Pv 3916 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

22. veljače 2016., godina LXII, broj 3916

Industrija boja i lakova

Konkurentni i najvećima u svijetu Proizvodnja boja i lakova lani je rasla za 5,6 posto, a s oživljavanjem građevinarstva povezan je i optimizam u ovoj djelatnosti ANALIZA

Darko Vukadinović

predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u

Kišobrani Cerovečki

Posljednji kišobranar u Zagrebu

Intervju

Ana Ivančić

BNP Cardif osiguranje

međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

31. ožujka 2016.

organizatori

PRIVREDNI VJESNIK

sadržaj

3916 / 22. veljače 2016.

ANALIZA 6

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u U ime zaštite tržišta, ostajemo i bez vozača

Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Cardif osiguranja Specijalizacija kao komparativna prednost

INTERVJU

SKUPŠTINA HGK 16

Predstavnici komorskih udruženja u Skupštini Broj članova Skupštine povećat će se sa 77 na 95 jer se želi u rad Skupštine uključiti više malih i srednjih poduzetnika

PV ANALIZA

Industrija boja i lakova Konkurentni i najvećima u svijetu

AKTUALNO

Priča o kišobranima obitelji Cerovečki koja je započela davne 1912. godine

Zaštićen Dalmatinski pršut Zaštićene sve četiri vrste hrvatskog pršuta

PRIČA S RAZLOGOM 34

Kišobrani Cerovečki, Zagreb Kaj buš ti radil kišobrane? E, baš bum!

HRWWWATSKA 40 Platforma Onetius Besplatno znanje na dohvat ekrana

Ana Ivančić

SVIJET FINANCIJA 54

Bruto inozemni dug 108,7 posto BDP-a Inozemni dug u sektoru opće države potkraj prošlogodišnjeg listopada činio je čak trećinu ukupnog bruto ino duga

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Riječki Muzej starih računala Peek&Poke jedinstven na jugoistoku Europe Kad vam je stvarno dosta nove tehnologije...

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Danijel Nestić

Mirovine iz drugog stupa su ipak veće Stabilnost mirovinskog sustava znači da u budućnosti neće doći do prekomjernog rasta javnih izdataka za mirovine. Sadašnji je sustav stabilan

I Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

deja o zamrzavanju uplata u drugi mirovinski stup izazvala je prilično žustre reakcije u javnosti tako da je i tadašnji mandatar, a današnji premijer vrlo brzo napravio određeni otklon od same ideje, ali nije potpuno jasno izrekao koja je stvarna pozicija Vlade u pogledu budućeg razvoja mirovinskog sustava. U programu Vlade koji je predstavljen u Hrvatskom saboru o tome nema ni riječi. Zato nije loše pokušati još jednom ukratko ponoviti zašto je za Hrvatsku važan drugi mirovinski stup i zašto bi njegovo slabljenje ili ukidanje bilo loše i za stabilnost mirovinskog sustava i za buduće umirovljenike. Stabilnost mirovinskog sustava znači da u budućnosti neće doći do prekomjernog rasta javnih izdataka za mirovine. Sadašnji je sustav stabilan. Dugoročne projekcije pokazuju da on omogućava zadržavanje stabilnosti usprkos negativnim demografskim trendovima. To bi trebalo biti omogućeno očekivanim rastom zaposlenosti, produžavanjem radnog vijeka, sporijim rastom mirovina od rasta gospodarstva, te aktiviranjem isplate dijela mirovina iz drugog stupa zbog čega će doći do smanjivanja isplata mirovina iz prvog stupa. Upravo ovaj posljednji faktor je ključan za olakšavanje buduće fiskalne situacije. Naime, uplate dijela doprinosa u drugi stup umjesto u prvi stup, što je pet posto bruto plaća, smanjuje obvezu prvog stupa za buduće mirovine, a uplaćena sredstva se ulažu na financijskom tržištu i ona će jednog dana, zajedno s ostvarenim prinosom, poslužiti kao osnova za isplatu dijela mirovine. Ako se zamrznu uplate u drugi stup i ta se sredstva usmjere natrag u prvi stup, to znači da prvi stup preuzima povećanu obvezu za isplatu budućih mirovina što će znatno otežati buduću fiskalnu situaciju. A zbog starenja stanovništva bit će sve više umirovljenika i mirovina koje treba isplatiti, a zdravstveni će sustav zahtijevati dodatna ulaganja. U takvoj situaciji već danas treba voditi takvu fiskalnu politiku koja će u budućim proračunima ostaviti prostor i za povećanje visine mirovina i za veći broj umirovljenika i za dodatne zdravstvene troškove. Gledano iz perspektive današnjih radnika i

4 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

budućih umirovljenika, postoje i čisto “sebični” razlozi za zadržavanje drugog stupa. Raspoložive projekcije budućih mirovinskih primanja pokazuju da bi dio mirovine koju daje drugi stup trebao biti veći od dijela mirovine koji bi uz jednake uplate davao prvi stup. Naravno da su to samo projekcije i da država u međuvremenu može promijeniti pravila izračuna mirovina i time utjecati na relativnu visinu mirovina. No, iskustva iz zemalja s dugom tradicijom mirovinskih fondova pokazuju da uz iste uplate kapitalizacija na tržištu (drugi stup) omogućava veće mirovine nego sustav

Za osiguranike drugog stupa važno je da su ušteđena sredstva u drugom stupu imovina koja se može nasljeđivati međugeneracijske solidarnosti (prvi stup). Istina, kapitalizirani sustavi su predmetom znatno većih tržišnih rizika, što znači da u lošim vremenima oni mogu značajno podbaciti. No zato postoji regulacija koja bi trebala smanjiti takve rizike i zato je poželjno kombinirati prvi i drugi stup pri čemu glavnina socijalne sigurnosti i stabilnosti izvire iz pravog stupa. Osim potencijalno veće mirovine, za osiguranike drugog stupa važno je da su ušteđena sredstva u drugom stupu osobna imovina koja se može nasljeđivati. Ako osiguranik umre prije nego što postane umirovljenik, ušteđena sredstva se nasljeđuju ili postaju dio prava na obiteljsku mirovinu. U fazi isplate mirovine može se dogovoriti takav tip mirovine koji u slučaju smrti korisnika mirovine jamči nastavak doživotne isplate mirovine bračnom drugu ili određeni broj godina isplate mirovine imenovanim nasljednicima.

BROJKE, BROJKE

Pravne osobe u Hrvatskoj 2015.: Dominiraju subjekti bez zaposlenih 312.354

registrirani broj pravnih osoba u 2015. godini

od toga aktivno njih

185.297

Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je više od polovine registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u djelatnostima: - trgovina na - p opravak -p rerađivačka veliko i na motornih industrija malo vozila i motocikala

- stručne, -o stale znanstvene uslužne i tehničke djelatnosti djelatnosti

od toga:

172.698

trgovačkih društava

66.745

poduzeća i zadruga

72.911

ustanova, tijela, udruga i organizacija

Struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih:

29,7%

62,5%

5,8% 1,6% 0,3%

subjekti bez zaposlenih subjekti sa 1 do 9 zaposlenih

78.580

subjekti sa 10 do 49 zaposlenih

aktivnih subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima

subjekti sa 50 do 249 zaposlenih subjekti s više od 250 zaposlenih

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva: privatno vlasništvo državno vlasništvo mješovito vlasništvo zadružno vlasništvo pravne osobe čije se vlasništvo ne prati Izvor: DZS

15,3%

82,1%

1,2% 0,7% 0,7% 22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 5

ANALITIČKI INTERVJU Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestov

Goran Stanzl/PIXSELL

Nikako ne vjerujem ni u teoriju nužnosti privatizacije/monetizacije HAC-ONC-a, i to gotovo neizostavno stranom koncesionaru, kao da mi nemamo dovoljno vlastite pameti, kaže Vukadinović

6 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

vnoga teretnog prometa pri HGK-u

U ime zaštite tržišta, ostajemo i bez vozača Hrvatski teretni prijevoznici su u vrlo teškoj situaciji na liberaliziranom tržištu Europske unije jer država nije dovoljno napravila kako bi povećala njihovu konkurentnost, kaže Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inistar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković nedavno je najavio mogućnost uvođenja vinjeta kao sustava naplate cestarine na autocestama. Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u Darko Vukadinović iz tvrtke La Log pozdravlja taj prijedlog ističući kako su hrvatski teretni prijevoznici izravno zainteresirani za uvođenje takvog sustava naplate koji bi im donio niz koristi te povećao konkurentnost.

Uvođenje sustava naplate preko vinjeta uz dualni sustav naplate bio bi pogrešan potez i potpuni promašaj prometne politike Vukadinović ističe kako je uvođenje vinjeta složena tematika koja, prema njegovu mišljenju, zahtijeva znanstveni i stručni pristup temeljen na dosadašnjim, ali i budućim studijama, dok bi politički aspekt trebao najvećim dijelom biti sadržan u okviru prometne politike.

n Kako ocjenjujete trenutačno stanje održivog razvitka HAC-ONC-a? - Ono zasigurno nije dobro. Naime, stanje kakvo jest nije nastalo odjednom nego ‘za-

hvaljujući’ svim ranijim aktivnostima kod izgradnje i financiranja autocesta, potom njihovom korištenju i pripadajućim naknadama. Danas imamo tri koncesionara autocesta, ali i niz drugih hibridnih dionica poluautocesta i brzih cesta koje se koriste uz skupu naplatu. Uvođenje sustava naplate preko vinjeta uz dualni sustav naplate bio bi pogrešan potez i potpuni promašaj prometne politike. Pitanje je kako nagovoriti druga dva strana koncesionara na uvođenje zajedničkih vinjeta, kad imaju vrlo povoljne koncesionarske ugovore gdje im je država jamac za određeni pad prihoda.

n Kako to razriješiti? - Smatram da je prvenstveni cilj zaštita hrvatskih nacionalnih interesa, omogućavanje nesmetanog financiranja anuiteta te kvalitetno održavanje postojeće mreže autocesta. S obzirom na izgrađenost prometne mreže i njeno odlično stanje, nema veće potrebe za izgradnjom novih dionica u kratkoročnom razdoblju. Osobno smatram da je dobrim dijelom jezgra problema u kvaliteti poslovanja najvećeg koncesionara. Naime, nitko se dosad nije temeljito bavio njegovom racionalizacijom poslovanja, mogućim uštedama i budućim razvojem. Kao dugogodišnjem sudioniku europskog transportnog tržišta uvjeren sam u odličan imidž hrvatskog cestovnog prijevozništva i njegovog prepoznatljivog krajnjeg produkta u svojstvu prijevozne usluge. No, njegovi sudionici se nalaze u zahtjevnoj i strogoj tržišnoj utakmici, a nisu monopolisti. Stoga, nikako ne vjerujem ni u teoriju nužnosti privatizacije/monetizacije HAC-ONC-a, i to gotovo neizostavno stranom koncesionaru, kao da mi nemamo dovoljno vlastite pameti. Možda bi manje negativna se-

Prvenstveno je važno pronaći kvalitetniji sustav financiranja i održavanja autocesta od postojećeg modela u kojem bi se i teretni promet bolje pozicionirao.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 7

ANALITIČKI INTERVJU

lekcija već bila prvi pozitivan korak u smjeru racionalnijeg poslovanja.

U ime nekakve imaginarne zaštite tržišta, koje je ionako već potpuno liberalizirano, ne dopušta se uvoz (ili je riječ o tragično niskim kvotama) radne snage vozača iz zemljopisno bliskih zemalja izvan Unije.

n Kome biste vi povjerili izradu buduće studije? - Studija bi trebala biti produkt ponajprije domaćih prometnih i ekonomskih stručnjaka, uz manji udjel građevinske struke. Prometni stručnjaci bi trebali biti prvenstveno iz reda Komore inženjera tehnologije prometa i transporta te očekujem od novog ministra prometa i njegovog tima veće razumijevanje i valorizaciju rada Komore. Postoji niz nepoznanica na koje bi studija trebala ukazati i predstaviti moguće scenarije njihova rješenja. To se posebice odnosi na robne tokove, njihov intenzitet, moguće privlačenje. Također i na osjetne razlike u prosječnom godišnjem dnevnom prometu na pojedinim autocestama, njihovim dionicama te velikim sezonskim utjecajima. n Što je s ekonomskim aspektom? - Ekonomski aspekt bi također trebao odgovoriti na niz pitanja glede projekcije prihoda, otplate kredita, troškova otpremnina, poslovnog plana... Sam priljev sredstava od vinjeta zasigurno bi se dobro odrazio na financijske tokove početkom godine, kao i tijekom turističke sezone iako postoji određena opasnost da se ta sredstva prenamjene i na kraju ne završe u funkciji kvalitetnog održavanja prometnica. Krucijalna je simulacija prihoda na stari i novi način te bi li model naplate putem vinjeta bio financijski izdašniji od postojećeg mode-

8 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Priljev sredstava od vinjeta dobro bi se odrazio na financijske tokove početkom godine i tijekom turističke sezone la uz jednaki parametar kvalitete održavanja prometnica. Građevinski stručnjaci bi se pak trebali baviti tehničkim aspektima čvorišta bez naplate, mogućnostima za nove ulaze-izlaze... Općenito naše autoceste karakterizira premali broj čvorišta i veća udaljenost od središta grada što ne dovodi do indirektnih koristi u dovoljnoj mjeri.

n Što bi uvođenjem vinjeta dobili teretni prijevoznici? - Gledano sa šireg aspekta koristi bi se očitovale u većem privlačenju teretnog prometa na autoceste, uz veću sigurnost prometa i smanjenu emisiju štetnih tvari i buke. Lokalne prometnice, odnosno paralelne ceste, tako bi bile manje opterećene što bi donijelo određene koristi lokalnim zajednicama, kao i kvalitetnijem održavanju cesta. Valja naglasiti da teretni prijevoz ne možemo promatrati odvojeno i da

gorivo jeftinije u susjednim državama

Gospodarski prijevoz mogli bismo stimulirati povratom dijela trošarina Usporedbe cijena naftnih derivata u zemljama u okruženju

9,15 kn

7,39 kn

7,49 kn

7,29 kn

7,45 kn

6,34 kn

9,29 kn

8,84 kn

7,72 kn

8,63 kn

10,74 kn

7,46 kn

n Kako potaknuti prijevoznike da gorivo kupuju u Hrvatskoj? - Zbog mnogobrojnih nameta hrvatski prijevoznici kupuju gorivo u susjednim zemljama u kojima je ono jeftinije, a može se ostvariti i povrat dijela trošarina. Povratom dijela trošarina država bi potaknula hrvatske prijevoznike, a i ostale prijevoznike koji tranzitiraju, da gorivo kupuju u Hrvatskoj. U EU šest zemalja članica - Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Slovenija i Španjolska - vraća dio trošarine na plinsko ulje gospodarskim subjektima iz djelatnosti cestovnog prijevoza. U Sloveniji je u prvih šest mjeseci 2015. prosječna vrijednost povrata trošarine bila 89 eura na 1000 litara, iz čega slijedi da je povrat trošarine iznosio 0,089 eura po litri plinskog ulja. Pomnožimo li tu brojku s udjelom troška goriva od 35 posto u ukupnim troškovima poslovanja te prosječnom cijenom od jednog eura po kilometru, dobivamo 0,0312 eura po kilometru. U skladu s time, možemo zaključiti da su nam slovenski prijevoznici konkurentniji samo na bazi povrata dijela trošarine na gorivo od 3,12 posto. Hrvatska, u odnosu na susjedne zemlje, ima skuplja benzinska i dizel goriva od Austri-

2 0

Cijene bezolovnog (eurosuper 95) Austrija

Hrvatska

Mađarska

je i Mađarske te jeftinija od Slovenije i Italije. Cijena goriva sastoji se od osnovice u koju spada prihod tvrtke koja prodaje naftne derivate, marže, cijene same nafte i davanja državi. Jedan dio iznosa davanja državi do nedavno se plaćao Agenciji za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), a visinu davanja toj agenciji određivala je vlada jednom godišnje. Danas se dio novca izdvaja za Hrvatskog operatora tržišta

je on dio cjelovitog prometnog sustava. Prvenstveno je važno pronaći kvalitetniji sustav financiranja i održavanja autocesta od postojećeg modela u kojem bi se i teretni promet bolje pozicionirao. Trenutačno nema nikakvih financijskih koristi kod naplate korištenja hrvatskih autocesta teretnim prijevoznicima pri uporabi ekoloških viših razina vozila (EEV, Euro 6) za razliku od većine razvijenih europskih zemalja.

n Kako funkcionira naplata cestarina vinjetama u teretnom prijevozu u EU? - Taj je sustav dosta rijedak, pa su ga tako neke zemlje napustile i prešle na naplatu cestarina temeljem prijeđene udaljenosti, kategorije i ekološke razine teretnih vozila. On se još pri-

Cijene dizela Slovenija

Njemačka

Italija

energije (HROTE), a visinu tog iznosa jednom godišnje donosi vlada svojom odlukom i on iznosi 0,0426 kuna po litri dizelskog goriva ili motornog benzina. Na zbroj cijene (marže, nafte, prihoda tvrtke, i davanja državi), dodaje se i PDV. Hrvatskim prijevoznicima u interesu je gospodarski boljitak hrvatske države, no postoje ekonomski opravdani razlozi za točenje goriva u susjednim zemljama.

mjenjuje u nekim poluotočnim i otočnim zemljama gdje je zbog prometne izoliranosti vrlo veliki udjel domaćeg prijevoza.

n Kako ocjenjujete stanje naših prijevoznika na tržištu EU-a? - Hrvatski teretni prijevoznici su u vrlo teškoj situaciji na liberaliziranom tržištu Europske unije jer država nije dovoljno napravila kako bi povećala njihovu konkurentnost. Osobno smatram, a vjerujem da tako razmišlja i većina prijevoznika, kako je prvenstveni cilj našeg novog ministra prometa i njegova tima (koji se još i nije formirao) zaštita hrvatskog prijevozništva i povećanje njegove konkurentnosti. Ulazni troškovi su vrlo visoki kad je riječ o naknadama pri redovnim tehničkim pregledi22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 9

ANALITIČKI INTERVJU imaginarne zaštite tržišta, koje je ionako već potpuno liberalizirano, ne dopušta se uvoz (ili je riječ o tragično niskim kvotama) radne snage vozača iz zemljopisno bliskih zemalja izvan Unije. Sve su to veliki i aktualni problemi s kojima će se, očekujem, naš ministar prometa baviti. Isto tako očekujem da će nam resorno ministarstvo postati koordinacija u komunikaciji s ostalim ministarstvima, jer je promet u svojoj biti interdisciplinarna djelatnost. Sve su ove aktivnosti operativne naravi te očekujem snažnu potporu resornog ministarstva i brzi početak pokušaja podizanja konkurentnosti hrvatskog prijevozništva. Određeni kvalitetni pomaci, što i nije nikakav veći problem s

ma, potom o obvezama preventivnih tehničkih pregleda i za vozila manje starosti, fizičkog dolaska vozilom za homologaciju vodećih proizvođača iz EU-a... Osim toga hrvatski prijevoznici ne ostvaruju, za razliku od konkurencije, povrat trošarina na dizel gorivo i ne mogu točiti plavi dizel u spremnike rashladnih uređaja autohladnjača.

n S kojim se još problemima susreću naši prijevoznici? - Uz već standardne slabosti hrvatskog gospodarstva glede nedostatnih bilateralnih i domaćih robnih tokova, zadnjih je mjeseci zbog neravnoteže tržišta došlo do većeg pada prodajne cijene i profitabilnosti. Također je došlo i do odljeva kvalitetnog vozačkog kadra liberalizacijom tržišta pojedinih zemalja EU-a, ponajprije Njemačke. S druge strane u ime nekakve

Kako nagovoriti dva strana koncesionara na uvođenje vinjeta kad im je sada država jamac za određeni pad prihoda? obzirom na slabu komunikaciju i suradnju s prethodnim ministrom prometa, pogodovali bi teretnim prijevoznicima i učvrstili povjerenje u Ministarstvo.

Cestovni promet u brojkama

Razvoj brži od ostalih grana prometa Prema podacima DZS-a u 2014. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano 143.660 teretnih vozila. Te je godine bilo prevezeno 66.146.000 tona robe s ostvarenim 9381 milijunom tonskih kilometara, od čega u cestovnom prijevozu 65 posto. Kad je riječ o strukturi kopnenog teretnog prijevoza, 74 posto otpada na cestovni prijevoz, 12 posto na željeznički, osam posto na cjevovodni te šest posto na prijevoz na unutarnjim vodama. U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, u 2014. godini bilo 3109 međunarodno licenciranih prijevoznika sa 13.505 vozila. Među njima je 4528 crnih vozila, a 8977 ekoloških. U trećem tromjesečju prošle godine ukupno je bilo prevezeno 27,7 milijuna tona robe, što je u usporedbi s trećim tromjesečjem 2014. povećanje od 4,6 posto. Porast su ostvarili i prijevoznici teretnih vozila hrvatske registracije i to od 3,4 posto. U razdoblju od siječnja do rujna 2015. ukupno je prevezeno 78,6 milijuna tona robe, što je za

10 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Prevezena roba u tisućama tona 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Cestovni 110.812 92.847 74.967 74.645 65.439 67.000 66.146

Ukupno 171.616 150.455 135.084 129.746 114.979 116.348 109.168

Izvor: DZS

2,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. Porast u prijevozu robe ostvaren je u cestovnom prijevozu i to od tri posto.

AKTUALNO osniva se baza certificiranih poduzetnica

Nužne promjene u javnoj nabavi Žensko poduzetništvo čini čak 30 posto gospodarstva, no u nabavi u javnom i privatnom sektoru poduzetnice sudjeluju sa samo tri posto

reža poslovnih žena Women in Adria organizirala je skup o važnosti raznolikosti dobavljača. Iako žensko poduzetništvo čini čak 30 posto gospodarstva, u nabavi u javnom i privatnom sektoru poduzetnice sudjeluju s tri posto. Ti podaci sa svjetske razine isti su i u Hrvatskoj, pa se domaće poduzetnice zalažu za promjene. Jedan od načina jest uvođenje politike raznolikosti dobavljača. Riječ je o obliku društveno odgovornog poslovanja čija se važnost u Europi tek prepoznaje, dok je u tvrtkama u SAD-u integriran već 50 godina. Taj proaktivan način poslovanja potiče angažiranje dobavljača, tj. obrta i tvrtki u vlasništvu manjina, veterana i žena. “Naručitelji ne shvaćaju da bi trebali poticati hrvatske, a kamoli ženske dobavljače. I dok zapadnoeuropske zemlje generiraju rast angažirajući domaće dobavljače, naši naručitelji se nedovoljno brinu o podrijetlu robe koju traže javnim natječajima. Neophodno je zaštititi domaću proizvodnju bez ugrožavanja tržišnog natjecanja. Zbog toga Hrvatska gospodarska komora izrađuje internetski katalog hrvatskih proizvoda u kojem se nadamo da će biti što više i onih iz ženskog poduzetništva”, kazala

je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK. Predsjednica Hrvatske udruge nabavne djelatnosti Mirela Senica izrazila je zadovoljstvo što je sve više tvrtki zainteresirano za uvođenje politike raznolikosti dobavljača kakva se primjenjuje u IBM-u gdje je ona voditeljica nabave. A kako bi i u Hrvatskoj jače zaživjela nabava od poduzetnica, mreža Women in Adria osniva bazu certificiranih poduzetnica za suradnju s velikim tvrtkama na lokalnoj i svjetskoj razini. (B.O.)

Mirela Senica, Tajana Kesić Šapić i Jasminka Keser

Savska inicijativa za inovativni razvoj

Za jaču gospodarsku suradnju

HGK-Komori Zagreb predstavljen je projekt Savska inicijativa za inovativni razvoj. Projekt vrijedan oko 22.000 eura sufinancira se kroz program START – Danube Region Project Fund. Krunoslav Pilko, voditelj projekta, istaknuo je kako je cilj inicijative stvoriti preduvjete za povezivanje i suradnju subjekata iz gospodarskog sektora, znanstvene zajednice i regionalne samouprave na inovativnom razvoju iz regija s područja četiriju država u slivu rijeke

Save – Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Prva faza projekta predviđa održavanje radionica, po jedne u svakoj od navedenih država. Potom bi trebao biti formiran konzorcij sveučilišta, gospodarskih i obrtničkih komora, subjekata iz gospodarstva i obrtništva, razvojno-istraživačkih institucija... Na koncu, kazao je Pilko, konzorcij će surađivati na provedbi projekata koji bi se prijavljivali za sufinanciranje iz EU fondova. A sve to, dodao je, pridonijelo bi konkurentnosti i razvoju gospodarstva

oko područja sliva Save koje ima oko sedam milijuna stanovnika. Vodeći partner u projektu je Centar za transfer tehnologije (CTT). Partneri projekta su Fakultet za strojništvo iz Ljubljane te fakulteti strojarstva iz Sarajeva i Beograda. Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba uključen je u projekt putem CTT-a. Mladen Šercer, direktor CTT-a, naglasio je kako ta četiri fakulteta imaju izvrstan istraživački potencijal koji treba što bolje povezati s gospodarstvom. (B.O.)

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Cardif osiguranja

Specijalizacija kao komparativna prednost U svojoj ponudi nemamo tradicionalne proizvode kao što je autoosiguranje ili osiguranje života, nego smo na tržište uveli nove proizvode kakav je primjerice Credit Protect koji osigurava korisnika kredita u slučaju smrti, trajnog invaliditeta, dužeg bolovanja i otkaza razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

prije godina

osnovana osiguravateljska kuća BNP Paribas Cardif

prije

9 godina

ušla je i na hrvatsko tržište

oko

20%

porasli prihodi u 2015.

siguravateljska kuća BNP Paribas Cardif osnovana je prije 40 godina, a prije devet godina ušla je i na hrvatsko tržište nudeći potencijalnim korisnicima nove vrste proizvoda. O poslovanju BNP Paribas Cardif osiguranja u Hrvatskoj razgovarali smo s Anom Ivančić, predsjednicom Uprave.

n BNP Paribas Cardif osiguranje od početka poslovanja usmjereno je na specijalizaciju u osiguravateljskoj industriji. Što to konkretno znači? - BNP Paribas Cardif je specijalizirani osiguravatelj u smislu vrste osiguravateljskih usluga koje pruža. U svojoj ponudi nemamo tradicionalne proizvode kao što je autoosiguranje ili osiguranje života, nego smo na tržište uveli nove proizvode kakav je primjerice Credit Protect koji osigurava korisnika kredita u slučaju smrti, trajnog invaliditeta, dužeg bolovanja i otkaza. Bilo koja specijalizacija u osiguravateljskoj industriji sama za sebe nije nužno i prednost budući da generalno možemo reći kako diverzifikacija smanjuje ranjivost svakog tržišnog subjekta. No, kada je osiguravatelj inovator na tržištu i svoju specijalizaciju veže uz proizvode s kojima na tržištu nema ozbiljnu konkurenciju, kao u našem slučaju, onda specijalizaciju možemo smatrati komparativnom prednošću društva. Strategija BNP Paribas Cardif osiguranja je od ulaska na hrvatsko tržište do danas bila upravo specijalizacija koja podrazumijeva stalno unapređenje proizvoda kako bismo ostali ispred ostalih aktera koji naše

12 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

proizvode s vremenom neminovno počinju kopirati.

n Kako je protekla prošla poslovna godina i što očekujete od ove godine? - Za nas je 2015. bila vrlo uspješna poslovna godina u kojoj smo zabilježili rast prihoda od gotovo 20 posto u odnosu na 2014. godinu.

