Pv 3914 by NEstar

| Sjajna godina Janafa | Dobre progonoze iz EK | Virtualna stvarnost |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

8. veljače 2016., godina LXII, broj 3914

PV ANALIZA: Tržište nekretnina

Najveći trošak nekretnina koja nije u funkciji Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jedne nekretnine već sada planiraju kako tu nekretninu staviti u funkciju ili prodati Poslovna očekivanja za 2016.

Pustiti gospodarstvenike da rade! Damir Novotny Ekonomski analitičar godine

intervju

Stjepan Hittner

vlasnik tvrtke Hittner

Riječki turizam kroz brojke

Turisti više ne trče kroz Rijeku

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

sadržaj

3914 / 8. veljače 2016. TEMA TJEDNA

Predstavljena Poslovna očekivanja 2016., posebno izdanje Privrednog vjesnika Manje administriranja i radikalne reforme - veća pomoć gospodarstvu

Damir Novotny, ekonomski analitičar 2015. u izboru Privrednog vjesnika Država samo treba pustiti poduzetnike da rade

INTERVJU 12

Stjepan Hittner, osnivač i vlasnik tvrtke Hittner iz Bjelovara Čim su sankcije pale, naši traktori su krenuli za Iran

Tržište nekretnina Najveći trošak - nekretnina koja nije u funkciji

PV analiza

S MARKOVA TRGA

Virtualna stvarnost u ovoj će godini zaraditi svojih prvih milijardu dolara

Hrvatsko gospodarstvo u 2016. očima Europske komisije Povećana procjena hrvatskog rasta

Globalna predviđanja 28

Sektor tehnologije, medija i telekomunikacija Milijarda dolara od virtualne stvarnosti

Pametna Hrvatska 32

Mladen Čubrić, 76-godišnji inovator mladog duha Otkad je izmišljen kotač, nitko se nije ovoga sjetio

PRIČA S RAZLOGOM 34

12 Stjepan Hittner

Ratar, svinjar, kulenar OPG Novosel – od malog gospodarstva do ozbiljne proizvodnje kulena

Riječki turizam kroz brojke 40 Turisti više ne trče kroz Rijeku Turizam se nametnuo kao jedan od modela razvoja grada

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Kamilo Antolović

marketinške etičke i pravne dvojbe Ključni zadatak odgovornog oglašavanja je osvijetliti put u traženju gospodarski i društveno prihvatljivih rješenja

Ž Kamilo Antolović, direktor agencije K&K Promotion

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ivimo u vremenu u kojem tehnološka rješenja u oblikovanju i prijenosu informacija rezultiraju pojavom novih komunikacijskih paradigmi. Komunikacija ima ključnu ulogu u stvaranju povoljnih i nepovoljnih dojmova o pojedincu, tvrtki, radnom okruženju, proizvodima i uslugama. Stoga su pred marketingom, posebno oglašavanjem, brojni izazovi osobito oni etički i pravni. Danas, kada su stimulacija potrošnje i lojalnost kupca presudne za tržišni uspjeh, kada tvrtke ne biraju sredstva kako bi marketiranjem povećala potražnju i maksimirala profite, odgovorno (zakonito i moralno) tržišno komuniciranje postaje neizostavnim elementom usklađivanja interesa tvrtke, pojedinca i zajednice u cjelini. Ti izazovi postaju još zahtjevniji razvojem novih komunikacijskih paradigmi, digitalnih tehnologija i interaktivnih tržišnih komunikacija. Tržišne su komunikacije značajno restrukturirale ulaganja pa digitalno, posebno mobilno oglašavanje ubrzano raste te se pojavljuju novi mediji, sredstva i tehnologije. Sukladno trendovima, marketinški stručnjaci mijenjaju i način komunikacije s potrošačima. Riječ je o komunikacijskom spletu koji će najučinkovitije dosegnuti ciljani segment potrošača, stvoriti visoku potražnju i vrijednost proizvoda ili brenda, poželjan imidž i dugoročno osigurati prodaju uz najmanja ulaganja. Iz toga proizlazi niz dvojbi etičkih, ekoloških, zakonodavnih i društvenih za koje se traže rješenja. Upravo je to ključni zadatak odgovornog oglašavanja osvijetliti put u traženju gospodarski i društveno prihvatljivih rješenja u tržišnom komuniciranju digitalnog doba. Dakako da je naglasak na promatranju zakonitosti i etičnosti. Aktualna marketinška funkcija traži kompetentne, svestrane znalce za profesionalne tržišne komunikacije, kako u tvrtkama, tako i u specijaliziranim agencijama, institucijama, društvenim organizacijama, javnoj upravi... Potrošači i korisnici zahtijevaju aktivnu uključenost u komunikaciju i u ukupnost poslovanja organizacije, čime društveno prihvatljivo ponašanje organizacije, uključujući i odgovorno oglaša-

4 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

vanje, postaje imperativ. Multidisciplinarnost menadžmenta tržišnih komunikacija u ekonomiji digitalnog doba i složenost dijaloga između potrošača i proizvoda ogleda se između onoga što kupac misli da kupuje i onoga što želi biti. Taj se odnos mijenja i često obmanjuje kao nikada prije, pa je njegova zakonitost i etičnost neizostavna sastavnica suvremenog tržišnoga komuniciranja i društvene odgovornosti poduzeća. Društvena odgovornost koja uključuje odgovorno oglašavanje i marketing postaje izazov i zadaća svake organizacije, posebno vodeći računa o svim etičkim i pravnim

Aktualna marketinška funkcija traži kompetentne, svestrane znalce za profesionalne tržišne komunikacije pitanjima, koje stvaraju nove digitalne tehnologije, konvergencija medija i nove generacije potrošača. Uvažavanje zakonodavnog okvira koji uređuje oglašavanja, posebno onih grana i proizvoda kao što su alkohol i cigarete ili zaštita najranjivijih skupina potrošača kao što su djeca i mladi, ali i važna pitanja zaštite intelektualne svojine imperativ su za zakonito marketiranje svakog proizvoda i organizacije. Isto tako poštivanje minimuma etičkih standarda definiranih kroz etičke kodekse strukovnih udruženja kao što su pristojnost i poštenje, istinitost, te interaktivne digitalne komunikacije, okoliš i posebni oblici tržišnoga komuniciranja (primjerice marketing iz zasjede) čini poduzeće, između ostalog, društveno odgovornim prema zaposlenicima, potrošačima i zajednici, a na kraju i ukupnom okruženju i prirodi.

BROJKE, BROJKE

Hrvatska ima

4.284.889 stanovnika, od toga

2.218.554

2.066.335 muškaraca

žena

48,2%

51,8%

Prosječna starost u Hrvatskoj je

41,71 godina

43,4 godine 39,9 godina

73.511 poduzetnika mlađe je od 55 godina, a 28.912 vlasnika/osnivača poduzeća starije je od 55 godina

Starija od 55 godina je 1.343.191 osoba, a njihov udio u ukupnome broju stanovnika je 31,35% razdoblju od 5 * Ugodina, od 2010. do 2014. godine, udio poduzetnika starijih od 55 godina veći je za

4225

Poduzetnici su najveće prihode ostvarili 2011. (125,75 mlrd kn), a najmanje 2012. godine (120,47 mlrd kn) Izvor: Fina/DZS

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Predstavljena Poslovna očekivanja 2016., posebno

Manje administriranj i radikalne reforme - veća pomoć gospodarstvu Poduzetnici imaju velika očekivanja od nove Vlade. Smjernice koje je premijer Tihomir Orešković iznio prilikom predstavljanja Vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvore u konkretne projekte i zakonske prijedloge, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, ističući kako je Komora jedan od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom roku piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

T Tek kad domaći ulagači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače. Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita

rebaju nam brze i radikalne reforme gospodarskog sustava i snažna podrška poduzetnicima, preko potpornih institucija kakva je Hrvatska gospodarska komora. To su neke od najvažnijih poruka s prošlotjednog predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016., posebnog izdanja Privrednog vjesnika. U prepunoj dvoranih HGK okupilo se 120 predstavnika poduzeća iz gotovo svih gospodarskih sektora. Uz predstavljanje ankete o tržišnim očekivanjima i okrugli stol o aktualnoj gospodarskoj situaciji, središnji događaj bila je dodjela nagrade Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara u 2015. godini. Drugi put za redom, poduzetničkim je glasovima za analitičara godine odabran Damir Novotny.

Hrvatska gospodarska komora, dodao je Burilović, jedan je od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom roku. Za godinu i pol HGK je smanjio broj zaposlenih za 30 posto i

Odabir dobrih kadrova i menadžera jedan je od ključeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je Ilija Tokić

Niz novih usluga Komore

Potreba za modernim, jednostavnim administrativnim sustavom koji bi bio podrška poduzetnicima što posluju na tržištu, istaknuta je na okruglom stolu koji je moderirao Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da poduzetnici imaju velika očekivanja od nove Vlade. Smjernice koje je premijer Tihomir Orešković iznio prilikom predstavljanja Vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvore u konkretne projekte i zakonske prijedloge. 6 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

članarine smanjio za gotovo 50 posto. Istodobno su uvedene nove usluge za gospodarstvenike. “Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili”, rekao je Burilović. Najavio je i niz novih usluga koje će pomoći da se Komora s vremenom usmjeri prema samofinanciranju. S državom se pregovara o preuzimanju petnaestak novih javnih ovlasti - razvijat će se Centar za industrijski razvoj. Provest će se projekt dualnog obrazovanja, a Komora bi od trgovačkih sudova mogla preu-

izdanje Privrednog vjesnika

nja

zeti i postupke registracije poduzeća i vođenje pripadajućih registara. “Imamo 20 županijskih komora i ljude koji bi sve to mogli voditi upola jeftinije nego trgovački sudovi, a istodobno bismo rasteretili trgovačke sudove”, istaknuo je Burilović.

Problemi i na lokalnoj razini

Ukazao je i na česte izmjene zakona i izostanak koordinacije među državnim tijelima što poduzetnicima stvara velike probleme. Sve zajedno pridonosi antipoduzetničkoj klimi. Stoga će nova Vlada - nakon što povuče prve poteze, donese proračun i krene smanjivati nabujali javni dug - morati oštrim rezovima prilagoditi javni sektor i svesti ga na razinu koju može podnijeti realni sektor. “Sve to će dovesti do boljeg rejtinga, što će se odraziti i na cijenu kapitala”, zaključio je Burilović. Poduzetnici upozoravaju i na veće porezno opterećenje nego što postoji na Hrvatskoj konkurentnim tržištima. “Porez na dobit kod nas je 20 posto i još plaćamo 12 posto na dividendu. U drugim zemljama, primjerice, u Srbiji ili Rusiji, porez na dobit je niži, a poreza na dividendu ni nema. A podaci o poreznom opterećenju među važnijim su elementima za odluku ulagača o tome gdje će plasirati svoj novac”, naglasila je Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika. Kad se tome doda i stopa poreza od 40 posto poreza na veće dohotke, sustav na poduzetnike

djeluje veoma destimulativno. Neto plaće u Hrvatskoj nisu velike, no zato su velika davanja na te iste plaće, što cijenu rada podiže iznad razine koju mora podmiriti konkurencija. Tu je i visoka stopa PDV-a koja otežava poslovanje pri nabavi proizvodnih sredstava i materijala. Poduzetnička javnost često se fokusira na odluke Vlade i drugih središnjih državnih tijela, no problemi nisu jednostavniji ni na lokalnoj razini, kaže Katija Klepo. Lokalne jedinice žele primjerice prikupiti novac za svoje potrebe podizanjem prireza što, naravno, predstavlja novi uteg lokalnoj poduzetničkoj zajednici. Praćenje trendova i prilagodba tržišnim promjenama imperativ je svakom poduzetniku. Unatoč teškim uvjetima na tržištu AD Plastik je i u kriznim godinama uspio ostvariti značajan rast poslovanja i zaposliti 1000 ljudi u Hrvatskoj. Ukupno je u njihovoj grupi poduzeća 3000 radnika, a u zadnje dvije godine otvoreno je tristotinjak novih radnih mjesta. Odabir dobrih kadrova i menadžera, koji moraju biti primjereno plaćeni, jedan je od ključeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je Ilija Tokić, vlasnik kompanije Tokić Autodijelovi. I njegovo je poduzeće savjesnim poslovanjem naraslo na 320 zaposlenih u osnovnoj djelatnosti, odnosno na oko 1000 u povezanim poduzećima. Najviše mu smeta što zbog spore administracije Hrvatska ne može iskorisiti svoje velike potencijale. “Do-

Barem 50 posto školovanja treba provesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u industrijskim zanimanjima. Ilija Tokić, vlasnik Tokić Autodijelova

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: POSLOVNA OČEKIVANJA 2016. Stanje u gospodarstvu po gospodarstvenicima

Prosječna ocjena 2,43 Poduzetnici su prosječnom ocjenom 2,43 ocijenili stanje u gospodarstvu u protekloj godini. Iako je tako zabilježen blagi rast optimizma (za 2014. ocjena je iznosila 2,24), još je prisutan oprez. Raspoloženje gospodarstvenika nikako da se približi barem srednjoj ocjeni, trojki, kazao je Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika, predstavljajući rezultate. U anketi Privrednog vjesnika sudjelovala su 433 poduzeća sa 46.912 radnika. Lani su imala 36 milijardi kuna prihoda ili 5,8 posto ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva. Nakon nekoliko godina u kojima gospodarstvenici nisu očekivali poboljšanje uvjeta za investiranje i poslo-

zvole od nadležnih državnih tijela čekaju se po nekoliko godina, a kakvoj smo poreznoj presiji bili izloženi ne treba ni govoriti”, rekao je Tokić. Na međunarodnom tržištu teško je opstati s kreditima za koje hrvatski poduzetnici plaćaju veće kamate nego njihovi konkurenti. Primjerice, u Sloveniji kamate za proizvođače u metaloprerađivačkom sektoru ne prelaze dva posto. A i kad se pripremi proizvodnja, nađu kupci i pronađe kapital, poduzetnik može doći u situaciju da nema stručne radne snage. I pored toliko nezaposlenih na burzi! Stoga je Tokićeva kompanija, u suradnji s njemačkim stručnjacima, sama osnovala obrazovni centar za ciljana zanimanja. Obučavaju 200 polaznika za struke koje su im potrebne jer su nezadovljni programom državnih škola. “Barem 50 posto školovanja treba provesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u industrijskim zanimanjima”, istaknuo je Tokić i za ideju osnivanja vlastitog obrazovnog centra zaradio veliki pljesak okupljenih poduzetnika.

Omogućiti uvoz radne snage iz BiH

Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita, dodaje da u brodogradnji nema vremena za čekanje da se obrazuju kadrovi koji nedostaju, već treba odmah omogućiti uvoz radne snage iz BiH. Takva odluka bila bi signal da Vlada razumije potrebe poduzetnika i omogućava im da ispune narudžbe koje su preuzeli. Osim radničkih zanimanja koja nedosta-

vanje, sada se u odgovorima ipak odražava očekivanje da će doći do određenog pomaka na bolje. Smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu na prvom je mjestu želja koje poduzetnici upućuju novoj Vladi. To je istaknulo gotovo 38 posto ispitanih. Slijedi potreba za smanjivanjem državne administracije (29 posto) i rješavanje nelikvidnosti (17 posto). Oko 11 posto ispitanih smatra da što prije treba osigurati jeftinije poduzetničke kredite, a 10 posto (osobito male i srednje tvrtke) predlaže ubrzavanje sudskih i stečajnih postupaka. “Odgovori iz ankete te komentari i ocjene koje su u Poslovnim očekivanjima dali ljudi iz 150 vode-

Podaci o poreznom opterećenju među važnijim su elementima za odluku ulagača gdje će plasirati novac, smatra Katija Klepo ju i za koja školski programi nisu prilagođeni, teško je pronaći i dobre menadžere srednje razine koji bi mogli samostalno voditi proizvodne procese. Uz temelji-

8 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2015. godini: 46,20%

43,67% prosječna ocjena

2,43 6,33%

2,53% 0%

Napomena: Bez odgovora 1,27% anketiranih

ćih hrvatskih kompanija, mogu biti koristan i besplatan savjet Vladi o potezima koje treba povući u stvaranju boljeg poslovnog okruženja”, ocijenio je Buković.

tu reformu školskog sustava trebalo bi mnogo toga mijenjati u općem odnosu društva prema poduzetništvu, ocijenio je Pappo. DIV je, primjerice,prije dvije godine otvorio tvornicu u Kninu u koju je uložio 400 milijuna eura i zaposlio 500 novih radnika. “A u medijima je jedini odjek te investicije bila priča o zagađenju jednog obližnjeg potoka”, rekao je Pappo. Na otvorenje te tvornice nije došao nitko iz Vlade iako su pozivi bili uredno poslani. “Nisu političari presudni za poslovanje, ali oni ipak stvaraju neki zakonski okvir kojem se poduzetnici moraju prilagoditi. Smeta me i to što ministri često govore o privlačenju stranih investicija, a zaboravljaju domaće. A tek kad domaći ulagači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače”, zaključio je Pappo.

Damir Novotny, ekonomski analitičar 2015. u izboru Privrednog vjesnika

Država samo treba pustiti poduzetnike da rade Nova ekonomska politika mora biti usmjerena stvaranju poticajnog okvira za nove investicije. Novi ulagački ciklus, koji najavljuju i poduzetnici u anketi Privrednog vjesnika, mora biti jedna od glavnih poluga za vraćanje na stazu bržeg gospodarskog rasta, ističe ekonomski analitičar godine

avni sektor troši, privatni sektor stvara, koliko može, nove vrijednosti. Stanovništvo štedi, a država se zadužuje. Tako u kratkim crtama izgleda slika hrvatskog gospodarstva kako je vidi ekonomski analitičar godine Damir Novotny. I dodaje da se takvo stanje treba što prije prekinuti, brzim i radikalnim strukturnim reformama. Jedna od njih trebala bi biti fleksibilizacija tržišta rada kao što je to zadnjih godina, u jeku krize, napravila Španjolska. To je rezultiralo snažnim rastom novih radnih mjesta. A ulaganje u ljudski kapital i sprečavanje toga da stručni radnici odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom treba biti jedan od prioriteta, smatra Novotny. Odlučnim mjerama ekonomske politike treba uvesti red u javne financije i napokon upravljati rastom javnog duga. Ne zaustavi li se rast izdataka za kamate na dug, moglo bi doći do “efekta grude snijega”, o kojem govori guverner Boris Vujčić. Stoga treba ispuniti zahtjeve iz procedure prekomjernog deficita koje je postavila Europska komisija. “Zbog izbora dobili smo malu poštedu, kazne su odgođene na neko vrijeme, ali novog popuštanja neće biti”, ocijenio je Novotny.

Vrijeme je oskudni resurs

Potrebno je stoga dobro pročešljati propise i ukloniti proturječnosti koje usporavaju poduzetnike. Ne treba jačati nadzor, nego upravo suprotno, pojednostaviti propise i pustiti gospodarstvenike da rade. Napredni modeli, poput austrijskog ili njemačkog, trebaju biti uzori. Nova ekonomska politika mora biti usmjerena stvaranju poticajnog okvira za nove investicije. Novi ulagački ciklus, koji najavljuju i poduzetnici u anketi Privrednog vjesnika, mora biti jedna od glavnih poluga za vraćanje na stazu bržeg gospodarskog rasta, zaključio je Novotny. Od 49 analitičara za koje su poduzetnici mogli glasovati, u uži izbor su, uz Novotnyja, ušli

još i ekonomisti Željko Lovrinčević, Mladen Vedriš, Sandra Švaljek i Guste Santini. Mladen Vedriš, ocijenivši bitnim za gospodarstvo moderan pristup koji provodi Privredni vjesnik, je kazao da Hrvatska više ne smije gubiti vrijeme kako bi se potaknuo razvoj i smanjio vanjski dug. Potrebne su reforme koje trebaju biti konkretne i treba ih provoditi. I to treba biti stalan proces: razvijene zemlje neprekidno analiziraju tržište i strukturnim reformama pomažu svojim poduzetnicima, rekao je. U Hrvatskoj bi u tome partner Vladi trebala biti Hrvatska gospodarska komora, smatra Guste Santini. Nije mu jasno kako neki sudionici javne scene ne shvaćaju da su jake institucije također bitan element razvoja društva. “Komora je preživjela više od 160 godina u šest država i različitih političkih sustava i nikom nije padalo na pamet da je ukine. Uz druge ekonomske institucije, Komora, sa svojim proaktivnim prostupom, može biti mjesto za promišljanje puteva iz duboke krize u koju smo zapali te svojom djelatnošću pomoći da se ostvari gospodarski rast koji nam treba”, ocijenio je Santini.

Damir Novotny smatra da nam uzori trebaju biti napredni modeli, poput austrijskog i njemačkog

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 9

Bisnode: analiza malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju

Ubrzana vožnja uzbrdo Od 2012. bilježi se rast broja malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju sve više radnika, a u stalnom su rastu i njihovi prihodi, investicije, izvoz, naplata potraživanja...

d 2012. godine broj malih i srednjih poduzetnika u stalnom je rastu, a isto se događa i s brojem zaposlenih. U 2012. godini je u sektoru malih i srednjih poduzeća bilo 104.186 poslovnih subjekata, dok je dvije godine kasnije, taj broj narastao za 6,85 posto na 111.325 poslovnih subjekata, pokazuje analiza tvrtke Bisnode napravljena na temelju predanih godišnjih financijskih izvješća.

111.325

Najviši prihodi u Gradu Zagrebu

poslovnih subjekata malog i srednjeg poduzetništva bilo u 2014.

337 mlrd kn njihovi ukupni prihodi te godine

Prema podacima iz 2014. godine, trećina tih subjekata, njih 36.925, posluje na području Grada Zagreba, a nešto je više poduzetnika u primorskom dijelu (42.229) naspram kontinentalnog dijela zemlje (31.951). S druge strane, promatrajući broj zaposlenih, prednjači kontinentalna Hrvatska. Od ukupno 586.827 zaposlenih u tom segmentu, njih 216.952 ili 36,97 posto nalazi se u kontinentalnoj Hrvatskoj. U primorskom dijelu Hrvatske mali i srednji poduzetnici su 2014. godine zapošljavali 187.601 radnika, što je više od 182.274 koliko ih je

broj poduzeća

2014.

Bisnode

bilo zaposleno na području Grada Zagreba. No, kada se promatra omjer broja zaposlenih i broja poduzeća, u primorskom dijelu zemlje na jedno poduzeće iz segmenta malih i srednjih dolaze 4,4 radnika, u Gradu Zgrebu je taj omjer gotovo pet (4,93), a u kontinentalnom dijelu 6,79.

Izvoz roba i usluga je u tri godine povećan za 20,4 posto Porast broja poduzeća i zaposlenih prati i porast ukupnih prihoda koji su u trogodišnjem razdoblju porasli za 3,82 posto, sa 324,6 milijardi kuna u 2012. na 337 milijardi u 2014. godini. Najviši su prihodi u Gradu Zagrebu (134,5 milijardi kuna), slijedi kontinentalna Hrvatska

izvoz

Bisnode

2014.

(milijarde kuna)

+11,4% +3,2% +3,5%

107.832

111.325

+7,9% kontinentalna

kontinentalna

46,6

31.951

104.186

51,9

grad zagreb

43,2

jadranska

2012.

19,2

grad zagreb

36.925 2012.

2013.

42.449

2014.

*na temelju poduzeća koja se predala GFI

10 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

19,3

2013.

2014.

jadranska

13,4

*na temelju poduzeća koja se predala GFI

2012.-2014.

(108,6), a najniži su u primorskoj regiji (94 milijarde kuna). S druge strane, smanjenje neto dobiti u 2014. naspram 2013. godini bilježi se samo u Gradu Zagrebu u kojem je ukupna neto dobit segmenta malih i srednjih poduzeća manja za 2,7 posto, dok je blagi porast zabilježen u kontinentalnoj Hrvatskoj 0,5 posto te primorskom dijelu 0,3 posto. Iznosi investicija u promatranom razdoblju kretali su se u rasponu od 15,6 milijardi kuna u 2012. godini, do rasta od 11,5 posto, na iznos od 17,4 milijarde kuna u 2013. godini, da bi se taj iznos smanjio za 5,7 posto ili na 16,4 milijarde koliko se je investiralo u 2014. godini. Na razini zemlje najveći je iznos investicija u kontinentalnom dijelu - šest milijardi kuna, slijedi primorski dio zemlje s investicijama od 5,7 milijardi te Grad Zagreb sa 4,8 milijardi. Najveći procvat u segmentu malih i srednjih poduzeća bilježi kategorija izvoza. Tako se u 2014. godini izvezlo robe i usluga u vrijednosti od 51,9 milijardi kuna što je za 20,4 posto više negoli u 2012. kada je vrijednost izvoza bila 43,2 milijarde kuna. Promatrajući raspored iznosa od 51,9 milijardi na razini zemlje, najviše su izvozila poduzeća u metropoli - 19,3 milijarde, a s neznatnom razlikom slijedi kontinentalna Hrvatska -19,2 milijarde, te 13,4 milijarde kuna koliko je 2014. godine iznosio izvoz u primorskoj regiji.

Povećana likvidnost

Do pozitivnih pomaka došlo je i u segmentu naplate potraživanja. Naime, od 110 dana

Posječna neto plaća je sa 4278 kuna, koliko je iznosila u 2012., povećana na 4484 kune u 2014. za naplatu u 2012. godini prosječno razdoblje naplate potraživanja se na razini cjelokupnog segmenta skratilo na 107 u 2014. godini. Promatrajući na razini zemlje, u 2014. godini potraživanja se najbrže naplaćuju u kontinentalnoj Hrvatskoj (93 dana), slijedi primorska regija (102), dok se na naplatu najdulje čeka u Gradu Zagrebu (122 dana). S druge strane, skratio se i rok plaćanja obveza, odnosno povećala likvidnost. Dok su se u 2012. godini obveze podmirivale u roku od 114 dana, taj se ciklus skratio za devet dana te su se u 2014. godini obveze u prosjeku plaćale u roku od 105 dana. Poduzetnici iz Grada Zagreba i kontinentalnog dijela zemlje plaćaju brže, u roku od 99 dana, dok je u priobalnom dijelu taj ciklus dulji od prosječnog te iznosi 123 dana. Pozitivne trendove u segmentu poduzetništva u promatranom trogodišnjem razdoblju prati i povećanje prosječne neto plaće. Ona je sa 4278 kuna koliko je iznosila u 2012. godini povećana za 4,82 posto na 4484 u 2014. godini. Dok je u Gradu Zagrebu prosječna neto plaća viša od prosjeka cijelog segmenta i iznosi 5078 kuna, nešto manje su plaće u kontinentalnom dijelu (4035 kuna) i primorskom (4434 kune). (V.A.)

