| uskrsna potrošnja | predstavljanja | hr psor | regija | svijet financija |
privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
28. ožujka 2016., godina LXII, broj 3921
Rudarstvo i vađenje
Restrukturiranje uspješno, profiti rekordni poseban prilog
Trendovi se mijenjaju na bolje, no ceh su platili radnici
intervju
Tonči Pejović,
direktor Zračne luke Brač
novi pogon za preradu ribe
Talijanska investicija zaposlila Muć
sadržaj
3921 / 28. ožujka 2016. tema tjedna
6
6
Plaće u sektoru značajno su porasle
Rudarstvo i vađenje Profiti rekordni, trendovi idu nabolje, plaće rastu - ali je broj radnika manji za 35 posto
intervju 12
Tonči Pejović, direktor Zračne luke Brač Dva kilometra ceste ne mogu vas odvesti nikamo, ali dva kilometra piste mogu vas odvesti bilo kamo, kaže iskusni direktor koji je lani došao unaprijediti poslovanje bračkog aerodroma
uskrs u novčaniku 16
Blagdanska potrošnja Više od 42 posto građana za Uskrs kupuje domaće proizvode
neka sjetva započne 18
16
Strukovna grupa agrara HGK-ŽK Virovitica Očekuje se da će sjetva kukuruza, soje i suncokreta biti na prošlogodišnjoj razini, dok će se površine pod šećernom repom povećati, a pod duhanom smanjiti
nova investicija
Raste potrošački optimizam
19
Talijanska Canicula otvorila pogon u Muću Inćuni će iz Muća putovati na talijansko tržište, a novi pogon za preradu ribe zaposliti 130 ljudi
24
Lokalno, a globalno konkurentno gospodarstvo Svjedoci smo velikih transformacija gospodarstva prema digitalnoj ekonomiji i isto takvom društvu. Te promjene tek uzimaju maha
digitalno poslovanje
hrvatska i regija 48
12
Kad je pivo zdravstvu lijek Vlasti Republike Srpske i Federacije BiH žele povećati trošarine za pivo kako bi tim novcem umanjili gubitke zdravstvenih institucija
svijet financija 56
Tonči Pejović
Macroeconomic Outlook 2016.-2017. Hypo Alpe-Adria-Bank prognozira kako će rast BDP-a u 2016. u Hrvatskoj ostati nepromijenjen i iznosit će jedan posto
privredni vjesnik
Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
MARKETING voditelj marketinga
Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga
Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr
Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 3
gost komentator ZRINKA ZEKIĆ
Bicikli su budućnost pametnih gradova Sve snažnija ulaganja javne uprave u održivi razvoj naglo su povećala broj javnih bicikala u Hrvatskoj, ali i broj investicija u zelenu industriju općenito
U Zrinka Zekić, voditeljica projekata, Sustav javnih bicikala
Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr
lazak Hrvatske u Europsku uniju označio je dolazak velikih promjena za razvoj zelene industrije i održivog razvoja. U sklopu strategije Europa 2020. Hrvatska se obvezala razvijati i poticati održivi razvoj društva i industrije, a sve u cilju oporavka i rasta zaposlenosti novim oblicima zelenog gospodarstva. U tom smislu, javni bicikli, kao nadopuna javnom gradskom prijevozu, pokazali su se kao projekt koji podjednako ostvaruje prednosti za građane i javnu upravu i potiče potrošače na promjenu. Sustav javnih bicikala pomaže u smanjenju prometnih gužvi, rješavanju problema parkiranja u užem gradskom središtu, pridonose zaštiti okoliša, obogaćuju turističku ponudu, pozicioniraju grad kao poželjnu cikloturističku destinaciju i općenito utječu na poboljšanje kvalitete života u gradu. Javni bicikli štede novac građana u gradskom prijevozu i pritom bicikliranje ima izuzetno pozitivan učinak na zdravlje. Primjeri dobre prakse u brojnim europskim gradovima pokazuju da su ovakvi inovativni sustavi jako dobro prihvaćeni kod građana i da se odlično uklapaju u vizure grada. Nextbike javni bicikli dostupni su 24 sata, sedam dana u tjednu, a u slučaju kvara osigurana je i redovna servisna služba. Stanice su u potpunosti samoodržive, a njihovo postavljanje brzo je i jednostavno te se mogu naknadno premještati ovisno o potrebama korisnika. Primjerice, to je ovog ljeta učinio Grad Šibenik i za vrijeme trajanja turističke sezone povezao javnim biciklima plažu Banj s centrom grada. Sve veći porast broja krađa privatnih bicikala obeshrabrio je brojne građane da se odluče na svakodnevnu vožnju biciklom. No, prepoznatljiv izgled i registrirani nextbike bicikli omogućuju korisnicima bezbrižnu vožnju gradom. Nakon korištenja samo je potrebno vratiti bicikl u službenu nextbike stanicu. Sustav se u 2015. proširio na čak pet hrvatskih gradova. Ove godine bit će otvoreno barem još toliko novih nextbike destinacija u Hrvatskoj, a potvrđena su službena otvaranja u Vukovaru, Makarskoj i Općini Brinje. Trenut-
4 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
no je registrirano 8500 korisnika koji sustav mogu koristiti u svim nextbike destinacijama, u Hrvatskoj i u više od 100 destinacija u svijetu. Korisnici su ukupno prešli 280.000 kilometara i uštedjeli 80 tona emisije CO2. Javni bicikli kao dio turističke ponude omogućuju razvoj i ponuđačima privatnog smještaja, hotelima i hostelima. Glavna emitivna tržišta Srednje i Zapadne Europe pokazuju velik interes za sve oblike aktivnog odmora, a posebno za ponudu cikloturizma. Pozitivni primjeri u Zagrebu, Šibeniku, Karlovcu i Gospiću
Ove godine bit će otvoreno barem još pet novih nextbike destinacija u Hrvatskoj pokazali su važnost širenja turističke ponude, a turisti pokazuju snažan interes za istraživanje grada i njegove okolice na dva kotača. Govoreći općenito o mijenjanju percepcije potrošača o tome što zapravo znači prihvatiti zeleni način razmišljanja, vidljivo je da je to dugotrajan proces. Takve promjene u društvu slojevite su i zahtjevne, a edukacija svih sudionika iznimno je značajna. Ideja da je održivi razvoj trend samo u zapadnim zemljama, dovodi do manjka odlučnosti u provođenju svih promjena, a potrošači nemaju dovoljno poticaja. Budućnost pametnih gradova nalazi se u umrežavanju zelenih projekata i razvoju integriranog javnog gradskog prijevoza. Objedinjavanje usluga javnog prijevoza postao je svojevrsni standard velikog broja europskih gradova. Osim gradova, sve više privatnih tvrtki shvaća važnost ovakvih projekata. Kvalitetnom i dugoročnom suradnjom privatnih i javnih tvrtki omogućava se stabilan i zdrav rast, a građanima se poboljšava kvaliteta života.
BROJKE, BROJKE
Konditori 14 poduzetnika
zapošljavali su radnika
2192
poslovalo u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda u poslovnoj 2014. u Hrvatskoj
prosječna mjesečna neto plaća je kuna
5287
1,2 milijarde kuna
ukupan prihod poduzetnika u toj djelatnosti u 2014. godini
Top 3 poduzetnika po ukupnom prihodu 2014.:
1.
KRAŠ, Zagreb -
ukupni prihodi u iznosu od 891,1 milijun kuna, prosječna mjesečna neto plaća 6201 kuna, broj zaposlenih 1429
2.
KANDIT, Osijek ukupni prihodi 200,3 milijuna kuna, prosječna mjesečna plaća 3973 kune, broj zaposlenih 368
3.
ZVEČEVO, Požega ukupni prihodi 151,5
milijuna kuna, prosječna neto plaća 3346 kuna, broj zaposlenih 330
Udio triju poduzetnika s najvećim prihodom u 2014. godini u ukupnim prihodima poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda bio je 97,8%. Te tri tvrtke zapošljavale su 2180 radnika.
Izvor: Fina
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 5
TEMA TJEDNA Rudarstvo i vađenje
Restrukturiran uspješno, profi rekordni Nakon nekoliko godina krize, trendovi su se polako počeli mijenjati na bolje, no ceh su platili radnici. Broj zaposlenih u branši smanjio se za čak 35 posto. Plaće u djelatnosti su porasle, ali stručnjaci na budućnost ipak ne gledaju kroz ružičaste naočale piše Miro Soldić soldic@privredni.hr RUDARSTVO I VAĐENJE
5,5 milijardi kuna ukupni prihodi 2014. za 104% skočila neto dobit u odnosu na 2009., na 612 milijuna kuna najveće prihode i rashode - 2,2 mlrd kn (uz 2,1 mlrd rashoda) u 2014. ostvarili poduzetnici pomoćnih uslužnih djelatnosti u rudarstvu za gotovo 1100 kn više plaće u sektoru 2014. nego 2009. (sa 6547 na 7653 kn neto)
S
ektor rudarstva i vađenja teškom je mukom prebrodio krizu, nakon nekoliko godina negativnih bilanci trendovi su se polako počeli mijenjati na bolje, ali ceh su platili radnici. Broj zaposlenih u branši smanjio se za čak 35 posto, sa 6869 u 2009. godini na 4466 u 2014. Dobra vijest za one koji su preživjeli kontrakciju tržišta i racionalizaciju tvrtki jest činjenica da su se plaće zadržale na visokoj razini. Naime, u ovom području djelatnosti obračunata je najviša prosječna mjesečna neto plaća u odnosu na sve druge djelatnosti u Hrvatskoj, u 2014. godini iznosila je 7652 kuna neto, odnosno bila je 57 posto veća od prosječne plaće svih poduzetnika (4878 kuna). Kretanje ukupnih prihoda sektora i ostvarene neto dobiti dobro oslikava kako je kriza utjecala na poslovanje: u 2009. godini poduzetnici su u području djelatnosti rudarstva i vađenja ostvarili najveći ukupni prihod od 8,4 milijarde, dok je neto dobit iznosila 300 milijuna kuna. U narednim godinama uslijedio je drastičan pad prihoda koji je na najnižu razinu pao
6 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
u 2012. godini (4,1 milijarda kuna), a 2010. i 2011. branša je zabilježila i neto gubitak od 405, odnosno 140 milijuna kuna. Do 2014. situacija se popravila, ukupni prihodi dosegli su 5,5 milijardi kuna, a neto dobit je skočila za nevjerojatnih 104 posto u odnosu na 2009., na 612 milijuna kuna. Dakle, restrukturiranje
Globalna cijena nafte temeljni je pokretač svih promjena u branši je obavljeno poprilično uspješno; profiti su rekordni, prihodi se stabiliziraju, jedino broj radnika konstantno pada. Zanimljivo je da su plaće u sektoru osjetno više u 2014. nego u 2009. godini, riječ je o razlici od gotovo 1100 kuna (sa 6547 na 7653 kuna neto).
nje fiti
28. o탑ujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 7
TEMA TJEDNA
Zanimljiva je i najava Rusa da će sa zemljama OPEC-a stvoriti tzv. ROPEC. Oni su veliki proizvođač i tu bi moglo doći do ozbiljne konsolidacije jer kad bi taj ROPEC profunkcionirao, upravljao bi sa 70 posto svjetske proizvodnje. Davor Štern, konzultant
Prihodi i rashodi
Plaće su najviše u tvrtkama koje se bave vađenjem sirove nafte i prirodnog plina (12.944 kune), što je gotovo 70 posto više od prosječne plaće u branši, odnosno 165 posto više od prosječne plaće svih poduzetnika u Hrvatskoj. Tim, za naše prilike basnoslovnim iznosima, najviše doprinose društva ED-INA (17.009 kuna), ENI Croatia B.V. - Hrvatska podružnica (15.661 kuna) i INAGIP (15.123 kune). Najveće prihode i rashode u 2014. godini ostvarili su poduzetnici pomoćnih uslužnih djelatnosti u rudarstvu, ukupno 2,2 milijarde kuna uz 2,1 milijardu rashoda. Na ovaj rezultat je najviše utjecalo društvo Crosco (ukupni prihodi 1,2 milijarde kuna i ukupni rashodi jednu milijardu kuna) koje ujedno zapošljava i najveći broj radnika od svih tvrtki u sektoru (1355) s prosječnom plaćom od 11.876 kuna. Gledano prema vrsti vlasništva, najveći su prihodi u 2014. godini ostvareni kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu (3,1 milijardu kuna), a to su opet Crosco te STSI, INAGIP, PGM Ragusa, ED-INA i SOL-INA. Na naš upit kako se nose s krizom i kakvi su im planovi za budućnost, iz Crosca su šturo priopćili da neprekidno prate situaciju na tržištu i svoje poslovanje prilagođavaju trenutačnim okolnostima. “Uz uštede i druge prilagodbe, raz-
8 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
matramo različite mogućnosti kako prebroditi razdoblje recesije”, ističu i žale se kako je cjelokupna naftna industrija izložena krizi zbog niskih cijena nafte na svjetskim tržištima, a posljedično tome veliki dio operatora odgodio je daljnja istraživanja i smanjio proizvodnju, što se odražava na poslovanje servisnih kompanija.
Plaće su najviše u tvrtkama koje se bave vađenjem sirove nafte i prirodnog plina (12.944 kune) Konzultant Davor Štern slaže se da je globalna cijena nafte temeljni pokretač svih promjena u branši, a domaće tržište gleda kroz prizmu naše najveće naftne kompanije Ine, kojoj je svojedobno bio na čelu. “Kada govorimo o ovoj branši kod nas, ja prvenstveno mislim na Inu; oni su smanjivali broj radnika,
a plaće nisu dirali, pogotovo ovom gornjem ešalonu. Dobit im je pala, ali to je posljedica pada cijene nafte na svjetskom tržištu koja se u zadnje vrijeme počinje polako dizati. Većinu profita dobivali su iz domaćih izvora nafte i
Ina će izgubiti veliki dio dobiti ako se svede na preradu uvozne nafte i plina, smatra Štern plina, posljednjih godina čak su nešto povećali crpljenje korištenjem modernih tehnologija. Logično bi bilo da se manje proizvodi dok su cijene niske, odnosno da se zalihe čuvaju za financijski bolja vremena, naročito ako uzmemo u obzir to da novih nalazišta nema te da su ova koja eksploatiramo u laganom padu”, ističe Štern i dodaje da će Ina izgubiti veliki dio dobiti koji se generirao kroz vlastitu proizvodnju ako se svede isključivo na preradu uvozne nafte i plina.
Saudijci, Amerikanci i Rusi
Budući da i najmanje podrhtavanje svjetskog tržišta izaziva prave potrese na domaćem, sve naše kompanije moraju budno pratiti kako se razvija situacija na međunarodnoj sceni. Pogled na globalna kretanja brzo otkriva “krivca” za povijesno niske cijene, a to je Saudijska Arabija koja ne smanjuje proizvodnju, unatoč tome što tako podriva temelje vlastite ekonomije. Prije nekoliko tjedana su prvi put nakon više od desetljeća zatražili kredit od šest do osam milijardi dolara na međunarodnom tržištu, a održavanjem cijene na oko 30 dolara po barelu lome i konkurenciju. Iako su dio OPEC-a, Saudijci ne uzimaju previše k srcu vapaje drugih zemalja članica da koordinirano smanje potrošnju i tako dignu cijenu nafte, ali to je stoga jer su se i sami više puta opekli i bili žrtve neuspješne kartelizacije. Propadanje proizvodnje konkurenata, naročito nalazišta koja se eksploatiraju metodom frackinga, za Saudijsku Arabiju je samo pozitivna nuspojava ovakve politike, ali nikako ne i cilj, kako se često špekulira po medijima. No nedostatak povjerenja među OPECovcima samo je jedan od brojnih faktora koji formiraju cijenu energenata na tržištu - kao i uvijek, glavna silnica je politika. Potvrđuje to i Štern, on smatra kako u fluktuacijama cijena nafte na svjetskom tržištu veliku ulogu igraju
geopolitički odnosi, dok sama industrija utječe u manjoj mjeri. “U trenutku dok Saudijska Arabija pumpa ogromne količine nafte unatoč povijesno niskim cijenama, treba obratiti pažnju tko je njen globalni saveznik, a to je Amerika. Ako SAD-u odgovara niska cijena, onda Saudijci neće smanjivati proizvodnju, a zasad se čini da je tako”, tvrdi. Na opasku da to direktno uništava američku fracking industriju, objašnjava kako takav način eksploatacije postaje isplativ kad cijena dosegne 40 dolara po barelu, a pokretanje proizvodnje nije sporo i skupo kao klasično vađenje, te da će se oni brzo vratiti na tržište. “Zanimljiva je i najava Rusa da će sa zemljama OPEC-a stvoriti tzv. ROPEC. Oni su veliki proizvođač i tu bi moglo doći do ozbiljne konsolidacije jer kad bi taj ROPEC profunkcionirao, upravljao bi sa 70 posto svjetske proizvodnje”, kaže Štern i dodaje da će se teško svi dogovoriti o zajedničkom nastupu. Dosta prašine podigao je i povratak Irana na tržište nakon 10 godina embarga, no zasad nema većih potresa, a mirne su i burze.
Dugoročna perspektiva
“Ako dođe do porasta cijena, ponovno će oživjeti špekulacije na burzi koje su trenutno stale, pa je zato i cijena tako stabilna. Dobili su po prstima pa su se okrenuli drugim ulaganjima, ali vratit će se s prvim znakovima oporavka”, prognozira Štern. Kad smo već kod prognoza, zanimalo nas je kakva je dugoročna perspektiva sektora rudarstva i vađenja, naročito uzevši u obzir obnovljive izvore energije (OIE) koji mu pušu za vratom. Profesor Rudarskogeološko-naftnog fakulteta (RGN) u Zagrebu Igor Dekanić ne gleda kroz ružičaste naočale, dapače, predviđa kako primarni rudarski sektori, uključujući energetiku, naftu i plin, u cijeloj Europi idu svome kraju. Sve će ovisiti o cijeni klasičnih energenata jer OIE, unatoč tome što grabe naprijed krupnim koracima, svoj razvoj duguju državnom subvencioniranju i još uvijek nisu ekonomski konkurentni. No njihovo vrijeme definitivno dolazi, pitanje je samo kojim tempom. “U slučaju da nafta ostane na 40 dolara za barel još dvije godine, pola europske industrije OIE-a bit će u velikim problemima jer to će uvelike usporiti tehnološki razvoj i nove investicije”, poručuje Dekanić. Štern se osvrnuo i na ekološku stranu priče, opaskom da trend očuvanja okoliša, dok se u njega bez fige u džepu ne uključe Indija i Kina, nema previše smisla. “Mi možemo smanjivati zagađenje koliko god hoćemo, ali ako će Kina i dalje ložiti loš ugljen u svojim termoelektrana, sve je to uzalud. Ti problemi se prelijevaju i k nama kroz projekte poput Plomina C”, izjavio je naglasivši da OIE ne mogu funkcionirati
Primarni rudarski sektori, uključujući energetiku, naftu i plin, u cijeloj Europi idu svome kraju. Sve će ovisiti o cijeni klasičnih energenata jer OIE svoj razvoj duguju državnom subvencioniranju i još uvijek nisu ekonomski konkurentni. No njihovo vrijeme definitivno dolazi, pitanje je samo kojim tempom. Igor Dekanić, profesor Rudarsko-geološkonaftnog fakulteta u Zagrebu
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 9
TEMA TJEDNA Top 10 poduzetnika po broju zaposlenih u 2009. i 2014. godini Rang 2009.
Broj zaposlenih
Naziv
Rang 2014.
Broj zaposlenih
Naziv
1.
CROSCO, d.o.o.
2.118
1.
CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.
2.
STSI d.o.o.
1.303
2.
STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.
1.355 976
3.
SAIPEM MEDITERAN USLUGE d. o. o. u likvidaciji
257
3.
VELIČKI KAMEN D.O.O.
123
4.
VELIČKI KAMEN d.o.o.
223
4.
SOLANA PAG D.D.
93
5.
GLAVICE d.o.o. u stečaju
193
5.
SARAĐEN D.O.O.
92
6.
IGMA d.o.o.
181
6.
KAMING D.D.
81
7.
KAMENOLOM GRADAC d. d. u stečaju
121
7.
KAMENOLOM GRADAC D.D. GRADAC NAŠIČKI
75
8.
HIDREL d.o.o.
111
8.
GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI D.O.O.
73
9.
DINARIK d.o.o.
97
9.
RADLOVAC D.D.
67
10.
IGM-TOUNJ d.d. u stečaju
95
10.
PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA D.O.O.
62
Ukupno top 10 po broju zaposlenih
4.699
Ukupno top 10 po broju zaposlenih
2.997
Ukupno svi poduzetnici djelatnosti B
6.869
Ukupno svi poduzetnici djelatnosti B
4.466
Udio top 10 po dobiti u ukupnim rezultatima djelatnosti B
68,4
Udio top 10 po dobiti u ukupnim rezultatima djelatnosti B
67,1
Izvor: FINA - Registar godišnjih financijskih izvještaja
Top 10 poduzetnika u djelatnosti B rudarstvo i vađenje, rangirani prema dobiti razdoblja u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang 2014
Rang 2013
Naziv
Korisnik koncesije
Broj zaposlenih
Ukupan prihod
Dobit razdoblja
1.
1.
ENI CROATIA B.V. - HRVATSKA PODRUŽNICA
NE
5
813.368
311.152
2.
-
PGM RAGUSA D.D.
DA
53
198.955
153.296
3.
2.
PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA D.O.O.
DA
62
175.117
59.740
4.
3.
CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.
NE
1355
1.223.904
39.733
5.
-
FELIKS REGULACIJA D.O.O.
DA
30
47.784
17.393
6.
4.
KAMING D.D.
DA
81
59.296
15.627
7.
5.
SARAĐEN D.O.O.
DA
92
109.435
12.641
8.
-
KAMENOLOM GORJAK D.O.O.
DA
31
37.011
7.246
9.
10.
ANTENAL D.O.O. NOVIGRAD
DA
35
102.048
7.178
10.
-
VELIČKI KAMEN D.O.O.
DA
123
50.509
6.640
Ukupno top 10 po dobiti razdoblja
1.867
2.817.428
630.645
Ukupno svi poduzetnici djelatnosti B
4.466
5.537.829
701.409
41,8
50,9
89,9
Udio top 10 po dobiti u ukupnim rezultatima djelatnosti B Izvor: FINA - Registar godišnjih financijskih izvještaja
Neto dobit/gubitak područja djelatnosti B – rudarstvo i vađenje u razdoblju 2009.—2014. godine (iznosi u tisućama kuna) 800.000
612.190
600.000 400.000
484.731 299.905
274.513
200.000 0 -200.000
-138.445
-400.000 -600.000
-405.630 2009.
2010.
Izvor: FINA - Registar godišnjih financijskih izvještaja
10 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
2011.
2012.
2013.
2014.
samostalno, bez stabilne baze klasičnih energenata, barem dok se ne osmisli stabilan sustav pohranjivanja energije. Uz probleme s Plominom, skupa nafta stavila je na led još jedan projekt oko kojeg se u domaćoj javnosti lome koplja, a to je eksploatacija ugljikovodika u sjevernom Jadranu. Rast cijena sigurno će ponovno aktualizirati tu temu, a naši sugovornici ističu kako moramo dobro odvagnuti i stručno pristupiti problemu jer bi i najmanja greška u zatvorenom moru kao što je Jadran mogla imati katastrofalne posljedice. Svjesni su da uvijek postoji rizik ljudske greške, uz sve tehnološke napore, jer trka za profitom i stiska s vremenom i novcem često za posljedicu ima neprofesionalno odrađen posao. “Turizam je naša najvažnija gospodarska grana za koju nam je vezan ogroman postotak BDPa, zato moramo biti vrlo oprezni”, upozorava Štern koji se protivi vađenju nafte iz Jadrana, ali ne i plina. Dekanić pak poručuje kako tema nije crno-bijela i da nas čeka puno rasprave.
Rad za strance
Iako studente RGN-a, sudeći po trendovima na domaćem tržištu, čeka teška borba za radno mjesto, svoje mjesto pod suncem u branši uvijek mogu potražiti u inozemstvu. Mladen Stich, inženjer rudarstva koji je diplomirao upravo na RGN-u i svoja prva iskustva stekao radeći za hrvatske kompanije, odlučio se za odlazak u Katar. Tamo radi za talijansku tvrtku Aject i poručuje kako posla ne manjka -
Doha je još uvijek veliko gradilište. S poslodavcima je u kontakt stupio p r e k o LinkedIna prije gotovo pet godina, odmah je počeo raditi, a u međuvremenu je za sobom povukao i brojne kolege. Kaže da su hrvatski radnici cijenjeni i imaju solidna znanja, no problem je to što teško stječu praksu zbog smanjenja domaćeg tržišta. “Vani se još uvijek relativno lako može naći posao, a da se i dobro zaraditi”, ističe.
Trend očuvanja okoliša, dok se u njega ne uključe Indija i Kina, nema previše smisla, kaže Davor Štern koji se protivi vađenju nafte iz Jadrana, ali ne i plina U konačnici, teško je dati bilo kakva predviđanja o tome što čeka domaću industriju rudarstva i vađenja, jednostavno je previše varijabli u igri. “Sigurno je to da je tržište vrhovni sudac, ono će odrediti kretanje cijena i buduće odnose u branši”, zaključuje Dekanić i time vjerojatno najbolje sublimira cijelu priču. 28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 11
INTERVJU Tonči Pejović, direktor Zračne luke Brač
Dva kilometra piste mogu vas odvesti bilo kamo Produžit ćemo pistu za još 320 metara tako da će ona imati potrebnu dužinu za slijetanje većih zrakoplova, odnosno regionalnih mlaznih zrakoplova do 150 sjedala. Time bismo ušli u sasvim novu nišu pregovora s aviokompanijama. Obuhvatili bismo novo područje dosega čitave Europe i Rusije, pa čak i Bliskog Istoka. To je do sada bilo nemoguće jer smo se morali oslanjati na zrakoplove koji mogu letjeti najviše dva sata piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
T oko
5 mil kn
investirat će se u produženje piste
35.000 putnika željela bi doseći Zračna luka Brač
1440 m duga postojeća pista (1380 m u praksi)
onči Pejović je proteklo ljeto došao na čelno mjesto Zračne luke Brač sa zadaćom da je učini održivom u poslovanju. Pejović je prethodno stekao ogromno iskustvo upravljajući zračnim lukama Dubrovnik i Zagreb te predsjedavajući raznim domaćim i međunarodnim udruženjima zračnih luka. S njime smo razgovarali o načinu na koji Zračnu luku Brač može učiniti održivom u poslovanju, o perspektivi razvoja malih zračnih luka, stanju te općenito o problematici djelatnosti zračnog prometa. Najveći vlasnik Zračne luke Brač s udjelom od 51 posto je hotelska kuća Zlatni rat, država ima 30 posto udjela, a ostalo su pojedinačni mali dioničari.
n Kakva je bila prošla godina za Zračnu luku Brač? - Preuzimanjem i definiranjem novih pravaca u poslovanju Zračne luke Brač odredili smo nove smjerove. Prošlo ljeto smo uveli novog prijevoznika - Express Airways - koji je održavao letove prema Düsseldorfu i Leipzigu te letove za turističku agenciju Gruber Reisen. Povećali smo tako broj sjedala i letova za 17 posto, no to nije rezultiralo povećanjem prometa. Promet putnika nam je čak i pao, pa i u onom dijelu gdje je godinama funkcionirao, odnosno za agenciju Gruber Reisen. Možemo reći da taj projekt nije u potpunosti uspio. Doduše, s nekim projektima potkraj godine napravili smo pomak u poslovanju. Bili smo baza za hitnu helikoptersku službu, odnosno za taj pilot-projekt te smo uporedo radili na povećanju broja domaćih letova.
12 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
n Zašto nije bilo više domaćih letova za Brač iz Zagreba? - Mogu reći da je bilo nepravdi prema Braču jer je država sponzorirala samo jedan let tjedno u ljetnim mjesecima. Usporedbe radi, za Zračnu luku Osijek sponzorirala je čak 12 letova tjedno. To je jako malo za Brač koji ostvaruje milijun i pol noćenja. Taj broj noćenja sigurno opravdava uvođenje većeg broja linija. No na-
Mogu reći da je bilo nepravdi prema Braču jer je država sponzorirala samo jedan let tjedno u ljetnim mjesecima kon sudjelovanja na natječaju koje je raspisalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uspjeli smo se nametnuti, tako da je odlučeno da se od ove godine uvede još jedna linija za Brač. To je još uvijek nedovoljno, ali je bolje nego u protekle četiri godine.
n Zračna luka Brač priprema investiciju. O čemu je riječ? - Da bismo dosegli brojku od 35.000 putnika godišnje, potrebna nam je investicija u proširenje piste. Postojeća pista dužine 1440 metara može primiti zrakoplove koji mogu letjeti,
Država je najavila prodaju svog dijela i o tome bi trebala biti donesena odluka na skupštini. Očekujem da će taj dio biti atraktivan za ulagače.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 13
INTERVJU
Velike zračne luke, istina, posluju profitabilno, dok kod malih zračnih luka nije tako. Njima stalno rastu troškovi i u velikoj većini ne posluju pozitivno.
recimo, iz Njemačke, Austrije, Slovenije, odnosno iz tog dosega. Ta pista je u praksi još manja jer je skraćena zbog sigurnosnih razloga na 1380 metara. Kako bismo se prilagodili trendovima najvećeg broj aviokompanija, odnosno tipu zrakoplova koji one imaju, odlučili smo se za investiciju. Razmatrali smo dvije opcije i odlučili se za proširenje piste na jugozapadnu stranu. Tu su bili riješeni vlasnički odnosi, a problem oko prostornog plana riješili smo s Općinom Pučišća vrlo brzo. Investicija je opravdana jer se na Braču realizira nekoliko značajnih investicija koje će po dovršetku biti odredište većeg broja poslovnih ljudi i turista. Investicija u produženje piste iznosit će oko pet milijuna kuna. Zemljište na koje se širimo u najvećem dijelu je vlasništvo Zlatnog rata, tako da će se ono dokapitalizacijom prenijeti u vlasništvo Zračne luke. Kroz investiciju u produženje piste Zlatni rat će sigurno dokapitalizacijom povećati svoj udio.
n Koliko će se produžiti pista?
- Produžit ćemo je za još 320 metara tako da će imati potrebnu dužinu za slijetanje većih zrakoplova, odnosno regionalnih mlaznih zrakoplova do 150 sjedala. Time bismo ušli u sasvim novu nišu pregovora s aviokompanijama. 14 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Obuhvatili bismo novo područje dosega čitave Europe i Rusije, pa čak i Bliskog Istoka. To je do sada bilo nemoguće jer smo se morali oslanjati na zrakoplove koji mogu letjeti najviše dva sata. Splitska zračna luka je ljeti prenapučena, pa bi turisti koji idu za Brač pa i za Hvar mogli sletjeti u našu zračnu luku.
n Kako ćete preuzeti dio putnika kada i Zračna luka Split sprema investiciju? - Istina je; i Zračna luka Split - i to iz vlastitog kapitala - ide u investiciju koja će potrajati nekoliko godina. Ta zračna luka raste po stopi od sedam posto godišnje i ove godine će prijeći granicu od dva milijuna putnika. To nije lako pratiti i ja im iskreno čestitam na odličnoj organizaciji. Zlatni rat je s agencijom TUI dogovorio letove za Split iz četiri francuska grada. Naravno, kada mi produžimo pistu, ti će letovi biti izravno za Brač. n Kakva je sudbina malih zračnih luka? - Često sam čuo tvrdnje da su zračne luke tvornice novca. Dva mandata sam bio predsjednik Regionalnog foruma zračnih luka koji okuplja 138 članica koje operiraju sa 358 zračnih luka s prometom do pet milijuna putnika. Veliki zračne luke, istina, posluju profitabilno, dok
Zahuktavaju se pripreme
Brojne novosti ove sezone Koje novosti možemo očekivati u ovoj sezoni? - Otvorili smo trgovinu domaćih autohtonih proizvoda, uveli smo catering, a pregovaramo i s jednom britanskom pilotskom školom o mogućnostima održavanja praktične nastave u Zračnoj luci Brač. Već od kraja ožujka imat ćemo dva leta, utorkom
i subotom, za Zagreb. Imat ćemo jednu destinaciju više u Austriji, tako da će se letjeti na četiri austrijske destinacije. U poodmaklim smo pregovorima za uvođenje linije prema Beogradu. Tu se pojavljuje jedan novi hrvatski prijevoznik, riječka kompanija Avex, koja bi u sezoni letjela dva puta tjedno za Beograd.
kod malih zračnih luka nije tako. Njima stalno rastu troškovi i u velikoj većini ne posluju pozitivno. Europska komisija nije bila sklona poticati razvoj zračnih luka, ali vidimo da se i to promijenilo. Ovih dana otvorena je javna rasprava s ciljem da države članice i lokalne jedinice mogu poticati, promovirati i sponzorirati rad malih zračnih luka. Poznato je da vas dva kilometra ceste ne mogu odvesti nikamo, ali dva kilometra piste mogu vas odvesti bilo kamo. Broj zračnih luka u Hrvatskoj nije velik jer, primjerice, Norveška ih ima 46, Velika Britanija 70, Grčka više od 30 zračnih luka. I u tim zemljama nekoliko velikih aerodroma je profitabilno, dok su ostali na teret proračuna.
n Možete li komentirati situaciju s hitnom helikopterskom medicinskom službom, s obzirom na to da je kod vas i na Krku bila baza te službe? - Imam veliko iskustvo u tom dijelu. Helikopteri koji su kroz pilot-projekt obavljali uslugu pružanja hitne medicinske pomoći su najbolji helikopteri za tu vrstu posla. Rađeni su za tu namjenu. Bilo mi je malo smiješno slušati rasprave koje kao alternativu nude vraćanje na rusku tehniku iz pedestih godina. Ruski helikopteri MI 8 su vrlo teški i to je razlog zašto naše bolnice, za razliku od europskih, nemaju heliodrom na krovu. Upravo su zbog toga za ovu službu napravljeni lakši helikopteri koji mogu sletjeti na krov i bolesnika praktički odmah dovesti u operacijsku dvoranu. Ohrabrujuće je to što nitko ne dvoji da je takva usluga potrebna. Većina europskih država postavila je standard brzine intervencije jer je za društvo veći trošak invaliditet nego brza helikopterska usluga.
n Država najavljuje prodaju svojih udjela u tvrtkama. Hoće li se to dogoditi u slučaju Zračne luke Brač? - Država je najavila prodaju svog dijela i o tome bi trebala biti donesena odluka na skup-
štini. Očekujem da će taj dio biti atraktivan za ulagače. Neki načelni razgovori su već obavljeni.
n Je li taj državni udio zanimljiv aviokompanijama? - Nije najsretnija simbioza ako je aviokompanija vlasnik zračne luke jer je tada zračna luka ovisna o jednoj kompaniji. Nije isključeno da se za državni udio javi inozemni ili domaći operator neke zračne luke. Na primjeru privatizacije nekih grčkih zračnih luka vidi-
Nije najsretnija simbioza ako je aviokompanija vlasnik zračne luke jer je ona tada ovisna o jednoj kompaniji mo da su velike njemačke luke ušle u njihovu vlasničku strukturu. Koliko sam informiran, neke druge hrvatske zračne luke u državnom vlasništvu nisu daleko od traženja koncesionara.
n Kakvo je vaše mišljenje o povezivanju otoka hidroavionima? - To je odličan projekt i radi se o vrlo kvalitetnim zrakoplovima. Jedino je njihovo održavanje skupo, tako da to može biti problem u održivosti poslovanja. Nekada su naši otoci bili na taj način povezani i zato mislim da je to odličan projekt. Zračna luka Brač je čak u partnerstvu s European Coastal Airlinesom imala namjeru povezati srednjodalmatinske otoke dva puta dnevno sa Zagrebom, ali nismo imali sugovornika u vladi. Ohrabrujuće su najave Europske komisije o nužnosti revitalizacije europskih otoka. 28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 15
AKTUALNO Uskršnja košarica
Više od 42 posto građana za Uskrs kupuje domaće Skromnija košarica će uključivati, primjerice, srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak ili svinjetinu za uskršnji ručak, dok će bogatija košarica uključivati, primjerice, bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskršnji ručak, kaže Tomislava Ravlić iz HGK
650 do 1600 kn
od
raspon ovogodišnje uskršnje košarice
17
već mjeseci raste promet u trgovini na malo
oko
2,4%
njegov rast u 2015. u odnosu na 2014.
V
iše od 42 posto građana za Uskrs će kupovati namirnice iz domaće proizvodnje. Građani su iz godine u godinu sve svjesniji nužnosti kupovanja domaćeg jer tako štitimo svoj standard, proizvodnju i radna mjesta, istaknula je Tomislava Ravlić, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu Hrvatske gopodarske komore, naglasivši da je to još jedan od pokazatelja uspješnosti nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko koju HGK provodi već 20 godina. “I ovo prilikom pozivamo građane da kod kupnje ovog Uskrsa vode računa o potrošnji domaćih namirnica, jer poticanjem domaće industrije zapravo potičemo cjelokupan rast hrvatskoga gospodarstva”, naglasila je Tomislava Ravlić. Prema procjenama HGK ovogodišnja uskršnja potrošnja bit će u skladu s prošlogodišnjom te se očekuje da će skromnija košarica ove godine iznositi oko 650 kuna, srednja oko 1200 kuna, te bogata 1600 kuna. “Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, ali i cijeni glavnih proizvoda u košarici. Skromnija košarica će uključivati, primjerice,
16 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak ili svinjetinu za uskršnji ručak, dok će bogatija košarica uključivati, primjerice, bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskršnji ručak”, dodala je Tomislava Ravlić podcrtavši kako će većina građana, nažalost, jedva uspjeti namaknuti dovoljno novca za skromnu košaricu. Prema procjeni HGK, 43 posto građana kupovat će u velikim hipermarketima, 31 posto u manjim prodavaonicama, a njih 26 posto na tržnicama.
Potrošači sve racionalniji
Trgovina je sezonska djelatnost i već tradicionalno blagdani su razdoblja kad se u trgovini troši više nego obično. Uskrs je i početak predsezone. Nedvojbeno je kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te da se kupci ponašaju racionalnije, osjetljiviji su na cijenu, postaju sve praktičniji. Unatoč tomu, zadnje dvije godine promet u trgovini na malo u Hrvatskoj kontinuirano raste, ocjenjuju u HGK. Rast prometa nastavak je uzlaznoga trenda koji kontinuirano traje 17 mjeseci (od kolovoza 2014.
Promjene u televizijskom sustavu
Do 2019. novi televizori
Kretanje prometa u trgovini na malo u 2015. 6,0%
4,5%
4,1%
4,0%
4,8%
5,0%
1,5%
1,3%
0,9%
0,9%
2,5% 1,1%
sije ča nj 20 15 ve ./s lja ije ča ča 20 nj 15 20 ož ./v uja 14 elj . k2 a č 01 a tra 2 5./ 0 va 14 ož nj . uja 20 k2 15 sv . 0 / iba tra 14 . nj va 20 nj 20 15 ./s 14 lip vib . an an j2 01 j2 srp 01 5./ 4. lip an an j ko j2 lov 2015 01 oz ./s 4. rp 20 an 15 j2 ./k 0 olo 14 ru jan . vo lis z2 20 to 0 15 pa 1 4 ./r d2 . uja 01 stu n2 5./ de 0 lis 14 ni . 20 topa pr os 15 d2 ./s ina 01 t c2 ud 4. 01 en 5./ i20 pr 1 4. os ina c2 01 4.
0%
1,6%
1,0%
2,1%
2,0%
3,2%
3,0%
Izvor: DZS; Obrada: Sektor za trgovinu
godine), što je posljednji put zabilježeno 2007. godine. Povoljnija kretanja potrošačkog optimizma, koja se bilježe od listopada 2014. godine, pridonijela su i trendu rasta realnoga maloprodajnog prometa. Na poboljšanje potrošačkog optimizma djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća koje je ostvareno 2015. godine (rezultat promjene poreza na dohodak) i same naznake tog povećanja, koje su bile poznate još 2014. godine.
Zadnje dvije godine promet u trgovini na malo u Hrvatskoj kontinuirano raste Slijedom svega navedenog, u 2015. je godini realan promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku bio oko 2,4 posto veći u odnosu na 2014. godinu (kada je rast iznosio 0,4 posto). Ipak, djelomično zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjega realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4 posto manji u odnosu na 2008. godinu, kažu u HGK-u.
Nakon isteka postojećih dozvola za multiplekse digitalne zemaljske televizije, sva hrvatska kućanstva morat će prijeći sa standarda DVBT na DVB-T2 i to do 2019. godine, objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Za građane to znači da će do 2019. morati nabaviti nove televizore ili prijamničku opremu prilagoditi novom standardu. Procjenjuje se kako će se na to potrošiti oko 300 milijuna kuna. HAKOM vodi povjerenstvo koje upravo izrađuje prijedlog strategije prelaska na sustav DVB-T2, a taj prelazak radi se kako bi se omogućio razvoj novih usluga, ali i održala konkurentnost platforme za digitalnu zemaljsku televiziju. Do 2030. godine predviđen je prelazak na novi i učinkovitiji sustav digitalne televizije te kodiranja. Strategija prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 definirat će i kakvoću slike programa, koji će se emitirati u budućim DVB-T2 multipleksima. U HAKOM-u navode kako će se svi programi s nacionalnim pokrivanjem odašiljati s visokom kakvoćom slike. (S.P.)
Konzum
Traži se 700 sezonaca Konzum traži 700 sezonskih djelatnika za svoje prodavaonice duž cijele obale. Natječaj je otvoren za pozicije prodavača, mesara, skladištara i vozača u više od 60 gradova i mjesta od Umaga do Cavtata, a priliku za sezonski rad dobit će i nekoliko stotina studenata. Rad u Konzumovu timu je prilika za stjecanje iskustva, ali i dokazivanje, jer će oni najbolji dobiti priliku za stalan posao i napredovanje u tvrtki. “Svoj uspjeh i titulu vodećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj Konzum smatra zaslugom svojih zaposlenika, njihovog rada, stručnosti i odnosa prema kupcima i partnerima. Stoga puno ulažemo u odabir najboljih kadrova, pružanje dodatnih edukacija zaposlenicima i predlaganje najboljih rješenja za razvoj karijera i njihov osobni razvoj”, kazala je Maša Jelić, direktorica ljudskih resursa u Konzumu, dodajući kako ta tvrtka kontinuirano otvara brojne prilike za zapošljavanje i rad u izazovnom i poticajnom okruženju te da se za sezonu posebno priprema. Natječaj za sezonska radna mjesta u Konzumu objavljen je na Konzumovim web stranicama, a prijave se mogu poslati i na mail adresu posao@konzum.hr ili poštom na adresu Konzum Akademije, Turinina 11, Zagreb. 28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 17
AKTUALNO Strukovna grupa agrara HGK-ŽK Virovitica
Sjetva može početi Očekuje se da će sjetva kukuruza, soje i suncokreta biti na prošlogodišnjoj razini, dok će se površine pod šećernom repom povećati, a pod duhanom smanjiti vremenske prilike dozvole, početak sadnje duhana očekuje se 5. svibnja. Ugovorena je proizvodnja 3150 hektara duhana tipa svijetla virginia i 313 hektara duhana tipa burley što je u odnosu na prošlu godinu manje tri-četiri posto. Ove godine ugovori o proizvodnji su potpisani sa 373 kooperanata, dok je njih 26 odustalo. “To su sve stariji i, nažalost, bolesni kooperanti, a novih nemamo. Mladi nisu zainteresirani jer duhan traži puno rada, truda, zalaganja i muke”, objasnio je Marijan Zahanek iz Hrvatskih duhana.
Hrvatski duhani kreditiraju kooperante
3463 ha
bit će pod duhanom za tvrtku Hrvatski duhani
na ukupno ha
6200
proizvodit će se šećerna repa za Viro
O
rganizatori poljoprivredne proizvodnje na području Virovitičko-podravske županije osigurali su sav potreban repromaterijal (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva) za proljetnu sjetvu jarih kultura: duhana, šećerne repe, kukuruza, suncokreta i soje, pa sjetva na stotinjak hektara oranica može početi, rečeno je na sjednici Strukovne grupe agrara HGK-Županijske komore Virovitica. Očekuje se da će sjetva kukuruza, soje i suncokreta biti na prošlogodišnjoj razini, dok će se površine pod šećernom repom povećati, a pod duhanom smanjiti. Jesenska sjetva je obavljena u optimalnim agrotehničkim uvjetima pa su ozimi usjevi (pšenica, uljana repica, kamilica...) u dobrom vegetativnom stanju, obavljena je prihrana i zaštita protiv bolesti. U Hrvatskim duhanima u tijeku je sjetva rasada za što je potrebno pedesetak dana. Ako
Jesenska sjetva je obavljena u optimalnim agrotehničkim uvjetima pa su ozimi usjevi u dobrom vegetativnom stanju 18 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
U cilju opstojnosti proizvodnje duhana i povećanja kvalitete i prinosa osigurana su sredstva za kreditiranje kooperanata kroz dugoročne investicije. Tvrtka sa šest milijuna kuna kreditira kooperante za nabavu sušnica na biomasu, sušenje duhana solarnom energijom, navodnjavanje i kupnju zemljišta. U Tvornici šećera Viro ugovorena je proizvodnja šećerne repe na 4200 hektara u Hrvatskoj i 2000 hektara u Mađarskoj što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od gotovo 50 posto. “Sjetva je već započela u Baranji, a do 10. travnja očekujemo izlazak svih sijačica što je optimalan rok”, kazao je direktor za organizaciju proizvodnje u Viru Ivan Tot. Očekuje se da će digestija i prinosi šećerne repe biti veći nego lani, ali to uvelike ovisi i o vremenskim uvjetima. Cijene šećera na tržištu su u blagom porastu, a od 2017. godine ukidaju se proizvodne i izvozne kvote u EU. Stoga se očekuje, uz odgovarajuće poticaje i pravodobnu isplatu, povećanje površina pod šećernom repom. “Prema slobodnoj procjeni, sljedeće godine bi mogli ugovoriti 9000 hektara s kojih bi mogli ostvariti urod do 55 do 60 tona šećerne repe te povećati proizvodnju za 50 posto”, optimističan je Tot. U suhopoljskoj Dibi ovoga će proljeća zasijati 75 hektara pod šećernom repom, potom 310 hektara merkantilnog i 40 hektara sjemenskog kukuruza za Poljoprivredni institut Osijek s kojim imaju višegodišnju suradnju, suncokret na 160 hektara i znatno više soje nego inače - 310 hektara. (G.G.)
Nova investicija Talijanska Canicula ulaže u Muć
Novi pogon za preradu ribe Kapacitet nam je prerada 50 tona ribe dnevno. U pogonu će tada raditi 130 radnika. Plan nam je da tvrtka dosegne promet od oko 35 milijuna kuna, kaže Cristian Serio piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
C
anicula, tvrtka u vlasništvu talijanskog poduzetnika Cristiana Serija, otvorila je novoizgrađeni pogon za preradu ribe u radnoj zoni Prisike smještenoj u Općini Muć. Canicula u Hrvatskoj posluje već petu godinu. Do sada je godinu dana proizvodila u iznajmljenim i, kako kaže Cristian Serija, neuvjetnim pogonima u Tribunju, te u Milni na Braču gdje su mu veliki problem predstavljali nedostatak radne snage i visoki troškovi transporta trajektom. U Milni je imao godišnji promet između 15 i 20 milijuna kuna, da bi zadnjim danom 2015. Canicula prestala proizvoditi na Braču. Investicija u novi pogon vrijedna je 32 milijuna kuna. Točno 10 milijuna kuna osigurano je sredstvima fonda Europske unije IPARD Mjera 103, dok je 22 milijuna kuna kredit HBOR-a. Pogon je površine gotovo 2000 metara četvornih i smješten je na parceli od gotovo 7000 četvornih metara. Canicula će u pogonu u najvećoj mjeri proizvoditi slane inćune koje će plasirati na talijansko tržište. Slani inćun Canicula će u velikim posudama plasirati u talijanski pogon obiteljske tvrtke Pesce Azzurro, gdje će se prepakiravati i plasirati u velike talijanske trgovačke lance. Tržište je osigurano jer tvrtka njegove obitelji radi robnu marku za najveće talijanske trgovačke lance. “Kapacitet nam je prerada 50 tona ribe dnevno, koji bismo trebali doseći za godinu dana. U pogonu će tada raditi 130 radnika. Plan nam je da tvrtka dosegne promet od oko 35 milijuna kuna”, ističe Cristian Serio.
Sto godina biznisa
Canicula već ima svoja tri kamiona prilagođena prijevozu svježe ribe te jednu plivaricu u koju je uloženo 200.000 eura. Prema riječima Cristiana Serija, za vrijeme lovostaja na inćuna sirovinu planira osigurati iz Španjolske. “Razvili smo model dostave tako da bi svježi inćun dopremali iz Španjolske za 16 sati. Oko 20 posto prihoda planiramo ostvariti od proizvoda više dodane vrijednosti, a to su marinirani proizvodi od kojih je najatraktivniji carpaccio od inćuna i srdela. Za taj proizvod, bez obzira
Canicula će u pogonu proizvoditi slane inćune koje će plasirati na talijansko tržište na zahtjevnost proizvodnog procesa, dostižemo visoku cijenu i imamo osiguranu brzu naplatu. Plasirat ćemo ga u trgovačke lance i ugostiteljske objekte”, ističe Serio. Nakon uhodavanja proizvodnje, Canicula u ovoj zoni planira izgraditi i drugi proizvodni pogon u kojem će proizvoditi smrznutu plavu ribu. Uglavnom će to biti pakirana sm rznuta srdela. Već je napravljen tunel za smrzavanje te kupljen stroj za zamrzavanje vrijedan 650.000 eura. Obitelj Serio se više od 100 godina bavi soljenjem i preradom ribe i morskih plodova. Od 1979. godine kada su registrirali tvrtku Pesce Azzurro, imaju moderan pogon i sjedište u gradiću Cefalù. Tvrtka ima pogone u Albaniji i Tunisu. Pesce Azzurro lider je na talijanskom tržištu u preradi i skladištenju ribljih konzervi.
Cristian Serio
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 19
S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade
Od travnja jeftiniji plin Koliko će točno cijena plina biti niža znat će se nakon odluke Hrvatske energetske regulatorne agencije o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom kojom će utvrditi cijenu plina za svakog od 34 lokalna distributera vačima u javnoj usluzi opskrbe kućanstava plinom prodavati po cijeni od 0,1734 kune po kilovat satu, što je 24,2 posto niža cijena nego sada”, obrazložio je Vladinu odluku ministar gospodarstva Tomislav Panenić.
Konferencija o mikrokreditiranju
za
18%
trebao bi pojeftiniti plin
0,1369 kn za kWh
cijena po kojoj će Ina morati prodavati plin HEP-u (sada 0,1715 kn za kWh)
0,1734 kn po kWh
cijena plina po kojoj će ga prodavati HEP (sada 0,2289 kn po kWh)
P
rošli smo veliki test, a to je proračun. To je tek početak, predložili smo dobre reforme, ali svima nam je jasno da ima prostora i za dodatne. Sada idemo što brže krenuti raditi i stvoriti našu budućnost, tim je riječima premijer Tihomir Orešković započeo prošlotjednu sjednicu Vlade napominjući kako je to za njih bio odličan “week”, odnosno tjedan. Još jedna odluka Vlade veoma će obradovati sva kućanstva u Hrvatskoj koja koriste prirodni plin kao energent. Naime, od početka travnja prirodni plin za kućanstva trebao bi pojeftiniti za 18 posto. Prema odluci Vlade proizvođač prirodnog plina, odnosno Ina, dužan je plin proizveden na području Hrvatske prodavati opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu. Do sada je Ina HEP-u plin prodavala za 0,1715 kuna po kilovat satu, a HEP je dalje opskrbljivačima prodavao po 0,2289 kuna po kilovat satu. “Ina će biti dužna plin proizveden na području Hrvatske prodavati HEP-u po cijeni od 0,1369 kuna po kilovat satu, što je 20,1 posto niža cijena nego sada, a HEP će plin opskrblji-
20 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Nove, niže cijene prirodnog plina primjenjivat će se do 31. ožujka 2017. godine. Koliko će točno plin pojeftiniti bit će poznato nakon odluke Hrvatske energetske regulatorne agencije o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom kojom će utvrditi cijenu plina za svakog od 34 lokalna distributera. Vlada će biti pokrovitelj Konferencije o mikrokreditiranju uz potporu EU-a koja će se održati u Zagrebu 29. travnja 2016., a kojom se želi potaknuti rasprava o značaju i potencijalu segmenta mikro poduzetnika koji čine 90 posto hrvatskog gospodarstva. Također je donesena odluka o jednokratnoj robnoj pomoći Caritasu Križevačke eparhije, i
Sada idemo što brže krenuti raditi i stvoriti našu budućnost, rekao je premijer Tihomir Orešković to u hrani iz robnih zaliha u protuvrijednosti tri milijuna kuna, odnosno isporučit će im se 15.000 kilograma ribljih te mesnih konzervi, po 10.000 kilograma džema i jaja u prahu, 20.000 litara ulja, 20.000 kilograma tjestenine, 8600 kilograma riže i 50.000 kilograma brašna. (I.G.)
Kraći postupak prijavljivanja projekata za EU natječaje
Mala revolucija u povlačenju sredstava Tolušić procjenjuje da bi se do kraja godine iz EU fondova moglo povući od 900 milijuna do milijarde eura, s tim da najviše problema, koji bi eventualno usporili povlačenje, vidi u imovinsko-pravnim odnosima piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
M
inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u ovoj godini planira povući gotovo milijardu eura iz EU fondova i uvesti malu revoluciju u postupak prijavljivanja projekata za natječaje. Nakon 42 radna dana uspjeli su pojednostaviti proceduru, te su sa sedam administrativnih koraka došli na pet, a cilj je da to budu samo tri koraka. Isto tako želi se i poduzetnicima olakšati prijave za povlačenje sredstava iz EU fondova jer je lani od raspoloživih 1,5 milijardi kuna povučeno tek 57 milijuna kuna. Novi natječaj za poduzetnike otvara se početkom svibnja, a zatvara u prosincu 2016., a očekivanja su da će do kraja ove godine imati potpisanih ugovora u vrijednosti od gotovo 500 milijuna kuna. “Olakšali smo poduzetnicima tako što neće biti obveznog pisma namjere koje su morali imati od banke, neće biti depozita koji je do sad bio obvezan. Mijenjamo limite, pa tako donje limite spuštamo sa 500.000 na 300.000 kuna, a povećavamo gornje sa 15 na 30 milijuna kuna. Maksimalno se otvaramo i izbacujemo sve one studije koje su do sada bile potrebne i koje su poduzetnicima komplicirale život u tom segmentu. Očekujem smanjenje broja dana u obradi dokumentacije sa 180 na 90 dana”, najavio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić na radnom sastanku s novinarima napominjući kako smo se birokratizirali i više nego što je to Europska komisija od nas zahtijevala. “Zajednička nacionalna pravila za provedbu EU projekata nisu Sveto pismo, sve se može izmijeniti, samo to sve treba iskomunicirati s Europskom komisijom koja neke naše probleme zna bolje od nas samih”, rekao je Tolušić
te dodao da Europska komisija nije nikakav bauk.
Traže se zaposlenici
Tolušić procjenjuje da bi se do kraja godine iz EU fondova moglo povući od 900 milijuna do milijarde eura, s tim da najviše problema, koji bi eventualno usporili povlačenje, vidi u imovinsko-pravnim odnosima. U bazi projekata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije trenutačno je 1736 projekata s građevinskim dozvolama, vrijednim između 2,5 i tri milijarde eura. Potencijalni problem je i to da građevinske dozvole vrijede tri godine, a kako se ne bi dogodio istek njihova roka, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja predložit će se zakonske izmjene kako bi građevinske dozvole za EU projekte vrijedile tri plus tri godine. Ministar je za ovu godinu najavio raspisivanje oko 200 različitih natječaja za povlačenje europskog novca, što znači da će svakog tjedna biti tri ili četiri nova natječaja. Također su svjesni kako će biti “uskih grla” pri obavljanju tako velikih poslova, te stoga planiraju veoma skoro objaviti natječaje za zapošljavanje, i zaposliti koliko god ljudi bude potrebno, kako bi se povuklo što više novca. A i sama Europska komisija kao jedan od razloga slabog povlačenja novca iz strukturnih fondova EU-a vidi u nedovoljnom broju zaposlenika na tim zadacima. “Nije riječ o nekom uhljebljivanju jer plaće djelatnika koji rade na projektima EU-a u iznosu od 85 posto ionako financira Europska komisija. Mi smo jedino ministarstvo koje mora potrošiti što je više moguće”, rekao je na kraju Tolušić.
Ministar je za ovu godinu najavio oko 200 natječaja za povlačenje europskog novca
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 21
TURIZAM Promocija zdravstvenog turizma
4Seasons Croatia dovodi nove goste Zdravstveni turizam je izvozni proizvod koji može omogućiti produljenje turističke sezone na sva godišnja doba. No, potrebna je njegova još bolja promocija na nacionalnoj razini piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
Odnedavno je aktivan i istoimeni portal, na kojem se također objavljuju informacije iz hrvatskog zdravstvenog turizma na hrvatskom i engleskom jeziku. Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić je istaknula kako je HGK podržao taj projekt jer smatraju kako imamo mnogo toga za ponuditi u zdravstvenom turizmu. “Hrvatski zdravstveni turizam je konkurentan proizvod na čijoj afirmaciji na inozemnom tržištu HGK neprekidno radi”, naglasila je ona.
Nužna je promjena regulative
Naša konkurencija je davno prepoznala značaj, potencijal i benefite zdravstvenog turizma. Zdeslav Radovčić, direktor HTI konferencije
Z
dravstveni turizam je vrlo važan dio hrvatskog turizma, a Hrvatska ima iznimne potencijale za njegov razvitak. No, osim privatnih inicijativa i podrške koju pruža Hrvatska gospodarska komora i još neke institucije, na promociji tog oblika turizma se radi vrlo malo, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju projekta promocije hrvatskog turizma 4Seasons Croatia, tvrtke Nativa media u HGK. Pritom je istaknuto kako je zdravstveni turizam izvozni proizvod koji može omogućiti produljenje turističke sezone na sva godišnja doba. No, valja imati na umu da se u blizini Hrvatske nalaze Slovenija, Austrija i Mađarska u kojima je taj vid turizma razvijen i koje su nam vrlo jaka konkurencija. “Zdravstveni turizam je vrlo zahtjevan turistički proizvod, a naša konkurencija je davno prepoznala njegov značaj, potencijal i benefite”, istaknuo je Zdeslav Radovčić, direktor HTI konferencije, jedne od najvećih europskih konferencija zdravstvenog turizma. Upravo je na toj konferenciji, nedavno održanoj u Beču, prvi put predstavljen projekt i časopis 4Seasons Croatia. Prva dva broja tog časopisa, na engleskom i ruskom jeziku, pripremljena su pod pokroviteljstvom HGK.
22 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Da je potrebna još bolja promocija zdravstvenog turizma na nacionalnoj razini kroz potporu HTZ-a i drugih državnih institucija, složili su se svi sudionici na predstavljanju projekta i časopisa 4Seasons Croatia. “Kroz svoj prethodni portal koji se još bavi zdravstvenim turizmom, shvatila sam da postoji velika potreba za njegovom promocijom u inozemstvu. Tako smo došli na ideju izdavanja časopisa, a namijenjen je poslovnim ljudima i ostalim klijentima iz inozemstva kako bismo ih privukli na dolazak u Hrvatsku”, istaknula je Andrea Šitum, glavna urednica časopisa 4Seasons Croatia. Dodala je kako će u promociji zdravstvenog oblika turizma promicati njegovu izvrsnost s ciljem da postanu “produžena ruka” HGK i ostalih institucija u njegovoj promidžbi. Govoreći o razvitku, ali i problemima s kojima se susreće zdravstveni turizam, Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK, je rekao kako je jedan od najvećih problema zakonska regulativa. Pritom je naglasio kako očekuje od nove zdravstvene administracije što skorije pristupanje izmjenama postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi se omogućilo bolje poslovanje specijalnih bolnica i lječilišta te bavljenje turističkom djelatnosti. S druge pak strane, hotelima treba omogućiti registraciju za zdravstvenu djelatnost, zaključio je Medak.
Sjednica Turističkog poslovnog vijeća HGK
Nudimo sve bolji turistički proizvod
Sezona najviše ovisi o tzv. rupama u pojedinim mjesecima kada nema dovoljno rezerviranih aranžmana za odmor. Buking u Istri je trenutačno bolji od lanjskoga, posebice kad je riječ o kampovima, istaknuo je Palma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
I
ako sadašnje stanje bukinga za ovogodišnju turističku sezonu ukazuje na odlične rezultate, ipak trebamo biti oprezni zbog mnogih nesretnih događanja u nekim dijelovima svijeta. S jedne strane, može se očekivati povećan broj dolazaka turista u našu zemlju jer oni više neće ići u dosad najtraženije destinacije poput Turske, Grčke ili Egipta, ali s druge strane, postoji bojazan od novih terorističkih napada što će se negativno odraziti na turizam u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Komentirajući te činjenice Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK je napomenula kako je na ovogodišnjoj berlinskoj turističkoj burzi istaknuto kako je prema nekim istraživanjima vidljivo da 15 posto turista iz Europe ove godine uopće neće putovati, dok će se 25 posto europskih turista odlučiti za sigurne destinacije. “Očekuje se da ova godina bude ona u kojoj će tzv. domaći turizam tj. turizam ostvaren u domicilnoj zemlji biti bolji od onoga u ostalim turističkim državama”, rekla je Leila Krešić-Jurić.
Veće investicije u turizam
“Ovogodišnji turistički rezultati zabilježeni za uskrsne blagdane neće se moći uspoređivati s lanjskima jer je ove godine Uskrs u rano proljeće”, rekao je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća. Dodao je kako će se voditi bitka za popunjavanje rupa u trav-
nju i lipnju na što se moramo priviknuti jer to već postaje pravilo. “Sezona najviše ovisi o tzv. rupama u pojedinim mjesecima kada nema dovoljno rezerviranih aranžmana za odmor. Buking u Istri je trenutačno bolji od lanjskoga, posebice kad je riječ o kampovima”, istaknuo je Palma. Pohvalio je i povećane investicije u turizam koje trebaju pridonijeti još boljem razvitku domaćeg turističkog proizvoda. Osim kampova, ove će se godine dobri turistički rezultati ponovno ostvariti u privatnom smještaju. “Hrvatski turistički proizvod je iz godine u godinu sve bolji jer se dosta ulaže u njegovu kvalitetu”, rekao je Palma. Zrinka Marušić sa zagrebačkog Instituta za turizam predstavila je prijedlog nacionalnog programa istraživanja za potrebe razvoja turizma u Hrvatskoj. To je zajednički rad Sektora za turizam HGK i Instituta za turizam, a napravljen je radi unapređenja učinkovitosti turističke politike, ali i povećanja konkurentske sposobnosti različitih gospodarskih subjekata i pružatelja turističkih usluga. Na sjednici je zaključeno kako se na temelju tog prijedloga trebaju izraditi daljnja istraživanja u svim dijelovima turizma. No, prije toga Turističko poslovno vijeće HGK će uputiti dopis Ministarstvu turizma s molbom da to ministarstvo napravi presjek dosad učinjenih aktivnosti iz Strategije razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine. Tek nakon toga će se moći zatražiti od Vlade i ostalih institucija novac za izradu ostalih istraživanja.
Očekuje se da ova godina bude ona u kojoj će tzv. domaći turizam biti bolji od onoga u ostalim turističkim državama. Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 23
HRWWWATSKA Digitalno poslovanje
Lokalno dostupno i gl konkurentno gospoda
Internet je transformirao hrvatsku ekonomiju u zadnjih desetak godina i imat će još veću ulogu u svakodnevnom životu i poslovanju, smatra pomoćnik ministra gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
Danas se razvija jedinstveno digitalno tržište Europe i utjecaj Hrvatske u tome je velik.
Slavko Vidović, direktor Infodoma
S
vjedoci smo velikih transformacija gospodarstva prema digitalnoj ekonomiji i isto takvom društvu. Te promjene tek uzimaju maha i stoga se može očekivati veliki broj digitalnih poslovnih modela, proizvoda i usluga koje mogu pozitivno utjecati na zapošljavanje, posebice mladih, kao i na stvaranje inovativnih i održivih sustava, istaknuto je, među ostalim, na jubilarnoj 15. konferenciji o digitalnom poslovanju e-Biz2016 koja je održana prošli tjedan u Zagrebu. Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva, kazao je da je Hrvatska već pozicionirana na globalnom digitalnom tržištu. “Internet je transformirao hrvatsku ekonomiju u zadnjih desetak godina i imat će još veću ulogu u svakodnevnom životu i poslovanju. Potrošači i tvrtke vrlo brzo su uvidjele prednosti digitalne tehnologije što redefinira tradicionalne po-
24 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
slovne modele”, dodao je on. Kako bi se ispunio potencijal da se Hrvatska što bolje pozicionira u globalnoj digitalnoj ekonomiji, nastavio je, svi trebaju prihvatiti odgovornost i usmjeravati svoje resurse u skladu s tim. “Jedinstveno digitalno tržište Europske unije predstavlja ogroman potencijal, a procjenjuje se na 340 milijardi eura godišnje. Uspostava tog digital single marketa i njegovo funkcioniranje u punom opsegu apsolutni su imperativ Europske komisije u čemu Ministarstvo gospodarstva aktivno sudjeluje”, naglasio je Pravdić.
Dobri primjeri
Prema indeksu gospodarstvene i društvene digitalizacije DESI-ju (Digital Economy & Society Index) za 2016. Hrvatska pripada skupini zemalja koje brzo napreduju. “DESI za 2016. iznosi 0,42 što Hrvatsku svrstava na 24. mje-
Dubrovnik Smart City
lobalno arstvo sto od 28 članica Europske unije”, istaknuo je dodajući kako je hrvatski indeks rastao brže od EU prosjeka. Koraci koje danas činimo kao jedna od 28 ekonomija EU-a bit će presudni u odluci hoće li Hrvatska zauzeti mjesto u digitalnoj promjeni i iskoristiti svoju digitalnu priliku. “Vjerujemo kako naš ICT sektor može ozbiljno sudjelovati i natjecati se na izazovnom tržištu. Svi sektori našeg gospodarstva mogu imati koristi u novom dobu digitalne ekonomije. Naša uloga zakonodavca i kreatora politike je pomoći hrvatskim tvrtkama izgraditi gospodarstvo 21. stoljeća koje je lokalno dostupno, a globalno konkurentno”, napomenuo je. Slavko Vidović, direktor Infodoma, istaknuo je kako se danas razvija jedinstveno digitalno tržište Europe i utjecaj Hrvatske u tome je velik. No u tome je vrlo važna spremnost. “Dakle, u kojoj mjeri su se naše tvrtke, ljudi i zaposlenici pripremili za te promjene koje su već došle”, naglasio je dodajući kako današnje gospodarstvo jednostavno mora prepoznati sve one prednosti koje mu pruža digitalizacija. “To je conditio sine qua non i svi rade na tome. Međutim, postavlja se pitanje brzine. Europska komisija je 16. veljače donijela preporuke vezane za digitalnu transformaciju i poanta je u tome da se traži ubrzana i fokusirana promjena u kontekstu investicija, leadershipa, razvoja
Svi sektori našeg gospodarstva mogu imati koristi u novom dobu digitalne ekonomije, kaže Željko Pravdić digitalnih vještina...”, kazao je Vidović. Hrvatska je u mnogim područjima dobar primjer. Među njima su digitalno poslovanje, internet bankarstvo i usluge poput e-zdravstva i e-građanina. “Ali nedostaje nam sveobuhvatni zahvat gdje bi na nacionalnoj razini došlo do sinergije djelovanja nacionalnih institucija, vlade, gospodarstva i sveučilišta. Mislim da se tu može napraviti puno više. To je ono što je pred Hrvatskom”, napomenuo je Vidović.
Otvorena Pametna ulica Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić otvorili su u tome gradu Pametnu ulicu, na Obali Stjepana Radića. Pilot-projekt, razvijen u strateškom partnerstvu s tvrtkom Cisco i u suradnji s lokalnim partnerima, vrijedan je više od 1,5 milijuna kuna, a dio je sveobuhvatnog projekta Dubrovnik Smart City, zahvaljujući kojem je Dubrovnik postao TCity – prvi inovativni, testni i referentni Smart City centar HT-a. “Dubrovnik je svjetski turistički biser, a s projektom Dubrovnik Smart City i HT-om kao tehnološkim nositeljem projekta postaje i grad budućnosti”, istaknuo je Tomašković. “Nastavljamo raditi na sveobuhvatnom projektu Dubrovnik Smart City, u strateškoj suradnji s HT-om, kojim bismo pa-
metna rješenja proširili na cijeli Dubrovnik”, dodao je Vlahušić. Pametnu ulicu odlikuje javna rasvjeta s višefunkcionalnom senzorskom mrežom. Građani i posjetitelji Dubrovnika na toj lokaciji imaju besplatan bežični pristup internetu velike brzine i propusnosti. Dio Pametne ulice predstavlja i prometno rješenje koje kamerama prepoznaje prometne prekršaje. U ulici je postavljena i inovativna parkirna tehnologija koja će automatski prepoznavati vozila i beskontaktno naplaćivati parkiranje. (B.O.)
Inkubatorski program ZIP-a
Osam novih start-upa
Nakon nedavnih prijava, u inkubatorski program Zagrebačkog inkubatora poduzetništva primljeno je osam novih start-up timova koji su se već smjestili u prostore ZIP-a. Timovi koji su primljeni u 9. generaciju ZIP inkubatorskog programa su Canelio, ChildCare, Clubble, Dicey, Mellon, PerChapter.me, SpotOut i Wishster.
Inkubatorski program temelji se na Lean start-up metodologiji i bogatim iskustvima lokalnih i inozemnih mentora. Radi se o intenzivnom četveromjesečnom edukacijskom programu s mnoštvom radionica uz praćenje napretka projekata iz ZIP-ovog coworking prostora na Kajzerici. ZIP je nedavno potpisao strateško partnerstvo s dva venture capital fonda, austrijskim Pioneers Venturesom i Speedinvestom. Za start-upe koji prođu ZIP inkubator to znači pristup većem financiranju nego dosad: do 125.000 eura u pre-seed fazi i do tri milijuna eura u ranoj fazi i fazi rasta start-upa. (B.O.)
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 25
predstavljamo MICHELANGELO, Čakovec
Od zaglavnog kamena do scenografija za sapunice Tvrtka se bavi i CNC izrezivanjem stiropora i stirodura za fasade, a u posljednje dvije godine razvijaju novi autentičan proizvod - imitaciju drvenih greda od stiropora proizvod - imitaciju drvenih greda od stiropora koji zamjenjuje stare stropne grede i ostale drvene elemente: stupove, police, stolove, stare daske, panjeve i trupce bilo kojeg oblika i dimenzija. Od umjetnog su materijala, lagane i jednostavne za montažu. Već su opremili dosta konoba i kušaonica maslinovog ulja na Jadranu, vikendica i vrtnih kuća, klijeti po vinogradima na kontinentu, rustikalne objekte i objekte seoskog turizma. “Prve reakcije su više nego dobre. Proizvodi vjerno imitiraju drvo, ljudi iz drvne struke vizualnim pregledom ne vjeruju da je greda od stiropora dok je dobro ne ‘ispipaju’, što znači da je vrhunska imitacija. Veliki interes pokazuju stranci, njima je cijena prihvatljiva. S obzirom na ekonomsku situaciju, kod nas je to još uvijek za mnoge relativno skupo”, kaže vlasnik i direktor tvrtke
Proizvodi vjerno imitiraju drvo, ljudi iz drvne struke vizualnim pregledom ne vjeruju da je greda od stiropora dok je dobro ne ‘ispipaju’, što znači da je vrhunska imitacija. Vjekoslav Flegar, vlasnik i direktor tvrtke Michelangelo
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
M
ichelangelo iz Čakovca, specijalizirana tvrtka za proizvodnju zidnih i stropnih dekoracija, štukatura, fasadnih štukatura i profila za indirektnu rasvjetu, modelarstvo, CNC izradu kalupa i profiliranih oplata za građevinarstvo i sve ostale namjene, već je 15 godina prisutna na hrvatskom tržištu, a zbog pravog omjera cijene i kvalitete njihovi su proizvodi sve traženiji u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji. U suradnji s dizajnerima interijera i arhitektima proizvode dekorativne predmete po narudžbi za uređenje obiteljskih kuća, stanova, poslovnih prostora i scenografiju, štukature, unikatni dekorativni kamen, umjetne dekorativne grede, 3D slova, natpise i reklame. Izrađuju i reljefne 3D art panele (Michelangelo Wall Art) za jedinstven izgled interijera, prozorske profile i klupčice, ukrasne rozete, krovne vijence i zaglavno kamenje. Scenografija za sapunice Nove TV ili 3D Wall Art - IMAX Arena centar Zagreb dužine 15 metara samo su im neki od poslova.
Tradicija od stiropora
Tvrtka se bavi i CNC izrezivanjem stiropora i stirodura za fasade, a u zadnje dvije godine, prvi u Hrvatskoj, razvijaju novi autentičan
26 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Scenografija za sapunice Nove TV ili 3D Wall Art IMAX Arena centar samo su im neki od poslova Michelangelo Vjekoslav Flegar naglašavajući kako su svi proizvodi po narudžbi unikatni i cjenovno povoljniji od konkurencije iz EU-a. Uz najmodernije CNC strojeve u tvrtki je samo troje kreativnih radnika, ali za montažu i ugradnju proizvoda imaju kooperante po cijeloj Hrvatskoj. “Kao nezaposleni hrvatski branitelj tvrtku sam počeo stvarati od nule, sve svojim rukama, zajedno sa suprugom Majom, bez poticaja i bez kredita”, ističe Flegar. Kriza u građevinskoj industriji se odrazila na poslovanje, ali u Michelangelu su je uspjeli prebroditi i sada su zadovoljni jer se, kako ističe Flegar, posljednjih godinu dana događaju pozitivni pomaci. (G.G.)
DOBRODOŠLI NA ZAGREB BREND FORUM 2016!
B
rendovi se grade, nastaju, imaju svoje uspone i padove, pa i nestaju. No u svemu tome postoji poveznica - odluka. Te odluke nisu deklaratorne, one su sadržajne, poslovno usmjerene i postavljene kao strategija i način poslovanja. Dugo vremena pratim i izučavam brendove, ne samo na našim prostorima, sa svim njihovim dobrim i lošim stranama. Brendovi postaju sinonim i kvalitete i rada. Jedan od najvećih problema koje mogu izdvojiti temeljem vlastitog iskustva sažima se u jednoj riječi - nestrpljivost. To je onaj poslovni grijeh koji tvrtke vrlo često ponavljaju, zalijeću se. Želi li tko stvarati i stvoriti brend koji će potrošači zavoljeti, potrebno je to činiti malim, sustavnim i promišljenim koracima. Druga golema pogreška kod stvaranja brenda je nestalnost - kada se prečesto mijenjaju prioriteti pa i načini komunikacije već prepoznatog brenda, a da pritom tržište nije pokazalo potrebu za tim. Osvrnemo li se oko sebe vidjet ćemo dosta primjera brendova koji su (dugo)trajni, stvoreni u nekim drugim vremenima,
Jedno od ključnih pitanja ZBF-a glasi: kako izmjeriti vrijednost brenda koji su nadživjeli ideologije, a brojne mlade generacije (kao ni poslovni partneri u inozemstvu) ne znaju tko su osobe čija
Samo strpljivo: brendovi mogu živjeti vječno Zagreb brend forum 2016. je mjesto za razgovore, razmjenu iskustava, dobivanje novih znanja; za nekoga će biti inspiracija, za nekog pak jezičac na vagi odluke o širenju posla... a za brojne sudionike Forum će, vjerujemo, biti i potvrda da su odabrali dobar put piše Darko Buković bukovic@privredni.hr imena (kao brend) nose tvrtke oko nas i zašto. Fenomenološki se može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova na ovim prostorima, ali i pokazati smjer kako brendirati nešto u današnjem visokoglobaliziranom svijetu.
Svijet brendova
Netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, ali kad p(r)ogledamo šire, postajemo svjesni da govorimo o državi kao brendu i kako je brendirati, kako to učiniti s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom, institucijom, proizvodom, uslugom, tvrtkom, idejom, a da ne govorimo o osobnom brendiranju koje dobiva sve više i više na snazi i kojemu mnogi streme. Kevin Lane Keller, koji pripada rijetkim međunarodno priznatim stručnjacima za područje brendova i strateškog upravljanja brendovima danas u svijetu,
dao je podršku održavanju Zagreb brend foruma i naporima organizatora da stvore jaku platformu za razgovore o brendu i brendiranju, posebno jer i on smatra kako imamo dobre proizvode, no kako ih i dalje nedovoljno brendiramo da bi bili prepoznati svugdje. Kako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegov nematerijalni dio (good will)? Graditi brend ili raditi brend? Kako konkurirati globalnim brendovima? Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? Jesmo li u zadnjih 20 godina napravili nove brendove ili pozicioniramo stare? Jesu li franchising i licensing dobri za novi razvojni život brenda? I kako start-up revolucija otvara prostore bržoj prepoznatljivosti? Sve su to pitanja na koja će odgovore ponuditi ZAGREB BREND FORUM 2016., koji će se održati u četvrtak, 31. ožujka 2016. u Zagrebu. Dobrodošli!
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 27
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
#prof.dr. Tihomir Vranešević
Naši brendovi tek trebaju otkriti svoju simboličku vrijednost Brend je obećanje i pokušaj uspostavljanja dugoročnog odnosa zasnovanog na funkcionalnoj vrijednosti ali i emocionalnoj i simboličkoj vrijednosti. Upravo na tu simboličku vrijednost treba staviti težište. Naime, “naši” brendovi u simboličkoj vrijednosti još uvijek se “traže” i tu postoji puno neiskorištenog prostora
S
uvremeni menadžement polazi od stajališta da su marke ili brendovi nadređena kategorija proizvodima ili uslugama i da podrazumijevaju izgradnju i održavanje emocionalnih i simboličkih vrijednosti. Upravo na taj način brend postaje kategorija kojom se strateški upravlja te se brendovima dodaju proizvodi i/ili usluge i to kao osnovni i najvažniji element identiteta. Sukladno tome, brend je obećanje i pokušaj uspostavljanja dugoročnog odnosa zasnovanog na funkcionalnoj vrijednosti ali i emocionalnoj i simboličkoj vrijednosti. Pojednostavljeno, funkcionalna vrijednost predstavlja iskaz koliko dobro proizvod ili usluga obavljaju posao za koji su namijenjeni (npr. koliko su cipele tog brenda kvalitetne i udobne), emocionalna vrijednost je iskaz sviđanja i drugih pozitivnih osjećaja kupaca prema tome brendu, a simbolička vrijednost je
Menadžerska stvarnost traži financijske iskaze kao pokazatelje uspješnosti vezana za poruku koju onaj koji posjeduje ili koristi brend želi odaslati okruženju. Brend je presudan kada je vrlo važno slične proizvode i/ili usluge - a većina proizvoda i/ 28 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
ili usluga u većini kategorija je slična po “tehničkim” značajkama - drugačije pozicionirati na različitim ciljnim i tržišnim segmentima. U takvim tržišnim okolnostima brend postaje moćno oruđe tržišnog uspjeha - često puta i jedino zaista učinkovito. Pri upravljanju brendom je važno da tvrtke (vlasnici brenda/marke) prepoznaju kako potrošači vide brend i što im on pruža, odnosno kako ga žele prepoznavati-vidjeti i što oni žele da im pruža. S druge strane, važno je da i sami vlasnici brenda odluče što je to što bi oni željeli da njihov brend bude potrošačima. Kada se pomire te dvije vizije, postane jasno u kojem smjeru ići i što treba biti okosnica za definiranje svih ostalih elemenata važnih za razvoj i upravljanje brendom.
Važna imovina
Brend je važna imovina koja utječe na uspješnost tvrtke. Primarno spada u nematerijalnu imovinu iako može imati i materijalnu osnovu. Treba zamijetiti da danas nematerijalna imovina tvrtki (uključivo i brend kao dio te imovine) postaje sve veća i nije neobično da vrijednost marke čini više od 50 posto ukupne vrijednosti pojedine tvrtke. Niz stvari, aktivnosti, čimbenika određuju vrijednost marke, ali se mogu sagledati u dvije osnovne skupine odnosno koncepcije: “marketinška” vrijednost brenda (stavovi i ponašanje klijenata i posrednika vezano uz brend) i financijska vrijednost brenda (financijski iska-
zi vezano za vrijednosti brenda). Razgraničenje ove dvije kategorije teško je provesti jer, u konačnici, one su u korelaciji. Treba primijetiti da se pristupi mjerenja vrijednosti brendova temelje na objektivnoj procjeni ali i na subjektivnoj ocjeni vrijednosti pojedinih aspekata brenda te da će se konačna financijska vrijednost brenda spoznati kada se vidi koliko je tko zaista spreman platiti za njega. No i tada se to primarno temelji na subjektivim procjenama, bez obzira na kompliciranost “formula” kojima se to određuje. Slično je kao i pri određivanju vrijednosti u trgovanju dionicama. Razloge zašto se kod nas nije poklanjala dovoljna pažnja mjerenju vrijednosti brendova moguće je naći u krizi koja je kod nas bila duža i intenzivnija nego na drugim tržištima. Isto tako i u tome što smo malo tržište, mjerenje je skupo odnosno traži investiranje, te imamo ogra-
ničen broj tvrtki i brendova - u najboljem slučaju - regionalnog značaja, a nemamo niti jednu globalnu marku (brend)... Osim toga, potrebno je znanje ali i spremnost da se brendovi promatraju kao dinamična kategorija. I to, prije svega, kroz potencijal brendova - kao tržište - stvarno i/ili potencijalno! Ako nije tako, vrijednosti brendova su podcijenjene pa su posljedično i procjene vrijednosti tvrtki koje posjeduju te brendove podcijenjene odnosno nerealno niske.
Vizija i strategija
Vezano za mjerenje vrijednosti brendova vrijedi napomenuti da za stvaranje brenda treba puno ulaganja, stručnosti i vremena. Brendovi se ne stvaraju preko noći niti bez jasne vizije i pametne strategije. Naglasak za poželjnu regionalizaciju i internacionalizaciju naših brendova treba biti na kvaliteti pri čemu treba koristiti
što je više moguće sekundarne asocijacije (tj. ljudi, mjesta, stvari koje se mogu uvjerljivo (po)staviti u odnos s brendom i proizvodima i/ili uslugama koji su osnovni elementi identiteta toga brenda). Kada razmišljamo o tome što bi se sve moglo napraviti, tada treba uvažiti da svaki uspješan brend ima svoje specifičnosti pa samim time i potencijal na regionalnom pa i širem tržištu - i to u stvarnoj funkcionalnoj i emocionalnoj te i mogućoj simboličkoj vrijednosti. Težište treba staviti na simboličku vrijednost. Upravo to otvara nove mogućnosti jer se “naši” brendovi u simboličkoj vrijednosti još uvijek “traže” i tu još postoji puno neiskorištenog i neistraženog prostora. Preporuka je da se tome posveti posebna pažnja. Evidentno je da na regionalnom tržištu postoje snažni brendovi, a hoće li oni s vremenom otići u zaborav i postati sentimentalna povijest, to ovisi o njihovim vlasnicima-upravljačima (menadžerima) i njihovoj spremnosti uvažavanja spoznaja suvremene koncepcije upravljanja brendovima te o ulaganju u brendove. Podrazumijeva se uvažavanje stručnog i znanstvenog multidisciplinarnog pristupa upravljanja brendovima. A to će biti lakše ako se zna vrijednost brenda iskazana financijskim pokazateljima... i koja u pravilu povećava iskaz financijske vrijednosti tvrtki s brendovima. Surova (post)krizna menadžerska stvarnost traži financijske iskaze kao pokazatelje uspješnosti. Brojni će se iznenaditi koliko je bila podcijenjena vrijednost sveukupne imovine njihovih tvrtki i to prvenstveno s naglaskom na vrijednost brendova kao njenog sastavnog dijela.
ponovljeno izdanje knjige “Upravljanje markama - brand managament”:
Katalog hrvatskih brendova Knjiga Upravljanje markama prof.dr.sc. Tihomira Vraneševića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bilo je prvo sveobuhvatno djelo iz područja upravljanja markama, tj. brendiranja i brend menadžmenta, u hrvatskoj bibliografiji. Zbog obuhvatnosti, sistematičnosti i ilustrativnosti rad je značajno djelo za izučavanje marki i njihove važnosti za gospodarstvo. Vraneševićeva knjiga, koja će se uskoro na tržištu naći u ponovljenom izdanju, može poslužiti kao izvrstan priručnik u planiranju vlastitih marketinških napora i kreiranju strategija upravljanja markama. “Interes za knjigu Upravljanje markama, koje već duže vremena nema u prodaji, protumačio sam kao činjenicu njene izrazito dobre prihvaćenosti”, kaže prof. Vranešević. “Zbog pozitivnih reakcija
odlučio sam se za ponovljeno izdanje. Uz određenu slobodu, može se tvrditi da je ova knjiga postala temeljna pri izučavanju upravljanja markama u Hrvatskoj, ali i u zemljama u susjedstvu. Možda je to proces postajanja i ove knjige markom. Nadam se da će ponovljeno izdanje taj proces učvrstiti”, kaže autor dodajući kako protok vremena omogućuje “naknadnu pamet”, što na neki način vrijedi i za ponovljena izdanja. “Promjene će se vrlo lako spoznati čitanjem ove knjige, a ujedno će i dokazati da marke žive znatno duže od proizvoda, pa i od tvrtki koje ih posjeduju”, zaključuje autor.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 29
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
#dr. Feđa Vukić
Što je brend i čemu bi mogao poslužiti? Osnovna komunikacijska, kulturna i gospodarska karakteristika brenda jest njegovo funkcioniranje na više razina istovremeno, od svijesti/ podsvijesti korisnika informacije do javne razine društvenih rituala, sve to su razine na kojima se formira brand awareness – svijest o marki
B
rend (marka) je zbir materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, odnosno - to je sinergija svih informacija o proizvodu ili usluzi koji omogućuju njegovu identifikaciju i razlikovanje od proizvoda konkurencije. Brend potiče sustavni identitet proizvoda/usluge, sažima njegovu posebnost, a osobnost tvrtke ističe kroz poticanje osjećaja povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Osnovna komunikacijska, kulturna i gospodarska karakteristika brenda jest njegovo funkcioniranje na više razina istovremeno, od svijesti/podsvijesti korisnika informacije do javne razine društvenih rituala, sve to su razine na kojima se formira brand awareness – svijest o marki. Kao dio kulturnog nasljeđa brend je povijesni fenomen, ali je ujedno i važna komponenta suvremene ekonomije, kao jedan oblik poslovne politike kojim se stvaraju, razvijaju i održavaju robne marke – brendovi. To je složeni skup simboličkih vrijednosti koje se asociraju uz materijalni proizvod. Uvijek kada je riječ o odnosu obećanja i ispunjenja u potrošnji, odnosno o lojalnosti i povjerenju kupaca ili klijenata, onda je riječ o brendu. U suvremenom gospodarstvu to je pojam koji se najčešće asocijativno veže uz dodanu vrijednost proizvoda, odnosno uz skup vrijednosti formiranih kroz proizvodni proces, naslijeđenih kroz tradiciju robne marke i, naposljetku, vrijednosti koje se projektiraju kroz specijalizirane programe u procedurama koje se prepoznaje kao pojam i praksu brendinga, odnosno stvaranja identitetskih sustava.
potrebno i razvijati te održavati jer u suprotnom nebriga vlasnika a i konkurentska rijeka odnijet će je u zaborav. Kotler u knjizi Marketing Management robnu marku namjenjuje prepoznavanju proizvoda jednog ili skupine proizvođača te razlikovanju od proizvoda konkurenata. Važan preokret u razumijevanju brenda napravio je Kapferer u knjizi Brand Management tezom da brend nije samo fizički proizvod, nego esencija proizvoda koja u suvremenoj ekonomiji usluga postaje nematerijalna kategorija, odnosno viša razina postojanja proizvoda u javnosti.
Identitet nasuprot zaboravu
Brend je izraz posebnosti, što je tek druga riječ za identitet jer samo ono što je posebno, može na tržištu biti prepoznato kao drukčije od ostatka, dakako – ako se komunicira primjereno. Ta se posebnost nasljeđuje, ali ju je 30 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Elementi brenda u formalno-pravnom smislu Elementi brenda, koji se ponekad nazivaju i identitetima (ili čak osobnostima) marke, jesu oni koje je moguće pravno registrirati i zaštititi, a uključuju:
1.
Brand Name (ime marke) – dio marke koji se može izgovoriti, a sadrži riječi, slova i brojke.
2.
Brand Mark (oznaka marke) – vizualni simbol marke. Neizreciv, ali vidljiv dio marke.
3.
Trade Mark (zaštitni znak) – zakonita oznaka koja upućuje da vlasnik ima isključivo pravo uporabe marke ili njezina dijela. Oznake ® © ™
Izborom elemenata brenda tvrtka neposredno utječe na izgradnju njegove vrijednosti.
Vrijednost brenda Prema Davidu A. Aakeru, elemente brenda moguće je grupirati u pet kategorija koje predstavljaju njegove temeljne vrijednosti: lojalnost brendu svjesnost o imenu percipirana kvaliteta asocijacije vezane uz brend u odnosu na percipiranu kvalitetu ostale zastićene vrijednosti (elementi) brenda. U međuodnosu tih pet elemenata stvara se vrijednost brenda, kroz njegovo stvaranje i kroz upravljanje njenim elementima.
#Tvrtka kao brend
Svaki naš proizvod naš je ambasador Kao što je Hrvatska u svijetu prepoznata kao biser prirodnih ljepota i uspješnih sportaša, naša je želja da voće i povrće kao i prerađevine pod okriljem AgroFructus Grupe postanu sinonim za zdrav i kvalitetan proizvod piše Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe
N
a otvorenom globalnom tržištu, u moru dobrih, istakni zašto si najbolji. To je priča svake kompanije koja se želi nametnuti i uspjeti u suvremenoj tržišnoj utakmici. AgroFructus Grupa svjesna je da je to put koji ne završava, već samo proširuje pravce kretanja. Svaki naš proizvod, djelatnik, kooperant i povrh svega konzument naših proizvoda, naš je ambasador. Otkupljujemo 20 posto ukupne hrvatske proizvodnje i pazimo da je svaki komad voća i povrća ubran s najplodnijeg djelića Lijepe naše na kojemu klimatski uvjeti i tlo kao nigdje drugdje pogoduju rodnosti te kulture. Svaki naš proizvod mora biti jednake kvalitete bez obzira od kojeg kooperanta dolazi. Želja nam je da samo jednim pogledom na policu s, primjerice, desecima različitih brendova kiselih krastavaca, kupac bez oklijevanja posegne za DoOra krastavcem jer zna da je najbolji, jer mu vjeruje. Tvrtka se doživljava kroz predsjednika uprave jednako kao kroz dostavljača, skladištara i svaku kariku u lancu. Zato je danas kao nikada nužna iskrenost i puni angažman svih. Suvremeni komunikacijski kanali mogu iznimno pomoći jačanju brenda, ali u slučaju samo jedne
nepravilnosti kompromitirana je čitava kompanija. Najbolju potvrdu kvaliteti AgroFructus priče dali su vodeći trgovački lanci u Hrvatskoj za čije robne marke proizvodimo čak 70 posto ukupne proizvodnje. Velika je odgovornost graditi i raditi za vlastito ime, no još je veća za tuđe. Svi ti lanci etablirani su na široj međunarodnoj sceni, a njihove robne marke zadovoljavaju najviše svjetske standarde kvalitete. Odabirom nas kao proizvođača na kojeg će staviti svoje profilirano ime znak je najvećeg mogućeg povjerenja. Kvaliteta naših proizvoda mora lancu osigurati povjerenje kupca koji će zbog tog proizvoda, među drugim lancima, upravo njih odabrati za nabavu i ostalih potrepština. Takvo brendiranje nosi profit i korist svim akterima.
Proizvodi s karakterom
Poznato je da ćemo vjerovati švicarskoj čokoladi i talijanskoj cipeli, a na nama je da stvaramo vlastite brendove. Kreatori politika također imaju važnu ulogu u brendiranju. Poljoprivreda je karta na koju sigurno treba zaigrati. Kvalitetno strateško upravljanje poljoprivrednim potencijalima naše zemlje imalo bi multiplicirajuće efekte na čitavo hrvatsko
gospodarstvo. Kao što je Hrvatska u svijetu prepoznata kao biser prirodnih ljepota i uspješnih sportaša, naša je želja da voće i povrće kao i prerađevine pod okriljem AgroFructus Grupe postanu sinonim za zdrav i kvalitetan proizvod. Imajući svijest da smo svi mi protagonisti stvaranja i promocije takvog brenda, činimo sve da, zajedno s kooperantima, nudimo proizvode s karakterom koje će šira masa prepoznati, identificirati se s njima te im se vraćati s punim povjerenjem.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 31
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
#Država kao brend
Države poput Hrvatske stvarati vlastite bren
Stvaranje brenda države i brendiranje njenih proizvoda smatra se danas jednim od najsnažnijih i najučinkovitijih alata za stvaranje nacionalnog bogatstva piše dr.sc. Božo Skoko
B
ivše tranzicijske države poput Hrvatske i njena okruženja, koje su donedavno bile prilična nepoznanica na karti svijeta, primorane su na vlastito brendiranje i stvaranje brendova na tržištu kako bi se mogle nositi s globalnom konkurencijom, odnosno kako bi se izborile za jačanje izvoza, porast investicija, veći broj posjetitelja ili ugled u međunarodnoj zajednici. Naime, sve izbirljiviji potrošači na sve zasićenijem tržištu tragaju za snažnim i originalnim brendovima kojima mogu vjerovati i koji će svojom kvalitetom zadovoljiti njihove potrebe, ali koji istodobno imaju svoje prepoznatljivo podrijetlo ili bolje rečeno nacionalnost.
Bogatiji imaju poželjnije imidže
Uostalom o tome svjedoči teorijski koncept zemlje podrijetla koji kontinuirano potvrđuje kako se potrošači pri izboru proizvoda s čijom kvalitetom nisu dovoljno upoznati oslanjaju na imidž države iz koje dolazi, pa tako rado kupuju njemačke automobile, francusku modu, švicarske sireve, japansku tehniku ili talijansku tjesteninu bez obzira na dosege pojedinačnih proizvodnih brendova jer se osjećaju sigurnije. Činjenica je da poznatije i bogatije države imaju poželjnije imidže od siromašnijih država, a samim time privlače i više kupaca, posjetitelja, obožavatelja i uopće prilika na globalnom tržištu... One imaju bolji pristup medijima, kvalitetnije uprav-
32 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
ljaju vlastitim identitetom i imidžom, izvoze više proizvoda i usluga (koji imaju ulogu posebno moćnih veleposlanika nacionalnog imidža) i slično, pa su samim time nelojalna konkurencija državama poput Hrvatske. Zato poznati britanski teoretičar brendiranja država Simon Anholt stvaranje brenda države i brendiranje njenih proizvoda smatra jednim od najsnažnijih i najučinkovitijih alata za stvaranje nacionalnog bogatstva jer predstavlja dodatnu vrijednost siromašnijim zemljama i zemljama u tranziciji pri lansiranju svojih vrijednosti, proizvoda i usluga. Poznato je da bi bez posebnog i privlačnog brenda malo vodećih svjetskih korporacija postiglo i zadržalo svoj udio na tržištu. Isto pravilo vrijedi i za države. Ako ste nepoznati i nepriznati, kupci se boje kupovati vaše proizvode jer u njih nemaju povjerenja. A ako ne stvarate i ne razvijate vlastite proizvodne brendove, onda nemate doticaj s krajnjim potrošačem već jeftino prodajete sirovinu ili poluproizvode, a prava zarada pripada onima koji znaju proizvesti finalni proizvod, lijepo ga dizajnirati, upakirati i promovirati, odnosno koji od njega znaju stvoriti brend.
Nedovoljno brendiranje
Kao što ističe Anholt - u gospodarstvu znanja, brendiranje je i strateška disciplina, i distribucijski kanal koji ostvaruje uspjeh manjim državama i pretvara ideje u bogatstvo. Anholt u svojoj knjizi Brand New Justice (2006.) tvrdi kako je najbolji način da se stvori bogatstvo u zemljama u razvoju taj da se napravi kratki spoj proizvođača i tržišta te tako omogući manje razvijenim državama da izgrade vlastite brendove: da brendiraju svoje izvozne proizvode te da ih izravno prodaju uz dodanu vrijednost i više marže bogatim potrošačima u drugim dijelovima svijeta te da brendiraju vlastitu državu, kako bi ostvarili jači učinak zemlje podrijetla, privukli turiste, ulaganja... Nažalost, mnoge tranzicijske države, uključujući i Hrvatsku, općenito se nedo-
Uniqa osiguranje
e moraju ndove Misli srcem za svoju sreću!
voljno bave brendiranjem pa su odvojene od moći globalnog tržišta posrednicima, uključujući uvoznike, distributere, vlasnike brendova i posebno trgovce na malo. A poznato je da što ste dalje od potrošača, to ćete manje imati koristi od njegove
Najbolji način da se stvori bogatstvo u zemljama u razvoju jest napraviti kratki spoj proizvođača i tržišta
B
rending kampanja Uniqa osiguranja Misli UNIQA pokrenuta je 2014. godine, a misli su otada preplavile zemlje članice Uniqa Grupe toplim i optimističnim porukama i pozivima na proaktivan pristup vlastitom životu. “Misli srcem za svoju sreću. Misli UNIQA” nije običan slogan. To je način razmišljanja, pozivnica u bolji svijet, putokaz prema uspjehu, zadovoljstvu i zajedništvu. Misli UNIQA je radost života. Kampanja nas poziva da preispitamo ključne životne odluke i posvetimo se svim onim malim i velikim stvarima koje naš život čine ljepšim i sretnijim. Uniqa će se pobrinuti za sigurnost na svakom koraku i izazovu koji prihvatimo, a na nama je da slijedi-
mo vlastite snove. Misliti unaprijed i djelovati na vrijeme znači zaštititi vlastitu i budućnost svoje obitelji od rizika koji im prijete. To znači uzeti sudbinu u svoje ruke i voditi aktivan i nesputan život. Ova kampanja poručuje da je najvažnije imati pozitivan stav. Uostalom, znanstveno je dokazano da su ljudi koji misle pozitivno sretniji u životu i postižu više uspjeha. Iste su poruke sastavni dio poslovanja Uniqa osiguranja u Hrvatskoj. Ugrađene su u sve poslovne procese i komunikaciju s klijentima ističući važnost osobnog doprinosa svakog zaposlenika. Stoga… Misli: tko će nešto promijeniti ako ne ti? Misli: najbolje tek dolazi. Misli život ti uvijek daje više. Misli UNIQA. Više na www. uniqa.hr.
ekonomske moći. Prema tome, uspjeh tih država u budućnosti se može temeljiti na brendiranju vlastitih proizvoda, usluga i destinacija, kao snažnom alatu razvoja. Uostalom o tome svjedoče i neki uspješni hrvatski primjeri iz prehrambene industrije, proizvodnje namještaja ili, pak, turizma. Brendiranje, odnosno mudrije upravljanje idejama, drukčiji pristup tržištu i proizvodnji, bolji dizajn, komunikacija i promocija čine razliku na konkurentnom i zasićenom tržištu i donose zaradu. Hrvatska ima adute, samo ih treba iskoristiti! 28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 33
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
#Sudionici panela Omer Senguler, vlasnik agencije Global Magic Brands, Istanbul Utemeljitelj i direktor Global Magic Brandsa. Svjetski poznati konzultant na području percepcije brenda, stvaranja globalnih brendova, prodaje, marketinga, upravljanja kupcima, kriznog komuniciranja, vrednovanja i kreiranja koncepcije brendova. Kao komunikacijski ekspert za brendove radi već 25 godina, a neki od njegovih najvažnijih klijenata su Nokia, Coca-Cola, Pepsi, Bridgestone, Citroën, Ülker, Istikbal, Istanbul 2010 AKB, Golden Lady, Grad Istanbul, Turkish Airlines, Turske željeznice, Waikiki te NK Galatasaray.
Ante Todorić, dopredsjednik Agrokor koncerna Agrokor koncern najveća je hrvatska privatna kompanija i jedna od najjačih kompanija u Jugoistočnoj Europi koja danas zapošljava gotovo 60.000 ljudi. Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića te maloprodaja, posluje i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode - Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneze Zvijezda, najveća hrvatska mesna industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najveći poljoprivrednoindustrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodeći maloprodajni lanci Konzum te Poslovni sistemi Mercator. Ante Todorić, koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te magistrirao financije na istom fakultetu, u Agrokoru radi od 1996. godine.
Petar Ćorluka, vlasnik Violeta Grupe Brend higijenskih proizvoda Violeta počeo je razvijati 2002. godine da bi danas bio među najprepoznatljivijim novim brendovima u regiji. Grupa Violeta ima vlastite pogone u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zapošljava oko 950 radnika i ima 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Proizvodi se mogu naći na tržištima 15 zemalja.
Almir Jazvin, predsjednik Upravnog odbora ASA Preventa BiH Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini je članica globalne kompanije koja zapošljava više od 13.000 osoba na 30 lokacija u svijetu. Prevent djeluje na 10 lokacija u BiH i zapošljava 5000 djelatnika. Preventove presvlake nalaze se u 15 posto automobila u Europi. Pored automobilske industrije Prevent je sve više prisutan u segmentu metala, modne konfekcije, namještaja, zaštitne opreme i nautike.
Jasmina Milanović, financijska menadžerica za investicije i razvoj Elixir Grupe Elixir Grupa, obiteljska kompanija iz Srbije, posluje od 1998. te kontinuiranim rastom i razvojem djelatnosti s više od 740 zaposlenih ostvaruje uspjeh u agrobiznisu i kemijskoj industriji Srbije i regije. Na godišnjoj razini ostvaruju oko 140 milijuna eura prihoda, od čega nešto više od polovine u izvozu.
Tanja Skaza, suvlasnica i direktorica Plastike Skaza Plastika Skaza je obiteljska tvrtka iz Velenja koja godišnje ostvaruje oko 30 milijuna eura prihoda. Vodeća su slovenska kompanija u preradi i izradi plastike te proizvodnji, koja zapošljava više od 200 ljudi. Tanja Skaza je ujedno i idejna kreatorica njihova brenda Cuisine - stilskog posuđa i kućnog pribora. Tvrtka već više od 20 godina surađuju s Ikeom, a njihovi proizvodi se, između ostalog, nalaze i u vozilima Opel, Fiat i Jaguar, kao i u kućanskim aparatima Gorenje.
34 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Božo Skoko, stručnjak za brendiranje Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost predstojnika Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjima medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža. Autor je pet knjiga te više od 50 znanstvenih radova kao i nedavno predstavljenih Strateških smjernica za brendiranje BiH.
Damir Novinić, ravnatelj AIKInvesta, hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost Zadaća Agencije je pružanje potpune usluge investitorima pri realizaciji investicijskih projekata, predlaganje mjera za unapređenje poslovnog okruženja te promociju Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije. Aktivnosti su usmjerene u pružanje pomoći stranim i domaćim investitorima, olakšavanje realizacije samih investicija te omogućavanje da ti investicijski projekti ostvare svoj maksimalni poslovni potencijal u Republici Hrvatskoj.
Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih ulaganja BiH (FIPA) Riječ je o agenciji koju je osnovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a čija je osnovna zadaća privlačenje i povećanje priljeva stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu i poticanje postojećih investitora u zemlji na daljnja ulaganja i širenje poslovanja, te predstavljanje Bosne i Hercegovine kao zemlje poželjne stranim investitorima.
Ante Šalinović, Ipsos Adria Connect Director Ipsos Adria je agencija za istraživanje tržišta koja korisnicima svojih usluga osigurava informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka. Upravljanje tvrtkama i brendovima je nezamislivo bez povratnih informacija s tržišta bez obzira na to radi li se o tržišnim udjelima, segmentaciji potrošača, zadovoljstvu i potrebama potrošača ili nekim drugim aspektima.
Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša Generacije potrošača već cijelo stoljeće uživaju u bogatoj ponudi raznovrsnih Kraševih slatkih proizvoda. Kraš danas posluje kao suvremena, tržišno orijentirana kompanija s godišnjom proizvodnjom većom od 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se gotovo polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.
Prof. Tihomir Vranešević, Katedra za marketing Ekonomskog fakulteta Zagreb Ovaj sveučilišni profesor objavio je nekoliko knjiga o marketingu, što samostalno, što kao jedan od autora, a neke od njih su: Upravljanje zadovoljstvom klijenata, Istraživanje tržišta, Poslovni marketing te Marketing. Posebna područja njegova interesa su teorija i primjena istraživanja tržišta te istraživanja zadovoljstva klijenata, brendovi i upravljanje markama.
Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe AgroFructus Grupu čine tvrtke specijalizirane za proizvodnju, otkup, skladištenje i prodaju svježeg i prerađenog voća i povrća. U Hrvatskoj se nalazi krovna tvrtka AgroFructus sa svojim otkupnim centrima u Donjem Miholjcu, Opuzenu, Lozanu i Puli, te tvrtke Eurovoće i Marinada. Inozemne tvrtke nalaze se u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Surađuju s oko 3000 kooperanata. Tvrtke i otkupni centri unutar Grupe zajedno imaju oko 550 zaposlenih.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 35
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
Minčo Jordanov, vlasnik desetak značajnih makedonskih tvrtki Poslovanje je usmjerio uglavnom na industriju čelika i građevinski sektor, pri čemu važan segment čine tvrtke Makstil i Beton. Posjeduje i vinariju Stobi, u koju je zadnjih godina uložio gotovo 20 milijuna eura, privatne bolnice Remedika, dnevne novine i sportske klubove (rukometni i nogometni klub Metalurg).
Muhamed Pilav, vlasnik kompanije MS&WOOD, BiH MS&WOOD je bosanskohercegovački proizvođač namještaja koji u stopostotnom obujmu izvozi svoje proizvode na zahtjevna svjetska tržišta. Točnije, namještaj iz Fojnice može se naći na svim kontinentima u više od 40 zemalja. MS&WOOD godišnje proizvode 500.000 stolaca i 100.000 stolova, a cilj im je do 2020. proizvoditi više od milijun jedinica.
Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe Razvoj MIMS Grupe veže se za kompaniju MIMS d.o.o. koja je osnovana 1989. godine u Sarajevu. Kontinuiran trend razvoja traje zadnjih 10 godina, tako da MIMS Grupa (među kojima su Sarajevska pivara i Unioninvestplastika d.d.) danas predstavlja jednu od najvećih privatnih grupacija u Bosni i Hercegovini, ali i šire.
Zdeslav Radovčić, vlasnik Energy Clinica Prvi je pokretač wellness industrije u Hrvatskoj sa svojim dugogodišnjim međunarodnim iskustvom hotelskog wellness operatora i lidera u uvođenju novih trendova na području wellnessa i zdravstvenog turizma.
Andrija Čolak, suvlasnik Surf’n’Friesa Riječ je o hrvatskom lancu pečenih krumpirića pripremljenih bez kapi ulja koji je na mala vrata ušao među velike svjetske fast food igrače i koji već sada ima 42 franšize smještene gotovo na svim kontinentima, a u pregovorima je sa 11 novih. Riječ je o jednoj od najuspješnijih hrvatskih franšiza na svijetu.
Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja Hrvatske Na čelu je Zajednice franšiznog poslovanja Hrvatske koja okuplja vodeće domaće franšizere, te kroz edukacije promovira takav način poslovanja među hrvatskim tvrtkama kako bi se značajno povećao udio domaćih franšiznih sistema u Hrvatskoj. Trenutačno vodi prvu hrvatsku franšizu Expense Reduction Analysts.
Goran Krnjak, predsjednik kompanije BEL | Brand Extensions and Licensing, sa sjedištem u New Yorku Izdavač i glavni urednik istoimenog globalnog B2B magazina specijaliziranog za područje corporate branda i trademark licensinga. Brand licensing praktičar (od ideje do realizacije). Redoviti sudionik, govornik i panelist na međunarodnim konferencijama o brand licensingu.
36 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Mladen Mirko Tepuš, generalni direktor Erste Carda Erste Card Clubu u Zagrebu pridružio se 2007. Kao voditelj revizije uspostavio je jedinstven sustav transparentnosti poslovanja Erste Card Cluba te redovito ažuriranje internih kontrola u svim područjima poslovanja. Također je odgovoran i za provedbu preuzimanja Dines Cluba Slovenija, a nakon osnivanja Erste Carda Slovenija preuzeo je funkciju predsjednika poslovodstva.
Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE, vlasnik Kreator Grupe U sklopu Kreator Grupe posluje više tvrtki, projekata i njegovih investicija (Kreator TV, TV Bar, GP1.hr, Zimo Digital, Kreator Film, Kreator Sport…). U CRANE je ušao 2012. godine da bi 2014. postao članom Upravnog odbora, a 2015. predsjednikom.
Ana Peruničić, vlasnica IN-Q Vodila je seriju start-up aktivnosti za novi poduzetnički pothvat In-Q bath i In-Q centar. In-Q bath je patentom zaštićeni proizvod, a predstavlja ključni element koncepta koji korištenjem utemeljenih znanstvenih spoznaja o liječenju putem frekvencija omogućuje ljudskom organizmu da se samostalno regenerira ili izliječi, vrati u ravnotežu i pomladi.
Tadej Jevševar Suvlasnik je start-upa Chipolo iz Slovenije koji je u svojoj trećoj godini poslovanja ostvario više od 2,5 milijuna eura prihoda. Chipolo je pametan bluetooth privjesak koji se montira na ključeve, torbice, novčanike i druge predmete. Preko aplikacije je povezan s pametnim telefonom, a korisnicima omogućava da predmete za koje je vezan lakše pronađu.
Mitko Cabevski, osnivač i CMO u:Plug, i osnovač i CEO AutoLabs, MK u:Plug je zidna utičnica koja omogućuje punjenje mobilnih uređaja samo USB kabelom, bez potrebe za klasičnim punjačem. Pametnim dizajnom i izvrsnom elektronikom uspjeli su se odvojiti od nekolicine proizvoda koji već postoje na tržištu te su već sada prepoznati na svjetskoj razini.
Goran Ćulibrk, menadžer u Active Collabu, RS Active Collab je web aplikacija za upravljanje projektima. Program je namijenjen kompanijama ali i ostalima jer olakšava suradnju i povećava produktivnost. Uz Active Collab se mogu pratiti projekti, delegirati zadaci i nadgledati napredak u kompaniji. Active Collab služi i za organizaciju vremena, a uz pomoć mobilnih aplikacija omogućuje pristup poslu s bilo kojega mjesta.
Tamara Ivić, vlasnica ZOE modnog dizajna Diplomirana modna i tekstilna dizajnerica osmislila je brend Zoe leggings. Tajice su vrlo čvrste i rastezljive, dovoljno tople i za zimske dane. Dizajn svih tajica printan je direktno u samu nit materijala što znači da print ne može pucati, odljepljivati se ili izblijedjeti. Izrađuju se u limitiranim serijama, a svaki uzorak je repliciran u maksimalno 10 komada.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 37
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
PROGRAM KRAŠ AUDITORIUM
četvrtak. 6 31.3.201
9:00 - 10:29
REGISTRACIJA SUDIONIKA
10:30 - 11:00
OTVARANJE KONFERENCIJE Darko Buković, direktor Zagreb brend foruma Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša Svetlana Cenić, direktorica Biznis plusa Luka Burilović, predsjednik HGK Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba
12:35 - 13:35
INVESTITORI, DOBRO DOŠLI U ... (DRŽAVA I GRAD KAO BREND) Okrugli stol: Damir Novinić, ravnatelj AIK-Investa, Hrvatska Gordan Milinić, d irektor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, FIPA BiH Predstavnik/ca Grada Zagreba Mihailo Vesović, v oditelj Odsjeka za inovacije i ekonomsku diplomaciju Privredne komore Srbije Božo Skoko, stručnjak za brendiranje
13:40 - 14:25
BUSINESS SPEED NETWORKING RUČAK
14:30 - 16:05
GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI
11:00 - 12:30
BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA – KAKO TO IZMJERITI?
(11:00 - 11:30)
Uvod-Key Speker Omer Senguler, vlasnik Global Magic Brandsa Istanbul, Turska
(11:30 - 12:30)
GRADITI BREND ILI RADITI ZA BREND Okrugli stol: Ante Todorić, zamjenik predsjednika Agrokora Petar Ćorluka, vlasnik Violete BiH, HR Almir Jazvin, predsjednik Upravnog odbora ASA Preventa BH Jasmina Milanović, financijska menadžerica za investicije i razvoj, Elixir Group, RS Tanja Skaza, suvlasnica i direktorica Plastika Skaza,SLO
Okrugli stol: Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša Tihomir Vranešević, Katedra za marketing EFZ Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe Minčo Jordanov, vlasnik tvrtki Makstil/Metalurg/Stobi MK Muhamed Pilav, vlasnik MS&WOOD-a, BiH Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe, BiH
moderator:
moderator:
Peter Frankl, direktor i glavni urednik dnevnika Finance
Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika
38 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Analiza regionalne poznatosti brendova Ante Šalinović, Ipsos Adria Connect Director Janja Božič Marolt, predsjednica Mediane
16:10 - 17:10
FRANCHISING, LICENSING, SHARING = NOVI RAZVOJNI ŽIVOT BRENDA Okrugli stol: Zdeslav Radovčić, vlasnik Energy clinica Andrija Čolak, suvlasnik Surf&Friesa Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja HR Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwida, USA Mladen Mirko Tepuš, generalni direktor Erste Carda moderator:
Ilijana Grgić, novinarka-urednica u Privrednom vjesniku 17:10 - 17:25
KAVA & KOLAČIĆI
17:25 - 18:30
START-UP REVOLUCIJA – NOVA PARADIGMA INVESTIRANJA Uvod - Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? Okrugli stol: Davorin Štetner, p redsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE, vlasnik Kreator Grupe Ana Peruničić, vlasnica IN-Q -a Tadej Jevševar, suvlasnik Chipolo, SLO Mitko Cabevski, founder i CMO Uplug te founder i CEO AutoLabs, MK Goran Ćulibrk, menadžer Activecollaba RS Tamara Ivić, vlasnica ZOE modnog dizajna moderator:
Krešimir Sočković, novinar-urednik u Privrednom vjesniku 18:30 - 19:30
NETWORKING INDIVIDUALNI RAZGOVORI
paralelni program 14:00 – 15:00
BREND AKADEMIJA: BREND ARHITEKTURA I INTERNET Miroslav Varga, voditelj PPC akademije Damir Podhorski, predsjednik Uprave Escapea, Osijek
15:00 – 16:00
BREND AKADEMIJA: REGIJA I GRAD KAO BREND Feđa Vukić, Studij dizajna AF
16:00 – 17:00
BREND AKADEMIJA: EU FONDOVI KAO RJEŠENJE ILI KAO PODRŠKA TEMELJNOM POSLOVANJU?! Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti te Učilišta EU projekti
17:00 – 18:00
BREND AKADEMIJA: BRAND LICENSE – LICENSE FOR PROFIT Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwidea, USA Željko William Krnjak, dugogodišnji predstavnik krovne svjetske organizacije za licensing i merchandising LIMA (sa sjedištem u New Yorku) za područje New Europe
21:00
PRIJAM ZA SUDIONIKE ZBF-a Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić
vidikovac Zagreb Eye 11:00 - 13:00
NETWORKING DRUŽENJE uz kavu
13:00
ZATVARANJE KONFERENCIJE ODLAZAK SUDIONIKA
petak . 1.4.2016
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 39
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
#Zagrebačka priča
Zagreb: grad u kojem dobar posao i zabava idu zajedno Zagreb raspolaže velikim brojem raznolikih prostora za male i velike poslovne sastanke, te kongrese s velikim brojem delegata, a nudi i zanimljive mogućnosti za organizaciju nezaboravnih incentiva ili evenata
E
legantan i srčan hrvatski glavni grad Zagreb postaje jedna od najpopularnijih europskih city break destinacija. Uz eklektičnu mješavinu mediteranske i srednjoeuropske kulture, Zagreb ujedinjuje austrougarsku tradiciju i topli, mediteranski način života. Najvažnije zagrebačke kulturne institucije i mnogi hoteli, od kojih je velik dio i u sastavu međunarodnih hotelskih lanaca, smješteni su u samom središtu grada i to u pješačkoj zoni koja je - kada to vrijeme dozvoljava - vjerojatno najveći europski kafić na otvorenom. Tu su i druge atrakcije kao što je živopisna tržnica na otvorenom - jedna od posljednjih u Europi, koja je apsolutno prvorazredni doživljaj za sve koji dođu u Zagreb. Bogata ponuda zagrebačkih smještajnih kapaciteta i prostora za održavanje kongresa i poslovnih sastanaka svake vrste zajedno sa starom gradskom jezgrom, bogatim povijesnim nasljeđem, živopisnom kulturnom ponudom, srdačnim domaćinima, opuštenom atmosferom, uzbudljivim gastronomskim avanturama i zadivljujućom okolicom, čine Zagreb idealnom destinacijom za kongrese, konferencije, poslovne sastanke i incentive putovanja. Zagreb raspolaže velikim brojem raznolikih prostora za male i velike poslovne sastanke, te kongrese s velikim brojem delegata, a nudi i zanimljive mogućnosti za organizaciju nezaboravnih incentiva ili evenata. Hoteli sa četiri i pet zvjezdica, dvorane smještene u samoj povijesnoj jezgri grada, brojni muzeji i galerije, kao i profesionalni PCO-i i DMC-i pretvorit će
Zagreb postaje jedna od najpopularnijih europskih city break destinacija vaš kongres, incentive ili event u uspješni događaj o kojem će se još dugo pričati. Jer Zagreb je grad u kojem uspješan posao i dobra zabava uvijek idu zajedno.
Grad s tisuću lica
Ponekad ozbiljna, ponekad zabavna, ponekad neobična, ova metropola po mjeri čovjeka nudi veliki izbor atrakcija koje treba posjetiti i vidjeti. Od proljeća pa sve do jeseni, kada je vrijeme lijepo, mnoge izložbe i događaji sele se na zagrebačke ulice, trgove i parkove. Tada Zagreb postaje velika šarena pozornica koja svojom raznolikošću i šarmom posebno privlači strane i domaće posjetitelje. Najznačajnije kulturne atrakcije i hoteli, od kojih mnogi pripada-
40 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
ju svjetski poznatim hotelskim lancima, smješteni su u samom središtu Zagreba, a međusobno su udaljeni na kojih dvadesetak minuta lagane šetnje. Otisnemo li se malo dalje, Zagrebačka okolica svojom pitomom prirodom mami brojne izletnike; srednjovjekovni dvorci, romantične legende, vinogradi i vinske ceste, toplice, lokalni gastronomski specijaliteti i tradicionalno dobri domaćini nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Zagreb ima tisuću lica, i svako je istovremeno i profesionalno i opušteno, i suvremeno i uronjeno u tisućljetnu tradiciju, i kulturno i gospodarsko, i urbano i avanturističko... Ukratko, Zagreb je grad koji se svaki put može iznova otkrivati.
#Priča o uspjehu: MARASKA
Tradicija utkana u proizvode
Maraska je također vodeći proizvođač voćnih sirupa i drugi najveći proizvođač alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, a svoje proizvode izvozi diljem regije kao i svijeta, od Amerike do Australije
T
vornica alkoholnih i bezalkoholnih pića Maraska Zadar poveznica je između slavne povijesti proizvodnje likera u gradu Zadru te sadašnje moderne kompanije koja proizvodi jedne od najboljih i najcjenjenijih likera u Hrvatskoj. Duga tradicija seže još u 16. stoljeće kada nastaju prve recepture Maraschina, jedinstvenog likera od višnje maraske.
Godišnja proizvodnja Maraske premašuje 12 milijuna litara
koja se proteže na preko 200 hektara s oko 90.000 stabala, od čijih se plodova spravljaju posebni nektari i sirupi iz linije Amarena. Danas je Maraska moderna kompanija, sa sjedištem u Zadru, čija godišnja proizvodnja premašuje 12
...onaj pravi. up!ecaj glavnu nagradu.
Višnja maraska autohtona je kultura višnje, karakterističnog tamnocrvenog ploda, izražene aromatičnosti i slatkokiselog okusa, koja najbolje uspijeva na uskom području dalmatinske obale, od Zadra do Makarske. Tvrtka Maraska ima vlastitu plantažu višnje maraske,
milijuna litara. Maraska je također vodeći proizvođač voćnih sirupa i drugi najveći proizvođač alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, a svoje proizvode izvozi diljem regije kao i svijeta, od Amerike do Australije.
Fotografija je simbolična.
5. - 10. 4. 2016. www.zv.hr 5. 04. 2016. Salon se otvara za posjetitelje od 16.00 sati
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 41
međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba
organizator:
suorganizator:
institucionalni partner:
grad zagreb
hrvatska gospodarska komora
konferencijska podrška: GRUPA
GRUPA
Najbolja rješenja u procesu dovođenja voća i povrća od polja do stola.
Osnovni grafièki standardi | Jadranski naftovod dionièko društvo | vizualni identitet | logotip (skraæeni oblik) u boji cmyk
cyan 100% magenta 80% yellow 0% karbon 10%
cyan 0% magenta 0% yellow 0% karbon 40%
cyan 0% magenta 100% yellow 90% karbon 0%
veliki partneri Biznis plusa:
partneri Biznis plusa:
OSLOBO\ENJE BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba
Cijena: 1 KM/6 KN
16. strana
42 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
PETAK, 4. 7. 2008.
5. strana
Godina LXV • Broj 22.085
43. strana
4. strana
predstavljamo Jagma, Sesvete
Od eventa do brenda U agenciji Jagma osnovali su Event klub kojim se želi osvijestiti potreba za novim vještinama organizacije poslovnih sastanaka i događaja
M
nogi vlasnici tvrtki razmišljaju o organizaciji svoje konferencije ili eventa, ali ne znaju odakle početi. Potrebno je motivirati ciljanu publiku na što brojniji odaziv i time privući sponzore. No, kako to učiniti? Jedan od odgovora dala je Ana Rakić, vlasnica agencije za grupna i poslovna putovanja te organizaciju poslovnih evenata Jagma, koja je tu agenciju osnovala 2005. godine s prvotnom idejom o organizaciji izleta u sklopu odmorišnog turizma. Ipak, vrlo brzo počela se baviti poslovnim turizmom organizirajući seminare i team buildinge, što je nakon nekog vremena preraslo u organizaciju incentive (poticajnih) i stručnih putovanja te raznih konferencija.
Svi se bave organizacijom
“Naši su klijenti domaće i strane tvrtke, ponajviše iz IT industrije. Kako bismo što bolje organizirali evente, razmišljali smo o tome kakva to znanja imamo koja nas čine boljima od ostalih agencija te kakve usluge možemo pružiti”, rekla je Ana Rakić. Nudeći svoje usluge tvrtkama, otkrili su da postoji veliki broj tvrtki koje same organiziraju svoje evente i ne koriste usluge specijalizirane agencije.
U agenciji su posebno ponosni na svoj proizvod Bedžer ili akreditacijsku knjigu Također se pokazalo da se organizacijom konferencija i evenata u tvrtkama bave skoro svi - od tajnica, voditelja raznih ureda, pa do menadžera i direktora. “Uspjeh tako organiziranog eventa ili konferencije ovisi o osobnim sklonostima samih radnika koji obavljaju takve poslove, njihovom prethodnom iskustvu i slobodnom vremenu kojim raspolažu”, kaže ona dodajući kako u svijetu za to postoje dobro plaćena zanimanja event
planera. No to je još uvijek vrlo mlado zanimanje i upravo stoga okrenula se organizaciji takvih događanja. Razmišljajući o tome kako od eventa napraviti brend, Ana Rakić je osnovala Event klub kojim želi osvijestiti potrebu za novim vještinama organizacije poslovnih sastanaka i događaja.
Aplikacije za lakše komuniciranje
Kao novi dio Event kluba uveli su tehnološke trendove u event industriji te predstavljaju aplikacije koje pomažu organizatorima u komunikaciji s gostima. Pomoću aplikacije sudionici eventa mogu brzo i lako doći do informacija o sadržaju pojedinih predavanja, informacija o predavačima, lakše se umrežavati s ostalim poslovnim ljudima te pratiti sve aktivnosti koje se događaju na eventu. U agenciji Jagma posebno su ponosni na svoj proizvod Bedžer ili akreditacijsku knjigu. Taj je proizvod nastao iz potrebe uvođenja reda na akreditacijskim stolovima za vrijeme održavanja konferencije budući da su se na njima akreditacije često miješale i “gubile”. Bedžer omogućuje da se akreditacije slože unaprijed, a potom se uredno prenesu na mjesto događanja te se već sljedeći tren može početi s registracijom sudionika. (S.P.)
Kako bismo što bolje organizirali evente, razmišljali smo o tome kakva to znanja imamo koja nas čine boljima od ostalih agencija te kakve usluge možemo pružiti.
Ana Rakić
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 43
Foto: Lucija Migleš
AKTUALNO Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Zajednički prema održivom razvoju
Na skupštini HR PSOR-a predstavljene su nove članice i podneseni izvještaji za prošlogodišnje poslovanje. U ovoj godini nastavit će se raditi na dosadašnjim projektima i sudjelovati na usklađivanju propisa i izradi strategije održivog razvoja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
U radnoj grupi za strategiju DOP-a najviše predstavnika sudjeluje iz HR PSOR-a što je dokaz da su prepoznati znanje i stručnost okupljeni u organizaciji. Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a
P
rošloga tjedna održana je 19. sjednica skupštine Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj - HR PSOR. Ova neprofitna ustanova privatnog sektora sastoji se od više od 35 članica predstavnika hrvatskog gospodarstva na kojemu udružuju znanje, inovativnost i odgovornost u traganju za razvojnim putevima koji uravnotežuju poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša. Na skupštini, koja je uvijek otvorena i za nečlanove, sudionici su imali priliku upoznati se s radom i aktivnostima HEP Grupe, nove članice savjeta. U njeno ime prisutne je pozdravio predsjednik Uprave Perica Jukić, a detaljnije o radu na području održivog razvoja govorili su Nada Podnar, Tamara Tarnik i Darko Alfirev. Sudionici su također imali priliku obići punionicu električnih vozila. Nakon predstavljanja na skupštini je podnesen Izvještaj o radu Upravnog vijeća HR PSORa, o aktivnostima između dviju sjednica skupština, a u ovo udruženje nakon prošlogodišnjeg prijama PricewaterhouseCoopersa, pristupile su i tvrtke AD Plastik, Lidl Hrvatska, Schneider Electric i Valamar Riviera.
44 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Uloga gospodarstva
Na skupštini je istaknuto kako je uloga gospodarstva u donošenju propisa važna za gospodarstvo i upravo je jedna od najvažnijih aktivnosti HR PSOR-a sudjelovanje i rad u radnim tijelima za izradu propisa. U protekloj godini predstavnici HR PSOR-a bili su uključeni u javnu raspravu o niskougljičnoj strategiji i Zakonu o zelenoj javnoj nabavi, a najveći udio aktivnosti HR PSOR-a je u izradi radnog prijedloga strategije DOP-a pod vodstvom Ministarstva gospodarstva, istaknula je ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić. “Radna verzija je napisana, a s obzirom na izmjenu Vlade, čekaju se daljnji koraci. U radnoj grupi za strategiju DOP-a najviše predstavnika sudjeluje iz HR PSOR-a što je dokaz da su prepoznati znanje i stručnost okupljeni u organizaciji. Sudjelovali smo u konzultacijama Europske komisije na temu kružne ekonomije”, naglasila je Mirjana Matešić. HR PSOR je nastavio u prošloj godini i s aktivnom i kontinuiranom komunikacijom i sudjelovanjem u povjerenstvima i radnim skupinama. Dobra suradnja i s ostalim državnim institucijama rezultirala je potporom Ministarstva gospodarstva 7. konferenciji o DOP-u kao i pokroviteljstvom 7. konferencije predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. HR PSOR
Istraživanje Instituta RAND Europe u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom osmu godinu za redom dodijelio je nagradu Indeks Društveno odgovornog poslovanja na 7. konferenciji o DOP-u u prosincu 2015. godine. Aktivnosti koje prethode natječaju u kontinuitetu se odvijaju kroz cijelu godinu, odmah nakon završetka prethodnog natječaja. Tijekom natječaja održana je radionica Kako ispuniti upitnik Indeks DOP-a, a također su održane i pojedinačne konzultacije s poduzećima koja su to zatražila. Konferencija je organizirana uz pomoć Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, Udruge stručnjaka za održivi razvoj, Ekonomskog fakulteta, Hrvatske udruge banaka i tvrtke Hauska & Partner te pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike.
Neke od aktivnosti
HR PSOR je zajedno s DNV GL-om, članom HR PSOR-a, te uz podršku HGK i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u lipnju organizirao tematski skup Upravljanje energijom - kako zadovoljiti zakonske zahtjeve i ostvariti uštede, koji je bio odlično posjećen. Održano je i predavanje organizirano u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca na temu Direktive o nefinancijskom izvještavanju (2014/95/EU) koja je dio šire inicijative Europske unije o DOP-u i dio ciljeva EU-a do 2020. godine. HR PSOR dio svojih aktivnosti pokušava financirati iz dostupnih bespovratnih sredstava te je u proteklom razdoblju prijavio šest projekata na temu konferencije, Indeksa DOP-a te
HR PSOR-u su pristupile i tvrtke AD Plastik, Lidl Hrvatska, Schneider Electric i Valamar Riviera edukacije o održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Kako su teme specifične i često ne postoji kategorija u koju bi HR PSOR bio svrstan, predloženi projekti su odbijani iz tehničkih razloga i manjkavosti u samim uputama za natječaj. Iz istih razloga HBOR je prihvatio žalbu te odlučio podržati aktivnosti konferencije u vidu glavnog sponzorstva 7. konferencije o DOP-u. Ministarstvo gospodarstva financiralo je tisak Zbornika radova za 7. konferenciju o DOP-u.
Veliki rizik od korupcije u javnoj nabavi
H
rvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od 14 zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu, ispred Cipra, Litve i Rumunjske, ističe se u istraživanju koje je naručio Europski parlament, a proveo institut RAND Europe. Analiza je pokazala da korupcija EU godišnje stoji od 179 do
990 milijardi eura. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a Zato RAND Europe predlaže zakonske i regulatorne mjere na državnim razinama, a jedna od njih je proširenje zaštitnog Mehanizma suradnje i provjere na veći broj EU članica. Riječ je o mehanizmu mjera koje je pokrenuo EK uoči ulaska Rumunjske i Bugarske u EU kako bi pomogao tamošnjim pravosudnim reformama te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Hrvatskoj bi uvođenje tog mehanizma, po jednom od scenarija, godišnje potencijalno moglo uštedjeti oko 2,2 milijarde eura.
Europska prijestolnica kulture
Rijeka - predvodnica kulture 2020.
O
dbor za odabir koji je ocjenjivao hrvatske gradove kandidirane za status europske prijestolnice kulture za 2020. preporučio je da se ta titula dodijeli Rijeci. Nakon prvog kruga odabira u svibnju 2015., u završni krug uz Rijeku ušli su još Dubrovnik, Osijek i Pula. Očekuje se kako će nadležna hrvatska tijela Rijeci službeno dodijeliti tu titulu tijekom sljedećih mjeseci. Podsjetimo, proglašenje europskih prijestolnica kulture pokrenuto je 1985. na inicijativu tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, a s godinama je preraslo u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata
u Europi. Cilj tog projekta je međukulturalni dijalog svih europskih naroda te uživanje u zajedničkoj povijesti i vrijednostima kao i stvaranje osjećaja pripadnosti istoj europskoj zajednici. Inače, u skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se regulira djelovanje za proglašenje europskih prijestolnica godine, Hrvatska i Irska su države članice EU-a u kojima će se nalaziti europske prijestolnice kulture za 2020. godinu.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 45
AKTUALNO Obilježen Dan Obrtničke komore Zagreb
Suradnja bez fige u džepu
Zlatnu statuu s pisanim priznanjem dobili su obrtnici Zlatko Prosinečki te Josip Kajba, a Zlatnu plaketu s pisanim priznanjem Ivan Štivičić, Robert Brajo, Zdenko Skledar, Ivica Zanetti i Ivan Kunić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
O
brtništvo te malo i srednje poduzetništvo imaju veliki značaj u hrvatskom gospodarstvu, pa zato obrtnicima treba omogućiti što lakše poslovanje na lokalnoj i nacionalnoj razini, rekao je Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, na prošlotjednom obilježavanju 22. obljetnice te komore. Pritom je izrazio nadu kako će uskoro institucije komorskog sustava u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta uskladiti propise vezane uz obrtništvo. Šabić je još jednom pozvao obrtnike na uključivanje u projekt zajedničke nabave pod nazivom Artifex, koji članovima Obrtničke komore Zagreb omogućava posebne pogod-
Uskoro će i obrtnici i mali poduzetnici moći kandidirati svoje projekte za EU fondove nosti prilikom kupnje raznih proizvoda. Osim toga, u pomoć obrtnicima dosad se uključio i Grad Zagreb koji je u proteklih godinu dana dodijelio više od 12 milijuna kuna bespovratnih potpora, a obrtnici se mogu uključiti i u kupnju poslovnih prostora koji su u vlasništvu Grada.
Potrebni su mladi obrtnici
Na probleme obrtništva osvrnuo se Darinko Kosor, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, koji je istaknuo kako, nažalost, svake godine nestane nekoliko stotina obrta. “To se u Zagrebu
Mirza Šabić, Zlatko Prosinečki i Milan Bandić
više ne smije dopustiti jer je to odgovornost svih nas. Uz to, potrebno je poraditi i na obrazovanju budućih obrtnika jer je dokazano kako više od 90 posto učenika završava školovanje nakon čegu nisu spremni izaći na tržište rada. Zato treba ojačati strukovno obrazovanje jer samo mladi budući obrtnici mogu zadržati tu struku u Zagrebu”, rekao je Kosor. Da je obrtništvo važan dio gospodarstva složila se i Ana Mandac, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, koja je naglasila kako to resorno ministarstvo u novom sastavu pruža ruku suradnje obrtnicima, i to bez fige u džepu. “Biti obrtnik nikada nije bilo teže nego danas, posebice jer se treba snaći u šumi propisa i promjenama zakonske regulative. Zato će Ministarstvo poduzetništva i obrta učiniti sve kako bi se pojednostavile i ubrzale razne procedure poput apliciranja na fondove Europske unije”, naglasila je Ana Mandac. Naime, dosad obrtnici i mali poduzetnici nisu mogli slati svoje projekte na te fondove, ali uskoro će se, prema njezinim riječima, to promijeniti.
46 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Obrtnicima dodijeljene nagrade i priznanja
U sklopu obilježavanja Dana Obrtničke komore Zagreb zaslužnim pojedinicimaobrtnicima za razvoj poduzetništva dodijeljene su nagrade i priznanja. Tako su Zlatnu statuu s pisanim priznanjem dobili Zlatko Prosinečki te Josip Kajba, a Zlatnu plaketu s pisanim priznanjem Ivan Štivičić, Robert Brajo, Zdenko Skledar, Ivica Zanetti i Ivan Kunić. Zlatni krug s pisanim priznanjem, koji Komora Zagreb dodijeljuje za ostvarene posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva, dobili su Karlo Kralj, Mladen Ratko i Ivo Kesedžić, pročelnica Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba Mirka Jozić, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk te župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Zlatna diploma uručena je Ivanu Bertoviću, Štefanu Planincu, Ljubomiru Špinderku, Zlatku Tkalčeviću, Branku Rudolfu te Stjepanu Vlahovcu. Srebrnu diplomu dobili su Ranko Kordić, Marijo Miletić, Marijan Ivaković, Lidija Lovreković, Renato Habulin, Damir Juretić, Goran Rački i Nada Ilijevski.
IZNAD CRTE Jean Pierre Maričić
Jesmo li poduzetničko društvo? direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek
U globalnom potrošačkom društvu konkurentnost je ključni element gospodarskog razvoja, a konkurentno društvo može biti samo ono koje je okrenuto rastu i razvoju, koje je poduzetno
J
esmo li poduzetničko društvo? Na ovo pitanje netko će odmah odgovoriti “da”, jer će pojam “poduzetničkog društva” pomiješati sa sivom ekonomijom koja je na našim prostorima toliko rasprostranjena da je već postala uobičajena, normalna pojava. Nedavno sam sudjelovao na jednoj radionici s učenicima srednjih škola i studentima na kojoj je tema bila Rad na crno – da ili ne? Na toj radionici je većina mladih podržavala rad na crno jer se može puno više zaraditi (što je logično ako ne uplaćujete poreze i doprinose). Dobar dio njih funkcioniranje određenih djelatnosti (zdravstvo, školstvo, policija…) ne povezuje s uplatama poreza i doprinosa u proračun i u tome ne vide nikakav problem. No, vratimo se na pitanje iz naslova. Što je, uopće, poduzetničko društvo? Ne postoji precizna definicija poduzetničkog društva, ali se njegova uspješnost može mjeriti kroz poduzetništvo pojedinaca u tom društvu. Poduzetništvo pojedinaca ne podrazumijeva samo djelovanje kroz osnivanje i vođenje poduzeća, već razne vrste poduzetništva koje se mogu realizirati kroz sudjelovanje u raznim udrugama, lokalnim akcijama... (primjerice, poduzetni pojedinci organizirat će svoje susjede i učiniti da njihova ulica ili kvart izgleda ljepše i urednije ne čekajući komunalne tvrtke i njihov doprinos čišćenju grada). Zbog čega je potrebno poduzetničko društvo? Globalizacija tržišta kroz stvaranje i udruživanje velikih multinacionalnih kompanija, razvoj telekomunikacija, povezivanja tržišta kapitala... dovela je do činjenice da smo svi postali dio globalnog potrošačkog društva. U takvom društvu konkurentnost je ključni element gospodarskog razvoja, a konkurentno društvo može biti samo ono koje je okrenuto rastu i razvoju, koje je poduzetno. Takvo društvo koristit će prednosti globalnog
tržišta, dok će nekonkurentna društva trpjeti posljedice. Poduzetničko društvo ogleda se kroz tri razine – razinu države, razinu organizacije i razinu pojedinca. Država bi trebala smanjivati svoje upletanje u gospodarstvo, smanjivati javnu potrošnju te razvijati bržu i efikasniju administraciju. Organizacije bi trebale imati mogućnost brže se prilagođavati novim uvjetima na tržištu (jer se zahvaljujući novim tehnologijama uvjeti mijenjaju sve brže i brže), i sve fleksibilnije upravljati odnosima s kupcima, dobavljačima i svim ostalim di-
za cjeloživotnim obrazovanjem koje će pružiti pojedincu znanja i vještine kojima se može prilagođavati u svijetu punom promjena. Poduzetničke vještine (dakle, ne poduzetništvo kao osnivanje i upravljanje poduzećem, već poduzetničke vještine u širem smislu) trebalo bi učiti već djecu u vrtiću, pa nastaviti u osnovnoj i srednjoj školi. Tek tako će cijelo društvo postati više poduzetničko. Trenutačno u Hrvatskoj samo nekoliko smjerova na fakultetima (uglavnom ekonomskim) ozbiljno se bavi poduzetništvom, a ono je utkano u mnoge sfere našeg života.
Poduzetničke vještine trebalo bi učiti već djecu u vrtiću, pa nastaviti u osnovnoj i srednjoj školi onicima. Uloga pojedinca najvažnija je u ovom slučaju jer i organizacijama i državama upravljaju više ili manje poduzetne osobe. Na individualnoj razini važno je za početak biti svjestan promjena koje se događaju, kao i potreba koje te promjene donose. Jedna od važnijih potreba, koja se kod nas zanemaruje, jest potreba
Upravljanje kućnim financijama, upravljanje obiteljskom imovinom... trebalo bi biti poduzetničko. Uvijek tražimo uzroke problema u nečemu oko sebe, ali se rijetko sjetimo postaviti pravo pitanje. Pravo pitanje nije jesmo li poduzetničko društvo, nego jesam li poduzetan pojedinac?
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 47
HRVATSKA&REGIJA Bosanskohercegovačke zdravstvene ustanov
Pivo “liječi” zdravs
Vlasti Republike Srpske i Federacije BiH inzistiraju na povećanju trošarina za pivo za 15 feninga kako bi dobivenim novcem koliko-toliko umanjili milijunske gubitke zdravstvenih institucija piše Zdravko Latal latal@privredni.hr
Z 500
više od mil KM
dugovi zdravstva
11 mil KM
dobilo bi se povećanjem trošarina na pivo
871.339 hl piva
proizvedeno 2015.
dravstvene ustanove Bosne i Hercegovine, u oba entiteta, nalaze se u bolničkom krevetu i za preživljavanje hitno im je potrebna financijska infuzija od najmanje 500 milijuna konvertibilnih maraka, tvrde premijeri Republike Srpske i Federacije BiH Željka Cvijanović i Fadil Novalić. Ta sredstva, prema mišljenju neovisnih analitičara, nisu dovoljna da bi se popravila krvna slika teško oboljelog zdravstva koje grca, po nekim tvrdnjama, u gubicima mnogo većim od 500 milijuna KM. U posebno je lošem stanju zdravstvo u srpskom entitetu gdje u najvećim bolničkim centrima u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu medicinsko osoblje nije primilo plaće već nekoliko mjeseci. No, ništa bolje nije ni u Federaciji BiH. U Sarajevu je bar za sada propao pokušaj vlasti da, navodno, u želji da smanje rastuće troškove, integriraju dva klinička centra - Univerzitetsko-klinički centar Sarajevo i modernu predratnu bolnicu koja je do sada više puta mijenjala ime, ali je za Sarajlije ostala “Vojna bolnica”. U javnost su, u međuvremenu, procurile vijesti da će Vojna bolnica biti zatvorena, da će se zgrade preurediti te da
48 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
će u njih useliti Vlada FBiH. Kako bi spriječili moguću realizaciju tih planova građani su se samoorganizirali, održali više prosvjednih šetnji i postavili straže pred bolničkim ulazom te je tako i taj plan vlasti, za sada, propao.
Presipavanje iz šupljeg u prazno
Lijek za ozdravljenje zdravstva, bolje rečeno daj koliko daš, vlasti su našle u uvođenju dodatne trošarine na litru piva od 15 feninga što bi zdrastvene fondove obogatilo za nedovoljnih 11 milijuna KM, a pivovare zavilo u crno. Porezna politika vlasti mogla bi se okarakterizirati kao presipavanje iz šupljeg u prazno. Podsjetimo se da je država želeći spasiti domaće pivovare u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Bihaću od uništavajuće inozemne konkurencije potkraj 2014. godine usvojila novi Zakon o trošarinama po kojem su uvedene dvije porezne stope: niža od 0,20 KM po litri za pivovare s godišnjom proizvodnjom do 400.000 hektolitara piva, a riječ je uglavnom o domaćim pivovarama, te višu od 0,25 KM po litri za pivovare koje imaju godišnju proizvodnju veću od 400.000 hektolitara, a radi se isključivo o velikim inozemnim pivovarama. Zahvaljujući
ve grcaju u dugovima
stvo tim trošarinama prošle je godine, prvi put nakon nekoliko godina, porasla proizvodnja i plasman domaćih pivovara sa 799.735 hektolitara piva u 2014. na 871.339 hektolitara protekle godine. Sada bi vlasti ponovno mijenjale stimulativne trošarine u antistimulativnu poreznu politiku. Pivari su stoga upozorili vlade dvaju entiteta i Upravu za indirektno oporezivanje BiH, čiji je Upravni odbor brzopleto prihvatio prijedloge entitetskih vlada za povećanje trošarina, da
Pivari upozoravaju da bi povećanje trošarina ugrozilo domaću proizvodnju će domaća proizvodnja tom odlukom biti više ugrožena nego 2014. i ranijih godina. Vijeće ministara BiH još se nije očitovalo o povećanju trošarina na pivo jer namjerava prije toga povećati trošarine na naftne derivate kako bi udovoljilo inozemnim kreditorima od čijih kredita ovisi daljnja izgradnja autocesta u dva entiteta.
Vino na poštedi
Prvi pozitivni trendovi u pivarskoj industriji, do kojih je došlo lani izmjenama u poreznoj politici, ozbiljno će biti ugroženi ako entiteti uistinu povećaju trošarine, tvrde u komorskim asocijacijama. Zanimljivo je, međutim, da vlasti istodobno s povećanjem trošarina na pivo nisu razmišljale o povećanju trošarina na vino koje od 2014. godine iznose po litri 0,20 KM ili za bezalkoholna pića na koja se plaća trošarina od 0,10 KM po litri. U bosanskohercegovačkoj javnosti postoji objašnjenje zašto je vino “zaboravljeno”. Naime, vinarije, s jednim izuzetkom, postoje isključivo u dva entiteta u Hercegovini, a uvođenje dodatnih troškova naštetilo bi vladajućim strankama, ali i nekim njihovim dužnosnicima. Bit će kako će biti, kažu mediji upozoravajući da su poslovni podaci zabrinjavajući. Prema izvješću Agencije za statistiku BiH u 2015. godini izvezeno je piva u vrijednosti 1,3 milijuna KM što je pad od 8,6 posto u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz vrijedio 146,1 milijun KM uz rast od 0,65 posto.
Predstavnici katarskog fonda posjetili BiH
Katarci žele ulagati
U
Sarajevu su nedavno boravili čelni ljudi Katarskog razvojnog fonda na čelu s izvršnim direktorom Musfarom Hamadom Al-Shahwanijem. Katarsko izaslanstvo pokazalo je interes za investicijsku potporu BiH u području infrastrukture, razvoja malih i srednjih proizvodnih tvrtki te početnog mikrofinanciranja malog biznisa. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović razgovarali su s predstavnicima Katarskog razvojnog fonda o mogućnostima ekonomske suradnje i katarskim ulaganjima u gospo-
darstvo BiH i to u početku putem osnivanja Fonda katarskog prijateljstva u BiH, a zatim i ulaskom vlasnika velikog kapitala u zemlju. Cilj Fonda je, kako je priopćeno, da po povoljnim uvjetima kreditira i potiče ponajprije mlade ljude s posebnim idejama te razvoj malih i srednjih tvrtki u BiH. Direktor Fonda Al-Shahwani upoznao je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića s time da Fond pomaže zemljama u razvoju kako bi poboljšale svoj ekonomski rast i implementirale razvojne programe putem povoljnih kredita i grantova, te da pruža tehničku pomoć namijenjenu ekonomskom i socijalnom razvoju. (Z.L.)
Nove zrakoplovne linije
Air Arabia i Qatar Airways lete za Sarajevo
B
iznismeni i turisti iz zemalja Bliskog istoka, posebice iz Ujedinjenih Arapskih Emirata su, uspostavljanjem zračne linije Sarjah-Sarajevo, od polovine ožujka mnogo bliži BiH. Air Arabia, najveća niskotarifna aviokompanija na Bliskom istoku, četiri puta tjedno leti na toj relaciji, a za ovu liniju, kako tvrde iz kompanije, interes su pokazali i brojni turisti i poslovni ljudi iz Indije. Do uspostavljanja ove linije je došlo nakon
što je uočen sve veći interes turista iz zaljevskih zemalja za boravak u BiH. U isto vrijeme, kao rezultat poslovne suradnje Vijeća ministara BiH i Vlade Katara, kompanija Qatar Airways potvrdila je da će od 7. rujna zrakoplovima Airbus A320 tri puta tjedno letjeti na liniji Doha-Sarajevo. Na otvaranje ove linije čekalo se više od godinu dana, a sve više gostiju iz Qatara dolazi u BiH. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine BiH, je nakon Poslovnog foruma Bosna i Hercegovina-Grčka održanog u Sarajevu, najavio da je u cilju unapređenja gospodarskih i trgovinskih odnosa, a posebice turističke razmjene, postignuta suglasnost o uvođenju čarter letova na relaciji od Sarajeva do Atene i Soluna. (Z.L.)
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 49
HRVATSKA&REGIJA Slovenija: ISPRAVAK 2016. GODINE
Silazak sa 2,3 na 1,7 posto rasta Sporiji rast izvoza, loše gospodarske prilike u Europi, a sada i politička nestabilnost u svijetu potaknuli su UMAR na drastično rezanje procjene o gospodarskom rastu Slovenije piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
U
Sloveniji nisu napravili glupost kao u većini drugih republika bivše države koje su u trenutku razdvajanja, negdje na samom početku samostalnog djelovanja, išle buldožerima srušiti dotadašnje plansko-analitičke službe. Kreatori takvih rušilačkih odluka valjda su smatrali da je to najuvjerljiviji način distanciranja od kužnog socijalističkog nasljeđa. Najrazvijenija republika unutar bivše države nije spalila svoj Zavod za planiranje. Samo ga je prekrojila, prema novim potrebama, u Ured za makroekonomske analize i razvoj (UMAR). Direktor UMAR-a Boštjan Vasle vodi Ured već nekoliko mandata raznih slovenskih vlada. Stvorio je respektabilnu službu prepoznatljivu po najtočnijim makroekonomskim prognoza-
ma. Ne pogađa niti UMAR kretanje BDP-a u decimalnu brojku, ali u procjenama najmanje griješi od svih institucija koje se upuštaju u prognoziranje budućih događaja. I u procjeni prošlogodišnjeg slovenskog BDP-a UMAR je bio najtočniji. Lošiji od njega bili su Banka Slovenije, Gospodarska zbornica Slovenije i svi prognostičari iz EU-a. Jednako tako UMAR je bio respektabilno točan i u procjenama za godine prije prošle. UMAR-ova vjerodostojnost, dakle, nije slučajna. Ove uvodne laude imaju svrhu skrenuti pozornost na najnoviju prognostičku “eskivažu” nedvojbeno vjerodostojnog slovenskog UMAR-a. Boštjan Vasle sredinom ožujka iznenadio je slovensku javnost bitnom preinakom prognoze o rastu BDP-a u 2016. godi-
Gospodarska zbornica i vlada
Zavadile ih plaće u javnom sektoru GZS prigovara Vladi da je izabrala pogrešan trenutak za povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru Na pitanje čeka li ministra financija Dušana Mramora rebalansiranje državnog proračuna, Boštjan Vasle nije dao precizan odgovor. Rekao je da glavni agregati za punjenje državnog proračuna ostaju na razini približno onoj iz 2015. godine. Ove godine Slovenija će imati manji rast izvoza (rast pada sa 5,2 na 3,7 posto), ali će svejedno sebi priuštiti pozamašan rast osobne potrošnje koja će se u realnom iznosu povećati za 2,1 posto. Rast osobne potrošnje, pogotovo njezin unutarnji raspored, isprovocirao je Gospodarsku zbornicu Slovenije tako žestoko da je njezin generalni direktor Samo Hribar Milič javno poručio Vladi da je odabrala pogrešan trenutak za aktiviranje dodataka s osnove napredovanja zaposlenika u javnom sektoru. Napredovanja su bila za-
50 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
mrznuta, sada više nisu, pa će bruto plaća po zaposleniku u javnom sektoru rasti 3,8 posto. U privatnom sektoru istodobno bruto plaće povećat će se neznatno, tek za 0,9 posto. “Toliki rast u javnom sektoru nedopustiv je sa stajališta održivosti javnih financija”, izjavio je Samo Hribar Milič. I novinski komentatori razmišljaju slično. Priznaju da rast osobne potrošnje preko plaća u javnom sektoru može djelovati na punjenje proračuna, ali to će biti korist samo na kratak rok. Na put većeg rasta i blagostanja Sloveniju mogu odvesti samo kvalitetne investicije i stalna skrb za povećanje međunarodne konkurentnosti. Do toga cilja vode samo reforme, a njih aktualna vlada izbjegava ili ih vodi pogrešno. Samo Hribar Milič
vijesti Farmaceuti su i zapošljavali
ni. Još prošle jeseni najavljivao je za Sloveniju 2,3 posto gospodarskog rasta. Sada je tu procjenu bitno snizio. Bit će dobro uspije li Slovenija ostvariti 1,7 posto rasta! To je najlošija prognoza od svih koje su dosad dale relevantne institucije. Vasle je takvim ispravkom iznenadio javnost i zabrinuo ministra financija Dušana Mramora koji se dva dana prije terorističkog napada u Bruxellesu vratio iz Londona s kipićem The Bankera što ga je dobio kao priznanje za ostvarenja u stabilizaciji slovenskih javnih financija. Neugodno iznenađenje za Mramora je u tome što je slovenski državni proračun za 2016. godinu sastavljen na pretpostavci da će gospodarstvo doseći 2,3 posto rasta. Vasle tvrdi da nema ništa od takvog rasta te da sve ambicije valja stisnuti u okvir rasta od samo 1,7 posto.
Europski kontekst
Na drastično sniženje prvobitne procjene šefa UMAR-a prinudila su dva razloga, oba povezana s europskim kontekstom. Loše je to što se Slovenija našla na pragu nove financijske perspektive, a svaka nova počinje s neizbježnom rupom u korištenju europskih sredstava. Drugi razlog za korekciju odnosi se na sve lošije gospodarske prilike u Europi. Slovensko gospodarstvo izrazito je izvozno usmjereno.
Slovenska poduzeća najviše izvoze u Njemačku, Francusku, Austriju, Italiju i Hrvatsku. Njemačko gospodarstvo isporučuje Kini roba i usluga za 100 milijardi eura. Kinesko gospodarstvo se hladi, tako da će ozepsti i njemački izvoznici, a od njihovog nazeba mogla bi zakašljati i slovenska poduzeća. Geopolitička nesigurnost i rizici kao što su te-
Geopolitička nesigurnost i rizici kao što je terorizam ne smiju se podcijeniti rorizam, migracijski tijekovi i krhkost schengenskog sustava, čimbenici su koje se ne smije podcijeniti ili zanemariti. Vasle je kao iskusan makroekonomski analitičar odmah postavio komande u položaj za poniranje na niže stope rasta.
Dvije ključne farmaceutske tvrtke u Sloveniji lani su poprilično investirale, ali i zapošljavale – Krka stotinjak ljudi, a Lek je u novim pogonima otvorio 348 novih radnih mjesta. Lek je završio 2015. godinu sa 3350 zaposlenika, dok ih je Krka imala u Sloveniji 4907, a u inozemstvu 5657 – sveukupno 10.564 zaposlenika. Za Krku je značajno da 55 posto svih zaposlenika ima visokoškolsku izobrazbu. U Leku takvu izobrazbu ima 47 posto zaposlenika, među kojima je i 410 magistara i doktora znanosti. Krka se u tom pogledu može pohvaliti sa 152 doktora znanosti te sa 347 magistra znanosti.
HE na Savi
Na gradilištu HE Brežice u tijeku je montaža turbine i još nekoliko većih sastavnih dijelova, a upravo je dopremljen i transformator radi montiranja. U lipnju će se Savu preusmjeriti na prelivna polja i najvjerojatnije da će nova, četvrta od pet elektrana na donjoj Savi ići u pokusni rad na jesen 2017.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 51
HRVATSKA&REGIJA Srpska autoindustrija
Automobil zvan želja
Sajam automobila u Beogradu obišlo je više od 150.000 posjetitelja, ali to nije realna slika srpskog tržišta automobila na kojem je prošle godine prodano tek 20.000 vozila piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
I 1,2 mlrd €
lanjski izvoz Fiata iz Srbije
10.000 automobila
godišnje se proda fizičkim osobama u Srbiji
ako se automobilska industrija nalazi visoko na listi gospodarskih prioriteta Srbije, njen pravi pokazatelj je realno stanje na tržištu automobila. Kao i u slučaju tradicionalne ožujske izložbe automobila na Beogradskom sajmu, koju je obišlo više od 150.000 posjetitelja, realnost je daleko od želja i očekivanja. Posao s talijanskim Fiatom koji je mnogo obećavao i u koji je država uložila više od milijardu eura do sada je bio isplativ, ali izvoz posustaje, domaće tržište je prezasićeno, a novog modela iako je on sastavni dio temeljnog poslovnog sporazuma (koji nosi oznaku državne tajne, pa se točne brojke ne znaju) nema ni na vidiku. Teško da će novog modela automobila u Srbiji (skoro) i biti s obzirom na stanje u automobilskoj industriji i na svjetskom tržištu, a posebno na položaj matične tvrtke Fiat.
52 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Kupovna (ne)moć
Kad je riječ o domaćem tržištu, njega određuje kupovna moć stanovništva koja bi se prije mogla nazvati nemoć. Pa, tako većina onih koji su došli na ovogodišnji BG Car Show koji je održan od 17. do 23. ožujka o novom automobilu može samo sanjati. Za razliku od dijela građana Srbije koji su već prvog dana pokupovali najskuplje izložene modele. Situaciju najbolje ilustrira komentar s društvenih mreža odmah po otvaranju sajma: “Lijepo, lijepo za oči... samo u velikoj mjeri nepotrebno. Iz razloga visokih carina, poreza, registracije, naročito motocikala. Jedino se isplati registrirati u Federaciji BiH, sve ostalo sanjamo, pa čak i kineske modele”. Ministar privrede u tehničkoj vladi jer su raspisani izbori, Željko Sertić, koji je otvorio Sajam automobila, u opisu poslova ima i opti-
Milan Komnenović
Kupnja novog automobila je trošak Kupnja novog automobila nikad nije ekonomski opravdana jer to nije investicija nego trošak. Ali vi kupujete sigurnost, dugotrajnost i pouzdanost. To je nešto u što investirate s većom amortizacijom u odnosu na polovni. Novi automobili su najsigurniji, najudobniji i najpouzdaniji te s najdužim jamstvom. Kako vrijeme ide, tako i garancija raste. Mi smo prodavali
Opele prvo s dvije godine garancije, pa je Opel uveo jamstvo od četiri godine, a mi dajemo sedam godina. Znači mi nastavljamo s još tri godine garancije nakon Opelovih četiri. To, uz stanje na tržištu, govori i da smo pouzdani. Jer se nitko ne usuđuje dati dugoročno jamstvo na nepouzdane automobile, ističe Komnenović.
mizam, posebno u predizbornoj kampanji. Pa je tako najavio da je Vlada osigurala otvaranje 10.000 novih radnih mjesta u autoindustriji Srbije u iduće dvije godine. “U 2015. prodano je više od 20.000 novih automobila, što je dobar signal za srpsko tržište automobila i autoindustriju”, istaknuo je Sertić dodajući da je to rezultat Vladinih ekonomskih reformi. Prema njegovu mišljenju, srpsko tržište ima veliki potencijal u tom području jer “građani hoće obnoviti vozni park, a privrednici započeti s novim investicijama u Srbiji”. Vjerojatno i hoće, ali nameće se pitanje mogu li? Sertić je naveo da je samo izvoz Fiata iz Srbije prošle godine iznosio oko 1,2 milijarde eura, podsjetivši da je kragujevačka tvornica automobila najveći srpski izvoznik. Istaknuo je i primjer srpskog proizvođača pneumatike, tvrtku Tigar Tyres, koja je lani imala izvoz veći od 300 milijuna eura i bila na trećem mjestu najvećih srpskih izvoznika. Sertić je najavio i daljnju državnu podršku investitorima u autoindustriju. Milan Komnenović, generalni menadžer PSC Komnenovića, analizirajući situaciju na srpskom tržištu automobila iz ugla čovjeka koji je u tom poslu već 18 godina i koji je lani preuzeo obiteljsku tvrtku koju je prije 40 godina osnovao njegov otac, poznati automobilski prvak bivše države Pavle Komnenović, rekao je sljedeće: “Ako pogledate statistički tržište novih automobila od 20.000 prodanih vozila u 2015. godini i kad to raščlanite, vidite da pola od toga kupuju poduzeća koja su dobrim dijelom strana, a da se otprilike 10.000 automobila godišnje proda fizičkim osobama u Srbiji. Ako pogledate strukturu, onda vidite da ima oko dva milijuna vozača ili vozačkih dozvola i da ima isto toliko registriranih vozila: više od 600.000 u Vojvodini, 600.000 u južnoj Srbiji, a ostatak je Beograd s okolicom”.
Automobili - vjenčanice
“I sad imate 20.000 novih vozila kupljenih prošle godine na dva milijuna potencijalnih
kupaca i vidite da si jedan posto vozačke populacije u Srbiji može priuštiti novi automobil svake godine. U stvari 0,5 posto, odnosno polovina od toga odnosi se na fizičke osobe od kojih polovina podiže kredit. To znači da oko 0,2 posto njih kupuje automobile za gotov novac”, dodao je on. A što se nas tiče, kada 200 ljudi prođe kroz salon tijekom mjeseca, to nam je dobar mjesec, kaže Komnenović čija se tvrtka već nekoliko mjeseci nalazi u sastavu najvećeg distributera Opela, njemačkog AVAG-a.
Vlada je osigurala otvaranje 10.000 novih radnih mjesta u autoindustriji u iduće dvije godine, najavio je ministar Sertić “Naši građani vole automobile koji će trajati, prije svega njemačka vozila, a Opel i Volkswagen su dva najpopularnija automobila na srpskom tržištu. Postoji puno dobrih proizvođača koji su se pojavili na tržištu koji rade dobre automobile, a najnoviji su korejski. Ali definitivno ljudi vole automobile koji će trajati i koje će nakon tri do pet godina lako moći prodati za razuman novac i vole automobile koji imaju rasprostranjenu servisnu mrežu i prodaju rezervnih dijelova. Jer ako kupite automobil koji nije rasprostranjen u Srbiji, nemate za njega rezervne dijelove, nema ih tko popraviti, nema alata, ni dijagnostike, a nakon pet godina za takve automobile kažu da su vjenčanice. Vjenčali ste se s njima, nitko ih ne želi kupiti. To na razvijenim tržištima ne postoji. Tamo se svaki automobil proda u svakom trenutku bilo kome, bilo kad, za neki razuman novac”, zaključio je Komnenović. 28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 53
SVIJET FINANCIJA Nova metodologija, drugačije brojke
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 14. do 20. ožujka ukupno je bilo 29 stečajnih postupaka, 639 skraćenih stečajnih postupaka i 223 postupka brzih stečajeva. S likvidacijom je započelo 20 subjekata što je 13 manje u odnosu na prethodni tjedan, dok je jedan postupak likvidacije zaključen. U tjednu nije bilo uloženih prijedloga predstečajne nagodbe, nad 10 subjekata je započeo postupak, a ukupno su zaključena 23 postupka predstečajne nagodbe. U Hrvatskoj je osnovan 181 novi j.d.o.o. te 148 klasničnih d.o.o.-a. Time je nastavljen trend osnivanja više j.d.o.o.-a. Brisan je 171 poslovni subjekt. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 139, slijedi Split sa 34, Pazin sa 26, te Rijeka i Osijek po 24. STEČAJEVI 29
Stečajni postupak Početak postupka
20
Obustava i zaključak
1
Zaključak postupka
8
639
Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka
74
565
223
Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka
223
46
Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog
0
Obustava postupka
8
Odbijanje prijedloga
5
Početak postupka
10
Zaključak postupka
23
0
BRISANI SUBJEKTI
171
Brisani subjekti Broj brisanih subjekata
171
21
Likvidacija Početak postupka
20
1
0
Zaključak postupka
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
329
Poslovni subjekti d.o.o.
148
j.d.o.o.
181
0
d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin
22
Zagreb Pazin
Bjelovar
11
139
Rijeka
24
Karlovac
4
26
Osijek
24
Sisak
0
Sl. Brod
11
Zadar
15
Šibenik Izvor podataka:
10
Split
34
Dubrovnik
15
REJTING TJEDNA INTIS d.o.o Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad
rast
bez promjene
Rast na papiru Procjenjuje se da će prema novoj metodologiji broj zaposlenih biti veći za oko pet posto
D
ržavni zavod za statistiku mijenja način prikupljanja podataka za područje zaposlenosti u pravnim osobama, no za međunarodnu usporedbu ostat će relevantna sasvim druga metodologija koja je bazirana na Anketi o radnoj snazi. Stručnjaci Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da će prema novoj metodologiji broj zaposlenih biti veći za oko pet posto čime će se približiti broju osiguranika registriranih pri HZMO-u, od kojeg je dosad pokazivao značajna odstupanja. Osim različitosti u broju osiguranika i zaposlenih, u posljednjih su se godinu dana primjetno razdvojili i trendovi njihova kretanja. Drugim riječima, od veljače 2015. godišnja je stopa promjene broja osiguranika postala pozitivna, dok je godišnja stopa kretanja broja zaposlenih ostala negativna, što je otežavalo ocjenu stvarnog trenda kretanja na tržištu rada. Isto tako, trendovi su se razdvojili i u usporedbi kretanja zaposlenih prema administrativnoj i anketnoj metodologiji (prema anketnoj je u još 2014. broj zaposlenih počeo rasti). Veći broj zaposlenih koji će proizaći iz nove metodologije automatski
54 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
će rezultirati i povećanjem broja aktivnih stanovnika i smanjenjem stope nezaposlenosti (prema podacima za siječanj, stopa nezaposlenosti bila bi manja za 0,6 postotnih bodova, broj aktivnih stanovnika i zaposlenih bio bi veći za oko 54.000). Na osnovi objavljene stope nezaposlenosti u veljači od 17,8 posto, analitičari HGK kažu da se okvirno može izračunati broj zaposlenih i broj radno aktivnih stanovnika (koji će se objaviti krajem ovog mjeseca). Prema tom izračunu, broj zaposlenih je u veljači bio na razini od 1,336 milijuna, a broj radno aktivnih stanovnika na razini od 1,626 milijuna. Iako će prema novoj metodologiji razine zaposlenosti i aktivnog stanovništva biti apsolutno više, relativni odnosi prema prošloj godini se ne bi trebali poremetiti (ako će se razina zaposlenosti podići) te će i nadalje pokazivati isti trend odnosno pad. “Kvalitativni pomaci u metodologiji ne znače i kvalitativne pomake na tržištu rada, koje i dalje ocjenjujemo nepovoljnima i opterećenima strukturnim problemima”, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Croatian Economic Outlook Quarterly
Nastavak rasta Očekivanim prognozama analitičara Ekonomskog instituta, Zagreb najviše pridonosi domaća potražnja koja je lani, nakon šest godina, porasla 1,2 postotna boda. Naime, realna potrošnja kućanstava zaslužna je za oko polovinu lanjskog rasta BDP-a temeljeno je na prijedlogu proračuna za 2016. koji sadrži proračunske uštede od 2,5 milijardi kuna. To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. U narednom razdoblju tržište rada slijedit će gospodarske trendove, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih uglavnom u privatnom sektoru. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti pasti na 16,9 posto u 2016., a u 2017. na 16,5 posto. Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim. Potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora
P
otaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2017. godini. Ovakvim očekivanjima najviše pridonosi domaća potražnja koja je lani, nakon šest godina, porasla 1,2 postotna boda. Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za oko polovinu rasta BDP-a u 2015. te analitičari EIZ-a očekuju nastavak takvog trenda. Uz vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, a u idućoj 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada. Državna potrošnja, pak, u 2016. mogla bi rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto.
Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema EIZ-ovim procjenama za -0,8 posto. Nakon rasta od 1,6 posto u 2015., analitičari očekuju nastavak rasta investicija i u ovoj godini i to po stopi od 1,9 posto. Svoju procjenu temelje na usporavanju investicija u prvoj polovini ove godine čemu je uzrok sporo formiranje Vlade i neizvjesnosti vezane uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovini godine i posebno u idućoj, investicije u 2017. mogle bi rasti po stopi od tri posto. U nadolazeće dvije godine u EIZ-u očekuju da će vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.
Manji proračunski deficit
Analitičari EIZ-a procjenjuju da je lanjski proračunski deficit bio oko četiri posto BDP-a. Njegovo daljnje smanjenje prema 3,5 i tri posto BDP-a u ovoj i idućoj godini
Analitičari EIZ-a procjenjuju da je lanjski proračunski deficit bio oko četiri posto BDP-a te značajnijeg rasta rezervacija banaka. Visoka likvidnost u bankarskom sustavu uz niske kamate te mjere koje omogućuje HNB čine se nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini analitičari EIZ-a očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na nižoj razini od -0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto. (V.A.)
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 55
SVIJET FINANCIJA Macroeconomic Outlook 2016.-2017.
Izvoz i investicije ka Deficit bi trebao biti niži, a hoće li on biti bliže tri ili bliže četiri posto BDP-a, to će ovisiti o ekonomskom rastu, o inflaciji, ali i o rješavanju neizvjesnosti mase plaća. Naime, pregovori sa sindikatima tek predstoje i moramo pričekati konačno izvješće o izvršenju proračuna za 2015., napomenuo je Hrvoje Stojić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H 1%
rast BDP-a u 2016.
oko
4%
BDP-a očekivani deficit u ovoj godini
ypo Alpe-Adria-Bank prognozira kako će rast BDP-a u 2016. u Hrvatskoj ostati nepromijenjen i iznosit će jedan posto, budući da su efekti slabije domaće fiskalne konsolidacije, nižih cijena nafte te daljnje monetarne relaksacije poništeni pogoršanjem izgleda za eurozonu. Naime, za očekivati je negativni utjecaj slabijeg rasta Kine i ostalih tržišta u nastajanju, prestanka deprecijacije eura, kolebljivih uvjeta financiranja na oporavak naših glavnih trgovinskih partnera te posredno na hrvatski izvoz i investicije. Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja HAAB-a na predstavljanju Macroeconomic Outlooka 2016.-2017., istaknuo je kako u sljedeće dvije godine vidi prosječnu stopu rasta od jedan do jedan i pol posto. “Razlog zašto se nismo usudili povećavati naše procjene su pogoršani vanjski izgledi koji se ponajprije tiču usporavanja rasta u eurozoni te volatilnosti na financijskim tržištima kojima smo svjedočili početkom 2016. i koji bi možda mogli biti obnovljeni u ostalom dijelu godine”, kazao je.
Nastavak fiskalne konsolidacije
3,7%
realan rast plaća u 2015.
Planirana fiskalna konsolidacija od 1,1 postotnog boda BDP-a pokazuje svijest o nužnosti stabilizacije trendova u javnim financijama. Pritom se nominalne uštede od oko 2,5 milijardi kuna uglavnom odnose na materijalne troškove, subvencije te zamrzavanje plaća i socijalnih davanja. Na temelju relativno optimističnih makroekonomskih projekcija, projekcije rasta prihoda (+4,7 posto ukupno) podložne su silaznim rizicima ako osobna potrošnja i kretanje inflacije podbace u odnosu na očekivanja. U konačnici, očekuje se deficit od oko četiri posto BDP-a. “Dobra je vijest za Hrvatsku da će ona dvije uzastopne godine imati relativno pristojne procese fiskalne konsolidacije. Dakle, lani je postignuta određena fiskalna konsolidacija koja bi se trebala nastaviti. Deficit bi trebao biti niži, a hoće li on biti bliže tri ili
56 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
bliže četiri posto BDP-a, to će ovisiti o ekonomskom rastu, o inflaciji, ali i o rješavanju neizvjesnosti mase plaća. Naime, pregovori sa sindikatima tek predstoje i moramo pričekati konačno izvješće o izvršenju proračuna za 2015.”, napomenuo je Stojić. Iako je Hrvatska malo spustila kamatne rashode na oko 3,5 posto BDP-a, oni su i dalje među najvišim u EU, što predstavlja uzlazne rizike jednom kada ključne središnje banke krenu s normalizacijom monetarne politike. “To je još uvijek vrlo visoka razina gdje Hrvatska ostaje prilično ranjiva u onome trenutku kada bi kamate počele rasti. Dobra stvar za nas je da su izgledi za rast kamatnih stopa vrlo slabi i da se to neće dogoditi u sljedećih godinu-dvije”, ocijenio je Stojić. S obzirom na glavni rizik u pogledu fiskalne konsolidacije - nisku nominalnu stopu rasta BDP-a - u srednjem roku ključne su reforme
U zadnjih nekoliko godina Rast nije poticao kreditni boom, već izvoz, kazao je Stojić na rashodnoj strani proračuna koje bi rezultirale primarnim proračunskim viškom od tri do četiri posto BDP-a kako bi se u srednjem roku javni dug stabilizirao na razini od 91 do 92 posto BDP-a.
Deflatorni pritisci
Proračun je velikim dijelom zadan politikama iz prethodnog razdoblja, a ova vlada je imala vrlo skučen manevarski prostor odnosno vrijeme za njegovo donošenje. “Pravi fiskalni kredibilitet Vlade tek bi se trebao vidjeti u
ao poluge rasta proračunu za 2017. godinu i u onome što dolazi još prije, a to su razgovori s Europskom komisijom koja u svibnju izdaje preporuke za oporavak hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je. Osobna potrošnja te oslonac na EU fondove u financiranju investicija su dva glavna područja gdje HAAB u svojim prognozama odstupa od konsenzus-očekivanja. Naime, njegovi analitičari očekuju da izgledi za socijalna davanja, razduživanje stanovništva, sporiji rast realnog raspoloživog dohotka te skromna zaposlenost smanje entuzijazam potrošača, pri čemu je premali broj gotovih projekata po europskim investicijskim standardima i dalje prepreka većim investicijama kroz EU fondove.
Analitičari HAAB-a su snizili projekciju ovogodišnje prosječne inflacije na -0,5 posto Ponovno produbljenje deflacije reflektira uporan pad cijena energenata, niske cijene hrane te izostanak administrativnih poskupljenja. Deflatorni pritisci pojavljuju se i kroz druge uvozne cijene, djelomično zbog činjenice da efekti prethodne deprecijacije eura postupno slabe. Pod silaznim pritiskom su i cijene usluga unatoč stabilizaciji domaće potražnje, najsnažnijem realnom rastu plaća (za 3,7 posto lani) u 11 godina te povećanju minimalne plaće. S obzirom na sve to, pretpostavljenu cijenu nafte od oko prosječnih 40 dolara za barel te usporavanje realnog rasta raspoloživog dohotka, analitičari HAAB-a su značajno snizili projekciju ovogodišnje prosječne inflacije na -0,5 posto. Stoga i s obzirom da izostaju cjenovni pritisci na strani potražnje, dok će efekti niske baze, stabilizacija cijena neprerađene hrane te energenata, kao i slabija kuna nakon ljeta postupno ograničavati deflatorne pritiske, oni očekuju zadržavanje inflacije u negativnom teritoriju gotovo do kraja godine. U 2017. prosječnu inflaciju vide na oko 1,7 posto s obzirom na oporavak cijena energenata te oporavak temeljne inflacije.
Rast je poticao izvoz
Prekid pada trgovinskog deficita posljedica je jačanja domaće potražnje kao i još jedne rekordne uvozno-intenzivne turističke sezone te obilne blagdanske potrošnje. Istovremeno, izvoz bilježi relativno snažan rast u kategorijama brodogradnje, lijekova, prehrambenih proizvoda, hardvera te drvenih proizvoda, i to ponajprije diljem EU tržišta. “U zadnjih nekoliko godina rast nije poticao kreditni boom, već izvoz”, kazao je Stojić dodajući da izvoznici, uz investicije, mogu biti glavne poluge rasta. No, s obzirom na pogoršanje izgleda za glavne trgovinske partnere, očekuje se usporavanje rasta izvoza. Stojić je istaknuo kako u prvi plan valja staviti konkurentnost poduzeća, smanjiti cijenu financiranja hrvatskog gospodarstva i kroz ekonomsku atraktivnost privući strane investicije. Određeni pozitivni rizici za rast leže i u boljoj izvedbi turizma u ovoj godini. “Ako ćemo pametno iskoristiti situaciju i ako ne bude većih političkih poremećaja u Europi, onda bi turizam mogao ostvariti bolje rezultate”, zaključio je.
Dobra je vijest za Hrvatsku da će ona dvije uzastopne godine imati relativno pristojne procese fiskalne konsolidacije.
Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja HAAB-a
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 57
vijesti
svijet financija Tržište novca Zagreb
Prosječna plaća 5646 kuna
U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za siječanj iznosila 5646 kuna. To je nominalno na istoj razini kao i u prosincu 2015. te 1,6 posto više od prosjeka u prošlogodišnjem siječnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ujedno je prosječna bruto plaća za siječanj u pravnim osobama iznosila 7709 kuna te je nominalno bila viša za 0,1 posto nego u prethodnom mjesecu, dok je na godišnjoj razini porasla dva posto.
Niža stopa registrirane nezaposlenosti
Unatoč pojačanoj potrošnji, bez potražnje za novcem Iako je u razdoblju ranije izdana obveznica Republike Hrvatske u iznosu od četiri milijarde kuna, odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu nije promijenjen jer je u sustavu bio prisutan višak likvidnosti od 11,2 miljarde kuna. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je skromna, a trguje se po izuzetno niskim cijenama. Prošli ponedjeljak je održana redovita obrnuto repo aukcija središnje banke po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 130 milijuna kuna dodatne likvidnosti što je za 16 milijuna kuna manje nego na aukciji održanoj u tjednu ranije. I taj podatak potvrđuje činjenicu da je likvidnost sudionika iznimno obilna. Protekli tjedan izostala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, ali je sljedeća najavljena za utorak. Na dospijeću je 959 milijuna kuna trezorskih zapisa, dok je
u pozivu Ministarstva financija planirani iznos izdanja trezorskih zapisa 900 milijuna kuna i to 50 milijuna na rok od 91 dan, isto toliko na rok od 182 dana, a najviše se zapisa, 800 milijuna kuna, planira izdati na rok od godine dana. U proteklom, predblagdanskom razdoblju, nije došlo do jačanja potražnje za novcem, unatoč pojačanoj potrošnji. Ukratko, izmiče nam prvi kvartal godine u kojem, unatoč boljim pokazateljima vezanim uz gospodarski rast, nije došlo do promjene pokazatelja na novčanom tržištu. U uvjetima ovako dobre likvidnosti bankarskog sustava, promjenu pokazatelja može potaknuti samo značajniji rast potražnje za novcem. Ostaje nam vidjeti hoće li u drugom kvartalu godine uspon gospodarstva i priprema turističke sezone utjecati na aktivnije trgovanje sudionika novčanog tržišta. [Jelena Drinković]
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
u mil. kn
Ponuda
Promet
300
1,5
200
1,0
100
0,5
21.3.
22.3.
23.3.
24.3.
25.3.
14.3.-18.3.2016.
u% 2,0
0
Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači je iznosila 17,8 posto što je niže za 0,1 postotni bod u odnosu na siječanj. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na veljaču prošle godine, stopa registrirane nezaposlenosti ove je godine bila niža 1,8 postotnih bodova. No, kako je od siječnja ove godine DZS promijenio metodologiju prikupljanja podataka na tržištu rada, objavljeni podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.
Potražnja
400
0,0
pon.
uto.
21.3.-25.3.2016
sri.
čet.
pet.
Hrvatsko devizno tržište
Kuna ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala 0,22 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,535307
valuta
srednji tečaj za devize
AUD australski dolar
5,080439
CAD kanadski dolar
5,098313
JPY japanski jen (100)
5,971871
CHF švicarski franak
6,909322
GBP britanska funta
9,541987
USD američki dolar
6,746626
EUR euro
7,535307
Izvor: HNB primjena od 26. ožujka 2016.
58 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
EUR
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.
kuna. Kuna je ojačala i u odnosu prema švicarskom franku, pa je tako potkraj proteklog tjedna švicarska valuta oslabjela neznatnih 0,07 posto na 6,909322 kune. Prema kuni ojačao je američki dolar i to 0,67 posto. Njegova je vrijednost u petak iznosila 6,746626 kuna. 6,94 6,93
USD
6,78 6,76
CHF
7,57 7,56
6,92
6,74
7,55
6,91
6,72
7,54
6,90
6,70
7,53
6,89
6,68
7,52
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.
vijesti Međunarodno tržište kapitala
Teroristički napad i povećanje kamata utječe na burze Svjetsko burzovno tržište proteklog je tjedna bilo pod pritiskom jer je nekoliko dužnosnika Američke središnje banke (Fed) poručilo da bi ta banka u ovoj godini mogla dva puta povećati ključne kamate. Prvo povećanje očekuje se već u travnju. To je uznemirilo ulagače jer su se nadali kako će Fed u ovoj godini kamate povećati samo jednom. Upravo ta mogućnost povećanja kamata potaknula je povećanje vrijednosti dolara, a to je pak snizilo cijene nafte i ostalih sirovina. Tako su prošlog tjedna pale cijene dionica u rudarskom i energetskom sektoru. Na svjetsko tržište kapitala negativno su utjecali i nemili događaji prošlotjednog terorističkog napada u zračnoj luci i podzemnoj željeznici u Bruxellesu. Zbog svega toga, na europskim burzama rizičnije investicije našle su se pod pritiskom. Ipak, potkraj tjedna to se tržište kapitala lagano oporavilo, pa su cijene dionica nadoknadile gubitak ostvaren sredinom tjedna. I na drugom kraju svijetu, na Tokijskoj burzi cijene dionica u petak su porasle jer je ulagače ohrabrio podatak o većem rastu potrošačkih cijena nego što se očekivalo.
6140
FTSE 100
6120
17700
6100
17600 17550
6060
17500
6040
Dow Jones
17650
6080
17450
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3. 4840
NASDAQ
4820 4800
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3. 4450
CAC40
4425 4400
4780
4375
4760
4350
4740
4325
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3. 10100
DAX
10050
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3. 17100
17000
9950
16950
9900
16900
9850
NIKKEI 225
17050
10000
16850
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.
Zaba smanjila kamate
21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.
Zagrebačka banka je snizila kamatne stope na nove stambene kredite u kunama, kao i na stambene kredite uz valutnu klauzulu u eurima. Nove kamatne stope odnose se na kredite s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom te na kredite s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope. Kamatne stope u prosjeku su smanjene do 0,8 posto, a već se primjenjuju na novoodobrene kredite.
U Podravki dividenda sedam kuna Mirovinski fondovi
fond
Veća vrijednost Mirexa
datum
vrijednost (kn)
promjena (%)
2015 (%)
-0,60
Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 217,9041 bod i bila 0,28 posto viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 113,4600 bodova i također je bila 0,28 posto viša. Potkraj prošlog tjedna vrijednost Mirexa C iznosila je 111,6179 bodova i bila 0,08 posto viša.
MIREX A
24.03. 113,46000
-0,0085
AZ - A
24.03. 113,77240
0,1928
-0,31
Erste Plavi - A
24.03. 112,50680
-0,0330
-0,22
PBZ CO - A
24.03. 114,67010
-0,1151
-0,23
Raiffeisen OMF - A 24.03. 112,79270
-0,3037
-1,48 -0,25
kategorija B MIREX B
24.03. 217,90410
-0,0489
AZ - B
24.03. 222,87430
-0,0142
0,20
Erste Plavi - B
24.03. 223,41920
-0,0864
-0,34
MIREX - tjedni
PBZ CO - B
24.03. 199,00770
-0,0535
-0,99
0,05%
Raiffeisen OMF - B 24.03. 218,96070
-0,0772
-0,47
0,00%
kategorija C MIREX C
24.03. 111,61790
0,0220
1,54
AZ - C
24.03. 109,21810
0,0077
1,86
-0,10%
Erste Plavi - C
24.03. 111,21630
0,0077
1,90
-0,15%
PBZ CO - C
24.03. 111,10580
0,0348
1,26
Raiffeisen OMF - C 24.03. 114,66820
0,0356
1,23
-0,05%
21.3.
22.3.
23.3.
24.3.
MIREX - mjesečni
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
0,6%
Raiffeisen DMF
23.03. 210,41210
0,1055
-0,95
0,4%
AZ Profit
23.03. 246,75340
0,2087
-2,02
0,3%
Croatia osiguranje 24.03. 148,84280
-0,1219
-0,71
0,2%
AZ Benefit
23.03. 232,53720
0,0949
1,24
0,1%
Erste Plavi Expert 23.03. 184,35900
0,3508
-0,54
Erste Plavi Protect 23.03. 184,43340
0,0546
1,22
0,5%
0,0% 24.2.
2.3.
9.3.
16.3.
24.3.
Uprava i Nadzorni odbor Podravke predložili su isplatu dividende dioničarima u iznosu od sedam kuna po dionici, što će biti prva dividenda nakon 10 godina stanke. Ta je tvrtka prošle godine ostvarila dobit u visini od 397,3 milijuna kuna te neto dobit od 157 milijuna kuna. Inače, Podravka je drugi put nagrađena certifikatom Poslodavac Partner čime je još jednom potvrdila predanost izvrsnosti u upravljanju ljudskim potencijalima.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 59
vijesti
svijet financija BURZA
Refinanciranje kredita u Erste banci
Do 30. lipnja svim postojećim i novim klijentima Erste banka će omogućiti povoljnije uvjete za refinanciranje namjenskih kredita odobrenih u toj banci, kao i kredita odobrenih u drugim bankama. Povoljniji uvjeti uključuju oslobođenje od naknade za obradu novog kreditnog zahtjeva te naknade za promjenu uvjeta po kreditu u otplati. Uz to, neće se naplaćivati troškovi izrade procjene vrijednosti nekretnine ili izrade revizije procjene vrijednosti nekretnine.
Ht: dividenda šest kuna? Uprava i Nadzorni odbor HT-a predložili su da se na Glavnoj skupštini te tvrtke sazvanoj za 21. travnja odluči da se dio neto dobiti iz 2015. od 491,3 milijuna kuna od ukupno 893,48 milijuna kuna upotrijebi za isplatu dividende, u iznosu od šest kuna po dionici. Prijedlog je da se 47 milijuna kuna rasporedi u zakonske rezerve, a preostali dio u zadržanu dobit. S druge pak strane, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima predlažu da dividenda iznosi 10,33 kune po dionici.
Ulagači aktivniji, Crobexi porasli dan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +7,01 posto do -0,92 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je sedam izdanja, dok je s osam izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobex indeks porastao je za 1,91 posto sa 1.630,32 boda u tjednu ranije te je prošli tjedan zaključio na 1.661,51 bodu. Crobex10 također bilježi porast, za 1,98 posto, pa je tjedan zaključio na 975,39 bodova. Svi sektorski indeksi završili su porastom, ZAGREBAČKA BURZA u rasponu od +0,98 posto koliko je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE uvećan CROBEXturist do +5,16 posto UKUPAN TJEDNI PROMET: 654.057.569,93 kn koliko je porastao CROBEXindustrija. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.733.997,33 kn Obveznički indeksi tjedan su također index zadnja vrijednost tjedna promjena završili porastom; CROBIS je uvećan CROBEX 1.661,5100 +1,91% za 0,36 posto, a CROBIStr za 0,45 poCROBEX10 975,3900 +1,98% sto. Najlikvidnije izdanje je Valamar CROBIS 106,7273 +0,36% Riviera koja je u prošlotjednoj redovCROBIStr 148,5668 +0,45% noj trgovini skupilo 10 milijuna kuna, a u blok trgovanju 27,7 milijuna kuna. Top 10 tjedna zadnja Njegov ukupni tjedni promet tako je promet po prometu promjena cijena iznosio 37,7 milijuna kuna, a cijena mu +1,84% 24,85 37.693.058,21 Valamar Riviera d.d. je porasla za 1,84 posto, na 24,85 kuna. +0,98% 144,40 4.797.482,09 HT d.d. HT je sakupio 4,8 milijuna kuna i za+3,96% 381,50 4.363.382,60 Adris grupa d.d. - povl. bilježio porast cijene za 0,98 posto na +7,01% 1.114,49 3.544.699,78 Ericsson Nikola Tesla d.d. 144,40 kuna. Povlašteno izdanje Adris +0,40% 9.512,00 2.831.236,00 Ledo d.d. Grupe treće je po likvidnosti s prome-0,37% 540,00 1.421.990,34 HPB d.d. +3,93% 1.350,00 1.073.636,06 tom u iznosu od 4,4 milijuna kuna, a Končar - DST d.d. 0,00% 530,00 732.967,31 Adris grupa d.d. - red. tjedan je zaključilo porastom cijene za 0,00% 600,02 482.035,54 Luka ploče d.d. 3,96 posto na 381,50 kuna. -0,92% 322,00 470.255,74 Podravka d.d. Porast cijene bilježi šest od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je 10 dionica tjedna zadnja Ericsson NT kojem je cijena uvećana promet s najvećim rastom cijene promjena cijena za 7,01 posto na 1114,49 kuna, a trgo+66,67% 58,00 118.409,45 Turbos WTI nafta short O van je u iznosu od 3,5 milijuna kuna. +49,24% 92,53 7.685,06 Hoteli Zlatni rat d.d. Po porastu cijene slijedi povlašteno iz+35,14% 15,92 7.706,00 Turbos srebro short A danje Adrisa i to za 3,96 posto, a zatim +25,40% 7,80 160.856,28 Turbos E-mini S&P 500 s. F Končar DT s rastom od 3,93 posto na +18,57% 88,93 66.311,69 RIZ-odašiljači d.d. 1350 kuna i prometom od gotovo 1,1 +14,77% 14,14 41.528,04 Turbos E-mini S&P 500 s. D +14,58% 165,00 1.155,00 milijun kuna. Slijede izdanja Valamar Brodospas d.d. +11,11% 50,00 15.862,00 Slatinska banka d.d. Riviere (+1,84 posto) i HT-a (+0,98 po+10,77% 129,60 11.399,00 Turbos DAX long E sto), a cijena je za 0,40 posto porasla +7,83% 339,67 195.793,04 Viadukt d.d. još samo petom najlikvidnijem Ledu koji je tako tjedan završio cijenom od 10 dionica tjedna zadnja 9512 kuna i prometom od 2,8 milijuna promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -24,18% 177,20 177,20 Turbos DAX short I
Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u protekla četiri trgovinska dana bila je veća nego prošlotjedna, kada su ulagači na raspolaganju imali pet dana za trgovanje. Promet je uvećan za četiri milijuna kuna ili 10 posto te je redovni dionički promet prošlog tjedna iznosio gotovo 43 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 29,7 milijuna kuna što predstavlja 70 posto ukupnog redovnog prometa. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tje-
Turbos srebro long C VABA d.d. Turbos WTI nafta long Q Kutjevo d.d. ZAIF Proprius d.d. Viro tvornica šećera d.d. Optima Telekom d.d. Turbos DAX long Q HTP Orebić d.d.
60 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
-22,81%
15,16
-22,80%
5,01
8.889,26 9.397,32
-22,62%
60,90
73.237,00 6.549,31
-12,96%
16,18
-10,00%
9,00
711,00
-8,81%
243,21
2.675,31
-6,53%
1,86
110.723,77
-5,54%
76,70
159.705,40
-4,75%
60,01
720,12
vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Viša dobit GRAWE osiguranja
Većina fondova i dalje u zelenom Protekli tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo je njih 50, a palo 28. Deset fondova poraslo je više od jedan posto, dok ih je sedam palo više od jedan posto. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih i dva mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,83 do -3,37 posto. Prošlog tjedna je od 28 dioničkih fondova poraslo njih 14. Najviše je, za 2,83 posto, vrijednost uvećana fondu CROBEX10, pa je time on i dobitnik tjedna. Ovaj indeksni fond čitav portfelj investira u Hrvatsku. Gotovo 37 posto portfelja ulaže u trgovinu, 23 posto u industriju, a 24
posto u telekomunikacije i IT sektor. Po porastu vrijednosti slijedi OTP indeksni s rastom od 2,65 posto, a zatim A1 s rastom od 1,90 posto. Vrijednost je najviše umanjena fondu KD Energija, za 3,37 posto. Od ukupno sedam posebnih fondova, porast od 0,21 posto bilježi samo Raiffeisen zaštićena glavnica. Raslo je osam od 14 mješovitih fondova. Najviše je porastao HPB Global, za 1,10 posto. Poraslo je devet od 10 obvezničkih fondova. Najznačajnije je vrijednost uvećana Raiffeisen Bonds fondu, za 0,35 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo NETA MultiCash, za minimalnih 0,01 posto. [Iztok Likar]
Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)
valuta
od 17.3.2016 do 24.3.2016. godine vrijednost udjela
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,7114 HI-growth € 10,8651 ZB euroaktiv € 127,1878 ZB trend $ 148,1000 FIMA Equity kn 87,0570 KD Prvi izbor kn 13,2225 Ilirika Europa € 111,4993 PBZ Equity fond € 10,1768 HPB Dionički kn 101,4468 Erste Adriatic Equity € 84,6100 NETA Global Developed kn 84,4091 ZB aktiv kn 109,2375 Capital Two € 90,5372 Ilirika Azijski tigar € 43,8152 Platinum Global Opportunity $ 14,4859 KD Nova Europa kn 5,1543 OTP indeksni kn 39,0926 Platinum Blue Chip € 95,5193 NETA Frontier kn 494,7096 OTP MERIDIAN 20 € 88,5236 A1 kn 85,1500 NETA US Algorithm kn 135,3650 NETA New Europe kn 64,2125 Ilirika BRIC € 66,8248 CROBEX10 kn 93,1594 KD Energija kn 7,5612 ZB BRIC+ € 79,7250 Allianz Equity € 138,8951 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 115,9900 Raiffeisen Harmonic € 99,7700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,3900 ZB Future 2025 € 94,9033 ZB Future 2030 € 92,7399 ZB Future 2040 € 92,3261 ZB Future 2055 € 92,4635 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 158,9013 PBZ Global fond € 14,0706 HI-balanced € 12,6206
tjedna promjena [%]
0,94 -0,62 -1,33 -1,15 0,65 -1,92 -0,94 1,76 1,14 1,77 -1,85 0,56 1,07 0,84 -0,15 -1,65 2,65 -0,90 -0,68 0,56 1,90 -2,22 0,00 -0,85 2,83 -3,37 -0,58 1,38 -0,22 -0,32 0,21 -0,23 -0,40 -0,44 -0,46 0,18 -0,36 -0,43
vrijednost udjela
tjedna promjena [%]
ICF Balanced kn 119,8202 HPB Global kn 93,3677 OTP uravnoteženi kn 102,6803 Allianz Portfolio kn 152,9702 Smart Equity € 102,2148 PBZ Conservative 10 fond € 107,0174 You Invest Active € 97,1000 You Invest Balanced € 98,7900 You Invest Solid € 99,5600 Smart Equity II € 95,5891 PBZ Flexible 30 fond € 99,0783 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 191,2078 HI-conservative € 13,9860 Raiffeisen Bonds € 172,6300 PBZ Bond fond € 126,3007 Capital One € 206,3812 HPB Obveznički € 155,2827 NETA Emerging Bond kn 79,7419 Erste Adriatic Bond € 116,3000 Raiffeisen Classic € 103,8900 PBZ Short term bond fond kn 101,1636 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1946 ZB plus kn 175,3626 ZB europlus € 150,4764 PBZ Euro Novčani € 139,1942 Raiffeisen Cash kn 157,5500 Erste Money kn 151,2400 HI-cash kn 152,0309 PBZ Dollar fond $ 131,4626 HPB Novčani kn 143,4810 OTP novčani fond kn 133,1073 Money One kn 129,4850 Allianz Cash kn 118,3789 Erste Euro-Money € 115,6100 Auctor Cash kn 110,5079 Raiffeisen euroCash € 105,6900 HPB Euronovčani € 106,2429 Locusta Cash kn 1352,7491 NETA MultiCash kn 108,1235 OTP euro novčani € 102,7307
-0,05 1,10 1,09 0,62 -0,09 0,20 0,29 0,29 0,32 -0,14 -0,02
naziv(fond)
valuta
0,26 0,26 0,35 0,32 0,29 0,25 -0,38 0,25 0,34 0,13 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,02 0,02 0,01 0,02 -0,01 0,02
Osiguravateljsko društvo GRAWE Hrvatska u prošloj godini, nakon oporezivanja, ostvarilo je dobit od 44,3 milijuna kuna što je 4,85 posto više nego u 2014. Dobit prije oporezivanja iznosila je 55,4 milijuna kuna i bila je viša 4,7 posto. U 2015. GRAWE je zaračunalo ukupnu bruto premiju u visini od 395,63 milijuna kuna, od čega se 140,72 milijuna kuna ili 36 posto ukupne premije odnosilo na neživotna osiguranja. Na životna osiguranja odnosio se 254,91 milijun kuna ili 64 posto ukupne premije.
Suradnja Varteksa s Arrivom i Panturistom
Varaždinska tekstilna tvrtka Varteks sklopila je ugovor o suradnji s tvrtkama Arriva i Panturist, članicama međunarodne korporacije Arriva Deutsche Bahn. Tako će zaposlenike tih prijevozničkih tvrtki iz Hrvatske i Slovenije ubuduće odijevati Varteks. Zaposlenici će nositi radna odijela koja uključuju sakoe, hlače i košulje. Inače, šest slovenskih prijevozničkih tvrtki koje se nalaze unutar Arriva Slovenia zapošljavaju oko 1000 radnika, dok je u Panturistu zaposleno oko 300 radnika.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 61
knjigometar Mirjana Čižmešija, Petar Sorić
Statističke metode za poslovno upravljanje u programskom jeziku R Element
Autorica nas vraća starim, interkulturalnim, arhetipskim pričama poput one o Modrobradome ili Vasilisi Premudroj kako bismo kroz njih proniknule svoje vlastito ljekovito Divlje Ženstvo, mudro i bogato, te kako bismo svladale sva poglavlja pred koja nas život stavlja: ulazak u svijet žena, jedinstvo s Mužjakom, osamljenost i traganje, osjećaj otpadništva, prijateljstvo s vlastitim tijelom, preživljavanje, bijes i praštanje, seksualnost, sklad s vlastitim unutarnjim bićem, njegovanje stvaralačkoga života…
Elena Poniatowska
Ja, Jesusa Iris Illyrica
Knjiga se preporučuje menadžerima i donositeljima odluka u uvjetima rizika i neizvjesnosti, stručnjacima u prognoziranju, upravljanju financijskim portfeljima... Primjeri i zadaci rješavani su uz pomoć programa R sa širokim područjem primjene u prirodnim, tehničkim ili društvenim znanostima koje zahtijeva određeni oblik matematičke ili statističke analize. U svakom su poglavlju primjeri detaljno riješeni, dane upute za rješavanje u R-u i dobiveni rezultati interpretirani.
Clarissa Pinkola Estes
Žene koje trče s vukovima Algoritam
Jesusa Palancares od svoje najranije mladosti luta sama Meksikom, sudjeluje u Meksičkoj revoluciji i bori se za egzistenciju vlastitim radom ne pristajući na kompromise i konformizam. Itekako svjesna društvene nejednakosti i nepravde, ona nam daje viđenje Meksičke revolucije iz perspektive žene te nižeg društvenog sloja. Budući da se lik Jesuse temelji na stvarnom životu siromašne pralje iz grada Meksika, ovaj je roman neprocjenjiv dokument Meksika siromašnih i obespravljenih prve polovine 20. stoljeća.
62 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
Giacomo D’Alisa, Federico Demaria, Giorgos Kallis
Odrast Fraktura
Aleksandar Bezukladnikov pokušava počiniti samoubojstvo. No kad se uhvati za neizoliranu električnu žicu, ne pogiba nego započinje posve novi život. Nakon što ga otpuste iz bolnice, Bezukladnikov ubrzo shvati da je stekao neobičnu sposobnost: može vidjeti sve što se ikada dogodilo, što se događa ili što će se tek dogoditi. No ta ga novostečena moć pretvara u žrtvu lopova, političara, žena i međunarodnih obavještajnih službi koje njegovu sposobnost žele iskoristiti za vlastite ciljeve...
Julie Montagu
Superhrana Planetopija
Odrast je odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. Ako želja za rastom izaziva krizu, rast nije rješenje. No, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja koja mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj promišljanja o odrastu je izgraditi paradigmu koja sadrži i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.
Igor Sahnovski
Čovjek koji je znao sve Naklada Ljevak
Riječ je o kuharici, ali i knjizi koja nas upoznaje s biljnim supernamirnicama koje bismo uvijek trebali imati kod kuće kako bismo održavali stalnu razinu optimalnog zdravlja. Autorica nam donosi originalne ali jednostavne recepte koje je lako uklopiti u dnevnu rutinu i obiteljski jelovnik. Ova knjiga je vodič za cjelovitu prehranu, uz koju ćete postići bolju razinu energije, smršavjeti, sniziti razinu kolesterola, držati razinu šećera u krvi pod nadzorom te osjećati se i izgledati mlađe.
pST!
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Poslovna zgrada u Đakovu Helson, Đakovo. Tvrtka prodaje ili iznajmljuje poslovnu zgradu. Ukupna površina zgrade iznosi 1850 metara četvornih - proizvodni pogon 1500 četvornih metara (visine 7,80 metara), te uredski prostor, garderoba, blagovaona oko 350 kvadrata. Zgrada je smještena u industrijskoj zoni grada uz obilaznicu Đakova, nedaleko od koridora V.c. Hala je čvrste betonske konstrukcije, opremljena kompletnom novom infrastrukturom: plinsko grijanje, struja, voda, telefon. Ograđen i uređen dvorišni prostor na 3000 četvornih metara s parkiralištem za 25 automobila i kolnim ulazom za velika transportna vozila. Trafostanica u dvorištu. Hala je multinamjenska. Objekt je u privatnom vlasništvu s urednom dokumentacijom. Kontakt: Josip Herceg, ic.helson.djakovo@gmail.com, 098/437-904. Poslovni prostor u Gračanici, BiH Mondex prom, Gračanica, Bosna i Hercegovina. Tvrtka prodaje ili iznajmljuje poslovni objekt (skladište i uredi) u industrijskoj zoni
u Gračanici, na regionalnom magistralnom putu Doboj-Tuzla. Udaljen je 60 kilometara od hrvatske granice. Poslovni objekt/hala je podignuta na parceli od 3040 kvadrata, u veličini od 760 četvornih metara. Proizvodni (skladišni) dio zauzima 480, a upravni 280 kvadrata. Ima izvrsno riješenu infrastrukturu. Objekt posjeduje sve dozvole i pruža dosta mogućnosti kako za skladištenje raznih roba, tako i za zasnivanje proizvodnje. Objekt je izgrađen 2008. Dostava slika i posjet objektu su u svakom trenutku mogući. Kontakt: Ha-
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Naljepnice
Hrvatska pošta nabavlja naljepnice u termo roli za barkod čitače. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. travnja. Nabava namještaja
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
Sveučilište u Splitu nabavlja namještaj za zgrade triju fakulteta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. travnja. Usluge čišćenja
Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja usluge čišće-
san Sabanovic: hasan.sabanovic@bih.net.ba, 0038735702159, 0038761194149. Poslovni prostor u Cestici Kovačić, obrt za proizvodnju i usluge, Cestica, nudi najam ili suradnju kroz davanje proizvodne hale koja se nalazi u općini Cestica (općina od posebne državne skrbi), na magistralnoj cesti Varaždin-Dubrava, 15 kilometara udaljena od Varaždina i šest kilometara od graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska. Površina 1800 četvornih metara, priključak struje 120 kW (plus trafostanica), plin 200 kW, visina šest metara, površina parkinga 2000 kvadrata, prilaz moguć svim motornim vozilima, te grijane sve prostorije hale. Kontakt: Mirjana Kovačić, mirjana.k2403@gmail.com, 042/724014, 098/1830582. Modularni objekti i najam hala Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.hr. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049 374 100, 098 271 330. Rasvjetna tijela i karniše IR-LUKS, Vukovar. Tvrtka se bavi proizvodnjom rasvjetnih tijela i karniša. Nude svoje proizvode. Kontakt: Hrvoje Ravnjak, hrvoje@ ir-luks.hr, +385 12773433.
nja ureda. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 7. travnja.
Niskopodni autobusi
Općina Kranj nabavlja četiri niskopodna autobusa. Rok dostave ponuda je 25. travnja.
Informatička oprema
Hrvatske šume nabavljaju informatičku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. travnja.
Regija
Gorivo
Vodovod i kanalizacija Pale nabavlja gorivo za službena vozila. Procijenjena vrijednost radova iznosi 55.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 25. travnja.
Nabava licenci
Ministarstvo finansija Republike Srpske nabavlja 529 Oracle licenci i 35.000 Oracle Payroll licenci. Rok dostave ponuda je 3. travnja. Stomatološki potrošni materijal
Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu nabavlja stomatološki potrošni materijal. Rok dostave ponuda je 18. travnja.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 63
stečajevi, nekretnine, dražbe
Prodaju se kuće i poljoprivredna zemljišta Kuća i dvorište, ukupne površine 618,62 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 350.000 kuna, nalazi se u naselju Veliko Trojstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 31. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Stan, ukupne površine 92,82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 562.297 kuna, nalazi se u naselju Vrbnik na otoku Krku, prodaje se na dražbi 31. ožujka u 9 sati u zgradi Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku, Bodulska 2, sudnica broj 31/ II. Nekretnina se prodaje po načelu viđenokupljeno. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati za cijenu manju od 374.864 kune. Poljoprivredno zemljište, ukupne površine 5830 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5830 četvornih metara, nalazi se u Ulici Dragutina Domjanića iza stambene zgrade na k.br. 82 i pripadajućeg dvorišta, u Đakovu, prodaje se na dražbi 31. ožujka u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg F. Tuđmana 2, soba broj 15. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.
Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr
Kuća i dvorište, ukupne površine 521,51 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 34.558 kuna, nalazi se u Ogulinu, prodaje se na dražbi 31. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, soba br. 4. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište, ukupne površine 1.028,63 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 804.933 kune, nalazi se u naselju Donja Rijeka, Općina Sveti Petar Orehovec, Koprivnič-
64 | Privredni vjesnik | broj 3921 | 28. ožujka 2016.
ko-križevačka županija, prodaje se na dražbi 31. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba br. 10/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Livada, šuma, oranica, vinograd, pašnjak i voćnjak, ukupne površine 31.203 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 74.692 kune, nalaze se u naselju Apatovec, Općina Križevci u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaju se na dražbi 31. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba br. 10/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 828 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,18 milijuna kuna, nalazi se i Imotskoj ulici 37, naselje Veliko Polje u Zagrebu, prodaje se na dražbi 1. travnja u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda Osijek, Stalna služba Trgovačkog suda Osijek, Slavonski Brod. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Stan, ukupne površine 187,3 četvorna metra, procijenjene vrijednosti nešto više od dva milijuna kuna, nalazi se na adresi Žrtava fašizma 26 u Umagu, prodaje se na dražbi 1. travnja u 10 sati u zgradi Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 830,82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 688.320 kuna, nalazi se u Novigradu Podravskom u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 1. travnja u 10.40 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba br. 15. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 460 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 519.824 kune, nalazi se u Rovinju, prodaje se na dražbi 1. travnja u 14 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, Obala Pina Budicina 4, soba broj 10/II. Nekretnina se na drugom ročištu za dražbu ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a kao kupci u dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.
tenderi
tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.
Više informacija na: tenderi.hgk.hr
Uredski namještaj Vojni institut za medicinu objavljuje natječaj za nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Wojskowy Instytut Medyczny, ul. Szaserów 128, Łukasz Sobczuk, 04-141 Warszawa 44, Polska, www.bip.wim.mil.pl. Više o nadmetanju na istoj adresi. Voće i povrće Općina Stoke-on-Trent, (Stoke-on-Trent City Council) raspisala je natječaj za nabavu voća, povrća i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 7. travnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Stoke-on-Trent City Council, Civic Centre, Glebe Street, Andrew Elliott, ST4 1HH Stoke-on-Trent, United Kingdom, andrew.elliott@stoke.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na: https://iewm.bravosolution.co.uk/sotandstaffordshireauthorities. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kV za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag.vemap.com. Dizelsko gorivo Società Trasporti Provinciale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it. Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA
Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www.hamburgport-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena. Čokolada i drugi konditorski proizvodi Studentenwerk Magdeburg, Anstalt des öffentlichen Rechts, Magdeburg, Njemačka, traži nabavu čokolade i drugih konditorskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Anstalt des öffentlichen Rechts, PSF 4053, Hohepfortestraße 25 in 39106 Magdeburg, Frau Weine, 39015 Magdeburg, Germany, brigitte.weine@ studentenwerk-magdeburg.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Mrežni kabeli Poljska agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede objavljuje natječaj za nabavu mrežnih kablova. Natječaj je otvoren do 27. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, al. Jana Pawła II nr 70, Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, ul. Poleczki 33, 02-822 Warszawa, Henryk Żywno 00-175 Warszawa, Poland, henryk.zywno@ arimr.gov.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Generatori Općina Oslo traži sedam agregata energije za slučaj nužde, njihovo instaliranje, održavanje i obuku operativnog osoblja, uz mogućnost daljnje nabave generatora za potrebe Agencije za vodu i kanalizaciju, kako bi se osigurala isporuka vode za vrijeme nestanka struje. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave se predaju na Oslo kommune, Vann og Avløpsetaten (VAV) (Oslo municipality, the Agency for Water and Sewerage Works), 971185589, Herslebs gate 5, Anders Tynning Nystrand, 0506 Oslo, Norway, postmottak@vav.oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/3225.
28. ožujka 2016. | broj 3921 | Privredni vjesnik | 65
NaĹĄa je priÄ?a posebna...