Pv 3913

| Indeks korupcije | Predstavljanja | Nova kolumna | Regija | Svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

1. veljače 2016., godina LXII, broj 3913

Poštanske usluge

Konkurencija varira, prihodi rastu poseb

Kako se klasične poštanske usluge nose s pritiskom modernijih načina komuniciranja?

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Ilija Tokić

vlasnik tvrtke Tokić

Gospodarski forum u Varšavi

an pr

Analitičari i gospodarstvenici

Hrvatski proizvodi Što sve i u kojem dobrodošli na roku očekujemo poljsko tržište od nove Vlade

POSLOVNA OČEKIVANJA

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

u četvrtak, 4. veljače 2016. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.

Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić” za Ekonomskog analitičara 2015. godine

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

privredni vjesnik

2015.

poslovna očekivanja 2016.

sadržaj

3913 / 1. veljače 2016. poštanska djelatnost

6

6

Broj davatelja varira, usluge i prihodi nešto veći Klasične poštanske usluge pod pritiskom drugih, modernijih načina komuniciranja

50. od 168 11

Borba protiv korupcije dala rezultate Hrvatska se više ne ubraja u korumpirane države

12

Ilija Tokić, vlasnik tvrtke Tokić, Sesvete U djelatnosti prodaje i distribucije autodijelova ne samo da su opstali 25 godina, nego svake godine ostvaruju rast i investiraju. A sada žele i vlastitu proizvodnju

intervju

gospodarski događaj tjedna

20

16

Gospodarski forum u Varšavi HGK otvara put domaćim gospodarstvenicima na tržište od 85 milijuna stanovnika

20

Guši nas džungla propisa Na pitanje što bi poručio novoj Vladi gotovo svaki poduzetnik ističe previše česte promjene zakona i propisa

gospodarstvenici poručuju

Pitali smo poduzetnike što očekuju od nove Vlade

aktualno 28

12

Ilija Tokić

Provedba Zakona o stečaju potrošača Zasad vrlo malo zainteresiranih za osobni bankrot

nova kolumna 29

Mitovi o poduzetništvu Jean Pierre Maričić razbija tri glavna mita koja u javnosti vladaju o poduzetnicima

36

Častan čovjek u zatvoru U zatvor odlazi Bine Koredž, tajkun respektabilnih moralnih načela

39

Globalna snaga maloprodaje Agrokor “skočio” za 30 mjesta

Hrvatska&REGIJA

svijet financija

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Denis Matijević

Šest koraka do bolje poljoprivrede Država ne treba i ne može biti spasitelj poduzetnika, ali mora osigurati uvjete za razvoj poslovanja i ne ograničavati one koji proizvode i zapošljavaju

U

Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

natoč potencijalima, Hrvatska i dalje uvozi više od 40 posto hrane.

Rast uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od devet posto u prvih devet mjeseci 2015. u odnosu na godinu ranije, jednako kao i struktura uvoza, upozoravaju da je nužan zaokret u poljoprivrednoj politici. Iako se bilježe pozitivni trendovi, apeliramo na novu Vladu da se više fokusira na sektor poljoprivrede te da budu realni - hrvatska poljoprivreda neće nikada hraniti pola Europe, ali možemo i moramo uspješnije zadovoljiti potrebe našeg tržišta.

Država ne treba i ne može biti spasitelj poduzetnika, ali mora osigurati uvjete za razvoj poslovanja i ne ograničavati one koji proizvode i zapošljavaju. Ponavljaju se kao mantra hrvatski potencijali, od pitke vode do plodne zemlje, pa ostaje pitanje zašto se ti resursi uspješnije ne iskorištavaju.

Kroz Strategiju razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj potrebno je opisati regionalizaciju, komasacije i navodnjavanje kao podlogu za uspješno provođenje te strategije, koja mora biti podržana zakonskom regulativom, a s ciljem stvaranja konkurentnog proizvoda koji stavljanjem na tržište osigurava profit onome tko ga proizvodi, odnosno egzistenciju svakom pojedincu u lancu od proizvodnje do tržišta.

Hrvatskoj je potrebna vizija koja će znati staviti poljoprivredu u funkciju. AgroFructus Grupa, kao vodeća tvrtka u svojoj djelatnosti, predlaže šest strateških točaka kao preporuku budućoj poljoprivrednoj politici i konstruktivan prijedlog za razvoj poljoprivrede.

Ponajprije, predlaže nadogradnju Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede. Jer postojeća je napisana 1996. godine bez jasnog cilja i vizije gdje hrvatska poljoprivreda treba biti i kako će do toga doći, odnosno u koje grane ulagati.

Zatim, predlažemo regionalizaciju poljoprivrede koja će, uzimajući u obzir sve čimbenike, odrediti područja pogodna za pojedine poljoprivredne proizvodnje i pridonijeti koncentraciji volumena na manjem prostoru, volumena koji se proizvode po jedinstvenim tehnologijama i omogućavaju optimalnu primjenu mehanizacije i automatizacije u proizvodnji.

4 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Nadalje, navodnjavanje je nužno za sve vrste poljoprivrednih proizvodnji, no kada bi u izradama strategija bila angažirana struka, gotovo svaki stručnjak bi rekao da prije navodnjavanja treba riješiti problem odvodnje jer jedno bez drugoga u praksi ne ide...

Potrebna je i prilagodba zakona i podzakonskih akata regulativi EU-a. Naime, poljoprivredna proizvodnja kao i proizvođači usitnjeni

Hrvatska poljoprivreda neće nikada hraniti pola Europe, ali možemo i moramo uspješnije zadovoljiti potrebe našeg tržišta su i treba ih okrupnjavati kroz proizvođačke grupe ili organizacije koje će biti izdašno potaknute EU fondovima kroz naše fondove za ruralni razvoj. No zbog neusklađenosti naših zakona, akata i pravilnika s onima u EU, hrvatski poljoprivrednici zakinuti su za mogućnost korištenja tih sredstava.

Nužna je i komasacija poljoprivrednog zemljišta, radi okrupnjavanja i stvaranja mogućnosti za konkurentnu proizvodnju, prilagođenu optimalnoj primjeni mehanizacije u proizvodnji određene poljoprivredne kulture.

Na koncu, važna točka je i porezni sustav.

PDV na hranu je visok i to značajno pridonosi nekonkurentnosti, odnosno smanjenoj potrošnji domaćih proizvoda. Naime, osim što domaći proizvod ima konkurenciju uvoznih proizvoda, što može anulirati time da većina prosječnih potrošača ipak preferira proizvode domaćeg podrijetla, on ima konkurenciju i u zemljama okruženja gdje je PDV na hranu značajno niži i gdje su te razlike u cijeni onda puno izraženije

BROJKE, BROJKE

Prekrcaj tereta u morskim, riječnim i zrakoplovnim lukama 7.419.000tona

prekrcano tereta u devet mjeseci 2015. godine u Hrvatskoj, što je rast od 9,7% u odnosu na isto razdoblje 2014.

8.697.000

6.750.000tona

tona

prekrcano tereta u morskim lukama, uz ostvareni rast od 8,9 posto

promet robe u skladištima u devet mjeseci 2015., u Hrvatskoj, uz rast od 5%

687tona

587.000tona prekrcano tereta u lukama unutarnjih voda, što je rast od 17,3%

promet tereta u zračnim lukama u studenom 2015., što predstavlja rast od 6,5% u odnosu na studeni 2014.

U studenome 2015. u međunarodnom su prijevozu na unutarnjim vodnim putovima dominiralI:

metali 8,6%

proizvodi poljoprivrede 8,3%.

Najveći dio međunarodnog prijevoza robe ostvaren je s: rumunjskim (26,3%) srpskim (17,0%) bosanskohercegovačkim (17,0%) austrijskim (14,7%)

metalne rudače 32% Izvor: DZS

kemikalije (gnojivo) 48,6%

i mađarskim (12,8%) lukama

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Poštanska djelatnost

6 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Broj davatelja varira, usluge i prihodi nešto veći Klasične poštanske usluge sve su više pod pritiskom drugih, modernijih načina komuniciranja, što također utječe na rast i razvoj tržišta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Č

lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji tržištu poštanskih usluga donijelo je mnoge promjene, a ponajprije potpunu liberalizaciju. Ta usklađivanja su zahvatila sve tvrtke u toj djelatnosti.

No, rezultat nije bio ujednačen. Neke su tvrtke, uz nužne rezove, nastavile poslovati u novim uvjetima, dok su druge nestale ili gotovo nestale s tržišta.

Uslijed opće gospodarske krize u nas su pozitivni učinci liberalizacije na određena kretanja i razvoj tržišta nešto slabije izraženi nego u EU, što ne znači da ih uopće nema. Također, klasične poštanske usluge sve su više pod pritiskom drugih, modernijih načina komuniciranja, što također utječe na rast i razvoj tržišta.

Usprkos svemu, tržište poštanskih usluga u Hrvatskoj, ukoliko se promatra ukupni broj ostvarenih usluga,

u 2014. je malo poraslo, čime je zaustavljen negativni trend koji je bio prisutan unazad nekoliko godina.

Otvoreno tržište pozitivno je utjecalo na međunarodni promet, i to tako da je od početka liberalizacije broj usluga u tom dijelu u stalnom rastu. To je potaknulo i veću fluktuaciju davatelja na tržištu, a samim time i veću konkurenciju, što je dodatno utjecalo na pojavu novih usluga, povećanje kvalitete,

smanjenje cijena pojedinih segmenata usluga te povećanje broja paketa i usluga s dodanom vrijednosti. Povećanje broja usluga jednim je dijelom utjecalo i na povećanje prihoda, tako da je ostvaren nešto veći prihod nego u 2013. čime je zaustavljen višegodišnji pad prihoda na poštanskom tržištu.

Dva manje, tri više

U 2014. je dolazilo do stalnih promjena u broju davatelja poštanskih usluga. Pojedini davatelji koji nisu našli interes ili se nisu snašli na tržištu prestali su obavljati usluge. S druge strane, pojavili su se novi davatelji koji poslovanje temelje na poštanskim uslugama, bilo kao svoju osnovnu djelatnost, bilo da su postojeće poslovanje proširili i s djelatnošću pružanja poštanskih usluga.

prije dvije godine zaustavljen je višegodišnji pad prihoda na vrlo promjenjivom poštanskom tržištu Na kraju 2014. Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) je, sukladno odredbama Zakona o poštanskim uslugama, bio prijavljen 21 davatelj poštanskih usluga, što je za dva manje nego u 2013. godini. Pritom je tijekom 2014. pet postojećih davatelja prestalo s radom, a prijavljena su tri nova. Drugim riječima, davatelj A1 Direkt iz Zagreba se

22 davatelja poštanskih usluga djeluju sada u Hrvatskoj

342 mil

godišnja količina isporučenih poštanskih usluga

1,4 mlrd kn

ostvarili davatelji poštanskih usluga tijekom 2014.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: Poštanska djelatnost

Broj davatelja prema području na kojem obavljaju usluge

1

5

Broj davatelja prema području na kojem obavljaju usluge

U niverzalna usluga, zamjenske i ostale poštanske usluge

U nutarnji i međunarodni promet

8

O stale i zamjenske poštanske usluge

U nutarnji promet

11

Međunarodni promet

O stale poštanske usluge

15

2 Izvor: HAKOM

Udjeli vrsta poštanskih usluga

Ukupan prihod od obavljanja poštanskih usluga

2010.

2011.

2012.

342,14

amjenske Z poštanske usluge

339,69

53,4%

343,86

stale O poštanske usluge

380 370 360 350 340 330 320 310 300

356,35

niverzalna U usluga

364,49

(u milijunima kuna)

20,8% 25,8%

Izvor: HAKOM

2013.

2014.

Izvor: HAKOM

2010.

2011.

2012.

182,61

183,36

189,85

211,09

240 220 200 180 160 140 120 199

232,43

Ukupan broj usluga unutar opsega univerzalne usluge (u milijunima)

2013.

2014.

Izvor: HAKOM

Tržišni udjeli davatelja prema broju ostvarenih usluga Hrvatska pošta Ostali davatelji 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

76,0%

71,5%

67,5%

70,7%

69,9%

24,0%

28,5%

32,5%

29,3%

30,1%

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Izvor: HAKOM

Ukupan broj zamjenskih poštanskih usluga (u milijunima) 80 70 60 50 40 30 20 10 0

69,50

2013.

Ukupan broj ostalih poštanskih usluga (u milijunima) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

71,29

2014.

Izvor: HAKOM

8 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Izvor: HAKOM

86,83

88,24

2013.

2014.

Izvor: HAKOM

promjene u poslovanju

Nove usluge na tržištu Davatelji poštanskih usluga u Hrvatskoj sve više koriste komparativne prednosti drugih tehnologija, ponajprije informacijsko-komunikacijskih, što utječe na pokretanje novih trendova u obavljanju poštanske djelatnosti te omogućuje razvoj novih i inovativnih usluga. Razvidan je trend promjena u poslovanju davatelja koji primjenom naprednih mogućnosti pojedinih tehnologija proširuju ponudu svojih usluga i otvaraju nove tržišne mogućnosti, kako bi se prilagodili novim navikama i potrebama korisnika te u konačnici povećali svoje prihode, priopćeno je iz HAKOM-a.

Primjer takvih usluga je ePostcard HP Hrvatske pošte, koja pomoću mobilne aplikacije za pametne telefone omogućuje individualno grafičko oblikovanje razglednice, njezino tiskanje i uručenje primatelju na kućnu adresu. Hrvatska pošta nudi i novu uslugu servis ePošta, odnosno povezuje niz “klasičnih poštanskih” usluga koje korisnik inače može dobiti/ostvariti u poštanskom uredu, ali sada u virtualnom obliku. Tako, između ostalog, korisnici njihovih

u 2014. pripojio Tisku Zagreb i kao takav prestao postojati. Davatelji Zum 2010. iz Sesveta, Nova distribucija iz Mokošice, Zadruga mladih Direkt iz Šibenika, Meritus Plus iz Splita i VukCom iz Novog Vinodolskog su tijekom 2014. godine brisani iz upisnika davatelja poštanskih usluga i prestali ih obavljati. Od novih davatelja HAKOM-u su se tijekom 2014. prijavili Schenker, Orbis Express i Cash on delivery express, svi iz Zagreba. Trenutačno, prema podacima HAKOM-a, u nas ima ukupno 22 davatelja poštanskih usluga.

Oni su u 2014. ostvarili nešto više od 342,1 milijun usluga, što je za 0,7 posto više nego prethodne godine. Prema prikupljenim podacima za prva tri tromjesečja 2015., ostvareno je oko 243,2 milijuna usluga.

Davatelji su od obavljanja poštanskih usluga u 2014. ostvarili nešto više od 1,4 milijarde kuna prihoda, što je za 0,3 posto više nego u 2013., čime je zaustavljen negativni trend prisutan unazad nekoliko godina. “A prema još nepotpunim podacima za 2015. takav trend rasta se očekuje i za tu godinu”, kažu nam u HAKOM-u.

HP jedini davatelj

U ukupnom ostvarenju poštanskih usluga u 2014. najveći udjel ima univerzalna usluga s udjelom od približno 53 posto, slijede ostale poštanske usluge sa 26 posto, a ostatak su zamjenske poštanske usluge. Univerzalnu uslugu u Hrvatskoj obavlja Hrvatska pošta kao jedini davatelj koji je to pravo i obvezu stekao temeljem Zakona o poštanskim uslugama, i to u trajanju od 15 godina. Pod univerzalnom

usluga mogu primati i slati pisma koja u jednom trenutku mogu biti u elektroničkom obliku, a u drugom u fizičkom, ili obratno.

Davatelj Tisak je, među ostalim, ponudu pružanja svoje usluge Tisak paket dodatno proširio na način da se ona pruža i u međunarodnom prometu. Tako se paketi s kioska Tiska mogu poslati u bilo koju zemlju svijeta uz dostavu na kućnu adresu.

uslugom podrazumijeva se skup poštanskih usluga koje su po pristupačnoj cijeni dostupne svim korisnicima u Hrvatskoj, a obuhvaćaju usluge u unutarnjem i međunarodnom prometu. Zamjenske poštanske usluge su usluge iz opsega univerzalnih usluga, ali mogu odstupati od određenih uvjeta (kakvoća i obveza pružanja usluge). Pod ostalim poštanskim uslugama podrazumijevaju se sve one koje nisu obuhvaćene univerzalnom uslugom ili zamjenskim, a radi se o osnovnim poštanskim uslugama (pisma i paketi) koje imaju još i neku dodanu vrijednost, odnosno ekspresnim pošiljkama te tiskanicama i izravnoj pošti.

Važno je naglasiti i to da su na kraju trećeg tromjesečja 2015. kod davatelja poštanskih usluga bile ukupno zaposlene 9353 osobe koje su obavljale poštanske usluge, što je nešto manje nego na koncu 2014. godine.

Stabilizacija poslovanja

Estera Rakić, izvršna direktorica Ureda za odnose s regulatorom u Hrvatskoj pošti, kaže nam kako je tržište poštanskih usluga formalno liberalizirano u potpunosti neposredno prije ulaska Hrvatske u EU. “To je, naravno, u nekim trenucima bilo otežavajuće, ali istodobno i motivacija da unapređujemo vlastito poslovanje. To je za posljedicu imalo i sniženje određenih cijena na tržištu. Ulazak u EU donio je određene prilagodbe procesu, ali i potvrdilo da Hrvatska pošta radi u skladu s hrvatskim zakonima i propisima tijela EU-a”, ističe ona.

Trendovi na tržištu poštanskih usluga u Europi, ali i na globalnoj razini, reflektiraju se i na hrvatsko tržište te se, prema njezinim riječima,

53%

usluga čine usluge koje pruža samo Hrvatska pošta

9353

zaposlenih kod davatelja poštanskih usluga 2015.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: Poštanska djelatnost

u sustavu PDV-a te im je naš PDV na računu samo trošak. Na takav način smo primorani raditi s nižom cijenom da budemo konkurentni Hrvatskoj pošti, što zapravo odgovara samo financijskim ustanovama, ne koristi ni tržištu, ni zaštiti vrijednosti tržišta, a ni tome da nam kroz fer cijenu ostaje više prostora za dodatne investicije u nove usluge, opremu i slično. A da ne govorim koliko država gubi novca nekolektiranjem PDV-a od Hrvatske pošte”, napominje.

Dobra pak strana tržišta, dodaje, jest ta da je Zakon o poštanskim uslugama otvoren i liberalan te nema velikih ograničavajućih čimbenika za bavljenje poštanskim poslom. “Ulazak u EU nije donio ništa spektakularno, poštanski posao je klasični lokalni posao te ulazak u EU nema s tog stajališta nikakvog utjecaja. Jedini plus su smjernice EU-a te lokalni poštan-

Za nas alternativce ostaje veliki problem to što Hrvatska pošta ne naplaćuje PDV za poštanske usluge velikim korisnicima pod izlikom univerzalne poštanske usluge, a mi to moramo naplatiti, te nas to već na startu čini hendikepiranima za 25 posto u odnosu na Hrvatsku poštu.

Igor Velimirović, generalni direktor Weber Escala

primjećuje pad pismovnih pošiljaka i preporuka zbog sve učestalije elektroničke komunikacije. “Istodobno, elektronička komunikacija pospješila je razvoj e-trgovine zbog čega je sve veći priljev pošiljaka, točnije paketa, iz zemalja EU-a prema Hrvatskoj, ali i iz ostalih zemalja, najviše iz Kine i SAD-a”, objašnjava nam.

Poslovanje Hrvatske pošte se posljednjih godina strateški usmjerilo u nekoliko pravaca, što uključuje i stabilizaciju temeljnog poslovanja, ali i diverzifikaciju proizvoda i usluga koje ona pruža. “To je normalan trend i kod ostalih europskih poštanskih operatora. Hrvatska pošta je osim uvođenja novih usluga u posljednje tri godine povećala svoj tržišni udio pismovnih pošiljaka, povećala efikasnost i kvalitetu, optimirala brojne troškove, ali i započela s uspješnom aktivacijom nekretnina koje su bile izvan funkcije biznisa”, napominje Estera Rakić.

Rad uz nižu cijenu

Igor Velimirović, generalni direktor Weber Escala, kaže kako se tržište konsolidira. “A kako sam i rekao u nekoliko navrata prije, vidimo prostor samo za dva ponuđača i to se i dogodilo u 2015. godini. Ostala su samo dva nacionalna i ozbiljna ponuđača, Hrvatska pošta i mi. Trend je isti kao i u svijetu, poštanski se obujam smanjuje, iako u Hrvatskoj ne tako dramatično kao u nekim drugim EU zemljama koje imaju godišnji pad od osam posto. No, za nas alternativce ostaje veliki problem to što Hrvatska pošta ne naplaćuje PDV za poštanske usluge velikim korisnicima pod izlikom univerzalne poštanske usluge, a mi to moramo naplatiti, te nas to već na startu čini hendikepiranima za 25 posto u odnosu na Hrvatsku poštu. Primjerice, financijske institucije nisu

10 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

U ukupnom ostvarenju poštanskih usluga u 2014. najveći udjel ima univerzalna usluga s udjelom od približno 53 posto ski regulator koji ne može i ne smije kršiti te smjernice jer uvijek ostaje Europska komisija koja će presuditi ako poštanski regulator napravi nešto pogrešno. S druge strane, HAKOM tj. poštanski regulator korektno radi svoj posao tako da većih poteškoća nema”, kaže on dodajući kako se na tržištu smanjuje broj računa jer banke i telekomi rade na povećanju broja e-računa što znači da se račun za usluge dobiva elektronskim putem. “Također je i državna administracija pokrenula projekt po kojem su sve javne i državne ustanove dužne omogućiti korisnicima izdavanje elektronskih računa. A rast bi trebao doći u vidu izravne pošte, primjerice, poziv na kupovinu, gdje je hrvatsko tržište prilično nerazvijeno”, naglašava on.

U budućem razdoblju, prema HAKOM-u, moguć je nastavak pozitivnog kretanja jer se očekuje da davatelji iskoriste mogućnosti koje se pružaju na tržištu te time povećaju svoje prihode. Pri tom se prvenstveno misli na mogućnosti koje su povezane s e-trgovinom, uslugom s najvećim potencijalom za rast, a koja u Hrvatskoj još nije dovoljno iskorištena.

AKTUALNO Hrvatska na 50. mjestu od 168 zemalja

Borba protiv korupcije dala rezultate Hrvatska je na svjetskoj ljestvici percepcije korupcije popravila svoj položaj za tri mjesta i više se ne ubraja u korumpirane države, objavio je Transparency International Hrvatska piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema novom Indeksu percepcije korupcije Hrvatska se nalazi na 50. mjestu od 168. zemalja.

Skupila je 51 bod, što je napredak od tri boda u odnosu na 2014. godinu.

Prema tom rezultatu Hrvatska se više ne ubraja u korumpirane države, objavio je Transparency International Hrvatska.

“Indeks percepcije korupcije 2015. pokazuje da se pomaci u borbi protiv korupcije konačno vide i u Hrvatskoj.

Transparentnost i odlučnost neovisnih institucija i tijela javne vlasti koja se bave prevencijom i represijom u borbi protiv korupcije ključ su uspjeha i ostvarenih rezultata”, rekla je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.

Indeks pokazuje razinu percepcije korupcije u javnom sektoru na bodovnoj ljestvici od 0 do 100 Prema Indeksu percepcije korupcije, najutjecajnijem pokazatelju korupcije u svijetu, najmanje korumpirane države u 2015. godini su Danska sa 91 bodom, Finska sa 90 bodova, Švedska sa 89, Novi Zeland sa 88 te Nizozemska i Norveška sa 87 bodova. Najkorumpiranije države su Sjeverna Koreja i Somalija sa samo osam bodova.

U hrvatskoj podružnici Transparency Internationala objašnjavaju da je pozitiv-

na ocjena došla i zbog dobrog rada Državnog odvjetništva i Uskoka, odnosno djelovanja represivnog aparatu u otkrivanju i procesuiranju koruptivnih radnji. Preventivnim tijelima u borbi protiv korupcije (kao što su Državna revizija, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, povjerenik za informiranje i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave) potrebno je osigurati dostatna financijska sredstva i stručne kapacitete te onemogućiti politički utjecaj na njihov rad, istaknula je Davorka Budimir.

Podsjeća i da je važno potaknuti aktivizam građana u svakodnevnom zalaganju za pozitivne društvene vrijednosti poput povjerenja, a pogotovo poštenja.

Građane je potrebno osloboditi straha od prijavljivanja koruptivnih radnji.

Puno ispod EU prosjeka

U Europskoj uniji prosječna vrijednost indeksa je 67 bodova, što znači da se Hr-

vatska nalazi daleko ispod tog prosjeka, ali se nalazi iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda. Od država Europske unije u 2015. godini prema Indeksu percepcije korupcije najviše su napredovale Češka za pet bodova, Nizozemska i Austrija za četiri boda, Luksemburg, Litva, Hrvatska i Rumunjska za tri boda. Najveći pad imale su Mađarska za tri boda, te Bugarska, Cipar i Španjolska za dva boda.

U odnosu na regiju najviše su napredovale Hrvatska i Albanija za tri boda.

Slovenija i Crna Gora poboljšala su se za dva boda. Kosovo je ostalo na 33 boda, a ostale su zemlje zabilježile pad: Makedonija čak za tri boda.

Indeks percepcije korupcije određene zemlje ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na bodovnoj ljestvici od 0 do 100. Pri tome 0 predstavlja zemlju koja se percipira kao visoko korumpirana, a ona ocijenjena sa 100 kao zemlja očišćena od korupcije.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ilija Tokić, vlasnik tvrtke Tokić, Sesvete

Dobar dio proizvodnje koja je bila vezana uz autoindustriju u Hrvatskoj više ne postoji.

Inkos, Tomo Vinković, Jedinstvo, Elcon… samo su neke velike i nekada uspješne tvrtke koje više ne postoje, kaže Ilija Tokić čija je tvrtka obilježila 25 godina rada i lani zaposlila još 70 novih zaposlenika

12 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Naše su vizije vezane uz proizvodnju

Smiješno je da je propao jedan Dioki koji je 90 posto proizvodnje imao unaprijed plaćeno. Tragedija je da je jedan Jadrankamen u stečaju te da je Petrokemija u problemima. Dovesti takve tvrtke u propast stvarno je sramota naše države. Svi oni koji su takve tvrtke uništili dobro su zbrinuti i bogati su ljudi razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Z

a tvrtku Tokić koja se bavi prodajom i distribucijom autodijelova može se reći kako se je u toj dosta teškoj djelatnosti ne samo uspjela održati već je svake godine ostvarivala rast i investirala. Tokići su počeli s jednom malom trgovinom 1990. godine u kojoj su radila dva radnika.

