnih rakija malih proizvođača jakih alkoholnih pića unazad desetak i više godina karakterizirala je nestandardizirana proizvodnja neujednačene kvalitete i jakosti pića te velika siva ekonomija u toj gospodarskoj djelatnosti. Međutim, donošenjem Zakona o trošarinama i određenih pravilnika uz kontinuiranu edukaciju proizvođača kroz komorski sustav, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom EU tržištu”, objašnjava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.

Komorske aktivnosti

U prilog toj tvrdnji govore i podaci s nacionalnog Edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija i likera koje se krajem prošle godine po 11. put održalo u zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarske komore-ŽK Osijek, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta iz Osijeka i Općine Semeljci. Riječ je o nacionalnoj smotri proizvođača alkoholnih pića smještenih u kategoriju autohtonih proizvoda, koja prolaze stručne kemijske i fizikalne analize ali i provjeru organoleptičkih karakteristika. Svaki prijavljeni uzorak rakije ili likera podložan je takvoj složenoj stručnoj provjeri i procjeni. I ono što je još važnije i korisnije, posebna pogodnost za sve sudionike je ta da svaki proizvođač poslije objavljenih rezultata dobiva analizu i izvješće o kvaliteti svojih proizvoda.

utjehe nema u vodi Proizvođači se s tim izvješćima mogu javiti znanstvenicima s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i razgovarati o eventualno uočenim manjkavostima svojih proizvoda i o tome kako poboljšati kvalitetu buduće proizvodnje.

O rezultatima takvih dugogodišnjih komorskih aktivnosti HGK svjedoče i riječi Zorana Kovačevića, predsjednika HGK-ŽK Osijek.

“U vrijeme početaka takvih aktivnosti u Komori, kada smo počeli razmišljati o promicanju autohtonih proizvoda kao što su rakija, vino, kulen ili med, temeljni cilj nam je bio legalizacija takve proizvodnje budući da su autohtoni proizvodi bili u jednoj zoni sive ekonomije zakonski vrlo nedefinirani. Stoga nam je bilo

Naši aduti su tradicija i autentičnost proizvoda, ističe Žaklina Jurišić važno kako definirati zakonski okvir, a potom u sve uključiti znanstvene instutucije kao što je Prehrambeno-tehnološki fakultet i ondje kroz fizikalnu i kemijsku analizu dati značaj kvaliteti tih proizvoda. Činjenica je da svaki takav proizvod, osim onog subjektivnog što prolazi kroz ocjenjivačke komisije, ima i ono što zapravo nema veze sa subjektivnim, a to su laboratorijske analize. Dakle, osim legalizacije, željeli smo doći do što veće kvalitete kako bi ti proizvodi u konačnici, kroz konkurenciju, dali najbolje rezultate. Kada uspoređujemo prve godine ovog natjecanja, odnosno tadašnje uzorke rakija i ovoga danas – ogromna je razlika. I to nikako nije subjektivna ocjena, nego konkretni rezultati koji se vide iz provedenih kemijskih analiza”, kaže Kovačević.

Izazovi plasmana

No, unatoč dokazanoj kvaliteti, plasman proizvoda i dalje je suočen s određenim izazovima.

Ipak, razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU te kvaliteta samog proizvoda pod oznakom izvornosti omogućuju stabilnu dinamiku rasta i pozitivne trendove. Samo od ulaska u EU u Hrvatskoj je registrirano dodatnih 20.000 ma-

lih proizvođača jakih alkoholnih pića, a prema podacima Carinske uprave, u njezina četiri carinska ureda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku registrirano je ukupno njih 43.253, od čega čak trećina na području Slavonije, njih više od 17.000.

Donošenjem Programa ruralnog razvoja stvaraju se i daljnje pretpostavke i mogućnosti razvoja ove djelatnosti, imajući u vidu velike komparativne prednosti Hrvatske koje se prvenstveno ogledaju u velikoj bioraznolikosti te klimatskim i pedološkim vrijednostima područja kao i tradiciji proizvodnje u toj djelatnosti.

“Jedan od alata za jačanje konkurentnosti sektora proizvodnje jakih alkoholnih pića, što uključuje i voćne rakije, upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla naziva proizvoda. Uz postojeće zaštićene proizvode na razini EU-a - Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica - smatramo kako postoji prostor za proširenje zaštite zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.

Naši aduti su tradicija i autentičnost proizvoda”, ističe Žaklina Jurišić.

više od

17.000

samo na području Slavonije

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo LOKVE, Lokve, Gorski kotar

Prozori iz Lokvi za cijeli svijet Tvrtka je specijalizrana za proizvodnju niskoenergetskih prozora kojima su osvojili brojna tržišta kao i priznanja struke energetsku efikasnost ne smije promatrati isključivo kao štednju energije jer sama štednja podrazumijeva određena odricanja. Rukovode se principom učinkovite uporabe energije koja ne narušava uvjete rada i življenja.

Brojna priznanja

Globalno smo orijentirana kompanija, izvozimo na sve kontinente osim Australije i Južne Amerike, glavno tržište nam je EU, ali smo sve više prisutni i na azijskim tržištima.

Franjo Mihelčić, direktor tvrtke Lokve

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

P

rozori u našim domovima i na radnim mjestima izvor su svjetlosti, topline te naš izravni kontakt s vanjskim svijetom. Uz energetski efikasne prozore smanjuju se energetski gubici, te se povećava udobnost stanovanja jer nema propuha, buke i vlage. Važno je istaknuti kako se tako povećava i sama vrijednost nekretnine.

Upravo su prozori u fokusu tvrtke Lokve iz istoimenog mjesta u Gorskom kotaru koja sa svojih 110 zaposlenih u moderno opremljenoj tvornici proizvodi, uz prozore, i balkonska vrata, klizne i harmo stijene, žaluzine te škure. Tvrtka svoj renome i stručnost vuče iz tradicije, pa znanje i vještina eksploatacije i prerade drva datira još iz 18. stoljeća.

“Naša tvrtka je specijalizirana za proizvodnju niskoenergetskih prozora. Važno je istaknuti da smo fokusirani na očuvanje okoliša i da je naša proizvodnja u cijelosti CO2 neutralna, pa naši proizvodi ne ostavljaju nikakav karbonski otisak”, kaže direktor tvrtke Lokve Franjo Mihelčić. Dodaje kako njihova proizvodnja pokriva cijeli put od trupca do gotova proizvoda. Kapaciteti su im 10.000 prozora godišnje. U ovoj tvrtki smatraju kako se

36 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Kao dokaz kvalitetnog rada tvrtka Lokve posjeduje certifikat sustava kvalitete prema zahtjevima norme ISO 9001:2000; FSC (Chain-of-Custody) - certificirano drvo. Kvalitetu proizvoda potvrđuju i certifikati ovlaštenih certifikacijskih kuća Euroinspekt-drvokontrola Zagreb i Treviso Technologia iz talijanskog Trevisa. Na međunarodnoj sajamskoj priredbi graditeljstva u Zagrebu tvrtki je u nekoliko navrata dodijeljeno priznanje za najbolji hrvatski proizvod i to za lakirani drveni prozor te za ALULOK prozor. Također se mogu pohvaliti da među svojim priznanjima imaju Zlatnu kunu za najuspješnije trgovačko društvo u županiji u kategoriji srednjih trgovačkih društava.

“Globalno smo orijentirana kompanija, izvozimo na sve kontinente osim Australije i Južne Amerike, glavno tržište nam je Europska unija, ali smo sve više prisutni i na azijskim tržištima”,

Tvornica u Lokvama može proizvesti i 10.000 prozora godišnje kaže Mihelčić te dodaje kako očekuje da će im 2016. biti uspješna godina, a svoj optimizam crpe iz podataka Državnog zavoda za statistiku koji govore da drvna industrija u Hrvatskoj raste dvoznamenkastim brojkama te da udio drvnoga sektora u ukupnom hrvatskom izvozu prelazi 10 posto. (I.G.)

Znanje pod ključem

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Znanje pojedinca je važno, no samo ako pojedinci povežu svoja znanja može nastati novo znanje, novi način rješavanja problema...

U

sprkos raširenom mišljenju da iza velikih inovacija stoje samozatajni geniji čija je ideja nekako došla do ostvarenja, iza stvaranja novih ideja se najčešće nalazi grupa ljudi, koja ujedno i najbolje priprema njihovo ostvarenje. Ako pak poduzeće zakaže u povezivanju kapaciteta koji stvaraju ideje sa sposobnošću njihovog pretvaranja u stvarni proizvod ili uslugu koja će privući klijente, onda znamo da je zakazalo znanje. Znanje koje ima sposobnost prepoznavanja i spajanja informacija unutar i izvan poduzeća, koje znači usvajanje tih informacija i njihovo korištenje za stvaranje komercijalno pogodnih proizvoda.

Kako bi uspješno doskočila ovom izazovu, poduzeća često pribjegavaju formiranju timova čiji članovi dolaze iz različitih dijelova poduzeća. Teoretski, time su sve funkcije poduzeća uključene u prikupljanje potrebnih podatka, pa i onih koji se mogu dobiti od klijenata. Tako prikupljene informacije se tada mogu dijeliti i koristiti, a znanje stvoreno na takav način širi se i izvan stvorenih timova čitavim poduzećem, razbijajući postojeće strukture komuniciranja te potičući znanje i završetak projekata. Poduzeće, na taj način, postaje mjesto koje sve više razumije potrebe klijenata i usavršava zajedničke aktivnosti u svrhu njihovog ispunjavanja.

Sposobnost usvajanja novog znanja i njegovog brzog širenja poduzećem kako bi se pravovremeno utjecalo na nove proizvode, procese i pristupe nazivamo učećom organizacijom. No, nije svaka organizacija učeća. Hoće li neka organizacija razviti i širiti sposobnost kojom se znanje stvara i dijeli, prije svega ovisi o organizacijskoj kulturi i zapravo je društveni fenomen – ukoliko je znanje zanemareno na razini organizacije, onda i organizacija zanemaruje svoju budućnost.

Da bi se promjena dogodila, vodstvo organizacije treba kontinuirano osnaživati potrebu za stvaranjem novih znanja.

I tu dolazimo do glavne prepreke s koji-

ma se susreću sve organizacije. Voditelji odjela, pa i čitavog poduzeća, su do svojih položaja došli na različite načine – neki su polako napredovali unutar poduzeća, drugi su pak ušli direktno na jedan od voditeljskih položaja. Kako god bilo, svatko od njih je raspolagao određenim znanjem koje mu je omogućilo da se u danom trenutku pokaže kao pravi izbor za taj položaj.

Većina njih zna da je to znanje, stečeno formalnim obrazovanjem ili iskustvom, važno, no nažalost, smatraju ga i previše važnim. Stoga ga izbjegavaju dijeliti s drugim kolegicama/kolegama na istoj hijerarhijskoj razini, a još više s članovima svog tima. Razlog tome je strah.

preuzmu odgovornost u rješavanju određenih problema, te se sve što se unutar tima ili organizacije radi obavlja isključivo po njihovom nalogu i mišljenju.

U trenucima kad se poduzeće susreće s izazovima, odgovornost za rješavanje problema treba biti kod ljudi koji se svakodnevno susreću s njima. Inovativni pristup i sustavno prilagođavanje procesa tijekom rada dio su kolektivnog napora radnika na svim razinama koji, dijeleći znanje, pomažu jedni drugima. To se događa čak i među odjelima koji rijetko surađuju, a gotovo je pravilo među onim dijelovima organizacije koji imaju slične procese ili izazove.

Stoga umjesto da informacije prikupljate poput hrčka i čuvate ih za učenje i proučavanje u onim trenucima kad treba donijeti odluku, potrudite se što češće odvojiti svoje vrijeme za razgovor s članovima tima. Tijekom tih razgovora saznajte što više o problemima koji ih muče, načinima na koji rješavaju te probleme te svakako iskoristite to vrijeme da s njima podijelite znanje koje imate jer ste se sa sličnim problemima već susretali, bilo u vlastitoj praksi, bilo kroz razmjenu iskustava s drugim kolegama.

Znanje je presudno za uspjeh svake organizacije, ali samo ako se izvuče iz ormara i glava pojedinaca te stavi na korištenje svima u organizaciji. Znanje

Znanje je presudno za uspjeh svake organizacije, ali samo ako se izvuče iz ormara ili glava pojedinaca Tako znanje ostaje zaključano u pojedincima, odnosno u boljem slučaju, određenim krugovima ljudi. Vjerujem da ste se i sami puno puta našli u situaciji da vam je trebao savjet, ali ga niste mogli dobiti, već ste sami morali proći kroz brdo podataka ili spisa. Isto se događa i voditeljima koji su zaboravili ili “zaboravili” dozvoliti članovima svojih timova da se razvijaju i

pojedinca je svakako važno, no samo ako pojedinci povežu svoja znanja može nastati novo znanje, novi način za rješavanje problema ili nastup na tržištu. To i jest zadaća koju bi voditelj svakodnevno trebao ispunjavati, pa ćete imati to više uspjeha što prije krenete dijeliti svoje znanje i omogućavati drugima da ga stječu i dijele.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 37

vijesti UN proglasio 2017. godinom održivog turizma Na općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) dogovoreno je kako će se sljedeća, 2017. godina proglasiti međunarodnom godinom održivog turizma. Naime, UN prepoznaje i naglašava važnost međunarodnog turizma u sklopu sve veće osviještenosti bogatog nasljeđa različitih civilizacija, kao i boljeg razumijevanja raznih kultura i njihovih vrijednosti. Time će se istodobno podignuti svijest ljudi o stvarnom doprinosu turizma u ukupnom gospodarstvu.

Kreditni program Kvarner Family

Primorsko-goranska županija raspisala je natječaj za program kreditiranja privatnih iznajmljivača pod nazivom Kvarner Family 2015.

Naime, iznajmljivačima koji nose tu oznaku kvalitete smještaja na raspolaganju su kreditna sredstva u visini od pet milijuna kuna. Cilj tog programa je unapređenje usluga i kvalitete smještaja u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvima na području Primorsko-goranske županije. Kreditna sredstva mogu koristiti iznajmljivači koji već imaju oznaku Kvarner Family.

TURIZAM Mali Lošinj u 2015. ostvario odlične turističke rezultate

S puno optimizma u nove turističke uspjehe Turista je došlo pet posto više, broj noćenja porastao je za tri posto, a dobri rezultati predviđaju se Malom Lošinju i u ovoj godini

M

ali Lošinj ima odlične uvjete za odmor, uvršten je među šest top odredišta u Hrvatskoj, a to je prepoznala Svjetska turistička organizacija (UNWTO) koja je prošle godine tom našem turističkom biseru dodijelila nagradu Ulysses za izvrsnost i inovacije u turizmu.

