Pv 3917

| Komore JI Europe | Izvoznici u Rusiju | Proizvodnja šećera | Svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

29. veljače 2016., godina LXII, broj 3917

Proračun zaokreta

Imat ćemo stabilan poslovni sustav Vladini gospodarski potezi bit će prijateljski prema poduzetnicima, rekao je premijer Orešković na konferenciji Hrvatske gospodarske komore i EPH

intervju

Robert Mišeta

predsjednik Uprave Infosistema 6. FRA Arena

Od globalnih izazova do velikih mogućnosti MMF nakon posjeta Hrvatskoj

Ubrzati reforme

Probr ani mediter anski bademi i najfiniji lješnjaci spojeni u r askošnom tamnom nugatu.

Nova Bajader a Amarus. Čarolija vrhunskog užitk a.

sadržaj

3917 / 29. veljače 2016.

Rezultati poslovanja tvrtki u 2015.

20

proračun zaokreta 6

Orešković: Snažni zahvati za manji javni dug Radit će se na zdravim poslovnim osnovama, poručio je premijer na konferenciji u organizaciji EPH i Hrvatske gospodarske komore

smjernice proračuna 8

Plan: veći prihodi, manji rashodi Ministar financija na sjednici Vlade objasnio kako će se manjak proračuna opće države na kraju godine smanjiti na 2,7 posto BDP-a

komore jugoistočne europe 10

Za bolju i sigurniju budućnost Na investicijskom forumu predstavljene su mogućnosti za suradnju u povezivanju gospodarstva regije i provedbu strateških infrastrukturnih projekata

12

Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema Izlazak na nova tržišta s high end rješenjima za informatičku sigurnost, borbu protiv terorizma i kontrolu identiteta

16

Tu prolaze samo brzi, agresivni i proaktivni Među značajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju su Pliva, JGL, ENT, Omco, Podravka, Končar - ET AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar - MT, Belupo ali i Sardina iz Postira

24

Sve bliže pozitivnoj nuli Iza nas su teške godine, nadam se da ćemo ih brzo zaboraviti, kaže predsjednik Uprave Vira

48

Sporovi oko zaštite Na hrvatskim tanjurima svake godine završava po 35 tona slavonskog kulena iz Slovenije

Intervju

34

Kakve veze imaju Olmeci, Maje i Asteci s Rijekom?

izvoznici u rusiju

12

Robert Mišeta

proizvodnja šećera

Slavonski kulen iz Slovenije

svijet financija 53

Misija MMF-a: Naprijed s reformama Brza provedba strukturnih reformi bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

referentica marketinga

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić Irena Mikac Adamović Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator IRENA MILJKOVIĆ KREČAR

Jesam li poduzetnik ili ne?

Jedna od karakteristika koja razlikuje poduzetnika od osobe koja to nije je vjerovanje u vlastitu sposobnost osnivanja poduzeća

M

dr. sc. Irena Miljković Krečar, predstojnica Katedre za psihologiju i komunikacije Veleučilišta VERN

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

noge osobe, iako nisu imale nikakvog direktnog kontakta s poduzetništvom, za sebe smatraju da nisu poduzetnički tipovi, odnosno da ne bi mogle funkcionirati u neizvjesnim uvjetima, s nesigurnim primanjima.

S druge strane, postoje pojedinci koji u istoj okolini percipiraju prilike za profesionalni i financijski razvoj. Jedna od najčešće testiranih karakteristika koja razlikuje ove dvije skupine je i poduzetnička samoefikasnost (PSE), tj. vjerovanje osobe u vlastitu sposobnost osnivanja poduzeća. Prema Albertu Banduri, ona izvire iz četiri glavna izvora: osobnog iskustva s poduzetništvom, učenja po modelu, podrške okoline za poduzetništvo te neke osobne psihološke predispozicije.

Kako bi testirali valjanost Bandurinog konstrukta (poduzetničke) samoefikasnosti i njenih teorijskih izvora u objašnjenju poduzetničkih namjera i kasnijeg poduzetničkog ponašanja, proveli smo istraživanje nad grupom VERN-ovih studenata. U istraživački je model bila uključena i mjera poželjnosti poduzetništva, koja prema “Modelu poduzetničkog potencijala” (Krueger i Brazeal), uz PSE, utječe na stvaranje poduzetničkih namjera. Mjerenje je provedeno u dvije vremenske točke, u jesen 2009. i proljeće 2011., na ukupno 169 apsolvenata VERN-ovog preddiplomskog studija Ekonomije poduzetništva.

Budući da su uzorak činili studenti poduzetničkog usmjerenja, ne iznenađuje da većina njih (83,2 posto) ima poduzetnika u bližoj obitelji, da su ozbiljno promišljali o tome da i sami postanu poduzetnici (91 posto), da poduzetništvo ocjenjuju visoko poželjnom karijernom opcijom te da svoju poduzetničku samoefikasnost procjenjuju umjereno visokom, kao i svoje poduzetničke sklonosti.

Međutim, ono što čini objektivnu osnovu za distinkciju između poduzetnika i nepoduzetnika su konkretne predosnivačke aktivnosti, poduzete od prve do druge točke mjerenja. U ovom istraživanju ispitana je 31 takva aktivnost, a najviše je ispitanika utvrdilo način na koji će prodavati svoj proizvod/uslugu, odredilo potencijalne kupce te pronašlo knjigovo-

4 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

đu. Najmanje njih je prijavilo patent, autorska prava ili robnu marku relevantnu za njihov posao, dobilo financijska sredstva za početak posla od institucija ili ulagača, napisalo formalni poslovni plan ili počelo koristiti radni prostor. Temeljem broja poduzetih predosnivačkih aktivnosti, iskazanog roka i stupnja sigurnosti u to da će u navedenom razdoblju osnovati poduzeće, 21 osobu smo klasificirali kao poduzetnike, 45 osoba kao poduzetnike u nastajanju, a preostalih 103 kao nepoduzetnike. U daljnjem razlikovanju skupine poduzetnika i poduzetnika u nastajanju (u odnosu na nepoduzetnike) uočeno je da varijable spol, prijašnje poduzetničko iskustvo, značaj podu-

objektivnu osnovu za distinkciju između poduzetnika i nepoduzetnika čine konkretne predosnivačke aktivnosti zetnika u obitelji, socijalna podrška, procjena poželjnosti poduzetništva te opća poduzetnička samoefikasnost, značajno utječu na realizaciju planova o poduzetništvu.

Provedeno istraživanje sugerira da budući poduzetnici imaju izražene tzv. poduzetničke sklonosti, primaju značajnu podršku obitelji i okoline, poduzetništvo procjenjuju visoko poželjnom karijernom opcijom, imaju istaknut model poduzetnika u obitelji... Ipak, na osnivanje poduzeća može utjecati čitav niz situacijskih faktora (primjerice financije ili poduzetnička klima). Tako je recesija obilježila i rezultate ovoga istraživanja, budući da je u drugom mjerenju, 2011., značajno manje ispitanika osnovalo poduzeće, nego što ih je to planiralo 2009. godine.

BROJKE, BROJKE

Trgovci namještajem 128

239

128 poduzetnika poslovalo je s dobiti, a 111 s gubitkom

111

poduzetnika

u trgovini na malo namještajem u 2014. godini

DOBIT

2220 radnika

GUBITAK

U odnosu na 2013., oni su u 2014. povećali ukupne prihode za 13,7%, a ukupne rashode za 21,6%

zapošljavali su trgovci namještajem, što je za 13,1 posto više nego u 2013. godini >>> Prva tri po ukupnim prihodima:

701,3

295,5

milijuna kuna ukupnih prihoda ostvarila je Lesnina H

238,5

milijuna kuna ostvario JYSK

milijuna kuna ostvarila IKEA Hrvatska

>>> Najviše poduzetnika registrirano je u:

Gradu Zagrebu

Splitsko-dalmatinskoj

Primorsko-goranskoj

Istarskoj županiji

(88)

(37)

(25)

(23)

39,76

Najveći izvoz u iznosu od milijuna kuna ostvario je srednji poduzetnik – Prima Namještaj

4696

>>>

kuna ili za jedan posto manje iznosila je obračunata prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u trgovini na malo namještajem

>>>

8389 kuna je najveća prosječna mjesečna neto plaća, a obračunata je zaposlenima u društvu IKEA Hrvatska

Izvor: Fina

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Konferencija Proračun zaokreta

Orešković: Snažni zahvati za manji javni dug

Radit će se na zdravim poslovnim osnovama, sa široko otvorenim vratima za biznis, ali i uz uvažavanje sindikalnih interesa, poručio je hrvatski premijer, ističući kako će porezni sustav i okvir za poslovanje biti stabilni piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

Dobro napreduju pregovori s mirovinskim fondovima o njihovu ulaganju u autoceste.

Tihomir Orešković, hrvatski premijer

V

ladini proračunski i gospodarski potezi bit će prijateljski prema poduzetnicima. Porezni sustav i okvir za poslovanje bit će stabilni jer to je ono što investitori najviše očekuju, istaknuo je premijer Tihomir Orešković, govoreći prošli tjedan na konferenciji Proračun zaokreta, koju su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora i EPH. Konferencija je bila prilika za predstavljanje osnovnih načela za oblikovanje proračuna i plana Vladinih reformskih poteza. Raspravu o ozbiljnim problemima koji očekuju Vladu, Orešković je uspio opustiti i s malo humora. “Svi znate za emisiju ‘U zdrav mozak’. Zato mogu reći da je ovaj plan good, good, good!”, imitirao je premijer imitatora i zabavljača Jurkotića, šaleći se i sa svojim znanjem hrvatskog jezika.

6 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

prijeteći javni dug

Jezične finese ne bi trebale biti prepreka za snažan zahvat u smanjenju prijetećeg javnog duga. Orešković je izjavio da dobro napreduju pregovori s mirovinskim fondovima o njihovu ulaganju u autoceste. Kreditne obveze od 4,5 milijarde eura ogroman su uteg na javnim financijama. Orešković smatra da je moguće naći dobitnu kombinaciju za obje strane - novac koji se prikupio na računima veći je od 74 milijarde kuna. Ulaganjem u autoceste smanjit će se pritisak prema inozemnim vjerovnicima, a istodobno bi mirovinski fondovi, odnosno, budući umirovljenici, mogli dobiti profit veći od ulaganja u druge vrijednosne papire.

Radi ublažavanja pritiska javnog duga ići će se i na ubrzanu privatizaciju državne imovine.

Premijer kaže kako Državni ured za upravlja-

Luka Burilović, predsjednik HGK

Smanjiti poreze na rad koji opterećuju poduzetnike

U panel-raspravi sudjelovali su Sanja Mađarević-Šujster, Zdravko Marić, Boris Vujčić i Luka Burilović

Potrebno je smanjiti trošak rada nižim doprinosima i porezima koji sada opterećuju poslodavce, istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović sudjelujući u raspravi na konferenciji Proračun zaokreta.

“Smanjenje prihoda u proračunu može se nadoknaditi efikasnijim ubiranjem poreza, smanjenjem izbjegavanja plaćanja poreza i restriktivnijim pristupom prema poreznim izuzećima i olakšicama”, dodao je.

S manjim opterećenjem rada došlo bi postupno do bržeg zapošljavanja. “Danas 1,3 milijuna zaposlenih, hrani 4,3 milijuna gra-

nje imovinom ima oko 3500 nekretnina, stanova i ureda koji stoje kao mrtvi kapital. Tu su i brojna državna zemljišta koja bi se mogla iskoristiti za ulaganje u turističkom, industrijskom i drugim sektorima. Najavljeno je da bi ambicioznim planom prodaje državne imovine za godinu dana moglo biti prikupljeno oko 500 milijuna eura.

No u raspravi je sindikalist Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, upozorio ministre da budu oprezni u najavama brzog unovčavanja neiskorištene imovine. Novosel je već duže vrijeme član upravnih vijeća državnih tijela koje upravljaju imovinom. “U protekle četiri godine uspjelo se prodati imovinu od 500 milijuna kuna. Dakle, za četiri godine. A ovdje se govori o jednoj godini i o eurima. Kad hoćemo prodati jedan kvadrat državne imovine nailazimo na tisuće problema”, istaknuo je Novosel. Zato će i jedan od Oreškovićevih političkih naglasaka biti borba protiv birokracije i kompliciranih propisa koji usporavaju poslovanje. Provedba zakona vrlo često zapinje na općinskim razinama, u čemu i Orešković ima dosta iskustva kao menadžer i voditelj investicija u Plivi.

Mnogo neiskorišenih hektara

Budući da većinu hrvatskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća, premijer i za njih sprema poticajan paket. Radi se na stvaranju fonda od 500 milijuna eura iz kojeg bi se kreditiralo i poticalo njihovo poslovanje. U razgovoru s bankarima Orešković je saznao da tvrtke koje dolaze s kompletnim zahtjevom i dokumentima brzo dobivaju kredite, za dva-tri tjedna. No, problem su one druge koje ne dođu spremne pa čekaju na odobrenje po šest mjeseci i više. Za takve će se organizirati potporni centri u Osijeku, Zagrebu i Rijeci. U

đana naše zemlje. Procjena je da samo četvrtina zaposlenih radi u realnom sektoru.

Nije teško zaključiti da ni najsnažnija leđa ne mogu više podnijeti taj teret”, istaknuo je Burilović. “U europskom smo vrhu po izdvajanju proračunskog novca za troškove zaposlenih, materijalne troškove i subvencije. Samo kamate čine enormnih 8,6 posto proračunskih rashoda i već bismo napravili veliki zaokret kada bismo ih uspjeli sniziti. Stoga, moramo konačno prestati trošiti ono što nismo zaradili, jer smo zadužili i djecu i unuke”, rekao je Burilović.

tim centrima će poduzetnici s dobrim idejama moći dobiti svu moguću podršku u njihovoj realizaciji. Oko 200 milijuna eura za fond za potporu malih i srednjih poduzeća doći će iz EU-a, oko 200 milijuna će osigurati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a 100 milijuna će stići iz drugih bankarskih i financijskih izvora.

Radi ublažavanja pritiska javnog duga ići će se na ubrzanu privatizaciju državne imovine Orešković vjeruje da se u relativno kratkom roku mogu iskoristiti i veliki poljoprivredni potencijali. Mnogo je neiskorištenih hektara, a proizvodnja je često neefikasna. U Kanadi se poljoprivrednici češće udružuju u skupine kako bi bolje iskoristili opremu koju posjeduju. Država bi mogla dio prihoda namaknuti i infrastrukturnim projektima no Orešković tu postaje oprezniji: u investiciju u terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku upustit će se nakon što se dobro proanalizira od koga će se plin kupovati i kome će ga se prodavati. Ukratko, radit će se na zdravim poslovnim osnovama, sa široko otvorenim vratima za biznis, ali i uz uvažavanje sindikalnih interesa, poručio je Orešković.

U protekle četiri godine uspjelo se prodati imovinu od 500 milijuna kuna. A ovdje se govori o jednoj godini i o eurima. Kad hoćemo prodati jedan kvadrat državne imovine nailazimo na tisuće problema.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA O smjernicama proračuna na sjednici Vlade

Plan: veći prihodi i manji rashodi Uz nastavak rasta izvoza, snažniju gospodarsku aktivnost i veću potrošnju kućanstava, Vlada najavljuje da će i iskoristivost europskih fondova povećati za 30 posto, na oko milijardu eura godišnje piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

natoč očekivanu rastu prihoda, rashodi proračuna ove će godine ostati na istoj razini kao i u 2015. godini, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući na prošlotjednoj sjednici Vlade smjernice za izradu državnog proračuna. Bit će to jedan od načina da se manjak proračuna opće države na kraju godine smanji na 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda.

Proračun će biti dovršen i izglasan u ožujku, najavljeno je u Vladi. No, prema smjernicama proračunski deficit bi trebao iznositi 7,5 milijardi kuna, što je oko 2,2 posto BDP-a. Manjak izvanproračunskih korisnika iznosio bi 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a. Lokalnim jedinicama nedostajalo bi 507 milijuna kuna, ili 0,1 posto BDP-a. Sve zajedno daje manjak općeg proračuna od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. Već će i to pridonijeti stabilizaciji kretanja javnog duga u BDP-u. U idućim godinama predviđa se dodatno smanjenje deficita opće države i to na razinu od dva posto BDP-a u 2017. te 1,7 posto BDP-a u 2018. godini.

Precizna raspodjela prihoda i rashoda u svakom resoru pokazat će se kad bude predložen gotov proračunski tekst. U smjernicama se okvirno najavljuje da će rast prihoda biti ostvaren uz rast BDP-a od dva posto na godišnjoj razini. Ministar Marić očekuje uz nastavak trenda rasta izvoza, snažniju gospodarsku aktivnost i veću potrošnju kućanstava. Vrlo optimistično Vlada najavljuje da će iskoristivost europskih fondova povećati za 30 posto (na oko milijardu eura godišnje) i s tim novcem potaknuti investicijski ciklus.

Nakon svega, u 2016. proračun bi trebao ostvariti prihod od 113 milijardi kuna, što bi bio rast od 3,5 posto ili 3,9 milijardi kuna više nego lani.

Prihodi i rashodi državnog proračuna od 2015. do 2018. (u milijunima kuna) Plan 2015.

Plan 2016.

Plan 2017.

Plan 2018.

65.803

68.864

70.419

72.252

1991

2110

2173

2252

Porezni prihodi Porez na dohodak Porez na dobit

6044

6.023

6178

6322

PDV

42.221

44.438

45.800

47.388

Trošarine

13.464

14.048

13.973

13.932

Carine Ukupni prihodi

348

478

499

522

108.191

112.951

117.173

120.644

Plan 2015.

Plan 2016.

Plan 2017.

Plan 2018.

Rashodi za zaposlene

25.051

25.016

25.394

25.961

Materijalni rashodi

10.757

10.504

10.761

10.958

Financijski rashodi

11.129

11.184

11.500

11.850

Subvencije

6.592

7.283

8.046

8.125

120.717

120.436

124.375

127.198

Ukupni rashodi Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Ukupni rashodi u ovoj godini projicirani su u iznosu od 129,4 milijarde kuna.

Određeni porast rashoda bilježi se u stavci sudjelovanja u projektima koji se

8 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

podmiruju iz europskih fonodova. Budući da se očekuje veći priljev novca iz EU fondova, mora se i iz proračuna više izdvojiti za hrvatski dio sufinanciranja.

Mjere za obuzdavanje prekomjernog deficita Dodatni novac u proračunu trebalo je pronaći i za mirovine (400 milijuna kuna), za kamate (230 milijuna kuna) te kreditne obveze za HAC, HC i HŽ (450 milijuna kuna). Pronašlo se i oko 100 milijuna za obećane naknade za novorođene.

Prema Marićevim riječima, uštede u proračunu provest će se u gotovo svim kategorijama rashoda i kod svih proračunskih korisnika. Prije svega, smanjivat će se materijalni rashodi te subvencije.

No plaće i mirovine se neće dirati. “Mediji uvijek prilikom usvajanja proračuna pišu o proračunskim dobitnicima i gubitnicima. Volio bih da ovaj put shvatimo da ovim proračunom svi postajemo dobitnici”, rekao je ministar financija.

Nakon dvije godine s deflacijom, Vlada očekuje da će opći rast cijena u ovoj godini biti iznad nule. Najave zasad govore o inflaciji od oko 0,1 posto na godišnjoj razini. Povoljna gospodarska kretanja u uvjetima niske i stabilne inflacije pratit će zatim oporavak pokazatelja na tržištu rada. Slijedi postupno smanjenje stope nezaposlenosti na 15,8 posto, dok bi do 2018., ostvare li se projekcije, nezaposlenost mogla pasti na 13,7 posto po metodologiji Međunarodne organizacije rada.

Vlada očekuje da će se u srednjem roku nastaviti pozitivni gospodarski trendovi iz prošle godine, a to potkrepljuju i projekcijom Europske komisije. Rast BDP-a

ovim proračunom svi postajemo dobitnici, rekao je ministar financija marić bi u 2017. trebao biti oko 2,1 posto, a potom ubrzati na 2,3 posto. Potrošnja kućanstava, komponenta na koju se odnosi gotovo 60 posto hrvatskog BDP-a, bit će glavni pokretač rasta u srednjoročnom razdoblju. Realni rast potrošnje ove bi godine trebao iznositi 1,8 posto, dok bi u 2017. trebao premašiti dva posto. Uz gospodarski oporavak trebalo bi jačati i povjerenje potrošača pa se očekuje da će i stopa štednje napokon početi padati s višegodišnjeg maksimuma prema dugoročnim, ravnotežnim vrijednostima, stoji u smjernicama za izradu ovogodišnjeg proračuna.

EK: Hrvatska postigla samo ograničeni napredak Ohrabreni smo sastankom i vidimo da se nova Vlada želi suočiti s problemima, rekao je potpredsjednik Europske komisije

H

rvatska je postigla tek ograničen napredak u provedbi mjera za obuzdavanje prekomjernog deficita i javnog duga, objavila je Europska komisija prošli tjedan. Istu ocjenu izrekao je i potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis, koji se u petak u Zagrebu sastao s premijerom Tihomirom Oreškovićem i ministrima u Vladi.

Analizirajući gospodarske izazove u zemljama članicama, EK ocijenjuje da je Hrvatska lani znatan napredak postigla jedino u propisima o predstečajnim nagodbama i stečajnim postupcima. “Situacija je vrlo ozbiljna, izgubili smo četiri godine”, rekao je premijer Orešković nakon sastanka, na kojem je izaslanstvu Komisije predstavljen nacrt proračuna i plan reformi.

“Ohrabreni smo sastankom i vidimo da se nova Vlada želi suočiti s problemima. Zadovoljni smo najavom da će u 2016. godini proračunski deficit biti sveden na razinu ispod tri posto BDP-a”, rekao je Dombrovskis.

Europska komisija i dalje Hrvatskoj preporučuje uvođenje poreza na nekretnine i poboljšanje nadzora nad rashodima u državnoj i lokalnoj

upravi. Zamjera se što još nema prijedloga za temeljitu reformu javne uprave. Obrazovni sustav i sustav socijalne skrbi i dalje pate od strukturnih slabosti.

Traži se strategija za upravljanje javnim dugom i jasni potezi kojima će dug biti sveden na prihvatljivu razinu u razumnom roku. Predlaže se i dodatno obeshrabrivanje ranog umirovljenja i bolje upravljanje troškovima u zdravstvu.

Analitičari iz Komisije podsjećaju kako je prošla Vlada najavila da će provesti reviziju proračunskih rashoda. No nalaz u međuvremenu nije objavljen niti predstavljen u Saboru.

Uz racionalizaciju sustava državnih agencija, EK zahtijeva i jačanje transparentnosti poslovanja državnih poduzeća, posebice u imenovanju uprava i nadzornih odbora. Uz poticanje na smanjivanje parafiskalnih nameta, EK redovito upozorava i na potrebu poboljšanja efikasnosti pravosudnog sustava, s naglaskom na trgovačke sudove. Pohvaljujući uvođenje modela osobnog stečaja, EK je upozorio Vladu i na moguće negativne posljedice konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima. (I.V.)

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Komorski investicijski forum zemalja Jugoistočne Eu

Za bolju i sigurniju budućnost Internacionalizacija poslovanja i zajednički nastup na trećim tržištima temelj su za gospodarski rast Jugoistočne Europe. Na investicijskom forumu predstavljene su mogućnosti za suradnju u povezivanju gospodarstva regije i provedbu strateških infrastrukturnih projekata

Danas više ne postoje nacionalne ekonomije, već samo konkurentne i nekonkurentne ekonomije.

Marko Čadež, predsjednik PKS-a

T

ržišta zemalja Jugoistočne Europe, naša tržišta, zajedno zauzimaju svega 6,5 posto tržišta Europe i zato moramo raditi na internacionalizaciji poslovanja te na zajedničkome nastupu, istaknuto je na sastanku predsjednika gospodarskih komora Komorskoga investicijskog foruma zemalja Jugoistočne Europe koji je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Upravo je komorski investicijski forum idealna platforma za suradnju kako bismo povezali svoja gospodarstva i tako osigurali provedbu strateških infrastrukturnih projekata, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “U te projekte moramo uključiti svoje članice, gospodarstvenike, da bismo im omogućili znatno brži gospodarski razvoj, a u konačnici i ostvarili stra-

10 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

teške interese naših zemalja i EU-a. Svjesne problema, upravo su gospodarske komore oduvijek bile te koje su, kada možda politika i nije imala sluha za gospodarstvo, otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i roba”, istaknuo je Burilović, te najavio podršku nastojanjima zemalja regije za pristup Europskoj uniji. Konferencija je okupila predsjednike i potpredsjednike svih gospodarskih komora iz zemalja susjedstva i Turske na projektu kojim se želi pretvoriti susjedstvo Europske unije u zonu stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog napretka kako bi se zemljama susjedstva dala europska budućnost.

Na skupu su predstavljeni zajednički projekti za bolju budućnost kojima se želi povećati konkurentnost malih i srednjih tvrtki, stvoriti povoljnija poduzetnička klima, smanjiti stopa

urope

Predstavljeni planovi jačanja gospodarske suradnje europskog jugoistoka

Predsjednici komora kod Predsjednice Republike Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je predsjednike gospodarskih komora Jugoistočne Europe koji su sudjelovali na Komorskom investicijskom forumu. Predsjednici gospodarskih komora iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Slovenije upoznali su Predsjednicu Republike s planovima i mogućnostima jačanja gospodarske suradnje europskog jugoistoka. Kazali su kako rade na pripremi zajedničkih projekata koji će potaknuti gospodarski rast, a poseban naglasak stavljen je na mogućnosti, potencijale i izazove za investiranje i razvoj njihovih gospodarstava.Isto tako, istaknuli su kako je za jaču gospodarsku suradnju, neophodna i izgradnja stabilnih političkih veza te institucionalna potpora politike gospodarstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović poduprla je djelovanje komora na osnaživanju suradnje te projekte koji će potaknuti gospodarski rast. Kazala

nezaposlenosti, stvoriti zone ekonomske stabilnosti te smanjiti stope iseljavanja mladih u zemljama KIF-a. Za ostvarenje tih ciljeva, HGK

Burilović je najavio podršku nastojanjima zemalja regije za pristup Europskoj uniji predlaže pet projekata kojima bi se poboljšala poduzetnička klima. To su izgradnja tzv.

Digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, zatim Internacionalizacija KIF-a pomoću koje će male i srednje tvrtke lakše zakoračiti na inozemna tržišta, Start-up KIF-a kojim se želi osigurati financiranje start-up tvrtki i projekata MSPova u zemljama KIF-a te KIF Inovacijska i R&D platforma koja će poslužiti povezivanju znanosti i gospodarstva. Peti projekt je Dualno obrazovanje kojim bi se u zemljama KIF-a riješio problem neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada.

Zajedno na treća tržišta

Tržišta regije moraju nastupati na trećim tržištima kao jedan proizvod jer danas više ne po-

je kako će Hrvatska na razne načine, i putem djelovanja Hrvatske gospodarske komore, nastaviti pomagati državama jugoistočnog susjedstva kako bi im se osigurala europska perspektiva.

stoje nacionalne ekonomije, već samo konkurentne i nekonkurentne ekonomije, istaknuo je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. “Više od 95 posto članica komora čine male i srednje tvrtke pa su u središtu razgovora zajednički projekti za razvoj komorskih usluga ključnih za podizanje konkurentnosti ovog sektora i jačanje kapaciteta u procesu europskih integracija, od usluga koje se tiču pristupa alternativnim izvorima financiranja, preko stručnog obrazovanja do obuke”, smatra Čadež.

Anthony A. Gribben iz Europske zaklade za stručnu izobrazbu (ETF) smatra da upravo nove zemlje članice donose i nove ideje u EU. “Gospodarske komore se moraju više prilagoditi principima koje zagovara Zakon o malom poduzetništvu jer bi se tako osiguralo bolje osposobljavanje i potpora malim poduzetnicima i poduzetništvu koji pokazuju izvozni potencijal.

Također, kreatori gospodarskih politika mogu učiti iz postojećih uspješnih praksi unutar maloga i srednjeg poduzetništva te osposobljavanja koje komore nude, kako bi daljnje stvaranje politika postalo još učinkovitije te pozitivno utjecalo na konkurentnost, rast i uopće posao u cjelini”, zaključio je Gribben.

Na skupu je predstavljen i Zakon o malom gospodarstvu Europe te Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL). Po završetku plenarnog dijela, predsjednici komora potpisali su i zajedničko pismo potpore za usvajanje izmjena zakona o privrednim komorama Albanije kojim se predviđa uvođenje obveznog članstva. (K.S.)

Svjesne problema, upravo su gospodarske komore oduvijek bile te koje su, kada možda politika i nije imala sluha za gospodarstvo, otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i roba.

Luka Burilović, predsjednik HGK-a

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema

12 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Još smo daleko od priželjkivanih standarda

U narednom razdoblju planiramo se orijentirati i na određene niše za koje smatramo da se za njih ne nudi dovoljno rješenja ili da ona nisu kvalitetna

Planiramo izaći na nova tržišta, dijelom s vlastitim rješenjima, ali i sa high end rješenjima našeg partnera, tvrtke Unisys koja je za američku vladu i Europsku uniju razvila niz visoko sofisticiranih rješenja, kao što su rješenje za informatičku sigurnost, borbu protiv terorizma i kriminala te cijeli set rješenja za kontrolu identiteta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

nfosistem je tvrtka koja je na području informatičke djelatnosti prisutna još od 1959. godine. Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema, kaže nam da tvrtka posluje u cijeloj Hrvatskoj i pokriva različite sektore: državne institucije, javna poduzeća, sve grane industrije, trgovine i financija te manja podu-

Hrvatsko ICT tržište je jako dobro razvijeno i može se pohvaliti nizom iznimno kvalitetnih tvrtki zeća različitih profila. Djelatnosti Infosistema su savjetovanje u planiranju, razvoju i uvođenju integriranog informatičkog sustava. Zatim, projektiranje i izvođenje komunikacijskih sustava (LAN/WAN), projektiranje i izgradnja cjelovitih bankarskih informacijskih rješenja, isporuka informatičke opreme i programskih proizvoda te, među ostalim, proizvodnja aplikativnih programskih proizvoda.

n Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište?

- Hrvatsko ICT tržište je jako dobro razvijeno i može se pohvaliti nizom iznimno kvalitetnih tvrtki koje su u Hrvatskoj, regiji i svijetu uspješno odradile velike, složene projekte. Razdoblje prije i nakon ulaska u članstvo Europske unije omogućilo je tvrtkama da sudjeluju u različitim projektima koji su sufinancirani iz EU fondova. Osim toga, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju tvrtkama je omogućeno da povlače sredstva iz različitih EU fondova i za vlastite projekte. Sve to je poboljšalo sliku ICT tržišta, no mislim da je još uvijek prerano davati neku konkretnu ocjenu jer osobno ne raspolažem s dovoljno podataka za to. n Koliki udio u Vašem poslovanju otpada na vlastita, a koliko na rješenja drugih kompanija?

- Veliku većinu proizvoda i usluga koje nudimo razvili smo na raznim tehnološkim platformama. Posebice bih istaknuo bankarska rješenja temeljena na Unisys Urbis platformi, zatim integrirana poslovna rješenja za cestarstvo i vodoopskrbu temeljena na vlastitom ERP-u te rješenja za upravljanje poslovnim procesima (Oracle, EMC). Infosistem razvija već dugi niz godina razna custom made rješenja za svoje poslovne partnere koji su na taj način, uz pomoć naših stručnjaka, informatizirali svoje

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Samo visoka informatizacija procesa i države u cijelosti može dovesti do zadržavanja investitora i privlačenja novih. Trebalo bi težiti učinkovitom one stop shopu.

poslovne procese i poboljšali učinkovitost. Tu svakako želim istaknuti rješenje e-arhiva za digitalizaciju arhivske građe, Communication manager za komunikaciju s medijima i korisnicima te naš novi proizvod Regina - registar nekretnina.

n Izvozite li?

- Da, trenutačno izvozimo u Sloveniju gdje radimo na razvoju core bankarskog sustava, a u skoroj budućnosti planiramo raditi i na integraciji manjih banaka koje su u akviziciji matične banke. Osim toga, planiramo izaći na nova tržišta, dijelom s našim vlastitim rješenjima, ali i sa high end rješenjima našeg dugogodišnjeg strateškog partnera, američke tvrtke Unisys koja je za američku vladu i Europsku uniju razvila niz visoko sofisticiranih rješenja, kao što su rješenje za informatičku sigurnost, borbu protiv terorizma i kriminala te cijeli set rješenja za kontrolu identiteta. n Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski?

- Moram priznati da se u očima države i banaka ICT sektor ne razlikuje u odnosu na druge gospodarske sektore. Svjedoci smo informatizacije javne uprave čiji je cilj poboljšanje procesa kroz cijeli set novih informatičkih rješenja. Unatoč tome, još uvijek smo daleko od standarda kakve viđamo kod drugih članica Europske unije. Sjećam se jedne anegdote iz 2008. godine, s početka velike krize, kada je na okruglom stolu Windays konferencije čija je tema bila Informatizacija društva i uloga države, novinar predstavniku Središnjeg dr-

14 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

žavnog ureda za e-Hrvatsku postavio pitanje o tome što je država napravila u posljednjih godinu dana kako bi pomogla ICT sektoru u jeku krize. Odgovor na pitanje je bio: ‘Uveli smo digitalnu televiziju’. Stvari su se od tada malo pomaknule naprijed, no još uvijek smo daleko od priželjkivanih standarda, a ova anegdota je

Država je suviše važna jer je jedan od najvećih potencijalnih naručitelja ICT rješenja pravi primjer krivog pogleda na informatiku i njenu važnost. Država je suviše važna u cijeloj priči jer je jedan od najvećih potencijalnih naručitelja ICT rješenja. Ona mora znati prepoznati i iskoristiti komparativnu prednost informatičkih tvrtki te pomoći ICT sektoru kroz poticaje za zapošljavanje. Na taj način će država pridonijeti jačanju ICT sektora koji je iznimno bitan za nju i društvo općenito.

n Koliko je pak taj sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje?

- ICT sektor izuzetno je važan za razvoj svake zemlje jer smo svi svjedoci birokratskih

n Što Hrvatska u ICT sektoru može ponuditi Europi, ali i svijetu?

- Možemo ponuditi vrlo kvalitetne, iskusne i inventivne ICT stručnjake koji su sposobni odgovoriti na svaki izazov. O tome svjedoči niz uspješno osmišljenih i implementiranih rješenja na globalnoj razini, u različitim područjima. Uz stručnjake dolaze i tvrtke u kojima su ti ljudi rasli i razvijali se, a koje unatoč problemima koje sam tu spomenuo, uvijek nastoje biti uz bok ICT tvrtkama diljem svijeta i to im dobro ide. n Kojem dijelu tog sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju?

- U nadolazećem razdoblju očekujem da će se svakako dogoditi rast u području sigurnosti, bilo da se radi o informatičkoj sigurnosti ili sigurnosti društva u cijelosti. Mi smo već odavno spremni za ovaj nadolazeći trend; Infosistem može sa svojim partnerom Unisysom ponuditi Hrvatskoj i zemljama u regiji niz dokazano uspješnih prepreka s kojima se susrećemo kao fizičke ili pravne osobe. O problemima u gospodarstvu (uključujući i otežane/usporene investicije) slušamo svakodnevno, a kao jedan od glavnih razloga ističe se upravo komplicirani birokratizirani sustav. Nisam prvi, a neću biti ni posljednji koji kaže da upravo visoka informatizacija cjelokupnog društva može pomoći jačanju gospodarstva i privlačenju investitora u Hrvatsku. Problemi s kojima se susreću domaći i strani investitori uglavnom su usko vezani uz tromost birokratskog sustava na nacionalnoj i/ili lokalnoj razni, a niz slijepih ulica u tom procesu vodi do iznimno nekonkurentnog gospodarskog okruženja zbog kojeg investitori, sasvim logično, odustaju od svojih investicija u Hrvatskoj. Samo visoka informatizacija procesa i države u cijelosti može dovesti do zadržavanja investitora i privlačenja novih.

Trebalo bi težiti učinkovitom one stop shopu.

n Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini?

- Nažalost, na našem tržištu nema dovoljno ICT stručnjaka, a kvalitetan kadar se uvijek i stalno traži. Strane multinacionalne kompanije konstantno pristupaju ICT stručnjacima s poslovnim ponudama putem LinkedIna i Facebooka i nude im zaposlenja. Što se tiče razine obrazovanja novih/mladih ICT stručnjaka u Hrvatskoj, mislim da bi ona mogla biti bolja i adekvatnija u odnosu na aktualne potrebe tržišta rada. Mladi ICT stručnjaci koji se zapošljavaju kao pripravnici nerijetko dolaze s jako malo iskustva.

Na našem tržištu nema dovoljno ICT stručnjaka, a kvalitetan kadar se uvijek i stalno traži

Očekujem da će se svakako dogoditi rast u području sigurnosti, bilo da se radi o informatičkoj sigurnosti ili sigurnosti društva u cijelosti. Mi smo već odavno spremni za ovaj nadolazeći trend.

rješenja koja su već implementirana u SAD-u i Europskoj uniji. Kada govorimo o padu u ICT sektoru, mišljenja sam da se može očekivati pad u području računalne opreme koju sve više potiskuju tableti.

n Na koncu, možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke Infosistem?

- Infosistem će u narednom razdoblju investirati u područja u kojima vidimo prostor za rast, a planiramo se i orijentirati na određene niše za koje smatramo da se za njih ne nudi dovoljno rješenja ili da ona nisu kvalitetna. Također planiramo nastaviti s izvozom te pomoći javnom sektoru u Hrvatskoj i regiji u jačanju sigurnosti uz podršku našeg američkog partnera - tvrtke Unisys. Informatizacija javne uprave i države u cijelosti treba biti primarni cilj koji će koristiti cjelokupnom društvu, a uloga Infosistema u tome je višestruka i pokriva razna područja – od sigurnosti i zaštite društva, preko registra nekretnina, pa sve do prehrane velikih sustava (bolnice, domovi...). Sve to predstavlja naše buduće poslovne korake.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 15

IZVOZ Tržište od 145,5 milijuna stanovnika

U Rusiji prolaze samo brzi, agresivni, proaktivni Među značajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju su Pliva, JGL, ENT, Omco Croatia, Podravka, Končar - Energetski transformatori, AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar - Mjerni transformatori, Belupo ali i Sardina iz Postira piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Naši proizvođači moraju biti registrirani za izvoz u Rusiju, i to kod nadležnog ruskog ministarstva, a to je dugotrajan i zahtjevan proces. Dodatan problem može biti ako su proizvodi na listi pod embargom.

Naši, srećom nisu.

Davor Gabela, član Uprave Sardine

R

usija je po površini najveća država na svijetu, dok je po broju stanovnika na devetom mjestu. Ipak, tržište od 145,5 milijuna stanovnika nije zanemarivo i predstavlja pravi gospodarski izazov. Rusko tržište je vrlo dinamično i vjerojatno najuzbudljivije na svijetu, njegova je specifičnost ta da se gospodarska kretanja ne mogu predvidjeti, što zahtijeva izrazitu fleksibilnost. Sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća, tadašnje tržište Sovjetskog Saveza, bilo je jedno od glavnih izvoznih tržišta za tvrtke

Sredinom 80-tih tržište Sovjetskog Saveza bilo je jedno od glavnih izvoznih tržišta za tvrtke iz Hrvatske iz Hrvatske, dok je sada situacija takva da se hrvatski izvoz u Rusiju - u najboljim njegovim predsankcijskim danima - kretao oko 200 do 250 milijuna dolara. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 11 prošlogodišnjih mjeseci hrvatske su tvrtke izvezle roba u vrijednosti od 193,3 milijuna dolara u Rusiju, dok je istodobno uvezeno roba za 470,1 milijun dolara. Hrvatskim tvrtkama na ruku ne idu restriktivne mjere odnosno sankcije koje su, zbog ukrajinske krize tijekom 2014. prema Rusiji uveli EU, SAD, Kanada, Norveška, Japan i Australija kao ni ruske protumjere koje se odnose na zabranu uvoza mesa, voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda. No, unatoč tim otegotnim okolnostima, može se reći da hr-

16 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

vatske kompanije ipak traže svoje mjesto na širokom ruskom tržištu. Među značajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju su Pliva, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, Končar - Energetski transformatori, AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar - Mjerni transformatori, Belupo ali i Sardina iz Postira, Ivanićplast te brojni drugi manji i veći proizvođači.

Pola stoljeća Podravke u Rusiji

Podravka je na ruskom tržištu lider prodaje za mješavine začina. Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu hrane, pića i sirovina za njihovu proizvodnju PRODEXPO 2016 predstavila je svoje proizvode i poslovne mogućnosti te najavila daljnje širenje asortimana. Inače, na ruskom tržištu Podravka plasira više od 100 različitih proizvoda. Najjači brend na tržištu Rusije joj je Vegeta, koja i jest najpoznatija marka dodataka jelima. Prodaje se nekoliko kategorija proizvoda među kojima su univerzalni i specijalni dodaci jelima, juhe, proizvodi na bazi rajčice, ajvar, paštete, smrznuto povrće te instant krumpir. Podravka iduće godine obilježava 50 godina prisutnosti i rada na tržištu Rusije.

“Rusija je površinski najveća zemlja na svijetu i sigurno, ako želite imati uspjeha u poslovanju, morate se prilagoditi i razmišljati na način kako razmišljaju Rusi, morate isto tako obavezno govoriti ruski, pratiti ruske programe, novosti, morate biti upućeni u sve, a ako se niste spremni prilagoditi svemu tome, vrlo je teško očekivati da ćete uspjeti u poslu. Osim toga, da biste uspjeli morate puno putovati po Rusiji kako biste upoznali specifičnosti svake regije, jer ono što dobro radite u Moskvi ne znači da će ispasti dobro, primjerice, na Dalekom istoku u Vladivostoku. Regionalno poznavanje izuzetno je važno za razvoj posla”, kaže izvršni direktor Podravke za Istočnu Europu

Damir Perlok te ističe kako za poslovanje u Rusiji morate biti brzi, agresivni, proaktivni, spremni preuzeti rizik, uglavnom morate biti spremni na svakodnevne izazove i prilagođavanje strategija.

Zadnjih nekoliko godina rusko gospodarstvo se usporava, razlozi se kriju u njegovoj strukturi odnosno niskoj produktivnosti i malom rastu investicija, dok model rasta utemeljen na rastu prihoda od izvoza energenata više ne funkcionira.

Kako bi što je moguće lakše prevladali kriznu situaciju koja je započela s uvođenjem sankcija, padom cijena nafte i devalvacijom rublje, u Podravci su iskoristili te potpuno promijenili poslovni model rada, tako su krenu-

li samostalno u razvoj distribucije i prodaje, potpisali direktne ugovore sa svim glavnim trgovačkim lancima te su trenutačno prisutni na više od 30.000 prodajnih mjesta po cijeloj Rusiji.

“Preživjeli smo sve velike krize, bilo je uspona i padova, ali smo gotovo na svaku krizu gledali kao na izazov da je iskoristimo za nešto novo. Rezultat novog poslovnog modela je da smo ostvarili rekordni rast prodaje u zadnjih dvadesetak godina. Rizik poslovanja uvijek postoji, ali je strah potpuno neosnovan i nema potrebe za njime”, ističe Perlok te dodaje kako su spremni svim zainteresiranim hrvatskim kompanijama koje nastoje proširiti svoje poslovanje i na tržište Rusije pomoći i sugerirati

193,3 mil USD

hrvatski izvoz u Rusiju u 11 mjeseci 2015.

470,1 mil USD uvoz iz Rusije

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 17

IZVOZ

im kako se razvijati na tom vrlo zahtjevnom tržištu.

Morate puno putovati po Rusiji kako biste upoznali specifičnosti svake regije, jer ono što dobro radite u Moskvi ne znači da će ispasti dobro, primjerice, u Vladivostoku.

Regionalno poznavanje izuzetno je važno za razvoj posla.

Damir Perlok, izvršni direktor Podravke za Istočnu Europu

Jadranska srdela na ruskom stolu

Milijun i 200.000 konzervi domaćih srdela, tuna, skuša i riblje paštete završit će na tržištu Ruske federacije. Naime, tvrtka Sardina iz Postira je za 2016. godinu dogovorila posao u iznosu oko milijun eura. Vrijedan je to posao, posebno kada se uzmu svi problemi koji se mogu javiti za poduzetnike kada žele poslovati na tom tržištu.

“Rusko tržište je vrlo zahtjevno i nestabilno, pogotovo u situaciji kada je značajno pala cijena nafte, a tim se izvozom uglavnom puni njihov budžet. Zbog toga dolazi do značajne devalvacije rublje, oko 50 posto, što opet znatno poskupljuje naše proizvode. U toj situaciji je našem distributeru vrlo teško formirati cijenu prema trgovačkim lancima koji od njega traže da im se garantiraju cijene za period od godine dana, a što je u situaciji nestabilnog tečaja gotovo nemoguće”, kaže član Uprave Sardine Davor Gabela, koji i sam ima veliko iskustvo jer je u Moskvi živio gotovo 10 godina pa poznaje mentalitet, ali svejedno kaže kako s Rusijom nije uvijek lako poslovati.

“Bitno je naglasiti da naši proizvođači moraju biti registrirani za izvoz u Rusiju i to kod nadležnog ruskog ministarstva, a to je dugotrajan i zahtjevan proces. Dodatan problem može biti ako su proizvodi na listi proizvoda pod embargom. Naši, srećom nisu”, kaže Gabela, te dodaje kako razumije strah koji imaju hrvatske tvrtke kad je u pitanju poslovanje u Rusiji.

“Za nas koji prodajemo robu preko distributera i fakturiramo je u eurima problem je dobiti instrument osiguranja plaćanja, a bez toga se izlažemo velikom riziku da ne naplatimo svoju robu ili djelomično ili u cijelosti. Mi pokušava-

18 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Milijun i 200.000 domaćih konzervi srdela, tuna, skuša i riblje paštete završit će na tržištu Ruske federacije mo naći varijantu u kojoj se ne izlažemo velikom riziku, a da se isporuke robe ipak odvijaju jer ne želimo ispasti s tržišta s obzirom na to da je povratak vrlo skup, a izgube se i sami kupci.

Međutim, bez obzira na sve teškoće, smatram da je ovo tržište vrlo potentno za naše tvrtke i da se s kvalitetnim proizvodima može napraviti dobar posao na duge staze”, ističe Gabela te kaže kako je za sada vrlo malo hrvatskih brendova etablirano u Rusiji, osim onih od Podravke.

“Mi se pokušavamo što bolje pozicionirati i mislim da smo na dobrom putu. Veseli nas što su krajnji kupci prihvatili naš dizajn i kvalitetu”, kaže Gabela.

Podrška HGK u Moskvi

Hrvatski gospodarstvenici smatraju partnerstvo s Ruskom federacijom partnerstvom od strateškog interesa, i upravo radi toga je pri HGK osnovano Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Rusijom. A već šest godina u Moskvi postoji Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore kako bi se što kvalitetnije promovirali hrvatski proizvodi, znanost, inovacije te pružila potpora hrvatskim gospodarstvenicima i tvrtkama kako onima koji već posluju u Rusiji tako i onima koji tek namjeravaju izaći na jedno od najvećih svjetskih tržišta.

AKTUALNO U 2015. godini

BDP rastao 1,6 posto Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a dao je rast izvoza od 11,6 posto.

Pri tome je rast izvoza roba u četvrtom kvartalu porastao za 14,4 posto, dok je izvoz usluga rastao po stopi od 8,5 posto

R

ast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj na razini cijele 2015. godine iznosio je 1,6 posto, pokazali su prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku, objavljeni prošli tjedan. U četvrtom tromjesečju BDP je realno bio veći za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. Podsjetimo, u prvom tromjesečju rast je iznosio 0,5 posto, u drugom 1,2 posto, a u trećem 2,8 posto.

U četvrtom tromjesečju sezonski prilagođeni BDP prema trećem kvartalu bio je manji za 0,5 posto, najviše zbog rasta uvoza. Ukupni uvoz bio je 13,6 posto, pri čemu je uvoz roba bio 13,5 posto, a uvoz usluga 14,1 posto.

Ukupno je inozemna potražnja dala negativan doprinos BDP-u od 1,1 posto.

Istodobno je najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom izvoza od 11,6 posto. Pri tome je rast izvoza roba u četvrtom kvartalu porastao za 14,4 posto, dok je izvoz usluga rastao po stopi od 8,5 posto. Pozitivan je i doprinos domaće potražnje. Najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava (2,4 posto).

Bruto investicije u fiksni kapital ostvarile su najveći godišnji rast, i to od 3,7 posto.

Uz rast BDP-a u četvrtom tromjesečju ostvaren je i tromjesečni rast bruto dodane vrijednosti (BDV). Ostvaren je realni rast od 1,6 posto u odnosu na četvrti kvartal 2014.

Najveći pozitivan doprinos stigao je iz prerađivačke industrije, a negativan i dalje stiže iz sektora građevinarstva.

U skladu s očekivanjima

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu da se rezultati BDP-a u četvrtom tromjesečju kreću u skladu s očekivanjima. No, kada se govori na razini cijele godine, može se zaključiti da je ostvareni rast bio znatno veći od prvobitnih procjena. Unatoč pesimističnim procjenama 2015. godinu je, nakon šest godina pada BDP-a, obilježio blagi oporavak domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital te dinamičan rast izvoza roba i usluga od visokih 9,3 posto. Pri tome je, podsjećaju u HGK-u, u prošloj godini

Bruto investicije u fiksni kapital ostvarile su najveći godišnji rast, i to od 3,7 posto ostvarena povijesno najviša razina deviznog prihoda od turizma, ali isto tako i povijesno najviša razina robnog izvoza od približno 11,5 milijardi kuna. Tako je utjecaj ukupnog porasta izvoza roba i usluga na rast BDP-a bio približno tri i pol puta veći od utjecaja ukupnog porasta domaće potražnje.

Ipak, ostvarena stopa rasta od 1,6 posto bila je nešto niža od prosječnog rasta u EUu, koji je iznosio 1,9 posto. Tako je nastavljen pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU-a. U odnosu na druge članice, položaj Hrvatske je bio osjetno bolji u odnosu na prve procjene, pa je deset članica u prošloj godini raslo po manjoj stopi od Hrvatske. “Prema našim prognozama, ne očekujemo da će gospodarski rast u 2016. godini biti dinamičniji od rasta u 2015. godini”, zaključuje se u priopćenju HGK-a. (I.V.)

11,6% rast izvoza

2,4% rast izdataka za kućanstva

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 19

Poslovanje tvrtki

2015. za jedne r a za druge loša Financijska izvješća vodećih kompanija u Hrvatskoj za 2015. godinu uglavnom su istoka ostavile su traga na poslovanju najveće naftne kompanije u Hrvatskoj, Ine. izvozno orijentirane mogu zadovoljno trljati ruke pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr kuna, što je za 0,2 posto više nego 2014. godine kada je pad bio 1,9 posto. Neto dobit u 2015. godini iznosi 925 milijuna kuna. “Iza nas je vrlo uspješna godina u kojoj smo stabilizirali sve financijske pokazatelje i postavili temelje za daljnji rast i razvoj našeg poslovanja”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković.