51,9mlrd kn vrijednost izvoza malih i srednjih poduzetnika preklani

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Stjepan Hittner, osnivač i vlasnik tvrtke Hittner iz Bjelovara

Zadovoljstvo nam je što smo jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja je na vrijeme krenula na to tržište, te se prva isporuka poklopila sa skidanjem međunarodnih sankcija Iranu, kaže osnivač i vlasnik bjelovarskog poduzeća Hittner

12 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Čim su sankcije pale, naši traktori su krenuli za Iran Sam postupak pregovaranja nije bio lagan, kako za nas, tako i za našeg partnera u Iranu, priznaje Stjepan Hittner koji sada očekuje značajnije rezultate prodaje svojih proizvoda u Iranu, za početak nekih 100 do 150 komada zglobnih traktora i pripadajućih priključaka razgovarao Igor Vukić vukic@privredni.hr

Damir Spehar/PIXSELL

jelovarsko poduzeće Hittner, tvornica zglobnih traktora, zupčanika, automobilskih dijelova i poljoprivredne mehanizacije, već niz godina spada među najbolje poduzetničke tvrtke u Hrvatskoj. Dobitnik je više poduzetničkih nagrada, poput Zlatne kune, koje su mu dodijeljene za brze reakcije i prilagodbu tržišnim uvjetima, za poslovnu filozofiju i primjenu novih znanja. Potvrda njihova ulaganja u kvalitetu, tehnologiju i inovativni razvoj proizvoda je i stalan rast prodaje na domaćem i inozemnim tržištima. Ovih je dana objavljeno da su isporučili prvih osam traktora u Iran pa smo o tome i drugim planovima tvornice razgovarali s njenim osnivačem i vlasnikom Stjepanom Hittnerom.

n Kakav prodajni rezultat očekujete u Iranu idućem razdoblju? - Krenula je isporuka naših poljoprivredno-komunalnih zglobnih traktora. S iranskim partnerom započeli smo razgovore početkom prošle godine, da bi sredinom 2015. godine potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji. Njime smo dogovorili plasman naših proizvoda na iransko tržište, a tu prvenstveno mislimo na plasman malih zglobnih traktora i raznih priključaka koji ove traktore čine veoma ekonomičnim za poslove u poljoprivredi (voćarstvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu), ali komunalnih traktora namijenjenih za održavanje travnatih površina u gradovima, poslove

čišćenja i slično. Sam postupak pregovaranja nije bio lagan, kako za nas, tako i za našeg partnera u Iranu. Bila je potrebna dosta opsežna dokumentacija o našim proizvodima i cijeli niz dozvola koje je trebao dobiti naš partner u Iranu. Nakon prve isporuke uzoraka i prezentacije na iranskom tržištu, očekujemo značajnije rezultate prodaje naših proizvoda u Iranu, nekih 100 do 150 komada traktora i pripadajućih priključaka. Nama sada predstoji obuka prodajnog i servisnog osoblja našeg partne-

Svi naši proizvodi rezultat su rada našeg razvojnog tima ra koja će se odvijati u Iranu, ali i u našoj tvornici u Bjelovaru. Zadovoljstvo nam je što smo jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja je na vrijeme krenula na to tržište, te se prva isporuka poklopila sa skidanjem međunarodnih sankcija Iranu.

n Hoćete li ove godine otvoriti još neko novo tržište? - Naše opredjeljenje za konstantan rad na obradi inozemnih tržišta nastavljamo i dalje, te se oče8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Država se mora opredijeliti koje grane industrije će stimulirati, a po našem mišljenju je to proizvodnja visokosofistici ranih strojeva ili proizvoda koji se mogu nositi s inozemnom konkurencijom. Mi i tu imamo negativna iskustva.

kuje da će biti još ovakvih vijesti. I u dosadašnjem radu imali smo već potpisane poslovne dogovore i s nekim drugim partnerima, ali zbog političkih (smjene vlasti) ili financijskih razloga (značajne devalvacije pojedinih domaćih valuta) početak suradnje je odgođen. Prošle godine bilježimo značajniji rast izvoza u Njemačku, Austriju, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, s tendencijom rasta i u ovoj godini.

n Koliki postotak proizvoda izvozite, a koliko prodajete na domaćem tržištu? Koja su vam najveća izvozna tržišta? - Izvozimo oko 30 do 35 posto od ukupne prodaje, dok ostatak otpada na domaće tržište. Naš cilj je konstantno povećavati udio izvoza u ukupnom prihodu tvrtke. Proizvode prodajemo na tržištima Mađarske, Njemačke, Austrije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Bugarske, Srbije, BiH i još nekih.

n Jeste li pri pronalaženju kupaca u inozemstvu koristili pomoć Hrvatske gospodarske komore, primjerice za subvencionirani izlazak na sajmove, ili gospodarske diplomacije? - Da, koristili smo u manjoj mjeri i subvencije HGK za nastupe na sajmovima u inozemstvu, u prosjeku na jednom sajmu godišnje. Na te sajmove idemo kao članica Klastera poljomehanizacije i oni su više za prezentacije tj. izložbe naših proizvoda, ali stvarni poslovni rezultati su dugoročan rad naših djelatnika u pregovorima i prezentaciji naših proizvoda. Poticaji koji su u visini do 50 posto troškova su značajna pomoć, ali isto tako treba naglasiti da ti sajmovi na koje idemo, a to su u pravilu najznačajniji sajmovi poljoprivrednih strojeva u svijetu, nisu jeftini i iziskuju značajna vlastita sredstva koja treba uložiti u promociju. Ovdje bih također napomenuo da mi i samostalno izlazimo na sajmove na

14 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

kojima prezentiramo naše takoreći glavne proizvode, šumske zglobne traktore - skidere, na kojima u cjelodnevnom radu prikazujemo naše strojeve za rad na poslovima izvlačenja drvne mase iz šume. Što se tiče HGK, smatramo da

Izvozimo oko 30 do 35 posto od ukupne prodaje bi se mogla povećati suradnja s Komorom, ali istovremeno smanjiti i neki troškovi koje imamo kad odlazimo na sajmove izvan EU-a, a to su troškovi za izdavanje ATA karneta, raznih potvrda o podrijetlu proizvoda i slično. Primjerice, iranski partner je tražio potvrdu od naše Komore da su traktori hrvatskog podrijetla.

n Koji oblik pomoći bi proizvođačima poput vas trebale pružati država i potporne gospodarske institucije? - Nerijetko se susrećemo s našim konkurentima koji imaju subvenciju države za svaki proizvod koji izvoze, i bilo kakva potpora značajno utječe na konkurentnost naših proizvoda na inozemnom tržištu. Tu bi se država trebala strateški opredijeliti oko dodjele poticaja ili olakšica koje bi nama značajno pomogle u plasmanu na ino tržištima.

n Koristili ste poticaje koje dodjeljuje Ministarstvo poduzetništva i obrta. Kakva su bila iskustva u tom procesu? Na koji način bi ga se još moglo poboljšati? - Da, koristili smo poticaje, i to kroz projekt koji je financiran iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a u sklopu programa 2007.-

2013. Imali smo projekt koji je bio vrijednosti oko 11,3 milijuna kuna, a dobivena potpora je bila oko 4,3 milijuna kuna, što je otprilike 38 posto od vrijednosti projekta. Nama je i to bila značajna potpora, ali mislimo da bi trebalo povećati udio subvencioniranja jer nema puno tvrtki koje imaju dovoljno vlastitih sredstava za ulaganja u slične projekte, a rezultati tih ulaganja se očekuju po završetku projekta što je otprilike nakon dvije do dvije i pol godine. U međuvremenu djelatnost tvrtke se treba redovno odvijati i ne smije se osjetiti nedostatak obrtnih sredstava za svakodnevno poslovanje. Tu su tvrtke izložene raznim financijskim insti-

Iranski partner je tražio potvrdu od naše Komore da su traktori hrvatskog podrijetla tucijama koje u pravilu nude veoma nepovoljne kreditne linije u odnosu na uvjete financiranja na inozemnim tržištima.

n Sudjelovali ste u javnim natječajima u Hrvatskoj, primjerice, za posao s Hrvatskim šumama. Kako ocjenjujete te postupke? Imaju li proizvođači jednake šanse za uspjeh na njima? - Tvrtka Hittner se redovito javlja na natječaje kako u Hrvatskoj, tako i izvan Hrvatske. S tim u vezi javljamo se i na javne natječaje koje objavljuju Hrvatske šume, i do sada nismo imali većih problema u tim postupcima. Razlog tome je kvaliteta naših strojeva, cijena, ali i poslijepro-

dajna podrška svakom našem kupcu gdje se obvezujemo da svaki naš stroj u slučaju zastoja mora biti osposobljen u roku od 24 do 48 sati bez obzira na to gdje se nalazi. Kod natječaja koji se objavljuju u pojedinim zemljama, a također i u nekim članicama EU-a, nerijetko imamo primjer da domaći ponuđač ima prednost prilikom dobivanja natječaja, makar je njegova ponuda nepovoljnija od naše, ali država štiti svojeg proizvođača.

n Kako nastaju traktori koje proizvodite: jesu li rezultat dizajna i tehničkih rješenja vaših ‘kućnih’ inženjera ili koristite i razvojne usluge izvan poduzeća? - Svi naši proizvodi rezultat su rada našeg razvojnog tima, s time da tu trebamo istaknuti da je početak proizvodnje šumskih radnih strojeva - skidera bio rezultat veoma dobre suradnje Šumarskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatskih šuma i tvrtke Hittner. Rezultat toga su bili i naši skideri koji zadovoljavaju sve potrebe izbirljivog ino tržišta. Treba napomenuti i da je u svakom našem proizvodu sadržano oko 75-80 posto vlastite proizvodnje, te na taj način utječemo na kvalitetu, ali i na cijenu svakog proizvoda.

n Može li država kako pomoći u segmentu razvoja i istraživanja novih modela proizvoda? - Svakako i u tom segmentu država može na određeni način pomoći. Ovdje je bitno istaknuti da se država mora opredijeliti koje grane industrije će stimulirati, a po našem mišljenju to je proizvodnja visokosofisticiranih (u našem slučaju) strojeva ili proizvoda koji se mogu nositi s inozemnom konkurencijom. Mi i tu imamo negativna iskustva jer smo u nekoliko navrata pokušali dobiti subvenciju za razvoj proizvoda (preko agencije BICRO), ali nismo uspjeli. Nismo odustali i vlastitim sredstvima smo financirali i takve projekte.

Kod natječaja u pojedinim zemljama, i u nekim članicama EU-a nerijetko domaći ponuđač ima prednost prilikom dobivanja natječaja, makar je njegova ponuda nepovoljnija od naše - ali država štiti svojeg proizvođača.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 15

PV analiza Tržište nekretnina

Najveći trošak - nekretnina koja nije u funkciji Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jedne nekretnine već sada planiraju kako tu nekretninu staviti u funkciju ili prodati, ako za nju nemaju dugoročne planove, preporučuju u CentruNekretnina, ističući kako kupci danas više propitkuju kvalitetu stanova i više uzimaju u obzir prateću infrastrukturu poput blizine škola, vrtića, javnog prijevoza, trgovina... piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P 45 do 65 m

površina stanova koji na tržištu prolaze najbolje (podaci CentraNekretnina)

red hrvatskim nekretninskim tržištem, uz gospodarski rast koji ga može potaknuti, je najava značajne promjene koja može utjecati na cijene i trendove. To je uvođenje poreza na nekretnine. Predsjednik Vlade Tihomir Orešković je, među ostalim, u svojim prvim javnim istupima istaknuo kako bi taj porez trebao biti uveden iduće godine, a plaćat će ga one osobe koje u vlasništvu imaju više nekretnina ili pak stanove i kuće koje nisu u funkciji. Dakle, porez se neće plaćati na nekretnine u kojima građani žive, tj. koje su njihov dom. No važno je istaknuti kako je za mogućnost uvođenja tog poreza prethodno potrebno detaljno analizirati sustav i napraviti određene predradnje.

16 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

“Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jedne nekretnine već sada planiraju kako tu nekretninu staviti u funkciju ili prodati, ako za nju nemaju dugoročne planove. Naime, nekretnina koja nije u funkciji predstavlja najveći trošak. Ipak, moguće je da građani neće preventivno djelovati dok porez ne zaživi u praksi, odnosno odluku o prodaji viška nekretnina ili njihovom stavljanju u funkciju vjerojatno će donijeti tek kada prime prve uplatnice”, kažu nam u oglasniku za nekretnine CentarNekretnina. Od 2006. godine, ističu, cijene nekretnina na Jadranu, uz povremena kolebanja, prate rast cijena nekretnina u Zagrebu. Međutim, već početkom 2007. godine cijene nekretnina na Jadranu pokazuju brži rast u odnosu na one u Zagrebu.

8. veljaÄ?e 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

Nema smisla ništa uspoređivati sa 2007. godinom jer tada na tržištu nije bila normalna situacija. U to vrijeme stvoren je umjetni balon koji je puknuo 2009. godine. Danas na tržištu imamo realnu situaciju što se tiče ponude, potražnje i cijena. Borislav Vujović, direktor Agencije Opereta

“Sredinom 2008. cijene i na Jadranu i u Zagrebu su se ustabilile i njihova razlika se više ne povećava. Dolaskom krize tražene cijene i na Jadranu i u Zagrebu su u padu sve do jeseni 2014. kada počinje njihov rast. Općenito, kretanja cijena nekretnina u Zagrebu prate cijene nekretnina na Jadranu. Najmanje promjene cijena tijekom krize zabilježene su za apartmane i vikendice na moru. Za razliku od njih, najveći pad traženih cijena bio je u segmentu stanova na moru čija je cijena trenutačno izjednačena s traženom cijenom stanova u Zagrebu”, objašnjavaju nam u tom oglasniku.

Koliko je važna lokacija?

Ako se promatra primjer Zagreba i trend koji je proizašao iz hiperprodukcije stanova - a to su nekretnine raznolike kvalitete za cijenu koja se danas na tržištu više ne može postići - u CentruNekretnina napominju kako se među kupcima povećao oprez. “Više se propitkuje kvaliteta stanova i uzima se u obzir prateća infrastruktura poput blizine škola, vrtića, javnog prijevoza, trgovina i drugih sadržaja, što do prije desetak godina možda nije bilo toliko u fokusu, dobrim dijelom i zato što je Grad obećavao izgradnju infrastrukture koja je na kraju u brojnim kvartovima izostala. Ono što kupci danas traže su i stanovi po prihvatljivoj cijeni, srednje kvadrature, poželjno s kuhinjom i dnevnim boravkom kao jednim prostorom te odvojenom spavaćom sobom ili više njih. Između života u neboderu ili stambenoj zgradi do pet katova većina će se vjerojatno odlučiti za ovo drugo. Zadnjih godina na tržištu su posebno popularni i stanovi s vlastitim vrtom ipak treba reći da je tu ponuda skromnija od potražnje”, ističu u tom oglasniku dodajući kako su općenito traženiji stanovi u novogradnji budući da oni ne zahtijevaju dodatne investicije, odnosno renoviranje. Također, uvijek je važna lokacija. “Premda, možemo reći da će zbog ekonomske situacije hrvatskim kupcima cijena svakako biti presudna pa će u ime povoljne cijene pristati na kompromis i odabrati manje atraktivnu lokaciju. Lokacija će pak biti od presudne važnosti onima koji se žele baviti turizmom odnosno najmom stanova, što je trend koji bilježi poseban rast u Zagrebu”, kažu.

Velika kvadratura teže se prodaje

Stanove danas češće kupuju mladi samci ili parovi, radno aktivni, stalno zaposleni te kreditno sposobni, kao i oni koji su uplaćivali stambenu štednju ili pak oni koji radi proširenja obitelji traže veće nekretnine ili, uslijed osamostaljenja djece, žele preseliti u manju nekretninu. Prema CentruNekretnina, na tržištu uvijek 18 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

najbolje prolaze stanovi srednje veličine, između 45 i 65 četvornih metara, dakle oni koji su veličinom idealni kako za samca ili par tako i za obitelj s djecom. “To su ujedno i najskuplji stanovi gledamo li cijenu po kvadratu. Međutim, gledamo li njihovu finalnu cijenu, ona je još uvijek prihvatljiva kupcima koji nekretninu kupuju pomoću stambenog kredita. Sukladno tome, uvijek se teže prodaju veći stanovi koji su jeftiniji po kvadratu, ali zbog svoje veličine imaju visoku cijenu koju prosječan kupac koji stan kupuje pomoću stambenog kredita ne može platiti. U praksi tako ispada da je najveći izazov prodati po realnoj cijeni stan između 65 i 110 četvornih metara, posebice ako se nalazi na periferiji većeg grada. Oni pak koji si mogu priuštiti takve stanove vjerojatno imaju i dovoljno jaču kupovnu moć pa će se odlučiti na veći luksuz, dakle još veću kvadraturu i atraktivniju lokaciju”, kažu nam. Važno je naglasiti kako se u Hrvatskoj kupnja nekretnine još uvijek ne promatra kao investicija na način da kupci vode računa o tome hoće li nekretninu kupljenu danas, sutra moći lako prodati ili iznajmiti, ako se životne okolnosti promijene. “Oni koji kupuju stanove obično su vezani kreditom od 20 ili više godina i tu nekretninu promatraju kao trajno dobro koje će ostati u obiteljskom vlasništvu”.

Umjetni balon puknuo 2009.

Borislav Vujović, direktor Agencije za promet nekretninama Opereta, ujedno i član nekoliko odbora u Udruženju poslovanja nekretninama pri HGK, kaže kako je situacija na tržištu stanova prilično dobra. “Nema smisla ništa uspoređivati sa 2007. godinom jer tada na tržištu nije bila normalna situacija. U to vrijeme stvoren je umjetni balon koji je puknuo 2009. godine. Danas na tržištu imamo realnu situaciju što se tiče ponude, potražnje i cijena. Stanovi na dobrim lokacijama, posebice kvalitetne novogradnje, imaju svoje kupce, po cijenama koje su kao i 2008. godine. Najbolja je situacija u velikim gradovima na obali i u Zagrebu. Najlošija je u Slavoniji. Naime, vrlo je jasna povezanost između stanja na tržištu i životnog standarda, odnosno prosječne plaće”, ističe on dodajući kako je od 2009. godine prosječan pad cijena stanova od oko 30 posto, uz određene iznimke, naravno. “U Zadru se primjećuje minimalna korekcija od pet posto, u Splitu 15 posto, a u Zagrebu od 30 do 50 posto, ovisno o dijelu grada, kvaliteti, lokaciji...”, napominje. Stanove u Zagrebu kupuju ljudi iz cijele Hrvatske, dijela Bosne i Hercegovine te dijaspore. “Na obali je situacija puno bolja zato što su kupci uglavnom inozemni, ovisno od regije do regije. U Zagrebu su to obitelji s dvoje djece koji su prije 10 godina kupili mali stan koji im danas ne zadovoljava uvjete života i kupuju veće stanove”, naglašava on.

Ipak, smatra Vujović, 2016. bi trebala biti godina preokreta. “U 2015. su cijene pale oko tri posto, što je puno bolje nego 2014. kada je pad iznosio devet posto. Lani smo imali i pad broja transakcija u odnosu na 2014. godinu. Naša su predviđanja da će se ove godine povećati broj transakcija u odnosu na prošlu, a da će cijene ostati na ovim razinama”, kaže.

Kvaliteta i realna cijena

Vice Šantak, direktor agencije Rivalitas, kaže kako je situacija na tržištu nekretnina u 2015. ipak bila bolja nego u 2014. godini, a i 2016. je počela optimistično. Prosječne oglašene cijene u oglasnicima nisu reprezentativan uzorak realnog stanja. Jer, konačno dogovorene cijene su uglavnom bitno drukčije. “Možemo reći da je 10 posto prosječni postotak spuštanja cijene u pregovorima”, napominje. Kupci traže kvalitetne nekretnine s cijenom u realnim okvirima. “Pod kvalitetnim karakteristikama nekretnine podrazumijevamo lokaciju, odnosno mikrolokaciju u određenom kvartu, način izgradnje i obnove nekretnine ako se radi o starom stanu, te položaj u zgradi”, ističe on dodajući kako se najbrže prodaju stanovi s realnom cijenom u odnosu na ponuđenu kvadraturu i takve je nekretnine moguće prodati u relativno kratkom roku bez obzira na kvadraturu. “Dio grada također nije presudan faktor ako je cijena povoljna, odnosno realna. Najteže se prodaju suterenski stanovi i oni na zadnjim katovima ako se radi o problematičnom krovu. Ako je riječ o kvalitetnoj zgradi, tada to nije problem - i stanovi na zadnjim ka-

tovima su traženi, naročito nekretnine s atraktivnim pogledom ili terasom”, naglašava. Teško će se prodati one nekretnine koje imaju previsoku početnu cijenu, a koja se potom polako spušta. “Potencijalni kupci takvu nekretninu

pad cijena nekretnina u 2015.

Najmanje promjene cijena tijekom krize zabilježene su za apartmane i vikendice na moru dugo vremena nalaze po oglasima i počinju je percipirati kao nekretninu s mogućom manom, jer se dugo prodaje, pa dolazi do potpuno suprotnog učinka od željenog”, objašnjava nam. Najčešći kupci nekretnine, nastavlja Šantak, mladi su bračni parovi koji kupuju prvu nekretninu ili se sele iz manjeg u veći stan. Zatim, kupci koji uzimaju nekretninu kao sigurnu dugoročnu investiciju te prodavatelji koji prodaju veću nekretninu, a kupuju manju. Na koncu, on smatra da se tržište oporavilo jer se nekretnine prodaju i nije problem naći kupca ako nekretnina ima urednu dokumentaciju, privlačnu cijenu i dobar položaj na određenoj mikrolokaciji. “A do porasta cijena sigurno neće doći u sljedeće dvije godine”, zaključuje on.

pad cijena u 2014.

10%

spušta se cijena nekretnine tijekom pregovora

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Poslovanje Janafa u 2015.

Najbolji rezultati do sada Tvrtkin ukupni prihod iznosio je od 726,7 milijuna kuna, bruto dobit 255,1 milijun, a neto dobit 203,4 milijuna kuna

rošloga je tjedna tvrtka Janaf objavila kako je u 2015. godini ostvarila najbolje poslovne rezultate od svog osnutka s ukupnim prihodom od 726,7 milijuna kuna, što je povećanje od 48 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Bruto dobit iznosi 255,1 milijun kuna, što je porast od 116 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, dok je neto dobit porasla za 103 posto, dosegavši iznos od 203,4 milijuna kuna. Od ukupno ostvarenih poslovnih prihoda u 2015. godini, njih 63,4 posto ostvareno je od poslovanja s inozemnim kupcima. Ukupne investicije u petogodišnjem razdoblju iznosile su 1,04 milijarde kuna te je veliki dio planiranih investicija iz tog razdoblja i završen. Investicije su na dan 31. prosinca 2015. iznosile 338,6 milijuna kuna, ističe se u priopćenju Janafa. Janaf je potkraj protekle godine sklopio nove ugovore o transportu nafte te skladištenju nafte i naftnih derivata za 2016.

Ukupne investicije u petogodišnjem razdoblju iznosile su 1,04 milijarde kuna i velik ih je dio završen godinu čija je ukupna vrijednost oko pola milijarde kuna, što nedvojbeno ukazuje

na nastavak rasta poslovnih aktivnosti, zaključuje se u priopćenju. (V.A.)

Predsjednika HGK posjetili ministri Panenić i Horvat

HGK će u ministarstvima imati svu potrebnu podršku

redsjednika Hrvatske gospodarske komore Luku Burilovića u prošli ponedjeljak su posjetili ministar gospodarstva Tomislav Panenić i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat. Razgovarali su o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, reformama koje je proveo HGK te o mogućnostima bolje suradnje među najvažnijim

institucijama hrvatskoga gospodarstva. Panenić i Horvat su pohvalili dosadašnji rad aktualnog rukovodstva HGK te su se složili kako bi Komora, koja predstavlja više od stotinu tisuća gospodarstvenika, trebala preuzeti značajniju ulogu u oporavku i razvoju gospodarstva, a da će u ministarstvima koje oni vode imati svu potrebnu podršku.

20 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Tomislav Panenić, Luka Burilović i Darko Horvat

Hrvatski gospodarski savez i Hrvatski izvoznici

Za jači nastup na njemačkom tržištu Hrvatski izvoznici pokušavaju se i u svijetu povezati s ustanovama, udrugama, organizacijama pa i bankama, koje mogu imati pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo i izvoz, kaže Darinko Bago piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatski gospodarski savez iz Frankfurta i udruga Hrvatski izvoznici potpisali su Sporazum o suradnji koji izvoznicima omogućuje logističku i drugu potporu na njemačkom tržištu. Dogovorena je suradnja na područjima uzajamnog interesa kao što su zajednička organizacija seminara, predavanja i drugih događaja, a izvoznici će uz simboličnu naknadu moći koristiti infrastrukturu njemačkih partnera. “Hrvatski izvoznici pokušavaju se povezati ne samo unutar Hrvatske nego i u svijetu, s ustanovama, udrugama, organizacijama pa i bankama, koje mogu imati pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo i izvoz. Ovim sporazumom članovi Hrvatskih izvoznika i Hrvatskog gospodarskog saveza mogu pronaći dodirne točke te intenzivirati aktivnosti u oba smjera. Tražili smo, a tražit ćemo i dalje potencijalne partnere u inozemstvu”, naglasio je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago dodavši kako mu je iznimno drago da su članovi Hrvatskog gospodarskog saveza uglavnom tvrtke iz skupine malih i srednjih poduzeća.

Još aktivniji na njemačkom tržištu

Hrvatski gospodarski savez osnovan je 2007. godine i za sada imaju 350 članova. Njihov predsjednik Mario Šušak istaknuo je kako su oni i do sada Nijemcima predstavljali mogućnosti hrvatskog gospodarstva, a da će to sada činiti još aktivnije. “U Hrvatskoj treba stvarati jače poduzetničke mreže. I na kvalitetnom umrežavanju počiva snaga njemačkoga gospodarstva. Mi planiramo niz događaja gdje ćemo upravo Nijemcima nastojati približiti način poslovanja u Hrvatskoj, ali i hrvatskim tvrtkama način funkcioniranja poslovanja u Njemačkoj gdje još uvijek postoji snažna potreba za novim poduzetnicima i novim tvrtkama. U Njemačkoj je interes za suradnju s Hrvatskom i dalje velik”, rekao je Šušak te dodao kako već ovog ljeta

U Njemačkoj posluje oko 22.000 stranih tvrtki, među kojima je 500 najvećih svjetskih korporacija planiraju u Hrvatsku dovesti njemačke porezne savjetnike kako bi se upoznali s hrvatskim poreznim sustavom i njegovim pogodnostima. Njemačka je jedno od najrazvijenijih svjetskih gospodarstava. Riječ je o tržištu sa 82,4 milijuna stanovnika, s BDP-om po glavi stanovnika od 35.247 eura. Unatoč nešto sporijem rastu zadnjih godina Njemačka i dalje profitira od investicija i potrošnje. U Njemačkoj posluje oko 22.000 stranih tvrtki, među kojima je 500 najvećih svjetskih korporacija. Robna razmjena između Hrvatske i Njemačke, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je nešto više od 26 milijardi kuna, s time da je hrvatski izvoz bio 8,2 milijarde kuna, a uvoz iz Njemačke nešto veći od 18 milijardi kuna.

Njemačka:

82,4 milijuna stanovnika 35.247 eura BDP po glavi stanovnika 8,2 mlrd kn hrvatski izvoz u Njemačku (9 mjeseci 2015.) 18 mlrd kn uvoz iz Njemačke

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Hrvatsko gospodarstvo u 2016. očima Europs

Povećana procjena hrvatskog rasta EK procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi se trebala ubrzati u ovoj i idućoj godini kako se poboljšava apsorpcija sredstava iz EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

2,1%

stopa gospodarskog rasta u 2016.

15,1%

trebala bi pasti stopa nezaposlenosti

uropska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. Komisija procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi se trebala ubrzati u ovoj i idućoj godini kako se poboljšava apsorpcija sredstava iz EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu. EK očekuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanja radno aktivnog stanovništva, ali i povećanja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala

22 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto. S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće na 13,8 posto. Ipak, Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti. Porast proračunskih prihoda zbog višeg očekivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada procjenjuje na 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini. Komisija smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su dodatni prihodi, posebice od većih zdravstvenih doprinosa

ke komisije i neizravnih poreza, uglavnom bili nadoknađeni smanjenjem poreznog opterećenja plaća. Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, iz Europske komisije navode da je, po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen nakon lanjskih 4,2 posto, za ovu godinu na 3,9 posto BDP-a, te da se u 2017. očekuje deficit od 3,2 posto BDP-a.

Dobra osnova

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je projekcije Europske komisije kao dobru osnovu, a posebno mu je bilo drago što je u novim procjenama Komisija korigirala svoja prethodna očekivanja. “Međutim, to nije stopa rasta s kojom se mi možemo zadovoljiti ne samo u našem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova Vlada će učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast. Ako usporedite procjene našeg rasta sa svim ostalim zemljama EU-a, to je praktički najveća korekcija naviše. Svega je nekoliko zemalja kojima je korekcija rasta učinjena naviše. Uzeti su u obzir i određeni rizici za poslovanje cijelog EU-a, prije svega za najveća gospodarstva, pa je tako za Njemačku, Italiju i Francusku korekcija napravljena naniže”, kazao

Ako usporedite procjene našeg rasta sa svim ostalim zemljama EU-a, to je praktički najveća korekcija naviše, kaže ministar Marić je Marić te dodao kako će mjere koje će uskoro prezentirati prije svega biti usmjerene na jačanje domaće ukupne potražnje, odnosno prvenstveno na investicijsku aktivnost koja bi trebala biti jedan od glavnih, ako ne i glavni pokretač i motor rasta u nadolazećem razdoblju. Najveći rast BDP-a ove godine trebala bi zabilježiti Irska od 4,5 posto, slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto. Malta i Luksemburg trebali bi zabilježiti rast od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od tri posto očekuje se i u Poljskoj te Slovačkoj. Najveća gospodarstva eurozone Francuska, Italija i Njemačka trebale bi porasti između 1,3 i 1,8 posto. Prema procjeni Europske komisije jedino će Grčka u ovoj godini zabilježiti pad gospodarstva, za 0,7 posto. Po procje-

Ivan Šuker, saborski zastupnik i bivši ministar financija

Vjetar u leđa Vladi Za saborskog zastupnika i nekadašnjeg ministra financija Ivana Šukera naviše korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je procjena. “I to je, na kraju krajeva, na određeni način vjetar u leđa novoj Vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima”, rekao je Šuker.

nama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom, a za iduće dvije godine procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih tri posto BDP-a.

Promjene tek dolaze

Kad je riječ o proračunskom deficitu, ministar financija je istaknuo kako je namjera Vlade da taj deficit bude i niži. “Projekcija EK od 3,9 posto BDP-a napravljena je uz ‘no police change’ pretpostavku, odnosno bez promjene ikakvih politika, bez ikakvih mjera. Mi smo tu da napravimo te promjene i mjere koje će proračunski deficit za ovu godinu već dodatno sniziti prema razinama od tri posto. To je naš naum i naša ideja na koji način i kako već ovu godinu stabilizirati javni dug jer projekcije Europske komisije od 3,9 posto deficita bi značile praktički da i ove godine javni dug nastavlja rasti iako nešto sporijim tempom nego proteklih godina. Međutim, naša je namjera već za ovu godinu taj trend zaustaviti, a u nastavku mandata ići prema smanjenju. Naš je cilj svesti javni dug u iduće tri do četiri godine na razinu od 80 posto BDP-a, s trenutnih skoro 90 posto”, pojasnio je ministar financija te istaknuo kako se ove godine ne bi trebale dogoditi promjene u oporezivanju. “I u ovom priopćenju EK stavlja se određeni naglasak na poreznu politiku, a i ranije su dolazile određene sugestije da se razmotri mogućnost uvođenja i poreza na nekretnine koje nisu u upotrebi. Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodovnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da je ono što mi želimo od poreznog sustava prije svega imati stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja investicija”, zaključio je Marić. Inače u cijelom EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za 1,7 posto.

Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodovnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da želimo prije svega imati stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja investicija. Zdravko Marić, ministar financija

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Korekcije radi efikasnosti U hitnu saborsku proceduru upućene su izmjene dvaju važnih zakona, onog o stateškim investicijama i onog o upravljanju državnom imovinom

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strateškim investicijskim projektima. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić objasnio je kako je temeljni razlog za to potreba hitnog pokretanja investicijskog ciklusa. Važeći Zakon iz 2013. propisuje da Povjerenstvom za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata predsjeda po položaju potpredsjednik Vlade nadležan za gospodarstvo i investicije, dok je njegov zamjenik čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo. “Zakonom se skraćuju i ubrzavaju procesi ishođenja ukupne dokumentacije koja je neophodna da bi se ostvarili projekti, a on uključuje i aktivno djelovanje i donošenje odluka Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. S obzirom na to da nije predviđeno mjesto potpredsjednika Vlade nadležnog za gospodarstvo i investicije, ovu zakonsku odredbu trebalo je izmijeniti na način da predsjednik

Tomislav Panenić, ministar gospodarstva

Povjerenstva bude po položaju potpredsjednik Vlade, a zamjenik predsjednika čelnik središnjeg tijela”, kazao je ministar Panenić te dodao da će se tako omogućiti kontinuirani rad Povjerenstva i donošenje odluka. Vlada je prihvatila i

izmjene Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. “Izmjene Zakona potrebne su kako bi član Povjerenstva mogao biti potpredsjednik Vlade kojeg odredi Vlada, te bi tako Povjerenstvo moglo nastaviti s radom u punom sastavu i donositi odluke i zaključke za koje je nadležno, a radi učinkovitog upravljanja trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku”, rekao je ministar gospodarstva. I za ove zakonske izmjene predlaže se hitna saborska procedura. Ministar pravosuđa Ante Šprlje predstavio je Uredbu o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima u postupku stečaja potrošača, gdje se propisuju nagrade u bruto iznosu od 1000 do 150.000 kuna. “Treba napomenuti da su to najniži iznosi koji se primjenjuju u EU, te da se itekako vodilo računa da se svaki potrošač u stečaju zaštiti od prekomjernih odbitaka za povjerenike”, naglasio je ministar Šprlje. (I.G.)

Priprema državnog proračuna

Najveće promjene na rashodovnoj strani

romjene na rashodovnoj strani proračuna bit će osnovna tema svih sljedećih sastanaka u pripremi državnog proračuna, najavio je ministar financija Zdravko Marić. Nakon prošlotjednog susreta u Vladi na kojem je s ostalim ministrima razgovarao o proračunskim stavkama, Marić je istaknuo da će se glavna poruka i rejting agencijama i Europskoj komisiji poslati kroz rashodovnu stranu proračuna. Dodao je da se treba učiniti sve što je moguće kako bi se ubrzala gospodarska

aktivnost. “U završnoj smo fazi ocjene makroekonomskih pretpostavki rasta, inflacije, osobne potrošnje i osnovnih agregata, što će nam biti ključno u procesu planiranja prihodovne strane proračuna”, rekao je Marić te dodao da je na sastanku potvrđeno da ove godine Vlada ne želi ići u dodatne izmjene u poreznom sustavu. Komentirajući ocjene hrvatskog kreditnog rejtinga, ministar financija naglasio je da je situacija u javnim financijama i, prije svega, javni dug koji je rastao pro-

24 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Zdravko Marić, ministar financija

teklih godina, jedna od ključnih i kritičnih varijabli. “Za prvu ruku trebamo poslati snažnu poruku i ovim proračunom da se, prije svega, poprave izgledi rejtinga. Oni su trenutno negativni, što znači da nam ponovno prijeti spuštanje rejtinga. Dakle, prije svega trebamo promijeniti izglede, a onda u nastavku mandata moramo učiniti sve da se popravi i hrvatski rejting”, kazao je Marić. (I.V.)

AKTUALNO Adria Hotel Forum: međunarodna hotelsko investicijska konferencija

Kapital je imun na politiku i ideologiju U sklopu Adria Hotel Foruma 25 vodećih domaćih i stranih hotelijera, investitora i konzultanata te ministara iz regije održat će zatvoreni skup na kojem će razgovorati o smjernicama za unapređenje investicijske klime u Hrvatskoj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

eđunarodna hotelsko investicijska konferencija Adria Hotel Forum održat će se 10. i 11. veljače u Zagrebu, a u svom četvrtom izdanju otvorit će, među ostalim, diskusije na temu izazova i mogućnosti u hotelskom poslovanju, perspektivi pri vođenju hotela koji posluju pod globalnim hotelskim brendovima, ali i o budućnosti hrvatske hotelske industrije. U sklopu konferencije 25 vodećih domaćih i stranih hotelijera, investitora i konzultanata te ministara iz regije održat će zatvoreni skup na kojem će razgovorati o smjernicama za unapređenje investicijske klime u Hrvatskoj. Nakon sastanka predstavit će 10 ključnih smjernica, najavljeno je na konferenciji za medije Adria Hotel Foruma. Govoreći o tim smjernicama, Sanja Čižmar iz konzultantske tvrtke Horwath HTL Zagreb je izrazila nadu kako će one pozitivno utjecati na investicije u turizmu, pri čemu je istaknula kako je prije četiri godine razina investiranja u hotelski sektor bila manja nego danas. Pritom je izdvojila primjer kompanije Starwood Capital Group čija imovina u svijetu iznosi 44 milijarde američkih dolara. Ta kompanija je, kaže Sanja Čižmar, među ostalim stranim investitorima, zainteresirana za investiranje u hotelski sektor u našoj zemlji jer upravo Hrvatsku te cijelu regiju prepoznaju kao atraktivno odredište za razvitak turizma.

Što žele ulagači

“Najveći svjetski investicijski igrači u našoj zemlji zainteresirani su samo za velike greenfield projekte koje imaju visoku dozu atraktivnosti te za velike tzv. portfolio investicije. Strane investitore ne zanimaju već postojeći hoteli sa stotinjak soba nego izgradnja potpuno novih hotelskih objekata ili pak kupnja više objekata odjednom. To je u Hrvatskoj niz turističkih objekata koji su još uvijek u državnom vlasništvu,

ali će se privatizirati”, naglasila je Sanja Čižmar. S njom se složio Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), koji je rekao kako “nacionalna ekonomija i gospodarstvo ovise o turizmu do te mjere da to postaje opasno”. To je potkrijepio činjenicom kako turizam u Hrvatskoj čini 15 posto bruto domaćeg proizvoda što nije dobro i zato može postati opasno jer se gospodarstvo ne može temeljiti samo na toj djelatnosti. Javni sektor treba shvatiti kako je potrebno investiranje u turizam, ali i cjelokupno gospodarstvo. “Veliki investitori Hrvatsku i regiju promatraju kao jednu tržišnu nišu. Tu nije riječ o politici. Kapital je imun na ideologije jer je u središtu događaja samo profit”, istaknuo je Šustar. Pritom se upitao hoće li Hrvatska i dalje slijepo slijediti neke zakonitosti ili se postaviti kao lider na tržištu jer ima odlične predispozicije za to. Šustar je zaključio kako ustvari živimo u nesuglasju jer je, prema europskim statistikama, Hrvatska 34. od 141 zemlje po konkurentnosti u turizmu, zatim 130. od 141 po edukaciji kadrova, ali i 139. od 141 zemlje po poreznom opterećenju.

Nacionalna ekonomija i gospodarstvo ovise o turizmu do te mjere da to postaje opasno, kaže Kristian Šustar

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO HGK o izvozu i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Izvoz premašio 1,2 milijarde eura Očekujemo da će strukturne promjene ubrzati smanjenje deficita i povećati konkurentnost i izvoz poljoprivrednih proizvoda, rekla je Božica Marković iz HGK

prvih 10 mjeseci protekle godine izvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,241 milijarde eura, a uvezeno u vrijednosti od 2,101 milijarde eura te je tako generirana negativna bilanca od 860 milijuna eura. Prema istom razdoblju prethodne godine izvoz je porastao za 19 posto, uvoz za devet posto, dok se negativna bilanca smanjila za dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 59 posto. Udio poljoprivredno prehrambenih pro-

Udio poljoprivredno prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu je 13, a u ukupnom uvozu 14 posto

Uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju i-x 2015. PROIZVOD Žive životinje Meso i klaonički proizvodi Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskralježnjaci

UVOZ I-X 2015. mil. EUR

IZVOZ I-X 2015. mil. EUR

BILANCA mil. EUR

-39

252

-208

123

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med

145

-107

Proizvodi životinjskog porij. nespom.

-3

Drveće, lukovice, cvijeće..

-24

Povrće, korijenje i gomolji za jelo

-83

Voće za jelo, kore dinja i agruma

143

-120

Kava, čaj i začini

-50

Žitarice

117

Proizvodi mlinske ind., slad, škrob...

-9

Uljano sjemenje i plodovi, ljekovito bilje...

-4

Šelak, gume, smole..... Biljni materijal za pletariju

Biljne masti i ulja

-55

Prerađevine od mesa

Šećer i proizvodi od šećera

-17

Kakao i proizvodi od kakaa

121

-53

Proizvodi na bazi žitarica i škroba

167

100

-67 -61

Proizvodi za hranu razni

Proizvodi od voća i povrća

143

140

-2

Pića, alkoholi i ocat

134

103

-32

Hrana pripremljena za životinje

160

-81

-20

2.101

1.241

-860

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana Ukupno poljoprivredna i prehrambena industrija

Izvor: DZS, Obrada: HGK - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

26 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

izvoda u ukupnom robnom izvozu iznosi 13 posto, a u ukupnom uvozu 14 posto. Najznačajniji izvozni proizvodi u promatranom razdoblju su svježe ribe s udjelom od 6,6 posto, kukuruz (6,1 posto), čokolada (5,4 posto), šećer (5,4 posto), preparati za umake poput vegete i drugog (četiri posto) te sladni ekstrakti (četiri posto). Najznačajniji uvozni proizvodi su svinjsko svježe meso s udjelom od šest posto, čokolada (4,6 posto), kruh i peciva (4,5 posto), stočna hrana (4,2 posto) te razni prehrambeni proizvodi (3,8 posto). “Raduje nas smanjenje negativne bilance, no uvoz je i dalje previsok. Očekujemo da će strukturne promjene ubrzati smanjenje deficita i povećati konkurentnost i izvoz poljoprivrednih proizvoda”, rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. (V.A.)

Komentar HGK

Druga godina rasta maloprodaje

ast prometa na godišnjoj razini u prosincu nastavak je uzlaznoga trenda koji kontinuirano traje 17 mjeseci, od kolovoza 2014., što je posljednji put zabilježeno 2007. godine, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Pored toga, dinamika godišnjeg rasta u prosincu najbrža je još od rujna 2007. godine (kada je rast iznosio 7,3 posto), što je djelomično odraz povoljnije razine potrošačkog optimizma u odnosu na prethodne godine. Naime, u prosincu 2015. pokazatelj je pouzdanja potrošača (-19,3 bodova) bio najpovoljniji, kada se pro-

matra taj mjesec, još od prosinca 2006. godine (-18,9 bodova). Povoljnija kretanja potrošačkog optimizma, koja se bilježe od listopada 2014. godine, pridonijela su i spomenutom trendu rasta realnoga maloprodajnog prometa. Na poboljšanje potrošačkog optimizma djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća koje je ostvareno 2015. (rezultat promjene poreza na dohodak) i sama naznaka tog povećanja koja je bila poznata još 2014. godine. U prošloj je godini realan promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku bio oko 2,4 posto veći u odnosu na 2014. godinu kada je rast iznosio

0,4 posto, a to je ujedno i druga uzastopna godina realnog rasta prometa, ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. “Ipak,

U prosincu je promet u trgovini na malo porastao za gotovo pet posto djelomično zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjega realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4 posto manji u odnosu na pretkriznu 2008. godinu”, zaključuje Savić. (K.S.)

Do 150.000 kuna za sufinanciranje sudjelovanja u EU natječajima za ribarstvo

HGK daje vaučere za ribarstvo

okviru usluge vaučera Moj EU projekt Hrvatska gospodarska komora raspisuje već treći natječaj za dodjelu vaučera u ukupnom iznosu od 150.000 kuna. Vaučeri se dodjeljuju tvrtkama članicama Hrvatske gospodarske komore koje se prijavljuju na EU natječaje Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture i Produktivna ulaganja u akvakulturu. Sredstva Hrvatske gospodarske komore namijenjena su sufinanciranju izrade projekata za prijavu na natječaje koje raspisuje Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede. Ovim natječajem Hrvatska gospodarska komora dodijelit će 15 vaučera namijenjenih izradi prijavne

dokumentacije za projekte. Vaučerima se mogu platiti konzultantske usluge članica HGK koje u Bazi EU projekata poslovnih savjetnika pri Komori imaju evidentiran najmanje jedan ugovoreni projekt. Natječaj je objavljen na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske komore (http://www.hgk.hr/?p=150345) te će biti otvoren do 29. veljače, odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave za dodjelu vaučera obrađivat će se prema redoslijedu zaprimanja. U prethodna dva natječaja, namijenjena pripremi projekata iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za regionalni razvoj, pravo na dodjelu vaučera ostvarilo je 65 tvrtki. (K.S.) 8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 27

GLOBALNA PREDVIĐANJA sektor tehnologije, meDija i telekomun

28 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

ikacija

Milijarda dolara od virtualne stvarnosti Broj pojedinaca koji koriste usluge mobilnog plaćanja putem dodirnih zaslona na svojim mobilnim uređajima, tj. pametnim telefonima i tabletima, vjerojatno će u 2016. godini porasti za 150 posto i dosegnuti 50 milijuna redovitih korisnika piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ompanija Deloitte, koja pruža usluge revizije, poreznog, poslovnog i financijskog savjetovanja te pravne usluge klijentima iz javnog i privatnog sektora kao i raznih gospodarskih sektora, predviđa kako će virtualna stvarnost u ovoj godini zaraditi svojih prvih milijardu dolara, od čega oko 700 milijuna dolara od prodaje hardverske opreme, a ostatak od prodaje nehardverskog sadržaja.

Svjedočimo znatnom potencijalu rasta kognitivnih tehnologija, kao što je kompjutorski vid, obrada prirodnih jezika i strojno učenje, kaže Kruno Škrinjar Naime, Deloitte u 15. izdanju Globalnih predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija, procjenjuje prodaju oko

2,5 milijuna primjeraka uređaja za virtualnu stvarnost, VR headsetova, te igara u 10 milijuna primjeraka. Uz to, očekuje se da će na virtualnu stvarnost najviše novca utrošiti glavni korisnici, a ne povremeni igrači. To znači da će segment virtualne stvarnosti, premda će se svatko tko ima pametni telefon okušati u nekoj od inačica virtualne stvarnosti, većinu svojih prihoda u 2016. godini najvjerojatnije ostvariti od desetaka milijuna, a ne milijardi korisnika. “Premda se očekuje da će 2016. godina za virtualnu stvarnost, koja će izrasti u tržište vrijedno milijardu dolara, biti prekretnica, ona će se, dugoročno gledano, i dalje boriti da dosegne sveprisutnost pametnih telefona, osobnih računala ili televizora”, ističe Kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu savjetovanja. “Međutim, s obzirom na stalni napredak tehnologije koja omogućuje potpuni doživljaj stvarnosti, moguća je i veća globalna zastupljenost”, kaže on dodajući kako svjedočimo znatnom potencijalu rasta kognitivnih tehnologija, kao što je kompjutorski vid, obrada prirodnih jezika i strojno učenje. “Ove godine očekuje se da će 80 od vodećih 100 softverskih tvrtki koristiti kognitivne tehnologije, šireći tako potencijal Interneta stvari, što može dovesti čak i do transformacije računalnih tehnologija kakve su nam do danas poznate. Premda kognitivne tehnologije možda neće u prvo vrijeme zaokupiti interes potrošača, dugoročno će dobivati na važnosti, i među poduzetnicima i među po-

700 mil USD (od 1 mlrd USD) zarade trebalo bi doći od hardvera

2,5 mil

primjeraka uređaja za virtualnu stvarnost prodat će se ove godine

10 mil igara očekivana prodaja 2016.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 29

PV ANALIZA

Ove godine očekuje se da će 80 od vodećih 100 softverskih tvrtki koristiti kognitivne tehnologije, šireći tako potencijal Interneta stvari, što može dovesti čak i do transformacije računalnih tehnologija kakve su nam do danas poznate.

Kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu savjetovanja

trošačima”, napominje Škrinjar. Valja naglasiti kako je to porast za 25 posto u odnosu na lani kada su 64 od vodećih 100 softverskih tvrtki lansirale proizvode i usluge s ugrađenom jednom ili više kognitivnih tehnologija.

Nadopuna, a ne zamjena

Osim predviđanja koja se odnose na virtualnu stvarnost, izvješće sugerira da će dio tzv. milenijalaca-sljednika, a to su oni u dobi od 18

Očekuje se da će do kraja 2016. tek 0,3 posto svih korisnika mobilnih uređaja koristiti neki od blokatora oglasa do 24 godine, iako pripadaju generaciji smartfonaša u 2016. godini ipak biti više od ostalih dobnih skupina orijentirani na osobna računala. Prema Deloitteovom globalnom istraživanju, u 2015. godini je pristup prijenosnom računalu imalo u prosjeku 85 posto milenijalaca-sljednika iz 13 razvijenih zemalja. Istovremeno su i najveća ili druga najveća od ispitanih

30 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

šest dobnih skupina s pristupom prijenosnom računalu na svim tržištima osim na norveškom i finskom. Takvi podaci govore da dobna skupina od 18 do 24 godine pametne telefone i osobna računala smatra nadopunama, ali ne i zamjenom, što može dijelom biti posljedica i nižih troškova nabave prijenosnih računala, koja su sada na tržištu dostupna po cijenama nižim od 500 američkih dolara. Nadalje, u području tehnologija očekuje se da će do kraja 2016. godine žene u razvijenim zemljama zauzimati 25 posto radnih mjesta povezanih s informacijskom tehnologijom, odnosno biti na položajima koji se vezuju uz nju, što je na razini 2015. godine, a moguć je i pad zastupljenosti. Broj pojedinaca koji koriste usluge mobilnog plaćanja putem dodirnih zaslona na svojim mobilnim uređajima, tj. pametnim telefonima i tabletima, vjerojatno će u 2016. godini porasti za 150 posto i dosegnuti 50 milijuna redovitih korisnika. Trgovina putem dodira (Touch Commerce) omogućit će trgovinama na malo da iskoriste sve veću dostupnost pregledavanja trgovina s rijetko sklopljenim kupoprodajnim transakcijama zbog kompliciranog postupka plaćanja. Premda će ukupna vrijednost tržišta grafenskih materijala (dvodimenzionalna ugljikova struktura debljine atoma, najtanji i najjači poznati materijal) u 2016. brojati tek u nekoliko desetaka milijuna dolara, troškovi razvoja i

istraživanja u idućoj godini vjerojatno će premašiti stotine milijuna dolara. Srednjoročno, postoji mogućnost ugradnje grafena u proizvode vrijedne nekoliko milijardi dolara na godišnjoj razini, no do potpune iskorištenosti potencijala ovoga materijala mogu proteći i desetljeća.

