Pv 3912 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

25. siječnja 2016., godina LXII, broj 3912

Krivotvorenje lijekova

Milijarde iz radionica za lakovjerne i potrebite

Crveni alarm

Domaćim brodogradilištima nedostaju radnici temeljnih zanimanja Brodogradilište Viktor Lenac

Udvostručen prihod, dobit 56 puta veća

intervju

Mladen Peharda Agena Marin

POSLOVNA OČEKIVANJA

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

u četvrtak, 4. veljače 2016. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić” za Ekonomskog analitičara 2015. godine

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

privredni vjesnik

2015.

poslovna očekivanja 2016.

sadržaj

3912 / 25. siječnja 2016. TEMA TJEDNA: nova vladA

Prihvatimo izazove: strategija transformacije Hrvatske Premijer Orešković je predstavio pet ključnih poluga za postizanje Vladinih ciljeva koje naziva “pokretačima transformacije”

INTERVJU 12

Mladen Peharda, vlasnik i direktor tvrtke Agena Marin Polomili smo zube, ali smo uspjeli

PV ANALIZA 16

Krivotvorenje lijekova Milijarde iz radionica za lakovjerne i potrebite

AKTUALNO 22

Brodogradilište Viktor Lenac Udvostručen prihod, dobit 56 puta veća

Crveni alarm

Volite li ćevape? A palačinke? A to dvoje zajedno?

Domaća brodogradilišta se otimaju za temeljne zaposlenike Moramo uvoziti radnike jer ih ne školujemo

Zagubljena praksa Obrazovni sustav mora educirati ljude za ono što tržište traži

Chevaprolls Masteršefovski spoj nespojivog

Očekivanja poslovnog sektora u 2016. godini Manjak optimizma i veliki trošak radne snage odbijaju investitore

Obrazovanje u turizmu

PRIČA S RAZLOGOM

Mladen Peharda

EU info

Domotex 2016 46

Hrvatski parket osvaja Veliku Britaniju, Bliski i Daleki istok Devet hrvatskih proizvođača parketa u organizaciji HGK predstavilo se na najvećem svjetskom sajmu podnih obloga

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Željka Pirija Benaković

zakonska ograničenja koče Primjena teritorijalnog načela je restriktivna. Zalažemo se za njegovo proširivanje jer bi to omogućilo ravnomjerni razvoj unija

Željka Pirija Benaković, predsjednica Hrvatske udruge kreditnih unija

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

reditne unije djeluju u više od 105 država u kojima pružaju različite financijske usluge, prije svega kreditne i depozitne te platni promet. Smatra se da je prva kreditna unija osnovana 1844. u gradu Rochdale u Engleskoj, no i Hrvatska je bila preteča trendova s prvom kreditnom unijom osnovanom 1862. u Pitomači. Kreditne unije u Hrvatskoj su financijske institucije sa sjedištem u našoj zemlji koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad. U Hrvatskoj trenutačno posluje 26 kreditnih unija, teritorijalno nejednako raspoređenih, a nastale su uglavnom preoblikovanjem štedno-kreditnih zadruga. Sve su one osnovane po načelu zaposlenja, načelu zanimanja odnosno profesije ili teritorijalnom načelu. Zakonom o kreditnim unijama je propisano da ta unija može za svoje članove obavljati kreditne, depozitne i mjenjačke poslove, dodjeljivati novčanu pomoć i davati jamstva za obveze svojih članova u domaćoj valuti. Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) osnovana je u srpnju 2011. sa zadaćom unapređenja zakonske regulative koja propisuje rad kreditnih unija, a s konačnim ciljem artikuliranja zajedničkih interesa u stvaranju pozitivne poduzetničke klime za povećanje samozapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. HUKU je u listopadu 2012. sklopio Sporazum o poslovnoj suradnji s Hrvatskim savezom zadruga o namjenskom kreditiranju poljoprivrednika, zadrugara i OPG-ova. U svibnju 2013. potpisan je i sporazum s HAMAG INVESTOM s ciljem namjenskog kreditiranja malog gospodarstva, članova unija u sklopu jamstvenog programa HAMAG INVESTA Novi poduzetnici. No, rad unija bitno otežava niz zakonskih ograničenja. Primjena teritorijalnog načela propisanog zakonom izričito je restriktivna. HUKU se osobito zalaže da se poslovi unije, osim kreditnodepozitnog poslovanja, prošire i na platni promet te mjenjačke poslove, i to ne samo za svoje članove, te za proširivanje teritorijalnog načela čime bi se omogućio ravnomjerni razvoj unija u Hrvatskoj. HUKU se zalaže da se članstvo proširi na udruge, zadruge te mikro subjekte malog gospodarstva. Ono što bi bilo najvažnije

4 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

za unije jest osiguranje štednih uloga kako je to riješeno u članicama EU-a. Zadaća HUKU-a je potaknuti izmjene Zakona o kreditnim unijama i učiniti dostupnim sredstva kreditnih unija ne samo fizičkim osobama, trgovcima pojedincima i obrtnicima, nego i sudjelovanje u poticanju malog gospodarstva u segmentu financiranja start-up poduzeća. Problem novih poduzetnika, ali i svih mikro poduzetnika, posebice jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću je nemogućnost financiranja osnovnih sredstava, opreme i obrtnog kapitala budući da standardni bankovni proizvodi zahtijevaju kreditnu sposobnost korisnika kredita, a nerijetko se radi i o premalim iznosima da bi banke uzele u razmatranje kreditni prijedlog.

Zadaća Hrvatske udruge kreditnih unija je potaknuti izmjene Zakona i sredstva učiniti dostupnima fizičkim osobama, obrtnicima, start-upima... EU program Jasmine potiče razvoj mikro kreditnih institucija i navodi kreditne unije kao povijesno važne institucije za razvoj malog poduzetništva. Više od 23,2 milijuna tvrtki u EU su mikro poduzetnici s godišnjim prihodom nižim od dva milijuna eura. Kreditne unije iskazuju spremnost za aktivno sudjelovanje u programima poticanja gospodarskog razvitka. Mogućnost financiranja novih poduzetnika iznimno je važna te se nadamo da će unije biti prepoznate kao financijske institucije koje mogu tome značajno pridonijeti.

BROJKE, BROJKE

Poduzetnici zaštitnih i istražnih djelatnosti Poduzetnici zaštitnih i istražnih djelatnosti poslovnu 2014. završili su s neto dobiti od 45,2 milijuna kuna što je 27,1% više u odnosu na 2013. godinu

1,2 milijarde kuna iznosi

118 poduzetnika poslovalo je s dobiti, dok je njih 35 iskazalo

prihod poduzetnika u tim djelatnostma

gubitak

153 poduzetnika u zaštitnoj i istražnoj djelatnosti ukupno imaju 13.076 zaposlenih, što je 6,7% više nego

u 2013. godini

3073 kune prosječna mjesečna

neto plaća u toj djelatnosti

Najveću dobit u iznosu od 24,1 milijun kuna ostvarilo je društvo Sokol Marić iz Zagreba koje ima 3508 zaposlenih i prihod od 304,5 milijuna kuna

Top 10 poduzetnika u 2014. ostvarilo je 869,4 milijuna kuna ukupnih prihoda i zapošljavali su 77% od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti

Izvor: Financijska agencija 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA nova vladA

Prihvatimo izazove: strategija transformacije Hrvatske Premijer Orešković je saborskim zastupnicima predstavio pet ključnih poluga za postizanje Vladinih ciljeva koje naziva “pokretačima transformacije”. To su: učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja i EU fondovi, smanjenje duga i deficita te reforma obrazovanja i zdravstvenog sustava pišu Ilijana Grgić, Igor Vukić

rosječna godišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od tri posto u idućim godinama, smanjenje proračunskog deficita ispod tri posto do 2017. godine i snižavanje udjela javnog duga ispod 80 posto BDP-a do 2020. godine, glavni su makroekonomski ciljevi Vlade premijera Tihomira Oreškovića, koje je u petak predstavio u Saboru. Program rada Vlade, koju su sastavili Domoljubna koalicija i Most, nosi naslov Prihvatimo izazove: strategija transformacije Hrvatske.

Poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika

Opći cilj je poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana. Orešković je najavio da će rezultat rada njegove Vlade biti povećanje BDP-a po stanovniku za 2000 eura, sa sadašnjih 10.350 eura. Poboljšanjem poslovnog okruženja omogućit će se snažniji priljev izravnih stranih ulaganja koji bi trebao iznositi barem milijardu eura godišnje. Postavljen je i cilj za povlačenje milijarde eura iz europskih fondova svake godine. Izvoz treba povećati za 30 posto. Hrvatska treba postati regionalni predvodnik u području energetike. Provedbom niza takvih mjera, nezaposlenost će sa sadašnjih 17 posto, na kraju mandata pasti ispod 14 posto.

Orešković je saborskim zastupnicima predstavio pet ključnih poluga za postizanje Vladinih ciljeva koje naziva “pokretačima transformacije”. Na prvom je mjestu učinkoviti javni sektor. Produktivnost javne uprave ojačat će se sustavom euprave i promjenom procesa kojima će se osigurati kvaliteta i pravovremenost usluga. Slijedi “poslovna konkurentnost”. Nastavit će se mjere koje su dovele do rasta Hrvatske na ljestvici Doing Business. Za smanjenje birokracije i troškova poslovanja koristit će se zdravorazumski pristup. U odjeljku “ulaganja i EU fondovi” najavljuje se poticanje strateških ulaga-

zaustavljanju rasta javnog duga, a zatim bi trebalo slijediti njegovo smanjenje. Kontrola troškova, preraspodjela sredstava, kao i savjeti Europske komisije bit će neki od elemenata u procesu obuzdavanja javnog duga. Visoko na listi prvenstva je i stabilnost monetarne politike. Na petom mjestu je “reforma obrazovanja i zdravstvenog sustava”. Hrvatsko društvo treba informatizaciju i snažnije povezivanje akademske zajednice i privatnog sektora. Osobito u strateškim područjima kao što su inženjering i informatička industrija. Zdravstveni sustav povećavat će produktivnost boljim povezivanjem administracije i nabave.

Poboljšanjem poslovnog okruženja omogućit će se snažniji priljev izravnih stranih ulaganja koji bi trebao iznositi barem milijardu eura godišnje nja te privatizacija nestrateških poduzeća i imovine. Orešković je najavio i da će se uvesti porez na imovinu koja nije aktivna. Važna tema je i “smanjenje duga i deficita”. Ova godina bit će prijelomna u

6 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

“Hrvatska ima velike potencijale, a suradnjom možemo pridonijeti da se oni ostvare. I svatko treba pogledati u sebe, preuzeti odgovornost i rizik. Treba učiti od boljih i mijenjati se. Ako ne sada, kada?”, rekao je Orešković.

Sanjin Strukic/PIXSELL

Jednostavnije poslovanje tvrtki

Osim glavnih naglasaka programa Vlade, zastupnici su dobili i ključne smjernice rada pojedinih ministarstava. U Ministarstvu gospodarstva, koje će voditi Tomislav Panenić, najavljuje se snažno pojednostavljivanje zakona i propisa koji reguliraju osnivanje poduzeća i njihovo poslovanje. Obavit će se revizija i pojednostavljivanje svih postupaka rješavanja insolventnosti poduzeća (predstečajne nagodbe, stečajevi i likvidacije). Kreirat će se objedinjeni sustav bespovratnih potpora gospodarstvu, uz mjerenje stvarnog učinka. Osim toga, stvorit će se i uvjeti za olakšavanje pristupa financijskim sredstvima uz konkurentne uvjete kreditiranja, i to u kunama. Redefinirat će se zadaće i poslovi potpornih institucija u gospodarstvu (Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, poduzetničkih centara i inkubatora), uz smanjenje i ukidanje naknada i članarina. Analizirat će se i sva druga fiskalna i parafiskalna davanja te ukidati one koji opterećuju gospodarske subjek-

Postavljen je i cilj za povlačenje milijarde eura iz europskih fondova svake godine. Izvoz treba povećati za 30 posto

na području jadranskog podmorja. Ministarstvo poduzetništva i obrta, koje će voditi Darko Horvat, pripremit će izmjene Zakona o javnoj nabavi u kojem će se propisati da u određenom postotku posao u javnoj nabavi moraju dobiti mala i srednja poduzeća. Pripremaju se i modeli za porezno rasterećenje poduzetnika. Na košaricu prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje plaćao bi se manji PDV. Nastavit će se fleksibilizacija radnog zakonodavstva i pojednostaviti vođenja evidencije radnog vremena.

te. Ministarstvo gospodarstva analizirat će i učinke uvođenja poreza na dividendu i udjele u dobiti te će nastojati smanjivati i ukidati porezne stope. U energetskom sektoru žurno će se uspostaviti burza energije koja će se povezati s regionalnim tržištima. No uvest će se privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana te uvesti moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina

Ministarstvo financija, koje preuzima Zdravko Marić, vodit će stalnu fiskalnu konsolidaciju radi postupnog smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Uspostavit će se Agencija za upravljanje javnim dugom. I iz ovog resora se najavljuje stabilno porezno okruženje, na temeljima pravednosti i jednostavnosti, te postupno smanjivanje poreznog opterećenja.

Smanjenje proračunskog deficita i javnog duga

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: NovA vladA Objašnjenje pokretača transformacije Učinkovit javni • Povećat ćemo učinkovitost i produktivnost naše javne uprave primjenom rješenja e-uprave i prosektor mjenom procesa kojima će se osigurati kvaliteta i pravovremenost usluga. • Ubrzanim tempom poboljšati renking svih pokazaPoslovna konkurentnost telja poslovanja (Doing Business). Smanjiti birokraciju i troškove poslovanja – zdravorazumski pristup.

Ulaganja i EU fondovi

• Fokus na strateškim ulaganjima, privatizacija nestrateških poduzeća/imovine. Pozitivna ulagačka klima. Ubrzati pristup EU fondovima – povećati sredstva.

Smanjenje duga i deficita

• U 2016. snažan fokus na upravljanje dugom – prijelomna godina nakon čega slijedi postepeno opadanje. Smanjenje deficita kroz preraspodjelu sredstava, učinkovite poticaje i kontrolu troškova.

Reforme obrazovanja i zdravstva

• Fokus na jačanju suradnje akademske zajednice i privatnog sektora u strateškim područjima (npr. IT, inženjering). Poboljšati nastavni program i referentne rezultate. Povećati učinkovitost i produktivnost zdravstvenog sustava sinergijom administracije i nabave.

Vizija 2020. Do 2020., Hrvatska će doživjeti transformaciju u 3 ključna područja: gospodarski rast, konkurentnost, kvaliteta života

Ekonomski rezultati rosječna godišnja P stopa rasta BDP-a od +3% 2016. – 2020. Smanjenje javnog duga <80% BDP do 2020. Deficit <3,0% BDP do 2017. Maastricht FDI +1 milijarda eura i EU fondovi > 1 milijarda eura godišnje Povećati izvoz +30%

Konkurentnost

Kvaliteta života

Poboljšati renking pokazatelja poslovanja (Doing Business) Smanjiti birokraciju u javnom sektoru Povećati broj manjih i srednjih poduzeća Smanjiti parafiskalne namete Regionalni predvodnik u području energetike

Smanjiti nezaposlenost ispod 14% Povećati BDP po glavi stanovnika za 2000 eura Unaprijediti zdravstveni sustav Porast stručne radne snage (obrazovanje i potrebe tržišta)

Vremenski okvir transformacije za Hrvatsku Val 1 “Brzi rezultati” 2016. S trateške investicije – infrastruktura i energija 5 00 mil. eura – aktivirati mrtvi kapital i smanjiti dug E U fondovi +500 mil. eura P oljoprivreda i regionalni razvoj S manjiti parafiskalne namete E fikasnije upravljanje javnim poduzećima

Tomislav Tolušić bit će na čelu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Najavljuje konačno donošenje strategije regionalnog razvoja do 2020., što ocjenjuje najvažnijim krovnim dokumentom za ravnomjerni razvoj svih područja Hrvatske. Ovo ministarstvo bi ubrzavanjem natječajnih postupaka željelo udvostručiti godišnji iznos novca koji će se povlačiti iz europskih fondova. Uvest će se model stimuliranja službenika koji sudjeluju u tim procedurama i nagrađivati uspješnost u povlačenju novca. “Prošle godine Hrvatska je povukla oko 400 milijuna eura, a mogli smo i mnogo više. Taj proces treba ubrzati, kao i donošenje strategije regionalnog razvoja koja kasni već dvije godine”, rekao je Tolušić. Ministarstvo turizma pod vodstvom Antona Klimana

Val 2 “Srednjoročni rezultati” 2016.-2017. P orez na imovinu koja nije u funkciji D ug smanjiti i dignuti rejting K redit za srednja i mala poduzeća -500 mil. eura E U fondovi +1 mlrd eura P oljoprivreda i regionalni razvoj Z dravstveni sustav - racionalizirati

nastojat će smanjiti turistički PDV koji sada iznosi 13 posto. Reorganizirat će se sustav turističkih zajednica te nastaviti privatizacija državnih hotela i turističkih tvrtki. Državna zemljišta i druga imovina aktivirat će se u korist turističke djelatnosti. Jedan od modela je osnivanje tzv. centara izvrsnosti u kojima će se spajati interesna mreža - ribar, iznajmljivač, trgovac, organizator manifestacije, prijevoznik, hotelijer, vlasnik restorana... koja će omogućiti sinergiju usluga svih uključenih u centar. “Jedan od učinkovitih načina za privlačenje stranih investicija je aktiviranje zapuštene vojne imovine. Provest ćemo niz takvih projekata”, izjavio je Kliman. Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava, najavljuje da će njezino ministarstvo u suradnji s Hrvatskom

8 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Val 3 “Dugoročna vizija” >2018.

Znanost i obrazovanje EU fondovi *1 mlrd eura Fleksibilnija radna snaga Efikasno pravosuđe

udrugom poslodavca te u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja Hrvatske, planirati potrebna zanimanja za mlade koji ulaze u svijet rada. Brzom prekvalifikacijom omogućit će se zapošljavnje mladih koji nisu konkurentni na tržištu rada. U Ministarstvu poljoprivede priprema se revizija “represivne porezne politike koja ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača”. U programu ministra Davora Romića stoji da će se razvijati sustav navodnjavanja, na troškovno učinkovit način.

Ubrzanje velikih ulagačkih projekata

Poljoprivrednicima će se olakšati pristup tržištu poticanjem udruživanja, marketingom, savjetodavnim uslugama i ulaganjem u infrastrukturu.

Komentar predsjednika HGK Luke Burilovića O novoj hrvatskoj vladi

Nova Vlada nema vremena za uhodavanje

ovi predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković pokazao je moderan i konkretan pristup i viziju, a u fokus je stavio gospodarske probleme koji su pitanje svih pitanja za Hrvatsku. Hrvatsko gospodarstvo je krhko i opterećeno velikim problemima. Javna uprava mora napokon provesti strukturne reforme i prilagoditi se onima koji su nositelji gospodarskog razvoja. Hrvatska gospodarska komora je pokazala na vlastitom primjeru da se može u kratkom vremenu učini puno, HGK je prvo “počistio u svom dvorištu”. To mora učiniti i javna uprava, na korist gospodarstva i čitavog društva. Novu Vladu smo čekali predugo i ona nema vremena za uhodavanje nego se već danas novoizabrani dužnosnici moraju baciti objeručke na posao. Sve sastavnice društva im u tome moraju pomoći, i HGK tu daje svoju punu potporu. Uvjeren sam da će premijer Orešković uspješno pilotirati

Poduzetničke aktivnosti poticat će i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Ministar Lovro Kuščević predložit će izmjenu Zakona o strateškim investicijama koji će ubrzati velike ulagačke projekte. Pokrenut će se postupak objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra, što treba omogućiti brže izdavanje dozvola za gradnju. Najavljeno je i subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji, što bi trebalo potaknuti uspavano tržište stanova. “Krenut ćemo u promjene zakona koje reguliraju ovo područje. Uvjeren sam da će građani i poduzetnici ubrzo vidjeti pozitivne pomake u ovom sektoru”, kazao je Kuščević. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture također će nastojati omogućiti prostor za razvoj poduzetništva. Ministarstvo će voditi Oleg Butković, a

ovim sastavom i, jednako tako, da se u slučaju zastoja na bilo kojoj razini neće ustručavati raditi promjene. Smjernice nove Vlade konačno postavljaju krajnje ciljeve oporavka nacionalne ekonomije i cijeloga društva. Riječ je o mjerama i potezima nove Vlade koji, bez sumnje, otvaraju mogućnosti bržeg i održivog razvoja hrvatskoga gospodarstva i imaju našu punu podršku, osobito zato što se u fokus, prije svega, stavlja gospodarski rast i rast standarda stanovništva, potom ozbiljna konsolidacija proračuna i u tom kontekstu zaustavljanje dinamičnoga rasta javnog duga, te efikasnost javnog sektora, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti. Kada je riječ o ulaganjima u energetiku i infrastrukturu, to moraju biti ulaganja kojima će se postići optimalni rezultati i izbjeći promašene investicije. Prije svega, bitno je potaknuti investiranje privatnog sektora u proizvodnje koje povećavaju zaposlenost i izvoz te poboljšati apsorpcijski kapacitet kori-

u programu je dovršetak izgradnje autocesta i njihovo povezivanje s europskim prometnim pravcima. Tu je gradnja pelješkog mosta i jonsko-jadranske autoceste. Dovršit će se lučka infrastruktura u morskim lukama, graditi novi kapaciteti u sektoru zračnog prometa. Uz novac iz europskih fondova razvijat će se i obnavljati željeznička infrastruktura. Ulagat će se i u razvoj riječnog prometnog sustava. Premijer Tihomir Orešković najavio je, da će u skladu s korporacijskom praksom u kojoj je skupio dosta iskustva, svako ministarstvo dobiti konkretna zaduženja i rokove u kojima će ta zaduženja morati biti ostvarena. Javnost – i građani i poduzetnici – moći će transparentno pratiti kako se ostvaruje program Vlade, zaključio je premijer.

štenja fondova EU-a, jer nam oni postaju gotovo jedini izvor financiranja javnih investicija i potrebniji su nam nego ikada. Ukratko, smjernice su dobro postavljene, ali je osobito važno da se ozbiljno i s punom odgovornošću pristupi njihovoj realizaciji jer su i prijašnje vlade imale zacrtane smjernice, strategije, ciljeve i mjere, ali je izostala puna realizacija.

Premijer Orešković je najavio da će svako ministarstvo dobiti konkretna zaduženja i rokove u kojima će ta zaduženja morati biti ostvarena

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: NOVA VLADA Novi ministri

Tim’s team

Prema riječima premijera Tihomira Oreškovića, riječ je o kvalitetnim ljudima iz biznisa, akademske zajednice i javnog sektora pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Tihomir Orešković, predsjednik Vlade

N Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade

Božo Petrov, potpredsjednik Vlade

Tomislav Panenić, Ministarstvo gospodarstva. Na mjesto ministra gospodarstva dolazi kao načelnik Općine Tompojevci koja se može pohvaliti povlačenjem tri milijuna kuna iz EU fondova. U malu općinu na istoku zemlje uveo je LED rasvjetu i bežični internet.

Dubravka Jurlina Alibegović, Ministarstvo uprave. Riječ je o ravnateljici Ekonomskog instituta. Na Institutu je radila kao pomoćnica ravnatelja, voditeljica Odjela za ekonomiku javnog sektora, voditeljica Odjela za regionalnu ekonomiku, održivost i razvojno upravljanje. Ima iskustva sudjelovanja u izvršnoj vlasti jer je od 2000. do 2002. bila

ovi hrvatski premijer Tihomir Orešković odabrao je 20 ministara koji će činiti njegovu Vladu ili “Tim’s team” kako ih je sam nazvao. Istaknuo je kako je riječ o kvalitetnim ljudima iz biznisa, akademske zajednice i javnog sektora. Orešković je priznao da je prilikom biranja svog tima razgovarao s najmanje 60 kandidata “Ovaj tim je moj tim, sretan sam i ponosan na taj tim. Spreman sam preuzeti odgovornost, da svi skupa počnemo raditi”, rekao je Orešković. Prvi potpredsjednik Vlade bit će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, dok će čelnik MOST-a Božo Petrov biti potpredsjednik Vlade.

zamjenica ministra znanosti i tehnologije u vladi Ivice Račana.

Tomislav Tolušić, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a. Župan Virovitičko-podravske županije. Od 2013. do 2015. bio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, udruge koja okuplja sve hrvatske županije.

Slaven Dobrović, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Profesor je na Fakuletu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Autor je više studija za implementaciju ekološki zasnovanog gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave.

10 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Davor Romić, Ministarstvo poljoprivrede. Riječ je o bivšem dekanu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Autor je brojnih znanstvenih radova, voditelj je Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj.

Predrag Šustar, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Dolazi s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a završio je studij molekularne biologije u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci bio je dekan u dva mandata. Prešao iz redova laburista u HDZ jer više odgovaraju njegovom svjetonazoru.

Zdravko Marić, Ministarstvo financija. Na novu funkciju stiže s visokog položaja u Agrokoru. Ovaj doktor znanosti u mandatu ministra financija Ivana Šukera obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu financija. Dario Nakić, Ministarstvo zdravlja. Bivši ravnatelj zadarske bolnice. Uža specijalizacija mu je nefrologija. Javnosti je poznat jer ga je Rajko Ostojić smijenio s pozicije ravnatelja.

Ante Šprlje, Ministarstvo pravosuđa. Sudac Općinskog suda u Metkoviću. U zadnji je tren postao favorit za Ministarstvo pravosuđa.

Mijo Crnoja, Ministarstvo branitelja. Ovaj pukovnik u mirovini magistar je znanosti, diplomirani novinar i inženjer prometa. Najavljuje da će njegov program biti vraćanje dostojanstva braniteljima, vraćanje zajedništva te gospodarski oporavak zemlje.

Nada Šikić, Ministarstvo rada. Predsjednica HDZ-ova Odbora za umirovljenike, mirovinski sustav i socijalnu politiku. U Ministarstvo dolazi iz HZMO-a kao načelnica Odjela medicinskoga vještačenja Sektora za ostvarivanje prava iz mirovinskoga osiguranja i doplatka za djecu.

Lovro Kuščević, Ministarstvo graditeljstva. Predsjednik HDZovog Odbora za graditeljstvo. Diplomirani pravnik i načelnik Općine Nerežišća.