Ina Grupa: Neto dobit pala 83 posto

Ina Grupa ostvarila je u 2015. prihode od prodaje u iznosu od 18,86 milijardi kuna, što je 21 posto manje nego godinu dana prije, dok je neto dobit, bez jednokratnih stavki, pala za 83 posto, na 58 milijuna kuna. “Dodatno umanjenje imovine u Siriji, koje je utjecalo na konačni rezultat, bilo je nužno i neizbježno zbog političke i sigurnosne situacije u toj zemlji, ali važno je naglasiti da se radi samo o računovodstvenoj prilagodbi koja nema novčani utjecaj”, komentar je iz Ine na poslovne rezultate u 2015. godini.

HT: Prihodi 6,92 milijarde kuna

U 2015. godini Hrvatski Telekom ostvario je prihode u iznosu od 6,92 milijarde

Atlantic Grupa: Značajan rast prihoda i neto dobiti

Atlantic Grupa je u 2015. godini ostvarila prihode od prodaje od 5,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2014. rast od 5,6 posto.

Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosi 404 milijuna kuna i manja je za 8,3 posto, najviše uslijed rasta cijena sirovina i nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 242,3 milijuna kuna, što je rast od 21,1 posto u odnosu na 2014.

Podravka: Rekordna neto dobit

Prihodi od prodaje Grupe Podravka u 2015. godini ostvarili su rast od 7,8 posto 20 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

i bili su veći od 3,7 milijardi kuna. Ostvarena je rekordna neto dobit od 398 milijuna kuna što predstavlja značajan rast u odnosu na 2014. godinu kada je neto

dobit iznosila 92,5 milijuna kuna. Na rekordan rast neto dobiti utjecali su, između ostaloga, i pozitivan efekt od kupnje Žita iz Ljubljane te ostvareni porezni prihod povezan s dobivenim poticajima za izgradnju novih tvornica Belupa. “Realizirali smo najveću akviziciju u povijesti Podravke, Žito Ljubljana, s kojom ćemo dosegnuti dugo očekivani prag od 4,5 milijardi kuna prihoda i pozicionirati Podravku u sam vrh najuspješnijih prehrambenih kompanija na području regije Adria”, rekao je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

Ericsson Nikola Tesla: Rast neto dobiti Ericsson Nikola Tesla ostvario je u 2015. prihode od prodaje od 1,36 milijardi kuna, što je 3,8 posto više nego godinu dana ranije, dok je neto dobit porasla 4,6 posto te je dosegnula 91,3 milijuna kuna.

“Poslovni rezultati u 2015. godini pokazuju nastavak stabilnog poslovanja.

ekordna, godina bolja nego za 2014. Niska cijena nafte te nesigurnost u zemljama Bliskog Jednostavna analiza poslovnih rezultata i dalje pokazuje kako kompanije koje su Iskorištenje sadašnjeg instaliranog kapaciteta postrojenja je 90 posto.

Tehnika: Prepolovljena dobit

Tehnika je prošlu godinu završila s neto dobiti nešto višom od pola milijuna kuna Ostvaren je značajan porast prihoda od aktivnosti na Ericssonovu tržištu, čime je neutraliziran pad prihoda na ostalim tržištima”, komentirala je rezultate predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević. U prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta je 21,5 posto, usluga za Ericsson 60,2 posto, a izvoza na ostala tržišta 18,3 posto.

Petrokemija: smanjila gubitak

65,8 milijuna kuna. Rast dobiti u 2015. rezultat je operativnog restrukturiranja grupe i novih poslova, zbog kojih su prihodi u prošloj godini uvećani za 32 posto, na 1,29 milijardi kuna.

Saponia: Rast prihoda za gotovo 8 posto

U 2015. godini Saponia je ostvarila ukupne prihode od 753,6 milijuna kuna, što je rast od 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast od 7,4 posto bilježe i prihodi od prodaje koji iznose 736,9 milijuna kuna. U njihovoj struktu-

što je upola niži iznos nego godinu ranije. Devet tvrtki iz sastava Tehnike koje posluju u Hrvatskoj i jedna u Bosni i Hercegovini 2015. su ostvarile ukupne prihode od 754 milijuna kuna što je 5,9 posto više nego 2014.

Kutinska Petrokemija u prošloj je godini ostvarila 2,58 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je 14,8 posto više nego u 2014. te je iskazala gubitak nakon oporezivanja od 93,2 milijuna kuna, što je znatno smanjenje u u odnosu na 2014., kada je gubitak iznosio 463 milijuna kuna. U 2015. proizveli su 1,21 milijun tona mineralnih gnojiva što je 11,5 posto više nego 2014.

ri, podjednako sudjeluje prodaja na domaćem i na inozemnom tržištu.

Končar: Dobra godina

U 2015. društva Grupe Končar ostvarila su konsolidirane prihode od prodaje

Dalekovod: Dobra godina za prihode

Grupa Dalekovod je u prošloj godini poslovala s operativnom dobiti prije amortizacije (EBITDA) u visini 116,9 milijuna kuna, dok je lani zabilježila gubitak od 29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 21

Poslovanje tvrtki

proizvoda i usluga u iznosu od 3,05 milijardi kuna, što je 15,1 posto više u odnosu na 2014. Dobit prije poreza iznosi 166 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja 148,5 milijuna kuna. Na domaćem tržištu prihod od prodaje proizvoda i usluga veći su od 1,7 milijardi kuna. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu iznose 1,3 milijardi kuna.

Valamar Riviera: Odlični rezultati za 2015.

više u odnosu na 2014. godinu. “Odlični poslovni rezultati u 2015. godini rezultat su sinergije nekoliko važnih čimbenika povećanja operativne efikasnosti uslijed reorganizacije i restrukturiranja poslovanja, značajnih ulaganja u portfelj i usluge koja su potaknula snažan rast, akvizicije društava u destinaciji Baška te općenito vrlo dobre turističke sezone, čime je stvorena dodana vrijednost za dioničare rastom tržišne kapitalizacije za 20 posto”, rekao je predsjednik Uprave Valamar Rivijere Željko Kukurin.

gramom na razini čitave kompanije. Zahvaljujući uspješnoj implementaciji naših inicijativa, uspjeli smo znatno poboljšati komercijalni rezultat i stabilizirati razvoj EBITDA-e na godišnjoj razini. Povrh toga, Vipnet je postao i broj jedan prema zadovoljstvu korisnika u Hrvatskoj”, rekao je o ostvarenim rezultatima predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský.

Vipnet: Ipak nešto manji prihodi

Telekominikacijski operator Vipnet je u 2015. prihodovao 371,3 milijuna eura, uz konsolidiranu EBITDA od 83 milijuna eura. U usporedbi s prethodnom godinom prihodi su manji za 1,8 posto, a EBITDA za 1,5 posto. “Tijekom 2014. Vipnet je zabilježio dramatičan pad EBITDA-e na koji smo odgovorili transformacijskim proValamar Riviera u poslovnoj 2015. godini ostvarila je ukupne konsolidirane poslovne prihode u iznosu od 1,29 milijardi kuna što je rast od 18 posto. Ostvarena je i operativna dobit prije kamata i amortizacije u iznosu od 423 milijuna kuna, što je za 49 posto više nego u 2014. Neto dobit tvrtke u prošloj je godini dosegla 105,3 milijuna kuna, što je dvostruko 22 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Optima Telekom: u klubu najvećih tvrtki Prošla je godina bila deseta godina poslovanja na hrvatskom tržištu za Optima Telekom, a financijski gledano bila je i vrlo uspješna. S ostvarenom operativnom dobiti (EBITDA) prije jednokratnih stavki u iznosu 106,4 milijuna kuna, Optima je prvi put ušla u klub najvećih tvrtki u Hrvatskoj koje godišnje ostvaruju operativnu dobit veću od 100 milijuna kuna.

AKTUALNO Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na poslovnom ručku AmChama

Prijeđimo konačno s riječi na reforme Hrvatska i dalje gubi korak s izravnom konkurencijom, istaknula je Predsjednica te dodala kako uz javni dug sam projicirani rast bez mijenjanja uvjeta i okruženja neće biti dostatan za plaćanje kamatnih stopa piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

a poslovnom ručku AmChama u Zagrebu, njegovih gotovo 250 članova zanimalo je kakav je stav hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kad je upitanju privlačenje stranih investicija, reforma javne uprave te osiguranje predvidljivosti i stabilnosti poslovnog okruženja. Predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Berislav Horvat istaknuo je važnost izrade nacionalne strategije za ljudske potencijale kako bi se uskladili ponuda i potražnja na tržištu rada te je slikovito dočarao situaciju riječima kako je poslodavcima danas lakše doći do kreditiranja nego pronaći kvalitetne radnike. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je dobro što se u Hrvatskoj u zadnje vrijeme bilježe pozitivni ekonomski pokazatelji, ali i upozorila da taj trend nije dugotrajno održiv bez pravih, konkretnih reformi.

“Europska komisija ove godine očekuje rast BDP-a u Hrvatskoj od 2,1 posto, a za prošlu godinu od 1,8 posto. Međutim, takav je rast ipak najmanji od svih novih država članica EU-a.

Hrvatska i dalje gubi korak s izravnom konkurencijom”, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović te dodala kako uz javni dug sam projicirani rast bez mijenjanja uvjeta i okruženja neće biti dostatan za plaćanje kamatnih stopa.

Statistički pad nezaposlenosti

Predsjednica je istaknula kako je problem i što se radna mjesta ne otvaraju u dovoljnoj mjeri, a nezaposlenost statistički pada jer ljudi, posebno mladi, odlaze u inozemstvo. Ocijenila je da je do ostvarenja ovih pozitivnih pokazatelja došlo inercijom, a ne strukturnim i strateškim gospodarskim potezima, upozorivši da je izbjegavanje suočavanja s istinom i realnom situacijom neodgovorno i u konačnici opasno.

“Vrijeme je da se u provedbi reformi pomaknemo s praznih riječi na prave, konkretne reforme, a cilj tih reformi u konačnici mora biti i lakše poslovanje. Temelj i cilj svih promjena mora konačno biti tržišno gospodarstvo i privatni sektor kao generator, pokretač i osigurač održivog i stabilnog gospodarskog rasta i razvoja. A kvalitetna radna mjesta moraju biti važnija od pukog iznosa ulaganja”, rekla je Predsjednica te istaknula kako poseban naglasak treba staviti na izvozno orijentiran privatni sektor koji će služiti kao podloga za razvoj svih drugih gospodarskih aktivnosti u državi. Kad je riječ o sklapanju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva između EU-a i SAD-a odnosno TTIP-a, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla kako ima golem potencijal ako mu se pristupi ozbiljno, odgovorno i pragmatično kao i da njegovi rezultati i učinci ne smiju biti prepušteni slučaju. Hrvatska se, dodala je, mora aktivnije uključiti u pregovore, a ne biti samo promatrač.

Temelj i cilj svih promjena mora konačno biti tržišno gospodarstvo i privatni sektor kao generator, pokretač i osigurač održivog i stabilnog gospodarskog rasta i razvoja.

Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Proizvodnja šećera

Sve bliže pozitivnoj nuli Proizvođači šećerne repe bit će veseliji jer će za prošlogodišnju proizvodnju dobiti dodatni poticaj od 480 eura koji isplaćuje Europska unija, kaže predsjednik Uprave Tvornice šećera Viro Željko Zadro piše Goran Gazdek

I

za nas su teške godine, nadam se da ćemo ih brzo zaboraviti. Nakon katastrofalne 2014. u kojoj smo, u dvije šećerane, zabilježili pad proizvodnje od 40 posto i gubitak od 220 milijuna kuna prošla nam je godina donijela blagi oporavak pa u proizvodnu 2015. ulazimo s optimizmom. Još uvijek smo gubitaši, ali se približavamo pozitivnoj nuli, a proizvođači šećerne repe bit će veseliji jer će za prošlogodišnju proizvodnju dobiti dodatni poticaj od 480 eura koji isplaćuje Europska unija - izjavio je predsjednik Uprave Tvornice šećera Viro Željko Zadro prošlog tjedna na svečanosti dodjele priznanja najboljim proizvođačima šećerne repe virovitičkog Vira i županjske Sladorane.

Tvornica šećera u Virovitici je u 2014. godini zbog skupog plina, elementarnih nepogoda koje su umanjile prinos repe, smanjenih kvota hrvatskim šećeranama nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i značajnog pada cijene šećera na svjetskim burzama poslovala s gubitkom od 61,5 milijuna kuna, a Sladorana od 167,3 milijuna kuna. Svoj su proizvod morale prodavati po znatno nižoj cijeni od proizvodne pa je u jednom trenutku doveden u pitanje i opstanak ove dvije šećerane.

Čeka se 2017.

Nije to bio samo hrvatski problem, kriza u industriji šećera tresla je cijelu Europu. Tržište se sada stabiliziralo, cijena šećera u Europi se oporavlja.

“Bližimo se prosječnoj cijeni od 500 eura.

Nije to onih fantastičnih 750 koliko je bilo prijaš-

njih godina, ali vjerujemo da je cijena od 550 do 600 eura dobra i za proizvođače šećera, i za proizvođače repe, a na kraju i za naše kupce. To je cijena koja je prihvatljiva svima”, ističe Zadro.

Za iduću godinu je najavljeno ukidanje proizvodne i izvozne kvote U 2017. godini nastupit će velika promjena u šećeranskom sektoru jer je najavljeno ukidanje proizvodne i izvozne kvote pa će šećerane u Europskoj uniji moći proizvesti i izvoziti neograničene količine šećera na svjetsko tržište, a istodobno će se uvozni šećer i dalje cariniti pa nema straha da će se na policama europskih trgovina naći veće količine šećera proizvedenog izvan EU-a. Proizvodnja je sada ograničena na 13,3 milijuna tona, a izvoz na 1,2 milijuna tona. Predviđa se da će nakon 2017. proizvodnja porasti na 20 miliju-

24 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

na tona. “I za nas će sljedeća godina u svakom slučaju biti veliki izazov. To je prilika da nastupimo na novim tržištima kao što su Bosna, Makedonija, Albanija, Kosovo i druge zemlje izvan Europske unije”, optimističan je Zadro.

Hrvatska je zbog niže proizvodnje i nepovoljnijeg položaja domaćih proizvođača u odnosu na europske dobila mogućnost dodatnih potpora u razdoblju od 2015. do 2020. godine.

Direktor za organizaciju proizvodnje u Viru Ivan Tot kaže kako je osnovni poticaj od 2150 kuna po hektaru za prošlogodišnju proizvodnju koji daje Republika Hrvatska, uvećan za dodatni iz omotnice koju je Hrvatskoj osigurala EU, što će u konačnici u prosjeku iznositi između 5700 i 5800 kuna, izuzetno veliki motiv za one koji su planirali odustati od proizvodnje, ali i za nove kooperante. “To je najbolji poticaj od svih ratarskih proizvodnji”, tvrdi Tot. Prošle godine šećerna repa je uzgajana na 13.000 hektara, a ove bi se godine trebalo zasijati do 16.000 hektara.

Europska unija će Hrvatskoj do 2020. godine davati godišnje 6,5 milijuna eura dodatno za proizvodnju šećerne repe na ukupno 23.000 hektara. Ali, veliki hrvatski problem je konkurentnost proizvodnje - u odnosu na europske, naši proizvođači ostvaruju manje prinose i lošiju kvalitetu repe. Dok u Njemačkoj ili Francuskoj poljoprivrednici proizvode 80 tona šećerne repe po hektaru uz digestiju (postotak šećera u repi) koja se ne spušta ispod 19 posto, prosječni prinos u Hrvatskoj je od 55 do 57 tona, a prosječna digestija je od 15,5 do 16 posto.

“Razlozi su ljetne suše, nedovoljno navodnjavanje i bolesti koje napadaju repu.

Ako europski proizvođači mogu imati 80 tona po hektaru uz visoke digestije, onda ova proizvodnja i u Hrvatskoj ima potencijala, ali uz digestiju od tek 11 posto ostvarujemo gubitak od 4,5 posto pa je proizvodnja nerentabilna. Repa je vrlo zahtjevna kultura i traži ogromno znanje, pa svi zajedno unapređenjem proizvodnje kroz znanstveni pristup i širenjem sustava navodnjavanja moramo uložiti puno truda kako bi se približili europskom prosjeku”, kaže predsjednik Nadzornog odbora Vira Marinko Zadro.

Zbog manjih prinosa i lošije kvalitete manji su i prinosi šećera. Europski prosjek je 10 tona po hektaru, u Njemačkoj 12, u Francuskoj 14, a u Hrvatskoj tek osam tona pa je vlasnicima šećerane itekako stalo primarnu proizvodnju učiniti što kvalitetnijom.

Zato je i pokrenut projekt Program 70x17 kojemu je cilj ostvariti 70 tona šećerne repe po hektaru i 17 posto digestije što bi bilo približno europskim prosjeci-

ma. “Pokušavamo otkloniti uska grla u proizvodnji, propuste u gnojidbi, sjetvi, zaštiti šećerne repe te gubicima u vađenju. Raščlanili smo svaki segment, uspoređujemo ga s onim što bi po nama bilo najviše moguće ostvarivo i već u prvoj godini na uzorku koji smo proveli shvatili smo da možemo vrlo jednostavno, uz educiranje naših proizvođača, doći do tih rezultata”, kaže direktor za proizvodnju šećerne repe u Sladorani Ivo Rešić i naglašava kako je pozitivna atmosfera donijela veći interes za šećernu repu pa će Sladorana Županja ove godine imati za 25 do 30 posto veću ugovorenu površinu nego prethodnih. “Ova bi mogla biti prijelomna godina i dobar start za 2017. godinu”, dodaje.

Nagrade najboljima

Da se u Hrvatskoj može proizvesti konkurentan proizvod pokazuju i primjeri kooperanata koje tvrtka već 13. put nagrađuje priznanjem Zlatna repa.

Najbolje prinose i najbolju digestiju u 2015. godini imale su tvrtke Belje iz Darde, Sabo-produkt iz Karanca, Arator iz Lovasa, Agro-Tovarnik iz Tovarnika i Vupik iz Vukovara te obiteljska poljoprivredna gospodarstva Zvjezdane Milas iz Ivanovca, Damira Videca iz Gradine, Miroslava Rukavine iz Čepina, Krunoslava Marjanovića iz Podgrađa, Bože Dragičevića iz Retkovaca i Branka Nićivojevića iz Bobote.

Agronom Zvonimir Milas iz Ivanovca kraj Osijeka proizvodi šećernu repu na 25 hektara s prinosom od 80 tona. Proizvodnjom šećerne repe njegova obitelj bavi se 17 godina. “To je bogato iskustvo, ali svaka godina donosi nešto posebno i svaka nas iznenadi. Ponosan sam što zahvaljujući odličnoj suradnji s kolegama agronomima i profesorima na Fakultetu uspijevamo postizati europske prosjeke, a briga za kooperante i ove nagrade su veliki poticaj za nastavak uspješne proizvodnje”, kaže Milas.

Marinko Zadro, predsjednik Nadzornog obora Vira:

Srećom, tržište se oporavlja Unazad dvadeset godina na prehrambenu industriju izvršen je atak, uništena je gotovo sva proizvodnja. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća bili smo među prvima u Europi, danas smo na dnu. Velike muke smo imali da sačuvamo ove dvije šećerane od onih koji su ih htjeli kupiti i zatvoriti.

Mi smo u njih uložili gotovo milijardu kuna i sad kad smo proizvodnju digli na najvišu moguću razinu stalo nam da imamo dovoljne količine i što kvalitetniju repu. Prošlih godina u nekom očaju već sam izgubio nadu, mislio sam da ćemo svi propasti, ali srećom tržište se oporavlja.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 25

SAJMOVI GAST od 2. do 5. ožujka u Splitu

Vraćaju se veliki izlagači GAST 2016 održava se u ozračju naznaka povoljnije gospodarske klime u Hrvatskoj zbog rasta BDP-a, povratka velikih izlagača poput Orbica, Zvečeva, Roto Dinamica... širenja i sadržajnog obogaćivanja sajma”, ističe Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split.

Novost ovogodišnjeg GAST-a je održavanje 1. međunarodnog sajma sladoleda i slastica čiji izlagački program obuhvaća profesionalnu i dodatnu opremu te sirovine za proizvodnju sladoleda i slastica. “Na sajmu će se održati prezentacije aktualnih trendova u svijetu proizvodnje sladoleda i slastica, a pored bogatog izlagačkog programa, sudionici i posjetitelji moći će se educirati i međusobno povezati tijekom raznovrsnog stručno-edukativnog programa koji uključuje profesionalna natjecanja, tečajeve i radionice”, kaže direktorica tvrtke Sajam Split.

O Održavanje sajmova GAST i SASO pozicioniralo je Split u hrvatskom gospodarskom životu i kao sajamski grad

vogodišnji, 21. međunarodni sajam GAST 2016., održat će se od 2. do 5. ožujka u splitskoj Spaladium Areni. Pored specijaliziranih sajmova prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, vina, kave, namještaja, turizma te sladoleda i slastica, GAST 2016 prati i niz zanimljivih stručnih i edukativnih skupova, kao i sadržaja zabavnog i humanitarnog karaktera.

Posebna zanimljivost je 5. po redu konferencija Turistička mreža koja će obraditi nekoliko najaktualnijih tema iz turističkog sektora: Novi pravilnici – novi način kvalitetnog prilagođavanja tržištu; Poslovanje obiteljskih malih hotela - kako do nižih troškova i većeg profita kroz energetske uštede; Malo i srednje poduzetništvo; Fondovi EU-a u turizmu; Turizam posebnih interesa i postojeći neiskorišteni resursi u službi razvoja hrvatskog turizma.

Novi izlagači i projekti

“GAST 2016 održava se u ozračju naznaka povoljnije gospodarske klime u Hrvatskoj zbog rasta BDP-a, povratka velikih izlagača poput Orbica, Zvečeva, Roto Dinamica, tvrtki Premisa, PRO DG-a, Crown Coola, Intertekstila Stanić. Dolaze hrvatski proizvođači namještaja iz Brodsko-posavske županije, lideri u eko tehnologiji vode Hansgrohe, ali i zbog samog 26 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Značaj za okruženje

Održavanje sajma GAST, čiji je medijski pokrovitelj Privredni vjesnik, od iznimnog je značaja za gospodarstvo Splita i Splitsko-dalmatinske županije koji zadnjih godina bilježe zavidan rast svih turističkih pokazatelja. To se posebice odnosi na Split koji je desetljećima bio tranzitni grad, a danas sve više postaje vrlo poželjna i posjećena turistička destinacija.

“Splitski sajmovi, GAST, SASO i GAST PRO pridonose produženju turističke sezone jer u vrijeme svog održavanja izvan ljetnih mjeseci pune smještajne kapacitete od Trogira do Omiša, a svojim sadržajima pridonose i razvoju novih vidova turizma, poput kongresnog i zdravstvenog. Održavanje sajmova GAST i SASO koji su s najdužom tradicijom u organizaciji tvrtke Sajam Split, ali i niza ostalih manjih sajmova, pozicioniralo je grad Split u hrvatskom gospodarskom životu i kao sajamski grad, iako ne posjeduje adekvatan sajamski izlagački prostor. Godinama je svoje sajmove tvrtka Sajam Split organizirala pod šatorima na Žnjanu, a u posljednje vrijeme u Spaladium Areni. Međutim, to su samo privremena rješenja jer adekvatan prostor bivše vojarne na Dračevcu i dalje čeka da se riješe zamršeni imovinsko-pravni i financijski odnosi”, kaže Sanja Vuković Veić. (J.V.)

Hrvatska vina u osvajanju japanskog tržišta

Za fino japansko nepce Na japanskom tržištu godišnje se popije oko 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe što daje odlične šanse za uspjeh i hrvatskim vinima

Č

etiri hrvatske vinarije – Vina Belje, PP Orahovica, Kraljevski vinogradi i Zlatan Otok – predstavile su se sredinom veljače na Supermarket Trade Showu, najvećem sajmu trgovine u Japanu. Japanski kupci su odlično ocijenili sva predstavljena vina, pa je distributer Fuji Trading najavio značajno povećanje uvoza hrvatskih vina i dolazak japanskih kupaca u obilazak hrvatskih vinarija tijekom rujna. Na japanskom tržištu godišnje se popije oko 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe što daje odlične šanse za uspjeh i hrvatskim vinima, koja su se na to tržište počela izvoziti tek lani. “Hrvatska vina u Japanu su još slabo poznata i uvoze se u malim količinama. Reakcije kupaca su, međutim, jako pozitivne, zbog čega planiramo izlazak na sve važnije izložbe i sajmove vina u Japanu, kao i samostalna kušanja tri do četiri puta godišnje”, najavio je Tsuneharu Hiyoshi, direktor Fuji Tradinga. “Vina Belje u Japan izvoze graševinu koja se svojom svježinom i autentičnošću pokazala odličnim izborom vina uz japansku kuhinju. Na ovako zahtjevnom tržištu važno je imati odličan omjer cijene i kvalitete, a naša graševina je odabrana kao takvo vino čemu svjedoči njen kontinuirani izvoz i ponuda vina u odabranim trgovačkim centrima i restoranima u Japanu”, istaknula je Ljiljana Vajda-Mlinaček,

izvršna direktorica Sektora marketinga i turizma Belja.

Crljenak i sushi

“Posebno me raduje da je frankovka PP Orahovica odabrana kao najbolji izbor od strane jednog od najznačajnijih uvoznika vina u Japanu. Udvostručenje naručenih količina u odnosu na prethodnu godinu izvoza pokazuje da je frankovka PP Orahovica našla svoje mjesto na tržištu Japana te da možemo očekivati i daljnji rast potražnje”, naglasio je Josip Tokić iz PP Orahovice. “Kraljevski vinogradi su predstavili pošip, plavac mali i crljenak kao najznačajnije dalmatinske vinske sorte. Naša vina imaju novi moderniji stil izražen u većoj voćnosti vina, manjim alkoholima i znatnijom svježinom što se posebno sljubljuje sa tradicionalnom japanskom hranom. Crljenak i jadranska tuna posebno su predstavljeni kao idealan spoj i na Sushi, Tuna & Wine Festivalu u Zadru, a sada već i u restoranima u Tokiu i Osaki”, ističe Zoran Pantalon, direktor tvrtke Kraljevski vinogradi iz Zadra. Projekt promocije hrvatskih vina u Japanu financiran je iz Vinske omotnice, mjere iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., a osmislila su ga i prijavila Vina Belje, kojima je ovo peti odobreni projekt promocije vina na trećim tržištima.