Sporta i igara

Zatim, u području medija očekuje se da će do kraja 2016. godine tek 0,3 posto svih korisnika mobilnih uređaja koristiti neki od blokatora oglasa, što će se negativno odraziti na dio vrijedan manje od 100 milijuna dolara (0,1 posto) mobilnog oglašivačkog tržišta (putem pametnih telefona i tableta) vrijednog ukupno 70 milijardi dolara. U 2016. mobilni uređaji, pametni telefoni i tableti postat će vjerojatno vodeća platforma za igrice gledano po prihodima, koji bi trebali porasti na 35 milijardi dolara, odnosno za 20 posto u odnosu na lani. To je u skladu s očekivane 32 milijarde dolara prihoda od računalnih igrica i 28 milijardi prihoda od igrica za konzole, što je porast za tek pet,

vrijednost od 30 milijardi dolara, što bi bilo povećanje za osam milijardi dolara u odnosu na sezonu 2011./2012., odnosno sedam posto gledano po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta. U 2016. godini prihodi od prodaje kinoulaznica u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi trebali bi pasti za oko tri posto, na 10,6 milijardi dolara, što znači oko 1,3 milijarde prodanih ulaznica.

Tradicionalni telefonski pozivi

Tržište tradicionalne televizije u SADu, najveće u svijetu, bit će u 2016. godini vrijedno oko 170 milijardi dolara, što znači da ga očekuje erozija na barem pet frontova: po broju televizijskih pretplatnika, prodoru plaćene televizije gledano u postotku ukupne populacije, po prosječnoj visini mjesečnih računa za plaćenu televiziju, zatim prelazak na antene te gledanje televizijskih sadržaja uživo ili odgođeno među cijelom populacijom, a osobito u dobnoj skupini milenijalaca od 18 do 24 godine.

Predviđa se razmjena, odnosno pohranjivanje 2,5 bilijuna fotografija online odnosno šest posto u odnosu na lani. Ipak, izgledi su da će prosječni prihod po igricama na razini pojedinačne platforme znatno varirati. Gledajući globalno, eSport bi u 2016. trebao ostvariti prihod od 500 milijuna dolara, 25 posto više u odnosu na 400 milijuna dolara ostvarenih u 2015. godini, a natjecanja će pratiti gotovo 150 milijuna, što redovitih, što povremenih gledatelja. Očekivani prihod tek je djelić prihoda koji se ostvaruju u ligama najmasovnijih sportova kao što su europski nogomet, zatim američki nogomet, košarka ili hokej na ledu i kreću se u rasponu od četiri do 30 milijardi dolara. Tržište europskog nogometa će u sezoni 2016./2017. po prvi put dosegnuti

U dijelu izvješća koji se odnosi na telekomunikacije, do kraja godine očekuje se da će broj gigabita u sekundi (Gbit/s) u povezivanju s internetom oštro, tj. deseterostruko porasti na 10 milijuna gigabita, od čega 70 posto vjerojatno na rezidencijalne pristupne veze. Potražnju će vjerojatno potaknuti sve veća dostupnost popraćena padom cijena. Predviđa se da će do 2020. godine na mrežama s gigabitnim tarifama biti oko 600 milijuna pretplatnika, odnosno većina povezanih kućanstava u svijetu.

U 2016. godini očekuje se izravna ili zamjenska prodaja oko 120 milijuna rabljenih pametnih telefona, pri čemu će njihovi vlasnici ostvariti ukupni prihod veći od 17 milijardi dolara. Riječ je o vidljivom porastu u odnosu na 80 milijuna pametnih telefona razmijenjenih u 2015. godini ukupne vrijednosti 11 milijardi dolara. Štoviše, očekuje se da će 10 posto novih vrhunskih pametnih telefona kupljenih u 2016. godini, a to su oni vrijedni 500 i više dolara, promijeniti tri ili više vlasnika prije povlačenja iz uporabe. U 2016. godini predviđa se razmjena odnosno pohranjivanje 2,5 bilijuna fotografija online, 15 posto više u odnosu na lani. Preko 90 posto fotografija bit će snimljeno pametnim telefonom, a ostatak DSLR (Digital Single-Lens Reflex) fotoaparatima, kompaktnim kamerama, tabletima i laptopima. Iz procjene su izuzeti bilijuni fotografija koje ostaju pohranjene na memorijskim karticama uređaja. Za oko 26 posto korisnika pametnih telefona na razvijenim tržištima proteći će u 2016. godini i po tjedan dana bez tradicionalnog telefonskog poziva. Riječ je o pojedincima poznatima kao podatkovni ekskluzivci, koji nisu prestali komunicirati, već tradicionalne glasovne pozive zamjenjuju kombinacijom tekstualnih poruka, uključujući SMS, glasovne i video usluge bez posredovanja davatelja internetskih usluga u kontroli sadržaja koji se prenosi (eng. Over the Top, OTT). Stotinu mobilnih operatora nudit će barem jedan paket glasovnih usluga do kraja 2016., dvostruko više u odnosu na kraj i šest puta više u odnosu na početak 2015. godine. Procjena iz izvješća govori o oko 300 milijuna korisnika glasovnih usluga putem WiFi-ja (VoWiFi) i/ili glasovnih usluga putem LTE-a (VoLTE), dvostruko više nego na početku 2016. godine i pet puta više u odnosu na početak 2015. godine. Inače, izvješća Predviđanja u sektoru tehnologija, medija i telekomunikacija (TMT) zasnovana su na globalnom istraživanju potpomognutom razrađenim intervjuima s članicama Deloitteove mreže, Deloitteovim bivšim zaposlenicima, analitičarima sektora, vodećim izvršnim direktorima poduzeća iz sektora te tisućama stručnjaka iz Deloitteove globalne mreže profesionalnih usluga koji se bave tehnologijom, medijima i telekomunikacijama. Fokus izvješća mijenja se iz godine u godinu, no jedna tema ostaje konstanta, a to je sve veći utjecaj sektora TMT na naše ponašanje.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 31

Pametna Hrvatska Mladen čubrić, 76-godišnji inovator mladog duha

Otkad je izmišljen kotač, nitko se nije ovoga sjetio Svatko tko je kosio ili zalijevao vrt, iskusio je petljancije s kabelom. Koliko se stvar tek usložnjuje kada je riječ o mnogo, mnogo duljim kabelima koji se polažu za dalekovode i navodnjavanje... Umirovljeni zidar iz Zagreba tvrdi da ima sjajno rješenje i poziva investitore da sudjeluju u proizvodnji, kako kaže, “najvećeg izuma nakon kotača”

50% lakša izvedba

u odnosu na klasične kaleme

ada bismo jasno i kratko željeli opisati što je to inovacija, onda bi najjednostavnije bilo reći kako je tu riječ o transformaciji ideja u nove ili pak u unapređene tehnološke procese ili proizvode. Znači, nove ideje mogu se odnositi na neki posve nov, ali isto tako i na poboljšani proizvod odnosno uslugu. Upravo inovacija i patent Mladena Čubrića u sebi sadrži poboljšanje proizvoda te za sada ne postoji identično rješenje u svijetu, a riječ je o samohodnom kalemu, odnosno o novom rješavanju problema namotavanja raznih kabela ili cijevi te sajli. “U 5000 godina od kad je izmišljen kotač nitko se nije sjetio ovog jednostavnog rješenja. Princip inovacije temelji se na namatanju od sredine što omogućava brže i jednostavnije postavljanje kabela, a to na kraju dovodi do velike uštede vremena i novca”, kaže ino-

32 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

vator Mladen Čubrić, nekadašnji zidar koji i u svojim umirovljeničkim danima stalno smišlja nova rješenja. “Pa to je najveći izum od izuma kotača”, smije se ovaj iskusni specijalist za nova rješenja.

Eureka u vrtu

Na ideju je došao kad mu se zapetljao kabel na električnoj kosilici. Kako bi riješio taj problem, na razne načine počeo je namatati taj zamršeni kabel i, kako danas kaže: “Odjednom sam dobio ideju. Zašto ne bih namatao taj kabel na kalem od sredine!” Njegova inovacija je jako jednostavna: kabel ili crijevo za vodu namotano je na kolut koji se nalazi na kotačima. Iako slični proizvodi postoje, specifičnost ovog proizvoda odnosno inovacije je u dvostranom namotavanju crijeva čime se postiže veća elastičnost i lakše na-

motavanje i samoodmotavanje. Čubrić je svoj patent razradio tako da se može koristiti, primjerice, za navodnjavanje i najvećih agrarnih površina. “Na kalem namotamo crijevo za vodu otprilike 100 metara dužine i 10 centimetara debljine, koji prikopčamo na pumpu za vodu kapaciteta 1000 litara u minuti. To se može staviti kod potoka, rijeka, jezera, odnosno gdje god ima prikladne vode. Kod velikih i udaljenih površina od izvora vode može se složiti lančani sustav, recimo, sa 10 kalema moglo bi se

Inovator ističe kako bi uštede koje donosi ovaj sustav trebali najbolje razumjeti proizvođači dalekovodnih kabela, crijeva i sajli navodnjavati 100 hektara obradivih površina”, pojašnjava on te navodi kako bi to moglo biti jednostavno i učinkovito za probleme navodnjavanja kad je u pitanju suša. Na istim principima samohodni kalem bi se mogao koristiti za potrebe vatrogasaca, bilo da se radi o do-

vlačanju ili ispumpavanju vode. Ovu inovaciju moguće je koristiti i za namatanje dalekovodnih kabela i sajli svih debljina i dužina. Dalekovodni kabeli namotani na ovaj način lakše se razvlače na terenu. Njihovo razvlačenje u suprotnim smjerovima jednostavniji je pristup jer ne zahtijeva puno raspoloživog mjesta. Također, korištenje navedenoga sustava na nepristupačnim mjestima neizmjerno olakšava posao. Korištenje ovog pristupa namotavanja odnosno odmotavanja u oba smjera, zahtijeva manje radne u snage u primjeni nego što je to slučaj kod klasičnoga pristupa u jednom smjeru. Ovaj proizvod idealan je za sve proizvođače dalekovodnih kabela, crijeva i sajli jer njihovo namatanje “od sredine do kraja” može započeti s minimalnim ulaganjem vezanim uz izradu utora i vodilice na sredini doboša.

Patent iz 2008.

“Kad je riječ o samohodnom kalemu za distribuciju i montažu dalekovodne mreže, važno je istaknuti kako se njegovim korištenjem za 50 posto olakšava izvedba u odnosu na postojeće prakse. Primjerice, na dijelu trase gdje se montira kabel, kalem se postavi na sredinu trase i tako se lakše razvuče na dvije strane”, opisuje Čubrić. Inovator ističe kako bi uštede koje donosi ovaj sustav trebali najbolje razumjeti proizvođači dalekovodnih kabela, crijeva i sajli. Međutim, tog razumijevanja još uvijek nema. Čubrić još uvijek traži investitora koji bi otkupio njegovu inovaciju i započeo s proizvodnjom. Sam ističe kako je razgovora bilo, no od realizacije još uvijek ništa - iako je samohodni kalem patentiran još 2008. godine. (K.A., I.G.)

Kod velikih i udaljenih površina od izvora vode može se složiti lančani sustav, recimo, sa 10 kalema moglo bi se navodnjavati 100 hektara obradivih površina. Mladen Čubrić, inovator

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM OPG NOVOSEL – OD MALOG GOSPODARSTVA DO OZBI

Ratar, svinjar, kulenar Obiteljski posao Novoselovih prije više desetljeća započet je ratarenjem, nastavljen svinjogojstvom i proizvodnjom kulena, a sada dobiva novi zamah pogonom za obradu kvalitetnih suhomesnatih proizvoda piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

A 1 mil €

uloženo u pogon za kulene

53 ha

zemljišta uzgajaju stočnu hranu

500

oko svinja

kapacitet farme na OPG-u Novosel

gdje je Novoselov kulen? – to se pitanje zadnjih godina često čuje na uglednim slavonskim kulenijadama kada brojni posjetitelji krenu u fazu kušanja izloženih kulena. Kuleni proizvedeni iz obiteljske radionice Novosel iz slavonskog sela Gat, nedaleko od Valpova, pažnju šire javnosti privukli su početkom ljeta 2012. godine kada su šampionski protutnjali po vodećim natjecanjima za izbor najboljeg kulena. Naime, na četiri najznačajnije kulenijade (Jagodnjak, HGK-ŽK Osijek, Otok i Požega) kuleni koje su proizveli i odnjegovali u obitelji Novosel osvojili su tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Slične uspjehe njihovi kuleni postižu i svih proteklih godina, stoga ono pitanje s početka teksta itekako ima smisla. Naravno, ništa pa tako ni dobar glas o kvalitetnom kulenu, ne pada s neba niti se stvara preko noći. To najbolje znaju članovi ove trogeneracijske obitelji. “Obiteljski posao je prije više desetljeća započeo otac tradicionalnim ratarenjem, ali kako za kvalitetniji pristup nismo imali dovoljne površine, na to smo nadovezali stočarstvo”, kaže Slađan Novosel, pripadnik srednje generacije obitelji. “U početku je to bila mješovita proizvodnja, ali zadnjih desetak godina smo specijalizirali uzgoj svinja. Došli smo do razine od četrdesetak krmača, te smo preko svoje prasadi došli do uzgoja tovljenika uz razvoj vlastitih genetskih svojstava stada. Posjećivali smo domaće sajmove i uzgajivače, ali i one u Austriji i Mađarskoj i uzimali najbolje što smo vidjeli. Danas naše uzgojene svinje na liniji klanja imaju 58 do čak 60 posto mesa, tako da spadaju u najvišu E klasu prema kriterijima Europske unije. Dakle, ja sam najprije bio – svinjar. Bavio sam se uzgojem svinja i prodavao ih tadašnjim okolnim slavonskim kulenarima. Oni su išli na natjecanja i pobjeđivali. To me sve više intrigiralo jer i moj otac Ljudevit se bavio proizvodnjom

34 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

kulena, ali više za obiteljske potrebe. Od njega sam naučio osnove, ali me sve više zanimalo kako to oni koji od mene kupuju sirovi-

Tvrtka Orbico ima ekskluzivnu distribuciju Novoselovih proizvoda na tržištu EU-a nu uspijevaju proizvesti šampionske kulene”, objašnjava ovaj slavonski proizvođač, dodajući kako se paralelno bave i ratarstvom pa iz vlastitog ratarskog uzgoja s oko 50 hektara zemljišta proizvode većinu potrebne stočne hrane.

Partnerstvo s Roglićem

Međutim, kako se od svinje ne može praviti samo kulen, a tov svinja postao je sve neisplativiji – javio se prvi problem. Drugi problem je u tome što se ne može istovremeno kvalitetno baviti ratarstvom, proizvodnjom stočne hrane, uzgojem svinja i proizvodnjom kulena, te sve to još na kraju uspješno plasirati na tržište. Novoselovi su stoga odlučili dogovoriti poslovnu suradnju s nekim tko je dokazano uspješan u distribuciji i prodaji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda. Izbor je pao na vlasnika tvrtke Orbico Branka Roglića koji nije previše dvojio nakon prvih razgovora s Novoselima. Njihovo poduzetničko partnerstvo je uspostavljeno prije nešto više od godinu dana. S jedne strane, time se konkretno ostvaruje Roglićeva ideja o spajanju Slavonije i Dalmacije

LJNE PROIZVODNJE KULENA

na temeljnim resursima ova dva dijela Hrvatske – turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. S druge pak strane, ostvaruje se namjera Novoselovih o proizvodnji kvalitetnih autohtonih hrvatskih prehrambenih proizvoda i njihove sigurne distribucije. I to ne samo u cijeloj Hrvatskoj, nego i na tržištu Europske unije gdje posluje Orbico. Time Orbico dobiva ekskluzivnu distribuciju Novoselovih proizvoda, te kao svojevrsni strateški partner financira projekt izgradnje pogona za kulen, ali i druge suhomesnate proizvode. Riječ je o investiciji vrijednoj milijun eura. Time je u potpunosti zaokružen proizvodni ciklus od njive do stola. Na 53 hektara zemljišta uzgajaju se ratarske kulture od kojih se proizvodi stočna hrana. Na to se nastavlja moderno opremljeno prasilište, uzgajalište krmača, te farma za tov svinja godišnjeg kapaciteta oko 500 svinja do težine potrebne za proizvodnju kulena.

Ima mjesta i za kooperante

Pogon za obradu mesa opremljen je najmodernijom tehnologijom. Prostire se na oko 400 četvornih metara i obuhvaća sve faze obrade – od prijama mesa do pušnice, zrionice i hladnjače. Pogon trenutačno zapošljava između

Novi proizvodi U obitelji Novosel su do izgradnje novog pogona radili 500 do 700 kulena godišnje, a s novim pogonom očekuju kako bi po ciklusu dimljenja bilo obrađeno između dvije i dvije i pol tone različitih suhomesnatih proizvoda. Pored kulena, primarno će se proizvoditi kobasice, slanine, čvarci i mast, a sekundarno tzv. špic-rebra, koljenice, švargl i eventualno dimljene kosti.

sedam i 10 osoba što ovisi o fazi proizvodnje. Ukupan kapacitet je dostatan i za veće mogućnosti, što ostavlja prostora i za angažiranje kooperanata. No, to je priča koja će ovisiti o potražnji i plasmanu na tržištu. “Ulazni kapacitet novog pogona je 10 tona različitih svježih proizvoda. To je, naravno, teorijski proizvodni maksimum koji se rijetko kada ostvaruje. Cilj je bio da napravimo veću pušnicu kako se ne bi dogodilo da je nakon nekog vremena trebamo nadograđivati. U svakom slučaju, ući u stvaranje takvog pogona bez osigurane distribucije bilo bi suludo. Zato nam je i bio cilj naći poslovnog partnera koji je dokazan kao kvalitetni distributer. Uvjeren sam kako će suradnja s Orbicom rezultirati obostranim zadovoljstvom”, naglašava Novosel. 8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Proentaris drvene konstrukcije, Zagreb

Kad drvo zove na odmor i uživanje Posebno su ponosni na proizvodnju ekskluzivnog drvenog namještaja za eksterijere kao što su baldahini, ležaljke posebne geometrije, kreveti za plažu te pergole i nadstrešnice ponuditi izradu svih vrsta i oblika drvenih konstrukcija”, kaže direktor tvrtke Proentaris drvene konstrukcije Robert Šargač, te dodaje kako nude i usluge projektiranja i proračuna drvenih konstrukcija te izradu 3D vizualizacija.

Drveni namještaj

Kada se počinje od nule, nailazi se na mnogo poteškoća, a posebice je to nedostatak informacija i kontakata. U relativno kratkom roku, a radimo nešto više od godinu dana, uspjeli smo steći dosta zadovoljnih kupaca. Robert Šargač, direktor i osnivač tvrtke Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Proentaris bavi se projektiranjem, proizvodnjom i gradnjom drvenih konstrukcija. Za svoje proizvode kažu da se od ostalih razlikuju po konstrukcijskim i estetski oblikovanim detaljima uz upotrebu vrhunskog građevinskog materijala i visokokvalitetnih spojnih sredstava, ali i po inovativnom pristupu pri projektiranju. Još tijekom studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu – Graditeljski odjel, Robert Šargač se, zajedno s kolegom Ivanom Volarićem, posebno zanimao za predmet Drvene konstrukcije. Nakon završetka fakulteta njih dvojica odlučili su baviti se upravo onim što ih zanima te su osnovali tvrtku. Prvi projekti Proentarisa bili su izrada nekoliko objekata u okolici Siska, Zagreba i na području Hrvatskog zagorja. Svoje poslovanje polako su širili uvrštavajući u svoju ponudu sve veći broj proizvoda i usluga. Danas se mogu pohvaliti činjenicom da su upravo oni zaslužni za neke od eksterijera luksuznih objekata diljem Jadrana. “Zahvaljujući CNC strojevima i preši za lameliranje drva u mogućnosti smo ponuditi izradu različitih elemenata na bazi drva kao što su zakrivljeni nosači malog radijusa, lamelirane lijepljene ploče te lamelirani elementi za izradu prozora i vrata. Ukratko, možemo

36 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Posebno su ponosni na proizvodnju ekskluzivnog drvenog namještaja za eksterijere ugostiteljskih objekata kao što su baldahini, ležaljke posebne geometrije, kreveti za plažu te pergole i nadstrešnice. U proizvodnom procesu, osim njih dvojice, sudjeluje i do 15 kooperanata, ovisno o složenosti izrade proizvoda. Pokretanje ovakve vrste posla od dvojice mladih ljudi iziskivalo je i puno truda i odricanja. “Kada se počinje od nule, nailazi se na mnogo poteškoća, a posebice je to nedostatak informacija i kontakata. U relativno kratkom roku, a radimo nešto više od godinu dana, uspjeli smo steći dosta zadovoljnih kupaca te

U njihovom portfelju već su brojni eksterijeri luksuznih objekata diljem Jadrana pouzdanih kontakata i suradnika na koje će se moći računati tijekom daljnjeg poslovanja”, kaže Šargač koji napominje da su do sada i sa suradnicima i s klijentima imali samo ugodna iskustva. “Kupci su zadovoljni, a sve više njih nam se naknadno javlja s pozitivnim iskustvima korištenja naših proizvoda”, ističe Šargač. U budućnosti planiraju proširiti proizvodnju i povećati broj usluga koje nude, kao i zaposliti mlade ljude s novim znanjima i idejama. (I.G.)

DLANOM O DLAN

Dvojba: vlasnik ili posrednik? Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

Agencije koje ispunjavaju zakonske uvjete za posredovanje u prometu nekretninama su u Registru posrednika koji vodi HGK, a uvid u njega je najlakši način da se provjeri radi li agencija s kojom ste kontaktirali - legalno

asvim je razumljivo da ljudi žele smanjiti troškove kad god je moguće. Tko ne bi želio uštedjeti dodatnih oko dva posto kod kupnje nekretnine? Zato se često postavlja pitanje: je li kod kupnje nekretnine zaista potreban agent? Većina kupaca koji su izabrali kvalitetnu agenciju reći će da je to bio dobro uložen novac. Istina je da veliki broj nekretnina možete pogledati direktno s vlasnikom te se sami upustiti u detaljnu provjeru pravne dokumentacije, građevinskih akata, pregovarati o cijeni, odlaziti na gruntovnicu, u razne gradske urede. Naravno, u tom procesu se nervirate, potrošite nekoliko stotina ili čak tisuća kuna, a o vremenu koje morate za sve to izdvojiti da i ne govorim. Mogu jamčiti da će vas dobar agent koji zna tržište i svoj posao sigurno poštedjeti gubljenja vremena, nepotrebnog živciranja i stresa oko cijele procedure. Recimo da želite vlastito parking mjesto, bazen, balkon, igraonicu za djecu… Ako ste u potrazi za nečim određenim, agent za nekretnine je osoba čiji je posao da zna postoji li na tržištu nekretnina koja bi odgovarala vašim potrebama, a on ili ona će vas, da tako kažemo, držati za ruku i voditi kroz cijelu proceduru kupoprodaje. Kao što birate kod kojeg zubara ćete otići ili kod kojeg frizera ćete se šišati, tako je jako važno provjeriti i izabrati pouzdanu i profesionalnu agenciju za nekretnine. Neki ljudi će se, kako bi izbjegli troškove, sami upustiti u kupnju nekretnine ili će uzeti agenta koji radi na crno. Međutim, time se upuštaju u rizičan posao, koji ih u konačnici može koštati životne ušteđevine. Kroz 12 godina, koliko se bavim ovim poslom, naslušala sam se svakakvih priča ljudi koji su na ovaj ili onaj način izigrani. Agencije koje ispunjavaju zakonske uvjete za obavljanje posredovanja u prometu nekretninama nalaze se u Registru

posrednika koji vodi HGK, a uvid u taj registar najlakši je način da provjerite bar ono minimalno - radi li agencija s kojom ste stupili u kontakt legalno. Jedna od važnijih zakonskih obveza je da agencija za nekretnine plaća osiguranje od profesionalne odgovornosti. Drugim riječima, kupac je posredno putem agencije osiguran u slučaju eventualnih problema. Agencija mora angažirati odvjetnika za izradu kupoprodajnih akata. Na taj način ste kao kupac pravno osigurani, a i ne-

u obilazak nekretnine koja nije u vašem budžetu. Iako je većina nekretnina za prodaju dostupna na raznim portalima za oglašavanje, u nekim slučajevima prodavatelji ne žele da njihova nekretnina bude oglašena na tako javan način. U tim slučajevima samo agencija za nekretnine zna da je ta nekretnina na prodaju, a možda je upravo to vaš idealan dom. Ako kupac, primjerice, traži kuću ili stan u kojem se jednostavnim zahvatom može izdvojiti studio-apartman za punicu, onda će agent znati sugerirati koje su to nekretnine, dok pred webom možete sjediti i istraživati danima a ne doći do onog što vam treba. Dobar agent zna i koliko je prodavatelj voljan spustiti cijenu te će za vas sigurno dogovoriti cijenu nižu nego što je u oglasu ili vam pak javiti da je cijena značajno snižena jer prodavatelj iz nekog razloga mora poduzeti hitnu prodaju, te vam na taj način omogućiti odličnu kupnju. Dobar agent je tu da kupca poštedi stresa, te mu uštedi vrijeme i novac. On

Dobar agent je tu da kupca poštedi stresa, te mu uštedi vrijeme i novac mate dodatnog troška jer je on uključen u naknadu koju plaćate agenciji. Agent vas je dužan upoznati sa svim relevantnim činjenicama i nedostacima vezanim uz određenu kupoprodaju. Većina posrednika u prometu nekretninama mogu postaviti cijenu nekretnine već u prvoj minuti ulaska kroz vrata. Ako agent ima puno iskustva na nekom lokalnom tržištu, on će točno znati što se prodaje i koje cijene se postižu u stvarnosti. Agent je u svakodnevnoj komunikaciji s vlasnikom nekretnine i zna koliko je netko voljan ili ne spustiti cijenu, te neće gubiti vaše vrijeme i voditi vas

će saslušati vaše želje, nedoumice, probleme. On će vam iz mora nekretnina koje se prodaju izdvojiti nekoliko koje bi mogle odgovarati vašim željama i budžetu. Osim uštede vremena kod pronalaska adekvatne nekretnine, svaka ozbiljna agencija za kupca obavi čitavi niz dodatnih usluga koje su uključene u agencijsku naknadu. Usluge koje agencije odrade za kupce, a uključene su u naknadu, jesu: odvjetnička tarifa izrade kupoprodajnih akata, predaja dokumentacije na uknjižbu, predaja na poreznu upravu za razrez poreza i prebacivanje svih režija na ime kupca.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Obnovljena tvrđava Barone

U Šibeniku je otvorena obnovljena tvrđava Barone čime je taj grad dobio još jednu važnu kulturno-turističku atrakciju. Turistički radnici u tom gradu u ovoj godini očekuju rast turističkog prometa uz nastavak investicija od oko 100 milijuna kuna. Od toga će se oko 50 milijuna kuna uložiti u turističke objekte i sadržaje Obonjana, dosad turistički nepoznatog otoka.

Izložba hrane i pića Histria 2016.

TURIZAM Direktiva EU-a o putovanjima u paket-aranžmanima

Digitalno doba turizma Nova Direktiva se odnosi na putničke agencije i hotelijere te se mora prilagoditi i ugraditi u hrvatski Zakon o pružanju usluga u turizmu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Puli će se od 12. do 14. veljače održati 23. izložba hrane i pića Histria 2016. u organizaciji Hrvatske gospodarske ko m o r e -Žu p a n i j s ke komore Pula. Izložba tradicionalno okuplja tvrtke koje se bave proizvodnjom i prodajom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića te ambalaže. Na Histriji se predstavljaju i proizvodi označeni znakovima kvalitete - Eko proizvod, Otočni proizvod, Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Oznaka zemljopisnog podrijetla te uporabni predmeti. U sklopu Histrije održat će se Forum obiteljskog turizma Istarske županije.

rvatska je prva članica Europske unije koja je organizirala susret predstavnika domaćih strukovnih udruga u turizmu s predstavnicima Europske komisije na temu pojašnjenja nove Direktive EU-a o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima. Na sastanku su bili i predstavnici Europske udruge za putničke agencije u EU (ECTAA) te Europske udruge za hotele i restorane (HOTREC). Direktiva se odnosi na putničke agencije i hotelijere te se mora ugraditi u hrvatski Zakon o pružanju usluga u turizmu. Susret je održan proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja se aktivno uključila u raspravu oko izmjena nekih propisa unutar te direktive. Kako je istaknula Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, prva faza pregovora je završena, a nova Direktiva o paketaranžmanima objavljena je 11. prosinca 2015. u Službenom listu EU-a. Sve zemlje članice EU-a dužne su uskladiti nacionalna zakonodavstva s odredbama te direktive do 1. siječnja 2018. godine. Kako je istaknuto na susretu u HGK, Direktiva zapravo predstavlja službeni ulazak turizma u digitalno doba, jer obuhvaća online kanale prodaje i paket-aranžmane koje klijenti

38 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

slažu sami, bez posredovanja putničkih agencija.

Internet sve važniji kanal

“Nova Direktiva za cilj ima, s obzirom na razvoj toga tržišta, prilagoditi i regulirati područje zaštite, poboljšati transparentnost te povećati pravnu sigurnost za putnike i trgovce. Primjenjuje se na paket-aranžmane koje trgovci nude na prodaju ili prodaju putnicima i na povezane putne aranžmane koje trgovci omogućuju putnicima”, istaknuo je voditelj izrade teksta Direktive Robert Mathiak iz Europske komisije. “Prethodna Direktiva 90/314 donesena je još 1990. te utvrđuje niz prava potrošača. No, od njenog donošenja znatno se promijenilo tržište usluga putovanja. Internet je sve važniji kanal putem kojega se usluge putovanja nude i prodaju. Usluge putovanja ne kombiniraju se samo u obliku tradicionalnih unaprijed utvrđenih paket-aranžmana, nego se često kombiniraju tako da se prilagode kupcu, a mnoge od tih kombinacija nalaze se u ‘sivoj zoni’ ili nisu jasno obuhvaćene starom direktivom”, objasnio je Mathiak te dodao da oko 23 posto turista danas kupuje tradicionalne paket-aranžmane birajući ih iz brošura agencija, a isto toliko ih se odlučuje za netradicionalne pakete odabirom i vlastitom kombinacijom usluga za putovanje.

Ministarstvo turizma

Počela javna rasprava o izmjeni turističkih pravilnika Prema predloženim izmjenama, uklonile bi se prepreke koje postoje u poslovanju, a koje su u praksi pokazale da koče razvoj kvalitete, istaknuo je ministar Anton Kliman koji turističke djelatnike poziva da se jave sa svojim prijedlozima

a internetskim stranicama Ministarstva turizma objavljeni su prijedlozi izmjena i dopuna četiriju pravilnika u svrhu unapređenja poslovanja smještajne ponude u turističkom sektoru. “Tijekom proteklih tjedan dana na kolegiju smo raspravljali koje bi se izmjene i dopune trebale unijeti u nove pravilnike kako bi hoteli, kampovi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostali objekti za smještaj unaprijedili svoje poslovanje. Prema predloženim izmjenama, uklonile bi se one prepreke koje postoje u poslovanju, a koje su u praksi pokazale da koče razvoj kvalitete. Cilj predloženih izmjena je unaprijediti poslovanje na tržištu, olakšati djelatnost turističkim radnicima te se prilagoditi tržišnim potrebama. Pravilnici će biti 30 sljedećih dana na javnoj raspravi pa pozivamo turistički sektor, strukovne udruge i sve djelatnike u turizmu da nam pošalju svoje prijedloge kako bismo u potpunosti unaprijedili poslovanje”, naglašava ministar turizma Anton Kliman. U hotelima, umjesto sadašnje obveze ispunjavanja svih standarda za određenu kategoriju, predlaže se ispunjavanje jednog dijela obveznih standarda, a u drugome dijelu ispunjavanje izbornih standarda koji se boduju.

Glamping i mobilhomes

“Neke od glavnih izmjena su uvođenje pojma glamping opreme i definiranje mobilehomeova i spavaonica. Glamping oprema tako će biti svaka vrsta opreme koja pruža standard viši od uobičajenog. U kampovima sanitarni čvor, recepcija i ostali sadržaji ne mogu se nalaziti u kontejnerima, osim za najnižu kategoriju. Pojačani su standardi za kamp s pet zvjezdica, odnosno povećan je broj potrebnih obiteljskih kupaonica, perilica za rublje, sanitarija za djecu. Uvodi se i komercijalni pojam resorta te nova vrsta – kamp odmorište”, istaknuo je

Članovi domaćinstava u kojima se pruža smještaj neće više morati imati potvrde o zdravstvenom stanju Željko Cvrtila, načelnik Sektora za upravljanje kvalitetom pri Ministarstvu turizma. Što se tiče ostalih objekta, za pet zvjezdica u kupaonicama više neće biti obvezna kada, u hostelima i sličnim objektima neće biti potrebni noćni ormarić, noćna svjetiljka i stol sa stolcem. Za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, soba u kategoriji koja se označava s dva sunca imat će vlastite sanitarije, a ne više zajedničke kao što je to bilo do sada, ukida se odredba o minimalnoj visini prostorija - ostaje propisano samo to da se gost mora nesmetano, sigurno i udobno kretati. Neće biti potrebno za članove domaćinstva obaviti pregled i dobiti potvrdu o zdravstvenom stanju, o čemu su se proteklih godina vodile rasprave. (J.V.) 8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 39

TURIZAM Riječki turizam kroz brojke

Turisti više ne trče kroz Rijeku Razvoj riječkog turizma odvijao se u industrijskom okruženju koje je stagniralo. Turizam se nametnuo kao jedan od modela razvoja grada paralelno s gospodarskim djelatnostima piše Vladimir Rončević

a području Turističke zajednice Grada Rijeke i protekla je godina bila jedna u nizu onih čiji se rezultati bilježe sa zadovoljstvom. Ostvaren je promet od gotovo 214.000 noćenja što je 23 posto više nego prethodne godine, a grad na Rječini pretežito su pohodili inozemni gosti. Od ukupnog ih je broja bilo čak 78 posto, sa 26 posto više noćenja nego 2014. godine. Broj je domaćih porastao 13 posto. Treba napomenuti kako se Rijeka proteklog desetljeća prometnula u odredište poželjno za obilazak i kraći boravak turista. Ulaganjem posebno u privatni smještaj te u hostele toj turističkoj znatiželji odgovoreno je na pravi način. Danas je broj raspoloživih ležajeva 2459 u četiri hotela, 15 hostela, privatnom smještaju, kampu i dva prenoćišta. Grad Rijeka je po svojoj lokaciji tranzitno središte Kvarnerskog zaljeva, što se potvrđuje stabilnim prosječnim boravkom turista u trajanju od dva dana. I domaći i strani gosti najduže borave u privatnom smještaju, u prosjeku više od tri dana. Kamp je druga kategorija prema trajanju prosječnog boravka sa skoro dva i pol dana, a gosti se najkraće zadržavaju u hostelima te u hotelima.

Desetljeće rasta

I zadnjih se 10 godina bilježi stabilni napredak u povećanju broja ležaja svih kategorija smještaja, osim prenoćišta. Na to je ponajviše utjecalo investiranje u ukupne kapacitete smještaja, prije svega u privatni smještaj te hostele, ali i u renoviranje hotela Jadran (Best Western Hotel Jadran), Neboder i Continental. Tako danas u strukturi kapaciteta privatni smještaj

ima najveći udio sa 23,88 posto, čime su nadmašeni hoteli koji raspolažu sa 23,08 posto od ukupnog broja ležaja. Hosteli, čiji razvoj počinje 2006., sudjeluju sa 17,88 posto udjela, prenoćišta sa 15,75 te kamp sa 14,58 posto udjela. Nova zasebna kate-

Zadnjih su godina učinjeni znatni pomaci u organizaciji posla te prezentaciji Rijeke i okolice, posebno na inozemnom tržištu gorija studentskog naselja, koje je otvoreno 2014., zauzela je udjel od 4,83 posto. Turistički gledano, Rijeka je tradicionalno atraktivna destinacija za brojne posjetitelje iz okolnih zemalja, posebice Italije. Top listu 10 zemalja prema ukupnom ostvarenom broju dolazaka u razdoblju zadnjeg desetljeća predvodi Italija, a slijede Španjolska, Njemačka, Francuska, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Slovenija, Mađarska i SAD. Prilično netipični poredak, a sličan je poredak i kada je riječ o ostvarenim noćenjima. Ovakav

40 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

trend prouzročio je smanjenje ukupnog udjela hotela u dolascima turista sa 87,03 na 57,27 posto te u noćenjima sa 72,71 na 53,39 posto. Veći kapaciteti u privatnom smještaju ostvarili su povećanje tržišnog udjela na 11,47 u dolascima, odnosno 19,12 posto u noćenjima. U desetogodišnjem razdoblju broj poslovnih subjekata u turističkim djelatnostima narastao je 135 posto, a ukupni godišnji prihod od turizma veći je čak 130 posto.

Gosti sve mlađi

Zadnjih se godina razvoj riječkog turizma odvijao u izrazitom industrijskom okruženju koje je stagniralo. To je stvorilo situaciju u kojoj se većina neiskorištenih prostora mogla prenamijeniti u svrhu turizma. Turizam se nametnuo kao jedan od modela razvoja grada paralelno s razvojem luke i drugim oblicima gospodarske djelatnosti. Ulaganja u smještajne kapacitete i gradske sadržaje promijenila su dobnu strukturu gostiju, u kojoj u sve većem udjelu sudjeluju mladi, dok su se istovremeno zadržali tradicionalni gosti starije generacije. Višegodišnji trend pomlađivanja strukture turista u 2015. godini približio je prosjek riječkih gostiju brojci od 30 godina. Čak 54 posto gostiju je mlađe od 40 godina, onih do 30 godina je 34 posto. Prije desetak godina kroz Rijeku su uglavnom prolazili tranzitni gosti bez duljeg zadržavanja u gradu, danas je uobičajen prizor vidjeti turističku grupu koja pohodi riječke znamenitosti uz ispunjene gradske šetnice u toku dana te popunjeno gradsko središte mladima vikendom. Kako ističe direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa, za-

dnjih su godina učinjeni znatni pomaci u organizaciji posla te prezentaciji Rijeke i okolice, posebno na inozemnom tržištu. Izbrendirana je ukupna ponuda, posebno mega projekti poput Međunarodnog riječkog karnevala, Riječkih ljetnih noći, Međunarodne regate Fiumanka, Ljeta na Gradini, Festivala mora i pomorske tradicije Fiumare. “Ostvarili smo kvalitetnu suradnju s turističkim zajednicama riječkog prstena što je rezultiralo udruživanjem i zajedničkim nastupima na razini gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Kostrena, Viškovo i Klana, kaže Škarpa. Pojačali smo i dignuli na višu razinu nastupe na sajmovima, ostvarili kvalitetnu suradnju s predstavništvima HTZ-a, radimo na online platformama i rezultati su vidljivi”, kaže Škarpa.

Svjetsko srebro za Bike Rijeka

je u lipnju 2014. s ciljem kvalitetnije promocije TZ-a grada Rijeke i turističkih zajednica Riječkog prstena, a objedinjava postojeće biciklističke staze te novu stazu koja povezuje sve gradove i općine Riječkog prstena”, objašnjava Škarpa. U zajedničkom projektu uz Turističku zajednicu Grada Rijeke sudjelovale su kreativna agencija Molekula i agencija Promotiv te turističke zajednice Riječkog prstena. Projekt je također prepoznat te ga je sufinancirala Hrvatska turistička zajednica, ističe Škarpa. Uz UNWTO nagradu, projekt Bike Rijeka već je osvojio i drugo mjesto u kategoriji elektroničkih karata i turističkih vodiča na 12. međunarodnom kartografskom festivalu Tourmap održanom u srpnju 2015. u Pragu.

Potvrda dobrog rada početkom godine stigla je iz Madrida – projekt Bike Rijeka osvojio je drugo mjesto na dodjeli prestižne nagrade za izvrsnost i inovacije u turizmu Svjetske turističke organizacije UN-a (UNWTO). U konkurenciji inovativnih projekata u turizmu iz cijelog svijeta prvo je mjesto osvojio brazilski projekt Itaipu Complex, koji promovira teritorijalni razvoj baziran na turizmu. Riječki TZ je drugo mjesto podijelio s projektom online platforme za medicinski turizam Republike Koreje. Riječ je o vodećoj nagradi u globalnom turističkom sektoru utemeljenoj 2003. godine. “Projekt biciklističke transverzale Riječkog prstena Bike Rijeka pokrenut

Turistička kartica za veći izbor i veću potrošnju

S istom karticom u muzeje, autobuse, restorane... Nakon odličnih rezultata u 2015. godini, turističke zajednice Rijeke i Opatije osmislile su i realizirale, u sklopu priprema za još uspješniju turističku 2016. godinu, zajedničku turističku karticu – Tourist Card Rijeka & Opatija. Ona posjetiteljima dvaju gradova omogućuje

niz pogodnosti, a s ciljem da se poveća izvanpansionska potrošnja te posjećenost kulturno povijesnih ustanova, ali i da se dodatno bolje povežu i promoviraju dvije atraktivne destinacije na Kvarneru. Kartica stoji 50 kuna za 24 sata korištenja, 75 kuna za 48 sati te 100

kuna za 72 sata korištenja, a uključuje bez naknade vožnju turističkim autobusom, ulazak u muzeje, povoljnije cijene posjet gradskim atrakcijama te popuste u mnogim ugostiteljskim objektima, dućanima, suvenirnicama te korištenje još nekih usluga u oba grada.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 41

HRWWWATSKA Trendovi u telekomunikacijama

Bez digitalizacije se ne može Promjena DNK kompanije i kulture, kroz bolju organizaciju i uključivanje najboljih talenata koji će na vrijeme prepoznati trendove i uvesti promjene, neophodna je kako bi se uspjelo u ovim tržišnim uvjetima, istaknuo je Dejan Ljuština piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ojednostaviti, digitalizirati i konsolidirati ključni su pojmovi s kojima bi se telekomunikacijski sektor trebao susresti u svome poslovanju ako želi ostati relevantan tržišni igrač u ovoj godini. Jer, razdoblje stabilnog rasta je iza te industrije i ona bi se trebala orijentirati na nove usluge i prilike koje joj pruža digitalizacija, istaknuto je, među ostalim, na šestoj konferenciji Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini - Snaga digitalizacije, koju je organizirao PwC Hrvatska u suradnji s poslovnim tjednikom Lider. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska, rekao je kako upravo svjedočimo novoj industrijskoj revoluciji koja predstavlja kraj svemu što smo do sada poznavali i redefinira svaki djelić privatnog i poslovnog života. “Brzina i pravodobno uočavanje novih trendova te sve brže donošenje odluka vezanih uz promjenu poslovnih modela, redefiniranje proizvoda i usluga te digitalizacija svih poslovnih procesa preduvjeti su daljnjeg uspješnog poslovanja na tržištu

svih gospodarskih subjekata, a pogotovo telekoma. Promjena DNK kompanije i kulture, kroz bolju organizaciju i uključivanje najboljih talenata koji će na vrijeme prepoznati trendove i uvesti promjene, neophodna je da bi se u ovim tržišnim

Digitalizacija, pored iznimno snažnog utjecaja na telekom industriju, iz temelja mijenja i medije uvjetima uspjelo. Potrebno je prepoznati što digitalizacija zaista znači, digitalizirati se iznutra i digitalizirati procese prema korisniku koji je u fokusu poslovanja te odustati od svih aktivnosti koje nemaju

42 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

direktan kontakt s korisnikom i kreiranjem vrijednosti”, rekao je Ljuština.

Organizacijska kultura

Digitalizacija, pored iznimno snažnog utjecaja na telekom industriju, iz temelja mijenja i medije. Mediji bi se u tim novim uvjetima poslovanja trebali ponajprije usmjeriti na razvijanje odnosa s korisnicima putem svih distributivnih kanala i platformi, kreiranje mobilnih sadržaja, posebice videa te kontinuirano redefinirati i inovirati proizvode i korisničko iskustvo. “Digitalno oglašavanje će stoga u 2016. godini postati dominantna platforma”, napomenuo je Ljuština dodajući kako i video oglašavanje dobiva sve više na važnosti. Posebice je zanimljiva činjenica da će digitalni streaming glazbe prestići digitalni download, tj. preuzimanje glazbe u 2017. godini, naglasio je. U sklopu konferencije, koja daje pregled ključnih trendova koji će obilježiti sektor telekomunikacija u ovoj godini, održana su i dva panela: Telekom CEO i Utjecaj digitalizacije na promjene poslovnih modela - Digital panel.

Rimac Automobili Na prvom panelu svoja razmišljanja razmijenili su predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar, predsjednik Uprave Metroneta Željko Lukač te izvršni direktor Tele2 Viktor Pavlinić. Predstavnici telekoma su se složili da je konkurencija dobrodošla i da ih potiče da svakog dana svojim korisnicima nude još bolje usluge i proizvode. Kao najveću prepreku pojednostavljenju procesa vide regulativu koja je zbog svoje nefleksibilnosti tradicionalne telekome stavila u podređeni položaj u odnosu na OTT (Over the Top) igrače poput Facebooka, Instagrama, Skypea, WhatsAppa ili Vibera, što oni sad trebaju premostiti.

Vrijeme za prilagodbu

Uoči drugog panela, Mislav Slade Šilović, viši menadžer u PwC timu za poslovno savjetovanje, održao je prezentaciju o utjecaju i značaju digitalne transformacije te kao ključne faktore uspjeha u promijenjenim tržišnim uvjetima istaknuo organizacijsku kulturu, odnos i komunikaciju prema korisniku, IT infrastrukturu koja podržava i održava digitalnu transformaciju i operativni model, odnosno organizaciju, procese i način na koji određena kompanija funkcionira svakodnevno. “U današnjem tržišnom okruženju - koje je ipak lakše razumjeti mladim kompanijama i start-upima koji su se u njemu stvorili nego onima koje imaju dugogodišnju tradiciju i kojima transformacija na nove poslovne modele ipak ide malo teže i sporije jer je potrebno određeno vrijeme za prilagodbu - kompanije imaju priliku odabrati jednu od sljedeće tri uloge: biti inovator, sljedbenik ili potpuno nestati s tržišta. Dostupni podaci nas ohrabruju i pokazuju da su europske kompanije prepoznale važnost nove uloge u organizaciji – člana uprave za digitalne tehnologije, te ih njih u prosjeku 13 posto već ima”, istaknuo je. Na drugom Digital panelu, Julian Oehrlein, direktor Oradiana, Igor Stebernak, član Uprave Petrola, Igor Garača, izvršni direktor računovodstva u Hrvatskoj pošti i Davor Tremac, direktor Uber Hrvatska govorili su o utjecajima digitalizacije na njihovo poslovanje. Tako su razgovarali o svojim iskustvima s digitalizacijom iz perspektive tek stvorenih kompanija (start-upa), ali i tržišno etabliranih kompanija poput Hrvatske pošte i Petrola koje uspješno digitaliziraju svoje poslovanje.

Uveden Blinkov IT sustav

vrtka Rimac Automobili, nakon tromjesečne implementacije, uvela je novu infrastrukturni informatički sustav koji će joj omogućiti kvalitetnije resurse za vlastito programiranje i poslužiti kao temelj daljnjeg rasta poslovanja. Sustav visokodostupnog infrastrukturnog rješenja projektirala je i provela zagrebačka informatička tvrtka Blink, koja će i dalje surađivati s Rimac Automobilima u području infrastrukturnih IT rješenja. Novi sustav servera, aktivne mrežne opreme i softvera za upravljanje IT infrastrukturom hrvatskoj visoko-

tehnološkoj tvrtki omogućavat će dostupnost, skalabilnost i sigurnost informatičkih operacija. “Za nas je ovo značajan iskorak u smislu organizacije poslovanja, sad ćemo moći lakše uskladiti rad naših razvojnih i kreativnih timova i povećati sigurnost podataka”, istaknula je Monika Mikac, operativna direktorica Rimac Automobila. “Rimac Automobili jedan su od hrvatskih tehnoloških dragulja, gdje će se u bliskoj budućnosti događati još veće i zanimljivije stvari, zato smo ponosni što nas je tako inventivna tvrtka odabrala za partnera koji će preuzeti brigu o njenoj temeljnoj IT infrastrukturi”, rekao je član Uprave Blinka Roko Babić. (B.O.)

Tele2

Pokrenuta 4G mreža

ele2 Hrvatska pokrenuo je nacionalnu 4G mrežu koja će pokrivati 90 posto populacije. Tako ova 4G mreža pokriva sve veće gradove, cijelu obalu te stotine gradova u Hrvatskoj, kako bi korisnici mogli uživati u brzom mobilnom i bežičnom internetu. Tele2 4G usluga nudi maksimalne brzine do 150 Mbps (megabita u sekundi) unutar 4G mreže, a ne samo u nekoliko odabranih gradova, kako bi osigurala isporuku usluge svojim korisnicima. Brzina ovisi o signalu, modelu uređaja i trenutnom opterećenju mreže. Kako bi koristili 4G uslugu, korisnici moraju imati uređaj koji podržava 4G mrežu te 4G SIM karticu. “Kao predvodnik u telekomunikacijskom sektoru, Tele2 je među prvima u svijetu pokrenuo ovu mrežu u Švedskoj, te prvu isklju-

čivo 4G mrežu na svijetu u Nizozemskoj”, izjavila je Malin Holmberg, izvršna potpredsjednica i direktorica tržišta Srednje Europe te predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska. “Ponosni smo što sada pokrećemo 4G mrežu s nacionalnom pokrivenošću, uz oslonac na najmoderniju 3G mrežu, i još važnije, što je proaktivno omogućen pristup 4G mreži svim našim korisnicima, bez dodatnih troškova”, istaknula je ona. (B.O.)

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Gospodarski forum o obrtništvu Zagrebačke županije

Privući što više mladih u obrtništvo Zagrebačka županija će i u ovoj godini nastaviti s bespovratnim potporama i subvencijama obrtnicima u visini od 10.000 do 100.000 kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

subvencijama obrtnicima u visini od 10.000 do 100.000 kuna za početak njihova poslovanja, zatim za povećanje konkurentnosti obrtništva, za žene poduzetnice, nastupe na sajmovima, za prijavu projekata na EU fondove te za nastavak subvencije kamate poduzetničkih kredita kroz kreditnu liniju Kreditom do uspjeha.

U Županiji relativno dobro

“Promatrajući statističke podatke, možemo reći da poduzetništvo Županije u cjelini funkcionira relativno dobro. Iako pokazatelji govore kako Hrvatska izlazi iz recesije, trebat će još dosta napora da naši građani to i konkretno osjete”, istaknuo je župan zagrebački Stjepan Kožić. Na forumu je naglašeno i kako se u obrt-

Iako pokazatelji govore kako Hrvatska izlazi iz recesije, trebat će još dosta napora da naši građani to i konkretno osjete. Stjepan Kožić, župan zagrebački

ako bi se utvrdili ključni problemi s kojima se susreću hrvatski obrtnici, a posebice oni iz Zagrebačke županije, prošli tjedan je u Samoboru organiziran susret obrtnika i predstavnika te županije. Gospodarski forum - Obrtništvo Zagrebačke županije organizirali su Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija. Nakon prethodnih konzultacija s lokalnim udruženjima obrtnika te radnim sastancima s gradonačelnicima iz Zagrebačke županije, na forumu je bilo riječi o razvojnim projektima obrtnika, rasterećenju i poticanju obrtništva, zadržavanju financijskog potencijala u lokalnoj zajednici, analizi tržišta, sudjelovanju obrtnika na sajmovima te medijskoj promociji obrtništva. Kako kažu u Obrtničkoj komori Zagreb, razgovaralo se o zahtjevima koje je Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila Vladi, primjerice snižavanju lokalnih davanja kao što su porez na tvrtku, spomenička renta, prirez te komunalna naknada i doprinos. Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije Damir Fašaić tom je prigodom istaknuo kako će ta županija s ciljem rasterećenja i poticanja obrtništva u ovoj godini, među ostalim, nastaviti s bespovratnim potporama i

44 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

I dalje će se subvencionirati kamate poduzetničkih kredita kroz liniju Kreditom do uspjeha nička zanimanja treba privući što više mladih s jedne strane, a s druge strane treba motivirati obrtnike kako bi što više naučnika primili na praksu u svoje obrte. Osim toga, predloženo je da Zagrebačka županija i gradovi koji se nalaze na njenom području razmotre mogućnost sufinanciranja obrtnika koji primaju naučnike. Na kraju su sudionici foruma zaključili kako će u sklopu svojih ovlasti i mogućnosti podržati rješavanje problema u obrtništvu s ciljem što boljeg i lakšeg povezivanja obrtnika i poduzetnika s predstavnicima vlasti lokalne i regionalne samouprave.

predstavljamo ELMAG, Ludbreg

Brzo i pouzdano do potrošnog materijala Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamenkasti rast i približava se cilju da bude jedna od vodećih u djelatnosti opskrbe jednokratnim proizvodima za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica

udbreška tvrtka Elmag na tržištu je već više od 20 godina. Prolazila je kroz različite faze u poslovanju, prilagođavajući se tržišnim uvjetima. Trenutačno prodaje jednokratne higijenske proizvode za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica kao što su salvete, čačkalice, čaše, kutije za kolače, folije, rukavice, posude od stiropora, slamke, stolnjake, metle... Tvrtka koja se bavi i tiskom na čaše i salvete uvoznik je i distributer nekoliko vrlo cijenjenih europskih proizvođača, a u svome asortimanu ima više od 1500 artikala. Robert Matijević, direktor Elmaga, kaže kako je u tvrtki zaposleno 11 osoba. “Misija našeg poslovanja je biti pouzdan i dugoročan partner našim kupcima”, ističe on.

U suradnji s domaćim proizvođačem Elmag jedini u Hrvatskoj proizvodi slamke za piće Ideja pokretanja posla, nastavlja Matijević, rezultat je tadašnjeg nedostatka potrošnog materijala za ugostiteljstvo u Hrvatskoj. “Stoga smo krenuli uvoziti takve proizvode iz Njemačke i počeli smo opskrbljivati lokalne veleprodaje i specijalizirane trgovine za svadbe, rođendane i slično. S vremenom smo širili asortiman, a danas imamo dobavljače i iz Poljske, Francuske, Belgije i Austrije te smo jedan od vodećih distributera potrošne robe u Hrvatskoj”, napominje dodajući kako Elmag povezuje i domaću proizvodnju sa svojom mrežom kupaca. “Naime, u suradnji s domaćim proizvođačem jedini u Hrvatskoj proizvodimo slamke za piće”, naglašava.

Borba s naplatom

Najznačajniji segment poslovanja tvrtke je onaj u HoReCa kanalu. “A našu najveću šansu za rast vidim u turizmu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji”, kaže. Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamenkasti rast godišnje i približava se svom cilju da bude jedna od vodećih u svojoj djelatnosti. “U uvjetima koji vladaju na našem tržištu mislim da poslujemo više nego dobro. Neplaćanje vidimo kao jedan od većih problema jer mi robu kupujemo na tržištima gdje je plaćanje u dogovorenim okvirima normalna stvar. Administraciju bi trebalo učiniti bržom i učinkovitijom, a ne da se gubi vrijeme i energija na bespotrebno prikupljanje papirologije. Banke bi također mogle imati više sluha te ponuditi kredite s normalnim kamatama kao što su oni u EU”, ističe. Kako bi Elmag imao motiv biti što brži, bolji i uspješniji, Matijević lojalnu konkurenciju smatra dobrodošlom i s njome tvrtka ima dobre odnose. “Nelojalna konkurencija napravi kratkotrajni nered na tržištu, ali je i takvoga vijeka”, napominje. Tvrtka redovito posjećuje specijalizirane sajmove kako bi pratila trendove na području pakiranja i ambalaže. “Tako i u Hrvatsku nastojimo plasirati najnoviju ambalažu koja je trenutno na tržištu. Planiramo i nova ulaganja. Trenutačno radimo na povećanju skladišnih kapaciteta, a u skorijoj budućnosti i u skladu s potrebama, bit će i novih zapošljavanja”, zaključuje on. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

više od 20 godina posluje Elmag više od 1500 artikala imaju u ponudi 11 osoba zaposleno u tvrtki

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Je li pohlepa ugrozila posao desetljeća? Turska je dozvolila bescarinski uvoz govedine proizvedene isključivo u BiH. No vlasnici triju izvoznih tvrtki su obrađeno meso kupovali u Poljskoj i prodavali Turcima kao bosansko, a sada su pod istragom piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

KM. Usporedbe radi navedimo da je u 2014., dakle u godini kada nije bilo odluke o bescarinskom izvozu mesa, izvoz u Tursku iznosio 234,3 milijuna KM ili 34,2 posto više nego u 2013. godini.

Kupovali po sedam, prodavali po 10 KM

15.000 t

govedine godišnje može BiH izvesti u Tursku bez carine

354,6 mil KM

vrijednost robe koju je BiH izvezla u Tursku u 2015.

lada Turske je nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine, u kojima je posebno nastradao stočni fond, vlastima u Sarajevu, kao potporu u obnovi poljoprivrede, odobrila višegodišnji bescarinski uvoz 15.000 tona goveđeg mesa godišnje, proizvedenog isključivo na bosanskohercegovačkim farmama, po izuzetno povoljnoj cijeni od 10 konvertibilnih maraka po kilogramu. Od proizvođača, ovisno o kvaliteti, meso se otkupljuje po cijeni od 4,5 do pet KM po kilogramu, a od ovog posla korist, uz poljoprivrednike i izvoznike, imale su i zračne luke u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru. U 12 mjeseci prošle godine, zahvaljujući upravo tim olakšicama, izvoz u Tursku povećan je za 51,3 posto te je iznosio 354,6 milijuna

46 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

No, čini se da dobivene pogodnosti nisu bile dovoljno unosne za vlasnike triju izvoznih tvrtki u BiH koje su posao desetljeća mogle dovesti u pitanje jer su obrađeno meso kupovale u Poljskoj po sedam KM, a po nekim informacijama meso se kupovalo i u nekim susjednim zemljama i prodavalo Turcima kao bosansko za 10 KM po kilogramu. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) obavila je istražne radnje i Tužilaštvu BiH dostavila nalaze na daljnje postupanje. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH priopćeno je da su izvoznici od uzgajivača stoke na početku posla kilogram neobrađenog goveđeg mesa otkupljivali po cijeni od pet KM da bi potom tu cijenu spustili na 3,5 KM. Prvo upozorenje da nešto nije u redu s ovim poslom stiglo je od poljoprivrednika koji su ustvrdili da je u Tursku izvezeno oko 30 šlepera mesa što je više od otkupljenoga. Inspektori Ureda za veterinarstvo BiH otkrili su da je bilo i tzv. pomlađivanja mesa. Naime, meso iz Poljske staro 15 i više mjeseci uz pomoć pojedinih veterinara u “putovnicama” je pomlađeno na dozvoljenih 11 mjeseci. Također je utvrđeno da je bilo i falsificiranja ušnih markica. Mediji u BiH su, na osnovi nepotvrđenih informacija, javili da je Turska upozorila da će odluka o bescarinskom uvozu mesa iz BiH biti poništena, no ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Mirko Šarović izjavio je agenciji Anadolija da je bescarinski izvoz mesa u Tursku i dalje na snazi i da njegovo ministar-

Inozemne investicije u BiH

U šest mjeseci stigla 484,2 milijuna KM

stvo zajedno s nadležnim državnim institucijama vodi opsežne aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju mogućih novih zloporaba kad je u pitanju izvoz mesa, ali i drugih roba. Šarović je naglasio kako je razgovarao s najvišim turskim dužnosnicima o unapređenju trgovanja, posebice o mogućnosti izvoza i drugih vrsta mesa.

Mljekari napreduju

Nedavno je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šarović izjavio da su četiri mljekare koje imaju odobrenje Europske unije za izvoz mlijeka u zadnja dva i pol mjeseca prošle godine izvezle mlijeka u vrijednosti od oko 900.000 KM te 268 tona jogurta, 45 tona tvrdog sira, 11 tona mlijeka u prahu i vrhnja, kao i nekih drugih mliječnih proizvoda u manjim količinama. Izvozne dozvole prošlog ljeta dobile su mljekare Milkos iz Sarajeva, Meggle iz Bihaća, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, te Mljekara Livno, a na čekanju su mljekare Puđa iz Livna i Pađeni iz Plane, nedaleko od Bileća. Potkraj prošle godine izvoznu dozvolu dobila je i travnička mljekara Poljorad.

Poljsko meso staro 15 i više mjeseci uz pomoć pojedinih veterinara u “putovnicama” je pomlađeno na 11 mjeseci Izvoz mliječnih proizvoda za sada nije velik, ali ipak ohrabruje. Domaći poljoprivrednici uz poticaje koje ne dobivaju ili je riječ o beznačajnim iznosima nisu konkurentni poljoprivrednicima iz zemalja EU-a. Kad bi vlast u BiH osigurala materijalnu, ali i svaku drugu podršku domaćim farmerima, proizvodnja kvalitetnih mliječnih proizvoda te mesa i mesnih prerađevina mogla bi se značajno povećati već u ovoj godini.

Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH, inozemne direktne investicije pristigle u zemlju u šest mjeseci prošle godine iznosile su 484,2 milijuna KM, što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na isto vrijeme 2014. Najviše je investirano u trgovinu (103,9 milijuna KM), telekomunikacije (64,7 milijuna KM), financijske djelatnosti i osiguranje (28,6 milijuna KM) te u prerađivačku industriju (20,6 milijuna KM). Gledajući po zemljama, najviše je investirala Austrija (111,9 milijuna KM), zatim Luksemburg (63,2 milijuna KM) i Hrvatska (36,7 milijuna KM). Direktor Agencije za promociju inozemnih investicija u BiH (FIP) Gordan Milinić je izjavio kako njegovi analitičari pro-

cjenjuju da je lani u BiH ušlo oko 920 milijuna KM direktnih ino investicija. No, smatra se da je najveći ino investitor bosanskohercegovačka dijaspora koja samo putem formalnih kanala u BiH godišnje unese 3,5 milijardi KM. Svi dosadašnji pokušaji da se dijaspora, koja uspješno razvija biznis u svijetu, nagovori da znanja i poslovne veze usmjere prema BiH, osim nekoliko pojedinačnih primjera, nisu dali rezultata. (Z.L.)

Razvoj BiH

Katar želi ulagati

Vlast u Sarajevu posebne nade polaže u arapska ulaganja. Hesham I. alWaqayan, zamjenik generalnog direktora Kuvajtskog fonda za razvoj koji u svijetu realizira 900 projekata u vrijednosti od 18,7 milijardi dolara, izjavio je novinarima kako je Kuvajt spreman ulagati u razvoj BiH, ali da vlast BiH u zadnjih sedam godina nije poslala ni jednu aplikaciju. Članovi Predsjedništva BiH posljednjeg dana si-

ječnja primili su u Sarajevu katarsko izaslanstvo na čelu s emirom Sheikhom Hamadom bin Khalifom Al-Thanijem. Emir Katara je i predsjedavajući Katarskog investicijskog fonda i Katarskog stabilizacijskog fonda koji raspolaže sa 100 milijardi dolara investicija i ima udjele u nizu velikih tvrtki. U razgovorima je zaključeno kako treba unapređivati gospodarsku suradnju, posebice u područjima turizma, energetike, komunikacija, poljoprivrede i industrijske proizvodnje. Katarski emir najavio je i osnivanje posebnog fonda prijateljstva iz kojeg će BiH dobivati direktne poticaje za razvoj malih i srednjih poduzeća. (Z.L.)

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Produljenje radnoga vijeka

Utiranje mirovin prtine U Triglav osiguranju forsiraju radne operacije tako da se u njima prožimaju prednosti starijih zaposlenika s prednostima što ih u tvrtku unose mlađe generacije piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N 31%

zaposlenika Triglav osiguranja starije je od 50 godina

2020.

svaki drugi zaposlenik bio bi u toj starosnoj skupini

ema u Sloveniji mnogo tvrtki kao što je Triglav osiguranje gdje svaki čovjek na rukovodećem mjestu, osim o svojoj ključnoj dužnosti, ima obvezu i stalno razmišljati kako rasporediti zaposlene - one s veteranskim stažem i one tek pridošle poletarce - u dobitnu kombinaciju. Pod šifrom dobitne kombinacije podrazumijeva se organizacija rada utemeljena na solidarnosti među generacijama. U Triglav osiguranju forsiraju radne operacije tako da se u njima prožimaju prednosti starijih zaposlenika (iskustvo, pouzdanost, odgovornost, sposobnost za obavljanje složenijih zadaća, zainteresiranost za rad i lojalnost) s prednostima što ih u tvrtku unose mlađe generacije koje su u pravilu tehnološki pismenije, stvaralački probojnije te dolaze

s većom sposobnošću prihvaćanja promjena i prilagodbe.

Mirovina na dugom štapu

Što je bilo presudno da vodstvo Triglav osiguranja zagazi u snijeg u kojem nitko prije nije već napravio prtinu? U suštini, riječ je o dvama razlozima od kojih je jedan nametnut vis major. Najveća ekspanzija Triglav osiguranja koja je izazvala plimni val zapošljavanja dogodila se prije mnogo godina tako da je tadašnja baby boom generacija sada došla pred izlazna vrata tvrtke, odnosno u predvorje umirovljenja. Triglav je u 2016. godinu ušao sa 31 posto zaposlenika koji su stari 50 i više godina. Da u Triglavu nisu reagirali, svaki drugi zaposlenik do 2020. godine bio bi u toj starosnoj skupini. Kada su u Triglav osiguranju odlučili bitno

Kako se snašla Paloma?

Mentorstvo kao privilegij Uz papirnu tvornicu Paloma u Sladkom Vrhu djelovao je svojedobno odjel matične škole u Ljubljani za papirničare i papirnu tehnologiju. Nažalost, taj odjel ukinut je prije dvadesetak godina. S obzirom na to da u sljedećih nekoliko godina čak trećina zaposlenika odlazi u mirovinu, Palomi je zaprijetila opasnost da s njima odu i prijeko potrebna znanja. U Palomi su odlučili sebi pomoći razgranatim sustavom mentorstva. Prva skupina mentora koja je osposobljena uz pomoć Fondacije za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja Prizma, s neskrivenim zadovoljstvom prihvatila se posla. Podučavaju druge i to bez ikakvog posebnog dodatka na plaću. Mentorstvo se doživljava kao privilegij, odnosno kao priznanje za stručnost i sposobnost. Mentori zasad pokrivaju proizvodnju papira, papirnu konfekciju, logistiku i održavanje. Praksa kakvu trasiraju Triglav osiguranje i Paloma nije naročito raširena Slovenijom. Javnost je zaokupljena drugim temama, a ne budućim stanjem u mirovinskom osiguranju koje se tiče svake obitelji. Da su slovenski mediji na problem produljenja radnog vijeka preusmjerili samo desetinu energije kojom prate aferu s isplatom dodataka na ime “stalne radne pripravnosti” kojom su profesori i vodstva pojedinih fakulteta sebi popravljali zamrznute plaće, učinili bi veliku uslugu slovenskim javnim financijama, ali i brojnim poduzećima koja ne brinu previše o tome kako pripremiti ljude da budu korisni i zadovoljni i u svojim poznim godinama.

48 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

vijesti Opet smjena u NLB-u Potvrđene su glasine da Slovenski državni holding namjerava promijeniti tri člana Nadzornog odbora NLB-a, što će biti uvod u smjenu Janka Medije s dužnosti predsjednika Uprave. O razlozima za smjenu zasad se samo nagađa. Lani je NLB iskazao 77 milijuna eura dobiti, ali valja znati da bilance NLB-a nose i uteg loših potraživanja koja trenutačno premašuju dvije milijarde eura.

nske

Interreg - 33 milijuna eura Vladina Služba za razvoj i europsku kohezijsku politiku objavila je prve pozive za predlaganje projekata u okviru suradnje Interreg između Slovenije te Hrvatske, Mađarske i Austrije. U osvježiti kadrovsku strukturu, suočili su se s još jednom činjenicom - da sve buduće umirovljenike čeka mirovina, ali da će stizati na sve dužem štapu. Bismarckov sustav međugeneracijske solidarnosti, u kojem današnji zaposlenici rade za mirovine onih koji su to isto u svom radnom vijeku radili za one prije njih,

Triglav čini sve da njegovi zaposlenici istraju cijeli radni vijek, a ne da njegov završni dio provedu u vegetiranju teško je uzdrman notornom činjenicom da se životni vijek znatno produžio. Ne živi se kao nekad pedesetak godina i ne vuče mirovina tek koju godinu. I bez osobitog bistroumlja jasno je da će se u mirovinu odlaziti u sve poznijim godinama. Za vodstvo Triglava to je bilo sasvim dovoljno da počne razmišljati, ne samo o pomlađivanju

tvrtke nego i o tome kako iskustvom starijih začiniti polet i odvažnost mlađih generacija zaposlenika, pri čemu je itekako važno bilo uvažiti i činjenicu da oni sa 65 godina neće moći raditi kao junoše mlađih godišta.

Izazovi sve duljeg radnog vijeka

U Triglav osiguranju već imaju za sobom dvije radionice. U prvoj, za rukovodeće osoblje, usredotočili su se na popratne pojave starenja na radnom mjestu te na druga gerontološka znanja. U drugoj radionici pokušava se objasniti zaposlenicima da zbog produljenja radnog vijeka moraju sami sebe osposobiti za plodotvoran rad sve do umirovljenja. To u prvom redu podrazumijeva spremnost na stalno osposobljavanje, a posebno na suradnju s mlađim zaposlenicima. Istodobno, tvrtka potiče zaposlenike da se bave fizičkim aktivnostima, da prijeđu na zdravu prehranu, upozorava ih na štetne posljedice rizičnih ponašanja, a počela je provoditi i češće zdravstvene preglede za starije zaposlenike. Osiguravateljska tvrtka čini sve da njeni zaposlenici istraju cijeli radni vijek, da ga odrade sretni i zadovoljni, a ne da njegov završni dio provedu u mučnom vegetiranju. Dovoljan razlog za sveobuhvatne pripreme kako bi se i tvrtka i zaposlenici što uspješnije nosili s izazovima duljeg radnog vijeka.

programu suradnje s Hrvatskom na raspolaganju su 33 milijuna eura. U obzir dolaze zajednički projekti s Hrvatskom, a važni su za aktivno očuvanje baštine posredstvom turizma, zatim za zaštitu i obnovu tla i biotopske raznovrsnosti te za poticanje ekosistemskih usluga, zajedno s mrežom Natura 2000. U prethodnom razdoblju (2007.-2013.) u okviru prekogranične suradnje s Hrvatskom sufinancirano je 95 projekata s ukupno 45 milijuna eura EU novca.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Predstavljen najnoviji broj časopisa Mjesečne analize i trendovi

Srbija izašla iz recesije Izlasku iz recesije najviše je pridonijelo povećanje industrijske proizvodnje koja je od siječnja do studenoga 2015. godine bila veća 7,9 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Izlazak iz recesije potvrđuje i dinamika rasta BDP-a jer je prema procjenama MMF-a Srbija lani ostvarila rast od 0,75 posto piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

I 1,265 mil € deficit tekućeg računa za razdoblje siječanj-listopad 2015.

176,4

mil dinara proračunski deficit u 2015.

ako se čuju upozorenja da globalnoj ekonomiji ponovo prijeti kriza, Srbija je, prema najnovijim privrednim pokazateljima konačno izašla iz recesije, ocijenili su ekonomisti okupljeni oko stručnog časopisa Mjesečne analize i trendovi (MAT). Na predstavljanju najnovijeg broja MAT-a, čiji su izdavači Ekonomski institut i Privredna komora Srbije, navedeno je da je izlasku iz recesije najviše pridonijelo povećanje industrijske proizvodnje koja je od siječnja do studenoga 2015. godine bila veća 7,9 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Izlazak iz recesije potvrđuje i dinamika rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) jer je prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda Srbija lani ostvarila rast od 0,75 posto.

Rast investicija

Stručnjaci časopisa MAT smatraju da se ove godine u Srbiji može očekivati nešto veći rast BDP nego lani. Ekonomist Ivan Nikolić, urednik MAT-a, ustvrdio je da će se, kada rezultati budu dostupni, pokazati da je realan rast BDP-a u 2015. iznosio 0,8 posto te da je ove godine realno očekivati rast BDP-a od oko 1,5

posto. Globalni šokovi, nestabilnost u okruženju ali i u EU, pad burzovnih indeksa u svijetu, pad cijena nafte te slabljenje dinamike kineske ekonomije, prema njegovim riječima, mogli bi najviše poremetiti takvu procjenu. S druge strane, 2016. se može promatrati s nešto više optimizma s obzirom na najavljenu monetarnu politiku američkog Feda i slabljenje eura prema dolaru, s povećanjem izvoza kao re-

Ove je godine realno očekivati rast BDP-a od oko 1,5 posto, ustvrdio je Ivan Nikolić zultatom. “Jačanje dinamike proizvodnje traži i nove investicije, ali i proizvodnja i investicije mogu se suočiti s problemima koje je u Europi izazvala migrantska kriza”, upozorio je Niko-

Svjetska banka

Poboljšana procjena srpskog gospodarstva U najnovijem, siječanjskom izvješću pod nazivom Perspektive globalne ekonomije Svjetska banka je poboljšala procjenu rasta srpske privrede za 2016. godinu na 1,8 posto. Naime, u svojem izvješću iz lipnja prošle godine prognozirala je rast od 1,5 posto. Kako se navodi u izvješću objavljenom na internetskim stranicama Svjetske banke, u 2017. godini očekuje se rast od 2,2 posto, a u 2018. godini 3,5 posto. Poboljšana je i procjena rasta srpskog gospodarstva za 2015. godinu na 0,8 posto, s negativnog rasta BDP-a od 0,5 posto kako je bilo navedeno u lipanjskom izvješću. Prognoza rasta privrede u Bosni i Hercegovini za 2016. je zadržana na 2,3 posto. U Makedoniji se ove godine, prema procjenama Svjetske banke, očekuje rast BDP-a od 3,4 posto, u Hrvatskoj 1,4 posto, a u Crnoj Gori 2,9 posto.

50 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

lić dodavši kako će se, prema procjeni MATa, nakon pada fiksnih investicija u prethodne dvije godine pokazati da su u 2015. one porasle oko osam posto. Tijekom protekle godine industrija u Srbiji zabilježila je pad od 6,5 posto, ali je u zadnja tri mjeseca došlo do rasta, pokazuju podaci MAT-a. U 2014. vanjskotrgovinska razmjena je bila za 217 milijuna eura ili osam posto veća nego u 2013. Srbija je prošle godine izvezla robe i usluga u vrijednosti 11.157 milijuna eura što je rast od 1,4 posto, a uvezla robe i usluga za 15.526 milijuna eura ili samo 0,4 posto više nego u 2014. Analitičari navode da je Srbija u ovu godinu ušla s blago rastućim trendom izvoza i blago opadajućim trendom uvoza, s time da je smanjenju uvoza potkraj prošle godine najviše pridonio pad cijena nafte. Deficit tekućeg računa za razdoblje siječanj-listopad prošle godine je 1,265 milijuna eura, što je za 17,2 posto manje nego u istom razdoblju 2014.

Prehrambena industrija kao lokomotiva

Komentirajući rast prerađivačke industrije u posljednjem kvartalu 2015. od 1,4 posto, kojem je u najvećoj mjeri pridonijela prehrambena industrija, koordinator istraživanja MAT-a Stojan Stamenković pojasnio je da je razlog tomu prosinački skok proizvodnje u prehrambenoj industriji od 13,1 posto, pri čemu je u tri mjeseca ranije rast tog sektora iznosio samo po dva posto. “Prosinački skok proizvodnje prehrambene industrije donijela je grana pod nazivom Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda koja je porasla za 71,5 posto, točnije, proizvodnja rafiniranog šećera u kampanji koja je bila pomaknuta zbog vremenskih prilika koje su uvjetovale kasnije vađenje šećerne repe. Prema tome, rast proizvodnje prehrambene indu-

strije je za sada stabilan, ali je skok u prosincu incidentan”, naglasio je Stamenković. Iako je država prošle godine uspjela naplatiti više poreza od planiranog, ukupni prihodi proračuna bili su za 16,1 milijuna dinara ili 1,8 posto niži od onih predviđenih rebalansom. No, s obzirom na to da su rashodi proračuna također bili niži od predviđenih (1057,4 milijuna dinara umjesto 1121,9 milijuna), i deficit proračuna bio je znatno niži od planiranog - 176,4 milijuna dinara (bio je procijenjen na 224,7 milijuna dinara). Osvrćući se na najnovija ekonomskopolitička zbivanja u Europi, analitičari MAT-a su ocijenili da će odluka Europske središnje banke o mjesečnoj kupnji 60 milijardi eura obveznica javnog i privatnog sektora diljem eurozone dovesti do “golemog povećanja likvidnosti i smanjenja kamatnih stopa, posebice na tržištu obveznica”.

Jačanje dinamike proizvodnje traži i nove investicije, ali i proizvodnja i investicije mogu se suočiti s problemima koje je u Europi izazvala migrantska kriza.

Prioritetne reforme

U časopisu su navedeni i okviri programa prioritetnih ekonomsko-strukturnih reformi za Srbiju, a to su: upravljanje javnim financijama, infrastruktura, sektorski razvoj, poslovno okružje, korporativno upravljanje, borba protiv sive ekonomije, tehnološka apsorpcija i inovacije, trgovinska integriranost, zaposlenost i tržište rada, socijalna inkluzija, smanjenje siromaštva, promocija jednakih mogućnosti. Prosječne neto plaće su u cijeloj prošloj godini povećane za 1,4 posto, a u javnom sektoru za jedan posto. “To znači njihov realni pad za 1,5, odnosno za 1,8 posto. U javnom sektoru je realni porast plaća, od 2,5 posto, ostvaren jedino u javnim državnim poduzećima. Realni pad u ostalim grupama javnog sektora bio je od dva do četiri posto. Masa plaća je povećana za tri posto, što znači da je realno ostala ista”, navodi se u izvješću MAT-a.

Ivan Nikolić, urednik MAT-a

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV mjesečni REPORT

U tjednu od 25. do 31. siječnja ove godine ukupno je bilo 659 stečajnih postupaka ili 124 postupka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uložen jedan prijedlog, a osam ih je odbijeno. Započelo je i 18 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 57 subjekata što je 53 posto manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 305 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (123), zatim Split (35), na Trgovačkom sudu u Osijeku je registrirano 25 novoosnovanih društava, a slijede Pazin i Varaždin sa 24 nova poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, 166, te ukupno 139 d.o.o.-a. STEČAJEVI 54 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



504 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



447



101 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

101



39 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

57 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata



Osnovano 1020 poslovnih subjekata

Početak postupka



Zaključak postupka





OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

III

VII VIII IX

Broj započetih stečajnih postupaka

66 101 179

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka 29

d.o.o.