Zajedno s franšiznim partnerima Tokić je danas najveći prodajni lanac autodijelova u Hrvatskoj. Nedavno je tvrtka proslavila 25 godina poslovanja te investirala značajna sredstva u kupnju i opremanje novog logističko distribucijskog centra u Sesvetama. S Ilijom Tokićem, predsjednikom Nadzornog odbora, koji je skupa s bratom Stojanom vlasnik ove tvrtke, razgovarali smo o poslovanju tvrtke Tokić, njenim planovima te rezultatima koje ostvaruje. Tokić nam je iznio i svoje mišljenje o stanju na tržištu autodijelova u Hrvatskoj, o poslovnom ozračju te o preprekama na koje poduzetnici koji razvijaju svoje poslovanje, nailaze u Hrvatskoj. Tokić je ovlašteni uvoznik i distributer preko 150 najpoznatijih svjetskih proizvođača dijelova za sve vrste osobnih i lakih teretnih automobila. Tvrtka kroz svoju maloprodaju također nudi moto program, odnosno dijelove za skutere i motocikle te teretni program - dijelove za kamione i autobuse. Ima i manje proizvodne pogone.

n Kakva je bila poslovna godina za tvrtku Tokić?

- Imali smo uspješnu godinu. Povećali smo i broj zaposlenih tako da nas trenutačno u matičnoj tvrtki radi 330, a kada uključimo i naše franšize, onda možemo reći da imamo približno 1000 zaposlenika. Početkom kolovoza kupili smo objekt za svoj logistički distribucijski centar u Sesvetama koji se proteže na 22.000 metara četvornih, čije otvorenje planiramo na proljeće ove godine. U fazi smo izvođenja građevinskih radova i opremanja prostora.

Imali smo problem s logistikom i skladištenjem tako da smo iskoristili prigodu Baumaxova povlačenja s hrvatskog tržišta, te smo preuzeli njihov objekt koji adaptiramo u moderni logističko-distribucijski centar. Ta je investicija vrijedna oko 12 milijuna eura. U taj centar ugrađujemo najkvalitetniju opremu. Krajem studenog smo proslavili 25 godina rada naše tvrtke, a ja sam proslavio i 60. rođendan, što znači da se polako povlačim iz operativnog vođenja tvrtke u Nadzorni odbor. Tvrtku od proljeća prošle godine vodi nova uprava na čelu koje je Ivan Gadže. To je i običaj u razvijenom poslovnom svijetu. Meni je cilj da tvrtka traje najmanje 100 godina. U 2015. godini smo uveli novitete u poslovanje, kao što je Tokić program vjernosti, call centar te proširili ponudu i asortiman na moto i teretni program.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Predstečajna nagodba je jedan negativni i nepravedni projekt hrvatske vlade. Tu su oštećene male tvrtke i kooperanti, i to uglavnom male obiteljske tvrtke u svrhu takozvane zaštite velikih tvrtki koje su loše uprave upropastile, a da za to nisu odgovarale.

n Kakvi su brojčani pokazatelji?

- U 2015. godini napravili smo značajni rast prodaje, kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu. Ispunjeni su svi prodajni planovi. U prošloj godini zaposlili smo 70 novih zaposlenika, dok smo u grupaciji - uključujući naše franšizne partnere - zaposlili barem još 100 radnika. Svi naši partneri su uspješni, rastu i zapošljavaju nove djelatnike. Inače, Tokić svake godine ima rast, svaku godinu završavamo s dobiti koju reinvestiramo. Osim u države iz naše regije, izvozimo u Italiju, Austriju, Njemačku, Sloveniju, Francusku… U prodajnom dijelu se namjeravamo širiti na tržišta europskih zemalja, što nam je lakše nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. n Što vas ometa u poslovanju?

- Ono što nas doista opterećuje je još uvijek otežana naplata potraživanja. Naime, imamo pojavu da niz tvrtki prestaje s radom pa na taj način ostajemo bez svog novca. Tu država mora napraviti više reda. Mora zaštititi poduzetnika koji nekome isporučuje robu i osigurati da će naplatiti svoju robu. Problem je i to što se prilikom spašavanja velikih tvrtki oštećuju male. Recimo, predstečajna nagodba je jedan negativni i nepravedni projekt hrvatske vlade. Tu su oštećene male tvrtke i kooperanti, i to uglavnom male obiteljske tvrtke u svrhu takozvane zaštite velikih tvrtki koje su loše uprave upropastile, a da za to nisu odgovarale. Moje je mišljenje da treba ići na ruku privatnim obiteljskim tvrtkama, a ne da ih se zakonima dovodi u neravnopravni položaj. Smiješno je da je propao jedan Dioki koji je 90 posto proizvodnje imao unaprijed

plaćeno. Tragedija je da je jedan Jadrankamen u stečaju te da je Petrokemija u problemima. Dovesti takve tvrtke u propast stvarno je sramota naše države. Svi oni koji su takve tvrtke uništili dobro su zbrinuti i bogati su ljudi.

n Jesu li vaši daljnji poslovni potezi vezani uz izvoz?

- Moglo bi se tako reći jer smo hrvatsko tržište, koje je malo, uspjeli dobro pokriti. Izvoz je logični slijed razvoja u trgovačkom dijelu naše tvrtke. Međutim, moja vizija i vizija mojih suradnika vezana je uz proizvodnju. Veliki proizvodni pogon je moja velika želja. Mi trenutačno imamo niz malih tvrtki koje proizvode

S našim partnerima iz Njemačke namjeravamo izgraditi veliki proizvodni pogon za nas, a imamo i nešto vlastite proizvodnje.

Dobar dio proizvodnje koja je bila vezana uz autoindustriju u Hrvatskoj više ne postoji. Inkos, Tomo Vinković, Jedinstvo, Elcon… samo su neke velike i nekada uspješne tvrtke koje više ne postoje. Tokić doduše ima nekoliko proizvoda, poput tekućine za staklo. Međutim, naše ambicije u proizvodnji su puno veće.

Rimac je primjer da možemo biti u svjetskom vrhu Može li Hrvatska imati proizvodnju automobila?

- Teško je odgovoriti na to pitanje. Većina bi rekla da nismo sposobni, ali kada vidimo što radi naš prijatelj Mate Rimac, mogu reći da možemo biti u svjetskom vrhu. Rimac je izlagao na našem kućnom sajmu i na to sam ponosan. Za njega radi više od 70 inženjera i on je dokaz da se mogu raditi velike stvari. Doduše, njegovi proizvodi su za sada skupi za naše tržište, ali Rimac radi velike stvari. Problem Mate Rimca je to što proizvodi u Hrvatskoj jer da svoje električne automobile i električne bicikle proizvodi u Njemačkoj, bio bi

bogataš. Nadam se da će i drugi inovativni mladi ljudi krenuti putem Mate Rimca, a ne da će nam se najkvalitetnija mladost iseljavati. Iseljavaju se mladi obrazovani ljudi u čije su obrazovanje njihovi roditelji ali i društvo uložili velika sredstva. Problem je to što nam odlaze mladi ljudi u čije školovanje su roditelji i društvo uložili 200.000 eura. Primjerice, godina studiranja u SAD-u vrijedna je 40.000 dolara i toga je svjestan i student, ali i država.

Druga je stvar da naši mladi ljudi odu nekoliko godina u neku razvijenu zemlju te se usavrše i nakon toga vrate. To bi trebalo podržati.

n U kojem smislu su veće?

- Sa svojim partnerima iz Njemačke namjeravamo izgraditi pravi i veliki proizvodni pogon. Imamo više od 150 dobavljača iz cijelog svijeta od kojih je dvadesetak vrlo ozbiljnih iz Njemačke koji su spremni biti naš partner u podizanju proizvodnog pogona. Uvijek je bolje, i to volim istaći, da naši ljudi proizvode u Hrvatskoj za njemačko tržište, nego da idu raditi u Njemačku. Uvjeren sam da će se poduzetničko ozračje u smislu olakšavanja investiranja promijeniti. Mi smo s naše strane spremni i želimo realizirati investiciju u proizvodni pogon. Naravno, u suradnji sa svojim partnerima kojima smo to najavili, a oni će nam, naravno, dati podršku. Znači, mi imamo interes, imamo partnere i imamo volju, ali ne ovisi o nama hoćemo li realizirati investiciju u proizvodni pogon. Naši partneri iz inozemstva traže stabilnu situaciju i pravnu sigurnost. Zbunjuje ih i odbija stalno mijenjanje propisa. Kod nas se zakoni mijenjaju svakodnevno, a naši političari se čak hvale koliko su zakona promijenili. Kapital želi sigurnost i onaj tko ga ulaže očekuje njegov povrat. Uređene države imaju jasna i transparentna pravila poslovanja. Kod nas kao da je sramota raditi i svi se nekako nadaju da će određenim mešetarenjem, a ne radom, doći do bogatstva. Toga smo, nažalost, svakodnevno svjedoci. n U čemu je osnovni problem prilikom realizacije investicija u Hrvatskoj?

- Neću biti prvi koji će to reći, ali osnovni problem je birokracija. Predugo se kod nas čeka na dozvole da bi se investicija realizirala. Primjerice u našem slučaju - mi smo, prije nego što smo preuzeli Baumaxov objekt, kupili ze-

mljište gdje smo namjeravali otvoriti svoj logističko-distributivni centar. No, za ishođenje dozvola čeka se u najboljem slučaju pet do šest godina. Sve to ide presporo. Usporedbe

Tokić svake godine ima rast, svaku godinu završavamo s dobiti koju reinvestiramo radi, u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, pa čak i u Srbiji takve dozvole dobijete za najviše pola godine. Investitori čak dobiju i partnere koji ih prate prilikom investiranja, a dobiju i niz olakšica kako bi uložili svoj novac. Nedavno sam bio u Tešnju i mogu reći kako u toj općini ima za mene iznenađujuće veliki broj ozbiljnih malih proizvođača autodijelova. Istina, proizvode male serije, ali su vrlo uspješni i rade za velike proizvođače automobila.

n Ima li u Hrvatskoj naznaka da bi se mogla pokrenuti ozbiljnija proizvodnja?

- Naznaka ima, ali se to jako sporo realizira.

Dosta očekujem od nove hrvatske vlade u tom smislu. Mišljenja sam da je sazrelo vrijeme i da je u javnosti sazrelo uvjerenje da nam nema napretka ukoliko se ne okrenemo proizvodnji.

Mi smo dovodili potencijalne ulagače iz Koreje i Njemačke, ali ih nemate kome uputiti i preporučiti. Mislim da je vrijeme da Hrvatska poveća proizvodnju.

Naši partneri iz inozemstva traže stabilnu situaciju i pravnu sigurnost.

Zbunjuje ih i odbija stalno mijenjanje propisa. Kod nas se zakoni mijenjaju svakodnevno, a naši političari se čak hvale koliko su zakona promijenili.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 15

Poljska: Dobrodošli, Hrvati!

Otvorena vrata na veliko poljsko tržište

Hrvatska i poljska komora potpisale su Sporazum o suradnji koji bi našim gospodarstvenicima trebao olakšati proboj na tržište od 85 milijuna stanovnika. Poljski predsjednik Andrzej Duda istaknuo je izuzetno dobru suradnju s hrvatskom predsjednicom i rekao hrvatskim gospodarstvenicima da imaju njegovu punu potporu na svom putu poslovanja s Poljskom piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

iše od 150 poljskih i hrvatskih gospodarstvenika susrelo se prošli tjedan na gospodarskom forumu u Varšavi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.

Ujedno su gospodarske komore potpisale Sporazum o suradnji koji bi domaćim gospodarstvenicima trebao olakšati pro-

boj na tržište od 85 milijuna stanovnika.

Na Hrvatsko-poljskom forumu sudjelovale su, među ostalim, tvrtke Orbico, Kraš, Dalekovod, Podravka, HŽ Gredelj, Končar, Munja, Plinacro, Stražaplastika, Zagreb-montaža, JGL, Luka Rijeka i Luka Vukovar. “Ovaj forum snažna je podloga za jačanje gospodarskih odnosa, zajedničkih infrastrukturnih projekata te suradnje unutar skupine V4 i inicija-

Luka Burilović, predsjednik HGK

Poljska je uzor u povlačenju novca iz EU fondova

U proboj na poljsko tržište doveli smo 60 hrvatskih gospodarstvenika, a izuzetno je velik interes poljskih kompanija za suradnju s njima. Poljsko tržište je vrlo veliko, deset je puta veće od hrvatskog i ima velike potencijale koje trebamo iskoristiti. Najveće mogućnosti ima u sektorima energetike, prometa, graditeljstva, farmaceutske i prehrambene industrije i, naravno, turizma. Poljska nam treba biti uzor u privlačenju sredstava iz europskih fondova i ako budemo upola tako dobri kao oni, ostvarit ćemo značajni gospodarski rast.

16 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

tive Jadran-Baltik-Crno more”, kazala je predsjednica Kitarović. Istaknula je kako su gospodarske komore i politika tu da daju podlogu i olakšaju gospodarstvenicima ulazak na nova tržišta, ali ključ gospodarskog uspjeha je u njihovim rukama. Istaknula je važnost Hrvatske gospodarske komore koja organizira ovakve susrete i odlaske gospodarskih delegacija u inozemstvo.

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK

Mjesta ima i za male i srednje tvrtke Forum je omogućio gospodarstvencima iz poljske i hrvatske da iskažu interes za obostranu suradnju. Posebno nas raduje da za neke projekte, kao što su oni koje vodi Luka Rijeka, Dalekovod, Orbico i neki drugi, postoji zaista veliki interes i što se najavljuju brojni novi poslovi. U tome pomaže i inicijativa koju potiče hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović Baltik-Jadran-Crno more, koja je sjajna platforma za razvoj gospodarskih i drugih odnosa. A osim velikih projekata, velike mogućnosti na poljskom tržištu imaju i male i srednje tvrtke, osobito iz IT sektora.

prilici za ulazak na 10 puta veće tržište od hrvatskog.

“Poljska je prvo ime Europe kada se govori o povlačenju sredstava iz europskih fondova i Hrvatska tu može puno naučiti”, rekao je tom prigodom predsjednik HGK Luka Burilović našalivši se kako Hrvati Poljake mogu podučiti rukometu. Naglasio je da je riječ o izuzetnoj

Brojna područja suradnje

Kao područja moguće suradnje predsjednik Burilović ističe sektore energetike, građevine i prometa, prehrambene i far-

maceutske industrije, turizma... Posebno je istaknuo važnost izgradnje plinovoda koji bi povezao Jadran i Baltik, LNG terminale te izgradnju željezničkog pravca Rijeka-Budimpešta, jedan od razvojnih prioriteta za koje se planira i potpora iz EU sredstava.

Josip Roglić, Orbico

Pero Hrkać, Gredelj

Vedran Devčić, Luka Rijeka

Dođite u Poljsku, ne bojte se uspjeha

Na poljskom tržištu poslujemo već četiri godine i vrlo smo zadovoljni. Uložili smo dosta truda u istraživanje tržišta i to se isplatilo. Preporučio bih i drugim hrrvatskim tvrtkama da dođu, stvore prijateljstva, partnerstva i kontakte i da se ne boje uspjeha.

Poljska je veliko tržište i vrijedi se okušati na njemu. Važna je pri tome podrška HGK koji može ohrabriti poduzetnike i dati im inicijalnu pomoć i osnovne informacije za izlazak na ovo tržište.

Preko Poljske i do baltičkog tržišta

Poljaci već ulažu u Rijeku

Nakon ovog foruma otvaraju nam se nove mogućnosti poslovanja na poljskom tržištu, a neke korake u tom smjeru već smo i napravili.

Uz ostalo, možemo nastaviti suradnju u nabavi rezervnih dijelova za naš željeznički program. Očekujemo nove poslove, a preko suradnje s poljskim partnerima možemo ostvariti i suradnju s poduzetnicima iz baltičkih zemalja, s kojima poljske kompanije intenzivno posluju.

Interes poljskih tvrtki je bio tako dobar da smo unutar foruma organizirali poseban panel i prezentaciju riječke luke. Održali smo tridesetak poslovnih razgovora.

Poljsko tržište nam je jako važno; pri prošlogodišnjoj dokapitalizaciji najveći pojedinačni ulagač bila je tvrtka OT logistic iz Poljske. Institucionalna potpora HGK u ovakvim slučajevima je vrlo bitna i takve gospodarske delegacije uvijek urode dobrim rezultatima.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 17

POLJSKA: DOBRODOŠLI, HRVATI! Bilateralna suradnja RH i Republike Poljske IZVOZNI PROIZVODI 2014.

u tis. €

%

14.103

10,5

Folije od aluminija

5899

4,2

Umaci i pripravci za umake

5500

3,92

Čokolada

Nosači madraca i oprema za krevete

5457

3,89

Kruh, kolači i ostali pekarski proizvodi

Čarape

5047

3,6

36.006

25,66

140.324

100

Lijekovi

PRIKAZANO IZVOZ ukupni izvoz iz rh u poljsku

UVOZNI PROIZVODI 2014.

Cigarete, cigarilosi i cigare Higijenske potrepštine

Ostalo pokućstvo i njegovi dijelovi PRIKAZANO UVOZ ukupni UVOZ U rh IZ poljskE

u tis. €

%

35.276

8,24

17.011

3,97

13.430

3,14

11.577

2,7

10.859

2,54

88.153

25,66

427.998

100

Izvor: HGK, Sektor za međunarodne odnose

Navodi da su upravo ti projekti prilika za mala i srednja poduzeća, a ne samo za velike divove kako se to obično misli.

Poljski predsjednik Andrzej Duda istaknuo je izuzetno dobru suradnju s hrvatskom predsjednicom i rekao hrvatskim gospodarstvenicima da imaju njegovu punu potporu na svom putu poslovanja s Poljskom.

Uvod u poljsko-hrvatske političke i gospodarske susrete održan je u Katowicama 18. siječnja. Ondje je također održan forum u organizaciji HGK. “Poljska je za Hrvatsku iznimno važno tržište i značajni gospodarski partner. Hrvatska je sada u istoj europskoj obitelji i poslovanje je u bitnim segmentima lakše i učinkovitije, što se odražava na ukupna ostvarenja bilateralne gospodarske suradnje. Rast izvoza s obje strane u prvih devet mjeseci 2015. porastao je za gotovo 25 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Imamo, dakle, razloga vjerovati da će se taj trend nastaviti”, kazala

je Marija Turudić, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne poslove HGK.

Gospodarski susreti

Bruno Lopandić, savjetnik u sektoru za međunarodne poslove HGK, održao je prezentaciju o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku u raznim sektorima od energetike do turizma. Skup je pozdravila i hrvatska veleposlanica u Poljskoj Andrea Bekić. U gospodarskim razgovorima sudjelovali su predstavnici sljedećih poduzeća: Ars inženjering, Astir, Clarum, Cornus, Gospodarska vozila, HBOR, Ivanićplast, Kraš, Luka Vukovar, Riteh, Štedna rasvjeta, Tomassi, TPK Orometal, Trea Trade i drugi.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Duda sudjelovali su prošli tjedan i na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz. U nekadašnjem koncentracijskom logoru Auschwitz II-Birkenau, osim poljskog

predsjednika Dude, govorili su preživjeli logoraši, te veleposlanici Izraela i Rusije, a obilježavanje je završilo komemoraci-

Rast izvoza s obje strane u prvih devet mjeseci 2015. porastao je za gotovo 25 posto, kazala je Marija Turudić jom kod spomenika žrtvama. U nastavku posjeta Krakovu predsjednica Grabar Kitarović Sveučilišnoj knjižnici Jagiellonskog sveučilišta uručila je donaciju knjiga za institute Slavistike.

Nastavlja se uzlazni trend

Izvoz u Poljsku već do listopada premašio milijardu kuna Od siječnja do listopada 2015. godine hrvatski izvoz u Poljsku premašio je 1,1 milijardu kuna (145,8 milijuna eura), što je rast od 23,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. U 10 prošlogodišnjih mjeseci uvoz iz Poljske dosegnuo je 435,3 milijuna eura (odnosno 3,3 milijarde kuna), s rastom od 21,8 posto. Nastavljen je tako uzlazni trend iz 2014. kad je ukupna razmjena s Poljskom u 2014. godini iznosila 568,322 milijuna eura, od toga je 140,3 milijuna eura iznosio izvoz, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 427,9 milijuna eura. U odnosu na 2013. godinu izvoz je pove-

18 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

ćan za 39 posto, dok je uvoz povećan za 24,5 posto. U strukturi izvoza za 2014. zabilježeno je povećanje proizvoda drvne industrije, prehrambenih proizvoda, informatičke opreme, strojeva, duhana, vode, proizvoda metalne industrije i drugih. Poljska je bila četvrto najbrže rastuće gospodarstvo u EU u 2014. godini, a ona je tijekom najsnažnijeg djelovanja globalne gospodarske krize u 2009. godini bila gotovo jedina europska ekonomija koja nije iskusila negativni gospodarski rast, zahvaljujući poduzetim antikriznim mjerama poljske vlade početkom 2009.

AKTUALNO EBRD u Londonu predstavio hrvatske investicijske mogućnosti

Hrvatska - poveznica Srednje i Jugoistočne Europe Vedrana Jelušić Kašić i Ivana Gažić u zajedničkom članku opisuju prednosti nastale nakon što je Zagrebačka burza preuzela Ljubljansku burzu, ističući da će ulagači imati veći raspon financijskih proizvoda i moći lakše kombinirati ulagačke ciljeve i rizike

H

rvatski turizam je 2015. zabilježio rekordnu sezonu s više od 14 milijuna posjetitelja i porast od osam posto u odnosu na 2014. godinu. Stoga očekujemo da će se tijekom ove godine nastaviti s rastom i vidimo veliki potencijal u jačanju uloge Zagreba kao poveznice između velikih tržišta na tom području. Tim je riječima Europska banka za obnovu i razvoj najavila poslovnu konferenciju kojom je prošli tjedan u Londonu predstavila hrvatske investicijske mogućnosti.

EBRD je konferenciju održao s informativnom platformom Emerging Europe.

“Mnogo je razloga koji su potakli organizaciju ovog događaja. Hrvatska je, poput mosta između Europske unije i susjednih zemalja zapadnog Balkana, pozicionirana preuzeti vodeću ulogu poveznice između Srednje i Jugoistočne Europe. Hrvatska je također poznata i omiljena turistička destinacija sa svjetskom klasom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda”, ističu u EBRD-u.

Lakše do ulagačkog kapitala

Nakon uvodnih riječi Betsy Nelson, potpredsjednice EBRD-a, i obraćanja Ivana Grdešića, veleposlanika Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji, o hrvatskim ulagačkim potencijalima govorila je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku. Ona je za konferenciju napisala prigodni članak, zajedno s Ivanom Gažić, predsjednicom Uprave Zagrebačke burze. Autorice u tom radu opisuju prednosti koje su nastale nakon što je Zagrebačka burza preuzela Ljubljansku burzu. Uz ostalo, ističu da će ulagači imati veći raspon financijskih proizvoda i moći lakše kombinirati ulagačke ciljeve i rizike.

Hrvatska je poznata i omiljena turistička destinacija sa svjetskom klasom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ističu u EBRD-u Spojene burze moći će osigurati i više ulagačkog kapitala i smanjiti potrebu kompanija za zaduživanjem kod banaka. Ulagači u hrvatske i slovenske vrijednosnice često dijele slične poglede na zajedničko regionalno tržište, ističu autorice, dodajući kako početak oporavka gospodarstva i formiranje nove vlade trebaju pratiti i nove reformske mjere.

Integracija tržišta kapitala pri tome može pomoći u privlačenju novih ulagača.

Na konferenciji je održan i panel o stanju na hrvatskom tržištu. Uz Ivanu Gažić, sudjelovali su i Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Siniša Re-

ljić, direktor Navis Consulta, tvrtke koja je dio Rolls-Royce Grupe, zatim Vedrana Likan, predsjednica Uprave British Business Centra i Colliersa, Hrvoje Bardek, partner iz tvrtke Bardek, Lisac, Mušec i Skoko... Pregled poslovnih prilika u Hrvatskoj dala je Joan Hoey iz odjela za Istočnu Europu Economist Intelligence Unita. Svoje ocjene dala je i Syvia Gansser-Potts, izvršna direktorica EBRD-a za Srednju i Južnu Europu. Nakon poslovnog dijela konferencije bio je prikazan film Ribarsko prigovaranje, u režiji Chiare Bove Makiedo, redateljice hrvatskog podrijetla. (I.V.)

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 19

aktualno Gospodarstvenici poručuju Vladi

Zagušila nas je džungla propisa

Na pitanje što bi poručio novoj Vladi, gotovo svaki poduzetnik ističe previše česte promjene zakona i propisa. U njima, k tome, ima toliko nelogičnosti da se ni stručnjacima iz računovodstvene struke nije lako snaći, a kamoli poduzetnicima koji moraju donositi poslovne odluke pišeIgor Vukić vukic@privredni.hr

T

eško je reći odakle krenuti: toliko ima nelogičnosti u zakonima i brojnim propisima da se ni stručnjacima iz računovodstvene struke nije lako snaći, a kamoli poduzetnicima koji moraju donositi poslovne odluke. Tako će vam reći gotovo svaki poduzetnik kad ga pitate što bi poručio novoj Vladi. Odgovor je, dakle jedinstven: pojednostavite nam poslovanje, guši nas džungla propisa.

U osam godina krize s tržišta su nestale mnoge tvrtke, prihodi i prometi su se smanjili, a državni aparat je ostao netaknut “Zbilja je teško pratiti sve te promjene. Zakoni se mijenjaju po dva puta godišnje, prate ih promjene pravilnika i opseg administriranja stalno raste“, kaže Jadranka Sukno, vlasnica 20 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

i direktorica tvrtke Sukno, specijalizirane za reviziju i računovodstvo.

U takvoj situaciji je i računovođama teško pratiti sve rokove, zakonske izmjene, dostaviti brojne statističke podatke za koje je teško otkriti razloge zbog kojih se traže. Stručnjaci se pitaju kakvog smisla ima dostavljati izvještaje, primjerice, o putnim nalozima i drugim elementima poslovanja koji se ionako mogu lako pregledati u eventualnim nadzorima ili završnim izvještajima. Svaka nova vlada je donosila nove i nove propise čiji su dijelovi bili u međusobnoj suprotnosti. Inflacija pravilnika često se pravdala boljom kontrolom. “Ali prevelika kontrola na kraju postaje nikakva kontrola. Bit će puno bolje da se pročiste zakoni, ostavi ono što je bitno i pusti ljude da rade i stvaraju novu vrijednost”, ističe Jadranka Sukno.

Koristiti sustav e-računa

Prema njezinu mišljenju, valjalo bi više koristiti sustav e-računa, elektronske potpise i slično, odnosno koristiti tehnologiju za olakšavanje poslovanja. No novi Zakon o računovodstvu krenuo je suprotnim smjerom, vraćajući

stvari u vrijeme kad se radilo “olovkom i papirom”. Trebalo bi se pozabaviti i velikim brojem agencija čije osnivanje je također pratila promjena starih i primjena novih pravilnika, što je zakompliciralo život gospodarstvenika.