Hrvatsko tržište osiguranja je razvijeno u onolikoj mjeri u kojoj mu razvoj dozvoljava regulatorni okvir u kojem posluje Nastavili smo uspješnu suradnju sa Zagrebačkom i Veneto bankom te započeli s prodajom dvaju novih proizvoda s Privrednom bankom Zagreb, a početkom 2016. lansirali smo i novu uslugu u suradnji s Vipnetom. Tijekom 2015. godine postavljeni su i drugačiji standardi poslovanja i uvedena su različita dodatna mjerenja koja pokazuju uspješnost i ukazuju na izvrsnost, poput praćenja omjera prijavljenih šteta u odnosu na isplaćene štete. Uz to, proveli smo

Za nas je 2015. bila vrlo uspješna poslovna godina u kojoj smo zabilježili rast prihoda od gotovo 20 posto u odnosu na 2014. godinu

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU i istraživanje zadovoljstva među partnerima i klijentima na bazi Net Promoter Scorea koje pokazuje postotak omjera partnera tj. klijenata koji bi našu uslugu osiguranja preporučili drugima i izuzetno smo zadovoljni rezultatima.

Strategija BNP Paribas Cardif osiguranja je od ulaska na hrvatsko tržište do danas bila upravo specijalizacija, koja podrazumijeva stalno unapređenje proizvoda kako bi ostali ispred ostalih aktera koji naše proizvode s vremenom neminovno počinju kopirati.

n Kakvo je, prema Vašem mišljenju, tržište osiguranja u Hrvatskoj i prate li se svjetski trendovi u toj branši? - Hrvatsko tržište osiguranja je razvijeno u onolikoj mjeri u kojoj mu razvoj dozvoljava regulatorni okvir u kojem posluje. S obzirom na to da je BNP Paribas diljem svijeta poznat kao osiguravateljska grupacija koja uvodi inovativne proizvode na tržišta na kojima posluje, u našoj ponudi izvan Hrvatske postoje zanimljivi proizvodi koje do danas nismo mogli uvesti, primjerice osiguranje računa za električnu energiju ili osiguranje telefonske pretplate. Vjerujemo da su ta ograničenja tek pitanje vremena, te da ćemo se u smislu ponude s vremenom približiti onoj u razvijenom dijelu Europske unije. n Na čemu se temelji vaše društveno odgovorno poslovanje i planirate li ga još više unaprijediti? - Na edukaciji naših osiguranika kroz pojednostavljenu komunikaciju i pojednostavljenje procedura zaključivanja osiguranja i prijave štetnih događaja, te kroz projekte usmjerene prema pomoći potrebitima u zajednici. Tako smo se u 2015. još jače orijentirali na educiranje korisnika i društveno odgovorno djelovanje u tom području kroz pripremu dodatnih dokumenata koji služe pojašnjavanju uvjeta korištenja naših proizvoda te tako olakšavaju razumijevanje osnovnih pojmova u osiguranju. U fokusu društveno odgovornog poslovanja BNP Paribas Cardif osiguranja u Hrvatskoj uvijek su bili projekti usmjereni na pomoć djeci. Svoje smo djelovanje u tom području nastavili suradnjom s Udrugom roditelja Korak po korak, u okviru koje smo podržali njihov projekt Mama je mama i otvorenje savjetovališta za maloljetne i mlade roditelje. Taj je projekt dodatno privukao pažnju jer je usmjeren na pomoć djeci koja i sama imaju djecu te im je nužna podrška i zaštita cijelog društva, osobito stoga što su maloljetničke trudnoće još uvijek tabu tema kod nas. Našom je donacijom osigurano uređenje prostora, opremanje namještajem i nabava opreme za bebe, a u projekt su se uključili i naši zaposlenici koji su pomogli u slaganju namještaja te su predstavnike udruge, njihove korisnike i najmlađe štićenike dodatno razveselili igračkama, odjećom, obućom i higijenskim potrepštinama na otvorenju savjetovališta i uoči blagdana u prosincu.

14 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

n BNP Paribas Cardif osiguranje specifično je i po tome što korisnicima nudi Credit Protect proizvod. Pojasnite što taj proizvod omogućuje korisnicima? - Credit Protect usluga je osiguranja korisnika kredita i glavni proizvod BNP Paribas Cardif osiguranja u Hrvatskoj i svijetu, koji smo 2007. godine prvi ponudili na hrvatskom tržištu i s kojim i dalje držimo većinski tržišni udio. To je proizvod koji osigurava sposobnost otplate stambenih i gotovinskih kredita, a pokriva rizike dugotrajnog bolovanja, otkaza te smrt. Polica Credit Protect omogućava korisniku kredita lakše prijelazno razdoblje u slučaju otkaza ili bolovanja te mu pruža sigurnost u vremenu za njega vrlo nesigurnom. Naime, u slučaju otkaza ili bolovanja BNP Paribas Cardif osiguranje preuzima otplatu dospjelih rata

U fokusu našeg društveno odgovornog poslovanja uvijek su bili projekti usmjereni na pomoć djeci kredita kroz određeno vremensko razdoblje, ovisno o odabranom paketu osiguranja. Za osiguranike to znači da, u razdoblju koje je za njih financijski itekako zahtjevno, ne moraju brinuti o rati kredita. Takve se police, većinom, sklapaju istodobno kad i ugovor o kreditu, dok premija ovisi o visini kredita. Valja istaknuti da je Credit Protect moguće ugovoriti za sve kredite banaka partnera, bez obzira na njihov iznos i trajanje otplate. Policu Credit Protect moguće je sklopiti kod naših partnera Zagrebačke i Veneto banke. Korisnici Credit Protecta uz stambeni kredit Zagrebačke banke imaju i dodatne pogodnosti u slučaju vjenčanja, rođenja ili posvojenja djeteta te razvoda braka pod zajedničkim nazivom I u dobru i u zlu, pri čemu ostvaruju pravo na isplatu iznosa jednog anuiteta u korist kreditne partije.

n Planirate li ove godine na tržište plasirati još neke proizvode? - Glavni fokus u ovoj godini je na novim proizvodima u PBZ-u i Vipnetu. Standard Protect polica osiguranja namijenjena je korisnicima koji žele dodatnu sigurnost i zadržavanje standarda u slučaju nepredviđenih događaja.

Nudi financijsku sigurnost u situacijama kad korisnik police mora na bolovanje, dobije otkaz ili kada dođe do smrti uslijed nesretnog slučaja. Ovisno o visini mjesečne premije, korisnicima Standard Protecta u slučaju smrti od nesretnog slučaja isplaćuje se jednokratna naknada, dok u slučaju bolovanja ili otkaza korisnik ima pravo na mjesečnu naknadu. Ugovaranje je brzo i jednostavno u poslovnicama PBZ-a, a korisnik sam odabire opciju koja mu najviše odgovara. Mobil Protect je polica osiguranja prijenosnih uređaja, primjerice prijenosnog računala ili tableta, od fizičkog uništenja ili oštećenja te krađe. Namijenjena je svim korisnicima Standard Protecta, a jednom policom se može osigurati do pet uređaja do dvije godine starosti u jednom kućanstvu. I ova polica se može ugovoriti u poslovnicama PBZ-a. Mobile Protect je osiguranje mobilnog uređaja od šteta koje nisu pokrivene osnovnim tvorničkim jamstvom, nastalo u suradnji

BNP Paribas Cardif osiguranja i Vipneta. Korisnik police tako može koristiti svoj mobilni uređaj jer mu polica pokriva osiguranje od slučajnog fizičkog oštećenja ili uništenja. Osiguranje je moguće ugovoriti samo u trenutku kupnje novog mobilnog uređaja i pri ugovaranju pretplatničkog ugovora na 24 mjeseca, a moguće je osigurati bilo koji mobilni uređaj, uključujući i tablete.

n Kakvi su budući planovi BNP Paribas Cardif osiguranja? - Za BNP Paribas Cardif osiguranje očekujem daljnji rast, za koji smo temelje postavili novim partnerstvima koje smo ugovorili u zadnjem kvartalu 2015. godine. Postoje, međutim, realne eksterne prijetnje našem poslovanju za koje se nadam da ćemo ih uspješno prevladati. U svakom slučaju, bit će to godina puna izazova, ali upravo oni čine svako poslovanje dinamičnim i zanimljivim.

Za BNP Paribas Cardif osiguranje očekujem daljnji rast, za koji smo temelje postavili novim partnerstvima koje smo ugovorili u zadnjem kvartalu 2015. godine.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO ZAPOČEO postupak IZBORA za novi sastav skupštine HGK

Predstavnici komorskih udruženja u Skupštini Broj članova Skupštine povećat ćemo sa 77 na 95 jer želimo da se u rad Skupštine uključi više malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora prošli je tjedan započela postupak izbora za novi sastav njezine Skupštine, za razdoblje od 2016. do 2020. godine. “Broj članova Skupštine povećat ćemo sa 77 na 95 jer želimo da se u rad Skupštine uključi više malih i srednjih poduzetnika”, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK.

31. ožujka

trajat će izborni proces

gotovo

4puta

smanjene članarine

30%

smanjen broj zaposlenih

Uvijek naglašavam da ovdje sjede ljudi iz najvažnijih tvrtki u Hrvatskoj, kaže Burilović Kandidiranje i izbor članova Skupštine odvijat će se preko komorskih gospodarskih vijeća, a svoje predstavnike u Skupštini imat će i udruženja poduzetnika koje djeluju pri HGKu. Time će se osigurati ravnomjerna zastupljenost djelatnosti u skupštini. Izborni proces trajat će do 31. ožujka, a potom će se konstituirati novi skupštinski saziv, koji može imati do 101 člana. Predsjednik Burilović zahvalio se dosadašnjim članovima Skupštine, koji su tu bili u vrlo osjetljivom razdoblju rada Komore. “Uvijek naglašavam da ovdje sjede ljudi iz najvažnijih tvrtki u Hrvatskoj. U posljednje dvije godine kako vodim HGK, Skupština je donijela niz kvalitetnih odluka koje su pomogle da ovoj instituciji vratimo ugled”, dodao je Burilović, naglašavajući da su članovi Skupštine održali Komoru kao neovisnu instituciju i zaštitili je od bilo kakvih političkih i drugih utjecaja. Podsjetio je i da je u proteklom razdoblju provedena reorganizacija i restrukturiranje Komore. Ukinuti su doprinosi, a članarine su smanjene gotovo četiri puta pa je ukupan pro-

16 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

račun upola smanjen. Broj zaposlenih manji je za 30 posto. “Sve smo to napravili samoinicijativno, a recite mi koja je to druga komora u Hrvatskoj napravila? A znamo da postoji još 25 komora u kojima postoji obvezno članstvo. Članarina u HGK-u među najmanjima je u Hrvatskoj. Oko 97 posto članica plaća samo 42 kune mjesečno”, rekao je predsjednik HGK.

Nove usluge, nove ovlasti

“Hrvatskoj treba jedna ovakva gospodarska institucija koja će okupljati sve gospodarstvenike. Postavljalo se pitanje trebaju li mikro poduzeća ili male tvrtke biti među članovima i plaćati određenu članarinu. Ali, ako ne bi bile u Komori, tko bi se brinuo o njima, tko bi radio za njih? U ovoj instituciji svaka tvrtka registrirana u Hrvatskoj može dobiti razne oblike pomoći i slobodno nam se za to može obratiti. Mi ćemo sigurno učiniti sve da im pomognemo i da budemo pouzdani gospodarski servis”, rekao je Burilović. Unatoč manjim prihodima, rad Komore još je pojačan uvođenjem novih usluga za članice. “Reforma je proces koji traje pa i dalje radimo na redefiniranju uloge HGK putem novih usluga i novih javnih ovlasti. Sve će to biti i dio strategije HGK koju ćemo donijeti za razdoblje od 2016. do 2020. godine”, najavio je Burilović, koji očekuje da Komora bude istinski partner Vladi. Zbog toga se već sastao s desetak ministara nove Vlade i predstavio im nove komorske projekte. Među njima su Centar za industrijski razvoj, projekt dualnog obrazovanja, Digitalna komora, razvoj gospodarske diplomacije i drugo. “Smjernice nove Vlade su dobro postavljene i dobro je što je oporavak gospodarstva glavni cilj tih smjernica jer je riječ o pitanju svih pitanja. No treba im pristupiti s punom odgovornošću, da ne bi izostalo ostvarenje, kako je bilo prijašnjih godina”, poručio je predsjednik HGK. S ministrom vanjskih poslova dogovorena je suradnja na razvoju gospodarske diplomacije, i to otvaranjem novih predstavništva u Šangaju, u zapadnim zemljama (najprije u zemljama s kojima Hrvatska ima najveću robnu

za razdoblje 2016. do 2020. godine

razmjenu, kao što su Italija, Austrija, Njemačka te s državama Višegradske skupine), a zatim i u regiji (Beograd i Sarajevo). Otvaranjem predstavništva u Šangaju mogao bi se bitno povećati hrvatski izvoz u Kinu. Burilović je rekao da su za vrijeme nedavna posjeta hrvatske

Smjernice nove vlade su dobro postavljene i dobro je što je oporavak gospodarstva glavni cilj tih smjernica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kineski domaćini nekoliko puta istaknuli da su, nakon otvaranja predstavništva, spremni potaknuti svoje poduzetnike na intenzivniju suradnju s hrvatskim partnerima. Podršku takvoj suradnji dao je osobno i kineski premijer. Nastavit će se i organiziranje poslovnih susreta u ze-

mljama Europske unije s kojom se odvija 70 posto robne razmjene. Primjer uspješnog posjeta i gospodarskog foruma je Poljska, gdje se okupilo više od 150 predstavnika poduzeća iz obje zemlje.

Povratak gospodarskih atašea

“Suradnja u gospodarskoj diplomaciji ostvarivala bi se na više načina. Uz otvaranje predstavništva, dogovaramo i upotrebu prostora u diplomatskim predstavništvima, za što je zainteresirana i Hrvatska turistička zajednica. Stručni komorski djelatnici upućivali bi se u veleposlanstva i konzulate, što bi na neki način značilo povratak gospodarskih atašea. Ti ljudi bi imali diplomatski status, a plaću bi primali u HGK-u”, objasnio je Burilović. Komora će nastaviti i dalje raditi mnoge poslove za javnu upravu, i to uglavnom bez naplate. U 20 županijskih komora također se odradi puno posla i za javnu i lokalnu upravu: od anketiranja i ustupanja prostora, preko korištenja baza podataka, do organiziranja seminara i sajmova. Stoga je žalosno da se rad HGK, institucije osnovane 1852. godine, dovodi u pitanje. “Neki ljudi ne znaju što znači graditi, već samo žele rušiti. Ali dok je ove uprave, a vjerujem da će tako misliti i novi saziv Skupštine, rušenje im neće uspjeti”, zaključio je Burilović.

Znamo da postoji još 25 komora u kojima postoji obvezno članstvo. Članarina u HGK-u među najmanjima je u Hrvatskoj. Oko 97 posto članica plaća samo 42 kune mjesečno. Luka Burilović, predsjednik HGK

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO U što će ulagati mirovinski fondovi

Mirovinci zainteresir ceste i zračne luke Fondovi su do sada najviše ulagali u državne obveznice, gdje su uložili oko 53 milijarde kuna, odnosno 70 posto ukupne imovine. Prema nekim najavama, plan je smanjiti taj udjel na 55 posto. Tako bi se 10 do 15 milijardi kuna oslobodilo za druge ulagačke poslove. Kao potencijalne mete spominju se i hotelske kuće, Janaf, dodatno ulaganje u Petrokemiju i slično piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

M 5 mlrd kn godišnje

izdvaja se iz doprinosa zaposlenih u obvezne mirovinske fondove

74,04 mlrd kn

imovina kojom upravljaju obvezni mirovinski fondovi

irovinski fondovi zainteresirani su za ulaganje u privatizaciju Hrvatske elektroprivrede, Končara i dodatna ulaganja u Podravku, izjavio je Petar Vlaić, predsjednik Uprave fonda Erste plavi i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava pri HGK. Predstavnici mirovinskih fondova sastali su se prošli tjedan u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem. Razgovaralo se o radu društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te mogućnostima ulaganja novca koji je prikupljen na njihovim računima. Iz doprinosa zaposlenih u obvezne mirovinske fondove izdvaja se godišnje oko pet milijardi kuna. Imovina kojom upravljaju obvezni mirovinski fondovi tako je dosegnula 74,04 milijarde kuna. Na sastanku su uz Petra Vlaića bili i Dinko Novoselec predsjednik Uprave Allianz ZB-a, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, Damir Grbavac, direktor Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima, Krešimir Gjenero, direktor u Allianz ZB-u te Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Uz predsjednika Vlade na sastanku su sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić.

Kapital za jačanje gospodarstva

Premijer Orešković istaknuo je da se do kraja godine aktivacijom neiskorištene državne imovine, koja je predstavljala mrtvi kapital te stvarala dodatni trošak za državu, može ostvariti prihod do pola milijarde eura. Ta sredstva uložit će se u jačanje i razvoj gospodarstva. 18 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković s predstavnicima društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima

Predstavnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima predstavili su svoj dosadašnji rad te, kroz opsežnu prezentaciju, dosadašnja ulaganja i prinose. Prema neslužbenim informacijama, na sastanku se razgovaralo i o ulaganju u ceste, zračne luke i hidroelektrane. “Mislim da smo na dobrom putu. Premijer dolazi iz korporativnog sektora i mi vrlo slično razmišljamo”, rekao je Petar Vlaić. Ulaganja mirovinskih fondova u domaće gospodarstvo poticala bi i Hrvatska udruga poslodavaca. Prema riječima Davora Majetića, glavnog direktora HUP-a, osim u državnu imovinu, mirovinci trebaju ulagati i u uspješne i perspektivne privatne projekte kako bi smanjili svoju izloženost državi. HUP snažno podržava nastavak i jačanje mirovinske štednje u obveznim i dobrovoljnim fondovima. Prema mišljenju predstavnika poslodavačke udruge, ulaganje mirovinskih fondova bi na taj način moglo postići dvostruku korist - s jedne strane donose kvalitetne prinose članovima, a s druge strane kroz gospodarski rast i s njime povezani rast standarda i kvalitete života dobrobit svojim članovima, ali i svim drugim hrvatskim građanima, ocijenio je Majetić. S druge strane,

ani za HEP, Končar,

neki ekonomisti poput Ljube Jurčića sugeriraju oprez. Mirovinski fondovi zanimaju se za projekte u kojima će moći povećati imovinu svojih osiguranika. Dakle, kao ulagači ili kreditori tražit će veći povrat na svoje ulaganje, što onda može otežati tekuće poslovanje poduzeća u koje ulažu, smatra Jurčić.

Premijer dolazi iz korporativnih krugova i mi vrlo slično razmišljamo, kaže Petar Vlaić iz fonda Erste plavi Sudjelovanje mirovinskih fondova u obnovi hrvatskog gospodarstva intenzivno se počelo spominjati prije tri godine, kad je razvijan projekt monetizacije autocesta. Najavljivalo se da će mirovinci ući u taj posao s inozemnim strateškim ulagačima iz sektora upravljanja autocestama. No nakon snažnih političkih i društvenih otpora, vlada Zorana Milanovića zaustavila je projekt monetizacije, odnosno davanja autocesta u koncesiju. Nastavilo se potom razmišljati o drugim oblicima ulaganja budući da Hrvatske autoceste teško svojim prometom mogu vraćati kredite koji su podizani u vrijeme kad su se gradile. Samo ove godine, primjerice,

HAC mora vratiti ili refinancirati 575 milijuna eura duga. Iduće, 2017. godine, treba vratiti dio glavnice vrijedan 632,1 milijun kuna.

Ne ukidanju obveznih fondova

Još u vrijeme prošle vlade najavljivala se monetizacija u obliku privatizacije, odnosno javne ponude za dionice HAC ONC-a, tvrtke koja upravlja održavanjem autocesta i naplatom cestarine. Prije toga potrebno je provesti restrukturiranje te tvrtke. Za provedbu javne ponude i restrukturiranje HAC ONC-a Europska banka za obnovu i razvoj ponudila je kredit od 50 milijuna eura. Oleg Butković, novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, najavio je da će se za 500.000 eura angažirati konzultanti koji će uz studiju restrukturiranja razmotriti i mogućnosti uvođenja vinjeta ili nekih drugih oblika naplate cestarina i povećanja prometa na autocestama. Predstavnici obveznih mirovinskih fondova nastoje neutralizirati ideje o ukidanju obveznih fondova i prebacivanju prikupljenog novca u proračun, odnosno u prvi mirovinski stup. Fondovi su do sada najviše ulagali u državne obveznice, gdje su uložili oko 53 milijarde kuna, odnosno, 70 posto ukupne imovine. Prema nekim najavama, plan je smanjiti taj udjel na 55 posto. Tako bi se 10 do 15 milijardi kuna oslobodilo za druge ulagačke poslove. Kao potencijalne mete spominju se i hotelske kuće, Janaf, dodatno ulaganje u Petrokemiju i slično. Otvoreni smo za ponude, ali uvijek na temelju poslovne logike, a pri tome je na prvom mjestu dobrobit članova, poručuju iz mirovinskih fondova.

Osim u državnu imovinu, mirovinci trebaju ulagati i u uspješne i perspektivne privatne projekte kako bi smanjili svoju izloženost državi. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Industrija boja i lakova

20 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljaÄ?e 2016.

Konkurentni i najvećima u svijetu Dugu tradiciju poslovanja proizvođača boja i lakova u Hrvatskoj obilježava izvanredno visoka kvaliteta proizvoda i širina asortimana s dobrom prodajnom mrežom, kaže Renata Patarčić iz HGK, ističući kako izlaskom iz krize i oporavkom aktivnosti u graditeljstvu, postoji potencijal za povećanje proizvodnje i potrošnje boja i lakova piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tatistika bilježi lagani trend pada proizvodnje u industriji boja i lakova u razdoblju od 2010. do 2014. godine, što je posljedica krize koja je prouzročila padajući trend u graditeljstvu – grani koja je osnovni konzument upravo tih proizvoda. “No, izlaskom iz krize i oporavkom aktivnosti u graditeljstvu, postoji potencijal za povećanje proizvodnje i potrošnje boja i lako-

Dvije najveće tvrtke u proizvodnji boja i lakova prema ukupnom prihodu u 2014. su Hempel i Chromos Svjetlost va”, objašnjava poslovna tajnica Udruženja kemijske industrije Hrvatske gopodarske komore Renata Patarčić dodajući da najnoviji statistički podaci za 2015. pokazuju kako je u toj godini ipak rasla proizvodnja boja i lakova za 5,6 posto u odnosu na 2014. Drugim riječima, 2014. u nas je bilo proizvedeno 44.622 tone, a u 2015. godini 47.133 tone boja i lakova.

Prema službenim podacima Fine za 2014. godinu, u proizvodnji boja i lakova u Hrvatskoj je bilo registrirano 46 tvrtki koje su imale ukupno 638 zaposlenih. U istoj godini ova grana industrije ostvarila je ukupni prihod od 620.490.615 kuna, što čini 0,4 posto ukupnoga prihoda hrvatske prerađivačke industrije. “Dugu tradiciju poslovanja proizvođača boja i lakova u Hrvatskoj obilježava izvanredno visoka kvaliteta proizvoda i širina asortimana s dobrom prodajnom mrežom. Industriju boja i lakova karakterizira moderna i automatizirana proizvodnja, visoka produktivnost, ekološka osviještenost i moderna energetska uređenost. Industrija premaza treba i može pridonijeti boljem stanju okoliša, stoga tvrtke investiraju u napredne proizvode na vodenoj bazi, ulažu u inovativne ideje i u unapređenje proizvodnih tehnika što se može zaokružiti kao ulaganje u istraživanje i razvoj”, kaže Renata Patarčić dodajući kako su ulaganja u nove proizvode i poboljšanja postojećih iznjedrila brojne nove proizvode, zahvaljujući kojima naše tvrtke spremno konkuriraju i najvećim stranim proizvođačima boja i lakova na hrvatskom tržištu, a kvaliteta domaćih proizvoda prepoznata je i na zahtjevnim inozemnim tržištima.

Zamjena proizvoda

U 2014. godini izvezeno je boja i lakova u vrijednosti od 312.847.136 kuna, pretežno u zemlje u okruženju, i to u najvećim količinama u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Italiju, Tursku i Makedoniju, dok uvoz iznosi

47.133 t

boja i lakova proizvedeno u Hrvatskoj 2015.

44.622 t boja i lakova proizveli smo 2014.

46 tvrtki

bilo registrirano u Hrvatskoj u proizvodnji boja i lakova u 2014.

620,5milkn njihov ukupni prihod u toj godini (podaci Fine)

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Osnovne funkcije boja i lakova

Ukras i zaštita Boje i lakovi kao premazi imaju dvije osnovne funkcije: ukras i zaštitu. Obje imaju veliki ekonomski značaj. Prema izvješću EU-a: Paints And Varnishes - Market Report. Analysis and Forecast to 2020., oko 45 posto premaza proizvedenih u svijetu upotrebljava se za ukrašavanje i zaštitu novoizgrađenih objekata te za održavanje postojećih (uključujući stambene objekte, javne zgrade te postrojenja i tvornice). Oko 40 posto premaza upotrebljava se za ukrašavanje i/ili zaštitu industrijskih proizvoda. Ostali se rabe u razne svrhe, poput prometnih boja, lakiranja vozila, premaza visokih performansi za industrijska postrojenja i opreme te zaštite plovnih objekata i plovila.

Sva svoja ulaganja usmjeravamo u razvoj novih, inovativnih proizvoda te proširenje asortimana. Ivan Krišto, direktor tvrtke Iskra Zelina

Treba se prilagoditi EU gdje je sve mnogo jednostavnije i gdje, primjerice, nema kazni, već usmjeravanje, savjetovanje i pomoć - sve je u funkciji rada i razvoja. Jakša Singer, član društva i prokurist tvrtke Sitolor Tvornica boja

1.073.972.338 kuna, što konkretno pokazuje koliki prostor postoji za zamjenu uvoznih proizvoda domaćima i kvalitetnijima. Dvije najveće tvrtke u proizvodnji boja i lakova prema ukupnom prihodu u 2014. godini su Hempel iz Umaga (90 zaposlenih) i Chromos Svjetlost iz Lužana (129 zaposlenih). Hempel, koji je 2015. godine proslavio 100. obljetnicu postojanja, bavi se proizvodnjom premaza za zaštitu brodova u brodogradnji i održavanju, za zaštitu postrojenja i metalnih konstrukcija u industriji, za zaštitu jahti i čamaca te za dekorativu (boje i lakovi; razrjeđivači i drugi pomoćni materijali). Chromos Svjetlost, također s tradicijom proizvodnje boja od gotovo 100 godina, proizvodi temeljne (antikorozivne) i završne boje za zaštitu metala i drva, boje za unutarnje zidove i beton, fasadne boje, boje za horizontalnu signalizaciju te druge proizvode za primjenu u graditeljstvu.