Darko Horvat, Ministarstvo poduzetništva i obrta. Predsjednik međimurskog ( ž u p a n i j s ko g ) HDZ-a i član nacionalnog Predsjedništva HDZ-a.

Vlaho Orepić, Ministarstvo unutarnjih poslova. Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, predsjednik je Udruge građana Škanj, a bio je i iznimno aktivan tijekom višegodišnje borbe protiv gradnje Termoelektrane u Pločama.

Zlatko Hasanbegović, Ministarstvo kulture. Radio je kao znanstveni suradnik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Predsjednik je Nadzornog odbora Počasnoga bleiburškog voda, suradnik različitih inicija-

tiva za utvrđivanje žrtava poratnog komunističkog terora, posebice među muslimanima u Bosni i Hercegovini te član Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Oleg Butković, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Gradonačelnik Novog Vinodolskog i jedan od najzaslužnijih za bolje izborne rezultate HDZ-a posljednjih godina u Primorsko-goranskoj županiji.

Anton Kliman, Ministarstvo turizma. Dolazi iz redova HDZ-a. Do sada se bavio poduzetništvom i nije se isticao u javnosti.

Miro Kovač, Ministarstvo vanjskih poslova. Doktor međunarodnih odnosa, a prije povratka na funkciju u Središnjici HDZ-a obnašao je dužnost hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj.

Josip Buljević, Ministarstvo obrane. Savjetnik je Predsjednice za nacionalnu sigurnost i bivši ravnatelj SOA-e.

Bernardica Juretić, Ministarstvo socijalne politike i mladih. Bivša časna sestra koja je postala poznata svojim angažmanom u borbi protiv ovisnosti. Bila je predstojnica Vladinog ureda za suzbijanje droge.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Mladen Peharda, vlasnik i direktor tvrtke Agena Marin iz Svetog

12 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. sijeÄ?nja 2016.

Filipa i Jakova

Polomili smo zube, ali smo uspjeli Prvu polupodmornicu za Maldive isporučit ćemo 15. veljače 2016. godine, a realizaciju gradnje ostalih devet moramo još potvrditi s naručiteljem. Od zainteresiranosti i usmenog dogovora do isporuke za neku inozemnu tvrtku dug je i trnovit put piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka Agena Marin iz Svetog Filipa i Jakova nastala je iz klasične turističke agencije kojom se dotadašnji jedriličar i skiper Mladen Peharda namjeravao ozbiljno baviti. Pehardina tvrtka poznata je po proizvodnji crvenih polupodmornica sa staklenim dnom koje voze izletnike u razgledavanje podmorja. Za Pehardu se može reći da je iskusio sve probleme koje poduzetnik u Hrvatskoj može imati, počevši od kopiranja njegova proizvoda pa sve do onih problema s kojima se susreće poduzetnik koji kreira vlastiti inovativni proizvod. Sada je, kaže, postao preoprezan kad je riječ o ugovaranju cijene i rokova isporuke svojih plovila. Pehardu su u brodograđevnim krugovima uspoređivali s Matom Rimcem, no on sam za sebe kaže da, za razliku od Rimca koji nezaustavljivo trči prema svom cilju, on bolno udara u prepreke, ali ne namjerava odustati.

n Kakva je bila prošla godina za vašu tvrtku Agena Marin? - Kada govorimo o poslovnoj godini, moramo reći da se financijska i brodograđevna godina ne podudaraju. Tako tvrtka koja gradi brodove, odnosno tvrtka iz sektora male brodogradnje, u jednom trenutku može imati milijune kuna na računu, a u nekom drugom trenutku može imati problema s isplatom plaća radnicima i obveza prema dobavljačima. Takva vas sudbina čeka pogotovo ako ukalkulirate da ćete novi proizvod graditi s pozitivnom nulom. Prije dvije godine preselili smo proizvodnju iz šibenske zone Podi u poslovnu zonu Grabi pokraj Poličnika, što ima i određene troškove počevši od

opremanja hale i grijanja do nabave strojeva i ventilacije te, naravno, najma proizvodne hale. Imamo ukupno 23 radnika.

n Pa kakva je onda, konkretno za vas, bila prošla godina? - Još ne znamo kakvi su nam ukupni rezultati za 2015. Agena Marin je 2014. godine uprihodila sedam milijuna kuna, a 2013. nešto više od

Ako smo samo u Hrvatskoj za četiri godine prodali tridesetak polupodmornica, jasno je koliki je to potencijal devet milijuna kuna. Pad prihoda je logičan s obzirom na to da razvijamo nove projekte koji će u narednim godinama doći na naplatu. Inače, godina je bila izrazito izazovna i zahtjevna. Zajedno s glavnim projektantom Nikolom Oreškovićem iz tvrtke Marine and Energy Solutions DIV, bavili smo se prvenstveno razvojem polupodmornice 55 Pax. Najprije smo izrađivali model, potom forme za skidanje kalupa, sam kalup i na kraju gradili tu polupodmornicu dugu 17 metara. Kako bismo nekome

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Raste interes vlasnika turističkih brodova

Investicija se ne može isplatiti u jednoj sezoni Kako reagiraju vlasnici turističkih brodova? - U početku ih naši proizvodi nisu zanimali. Radilo se o poslu koji je funkcionirao na način da obrtnik kupi što veći a jeftiniji brod, kako bi mogao organizirati turističke izlete. Međutim, kako je njihov broj porastao i kako je održavanje takvih brodova preskupo, oni nisu isplativi i ne stvaraju dodanu vrijednost, pa se situacija promijenila. Sada moraju misliti o kvaliteti i počeli su se zanimati za naše proizvode. Pogotovo ih je zainteresirala činjenica što kod naših proizvoda nema velikih troškova održavanja. U ovakvoj situaciji moraju se pomiriti s činjenicom da se u jednoj sezoni investicija ne može isplatiti. No nakon toga imaju čistu zaradu od poslovanja i nemaju konkurencije.

predočili o kakvom poslu je riječ, kazat ću da za taj projekt imamo više od 350 četvornih metara izrađenih industrijskih kalupa. Nastupali smo i na sajmu u Düsseldorfu, što je bilo zahtjevno kako financijski tako i vremenski i logistički. Kako smo kupili novi stroj, usvajali smo za njega novu tehnologiju - Light RTM. Naravno, tu je i nastavak proizvodnje našeg prvog modela 12 Pax, koja je morala nesmetano funkcionirati.

Već smo ugovorili sljedeću veliku podmornicu s rokom isporuke 1. travnja 2017. Puno je lakše raditi kada je dio proizvodnje dogovoren za godinu dana unaprijed.

n Možete li nešto reći o novom modelu 55 Pax? - Riječ je o polupodmornici sa staklenim dnom dugoj 17 metara. Prvu polupodmornicu tog tipa gradili smo s kalkulacijom da ćemo raditi s pozitivnom nulom. Iako smo ispoštovali sve zahtjevne stavke iz Poduzetničkog impulsa, u proizvodnom procesu smo naišli na niz problema koji su nam usporavali rad. Cijelo ljeto smo se bavili unapređivanjem kalupa jer smo u međuvremenu shvatili što još sve možemo poboljšati prije samog porinuća. Tu polupodmornicu smo uspjeli isporučiti svom partneru s Krka koji ju je očekivao još prije sezone. Mi cijenimo njegovo strpljenje i susretljivost, pa smo mu pokušali nadomjestiti poslovanje tako što smo mu dali jednu manju polupodmornicu da se njome koristi u sezoni dok ne dobije gotovu polupodmornicu. Ovo je ipak treća uzastopna narudžba tog kupca. n Možete li opisati prvi model polupodmornice i koliko ste ih do sada izgradili? - Prvi prototip polupodmornice 12 Pax izgrađen je u Filipu i Jakovu 2005. i ona je bila dio ponude naše turističke agencije Agena koja je te godine i osnovana. Model ovih polupodmornica izgrađenih od stakloplastike dug je 9,95 metara, širok 2,5 metara i ima gaz 1,3 metra, te je stalno usavršavan. Ova polupodmornica ima 14 sjedećih mjesta od kojih su dva prednja namijenjena djeci te su tako i uređena. Kom-

14 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

pletno opremljena polupodmornica stoji oko 110.000 eura na što treba pridodati i PDV. Prototip prvog plovila koji je izrađen u garaži radi i danas, a plovi u Novalji. Osim njega plovi ih još 32.

n A drugi model? - To je puno složeniji proizvod koji smo razvijali više od pet godina. Iznenadila nas je njegova veličina i kompleksnost izrade. Mislili smo da sve znamo, a prevarili smo se u dosta stvari pri računanju troškova. Osim toga, bili su nam nepoznati i mnogi propisi na koje smo nailazili tijekom gradnje. Polomili smo zube, ali smo izgradili prvi takav brod i isporučili ga, te uskoro očekujemo njegovu registraciju. Brod, odnosno velika polupodmornica 55 Pax, vezana je u Biogradu. Trenutačno ga testiramo, obavljamo probne plovidbe te finalno opremanje sigurnosnom i navigacijskom opremom. Ipak, dobici su nam to što smo stekli iskustvo i to što imamo kompletni projekt i kalupe. Najvažnije je da su projekt i kalup ispali bolje nego što smo očekivali. Jedan od glavnih projektnih zadataka bila je minimalna potrošnja goriva i upravljivost broda, i to smo ostvarili. Potrošnja goriva je vrlo mala - to ne samo da pridonosi ekologiji nego je i ekonomski povoljan faktor za vlasnika. Naravno, kada steknemo rutinu, i gradnja će ići puno brže. Tako je bilo i s malim polupodmornicama. Velika polupodmornica imat će i prodavaonicu suvenira te dva člana posade od kojih jedan može biti i mornar i animator, što njenom vlasniku otvara nove mogućnosti. n Zašto ste u određenom razdoblju, kako kažete, poletjeli? - Na zadnjem sajmu nautike u Düsseldorfu ostvarili smo vrlo važan kontakt i postigli usmeni dogovor o isporuci 10 manjih polupodmornica za turistički resort Silver Sands na Maldivima, koji ima objekte na 17 otoka.

Interes je iskazala i jedna španjolska tvrtka tako da smo bili ushićeni. No, na zemlju nas je brzo spustila gradnja velike polupodmornice jer sam mislio da će se taj projekt puno lakše razviti. U jednom razdoblju 90 posto radnika radilo je na razvoju modela 55 Pax te smo usporili prodaju malih polupodmornica. Osim toga, od zainteresiranosti i usmenog dogovora do isporuke za neku inozemnu tvrtku dug je i trnovit put. Tu su još i problemi financiranja gradnje, bankovnih jamstava za uplate, financijska osiguranja jamstvenog razdoblja... Tako ćemo isporučiti prvu polupodmornicu za Maldive 15. veljače, a realizaciju gradnje ostalih devet moramo još potvrditi s naručiteljem. Oni su izabrali takav način poslovanja. Shvatio sam da su kod stranaca od upoznavanja do isporuke potrebne tri godine, dok smo mi male polupodmornice s našim poduzetnicima ugovarali nakon dva razgovora.

n Gdje ste griješili? - Nismo obraćali pozornost na činjenicu da nove radnike koje smo primali moramo dodatno osposobiti, da razvijamo novi model i da je nastup na sajmu u Düsseldorfu skup. Sve to košta, a samo nastup na sajmu stoji oko 45.000 eura. To je za malu tvrtku, vjerujte, puno. Ono što je bitno jest to da mi nismo novac potrošili, nego ga imamo u kalupima samog projekta. Naime, kalupi za 55 Pax su nas stajali 400.000 eura u radnim satima, materijalu i opremi. n Zašto se ne bojite konkurencije? - Zato što poslujemo na specifični način. Mi svoje partnere uvažavamo. Kada netko iz bilo kojeg naselja kupi našu polupodmornicu, tom kupcu jamčimo da tri godine nikome iz te destinacije nećemo prodati svoj proizvod. Osim toga, naš kupac ima niz povlastica i na naše usluge može računati u svakom trenutku. Naši kupci su poduzetnici i turističke agencije, a s većim polupodmornicama ciljamo na hotelske kuće i resorte. n Možete li reći kako vidite budućnost vašeg poslovanja? - Nama je budućnost u izvozu od kojeg puno očekujemo i pripremamo se za veliki iskorak. Vjerujem da ćemo napraviti veliki posao. Ako smo samo u Hrvatskoj za četiri godine prodali tridesetak polupodmornica, jasno je koliki je to potencijal. Ipak, mogu reći i da strepim od toga kako će sve to izgledati. Recimo, naš partner na Maldivima kojem isporučujemo polupodmornicu planira s njom raditi četiri ture dnevno, dok naši hrvatski partneri isplovljavaju petnaestak puta dnevno. Riječ je o drugačijem obliku turizma, tako da treba vidjeti kako će sve to izgledati. Treba tu polupodmornicu sta-

viti u rad na pametan način i učiniti što manje grešaka. Svaki penal koji moramo platiti nas ugrožava i čini naše poslovanje upitnim.

n Na što konkretno mislite? - Mislim na rokove isporuke i na rizik. Primjerice, imali smo niz nepoznanica pa tako, recimo, nisam znao da svi ventili koji se nalaze na plovilu moraju imati odobrenje Hrvatskog registra brodova. To je u redu zbog sigurnosti i ima logike u tome da se s nekakve police uzme dio i ugradi u brod kapaciteta 50 putnika, ali ja to nisam znao. Takvih previda bilo je puno. Ipak, znam da ćemo sve to svladati i steći rutinu. Uostalom, samo kada pogledamo što smo napravili u zadnjih pet godina, mislim da se nemamo čega sramiti. Imamo velike ambicije, a malu polupodmornicu sada možemo napraviti za mjesec dana. Cilj nam je da veliku

Kada pogledamo što smo napravili u zadnjih pet godina, mislim da se nemamo čega sramiti možemo izgraditi u roku od četiri mjeseca. Već smo ugovorili sljedeću veliku podmornicu s rokom isporuke 1. travnja 2017. Puno je lakše raditi kada je dio proizvodnje dogovoren za godinu dana unaprijed. Planiramo isporučiti još jednu polupodmornicu 55 Pax do svibnja ove godine. Već smo počeli lijevati elemente za nju i naručili opremu.

Kada netko iz bilo kojeg naselja kupi našu polupodmornicu, tom kupcu jamčimo da tri godine nikome iz te destinacije nećemo prodati svoj proizvod.

110.000€ plus PDV cijena polupodmornice 12 Pax

polupodmornice tog tipa plove Jadranom

400.000€

stajali kalupi za 55 Pax u radnim satima, materijalu i opremi

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Krivotvorenje lijekova

Milijarde iz radionica za lakovjerne i potrebite Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se na razvijenim tržištima, koje uključuje i hrvatsko, krivotvori do jedan posto svih lijekova, a na globalnoj razini oko 10 posto. No u nekim dijelovima Azije, Afrike i Latinske Amerike krivotvoreni lijekovi i medicinski proizvodi zauzimaju i do 30 posto tržišta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

20,7 mil

lažnih i ileglanih tableta oduzeo Interpol lani

2,4 mil

takvih tableta oduzeto 2011.

57.000

ilegalnih online ljekarni zatvorio Interpol od 2010. do 2014.

ržište krivotvorenih lijekova vrijedi stotine milijardi dolara i ubrzano raste već nekoliko godina. Velike farmaceutske kompanije poput Pfizera su do sada potvrdile prisutnost krivotvorina svojih lijekova u 109 zemalja u kojima je najmanje 78 njihovih lijekova krivotvoreno. Samo ta tvrtka od 2004. godine spriječila je da na tržište izađe više od 210,6 milijuna doza krivotvorenih lijekova. Ljudi su još odavna svjesni opasnosti od lažnih, šarlatanskih liječnika. No unatoč tome što su toga svjesni više od 25 stoljeća i što je od tada civilizacija znatno napredovala, još uvijek ih muči taj problem. Upravo suprotno od očekivanoga, krivotvorenje lijekova je u porastu i ugrožava zdravlje milijuna bolesnika na svijetu. Nove tehnologije, koje su dostupne mnogima, omogućavaju izradu i kopiranje svega, od naljepnica na proizvodima pa do aktivnih sastojaka specifičnih za svaki lijek. Upravo to krivotvoriteljima omogućuje da krivotvorene lijekove učine naizgled jednakim onim pravima. U isto vrijeme, i rast internetske trgovine omogućio je da se krivotvoreni ili kopirani lijekovi danas mogu kupiti gotovo svugdje jednostavno, jeftino i bez recepta.

16 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Gubitak za sve

Iako točne razmjere krivotvorina nije moguće precizirati, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se na razvijenim tržištima, koje uključuje i hrvatsko, krivotvori do jedan posto svih lijekova, a na globalnoj razini oko

Prema procjenama WHO-a, od konzumacije krivotvorenih lijekova svake godine umre do milijun ljudi 10 posto. No u nekim dijelovima Azije, Afrike i Latinske Amerike krivotvoreni lijekovi i medicinski proizvodi zauzimaju i do 30 posto tržišta. Također prema procjenama WHO-a, od konzumacije krivotvorenih lijekova svake godine umre do milijun ljudi.

Nove tehnologije omoguÄ&#x2021;avaju kopiranje svega, od naljepnice na proizvodu do aktivnih sastojaka specifiÄ?nih za neki lijek. U Europi je i do 62 posto lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvoreno

25. sijeÄ?nja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

Krivotvoreni lijekovi ili nemaju aktivne sastojke, ili ih imaju previše, ili sadrže opasne aditive. Predstavljaju veliki rizik za zdravlje, a narušavaju i povjerenje u čitav zdravstveni sustav

više od milijuna jedinica

30,3

krivotvorenih lijekova zaplijenjeno od 2010. do 2014.

Krivotvoritelji su sve sofisticiraniji i organiziraniji, pa su kriminalna djela povezana s krivotvorenjem lijekova raspoređena u cijelom lancu prodaje od proizvodnje do distribucije. Svoju robu šire i preko nedovoljno reguliranih veletrgovaca i onih koji se bave prepakiravanjem, uporedo sa širenjem online potrošnje i internetskih ljekarni.

Krivotvorenje lijekova donosi gubitak svima, a zaradu samo nekima. Uz gubitke, farmaceutskim kompanijama se potkopava i povjerenje ljudi u njih, ali i cijeli zdravstveni sustav. No, istodobno se ugrožavaju životi najranjivijih skupina ljudi. Troškovi rastu i vladama kao i proizvođačima, no najvažnije je da su krivotvoreni lijekovi ozbiljan rizik za

Borba protiv krivotvorina

Nova tehnologija za sigurnost Farmaceutske tvrtke na lijekovima već koriste neke od metoda identifikacije koje kriminalci ne mogu kopirati. Jedan takav primjer je identifikacija radiofrekvencije (RFID), koja pruža dodatnu sigurnost pacijentima. RFID tehnologija omogućuje ljekarnama i veletrgovcima praćenje lijekova od proizvođača do ljekarne provjerom jedinstvenog elektroničkog koda proizvoda, koji se zove i EPC, i nalazi se na pakiranju lijeka. Na temelju Europske direktive o krivotvorenim lijekovima, u svim se državama članicama EU-a priprema projekt uz pomoć kojeg će u idućim godinama svaka kutija svakog pojedinog lijeka dobiti vlastiti dvodimenzionalni identifikacijski kôd i vlastiti broj a ne samo serijski broj proizvoda, koji je sada isti za cijelu seriju proizvoda. Projekt je vrlo opsežan i složen jer će se takav pristup primjenjivati u cijelom EU, a svaka ljekarna i sva ostala mjesta na kojima se lijekovi izdaju morat će biti opremljena posebnim

18 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

čitačem dvodimenzionalnog koda proizvoda i softverom za čitanje. Za uvođenje takvog sustava bit će potrebne temeljite pripreme pa će prvi takvi lijekovi doći na tržište početkom 2019. godine.

Rajka Truban Žulj, voditeljica službenog laboratorija u hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode

Hrvati mršave i vode ljubav

N zdravlje onih koji ih koriste. Zavod za farmaceutsku sigurnost i Svjetska zdravstvena organizacija krivotvorenim lijekovima definiraju one lijekove koji su namjerno i s namjerom prijevare proizvedeni ili pogrešno označeni kako bi izgledali kao originalno napravljeni proizvodi.

Klasificiranje krivotvorina

Krivotvoreni lijekovi su lijekovi koji nemaju aktivne sastojke, lijekovi koji imaju previše aktivnih sastojka i lijekovi s opasnim aditivima. To mogu biti kopije originalnih lijekova,

Online kupnja omogućava da se krivotvoreni ili kopirani lijekovi kupe jednostavno, jeftino i bez recepta

a hrvatskom tržištu se najčešće nađu kopije lijekova za erektilnu disfunkciju ili je riječ o sredstvima za mršavljenje, te anabolicima i diureticima, ističe Rajka Truban Žulj, voditeljica službenog laboratorija u hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. “Riječ je uglavnom o lijekovima koji se izdaju na liječnički recept i ne mogu se kupiti u ljekarni bez recepta. Upravo to tjera pacijente da ga kupuju preko interneta ili drugih ilegalnih izvora”, naglašava Rajka Truban Žulj. Iako među njima može biti lijekova koji su identični originalu po sadržaju i djelovanju, njihovi korisnici moraju biti oprezni. “I oni potpuno legalni lijekovi moraju se koristiti pod nadzorom liječnika, a s onima kojima je sastav upitan

situacija se višestruko pogoršava. Čest je slučaj da kopije sildenafila, aktivnog sastojka Viagre, mogu imati višestruko veće doze pa je posljedica njihova korištenja infarkt, dok preparati za mršavljenje mogu izazvati depresivna stanja, pa su nuspojave vrlo ozbiljne”, kaže Rajka Truban Žulj. Iako u legalnom lancu prodaje u nas gotovo nigdje nema krivotvorina, stručnjaci upozoravaju kako je uzimati lijek kupljen preko oglasa na autobusnoj postaji sigurno vrlo rizično. “Da bi neki lijek dospio na tržište, mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se neprekidno prate kroz provjere kvalitete iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave”, zaključuje Rajka Truban Žulj.

Rajka Truban Žulj, voditeljica službenog laboratorija u hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode

koji imaju cijene slične originalu, a online prodaja omogućuje im diskretnost, jednostavnost i dostupnost bez liječničkog recepta. Najčešće tako kopirani originalni lijekovi su oni namijenjeni liječenju erektilne disfunkcije. 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Duncan Elson, Pfizer

Interpol

Krivotvorenje lijekova je globalni problem

Pangeom po krivotvoriteljima

Krivotvorenje lijekova je globalni problem, ističe Duncan Elson, direktor u odjelu Global Security Pfizera. “Nema zemlje, regije, terapeutskog područja koje je imuno na to. Istovremeno nemoguće je procijeniti i prebrojati točnu količinu toga”, upozorava Elson. Jedna od mjera koje Pfizer koristi su zapljene koje bilježe policija i carina. “Naša je kompanija potvrdila postojanje krivotvorina naših lijekova u 109 država. Čak u njih 60 pronašli smo krivotvorene lijekove i u redovitom nabavnom lancu, a krivotvoreno je najmanje 78 naših lijekova, pri čemu je najčešće krivotvoreni lijek Viagra. Samo od 2004. godine spriječili smo da više od 210,6 milijuna doza krivotvorenih Pfizerovih lijekova ugrozi zdravlje pacijenata”, zaključuje Elson.

Između 2010. do 2014. godine Interpolova međunarodna operacija Pangea zatvorila je 57.000 ilegalnih online ljekarni i zaplijenila više od 30,3 milijuna jedinica krivotvorenih lijekova. Od 2011. godine, kada je oduzeto 2,4 milijuna lažnih i ilegalnih tableta, brojka je 2015. godine skočila na 20,7 milijuna. Ukupno je zabilježeno 2177 incidenata u 119 zemalja, koji su uključivali 686 različitih farmaceutskih proizvoda. Iako je u 2014. zabilježen ukupni pad, situacija je u šest od sedam regija ostala nepromijenjena ili se čak i povećao rast krivotvorina. Azija i dalje prednjači po broju krivotvorina. U ovoj akciji uhićeno je 1488 ljudi uključenih u proces krivotvorenja lijekova, što je dva posto više nego u 2013. godini.

Da bi neki lijek dospio na tržište, mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje. Rajka Truban Žulj, Agencija za lijekove i medicinske proizvode

Lijekovi s pravim sastojcima, ali krivotvorenim pakiranjem su i najprodavanija kategorija lijekova u online ljekarnama. Prema procjenama, oko 40 posto lijekova, a u Europi i do 62 posto, lijekova koji se prodaju putem interneta je krivotvoreno. Na taj se način samo na tržištu Sjedinjenih Američkih Država u krivotvoriteljske džepove slije i do 30 milijardi dolara. Druga vrsta krivotvorina su lijekovi s pogrešnim aktivnim sastojcima. Posljedica njihova korištenja je veliki rizik od toksičnosti i neželjenih nuspojava, a posebice su česti u Aziji - na tržištima Indije, Pakistana, Bangladeša i Kine. Takvi lijekovi često imaju visoki udio primjesa jer je riječ o tzv. garažnoj proizvodnji sa slabim sastojcima i jeftinim pomoćnim tvarima. Treća vrsta krivotvorina su lijekovi koji u sebi uopće nemaju aktivnih sastojaka, a među njima dominiraju lažni antibiotici, antidepresivi i biološki lijekovi. Postoje i krivotvorine koje su između ovih prethodnih primjera. Riječ je o krivotvorinama kod kojih su ulazne sirovine odnosno aktivni sastojci identični onima u originalnim lijekovima, no imaju manje ili veće doze aktivne tvari od onoga što piše na pakiranjima proizvoda.

Viagra najkopiranija

U svijetu je najšire krivotvoren lijek Viagra s aktivnom tvari sildenafilom. I inače su među najčešće krivotvorenim lijekovima oni za lije20 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

čenje erektilne disfunkcije. Krivotvoriteljima je u interesu da kupac od njih više puta kupi proizvod vjerujući da je dobio original pa su i cijene vrlo slične. Pritom se prodavatelji često

samo u americi krivotvoritelji lijekova utrže i do 30 milijardi dolara. najtoksičnije krivotvorine dolaze ipak iz azije pretvaraju i da se radi o internetskoj stranici originalnog proizvođača lijeka ili se na njega pozivaju, koristeći njegov logotip i slično. Prema podacima Interpola, trendovi pokazuju i jačanje kritvorenja lijekova za smanjenje tjelesne težine, doping lijekova poput steroida i drugih lijekova za poticanje rasta, a raste i crno tržište lijekova za ublažavanje bolova, narkotika i opioidnih analgetika te anksiolitika. No istovremeno krivotvore se i lijekovi koji spašavaju život, među kojima su i oni za liječenje raka, srčanih i drugih ozbiljnih oboljenja.