Porezna stabilnost također je važan čimbenik lakoće poslovanja. Mario Šulenta iz makarske tvrtke Georad kaže da bi gospodarstvenici odahnuli kad bi prestala porezna neizvjesnost. Mnogima visina porezne stope nije problem, no iznenadne promjene stvaraju teškoće u izradi kalkulacija i planiranju poslovnih pothvata. Građevinskim tvrtkama mnogo bi pomoglo i smanjenje davanja na plaće, kako bi se ubrzao oporavak građevinskog sektora. Veliki je problem i nedostatak stručne radne snage. Nedostaju radnici srednjih kvalifikacija koji znaju rukovati radnim strojevima, stoga bi Vlada trebala razmotriti povećanje kvota za uvoz takvih radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a. Šulenta kaže da bi trebalo razmotriti i mogućnost fleksibilnije obrade prijenosa porezne obveze kod plaćanja PDV-a.

Liberalnijim pristupom pri ustupanju potraživanja, što nije teško napraviti u sadašnjoj elektronskoj komunikaciji s poreznim upravama, moguće je znatno povećati likvidnost građevinskih poduzeća.

Ustrajnost u odlukama

Nova Vlada morala bi ozbiljno krenuti u smanjivanje državnog aparata, smatra Zlatko Andrić, direktor u osječkoj kompaniji Žito. U osam godina krize s tržišta su nestale mnoge tvrtke, prihodi i prometi su se smanjili, a državni aparat je ostao netaknut. U nekim segmentima je još i porastao. Od nove Vlade očekuje se i ustrajnost u donošenju odluka.

Zbog niza afera koje su potresale ranije administracije, često se događa da pojedini dužnosnici oklijevaju donijeti neke odluke, kako ne bi bili kasnije optuženi za zlouporabu položaja.

A dok oni čekaju da im netko odozgo potvrdi da mogu donijeti odluku, poduzetnici gube dragocjeno vrijeme. Andrić smatra da je izbor Zdravka Marića za ministra financija odlično rješenje, budući da se radi o stručnoj osobi, suvremenih pogleda na poslovanje.

Marić ima iskustvo rada u državnoj upravi, a upoznao je i realni sektor radeći u Agrokoru. Dobar izbor čini mu se i Tomislav Tolušić, kojeg je upoznao kao uspješnog župana. U poljoprivrednom sektoru, u kojem posluje Žito, važno je dobro pripremiti natječaje za europske fondove. Pravilima za europske programe i natječaje mora se posvetiti posebna pozornost, što do sada često nije bio slučaj, zaključio je Andrić.

“Vladi i Saboru Republike Hrvatske”

Sveobuhvatne a ne parcijalne reforme Institut za javne financije sačinio je popis svojih očekivanja od reformi u kojem poručuje: ključna je koncentracija na rashodovnu stranu proračuna

I

nstitut za javne financije u svojoj publikaciji Vladi i Saboru Republike Hrvatske preporučuje sveobuhvatne a ne parcijalne reformske zahvate. Od nove Vlade očekuju da definira strateške prioritete države, mudro upravlja javnim financijama, provede reforme teritorijalnoga i fiskalnoga ustroja države, poreznog sustava, sustava javnih investicija, državnih potpora, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog i sustava socijalne skrbi. Iz Instituta navode kako je ključna koncentracija na rashodovnu, a ne samo na prihodovnu stranu proračuna. Sve reforme je neophodno javnosti obrazložiti jer se bez razumijevanja i javne podrške ni najbolje zamišljene reforme ne mogu kvalitetno provesti. Također ističu da Hrvatska prvenstveno treba dobiti nacionalnu strategiju razvoja do 2020., a kao ključ-

no područje na koje se nova Vlada treba fokusirati navode financijsko upravljanje, i to upravljanje javnim dugom.

Institut za javne financije podsjeća da će Hrvatska od 2016. do 2025. prosječno godišnje morati plaćati oko 20 milijardi kuna glavnice i kamata javnog duga, a to će 2016. iznositi oko šest posto BDP-a.

Za usporavanje rasta javnog duga, odnosno njegova smanjivanja, drže u Institutu, treba donijeti zakon o javnom dugu i strategiju upravljanja javnim dugom, uspostaviti odnose povjerenja i kvalitetne koordinacije mjera i instrumenata za vođenje fiskalne i monetarne politike između HNB-a i Vlade, posebice kod plasmana državnih obveznica, razvoja tržišta javnog duga, te svih operacija i transakcija koje uključuju zaduživanje države i likvidnost financijskoga sustava.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Ekonomisti o ciljevima Vlade

Treba vidjeti u što će se zadirati na rashodovnoj strani Nije problem smanjiti deficit za pet ili šest milijardi kuna, a ambicioznije bi bilo za 10 milijardi kuna i tako rasteretiti privatni sektor koji bi onda mogao “potegnuti” s novim investicijama, novom potrošnjom i izvozom te ubrzati ekonomske aktivnosti i rast, naglašava Damir Novotny piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G CILJEVI VLADE:

rast BDP-a najmanje 3% smanjenje javnog duga na razinu ispod 80% BDP-a do 2020. povećanje izvoza za 30% smanjenje nezaposlenosti ispod 14% povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura

odišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od najmanje tri posto, smanjenje javnog duga na razinu ispod 80 posto BDP-a do 2020. godine, smanjenje deficita na tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjenje nezaposlenosti ispod 14 posto, te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura, tako bi ukratko mogli svesti osnovne ciljeve koje u svom mandatu želi ostvariti novi premijer Tihomir Orešković. Što o tim ciljevima misle ekonomski stručnjaci, provjerili smo kod nekih od najpoznatijih ekonomskih analitičara u Hrvatskoj.

“Ciljevi nove Vlade na strateškoj razini dobro su određeni, ostaje vidjeti kroz koje će se mjere to provesti”, smatra ekonomski analitičar i vlasnik tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje koji smatra kako je ova Vlada dobro strateški prepoznala i identificirala glavni problem, a to je porast javnog duga, koji ruši kreditni rejting, poskupljuje investicije te podiže kamatne stope.

“U izjavama ministra financija mogli smo čuti da fiskalne prilagodbe nema bez zadiranja u rashode, barem djelomičnog. To je točna ocjena. Naime, usprkos određenom gospodarskom rastu koji se pojavio, ne možemo zaustaviti rast javnoga duga ako ne dođe do korekcije rashoda. Ono što još ne znamo i što će se tek vidjeti kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike, najavljene za tri tjedna, koje će se to rashodovne stavke dirati. To je veliki politički problem, ali sa stručne strane mogu reći da se državne investicije i mirovine nikako ne bi smjele dirati, to bi trebale biti zadnje linije obrane”, kaže Šonje te dodaje da bi sve drugo, a posebice subvencije i materijalni troškovi, dakle operativni troškovi funkcioniranja

22 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

države, prvi trebali biti podložni preispitivanju i određenom smanjenju.

“Vjerujem da bi, krene li se tim smjerom, Hrvatska 2017. mogla imati poboljšani kreditni rejting i moglo bi doći do značajnijeg pada kamatnih stopa”, zaključuje Šonje.

Trebaju nam ambiciozniji ciljevi

“Rast od tri posto je minimalno što nam treba jer će sve druge usporedive zemlje imati rast koji će biti na višoj razini ekonomske aktivnosti. Da bi se takav rast mogao ostvariti, moraju biti zadani ambiciozniji ciljevi u sređivanju stanja u javnom sektoru”, ocjenjuje ekonomski analitičar Damir Novotny ističući kako pokretač rasta može biti i privatni sektor ako se smanji pritisak državnog sektora.

“Ciljevi moraju biti ambiciozniji, kao što je to napravila Irska, ili čak i Grčka, kako bi u kratkom roku ostvarila rezultate tzv. hladnim tušem ili gorkom medicinom. Deficit se jednostavno mora smanjiti u kratkom roku na nulu, a ne na tri posto. Trebamo težiti nultom deficitu, što je u Hrvatskoj moguće ostvariti. Nije problem smanjiti deficit za pet ili šest milijardi kuna, a ambicioznije bi bilo za 10 milijardi kuna i tako rasteretiti privatni sektor koji bi onda mogao ‘potegnuti’ s novim investicijama, novom potrošnjom i izvozom te ubrzati ekonomske aktivnosti i rast”, naglašava Novotny koji ide i korak dalje te kaže kako se javni dug mora smanjiti ispod 60 posto do kraja mandata odnosno do 2020. godine.

“Iako premijer ističe kako neće biti velikih rezanja na rashodovnoj strani, on će to ipak morati rješavati, a zbog političkih razloga radit će se postupno. Hrvatska vlada mora u što kraćem kraćem roku to riješiti, a ne odugovlačiti, i sve to treba napraviti u prvoj godini man-

Vlada je dobro strateški prepoznala i identificirala glavni problem, a to je porast javnog duga Velimir Šonje

ekonomski analitičar i vlasnik tvrtke Arhivanalitika

Nema nikakve zapreke da gospodarski rast u Hrvatskoj ne bi bio pet ili šest posto data. Naime, iskustvo je pokazalo da ako se to ne napravi u prvoj godini mandata, onda se neće nikad ni napraviti, jer nakon toga političke elite odustaju od toga”, pojašnjava Novotny.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je o ciljevima Vlade rano bilo što konkretno reći osim da svi ti ciljevi mogu biti ostvarivi jer za sada nisu poznate i političke mjere kojima bi se oni ostvarili.

“Mogu se javiti neusklađenosti između stopa rasta, smanjivanja nezaposlenosti i samog izvoza. Recimo, rezanje javne potrošnje smanjuje gospodarski rast. Ako se to planira, taj negativni efekt rezanja javne potrošnje mora se kompenzirati drugom mjerom i sada je pitanje koja je to mjera”, komentira Jurčić, te dodaje kako, po njegovom mišljenju, nema nikakve zapreke da gospodarski rast u Hrvatskoj ne bi bio pet ili šest posto.

“Imamo dovoljno materijala, imamo dovoljno energije i ljude te tržište koje je za Hrvatsku neograničeno. Da bi to sve iskoristili, morate imati politiku, a ako te politike nema, onda su ovi ciljevi samo dobre želje. I prošla i pretprošla vlada imala je takve ciljeve, ali nije znala kako ih ostvariti”, kaže Jurčić.

Oprez kod najave rasta BDP-a

Glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić pohvalio je fokus nove

Vlade na dvjema ključnim stvarima, a to su poboljšanje poslovnog okruženja koje u srednjem roku možda može dati i najveći poticaj povećanju gospodarskog rasta te fiskalna konsolidacija.

“Najave po kojima bi se fiskalna konsolidacija trebala bazirati na rashodovnoj strani, odnosno da neće doći do povećanja poreznog opterećenja, valja pozdraviti i reći da je to ispravan put kao i ubrzanje privatizacijskog procesa. Naglasio bih da na samom početku mandata ne bi trebao biti fokus na postizanju određene razine gospodarskog rasta BDP-a u jednoj godini. Tijekom ove godine doći će do fiskalne konsolidacije, a to u kratkom roku ima negativan utjecaj, prvenstveno na razine gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Moramo biti svjesni da je uloga države u našem gospodarstvu iznimno značajna”, naglašava Šantić koji navodi da bi bilo kakvo smanjenje koje je nužno sa sobom automatski vodilo i padu domaće potražnje.

“Ja sam nešto oprezniji kad je riječ o stopi rasta BDP-a, ali i dinamike provođenja fiskalne konsolidacije prema zadanim ciljevima. Moramo reći da će u srednjem roku relativno skromni potencijali rasta BDP-a uz očekivani rast kamatnih stopa i nastavak negativnih demografskih trendova predstavljati najveće barijere fiskalnoj prilagodbi koja će nam predstojati”, zaključuje Šantić.

Ljubo Jurčić

profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ekonomski analitičar

Tijekom ove godine doći će do fiskalne konsolidacije, a to u kratkom roku ima negativan utjecaj Zdeslav Šantić

glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Prva sjednica nove hrvatske vlade

Cilj: poboljšanje poslovne klime Među prvim potezima ministra gospodarstva Tomislava Panenića bit će revizija propisa koji reguliraju osnivanje i poslovanje poduzeća. Ministar financija Zdravko Marić najavio je da bi poduzetnici u idućem razdoblju mogli imati koristi od porezne sigurnosti i izvjesnosti piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

47

strateških projekata već u proceduri

više od mil €

300

na raspolaganju za poticaje gospodarstvu iz EU fondova

H

rvatska bi se relativno jednostavnim prilagodbama sustava mogla sa 40. popeti na 25. mjesto svjetske ljestvice Doing Business, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić, sudjelujući prošli tjedan na prvoj sjednici Vlade u novom sastavu. Premijer Tihomir Orešković pozvao je ministre da ukratko opišu stanje koje su zatekli u svojim resorima i najave neke od glavnih poteza i projekata u narednom razdoblju.

Pojednostavljenje poslovanja i poboljšanje poslovne klime jedan je od glavnih zadataka koje je prilikom predstavljanja nove Vlade istaknuo i sam premijer. Ministri iz gospodarskog sektora imat će bitnu ulogu u postizanju tog cilja. Stoga je i Panenić najavio da će među prvim potezima biti revizija propisa koji reguliraju osnivanje i poslovanje poduzeća.

Nastojat će se ubrzati provedba strateških projekata. No tu je iskrsnuo tehnički problem. Na čelu povjerenstva za odlučivanje o strateškim projektima po zakonu mora biti potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, a ova vlada nema potpredsjednika s takvim zaduženjem. Stoga će se prvo mijenjati zakon, a potom kreće realizacija 47 projekata koji su već u proceduri i koji su dobili status “strateških”. Za taj status ukupno je prijavljeno 114 projekata.

Nastavlja se s Industrijskom strategijom

100 mil € za start-upe

Panenić najavljuje da će se nastaviti provoditi Industrijska strategija, a napisat će se nova strategija energije. Analizirat će se i propisi o javnoj nabavi kako bi se izbjegla sadašnja uska grla. Za poticaje gospodarstvu stoje na raspolaganju europski fondovi vrijedni više od 300 milijuna eura. Gradnja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku visoko je na listi prioriteta, kao i rad na gradnji novih dobavnih pravaca energije, primjerice jadransko-jonskog

24 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

plinovoda. To je i obveza prema EU. Panenić će se uskoro sastati s premijerom Oreškovićem kako bi se koordinirala taktika u arbitražnim postupcima za odnose između države, Ine i Mola. Poduzetnici bi u idućem razdoblju mogli imati koristi od porezne sigurnosti i izvjesnosti,

Uz relativno jednostavne prilagodbe mogli bismo se popeti na 25. mjesto ljestvice Doing Business, kazao je ministar Panenić najavio je ministar financija Zdravko Marić.

Nastojat će se izbjeći nedorečeno postupanje poreznih vlasti, a razvit će se i strategija upravljanja javnim dugom koji je dosegnuo 90 posto bruto domaćeg proizvoda. Marić je najavio i da će se ubuduće više uvažavati nalazi Državnog zavoda za reviziju. Razvijat će se i suvremenije procjene opravdanosti investicijskih projekata.

Marić je kolegama ministrima podijelio i upute za pripremu proračuna.

Novopokrenute tvrtke iz tehnološkog i drugih sektora moći će računati na poticaje iz fonda vrijednog 100 milijuna eura, najavio je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta. Gotovo 90 posto tog fonda uplatit će se iz proračuna EU-a. Za poticaje prema Zakonu o poticanju ulaganja kandidirala su se 343 poduzeća. Provedu li se te investicije, procijenjene

na gotovo 12 milijardi kuna, bit će otvoreno 7200 radnih mjesta. Oko 90 tih investicija već je pripremljeno za realizaciju.

Naslijeđene obveze

U graditeljskom sektoru opet će se pokretnuti natječaj za energetsku obnovu javnih zgrada.

Prvi natječaj je bio dovršen, a iako se očekivalo da će biti pokrenut sljedeći, to se nije dogodilo.

Stoga će natječaj uskoro biti raspisan, najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.

Oko 380 milijuna eura trebala bi stajati gradnja pelješkog mosta, rekao je ministar infrastrukture Oleg Butković. Nastavit će se realizacija projekta obnove i gradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo-Križevci vrijednog

200 milijuna eura. Tu je zatim i pruga Križevci-Koprivnica-mađarska granica, procijenjene vrijednosti 300 milijuna eura. U cestovnoj infrastrukturi značajni posao bit će gradnja obilaznica oko Splita te Vodica, najavio je Butković.

Ministar poljoprivrede Davor Romić ima zadatak naslijeđen od prošle vlade. EU traži od Hrvatske da izveze oko 37.000 tona šećera na tržišta izvan EU-a. Prema ugovoru ta se kvota ne smije plasirati na unutrašnje tržište. Ako to ne bude učinjeno do kraja ožujka, država će platiti kaznu od 16,7 milijuna eura. Prošla vlada pokušala je obvezati 134 domaće tvrtke da prodaju odgovarajuće količine, ali nakon žalbi ta je odluka povučena. Romić je najavio da će pisati EK i zatražiti odgodu radi pregovora s domaćim tvrtkama o ispunjavanju obveze.

Moguća prodaja udjela u Sunčanom Hvaru Hrvatski udjel u poduzeću Sunčani Hvar iznosi 30 posto. Njegovom prodajom proračun bi u relativno kratkom roku mogao dobiti znatan iznos, najavio je ministar turizma Anton Kliman. Turistički sektor mogao bi u četverogodišnjem mandatu biti jedan od najuspješnijih. Stabilna sigurnosna situacija privlači turiste, a onda i ulagače. Kliman je najavio i privatizaciju hotelskog poduzeća Imperial na Rabu te dubrovačkog Maestrala. Prihod od tih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu mogao bi iznositi bar 400 milijuna kuna.

Za Imperial se natječe čak 10 potencijalnih kupaca pa bi cijena mogla dodatno rasti. Veliki prihodi očekuju se i od aktiviranja bivših vojnih nekretnina, kao što su pulski Muzil i slične lokacije. Kliman je najavio i zakon o reguliranju turističkog zemljišta koje nije bilo obuhvaćeno pretvorbom. Time će se stvoriti pravni okvir koji će turističkim poduzetnicima olakšati poslovanje, ulaganje i razvoj, rekao je Kliman.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo PAŠTA MAŠTA, Dugo Selo

Kad se sljube pašta i mašta Tjestenina se izrađuje u kalupima od bronce koji, za razliku od teflonskih, daju proizvodu poseban, starinski štih - okus najbliži ručno rađenoj, tradicionalnoj tjestenini U pohodu na kupce

Mi smo zemlja velikih mogućnosti u prehrambenoj industriji, ali nas zasad - na žalost, čak ni vlastito hrvatsko tržište, a kamoli europsko - uopće ne doživljavaju.

Matko Kasapić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

T

vrtka Pašta Mašta bavi se proizvodnjom suhe tjestenine. Sama proizvodnja je zanimljiva jer se radi u kalupima od bronce koji, za razliku od teflonskih, daju proizvodu poseban, starinski štih - okus najbliži ručno rađenoj, tradicionalnoj tjestenini. Tjestenina omogućuje veliku kreativnost i kuharima i proizvođačima, vole je djeca i odrasli, a njome se mogu nahraniti obitelji ma kako skromno živjeli. Njihova tjestenina ne sadrži umjetne dodatke i boje.

“Naš pogon je u Dugom Selu. Iako na našem tržištu ima dosta uvozne, jeftine tjestenine, smatramo da se naši proizvođači, među kojima smo i mi, trebaju agresivnije nametnuti uvozničkom lobiju i to prvenstveno kvalitetom i pouzdanjem u vlastite snage i projekte “, kaže direktor i vlasnik Pašta Mašte Matko Kasapić koji ističe kako se ljubav prema tjestenini počela rađati još u studentskim danima. Njemu je tjestenina posebna priča, vrlo zanimljiva i poticajna.

“Kao student naučio sam sam spravljati hranu. Daleko je to od pravih kulinarskih vještina, ali u nedostatku vremena tjestenina je uvijek bila tu. Dodavanjem začina i drugih sitnih, jestivih čarolija, ti mali, obični rezanci pretvarali bi se u zamamne obroke. Kada se otvorila mogućnost da dođemo do stroja koji proizvodi tjesteninu u brončanim kalupima, odluka je pala”, prisjeća se Kasapić ističući kako u početku nije bilo lako.

26 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

“Moram priznati, kad se zbroji sve - situacija na tržištu, problemi s naplatom, neiskustvo i često mijenjanje propisa - kao proizvođač-početnik već na početku ste na gubitku. Mi smo zemlja velikih mogućnosti u prehrambenoj industriji, ali nas zasad - na žalost, čak ni vlastito hrvatsko tržište, a kamoli europsko - uopće ne doživljavaju. Prehrambena industrija je jedna od najpropulzivnijih grana gospodarstva te je strateški važna za svaku zemlju. Tu se vode pravi veliki i mali ratovi. Mislim da je šteta da ostanemo u zapećku umjesto da budemo među prvima”, ističe direktor Pašta Mašte.

U ovih godinu dana otkako posluju naučili su puno o proizvodnji, o tržištu brašna i komercijalnim poslovima. U ponudi imaju sedam različitih proizvoda - od zelenih pužića do tjestenine s čilijem. Pregovaraju s nekoliko većih robnih centara te nekako uspijevaju pokriti troškove, a nastoje intenzivirati i marketing, onoliko koliko im to mogućnosti dozvoljavaju.

U ponudi imaju sedam različitih proizvoda - od zelenih pužića do tjestenine s čilijem “Svjesni smo da prvo moramo osvojiti povjerenje kupaca, a to ne ide preko noći. Cilj nam je da Pašta Mašta postane prepoznatljiv brend na policama i stolu te da kroz njega razvijemo sve naše mogućnosti, od gurmanskih do estetskih. Veliki smo zagovornici zdrave hrane pa za sad još eksperimentiramo s raznim vrstama brašna od buče i heljde, ali još ove godine nastojat ćemo upotpuniti ponudu s nekoliko zanimljivih proizvoda kojima će se obradovati i djeca”, kaže Kasapić. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 139, 1. veljače 2016.

Eurostars 2

Programi suradnje u razvoju i istraživanju Programom Eurostars potiču se mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti, te na stvaranje temelja za međunarodni tržišni plasman novih proizvoda Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije objavila je poziv za prijavu međunarodnih suradničkih projekata u program Eurostars 2, namijenjen tvrtkama koje se bave istraživanjem i razvojem. Programom Eurostars potiču se mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačkorazvojnih aktivnosti.

Ovim se programom tvrtke žele potaknuti na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice u projektu. Popis zemalja koje su uključene u program možete pogledati na https:// www.eurostars-eureka.eu/eurostars-countries/europe. Kako bi se olakšao proces ulaska u program, ove godine je kao novitet uvedena mogućnost predaje online pretprijave HAMAG-BICRO-u, nakon čega će natjecatelji dobiti savjetodavne povratne informacije o svojoj pretprijavi te mogućnost uklanjanja eventualnih uočenih nedostataka. Rok za popunjavanje pretprijave već je prošao, a HAMAG-BICRO će natjecateljima pružiti povratne informacije o pretprijavi najkasnije do 2. veljače. Nakon

toga natjecateljima je ostavljeno dovoljno vremena za uklanjanje uočenih nedostataka u projektnoj prijavi te je rok za predaju pune prijave 18. veljače do 20 sati. Puna prijava predaje se izravno prema EUREKA tajništvu u Bruxellesu na https://www.eurostars-eureka.eu/apply-funding. Odluka o uspješnim prijavama koje su zadovoljile sve propisane uvjete bit će objavljena u srpnju i rujnu 2016. godine. Glavni partner na projektu mora biti malo ili srednje trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem (R&D performing SME) te mora provoditi najmanje 50 posto aktivnosti.

Ostali partneri na projektu moraju biti mala

ili srednja poduzeća. Znanstveno-istraživačke institucije mogu se uključiti u projekt kao vanjski suradnici, ali ne mogu samostalno sudjelovati u projektu niti su član konzorcija. Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najviše 200.000 eura ili do 70 posto udjela hrvatskog partnera na projektu, ovisno o tome što je manje. Projekt može trajati najduže tri godine (36 mjeseci). Ostale detalje o načinu i uvjetima prijave pogledajte na: http://www.hamagbicro.hr/inovacije/ privatni-sektor/eurostars/natjecaj-za-program-eurostars-2-medunarodna-istrazivacko-razvojna-suradnja/.

enterprise europe Stručna praksa u Danskoj

Hrvatskoj na tržištu rada nedostaje mesara, no postoje rješenja Budući mesari PIK Vrbovca boravili su na stručnoj praksi u Danskoj. Ovim projektom su uspješno povezani industrija, obrazovni sustav i lokalne zajednice, što je ključno za budućnost deficitarnih zanimanja Zahvaljujući uspješnoj suradnji Srednje škole Vrbovec i PIK Vrbovca već drugu godinu zaredom 20 je učenika Srednje škole Vrbovec, zanimanja mesar, otputovalo u Kraljevinu Dansku. Na stručnom obrazovanju i osposobljavanju u Danish Meat Trade Collegeu proveli su dva tjedna i usavršili svoja znanja i vještine, a putovanje je omogućila Agencija za mobilnost i programe EU-a kroz program Erasmus+.

Kako bi pratili trendove i zahtjeve tržišta, u PIK Vrbovcu već dugi niz godina vodi se proaktivna politika upravljanja ljudskim resursima, pri čemu je itekako važan dio eduk aci ja mladih naraštaja za zanimanje mesara. Upravo zato, u suradnji sa Srednjom školom Vrbovec, svake se godine sukladno potre-

bama izrađuje plan i program edukacije novih naraštaja mesara, dok su učenici svakodnevno prisutni u PIK Vrbovcu na praktičnoj nastavi. PIK stipendira učenike zanimanja mesar te ih po završetku srednjoškolskog obrazovanja zapošljava na radna mjesta definirana potrebama proizvodnje, što ovaj projekt čini više nego važnim za budućnost deficitarnog zanimanja – mesara.

“Dugogodišnja suradnja PIK Vrbovca i Srednje škole Vrbovec jedan je od načina na koji se uspješno može povezati industrija, obrazovni sustav i lokalna zajednica čime ovaj projekt postaje eduk ativan primjer za opstanak deficitarnih zanimanja, a možda i dobra inspiracija drug i m a “, ovom je prilikom izjavila Mart i n a Pavić, direktorica sektora ljudskih poten-

cijala, pravnih i općih poslova u PIK Vrbovcu.

Srednjoškolci se biraju za projekt prema kriteriju zalaganja na nastavi, školskom uspjehu, sudjelovanju na praktičnoj nastavi u PIK Vrbovcu i interesu kojeg su iskazali u sklopu projekta i nastavnog programa. Budući mesari imali su priliku sudjelovati u praktičnoj nastavi te tom prilikom saznati sve o novim tehnologijama, strojevima i alatima koji se koriste u njihovom zanimanju. Posebno ih je inspirirao obilazak Danske uz upoznavanje njenih prirodnih i kulturnih ljepota, a kulturološku pripremu provelo je Veleposlanstvo Danske pružajući na taj način podršku ovom projektu.