Projekt promocije u Japanu financiran je iz Vinske omotnice

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 27

6. FRA Arena 6th international conference of fmcg, retail & agribusiness industry february, 18-19, 2016, vienna, austria

28 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljaÄ?e 2016.

Od globalnih izazova do velikih mogućnosti

Poslovni ljudi iz prehrambenog sektora, trgovine i distribucije u Beču su razgovarali o mogućnostima suradnje, privlačenju investicija u regiju Jugoistočne Europe te izlasku na strana tržišta od Europske unije, preko Bliskog istoka i Afrike, do prekomorskih zemalja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

akon pet godina organiziranja konferencije prehrambene industrije, maloprodaje i robe široke potrošnje u zemljama regije, u Beču je održana 6. FRA Arena (6th International Conference of FMCG, Retail & Agribusiness Industry). Skup je okupio više od 100 stručnjaka, investitora i poduzetnika iz tih branši kako bi razmijenili informacije te privukli investitore u regiju, uspostavili novu suradnju i pronašli nova tržišta u regiji i svijetu.

Zadnjih pet godina Europska banka za obnovu i razvoj i Infoarena uspostavili su platformu, konferenciju FRA Arena, namijenjenu poslovnoj zajednici kako bi se preko nje umrežili, ostvarili razvoj i potakli ulaganje u agrobiznis, maloprodaju i proizvodnju robe široke potrošnje. Tijekom tog razdoblja na konferenciji je sudjelovalo niz donositelja odluka iz privatnog i javnog sektora, predstavnika vodećih tvrtki, investitora i drugih važnih dionika. Na njoj su dobili priliku predstaviti svoje poslovne projekte, iskazati svoje poglede, vizije, predstaviti svoje vrijednosti i iskustva, te učiniti puno u aktivnostima koje će promijeniti poslovno okruženje u regiji i učiniti ga konkurentnijim ne samo na regionalnoj već i na europskoj i globalnoj razini.

Pomoć EBRD-a i malim poduzetnicima

EBRD u sljedećem razdoblju namjerava značajnije promovirati mogućnosti privatnog sektora u sigurnosti hrane, poticati više standarde, pomoći održivi razvoj sektora i razmijeniti znanja, najavila je Sylvia Gansser-Potts, upravna direktorica u Centru za Jugoistočnu Europu EBRD-a u Londonu. “Ova regija nam je važna, što govori i činjenica da smo u prote-

klih pet godina u nju uložili više od 6,5 miljardi eura. Puno radimo na tome kako bismo napravili dobar omjer između velikih i malih. U suradnji s bankama radimo na projektima koji će omogućiti jeftiniji kapital za male poduzetničke projekte. Potičemo i države da iskoriste novac koji im je na raspolaganju kako bi pomogli gospodarstvu”, naglasila je ona.

Josef Schmidhuber, zamjenik direktora statističkog odjela UN-ove Organizacije za

Izvoz je imperativ za sve velike kompanije, istaknuo je Miodrag Kostić hranu i poljoprivredu - FAO, smatra je kako će se svijet do sredine ovog stoljeća suočiti s mnogim problemima. “Najvažniji pokretači proizvodnje hrane su rast populacije, urbanizacija i starenje stanovništva. Svijet se neće udvostručiti po broju stanovnika, no utjecaj energetskog sektora, proizvodnje biomase i bio goriva, kao i potražnja za hranom veće dodane vrijednosti će značajno izmijeniti sliku proizvodnje hrane u svijetu”, ocijenio je on.

Svijet se neće udvostručiti po broju stanovnika, no utjecaj energetskog sektora, proizvodnje biomase i bio goriva, kao i potražnja za hranom veće dodane vrijednosti će značajno izmijeniti sliku proizvodnje hrane u svijetu.

Josef Schmidhuber, FAO

Važna je održivost

Dumitru Daniel Botanolu, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Rumunjske ističe kako se tržište hrane mijenja, a cijene proizvoda su sve niže. “Najveća nam je briga navodnjavanje, kao i održivi 29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 29

6. FRA Arena

Sylvia Gansser Pott, Miodrag Kostić, Neven Vranković, Miloš Milovanović, Mary Lystad i Dumitru Daniel Botanolu

Za izravna ulaganja u lokalnu ekonomiju dobivaju se velike potpore.

No, sve se čini kako bi se ta mala tržišta zaštitila, ali i učinilo sve kako bi se spriječila međunarodna robna razmjena.

Neven Vranković, Atlantic Grupa

razvoj te čuvanje zemlje od zagađenja. Upravo zbog toga smo na godišnjoj razini povećali ulaganje u održivu irigaciju na milijardu eura u sljedećih pet godina”, naglasio je Botanolu.

Miloš Milovanović, koordinator za FAO i EBRD projekte u Srbiji kazao je kako su sankcije za Rusiju koje je uvela Europska unija značajno utjecale na proizvođače hrane. “Poljoprivreda koja je jaka i važna u gospodarstvu Srbije dobila je priliku za svoje proizvode, a istodobno je roba koja je trebala, a nije mogla zbog sankcija na tržište Rusije intenzivno pritiskala domaće tržište hrane”, dodao je on.

Miodrag Kostić, predsjednik MK Grupe je potcrtao kako je izvoz imperativ za sve velike kompanije koje će imati prednost zbog svoje veličine u konsolidaciji koja se razvija na tržištima. “U našoj kompaniji događa se Uberizacija. Nova digitalna era dolazi i moramo se pripremiti za to. Nužno nam je povezivanje s

klijentima preko pametnih telefona, a to isto čeka cijelu ekonomiju. Tko to ne bude shvatio, propast će”, naglašava Kostić.

Poslovno okruženje - nepovoljno

Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe ističe kako im veliki problem predstavlja odlazak na neka tržišta regije u kojoj se tretiraju kao stranci iako imaju proizvodne tvrtke u tim zemljama. “Za izravna ulaganja u lokalnu ekonomiju dobivaju se velike potpore. No, sve se čini kako bi se ta mala tržišta zaštitila, ali i učinilo sve kako bi se spriječila međunarodna robna razmjena”, upozorava Vranković.

Na skupu se razgovaralo i o mogućnostima rasta u proizvodnji prehrambenih proizvoda, razvoju obiteljskih kompanija te digitalnim tehnologijama, a održan je okrugli stol o budućnosti maloprodaje, njenoj prilagodbi, inovativnosti i digitalizaciji.

Marko Srabotnik, Bisnode

Miljan Ždrale, EBRD

Nastavak pada dobiti u regiji

Znati potrebe poduzetnika

Promet i prodaja u sektoru hrane i pića posljednjih godina bilježi pad, promet je najveći u Srbiji, dok je čak 45 posto dobiti ostvareno u Hrvatskoj ističe Marko Srabotnik, voditelj prodaje poslovnih rješenja u tvrtki Bisnode. “Najviše poduzeća u ovom sektoru registrirano je u Srbiji, no dobit nije ravnomjerno raspoređena. Najviše dobiti je ostvareno u Hrvatskoj iz koje dolaze i tvrtke poput Vindije, PIKa Vrbovec, Dukata i Podravke koji bilježe najveću dobit u ovoj branši. U 2014. godini dobit je rasla u Sloveniji, dok su ostale države zabilježile pad. U 2015. godini procjenjuje se daljnji pad ukupne dobiti u zemljama regije”, istaknuo je Srabotnik.

30 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Proizvodnja hrane i posao vezan uz nju važna je karika u ekonomijama manje razvijenih tranzicijskih zemalja koje ovise o svojim ruralnim sredinama, istaknuo je Miljan Ždrale, voditelj agrobiznisa za Jugoistočnu Europu u Europskoj banci za obnovu i razvoj u Londonu. “Na skupovima poput FRA Arene imamo priliku podijeliti znanja i iskustva kompanija i država u ostvarenju potencijala rasta ovog gospodarskog sektora. Mi u EBRD-u radimo na petogodišnjoj strategiji koja će biti slabog vijeka ako ne dobijemo input od onih koji dolaze iz tog sektora. Mi ih slušamo i naš dijalog je otvoren”, zaključio je Ždrale.

Europska banka za obnovu i razvitak i investiranje u proizvodnju hrane

Rast i izlazak na nova tržišta Lani je EBRD uložio u regiji u sedam novih projekata 135 milijuna eura, a najviše u Srbiju - 80 milijuna eura. U projekte vezane za proizvodnju hrane od 1991. godine Banka je uložila više od 10 milijardi eura u 577 projekata piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E

uropska banka za obnovu i razvitak ulaže u 35 zemalja kako bi pomogla u njihovoj tranziciji u tržišne ekonomije, potakla strane investicije i promovirala održivi razvoj. Trenutačno EBRD ulaže 9,4 milijarde eura u 381 projekt.

U projekte vezane za proizvodnju hrane od 1991. godine Banka je uložila više od 10 milijardi eura u 577 projekata. Sada provode 226 takvih projekata ulažući u njih 3,4 milijarde eura. Samo u prošloj godini započeo se sa 770 milijuna eura investirati 51 projekt u 24 zemlje. U regiji je EBRD lani uložio u sedam novih projekata 135 milijuna eura. Najveće ulaganje završilo je u Srbiji - ukupno 80 milijuna eura. Od 90-tih godina prošlog stoljeća

investirano je oko dvije milijarde eura u 155 tvrtki u ovoj branši.

Lani u fokusu Ukrajina i Kina

U devet agroprojekata u Hrvatskoj u proteklih pet godina EBRD je uložio 157 milijuna eura.

U protekloj godini fokus rada bio je na rješavanju problema s tržištima hrane u Ukrajini, dok je veliko kinesko tržište otvoreno europskim mliječnim proizvodima.

Zadnjih godina investirano je u niz projekata među kojima je ulaganje u Moje brendove, srpsku tvrtku koja okuplja mljekaru Imlek, proizvođača hrane Bambi i proizvođača pića Knjaz Miloš, u koji je EBRD ušao sa 20 milijuna eura u vlasništvo tvrtke te kroz kredit

157 mil €

uložio EBRD u 9 agroprojekata u 5 godina u Hrvatskoj

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 31

6. FRA Arena

307 mil €

sindiciranih kredita dobila Atlantic Grupa 2012.

još

10 mil €

dobio Atlantic 2014. za gradnju nove tvornice

od još 60 milijuna eura za razvoj novih proizvoda i širenje poslovanja. Banka je investirala i 4,6 milijuna rubalja u ruski maloprodaji lanac Lenta te omogućila njihovo izlistavanje na Londonskoj burzi. Atlantic Grupa dobila je 2012. godine financijski paket od 307 milijuna eura sindiciranih kredita kojima je osiguran rast kompanije i uvedeni novi sustavi upravljanja kompanijom. U 2014. godini zajam je povećan za još 10 milijuna eura namijenjenih izgradnji nove tvornice energetskih pločica u Novoj Gradišci.

Bilo kako bilo, trendovi pokazuju kako će proizvodnja hrane zahtijevati nove investicije.

Mnoge države postaju sve više ovisne o uvozu hrane, dok učinkovitost proizvodnje po hektaru značajno raste, pa ju je moguće i povećati.

Istodobno, u svijetu zahvaljujući gospodarskom jačanju i povećanju prihoda po kućanstvu povećana je i potražnja za visokoproteinskom hranom. Stoga se očekuje kako će se

do 2050. godine potražnja i potrošnja mesa povećati za 76 posto. No ti bi zahtjevi mogli značajno utjecati na okoliš. Emisija stakle-

Trendovi pokazuju kako će proizvodnja hrane zahtijevati nove investicije ničkih plinova mogla bi porasti za 18 posto, a značajno će porasti potražnja i za korištenjem zemlje te navodnjavanjem.

Brojni ciljevi za budućnost

Istovremeno na proizvodnju hrane će utjecati i potreba za proizvodnjom drugih proizvoda

Trendovi u globalnoj proizvodnji hrane

Izvjesno je da je - ne Proizvodnju hrane potiče rast broja stanovnika, kao i rast BDP-a koji potiče potraž

P

Populacija nastavlja rasti Visoka varijanta

14

100 80

12 60

10 8

40

6 Niska varijanta

4 2 0

20 0 -20

1850.

1900.

1950.

2000.

Izvor: FAO

32 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

2050.

2100.

Godišnji porast (milijuni)

Ukupna populacija (milijardi)

16

roizvodnja hrane ima budućnost, to je svakome jasno. Glavni razlog tome je porast broja stanovnika, povećanje broja ljudi u gradovima - urbanizacija, ali i starenje stanovništva. Prema procjenama Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda (FAO), rast stanovništva mogao bi se nastaviti, no ubrzo bi se mogao zaustaviti pa čak i početi smanjivati i to prije kraja stoljeća. Urbanizacija će se nastaviti i ubrzati, a već smo na svjetskoj razini došli do razine kada ima više ljudi koji žive u gradovima nego na selima. A ako usporedimo podatke o starosti stanovništva i na globalnoj razini sve je manje novorođenih, a prosjek godina života se povećava.

Drugi snažni pokretač razvoja proizvodnje hrane, pokazuje istraživanje, je i rast prihoda kućanstava. Bruto domaći proizvod globalno nastavlja rasti, tako da bi oko 2050. godine prihodi zemalja u razvoju mogli dosegnuti one razvijenih zemalja, a sada čine tek oko četvrtine onoga što privrijede boga-

na poljima, poput goriva, proizvoda za farmaceutiku, kemijsku industriju, građevinarstvo...

Prema nekim procjenama potkraj ovog stoljeća većina poljoprivrednih površina bit će namijenjena proizvodnji bioenergetskih biljki.

U idućim godinama EBRD u sektoru hrane i maloprodaje planira ulagati u inovativne financijske proizvode, razvoj dijaloga privatnog i javnog sektora, savjetovanje, organiziranje proizvodnje i okrupnjavanje, inovativnost, prilagodbu klimatskim promjenama i održivosti te razvoj korporativnog upravljanja. Očekuje se i ulaganje u jačanje visokih standarda proizvodnje hrane te uključivanje i poticanje poduzetništva u ovom sektoru mladih i žena.

Fokus će biti i na poticanju malih proizvođača na ulazak na visokozahtjevna tržišta, poput onog Europske unije, poticanju daljnjih stranih ulaganja, prekogranično investiranje, ostvarivanje privatno javnih platformi za suradnju i uvođenje novih tehnologija.

Agrobiznis EBRD-a u 2015. - godišnje investicije

3%

11%

SEMED Istočna Europa i Kavkaz

20%

27%

Turska Južnoistočna Europa Središnja Azija

22%

Centralna Europa i Baltik

17%

Izvor: EBRD

neizvjesno nju za raznolikijom hranom te zemlje. S rastom prihoda, potvrđuju statistike, povećava se prosječni unos kalorija, a raste potražnja za kvalitetnijom i skupljom hranom.

Prema procjenama, u sljedećim godinama padat će cijene hrane. Na njihov rast, pokazuju analize, mogu utjecati samo političke nestabilnosti i velike elementarne nepogode, ali samo na kratko.

Velik utjecaj na proizvodnju hrane trebao bi imati energetski sektor. Potrebe za energijom, posebice onom obnovljivom sve su veće. Ako bismo željeli osigurati energiju samo za promet morali bismo čak dvije trećine svih površina pod žitaricama pokriti kulturama od kojih možemo dobiti gorivo.

Potvrda da se kreće u tom smjeru jest činjenica da se nastavlja globalno ulaganje u poljoprivredu. Slični trendovi se događaju i na jugoistoku Europe. Istodobno, u svijetu se značajno ulaže u navodnjavanje, a upravo takva ulaganja značajno su stabilizirala cijene riže u svijetu.

Josef Schmidhuber

Nedovoljna ulaganja u proizvodnju hrane Josef Schmidhuber, voditelj jedinica za istraživanje globalne perspektive FAO-a ističe kako smanjenje broja stanovnika i jačanje potražnje za raznolikom hranom umanjuje potencijal dugoročnog razvoja. “Cijene hrane, odnosno njihov rast od 2008. do 2012. privukle su privatna ulaganja u prehrambeni sektor, no nije bilo velikih investicija u proizvodnju hrane na globalnoj razini. Istodobno, nedovoljno se ulaže u nove tehnologije, i pitanje je može li se očekivati dugoročni pad cijena hrane”, ističe Schmidhuber. “Trenutačno bilježimo niske cijene energenata, nafte ali i metala koje utječu i na cijenu hrane. Raste i količina hrane u skladištima, a sve zemlje jugoistoka Europe brine i problem starenja, te smanjenja broja stanovništva. Pitanje je jesmo li dotaknuli dno i koliko ovo stanje može trajati”, zaključio je Schmidhuber.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Novi originalni suvenir grada na Rječini teme

Od Olmeka, Maja i As Riječke čo

Rapski je poduzetnik Josip Brna, vlasnik obiteljske tvrtke Vilma, pokrenuo pr podršku Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke. Primjer čokola de originalnog riječkog proizvoda temeljen na stvarnim povijesnim čin jen

Š 1996. godine

utemeljena tvrtka Vilma na Rabu

prije

3god

započeli s proizvodnjom čokolade

to to povezuje Olmeke, najstariji civilizirani narod Meksika, Maje i Asteke s Rijekom? Vjerovali ili ne – čokolada! Pretpostavlja se da su Olmeci, još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu, a visoko razvijena civilizacija Maja, priređivala je slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, dok su zrna kakaovca bila sredstvo plaćanja. Asteci su, pak, čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija. Tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš, Španjolski su redovnici prvi u Europi pripravljali čokoladu. Nizozemac Conrad J. van Houten je 1828. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah, Englezi su 1847. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. godine.

Valorizacija riječke povijesti

Samo dvadesetak godina kasnije, već 1896., u Rijeci je otvorena Riječka tvornica kakaa i čokolade, prva na području Hrvatske. Tvornica je na trgovačke police isporučivala čokoladne table, čokoladne bombone, kakao u prahu, tortice, šnite i slične slatke zalogaje. Kako bi kupci

Već 1896. godine u Rijeci je otvorena Riječka tvornica kakaa i čokolade, prva na području Hrvatske lakše upamtili njene proizvode, marketinški magovi Tvornice osmislili su dvije proizvodne marke. Bile su to; vrlo popularna čokola34 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

da Slon, te čokolada Jadran. Tvornica je bila locirana nasuprot današnjeg trgovačkog centra, popularnog ZTC-a, a s radom je prestala sredinom 20. stoljeća, Na tragu ovih povijesnih podataka, rapski je poduzetnik Josip Brna, vlasnik rapske obiteljske tvrtke Vilma, koja je s proizvodnjom čokolade krenula prije tri godine, pokrenuo proizvodnju Riječke čokolade, uz podršku Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke.

“Ovim proizvodom valoriziramo riječku povijest i bogatu industrijsku baštinu Grada Rijeke. Riječka čokolada višestruko je koristan suvenir, posebno zbog činjenice da je suradnja ostvarena s domaćom tvrtkom koja se dokazala i u zemlji i u inozemstvu”, naglašava riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Namjera je nuditi originalne riječke suvenire,

lji se na industrijskoj baštini

steka do okolade!

roizvodnju Riječke čokolade uz je izvrstan dokaz revitalizacije nicama, smatra Vojko Obersnel piše Vladimir Rončević

a primjer čokolade je izvrstan dokaz revitalizacije originalnog riječkog proizvoda temeljen na stvarnim povijesnim činjenicama, mišljenja je Vojko Obersnel. Kolekcija se sastoji od desetak proizvoda; bombonijere u tri veličine, pralina u dvije veličine, čokoladnog mozaika, lizalica za najmlađe. Pritom se koristio najkvalitetniji kakaovac iz Južne Amerike. Svi su proizvodi napravljeni od tamne čokolade, a neki su punjeni trešnjama jer je trešnja - vjerovali ili ne - riječko voće.

Novi riječki suvenir

Riječka čokolada novi je riječki suvenir, ističe direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa. Podsjećam kako Turistička zajednica od 2004. godine dodjeljuje i markicu Izvorno riječko, koju je do sada dobilo 115 originalnih riječkih suvenira. Među njima

su i kišobrani Riječanima, ali ne samo njima, omiljenog likovnog umjetnika Vojislava Voje Radoičića, zatim majice i šalice iz već legendarne serije ”Šta da?” te brojni drugi suveniri.

Proizvođač Riječke čokolade, pekarnica Vilma utemeljena je na Rabu 1996. godine, otvorila ju je Vilma Brna s obitelji, a danas zapošljava 10 djelatnika, a u sezonskom razdoblju i više. Pored autohtonih rapskih kolača, štrudli i torti za svaku prigodu u trgovini se mogu kupiti i druge otočke delikatese poput vina, likera, rakija, maslinova ulja, meda. Tvrtka se širi pa je 2002. otvoren izdvojeni pogon Mali Palit pod nazi-

115

originalnih riječkih suvenira dobilo markicu Izvorno riječko

oko

10

čokoladnih proizvoda nalazi se u kolekciji

Marketinški magovi Tvornice osmislili su dvije proizvodne marke: čokolade Slon i Jadran vom Kristofor, prema zaštitniku grada Raba, sv. Kristoforu, a 2008. i mala, ali vrhunskom ponudom opremljena delikatesa u samom centru starog grada, Delicium Arba. Ponuda uključuje tradicionalne delikatesne proizvode Vilma te ostale slične originalne rapske i hrvatske proizvode. Riječka čokolada novi je, ali jamačno ne i posljednji suvenir koji će Riječanima i njihovim gostima stizati s Raba.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo CAT MEDIA, Dugo Selo

Brendirane poruke na boci U suradnji sa slovenskim partnerima na hrvatsko tržište donose novi i zanimljiv promotivni materijal - izvorsku vodu u bočicama na koje se stavlja naljepnica po želji klijenta Naime, voda s brendiranim porukama “hodajuća” je reklama svakoj tvrtki.

“U susjednoj Sloveniji posve je normalno da vam na sastanku u tvrtki ponude vodu u bočici na kojoj je njihova naljepnica. Kod nas to nekako teže ide. Naravno, dio naljepnice ostaje nepromjenjiv sukladno zakonskim propisima”, kaže Dijana Kopjar Mucak te dodaje kako je još jedan vid njezina djelovanja i suradnja sa Zagrebačkom županijom i Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, gdje rade na promociji manifestacija, baš kao i na slovenskom tržištu.

Narudžbe stižu

U Sloveniji je posve normalno da vam na sastanku u tvrtki ponude vodu u bočici na kojoj je njihova naljepnica.

Kod nas to nekako teže ide.

Naravno, dio naljepnice ostaje nepromjenjiv sukladno zakonskim propisima.

Dijana Kopjar Mucak Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“C

at Media je moja ljubav”, tako priču o svom biznisu započinje vlasnica i direktorica agencije Cat Media Dijana Kopjar Mucak. Agencija se bavi promocijom u nekoliko područja, od ciljanih promotivnih akcija i odnosa s javnošću do poboljšanja prodaje i izgradnje brenda. Tvrtka je osnovana 2014. godine kao j.d.o.o. iz potrebe za poslovnim subjektom preko kojeg su mogli realizirati ideje koje su do tada držali u ladici.

Osluhnuli su tržište, obavili preliminarne razgovore i shvatili da interesa za njihove ideje ima. U suradnji sa slovenskim partnerima na hrvatsko tržište donose nov i zanimljiv promotivni materijal - izvorsku vodu u bočicama na koje se stavlja naljepnica po želji klijenta.

Prvi klijent koji je prepoznao njihov proizvod bio je Opel, to im je otvorilo vrata, pa danas imaju bazu klijenata koji su stalni naručitelji vode za poslovne evente ili za redovnu uporabu unutar tvrtke.

“Riječ je uglavnom o manjim klijentima, na velike ni ne ciljamo jer je konkurencija kvalitetnih velikih agencija prevelika. No, oni koji njima nisu zanimljivi, nama jesu, a gledamo ih ne kao klijente nego kao partnere. Svaki njihov uspjeh slavimo kao da je naš. U konačnici, i jest zajednički”, kaže Dijana Kopjar Mucak.

36 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

“Osmišljavamo kampanje i projekte koji su zanimljivi i korisni te iz godine u godinu nailazimo na potporu naše Županije”, kaže Dijana Kopjar Mucak. Nije, kaže, požalila što je krenula u samostalne poduzetničke vode. “Cat Media mi je sve: i nada, i vjera, i zabava, i budućnost, i sadašnjost, i veselje i briga. Ali dobar

Voda s brendiranim porukama “hodajuća” je reklama svakoj tvrtki je osjećaj - iako radimo od jutra do sutra, nema blagdana ni praznog hoda, sve je na meni i suprugu”, kaže vlasnica agencije. Ipak se nada kako će u narednim mjesecima moći zaposliti bar jednu osobu. “Što se vode s brendiranim naljepnicama tiče, voljeli bismo proširiti krug njenih korisnika. Tu smo na dobrom putu, narudžbenice za travanj i svibanj već su pristigle i ponosni smo što smo kao mala tvrtka ipak prepoznati od strane malih, ali i velikih klijenata”, zaključuje Dijana Kopjar Mucak. (I.G.)

IZNAD CRTE

Hoće li nas EU fondovi spasiti?

Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Pretpostavka za korištenje EU fondova je postojanje strategija. Formalno smo taj dio posla “odradili”. Imamo županijske strategije, državne strategije, dio jedinica lokalne samouprave ima i lokalne strategije. I po tome bismo mogli zaključiti da u tome nije problem. Međutim, upravo u strategijama leži najveći problem kvalitetnog ili nekvalitetnog iskorištavanja sredstava

G

ovoreći o najavama velikih projekata i investicija na svim nivoima vlasti često se spominje sufinanciranje iz EU fondova. Ponekad mi se čini da će se uskoro i održavanje zelenila u gradovima i općinama sufinancirati iz EU fondova.