AKTUALNO Suradnja Hrvatske gospodarske komore i Poljoprivredne komore Mađarske

Jednaki interesi kao prilika Prostor zemalja Višegradske skupine - Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke - za Hrvatsku je od iznimne važnosti, kao gospodarsko odredište s velikim potencijalom u budućnosti, kaže predsjednik HGK Luka Burilović

rvatska gospodarska komora i Poljoprivredna komora Mađarske potpisale su Sporazum o suradnji. “Sporazum će sigurno pridonijeti intenziviranju suradnje, ali i robne razmjene te će, u konačnici, hrvatskim i mađarskim tvrtkama omogućiti lakšu dostupnost jeftinije i kvalitetnije sirovine, uporabu preradbenih i skladišnih kapaciteta te lakši plasman roba na hrvatsko odnosno mađarsko tržište”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović prilikom potpisivanja sporazuma. On smatra da je poljoprivredna proizvodnja od iznimne važnosti za obje zemlje te je potrebna još snažnija suradnja, a kazao je i da su HGK i Mađarska poljoprivredna komora (koja okuplja 320.000 članica sustavom 19 županijskih komora i grada Budimpešte) slični sustavi te da će se uporabom komorskog sustava, logistike i potpisanog Sporazuma omogućiti provedba mnogih aktivnosti odnosno razmjena informacija i iskustava. “K tome, prostor zemalja Višegradske skupine za Hrvatsku je od iznimne važnosti, kao gospodarsko odredište s velikim potencijalom u budućnosti”, objasnio je predsjednik HGK, istaknuvši prošlogodišnji posjet hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Slovačkoj, skori posjet Poljskoj te u ovoj godini planirane gospodarske forume u Mađarskoj i Češkoj.

Kompatibilne zemlje

Predsjednica Udruženja trgovine HGK Ljerka Puljić naglasila je izvrsnu suradnju Agrokora i mađarskoga poljoprivrednog sektora. “Hrvatska i Mađarska kompatibilne su zemlje i dijele interese za koje bismo se mogli zajednički boriti u Bruxellesu. Očekujemo kontinuiranu komunikaciju koju gospodarstvo pozdravlja”, rekla je Ljerka Puljić. Predsjednik Poljoprivredne komore Mađarske Győrffy Balázs rekao je da s optimizmom očekuje novu hr-

vatsku vladu te ostvarivanje bolje i dinamičnije suradnje, dodavši da je potpisani Sporazum važan i radi razmjene informacija, edukacije, razvoja te poticanja ulaganja. U ukupnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske s inozemstvom Mađarska je na visokom trećemu mjestu (nakon Njemačke i Italije), s uvezenih 291,2 milijuna dolara poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te na petome mjestu u izvozu (nakon BiH, Italije, Slovenije i Srbije) s izvezenih 114,4 milijuna dolara u 2014. godini. U prvih šest mjeseci 2015. uvezeno je iz Mađarske poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 133,86 milijuna dolara, a izvezeno je za 45,879 milijuna dolara. Od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u uvozu su najviše zastupljeni: mlijeko, meso peradi, stočna hrana, suncokretovo ulje, svinjsko meso, kukuruz, uljane pogače, goveda i pšenica, dok su u izvozu najviše zastupljeni: šećer, suncokretovo ulje, kukuruz, uljane pogače, svinjsko meso, pripravci za prehranu životinja, sladoled, voda, ostala gazirana pića, agrumi... (B.O.)

Győrffy Balázs i Luka Burilović

133,86 mil$ uvezeno poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz Mađarske u prvih 6 mjeseci 2015.

45,879mil$ hrvatski izvoz tih proizvoda u Mađarsku u istom razdoblju

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Brodogradilište Viktor Lenac

Udvostručen prihod, dobit 56 puta veća

U prvih je devet mjeseci prošle godine ostvaren ukupni poslovni prihod od 436,2 milijuna kuna što je čak 93 posto više nego u istom razdoblju lani, pri čemu je neto dobit iznosila 20,8 milijuna kuna

piše Vladimir Rončević

R 57 remonta obavljeno u prvih 9 mjeseci (plus još 11 dodatnih)

21,6 mil kn konsolidirana dobit Grupe Viktor Lenac u 9 mjeseci 2015.

+817.000 kn

ostvareno u Viktor Servisima

370.000 kn

neto dobit 2014.

iječko brodogradilište Viktor Lenac poslovnu 2015. godinu završilo je – sportskim rječnikom govoreći – rekordnim rezultatom. Brojke dosegnute u tri kvartala protekle godine dobri poznavatelji situacije na tržištu nazivaju i povijesnima. S razlogom. U prvih je devet mjeseci prošle godine, naime, ostvaren ukupni poslovni prihod od 436,2 milijuna kuna odnosno čak 93 posto više nego u istom razdoblju lani, pri čemu je neto dobit iznosila 20,8 milijuna kuna. Ukupni poslovni rashodi porasli su u istom razdoblju 85 posto. U posljednjih dvadesetak godina nije ostvarena takva razina prihoda i dobiti, a u Brodogradilištu vjeruju da će se ukupni prihodi za prošlu godinu približiti svoti od pola milijarde kuna. Prema podacima iz devetomjesečnog financijskog izvješća, ukupna konsolidirana dobit Grupe Viktor Lenac u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 21,6 milijuna kuna, kada se neto dobiti brodogradilišta doda 817.000 kuna ostvarenih u Viktor Servisima, u stopostotnom vlasništvu Grupe. A kada se neto dobit usporedi s brojkama iz 2014. godine, dobiva se rast od, zaista povijesnih, 56 puta! Tada je neto dobit iznosila 370.000 kuna, kako kazuju službeni podaci Brodogradilišta.

Suradnja s Američkom ratnom mornaricom

Na rast poslovnog prihoda te na ukupni financijski rezultat najviše je utjecalo znatno povećanje opsega radova na remontu zapovjednog broda američke ratne mornarice USS Mount Whitney. Umjesto početno ugovorenih 20,9 milijuna dolara, vrijednost izvedenih radova je narasla na više od 30 milijuna dolara. Ovome valja pribrojiti i prihod od 27,4 milijuna kuna, ostvaren od iznajmljivanja jednog od brodova

22 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

u remontu (kruzer Delphin) za smještaj posade USS Mount Whitneya tijekom mjeseci remonta. Treba naglasiti da se radi o prvom zapovjednom brodu Američke ratne mornarice koji je remont obavio izvan granica Sjedinjenih

Ukupni prihodi za prošlu godinu približit će se svoti od pola milijarde kuna Američkih Država, a posao je dobiven u jakoj konkurenciji nekoliko renomiranih europskih brodogradilišta. Riječ je i o prvom koraku u suradnji brodogradilišta Viktor Lenac i Američke ratne mornarice u kojem je uspješno položen ispit - poslovi su obavljeni u roku i na zadovoljavajući način. Povećani su, također, prihodi od drugih standardnih remontnih poslova, na kojima je ostvareno više od 17 milijuna eura. Prema službenim podacima Viktora Lenca, tijekom prvih devet mjeseci obavljeno je 57 remonta, a radilo se na još 11 njih, vrijednih više od dva milijuna eura. U ocjeni stanja na tržištu remonta, u Brodogradilištu navode da brodari i dalje posluju na granici rentabilnosti i da je značajniji oporavak brodarskog tržišta još uvijek nepredvidiv, odnosno da brodari i nadalje na održavanje svojih flota troše minimalna sredstva. U takvoj situaciji Lenac se nastoji konkurentnim cijenama i kraćim rokovima obavljenog posla nositi s brodogradilištima istočnog Sredozemlja.

Tradicija duga 12 desetljeća

Brodogradilište Viktor Lenac jedno je od najvećih u djelatnosti remonta i preinaka te jedno od samo nekoliko specijaliziranih brodogradilišta za preinake brodova i offshore projekte na čitavom Sredozemlju. Osnovano je 1896. godine, dakle bilježi 120 obljetnicu rada, počelo je pod imenom Lazarus građenjem i popravljanjem austro-ugarskih i talijanskih trgovačkih i ribarskih brodova. Današnje ime dobiva 1948. po narodnom heroju Drugog svjetskog rata i radniku brodogradilišta Viktoru Lencu. Povećana potražnja za većim i opsežnijim remontima brodova potakla je šezdesetih godina 20. stoljeća preseljenje brodogradilišta iz riječke luke u zaljev Martinšćica, oko dvije nautičke milje od središnjeg dijela Luke Rijeka. Kupljena su dva doka i dizalice, brodogradilište je intenzivno krenulo u razvoj djelatnosti remonta, preinaka i offshora. Početkom 1990-ih je reorganizirano, a 1993. registrirano kao dioničko društvo. U prosincu 2003. godine društvo je objavilo stečaj kao rezultat promašenog investicijskog programa. Nakon više od četiri godine rada pod nadzorom Trgovačkog suda u Rijeci, stečajni postupak je uspješno okončan pristupanjem novih dioničara. Najveći su zadarska Tankerska plovidba sa 36,95 posto

umjesto ugovorenih 20,9 milijuna dolara, remont zapovjednog broda američke mornarice brodogradilištu je na kraju donio 30 milijuna dolara dionica te pulski Uljanik sa 34,67 posto. Danas je to moderno brodogradilište koje raspolaže s tri doka, od kojih jedan može primati brodove do 160.000 tona nosivosti. Ima više od 1000 metara veza, sedam obalnih dizalica najveće nosivosti 100 tona, radilište za offshore platforme površine od 130.000 prostornih metara sa 300 metara veza te visokokvalificiranu radnu snagu. Stečena je respektabilna tradicija u remontu i preinakama, a među prvima je u svijetu počelo s produljenjima brodova. U stanju je, dakle, kvalitetno realizirati i najsloženije projekte u kratkom vremenskom razdoblju prema visokim svjetskim standardima. U takvim okolnostima poslovanja nema značajnijih teškoća u podmirenju obveza prema državi, bankama i radnicima. 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 23

Crveni alarm: domaća brodogradilišta se otimaju za temeljne

Moramo uvoziti radnike jer ih ne školujemo Ove godine bi uvozne kvote mogle iznositi do najviše 700 radnika za brodograđevna zanimanja, što je nedovoljno za potrebe domaćih brodogradilišta. Unatoč velikom broju nezaposlenih, nemamo radnika koji mogu raditi u brodogradilištu i već se pojedini poslovi odbijaju jer ih nema tko realizirati piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Veći uvoz radnika ne bi poremetio naše tržište rada jer svaki takav stručni radnik na sebe veže trojicu novih domaćih radnika na navozu ili predmontažnoj radionici. Zbog nedostatka tih bazičnih zanimanja nemoguće je zaposliti ostale radnike. Mate Lukas, HGK-ŽK Split

roblem nedostatka odgovarajućeg kadra u djelatnostima domaće brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije trenutačno je jedan od većih u tim područjima. Već je vidljivo i da će taj problem u narednim godinama biti još izraženiji. Pogotovo je zabrinjavajući nedostatak osnovnih zanimanja u brodogradnji poput zavarivača, brodomontera i brusača. Navećim dijelom taj problem proizilazi iz neprilagođenosti školskog sustava potrebama gospodarstva, što se preko noći ne može promijeniti. Prema riječima Ane Marije Puzić, voditeljice Odsjeka za industriju u HGK-Županijskoj komori Split, Hrvatska gospodarska komora u skladu s potrebama gospodarstva daje podršku otvaranju novih smjerova u srednjem i visokom obrazovanju. “Postojeća Nacionalna klasifikacija neprilagođena je potrebama gospodarstvenika. Stoga je dogovoreno da se članicama Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK-Županijske komore Split pošalje Anketa o standardu zanimanja kako bi se svi aktivno uključili označavanju primarnih i sekundarnih zanimanja u svom sektoru. Na taj način pokušavamo identificirati potrebna znanja i vještine koje se traže od sadašnjih i budućih djelatnika”, kazala nam je Ana Marija Puzić. Tako je u Splitu HGK dao podršku studijskom programu Politehnički specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomskom stručnom studiju Konstrukcijsko strojarstvo te

24 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

pokretanju diplomskog studija Prehrambene tehnologije. Ana Marija Puzić je istaknula i kako je HGK inicijator projekta Nacionalna gospodarska platforma dualnog obrazovanja čiji je cilj povezivanje sustava obrazovanja i samog gospodarstva po uzoru na Austriju i Njemačku. “Dualno obrazovanje uključit će mlade na tržište rada još za vrijeme srednjeg strukovnog ško-

Posebno zabrinjava nedostatak osnovnih zanimanja - zavarivača, brodomontera i brusača lovanja i visokog obrazovanja. Cijeli projekt financirao bi se iz EU operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a sam trošak ukupnih sredstava za četiri godine provedbe projekta iznosio bi oko 250 milijuna kuna”, kazala je Ana Marija Puzić.

Vatrogasna mjera

Moguće kratkoročno rješenje, ili vatrogasna mjera, u brodogradnji je povećanje radnih dozvola odnosno kvota. Ove godine bi uvozne kvote mogle iznositi do najviše 700 radnika

zaposlenike

Stvoriti tržište rada za srednji sloj

Ne mogu svi biti inženjeri i liječnici

rvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljenim na ishodima učenja i usklađenim s potrebama tržišta rada ali i društva u cjelini. Pri njemu djeluje osam sektorskih vijeća kao savjetodavna i stručna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora. Matu Lukasa predložila je HGK-Županijska komora Split za člana Sektorskog vijeća Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. “Osnovna ideja je da se izjednače standardi kvalitete školskog sustava na razini države. To znači da onaj koji završi srednju školu u Splitu bude približno iste kvalitete kao i onaj koji završi istu vrstu srednje škole u bilo kojem drugom hrvatskom gradu. Ista je stvar i sa studijima. Danas to nije isto i to je nužno izjednačiti. Kvalifikacije svih škola moraju biti približno jednake”, kaže Lukas. Neophodna je reforma programa osnovnih brodograđevnih zanimanja. “Nije potrebno stvoriti tržište rada za

visokoobrazovane i izvrsne, nego za srednji sloj koji mora biti najmasovniji. Ne mogu svi biti inženjeri i liječnici nego su nam potrebna sva zanimanja, kako za nadarene i bogate, tako i za one koji nisu niti jedno niti drugo”, pojašnjava on. Lukas kaže da nije logično da, zato što svako pojedino sveučilište ima autonomiju, trajanje studija prvostupnika iste vrste fakulteta nije isto u Splitu i Zagrebu. Znači, nisu izjednačeni niti po trajanju. “Problem je u tome da se programi kreiraju onako kako sveučilištima odgovara, a pri tome se ne vodi računa koliko to odgovara gospodarstvu. I sama ideja prvostupnika u tehničkim fakultetima je vrlo upitna. Pitanje je jesu li oni potrebni gospodarstvu. Nekada su pogonski inženjeri bili vrlo važni za gospodarstvo. U stvari, bili su gotovo najvažniji za neki proizvodni pogon, a danas nije jasno što prvostupnici žele i žele li uopće raditi ili pak žele nastaviti studij za više zvanje. Praksa je sada takva da oni žele nastaviti studij”, zaključuje Lukas. Mate Lukas, predsjednik Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK-ŽK Split

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 25

Crveni alarm: domaća brodogradilišta projektiranje i nabavu, u ovom trenutku nedostaje najmanje 100 radnika i to upravo struka neophodnih za izgradnju trupa. Znači, nedostaje zavarivača, brodomontera i brusača. “Ta tzv. trupaška zanimanja važna su i zbog toga jer svaki radnik u trupu na sebe veže nekoliko monterskih radnika. Nama trenutačno ne nedostaje monterskih zanimanja poput bravara, električara, brodomontera, cjevara… Iako će u budućnosti nedostajati i tih zanimanja”, predviđa Lukas.

Nova zvučnija zanimanja

Nama je potrebno da onaj tko završi školu zna čitati brodograđevni nacrt. Sada mi u Brodosplitu moramo obučavati i educirati novoprimljene radnike osnovama njihova zanimanja. Mate Lukas, HGK-ŽK Split

za brodograđevna zanimanja, što je nedovoljno za potrebe naših brodogradilišta jer kod nas unatoč velikom broju nezaposlenih nema slobodnih radnika koji mogu raditi u brodogradilištu. Prije nekoliko mjeseci Robert Škifić, predsjednik Uprave Viktora Lenca, procijenio je da našim brodogradilištima nedostaje više od 1000 specijaliziranih radnika. Upućeniji kažu da se domaća brodogradilišta doslovno otimaju za te radnike jer ih je nedovoljno. Problem bi mogao kulminirati narednih godina kada se očekuje i priželjkuje povećani opseg posla u hrvatskim brodogradilištima ako se školski sustav za to vrijeme ne stigne prilagoditi. Kada bi se dozvolio veći uvoz radnika, taj problem bi se donekle mogao ublažiti. “To ne bi poremetilo naše tržište rada jer svaki takav stručni radnik na sebe veže trojicu novih domaćih radnika na navozu ili predmontažnoj radionici. Zbog nedostatka tih bazičnih zanimanja nemoguće je zaposliti ostale radnike. Naša brodogradilišta međusobno se pomažu i jedni drugima na neko vrijeme posuđujemo radnike kada se nekome poveća opseg posla. Ipak, vidljiv je nedostatak ovih zanimanja u svim hrvatskim brodogradilištim pa se pojedini poslovi čak i odbijaju jer ih nema tko realizirati”, ističe Mate Lukas, predsjednik Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK-ŽK-a Split. Mate Lukas kazao nam je da samo u Brodosplitu, u kojem je direktor Sektora proizvodnje i pomoćnik Uprave zadužen za proizvodnju,

26 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Lukas kaže kako je nelogično da danas u Splitu nema škole u kojoj se obrazuju zavarivači, cjevari, brusači, brodomonteri, brodostrojari... “Toga je nekada bilo, a danas postoji Industrijska škola u kojoj se obrazuju CNC operateri, instalateri-monteri klime, vode i plina, brodomehaničari i elektromehaničari. To su zanimanja koja možda modernije zvuče, ali su temeljna brodograđevna zanimanja, ova o kojima ja govorim i koja nama nedostaju. Mislim da se tu radi više o tome da se privuku učenici u te škole, a ta zanimanja nisu primjenjiva u realnom sektoru. Isto tako, nemamo strojarskih i brodograđevnih tehničara koji su temelj rada brodogradilišta. Nama je potrebno da onaj tko završi školu zna čitati brodograđevni nacrt. U takvoj situaciji mi u Brodosplitu moramo obučavati i educirati novoprimljene radnike osnovama njihova zanimanja”, pojašnjava Lukas.

kvalitetni radnici mogu i kod nas ostvariti solidna zanimanja, zapravo im se baš i ne isplati ići na rad u inozemstvo, kaže mate lukas Lukas kaže kako nije potpuno točna informacija da u Hrvatskoj osposobljeni radnici rade u inozemnim brodogradilištima. “Radili su naši zavarivači, cjevari i ostali i prije, ali je osnovni problem što naš obrazovni sustav već duže vrijeme nije prilagođen gospodarstvu. Kvalitetni radnici mogu i kod nas ostvariti solidna primanja, pa im se zapravo toliko i ne isplati ići na rad u inozemstvo”, smatra Lukas.

AKTUALNO Njemačko-hrvatska komora

Dualno obrazovanje smanjit će emigraciju Njemački veleposlanik Thomas E. Schultze istaknuo je da među njemačkim poduzetnicima raste interes za investiranje u Hrvatskoj. Hrvatska pripada zemljama u koje njemačka poduzeća rado ulažu, rekao je i Volker Treier iz berlinskog Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

rojekt dualnog obrazovanja koji ćemo razvijati s Hrvatskom gospodarskom komorom jedan je od prioriteta kojim će se u ovoj godini baviti naša komora, istaknuo je Nicolas Baron Adamovich, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, na prošlotjednom skupu kojim je ta komora obilježila početak nove godine. Njemačke tvrtke imaju dugogodišnje iskustvo u obrazovanju preko prakse u poduzećima, nakon čega mladi radnici lakše pronalaze posao. “Moramo raditi zajedno da nam mladi ne odlaze iz zemlje”, rekao je Adamovich.

HGK pouzdan partner Među stotinjak uzvanika, mahom hrvatskih i njemačkih poduzetnika i predstavnika poduzeća, bili su i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, predsjednik Luka Burilović i potpredsjednik Želimir Kramarić. Nicolas Baron Adamovich posebno ih je pozdravio kao predstavnike “našeg pouzdanog partnera”. Najavljeno je da će HGK i njemačka komora, osim projekta dualnog obrazovanja, surađivati i u raznim drugim programima poduzetničkog obrazovanja, umrežavanja i prijenosa poslovnih iskustava. Iza Njemačko-hrvatske komore je uspješna godina. Na skupove koje su organizirali došlo je više od 3000 sudionika, a porastao je i broj članova Komore pa ona sada okuplja 360 poduzeća. U ovoj godini nastavit će s organiziranjem seminara, poslovnih susreta, posjeta sajmovima... Dodijelit će, treći put zaredom, i nagradu za inovativno poduzeće. Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze istaknuo je da u razgovorima s njemačkim poduzetnicima doznaje da raste interes za investiranje u Hrvatskoj. No ulagači se često žale na komplici-

rane propise i nerazvijeno poslovno okruženje. Prepreke za ulaganje često su u Hrvatskoj veće nego na drugim konkurentskim tržištima, koja se također bore za privlačenje ulagača, stoga na tome treba i dalje ozbiljno raditi, istaknuo je Schultze.

Dijeljenje iskustava

Hrvatska pripada zemljama Srednje i Istočne Europe u koje njemačka poduzeća rado ulažu, rekao je i Volker Treier, zamjenik direktora Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora iz Berlina. Njemačke su tvrtke u tu grupaciju zemalja uložile 85 milijardi eura u posljednjih 30 godina, a tim pravcem nastavit će i dalje. Ove godine očekuju su važne odluke u Europskoj uniji. Velika Britanija preispituje svoje članstvo, Finska raspravlja hoće li ostati u eurozoni, ali Njemačka će i dalje biti predana zajedničkom i slobodnom tržištu. Treier je podsjetio i na njemačko iskustvo s reformama: još 2005. londonski je The Economist Njemačku proglasio “bolesnikom Europe”. Nakon rezova i reformi koje su provele njemačke vlade i rasta gospodarstva, 2010. godine The Economist je naglasio da se od njemačkog modela može mnogo naučiti. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora rado će sa svakim podijeliti ta iskustva, rečeno je na skupu.

Nicolas Baron Adamovich, predsjednik Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore i Thomas E. Schultze, veleposlanik Njemačke u HR

360

poduzeća trenutno okuplja Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora

više od

3000

sudionika bilo na skupovima u organizaciji Komore

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 27

Panel Zajednica županija o teritorijalnom preustroju države

Nema preustroja bez analize i konsenzusa Kad je riječ o broju županija, tada trebamo dati struci da raspravi, da vidi kakvi sve modeli postoje u Europskoj uniji, prilagoditi najbolji za Hrvatsku. A s druge strane, same županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati, smatra župan varaždinski Predrag Štromar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Sve poslove koje smo od države do sada dobili da radimo, poput građevinskih dozvola, pomorskog dobra, školstvo, zdravstvo... sve smo to unaprijedili i poboljšali. Decentralizacija je mjera demokratizacije države i povećanja efikasnosti. Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski

rvatska je administrativno podijeljena u 20 županija plus Grad Zagreb, koji ima zaseban status županije. Svaka županija - naravno, osim Zagreba - nadalje se dijeli na općine i gradove, odnosno 428 općina i 127 gradova. I dok jedni smatraju kako je taj broj prevelik, drugi pak drže kako se po tom pitanju ne bi trebalo ništa mijenjati. Pet župana iz različitih političkih opcija koji su sudjelovali na panelu u organizaciji Zajednice županija istaknuli su kako teritorijalni preustroj države ne smije biti proizvod dnevnopolitičkih rasprava, nego detaljne analize. “Reformi mora biti, mora se omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave da mogu kreirati politiku razvoja. Kad je riječ o broju županija, tada trebamo dati struci da raspravi, da vidi kakvi sve modeli postoje u Europskoj uniji, prilagoditi najbolji za Hrvatsku. A s druge strane, same županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati,” smatra župan varaždinski Predrag Štromar te dodaje kako se vremena mijenjaju, sam život se mijenja, pa treba onda i prilagoditi uvjete trenutnog života trenutnim potrebama.

Efikasniji od države

A primjeri u Europi su različiti. Tako Danska ima 5,5 milijuna stanovnika i pet regija, s druge je strane Irska koja sa 4,5 milijuna stanovnika ima 31 županiju. Njemačka sa 82 milijuna stanovnika ima 16 saveznih država i 343 zemaljska okruga što odgovara našem pojmu županije, dok Poljska ima 38,4 milijuna stanovnika i 379 kotara, što je također razina županija. Svi ti primjeri pokazuju da država može biti uspješno decentralizirana s više i s manje teritorijalnih jedinica. Da su županije efikasnije od države u svim prenesenim poslovima ističu i župan kra-

28 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

pinsko-zagorski Ivan Kolar i primorsko-goranski Zlatko Komadina, koji smatra kako bi država na županije trebala prenijeti sve poslove državne uprave, ali i kako to mora pratiti fiskalna decentralizacija. “Ne može se ništa ukinuti dok se se ne stvori novi sustav regionalne razine, jer tu postoji čitav niz poslova i ovlasti koje županije rade. Mora se ići u reformu sustava, a za reformu treba postojati konsenzus struke i politike. To se ne može dogoditi u ovom izbornom ciklusu lokalnih izbora, znači tek za pet godina. I još jedna stvar, treba mijenjati Ustav, jer u Ustavu su definirane županije ovakve kakve su sada”, rekao je Komadina koji je dodao kako su nejednakosti među županijama velike, posebno kad su upitanju kapaciteti. Komadina je istaknuo kako u jedinice lokalne i regionalne samouprave odlazi tek devet posto javnog novca. “Što znači da od 100 kuna 91 odlazi središnjoj državi, četiri kune odlazi Zagrebu, tri kune su svi gradovi i općine, a županijama ostaju tek dvije kune. Sve poslove koje smo od države do sada dobili da radimo, poput građevinskih dozvola, pomorskog dobra, školstvo, zdravstvo... sve smo to unaprijedili i poboljšali. Decentralizacija je mjera demokratizacije države i

Demografija i gospodarski rast

Hitno u demografsku revitalizaciju

H povećanja efikasnosti”, istaknuo je Komadina. Predsjednik Zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk upozorio je, na fiskalnu potkapacitiranost županija, te je i on upozorio na nužnost fiskalne decentralizacije.