“Smatramo da su ovakvi načini učenja izuzetno korisni i da učenicima omogućuju snalaženje u novim situacijama i u novoj sredini. Ovakvi su projekti vrlo važni i za jačanje suradnje Srednje škole Vrbovec i PIK Vrbovca, u vidu osnaživanja znanja i prakse koja se primjenjuje u domaćoj industriji”, izjavile su profesorice Srednje škole Vrbovca Marijana Pavlek i Silvija Gašpar.

Lani u travnju je ovaj projekt predstavljen na sjednici saborskih odbora za europske poslove, obrazovanje, znanost i kulturu te za obitelj, mlade i sport. Projekt je poslužio kao primjer za koji se smatra da najviše odgovara ciljevima i prioritetima programa Erasmus+ te najviše pridonosi razvoju i usavršavanju sudionika, ali i razvoju samih institucija koje projekt provode.

www.een.hr

1. veljače 2016.

2 3

UNIverzI-JA-DA

Projekti za sveučilišne igre Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije proglasila je pobjednike projekta UNIverzI-JA-DA. Projektnim rješenjima će se pridonijeti organizaciji Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016.

U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) proglašeni su pobjednici projekta UNIverzI-JA-DA, koji će svojim rješenjima pridonijeti organizaciji tijekom održavanja Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016.

U suradnji s Ministarstvom turizma, Gradom Zagrebom i Udrugom Europske sveučilišne igre, HAMAG-BICRO na ovaj način nastoji pružiti priliku studentima da se na stvarnim zadacima i uz podršku mentora educiraju i upoznaju s poduzetništvom te realiziraju svoju inovativnu ideju. Projektom UNIverzI-JA-DA tražila su se četiri pobjednička projekta iz tri kategorije: Mobilna aplikacija, Turistička promocija hrvatske kulture i sporta te Urbani Zagreb koji su se ocjenjivali prema kriterijima inovativnosti, izvedivosti, iskustva i kvalificiranosti tima, dodane vrijednosti i financijskih resursa.

Prvo mjesto u kategoriji Mobilna aplikacija podijelili su timovi Infinium i Hrkify koji će na inovativan i zanimljiv način omogućiti lakšu povezanost i umreženost gotovo 6000 studenata za vrijeme trajanja Sveučilišnih igara. Potporu za izvedbu rješenja omogućile su im Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016. u iznosu od 15.000 kuna. Tim LIGO i Limitless svojim će projektima pridonijeti turističkoj promociji hrvatske kulture i sporta uz pomoć 200.000 kuna koje im je omogućilo Ministarstvo turizma za izvedbu rješenja. Isto tako, Grad Zagreb je osigurao 70.000 kuna za izvedbu rješenja Udruge studenata Grada Zagreba u kategoriji Urbani Zagreb. Za sve finaliste, HAMAG-BICRO je osigurao potporu ukupne vrijednosti 80.000 kuna koja im je omogućila prvotnu razradu poduzetničkih ideja.

“Iznimno smo zadovoljni predstavljenim projektima. Studenti su pokazali za-

vidno znanje, kreativnost i poduzetnički duh u osmišljavanju projekata koji predstavljaju odgovore na postavljenje izazo-

Prvo mjesto u kategoriji Mobilna aplikacija podijelili su timovi Infinium i Hrkify koji će na inovativan i zanimljiv način omogućiti lakšu povezanost i umreženost gotovo 6000 studenata za vrijeme trajanja Sveučilišnih igara ve Europskih sveučilišnih igara. HAMAGBICRO će nastaviti s ovakvim natječajima te putem mreže MSPI nastaviti nuditi poduzetnicima platformu za interakciju sa studentima”, izjavila je Ivana Žorž, ravnateljica sektora za razvoj i podršku korisnicima u HAMAG-BICRO-u.

enterprise europe Ekonomsko raspoloženje

Blago pogoršanje opt u EU Početak godine obilježen je blagim pogoršanjem ekonomskog raspoloženja na razini Europske unije. Hrvatska prati taj trend, no većina zemalja je u odnosu na početak 2015. optimističnija Rezultati istraživanja za prvi ovogodišnji mjesec smanjili su ESI indeks (Economic Sentiment Indicator) u odnosu na prethodna četiri mjeseca.

Taj indeks, koji rezultate istraživanja uspoređuje s dugogodišnjim prosjekom, imao je gotovo stalni trend rasta od rujna 2014., a u siječnju je zabilježio daleko najveći pad u tom razdoblju. Takav pad rezultat je lošijih rezultata u svih pet sektora uključenih u indeks, pri čemu u industriji, kod potrošača te u građevinarstvu i nadalje prevladava negativno raspoloženje, dok je u sektoru usluga te u trgovini na malo ono manje pozitivno nego u prethodnim mjesecima. Ovakvi rezultati u najvećoj se mjeri mogu povezati sa zbivanjima na globalnoj razini gdje dolazi do usporavanja kineskog, pa tako i globalnoga gospodarstva te sa zaoštravanjem

monetarne politike u SAD-u koje je počelo u prosincu, što se odražava i na gospodarstvo EU-a. Trendovi ipak nisu bili jedinstveni u svim članicama Europske unije, pa su tako rezultati za siječanj u čak 15 članica bili bolji nego u prosincu. Međutim, negativna kretanja na razini cijelog EU-a odredili su rezultati za četiri od pet najvećih gospodarstava. Točnije u Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu došlo je od osjetnog pada indeksa u odnosu na prethodni mjesec.

Rezultati su ipak bili relativno dobri kada se promatra njihovo kretanje na godišnjoj razini jer je ESI indeks samo u četiri zemlje smanjen u odnosu na prošlogodišnji siječanj. U tu malu skupinu zemalja svrstale su se Grčka, Malta, Slovenija te Ujedinjeno Kraljevstvo. U konačnici se na osnovi rezultata za siječanj može zaključi-

ti da je prekinuto duže razdoblje poboljšanja ekonomskog raspoloženja, ali da je ono početkom ove godine i dalje bolje nego početkom prošle godine.

Hrvatska se također uklapa u takvu sliku. Došlo je do blagog pada u odnosu na prosinac, ali je indeks bio osjetno veći nego u siječnju prošle godine. Pri tome je rezultate za siječanj pokvario isključivo lošiji rezultat u sektoru industrije, dok su u ostalim sektorima zabilježeni nešto bolji rezultati. Na godišnjoj su razini rezultati svih sektora bili osjetno bolji, a najveći pozitivni pomak zabilježen je kod usluga, građevinarstva te kod raspoloženja potrošača. Raspoloženje potrošača i građevinarstvo ipak je i nadalje obilježavao negativni rezultat, što se pojednostavljeno može tumačiti prevladavanjem pesimističnog raspoloženja.

www.een.hr

1. veljače 2016.

4 5

Rezervacija vezova preko interneta Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split je uz pomoć partnera u Europskoj poduzetničkoj mreži osigurala tvrtki Dalmatia Charter iz Trogira predstavljanje njihovog interaktivnog nautičkog vodiča talijanskim marinama.

timizma Kada se govori o Hrvatskoj, ipak se mora napomenuti da je siječanjsko istraživanje provedeno u razdoblju smjene vlasti i nedovoljnih informacija o budućoj

Rezultati se u najvećoj se mjeri mogu povezati sa zbivanjima na globalnoj razini gdje dolazi do usporavanja kineskog, pa tako i globalnoga gospodarstva te sa zaoštravanjem monetarne politike u SAD-u započetim u prosincu, što se odražava i na gospodarstvo EU. ekonomskoj politici, tako da je nedostajao jedan od važnih faktora na kojem sudionici ekonomskog procesa mogu temeljiti svoja očekivanja.

Ovaj jedinstveni portal za nautičare, ali i sve brodove koji traže vez u marinama, predstavljen je 19. siječnja u gospodarskim komorama Venecije i Trsta.

Na predstavljanju je sudjelovalo nekoliko direktora talijanskih marina te predsjednika udruženja čije su članice više od 70 marina Regije Veneto te Trsta i Gorice. Naime, rezervacija vezova online u marinama novo je softversko rješenje koje za marine diljem Europe kreiraju hrvatski programeri. Uz rezervaciju vezova, nude i rješenja za specijalne zahtjeve klijenata. Inovativno rješenje za sve nautičare naišlo je na dobar prijam talijanskih partnera koji su već na prvom predstavljanju izrazili zainteresiranost za ovu uslugu. Kao nastavak započete suradnje, ovom su prilikom već dogovoreni sa-

stanci na sajmu Boat show u Düsseldorfu. Tvrtka je izrazila oduševljenje mogućnostima koje im nudi Komora u internacionalizaciji poslovanja. Nakon uspješnog predstavljanja u Italiji, tvrtki će se osigurati i pronalazak partnera na Cipru i u Portugalu.

Održani poslovni susreti Energy Days 2016 u Grazu Austrijski partneri u EEN mreži, SFG Steirische Wirtschaftsförderungsgesellschaft i ICS Internationalisierungscenter Steiermark su i ove godine organizirali poslovne susrete Energy Days 2016 u sklopu sajma Häuslbauermesse 2016.

Događanje je i ove godine privuklo veliki broj sudionika iz različitih zemalja, a najviše sudionika je bilo iz Austrije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske. HGK – Europska poduzetnička mreža i Komora Zagreb su i ove godine, i time treći put zaredom, sudjelovali na poslovnim susretima u ulozi suorganizatora budući da se hrvatske tvrtke redovito prijavljuju za sudjelovanje na ovom događanju. Šest tvrtki iz Hrvatske ostvarilo je ukupno 23 poslovna razgovora, a osim poslovnih razgovora mogli su birati i besplatni obilazak izložbenog dijela sajma i štandove određenih izlagača.

enterprise europe

Radionica - Kako do bespovratnog novca Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) poziva vas na radionicu Kako se prijaviti za bespovratna sredstva od 1,5 milijuna kuna, koja će se održati u srijedu, 3. veljače 2016. u prostorijama kongresnog centra Forum Zagreb, Radnička cesta 50 – Centar Green Gold, s početkom u 9 sati. Tema radionice je prijava u program Eurostars.

Eurostars je program za istraživanje i razvoj nastao na inicijativu EUREKA-e i Europske komisije. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica. Glavni partner na projektu je malo ili srednje veliko trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem (R&D performing SME). Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najviše 200.000 eura ili do 70 posto udjela hr-

vatskog partnera na projektu. Tijekom radionice sudionici će čuti više o samom programu Eurostars od nacionalnog koordinatora projekata EUREKA/ Eurostars za Hrvatsku Vedrana Đidare.

U drugom dijelu programa stručnjak za ocjenjivanje projekata u programu Eurostars Nenad Buljan približit će sudionicima proces evaluacije projekata i savjetovati kako napisati projektne prijedloge. Završni dio programa rezerviran je za pitanja.

Program radionice: • O programu Eurostars 2 (Vedran Đidara, HAMAG-BICRO, 30 minuta) • Kako napisati projektnu prijavu (Nenad Buljan, hrvatski član ocjenjivačkog odbora za Eurostars 2, 30 minuta) • Pitanja i odgovori (30 minuta).

Za sudjelovanje na radionici HAMAGBICRO-a možete se prijaviti na poveznici najkasnije do utorka, 2. veljače

2016. do 14 sati. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj mjesta je ograničen.

Općenite informacije možete pronaći na www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/eurostars. Više o programu u priručniku za program Eurostars: www. hamagbicro.hr/inovacije/privatnisektor/eurostars.

Poslovni susreti – Budućnost izgradnje Međunarodni poslovni razgovori Rendez-vous Ostrava 2016

Ako ste u potrazi za poslovnim partnerima za istraživačke, razvojne ili inovacijske projekte, Europska poduzetnička mreža poziva na poslovne razgovore iz područja inženjeringa, metalurgije, ICT-a, elektronike, rudarstva i građevinarstva. Cilj poslovnih susreta je umrežiti široki raspon tvrtki i istraživača zainteresiranih za razmjenu novih projektnih ideja i pronalaženje poslovnih partnera. Ovi razgovori pod nazivom Rendez-vous Ostrava 2016 održat će se 25. svibnja u Ostravi, u Češkoj. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca.

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 20 minuta. Sudjelovanje na razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na www. b2bharmo.com/RV2016.

Europska poduzetnička mreža Austrije poziva sve zainteresirane poduzetnike na konferenciju i poslovne razgovore pod nazivom Future of Building koji će se održati 18. i 19. travnja 2016. u Beču. Na konferenciji će biti riječi o posljednjim trendovima inovativnih rješenja u izgradnji, održivoj revitalizaciji i visokokvalitetnoj izgradnji. Konferencija i poslovni razgovori bazirat će se na sljedećim sektorima: • Inženjerstvo i planiranje/arhitektura i građevina; • Građevinski/sekundarni ugovorni radovi; • Građevinski materijal/dijelovi; • Obnovljivi izvori energije/klimatizacija i građevinske tehnologije; • Poslovne agencije/klasteri i udruženja; • Planiranje novog/starog prostora.

Prvi dan događanja predviđen je za konferenciju i poslovne razgovore, dok će drugi dan sudionici imati priliku posjetiti određena mjesta u Beču i okolici.

Više informacija, program događanja i uvjeti sudjelovanja dostupni su na službenoj web stranici događanja: https://www. b2match.eu/building2016.

www.een.hr

1. veljače 2016.

6 7

Potrošačko povjerenje

Sve više vjerujemo u gospodarstvo Europski potrošači sve su optimističniji, a oni u Hrvatskoj zabilježili su u prošloj godini najveći okret prema optimizmu, pokazuju ankete koje je Europska komisija provela na nacionalnim razinama U Hrvatskoj se, u 2015. godini, bilježi najveće poboljšanje prosjeka pokazatelja pouzdanja (za 14 bodova) među državama Europske unije, što je djelomično rezultat naznaka oporavka gospodarske situacije (zaustavljanje daljnjeg pada BDP-a), realnog rasta neto plaća u 2015. godini, ali i niske baze odnosno izraženijeg pesimizma u 2014. godini. Razina prošlogodišnjeg pouzdanja potrošača (u prosjeku -21,8) u Hrvatskoj najpovoljnija je još od 2007. godine (-16,3).

Početkom ove godine nastavlja se prošlogodišnji trend poboljšanja, odnosno u siječnju je pokazatelj pouzdanja potrošača na razini Europske unije iznosio -4 i bio je povoljniji u odnosu na isti mjesec lani (-6,1). Promatrano po zemljama, u većini zemalja EU-a (podaci za Irsku nisu dostupni) u siječnju ove godine bilježi se poboljšanje pokazatelja u odnosu na isti mjesec lani, dok se pogoršanje bilježi u devet zemalja, a to su Danska, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska (samo za 0,1 bod), Austrija, Rumunjska, Slovenija i Švedska. Najveće poboljšanje prosjeka pokazatelja pouzdanja potrošača među državama Europske unije bilježi se na Cipru (za 15,9 bodova), u Italiji (za 12,2 boda) i Hrvatskoj (za 11,9 bodova). Rezultati ankete na razini EU-a u 2015. godini pokazuju poboljšanje pouzdanja potrošača u odnosu na 2014. godinu (u prosjeku -7,4). Razina tog pokazatelja u 2015. godini blizu je onoj iz pretkrizne 2007. godine (u prosjeku -4,7) i predstavlja najoptimističniju godinu još od 2000. godine, kada je pouzdanje potrošača u EU bilo u blagom plusu (u prosjeku 0,4). Takva kretanja u 2015. godini

strukturno su rezultat poboljšanja potrošačkog optimizma u većini zemalja EUa, dok se pogoršanje bilježi samo u pet zemalja: Njemačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Austriji i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Pouzdanje potrošača u Europskoj uniji promatra se putem anketa koje se provode u svakoj od zemalja EU-a na nacionalnoj razini, a rezultate objavljuje Europska komisija. Nominalni uzorak za navedenu anketu na razini Europske unije jest 40.000 ispitanika (za Hrvatsku 1000), no efektivno je ta brojka obično manja za 20 do 35 posto. Pokazatelj pouzdanja potrošača jest broj koji predstavlja razliku postotka pozitivnih i negativnih odgovora na pitanja o očekivanjima financijske situacije, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u narednih godi-

Pokazatelj pouzdanja potrošača jest broj koji predstavlja razliku postotka pozitivnih i negativnih odgovora na pitanja o očekivanjima financijske situacije, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u narednih godinu dana nu dana te ocjene opće gospodarske situacije u prošlih godinu dana. Podaci se objavljuju kao preliminarni i kao konačni, pri čemu razlike u tim rezultatima često znaju biti i do dva postotna boda.

enterprise europe Druga međunarodna konferencija “Future of Manufacturing & Supply Chain Excellence 2016”

Budućnost tvrtki ovisi spremnosti lanaca ops Na skupu su ugledni svjetski stručnjaci sudionike upoznali s dobrim praksama, alatima i konceptima koji mogu pomoći da svatko u svojem okruženju dostigne visoke rezultate na polju povezivanja nabave, proizvodnje i prodaje

Razmjena znanja Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani održana je Druga međunarodna konferencija Future of Manufacturing & Supply Chain Excellence 2016, u organizaciji tog fakulteta i tvrtke Danfoss. Na skupu je više od 200 stručnjaka Srednje Europe i Jadranske regije, predstavnika ključnih djelatnosti, od nabave, proizvodnje do logistike, razgovaralo o budućnosti proizvodnje i izvrsnosti u upravljanju opskrbnim lancem.

Učinkovito upravljanje opskrbnim lancem jedan je od najvažnijih preduvjeta za postizanje uspješnih poslovnih rezultata svake tvrtke, istaknuo je Aleksandar Zalaznik, viši potpredsjednik tvrtke Danfoss. “Dinamično poslovno okruženje za-

htijeva prilagodbu novim trendovima te prisiljava tvrtku da pronalazi nove načine kako upravljati opskrbnim lancem. U Danfossu je učinkovito upravljanje opskrbnim lancem vrlo važno te je ujedno temelj naših napora za povećanje profitabilnosti”, rekao je Zalaznik.

Kako do visokih rezultata Na skupu su ugledni svjetski stručnjaci sudionike upoznali s dobrim praksama, alatima i konceptima koji mogu pomoći da svatko u svojem okruženju dostigne visoke rezultate na polju povezivanja nabave, proizvodnje i prodaje.

Roeland Baaijens, potpredsjednik zadužen za globalnu logistiku u korporaciji Hilti, predstavio je analizu i korake kojima u njegovoj kompaniji žele zadržati

Dekanica Ekonomskog fakuteta Metka Tekavčič istaknula je kako Fakultet u ovoj godini obilježava 70 godina rada. “Niz godina naraštaji profesora unapređivali su našu školu koja je postala jedna od najznačajnijih obrazovnih institucija na području ekonomskih znanosti. Pokazali smo da možemo stvoriti diplomante koji su potrebni našem gospodarstvu, dok u komunikaciji s poduzetnicima koji pomažu naše aktivnosti radimo i na daljnjem unapređenju znanja. Budući razvoj i optimizacija upravljanja opskrbnim lancem zahtijevaju razmjenu dobrih praksi, što je jedan od razloga zašto smo odlučili organizirati ovu međunarodnu konferenciju”, naglasila je Metka Tekavčič.

www.een.hr

1. veljače 2016.

8 9

o skrbe vodeću poziciju proizvođača alata za građevinarstvo na svjetskom tržištu. “Naša će tvrtka kroz četiri koraka provesti strategiju unapređenja lanca opskrbe. Ona uključuje definiranje i provedbu naprednih logističkih usluga, uvođenje prodajnog i operacijskog planiranja, prilagođavanje lanca velikim projektima naših klijenata i okretanje cijele logistike prema poduzetnim poslovnim modelima”, naglasio je Baaijens.

Spremnost na promjene Ralf Lehmann, stariji direktor u SAP-u zadužen za programska rješenja, predstavio je mogućnosti njihovih programskih rješenja za upravljanje poslovanjem u povezivanju informacija koje imaju donositelji odluka u kompaniji s prodajom u trgovinama. “Moramo biti svjesni da će u sljedeće četiri godine nestati 7,1 milijun radnih mjesta zbog automatizacije, premještaja, tehnološkog napretka ili nestajanja, dok će biti otvoreno samo dva milijuna novih radnih mjesta.

Svi moraju razmišljati o svojem poslovanju, a mnogi mladi poduzetnici jedva čekaju to digitalno ometanje poslovanja i već su spremni na to”, naglasio je Lehmann.

Fleksibilnost i agilnost Na konferenciji o unapređenju isplativosti poslovanja u nabavnim lancima budućnosti govorio je i potpredsjednik za marketing i nabavu velike logističke tvrtke Symphony EYC Donal Mac Daid. “Funkcioniranje sustava je ključ kvalitetnog rada kojeg treba podesiti s cijenom koštanja tog sustava. Iako smo svjesni da je kupac kralj, kraljica - koja je jednako važna - su prihodi tvrtke”, ističe Mac Daid. Tomislav Čorak, principal u Boston Consulting Grupi, govorio je o fleksibilnosti i agilnosti koja je nužna za kvalitetni rad nabavnog lanca. “Svjesni smo činenice da se dobavni lanac mijenja. Ono na što trebamo u budućnosti paziti su potrebe konzumenata, pritisak tržišta, informacijska eko-

nomika, fiskalno i regulatorno okruženje, promjenjivost cijena roba, ranjivost vlastitih informacijskih mreža, ali ujedno paziti i na održivost cijelog sustava”, istaknuo je Čorak. O svojim iskustvima u promjenama koje donose novi trendovi u dobavnom lancu govorili su Raul Intirago, voditelj upravljanja distribucijom u slovenskom Leku, Peter Kukovica, član Uprave Gorenja zadužen za logistiku, razvojni menadžer u regionalnom Nestleu Branko

Dinamično poslovno okruženje zahtijeva prilagodbu novim trendovima te prisiljava tvrtku da pronalazi nove načine kako upravljati opskrbnim lancem, rekao je Aleksandar Zalaznik

Krstić te Marina Lindič, menadžerica nabavnog lanca u kompaniji Ursa za područje Jugoistočne Europe.

Analitika u službi logistike O uvođenju analitičkih alata u dobavni lanac govorio je dekan diplomske škole Tehničkog fakulteta Tehnološkog univerziteta u Eindhovenu JanFransoo, a Mitja Prapotnik, potpredsjednik komercijalne kontrole Danfoss Trate je predstavio najbolje prakse na putu prema izvrsnosti lanca dobave.

Matjaž Grabaršek, zamjenik direktora Gorenje Grupe, i Aleš Habič, prodajni predstavnik WMS rješenja u Spica Grupi, predstavili su redizajn dobavnog lanca rezervnih dijelova kako bi se unaprijedile usluge i profitabilnost. Skup je zaključen proglašenjem pobjednika studentskog natjecanja Future Student Case Challenge 2016.

U tijeku su natječaji Obzora 2020.

Obzor 2020. (Horizon 2020) je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.-2020. godine. Program pridonosi ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije - Europa 2020, Unija inovacija (Innovation Union) i Izgradnja europskog istraživačkog prostora (European Research Area). Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU-a o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Struktura Obzora 2020. temelji se na tri prioriteta: Izvrsna znanost (Excellent Science), Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership) i Društveni izazovi (Societal Challanges). S objavom prvih natječaja u okviru programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. pokrenut je i nacionalni portal www.obzor2020.hr.

Hrvatski portal okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije pruža sve relevantne informacije za pojedina područja programa Obzor 2020. i trenutno objavljene natječaje.

enterprise europe

Nove isplate za razvoj i ribarstva

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je projekt iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika.

Općini Lopar u Primorsko-goranskoj županiji isplaćeno je 1,1 milijun kuna

za izgradnju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Navedenim ulaganjem poboljšala se osnovna infrastruktura te potaknula gospodarska i socijalna aktivnost.

raždinskoj županiji isplaćeno je 659.000 kuna za rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Rekonstrukcija je napravljena na dvije dionice: KrižančeGunzi i Kužnarica-Falinićbreg.

Agencija je isplatila još jedan projekt iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301. Općini Cestica u Va-

Za završeno ulaganje isplaćeno je i Općini Lupoglav iz Istarske županije 4,2 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije i ure-

Obvezno držanje stoke Agencija podsjeća korisnike koji su u 2015. godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u stočarstvu (za mliječne krave, krave dojilje, krave u proizvodnji mlijeka, ovce i koze, tov goveda, rasplodne krmače i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja) da ima-

ju obvezu na svom gospodarstvu pridržavati se razdoblja obveznog držanja stoke. Detalji i periodi obveznog držanja navedeni su u tablici na web stranici http://www.apprrr.hr/Download. ashx?FileID=11f18653-df4f-483d-bf3cb4fa67b920ef

www.een.hr

1. veljače 2016.

10 11

sela, poljoprivrede đaja za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Vranja. Općini Grožnjan iz Istarske županije isplaćeno je 3,7 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Završje.

Ulaganja u turističke objekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 302 “Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”. Vila Perina iz Istarske županije dobila je 566.000 kuna za izgradnju objekta s bazenom za pružanje turističkih usluga. Uslužnom obrtu Agro Franolić, vlasnika Alojzija Franolića, isplaćeno je 565.000 kuna za izgradnju i opremanje stambene zgrade za turizam.

IPARD ulaganjem povećan je prihod do-

maćinstvu, povećala se mogućnost zapošljavanja domaćeg stanovništva te su se korisno iskoristili slobodni kapaciteti za najam u turističke svrhe. Ulaganje je realizirano u mjestu Bajčić na području Grada Krka.

Potpore za mehanizaciju i staje Agencija je obavila novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”. Poljopri-

Dodijeljen plavi dizel

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je pravo na potrošnju “plavog goriva” za 2016. temeljem podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja u 2015. godini, sukladno Pravilniku o primjevrednom obrtu Šimun, vlasnika Hrvoja Bošnjakovića iz Vukovarsko-srijemske županije, isplaćeno je 980.000 kuna za ulaganje u nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme. IPARD sredstvima nabavljeni su: kultivator, rezač, predrezač, prskalice, električne škare te kombajn za berbu grožđa. U 2015. godini Agencija je isplatila 220 milijuna kuna korisnicima IPARD sredstava. Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Trbušić Mario iz Krapinsko-zagorske županije isplaćeno je 3,6 milijuna kuna za izgradnju objekta za držanje svinja unutar prostora farme i nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme. IPARD sredstvima nabavljeni su: traktor, šprica, traktorska prikolica, traktorska cisterna, rasipač umjetnog gnoja, kukuruzna sijačica, rotodrljača te plug. Također, izgrađena je moderna staja kapaciteta 100 krmača.

Novac za lokalne akcijske grupe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive

ni zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 156/13).