139



j.d.o.o.

166





d.d.

XII

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

78 126 108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

305 

Poslovni subjekti

2015. 2016.

Stečajevi

61 

Likvidacija

cije, dok su tri likvidacije zaključene. Ukupno je osnovano 1020 poslovnih subjekta, što je 77 više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (440), zatim u Splitu (101) i Rijeci (91), a Trgovački sud u Pazinu registirao je 81 poduzeće. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 565, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 428.

siječnju 2016. godine bilo je ukupno 220 stečajnih postupaka što je 218 posto više od siječnja 2015. godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, tijekom siječnja ih je izbrisano 324, što je na godišnjoj razini smanjenje od 32 posto. Tijekom ovogodišnjeg siječnja pokrenuta su i 204 postupka likvida-

Tvrtke osnovane po mjesecima

2016. 2500

2016. 2000

2000

1500

1500 1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima 0

Varaždin

Pazin

123

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sl. Brod

Šibenik Split

Dubrovnik

Izvor podataka:

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

III

Brisani subjekti

VII

VIII

Započela likvidacija

XII

Zaključena likvidacija

II d.o.o.

III

IV j.d.o.o.

VII

VIII

XII

ostali subjekti

Sisak

Zadar

0 II

Bjelovar

rast

 bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

N 3 55 + 42

Zagreb

Osnovane tvrtke u siječnju 2016.

1020 osnovanih

d.o.o. 41,96%

subjekata

ostali oblici 2,65%

j.d.o.o. 55,39%

SVIJET FINANCIJA Savjet Hrvatske narodne banke

Nastavak povoljnih kretanja U trećem tromjesečju 2015., i potkraj protekle godine ostvaren je razmjerno snažan rast industrije proizvodnje i trgovine na malo, a zaustavljen pad građevinske aktivnosti, što je blagotvorno djelovalo na tržište rada

avjet Hrvatske narodne banke proteklog je tjedna, pod predsjedanjem zamjenika guvernera HNB-a Relje Martića te uz sudjelovanje ministra financija Zdravka Marića i predsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun Gorana Marića, održao sjednicu na kojoj su razmatrana najnovija gospodarska i novčana kretanja, analiza stabilnosti financijskog sustava te izvješće o poslovanju bankovnog sustava u trećem tromjesečju prošle godine, navodi se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama HNB-a. Nakon snažnog intenziviranja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2015., i potkraj protekle godine povoljna su kretanja nastavljena. Tako je ostvaren razmjerno snažan rast industrije proizvodnje i trgovine na malo, a zaustavljen pad građevinske aktivnosti. Takva su kretanja blagotvorno djelovala na tržište rada, gdje je zabilježen nastavak rasta broja zaposlenih i smanjenje nezaposlenosti. Godišnji pad potrošačkih cijena u prosincu se usporio, odražavajući prvenstveno manji negativan doprinos cijena energije. Monetarna politika središnje banke potkraj 2015. i početkom 2016. zadržala je ekspanzivni karakter. Pritom je ukinuta potreba izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve kod HNB-a, pa sada banke tim sredstvima mogu fleksibilno upravljati. Monetarna kretanja i dalje obilježava razduživanje poduzeća i stanovništva. Kada je riječ o javnim financijama, prvih devet mjeseci protekle godine obilježilo je povećanje prihoda uz istodobnu stagnaciju rashoda opće države pa je manjak na godišnjoj razini zamjetno smanjen.

Smanjenje rizika za financijsku stabilnost

U raspravi o financijskoj stabilnosti sustava naglašeno je da zadržavanje povoljnih uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima smanjuje rizike za financijsku stabilnost Hrvatske. No relativno spori gospodarski oporavak u kombinaciji s brzim rastom i visokom

razinom javnog duga, visokom izloženošću domaćih sektora promjenama kamatnih stopa te posljedično visoka premija za rizik zemlje predstavljaju glavne ranjivosti domaćega financijskog sustava. Financijskoj je agenciji izdano odobrenje za rad platnog sustava EuroNKS i dana je suglasnost na pravila rada tog sustava. Riječ je o platnom sustavu koji obračunava nacionalne i prekogranične platne transakcije u eurima prema pravilima SEPA-sheme (SEPA - The Single Euro Payments Area - jedinstveno područje plaćanja u eurima), a koji bi uskoro trebao započeti s radom. Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se s odlukama nadzornih odbora triju banaka o produženju mandata dosadašnjim članovima uprava tih kreditnih institucija: Istarsku kreditnu banku Umag i dalje će voditi Miro Dodić kao predsjednik, u Upravi Kreditne banke Zagreb predsjednik će i dalje biti Boris Zadro, a članica Uprave Nataša Jakić Felić. U Sberbanci suglasnost za novi mandat člana Uprave dobio je Mario Henjak, zaključuje se u priopćenju HNB-a. (V.A.)

Monetarna politika središnje banke potkraj 2015. i početkom 2016. zadržala je ekspanzivni karakter

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Hrvatska gospodarska komora

Zauzdati javni dug po svaku cijenu Programsko usmjerenje Vlade na smanjenje duga i deficita s pravom je fokusirano na područje u kojem su potrebne hitne promjene temeljene na provedbi strukturnih reformi i učinkovitijem upravljanju javnim dugom

169,2 milijuna kuna. I dalje glavninu rasta duga stvara središnja država (4,7 milijardi kuna) zbog financiranja visokoga proračunskog manjka, dok su fondovi socijalne sigurnosti smanjili svoj dug za 1,4 milijuna kuna, a lokalna država za 462,9 milijuna kuna.

ijekom listopada prošle godine dug opće države smanjen je za 2,2 milijarde kuna, na 283,8 milijardi kuna, što je ponajviše rezultat toga što je država glavninu svojih potreba za zaduživanjem obavila ranijih mjeseci i toga što se u izborno vrijeme nisu mogle stvarati nove obveze. Ipak, na godišnjoj je razini nastavljen rast javnog duga koji je povećan za 7,9 milijardi kuna ili za 2,9 posto, što je najniži međugodišnji rast od kolovoza 2008. U prvih 10 mjeseci prošle godine javni je dug ukupno povećan za 4,2 milijarde kuna, pri čemu se 4,3 milijarde odnosilo na rast unutarnje komponente duga, no inozemni je dug istodobno smanjen za

Složena situacija

Složenu situaciju s javnim dugom u Hrvatskoj potvrđuju i podaci iz Izvješća o fiskalnoj održivosti u 2015. EK. Prema tom izvješću u kratkom roku ni jedna europska država nema visok rizik fiskalne održivosti, pri čemu se za Hrvatsku kao važni kratkoročni izazovi ističu pitanja primarnoga proračunskog deficita,

Rast bruto inozemnog duga

Država se i dalje zadužuje Visina i struktura bruto inozemnog duga

mlrd. EUR

ijekom listopada 2015. bruto inozemni dug povećan je za 360,5 milijuna eura, na 47,4 milijarde eura ili na oko 108 posto procijenjenog BDP-a. Na godišnjoj je razini ino dug porastao za 1,2 milijarde eura ili za 2,5 posto, nastavljajući tako umjereni rast uz visoku razinu zaduženosti zemlje. Strukturne karakteristike kretanja bruto ino duga ostaju nepromijenjene pa je tako ukupna dinamika determinirana nastavkom inozemnog zaduživanja opće države te razduživanjem drugih monetarnih financijskih institucija. Ostali domaći sektori u zadnjih osam mjeseci bilježe kontinuirani godišnji pad inozemne zaduženosti, pri čemu privat-

50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% -1% -2% ii. III. IV.

ii. III. IV.

Izravna ulaganja

Ostali domaći sektori

Središnja banka

Opća država

Izvor: HNB; obrada: HGK

54 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

V. VI. Vii. VIII. IX. X. XI. XII. I. 2014.

V. VI. Vii. VIII. IX. X. 2015.

Monet. fin. institucije

Godišnja stopa rasta (desno)

vu koji bi rezultirao smanjenjem izdataka za mirovine.

Dug opće države 18%

320 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Odnos mirovina i plaća

BDP-u u Hrvatskoj u 2020. biti veća nego u 2015. je 65 posto. Procjenjuje se da bi pri normalnim gospodarskim uvjetima i istoj fiskalnoj politici udio javnog duga u BDP-u u 2020. dosegao 96,7 posto, a u 2026. godini 105,3 posto. Kada je riječ o dugoročnim rizicima fiskalne održivosti, definiranima kao mogućnost zadržavanja dosegnutog udjela javnog duga u BDP-u, Hrvatska se nalazi u grupi od 11 zemalja niskog rizika, ponajprije zbog padajućeg udjela troškova povezanih sa starenjem stanovništva. Ta se ocjena temelji na postojećem mirovinskom susta-

na nefinancijska društva zadržavaju rast. Riječ je prije svega o velikim tvrtkama solidnog boniteta koje se mogu zadužiti na inozemnom financijskom tržištu i time iskoristiti mogućnost financiranja po nižim kamatnim stopama. Osim toga, lanjskog je listopada prvi put nakon studenoga 2012. zabilježen međugodišnji pad zaduženosti na temelju izravnih ulaganja, što je rezultat smanjenja dužničkih obveza prema horizontalno povezanim tvrtkama.

S druge strane, smanjen je dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,2 milijarde eura) te dug na temelju izravnih ulaganja (za 637,6 milijuna eura). U strukturi bruto inozemnog duga najveći su udio imali ostali domaći sektori (35,2 posto), a slijede ih opća država (33,4 posto), druge monetarne financijske institucije (14,7 posto), izravna ulaganja (12,1 posto) i središnja banka (4,5 posto). Ni u idućim mjesecima ne očekujemo bitnije promjene u kretanju bruto ino duga, s obzirom na to da će se opća država trebati i dalje zaduživati zbog financiranja proračunskog manjka, dok će se bankarski sektor nastaviti razduživati pri suzdržanoj kreditnoj aktivnosti prema poduzetništvu i stanovništvu. Valja imati na umu da zbog visine bruto inozemnog duga Hrvatska ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, posebice kad je riječ o povećanju kamata i pro-

mjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu. “Dinamika kretanja bruto inozemnog duga determinirana je, prije svega, inozemnim zaduživanjem države čiji udio u ukupnom ino dugu iznosi visokih 33,4 posto”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. (V.A.)

milijarde HRK

neto stranih ulaganja i loših kredita. Situacija za Hrvatsku znatno je nepovoljnija u srednjem roku u kojem se ocjenjuje postojanje visokih rizika (s još 10 europskih zemalja), zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u i nastavka njegova rasta. Štoviše, među zemljama s trenutačnim udjelom javnog duga u BDP-u nižim od 100 posto, Hrvatska uz Francusku ostaje jedina zemlja za koju se ocjenjuje, uz pretpostavku nastavka iste fiskalne politike, da će se i u idućih 10 godina nastaviti rast udjela duga u BDP-u, tako da vjerojatnost da će udio javnog duga u

Znači, nije uzet u obzir rizik neadekvatnosti mirovinskog sustava u kojem je odnos mirovina i plaća trenutačno jedan od najnižih u okviru zemalja EU-a, a prema ovoj analizi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bi dodatno pao na 27 posto u 2030. te na samo 22 posto u 2060. Nedavno je i agencija Fitch potvrdila neinvesticijski rang kreditnoga rejtinga za Hrvatsku s negativnim izgledima, ističući visoki javni dug i tendenciju njegova rasta kao jedan od važnih razloga niskoga rejtinga i negativnih izgleda. Stoga je programsko usmjerenje Vlade na smanjenje duga i deficita s pravom fokusirano na područje u kojem su potrebne hitne promjene temeljene na provedbi strukturnih reformi i učinkovitijem upravljanju javnim dugom. “Visoki udio javnog duga u BDP-u i nastavak njegova rasta u Hrvatskoj jedan je od važnih razloga zadržavanja niskog, neinvesticijskoga kreditnog rejtinga i njegovih negativnih izgleda. Zato su smanjenje proračunskog deficita i javnog duga područja u kojima su potrebne neodgodive promjene i prilagodbe”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. (V.A.)

16% 14% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0% ii. III. IV.

V. VI. Vii. VIII. IX. X. XI. XII. I. 2014.

Inozemni dug

Unutarnji dug

ii. III. IV.

V. VI. Vii. VIII. IX. X. 2015.

Godišnja stopa promjene (desno)

Izvor: HNB; obrada: HGK

Manji dug monetarnih institucija

U takvim je okolnostima u prvih 10 mjeseci 2015. ukupni bruto ino dug povećan za 689,9 milijuna eura, pri čemu je porastao dug središnje banke (za 1,7 milijardi eura, ali je tu uglavnom riječ o ulaganjima međunarodnih pričuva u repo ugovore), potom dug opće države (za 432,8 milijuna eura) te ostalih domaćih sektora (za 398,7 milijuna eura).

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

MOL smanjuje investiranje MOL planira smanjiti investicije i više se usmjeriti na imovinu bližu Mađarskoj, koja i nakon pada cijena nafte može dobro poslovati, najavio je Berislav Gaso, direktor mađarske naftne kompanije zadužen za istraživanje i proizvodnju. U posljednje dvije godine MOL je proširio poslovanje u Norveškoj i Britaniji kako bi svoj portfelj povećao s manje rizičnom imovinom. Najavio je da dok nalazišta u Sjevernom moru ne budu profitabilna s cijenom nafte od 30 dolara po barelu, i dalje postoje potencijali od imovine u Mađarskoj i Hrvatskoj.

Foretrade i u Hrvatskoj

Skromna potražnja i bez napetosti Na početku veljače ne primjećuje se promjena trenda na hrvatskom novčanom tržištu. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija na samome kraju, u međusobnom trgovanju sudionika nema napetosti. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna. Sredinom ovog tjedna planirana je redovita mjesečna isplata mirovina te je realno očekivati dodatno jačanje likvidnosti sudionika. U prošlu srijedu je održana redovita obratna repo aukcija, peta u ovoj godini, na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama pet milijuna kuna manje u odnosu na prethodnu aukciju, odnosno 125,5 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Proteklog utorka održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je, u skladu s očekivanjem, interes sudionika bio izuzetno velik. Planirani iznos izdanja bio je 600 milijuna kuna, a iznos prijavljenih ponuda bio je

2,012 milijuna kuna. Unatoč tako velikom zanimanju sudionika, ostvareni iznos emisije bio je tek nešto viši od planiranog, 626 milijuna kuna. Zahvaljujući obilnoj ponudi, prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od jedne godine pao je za 10 postotnih bodova, odnosno na 1,25 posto. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 184 milijuna kuna. Ministarstvo financija nije najavilo aukciju za ovaj tjedan. Pretpostavlja se da će se iduća aukcija trezorskih zapisa održati tek krajem veljače kada je na dospijeću 1,038 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 14 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Sredinom tjedna započinje i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla privremeno blago porasti. Unatoč tome, ne očekujemo veću dinamiku na novčanom tržištu jer je likvidnost sustava vrlo dobra, a sredinom tjedna zbog uplate mirovina bit će još bolja. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

25.1.-29.1.

1.2.-5.2.

5 4

300

3 200 2

Međunarodna brokerska kuća iz Londona Foretrade došla je na hrvatsko tržište. Foretrade je tvrtka koja svojim klijentima omogućava pristup trgovanju na Forex tržištu, najvećem i najlikvidnijem financijskom tržištu, na kojem se dnevno trguje s preko pet bilijuna dolara, kazali su predstavnici tvrtke. Klijenti imaju mogućnost trgovanja valutama, robama, dionicama i ostalim financijskim proizvodima. Tržište je otvoreno 24 sata dnevno, pet dana u tjednu te je zbog velikog broja sudionika uvijek likvidno, tako da svaki klijent može plasirati nalog kad god poželi putem interneta.

100

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Pad dolara, euro i švicarac skokovito U proteklom tjednu kuna je dobila na vrijednosti prema američkom dolaru 10 lipa, pa je krajem tjedna dolar vrijedio 6,85 kuna. Euro je fluktuirao između 7,65 i 7,66 kuna, a završio valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,920511

CAD kanadski dolar

4,985844

JPY japanski jen (100)

5,86139

CHF švicarski franak

6,908596

GBP britanska funta

9,943213

USD američki dolar

6,846234

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,660251 primjena od xx. xx. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

ga je na istoj vrijednosti na kojoj je i započeo tjedan. Švicarski franak također se kretao gore-dolje u rasponu od sedam lipa, no tjedan je zaključio na najvišoj vrijednosti - 6,91 kuni. 7,74 7,72

USD

7,3 7,2

CHF

6,92 6,90

7,70

7,1

6,88

7,68

7,0

6,86

7,66

6,9

6,84

7,64

6,8

6,82

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

vijesti Međunarodno tržište kapitala

Tjedan u crvenome Na američkom tržištu tjedan je zaključen u crvenom. Terminski ugovori su pali, a američki dolar pao je prema ostalim valutama, i to najviše u tjednu od 2009. godine nakon što je mjesečno izvješće pokazalo kako je otvoreno manje novih radnih mjesta nego što su analitičari očekivali. Padu je pripomogao i blagi rast vrijednosti nafte. Vrijednosnice s fiksnom dobiti su porasle na svim tržištima, a depresiji je pridonio rast vrijednosti zlata koji bilježi plus već puna tri tjedna. Optimizam na europskom tržištu prethodnog tjedna je ugašen tamnim prognozama ekonomskog stanja. Dok su se optimizam i rast temeljili na prodaji roba i kineskih vrijednosti, prognoza Europske komisije, koja je srezala očekivanja rasta sa 1,8 na 1,7 posto, dovela je trgovanje u minus. Očekuje se kako će najveće europske države Njemačka, Francuska i Italija zabilježiti znatno sporiji rast od očekivanog.

6300

FTSE 100

6200 6100

16400 16300

5900

16200

5800

16100

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2. 4625

NASDAQ

4600

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

4550

4300

4525

4250

4500

4200

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

DAX

9600

CAC40

4400 4350

9700

Dražba Spaladium arene do ljeta

4450

4575

9800

Dow Jones

16500

6000

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2. 18000

NIKKEI 225

17750 17500

9500

17250

9400

17000

9300

16750

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex ponovno raste

16600

datum

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Mirex B, obračunska jedinica obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan završio na razini od 217,1275 bodova. U posljednjem tjednu vrijednost mu je porasla za 0,134 boda. Mirex A je u tom razdoblju neznatno porastao na 112,1876. Mirex C je također porastao pa je tjedan zaključio na 110,9512 bodova. MIREX - tjedni

MIREX A

04.02. 112,18760

0,0638

-1,71

AZ - A

04.02. 112,77690

0,0914

-1,18

Erste Plavi - A

04.02. 110,21790

0,0652

-2,25

PBZ CO - A

04.02. 112,15250

0,0161

-2,42

Raiffeisen OMF - A 04.02. 112,17060

0,0368

-2,03 -0,54

kategorija B MIREX B

04.02. 217,26150

0,0339

AZ - B

04.02. 222,64950

0,0313

0,10

Erste Plavi - B

04.02. 221,66600

0,0273

-1,12

PBZ CO - B

04.02. 198,30780

0,0325

-1,34

0,0%

Raiffeisen OMF - B 04.02. 218,26930

0,0412

-0,79

-0,1%

kategorija C MIREX C

04.02. 110,95120

0,0574

0,93

AZ - C

04.02. 108,28720

0,0488

0,99

-0,3%

Erste Plavi - C

04.02. 110,38230

0,0574

1,14

-0,4%

PBZ CO - C

04.02. 110,54620

0,0647

0,75

Raiffeisen OMF - C 04.02. 114,29340

0,0648

0,90

-0,2%

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,4% 0,2% 0,0%

Raiffeisen DMF

04.02. 209,95600

0,0235

-1,16

AZ Profit

04.02. 246,83350

0,0049

-1,99

-0,0325

-0,69

-0,2%

Croatia osiguranje 04.02. 148,86940

-0,4%

AZ Benefit

04.02. 232,26070

0,0225

1,12

-0,6%

Erste Plavi Expert 04.02. 182,11350

0,0200

-1,75

Erste Plavi Protect 04.02. 184,09380

0,0221

1,04

-0,8% 4.1.

11.1.

19.1.

27.1.

4.2.

Stečajni upravitelj tvrtke Sportski grad TPN koja upravlja Spaladium arenom je najavio kako će uskoro početi proces prodaje imovine stečajnog dužnika, a prva će se dražba održati najkasnije do ljeta na splitskom Trgovačkom sudu. Osim Zagrabačke banke, koja potražuje oko osam milijuna eura, hipoteku nad imovinom stečajnog dužnika imaju i dvije austrijske banke: Erste Group banka AG i Unicredit banka AG, koje potražuju oko 50 milijuna eura, što znači da su ukupna potraživanja banaka u stečajnom postupku nad Spaladium arenom, odnosno tvrtkom Sportski grad TPN, oko 58 milijuna eura.

AZTN odobrio koncentraciju MSRE fondu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je na prvoj razini koncentraciju koja će nastati stjecanjem kontrole američke kompanije Morgan Stanley Real Estate Fund, nad poduzetnicima Gradski centar i Manta iz Zagreba koji su vlasnici nekretnina City Center One Zagreb West i City Center One Zagreb East, priopćio je u četvrtak AZTN. Riječ je o koncentraciji poduzetnika na tržištu posjedovanja, održavanja, upravljanja te davanja u zakup objekata za maloprodaju na području Grada Zagreba.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Đuro Đaković ostvario gubitak Đuro Đaković Grupa je u 2015. ostvarila prihode u visini od 398,7 milijuna kuna, a rashode u visini od 458,3 milijuna kuna. Ostvaren je neto gubitak od 59,6 milijuna kuna, dok je EBITDA (dobit prije amortizacije, financijskih prihoda i rashoda te poreza) negativna 25,8 milijuna kuna, objavila je kompanija na svojim službenim stranicama. Prihodi ostvareni u 2015. veći su za 15,5 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu, odnosno četiri posto, dok je EBITDA bolja za 37 milijuna kuna, odnosno 59 posto.

Uljanik dogovorio nove poslove

U pulskom brodogradilištu Uljanik potpisan je ugovor s australskom kompanijom Scenic, čime je dogovorena gradnja luksuznoga putničkog broda namijenjenog krstarenjima, posebno polarnim i tropskim područjima. Vrijednost projekta poslovna je tajna, a u Uljaniku ističu da će to biti jedan od najskupljih brodova sagrađenih u domaćim brodogradilištima, ujedno prvi takve vrste u Hrvatskoj. Prema vrijednosti ugovorenih poslova hrvatskih brodogradilišta, knjiga narudžbi Uljanik Grupe je “najteža” - sa 25 gradnji vrednijih od milijardu eura.

Crobexi crveni, tri najlikvidnija izdanja s blok prometima blok promete u ukupnom iznosu od 46,2 milijuna kuna. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +6,67 posto do -2,13 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za 0,54 posto, gotovo onoliko koliko je prošloga tjedna porastao, te je tjedan ZAGREBAČKA BURZA završio na 1.603,52 boda. Crobex10 biTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE lježi pad za 0,30 posto na 937,92 boda. UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.167.572.918,07 kn Sektorski indeksi završili su u raspoTJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.445.441,16 kn nu od -5,25 posto koliko je pao CROindex zadnja vrijednost tjedna promjena BEXtransport do -0,41 posto koliko je CROBEX 1.603,5200 -0,54% pao CROBEXturist. Obveznički indekCROBEX10 937,9200 -0,30% si tjedan su završili porastom; CROBIS CROBIS 105,5528 +0,13% je uvećan za 0,13 posto, a CROBIStr CROBIStr 145,9628 +0,23% za 0,23 posto. Najlikvidnije izdanje je

Ulagači na Zagrebačkoj burzi prošli su tjedan bili nešto aktivniji nego tjedan ranije. Promet je u odnosu na prethodni porastao za 14,8 milijuna kuna ili 23 posto te je redovni dionički promet ovog tjedna iznosio 79,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih sakupilo je gotovo 38 milijuna kuna što predstavlja 47 posto ukupnog tjednog prometa. Ledo, HT i Janaf sakupili su

Top 10 po prometu

Ledo d.d. HT d.d. Janaf d.d. Adris grupa d.d. - povl. Valamar Riviera d.d. Đuro Đaković holding d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagrebačka banka d.d. Končar - EI d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene

Turbos DAX short T Turbos srebro long C Turbos WTI nafta short P Turbos srebro short 8 Turbos srebro long F Turbos E-mini S&P500 short G Slobodna Dalmacija d.d. Končar - DT d.d. Palace hotel Zagreb d.d. Magma d.d. 10 dionica s najvećim padom cijene

Turbos DAX long G Hotel Medena d.d. Turbos WTI nafta long O Turbos DAX long E Finvest Corp d.d. Jadroplov d.d. Genera d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Turbos DAX long F Badel 1862 d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-1,01%

8.810,01

20.831.224,28 20.119.804,41

+1,07%

141,10

+5,76%

4.500,00

16.147.482,74

-0,87%

342,00

4.334.067,90

-0,22%

22,80

2.474.488,25

+6,67%

35,32

1.347.239,15

+2,04%

5.000,00

1.264.000,59

-2,13%

965,00

1.248.617,24

+1,88%

37,90

1.130.895,77

-0,15%

647,00

882.919,35

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+54,39%

88,00

186.057,15

+47,84%

12,30

2.812,00

+41,21%

49,00

37.134,90

+31,03%

34,12

2.729,60

+22,41%

18,46

8.327,34

+12,34%

10,56

72.576,60

+11,11%

30,00

17.628,00

+10,32%

1.390,00

133.721,99

+9,09%

120,00

8.400,00

+7,59%

0,85

10.812,09

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-44,87%

38,70

774.365,26

-39,02%

50,00

722,50

-38,97%

35,70

383.161,25

Ledo s tjednim prometom u iznosu od 20,8 milijuna kuna i padom cijene za 1,01 posto na 8810,01 kunu. U redovnoj trgovini Ledo je sakupio nešto više od 2,6 milijuna kuna prometa, dok je blok prometom sakupio 18,2 milijuna kuna. Drugi najlikvidniji HT sakupio je 20,1 milijun kuna prometa, od čega se 14 milijuna kuna odnosi na blok transakcije, a 6,1 milijun kuna na redovni promet, te mu je cijena za 1,07 posto porasla na 141,10 kuna. Treći najlikvidniji Janaf također je zabilježio blok promet od gotovo 14 milijuna kuna, a u redovnoj trgovini protrgovan je u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Cijena mu je za 5,76 posto porasla na 4500 kuna.

-31,88%

72,00

43.035,80

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

-29,92%

26,63

719,01

-20,15%

14,70

10.419,42

-20,01%

120,00

17.672,00

-18,49%

22,00

1.650,00

-17,70%

119,00

7.202,50

-12,94%

17,15

7.784,45

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Drugi tjedan zaredom većina fondova u zelenom Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 54, a palo 25. Porast veći od jedan posto zabilježila su četiri dionička fonda. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih te po jedan posebni i mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,72 do -1,47 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima i dalje nema fondova s pozitivnom promjenom vrijednosti. Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic (+1,77 posto). Mješovite fondove predvodi Smart Equity sa +0,33 posto, a obvezničke HPB Obve-

znički (+0,99 posto). Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu NETA MultiCash (+0,31 posto). Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su Capital Two (+3,77 posto), A1 (+3,74 posto) i Allianz Equity (+3,59 posto). Među posebnim fondovima nema fondova s pozitivnom promjenom. Najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global sa +6,22 posto. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond Capital One (+3,48 posto). Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,47 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 28.01.2016 do 04.02.2016. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,2783 HI-growth € 10,6245 ZB euroaktiv € 124,1252 ZB trend $ 143,2882 FIMA Equity kn 85,2199 KD Prvi izbor kn 13,0490 Ilirika Europa € 109,5462 PBZ Equity fond € 9,7266 HPB Dionički kn 98,9524 Erste Adriatic Equity € 81,0400 NETA Global Developed kn 84,3053 ZB aktiv kn 105,7991 Capital Two kn 87,3226 Ilirika Azijski tigar € 40,2275 Platinum Global Opportunity $ 13,9628 KD Nova Europa kn 4,8514 OTP indeksni kn 37,7272 Platinum Blue Chip € 93,9431 NETA Frontier kn 477,6173 OTP MERIDIAN 20 € 85,7871 A1 kn 82,4200 NETA US Algorithm kn 135,0299 NETA New Europe kn 65,7186 Ilirika BRIC € 61,4179 CROBEX10 kn 90,7870 KD Energija kn 7,3058 ZB BRIC+ € 71,7685 Allianz Equity € 135,2204 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 114,6200 Raiffeisen Harmonic € 99,2100 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6400 ZB Future 2025 € 92,0391 ZB Future 2030 € 89,7815 ZB Future 2040 € 89,3634 ZB Future 2055 € 89,5076 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 154,8571 PBZ Global fond € 13,6876 HI-balanced € 12,3941

tjedna promjena [%]

-0,33 0,84 -1,19 -0,65 0,14 0,27 -1,06 0,48 0,98 0,60 -0,37 0,14 0,01 -1,07 -0,64 1,43 0,03 -1,47 1,72 1,07 0,11 1,21 0,54 0,65 -0,05 0,27 0,15 -0,05 0,27 0,55 0,17 -0,62 -0,76 -0,78 -0,76 0,00 -0,19 0,48

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 119,1063 HPB Global kn 91,5151 OTP uravnoteženi kn 102,3135 KD Balanced kn 8,1659 Allianz Portfolio kn 151,4815 Smart Equity € 101,2342 PBZ Conservative 10 fond € 105,0620 You Invest Active € 95,3200 You Invest Balanced € 96,9500 You Invest Solid € 98,1600 Smart Equity II € 95,5401 PBZ Flexible 30 fond € 97,2441 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 188,4896 HI-conservative € 13,8274 Raiffeisen Bonds € 170,7800 PBZ Bond fond € 124,5544 Capital One kn 203,5050 HPB Obveznički € 153,2952 NETA Emerging Bond kn 78,4840 Erste Adriatic Bond € 114,2700 Raiffeisen Classic € 102,7300 PBZ Short term bond fond kn 100,7558 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1197 ZB plus kn 175,2796 ZB europlus € 150,3751 PBZ Euro Novčani € 139,1400 Raiffeisen Cash kn 157,4600 Erste Money kn 151,1100 HI-cash kn 151,8577 PBZ Dollar fond $ 131,2673 HPB Novčani kn 143,3819 OTP novčani fond kn 132,9760 Money One kn 129,3537 Allianz Cash kn 118,2775 Erste Euro-Money € 115,4400 Auctor Cash kn 110,3304 Raiffeisen euroCash € 105,5900 HPB Euronovčani € 106,2071 Locusta Cash kn 1350,5943 NETA MultiCash kn 108,2757 OTP euro novčani € 102,5388

0,10 0,61 -0,12 -0,38 -0,00 0,18 0,10 -0,42 -0,26 -0,03 0,11 -0,43

naziv(fond)

valuta

0,21 -0,02 0,14 0,19 0,28 0,21 -1,24 0,13 0,20 0,29 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,02 0,01 0,00 0,02 -0,01 0,01

Raskinuta suradnja Lavazze i Francka Gala Plus, uvoznik i distributer Lavazza kave za Hrvatsku, u siječnju je inicirala raskid ugovora s principalom Lavazza Italia, priopćili su iz ove tvrtke u vlasništvu zagrebačkog Francka. U priopćenju se navodi da je to rezultat izmijenjene strategije ulaganja Lavazze u razvoj tržišta kave. Takva poslovna politika Lavazze Italia onemogućila je daljnje ostvarivanje punog potencijala brenda Lavazza na hrvatskome tržištu što je ujedno ograničilo prostor djelovanja Gale Plus u učinkovitom odgovaranju na svakodnevne potrebe tržišta.

Porasla proizvodnost

Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji bio je u prosincu prošle godine 0,8 posto manji u odnosu na studeni, a u odnosu na prosinac 2014. manji je za 0,5 posto, dok je proizvodnost porasla, pokazuju podaci DZS-a. U prosincu je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio manji za 0,8 posto, u rudarstvu i vađenju za 0,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto. Podaci o proizvodnosti rada pokazuju da je u 2015. u odnosu na 2014. proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji porasla za 4,2 posto.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Peter S. Rose, Sylvia C. Hudgins

Upravljanje bankama i financijske usluge Mate

Knjiga je biografija Tenzin Palmo, odnosno Diane Perry koja je u 20. godini ušla u indijski samostan kao jedina žena tinama redovnika i među sto započela bitku protiv predrasuda koje su isključivale žene iz duhovnog života i prosvjetljenja. Trinaest godina kasnije povukla se u zabačenu špilju gdje je 12 godina prakticirala budističku meditaciju. Godine 1988. izašla je iz špilje s čvrstom odlukom da u sjevernoj Indiji izgradi ženski samostan i tako oživi duhovnu tradiciju togdenma – elitnih jogina.

Goran Gal

No money ili tri Anina zakona Element

Dok ova knjiga ulazi u svoje osmo izdanje, svijet kakvog poznajemo ubrzano se mijenja i, u nekim slučajevima, prijeteće. Financijske tvrtke i usluge koje nude postaju sve više internacionalizirane, a ovaj udžbenik daje analizu širokog spektra financijskih usluga i institucija, bilo da su one među divovima ili među manjim pružateljima. U ovom 8. izdanju raspravlja se o velikim promjenama i događajima koji danas iznova oblikuju bankarske i financijske usluge.

Vicki Mackenzie

Špilja u snijegu Naklada Ljevak

Zašto No money? Što su Tri Anina zakona i čemu služe? Da saznate odgovor morat ćete upoznati crnca matematičara i bivšeg maloljetnog kriminalca iz Bronxa, hrvatskog svećenika iz Vatikanske banke, terorista iz Sirije, moćnog bankara... Morat ćete osjetiti Aninu bol, upoznati najčudniju banku na svijetu, pogledati preko zamagljenog ruba života i smrti… Usput, četiri doktora znanosti će vam povremeno objašnjavati što se događa i hoće li matematičar i društvo uspjeti pobijediti banke - i ostati živi.

60 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Adriana Lisboa

Simfonija u bijelom HenaCom

Will Trent je specijalni agent Istražnog ureda države Georgije. Sretno je zaljubljen i napokon se počinje rješavati svoje mučne prošlosti. Uključuje se u istragu misterioznog nestanka studentice s obližnjeg fakulteta. No njegova šefica Amanda Wagner zabranjuje mu rad na tom slučaju. Will ne razumije Amandine motive i nastavlja s istragom. Tragovi ga vode prema napuštenom sirotištu koje je nekada davno bilo njegov dom. Ubrzo postaje jasno da je maknut sa slučaja jer je njegova prošlost u prebliskoj vezi sa sudbinom nestale studentice.

Silvia Zucca

Astrološki vodič za slomljena srca Fokus Komunikacije

Riječ je o slojevitom romanu koji prikazuje životnu priču dviju sestara, koje se mijenjaju nakon nemiloga događaja u obitelji, i čiji razrušeni životi odlaze u potpuno suprotnom smjeru od onoga o čemu su snatrile kao djevojčice. Ovaj roman čija je radnja smještena u ruralni Brazil podjednako nam oslikava i njegov urbani prostor, a govori o odrastanju i sestrinstvu, o odgoju i zločinu, o potisnutim emocijama, o ljubavi i umjetnosti, dok je sve prožeto temom incesta.

Karin Slaughter

Rane Znanje

Alice Bassi ima 30 godina i dalje je single, a doznala je da se njezin bivši - ženi. No to nije sve. U malu TV kuću u kojoj radi dolazi Davide Nardi kako bi podijelio otkaze. Alice upoznaje i Tija koji je uvjeren da zna “istinsko” čitanje zvijezda koje ukazuju na to koji su dani povoljni za karijeru, a koji za pronalazak srodne duše. Alice počinje izlaziti s muškarcima koji su s njom astrološki usklađeni, no nižu se promašaji, dok je Davide sve više privlači. No njega se ne usuđuje pitati koji je znak.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Plastični proizvodi Romcarbon, Buzau, Rumunjska, www. romcarbon.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda na rumunjskom i europ‑ skom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC‑a, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filte‑ ra za disanje i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod na‑ zivom Plastični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... Trenutno mogu ponuditi: polipropi‑ len vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo. Posje‑ duju certifikate ISO 9001: 2008 i ISO 14001: 2005 te također standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i si‑ gurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, office@ romcarbon.com, +40/238/711 155. Čelik Omer Yalcin-Insaat, Ankara. Tvrtka je proi‑ zvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mo‑ stove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gma‑ il.com. Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Ko‑

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska

Usluge ispomoći u vatrogasnoj postrojbi

Zračna luka Split nabavlja usluge ispomoći u vatrogasnoj postrojbi. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

sovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050. PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 mi‑ limetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilogra‑ ma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181. Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gorda‑ na Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333. Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (ke‑ mijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za posto‑ jeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za vi‑ soke temperature, PTFE oblici, grafitne elek‑ trode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@ sinograf.com. Kamen Magma International, Istan bul, www.ma‑ gmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgo‑ vinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ramovic - +90537 218 7016, muamer@magmaexim.com.

Oprema za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Vodovod Osijek nabavlja opremu za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

Regija

Izrada studije izvodljivosti

Prometna oprema

Županijska lučka uprava Rab nabavlja usluge izrade studije izvodljivosti i analiza troškova te koristi za projekt nadogradnje i razvoja Luke Mišnjak. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

DARS - Družba za avtoceste v republiki Sloveniji iz Celja nabavlja prometnu opremu. Rok dostave ponuda je 25. veljače. Čizme

Ministarstvo za obrambo Ljubljana nabavlja čizme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

1,2 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 14. ožujka. Ampulirani lijekovi i serumi

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja ampulirane lijekove i serume. Procijenjena vrijednost nabave je milijun eura. Rok dostave ponuda je 22. veljače. Data storage sistem i serverska oprema

Elektroprivreda BiH nabavlja data storage sistem i serversku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 29. veljače.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Helikopter na bubnju Helikopter Robinson, R-22 Mariner, procijenjen na 750.000 kuna. Pokretnina je helikopter proizveden 1992. godine u Robinson Helikopter Company, model R-22 Mariner, serijskog broja 2198, hrvatske registracijske oznake 9A-HMB. Letjelica se nalazi na aerodromu Sečovlje 19, Sečovlje, Slovenija. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovoru na telefon broj 01/3092 775. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto početne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Helimax d.o.o. u stečaju, IBAN: HR0424070001100436366 kod OTP banke s naznakom ‘’jamčevina za pokretnine’’. Rok ponude za letjelicu je 15. veljače. Kiosci ukupno procijenjeni na 1,9 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja razne vrste kioska, koji su razmješteni po Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, sve troškove snosi kupac. Razgledavanje je moguće radnim danom do 19. veljače po dogovoru uz najavu na mobitel 092/3202 279. Ponude se predaju do 19. veljače u podne. Pašnjaci u Dubrovniku procijenjeni na 108 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak na nekoliko lokacija na području Grada Dubrovnika. Na nekretnini je upisano založno pravo na korist ovrhovoditelja. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. ožujka u 11 sati u zgradi Općinskog suda u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba broj 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvr-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

đene vrijednosti, odnosno ne za manje od 54 milijuna kuna. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati dostavile u spis. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR5723900011300000120, model i poziv na broj 13 561. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije nego što se pristupi dražbi. Kuća u Zagrebu, procijenjena na 44 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću na Brezovičkoj cesti 27 u Zagrebu od 168 metara četvornih i dvorište od 500 meta-

62 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

ra četvornih te oranice od 531 metra četvornog; ukupne površine 1199 metara četvornih. Dražba će se održati 2. ožujka u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 25. veljače 2016. godine u 13 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti, što iznosi 43.966,03 kune, i koja se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2824-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Pašnjak u Zagrebu, procijenjen na 36,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak ukupne površine 9278 četvornih metara. Datum dražbe je 7. ožujka, a ona će se održati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 8, soba 134/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 18,4 milijuna kuna. Razgledavanje je organizirano 29. veljače u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, što iznosi 368.440 kuna, i koja se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2902-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Kompleks građevinskog zemljišta u Kaštel Novom, procijenjen na 42 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kompleks graditeljskog zemljišta ukupne površine 43.560 četvornih metara. Datum dražbe je 15. ožujka u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 37c/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje na zahtjev zainteresiranih osoba i ako one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 101-7985-15 te dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do 8. ožujka do 14.30 sati u sudnicu 37c/I.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0040018

Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fredrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, 940039541 Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@fredrikstad. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2226.

Oprema za mjerenje i kontrolu Elering AS; Tallin, Estonija, traži nabavu opreme za mjerenje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Elering AS, 11022625, Kadaka tee 42, Marit Saaretalu, 12915 Tallinn, Estonia, marit.saaretalu@elering.ee. Više podataka o nadmetanju i elektronička dostava ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje na https://riigihanked. riik.ee.

Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@rkas.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee.

Rezanje drveća HEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća. Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek - SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 015%2fS+005-0039899.

Elektroničke oglasne ploče Švicarske željeznice (SBB) objavile su natječaj za nabavu elektroničkih oglasnih ploča za postavljanje na peronima i prikazivanje odlazaka/ dolazaka vlakova. Osim ploča traži se i usluga montiranja. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen, Hilifikerstraße 3, Bern 65, I-ESPEI-EEN-ELA, 3000 Bern, Switzerland. Daljnje podatke daje: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen - http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=894155.

Tehničko ispitivanje vozila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/

Dizelsko gorivo Societta Transporti Provincionale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it. Više podataka o nadmetanju na www.stpspa.it.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Etnoland Dalmati: Prvi tematski park u Hrvatskoj

Kreativni smo u improvizaciji i to uopće nije loše U Dalmatinskoj zagori stvarno se treba znati snaći. Turizam cvate petnaestak kilometara dalje, uz more, i gosta odande nije lako privući u zaleđe. Gastronomske adute Zagore nude restorani cijele Dalmacije, i kako kaže Joško Lokas, poduzetnicima iz Zagore preostaju samo kulturne i prirodne znamenitosti. Srećom, Nacionalni park Krka nemoguće je prenijeti u drugu destinaciju piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tnoland Dalmati, otvoren 2007. godine u Pakovu selu u zaleđu Šibenika, prvi je tematski park u Hrvatskoj. Njegov vlasnik Joško Lokas dijete je iseljenika i u Njemačkoj je pohađao najbolje škole i sveučilišta. Vodio je tvrtku koja je imala godišnji prihod od 150 milijuna eura, da bi sve to napustio i započeo vlastiti

projekt koji svake godine nadopunjuje i nadograđuje. Voli istaknuti kako je hrvatski turizam pun improvizacija i da su naši turistički radnici veliki improvizatori. “To nekada nije loše jer se na taj način prebrode mnogi problemi”, ističe Joško Lokas, direktor i vlasnik tematskog parka Etnoland Dalmati. Ipak za svoj projekt kaže da nije bilo mjesta improvizaciji, nego se radi o planski pripremljenom projektu. Za sebe pak kaže da sve svoje obveze uredno servisira, što znači da je projekt isplativ. Etnoland Dalmati registriran je kao tematski park s ugostiteljskom, muzejskom, glazbeno-scenskom i trgovačkom djelatnosti. Specijaliziran je za rad s grupama, a od prošle godine nedjeljom otvara vrata i za izletnike, u prvom redu za obitelji s djecom. Prošle godine Etnoland Dalmati posjetilo je oko 40.000 turista. Inače svake godine ima rast poslovanja. Etnoland Dalmati ima šest stalno zaposlenih radnika, dok u sezoni zaposli još toliko. Nema uslugu smještaja jer je to isključivo izletnički projekt. “Uložili smo puno u igralište, napravili smo rekonstrukciju restorana i puno smo ulagali u sigurnost

64 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

objekta. Svaki dan naš kompleks obogatimo nekim detaljom”, kaže Lokas. Ove godine namjerava investirati u rekonstrukciju polovine prostora, ukupne površine 15.000 četvornih metara. Radi se o uvođenju prirodnih materijala u objekte te izgradnji umjetnog jezera kao i nizu novih sadržaja.

Potencijal Dalmatinske zagore

“Potencijal Dalmatinske zagore u turizmu je velik, ali ima niz ograničenja. Osnovni problem je tržište nabave domaćih proizvoda, a zbog iseljavanja mlađih stanovnika takvih je proizvoda sve manje. Problem je i radna snaga. Malo je kvalificiranih i motiviranih radnika na ovom području. Uglavnom, potrebno je posložiti puno stvari kako bi turizam Dalmatinske zagore iskoristio svoj potencijal”, kaže Lokas. Ističe kako ohrabruju investicije u sve veći broj kuća za odmor s bazenima, međutim, dodaje, turizam nije samo smještaj. “Turizam se događa i izvan spavaonica. Kroz svoj projekt radimo sustavnu edukaciju o tradiciji i običajima Dalmatinske zagore. Usuđujem se reći da će u Dalmatinskoj

Prošle godine Etnoland Dalmati posjetilo je oko 40.000 turista zagori opstati samo oni poduzetnici koji imaju inovativne i vrlo kvalitetno vođene projekte. Opstat će oni koji su se profilirali i koji imaju financijsku stabilnost. Prosječni projekti neće opstati. A u primorskom dijelu, primjerice, prosječni projekti održivo posluju”, ističe Lokas. Prema njegovu mišljenju, u Dalmatinskoj zagori osnovni problem je iseljavanje stanovništva. Ne može, kaže, prežaliti dvoje svojih radnika koji su otišli daleko od Hrvatske.

“Apsurd je to što Dalmatinska zagora ima veliki potencijal i njeno tržište udaljeno je tek 15 do 20 kilometara od primorskog dijela koji posjećuje velik broj turista, a opet se nije dobro razvila”, čudi se Lokas.

Borba za svoga gosta

Mogućnost privlačenja tih gostiju vidi u gastronomiji. “Problem je to što se gastronomija može preseliti, pa restorani u primorskom dijelu Hrvatske nude gastronomsku ponudu Dalmatinske zagore. E sad, turist stvarno nema vremena uvjeriti se kako je ta ponuda kvalitetnija u unutrašnjosti pa ostaje tamo kamo je došao. Drugi problem su lokalne turističke zajednice koje izvan njihova teritorija ništa drugo ne zanima. Isto tako te turističke zajednice kroz niz manifestacija gostu nude puno toga besplatno-

ga, tako da gosti puno manje troše. Tom besplatnom ponudom koja je financirana javnim novcem - a radi se o ribarskim noćima i sličnim manifestacijama - te organizacije ugrožavaju poslovanje poduzetnika. U tome se čak destinacije ne razlikuju jedna od drugih. Zato gost i ne izlazi iz te destinacije. Znači, nemamo cjelovitu ponudu i nismo povezani. Nama, poduzetnicima iz Dalmatinske zagore zato preostaju kulturne i prirodne znamenitosti. Srećom, Nacionalni park Krka nemoguće je prenijeti u neku destinaciju”, pojašnjava. Lokas kaže kako je projekt obnove šibenskih tvrđava jedan od najkvalitetnijih projekata u turizmu koji je javni sektor osmislio. Prema njemu, to je model pravilnog ulaganja novca. Jer povezanost je, ponavlja, ključna za uspjeh u turizmu.

Na “ti” s fondovima

Primjer dobrog korištenja poticaja Osim što je prvi otvorio tematski park, Lokas je poznat i po tome što je uspješno koristio poticajna sredstva i fondove Europske unije. Prije dvije godine prijavio je projekt na prvi natječaj IPARD-a. Radilo se o Mjeri 302 Ruralni razvoj i njihov projekt je bio među 15 hrvatskih tvrtki koje su u prvom krugu prošle na natječaju. Povukao je 50 posto bespovratnih sredstava od investicije vrijedne 110.000 eura. Drugi natječaj koji je uspješno

odradio bio je Poduzetnički impuls Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva koji se odnosio na mikro i male tvrtke. Njegov projekt vrijedan 130.000 eura, kao projekt jedine tvrtke južnije od Zadra, prošao je na tom natječaju. Uspjeli su kao jedna od 13 hrvatskih tvrtki. Cjelokupna investicija u Etnoland Dalmati do sada je iznosila 1,2 milijuna eura. Koristio je i jednu liniju HBOR-ovog kredita u iznosu od 300.000 eura koji je uredno vratio. 8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 65

KOFOLA ČESKOSLOVENSKO KUPILA ASORTIMAN BEZALKOHOLNIH PIĆA BADELA 1862

Voćko, Nara i Inka pod kapom Radenske Kofola ČeskoSlovensko, čiji član je od lani i Radenska, poznata je po pozitivnom odnosu s lokalnim brendovima, te je udahnula novi život u mnoge brendove bezalkoholnih pića Iz Kofole ČeskoSlovensko, jednog od vodećih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića u Europi, objavljena je akvizicija asortimana bezalkoholnih pića od Badela 1862. Nakon što je Kofola ČeskoSlovensko i njezina Radenska od Badela 1862 već preuzela PepsiCo distrubuciju za Hrvatsku, ovom akvizicijom Radenska postaje zadužena za upravljanje tradicionalnim hrvatskim brendovima Voćko, Nara i Inka. “Zadovoljstvo nam je nastaviti poslovni odnos s Badelom 1862 na hrvatskom tržištu, posebno zato što na hrvatskom tržištu vidimo veliki potencijal te ova suradnja za nas predstavlja korak naprijed prema us-

postavljanju cjelovitog proizvodnog asortimana bezalkoholnih pića u Adria regiji. Upravljanje brendovima bogate povijesti i tradicije Kofolina je specijalnost, pa će Voćko, Nara i Inka biti odličan dodatak našem portfelju”, rekao je Marián Šefčovič, generalni direktor Radenske i regionalni menadžer za Adria regiju unutar Kofole ČeskoSlovensko. Također je istaknuo kako se ovo novo partnerstvo dviju tvrtki proširuje i suradnjom na distribuciji u HoReCa segmentu. Radenska je jedan od najvećih proizvođača mineralne vode u jadranskoj regiji, gdje je njeno ime nekoć, a tako je i na mnogim mjestima danas, bilo sinonim za

mineralnu vodu. Glavni su joj proizvodi svjetski poznata mineralna voda Radenska Classic u premium kategoriji, koju podupire raznovrstan portfelj voda i bezalkoholnih napitaka poput Ore i Pepsija. U proljeće 2015. Radenska je postala članom obitelji grupe Kofola ČeskoSlovensko. ČeskoSlovensko je jedan od vodećih europskih proizvođača bezalkoholnih napitaka sa sedam proizvodnih pogona i 1900 zaposlenika u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Poljskoj. Kofola ČeskoSlovensko je poznata po pozitivnom odnosu s lokalnim brendovima, te je udahnula novi život u mnoge brendove bezalkoholnih pića u tim zemljama.

Dvostruki dizajnerski uspjeh agencije Kuharić Matoš

Originalnost i kvaliteta Čak dva logotipa agencije za dizajn i oglašavanje Kuharić Matoš pronašla su mjesto među finalistima na posljednjem izdanju Best Brand Awardsa, prestižnog međunarodnog natječaja u kojem stručni žiri, sastavljen od ponajboljih svjetskih dizajnera ocjenjuje logotipove brendova, a glavni kriteriji su originalnost i kvaliteta izvedbe. Riječ je o prijedlogu vizualnog identiteta Cigale Collection, Island of Lošinj, te vizualnom identitetu Boutique hotela Alhambra & Ville Auguste. Vizualni identitet Cigale Collection, Island of Lošinj objedinjuje

luksuznu ponudu hotela u najljepšoj lošinjskoj uvali Čikat. Ideja za vizualno rješenje dolazi iz talijanske verzije naziva uvale Cigale, koja u prijevodu znači “cvrčak”. Drugi vizualni identitet je onaj Boutique hotela Alhambra & Ville Auguste, člana Small Luxury Hotels of the World Grupacije, koji svojim otvaranjem zaokružuje luksuznu ponudu uvale Čikat. Riječ je o mjestu na kojem se duh aristokratskog vremena savršeno sjedinjuje s modernom udobnošću i vrhunskom uslugom. Agenciju Kuharić Matoš osnovali su art direktori Luka Kuharić i Bojan Matoš u Zagrebu 2005. godine. (I.G.)

66 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Boutique hotel Alhambra rješenja recepcije i ulaza

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se! Za sve informacije: biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 5600 012, 5600 000

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.