U jedinice lokalne i regionalne samouprave odlazi tek devet posto javnog novca “Hoće li to biti iz poreza na dohodak ili neka treća varijanta, to će odlučiti onaj tko se bude bavio financijama. Bitna je politička svijest o nužnosti takve decentralizacije jer nije lako dirnuti ni u jedan porez, a zna se da svaka reforma košta”, istaknuo je Pauk. Virovitičkopodravski župan Tomislav Tolušić upozorio je na slabu efikasnost države u inspekcijskim poslovima u kojima, kaže, nema koordinacije među različitim državnim tijelima. A istaknuo je i važnost razvojnih agencija.

Definirati ovlasti

“Razvojne agencije najveće su blago županija. U Zagrebu je puno konzultanata, ali kod nas jedino u županijskoj razvojnoj agenciji gospodarstvenik može besplatno dobiti kompletan program za bilo koji natječaj EU-a i jedino na taj način možemo razviti svoj kraj”, rekao je Tolušić. Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo zaključiti koje su to ovlasti koje bi trebale ostati središnjoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda.

rvatska je prema demog ra f s k i m pokazateljima među najgorim zemljama u svijetu, s godišnjim demografskim minusom od 11.000 osoba, a u sljedećim godinama očekuje se da će se to povećati na čak 15.000 ljudi, rekao je Stjepan Šterc, profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Demografija i utjecaj na gospodarski rast i tržište kapitala, održanom u Akademiji Zagrebačke burze. On je upozorio kako se taj negativni trend može spriječiti promjenom u pronatalitetnoj politici po uzoru na razvijene europske zemlje, demografskom revitalizacijom u našoj zemlji, ali i privlačenjem iseljenika na povratak u domovinu. Šterc je dodao kako se u takvoj vrsti revitalizacije možemo osloniti i na druge zemlje i privući iseljenike koji nisu hrvatskog podrijetla, ali to se mora planski odraditi. Ulaganje u demografsku obnovu ulaganje je u gospodarsku budućnost Hrvatske, rekao je Šterc. Viši savjetnik u Uredu guvernera H r -

vatske narodne banke (HNB) Ante Žigman je upozorio na to će, ako se ništa ne učini po tom pitanju, do 2030. godine nestati radno sposobno stanovništvo veličine Zagrebačke županije. Istodobno će se za 200.000 povećati broj umirovljenika iznad 65 godina. Bilo je riječi i o mirovinskim fondovima, a savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb Danijel Nestić tom je prigodom istaknuo kako će, ako mirovinski sustav ostane isti kao do sada, udio izdataka mirovina sa 11 posto bruto domaćeg proizvoda ili 36 milijardi kuna koje se iz državnog proračuna svakoga mjeseca slijevaju na račune umirovljenika, pasti na sedam posto BDP-a do 2060. godine. Govoreći o prvom i drugom stupu mirovinskog fonda, sudionici okruglog stola složili su se kako drugi stup i dalje treba koristiti kao oblik štednje osiguranika - budućih umirovljenika. (S.P.)

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Obrazovanje u turizmu

Zagubljena pr Nakon što završe studij studenti ne razumiju same poslovne procese. Neophodna im je praksa od najmanje tri mjeseca, ističe Sanja Čizmar iz tvrtke Horwath HTL napominjući kako sada poslodavci moraju dodatno ulagati i vrijeme i novac kako bi studenti mogli obavljati posao za koji su se školovali piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

urizam i ugostiteljstvo u Hrvatskoj dinamični su strateški sektori koji snažno podupiru gospodarstvo te potiču razvoj i rast ostalih gospodarskih grana, primjerice poljoprivrede i proizvodnje hrane, sport i zdravstvo. Prihodi od turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu Hrvatske čine 17,2 posto te se može reći kako je turizam jedan od ključnih pokretača hrvatskog gospodarstva i vanjskotrgovinske razmjene. U Hrvatskoj je oko 96.500 ljudi zaposleno u ugostiteljstvu i turizmu, a u tim sek-

30 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

torima istodobno je zaposleno i najviše sezonaca. U turističkim djelatnostima u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci prošle godine ukupno je bilo 36.798 novozaposlenih, od čega je udio novozaposlenih u turističkim djelatnostima iznosio gotovo 22 posto. S druge strane broj zaposlenih na neodređeno vrijeme porastao je za gotovo 35 posto ili za 1188 osoba. Jedno od najvažnijih izazova s kojim se susreće upravo turistički sektor u Hrvatskoj jest to kako imati i zadržati obrazovane i kvalificirane djelatnike. Štoviše, u javnosti se često može čuti pitanje

aksa jesu li obrazovanje i tržište rada u turizmu na istoj frekvenciji. Upravo na to pitanje odgovore su pokušali dati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. A sami odgovori mogu se pak svesti na jednu rečenicu: obrazovanje je dobro, ali nedostaje stručne prakse.

Najvažnija mora biti briga o gostu

Da je stručna praksa temelj uspjeha obrazovanja u turizmu, smatra nekadašnja dugogogodišnja direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Amelia Tomašević. Ta poznata stručnjakinja za turističke i hotelske brendove smatra kako u Hrvatskoj nedostaje upravo odgoja i obrazovanja turističkih djelatnika, kakve imaju zemlje poput Švicarske. “Tamo se sve buduće turističke djelatnike uči da je gost najvažniji. Čak i oni na visokim učilištima moraju praktično proći sve poslove u hotelu, od čišćenja, spremanja i svih ostalih usluga kako

bi, kad budu vodili i upravljali takvim hotelima, znali kako takvi sustavi funkcioniraju na svim razinama”, ističe Amelia Tomašević dodajući kako je briga o gostu alat za cjeloživotno obrazovanje u turizmu i ugostiteljstvu.

Stručna praksa je temelj uspjeha obrazovanja u turizmu, smatra Amelia Tomašević Da u Hrvatskom sustavu obrazovanja nedostaje prakse smatra i starija partnerica u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL Sanja Čižmar koja je mišljenja da treba promijeniti cjelokupno hrvatsko obrazovanje te da je važno unaprijediti metodologiju nastave. Također upozorava i na jedan paradoks. Naime, veliki dio kadrova na hrvatskim fakultetima nikad nije praktično primjenjivao znanja koja predaju studentima.

oko

96.500 ljudi

zaposleno u ugostiteljstvu i turizmu

36.798

novozaposlenih u prvih 9 mjeseci 2015. (22% udio novozaposlenih u turističkim tvrtkama)

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO

Svjetska ljestvica talenata 2015.

Hrvatska na 58. mjestu od 61 zemlje Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne objavio je izvješće Svjetska ljestvica talenata 2015. u koje je uključena 61 zemlja. Te su zemlje trenutačno rangirane u IMD-Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 58. mjestu. U izvješću se ocjenjuje sposobnost zemlje da razvije, privuče i zadrži nadarene ljude kako bi stvorila bazu talentiranih ljudi potrebnih da kompanije posluju u svojim gospodarstvima. Švicarska je prvorangirana zemlja, a slijede Danska, Luksemburg, Norveška, Irska, Nizozemska, Finska, Njemačka, Kanada, Belgija i Singapur. Od zemalja novih članica EU-a najbolje je rangirana Češka na 30. mjestu, Poljska na 32. mjestu, a zatim slijede Slovenija 38., Slovačka 47., Rumunj-

1,5 mil kn

ulaže Maistra za dodatnu edukaciju svojih djelatnika

10 mil kn

godišnje u dodatnu edukaciju ulaže Croatia Airlines

ska 48., Mađarska 56., i posljednja Bugarska na 61. mjestu. “Najnovije izvješće ukazuje na nužno donošenje nacionalne razvojne strategije i provođenje ključnih reformi s ciljem stvaranja uvjeta poticajnih za ulaganja, a time i stvaranje novih radnih mjesta. Zadržavanje i privlačenje talentiranih ljudi moguće je samo ako stvorimo radna mjesta i otvorimo mogućnost za profesionalnu afirmaciju u našoj državi. Svaka odgoda provođenja tih strateških mjera vodi daljnjem osiromašenju hrvatskoga društva”, izjavio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić. Kada se pogleda po faktorima, Hrvatska se po Ulaganjima i razvoju nalazi na 40. mjestu; po Privlačenju talenata na 58. mjestu, a po

Spremnosti zemlje koja se očituje u tome da ispunjava zahtjeve tržišta rada za raspoloživim nadarenim ljudima te bazi talentiranih ljudi također na 58. mjestu. Rezultati istraživanja temelje se na više od 30 pokazatelja. Dio pokazatelja su statistički podaci, dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

“Za turizam su potrebni kadrovi koji imaju širinu obrazovanja, ali svima nedostaje prakse. Nakon što završe studij studenti ne razumiju same poslovne procese. Neophodna im je praksa od najmanje tri mjeseca”, ističe Sanja Čizmar napominjući kako sada poslodavci moraju dodatno ulagati i vrijeme i novac kako bi studenti mogli obavljati posao za koji su se školovali.

kom radne snage koja govori njemački jezik. “Prošle se godine prvi put osjetilo da bismo mogli imati problema kad je u pitanju kvalificirana radna snaga. Sada se postavlja pitanje hoćemo li moći održati standarde koje sada imamo ili ćemo morati tražiti neka alternativna rješenja kao što je uvoz radne snage”, kaže Popović.

Dodatna edukacija na trošak poslodavaca

Obrazovni sustav mora educirati ljude za ono što tržište traži, kaže Krešimir Kučko

Netom diplomirani ekonomisti u pravilu trebaju prolaziti dodatne edukacije i treninge prije negoli samostalno započnu raditi u poduzećima. Ovo osobito vrijedi za velike hotelske tvrtke, kao što su Valamar i Maistra, koji dodatne kvalifikacije svojih zaposlenika osiguravaju kroz organizaciju vlastitih akademija. “Nakon što ih vrbujemo s fakulteta s njima se još dodatno radi u našoj akademiji. Važno je naći ljude koji imaju bazična znanja, a nama onda u pojedinim slučajevima treba i pet godina kako bismo ih osposobili za neke funkcije koje trebaju obavljati u našim hotelima”, kaže predsjednik Uprave Valamar Rivijere Željko Kukurin ističući kako oni u špici sezone zapošljavaju oko 4000 djelatnika. Predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović naglašava kako ta tvrtka za dodatne edukacije koje prolaze njihovi djelatnici godišnje izdvaja i do 1,5 milijuna kuna. Popović je upozorio na negativni trend odlaska mladih na njemačko govorno područje, zbog čega su se protekle sezone morali suočavati s nedostat-

32 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

“Obrazovni sustav mora educirati ljude za ono što tržište traži”, smatra predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Krešimir Kučko te podsjeća kako Croatia Airlines u dodatnu edukaciju svojih djetanika minimalno ulaže 10 milijuna kuna godišnje. Kako bi se općenito smanjio jaz između obrazovanjem stečenih i na tržištu traženih kompetencija, svi naši sugovornici se slažu da je posebno važna stručna praksa. Jedan od prijedloga kako riješiti te probleme jest i uključivanje poslodavaca u izradu fakultetskih nastavnih planova i programa, što je uobičajena praksa u razvijenijim gospodarstvima.

Berlinski Grüne Woche

Hrvatske tvrtke na zelenom tjednu Proizvođači prehrambenih proizvoda iz svijeta koriste sajam kao prodajno i pokusno tržište te, među ostalim, za osobni kontakt s kupcima

Berlinu se od 15. do 24. siječnja održavao sajam Grüne Woche 2016 Međunarodni zeleni tjedan. Na ovoj jedinstvenoj međunarodnoj izložbi prehrambene industrije, poljoprivrede i hortikulture, koja se održavala 81. put, nastupile su tvrtke Sirana Runolist, Al Kaprone i Đanić obrt u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Prema riječima vlasnice tvrtke Al Kaprone Natalie Županić ovaj sajam je izvrsna prilika za promociju proizvoda na velikom njemačkom tržištu s visokom platnom moći i pronalazak novih partnera u distribuciji, a istaknula je i ulogu HGK u sufinanciranju njihova nastupa na sajmu te logističku pomoć u organizaciji. Ove godine na sajmu se predstavljalo gotovo 1700 izlagača iz 68 zemalja, čime se potvrđuje da je Međunarodni zeleni tjedan vodeći svjetski sajam prehrane i poljoprivrede i neizostavan termin za cjelokupni agrarni sektor.

Logistička potpora

Hrvatski štand posjetila je delegacija Hrvatske gospodarske komore predvođena predsjednikom Lukom Burilovićem koji je tom prigodom istaknuo izuzetni značaj prezentacije

U organizaciji HGK nastupile su tvrtke Sirana Runolist, Al Kaprone i Đanić obrt hrvatskog prehrambenog sektora na ovom sajmu. Također, naglasio je potrebu za dodatnim angažmanom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i ostalih državnih institucija kako bi se u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom ostvarila dodatna sinergija i logistička potpora nastupima hrvatskih tvrtki na Zelenom tjednu, poglavito zato

što je Njemačka naš najveći vanjskotrgovinski partner u ovom sektoru. Predsjednik Burilović sastao se i s Veleposlanikom Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj Rankom Vilovićem te predstavnicima hrvatskog Ministarstva poljoprivrede s kojima su razmatrane mogućnosti daljnjeg unapređenja nastupa hrvatskih tvrtki na Zelenom tjednu. Inače, proizvođači prehrambenih proizvoda iz cijeloga svijeta kroz nacionalne štandove i proizvodna tržišta koriste sajam kao prodajno i pokusno tržište, za osobni kontakt s kupcima te prezentaciju svog poduzeća stručnoj i široj publici. Kroz izravnu prodaju posjetiteljima, izlagači za vrijeme sajma ostvare promet od gotovo 50 milijuna eura. (B.O.)

gotovo

1700 izlagača

iz 68 zemalja predstavilo se na sajmu

oko

50 mil €

ostvare izlagači izravnom prodajom na sajmu

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Chevaprolls

Masteršefovski spoj nespojivog Kulinarski dobro osmišljen spoj ćevapa i palačinki poslužio je mladoj poduzetnici da pokrene svoj prvi fast food restoran. Planovi daljnjeg razvoja uključuju franšiziranje i proizvodnju ovog zaštićenog proizvoda za prodavaonice i pripremu kod kuće piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr a postoji obična te varijanta tijesta s pivom. Zapravo je u ovom slučaju palačinka zamjena za lepinju”, ističe Martina Županić. Tržištu nude jedinstvenu hranu kojom žele obogatiti gastronomsku ponudu u centru Zagreba, prije svega kad je riječ o street food hrani, koja se konzumira u pokretu. Restoran u ponudi uz slane ChevapRollse u različitim kombinacijama nude i slatke CheeseRollse s različitim umacima i posipima te Eggrollse kao laganu brunch varijantu. Sama ideja za ćevap-rolice nastala je prije Masterchefa. “Već tada sam htjela pokrenuti neki manji biznis jer sam imala taj recept prije. Testirajući ga na prijateljima i poznanicima pokazalo se da je ta kombinacija dobro prihvaćena, a ćevap-rolice moja kćerkica naprosto obožava. Nakon Masterchefa sam se spojila s Ivom i zajedno smo ušle u to. Ja sam se pobrinula za sredstva potrebna za početak poslovanja, a Iva se bavila brendingom i onda smo jednostavno ušle u tu priču”, naglašava Martina Županić.

Širenje posla u planu

olite li ćevape? A palačinke? A to dvoje zajedno? Natjecateljice hrvatskog Masterchef natjecanja pokrenule su svoj fast food. Spojiti nespojivo, iskusiti nove okuse i razviti svoj talent. Upravo ti razlozi naveli su mladu poduzetnicu, kulinarsku šeficu Martinu Županić da udruži snage s pobjednicom najprestižnijeg kulinarskog natjecanja Ivom Prpić koja je osmislila brending proizvoda i da krenu u ambiciozno stvaranje nove brze hrane. Kombinirala je i isprobavala dok nije bila potpuno zadovoljna. Ćevape od svinjskog i junećeg mesa po posebnoj recepturi radi sama, a zatim se ono mota u tijesto koje je također pripremljeno po njezinu tajnom receptu. “Nije riječ o klasičnoj palačinki, tijesto je malo deblje,

34 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

U početku im je bilo najteže pronaći pravi prostor za početak posla te pronaći i obučiti ljude. “Što se financija tiče, imala sam sreću i uspjela sam dobiti nešto novca od Grada Zagreba, i osigurala sam mikrokredit preko HAMAGBICRO-a. Moj otac ima tvrtku koja se bavi metalom i inoksom i povoljnije smo napravili inventar potreban za uređenje prostora i kuhinje u kojoj spravljamo hranu. Kao žene poduzetnice morale smo se puno više truditi i moram priznati da su nas mnogi čudno gledali kada smo im govorili o tome da pokrećemo novi lanac brze hrane. Pomalo smo osjećale diskriminaciju, no kako smo obje prilično uporne, zajedno smo napravile veliki posao”, kaže Martina Županić. Iako su imale problema i s birokracijom, ipak su i tu naišle na ljude koji su im znali pomoći jer su upoznati s procedurama prilagođavanja poslovnih prostora za različite potrebe.

Zahvaljujući tome Martina i Iva već razmišljaju o širenju poslovanja. “Naš plan je bio od početka da većinu posla radimo kroz proizvodnju samih ChevapRollsa. Želimo povući i sredstva iz Europske unije za pokretanje proizvodnje i pokrenuti proizvod-

Upotrebljavamo isključivo svježe sastojke i sve je home made nju za franšizere i dućane. U prodavaonicama će se ovi proizvodi moći kupiti zaleđeni i spremni za pripremu kod kuće, poput sličnih proizvoda koje već možemo naći u zamrzivačima. Drugi smjer našeg rada je otvaranje još nekoliko restorana brze hrane na drugim lokacijama, ali i davanje franšiza drugima. Upravo za to smo pripremale naš brend”, naglašava Martina Županić. ChevapRollsi su upravo zato i nazvani imenom koje je kombinacija hrvatskog i engleskog jezika.

Iskorak u regiju i šire

“Što se proizvodnje tiče, tu smo već krenuli. Odaziv je više nego dobar. Od kada radimo, posla imamo i ocjene naših proizvoda na društvenim mrežama su izvrsne. Još moramo vidjeti kako pronaći pomoć prehrambenih tehnologa kako bismo oformili dio proizvodnje. Hoće li to biti mala proizvodnja ili nešto drugo, vidjet ćemo, no želja nam je da naši proizvodi što prije dođu u prodavaonice”, zaključuje Martina Županić. Potencijalni kupci i gosti njihova prvog restorana koji se nalazi u zagrebačkoj Gajevoj ulici su, kaže, svi oni koji rade, prolaze ili borave u centru grada. Njima se nude proizvodi od namirnica provjerenih hrvatskih proizvođača koji mogu jamčiti redovitu opskrbu i jednaku kvalitetu svojih proizvoda. “Upotrebljavamo isključivo svježe sastojke. Apsolutno sve u restoranu je home made. Arome za krumpiriće i sir za umake pripremamo sami, a i svi umaci uz ChevapRollse rade se od svježih sastojaka”, naglašava Martina Županić. Ako ste još skeptični, vrijeme je da promijenite mišljenje. Travnički ćevapi skriveni u palačinke očekuju da ih probate. Za sada samo u Zagrebu, a uskoro i drugdje.

Kao žene poduzetnice morale smo se puno više truditi i moram priznati da su nas mnogi čudno gledali kada smo im govorili o tome da pokrećemo novi lanac brze hrane. Martina Županić

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Drniški susak, Siverić

Bez smrike nema suska Drniški susak su Tomići registrirali kao domaću radinost, a uz Drnišku odnosno Šibensku kapu, to je svakako jedan od najoriginalnijih suvenira s ovog područja obliku tijela posude. Kod suska je dno većeg opsega dok je otvor manji od dna, a kod bukare je obrnuto.

Složeni način izrade

“Sastavljanje suska nije lagano ni kratko, kao što mnogi u prvi tren pomisle. Susak ne smije biti šupalj, ne smije propuštati vodu, a letvice se moraju stopiti jedna s drugom bez upotrebe ljepila. Prvo treba pronaći smriku koja će moći

Drniški susak je tradicionalna posuda za vino koju je nekada imalo svako domaćinstvo

Susak ne smije biti šupalj, ne smije propuštati vodu, a letvice se moraju stopiti jedna s drugom bez upotrebe ljepila.

Ivan Tomić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rniški susak na tradicionalni način proizvode tri proizvođača u Hrvatskoj od kojih su dvojica na području Drniša i jedan na benkovačkom području. Najpoznatiji je svakako Ivan Tomić koji ga proizvodi u svojoj radionici u Siveriću blizu Drniša. Imaju ga gotovo sva kulturno-umjetnička društva s područja Dalmatinske zagore, prodaje ga putem nekoliko suvenirnica, posebice u Nacionalnom parku Krka i šibenskoj tvrđavi Barone. Često se poklanja uz bocu vina i stalak za vino koji Tomići također izrađuju. Drniški susak su Tomići registrirali kao domaću radinost, a uz Drnišku odnosno Šibensku kapu, to je svakako jedan od najoriginalnijih suvenira s ovog područja. Drniški susak je tradicionalna posuda za vino koju je nekada imalo svako domaćinstvo. Izrađuje se od 15 letvica od smreke ili smrike, kako se taj grm naziv na tom području, prirodno smeđe, crvenkaste i bijele boje. Jedna od tih letvica je ručka koja je zakrivljena te donjim dijelom nije spojena s tijelom posude kako je to slučaj kod slične posude - bukare. Od bukare se razlikuje i po tome što su dva obruča koja spajaju tijelo posude od inoksa, a kod bukare od žila. Razlika između suska i bukare je i u

36 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

poslužiti za izradu suska, a potom se treba sušiti oko godinu dana. Tek onda slijedi obrada i izrada suska”, kaže Tomić koji ga prozvodi u šest različitih veličina, od jednog decilitra pa sve do litre. Proizvodnja suska je, po Tomićevim riječima, ograničena sirovinom, vremenom i prostorom jer je riječ o ručnom radu, a izrada svakog pojedinog primjerka zahtijeva određeno vrijeme. Tomić bi volio kada bi prestalo kopiranje izrade ovog suvenira koji se negdje izrađuje na alatnim strojevima. Tomić suvenir prodaje na nizu sajmova i manifestacija u Hrvatskoj, a svojedobno je imao i radionicu u Etno selu Solaris. “Mogu reći da je strancima način izrade jako zanimljiv. Cijena Drniškog suska je prihvatljiva s obzirom na složeni način izrade. No, malo sam razočaran jer se ipak najviše prodaju gastro suveniri i suveniri od desetak kuna. Nemaju ljudi novca, i to je osnovni problem”, pojašnjava Tomić koji je pokušao zaštititi ovaj suvenir, ali je, pojašnjava, za to potrebno dosta novca i strpljenja. Ivanu Tomiću je to žao jer je, kaže, najmlađi proizvođač Drniškog suska na tradicionalni način iako je napunio 60 godina. (J.V.)

Zdravo za gotovo

Jesmo li baš toliko loši u EU projektima? Marko Sever Eko Sever

Nije bilo zemlje koja je ušla u EU i odmah znala sve od prve. Sve zemlje - Slovenija, Rumunjska, Slovačka, naravno osim Poljske, tijekom prvog sedmogodišnjeg razdoblja nisu imale baš prevelika pozitivna iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova

uropski projekti, posebice oni u poljoprivredi, tema su koja me zaokuplja zadnjih nekoliko godina, i poslovno ali i kroz studij. Jesmo li u tim projektima zbilja tako loši kako se čini da jesmo? Ukratko, da i ne. Imali smo sreću u nesreći što se naš ulazak u EU kao punopravne članice dogodio baš u trenutku kada se definirao novi ciklus financiranja 2014.-2020. za sve EU fondove i puno toga nije ovisilo o nama već o EU komisiji. Ni jedna zemlja u Uniji nije prije 2015. počela objavljivati natječaje za EU fondove, čak i kod fondova koji se direktno prijavljuju u Bruxelles bilo je pomaknuto sve za skoro godinu dana. To priznajem. Ali evo na početku smo 2016. i najvažniji natječaj za poljoprivredu, famozni 4.1. koji omogućava poljoprivrednicima da investiraju u svoju proizvodnju, nije još proveden. Bliži nam se godina dana od kada je raspisan natječaj i nažalost još uvijek nema njegovih konačnih rezultata. Veliki problem svih OPG-ova je u tome što se ne smije ništa započeti raditi na investicijama dokle god ne potpišete ugovor. A natječaj još nije proveden. Sada si zamislite jedan OPG koji je planirao investiciju i, recimo, treba mu građevinska dozvola. Odlučio vlasnik ekološkog imanja kako će uz pomoć EU fondova kvalitetnije i s povratom investicije od minimalno 70 posto povećati svoju proizvodnju. Godine 2012. krenuo je s pripremama, nadobudno se pripremajući za ulazak Hrvatske u EU, i dobio je građevinsku dozvolu za objekt koji mu je potreban. Dozvola je stigla krajem 2012. godine, no ona vrijedi samo dvije godine. I, naravno, prošao je i taj rok, no fondovi još nisu spremni, pa ju je produljio na još dvije godine. Prijavljuje se na natječaj, što je dobro, no dozvola mu sada već istječe krajem 2016., a natječaj još nije proveden i nisu potpisani ugovori. Računao je ako ne prođe kojim čudom na prvom,

ponovno će se prijaviti na idući natječaj. Ali sada ne zna ni je li prošao, a niti hoće li se stići prijaviti na idući natječaj - jer ne može više produljiti građevinsku dozvolu, pa uloženih 250.000 kuna može otići u vjetar. A da ne pričamo o 28 suglasnosti koje je morao pribaviti da bi dobio tu dozvolu. Istina je da su se stvari malo u tom dijelu poboljšale, ali sada vlasnik OPG-a iz naše priče doslovno strepi i pita se je li mu išta više činiti s EU fondovima jer bi mu jeftinije bilo da je odmah u investiciju išao sam i s bankom. Jer i vrijeme je veliki novac. Od 2012., ma da je i od 2014.

lo da je broj prijava ogroman s ukupnim traženjem sredstava od preko dvije milijarde kuna. Što sada učiniti? Odluka je pala da se poveća natječaj na 850 milijuna. Koliko je ta odluka dobra, toliko je i loša. Razumijem da se čekalo puno godina na bilo kakav natječaj za investicije u poljoprivredi, ali EU fondovi nisu za sve, već samo za najbolje. I upravo je to tako trebalo i biti. Neće svi moći dobiti, to je bilo očito, a kvaliteta projekata je upravo u tome da se natječu i budu izabrani najbolji, s najboljim projektima. Prolaznost na EU fondovima je najviše 20 posto. Doduše, u poljoprivredi nešto više, ali samo zato što se ne prijavljuju svi već samo oni koji znaju da mogu biti najbolji sa svojim projektom. Nažalost, trebamo još puno toga naučiti o EU fondovima. Nije bilo zemlje koja je ušla u EU kao punopravna članica i znala sve od prve. Sve zemlje, Slovenija, Rumunjska, Slovačka naravno, osim Poljske, imale su tijekom prvog sedmogodišnjeg razdoblja baš ne prevelika pozitivna iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova. Žao mi je što nismo iskoristili priliku i uzeli konzultante iz Austrije koji su se nudili da nam u svemu pomognu. Naravno, nismo ih htjeli plaćati jer

Žao mi je što nismo iskoristili priliku i uzeli konzultante iz Austrije. Naravno, nismo ih htjeli plaćati jer mi sve znamo sami kada je mogao biti gotov s cjelokupnom investicijom, već je godinu i nešto malo više mogao zarađivati, a ovako ništa. Drugi problem je ideja da se toliko novca daje u prvom natječaju. Bio je definiran natječaj s budžetom od oko 350 milijuna kuna, a onda se iznenada vidje-

mi sve znamo sami. Nažalost, ne možete znati nešto što u životu nikada niste vidjeli ni iskusili. EU fondovi imaju potpuno drugačiji način vođenja i strukture nego što smo mi do sada iskusili. Možemo samo biti sretni da ćemo do 2020. sve jako dobro naučiti.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Intenzivna promocija HTZ je započeo s promocijom hrvatske turističke ponude na sajmovima u Utrechtu i Beču sredinom siječnja te online i TV kampanjama na ino tržištima. Intenzivne promocije odvijat će se do travnja, a u njih će se ove godine uložiti 64 milijuna kuna. Inače, za ovu godinu proračun HTZ-a smanjen je za 15 posto, ali se u toj instituciji nadaju kako će strategija oglašavanja osigurati dobre učinke svih aktivnosti koje će se provoditi tijekom godine.

U eVisitoru već 48.000 pružatelja usluga U novi sustav za prijavu i odjavu turista HTZ-a eVisitor do 11. siječnja uneseno je gotovo 48.000 obveznika pružatelja usluga smještaja ili oko 80 posto od ukupnog broja privatnih iznajmljivača u Hrvatskoj. Većina obveznika, koji još nisu uneseni u sustav, imaju rješenje o sezonskom poslovanju u određenom razdoblju, pa iz Glavnog ureda HTZ-a podsjećaju da je eVisitor počeo s radom 1. siječnja ove godine temeljem novog Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici.

TURIZAM Ulaganja tvrtke Milenij hoteli

Rekonstrukcija povijesnog dijela hotela Vrijednost radova iznosi 1,5 milijuna eura, a završetak se planira do kraja veljače

patijska turistička tvrtka Milenij hoteli početkom siječnja započela je rekonstrukciju povijesnog dijela hotela Milenij. Vrijednost tih radova iznosi 1,5 milijuna eura, a završetak se planira do kraja veljače. U sklopu obnove hotela, među ostalim, povećat će se površina dosadašnjih soba, a ostali radovi obuhvatit će promjenu kompletnih instalacija, zatim uvest će se novi sustav klimatizacije, novi audio i Wi Fi sustav, hotel će imati bolju izolaciju i zaštitu od buke te novi videonadzor. U Milenij hotelima objašnjavaju kako žele da svaki element u hotelu bude što bolje prilagođen gostima da bude “user friendly”, posebice za poslovne goste koji često odsjedaju u hotelu Milenij. S posebnom pažnjom obnavlja se i dio vanjskih kamenih arkada kao i kamena fasada. Naime, poznato je da je kamen od kojeg su inače građene tradicionalne opatijske vile nedostupan jer više nema kamenoloma iz kojeg se nabavljao. Zato je iznimno važno sačuvati taj kamen od propadanja, kažu u Milenij hotelima. Inače,

38 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

osim obnove ovog hotela, u pripremi je uređenje nove recepcije hotela Sveti Jakov, i to na mjestu na kojem je bila nekada. Osim toga, u

Ulaže se i u hortikulturno uređenje okoliša hotela iz sastava tvrtke Kongresnom centru Tamaris uređuje se novi sadržaj pod nazivom Business cafe koji će biti namijenjen kongresnim gostima kao novo mjesto susreta i druženja. Uz sve navedeno, ulaže se i u hortikulturno i pejzažno uređenje okoliša hotela iz sastava tvrtke Milenij hoteli. (S.P.)

Na Crikveničkoj rivijeri rekordna 2015. godina

Eko oznakama do još više europskih gostiju U mjestima na Crikveničkoj rivijeri prošle godine zabilježeno je ukupno 1,55 milijuna noćenja što je najbolji rezultat u posljednjih dvadesetak godina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ekordna prošlogodišnja turistička sezona na Crikveničkoj rivijeri ostat će u sjećanju mnogih turističkih radnika. Naime, tijekom cijele godine bilježen je trend rasta broja noćenja, a na kraju 2015. zabilježeno je ukupno 1,55 milijuna noćenja ili 10,06 posto više nego godinu ranije. Ujedno je to najbolji rezultat u posljednjih dvadesetak godina, rekla je Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Crikvenice. Dodala je kako su od ukupnog broja noćenja stranci zabilježili 1,27 milijun noćenja što je 9,40 posto više nego 2014. godine. “Veliki porast broja noćenja ostvaren je u razdoblju predsezone, pa je tako u svibnju bilo 23,8 posto,

Veliki porast broja noćenja ostvaren je u predsezoni: u svibnju je zabilježen rast od čak 23,8 posto a u lipnju 6,2 posto više noćenja nego u istim mjesecima pretprošle godine. Odlična turistička godina na Crikveničkoj rivijeri obvezuje na daljnji zajednički trud i zalaganje svih na tom području, kako bi upravo ta rivijera bila još prepoznatljivija na domaćem, ali i globalnom tržištu”, istaknula je Marijana Biondić.

Dodjela oznake EU Ecolabel

Kako bi se što bolje pripremili za ovogodišnju turističku godinu, turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice, koja u vlasništvu

ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, počela je pozicionirati dio objekata iz svog sastava s ciljem održivog razvoja s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša. Tako je Jadran započeo s usklađivanjem hotela Slaven i autokampa Selce sa standardima oznake EU Ecolabel što je službena eko oznaka Europske unije namijenjena označavanju proizvoda i usluga sa smanjenim negativnim utjecajem na okoliš. Osim toga, Jadran ove godine planira uložiti više od 23 milijuna kuna u obnovu nekih svojih objekata te dodatno povećati prihode do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o eko oznaci, Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, je rekao kako je ta službena oznaka na objektima iz tvrtkina sastava dodatna vrijednost koju žele pružiti gostima. EU Ecolabel ima težinu na tržištima koja su im posebice zanimljiva, a to su skandinavsko, njemačko, austrijsko, ali i ostala tržišta zemalja iz sastava EU-a. “Kako bismo ispunili stroge kriterije za dobivanje službene eko oznake EU-a, već smo uložili mnogo truda i sigurnosti u kvalite-

tu svojih objekata”, naglasio je Manestar. Tijekom procesa ishođenja te oznake temeljito će se pregledati i ocijeniti hotel Slaven i autokamp Selce i to u skladu s mjerilima Europske komisije u postupku dodjeljivanja Znaka zaštite okoliša EU-a. Sam postupak pripreme za certificiranje traje oko dva mjeseca, nakon čega se očekuje dodjela tog znaka.

Vesele maškare u Crikvenici Da crikvenički turistički radnici ne spavaju zimski san, dokaz je niz turističko zabavnih manifestacija u ovom razdoblju jer Crikveničkom rivijerom trenutno caruju maškare koje iz tjedna u tjedan sve veselije i maštovitije razveseljavaju domaćine i goste. Tako su održane tradicionalne crikveničke maškarane povorke - Dječja i Velika, koje tradicionalno okupljaju više od 1000 sudionika.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Poslovanje GDi Grupe u 2015. godini

Rast veći od planiranoga

U GDi-ju smo vrlo zadovoljni da je naš dugogodišnji izvozni rast i razvoj prepoznat, pa smo, recimo, u 2015. godini dobili i potpore za daljnju izvoznu prilagodbu naših proizvoda, za poslovni razvoj na inozemnim tržištima te za školovanje naših kadrova, kaže Boran Ločarić, predsjednik Uprave GDi Grupe piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Boran Lončarić, osnivač i predsjednik Uprave GDi Grupe,

110 mil kn

ukupni prihodi GDi Grupe u 2015.

kupni prihodi GDi Grupe, hrvatske tvrtke za industrijski softver i tehnološka rješenja koja koriste poslovni subjekti, industrija i javne djelatnosti, dosegli su 110 milijuna kuna u 2015. i bili su veći za 20 posto u odnosu na 2014. godinu. GDi ima široku mrežu vlastitih lokalnih tvrtki u devet zemalja izvan Hrvatske u kojima rade lokalni kadrovi. Također, GDi ima razvijenu mrežu partnerskih tvrtki iz Hrvatske za izvozna rješenja i međunarodnih lokalnih ili globalnih partnera za nuđenje i implementaciju GDi rješenja zajedno s njihovim uslugama i rješenjima. GDi je od klijenata na hrvatskom tržištu ostvario oko 23 posto svojih prihoda, a 77 posto od onih izvan zemlje. Jezgra poslovanja tvrtke je u Hrvatskoj gdje ima oko 55 posto od ukupno 150 djelatnika i gdje je najveći dio razvoja novih proizvoda. Preostalih otprilike 45 posto otpada na ostalih devet zemalja.

Dobri pomaci

77% prihoda

ostvareno je od klijenata izvan Hrvatske

150

djelatnika zapošljava GDi

Boran Lončarić, osnivač i predsjednik Uprave GDi Grupe, kaže kako veliko povjerenje inozemnih klijenata u GDi softverske proizvode i rješenja uvelike raduje, ali i obvezuje. “Kada inozemni klijent javno na konferenciji objavi da im je učinkovitost nekog radnog procesa povećana osam puta primjenom GDi rješenja, to je ogromno priznanje našem zajedničkom radu”, ističe on dodajući kako je rast tvrtke zapravo još i veći, jer su u 2015. dodatno ostvarivani i nekonsolidirani prihodi jedne djelatnosti koju je tvrtka izdvojila u 2014. godini. “Pa bismo, ako bi se to samo aritmetički dodalo, mogli reći da smo u 2015. dosegli ukupno gotovo 130 milijuna kuna prihoda. Pri tome, zadržavamo EBITDA i druge ključne poslovne pokazatelje postotno na razini od prošlih godina, dakle održavamo solidnu poslovnu uspješnost, a čije rezultate izravno odmah reinvestiramo u razvoj proizvoda te u osnovicu na naše po-

40 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

slovanje i razvoj prisutnosti na međunarodnim tržištima”, objašnjava on. Hrvatsko tržište, nastavlja Lončarić, za GDi je nakon nekoliko godina upitnih ekonomskih trendova sada stabilno i čak je lagano raslo, investicijama privatnog sektora u telekomunikacijama, prometu, logistici te proizvodnji, posebice u proizvodnji hrane. “I u javnome sektoru ima vrlo dobrih pomaka, dobrih inicijativa i trendova, no potreba je za još većim i bržim koracima naprijed, jasnim prioritiziranjem proračuna za ogromne koristi koje softver donosi učinkovitosti uprave, a time i konkurentnosti te privlačenju investicija privatnog sektora i razvoju broja radnih mjesta u njemu”, napominje on dodajući kako je, općenito govoreći, cijelo poslovno okruženje u Hrvatskoj doživjelo napredak, klima u medijima i javnosti jest više za konkurentnost, za tehnologiju i za učinkovitost. “U sklopu toga u GDi-ju smo vrlo zadovoljni da je naš dugogodišnji izvozni rast i razvoj prepoznat, pa smo, recimo, u 2015. godini dobili i potpore za daljnju izvoznu prilagodbu naših proizvoda, za poslovni razvoj na inozemnim tržištima te za školovanje naših kadrova. Nadamo se i daljnjem dobivanju EU i hrvatskih potpora kao uspješna hrvatska i srednjoeuropska tvrtka”, napominje.

Važnost obrazovanja

Tvrtka je već bila donijela i objavila dugoročni plan da kontinuirano, stabilno i održivo organski raste barem devet posto godišnje. “No, kao što se primjećuje, u 2015. smo uvelike prebacili taj naš plan – a sve isključivo organski bez ikakvog dodatnog zaduživanja, bez ikakvih akvizicija nekih tvrtki, samo iznutra. Naša najveća investicija uvijek su bili i jesu te će i dalje biti - naši zaposlenici. Zapošljavamo aktivno, rastemo po broju zaposlenih, regrutiramo te ih dodatno školujemo”, ističe Lončarić, dodajući kako je mogućnost zapošljavanja i razvoja kvalitetnih kadrova najvažniji razlog zašto neka

Digitalni sadržaj u nastavi

Nova CARNetova usluga Libar Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet objavila je novu online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi: multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija, te e-knjiga u EPUB i PDF formatu. Usluga Libar sastoji se od dvije komponente: web aplikacije koja je namijenjena ponajprije nastavnicima i profesorima s ciljem jednostavne online izrade digitalnog nastavnog sadržaja te mobilne aplikacije koja se preuzima na mobilne uređaje, a namijenjena je korištenju objavljenih digitalnih nastavnih materijala, sa svim funkcionalnostima e-čitača. Usluga je prilagođena nastavnicima u osnovnim i srednjim školama te korisnicima bez velikog tehničkog predznanja. Mobilna aplikacija podržana je na operativnim sustavima Android, Windows Phone i iOS, a testno je puštena u rad u studenom 2015. godine na CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2015. Web aplikaciji je od trenutka puštanja u produkciju pristupilo 290 nastavnika koji su do sada izradili 72 digitalna sadržaja. (B.O.)

Vipnet

softverska tvrtka posluje na nekoj lokaciji. A Hrvatska, smatra Lončarić, mora snažno zagristi u bitnu reformu obrazovanja te znatno povećati ulaganja u tzv. STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) edukaciju, te u broj inženjera koji završavaju fakultete svake godine, koji je apsolutno nedovoljan. “Softverska industrija rado bi više zapošljavala u Hr-

Softverska industrija rado bi više zapošljavala u Hrvatskoj, ali fakulteti ne proizvode dovoljno kadrova vatskoj, ali jednostavno fakulteti ne proizvode dovoljan broj kadrova. Druge srednjoeuropske članice EU-a su u tome pogledu, primjerice Slovenija, Mađarska, Češka i Poljska, bitno većih mogućnosti te Hrvatska mora pod hitno učiniti bitne korake”, smatra Lončarić.

Nastavak Vip alumni programa Nakon uspješno provedenog prvog izdanja programa Vip alumni, koji je za većinu od 11 polaznika rezultirao zaposlenjem u Vipnetu i drugim kompanijama, Vipnet pokreće natječaj za drugu generaciju. Ove godine tako će čak 24 mladih visokoobrazovanih kandidata koji su diplomirali u 2015. dobiti priliku steći prvo radno iskustvo kroz dodatno proširen jednogodišnji program plaćenog profesionalnog i poslovnog razvoja u Vipnetu. U godinu dana Vipnet će u svakog kandidata uložiti više od 100.000 kuna kroz plaću od 6000 kuna bruto, edukacije, program međunarodne razmjene... Alumniji će biti raspoređeni u odjele u sektoru tržišta, tehničkom, financijskom i generalnom sektoru gdje će imati konkretan opis poslova te biti uključeni u kreiranje i razvoj relevantnih projekata. Tijekom cjelogodišnjeg Vip alumni programa razvoj kandidata pratit će odjel za upravljanje ljudskim potencijalima, mentor dodijeljen svakom alumniju kao i nadređeni koji će usmjeravati njihov napredak i biti im potpora u ostvarivanju njihovih prvih koraka u poslovnom svijetu. Također, imat će potporu članova prve generacije programa Vip alumni. Proces prijava za drugu generaciju traje do 9. veljače. (B.O.) 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 41

EU info Očekivanja poslovnog sektora u 2016. godini

Manjak optimizma i vel trošak radne snage od investitore Uspoređujući mišljenja europskih poduzetnika u istraživanju, najviše optimizma za ulaganja u ovoj godini imaju Irci i Portugalci, a najmanje Mađari, Austrijanci, Finci i Grci. U Hrvatskoj su poslodavci umjereno optimistični

uropski poduzetnici u ovoj godini nisu pretjerano optimistični u vezi s investiranjem i općim uvjetima poslovanja u svijetu te su njihove prognoze manje optimistične nego prošle godine. To znači da i dalje postoji snažna doza neizvjesnosti u globalni gospodarski oporavak - pokazuju rezultati istraživanja poslovnog sektora za 2016. Eurochambres Economic Survey 2016. To je godišnje kvalitativno istraživanje o očekivanjima poslovnog sektora u Europi koje Europsko udruženje gospodarskih i trgovačkih komora (Eurochambres) provodi već 23 godine. Hrvatske tvrtke uključene su u to istraživanje posredstvom Hrvatske gospodarske komore (HGK). U istraživanju se navodi kako tvrtke prate globalne trendove, ali se i dalje usporava rast gospodarstava u nastajanju, što se posebice odnosi na Kinu. Uspoređujući mišljenja europskih poduzetnika, najviše optimizma za ulaganja u ovoj godini pokazuju Irci i Portugalci, a najmanje Mađari, Austrijanci, Finci i Grci. U Hrvatskoj vlada umjereno optimistično raspo-

loženje vezano uz investicijske projekte u usporedbi s ostalim zemljama. No, ipak je primjetan pomak nabolje u odnosu na 2015. godinu. Najveći pomak u rastu investicijskog raspoloženja u odnosu na prethodne godine, pokazuje istraživanje, zabilježen je u Srbiji što je. navodi se u istraživanju, rezultat reformi i jače državne intervencije u potpori investicijskom oporavku.

Hrvatske prognoze u zlatnoj sredini

Investitori su prilično suzdržani prema ulaganju, pa je prema tome i pokazatelj opće gospodarske klime ocijenjen lošije nego prije godinu dana. Pritom su najpesimističnije države Grčka, Mađarska i Austrija, a najoptimističnije Irska, Litva i Portugal. Hrvatska i dalje ostaje među zemljama sa smanjenim optimizmom u oporavak gospodarstva. Analizirajući potražnju i ekonomsku politiku u Europi i Hrvatskoj, europski menadžeri među najveće izazove, kao i prethodne godine, navode i trošak radne snage koji hrvatske tvrtke nisu isticale

U istraživanju 1176 hrvatskih tvrtki HGK je za potrebe istraživanja Eurochambres Economic Survey 2016 proveo anketu na uzorku od 1176 hrvatskih tvrtki. Menadžeri kompanija u toj su anketi odgovarali na pitanja na način uspoređivanja odgovora, primjerice “bolje nego prošle godine”, “jednako kao prošle godine” i “lošije nego prošle godine”. Inače, u europskom istraživanju sudjelovalo je 59.000 poslovnih subjekata iz 26 europskih zemalja, a osim članica EU-a, sudjelovali su i poslodavci iz Turske, Srbije i Crne Gore. Rezultati svih zemalja ponderirani su, što znači da su određeni odgovarajućom važnosti pojedinih veličina nekoga niza prilikom izračunavanja srednje vrijednosti, ponderom nacionalnog bruto domaćeg proizvoda.

42 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

kao problematičan, štoviše, stavljile su ga na začelje popisa izazova. Zanimljivo, smatraju u Komori, uzmu li se u obzir do-

Europski izvoznici, za razliku od hrvatskih, ne misle kako je tečaj kune značajni problem hrvatskih izvoznika sadašnje tvrdnje da se hrvatska nekonkurentnost jednim dijelom temelji i na previsokom trošku rada. Ipak, poduzetnici u ovoj godini pozitivnijim nego u prošloj smatraju domaću potražnju kao i prihod na domaćem tržištu, izvoz i zaposlenost. Pritom je u prosjeku najoptimističnije ocijenjen izvoz, sa saldom ekstremnih odgovora od 28,2 postotna boda što znači da je za 28,2 postotna boda veći udio poduzetnika koji smatraju da će im izvoz rasti nego onih koji smatraju da će im izvoz padati. Poduzetnici tako smatraju kako će usporena potražnja s tržišta u razvoju ipak biti manje značajna od povoljnog tečaja i oporavka razvijenih zemalja. Pritom je kod svih zemalja uočeno više poduzetnika koji prognoziraju da će povećati prihode na inozemnom tržištu više

liki dbijaju

Investicije 60.0 50.0

Indeks (ponderirani prosjek)

nego što su mislili u 2015. No, iznimka je Mađarska u kojoj većina poduzetnika smatra kako će im izvozni prihodi padati. Među najoptimističnijima su Finci koji se nadaju poboljšanim prihodima od izvoza u ovoj godini, u odnosu na prihode od izvoza ostvarene u 2015. U usporedbi s ostalim državama, u Hrvatskoj vlada umjereniji optimizam vezan za prihode od izvoza.

30.0 20.0 10.0 0.0 -10.0 -20.0 -30.0 -40.0

Očekuje se rast potrošnje

MT ME NL

ees TR prosjek 7,8

2014. -16,2 5,3 11,6 -14,3 -19,0 3,9 13,0 48,7 8,0 -12,5 -3,6 0,0 0,0 5,4 51,5 21,6 7,5 29,8 38,1 6,1 10,5 2,0 24,4 4,9 23,2 8,0

3,8 20,9 25,0 18,0

18,8

2016. -12,4 28,1 25,3 32,0 23,6 11,4 23,7 -26,0 11,0 -34,7 -7,3 42,4 31,0 41,0 38,7 12,3 33,0 15,8 7,1 47,4 32,4 37,9 7,5 34,0 23,0 20,0

2015. 2,0 18,4 15,6 19,4 19,8 12,9 17,3 53,8 8,0 -13,0 -2,1 49,3 39,4 41,0 20,4 20,3 30,0 36,0 6,9 24,8 26,3 6,7

16,5

Poslovna klima Indeks (ponderirani prosjek)

70.0 50.0 30.0 10.0 -10.0 -30.0 -50.0 -70.0

MT ME NL

ees TR prosjek 7,4

2014.-40,7 -2,3 5,7 -30,2 -16,3 27,3 -34,5 -61,9 31,0 -47,1 -13,9 0,0 0,0 -12,8 51,5 26,9 -20,2 11,8 55,5 -1,9 -13,5 12,1 -11,1 -34,4 -16,5 12,0 2015. -27,8 18,5 23,5 -7,8 3,3 31,7 -35,6 -34,7 35,0 -47,1 -31,9 86,0 16,7 49,3 21,3 -18,6 27,0 25,7 9,7 -1,3 6,1 14,8 -37,8 -9,2 41,0 31,0

21,6

2016.-23,6 31,5 34,8 25,0 21,9 31,7 -21,2 58,8 9,0 -60,4-25,9 92,9 23,1 70,1 51,9 -5,7 34,0 27,9 0,0 63,7 53,4 30,1 -18,9 -14,4 39,0 32,0

19,1

Izazovi u 2016.

2014.

2015.

2016.

60 50 40 30

Među poduzetnicima koji su sudjelovali u istraživanju Eurochambres Economic Survey, čak 86 posto njih bili su izvoznici. Oni su naveli kako tečaj kune nije jedan od glavnih problema hrvatskog izvoza te su ga stavili na posljednje mjesto među uzrocima tog problema. Upravo je tečaj valuta na posljednjem mjestu i cijelog europskog uzorka što u HGK tumače činjenicom kako to posebno ne iznenađuje s obzirom na deprecijaciju eura prema većini svjetskih valuta u prošloj godini. Upravo je to pogodovalo izvoznicima s euro područja. Komentirajući rezultate istraživanja, u HGK ističu kako je drastični pad cijena sirove nafte u prošloj godini otvorio prostor za rast domaće potrošnje, posebice u zemljama koje su znatnije oslonjene na uvoz. Rast potrošnje u ovoj godini prognozira većina zemalja pri čemu su najoptimističniji poduzetnici iz Irske i Finske. S druge pak strane, u Grčkoj, Mađarskoj i na Cipru, prognozira se pad domaće potražnje. Što se tiče hrvatskih poduzetnika, oni se prvi put nalaze među najoptimističnijima jer je nešto manje od dvije trećine naših poduzetnika prognoziralo rast prihoda na domaćem tržištu u ovoj godini. (S.P.)

40.0

20 10 0

Domaća potražnja

Uvjeti ekonomske politike

Cijena rada

Nedostatak kvalificiranih radnika

Inozemna potražnja

Uvjeti financiranja

Cijene energije i sirovina

Devizni tečajevi

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Smanjiti administrativne prepreke ulagačima

Račune treba moći plaćati bilo gdje u Europi Kao jednu od misija nizozemskog predsjedanja Vijećem EU-a, Ellen Berends, nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj najavila je bolje povezivanje sada rascjepkanih digitalnih tržišta reforme kako bi ostvarile zdrave javne financije. Njihova gospodarstva polako se oporavljaju, a zaposlenost povećava. Od ključnog je značaja nastaviti s ovim radom kako bi se ojačala moderna gospodarstva sa zdravim javnim financijama. Ugovori koji su sklopljeni u okviru Europske monetarne unije moraju se poštivati kako bismo nastavili s radom na snažnoj eurozoni za vlade, poduzeća i građane, napisali su Nizozemci u svojem programu.

Drugi mandat, drugi problemi

Sada ne možete izravno iz Nizozemske platiti neki račun u Hrvatskoj. Morate na bankomat pa gotovinu odnijeti u banku. Bolje povezivanje sada rascjepkanih digitalnih tržišta svima će donijeti koristi. Ellen Berends, nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj

novacije i razvijanje zajedničkog digitalnog tržišta bit će neki od prioriteta nizozemskog predsjedanja Vijećem Europske unije, najavila je prošli tjedan Ellen Berends, nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj. “Sada ne možete izravno iz Nizozemske platiti neki račun u Hrvatskoj. Morate na bankomat pa gotovinu odnijeti u banku. Bolje povezivanje sada rascjepkanih digitalnih tržišta svima će donijeti koristi”, rekla je veleposlanica na predavanju koje je održala u zagrebačkom Europskom domu. Smanjivanje administrativnih prepreka ulagačima i jačanje konkurencije u svim sektorima također će biti među glavnim smjerovima djelovanja. Europska tržišta trebala bi raditi i na ujednačavanju stopa na porez na dodanu vrijednost te razvijati poštene radne standarde u poduzećima. Nizozemsko šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU-a proći će i u znaku promicanja stabilne monetarne unije. Nizozemski ekonomski stručnjaci smatraju da bi svima veliku korist donijela i “unija kapitala”, odnosno ujednačavanje pravila za jednostavniji transfer kapitala unutar europskih granica. Pri tome se ističe da su mnoge članice EU-a provele bolne

44 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Skromnost i racionalnost istaknuli su i grafičkim znakom predsjedavanja: upotrijebili su, naime, isti znak kao i kad su prošli put predsjedali Unijom, 2002. godine. “Ali problemi su sada potpuno drukčiji”, naglasila je veleposlanica Berends. Useljenička kriza, primjerice, opterećenje je ne samo političkog, već i gospodarskog sustava. Europa mora na tu krizu odgovoriti zajednički jer pritisak je pretežak za svaku zemlju. “Trebaju nam europska rješenja za europske probleme”, dodala je Ellen Berends.

Nizozemsko predsjedavanje proći će i u znaku promicanja stabilne monetarne unije Među ostalim, Nizozemska će poticati i održivi rast korištenjem obnovljivih izvora. Uz 600 milijardi ulaganja u tom sektoru Europa bi mogla stvoriti 580.000 novih radnih mjesta. Posebno mjesto u tome zauzima i tzv. kružno gospodarstvo koje uključuje razborito korištenje i ponovnu upotrebu prirodnih izvora i sirovina, uključujući i otpad, rekla je veleposlanica. (I.V.)

predstavljamo ETNO MOTIV, Zagreb

Iz ljubavi prema tkanju

Cilj tvrtke je održati proizvodnju materijala koji su oduvijek imali izuzetno važno mjesto u hrvatskoj baštini

tno Motiv bavi se proizvodnjom tkanina s tradicionalnim hrvatskim motivima, te izradom suvenira, poslovnih poklona i artikala za ugostiteljstvo - šalova, stolnjaka i nadstolnjaka. Tvrtka je započela s radom početkom 2015., no trebalo je nekoliko mjeseci da izbaci prvi proizvod na tržište jer je trebalo vremena da se nabave sirovine i pripreme strojevi za rad. “Za sada najveći dio robe plasiramo kroz suvenire i ugostiteljsku opremu, no sve je više pojedinaca koji žele imati takve ukrase u domu. Cilj nam je održati proizvodnju materijala koji su oduvijek imali izuzetno važno mjesto u hrvatskoj baštini jer je u svim dijelovima Hrvatske bilo kakav događaj bio nezamisliv bez stolnjaka, zavjesa ili ručnika s vezenim motivima”, kaže nam Ivana Hađina, direktorica i vlasnica Etno Motiva. Tvrtka je zapravo nastavak obiteljskog obrta koji je poslovao 15 godina i ugasio se 2013.

Otvaranje tvrtke

Tražimo distributere za maloprodaju po Hrvatskoj, kaže vlasnica Etno Motiva “Iz ljubavi prema tkanju rodila se ideja o kreiranju tkanine koja će u sebi sadržavati prepoznatljive tradicionalne motive, samo što je proizvodnjom na industrijskom stroju tkanina dobila puno širu i komercijalniju upotrebu”, napominje Ivana Hađina. S obzirom na to da su proizvodi tvrtke prisutni na tržištu tek malo više od šest mjeseci, kaže kako je prerano za konkretnije ocjene poslovanja. “Zasad ide polako, tek tražimo distributere za maloprodaju po Hrvatskoj, tako da se naši artikli trenutačno mogu kupiti jedino u veleprodaji na dvije lokacije u Zagrebu”, ističe ona.

Potencijal za razvoj poslovanja, nastavlja, postoji u raznim djelatnostima poput ugostiteljstva, prodaje u suvenirnicama i darivanja poslovnih darova. “Ovo posljednje nam je posebice zanimljivo jer smatram da je tržište preplavljeno neoriginalnim i uobičajenim poklonima, a postoji puno proizvoda koji mnogo bolje mogu predstaviti Hrvatsku, posebice u tvrtkama i institucijama koje posluju s inozemstvom”, kaže ona. “Prisutnost na tržištu je nešto za što je potrebno puno vremena, truda i ulaganja, tako da je taj proces spor i samim time rezultati sporo dolaze. Osim toga većina ugostitelja, koji su nam jedna od ciljanih skupina, i inače teško ulaže u detalje kao što su stolnjaci, a s krizom se to još i više osjeti. Država je pak druga priča. Otvaranje tvrtke je zapelo u prošlom stoljeću - neshvatljivo mi je da se u doba interneta moraju osobno obilaziti tolike institucije i gubiti toliko vremena na administraciju. Umjesto da se poduzetnicima olakša poslovanje, ja sam na pola puta skoro odustala od otvaranja tvrtke, jer čovjek pomisli što me još čeka kasnije kad je samo otvaranje tolika muka”, naglašava Ivana Hađina. (B.O.)

Otvaranje tvrtke je zapelo u prošlom stoljeću - neshvatljivo mi je da se u doba interneta moraju osobno obilaziti tolike institucije i gubiti toliko vremena na administraciju. Ja sam na pola puta skoro odustala. Ivana Hađina

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Domotex 2016

Hrvatski parket osvaja Britaniju, Bliski i Daleki istok Devet hrvatskih proizvođača parketa u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavilo se na najvećem svjetskom sajmu podnih obloga Domotex 2016 u Hannoveru u Njemačkoj. Hrvatski parket osvaja tržišta Velike Britanije, Azerbajdžana, Libanona, Irana te Japana

D 1320 izlagača

iz 67 zemalja bilo na Domotexu

60%

izlagača i posjetitelja dolazi izvan Njemačke

evet hrvatskih proizvođača parketa - Pan parket, Evolen, Spačva, Monolitinvest, Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdrvo, DIN Novoselec i Pana - u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavilo se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2016 koji se održavao od 16. do 19. siječnja 2016. u Hannoveru u Njemačkoj. Da je sajam Domotex ključan u pozicioniranju hrvatskih parketa na europskoj i svjetskoj razini, ističe izvršni direktor tvrtke Evolen Slaven Suknjajić koji kaže da su na sajmu našli kupce koji su bili ključni za njihov razvoj, a ujedno su i otvorili nova tržišta poput Azerbajdžana i Irana. Doista smo se potrudili da bismo stekli svoju poziciju u Europi i svijetu, dodaje i Filip Galeković, izvršni direktor tvrtke PPS Galeković. “Bez obzira na prepoznatljivost hrvatskoga

46 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

slavonskoga hrasta, naše najvrednije sirovine, te proizvode poput parketa i seljačkih podova, stalno imamo na umu da nam je upravo kon-

Doista smo se potrudili da bismo stekli svoju poziciju u Europi i svijetu, kaže Filip Galeković stantni rad pomogao zadržati kvalitetu i standard, pronaći nova tržišta i kupce te sačuvati promociju i marketinške aktivnosti. Sve to, ali i tržišne udjele, lako je izgubiti jer je konku-

Izvoz drvne industrije veći za osam posto Dobre trendove potvrđuju statistike jer hrvatska drvna industrija gotovo dvije trećine svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz, a uvozna je komponenta tek pet posto, što višestruko povećava dodanu vrijednost ovog sektora. U devet mjeseci 2015. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 780 milijuna eura, te suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 209 milijuna eura. To je osam posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje 2014. godine kada je vrijednost izvoza iznosila 722 milijuna eura. Oko 45 posto ukupnog izvoza predstavljaju finalni proizvodi - namještaj, podni oblozi, parket, građevinska stolarija, drvene kuće, drveni pragovi, a ostatak su građa, elementi, ploče i slično. Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje u preradi drva, drvnih proizvoda iznosio je 113,2 posto, a namještaja 99,9 posto u razdoblju od 10 mjeseci 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

gospodarstva i naše tradicionalno tržište za izvoz drva, drvnih proizvoda i namještaja. Novi trendovi itekako odgovaraju hrvatskim parketarima jer je parket od masivnog drva, poput slavonskog hrasta i jasena, ponovno u modi, bilo da je riječ o rustikalnom, modernom ili ekstravagant-

Parket od masivnog drva, poput slavonskog hrasta i jasena, ponovno je u modi rencija iznimno agresivna”, rekao je Galeković. Brojne domaće tvrtke već su etablirane na njemačkom tržištu na koje otpada dobar dio hrvatskog izvoza u drvu, a kako više do 60 posto izlagača i posjetitelja dolazi izvan Njemačke, četverodnevni sajam u Hannoveru prilika je da se obnovi suradnja s dosadašnjim kupcima i partnerima te intenzivno traga za uspostavljanjem kontakata s novim potencijalnim kupcima i tržištima, ističe tajnik Odbora za sajmove, marketing i Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Petar Ćurić.

Poznati brend otvara nova tržišta

“Tvrtke su već sada iznimno zadovoljne 16. nastupom zaredom na najvećemu

svjetskom sajmu podnih obloga. No o novim ugovorima i poslovima teško je govoriti. Ne samo da se obnavljaju postojeći ugovori sa starim kupcima, već hrvatski parket traže i Britanci, Iranci, Azerbajdžanci, Libanonci i Japanci, koji su prije radili s Poljacima i Kinezima, a sad se okreću kvalitetnijim proizvodima u koje se naši drvoprerađivači uklapaju i cijenom i rokovima isporuke. Čini se kako se dugogodišnji rad HGK, resornog ministarstva i samih tvrtki na promidžbi hrvatskog parketa - a posebice od slavonskog hrasta - isplatio”, govori Ćurić. U Komori ističu kako su proizvodi od slavonskoga hrasta prepoznati brend i zauzimaju važno mjesto na njemačkom tržištu drvenih proizvoda. Njemačka je uvijek bila pokretač europskog i svjetskoga

nom skupom stilu, a hrvatski ga parketari, koji posljednjih godina prate i kvalitetu i inovativnost vodećih europskih proizvođača, mogu proizvesti. “Vrijeme je da našu proizvodnju parketa ujedinimo pod jednim marketinškim imenom, odnosno brendom za svjetsko tržište, koje bi nam donijelo i rast narudžbi i rast profita za najmanje pet do 10 posto”, smatra Nikolina Babić iz tvrtke Pana. Inače, Domotex 2016 jedan je od najvećih i najznačajnijih svjetskih sajmova podnih obloga na kojem izlaže više od 1320 izlagača iz 67 zemalja. Svake godine predstavlja nove trendove te se smatra najznačajnijim poslovnim događajem u svijetu za podne obloge. Pokazatelj važnosti ovog mjesta jest i taj da čak 60 posto izlagača i poslovnih posjetitelja sajma dolazi izvan Njemačke. (K.S.)

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Sudbina PERUTNINe PTUJ

Zavrtanjem ruke do demisije Roman Glaser nije više predsjednik uprave Perutnine Ptuj. Pilićarskom proizvodnjom u Ptuju sada se kanalima prinudnog upravljanja bave slovenski metalurzi koji su za dokapitalizaciju Perutnine iskeširali 40 milijuna eura piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

oko

43 mil €

izgubili Glaser i njegova ekipa u tajkunskim operacijama

60,2 mil €

gubitak PP-a u zadnjih 14 godina (računica Udruge malih dioničara Slovenije)

ada je sasvim izvjesno da Roman Glaser, predsjednik uprave i suvlasnik Perutnine Ptuj, nije bio iskren kada je prošle godine u odgovoru na tekst objavljen u Privrednom vjesniku o sumnjama u financijsku stabilnost tvrtke, o čemu se tada naveliko raspravljalo u Sloveniji, tvrdio da su svi prigovori neosnovani i zlonamjerni. Odgovarao je i drugim novinama, a često je bio u zavadi i s malim štedišama. Svima je pokušavao dokazati da Perutnina posluje stabilno, te da financijske obveze ispunjava pravodobno i u suradnji s poslovnim bankama.

Zov upomoć

Nije Glaseru bilo teško držati javnost u zabludi. Perutnina kao dobro organizirana i tehnološki solidna tvrtka s prepoznatljivim proizvodima uvijek ostvaruje zapažene rezultate na slovenskom i inozemnom tržištu.

Da je Glaser prošlog ljeta slovenskoj javnosti prodavao rog za svijeću, pokazao je slijed događaja. No, u određenom trenutku kada je shvatio da PP ne može opstati bez financijske infuzije, pozvao je društvo za spašavanje. Uz bolesnika ubrzo se s dokapitalizacijskim kovčegom našla i Slovenska industrija čelika (SIJ). SIJ, tvrtka u ruskom vlasništvu koja okuplja većinu slovenskih čeličana, iskeširala je ptujskim peradarima 40 milijuna eura za dokapitalizaciju čime su željezari stekli nadzor nad 51 posto dionica PP-a. Pet postotnih dijelova toga udjela ima posredno podrijetlo pa slovenski metalurzi još ne vladaju upravljačkim pravima preko nadzornog odbora. To za metalurge nije bila nikakva zapreka u poduzimanju radikalnog zahvata koji se dogodio ovih dana. Metalurzi su Romana Glasera grubim zavrtanjem ruke “nagovorili” na demisiju. Glaser se povukao s čelnog mjesta, a s njime i ostali

Peradarske tajkunske operacije

Žongliranje s gubicima Zna se da su slovenski tajkuni u svojim privatizacijskim pothvatima djelovali povezano. Sada postaje sve očitije da su razvili i sustav svojevrsnog uzajamnog pomaganja. Iz blagajne uzajamne pomoći uzimali su kada bi zapeli u izvedbi svojih privatizacijskih namjera. U svemu tome sudjelovala je i Perutnina Ptuj. Glaser i njegova ekipa u tajkunskim operacijama izgubili su prema posljednjim procjenama oko 43 milijuna eura. U poslovima s Merkurom propalo je 26 milijuna eura, u Infond holdingu 4,8, te u Centru Naložbe 4,4 milijuna eura. Na adresi PMI Zalog ptujski

peradari su se rastali sa 4,9 milijuna eura. U Ptujskom vinskom podrumu isparila su dva milijuna eura. Računica koju je detaljno razradila Udruga malih dioničara Slovenije pokazala je da je Perutnina Ptuj u zadnjih 14 godina ostvarila 31,8 milijuna eura dobiti i 60,2 milijuna eura gubitaka. Ostaje nerazjašnjeno kako je uprava na čelu s Glaserom žonglirala s gubicima. U izvještaju za 2013. godinu prikazala je da se na teret drugih rezervi i dobiti pokrilo 9,8 milijuna eura gubitaka. Isti taj izvještaj naknadno je prepravljen, pa je prvobitnom gubitku dodano i 35,3

48 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Roman Glaser

milijuna eura teška operacija “ispravljanja vrijednosti kapitala na niže”. Gdje je uprava uzimala sve te rezerve, gdje su bile sakrivene i čemu su bile namijenjene, otvorena su pitanja na koja tek treba naći odgovor.

vijesti Zauvijek izgubljene milijarde Harij Furlan, prvi čovjek Specijaliziranog državnog tužiteljstva (SDT), potvrdio je, povezano s “bankarskom rupom”, da se u pretkaznenom postupku nalazi 150 fizičkih osoba, u istrazi ih ima 46, a samo 13 je i stvarno optuženo. Progonom bankarskog kriminala sada se u Sloveniji bavi 15 tužilaca. SDT će se uskoro usredotočiti na još dva problematična područja. No, Furlan nije želio reći o kojim je područjima riječ, ali je kazao da postoje indicije da su na njima nestale milijarde. “Većina novca zauvijek je izgubljena”, istaknuo je Furlan.

Prodaja TS-a na čekanju članovi uprave. Pilićarskom proizvodnjom u Ptuju sada se kanalima prinudnog upravljanja bave slovenski metalurzi, konkretno Tibor Šimonka, šef uprave SIJ-a. Glaser je ostao u Perutnini, ali ga drže na sigurnoj udaljenosti od financijskih knjiga. “Zavrtanje ruke” dogodilo se prvi dan nakon dana kada je Glaser s ostalim članovima uprave proveo na policiji. Crni dan za Glasera počeo je uobičajenom ranojutarnjom zvonjavom na vratima kuće, buđenjem i premetačinom, te odvođenjem u policiju. “Ugled i kredibilnost teško su narušeni, ne samo Perutnini nego i SIJ-u”, izjavio je Denis Mancevič, direktor za korporativno komuniciranje u SIJ-u. I već u sljedećoj rečenici Mancevič je prenio suštinu poruke uprave SIJ-a: “Od uprave Perutnine očekujemo da preuzme odgovornost te da podnese ostavku”.

Glaser opet objašnjava

Policijski pretres s privođenjem dogodio se zbog dvojbenog opcijskog ugovora kojim uprava prodaje svoj Holding PMP, preko kojega drži u vlasništvu 5,53 posto udjela u Perutnini. Problematična je razlika u cijeni dionica. SIJ ima otvorenu ponudu kojom do 25. veljače otkupljuje sve dionice PP-a po cijeni od osam eura za dionicu. Menadžerski Holding PMP za svoje dionice u Perutnini navodno dobiva 14

eura. Na osnovi takvog izračuna mali dioničari podnijeli su prijavu protiv uprave PP-a s naznakom mogućeg koruptivnog djelovanja. Glaser opet ima objašnjenje za cijeli slučaj. Tvrdi da prodajom udjela menadžeri neće nikoga oštetiti, odnosno da se dionice PP-a

Glaser i ostali članovi uprave privedeni su na policiju zbog ugovora kojim prodaju svoj Holding PMP i njihove tvrtke PMP ne mogu uspoređivati. Struktura im je sasvim različita. Razliku čini dodana investicija koja povećava vrijednost dionice menadžerskog PMP-a. U menadžerskom svežnju nalazi se tvrtka Energetika i jedno društvo u BiH.

Ključni događaj koji je obilježio prošlu burzovnu godinu u Sloveniji svakako je neprodaja Telekoma Slovenije. Novi predsjednik uprave Slovenskog državnog holdinga Marko Jazbec najavio je da se u 2016. priprema privatizacija 20 tvrtki, no među njima neće biti TS-a. “Tvrtku želimo najprije restrukturirati i tako povećati njezinu vrijednost na tržištu. To znači da privatizacija dolazi na red tek u sljedećim godinama”, rekao je Jazbec.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Biznis konferencija “Srbija na novom Putu svile - Kako uspješno p

Dobri politički odnosi investicije Namjeravamo suštinski unaprijediti ekonomsku suradnju sa Srbijom, najavio je kineski veleposlanik u Srbiji Li Man Chang, dodavši kako će u fokusu u ovom trenutku biti dva projekta: izgradnja brze pruge od Beograda do Budimpešte te izgradnja industrijskih parkova piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

Ako Kina počne kihati, Njemačka dobije gripu i to se vidi na burzama. Nesigurnost na financijskom tržištu može se itekako odraziti na buduće planove i daljnje investicije. Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije

ina namjerava u Srbiji graditi industrijske parkove jedinstvene u svijetu, najavljeno je na biznis konferenciji NIN fokusa i Privredne komore Srbije - Srbija na novom Putu svile - Kako uspješno poslovati s NR Kinom. Na skupu na kojem su domaći i strani stručnjaci za Kinu fokus stavili na usporavanje gopodarskog rasta te velike države i mogući utjecaj na svjetsku ekonomiju, čime se ovih dana bave i ugledni ekonomisti i analitičari, ali ga analiziraju i sve relevantne institucije, za okupljene gopodarstvenike i one koji se bave konkretnim poslovima najzanimljivije i najindikativnije bilo je izlaganje kineskog veleposlanika u Srbiji Li Man Changa.

Zajednički na treća tržišta

Očito je da Kina unatoč suficitu u vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2015. većem od 600 milijardi dolara namjerava, osim okretanja domaćoj potrošnji, trasirati i novi Put svile na kojem bi se mogla naći i Srbija. “Namjeravamo suštinski unaprijediti ekonomsku suradnju sa Srbijom”, najavio je Man Chang dodavši kako će u fokusu u ovom trenutku biti dva projekta: izgradnja brze pruge od Beograda do Budimpešte koja se uveliko priprema te izgradnja industrijskih parkova, što je novost. Man Chang je rekao da se o lokacijama za industrijske parkove vode razgovori u nekoliko općina u Srbiji uključujući i Beograd koji je za sada i najizvjesniji, o čemu svjedoče i česti susreti s beogradskim gradonačelnikom. Najavio je i skori dolazak u Beograd stručne grupe iz Kine koja će izraditi projekt. “Mi ćemo tu koncentrirati visoke tehnologije, a Srbiju smo odabrali zato što ima talentirane ljude, dobre stručnjake i dobre fakultete”, rekao je kineski veleposlanik. No, ulaganja u visoke tehnologije zahtijevaju i odgovarajuće tržište,

50 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

a tržište Srbije nije dovoljno, istaknuo je Man Chang, dodajući kako “želimo ići zajednički na treća tržišta”. Kad je riječ o usporavanju privrednog rasta, on je kazao kako je stopa od oko sedam posto najniža u zadnjih 30 godina u Kini, ali i podsjetio da globalna ekonomska situacija nije kao ranije. “Imamo snagu, potencijal i sposobnost da se stvari poprave”, rekao je Man Chang govoreći o položaju Kine na globalnom tržištu i poručujući da je Srbija u državnim planovima locirana kao dobra investicijska lokacija.

Važni lokalni zakoni i jezik

Potvrdio je da su za takvo mapiranje zaslužni prije svega dobri politički odnosi dviju država. “Danas imamo najbolje političke odnose od kada smo uspostavili bilateralne odnose”, rekao je Man Chang podsjetivši kako su Kinu lani posjetili srpski predsjednik Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić te kako je tom prilikom potpisan niz međudržavnih dokumenata među kojima su najznačajniji memorandumi o osnivanju industrijskih parkova u Srbiji i o suradnji sa Željezarom Smederevo. Ali uz dobre političke odnose kao jedini regularni temelj za razvitak ekonomskih odnosa kad je riječ o Kini, nužni su i redovni kontakti na svim razinama. Prema njegovim riječima, postoji velik potencijal za proširenje suradnje u privredi, te poljoprivredi, prometu, turizmu, znanosti i kulturi, ali je prepreka jezik - jer u Kini nema dovoljno ljudi koji znaju srpski niti u Srbiji ima mnogo onih koji znaju kineski. On je objasnio da su za kineske kao i za sve druge investitore važni lokalni zakoni te da je nepoznavanje jezika velika prepreka, što bi mogla biti i poruka domaćinima da počnu više učiti kineski ili da nađu neki treći jezik bar kada je riječ u zakonima i propisima.

oslovati s NR Kinom”

donose

Marko Čadež

Srbija i njeno gospodarstvo predstavit će se u Kini Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež ocijenio je na biznis forumu da Srbija svoju šansu u suradnji s Kinom vidi u mogućnosti da bude središte za kinesku privredu na europskom tržištu. On je najavio kako će PKS napraviti nekoliko prezentacija u Kini kako bi kineskim gospodarstvenicima predstavio što mogu očekivati od Srbije i koje im se prednosti nude. Prema njegovu mišljenju, postoji interes za zajedničke projekte u prehrambenoj industriji, proizvodnji automobila i autodijelova te kemijskoj

industriji kao i cijeli sektori za koje su Kinezi zainteresirani. Čadež je istaknuo kako je uloga PKS-a da iznađe način da srpsko gospodarstvo što više uključi u infrastrukturne projekte koje Kina realizira u Srbiji, ali i da srpskim tvrtkama omogući pristup kineskom tržištu te im nađe partnere za suradnju “ne samo kad je riječ o izvozu, već možda i kada je riječ o sklapanju zajedničkih poslova i investicija”. U tom kontekstu on je istaknuo kako je suradnja s Kinom posebno dobra na državnoj razini te je dodao kako je PKS, zajedno s Euroko-

Suradnja s Kinom je veoma važna za Srbiju, naglasila je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović rekavši kako je ukupna vrijednost projekata s Kinom oko 3,5 milijardi eura. “Riječ je o projektima koji se već realiziraju kao i onima za koje se dogovaramo i koji će tek biti realizirani”, objasnila je ona ističući kako je za Srbiju prioritet izgradnja pruge od Beograda do Budimpešte. Predviđeno je da radovi na terenu počnu u drugoj polovini godine, a očekuje se da će se za dvije godine, koliko je previđeno za izgradnju cijele pruge od Beograda do Novog Sada, vlakom putovati 30 minuta, a do Budimpešte dva sata i 45 minuta. Sada se u Kini razgovara o izvorima financiranja i uvjetima kako će to biti napravljeno. “Očekujem da ćemo vrlo brzo postići dogovor o financiranju i započeti s realizacijom ovog velikog projekata”, kazala je Zorana Mihajlović.

morom, započeo s izradom brošura čiji je cilj približavanje privrednika dviju zemalja. Podsjetio je i kako su početkom siječnja započele turbulencije na svjetskom tržištu i naglasio kako bi ta kretanja trebala pomno pratiti i analizirati i Srbija usprkos ili upravo zato što ima zajedničke projekte s Kinom. “Globalna ekonomija ne funkcionira tako. Ako Kina počne kihati, Njemačka dobije gripu i to se vidi na burzama. Nesigurnost na financijskom tržištu može se itekako odraziti na buduće planove i daljnje investicije”, upozorio je Čadež.