Manje novih projekata

Ivan Krišto, direktor tvrtke Iskra Zelina, kaže kako je situacija na tržištu za proizvođače boja i lakova i dalje vrlo loša. “Očito je utjecaj recesije i dalje prisutan te će oporavak trajati dulje nego što se mislilo. Recesija je najjače pogodila građevinski sektor. Kriza u građevinarstvu imala je za posljedicu smanjenje novih projekata odnosno obujma radova u novogradnji. Opća nelikvidnost je naročito naglašena u građevinskom sektoru i uzrokuje veliki problem. Sirovine koje proizvođači kupuju za proizvodnju boja i lakova uglavnom su stranog podrijetla i plaćaju se avansno ili uz kratku odgodu plaćanja, a svoja potraživanja za prodane proizvode naplaćuju u puno dužim rokovima. Uz to, kupovna moć stanovništva i dalje nikako ne kreće uzlaznom pu-

22 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

tanjom što se reflektira i na potrošnju boja i lakova”, objašnjava nam. Pokretanjem investicijskog vala, povećanjem kupovne moći stanovništva i smanjenjem stope nelikvidnosti, smatra on, stvorit će

Potencijal se krije u boljem korištenju domaćih resursa i angažiranju većeg broja nezaposlenih, ističe Ivan Krišto se preduvjeti za bolje poslovanje svih, pa tako i proizvođača boja i lakova. “Potencijal se krije u boljem korištenju domaćih resursa i angažiranju većeg broja nezaposlenih, osobito mladih ljudi koji uz dobar poticaj mogu i trebaju biti zamašnjak našeg gospodarstva. Ne manje važan je i stalni rad na poboljšanju poslovne klime. Pesimizam koji se uvukao u stanovništvo svakako je jedan od najvećih razloga vrlo slabe osobne potrošnje. Umjesto za potrošnju, građani se odlučuju za štednju”, napominje.

Timski rad

Iako okolnosti na tržištu ne idu na ruku hrvatskim proizvođačima boja i lakova, nastavlja Krišto, zaista se može reći da hrvatski proizvođači idu uz bok s inozemnom konkurencijom. “Kvaliteta boja i lakova proizvedena u Hrvatskoj ne zaostaje za kvalitetom proizvoda koji dolaze s ostalih tržišta. Proizvodnja boja i lakova zahtijeva timski rad različitih profila

Pregled proizvodnje boja i lakova u razdoblju od 1990. do 2015. godine 90.000

10.000

2010.

2011.

2012.

2013.

47.133

20.000

44.622

33.724

30.000

50.382

40.000

50.027

50.000

57.242

tona

60.000

57.352

70.000

54.230

79.916

80.000

2014.

2015.

1990.

2000.

2009.

Izvor: DZS, obrada: HGK

visokoobrazovanih stručnjaka – a njih nikad nije kod nas nedostajalo. Zadnjih godina veliki naglasak u svijetu se stavlja na proizvodnju ekoloških boja i lakova. I u tom segmentu mogu potvrditi da hrvatski proizvođači ulažu veliki napor kako bi odgovorili tom izazovu”, naglašava on dodajući kako je Iskra kemijska industrija proizvodna tvrtka koja je osnovana u Zagrebu 1868. godine. “Ponajprije zahvaljujući njenim djelatnicima uspjela se održati sve do današnjih dana. Zadnjih nekoliko godina tvornica doživljava svoj preporod. Osim što je jedan od vodećih proizvođača boja i lakova u Hrvatskoj, Iskra je poznata i po proizvodnji sredstava za čišćenje, ljepila, svijeća i autokozmetike. Sva svoja ulaganja usmjeravamo u razvoj novih, inovativnih proizvoda te proši-

Svi koji posluju u ovoj djelatnosti u Hrvatskoj imaju velikih problema s nepotrebnim administriranjem, kaže Jakša Singer renje asortimana. Naši stručnjaci kontinuirano rade na razvoju i unapređivanju proizvodnih procesa i formulacija kako bismo kupcima ponudili visokokvalitetne proizvode”, pojašnjava Krišto. Tako je sredinom prošle godine tvrtka lansirala na tržište Hrvatske liniju proizvoda

namijenjenih dekorativnoj zaštiti unutarnjih i vanjskih zidova. “A već u prvoj polovini ove godine ponudit ćemo tržištu brzosušive premaze za zaštitu metalnih i drvenih površina. Uz sve navedeno, briga za okoliš je temeljna odrednica našeg poslovanja”, ističe on.

Velik unos iz EU-a

Jakša Singer, član društva i prokurist tvrtke Sitolor Tvornica boja iz Slavonskog Broda, kaže nam kako svi oni koji posluju u ovoj djelatnosti u Hrvatskoj imaju velikih problema u nepotrebnom administriranju s puno ministarstava - zdravstva, zaštite okoliša... “Osim toga, dobivanje građevinske dozvole za novi pogon je prilično složeno i dugotrajno jer je isprepleteno mnogo zakona i uredbi pa procedura nije jasna ni nadležnim tijelima za izdavanje građevinskih dozvola”, ističe on. Unos boja i lakova iz Europske unije, nastavlja Singer, je velik. Procjenjujemo, napominje on, da domaći proizvođači unose oko 15 posto. Zatim, domaći proizvođači u stranom vlasništvu kao što je, primjerice, Hempel, unose 25 posto, a po 30 posto otpada na proizvode iz država bivše Jugoslavije i Europe. Problem je, naglašava, to što proizvodi iz neeuropskih zemalja nisu regularni, tj. sve kemikalije u njima moraju biti registrirane u Europskoj uniji i zadovoljavati određene norme koje propisuju uredbe. “Tako dolazi do nelojalne konkurencije”, tvrdi Singer dodajući kako se veliki potencijal za poboljšanje poslovanja i rasta te industrije, osim u stopiranju nereguliranog uvoza iz neeuropskih zemalja, krije i u deregulaciji i pojednostavljenju. “Dakle, treba se prilagoditi EU gdje je sve mnogo jednostavnije i gdje, primjerice, nema kazni, već usmjeravanje, savjetovanje i pomoć - sve je u funkciji rada i razvoja”, smatra on.

Industriju boja i lakova karakterizira moderna i automatizirana proizvodnja, visoka produktivnost, ekološka osviještenost i moderna energetska uređenost. Renata Patarčić, poslovna tajnica Udruženja kemijske industrije HGK

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Proračun će biti predstavljen 10. ožujka Potencijalni strani ulagači iskazuju velik interes, i Hrvatska ima ogroman potencijal, ali je problem u propisima. Procedure su komplicirane, potrebno ih je promijeniti i ubrzati investicije, istaknuo je premijer Orešković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a prošlotjednoj sjednici Vlade premijer Tihomir Orešković najavio je kako će državni proračun biti predstavljen 10. ožujka. “To je naš proračun, obećali smo građanima reforme i to građani Hrvatske očekuju od nas”, rekao je premijer te istaknuo kako se protekli tjedan sastajao s brojnim gospodarstvenicima, zatim s veleposlanicima EU zemalja, ali i zemalja koje nisu članice EU-a. “Komentari na naše programe su pozitivni, oni vide veliki potencijal za ulaganja, naročito u energetski sektor i turizam. Njihova poruka je da možemo uspjeti, ali samo ako se držimo dogovora”, rekao je on, podsjetivši na Vladinih pet točaka rada.

Marić: Gasim telefon i mijenjam broj

“Potencijalni strani ulagači iskazuju velik interes, i Hrvatska ima ogroman potencijal, ali je problem u propisima. Procedure su komplicirane, potrebno ih je promijeniti i ubrzati investicije”, istaknuo je Orešković. Ministar financija Zdravko Marić je nakon sjednice rekao da se pri izradi

Obećali smo građanima reforme i to građani Hrvatske očekuju od nas, rekao je premijer

Vladinih 5 točaka rada

1. aktivirati mrtvi kapital u vlasništvu države; Državni ured za upravljanje

državnom imovinom imat će veliku ulogu u pribavljanju 500 milijuna eura čiji će se najveći dio iskoristiti za smanjivanje javnog duga 2. stvaranje fonda za srednje i male poduzetnike; u suradnji s HBOR-om, HAMAG-om i bankama osigurati 500 milijuna eura 3. fondovi Europske unije - mogućnost povlačenja 10,7 milijardi eura 4. investicije, prije svega u energetski sektor i turizam 5. proračun

proračuna vodilo računa o njegovu utjecaju na gospodarski rast. “Gospodarski rast koji trenutačno imamo nije jak, ali treba ga održavati i činiti sve da se on pojača. Proračun i ukupni deficit, odnosno sve mjere koje planiram poduzeti, targetiram na način da dodatno ne ugroze rast. Znači, ciljamo one kategorije koje imaju, da tako kažem, što niži multiplikativni efekt”, rekao je Marić, ističući kako će se u proračunu

24 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

morati naći i sredstva za isplatu minimalnih plaća radnicima čiji poslodavci idu u stečaj, a za što nema dovoljno sredstava iz privremenog financiranja. Na pitanje ima li u sastavljanju proračuna problema s ministrima iz Mosta, Marić je odgovorio da ne, jer su ti razgovori standardna procedura te da su ministri konstruktivni. “Za nekoliko dana gasim telefon i mijenjam broj”, poručio je, ipak, svojim kolegama ministar Marić.

Poziv na konferenciju u Beču

Ukinuta obveza

Za najam turistima ne treba energetski certifikat Iznajmljivači privatnog smještaja u turizmu nemaju više obvezu pribaviti energetski certifikat, izjavio je nakon sjednice Vlade ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević. “Nakon konzultacija s mojim i stručnjacima iz Ministarstva turizma, donio sam odluku da ukidamo obvezu izrade energetskog certifikata za iznajmljivače privatnog smještaja turistima i ta je odluka u skladu s odlukama EK”, kazao je Kuščević i istaknuo da su oni koji su to platili i napravili - i on sam je među njima - napravili dobru i poticajna stvar te da i dalje, iako to nije više zakonska obveza, nastave s tim jer je to jedan preduvjet da uspiju povući sredstva iz europskih fondova za obnovu svojih zgrada.

HGK izlobirao ukidanje energetskog certifikata Sektor za turizam HGK pozdravlja napore ministara graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščevića te turizma Antona Klimana, kojima je najavljeno ukidanje obveznoga energetskog certificiranja objekata pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Vrijednost ovog čina nije samo u ukidanju jedne silom nametnute i potpuno besmislene obveze, već je tim veća jer su nadležni ministri iskazali poznavanje struke i poštovanje prema turističkim djelatnicima - članovima Zajednice obiteljskog turizma pri HGK. “Ukidanje obveze izrade certifikata pobjeda je struke i razuma te smo zahvalni ministrima na konkretnoj potpori domaćim turističkim djelatnicima koji drže više od 50 posto svih ležajeva u turističkoj ponudi. Vjerujemo da je ovakav model suradnje u kojem se želi čuti struka i argumenti jedini ispravan put izgradnje boljih uvjeta za poslovanje u turizmu“, kazala je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić dodavši da je zadnjih šest mjeseci HGK bio oslonac svima koji su tražili rješenje ovoga problema. “Zahvaljujući članicama Zajednice obiteljskog turizma koje nisu odustajale od stručnog i pravno utemeljenog ishoda ove tematike, s kojima je HGK bila u stalnom kontaktu, uspjeli smo prikupiti potrebne informacije s terena, razraditi pravno tumačenje te neprekidno obavještavati i ostale članice na forumima i radionicama. Drago nam je što je ovaj proces iza nas, tako da naši domaćini mogu mirno pripremati objekte za doček gostiju”, istaknula je ona. “Zajednica obiteljskog turizma HGK pozdravlja odluku o ukidanju sporne odredbe kojom je ugostiteljska djelatnost u vrstama smještaja apartman i kuća za odmor bila proglašena djelatnošću prometa nekretnin a m a - iznajmljivanjem stanova”, dodao je predsjednik Zajednice Nedo Pinezić.

Budućnost gradnje vas čeka

omora Zagreb i Europska poduzetnička mreža Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pozivaju hrvatske tvrtke iz sektora graditeljstva i pratećih djelatnosti na tematsku konferenciju o budućnosti gradnje - Future of Building - koja će se održavati 18. i 19. travnja u Beču, u Austrijskoj gospodarskoj komori (Wiedner Hauptstraße 63), te na međunarodne B2B poslovne razgovore. Organizatori skupa su Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije iz Beča, u suradnji s partnerima, a cilj mu je predstaviti suvremena tehnološka i inovativna rješenja te trendove u projektiranju, planiranju i samoj gradnji, posebice zgradarstvu, uz razmjenu projektnih ideja. U središtu interesa ovog međunarodnog skupa su područja: građevinske i arhitektonske usluge (inženjering i planiranje); podugovaranje; građevinski materijali (komponente i sistemi za izgradnju); obnovljivi izvori energije (klimatizacija i građevinska tehnologija); građevinske metode i oprema te upravljanje građevinskim procesom; poslovne agencije, klasteri i udruženja, donositelji javnih odluka i planiranja. Organizator je za sudionike 19. travnja predvidio i razgledavanje jedinstvenih projekata u Beču i okolici.

Sudjelovanje besplatno

Kako se prijaviti? Prijavu za sudjelovanje potrebno je obaviti putem registracijskog obrasca na https://www.b2match.eu/building2016, a na toj internetskoj adresi moguće je saznati i više detalja o programu događanja. Za sudjelovanje na konferenciji i poslovnim razgovorima ne naplaćuje se naknada. Rok za registraciju i kreiranje kooperativnog profila je do 4. travnja, a za odabir B2B sastanka od 18. ožujka do 16. travnja. Zainteresirane hrvatske tvrtke dodatne informacije mogu dobiti u EEN Hrvatska, kontakt osoba: Jelena Ravlić, tel: 01/ 4561 763, e-mail: jravlic@hgk.hr te u Odsjeku za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Komore Zagreb, kontakt osoba: Silvija Czeisberger, tel: 01/4606 807, e-mail: sczeisberger@hgk.hr

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO ISO Forum Croaticum

Lakat ili metar, ipak nije svejedno Mjere i norme pridonose boljoj kvaliteti određenog proizvoda ili usluga, njihovoj konkurentnosti, sigurnosti potrošača te, što je vrlo bitno, povećanja povjerenja u tim tržišnim odnosima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Državni zavod za mjeriteljstvo, primjerice, odobrava prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena, korištenje radara za mjerenje brzine vozila te ispituje ‘pištolje’ na uređajima za točenje goriva na benzinskim postajama. Božidar Ljubić, zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo

jeriteljstvo, normizacija i akreditacije riječi su koje na prvu baš ne izazivaju pozornost javnosti. No, vrlo su važne za gospodarstvo. Mjerenja su se od davnina odvijala na tržnicama pri razmjeni dobara i usluga, pri raspodjeli uroda ili ulova te pri naplati poreza i drugih davanja. Mjere su kroz povijest u Hrvata bile različite, a često su određivane prema dimenzijama dijelova tijela, kao što su lakat, stopa i palac. Orlandov stup, koji je postavljen 1396. godine, najstarija je sačuvana javna skulptura u Dubrovniku koja pokazuje povezanost Hrvatske od davnina s Europom, čak i kad je riječ o mjerenju. Mjera dubrovački lakat određena je dužinom vitezove podlaktice. Ta je dužina uklesana u podnožju kipa, a korištena je i za mjerenje tkanina koje su se prodavale. Danas, mjere i norme pridonose boljoj kvaliteti određenog proizvoda ili usluga, njihovoj konkurentnosti, sigurnosti potrošača te, što je vrlo bitno, povećanju povjerenja u tim tržišnim odnosima. Nevenka Gašparac, voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom Hrvatske gospodarske komore, na 134. tribini ISO Forum Croati-

26 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

cum istaknula je kako se o kvaliteti uvijek govori na tisuću načina. No, dodala je, rijetko se o njoj razmišlja na način da pruža povjerenje i jamstvo u neki proizvod ili uslugu. Infrastruktura kvalitete tako se sastoji od niza elemenata (radnji tj. institucija) koje imaju za cilj olakšati stvaranje novih proizvoda te osigurati njihovu kompatibilnost sa zahtjevima kupaca, ali isto tako i svim tehničkim elementima sustava. A te sastavnice koje čine nacionalnu infrastrukturu kvalitete u nas su normizacija, mjeriteljstvo, ispitivanje, potvrđivanje i akreditacija.

Ispitivanje “pištolja”

Tihomir Babić, ravnatelj Hrvatske akreditacijske agencije, koja uz Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme i Hrvatski mjeriteljski institut čini tijelo za infrastrukturu kvalitete u nas, kazao je kako je vrlo važno pomiriti dvije težnje. “Prva težnja je ona koja dolazi od proizvođača koji žele plasirati proizvode i usluge na tržište. Druga pak je težnja države koja želi da su ti proizvodi i usluge sigurni za uporabu, dakle za zdravlje potrošača, okoliš i drugo”, naglasio je. Božidar Ljubić, zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za mjeri-

En Primeur

Orlandov stup u Dubrovniku: mjera dubrovački lakat određena je dužinom vitezove podlaktice i služila je za mjerenje tkanina

teljstvo, povrdio je značajnu ulogu nacionalne infrastrukture kvalitete i njenih sastavnica za gospodarstvo. “Državni zavod za mjeriteljstvo, primjerice, odobrava prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena, korištenje radara za mjerenje brzine vozila te ispituje ‘pištolje’ na uređajima za točenje goriva na benzinskim postajama”, pojasnio je na tribini u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Intelektualno vlasništvo

Miran Škerl, ravnatelj Hrvatskog zavoda za norme, istaknuo je kako norme nisu samo vrlo korisne za industriju, već i za potrošače i proizvođače te da sve snažnije ulaze u cjelokupno društvo. Međutim, kod normizacije valja obratiti pozornost na zaštitu intelektualnog vlasništva i dostupnost određene norme. “Važno je stoga da normizacija bude uređena na svjetskoj razini”, napomenuo je dodajući kako je i vrlo važno omogućiti hrvatskim poduzetnicima sudjelovanje u radu s onim normama koje su im zanimljive za poslovanje. “Tako se mora naći put da se na učinkovitiji način omo-

Važno je da normizacija bude uređena na svjetskoj razini, kaže Miran Škerl gući realnom sektoru pristup informacijama o tome koje norme mogu koristiti dragovoljno. Naročito je to važno za male i srednje poduzetnike koji nemaju mogućnosti priuštiti si luksuz slati nekog od ionako malog broja zaposlenika na sastanke o normama”, naglasio je Škerl. Ravnatelj Hrvatskog mjeriteljskog instituta Davor Zvizdić kazao je kako je mjeriteljstvo jedan od temelja proizvodnje i da gospodarstvo neke zemlje ne može funkcionirati bez jedinstvenih izmjera. “Odgovarajući temeljni mjeriteljski sustav preduvjet je za razvoj i visoku razinu tehnologije”, zaključio je Zvizdić.

Jedno vino i jedna tema

rancuski trend premijernog kušanja mladih vina tzv. En Primeur, kojim se želi profesionalcima u enogastronomiji prikazati kakva su vina od protekle berbe, predstavljen je i u Hrvatskoj. Naime, prošlog tjedna u organizaciji Udruženja vinarstva HGK i udruge Vinistra, u zagrebačkom hotelu Esplanade 50 vinara iz Istarske županije predstavilo je svoja mlada vina sorte malvazija i žlahtina. Neka od njih se još nisu razbistrila, a smisao njihovih predstavljanja je pokušaj zaključivanja kakva će ona biti u svojoj punoj zrelosti. Govoreći o predstavljanju hrvatskih vina u inozemstvu, Gianfranco Kozlović, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u, je rekao kako se to udruženje posebice orijentiralo na promoviranje naših vina u Srbiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Švicarskoj jer je uočeno kako se upravo na tim tržištima ona mogu bolje predstaviti. “Moram priznati da je prilično teško promovirati naša vina u inozemstvu, a sve što radimo u tom pogledu je dobro. Prije svega tu mislim na odlazak na neke prezentacije ili sajmove u inozemstvu na kojima se promoviraju vina”, istaknuo je Kozlović. Kako bi plasirali dovoljne količine vina na strana tržišta, trebamo prilagoditi marketinške aktivnosti na tim tržištima i uskladiti ih s našim količinama vina. “Zato i biramo bliža tržišta, jer s manjim ulaganjima u promociju možemo postići određeni učinak”, naglasio je Kozlović. Dodao je kako za sada još uvijek ne možemo računati na plasman domaćih vina na velikim inozemnim tržištima na kojima treba uložiti mnogo novca u promociju, a za takva tržišta uglavnom i nemamo dovoljne količine vina. Cilj nam je napraviti kvalitetna vina, dobiti određena priznanja za njih i plasirati ih na tržištima na kojima smo već poznati. Kozlović kaže da tako postoji veća šansa da naša vina primijete vinski kritičari, a na taj se način stvara i hrvatski vinski brend. “Nije nam u interesu stvoriti brend jednog vina nego više njih, jer ne postoji jedno svehrvatsko vino nego razna vrsta vina koja asociraju na određene regije”, zaključio je Kozlović. (S.P.) 22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Sedma konferencija o budućnosti obiteljskih tvrtki

Je li bolje da sve ostane unutar obitelji

U Hrvatskoj je 16.590 poduzeća u vlasništvu generacije 55+ godina, i svi oni moraju proći tzv. biznis transfer ili prijenos vlasništva na nekoga iz obitelji ili pak na neku osobu od povjerenja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K 16.590 tvrtki

u Hrvatskoj ima vlasnike starije od 55 godina

179.000 zaposlenika

zapošljavaju njihove tvrtke

akva je budućnost obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj i prepoznaju li njihovi vlasnici važnost nastavka poslovanja takvih tvrtki nakon što sami odu u mirovinu, bila je glavna tema prošlotjedne 7. konferencije o budućnosti obiteljskih tvrtki u organizaciji časopisa Lider. Već 20 godina Europska unija se aktivno bavi problematikom transfera obiteljskih tvrtki. Tako u EU oko 30 posto takvih tvrtki uspije preživjeti tranziciju s jedne na drugu generaciju. Isto tako, u cijelom EU oko 450.000 malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju oko dva milijuna radnika, godišnje prolazi proces prijenosa poslovanja - tzv. biznis transfer. Procjene govore kako vlasnici oko 150.000 tvrtki tom procesu ne pristupaju na dobar način, čime dovode u pitanje i poslove oko 600.000 zaposlenika. Iako ne postoje statistički podaci o tome koliko je zapravo registrirano obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj, ipak je poznato kako je 16.590 poduzeća u vlasništvu generacije 55+ godina, te svi oni moraju proći taj biznis transfer ili prijenos vlasništva, rekla je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). Pritom je najveći udio takvih tvrtki, u vlasništvu 55+ generacije, u Istarskoj i Karlovačkoj županiji. Te tvrtke ukupno zapošljavaju 179.000 zaposlenika.

Tri kritične faze

Govoreći o osnivanju obiteljske tvrtke, Mirela Alpeza je istaknula kako postoje tri kritične faze razvitka takvih tvrtki, a to je osnivanje poduzeća, njegov rast te prijenos vlasništva. Nažalost, u našoj zemlji se vrlo malo govori o tome kako se događa taj proces koji nije kratkotrajan ni jednostavan. Komentirajući rezultate istraživanja Business Transfer Barometar Hrvatske, Mirela Alpeza je naglasila kako je to istraživanje provedeno prošle godine na uzorku od 200 malih

28 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

i srednjih tvrtki čiji su vlasnici upravo generacija 55+. Istraživanje je napravljeno telefonskom anketom i online upitnikom, a kao referentno istraživanje koristilo se slično istraživanje iz Finske. Tijekom istraživanja, na upit o tome na koji su način došli do vlasništva nad tvrtkom, 92 posto ispitanika je odgovorilo kako su sami osnovali tvrtku, pet posto tvrtku je kupilo, dva posto je tvrtku naslijedilo, a preostalih jedan posto ispitanika do svoje je tvrtke došlo na neke druge načine. Treba istaknuti kako je značajan broj tvrtki koji posluje u Hrvatskoj nastao baš devedesetih godina i za nekoliko godina će njihovi vlasnici doći u godine kada će morati odlučiti na koga će prenijeti vlasništvo tvrtke. Od ukupnog broja ispitanika u spomenutom istraživanju, 38 posto je odgovorilo kako su njihove tvrtke obiteljskog tipa. “Prvi proces biznis transfera dogodit će se za nekoliko godina i upravo će neke od tih tvrtki i dalje imati obiteljski predznak. Naime, 61 posto ispitanika je odgovorilo kako će netko iz njihove obitelji nastaviti tvrtkino poslovanje, dok je njih 19 posto odgovorilo kako će novi vlasnik postati netko od sadašnjih zaposlenika”, rekla je Mirela Alpeza. Dodala je kako je 82 posto ispitanika reklo kako novi vlasnik mora biti osoba od povjerenja, voljna učiti te da mora imati adekvatno obrazovanje. Na upit što će raditi vlasnik kada se povuče s upravljačke pozicije, 44 posto ih je odgovorilo kako će se povući iz svakodnevnog poslovanja, ali i dalje ostati u tvrtki kao savjetnik. Mirela Alpeza je rekla kako je u Hrvatskoj 5300 poduzeća s oko 57.000 zaposlenih koji predstavljaju rizičnu skupinu u procesu transfera vlasništva.

Posao iz nužde

O budućnosti privatnih tvrtki u Hrvatskoj govorio je i Darko Horvat, ministar poduzetništva

i obrta, koji je istaknuo kako se poduzetnički pothvat mora dogoditi iz prilike, a ne iz nužde, no nažalost, danas se još uvijek obrti i tvrtke otvaraju iz potrebe samozapošljavanja. “Većina hrvatskih trgovačkih društava, pogotovo startupova te obrta još uvijek se događaju iz nužde. Velika trgovačka društva se raspadaju, ljudi ostaju bez posla i moraju otvarati svoje tvrtke. Kroz državni proračun i Poduzetnički impuls koji provodi Ministarstvo poduzetništva i obr-

Ne postoje podaci o tome koliko obiteljskih tvrtki posluje u Hrvatskoj ta pokušat će se malim poslodavcima pružiti druga prilika za posao”, rekao je Horvat. No, dodao je kako mnoge mlade tvrtke propadaju i prije nego što zapravo krenu sa svojim biznisom. Kako bi se omogućilo normalno poslovanje tvrtke, potrebno je poslodavcima omogućiti određene pogodnosti. Tako posebice obiteljske tvrtke s vremenom trebaju zaposliti profesionalni menadžment kako bi se te male tvrtke transformirale u veća poduzeća. “Novi, ali i stari poslodavci moraju znati da u poduzetništvu nema početka ni kraja. Uvijek postoje određeni problemi s kojima se suočavaju vlasnici tvrtki. Znati se snaći u današnje doba u hrvatskom poduzetništvu zaista je umijeće”, istaknuo je Horvat. Dodao je kako zato segment malog i srednjeg poduzetništva treba doći u središte interesa, a državne institucije moraju postati pravi servis poduzetnicima. Horvat je najavio i skorašnju Vladinu objavu Smjernica

ekonomske i fiskalne politike pri čemu je jedan od temeljnih ciljeva smanjenje nezaposlenosti ispod 14 posto i veći utjecaj malog i srednjeg poduzetništva, čak i kroz vlastite investicije.

Usporedbe s EU-om

O ulozi obiteljskih poduzeća u svijetu na konferenciji o obiteljskim tvrtkama govorio je Zoran Zemlić, direktor za usluge financijskog savjetovanja KPMG, koji je predstavio rezultate istraživanja pod nazivom Europski barometar obiteljskih poduzeća 2015. To je istraživanje provedeno na 1401 tvrtki u 25 europskih zemalja. Zemlić je rekao kako obiteljske tvrtke čine dvije trećine svih poduzeća u svijetu. Od ukupnog broja ispitanika, 75 posto njih ima pozitivan pogled na budućnost, dok je broj optimista u našoj zemlji nešto manji - tu 62 posto vlasnika tvrtki misli kako kako će budućnost za njihove tvrtke biti dobra. Kad je riječ o problemima s kojima se suočavaju vlasnici obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj, kao jedan od najvećih problema nameću se pad profitabilnosti i rast troškova poslovanja, a na trećem mjestu “liste problema” je povećana konkurencija. Za razliku od hrvatskih, europski kolege smatraju kako im je najveći problem upravo ta povećana konkurencija, jer se svake godine otvaraju nove tvrtke. Hrvatski poslodavci kažu kako bi smanjenje poreznih stopa pridonijelo porastu poslovanja tvrtki. I dok vlasnicima tvrtki u EU nije toliko važno da vlasništvo prenesu na nekoga iz obitelji, hrvatskim poduzetnicima to je važno. No, i jedni i drugi se slažu da menadžeri moraju biti ljudi “izvana”, a ne članovi obitelji jer, prema njihovu mišljenju, takvi profesionalci donose stručnost i znanje. Jedno je svakako zajedničko i EU i hrvatskim poduzetnicima: i domaći i strani vlasnici obiteljskih tvrtki boje se gubitka financijske samostalnosti nakon što ispuste kormilo tvrtke iz svojih ruku.