Odobrene količine plavog goriva dostupne su poljoprivrednicima na karticama od 8. siječnja. Godišnju kvotu na karticama za plavi dizel poljoprivrednici mogu iskoristiti do 31. prosinca svake godine.

Pravo na potrošnju “plavog goriva” za 2016. odobreno je za 85.184 poljoprivredna gospodarstva, a ukupna dodijeljena količina goriva iznosi 171.334.381,07 litara.

Sve o uvjetima korištenja “plavog goriva” možete pogledati na http://www. fina.hr/Default.aspx?sec=1463 troškove u sklopu Mjere 202 “Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja”. LAG-u Virovitički prsten isplaćeno je 136.000 kuna, LAG-u Petrova Gora 84.000 kuna, LAG-u Sjeverozapad 60.000 kuna, a LAG-u Vuka-Dunav

Do sada je iz IPARD-a LAG-ovima isplaćeno više od 24 milijuna kuna 94.000 kuna. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivnih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Do sada je iz IPARDa LAG-ovima isplaćeno više od 24 milijuna kuna.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Cijevi i armatura

taka o nadmetanju na www.canalgestion.es.

Crpke HSY Helsingin seudun ympäristöpalvelut -kuntayhtymä, Helsinki, Finska, traži nabavu crpki. Natječaj je otvoren do 7. ožujka, a prijave na finskom jeziku se predaju na HSY Helsingin seudun ympäristöpalvelut -kuntayhtymä, PL 300, FI00066 Helsinki; Finland, hankinnat@ hsy.fi. Više podataka o nadmetanju na HSY Helsingin seudun ympäristöpalvelut -kuntayhtymä, https://tarjouspalvelu. fi/hsy/?id=51664&tpk=7ee49e7b-545d40fe-8a24-20620c5c74f4.

Multimedijska oprema

Energetska kompanija iz Litve traži nabavu cijevi i armature. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na UAB “Vilniaus energija”, 111760831, Jočionių g. 13, Edgaras Vičius, LT-02300 Vilnius, Litva, edgaras.vicius@vilniausenergija.lt. Više podataka o nadmetanju na http://www.vilniausenergija.lt.

Skrb za klijente Canal de Isabel II Gestión, S.A., Madrid, Španjolska, traži nabavu usluge skrbi za klijente. Natječaj je otvoren do 8. ožujka, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Canal de Isabel II Gestión, S.A., c/ Santa Engracia, 125, Área de Atención Comercial, 28003 Madrid, Španjolska. Više poda-

Grad Zadar traži nabavu multimedijske opreme. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaje na Grad Zadar, 09933651854, Narodni trg 1, Upravni odjel za EU fondove, Ante Ćurković, 23000 Zadar, ante.curkovic@gradzadar.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0001296.

Potrošna oprema za hemodijalizu Sisačka Opća bolnica traži nabavu opreme za hemodijalizu. Natječaj je otvoren do 4. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica dr. Ivo Pedišić - Sisak, 01066571771, J. J. Strossmayera 59, Odjel za ekonomsko-financijske poslove, Odsjek za javnu nabavu, Alen Luketić, 44000 Sisak, javnanabava@obs.hr. Elektro-

nički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0001240.

Rudarska oprema Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži nabavu rudarske opreme.

Natječaj je otvoren do 9. ožujka, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16– 18, Ewa Maj-Skoludek, 40-022 Katowice, Polska, e.skoludek@khw.pl. Više podataka o natječaju na www.khw.pl.

Farmaceutski proizvodi KBC Zagreb traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, 10000 Zagreb, rszabo@kbczagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na http://www.kbc-zagreb.hr/ i https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0001381.

Osiguranje ARZ traži nabavu usluga osiguranja. Natječaj je otvoren do 4. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., 96330310281, Širolina 4, Tehnički sektor i EU projekti, Kristina Perak, 10000 Zagreb, kristina.perak@arz.hr.

Adresa profila kupca: www.arz.hr, elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0001268.

www.een.hr

1. veljače 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Proizvodnja namještaja i dekorativnih proizvoda (BRCZ20151109001)

Češka tvrtka traži proizvođače namještaja i dekorativnih proizvoda za uređenje interijera za online prodaju. Tvrtka nudi online distribuciju ili uslugu prodajnog agenta na tržištu EU-a, Amerike i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tražene tehničke specifikacije proizvoda su: kvalitetni inovativni proizvodi s modernim dizajnom pogodni za online prodaju, visoka rezolucija fotografija proizvoda, cjenik te detaljan opis proizvoda.

Distribucija maslinovog ulja (BOES20150529001) Španjolski proizvođač maslinovog ulja traži nove distributere za tržište EU-a, a ciljni partneri su trgovine, specijalizirane trgovine, hoteli te restorani. Tvrtka je osnovana 1959. godine i poznata je po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja. U ponudi su različite vrste od kojih se izdvajaju: ekstra djevičansko maslinovo ulje, čisto maslinovo ulje, biljno ulje i suncokretovo ulje.

Distribucija pekarskih proizvoda (BRUK20151116001) Britanska tvrtka nudi ugovor o franšizi pekarskih proizvoda. U ponudi su: peciva, kolači, svadbene torte, čajevi i kave, svježi sendviči, kruh... Tvrtka je osnovana 2005. te nudi poslovne usluge inozemnim partnerima kao što su: franšiza, transfer tehnologije, podugovaranje, uvoz-izvoz i distribucija. Iskustvo tvrtke uključuje niz poslovnih veza s trgovinama, veleproda-

jama, kafićima, hotelima i restoranima diljem Velike Britanije.

Distribucija industrijskih i garažnih vrata te servisiranje dizala (BOHU20141202001) Mađarska tvrtka, specijalizirana za projektiranje, postavljanje, održavanje i servisiranje dizala, industrijskih i garažnih vrata, traži trgovačkog posrednika u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Distribucija proizvoda uključuje usluge: prodaje, prijevoza, ugradnje proizvoda te trening. U slučaju kvara, obučeno osoblje za održavanje je dostupno u vrlo kratkom roku.

Partnerstvo u području digitalnog marketinga (BOES20140521001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za pružanje usluga digitalnog marketinga, traži partnere zainteresirane za joint venture na području Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Glavna prednost tvrtke je veliko iskustvo u razvoju softvera te u

pružanju savjetodavnih usluga tvrtkama u implementaciji digitalnog marketinga u svakodnevnom poslovanju.

Proizvodnja drvenih igračaka (BRSE20150630001) Švedska tvrtka traži iskusnog proizvođača drvenih igračaka i partnera koji ih može opskrbiti visokokvalitetnim drvom hrasta, jasena i oraha. Igračke su osmišljene kao zamjena plastičnim i elektroničkim igračkama, a sadrže samo prirodne materijale, pridonose sigurnosti djeteta te imaju jednostavan proces recikliranja. Proizvođač mora moći proizvesti elemente posebnih dimenzija u skladu s europskim standardom EN 71.

Prodaja proizvoda za bebe i djecu (0-4 godine) (BRUK20151130003)

Britanska tvrtka, specijalizirana za prodaju proizvoda za bebe i djecu, traži partnera za proizvodnju ili prodaju proizvoda za bebe i djecu (0-4 godine). Tvrtka svoje proizvode prodaje putem web trgovine i velikih trgovaca. Ponuda tvrtke obuhvaća mješavinu vlastitih i ostalih brendiranih proizvoda, a uključuje kategorije za spavanje, kupanje i presvlaku, igračke i darove, odjeću, sjedala i nosiljke, putovanja, hranjenje i sigurnost.

Distribucija prehrambenih proizvoda (20130214013) Poljski veletrgovac proizvoda za pekarnice, slastičarnice i tvornice sladoleda traži partnere za distribuciju/opskrbu i uvoz žitarica (suncokreta, bundeve, sezama, lana, soje, maka), kokosa, grožđica i voća u konzervi (breskve, ananas). Tvrtka ima 28 distribucijskih mjesta diljem Poljske te je najveći veletrgovac ove vrste proizvoda na poljskom tržištu. Potencijalni partneri su distributeri i trgovci hrane na veliko, hipermarketi i trgovine lanaca za prodaju prehrambenih proizvoda. Preferirani oblik suradnje je dugoročni ugovor o distribuciji.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1 2 6

3 RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih

4

5

kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// tinyurl.com/ck2p3kd.

Dječji romobil, nepoznatog brenda, oznake Rollerboard Scooter, Jrl204033. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pomični dijelovi imaju prostor u koji se mogu zavući prsti i izazvati ozljede korisnika. (slika 1) Automobili Land Rover, modeli Range Rover, Range Rover Sport, Range Rover Evoque, Land Rover Discovery i Land Rover Discovery Sport, proizvedeni 2015. i 2016. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer stakleni paneli koji nisu dobro zalijepljeni mogu otpasti tijekom vožnje. (slike 2,3) Boja za tetoviranje, brend Intenze, naziva Lime Green, Lemon Yellow, Golden Yellow, Golden Rod, Persian Red, Cherry Bomb, Cherry Bomb Mario Gold. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer sadrže aromatične amine i barij u previsokim razinama. (slika 4) Automobil Opel, modeli Zafira VIN brojeva W0L0AHM7552114056 do W0L0A-

7

8 HM75E2109906. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer loše održavanje prekidača ventilatora hladnjaka može izazvati prožar. (slika 5) Motocikli Honda, modeli VFR1200F/ FD i VFR1200X/XD, proizvedeni između 2010. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spoj upravljača može biti nedovoljno dobro učvršćen. (slika 6) Automobil Dodge, model Ram pick-up, oznaka DS, D2, DJ, DX, proizvedeni od 2012. do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pri laganom sudaru računalo greškom može aktivirati sve zračne jastuke. (slika 7) Automobil Dodge, model Charger, proizveden od 2012. do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može imati grešku u računalu koje upravlja zaštitnim sustavom pri sudaru. (slika 8)

www.een.hr

1. veljače 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama

Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Nizozemska tvrtka koja razvija prsnu protetiku traži specifični materijal (TRNL20150409001) • Nizozemski jointventure sastavljen od tri iskusne kompanije razvija 3D printanu prsnu protetiku. Koristeći tehniku skeniranja tijela zajedno s aplikacijom, protetika je potpuno kustomizirana. Za daljnji razvoj proizvoda i uvođenje na tržište tvrtka traži specifični materijal koji treba biti pogodan za 3D print i imati osobine slične silikonu. Tvrtka traži licencu ili sporazum o tehnološkoj suradnji.

Tehnologija za proizvodnju DC/AC konvertera (TRPL20150910001) • Poljska tvrtka traži DC/AC konverter s posebnim svojstvima. Tvrtka nudi dugoročnu suradnju s kompanijama kroz komercijalni sporazum s tehnološkom suradnjom za proizvodnju navedenih uređaja.

Ekspertiza u poliakrilnim kiselinama ili glassionomer stakla za razvoj glassionomer cementa (TRDE20151002001) • Bavarski istraživački laboratorij za dentalne biomaterijale trenutačno radi na pro-

jektu poboljšanja dentalnog glassionomer cementa. Traže industrijske partnere koji posjeduju ekspertizu u sintezi poliakril kiselina i/ili proizvodnji glassionomer stakla. Nude ugovor tehnološki I/ili istraživačkoj suradnji.

Inovativna tehnologija za ekstrudiranje, sirovine i aditivi za proizvodnju pahuljica za doručak (09 IL 80ER 2S4M) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju, osnovni materijal i aditive za proizvodnju pahuljica za doručak, kroz proces ekstrudiranja.

Tehnologija bi trebala voditi do zdravijeg proizvoda u smislu kalorijske vrijednosti, sadržaja šećera i soli te funkcionalnih aditiva. Tehnologija bi trebala biti na razini koncepta, R&D razini ili potpuno razvijena/spremna za upotrebu.

Cross-platform PDF (Portable Document Format) toolkit i biblioteka za korištenje u e-knjigama za školsku djecu (TRIT20140228001) • Talijanski spin-off traži akademskog/industrijskog partnera koji je razvio cross-platform PDF toolkit koji omogućava visok stupanj interakcije s dokumentima u PDF formatu i koji može biti korišten na svim platformama i različitim operativnim sustavima. Traži se ugovor o licenciranju.

Traži se specifičan stroj za otklanjanje kostiju iz šarana (TRFR20150603001) • Francuska agrofood asocijacija, specijalizirana za uzgoj riba, traži tvrtku ili R&D centar za razvoj specifičnog stroja za otklanjanje ribljih kostiju u svrhu proizvodnje fileta od šarana. Postojeće metode nisu efikasne.

Ovaj stroj bi mogao biti korišten i za druge vrste ribe. Traži se bilo koji oblik suradnje – licenciranje ili komercijalni ugovor, tehnološka suradnja ili R&D suradnja.

Tehnologija za poboljšanje kvalitete i pročišćavanje voćnih rakija (TRRS20141229001) • Srpska tvrtka traži tehnologiju pročišćavanja za pročišćavanje voćnih rakija, sa svrhom postizanja maksimalne organoleptičke kvalitete pića.

Tvrtka traži poslovne partnere radi sklapanja ugovora o proizvodnji.

Poljskoj tvrtki potrebna je oprema za bušenje za postavljanje toplinskih crpki (TRPL20141229002) • Poljska tvrtka specijalizirana je za izgradnju svih vrsta sanitarnih instalacija. Također buši otvore za toplinske crpke i bušotine. U svrhu razvoja poslovanja traži novu tehnologiju – okomitu opremu za bušenje za bušenje do dubine od 100 metara. Moguća suradnja putem ugovora o uslugama.

enterprise europe

1. veljače 2016.

Poslovni susreti SMAGUA Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete SMAGUA 2016. u okviru 22. međunarodne izložbe vode i navodnjavanja koji će se održati 8. i 9. ožujka u izložbenom centru u Zaragozi u Španjolskoj. Poslovni susreti okupit će vodeće kompanije iz industrije vodnog gospodarstva kao i profesionalce zainteresirane za najnovije tehnologije, opremu i sustave za upravljanje. Na prošlogodišnjem poslovnom susretu, na izložbenom prostoru od 39.976 četvornih metara sudjelovala su 754 izlagača iz 26 zemalja te 32.000 posjetitelja iz 51 zemlje svijeta. Glavne teme poslovnog susreta su: obrada vode i pročišćavanje, cjevovodi i skladištenje, instrumenti, analiza i automatizacija, navodnjavanje, inženjering i savjetovanje, ostala oprema. Prednosti za sudionike: dva dana organiziranih B2B poslovnih sastanaka,

Poslovne susrete koji će se održati od 22. do 24. veljače u Barceloni organizira ACCIÓ, odjel Ministarstva poduzetništva i rada u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, najvećom mrežom poslovne podrške diljem svijeta.

Na poslovnom događanju bit će organizirani B2B bilateralni susreti u trajanju od 25 minuta. Iskoristite priliku surađivati s međunarodnim organizacijama, uspostaviti nove veze i izgraditi proizvodne odnose za buduće inovativne projekte. Nakon održana dva poslovna sastanka svaki sudionik dobiva propusnicu za izložbu. Sudjelovanje na poslovnim susretima naplaćuje se 310 eura. Više informacija i upute za registraciju na web stranici događanja: http://mwc2016be.talkb2b.net/.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 1.-5. veljače - poslovni susreti Cerámica Innova, Valencia, Španjolska 2. veljače - poslovni susreti na If Wedding Fair, Izmir, Turska

prednost prethodne organizacije Vaših sastanaka, velika zastupljenost sektora i zemalja, dodana vrijednost prepoznatljivosti Vaših proizvoda/usluga izlagačima i posjetiteljima izložbe, stručna pomoć i savjeti koordinatora prije, za vrijeme i nakon održanog događanja. Sudjelovanje je besplatno za tvrtke. Više informacija o poslovnim susretima, registraciji i mjestu održavanja dostupno je na www.feriazaragoza.com/smagua.aspx.

Poslovni susreti u okviru Međunarodnog sajma sigurnosti i zaštite od požara Poslovni susreti na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016.

16

Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom Sicur 2016. koji će se održati 23. i 24. veljače u Madridu, u okviru Međunarodnog sajma sigurnosti i zaštite od požara. Organizator je španjolski Fundación para el Conocimiento madri+d, a cilj poslovnih susreta je razmjena informacija između potencijalnih tehnoloških partnera te održavanje bilateralnih susreta, sudjelovanje istraživačkih instituta, sveučilišta i drugih organizacija iz područja sigurnosti. Sicur 2016 uključuje sljedeće sektore: Zaštitu od požara, detekciju i gašenje, Promet i prometnu sigurnost, Nuklearnu sigurnost, Sigurnost računalnih sustava, Zaštitu od terorizma, Izvanredna stanja i obrane. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Više informacija o događanju i registracija dostupni su na: www.b2match.eu/ sicur2016.

9. veljače - poslovni susreti na Water Match 2016, Leeuwarden, Nizozemska 11.veljače - Poslovni susreti u sklopu sajma BIOFACH, Nuremberg, Njemačka 22.-24. veljače - poslovni susreti na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije 2016., Barcelona, Španjolska 23. i 24. veljače - poslovni razgovori na SICUR-u 2016, Madrid, Španjolska 8.-11. ožujka - poslovni susreti na ITB-u 2016, Berlin, Njemačka 8. i 9. ožujka - Poslovni susreti SMAGUA u okviru Međunarodne izložbe vodnog gospodarstva i navodnjavanja, Zaragoza, Španjolska 14. ožujka - Tavola, poslovni susreti iz područja prehrambene industrije, Kortrijk, Belgija 15.-18. ožujka - European Subcontracting and Engineering Fair – ESEF, Utrecht, Nizozemska 18-19. travnja - Poslovni razgovori - Future of Building - Beč, Austrija 25. svibnja - Međunarodni poslovni razgovori Rendezvous Ostrava 2016 - Ostrava, Češka Republika

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

predstavljamo OPG SRIJEMSKA KUĆA, Ilok

Gosti su nam napravili usmenu promociju Kako nismo imali novca za promociju, tražili smo savjete od iskusnijih ugostitelja. Uglavnom su nas savjetovali da moramo imati jako kvalitetnu ponudu hrane, pa će nam sami gosti napraviti reklamu, kaže Barošević

S

rijemska kuća je klasična kuća za odmor koja je postala jedno od najomiljenijih mjesta za odmor u Iloku. Ugostiteljsko-smještajni objekt osnovao je 2007. godine Dubravko Barošević tako što je adaptirao kuću djeda Mate. Kategorizirana je s tri zvjezdice, a ugostiteljski objekt može primiti od 50 do 70 gostiju. Vanjski, odnosno dvorišni dio može primiti još 50 osoba.

Srijemska kuća ima i tri uređene rustikalne sobe za iznajmljivanje s ukupno 11 postelja.

Svaka soba ima kupaonicu, terasu i bežični pristup internetu.

“Ukupno smo u adaptaciju objekta i podizanje nasada uložili 1,4 milijuna kuna. Dobili smo poticaje oko 400.000 kuna. Jedan poticaj odnosno njegovu polovinu dodijelilo nam je Ministarstvo turizma, dok je drugu polovinu dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede”, ističe Dubravko Barošević.

U planu je i uređenje šume iza Srijemske kuće sa stazama, klupama i igračkama za djecu U ovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu zaposlen je Dubravko i njegova supruga Tatjana. Osnova ponude je noćenje s doručkom te organizirani obroci po najavi.

Tako grupa gostiju koja se najavi može kušati lokalne specijalitete srijemske kuhinje poput Iločkog ćevapa, jela s roštilja, jela ispod peke, platu Srijemska kuća, šarana na rašljama, fiš paprikaš, sarmu te ostale specijalitete. Baroševići organiziraju i degustacije vina.

Planovi proširenja

“Nije nam bilo lako uhodati rad jer se za nas nije odmah znalo. Kako nismo imali novca za

promociju, tražili smo savjete od iskusnijih ugostitelja. Uglavnom su nas savjetovali da moramo imati jako kvalitetnu ponudu hrane.

Rekli su nam da će nam sami gosti napraviti najsigurniju promociju, a to je usmena reklama. To se i dogodilo. Naravno da je za to trebalo puno rada i puno vremena. Sada smo zadovoljni postignutim te se spremamo dovršiti objekt”, otkriva Barošević.

U sklopu kuće je i stari vinski podrum te tipično lokalno dvorište sa sačuvanim dijelovima nekadašnjeg gospodarstva i tradicijskim elementima na koje nailazite kroz čitav objekt.

“Planiram urediti još četiri sobe u starom krilu kuće koju još obnavljamo. Uredili bismo i klasičnu recepciju. Čekamo natječaje za sredstva iz europskih fondova koji idu preko Ministarstva turizma. Osim neuređenog krila kuće namjeravamo kultivirati šumu koja se nalazi iza Srijemske kuće. Na toj zemlji namjeravamo zasaditi lozu za stolno, odnosno jestivo grožđe.

Na tom imanju bismo uredili staze za šetanje, postavili klupe i igračke za djecu. Tako bismo organiziranim grupama omogućili razgledavanje, šetnju i, naravno, degustaciju grožđa. To bi bila dodatna ponuda Srijemske kuće”, otkriva Barošević.

Srijemska kuća je dio Klastera Srijem u koji su uz nekoliko OPG-ova i ugostitelja uključeni iločki vinogradari i vinari. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

od 2007. funkcionira Srijemska kuća do 120 gostiju može primiti u ugostiteljskom dijelu 11 postelja u 3 rustikalne sobe 1,4 mil kn uloženo u adaptaciju objekta i podizanje nasada od toga oko 400.000 kn putem poticaja

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Počela provedba Zakona o stečaju potrošača

Malo zainteresiranih za osobni bankrot Kome se uopće isplati pokrenuti osobni bankrot? Sudeći prema broju predanih zahtjeva Fini, nema mnogo onih kojima se osobni bankrot čini korisnim rješenjem piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

akon što je 1. siječnja stupio na snagu Zakon o stečaju potrošača, do 26. siječnja Financijska agencija (Fina) je zaprimila 135 zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka u vezi s osobnim bankrotom, od čega dvije trećine u Zagrebu. Zbog nepodmirenih dugova, 30. studenoga 2015. u blokadi je bilo 324.350 hrvatskih građana koji su ukupno dugovali 36,33 milijarde kuna ili 1,5 posto više nego mjesec dana ranije. Očito nema navale zainteresiranih na Finine poslovnice, koje su određene za savjetovališta onih koji žele proglasiti osobni bankrot.

Dužnici koji imaju nekretnine ili drugo vlasništvo neće se dobro provesti Dužnicima bez nekretnina dugovi se opraštaju

Na pitanje kome se uopće isplati pokrenuti osobni bankrot, mišljenja u javnosti su podijeljena. I dok neke udruge poput Udruge Franak smatraju kako je to dobar zakon jer građanima koji su dulje vrijeme u blokadi omogućuje izlaz iz dugova, a zbog zastare i oprost dijela dugova, u Udruzi blokiranih ne slažu se s tim zakonskim rješenjem jer ono na neizravan način dovodi dužnika u nezavidnu situaciju. Naime, dužnici čiji su računi nekoliko mjeseci, nerijetko i go-

dinama, blokirani te zbog visokih kamata ne mogu podmiriti svoje financijske obveze, a uz to su i vlasnici nekretnina ili pokretnina, neće se dobro provesti.

Zbog podmirenja dugova njihova imovina ide na dražbu, na kojoj se ta imovina prodaje po, uglavnom, znatno nižoj cijeni nego što je njena stvarna vrijednost.

Problem je u tome što dužnik ni nakon toga ne može podmiriti sve svoje financijske obveze nego ostaje i dalje dužan, sve do potpunog podmirenja dugova.

Osim toga, dužnicima se nameće tzv. stečajni upravitelj koji im određuje koliko će novca i na što potrošiti svaki mjesec, pa će za život imati samo financijski minimum, a spominje se kako je riječ o iznosu od samo 800 kuna. Ako je pak dužnik nezaposlen, mora prihvatiti bilo koji posao koji mu se nudi na Zavodu za zapošljavanje. Iz svega navedenog može se ustvrditi kako se osobni bankrot isplati dužnicima koji nemaju nekretnine i pokretnine u vlasništvu jer im se jedino u tom slučaju dugovi brišu. Kako

28 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

bi neki dužnik mogao otvoriti postupak osobnog bankrota, uvjet je da najmanje tri mjeseca nije u mogućnosti podmiriti svoje dugove u iznosu većem od 30.000 kuna. Nakon toga provodi se izvansudski i sudski postupak.

Finini posrednici

Kako bi se proveo izvansudski postupak savjetovanja, potrošač ili njegov vjerovnik moraju savjetovalištu (Fini) podnijeti zahtjev za provedbu tog sporazuma i platiti predujam od 300 kuna. Kako navode u Fini, potrošač se može osloboditi obveze uplate predujma, sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Ako se na sastanku s vjerovnicima dužnik uspije dogovoriti sa svim svojim vjerovnicima, tada se sklapa izvansudski sporazum te se smatra da je postupak uspio. Nakon sklopljenog sporazuma, posrednik izdaje potrošaču potvrdu na temelju koje on može pred sudom pokrenuti sudski postupak stečaja potrošača u roku od tri mjeseca od izdavanja takve potvrde.

IZNAD CRTE

Mitovi o poduzetništvu

Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Interesantno je da većina onih kojima su poduzetnici “smrtni neprijatelji” u isto vrijeme od države zaziva otvaranje novih radnih mjesta. Na njihovu žalost, država već dugo ne otvara radna mjesta. Radna mjesta otvaraju baš ti – mali i srednji poduzetnici

P

de (besplatno). Odgovor većine njih bio je da je problem u tome što se te edukacije uglavnom organiziraju tijekom radnog vremena i da tako gube puno od svoga radnog vremena. Puno više odgovaralo bi im da se organiziraju poslijepodne.

Koliki postotak zaposlenika koji nisu poduzetnici bi se složio s ovime?

oduzetnike uglavnom doživljavamo preko napisa u medijima. Često su to senzacionalističke vijesti jer neke pozitivne ne sakupljaju dovoljno klikova za potrebe marketinga. U ovom tekstu neću pisati o tim poduzetnicima. Postoje poduzetnici koji su svoju imovinu naslijedili (to uključuje i one koji su imovinu “naslijedili” od države kroz razne varijante privatizacija i pretvorbi) i “poduzetnici” koji vode velike monopolističke ili međunarodne korporacije (npr. Hrvatski telekom, Ina, HEP…).

Ti “poduzetnici” su više ili manje uspješni menadžeri, ali u pravilu nisu poduzetnici.

Ovdje ću pisati o onim poduzetnicima koji svojim radom i znanjima zarađuju, stvaraju vrijednost i otvaraju radna mjesta.

Mit broj 1 – poduzetnici su puni para U razgovoru o poduzetništvu i poduzetnicima nekako uvijek među prvim argumentima “protiv” poduzetnika možete čuti da poduzetnici imaju toliko novca da ne znaju kamo s njim. U takvim razgovorima uvijek pitam sugovornika zašto i sam ne pokrene neki poduzetnički poduhvat kada mu za to treba samo nekoliko stotina kuna za otvaranje obrta ili 10 kuna za j.d.o.o.? Nakon ovog pitanja većina sugovornika promijenit će temu.