Drugi važan posao je sudjelovanje kineskih tvrtki na izgradnji cestovnog koridora XI. kroz Srbiju i to na dvjema dionicama čija

Ukupna vrijednost projekata s Kinom je oko 3,5 milijardi eura, rekla je ministrica Zorana Mihajlović bi izgradnja trebala započeti već u ožujku, najavila je ministrica koja se složila s tvrdnjom da su za razvoj ekonomske suradnje s Kinom zaslužni tradicionalno dobri odnosi koji traju već 50 godina, a koji su bili dobri i tijekom sankcija Srbiji. 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 11. do 17. siječnja 2016. ukupno je bilo 420 stečajnih postupaka, što je 45 posto više u odnosu na tjedan ranije. Prema broju postupaka, najviše je bilo skraćenih stečajeva koji su istovremeno započeli i zaključeni (164), a slijede ih brzi stečajevi s ukupno 151 postupkom. Također su 22 stečajna postupka započela. Izbrisano je 58 subjekata, 28 manje od prethodnog tjedna. Započelo je 66, a zaključena su dva likvidacijska postupka. Osnovano je 238 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (100), zatim Osijek (21), Trgovački sud u Rijeci bilježi 20 novih društava, a slijedi ih Varaždin sa 19 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (140), te ukupno 98 d.o.o.-a. STEČAJEVI 31 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



202 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



164



151 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

151



36 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI



58 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata



68 

Likvidacija Početak postupka





Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

238 

Poslovni subjekti d.o.o.



j.d.o.o.

140





d.d.

BNP Paribas Cardif osiguranje poslovanje u 2015.

Lanjski prihod 67 milijuna kuna BNP Paribas Cardif osiguranje nastavilo je uspješnu suradnju sa Zagrebačkom i Veneto bankom, PBZ-om i Vipnetom

a BNP Paribas Cardif osiguranje, koji je dio Grupe BNP Paribas, jedne od najvećih financijskih grupacija u svijetu, 2015. bila je vrlo uspješna poslovna godina u kojoj je to osiguranje zabilježilo prihod od 67 milijuna kuna ili 20 posto više nego u 2014. Osim toga, nastavljena je uspješna suradnja sa Zagrebačkom i Veneto bankom te započela prodaja dvaju proizvoda napravljenih u suradnji s Privrednom bankom Zagreb. Riječ je o Card Protectu ili osiguranju platne kartice i osobnih stvari te Standard Protect polici osiguranja namijenjenoj korisnicima koji žele dodatnu sigurnost i očuvanje standarda u slučaju nepredviđenih događaja poput otkaza ili nesretnog slučaja. Početkom ove godine na tržište je BNP Paribas Cardif osiguranje plasi-

Osnovani subjekti po gradovima

Hrvatska gospodarska komora

Varaždin

Zagreb Rijeka Pazin

Bjelovar

100

Karlovac

Osijek

Sisak

Šibenik

Rast kartičnog poslovanja

Sl. Brod

Zadar

Izvor podataka:

ralo i novu uslugu u suradnji s Vipnetom, a to je Mobil Protect tj. osiguranje prijenosnih uređaja od fizičkog uništenja ili krađe, istaknula je Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Paribas Cardif osiguranja. S obzirom na to da su im u središtu društveno odgovornog poslovanja uvijek projekti kojima se pomaže djeci, BNP Paribas Cardif osiguranje je podržalo projekt Mama je mama udruge Korak po korak, pa je u sklopu njega otvoreno savjetovalište za maloljetne i mlade roditelje. Kako je istaknula Ana Ivančić, tijekom prošle godine postavljeni su i nešto drukčiji standardi poslovanja osiguranja, pa su uvedena različita dodatna mjerenja koja pokazuju uspješnost i ukazuju na izvrsnost poslovanja poput praćenja omjera prijavljenih u odnosu na isplaćene štete. (S.P.)

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

U Hrvatskoj je u prošloj godini nastavljen trend rasta kartičnog poslovanja. Tako je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u lipnju 2015. zabilježeno ukupno 8,7 milijuna kreditnih i debitnih kartica što je 1,8 posto više nego u istom mjesecu 2014. Osim toga, zabilježen je i porast vrijednosti svih kartičnih transakcija za 3,5 posto te ukupnog broja transakcija za 5,9 posto. U odnosu na kraj 2000. godine broj kartica povećan je 3,6 puta, broj bankomata 5,5 puta, a broj EFT POS terminala 11 puta.

Kreditna linija EBRD-a Privrednoj banci Zagreb

Za poduzetnice 10 milijuna eura Podupiranje poslovanja žena poduzetnica pridonosi ostvarenju većeg domaćeg bruto proizvoda kroz pojačanu aktivnost više poslovnih subjekata, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) kreditnu liniju u iznosu od 10 milijuna eura, namijenjenu podupiranju mikro, malih i srednjih poduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena. Linija je podržana EBRD-ovim programom Žene u poduzetništvu (Women in Business Programme) koji promovira poduzetništvo žena kao i sudjelovanje žena u gospodarstvu. Uz financiranje poslovanja tvrtki, pod programom se nude i usluge savjetovanja. Program za žene poduzetnice je osnovan uz financijsku potporu fonda za tehničku pomoć EBRD-a i Taiwan Business-EBRD Cooperation fonda. S obzirom na to da mikro, mala i srednja poduzeća čine temelj hrvatskog gospodarstva, osiguravanje financiranja kao i profesionalna savjetodavna podrška od iznimne su važnosti za poticanje ponovnog rasta tog sektora. Sektor poduzetništva također je iznimno važan za PBZ, drugu po veličini bankarsku grupu u Hrvatskoj i dugogodišnjeg partnera EBRD-a.

Ženama olakšati pristup tržištu

“Ova kreditna linija je još jedan ogledni primjer uspješne suradnje između PBZ-a i EBRD-a. Podupiranje poslovanja žena poduzetnica pridonosi ostvarenju većeg domaćeg bruto proizvoda kroz pojačanu aktivnost više poslovnih subjekata. Među ženama postoji značajan poduzetnički potencijal koji je važno podržati”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku. Ivan Gerovac član Uprave PBZ-a, pak, naglasio je kako je PBZ je iznimno predan pružanju podrške ženama poduzetnicama. “Nadamo se da će novi specijalni proizvod financiran iz sredstava EBRD-a omogućiti ženama poduzetnicama lakši pristup tržištu. Zadovoljni smo ponovnom suradnjom s EBRD-om, podjednako uspješnom kao i prethodnih godina”, dodao je on.

EBRD je kao investitor prisutan u Hrvatskoj od njene neovisnosti i dosad je podržao više od 182 projekta u ukupnom iznosu od 3,2 milijarde eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskim institucijama i energetici. EBRD, kao banka u vlasništvu 65 država i dviju međuvladinih institucija, podržava razvoj tržišnih gospodarstava i demokracija. PBZ je članica Intesa Sanpaolo Grupe, druga je po veličini bankarska grupa u Hrvatskoj, s više od 1,6 milijuna klijenata i najrazgranatijom poslovnom mrežom od oko 200 poslov-

182

projekta u Hrvatskoj podržao EBRD od njene neovisnosti

3,2 mlrd € ukupan iznos uložen u te projekte

Kredit je namijenjen podupiranju mikro, malih i srednjih poduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena nica diljem Hrvatske. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama, upravljanje imovinom. (V.A.) 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Erste banka

Rast stambenih kredit Banka nudi stambene kredite vezane valutnom klauzulom uz eure s rokom otplate do 30 godina s kamatom od 5,06 posto te stambene krediti u kunama s rokom otplate do 20 godina s kamatnom stopom od 5,09 posto

ijekom 2015. godine Erste banka je plasirala oko 1030 stambenih kredita građanima u vrijednosti od 325 milijuna kuna što je u odnosu na 2014. rast od gotovo 25 posto. Naime, preklani je Banka plasirala 830 stambenih kredita u iznosu od 257 milijuna kuna. Prosječan iznos kredita uz hipoteku za kupnju ili izgradnju iznosio je oko 440.000 kuna, dok su se krediti bez hipoteke odobravali u prosjeku u iznosima od oko 130.000 kuna. Najveći dio stambenih kredita, gotovo trećina od ukupnog volumena, plasiran je u Zagre-

bu, a slijede Rijeka, Split, Bjelovar te Zadar. Od stambenih kredita, Erste banka trenutačno nudi nekoliko različitih modela (standardni stambeni kredit, stambeni EKO krediti te adaptacijski kredit). U ponudi su stambeni krediti vezani valutnom klauzulom uz eure s rokom otplate do 30 godina s kamatom od 5,06 posto, kao i stambeni krediti u kunama s rokom otplate do 20 godina s kamatnom stopom od 5,09 posto. U ponudi stambenih kredita Erste banke, trenutačno se po najpovoljnijoj kamatnoj stopi nude stambeni EKO kre-

diti u eurima. Kamatna stopa je promjenjiva te iznosi 4,76 posto. Maksimalan iznos kredita je 500.000 eura, a rok otplate do 30 godina. Stambeni EKO krediti mogu se koristiti za kupnju stambenog prostora s visokom energetskom efikasnošću (A+, A, B i C), izgradnju i dogradnju te rekonstrukciju visokoenergetskih kuća, kupnju i ugradnju opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, zahvate na nekretnini koji utječu na smanjenje potrošnje energije, izvedbu toplinske izolacije stambenih objekata, refinanciranje troškova potrebnih dozvola, rješenja, su-

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2015.

Godina završena s rek U 2016. godini očekujemo daljnji rast profitabilnosti i tržišnog udjela. Naglasak nam je na SME-u, specijalizaciji za agrar, ali i turizam, IT industriju kao i proizvodnju te izvoz općenito, kazao je predsjednik Uprave HPB-a

rvatska poštanska banka je u iznimno zahtjevnoj 2015. godini provela dokapitalizaciju u kojoj su sudjelovali i privatni investitori, uvela novu organizaciju, povećala efikasnost poslovanja, privukla nove klijente i ostvarila najbolje poslovne rezultate u korporativnoj povijesti. Tako je Banka lani, prema nerevidiranim izvještajima, ostvarila operativnu dobit 324 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 123 milijuna kuna. Imovina Banke posljednjeg dana protekle godine iznosila je 17,7 milijardi kuna što je povećanje od 1,8 posto. Ukupni bruto krediti na kraju 2015. zadržani su na razini 54 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

ita glasnosti i dokumentacije sukladno propisima koji uređuju područje energetike.

Smanjenje kamata

Valja napomenuti da Banka od 1. veljače smanjuje kamatne stope na postojeće stambene i adaptacijske kredite s valutnom klauzulom u eurima, kao i kunske stambene i adaptacijske kredite. Riječ je o korekciji koja proizlazi iz smanjenja fiksnog dijela kamatne stope, odnosno nije rezultat redovitog usklađivanja temeljem promjene vrijednosti njezinog promjenjivog dijela (EURIBOR, NRS) na kraju refe-

ordima 12,4 milijarde kuna, dok su ukupni depoziti dosegnuli 14,6 milijardi kuna što je povećanje od 2,9 posto. Dokapitalizacijom, konverzijom hibrida u temeljni kapital i ostvarenim dobicima ukupni kapital HPBa je lani udvostručen i iznosi 1,7 milijardi kuna. Povećanjem kapitala i optimizacijom izloženosti rizicima Banka u 2016. ulazi sa značajno jačom bilancom i većim

Naša je obveza prema klijentima i vlasnicima postati najbolja banka u Hrvatskoj, istaknuo je Tomislav Vuić

rentnog obračunskog razdoblja. Za postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u euru smanjenje će u prosjeku iznositi 0,9 postotnih bodova te će se nove kamatne stope kretati u rasponu od 5,05 do 6,05 posto. Kod adaptacijskih kredita uz valutnu klauzulu u eurima smanjenje će prosječno iznositi 0,3 postotna boda, s novim kamatnim stopama u rasponu od 5,95 do 6,70 posto. Smanjenje kamatnih stopa kod postojećih kunskih stambenih i adaptacijskih kredita, koji zauzimaju mali dio ukupnog kreditnog portfelja građana, bit će u prosjeku 1,05 postotnih bodova. (V.A.)

Trenutačno se po najpovoljnijoj kamatnoj stopi nude stambeni EKO krediti u eurima

potencijalom za rast uz adekvatnost kapitala, koja je prema preliminarnim izračunima 16,25 posto. HPB je većinu prošle godine poslovao s nedovoljnim kapitalom zbog čega je smanjivao izloženost kreditnom riziku te je minimalni pad neto kamatnog prihoda od 0,5 posto bio neizbježan. Manji prosječni volumen kredita u 2015. i kontinuirani pad aktivnih kamata rezultirao je padom ukupnih kamatnih prihoda za devet posto, ali je poboljšana struktura izvora kroz rast povoljnijih izvora i povrat relativno skupljih oročenih depozita. Na taj je način kamatni trošak pao 22 posto i najvećim dijelom neutralizirano smanjenje kamatnih prihoda.

na. Prihodi od tečajnih razlika također su dvostruko viši. Potkraj prošle godine Banka je imala 640.000 klijenata, što je neto godišnje povećanje od 4000. U retailu je najveći rast - čak 32.000 novih tekućih računa, korporativni segment ima više od 1200 novoakviziranih poslovnih računa, a među klijentima je i novih 10 gradova i općina. “U 2016. godini očekujemo daljnji rast profitabilnosti i tržišnog udjela. Povećanje prihoda i bolje upravljanje troškovima omogućit će nam još bolju uslugu našim klijentima i konkurentne cijene. Naglasak nam je na SME-u, specijalizaciji za agrar, ali i turizam, IT industriju kao i proizvodnju te izvoz općenito. U poslovanju s građanima ćemo, uz posebnu brigu o našim postojećim klijentima, kroz tehnologiju i nove proizvode zahvatiti i mlađe generacije. Naša je obveza i prema klijentima i prema vlasnicima u sljedećim koracima ne samo ostati dobra, najveća banka u hrvatskom vlasništvu nego postati najbolja banka u Hrvatskoj”, kazao je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a. (V.A.)

640.000 klijenAta

Neto prihodi od provizija i naknada porasli su pet posto prvenstveno kao rezultat širenja poslovanja sa stanovništvom i kartičnog segmenta. Dobit od trgovanja vrijednosnim papirima i devizama skočila je 23,6 posto, a ostali prihodi su više nego udvostručeni, najvećim dijelom zahvaljujući naplati i prodaji preuzetih nekretni-

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Novo internet bankarstvo Vabe Vaba banka Varaždin predstavila je novo internet bankarstvo za građane (Enter Vaba). Osim novog ruha protkanog novim vizualnim identitetom Vaba banke Varaždin, novo internet bankarstvo odlikuju i poboljšane postojeće funkcionalnosti uz mnoštvo implementiranih novih mogućnosti. “Sukladno trendovima online bankarstva kao i potrebama naših dosadašnjih korisnika, želja nam je biti još moderniji, fleksibilniji, tehnološki napredniji te vizualno zanimljiviji”, istaknula je Ivana Cesar, direktorica Sektora poslovanja s građanima Vaba banke Varaždin.

Tržište osiguranja u prosincu

Neuravnoteženi odnos ponude i potražnje Razina likvidnosti u sustavu i dalje je iznimno visoka. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je niska, a sudionici trguju uz krajnje nisku kamatnu stopu. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve započelo pretprošli tjedan, nema napetosti na novčanom tržištu. Depozitne institucije bez problema održavaju potrebne razine svojih računa te su u manjoj mjeri naslonjene na kratkoročno zaduživanje. U prošlu srijedu je održana redovita obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama 173 milijuna kuna po fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iznos korištenja repo kredita u odnosu na prethodni tjedan smanjen je za 60 milijuna, što potvrđuje činjenicu o visokoj likvidnosti sudionika i smanjenoj potrebi za uzimanjem sekundarnih izvora likvidnosti. Ministarstvo financija ni prošli tjedan nije odr-

žalo aukciju trezorskih zapisa. Naredna aukcija najavljena je za ovaj tjedan. Planirani iznos izdanja je 500 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 10 milijuna u eurima. Odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu već dulje vrijeme je izrazito neuravnotežen zbog velikih viškova likvidnosti. Ovu neravnotežu može razriješiti samo značajniji rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama, koji se za sada ne nazire. Najavljene strukturne repo aukcije središnje banke koje će dodatno pojačati likvidnost bankarskog sustava također će djelovati na daljnji rast ponude novca. Ostaje nam pričekati početak radikalnijih strukturnih reformi i nove projekte u gospodarstvu koji će djelovati na aktiviranje kreditne politike banaka i sveukupnog financijskog tržišta. Time će se postupno uspostavljati i ravnoteža novčanog tržišta. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

11.1.-15.1.

18.1.-22.1.

5 4

300

3 200 2 100

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prosinac 2015., 24 društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 8.723.512.630 kuna, što predstavlja rast od 1,91 posto u odnosu na 2014. godinu. U skupini neživotnih osiguranja, zaračunata bruto premija iznosi 5.789.300.610 kuna i niža je 2,24 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2.934.212.020 kuna, te bilježi porast od 11,24 posto.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na euro i dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,06 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u od-

valuta

7,000

srednji tečaj za devize 4,971131

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

6,998

4,986654

JPY japanski jen (100) 5,985386 CHF švicarski franak

6,999164

GBP britanska funta 10,084836 USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

7,072132 7,665484

primjena od 23.1. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

nosu na američki dolar za 0,5 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom blago ojačala za 0,002 posto.

EUR 18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

USD

7,10 7,08

CHF

7,668 7,666

6,995

7,06

7,664

6,993

7,04

7,662

6,990

7,02

7,660

6,988

7,00

7,658

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Poslovanje upravitelja zgradama

Burzovni indeksi uvećali vrijednost Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog daljnjeg pada cijena nafte i usporavanja rasta kineskog gospodarstva koje je najveći svjetski potrošač sirovina. Nisu ih ohrabrile ni naznake usporavanja rasta američkog gospodarstva u posljednjem tromjesečju 2015. (pad industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo). Optimizam im je vratila Europska središnja banka koja je kazala da će u ožujku proučiti moguću prilagodbu monetarne politike. To je ulagačima ulilo nadu u nove poticajne mjere. Na tjednoj razini svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 4,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 2,3 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX koji je ojačao za 3,2 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 0,02 posto. Tehnološki indeks Nasdaq uvećan je za 2,3 posto, a američki Dow Jones za 0,7 posto. Valja napomenuti kako se na američkim burzama nije trgovalo 18. siječnja zbog obilježavanja rođendana Martina L. Kinga.

6100 6000

16000

5800

15900

5700

15800

5600

4700 4650

MIREX - tjedni 0,4%

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1. 4600

NASDAQ

4500

4600 4550

4300 4200

4450

4100

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

10000

CAC40

4400

4500

10200

Dow Jones

15700

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1. 18500

DAX

18000

9800

17500

9600

17000

9400

16500

9200

16000

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 216,1860 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,005 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 111,6506 bodova, a Mirexa C 110,4451 bod.

16100

5900

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti Mirexa

16200

FTSE 100

datum

NIKKEI 225

18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

21.01. 111,65060

0,1032

-2,18

AZ - A

21.01. 112,20850

-0,0786

-1,68

Erste Plavi - A

21.01. 109,33960

0,2643

-3,03

PBZ CO - A

21.01. 111,42560

0,0864

-3,05

0,3605

-2,21

Raiffeisen OMF - A 21.01.

111,95470

kategorija B MIREX B

21.01. 216,18600

0,0381

-1,03

AZ - B

21.01. 221,15980

-0,0661

-0,57

Erste Plavi - B

21.01. 220,67290

0,1396

-1,57

PBZ CO - B

21.01. 197,20920

-0,0123

-1,88

217,71720

0,1560

-1,04

Raiffeisen OMF - B 21.01.

0,3%

kategorija C

0,2%

MIREX C

21.01. 110,44510

-0,0407

0,47

0,1%

AZ - C

21.01. 107,71980

-0,0323

0,46

Erste Plavi - C

21.01. 109,75940

-0,0170

0,57

PBZ CO - C

21.01. 110,09770

-0,0410

0,34

Raiffeisen OMF - C 21.01. 113,84980

-0,0559

0,51

0,0% 18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,50% 0,25% 0,00%

Raiffeisen DMF

21.01. 209,53790

0,1944

-1,36

AZ Profit

21.01. 246,11800

0,0175

-2,27

0,0546

-1,03

-0,25%

Croatia osiguranje 21.01. 148,35850

-0,50%

AZ Benefit

21.01. 231,06570

-0,0599

0,60

-0,75%

Erste Plavi Expert

21.01. 180,99910

0,1768

-2,36

Erste Plavi Protect 21.01. 183,20900

-0,0195

0,55

-1,00% 21.12.

28.12.

5.1.

13.1.

21.1.

U djelatnosti upravljanja zgradama poslovalo je 86 poduzetnika koji su u 2014. povećali broj zaposlenih za 36,7 posto, ukupne prihode za 1,6 posto, ukupne rashode za 5,8 posto, smanjili dobit razdoblja za 37,3 posto, smanjili gubitak razdoblja za 65,9 posto te ostvarili neto dobit u iznosu od 4,2 milijuna kuna (smanjenje od 28,6 posto u odnosu na 2013.). Investicije u dugotrajnu imovinu kod tih poduzetnika u 2014. iznosile su 33,2 milijuna kuna, objavila je Financijska agencija.

Javni dug 85,9 posto BDP-a Dug opće države (dug središnje i lokalne države te fondova socijalne sigurnosti) na koncu trećeg tromjesečja 2015. iznosio je 286 milijardi kuna, što je 85,9 posto BDP-a, posljednji su podaci HNB-a. Dug je na kraju rujna bio za 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto niži u odnosu na kolovoz. Većina, točnije oko 161,7 milijardi kuna ili 56,5 posto javnog duga odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice. Zatim, 104,6 milijardi kuna (36,6 posto) odnosi se na državne obveze po kreditima, a ostatak od 19,9 milijardi kuna (sedam posto) na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Pozitivni rezultati KBC-a Zagreb Klinički bolnički centar Zagreb u 2015. ostvario je ukupne operativne prihode u iznosu od 1,770 milijardi kuna, što je 36,46 posto više nego u 2014. godini. Ukupni operativni rashod iznosi 1,706 milijardi kuna te je u 2015. godini ostvaren pozitivni operativni rezultat u iznosu od 64 milijuna kuna. Po proračunskoj osnovi razlika između prihoda i rashoda iznosi 149,5 milijuna kuna, što u odnosu na 2014. godinu predstavlja smanjenje gubitka u iznosu od 211,4 milijuna kuna.

Otpremnina za dioničare Žita

Glavna skupština slovenske tvrtke Žito prehrambena industrija donijela je Odluku o isključenju manjinskih dioničara iz društva. Donošenjem ove odluke, sve dionice tvrtke će se prenijeti na glavnog dioničara i većinskog vlasnika - Podravku. Manjinski dioničari će za dionice, ukupno njih 11.393, primiti otpremninu u iznosu od 180,1 euro po dionici, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Ukupan iznos otpremnine iznosi 2,05 milijuna eura. Glavna skupština je donijela i Odluku o povlačenju dionica Žita s organiziranog tržišta, Ljubljanske burze.

Crobex uvećan za 16 bodova, najlikvidniji Ledo CROBEXtransport do +3,93 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su završili porastom; CROBIS je uvećan za 0,07 posto, a CROBIStr za 0,17 posto. Najlikvidnije izdanje je Ledo s tjednim prometom u iznosu od 16 milijuna kuna i padom cijene za 0,01 posto na 8969 kuna. U redovnoj trgovini Ledo je sakupio tek nešto više od milijun kuna prometa, dok je blok prometom sakupio 14,9 milijuna kuna. HT je četiri trgovanja završio kao najlikvidnije izdanje i sakupio je promet od 12,5 milijuna ZAGREBAČKA BURZA kuna, dok mu je cijena za 0,65 posto THE ZAGREB STOCK EXCHANGE porasla na 139,90. Povlašteno izdanje UKUPAN TJEDNI PROMET: 506.645.444,81 kn Adris Grupe trgovano je u iznosu od TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.207.897,19 kn 4,8 milijuna kuna i bilježi porast za index zadnja vrijednost tjedna promjena 0,74 posto na cijenu od 345,10 kuna. CROBEX 1.604,2000 +1,01% Porast cijene bilježi šest od 10 najCROBEX10 937,5300 +1,14% likvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna CROBIS 105,3763 +0,07% je Đuro Đaković s porastom od 7,77 CROBIStr 145,4411 +0,17% posto na cijenu od 32,32 kune i prometom od 735.000 kuna. Izdanje ZaTop 10 tjedna zadnja grebačke banke bilježi tjedni rast za promet po prometu promjena cijena 3,25 posto na cijenu od 36,80 kuna, a -0,01% 8.969,00 15.955.519,05 Ledo d.d. protrgovano je u iznosu od 1,4 miliju+0,65% 139,90 12.531.996,91 HT d.d. na kuna. Peta najlikvidnija Podravka +0,74% 345,10 4.790.694,55 Adris grupa d.d. - povl. (+0,92 posto) je sakupila 3,3 milijuna +0,31% 22,93 4.168.536,13 Valamar Riviera d.d. kuna, od čega se 2,2 milijuna odnose +0,92% 313,06 3.315.743,67 Podravka d.d. na blok promet. -2,78% 105.000,00 2.118.499,00 Jamnica d.d. +3,25% 36,80 1.402.306,77 Tjedan je zaključila na cijeni od Zagrebačka banka d.d. -1,40% 975,19 1.256.948,96 Ericsson Nikola Tesla d.d. 313,06 kuna. Po porastu cijene slijede -1,15% 4.300,00 1.045.931,56 Janaf d.d. spomenuto povlašteno izdanje Adri+7,77% 32,32 734.822,87 Đuro Đaković holding d.d. sa (+0,74 posto) i HT (+0,65 posto), a cijena je za 0,31 posto na 22,93 kune 10 dionica tjedna zadnja uvećana još i Valamar Rivieri trgopromet s najvećim rastom cijene promjena cijena vanoj u iznosu od 4,2 milijuna kuna. +67,50% 67,00 2.530,00 Croatia airlines d.d. Četiri izdanja bilježe pad cijene. Gu+49,70% 2,50 26.171,73 Hoteli Haludovo Malin. d.d. bitnik tjedna je šesta najlikvidnija +38,21% 75,60 725.844,49 Turbos DAX long G Jamnica s cjenovnim padom za 2,78 +19,19% 108,70 21.852,40 Turbos DAX long E posto na 105.000 kuna, a trgovana je +18,22% 11,94 131.385,18 Turbos E-mini S&P 500 l. F u iznosu od 2,1 milijun kuna. Slijedi +17,20% 40,20 150.592,90 Turbos WTI nafta long O +16,05% 225,60 225,60 Ericsson NT (-1,40 posto) sa zadnjom Turbos DAX short I +15,73% 6,62 23.976,00 Turbos H. H. N. GAS short C cijenom od 975,19 kuna i prometom +13,02% 108,50 361.692,14 RIZ-odašiljaći d.d. od 1,3 milijuna kuna. Deveti najli+12,96% 12,99 37.352,14 Petrokemija d.d. kvidniji Janaf protrgovan je u iznosu nešto većem od milijun kuna, a cije10 dionica tjedna zadnja na mu je pala za 1,15 posto na 4300 promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. Cijena je minimalno pala još -66,60% 5,01 65,13 Puljanka d.d. najlikvidnijem Ledu (-0,01 posto). -29,63% 19,00 69.424,40 Turbos EBF short E [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -18,50% 40,75 203,75 Turbos EBF short I

Ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su prošli tjedan tek nešto aktivniji nego pretprošli tjedan. Promet je porastao za 8,6 milijuna kuna ili 15 posto u odnosu na pretprošli tjedan. Redovni dionički promet iznosio je 67,2 milijuna kuna. Indeks Crobex porastao je za 1,01 posto odnosno oko 16 bodova te je tjedan završio na 1.604,20 bodova. Crobex10 bilježi porast za 1,14 posto na 937,53 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -2,84 posto koliko je pao

Hoteli Zlatni rat d.d. Turbos DAX long F Genera d.d. Hoteli Maestral d.d. Jadroplov d.d. Franck d.d. Turbos E-mini S&P 500 s. F

58 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

-17,22%

66,18

5.691,48

-15,18%

133,00

6.305,60

-10,17%

150,01

118.115,20

-9,98%

260,00

16.640,00

-8,50%

18,41

1.841,62

-8,47%

540,00

5.425,05

-8,44%

17,36

388.659,62

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Ugovor o proizvodnji lokomotiva

Dionički fondovi još uvijek u crvenom Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 32, a palo 47. Svih 28 dioničkih fondova bilježi pad vrijednosti. Najviše su pali fondovi koji većinu portfelja ulažu u Aziju. Među njima je najveći tjedni pad zabilježio Ilirika BRIC sa -6,42 posto. Od sedam posebnih fondova četiri ih bilježe pad, a tri porast vrijednosti. Dobitnik tjedna Raiffeisen Harmonic bilježi porast od +0,41 posto. ZB Future 2055 bilježi tjedni minus od 2,54 posto. Pad vrijednosti zabilježilo je 13 od 15 mješovitih fondova. Najveći pad bilježi KD Balanced sa -2,03 posto, a slijede ga OTP uravnoteženi

(-2,01 posto) i You Invest Active (-1,89 posto). Porasli su samo Smart Equity (+0,17 posto) i PBZ Conservative 10 fond (+0,03 posto). Osam od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najznačajniji tjedni porast bilježi Capital One kojem je vrijednost uvećana za 0,22 posto, a slijedi Erste Adriatic Bond s porastom od 0,20 posto. Najveći tjedni minus bilježi NETA Emerging Bond fond (-0,80 posto), a slijedi ga HI-conservative s padom za 0,44 posto. Svih 19 novčanih fondova je raslo. Prve tri pozicije s porastom od 0,02 posto dijele Locusta Cash, Auctor Cash i OTP novčani fond. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 14.01.2016 do 21.01.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,0912 HI-growth € 10,3894 ZB euroaktiv € 122,8513 ZB trend $ 139,1506 FIMA Equity kn 84,5434 KD Prvi izbor kn 12,7038 Ilirika Europa € 108,2052 PBZ Equity fond € 9,5724 HPB Dionički kn 97,2885 Erste Adriatic Equity € 79,4700 NETA Global Developed kn 83,6554 ZB aktiv kn 104,3632 Capital Two kn 86,1098 Ilirika Azijski tigar € 39,4551 Platinum Global Opportunity $ 14,1006 KD Nova Europa kn 4,4297 OTP indeksni kn 37,4856 Platinum Blue Chip € 92,7910 NETA Frontier kn 459,7223 OTP MERIDIAN 20 € 83,0010 A1 kn 81,8500 NETA US Algorithm kn 132,4260 NETA New Europe kn 65,1958 Ilirika BRIC € 57,9198 CROBEX10 kn 90,4290 KD Energija kn 6,9328 ZB BRIC+ € 69,2475 Allianz Equity € 134,5973 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 114,0500 Raiffeisen Harmonic € 98,3800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4200 ZB Future 2025 € 91,6582 ZB Future 2030 € 89,4924 ZB Future 2040 € 89,0932 ZB Future 2055 € 89,1859 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 152,1758 PBZ Global fond € 13,6418 HI-balanced € 12,2142 ICF Balanced kn 118,0844

tjedna promjena [%]

-1,36 -2,65 -3,55 -5,22 -1,29 -4,23 -2,91 -1,80 -1,59 -1,84 -2,33 -2,75 -1,35 -5,23 -2,20 -4,95 -0,98 -1,89 -3,91 -2,91 -1,61 -2,66 -0,86 -6,42 -0,74 -5,00 -6,26 -0,95 0,27 0,41 0,05 -1,70 -2,21 -2,53 -2,54 -1,77 -1,08 -1,78 -1,00

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,1925 OTP uravnoteženi kn 101,0277 KD Balanced kn 8,1209 Allianz Portfolio kn 150,7514 Smart Equity € 101,0251 PBZ Conservative 10 fond € 104,6827 You Invest Active € 94,2300 You Invest Balanced € 96,0100 You Invest Solid € 97,5200 Smart Equity II € 95,3468 PBZ Flexible 30 fond € 97,2981 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,6676 HI-conservative € 13,7882 Raiffeisen Bonds € 170,3700 PBZ Bond fond € 124,1299 Capital One kn 202,5172 HPB Obveznički € 152,4939 NETA Emerging Bond kn 78,6655 Erste Adriatic Bond € 113,6600 Raiffeisen Classic € 102,3700 PBZ Short term bond fond kn 100,3628 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0956 ZB plus kn 175,2472 ZB europlus € 150,3613 PBZ Euro Novčani € 139,1263 Raiffeisen Cash kn 157,4300 Erste Money kn 150,9800 HI-cash kn 151,8203 PBZ Dollar fond $ 131,2095 HPB Novčani kn 143,3591 OTP novčani fond kn 132,9343 Money One kn 129,3219 Allianz Cash kn 118,2699 Erste Euro-Money € 115,4000 Auctor Cash kn 110,2823 Raiffeisen euroCash € 105,5600 HPB Euronovčani € 106,2048 Locusta Cash kn 1350,0009 NETA MultiCash kn 108,2850 OTP euro novčani € 102,5271

-0,73 -2,01 -2,03 -0,58 0,17 0,03 -1,89 -1,41 -0,63 -0,65 -0,97

naziv(fond)

valuta

0,02 -0,44 0,05 0,11 0,22 0,06 -0,80 0,20 0,04 0,11 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01

Tvornica željezničkih vozila Gredelj i National Railway Equipment Company (NRE) u Zagrebu su sklopili novi ugovor o proizvodnji sedam dizelskih lokomotiva serije GT26 CW, namijenjenih za vuču teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama. Tako se nastavlja dugogodišnja suradnja između Gredelja i američkog partnera koji je sklapanjem novoga posla još jednom potvrdio da na međunarodnom tržištu prepoznaje Gredelj kao kompaniju koja je svojim iskustvom, tehnološkim i stručnim resursima kapacitirana za realizaciju ovako zahtjevnih projekata.

Kraš: Stjecanje 264 dionice Kraš Zagreb je u razdoblju od 18. do 21. siječnja kupoprodajom stekao u trezor Društva 264 dionice, što daje 0,0192 posto udjela u temeljnom kapitalu Izdavatelja. Nakon navedenog stjecanja dionica, Kraš na trezorskom računu koji se vodi u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD), ima uknjiženo 68.635 vlastitih dionica, što daje 4,9966 posto udjela u temeljnom kapitalu Izdavatelja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Michael Lewis

Oklada stoljeća Mate

Riječ je o prvom hrvatskom odabiru iz poezije legendarnog kanadskog kantautora, pjesnika, romanopisca i zen redovnika Leonarda Cohena koje bi po mnogočemu trebalo biti posebno, pa i jubilarno. Naime, prošle godine Cohen je navršio 80 godina života i obilježio gotovo šest desetljeća stvaralačkog rada, i to kao umjetnik koji je ostavio neiskorjenjiv trag u srednjoj struji globalne kulture, čiji je utjecaj na najnovije naraštaje ljubitelja glazbe i lijepe riječi danas možda i veći nego ikada ranije.

Jim Crace

Žetva

OceanMore

Riječ je o istinitoj priči o nekoliko izuzetno vještih investitora koji su od 2007. do 2010. iskoristili stalni rast cijena nekretnina i stvaranje hipoteka te su bogatstvo stekli nepopularnim, proračunatim klađenjem na financijski raspad. “Lewis je krizu pretvorio u istinski financijski triler koji zrcali pohlepu, nemar, prevare, nesposobnost i oholost Wall Streeta. I stručnim i nestručnim će čitateljima ova dinamična, zanimljiva priča ne samo rasvijetliti događaje nego će ih i uznemiriti”, napisao je Library Journal.

Leonard Cohen

Lijek za ljubav Vuković&Runjić

Dok se u kasno ljeto povijaju posljednji snopovi žita, troje tuđinaca, dva muškarca i žena, pristižu na javnu zemlju kraj udaljena sela i slijedeći običaje, pale vatru kako bi ostvarili pravo na ostanak. Niz događaja pokazat će kako se među seljane brzo može uvući nepovjerenje: prijeteći stup dima, optužbe za čaranje i okrutno kažnjavanje nevinih razotkrit će tamnu stranu Walterovih susjeda. Knjiga prikazuje sedam ključnih dana neimenovana sela i progovara o polaganu zatiranju idile u doba začetka modernog ekonomskog promišljanja.

60 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

Papa Franjo

Božje je ime Milosrđe Verbum

Mediteran je omiljena Nooteboomova pozornica. I upravo na tom moru i obalama - od Venecije do Baleara, od Alžira do Francuske - zbivaju se njegove priče, koje uz kap oporoga humora i s puno mudrosti govore o ljubavi i o gubitku, o prijateljstvu i umjetnosti. Život je najčešće nesporazum, ali i čudo! – misao je koja kao da stoji u pozadini osam Nooteboomovih priča, povezujući ih u tolikoj mjeri da bismo ovu knjigu lako mogli čitati i kao roman i kao meditaciju o sjećanju, životu i smrti.

Sonia Choquette

Odgovor je jednostavan Planetopija

Sa svake stranice knjige izbija Papina želja da dopre do svih duša koje traže smisao života, put mira i pomirenja, lijek za tjelesne i duhovne rane. Na prvom mjestu da dopre do onoga dijela čovječanstva koji traži da ga se prihvati, a ne da ga se odbacuje: do siromaha i marginaliziranih, zatvorenika i prostitutki, ali i do dezorijentiranih i onih koji su daleko od vjere, do homoseksualaca i rastavljenih. U razgovoru s vatikanistom Andreom Torniellijem Papa iznosi i razloge za izvanrednu Svetu godinu, koju je silno želio.

Cees Nooteboom

Noću dolaze lisice Fraktura

Volite sebe, prepustite životno vodstvo svojem Duhu. Želite li pronaći istinski mir i sreću, morate se povezati sa svojim unutarnjim Duhom i naučiti voljeti sebe. To je ključ za ispunjen, uspješan život, smatra Sonia Choquette, duhovna učiteljica, vibracijska iscjeliteljica i autorica svjetskih uspješnica. U ovoj nam knjizi daje vodič, korak po korak, za svakodnevne promjene i način razmišljanja koji će u naš život uvesti svjetlost i radost.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikendkuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@ gmail.com, 099 7839 178. Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna. com.tr, +90 332 3598 585. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za

opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području: 1. gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i

IZBOR IZ NADMETANJA

otpadom nastalim rušenjem; 2. specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ ili posjednicima drvnog otpada (tvornicama namještaja, pilanama, stolarskim radionicama, tvrtkama koje se bave poslovima rušenja, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima, odlagalištima otpada, industrijskim pogonima, špediterskim i logističkim poduzećima). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500. Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic. hr. Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepljive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrakgrafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257.

Hrvatska

Usluge najma, pranja i glačanja bolničkog rublja

HŽ Putnički prijevoz nabavlja zaštitnu odjeću i obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

Grad Zagreb nabavlja usluge najma, pranja i glačanja bolničkog rublja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 7,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 24. veljače.

Zaštitna odjeća i obuća

Uredski materijal

Grad Pula nabavlja uredski materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. veljače. Agencijske usluge za privremeno zapošljavanje Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska radiotelevizija nabavlja agencijske usluge za privremeno zapošljavanje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. veljače.

Sunčane elektrane

Općina Lovas nabavlja sunčane elektrane i usluge montaže. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

jednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

Regija

Usluge osiguranja

Ured za zajedničke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona nabavlja usluge kolektivnog osiguranja zaposlenika. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 232.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 3. veljače. Ambulantna vozila

Građenje javno prometnih površina s parkiralištem

Općina Baška Voda nabavlja radove na izgradnji I. faze Luke nautičkog turizma - građenje javno prometnih površina s parkiralištem. Procijenjena vri-

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo nabavlja tri ambulantna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 512.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 29. veljače.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se adaptirana stara istarska kuća Zgrada, ukupne površine 477 četvornih metara, Komin, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 342.000 kuna. Dražba se održava 28. siječnja u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na broj mobitela 091/5164 792. Oranica, ukupne površine 34.477 četvornih metara, Kutina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 707.788,80 kuna. Dražba se održava 26. siječnja u 8.15 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Obavijesti o prodaji nekretnine moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj telefona 091/5366 789, od 8 do 15 sati svakog radnog dana. Parking, tvornička hala i trafostanica, ukupne površine 25.374 četvorna metra, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 12,963 milijuna kuna. Dražba se održava 26. siječnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline, i to javnom dražbom uz prethodnu dostavu pisane ponude. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene nekretnine. Razgledavanje je moguće radnim danom od 10 do 13 sati, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 091/4751 111 ili mailom: v.separovic@gmail.com.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovna zgrada, ukupne površine 838 četvornih metara, Mala Subotica, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 192.992 kune. Sedmo ročište za prodaju održava se 27. siječnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni

62 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

dogovor sa stečajnim upraviteljem Stankom Makarom iz Ludbrega, na broj 091/2010 001, svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Zgrada, dvor, oranica i šuma, ukupne površine 9861 četvorni metar, Križevci, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 144.732,80 kuna. Dražba se održava 27. siječnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Adaptirana stara istarska kamena kuća površine 122,30 četvornih metara i zemljište površine 292 četvorna metra, Buje, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1.215.194,65 kuna. Dražba se održava 29. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje (jamčevinu) u iznosu od 121.519,47 kuna. Osobe zainteresirane za kupnju mogu putem sudskog ovršitelja nesmetano, uz prethodnu najavu na broj telefona 052/725 233, razgledati nekretninu. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 1092 četvorna metra, Poznanovec, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 726.000 kuna. Dražba se održava 1. veljače u 8 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Zemljište, ukupne površine 656 četvornih metara, Čižići, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 330.000 kuna. Dražba se održava 1. veljače u 9.50 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevinu u iznosu od pet posto utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti najkasnije tri dana prije ročišta. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/407 337. Građevinsko zemljište, ukupne površine 1879 četvornih metara, Vodnjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1.180.759,70 kuna. Dražba se održava 2. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor na broj mobitela 095/9146 409.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

metanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ CompanyInformation/Index/2226.

Generatori Società Italiana per il Gas P.A. traži izradu izvedbenog projekta, isporuku, testiranje i održavanje postrojenja turbogeneratora. Traži se ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Vrijednost nabave je četiri milijuna eura. Natječaj je otvoren do 29. siječnja, a prijave se predaju na talijanskom jeziku na: Società Italiana per il Gas P.A. Largo Regio Parco 9, PROCU/Beni, Silvio Fassino, 10152 Torino, Italija, silvio.fassino@mail.italgas.it. Više o natječaju na http://www.italgas.it.

Rezanje drveća HEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća. Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek – SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2015%2fS+005-0039899.

Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fridrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, 940039541 Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@ fredrikstad.kommune.no. Više podataka o nad-

Tehničko ispitivanje vozila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx ?OznakaDokumenta=2015%2fS+002-0040018

Prehrambeni proizvodi Ministarstvo obrane Portugala traži nabavu prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na portugalskom i engleskom jeziku se predaju na Ministério da Defesa Nacional - Marinha Direção de Abastecimento Base Naval de Lisboa - Alfeite, Divisão de obtenção, 2810-001 Almada, Portugal; da.reob@marinha. pt. Više podataka o nadmetanju na www.marinha.pt i www.compraspublicas.com.

Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@ rkas.ee. Više podataka o nadmetanju na https:// riigihanked.riik.ee. 25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

33. Riječki međunarodni karneval

Europska baština i slavenska mitolog Finale Karnevala je velika Međunarodna karnevalska povorka 7. veljače. Kroz 112 maškaranih grupa iz Hrvatske i inozemstva, od kojih čak 70 alegorijskih kola, predstavit će se gostima gotovo 9000 maski piše Vladimir Rončević

O Riječki karneval je dio programa kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine

vogodišnji 33. riječki međunarodni karneval tradicionalno je počeo podizanjem Pusta 17. siječnja na Antonju, a završit će 10. veljače na Pepelnicu, dakle tek malo više od tri tjedna za najluđe riječko peto godišnje doba. Program ove godine zato nudi puno maškaranih plesova, koncerata, “pomaknutih” sportova, kazališnih predstava, ali i niz humanitar-

64 | Privredni vjesnik | broj 3912 | 25. siječnja 2016.

nih akcija. Nova kraljica Riječkog karnevala izabrana je u petak, a iste su večeri gradom zavladale maškare jer je gradonačelnik Vojko Obersnel ključeve Grada predao Meštru Toniju i maškarama.

Karneval star više od pet stoljeća

Karnevalski običaji Rijeke baština su europskoga građanskog karnevala, poput onog Talijana ili Nijemaca, s elementima folklora i slavenske mitologije. Pravo je bogatstvo mesopusnih običaja u riječkom predgrađu, a posebice se ističu zvončari. Oni halubajski uvršteni su na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a kao zaštićeni kulturni fenomen. Hrvatski publicist i političar Imbro Tkalac u svojim Uspomenama iz Hrvatske 1749.-1843. zapisao je: “Te maškarade su došle u Karlovac iz Italije preko Rijeke; u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima nije toga bilo”. Riječke maškare u povijesti se prvi put spominju u odredbi Gradskog vijeća od 1. ožujka 1449. gdje stoji da će svatko tko maskom prekriva lice, odnosno ičim što osobu čini neprepoznatljivom, biti kažnjen odsijecanjem ruke, visokom globom i teškim zatvorom. Bili su izuzeti samo gosti maskiranog plesa u

gija gradskom Kaštelu. Odredba je ublažena 1546. godine, uz dodatak da se zabranjuje, pod prijetnjom globe od 50 libara, bacati na krabulje naranče i prljave predmete. A biskupska uredba iz 1718. godine glasi: “Redovniki i žakni gredu u krabonose, u tance, kola i norije, ča je na veliki škandal ljudstva, pa se to zabranjuje i proglašuje đavolskim djelom”.

U suvremenom je ruhu Karneval obnovljen 1982. godine, a u ovogodišnjem iz mnoštva gotovo svakodnevnih zbivanja valja izdvojiti Dječju karnevalsku povorku 30. siječnja kada će riječkim Korzom u 69 maskiranih grupa prodefilirati više od 2500 malih maski. Finale Karnevala je velika Međunarodna karnevalska povorka u nedjelju 7. veljače. Kroz 112 (sličnost s telefonskim brojem je neopterećujuća!) maškaranih grupa iz Hrvatske i inozemstva, od kojih čak 70 alegorijskih kola, predstavit će se Riječanima i njihovim gostima gotovo 9000 maski. Riječki karneval odavno je postao prepoznatljiv izvan Rijeke i Hrvatske pa će i ove godine privući brojne turiste, a ukupna se brojka gledatelja duž kilometarske trase desetljećima vrti oko 100.000! U kratkom roku odvijaju su mnoga zbivanja

pa će ovogodišnji karneval biti izuzetno dinamičan. Tu su i dva sportska programa, još od 1990. godine - Maškarani auto rally Pariz- Bakar te mlađi Carnival Snowboard Sesson na Gatu Karoline Riječke uz tone goranskog snijega na metar od mora. HNK Ivana pl. Zajca svojim se Kazališnim vrtuljkom ponovno pridružio karnevalskim danima, Export Delta se i ove godine aktivira i postaje koncertno odredište, a Tower Centar Rijeka organizira Maškaranu bajku uz klizalište, Izbor princa i princeze Karnevala te novi program Tvoja maska zvuči poznato. Kao i do sada, Karneval će imati humanitarnu notu; na tradicionalnom Humanitarnom balu u Guvernerovoj palači prikupljat će se novac za Centar za autizam Rijeka, za opremanje senzornog parka. I ove će se godine kuhati Humanitarna jota riječkih ugostitelja te Maškarana maneštra Radio Rijeke, karnevalska udruga Čiket organizira dvije maškarane zabave s humanitarnim ciljem, a u Domu crvenog križa održat će se tradicionalno dobrovoljno darivanje krvi.

Vrhunski turistički proizvod

Rijeka je u 2015. godini rastom broja noćenja od čak 25 posto ostvarila rekordne rezultate u turizmu, a Riječki karneval je svakako je jedna od gradskih manifestacija koja najviše privlači turiste. On je i dio programa kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. U kandidaturi pod sloganom Rijeka 2020 - luka različitosti, kao jedan od najvidljivijih i najmasovnijih riječkih kulturnih događanja i brendova, Karneval ima posebno mjesto. Ove godine kampanja je pripremljena i usuglašena i s novom nacionalnom kampanjom Hrvatske tu-

Opatijski karneval

Kotrljajuća vozila kruže Opatijom Cijelo Primorje živi ove zimske dane u karnevalskom ozračju, pa tako i Grad Opatija organizira, uz brojne druge manifestacije, tradicionalnu Dječju karnevalsku povorku te legendarnu Balinjeradu. Natjecanje je to maskiranih grupa i pojedinaca u najrazličitijim “kotrljajućim” vozilima, predvođeno meštrom Opatijskog karnevala pjevačem Duletom Jeličićem, rodonačelnikom ča-vala.

rističke zajednice Croatia - Full of Life (Hrvatska - puna života), a Riječki karneval prvi je veliki događaj koji je svoju kampanju prilagodio nacionalnoj. Kao vrhunski proizvod hrvatskog turizma u vrijeme predsezone, on predstavlja i najveći događaj na području Hrvatske te je odličan lajtmotiv za promociju ne samo Rijeke kao destinacije nego Kvarnera i Hrvatske.

25. siječnja 2016. | broj 3912 | Privredni vjesnik | 65

Booking.com: 2015 Guest Review Award

Hrvatski smještajni objekti među najboljima na svijetu Na razini Hrvatske priznanje je dodijeljeno ukupnom broju od 9310 smještajnih objekata čija je zajednička prosječna ocjena recenzija gostiju u 2015. godini bila izvrsnih 8,9

edan od najpoznatijih web portala na svijetu ponovno je učinio svoje na promociji hrvatskog turizma. Booking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najširim izborom nevjerojatnih mjesta za boravak diljem svijeta, objavio je rezultate 2015 Guest Review Award - godišnjeg priznanja za partnere. Priznanje je dodijeljeno za više od 280.000 smještajnih objekata u 196 zemalja svijeta, koji su pokazali da mogu dosljedno ispunjavati pa čak i premašiti očekivanja širokog spektra gostiju bez obzira na njihovu dob, podrijetlo ili kulturnu pozadinu. Na razini Hrvatske priznanje je dodijeljeno ukupnom broju od 9310 smještajnih objekata čija je

zajednička prosječna ocjena recenzija gostiju na Booking. comu u 2015. bila izvrsnih 8,9. Booking.com je dao posebno priznanje i za 10 vodećih svjetskih smještajnih objekata koji nude iznimno iskustvo boravka u pet kategorija - Doručak šampiona, Dome, slatki

dome, Izvanredna vrijednost, Najbolji domaćin i Najtoplija dobrodošlica. Među tim objektima, čak tri partnera portala Booking.com iz Hrvatske osvojila su priznanje. To su aparthotel Bellevue Trogir koji je nagrađen u kategoriji Najtoplija dobrodošlica, zatim

Posebna priznanja dobili su i Bellevue Trogir, apartmani Villa Harmonie te kuća za odmor Ankora

apartmani Villa Harmonie u kategoriji Doručak šampiona te kuća za odmor Ankora u kategoriji Najbolji domaćin. Komentirajući ta priznanja, Goran Pleše, regionalni menadžer Booking.coma, je rekao kako iza svake ocjene gostiju na tom portalu stoji ustvari cijela godina rada nekog smještajnog objekta kako bi zadovoljio potrebe svojih gostiju. “Mi čvrsto vjerujemo da najbolje ocijenjena iskustva gostiju ne treba čuvati u tajnosti. Želimo uzeti vremena da prepoznamo naše partnere koji ostavljaju najbolje iskustvo u očima gostiju. Ovaj program nagrađivanja Booking.coma može se smatrati globalnim standardom u recenzijama gostiju”, zaključio je Pleše. (S.P.)

Nova svjetska kampanja Coca-Cole

Ikona pop-kulture u bočici

oca-Cola ove godine u svijetu provodi novu strategiju One brand - Jedna robna marka. Nova kampanja pod nazivom Taste the feeling, održana je i u staroj tvornici Gredelj u Zagrebu. Prvi put svjetska marketinška strategija One brand objedinjuje robne marke Coca-Colu, Coca-Colu Light/Diet, Coca-

Colu Zero te Coca-Colu Life. Glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju Maria Anargyrou Nikolić tom je

66 | Privredni vjesnik | broj 3912 |

prigodom istaknula kako u ovoj godini tvrtka Coca-Cola želi cijeli svijet, pa i Hrvatsku, podsjetiti na jedno od najboljih pića na svijetu koje se smatra ikonom pop-kulture, dizajnerskom muzom i filmskom zvijezdom. Dodala je kako je Coca-Cola već gotovo 50 godina prisutna u Hrvatskoj. Nova marketinška kampanja temelji se na poznatim,

ali moderniziranim vizualnim elementima Coca-Cole. Ujedno je objavljen prvi od četiriju televizijskih spotova pod nazivom Anthem, koji uključuje izvornu pjesmu Taste the Feeling. Ta pjesma sadrži novi audiopotpis inspiriran zvukovima koji su dio iskustva ispijanja Coca-Cole, primjerice otvaranja čepa i šištanja mjehurića. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.