Novi, ali i stari poslodavci moraju znati da u poduzetništvu nema početka ni kraja. Uvijek postoje određeni problemi s kojima se suočavaju vlasnici tvrtki. Znati se snaći u današnje doba u hrvatskom poduzetništvu, zaista je umijeće. Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO NOVE TEHNOLOGIJE ZA RAZVOJ STOČARSTVA

Hrvatsko stočarstvo na dnu Dok je devedesetih godina prošloga stoljeća stočarstvo bilo perjanica hrvatske poljoprivrede s pozitivnom izvoznom platnom bilancom, danas je proizvodnja mlijeka i broj krava prepolovljen, a još je lošije u svinjogojstvu piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

3,5 do 5 mil €

ulaganje u biopostrojenje do 1 MW

7 do 10

godina

isplati se ta investicija, ovisno o sirovini koja se koristi

zrazito nepovoljna situacija u stočarskoj proizvodnji, nestajanje malih gospodarstava, otežan plasman proizvoda na tržište zbog konkurencije uvoznih proizvoda - najkraći je rezime stanja u hrvatskoj poljoprivredi, a napose u stočarskoj djelatnosti. Pored nužnih strateških promjena i dugoročnih odrednica razvoja, te činjenice iziskuju i ulaganja u nova znanja i tehnologije u cilju poboljšanja proizvoda i povećanja konkurentnosti na tržištu. Toga su itekako svjesni i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, stoga svojim članicama sustavno nude programe edukacije i upoznava-

nja s novim tehnologijama. Tim su povodom prošloga tjedna u HGK-ŽK-u Osijek, predstavnici njemačke tvrtke Schaumann Agri, ali i domaći stručnjaci i znanstvenici, održali predavanje za slavonske stočare. 30 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Proizvodni menadžer za preživače i voditelj farme muznih krava Schaumann Hulsenberg dr. Torbien Lermann upoznao je domaće stočare s najmodernijim metodama hranidbe i reprodukcije.

OIE pomaže stočarstvu

Povod ovoga predavanja bilo je nepovoljno stanje u stočarskoj proizvodnji u Hrvatskoj koja je devedesetih godina prošloga stoljeća bila perjanica hrvatske poljoprivrede izvozno orijentirane s pozitivnom izvoznom platnom bilancom. Tome u prilog nekoliko je podataka iznio organizator i domaćin ovoga p re d ava n j a Ernest Nad, viši stručni suradnik HGKŽK Osijek napominjući kako smo samo dva d e s e t a k godina kasnije dodirnuli samo dno u govedarskoj i svinjogojskoj proizvodnji. “Proizvodnja mlijeka koja je bila veća od 800 milijuna došla je na 472 milijuna litara, broj krava je prepolovljen, a još je gora situacija u svinjogojskoj proizvodnji gdje je potrošnja Hrvatske 2,4 milijuna tovnih svinja, dok je prema podacima Uprave za veterinarstvo u 2015. godini zaklano oko 730.000 komada”, istaknuo je Nad. Gledajući značaj stočarske proizvodnje za cjelokupnu nacionalnu ekonomiju, njen razvoj nosi veću zaposlenost, veći BDP, veća proračunska sredstva i na lokalnoj i na državnoj razini, smatra Nad i dodaje kako ta proizvodnja prije svega treba biti sanirana i konsolidirana

Ulaganja u bioplinska postrojenja

Ima mjesta i za male Osječko Sveučilište i Grad Osijek također su ušli u projekt gdje su osnovali Centar za obnovljive izvore energije koji u budućnosti planira izgraditi bioplinsko postrojenje od 680 kilovata koji bi koristio kuhinjski otpad iz restorana Studentskog centra, bolnice, organski otpad iz ZOO vrta, biomasu s javnih površina, a dio biomase bi sami proizvodili. “Ima perspektive i u ovom znanstvenom dijelu. Što se tiče malih investitora, oni za sada nisu pokazali veći interes za ulaganja u bioplinska postrojenja baš zbog toga što ne mogu proizvesti potrebnu sirovinu. No, u Austriji postoje bioplinska postrojenja od 50 do 150 kW što znači da se ne mora ići na maksimalnih 300 kW. Prvi Zakon od 2007. godine je govorio o poticajnim tarifama, limitirao je

te se iznaći mjere koje će pobuditi tu proizvodnju kako bi Hrvatska došla na grane koje po proizvodnim kapacitetima i tradiciji proizvodnje zaslužuje. Ocijenjeno je da bi razvoju hrvatskog stočarstva umnogome pomoglo uvođenje obnovljivih izvora energije koji bi farmerima dugoročno omogućili jeftiniju energiju te time i cijenom konkurentniji proizvod. Prije svega tu se misli na korištenje bioplinskih postrojenja i proizvodnju bioplina u proizvodnji električne energije. U Energetskoj strategiji Republike Hrvatske fokus je stavljen na obnovljive izvore energije, a bioplin je vrlo interesantan energetski oblik, odnosno konverzija organske tvari u energiju. Velike količine organskog otpada mogu se koristiti kao sirovina što znači da bioplinska postrojenja imaju funkciju, s jedne strane, energetske proizvodnje i zaštite okoliša, odnosno racionalnog gospodarenja resursima. Bioplin se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije i s obzirom na to da Republika Hrvatska uvozi određeni dio električne energije, to je prilika da se taj deficit energije nadoknadi.

Problem rezerviranih kvota

Kad je riječ o bioplinskim postrojenjima, situacija u Slavoniji i Baranji je dobra jer je i logično da se takva postrojenja stacioniraju u poljoprivrednoj regiji. Najveći lider u proizvodnji bioplina je Agrokor energija koji ima oko 12 MW proizvodnje električne energije kroz bioplinska postrojenja uz plan od oko 40 MW. Problem je to što trenutačno među malim poljoprivrednicima nema značajnijih ulaganja u ovaj oblik proizvodnje energije jer do sada nije postojao ni zakon koji bi ih stimulirao. Tek

bioplinska postrojenja do jednog MW i preko toga i mnogi su tada išli iskoristiti te poticaje zbog bolje cijene tako da se mali proizvođači nisu ni natjecali. Kvote su sada sve popunjene, velike tvrtke koje imaju svoj veliki stočni fond i sirovinu ‘bezecirali’ su kvote. Tu je lider Agrokor, u Slavoniji Žito i Osatina su se nametnuli i tu nema puno prostora za male”, pojašnjava Davor Kralik.

sada, izmjenom zakona kroz poticajnu tarifu gdje se sufinanciraju postrojenja do 300 kilovata, otvara se mogućnost malim farmerima. “To, međutim, treba gledati i kroz mogućnost udruživanja više malih farmera koji zajedno mogu osigurati izgradnju jednog takvog biopostrojenja. No postoji problem jer su sve kvote za biopostrojenja rezervirane i popunjene. Mišljenja sam da u proizvodnji obnovljivih izvora energije ne bi trebalo ići s kvotama, već na maksimalno iskorištenje svih resursa za nove izvore energije sve dok se ne popune praznine i potrebe za uvoz energije. Primjerice, i Njemačka je odustala od kvota, te idu maksimalno.

Uvođenje OIE bi farmerima dugoročno omogućio jeftiniju energiju te time i cijenom konkurentniji proizvod Dugoročno to znači da ćete dobiti jeftiniju energiju što znači i konkurentnost vaših proizvoda. Investicije se isplate za sedam do 10 godina ovisno o tome što se koristi kao sirovina. Neke se pak isplate već i za pet godina. Ulaganja se kreću u rasponu od 3,5 do pet milijuna eura za postrojenja do jedan MW, ovisno naravno o tehničkim rješenjima, o tome koliko je postrojenje automatizirano”, tvrdi prof. dr. sc. Davor Kralik s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, dodajući kako veliki proizvođači ulažu u takvu tehnologiju jer kao sigurni vlasnici sirovina imaju sirovinsku osnovu. 22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Zaštićen Dalmatinski pršut

Sve faze proizvodnje moraju se odvijati unutar područja Dalmacije, pri čemu sjevernu granicu čine Novalja, Kolan, Pag, Starigrad, Jasenice, Obrovac, Ervenik i Knin, istočnu granica s BiH i Crnom Gorom, a južnu i zapadnu morska granica s Italijom

Zaštićene sve četiri vrste hrvatskog pršuta S potpunom sigurnošću možemo ustvrditi da je Hrvatska, iza Italije i Španjolske, na trećem mjestu na svijetu po broju zaštićenih pršuta, kaže Ante Madir, direktor Klastera hrvatskog pršuta piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

almatinski pršut deveti je po redu hrvatski proizvod koji je dobio zaštitu Europske unije, ujedno i četvrta po redu vrsta hrvatskog pršuta koja je dobila zaštitu. Prethodno su zaštićeni Krčki, Istarski te Drniški pršut. Tri vrste hrvatskog pršuta nose zaštitu zemljopisnog podrijetla, dok je Istarski pršut dobio zaštitu izvornosti. Certifikat kojim se potvrđuje europska zaštita Dalmatinskog pršuta oznakom zemljopisnog podrijetla ministru poljoprivrede Davoru Romiću uručio je povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan na nedavno održanom sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a. Točnije, europsku zaštitu oznakom zemljopisnog podrijetla Dalmatinskog pršuta potvrdila je Europska komisija 12. veljače ove godine. Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršu-

ta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/kupusa, Baranjskog

Procjenjuje se da se u Dalmaciji godišnje proizvede oko 250.000 komada pršuta kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta i Drniškog pršuta, deveti proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu Europske unije.

32 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

EU financira certificiranje

Ante Madir, direktor Klastera hrvatskog pršuta, kaže da je, nakon nacionalne zaštite prije nekoliko godina, zaštita Dalmatinskog pršuta potvrđena sada na razini Europske unije. “S potpunom sigurnošću možemo ustvrditi da je Hrvatska, iza Italije i Španjolske, na trećem mjestu na svijetu po broju zaštićenih pršuta koji se proizvode od bijelih svinja, odnosno od križanaca bijelih svinja. Sve naše četiri vrste pršuta su sada zaštićene, što nije mala stvar. To je veliki potencijal koji se treba iskoristiti. Sada su svi naši proizvođači obvezni nositi EU oznaku zaštite. Veseli nas to što se za certificiranje sada mogu dobiti sredstva iz fondova EU-a u iznosu do 30.000 eura. To je program ruralnog razvoja Mjera 3. Naši proizvođači mogu, ako hoće, zadržati i nacionalnu oznaku”, pojašnjava Madir.

Prema Madirovim saznanjima, 10 proizvođača Dalmatinskog pršuta ishodilo je nacionalnu oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Prema nacionalnoj oznaci, certificirano je 15.000 komada Dalmatinskog pršuta. Procjenjuje se da se u Dalmaciji godišnje proizvede oko 250.000 komada pršuta. No neki proizvođači, nakon ozbiljnih investicija u proširenje kapaciteta, najavljuju i povećanje dosadašnje količine. Govoreći o ambicijama proizvođača Dalmatinskog pršuta - koji je komercijalno najznačajniji hrvatski pršut - Madir spominje proizvodnju od oko milijun komada. “Nakon ovoga, potrošači znaju da je naš pršut napravljen prema zaštićenoj tehnologiji i specifikaciji. Nositelji oznaka su prepoznati po kvaliteti i imaju jamstvo da su naši pršuti proizvodi bez aditiva. Tako i Dalmatinski pršut za konzerviranje koristi isključivo morsku sol”, pojašnjava Ante Madir. Ujedno najavljuje da će se 2. festival pršuta održati 15. i 16. travnja u gradu Krku. Prošle godine je održan u Podstrani kod Splita.

Okretanje domaćoj proizvodnji

Jedan od najpoznatijih i najnagrađivanijih proizvođača Dalmatinskog pršuta Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli iz Dugopolja, zadovoljan je ovom odlukom te od zaštite očekuje puno toga, a ponajviše zaštitu na domaćem tržištu od sličnih proizvoda. Prančić svakako očekuje i bolje pozicioniranje Dalmatinskog pršuta u svijetu. I on kaže kako se, zahvaljujući podizanju nekoliko farmi svinja pogodnih za proizvodnju pršuta, domaći proizvođači sve više okreću nabavi domaće sirovine. “Ulaganja u okolici Petrinje te na području Kutjeva mogla bi rezultirati time da se ove godine na domaćem tržištu nađe oko 20.000 butova pogodnih za proizvodnju Dalmatinskog pršuta, što je veliki po-

Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli iz Dugopolja

Ante Madir, direktor Klastera hrvatskog pršuta

mak. Ta sirovina će biti možda skuplja za oko pet posto, ali to nama ne smeta, jer je tolika razlika u cijeni potpuno prihvatljiva za domaće proizvođače pršuta”, pojašnjava Vlade Prančić. Povezanost Dalmatinskog pršuta sa zemljopisnim područjem temelji se na njegovim svojstvima koja proizlaze iz tradicionalnog načina proizvodnje koja se prenosi iz generacije u generaciju, ali i na ugledu koji ima. Dalmatinski pršut je trajni suhomesnati proizvod proizveden od svinjskog buta s kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, koji ne sadrži nikakve dodatke osim morske soli. Masa Dalmatinskog pršuta u trenutku stavljanja na tržište iznosi najmanje 6,5 kilograma, a njegova starost mora biti, računajući od dana početka prerade, najmanje 12 mjeseci. Vrijeme od klanja svinja do početka soljenja buta ne smije biti kraće od 24 ni dulje od 96 sati.

meso bez stranih mirisa s blago izraženom aromom dima. Dalmatinski pršut prepoznatljiv je prvenstveno po blagoj aromi dima. Dimljenje stoga predstavlja posebno osjetljivu fazu u proizvodnji kada pršutari moraju obratiti posebnu pozornost na izbor odgovarajuće vrste drva, na količinu dima te na duljinu dimljenja koja prvenstveno ovisi o masi butova i atmosferskim prilikama u vrijeme faze dimljenja. Sve faze proizvodnje Dalmatinskog pršuta, počevši od soljenja svježeg buta, prešanja i dimljenja te sušenja i zrenja, moraju se odvijati unutar područja Dalmacije. Sjevernu granicu čine gradovi i općine: Novalja, Kolan, Pag, Starigrad, Jasenice, Obrovac, Ervenik i Knin, istočnu granicu čine državne granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, južnu i zapadnu granicu čini morska državna granica s Italijom. Po završetku faze zrenja na kožu pršuta nanosi se vrući žig koji sadrži zajednički znak proizvoda i šifru proizvođača koja je istovjetna kontrolnom veterinarskom broju objekta. Pravo na uporabu zajedničkog znaka, pod jednakim uvjetima, imaju svi korisnici oznake koji na tržište stavljaju proizvod sukladan specifikaciji proizvoda.

Način proizvodnje

Posebne osobine Dalmatinskog pršuta očituju se prvenstveno u njegovim senzorskim svojstvima koja su posljedica načina pripreme. Karakterizira ga blago slan okus, meka konzistencija i miris na fermentirano, usoljeno, suho i dimljeno svinjsko

Točno četiri godine od početka

Hrvatska dvije godine čekala da uputi zahtjev EU Proces zaštite naziva Dalmatinski pršut započeo je u veljači 2012. godine, kada je Udruga proizvođača Dalmatinskog pršuta podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Dalmatinski pršut. Ministarstvo poljoprivrede je u srpnju 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv Dal-

matinski pršut postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U veljači 2014. Ministarstvo

poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Dalmatinski pršut na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv Dalmatinski pršut upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM KIŠOBRANI CEROVEČKI, Zagreb

Kaj buš ti radil kišobrane? E, baš bum! Kišobrani koji nastaju u njihovom obrtu, posebno šestinski, prepoznati su i kao originalan suvenir te ih brojna ministarstva, konzularna predstavništva te poslovni ljudi daruju diljem svijeta. A u svijet rado ih odnose i brojni turisti iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske i SAD-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

“

Šestinski kišobrani datiraju iz sredine 18. stoljeća kao dio šestinske nošnje

Kišobrani Cerovečki dobili su 1936. godine Zlatnu plaketu i Grand Prix Londona

ni su mali, ali su veliki, odnosno, nisu više mali, ali su dosta veliki da ne budu mali”, jedna je od legendarnih rečenica kojima započinje svima poznata TV serija kultnih Smogovaca. Možda bi upravo ona najbolje mogla dočarati priču o obrtu obitelji Cerovečki, koja se jedina u Zagrebu bavi ručnom izradom kišobrana. Jer iako mali, njihov doprinos u stvaranju prepoznatljive slike Zagreba i Hrvatske je velika. Priča o kišobranima u ovoj obitelji počinje davne 1912. godina kada je Mijo Cepanec u Varaždinu osnovao kišobranarski obrt Cepanec, gdje je za kišobranara zanat izučavao njegov nećak Gabrijel Cerovečki. Kada Cepanec 1936. otvora filijalu u Zagrebu, Gabrijel Cerovečki nakon polaganja šegrtskog i majstorskog ispita postaje njezinim poslovođom, a kasnije i vlasnikom i obrt počinje poslovati pod imenom Kišobrani Cerovečki. A da je bilo riječi o vrsnom majstoru svjetskog glasa, svjedoči i priznanje koje je stiglo iz Londona te 1936., prva nagrada odnosno Zlatna plaketa i Grand Prix Londona koju su njegovi kišobrani osvojili. I od tada unatoč svim peripetijama koje su ih pratile, za obitelj Cerovečki kišobrani su i dalje na prvom mjestu.

Ručna izrada

Obiteljsku tradiciju danas kao četvrta generacija kišobranara nastavlja Tomislav Cerovečki koji zajedno sa suprugom Matejom ručno proizvodi i popravlja kišobrane i suncobrane svih vrsta i oblika. Naravno, najpoznatiji su po izradi šestinskih kišobrana. Šestinski kišobrani datiraju iz sredine 18. stoljeća kao sastavni dio

34 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

šestinske narodne nošnje, a danas su najprepoznatljiviji suvenir Zagreba, a time i Hrvatske. Karakterističan je po crvenom pamučnom platnu s raznobojnim prugama, debelim drvenim štapom i prirodno savijenom ručkom od kestena. Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki na listi je zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske. “Šestinski kišobrani prvenstveno nastaju ručnim radom. U cjelokupnoj njihovoj proizvodnji jedino što se od strojeva koristi je šivaća mašina kojom spajamo materijal, sve drugo se radi ručno”, kaže vlasnik kišobranarskog obrta Tomislav Cerovečki te dodaje da se upravo ta ručna izrada prepoznaje u kvaliteti kišobrana.

Prepoznatljiv suvenir Zagreba

“Mi se u masi jeftine robe ne možemo natjecati s brojkama, nas zanima kvaliteta, odnosno želimo biti jednostavno drukčiji, isplivati i ne utopiti se u masi. Jer kišobrani su danas, na žalost, pretvoreni u besplatni promotivni materijal i time totalno obescijenjeni”, kaže Cerovečki te dodaje da su se, usprkos konkurenciji, ipak uspjeli nametnuti tržištu svojim dizajnom i kvalitetom. Izrađivali su kišobrane i damske suncobrane za potrebe filma i kazališta te za strane filmske produkcijske kuće koje su naručivale replike određenih modela kišobrana i suncobrana iz prošlosti. Kišobrani koji nastaju u njihovom obrtu, posebno šestinski, prepoznati su i kao originalan suvenir te ih brojna ministarstva, konzularna predstavništva, te poslovni ljudi kao prigodni poklon daruju diljem svijeta. “Prodati dobar ručno izrađeni kišobran u Hrvatskoj prilično je

Kabanica Kaplja ima isti motiv kao i šestinski kišobran

komplicirana stvar i to treba znati. Tu se onda treba biti uporan i ustrajno inzistirati na kvaliteti, jer morate uvjeriti kupca da naš proizvod vrijedi te novce, odnosno negdje oko 80 eura, što je cijena koju za ručno rađene kišobrane traže u svijetu”, kaže Cerovečki te ističe da mu je

Prodati dobar ručno izrađeni kišobran u Hrvatskoj prilično je komplicirana stvar, kaže posljednji kišobranar u Zagrebu najveći gušt kad izrađeni kišobran stavi u izlog i isti ga dan proda jer je to znak da je riječ o stvarno dobrom proizvodu. Najbolji su mu kupci, uglavnom turisti u individualnim posjetima, iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske ili SAD-a, a zanimljivo je, kaže, da su ti kupci dobro informirani o Kišobranima Cerovečki jer točno znaju što hoće. Iako za svoje kišobrane daju godinu dana garancije, Cerovečki ističe kako u stvari ta garancija traje cijeli život. Uvjerili su se u to često i vlastitim očima, susrećući svoje dugovječ-

ne klijente po gradu jer oni, kaže, prepoznaju svaki kišobran koji izađe iz njihove radnje.

Stalna prilagodba tržištu

Osim kišobrana svih vrsta, u ovom obrtu mogu se pohvaliti i da izrađuju jedinstvenu kabanicu Kaplju. Kabanica je od istoga materijala i s istim motivom kao i šestinski kišobran, a rezultat je zajedničkog rada s dizajnericom Anom Rimac. Kabanica Kaplja je od pamuka vrlo visoke kvalitete, impregniranog vodonepropusnim slojem što je razlikuje od ostalih, uglavnom plastičnih, kabanica. “Ona je posebna jer je i njezina konstrukcija poput kišobrana, sastavljena od trokuta koji su spojeni. To je novi proizvod - rezultat spoja dizajna i ručnog rada”, kaže Cerovečki te napominje da tržište traži konstantnu prilagodbu i nove proizvode. “Morate se prilagoditi i morate se boriti, i ne slušati nikoga sa strane, jer uvijek će vam govoriti da vam je roba preskupa i slično. No, važno je biti uporan. Da sam slušao druge, odavno ovoga više ne bi bilo. Znali su mi govoriti: ‘Kaj buš ti radil kišobrane kad ih danas imaš za 20 do 30 kuna?!’ Sigurno da vas to onda koleba, pa još su tu i kupci koji uđu i kad vide cijenu - samo izađu. Da bismo opstali, isključili smo sve te utjecaje sa strane, imamo svoj put i to je po meni jedini način opstanka”, kaže posljednji kišobranar u Zagrebu Tomislav Cerovečki koji se nada kako će ovaj obiteljski obrt nastaviti s radom i nakon njega.

Morate se prilagoditi i morate se boriti, i ne slušati nikoga sa strane, jer uvijek će vam govoriti da vam je roba preskupa i slično. No, važno je biti uporan. Da sam slušao druge, odavno ovoga više ne bi bilo. Tomislav Cerovečki

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo ALTER ARS, Zagreb

Partner za nove organizacijske kulture Tržište sve više prepoznaje važnost ulaganja u zaposlenike kao ulaganje u konkurentsku prednost biti i činiti te tko im je podrška u promjenama, razvoju i krizama kroz koje prolaze? Dakle, potreba je prilično mnogo i usluge koje nudi Alter Ars su zaista odgovor na te konkretne potrebe”, napominje.

Povjerenje i diskrecija

Koji studiji i škole pripremaju poslovne ljude za sve što trebaju biti i činiti te tko im je podrška u promjenama, razvoju i krizama kroz koje prolaze? Usluge koje nudi Alter Ars su zaista odgovor na te konkretne potrebe. Dragan Knežević Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

akon što je osam godina radio kao konzultant, voditelj projekata i coach u Nizozemskoj, Dragan Knežević odlučio se vratiti u Hrvatsku i u veljači 2005. osnovati tvrtku Alter Ars. Usluge ove zagrebačke tvrtke su coaching voditelja i timova, poslovna edukacija, seminari, edukativni team building i motivacijsko govorništvo. “Naši klijenti su osobe i timovi iz profitnog i neprofitnog sektora, dakle, razne organizacije, poduzetnici, obiteljske tvrtke, poduzetnički centri, fakulteti, agencije i udruge. Drugim riječima, to su veliki i mali sustavi, no velika inspiracija je i rad s mladima kroz nekoliko vrijednih volonterskih inicijativa. Vizija nam je biti partner u razvoju i integraciji novih organizacijskih kultura”, objašnjava nam direktor tvrtke koji je u Nizozemskoj završio poslijediplomski studij iz coachinga. “Osnivanje tvrtke za mene je bilo sredstvo da se bavim onim što zaista volim. S druge strane, ako se promatraju današnji izazovi s kojima se susreću poslovni ljudi u Hrvatskoj, možemo si postaviti par pitanja. To su: koji studiji i škole ih pripremaju za sve što svakodnevno trebaju

36 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Tržište, nastavlja Knežević, sve više prepoznaje važnost ulaganja u zaposlenike kao važnu konkurentsku prednost. “Vidimo sve veći porast potrebe za coachingom voditelja na svim razinama, kao i coachingom timova. Nije samo riječ o top menadžmentu koji je glava organizacije, nego i o srednjem koji je kralježnica organizacije. Ovdje je riječ o ključnim ljudima koji nose veliki teret poslovanja i vođenja, koji su često izrasli u menadžere kao izvrsni stručnjaci u svojoj struci”, naglašava. Kod usluge je, kaže, presudan čovjek koji uslugu nudi i percepcija korisnika usluge koji ima svoj subjektivni izbor. “U coachingu i treningu je osim tog dojma i profesionalnosti iznimno bitno povjerenje i diskrecija”, ističe Dragan Knežević.

Alter Ars nudi novi model konferencija za one koji žele potpuno drugačiji pristup takvim događanjima Među planovima ove tvrtke ističu se dva nova programa. “Razvili smo novi model konferencija za one koji žele potpuno drugačiji pristup takvim događanjima pod nazivom Reversed conference. Drugi program je iznimno izazovan za prezaposlene voditelje koji su kontinuirano u komunikaciji, koji nemaju radno vrijeme, oni koji rade 25 sati na dan. I za njih imamo poseban program”, zaključuje on. (B.O.)