Mit broj 3 – država brine samo o poduzetnicima i ugađa im na sve moguće načine

plastenika i kući se vraća javnim prijevozom. Ima i poduzetnika koji pristojno zarađuju, ali i oni većinu dobiti reinvestiraju u daljnji razvoj poduzeća.

Mit broj 2 - poduzetnici imaju slobodnog vremena koliko hoće Istina je da poduzetnici, za razliku od većine zaposlenih, sami raspoređuju svoje obveze i slobodno vrijeme, ali ti rasporedi u pravilu se svode na to hoće li otići kući na ručak pa se nakon toga vratiti na posao ili će naručiti jelo na posao i

Većina poduzetnika postala je i ostala poduzetnicima unatoč sustavu u kojemu žive i rade, a ne zahvaljujući njemu Nisu poduzetnici samo oni koje gledate u medijima i o kojima čitate. Poduzetnik je i krojač koji će vam za 20 kuna skratiti hlače ili zašiti gumb na košulji i koji na posao dolazi biciklom, kao i kumica na placu koja prodaje povrće iz svoga

uštedjeti vrijeme vožnje do kuće i nazad. Možda ovdje malo karikiram, ali na sastanku koji sam nedavno imao sa stanarima inkubatora zanimalo me zašto se češće ne javljaju na edukacije i radionice koje se organiziraju za njih bez nadokna-

Isključimo li “poduzetnike” s početka priče, većina poduzetnika postala je i ostala poduzetnicima unatoč sustavu u kojemu žive i rade, a ne zahvaljujući njemu. Dovoljno je prisjetiti se mladića iz Slavonskog Broda koji je kažnjen s nekoliko desetaka tisuća kuna jer je kod prijave djelatnika (!!!) pogrešno označio vrstu poslovnog subjekta (d.o.o. umjesto obrta). Primjer drugi - tvrtka za koju smo radili izvješće o potencijalu rasta, unatoč odličnim pokazateljima i financijskoj situaciji kao i rastu tržišta ne želi se širiti i nema planove rasta. Poduzetnik, vlasnik tvrtke, ima vrlo jednostavno obrazloženje. Dosta mu je inspekcija i kazni koje se kontinuirano ponavljaju i siguran je da bi uz rast tvrtke rasle i inspekcije i kazne.

I ne, nije to poduzetnik koji radi kontra zakona pa je to i zaslužio. Jednostavno količina pravilnika, zakona i drugih akata tolika je da je nemoguće sve pratiti bez vojske stručnjaka koju je pak nemoguće platiti iz poslovanja.

Interesantno je da većina onih kojima su poduzetnici “smrtni neprijatelji” u isto vrijeme od države zaziva otvaranje novih radnih mjesta. Na njihovu žalost, država već dugo ne otvara radna mjesta. Radna mjesta otvaraju baš ti – mali i srednji poduzetnici koji uz sve probleme na tržištu imaju želju i snagu za rastom i razvojem svog poduhvata. Imajte to na umu kada idući put započnete temu o poduzetnicima i poduzetništvu.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 29

vijesti Czech Airlines se vraća u Hrvatsku Češki zrakoplovni prijevoznik Czech Airlines se nakon pauze od četiri godine ponovno vraća u Hrvatsku i to uspostavom redovne zrakoplovne linije na relaciji Prag-Zagreb i ZagrebPrag od 27. travnja ove godine. Czech Airlines će te dvije europske metropole povezivati četiri puta tjedno u ljetnom redu letenja, te putnicima nuditi mogućnost daljnjih vezanih letova prema ostalim europskim destinacijama iz Praga. Iz Zagreba su planirana dva leta tjedno i to ponedjeljkom i četvrtkom, a iz Praga srijedom i nedjeljom.

Tijekom ljetne sezone uvest će se još dodatna dva leta tjedno.

TURIZAM Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije

Povratak prirodi i prirodnosti života Zagrebačka je jedna od najrazvijenijih kontinentalnih županija, a ključni faktori uspjeha turizma na tom području zasigurno su blizina Zagreba te bogat i zanimljiv ruralni turizam sa sve više vinskih cesta

Tri hrvatska restorana među najboljima na svijetu Prema odabiru projekta La Liste, u Parizu je nedavno na svečanoj prezentaciji objavljena rang lista 1000 najboljih restorana svijeta. Među 1000 najboljih restorana nalaze se i tri iz Hrvatske - Meneghetti iz Bala, Monte iz Rovinja i Damir&Ornella iz Novigrada. Inače, projekt La Liste je zapravo kompilacija rezultata iz više od 200 nacionalnih vodiča i publikacija eno-gastro tematike iz 48 zemalja.

Z

agrebačka županija ove godine za razvitak turizma izdvaja 3,5 milijuna kuna. Kako bi se dugoročno pozicionirala na turističkom tržištu, Turistička zajednica Zagrebačke županije je u suradnji sa zagrebačkim Institutom za turizam izradila Strategiju turističkog razvoja Zagrebačke županije, čija je radna verzija predstavljena proteklog tjedna. Nakon što turistički radnici iskažu svoje mišljenje i daju primjedbe na tu radnu verziju, za oko mjesec dana ona bi trebala postati službeni dokument turističkog razvoja Zagrebačke županije. Kako je istaknuto na predstavljanju Strategije, Županija ima tradiciju izletničkog turizma, pa će se u tom smjeru, među ostalim, razvijati novi turistički proizvodi. Ključni faktori uspjeha turizma na tom području zasigurno su blizina Zagreba te bogat, raznolik i zanimljiv ruralni turizam s razvitkom vinskih cesta. Zagrebačka županija je jedna od najrazvijenijih kontinentalnih županija, pa se tako na tom području nalazi i najviše kuća za odmor. Na području Županije posebice je razvijen obiteljski smještaj, a od ukupnih smještajnih kapaciteta 19 posto čine mali hoteli s do 40 kreveta. Prema

30 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

posljednjim dostupnim statističkim podacima iz 2013. godine, u Zagrebačkoj županiji ostvareno je pola milijuna putovanja od čega 79 posto čine jednodnevna putovanja.

Tri etape valorizacije

Predstavljajući radnu verziju Strategije turističkog razvoja Zagrebačke županije, Snježana Boranić Živoder iz Instituta za turizam je istaknula kako će se ta županija turistički valorizirati kroz tri dijela. Tako će se u istočnom dijelu Županije koji obuhvaća gradove Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Dugo Selo posebice razvijati izletišta, vinske ceste, ruralni i eno-gastro turizam pod zajedničkim nazivnikom - ladanje, koje suvremenim turistima treba pružiti osjećaj povratka prirodi i prirodnosti života. U središnjem dijelu Županije koji obuhvaća grad Veliku Goricu razvijat će se poslovni turizam čemu će posebice pridonijeti blizina Zračne luke. Zapadni dio Zagrebačke županije, koji obuhvaća Samobor i Zaprešić, razvijat će tzv. lifestyle proizvode pri čemu se posebice izdvajaju razne kulturno-turističke manifestacije, obilasci dvoraca te vinskih cesta. (S.P.)

Forum obiteljskog smještaja za Grad Zagreb

Obiteljski smještaj je hrvatski brend Vlasnici obiteljskog smještaja nisu nikakvi iznajmljivači nego domaćini koji su svoje nekretnine stavili u službu turizma, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

biteljski smještaj kao domaćinstvo u turizmu je hrvatski brend, a kako bi se još više unaprijedio i promovirao taj oblik smještaja trebamo očuvati stečenu tradiciju obiteljskog mikropoduzetništva u turizmu, stimulirati kvalitativni razvoj takvog poduzetništva te deregulirati zakonodavni i fiskalni sustav do najjednostavnije razine, rečeno je na prošlotjednom Forumu obiteljskog smještaja za Grad Zagreb održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). “Kako bismo ojačali obiteljski smještaj, treba potaknuti investicije domaćeg kapitala u mikropoduzetničke poduhvate jer čak 180 milijardi kuna naši građani imaju oročeno na štednim računima u bankama. Kada bi se ti novci uložili u nekretnine koje će se turistički valorizirati te uz to dobili povoljni krediti od poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za turizam, hrvatski obiteljski smještaj dobio bi još veći značaj na domaćem i inozemnom tržištu”, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u. Dodao je kako vlasnici obiteljskog smještaja nisu nikakvi iznajmljivači jer oni ne iznajmljuju svoje nekretnine drugim osobama za stanovanje nego su domaćini koji su svoje nekretnine stavili u službu turizma i žele da njihovi gosti budu zadovoljni kod njih.

Turizam ne može bez privatnog smještaja

Osim toga, oni pridonose općem gospodarskom stanju u državi i to vlastitim radom u vlastitim nekretninama, bez ikakvih državnih privilegija. Zato će, nastavio je, oni koji se bave obiteljskim smještajem provesti energetski certifikat u svojim objektima kada budu za to dovoljno stimulirani, što znači kada budu dobili povoljne kredite od HBOR-a i poslovnih banaka. “Ne može se nekim pravilnikom mijenjati osnovna postavka temeljem nekog zakona, a u ovom slučaju Zakona o gradnji. Tim više što obiteljski smještaj podliježe pod Zakon o ugo-

stiteljskoj djelatnosti, a ne pod spomenuti zakon”, ustvrdio je Pinezić. Govoreći o šarmu obiteljskog smještaja i dojmu koji ostavlja na goste, Danijela Čavlović, predsjednica Sekcije Zajednice obiteljskog turizma Zagreba, je rekla kako je upravo to iskustvo kao i emocije koju gosti dožive kod svojih domaćina za vrijeme odmora nešto što će pamtiti cijeli život. Pinezić se na kraju zapitao kako bi izgledalo hrvatsko gospodarstvo, ali i turizam bez obiteljskog smještaja?

Iznio je podatke da bi se bez takvog oblika smještaja u Hrvatskoj umjesto 66,5 milijuna noćenja bilježilo 42,6 milijuna noćenja na godišnjoj razini. Osim toga, državni proračun bio bi manji za 150 milijuna kuna paušalnog poreza na dohodak. Osim toga, dodao je Pinezić, općenito bez turizma u Hrvatskoj bi nastali veliki socijalni problemi jer 200.000 osoba živi od te djelatnosti.

Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u

Bez obiteljskog smještaja u Hrvatskoj bi se umjesto 66,5 milijuna noćenja bilježilo 42,6 milijuna noćenja, kaže Pinezić 1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA

portal za oglašavanje nekretnina

Od usputne ideje do uspješnog posla Portal objedinjuje suvremene online alate kao što je geolociranje, a njegove su usluge za korisnike, bilo da su posrednici u trgovanju ili pak vlasnici nekretnina za prodaju ili iznajmljivanje, u potpunosti besplatne piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Jedan od ciljeva Prvog kvadrata je olakšati potragu za stanovima, kućama i poslovnim prostorima, i to besplatno za širok spektar ljudi - od stručnjaka u području poslovanja nekretninama do svih onih koji su u potrazi za nekretninom.

Tamara Grgat, Prvi kvadrat

H

rvatsko tržište nekretnina od prosinca 2015. godine bogatije je za novi besplatni portal za oglašavanje nekretnina Prvi kvadrat čije je sjedište u Zagrebu. Izrada portala, koji objedinjava suvremene online alate kao što je geolociranje, trajala je godinu dana. Tim Prvog kvadrata, uz vanjske suradnike, čine mladi, educirani, kreativni i stručni ljudi bez čijih ideja i prijedloga svakodnevno usavršavanje i unapređivanje portala te usluga ne bi bilo moguće.

Tamara Grgat, mlađa voditeljica projekata u Prvom kvadratu, kaže nam kako se, osim suvremenih alata koji su na razini najboljih svjetskih portala za oglašavanje nekretnina, ovaj oglasnik i vizualno u potpunosti razlikuje od ostalih portala istog sadržaja. “Stoga nam je

32 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

misija postati vodeći portal u Hrvatskoj, približiti ljudima sve opcije koje tržište nekretnina nudi na jedan novi, transparentan i revolucionaran način s uslugom na svjetskoj razini.

A jedan od ciljeva Prvog kvadrata je olakšati potragu za stanovima, kućama i poslovnim prostorima, i to besplatno za širok spektar ljudi - od stručnjaka u području poslovanja nekretninama do svih onih koji su u potrazi za nekretninom”, ističe Tamara Grgat.

Bezazlena opaska

Ideja za pokretanjem portala rođena je tijekom potrage njegovih osnivača za odgovarajućom nekretninom. Kako su se pri toj potrazi susretali s nekolicinom tražilica i portala koji im nisu jednostavno i brzo pružili sve potrebne informacije, a traženje dodatnih informacija o

Tehničko veleučilište u Zagrebu

nekretnini iziskivalo je previše vremena, tako se rodila ideja o tome da bi bilo idealno sve informacije dobiti odmah, na jednom mjestu i s par klikova mišem. “Nešto što je bilo izrečeno kao bezazlena opaska u potrazi za prostorom postalo je temelj na kojem se razvio Prvi kvadrat sa svim svojim opcijama – kako za one u potrazi za nekretninom tako i za one koji ih prodaju ili iznajmljuju”, napominje ona.

Ljudi nisu navikli da je nešto besplatno, pa najveći dio posla otpada na izgradnju povjerenja korisnika S obzirom na to da je Prvi kvadrat startup tvrtka i da je na tržištu prisutna relativno kratko, Tamara Grgat naglašava kako su na portalu zadovoljni tokom kojim su krenuli.

“Svaki dan imamo sve više posjeta, korisnika i nekretnina”, ističe ona dodajući kako hrvatsko tržište, iako malo, ima mnogo potencijala koji nije dovoljno iskorišten. “Tu također vidimo priliku za daljnji razvoj našeg portala”, dodaje.

Ideja ne nedostaje

Kako ljudi nisu navikli da je nešto besplatno i nepovjerljivi su spram besplatnog portala, svakako najveći dio posla otpada na izgradnju povjerenja korisnika. “Što se tiče problema u samom poslovanju, još uvijek se nismo susreli s nekim većim preprekama. Djelomice zato što se trudimo doskočiti svakom problemu i prije no što se on pojavi, a djelomice jer smo naišli na odobravanje i struke i potrošača. No, svakako je potrebna promjena načina razmišljanja Hrvata u proeuropsko, gdje nuđenje besplatnih usluga predstavlja uobičajenu praksu poslovanja pri čemu se temeljna djelatnost financira iz drugih izvora”, naglašava Tamara Grgat.

Osim što želi postati lider u oglašavanju na domaćem tržištu i stvoriti transparentno tržište nekretnina u Hrvatskoj, Prvi kvadrat želi biti i primjer kako od jedne usputne ideje stvoriti uspješan posao na obostrano zadovoljstvo pružatelja usluga i samih krajnjih korisnika. “Ideja nam ne nedostaje, kreativci i IT stručnjaci Prvog kvadrata svakodnevno razvijaju i testiraju nove mogućnosti portala prilikom kojih koristimo i sugestije naših korisnika”, zaključuje Tamara Grgat.

Važnost politehničkih studija Digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostalog gospodarstva i otvara put inovativnim uslugama poput e-uprave, e-zdravstva, e-graditeljstva, e-energije, pametnih gradova, informacijskog dizajna, robotike, proširene stvarnosti, ali i otvara pitanja poput informacijske sigurnosti i digitalne forenzike. Koja su zanimanja budućnosti i kakvi nam obrazovni programi trebaju za digitalnu ekonomiju i industriju 4.0 (pod tim se pojmom misli na pametne tvornice koje koriste ICT kako bi digitalizirale procese) bile su glavne teme okruglog stola Potražnja za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima u politehnici u horizontima 2020. i 2025. godine koji je održan prošli tjedan u Zagrebu. Organiziralo ga je Tehničko veleučilište u Zagrebu u sklopu projekta Politehnika 2025.

Tehničko veleučilište u Zagrebu u sklopu projekta preuzima odgovornost za oblikovanje standarada i usklađivanje studijskih programa politehničkih područja (računarstva, informacijskih sustava, energetike, elektronike, graditeljstva...) s postojećim i budućim potrebama tržišta rada te načelima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. (B.O.)

HAKOM-ov Dan tržišta

Brže uvođenje novih tehnologija U Zagrebu je održan treći HAKOM-ov dan tržišta, godišnji skup o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. Tu je naglašeno kako će rad Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti biti usmjeren održavanju i daljnjem poboljšanju poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje mreža elektroničkih komunikacija i uvođenje novih usluga, uz zaštitu održivog tržišnog natjecanja. Naglasak u radu bit će na rastu broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu s ciljem smanjenja digitalnog jaza između gradskih i seoskih područja, stvaranju regulatornog okvira za lakše i brže uvođenje novih tehnologija te podizanju razine zaštite korisnika. Tijekom skupa održana je panel-rasprava Prednosti i prilike na jedinstvenom tržištu EU-a. Razgovaralo se o izazovima koje donosi jedinstveno europsko tržište i značaju razvojnih fondova EU-a u financiranju infrastrukturnih projekata. Među ostalim, istaknuto je, kako EK tvrdi, da bi potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište moglo pridonijeti EU gospodarstvu sa 415 milijardi eura godišnje. (B.O.) 1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hecegovina

Investicijsko-energet Vlasti Federacije BiH planirale su pokrenuti realizaciju godinama najavljivanog ambicioznog plana razvoja energetskog sektora. Probna proizvodnja TE Stanari je započela, a uskoro se počinje graditi HE Vranduk piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

Vlasti Federacije BiH planirale su u ovoj i u idućim godinama pokrenuti realizaciju godinama najavljivanog ambicioznog plana razvoja energetskog sektora tešku ukupno pet milijardi KM u kojem je gradnja HE Vranduk tek prvi korak.

Planira se gradnja 10 tvornica struje - termoelektrana, hidroelektrana i vjetroparkova, kao i modernizacija ugljenokopa, a nositelj posla je Elektroprivreda BiH. Već tijekom ove godine u EP BiH očekuju početak gradnje prvog vjetroparka u BiH, Podveležje iznad Mostara, za koju je dobivanje energetske dozvole pri kraju. U planu je i gradnja vjetroparka na Vlašiću. Prema trogodišnjem planu poslovanja Elektroprivrede BiH započet će se s realizacijom dvaju najvećih

5 mlrd KM

težak plan razvoja energetskog sektora

600 mil € stajala gradnja TE Stanari

434,7milKM investirat će se u 7 rudnika u sastavu EP BiH

K

ineska kompanija Dongfang Electric Corporation Limited završila je gradnju TE Stanari kod Doboja, u srpskom entitetu, instalirane snage 300 megavata koja bi trebala godišnje proizvoditi dva milijuna megavat sati struje. Probna proizvodnja i prvi megavati struje iz TE Stanari već su pušteni u bosanskohercegovačku mrežu, znatno prije ugovorenog roka. Nositelj posla vrijednog oko 600 milijuna eura bio je EFT Group. Ta tvrtka je TE Stanari financirala manjim dijelom iz vlastitih sredstava, dok je većinu investicije osigurala kreditom Kineske razvojne banke i još nekoliko banaka. Redovna proizvodnja u Stanarima očekuje se polovinom godine. Rudnik i TE Stanari zapošljavat će oko 900 radnika.

Prva HE na rijeci Bosni

Puštanjem u redovnu proizvodnju TE Stanari započinje realizacija velikog energetskog i investicijskog booma u BiH. Naime, nedavno su u Sarajevu Elektroprivreda BiH i joint venture Strabag AG Austrija i hrvatski Končar-Inženjering za energetiku i transport potpisali ugovor vrijedan 112,3 milijuna konvertibilnih maraka za gradnju prve hidroelektrane na rijeci Bosni, HE Vranduk kod Zenice. Rok za završetak radova i puštanje elektrane u rad je 46 mjeseci.

HE Vranduk će imati instaliranu snagu od 19,63 MW i godišnju proizvodnju od 96,38 GWh.

34 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Planira se gradnja 10 termoelektrana, hidroelektrana i vjetroparkova te modernizacija ugljenokopa i najskupljih projekata vrijednih oko 2,5 milijardi KM. Riječ je o izgradnji blokova u termoelektranama Kakanj i Tuzla koji bi zamijenili nekoliko manjih, zastarjelih i nerentabilnih blokova.

Izgradnja Bloka 7 u TE Tuzla iznosi 1,5 milijardi KM, a Blok 8 u TE Kaknju oko milijardu KM čime će se, između ostalog, i znatno smanjiti sadašnja prekomjerna onečišćenost zraka.

Kinezi zainteresirani za investiranje

Kako bi se osigurale potrebne količine ugljena za rad elektrana i povećala sigurnost rada u sedam rudnika u sastavu koncerna EP BiH, investirat će se 434,7 milijuna KM. Tako je za nova ulaganja u opremu i sigurnost rada u rudnicima planirano utrošiti 331,7 milijuna KM, za dokapitalizaciju 62,6 milijuna KM, a za sanaciju Rudnika Zenica 40,4 milijuna KM. Za izgradnju hidro-

Širenje u regiji

tski boom Snaga vjetra

Grade se vjetroelektrane u Tomislav-Gradu i na Kupresu U Mostaru je potpisan memorandum o razumijevanju između poslovnih partnera VE Gradina Cebara iz Tomislav-Grada te China Machinery Engineering Corporationa - China-Africa Investment and Development Co. o gradnji vjetroelektrane snage 112 megavata u Tomislav-Gradu. Rok za gradnju je do kraja 2017. godine, a sredstva za izgradnju procijenjenu na oko 150 milijuna eura osigurat će Kinezi. Istodobno, tvrtka Kamendent iz Mostara dobila je od Vlade FBiH dozvolu za gradnju vjetroelektrane Kupres I ukupne snage 48 megavata.

elektrana planirana su ulaganja od 600 milijuna KM. Osim HE Vranduk, trebala bi započeti gradnja HE Ustikolina na Drini vrijedna 270 milijuna KM, HE Neretvica što je investicija od 97 milijuna KM, potom HE Janjići na Bosni kod Zenice teška 68,5 milijuna KM, te HE Una-Aneks i HE Kovanići u što će se investirati 88,6 milijuna KM.

AgroFructus kupio tri tvrtke u Makedoniji AgroFructus Grupa preuzela je tri velika otkupljivača svježeg voća i povrća u Makedoniji, čime dodatno ojačava poziciju lidera u regiji. Riječ je o tvrtkama Vant, EuroAgrija i VBA-Futura koje godišnje otkupljuju oko 20.000 tona svježeg voća i povrća, tržišne vrijednosti veće od 50 milijuna kuna. Grupu je dosad činilo šest tvrtki iz Hrvatske i inozemstva specijaliziranih za proizvodnju, otkup, skladištenje i prodaju svježeg i prerađenog voća i povrća. U Hrvatskoj se nalazi krovna tvrtka Grupe AgroFructus (Donji Miholjac), kao i tvrtke Marinada (Slatina) i Bios (Varaždin). Tvrtke u BiH su AgroFructus Čapljina i AgroFructus Laktaši te u Makedoniji AgroFruktus Strumica. Grupa zapošljava oko 550 stalnih radnika, surađuje s nekoliko tisuća kooperanata te otkupljuje više od 100.000 tona voća i povrća. “Ovom akvizicijom ojačat ćemo svoju poziciju na nabavnom tržištu, dodatno popuniti kapacitete te proširiti sirovinsku bazu. Očekivani efekt je povećanje volumena, a isto tako i širenje na nova tržišta”, rekao je predsjednik Uprave AgroFructusa Denis Matijević. Plan mu je nastaviti s aktivnostima usmjerenim na daljnju koncentraciju poslova sa svježim i konzerviranim voćem i povrćem kroz organski rast, nove akvizicije i greenfield investicije. (PV)

Sve dulji redovi na crpkama

Dalmacija toči gorivo u Hercegovini

Potkraj prošle godine Predstavnički dom Skupštine FBiH dao je suglasnost na predloženi sporazum o izgradnji TE Banovići i strateškoj suradnji Rudnika mrkog ugljena Banovići i tvrtke Dongfang Electric Corporation Limited.

Ugovor se odnosi na inženjering, nabavu opreme i gradnju, po sistemu ključ u ruke, TE Banovići, Bloka I od 350 MW. Ukupna vrijednost investicije iznosi 495 milijuna eura. Očekuje se da bi gradnja TE Banovići mogla započeti polovinom godine i da bi se pustila u probni rad 2019. godine. Kinezi su izrazili i interes za izgradnju još dviju velikih termoelektrana u BiH, TE Gacko II i TE Ugljevik, u Republici Srpskoj.

BiH je prvi put od vremena kad je Hrvatska ušla u EU počela izvoziti gorivo u Hrvatsku - bez carina.

Naime, zadnjih dana na crpkama u pograničnim mjestima u Hercegovini registrirani su nemali redovi vozila s hrvatskim registracijama iz Dubrovnika, Makarske, Splita i drugih dalmatinskih mjesta.

Slično se događa i na sjeveru zemlje gdje vlasnici automobila iz Slavonskog Broda, Slavonske Požege i drugih slavonskih mjesta uz granicu prelaze u BiH i tankaju gorivo po nižim cijanama, a predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima RS-a Drago Đukić izjavio je da se mogu očekivati i nova pojeftinjenja goriva. Inspekcija Federalnog ministarstva trgovine utvrdila je da od 16. siječnja na crpkama nije bila samo sporna cijena goriva, nego i neizdavanje fiskalnih računa prilikom prodaje. U odnosu na lipanj prošle godine cijene goriva u Federaciji BiH su snižene za 30 posto, a taj trend se i dalje nastavlja. (Z.L.) 1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA OBRAT U TAJKUNIZACIJI

Častan čovjek u zatvoru U zatvor odlazi Bine Kordež, tajkun respektabilnih moralnih načela, ocijenio je slovenski tužitelj. Dosad se tvrdilo suprotno - da su tajkuni činili velike svinjarije, ali da ih se za to ne može kazneno sankcionirati piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Bine Kordež bio je predsjednik uprave Merkura, a osuđen je na sedam i pol godina zatvora zbog 11 kaznenih djela

T

o čime je slovenski tužitelj Jože Kozina popratio presudu temeljem koje bivši predsjednik uprave Merkura Bine Kordež odlazi u zatvor (sedam godina i pet mjeseci za 11 kaznenih djela), predstavlja svojevrsni pravni unikum. Poznati slovenski menadžer zaslužan za impresivni rast Merkura, ali i odgovoran za njegov krah u postupku menadžerskog preuzimanja, odlazi na izdržavanje kazne s predikatizacijom tužitelja da u zatvorsku ustanovu stiže “častan čovjek koji je počinio kaznena djela”.

Tužitelj Kozina ima valjane razloge da Kordeža otpremi u zatvor lijepim riječima. Kordež je priznao kaznena djela, a od prvog dana postupka zauzimao se za sporazum s tužiteljstvom. “U moralnom pogledu to je ponašanje koje se premalo cijeni”, rekao je pred sudom

36 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Kordež je priznao kaznena djela, a od prvog dana postupka zauzimao se za sporazum s tužiteljstvom u Ljubljani tužitelj Kozina. On je posebno naglasio da u protekle četiri godine sudskog postupka ni jedna rasprava nije bila odgođena, a razlog je tome bio Kordež. Mogao je dolaziti s liječničkim ispričnicama, mogao je izigravati sustav i zavlačiti rasprave dok slučaj ne

vijesti Kasni prodaja Cimosa

Što je zgriješio Kordež?

Kredit od 350 milijuna eura za preuzimanje Merkura Bine Kordež i stotine privatizacijskih aktera uzeli su u bankama 350 milijuna eura kredita za preuzimanje Merkura. Za kredite dali su jamstvo dijelom u osobnoj imovini, a za veći dio založili su dionice. Idealističke pretpostavke da konjunkturi nema kraja, grubo je porušio krizni slijed događaja. Presušile su dividende, a ubrzo je počelo ponestajati novca i za tekuće poslovanje, pa su banke stavile šapu na tvrtku Merfin preko koje je išlo cijelo preuzimanje. U panici se prešlo granicu dopuštenog. Merkur se počelo spašavati na sve moguće načine: prijenosom nekretnina i kredita, nezakonitim jamstvima, prodajom trgovačkog centra Primskovo te razgranatim oblicima bajpas financiranja. Preuzimateljska tvrtka Merfin zbog prevelike izloženosti nije mogla dobiti kredite, pa je novac dolazio zaobilazno.

Kao relejne stanice spominju se Iskratel, Gorenje, Skupina G, prije toga H&R te Gorenjska i Factor banka. Sve te grijehe Bine Kordež priznao je tužiteljstvu. Za jednogodišnjeg boravka u zatvoru (Vrhovni sud je zbog proceduralnih grešaka poništio prvobitnu presudu i sve vratio na ponovno suđenje koje je završilo sa sedam godina i pet mjeseci ukupne kazne) Kordež je napisao studiju na 450 stranica koja je u međuvremenu i objavljena pod intrigantnim naslovom Kamo je nestalo 10 milijardi eura. Kao vrstan analitičar prikazao je cijeli kontekst u kojem se Sloveniji dogodila famozna “bankarska rupa”.

zapadne u zastaru. Ipak je izabrao teži put.

Sudska dvorana u Ljubljani znala je o čemu govori Kozina - nedvojbeno o menadžerima poput Igora Bavčara koji je zatvor eskivirao odlaskom u bolnicu, zatim o Ivanu Zidaru uz kojeg na optuženičkoj klupi uvijek sjedi dežurna medicinska služba, o Janezu Janši koji je izluđivao pravosudna tijela nevjerojatnim opstrukcijama.

Hazard u kojem je sve izgubljeno

Od 2008. kada je kriza grubo ispremiješala privatizacijske planove mnogim menadžerima u Sloveniji koji su odlučili privatizirati vlastita poduzeća kreditima na teret budućih dividendi, ogorčena slovenska javnost uvijek sluša samo jednu priču. Tajkuni su počinili razne svinjarije, ali ih se za njih ne može kazneno sankcionirati. Sada se događa obrat - u zatvor odlazi, kako tvrdi tužitelj, častan čovjek koji je priznao 11 kaznenih djela.

Bine Kordež odudara od općeg opisa uobičajenog slovenskog tajkuna. Osim što je bio uspješan direktor (bio je među prvima koji je davno u Zagrebu otvarao moderne trgovačke centre), poznat je u Sloveniji i kao vrstan analitičar. Njegove usluge trebala je i Banka Slovenije, pa je u njoj određeno vrijeme obnašao dužnost člana Savjeta BS-a. Kordež je i nositelj laskave titule menadžera godine. Drukčiji je od ostalih tajkuna i po tome što je za privatizaciju Merkura zagrijao i nekoliko stotina menadžera iz tvrtke. Većina njih jamčila je za kredite osobnom imovinom. U hazardnoj igri s preuzimanjem izgubili su sve.

Da je svjetska kriza zakasnila koju godinu, vjerojatno bi Kordež sa svojim privatizacijskim sljedbenicima uspio u preuzimateljskoj nakani i danas se njihova imena ne bi povlačila po naslovnim stranicama. Merkur bi bio velika i

Bolje upućeni u prodaju Cimosa slute da se kasni s ključnom operacijom za sanaciju tvrtke.

Sumnje su podgrijane odgodom sastanka na kojem je Uprava trebala izvijestiti predstavnike sindikata o tijeku prodaje. Sastanak se trebao održati 15. siječnja, a odgođen je za veljaču.

Zanimanje za kupnju 92 posto dionica Cimosa pokazala su tri kupca – Nijaz Hastor, koji već ima u vlasništvu Cimosovu tvrtku u Srebrenici, španjolska tvrtka CIE Automotive te veliki svjetski financijski fond čije se ime drži u strogoj tajnosti.

Izum za žene

nisu svi direktori pohrlili u privatizaciju gonjeni golom pohlepom. mnoge je na to natjerala vlada janeza janše uspješna tvrtka. Rasprava pred sudom u Ljubljani pokazala je još nešto. Nisu svi direktori pohrlili u privatizaciju gonjeni golom pohlepom. Mnoge je na to natjerala Vlada Janeza Janše koja je preuzevši vlast javno obznanila da će smijeniti većinu direktora. Svoj naum Janša je provodio ne pitajući za cijenu. Bošku Šrotu iz Pivovarne Laško dao je posvojiti Mercator da bi mu on zauzvrat “disciplinirao” Delo po mjeri vladajuće stranke. Kako je sve završilo? Mercator je u vlasništvu Agrokora. Laško nosi oznaku Heinekena, a Delo je došlo u posjed liferanta autodijelova iz Idrije.

Američki Forbes uvrstio je Uršku Sršen, 26-godišnju Slovenku, na čelno mjesto popisa najuspješnijih menadžera mlađih od 30 godina.

Dobitnica laskave titule suosnivačica je poduzeća Bellabeat. Mlada poduzetnica dala je ženama napravu leat kojom mogu pratiti aktivnosti i stanja spavanja, stresa, menstrualnog ciklusa i trudnoće. Naprava nudi i izbor odgovarajućih vježbi za unapređenje fizičke spreme i postizanje mentalne ravnoteže.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 18. do 24. siječnja ukupno je bilo 578 stečajnih postupaka, što je 158 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo skraćenih stečajeva koji su istovremeno započeti i zaključeni (306), a slijede ih brzi stečajevi sa 108 postupaka. S postupkom stečaja započela su 54 subjekta. izbrisana su 123 subjekta, dvostruko više od prethodnog tjedna.

Osnovano je 300 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (139), zatim Rijeka (34), a slijedi ih Split sa 29 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (175), te ukupno 125 d.o.o.-a.

Predstečajnu nagodbu sklopila 2521 tvrtka

STEČAJEVI 64 

Stečajni postupak Početak postupka

54



Obustava i zaključak

2



Zaključak postupka

8



363 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka

57



306



108 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

108



43 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

4



Odbijanje prijedloga

3



Početak postupka

15



Zaključak postupka

21



0



BRISANI SUBJEKTI

123 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

123

Z



55 

Likvidacija Početak postupka

54



1



0



Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

300 

Poslovni subjekti d.o.o.

125



j.d.o.o.

175



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

21

Zagreb Pazin

Bjelovar

9

139

Rijeka

34

Karlovac

3

26

Osijek

15

Sisak

0

Sl. Brod

6

Zadar

6

Šibenik Izvor podataka:

6

Split

29

Dubrovnik

6

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,969 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki

 bez promjene

38 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

aključno sa 22. siječnjem ove godine, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopila 2521 tvrtka čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza 35,9 milijardi kuna. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 401 tvrtku s prijavljenim obvezama od gotovo 10 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 2922 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 22. siječnja ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 45,896 milijardi kuna.

Do sada je riješeno 8379 predmeta čiji je iznos prijavljenih obveza veći od 72,58 milijardi kuna. U radu je 580 predmeta s ukupnim iznosom prijavljenih obveza od 9,388 milijardi kuna.

Zagrebačke tvrtke - najveći dužnici

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,969 milijardi kuna, a riječ je

o ukupno 8959 tvrtki. Najviše predmeta, njih 7844 ili 87,55 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupni prijavljeni dug premašuje 8,42 milijarde kuna.

Ostatak od 12,45 posto otpada na 1115 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupni dug, pak, premašuje 73,547 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,521 milijardu kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,553 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,965 milijardi kuna. (V.A.)

Deloitteov izvještaj Globalna snaga maloprodaje 2016.

Agrokor “skočio” za 30 mjesta Poboljšanje pozicije rezultat je Agrokorovog preuzimanja Mercator Grupe, čime smo postali liderom na pet regionalnih tržišta kao i na cjelokupnom maloprodajnom tržištu Jugoistočne Europe, istaknuo je Darko Knez

P

ozicija Agrokorove maloprodaje poboljšala se za čak 30 mjesta u odnosu na lanjsku listu 250 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu te je, zahvaljujući 4809 milijuna dolara prihoda ostvarenih u 2014. godini, zauzela 192. poziciju, pokazuje najnoviji Deloitteov izvještaj Globalna snaga maloprodaje 2016. Vodećih 250 trgovačkih lanaca u svijetu je u fiskalnoj godini 2014. ostvarilo ukupne prihode od 4,3 bilijuna dolara, zadržavši tako stalni rast od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, slika se razlikuje od regije do regije, pri čemu su trgovački lanci u Sjevernoj Americi, Africi i na Bliskom istoku ostvarili rast prihoda, dok oni u regiji Azija-Pacifik, Europi i Latinskoj Americi i dalje bilježe pad prihoda.

“Poboljšanje pozicije u 2014. godini rezultat je Agrokorova preuzimanja Mercator Grupe, čime smo postali liderom na pet regionalnih tržišta kao i na cjelokupnom maloprodajnom tržištu Jugoistočne Europe. To je preuzimanje realizirano u uistinu kratkom razdoblju vrlo efikasno, u skladu s najboljom svjetskom praksom te je stvorilo značajne sinergijske učinke, kako za našu grupu i naše zaposlenike, tako i za sve naše partnere”, istaknuo je Darko Knez, izvršni potpredsjednik za poslovnu grupu Maloprodaja Agrokor.

Stvaranje dodane vrijednosti za kupce

“U ovom izvještaju poseban je fokus stavljen i na utjecaj digitalne tehnologije na trgovinu, gdje Agrokor također predvodi u regionalnoj implementaciji najbolje maloprodajne tehnologije i inovacija, koje uključuju pametna kolica i blagajne, mobilne aplikacije, online prodaju u sklopu Konzum klika i nove Agrokorove platforme A007, kao i program nagrađivanja vjernosti MultiPlusCard. Vjerujemo da će nam sve to biti dobra osnova za daljnji rast i u idućem razdoblju pri čemu ćemo, kao i dosad, raditi na tome da ostanemo ne samo najveći,

nego i najbolji regionalni trgovac u segmentu uvođenja novih tehnologija i inovacija, svjetske maloprodajne prakse i stvaranja dodane vrijednosti za sve naše kupce”, dodao je Knez.

“Sporiji gospodarski rast na nekoliko tržišta, niža inflacija, pad cijene nafte i jačanje američkog dolara sastavnice su koje su utjecale na dinamiku realizacije različitih prihoda trgovačkih lanaca ovisno o regiji”, ocijenila je Marina Tonžetić, partnerica u hrvatskom uredu Deloittea. “Za trgovce na malo u SADu jačanje dolara značilo je veću kupovnu moć potrošača u zemlji, a pospješilo je i gospodarski rast te porast zaposlenosti. S druge strane, kinesko gospodarstvo je kroz to vrijeme doživjelo znatno usporavanje zbog pada izvoza i ulaganja smanjenog intenziteta. Ipak, privatna potrošnja dobro se držala iako je sektor luksuznih dobara podbacio”, dodala je ona.

Ostvarena dobit u promatranim regijama također pokazuje znakove raskoraka, uglavnom u smjeru pada. Izvješće navodi da je 250 vodećih maloprodajnih lanaca u 2014. godini ostvarilo kompozitnu neto maržu dobiti od 2,8 posto u usporedbi sa 3,4 posto u 2013. godini.

250

najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca obuhvaćeno izvješćem

192. mjesto zauzela Agrokorova maloprodaja

4809 mil $ uprihodila u 2014. godini Agrokorova maloprodaja

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Fiskalna konsolidacija očima studenata Ekonomskog fakulteta u

Smanjiti rashode i ne povećavati prihode Matej Bule i Ivan Majić smatraju da bi proračun već ove godine trebao biti manji za četiri do pet milijardi kuna, a da bi se to ostvarilo predlažu smanjenje rashoda za zaposlenike, potom smanjenje rashoda za subvencije i za mirovine te ukidanje programa poticane stanogradnje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K 1,5

za mlrd kn

smanjiti rashode za zaposlenike

1,4 mlrd kn manje subvencije

za mlrd kn

1,06

trebalo bi smanjiti rashode za mirovine

ako bi trebala izgledati fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj od 2016. do 2020., u svom radu pokazala su dvojica studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta - Matej Bule i Ivan Majić.

Njihov je rad predstavljen na okruglom stolu Fiskalna prilagodba u Republici Hrvatskoj u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa, a dvojica mladih budućih ekonomista predložila su četverogodišnju fiskalnu konsolidaciju koja bi trebala omogućiti da proračun u 2020. godini bude u suficitu.

“Radi se isključivo o smanjenju rashoda, a ne povećanju prihoda uvođenjem novih poreza ili povećanjem stopa postojećih. Osim naglaska na postupnoj srednjoročnoj prilagodbi bez većih šokova za gospodarstvo, trebalo bi započeti politiku sustavnog smanjenja porezne presije, bez otpuštanja zaposlenika, s time da smanjenje mirovina ili plaća ne bi bilo veće od pet posto”, istaknuo je Matej Bule te dodao kako bi proračun svakako već ove godine trebao biti manji za četiri do pet milijardi kuna.

Kako bi se to ostvarilo, oni predlažu smanjenje rashoda za zaposlenike za 1,5 milijardi kuna, za subvencije za 1,4 milijarde kuna, za mirovine za 1,06 milijardi kuna - i to rezanjem povlaštenih mirovina za pet, a redovnih za 2,5 posto - te ukidanje programa poticane stanogradnje.

Kako pronaći milijardu kuna ušteda?

Buje i Majić u svome radu ističu kako će proračuni za 2017., 2018. i 2019. godinu tražiti dodatne uštede unutar samog proračuna kako bi ukupni rashodi bili na razini iz 2016. godine. Pretpostavi li se nužni rast rashoda za svaku novu proračunsku godinu u iznosu od milijardu kuna, to sugerira da se u 2017., 2018. i 2019. svake godine

40 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

mora naći dodatnih milijardu kuna ušteda. Brojka od potrebnih milijardu kuna ušteda dobivena je prosječnim porastom rashoda (1,42 milijarde kuna) u razdoblju od 2010. do 2014. U dijelu koji govori o ciljevima, budući ekonomisti smatraju da bi trebalo smanjiti stopu poreza na dobit za 40 posto, ukinuti porez na dividendu, kao i porez na štednju te kapitalnu dobit.

EK, ino kreditori i rejting agencije očekuju smanjenje deficita ispod tri posto BDP-a, istaknuo je Ante Žigman “Poučeni dosadašnjim iskustvima upravljanja javnim financijama, više je nego očito da su potrebni dodatni mehanizmi, institucije i rješenja kako bi se postigla veća odgovornost i uspješnost u procesu. Zato ovaj program nastoji, osim kratkoročnih i srednjoročnih rješenja, ponuditi mjere u cilju izgradnje dugoročnog institucionalnog okvira za održavanje stabilnosti i discipline sustava državnih financija. Radi se o osnivanju agencije za upravljanje javnim dugom i rizicima javnog sektora te neovisnog ureda za proračun, a trebalo bi uvesti i numeričko fiskalno pravilo u Ustavu”, istaknuo

Zagrebu

Ivan Majić i Matej Bule je Ivan Majić. Naime, tim trima institucionalnim rješenjima želi se smanjiti sklonost nositelja vlasti da toleriraju velike neravnoteže u proračunu te da je to moguće ostvariti na tri načina: prenošenjem dijela fiskalnih odgovornosti na profesionalizirano tijelo, uvođenjem numeričkih ograničenja u fiskalni sustav i poboljšanjem proračunskoga procesa.

Izvršni direktor Udruge Lipa Davor Huić također smatra da bi prvi cilj Vlade trebao biti smanjenje proračuna za tri do četiri milijarde kuna, kako bi se ostvario temeljni cilj odnosno zaustavio rast javnog duga. “Prilagodbe bi se trebale ostvariti ponajprije na materijalnim rashodima racionalizacijom javne nabave i boljom kontrolom korupcije, na subvencijama, ukidanju nepotrebnih programa, a ako je potrebno, i smanjenjem ukupne mase plaća javnog sektora”, kazao je Huić ističući kako uštede ne bi smjele ugroziti trend rasta ekonomske aktivnosti, socijalni mir te razinu kvalitete javnih usluga.

Započeti sa strukturnim mjerama

U udruzi Lipa mišljenja su da mjere fiskalne prilagodbe, koje je nužno provesti u prvoj godini mandata nove Vlade, moraju biti praćene i drugim strukturnim reformama, poput reforme javne uprave i pravosuđa, pojednostavljivanja poslovanja, reforme radnog zakonodavstva..., a kojima je cilj smanjenje troška države uz povećanje njene efikasnosti i davanja dodatnog poticaja rastu privatnih investicija i otvaranju novih radnih mjesta.

Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke Ante Žigman rekao je da se Vlada

pri izradi proračuna za ovu i sljedeću godinu treba voditi ciljevima koje je odredila Europska komisija, ali i onim što očekuju inozemni kreditori i rejting agencije. “A očekuju smanjenje deficita ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda, što znači da će i 2016. i 2017. godine biti potrebno deficit smanjiti za tri do četiri milijarde kuna, odnosno kumulativno sedam do osam milijardi kuna. U tom kontekstu Vlada treba uzeti u obzir i da je Hrvatska još uvijek u proceduri prekomjernog deficita, te zadovoljiti

Uštede ne bi smjele ugroziti rast ekonomske aktivnosti, socijalni mir te razinu kvalitete javnih usluga, smatra Davor Huić

Ovaj program nastoji, osim kratkoročnih i srednjoročnih rješenja, ponuditi mjere u cilju izgradnje dugoročnog institucionalnog okvira za održavanje stabilnosti i discipline sustava državnih financija.

Ivan Majić

kriterije koji se tamo nalaze, ali i da postoji Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji također traži od Vlade da se pridržava fiskalnoga pravila”, rekao je Žigman te dodao kako bi Vlada trebala započeti strukturne mjere koje bi omogućile da se tijekom 2017. i 2018. deficit sam po sebi automatski smanji.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

AS Osiguranje na hrvatskom tržištu

Jedan od najvećih osiguravatelja u Jugoistočnoj Europi - slovenski Adriatic Slovenica ovih dana je u Hrvatskoj najavio veliki zaokret u poslovanju. Naime, pripajanjem društva KD životno osiguranje društvu Adriatic Slovenica i ulaskom na tržište neživotnih osiguranja putem svoje podružnice Adriatic Slovenica stvorena je podružnica AS Osiguranje. To će osiguranje u Hrvatskoj nastaviti nuditi životna osiguranja, ali počinje i s prodajom autoosiguranja koje će se moći kupiti i putem interneta.

Ericsson rastao osam posto Korporacija Ericsson, čiji je dio i zagrebački Ericsson Nikola Tesla, prošlu je godinu završio s rastom prodaje od osam posto. Ukupni prihod iznosio je 26,9 milijardi eura. Prema priopćenju iz Ericssona, prodaja je rasla u Indiji, Sjevernoj Americi i Kini.

Slabiji rezultati ostvareni su u Japanu, Rusiji i Brazilu. Prihodi od intelektualnog vlasništva iznosili su 1,6 milijardi eura. Operativna dobit, bez troškova restrukturiranja, porasla je na 3,12 milijardi eura, s dvije milijarde eura u prethodnoj godini. Dobit se poboljšala u svim segmentima.

Najviša razina likvidnosti u posljednjih 20 godina Prošli tjedan zabilježene su rekordne razine likvidnosti u sustavu. Dnevni višak likvidnosti u sustavu dosegnuo je gotovo 11 milijardi kuna što je najviša razina zabilježena u zadnjih dvadesetak godina. Slaba potražnja i visoka likvidnost pridonijele su nepromijenjenim razinama kamatnih stopa. Ni na redovitoj obrnutoj repo aukciji središnje banke, koja je održana prošle srijede, nije došlo do promjene kamatne stope, a aukcija je održana po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Interes depozitnih institucija bio je manji od prošlotjedne aukcije za 42,5 milijuna kuna te je povučen iznos od 130,5 milijuna kuna.

U utorak je Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa izdalo 668 milijuna trezorskih zapisa u kunama i dva milijuna u eurima.

Veliki interes sudionika za upis trezorskih

zapisa utjecao je na pad prinosa na trezorske zapise u kunama s rokom dospijeća od godine dana i to za 11 baznih bodova, odnosno prinos iznosi 1,35 posto. Nakon ovoga izdanja trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 668 milijuna kuna, uz istovremeno dospijeće od 588 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećava se za 80 milijuna kuna.

Znatno manji interes sudionika zabilježen je kod upisa trezorskih zapisa u eurima te je umjesto planiranih 10 milijuna eura upisano samo dva milijuna eura. Za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju trezorskih zapisa od 600 milijuna kuna s rokom dospijeća od jedne godine, što je za 158 milijuna kuna manje od iznosa na dospijeću. Tako je na kraju siječnja veliki višak likvidnosti glavno obilježje novčanog tržišta. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

18.1.-22.1.

u%

25.1.-29.1.

5 4

300

3 200 2 100

0

1

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

29.1.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Euro i dolar stabilno, franak oslabio prema kuni Na tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je protekli tjedan blago ojačala prema švicarskom franku. S početnog tečaja od 6,98 kuna stiglo se do razine od 6,89 kuna za jedan švicarski franak. Euro i dolar su se drža-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,972409

CAD kanadski dolar

4,988282

JPY japanski jen (100)

5,812657

CHF švicarski franak

6,895104

GBP britanska funta

10,039351

USD američki dolar

7,016414

EUR euro

7,657013

Izvor: HNB

primjena od 30.1. 2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

EUR

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

li na stabilnom razmaku od kune: euro je od tečaja 7,66 varirao samo za jednu lipu, dok je promjena kod dolara također bila neznatna, sedam lipa. Tjedan je završen na 7,01 kuni za jedan dolar.

7,74 7,72

USD

7,10 7,08

CHF

7,10 7,05

7,70

7,06

7,00

7,68

7,04

6,95

7,66

7,02

6,90

7,64

7,00

6,85

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Kreditna banka u kvartalnom plusu

Izostanak povjerenja ruši i cijenu nafte Na međunarodnim burzama prošli su tjedan zabilježene velike oscilacije u povjerenju ulagača. Nastavak pada cijene sirove nafte odražava zabrinutost za gospodarska kretanja u Kini, a pozorno se očekuju i sljedeće odluke središnje banke u SAD-u. Na američkom tržištu u prošlih pet mjeseci zabilježena su dva velika pada cijena dionica, što je izbrisalo većinu zarada ostvarenih u prethodnom razdoblju. Prezasićena ponuda, ogromne zalihe te nepovoljne ekonomske objave pogodovale su dodatnom pritisku na pad cijena sirove nafte koja je sredinom siječnja dotaknula najnižu razinu u posljednjih 12 godina, spustivši se ispod razina od 30 dolara za barel. Europski indeksi pali su na tjednoj razini za 1,6 posto, nakon što su neke velike kompanije najavile slabije izvještaje o prihodima od očekivanih. Dionica Deutsche Banke izgubila je na vrijednosti 5,4 posto, što je vjerojatno utjecalo i na indeks poslovne klime za Njemačku koji je u siječnju pao na 107,3 boda spustivši se na najnižu razinu od veljače 2015. godine.

6100 6050

16300

FTSE 100

16200

6000

16100

5950

16000

5900

15900

5850

15800

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

9500 9450

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

4400

NASDAQ

4380

9400

4360

9350

4340

9300

4320

9250

4300

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

10100 10000

17400

9900

17200

9800

17000

9700

16800

9600

CAC40

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

17600

DAX

Dow Jones

NIKKEI 225

16600

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

Mirovinski fondovi

fond

datum

25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Mjesečni rast Mirexa C

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Mirex B, obračunska jedinica obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan završio na razini od 217,1275 bodova. U odnosu na početak godine vrijednost mu je manja za 1,3896 bodova. Mirex A također je u tom razdoblju izgubio na vrijednosti. S vrijednosti od 114.1661 boda, smanjio se za 2,0893 boda. Prošli mjesec jedino je rastao Mirex C, za 0,7136 bodova, dostignuvši 109.9388 bodova.

MIREX A

21.01. 111,65060

0,1032

-2,18

AZ - A

21.01. 112,20850

-0,0786

-1,68

Erste Plavi - A

21.01. 109,33960

0,2643

-3,03

PBZ CO - A

21.01. 111,42560

0,0864

-3,05

0,3605

-2,21

MIREX - tjedni

kategorija A

Raiffeisen OMF - A 21.01.

111,95470

kategorija B MIREX B

21.01. 216,18600

0,0381

-1,03

AZ - B

21.01. 221,15980

-0,0661

-0,57

Erste Plavi - B

21.01. 220,67290

0,1396

-1,57

PBZ CO - B

21.01. 197,20920

-0,0123

-1,88

217,71720

0,1560

-1,04

MIREX C

21.01. 110,44510

-0,0407

0,47

AZ - C

21.01. 107,71980

-0,0323

0,46

0,0%

Erste Plavi - C

21.01. 109,75940

-0,0170

0,57

-0,1%

PBZ CO - C

21.01. 110,09770

-0,0410

0,34

Raiffeisen OMF - C 21.01. 113,84980

-0,0559

0,51

Raiffeisen OMF - B 21.01.

0,3%

kategorija C

0,2% 0,1%

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,50% 0,25% 0,00%

Raiffeisen DMF

21.01. 209,53790

0,1944

-1,36

AZ Profit

21.01. 246,11800

0,0175

-2,27

0,0546

-1,03

-0,25%

Croatia osiguranje 21.01. 148,35850

-0,50%

AZ Benefit

21.01. 231,06570

-0,0599

0,60

-0,75%

Erste Plavi Expert

21.01. 180,99910

0,1768

-2,36

Erste Plavi Protect 21.01. 183,20900

-0,0195

0,55

-1,00% 28.12.

4.1.

12.1.

20.1.

28.1.

