Pv 3922

| inteligentni transportni sustavi | turizam | predstavljanja | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. travnja 2016., godina LXII, broj 3922

ZAGREB BREND FORUM

Razmišljajte izvan okvira! Živimo u svijetu brendova – oni moraju biti dio strategije i načina poslovanja

a poseb

n pril

og

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

intervju

Dorotea Effenberger

predsjednica Uprave Tahografa

skup HgK o Javnim nabavama

organizacijska psihologija

Natječaji moraju biti Zdrav duh na dostupni poduzetnicima radnom mjestu

sadržaj

3922 / 4. travnja 2016.

ZAGREB BREND FORUM

6

6

Razmišljajte izvan okvira! Živimo u svijetu brendova – oni moraju biti dio strategije i načina poslovanja

Javne nabave 12

Javni natječaji moraju biti dostupni poduzetnicima Ukupna vrijednost godišnje javne nabave iznosi gotovo trećinu državnog proračuna, odnosno 42 milijarde kuna

14

Dorotea Effenberger, predsjednica Uprave Tahografa Hrvatska ima rješenja za europske korisnike

INTERVJU

AKTUALNO

22

21

HGK i Kinesko vijeće za promicanje trgovine Čak 43 posto više kineskih turista u Hrvatskoj

22

Psihologija za gospodarstvenike Najskuplje je učiti na vlastitim greškama

PV ANALIZA

Psihologe u svojim redovima najčešće imaju najuspješnije tvrtke

AKTUALNO 29 Projekt vrijedan 147,2 milijuna kuna

14

Dorotea Effenberger

Virovitica će biti prvi hrvatski grad sa stopostotnom pokrivenošću kanalizacijom

TURIZAM 31

Luke nautičkog turizma U krizi porastao broj nautičkih luka

HRVATSKA&REGIJA 36

Puknuo čir rada na crno Eksploatacija radnika migranata na slovenski način

SVIJET FINANCIJA 40 Dug blokiranih u siječnju 22,79 milijardi kuna Na godišnjoj razini broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 9618 ili 20,3 posto

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Milan Grković

Kako uspješno pokrenuti posao Dilema koja se sve više aktualizira glasi – raditi za druge ili za sebe? Razmišljate o pokretanju vlastitog posla ili ste već donijeli odluku? Nekoliko stvari morate znati...

A Milan Grković, vlasnik portala Alfa znanja

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

nalizirajmo trenutačno stanje. Moguće razloge za pokretanje vlastitog posla vidite jer: - niste zaposleni, - nezadovoljni ste sadašnjim poslom, - želite više zaraditi, - to vam je izazov, - jedna ili više osoba vas je uspjela uvjeriti u pokretanje zajedničkog posla, - nudi vam se partnerstvo u poslu koji je već u tijeku, - u svom okruženju imate uspješne poduzetnike koji su vam uzor i potiču i vas na poduzetništvo.

Jeste li zaista spremni za pokretanje vlastitog posla? To nije uobičajena i svakodnevna odluka, nego jedna od najvećih odluka u životu pojedinca jer podrazumijeva odgovornost u slučaju neuspjeha. Stoga, napravite temeljitu analizu vaših snaga i slabosti kao i prilika i prijetnji iz vanjskog okruženja. Imate li ključne preduvjete potrebne za uspjeh u poduzetništvu: nova ponašanja koja su potrebna za učinkovito poslovanje, disciplinu da se usmjerite prema svom najvažnijem cilju, prioritet tijekom radnog dana, upornost u rješavanju problema, želju za cjeloživotnim učenjem i sustavnim stjecanjem novih znanja i vještina, odlučnost da se odreknete svoje sadašnje zone ugode?

Imate li pisanu strategiju razvoja sa sljedećim elementima: svrha, vizija, misija, ciljevi, strategija, planovi i aktivnosti?

Imajte na umu: sve su rjeđi oni koji uspijevaju bez pisane strategije razvoja!

Glavno pitanje pri uspješnom pokretanju posla je imate li potrebne resurse za pokretanje i početni razvoj posla (materijalne, financijske, ljudske), dovoljno tehnoloških znanja; pravi proizvod i/ili uslugu koja će vam osigurati uspjeh; tržište (kupci, dobavljači, marketing); dovoljno informacija o konkurenciji; stručnu osobu za vođenje knjigovodstva; dovoljno upravljačkih znanja. Ako niste osigurali te čimbenike, ne pokrećite vlastiti posao!

Ne možete uspjeti samo na osnovi svoje žarke želje, nego na temelju znanja, vještina

4 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

i ponašanja koji će vam omogućiti da budete uspješniji od konkurencije. Dopustite mi par savjeta. Ako nemate poslovnog savjetnika (trenera), a niste napisali poslovni plan, nikako ne pokrećite posao; ako ste u partnerstvu, obvezno popišite pravila rada i ovjerite ih kod bilježnika. Vaše poslovno partnerstvo nema nikakve veze s prijateljstvom. Razdvojite poslovne odnose od prijateljstva. Koliko god vam se to možda čini skupo, angažirajte poslovnog savjetnika koji će vas trenirati u početnoj fazi i osposobiti za daljnje samostalno vođenja posla.

Imajte na umu: sve su rjeđi oni koji uspijevaju bez pisane strategije razvoja!

Jedini način za uspješno pokretanje posla je vaša potpuna spremnost. Da bi se bilo uspješan poduzetnik, u današnjem svijetu globalnih promjena i složenih aktivnosti konkurentske održivosti, potrebna su brojna nova znanja, vještine i ponašanja koja pojedinac ne posjeduje kada se odluči pokrenuti posao. To su vještine koje tek treba naučiti. Vaše dodatno zanimanje mora biti cjeloživotno učenje.

Uspjeh ovisi o tome hoćete li ih naučiti na vrijeme.

I što je najvažnije - morate biti spremni prihvatiti činjenicu da se poduzetništvo temelji na potrebi za svakodnevnim promjenama.

Ako niste spremni da se sustavno i kontinuirano mijenjate prema zahtjevima tržišta nemojte pokretati vlastiti posao.

No, ako ste osoba koja želi dinamiku, promjene, izazove, svakodnevnu provjeru svojih mogućnosti, ako želite učiti... - pokretanje vlastitog posla je vaša životna misija. Učinite to!

BROJKE, BROJKE

Proizvodnja nakita, imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda u 2014.

75 poduzetnika

ukupno u RH u ovoj djelatnost Ukupno su imali zaposlena

284

2,7% 32%

Proizvodnja kovanog novca - 2 poduzetnika Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda - 49 poduzetnika

65,3%

Proizvodnja imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda - 24 poduzetnika

2,7 milijuna kuna 42 poduzetnika ostvarila su dobit, a 33 gubitak

Ukupna ostvarena dobit bila je

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća je 3529 kuna, najveću prosječnu mjesečnu neto plaću obračunali su poduzetnici u proizvodnji novca, 8306 kuna, dok su najmanju obračunali u razredu proizvodnje bižuterije i srodnih proizvoda 2336 kuna

Prihod svih 75 poduzetnika u 2014. godini iznosio je 114,3 milijuna kuna, što je za 19,3% manje nego godinu ranije Izvor: Fina

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 5

međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus

Razmišljajte izv Pitanje svih pitanja za one koji imaju svoje brendove jest kako opstati, biti bolji i konkurentan, mišljenje je dopredsjednika Agrokora Ante Todorića. Sve oko nas su brendovi, no često ih ne zovemo tako, istaknula je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj. Jasmina Milanović, financijska menadžerica za investicije i razvoj u Elixir Grupi, ustvrdila je kako su neki pokušali oživjeti brendove manipulirajući kvalitetom

Z Najveći problem pri stvaranju brenda je raditi konzervativno u konzervativnoj kompaniji.

Omer Senguler, vlasnik turskog Global Magic Brandsa

agreb brend forum (ZBF) - 7. međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus - održan je protekloga tjedna u Kraš auditoriju u Zagrebu u organizaciji Privrednog vjesnika.

Više od 400 sudionika, vlasnika tvrtki, predsjednika i članova uprava, direktora tvrtki i stručnjaka pokušali su tijekom cjelodnevne konferencije na panelima i radionicama odgovoriti na niz pitanja vezanih uz brendove nove i stare, globalne i lokalne, radi li se za njih ili se oni grade, što čini državu ili grad brendom, gdje su tu start-upi...

Ne bojte se, već budite hrabri u stvaranju brendova i razmišljajte izvan uobičajenih okvira, istaknuo je marketinški stručnjak Omer Senguler, vlasnik turskog Global Magic Brandsa. “Najveći problem pri stvaranju brenda je raditi konzervativno u konzervativnoj kompaniji. Za njegovo uspješno stvaranje potreban je marketing, komunikacijska strategija, znati koristiti podatke koje posjedujete te jednako dobro poznavati vlastiti proizvod”, smatra on.

Kamo idu naši brendovi?

Pitanje svih pitanja za one koji imaju svoje brendove jest kako opstati, biti bolji i konkurentan, mišljenje je dopredsjednika Agrokora Ante Todorića. “To je pitanje s kojim se budimo i idemo spavati. Biti uspješan kao Bajadera, Domaćica ili Violeta, dokaz je da se može uspjeti u regiji. Svijet je puno konkurentniji i svi smišljaju nove ideje, a ono što se trebamo pitati jest - kamo idu naši brendovi u budućnosti”, dodao je Todorić.

Petar Ćorluka, vlasnik Violete, ocjenjuje kako su veliki igrači često tromi. “Mi koristimo svoje prednosti, regiji smo poznati, imamo dobre udjele na tržištu i stalno ih povećavamo.

Upravo stoga smo doveli japansku tehnologiju i postali jedan od malobrojnih proizvođača pelena u svijetu”, naglašava Ćorluka.

6 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

“Automobilska industrija koja je donedavno bila druga industrija u svijetu nalazi se na prekretnici. Pitanje je žele li ljudi imati automobile. Također, trebaju li tvrtke ostati u proizvodnji hardvera ili će se orijentirati na dava-

Na percepciju brenda, još uvijek jako utječe podrijetlo proizvoda, naglasio je Mujo Selimović nje usluga. Sudeći prema trendovima, situacija će se znatno promijeniti u idućih pet do 10 godina”, stav je Almira Jazvina, predsjednika Upravnog odbora ASA Preventa iz BiH. Jasmina Milanović, financijska menadžerica za investicije i razvoj u Elixir Grupi, smatra kako je važno što radimo s brendovima koje imamo. “Neki su pokušali oživjeti brendove manipulirajući kvalitetom. Mi smo investirali u nove kvalitetnije brendove te tako, stavivši Eliksir ispred imena brendova, zajamčili kvalitetu. Naši najbolji proizvodi sada mogu stati rame uz rame s najboljima u kemiji i farmaceutici”, zaključila je ona.

Prema riječima Tanje Skaze, suvlasnice i direktorice slovenske Plastike Skaza, najvažnija je strast bez koje se ne može rasti. Dodala je kako su oni dugo bili samo proizvođači i tek nakon mnogih godina iskustva odlučili postati zvijezde.

Sve oko nas su brendovi, no često ih ne zovemo tako, istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Ča-

van okvira!

Petar Ćorluka, Jasmina Milanović, Tanja Skaza, Almir Jazvin, Ante Todorić, Peter Frankl

galj. “Brendira se sve od države, grada, preko proizvoda, tvrtke pa sve do osobe. HGK upravo radi na pomoći u brendiranju nacionalnih proizvoda. Kroz oznake kvalitete i izvornosti koje dodjeljujemo proizvodima upravo ističemo njihove kvalitete i dobivamo lojalnost potrošača”, napomenula je Mirjana Čagalj.

Kraš je kuća brendova i brendirana kuća i upravo zato idealno mjesto za ovakvu konferenciju, ocijenio je predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić. ”Dobrim upravljanjem brendovi mogu puno toga donijeti i svojim vlasnicima i svojim potrošačima, no ako se njime loše upravlja, mnogo se može izgubiti. Upravo zato ovakav skup može pomoći svima nama da pronađemo neke od odgovora kako poboljšati ono što imamo da bismo nastavili tradiciju koja je nekima od nas dulja i od stoljeća”, kazao je.

Koncept zemlje podrijetla

“Često se pitamo zašto ljudi kupuju, recimo, njemačke automobile, švicarske satove... Odgovor je jasan. Kupuju isključivo stoga što postoji jedinstvo države i proizvoda”, rekao je

Božo Skoko na okruglom stolu Investitori, dobro došli u….(Država i grad kao brend). Riječ je o konceptu zemlje podrijetla, konstatirao je on, pojasnivši kako je upravo taj koncept rezultirao paralelnim razvojem imidža države i imidža pojedinih brendova. “Time država podupire svoje brendove pri njihovu plasmanu na inozemna tržišta. Koliko je god jačala globalizacija, jačala je i svijest o podrijetlu proizvoda”, rekao je Skoko, napomenuvši kako kad promatramo vodeće brendove iz zemalja regije, vidljivo da su oni uglavnom nastali davno prije globalizacije.

Damir Novinić, ravnatelj AIK-Investa, smatra kako svaki investitor odlazi tamo gdje mu odgovaraju mikrouvjeti. “Bez obzira na to što su zemlje regije u dosta stvari konkurencija, ipak postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Za to je potrebno da svaka zemlja istakne svoje prednosti te da se sve te prednosti istaknu pod zajedničkim brendom na trećim tržištima”, smatra on.

Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, ustvrdio je

Dobrim upravljanjem brendovi mogu puno toga donijeti i svojim vlasnicima i potrošačima.

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 7

međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus Emocije je teško kopirati

Damir Novinić, Gordan Milinić, Mihajlo Vesović, Milorad Batinić, Mirka Jozić, Božo Skoko

Potencijal licenciranja brenda, ne proizvoda, je golem. Jer, dobro provedeno licenciranje brenda donosi iznimne rezultate.

Goran Krnjak, Brend Extension and Licencing Worldwide

kako je rat u BiH, bez obzira na to što je završio prije dvadesetak godina, još uvijek u glavama investitora. “Jednom mi je prilikom japanski veleposlanik govorio o humanitarnoj pomoći Japana BiH. Prekinuo sam ga te mu kazao kako su BiH nužne investicije i nova radna mjesta, a ne humanitarna pomoć. Veleposlanik je shvatio o čemu mu govorim te zajedno s Japanskom gospodarskom komorom priprema dolazak pedesetak japanskih potencijalnih investitora u BiH te uskoro očekujemo prvu japansku investiciju”, kazao je Milinić.

Mihajlo Vesović, voditelj Odsjeka za inovacije i ekonomsku diplomaciju Privredne komore Srbije, osvrnuo se na grad Inđiju koji je postao jedna od najboljih destinacija za investicije u Srbiji. “Riječ je o infrastrukturno opremljenom gradu koji je privukao investicije zbog konsezusa svih političkih aktera i potpune transparentnosti rada”, kazao je.

Financial Times nadavno je Grad Ivanec smjestio na prvo mjesto ljestvice top 10 gradova u Europi s najboljim strategijama za privlačenje stranih ulaganja. Kako su uspjeli u tome, pojasnio je ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić rekavši kako oni “jednostavno djeluju pod motom: brzo, sigurno i profesionalno ostvarenje vaših poduzetničkih inicijativa”.

Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, podcrtala je kako se Zagreb, osim kao uspješna city break destinacija, želi razvijati i u smjeru djelatnosti visoke dodane vrijednosti - IT tehnologije, znanja, kvalitete ljudskih potencijala.

8 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

U završnici okruglog stola Globalni vs. lokalni brendovi – Stari vs. novi, moderator Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika, je “nabacio lopticu” prof. Tihomiru Vraneševiću s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pitanjem povezanosti sporta i brenda jer ima mnoštvo primjera kada sportski klubovi u svom nazivu imaju naziv nekoga brenda.

“Sport je kao i brend – strast! Mladi ljudi od 15 do 25 godina kupuju brendove zato što žele potvrditi i izgraditi svoj identitet te se poistovjećuju s brendom. Naime, koliko ljudi stvaraju brendove, toliko i brendovi stvaraju sliku o ljudima koji koriste neki brend. Takav se proces događa i u sportu. Iz mnogih konkretnih primjera se može vidjeti kako je brend imovina kojom se treba upravljati. Istina, brend je nedodirljiva imovina, pa je ponekad to teško zamisliti. Lakše je voditi računa o proizvodnim linijama ili zgradama, ali oni koji to na vrijeme prepoznaju brzo shvate kako je ta nedodirljiva imovina često puno vrednija od one vidljive.

Time treba ozbiljno upravljati uvijek uz brigu o kvaliteti proizvoda ili usluge jer to je temelj brenda. Istovremeno, to je nešto jednostavno za kopirati od konkurencije. No, emocije je teško ili nemoguće kopirati. Simboliku je teško kopirati.

To je prednost koju tvrtke iz regije trebaju iskoristiti jer tu postoje pretpostavke za razvoj brendova upravo iz susjednih zemalja. U prilog toj tezi govore i činjenice kako se i tzv. veliki igrači izvan regije nastoje širiti u regiju”, istaknuo je Vranešević.

Na ovom okruglom stolu predstavljena je i analiza istraživanja regionalne povezanosti brendova provedenog na području Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije, o čemu su govorili Ante Šalinović iz agencije Ipsos Adria i Janja Božič Marolt iz Mediane. Iz percepcije potrošača analizirana je i uspoređena snaga lokalnih i globalnih brendova u regiji, a obuhvaćeno je oko 70 kategorija proizvoda. U istraživanju je sudjelovalo 2500 ispitanika, a rezultati pokazuju dominaciju tzv. ex-Yu brendova na čitavom prostoru bivše Jugoslavije.

“Dobiveni rezultati ukazuju na to kako je bivše jugoslavensko tržište za ono vrijeme bilo marketinški dobro tretirano. Dokaz tome je činjenica da su najvredniji brendovi preživjeli i nakon 25 godina i događaja koji nisu pogodovali razvoju brendova. Uvažavaju sve suvremene metode, modernu tehnologiju kao i činjenicu da u tadašnjim uvjetima nije bilo današnje konkurencije, svakako bi i sadašnji proizvođači imali što naučiti o izgradnji brenda iz tog doba”, ocijenio je Šalinović.

Minčo Jordanov, vlasnik više makedonskih kompanija, je istaknuo značaj povezanosti

brenda tvrtki i osobnog brenda vodećih ljudi.

Ukazao je i na konkretan ekonomski benefit koji bi mogla donijeti međuregionalna suradnja u mnogim djelatnostima počevši od brendova iz sektora građevine do prehrane, a u cilju nastupa na tržištima regije, ali i na trećim tržištima.

U prilog toj inicijativi, Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe, je naglasio kako smo pojedinačno, sami, premalo tržište. “Bez suradnje, nećemo uspjeti u borbi s velikim kompanijama”, kaže Matijević.

Brend nije reklama

Muhamed Pilav, vlasnik tvornice namještaja MS&WOOD iz Fojnice, tvrtke koja radi isključivo za izvoz, ocijenio je kako “brend definitivno nije reklama. Najprije ide kvaliteta, zatim inovacija, a PR dođe sam od sebe”.

Darko Radišić, član Uprave Kraša, je kazao kako Kraš ima petnaestoro djece - vlastitih brendova koji uspješno postoje i razvijaju se na tržištima zemalja regije, ali i brojnim dalekim tržištima. Istaknuo je kako Kraš snagu brendova vuče iz svoje bogate prošlosti i tradicije, ali da su u tvrtki svjesni kako je vrijednost brenda jaka onoliko koliko se stalno i sustavno održava.

Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe iz Sarajeva, naglasio je kako na percepciju brenda, barem kada je u pitanju BiH tržište, još uvijek jako utječe podrijetlo proizvoda. Kada je o njegovanju starog brenda riječ, naveo je primjer Sarajevskog piva, što je jedan od proizvoda Grupe. “Na vlastitom smo primjeru osjetili koliko nerad na brendu može rezultirati štetom

Tvrtke u Hrvatskoj još nisu svjesne prednosti licenciranja brenda, smatra Goran Krnjak po sam brend ma koliko on bio star i poznat.

Godinama smo zapostavljali rad na brendu Sarajevskog piva, a to je donijelo prevlast stranih piva na našem tržištu. Nakon što smo se 2014. ‘pozabavili’ jačanjem vlastita brenda, već sljedeće godine smo imali 30 posto veću realizaciju, a taj se pozitivan trend nastavio i u prva tri mjeseca ove godine. Treba li išta više reći u korist značaja brenda?”, zaključio je Selimović.

Premda se u Hrvatskoj već niz godina radi na tome da franšizno poslovanje dobije veći

Darko Radišić, Tihomir Vranešević, Denis Matijević, Minčo Jordanov, Muhamed Pilav, Mujo Selimović, Darko Buković

značaj u gospodarstvu, ono se još ne može usporediti sa zemljama poput SAD-a, Velike Britanije ili Italije. Tamo su, naime, franšizni model poslovanja odavna prepoznali oni koji žele u svijet poduzetništva ući sigurnije i platiti za već tržišno provjereni know-how.

Glavne prepreke za snažniji zamah franšiza u nas, istaknuto je na okruglom stolu Franchising, Licensing, Sharing = Novi razvojni život brenda, svakako su strah i neznanje o takvom načinu poslovanja.

Zdeslav Radovčić, vlasnik Energy Clinica, smatra kako su one osobe koje su se odlučile uzeti ovu franšizu emocionalno i duhovno angažirane u wellness industriji.

Andrija Čolak, suvlasnik Surf&Friesa, ocijenio je kako se njima franšiza - dogodila. “Imali smo uspješan poslovni model i ljudi su nas jednostavno pitali o njemu. A naš odgovor bio je franšiza”, kazao je dodajući kako za otvaranje franšize ponajprije treba imati nešto kapitala, a potom i lokaciju. “Zainteresiranim osobama pružamo logističku potporu i znanje kako bi lakše preboljeli one dječje bolesti koje se javljaju na početku poslovnoga puta”, naglasio je Čolak.

Uz strah i neznanje, Čolak je istaknuo još jedan problem - zaštitu intelektualnog vlasništva. “U poslovanju smo se susreli s lošim kopijama naših proizvoda koje narušavaju brend, a nemamo se kome obratiti kako bismo se zaštitili”, podcrtao je on.

Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u, ustvrdio je kako većina franšiza djeluje u industrijama hrane i pića u kojima brend ima vrlo bitnu ulogu.

No, ima vrlo kvalitetnih franšiza u drugim djelatnostima u kojima, pak, brend često nije prepoznat. “Većina franšiza je uvezena u Hrvat-

Treba znati da je i neuspjeh sastavni dio uspjeha, ali se nažalost u Hrvatskoj poduzetništvo stigmatizira.

Davorin Štetner, Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 9

međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus

Svjetski guru brendinga podržao ZBF

Keller: Sve počinje malim koracima Svjetski guru brendinga i najbolji stručnjak za brend menadžment na svijetu Kevin Lane Keller videoporukom podržao je Zagreb brend forum, ističući kako je riječ o sjajnoj prilici i platformi za razgovor o najnovijim idejama o brendingu i brendovima te njihovoj ključnoj važnosti u sadašnjem svijetu. Sve počinje malim koracima koje treba poduzeti kako bismo učvrstili i gradili svoj brend, poručio je Kevin Lane Keller. Pohvalio se hrvatskom kravatom, brendom koji je dobio kad je bio u Hrvatskoj, najavljujući svoj ponovni dolazak.

Koliko ljudi stvaraju brendove, toliko i brendovi stvaraju ljude odnosno sliku o ljudima koji koriste neki brend.

prof. Tihomir Vranešević, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Gradonačelnik Bandić primio sudionike ZBF-a

Brendovi će živjeti vječno Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić upriličio je u Palači Dverce prijam za sudionike Zagreb brend foruma. “Živimo u svijetu brendova. Oni neće nestati - već naprotiv - živjet će vječno. Uvijek ćemo o njima razgovarati, međusobno komunicirati, slušati i vrednovati jedni druge te prepoznavati se. Sve to trebamo njegovati i stvarati strpljivo u cilju kreiranja kvalitetnijeg načina života. To se odnosi na sve nas: institucije i pojedince”, istaknuo je Bandić. Što nas je više iz različitih zemalja, to će nam i saznanja biti bogatija, kazao je Bandić.

sku. Međutim, važno je naglasiti kako franšiza može biti kvalitetan način širenja našeg poduzetništva izvan Hrvatske”, ustvrdio je on napomenuvši kako su građani Hrvatske spremniji za automobil izdvojiti 30.000 eura, i u nekoliko godina izgubiti većinu tog iznosa, nego uložiti u znanje i posao.

Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwidea, ocijenio je

Franšiza može biti kvalitetan način širenja našeg poduzetništva izvan Hrvatske, ističe Nikola Oršanić kako tvrtke u Hrvatskoj još nisu svjesne prednosti licenciranja brenda. “Potencijal licenciranja brenda, ne proizvoda, je golem. Jer, dobro provedeno licenciranje brenda donosi iznimne rezultate”, podcrtao je on.

Mladen Mirko Tepuš, generalni direktor Erste Carda, rekao je kako se njihova franšizna platforma prilagođava svakom tržištu na kojem posluje. “Primjerice, države različito tumače određene propise i potrošači imaju različite navike plaćanja. K tomu, pri ulasku na neko tržište važno je utvrditi tamošnju platnu moć, kao i odabrati pravi trenutak za određeni proizvod ili uslugu”, napomenuo je Tepuš.

10 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Vjetar u leđa franšiznom poslovanju u Hrvatskoj može dati i sasvim druga djelatnost – turizam. Naime, gosti koji posjećuju Hrvatsku mogu tijekom odmora na najbolji način isprobati i saznati nešto o domaćim franšizama te ih sa sobom ponijeti u svijet. To se, među ostalim, dogodilo Surf&Friesu.

Gotovo svi vlasnici start-up tvrtki iz Hrvatske i regije svoje poslovanje započeli su - od nule. No, vlasnici takvih tvrtki koji su sudjelovali na okruglom stolu Start-up revolucija – nova paradigma investiranja, smatraju kako je pogrešno uvriježeno mišljenje da start-up tvrtke pozitivno posluju tek kada netko investira u njihovo poslovanje.

Sudionici okruglog stola složili su se kako će za pet do 10 godina biti bolja situacija u Hrvatskoj i regiji za razvoj start-upa, ali i ostalih tvrtki. Moći će se uvoziti znanje, ali će se istodobno to znanje “prodavati” u treće zemlje. No, prije toga treba stvoriti zakonodavne, političke i gospodarske okvire za zapošljavanje radnika u Hrvatskoj jer su radnici još uvijek destimulirani za rad.

Za start-upe investicije nisu važne

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i vlasnik Kreator Grupe, smatra da za start-upe investicije nisu važne. “Investicije će doći kasnije same po sebi i pogrešno je razmišljanje kako će neki start-up uspješno poslovati samo ako na početku rada dobije financijsku injekciju. Treba znati da je i neuspjeh sastavni dio uspjeha, ali se nažalost u Hrvatskoj poduzetništvo stigmatizira”, bio je kategoričan Štetner. “Moram istaknuti kako skidam kapu

Zdeslav Radovčić, Andrija Čolak, Nikola Oršanić, Goran Krnjak, Mladen Mirko Tepuš, Ilijana Grgić

svakom privatnom poduzetniku u Hrvatskoj jer je svaki od njih zapravo heroj. Vlasnici tvrtki trebaju voditi računa o njihovoj profitabilnosti. U EU ima dovoljno novca za financiranje raznih projekata, samo treba znati napraviti dobar projekt i na taj način privući novac iz fondova”, naglasio je on pojasnivši kako se poslovni anđeli razlikuju od klasičnih investitora po tome što uz novac daju i svoja iskustva u poslovanju.

Elizabeta Planinić, vlasnica tvrtke Čuvar sjećanja, započela je s privatnim biznisom 2011. godine nakon poslovnih i privatnih nedaća te otvorila start-up tvrtku – servis za održavanje grobova.

Nakon pet godina uspješnog rada odlučila je unaprijediti poslovanje i završiti sa start-up fazom u razvoju svoje tvrtke.

Davorin Štetner, Elizabeta Planinić, Tadej Jevševar, Ivan Jelušić, Goran Ćulibrk, Krešimir Sočković

Tadej Jevševar, suvlasnik slovenske tvrtke Chipolo, ustvrdio je da su gotovo svi veliki brendovi u Sloveniji sada u stranom vlasništvu. No, nastavio je, to nije važno ako tvrtke dobro posluju i od toga korist imaju svi - i država i poslodavci i građani. Napomenuo je kako je start-up scena u Sloveniji odlična, a start-upi se uglavnom prodaju velikim tvrtkama.

Goran Ćulibrk, menadžer Activecollaba iz Srbije, kazao je kako su se u svojoj start-up tvrtki susreli s neuspjehom jer su razvijali proizvod s kojim nisu uspjeli. No, na temelju tog iskustva napravit ćemo drugi proizvod za koji vjerujemo da će dobro proći na tržištu, uvjeren je Ćulibrk, ističući kako je i neuspjeh zapravo uspjeh i sastavni dio poslovanja tvrtke.

Ivan Jelušić, suvlasnik start-upa U:plug, kazao je kako je, s poslovnim partnerom Mitkom Cabevskim, vlasnik nekoliko tvrtki za razvoj hardverskih proizvoda. Osim toga, izumili su i policu za mobitel na kojoj je on dok se puni.

“Smatramo da je to sve brendiranje. Ne samo polica za mobitel nego i cijeli način izrade i prodaje tog proizvoda”, naglasio je on. Za razvitak start-upa vrlo su važni inkubatori u kojima vlasnici takvih tvrtki, kroz razne treninge, mogu dobiti određena znanja i vještine koje im trebaju u poslovanju. “Smatram kako se mladi ljudi koji pokreću biznis moraju nužno povezati s ljudima iz gospodarstva”, zaključio je Jelušić. [izvještavali Ilijana Grgić, Krešimir Sočković, Svetozar Sarkanjac, Sanja Plješa, Boris Odorčić i Jozo Vrdoljak]

Brend akademija

Različito o istom Tijekom Zagreb brend foruma održana je Brend akademija kroz četiri radionice posvećene različitim temama. O Arhitekturi brenda i brendu na internetu govorili su Miroslav Varga, voditelj PPC akademije, i Damir Podhorski, predsjednik Uprave tvrtke Escape iz Osijeka. Radionicu Regija i grad kao brend vodio je profesor na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu Feđa Vukić, a o europskim fondovima na radionici EU fondovi rješenje ili kao podrška temelj-

nom poslovanju govorila je Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti i Učilišta EU projekti. Radionicu pod nazivom Brand license - license for profit (Licenca brenda - licenca za dobit) vodili su Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwidea iz Sjedinjenih Američkih Država i Željko William Krnjak, dugogodišnji predstavnik krovne svjetske organizacije za licensing i merchandising LIMA (sa sjedištem u New Yorku) za područje Nove Europe.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 11

AKTUALNO Javne nabave kao generator gospodarskog rasta

Javni natječaji moraju poduzetnicima Ukupna vrijednost godišnje javne nabave iznosi gotovo trećinu državnog proračuna, odnosno 42 milijarde kuna. Iako je čak 98 posto ponuditelja odnosno izvođača radova iz Hrvatske, kako napominje predsjednik HGK Luka Burilović, velika većina tih proizvoda nije proizvedena u Hrvatskoj

N

Ono što nam je svima potrebno je strateški pristup javnoj nabavi koji će poboljšati sposobnost malih i srednjih poduzeća za pružanje dobara i usluga javnom sektoru.

Korupcija nije jedini problem jer problematika javne nabave proizlazi i iz zakonske osnove, ali i iz neinformiranosti i naručitelja i ponuditelja.

Luka Burilović, predsjednik HGK

ovi Zakon o javnim nabavama će olakšati donošenje odluka te smanjiti restriktivnosti za pragove u javnim nabavama. Istovremeno Ministarstvo gospodarstva neće biti samo pasivni nositelj već će i upozoravati na odstupanja od prakse te na koruptivne pojave u javnoj nabavi, najavio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić na konferenciji Javne nabave kao generator gospodarskog rasta koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva kako bi se definirale smjernice za poboljšanje sustava javne nabave te otvorila rasprava o novom Zakonu o javnoj nabavi.

Ukupna vrijednost godišnje javne nabave iznosi gotovo trećinu državnog proračuna, odnosno 42 milijarde kuna, dok istovremeno udio javnih nabava u BDP-u iznosi gotovo 13 posto, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Čak 98 posto ponuditelja odnosno izvođača radova je iz Hrvatske, ali na žalost, velika većina tih proizvoda nije proizvedena u Hrvatskoj.

Tomu nije razlog to što naši proizvodi nisu konkurentni već postoji čitav niz drugih razloga, a jedan od njih je svakako razina korupcije. Zakon i njegova primjena moraju hrvatskim gospodarstvenicima omogućiti pristup javnim natječajima”, zaključio je Burilović upozorivši kako se, prema procjenama, zbog korupcije izgubi čak 15 posto hrvatskog BDP-a.

Katalog hrvatskih proizvoda

Komora već niz godina upozorava na probleme u javnoj nabavi i traži da se nepravilnosti isprave. U mnogim nabavama hrvatski proizvođači često nisu u mogućnosti sudjelovati zbog restrikcija i odabira koji preferira upravo određeni proizvod. “Ono što nam je svima potrebno je strateški pristup javnoj nabavi koji će poboljšati sposobnost malih i srednjih poduzeća za pružanje dobara i usluga javnom sektoru. Korupcija nije jedini problem jer problematika javne nabave proizlazi i iz

12 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

zakonske osnove, ali i iz neinformiranosti i naručitelja i ponuditelja”, upozorava Burilović.

Zbog korupcije se izgubi čak 15 posto hrvatskog BDP-a, procjenjuje Burilović Iz tog razloga HGK je osmislio i novi alat odnosno uslugu - Online katalog hrvatskih proizvoda. Kako kažu u Komori, tim su katalogom na jednome mjestu objedinili tko i što proizvodi u Hrvatskoj, a specifikacije i troškovi su na taj način lako dostupni naručiteljima. “Time će se stimulirati povećanje udjela malih i srednjih poduzetnika u postupcima javnih nabava, a istovremeno i povećati svijest o značaju plasmana domaćih proizvoda kroz javne natječaje i njihovom utjecaju na porast BDP-a. To je ujedno i jedan od ciljeva europske politike prema Zakonu o malom gospodarstvu”, objasnila je direktorica Sektora za industriju i IT Tajana Kesić Šapić. U katalog, koji tvrtke od danas mogu puniti, inicijalno su upisana 254 proizvoda od kojih 49 sa znakom Hrvatska kvaliteta i 13 sa znakom Izvorno hrvatsko.

Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro upozorava kako se natječaji rade tako da njegova tvrtka na njih ne može niti pristupiti jer se specifikacije namještaju za jednu tvrtku.

“Altpro je tvrtka koja dobiva poslove na natječajima javnih nabava na brojnim svjetskim tržištima pa smo tako opremili 45 željezničkih kolodvora u Indoneziji, ali u Hrvatskoj ni jedan”, kaže Viduka.

Direktor tvrtke Krah Ivica Vuković smatra da glavni problem nije kriterij najniže cijene, ali jest jedan od ključnih problema. “Veći su nam problemi natječaji koji su koncipirani

u biti dostupni

tako da domaći proizvođači ne mogu sudjelovati na njima. Prednost se daje robi iz uvoza i postavljaju se uvjeti koji isključuju domaće proizvođače”, kaže Vuković.

Skrivena zaštita

Prema EU direktivama ne smiju se favorizirati domaći proizvođači, ali brojne zemlje efikasno i suptilno štite domaće proizvođače sa skrivenim elementima zaštite, a da time ne krše propise, istaknula je zamjenica predstojnika Državnog ureda za središnju javnu nabavu Ivančica Franjković.

Dosadašnji zakon nije bio u potpunosti krut i nefleksibilan, no s novim rješenjima očekujmo veće sudjelovanje u javnoj nabavi domaćih proizvoda i inovativnih tvrtki, koje teško stječu referencu na hrvatskom tržištu, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “Potrebno je educirati one koji raspisuju natječaje te ih informirati kako u Hrvatskoj ima onih koji proizvode kvalitetne hrvatske proizvode, a u tome će važnu ulogu imati upravo HGK - online katalog hrvatskih proizvoda”, ističe Radoš.

Pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Davor Huška istaknuo je važnost javne nabave za hrvatsko gospodarstvo jer vrijednost natječaja u sljedećih pet godina financiranih iz EU fondova iznosi 100 milijardi kuna, a pomoćnica ministra gospodar-

stava Gordana Brcković naglasila je važnost sinergije u procesu javne nabave i ponuditelja i naručitelja proizvoda i usluga. “Na tragu smo izrade nacrta zakona o javnoj nabavi te do svibnja ove godine očekujemo konačnu verziju, stoga pozivamo sve na dostavu svojih prijedloga i primjedbi”, rekla je Gordana Brcković.

U online katalog hrvatskih proizvoda, koji tvrtke od sada mogu puniti, inicijalno su upisana 254 proizvoda Do sada je u javnoj raspravi primljeno više od 900 prijedloga i primjedbi gospodarstvenika i raznih udruga. U prijedlogu novog zakona o javnim nabavama naći će se kriteriji ekonomske isplativosti, europske jedinstvene dokumentacije koja treba smanjiti administrativno opterećenje svih u procesu javne nabave, a posebno malih i srednjih poduzeća. (K.S.)

Veći su nam problemi natječaji koji su koncipirani tako da domaći proizvođači ne mogu sudjelovati na njima. Prednost se daje robi iz uvoza i postavljaju se uvjeti koji isključuju domaće proizvođače.

Ivica Vuković, direktor tvrtke Krah

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU DOROTEA EFFENBERGER, PREDSJEDNICA UPRAVE tvrtke TA

14 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

HOGRAF

Hrvatska ima rješenja za europske korisnike Zahvaljujući korištenju inteligentnih transportnih sustava nesreća sa smrtnim posljedicama je 50 posto manje, vrijeme putovanja smanjeno je 25 posto te su, među ostalim, za isti postotak manji i troškovi u flotama i prijevozu roba razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

vetonedeljska tvrtka Tahograf osnovana je 1989. godine kao pravni sljednik istoimenog obrta. Najznačajnija prekretnica u poslovanju tvrtke dogodila se 1994. godine kada je Tahograf potpisao ugovor o zastupanju s njemačkom kompanijom VDO, najvećim proizvođačem tahografa i jednim od vodećih proizvođača autoelektronike u svijetu. Danas Tahograf ima 65 zaposlenika.

Dorotea Effenberger, predsjednica Uprave Tahografa, kaže nam kako je cilj tvrtke u Hrvatskoj stvaranje dodane vrijednosti vlasnicima voznih parkova.

Dakle tvrtka, čije je sjedište u Svetoj Nedelji, takvim korisnicima pruža usluge poboljšanja učinkovitosti ugradnjom fleet management sustava koji izravno utječu na smanjenje troškova i tako optimiziraju poslovanje. Tvrtka isporučuje i originalne rezervne dijelove te servisira tahografe i gospodarska vozila. Osim optimizacije poslovanja koja utječe na smanjenje troškova pa tako i na rast korisničke konkurentnosti, portfelj proizvoda i usluga koje ova tvrtka razvija i pruža moguće je staviti pod zajednički nazivnik, a to je povećanje sigurnosti u prometu.

n Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- Tvrtka je kao stručna organizacija dugi niz godina uključena u donošenje propisa o obveznom korištenju tahografa i evidentiranje radnog vremena i odmora profesionalnih vozača kamiona i autobusa. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju došlo je do pozitivnih pomaka u poslovanju jer smo kao država dobili zadaće i smjernice te smo se trebali prilagoditi određenim

propisima. Hrvatska je tako dobila i obvezu uvođenja digitalnog tahografa, a mi smo kao tvrtka sudjelovali u određenim aktivnostima prije njegova uvođenja. To

Povećanje sigurnosti u prometu zajednički je nazivnik usluga koje pruža Tahograf je, moram istaknuti, bila jedna od uspješnijih preuzetih obveza koja je bila napravljenja vrlo profesionalno i stručno te u zadanom roku.

n Razvijate li vlastita rješenja ili isključivo nudite proizvode i usluge drugih kompanija?

- Tahograf, uz prodaju i servisiranje proizvoda i usluga drugih proizvođača, razvija vlastita rješenja. Radi se naime o tailor-made rješenjima prema korisničkim zahtjevima, mahom vlasnicima flota. Svaki vlasnik flote vozila ima svoje posebnosti i problemi koje ima, primjerice, autobusni prijevoznik ne mogu se preslikati na prijevoznike roba u međunarodnom prijevozu.

Cilj takvih tailor-made rješenja jest osigurati da se naši korisnici bave svojim core businessom i da ne trebaju trošiti vrijeme i novac na brigu o svojem voznom parku i evidenciji radnog vremena ili pak pomoći im u prona4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU treba shvatiti da veliku većinu gospodarstva nose mala i srednja poduzeća. A u tome dijelu država treba prepoznati probleme onih koji se brzo prilagođavaju novim tržišnim uvjetima i boljim sluhom za rješavanje tih prepreka potaknuti ih na daljnji rast i razvoj.

n Imate li u Hrvatskoj problema s pronalaskom odgovarajućeg kadra i je li obrazovanje za njega na odgovarajućoj razini?

- Tu je prisutan višegodišnji problem, a taj je da se hrvatski obrazovni sustav ne prilagođava novim gospodarskim trendovima. Tako da već sada imamo određena zanimanja za koja više uopće nema potrebe. Dakle, ne školujemo kadrove za tržište rada, nego, kako kažu mnogi, za zavod za zapošljavanje. Vrijednost svake tvrtke su ljudi, to je neupitno, a takvo kolektivno znanje neke kompanije daje joj prednost u odnosu na druge. Da bi tvrtka stekla to kolektivno znanje, pa tako i konkurentsku prednost, ona treba vrlo mnogo uložiti u ljude i u njihove vještine. A to je teže ukoliko obrazovni sustav ne usadi učenicima barem ona temeljna znanja i vještine za određenu djelatnost koje će se potom razvijati na radnom mjestu. n Prati li Hrvatska trendove kada se govori o inteligentnim transportnim sustavima?

- Prema paneuropskom istraživanju koje je napravila tvrtka ERTICO Intelligent Transport Systems and Service, takvi sustavi predstavljaju golemi potencijal za industriju, gradove,

Vrijednost svake tvrtke su ljudi, to je neupitno, a takvo kolektivno znanje neke kompanije daje joj prednost u odnosu na druge. Da bi tvrtka stekla to kolektivno znanje, pa tako i konkurentsku prednost, ona treba vrlo mnogo uložiti u ljude i u njihove vještine.

laženju najbolje prometne rute. Ipak, tahograf je različitim propisima definiran kao uređaj koji se ugrađuje u vozila za prijevoz putnika ili tereta kako bi mjerio prijeđeni put i brzinu te bilježio aktivnosti vozača.

n Izvozite li takva rješenja skrojena po mjeri korisnika?

- Naravno, izvozimo i proizvode, ali i naša rješenja. Najznačajnija izvozna tržišta su nam Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora, Srbija, Albanija, a ponešto izvozimo i u Mađarsku, Italiju i Nizozemsku. n Je li odnos države prema sektoru u kojem poslujete majčinski ili maćehinski?

- Kada se općenito govori o gospodarstvu, država bi trebala stvoriti određene preduvjete kako bi ono moglo normalno funkcionirati. Drugim riječima, da one prepreke koje svi dobro poznaju, dakle složenu birokraciju i administraciju, brojne fiskalne i parafiskalne namete te strogi nadzor bez sluha za specifičnosti svake djelatnosti, svede u razumne okvire kako bi gospodarstvo moglo disati punim plućima. Hrvatska kao relativno mala zemlja

16 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je vidljiv određeni pomak u dijelu koji se odnosi na ITS okoliš, ali i pojedince u sljedećih 20 godina.

Jer, prema istraživanju, zahvaljujući korištenju inteligentnih transportnih sustava za 15 posto veći je postotak preživjelih u nesrećama te je 50 posto manje nesreća sa smrtnim posljedicama. Zatim, vrijeme putovanja smanjeno je za 25 posto, 50 posto je manje kašnjenja u javnom prijevozu, 25 posto manji su troškovi u flotama i prijevozu roba, a zagađenja zraka u gradovima je 50 posto manje. Stoga svaka nova generacija digitalnih tahografa, pa tako i rješenja u tom segmentu donose potencijalne koristi za prijevoznike kako bi im se omogućilo podizanje razine produktivnosti i samim time konkurentnosti u sve zahtjevnijoj tržišnoj utakmici, pritom istodobno održavajući visoku razinu sigurnosti

cestovnog prometa. U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je vidljiv određeni pomak u dijelu koji se odnosi na ITS. Tako da se može reći da pratimo i osluškujemo, no malo kaskamo za trendovima u Zapadnoj Europi, dok smo rame uz rame s proizvodima i uslugama u Srednjoj i Istočnoj Europi. No, nema sumnje, Hrvatska ima prihvatljivih i dobrih rješenja koje može ponuditi europskim korisnicima. Nadalje, smatram kako je budućnost ITS-a povezivanje s tahografom gdje bi on postao središnje mjesto za dobivanje traženih informacija.

n Možete li nam nešto više reći o dugogodišnjem sporazumu koji Tahograf ima s Hrvatskom gospodarskom komorom na području ITS-a?

- Prije desetak godina rodila se ideja o sporazumu o suradnji s HGK-om oko cjeloživotnog učenja hrvatskih prijevoznika. Nakon potpisivanja tog sporazuma krenuli smo na turneju po svim županijskim komorama gdje smo nastojali podizati razinu svijesti kod prijevoznika o tome koliko je važno i na koji način treba koristiti tahograf, a sve u cilju što boljeg poštivanja zakonskih odredbi iz tog područja, ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnom prometu. Tako smo utvrdili ciljane grupe i ra-

dili za njih prilagođene seminare nekoliko puta godišnje. Mnogi polaznici tih seminara i radionica ostajali su i propitkivali predavače i nakon

pratimo, ali malo kaskamo za trendovima u zapadnoj europi, dok smo rame uz rame s proizvodima i uslugama u srednjoj i istočnoj europi predavanja što je, smatram, svemu tome dalo dodanu vrijednost i potvrdilo važnost održavanja takvih susreta.

n Na koncu, možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke Tahograf?

- I dalje ćemo nastojati stabilno razvijati naše poslovanje i pokušati proširiti ga na neka nova tržišta.

A zadovoljiti zahtjeve kupca kroz izvanrednu kvalitetu u najkraćem mogućem vremenu naša je misija.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 17

promet ITS - važna nadogradnja klasičnog prometnog sustava

Što su to inteligentni transportni sustavi U okviru ITS-a razvijaju se inteligentna vozila, inteligentne prometnice, bežične pametne kartice za plaćanje cestarina, dinamički navigacijski sustavi, adaptivni sustavi semaforiziranih raskrižja, učinkovitiji javni prijevoz, brza distribucija pošiljaka podržana internetom, automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nesreći te biometrijski sustavi zaštite putnika piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

posobnost prilagodbe na nove situacije, razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova i prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini definicija je inteligencije. Tu inteligenciju posjeduje čovjek kao sastavnica prometnog sustava. No čovjek nije tehnička sastavnica pa tako nije ni dovoljan u sustavu inteligentnog transportnog sustava. Njegova nemogućnost umrežavanja i korištenja stvarnovremenskih informacija dovela je do osmišljavanja sustava

Naziv inteligentni označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivoj okolini koji prikuplja i obrađuje podatke te adaptivno djeluje u promjenjivim situacijama, nazvanog inteligentni transportni sustav - ITS. “ITS je nadgradnja klasičnog prometnog sustava kojom se poboljšavaju performanse, učinkovitost i sigurnost. Razvoj prometa u Hrvatskoj, kao i nužna prilagodba promjenama koje je donijelo članstvo u Europskoj uniji, urbanizacija, sve veći broj stanovnika i vozila, dovela je do zagušenja prometa i smanjene efektivnosti dosadašnje prometne infrastrukture. Veće gužve na prometnicama pa tako i produženo vrijeme putovanja, povećana potrošnja goriva i emisija štetnih ispušnih plinova iz vozila potaknuli su potrebu za boljom organiziranošću cjelokupnog prometnog sustava što je dovelo do razvoja sustava koji je poznat pod nazivom inteligentni transportni sustav”, ističe se u analizi Sektora za promet i veze Hrvatske gospo18 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

darske komore Inteligentni transportni sustavi u lancu opskrbe u Republici Hrvatskoj.

Povećanje sigurnosti

Inteligentni transportni sustavi omogućuju transparentnost informacija, bolje upravljanje te viši stupanj kvalitete prometnog sustava čime on dobiva karakteristike inteligentnoga. “Naziv inteligentni označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivoj okolini pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu. Prije ulaska ITS-a u stručni rječnik korišteni su nazivi kao što su cestovna transportna telematika i inteligentni sustavi prometnica. Nakon prvog svjetskoga ITS kongresa održanog u Parizu 1994. godine, ITS je uvršten u znanstveni i stručni rječnik prometnih i transportnih inženjera. ITS se može definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojom se postiže znatno poboljšanje karakteristika, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba, povećanje sigurnosti u prometu, udobnosti i zaštite putnika, manje onečišćenja okoliša...”, navodi se u istraživanju.

U okviru ITS-a razvijaju se inteligentna vozila, inteligentne prometnice, bežične pametne kartice za plaćanje cestarina, dinamički navigacijski sustavi, adaptivni sustavi semaforiziranih raskrižja, učinkovitiji javni prijevoz, brza distribucija pošiljaka podržana internetom, automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nesreći te biometrijski sustavi zaštite putnika.

Ukratko, ITS je informacijsko-komunikacijska nadgradnja već postojećih klasičnih prometnih sustava tako da se stvaraju nove mogućnosti u rješavanju problema. “U svjetlu nastojanja da se što prije naše zakonodavstvo

usuglasi s pravnim stečevinama zemalja Europske unije, prvenstveni motiv je bio i bit će uvijek - povećanje sigurnosti prometa na cestama primjenom novih tehnologija i povećanje konkurentnosti naših gospodarstvenika na zahtjevnom tržištu EU-a. Iskustvo zemalja članica, kao i naše, pokazalo je da je to dugotrajan proces koji iziskuje koordinirane akcije više ministarstava i traje više godina”, navodi se u dokumentu.

trgovina. Dobro organiziran lanac opskrbe koji u svom poslovanju ima implementirane inteligentne transportne sustave najveće benefite zbraja u dijelu koji se zove ušteda na vremenu. “Rečenica ‘vrijeme je novac’ svoje najveće značenje ostvaruje upravo u transportu”, navodi se u istraživanju.

Zagušenja i zastoji

Promet, kao gospodarska grana, ima udio u BDP-u oko četiri posto

Promet, kao gospodarska grana, ima udio u BDP-u oko četiri posto. “Kao karika u lancu opskrbe može se reći da predstavlja krvotok gospodarstva. Zbog toga mora biti visoko tehnološki sofisticiran i organiziran. Zagušenja i zastoji postaju velika opasnost za prekid protoka roba i usluga. S obzirom da je usporedba krvotok, zna se što se događa u slučaju začepljenja - infarkt. Taj infarkt tada ostavlja posljedice na sve sudionike lanca opskrbe. Štetu broje naručitelj prijevoza, prijevoznik, korisnik usluge, proizvođač i putnik. U slučaju infarkta trpi cijeli organizam pa tako se može reći i – cijelo gospodarstvo. Kao primjer može se navesti blokadu graničnog prijelaza Bajakovo u listopadu 2015. godine”, ističe se u analizi.

Dobro organiziran, siguran, učinkovit i fleksibilan lanac opskrbe bitna je sastavnica svake nacionalne ekonomije u svim segmentima kao što su industrija, poljoprivreda, turizam i

Na koncu, može se reći da obveza uvođenja digitalnog tahografa kao važnog ITS-a u transportu rezultira pozitivnom selekcijom na tržištu na kojem opstaju najbolje organizirane, najsigurnije i najkvalitetnije tvrtke. “Budućnost digitalnog tahografa kao i njegov razvoj svakako nisu završeni. Pored svakodnevnog poboljšavanja performansi i sigurnosnih elemenata svoj razvoj može naći u povezivanju s ostalim inteligentnim sustavima koje tvrtke koriste u svom svakodnevnom poslovanju kao što su fleet management i programi koji prate poslovanje, a sve s ciljem povećanja sigurnosti i uštede vremena jer sve se može vratiti i popraviti, ali izgubljeno vrijeme nikad”, ističe se u analizi.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 19

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Kako do poticaja za start-upe?

Radi se o potporama za ulaganja u minimalnom iznosu od 13 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Tihomir Orešković istaknuo je kako su on i ministar gospodarstva Tomislav Panenić razgovarali s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom o tome kako ubrzati investicije, te da je za njihovo ubrzavanje potrebna suradnja i s DORH-om.

Vlada je donijela Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. kao i Akcijski plan za njeno provođenje. Riječ je o obvezujućem preduvjetu za povlačenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Njenim donošenjem ‘otključavaju’ se alocirana sredstva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 milijuna eura, koja se usmjeravaju na poticanje znanstvene izvrsnosti te jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije”, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Panenić te dodao da su tematska prioritetna područja zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija.

Uredba o poticanju ulaganja

Vlada je donijela Uredbu o poticanju ulaganja kojom se propisuje oblik i obvezni sadržaj prijave za korištenje potpore za ulaganje s pripadajućim obrascima, sam postupak prijave te kriteriji i način izračuna potpora kao i obvezni sadržaj godišnjeg izvješća o provođenju projekta ulaganja i korištenju potpora, te potrebna dokumentacija koju podnositelji prijava moraju dostaviti nadležnim ministarstvima. “Radi se o potporama za ulaganja u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 13 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja i odnose se isključivo na

novootvorena društva, odnosno na startup poduzeća”, istaknuo je Panenić.

Prihvaćeno je i izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje projekta restrukturiranja HAC-a i ugovora o zajmu između HAC-a i EBRD-a u iznosu od 250 milijuna eura. Zajam se odobrava na rok od 15 godina, s počekom od dvije godine, a sredstva će se iskoristiti za financiranje projekta restrukturiranja HAC-a i to za refinanciranje, odnosno zatvaranje dospjelih glavnica postojećih kredita te za restrukturiranje društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarina.

Dario Nakić, ministar zdravlja

U zdravstvenom sustavu i dalje postoji manjak od 2,5 milijardi kuna Ministarstvo zdravlja planira povećati cijenu dopunskog osiguranja HZZO-a sa 70 na 89 kuna. Taj je prijedlog nakon sjednice Vlade pojasnio ministar zdravlja Dario Nakić koji je istaknuo da, unatoč sanaciji od tri milijarde kuna od prije dvije godine, u zdravstvenom sustavu i dalje postoji manjak od 2,5 milijardi

kuna. “Morat ćemo povećati stopu onim ljudima koji sad plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, da bi i dalje 900.000 naših građana - učenici, studenti, umirovljenici s malim mirovinama, darivatelji organa i darivatelji krvi - dobivali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”, rekao je ministar Nakić

20 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

AKTUALNO HGK i Kinesko vijećE za promicanje trgovine

Čak 43 posto više kineskih turista u Hrvatskoj

I

ako se hrvatska i kineska poslovna zajednica bitno razlikuju po veličini, ipak postoji značajan prostor za suradnju, posebice u poslovnim nišama kao što su prehrambena industrija, proizvodnja prirodne kozmetike i turizam.

Sve je veći interes Kineza za Hrvatsku, pa je tako prošle godine u našoj zemlji zabilježen rast dolazaka kineskih turista za 43 posto u odnosu na 2014., rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK na prošlotjednom susretu s izaslanstvom Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine (China Council for Promotion of International Trade - CCPIT), koje djeluje kao krovna komora u Kini i dugogodišnji je partner HGK. Tom je prigodom potpisan Sporazum o suradnji HGK i CCPIT-a, kojim će se produbiti i inače vrlo dobra suradnja dviju institucija. Burilović je naglasio kako se HGK zalaže za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva pri čemu je Kina vrlo značajna za našu zemlju. HGK je u proceduri otvaranja predstavništva u Šangaju, koje se očekuje

iznosila 586 milijuna američkih dolara od čega je tek 6,8 posto bio hrvatski izvoz u Kinu. Kineski investitori zainteresirani su za ulazak u Hrvatsku, pri čemu su im

Otvaranje predstavništva HGK u Šangaju očekuje se u lipnju ove godine Jiang Zengwei i Luka Burilović

u lipnju ove godine. Suradnja Hrvatske i Kine važna je i u okviru skupine 16 plus 1, koja uz Kinu okuplja zemlje Srednje i Istočne Europe, a potrebno ju je usmjeriti na područje trgovine, investicija, poljoprivrede i šumarstva, inspekcije i kontrole. Naglašeno je kako je gospodarska razmjena Hrvatske i Kine prošle godine

luke Rijeka i Ploče od strateškog značenja. Inače, Burilović je najavio hrvatskokineski investicijski i trgovinski forum koji će se potkraj svibnja održati u Zagrebu, dok će u lipnju hrvatsko izaslanstvo ići na 2. sajam ulaganja i trgovine Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe u kineski grad Ningbo. (S.P.)

Komentar HGK

Rast industrijske proizvodnje, ali i zaliha

U

veljači ove godine industrijska proizvodnja bila je veća za 4,4 posto u odnosu na veljaču 2015. godine. Time je nastavljen trend godišnjeg rasta koji kontinuirano traje posljednjih 13 mjeseci, što je djelomično rezultat povoljnijih kretanja robnoga izvoza u 2015. godini. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u veljači bila je manja za 1,6 posto u odnosu na siječanj.

“Pozitivan trend kretanja industrijske proizvodnje nastavlja se u prva dva mjeseca ove godine, s time da zalihe

gotovih proizvoda u industriji istodobno rastu, što sugerira nedovoljnu potražnju na inozemnom i domaćem tržištu koja bi, u obrnutom slučaju, inducirala budući rast proizvodnje”, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u veljači strukturno je rezultat povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji zabilježen godišnji pad. Pozitivna kretanja industrijske proizvodnje bi-

Zvonimir Savić

lježe se i na razini Europske unije, pa je u siječnju ove godine industrijska proizvodnja bila veća za 2,5 posto, čime je nastavljen trend pozitivnih kretanja proizvodnje na razini EU-a, koji kontinuirano traje od studenoga 2014. godine. (I.G.)

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Psihologija za gospodarstvenike

22 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Najskuplje je učiti na vlastitim greškama Osobi sa strane, a pogotovo ako je riječ o stručnjaku psihologu, jednostavnije je postaviti ‘dijagnozu’ i ponuditi rješenje, kaže Krešimir Macan čija agencija Manjgura koristi usluge vanjskih psihologa. Psihologe u svojim redovima najčešće imaju najuspješnije tvrtke, pa njihovu pomoć u upravljanju ljudskim resursima koristi i veliki Ericsson Nikola Tesla piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Z

dravi međuljudski odnosi unutar kompanije stvaraju veću i bolju radnu motivaciju zaposlenih, a sve to u konačnici vodi prema uspješnom poslovanju. Postići to “sveto trojstvo” nije nimalo lako, pogotovo jer je stresa kako u privatnom tako i u poslovnom životu sve više, od radnika se traži sve veća inovativnost i multitasking, a i sama uprava i menadžment pod pritiskom su stalnog imperativa sve nižih troškova a sve veće profitabilnosti. Pomiriti sve to nije lako, ali je moguće, pogotovo ako se primjenjuju profesionalna

Psihologija organizacijskog razvoja nudi rješenja koja se mogu primijeniti u svakodnevnom radu znanja psihologa, koji sve češće svoje do sada tradicionalno radno mjesto u obrazovnim ustanovama zamjenjuju tvrtkama.

“U Hrvatskoj je 3000 licenciranih psihologa - najviše ih je u području predškolskog

i školskog obrazovanja, dok ih je oko 540 u području organizacijske psihologije”, kazao je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora. Organizacijska psihologija bavi se proučavanjem ponašanja pojedinaca i grupa u formalnom organizacijskom okruženju, a psiholozi koji svoju karijeru grade u poslovnom sektoru imaju mogućnost koristiti širok spektar psiholoških znanja i vještina primjenjivih u poslovnom životu, posebno na planu međuljudskih odnosa i razvoja ljudskih potencijala. Oni rade na provođenju psihologijskih intervjua, testiranju kandidata i njihovoj psihološkoj procjeni, zatim na području razvoja karijere, prepoznavanju potencijala za napredovanje, horizontalnom i vertikalnom premještanju djelatnika, validaciji te interpretaciji rezultata analiza, ispitivanju međuljudskih odnosa u radnim skupinama, u području motivacije, te na upravljanju ljudskim potencijalima.

Rješenja koja nudi psihologija

Izazovi i očekivanja koja se stavljaju pred zaposlenike, ali i pred poslodavce, bit će sve veća. Tako 2020. psiholozi promatraju kao godinu koja je vezana uz brojne globalne strategije, ali i uz brze promjene na radnome mjestu. Godina je to kad će na tržištu rada istovremeno biti čak pet generacija zaposlenika.

“Radno mjesto bit će personalizirano i društveno otvoreno, a tržište globalizirano i digitalizirano, s pet generacija radnika koji će imati svoja, često i različita, shvaćanja rada.

Od osobite važnosti će biti upravljanje ljudskim potencijalima o čemu će ovisiti i uspjeh

3000

oko psihologa

licencirano u Hrvatskoj

540

oko psihologa

radi u području organizacijske psihologije

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA

Tvrtka ne mora nužno imati zaposlenog psihologa, ali je sjajno ako ga ima. Međutim, ideja je da znanja koja psihologija nudi postanu dostupna svima - od zaposlenika, direktora pa do predsjednika uprave kako bi ih koristili u svome radu - a to se može ostvariti kroz edukaciju i razne radionice.

tvrtke”, kaže Gligora te dodaje kako će se od radnika još više očekivati fleksibilnost u radu, smanjivanje granica privatnog i poslovnog života, kraće radno vrijeme, ali uz rad od kuće. Sve su to izazovi gdje pomoći mogu znanja koja nudi organizacijska psihologija. U Hrvatskoj je još uvijek prisutan trend nedovoljnog prepoznavanja njezinog potencijala, kao i zapošljavanja psihologa koji trebaju biti alat i potpora vodećim ljudima u tvrtkama.

Trenutačno su psiholozi u poslovnom sektoru uglavnom zaposleni u velikim sustavima.

“Velike tvrtke imaju organizirane odjele koji rade na planiranju edukacije i brzom prilagođavanju tržištu, no velikih je tvrtki u Hrvatskoj tek 0,3 posto od ukupnog broja aktivnih tvrtki. Srednje, male i mikro tvrtke čine 99 posto hrvatskoga gospodarstva i tek pojedine imaju osobu koja radi u ovom području, dok se kod većine odluke najčešće donose bez plana”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić, koji je dodao kako je važno proširivati znanje jer globalizirano tržište traži brzo prilagođavanje.

Pravi čovjek za radno mjesto

Prilikom izbora zaposlenika za pojedino radno mjesto uspješne tvrtke odustale su od sta-

Martina Trboglav, tvrtka Ramiro

24 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

re metode “baci ga u vodu pa će proplivati”.

Naime, uspješne kompanije prepoznaju važnost odabira pravog čovjeka za pravo radno mjesto.

“Važne su određene vještine i znanja pojedinca, ali i njegova osobnost, motivacija te ciljevi. Moramo se znati prilagoditi promjenama i psihologija tome može pridonijeti”, smatra Tijana Debelić iz riječke konzultantske tvrtke Poslovni biro.

Važnost uloge psihologa u upravljanju ljudskim resursima prepoznato je i u jednoj od najuspješnijih hrvatskih kompanija - Ericsson

Psiholozi u Ericsson NT-u velik doprinos daju i na području razvoja mentorstva u kompaniji Nikoli Tesli - u kojem uvijek ističu da iza njegovih rezultata stoje njihovi zaposlenici, stoga direktorica ljudskih potencijala i organizacije u ENT-u Marijana Đuzel napominje kako upravo iz toga proizlazi jedan od strateških ciljeva kompanije: privući, usavršiti i zadržati inovativne, kompetentne i motivirane ljude koji mogu ostvariti zapažene rezultate u natjecateljskom okruženju. “U procesu zapošljavanja naš tim psihologa odrađuje ogroman i iznimno važan dio posla jer znamo da bez pravih ljudi na pravom mjestu nema iznimnih poslovnih rezultata. Naši stručnjaci psiholozi imaju ključnu ulogu u procesu se-

Hrvoje Gligora

Zvonimir Savić

Tijana Debelić

Marijana Đuzel

Martina Trboglav

Krešimir Macan

lekcije najboljih kandidata koristeći psihološka znanja i psihometrijske alate (testove sposobnosti i upitnike ličnosti) koji uz selekcijski intervju daju nezamjenjiv doprinos u odabiru zaposlenika koji će najbolje ispuniti očekivanja poslodavca,” kaže Marijana Đuzel te dodaje da su, uz procjene novih zaposlenika, organizacijski psiholozi uključeni i u procjene postojećih zaposlenika sa svrhom njihovog razvoja i napredovanja. Ona dodaje kako psiholozi koji rade u ENT-u veliki doprinos daju i na području razvoja sustava mentorstva u kompaniji sa svrhom facilitacije procesa uvođenja u posao, povećanja zadovoljstva novozaposlenih te konstantnog profesionalnog razvoja. Također pomažu rukovoditeljima u profesionalnom i osobnom razvoju.

“Svojim znanjima iz različitih područja psihologije, a najviše međuljudskih odnosa, upravljanja drugima i sobom, naši organizacijski psiholozi pružaju individualnu i grupnu podršku zaposlenicima”, ističe Marijana Đuzel.

Rješenja kroz primjenjiva znanja

Iako tehnologija sve više zamjenjuje različite oblike ljudskog rada, najveći potencijal za daljnji rast i dalje se nalazi u ljudima, njihovoj kreativnosti, sposobnosti rješavanja složenih problema i socijalnim interakcijama. Suvremene organizacije trebaju ne samo pratiti stalne tehnološke promjene, već prije svega aktivno raditi na razvoju ljudskih resursa,

kao temelja konkurentne prednosti i dugoročne održivosti. Njima upravo psihologija organizacijskog razvoja nudi rješenja kroz znanja koja se mogu primijeniti u svakodnevnom radu organizacije.

“Tvrtka ne mora nužno imati zaposlenog psihologa, ali je sjajno ako ga ima. Međutim, ideja je da znanja koja psihologija nudi postanu dostupna svima - od zaposlenika, direktora pa do predsjednika uprave kako bi ih koristili u svome radu - a to se može ostvariti kroz edukaciju i razne radionice”, kaže Martina Trboglav iz tvrtke Ramiro. Ona dodaje kako je karakteristike i izazove današnjeg tržišta lakše ispuniti uz pomoć znanja koja nudi psihologija.

Jedna od tvrtki koje koriste usluge vanjskih psihologa je i agencija za odnose s javnošću Manjgura koja pokriva sve vrste komunikacijskih usluga. Njen direktor Krešimir Macan kaže kako je osobi sa strane, a pogotovo ako je riječ o stručnjaku psihologu, jednostavnije postaviti “dijagnozu” i ponuditi rješenje. “Općenito većina malih tvrtki treba takvu uslugu sa strane jer inače plaćaju najskuplju školu, onu koja se zasniva na učenju na vlastitim greškama. Mi smo se u praksi uvjerili da to najvećim dijelom dobro funkcionira iako uvijek ima okolnosti koje ne možete predvidjeti”, kaže on, dodajući kako je svaka sredina specifična te iako znate kakve ljude trebate za tim, to puno lakše saznate kroz rad s psiholozima.

Velike tvrtke imaju organizirane odjele koji rade na planiranju edukacije i brzom prilagođavanju tržištu, no velikih je tvrtki u Hrvatskoj tek 0,3 posto.

Srednje, male i mikro tvrtke čine 99 posto hrvatskoga gospodarstva i tek pojedine imaju osobu koja radi u ovom području.

Zvonimir Savić, HGK

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Poljoprivredna zadruga Kuna 1898, Kuna

Novo lice zapuštenih vinograda PZ Kuna 1898. već nekoliko godina obrađuje vinograde u vlasništvu starijih obitelji. Time Zadruga osigurava dodatnu sirovinu, dok vlasnici nešto uprihode novnika Pelješca prepoznalo je kvalitetu naše usluge, a neki vinari poput Vicelića su vinima prerađenim u našem pogonu osvajali zlatne medalje”, kaže Meštrović.

Socijalni projekt

Imajući u vidu da je u Kuni i na Pelješcu sve više staračkih domaćinstva, PZ Kuna 1898. razvila je jedan poseban projekt. “Takva domaćinstva imaju stare vinograde koje sve teže ili uopće ne mogu obrađivati. Nemaju ni novca za zaštitna sredstva i obradu. Mi smo se angažirali te u dogovoru s vlasnicima zadnjih nekoliko godina obrađujemo takve vinograde.

Zakupom vinograda činimo uslugu tim starijim obiteljima jer im održavamo vinograde, a i oni nešto uprihode. Time osiguravamo dodatnu sirovinu, a poštujemo i jedno od osnovnih načela zadrugarstva - solidarnost. U narednih nekoliko godina procjenjujemo da ćemo broj

A SAD MALO O NAMA...

25 zadrugara okuplja PZ Kuna 1898. i još 40 kooperanata 315.000 t grožđa prerade godišnje oko 300.000 l vina godišnje proizvedu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

U

Kuni, malom mjestu na Pelješcu, poljoprivredna zadruga osnovana je davne 1898. godine. Osim tradicijom, ta se zadruga može pohvaliti da je među njezinim osnivačima jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara i njezin najpoznatiji stanovnik Mato Celestin Medović, čije se reprodukcije slika kunskih pejzaža mogu i vidjeti na etiketi vina PZ-a Kuna 1898.

PZ Kuna okuplja 25 zadrugara te oko 40 aktivnih kooperanata. Godišnje preradi oko 300.000 kilograma grožđa sorte plavac mali i oko 15.000 kilograma sorte maraština. Proizvode oko 300.000 litara vina godišnje, od čega oko 20.000 litara rosea u kvalitetnoj kategoriji te oko 20.000 litara vrhunskog plavca malog pod nazivom Ponos. Ostatak proizvodnje čine kvalitetna maraština te kvalitetni plavac mali. PZ Kuna 1898. zapošljava četiri stalna radnika od kojih su dvojica enolozi te dva podrumara. Na njenu čelu je upravitelj Niko Meštrović.

Osim, prerade grožđa svojim članovima, Zadruga prerađuje grožđe i za treće osobe.

“Poljoprivrednik nam doveze grožđe, a mi ga uz određenu naknadu preradimo tako da on dobije gotov mošt ili čak vino. Dosta sta-

26 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Pelješac je prepoznat kao destinacija u kojoj se proizvode odlična vina, ističe Niko Meštrović takvih vinograda uvećati za dva do tri puta. Od ovog projekta svi imaju koristi, pa se on može smatrati i socijalnim”, ističe Meštrović.

PZ Kuna 1898. plasira svoja vina dijelom kroz ugostiteljske objekte, a dijelom kroz trgovačke lance. “Cijena grožđa u otkupu ovisi o tome koliko plasiramo vina, odnosno koliko uprihodimo njegovom prodajom. To je dobar koncept jer naši zadrugari postižu dobru otkupnu cijenu, a dobro je i za zadrugu jer time smanjujemo rizik u poslovanju. Pelješac je prepoznat kao destinacija u kojoj se proizvode odlična vina. Zato je i broj vinara sve veći, a razvio se i vinski turizam, iako tu još ima puno prostora za razvoj”, dodaje Meštrović. (J.V.)

enterprise europe

info

Broj 141, 4. travnja 2016.

Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije u zemljama Jugoistočne Europe

Poljoprivreda želi više informacija iz Bruxellesa Netom prije terorističkih napada u Bruxellesu završila je s radom jednodnevna konferencija pod nazivom Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije u zemljama Jugoistočne Europe. Na skupu su sudjelovali predstavnici Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI), velike poljoprivredno-prehrambene tvrtke iz Hrvatske, ali i mali OPG-ovi, sektorske komore, savjetodavna tijela, akademska zajednica te zastupnica u EU parlamentu Marijana Petir.

Prvi dio konferencije se održao u sjedištu COPA-COGECA-e, vodeće europske poljoprivredne lobističke organizacije. Suradnja s COPA-COGECA-om rezultat je i članstva Hrvatske poljoprivredne komore u toj organizaciji te njihovog sve izraženijeg interesa za sektorsku problematiku u ovom dijelu Europe. Glavni tajnik Pekka Pesonen je bio glavni govornik prvog dijela konferencije i njegovo izlaganje se odnosilo na presjek mjera koje je DG AGRI usvojio 14. ožujka. Hrvatska je članstvom 2013. u posljednji tren uključena u pregovore o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a nakon uvođenja embarga za izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju proizvođačima je dana pomoć od 500 milijuna eura. Krajem ožujka se aktivirala mogućnost za korištenje novog paketa pomoći poljoprivrednom sektoru, posebno proizvođačima mesa i mlijeka.

Budžet za rješavanje ograničenja proizišlih zbog embarga na izvoz u Rusiju postao je limitiran, a ne nazire se kraj toj situaciji. Stoga EU potiče i izvoz poljoprivrednih proizvoda na druga prekomorska tržišta te veću i intenzivniju promociju svoje hrane, za što odobrena dodatna sredstva.

Preostala pitanja su postavljena predstavnicima DG AGRI-ja, ali i COPA-COGECA-i o iskustavima s okrupnjavanjem zemljišta, odnosno o upravljanju državnim i privatnim zemljištem te provedbi komasacije.

COPA-COGECA smatra da fokus treba biti

na što većoj dostupnosti poljoprivrednog zemljišta, a navedeno ovisi i o cijeni koja varira u pojedinim zemljama, kao i o određenim povijesnim razlozima. Primjerice, bivše socijalističke zemlje u Istočnoj Europi imaju druge modele okrupnjavanja u odnosu na Veliku Britaniju ili Finsku.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo razinom postignute interakcije, aktualnošću tema i dobivenim informacijama na Konferenciji te apeliraju na nadležne institucije da se omogući što intenzivniji nastavak primjene europskih iskustava i modernog pristupa u hrvatskoj poljoprivredi.

enterprise europe Konferencija: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva putem strategija Europske unije za jadransko-jonsku i dunavsku regiju

Potpora poduzećima u regiji Strategija za jadransku i jonsku makroregiju odnosi se na područja Hrvatske, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije i njome se želi istaknuti mogućnost pomorskoga gospodarstva kroz objedinjavanje i zajedničko korištenje resursa Mediterana Stotinjak sudionika okupilo se početkom ožujka u Splitu na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji Razvoj malog i srednjeg poduzetništva putem strategija Europske unije za jadransko-jonsku i dunavsku regiju koju su organizirali Europska komisija, Županijska komora Split i Europska poduzetnička mreža.

Glavni cilj ovog skupa bio je dati odgovor na pitanje kako institucije koje djeluju u okviru Europske poduzetničke mreže, najveće poslovne mreže i ključnog instrumenta EU strategije za poticanje rasta i broja radnih mjesta (poput komora, regionalnih agencija, sveučilišta, tehnoloških centara... gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija iz više od 60 zemalja), mogu pomoći razvoju malih i srednjih poduzetnika u okviru spomenute makroregije.

Konferencija je dala jedinstvenu priliku kreatorima regionalnih politika i dionicima koji pružaju potporu malim i srednjim poduzetnicima da razmijene iskustva, dobru praksu i ostvare partnerstva. Vodile su se rasprave u kojima se nastojalo identificirati prednosti i nedostatke u sustavu potpore te utvrditi zajedničke aktivnosti za njihovo poboljšanje.

Strategija za jadransku i jonsku makroregiju obuhvaća četiri zemlje EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija) i četiri zemlje izvan EU-a (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija) te stavlja naglasak na mogućnosti pomorskoga gospodarstva putem objedinjavanja i zajedničkoga korištenja re-

sursa Mediterana (plavi rast, prometna povezanost kopna i mora, energetska povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam). Poseban naglasak u svim izlaganjima stavljen je na nužnost transnacionalnog pristupa, povezivanje i zajedništva u projektima.

Obrativši se uvodnom riječju sudionicima konferencije, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić naglasio je aktivnosti koje HGK planira u narednom periodu s naglaskom na projekte digitalne platforme, istraživačke i inovacijske platforme, dualno obrazovanje i projekte za start-upe.

Problem je to što najveći broj ideja još ima nacionalnu komponentu, a kako je naglasila Blanka Belošević, koordinatorica IV. stupa EUSAIR-a, u domeni održivog

turizma to je i više od 90 posto. Kao dio programa održan je i tzv. Svjetski kafić, strukturirani razgovor koji omogućava povezivanje ideja unutar veće skupine i sažimanje znanja i iskustava sudionika. Sudionici su oblikovali male skupine u tri kruga pitanja, sa sveobuhvatnim pitanjem: Što možemo naučiti od postojećih pružatelja usluga i potpora malim i srednjim poduzećima? Vođena je i interaktivna rasprava na primjerima iz stvarnog života.

“Konferencija je pokušaj da se ostvari kontakt ljudi iz različitih sredina i institucija i razmijene iskustva, od administracije do realnog života u labirintu EU-a”, istaknula je predstavnica hrvatskih poduzetnika, riječka poduzetnica Nataša Golik Klanac.

www.een.hr

4. travnja 2016.

2 3

Chicago Collaboration Week

Američka iskustva za domaće poduzetnike Na tjednu poduzetničke suradnje - studenti, start-upi, poduzetnici i znanstveno-istraživačke institucije - upoznali su se s američkom dobrom praksom kroz razna predavanja i radionice na temu poduzetništva Hrvatski gradovi Zagreb, Varaždin, Zadar i Split bili su domaćini renomiranih svjetskih stručnjaka iz područja razvoja poduzetničkog eko sustava za poticanje poduzetništva i inovacija koji su sudionicima Chicago Collaboration Weeka prenijeli svoja iskustva.

Tjedan poduzetničke suradnje organizirala je Hrvatska agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), nevladina organizacija WorldChicago, Europska poduzetnička mreža i lokalni partneri.

Na ovim skupovima sudionici - studenti, start-upi, poduzetnici i znanstveno-istraživačke institucije - mogli su se upoznati s američkom dobrom praksom kroz razna predavanja i radionice na temu poduzetništva. Tom se prilikom u kongresnom centru Forum Zagreb održala radionica za predstavnike razvojnih agencija, tehnoloških parkova, coworking prostora, akceleratora i inkubatora iz cijele Hrvatske na kojoj je glavna tema bila razvoj poduzetničkog eko sustava u Hrvatskoj kroz primjere iz Chicaga. Nicole Vasquez, osnivačica i direktorica coworking prostora The Shift, upoznala je sudionike konferencije s dobrom praksom vođe-

nja coworking prostora u Chicagu, razvoja poslovanja, strateškog traženja partnerstva i organizacije događanja. Scott L. Steward, stručnjak za razvoj start-up strategija i pozicioniranja na tržištu putem integrirane marketinške komunikacije, predstavio je Tech Teens progam u sklopu kojeg studenti iz nerazvijenih zajednica uče programirati i plasirati svoja rješenja na tržište. Kako razviti internacionalni start-up sudionici su imali prilike čuti od Keitha Bradleya koji se više od 16 godina bavi upravljanjem i razvojem IT sustava.

Terra Winston prisutnima je predstavila svoje dugogodišnje iskustvo u razvoju liderskih vještina i organizacije poslovanja koje je stekla radom u tvrtkama Google, PepsiCo, Merck, Abbot i Dallas Cowboys.

Osnivačica marketinške tvrtke Socialty za strateško upravljanje medijima i društvenim mrežama Marina Christos predstavila je poduzetnicima izazove i prilike pozicioniranja poduzeća na društvenim mrežama. Važnost jačanja poduzetničkog eko sustava u Hrvatskoj istaknuo je Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a. “Samo prošle godine HAMAG-BICRO je osigurao više od 50 milijuna kuna potpore za inovativne projekte. Kako bismo nastavili s njihovim uspješ-

nim provođenjem, okupili smo američke stručnjake s područja razvoja kolaborativnih prostora radi prijenosa dobre prakse i stvaranja snažne mreže razvojnih agencija, tehnoloških parkova, coworking prostora, akceleratora i inkubatora koji će poduzetnicima osigurati kvalitetnu podršku u svim fazama njihovog poslovanja. Vjerujem kako ćemo na ovaj način unaprijediti inovativni potencijal regije te istaknuti značaj i potencijale rastuće start-up zajednice Srednje i Jugoistočne Europe”, istaknuo je Guina.

Gostujući predavači sudjelovali su i na Voogle konferenciji u Varaždinu, dok su na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održali predavanje Are YOU Connected like a PRO? Predavači su upoznali lokalnu zajednicu Zadra u prostorijama coworking prostora COIN Zadar, a u Splitu je održana radionica na temu start-upa, umrežavanja i coworkinga gdje su svoja iskustva razmijenili Nicole Vasquez i predstavnici dvaju splitskih coworking prostora Amosfera i CoCreative te udruga Startup.hr. Više o prvoj ženskoj zadružnoj pivovari Brlog, umrežavanju i iskustvima crowdfundinga govorila je Ana Teskera, jedna od osnivačica pivovare.

enterprise europe

Designed for Business 2016 U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija, 2. lipnja 2016. godine u zagrebačkom Muzeju suvremenih umjetnosti održat će se gospodarski susreti Designed for Business 2016 koji će okupiti poduzetnike kreativnih industrija iz cijele Europe s ciljem pronalaska potencijalnih poslovnih partnera i predstavljanja svojih proizvoda za međunarodno tržište. Trendovi pokazuju izuzetan porast kulturnih i kreativnih industrija u svijetu koje sve više postaju ključna komponenta razvoja svih svjetskih ekonomija.

Iskustvo zemalja članica Europske unije, posebice Švedske, Islanda i Finske, pokazuje kako postoji pozitivna veza između razine gospodarske razvijenosti regija i udjela kreativne radne snage u aktivnom stanovništvu. Kako bi se stvorila čvrsta poveznica znanja, iskustava, poslovnih mogućnosti hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija u regiji, u Zagrebu će se od 15. svibnja do 15. lipnja 2016. održati Mjesec kreativnih industrija. Povodom toga Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO), Europska poduzetnička mreža (EEN) i Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija organizirat će poslovne sastanke s ciljem pronalaska međunarodnih partnera i internacionalizacije poslovanja.

*Enterprise Europe Network (EEN) ili Europska poduzetnička mreža (www.een. hr) najveća je europska potporna organizacija za male i srednje poduzetnike.

Mreža je sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija, pruža usluge međunarodne suradnje unutar 54 zemalja. Namijenjena je svima koji žele pronaći strane partnere te ostvariti poslovnu suradnju izvan Hrvatske. Mreža nudi informacije o uvjetima poslovanja na europskom tržištu, pronalazi partnere i tehnologije te omogućuje ostvarivanje međunarodne suradnje.

Zašto sudjelovati? Želite pronaći međunarodnog partnera i proširiti svoje poslovanje na nova tržišta? Želite svojim kreativnim proizvodima udahnuti novi život?

Trebate stručnjake za branding, dizajn, nove medije? Želite poboljšati kulturnu ponudu svog grada ili regije?

Zanimaju vas zajednički projekti, razmjena iskustava i dobra praksa?

Sudjelujte na gospodarskim susretima Designed for Business 2016 i odgovorite na izazove s kojima se susrećete u poslovanju na unaprijed dogovorenim, 20-minutnim sastancima.

Kako se prijaviti?

Posjetite stranicu Designed for Business, registrirajte se, izradite kratki profil svoje tvrtke te napišite što nudite, odnosno što tražite. U galeriju možete dodati i fotografije svojih projekata/proizvoda.

Istražite profile drugih tvrtki koje sudjeluju na gospodarskim susretima i zabilježite one koje su vam interesantne.

Od 12. svibnja započnite dogovarati sastanke.

Dođite 2. lipnja u Muzej suvremene umjetnosti i upoznajte svoje nove poslovne partnere.

Sudjelovanje na događanju je besplatno.

Međunarodni poslovni razgovori Rendez-vous Ostrava 2016 Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore iz područja inženjeringa, metalurgije, ICT-a, elektronike, rudarstva i građevinarstva. Cilj poslovnih susreta je umrežiti široki raspon tvrtki i istraživača zainteresiranih za razmjenu novih projektnih ideja i pronalaženje poslovnih partnera.

Ovi poslovni razgovori pod nazivom Rendez-vous Ostrava 2016 održat će se 25. svibnja u Ostravi, u Češkoj. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog par-

tnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 20 minuta.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke mogu se prijaviti na www.b2bharmo. com/RV2016.

www.een.hr

4. travnja 2016.

4 5

Poslovni susreti Biomedica 2016 Europska poduzetnička mreža poziva Vas na sudjelovanje na poslovnim susretima u okviru sajma Biomedica 2016 - vodećeg sastanka na vrhu europske znanosti o kvaliteti života, koji će se održati 30. i 31. svibnja 2016.

Fokus: Poslovni susreti ciljat će široki spektar tvrtki, istraživačkih centara, sveučilišta i maloprodajnih lanaca u svrhu identificiranja potencijalnih međunarodnih poslovnih i istraživačkih partnerstava.

Sudjelovanjem na događanju možete saznati najnovije informacije vezane uz inovativne tehnologije u svijetu zdravlja, medicine i farmaceutske industrije.

Teme:  Bioprocesno inženjerstvo  Dijagnostika i medicina  Zdravstvene usluge  Medicinska oprema

Razlozi za sudjelovanje: Susreti s potencijalnim istraživačkim, tehnološkim i poslovnim partnerima – EEN pruža podršku u organizaciji sastanaka.

Odaberite svoje sastanke s partnerima direktno - Vaš izbor temelji se na dostavljenom profilu Vaše tvrtke.

Nudimo Vam podršku prije, za vrijeme i nakon događaja, na primjer pomažući Vam da formulirate informativni profil svoje tvrtke.

Troškovi: Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, ali je ograničeno na sudionike Biomedice. Više informacija o poslovnim susretima, kao i informacije o prijavi sudjelovanja možete saznati putem poveznice https://www.b2match.eu/ Biomedica2016.

Ulaznicu za Biomedica summit treba kupiti zasebno: http://www.biomedicasummit.com/registration.html.

Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu Europska poduzetnička mreža Srbije-Privredna komora Srbije i Poslovni inkubator Novi Sad, u suradnji s Novosadskim sajmom i Talijanskom trgovinskom agencijom, organiziraju poslovne susrete pod nazivom B2B@NSFair, koji će se održati 16. svibnja 2016. u sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu.

Glavni fokus događanja su proizvođači i trgovci u prehrambenoj industriji. Uz njih, dobrodošli su i sljedeći povezani sektori: P oljoprivredni strojevi i oprema P oljoprivredne kemikalije  Ambalaža O bnovljivi izvori energije  P rerada i staklenička oprema P rimijenjena znanost i istraživanje.

Ključne prednosti sudjelovanja na poslovnim susretima:  Savršena atmosfera za razvoj međunarodnog poslovanja  Personalizirana pomoć pri planiranju sastanaka U lazak na tržište Balkana

Sudjelovanje za članice EEN mreže je besplatno, a registrirati se možete putem linka http://agrob2b.talkb2b.net/.

Rok za prijavu je 8. svibnja, a poslovne sastanke s prijavljenim tvrtkama možete zakazati do 10. svibnja.

enterprise europe

Poslovni susreti u sklopu EUSAIR Foruma 2016 u Dubrovniku Vlada Republike Hrvatske zajedno s Europskom komisijom organizira 1. godišnji forum Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) koji će se održati u Dubrovniku 12. i 13. svibnja 2016. godine.

Forum će okupiti ministre svih osam država sudionica Strategije, povjerenike i predstavnike Europske komisije, nadležna ministarstva, jedinice lokalne i regionalne samouprave, obrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, privatni sektor i druge.

U okviru Foruma Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža

Hrvatske organizira B2B - poslovne razgovore B2B@EUSAIR Forum 2016 koji će se održati 12. svibnja 2016., od 9 do 12 sati u Hotelu Lacroma Dubrovnik. Što su B2B sastanci?

To su “jedan na jedan” sastanci koji omogućavaju brzi pronalazak potencijalnih suradnika i poslovnih partnera u regiji i šire. Partneri će se susresti na prethodno dogovorenim 20-minutnim sastancima.

Sve funkcionira brzo i jednostavno!

Kako se prijaviti za razgovore?

Posjetite stranicu http://b2beusair. talkb2b.net/. Registrirajte se i napravite kratki profil svoje tvrtke te napišite što nu-

dite, odnosno što tražite - do 3. svibnja na stranici, s vremena na vrijeme pogledajte profile drugih tvrtki koje su se prijavile za B2B susrete i zabilježite one koje su Vam interesantne Od 3. do 10. svibnja možete početi dogovarati sastanke ili dobivati pozive na njih.

Tko može sudjelovati?

Mala i srednja poduzeća, sveučilišta, komore, predstavnici klastera i druge institucije. Na poslovnim razgovorima će sudjelovati i predstavnici nekoliko općih uprava EK (DG) koji će pojasniti mogućnosti uključivanja u projekte različitih programa financiranja iz europskih programa i inicijativa.

Dan i ljepote i fitnessa

Kako pokrenuti i voditi uspješan beauty i fitness biznis U sklopu Dana ljepote i fitnessa održan je okrugli stol na temu Kako pokrenuti i voditi uspješan beauty i fitness biznis, na kojemu su sudionice panela podijelile svoja iskustva Na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Dana ljepote i fitnessa održan je okrugli stol na temu Kako pokrenuti i voditi uspješan beauty i fitness biznis.

Posljednjeg dana sajma posjetitelji su imali prilike prisustvovati okruglom stolu gdje su sudionice panela podijelile svoja iskustva. Partner Dana ljepote i fitnessa bila je Women in Adria.

Mali fitness centri se šire online kanalima i franšiznim modelima Osim velikih fitness centara koji podrazumijevaju velika ulaganja u prostor i opre-

mu, sve su veći trend mali centri, studiji za vježbanje. Jedan od takvih otvorila je i Sunčana Seletković, poduzetnica koja stoji iza brenda Budifit mama, te svojim savjetima pomaže ženama doći do vitkog tijela. Kaže da je kod pokretanja takvog biznisa prvi korak precizno specificirati nišu: “U Budifit mama su to, naravno, mame, ali i zaposlene žene, bake, odnosno žene u dobi od 20 do 65 godina. Najčešće se radi o ženama koje nemaju dovoljno vremena ili motivacije, ili su preumorne”. Svoje početke s fitnessom Seletković bilježi prije 30 godina u Plesnom studiju Edite Cebalo, a u vlastiti

biznis je krenula uz pomoć otpremnine koju je dobila nakon što je izašla iz korporacije. To je bio veliki zaokret u njenoj karijeri, ali i privatno, jer je počela raditi od kuće. “Jedna sam od rijetkih koja je uspjela hobi pretvoriti u biznis”, kaže. A upravo takvim projektima su na raspolaganju i bespovratne potpore.

Značajna potpora HAMAG-BICRO-a U 2015. ovaj dio je najviše pokrivao Poduzetnički impuls, mjera Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti, a zanimljiv je podatak da je 47 posto prijava došlo od poduzetnica, a visokih 42 po-

www.een.hr

Tematski fokus:  Pomorska industrija (brodogradilišta, lučke uprave, marine, agencije za najam plovila)  Pomorska biotehnologija, istraživanje i razvoj  Akvakultura (uzgoj riba i školjaka) i ribarstvo  Turizam  Diverzifikacija turističkih proizvoda i usluga, inovacije u turizmu, produženje turističke sezone  Efikasnije korištenje sredstava iz EU fondova  Međusektorski pristup u turizmu (ICT, energetska učinkovitost, zdravlje).

Sudjelovanje na B2B je besplatno.

4. travnja 2016.

Poslovni susreti kreativnih industrija i digitalne tehnologije

Kao dio IFB-a 2016 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete pod nazivom Financiranje suradničkih istraživačko-razvojnih projekata u kreativnom sektoru.

Ovaj događaj će imati za cilj poticanje suradnje i osiguranja financiranja za razvoj kreativnih i digitalnih projekata u različitim industrijama.

sto poduzetnica je dobilo potpore. Primjerice, beauty centar Elixir iz Rovinja dobio je potporu u visini od 197.464 kune za nabavu stroja za lasersku depilaciju, a to je jedini takav laser nabavljen u Hrvatskoj i regiji kao svjetski novitet na tržištu lasera. Nadalje, spomenula je i program Internacionalizacije poslovanja, a u zadnjih nekoliko godina HAMAG-BICRO vodi poduzetnike na najveće europske i svjetske sajmove. Osim toga HAMAG-BICRO je partner najveće europske poduzetničke mreže EEN koja pruža usluge međunarodne suradnje u 54 zemlje.

6 7

Ovaj događaj će ciljati na sljedeću vrstu sudionika:  privatne investitore, poput poslovnih anđela, crowdfunding platformi, banaka...  javne financijske organizacije  kreativne i digitalne tvrtke svih veličina  mala i srednja poduzeća i veće organizacije iz različitih sektora  istraživačke organizacije.

nje potencijalnih poslovnih partnera. Način registracije na događanje je jednostavan, a proces rezervacije sastanaka s potencijalnim partnerima pomaže sudionicima povećati razinu iskoristivosti vlastitog vremena.

Kako bi se povećala izloženost sudionika, najinovativniji sudionici će imati priliku da pokažu svoju stručnost u showroomu.

Sudionici će također biti pozvani da prisustvuju večernjem prijamu. To će potaknuti više mogućnosti za dodatno umrežavanje s drugim sudionicima koji su se sastali za vrijeme poslovnih susreta. Sljedećeg dana sudionici će biti pozvani da posjete prostorije nekih sudionika koji se nalaze na lokacijama Liverpool i North West.

Svrha događanja je privući ambiciozne, inovativne organizacije iz Europe i izvan nje koje žele postati konkurentnije i uspješnije pomoću digitalne i kreativne tehnologije.

Registraciju na poslovne razgovore bit će moguće obaviti početkom 2016. Ako se želite prijaviti i biti prvi koji će dobiti informacije o događaju i mogućnostima financiranja, molimo pošaljite email na ibobek@hgk.hr.

Poslovni susreti u okviru EEN-a dokazan su i učinkovit način za upoznava-

Više informacija možete pronaći putem https://www.ifb2016.com/festival.

enterprise europe Novi ciklus projekta “Moj Zaba Start”

Nagrade za najbolj i njihovu komercijaliza Ovogodišnjim projektom potpora malom i srednjem poduzetništvu Zagrebačka banka okreće se mobilnim olakšavanje poslovanja u različitim gospodarskim sektorima Zagrebačka banka i ove godine nastavlja s projektom Moj Zaba Start.

U modificiranom obliku ovogodišnji projekt odvijat će se kroz dva natječaja – Start app za najbolje projekte iz područja razvoja aplikacija te Start IT up za najbolja informatička rješenja na zadani izazov.

Novi ciklus projekta je predstavila članica Uprave Zagrebačke banke Dijana Hrastović. “Jako nam je drago što danas zapo-

Cilj nam je pružiti potporu poduzetnicima – na ovaj način nastojimo prikupiti inovativne aplikacije kojima bi se olakšalo poslovanje našim klijentima iz različitih područja djelovanja, naglasila je Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke činje još jedno izdanje Mog Zaba Starta, ove godine u novom formatu, usmjerenom prema novim tehnologijama i budućnosti. Cilj nam je pružiti potporu poduzetnicima – na ovaj način nastojimo prikupiti inovativne aplikacije kojima bi se olakšalo poslovanje našim klijentima iz različitih područja djelovanja. Moj Zaba Start osmislili smo u skladu s našim uvjerenjem da Hrvatska ima širok poduzetnički potencijal i svi u svojem radu moramo nastojati da se taj potencijal i realizira, jer bez poduzetništva nema novog zapošljavanja ni kvalitetnog razvoja. Nadamo se dobrom odazivu i veselimo prilici da upo-

znamo kvalitetne ljude i projekte kojima ćemo pružiti potporu u razvoju”, smatra Dijana Hrastović.

O novom usmjerenju natječaja Moj Zaba Start govorio je direktor Informatike Zagrebačke banke Zlatko Hrbud. “S obzirom na posao koji radim, jako mi je drago što je Moj Zaba Start napravio zaokret prema aplikacijama. Osmišljavajući naše nove usluge, nastojimo promatrati potrebe naših klijenata i kolega i anticipirati što bi sve moglo biti korisno i popularno u budućnosti. Otuda i ovo naše usmjerenje, odnosno natječaj namijenjen start-up

tvrtkama, malim i srednjim tvrtkama, ali i udrugama i fizičkim osobama. Ne sumnjam da ćemo dobiti puno zanimljivih prijava i veselim se što ćemo imati prilike upoznati kreativne ljude koji razmišljaju out of the box”, ističe Hrbud.

Doris Boras iz Odnosa s medijima HAMAG-BICRO-a je dodala kako su u Agenciji izuzetno ponosni na to što su partneri projekta Moj Zaba Start kojim se potiču inovativni, kreativni i održivi projekti. “Upravo takve projekte HAMAG-BICRO ustrajno potiče kroz programe koji omogućuju poduzetnicima financijsku pot-

www.een.hr

4. travnja 2016.

8 9

je aplikacije aciju aplikacijama i korištenju novih tehnologija u poduzetništvu. Nagradit će se najbolje aplikacije za

poru od istraživanja i razvoja ideje, pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Vjerujem kako će ovaj natječaj iznjedriti kvalitetne projekte i istaknuti značaj i potencijale rastuće start-up zajednice u Hrvatskoj”, naglasila je Doris Boras.

O potpori Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore ovom projektu govorila je pomoćnica direktora ovog sektora Sanela Vrkljan. “Zadovoljstvo mi je izraziti podršku Hrvatske gospodarske komore našem partneru Zagrebačkoj banci i u ovom projektu Moj Zaba Start. Puno je ideja, ali malo njih ima mogućnost zaži-

Osobito nam je drago što ove godine natječaj uključuje i područje turizma, odnosno razvoja i pokretanja aplikacija primjenjivih za pružatelje usluga smještaja, restorane, putničke agencije, nautiku, pružatelje usluga zdravstvenog turizma i druge, istaknula je Sanela Vrkljan, pomoćnica direktora Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore

Start app je natječaj za dodjelu financijske potpore aplikacijama koje nude rješenja za unapređenje i jednostavnije poslovanje u segmentu malog poduzetništva u konkretnim tematskim područjima odnosno kategorijama:  Poljopoljoprivreda – poljoprivreda i prateća industrija, prehrambena industrija, vinarstvo i drvna industriji  Turizam – smještaj, kamping, ugostiteljstvo, nautički turizam, zdravstveni turizam i putničke agencije  Segment mikro poduzetništva – tvrtke, obrti i samostalne djelatnosti do 10 zaposlenih

vjeti i dati svoj doprinos kroz olakšavanje ili unapređenje poslovanja poduzetnicima. Stoga svaka podrška, pogotovo financijska, inovativnim i kreativnim, a tržišno održivim aplikacijama zaslužuje pohvalu. Osobito nam je drago što ove godine osim poljoprivrede i mikro poduzetništva natječaj uključuje i područje turizma, odnosno razvoja i pokretanja aplikacija primjenjivih za pružatelje usluga smještaja, restorane, putničke agencije, nautiku, pružatelje usluga zdravstvenog turizma i druge”, istaknula je Sanela Vrkljan.

Start IT up natječaj prikuplja prijedloge informatičkih rješenja za sljedeće konkretne zadatke:  Jednim klikom do odobrenja – Zaba koristi Share Point kao interni portal, a vrlo često tijekom nekog od brojnih procesa potrebno je odobrenje ili dodatni podatak koji mora unijeti određena osoba. Kako to napraviti najjednostavnije iz mobilne aplikacije na svim platformama irtualni asistent – aplikacija koV jom bi klijenti i neklijenti mogli saznati u kojoj je poslovnici, najbližoj njihovoj trenutnoj lokaciji, najkraći red za traženu uslugu  e -Zaba otvori se – kako korištenje Zabinih usluga na web stranici internetskog bankarstva može biti jednostavnije i intuitivnije​

Na predstavljanju novog Mog Zaba Starta o svojem je dosadašnjem iskustvu partnera projekta govorio Miroslav Kosović iz Sense Consultinga, a sudjelovao je i Jan Marinac, predstavnik novog partneraprojekta, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Uvjerenje u nastavak uspješne suradnje iznio je ambasador projekta Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta.

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Isplaćene nove potpore za ribare i razvoj ruralnih pod Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice.

Korisniku Obrt za lov i poljoprivredu Agrolov isplaćeno je 1,2 milijuna kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Korisnik je nabavio samohodni teleskopski utovarivač, malčer, podrivač, stroj za razbijanje pokorice, laku drljaču, sijačicu, traktor, prikolicu, tanjuraču, stražnji kultivator te nošeni raspodjeljivač gnojiva, a ulaganje je realizirano u mjestu Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Korisniku OPG Šajnović Kristijan isplaćeno je 1,3 milijuna kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća (traktor, kombajn, prikolica, traka za punjenje skladišta, box palete, usipni koš, plug, rotodrljača, malčer, sadilica krumpira, prskalica, viličar, okretač sanduka). Ulaganje je realizirano u mjesto Domašinec u Međimurskoj županiji.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih ak-

Izmjene u programima ruralnog razvoja Europska komisija je Republici Hrvatskoj odobrila izmjenu Programa ruralnog razvoja (PRR) za razdoblje 2014.-2020. u dijelu koji se odnosi na Mjeru 10 (M10) i Mjeru 11 (M11), a odobrene novosti počinju se primjenjivati već ove proizvodne godine.

M10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene Izmjena u M10 odnosi se na jasnije i logičnije definiranje minimalnih zahtjeva za gnojiva i pesticide. Obveza poštivanja minimalnih zahtjeva za gnojiva i pesticide propisana je Uredbom 1305/2013, a u PRR-u je ista obveza navedena kod svih operacija unutar mjere. Nakon odobrenja PRR-a prošle godine uočeno je da su minimalni zahtjevi, kojih se trebaju pridržavati korisnici M10, postavljeni nejasno te ih je bilo teško jasno formulirati u provedbenom aktu (što je nužno jer se moraju kontrolirati). Zato se krenulo u pregovore s EK-om kako bi se ovi zahtjevi po-

stavili na jednostavniji i logičniji način. Obveza poštivanja minimalnih zahtjeva izbačena je iz onih operacija u kojima nisu propisani neki posebni načini primjene gnojiva i/ili pesticida. Minimalni zahtjevi propisani su u ove tri operacije: 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada (ZTN) 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka (EV) 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika (EM) Izmjenom se postiglo da su minimalni zahtjevi postavljeni na način da ih je moguće lako provoditi i kontrolirati s obzirom na sličnost sa zahtjevima višestruke sukladnosti.

M11 Ekološki uzgoj Izmjena u M11 odnosi se samo na skupinu usjeva trajni travnjaci budući je već prve godine uočen rizik u provedbi same mjere.

Kako bi se ostvarila potpora, potrebno je ispuniti obvezu držanju minimalno 0,5 Eko UG/ha na skupini usjeva trajni travnjaci što se primjenjuje od 2016. godine. Napominje-

mo da će korisnicima koji su 2015. godine ušli u sustav potpore biti isplaćena potpora sukladno zahtjevu koji je podnesen te godine, te da u 2016. godini ne moraju odustati od potpore za sve površine već samo za one na kojima nemaju dostatan broj uvjetnih grla. Status eko grla, kako je definiran za potrebe ove mjere, ne znači istovremeno i stvarni status grla u ekološkom uzgoju. Eko status se odnosi na grla koja se uzgajaju na ekološkom trajnom travnjaku i koja mogu imati kako prijelazni, tako i puni ekološki status. Za definiranje prijelaznog ili eko statusa grla kontaktirajte odabrano kontrolno tijelo. Potpora se ostvaruje samo za onu površinu na kojoj je ispunjen kriterij od 0,5 UG/ha, dok se za ostatak ekološke površine pod skupinom usjeva trajni travnjaci ne može ostvariti potpora kroz mjeru Ekološki uzgoj. Međutim, za sve površine i dalje postoji mogućnost ostvarenja potpore s naslova izravnih plaćanja gdje su postavljeni drugačiji kriteriji.

www.een.hr

4. travnja 2016.

10 11

a poljoprivrednike, dručja tivnosti i dostizanja standarda Zajednice.

Korisniku Bioagrar d.o.o. iz Ivanovaca u Osječko-baranjskoj županiji isplaćene su 1.804.413,83 kune za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za preradu ljekovitog bilja. Korisnik je nabavio i liniju za preradu kamilice te dizel i elektro viličare.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.

Korisniku Jasminku Balenoviću isplaćeno je 560.000 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje kuće za odmor s otvorenim bazenom. Ulaganje je realizirano u naselju Brkač u Istarskoj županiji.

Agencija je korisniku Pelagos net farma na osnovu dodijeljenih sredstava iz EFR programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi isplatila potporu od 7,6 milijuna kuna. Korisnik je proveo ulaganje u rekonstrukciju postojećeg objekta u objekt za skladištenje sitne plave ribe koja se koristi za prehranu tuna u uzgoju. Realizacijom ulaganja smanjeni su troškovi proizvodnje, modernizirani tehnološki procesi, regulirani potencijalni rizici u proizvodnji te su stvoreni preduvjeti za povećanje proizvodnje uz poštivanje najviših standarda u pogledu zaštite okoliša i sigurnosnih uvjeta radnika.

Za Mjeru 2.1 Proizvodne investicije u akvakulturi iz Europskog fonda za ribar-

stvo za programsko razdoblje 2007.-2013. godine Agencija je do sada isplatila ukupno 12,1 milijun kuna za 13 projekata.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još jedan projekt iz IPARD programa, ovaj put za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Gradu Novigradu-Cittanovi u Istarskoj županiji isplaćeno je 2,8 milijuna kuna za izgradnju kanalizacijskog sustava u naselju Bužinija. Općini Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji isplaćeno je 3,9 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju prve faze kanalizacijske mreže i pročišćivača otpadnih voda.

Iz vinske omotnice 3,2 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je na osnovi odobrenih sredstava iz Vinske omotnice za završena ulaganja u sklopu Mjere Investicija u vinarije i marketing vina u razdoblju od 1. siječnja do 18. ožujka 2016. isplatila potporu u ukupnom iznosu od 3,2 milijuna kuna sljedećim korisnicima: Bastijana iz Splitsko-dalmatinske županije u iznosu od 199.000 kuna za projekt Ulaganje u opremanje vinarije - nabava tangencijalnog filtera za filtraciju vina, OPG Kolar iz Osječko-baranjske županije 57.000 kuna za projekt Investicija u vinarije i marketing vina/nabava nove opreme, OPG Katarina Peršurić Bernobić iz Istarske županije 252.000 kuna za projekt Oprema za vinariju i uređenje gospodarstva, Agrolaguna iz Istarske županije u iznosu od 82.000 kuna za projekt Unapređenje procesa proizvodnje i kontrole kvalitete crnih vina,

Vinarija Krajančić obrt za proizvodnju i promet vinima iz Dubrovačko-neretvanske županije 330.000 kuna za projekt Opremanje vinarije, Poljoprivredna zadruga Trsiz Vukovarsko-srijemske županije u iznosu od 759.000 kuna za projekt Ulaganje u opremu za vinski podrum i punionicu vina, Obrt Vinogradarstvo i podrumarstvo Zvonko Belović iz Međimurske županije u iznosu od 287.000 kuna za projekt Ulaganje u kupnju novih strojeva i opreme za proizvodnju i preradu vina, Kozlović obrt iz Istarske županije 227.000 kuna za projekt Uvođenje novih tehnologija u proces proizvodnje vina, individualni poljoprivrednik Anđelo Brčić iz Istarske županije 210.000 kuna za projekt Ulaganje u vinski podrum Brčić, Kalnička poljoprivredna zadruga iz Koprivničkokriževačke županije 602.000 kuna za projekt Opremanje Kalničkog vinskog po-

druma, te Vinogradrarstvo i vinarstvo obitelji Tomac iz Zagrebačke županije 236.000 kuna za projekt Kupnja novih strojeva i opreme za preradu grožđa i kretanje vina. U okviru Vinske omotnice iz EU-a osigurano je 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva tijekom petogodišnjeg razdoblja.

Cilj ovog programa je povećanje konkurentnosti naših vinara kroz tri mjere u okviru projekata restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanja vinarija te projekata marketinga i promocije vina. Za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se prijaviti vinari i vinogradari koji su upisani u Vinogradarski registar. Općenito za sve tri mjere najmanji iznos potpore je 3000 eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50 do 80 posto ukupno prihvatljivih troškova.

enterprise europe

EU NATJEČAJI ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=201 6%2fS+002-0004284.

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Upravljački i kontrolni sustavi Plinacro traži nabavu upravljačkih i kontrolnih sustava. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Plinacro, 69401829750, Savska cesta 88a, Služba nabave, Željka Frelih, 10000 Zagreb, zeljka.frelih@plinacro.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+005-0006536.

Kredit

Grad Zaprešić traži kredite. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić 92840587889, Nova ulica 10, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove, Adela UroićŠtefanko, 10290 Zaprešić, austefanko@zapresic.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016% 2fS+002-0006556.

Elektronička oprema Hrvatska radiotelevizija raspisuje natječaj za nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Odjel javne nabave, Jelena Vuković, 10000 Zagreb, jelena.vukovic@ hrt.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/

DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016% 2fS+002-0004298.

Detektori metala Ministarstvo vanjskih i europskih poslova traži nabavu detektora metala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, 43541122224, Trg Nikole Šubića Zrinskog 7-8, Služba za nabavu, Marijan Bučar, 10000 Zagreb, marijan.bucar@mvep.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0004311.

Strojevi za ofsetni tisak DES ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, traži nabavu strojeva za ofsetni tisak. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: DES ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, 23754648622, Boktuljin put bb, Služba nabave, Branko Novaković, 21000 Split, branko.novakovic@des.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2016%2fS+002-0004159.

Dizelsko gorivo Tvrtka Pleter-usluge traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pleter-usluge d.o.o., 50056328499, Čerinina 23, Služba za planiranje i nabavu, Ana Klarica Čirjak, 10000 Zagreb, aklarica@pleter-usluge.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/

Sigurnosno staklo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova traži nabavu sigurnosnog stakla. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, 43541122224, Trg Nikole Šubića Zrinskog 7-8, Služba za nabavu, Marijan Bučar, 10000 Zagreb, marijan.bucar@mvep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokum enta=2016%2fS+002-0004320.

Zubarski potrošni materijal KBC Zagreb traži nabavu zubarskog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta =2016%2fS+002-0004402.

Medicinski materijal

Istarski domovi zdravlja traže nabavu medicinskog materijala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Istarski domovi zdravlja, 99092064857, Flanatička 27, Odjel za nabavu, Goran Mišković, 52100 Pula, goran.miskovic@idz.hr. Više podataka o nadmetanju nahttps://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0004337.

www.een.hr

4. travnja 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

vlaknima i obrađeni tehnologijom bez kemikalija. Tvrtka također nudi hladno prešano ulje za distribuciju.

UK tvrtka u potrazi za kemijskim proizvođačem radi proizvodnje svojih proizvoda (BRUK20141007003) Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva razvila je revolucionarni sustav za površinsku dezinfekciju. U potrazi je za tvrtkama kemijske proizvodnje koje imaju mogućnost miješati praške i paket njihovih proizvoda. Proizvod je pakiran u pojedinim vrećicama pri čemu se ambalaža i proizvod otapaju kada se stave u toplu vodu.

Poljski uvoznik vina i hrane traži dobavljača vina i konzervirane ribe i povrća (BRPL20150828001) Tvrtka sa sjedištem u Poljskoj, specijalizirana za uvoz i distribuciju vina, tjestenine, konzervirane ribe i povrća te drugih prehrambenih proizvoda, traži suradnju s dobavljačima tih proizvoda u inozemstvu (vinari, distributeri vina, proizvođači hrane).

Mađarska tvrtka traži distributera za svoje prirodne proizvode (BOHU20151116001) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju prirodnih prehrambenih proizvoda bez glutena, jaja i mliječnih dodataka, kao i proizvoda bez genetski modificiranih organizama (GMO), traži distributere i agente s ciljem pronalaska novih tržišta u EU. Proizvodi su bogati

Poljski veletrgovac proizvoda za pekare, slastičarnice i proizvođače sladoleda traži distributere (20130214013)

Poljska tvrtka posebno traži distributera/opskrbljivača/uvoznika žitarica (sjemenke suncokreta, bundeve, sezam, lan, soja, mak), delicija (dehidrirani kokos, grožđice), konzerviranog voća (breskve, ananas, voćni miks, mandarina).

Tvrtka je najveći veletrgovac ove vrste proizvoda na poljskom tržištu s dugogodišnjim iskustvom. Tvrtka ima mrežu od 28 distribucijskih točaka diljem Poljske.

Britanska tvrtka traži proizvođača radne/zaštitne odjeće (BRUK20160224001) Britanska tvrtka traži proizvođače zaštitne radne odjeće otporne na vodu i vjetar. Britanska tvrtka je dobavljač radne

odjeće tvrtkama koje pružaju zaštitarske usluge i osobne zaštite. Odjeća koju tvrtka traži bi trebala biti otporna na teške i rizične vremenske i druge uvjete. Materijal i tkanina bi trebali biti prozračni, brzosušeći te otporni na vjetar i vlagu/vodu.

Portugalski proizvođač džemova traži distributera (BOPT20160218001) Portugalska tvrtka, proizvođač visokokvalitetnih džemova i suhog voća, traži distributera. Proizvodi su proizvedeni prema HACCP standardima te imaju bio certifikat.

Traže se dobavljači alata (BRPL20150612001) Poljska tvrtka, specijalizirana za prodaju alata kao što su svrdla, glodala i vijci, traži proizvođača ili dobavljača sličnih proizvoda kako bi ih zastupala na lokalnom tržištu. Tvrtka traži partnere koji će ih opskrbljivati kvalitetnim alatima i tako obogatiti njihov asortiman i ponudu.

Tvrtka je spremna potpisati sporazum o uslugama distribucije.

Traži se proizvođač plastičnih posuda za jogurte (BRFR20140908001) Francuska tvrtka, specijalizirana za uvoz pakiranja za prehrambene proizvode, distribuira plastične posude za jogurt francuskim poljoprivrednicima i mljekarama. Tvrtka također prodaje plastične posude za sir. Tvrtka zbog velike potražnje traži dobavljače, odnosno proizvođača koji može proizvesti između 30 i 70 milijuna posuda za jogurte godišnje.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

5

2

6

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih

3

4

7 kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// tinyurl.com/ck2p3kd.

Automobil Volkswagen, model Passat, proizveden 2014. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kontakti strujnog kruga mogu biti nedovoljno dobro izvedeni. (slika 1) Laserski pokazivač, nepoznatog brenda, oznake 2 in 1 Laser Pointer. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može izazvati oštećenje oka. Laser je prejake snage za ono čemu je namijenjen po natpisu na proizvodu. (slika 2) LED svjetlo, brend KK More, model LED RGB Stage Lighting W668. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se plastični okvir lako može skinuti i otvoriti pristup dijelovima pod naponom. (slika 3) Automobil Dodge, model Challenger LC, proizveden između 2007. i 2010. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može doći do bušenja zračnog jastuka vozača

8

9 kod prevelikog pritiska na upravljač. (slika 4) Automobil Mercedes Benz, modeli B class i CLA, proizvedeni 8. prosinca 2015. Proizvodi predstavljaju rizik jer matice s desne strane vozila koje učvršćuju kotače mogu biti neispravno učvršćene. (slika 5 i 6) Motocikli Suzuki, modeli Burgman 400, Bandit 650, Bandit 1250, GSR600, GSX600F, B-King, Hayabusa, GSX-R600, GSX-R750, Gladius, Intruder M1800, Intruder C1500, V-Strom 1000, proizvedeni između 2007. i 2010. godine. Može se dogoditi da alternator kod pregrijavanja ne puni bateriju. (Slike 7 i 8) Automobil Citroën, model C4 Picasso, proizveden 2015. godine. Proizvod može imati neispravan sustav za zaključavanje vozila. (slika 9)

www.een.hr

4. travnja 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama

Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Cross-platform PDF (Portable Document Format) toolkit i biblioteka za korištenje u e-knjigama za školsku djecu (TRIT20140228001)  Talijanski spin-off traži akademskog/industrijskog partnera koji je razvio cross-platform PDF toolkit koji omogućava visok stupanj interakcije s dokumentima u PDF formatu i koji može biti korišten na svim platformama i različitim operativnim sustavima. Traži se ugovor o licenciranju.

Inovativna tehnologija za ekstrudiranje, sirovine i aditivi za proizvodnju pahuljica za doručak (09 IL 80ER 2S4M)  Izraelska tvrtka traži tehnologiju, osnovni materijal i aditive za proizvodnju pahuljica za doručak, kroz proces ekstrudiranja. Tehnologija bi trebala voditi do zdravijeg proizvoda u smislu kalorijske vrijednosti, sadržaja šećera i soli te funkcionalnih aditiva.

Trebala bi biti na razini koncepta, R&D razini ili potpuno razvijena/spremna za upotrebu.

Kineska tvrtka traži opremu ili tehnologiju za detektiranje curenja unutar vodovodne mreže (TRCN20160126001)  Kineska tvrtka vodeća u proizvodnji hidrauličnih kontrolnih ventila traži opremu ili tehnologiju za detekciju curenja vode unutar vodovodne mreže, kao što je viso-

ko precizni detektor ili senzor za otkrivanje curenja iz zakopanih cijevi vodovodne mreže, kanalizacijskih šahtova, protupožarnih hidranata te remont ventila. Tvrtka želi surađivati s partnerima kroz zajedničko ulaganje, komercijalni ugovor s tehničkom pomoći te tehničku suradnju.

Nizozemska tvrtka koja razvija prsnu protetiku traži specifičan materijal (TRNL20150409001)  Nizozemski jointventure sastavljen od tri iskusne kompanije razvija 3D printanu prsnu protetiku. Koristeći tehniku skeniranja tijela zajedno s aplikacijom, protetika je potpuno kustomizirana. Za daljnji razvoj proizvoda i uvođenje na tržište tvrtka traži specifični materijal koji treba biti pogodan za 3D print i imati osobine slične silikonu. Tvrtka traži licencu ili sporazum o tehnološkoj suradnji.

Proizvodnja i montaža tiskanih pločica (TRES20150907001)  MSP s juga Španjolske aktivan u području sigurnosti i elektronike (hardver i softver) traži industrijske partnere s kapacitetom proizvodnje tiskanih pločica (PCB) i montaže komponenti. Tvrtka treba usluge za realizaciju svojih dizajna i prototipova (potvrđenih i nepotvrđenih). Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji i tehničku suradnju s industrijskim partnerima.

Nove tehnologije za korištenje dronova u modernim gradovima u svrhu nadzora (TRPL20151015001)  Mala

poljska tvrtka iz ICT sektora traži nove tehnologije povezane s korištenjem dronova (UAV – unmanned aerial vehicles). Tvrtka posjeduje ekspertizu u području rješenja za gradove i regije i specijalizirana je za tehnologije za pametne gradove. Njihovo je istraživanje fokusirano na upotrebu dronova u modernim gradovima, posebice u poboljšanju nadzornih sustava.

Nudi se suradnja zasnovana na licenciranju i komercijalnom ugovaranju s tehničkom pomoći Ekspertiza u poliakrilnim kiselinama ili glassionomer stakla za razvoj glassionomer cementa (TRDE20151002001)  Bavarski istraživački laboratorij za dentalne biomaterijale trenutačno radi na projektu poboljšanja dentalnog glassionomer cementa. Traže industrijske partnere koji posjeduju ekspertizu u sintezi poliakril kiselina i/ili proizvodnji glassionomer stakla. Nude ugovor tehnološki I/ili istraživačkoj suradnji.

Poboljšanje ekonomičnosti plinskih mreža (TRUK20151027001)  Britanska podružnica međunarodne petrokemijske tvrtke traži znanja, inovativne tehnologije i proizvode za poboljšanje efikasnosti njihovih instalacija za proces razmjene topline.

Tip suradnje s akademskim ili industrijskim partnerima ovisit će o stupnju razvoja, a može uključivati komercijalni ugovor s tehnološkom suradnjom, licenciranje, tehnološku ili istraživačku suradnju.

enterprise europe

4. travnja 2016.

Poslovni susreti E2 Tech4Cities Europska poduzetnička mreža poziva na poslovne susrete pod nazivom E2Tech4Cities koji će se održati tijekom Europskog tjedna održive energije (EU Sustainable Energy Week) 17. lipnja 2016. u Bruxellesu.

Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima, i to iz područja: O bnovljivi izvori energije  E nergetska učinkovitost u zgradarstvu  I CT za gradove - “smart cities”  E nergetski učinkovit transport i mobilnost  Istraživanje i razvoj u okviru programa Obzor 2020  E nergetsko upravljanje  E nergetska obnova i  Pametne mreže i integracija energetskih sustava.

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 20 minuta. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/ e2tech4cities2016. Više podataka na: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Poslovni susreti u sklopu Međunarodne konferencije na temu elektroanalize

Elektroanalitička kemija ostaje na čelu primijenjene znanosti i tehnološke primjene u raznim područjima i prisutna je u mnogim područjima od društvenog i gospodarskog značaja koji se odnose na zdravlje, sigurnost, okoliš, energiju i ostalo.

Po prvi put, kao dio 16. međunarodne konferencije, ESEAC i Europska poduzetnička mreža bit će domaćini međunarodnih poslovnih susreta koji će okupiti znanstvenike i predstavnike industrije (poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta). Ovaj uzbudljiv događaj omogućit će sudionicima da se upoznaju s potencijalnim poslovnim partnerima tijekom unaprijed dogovorenih 30-minutnih poslovnih sastanaka. Sudionici mogu dijeliti znanje, ideje i iskustva, inovacije, prepoznati nove prilike za budući rast i razvoj te pokrenuti prekograničnu suradnju.

Glavne teme:  Senzori i biosenzori  Zdravstvene tehnologije  Dijagnostički uređaji  Biomedicinska dijagnostika  Molekularna dijagnostika  Praćenje stanja okoliša  Industrijsko praćenje  Analiza hrane i pića  F orenzika  Skladištenje energije  Gorive ćelije, biogorive ćelije i mikrobne gorive ćelije  K ataliza  F armaceutika.

Više informacija o događanju možete saznati na http://www.eseac2016.com/. Detalje o poslovnim razgovorima, kao upute za prijavu, možete pronaći na istoj stranici.

Prijave su otvorene do 8. lipnja, dok odabir sastanka s potencijalnim partnerima možete prijaviti od 9. svibnja do 8. lipnja. Za eventualna pitanja pošaljite mail na ibobek@hgk.hr.

16

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 5.- 6. travnja - IT SUMMIT 2016 - Poslovni susreti, Linz, Austrija 6. travnja - Poslovni susreti XXI IUPAC, Rim, Italija 7. travnja Poslovni razgovori Industrymatchmaking – IMM2016, Sofija, Bugarska 15. travnja - Poslovni susreti Bud-Gryf 2016 građevina i energetika, Szczecin, Poljska 15. travnja - Poslovni susreti TATRA Expo Construction and Living 2016, Poprad, Slovačka 18.-19. travnja - Poslovni razgovori - Future of Building - Beč, Austrija 19. travnja - conhIT Business Meetings 2016, Berlin, Njemačka 27. travnja - Poslovni susreti u sklopu sajma ALIMENTARIA, Barcelona, Španjolska 28. travnja - Poslovni razgovori na temu biopesticida, Greenwich, Velika Britanija 12. svibnja - Poslovni susreti na temu ključnih razvojnih tehnologija unutar programa Obzor 2020, Mainz, Njemačka 12. svibnja - Poslovni susreti u sklopu EUSAIR Foruma 2016, Dubrovnik

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Hotel Osam, Supetar

Romantični bijeg iz svakodnevnice Osim gastronomske i wellness ponude koja je također na raspolaganju gostima hotela, organiziraju se i razni izleti

H

otel Osam u Supetru na otoku Braču jedinstveno je mjesto luksuza i opuštajućeg odmora u ležernom mediteranskom okruženju. Svi oni koji žele kvalitetno provesti vrijeme uživat će u svakom kutku modernog hotelskog zdanja.

Njegov eklektični stil postignut je kombinacijom modernog i tradicionalnog dekora kojim se prate boje otoka Brača, a luksuz je naglašen minimalističkim i pomno odabranim namještajem.

Hotel Osam otvoren je prije dvije godine, a ima 24 sobe te još četiri koje se nalaze u luksuznoj Villi Osam. Najviše turista dolazi iz Skandinavije, Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Belgije, ali ima i dosta gostiju iz Hrvatske. “Naš je hotel otvoren cijele godine, a od svibnja do

U hotelu, koji je u sastavu turističke tvrtke Svpetrvs hoteli, organiziraju se razne manifestacije i priredbe kraja rujna bilježi se stopostotna popunjenost, dok je ona nešto niža u zimskim mjesecima”, rekao je Damir Vidošević, direktor prodaje i marketinga tvrtke Svpetrvs hoteli. Osim u samom smještaju gosti hotela uživaju u gastronomskoj ponudi a la carte restorana Otok koji se nalazi u sklopu hotela. Tako se, među brojnim specijalitetima, nude jela s roštilja i mediteranska kuhinja, a sve je to praćeno probranim izborom vina.

Izleti po željAma

Restoran je otvorenog tipa, pa u njegovoj gastronomskoj ponudi mogu uživati i posjetitelji koji nisu hotelski gosti. Na vrhu Hotela Osam nalazi se Rooftop bar s prekrasnim pogledom

na Supetar. U hotelu, koji je u sastavu turističke tvrtke Svpetrvs hoteli, organiziraju se razne manifestacije i priredbe. Jedna od njih je All you can eat (Sve što možete pojesti), poseban program za ljubitelje slastica.

Osim gastronomske i wellness ponude koja je također na raspolaganju gostima hotela, organiziraju se i razni izleti, primjerice po otoku Braču, zatim na slapove Krke uz obilazak Šibenika, na Plitvička jezera, u Split, Trogir i u Dubrovnik. “Organiziramo i posebne izlete prema zahtjevima i osobnim željama turista i to za manje skupine gostiju. To su primjerice gastro ture po Braču, zatim program pod nazivom Kultura&avantura te izleti gliserom i jahtom”, rekao je Vidošević. Dodao je kako su gostima na raspolaganju i privatni transferi gliserom ili automobilom te priprema privatnih večeri ili cateringa.

Govoreći o namirnicima koje se koriste za pripremu jela u restoranu Hotela Osam, Vidošević je istaknuo kako se dio namirnica uzgaja u vrtu koji se nalazi na terasi restorana Otok, a dio se nabavlja od lokalnih uzgajivača, dok maslinovo ulje proizvode iz maslinika u vlasništvu Svpetrvs hotela. Ti su maslinici zasađeni u Waterman Svpetrvs Resortu. Turisti također mogu sudjelovati u branju maslina, ako se uključe u poseban paket pod nazivom Dani maslina u Supetru. (S.P.)

Naš je hotel otvoren tijekom cijele godine, a od svibnja do kraja rujna bilježi se stopostotna popunjenost.

Damir Vidošević, direktor prodaje i marketinga tvrtke Svpetrvs hoteli

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Nakon osam godina vraća se Zagreb Auto Show

Među 440 izlagača i dva iz Hrvatske

N

akon osam godina Zagreb Auto Show pod sloganom Onaj pravi vraća se od 5. do 10. travnja na obnovljeni izložbeni prostor Zagrebačkog velesajma. Posjetitelje, kojih se očekuje oko 120.000, dočekat će 440 izlagača iz 33 zemlje s ukupno 82 automobilska brenda, a prvi put će među njima biti i dva hrvatska proizvođača električnih vozila i skutera. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je na najavnoj konferenciji za novinare istaknuo da se posebno ponosi nastupom Rimac automobila i DOK-INGa. “Veseli me da imamo domaću pamet, da naš čovjek nije u zapećku nego u žiži trendova i vremena, tako promoviramo Hrvatsku na najbolji mogući način”, kazao je Bandić dodavši da je Auto Show odlična turistička i gospodarska promocija, kako Zagreba, tako i cijele zemlje.

Predsjednica izvršnog odbora Zagreb Auto Showa i voditeljica Zagrebačkog

velesajma Dina Tomšić poručila je kako salon može oživjeti autoindustriju koja povezuje mnoge druge grane gospodarstva. Što Auto Show znači za Zagreb oslikala je podatkom prema kojem će se

gradu na svaku kunu uloženu u ovaj događaj u blagajnu vratiti čak 11 kuna. Veliki interes posjetitelja pokazuju i rezervacije gradskih hotela koji očekuju popunjenost od 95 posto. (M.S.)

Koncern Agrokor

Abrakadabra novi online mall

A

007, tvrtka u sastavu Agrokor koncerna, otvorila je virtualna vrata Abrakadabre, novog online malla, u kojem su hrvatskoj javnosti dostupni najpoznatiji domaći i svjetski brendovi. Abrakadabra tako trenutno na domeni www.abrakadabra.com nudi 100.000 artikala iz kategorija Auto-Moto, Bijela tehnika, Vrt i alati, Računala i periferija, Igračke, Knjige, Ljepota i njega, Moda, Oprema za bebe, Potrošačka elektronika te Sport i dodaci prehrani, odnosno gotovo 1000 brendova koji dolaze od više od 200 partnera.

“Agrokor je i ovaj put potvrdio da prepoznaje trendove i ulaže u nove tehnologije gradeći lidersku poziciju na tržištu, istovremeno ispunjavajući očekivanja potrošača i poslovnih partnera. Tako smo u projekt A007 krenuli s jasnom vizijom izgradnje nove regionalne online platforme investirajući do sada gotovo 40 milijuna kuna. Posebno smo ponosni na naš tim vodećih e-commerce stručnjaka. Naš tim kontinuirano raste, a do kraja godine planiramo ga učetverostručiti. Do sada smo dokazali da znamo i možemo i online dio voditi jednako uspješno kao

28 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Hrvoje Kraljević

i naše tradicionalno poslovanje, što je i krajem prošle godine potvrđeno uspješnim lansiranjem Konzum klika. Ovo je naš sljedeći korak u razvoju online poslovanja, u kojem nam je cilj stvoriti novu dodanu vrijednost i pružiti još jedan izbor našim potrošačima i poslovnim partnerima. Tako ćemo nastaviti i dalje te spremno odgovarati novim izazovima što će uključivati i regionalno širenje, u početku na tržišta Slovenije i Srbije, a potom i na ostala tržišta Jugoistočne Europe”, izjavio je Hrvoje Kraljević, direktor A007 i Tiska. (B.O.)

Virovitica će biti prvi hrvatski grad sa stopostotnom pokrivenošću kanalizacijom

Projekt vrijedan 147,2 milijuna kuna

S

večanim otvorenjem radova na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za 25.000 stanovnika u virovitičkoj Poslovnoj zoni počela je provedba najvećeg projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije u Virovitičko-podravskoj županiji - Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Virovitica, vrijednog 147,2 milijuna kuna. U okviru projekta bit će rekonstruirana tri gradska kolektora i mješoviti sustav odvodnje prvenstveno zbog sprečavanja istjecanja i prelijevanja nedozvoljenih količina otpadnih voda. Projekt koji 71 posto sufinancira Europska unija predviđa i gradnju 7,5 kilometara gravitacijskih kolektora, jednog retencijskog bazena, jednog kišnog preljeva i tri crpne stanice. Proširit će se i sustav odvodnje na područje rubnih dijelova aglomeracije izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje, ukupno 35 kilometara gravitacijskih i tlačnih cjevovoda i 10 crpnih stanica s priključenjem novih 2730 stanovnika Špišić Bukovice, Brezika i brdskih dijelova Virovitice.

Projekt je pripreman sedam godina, a zajednički ga provode Ministarstvo po-

ljoprivrede, Hrvatske vode, Trgovačko društvo Virkom, Grad Virovitica i općine Lukač i Špišić Bukovica. “Projektom vrijednim dvaju gradskih proračuna smanjit će se gubici u vodoopskrbnoj mreži, povećati standard građana i omogućiti daljnji razvoj kraja. Izgradnjom ove aglomeracije Virovitica će biti prvi grad u Hrvatskoj sa stopostotnom prekrivenošću kanalizacijskom mrežom”, kaže predsjednik Skupštine Virkoma i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

Izvođači radova su Brana iz Virovitice i Radnik iz Križevaca.

Cilj Republike Hrvatske i obveza prema Europskoj uniji je da se do 2018. uspostavi odvodnja i prečišćavanje na aglomeraciji većoj od 15.000 stanovnika.

“Ovakvi projekti u vodno-komunalnoj infrastrukturi su obično veći od godišnjih proračuna gradova koji ga provode. Trenutno radimo na 110 ovakvih projekata, ukupne vrijednosti 800 milijuna eura.

Do 2023. godine imamo obvezu izgraditi sve sustave kanalizacije u mjestima većim od 2000 stanovnika”, ističe generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić.

(G.G.)

ABC svježi krem sir

Među tri najbolja u svijetu

A

BC svježi krem sir svrstao se u sam vrh globalne konkurencije sirnih namaza na najvećem svjetskom ocjenjivanju sira, World Championship Cheese Contest, održanom u SAD-u. Naime, u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača koji su poslali čak 2595 uzoraka iz 23 zemlje, ABC sir s vlascem osvojio je treće mjesto sa 99,55 od 100 bodova. Taj plasman nije uspjeh samo Belja, nego i hrvatske mljekarske industrije.

“ABC sir jedan je od najvažnijih proizvoda Belja čija je proizvodnja bazirana na domaćem mlijeku s farmi Belja. Ove godine planiramo povećanje proizvodnje ABC sira od 16 posto i imamo vrlo ambiciozne izvozne planove koji uključuju otvaranje novih tržišta. Trenutačno ABC sir izvozimo u 20 zemalja na četiri kontinenta, a izvrsni rezultati s najvećeg svjetskog ocjenjivanja daju nam novi poticaj”, rekao je direktor Belja, Davor Bošnjaković. Inače, ABC sir dobitnik je niza

priznanja u Hrvatskoj i državama Adria regije, u kojima je uvjerljivo najsnažniji brend sirnih namaza. U zadnjih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj je treći put uzastopno osvojio prvo mjesto u Best Buy Award istraživanju u kategoriji sirnih namaza, a u Sloveniji je pobijedio na četvrtom po redu godišnjem izboru za Produkt leta. Nositelj je i tri zlatne zvjezdice uz oznaku Superior Taste Award koju dodjeljuju kuhari i sommelieri iz najboljih svjetskih restorana.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM HNB: Prihodi od turizma

Lanjski turistički prihod gotovo osam milijardi eura Udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu prošle godine iznosio je 18,1 posto što predstavlja rast od 0,9 postotnih bodova u odnosu na 2014. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr je prvi put nakon 2007. godine da je ostvaren rast prihoda ostvarenih zbog poslovnih razloga turista, i to od čak 13 posto ili 25 milijuna eura više nego 2014.

Sinergijski rad svih u turizmu

U četvrtom tromjesečju prošle godine prihodi od turizma iznosili su 663,5 milijuna eura, što je 6,4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. Pritom su prihodi zbog osobnih razloga porasli za 40,2 milijuna eura ili 6,9 posto na 620,9 milijuna eura. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju prihodi od dolazaka turista zbog poslovnih razloga iznosili su 42,6 milijuna eura što je 1,2 posto više nego u istom razdoblju pretprošle godine.

7,742mlrd € prihod od ino turista koji su se odmarali u Hrvatskoj u 2015.

219mil €

prihod od stranaca koji su kod nas boravili poslovno

663,5mil € prihodi od turizma u lanjskom 4. kvartalu

N

akon odličnih fizičkih turističkih rezultata ostvarenih tijekom 2015. godine kada je u našim turističkim odredištima boravio 14,1 milijun turista, što je 8,3 posto više nego godine ranije, Hrvatska narodna banka objavila je financijske podatke o turističkom prihodu za prošlu godinu. Prema tim podacima, udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu prošle godine iznosio je 18,1 posto što predstavlja rast od 0,9 postotnih bodova u odnosu na 2014. U četvrtom tromjesečju 2015. udio tih prihoda u ukupnom BDP-u iznosio je šest posto što je rast udjela od 0,2 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

Prema podacima HNB-a, tijekom prošle godine u hrvatskim turističkom odredištima strani gosti su potrošili 7,961 milijardu eura što je 7,6 posto više nego 2014. Pritom su ti prihodi namaknuti osobnom potrošnjom inozemnih turista, a iznosili su 7,742 milijarde eura, što znači da su porasli za 7,4 posto ili za 534,1 milijun eura. S druge strane, prihodi zbog poslovnih razloga stranaca tj. onih koji su posjećivali Hrvatsku na poslovnim putovanjima - iznosili su 219 milijuna eura. Kako kažu u HNB-u, to

30 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Lani su prvi put nakon 2007. porasli prihodi ostvareni zbog poslovnih razloga turista, i to od čak 13 posto Komentirajući statističke podatke, ministar turizma Anton Kliman je istaknuo kako su u Ministarstvu turizma jako zadovoljni ostvarenim turističkim prihodom koji je prošle godine dosegnuo gotovo osam milijardi eura.

“Ako se tome doda potrošnja domaćih gostiju, prihodi od turizma za prošlu godinu dosegnut će najmanje 9,3 milijarde eura. To je rezultat sinergijskog rada svih u turističkom sektoru.

S obzirom na investicije koje se planiraju ove godine u hotelskom sektoru te u dodatne turističke sadržaje, vjerujem kako će ova godina po turističkom prihodu nadmašiti prošlogodišnju”, naglasio je Kliman.

Luke nautičkog turizma

U krizi porastao broj nautičkih luka

Luke nautičkog turizma u prošloj godini ostvarile su prihod bez PDV-a u iznosu od 753,4 milijuna kuna što je 5,1 posto više nego 2014. Trend rasta prihoda nautičkih luka neprekidno traje od 2002. godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

autički turizam se po svojim specifičnim obilježjima bitno razlikuje od ostalih oblika turizma. Prije nekoliko godina Hrvatski hidrografski institut izradio je Studiju razvoja nautičkog turizma u kojoj je ta vrsta turizma prvi put sagledana u cjelini. Na temelju studije izrađena je Strategija razvitka nautičkog turizma za razdoblje do 2019. godine. A upravo ta strategija sadrži viziju i ciljeve daljnjeg razvoja nautičkog turizma u skladu s principima održivog razvoja.

U njoj se navodi kako je jedna od najvećih prijetnji dugoročnom razvoju nautičkog turizma nekontrolirano korištenje prirodno oblikovanog prostora i prirodnih dobara. To, među ostalim, znači nekontroliran rast mjesta, neodgovarajuće lokacije različitih sadržaja te neodgovarajuća prometna infrastruktura. Važno je istaknuti kako turizam u cjelini kao i njegov nautički dio ima veliki značaj u razvoju gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) prošle godine proveo je istraživanje o nautičkim lukama u Hrvatskoj i prihodima koje ostvaruju.

U prošlogodišnjem istraživanju obuhvaćena je 121 luka nautičkog turizma, dok ih je tijekom istraživanja provedenog 2014. bilo 112. Tijekom 2015. najviše nautičkih luka bilo je u Zadarskoj županiji i to 36, zatim u Primorsko-goranskoj 27 te u Splitsko-dalmatinskoj 20 luka.

Prihod pao samo u Istarskoj županiji

Luke nautičkog turizma u prošloj godini ostvarile su prihod bez PDV-a u iznosu od 753,4 milijuna kuna što je 5,1 posto više nego 2014.

Trend rasta prihoda luka nautičkog turizma neprekidno traje od 2002. godine što je djelomično rezultat povećanja njihovog broja.

Prema podacima DZS-a, povećanje prihoda i broja luka nautičkog turizma u tom razdoblju, posebice tijekom gospodarske krize, na određeni način pokazuje sklonost potrošnji nautičkih turista.

Komentirajući spomenute statističke podatke, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu kako je rast prihoda u nautičkim lukama u prošloj godini strukturno rezultat porasta stavki tzv. ostalih prihoda. Upravo su ti prihodi 2015. činili 23,5 posto ukupnih prihoda. Uz to, postoje i servisne usluge koje su lani činile 7,6 posto ukupnih prihoda. Najveći dio ukupnih prihoda luka nautičkog turizma, njih 68 posto u 2015., činili su prihodi od iznajmljivanja vezova kod kojih je zabilježen pad od 1,6 posto u odnosu na 2014. Promatrajući prema županijama, prihod je pao samo u lukama nautičkog turizma u Istarskoj županiji, dok je porastao u preostalih pet - u Primorsko-goranskoj za 13,1 posto, Zadarskoj 2,4 posto, Šibensko-kninskoj 0,4 posto, Splitskodalmatinskoj 19,2 posto te Dubrovačko-neretvanskoj 1,5 posto.

Novi podaci DZS-a

121 luka nautičkog turizma djelovala 2015. (2014. bilo ih je 112) 36 luka (najviše) ima u Zadarskoj županiji 27 u Primorskogoranskoj 20 u Splitskodalmatinskoj

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Clico SEE

I sigurnost može imati dodanu vrijednost Područja u kojima vidimo veliki potencijal su sigurnosne tehnologije i napredne mrežne tehnologije, posebice u Wi-Fi segmentu koji je doživio svoj drugi boom na tržištu, ističe direktor poslovnog razvoja za Clico SEE piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Želimo postati najkvalitetniji i najveći value add distributer za ICT sigurnost i mreže u Jugoistočnoj Europi.

Petar Brgan, direktor poslovnog razvoja za Clico SEE

T

vrtka Clico, koja je osnovana u Krakowu 1991. i koja trenutačno ima više od 60 zaposlenih, na tržište Jugoistočne Europe (SEE) iskoračila je u svibnju 2015. otvorivši regionalne urede u Zagrebu i u Ljubljani, a potom i u Beogradu u siječnju ove godine. Clico SEE trenutačno zapošljava tri stručnjaka u Zagrebu, te dva u Beogradu i jednog u Ljubljani. Osim u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, Clico SEE je prisutan u Albaniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Tvrtka ima urede u Rumunjskoj i Bugarskoj, prisutna je na baltičkom tržištu, a u veljači je otvorila ured u Budimpešti.

“Clico SEE nudi korisnicima u Jugoistočnoj Europi proizvode nekoliko renomiranih proizvođača iz područja ICT sigurnosti i mreža.

Radimo isključivo kroz partnersku mrežu i korisnicima pružamo podršku kroz otvaranje novih projekata, tehničku podršku, edukacije i postprodajnu podršku. Primarni nam je cilj izgraditi partnersku mrežu koja će u kombi-

32 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

naciji sa stručnjacima tvrtke Clico SEE moći u svakom trenutku ponuditi odgovarajuće rješenje te pravovremenu podršku za svaki upit. Želimo i na ovom tržištu ostvariti uspjeh kakav je tvrtka ostvarila na drugim tržištima, odnosno želimo postati najkvalitetniji i najveći value add distributer za ICT sigurnost i mreže u Jugoistočnoj Europi”, objašnjava nam Petar Brgan, direktor poslovnog razvoja za Clico SEE. Važno je naglasiti kako je Clico i prije otvaranja ureda bio prisutan u Jugoistočnoj Europi kroz suradnju s partnerima. “Zahvaljujući tome, tvrtka je konstantno bila u tijeku s aktualnim poslovnim zbivanjima”, kaže on.

Usponi i padovi

Partneri su, nastavlja on, vrlo brzo prihvatili tvrtku i prepoznali njenu kvalitetu. “Dosadašnje poslovanje u Hrvatskoj bih ocijenio i više nego uspješnim jer uvijek nastojimo izvući maksimum iz svakog segmenta. Sva-

Data science monetization 2016

ko poslovanje ima svoje uspone i padove, usputne poteškoće i prepreke, a svako tržište nudi svoje prilike i izazove. No, u takvim situacijama čelni ljudi različitih organizacija mogu pokazati svoju kreativnost, sposobnost strateškog promišljanja i donošenja strateških odluka te općenito svoje upravljačke sposobnosti. Područja pak u kojima vidimo veliki potencijal su sigurnosne tehnologije i napredne mrežne tehnologije, posebice u Wi-Fi segmentu koji je doživio svoj drugi boom na tržištu”, napominje on dodajući kako je Clico SEE nedavno postao ovlašteni distributer Juniper Networksa za Jugoistočnu

Zatvaranje u okvire manjeg tržišta ne pridonosi razvoju, a ni viziji tvrtke, kaže Petar Brgan Europu. Riječ je, naime, o jednom od vodećih proizvođača mrežne opreme i usluga koji je do sada u Jugoistočnoj Europi bio prisutan uglavnom putem mreže svojih partnera.

“Proizvodi i rješenja tvrtke Juniper Networks sinonim su za snažnu zaštitu i povećanu razinu sigurnosti informatičkih sustava. S obzirom na to da tvrtka Clico svojim korisnicima nudi stalnu podršku i učinkovite alate za zaštitu podataka na više razina te izgradnju efikasnih i sigurnih mreža kojima se osigurava dosljedno upravljanje, ova suradnja potpuno je prirodan odabir za obje strane”, kaže Brgan, dodajući kako konkurenciju smatra zdravom jer tvrtku Clico drži budnom i motivira je za daljnji napredak i što kvalitetniju uslugu.

“Tvrtke se trebaju neprestano razvijati i unapređivati svoje konkurentske prednosti te biti okrenute globalnom tržištu i promatrati konkurenciju s tog stajališta. Zatvaranje u okvire manjeg tržišta ne pridonosi razvoju, a ni viziji tvrtke”, naglašava.

Recept za uspjeh

Clico SEE u ovoj godini planira uvrstiti u svoju ponudu još nekoliko renomiranih proizvođača sigurnosnih i naprednih mrežnih rješenja te u skladu s time povećati broj svojih zaposlenika. “Ulaganje u kvalitetan kadar i širenje stručnog tima jedna su od pretpostavki za daljnji razvoj. Kad se to spoji s dobro razgranatom partnerskom mrežom, dobiva se provjeren recept za visokokvalitetnu uslugu po kojoj nas naši korisnici poznaju”, zaključuje Petar Brgan.

Kako monetizirati podatake?

M

eđunarodna konferencija Data science monetization 2016, koja će se održati 13. i 14. travnja, pruža dublji uvid u poslovnu primjenu znanosti o podacima (data science) i odgovara na to kako monetizirati golemu količinu podataka koje tvrtke posjeduju i prikupljaju. Program konferencije, koju organiziraju IN2Data i Eventa01, pokriva pet poslovnih područja: telekomunikacije, trgovinu, financijsku industriju, zdravstvenu i farmaceutsku industriju te nacionalnu sigurnost. Valja naglasiti kako je podataka

sve više (svaki dan stvara se novih 2,3 trilijuna gigabajta podataka), a malo tvrtki zna kako koristiti dostupne alate da bi izvukle korist od njihove analize. Bez obzira na veličinu tvrtke ili poslovno područje, svaka tvrtka posjeduje podatke koji sadrže vrijednost. Sposobnost da se iz njih izvuče vrijednost tvrtkama omogućava inovativnost i konkurentnost.

(B.O.)

Hrvatski Telekom

Predstavljena Magenta 1

M

agenta 1 novi je i jedinstven koncept ponude telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj za privatne i poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma, koji uključuje pouzdano tehnološko vodstvo, jednostavnost usluga te izbor ponuda kroz savjetovanje s posebno obučenim prodajnim predstavnicima. “Magenta 1 rezultat je smjernica koje nam

svakodnevno daju naši korisnici, a sve s ciljem da dodatno poboljšamo svoju uslugu”, pojasnila je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike. Svi privatni korisnici ulaze u Magenta svijet odmah ako u kućanstvu koriste internetsku vezu i najmanje jednu mobilnu liniju Hrvatskog Telekoma. Za poslovne korisnike Magenta 1 Business paketi osiguravaju najbolje iz fiksnog, mobilnog i cloud svijeta na jednom mjestu uz naplatu usluga putem samo jednog računa, a u sklopu premium korisničke podrške posebno obučeni agenti su u svakom trenutku na usluzi. (B.O.)

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Svjetska banka: Bosna i Hercegovina na 111. mj

Brže unazad nego unaprijed

Prema izvješću Svjetske banke, BiH je kad je riječ o efikasnosti tržišta rada zauzela 131. mjesto, a po efikasnosti institucija 127. No u području zdravstva i osnovnog obrazovanja zauzela je 48. mjesto, dok je po tehnološkoj spremnosti na 79. poziciji

750 mil $

kredita ponudila Svjetska banka BiH

oko

405mil$

bit će implementirano u prvom razdoblju

od toga mil $

70

namijenjeno je proračunskim sredstvima za razvoj

A

ko su točne analize Svjetske banke za prošlu godinu, a nema razloga u to sumnjati, Bosna i Hercegovina se lani kretala kao rak - brže unazad nego unaprijed. Ranijih godina BiH je po izvješćima ove banke zauzimala 88. i 87. mjesto po konkurentnosti, a lani je od 140 zemalja pala na 111. mjesto. Iza nje je ostalo još samo 29 zemalja.

No, po službenim državnim podacima, ima i ohrabrujućih trendova. Naime, izvoz je u 2015. bio za 3,5 posto veći nego u 2014. godini, dok je uvoz istodobno smanjen za 2,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana na 56,7 posto, a desezonirana industrijska proizvodnja bila je veća za 5,7 posto.

Tko je tu u pravu teško je reći, a neovisni analitičari objašnjavaju te razlike činjenicom da su druge zemlje imale brži ekonomski oporavak od BiH. Uostalom, u izvješću Svjetske banke stoji da je svjetska ekonomija i sedam godina nakon krize suočena sa sporim eko-

34 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

nomskim rastom, niskom stopom rasta produktivnosti i visokom stopom nezaposlenosti što je posebno teška bolest bosanskohercegovačke ekonomije.

Neuravnotežena ekonomija

Na okruglom stolu, koji su zajednički organizirali Akademija nauka i umjetnosti BiH i Ekonomski fakultet u Sarajevu, uz suradnju sa Svjetskom bankom, ocijenjeno je da bosanskohercegovačka ekonomija nije uravnotežena zbog toga što je uvoz prevelik, izvoz premali, potrošnja prevelika, proizvodnja premala, te da posebno opterećuje preglomazan javni sektor, a premali privatni.

Bosna i Hercegovina, prema ključnim indikatorima, najlošije pozicije u društvu od 140 država ima kad je riječ o efikasnosti tržišta rada, nalazi se na 131. mjestu. Kad je riječ o efikasnosti institucija, BiH je na 127. mjestu, po sofisticiranosti poslovanja je na 125. mjestu, a po inovativnosti na 115. Najbolje pozicije

jestu po konkurentnosti BiH je dobila u području zdravstva i osnovnog obrazovanja, nalazi se na 48. mjestu, zatim po tehnološkoj spremnosti gdje je zauzela 79. poziciju, po veličini tržišta je 97., a po makroekonomskom okruženju na 98. mjestu.

Wolfgang Fengler, jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke za trgovinu i kompetitivnost zapadnog Balkana, izjavio je da će banka za koju radi ostati snažno i aktivno uključena u razvoj Bosne i Hercegovine.

Odbor izvršnih direktora Banke u prosincu prošle godine odobrio je novu strategiju za BiH do 2020. godine i ponudio vlastima u Sarajevu 750 milijuna dolara povoljnih kredita za ekonomsku i socijalnu transformaciju zemlje, zapravo za bržu implementaciju reformi. Najveći dio tih sredstava, 70 milijuna dolara, bit će usmjereno za upravljanje proračunskim sredstvima za razvoj, 60 milijuna dolara za unapređenje poslovnog okruženja, 55 milijuna dolara kredita dobit će Federacija BiH za nastavak modernizacije cestovne mreže, 50 milijuna dolara usmjerit će se Republici Srpskoj također za modernizaciju cestovne mreže te 50 milijuna dolara za razvoj zdravstvene zaštite.

Kredit podijeljen na dva dijela

Ukupno planirana sredstva, kako je najavljeno, bit će podijeljena na dva vremenska razdoblja. U prvom razdoblju bit će implementirano oko 405 milijuna dolara. U ovoj godini, kako je najavljeno, investirat će se 70 milijuna dolara za upravljanje proračunskim sredstvima za razvoj, dok će se 50 milijuna dolara usmjeriti u razvoj zdravstvene zaštite. Također u ovoj

Ranijih godina je BiH, prema izvješću Svjetske banke, zauzimala 88. i 87. mjesto po konkurentnosti godini bit će odobreno još 55 milijuna dolara kredita za nastavak izgradnje autocesta na području Federacije BiH. U idućoj godini Republici Srpskoj bit će usmjereno 50 milijuna dolara kredita, za nastavak gradnje autocesta.

Do sada je Republika Srpska završila izgradnju autoceste Banja Luka-Gradiška i gradi autocestu Banja Luka-Doboj. Drugi dio financijske podrške implementirat će se od 2018. do 2020. godine s oko 345 milijuna dolara, kako se pretpostavlja, najvećim dijelom za reformu poduzeća u državnom vlasništvu. Ako ih u to vrijeme još bude bilo.

Mljekarima odobren izvoz u EU

Uskršnji darovi Europske komisije

Mirko Šarović, ministar za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine, priopćio je novinarima da su inspektori Direkcije za zdravlje, hranu, revizije i analize Europske komisije tjedan dana obilazili devet mljekara u zemlji. Ono što je najbitnije, otišli su nakon što su mljekarskoj industriji podarili vrijedne uskršnje poklone. Četiri mljekare koje još od prošle godine izvoze mlijeko i mliječne proizvode na europsko tržište - Mljekara

Livno, Meggle iz Bihaća, Milkos iz Sarajeva i Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, dobile su i od ove inspekcije pozitivne ocjene za kvalitetu i odobrenje za nastavak trgovanja na tržištu Europske unije.

Putovnice za put mlijeka i sireva do europskih trpeza dobile su još četiri tvrtke, Eko sir Puđa iz Livna, Euro Food Sarajevo, Poljorad iz Travnika i Mliječna industrija 99 iz Gradačca, izjavio je Šarović. Još jedna mljekara je na putu da dobije izvozne dozvole, a nakon mliječne industrije BiH će se u sljedećem razdoblju fokusirati, kazao je Šarović, na ispunjavanju uvjeta za izvoz mesa, peradi i konzumnih jaja.

(Z.L.)

Vanjskotrgovinska razmjena BiH

Minusi u trgovanju U prva dva mjeseca ove godine BiH je zabilježila negativne trendove i u izvozu i u uvozu. Ukupan izvoz iznosio je 1,3 milijarde KM što je na godišnjoj razini smanjenje od 1,2 posto, dok je uvoz dosegao 2,1 milijardu KM uz pad od 2,4 posto. Minus u izvozu je najvećim dijelom rezultat pada izvoza u Srbiju za velikih 33,2 posto, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 12,3 posto. BiH je u zemlje EU-a izvezla roba za 1,37 milijardi KM uz rast od velikih 6,4 posto, dok je uvoz vrijedio 1,3 milijarde KM uz skroman rast od jedan posto. Ukupni minusi u trgovinskoj razmjeni nastaju i zbog neobjašnjivo velikog pada izvoza iz BiH u zemlje Cefte. Naime, on je u prva dva ovogodišnja mjeseca

iznosio samo 154 milijuna KM uz pad od 28,4 posto, dok je uvoz imao rast od 6,3 posto, 265 milijuna KM. Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Hrvatske u istom razdoblju bilježi negativne trendove s time što je izvoz iz BiH smanjen za 9,4 posto uz vrijednost od 123,7 milijuna KM, dok je uvoz iz Hrvatske vrijedio 192,3 milijuna KM uz pad od 9,3 posto. Njemačka i Italija i nadalje zauzimaju prvo i drugo mjesto u trgovanju s BiH, a zatim slijedi Srbija, dok je Hrvatska na četvrtom mjestu.

(Z.L.)

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Eksploatacija radnika migranata na slovenski način

Puknuo čir rada na crno Pretres Financijske uprave uz asistenciju redovite policije u Marof Tradeu potvrdio je ranije sumnje, a neke su i proširene novim spoznajama o kršenju temeljnih ljudskih prava s elementima trgovanja ljudima piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

60 stranih radnika

inspektori zatekli u Marof Tradeu

od

10 do 12 sati

njihovo radno vrijeme

150 €

njihova mjesečna plaća za rad 6 dana u tjednu

G

nojni čir bezočnog rada na crno perforirao je u Loškoj dolini, u poduzeću Marof Trade, poslovnoj jedinici Šumskog gospodarstva Postojna. Smrad se širi Slovenijom pa su se napokon trgnule i nadležne službe koje pod pritiskom kritičkog dijela javnosti sada pokušavaju ublažiti štetu i umanjiti sramotu. Istina o eksploatiranju radnika migranata izbila je na vidjelo sredinom ožujka, početkom jednog vikenda, noću s petka na subotu. U tvrtku Marof Trade banulo je 50 radnika Financijske uprave uz asistenciju redovite policije. Noćni pregled potvrdio je sumnje ranijih financijskih istraga u više gospodarskih subjekata koji se bave posredovanjem radne snage.

U proizvodnim halama Marof Tradea inspektori su zatekli 60 radnika. Uz nekoliko domaćih zaposlenika proizvodne linije opsluživali su stranci, uglavnom Bugari, Rumunji i državljani BiH. Pretres je potvrdio ranije sumnje, a neke su i proširene novim spoznajama o kršenju temeljnih ljudskih prava s elementima trgovanja ljudima.

Inspektori su pronašli da radnici migranti nemaju nikakav papir koji bi nalikovao ugovoru o radu. Radno vrijeme traje 10 do 12 sati.

Bezočno iskorištavanje stranih radnika postalo je slovenski poslovni model Radi se šest dana u tjednu i za to dobiva 150 eura. Dok je radnik na poslu, u njegovom krevetu spava radnik iz prethodne smjene. To što u jednom krevetu naizmjence spavaju dva, pa i tri radnika, samo je jedna od brojnih “racionalizacija” kojom posrednici umnožavaju svoju dobit. Sramotno niske zarade od 150 eura za 36 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

mjesec dana rada, isplata na ruke uz neisplatu doprinosa, život u ponižavajućim uvjetima, ukratko tlaka gdje je regres i osposobljavanje za siguran rad puka nepoznanica – sve to stvoreno je na strahu zbog kojeg se nitko od najamnika ne usudi požaliti nadležnim institucijama.

Posrednička hobotnica

Slovenija je konačno shvatila da ima posla s nimalo bezazlenom posredničkom hobotnicom. Kada je pukla bruka, Vilma Kovač iz Šumskog gospodarstva Postojna lakonski je izjavila novinarima da meta noćnog pretresa nije bila njena tvrtka nego dvije druge – Foles i Poslovni sustav Veles. Ta dva poduzeća obavljaju usluge za Šumsko gospodarstvo koje s njima ima ugovor o poslovnoj suradnji.

Vilma Kovač precizirala je taj odnos rekavši da dva poduzeća imaju u najmu poslovni prostor i strojeve Šumskog gospodarstva gdje obavljaju usluge u skladu sa zaključenim ugovorom. Time je potvrdila model kriminalnog djelovanja posredničkih tvrtki za koje se zna da ih trenutačno u Sloveniji ima najmanje dvadesetak. Tvrtka Foles u vlasništvu Florima Rushitija i Venhara Jašarija u međuvremenu dospjela je i na crni popis tvrtki koje ne plaćaju doprinose.

Bezočno iskorištavanje stranih radnika postalo je slovenski poslovni model što ga pojedine tvrtke izvoze i u inozemstvo. Goran Lukić iz Savjetovališta za migrante naveo je mariborsko poduzeće MFS kao perjanicu takvog poslovanja. Tvrtku vodi bračni par Breda i Zdravko Gajzer. Oni su u Njemačku poslali radnike koji su stjecajem okolnosti tamo ostali bez plaće, hrane i krova nad glavom.

Umjesto da šalju novac svojim obiteljima, obitelji su skupljale novac za svoje hranitelje u Njemačkoj. Nesretnici su se uspjeli vratiti kućama tek nakon što im je njemački sindikat kupio vozne karte.

vijesti Elan dobio nove vlasnike Elan je dobio nove vlasnike koji su postavili upravu čiji članovi svojim dosadašnjim radom jamče bolje dane slovenskom proizvođaču sportske opreme. Elan koji je od rujna prošle godine u vlasništvu tvrtki Wiltan Enterprises Limited i Merrill Lynch International vodit će Jeffrey Tirman, direktor londonskog investicijskog fonda.

Upravni odbor preuzet će Michaela Stitz, nekadašnja potpredsjednica i generalna direktorica Nikee za Srednju i Istočnu Europu. Pascal Aymar, treći iz Elanovog trijumvirata, bio je direktor za robne marke u Salamonu.

Dvostruka mjerila u zaštiti radnika

Za strance ne marimo, svoje (dodatno) oporezujemo Šumsko gospodarstvo iz Postojne ne može reći da nije znalo što rade kooperantske tvrtke u njegovim proizvodnim halama i na njegovim strojevima. Kako bi donekle popravili narušeni ugled, vodeći ljudi Šumskog gospodarstva izrazili su spremnost da izravno zaposle ljude koji su ostali bez posla nakon bijega njihovih dojučerašnjih poslodavaca.

Puknuo je čir u Loškoj dolini, a zaudara po cijeloj Sloveniji. Djeluje neshvatljivo podatak da je redovna policija još 2008. izvijestila Inspektorat rada o sumnjama da se krše prava iz radnog zakonodavstva. Trebale su proći četiri godine da bi Inspektorat rada razrezao globe i donio rješenja o zabrani rada. Na žalost, inspektorski “zmaj od papira” nije zaustavio prekršitelje. Oni su otvorili nova poduzeća i nastavili svoj poslovni model koji nije previše uznemirio Sloveniju. “Ipak se ovdje radi o strancima i ne treba previše zanovijetati njihovim poslodavcima”, najkraće je moguće objašnjenje za nemaran odnos prema migrantskim radnicima, odnosno za dvostruka mjerila u zaštiti radnika. Šira slovenska javnost trenutačno je zaokupljena pobunom Slovena-

Kolektor Etra gradi 170 transformatora

ca iz Apaške ravnice koji ujutro odlaze na rad u Austriju, odakle se svaki dan vraćaju svojim kućama. Slovenska Financijska uprava zahtijeva od dnevnih migranata da plate razliku poreza na dohodak između nižih austrijskih i viših slovenskih stopa. Apaški migranti ne žele platiti razliku i javnost sada žučno debatira o cijelom sporu. Manje se uznemirava što Bugari rade za 150 eura mjesečno. Osim u drvnoj industriji problemi su izraziti u građevinarstvu i autoprijevozničkoj djelatnosti. Loša praksa širi se na servise za čišćenje te u metalnu i elektroindustriju.

Tvrtka Kolektor Etra lani je poslovala u planiranim okvirima. Uz 70 milijuna eura prihoda (povećanje 14 posto) Kolektor Etra ostvario je i očekivanu dobit.

Lani je prodaja najviše rasla u Velikoj Britaniji, a ove godine polažu velike nade u tržište Skandinavije. U 2016. godini očekuju rast prodaje za 15 posto. Izgradit će 170 elektroenergetskih transformatora u vrijednosti 80 milijuna eura. Dodatno će Elektroprivredi Slovenije isporučiti dva transformatora napetosti 400/110 kilovolta.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Komentar HGK

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 21. do 27. ožujka 2016. registriran je blagi porast stečajnih i likvidacijskih postupaka, te blagi pad predstečajnih nagodbi. Ukupno je bio 51 stečajni postupak, 906 skraćenih stečajnih postupaka i 228 postupaka brzih stečajeva.

Likvidaciju je započeo 31 subjekt što je 11 više u odnosu na tjedan prije, dok su četiri postupka likvidacije uspješno zaključena. U tjednu nije bilo uloženih prijedloga predstečajne nagodbe, nad devet subjekata je započeo postupak, a ukupno je zaključeno 12 postupaka predstečajne nagodbe. U Hrvatskoj je osnovano 149 novih j.d.o.o.-a, te 111 klasičnih d.o.o.-a. Time je nastavljen trend osnivanja više j.d.o.o.-a. Brisano je 111 poslovnih subjekata. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 125, slijedi Split sa 27, Varaždin 23, te Pazin 22.

STEČAJEVI 51 

Stečajni postupak Početak postupka

34



9



8



Obustava i zaključak Zaključak postupka

906 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

234



Početak i zaključak postupka

672



228 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

228



24 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

1



Odbijanje prijedloga

2



Početak postupka

9



Zaključak postupka

12



0



BRISANI SUBJEKTI

111 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

111



35 

Likvidacija Početak postupka

31



Zaključak postupka

4



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

260 

Poslovni subjekti d.o.o.

111



j.d.o.o.

149



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima

Pad prometa industrije

Zbog i nadalje slabe domaće potražnje prodaja je u industriji na domaćem tržištu u siječnju niža na godišnjoj razini, dok prodaja na inozemnom tržištu, unatoč dosadašnjem pozitivnom trendu, trenutačno bilježi stagnaciju

P

romet industrije (koji obuhvaća rudarstvo i vađenje te prerađivačku industriju) u siječnju ove godine bio je manji, prema kalendarski prilagođenim podacima, za 7,2 posto u odnosu na siječanj 2015. godine. Siječanjsko smanjenje prometa predstavlja prvi godišnji pad od kolovoza 2015. godine, a u zadnjih godinu dana pad je zabilježen triput, odnosno uglavnom se bilježe pozitivna kretanja, ističe se u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

Varaždin

23

Zagreb Pazin

Bjelovar

12

125

Rijeka

16

Karlovac

7

22

Osijek

15

Sisak

1

Sl. Brod

5

Zadar

9

Šibenik Izvor podataka:

6

Split

27

Dubrovnik

3

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Najviše smanjen promet kod energije

Promet na domaćem tržištu, koji čini oko 60 posto ukupnog prometa industrije, u zadnjih godinu dana uglavnom karakterizira silazni godišnji trend (djelomično kao rezultat i dalje slabe domaće potražnje), dok se kod prometa na inozemnom tržištu većinom bilježe pozitivna kretanja (što potvrđuju i podaci o rastu robnog izvoza).

38 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pad ukupnog prometa u siječnju rezultat je smanjenja prometa kod energije od 44,7 posto (djelomično kao rezultat manjih cijena nafte) te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju od 16,3 posto (djelomično rezultat visoke baze u siječnju prošle godine i manjih cijena hrane). U ostalim grupacijama zabilježen je porast prometa industrije.

Cijene sirove nafte u veljači i ožujku pokazuju rast u odnosu na siječanj ove godine, čime je smanjena i dinamika godišnjeg pada, što će utjecati na rezultate prometa industrije u narednim mjesecima.

Zaključno, zbog i nadalje slabe domaće potražnje prodaja je u industriji na domaćem tržištu u siječnju niža nego lani u tom mjesecu, dok prodaja na inozemnom tržištu, unatoč dosadašnjem pozitivnom trendu, trenutno bilježi stagnaciju, zaključuju analitičari HGK.

Financijska agencija

Prijavljene obveze veće od 46 milijardi kuna U razdoblju od 1. listopada 2012. do 25. ožujka ove godine za 3031 predmet je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba

Z

aključno sa 25. ožujkom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopila 2631 tvrtka. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 36,89 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 35.575 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 400 poduzeća koja zapošljavaju 6212 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,3 milijarde kuna. Ili, drugim riječima, za 3031 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 25. ožujka ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 46,192 milijarde kuna.

U zbirnom pregledu riješenih predmeta i predmeta u radu vidljivo je da je do sada riješeno 8567 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja.

Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 74,543 milijarde kuna, a zapošljavaju 63.302 radnika. U radu je, pak, 392 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 7,44 milijarde kuna.

Građevinari duguju najviše

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,984 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,415 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 73,568 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,413 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537

Prema djelatnostima najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,413 milijardi kuna milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,553 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,965 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,719 milijarde kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna...

8959 tvrtki

podnijelo prijedlog za predstečajnu nagodbu

81,984 mlrd kn

njihov ukupni dug

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Dug blokiranih u sije 22,79 milijardi kuna Na godišnjoj razini broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 9618 ili 20,3 po 6,48 milijardi kuna ili za 22,1 posto

Z 18,972 mlrd kn

dug poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana

16,104 mlrd kn

dug 18.543 pravne osobe

bog nepodmirenog duga posljednjeg dana ovogodišnjeg siječnja, prema podacima Financijske agencije, bilo je blokirano 37.875 poslovnih subjekata, što je za 9,1 posto manje u odnosu na prosinac protekle godine. Oni su ukupno dugovali 22,79 milijardi kuna ili 9,3 posto manje nego u prosincu 2015. godine. Na godišnjoj razini broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 9618 ili 20,3 posto, dok je dug smanjen za 6,48 milijardi kuna ili za 22,1 posto.

Kad je riječ o građanima, na dan 31. siječnja zbog nepodmirenog duga bilo ih je blokirano 324.424 koji su ukupno dugovali 36,99 milijardi kuna, što je za 1,3 posto više nego u prošlogodišnjem prosincu.

Promatramo li insolventnost prema trajanju blokade, i u siječnju su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju, tako i po iznosu blokade. Tako su u blokadi do 60 dana bila 3222 poslovna subjekta, čije je evidentirano prijavljeno dospjelo a nepodmireno dugovanje iznosilo 739,78 milijuna kuna.

Nešto manje od tri četvrtine poslovnih subjekata ili njih 27.579 u blokadi je dužoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,2 posto iznosa ukupnoga duga, odnosno oni duguju ukupno 18,972 milijarde kuna.

Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina. Njih 9835 ili 35,6 posto od ukupnog broja blokiranih duguje 8,426 milijardi kuna.

Dominiraju dugotrajno blokirani

6,688 mlrd kn

dug 19.332 blokirane fizičke osobe

Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana.

Gotovo dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 24.784 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihovog duga čini 66,7 posto ukupnog duga, odnosno 15,207 milijardi kuna.

40 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Od ukupno 37.875 blokiranih poslovnih subjekata, njih 18.543 su pravne osobe čiji je ukupni nepomireni dug 16,104 milijarde kuna.

Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog i nepodmirenog duga kod nelikvidnih pravnih

Poslovni subjekti bez zaposlenih, njih 24.784, duguju ukupno 15,207 milijardi kuna osoba do 30 dana, a koji iznosi 349,6 milijuna kuna, a najveći kod pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 12,5 milijardi kuna.

ječnju sto, dok je dug smanjen za Najveći dio pravnih osoba, njih 9163 ili 78,2 posto, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupni dug iznosi 9,5 milijardi kuna.

Na dan 31. siječnja bilo je blokirano 324.424 građana zbog duga od 36,99 milijardi kuna U odnosu na prosinac 2015. broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 17,2 posto, a njihov dug za 14,1 posto.

Na godišnjoj razini broj pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za 3567 (23,3 posto), a iznos njihove blokade za šest milijardi kuna (32,5 posto). Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi, koje imaju zaposlene, manji je za 276 (9,7 posto), a iznos njihova duga za 810,2 milijuna kuna (20,9 posto).

Zbog nepodmirenog dospjelog duga u razdoblju do 60 dana bile su blokirane 2102 pravne osobe koje su dugovale 705,3 milijuna kuna.

Kad je riječ o fizičkim osobama, bile su blokirane njih 19.332 zbog nepodmirenog duga od 6,688 milijardi kuna. Fizičke osobe u blokadi dužoj od godinu dana, njih 15.860, ukupno su imale nepodmirenih 6,436 milijardi kuna ili 96,3 posto od ukupnog duga fizičkih osoba. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane, njih 68,1 posto ili 10.804, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupni dug iznosi 4,2 milijarde kuna.

Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenog nepodmirenog, a dospjelog duga kod nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30 dana, a koji iznosi 12,9 milijuna kuna.

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2016. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih

1.884

5.222

362.478

do 30 dana 31 – 60 dana

1.338

2.055

377.297

61 – 180 dana

3.689

4.890

1.770.510

181 – 360 dana

3.385

2.735

1.310.806

više od 360 dana

27.579

11.761

18.972.085

Ukupno

37.875

26.663

22.793.176

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2016. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana

Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

1.180

4.187

349.587

922

1.592

355.711

2.582

3.659

1.689.471

181 – 360 dana

2.140

1.733

1.174.927

više od 360 dana

11.719

5.062

12.535.220

18.543

16.233

16.104.916

Ukupno

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2016. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade do 30 dana

Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

704

1.035

12.891

31 – 60 dana

416

463

21.586

61 – 180 dana

1.107

1.231

81.039

1.245

1.002

135.879

više od 360 dana

181 – 360 dana

15.860

6.699

6.436.865

Ukupno

19.332

10.430

6.688.260

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Jadran povećao neto dobit Jadran, turistička tvrtka koja na Crikveničkoj rivijeri ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, zaključio je poslovne rezultate za 2015. s ukupnim prihodom od 65,07 milijuna kuna, što predstavlja porast od 5,6 posto u odnosu na 2014., i neto dobiti od 2,65 milijuna kuna, što predstavlja 23,9 posto bolji rezultat u odnosu na godinu ranije. U Jadranu ove godine planiraju još bolju sezonu kao i dodatno povećanje prihoda do 10 posto iako će se najveći hoteli otvoriti nešto kasnije radi dovršetka realizacije započetih investicija.

Pevec: Rast prihoda od prodaje

Prevaga na strani ponude Kraj prvog ovogodišnjeg kvartala očekivano nije donio promjene u odnosu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Značajna prevaga na strani ponude vidljiva je i u činjenici da je u sustavu višak likvidnosti u ovom razdoblju prosječno dnevno iznosio 9,2 milijarde kuna. Potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama izuzetno je skromna, pa se i trgovalo uz niske kamatne stope. Izostala je i potražnja banaka za prekonoćnim pozajmicama budući da kroz prosječna dnevna stanja na računima uspijevaju ispuniti obvezu održavanja obvezne pričuve. Proteklog utorka održana je redovita obrnuto repo aukcija središnje banke po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je plasirano samo 50 milijuna kuna, što je čak za 80 milijuna kuna manje nego na aukciji održanoj tjedan dana ranije. I ovaj podatak je potvrda činjenice o

veoma visokoj likvidnosti banaka. Istoga dana održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Na dospijeću je bilo 959 milijuna kuna trezorskih zapisa, dok je planirani iznos izdanja trezorskih zapisa 900 milijuna kuna. Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 581 milijun kuna, koliko je i iznos emisije trezorskih zapisa na rok od godine dana uz kamatnu stopu od 0,99 posto. Nakon ovog izdanja trezorskih zapisa ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio se za 378 milijuna kuna. U narednom razdoblju s obzirom na visoku likvidnost sustava ne očekujemo bitne promjene u tržišnim kretanjima. Možemo se jedino nadati da će porast gospodarske aktivnosti u narednom kvartalu, te predstojeća turistička sezona utjecati na porast potražnje i potaknuti aktivnije trgovanje na novčanom tržištu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

21.3.-25.3.2016.

u%

28.3.-1.4.2016.

5 4

300

3 200 2 100

Društvo Pevec u 2015. ostvarilo je prihode od prodaje trgovačke robe u iznosu od 1,1 milijarde kuna, što predstavlja rast od 28 posto. Najveći utjecaj na rast prihoda imaju novootvoreni prodajni centri, dok su prihodi starih prodajnih centara rasli sedam posto. Ostvarena neto dobit je oko 24 milijuna kuna što je znatno povećanje od čak 61 posto u odnosu na godinu prije. Tijekom 2015. nastavljena su značajna investicijska ulaganja te uređenja prodajnih centara i ulaganja u opremu u što je investirano 15,3 milijuna kuna iz vlastitih sredstava.

0

1

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u odnosu na

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,058877

CAD kanadski dolar

5,061259

JPY japanski jen (100)

5,877719

CHF švicarski franak

6,876319

GBP britanska funta

9,442856

USD američki dolar

6,596588

EUR euro

7,524068

Izvor: HNB

primjena od 2.4.2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

EUR

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

američki dolar za 2,2 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom ojačala za 0,5 posto.

6,92 6,91

USD

6,80 6,75

CHF

7,540 7,535

6,90

6,70

7,530

6,89

6,65

7,525

6,88

6,60

7,520

6,87

6,55

7,515

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Poslovanje Grupe Končar

Pola u plusu, pola u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog pada cijena nafte i slabijih nego što se očekivalo određenih pokazatelja iz američkog gospodarstva.

Optimizam, tek nakratko, primijećen je u sektoru osiguranja nakon preporuka analitičara za kupnju dionica nekih osiguravateljskih društava. Sredinom tjedna ulagači su bili zabrinuti zbog iščekivanja izvješća o zapošljavanju u SAD-u i kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Na tjednoj razini, uz napomenu da neke burze nisu radile na Uskrsni ponedjeljak, polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost. Tako je indeks Londonske burze FTSE bio veći za 0,1 posto, američki Dow Jones za 0,9 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 2,2 posto. S druge pak strane, indeksu Pariške burze CAC40 vrijednost je bila umanjena za 1,9 posto, frankfurtski DAX pao je za 1,5 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 5,7 posto.

6350 6300

17750

FTSE 100

17700

6250

17650

6200

17600

6150

17550

6100

17500

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

4875 4850

4450

4825 4800

4350

4775

4300

4750

4250

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

10200 10100

CAC40

4400

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

17250

DAX

10000

16750

9900

16500

9800

16250

9700

16000

Mirovinski fondovi

fond

NIKKEI 225

17000

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

Blagi rast vrijednosti Mirexa

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

4500

NASDAQ

Dow Jones

datum

28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 1.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 218,0231 bod. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se blagi rast od 0,001 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,5888 bodova, a Mirexa C 111,6648 bodova.

MIREX A

31.03. 113,58880

-0,1691

-0,48

AZ - A

31.03. 113,72030

-0,2091

-0,36

Erste Plavi - A

31.03. 113,05470

0,0005

0,26

PBZ CO - A

31.03. 114,63040

-0,2570

-0,26

113,11280

-0,1404

-1,20

MIREX B

31.03. 218,02310

-0,1439

-0,19

AZ - B

31.03. 222,79020

-0,1693

0,16

Erste Plavi - B

31.03. 223,84020

-0,1352

-0,15

Raiffeisen OMF - A 31.03. kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

31.03. 199,11650

-0,1333

-0,93

0,20%

Raiffeisen OMF - B 31.03. 219,22070

-0,1180

-0,35

0,15%

kategorija C MIREX C

31.03. 111,66480

-0,0570

1,58

AZ - C

31.03. 109,29930

-0,0187

1,94

0,05%

Erste Plavi - C

31.03. 111,25970

-0,0570

1,94

0,00%

PBZ CO - C

31.03.

111,13590

-0,0691

1,29

Raiffeisen OMF - C 31.03. 114,68770

-0,0896

1,25

0,10%

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

31.03. 210,57990

-0,0969

-0,87

-0,1%

AZ Profit

31.03. 246,71120

-0,1726

-2,04

-0,2%

Croatia osiguranje 31.03. 148,89180

-0,1658

-0,68

-0,3%

AZ Benefit

31.03. 232,57220

-0,1039

1,25

-0,4%

Erste Plavi Expert

31.03. 184,98660

0,0104

-0,20

Erste Plavi Protect 31.03. 184,50000

-0,0853

1,26

0,0%

-0,5% 9.3.

Namjera povećanja udjela CEFC China Energy Company Limited (CEFC), kineska privatna kompanija, iskazala je namjeru povećanja udjela u J&T Finance Group na 50 posto. Želja je obiju kompanija da zajedno rade na daljnjem unapređenju usluge privatnog bankarstva u Srednjoj i Istočnoj Europi te da osiguraju prisutnost kroz najmanje dvije važne banke. J&T Finance Group svoje usluge razvija osobito na tržištima Češke, Slovačke, Hrvatske (Vaba banka) i Ruske federacije.

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,1%

2.3.

Društva Grupe Končar ostvarila su u 2015. konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3,05 milijardi kuna, što je 15,1 posto više u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2014. godine.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od gotovo 3,3 milijarde kuna, što je 11,8 posto više.

Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 3,1 milijarde kuna i veći su za 12,8 posto. Dobit prije poreza iznosi 169,6 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja iznosi 151,3 milijuna.

16.3.

23.3.

31.3.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Banka Kovanica unaprijedila ICT sustav

Banka Kovanica i tvrtka itSoft potpisale su ugovor o suradnji koja će rezultirati još pouzdanijim i kvalitetnijim informacijskim sustavom te modernim i brzim bankarskim uslugama za sve klijente. Jer, itSoft unutar brenda Setcor nudi Premium Private Cloud usluge za banke i druge subjekte u financijskoj industriji.

Važan i složen zadatak podrazumijeva rješavanje pitanja primarnog i sekundarnog podatkovnog centra, virtualizaciju poslužiteljske platforme, implementaciju zadnje generacije sigurnosnih sustava te pokrivanje softverskih licenci.

Veći prihodi Grupe Petrokemija Grupa Petrokemija u 2015. ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 2,58 milijardi kuna, što je za 14,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Istovremeno, ukupni rashodi Grupe iznosili su nešto više od 2,67 milijardi kuna. Gubitak nakon oporezivanja iznosio je 93,2 milijuna kuna, objavljeno je u konsolidiranom financijskom izvještaju na Zagrebačkoj burzi. Dobit Grupe Petrokemija prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila je 54,2 milijuna kuna.

Crobexi u plusu već četvrti tjedan su se u rasponu od +3,63 do -2,17 posto. Iako su tijekom tjedna i padali i rasli, Crobexi su četvrti uzastopni tjedan zaključili rastom. Tako je Crobex porastao za 0,58 posto te tjedan zaključio na 1.671,08 bodova. I Crobex10 zabilježio je rast od 0,60 posto, pa je tjedan zaključio na 981,22 boda. Sektorski indeksi završili su tjedan u rasponu od +2,58 do -2,08 posto. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom, te je tako CROBIS je uvećan za 0,35, a CROBIStr za 0,44 posto.

Zahvaljujući iznosu od 6,6 milijuna ZAGREBAČKA BURZA kuna prikupljenih u blok trgovanju, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE najlikvidnije izdanje je Zagrebačka UKUPAN TJEDNI PROMET: 543.362.695,22 kn banka. U redovnoj trgovini skupila TJEDNI DIONIČKI PROMET: 38.665.644,29 kn je tek 623.000 kuna pa joj je ukuindex zadnja vrijednost tjedna promjena pni tjedni promet iznosio 7,3 milijuCROBEX 1.671,0800 +0,58% na kuna. Cijena joj je porasla za 3,63 CROBEX10 981,2200 +0,60% posto, na 41,95 kuna, a budući da je CROBIS 107,0990 +0,35% to najveći rast cijene dionice među CROBIStr 149,2196 +0,44% 10 najlikvidnijih izdanja, to izdanje je i dobitnik tjedna. Drugo najlikvidnije Top 10 tjedna zadnja izdanje su povlaštene dionice Adris promet po prometu promjena cijena Grupe s prometom od sedam miliju+3,63% 41,95 7.262.281,99 Zagrebačka banka d.d. na kuna i rastom cijene od 2,3 posto, +2,30% 390,26 7.001.875,20 Adris grupa d.d. - povl. na 390,26 kuna. Treći najlikvidniji HT +0,42% 145,00 5.351.107,69 HT d.d. skupio je 5,4 milijuna kuna, a cijena -1,13% 24,57 2.879.197,94 Valamar Riviera d.d. mu je uvećana za 0,42 posto, na 145 -2,17% 315,01 2.823.770,60 Podravka d.d. kuna.

-1,66% 1.096,02 2.236.809,96 Ericsson Nikola Tesla d.d. +2,00% 102,00 1.886.508,87 Rast cijene bilježi šest od 10 najlikvidPEVEC d.d. +2,24% 823,00 1.327.959,88 Atlantic grupa d.d. nijih izdanja. Dobitnik tjedna je Zagre+3,18% 550,00 988.620,59 Kraš d.d. bačka banka s rastom od 3,63 posto, a -0,13% 9.500,00 878.275,65 Ledo d.d. s rastom od 3,18 posto slijedi Kraš čija je zadnja cijena iznosila 550 kuna uz 10 dionica tjedna zadnja skupljeni promet od 989.000 kuna. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Gubitnik je, drugi tjedan zaredom, +21,77% 94,25 11.622,50 Turbos DAX short U peta najlikvidnija Podravka kojoj je ci+21,21% 200,00 57.927,10 BRODOSPAS d.d. jena umanjena za 2,17 posto na 315,01 +19,13% 24,29 26.208,91 Turbos HT (dionica) l. 7 kunu, a sakupila je 2,8 milijuna kuna. +17,17% 50,50 90.914,90 Turbos DAX short T Ericsson NT je zabilježio cjenovni pad +15,58% 49,84 30.714,94 SNH BETA d.d. od 1,66 posto na 1096 kuna uz promet +13,17% 17,01 595,35 Hoteli Živogošće d.d. +11,82% 24,60 2.971,95 nešto veći od 2,2 milijuna kuna. ČeZAIF Breza d.d. +11,21% 64,50 287.778,00 Turbos WTI nafta short O tvrtoj najlikvidnijoj Valamar Rivieri ci+10,00% 6,60 19.800,00 Turbos E-mini S&P 500 l. L jena je pala za 1,13 posto, na 24,57 kuna +8,45% 95,00 18.196,10 Turbos WTI nafta short N dok je 10. najlikvidniji Ledo zabilježio pad od 0,13 posto na cijenu od 9500 10 dionica tjedna zadnja kuna. Valamar Riviera je trgovana u promet s najvećim padom cijene promjena cijena iznosu od 1,9 milijuna kuna, a Ledo je -46,00% 1,08 109,48 Puljanka d.d. sakupio tek 878.000 kuna.

-27,44% 5,66 110.186,04 Turbos E-mini S&P 500 s. F

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u protekla je četiri trgovinska dana bila nešto manja nego tjedan ranije. Promet je umanjen za nešto više od četiri milijuna kuna ili 10 posto te je redovni dionički promet dosegao gotovo 39 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja prikupilo je 26 milijuna kuna ili 67 posto ukupnog redovnog prometa. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo s porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale

Turbos DAX long Z Turbos WTI nafta long Q Turbos srebro long C Turbos srebro long F Turbos E-mini S&P 500 s. D Turbos DAX long Q Index certif. WTI nafta I Franck d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

-20,93%

31,55

173.163,73

-18,88%

49,40

170.768,00 12.089,54

-18,07%

12,42

-18,06%

21,24

2.357,64

-17,54%

11,66

389.753,20

-12,39%

67,20

24.900,60

-10,53%

170,00

8.790,50

-10,36%

510,02

1.020,04

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Metro priprema razdvajanje poslovanja

Većina fondova i dalje u plusu Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 65, palo ih je 12, dok je jedan završio bez promjene vrijednosti. Pet fondova poraslo je više od jedan posto, dok su tri pala više od jedan posto. Ovo je sedmi uzastopni tjedan u kojem prevladavaju fondovi s pozitivnim postotnim promjenama.

Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,63 do -5,04 posto. Od 28 dioničkih fondova palo je njih sedam. Vrijednost je najviše, za 1,63 posto, povećana fondu KD Victoria, pa je on postao i dobitnik tjedna.

Napomenimo da ovaj fond 78 posto portfelja

investira u Hrvatsku, a 21 posto u Sloveniju. Na drugom je mjestu KD Nova Europa s rastom od 1,33 posto, a na trećem ZB trend s rastom od 1,25 posto. Poraslo je 11 od 14 mješovitih fondova, a najviše je vrijednost uvećana fondu KD Balanced, 1,59 posto, a slijede ga HI-balanced s porastom od 0,46 posto i ZB global (+0,40 posto). OTP uravnoteženi pao je za 0,28 posto, HPB Global za 0,07, a Smart Equity za minimalnih 0,004 posto. Od 10 obvezničkih fondova pad je zabilježio samo NETA Emerging Bond (-0,14 posto). Od 19 novčanih fondova, pak, pao je samo NETA MultiCash (-0,03 posto), a Erste Euro-Money zabilježio je tjedan bez postotne promjene.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 24.3.2016 do 31.3.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,0001 HI-growth € 10,9438 ZB euroaktiv € 128,3520 ZB trend $ 149,9558 FIMA Equity kn 86,6392 KD Prvi izbor kn 13,2727 Ilirika Europa € 112,1622 PBZ Equity fond € 10,1724 HPB Dionički kn 101,6027 Erste Adriatic Equity € 84,2100 NETA Global Developed kn 81,5107 ZB aktiv kn 109,8257 Capital Two € 90,8935 Ilirika Azijski tigar € 43,9988 Platinum Global Opportunity $ 14,6100 KD Nova Europa kn 5,2226 OTP indeksni kn 39,2613 Platinum Blue Chip € 96,1760 NETA Frontier kn 475,1951 OTP MERIDIAN 20 € 88,9417 A1 kn 85,3800 NETA US Algorithm kn 136,4795 NETA New Europe kn 60,9786 Ilirika BRIC € 67,5695 CROBEX10 kn 93,4145 KD Energija kn 7,5474 ZB BRIC+ € 80,3718 Allianz Equity € 140,1339 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,1200 Raiffeisen Harmonic € 100,3300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,5500 ZB Future 2025 € 95,3960 ZB Future 2030 € 93,3373 ZB Future 2040 € 92,9665 ZB Future 2055 € 93,1166 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 159,5333 PBZ Global fond € 14,1180 HI-balanced € 12,6784

tjedna promjena [%]

1,63 0,72 0,92 1,25 -0,48 0,38 0,59 -0,04 0,15 -0,47 -3,43 0,54 0,39 0,42 0,86 1,33 0,43 0,69 -3,94 0,47 0,27 0,82 -5,04 1,11 0,27 -0,18 0,81 0,89 0,11 0,56 0,16 0,52 0,64 0,69 0,71 0,40 0,34 0,46

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,7305 HPB Global kn 93,3013 OTP uravnoteženi kn 102,3878 Allianz Portfolio kn 153,3928 Smart Equity € 102,2101 PBZ Conservative 10 fond € 107,2949 You Invest Active € 97,2800 You Invest Balanced € 98,9400 You Invest Solid € 99,6600 Smart Equity II € 95,7995 PBZ Flexible 30 fond € 99,1183 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 191,4371 HI-conservative € 14,0233 Raiffeisen Bonds € 172,6700 PBZ Bond fond € 126,4529 Capital One € 206,7056 HPB Obveznički € 155,5211 NETA Emerging Bond kn 79,6316 Erste Adriatic Bond € 116,5400 Raiffeisen Classic € 103,9200 PBZ Short term bond fond kn 101,2665 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2061 ZB plus kn 175,3731 ZB europlus € 150,4826 PBZ Euro Novčani € 139,2007 Raiffeisen Cash kn 157,5600 Erste Money kn 151,2500 HI-cash kn 152,0487 PBZ Dollar fond $ 131,4830 HPB Novčani kn 143,4977 OTP novčani fond kn 133,1262 Money One kn 129,5152 Allianz Cash kn 118,3854 Erste Euro-Money € 115,6100 Auctor Cash kn 110,5549 Raiffeisen euroCash € 105,7100 HPB Euronovčani € 106,2504 Locusta Cash kn 1353,1694 NETA MultiCash kn 108,0961

1,59 -0,07 -0,28 0,28 -0,00 0,26 0,19 0,15 0,10 0,22 0,04

naziv(fond)

OTP euro novčani

valuta

€

102,7432

0,12 0,27 0,02 0,12 0,16 0,15 -0,14 0,21 0,03 0,10 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,04 0,02 0,01 0,03 -0,03

Uprava Metroa AG priprema razdvajanje poslovanja na dvije tvrtke: veleprodajnu i prehrambenu grupu (Metro, Makro i Real) i grupu za proizvode i usluge u potrošačkoj elektronici (Media-Saturn). Uprava i Nadzorni odbor Metro Grupe razmatrat će mogućnost razdvajanja, te se implementacija očekuje sredinom 2017. ako temeljita procjena utvrdi pozitivni utjecaj razdvajanja na poslovanje i uz uvjet slaganja dioničara.

Cilj je upravama obiju tvrtki omogućiti punu kontrolu nad korporativnim strategijama kako bi se osnažio fokus na kupce te ubrzao rast poslovanja.

Manji broj izdavača knjiga Poduzetnici čija je pretežita djelatnost izdavanje knjiga u 2014. povećali su u odnosu na 2013. godinu ukupne prihode za 17,1 posto, ali i ukupne rashode za 15,4 posto, te ostvarili ukupan prihod poduzetnika u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Od ukupno 328 poduzetnika, objavila je Financijska agencija, 209 poslovnu godinu završilo je s dobiti, a 119 s gubitkom. Analiza poslovanja poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga od 2010. do 2014. pokazala je da je najviše poduzetnika bilo u 2010., njih 352, a najmanje u 2014. godini.

0,01

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Nataša Renko, Ružica Brečić

Marketing malih i srednjih poduzeća Školska knjiga

Kada je 1965. objavljen, Stoner Johna Williamsa prošao je gotovo posve nezapaženo, da bi danas bio svjetska književna senzacija. No u čemu je tajna zavodljivosti priče o tihom profesoru engleske književnosti? Tajna je, jednostavno, u njemu samom. William Stoner nije najhrabriji ni najbolji u svome poslu, nije ni najuspješniji, ni najsretniji, a opet – ljudski život teško da se može proživjeti hrabrije, punije, sretnije i bolje od onoga kako je živio Stoner.

Conn Iggulden

Gospodari strijela Znanje

Knjiga nudi specifična znanja iz marketinga koja će ubrzati ulazak studenata u poslovni svijet, a malim i srednjim poduzetnicima biti poticaj u traganju za što uspješnijim poslovnim rješenjima. Brojni savjeti i preporuke te mnogi primjeri iz poslovne prakse potkrepljuju ponuđene marketinške poslovne koncepcije.

Tako koncipirana knjiga bit će korisna svima onima koji žele uspješno poslovati u skladu sa suvremenim načelima marketinškog poslovanja.

John Williams

Stoner Fraktura

Džingis-kan iz plemena Vukova postaje vođa mongolskih plemena. Prethodno zaraćene skupine počinju se stapati u jedinstvenu vojsku, u samo jedan narod. Džingis je sebi i njima postavio izuzetno visok cilj. Odlučio je napasti najvećeg neprijatelja, carstvo Jin. Zbog velikih udaljenosti i terena to je teška zadaća čak i za Mongole, poznate po brzini kretanja. No najveći su problem velike i složene utvrde, borba protiv gradskog stanovništva u tim utvrđenim naseljima, s kojim se Mongoli ranije nisu susretali.

46 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Rumena Bužarovska

Moj muž V.B.Z.

Priče u Izgonu su monolozi raznovrsnih stvarnih i izmišljenih likova, od obespravljenih žena preko ratobornih i poraženih muškaraca do tužnih pasa lutalica. Çiler İlhan pokazuje duboko razumijevanje za ljudsko iskustvo, patnju i osjetljivost spram životne boli i nepravde. Dajući čitateljima priliku da se upoznaju sa živopisnim djelićima svjetova drugih ljudi i bića općenito, autorica izgrađuje kolaž priča koje opisuju živote nesretnih i izgnanih.

Ana Bučević

Safari duha Harfa

Riječ je o zbirci od 11 priča koje su ispripovijedale različite žene, ali one se tiču koliko njih, toliko i njihove okoline, odnosa s muževima (zajedničko im je to što su sve udane, a jedna je udovica), djecom, roditeljima, kolegama i prijateljima. Govore o svojim brakovima i muževima, njihovim profesijama i statusu, o odnosima moći. Većina ženskih likova ipak je zasjenjena i emotivno i socijalno zapuštena zbog prestiža njihovih muževa i njihovih profesija.

Çiler İlhan

Izgon Naklada Ljevak

Postoje knjige koje nam mogu promijeniti život nabolje. A Safari duha upravo je takva - zamišljena da, nakon što je pročitate, više ništa ne bude isto. Ova knjiga govori o odgoju djeteta na sasvim drugačiji način, dok će počinjene pogreške postati prošlost. Odnos s vašim djetetom doista će procvjetati. Možda ćete svoje dijete prvi put vidjeti onakvim kakvo ono uistinu jest. Ovo djelo dat će vam odgovore na mnoga pitanja koja si postavljate kao roditelj ili onaj koji će to tek postati.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Servis hladnjaka Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu.

Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpkepo.hr, +385 1 2406 050.

Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.

Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@ sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163.

Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Uređaji za utvrđivanje autentičnosti isprava

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja uređaje za utvrđivanje autentičnosti isprava.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Usluge košnje

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Komunalac Sisak nabavlja usluge košnje travnjaka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

Uređenje gradske plaže

Grad Šibenik nabavlja radove na uređenju gradske plaže u

visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u kojima su do sada obavljali usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska. Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift.com] za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.

Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete.

Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting. hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj.

Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Brodarici. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.

Hrana

Jadrolinija nabavlja svježe i smrznuto meso i mesne proizvode za brodove u Luci Split. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 950.000 kuna.

Rok dostave ponuda 13. travnja.

Regija

iznosi 35.000 eura. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Riba

Hotelska grupa Budvanska rivijera nabavlja svježu morsku ribu, slatkovodnu ribu i plodove mora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 43.000 eura. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Deterdžent

Vozila

Klinički centar Crne Gore nabavlja profesionalni deterdžent za pranje rublja. Procijenjena vrijednost nabave

BH Telecom nabavlja 15 osobnih i tri laka teretna - terenska vozila. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se farma za uzgoj jaja Trosobni stan, ukupne površine 71 četvorni metar, Požega, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 394.470,18 kuna. Dražba se održava 5. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Farma za uzgoj jaja i proizvodne hale, ukupne površine 8092,35 četvornih metara, Donja Bistra, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti pet milijuna kuna. Dražba se održava 6. travnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene, uvećana za PDV. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 099/5050 000 te uz prethodnu uplatu naknade od 300 kuna.

Oranice, pašnjak, kuća s dvorištem i livada, ukupne površine 22.493,14 četvornih metara, Orehovec, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 398.102 kune. Dražba se održava 6. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni objekt i dvorište, ukupne površine 926 četvornih metara, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

1.215.524 kune. Dvanaesto ročište za prodaju održava se 7. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Ročište će se održati već ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. Kao ponuditelji na dražbi mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do 5. travnja uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto od početne prodajne cijene nekretnine. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu koja je predmet prodaje uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom na broj 098/1863 124.

48 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

Poslovni prostor i skladište, ukupne površine 97,2 četvorna metra, Netretić, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 463.838,02 kune. Dražba se održava 7. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevinu u iznosu od 10 posto od početne prodajne cijene potrebno je uplatiti najkasnije do 5. travnja.

Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/9392 363.

Kuća i dvorište, ukupne površine 625,81 četvorni metar, Zabok, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 244.677,62 kune. Dražba se održava 8. travnja u 12 sati na Općinskome sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 11.358,05 četvornih metara, Švica, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 103.821,20 kuna. Deveto ročište za prodaju održava se 8. travnja u 13.15 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Ročište će se održati ako na njemu sudjeluje i samo jedan ponuditelj. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 091/2010 001, svakog radnog dana od 8 do 15 sati.

Industrijsko dvorište s radionicama, garažama i uredskim prostorijama, ukupne površine 18.217 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 659.812 kuna. Dražba se održava 12. travnja na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu.

Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 091/1121 805.

Poslovni prostor, ukupne površine 174,96 četvornih metara, Valpovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 109.702,93 kune. Ročište za prodaju održava se 12. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 8. travnja uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine na račun Trgovačkog suda u Osijeku. Razgledavanje nekretnine i dokumentacije moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/1767 222.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Vrećice za otpad Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@asker.kommune.no.

Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/142269.

18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa. hamburg.de ili http://www.hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena.

Uredski namještaj Vojni institut za medicinu objavljuje natječaj za nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Wojskowy Instytut Medyczny, ul. Szaserów 128, Łukasz Sobczuk, 04-141 Warszawa 44, Polska, www.bip.wim.mil.pl. Više o nadmetanju na istoj adresi.

Čokolada i drugi konditorski proizvodi Studentenwerk Magdeburg, Anstalt des öffentlichen Rechts, Magdeburg, Njemačka, traži nabavu čokolade i drugih konditorskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Anstalt des öffentlichen Rechts, PSF 4053, Hohepfortestraße 25 in 39106 Magdeburg, Frau Weine, 39015 Magdeburg, Germany, brigitte.weine@studentenwerk-magdeburg.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Mrežni kabeli Poljska agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede objavljuje natječaj za nabavu mrežnih kabela. Natječaj je otvoren do 27. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, al. Jana Pawła II nr 70, Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, ul. Poleczki 33, 02-822 Warszawa, Henryk Żywno 00-175 Warszawa, Poland, henryk.zywno@arimr.gov.pl.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Dizelsko gorivo Società Trasporti Provinciale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it.

Generatori Općina Oslo traži sedam agregata energije za slučaj nužde, njihovo instaliranje, održavanje i obuku operativnog osoblja, uz mogućnost daljnje nabave generatora za potrebe Agencije za vodu i kanalizaciju, kako bi se osigurala isporuka vode za vrijeme nestanka struje. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave se predaju na Oslo kommune, Vann og Avløpsetaten (VAV) (Oslo municipality, the Agency for Water and Sewerage Works), 971185589, Herslebs gate 5, Anders Tynning Nystrand, 0506 Oslo, Norway, postmottak@vav.oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/CompanyInformation/Index/3225.

Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i

4. travnja 2016. | broj 3922 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

“Vi ste potvrdili”

Obilježena 32. godišnjica poslovanja obitelji Zdjelarević

Nekad grubi, nekad ludi, uvijek kreativni Vinarstvo je za obitelj Zdjelarević više od zanimanja, što potvrđuje i prošlotjedno obilježavanje 32. godišnjice poslovanja te obitelji u zagrebačkom hotelu Esplanade. Na jednom mjestu skupili su se svi koji su Davora Zdjelarevića pratili na njegovom poslovnom putu - od dobavljača, dizajnera, trgovaca do kolega vinara te novinara i ugostitelja.

Zdjelarević je tom prigodom predstavio svoj novi projekt - regionalnu difuznu vinariju. Riječ je o kreiranju novih i modernih visokokvalitetnih vina pod krovnim brendom

Vina Zdjelarević, proizvedenih u suradnji s više od 10 najboljih vinara u Hrvatskoj i susjednim državama. Sve se to odvija pod tehnološkim vodstvom Davora i njegove kćeri Inje Zdjelarević, koja je ujedno i nova vlasnica tvrtke Zdjelarević Vino selekcija. Uz to, Zdjelarević provodi i projekt Regionalna burza vina u kojem gradi i uspostavlja inovativan sustav prikupljanja i obrade podataka o proizvodnim i tržišnim zalihama vina u rinfuzi koja će se ponuditi na inozemnom tržištu.

“U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad grubi, nekad

ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni”, kaže Zdjelarević, dodajući kako su nakon prodaje nekretnine - hotela i vinarije u Brodskom Stupniku, ovi novi projekti odgovor njegove obitelji na izazove daljnjeg razvoja i transformacije poslovanja. (S.P.)

Hrvatski kupci vjeruju Lidlu Lidl, jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, predstavio je projekt Vi ste potvrdili, temeljen na rezultatima najvećeg neovisnog istraživanja Lidlovih brendova u Hrvatskoj koje je provela Agencija za istraživanje tržišta Ipsos.

Istraživanje je provedeno u povodu 10 godina Lidla u Hrvatskoj, i to blind test metodom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci na ukupno 5900 ispitanika i u 800 kućanstava.

Testirano je čak 256 proizvoda Lidlovih brendova, a za 73 posto proizvoda ispitanici su potvrdili da su vrlo dobri ili odlični. Rezultati ovog istraživanja još su jedna potvrda da hrvatski kupci vjeruju Lidlovim brendovima.

Predstavljena nova godišta vina vinarije Meneghetti

Meneghetti Malvazija i Meneghetti White Nova godišta vina vinarije Meneghetti iz istarskih Bala - Meneghetti Malvazija 2015. i odležano vino Meneghetti White 2012. plasirana su nedavno na domaće tržište.

Predstavljajući ta vina, Goran Hanžek, direktor i partner u tvrtki Meneghetti, rekao je kako će prošlogodišnja berba grožđa biti zapamćena kao jedna od najboljih u povijesti te vinarije, posebice zato što su vremenski uvjeti bili jako dobri, za razliku od kišne 2014. “Očekujemo vina izvrsne kvalitete, a nova mlada Meneghetti Malvazija sigurno će naći put do kupaca”, istaknuo je Hanžek. Od prošle godine svi vinogradi u vlasništvu vinarije Meneghetti u stanju su pune rodnosti tako da će prvi put biti nadmašena proizvodnja od 100.000 boca vina 50 | Privredni vjesnik | broj 3922 | 4. travnja 2016.

godišnje. Meneghetti Malvazija 2015. je svježe bijelo vino koje uz 85 posto malvazije ima i 15 posto chardonnaya i bijelog pinota u kupaži.

Za razliku od tog vina, Meneghetti White 2012. je kupaža chardonnaya i bijelog pinota koja je odležala 12 mjeseci u velikim bačvama napravljenim od slavonskog hrasta, da bi potom još 30 mjeseci ležala u bocama prije nego je plasirana na tržište. Prilikom predstavljanja vina, Hanžek je napomenuo kako su u samoj Stanciji Meneghetti u tijeku radovi na proširenju smještajnih kapaciteta i restorana, a ponovno otvaranje očekuje se početkom kolovoza. Tada će Stancija imati 26 luksuznih smještajnih jedinica i restoran sa 70 sjedećih mjesta. (S.P.)

...onaj pravi. up!ecaj glavnu nagradu.

Fotografija je simboliÄ?na.

5. - 10. 4. 2016. www.zv.hr 5. 04. 2016. Salon se otvara za posjetitelje od 16.00 sati