U potrazi za radnicima

Zdravo za gotovo Marko Sever Eko Sever

Bojim se da ljudi u Hrvatskoj vrlo lagodno žive ili smatraju da njihov posao mora biti kao u državnoj službi, uvijek na suhom, toplom i za kompjutorom, s vrlo malo stvarnog posla koji obave u jednom radnom danu

osljednjih dana intenzivno razmišljam o zapošljavanju. Trenutačno je jako teško naći kvalitetnog radnika, a kada mislim kvalitetnog, onda pod tim smatram ono temeljno: da ima volju i želju raditi. Kako se ipak kod nas radi o poslu koji je fizički zahtjevan, jer se radi na zemlji, teško je naći osobu koja to želi raditi. Često razgovaram s ljudima koji se prijavljuju za takav tip posla, no iskreno moram reći da stvarno ne znam što očekuju. U startu smo transparentni oko plaće, uvjeta i rada koji se očekuje, ali ljudi kao da očekuju da će, kada se krene s poslom, to biti nešto sasvim drugo. Svi znamo da rad u poljoprivredi uključuje prilično veliku tjelesnu aktivnost. Radi se na zemlji. I to sve, od sadnje, kopanja, okopavanja, branja, zalijevanja, čupanja, obrezivanja... Radi se od jutra do mraka u vrijeme sjetve i sadnje, a slično je i kada dođe ljeto i ubiranje plodova. Dobro, nije tako svaki dan, no ponekad se ipak dogodi. I svaki put se iznenadim. Izaberete kandidata ili kandidatkinju za koju smatrate da želi raditi i u više od 50 posto slučajeva se jako neugodno iznenadite jer oni baš i nisu spremni za taj posao. Svaki put zaključim da su valjda očekivali posao za kompjutorom od 9 do 15 sati, s pauzama svakih sat vremena i minimalnom plaćom od 10.000 kuna. No zar možemo očekivati plaću od 10.000 kuna u poljoprivredi? Zapravo jest tako jer poslodavca bruto plaća stoji upravo toliko. Za to što država uzima velik dio te plaće, bojim se, morat ćete se obratiti upravo njoj. No vaša plaća je zapravo bruto plaća. Mladi ne mogu naći posla, to vidim gotovo svakodnevno jer nam se javlja velik broj ljudi na razgovore za posao sa završenim fakultetima, a mi nudimo niskokvalificirano radno mjesto ili ono za srednju stručnu spremu. Nažalost, ni oni ne mogu naći posao, pa žele jednostav-

no raditi. I čovjek bi rekao: zašto im ne pružiti priliku jer mogu puno naučiti, a možda se s vremenom otvori mogućnost za posao na mjestu koje je adekvatno njihovoj školskoj spremi. U početku su me savjetovali - nikada nemoj zapošljavati VSS radnika na SSS radno mjesto, pogotovo u poljoprivredi ali nisam htio slušati. I nažalost, svaki put se potvrdi da su bili u pravu. Da budem iskren, nekada sam previše tvrdoglav, tako da i dalje živim u nadi da će doći osoba koja će pokazati da cijeni to što mu se pružila prilika da stekne puno praktičnog znanja, a kasnije mu se možda pruži i prilika za adekvatno radno

radnika u poljoprivredi. Ona je vrlo specifična grana i mogu zaključiti, nakon više godina iskustva u traženju dobrog radnika, da ga je jako teško naći. Bojim se da je razlog tome to što ljudi u Hrvatskoj jednostavno vrlo lagodno žive ili smatraju da njihov posao mora biti kao u državnoj službi, uvijek na suhom, toplom i za kompjutorom, s vrlo malo stvarnog posla koji obave u jednom radnom danu. Čast izuzecima. No u poljoprivredi, nažalost, ako niste napravili posao koji ste trebali, ako niste pobrali dovoljno robe potrebne za taj dan, odakle da vam se isplati plaća? Ako niste okopali sve ono što ste trebali toga dana, odakle da vam

Država, čini mi se, uvijek isplaćuje plaću, radili vi što ili ne napravili ništa mjesto s obzirom na visoko obrazovanje koje ima. Sada će neki reći: možda ne znaš birati svoje zaposlenike, ipak se za tu vrstu posla treba educirati. Djelomice se slažem da vjerojatno tu ima nečega, ali opet, imali smo u dva navrata stručne ljude koji su nam birali zaposlenike, pa nisu bili ništa bolji u nalaženju dobrog

se uplati plaća? Plaću dobivate od stvarnog posla koji ste napravili i svaki poduzetnik ako na kraju dana nije dovoljno zaradio, ne može isplatiti plaće. A država, čini mi se, uvijek isplaćuje plaću, radili vi što ili ne napravili ništa. Nadam se da će se uskoro i u državnim institucijama uvesti vrednovanje rada te shodno tome i plaća zaposlenika.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Od 12. do 15. svibnja kraljevski sport stiže u Rovinj

Prvi Rovinj Beach Polo turnir na Jadranu Iako je polo, posebno onaj na plaži, možda novost za Hrvatsku, uz povećanje interesa za taj sport cilj je svakako i privući goste u Rovinj u periodu predsezone za ovaj trodnevni turnir, napravljena na plaži Porton Biondi s koje se pruža spektakularan pogled na starogradsku jezgru. “Rovinj ima sve potrebno za organizaciju savršenog polo događaja: dobro vrijeme, visoko motivirane sponzore i dobru suradnju lokalne zajednice i međunarodnog organizacijskog tima. Rovinj je predivno mjesto, već ima reputaciju luksuzne destinacije i zasigurno će privući pravu publiku. Polo igrači i publika obožavaju otkrivati nova mjesta tako da sam siguran da će se zaljubiti u Rovinj”, uvjeren je Uwe Zimmermann, predsjednik organizacijskog odbora Beach Polo turnira.

Polo parada

miljena igra na istarskom otočju Brijuni tijekom dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća ponovno će ovog proljeća osvojiti prekrasnu obalu Hrvatske. U Rovinj od 12. do 15. svibnja dolaze četiri međunarodne polo ekipe s igračima iz Indije, Argentine, Švicarske, Njemačke, Italije i Hrvatske s pedesetak argentinskih konja koji će zaigrati kraljevski sport. Atraktivno natjecanje podupiru vodeći svjetski brendovi poput Heinekena, Tagheuera, Agrokora i, naravno, Adrisa. Prvo izdanje Beach pola u Rovinju, uz sponzore navedenih ekipa, podržao je i poznati argentinski brend

Uz uzbudljive utakmice, goste i sudionike turnira očekuje i niz ekskluzivnih društvenih događanja

i ambasador pola u svijetu La Martina. Klasičan polo na travi, međutim, ovoga puta zamijenit će novija inačica sporta koja se posljednjih desetak godina, uz nešto izmijenjena pravila, igra na pijesku. Cijela infrastruktura, pa tako i arena veličine 70x40 metara bit će, posebno

38 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Tijekom četiri dana manifestacije u Rovinju se očekuje velik broj posjetitelja iz zemlje i inozemstva, najavljuje član Uprave Adris Grupe i predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović. Iako je polo, posebno onaj na plaži, možda novost za Hrvatsku, uz povećanje interesa za taj sport cilj je svakako i privući goste u Rovinj u periodu predsezone. “Želimo kreirati proizvode po kojima ćemo biti prepoznatljivi, ali koji će prije svega biti novi motiv dolaska gostiju u destinaciju”, rekao je Popović. Uz uzbudljive utakmice, planiran je cijeli niz ekskluzivnih društvenih događanja za sve goste i sudionike turnira na različitim lokacijama u gradu i u hotelima Monte Mulini i Lone. Najatraktivniji trenutak, uz svečanost otvorenja turnira, bit će takozvana polo parada od Ex TDR-a do novog hotela Adriatic u centru Rovinja, koja će se održati u subotu, 14. svibnja s početkom u 10 sati.

Hotel Sveti križ: Spoj vjerskog i medicinskog turizma

Skok iz prošlosti u sadašnjost Blagodati lokacije na kojoj je hotel smješten, a riječ je o dijelu Čiova pod imenom Arbanija, bile su poznate još u rimsko doba. Neposredno pored hotela nalazi se mjesto gdje je nekad postojalo rimsko lječilište

romatranje Isusova tijela na raspelu u crkvi Svetog križa na Čiovu poseban je doživljaj. Kip izrezbaren iz drveta vrlo je ekspresivan. Tijelo je mršavo, izduženo, s izraženim ranama i žilama. Vjernici ga smatraju čudotvornim jer predaja kaže da je 1600. godine na Veliku subotu iz rana prokapala krv. Tajanstvenoj atmosferi pridonosi i drveni namještaj i ukrasi u crkvi, izvedeni u gotičkom i kasnogotičkom stilu. Crkvu i nekadašnji dominikanski samostan hodočasnici posebice obilaze tijekom uskrsnog Velikog tjedna. Prošle godine, među ostalima, došla je i skupina kršćana iz Irana. Odsjeli su u hotelu koji nosi ime Sveti križ, smještenom odmah pored crkve i samostana. U hotelu u vlasništvu obitelji Pavlinović turisti mogu dobiti sve potrebne informacije o samostanu, crkvi i njenu značenju. Osim smještaja u 40 soba i 10 apartmana, hotel turistima nudi i široku paletu zdravstvenih usluga. Od tretmana za kralježnicu, reumu, osteoporozu i programa mršavljenja, do antistresnih programa za menadžere ili liječenja astme. Hotel ima morsku plažu i vanjski bazen sa slatkom vodom. Postoji i unutarnji bazen s morskom vodom u kojem se provodi hidroterapija, odnosno gimnastika i podvodna masaža. Tu je i zubarska ordinacija za liječenje zuba, paradentoze, ugradnju ortodontskih aparata za korekciju čeljusti, krunice, mostove i slično.

Blagodati lokacije

I tako je na Čiovu na zanimljiv način povezan odmorišni, vjerski i zdravstveni turizam. Što nedostaje? “Bilo bi dobro kad bi država subvencionirala letove niskotarifnih kompanija i izvan mjeseci turističke špice. Tako bi se na jednostavan način utjecalo na produženje sezone. Bitno je dovesti turiste, a mi turistički djelatnici imamo im što ponuditi”, kaže Silvana Pavlinović, voditeljica i suvlasnica hotela. Blagodati lokacije na kojoj je hotel smješten,

U hotelu u vlasništvu obitelji Pavlinović turisti mogu dobiti sve informacije o samostanu, crkvi i njenu značenju

a riječ je o dijelu Čiova pod imenom Arbanija, bile su poznate još u rimsko doba. Neposredno pored hotela nalazi se mjesto gdje je nekad postojalo rimsko lječilište. U dominikanskom samostanu bila je jedno vrijeme smještena bolnica za plućne bolesti u kojoj su se liječili astmatičari, među ostalima i hrvatska kraljica Jelena. Zaposlenici hotela spremno će vas upoznati s pričama o mnogim pustinjacima i monasima koji su se povlačili na Čiovo da se na nekom prikladnom mjestu posvete molitvi i dubljem duhovnom životu bez ometanja. Crkvice Gospe od Prizidnice i Svetog Maura te crkva Svetog Ante na Čiovu bile su im najdraža obitavališta. A onda opet skok iz prošlosti u sadašnjost: hotel ima kongresnu dvoranu, a organiziraju i vjenčanja u neobičnom ambijentu crkve Svetog križa. (I.V.)

Bilo bi dobro kad bi država subvencionirala letove niskotarifnih kompanija i izvan mjeseci turističke špice. Silvana Pavlinović, voditeljica i suvlasnica hotela Sveti križ

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Platforma Onetius

Besplatno znanje na dohvat ekrana Korisnik na Onetiusu može odabrati osobe od kojih želi učiti i koje mu najviše odgovaraju po formi predavanja, po entuzijazmu s kojim rade i znanju kojim raspolažu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

brzo nakon Valentinova, 16. veljače, zaljubljenicima u znanje postao je dostupan Onetius - web platforma na kojoj baš svatko može poboljšati svoj život te steći vještine koje su mu potrebne kako bi radio na poslovima u kojima se pronalazi. Mario Novak, osnivač, programer i dizajner Onetiusa, kaže nam kako je do tada platformu koristilo tridesetak testera i profesora koji su spremali prve kolegije dostupne od 16. veljače. “Tako da već od prvog dana korisnici Onetiusa mogu početi učiti o raznolikim temama poput psihologije, filozofije, pravljenja bolida Formule 1 i brojnim drugim”, ističe on dodajući kako na Onetiusu svatko može učiti od najkreativnijih svjetskih pojedinaca o bilo kojem području - bilo da se radi o programiranju, biologiji, kemiji, kuhanju, pravu... “Sve znanje na Onetiusu je, i uvijek će biti, besplatno i

40 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

dostupno svima. S druge strane, na Onetiusu svaki pojedinac može poučavati ostatak planeta onome u čemu je strastven, izgraditi svoj osobni brend i početi živjeti baveći se onime što voli”, objašnjava nam.

U isti kalup

Ideja za razvoj Onetiusa rodila se vrlo brzo po dolasku na fakultet kada je Novak shvatio da je hrvatski obrazovni sustav obična mašinerija, i što je još gore - zastarjela mašinerija koja svakom pojedincu pristupa na isti način, bez obzira na prijašnje znanje i individualne potencijale. “I to ćemo promijeniti kroz ideje Onetiusa - svatko će učiti na personalizirani način - brzinom koja njemu odgovara i na način na koji njemu najviše odgovara. Isto tako, dolaskom na fakultet student se susreće s profesorima koji su vrlo često dobili taj posao radi prijašnje povezanosti s tim fakultetom i

gradom u kojem rade. Time se ne dobiva previše opcija - profesor je tu i mora ga se pratiti, iako možda nekome ne odgovara način njegovog predavanja. Na Onetiusu se mogu odabrati ljudi od kojih se želi učiti, koji korisniku najviše odgovaraju po formi predavanja, entuzijazmu s kojim rade i znanju kojim raspolažu”, napominje Novak. Također, nastavlja on, znanje koje se danas nudi u klasičnim obrazovnim ustanovama gotovo je u pravilu zastarjelo, čime ljude, koji su dio tog obrazovnog sustava, pripremamo ponajviše za mjesto na burzi rada, a ne unutar područja u kojem bi pojedinac želio raditi. “Svatko je poseban na svoj način i ne možemo si dopustiti svijet u kojem se sve ljude stavlja u isti kalup, bilo to vremenski, održavanjem predavanja u samo jednom terminu, prostorno - zahtijevanjem da se sjedi u školskoj klupi ili kurikularno - one size fits all znanjem. Ljudi su kreativna i slobodna bića i trenutačno uređenje trebamo hitno promijeniti ukoliko želimo biti u toku ili čak voditi svijet u određenim segmentima. Koristeći

U Europi gotovo nema sličnih rješenja, tvrdi Novak, a njegova platforma Onetius bolja je od američke Coursere i Udemyja Onetius, bez obzira na financijsku pozadinu, državu u kojoj su rođeni i jezik kojim govore - ljudi mogu učiti od najboljih svjetskih kreativaca. Mogu učiti kad i gdje njima najviše odgovara - bilo to kod kuće preko računala ili sjedeći u parku preko svog smartphonea”, naglašava. Onetius je trenutačno dostupan na računalima, tabletima i mobitelima. “Nismo išli raditi još jedan start-up, već ideju s kojom će se moći poistovjetiti svaki čovjek. Tu filozofiju prenijeli smo također na jednostavnost korištenja, tako da Onetius može koristiti sedmogodišnje dijete, dvadesetogodišnjaci, pa čak i naše bake i djedovi”, kaže.

Praktična primjena

U razmišljanja i razvoj Onetiusa uloženo je otprilike četiri godine rada. Stvaranje se može podijeliti na dva dijela - prvi je bio idejno rje-

šenje, a drugi onaj programerski odnosno dizajnerski dio. U Europi, nastavlja on, gotovo nema sličnih rješenja. “U SAD-u imamo dvije ideje koje se bave obrazovanjem: Coursera i Udemy. Coursera se primarno okrenula prema digitalizaciji znanja od strane sveučilišnih profesora, dok Udemy ima bolji pristup, no ipak naplaćuje svoje teachinge. To nije revolucija koja nam je potrebna i koju toliko dugo iščekujemo. Obrazovanje treba krojiti svaki pojedinac na ovom planetu, a kroz određene objektivne parametre ono treba biti evaluirano kako bi ljudi znali što dobivaju. Onetius ovo uskoro prvi uvodi kroz jedinstveni TeacherRank algoritam. Također, prvi nudimo praktičnu primjenu znanja stečenih na svakom teachingu na Onetiusu, kroz Meetup feature koji omogućava brzo organiziranje susreta i lokalnih projekata unutar grada u kojem živi korisnik. Tako, primjerice, korisnik može učiti od 40-godišnjeg Japanca koji ostatak svijeta poučava kako funkcionira automobil. Potom taj korisnik u svom gradu može kupiti polovni automobil, staviti Japančeva predavanja na tablet u garaži te zajednički s njim raditi na tom automobilu”, ističe.

Recikliranje predavanja

Onetius je u isto vrijeme i socijalna mreža, a sve kako bi se moglo komunicirati i razmjenjivati ideje sa svima na toj platformi, primjerice, kroz chat. “Tu je i notifikacijski sustav koji će se pobrinuti da se uvijek dozna kada nečiji omiljeni teacher postavi novu lekciju ili kada se nešto počinje događati u vašem gradu. Na Onetiusu možete uvijek usporediti svoje znanje s ostakom svijeta kroz Performance Graph, te vas isto tako može primijetiti recruiter svjetskih kompanija - ako se pokažete dovoljno dobri u području u kojem želite raditi. Ovo zaista svakome na svijetu daje priliku dobivanja svojih dream-jobova, budući da je cijeli proces transparentan u svakom pogledu”, napominje on. Na koncu, važno je naglasiti kako Onetius želi digitalizirati sve znanje koje kola kroz hrvatske državne fakultete. Tako bi svi građani u Hrvatskoj imali pristup svemu što im je potrebno kako bi poboljšali svoje vještine u poslovima koje obavljaju ili bi željeli obavljati. “S druge strane, profesori ne bi trebali godinu za godinom reciklirati postojeća predavanja, već bi ih snimili jednom i postavili na Onetius i naknadno samo osvježavali ako dođe do promjena. Time bi se otvorilo više prostora za istraživački rad i rasteretilo ih se što se satnice tiče, kako bi još više pridonosili društvu. U sljedećoj godini, uz minimalna ulaganja, osigurali bismo napredak našeg gospodarstva te poboljšali standard svakog građanina naše države”, zaključuje Novak.

Sve znanje na Onetiusu je, i uvijek će biti, besplatno i dostupno svima. S druge strane, na Onetiusu svaki pojedinac može poučavati ostatak planeta onome u čemu je strastven, izgraditi svoj osobni brend i početi živjeti baveći se onime što voli. Mario Novak, osnivač, programer i dizajner Onetiusa

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Sa 23. IZDANJA IZLOŽBE HRANE I PIĆA HISTRIA

Od kreiranja proizvoda do života na tržištu Ovo izdanje Histrije brojnim je posjetiteljima donijelo čak 35 novih proizvoda, a čokoladni tartufi s uljem i proteinom konoplje, zatim pašteta od dobro odležanog pršuta i keksi od aronije, samo su neki od njih piše Marko Percan

I Sašo Despotoski, Gospodarska komora Makedonije

Tvrtka Roca

OPG Sokić

zložba Histria najkvalitetniji je projekt podrške malim proizvođačima hrane i pića u Hrvatskoj već pune 23 godine, istaknula je predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić prilikom 23. izdanja izložbe hrane i pića Histria koja se u pulskom Domu hrvatskih branitelja održala od 12. do 14. veljače. “Manifestacija je to koja uz minimalne troškove našim poduzetnicima pruža sve objedinjene segmente koji su nezaobilazni u procesu kreiranja proizvoda i njegovog komuniciranja na tržištu. Osim toga, izložba poseban naglasak stavlja na inovativne proizvode i na edukaciju o njihovoj zaštiti i stvaranju dodatne vrijednosti kroz oznake kvalitete. Kontinuitet ove izložbe koji je kao organizator osigurala HGK-Županijska komora Pula pridonosi boljoj vidljivosti i konkurentnosti naših proizvođača te osnažuje njihove potencijale i poduzetničku budućnost”, kaže Jasna Jaklin Majetić. Ove je godine Histria, koja je mnogim hrvatskim poduzetnicima prvo mjesto na kojem promoviraju svoje nove prehrambene proizvode, okupila čak 114 izlagača iz cijele Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Histria je, naime, jedini domaći sajam koji dodjeljuje priznanje za proizvode koji se prvi put predstavljaju na izložbi ili se prvi put stavljaju u prodaju, a koji nisu na tržištu dulje od godine dana. Ovo izdanje Histrije brojnim je posjetiteljima tako donijelo ukupno 35 novih proizvoda, a čokoladni tartufi s uljem i proteinom konoplje, zatim pašteta od dvije godine starog pršuta ili keksi od aronije, samo su neki od njih. “Zahvalan sam Županijskoj komori Pula što nas pozove i što nam omogućuje predstavljanje na ovom sajmu. Nama je upravo Histria prvo mjesto na kojem uvijek pokažemo svoje novitete i za nas je to jako bitno. Možda po broju posjetitelja to i nije izrazito veliki sajam,

42 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

ali za nas je važan jer je lokalan te se na taj način možemo predstaviti domaćim kupcima. Mi ne idemo na mnogo sajmova, ali Histria nam je neizostavna”, kazao je Dražen Horvat, direktor tvrtke Delicia iz Buzeta, koja se na ovogodišnjem izdanju izložbe predstavila linijom proizvoda Delvita - ekskluzivnim malim pakiranjima čajnih peciva bez šećera.

Mjesto susreta s kupcima

“Ove smo se godine na Histriji predstavili s četiri nova proizvoda iz linije Delvita. To su proizvodi bez šećera, s čokoladom, integralnim brašnom, maslinovim uljem i cimetom. Uz to što nemaju šećera, imaju mnogo hranjivih vrijednosti i vlakana, a sve bez umjetnih sladila i hidrogeniranih masnoća. Također, proizvodi posjeduju i halal certifikat što znači da nemaju GMO namirnica. Ovi proizvodi su zapravo poklon-pakiranja kojima nam je cilj bio iskoristiti malu tržišnu nišu koja podrazumijeva plasman u suvenirnice i gift shopove”, dodao je Dražen Horvat. Osim njega, dobru organizaciju Histrije pohvalio je i Zdravko Sokić iz OPG-a Sokić kod Nove Gradiške. “Mogu kazati kako je upravo izložba Histria meni bila povod da kontaktiram Hrvatsku gospodarsku komoru i izrazim želju da postanem dobrovoljni član. Osim koristi koje je OPG ostvario, smatrao sam da je u neku ruku to i moj način da se odužim Komori koja je nama malim proizvođačima iz OPG-a uvijek puno pomagala, posebno kroz organizaciju gospodarskih izložbi. Također, smatram da u organizacijskom smislu izložba Histria ne može biti bolja”, komentirao je Zdravko Sokić koji je primio priznanje za svoj novi proizvod - ocat od divljeg šipka. Za razliku od Delicije i OPG-a Sokić, tvrtka Roca iz okolice Vodica na Histriji se predstavila prvi put. “Na Histriji smo prvi put i mi-

slim da je to dobra prilika da se promoviramo, upoznamo potencijalne poslovne partnere i kupce poput hotela i restorana ili čak privatnih kupaca. Inače mogu kazati kako se naš dalmatinski pršut na sajmovima zapravo i najbolje prodaje u Istri. Prodaja je dobra i u Zagrebu, ali u Istri ide najbolje. Roca je inače obiteljsko gospodarstvo, smješteni smo oko 15 kilometara od Vodica, a imamo vlastiti uzgoj svinja, preradu i proizvodnju mesa te se-

Histria se profilirala u manifestaciju koja potiče kreativnost malih proizvođača i olakšava im nastup na tržištu gment turizma i ugostiteljstva. Tako imamo zaokružen cijeli projekt, od proizvodnje do serviranja proizvoda kroz ugostiteljstvo i prodaju. Neki od naših proizvoda su primjerice salame – ljuta i mediteranska s ružmarinom, zatim naš pršut koji je star dvije do tri godine, ovisno o veličini te naš unikatni proizvod kojim smo se i predstavili na izložbi – pašteta od dvije godine starog pršuta koja je dobila priznanje za novi proizvod i za koju smo dobili izrazito pozitivne reakcije posjetitelja”, kazao je Stipe Roca. Važnost i mogućnosti sajmova poput Histrije za umrežavanje i jačanje poslovanja prokomentirao je i Sašo Despotoski, pred-

stavnik Gospodarske komore Makedonije, koji je na Histriju također doputovao prvi put. “Zahvaljujem Županijskoj komori Pula na pozivu za sudjelovanje na ovoj izložbi. I za makedonske tvrtke iz sektora proizvodnje hrane i pića ovo je dobra prilika da se predstave i uspostave suradnju s partnerima iz Hrvatske i inozemstva. Kao predstavnik makedonske komore cilj mi je predstaviti naše najuspješnije i najvažnije tvrtke iz navedenog sektora, a s obzirom na to da na sajmu sudjelujemo prvi put, svakako se nadamo da će se naša suradnja, kao i suradnja hrvatskih i makedonskih tvrtki u idućim izdanjima Histrije, osnažiti i produbiti”, kazao je Despotoski.

Pozdrav cukerančiću

A osim prilike za predstavljanje proizvoda domaćih i inozemnih proizvođača, ovogodišnje izdanje Histrije ugostilo je i nekoliko stručnih predavanja i prezentacija poput Komunikacije s kupcima ili EU fondovi i ostali poticani izvori financiranja, a svakako valja izdvojiti i 2. izdanje Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije. Na Forumu je prezentiran i nacionalni sustav za prijavu i odjavu turista eVisitor, zatim načini suradnje obiteljskog smještaja i agencija te mogućnosti za postizanje bolje vidljivosti na portalu Booking.com. Nakon još jednog uspješnog izdanja Histrije može se kazati kako se ova izložba s godinama profilirala u manifestaciju koja potiče kreativnost malih proizvođača, omogućuje njihovo educiranje o unapređenju poduzetničkih vještina i olakšavanju nastupa na tržištu. Dodajmo još i kako je ovogodišnja Histrija specifična i po predstavljanju projekta zaštite pazinske slastice - cukerančića - koji je na otvorenju izložbe predstavila Davorka Šajina iz agroturizma Ograde.

Upravo izložba Histria bila mi je povod da kontaktiram Hrvatsku gospodarsku komoru i izrazim želju da postanem dobrovoljni član. U neku ruku to je bio i moj način da se odužim Komori koja je nama, malim proizvođačima iz OPG-a, uvijek puno pomagala. Zdravko Sokić, OPG Sokić, Nova Gradiška

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Sporazum o suradnji HGK i EFZG-a

Suradnja krovnih institucija gospodarstva i znanosti Područja moguće suradnje HGK i Ekonomskog fakulteta su brojna, i to na korist obiju strana, a ove dvije institucije imaju i obvezu surađivati u cilju boljitka cijele zemlje, rekao je dekan Ekonomskog fakulteta Lajoš Žager poslijediplomskih radova studenata, ali i analitičkih studija, te mogućnost odrađivanja praktične nastave studenata Ekonomskog fakulteta kod članica HGK i njihove dodatne edukacije kod nekih od najboljih hrvatskih menadžera.

Širenje suradnje

Lajoš Žager i Luka Burilović

U Austriji i Njemačkoj je stopa nezaposlenosti mladih od pet do šest posto, a u Hrvatskoj je viša od 50 posto. Uvođenjem dualnog obrazovanja cilj je taj postotak barem prepoloviti. Luka Burilović, predsjednik HGK

redsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lajoš Žager potpisali su Sporazum o suradnji tih dviju, kako su rekli, krovnih institucija gospodarstva i ekonomske znanosti, te su tom prilikom istaknuli kako je potpis na ovaj sporazum samo formaliziranje kvalitetne suradnje dviju institucija koja traje godinama. “Područja moguće suradnje HGK i Ekonomskog fakulteta su brojna, i to na korist obiju strana, a ove dvije institucije imaju i obvezu surađivati u cilju boljitka cijele zemlje”, rekao je dekan Ekonomskog fakulteta Lajoš Žager. Sporazumom se predviđa edukacija članova HGK pri Ekonomskom fakultetu, posebno u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja, ali i kroz razvoj posebnih specijalističkih poslijediplomskih studija temeljem potreba tržišta rada i gospodarstva. Predviđena je i izrada zajedničkih projekata, studija i elaborata iz područja društvenih znanosti, razmjena podataka u svrhu izrade diplomskih, specijalističkih i

44 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

“Sporazumom se utvrđuju zajedničke aktivnosti kojima će se dodatno osnažiti dosadašnja suradnja te potaknuti još jače povezivanje znanosti i gospodarstva”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović te dodao da je HGK slične sporazume potpisao i s fakultetima strojarstva i brodogradnje te prometnih znanosti. Burilović je najavio širenje suradnje i s drugim fakultetima, ali i resornim ministarstvom kako bi ga se upoznalo s projektom dualnog obrazovanja.