Kreditna banka iz Zagreba u četvrtom tromjesečju 2015. ostvarila je kamatni prihod od 40,02 milijuna kuna, pokazalo je izvješće dostavljeno Zagrebačkoj burzi. Kamatni troškovi iznosili su 25,7 milijuna kuna, što daje neto kamatni prihod od 14,2 milijuna kuna. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 4,7 milijuna kuna. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke iznosio je 2,4 milijuna kuna. Sve u svemu, poslovanje je u tom tromjesečju završeno s dobiti od 3,8 milijuna kuna.

Smanjena imovina Nava banke

Nava banka u stečaju smanjila je svoju imovinu za 34 posto u prošloj godini, izvijestio je stečajni upravitelj Zagrebačku burzu. Imovina Banke sada iznosi 156 milijuna kuna. Neto gubitak Banke u 2015. iznosio je 34,6 milijuna kuna. Najveći utjecaj na ostvareni gubitak u navedenom razdoblju, uz administrativne troškove od 10,8 milijuna kuna, imali su troškovi za ispravke vrijednosti plasmana u iznosu od 24,2 milijuna kuna.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Dobit slavonskih ulagača

Poduzeće Slavonski zatvoreni alternativni investicijski fond ostvarilo je dobit u 2015. godini od 12,4 milijuna kuna. Prema izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi, najznačajniji prihod ostvaren je prihodom od dividendi, od 15,5 milijuna kuna, dok su prihodi od kamata bili u visini od dva milijuna kuna. Uz ostale prihode SZAIF je ostvario tzv. sveobuhvatnu dobit od 33,7 milijuna kuna. Prema izvještaju, ta sveobuhvatna dobit za 2014. godinu iznosila je 50,4 milijuna kuna.

Excelsa nekretnine u plusu

Dioničko društvo Excelsa nekretnine iz Dubrovnika u prošloj je godini ostvarilo rast poslovnih prihoda. Iznosili su 47,6 milijuna kuna, u odnosu na 45,1 milijun kuna u 2014. godini.

Prema izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Excelsa je smanjila rashode sa 15,8 na 14,1 milijun kuna. Ukupno je ostvarena dobit od 3,4 milijuna kuna, ali manja od dobiti od 4,9 milijuna kuna ostvarenih u 2014. godini.

Rast Crobexa uz 11 dionica s milijunskim prometom kuna. Indeks Crobex porastao je za 0,5 posto te je tjedan završio na 1612,19 bodova. Crobex10 bilježi porast za 0,34 posto na 940,71 bod. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -0,67 posto koliko je pao CROBEXtransport do 1,26 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su završili porastom; CROBIS je uvećan za 0,03 posto, a CROBIStr za 0,13 posto.

Najlikvidnije izdanje je HT s tjednim prometom u iznosu od 36,7 milijuna kuna i padom cijene za 0,21 posto na 139,6 ZAGREBAČKA BURZA kuna. U redovnoj trgovini HT je saTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE kupio nešto više od 4,8 milijuna kuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 506.645.444,81 kn prometa, dok je blok prometom saTJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.207.897,19 kn kupio 31,9 milijuna kuna. Drugi najindex zadnja vrijednost tjedna promjena likvidniji Ledo sakupio je 14,1 milijun CROBEX 1.604,2000 +1,01% kuna prometa od čega se 13,5 milijuCROBEX10 937,5300 +1,14% na kuna odnosi na blok promet te mu CROBIS 105,3763 +0,07% je cijena za 0,77 posto pala na 8900 CROBIStr 145,4411 +0,17% kuna. Redovno izdanje Adris Grupe je tjedan zaključilo padom za 1,24 posto Top 10 tjedna zadnja na 476 kuna, a trgovano je u iznosu od promet po prometu promjena cijena 4,3 milijuna kuna.

-0,01% 8.969,00 15.955.519,05 Ledo d.d.

Dobitnik tjedna je Podravka s po+0,65% 139,90 12.531.996,91 HT d.d. rastom od 1,9 posto na cijenu od +0,74% 345,10 4.790.694,55 Adris grupa d.d. - povl.

319 kuna i prometom od 1,7 mili+0,31% 22,93 4.168.536,13 Valamar Riviera d.d. juna kuna. Končar EI bilježi rast za +0,92% 313,06 3.315.743,67 Podravka d.d.

1,73 posto na 647,99 kuna, a tije-2,78% 105.000,00 2.118.499,00 Jamnica d.d. +3,25% 36,80 1.402.306,77 kom tjedna je trgovan u iznosu od Zagrebačka banka d.d.

-1,40% 975,19 1.256.948,96 Ericsson Nikola Tesla d.d.

2,3 milijuna kuna. Končar DT (rast -1,15% 4.300,00 1.045.931,56 Janaf d.d. od 0,75 posto) je tjedan zaključio +7,77% 32,32 734.822,87 Đuro Đaković holding d.d. cijenom od 1198,96 kuna te prometom od 2,4 milijuna kuna od čega 10 dionica tjedna zadnja se samo 1198,96 kuna odnosi na repromet s najvećim rastom cijene promjena cijena dovni promet, dok je ostatak saku+67,50% 67,00 2.530,00 Croatia airlines d.d. pljen blok transakcijom. Šest izdanja +49,70% 2,50 26.171,73 Hot. Haludovo Malinska d.d. bilježi pad cijene. Gubitnik tjedna je +38,21% 75,60 725.844,49 Turbos DAX long G spomenuto redovno izdanje Adris +19,19% 108,70 21.852,40 Turbos DAX long E Grupe (-1,24 posto). Po cjenovnom +18,22% 11,94 131.385,18 Turbos E-mini S&P 500 l. F padu slijedi Ledo (-0,77 posto) i de+17,20% 40,20 150.592,90 Turbos WTI nafta long O +16,05% 225,60 225,60 seta najlikvidnija Valamar Riviera Turbos DAX short I +15,73% 6,62 23.976,00 Turbos H. H. N. GAS short C (-0,35 posto) koja je sakupila gotovo +13,02% 108,50 361.692,14 RIZ-odašiljaći d.d.

1,3 milijuna kuna prometa te tjedan +12,96% 12,99 37.352,14 Petrokemija d.d. zaključila na cijeni od 22,85 kuna.

Slijedi najlikvidniji HT (-0,21 posto), 10 dionica tjedna zadnja a nakon njega s blagim padom cijepromet s najvećim padom cijene promjena cijena ne povlašteno izdanje Adrisa (-0,05 -66,60% 5,01 65,13 Puljanka d.d. posto) i Luka Rijeka (-0,02 posto).

-29,63% 19,00 69.424,40 Turbos EBF short E

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -18,50% 40,75 203,75 Turbos EBF short I

Redovni dionički promet prošli je tjedan iznosio 64,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih sakupilo je gotovo 25 milijuna kuna što predstavlja 39 posto ukupnog tjednog prometa.

Samo tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -1,24 posto do 1,90 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 14 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna

Hoteli Zlatni rat d.d.

Turbos DAX long F Genera d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Jadroplov d.d.

Franck d.d.

Turbos E-mini S&P 500 s. F

44 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

-17,22%

66,18

5.691,48

-15,18%

133,00

6.305,60

-10,17%

150,01

118.115,20

-9,98%

260,00

16.640,00

-8,50%

18,41

1.841,62

-8,47%

540,00

5.425,05

-8,44%

17,36

388.659,62

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Prosječna plaća 5855 kuna

Odličan tjedan, fondovi rasli i do osam posto Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih čak 77, a pala su samo dva. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 28 fondova. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom sva mjesta zauzeli su dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,34 posto do 7,97 posto.

Od 29 dioničkih fondova samo je Platinum Global Opportunity (-0,34 posto) zabilježio pad vrijednosti. Najveći rast bilježi dobitnik tjedna KD Nova Europa s plusom od 7,97 posto. Svih sedam posebnih fondova zabilježilo je porast vrijednosti. Svih 15 mješovitih fon-

dova također, a najviše je vrijednost uvećana fondu ZB global, za 1,76 posto. Slijede ga You Invest Active (1,58 posto) i OTP uravnoteženi (1,39 posto). Rasli su i svi obveznički fondovi te 18 od 19 novčanih fondova.

Najviše je vrijednost uvećana fondu Erste Money koji je porastao za 0,08 posto, a slijede ga PBZ Dollar fond s porastom od 0,03 posto i Locusta Cash (0,02 posto). No promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima, primjerice, još nema fondova s pozitivnom promjenom vrijednosti.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 14.1.2016 do 21.1.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,0912 HI-growth € 10,3894 ZB euroaktiv € 122,8513 ZB trend $ 139,1506 FIMA Equity kn 84,5434 KD Prvi izbor kn 12,7038 Ilirika Europa € 108,2052 PBZ Equity fond € 9,5724 HPB Dionički kn 97,2885 Erste Adriatic Equity € 79,4700 NETA Global Developed kn 83,6554 ZB aktiv kn 104,3632 Capital Two kn 86,1098 Ilirika Azijski tigar € 39,4551 Platinum Global Opportunity $ 14,1006 KD Nova Europa kn 4,4297 OTP indeksni kn 37,4856 Platinum Blue Chip € 92,7910 NETA Frontier kn 459,7223 OTP MERIDIAN 20 € 83,0010 A1 kn 81,8500 NETA US Algorithm kn 132,4260 NETA New Europe kn 65,1958 Ilirika BRIC € 57,9198 CROBEX10 kn 90,4290 KD Energija kn 6,9328 ZB BRIC+ € 69,2475 Allianz Equity € 134,5973 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 114,0500 Raiffeisen Harmonic € 98,3800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4200 ZB Future 2025 € 91,6582 ZB Future 2030 € 89,4924 ZB Future 2040 € 89,0932 ZB Future 2055 € 89,1859 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 152,1758 PBZ Global fond € 13,6418 HI-balanced € 12,2142

tjedna promjena [%]

-1,36 -2,65 -3,55 -5,22 -1,29 -4,23 -2,91 -1,80 -1,59 -1,84 -2,33 -2,75 -1,35 -5,23 -2,20 -4,95 -0,98 -1,89 -3,91 -2,91 -1,61 -2,66 -0,86 -6,42 -0,74 -5,00 -6,26 -0,95 0,27 0,41 0,05 -1,70 -2,21 -2,53 -2,54 -1,77 -1,08 -1,78

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 118,0844 HPB Global kn 90,1925 OTP uravnoteženi kn 101,0277 KD Balanced kn 8,1209 Allianz Portfolio kn 150,7514 Smart Equity € 101,0251 PBZ Conservative 10 fond € 104,6827 You Invest Active € 94,2300 You Invest Balanced € 96,0100 You Invest Solid € 97,5200 Smart Equity II € 95,3468 PBZ Flexible 30 fond € 97,2981 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 187,6676 HI-conservative € 13,7882 Raiffeisen Bonds € 170,3700 PBZ Bond fond € 124,1299 Capital One kn 202,5172 HPB Obveznički € 152,4939 NETA Emerging Bond kn 78,6655 Erste Adriatic Bond € 113,6600 Raiffeisen Classic € 102,3700 PBZ Short term bond fond kn 100,3628 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,0956 ZB plus kn 175,2472 ZB europlus € 150,3613 PBZ Euro Novčani € 139,1263 Raiffeisen Cash kn 157,4300 Erste Money kn 150,9800 HI-cash kn 151,8203 PBZ Dollar fond $ 131,2095 HPB Novčani kn 143,3591 OTP novčani fond kn 132,9343 Money One kn 129,3219 Allianz Cash kn 118,2699 Erste Euro-Money € 115,4000 Auctor Cash kn 110,2823 Raiffeisen euroCash € 105,5600 HPB Euronovčani € 106,2048 Locusta Cash kn 1350,0009 NETA MultiCash kn 108,2850 OTP euro novčani € 102,5271

-1,00 -0,73 -2,01 -2,03 -0,58 0,17 0,03 -1,89 -1,41 -0,63 -0,65 -0,97

naziv(fond)

valuta

0,02 -0,44 0,05 0,11 0,22 0,06 -0,80 0,20 0,04 0,11 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenom 2015. iznosila je 5855 kuna, što je realno za 2,7 više u odnosu na listopad 2015., objavio je Državni zavod za statistiku. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2015. isplaćena je u djelatnosti Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (10.032 kune), a najniža je isplaćena u djelatnosti Zaštitne i istražne djelatnosti (u iznosu od 3157 kuna).

Stabilno poslovanje Koke Varaždinska Koka u zadnjem kvartalu 2015. godine ostvarila je prihod od 282,8 milijuna kuna, što je na razini istog razdoblja u 2014. godini. Stabilan je i prihod akumuliran tijekom cijele godine, a iznosio je 1,25 milijardi kuna. Financijski prihodi kompanije bili su 10,6 milijuna kuna u zadnjem kvartalu 2015.

Na kraju tog tromjesečja ostvarena je dobit od 1,4 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju na kraju 2014. godine dobit Koke iznosila 2,8 milijuna kuna.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Philip i Milton Kotler

Marketingom do rasta Mate

Zbirku poetičnih priča Denis Špičić odmah započinje smrću, no na to nas priprema i prilično sugestivna naslovnica. Smrt i ljubav okosnica su svega u duhovitoj zbirci koja je i morbidna i otkačena i košmarna, često na granici svijesti i halucinacije. “Pisac malih rečenica i velikih nesigurnosti izgubljen u svojoj maloj malaksaloj galaksiji Xanaxa i hašiša” dobro se snalazi i kad je čitatelju teško doprijeti do njegove namjere. I kad ga ne razumijemo potpuno, vuče nas da ga čitamo sa zanimanjem.

Ranka Trako

Zvijezda Repić Ibis grafika

Ako mislite da tvrtke ne mogu rasti u spororastućoj ekonomiji, ova knjiga promijenit će vaše mišljenje. Mnoge tvrtke temelje planove rasta na jednoj ili dvije strategije, često usvojene prije nego što je svijet postao globaliziran i tehnološki napredan. U razvijenom svijetu, koji se suočava s bolno sporim rastom gospodarstva, potrebna je primjena kreativnih marketinških strategija radi uspješnog natjecanja za ograničenu bazu kupaca. Ova knjiga pokazuje vam kako preživjeti u ovim uzburkanim gospodarskim vodama.

Denis Špičić

Lijepo o mrtvima, ružno o ljubavi Cekape

Malena zvijezda Repić, zajedno s ostalim zvijezdama, svake večeri zamjenjuje Sunce, kako bi stala na vrh repa Velikog medvjeda. Jedne večeri, uoči izlaska zvijezda, nastala je prava strka. Zvijezda Repić je nestala! Ostale zvijezde zabrinuto su se pitale po kojem redoslijedu da stanu?

Kako će Veliki medo biti bez repa? I hoće li Sunce ipak poći na svoj počinak? Ranka Trako osmislila je ovu maštovitu jednostavnu priču za najmlađi uzrast, koja govori o najprepoznatljivijem zviježđu na noćnom nebu - Velikom medvjedu.

46 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

Slavoj Žižek

Antigona Fraktura

Kad su se Eric Newby i Huhg Carless uputili u osvajanje 6000 metara visokog vrha u Afganistanu, njihovo jedino alpinističko iskustvo bio je penjački vikend-tečaj u Walesu. Put ih je vodio preko Turske i Irana do divljih planina Hindukuša, i potom kroz izoliranu afganistansku pokrajinu Nuristan nazad do Kabula.

Dnevnički zapisi s ovog puta oblikovani su 1958. u knjigu.

Autoironičnim jezikom kojim se služi, Newby uspijeva njihov neuspješan pokušaj uspona na vrh Mir Samir pretvoriti u svojevrsnu pobjedu.

Gary Zukav, Linda Francis

Srce duše

Mozaik knjiga

Kada je u suradnji s Filozofskim teatrom HNK u Zagrebu Slavoj Žižek odlučio napisati svoju prvu dramu, izabrao je Sofoklovu Antigonu. Njegova Antigona je politička drama koja itekako govori o poziciji junaka, junakinje, ali još više mase, Zbora koji može uzeti stvari u svoje ruke. S mnogo suptilnoga hu­mora, razarajući mitove i iznova pišući kanonsko djelo svjetske književnosti, Žižek pokazuje da je i dalje zaigrani dječak, spreman pokazati sebi i svi­je­­tu da uvijek postoji drugi i drugačiji način, a ponekad i više njih.

Eric Newby

Kratka šetnja Hindukušom Domaće Fino

Privukavši brojne čitatelje kombinacijom psihološkog uvida i duhovnosti u svojim ranijim uspješnicama, Zukav je sada udružio snage sa svojom duhovnom partnericom Lindom Francis kako bi nam pomogao razviti novu osviještenu osjećajnost koja je osnova za duhovni razvoj.

U ovoj knjizi njih dvoje su nam pokazali važnost osvješćivanja osjećaja kako bismo te ideje mogli primjenjivati u svakodnevnom životu. Postati svjestan vlastitih osjećaja veliki je izazov i proces, a stvaranje autentične snage doživotni je zadatak.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com.

Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, +385/01/3768239. Čišćenje Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i svih ostalih čišćenja, ugradnje stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhe gradnje (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranja kupaonica i ugradnje kupaonskih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail. com, 098/601-250.

Suradnja Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata.

Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@ neo-pro.in, +91/706533-0324.

Tiskani progresivni kalupi Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Šumski zglobni traktori

Hrvatske šume nabavljaju šumske zglobne traktore putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 35,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

Multimedijska oprema

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Zadar nabavlja multimedijsku opremu za Kneževu palaču. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 9,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

Namirnice i piće

Hrvatske ceste nabavljaju namirnice i piće za potrebe re-

Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413.

Strojevi Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr, +90/232/3755178.

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu).

Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@ gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535152.

Izrada web stranica Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327.

Suradnja Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska.

Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/ proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@ zborowski-wafle.pl, +48/68/329-0160, +48/515/554-527.

storana. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 380.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Usluge godišnjeg tehničkog pregleda vozila

Regija

Računala

Aerodrom Aleksandar VelikiPetrovac u Skopju nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Autotrolej iz Rijeke nabavlja usluge redovnog godišnjeg tehničkog pregleda vozila.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda 11. veljače.

Terenska teretna vozila

Lijekovi

Tehničko opremanje manifestacija

Thalassotherapia Opatija nabavlja lijekove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi sedam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

Ceste Mostar nabavljaju terenska teretna vozila, a vrijednost nabave je oko 150.000 konvertibilnih maraka. Rok za ponude je 16. veljače.

Kulturni centar Bihać nabavlja usluge tehničkog opremanja manifestacija. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Hotel u staroj jezgri Rovinja, radionica, oranice, voćnjaci Poslovno-skladišna zgrada u Dugopolju procijenjena na 14,3 milijuna kuna. Površina za prodaju iznosi 13.085 četvornih metara. Ročište za javno otvaranje pismenih prijava i usmenu javnu dražbu održat će se 4. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi broj 121/I. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene cijene. Jamčevina se uplaćuje na depozitni račun Trgovačkog suda u Splitu, broj HR1623900011300000664., a treba navesti razlog uplate: Jamčevina u predmetu 14.St-498/2011. Sve obavijesti, kao i dogovor o pregledu nekretnina mogu se dobiti svakog radnog dana od 9 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/1732 284.

Poslovna zgrada i druge nekretnine u Zagrebu procijenjene ukupno na 6,8 milijuna kuna.

Ukupna površina iznosi 923 četvorna metra.

Ročište za prodaju prvom javnom dražbom održat će se 4. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 93/II. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto. Jamčevinu treba uplatiti na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR9223900011300000460, otvoren kod HPB-a, s pozivom na broj 05 20614.

Kuća-hotel u staroj gradskoj jezgri Rovinja, procijenjena na 13,6 milijuna kuna. Kuća se sastoji od dva kata i polukata te podruma i cisterne u prizemlju. Ima 22 smještajne jedinice ukupne površine 891 četvorni metar. Ročište će se održati 4. veljače u 14 sati na Općinskom sudu u Puli, stalna služba u Rovinju, Pina Budicina 4, u sobi broj 8/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene cijene, a treba je uplatiti na broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 602-338615.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranice i livade u Zagrebu procijenjene na 3,4 milijuna kuna. Prostiru se ukupno na 2289 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 8. veljače u 12.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara 84, u sobi broj 504/V. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene

48 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

vrijednosti, odnosno ispod 1,14 milijuna kuna.

Na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu od 300.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, na broj računa HR1723900011300003265, model HR05, s pozivom na broj 116-3481-11.

Industrijsko dvorište i tvornička hala u Zlatar Bistrici, procijenjeni na 2,2 milijuna kuna.

Nekretnine se prostiru na 20.418 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 9. veljače u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Amruševa 2/II., u sobi broj 91/II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto. Više informacija i dogovor za razgledavanje na telefon 098/9392 363.

Kuća i zemljište u Dubrovniku, u četvrti Gruž, procijenjena na 14,7 milijuna kuna. Kuća je površine 439 četvornih metara, a zemljište 285 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 9. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, u sobi broj 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 9.859.733,33 kuna.

Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiro-račun HR5723900011300000120, model i poziv na broj 13 229.

Stolarska radionica, kotlovnica, sušara, otkriveni i natkriveni skladišni prostor, dvorište u Zlataru, procijenjeni na 4,8 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 2884,48 četvornih metara. Ročište u ovom predmetu održat će se 9. veljače u 10.30 sati u Općinskom sudu u Zlataru, Trg slobode 14a, u sobi broj 103/I. Jamčevina iznosi 10 posto.

Oranica, voćnjak, pašnjak, šuma, stambenoposlovni prostor, kuća i dvorište u Zaboku, procijenjeni na 7,9 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje su na prodaju iznosi 81.696 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 10. veljače u 8 sati na Općinskom sudu u Zlataru, u stalnoj službi u Zaboku, Matije Gupca 22, u sobi broj 12. Jamčevina iznosi 10 posto.

Oranice, sjenokoše i šuma u Delnicama, procijenjeni na 2,5 milijuna kuna. Prostiru se na 63.080,59 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 11. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Delnicama, Tina Ujevića 1, u sobi broj 14. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda HR23900011300002256, poziv na broj 3-01-300315.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fridrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, 940039541 Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@fredrikstad. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2226.

Rezanje drveća HEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća.

Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek – SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+005-0039899.

Tehničko ispitivanje vozila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@mup.hr. Više podataka o nadmeta-

nju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0040018 Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@rkas. ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee.

Oprema za mjerenje i kontrolu Elering AS; Tallin, Estonija, traži nabavu opreme za mjerenje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Elering AS, 11022625, Kadaka tee 42, Marit Saaretalu, 12915 Tallinn, Estonia, marit. saaretalu@elering.ee. Više podataka o nadmetanju i elektronička dostava ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje na https://riigihanked.riik.ee.

Elektroničke oglasne ploče Švicarske željeznice (SBB) objavile su natječaj za nabavu elektroničkih oglasnih ploča za postavljanje na peronima i prikazivanje odlazaka/dolazaka vlakova. Osim ploča traži se i usluga montiranja. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen, Hilifikerstraße 3, Bern 65, I-ESP-EI-EEN-ELA, 3000 Bern, Switzerland. Daljnje podatke daje: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen - http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=894155.

Dizelsko gorivo Societta Transporti Provincionale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na S.T.P. SpA — Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it. Više podataka o nadmetanju na www.stpspa.it.

1. veljače 2016. | broj 3913 | Privredni vjesnik | 49

Projekt Metro Junior Top Chef

Kuhara mora voditi strast U projektu sudjeluje 13 srednjih škola, a najboljih 13 budućih kuhara dobit će priliku učiti od poznatih chefova Ante Udovičića, Nenada Kukurina i Marija Mihelja. Pobjednik dobiva dvomjesečnu edukaciju na Kulinarskom institutu Kul IN piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

rgovačka tvrtka Metro Cash&Carry s ponudom svog proizvodnog asortimana surađuje s čak 95 posto hrvatskih restorana i hotela, što toj tvrtki omogućuje dobar uvid u potrebe domaćeg ugostiteljskog sektora. Kako bi unaprijedili tu suradnju, u Metrou su došli na ideju o osnaživanju kuharske profesije u Hrvatskoj. Tako su odlučili pozvati svoje partnere te razvili projekt Metro Junior Top Chef. U projektu sudjeluje 13 srednjih škola čijih odabranih 13 maturanata kuharskog smjera, uz vodstvo mentora - već etabliranih kuhara Ante Udovičića, Nenada Kukurina i Marija Mihelja - uči o najnovijim trendovima u pripremi hrane.

Kroz taj će projekt budući kuhari saznati i kako je to surađivati s vrhunskim majstorima te iz prve ruke iskusiti prednosti kulinarske profesije, rekla je Helena Lončar iz Metro Cash&Carrya. Dodala je

Mario Mihelj, Nela Bučević, Ante Udovičić, Helena Lončar i Nenad Kukurin

kako se u projektu održavaju dva regionalna kuharska sučeljavanja u Zagrebu i u Kastvu, dok će se 7. travnja održati finalno natjecanje u Zagrebu.

“Kandidati će dobiti popis namirnica te morati odlučiti kojim će jelom impresionirati svoje mentore. U Kastvu će o tri najbolja kandidata odlučiti glavni kuhar i vlasnik restorana Kukuriku Nenad Kukurin, dok će tri najbolja kandidata u Zagrebu odabrati glavni kuhar restorana Paradigma Ante Udovičić i glavni kuhar restorana Mundoaka Mario Mihelj.

U finale ide šest mladih kuhara koji su u prethodnim natjecanjima osmislili najbolja jela, a u posljednjem natjecanju morat će napraviti predjelo, glavno jelo i desert”, rekla je Helena Lončar. Pobjednik cijelog natjecanja kao nagradu dobiva dvomjesečnu edukaciju na Kulinarskom institutu Kul IN u Sisku, dok tri prvoplasirana kuhara 50 | Privredni vjesnik | broj 3913 | 1. veljače 2016.

idu s Metroom u Budimpeštu na kulinarsko natjecanje Bocuse d’Or kako bi vidjeli kako se tamošnji kuhari pripremaju za natjecanja.

Sve zanimljiviji street food

Vlasnik restorana Kukuriku Nenad Kukurin je rekao kako su mladi kuhari prihvatili trendove, pa tako i slow food kojim se on bavi. “Mladi kuhari osim tehnike i znanja moraju imati i strast prema kuhanju. U školi ne dobivaju dovoljno praktičnog znanja u kuharskoj profesiji, pa tek kada se počinju baviti praktičnim radom, tada se mogu i temeljitije baviti kulinarstvom”, istaknuo je Kukurin.

No, osim slow fooda mladi kuhari naučit će nešto i o kombinaciji molekularne kuhinje sa suvremenom mediteranskom kuhinjom kojom se bavi Ante Udovičić te o tzv. street foodu kojim se bavi Mario Mihelj. Zahvaljujući zanimljivom konceptu i kreativnom pristupu domaćoj hrani i čestim promjenama u meniju, street food postaje sve zanimljiviji suvremenim ljubiteljima dobre hrane.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.