Imamo toliko novca na raspolaganju da je dovoljno samo napraviti popis želja i riješiti sve probleme. Međutim, činjenice su malo drugačije. Čak i kada bismo uspjeli iskoristiti sva sredstva koja su za Republiku Hrvatsku alocirana u periodu 2014.-2020. to ne bi bio pokazatelj da će ekonomska situacija u Hrvatskoj biti bolja. I sada imamo neke županije, gradove i općine koji se hvale kako su rezultatima iskorištavanja EU fondova značajno iznad državnog prosjeka, ali kada pogledamo njihove ekonomske pokazatelje kod većine njih ne može se vidjeti učinak tih projekata i iskorištenih sredstava.

O čemu se tu radi? Pretpostavka za korištenje EU fondova je postojanje strategija na državnom, regionalnom i lokalnom nivou. Formalno mi smo taj dio posla “odradili”. Imamo županijske strategije, imamo državne strategije i dio jedinica lokalne samouprave ima i lokalne strategije. I po tome bismo mogli zaključiti da u tome nije problem. Međutim, upravo u strategijama leži najveći problem kvalitetnog ili nekvalitetnog iskorištavanja sredstava. Kod nas su strategije najvećim dijelom, čast iznimkama koje postoje, ali su vrlo rijetke, popis svih mogućih i nemogućih želja. Nedavno je na sastanku kojemu sam prisustvovao, predsjednik odbora koji donosi strategiju pohvalio strategiju jer će se u njoj naći svi koji žele pripremiti i prijaviti projekt iz bilo kojeg područja?!? To je svakako dobro za sve one koji žele pisati i prijavljivati projekte, ali nije dobro za regiju, jer se neće prijavljivati projekti iz djelatnosti koje po-

većavaju konkurentnost regije, već će se prijavljivati oni projekti iz djelatnosti koje imaju sposobne prijavitelje. I tada se događa upravo ono što trenutno u Hrvatskoj imamo – relativno dobra iskorištenost sredstava (za određene regije, gradove i općine), a slab ili nikakav utjecaj na ekonomski rast. Radimo projekte radi projekata, a ne radi razvoja. Važnost postojanja strategija, a onda i kvalitetne studije izvodljivosti na svojim predavanjima demonstriram na primjeru pruge na liniji Metković - Ploče na kojoj je, nakon što je u

koje se financiraju iz državnog i lokalnih proračuna studije izvodljivosti, ili nema, ili je napravljena “reda radi”.

Vratimo se sada EU fondovima. Ne znači strateško opredjeljenje za određene djelatnosti da se ostalima ne treba baviti, ali strategija mora prepoznati djelatnosti koje su bitne za razvoj određenog područja. Ukoliko strategija prepozna sve djelatnosti - to više nije strategija. Usporedite li županijske razvojne strategije vidjet će te da je većina njih slična i uključuje široki spektar djelatnosti. S jedne

Ukoliko strategija prepozna sve djelatnosti - to više nije strategija nju uloženo preko 30 milijuna eura (iz državnog proračuna), kako bi vlakovi mogli voziti 120 km/h - ukinut putnički promet.

Kada bi postojala ozbiljna prometna strategija, i kada bi se prije potrošnje tolikih sredstava napravila studija izvodljivosti, vjerojatno bi studija pokazala da ne treba ulagati u prugu na kojoj je putnički promet toliko slab. Ali kao i većina investicija

strane gledano, Hrvatska je teritorijalno relativno mala u odnosu na većinu članica EU-a, ali i u tako maloj državi sigurno postoje bitne različitosti između npr. Slavonije i Dalmacije u djelatnostima koje mogu biti pokretači regije. Prepoznamo li na vrijeme naše specifičnosti i sektore koji nose razvoj, možda nam i EU fondovi pomognu.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 37

rezervirajte datum

međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

31 ožujka 2016.

PROGRAM → BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA –KAKO TO IZMJERITI? → GRADITI BREND ILI RADITI ZA BREND → INVESTITORI, DOBRO DOŠLI U ... → BUSINESS SPEED NETWORKING → GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Regionalna poznatost brendova → FRANCHISING, LICENCING, SHARING = NOVI RAZVOJNI ŽIVOT BRENDA → START UP REVOLUCIJA – NOVA PARADIGMA INVESTIRANJA Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? → BREND AKADEMIJA - RADIONICE: BREND ARHITEKTURA I INTERNET EU FONDOVI KAO RJEŠENJE ILI KAO PODRŠKA TEMELJNOM POSLOVANJU?!

Za sve informacije: tel 385 (0)1 56 000 01 - uprava@privredni.hr

M

turizam Turističko poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore

Privući goste s novih tržišta U Hrvatskoj je lani zabilježen rast turističkih dolazaka od 8,5 posto, a ostale mediteranske zemlje u prosjeku bilježe rast od pet posto. Iznimno uspješna bila je posezona, pa su se prema dolascima turista izjednačili rujan i lipanj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rocjene za ovu turističku godinu u Hrvatskoj su optimistične, ali postoje indicije za blago usporavanje rasta turističkih dolazaka. Godinu će obilježiti povećane investicije, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Europa će i dalje ostati dominantna u ostvarenju turističkih rezultata, jer tu se ostvaruje više od 50 posto ukupnih svjetskih dolazaka. Taj trend nastavit će se i u sljedećim godinama, turistički rezultati na Starom kontinentu rast će od 3,5 do 4,5 posto, ali ipak će Azija i Pacifik uzimati sve veći dio turističkog kolača, rekao je Igor Borojević, direktor Sektora za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice. Napomenuo je kako je prošle godine na svjetskoj razini zabilježeno 1,184 milijardi dolazaka turista što je 4,4 posto više nego 2014. Hrvatska je rasla 8,5 posto, znatno više od ostalih mediteranskih zemalja koje su u prosjeku rasle po stopi od pet posto. Borojević je istaknuo kako je u našoj zemlji prošle godine bila iznimno dobra posezona, pa su prema broju noćenja turista izjednačeni lipanj i rujan. U prijašnjim godinama, lipanj je prema turističkim rezultatima bio mnogo bolji nego rujan. Tako, smatra Borojević, još ima prostora za turistički rast u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu, ali moramo privući goste s nekih novih tržišta, jer su pojedina, poput Slovenije i Slovačke, dosegnula maksimum dolazaka turista u našu zemlju.

Više ruskih turista

Govoreći o prošlogodišnjoj sezoni u Hrvatskoj, Josip Zaher, potpredsjednik HGK-a je čestitao svim turističkim radnicima napomenuvši kako se očekuje dobra turistička godina, posebice zato jer je sigurnosna situacija u okruženju nestabilna, pa se može očekivati da će turisti koji su prijašnjih godina posjećivali te

Martina Jus

HBOR je otvoren za sve Da u Hrvatskoj još ne postoji jasna percepcija o tome što je to mikropoduzetništvo, koje je posebice aktivno u turizmu, govorio je Nedo Martina Jus Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u. On je rekao kako je turizam trenutno najveći generator investicija, pa je izrazio nadu kako će u našoj zemlji ipak sazrijeti percepcija za poticanje mikropoduzetništva kroz plasman povoljnih kredita. S njim se složila Martina Jus, članica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koja je istaknula kako kredite u toj instituciji više ne dobivaju samo privilegirani kao što je to bilo nekada nego je ta banka otvorena za sve projekte svih sudionika u turizmu. HBOR u ovoj godini u turističke projekte planira uložiti 1,017 milijardi kuna od čega 20 milijuna kuna u pripremu sezone. Osim toga, u planu je zadržavanje kreditne aktivnosti na istoj razini te kamatne stope na razini od dva do četiri posto.

zemlje, ove godine na odmor doći u Hrvatsku.

Prema nekim najavama, ove godine očekujemo i veći dolazak ruskih turista.

“Hrvatski turizam u sljedećem razdoblju očekuje novi zamah pri čemu se predviđaju promjene određenih zakonskih regulativa.

Posebice se to odnosi na turističke agencije kojima treba omogućiti lakše poslovanje”, rekao je Anton Kliman, ministar turizma, koji se priključio sjednici Turističkog poslovnog vijeća HGK-a. “Osim toga, s ministrom financija pregovarat će se o smanjenju PDV-a na turizam na pet posto. U sljedećih mjesec dana formirat će se radna skupina za izradu novog zakona o turističkom zemljištu koji svjetlo dana treba ugledati potkraj ove godine”, najavio je Kliman. Ove godine, dodao je, očekuje se i stupanje na snagu zakona o boravišnoj pristojbi te o pružanju usluga u turizmu. Kliman je naglasio kako se očekuje i transformacija HTZ-a koji više ne smije biti troma organizacija nego jaka marketinška agencija koja promovira hrvatski turizam.

Turističkim agencijama omogućit će se lakše poslovanje, najavio je Anton Kliman, ministar turizma

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 39

TURIZAM Drugi forum kulturnog i obiteljskog turizma Slavonije, Baranje i

Kako postati top destin kontinentalnog turizm Cilj Turističke zajednice Baranja, da Slavonija, Baranja i Srijem postanu top kontinentalna destinacija neće se ostvariti preko noći, kaže njen direktor Matej Perkušić, ali može već za četiri-pet godina. Pri tome je važan ustrajan i naporan rad, usvajanje novih ideja, ali i sinergijsko djelovanje svih sudionika u ovom dugotrajnom i zahtjevnom poslu piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Ne može se više događati da se Baranja loše predstavlja.

Sjećate se onog lošeg filma u kojem se nije znalo gdje je Baranja. Neće se više događati da se ne zna gdje je Baranja - jer će od danas to jedna Slavonka kontrolirati!

Snježana Brzica, pomoćnica ministra turizma

Č

injenica da je prije nešto više od godinu dana, pri HGK-Županijskoj komori Osijek, utemeljena Sekcija obiteljskog smještaja sa željom da se komorski sustav iskoristi za kvalitetniju promociju tog oblika kontinentalnog turizma – pokazala se kao pun pogodak. Motiv za takvim organiziranjem bila je informacija o postojanju stotinjak aktivnih iznajmljivača samo u Osječko-baranjskoj županiji. Ubrzo, ta je Sekcija počela okupljati iznajmljivače iz svih pet slavonskih županija i danas pokriva Slavoniju, Baranju i Srijem.

Kako bi što kvalitetnije na jednom mjestu predstavili novosti, probleme, ali i planove budućeg razvoja, okupljaju se na godišnjem Forumu obiteljskog turizma.

“Ideja za godišnjim održavanjem Foruma proizlazi iz kontinuirane potrebe za ukazivanjem na turističke mogućnosti naše regije.

Tu se promoviraju turistički potencijali i posebni oblici turizma, razmjenjuju informacije i upoznaju potencijalni partneri te povezuje privatni s javnim sektorom kako bi se ova regija kvalitetno izbrendirala i postigla bolja destinacijska promidžba. S obzirom na to da pri ŽK Osijek djeluje i Sekcija kulturnog turizma, ovogodišnji Forum dodatno je obogaćen kulturnim sadržajem koji se programski odlično uklopio u sam Forum”, objašnjava Marija Tapšanji, viša stručna suradnica pri Odjelu za turizam HGK-ŽK Osijek.

Ništa bez zajedništva

Stoga je u organizaciji Hrvatskog društva kulturnog turizma, obiteljskog smještaja Maksimilian iz Osijeka, TZ Baranje i HGK-ŽK Osijek, u beljskoj Vinariji održan 2. forum kulturnog i obiteljskog turizma.

40 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Jesenka Ricl, predsjednica Hrvatskog društva kulturnog turizma i potpredsjednica Sekcije kulturnog turizma pri HGK-ŽK

Slavonskobaranjskim turističkim djelatnicima ovakvi su forumi prilika za povezivanje i umrežavanje Osijek, zadovoljna je jer je Forumu nazočio velik broj ljudi iz civilnog, javnog i privatnog sektora, od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kulturno-muzejskih institucija, lokalne i regionalne vlasti, te malog i srednjeg poduzetništva. “Očito je da je priča koju zagovaramo i želimo potaknuti, kao što je umrežavanje, sinergija, holistički pristup u kreiranju poželjne turističke destinacije našeg kraja, dovoljan razlog za ovakvo okupljanje.

Ovakvi skupovi donose konkretne rezultate kao što je umrežavanje potencijalnih poslovnih partnera, pripremaju se nove marketinške strategije, kreiraju se novi projekti i programi, traže se novi načini realizacije poslovnih ideja.

U proteklih godinu dana zaista je dosta učinjeno, a tome svjedoče i konkretni pokazatelji turističke posjećenosti na našem području”, kazala je Jesenka Ricl. Jedna od organizatorica Foruma, Jasmina Krkić-Poznić, vlasnica osječkog obiteljskog smještaja Maksimilian,

Srijema

nacija ma istaknula je kako slavonsko-baranjskim turističkim djelatnicima nedostaje zajedništvo, pa su upravo ovakvi forumi jedinstvena prilika za umrežavanje i jedinstven nastup prema nadležnim državnim institucijama.

U svojim procjenama turističkog razvoja prilično su realni i u TZ Baranja, čiji direktor, Matej Perkušić, ističe kako im je cilj da Slavonija, Baranja i Srijem, a osobito Baranja, postane top kontinentalna destinacija. “To neće, biti za mjesec-dva, već za četiri-pet godina. Pri tome je važan ustrajan i naporan rad, usvajanje novih ideja, ali i sinergijsko djelovanje svih sudionika u tom poslu”, navodi Perkušić, dodajući kako svoje brojne zajedničke projekte namjeravaju nominirati, a u konačnici i financirati putem domaćih i EU fondova.

Dobri pokazatelji bukinga

Pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica, iskazala je zadovoljstvo prvim pokazateljima bukinga.

“Od nas se očekuje daljnji rad i povećanje investicija, i mislim da ćemo svi skupa dati sve od sebe, poglavito u prostoru koji je mogao dati više, posebice u kontinentalnom turizmu. Postoje brojne mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma, i s pravom mislimo kako još nije postignut rezultat koji se može postići. Što se tiče očekivanja od turizma, vjerujem kako će broj gostiju ove godine biti i veći od očekivanog. Na to upućuju dosadašnji pokazatelji, ali i činjenica da su se poklopile i određene sigurnosne stvari u svijetu i Europi, pa je Hrvatska kao turistička destinacija sve traženija”, zaključila je Snježana Brzica, dodajući kako se u slučaju Slavonije i Baranje kao turističke destinacije, više neće događati propusti iz prošlosti.

“Ne može se više događati da se Baranja loše predstavlja. Sjećate se onog lošeg filma gdje se nije znalo gdje je Baranja. Neće se događati da se ne zna gdje je Baranja - jer će od danas to jedna Slavonka kontrolirati”, objasnila je pomoćnica ministra turizma.

U Osječko-baranjskoj županiji

Veći turistički rezultati Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2015. godinu pokazuju kako je u Osječko-baranjskoj županiji ostvareno 7,5 posto (79.588) više dolazaka i 5,2 posto (158.226) više noćenja u odnosu na 2014. godinu (14,2 posto je bilo više stranaca te 4,2 posto više domaćih turista). Rezultat je to brojnih turističkih projekata i sve većeg angažmana turističkih djelatnika. U prilog uspješnosti idu i mnogobrojne osvojene nagrade posebice one na Danima hrvatskog turizma 2015 i Suncokretu ruralnog turizma. U kategoriji najuspješnije destinacije ruralnog turizma prvim mjestom nagrađeno je Etno selo Karanac, a u kategoriji najboljeg malog i prijateljskog hotela godine izabran je hotel Waldinger iz Osijeka.

U okviru nacionalnog projekta Suncokret ruralnog turizma Hrvatske osvojeno je niz nagrada. U kategoriji Turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava srebrnu povelju, odnosno drugo mjesto osvojio je OPG Ivica i Marica, čiji su vlasnici Nada i Marko Piljić iz Karanca, a posebno priznanje u istoj kategoriji za unapređenje ponude osvojilo je Seljačko domaćinstvo Novačić iz Općine Popovac. U kategoriji Vinski turizam prvo mjesto, odnosno zlatnu povelju osvojila je Vinarija Brzica, u vlasništvu Ive Brzice iz Općine Erdut, a povelju sponzora Agroproteinke d.d. kao najbolja destinacija ruralnog turizma dobila je Erdutska vinska cesta.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 41

HRWWWATSKA EBAN Winter University 2016

Hrvatska ispred Norveške, Švicarske i Ukrajine Hrvatska mreža poslovnih anđela službeno je proglašena domaćinom najveće europske konferencije poslovnih anđela koja se održava u prosincu

N

a World Business Angels Investment Forumu, koji se održavao od 21. do 23. veljače u Istanbulu, Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) službeno je proglašena domaćinom najveće europske konferencije poslovnih anđela – EBAN Winter University 2016, koja će se održati u prosincu. Konferencija se održava jednom godišnje i očekuje se više od 1500 sudionika, više od 400 investitora i poslovnih anđela te 100 start-upa iz cijelog svijeta.

“Neizmjerno sam ponosan što smo pobijedili konkurenciju poput Norveške, Švicarske i Ukrajine te dobili ovaj prestižan događaj. Intenzivno smo lobirali

Osim što zatvaraju prvu razinu investicija, poslovni anđeli odlični su mentori s konkretnim znanjem zadnja tri mjeseca i trud se isplatio. Čim se vratimo iz Turske krećemo s pripremama”, izjavio je Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a.

EBAN Winter University pokrenula je Europska mreža poslovnih anđela (EBAN) koja predstavlja suradnju investitora fokusiranih na start-upe i poduzeća u ranim fazama razvoja, te

Davorin Štetner: Intezivno lobiranje se isplatilo

broji više od 250 organizacija poslovnih anđela i više od 20.000 investitora.

U Hrvatskoj će se ove godine održati 15. izdanje konferencije koja će okupiti najbolje stručnjake u području investicija te ponuditi informacije i uvid u nove trendove na svjetskoj start-up sceni. U protekle dvije godine konferencija se održala u Kopenhagenu i Helsinkiju.

Predstavljanje ideja

“Vjerujem da će Hrvatska mreža poslovnih anđela opravdati naše povjerenje.

Veselimo se druženju u Zagrebu te jamčim da će ovaj događaj nametnuti Hrvatsku kao jednu od poželjnih destinacija za start-upe u Europi”, dodala je Candance Johnson, predsjednica EBAN-a.

Konferencija veličine i važnosti EBAN Winter Universityja osigurat će Hrvatskoj veliku pažnju međunarodnih poslovnih anđela i omogućiti hrvatskim start-upima da svoje ideje predstave na globalnoj razini. Osim što zatvaraju

42 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

prvu razinu investicija, poslovni anđeli odlični su mentori s konkretnim znanjem koji svojim iskustvom ubrzavaju start-upima put do uspjeha. U Europi poslovni anđeli godišnje investiraju više od 7,5 milijardi eura, a iz godine u godinu bilježi se trend porasta investicija.

CRANE je organizacija koja okuplja privatne investitore koji su zainteresirani za ulaganja u inovativne tvrtke u ranom stadiju razvoja. Osnovana je 2008., jedna je od najstarijih europskih organizacija poslovnih anđela, a u sedam godina djelovanja ostvareno je više od 30 investicija ukupne vrijednosti veće od 23 milijuna kuna. Osim investiranja, članovi CRANE-a aktivno su uključeni u poticanje poduzetništva kroz organizaciju Start-up srijeda, CRANEbruncha, sudjelovanja na raznim konferencijama u obliku mentora, savjetnika i predavača te suradnjom s brojnim nacionalnim i inozemnim organizacijama. (B.O.)

Istraživanje Indeks genomike podataka

napušteni podaci zagušuju sustave

V

eritas Technology Corporation, tvrtka za upravljanje podacima, objavila je pregled sastava podataka koji se kriju po tvrtkama i korporacijama. Tako istraživanje Indeks genomike podataka (Data Genomics Index) pokazuje da 41 posto podataka nije na bilo koji način promijenjeno najmanje tri godine. To znači da su pred tvrtkama velike prilike da značajno utječu na svoje operativne troškove.

“Naši nam korisnici s vremena na vrijeme kažu da se susreću s dva suprotna i međusobno sukobljena procesa. S jedne strane, količina podataka eksponencijalno raste, ali s druge strane postoje vrlo realna ograničenja resursa i budžeta koji su na raspolaganju za nove servere i aplikacije”, kaže Drago Gajski, regionalni menadžer Veritasa za područje Jugoistočne Europe. Među zaključcima istraživanja, koje mjeri točne podatke i detalje o stvarnim poslovnim okruženjima – od vrsti datoteka koje su spremljene pa do njihove prosječne starosti i proporcionalnog udjela u ukupnoj količini, ističe se kako napušteni podaci nepotrebno opterećuju sustave. Podaci kojima se ne zna vlasnik – a što je

situacija do koje je došlo zbog promjena poslovnih zadataka kod pojedinaca ili odlaska zaposlenih iz tvrtke – smatraju se napuštenima. Takvi podaci često nisu primarna briga tvrtki jer ih ne vide i o njima ne razmišljaju.

U slučaju napuštenih podataka u pravilu se radi o vrstama datoteka s bogatim sadržajem – poput videozapisa, slika ili prezentacija, a sve je ove vrste datoteka rizično ostaviti bez nadzora. (B.O.)

41 %

podataka nije promijenjeno najmanje 3 godine

Suradnja ZIP-a i Stripe-a

Lakše do tvrtke u SAD-u

Z

IP - Zagrebački inkubator poduzetništva i Stripe, jedan od globalno vodećih sustava za online plaćanje i elektroničko poslovanje, objavili su strateško partnerstvo koje je namijenjeno hrvatskim tehnološkim i start-up kompanijama koje žele iskoračiti na tržište Sjedinjenih Američkih Država. Naime, Stripe je objavio Atlas, program dizajniran kako bi pojednostavio proces osnivanja kompanije u SAD-u. Kao vodeći start-up program u Hrvatskoj, ZIP će Stripeu predlagati kandidate za Atlas program. Konačan odabir i odobrenje ulaska u program ostaje na

Stripeu. Uz cijenu od 500 dolara, odabranim kompanijama Stripe će pružiti onboarding paket za američko tržište. A

to konkretno znači osnivanje kompanije, bankovni račun i porezni broj u SAD-u te Stripe račun s mogućnošću primanja uplata iz cijelog svijeta. K tomu, nude se porezna (PwC) i pravna (Orrick) savjetovanja te kredit u iznosu od 15.000 dolara u uslugama (Amazon Web Services).

U ZIP-u ističu kako su oduševljeni prilikom da uz Stripe mnogim lokalnim start-upima olakšaju i ubrzaju izlazak na globalno tržište. Kompanija u SAD-u ne omogućava samo lakši dolazak do većeg broja inozemnih korisnika i kupaca, već i lakši pristup investicijama potrebnim za rast gotovo svakog start-upa. (B.O.)

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Sajam inovacija u Maleziji - 15. MTE – Malaysia Technology EXPO

S inovacijama osvajamo svjetsko tržište Hrvatski inovatori dobili su jednu Best Award - novčanu nagradu, tri zlatne, tri srebrne i tri brončane medalje za svoje su inovacije dobili i jednu Best Award - novčanu nagradu, ukupno tri zlatne, tri srebrne i tri brončane medalje. Nastup hrvatskih inovatora na sajmu organizirali su Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora (HGK) uz potporu Grada Zagreba.

Plodni razgovori

Već na izložbi malezijski poslovni partneri iskazali su želju za uvozom roto rašpe Romana Krunića

I

“

znimno sam zadovoljan velikim brojem konkretnih poslovnih upita”, pohvalio se Almir Karabegović iz tvrtke Adleja nakon nastupa na izložbi inovacija u Kuala Lumpuru s koje se vratio sa zlatnom medaljom. Zlato je osvojio za svoju inovaciju “Kontracepcijska spirala za pse”, koja je zainteresirala brojne posjetitelje ovog doista mnogoljudnog sajma. Njegovo zadovoljstvo dijeli još jedan hrvatski zlatni inovator, Roman Krunić.

Inovacija s kojom se tamo predstavio, čitateljima je Privrednog vjesnika poznata od ranije - riječ je o Roto rašpi za skidanje kore i grubu obradu drveta, s kojom je tvrtka Roto Kruna već osvojila nagrade na svjetskim natjecanjima. Ovaj put privukla je posebnu pažnju malezijskog ministra znanosti, tehnologija i inovacija YB Datuk Seri Panglima Madius Tangaua koji je posjetio izložbeni prostor hrvatske delegacije na sajmu 15. MTE – Malaysia Technology EXPO. “Neki malezijski poslovni partneri iskazali su želju za uvozom našeg proizvoda na malezijsko tržište”, rekao je Krunić.

No, nisu dva zlata sve što je hrvatska delegacija donijela kući iz Malezije. Među petstotinjak inovacija iz Malezije i drugih država jugoistočne Azije i Europe, hrvatski inovatori

44 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Best Award novčanu nagradu i zlatnu medalju osvojila je Mirjana Brlečić iz tvrtke Priroda liječi za inovaciju “NiKEL zaštita od štetnih učinaka UV-zraka”. Srebrne medalje dobili su Tomislav Juratovac iz tvrtke Pro-Hepro za inovaciju “Helloquent”, Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus za inovaciju “C@N PersonRecog - Gender & Age Group Recognition Software” te Slobodan Rajić iz tvrtke Telecor Zagreb za inovaciju “Antiteroristička brava za šahtove”. Brončanu medalju osvojio je Tomislav Marjanović iz tvrtke Foscrot za inovaciju “Grynco – save the planet”, zatim Marin Kovačić iz Zagreba za inovaciju “ALVA- Automated Laboratory Vial washing Assistant” i Rade Nekić iz Biograda na moru za “Naplatak sa sigurnosnim prstenom za kotače vozila”.

U sklopu 15. MTE – Malaysia Technology EXPO-a Hrvatska gospodarska komora organizirala je i 9. inovacijsku misiju uz izravne B2B sastanke hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika. Među njima je voditelj Inovacijske misije i voditelj Odjela za poduzetništvo i inovacije HGK-a Ivan Božac posebno istaknuo razgovore tvrtke Citus s malezijskom IT tvrtkom Case za izradu softvera, zatim tvrtke Telecor Zagreb s tvrtkom SQL Associates, specijaliziranom za komercijalizaciju novih tehnologija, tvrtke Adleja s malezijskom Asean EU Advisory Network i tvrtke Roto-Kruna s tvrtkom Business Media International.

Iskazani su, kaže, poslovni interesi i za ostale inovacije hrvatskih inovatora. “HGK sa svojim sinergijskim aktivnostima sustavno ulaže napore i potiče rad hrvatskih inovatora s ciljem komercijalizacije inovacija i izvoza hrvatskih proizvoda”, rekao je Božac. (S.P.)

predstavljamo OPG Grgurević, Janjina na Pelješcu

Vinski mutant osvaja tržište OPG Grgurević, koji je pod zaštitom Hrvatskog zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, uzgaja plavac mali sivi koji je ustvari mutant plavca malog, jer je vino bijele, a ne crvene boje

J

edna od najpopularnijih sorti vinove loze u Hrvatskoj zasigurno je plavac mali, no da postoji plavac mali sivi, poznato je samo vrhunskim vinskim poznavateljima. Upravo tu sortu vinove loze uzgaja obitelj Grgurević u mjestu Janjina na Pelješcu. OPG Grgurević je pod zaštitom Hrvatskog zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo za proizvodnju vina s kontroliranim geo-

Tradicija našeg OPG-a seže još u 19. stoljeće, prenosi se generacijama s oca na sina, kaže Grgurević grafskim podrijetlom. Obitelj Grgurević posjeduje 1,85 hektara vinograda s ukupno 16.820 trsova vinove loze, od čega 82 posto otpada na plavac mali, a 18 posto na maraštinu. Većina njihovih vinograda nalazi se na poziciji pod nazivom Krive njive na Pelješcu. Godišnje ova vinarsko-vinogradarska obitelj proizvede 25.000 butelja vina, među kojima je najpoznatiji Grand crue napravljen od plavca malog, zatim plavac mali selekcija i bijelo vino barrlie rukatac metodom surrlie proizveden barrique tehnologijom u drvenim bačvama izrađenim od slavonskog hrasta. Plavac mali sivi u stvari je mutant unutar plavca malog, jer je vino bijele, a ne crvene boje.

“Tradicija našeg OPG-a seže još u 19. stoljeće, prenosi se generacijama s oca na sina, a cilj nam je poboljšanje kvalitete vinarstva i vinogradarstva kao i očuvanje tradicionalnih sorti vinove loze”, rekao je Anto Grgurević, vlasnik OPG-a Grgurević. Dodao je kako je tradicionalna proizvodnja plavca malog započela potkraj 19. stoljeća kada je njegova

obitelj zasadila prve vinograde. Danas ti vinogradi u prosjeku egzistiraju 15 godina, a svake se godine nadopunjavaju novim nasadima.

Turisti u berbi

Govoreći o poslovanju OPG-a, Grgurević je rekao kako se posjetiteljima nudi dodatna ponuda. To je, primjerice posjet vinogradu u Krivim njivama u bilo koje godišnje doba te posjet podrumu u Janjini gdje se čuvaju najstarija i najvrednija vina OPG-a Grgurević. Za vrhunski doživljaj i kušanje vina uređen je prostor za degustaciju vina u mjestu Drače, a turisti mogu sudjelovati i u berbi, kao i u drugim fazama proizvodnje vina. “Naši gosti su oduševljeni berbom i kvalitetom vina, pa dok je vino još mošt rezerviraju butelje za kupnju. Većina bačvi ima na sebi oznaku tko ih je rezervirao.

Prije nekoliko godina počeli smo sa 30 posto rezerviranih vina, a sada smo došli na 70 posto rezervacija vina Grand crua”, kaže Grgurević.

(S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

1,85 ha površina vinograda obitelji Grgurević 16.820 trsova vinove loze uzgajaju na njemu 25.000 butelja vina godišnja proizvodnja obitelji Grgurević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Mladima šansa za posao Vlada Federacije BiH u potrazi za lijekom protiv nezaposlenosti osigurala u proračunu 50 milijuna konvertibilnih maraka za subvencije za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje mladih na rok od dvije godine piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

45%

stopa nezaposlenosti u BiH

8000 10.000

od do mladih

trebalo bi dobiti posao na najmanje 2 godine

P

rije rata, u bivšoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina gotovo da i nije imala nezaposlenih. Posao nisu imali samo oni koji zapravo i nisu htjeli raditi.

Stopa nezaposlenosti je bila niža od 10 posto.

Danas je nezaposlenost najteža rak rana bosanskohercegovačkog društva, države i ekonomije. Ulice gradova su po cijele dane pune mladih ljudi koji tragaju za poslom, ili u kafićima uz kavu prelistavaju novine u potrazi za malobrojnim natječajima koji su u pravilu već unaprijed rezervirani za tatine i mamine kćeri i sinove.

Cvjeta rad na crno

Službeno, prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti u državi iznosi 45 posto ili drugim riječima, posao traži 536.659 građana, uglavnom mladih. Neslužbeno se tvrdi, a zasigurno je ovaj podatak mnogo realniji, da je stopa nezaposlenosti upola manja

46 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

i da iznosi 27 posto. Razlika se krije u sve većem broju onih koji rade na crno, i to ne samo u malim trgovinama i uslužnim djelatnostima, nego i u državnim tvrtkama kojih se, ako nisu unosne i konkurentne na tržištu, svi odriču, pa i sama država. Ranijih godina još je bilo šansi da se privremeno nađe neki sezonski posao u zemljama članicama EU-a, recimo u Hrvatskoj u tijeku turističke sezone, ali i ta mogućnost će ove godine zasigurno biti mnogo manja jer su Europu preplavile izbjeglice s Istoka koji će cijenu rada sniziti na minimum.

Tračak nade za nezaposlene pojavio se ovih dana nakon što je vlada Federacije BiH u potrazi za lijekom protiv nezaposlenosti osigurala u proračunu 50 milijuna konvertibilnih maraka za subvencije za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje mladih na rok od dvije godine.

U entitetskoj vladi, ali i u 10 županija, nadaju se da će tim sredstvima posao dobiti na najmanje dvije godine osam do 10.000 mladih.

Investicijska konferencija U realizaciju ovog programa potpisanim protokolom s vladom FBiH uključili su se Zavod, za zapošljavanje FBiH i Porezna upravu FBiH, te Uprava za inspekcijske poslove FBiH, dakle institucije zadužene za suzbijanje mogućih zloporaba. Prema izjavama čelnika ovih institucija već od 15. veljače poslodavci pokazuju vidljiv interes za natječaje i zaključivanje ugovora o radu. No, tu povlasticu ne mogu koristiti svi poslodavci. Naime, od nje su izuzeti oni koji neredovito plaćaju poreze i doprinose, oni koji imaju neplaćene kazne po osnovi rada na crno, oni koji spadaju u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, igara na sreću, oni koji u proteklih osam mjeseci nisu smanjivali broj radnika osim ako su ti radnici stekli pravo na mirovinu i na kraju akcija zapošljavanja se ne odnosi na javni sektor.

Novac već u županijama

Uredbom je dan naglasak na zapošljavanje mladih u privatnom, isključivo proizvodnom sektoru, a poslodavci će biti obvezni zadržati novozaposlenog radnika 12 mjeseci koliko će i dobivati subvencije, ali i idućih 12 mjeseci, ali bez subvencija. Također, u obzir dolazi i samozapošljavanje, ponajprije u poljoprivredi i obrtima. Kako je priopćeno iz vlade FBiH osiguranih 50 milijuna KM već je raspoređeno županijskim službama za zapošljavanje, ovisno o broju nezaposlenih mladih ljudi. Prema tom kriteriju, najviše, nešto više od 14 milijuna KM dobila je Tuzlanska županija.

Valja napomenuti da ova uredba propisuje i kazne od 3000 do 10.000 KM za one koji nenamjenski potroše dobiveni novac. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić ocijenio je kako je pokretanje ove akcije jedna od najvažnijih

Uredba propisuje i kazne od 3000 do 10.000 KM za one koji nenamjenski potroše dobiveni novac mjera iz akcijskog plana Reformske agende, jer je to istodobno i poruka onima zaposlenima u tzv. sivoj ekonomiji da se jedino ovakvim putem trajno može riješiti nezaposlenost. Ova akcija, prema mišljenju neovisnih analitičara, ima samo jednu manu, a to je vremensko ograničenje na rok potreban za utrošiti 50 milijuna KM za prvo zapošljavanje mladih, umjesto da to bude dugoročni lijek za suzbijanje epidemije nezaposlenosti. Istina, u Bosni postoji i jedna narodna mudrost koja kaže: “fukari je za uvar kad i muha upadne u juhu”.

Prioriteti: energetika i transport

P

r e d s t av n i c i BiH, koje je na Investicijskoj konferenciji o zapadnom Balkanu u organizaciji EBRD-a vodio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, založili su se za unapređenje poslovne suradnje sa susjedima, posebice u područjima energije i transporta. Zvizdić je u Londonu naglasio da su za BiH najvažnija investicijska područja u povezivanju zemalja u regiji u poručju transporta i energetike, a posebno je istaknuo potrebu da se jadransko-jonska autocesta i jadransko-jonski plinovod dijelom grade i u BiH. S tim u svezi, BiH je već započela s izradom energetske strategije koja će biti temelj za kandidiranje investicija u ovom području. Ipak, prioritet za BiH je intenziviranje gradnje autoceste na koridoru Vc. Ukupna dužina autoceste je 335 kilometara, a do sada u promet je pušteno nešto više od 92 kilometra. Zvizdić je izjavio da su EBRD-u predstavljeni već projektirani dijelovi te autoceste, te da će se za nepune tri godine u prometu naći i dionica autoceste od Međugorja do Počitelja i Bune kod Mostara. Kad je riječ o energetici, BiH je uključena u projekt izgradnje 400 kV dalekovoda sa Srbijom i Crnom Gorom, kojim se otvaraju novi koridori, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom, a na jugu podvodnim kabelom za Italiju. (Z. L.)

Vanjskotrgovinska bilanca BiH

U padu izvoz i uvoz

P

rvi put u siječnju ove godine BiH je imala veći izvoz u Njemačku od uvoza.

Izvoz je iznosio 115,3 milijuna KM uz rast od 5,1 posto, a uvoz 113,7 milijuna KM uz godišnji pad od 5,3 posto. BiH je u prvom ovogodišnjem mjesecu izvezla roba u države EU-a u vrijednosti od 492 milijuna KM što je na godišnjoj razini povećanje od 3,8 posto. Istodobno, BiH je uvezla roba u vrijednosti od 570 milijuna KM što je 6,1 posto manje. Ukupno trgovanje BIH sa svijetom u siječnju ove godine ipak je zabilježilo negativan trend, izvoz je vrijedio 631 milijun KM uz pad od 2,8 posto, a uvoz 914 milijuna KM uz pad od sedam posto. Pad izvoza rezultat je velikog deficita ostvarenog u trgovanju sa Srbijom. Preko Drine je izvezeno robe u vrijednosti od 36,2 milijuna KM uz veliki pad od 41,3 posto, dok je uvoz iznosio 103,9 milijuna KM uz rast od 8,4 posto. S ostalim zemljama Cefte BiH je imala pozitivne trgovačke rezultate. (Z. L.) 29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Sporovi oko zaštite

Slavonski kulen iz Slovenije

Šokirani hrvatski proizvođači slavonskog kulena nervozno su reagirali na zahtjev iz Slovenije da se prijelaznim razdobljem zaštiti jedini slovenski proizvođač slavonskog specijaliteta piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

70 t kulena godišnje proizvede jedini slovenski kulenaš

35 t

slavonskog kulena iz Slovenije godišnje završi na hrvatskim tanjurima

25

više od godina

postoji kulen proizveden u Sloveniji

S

lovenija se već dva puta uplitala u postupak zaštite hrvatskih proizvoda. Najprije je kočila zaštitu istarskog pršuta, potom i varaždinskog zelja. Sada je povukla ručnu kočnicu na slavonskom kulenu. Gospodarsko interesno udruženje (GIZ) mesne industrije Slovenije tvrdi da postoji i slovenski slavonski kulen te da se u registraciji zaštite toga specijaliteta ne smije zanemariti činjenicu da i Sloveni-

Približno trećina kulena što ga u zbroju proizvode Hrvatska i Slovenija, slovenskog je podrijetla ja ima isti proizvod kojim se diče slavonski kulenaši.

Uplitanje u zaštitu slavonskog kulena diglo je na noge zaštitare nacionalnog interesa u Hrvatskoj. Povikali su na drugu stranu: kakve veze ima Slovenija sa slavonskim kulenom!

Zagalamilo se žestoko i u afektu, a da se prije toga nitko nije raspitao o pravom smislu uplitanja u zaštitu notorno hrvatskog proizvoda.

Kritičare je još manje zanimalo kako stoje stvari u europskom pravnom redu u tom pogledu, odnosno ima li osnove za problematiziranje konkretne zaštite.

Da su se kritičari raspitali mogli su saznati da u Sloveniji postoji samo jedan proizvođač koji je proširene dijelove životinjskog probavnog trakta počeo puniti smjesom kakvom ih pune i kulenaši u Slavoniji i Baranji i to još za bivše zajedničke države. Jedini slovenski

48 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

kulenaš veliki je proizvođač, čak velik i za hrvatske prilike. Svake godine stavlja na tržište po 70 tona kulena pod slavonskim imenom.

U potrazi za prijelaznim razdobljem

Približno trećinu kulena što ga u zbroju proizvode Hrvatska i Slovenija, slovenskog je podrijetla. Slavonski kulen iz Slovenije osim u Sloveniji prodaje se još i na tržištima Srbije, BiH, Njemačke i Austrije, a ponajviše u Hrvatskoj. Na hrvatskim tanjurima svake godine završava po 35 tona slavonskog kulena iz Slovenije.

U postupak zaštite slavonskog kulena umiješalo se Gospodarsko interesno udruženje mesne industrije Slovenije na osnovi istog onog pravilnika prema kojem je Hrvatska ishodila prijelazno razdoblje u kojem smije proizvoditi kranjsku kobasicu i nakon što je taj proizvod zaštićen kao slovenski. Europski pravni red situacije kakva je bila s kranjskom

Medene gorčine

Napadi na glasonoše loših I slovenski proizvođači, kao i dio šire javnosti, znaju ponekad reagirati krajnje neumjesno na inače ispravne i logične odluke. Djeluje nestvarno kako su slovenski pčelari bjesomučno proganjali Andreju Bizjak, direktoricu Inspekcije za sigurnu hranu te Mirana Brvara, šefa Centra za toksikologiju. Pčelarski savez Slovenije zapeo je da se smijeni direktoricu Bizjak uz optužbu da je pčelarima prouzročila nenadoknadivu štetu. Inspekcija za sigurnu hranu učinila je samo ono što je njena dužnost. U prosincu prošle godine objavila je izvješće o posebnom nadzoru nad lijekovima za suzbijanje varoe. Inspekcija je upozorila da postoji opravdana sumnja

vijesti EIB u Ljubljani EIB je lani odobrio Sloveniji 798 milijuna eura novih kredita. Najveći iznosi dodijeljeni su DARS-u za gradnju 13 kilometara autoceste na potezu Draženci-Macelj te slovenskim distributerima za obnovu i proširenje električne mreže. Svoju nazočnost u Sloveniji EIB pojačat će otvaranjem stalnog predstavništva u Ljubljani tijekom ove godine. U okviru strategije Slovenija 2020. EIB će podržati ulaganja u slovensko gospodarstvo sa 3,8 milijardi eura što predstavlja 10 posto slovenskog BDP-a. Banka je također najavila i pomoć Sloveniji u zbrinjavanju izbjeglica.

Umro Miloš Kovačič kobasicom i kakva se sada ponavlja i sa slavonskim kulenom rješava tzv. prijelaznim razdobljima.

Postoji li određeni proizvod na tržištu više od pet godina može se proizvoditi i prodavati još neko vrijeme nakon što je njegova zaštita objavljena u službenom glasniku EU-a. To se radi stoga da nezaštićeni proizvođač ne trpi pretjeranu gospodarsku štetu. Za slučaj da sporni proizvod postoji na tržištu više od pet

godina, a slovenski kulen nazočan je više od 25 godina, zainteresirana strana može inicirati pregovore i u njima zahtijevati prijelazno razdoblje i do 15 godina. Važno je naglasiti da slovenska strana u podnesku nigdje ne osporava generiku. Slavonski kulen jest slavonski, ali takav se kulen pod istim imenom proizvodi i u Sloveniji pa tamošnji GIZ zahtijeva da se zaštita hrvatskog proizvoda provede uz prijelazno razdoblje za kulenaša u Sloveniji.

vijesti kako pojedini pčelari koriste zabranjene lijekove.

Naknadno se potvrdilo da dio slovenskih pčelara kupuje lijek od tvrtke Apis u vlasništvu Marka Debevca koji je radio pripravak od zabranjenog rotenona. Vjerojatno stoga što je mnogo jeftiniji od preporučenih supstancija, pa omogućava veću zaradu.

Bjesomučni nasrtaji na glasonoše loših vijesti Andreu Bizjak se tjeralo na odstup, a i Brvara ako stručnim argumentima ne dokaže da sredstva za zaštitu kupljena na crnom tržištu doista uzrokuju ranu demenciju, Parkinsonovu bolest te imunološki uvjetovane bolesti - završili su na kraju ipak

pobunom čestitih pčelara koji su se distancirali od mutikaša u svojim redovima. U dva mjeseca kako traje cijela priča koja je počela teškim optužbama na račun inspekcije preokrenula se u logičan i jedino ispravan ishod. Ovih dana, naime, javno su objavljena imena slovenskih pčelara u čijem su medu pronađeni tragovi zabranjenih supstancija.

U 82. godini umro je Miloš Kovačič, legendarni direktor Krke.

Magistar farmacije po izobrazbi započeo je karijeru u Krki davne 1964. gdje je 17 godina vodio komercijalne poslove, da bi 1985. preuzeo čelnu dužnost s koje je do umirovljenja vodio farmaceutsku tvrtku iz Novog Mesta u snažan razvoj s težištem na izvozu. Njegove zasluge prepoznate su u Poljskoj i Rusiji koje su ga odlikovale visokim državnim odličjem. Kovačič je bio menadžer godine u Sloveniji, a u tri godine proglašavan je najuspješnijim slovenskim direktorom.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA U Beogradu održana 1. konferencija o razvoju nekretnina

Regulativa bolja od implementacije Da se krenulo u dobrom smjeru potvrdila je i Svjetska banka na čijoj je ljestvici Doing business Srbija lani skočila za 39 mjesta kad je riječ o uvjetima i rokovima za dobivanje građevinskih dozvola piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U

ovom trenutku najveći strani investitor u nekretnine u Beogradu je izraelska tvrtka AFI Europa Serbia što je pokazala i 1. konferencija o razvoju nekretnina održana prošlog tjedna u Beogradu.

Pokrovitelj skupa bilo je Veleposlanstvo Izraela u Srbiji, a konferenciju sličnu onima kakve se u Grčkoj održavaju već 16 godina organizirao je Tsomokos Group International (TGI) čiji je vlasnik Simeon Tsomokos, grčki biznismen s višegodišnjim dobrim osobnim vezama u Srbiji. Konferencija je okupila više od 400 sudionika, stručnjaka i investitora iz zemlje i svijeta, predstavnika države, financijskog i građevinskog sektora te beogradske čelnike.

Novi zakoni donose optimizam

Beograd je i inače bio u fokusu kao najperspektivnije tržište nekretnina u Srbiji s dalekosežnim posljedicama - kako pozitivnim jer u njega dolaze stranci, tako i negativnim po ostatak Srbije koji se teško može nositi s takvom konkurencijom kad je riječ o investicijama u gradnju.

Sudionici su ocijenili da je država u zadnje dvije godine napravila veliki napor u ovom sektoru kako bi se stvari popravile na administrativnoj razini ponajviše zahvaljujući provedenim reformama u

Najviše se gradi u Beogradu u koji najviše investiraju Izraelci zakonodavstvu, a potom i implementaciji zakona koja, doduše, ide nešto sporije.

Da se krenulo u dobrom smjeru potvrdila je i Svjetska banka na čijoj je ljestvici Doing business Srbija lani skočila za 39 mjesta kad je riječ o uvjetima i rokovima za dobivanje građevinskih dozvola.

No, problem je u tome što je zakonska regulativa mnogo bolja i efikasnija od im-

plementacije, upozorili su sudionici konferencije. Državna tajnica u Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture Aleksandra Damnjanović podsjetila je kako je Srbija 1. siječnja ove godine uvela elektronske građevinske dozvole.

Istaknula je kako su u okviru reforme u ovom sektoru, koja je pokrenula i srpsku građevinsku industriju te industriju građevinskog materijala i povećala broj radnika, donesena tri važna zakona. Riječ je o izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji te zakonima o konverziji zemljišta i o ozakonjenju objekata, a doneseno je i 37 podzakonskih akata nužnih za njihovu provedbu. Aleksandra Damnjanović najavila je i donošenje zakona o stanovanju.

“U prosincu prošle godine izdali smo 1051 građevinsku dozvolu, što je za 56,4 posto više nego u prosincu 2014., a najveća građevinska aktivnost zabilježena je u Beogradu”, naglasila je ona, dodajući kako je u tijeku još jedna važna reforma - mogućnost transformacije prava korištenja zemljišta u pravo na svojinu nad građevinskim zemljištem što će omo-

Adir El Al

Kranovi donose rast i razvoj privrede Srbija nudi dobre prilike investitorima i u kontinuitetu čini velike napore kako bi unaprijedila sektor nekretnina, izjavio je generalni direktor tvrtke AFI Europe Serbia, Adir El Al na konferenciji.

Inače, ta je tvrtka jedan od najvećih investitora u Beogradu i Srbiji koja je nakon početne investicije u najveći biznis park u Beogradu, Airport City, nastavila s ulaganjima.

El Al je ukazao na značaj infrastrukturnih i drugih velikih građevinskih radova i objekata za srpsko gospodarstvo i ekonomski rast.

“Nekretnine potiču razvoj drugih grana, a kranovi donose rast i

50 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

razvoj privrede”, istaknuo je El Al, ukazavši na doprinos vlade Srbije i gradskih vlasti u Beogradu za privlačenje investitora i pružanju pomoći u rješavanju problema s kojima su se susretali. El Al smatra da će u Srbiji uspjeti i opstati samo oni investitori koji znaju i koji se mogu prilagoditi promjenama.

“Za nas su zakonske procedure jedan od najvećih izazova. Budući da je Srbija zemlja u tranziciji, te da radi na pripremama za članstvo u EU, zakoni se često mijenjaju. Nužno je da to razdoblje tranzicije prođe glatko, kako ne bi blokiralo investicije”, smatra El Al.

gućiti investitorima da postanu vlasnici zemljišta na kojem grade.

Fleksibilnost kao nužnost

Investitori već s time računaju, kao i s veoma fleksibilnim odnosom vlasti, pa su uvijek mogući direktni dogovori i, ako treba, promjene, posebice kada su u pitanju kapitalni projekti kao što je Beograd na vodi. Taj je projekt bio i najčešće spominjana investicijska mantra na konferenciji, i praktički ga nije preskočio spomenuti ni jedan sudionik, dijeleći mu niz epiteta među kojima i onaj da je riječ o trenutačno najvećem projektu u Jugoistočnoj Europi čija je realizacija već započela.

Gradski menadžer Goran Vesić stavio je ovaj projekt u fokus podsjetivši kako Beograd ima više od 200 kilometara obale koja se ne koristi. Najavio je da će u Beogradu početi i realizacija projekta Blok 18, zatim Makiško polje, razvoj lijeve obale Dunava koja bi trebala postati Treći Beograd te da će se ulagati u lokaciju ispod Višnjičke Banje, odnosno od Luke Beograd do Ade Huje. Istaknuo je kako će u iduće četiri godine centar grada postati pješačka zona, što će povećati atraktivnost tog prostora za investicije.

“Spremni smo riješiti svaki problem”, poručio je Vesić stranim investitorima.

Glavni urbanist Beograda, Milutin Folić

najavio je potkraj ožujka usvajanje plana generalne regulacije Beograda koji počiva na četiri stupa urbanizacije: prometu, pješacima, biciklistima i javnom prijevozu. Dodao je kako infrastrukturni projekti čekaju urbanizaciju i novac. Folić je naglasio kako je tijekom 2014. i 2015. u Beogradu usvojeno 50 planova koji se uklapaju u koncept: identitet, mobilnost i prirodno okružje. Prikazao je i mapu planiranih projekata koja, kako je istaknuo “pokazuje da većina razvojnih projekata ide prema rijeci”, što će reći Savi, a to znači Beogradu na vodi.

Planova mnogo, novca malo

Očito je da planova ima mnogo, što nije slučaj i s novcem. Xenofon Damaskos, direktor Vojvođanske banke procijenio je kako će tržište nekretnina u Srbiji rasti zahvaljujući, između ostalog, i legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata kojih u Srbiji u ovom trenutku ima oko 1,5 milijuna, a što je jednako broju legalnih objekata.

Legalizacija će povećati vrijednost nekretnina, kao i potražnju za kreditima koja je veoma smanjena zadnjih godina, smatra Damaskos. Optimizam u pogledu razvoja srpskog tržišta nekretnina pokazao i je generalni direktor tvrtke Atrium, Roman Klott. “U Srbiji je nakon razdoblja stagnacije pokrenut ciklus razvoja nekretnina, a idućih tri do pet godina bit

će ključno za izgradnju novih projekata”, rekao je Klott koji ovu ocjenu temelji na intenzivnom trendu izgradnje poslovnog i maloprodajnog prostora u Srbiji. Kako je naveo, za uspon tržišta nekretnina zaslužna je veća potražnja najmoprimaca, ali i napori vlade da olakša poslovanje investitorima. Naveo je kako je stopa

Tržište nekretnina u Srbiji će rasti zahvaljujući i legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata raspoloživosti uredskog prostora u Novom Beogradu, koji je postao poslovno središte Beograda, prije godinu i pol dana bila oko 30 posto, dok je trenutačno oko pet posto. Rast broja najmoprimaca je rezultat dolaska novih tvrtki u Srbiju, a s većom potražnjom su porasle i cijene najma u tom dijelu grada.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA HBOR i EIB potiču srednje kapitalizirane tvrtke

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 15. do 21. veljače ukupno je bilo 29 stečajnih postupaka, 479 skraćenih stečajnih postupaka i 157 brzih stečajnih postupaka. U predstečajnoj nagodbi je odbijeno pet prijedloga. Započelo je 10 postupaka predstečajne nagodbe, dok ih je 22 zaključeno. Izbrisano je 109 subjekata, što je 28 posto više od prethodnog tjedna. Osnovano je 289 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (147), zatim Split (39), Pazin (22), Rijeka i Osijek (20). Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (161), te ukupno 128 d.o.o.-a.

STEČAJEVI 29 

Stečajni postupak Početak postupka

22



Obustava i zaključak

1



Zaključak postupka

6



479 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka

35



444



157 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

157



41 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

4



Odbijanje prijedloga

5



Početak postupka

10



Zaključak postupka

22



0



BRISANI SUBJEKTI

109 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

109



35 

Likvidacija Početak postupka

34



1



0



Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

289 

Poslovni subjekti d.o.o.

128



j.d.o.o.

161



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

11

Zagreb Pazin

Bjelovar

8

147

Rijeka

20

Karlovac

8

22

Osijek

20

Sisak

0

Sl. Brod

8

Zadar

11

Šibenik Izvor podataka:

7

Split

39

Dubrovnik

7

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

150 milijuna eura za projekte

H

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je s Europskom investicijskom bankom (EIB) potpisala Ugovor o financiranju projekata srednje kapitaliziranih (Mid-Cap) društava u iznosu od 150 milijuna eura.

Taj je ugovor dio okvira u iznosu od 800 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzetnika te srednje kapitaliziranih poduzeća koji je HBOR potpisao s EIB-om 2014. godine. Sredstva su namijenjena za financiranje

projekata srednje kapitaliziranih društava iz sektora industrije, usluga, turizma te drugih, kao i javnih te privatnih poduzeća koja ulažu u projekte bazirane na znanju, infrastrukturi i okolišu. Srednje kapitalizirana poduzeća (Mid-Cap) definiraju se kao ona s više od 250, a manje od 3000 zaposlenih.

Sredstva ovog zajma mogu biti plasirana krajnjim korisnicima izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju sa HBOR-om.

SEE Link

Uključili se Beograd i Ljubljana Beogradska i Ljubljanska burza prošlotjednim potpisom sporazuma o pridruživanju potvrdile su svoju namjeru uključivanja u SEE Link, regionalnu platformu za trgovanje vrijednosnim papirima, koju podržava EBRD, a koju su utemeljile Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza. Sporazum o pridruživanju potpisan je na Western Balkans Investment Summitu u Londonu, koji je organizirala Europska banka za obnovu i razvoj, a koji je okupio premijere Hrvatske, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.

Predsjednik EBRD-a, Sir Suma Chakrabarti, uzvanicima je predstavio SEE Link, platformu koja će se aktivirati krajem ožujka.

52 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Jačanje kapitalnih tržišta svake pojedine zemlje i poticanje korištenja lokalnih valuta jedan je od prioriteta EBRD-a na području zapadnog Balkana, a u svrhu smanjivanja ovisnosti o vanjskim izvorima financiranja i jačanja gospodarskog rasta svake pojedine zemlje. To je tim važnije zbog nestabilnog globalnog gospodarskog okruženja.

Izjava Misije MMF-a nakon posjeta Hrvatskoj

Ubrzati reforme

Potrebna je daljnja fiskalna konsolidacija kako bi se smanjio velik javni dug koji treba planirati tako da bude poticajan za rast u mjeri u kojoj je to moguće. S tim u vezi bilo bi važno ubrzati provedbu planova glede povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a

O

hrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto potkraj 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reformi bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika, kazao je nakon posjeta Republici Hrvatskoj Khaled Sakr koji je bio na čelu Misije Međunarodnog monetarnog fonda.

Ocjenjuje se da je realni BDP u 2015. rastao po stopi od gotovo dva posto, potaknut snažnim izvozom i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja. Službeno mjerena inflacija i dalje je blago negativna, ponajviše zbog pada cijene energije.

Procjenjuje se da se višak na tekućem računu platne bilance povećao na gotovo pet posto BDP-a u usporedbi s oko jedan posto BDP-a u 2014. Međutim, pri-

Brza provedba strukturnih reformi bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenost bližno dva postotna boda od tog povećanja treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima.

Prema preliminarnim procjenama manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 200) smanjio se na

oko četiri posto BDP-a u usporedbi sa 5,6 posto BDP-a u 2014. To je rezultat cikličkog povećanja proračunskih prihoda i nekih konsolidacijskih mjera, poput poboljšane kontrole proračunske potrošnje i povećanja trošarina na gorivo i duhan. Potrebna je daljnja fiskalna konsolidacija kako bi se smanjio velik javni dug koji treba planirati tako da bude poticajan za rast u mjeri u kojoj je to moguće.

S tim u vezi bilo bi važno ubrzati provedbu planova glede povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a. Također treba poduzeti mjere za smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti, poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikanosti javnog sektora i javne uprave.

Sačuvana stabilnost bankarskog sektora

Monetarna politika i dalje je usredotočena na očuvanje financijske stabilnosti.

Nedavno uvedene repo operacije s dospijećem od četiri godine bankama omogućuju dugoročno financiranje u kunama i mogle bi pomoći poticanju kreditiranja

u kunama te time pridonijeti postupnom smanjivanju euroizacije. Strukturne reforme, uključujući olakšavanje oporavka bilanci privatnog sektora, pomogle bi da se trenutačno dobra likvidnost u bankovnom sustavu postupno transformira u održivo kreditiranje privatnog sektora.

Sačuvana je stabilnost bankarskog sektora unatoč dugotrajnoj recesiji. Banke su u prosjeku likvidne i dobro kapitalizirane, a bile su i profitabilne do 2015. kada im je zbog jednokratnih gubitaka uzrokovanih konverzijom kredita stanovništvu u švicarskim francima u euro, dobit poprimila negativne vrijednosti. Postoje preliminarne naznake da se visok udio loših kredita u ukupnim kreditima počeo smanjivati jer se smanjio priljev novih loših kredita, a i banke su nastavile čistiti svoje bilance.

Unatoč tome što su najnovija makroekonomska kretanja relativno pozitivna, i dalje postoje znatni negativni rizici.

Treba osobito istaknuti da bi pogoršanje u vanjskom okruženju ili kašnjenje u provedbi fiskalne i strukturne reforme moglo oslabiti povjerenje i nepovoljno utjecati na rast i stvaranje radnih mjesta.

Nasuprot tome, ubrzavanje provedbe reformi moglo bi dodatno potaknuti rast i konkurentnost, smanjiti ranjivosti i osloboditi veliki neiskorišteni potencijal gospodarstva, zaključio je Sakr.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Konferencija CFO 2016

Inovacije i samo inovacije

Tvrtke za uspjeh moraju promijeniti mentalni sklop, fokusirati se na važne komponente za rad kompanije i brzo provesti željene promjene. Tvrtke moraju neprekidno eksperimentirati s idejama i naučiti prihvaćati novu tehnologiju. Ako inovacija ne uspije, naučeno treba iskoristiti u drugom pokušaju, kazala je Vimi Grewal-Carr piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

F

inancijski direktori najvažnija su karika u kompanijama, osobe su to koje daju važne strateške savjete i donose odluke, prepoznajući njihovu sve veću ulogu Deloitte i banka.hr organizirali su prošli tjedan konferenciju CFO 2016: Financije, biznis,

U državnom sektoru postoji mogućnost implementacije iskustava iz korporativnoga sektora, istaknula Ivana Jakir-Bajo inovacije. Nesigurnost koja je često vezana uz poslovanje u Hrvatskoj, kao što su primjerice zahtjevna regulativa, financijska ograničenja i 54 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

sve veći zahtjevi investitora u prvi plan vodećih kompanija stavili su uloge financijskih direktora. A njima pak dosta mogu pomoći spoznaje o inovativnim tehnologijama koje mogu poboljšati poslovanje tvrtke. Financijski direktori stoga mogu aktivnim upravljanjem investicijskim portfeljem svojih organizacija, napraviti tehnološke i kulturne pomake, imati profitabilnije poslovne modele, kao i mreže potrošača, poslovne ili financijske mreže koje donose znatnu dodanu vrijednost. “Inovacija je oduvijek bila prisutna, no promijenila se dinamika kojom se ona nameće i zahtijeva uključivanje u svakodnevicu,” rekla je na otvaranju konferencije partnerica u Deloitteu Hrvatska Marina Tonžetić.

Država i korporativni sektor

Pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo istaknula je kako će Ministarstvo financija iskoristiti isku-

Istraživanje stavova financijskih direktora

Oprezno s optimizmom Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja stavova financijskih direktora u Hrvatskoj i Srednjoj Europi, koje Deloitte provodi sedmu godinu zaredom.

Istraživanje je pokazalo kako su financijski direktori oprezni kad je riječ o optimizmu u ovoj godini te pokazuju i nisku sklonost preuzimanju rizika uslijed očekivanog umjerenog rasta BDP-a i visoke vanjske nesigurnosti.

Isto tako čak 70 posto financijskih direktora iz Hrvatske u ovoj godini očekuje rast BDP-a u rasponu od tek 0,6 do 1,5 posto, pri čemu tu najvišu stopu očekuje njih svega osam posto, što je najmanje u Srednjoj Europi. Istodobno, najveći dio ispitanika, njih 40 posto, očekuje da će razina nezaposlenosti ostati nepromijenjena, a njen pad

stva iz korporativnoga sektora kako bi državni proračun za ovu godinu učinilo što učinkovitijim.

“Svi smo mi u prethodnim godinama bili prije svega usmjereni na rast plaća i slične teme.

Međutim, jesu li ta pitanja ona osnovna koja zanimaju građane? Rekla bih da njih zapravo više zanimaju rezultati koje smo postigli. Zanima ih je li obrazovanje kvalitetnije, koliko se čeka pojedini zdravstveni pregled, zanimaju ih subvencije, i to ne samo koliko i kome ih dajemo, nego jesmo li pomoću njih povećali proizvodnju. Na tome ćemo raditi u idućem trogodišnjem razdoblju”, rekla je Ivana JakirBajo te je istaknula kako u državnom sektoru postoji mogućnost implementacije iskustava iz korporativnoga sektora. Istaknula je primjer

Marko Čižmek - najbolji financijski direktor u Hrvatskoj

Ove je godine prvi put organiziran izbor najboljeg financijskog direktora u Hrvatskoj i to po kriterijima uspješnosti poslovanja tvrtke, odnosno bruto dobiti, koeficijenta obrtaja ukupne imovine, odnosa duga i kapitala te koeficijenta tekuće likvidnosti. Financijskim direktorom godine u Hrvatskoj u sklopu konferencije CFO 2016 proglašen je član Uprave Valamar Rivijere Marko Čižmek.

prognozira trećina ispitanika. U procjenama za vlastite tvrtke, financijski su direktori u Hrvatskoj nešto optimističniji te njih čak dvije trećine smatra da financijska budućnost njihove tvrtke djeluje pozitivno.

Priličan pesimizam hrvatski su financijski direktori izrazili glede dostupnosti kredita, jer je njih tek 14 posto bankovne kredite ocijenilo atraktivnim izvorom financiranja. Istodobno tek 23 posto ispitanih planira koristiti sredstva iz EU fondova za sufinanciranje svojih strateških ulaganja, a čak 47 posto ih je vlastiti kapital ocijenilo privlačnim izvorom financiranja.

Inovacije stvaraju dodatnu vrijednost i treba ih poticati, podržavati i promovirati, ustvrdio je Hrvoje Hadžić strateškog planiranja koje je u državnoj upravi uvedeno 2008. što je pomoglo da se za vrijeme krize alociraju sredstva na one dijelove privrede u kojima se postižu kvalitetniji i učinkovitiji rezultati. Također je rekla kako postoji i drukčiji primjer poput SAP sustava koji je uveden 1997., ali je više godina čekao na punu primjenu jer tada u Ministarstvu financija nisu imali dovoljno znanja za to.

“Tvrtke za uspjeh moraju promijeniti mentalni sklop, fokusirati se na važne komponente za rad kompanije i brzo provesti željene promjene. Tvrtke moraju neprekidno eksperimentirati s idejama i naučiti prihvaćati novu tehnologiju. Ako inovacija ne uspije, naučeno treba iskoristiti u drugom pokušaju”, kazala je voditeljica Innovation inicijative u Deloitteu Ujedinjeno Kraljevstvo Vimi Grewal-Carr, koja je istaknula kako su tehnološke promjene naša svakodnevica, a tehnološki se napredak udvostručio u svega godinu i pol dana.

A menadžer za inovacije Ericsson Nikole Tesle Hrvoje Hadžić ocijenio je da su inovacije investicija, a ne trošak, te da su upravo inovacije njegovoj tvrtki pomogle da se iz tvrtke koja se tradicionalno vezivala uz telekomunikacijski biznis pretvori u tvrtku koja nudi rješenja za različite segmente od javne sigurnosti, transporta, uslužnih djelatnosti, medija te zdravstva i e-poslovanja. “Inovacije stvaraju dodatnu vrijednost i treba ih poticati, podržavati i promovirati”, rekao je Hadžić.

Svi smo mi u prethodnim godinama bili prije svega usmjereni na rast plaća i slične teme.

Međutim, jesu li ta pitanja ona osnovna koja zanimaju građane?

Rekla bih da njih zapravo više zanimaju rezultati koje smo postigli.

Ivana Jakir-Bajo, pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Pad investicija u hrvatske start-upe Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) drugu godinu zaredom prikupio je informacije o javno objavljenim investicijama u hrvatske start-upe. Prema tim podacima, ukupne investicije u 2015. godini, iako veće od 11 milijuna eura, na nižoj su razini od investicija u 2014. i to čak za 49 posto. Najveći udio u investicijama, više od 45 posto, u 2014. godini držali su Rimac Automobili. Slična situacija bila je u 2015. godini, gdje je čak 63 posto ukupnih investicija otpadalo na Lion Game Lion.

Sberbank snižava kamate

Slaba potražnja za kunama uz visoku ponudu viškova I u proteklom su razdoblju zabilježeni rekordni dnevni viškovi likvidnosti bankarskog sustava koji se kreću iznad razine od 11 milijardi kuna.

Slaba potražnja za kunama uz visoku ponudu viškova slobodnih kuna i dalje su glavna obilježja novčanog tržišta. U ponedjeljak je održana redovita obrnuto repo aukcija središnje banke po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 151 milijun kuna dodatne likvidnosti što je za 35 milijuna kuna više nego na prethodnoj aukciji. U utorak je Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa izdalo trezorske zapise od 1,288 milijardi u kunama i 14 milijuna u eurima. Veliki interes sudionika za upis trezorskih zapisa utjecao je na daljnji pad prinosa na trezorske zapise u kunama po svim rokovima dospijeća. Nakon ovoga izdanja trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 1,288 milijardi kuna, uz

istovremeno dospijeće zapisa od 1,038 milijardi kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 250 milijuna kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima saldo se nije promijenio.

Za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju trezorskih zapisa na kojoj planira izdati jednu milijardu kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine, i 50 milijuna s rokom od 91 dan te 50 milijuna kuna na rok od 182 dana. Istodobno je na dospijeću 1,070 milijardi trezorskih zapisa u kunama. Prošli su tjedan predstavljene i Smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. godinu koje će uz poboljšanje makroekonomskih pokazatelja možda pridonijeti konačnom oživljavanju novčanog tržišta. U idućem razdoblju očekujemo sličan odnos ponude i potražnje novca i jednako povoljnu kratkoročnu kamatnu stopu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

15. 2. - 19. 2. 2016.

u%

22. 2. - 26. 2. 2016.

3

300 2 200 1 100

Sberbank od 1. svibnja snižava kamate na stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima. Klijentima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima i tekući račun na koji primaju plaću te plaćaju kamatu veću od 5,79 posto, nakon redovnog usklađenja promjenjivog dijela, kamata će im se sniziti na 5,79 posto. Korisnicima bez statusa klijenta sa stambenim kreditima u eurima kamata će se sniziti 6,29 posto. Ako u Sberbank otvore tekući račun i prenesu primanja, i njima kamata može pasti na 5,79 posto.

0

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna najviše oslabila prema franku Vrijednost kune u odnosu na euro u proteklom tjednu nije se bitno mijenjala. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke za euro je trebalo na kraju tjedna dati 7,62 kune, samo lipu više nego na početku tjedna. Dolar je pak u tjedan valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,98253

CAD kanadski dolar

5,112225

JPY japanski jen (100)

6,117269

CHF švicarski franak

6,975086

GBP britanska funta

9,679007

USD američki dolar

6,916839

EUR euro

7,620282

Izvor: HNB

primjena od 27.2.2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

EUR 22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

dana ojačao za tri lipe, dosegnuvši vrijednost od 6,91 kunu. Hrvatska valuta oslabila je najviše prema švicarskom franku, i to za sedam lipa na tjednoj razini. Završna cijena iznosila je 6,97 kuna za jedan franak.

7,635

6,98

7,00

7,630

6,96

6,98

7,625

6,94

6,96

7,620

6,92

6,94

7,615 7,610

USD 22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

6,90 6,88

CHF 22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

6,92 6,90

vijesti Međunarodno tržište kapitala RWE proširuje tržište plina

Rastu pridonijela i tržišta u razvoju Američka ekonomija napredovala je u bržem tempu u četvrtom tromjesečju nego što se očekivalo. Prognoze su govorile o 0,7 posto, a ostvaren je rast od jedan posto. Optimizam se smjesta odrazio i na cijene dionica.

Indeks S&P 500 rastao je prosječno za 0,7 posto. Iako je američka ekonomija usporila u četvrtom kvartalu, u odnosu na rast od dva posto u prvom dijelu godine, očekuje se nova gospodarska živost na temelju veće potrošnje kućanstava.

Istraživanja pokazuju stabilan rast povjerenja potrošača potaknut bržim otvaranjem radnih mjesta i nižim cijenama goriva, čime se štedi dio novca za potrošnju. Jedini izazov, ističu ekonomisti, jest relativno slab tempo novih investicija. U Europi su dionice također uglavnom rasle u protekla dva mjeseca. Pozitivni signali stižu i s tržišta u razvoju. MSCI indeks koji prati tržišta Rusije, Brazila i Indije rastao je 1,1 posto. Prošli tjedan rast cijene ostvarile su i sirovine, od nafte do bakra, u rasponu od dva do tri posto.

6100 6050

16900

FTSE 100

16800

6000

16700

5950

16600

5900

16500

5850

16400

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

4600 4580

4350

4560 4540

4250

4520

4200

4500

Cijene padaju već sedmi mjesec

4150

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

9600

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

16400

DAX

9500

16300

9400

NIKKEI 225

16200

9300

16100

9200

16000

9100

15900

Mirovinski fondovi

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 217,4230 boda. Bilo je to za 0,4924 boda manje nego početkom veljače.

Vrijednost Mirexa A na kraju prošlog tjedna bila je 112,8157 bodova, dok se Mirex C smjestio na vrijednosti od 110,7946.

2015 (%)

Kompanija RWE i u Mađarskoj preuzima poslovne i industrijske korisnike TIGÁZ-a, podružnice talijanske energetske tvrtke Eni. Time će udjel RWE-a na tržištu plina u toj zemlji porasti na 10 posto.

RWE je preko podružnice ELMŰ-ÉMÁSZ na mađarsko tržište plina ušao u srpnju 2015.

“Poslovanje u regiji se vrlo dobro razvija”, rekao je Peter Terium, glavni izvršni direktor RWE Grupe. RWE je u Mađarskoj u samo šest mjeseci preuzeo 10 posto tržišnog udjela.

CAC40

4300

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

Slabiji mjesec za Mirex B

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

4400

NASDAQ

Dow Jones

datum

22.2. 23.2. 24.2. 25.2. 26.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

25.02. 112,27740

0,0593

-1,63

AZ - A

25.02. 112,61880

-0,0503

-1,32

Erste Plavi - A

25.02. 110,81650

0,2675

-1,72

PBZ CO - A

25.02. 113,27920

0,1747

-1,44

Raiffeisen OMF - A 25.02. 111,92730

0,0933

-2,24 -0,47

kategorija B MIREX B

25.02. 217,42300

0,0922

AZ - B

25.02. 222,88570

0,0817

0,20

Erste Plavi - B

25.02. 221,79970

0,2175

-1,06

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

25.02. 197,94400

0,0559

-1,52

0,05%

Raiffeisen OMF - B 25.02. 218,60040

0,0658

-0,64

0,00%

kategorija C MIREX C

25.02. 111,40310

0,0151

1,34

AZ - C

25.02. 108,70530

0,0233

1,38

-0,10%

Erste Plavi - C

25.02. 110,91950

0,0105

1,63

-0,15%

PBZ CO - C

25.02. 111,05910

0,0083

1,22

Raiffeisen OMF - C 25.02. 114,73030

0,0112

1,28

-0,05%

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,5%

Raiffeisen DMF

25.02. 209,36500

0,0314

0,5%

AZ Profit

25.02. 247,02880

0,0230

-1,91

0,0%

Croatia osiguranje 25.02. 148,60850

0,0839

-0,87

1,0%

-1,44

-0,5%

AZ Benefit

25.02. 232,48810

0,0114

1,22

-1,0%

Erste Plavi Expert 25.02. 182,52720

0,1648

-1,53

Erste Plavi Protect 25.02. 184,49740

0,0111

1,26

-1,5% 25.1.

1.2.

9.2.

17.2.

25.2.

Kombinacijom uvezenih deflatornih pritisaka te niske domaće potražnje i povećane konkurencije na domaćem tržištu, pad potrošačkih cijena traje već sedmi uzastopni mjesec. U siječnju je pad ostvaren na razini od -0,8 posto, nešto većoj nego prethodni mjesec, objavio je DZS. Nakon točno godine dana, na godišnjoj su razini pale i cijene hrane koje pojedinačno imaju najveći udio u hrvatskoj potrošačkoj košarici (27,44 posto), spustivši izravno razinu agregiranog indeksa potrošačkih cijena za 0,2 postotna boda.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Janaf sklopio ugovor s Molom

Jadranski naftovod sklopio je ugovor s Molom o transportu nafte u 2016. godini vrijedan oko 100 milijuna kuna. Nafta će se transportirati na dionici Omišalj – Gol. Sklapanje ugovora nastavak je ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata na inozemnim tržištima, budući da je tijekom siječnja 2016. godine Janaf već sklopio ugovore o transportu nafte te skladištenju nafte i naftnih derivata s inozemnim partnerima ukupne vrijednosti oko pola milijarde kuna.

Tako je nastavljen trend rasta dobrog poslovanja na inozemnim tržištima, gdje će se ostvariti više od 80 posto prihoda, priopćeno je iz Janafa.

Padaju i proizvođačke cijene U siječnju ove godine ukupne su proizvođačke cijene u industriji bile 3,1 posto manje u odnosu na siječanj 2015., objavio je DZS. Značajan utjecaj na dinamiku pada tih cijena u siječnju imalo je smanjenje proizvođačkih cijena energije. Kad se isključi njihov utjecaj, ukupne su proizvođačke cijene pale sporijom dinamikom (-0,6 posto).

Na pad ukupnih proizvođačkih cijena utjecao je više pad cijena na domaćem tržištu (-3,4 posto), nego na inozemnom (-2,7 posto).

Rezultati tvrtki blago potaknuli rast prometa promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od - 3,73 do 63,3 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 13 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Ključni indeksi tijekom tjedna više su padali nego rasli pa je tako na tjednoj razini Crobex sa prošlotjednih 1.621,21 bod pao za 0,49 posto na 1.613,22 boda, a Crobex10 umanjen je za 0,58 posto na 947,71 bod. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +2,67 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt ZAGREBAČKA BURZA do -2,22 posto koliko je pao CROTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE BEXtransport. Obveznički indeksi UKUPAN TJEDNI PROMET: 2.566.877.199,36 kn tjedan su završili padom; CROBIS je TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.325.552,30 kn umanjen za 0,12 posto, a CROBIStr za index zadnja vrijednost tjedna promjena 0,02 posto.

CROBEX 1.613,2200 -0,49% Najlikvidnije izdanje bio je Ledo sa CROBEX10 947,7100 -0,58% 20,3 milijuna kuna prometa i zaCROBIS 106,0659 -0,12% dnjom cijenom od 8850 kuna. Drugi CROBIStr 147,0836 -0,12% najlikvidniji HT u redovnoj trgovini protrgovan je u iznosu od 6,3 milijuTop 10 tjedna zadnja na kuna, a blok transakcije donijele promet po prometu promjena cijena su mu 8,4 milijuna kuna. Cijena HT0,00% 8.850,00 20.293.552,00 Ledo d.d. ove dionice pala je za 3,73 posto na -3,73% 141,03 14.711.457,35 HT d.d.

141,03 kune. Povlašteno izdanje Adris -0,05% 359,79 3.241.807,73 Adris grupa d.d. - povl.

Grupe treće je po sakupljenom pro+1,66% 23,25 3.143.800,11 Valamar Riviera d.d. metu uz 3,2 milijuna kuna, a tjedan +63,30% 34,00 2.664.295,36 Proficio d.d. je zaključilo blagim padom od 0,05 +0,12% 810,00 1.524.469,90 Atlantic grupa d.d.

-1,87% 525,00 1.326.122,30 posto na 359,79 kuna.

Adris grupa d.d. - red. +0,40% 998,00 1.281.227,84 Ericsson Nikola Tesla d.d.

Porast cijene bilježi pet od deset naj+19,20% 57,93 1.135.921,55 SZAIF d.d. likvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je -0,92% 37,50 1.064.381,40 Đuro Đaković holding d.d.

Proficio kojem je tijekom tjedna cijena znatno padala, ali i znatnije ra10 dionica tjedna zadnja sla. Tjedan je tako zaključio promepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena tom od 2,7 milijuna kuna i porastom +99,52% 50,00 1.579,09 Uljanik brodogradilište d.d. od čak 63,30 posto na cijenu od 34 +63,30% 34,00 2.664.295,36 Proficio d.d. kune. Deveti najlikvidniji Slavonski +32,14% 81,00 17.000,00 Turbos WTI nafta long P ZIF također bilježi značajan porast od +27,39% 15,44 100.522,96 Turbos E-mini S&P 500 l. F 19,20 posto na cijenu od 57,93 kune, +19,20% 57,93 1.135.921,55 SZAIF d.d. a sakupio je 1,1 milijun kuna prometa. +17,00% 110,00 480.976,42 PEVEC d.d. +15,07% 27,11 54,22 Glavni događaj tjedna vezan je upravo Turbos HT (dionica) short 3 +14,29% 2,88 65.487,78 Ingra d.d. uz ova dva izdanja i porast cijena nji+14,02% 65,00 72.605,00 HTP Korčula d.d. hovih dionica. Riječ je o odluci suda u +12,38% 21,70 70.852,52 Badel 1862 d.d. sporu između države i bivših PIF-ova, prema kojoj Proficio i Slavonski za10 dionica tjedna zadnja tvoreni alternativni investicijski fond promet s najvećim padom cijene promjena cijena imaju pravo na odštetu od 140,9 i 61,7 -45,21% 1,60 10.508,08 Turbos H. H. N. GAS long E milijuna kuna, sa zateznim kamata-40,00% 0,60 45.322,95 Magma d.d. ma.

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -24,92% 36,90 104.736,48 Turbos DAX short V

Iako se zbog objave financijskih izvješća očekivala veća aktivnost ulagača, na Zagrebačkoj burzi prošlog se tjedna trgovalo tek nešto više nego prethodnog. Promet je porastao za samo dva milijuna kuna ili sedam posto te je iznosio 40 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je gotovo 22 milijuna kuna što predstavlja 54 posto ukupnog redovnog prometa. Pet od deset najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne

Turbos WTI nafta short P Turbos E-mini S&P 500 s. G Turbos srebro short 6 Turbos E-mini S&P 500 s. F Turbos srebro long C Vjesnik d.d.

Hoteli Haludovo Malin. d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

-22,61%

46,90

14.995,10

-20,65%

6,38

235.087,42

-18,06%

44,20

11.138,40

-16,29%

12,64

17.311,20

-15,88%

12,66

11.632,40

-14,53%

3,00

434,06

-14,51%

2,18

38.566,36

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Tjedni prinosi dioničkih fondova rasli i do 3,34 posto Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 60, a palo 19. Na ljestvici od deset fondova s najvećim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,55 do 3,34 posto.

Porast vrijednosti ostvarilo je 13 od 28 dioničkih fondova. Najviše je, za 3,34 posto, vrijednost uvećana fondu NETA US Algorithm, što ga čini dobitnikom tjedna. Ovaj fond 78 posto svog portfelja ulaže u SAD-u, a osam posto u Hrvatskoj. Nešto više od 34 posto ulaže u potrošački sektor dok u industriju i telekomunikacije investira po 14 posto portfelja.

Po porastu su slijedili NETA Frontier s 2,03 posto i Platinum Global Opportunity s rastom od 1,91 posto. Najviše je pao Crobex10, za 1,55 posto, a s nešto manjim minusom slijede ga ZB BRIC+ s (-0,94 posto) i Ilirika BRIC kojem je cijena pala za 0,90 posto. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima su Allianz Equity (3,59 posto), A1 s porastom od 3,50 posto te Erste Adriatic Equity s 3,12 posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global sa 6,17 posto. Slijede ICF Balanced s prinosom od 3,89 posto te ZB global (3,53 posto).

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 18.02.2016 do 25.02.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,3531 HI-growth € 10,6162 ZB euroaktiv € 122,7654 ZB trend $ 141,5475 FIMA Equity kn 85,3123 KD Prvi izbor kn 12,9936 Ilirika Europa € 108,4519 PBZ Equity fond € 9,7297 HPB Dionički kn 98,0656 Erste Adriatic Equity € 81,5400 NETA Global Developed kn 83,0101 ZB aktiv kn 106,6486 Capital Two kn 87,3191 Ilirika Azijski tigar € 40,6519 Platinum Global Opportunity $ 14,1711 KD Nova Europa kn 4,8296 OTP indeksni kn 37,6692 Platinum Blue Chip € 94,1128 NETA Frontier kn 495,2068 OTP MERIDIAN 20 € 84,7817 A1 kn 82,5400 NETA US Algorithm kn 134,5239 NETA New Europe kn 64,6965 Ilirika BRIC € 60,2044 CROBEX10 kn 90,7198 KD Energija kn 7,1718 ZB BRIC+ € 71,9613 Allianz Equity € 135,5291 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 115,3600 Raiffeisen Harmonic € 100,6400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,9300 ZB Future 2025 € 92,3923 ZB Future 2030 € 89,9338 ZB Future 2040 € 89,3847 ZB Future 2055 € 89,5108 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 156,2109 PBZ Global fond € 13,7791 HI-balanced € 12,3841

tjedna promjena [%]

0,11 0,99 -0,34 1,14 -0,27 1,81 -0,53 -0,19 -0,46 -0,38 1,39 0,26 0,13 -0,73 1,91 1,15 -0,85 0,90 2,03 0,19 -0,19 3,34 -0,52 -0,90 -1,55 -0,27 -0,94 -0,60 0,09 0,46 0,23 0,48 0,47 0,40 0,44 0,85 0,57 0,85

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 119,3661 HPB Global kn 91,5178 OTP uravnoteženi kn 101,3129 KD Balanced kn 8,1106 Allianz Portfolio kn 151,4150 Smart Equity € 101,3286 PBZ Conservative 10 fond € 105,4804 You Invest Active € 94,6400 You Invest Balanced € 96,7800 You Invest Solid € 98,1400 Smart Equity II € 95,4450 PBZ Flexible 30 fond € 97,1393 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 189,2294 HI-conservative € 13,7233 Raiffeisen Bonds € 171,3800 PBZ Bond fond € 125,0463 Capital One kn 204,0148 HPB Obveznički € 153,8910 NETA Emerging Bond kn 79,1719 Erste Adriatic Bond € 114,8500 Raiffeisen Classic € 103,1500 PBZ Short term bond fond kn 101,0101 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1530 ZB plus kn 175,3211 ZB europlus € 150,4446 PBZ Euro Novčani € 139,1634 Raiffeisen Cash kn 157,5000 Erste Money kn 151,1400 HI-cash kn 151,9186 PBZ Dollar fond $ 131,3852 HPB Novčani kn 143,4233 OTP novčani fond kn 133,0222 Money One kn 129,4314 Allianz Cash kn 118,2982 Erste Euro-Money € 115,5400 Auctor Cash kn 110,4035 Raiffeisen euroCash € 105,6300 HPB Euronovčani € 106,2196 Locusta Cash kn 1351,4232 NETA MultiCash kn 108,2841 OTP euro novčani € 102,5641

-0,56 -0,04 -0,03 0,30 0,02 -0,04 0,10 0,26 0,33 0,38 0,05 0,14

naziv(fond)

valuta

0,14 0,04 0,22 0,20 0,13 0,19 1,11 0,21 0,28 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,04 0,01 0,07 0,02 0,02 0,00 0,02 0,00 0,01

Rast dobiti Luke Ploče

Luka Ploče ostvarila je u 2015. godini ukupni prihod od 137,05 milijuna kuna, stoji u izvještaju kompanije dostavljenom Zagrebačkoj burzi.

Na kraju godine zabilježena je dobit od 30,4 milijuna kuna, dok je na kraju 2014. godine bila 26,4 milijuna kuna. Pozitivan rezultat ostvaren je ponajviše zbog rasta poslovnih prihoda koji su sa 95,9 milijuna kuna u 2014. godini povećani na 128,4 milijuna kuna u 2015. godini.

Duža sezona pomogla Sunčanom Hvaru

Hotelsko poduzeće Sun­ čani Hrvar prošle je godine ušao u profitabilnu zonu poslovanja, doznaje se iz izvještaja dostavljenog prošli tjedan Zagrebačkoj burzi. Prihodi su rasli 10,9 posto u odnosu na prethodnu, također rekordnu godinu. Stoga je na kraju 2015. ostvarena dobit od 94,6 milijuna kuna.

Dobri rezultati posljedica su i duže sezone pa je tako hotel Adriana bio popunjen 180 dana, što je 28 dana više nego u 2014. godini. Sunčani Hvar lani je uspješno okončao i predstečajnu nagodbu.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Paul Mason

Postkapitalizam Fokus Komunikacije

Naomi Klein razotkriva mito­ ve često povezane s raspra­ vama o klimatskim promje­ nama, tvrdeći da globalno zagrijavanje nema toliko veze s emisijama ugljičnog di­ oksida koliko s ideologijom slobodnog tržišta, odnosno kapitalizmom. Klimatske pro­ mjene su snažna poruka o potrebi za brzim djelovanjem i reformama. No, i u trenutač­ noj krizi ona vidi mogućnost za odbacivanje propalih eko­ nomskih sustava, preobrazbu globalne ekonomije i preure­ đenje političkih sustava. No, jesmo li sposobni sve to izve­ sti na vrijeme?

Teal Swan

Sjene prije svitanja Planetopija

Analizirajući povijest kapita­ lizma, Mason tvrdi da će ovo­ ga puta kapitalizam mutirati u nešto sasvim novo. U srži te promjene je informatička teh­ nologija, revolucija koju je po­ krenuo kapitalizam, ali i s ten­ dencijom srozavanja mnogih vrijednosti. Time se stvaraju preduvjeti kraha gospodar­ stva utemeljenog na pojmo­ vima tržišta, plaća i privatnog vlasništva. No, u nišama tr­ žišnog gospodarstva, gospo­ darski život kreće u drugom ritmu. Ponašanja i životi ljudi se mijenjaju, a ukazuju se i novi putevi...

Naomi Klein

Ovo mijenja sve: Kapitalizam protiv klime V.B.Z.

Iako je Teal Swan odrasla u mirnoj divljini, njezino dje­ tinjstvo nije bilo vedro. Užasi su vrebali iza pobožne fasade okolnih gradova u kojima je Teal svojim jakim izvanosje­ tilnim sposobnostima privla­ čila neprimjerenu pozornost.

U vlasti člana lokalnog kulta 13 je godina zlostavljana, a kada je pobjegla, bila je iz­ gubljena. Postupno je s ruba očaja izronila iz tame u pot­ puno svitanje ljubavi prema sebi. U ovoj je knjizi ispričala svoju nevjerojatnu priču kako bi drugima pomogla da nađu sreću i ljubav prema sebi.

60 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Simone de Beauvoir

Drugi spol

Naklada Ljevak

Autobiografska priča o dvo­ strukom bračnom krahu, o ljubavi i (ne)razumijevanju, o traganju za najdubljom jez­ grom ljudskog bića. S jedne strane žudnja za mirom, za udobnošću i savršenstvom života, nadasve za idealnom ljubavi koja bi sve to mogla uravnotežiti, a s druge nepre­ stana borba, napetost, nutarnje dvojbe, okrutnost zbilje koja ruši snove. Pisca ne zanima ni društvena niti vremenska di­ menzija, nego psihološka ana­ liza stanja kroz koja prolaze likovi opsjednuti ljubomorom, samozavaravanjem i željom za nadziranjem voljenog bića.

Mary Kubica

Dobra djevojka Mozaik knjiga

Jednostavan stil Simone de Beauvoir, filozofska misao i ponekad neuvijen jezik, nje­ zin poziv na oslobađanje žene kroz rad te njezina ustrajnost u dokazivanju da je tzv. žen­ ska priroda samo društveni konstrukt, doveli su do toga da se ovu knjigu do danas smatra stupom feminizma. tom i Knjiga se bavi identite­ drugošću žene te je predstav­ lja kroz brojne perspektive: biološku, psihoanalitičku, marksističku. Sve je to uči­ njeno kroz prizmu egzisten­ cijalizma, filozofije čija je de Beauvoir bila pobornica.

André Maurois

Podneblja Disput

Mia Dennett crna je ovca u obitelji uglednog čikaškog suca Jamesa Dennetta koja je rano napustila roditeljski dom. Kad jedne večeri izađe u bar neće joj biti ni na kraj pameti da će se želja za brzin­ skom avanturom pretvoriti u najgoru noćnu moru. Miju će oteti nepoznati otmičar koji će odlučiti da je ne želi pre­ dati naručitelju otmice nego zatočiti u usamljenoj kući.

Detektiv Gabe Hoffman vodit će istragu u kojoj će ga čudi­ ti nesrazmjerna briga majke i oca za sudbinu kćeri, a što će se pokazati dobrim smjerom u istrazi.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode.

Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr. 098/9909 141.

rovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste.

Pruža usluge izvođenja građevinskih radova.

Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale).

Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com.

Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura te nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umi-

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvatskA

Samohodne stepenice za prihvat putnika

Zračna luka Dubrovnik nabavlja samohodne stepenice za prihvat putnika u zračnom prometu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

Madraci i namještaj Hilding Anders, Prelog, www.hespo.hr. Hilding Anders Hrvatska dio je velike Hilding Anders Grupacije, tržišnog bedding lidera na više od 40 tržišta diljem Europe, Rusije i Azije, te također vlasnika najrenomiranijih europskih i azijskih bedding brendova. Proizvode madrace svih vrsta, podnice, tapecirane krevete te namještaj za spavaće i dječje sobe. Ponudu čini i specijaliziran program madraca, jastuka, podnica i kreveta za hotelsku industriju. Kontakt: Oliver Rođak, oliver. rodak@hildinganders.com. 00385/40 650 000, 00385/98 303 666.

Izgradnja klimatizacijskog i ventilacijskog sustava

Hrvatska radiotelevizija nabavlja radove na izgradnji klimatizacijskog i ventilacijskog sustava.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Regija

Maziva i ulja Sredstva za čišćenje i vreće za smeće

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju sredstva za čišćenje i vreće za smeće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. ožujka.

Rad Sarajevo nabavlja maziva i ulja. Rok dostave ponuda je 14. ožujka.

Oprema za nadzor prometa

Ministrstvo za notranje zadeve u Ljubljani nabavlja opremu za nadzor prometa. Rok dostave ponuda je 31. ožujka.

Ambulantna vozila

Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije nabavlja 12 ambulantnih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 36 milijuna denara. Rok dostave ponuda je 5. travnja.

Usporivači brzine

Nabava vozila

Hercegbosanske šume Kupres nabavljaju nova motorna vozila (razna). Rok dostave ponuda je 5. travnja.

Podgorica nabavlja opremu za Putevi d.o.o – nabava usporivača brzine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 40.000 eura. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaju pilana, farma s klaonicom i robna kuća Poslovna zgrada u Dugopolju procijenjena na 9,7 milijuna kuna. Riječ je o skladišnom i uredskom prostoru, ukupne površine od 1400 četvornih metara te ograđenom dvorištu od 2020 četvornih metara. Zgrada se prodaje zajedno s namještajem i ostalom pripadajućom opremom. Dražbeno ročište održat će se 4. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi broj 203/II. Razgledanje zgrade moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 097/7039 907. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Imovina stečajnog dužnika Međimurje beton iz Čakovca procijenjena na 28,5 milijuna kuna. U naravi se radi o više proizvodnih hala, industrijskih dvorišta, poslovnih prostora, parkirališta, itd. U prostorima se nalaze strojevi i alati te namještaj i sitan inventar. Procjena vrijednosti pojedine nekretnine može se naći na stranici www.mbeton.hr. Nekretnine i pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod jedinstvene cijene od 13,7 milijuna kuna. Ročište za prodaju nekretnina održat će se 4. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun broj HR4023900011300002754, s pozivom na poslovni broj spisa St-461/13.

Robna kuća u Puli procijenjena na 6,02 milijuna kuna. U naravi se sastoji od poslovnog prostora u prizemlju koji se pak sastoji od sa-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

moposluge, sedam skladišta, četiri hladnjače, kancelarija, prostora za razglas, spremišta, sanitarnih čvorova, kuhinje i pizzerije. Ukupna površina iznosi 870 četvornih metara.

Dražbeno ročište održat će se 7. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 16. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na žiro račun ovoga suda broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-5420-15.

Pilana, sa svim strojevima i opremom te pet stanova u Vrhovinama, procijenjeni na 3,2 milijuna kuna. Ukupna površina stanova iznosi 244

62 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

četvorna metra, dok je površina pilane 4426 četvornih hvati. Dražbeno ročište održat će se 7. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sudnici 8/I. Jamčevina iznosi pet posto, a treba je uplatiti na račun HR5923900011300002703, s pozivom na broj 8 St-95/11.

Farma s klaonicom u Boričevcu kod Donjeg Lapca, procijenjena na 9,1 milijun kuna. Farma se prostire na četiri hektara i 75 ara. Dražbeno ročište održat će se 7. ožujka u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sudnici 8/I. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon. 091/5170 411. Jamčevina iznosi pet posto, a uplaćuje se na račun broj HR5923900011300002703, uz poziv na broj 8 St-118/11.

Poslovna zgrada u Sisku, procijenjena na 1,5 milijuna kuna. Prostire se na 518 četvornih metara.

Dražba će se održati 8. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 103/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun HR9223900011300000460, uz poziv na broj 147313.

Kuća i dvorište u Diklu, procijenjeni na 3,8 milijuna kuna. Površina kuće iznosi 207 četvornih metara, a dvorišta 433 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 8. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na račun suda HR2523900011300000793, poziv na broj 1562014.

Nedovršena kamena kuća s bazenom i dvorištem u Višnjanu procijenjena na 5,4 milijuna kuna.

Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 2419 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 8. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Puli, stalna služba Rovinj, Obala Pine Budicina 4, u sobi broj 13. Na ovom ročištu nekretnine se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun suda broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2620-15.

Kuća s okućnicom i lokalom u Vinkovcima, procijenjena na 1,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 660 četvornih metara. Ročište će se održati 10. ožujka u 9 sati, na Općinskom sudu u Vukovaru, stalna služba u Vinkovcima, Trg bana Šokčevića 17, u sobi broj 6. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2620-15.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kV za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag.vemap.com Elektronski sustavi Općina Karlstad traži nabavu zapovjednog, nadzornog, komunikacijskog i računalnog sustava zajedničke platforme e-usluga za Värmland te usluge savjetovanja i razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na švedskom se predaju na Karlstads kommun, Upphandlingsenheten, Carina Levin, SE-651 84 Karlstad, Sweden, carina.levin@karlstadsinkopscentral.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.e-avrop.com/karlstad/eUpphandling/Announcement.aspx?id=28213.

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

Softverski paket État de Vaud, direction des systèmes d’information (Vaud kanton, Uprava za informacijske sustave), traži nabavu softverskog paketa za upravljanje plaćama i ljudskim potencijalima. Natječaj je otvoren do 11. ožujka, a prijave na francuskom se predaju na État de Vaud, direction des systèmes d’information Av. de Longemalle 1, Patrice Gandin, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch.

Više podataka o nadmetanju na www.vd.ch

i http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=901569.

Smrznuta hrana Univerzitná nemocnica Bratislava, traži nabavu smrznutih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na slovačkom se predaju na Univerzitná nemocnica Bratislava, 31813861, Pažítková 4, Odbor verejného obstarávania, Ján Mlynarčík, 821 01 Bratislavamestská časť Ružinov, Slovakia, jan.mlynarcik@unb.sk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Dizelsko gorivo Società Trasporti Provinciale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it.

Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk.

Usluga podrazumijeva izgradnju dva industrijska prostora uz most u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25m x 10,25m (7 etaža) i 18,95m x 10,05m (1 etaža).

Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 4042847-2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http:// www.hamburg-port-authority.de.

Telefaks: +49 4042847-2612.

Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena.

Cjepivo protiv gripe Zdravstveno osiguranje AOK Bayern raspisalo je natječaj za nabavu cjepiva protiv gripe za sezonu 2016./17.

Rok prijave za ovaj natječaj je 1. travnja, a prijave se predaju na njemačkom jeziku. Više podataka o nadmetanju kao i dodatne informacije za zainteresirane sudionike mogu se pronaći na http://www.aok.de/bundesweit/index.php

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

REGATA PMS ŽENA

jedina ženska regata slavi dan žena na Visu PMS u nazivu regate nije onaj PMS, pojašnjava Suzi Kraljević - skraćenica PMS ovdje stoji za Povijesni mediteranski skup žena piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U Skiperice Zrinka Hrvoj, Tihana Tadinac i Martina Vrkić s tajnicom regate Suzi Kraljević jedva čekaju start utrke po viškom trokutu

sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena na Visu se uskoro, od 4. do 6. ožujka, po drugi put održava jedina regata u kojoj sudjeluju isključivo žene. Organizator regate je YC Host iz Visa. Cijela regata se odvija u luci Vis u poznatom trokutu Viške Luke. Takvo ograničeno regatno polje omogućava kontinuirano praćenje cijele regate, kao i otvoren prostor za medijsku i marketinšku prezentaciju. Prema riječima tajnice regate Suzi (Branke) Kraljević, za sada je prijavljeno šest posada - tri iz Hrvatske, dvije iz Austrije i jedna iz Slovačke.

“Moguće da se do početka regate prijavi

još koja posada. Međutim, mi smo zadovoljni jer su se prošle godine natjecale tri posade.

Ovo je odličan odaziv jer nikada nije problem dobiti tridesetak muških ili mješovitih posada, ali je problem ekipirati ženske posade”, kaže

Regata se odvija od 4. do 6. ožujka, a prijavilo se zasad šest posada ona. Objašnjava kako je njihova zamisao bila okupljati žene Mediterana, no kako su se javile posade iz Austrije i Slovačke, tako je “mediteranski” krug proizvoljno i rado proširen. Inače, PMS u nazivu regate nije onaj PMS, pojašnjava Suzi Kraljević - skraćenica PMS ovdje znači Povijesni mediteranski skup.

Puna jedra vjetra

Regata se odvija tijekom dva dana, u petak i subotu. Jak vjetar tijekom lanjskoga, prvog održavanja ove regate iznjedrio je prvoklasno natjecanje žena s vrlo neizvjesnim ishodom do samog kraja i osigurao reportažu HRT-a na Međunarodni Dan žena.

64 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Osim toga, regata je najavljivana i popraćena medijski kako u dnevnoj štampi tako i u specijaliziranim časopisima. Službene web stranice imaju preko 207.500 posjetitelja, bogatu fotogaleriju i stalno se ažuriraju. Broj lajkova na Facebooku je u stalnom porastu, a sama regata se reklamira kao poseban događaj unutar fb mreže.

Regata je popraćena i na ostalim internet portalima koji prate jedrenje i nautiku. Ova jedinstvena, isključivo ženska regata, mlađa je sestra Jadranske regate čiji je organizator YC Host, najduže i jedine višednevne odobalne regate na Jadranu, od oko 250 nautičkih milja bez zaustavljanja, koja ove godine doživljava svoje deseto izdanje.

29. veljače 2016. | broj 3917 | Privredni vjesnik | 65

King Love i King Caramel Adventure

Jeste li za butterscotch s malo slane karamele?

King Love i King Caramel Adventure su dva nova King sladoleda iz Leda. I dok je King Love spoj čokolade mousse strukture i punjenja od jagoda, King Caramel Adventure objedinjuje butterscotch okus i preljev od slane karamele, a oba sladoleda su prelivena specifičnim trostrukim čokoladnim preljevima. King Love je nježniji i romantičniji sladoled u čijem se središtu nalazi srcoliko punjenje od jagode s komadićima jagode, a King Caramel Adventure je intenzivnijeg okusa. On je prvi iz asortimana Ledo sladoleda koji kombinira okus slanog i slatkog u jedinstvenu kombinaciju.

Prilikom predstavljanja novih sladoleda, marketing menadžerica za sladolede u Ledu Antonija Ivanković je istaknula kako je King već niz godina jedan od najomiljenijih sladoleda Ledovih potrošača.

“Ledo neprekidno ulaže u razvoj novih proizvoda, a inovacije su ono što prepoznaju brojni potrošači”, rekla je otkrivajući kako se u sedam vrsta King sladoleda objedinjuje čak 26 različitih sastojaka.

(S.P.)

King Love sadrži srcoliko punjenje s komadićima jagode

Izložba fotografija Helene Pletković

Kušaj vino očima

66 | Privredni vjesnik | broj 3917 | 29. veljače 2016.

Vina, točnije vinske etikete, preokupacija su fotografkinje Helene Pletković, kojoj je posvetila i izložbu što se u Erste club caffeu Erste banke u Zagrebu može razgledati do polovine ožujka.

U organizaciji Udruge za kulturu stola G.E.T., fotografije ove 23-godišnje umjetnice posjetitelji će moći vidjeti i na izložbama u Čakovcu, Osijeku, Splitu i Umagu. Svojom izložbom pod nazivom Kušaj vino očima Helena Pletković želi pokazati kako su vinske etikete katkad prava mala umjetnička djela. Povećavši ih na začudno velik format, u njima otkriva igru svjetlosti i sjene na butelji vina, etiketi te neizostavnoj čaši. Izložbu vinskih etiketa podržao je i poznati fotograf Damir Hoyka, koji putem svojeg projekta Fotosofia pomaže mladim fotografima.

(S.P.)