HGK je slične sporazume potpisao i s fakultetima strojarstva i brodogradnje te prometnih znanosti “Takvi programi strukovnoga obrazovanja vrlo se uspješno provode u Austriji i Njemačkoj. U tim je zemljama stopa nezaposlenosti mladih tek od pet do šest posto, a u Hrvatskoj je ona viša od 50 posto. Uvođenjem dualnog obrazovanja cilj je taj postotak barem prepoloviti”, rekao je Burilović. I dekan Ekonomskog fakulteta istaknuo je kako se i sama nastava na fakultetu obogaćuje praksom i izravnom suradnjom s gospodarstvom kako bi studenti dobili što kvalitetniju pripremu za budući život. (I.G.)

predstavljamo MagMe lifestyle portal, Zagreb

Klikni za lifestyle Prvi smo hrvatski portal koji nudi mogućnost da jednim klikom dođete do stranica na kojima možete kupiti predmete o kojima pišemo, kaže vlasnik portala MagMe Luka Matić

snovna djelatnost MagMe lifestyle portala je izdavaštvo, a to u praksi znači da svakodnevno donose novosti iz lifestyle rubrika. Riječ je o timu mladih kreativaca koji teme za pisanje crpe iz onoga što sami vole čitati. Vlasnik portala MagMe Luka Matić ističe kako su drugačiji od drugih portala slične tematike po tome što su svi jako mladi - prosjek godina im je 25. “Smatramo da je to ključ uspjeha za razvoj našeg medija jer donosimo pogled na svijet kakav niti na jednom sličnom domaćem portalu još uvijek nismo našli. Prvi smo hrvatski portal koji nudi mogućnost da jednim klikom dođete do stranica na kojima možete kupiti predmete o kojima pišemo. U stranim terminima takva vrsta portala naziva se shopable, no kod nas još nema adekvatnog naziva”, kaže Matić. Ideja za pokretanje shopable portala nastala je u lipnju prošle godine. Kako su i

Donosimo pogled na svijet kakav niti na jednom sličnom domaćem portalu još uvijek nismo našli, kaže Matić sami pratili domaće lifestyle portale, zaključili su kako mnoge zanimljive teme iz svjetskih medija naši portali ne prate, a postoji publika koja bi ih rado čitala. Također, često su u nekom modnom članku zamijetili određene dobre komade odjeće ili modnih dodataka, a nisu mogli saznati kako i gdje bi ih mogli nabavili. “Nakon nekog vremena, shvatili smo da to možemo upravo mi raditi”, ističe Matić. Sama web stranica lansirana je prije nešto više od dva mjeseca, točnije 28. studenoga prošle godine.

Viralna promocija

“Moram priznati kako nam zasada ide odlično jer smo u kratkome roku postali veoma vidljivi u svijetu društvenih mreža. Lijepo je znati da netko iz dana u dan prati vaš rad i rado kli-

ka na vašu stranicu kako bi saznao ima li što novog. To je svakako odličan poticaj za daljnje stvaranje i širenje stranice”, kaže vlasnik portala MagMe. Trenutačno imaju četvero zaposlenih uz još četiri stručna suradnika. Matić kaže da im odlično ide u ovome sastavu jer se osjećaju kao mala obitelj, a ubrzo se planiraju i više širiti. “Nažalost, u Hrvatskoj se ne može pričati o enormnim skokovima kada se radi o mogućnostima zaposlenja, no mi smo postavili određene ciljeve prema kojima težimo i koje se nadamo ove godine i ostvariti”, kaže Matić te dodaje da ako uspiju, dogodine u ovo vrijeme bit će duplo više zaposlenih. Matić također smatra kako je sfera digitalnih medija drugačija za poslovanje od svih drugih načina rada u Hrvatskoj. “Kod nas je taj segment poslovanja još uvijek u sivoj zoni. Ponuđačima se je teško naplatiti, a proizvođači još uvijek nedovoljno vjeruju da će im viralna promocija mnogo značiti. Sve to proizvod je nedovoljne educiranosti o područjima nove ere, no od starijih kolega čujemo kako se i ta situacija lagano mijenja. Strane tvrtke digitalno područje poimaju posve drugačije, a budući da smo mi orijentirani i na strana tržišta, mislimo da ćemo naučiti izbjeći navedene probleme”, kaže na kraju Matić. (I.G.)

A SAD MALO O NAMA...

25 godina prosjek starosti zaposlenih 4 zaposlenih plus 4 stručna suradnika portal postoji 2 mjeseca

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina i Europska unija

Bruxelles u klin, Sarajevo u ploču U Sarajevu su započeli pregovori o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji će, ako je suditi po njihovom početku, biti dugi i iscrpljujući piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

srpskim ministrima. A ti se stavovi odnose na postupnu prilagodbu SSP-a i određenim kompenzatornim mjerama koje se odnose na izvoz bosanskohercegovačkih roba u zemlje EU-a, a posebice omogućavanja izvoza pilećeg mesa.

Pregovarati se mora

Ni BiH niti EU ne mogu očekivati da svi zahtjevi budu prihvaćeni u cijelosti. Šansa pregovora je u prihvaćanju kompromisa. Hamdo Tinjak, šef pregovaračkog tima za prilagodbu SSP-a

uropskoj uniji je neprihvatljiv zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine o postupnoj prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pravilima ponašanja EU-a, dok je domaćinima sastanka u Sarajevu opet neprihvatljiv zahtjev Unije da sve što je Hrvatska izvozila u BiH prije ulaska u europsku obitelj ulazi u kvotu s nultom carinskom stopom. Ovo je zaključak prvog sastanka dvaju pregovaračkih timova, uz napomenu da su bosanskohercegovački domaćini od prve minute ove naporne i neizvjesne utakmice ostali bez službenog predstavnika vlasti Republike Srpske koji se povukao iz pregovaračkog tima jer su u Banjoj Luci zauzeli tvrdi stav da se SSP može promijeniti tek kad Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska, uđe u europsku obitelj. Vlasti na razini bosanskohercegovačke države nastavit će pregovore i bez predstavnika srpskog entiteta, a ta nadmudrivanja će, prema ocjeni šefa pregovaračkog tima za prilagodbu SSP-a Hamde Tinjka i državnog ministra za inozemnu trgovinu i ekonomske odnose Mirka Šarovića, biti dugi i iscrpljujući, dok će nastavak obostranog uvjeravanja biti u ožujku. Šef pregovaračkog tima Tinjak kazao je novinarima da je pozicija BiH bazirana na stavovima tročlanog Predsjedništva BiH, dakle i srpske strane, te Vijeća ministara BiH, sa

46 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Tinjak je upozorio da ni BiH niti EU ne mogu očekivati da svi zahtjevi budu prihvaćeni u cijelosti te da je šansa pregovora u prihvaćanju kompromisa. BiH je, po Tinjakovim riječima, obvezna prihvatiti pregovore kako stoga što je to po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju obveza, tako i zbog nedavno podnesene aplikacije za prijam u članstvo EU-a. Ministar Šarović je posebno ukazao novinarima na činjenicu da će inspektori Ureda EU-a za hranu i veterinarstvo (FVO), boraviti u Bosni i Hercegovini od 14. do 25. ožujka kako bi obavili inspekciju najmanje dviju mljekara

Inspektori Ureda EU-a za hranu i veterinarstvo posjetit će BiH od 14. do 25. ožujka i više farmi koje su konkurirale za dobivanje dozvola za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU-a. Kako se saznaje, riječ je o mljekarama Puđa i ZOTT. Do dolaska inspektora iz Dublina vlasti na razini BiH moraju realizirati ranije preuzete obveze. Šarović je potvrdio da su u BiH usuglašeni zakoni o poljoprivredi i veterinarstvu, a preostalo je da se usuglase neke odredbe iz Zakona o hrani. Pokrenuta je i procedura za izmjene i dopune Zakona o trošarinama kako bi se implementirala incijativa o uvođenju plavog dizela.

Bosna i Hercegovina

Namjenska proizvodnja među najvećim izvoznicima Prošle godine vrijednost izvoza naoružanja i vojne opreme iznosio je 160 milijuna eura ili oko 320 milijuna KM, što je, u odnosu na 2014. godinu, povećanje od oko 55 posto piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

irko Šarović, državni ministar inozemne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, nakon sastanka s predstavnicima namjenske industrije priopćio je novinarima da je njegovo ministarstvo prošle godine izdalo dozvola za izvoz vojne opreme i naoružanja u vrijednosti od 310 milijuna eura ili oko 620 milijuna konvertibilnih maraka, što u odnosu na 2014. godinu predstavlja rast od 100 posto, dok je rast proizvodnje u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu iznosio 40,8 posto, a izvoza 28,7 posto.

Nerealizirane dozvole

Najvjerojatnije je, kaže Šarović, da sve te dozvole iz prošle godine nisu realizirane, a preostala trgovanja će biti obavljena u ovoj godini. Uz to je Šarović, jedan od najučinkovitijih ministara u Vijeću ministara BiH, ustvrdio da se namjenska proizvodnja u 2015. godini svrstala među pet najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika u zemlji. Naime, ta je industrija ostvarila izvoz od 160 milijuna eura ili oko 320 milijuna KM, što je, u odnosu na 2014. godinu, povećanje od oko 55 posto. Sastanak u Sarajevu održan je kako bi se unaprijedila suradnja namjenske industrije i predstavnika vlasti, a jedna od tema razgovora bile su izmjene zakona koji reguliraju rad i izvoz ove gospodarske grane. Naime, izvoz naoružanja do sada je bio reguliran jednim zakonom, ali je iz praktičnih razloga predloženo da ubuduće reguliraju dva zakona, onaj o vanjskotrgovinskom prometu vojne opreme i naoružanja te o vanjskotrgovinskom prometu proizvoda dvojne

Rokovi za izdavanje izvoznih dozvola tvrtkama namjenske industrije smanjit će se sa 60 na 30 dana

namjene. Zakoni se nalaze u državnom parlamentu i Šarović očekuje da će biti usvojeni do kraja veljače jer inozemni kupci traže što brže isporuke. Najvažnija novost koju donose novi zakoni jest smanjenje rokova za izdavanje izvoznih dozvola sa 60 na 30 dana. To skraćivanje procedure dobivanja dozvola bio je jedan od najvažnijih zahtjeva tvrtki koje se bave namjenskom industrijom. Naoružanje iz BiH se danas izvozi u 54 zemlje, od SAD-a i Saudijske Arabije, preko Turske, Njemačke i Francuske pa do Hrvatske, Poljske i Crne Gore. Podsjetimo, BiH je prije rata imala snažno razvijenu namjensku industriju. Igman iz Konjica bio je najveći proizvođač pješačkog streljiva, a sarajevski Pretis topničkog i raketnog streljiva. Sarajevski Famos je u suradnji s Đurom Đakovićem i Zrakom iz Sarajeva proizvodio tenkove i borbena vozila. U BNT-TMiH-u, Tvornici strojeva i hidraulike iz Novog Travnika, proizvodile su se haubice i višecjevni raketni bacači. Mostarski Soko proizvodio

je mlazne borbene zrakoplove Soko, Galeb i Orao, te po francuskoj licenci helikoptere Gazela. Za Boeing Soko je radio dijelove za putničke zrakoplove.

U Goraždu tri tvornice

Direktor konjičkog Igmana Džahid Muratbegović izjavio je kako je lani ta tvrtka ostvarila prihod od 101 milijun KM od kojih je 90 milijuna KM od izvoza, te ostvarila profit od 10 milijuna KM. Igman je do sada izvozio streljivo kupcima na pet kontinenata i ove godine posao je dobio u još jednoj azijskoj zemlji, a planira se proširenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. U Goraždu se nalaze tri tvornice naoružanja, jedna u većinskom državnom vlasništvu, Unis Ginex i dvije u većinskom privatnom vlasništvu, PTG i Pobjeda Rudet. Unis Ginex prošle godine je ostvario prihod od 30 milijuna KM, od toga je 80 posto ostvareno izvozom u 40 država. Očekuje se da će dobit tvrtke biti šest milijuna KM, izjavila je direktorica Unis Ginexa Munevera Fočo.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija vraća odbačeni zakon

Nokautirani zakon opet na nogama Zakon o oporezivanju imovine, izglasan 2014. godine, a koji je iste godine i blokirao Ustavni sud, vraća se u život s recenzijom Međunarodnog monetarnog fonda piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

10 mil €

stajali pripremni poslovi na Zakonu o oporezivanju imovine iz 2014.

lovenija već nekoliko godina pojačano radi na zakonu kojim želi svu raspoloživu imovinu prometnuti u novi izvor poreznih prihoda. Uz profesionalni aparat koji su stavile na raspolaganje Geodetska i Porezna uprava na novom zakonu i cijelom nizu provedbenih propisa radili su i pripadnici drugih srodnih službi. Svi pripremni poslovi, uključujući i bazni popis imovine što su ga stvorili studenti na način sličan onome kada se popisuje stanovništvo, stajali su državni proračun više od 10 milijuna eura.

Bivša premijerka digla ruke

200 mil € prihoda

trebao je donijeti taj zakon u prvoj godini primjene

70 do 75%

procijenjene tržišne vrijednosti imovine osnovica za razrez poreza (prijedlog MMF-a)

Zakon o oporezivanju imovine s popisom svega što se ima oporezovati, sve to s procijenjenom vrijednošću za svaku stavku oporezivanja prošao je i vatreno krštenje u Parlamentu. Prinova među poreznim zakonima dočekana je 2014. godine s čak pet ustavnih tužbi. Suci u crnim togama odmah su izmasakrirali tek izglasani zakon i to u mjeri da je tadašnja premijerka Alenka Bratušek digla ruke od porezne inovacije koja je u prvoj godini primjene trebala donijeti 200 milijuna eura prihoda. Premijerka je na svoj način digla ruke i od Geodetske uprave čiji su ljudi obavili glavni pripremni

posao i za to bili nagrađeni titulom državnih štetočina. Šefa Geodetske uprave prozivalo se kao odgovornog dužnosnika koji je samo tako bacio kroz prozor 10 milijuna eura. Da i Hrvatska počinje računati s poreznim prihodima od imovine dao je naslutiti premijer Tihomir Orešković. Znajući za sve pripremne deficite premijer je najavio samo fragmentarno uvođenje tog oblika oporezivanja. Zasad je dao znati da će se oporezivati onaj dio imovine koja nije u funkciji. Sređenije zemlje uvode taj porez u kompletu za sve oblike imovine i s krajnjom ambicijom da se manje oporezuje rad, a više imovina i kapital. Hrvatska ne ide tako daleko s porezom kao Slovenija. Slaže svojevrsni porezni defibrilator radi oživljavanja zamrle imovine.

Potpora MMF-a, ali i poboljšice

U Sloveniji se prije godinu dana promijenila vlast, ali se nisu promijenile ambicije s uvođenjem imovinskog poreza. Vlada Mire Cerara započela je oživljavati zakon nokautiran u vrijeme Alenke Bratušek i to na vrlo zanimljiv način. Za obnovu zakona formirano je šire projektno vijeće, a njegovi članovi odmah su se obratili Međunarodnom monetarnom fon-

Preporuke MMF-a

Porez temeljiti na procjeni vrijednosti imovine U recenziji slovenskog zakona stručnjaci MMF-a zagovaraju temeljno načelo koje je već ugrađeno u stari zakon – da se porez temelji na procjeni vrijednosti imovine. U MMF-u ne podržavaju odstupanja u obliku prijelaznih rješenja. Izjašnjavaju se za zakon sa što širim obuhvatom imovine te za njegovu primjenu uz što manje izuzetaka. Smatraju razložnim uvesti porezne olakšice za domaćinstva s malim prihodima te za starije i so-

48 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

cijalno ugrožene osobe. Olakšice valja odobravati samo na osobni zahtjev. Važno je pri tome imati stalno uvid u promjene materijalnog stanja osoba kojima su odobrene olakšice. Kao osnovicu za razrez poreza eksperti MMF-a predlažu 70 do 75 posto procijenjene tržišne vrijednosti imovine. U pogledu dvojbi - jedna porezna stopa ili više njih - oni smatraju opravdanim razlikovati stambene od nestambenih i drugih komercijalnih objekata,

vijesti Zapinje preuzimanje Cimosa? Zaposlenici Cimosa sve su više zabrinuti naznakama da se komplicira situacija s pronalaženjem novog vlasnika. Očekivalo se da će prodavatelji Cimosa do sredine veljače dobiti konačne ponude za preuzimanje. No rok je prošao, glavni vlasnik DUTB šuti, a Uprava Cimosa na sve upite predstavnika zaposlenika odgovara da rok za podnošenje obvezujućih ponuda istječe krajem ožujka. Radnicima se ponavlja priča još iz sredine siječnja da su obvedu za pomoć njegovih stručnjaka. Analitičke službe spremno su recenzirale cijeli zakon. Uz svoja stajališta koja su u osnovi podržala suštinu starog zakona, stručnjaci MMF-a dali su i niz prijedloga za moguća poboljšanja. Slovensku javnost posebno je zaintrigirala ocjena kojom stručnjaci MMF-a zapravo rehabilitiraju Geodetsku upravu Slovenije. Pohvalili su njen popis slovenske imovine i procjenu vrijednosti rekavši da taj posao spada među najbolje od onih koje su imali priliku proučavati. Za novi model oporezivanja imovine bit će presudna dobra procjena, a ona ovisi o dobroj evidenciji. U tom pogledu MMF savjetuje Sloveniji da učini lokalne zajednice odgovornim i zainteresiranim za provedbu postupka oporezivanja. Ostavite lokalnim zajednicama sav prihod od poreza na nekretnine i one će brzo znati kako uspostaviti valjane evidencije, poručili su eksperti MMF-a.

upozoravajući pritom da razlike ne smiju biti prevelike. Kažu i kako bi bilo svrsishodno razmisliti i o trećoj poreznoj stopi koja bi vrijedila za poljoprivredu i šumarstvo. Podržavaju postupni prelazak na konačne stope, ali su protiv toga da takav prelazak traje dulje od tri godine. S poreznom stopom od 0,33 posto od procijenjene vrijednosti Slovenija bi mogla udvostručiti prihode od oporezivanja imovine i podići ih na razinu vrijednosti 1,2 posto

U Sloveniji se prije godinu dana promijenila vlast, ali se nisu promijenile ambicije s uvođenjem imovinskog poreza

zujuće ponude dali Nijaz Hastor, španjolska tvrtka CIE Automotive i talijanski financijski fond koji spada među veće trgovce automobilskim dijelovima u svijetu.

Tušu treći reprogram

BDP-a. U EU u 2012. godini od poreza na imovinu ubralo se prihoda u visini od 2,3 posto BDP-a.

Mirku Tušu, vlasniku Engrotuša, trećeg po veličini trgovačkog lanca u Sloveniji, banke su odobrile treći reprogram dugova. Natezanje banaka s Mirkom Tušem ne bi prestalo da Vlada nije objavila zamisao o oblikovanju potrošačke zadruge TušCoop kao mogući okvir za spašavanje posrnulog trgovca. Bankama se ta zamisao nije svidjela, pa su uzvratile pristankom na treći reprogram. Inače, Tuš duguje bankama 380 milijuna eura, a nepodmirene obveze prema dobavljačima su 120 milijuna eura.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA MMF odgodio reviziju aranžmana sa Srbijom

Prijateljski posjet umjesto revizije Parlamentarni izbori u Srbiji koji još nisu zakazani, ali su najavljeni u sljedeća dva i pol mjeseca, zaustavit će i reforme, no partneri imaju razumijevanja za ovaj time out piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs uslijediti nakon izbora i formiranja nove vlade Srbije. “Praksa MMF-a pred izbore varira, ali nije neuobičajeno da se odgodi kompletiranje revizije zbog izbora. Tehnička vlada će preuzeti upravljanje nakon izbora, ali su njena ovlaštenja kod usvajanja novih mjera limitirana. Kvantitativni uvjeti za kraj prosinca su ispunjeni i nema razloga da se nakon izbora i naredne revizije aranžmana sve ne odvija po planu. Isto tako očekujemo da će vlasti nastaviti primjenjivati mjere koje su dogovorene”, rekao je Kim.

vučić uvjeren u prolaz

Odgađanje ocjene ne znači da ima problema s aranžmanom s MMF-om, kaže Deheng Kim, stalni predstavnik MMF-a u Beogradu

mjesto četvrte revizije aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, dvodnevni boravak delegacije MMF-a prošloga tjedna u Beogradu preimenovan je u prijateljski posjet. Stroga kontrola i cheking point ove međunarodne institucije od koje mnogo toga ovisi u Srbiji, kako u ekonomiji tako i u politici, odgođen je za vrijeme nakon parlamentarnih izbora koji još nisu raspisani, ali je izvjesno da će se dogoditi najkasnije krajem travnja ili početkom svibnja. To znači da će biti odgođeni i teški zadaci koje ovakav aranžman nalaže jer bi njihovo provođenje prije izbora dodatno ugrozilo sadašnju vlast koja je prije godinu dana smanjila mirovine i plaće u javnom sektoru. Odgađanje ocjene četvrte revizije ne znači da ima problema u vezi s aranžmanom s MMF-om, izjavio je stalni predstavnik MMF-a u Beogradu Deheng Kim. Iz MMF-a je već priopćeno da će ocjena revizije biti dana prilikom sljedećeg posjeta delegacije Beogradu, koji će

50 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Odgađanje ocjene stand by aranžmana za razdoblje nakon formiranja nove vlade potvrdio je i šef Misije MMF-a za Srbiju James Roof. Posjet tima ove međunarodne financijske institucije Beogradu još mnogo ranije bio je zakazan u razdoblju od 18. do 26. veljače, a za zadnji dan, iako ocjena zasad izostaje, najavljena je i uobičajena konferencija za medije. Što će tom prilikom biti priopćeno, ostaje vidjeti. Srpski premijer Aleksandar Vučić ocijenio je da pregovori s MMF-om neće ni ovoga puta biti lagani. “Ne mislim da su to naši protivnici. Oni su nam suradnici i tu su da nam pomognu kako bi Srbija bila zdravija i uspješnija zemlja”, smatra Vučić. On je nabrojao razloge zbog kojih očekuje prolaznu ocjenu za zadane domaće zadaće: “Srbija je izašla iz recesije i pred nama je pet godina rasta. Uspjeli smo popraviti poslovnu klimu i nećemo se smiriti dok ne uđemo u prvih 40 zemalja svijeta”, istaknuo je on. Srbija je s MMF-om zaključila stand by aranžman u veljači 2015., vrijedan oko 1,2 milijarde eura, ali je vlada odlučila ne povlačiti taj novac. Do sada je, nakon tri revizije, dobila tri pozitivne ocjene. Mnogi, međutim, smatraju da je ocjenjivač do sada prilično gledao kroz prste, a da sada nastupaju zadaci koji se neće moći izbjeći. U svakom slučaju, dobiven je time out, što znači odgodu teških rezova. Konkretno, da je u pita-

Međunarodni sajam turizma u Beogradu nju prava revizija aranžmana, misija MMF-a bi poslije dvotjednog analiziranja, kako je najavila, zemlji domaćinu ostavila sasvim konkretne zadatke kao što su, između ostalog, dokazi o smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru ili usvajanje zakona o financiranju lokalnih samouprava koji bi se morali realizirati u kratkom roku, najviše za 30 dana, do sastanka i ocjene Odbora direktora MMF-a koji bi ih stavio na dnevni red. Nije slučajno da je najavljeno što bi sve MMF mogao tražiti od Srbije kako bi ona prošla četvrtu provjeru, jer je sve to već davno trebalo biti učinjeno, a to je samo mali dio cijele priče. Zašto? Pa zato što, kako upozoravaju analitičari, one najvažnije reforme koje je Vlada Srbije morala provesti gotovo da nisu ni započele. U javnom sektoru reforma kasni. Broj zaposlenih tu je trebalo smanjiti za 25.000, a on je smanjen samo za 6000 i to onih koji bi po sili zakona ionako otišli u mirovinu. O racionalizaciji i povećanju učinkovitosti da se i ne govori. Reforma javnih poduzeća u potpunosti je izostala, a provedene su tek organizacijske promjene. Željeznice su podijeljene na tri tvrtke (infrastruktura, kargo i putnički promet), a Elektroprivreda Srbije je centralizirana. Najtvrđi orah Srbijagas, po starom, ni taknut. Tek bi trebalo napraviti plan, odnosno usuglasiti reorganizaciju s europskim direktivama.

ni mmf nije ono što je bio

Kod privatizacije, točnije njenog okončanja, učinjeno je najviše, a bilo je i vrijeme nakon više od 15 godina odlaganja, da bi u finalu sve bilo zbrzano ne bi li se problem skinuo s dnevnog reda, zbog čega su u stečaj i likvidaciju otišli i neki koje je valjalo spašavati s više truda, volje i znanja. Još je ostalo 11 tvrtki čija se sudbina treba riješiti do 31. svibnja. Za neke od njih će se možda i naći kupac, što je već skoro izvjesno za poljoprivrednu kompaniju Beograd PKB, Petrohemiju i Azotaru, ali je sudbina drugih krajnje neizvjesna. To posebno vrijedi za Rudnike uglja Resavica i Rudarsko topioničarski basen Bor, koje neće biti lako rješavati, a prijete i štrajkovi rudara. Što je još tražio MMF, a ocjenu će ostaviti za kasnije? Reformu Porezne uprave koja debelo kasni jer je rok istekao još prošlog ljeta. Reformirani su samo oni koji su je vodili i to više puta. I pored tolikih smjena na čelu, Porezna uprava radi po starom. Što znači da nešto ne valja u poreznom sustavu, a to bi već bila ozbiljna stvar. Ali čini se da ni MMF, nakon svih prošlih i nagoviještenih financijskih kriza i lomova u svijetu, nije ono što je bio. A i Srbija je nešto naučila, bar kada su stand by aranžmani u pitanju. Bez obzira na to je li u pitanju ekonomija ili - politika.