No, to nije jedino priznanje koju je dobio Mali Lošinj jer ga je Europska komisija uključila u projekt European Tourism Indicator System (ETIS) - Europski sustav pokazatelja za održiva turistička odredišta. Ujedno je to jedan od rijetkih hrvatskih otoka u čiju se turističku infrastrukturu ulaže. Dosad je u smještaj, ali i ostale važne resurse investirano više od 20 milijuna eura. Turistička tvrtka Jadranka, Lošinjska plovidba te ostali partneri u destinaciji prošle godine investirali su još 41 milijun eura u poboljšanje ponude. Prema podacima Turističke zajednice Malog Lošinja, u 2015. je zabilježen 266.571 dolazak turista što je pet posto više nego 2014. Istodobno je registrirano 2,12 milijuna noćenja ili tri posto više. Pritom je u hotelima ostvareno šest posto više noćenja, u privatnom smještaju jedan posto više i u kampovima pet posto više nego 2014. Dobri rezultati predviđaju se i u ovoj godini - povećanje broja noćenja za dva posto u odnosu na 2015.

Kako kažu u tamošnjoj Turističkoj zajednici,

38 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

ove godine očekuje se završetak projekta 200 kilometara off road biciklističkih staza koje se nalaze na pet otoka u lošinjskom arhipelagu te provedba projekta pod nazivom Total quality

Tvrtke Jadranka, Lošinjska plovidba te ostali partneri u destinaciji investirali su lani još 41 milijun eura u poboljšanje ponude management - upravljanje kvalitetom destinacije u svim njenim segmentima. To znači, kako pojašnjavaju u Turističkoj zajednici, da će se još više poraditi na suradnji javnog i privatnog sektora, a u razvitak turističkog proizvoda bit će uključeni svi - od stanovnika do turističkih radnika. (S.P.)

Turizam u Krapinsko-zagorskoj županiji

Zagorje je bajka na dlanu U sljedećih 10 godina u Krapinsko-zagorskoj županiji očekuje se gotovo milijun noćenja turista. Samim time steći će se uvjeti za sedmerostruko povećanje turističkog prihoda 2025. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Izgradnja golf terena i zabavnog parka

“Ono što želimo postići u sljedećih 10 godina i što smo definirali kao ključne učinke modela rasta je to da naša županija postane regija gdje će se bilježiti gotovo milijun noćenja turista.

Samim time očekujemo da će izravni i ukupni prihodi od turizma 2025. godine biti sedam puta veći nego danas”, istaknula je Martina Jantol. Dodala je kako se u toj županiji svake godine bilježi sve veći broj noćenja turista. U planu je ulaganje od 150 milijuna eura u turističke projekte, ali nije precizirala o čemu je točno riječ. U drugoj fazi izrade master plana uključena je izrada plana investicija u turizmu sa specifikacijom prioritetnih investicija te jasne smjernice strateškog marketinga turizma.

Ujedno će se točno naznačiti koji su to glavni turistički nedostaci te što treba učiniti kako bi se oni ispravili. Navest će se i specifikacija prioritetnih projekata.

Foto: Mirela Behin

N

a pola sata vožnje automobilom od Zagreba nalazi se Krapinskozagorska županija koja sa svojim brojnim živopisnim mjestima i prekrasnom prirodom zadnjih godina privlači sve veći broj turista. Termalni izvori imaju stoljetnu tradiciju, a dvorci i kurije sakrivaju zanimljive povijesne priče. Zbog zelenih pitomih brežuljaka i prekrasne prirode te brojnih izletničkih i odmorišnih mogućnosti, područje te županije dobilo je naziv Bajka na dlanu.

Kako bi se još više razvio turizam u Krapinsko-zagorskoj županiji, u tijeku je izrada Master plana razvoja turizma u razdoblju od 2016. do 2025. godine. U njegovu izradu uključeni su svi sudionici u turizmu na tom području.

Dosad je završena prva faza izrade plana koja je obuhvatila strateško usmjeravanje razvoja turizma i definiranje ciljeva i modela tog razvoja na tom području, rekla je Martina Jantol, voditeljica Odjela za ruralni razvoj i turizam Krapinsko-zagorske županije.

U prošloj godini u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježeno je 93.828 turističkih dolazaka što je 13 posto više nego 2014. Ujedno je registrirano 202.593 noćenja ili osam posto više nego preklani. Pritom su domaći gosti ostvarili 54.842 dolaska ili 13 posto više te 121.200 noćenja ili šest posto više. Govoreći o statističkim podacima u turizmu, Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski, je rekao kako ga posebice veseli porast dolazaka domaćih gostiju. Pritom je naglasio kako će master plan Krapinsko-zagorske županije postaviti iznimno visoke ciljeve u razvitku turizma na tom području. “Nastavit ćemo s predstavljanjem našeg kraja u Rijeci, Zagrebu i Mariboru kroz manifestaciju pod nazivom Sto posto zagorsko. Vjerujemo da će turiste i dalje privlačiti manifestacije pod nazivom Babičini kolači, Seljačka buna i Štruklijada”, istaknuo je Kolar.

Zaključio je kako će se raditi na razvitku sadržaja koji nedostaju, a to su izgradnja golf terena i zabavnog parka.

Nastavit ćemo s predstavljanjem našeg kraja u Rijeci, Zagrebu i Mariboru kroz manifestaciju Sto posto zagorsko, istaknuo je Kolar

93.828 turističkih dolazaka

(od toga 54.842 domaća) ili 13% više zabilježeno u 2015.

202.593 noćenja

ili 8% više nego 2014.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Interaktivni oglasnik

Na moderni način do tradicionalnih proizvoda Tvrtka je u svoj sustav ukomponirala i elemente društvene mreže, virtualnu trgovinu i lokacijsku uslugu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

L Promatrajući tržište vrlo je lako uvidjeti da je hrvatski proizvod u deficitu, nedovoljno zastupljen i nedovoljno prepoznat i od distributera i od kupaca.

Dario Šincek, vlasnik i direktor Tradicionalno.hr-a

jubav i privrženost domaćim proizvodima i uslugama potaknula je tvrtku Tradicionalno.hr da razvije revolucionarni sustav, tj. interaktivni oglasnik, prvi takve vrste na hrvatskom tržištu. Prepoznajući potrebe oglašavanja proizvoda i usluga u 21. stoljeću, tvrtka je u taj sustav i interaktivni oglasnik ukomponirala i elemente društvene mreže, virtualnu trgovinu i lokacijsku uslugu.

Dario Šincek, vlasnik, direktor i jedini zaposlenik na Tradicionalno.hr-u, kaže nam kako je tvrtka osnovana početkom 2015., a s radom je započela 1. rujna prošle godine.

“Ideja vodilja je oglašavanje, promocija i prodaja isključivo proizvoda i usluga s područja Hrvatske čime dajemo značaj domaćim proizvodima i uslugama te neposredno radimo na podizanju svijesti o kvaliteti naših proizvoda i usluga. Radi se o sustavu koji objedinjuje najbolje internet tehnologije koje su trenutačno dostupne na tržištu. Naš najvažniji segment u sustavu je oglasnik, s time da su u sustav ukomponirani i elementi društvenih mreža, dakle praćenje kategorija, trgovina, komentari, ocjene korisnika, kao i web stranice, internet trgovine i zemljopisne karte Hrvatske koja prikazuje fizičke prodajne lokacije”, objašnjava nam.

Važnost oglašavanja

Priča o realizaciji projekta nametnula se sama po sebi. “Kao ljubitelju izvornih domaćih proizvoda, promatrajući tržište, vrlo je lako uvidjeti da je hrvatski proizvod u deficitu, nedovoljno zastupljen i nedovoljno prepoznat i od distributera i od kupaca. U moru uvoznih i često nekvalitetnih proizvoda hrvatski je proizvod gurnut na margine. Posebice je to vidljivo kod malih proizvođača koji imaju problem s plasmanom proizvoda na tržište, nedovoljnim financijskim sredstvima za marketing te stvaranjem vlastite distribucijske mreže”, napominje.

40 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Hrvatsko tržište jest malo, nastavlja on, ali je izrazito velikog potencijala. “Poslujući ova četiri mjeseca uvidjeli smo da su moguća brojna poboljšanja u dijelu poslovanja kojim se mi kao tvrtka bavimo. Marketing, brendiranje, distribucija, logistika područja su u kojem su mogući veliki iskoraci kad je riječ o domaćim proizvodima i uslugama. Cilj je da kroz sustav na adresi www.tradicionalno.hr vratimo svakog hrvatskog proizvođača i ponuditelja usluga na kartu Hrvatske, pomoći mu u oglašavanju i marketingu te u finalizaciji poslovnih procesa. Trenutačno je naš najvažniji segment poslovanja oglašavanje, s time da tu uslugu nudimo potpuno besplatno, bez skrivenih troškova. U slučaju da naš klijent poželi i vlastitu internet stranicu, a nema je vremena, potrebnih znanja ili mogućnosti održavati, na našem ju je sustavu moguće zakupiti sa samo nekoliko klikova bez potrebnih informatičkih znanja”, naglašava.

Prevelika birokratiziranost

Problemi u poslovanju, dodaje on, u Hrvatskoj ponekad izgledaju nerješivi. “Problem koji svi ističu, a i mi smo se s njima susreli, su prevelika birokratiziranost i normiranost sustava.

Jedan od najvećih problema je nesluh države prema mikropoduzetnicima ili start-upima koji nemaju dovoljno kapitala za realizaciju projekata. Postoje privatne inicijative, ali taj problem treba riješiti na razini države. Objedinjavanjem svih informacija, osnivanjem fondova za pomoć mikropoduzetnicima, smanjenjem nameta, lakšim pristupom bespovratnim sredstvima i kreditiranju, osnivanjem tijela u državnoj upravi koja bi vodila i pružala kvalitetniju pomoć poduzetnicima riješili bi se brojni problemi s kojima se sad sreću mikropoduzetnici”, kaže.

Tvrtka je već jasno definirala poslovne planove. “Naime, cilj je raditi na proširivanju usluga

Javna rasprava

Jasnija telefonska prodaja Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) pokrenula je postupak javne rasprave sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Prijedlog izmjena ponajprije sadrži odredbe koje jamče jasniji način sklapanja ugovora u elektroničkim komunikacijama u slučajevima prodaje putem sredstava daljinske komunikacije (primjerice, telefonom) ili prodaje izvan poslovnih prostora operatora, kao i odredbe koje ujednačavaju minimalnu brzinu pristupa internetu u odnosu na maksimalnu (oglašavanu) brzinu za sve pakete usluga na tržištu. Naime, HAKOM je odlučan dodatno sektorski urediti prodaju putem sredstava daljinske komunikacije i izvan poslovnih prostora trgovaca kako bi one bile što razvidnije za korisnike. Također, HAKOM predlaže da minimalna isporučena brzina uvijek bude najmanje 70 posto najveće i oglašavane brzine bez obzira o kojim se paketima usluga radilo. (B.O.)

Objedinjeno komuniciranje

M San Grupa distribuira Unify rješenja na sustavu kroz dodatne mogućnosti, naročito one distribucijske i logističke prirode. Također, polažemo velike nade u pokretanje prvog hrvatskog distribucijskog lanca isključivo hrvat-

U moru uvoznih i često nekvalitetnih proizvoda hrvatski je proizvod gurnut na margine, kaže Dario Šincek skih proizvoda i usluga. Određena inicijativa u tom smjeru je već pokrenuta. Dovesti domaći proizvod u dom svakog hrvatskog kupca naš je primarni cilj”, zaključuje Šincek.

M San Grupa postala je ovlašteni distributer Unify rješenja za Hrvatsku i zemlje regije u kojima ima svoje urede (BiH, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Makedonija i Kosovo). Tvrtka Unify usmjerena je na razvoj komunikacijskoinformacijskih rješenja koja upravljaju objedinjenim komunikacijama, mrežnom infrastrukturom i sigurnosnom zaštitom svih tipova poduzeća, od malih poduzetnika do najvećih svjetskih korporacija i javnih tvrtki. Trenutno u svijetu postoji više od 4000 partnerskih tvrtki koje su se odlučile za Unify proizvode i koje pružaju usluge zasnovane na razvijenoj tehnologiji. “Zadovoljni smo što smo u našu distribuciju uvrstili i Unify rješenja. Objedinjeno komuniciranje danas sve više uključuje razmjenu informacija koje mogu biti poslane preko jednog medija, tako da se repliciraju na nekom drugom mediju. Primjerice, moguće je ostaviti glasovnu poruku koja se onda može pročitati ili poslušati putem e-maila ili na mobilnom telefonu”, naglasio je Branko Đakulović, specijalist za grupu proizvoda M San Grupe. (B.O.) 18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO Podaci za Europsku uniju

Godina dana rasta industrijske proizvodnje U prvih 11 mjeseci 2015. industrijska je proizvodnja EU-a u prosjeku bila oko 1,9 posto (u Hrvatskoj oko 2,6 posto) veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i oko 5,8 posto (u Hrvatskoj oko 15 posto) manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine

I

ndustrijska proizvodnja u Europskoj uniji kontinuirano, na godišnjoj razini, raste od kraja 2014. godine, a u posljednje je dvije godine samo dvaput zabilježen pad koji je bio blagog intenziteta, javljaju analitičari Hrvatske gospodarske komore. Na pozitivna kretanja industrijske proizvodnje u 2015. godini, ističu, povoljno su utjecali rast osobne potrošnje, investicija i robnog izvoza.

Industrijska proizvodnja u EU raste, ali je i dalje oko pet posto niža u odnosu na 2008.

U Hrvatskoj se ostvaruje čak nešto brža dinamika rasta, no razina proizvodnje krajem 2015. niža je u odnosu na 2008. za oko 15 posto.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Na razini cijele 2015. analitičari HGK predviđaju rast industrijske proizvodnje u EU od oko 1,9 posto, a u Hrvatskoj od oko 2,7 posto Prema podacima Eurostata (za Belgiju, Italiju, Cipar i Austriju podaci nisu dostupni), u studenome 2015. godine industrijska je proizvodnja EU-a, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,4 posto (u Hrvatskoj 2,7 posto) veća u odnosu na studeni prethodne godine. Godišnji rast na razini EU-a strukturno je rezultat povećanja industrijske proizvodnje u većini zemalja Europske unije, osim u Danskoj (-1,6 posto, dva mjeseca pad), Njemačkoj (-0,3 posto), Estoniji (-6,2 posto, osam mjeseci pad), Luksemburgu (-1,7 posto, tri mjeseca pad), Nizozemskoj (-8 posto, osam mjeseci pad), Portugalu (-0,4 posto) i

42 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Finskoj (-1,7 posto, dva mjeseca pad), gdje je zabilježen pad.

U prvih 11 mjeseci 2015. godine industrijska je proizvodnja EU-a u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,9 posto (u Hrvatskoj oko 2,6 posto) veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i oko 5,8 posto (u Hrvatskoj oko 15 posto) manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Taj je kumulativni rast rezultat povećanja proizvodnje u većini zemalja EU-a, odnosno pad je zabilježen u Belgiji (u prvih 10 mjeseci -0,5 posto), Nizozemskoj (-3,1 posto) i Finskoj (-1,6 posto).

Brža dinamika rasta

Uz očekivani nastavak povoljnijeg trenda domaće i inozemne potražnje, na razini cijele 2015. godine analitičari HGK predviđaju rast industrijske proizvodnje u EU od oko 1,9 posto, a u Hrvatskoj od oko 2,7 posto. Promatrano po granama industrije u Hrvatskoj, na rast u 2015. godini pozitivan utjecaj će, između ostalog, imati i povoljnija kretanja u proizvodnji kože, papira, gume i plastike te popravku i instaliranju strojeva i opreme, a to su ujedno i jedine grane prerađivačke industrije u kojima je 2014. godine zabilježena veća razina proizvodnje u odnosu na 2008. godinu. ”Iako industrijska proizvodnja u EU kontinuirano raste posljednjih godinu dana, i dalje je oko pet posto niža u odnosu na 2008. godinu. Slične tendencije kretanja bilježe se u Hrvatskoj gdje se ostvaruje čak nešto brža dinamika rasta, no razina proizvodnje krajem 2015. godine niža je u odnosu na 2008. godinu, i to za oko 15 posto”, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Nizozemska od 1. siječnja na čelu Vijeća Eu

Udio površine Nizozemske u EU

Nizozemska u EU

1,1%

41.540 km2 Gustoća stanovništva (po km2) - podaci za 2013.

Udio nizozemskog BDP-a u EU

Sveukupno zadovoljstvo životom (podaci za 2013.)

7,8/10

498,4 116,4

3,3%

NL

16,9 milijuna stanovnika

EU

7,1/10

BDP po stanovniku

Očekivano trajanje života (broj godina, podaci iz 2013. godine)

81,4 80,6

39.300 € 27.400 €

NL

4,7%

EU

NL

Udio Nizozemske u populaciji EU-a

EU

Emisije stakleničkih plinova*

(postotak promjene 2013/1990)

NL

-7,9%

-19,8%

*uključujući međunarodni zračni promet

Nizozemska je najveći izvoznik rezanog cvijeća u Europskoj uniji i najveći proizvođač luka

Nizozemci koji idu na odmor imaju najveći udio u turističkim noćenjima provedenima u kampovima i kampprikolicama među članicama EU

50,3 posto nizozemskih zaposlenika radi skraćeno, od čega su oko ¾ žene, a ¼ muškarci

EU

81,1% 75,0%

NL

Amsterdam/Schiphol je 4. najprometnija putnička zračna luka u EU i ima najviše putnika u unutarnjem EU prijevozu

EU

NL

Jeste li znali...

Nizozemska ima treći po veličini udio po broju zaposlenika u kulturnom sektoru (3,9 posto) u EU

69,7% 63,4%

EU

NL

Stopa zaposlenosti muškarci

Stopa zaposlenosti ŽENE

(od 20 do 64 godine)

(od 20 do 64 godine)

Izvor: Eurostat (podaci iz 2014. godine)

EU

NL

34 € Troškovi rada po satu

EU

24,6 €

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO EOS istraživanje

Skraćivanje rokova plaćanja kao odgovor na neizvjesnost U prosjeku 50 posto tvrtki koje posluju na inozemnom tržištu postrožilo je uvjete plaćanja za međunarodne kupce jer su zabrinuti zbog nastalih potraživanja

E 13% svih računa

EU tvrtki odnosi se na isporuke u inozemstvu

5

svaki . račun poslan u inozemstvo dolazi iz Njemačke

uropske tvrtke trenutno u prosjeku izdaju 13 posto svih svojih računa za isporuke u inozemstvu. U odnosu na ukupni obujam izdanih računa u fiskalnoj godini njemačke tvrtke imaju najveći udio inozemnog potraživanja. Otprilike svaki peti račun (21 posto) poslan u inozemstvo dolazi iz Njemačke. Sa 18 posto Mađarska zauzima drugo mjesto u Europi, dok su Grčka i Rusija izdale najmanji broj računa izvan svojih granica (odnosno, sedam i četiri posto), pokazuju rezultati EOS-ovog istraživanja European Payment Practices za 2015. za koje je TNS Infratest, neovisni institut za istraživanje tržišta anketirao 2800 donositelja odluka iz 13 europskih zemalja.

Tvrtke u Europi opreznije pristupaju prekograničnom poslovanju. U prosjeku 50 posto tvrtki koje posluju na inozemnom tržištu postrožilo je svoje uvjete plaćanja za međunarodne kupce jer su zabrinuti zbog nastalih potraživanja. To je standardna praksa u svim ispitanim zemljama i može se primijeniti, primjerice, u 43 posto tvrtki u Bugarskoj, 44 posto u Belgiji i značajnih 56 posto u Španjolskoj i Rusiji. “Ova praksa može spriječiti razvoj prekograničnih poslovnih odnosa”, rekao je Hans-Werner Scherer, predsjednik Uprave EOS Grupe.

Skeptični Rusi i Francuzi

Sama ta tvrtka ne predviđa nikakav značajni potencijal rasta u međunarodnom poslovanju.

U prosjeku samo 21 posto tvrtki pretpostavlja 44 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

da će kod njih doći do značajnog porasta u međunarodnoj trgovini. U Zapadnoj Europi, Njemačkoj (29 posto) i Velikoj Britaniji (25 posto) nešto su optimističniji, dok u Istočnoj Europi rumunjske (27 posto) i bugarske tvrtke (25 posto) kažu da će najvjerojatnije vidjeti pozitivan trend. Međutim, gledajući cijelu Europu, Rusija i Francuska su najskeptičnije kad je riječ o međunarodnoj trgovini.

Europske tvrtke navode zakonodavne okvire i pravne sustave u drugim zemljama kao svoj najveći izazov prilikom obrade plaćanja, iako 44 posto tvrtki navodi da su dobro pripremljene. S druge strane, u prosjeku 41 posto tvrtki vjeruje da je međunarodna naplata potraživanja teška bez potpore vanjskog pružatelja usluga. U Zapadnoj Europi, austrijske (51 posto) i francuske (44 posto) tvrtke čvrsto zastupaju ovu tvrdnju. Grčke, rumunjske (48 posto svaka) i slovačke tvrtke (46 posto) vjeruju da u zemljama Istočne Europe postoji veća potreba za suradnjom s pružateljem usluga.

“Uopće nije čudno da su tvrtke identificirale ovu potrebu. Uz različite pravne sustave, međunarodno poslovanje je također pod snažnim utjecajem kulturne razlike, jezične barijere i geografske udaljenosti”, komentira Scherer.

“Potrebno je puno resursa da bi se upravljalo svim tim znanjem u svojoj tvrtki. Dakle, rad s agencijama za naplatu potraživanja specijaliziranim za međunarodnu naplatu daje tvrtkama potrebnu sigurnost u uspješnom poslovanju na inozemnim tržištima”, istaknuo je. (B.O.)

predstavljamo Edivo, Janjina, Pelješac

Vino u amforama žele u Americi i Kini

Vino se na tržište plasira pod imenom Navis Mysterium ili Brodska tajna i postiže cijenu od 250 eura po boci. U more se polaže tek nakon što je tri mjeseca odležalo u podrumu

M

ala obiteljska tvrtka Edivo postala je poznata po svom projektu proizvodnje vrhunskog vina u amforama. Taj projekt je Ivo Šegović počeo razvijati 2011. godine na poticaj svog rođaka Edija Majurina. No, proces zaštite je potrajao i zato se ovo vino - ujedno i zaštićeni gastro suvenir - na tržištu nalazi tek odnedavno. I na njemu postiže cijenu od 250 eura po boci.

Riječ je o vinu sorte plavac mali, dobivenom od grožđa s najboljeg položaja Dingač. Boce se stavljaju u amforu i odležavaju na dubini od 20 metara na nekoliko lokacija u pelješkim uvalama. Otprilike svakih sedam dana Ivo Šegović ili njegov brat zaranjaju i prevrću amfore, te kontroliraju kako ne bi došlo do nekog oštećenja amfora i kaveza u kojima se nalaze. Ovo se vino na tržište plasira pod imenom Navis Mysterium ili Brodska tajna. Prije no što se položi u more, vino odležava oko tri mjeseca u podrumu.

Svoje vinograde Šegovići imaju na Pelješcu gdje im raste 15.000 loza. Dio vina odležava u podrumu, a dio u amforama. No, u amfore stavljaju samo vino od grožđa njihovog kooperanta Stjepana Radovića, za kojeg Šegović kaže da ima najbolje grožđe.

Upiti iz cijelog svijeta

“Zbog posebnih uvjeta odležavanja u moru, gdje je postojana temperatura i mrak, to vino je posebno i ima izrazitu boju i svježinu, unatoč tome što ima 15,9 posto alkohola. Vinoljubac koji pije vino odležano u podrumu osjetit će da taj plavac mali ima točno toliko alkohola, dok vinu koje je odležalo u moru prekrije visoke alkohole i izuzetno je pitko. Nije bez razloga stručna komisija pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo naše vino ocijenila sa 92 boda. To je izuzetno visoka ocjena”, kaže Ivo Šegović, direktor i vlasnik tvrtke Edivo iz Janjine.

Njegovo vino iz amfora nakon vađenja iz mora dobiva luksuznu ambalažu, tako da ga i na kopnu čuva čvrsta drvena kutija s dijelovima od kovanog željeza. Šegoviću za ovo vinu svakodnevno stižu upiti tvrtki iz cijelog svijeta, ali oprezan je i želi raditi samo s partnerima koji su spremni platiti odmah barem 30 posto

vrijednosti narudžbe te dati jamstvo za ostatak.

“Takav uvjet poslovanja poštuje naš partner iz SAD-a, a pred sličnim smo aranžmanom s jednim partnerom iz Kine. Ako se taj posao realizira, otvaraju nam se velike mogućnosti. Imamo velike planove što se tiče ovog projekta u koji je uključena moja uža i šira obitelj. Posebno sam

Riječ je o vinu sorte plavac mali, dobivenom od grožđa s najboljeg položaja Dingač zahvalan rođaku Ediju Majurinu koji mi je sve ovo poklonio”, ističe Šegović. Inače, njegova se obitelj bavi i ugostiteljstvom, trgovinom, turizmom, te ima pekarnicu u Janjini. “Na poluotoku se moraš baviti s više poslova da bi mogao održivo poslovati”, kaže Šegović.(J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

15.000 loza Šegovići imaju na Pelješcu 2011. godine počeli razvijati projekt vina u amforama na dubini od 20 metara vino odležava u moru

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 45

BIZNIS PLUS Živko Mukaetov, predsjednik Uprave Alkaloid Skopje

Hrvatska je jedno od naših strateški važnih i prijateljskih tržišta Planiramo zadržati trend organskog rasta koji imamo u proteklih 10 godina, a ukoliko se pojavi interesantni komplementarni target, ciljamo prema akviziciji izvan Makedonije, kaže čelni čovjek jedne od najvećih makedonskih tvrtki piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

redsjednik Uprave Alkaloid Skopje Živko Mukaetov već je devet godina čelni čovjek jedne od najvećih makedonskih tvrtki. U razgovoru za Privredni vjesnik govori o poslovanju ovog makedonskog farmaceutskog diva, o njihovom prisustvu na hrvatskom tržištu kao i o ulaganjima u proizvodne kapacitete gdje je i u proteklih 10 godina uloženo oko 100 milijuna eura.

n Imate dugu tradiciju na hrvatskom tržištu, kakva su vaša iskustva kad je riječ o poslovanju na njemu, jer se u Hrvatskoj za svakog kupca bore svi veliki međunarodni igrači?

- Hrvatska je jedno od naših strateški važnih, tradicionalnih i prijateljskih tržišta gdje poslujemo od 1969. godine, a u našem uredu u Zagrebu imamo preko 30 zaposlenika. Hrvatska, kao i svako drugo tržište ima svoje specifičnosti. Susrećemo se s lokalnim, jakim regionalnim igračima i moćnim multinacionalnim i generičkim kompanijama, ali uspjeh našeg poslovanja rezultat je timskog rada i proaktivnog marketinškoga koncepta, što je svojevrsna borba za svaki prodani proizvod i za svako tržište. Iako se ponekad susrećemo sa sumnjom vezanom za shvaćanje Alkaloida kao tvrtke koja dolazi iz zemlje u razvoju, u proteklih 10 godina uložili smo oko 100 milijuna eura u proizvodne kapacitete, laboratorije za istraživanje i razvoj i odgovarajući softver, što rezultira plasiranjem na tržište pro-

izvoda vrhunske kvalitete, konkurentne svjetskim proizvođačima.

n Alkaloid u Hrvatskoj prepoznaju po Caffetinu te po poznatom brendu dječje kozmetike Becutan; smatrate li da ovo tržište dovoljno prepoznaje vaše ostale brendove?

Mnogi ističu kako je nužno diverzificirati portfelj da bi se uspjelo na tržištu. Može li se dogoditi da jedna kompanija ima previše brendova?

- Dugoročno gledano, potrošači ne biraju anonimne proizvode već grade odnos s

Becutan je brend čija se tradicija prenosi s generacije na generaciju već četiri desetljeća brendovima identificirajući u njima vlastite vrijednosti. Slažem se da je diverzifikacija brenda važna i nužna za uspjeh, ali samo ako je taj brend ispunio svoja obećanja, stvorio odnos s potrošačima u mjeri koja ga na kraju neće razvodniti. Ne samo u Hrvatskoj, već i na ostalim regionalnim tržištima potrošači prepoznaju Alkaloid po Caffetinu i po brendu

46 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Becutan. Jaki brendovi i tradicija koju imamo u regiji su svakako rezultat kontinuiranog ulaganja i ispunjavanja obećanja vrhunske kvalitete. Becutan je brend čija se tradicija prenosi s generacije na generaciju već četiri desetljeća. Na početku je bilo pet proizvoda za njegu dječje kože, a danas ovaj portfelj sadrži 20 osnovnih vrsta proizvoda s blizu 40 formi. Što se tiče Caffetina, svijest potrošača glede ovog brenda bio je razlog zbog kojeg je Alkaloid odlučio razviti njegove ekstenzije u smjeru novih indikacija. S više od 10 milijardi prodanih tableta tijekom 59 godina postojanja, Caffetin je prerastao u sinonim borbe protiv bolova u regiji, a i šire. Brend je prisutan u zemljama bivše Jugoslavije, Albaniji i Rusiji, a u zadnjih 10 godina lansiran je u Bugarsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Armeniju i u još nekoliko zemalja ZND-a.

n Postoji li s vaše strane određeni vid zajedničke suradnje kad su u pitanju proizvođači iz regije, kako bi se, recimo, zajedno izlazilo na neka treća tržišta kao što je Rusija?

- U kontekstu regionalne suradnje Alkaloid, primjerice, niz godina odlično i uspješno surađuje s hrvatskim Belupom, bosanskom Farmavitom, srpskim Hemofarmom, slovenskim Marifarmom i s ostalima farmaceutskim tvrtkama. Kao član upravnih odbora nekoliko ekonomsko važnih institucija u Makedoniji i inozemstvu te već devet godina generalni direktor Alkaloida, smatram da je upravo suradnja veoma značajna za unapređenje

S više od 10 milijardi prodanih tableta tijekom 59 godina postojanja, Caffetin je prerastao u sinonim borbe protiv bolova u regiji, a i šire. Brend je prisutan u zemljama bivše Jugoslavije, Albaniji i Rusiji, a u zadnjih 10 godina lansiran je u Bugarsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Armeniju i u još nekoliko zemalja ZND-a

skupina proizvoda te općenito za jačanje brenda Alkaloid izvan granica Makedonije.

svakog poslovanja. Ako je izvoz indikator snage svake ekonomije, za lakši i uspješniji pristup novim inozemnim tržištima kompanijama je neophodno udruživanje.

Summit 100 je jedna takva platforma koja na jednom mjestu okuplja poslovne i političke lidere iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Mogućnost ostvarivanja regionalne suradnje za nastup na inozemnim tržištima preko ove platforme do sad su iskoristile tvrtke iz područja građevinarstva, energetike i informatičke tehnologije.

n Kako ste uspjeli sve ove tranzicijske godine opstati i poslovati bez potpore nekog velikog međunarodnog igrača?

- Ukoliko analizirate strukturu vodećih šest farmaceutskih tvrtki Jugoistočne Europe, samo tri nemaju inozemnog vlasnika, odnosno nisu dio većeg sustava koji bi im olakšao plasman i poslovanje. Alkaloid je neovisan, prilagodljiv i mnogo brži u protoku informacija kao i u proceduri donošenja odluka i to je naša konkurentska prednost. Jačanjem naših pozicija u regiji, boljim pozicioniranjem na tržištima zemalja članica EU-a, ZND-a i u SAD-u te kontinuiranim investiranjem u znanje otvoreni smo za nove sinergije i udruživanja, za daljnje usavršavanje određenih

n Čini se kako vas kriza, koja je posljednjih godina ostavila traga na svima, nije ni okrznula.

- U farmaceutskoj industriji postoji prilično pogrešna percepcija da proizvođači lijekova isporučuju pozitivne rezultate u radu, čak i u vrijeme krize. Farmacija je prilično dinamična industrija gdje se ne smije zastati s ulaganjem u opremu, kapacitete, zaposlenike, znanje, praćenje svjet-

Alkaloid niz godina odlično i uspješno surađuje s hrvatskim Belupom skih trendova i inovacije. Sve to ne bi bilo moguće bez velikih ulaganja u cjelokupni rad. Uspjeh u radu Alkaloida je rezultat, prije svega, u kvaliteti proizvoda, kvaliteti svih zaposlenika, brendu Alkaloid i pojedinačnim brendovima, koje su prije mnogo godina izgradile generacije prije nas. Naše čvrsto opredjeljenje za vrhunsku kvalitetu i savršenstvo u svakom segmentu je ono što

je naš putokaz i cilj u radu u ovo vrijeme velike dinamike i brzih promjena. Kontinuirani poslovni uspjeh i održivi razvoj kompanije je direktan rezultat zalaganja cijelog menadžerskog tima koji teži postojanom poboljšanju i promoviranju vrijednosti naše kompanije, integritetu i profesionalnom pristupu.

n Kakvi su vam planovi u godinama koje dolaze?

- Planiramo zadržati trend organskoga rasta koji imamo u proteklih 10 godina, a ukoliko se pojavi interesantni komplementarni target, ciljamo prema akviziciji izvan Makedonije. U proteklih 10 godina plasman Alkaloida sa 53 milijuna eura u 2005. godini došao je na skoro 130 milijuna koliko očekujemo za 2015. Prodaja je rasla u kontinuitetu godinu za godinom, pri čemu smo uspjeli održati ravnotežu svojih ciljeva, potreba potrošača, dioničara, zajednice i svih stakeholdera. Takvi su nam planovi i tijekom 2016. godine, s jasnim ambicijama za godišnji rast od oko sedam posto. n Hoće li biti nekih promjena u vašem poslovanju na hrvatskom tržištu?

- Zasad Alkaloid plasira osam posto svoje proizvodnje na hrvatsko tržište i ima 1,8 posto udio u segmentu farmaceutike na njemu. Mi smo zadovoljni dosadašnjim radom i ne planiramo neke radikalne promjene, ali u poslovnim relacijama s našim partnerima uvijek se može više i bolje.

Svim hrvatskim građanima želim dobro zdravlje u godini koja je pred nama!

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Uskoro novi aranžman s

Život na dug Aranžman s MMF-om u potpunosti bi stabilizirao entitetske proračunske manjkove i istodobno otvorio neke mogućnosti za pokretanje razvojnih projekata te ranije planiranih investicija što bi pridonijelo i rastu zapošljavanja piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

V 1,2 mlrd KM trebao bi biti težak novi aranžman s MMF-om

3,2%

očekivani ekonomski rast u 2016.

2

na % BDP-a trebao bi se smanjiti deficit Federacije BiH u idućim godinama

lasti u Bosni i Hercegovini, izjavila je federalna ministrica financija Jelka Miličević, spremne su i s optimizmom očekuju sklapanje novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), dodavši kako će pregovori započeti sredinom veljače, a već u ožujku može se očekivati definiranje prve tranše kreditnog aranžmana ukupne vrijednosti od 1,2 milijarde konvertibilnih maraka. Pregovarači iz BiH vjeruju da su uspjeli nagovoriti stručnjake iz MMF-a da produže rok otplate s dosadašnje četiri na mogućih 10 godina. Kreditni aranžman s MMF-om bi u potpunosti stabilizirao entitetske proračunske manjkove i istodobno otvorio neke mogućnosti za pokretanje razvojnih projekata te ranije planiranih investicija što bi pridonijelo i rastu zapošljavanja.

Godina u znaku porezne reforme

Federalna vlada usvojila je potkraj prošle godine Program ekonomskih reformi od 2016. do 2018. godine, što je bio i jedan od preduvjeta u procesu prijama BiH u Europsku uniju. Federacija BiH, po ovim projekcijama, u ovoj godini očekuje ekonomski rast od 3,2 posto, u 2017. godini 3,5 posto, a u 2018. godini 4,4 posto. Glavne odrednice politike u narednim godinama su fiskalna konsolidacija, uravnoteženje prihoda i rashoda te smanjenje deficita Federacije BiH na dva posto bruto domaćeg proizvoda. Ova fiskalna godina, kako je utvrdila Vlada FBiH, bit će, između ostalog,

48 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

u znaku provođenja zadataka iz Reformske agende, odnosno izmjena porezne politike u cilju smanjenja opterećenja na rad, zatim progresivnog oporezivanja, rješavanja problema dugovanja gospodarstva, držanja pod kontrolom razine zaduženosti u skladu sa zakonskim propisima i poduzimanju mjera za financijsku neovisnost mirovinskog i zdravstvenog fonda.

Pregovori s MMF-om trebali bi započeti sredinom veljače Protekle godine Bosna i Hercegovina je zbog nepridržavanja uvjeta MMF-a ostala bez financijske infuzije te međunarodne bankarske institucije pa su se proračuni na svim razinama “krpali” skupim bankarskim kreditima i drugim vidovima zaduživanja.

Tako se 15. prosinca prošle godine Vlada FBiH zadužila na osnovi emisije trezorskih zapisa za 20 milijuna KM, a već 17. prosinca prodala je i 60.000 obveznica i “zaradila” 60 milijuna KM s rokom otplate na tri godine uz godišnju kamatu od 2,211 posto. Da su blagajne dvaju entiteta prazne, već prvih dana nove godine osjetili su umirovljenici. Iako se Vlada

MMF-om

10 godina Konzuma u BiH

Lanjski promet 950 milijuna KM Glavne odrednice politike u narednim godinama su fiskalna konsolidacija, uravnoteženje prihoda i rashoda te smanjenje deficita Federacije BiH na dva posto bruto domaćeg proizvoda

Trgovački lanac Konzum BiH je u 2015. u BiH ostvario promet od 950 milijuna KM. U 10 godina poslovanja na bosnaskohercegovačkom tržištu Konzum je u maloprodaji postao trgovački lider sa 259 supermarketa i drugih prodavaonica u koje dnevno uđe više od 200.000 kupaca. Prošle godine zaposleno je više od 460 radnika, tako da je u Konzumu danas uku-

pno zaposleno 4500 djelatnika. U ovoj godini Konzum planira otvariti još 10 novih trgovačkih centara.

BiH: Novi kredit EBRD-a

Za koridor V.c 80 milijuna eura

FBiH dogovorom s Udrugom umirovljenika obvezala da će mirovine biti isplaćene svakog 6. u mjesecu, u više velikih banaka novac iz mirovinskih fondova nije stigao 12. siječnja. U srpskom entitetu stanje je i gore. Tamo je bankrotirao Mirovinski fond, a obvezu za isplatu mirovina preuzela je Vlada iz proračuna.

Povećanje trošarina na gorivo

Federacija BiH je, kako je izjavila ministrica financija, već ranije ispunila sve preduvjete MMF-a za dobivanje kredita, a Republika Srpska je kasnila, posebice s usvajanjem Zakona o radu koji je izazvao veliki prosvjed sindikata i radnika. Vlada u Banjoj Luci mora ispuniti još jedan preduvjet, a to je reguliranje financijskih problema u Banci Srpske, što se očekuje ovih dana.

Vjekoslav Bevanda, ministar financija Vijeća ministara BiH, također je ustvrdio da su krediti MMF-a najpovoljniji, povoljniji od trezorskih zapisa i obveznica te da narednih mjeseci očekuje potpisivanje ugovora o kreditu od 600 milijuna eura. Kad je riječ o povećanju trošarina na gorivo koje bi trebao usvojiti državni parlament čija su sredstva namijenjena ubrzanju radova na autocestama, čemu se protive gospodarstvenici i stanovništvo, Bevanda je izjavio da postoji suglasnost svih razina vlasti, uz izuzetak Vlade Republike Srpske koja uz povećanje trošarina na gorivo inzistira i na povećanju ostalih trošarina.

Vjekoslav Bevanda, ministar financija i trezora u Vijeću ministara BiH, i direktor Ureda EBRD-a u BiH Ian Brown potpisali su ugovor o zajmu od 80 milijuna eura za izgradnju dviju dionica autoceste od Bune kod Mostara do Počitelja i od Počitelja do Međugorja. Kako je rečeno na konferenciji za novinare, kredit je alociran na Federa-

ciju BiH, odnosno na JP Autoceste Federacije BiH. Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući četiri godine počeka. U okviru ovog projekta predviđeno je i vlastito učešće od 16,2 milijuna eura koji će biti iskorišteni za eksproprijaciju, nadzor, te djelomice za izgradnju i projektiranje, izjavio je Bevanda.

Brown je dodao kako je gradnja na koridoru V.c trenutačno najveći projekt kapitalnih investicija koji njegova banka kreditira u BiH, dok je Jasmin Buča, direktor JP-a Autoceste Federacije BiH, ocijenio je da će ovaj kredit otvoriti vrata za dobivanje novih zajmova i od drugih banaka, posebice od EIBa. (Z.L.)

Gradit će se cesta Stolac-Neum

Napokon kraj gužvama Gužvama na graničnom prijelazu između BiH i Hrvatske kod Metkovića zasigurno se bliži kraj jer će ove godine početi gradnja ceste Stolac-Neum. Putnici, turisti i teretni promet koji ide za Ploče, Split, Rijeku i dalje na zapad, koristit će novu autocestu, a putnici za Dubrovnik već sada koriste cestu od Stoca do graničnog prijelaza kod Stona. Turisti koji namjeravaju posjetiti Neum još će dvije godine morati koristiti granični prijelaz kod Metkovića. Denis Lasić, federalni ministar prometa,

priopćio je u Neumu da su Vlada FBiH i Ceste FBiH uvrstile prometnicu Stolac-Neum u program modernizacije magistralnih cesta, a izgradnja dionice od Broćanca do Cerovice mogla bi krenuti već na proljeće. (Z.L.)

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Sudar koncepcija na trasi Kopar-Divača

Tankoćutne željezničke strune Vlada ne osporava nužnost gradnje drugog kolosijeka pruge Kopar-Divača, ali forsira da se projekt izvede u javno-privatnom partnerstvu, a riskira da se zamjeri javnosti najviše zbog bilančnih razloga piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

T 1,4 mlrd €

stajala bi gradnja drugog kolosijeka na pruzi Kopar-Divača

ihomir Orešković, povratnik iz Kanade, već u prvim javnim istupima nakon što je dobio mandatarske insignije, označio je gradnju ravničarske željezničke pruge od Rijeke prema unutrašnjosti projektom od prvorazredne važnosti za razvoj Hrvatske. Nije se upuštao u financijske pojedinosti, ali se podrazumijeva da bi prugu trebala graditi država jer se Hrvatske željeznice ne mogu nositi s tako velikim investicijskim zalogajem.

Slovenija je u proteklih 18 mjeseci poduzela odlučne mjere na uravnoteženju svojih javnih financija

50 mil €

cijena gradnje jednog kilometra te pruge

dodatnih mil €

200

stajala bi gradnja uporednog servisnog tunela

dobno lako prevaljivao na konju krijumčareći u bisagama morsku sol.

Cerarova vlada nije neupućena u problem.

Zna da je današnji kapacitet željezničke pruge već zauzet 100 posto unutar osam od 24 sata svakog dana. Vlada riskira da se zamjeri javnosti najviše zbog bilančnih razloga, a djelomice i zbog straha da se ne ponovi slučaj sa šestim blokom Termoelektrane Šoštanj, gdje se s gradnjom novog energetskog bloka nadograđivalo raznim aneksima početno ugovorenu

Kada je u Sloveniji dolazila na vlast ekipa Mire Cerara, udarila je u sasvim druge željezničke strune. Novi ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič, i prije nego što je zagrijao ministarsku fotelju, šokirao je slovensku javnost, poslovnu i naročito domoljubnu, izjavom da Slovenija ne može novcem iz državnog proračuna financirati 1,4 milijarde eura skupi projekt gradnje drugog željezničkog kolosijeka na potezu od Kopra do Divače. Izjavu je još zasolio i pitanjem je li Sloveniji uopće i potreban takav “drugi tir” sastavljen od tunela i vijadukata te projektiran za neke velike brzine kakve su logične i isplative na duljim razdaljinama, a ne na kratkom putu kakav je Martin Krpan svoje-

50 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

cijenu. U tom nadograđivanju negdje je isparilo oko 200 milijuna eura, tvrde bolji poznavatelji prilika u energetici.

Slovenija je u proteklih 18 mjeseci poduzela odlučne mjere na uravnoteženju svojih javnih financija. Time je u posljednji trenutak skinula s vrata tutorstvo famozne “trojke” i to je stečevina koju aktualna vlada ne smije i ne želi prokockati. Politika ovladavanja javnim financijama ove godine dolazi u veliko iskušenje i ne treba joj financijski udar s gradilišta drugog kolosijeka. Na naplatu stižu računi za grijehe iz prošlosti. Veliki uteg za slovenske javne financije predstavlja povrat štednje starim štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj.

vijesti Posrnuli Tuš zadruga?

Nadalje, prvog radnog dana u novoj godini iz slovenskog proračuna isplaćeno je 40 milijuna eura HEP-u za struju koja je određeno vrijeme bila uskraćena Hrvatskoj.

Slijedi li lučko sustanarstvo?

Slovenija je proteklog tjedna dobila nimalo diplomatski ukor iz NATO-a koji je planirano izdvajanje za obranu (0,91 posto BDP-a) označio nedopustivo malim. Slovenski policajci u permanentnom su štrajku. Zahtijevaju više plaće, a nije isključeno da im se uskoro u tome ne pridruže i zaposlenici u zdravstvu. Na sve to prevaliti i 1,4 milijardi eura predvidljivog troška za dodatni kolosijek željezničke pruge

Kopar-Divača za Vladu je neprihvatljiva avantura. Vlada ne osporava nužnost gradnje drugog kolosijeka, ali forsira da se projekt izvede u javno-privatnom partnerstvu. Vladin prijedlog temelji se na ranije iskazanoj spremnosti određenih partnera iz Europe da dio novca ulože u taj projekt. Slovačka je već iskazala takvu spremnost, a s Mađarskom se upravo o tome razgovara. Kako bi se povećala atraktivnost zajedničkog ulaganja, Vlada je spremna zainteresiranim partnerima dati koncesiju za gradnju i eksploataciju dodatnog, trećeg lučkog mola u Luci Kopar. Dakako, vodstvo Luke Kopar vrisnulo je na mogućnost dovođenja konkurencije u lučko sustanarstvo.

INFRASTRUKTURNE DVOJBE

Državni ili komercijalni model Pobornici gradnje drugog kolosijeka forsiraju građevinsku dozvolu i što brži početak radova. Vlada istodobno zahtijeva dodatno vrijeme za preispitivanje projekta. Tvrdi da je izrazito rastrošan. Na to upozorava i Bogdan Zgonc, profesor projektiranja i gradnje željezničkih pruga. Europa trenutačno gradi kilometar uz cijenu u rasponu od 30 do 40 milijuna eura. Kilometar pruge na dionici Kopar-Divača stajat će 50 milijuna eura. Za Zgonca je posebno upitna gradnja usporednog servisnog tunela koji cijeli projekt poskupljuje za 200 milijuna eura. Ako bi drugi kolosijek bio rezerviran samo za teretni promet, servisni tunel ne bi trebalo uopće graditi.

Udruženje za promet pri GZS-u kao naručitelj dobilo je ovih dana na uvid rezultate studije koja je procjenjivala rizike i posljedice povezane s neizgradnjom drugog kolosijeka. Ključna poruka glasi: Sloveniju čeka tri milijarde eura pozitivnog makroekonomskog učinka počne li brzo graditi dodatnu prugu. Propusti li taj infrastrukturni pothvat, u sljedećih 30 godina suočit će se s najmanje dvije milijarde eura gubitaka.

Trgovački lanac Tuš koji bankama duguje 380 milijuna eura toliko je važan za slovensku ekonomiju da je Vlada pristala sudjelovati u njegovu spašavanju.

Vlasniku lanca, Mirku Tušu, po svemu sudeći predložit će se restrukturiranje s pretvorbom trgovačkog lanca u potrošačku zadrugu i to tipa poslovne kooperative. Takav oblik restrukturiranja sugerira studija koju su premijeru Ceraru predstavili ekonomist dr. Bogomir Kovač i državni tajnik u Kabinetu premijera Tadej Slapnik. Autori studije procjenjuju da će 150.000 slovenskih kupaca pristati plaćati određeni manji iznos za pravo glasa u zadruzi ili će se, za istu svrhu, odreći popusta pri kupnji.

Kostić osvaja Gorenjsku banku

Vlasnici Gorenjske banke neugodno su iznenađeni spoznajom da je 12,3 milijuna eura za dokapitalizaciju stiglo iz regije. Toliki iznos uplatila je AIK banka iz Srbije čiji je većinski vlasnik Miodrag Kostić. U okviru Kostićeve MK Grupe je 35 tvrtki s oko 4500 zaposlenika. Na slovenskom tržištu Kostić se pojavio lani kada je kupio hotel Kempinski u Portorožu. Kostić je pokušao osvojiti i Žito, ali je Podravka bila brža.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA EBRD novi dioničar Zagrebačke burze

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 4. do 10. siječnja 2016. ukupno su bila 233 stečajna postupka, što je otprilike 3,5 puta manje postupaka u odnosu na tjedan ranije. Najviše je započelo stečajnih postupaka (65), a slijede ih skraćeni stečajevi koji su istovremeno započeli i zaključeni (46). Ukupno su bila 44 brza stečaja. Iz registra je izbrisano 86 subjekata. Osnovana su 124 trgovačka društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (58), zatim Split (19), a slijedi ih Pazin sa 13 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (75), te ukupno 49 d.o.o.-a.

STEČAJEVI 70 

Stečajni postupak Početak postupka

65



3



2



Obustava i zaključak Zaključak postupka

89 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

43



Početak i zaključak postupka

46



44 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

44



30 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

3



Odbijanje prijedloga

11



7



9



0



Početak postupka Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI

86 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

86



16 

Likvidacija Početak postupka

16



Zaključak postupka

0



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

124 

Poslovni subjekti d.o.o.

49



j.d.o.o.

75



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin Zagreb Pazin

8

Bjelovar

2

58

Rijeka

10

Karlovac

1

13

Osijek

3

Sisak

0

Sl. Brod

5

Zadar

1

Šibenik Izvor podataka:

4

Split

19

Dubrovnik

0

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Potpora razvoju tržišta kapitala EBRD je pokrenuo stvaranje SEE Linka kao poveznice između bugarske, hrvatske i makedonske burze, te pripreme za uspostavljanje regionalne središnje ugovorne strane

E

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) stekla je, dokapitalizacijom, udio od 5,2 posto Zagrebačke burze.

Pružajući podršku spajanju Zagrebačke i Ljubljanske burze, EBRD će nastojati povećati vrijednost obaju društava radom na poboljšanju standarda korporativnog upravljanja, te kao partner koji zajedno s ostalim dioničarima želi unaprijediti regulatorni okvir i uvjete uvrštenja vrijednosnih papira. Istovremeno, očekuje se da će ulagači i izdavatelji imati koristi od jedinstvenog pristupa tim tržištima kapitala i očekivane povećane likvidnosti, što će ujedno biti pospješeno uvođenjem novog sustava trgovanja Xetra, navodi se u prošlotjednom priopćenju EBRD-a.

Poticanje razvoja lokalnih tržišta kapitala jedan je od ključnih načina kojim EBRD podržava stvaranje uvjeta za održivi rast gospodarstava. U sklopu Inicijative razvoja lokalnih valuta i lokalnih tržišta kapitala, banka je započela nekoliko projekata od kojih su posljednji stvaranje SEE Linka kao poveznice između bugarske, hrvatske i makedonske burze, te pripreme za uspostavljanje regionalne središnje ugovorne strane.

52 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

“Ovo je važna investicija za Hrvatsku i Sloveniju, te smo ponosni na našu ulogu u modernizaciji i harmonizaciji infrastrukture tržišta kapitala.

Već smo ranije podržali Zagrebačku

EBRD je do sada u Hrvatsku uložio oko 3,25 milijardi eura u više od 180 projekata burzu osnivanjem Akademije Zagrebačke burze koju je do danas pohađalo više od 4000 polaznika. Zadovoljni smo dosadašnjim napretkom burze i ostvarenjem učinkovitosti poslovanja te se radujemo zajedničkom radu”, kazala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.

Inače, EBRD je kao investitor aktivan u Hrvatskoj još od stjecanja njene neovisnosti, te je dosad uložio oko 3,25 milijardi eura u više od 180 projekata. Aktivnosti EBRD-a pokrivaju sva područja gospodarstva.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Druga godina pada broja nezaposlenih Kada bi se broj nezaposlenih i smanjivao u godišnjem prosjeku ovom dinamikom, tek bi 2018. pao ispod razine iz 2008., a i tada bi stopa nezaposlenosti bila vrlo visoka i iznosila 13,2 posto, ističu analitičari

N

akon pet uzastopnih godina rasta, broj nezaposlenih je u 2014. smanjen za 4,9 posto. Pad je nastavljen i tijekom protekle godine, kada je iznosio 12,9 posto, čime se vratio na razinu ispod 300.000 nezaposlenih i to prvi put nakon 2009. godine. Tako je u zadnje dvije dvije godine prosječni godišnji broj nezaposlenih smanjen za 59.200 osoba, čime je anulirano nešto više od polovine rasta koji je kumuliran tijekom pet prethodnih godina.Nema dvojbe da je ovakav trend povoljan, no treba ga ocijeniti i kroz njegovu dinamiku i temelje. Naime, dinamika pada u zadnje dvije godine ostvarena je na prosječnoj razini od 8,9 posto, ali, treba naglasiti, pod snažnim utjecajem administrativnih promjena (postroženi uvjeti za dobivanje i zadržavanje statusa nezaposlene osobe, što sugerira da je zadržavanje takve dinamike u sljedećim godinama upitno, osobito uz prognoze skromnoga gospodarskog rasta) te dinamiziranjem ekonomske emigracije (prema podacima HZZ-a, u zadnje je dvije godine prosječni broj osoba koje su se zaposlile u inozemstvu bio 2,3 puta veći nego u prosjeku prethodnih šest godina), ističu anlitičari HGK-a.

Turizam pokreće zapošljavanje

No, kada bi se broj nezaposlenih i smanjivao u godišnjem prosjeku ovom dinamikom, tek bi 2018. godine pao ispod razine iz 2008. godine, a potrebno je naglasiti da bi i tada stopa nezaposlenosti bila vrlo visoka i iznosila 13,2 posto, ističu oni. S druge, pak, strane, smanjenje nezaposlenosti ne znači mnogo ako se paralelno ne oporavlja zaposlenost, ali i aktivnost, koje bolje ocrtavaju snagu tržišta rada od same nezaposlenosti. Tako je očito kako je kretanje zapošljavanja bilo skromnije dinamike od pada nezaposlenih: preko HZZ-a je u 2015. godini zaposleno 232.500 osoba, što je samo 3,1 posto više nego u 2014.

Stoga se pozitivni pomaci kod zaposlenosti i aktivnosti svode u najboljem slučaju na

Broj nezaposlenih, registrirani podaci 360.000 340.000 320.000 300.000 280.000 260.000 240.000 220.000 200.000

2007. 2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: HZZ, obrada HGK

zaustavljanje negativnog trenda, ali nikako na oporavak, smatraju analitičari. Naime, prema njihovim sadašnjim procjenama (još nisu objavljeni podaci za prosinac), prosječni godišnji registrirani broj zaposlenih past će sedmu uzastopnu godinu (prema privremenim podacima), kao i prosječan broj radno aktivnih stanovnika. Ako konačni podaci i pokažu rast broja zaposlenih (obično su veće razine prema konačnim podacima), on će biti vrlo skroman i oslonjen na rekordno dobru turističku godinu.

Naime, prema trenutačno dostupnim podacima vidljivo je kako se glavnina rasta zapošlja-

12,9%

pad broja nezaposlenih u 2015.

za

59.200 osoba

smanjen broj nezaposlenih u zadnje 2 godine

Pozitivni pomaci kod zaposlenosti i aktivnosti svode se u najboljem slučaju na zaustavljanje negativnog trenda vanja povezuje s djelatnošću turizma i sektora koji su povezani s državom, dok proizvodni sektor ne pokazuje oporavak, zaključuju analitičari HGK. 18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Deloitteovo istraživanje o porezima u Europi i Hrvatskoj

Porezna nesigurnost i dalje velika Od 10 ispitanika iz Hrvatske čak devet ih je mišljenja da smo porezno nesigurni, a kao glavne uzročnike nesigurnosti navode česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak javno dostupnih uputa te učestale promjene prakse i pravila poreznih vlasti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

803 tvrtke iz 28 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, sudjelovalo u istraživanju

89%

hrvatskih ispitanika smatra da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj veća nego u drugim zemljama

72%

ispitanika iz Hrvatske česte zakonske promjene navodi kao izvor nesigurnosti

Č

ak 89 posto ispitanika u Hrvatskoj ocjenjuje poreznu nesigurnost u svojoj zemlji većom nego u drugim zemljama Europe, a kao glavne uzročnike nesigurnosti navode česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak javno dostupnih uputa te učestale promjene prakse i pravila poreznih vlasti, pokazalo je Deloitteovo istraživanje o porezima u Europi i Hrvatskoj, provedeno tijekom rujna i listopada 2015. godine. Istraživanju su se odazvale 803 tvrtke iz 28 zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku iz koje je sudjelovalo 18 kompanija.

Ima i gorih rezultata od hrvatskih

“Ovo je naše treće istraživanje. Kad je riječ o Hrvatskoj, tu je i dalje prisutan trend u kojem porezni obveznici smatraju da u zemlji vlada izrazito velika porezna nesigurnost. Jednostavno rečeno, od 10 ispitanika čak devet ih je mišljenja da smo porezno nesigurni”, ističe partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu Dražen Nimčević, te dodaje kako to ipak nije najgori rezultat koje je pokazalo njihovo istraživanje.

“S druge strane, u Francuskoj 100 posto ispitanika smatra kako su porezno nesigurna zemlja, zatim tu je Italija gdje to smatra 93 posto ispitanika. Porezni stručnjaci diljem Europe smatraju kako bi veća sigurnost, predvidljivo i susretljivo postupanje poreznih uprava, kao i pojednostavljenje poreznih sustava poboljšali konkurentnost gospodarstava u kojima posluju“, napominje Nimčević.

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su česte zakonske promjene, što navodi čak 72 posto ispitanika, što je značajno po-

54 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

većanje u odnosu na prošlu godinu kada je ovaj razlog navelo 57 posto ispitanika, zatim nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa, što navodi 50 posto ispitanika, dok manjkavost i nejasnoće kod izdavanja poreznih mišljenja ističe 44 posto ispitanika. Kao i u Hrvatskoj, ta tri izvora porezne nesigurnosti navode i u ostalim europskim zemljama.

Oko dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj svoj odnos s poreznim vlastima ocjenjuje dobrim “Oko dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj svoj odnos s poreznim vlastima ocjenjuje dobrim, dok ga 22 posto smatra vrlo dobrim, a 11 posto lošim. Za razliku od svojih kolega u Europi, porezni stručnjaci u Hrvatskoj nisu naveli da imaju odlične odnose s poreznom upravom, kao ni da imaju izuzetno loše odnose”, ističe direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu Helena Schmidt i dodaje kako ni ispitanici iz Hrvatske a ni ostalih europskih zemalja nisu percipirali promjenu svog odnosa s poreznom upravom u zadnjih godinu dana. “Ono što bi prema ispitanicima pridonijelo poboljšanju odnosa jest konzistentniji pristup i savjeti koje daju porezne vlasti”, smatra Helena Schmidt.

Koje će se dvije promjene nacionalnih poreznih zakona i propisa po vašem mišljenju najpozitivnije odraziti na konkurentnost gospodarstva u vašoj zemlji?

Veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava/poreznih stopa Predvidljive i susretljive porezne vlasti

28% 33%

Pojednostavljenje poreznog sustava Smanjenje stope poreza na dohodak za 1-2%

17% 17%

Jednostavniji sustavi i procesi poreznog izvještavanja Smanjenje stope doprinosa za zapošljavanje za 1-2%

6% 7% 6%

Smanjenje stope indirektnog poreza (PDV-a) za 1-2% Kvalitetniji sustav poreznih poticaja Manje poreznih nadzora Smanjenje opterećenja porezom na dobit, tj. stope poreza na dobit za 1-2%

0% 2% 0%

43%

22%

6%

61%

44% 39%

11% 12%

15%

HRVATSKA EUROPA

13%

Izvor: Deloitte Hrvatska

Smatrate li da u vašoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti?

EUROPA

46%

Ako DA koja su dva glavna uzroka poreznoj nesigurnosti u vašoj zemlji? (dva odgovora) 72%

NE

Česte zakonske promjene

DA

Nejasnoće, manjkavosti i česte promjene principa i pravila poreznih vlasti, odnosno javno dostupnih uputa

11% HRVATSKA

89% 54%

36%

Manjkavost i nejasnoća kod izdavanja mišljenja poreznih vlasti te sustava izdavanja rješenja Retroaktivne promjene zakona i propisa Dugotrajnost poreznih sporova

50% 25% 44% 14% 11% 8% 17%

HRVATSKA EUROPA Izvor: Deloitte Hrvatska

Najsigurnija Nizozemska

Najsigurnije zemlje u Europi kad su u pitanju porezi su Nizozemska, što smatra čak 90 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, zatim slijedi Švicarska gdje to smatra 82 posto, Luksemburg sa 80 posto ispitanika te Norveška gdje 72 posto ispitanika smatra kako je njihova zemlja sigurna kad je riječ o porezima.

Istraživanje je pokazalo da se porezne vlasti europskih zemalja najviše fokusiraju na PDV, porez na dobit te na porez na dohodak. Kada govorimo o poreznim odjelima tvrtki u Hrvatskoj, ispitanici smatraju da je za uspješnost njihova odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost, zatim uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom te izvjesnost po pitanju poreznih obveza. I u Europi je stanje slično, pa je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost najvažnija za čak 75 posto ispi-

tanika, a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom.

“Voditelje poreznih odjela ove smo godine pitali i o važnosti Akcijskog plana OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti. Pokazalo se da on ispitanicima iz Hrvatske nije toliko bitan kao njihovim kolegama iz ostalih europskih zemalja, pa tako polovina hrvatskih poreznih stručnjaka navodi da on nije osobito važan, a dodatnih 11 posto smatra da uopće nije važan. S druge strane, više od polovine ispitanika iz Europe navodi da im je on bitan”, kaže Nimčević napominjući kako sukladno tim odgovorima čak 89 posto voditelja poreznih odjela u Hrvatskoj još nije započelo s planiranjem odgovora na utjecaj vjerojatnih promjena koje donosi Akcijski plan, što nije slučaj s ostalim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju gdje ih je 57 posto već započelo s pripremama.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Smanjena industrijska proizvodnja

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u studenom 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Tako je zabilježen pad nakon dva mjeseca rasta.

Osim u Hrvatskoj, pad industrijske proizvodnje zabilježen je i na razini Europske unije, objavljeno je u izvješću europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu je zabilježila najveći skok među zemljama EU-a, i to za 5,6 posto.

Sve više tvrtki “za 10 kuna”

Bez napetosti na novčanom tržištu Početak prošlog tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Nikakve napetosti na novčanom tržištu nije bilo. Razina likvidnosti sudionika je rekordno visoka i premašuje 10 milijardi kuna. Stoga je ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno dobra. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje nije imalo gotovo nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca. U ovakvim okolnostima potražnja za pozajmicama krajnje je niska kao i kamatne stope. U srijedu je središnja banka održala redovitu obrnuto repo aukciju, drugu u ovoj godini, uz nepromijenjenu fiksnu kamatnu stopi od 0,5 posto. Pristigle ponude iznosile su 233 milijuna kuna i prihvaćene su u potpunosti. Interes sudionika za dodatnom likvidnošću nešto je veći nego što je bio na prethodnoj

obrnutoj repo aukciji. Iako je početak razdoblja održavanja obvezne pričuve, interes sudionika nije značajnije rastao. Kao što je najavljeno, u tom razdoblju Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Novo izdanje trezorskih zapisa planirano je za kraj siječnja. U sadašnjim okolnostima, kada je sustav preplavljen viškovima likvidnosti, država ima mogućnost zadužiti se na domaćem tržištu po vrlo povoljnim uvjetima.

Prema aktualnim pokazateljima realno je pretpostaviti da će novčano tržište do daljnjega imati slična obilježja, bit će tromo uz skromno trgovanje i uz vrlo niske kamatne stope.

U iščekivanju značajnije promjene pokazatelja nisu aktivniji ni ostali segmenti financijskog tržišta, što je uobičajeno za prvi mjesec u godini.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

4.1.-8.1.

u%

11.1.-15.1.

6 5

300 4 3

200

2 100 1 0

Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je putem servisa Hitro.hr otvoreno gotovo 5800 novih poslovnih subjekata, od čega je 63 posto bilo jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. To su tzv. tvrtke za 10 kuna. Prema podacima Fine, prošle godine je putem servisa Hitro.hr osnovano ukupno 5778 novih poslovnih subjekata, što je za 4,78 posto ili 290 subjekata manje u odnosu na broj poslovnih subjekata u 2014. godini.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

15.1.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela prema euru Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s početka toga tjedna, oslabjela za 0,35 posto prema euru. Srednji tečaj eura potkraj prošlog tjedna iznosio je 7,667016 kuna. valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,831138

CAD kanadski dolar

4,844264

EUR

JPY japanski jen (100) 5,988453 CHF švicarski franak

7,0044

GBP britanska funta

10,077571

USD američki dolar

7,026868

EUR euro

7,667016

Izvor: HNB

primjena od 16. 1. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

Srednji tečaj američkog dolara zabilježio je rast za 0,24 posto, pa je njegova vrijednost iznosila 7,026868 kuna. Švicarski franak je proteklog tjedna pao za 0,51 posto na 7,004400 kuna.

7,69 7,68

USD

7,10 7,08

CHF

7,100 7,075

7,67

7,06

7,050

7,66

7,04

7,025

7,65

7,02

7,000

7,64

7,00

6,975

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Pad proizvođačkih cijena

Cijena nafte utjecala na burzovna poslovanja Svjetske burze prošli tjedan su “preživjele” u turbulentnom raspoloženju jer su cijene dionica nakon rasta sredinom tjedna u petak ipak pale. Na europskim burzama u petak su cijene dionica nastavile padati nakon što su dan ranije pale na najnižu razinu u 13 mjeseci. Pritom je pod najvećim pritiskom bio rudarski sektor.

Naime, u svijetu su, osim cijene nafte, pale cijene još nekih sirovina što je posebice negativno utjecalo na rudarstvo. Zbog svih tih utjecaja na američkim burzama pojeftinile su, među ostalim, i cijene dionica tvrtki koje posluju u tom rudarskom sektoru. Niska cijena nafte utjecala je i na burzovno mešetarenje na azijskim burzama jer su i tamo pale cijene dionica na najniže razine u protekle tri i pol godine. Na to su tržište utjecali i slabi gospodarski pokazatelji iz Kine. Ekonomski analitičari očekuju i dalje nestabilnost trgovanja na svjetskim burzama. Naime, i dalje će cijene dionica tvrtki s kojima se posluje na svjetskim burzama ovisiti o kretanju cijene nafte.

6050 6000

16500

FTSE 100

16400

5950

16300

5900

16200

5850

16100

5800

16000

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

4750 4700

4400

4650

4350

4600

4300

4550

4250

4500

4200

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

10100 10000

DAX

17800

9900

17600

9800

17400

9700

17200

9600

17000

Mirovinski fondovi

fond

datum

CAC40

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

18000

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

Mirex i dalje pada

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

4450

NASDAQ

Dow Jones

NIKKEI 225

11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A MIREX A

14.01. 112,65450

-0,2253

-1,30

AZ - A

14.01. 113,19440

-0,0996

-0,82

Erste Plavi - A

14.01.

110,72120

-0,3118

-1,80

PBZ CO - A

14.01. 112,53500

-0,3263

-2,09

-0,3575

-1,52

Raiffeisen OMF - A 14.01.

112,75010

kategorija B MIREX B

14.01. 216,96310

0,0373

-0,68

AZ - B

14.01. 221,76470

0,2069

-0,30

Erste Plavi - B

14.01. 222,00850

-0,1416

-0,97

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

14.01. 198,06070

-0,2002

-1,46

0,20%

Raiffeisen OMF - B 14.01. 218,44240

-0,0069

-0,71

0,15%

kategorija C MIREX C

14.01. 110,26690

0,0751

0,31

AZ - C

14.01. 107,50300

0,0566

0,26

0,05%

Erste Plavi - C

14.01. 109,54350

0,0564

0,37

0,00%

PBZ CO - C

14.01. 109,93940

0,0984

0,20

0,0892

0,39

0,10%

12.1.

13.1.

14.1.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen OMF - C 14.01.

113,71720

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

14.01. 210,56470

-0,1105

0,8%

AZ Profit

14.01. 247,28390

-0,3961

-1,81

0,1239

-0,67

1,0%

-0,88

0,6%

Croatia osiguranje 14.01. 148,90990

0,4%

AZ Benefit

14.01. 230,64810

0,1694

0,41

0,2%

Erste Plavi Expert

14.01. 182,54600

-0,3651

-1,52

Erste Plavi Protect 14.01. 182,93340

0,0973

0,40

0,0% 14.12.

21.12.

29.12.

Porast prometa u trgovini na malo

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 216,6545 bodova i bila 0,27 posto niža nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 112,6545 bodova što je 0,79 posto manje nego u pretprošlom tjednu. Mirex C je prošli tjedan iznosio 110,2669 bodova i pritom zabilježio rast od 0,16 posto.

11.1.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrije u prosincu zabilježile pad na mjesečnoj razini od 1,2 posto te na godišnjoj razini od četiri posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Proizvođačke cijene industrije na nedomaćem tržištu uz mjesečni pad od 1,1 posto zabilježile su godišnji pad od 3,3 posto. Cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu također su ostvarile mjesečni pad od 1,4 posto te godišnji pad 4,4 posto. Ukupno promatrajući, proizvođačke cijene na prošlogodišnjoj razini zabilježile su prosječan pad od 3,9 posto u odnosu na 2014. godinu.

6.1.

14.1.

Promet u trgovini na malo u studenom prošle godine realno je porastao za 3,2 posto u odnosu na studeni 2014., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U prvim procjenama objavljenim potkraj prošle godine stajalo je kako je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, prema kalendarski prilagođenim podacima, u studenom nominalno porastao za dva posto, a realno za 3,2 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Rast prometa u lukama

Crobex najniži od sredine travnja 2009. u rasponu od +2,81 posto do -5,16 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 13 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex tjedan je završio padom za 2,92 posto na 1.588,18 bodova - najnižu razinu od 17. travnja 2009. godine kada je na zatvaranju iznosio 1.588,66 bodova.

Crobex10 bilježi pad za 2,94 posto na 926,97 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -4,76 posto koliko bilježi CROBEXnutris do -0,86 posto koliko je pao CROBEXturist. Obveznički indeksi tjeZAGREBAČKA BURZA dan su završili porastom - CROBIS THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je uvećan za 0,19 posto, a CROBIStr UKUPAN TJEDNI PROMET: 438.292.148,72 kn za 0,28 posto. Najlikvidnije izdanje je TJEDNI DIONIČKI PROMET: 58.602.811,96 kn HT s tjednim prometom u iznosu od index zadnja vrijednost tjedna promjena 35 milijuna kuna i padom cijene za CROBEX 1.588,1800 -2,92% 1,14 posto na 139 kuna. Povlašteno izCROBEX10 926,9700 -2,94% danje Adrisa trgovano je u iznosu od CROBIS 105,3000 +0,19% 8,5 milijuna kuna, a cijena mu je pala CROBIStr 145,1972 +0,28% za 5,12 posto na 342,55 kuna. Valamar Riviera bilježi pad cijene za 4,03 posto Top 10 tjedna zadnja na 22,86 kuna te promet od 7,7 milijupromet po prometu promjena cijena na kuna. Cijena je porasla samo Đuri -1,14% 139,00 35.239.329,59 HT d.d. Đakoviću i to 2,81 posto, pa je time i -5,12% 342,55 8.457.337,81 Adris grupa d.d. - povl. dobitnik tjedna, a sakupio je promet -4,03% 22,86 7.680.247,89 Valamar Riviera d.d. od 1,9 milijuna kuna i tjedan zaključio -5,16% 310,22 2.909.315,85 Podravka d.d. na cijeni od 29,99 kuna. Devet izdanja +2,81% 29,99 1.855.718,18 Đuro Đaković holding d.d. ovoga tjedna bilježi pad cijene. Gubit-3,63% 4.250,00 1.836.160,56 Plava laguna d.d.

-0,20% 499,00 1.328.512,07 nik tjedna je Podravka s cjenovnim Kraš d.d.

-0,33% 8.970,00 1.316.940,79 Ledo d.d. padom za 5,16 posto na 310,22 kune, -3,09% 630,00 1.067.024,60 Končar EI d.d. a trgovana je u iznosu od 2,9 milijuna -2,36% 35,64 1.051.362,48 Zagrebačka banka d.d. kuna. Slijedi spomenuto povlašteno izdanje Adrisa (-5,12 posto), a zatim 10 dionica tjedna zadnja i treća najlikvidnija Valamar Riviepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ra (-4,03 posto). Plava Laguna bilježi +387,13% 26,50 79,50 Elektropromet d.d. tjedni pad cijene za 3,63 posto i pro+101,34% 3,00 816,00 Vjesnik d.d. met od 1,8 milijuna kuna. Deveti naj+95,59% 84,30 12.418,70 Turbos WTI nafta short O likvidniji Končar EI bilježi minus od +38,39% 18,96 304.946,00 Turbos E-mini S&P 500 short F 3,09 posto, zadnju cijenu od 630 kuna +28,03% 33,71 9.270,25 Turbos HT (dionica) short 3 te promet od 1,1 milijun kuna. Zagre+24,88% 25,60 5.196,42 TurbosE-miniS&P500shortD +22,68% 26,99 27.288,27 bačka banka sakupila je također 1,1 Hidroelektra niskogradnja d.d. +18,97% 173,70 111.329,20 Turbos DAX short K milijun kuna prometa, a cijena joj je +18,53% 132,40 94.422,60 Turbos DAX short S pala za 2,36 posto na 35,64 kune. Sli+15,61% 70,00 140,00 Imunološki zavod d.d. jedi najlikvidniji HT (-1,14 posto), a zatim osmi najlikvidniji Ledo s padom za 10 dionica tjedna zadnja 0,33 posto na 8970 kuna i prometom promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 1,3 milijuna kuna. Cijena je pala još -55,05% 22,70 187.220,12 Turbos DAX long S Krašu i to 0,20 posto na 499 kuna.

-51,46% 91,20 912,00 Turbos DAX long E

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -43,90% 54,70 447.114,10 Turbos DAX long G

Ulagači na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan bili su nešto aktivniji nego u tjednu ranije. Promet je porastao za 34 milijuna kuna ili 141 posto u odnosu na pretprošli tjedan. Redovni dionički promet ovog je tjedna iznosio 58,6 milijuna kuna, a 10 najlikvidnijih sakupilo je 34,7 milijuna kuna što predstavlja 59 posto ukupnog tjednog prometa. Samo je jedno od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se U morskim i zračnim lukama u studenom prošle godine zabilježeni su porasti broja pristiglih brodova i zrakoplova te prometa putnika u odnosu na isti mjesec 2014., podaci su Državnog zavoda za statistiku. U osam zračnih luka u studenom prošle godine zabilježeno je 238.000 putnika ili 4,5 posto više nego u istom mjesecu 2014. Pritom je najviše putnika u studenom - 183.500 ili pet posto više - zabilježeno u Zračnoj luci Zagreb.

Na drugom mjestu bila je Zračna luka Split sa 28.000 putnika ili dva posto više nego u studenom 2014.

Online otvaranje trgovina U Hrvatskoj je s radom krenula online platforma Trading.hr koja koristi elemente umjetne inteligencije i putem koje će trgovci moći otvarati brendirane trgovine i nuditi proizvode domaćim kupcima.

Koncept Trading.hr-a sličan je američkom Instacartu, a platforma je osmišljena s ciljem jednostavnosti korištenja.

Online trgovinu na Trading.hr moguće je otvoriti s nekoliko klikova te za to nije potrebno neko posebno znanje.

Turbos WTI nafta long O Puljanka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long F Turbos HT (dionica) long 4 Turbos H. H. N. GAS short C Turbos EBF short E Magma d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

-38,97%

34,30

-34,78%

15,00

63.121,30 705,00

-33,81%

10,10

368.416,93

-31,07%

9,56

52.922,34

-30,24%

5,72

8.580,00

-16,15%

27,00

1.350,00

-12,22%

0,79

4.551,92

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Osiguravatelji povećali premiju

Dionički i mješoviti fondovi opet u crvenom Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 26, pala su 52, a jedan bilježi tjedan bez promjene vrijednosti. Čak 36 fondova je palo više od jedan posto. Na ljestvici fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest obvezničkih, tri novčana i jedan poseban fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,30 do -5,49 posto. Prošlog tjedna svih 28 dioničkih fondova bilježi pad vrijednosti. Najviše je, za 5,49 posto pao NETA Frontier, a slijede ga NETA Global Developed s padom od 4,89 posto i NETA US Algorithm s padom od 4,87 posto. Od sedam

posebnih fondova četiri ih bilježi pad, dva porast vrijednosti, a Raiffeisen zaštićena glavnica tjedan bez postotne promjene. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,26 posto koliko je rastao Raiffeisen Harmonic do -4,55 posto koliko je zabilježio ZB Future 2055. Raiffeisen Dynamic bilježi minimalni porast za 0,01 posto. Svih 15 mješovitih fondova zabilježilo je pad vrijednosti. Najveći pad bilježi ZB global sa 1,59 posto, a slijede ga PBZ Global (-1,44 posto) i You Invest Active (-1,25 posto). Šest od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Također je raslo 18 od 19 novčanih fondova. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 7.1.2016 do 14.1.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,3277 HI-growth € 10,6722 ZB euroaktiv € 127,3706 ZB trend $ 146,8191 FIMA Equity kn 85,6485 KD Prvi izbor kn 13,2646 Ilirika Europa € 111,4520 PBZ Equity fond € 9,7478 HPB Dionički kn 98,8593 Erste Adriatic Equity € 80,9600 NETA Global Developed kn 85,6549 ZB aktiv kn 107,3119 Capital Two kn 87,2838 Ilirika Azijski tigar € 41,6344 Platinum Global Opportunity $ 14,4175 KD Nova Europa kn 4,6606 OTP indeksni kn 37,8581 Platinum Blue Chip € 94,5749 NETA Frontier kn 478,4277 OTP MERIDIAN 20 € 85,4875 A1 kn 83,1900 NETA US Algorithm kn 136,0465 NETA New Europe kn 65,7598 Ilirika BRIC € 61,8963 CROBEX10 kn 91,1056 KD Energija kn 7,2978 ZB BRIC+ € 73,8695 Allianz Equity € 135,8936 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 113,7400 Raiffeisen Harmonic € 97,9800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,3700 ZB Future 2025 € 93,2441 ZB Future 2030 € 91,5123 ZB Future 2040 € 91,4062 ZB Future 2055 € 91,5108 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 154,9105 PBZ Global fond € 13,7914 HI-balanced € 12,4351

tjedna promjena [%]

-1,16 -1,39 -2,59 -3,34 -2,61 -1,49 -2,41 -3,44 -1,54 -2,86 -4,89 -2,95 -2,81 -2,30 -1,78 -2,33 -2,40 -1,67 -5,49 -2,44 -1,47 -4,87 -1,19 -1,70 -3,15 -1,47 -2,36 -1,74 0,01 0,26 0,00 -3,46 -2,17 -2,40 -4,55 -1,59 -1,44 -0,94

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 119,2777 HPB Global kn 90,8561 OTP uravnoteženi kn 103,1031 KD Balanced kn 8,2890 Allianz Portfolio kn 151,6350 Smart Equity € 100,8545 PBZ Conservative 10 fond € 104,6517 You Invest Active € 96,0500 You Invest Balanced € 97,3800 You Invest Solid € 98,1400 Smart Equity II € 95,9731 PBZ Flexible 30 fond € 98,2557 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,6321 HI-conservative € 13,8487 Raiffeisen Bonds € 170,2800 PBZ Bond fond € 123,9892 Capital One kn 202,0823 HPB Obveznički € 152,3956 NETA Emerging Bond kn 79,2982 Erste Adriatic Bond € 113,4300 Raiffeisen Classic € 102,3300 PBZ Short term bond fond kn 100,2481 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0839 ZB plus kn 175,2312 ZB europlus € 150,3548 PBZ Euro Novčani € 139,1195 Raiffeisen Cash kn 157,4200 Erste Money kn 150,9500 HI-cash kn 151,8031 PBZ Dollar fond $ 131,1850 HPB Novčani kn 143,3453 OTP novčani fond kn 132,9072 Money One kn 129,3036 Allianz Cash kn 118,2623 Erste Euro-Money € 115,3900 Auctor Cash kn 110,2580 Raiffeisen euroCash € 105,5500 HPB Euronovčani € 106,2044 Locusta Cash kn 1349,6734 NETA MultiCash kn 108,2826 OTP euro novčani € 102,5197

-1,16 -0,62 -0,88 -0,04 -0,56 -0,05 -0,04 -1,25 -0,79 -0,27 -0,46 -0,58

naziv(fond)

valuta

-0,03 -0,17 0,08 0,15 0,14 0,18 -0,71 -0,04 0,12 0,11 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,03 0,00 0,02 0,30 0,01

Ukupna zaračunata bruto premija 25 društava za osiguranje u Hrvatskoj lani je povećana za dva posto na 8,7 milijardi kuna u odnosu na 2014. Godišnji rast premije za 164,5 milijuna kuna rezultat je snažnog rasta premije u segmentu životnih osiguranja, pokazuju podaci koje je objavio Hrvatski ured za osiguranje (HUO). Zaračunata bruto premija u segmentu životnih osiguranja tijekom prošle godine rasla je za gotovo 11,3 posto ili za više od 297,4 milijuna kuna te je na kraju godine iznosila 2,93 milijarde kuna.

Kružnih putovanja više za 58 posto

U studenom prošle godine u hrvatskom Jadranu je zabilježeno 58 posto više kružnih putovanja stranih brodova nego u istom mjesecu 2014. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 11 mjeseci 2015. registrirano je 10 posto više takvih putovanja nego u istom razdoblju prethodne godine. Na stranim brodovima koji su obavili 41 kružno putovanje u studenom po Jadranu u Hrvatsku je došlo ukupno 62.300 putnika ili 26,5 posto više, a brodovi su ukupno boravili 77 dana, odnosno 83,3 dana više nego u studenom 2014.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Roger Scruton

Korist pesimizma Mate

Unatoč formalnom razlikovanju, riječ je o jedinstvenom pjesničkom diptihu koji je nastajao čitavo desetljeće. Doseg ovog iznimnog djela vidljiv je već iz povijesti njegove recepcije: Knjiga stvari jedna je od najprevođenijih samostalnih knjiga pjesama u zadnja dva desetljeća u Europi, a Knjigu tijela Frankfurter Allgemeine Zeitung prozvao je “pozivom na razmišljanje o granicama mogućnosti našeg jezika”, dok je njeno američko izdanje nagrađeno dvjema nagradama kao prijevodna pjesnička knjiga godine u SAD-u.

Mae Besom, Kobi Yamada

Imam ideju - i što sad s njom Planetopija

Optimisti svijeta nanijeli su nepravde i napravili krš kroz europsku povijest. Ideali nacizma, komunizma i fašizma i moralne pogreške koje su nanijeli iznjedrile su neke od najštetnijih ostavština naše kulture. Vrijeme je da se ta iracionalna opterećenost zamijeni humanim pesimizmom. U ovoj knjizi Scruton pokazuje kako je istinska ostavština europske civilizacije kultura opraštanja i ironije koju smo sada pozvani braniti. Riječ je o pozivu na razum i odgovornost u ovim vremenima dubokih društvenih i političkih promjena.

Aleš Šteger

Knjiga stvari Knjiga tijela Fraktura

Što radiš kad imaš ideju? Posebno ako je tvoja ideja neobična, odvažna, možda čak malo luckasta? Trebaš li je sakriti, napustiti ili pobjeći od nje? Bojiš li se da će joj se drugi smijati? Ovo je priča o dječaku koji je prigrlio svoju ideju, dao joj da raste i pretvorio je u nešto divno. Potaknite kreativnost u djetetu, osluškujte njegove ideje – ponekad se naizgled bezazlene misli mogu pretvoriti u nešto veliko, sjajno, hrabro i pametno, ma kako se isprva činilo teško ili nemoguće.

60 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Nives Tomašević

Kreativna industrija i nakladništvo Naklada Ljevak

Liječnica Tora Hamilton sa svojim se suprugom doselila na Shetlandsko otočje. Jednoga dana pronalazi ljudski leš, na prvi pogled star stoljećima.

No kada ustanovi da truplo zapravo nije staro te da je riječ o mlađoj ženi kojoj je ritualno odstranjeno srce, ona nastoji otkriti što joj se dogodilo - čak i kad joj policija, kolege iz bolnice pa i suprug savjetuju da se ne upliće. Na temelju podataka iz bolnice, gradskog arhiva i lokalne predaje Tora otkriva povezanost trupla s drevnom shetlandskom legendom...

Marie Kondo

Čarolija pospremanja koja će vam promijeniti život Profil Knjiga

Autorica povezuje fenomen kulturne industrije sa svojim užim praktičnim i znanstvenim područjem, nakladništvom, i tako otvara novo problemsko polje bitno za nacionalnu kulturu u doba globalizacije. Prema riječima prof. Dubravke Oraić Tolić, ona postavlja tezu o nakladništvu kao dijelu kreativne industrije te se bavi knji­ževnim tekstom kao kulturnim dobrom i nakladništvom kao djelatnošću koja istodobno radi po tržišnim načelima, ali i sudjeluje u stvaranju, održavanju i dogradnji nacionalnoga identiteta.

Sharon Bolton

Krvava žetva Znanje

Ključ je uspješnoga pospremanja pristupiti vlastitom domu odgovarajućim redom kako biste zadržali samo ono što uistinu volite te kako biste sve to učinili odjednom i brzo. Nakon toga do kraja života možete samo birati što ćete zadržati a što baciti.

Metoda KonMari neće samo promijeniti vaš prostor. Kad uspostavite red u kući, ustanovit ćete da će vam se cijeli život promijeniti. Mogli biste se osjećati samopouzdanije i imati energije te motivacije za stvaranje života kakav želite.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it. hr, 042/488252.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com.

Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Poštanske usluge

Narodne novine nabavljaju poštanske usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. veljače.

Održavanje mjernih uređaja meteorološko-informacijskog sustava

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatske ceste nabavljaju usluge redovnog održavanja mjernih uređaja meteorološko-informacijskog sustava.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 1. veljače.

Rezervni dijelovi

Libertas - Dubrovnik nabavlja rezervne dijelove za autobu-

papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com.

Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova.fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.

Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163.

se MAN. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. veljače.

Vreće za selektivno odlaganje otpada

Čistoća iz Varaždina nabavlja vreće za selektivno odlaganje otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. siječnja.

Regija

Nabava opreme organizacijama koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja (policija, ronioci)

Općina Novo Sarajevo nabavlja sigurnosnu, vatrogasnu, policijsku i obrambenu opremu organizacijama koje sudje-

luju u akcijama zaštite i spašavanja kao ronilačka odijela, maske, peraje i slično, zaštitna odjela za smirivanje i kontrolu mase, zaštitne kacige... Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 14.990 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 27. siječnja.

Usluge štampanja

Republički zavod za statistiku nabavlja usluge štampanja obrazaca. Rok dostave ponuda je 22. siječnja.

Sanitarne usluge

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja sanitarne usluge.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 10.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 25. siječnja.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaji oranice, livade i pašnjaci Oranica, ukupne površine 19 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 12.446,33 kune, nalazi se u Novigradu, prodaje se na dražbi 21. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Šuma i livade, ukupne površine 13.408 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 15.000 kuna, nalaze se u naselju Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 22. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu Bjelovar, J. Jelačića 3, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Garaža i podrum, ukupne površine 30,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 106.071 kunu, nalaze se u Kustošijanskoj 245/b u Zagrebu, prodaju se na dražbi 21. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Novi Zagreb-Istok, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 40,55 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 444.431 kunu, nalazi se u Posedarju u Zadarskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 120/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Pašnjak, ukupne površine 395 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 316.316 kuna, nalazi se u naselju Okrug Donji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 22. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru, Obala bana Berislavića 1, Trogir, soba broj 2/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Prizemni stambeni objekt, dvorište i oranica, ukupne površine 34.307 če-

62 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

tvornih metara, procijenjene vrijednosti 235.000 kuna, nalaze se u naseljima Obrovnica i Prespa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 22. siječnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 119,05 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,45 milijuna kuna, nalazi se u naselju Lovrečica u Umagu, prodaje se na dražbi 22. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, gospodarska zgrada i dvorište pored kuće, ukupne površine 953 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 580.000 kuna, nalaze se u Mariji Bistrici, prodaju se na dražbi 22. siječnja u 12 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Livada, ukupne površine 3643 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 32.034 kune, nalazi se u naselju Parg, Općina Čabar u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Delnicama, Tina Ujevića 1, soba 14.

Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 299.740 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 462.000 kuna, nalazi se u naselju Vođinci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Zgrada, ukupne površine 6192 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 510.975 kuna, nalazi se u naselju Novaki Motovunski, Općina Karojba, Istarska županija, prodaje se na dražbi 22. siječnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Pazinu, Franjevačke stube 2, soba broj 1. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

Generatori Società Italiana per il Gas P.A. traži izradu izvedbenog projekta, isporuku, testiranje i održavanje postrojenja turbogeneratora. Traži se ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Vrijednost nabave je četiri milijuna eura. Natječaj je otvoren do 29. siječnja, a prijave na talijanskom jeziku Società Italiana per il Gas P.A. Largo Regio Parco 9, PROCU/Beni, Silvio Fassino, 10152 Torino, Italija, silvio.fassino@ mail.italgas.it. Više o natječaju na http://www. italgas.it.

Sustav izdavanja karata Hålogaland Theatre, Tromsø, Norveška, traži nabavu sustava za izdavanje karata. Natječaj je otvoren do 25. siječnja, a prijave na norveškom, danskom, švedskom ili finskom jeziku se predaju na Hålogaland Teater (Hålogaland Theatre), 920093914, Teaterplassen 1, Sturla Bertheussen, 9007 Tromsø, Norway. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/CompanyInformation/Index/3574.

Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Portugala traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na portugalskom i engleskom jeziku se predaju na Ministério da Defesa Nacional - Marinha Direção de Abastecimento Base Naval de Lisboa - Alfeite, Divisão de obtenção, 2810-001 Almada, Portugal; da.reob@marinha. pt. Više podataka o nadmetanju na www.marinha.pt i www.compraspublicas.com.

Rezanje drveća HEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća.

Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek – SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2015%2fS+005-0039899.

Tehničko ispitivanje vozila

Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx ?OznakaDokumenta=2015%2fS+002-0040018 Rasvjetna oprema i električne svijetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@rkas.ee.

Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Solana Nin: Završen projekt ekološke certifikacije financiran EU sredstvima

Život iz mora Uz projekt koji pridonosi globalnom cilju promoviranja zelene ekonomije, energetske učinkovitosti i eko standarda najviše vrijednosti, ali i s fokusom na održivo poslovanje Solana Nin je sa svojim autohtonim programom i proizvodima s visokom dodanom vrijednošću uspjela povećati prodaju i očuvati profitabilnost piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

olana Nin već stotinama godinama daje nešto što mnogi zovu životom - morsku sol. Još od doba kada su se njome začinjale gozbe starih Rimljana, sve do sada na području Nina ta se sol ubirala iz mora.

Tada je sol vrijedila jednako koliko i zlato, no sada najbolju takvu sol možemo, ipak po nešto nižim cijenama, pronaći proizvedenu na isti način na 55 hektara plitke lagune ninskog zaljeva. U širem području nema industrije ni ekstenzivne poljoprivrede, dok je sama Solana Nin smještena između pet hrvatskih nacionalnih parkova. To jamči čistoću soli, a odnedavna po ostvarenju europski financiranog projekta ekološke certifikacije vrijednog 1,4 milijuna eura, svi proizvodi ove solane nose i ekološku markicu.

Sol osvaja svijet

Usmjerena na biodinamičku metodu gospodarenja i tradicionalne vrijednosti u proizvodnji, Solana Nin u okružju ninske lagune djeluje slijedeći povezanost tla, biljaka i životinja, dok je ljudska ruka nezamjenjiv alat. Takvim načinom proizvodnje osigurava se samoodrživost i vrhunska kvaliteta proizvoda, a temelji za ovakav rad su očuvano morsko okružje, sunce, vjetar, izvanredni geografski položaj i čovjek koji živi u suživotu s prirodom. Upravo ove vrijednosti ninskoj Solani omogućuju izvoz, ne samo na tržišta regije nego i u Ujedinjene Arapske Emirate, Njemačku, Japan, Nizozemsku, Englesku, Austriju i druge zemlje.

Odnedavno, s projektom eko certifikacije Cvijet soli i poslovanje - ekološka proi-

64 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

zvodnja konzumnih i terapeutskih soli, ninska solana nastupa i na tržištu SAD-a.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Ministarstvo poduzetnišva i obrta u iznosu od 158.000 eura, dok je Solana Nin investirala nešto više od 28.000 eura.

Projekt je trajao 26 mjeseci i obuhvatio rekonstrukciju pogona, skladišnog dijela koji u potpunosti zadovoljava stroge standarde organske i ekološke proizvodnje soli, unapređenje procesa, eko certifikaciju, te edukaciju djelatnika. Inicijalne sumnje u dobivanje novca te sam proces aplikacije za sredstva iz EU-a samo su 10 posto izazova s kojima smo se susretali počevši od idejne faze, kaže Ivan Tomić,

operativni voditelj Solane Nin i voditelj projekta. “Najveći je izazov u procesu opravdati uložena sredstva kroz adekvatnu realizaciju projekta gdje je bitna dosljednost, sustavna primjena metodologija projektnog upravljanja, praćenje svih zakona investicijskog ciklusa, rokova i naravno proračuna”, kaže Tomić.

Turizam i eko proizvodnja

Kvalitetan projekt koji je usklađen s EU odrednicama i stručni strateški partner za izradu projektne dokumentacije zasigurno su dobra baza za dobivanje sredstava iz EU fondova, ali naravno i odvažnost da se tvrtka upusti u proces aplikacije. Eko certifikat smo dobili zahvaljujući iznimnom angažmanu

našeg tima, kao i naših strateških partnera, ali i prijašnjim generacijama koje su očuvali prirodu te prenijele vrijednosti ručnog branja soli, ističe Sanja Stamenić Oštrić, direktorica marketinga Solane Nin. “Naš je zadatak da poštujemo, oplemenimo i očuvamo ove vrijednosti za buduće generac i j e ”,

Odnedavna svi proizvodi ove solane nose i ekološku markicu zaključuje ona. Uz projekt koji pridonosi globalnom cilju promoviranja zelene ekonomije, energetske učinkovitosti i eko standarda najviše vrijednosti, ali i s fokusom na održivo poslovanje Solana Nin je sa svojim autohtonim programom i proizvodima s visokom dodanom vrijednošću uspjela povećati prodaju i očuvati profitabilnost. Ova prva hrvatska solana s bio znakom gotovo polovinu svojih prihoda generira proizvodima viših cjenovnih razreda, kao i svojom turističkom ponudom koja prirodno prati tradicionalnu eko proizvodnju soli. Unatoč turbulentnom tržišnom okružju i industriji primarno usmjerenoj na politiku proizvoda nižih cjenovnih razreda, ninska je solana napravila izniman iskorak te kreirala proizvodni program koji joj jamči uspjeh, održivost i profitabilnost.

18. siječnja 2016. | broj 3911 | Privredni vjesnik | 65

Eko sladoledi s Kvarnera

Sladoled i vino vole se javno

U

široku paletu domaćih ekoloških proizvoda odnedavno su se uvrstili i sladoledi pod nazivom Gelati d’Oro Natura.

Zasad se mogu naći u nekoliko verzija okusa - čokolade, vanilije, lješnjaka i jagode. “Sladoledi su testirani bezglu-

tenski proizvodi, a onaj s okusom jagode prikladan je i za vegane. Ime mu je izvedenica iz starorimskog naziva za otok Krk - Isola d’Oro ili otok od zlata”, rekao je Dalibor Jurina, vlasnik tvrtke Frigus

U sladoledima Gelati d’Oro Natura koriste se jagode iz Vrgorca Vecla iz grada Krka, proizvođača tog sladoleda. Dodao je kako su njegovi sladoledi visokokvalitetna slastica proizvedena od vrhunskih sirovina prirodnog podrijetla. U sladoledima Gelati d’Oro Natura koriste se jagode iz Vrgorca, vanilija Bourbon

Madagascar BIO, zatim kakao Dominicana BIO Fiartrade i lješnjak Piemonte IGP. Jurina kaže kako u tim sladoledima nema umjetnih boja, aroma i emulgatora, a od klasičnih industrijskih sladoleda razlikuju se i u smanjenom udjelu šećera i masnoća. Osim toga, sladoledi Gelati d’Oro Natura ne sadrže gluten, što im dokazuje i certifikat. Kako bi se ti sladoledi što bolje uklopili u eno-gastro ponudu Hrvatske, Udruga za kulturu stola G.E.T. i tvrtka Kutjevo odlučili su sljubiti vrhunska vina sa sladoledom, pa se u nekim restoranima u našoj zemlji ti sladoledi poslužuju uz preljeve na bazi vina i to od pjenušca Maximo brut te vina Maximo nero (mješavine cabernet sauvignona, merlota i syraha), De Gotho Crnog pinota i graševine Turković. (S.P.)

Najbolje od Dalmacije u središtu Zagreba

Prvak među pršutima na dohvat ruke

P

od sloganom “Kao nekad” u suvremenoj pršutani u Dugopolju nastaju vrhunski dalmatinski pršuti tvrtke Smjeli, koji se od nedavno mogu kupiti i u središtu Zagreba, u tvrtkinoj prodavaonici u Ilici 49. Ti pršuti nastaju po starinskim recepturama, u prirodnom okruženju i idealnim uvjetima za proizvodnju te vrste mesa kao i ostalih suhomesnatih delicija. Pršuti tvrtke Smjeli na mnogim sajmovima i natjecanjima dosad su dobili niz nagrada i titula prvaka među pršutima. Tako je prošle godine pršut ove tvrtke postao šampion Međunarodnog sajma pršuta u Drnišu te

66 | Privredni vjesnik | broj 3911 | 18. siječnja 2016.

Međunarodnog sajma pršuta u Tinjanu.

Zlatne plakete dobio je na sajmu u Sinju te na Danima hrvatskog pršuta održanima u Splitu. Dalmatinski pršut iz Smjelog dimljen je i sušen na prirodan način, a snažna dalmatinska bura, blaga izloženost dimu, morska sol te tradicionalni način zrenja daju mu osebujnu aromu, blagi slani okus i jednoličnu crvenkastu boju. Osim ručno rezanog dalmatinskog pršuta te ostalih suhomesnatih proizvoda tvrtke Smjeli, u zagrebačkoj trgovini mogu se još kupiti dalmatinske delicije s potpisom Stella Croatica kao i još neki autohtoni hrvatski proizvodi. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.