Rast izvoza hrvatskih vina u Srbiju

rvatska je bila jedna od zemalja sudionica na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu koji je pod sloganom Gdje još niste bili trajao od 18. do 21. veljače. Ovu manifestaciju na kojoj je svoju ponudu predstavilo više od 1100 izlagača, a broj posjetitelja premašio 70.000, otvorio je srpski premijer Aleksandar Vučić. Međunarodni karakter ove manifestacije potvrdilo je više od 300 stranih izlagača iz 50 zemalja među kojima su, uz Hrvatsku, i druge zemlje regije, prije svega Crna Gora, Makedonija i Slovenija, ali i velike turističke zemlje kao što su Austrija, Španjolska, Grčka i Turska. Pod okriljem beogradskog Sajma turizma održan je i Sajam ugostiteljske opreme HoReCa te Međunarodni sajam vina BeoWine na kojem su se predstavile hrvatske tvrtke Badel 1862, Belje, Iločki podrumi, Erdutski vinogradi, Udruga Plavac mali, Vinarija Jokić, San Tommaso Pula, Haby i Credo. Hrvatske vinarije i tvrtke koje se bave proizvodnjom opreme za vinarstvo i vinogradarstvo izlažu na ovom sajmu već sedmu godinu zaredom u organizaciji Udruženja vinarstva pri HGK-u i to s odličnim uspjehom koji se očituje u rastu izvoza hrvatskih vina na tržište Srbije te u sve većoj prisutnosti hrvatskih vina u HoReCa distributivnom lancu. “Osim toga, sve je više hrvatskih vina na vinskim kartama većine hotela i boljih restorana u Beogradu”, rekao je Vanja Kaluđer iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Glavna tema turističke ponude Srbije bili su Dunav i jezera, odnosno veliki turistički potencijal - prirodna bogatstva i ljepote te kulturno-povijesno naslijeđe Srbije. U fokusu je bilo i obilježavanje 160 godina od rođenja Nikole Tesle, a na štandu Turističke organizacije Srbije organiziran je Teslin kutak gdje su posjetitelji mogli vidjeti različita dostignuća velikog znanstvenika. Predstavljena je i mobilna aplikacija s brošurom 52 vikenda u Srbiji odnosno 3D virtualne ture po turističkim atrakcijama. Srbija je posebno predstavila nacionalnu zrakoplovnu tvrtku Air Serbia i promovirala letove za SAD najavljene za početak lipnja ove godine, od kojih se mnogo očekuje. (Lj.L.) 22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 8. do 14. veljače ukupno je bilo 726 stečajnih postupaka. U predstečajnoj nagodbi uloženih prijedloga nije bilo, dok je sedam ranije uloženih prijedloga odbijeno. Započelo je devet postupaka predstečajne nagodbe, dok je njih 13 zaključeno. Ukupno je izbrisano 85 subjekata što je 46,55 posto više nego u prethodnom tjednu. Osnovano je 295 novih subjekata, što je pad od devet posto u odnosu na prethodni tjedan. U Zagrebu je osnovano 115 trgovačkih društava, u Rijeci 36, Splitu 34 i Osijeku 26. STEČAJEVI 45 

Stečajni postupak Početak postupka





Obustava i zaključak Zaključak postupka

681 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



607



230 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

230



29 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

85 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata



45 

Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA







270 

Poslovni subjekti d.o.o.

113



j.d.o.o.

157





d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

115

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Nautički turizam je konkurentan turistički proizvod

Čarteraši troše gotovo 200 eura dnevno Čarter kompanije su tijekom 2015. zabilježile 362.589 dolazaka nautičara što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Istodobno su čarteraši ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja

autički turizam je jedan od najkonkurentnijih hrvatskih turističkih proizvoda, a naša zemlja je jedna od vodećih europskih i svjetskih nautičkih odredišta. Na to ukazuju i statistički podaci o broju najmova jahti i brodica kroz čarter kompanije. Prošle godine je tako u hrvatskim nautičkim lukama bilo 63.820 najmova jahti i brodica ili 4,5 posto više nego 2014. “Istodobno je broj aktivnih brodica, jahti na jedra i motornih jahti porastao za 3,3 posto”, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore. Čarter kompanije su tijekom 2015. zabilježile 362.589 dolazaka nautičara što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Istodobno su čarteraši ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja ili nešto više od četiri posto. Prošle godine u Hrvatskoj su zabilježene 54.604 prijave stranih brodica i

52 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

jahti ili 0,6 posto više nego 2014. Promatrajući strukturu nautičara vidljivo je kako nautičari-čarteraši koji dolaze u Hrvatsku u prosjeku imaju 45 godina, a više od tri četvrtine nautičara ili 77 posto od njihova ukupnog broja ima završenu višu ili visoku školu. Svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima višima od 3500 eura. Inače, prosječni dnevni izdaci čarteraša iznose gotovo 200 eura dnevno i oni su dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara. Kako kažu u HGK, to je, prije svega, odraz izdataka za najam plovila. Prema tome, može se zaključiti kako su čarteraši gosti više platne moći koji troše više od ostalih turista u Hrvatskoj. Leila Krešić Jurić je spomenula izradu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će napokon otkloniti sve prepreke za daljnji razvoj nautičkog turizma i nautičke infrastrukture. (S.P.)

Visa Europe

Manja vrijednost transakcija Ukupna potrošnja na Visa karticama izdanima u Hrvatskoj povećana je za 22 posto u financijskoj 2015. godini, što iznosi oko šest milijardi eura

kupni rashodi na Visa karticama izdanim u Hrvatskoj porasli su za 22,4 posto, dok je broj transakcija na njima porastao za 26,8 posto. Prema godišnjim financijskim rezultatima za Hrvatsku koje je objavila Visa Europe, broj kartica je također porastao, za 12 posto, dosežući 4,66 milijuna Visa kartica u Hrvatskoj. Trendovi prisutni u Europi očituju se i u Hrvatskoj – prosječna vrijednost transakcije se smanjuje, dok potrošači koriste kartice za plaćanje sve manjih iznosa. Osim toga, zabilježen je veliki rast u online plaćanjima. “Iznimno smo zadovoljni rastom od 61 posto u e-trgovini. Vjerujemo da je on barem djelomično rezultat povjerenja vlasnika kartica u sigurnosne sustave. Čini se da se više ne libe koristiti svoje kartice kad god ih trebaju, bilo da je to offline ili online”, rekao je Davor Kršul, country manager za Visa Europe. Ukupna potrošnja, koja uključuje online i POS transakcije, kao i podizanje novca na bankomatima, na Visa karticama izdanima u Hrvatskoj povećana je za 22 posto u financijskoj 2015. godini (listopad 2014. - rujan 2015.), što iznosi oko šest milijardi eura.

Spajanje kompanija

Izvrsni rezultati nisu karakteristika samo Visa Europe u Hrvatskoj – Visa Europe objavila je najviše prihode ikad u iznosu od 2,31 milijarde eura, za 25 posto više u usporedbi s prošlom financijskom godinom (do lipnja 2015.). Troškovi su četvrtu uzastopnu godinu isti i organizacija je vratila rekordnih 739 milijuna eura svojim dioničarima u obliku popusta i inicijativa zajedničkih ulaganja. Za svakih 5,70 eura potrošenih u Europi, jedan euro potrošen je na Visa Europe kartici, dok broj Visa kartica izdanih u Europi sada iznosi 522 milijuna – ili više od jedne Visa kartice po odrasloj osobi. Potrošnja na prodajnim mjestima porasla je za 7,7 posto u prošloj godini. Važno je istaknuti kako su Visa i Visa Europe objavile u studenom konačni sporazum o

Za svakih 5,70 eura potrošenih u Europi, jedan euro potrošen je na Visa Europe kartici svome spajanju stvorivši jednu globalnu kompaniju. Transakcija je u procesu dobivanja svih potrebnih odobrenja i očekuje se da bude završena tijekom fiskalnog trećeg kvartala 2016. (travanj-lipanj) kompanije Visa. “Pravo je vrijeme jer pristup, brzina u reakciji prema tržištu i ulaganju su od kritične važnosti za ostvarivanje konkurentske prednosti. Integracija u jedinstvenu globalnu tvrtku osigurat će financijsku snagu i povećati operativne mogućnosti kako bismo ubrzali nove generacije plaćanja diljem Europe gradeći duboka partnerstva s našim sadašnjim i budućim klijentima. Sporazum će također dati Europi snažan glas na globalnoj razini, zahvaljujući našoj vodećoj poziciji u svijetu u predviđanju trendova”, izjavio je Catalin Cretu, general manager u Visa Europe za Hrvatsku, Maltu, Rumunjsku i Sloveniju. (B.O.) 22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Analize RBA

Bruto inozemni dug 108, Inozemni dug u sektoru opće države potkraj prošlogodišnjeg listopada iznosio je 15,8 milijardi eura čineći čak trećinu ukupnog bruto ino duga Republike Hrvatske

P 47,4 mlrd €

bruto ino dug u listopadu 2015.

20 mlrd €

bruto inozemna zaduženost javnog sektora

na mlrd €

27,3

spustio se bruto ino dug privatnog sektora

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Republike Hrvatske potkraj listopada 2015. godine iznosio je 47,4 milijarde eura ili 108,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Na mjesečnoj je razini, nakon što je dva mjeseca za redom bilježio negativne stope rasta, bruto inozemni dug u listopadu je porastao za 360,5 milijuna eura (0,8 posto) ponajprije kao posljedica rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima središnje banke (1,125 milijuna eura). Na godišnjoj razini taj je dug i tijekom listopada nastavio s rastom koji je (uz dva sporadična mjeseca) kontinuirano prisutan od studenoga 2013. godine (1155 milijuna eura, odnosno 2,5 posto). U usporedbi s krajem 2014. bruto inozemni dug je viši za 690 milijuna eura ili za 1,5 posto. Nastavak rasta na godišnjoj razini ponajprije je posljedica razmjerno visokih obveza države prema stranim vjerovnicima, što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države čiji je vanjski dug potkraj lanjskog listopada bio 15,8 milijardi eura čineći čak trećinu ukupnog bruto ino duga Repu-

blike Hrvatske. Iako je u listopadu protekle godine zabilježio blaži rast od 112 milijuna eura (0,7 posto) u odnosu na rujan, vanjski dug države je na godišnjoj razini veći za 580 milijuna eura ili za 3,8 posto. Time je nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji je započeo još polovinom 2009. godine. U odnosu na prosinac 2014. vanjski dug državnog sektora porastao je za 432,8 mililijuna eura, odnosno za 2,8 posto. Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) u listopadu je iznosila 20 milijardi eura čineći više od 40 posto ukupnog bruto ino duga Hrvatske.

Nastavak zaduživanja privatnih tvrtki

Promatrajući prema ročnosti, u strukturi bruto ino duga javnog sektora više od 91 posto čine dugoročne obveze, od čega se 10,9 milijardi eura odnosi na dužničke vrijednosne papire, a 6,9 milijardi eura na dugoročne kredite. Krajem listopada 8,9 posto vanjskog

Poslovanje Ericsson Nikole Tesle u 2015. godini

Neto dobit 91,3 milijuna kuna

ricsson Nikola Tesla ostvario je u 2015. godini prihode od prodaje od 1,36 milijardi kuna, što je 3,8 posto više nego godinu dana ranije, dok je neto dobit porasla 4,6 posto i dosegnula je lani 91,3 milijuna kuna. Još uvijek se ne zna kolika će biti dividenda, ta će informacija biti poznata nakon sjednice Nadzornog odbora. “Poslovni rezultati u 2015. godini pokazuju nastavak stabilnog poslovanja. Ostvaren je značajan porast prihoda od aktivnosti na Ericssonovu tržištu, čime je

54 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

neutraliziran pad prihoda na ostalim tržištima. Ako analiziramo odnos internih i vanjskih kupaca od 2010. godina do danas, udjel internog Ericssonovog tržišta u prihodima od prodaje Grupe porastao je sa 36 na 60 posto”, istaknula je predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević na prošlotjednoj konferenciji za novinare, napomenuvši kako je ENT zadržao mjesto najvećeg ICT izvoznika u Hrvatskoj te vodećeg izvoznika znanja. U prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta je 21,5 posto, usluga za

,7 posto BDP-a duga javnog sektora odnosilo se na kratkoročne obveze (kredite) prema inozemnim vjerovnicima (1,789 milijuna eura). Valja napomenuti i da je aprecijacija američke valute u odnosu na euro (1,7 posto u listopadu) imala negativan utjecaj na nominalni iskaz duga (posebice kod sektora opće države). Pritom je važno naglasiti da je kod pet, od ukupno šest, izdanja državnih obveznica na američkom tržištu ugrađena zaštita od tečajnog rizika, a ona se u statistici prikazuje odvojeno uslijed čega je nominalni iskaz duga veći od stvarnog stanja. Bruto ino dug privatnog sektora krajem listopada spustio se na 27,3 milijarde eura, potvrđujući pad na mjesečnoj i godišnjoj razini po stopi od 3,9 posto. Trend razduživanja privatnog sektora dominantno je posljedica pada inozemnog zaduženja financijskog sektora koji je započeo u svibnju 2012. To potvrđuju i podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija koji je krajem listopada 2015. iznosio 6,9 milijardi eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini od 6,6 odnosno 10,8 posto. S druge strane, ino dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem rujna iznosio je 11,7 milijardi eura, uz mjesečni rast od 2,2 posto, dok je na godišnjoj razini nastavljen rast inozemne zaduženosti (viši je za 367 milijuna eura ili 3,2 posto).

S obzirom na atraktivnije uvjete financiranja na inozemnim tržištima dodatno potaknute posljednjim monetarnim mjerama ESB-a, do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja privatnih poduzeća na inozemnim financijskim tržištima uz zadržavanje razmjerno visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu, procjenjuju analitičari RBA.

odnosno Zajednice neovisnih država prihod od prodaje bio tek 72,7 milijuna kuna što je smanjenje od 50 posto u odnosu na 2014. Samo na Ericssonovom tržištu ostvareno je 821,4 milijuna kuna prihoda što je porast od 31 posto. Ericsson 60,2 posto, a izvoza na ostala tržišta 18,3 posto. Tako je na domaćem tržištu ostvareno 293,5 milijuna kuna od prihoda od prodaje što je 12 posto manje u odnosu na 2014. Na izvoznim tržištima (bez Ericssonova tržišta) prihodi od prodaje iznose 249,4 milijuna kuna i manji su 29 posto, na tržištima Jugoistočne Europe koju čine Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Kosovo prihodi od prodaje manji su za 15 posto te iznose 176,7 milijuna kuna, dok je na tržištu Rusije

Rast zapošljavanja

“Na nekim tržištima bilježimo pad prihoda od prodaje jer su neki projekti i ugovori prolongirani. Kad govorimo o čimbenicima koji su usporili određene procese, onda je to spor ekonomski razvoj, a na pojedinim tržištima i politička nesigurnost. Dodatni izazov za naše poslovanje je jaka konkurencija te konsolidacija i centralizacija nabavnih procesa globalnih kupaca odnosno operatora”, rekla je Gordana Kovačević naglasivši kako

U strukturi bruto ino duga javnog sektora više od 91 posto čine dugoročne obveze

unatoč svemu gotovo svi ključni pokazatelji poslovanja bilježe pozitivna kretanja u 2015. godini. Nastavili su partnersku suradnju sa sveučilištima i znanstvenim institucijama kroz realizaciju zajedničkih projekata od kojih su neki financirani sredstvima EU-a. Tijekom 2015. ENT je dobio nove odgovornosti unutar globalne korporacije u razvojno-istraživačkom centru, globalnim i regionalnim centrima za usluge te centrima za rješenja kupcima. Nastavili su i sa zapošljavanjem te su prošle godine u Ericsson Nikola Tesla Grupi zaposlili 435 stručnjaka. Broj zaposlenika koji rade u istraživanju i razvoju premašio je brojku od 1000, dok je na razini ENT Grupe potkraj 2015. godine bilo ukupno 2789 zaposlenika. (I.G.)

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Rast prihoda Grupe Končar

Društva Grupe Končar prošle godine ostvarila su konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u visini od 3,05 milijardi kuna, što je 15,1 posto više nego 2014. Prema nerevidiranim podacima za 2015. godinu, ukupni prihodi za 2015. godinu iznosili su 3,29 milijardi kuna ili 11,6 posto više nego godine ranije. Ukupni rashodi u istom razdoblju iznosili su 3,12 milijardi kuna i bili su viši za 12,6 posto. Dobit prije poreza iznosila je 166 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja 148,5 milijuna kuna.

Petrokemija povećala prihode

Razdoblje dinamično, potražnja skromna Iako je novčano tržište u prošlom razdoblju bilo dinamičnije, razina likvidnosti u sustavu i dalje je iznimno visoka, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama skromna. U takvim okolnostima sudionici trguju uz krajnje nisku kamatnu stopu. Dinamičnijem novčanom tržištu pridonijela je proteklih dana vrlo aktivna monetarna politika. Prošli ponedjeljak održana je redovita obrnuta repo aukcija s datumom namire u srijedu, a s dospijećem za sedam dana, na kojoj je plasirano 116 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iznos korištenja sredstava manji je za 44,5 milijuna kuna nego prethodnog tjedna. Prošli utorak je Hrvatska narodna banka započela ciklus održavanja strukturnih repo operacija. Prema priopćenju iz središnje banke, strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kre-

ditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti. Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike, a preliminarno se procjenjuje približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod. Na prvoj ovogodišnjoj aukciji ukupno je plasirano 565 milijuna kuna na rok od četiri godine, s dospijećem 18. veljače 2020. godine, i uz kamatnu stopu od 1,8 posto, čime je dodatno povećana kunska likvidnost depozitnih institucija. Ministarstvo financija ni prošli tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća aukcija najavljena je za ovaj tjedan. Planirani iznos izdanja je 900 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 10 milijuna u eurima. Takve sinkronizirane aktivnosti monetarne i fiskalne politike mogu postupno ublažavati izraženu neravnotežu novčanog tržišta. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

8.2.-12.2.2016.

5 4

300

3 200 2 100

Kutinska Petrokemija u prošloj godini ostvarila je 2,58 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je 14,8 posto više nego u 2014. godini. Gubitak nakon oporezivanja iznosio je 93,2 milijuna kuna. Riječ je o smanjenju gubitka u odnosu na 2014. godinu, kada je taj gubitak iznosio 463 milijuna kuna. Petrokemija je prošle godine proizvela 1,211 milijuna tona mineralnih gnojiva, što je unatoč provedenom remontu u siječnju 2015. godine bilo 11,5 posto više nego u 2014.

8.2.-12.2.2016.

Promet

400

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala 0,18 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,617059 kuna. Kuna je valuta

srednji tečaj za devize 4,87929

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

EUR

4,982704

JPY japanski jen (100) 6,080999 CHF švicarski franak

6,903887

GBP britanska funta

9,806951

USD američki dolar

6,861597

EUR euro

7,617059

Izvor: HNB

primjena od 20.2.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2.

ojačala i u odnosu na švicarski franak, za 0,38 posto. Srednji tečaj franka u petak je iznosio 6,815327 kuna. Prema kuni porastao je američki dolar za 0,68 posto na 6,861597 kuna.

7,000 6,975

USD

6,925 6,900

CHF

7,635 7,630

6,950

6,875

7,625

6,925

6,850

7,620

6,900

6,825

7,615

6,875

6,800

7,610

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Porasli prihodi Dalekovod Grupe

Bez euforije na tržištima dionica Nakon porasta cijena dionica na europskim burzama u prvom dijelu prošlog tjedna, potkraj tog tjedna cijene dionica su blago pale. Pritom je pod najvećim pritiskom bio automobilski sektor, s prosječnim padom cijena dionica za 1,5 posto. Na pad cijena dionica utjecalo je, među ostalim, povećanje cijene nafte. Ulagačima je zato splasnula euforija na svjetskim tržištima kapitala. Američko tržište kapitala također nije bilo pretjerano optimistično, a 15. veljače to tržište nije radilo zbog praznika - Washingtonova rođendana. U Americi se popravlja situacija na tržištu rada, pa je tako broj zahtjeva za naknade osoba koje se prijavljuju na tamošnji zavod za zapošljavanje prošli tjedan pao u odnosu na tjedan ranije, i to za 7000 zahtjeva, na 262.000. Ujedno je to najniža razina od sredine studenog 2015. S obzirom na to da se broj tih zahtjeva i dalje zadržao ispod 300.000, što je već 50. uzastopni tjedan, time se potvrđuje nastavak dobrih trendova na tržištu rada. I na azijskim tržištima kapitala kraj prošlog tjedna dočekan je s nižom cijenom dionica. I na te cijene dionica negativno je utjecala cijena nafte te opreznost ulagača.

6050 6000

FTSE 100

5950

16400 16300

5850

16200

5800

4650 4600

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2. 4350

NASDAQ

4300

4550

4250

4500

4200

4450

4150

4400

4100

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2. 9600 9500

Dow Jones

16100

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2.

16200

9400

16100

9300

16000

9200

15900

9100

15800

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2.

datum

CAC40

15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2. 16300

DAX

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 217,0065 bodova i bila 0,98 posto viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 111,9905 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak zabilježila je porast od 1,2 posto. I Mirex C prošli tjedan zabilježio je rast od 0,13 posto na 111,1795 bodova.

16500

5900

Mirovinski fondovi

Veća vrijednost Mirexa

16600

NIKKEI 225

AD Plastik proizvodi dijelove za Maserati 15.2. 16.2. 17.2. 18.2. 19.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

-2,03

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

17.02. 111,82580

0,3690

AZ - A

18.02. 112,13220

0,1055

-1,75

Erste Plavi - A

18.02. 110,38830

0,2589

-2,10

PBZ CO - A

18.02. 113,05770

0,1370

-1,63

Raiffeisen OMF - A 18.02. 112,03690

0,1706

-2,14

kategorija B MIREX B

17.02. 216,77260

0,2989

-0,77

AZ - B

18.02. 222,16230

0,1072

-0,12

Erste Plavi - B

18.02. 221,43400

0,1061

-1,23

PBZ CO - B

18.02. 197,54840

0,1323

-1,71

0,8%

Raiffeisen OMF - B 18.02. 218,55950

0,0994

-0,65

0,6%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

17.02.

111,14890

0,0425

1,11

AZ - C

18.02. 108,50270

0,0095

1,19

0,2%

Erste Plavi - C

18.02. 110,64680

0,0504

1,38

0,0%

PBZ CO - C

18.02. 110,79420

0,0342

0,98

Raiffeisen OMF - C 18.02. 114,51570

0,0383

1,09

0,4%

14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,75%

Raiffeisen DMF

18.02. 209,38250

0,1082

-1,43

0,25%

AZ Profit

18.02. 246,92060

0,1471

-1,95

0,00%

Croatia osiguranje 18.02. 148,39670

0,0534

-1,01

-0,25%

AZ Benefit

18.02. 232,04940

0,0671

1,02

-0,50%

Erste Plavi Expert

18.02. 182,19240

0,1504

-1,71

Erste Plavi Protect 18.02. 184,07260

0,0591

1,03

0,50%

-0,75% 17.1.

24.1.

1.2.

9.2.

17.2.

Grupa Dalekovod je u prošloj godini poslovala s operativnom dobiti prije amortizacije (EBITDA) u visini od 116,9 milijuna kuna. Prema nerevidiranim konsolidiranim financijskim rezultatima te građevinske tvrtke, godinu ranije Dalekovod je ostvario gubitak od 65,8 milijuna kuna. Snažan rast prošlogodišnje dobiti rezultat je operativnog restrukturiranja te grupe i dobivanja novih poslova, zbog kojih su prihodi u prošloj godini uvećani za 32 posto, na 1,29 milijardi kuna.

AD Plastik dobio je novi posao proizvodnje dijelova za novi proizvod u Maseratijevoj proizvodnoj liniji, i to za luksuzni Maseratijev model Levante. Model Levante početkom ožujka bit će prikazan na sajmu automobila u Ženevi. Time Maserati ulazi na konkurentno, ali unosno tržište luksuznih Sport Utility Vehicle automobila tzv. SUV-ova, koji nalikuju terencima. Tvrtka AD Plastik je tako prva postala razvojni partner za neki luksuzni model automobila jer je dosad uglavnom proizvodila dijelove za vozila srednje klase.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Rast neto dobiti Valamar Riviere

Turistička kompanija Valamar Riviera u protekloj godini ostvarila je prihode od prodaje od 1,27 milijardi kuna, što je 18,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Tako je dobit prije kamata, poreza i amortizacije - EBITDA uvećana za 43 posto na 404,5 milijuna kuna, dok je operativna dobit skočila 114,4 posto na 171,6 milijuna kuna. Neto dobit, nakon odbitka manjinskih interesa, udvostručena je na 105,3 milijuna kuna.

Podravka ostvarila rekordnu dobit

Grupa Podravka je prošle godine zabilježila rekordnu neto dobit u visini od 398 milijuna kuna što predstavlja značajan rast u odnosu na 2014. kada je neto dobit iznosila 92,5 milijuna kuna. Na taj rast neto dobiti utjecalo je, među ostalim, to što je Podravka kupila tvrtku Žito iz Ljubljane, a svoj doprinos dao je i ostvareni porezni prihod povezan s dobivenim poticajima za izgradnju novih tvornica Belupa. Prihodi od prodaje Grupe Podravka u 2015. porasli su 7,8 posto, na 3,78 milijardi kuna.

Crobexi zeleni, dobitnik tjedna Adris nijih kretale su se u rasponu od +11,46 posto do -1,72 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su rasli četiri uzastopna dana, a u petak su pali te je Crobex oslabio za 0,05 posto, a Crobex10 za 0,27 posto. Na tjednoj razini Crobex je tako porastao za 1,78 posto na 1.621,21 bod, a Crobex10 bilježi porast za 2,10 posto na 953,23 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +1,55 posto koliko je porastao CROBEXtransport do -0,28 ZAGREBAČKA BURZA posto koliko je pao CROBEXnutris. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi tjedan su završili UKUPAN TJEDNI PROMET: 490.353.745,63 kn porastom; CROBIS je uvećan za 0,43 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.845.376,91 kn posto, a CROBIStr za 0,52 posto. Najindex zadnja vrijednost tjedna promjena likvidnije izdanje je HT sa 8,3 milijuna CROBEX 1.621,2100 +1,78% kuna prometa i porastom cijene dioCROBEX10 953,2300 +2,10% nice za 4,48 posto na 146,50 kuna. PeCROBIS 106,1942 +0,43% vec je u redovnoj trgovini sakupio tek CROBIStr 147,1185 +0,52% 113.000 kuna, dok je blok transakcijom sakupio 3,7 milijuna kuna. Cijena Top 10 tjedna zadnja mu je smanjena za 1,72 posto na 94,02 promet po prometu promjena cijena kune. Končar EI je promet od 3,4 mili+4,48% 146,50 8.268.510,59 HT d.d. juna kuna sakupio blok transakcijom, -1,72% 94,02 3.818.768,54 PEVEC d.d. dok je u redovnoj trgovini protrgovan +0,24% 640,55 3.748.986,23 Končar EI d.d. u iznosu od 304.000 kuna. Končar EI -0,88% 315,00 3.131.256,20 Podravka d.d. zabilježio je porast dionice od 0,24 po+5,56% 359,97 2.631.958,32 Adris grupa d.d. - povl. sto na 640,55 kuna. -0,26% 22,87 1.946.643,91 Valamar Riviera d.d. +11,46% 535,00 1.779.132,21 Dobitnik tjedna je redovno izdanje Adris grupa d.d. - red. +1,98% 510,01 1.095.050,12 Kraš d.d. Adrisa (+11,46 posto) kojim je protrgo+1,69% 96,50 1.021.671,16 AD plastik d.d. vano u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a +3,32% 39,26 752.100,93 Zagrebačka banka d.d. zadnja cijena na trgovanju iznosila mu je 535 kuna. Slijedi povlašteno izdanje 10 dionica tjedna zadnja iste tvrtke s porastom od 5,56 posto promet s najvećim rastom cijene promjena cijena na 359,97 kuna te prometom u izno+86,65% 79,70 39.756,20 Turbos DAX long E su od 2,6 milijuna kuna. Slijedi naj+59,47% 12,12 11.143,78 Turbos E-mini S&P 500 l. F likvidniji HT (+4,48 posto), a za njim +49,55% 20,04 27.689,20 Turbos E-mini S&P 500 l. I Zagrebačka banka, jedino izdanje bez +40,77% 117,40 60.512,00 Turbos DAX long F milijunskog prometa, sa sakupljenih +22,36% 61,30 56.007,20 Turbos WTI nafta long P tek 752.000 kuna i porastom za 3,32 +20,09% 174,16 174,16 Turbos zlato long 9 +18,17% 166,50 3.364,00 posto na 39,26 kuna. Osmi najlikvidTurbos DAX short S +14,16% 125,00 266.391,16 Uljanik Plovidba d.d. niji Kraš bilježi porast od 1,98 posto na +13,68% 57,99 2.831,92 Termes grupa d.d. 510,01 kunu te 1,1 milijun kuna pro+11,46% 535,00 1.779.132,21 Adris grupa d.d. - red. meta. Za 1,69 posto cijena je porasla AD Plastiku te je tjedan zaključio na 10 dionica tjedna zadnja 96,50 kuna, a sakupio je nešto više od promet s najvećim padom cijene promjena cijena milijun kuna prometa. Cijena je rasla -45,32% 2,92 19.374,13 Turbos H. H. N. GAS l. E još spomenutom Končaru EI i to 0,24 -39,73% 8,04 212.774,00 Turbos E-mini S&P 500 s. G posto. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -30,11% 23,56 131,66 Turbos HT (dionica) short 3

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog tjedna su bili slabije aktivni nego u tjednu ranije. Promet je u odnosu na pretprošli tjedan pao za 15 milijuna kuna ili 28 posto. Tako je redovni dionički promet prošlog tjedna iznosio tek 38 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je gotovo 25 milijuna kuna što predstavlja 65 posto ukupnog redovnog prometa. Sedam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvid-

Turbos DAX short T Turbos WTI nafta short P Turbos E-mini S&P 500 s. F Turbos E-mini S&P 500 s. D Vjesnik d.d. Turbos WTI nafta short O Europlantaže d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

-26,40%

87,00

78.219,30

-26,10%

60,60

47.054,70

-25,02%

15,10

44.578,00

-22,91%

21,00

67,58

-22,17%

3,51

382,59

-19,45%

88,60

48.724,60

-17,14%

145,00

725,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Prepolovljena dobit Tehnike

Izvrstan tjedan za fondove Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih čak 75, pala su samo tri, a jedan je fond zabilježio tjedan bez postotne promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 37 fondova. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih i dva posebna fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +9,16 do -0,46 posto. Prošlog tjedna od 28 dioničkih fondova samo je NETA New Europe zabilježio pad vrijednosti za 0,44 posto. Najveći rast, za čak 9,16 posto, bilježi dobitnik tjedna ZB BRIC+. Taj fond 51 posto svog portfelja ulaže u Kinu, 12 posto u Rusiju te po 11 posto u Hrvat-

sku i Brazil. Porast veći od šest posto zabilježila su još četiri dionička fonda - ZB euroaktiv, Ilirika Azijski tigar, KD Nova Europa i Ilirika Europa. Šest od sedam posebnih fondova bilježi porast vrijednosti. Iako su dva tjedna zaredom bilježili pad, prošlog tjedna ZB Future fondovi značajnije su porasli. Tako je ZB Future 2055 zabilježio plus od 5,92 posto, a ZB Future 2040 i ZB Future 2030 rasli su za 5,91 posto odnosno 5,67 posto. Vrijednost je umanjena samo fondu Raiffeisen Harmonic za 0,46 posto. Od 15 mješovitih fondova samo je HPB Global zabilježio pad vrijednosti. Svih 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 11.2.2016 do 18.2.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,3337 HI-growth € 10,5119 ZB euroaktiv € 123,1894 ZB trend $ 139,9542 FIMA Equity kn 85,5445 KD Prvi izbor kn 12,7631 Ilirika Europa € 109,0255 PBZ Equity fond € 9,7486 HPB Dionički kn 98,5206 Erste Adriatic Equity € 81,8500 NETA Global Developed kn 81,8684 ZB aktiv kn 106,3688 Capital Two kn 87,2093 Ilirika Azijski tigar € 40,9503 Platinum Global Opportunity $ 13,9056 KD Nova Europa kn 4,7745 OTP indeksni kn 37,9932 Platinum Blue Chip € 93,2777 NETA Frontier kn 485,3757 OTP MERIDIAN 20 € 84,6227 A1 kn 82,7000 NETA US Algorithm kn 130,1767 NETA New Europe kn 65,0319 Ilirika BRIC € 60,7509 CROBEX10 kn 92,1515 KD Energija kn 7,1912 ZB BRIC+ € 72,6407 Allianz Equity € 136,3455 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 115,2600 Raiffeisen Harmonic € 100,1800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,7000 ZB Future 2025 € 91,9499 ZB Future 2030 € 89,5129 ZB Future 2040 € 89,0245 ZB Future 2055 € 89,1230 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 154,9019 PBZ Global fond € 13,7015 HI-balanced € 12,2796

tjedna promjena [%]

0,67 4,51 6,57 5,19 1,78 5,88 6,00 1,46 1,72 1,29 4,12 1,95 1,28 6,53 2,70 6,37 1,45 5,51 4,34 1,99 0,68 5,30 -0,44 7,29 2,07 6,77 9,16 1,21 0,52 -0,46 0,01 4,52 5,67 5,91 5,92 1,29 4,24 2,80

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 120,0352 HPB Global kn 91,5513 OTP uravnoteženi kn 101,3427 KD Balanced kn 8,0865 Allianz Portfolio kn 151,3880 Smart Equity € 101,3719 PBZ Conservative 10 fond € 105,3739 You Invest Active € 94,3900 You Invest Balanced € 96,4600 You Invest Solid € 97,7700 Smart Equity II € 95,3956 PBZ Flexible 30 fond € 97,0067 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 188,9573 HI-conservative € 13,7175 Raiffeisen Bonds € 171,0100 PBZ Bond fond € 124,7934 Capital One kn 203,7507 HPB Obveznički € 153,6059 NETA Emerging Bond kn 78,3043 Erste Adriatic Bond € 114,6100 Raiffeisen Classic € 102,8600 PBZ Short term bond fond kn 100,9934 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1435 ZB plus kn 175,3080 ZB europlus € 150,4386 PBZ Euro Novčani € 139,1574 Raiffeisen Cash kn 157,4900 Erste Money kn 151,1300 HI-cash kn 151,8974 PBZ Dollar fond $ 131,3690 HPB Novčani kn 143,4102 OTP novčani fond kn 133,0111 Money One kn 129,3759 Allianz Cash kn 118,2911 Erste Euro-Money € 115,4600 Auctor Cash kn 110,3789 Raiffeisen euroCash € 105,6100 HPB Euronovčani € 106,2154 Locusta Cash kn 1351,1419 NETA MultiCash kn 108,2806 OTP euro novčani € 102,5530

1,04 -0,04 0,50 2,27 0,53 0,47 0,71 1,08 0,76 0,19 0,67 1,13

naziv(fond)

valuta

0,22 0,32 0,11 0,27 0,05 0,14 1,65 0,27 0,07 0,12 0,01 0,01 0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01

Zagrebačka tvrtka Tehnika prošlu godinu završila je s neto dobiti nešto višom od pola milijuna kuna što je upola niži iznos nego godinu ranije. Kako se navodi u konsolidiranom tvrtkinom izvješću, to je posljedica nedovoljne popunjenosti kapaciteta, posebice u Zagrebu, ali i smanjenja marži, pada prodaje i cijena stanova te internih problema i slabosti tvrtke. Devet tvrtki iz sastava Tehnike koje posluju u Hrvatskoj i jedna u Bosni i Hercegovini 2015. su ostvarile ukupne prihode od 754 milijuna kuna što je 5,9 posto više nego 2014.

Termes Grupa ostvarila gubitak

Osječka Termes Grupa prošlu poslovnu godinu završila je sa 39,4 milijuna kuna gubitka, što je 16 posto manje u odnosu na gubitak iz prethodne godine, podaci su iz nerevidiranog konsolidiranog tvrtkinog izvješća. Riječ je o grupi nastaloj restrukturiranjem IPK Kandit, koja sada okuplja Tvornicu šećera Osijek, Svinjogojsku farmu LipovačaPrkos, Farmu muznih krava Orlovnjak i osječku robnu kuću Sjenjak. Inače, Termes Grupa je 2015. ostvarila 605,1 milijun kuna prihoda, što je za 11,1 posto više nego godinu ranije.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Danijel Bićanić

Fit za prodaju Mate

Na prostorima ex Jugoslavije u zadnjih 100 godina dogodile su se višestruke promjene, nastajale su i nestajale države i politički sistemi, događali su se brojni ratovi i prevrati, povijest je marširala ulicama razdvajajući obitelji i tražeći od pojedinca da joj se pokori ili suprotstavi. O jednoj takvoj povijesti piše i Štiks u ovoj knjizi nastaloj kao plod dugogodišnjeg bavljenja temama državljanstva i građanstva.

Leylâ Erbil

Čudna žena HENA COM

Želite li raditi u prodaji, ovo je knjiga za vas. U njoj ćete pronaći konkretne i trenutačno primjenjive savjete predstavljene iz vrlo neuobičajene perspektive. Prodaja je bila, jest i zasigurno ostaje jedna od najizazovnijih, ali i najperspektivnijih gospodarskih djelatnosti. Kao takva, svakom tko je spreman dati 150 posto od sebe obećava sigurno zaposlenje i budućnost u kojem ćete biti najtraženija radna snaga. Prvi korak ka toj budućnosti je ova knjiga!

Igor Štiks

Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj Fraktura

Nermin želi biti intelektualka, no društveno okruženje baš i nema za to razumijevanja. Njezini ideali, progresivnost i borba te sazrijevanje i krize, čitatelju su predočeni iz različitih perspektiva, od čega dvije predstavljaju nju samu, dok očišta njenog oca i majke kućanice dodatno nijansiraju i njezin lik kao i društveno okruženje u kojemu svi prolaze bolna iskustva obiteljskog, klasnog i svjetonazorskog pritiska. Iskusivši spolnost i brak, Nermin sazrijeva u ženu koja spoznaje da je oduvijek bila izvan obitelji, ljevice, klase, naroda...

60 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

Nives Tomašević

Kreativna industrija i nakladništvo Naklada Ljevak

Otkako se proširila među obožavateljima Twilight sage do rekordne prodaje diljem svijeta, priča o uspjehu erotsko-romantične trilogije Pedeset nijansi sive istodobno je neobična i fascinantna. Zašto su, iako loše napisani i klišejizirani, romani postali tako popularni? Je li tajna njenog uspjeha spajanje romantičnog fantasyja s vodičem za samopomoć, pita se Eva Illouz u ovoj svojoj knjizi. U njoj autorica razmatra kako su i zašto javna i privatna, ekonomska i emocionalna sfera postale nerazdvojivo isprepletene.

Karen Kingsbury

Vrijeme za ples Verbum

Autorica u ovoj knjizi povezuje fenomen kulturne industrije sa svojim užim praktičnim i znanstvenim područjem, nakladništvom, i tako otvara novo problemsko polje bitno za nacionalnu kulturu u doba globalizacije. Autorica postavlja tezu o nakladništvu kao dijelu kreativne industrije te ževnim tekstom se bavi knji kao kulturnim dobrom i nakladništvom kao djelatnošću koja istodobno radi po tržišnim načelima, ali i sudjeluje u stvaranju, održavanju i dogradnji nacionalnoga identiteta.

Eva Illouz

Hard-core romansa Planetopija

John i Abby Reynolds idealan su bračni par, no nakon 21 godine zajedničkoga života postali su stranci i odlučuju se na razvod. Okupljaju svoju djecu kako bi im to priopćili, no njihova im kći kaže da se na ljeto udaje te oni odgađaju razvod. No kako se vjenčanje približava, prisjećaju se zajedničkih trenutaka, a prijatelji prepričavaju zgode s njihovih zajedničkih putovanja. Abby i John suočavaju se s pitanjima. Je li ta odluka nepovratna i mogu li još jednom zajedno pronaći… vrijeme za ples?

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog

asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za ro-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Potpora zatvorskom sustavu RH

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a nabavlja radove na potpori zatvorskom sustavu Republike Hrvatske. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 10,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. travnja. Brojila

Hrvatska elektroprivreda nabavlja brojila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 145.060.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka. Protupožarna sredstva i oprema Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Jadrolinija nabavlja protupožarna sredstva i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

štilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00. Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481961. Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Hrastova građa

Grad Zagreb nabavlja hrastovu građu za parkovne elemente. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 3. ožujka. Ulja i maziva za vozila

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju ulja i maziva za vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Regija

Termokamere

Ministarstvo obrane Slovenije nabavlja termokamere – 61 komad. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Elektromobili

Ured za zajedničke poslove Vlade Republike Makedonije nabavlja tri elektromobila. Pro-

cijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna denara. Rok dostave ponuda je 9. ožujka. Nabava Data Storage sistema

Elektroprivreda BiH nabavlja Data Storage sistema i serversku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 KM. Rok dostave ponuda je 29. veljače. Digitalna procesna oprema

Hrvatska radiotelevizija nabavlja digitalnu procesnu opremu po grupama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Stomatološki materijal

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja stomatološki materijal. Procijenjena vrijednost iznosi 247.000 eura. Rok dostave ponuda je 8. ožujka.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se stanovi, kuće, oranice i šume Kuća, ukupne površine 3006 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,08 milijuna kuna nalazi se na adresi Bana J. Jelačića 89 u Satnici Đakovačkoj, prodaje se na dražbi 25. veljače u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 881 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 800.000 kuna, nalazi se na adresi Vij. S.H. Gutmanna 13 b u Belišću, prodaje se na dražbi 25. veljače u 8.20 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, K.P. Krešimira IV, br. 3, soba br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Šume, oranice, livade, vinogradi, pašnjaci, grmlje, štala i dvorište, ukupne površine 56.693,21 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 37.780 kuna nalazi se u naselju Gornje Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 25. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini, I. kat zgrade, Trg dr. M. D. Grmeka 1, Krapina. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranica, livada, šume, voće, pašnjak, put, vinograd, kuća i dvorište, ukupne površine 23.726,78 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 423.500 kuna, nalaze se u Kapeli u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 26. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba 24. Nekretnina se ne

62 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 2265 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,95 milijuna kuna, nalazi se u naselju Poljica na otoku Krku, prodaje se na dražbi 25. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Krku, Bodulska bb, sudnica 25/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Stan, ukupne površine 55,08 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 607.694 kune, nalazi se na adresi Dalmatinska 17d u Vrsaru, prodaje se na dražbi 25. veljače u 8.45 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, soba br. 7. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 30.250,97 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 64.800 kuna, nalazi se u naselju Veliki Poganac, u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 26. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 914 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 387.277 kuna, nalazi se u Petrinji, prodaje se na dražbi 26. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40, soba br. 16/I. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 50,39 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 495.000 kuna, nalazi se u Pirovcu, prodaje se na dražbi 26. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 4 (u podrumu). Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, dvorište, kuća, dvorišna zgrada i prilaz, ukupne površine 7768,66 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 315.000 kuna, nalaze se u naselju Brezovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 26. veljače u 10.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kV za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNGKärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at, Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag. vemap.com. Elektronski sustavi Općina Karlstad traži nabavu zapovjednog, nadzornog, komunikacijskog i računalnog sustava zajedničke platforme e-usluga za Värmland te usluge savjetovanja i razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na švedskom se predaju na Karlstads kommun, Upphandlingsenheten, Carina Levin, SE-651 84 Karlstad, Sweden, carina.levin@karlstadsinkopscentral.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.eavrop.com/karlstad/e-Upphandling/Announcement.aspx?id=28213. Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@ szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Oprema za mjerenje i kontrolu Elering AS, Tallin, Estonija, traži nabavu opreme za mjerenje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na estonskom se predaju na Elering AS, 11022625, Kadaka tee 42, Marit Saaretalu, 12915 Tallinn, Estonia, marit.saaretalu@elering.ee. Više podataka o nadmetanju i elektronička dostava ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje na https://riigihanked.riik.ee.

Softverski paket État de Vaud, direction des systèmes d’information (Vaud kanton, Uprava za informacijske sustave), traži nabavu softverskog paketa za upravljanje plaćama i ljudskim potencijalima. Natječaj je otvoren do 11. ožujka, a prijave na francuskom se predaju na État de Vaud, direction des systèmes d’information Av. de Longemalle 1, Patrice Gandin, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch. VIše podataka o nadmetanju na www.vd. ch i http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=901569. Smrznuta hrana Univerzitná nemocnica Bratislava, traži nabavu smrznutih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na slovačkom se predaju na Univerzitná nemocnica Bratislava, 31813861, Pažítková 4, Odbor verejného obstarávania, Ján Mlynarčík, 821 01 Bratislava-mestská časť Ružinov, Slovakia, jan.mlynarcik@unb.sk: Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Elektroničke oglasne ploče Švicarske željeznice (SBB) objavile su natječaj za nabavu elektroničkih oglasnih ploča za postavljanje na peronima i prikazivanje odlazaka/dolazaka vlakova. Osim ploča traži se i usluga montiranja. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na njemačkom se predaju na SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen, Hilifikerstraße 3, Bern 65, I-ESP-EI-EEN-ELA, 3000 Bern, Switzerland. Daljnje podatke daje: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=894155. Dizelsko gorivo Societta Transporti Provincionale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Riječki Muzej starih računala Peek&Poke jedinstven na jugoistoku Europe

Među eksponatima najstariji je kalkulator iz 1914. godine, a posebno mjesto pripada kompjutoru Minivac 601 koji je 1961. osobno složio doajen računarstva u Hrvatskoj Branimir pl. Makanec piše Vladimir Rončević

O Svetozar Nilović, voditelj muzeja, za legendranim Commodoreom 64

ve godine Muzej starih računala i informatičke tehnologije Peek&Poke u Rijeci obilježit će devetu godinu postojanja. Osnovan je 22. rujna 2007. godine i u stalnom izložbenom postavu ima preko 1500 eksponata svjetske i hrvatske računalne povijesti. Na prostoru od 300 četvornih metara u centru Rijeke to je ujedno i najveći takav muzej u ovom dijelu Europe. No, zapravo je počeo nastajati znatno ranije, upuštanjem u kolekcionarsku avanturu onih koji će kasnije postati njegovi osnivači. Krenuli su sa skupljanjem računala koja su završavala na otpadu, na tavanima, u podrumima, pregažena novijim i moćnijim uređajima. Uz opaske promatrača – zašto to bilo kome treba? Na kraju je prevladala vjera u dobru priču, vjera koja je opstojnost Muzeju osigurala do danas. A u njemu možete vidjeti originalni Apple II, čitati Martina Mistérea iz osamdesetih u kojem je objašnjeno da legendarni strip junak koristi upravo to računalo ne bi li kasnije prešao na Macintosh! Ovakav koncept stare potrošačke kulture i uz nju vezane pop kulture ne samo da je najveći, nego i jedini takav u Jugoistočnoj Europi. Posteri i projekcije SF filmova, stripovi, glazba s danas nestalih medija poput 8-track vrpci, korištenje UNIVAC-a na bušene kartice, NeXT-a koji je udomio prvu web stranicu ikada, igra na Gorenje konzoli nastaloj u socijalističkoj Jugoslaviji, Commodoreu 64, Amigi CD32 i Nintendeu,

64 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

samo su djelić doživljaja koji se ostvaruje u Peek&Pokeu.

Poseban i u svjetskim razmjerima

Iza funkcioniranja Muzeja stoji udruga Calculus sačinjena od hobista, strastvenih informatičara, povjesničara i kolekcionara. Udruga ljubitelja računala osnovana je u veljači 2007. godine s ciljem promicanja informatičke kulture i očuvanja računalne povijesti. Osnivači su bili računalni entuzijasti Svetozar Nilović, Tomislav Ribičić i Dario Džimbeg iz Rijeke te Tomislav Talan, Ivan Širić i Radoslav Dejanović iz Zagreba. Ubrzo im se pridružuju Goran Paulin i Davor Pasarić iz riječke udruge Daro-

Peek&Poke je, iza Muzeja prekinutih veza u Zagrebu, drugi privatni muzej u Hrvatskoj viti informatičari. Cijeli je projekt edukativnog i neprofitnog karaktera, a dugoročna ideja je stvoriti omiljeno mjesto okupljanja računalnih entuzijasta radi učenja i zabave. Ostvaren je u partnerstvu s udrugom Daroviti informatičari Rijeke i riječkom multimedijskom agencijom

Kreativni odjel. Za svoj rad udruga Calculus je dvije godine zaredom (2009. i 2010.) bila dobitnik godišnje nagrade Zajednice tehničke kulture Primorsko-goranske županije, čiji je član od osnutka. Od 2009. godine članovi su i Zajednice tehničke kulture Grada Rijeke. Prepoznati su u javnosti po kvalitetnim i originalnim programima, a pokretači su i suorganizatori prvog riječkog festivala stripa Rijeka dobrog stripa. “U Peek&Pokeu su skoro sva računala u uporabi pa osim razgledavanja posjetitelji mogu i raditi, ispitati, opipati kako je to nekad bilo”, ističe Sveto Nilović, voditelj Muzeja. “Moderni NetKorner, napravljen je kao dnevni boravak, stoji na raspolaganju za Internet, a na računalima se mogu obavljati sve aktivnosti kao u vlastitoj kući. Nudimo i usluge fotokopiranja, skeniranja, snimanja i tiskanja na laserskim printerima u boji najnovije generacije. U čitaonici je moguće pročitati i prelistati brojnu hrvatsku tehničku literaturu, a u novootvorenoj knjižnici s preko 4000 naslova moguće je pretražiti stara, ali i najnovija izdanja iz informatičke znanosti i još mnogo toga, podsjeća Nilović. Sam muzej je novitet u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu. Sve što je dosada napravljeno, dosegnuto je uz pomoć donacija i vlastitim sredstvima. Naravno,

kao i mnogo toga, i Muzej na životu može održati novac”, smije se Nilović.

Kalkulator star 102 godine

Na muzejsku zbirku Peek&Poke osnivači su posebno ponosni. Ona je zaslužna za nastanak i danas predstavlja osnovnu djelatnost te privlači velik broj posjetitelja iz Hrvatske, ali i svijeta. Najveći dio prostora zauzimaju izlošci koji se pažljivo održavaju te kvalitetno predstavljaju publici, kako bi svaki zainteresirani posjetitelj mogao iz prve ruke osjetiti dah prošlih informatičkih vremena. Ili se prisjetiti vlastite mladosti. Kako kompletan fundus nije stalno izložen zbog nedostatka prostora, povremenim mijenjanjem postava muzej se osvježava i posjetiteljima omogućava priliku da vide nešto novo. Kako sadašnjih 300 četvornih metara ograničava širenje i postav koji bi ponudio znatiželjnicima cjelokupan fundus Muzeja, u tijeku su razgovori s predstavnicima Grada Rijeke. Uspiju li, a nitko u Peek&Pokeu u to ne sumnja, stvorit će se uvjeti za otvaranje velikog muzeja računalne i informatičke opreme. U realizaciji ove nakane osnivači računaju i s pomoći potencijalnih sponzora, posebno iz redova informatičke djelatnosti. Počasno će mjesto, zasigurno, zauzeti najstariji uređaj iz bogate povijesne zbirke, kalkulator s oznakom godi-

ne proizvodnje 1914. - dakle, 102 godine stari stroj. Ništa manje važan izložak je i računalo Minivac 601 iz 1961. godine, uz kojega je vezana zaista zanimljiva priča. Doajen informatike i računarstva u Hrvatskoj Branimir pl. Makanec htio ga je uvesti, ali je na kraju temeljem pisanih uputa, tzv. manuala, do kojega je tih godina bilo jednako teško doći kao i do računala, sam složio svoje računalo Minivac 601.

Turistička atrakcija

“Postoji izuzetan interes, posebno stranih turista. U ljetnim mjesecima pohodilo nas je 2000 posjetitelja”, kaže voditelj riječkog Muzeja računala. “Kako bi sve to što imamo mogli i pokazali, trebalo bi nam ne 300 nego 3000 četvornih metara. Naš fundus, zapravo, predstavlja jezgru budućeg tehničkog muzeja u Rijeci. Peek&Poke je, iza Muzeja prekinutih veza u Zagrebu, drugi privatni muzej u Hrvatskoj. Ulazimo u kategoriju malih privatnih muzeja, a kako zakon nije regulirao djelatnost, mi smo ‘na papiru’ zbirka”, kaže Sveto Nilović. Muzej Peek&Poke je i prvi hrvatski muzej na listi od 300 svjetskih muzeja Google Culturale Instituta nakon nedavno potpisanog ugovora s Googleom. Da je riječ o dobrom putu, potvrđuje i uvrštenje Muzeja na listu izvrsnosti TripAdvisora, vodećeg svjetskog portala za putovanja i ocjenu kvalitete usluga u turizmu.

22. veljače 2016. | broj 3916 | Privredni vjesnik | 65

Donacija PBZ Grupe

Centru Lug gotovo 250.000 kuna Centru za odgoj i obrazovanje Lug predstavnici PBZ Grupe uručili su prošli tjedan donaciju od 249.957,18 kuna, čime je omogućena kupnja razne opreme i sprava, poput informatičke, multimedijske, glazbene, sportske i druge za kreativne radionice i kabinete praktične nastave Centra te potreban namještaj. Donacija je dio humanitarnog projekta PBZ Grupe Činim dobro svaki dan i American Express kartice sa srcem putem kojeg Grupa pomaže projekte Za bolji život djece u domovima socijalne skrbi Ministarstva socijalne politike i mladih te Praćenje djece s neurorizicima Ministarstva zdravlja. Za projekt Činim dobro svaki dan PBZ Grupa je do kraja siječnja ove godine prikupila 6,5 milijuna kuna. Centar za odgoj i obrazovanje Lug

je ustanova socijalne skrbi koja brine o mladima s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju te odraslim osobama s invaliditetom. Centar trenutačno skrbi o 55 korisnika u dobi od 14. do 21. godine života koji imaju intelektualne i mentalne poteškoće te poremećaj u ponašanju kao i o 54 punoljetne osobe s invaliditetom, koje u Centar dolaze na poludnevni boravak. “Oprema nabavljena zahvaljujući donaciji PBZ Grupe omogućit će našim korisnicima sadržajniji boravak te kvalitetnije obrazovanje”, kazao je Goran Radovanović, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Lug. Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, istaknuo je kako je društveno odgovorno poslovanje temeljno načelo poslovanja PBZ-a i cijele PBZ Grupe.

Donacijom je omogućena kupnja informatičke, multimedijske, sportske i druge opreme za kreativne radionice i kabinete praktične nastave te potreban namještaj

Cigierre Grupa otvorila prvi restoran Old Wild West

Svratio bi i Wyatt Earp Kompanija Cigierre, talijanski lider u sektoru tematski uređenih restorana smještenih u trgovačkim centrima, otvorila je prvi restoran Old Wild West u Arena Centru u Zagrebu na 600 četvornih metara i zapošljava 35 osoba. Kompanija Cigierre, koja je uz Old Wild West vlasnik još četiriju različitih formata, uz ovaj zagrebački, ima više

od 180 restorana u Italiji te po jedan u Švicarskoj i Belgiji. “Izvan Italije se širimo samo u onim zemljama u kojima vidimo potencijal da pridonesemo raznovrsnosti ponude prisutne na tržištu. Hrvatska kao destinacija ima puno potencijala za razvoj u budućnosti i mi u njemu želimo sudjelovati. Upravo zato planiramo otvaranje novih restorana u Zagrebu, ali

66 | Privredni vjesnik | broj 3916 | 22. veljače 2016.

i ostatku Hrvatske”, rekao je Fabio Zanet, savjetnik za internacionalni razvoj brenda Old Wild West. Cigierre Grupa zapošljava 4000 djelatnika te je dobitnik nagrade CNCC Retailer Award 2015 i prestižne titule Retailer of the year 2013. i 2015. za najbolji lanac u sektoru restorana s uslugom za stolom.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik