Pv 3924 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. travnja 2016., godina LXII, broj 3924

bespilotne letjelice u hrvatskoj

Tržište koje će poletjeti do neba

intervju

Ilda Stanojević

Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo

proizvodnja tekstila i odjeće

Ipak su stigli bolji dani

aplikacija mysea

Hrvatsko rješenje za europske marine

Imate li TOKIĆ karticu? Tokić d.o.o. - Slavonska avenija 3, 10000, Zagreb - Tel:01/3033 999 - e-mail: info@tokic.hr

sadržaj

3924 / 18. travnja 2016. TEMA TJEDNA

Bespilotne letjelice Iako dronovi mogu dati najveći učinak u privrednim djelatnostima kao što su precizna poljoprivreda ili geodezija, za sada se najviše koriste na području videoprodukcije i snimanja

intervju 12

Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo O prednostima zadrugarstva kod nas se malo zna

Izravna inozemna ulaganja U negativi zbog konverzije kredita u švicarcima

aktualno

PV ANALIZA

Proizvodnja tekstila i odjevnih predmeta Recesija je ostavila traga, ali su ipak stigli bolji dani

Kako poslovati s Hong Kongom Hong Kong je zainteresiran za bilateralnu trgovinu s Hrvatskom i uvoz hrvatskih proizvoda

Seminar u HGK-u

Hrvatska je postala prva zemlja na Mediteranu u kojoj je zaživio sustav mySea

PRIČA S RAZLOGOM 34

Ilda Stanojević

Hrvatski programeri kreiraju novo softversko rješenje za europske marine mySea - interaktivna aplikacija za sigurno jedrenje

HRWWWATSKA 40 Zel-Cos, Zagreb Četvrt stoljeća stalnoga rasta

svijet financija 54

Nova ekonomska i fiskalna politika za Hrvatsku Okrenimo kornjaču na trbuh

BUSINESS & LIFESTYLE 64

European Best Destinations Maksimir - jedan od najljepših europskih parkova

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Goran Ražnjević

koncesijama do novih ulaganja Zakon o koncesijama treba pravni okvir koji će pokrenuti kako sadašnja tako i buduća ulaganja na pomorskom dobru

U Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ime društva Ilirija iz Biograda na Moru obratili smo se nadležnim institucijama, s konkretnim prijedlogom izmjena i dopuna Konačnog prijedloga zakona o koncesijama koji je trenutačno u zakonskoj proceduri. Cilj nam je da kao odgovorni poslovni subjekt pridonesemo izgradnji uređenog i efikasnog sustava koncesioniranja u Hrvatskoj koji bi omogućio daljnja ulaganja u poslovnom sektoru te zaštitio prirodne i druge resurse koji se daju u koncesiju, uz implementaciju pravne stečevine EU-a. Naime, naše se poslovanje većinom odvija na pomorskom dobru i turističkom zemljištu. Stoga smatramo kako je donošenje jasnog i preciznog zakona o koncesijama, kao krovnog zakona i lex generalisa, od posebne važnosti za sve turističke subjekte koji svoju djelatnost obavljaju na pomorskom dobru i na prostoru koji s pomorskim dobrom čini jedinistvenu i nerazdvojnu, integriranu tehničko-tehnološku i gospodarsku cjelinu, odnosno na turističkom zemljištu u vlasništvu države. Samo adekvatnim krovnim zakonom i njegovom usklađenošću s tzv. sektorskim zakonima, prije svega Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, moguće je postići gospodarski razvoj uz očuvanje prirodnih resursa. Smatramo izuzetno opasnim da predlagač posebnog sektorskog zakona kao lex specialisa izigra smisao krovnog zakona o koncesijama. Zato je naš fokus ovim prijedlogom usmjeren na pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i koje ima njenu osobitu zaštitu, a obuhvaća više od jedne trećine državnog teritorija. Zakon o koncesijama treba osigurati pravni okvir koji će pokrenuti i sadašnja i buduća ulaganja na pomorskom dobru. On mora jasno i nedvosmisleno urediti barem tri važna pitanja koja osiguravaju elementarnu pravnu sigurnost koncesionara. U prvom redu mora valorizirati nužna i korisna ulaganja i obavljene radove na općem pomorskom dobru koji nisu predviđeni u trenutku dodjele koncesije, pitanje produže-

4 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

nja koncesije te urediti institut koncesija na zahtjev. U cilju razrješavanja imovinsko pravnih odnosa na pomorskom dobru treba jasno urediti neriješeno pitanje trajnog prava korištenja te valorizirati napravljena ulaganja kao stečeno pravo po prijašnjim propisima. Sada važeći zakon propisuje da je, u slučaju ako se koncesija daje za obavljanje djelatnosti na nekretnini koja nije u vlasništvu države, davatelj koncesije je dužan razriješiti imovinsko pravne odnose prije početka postupka davanja koncesije. Novi zakon ovu odredbu briše, ali nije stvorio pravni okvir za razrješavanje imovinsko pravnih odnosa na pomorskom do-

Neriješena imovinsko pravna pitanja na pomorskom dobru su kočnica za nove koncesijske odnose i ulaganja bru. Ta neriješena imovinsko pravna pitanja do sada su generirala mnogobrojne sudske sporove te su kočnica za nove koncesijske odnose i nova ulaganja na pomorskom dobru. Posebno ističemo da osobe koje su po ranijim propisima imale neograničeno pravo korištenja, a takvo pravo nije egzistiralo ni u jednoj članicu EU-a, te su zakonito ulagale na pomorskom dobru, ne mogu biti u istoj pravnoj poziciji s osobama koje su imale vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra što je današnji pandan koncesije. U prvom slučaju radi se o zakonito stečenim pravima po prijašnjim propisima koja do danas nisu valorizirana. Na to se referira u čl. 49. i Ustav Republike Hrvatske, na osnovi kojeg se stečena prava ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom.

BROJKE, BROJKE

e-trgovina e-trgovina je generirala više od

363 milijarde eura u 2015.

ukupno je sektor e-trgovine u 2015. porastao za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu oko 645.000 web stranica u Europi bavi se prodajom i svake godine preko njih se kupi više od 3,7 milijardi proizvoda i na taj način zapošljavaju dva milijuna ljudi prosječni Europljanin u prosjeku je potrošio 1668 eura online

32 posto europske populacije (565 milijuna ljudi) koristi

usluge e-trgovina

vodeća zemlja Europe u e-trgovini je Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se čak 5,6 posto BDP-a generira od te djelatnosti

najviše je postotno rasla internet trgovina u Aziji, 302 posto, u Europi je porast iznosio 110 posto, a Sjeverna Amerika je porasla za 71 posto

kupovina preko mobilnih telefona rasla je u Europi 12,5 posto u 2014., a u 2015. čak

20 posto

71% 110%302%

Izvor: Twenga Solutions, MyCustomer

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Bespilotne letjelice

6 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

domaće tržište dronova tek treba poletjeti do neba Iako dronovi mogu dati najveći učinak u privrednim djelatnostima kao što su precizna poljoprivreda ili geodezija, za sada se najviše koriste na području videoprodukcije i snimanja. Međutim, mogućnosti upotrebe su ogromne: od pomoći u potragama i spašavanju, nadzora prometa i granica, do dostave robe i nadziranja požarišta piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ojava i primjena bespilotnih letjelica, popularno zvanih dronovi, široj javnosti je poznata tek unatrag nekoliko godina kada su se dogodile različite incidentne situacije kao što su bliski susreti dronova s putničkim avionima nedaleko od nekih američkih ili europskih zračnih luka. Ili pak, incidenti na nogometnim stadionima kao i nedavni opasni pad bespilotne letjelice na poznatom skijalištu. Svi su oni, srećom, završili bez žrtava, a šira javnost je preko crnih kroni-

Prva upotreba dronova u Hrvatskoj vojsci zabilježena je još u kolovozu 1991. ka saznavala kako bespilotne letjelice postoje i u civilnom svijetu. Odnedavno, barem kada je o Hrvatskoj riječ, bespilotne letjelice se koriste i u pojedinim gospodarskim granama, a napose u poljoprivredi. Inače, prva upotreba bespilotnih letjelica bila je rezervirana isključivo za vojne potrebe. Prema nekim podacima, američka vojska ih je koristila još u vrijeme vijetnamskog rata za izviđanje terena. A u tom segmentu kori-

štenja bespilotnih letjelica nekada je dominirala i Hrvatska. Naime, prva upotreba dronova u Hrvatskoj vojsci zabilježena je još u kolovozu 1991. godine kada je skupina pametnih ljudi iz Slavonskog Broda konstruirala i primijenila bespilotne letjelice za izviđanje neprijateljskih položaja. Upotreba dronova trajala je tijekom cijeloga Domovinskog rata, a na neki je način kulminirala u pripremi akcije Oluja. Nažalost, posljednjih desetak godina Hrvatska je zanemarila tu djelatnost i u vojnom segmentu, a vrsni stručnjaci s dugim iskustvom i velikim znanjem svoju su sreću potražili izvan vojnog sektora. U ovom kratkom povijesnom nabrajanju nekih činjenica o bespilotnim letjelicama zanimljivo je istaknuti kako je prvi koncept bespilotnog leta, davne 1915. godine, objavio upravo Nikola Tesla.

na mlrd € godišnje porast će vrijednost industrije dronova u EU do 2025. (uz 150.000 zaposlenih)

Atraktivna i prihodovna djelatnost

Danas je situacija s bespilotnim letjelicama takva da se to tržište smatra jednim od najbrže rastućih na svijetu. Prema europskim procjenama, vrijednost industrije koja se odnosi na bespilotne letjelice u Europskoj uniji bi do 2025. godine trebala porasti na 15 milijardi eura godišnje, a do 2050. bi zapošljavala više od 150.000 ljudi. Naravno, dodatnu priliku u tome vidi i avioindustrija, kao i brojni mali i srednji poduzetnici koji će proizvoditi kako bespilotne letjelice, tako i pripadajuće dijelove i opremu. Budući da se radi o atraktivnoj, ali

130

više od operatora

registrirano u Hrvatskoj

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA hrvatskim doajenom bespilotnih letjelica jer je aktivno sudjelovao u njihovu stvaranju za potrebe Hrvatske vojske još od 1991. godine, kada su letjelice nastale zbog potreba na bojištu. Hucaljuk, koji živi u Slavonskom Brodu, danas se

U Hrvatskoj je trenutno nešto više od 2000 varijanti bespilotnih letjelica

i prihodovnoj djelatnosti, zanimanje za bespilotne letjelice sve je veće i u Hrvatskoj, te je tim povodom krajem ožujka u Zagrebu održana prva konferencija o bespilotnim letjelicama – Dronefest. “Za hrvatske uvjete okupio se zaista velik broj ljudi koji su sudjelovali na izlaganjima i radionicama. Što se tiče bespilotnih letjelica, slobodno se može reći kako se u svijetu, ali i u Hrvatskoj posljednju godinu bilježi ogroman, kako ja kažem – logaritamski rast. Doduše, u Hrvatskoj se bespilotne letjelice koriste još od Domovinskog rata, ali sada je zanimanje znatno poraslo i u civilnom sektoru”, objašnjava Milivoj Hucaljuk za Privredni vjesnik. Inače, Hucaljuka se smatra svojevrsnim

bavi konstruiranjem i izradom sustava bespilotnih letjelica. Pri tome se neke komponente kupuju na tržištu, ali se zbog specifičnih potreba dorađuju i integriraju u jedinstveni sustav sukladno potrebama. Jedini u Hrvatskoj ima hibrid letjelicu Fenix, koji je prvi put javno prikazana prije mjesec dana na poljoprivrednim površinama Belja. Inače, Fenix je izvorno napravljen za MUP i bio je projektiran za nadzor granice.

Čak 2000 dronova u Hrvatskoj?

Koliko je danas bespilotnih letjelica u svijetu, nitko ne može precizno reći. Navodno ih samo na području SAD-a ima oko 50.000, dok Europa, isto tako navodno, prednjači po broju operatora kojih ima oko 2000. Broj operatora se intenzivno povećava i u Hrvatskoj gdje ih je u siječnju ove godine bilo 94, a sada ih je više od 130. “Prema nekim procjenama, jer ni približno točnih podataka nema, u Hrvatskoj je trenutno nešto više od 2000 različitih varijanti

Hrvatska pravila

Ne više od 500 metara od rukovatelja Kako se moglo čuti na Dronefestu, Hrvatska je među 56 od 204 države svijeta koje imaju neki pravilnik ili propis druge vrste o sustavu bespilotnih letjelica. Glavni regulator je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja izdaje odobrenja za te letove ako su ispunjeni uvjeti koji su u Hrvatskoj propisani u Pravilniku o sustavu bespilotnih zrakoplova (od prošle godine) čiji je krovni Zakon o zračnom prometu. Sustav bespilotnih letjelica regulira i Pravilnik o letenju zrakoplova, dok na EU razini postoje dvije provedbene uredbe iz 2012. i 2014., a temeljem inicijativa i rasta tog segmenta radi se na novoj regulativi koja bi trebala biti donesena do kraja ove godine i koja će na razini EU-a definirati pravila za korištenje dronova u privatne i komercijalne svrhe.

8 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Inače, bespilotne letjelice mogu težiti do 150 kilograma. One koje imaju manje od pet kilograma označavaju se naljepnicama, a oni iznad te težine negorivom pločicom s podacima i adresom operatora, kao i upozorenjem da se trebaju pridržavati pravila letenja kojim neće ugrožavati sigurnost, javni red i mir niti dovesti u pitanje živote ljudi i životinja. Pravila letenja za bespilotne letjelice propisuju let na 30 metara od krovova kuća te na 150 metara iznad većih skupina ljudi, a ne smiju se udaljiti više od 500 metara od rukovatelja. Također, ne smiju letjeti na manje od tri kilometra od aerodroma.

Cijene i dostupnost

Za ozbiljan dron bar 1000 eura Budući da naziv bespilotna letjelica, ili jednostavnije – dron, obuhvaća zaista široku lepezu, takva je i njihova nabavna cijena. Iako se čak i na portalima koji se bave kupnjom i prodajom mogu pronaći oglasi gdje se nude dronovi po cijeni već od nekoliko

bespilotnih letjelica, od onih koje su svojevrsne igračke pa sve do onih koje se mogu koristiti za ozbiljnije zadaće”, kaže Hucaljuk. Iako dronovi mogu dati najveći učinak u konkretnim privrednim djelatnostima kao što su precizna poljoprivreda ili geodezija, za sada se najviše koriste na području videoprodukcije i snimanja određenih događaja. Međutim, mogućnosti korisne upotrebe bespilotnih letjelica su ogromne. Mogu pomoći u potragama i spašavanju, u nadzoru prometa i ljudi, kao i nadzoru granica i različitih objekata, u dostavi paketa, robe, prve pomoći i slično. Naročito mogu biti korisne u nadziranju požarišta, a kod nas su upotrebljavane i za velikih poplava u Posavini prije dvije godine.

Brzo i sigurno prikupljanje informacija

“Danas volim reći kako se bavim prikupljanjem informacija iz zraka, o tome što se događa na terenu, požarištu ili u prometnom kolapsu, dok sam u ratu pribavljao informacije o tome što se događa na bojištu. Poljoprivreda je samo

Besposadni sustavi su budućnost ne samo u zraku, nego i pod vodom i na kopnu nastavak tih prikupljanja informacija iz zraka i to na način da se ujedinjuju geodetske zadaće s matematikom i poljoprivredom”, objašnjava Milivoj Hucaljuk podsjećajući kako su besposadni sustavi najprije zaživjeli za vojne potrebe gdje je bilo potrebno zaštititi čovjeka. Danas je činjenica kako tehnologija napreduje i cijene su pale. Gotovo svakodnevno se pojavljuju noviteti. To je tržište koje je doslovno eksplodi-

stotina kuna, ozbiljnija bespilotna letjelica upotrebne vrijednosti ne može se naći ispod 1000 eura. Oni najkvalitetniji koji se primjenjuju u ozbiljnim poslovima dostižu vrijednost i od nekoliko desetaka tisuća eura.

Milivoj Hucaljuk i dron Fenix

ralo, a to je zorno pokazao i prvi Dronefest u Hrvatskoj. Hucaljuk kaže kako su točne procjene o brzom rastu tog tržišta u svijetu jer besposadni sustavi su budućnost kako u zraku, tako i pod vodom i na kopnu. Tehnologija toliko napreduje da čovjeka nema potrebe izlagati nekim opterećenjima kako iz ekonomskih razloga, tako i zbog mogućnosti neposredne ugroze čovjeka. O budućem razvoju sustava bespilotnih letjelica u Hrvatskoj Hucaljuk navodi kako su stvorene neke pretpostavke, no sve ipak ovisi o našoj organiziranosti. “Zakonodavac je dao svoju potporu jer smo dobili pravilnik prema kojem možemo raditi i koji je u skladu sa zakonima. Osobito kada je riječ o letenju u zraku, što je do sada bio najveći problem. Prepreke se postupno otklanjaju i prihvaća se činjenica da je to budućnost. Druga je stvar koliko ćemo imati pameti i sluha da to primijenimo. Naime, tužna je činjenica da smo u vrijeme rata bili lider regije u primjeni i razvoju bespilotnih letjelica, a sada to nismo”, zaključuje Milivoj Hucaljuk, koji je i jedan od inicijatora održavanja osnivačke skupštine Hrvatske udruge korisnika i operatora bespilotnih sustava.

Tužna je činjenica da smo u vrijeme rata bili lider regije u primjeni i razvoju bespilotnih letjelica, a sada to nismo. Milivoj Hucaljuk

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA Uporaba dronova u gospodarstvu

Spajanje svemira, računala i traktora GDi je na svojim seminarima okupio oko 200 stručnjaka i predstavio im svoj GDi Atlas koji sadrži geo-prostorne informacije dobivene snimanjem iz dronova. Naglasak je bio na primjeni dronova u preciznoj poljoprivredi

ako se bespilotne letjelice u široj javnosti najčešće doživljavaju kao alat za zabavu, njihova vrijednost do punog izražaja dolazi u gospodarskom smislu. Naravno, uz uvjet sinergijskog djelovanja takve tehnologije, primijenjene informatike i, recimo, poljoprivredne struke. Uostalom, teško je i zamisliti ostvarivanje dobrih rezultata bez multiznanstvenog, multistručnog pristupa u bilo kojoj djelatnosti. Stoga je tvrtka GDi Gisdata uočila značaj i mogućnosti bespilotnih letjelica. Na stručnim seminarima, koji su u Osijeku i Zagrebu održani tijekom ožujka, GDi je okupio oko 200 stručnjaka iz industrije i akademske zajednice s područja

GDi je povezao satelitsko, bespilotno i terensko prikupljanje podataka u jedan sustav precizne poljoprivrede, građevinarstva, prostornog planiranja, zaštite okoliša, upravljanja energetskom, telekomunikacijskom i transportnom infrastrukturom te kriznim situacijama. Svi oni imali su priliku vidjeti i GDi Atlas - geo-prostorne informacije dobivene snimanjem iz dronova na području Zagreba i Baranje. Snimke su vrlo visoke rezolucije i omogućavaju mnogo toga, od detaljne izmjere terena do izračuna zapremnina, pa čak i određivanja indeksa zdravlja žitarica.

Poseban naglasak je stavljen na primjenu dronova u poljoprivredi gdje omogućuju povećanje prinosa i optimiziranje troškova, uslijed preciznog navođenja mehanizacije. Inicijalna snimanja provedena su u suradnji s Agrokorovim tvrtkama mStart i PIK Belje.

Poljoprivreda novog doba

“Belje, PIK Vinkovci i Vupik predvode domaću poljoprivrednu proizvodnju, a precizna poljoprivreda već nam danas donosi povećanje prinosa i smanjenje troškova. mStart s partnerima ustrajno radi na stvaranju tehnološke platforme koja omogućava digitalnu transformaciju poljoprivredne proizvodnje. Prikupljanje, obrada i primjena velikih količina podataka dobivenih snimanjima polja dronovima sljedeći je korak u tom procesu”, kaže Igor Javor, direktor službe za vođenje projekata mStarta. U prostoru beljske Agro akademije u Mirkovcu to je potvrdio i Krešimir Grgić, direktor PC Ratarstva u Belju. “Riječ je o poljoprivredi novog doba jer nam takvo

10 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

prikupljanje podataka daje mogućnost pravovremene reakcije. Dronove koristimo za vizualno praćenje stanja usjeva, rano otkrivanje bolesti i štetnika, a prikupljamo i brojne informacije koje su nevidljive ljudskom oku kao što je NDVIbujnost biomase. Planiramo proširiti set senzora u cilju učinkovitog korištenja sustava navodnjavanja, odvodnje i zaštite bilja, a već ove godine koncept precizne poljoprivrede proširujemo sjetvom kukuruza u varijabilnoj količini biljaka po jedinici površine”, objasnio je Grgić. Tvrtka GDi, logično, ponosna je na svoj doprinos spoju zrakoplovne tehnike, informatike i poljoprivrede. “GDi je među prvima proveo snimanja prostora bespilotnim letjelicama i prvi povezao satelitsko, bespilotno i terensko prikupljanje podataka u jedinstveni informatički sustav odlučivanja u preciznoj poljoprivredi. To je iskustvo kojim zauzimamo u ovoj IT domeni vodeću ulogu na domaćem tržištu i stvaramo značajni izvozni potencijal”, kaže Leon Šagovac, član Uprave GDi-ja. (S.S.)

AKTUALNO Lider Invest

Traži se najbolja investicija Natječaj za prijave najboljih investicija traje do 15. srpnja, a nominirati se mogu investicije koje stvaraju uvjete za zapošljavanje što većeg broja ljudi, pridonose razvoju proizvodnje, razvijaju nove tehnologije, stvaraju dodanu vrijednost...

ider Invest je izbor najboljih velikih, srednjih i malih proizvodnih investicija u Hrvatskoj, projekt koji je pokrenuo tjednik Lider u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i tvrtkom Bisnode. Natječaj za prijave najboljih investicija traje do 15. srpnja, a nominirati se mogu investicije koje stvaraju uvjete za zapošljavanje što većeg broja ljudi, pridonose razvoju proizvodnje, uvode i razvijaju nove tehnologije, podižu sigurnost i kvalitetu života, pridonose održivom razvoju i zaštiti okoliša te stvaraju dodanu vrijednost i tako pridonose konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Tri su glavne kategorije nagrada, velika, srednja i mala, a odnose se na raspon investicije (velika – investicija veća od 100 milijuna i jednu kunu, srednja – od 10 do 100 milijuna kuna te mala – investicija manja od 10 milijuna kuna). Na natječaj se mogu prijaviti investicije čija je proizvodnja počela u razdoblju od 1. svibnja 2014. do 30. travnja 2015. godine. Hrvatska gospodarska komora pravo je mjesto za promociju projekta Lider Invest jer okuplja i zastupa hrvatsko gospodarstvo i važan je element u privlačenju i promociji investicija u Hrvatskoj, kaže potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “U sklopu projekta održat će se u županijskim komorama pet investicijskih foruma, susreta investitora, predstavnika javnog sektora i poduzetnika, a tu se otvara prilika i da se razmotre pitanja koja su bitna za investicije te kako pridonijeti da one budu što kvalitetnije”, najavio je Radoš.

Forumi po gradovima

Investicijski forumi održat će se u više gradova. Prvi, 25. travnja u ŽK Varaždin, 3. svibnja u ŽK Split, 10. svibnja u ŽK Osijek, 18. svibnja u ŽK Rijeka te 3. lipnja u Komori Zagreb. Stručni odbor odabrat će do 15. rujna najbolju veliku, srednju i malu investiciju, a 19. listopada dodijelit će se nagrade najboljima. U okviru projekta dodijelit će se i priznanja

za poseban doprinos izvozu, zapošljavanju i održivom razvoju, kvaliteti života građana te zaštiti prostora i okoliša. Kako je najavio predsjednik Stručnog odbora ovog projekta Mladen Vedriš, posebno će se promatrati velike, srednje i male investicije, a glavni kriteriji odabira bit će izvoz, broj novootvorenih radnih mjesta i suvremenost tehnologije. “Stručni odbor, koji čine Damir Novinić iz Agencije za investicije i konkuretnost, Tomislav Radoš iz HGK, Slavko Krajcar s Fakulteta elektronike i računarstva, Vedrana Jelušić Kašić iz Europske banke za obnovu i razvitak, Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta, Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka, Benjamin Cerovac iz Bisnodea i Miodrag Šajatović iz tjednika Lider, vrednovat će investicije i prema prihodu po zaposlenom, udjelu domaćeg materijala, procjeni stupnja dodane vrijednosti i stupnju finalizacije proizvoda te utjecaju na okolinu i održivosti”, ističe Vedriš. (K.S.)

Glavni kriteriji bit će izvoz, broj otvorenih radnih mjesta i suvremenost tehnologije

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno pod

O prednostima zadrugarstva kod nas se malo zna Svi koji donose i kreiraju zakonodavni okvir moraju shvatiti da postoji zadrugarstvo, odnosno moraju se sjetiti zadruga kada donose zakone. Ti zakoni sada nisu prilagođeni poslovanju zadruga. Zadruge su u nekim zakonima diskrimirane u odnosu na trgovačka društva, a prije bih rekla da ih je izrađivač zakona zaboravio piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

n Čime se Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo bavi? - Naša uloga ostaje gotovo ista kao što je bila i uloga Hrvatskog saveza zadruga. Brinemo se za zadruge, njihove proizvode, za zakonodavstvo vezano uz poslovanje zadruga te pokušavamo zadrugama koje su danas u vrlo teškoj situaciji olakšati poslovanje. Vrlo je važno to što nastojimo promovirati i educirati postojeće, ali i potencijalne zadrugare. Pogotovo se trudimo doprijeti do onih koji donose političke odluke, zakone i druge akte koji se odnose na zadrugarstvo.

12 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

n Koliko su kod nas kreatori zakonodavnog okvira upoznati s načinom rada zadruga? - Kod nas je sveukupno znanje i educiranost o zadrugama i njihovom radu kao i mogućnostima koje zadružno udruživanje donosi vrlo siromašno.

Ljudi shvaćaju da ne mogu sami i da će rijetki od njih uspjeti samostalno. Prigodu imaju ako se udruže n Zašto se kod nas nije zadrugarstvo razvilo na način kako se razvilo u nekim zemljama iz našeg okruženja, odnosno u zemljama Europske unije? - Meni, koja se gotovo čitav radni vijek bavim zadrugarstvom - jer sam počela karijeru u Poljoprivrednoj zadruzi Komiža - teško je odgovoriti zašto je to tako. U prvom redu mislim da je razlog nedovoljno razvijenog zadrugarstva u činjenici što se naši građani vrlo teško udružuju. U pravilu, ne vole se udruživati. Očito nemamo povjerenje jedni u druge jer svatko voli svoje i nastoji zadržati za sebe svoj posao. Htjeli mi to priznati ili ne, kod nas vlada veliko međusobno nepovjerenje. Kada krenu udruži-

Foto: Ana Rogač

Imamo vrlo uspješnih zadruga, kao i uzornih zadruga koje su zatvorile ciklus; imaju otkup od zadrugara, preradu, marketing i poziciju na tržištu. Neki finalni proizvodi dobiveni u zadrugama prepoznati su i na svjetskom tržištu, a nastali su od sirovina koje su u zadrugu plasirali mali proizvođači, odnosno zadrugari.

Hrvatskoj ima oko 1200 zadruga u koje je udruženo oko 20.000 stanovnika. U zadrugama je zaposleno 2700 radnika, mada 40 posto zadruga nema zaposlenika. Više od polovine tih zadruga su poljoprivredne i šumarske, a slijede one u prerađivačkoj industriji te uslužne zadruge. One zajedno ostvaruju godišnji prihod od oko 1,5 milijardi kuna. U svijetu te u Europskoj uniji zadruge su puno masovnije i uspješnije od naših, a oblik zadružnog udruživanja prokušani je model za podizanje konkurentnosti malih proizvođača. Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, osnovan u lipnju 2014. godine, nastao je iz Hrvatskog saveza zadruga. Ilda Stanojević postala je njegova ravnateljica u svibnju 2015. S njom smo razgovarali o načinu poslovanja zadruga, o problemima zakonodavnog okvira te o perspektivi zadruga u Hrvatskoj. Razgovarali smo o modelima udruživanja u proizvođačke organizacije te o mogućnostima povlačenja sredstava iz EU fondova.

uzetništvo, Zagreb

Brinemo se za zadruge, njihove proizvode, za zakonodavstvo vezano uz poslovanje te pokušavamo zadrugama koje su danas u vrlo teškoj situaciji olakšati poslovanje, kaže ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Braniteljske zadruge

Solidarnost je temelj zadrugarstva Kakva je situacija s braniteljskim zadrugama? - Braniteljske zadruge su odlična ideja kao model angažiranja ljudi koji su se našli u posebnim situacijama. Među braniteljskim zadrugama, slično kao i u cijelom zadrugarstvu, ima onih koje su uspjele, ali i onih koje to nisu. Braniteljske zadruge, kao i ostale zadruge,

ZADRUGE U HRVATSKOJ

oko 1200 zadruga ima u Hrvatskoj oko 20.000 stanovnika udruženo u zadruge 2700 radnika zaposleno u zadrugama 40% zadruga nema zaposlenika oko 1,5 mlrd kn ukupni godišnji prihod zadruga

uglavnom pratimo kroz ono što proizvode. Kada se pored toga dogodi i društveni i socijalni aspekt, onda je uspjeh veći. Mišljenja sam da pri promatranju zadruga ne treba posebno isticati socijalni i aspekt solidarnosti jer su to vrijednosti koje su ugrađene u temelj zadrugarstva. Isto tako, temelj zadrugarstva je međugeneracijsko podupiranje.

vanja, onda i ti skeptici uvide da to ima određenih prednosti te da to može ispasti dobro. U Europi postoji 263.000 zadruga s gotovo 5,5 milijuna zaposlenih. U nordijskom zemljama i u Švicarskoj članstvo zadruga čini više od 40 posto tamošnjeg stanovništva. U nekim europskim zemljama zadruge proizvode između 70 i 95 posto mesa ili mlijeka svojih država.

n Možete li istaknuti neke pozitivne primjere kod nas? - Imamo niz pozitivnih promjera dobrog rada zadruga. Volim isticati poljoprivredne zadruge u Dalmaciji koje imaju više od 100 godina dugu tradiciju i rade uspješno. Nabrojila bih samo neke kao primjer - PZ Čara, PZ Putnikovići, PZ Postira, PZ Marina, PZ Stoviš, Pirovčanka… Imamo vrlo uspješnih zadruga i u Istri, Slavoniji, po kontinentu… Kao i uzornih zadruga koje su zatvorile ciklus; imaju otkup od zadrugara, preradu, marketing i poziciju na tržištu. Takve zadruge olakšavaju posao

svojim članicama, odnosno uvećavaju zadrugarima vrijednost njihova proizvoda. Neki finalni proizvodi dobiveni u zadrugama prepoznati su čak i na svjetskom tržištu, a nastali su od sirovina koje su u zadrugu plasirali mali

Htjeli mi to priznati ili ne, kod nas vlada veliko međusobno nepovjerenje proizvođači, odnosno zadrugari. Recimo, vino Pošip Poljoprivredne zadruge Čara nalazi se na američkom tržištu i godinama osvaja medalje za kvalitetu. Zatim vino Dingač, Plavac, maslinova ulja, ribarski proizvodi…

n Što zamjerate donositeljima zakona koji se odnose na zadruge? - Svi koji donose i kreiraju zakonodavni okvir moraju shvatiti da postoji zadrugarstvo, odnosno moraju se sjetiti zadruga kada donose zakone. Ti zakoni sada nisu prilagođeni poslovanju zadruga. Bolje je reći, nije prepoznata posebnost zadruga. Zadruge su u nekim zakonima diskrimirane u odnosu na trgovačka društva, a prije bih rekla da ih je izrađivač zakona zaboravio. Imamo tako primjer da zadruga obvezno mora izdvojiti 20 posto svoje dobiti za razvoj zadruge, odnosno zadružne infrastrukture. To je dobro jer se na taj način unapređuje rad zadruge na korist zadrugara. Međutim, nije dobro to što zadruga mora platiti porez na tu reinvestiranu dobit, što kod trgovačkih društava nije slučaj. Time se zadruga stavlja u neravnopravni položaj u odnosu na trgovačka društva. Zaboravlja se da kada zadruga ulaže u imovinu, ta je imovina zajednička i opće je dobro za zajednicu, dok s druge strane trgovačka društva stvaraju 14 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

PRO.PR Awards 2015 profit za svoje vlasnike. Imovina zadruge uvijek ostaje u zajednici, a cilj zadruga nije profit nego uvećavanje vrijednosti onoga što zadrugari proizvedu. Zadruge kroz reinvestiranje uvećavaju mogućnost dodane vrijednosti zadružnih proizvoda.

n Je li realno očekivati da će hrvatske zadruge imati trgovačke centre, recimo, poput talijanskog Ipercoopa? - Vjerujem da je to moguće, mada je vrlo teško do toga doći. Da ne vjerujem u uspjeh hrvatskog zadrugarstva, ne bih se ovim poslom bavila više od 20 godina. U ovom trenutku je najvažniji preduvjet to da stvorimo poticajni zakonski okvir, te da dobro educiramo ljude kada idemo na teren. Primjetno je da su ljudi jako skeptični kada im se nudi udruživanje u zadruge. Ne znaju da u zadrugama postoji jako dobro razrađen model, primjerice dijeljenja dobiti koja se ostvaruje. Dobit se prema zadružnim načelima dijeli prema tome koliko je tko sudjelovao ili pridonio njezinu ostvarenju. Sve je pravedno i transparentno kako u odlučivanju, tako i u poslovanju. To je potencijal koji ne treba zanemariti i to će kad-tad pridonijeti boljim rezultatima. n Zbog čega mislite da će to tako biti? - Upravo stoga što ljudi shvaćaju da ne mogu sami i da će rijetki od njih uspjeti samostalno. Prigodu imaju ako se udruže. Danas se

sve je pravedno i transparentno kako u odlučivanju, tako i u poslovanju dosta propagira udruživanje u proizvođačke organizacije, što je dobro. To je moderni oblik udruživanja. Međutim, prije udruživanja trebate se registrirati. Možete se registrirati kao zadruga, trgovačko društvo ili pak udruga građana. Po modelu kojim se osniva proizvođačka organizacija ili po njezinom statutu vidimo da je način osnivanja identičan onom kojim se osnivaju zadruge. Kada malo bolje spoznate i pogledate taj model proizvođačkih organizacija, mudro bi bilo postojeće zadruge licencirati kao proizvođačke organizacije kako bi mogle povući sredstva iz europskih fondova. Ta sredstva su i namijenjena jačanju infrastrukture takvih organizacija. I zbog toga moramo iskoristiti postojeći kapacitet naših zadruga.

Tri PRO.PR nagrade odlaze u Hrvatsku Na svečanosti dodjele prestižnih priznanja PRO.PR Awards u crnogorskim Bečićima, tri od 22 nagrade za komunikacijski menadžement dobile su osobe iz Hrvatske - Martina Sokač Saraga, glasnogovornica Hrvatske gospodarske komore, Dijana Đerđ, voditeljica odnosa s javnošću u tvrtki Porsche Hrvatska, te Goran Pivarski, voditelj komunikacija i društveno odgovornog poslovanja u Microsoftu Hrvatska i BiH. “Riječ je o jedinom programu nagrađivanja na području komunikacijskog menadžmenta koji se dodjeljuje pojedincima koji su svojim radom, profesionalnošću i ljubavlju odani komunikacijskim procesima i zaslužuju postati dobitnici te nagrade”, ističe Danijel Koletić, direktor Apriori Worlda, organizatora konferencije. PRO.PR Awards je utemeljen 2012.

Martina Sokač Saraga, glasnogovornica HGK

godine, u povodu obilježavanja pete obljetnice PRO. PR konferencije, prve međunarodne konferencije za komunikacijski menadžemnt u Jugoistočnoj Europi. Titulu Vision City je dobio grad Kotor, a nagradu Vision Manager koja se dodjeljuje menadžeru iz države u kojoj se održava konferencija Esead Zaimović iz Komercijalne banke AD Podgorica. Jubilarna, 15. PRO.PR konferencija održat će se od 18. do 20. svibnja u Hrvatskoj u Tuheljskim toplicama, kazao je Koletić.

nagrada Hrvoje Mateljić

Tko je najbolji gospodarski novinar Poslovni tjednik Lider objavio je natječaj za nagradu “Hrvoje Mateljić”, koja se dodjeljuje novinarima za najbolje radove o gospodarstvu u protekloj godini. Dodjelu je pokrenula redakcija Lidera 2010. u spomen na tragično preminuloga kolegu Hrvoja Mateljića. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: za priloge objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, te za one emitirane na radiju ili TV-u. Dodjeljuje se po jednoj osobi u svakoj kategoriji u obliku poseb-

nog priznanja, uz novčani iznos od 10.000 kuna. O najboljima odlučuje žiri sastavljen od urednika uglednih gospodarskih redakcija i predstavnika gospodarskih institucija. Natječaj traje do 22. travnja, a konačna odluka žirija bit će objavljena na svečanoj dodjeli u Zagrebu.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Izravna inozemna ulaganja

U negativi zbog konverzije kredita u ŠvicarCima Strani su investitori u prošloj godini odlučili malo više ulagati u nekretnine: takva vlasnička ulaganja dosegnula su 142,8 milijuna eura. U trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini izravno je uloženo 102,9 milijuna eura, u trgovinu na malo 108,4 milijuna te u građevinarstvo 67,1 milijun eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

zravna inozemna ulaganja kad su upitanju obveze, prema još uvijek preliminarnim podacima HNB-a, u 2015. godini iznosila su 1,86 milijardi eura i odnosila su se na vlasnička ulaganja u poduzeća, pri čemu je zabilježen do sada rekordni negativni iznos zadržane dobiti od 780,23 milijuna eura. S druge strane dužnički instrumenti između horizontalno povezanih poduzeća također su u negativnom iznosu za 946,9 milijuna eura što na kraju, kad se sve uzme u obzir, pokazuje kako su ukupna izravna ulaganja u 2015. godini bila 127,8 milijuna eura. Negativna zadržana dobit može se pripisati učincima konverzije kredita u švicarskim francima. Naime, učinak konverzije na

izravna inozemna ulaganja vidljiv je i u statistici po djelatnostima prema kojima je u djelatnosti financijskoga posredovanja, osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova, odnosno u bankarskom sustavu zabilježen negativan iznos od 592,9 milijuna eura. Gotovo sve banke koje su u Hrvatskoj davale kredite u švicarskim francima bile su u vlasništvu austrijskih banaka, pa stoga i preliminarni podaci središnje banke po zemljama pokazuju negativan iznos, primjerice 836,8 milijune eura kod Austrije. Negativni iznos inozemnih ulaganja bilježi se i kod Mađarske, 109,5 milijuna eura, te kod Švicarske, 184,9 milijuna eura. U statistici izravnih ulaganja po djelatnostima i zemljama vidljiv je, pak, utjecaj prodaje TDR-a, od-

16 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

nosno duhanskog biznisa Adris Grupe BAT-u. Naime, izravno strano ulaganje od 611,6 milijuna eura stiglo je iz Velike Britanije, što se odrazilo i na statistiku u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda koja je u prošloj godini zabilježila čak 510,4 milijuna eura izravnih ulaganja.

Kružna izravna ulaganja

Strani su investitori u prošloj godini odlučili malo više ulagati u nekretnine: takva su vlasnička ulaganja u 2015. godini iznosila 142,8 milijuna eura. U trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini izravno je uloženo 102,9 milijuna eura, u trgovini na malo 108,4 milijuna eura te u građevinarstvo 67,1 milijun eura. Osim iz Velike Britanije, u 2015. veći iznosi izravnih ula-

Izravna ulaganja, obveze1) - u milijunima eura VLASNIČKA ULAGANJA Godina

U poduzeće izravnog ulaganja

DUŽNIČKI INSTRUMENTI

U izravnog ulagača Između horizontalno (obrnuto ulaganje) povezanih poduzeća

ZADRŽANA U poduzeće DOBIT2) izravnog ulaganja

U izravnog ulagača Između horizontalno (obrnuto ulaganje) povezanih poduzeća

UKUPNO

1993.

101,0

0,0

n/a

101,0

1994.

92,8

0,0

n/a

92,8

1995.

79,1

0,0

n/a

79,1

1996.

382,1

0,0

n/a

382,1

1997.

325,0

0,0

35,9

150,1

0,0

511,1

1998.

581,1

0,0

63,9

196,8

0,0

841,7 1.338,0

1999.

1.208,7

0,0

43,4

86,0

0,0

2000.

750,6

0,0

86,8

239,8

47,0

0,0

1.124,2

2001.

910,8

0,0

0,9

187,9

30,5

-29,8

0,0

1.100,3

2002.

718,3

0,0

160,9

138,6

1,1

0,0

1.019,1

2003.

762,0

0,0

587,9

239,2

3,8

0,0

1.592,9 1.044,0

2004.

319,9

0,4

0,0

291,7

428,4

3,6

0,0

2005.

793,0

0,3

0,0

570,4

72,5

-2,5

0,0

1.433,7

2006.

1.734,4

0,0

703,7

157,7

11,4

9,7

2.617,0

2007.

2.259,6

0,0

483,3

618,1

19,8

-2,2

3.378,5

2008.

2.182,7

0,0

508,5

29,6

0,8

929,3

3.650,9

2009.

649,4

0,0

287,4

1.033,2

41,3

267,9

2.279,2

2010.

417,6

0,0

530,5

-318,0

180,8

253,8

1.064,7

2011.

1.972,4

0,0

279,2

-1.041,8

-179,9

-13,0

1.016,9

2012.

851,0

0,0

5,0

255,2

-295,8

-13,5

340,2

1.142,1

2013.

710,2

0,0

-300,1

38,5

-14,9

276,4

710,0

2014.

2.173,2

0,0

340,1

260,6

96,1

40,0

2.910,1

1.860,0

0,0

3,9

-780,2

13,5

-22,5

-946,9

127,8

21.834,9

0,6

9,8

4.336,4

2.077,5

142,7

1.155,1

29.557,2

2015.* UKUPNO

1) Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil. EUR) i lipnju 2014. godine (1.485,8 mil. EUR). 2) Od prvog tromjesečja 2009. promijenjena je metodologija izračuna zadržanih zarada, a svodi se na evidentiranje zadržane zarade na tromjesečnoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadržane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.

* Preliminarni podaci HNB-a

Inozemna ulaganja u vlastitu imovinu u Hrvatskoj dosegnula su 399,4 milijuna eura

smjera - i na strani sredstava i na strani obveza za isti iznos. Inače, ukupna inozemna ulaganja po pitanjima obveza od 1993. do 2015. godine bila su veća od 29,5 milijardi eura, a od toga su 2,3 milijarde bila kružna izravna ulaganja. Prema podrijetlu ulagačkog novca, po visini izravnih ulaganja u Hrvatsku sa 5,96 milijardi eura prednjačila je Nizozemska, gotovo u stopu prati je Austrija sa 5,58 milijardi eura, dok se na trećem mjestu sa 2,66 milijardi eura smjestila Njemačka.

ganja kad su upitanju obveze zabilježeni su iz Luksemburga - 286,4 milijuna eura, Njemačke 152,2 milijuna eura te Irske 99,9 milijuna eura. Kada se pogleda statistika izravnih ulaganja kad je riječ o obvezama za 2014. godinu, ona su bila 2,91 milijardu kuna, s tim da se 1,48 milijardi kuna odnosilo na kružna izravna ulaganja pri kojima izravni ulagač usmjerava svoja domaća financijska sredstva u inozemstvo, a potom ista iz inozemstva ulaže u domaću ekonomiju. Stoga, ova ulaganja kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba

Ulaganja u imovinu

Po djelatnostima, najznačajnija su strana ulaganja od 1993. do 2015. godine bila ona u financijski sektor, odnosno u banke u koje je investirano 6,72 milijarde eura, a slijede ostale poslovne djelatnosti u koje je uloženo 3,24 milijarde eura, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini sa 2,64 milijarde eura, poslovanje s nekretninama 2,2 milijarde eura, te pošta i telekomunikacije u koje je uloženo 1,85 milijardi eura. Kad je riječ o inozemnim vlasničkim ulaganjima u imovinu u Hrvatskoj, ula-

ganja u poduzeće izravnog ulaganja dosegnula su u 2015. godini 399,4 milijuna eura, dok su ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća iznosila 2,4 milijuna eura. Lani je kao i u 2014. godini zabilježen negativni iznos zadržane dobiti, u iznosu od 251,4 milijuna eura. Kada se pogleda statistika izravnih ulaganja u imovinu po zemljama, tada je lani iz Bosne i Hercegovine zabilježeno 288,7 milijuna eura izravnih ulaganja u imovinu, zatim slijedi Slovenija sa 149,3 milijuna eura, a na trećem je mjestu Nizozemska sa 84 milijuna eura. U 2014. godini izravna ulaganja u imovinu bila su veća od 1,59 milijardi eura, s tim da su od toga kružna ulaganja bila 1,48 milijardi eura. Od 1993. godine pa do 2015. godine ulaganja u imovinu ukupno je bilo 5,82 milijarde eura izravnih ulaganja, a 2,35 milijardi eura kružnih izravnih ulaganja. Ulaganja u imovinu u proteklih 22 godine najviše je bilo iz Nizozemske - 2,92 milijuna eura, iz Bosne i Hercegovine stiglo je nešto više od milijardu eura, a izravna inozemna ulaganja u imovinu iz Slovenije te iz Srbije bila su veća od 750 milijuna eura.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Proizvodnja tekstila i odjevnih predmeta

Recesija je ostavila traga, ali su ipak stigli bolji dani Perspektivne tvrtke su one koje kontinuirano ulažu u tehnologiju proizvodnje postižući svjetski usklađene normative izrade tekstilnih roba i tako osiguravaju konkurentnost na domaćem i stranom tržištu, te u suradnji sa znanstvenim sektorom razvijaju inovacije na tekstilnom plošnom proizvodu, ističe Tajana Kesić Šapić iz HGK piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

257

poduzetnika bavilo se proizvodnjom tekstila 2014.

oko

20.000 osoba

zaposleno u toj gospodarskoj grani

44,3 mil kn neto dobiti ostvarile tvrtke u proizvodnji tekstila 2014.

ako je riječ o jednoj o najstarijih grana prerađivačke industrije, proizvodnja tekstila i odjevnih predmeta u zadnjih nekoliko desetljeća prolazi kroz dosta turbulentno razdoblje. I dok je prije tridesetak godina broj zaposlenih u ovoj branši bio veći od 100.000, danas se on kreće oko 20.000. Trendovi koji su obilježili ovaj segment prerađivačke industrije najbolje se iščitavaju iz analiza triju prelomih godina u proizvodnji tekstila, odnosno prije, za vrijeme i nakon recesije. Broj poduzetnika u proizvodnji tekstila bio je najveći 2005. godine - 262, u 2010. taj je broj pao na 239, dok se u 2014. godini ponovno bilježi njihov rast - proizvodnjom tekstila tada se bavilo 257 poduzetnika. Analize također pokazuju veću koncentraciju broja poduzetnika na području Zagreba i sjeverne Hrvatske, a Krapinsko-zagorska županija vodeća je po ostvarenim ukupnim prihodima u 2014. godini kada se od proizvodnje tekstila u toj županiji ostvarilo 594,3 milijuna kuna.

Stalna borba s konkurencijom

“U zadnjih nekoliko godina ova je industrija suočena s jakom konkurencijom. Kao posljedica globalne gospodarske krize, potkraj 2008. godine hrvatska tekstilna industrija, ali i odjevna, došle su u još nepovoljnije stanje pa im je narušena financijska stabilnost i likvidnost. Ipak, najveći je problem popunjavanje proizvodnih kapaciteta koji su do početka svjetske krize uglavnom bili angažirani za lohn poslove za europske tekstilne kupce”, kaže direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić te dodaje kako su narudžbe stranih partnera u uslužnim poslovima ne samo manje, nego je

18 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

cijena rada za ukupnu uslugu koju traže kupci značajno snižena. Kad je riječ o proizvodnji tekstila, važno je istaknuti kako se gotovo četvrtina svjetske proizvodnje odvija u Kini, dok su glavni globalni izvoznici tekstila i odjeće Italija, Njemačka i SAD. “Hrvatski tekstilci su nekonkurentni i teško se mogu nositi s konkurencijom koja dolazi s Istoka gdje su troškovi proizvodnje puno niži. Općenito se može zaključiti da su kriza u europskom tekstilnom gospodarstvu te pad prodaje svih vrsta robe na tržištu EU-a značajno

Hrvatski tekstilci su nekonkurentni i teško se mogu nositi s konkurencijom koja dolazi s Istoka, kaže Tajana Kesić Šapić utjecali i na smanjenu ukupnu gospodarsku aktivnost hrvatske tekstilne industrije. Perspektivne tvrtke su one koje kontinuirano ulažu u tehnologiju proizvodnje postižući svjetski usklađene normative izrade tekstilnih roba i tako osiguravaju konkurentnost na domaćem i stranom tržištu, te u suradnji sa znanstvenim sektorom razvijaju inovacije na tekstilnom plošnom proizvodu”, ističe Tajana Kesić Šapić

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila - presjek 2005.-2010.-2014. godina (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Odjeljak djelatnosti 13 - Proizvodnja tekstila (tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja)

Opis

2005.

2010.

2014.

Broj poduzetnika

262

239

257

Broj dobitaša

181

152

173

Broj gubitaša

Broj zaposlenih

7.604

4.039

3.276

Ukupni prihodi

1.800.344

1.376.312

1.480.901

Ukupni rashodi

1.789.529

1.394.553

1.427.584

Dobit prije oporezivanja

105.175

72.157

82.330

Gubitak prije oporezivanja

94.361

90.398

29.013

Porez na dobit

8.244

5.998

8.958

Dobit razdoblja

96.956

66.223

73.362

Gubitak razdoblja

94.386

90.463

29.003

2.570

-24.240

44.359

Konsolidirani fin. rez. – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz

796.076

565.625

756.262

Uvoz

571.805

468.740

703.285

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

224.271

96.885

52.977

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

122.646

68.751

89.613

2.580

3.160

3.540

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2005., 2010. i 2014. godinu

napomenuvši kako uspješnih tekstilnih proizvođača u Hrvatskoj ima, ali su malobrojni.

Najveći je problem popunjavanje proizvodnih kapaciteta koji su do početka svjetske krize uglavnom bili angažirani za lohn poslove za europske tekstilne kupce.

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK

Trend negativnih brojki

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila u razdoblju od 2005. do 2014. godine, pokazala je da je u odnosu na 2005. godinu broj zaposlenih u 2014. godini manji za 4328 osoba ili za 56,9 posto. Naime u proteklom desetljeću s gospodarske scene nestali su nekadašnji tekstilni giganti poput Pamučne industrije Duga Resa, koja je potkraj 80-ih sama zapošljavala 4500 radnika. Pred kraj prošle godine zaključen je stečaj tog društva koji je bio otvoren 2002. godine, te je Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, brisao ovo društvo u prosincu 2015. godine. Prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika u tekstilnoj industriji u 2014. iznosila je 3540 kuna i bila je za 960 kuna ili 37,2 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2005. kada je iznosila 2580 kuna. Prosječni prihodi po poduzetniku u 2005. godini iznosili su 6,9 milijuna kuna, u 2010. godini 5,7 milijuna kuna, da bi u 2014. godini pokazali trend blagog rasta te dosegli 5,8 milijuna kuna. Poduzetnici u proizvodnji tekstila ostvarili su najveću dobit 2005. godine - 97 milijuna kuna, što je za 32,2 posto više nego u 2014. godine. Gubitak razdoblja također je bio najveći 2005. godine

20 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

i iznosio je 94,4 milijuna kuna što je nevjerojatnih 225,4 posto više u odnosu na 2014. godinu. U 2014. godini od 257 poduzetnika njih 67,3 posto poslovalo je s dobiti, a 32,7 posto s gubitkom.

Godina 2014. ipak nije tako crna

Poduzetnici čija je pretežita djelatnost proizvodnja tekstila a poslovnu su 2014. godinu završili s pozitivnim financijskim rezultatom ostvarili su neto dobit od 44,3 milijuna kuna,

Proveli smo ključne mjere koje su stvorile dobru bazu za zaokret u poslovanju i zaustavljanje negativnog trenda, ističe Davor Sabolić što je u odnosu na prethodnu, 2013. godinu, povećanje za 87,4 posto. Broj zaposlenih porastao je za tri posto, ukupni prihodi za 18,8 po-

sto, a ukupni rashodi za 17,4 posto. Od ukupno 257 poduzetnika u odjeljku, 173 su poslovala s dobiti, dok je njih 84 iskazalo gubitak razdoblja. U 2014. godini poduzetnici su ostvarili dobit od 44,4 milijuna kuna jer te godine nije bilo društava s velikim gubitkom. Najveći gubitaš bilo je društvo Čateks s gubitkom od 6,6 milijuna kuna.

Konačno bolji dani za Čateks

Jedno od najvećih tekstilnih poduzeća u regiji te jedno od najstarijih u jugoistočnom dijelu Europe, osnovano davne 1874. godine, jest upravo Čateks koji se sastoji od tri proizvodna centra: tkaone i dorade tkanina, prevlačenja i laminiranja te konfekcije. Direktor Čateksa Davor Sabolić kaže da je u zadnjih 10 godina tvrtka kojoj je na čelu imala velikih padova uzrokovanih svjetskom krizom, ali i teškom i sporom prilagodbom novim uvjetima na tržištu. Prema njegovim riječima, početkom krize 2008. godine sektor tekstila nije odmah zahvatila kriza, nego se puni efekt pokazao nekoliko godina kasnije te je kulminacija bila u razdoblju 2011./2012. Sabolić smatra kako je upravo taj fazni pomak u padu potražnje, i samim time

Svoje smo kupce uspjeli zadržati inovacijama, kvalitetom i rokovima dobave, naglašava Edi Kraus pogoršanje poslovanja tvrtke, stvorio prividnu sliku da nas kriza nije jako okrznula. “Razdoblje od 2008. do 2011. bilo je ključno da se naprave zaokreti kako u proizvodnji, tako i u samom nastupu tvrtki na tržištu. Mislim da je dosta poduzetnika iz naše branše krivo procijenilo stanje i nije uspjelo provesti korektivne mjere, restrukturiranja i sve ono što je potrebno da se u krizi optimalno upravlja poslovanjem kako bismo izašli još bolji i jači. Mi smo, općenito gledajući, također malo zakasnili s restrukturiranjem jer smo osim problema u poslovanju imali i neriješenu vlasničku strukturu koja se stabilizirala tek potkraj 2014. godine”, kaže Sabolić ističući kako su uspjeli provesti ključne mjere koje su stvorile dobru bazu za zaokret u poslovanju i zaustavljanje negativnog trenda. “Rezultat je odlična 2015. godina koja je za-

vršila s pozitivnim financijskim rezultatom. Prihodi su porasli više od 30 posto u odnosu na 2014., a ostvarena je neto dobit od 2,4 milijuna kuna što je u usporedbi sa 2014., kada smo ostvarili 6,6 milijuna gubitka, stvarno odličan rezultat. Nakon godina stabilizacije i restrukturiranja pred nama su godine ekspanzije koja je već značajno započela u 2015. uz vrlo pozitivne naznake nastavka tog trenda u idućim godinama”, pojašnjava Sabolić napomenuvši kako im je ključni strateški cilj novi veliki investicijski ciklus koji započinje već u ovoj godini i trajat će do 2018. Trenutačno im je najveći problem financiranje rasta poslovanja i zatvaranje financijske konstrukcije za dugoročna investicijska ulaganja. Unatoč problemima, direktor Čateksa ističe njihove brojne prednosti u odnosu na inozemnu konkurenciju. “Prvo, u Europi ne postoji velik broj tvrtki s takvom proizvodnjom kao što je naša, jer je glavnina naše konkurencije izvan Europe. Naša je snaga iznimna kvaliteta proizvoda, odnosno visoki standard kvalitete materijala, što smo implementirali još prije desetak godina s ciljem da se odmaknemo od nelojalne konkurencije i masovnih proizvođača jeftinog tekstila. Također, radimo prema preferencijama naših kupaca, dok nam je prednost da sa strateškim kupcima imamo razrađen optimizirani sustav prodaje gdje pojedine artikle

Nakon godina stabilizacije i restrukturiranja pred nama su godine ekspanzije koja je već značajno započela u 2015. uz vrlo pozitivne naznake nastavka tog trenda u idućim godinama.

Davor Sabolić, direktor Čateksa

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2014. godini u djelatnosti proizvodnje tekstila (iznosi u tisućama kuna) Rang prihod 2014.

Naziv poduzetnika/obrta

Ukupan prihod

Broj zaposlenih

Dobit ili gubitak razdoblja

AquafilCRO d.o.o. (prije BULGARI FILATI d.o.o)

361.707

242

14.261

KELTEKS d.o.o.

97.079

127

6.328

ČATEKS d.d.

71.519

305

-6.615

REGENERACIJA d.o.o.

70.521

184

731

PREDIONICA KLANJEC d.o.o.

65.898

3.343

LOLA RIBAR d.d.

52.911

110

3.528

NIRD d.o.o.

52.092

3.711

MEDIA COMMERCE d.o.o.

48.356

233

AUTOMONT BELINA, Vl. Božidar Belina

42.893

2.633

10.

Tvornica mreža i ambalaže d.o.o.

41.002

4.192

903.978

1.341

32.345

1.480.901

3.276

44.359

Ukupno top 10 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila Ukupno svi poduzetnici u djelatnosti proizvodnje tekstila Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

U presudnom trenutku, prije 14 godina, za novu tvornicu odabrali smo Oroslavlje, a Hrvatska se pokazala kao odličan odabir.

Edi Kraus, predsjednik Uprave AquafilCRO-a

isporučujemo u razmaku od tjedan do dva nakon narudžbe, a riječ je o relativno velikim količinama”, naglašava Sabolić te dodaje da na taj način smanjuju operativne troškove svojim kupcima. “Možemo zaključiti da smo se uspjeli prilagoditi zahtjevima tržišta bez obzira na našu veličinu, a raznolikost proizvodnje nam je svakako vrlo velika prednost jer kad god neki segment proizvodnje stagnira, druga dva nas vuku naprijed - i to je dugoročno vrlo dobra strategija. Trenutačno nam sva tri proizvodna segmenta idu naprijed i rastu, što nas čini vrlo atraktivnim i poželjnim partnerom u Europi”, zaključio je direktor Čateksa.

Tekstilna priča o uspjehu iz Oroslavlja

Tvrtka koja se može pohvaliti ostvarenim velikim prihodima i dobiti u promatranom razdoblju je AquafilCRO iz Oroslavlja. Ovo je društvo do svibnja 2013. godine poslovalo pod nazivom Bulgari Filati, a u 2014. godini ostvarili su 14,3 milijuna kuna dobiti te ukupne prihode od 361,7 milijuna kuna. AquafilCRO proizvodi sintetička vlakna za industriju namještaja i odjeće te je među prvima na svijetu u proizvodnji regeneriranih vlakana Econyl. Grupacija Aquafil, koja je 2001. osnovala tvrtku iz Oroslavlja, ima tvornice u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji te u Njemačkoj, SAD-u, Tajlandu i Kini. “Kad danas pogledamo unazad, za proizvođače tekstilnih vlakana i tekstila u Europi izazovno je bilo cijelo desetljeće, a ne samo za-

22 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

dnjih nekoliko godina. U presudnom trenutku, prije 14 godina, za novu tvornicu odabrali smo Oroslavlje, a Hrvatska se pokazala kao odličan odabir. Došli smo u sredinu gdje su inozemni investitori dobrodošli i gdje je lokalna, županijska pa i središnja vlast veoma potporna”, naglasio je predsjednik Uprave AquafilCRO-a Edi Kraus, koji ističe kako su posljednji veći investicijski ciklus, vrijedan 47,7 milijuna kuna, imali prije tri godine te da su sada usredotočeni na konsolidaciju poslovanja. “Mi se ne ubrajamo u investitore koji se neprestano susreću s problemima. Smatramo kako se ciljevi mogu postići otvorenim i ispravnim poslovanjem te kako je zadatak svakog poduzetnika da stvara novu bolju poslovnu klimu, a ne da preuzima lošu praksu. To ne znači da problemi ne postoje, nego da se oni u hodu rješavaju”, kaže Kraus te dodaje kako su svoje kupce uspjeli zadržati inovacijama, kvalitetom i rokovima dobave. “Naša je velika prednost to što proizvodimo u Europi te su tako i rokovi dobave našim kupcima konkurentniji u odnosu na uvoz s Dalekog istoka”, pojašnjava Kraus jedan od razloga uspjeha tvrtke AquafilCRO. Na kraju se može izvući jednostavan zaključak - turbulentne godine na tržištu tekstilne proizvodnje preživjeli su oni koji su se okrenuli novim strateškim usmjerenjima, odnosno ulaganjima u marketing, tehnološki razvoj i inovacije. Njihov strateški cilj i dalje ostaje povećanje konkurentnosti roba i usluga, uz snižavanje svih ulaznih troškova.

Aktualno Prekomjeran uvoz i dampinške cijene

Proizvođači mlijeka traže blokadu uvoza sireva Gospodarsko interesno udruženje Croatiastočar zatražilo je aktiviranje članka 37. Ugovora o pristupanju Hrvatske u članstvo EU-a zbog prekomjernog uvoza polutvrdih sireva edamera i gaude koji guši proizvodnju u Hrvatskoj piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

proizvodnja i broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj pada. Cijeli mliječni sektor od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u sve je goroj situaciji. Lani je dostatnost u proizvodnji mlijeka Hrvatske pala na rekordno nisku razinu od svega 59 posto, ističu u gospodarsko interesnom udruženju Croatiastočar. U isto vrijeme prateća industrija je na domaćem tržištu suočena s visokim rastom intra uvoza gotovo u svim grupama mliječnih proizvoda. Taj uvoz iz zemalja EU-a je u 2015. u odnosu na 2012. godinu više nego udvostručen. Uvoz konzumnog mlijeka i vrhnja lani je u odnosu na 2012.

Domaći mljekari ne mogu parirati cijeni uvoznih sireva koja je pala na manje od dva eura po kilogramu povećan za 136 posto, fermentiranih mliječnih proizvoda za 81 posto, a maslaca 92 posto, dok je uvoz sireva porastao za 117 posto. Stoga u Croatiastočaru smatraju da postoji niz opravdanih argumenata za aktiviranje članka 37. Ugovora između Hrvatske i EU-a zbog prekomjernog intra uvoza gaude i edamera, pa su to zatražili od ministara poljoprivrede i vanjskih i europskih poslova. Taj članak dozvoljava Hrvatskoj da zatraži poduzimanje zaštitnih mjera. I saborski Odbor za poljoprivredu na sjednici 21. ožujka

je u svojim zaključcima pozvao na mogućnost aktiviranja tog članka zbog ozbiljnih poremećaja i neravnoteža u mliječnom sektoru. U Croatiastočaru ističu kako je ulaskom Hrvatske u EU mliječna industrija izgubila status preferencijalne robne razmjene s članicama Cefte. Iako je Europska komisija trebala regulirati trgovinske odnose, Sporazum između Bosne i Hercegovine i Europske komisije još nije potpisan, pa je hrvatska mliječna idustrija u inferiornom položaju na tržištu susjedne države. Izvoz mliječnih proizvoda u BiH opterećen je s najmanje 10 posto carine te dodatno još troškom do 50 eurocenti po kilogramu ovisno o vrsti mliječnih proizvoda. U prošloj godini Europska komisija je četirima bosanskim mljekarama odobrila izvoz na tržište Hrvatske, a u ovoj godini izvoznu dozvolu na europsko tržište dobile su još četiri nove mljekare.

Sulude cijene

Najteža situacija je u grupi polutvrdih i tvrdih sireva jer je ukupni uvoz ovih vrsta sireva u prošloj godini za šest posto nadmašio domaću proizvodnju. Ukupno

je uvezeno 17.183 tone takvih sireva, od čega je intra uvoz gotovo 98 posto. Dvije vrste sireva, gauda i edamer, čine 70 posto tog uvoza, a samo uvoz gaude lani je prema carinskoj statistici iznosio 9393 tone, 147 posto više nego 2012. godine. Istovremeno intra uvoz edamera iznosio je 2642 tone što je 261 posto više nego 2012. U Croatiastočaru upozoravaju kako se, također, iz nekih zemalja plasiraju sirevi s neobjašnjivo niskom cijenom, pa su gotovo sigurni da je riječ o dampingu. Tako je cijena edamera iz Nizozemske u prošloj godini, prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila svega 1,53 eura po kilogramu, a gaude 1,97 eura za kilogram. Poznato je da je za proizvodnju ovih vrsta sireva potrebno devet do 10 kilograma mlijeka, a prosječna otkupna cijena mlijeka u Nizozemskoj lani je bila 0,31 euro za kilogram. Iz Croatiastočara dodaju kako se situacija na tržištu sireva dodatno zaoštrava u prvim mjesecima ove godine pa su neto prodajne cijene nekih vrsta sireva i do 30 i više posto manje u odnosu na prethodna razdoblja.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 23

S markova trga Sjednica hrvatske vlade

nova pravila za strateške tvrtke Novom uredbom pojednostavljuje se i ubrzava postupak izbora kandidata te se propisuje da se oni biraju putem javnog natječaja ili posredstvom specijaliziranih agencija uz jasno određene i kratke rokove, rekao je prvi potpredsjednik Vlade piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je na prošlotjednoj sjednici donijela Uredbu o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko pojasnio je kako su se time željeli urediti kriteriji za odabir predsjednika i članova uprava jer je dosadašnja uredba, iz listopada 2015., određivala da se čelni ljudi tih poduzeća biraju javnim natječajima uz posredovanje specijaliziranih agencija. “Novom uredbom pojednostavljuje se i ubrzava postupak izbora kandidata te se propisuje da se oni biraju putem javnog natječaja ili posredstvom specijaliziranih agencija uz jasno određene i kratke rokove”, rekao je Karamarko te dodao da odluku za koja trgovačka

Želimo postići jednakost kriterija za izbor kandidata za članove nadzornih odbora i uprava, pojasnio je Karamarko društva će se članovi uprave birati posredstvom specijaliziranih agencija donosi Povjerenstvo Vlade za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Kandidati za ta mjesta morat će imati završen diplomski sveučilišni studij ili

Izvješće o upravljanju državnom imovinom u 2015. Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu, u kojem se nalaze pojedinačna izvješća za 56 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa, sa sistematiziranim financijskim i drugim podacima o poslovanju. Ukupna bruto dobit trgovačkih društava od strateškog interesa lani je bila 2,95 milijardi kuna, a trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio 421,2 milijuna kuna. Trgovačka društva u kojima Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 posto i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala kumulativno su poslovala s gubitkom od 1,22 milijarde kuna. specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke, a ovisno o veličini društava od kandidata će se se tražiti minimalno pet odnosno 10 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima. Gotovo identični kriteriji određuju i za kandidate u nadzornim odborima tih društava. “Time želimo postići jednakost kriterija za izbor kandidata za članove nadzornih odbora i uprava te izbjeći situacije u kojoj bi kriteriji za izbor kandidata za članove nadzornih odbora bili stroži ili blaži od kriterija za izbor kandidata za članove uprava”, dodao je Karamarko.

Zajam za zaštitu od poplava

Vlada je prihvatila Zakon o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava. Procijenjena vrijednost projekta

24 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

je 80 milijuna eura, uključujući PDV, od čega bi se 50 posto financiralo tim zajmom, a 50 posto iz prihoda Hrvatskih voda. Njegova provedba predviđena je do 2018. godine, s time da bi se prva tranša povukla 2016. Projektom se planira unaprijediti, obnoviti i dograditi postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se smanjili rizici od poplava diljem Hrvatske te ostvarila viša razina zaštite stanovništva, posebice na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Vlada je također Saboru proslijedila zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim se implementira Direktiva Europske unije i osigurava provođenje Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova, koja nudi jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino alternativno rješenje sporova koji nastaju isključivo iz prekograničnih online transakcija.

AKTUALNO MMF o Hrvatskoj

Udvostručena procjena gospodarskog rasta Mi smo stavili rast u ovoj godini od dva posto BDP-a, a 1,9 posto je već tu. Uvjeren sam da će ova godina biti solidna, ne samo po rastu BDP-a, kaže premijer Tihomir Orešković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

eđunarodni monetarni fond povećao je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,9 posto, s time da u idućoj godinu očekuju i rast od 2,1 posto. Inače, u prognozama objavljenim u prošlogodišnjem listopadu rast u 2016. bio je procijenjen na jedan posto. Znatno su poboljšane i procjene viška u bilanci plaćanja iskazanoga udjelom u BDP-u. Po novim procjenama, višak u bilanci plaćanja u ovoj godini trebao bi iznositi 2,7 posto, dok je jesenas ta procjena bila na 1,5 posto. “To je odličan rezultat i još jedna potvrda našeg plana. Mi smo stavili rast u ovoj godini od dva posto BDP-a, a 1,9 posto je već tu. Uvjeren sam da će ova godina biti solidna, ne samo po rastu BDP-a”, rekao je premijer Tihomir Orešković koji se nada da će MMF-ova procjena rezultirati pozitivnim ocjenama rejting agencija sredinom ljeta. “Negdje u tijekom srpnja vidjet ćemo kako će na to reagirati rejting agencije i kakav će nam rejting dati. Vjerujem da će i njihove ocjene biti dobre”, kazao je Orešković. Kad je riječ o procjeni inflacije u ovoj godini, MMF očekuje da će ona biti na 0,4 posto, dok je njihova procjena jesenas bila 1,1 posto. Prošle su godine cijene po njihovim novim procjenama pale 0,5 posto, dok je u listopadskim prognozama pad procijenjen na 0,4 posto. U 2017. inflacija bi trebala znatno ubrzati i dosegnuti 1,3 posto. MMF je povisio i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti, za 0,3 postotna boda, na 16,4 posto. U 2015. stopa nezaposlenosti iznosila je po novoj procjeni 16,9 posto, što je također za 0,3 postotna boda više no što su prognozirali u listopadskim prognozama. Za 2017. u MMF-u predviđaju stopu nezaposlenosti od 15,9 posto.

Snižene procjene svjetskog rasta

MMF je procjenu za globalno gospodarstvo za ovu godinu snizio za 0,2 postotna boda, a za

Znatno su poboljšane i procjene viška u bilanci plaćanja iskazanog udjelom u BDP-u 2017. godinu za 0,1 bod. U ovoj godini tako očekuje rast od 3,2 posto, a u idućoj od 3,5 posto. Među rizicima koji izazivaju najveću zabrinutost, u MMF-u izdvajaju financijske rizike te rizike koji nisu ekonomske prirode, kao što su nestabilnost i nasilje u nizu zemalja, ponajprije u Siriji, i posljedičnu izbjegličku krizu i s njom povezane izazove za Europsku uniju. Snižene su i procjene rasta u skupini razvijenih gospodarstava svijeta, uključujući SAD, eurozonu i Njemačku. Za SAD prognoziraju rast od 2,4 posto u ovoj i 2,5 posto u idućoj godini, a za eurozonu i za Njemačku po 1,5 posto u ovoj i 1,6 posto u idućoj godini.

0,4%

MMF procjenjuje inflaciju u Hrvatskoj ove godine (a na 1,3% u 2017.)

16,4%

procijenjena stopa nezaposlenosti 2016.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 25

Seminar u HGK-u Kako poslovati s Hong Kongom

Hong Kong - prilika za hrvatske tvrtke HGK radi na internacionalizaciji hrvatske vanjske trgovine i izvoza, a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova pokreće snažniju inicijativu za jačanje gospodarske diplomacije, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, najavivši skoro otvaranje stalnog predstavništva HGK u Šangaju piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hong Kong je zainteresiran za bilateralnu trgovinu s Hrvatskom i uvoz hrvatskih proizvoda, kazao je Stephen Wong

uradnja s dalekoistočnim zemljama od iznimnog je značaja za Hrvatsku, pa Hrvatska gospodarska komora pridaje posebnu pozornost jačanju vanjskotrgovinske suradnje s bližim, ali i dalekim destinacijama, rečeno je na prošlotjednom seminaru pod nazivom Kako poslovati s Hong Kongom, održanom u HGK. Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, ocijenio je kako poslovna suradnja Hrvatske i Hong Konga još nije na dovoljno visokoj razini, ali i izrazio nadu kako će se zbog prijateljskih odnosa gospodarska suradnja u budućnosti popraviti. “HGK radi na internacionalizaciji hrvatske vanjske trgovine i izvoza, a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova pokreće snažniju inicijativu za jačanje gospodarske diplomacije. Posebno je značajno

26 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

jačanje gospodarske diplomacije kroz skorašnje otvaranje stalnog predstavništva HGK u Šangaju”, naglasio je Kramarić. Dodao je kako će to omogućiti jače povezivanje s Kinom, a s Hong Kongom uspostaviti još snažnije poslovne odnose.

Značajne trgovinske benificije

Prednost orijentacije hrvatskih tvrtki na Hong Kong jest u tome što Hong Kong može biti središte za njihov pristup cijeloj regiji, istaknuo je Stephen Wong, regionalni direktor za Europu iz Vijeća za razvoj trgovine Hong Konga (HKTDC). Prednosti Hong Konga su sloboda kretanja dobara i proizvoda, novca, ljudi i informacija, pravni sustav temeljen na britanskom pravu (arbitražne presude mogu se provesti u cijeloj Kini) i značajne uštede koje se mogu provesti kad je

ĐĐ Specijalna vozila

U Hong Kong izvozimo tiskarske strojeve U ukupnom poslovanju Hrvatske s ostalim državama Hong Kong se nalazi na 70., a Kina na 12. mjestu. Tako je prošle godine iz Hrvatske u Hong Kong izvezeno proizvoda u vrijednosti 12,5 milijuna američkih dolara, dok je iz Hong Konga uvezeno proizvoda u visini od 8,7 milijuna dolara. Hrvatski izvoz je godinama manje-više jednak, a pritom se najviše izvoze tiskarski strojevi.

riječ o troškovima prijevoza i vremenu. Hong Kong je osigurao i značajna sredstva za financiranje ljudi, znanstvena istraživanja, studentsku razmjenu... “Gospodarstvo Hong Konga snažan je proizvođač i izvoznik, ali i uvoznik roba i materijala te je zainteresiran za bilateralnu trgovinu s Hrvatskom i uvoz hrvatskih proizvoda”, naglasio je Wong. Predstavljajući inicijativu Jedan pojas, jedan put Wong je istaknuo kako će novi Put svile, dug oko 13.000 kilometara, prolaziti kroz Kinu, Mongoliju, Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku i Njemačku. “U tu inicijativu uključeno je gotovo 30 posto svjetske trgovine, a koordinacijom Azijske investicijske banke osigurano je 100 milijardi

Silva Stipić Kobali, Mirjana Turudić, Stephen Wong i Želimir Kramarić

američkih dolara, od čega 40 milijardi dolara u Fondu za razvoj infrastrukture na novom Putu svile. Tako će se u sljedećih pet godina u izgradnju potrebne infrastrukture za novi Put svile uložiti šest milijardi dolara”, rekao je Wong.

Hong Kong - veliki uvoznik

“Cilj je ovog seminara okupljanje svih zainteresiranih dionika iz tvrtki i institucija, osobito iz transportnog i logističkog sektora, ali i iz drugih područja gospodarstva, kako bi se upo-

znali, razmijenili iskustva i povezali u potencijalnim zajedničkim nastupima na dalekoistočnim tržištima”, kazala je Mirjana Turudić, pomoćnica direktorice Sektora za međunarodne

Osobito važno za poslovanje u Kini je pronaći pouzdanog partnera, istaknula je Jelena Dumičić poslove HGK, dok je viša stručna suradnica u Sektoru za međunarodne poslove HGK Jelena Dumičić naglasila kako Hong Kong uvozi brojne proizvode. “To je prilika za hrvatske tvrtke i plasman njihovih proizvoda na tom tržištu”, dodala je ona podcrtavši kako Hong Kong u odnosu na ostali dio Kine za neke proizvode ima niske carine ili ih nema. Primjerice za vino, tekstil i tekstilne proizvode, drvo i proizvode od drva, pića i alkohol, strojeve, aparate, mehaničke uređaje, električnu opremu, proizvode kemijske industrije... “Za poslovanje u Kini osobito je važno pronaći pouzdanog partnera”, istaknula je ona. “HGK je istinski i kvalitetan partner Ministarstvu u jačanju gospodarstva i hrvatske diplomacije povezivanjem te sinergijom na dalekoistočnim i drugim svjetskim tržištima”, istaknula je voditeljica Službe za gospodarsku bilateralnu suradnju MVEP-a Emilija Vučinić Margeta, naglasivši kako Hong Kong hrvatskom gospodarstvu može biti ulazna točka na kinesko tržište te na tržište cijele regije.

Posao s Fincima za 26 milijuna eura Đuro Đaković Specijalna vozila, društvo u sastavu Grupe Đuro Đaković, s finskim naručiteljem Patria Land Systems, društvom u sastavu Grupe Patria, potpisalo je ugovor o proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila Patria AMV 8x8 u vrijednosti od 26 milijuna eura za treća tržišta. Patria i Đuro Đaković do sada su uspješno surađivali na proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske kada je Đuro Đaković Specijalna vozila proizveo borbena vozila za hrvatsku vojsku, dok je Patria osigurala svu potrebnu tehnologiju. Posao za hrvatsku vojsku stvorio je temelje za izlazak na treća tržišta nakon kojeg je potpisan i Okvirni sporazum o suradnji ovih dviju tvrtki u zajedničkom nastupu na trećim tržištima za prodaju borbenih oklopnih vozila. “Ovo je prvi izvozni projekt u obrambenoj industriji za Đuro Đaković nakon gotovo 30 godina kada je Đuro Đaković proizveo i isporučio tenkove M-84 za Kuvajt. Ovaj posao je ključni dokaz uspješnosti i vizije suradnje Đure Đakovića i Patrije te je, vjerujem, samo početak i budućih sličnih projekata”, izjavio je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga. “Patria je zadovoljna suradnjom s Grupom Đuro Đaković i ovaj ugovor pokazuje snažnu predanost nastavku dugogodišnjeg partnerstva Patrije i Đure Đakovića”, rekao je Mika Kari, predsjednik Uprave Patria Land Systemsa.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Poslovni anđeli u akciji

Dolari za hrvatske start-upe Delegacija Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) hrvatskim start-up poduzetnicima otvara pristup američkom kapitalu Hrvatski poslovni anđeli su se susreli i s K.J.Singhom, direktorom tehnološkog akceleratora Techstars u New Yorku. Ovaj akcelerator se smatra najjačim tehnološkim inkubatorom svijeta, a do kraja 2015. financirao je investicije vrijedne 1,3 milijarde dolara u 526 kompanija. U posjetu Techstarsu dogovorena je intenzivnija suradnja CRANE-a i te institucije, a poseban naglasak stavljen je na stvaranje posebne linije za hrvatske start-upe.

New York daje podršku Brian Cohen i Davorin Štetner

redsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE Davorin Štetner i član Upravnog odbora Damir Mujić sastali su se u srijedu u New Yorku s vodećim ljudima industrije poslovnih anđela na svijetu. Sastanci s predstavnicima New York Business Angelsa, Founder Institutea, te raznim svjetski poznatim inkubatorima poput

Grad New York daje punu podršku projektima u koje su investirali članovi CRANE-a Techstarsa, WeWorksa kao i brojnim investitorima i poduzetnicima poput Garya Vaynerchuka, otvorili su mogućnost promocije interesa Hrvatske, podižući zanimanje za ulaganja u hrvatsku start-up scenu. Na predstavljanju ideje ili proizvoda, koje je jedna od najjačih svjetskih organizacija poslovnih anđela svijeta - New York Angels - organizirala u zgradi New York Timesa, njihov predsjednik Brian Cohen prezentirao je rad udruženja koje je investiralo više od 95 milijuna dolara u američke i svjetske start-upe. Cohen im je dao i uvid u američki sustav certifikacije poslovnih anđela. 28 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Upoznali su se i s radom Barclays Acceleratora, namijenjenog za strogo birane start-upe financijskog karaktera, koji urede ima u New Yorku, Cape Townu, Londonu i Tel Avivu. Poseban interes predstavnici akceleratora izrazili su za start-upe koji su primili prvu investiciju članova CRANE-a te će se u tom segmentu razvijati daljnji razgovori i suradnja. Na sastanku s Minervom Tantoco, šeficom tehnologije Grada New Yorka, istaknuto je kako Grad New York daje punu podršku kvalitetnim tehnološkim projektima u koje su investirali članovi CRANE-a te će im preko Ureda gradonačelnika za tehnologiju i inovacije pružiti pomoć u pogledu logistike, viznog sustava i drugih stvari. Razgovaralo se i o dolasku predstavnika Grada New Yorka na međunarodnu konferenciju EBAN WU 2016 koju Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE organizira u studenome u Zagrebu. Grad Zagreb iskazao se kao suorganizator te konferencije, pridruživši svoje natjecanje Zagreb Connect Bootcamp ovome događanju. “U New Yorku se stvari odvijaju zaista brzo i zato je ovo najbrže rastući tehnološki eko sustav svijeta”, ističe Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a. “Iznimno je važno uspostavljati ovakve kontakte jer to omogućuje našim startupima lakši ulazak na ovo tržište koje bi svima trebalo biti cilj. Gospođa Tantoco odmah je izrazila spremnost za pomoć u logistici, a kad tako nešto ponudi prvi čovjek tehnologije New Yorka koji direktno odgovara gradonačelniku – ne moram niti govoriti koja je to snaga. Veselim se razvijanju suradnje s Gradom New Yorkom i njegovim eko sustavom. Trebamo učiti od najjačih!”, zaključuje Štetner. (K.S.)

MedTech Meetup u HUB385

Prilika za predstavljanje medicinskih start-upa Osam najboljih start-upa iz područja medicine koji su prošli selekcijski krug predstavili su svoje poslovne projekte sucima i investitorima na konferenciji “Budućnost je sada”

akon Medtech Meetupa u Ljubljani, i u Zagrebu je prošloga petka osam najboljih start-upa, koji su prošli selekcijski krug, imalo priliku predstaviti svoje projekte na konferenciji Budućnost je sada. Pred Jesusom de Valleom, direktorom Bayerovog Grants4Apps Digital Health Acceleratora, Lukom Sučićem iz HUB385 i hub:rauma, Josipom Majić iz Teddy The Guardiana, Davidom Schochom iz StartLab Venturesa, Domagojem Orebom iz SouthCentral Venturesa i Ivanom Brezakom Brkanom iz Netokracije osam predodabranih je razgovaralo o prednostima i manama svojih projekata. Smartfood, mladi tim iz Rijeke, predstavio je svoj koncept za rano otkrivanje raka upotrebljavajući inovativne probiotičke bakterije. Start-up tim iFlighta predstavio je sustav za upravljanje rizikom umora zračne posade temeljene na big data i cloud tehnologiji uz pomoć nosivih uređaja. Treće predstavljanje ili pitch sucima održao je tim koji stoji iza e-Health Loyality programa - pred-

stavili su web i mobilnu aplikaciju koja nagrađuje aktivnosti vezane uz zdrav način življenja te educira i generira popuste na temelju zdravstvenih navika korisnika. Na skupu su predstavljeni i 3D printani kalupi za oblikovanje kranijalnih implantata koji implantate izrađuju po mjeri pacijenta, a predstavljen je i Pharmaceutical composition, nova formulacija koja omogućava kontrolirano otpuštanje lijeka čime se postiže kontrolirana koncentracija lijeka u krvi, što je bitno za liječenje.

IT rješenje za digitalno poslovanje zdravstvene ustanove

Icarus je pak predstavio cjelovito medicinsko IT rješenje kojemu je krajnja svrha sveobuhvatno digitalno poslovanje zdravstvene ustanove. Tim koji stoji iza projekta Videoreha predstavio je svoj program videorehabilitacije korisnika koji su pretrpjeli ozljede ili bili na operaciji. Nakon konferencije i službenog dijela održan je i MedTech Mee-

tup u HUB385 na kojem su se sudionici međusobno upoznali i razgovarali s investitorima. Tu je predstavljen i Grants4Apps, glavni akceleratorski program

Predstavljeni su i 3D printani kalupi za oblikovanje kranijalnih implantata po mjeri pacijenta Bayera, velike međunarodne kompanije koja se bavi inovacijama u medicini i poljoprivredi. Na skupu su sudjelovali i drugi pojedinci i tvrtke s idejama iz područja medicinske tehnologije koji su dobili priliku posjetiti i zajednički radni prostor za tvrtke u začetku - HUB385. (K.S.)

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 29

Sajam 18. Croatia boat show

Znakovi opravka nautičkog sektora Gotovo 60 posto tvrtki koje su izlagale na Croatia Boat Showu više ne postoji jer ih je uništila kriza, rekao je Vincento Blagaić. No, nautički sektor sada se oporavlja, a ponovno je započela i prodaja brodova piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a ovogodišnjem, 18. Croatia Boat Showu koji se, kao i zadnjih nekoliko godina, održava na Zapadnoj obali u Splitu, izloženo je oko 65 plovila u moru te dvadesetak na kopnu. Na petodnevnom Boat Showu koji je otvoren u srijedu sudjelovalo je i desetak izlagača popratne opreme vezane uz nautiku i automobilsku industriju. Zbog oporavka nautičkog sektora u Hrvatskoj i u Europi, ove godine je sajam veći nego lani, kazao je direktor sajma Vicenco Blagaić, naglasivši kako je kriza itekako ostavila traga: gotovo 60 posto tvrtki koje su nekada izlagale na Croatia Boat Showu više ne postoji. “I ove godine smo razmišljali hoćemo li uopće održati sajam jer smo posljednjih nekoliko godina imali negativne rezultate. No, obilazeći sajmove po Europi, pogotovo u Düsseldorfu, uvjerili smo se da se nautički sektor oporavlja. Ohrabruje i to što je započela prodaja brodova koja je zadnjih godina bila gotovo stala”, istaknuo je Vicenco Blagaić, vlasnik splitskog Profectusa, tvrtke koja organizira Croatia Boat Show.

Hrvatsku premijeru ima i jedrilica Hanse 315 koja je proglašena europskim brodom godine 30 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Znakovi oporavka

Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, istaknula je jako dobre rezultate nautičkog sektora te napomenula kako se Hrvatska pozicionirala među vodeće čarter destinacije u svijetu. “Ovaj sajam je bio nekoć šesti po veličini u svijetu. Vjerujem kako se uspio održati i kako će, unatoč svim problemima proteklih godina, započeti povratak na nekadašnje pokazatelje. Sajmovi su vrlo važan alat u promociji nautičkog turizma i pozicioniranju Hrvatske kao nautičke destinacije”, naglasila je. Prodajni predstavnik tvrtke Azimo Benetti Orlando Bekavac priželjkuje porast prodaje plovila za sport i razonodu te povratak Croatia Boat Showa na nekadašnje rezultate kada je bio među 10 najvećih svjetskih sajmova. Svoju hrvatsku premijeru na ovogodišnjem Croatia Boat Showu ima jedrilica Hanse 315 koja je proglašena europskim brodom godine te Azimut 50 Flybridge, Azimut Atlantis 43, Pirelli PZERO 1100 Cabin, Cantieri Mimi Libeccio 8.50 Sport i Commiti 25 Classic. Od atraktivnijh izlagača na sajmu izlaže grupacija Azimo Benetti s atraktivnim 30-metarskim Benettijem Delfino 93. Izložena su plovila brodogradilišta Lagoon, Benneteau i Fountaine Pajot. Pažnju posjetitelja privlačili su i brojni gumenjaci SaXa, Pirellija, Capellija i Scanerra.

Konferencija Računalne igre - pokretač ekonomskog rasta

Uspješni državi usprkos Raduje me što je naša industrija konkurentna na svjetskom tržištu iako je država još ne prepoznaje kako treba, upravo zato HGK tu nastoji pomoći, poručio je Josip Zaher, potpredsjednik HGK piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

onferenciju Računalne igre - pokretač ekonomskog rasta, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara i inicijative Europske komisije eSkills for Jobs otvorio je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher rekavši kako je proizvodnja računalnih igara veliki biznis, a opet s druge strane i zabava. “Danas je teško zamisliti poslovanje u bilo kojem sektoru bez IT-a - to je najbrže rastući sektor, a industrija računalnih igara njegova je najsjajnija zvijezda s godišnjim prihodom od 100 milijardi dolara. Raduje me što je naša industrija konkurentna na svjetskom tržištu iako je država još ne prepoznaje kako treba, upravo zato HGK tu nastoji pomoći”, poručio je Zaher dodavši kako se 99 domaćih proizvoda izvozi, što znači da su priznati u svijetu. Pozvao je na suradnju sustava obrazovanja i tržišta rada te naglasio da je HGK pokrenuo proces dualnog obrazovanja koji unapređuje taj odnos, s ciljem smanjenja stope nezaposlenosti barem za pola.

Kontinuirani rast

Tijekom konferencije se razgovaralo o problemima koji muče gamersku branšu. Na prvom panelu problematizirala se upravo tematika neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Sudionici su jednoglasno pohvalili i podržali provođenje kurikularne reforme, ističući da je bilo kakva promjena bolja od ovoga što danas imamo u školama kad je riječ o informatici. Apostrofirali su važnost cjeloživotnog obrazovanja te nedostatak potrebnih kadrova, adekvatne prakse i fleksibilnosti sustava. Drugi panel bio je posvećen poreznom i administrativnom dijelu priče, odnosno reformama koje su potrebne kako bi se ova propulzivna branša još uspješnije razvijala i nosila s oštrom međunarodnom konkurencijom čiji predstavnici uživaju puno veću pomoć državnih institucija. “S obzirom na ulaganja, naša gaming industrija je napravila pravo malo čudo. Glavu iznad vode nam

S obzirom na ulaganja, naša gaming industrija je napravila pravo malo čudo, istaknuo je Mario Mihoković drže istaknuti pojedinci, entuzijazam ljudi pa i inat, ali to je sve privid koji neće dugo trajati jer kad krenu ozbiljni projekti, više ne možete konkurirati na bazi entuzijazma. U jednom trenutku će nam trebati ozbiljan zakonodavni okvir”, istaknuo je Mario Mihoković iz LGM Gamesa. Prema analizi Ivane Rašić Bakarić s Eekonomskog instituta Zagreb, IT kreativci u 2015. su godini zapošljavali 30 posto više osoba u odnosu na prethodnu godinu, ostvarili su prihod od 37 milijuna kuna, od čega je 87 posto činio izvoz te bruto dobit od 16 milijuna kuna. Riječ je o jednom od rijetkih sektora hrvatskoga gospodarstva koji, usprkos gospodarskoj krizi, bilježi kontinuirani rast.

99%

svojih proizvoda izvoze hrvatski proizvođači računalnih igara

37 mil kn

prihod IT kreativaca u 2015.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Projekt “Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvodi za hr

Domaći proizvod je prepoznatljivosti t U sklopu ovogodišnjeg projekta održat će se i niz panela i prezentacija, a sve s ciljem educiranja najmlađih naraštaja i građanstva piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska gospodarska komora već 19. godinu zaredom provodi akciju Kupujmo hrvatsko. Ove, kao i prošle godine, ta se akcija provodi kroz specijalizirani projekt pod nazivom Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam, koji će se 21. i 22. travnja održati u sportskoj dvorani Žatika u Poreču. Tako će u sajamskom ozračju domaći proizvođači ponovno predstaviti svoje stare, ali i nove proizvode i usluge i to kroz nekoliko tematskih područja koji su namijenjeni hotelijerima, ugostiteljima, restoraterima te svim ostalim pružateljima smještaja i drugih usluga u turizmu. Kako ističu u HGK, cilj tog projekta je izravno umrežavanje proizvođača i krajnjih kupaca tj. ponuđača usluga u turizmu i to kroz izložbu hrvatskih proizvoda u sajamskom ozračju te kroz B2B susrete gdje kupci i ponuđači usluga na sastancima “jedan na jedan” mogu dogovoriti neki oblik suradnje. U sklopu ovogodišnjeg projekta održat će se i niz panela i prezentacija, a sve s ciljem educiranja najmlađih naraštaja i građanstva o postojanju kvalitetnih hrvatskih proizvoda.

Plasman na domaćem tržištu

Projekt je, među ostalim, napravljen i kako bi se potaknula kvalitetnija suradnja i bolje plasirali domaći proizvodi na domaćem tržištu, utjecalo na konkurentnost hrvatskog gospodarstva te na to da turizam postane nositelj hrvatskog identiteta kroz ponudu domaćih proizvoda. Uz to, potrebno je očuvati postojeća, ali i otvarati nova radna mje-

sta u turizmu te promovirati kvalitetne domaće proizvode, nositelje znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. U dva dana održavanja projekta posjetitelji će moći pogledati, degustirati i kupiti izložene hrvatske proizvode te poslušati promotivne i edukativne prezentacije. Prvoga dana projekta održat će se dva okrugla stola, Hrvatski proizvod za hrvatski turizam te Domaći proizvod -

Od kupnje do primopredaje tvrtke u stečaju prošlo 13 mjeseci

Tvrtka Oštrc Marinka Zadre službeno preuzela Dalmacijavino

akon 13 mjeseci od kada je tvrtka Oštrc u vlasništvu Marinka Zadre na javnoj dražbi kupila Dalmacijavino u stečaju i potom uplatila 70,5 milijuna kuna, započeo je proces primopredaje vlasništva. Tako je Oštrc konačno, nakon nekoliko žalbi koje su odgađale primopredaju,

ušao u posjed Dalmacijavina te započeo proces preuzimanja koji bi trebao trajati sedam do 10 dana. Dalmacijavino je trenutačno u teškom položaju jer je zaustavljena proizvodnja, a zalihe su potrošene. Zbog svega toga kasni i priprema za turističku sezonu. Vlasnik tvrtke Oštrc Marinko Zadro najavio je preseljenje

32 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

proizvodnje vina u Drniš. “U Drnišu ćemo izgraditi modernu vinariju, s trostruko većim kapacitetom nego što je sada”, rekao je. Također je najavio da će se proizvodnja Pipija preseliti u Hercegovinu jer je kapacitet u proizvodnom

rvatski turizam”

ključ turizma ključ prepoznatljivosti turizma. Sudionici okruglih stolova bit će ministri turizma, gospodarstva, financija, poduzetništva i obrta te poljoprivrede, ali i predsjednici uprava i predstavnici velikih hrvatskih

Kako ističu u HGK, cilj projekta je izravno umrežavanje proizvođača i krajnjih kupaca trgovačkih i turističkih kompanija. Drugoga dana održavanja sajma održat će se edukacija za građanstvo i grupne posjete škola u suorganizaciji HGK-Županijske komore Pula na temu Važnost potrošnje hrvatskih proizvoda za hrvatsko gospodarstvo. Bit će predstavljen i online katalog hrvatskih proizvoda.

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda

Sve je počelo od Krčkog pršuta Povodom 1. dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda na Trgu Svetog Marka održana je izložba kojom je proslavljena prva godišnjica registracije i zaštite naziva “Krčki pršut” oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Kako bi se taj uspjeh trajno obilježio, Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade i inicijativu Ministarstva poljoprivrede donio odluku da se 14. travnja proglasi Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Na prvom obilježavanju svog dana proizvođači su predstavili proizvode zaštićene i registrirane na razini Europske unije oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla, zatim proizvode čiji nazivi su zaštićeni u Hrvatskoj, kao i proizvode čije se nazive tek planira zaštititi. Štandove s delicijama poput kulena, pršuta, soparnika i maslinovog ulja obišli su premijer

Tihomir Orešković, brojni ministri i saborski zastupnici, a nije manjkalo interesa ni japanskih turista koji su uživali u degustacijama. Registracijom autohtonih proizvoda osigurava im se prepoznatljivost i svrstava u višu cjenovnu kategoriju, što za proizvođača znači bolju pozicioniranost na tržištu te veći dohodak. (M.S.)

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-54/15

P R E S U D A Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda, Dijane Hofer kao predsjednice vijeća te mr.Jelene Stankus-Tkalec i Vladimira Slunjskog kao članova vijeća, u pravnoj stvari povodom prijave prijaviteljice ANE ŠANJEK iz Jalkovca, Trg Ljudevita Gaja br. 9, protiv prijavljenog AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. Varaždin (OIB:40605348751) iz Varaždina, Pavlinska br. 5, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarske djelatnosti i prometa usluga, nakon zaključenja glavne rasprave održane dana 12. studenog 2015. g., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, istog dana presudio je: P r i j avl j e n i A K T I V I N V E S T U S LU G E j . d . o . o . Va r a ž d i n odgovoran je

pogonu tamo pet puta veći nego u Splitu, a proizvodnja je jeftinija. Obećao je i da će se nakon izgradnje vinarije u Drnišu, što će biti za otprilike dvije godine, proizvodnja Pipija ponovno vratiti u Split. Značajna sredstva uložit će se u osuvremenjivanje i razvoj brendova. “U prvoj fazi fokus će biti na Pipiju te brendovima vina i alkoholnih pića koji imaju najveći tržišni potencijal i koji mogu pozitivno utjecati na prodaju ostalih proizvoda. Cilj ulaganja je da brendovi Dalmacijavina budu atraktivni, uz zadržavanje visoke kvalitete”, istaknuo je Luka Diel Zadro, direktor Oštrca. (J.V.)

što je dana 29. svibnja 2015.g. preuzeo obvezu da otkupi investicijsku štednju prema Predugovoru za inovativnu investicijsku štednju Fin-Invest Group broj 3-18-151013 kojeg je sklopio sa prijaviteljicom kao korisnicom dana 15. listopada 2013.g. i to u iznosu od 1.000,00 kn (tisuću kuna) no koji dogovor unatoč višekratnih poziva prijaviteljice nije ispunio čime je povrijedio načelo savjesnosti i poštenja u ostvarivanju prava i obveza iz obvezno-pravnih odnosa normiranog odredbom čl.4. Zakona o obveznim odnosima i načelo o dužnosti ispunjenja obveze normiranog odredbom čl.9. Zakona o obveznim odnosima, što se sukladno odredbi čl. 5. alineja 2. i 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se pozivom na odredbu čl.36. stav. 1. toč.3 navedenog Pravilnika izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Hrvatski programeri kreiraju novo softversk

mySea - interaktivn sigurno jedrenje

Zahvaljujući podršci nekolicine čarteraša, Hrvatska je postala prva zemlja na Medit minute obavi rezervaciju veza, a intergrirani besplatni vodič najdetaljniji je i najkval

nline rezervacija vezova u marinama novo je softversko rješenje koje za europske marine kreiraju hrvatski programeri. Uz rezervaciju vezova aplikacijom je ponuđeno i rješenje za specijalne zahtjeve klijenta. Interaktivna aplikacija mySea u vlasništvu je njemačke tvrtke Euminia čiji je vlasnik Aksel Dullberg. Partner Eumini-

I marine su dobile novi kanal prodaje jer im zbog olakšane rezervacije dolaze i gosti koji bi inače ostali u nekoj uvali je je Dalmatia Charter čija je baza u ACI marini Trogir i koja je prva ugradila ovu aplikaciju na svoje jedrilice i promotor je sustava mySea. Vlasnik i direktor tvrtke Dalmatia Charter Ivica Buble kaže da je zahvaljujući podršci Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split njemačka tvrtka stekla povjerenje u Hrvatsku i u potpunosti softverski dio rada prepustila Hrvatskoj tvrki Stratus IT iz Zagreba. “Ovo je jedno od najnaprednijih softverskih riješenja, a u potpunosti je plod hrvatske tvrtke Stratus IT. Zaposlenice HGK Iva Kuliš i Goranka Košta su prepoznale važnost aplikacije za hrvatsku nautičku ponudu, te su nam dosta pomogle u spajanju s hrvatskim tvrtkama. Ujedno su i organizirale prezentaciju ove

aplikacije talijanskim marinama”, ističe Ivica Buble. Posredstvom HGK-Županijske komore Split i Europske poduzetničke mreže tvrtka Dalmatia Charter talijanskim marinama je početkom ove godine uspješno predstavila interaktivni nautički vodič koji omogućuje rezervaciju vezova online. Na predstavljanju je sudjelovalo nekoliko direktora talijanskih marina te predsjednika udruženja čije su članice više od 70 marina Regije Veneto te Trsta i Gorice.

Važna za nautičare

Prvo testiranje ove aplikacije prije četiri godine obavila je trogirska čarter tvrtka Dalmatia Charter, jedna od najstarijih čarter tvrtki u Hrvatskoj. Vlasnik tvrtke Ivica Buble kaže kako je aplikacija jako

34 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

važna za nautičare. “Do ulaska u partnerstvo s Akselom Dullbergom, mojim nekadašnjim klijentom, inače vlasnikom njemačke tvrtke Euminia u čijem je vlasništvu aplikacija mySea, punili smo jedrilice najčešće usmenom predajom i klasičnim načinima prodaje usluge, što je pouzdan ali spor način poslovanja. Ove sezone će većina čarter industrije usko surađivati s mySeaom i to tako što će podaci većine flote koja iznosi oko 4000 brodova biti upisani u program te će njihovi klijenti za manje od 30 sekundi moći rezervirati vez”, pojašnjava Buble. Aplikacija se sastoji od dva dijela, besplatnog nautičkog interaktivnog vodiča i dijela za online booking vezova. “Kao takva je jedinstven i najnapredniji sustav na svijetu. Nudi niz pogodnosti ne samo

ko rješenje za europske marine

na aplikacija za

teranu u kojoj je sustav mySea zaživio. Aplikacija omogućuje da nautičar u pola alitetniji na Jadranu piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Dalmatia Charter

Buble: Došli smo do samog vrha Dalmatia Charter je jedna od prvih hrvatskih tvrtki za najam jedrilica. Središnja baza tvrtke je u Trogiru. Druga polazišna baza Dalmatia Chartera nalazi se u marini Kremik kod Primoštena. U floti ima 18 jedrilica. “Jedna smo od vodećih čarter tvrtki u Hrvatskoj. Kada je riječ o kvaliteti čarter plovila, tehničkoj podršci, osoblju za rezervacije i održavanje broda, spadamo među najkvalitetnije. Sa 27 godina iskustva i skupljanja tehničkog znanja u tvornicama Elan, Yanmar i Volvo Penta, došli smo do samog vrha, te smo osigurali svoje mjesto među najboljima čarter tvrtkama na Jadranu”, ističe Ivica Buble.

za nautičare, nego i za vlasnike marina, za koncesionare bova, ali i za restorane koji nemaju koncesiju. To je izvrstan alat za vlasnike restorana koji žele unaprijediti poslovanje i klijentima rezervirati mjesto u restoranima, a da im se usput sačuva i vez na bovi kod restorana”, objašnjava direktor Dalmatia Chartera. Buble ističe kako je prilikom rangiranja usluge čarter tvrtki onemogućeno varanje jer aplikacija prepoznaje čak i glas klijenta koji ostavlja recenziju. “Meni je aplikacija pomogla i tako što sam na osnovi recenzija uspio vidjeti slabe točke

u svojoj ponudi”, kaže Buble. Objašnjava kako uporabom ove aplikacije klijenti, dakle nautičari, imaju na raspolaganju više vremena kako bi uživali u aktivnostima na moru, a istodobno i mnogo manje stresa prilikom pronalaženja mjesta gdje bi se navečer vezali. Ovom aplikacijom omogućeno im je da dobiju sve servisne informacije koje ih mogu zanimati, tako da se mogu posvetiti odmoru. “Jednostavno, nautičar rezervira vez za tu večer i može se doći vezati kada hoće. A ako nema aplikaciju, onda mora, recimo, već rano prijepodne uploviti u višku luku, da bi bio siguran da će se vezati u toj luci. Da ne govorim o tome koliko je ova aplikacija važna za sigurnost nautičara. Prošle godine, primjerice, ja nisam imao niti jednu intervenciju na našim plovilima jer su gosti imali sve informacije putem aplikacije. Klijentima, čarter tvrtkama, a naposljetku i voditeljima sigurnosti na moru i osiguravateljskim kućama, jako je bitna sigurnost koja se postiže kvalitetnim osiguranjem mjesta za vez”, kaže Buble.

Objedinjuje sve specfičnosti

Ističe kako svaka marina na Mediteranu ima neke svoje specifičnosti, a ova aplikacija je sve njih objedinila. “Zahvaljujući podršci nekolicine čarteraša Hrvatska je postala prva zemlja na Mediteranu u kojoj je sustav zaživio. Interaktivni vodič koji je sastavni dio aplikacije i potpuno je besplatan upravo je najkvalitetniji, odnosno najsadržajniji vodič na području Jadrana. Aplikacija omogućuje da putem jedinstvenog koda klijent u pola minute obavi rezervaciju. Mogu reći da je ova aplikacija omogućila veću zaradu marinama jer one na ovaj način dobiju klijente koji im inače ne bi došli, već bi ostali u nekoj uvali. Ovako rezerviraju vez i sigurni su da ih on čeka. Marine su tako dobile novi kanal prodaje”, pojašnjava Ivica Buble. Prema njegovim riječima, aplikacijom mySea su vrlo kvalitetno pokrivene Hrvatska, Grčka i Turska, doseg aplikacije sada se širi na Cipar, Francusku, Portugal, a intezivirani su i kontakti u Italiji. Posebno je dobro prihvaćen dio aplikacije koji se odnosi na bukiranje.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Donnel, Koprivnica

Iz Hrvatske s ljubavlju Pratimo trendove, a ipak zadržavamo dio klasike i jednostavnosti, tako da mali detalj na garderobi daje sasvim novi izgled, kaže direktorica Donnela

Smatramo da bi trebalo biti puno više fleksibilnosti prema poduzetnicima. Maja Jambrušić, direktorica Donnela

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

okrenuti vlastiti posao uvijek je izazov, a pokrenuti vlastiti brend još je veći. Za one željne izazova ništa nije teško, pa ni pokrenuti vlastiti brend ženske odjeće koja je prilagođena svim prilikama. Donnel je mlada perspektivna tvrtka iz Koprivnice čija je misija stvaranje visokokvalitetnih proizvoda koje karakterizira moderan dizajn i prirodni materijali. Osim izradom ženskih haljina mogu se pohvaliti i linijom tunika te atraktivnim i modernim majicama. Za svoje proizvode ističu kako su prilagođeni svim prilikama te da su namijenjeni za sve sezone i sve generacije. “Donnel je mladi hrvatski brend koji stvara proizvode za djevojke, žene, majke i djevojčice. Donnel tim sam osmisli, razradi i proizvede cijeli proizvod. Pažljivo biramo materijale, svi su prirodni, pratimo trendove, a ipak zadržavamo jednostavnost čime omogućujemo svakoj našoj klijentici da proizvodu doda osobni pečat, što nam je jako bitno”, rekla je direktorica Donnela Maja Jambrušić te istaknula kako im vlastita krojačka radionica omogućuje da neprekidno šire ponudu i razvijaju proizvodnju. U Donnelu posebno pažljivo biraju materijale kako bi zadovoljili sve kriterije koje moderna žena želi te kako bi odabrala upravo njihovu haljinu ili majicu za sebe, ali i za sebi dragu osobu.

Najveći problem - velika davanja

“Pratimo trendove, a ipak zadržavamo dio klasike i jednostavnosti, tako da mali detalj na

36 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

garderobi daje sasvim novi izgled. Veliku pozornost pridajemo detaljima, pazimo na svaki šav”, kaže Maja Jambrušić. Trenutačno zapošljavaju devetero djelatnika, a ta bi se brojka uskoro mogla povećati jer ih je još petero u postupku zapošljavanja. Tvrtka koristi i usluge vanjskih suradnika. Velika davanja koja se traže od malih tvrtki koje se probijaju na tržištu najveći su im problem,

Njihove haljine, tunike i majice karakterizira moderan dizajn i prirodni materijali a poteškoće im stvaraju i česte zakonske promjene kao i stav koji vlada u društvu - da je nemoguće uspjeti. Smatramo kako bi trebalo biti mnogo više fleksibilnosti prema poduzetnicima. Mi radimo dvije godine, a i sami smo imali trenutaka kad smo se pitali hoćemo li odustati ili nastavljamo dalje. Tada se pokazalo važnim da vjerujemo u ono što radimo i da ne odustanemo jer dobar proizvod mora biti kadtad prepoznat”, smatra Maja Jambrušić, koja najavljuje još noviteta za svoje klijentice kao i iskorak na inozemno tržište. (I.G.)

Zdravo za gotovo

Internet stvari i u poljoprivredi Marko Sever Eko Sever

Fokus upotrebe tehnologije je na velikim sustavima, no dugoročno bi tehnologije trebale doći i do malih proizvođača. Tko se prvi okrene malim poljoprivrednicima, brzo će postati dominantni igrač na tržištu, s ogromnim potencijalom u obliku velikog broja korisnika u svakoj zemlji na svijetu

oje iskustvo u radu do sada je bilo šaroliko, i teoretski i iskustveno. Trenutno se bavim poljoprivredom, ali jako sam zaokupljen tehnologijom te pogotovo primjenom tehnologije u raznim djelatnostima, a najviše u poljoprivredi. Postoji termin koji se sve više koristi, Internet of Things (IoT), koji pokriva svaki uređaj koji se može spojiti na centralni sustav i potom prikupljati sve podatke s tog uređaja. Recimo, zamislite da na svome polju imate na svakih 100 metara postavljene uređaje koji mjere temperaturu, vlagu i tlak te da su svi spojeni na internet i na jednu središnju bazu podataka. Što biste sve s tim podacima mogli napraviti? Možete ih koristiti za vlastite poslovne potrebe, kako biste što kvalitetnije proizvodili sve čime se bavite ili, s druge strane, možete te iste podatke nekome prodati. Bi li netko to želio kupiti drugo je pitanje, ali možda i bi. Jer ipak ovakvi podaci s jednog lokalnog područja mogu biti zanimljivi raznim tvrtkama i institucijama. Što se sve može raditi na takav način? Kakvi se sve podaci mogu prikupljati s jednog polja? Što sve tehnologija može napraviti i kako može pomoći jednom poljoprivredniku? Mislim da ćemo u narednim godinama vidjeti sve više scenarija kako tehnologija pomaže poljoprivrednicima da budu još bolji, da stvaraju više, a da im troškovi budu sve manji. Ali ono što mene najviše veseli i zanima jest koji će se sve novi procesi i podaci moći dobiti s polja. Hoće li se u bližoj budućnosti sve više novih procesa automatizirati i sve više smanjivati potreba za ljudskim radom, to ćemo vidjeti. Ali uvjeren sam da će se sve više ići u tom smjeru. Baš sam, ponajviše iz znatiželje, išao malo gledati statistiku i evo na što sam naišao. U svakoj državi svijeta između 75 do čak 90 posto poljoprivredne proizvodnje nalazi se u rukama malih pro-

izvođača. U SAD-u je prosječna farma veličine 175 hektara, dok je čak 88 posto farmi veličine 93 hektara, i takve farme čine 48 posto poljoprivrednih površina. U EU prosječna veličina farme iznosi 16,1 hektar, dok farma u Hrvatskoj ima prosječnu veličinu od svega 5,6 hektara. K tome, 89,4 posto poljoprivrednika u Hrvatskoj u svome vlasništu ima manje od 10 hektara, a čak 52,5 posto poljoprivrednika manje od dva hektara površine. Teško je konkurirati velikim igračima, a čitav EU upravo u tome kaska za ostatkom svijeta. Zato fokus poljoprivrednika

svakako logično jer je to njima najjednostavnije, što zbog troškova implementacije, što zbog površina koje obrađuju. Ali dugoročno fokus ovog prodora tehnologije mora biti prema malim proizvođačima, točnije, malim farmama. Ti sustavi su trenutno još uvijek skupi, ali upravo ovom novom paradigmom i uporabom novih tehnologija cijene će se rapidno smanjivati. Sustavi koji će biti jeftini i koji će se bazirati na uslugama u oblaku i IoT rješenjima bit će primjenjivi i malim poljoprivrednicima za koje ima velike potrebe na tržištu cijeloga svijeta. Tko se

U svakoj državi svijeta 75 do 90 posto poljoprivredne proizvodnje je u rukama malih proizvođača u EU, pa i u ostatku Europe, mora biti na visokodohodovnim kulturama, ekološkim i finaliziranim proizvodima. Jedino proizvodnjom najkvalitetnije hrane možemo konkurirati ostatku svijeta. Može se naći velik broj primjera kako se koristi IoT tehnologija u poljoprivredi, ali sav trenutni fokus uporabe tehnologije usmjerava na velike sustave, što je

prvi okrene malim poljoprivrednicima, brzo će postati dominantan igrač na tržištu, s ogromnim potencijalom u obliku velikog broja korisnika u svakoj zemlji na svijetu. Ali tu je svakako potrebno plug and play rješenje sa što manje potrebe za tehničarima na terenu. I naravno, cijena tih rješenja ne smije previše opterećivati poljoprivrednika i njegove financije.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Gotovo nula energetski hoteli i u Hrvatskoj

Hotel Split

Hotel Villa Adriatica

Turisti još skeptični prema “zelenim” hotelima Hoteli koji imaju gotovo nula energetski certifikat možda utječu na motiv dolaska gostiju, ali istodobno statistike pokazuju kako turisti još uvijek nisu spremni platiti više za boravak u “ekološki osviještenim” hotelima piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

gradovima zemalja članica Europske unije zgrade troše 40 posto ukupne energije i pritom ispuštaju 36 posto stakleničkih plinova. Kako bi se to promijenilo, u EU kao i u Hrvatskoj razvijaju se pravila i mjere za promjenu starih i novih zgrada u zgrade gotovo nulte energije - nZEBs. Takve zgrade imaju visoku energet-

Postizanje gotovo nula energetskog statusa dovodi do ušteda od 50 posto u potrošnji energije sku učinkovitost, a dobar dio potrebne energije proizvode iz obnovljivih izvora na samoj lokaciji ili u njenoj neposrednoj blizini. Kako bi se potaknula manja i srednja poduzeća u hotelskom sektoru na energetsku promjenu, u Hrvatskoj te u još šest zemalja - Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Rumunjskoj, Španjolskoj i Šved38 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

skoj još 2013. pokrenut je projekt pod nazivom Gotovo nula energetski hoteli - neZEH. Projekt je financiran sredstvima EU-a u sklopu programa Inteligentna energija s ciljem ubrzanja velikih obnova hotela i zgrada gotovo nulte energije, a sve kroz stručnu podršku hotelijerima i promociju vodećih projekata u europskom turističko-ugostiteljskom sektoru.

Projekt se provodi u 16 europskih hotela

Hrvatski dio projekta provodio je Energetski institut Hrvoje Požar, a nedavno su predstavljeni rezultati tog pilot-projekta. Tom je prigodom voditelj projekta u Hrvatskoj Marko Bišćan rekao kako je cijeli europski projekt zasad obuhvatio 16 hotela u Europi i potaknuo ih na postizanje gotovo nula energetskog statusa, što će dovesti do ušteda od 50 posto u potrošnji energije i znatnog smanjenja operativnih troškova. “Svih 16 hotela koji su obuhvaćeni istraživanjem, među kojima su i dva hrvatska hotela - Hotel Split i Villa Adriatica u Supetru na otoku Braču, na najboljem su putu da postanu začetnici u europskoj hotelskoj industriji kao primjeri dobre prakse za posti-

Strategija razvitka turizma u Zagrebačkoj županiji

Uživanje u gastronomiji, vinu i prirodi Kako bi se unaprijedile turističke aktivnosti nedavno je završena Strategija razvitka turizma Zagrebačke županije zanje standarda zgrade gotovo nulte energije. Svaki plan obnove velikih razmjera uključuje zahtjevne mjere energetske učinkovitosti te integraciju obnovljivih energetskih rješenja kao i promjene u ponašanju uprave, osoblja i gostiju hotela”, istaknuo je Bišćan. Govoreći o provedbi projekta u Hotelu Split, vlasnik tog hotela Mladen Tomić je naglasio kako su uložena iznimna sredstva, trud i znanje da se izgradi objekt koji će u najmanjoj mogućoj mjeri trošiti energiju. “Vrijeme eksploatacije tih mjera je dugo koliko i vijek trajanja objekta. U ovom trenutku, trošak energenata Hotela Split je nešto niži nego što bi bio da nismo uložili novac u energetsku učinkovitost, ali trebat će još vremena da nam se vrati ta investicija”, rekao je Tomić. Dodao je kako je možda činjenica što takav hotel, popularno nazivan zelenim hotelom, možda utječe na motiv dolaska gostiju, ali istodobno statistike pokazuju kako još uvijek turisti nisu spremni platiti više za boravak u takvom “ekološki osviještenom” hotelu. No, ipak je izrazio nadu kako će se to u budućnosti promijeniti, posebice kada će hoteli dobiti certifikat kojim dokazuju status gotovo nula energetskog hotela.

Za poslovanje je važna “zelena” politika

Poput Hotela Split, i Villa Adriatica je mali obiteljski hotel, a u neZEH projekt uključio se 2015. godine kako bi postigao visoku razinu učinkovitosti u potrošnji energije. Dobivanjem certifikata za nula energetski hotel Villa Adriatica će smanjiti svoj utjecaj na okoliš i povećati udobnost za svoje goste. S obzirom na to da je ovaj energetski standard ambiciozan cilj za uvođenje u hotele starije izgradnje, primjerice one sedamdesetih godina, a Villa Adriatica je upravo takav hotel, potrebno je njegovo osuvremenjivanje kroz uvođenje najmodernijih tehnoloških rješenja. No dubinskom energetskom obnovom koja je predviđena moguće je dostići gotovo nula energetski standard, što se uklapa u “zelenu” politiku tog hotela.

ako je turizam relativno dobro razvijen u Zagrebačkoj županiji, taj se dio gospodarstva treba još više poboljšati. Kako bi se unaprijedile turističke aktivnosti, nedavno je završena Strategija razvitka turizma Zagrebačke županije u kojoj je naznačeno osam prioritetnih turističkih proizvoda. Jedan od njih su vinske ceste koje se posljednjih nekoliko godina sve više razvijaju. Na prvom mjestu razvitka županijskih turističkih proizvoda nalazi se enogastronomija, a zatim aktivni, seoski te tranzitni turizam. Prema statističkim podacima, 30 posto svjetskih putnika putuje zbog zdravog načina života i uživanja u prirodi. “Upravo Zagrebačka županija ima sve preduvjete za prihvat nekih od tih turista”, rekla je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. Dodala je kako se, među ostalim, sve više razvijaju Plešivička, Zelinska i Samoborska vinska cesta, a neke sorte vinove loze koja se uzgajaju na tim područjima, poput portugisca i kraljevine, postale su županijska zaštićena robna marka. Osim vinskih cesta, u Zagrebačkoj županiji sve se više razvijaju i

pješačke te poučne staze. Na području Zagrebačke županije nalazi se više od 900 hektara vinograda s više od pet milijuna trseva. “Zagrebačka županija u proteklih 15

Osim vinskih cesta, u zagrebačkoj županiji sve se više razvijaju i pješačke te poučne staze godina u razvitak vinskog sektora dala je 15 milijuna kuna potpora, a rezultati su danas itekako vidljivi”, istaknula je Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. Županija će, naglasila je, i dalje podupirati razvitak vinskog turizma te posebice nastojati očuvati proizvodnju vina od portugisca. (S.P.)

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Zel-Cos, Zagreb

Četvrt stoljeća stalnoga rasta Vodstvo tvrtke nikad nije poduzimalo nepromišljene korake, premda je prilika za takvo što bilo, a svako širenje bilo je pažljivo odmjereno i pripremljeno piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A SAD MALO O NAMA

1991. godine osnovan Zel-Cos 30 zaposlenika 325.000 uređaja servisirali do sad 15.000 uređaja servisiraju godišnje ukupno zbrinuli 70.000 kg EE otpada

ervis informatičke opreme i sistem integrator Zel-Cos osnovan je u informatičkim razmjerima davne 1991. godine. U tih 25 godina tvrtka, koja ima 30 zaposlenika, ostvarila je zanimljive brojke. Naime, od ožujka 1991. servisirala je 325.000 uređaja, a danas ih servisira čak 15.000 godišnje. K tomu, ekološki je zbrinula 70.000 kilograma EE otpada i time pomogla očuvati čistu vodu, zrak i šume. Zel-Cos je nositelj ISO9001:2008 certifikata te ovlašteni servisni i prodajni partner vodećih informatičkih tvrtki: IBM, Lenovo, Hewlett Packard, Samsung, Acer, Fujitsu, Microsoft. Danas ima servisnu partnersku mrežu po cijeloj Hrvatskoj. U proteklih 25 godina bilježi stalan rast zahvaljujući vodstvu tvrtke koje nikad nije poduzimalo nepromišljene korake, premda je prilika za takvo što bilo, jer je informatička industrija u tom razdoblju doživjela eksplozivan rast. Također, nagli padovi u pojedinim segmentima u Zel-Cosu se nisu osjetili upravo zato što je svako širenje tvrtke bilo pažljivo odmjereno i pripremljeno. Zel-Cos je tako ostao stabilna tvrtka tijekom svih financijskih kriza

40 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

u Hrvatskoj, a nije ju poljuljao ni pozamašni kredit u švicarskim francima. Tvrtku je osnovao Franjo Kos, tada zaposlen u IBM-u. On se 2000. povukao u mirovinu, a tvrtku je preuzeo njegov suradnik Dubravko Puhelek koji je godinu dana kasnije, sa suprugom Gordanom, osnovao Mikronis i tako zaokružio ponudu. Mikronis je i danas jedna od vodećih hrvatskih tvrtki za prodaju računala i opreme.

Bolje posložena situacija

I sam Zel-Cos je doživio širenje ponude. Još 2008. godine, djelovanje s dvije adrese u Zagrebu nije izazvalo nikakve probleme jer je IT infrastruktura tvrtke bila riješena tako da je svaki djelatnik mogao obavljati svoj posao s bilo koje lokacije, uporabom bilo kojeg uređaja. S tim iskustvom, Zel-Cos je slična rješenja krenuo implementirati i drugima – pa i puno većima od sebe: među ostalima i Ministarstvu poduzetništva i obrta, Kineziološkom fakultetu u Zagrebu te Agenciji za odgoj i obrazovanje. Petar Rušnjak, izvršni direktor Zel-Cosa, kaže kako poslovanje na hrvatskom tržištu

Adacta

uvjetuje više čimbenika među kojima se ističu zemljopisni položaj, (ne)uređenje države, gospodarska situacija, kupovna (ne)moć i drugo. “Jesmo li zadovoljni njime? Nismo, jer bi se situacija mogla puno bolje posložiti. No, reći ću da se prilično dobro snalazimo u situaciji kakva jest. To dokazujemo upravo laganim i zdravim poslovnim rastom koji traje već 25 godina. Sretni smo tržišnom pozicijom koju smo ostvarili jer smo se sami za nju izborili”, napominje on.

Sve rigidniji nameti

Kao većina poduzetnika, i Zel-Cos se u poslovanju susreće s problemom maćehinskih uvjeta koje država stavlja pred tvrtku i konstantno joj podiže ljestvicu. “Naše tržište je malo i siromašno pa je teško zadovoljiti i one uvjete koje smo imali i prije nekoliko godina, a ulaskom u EU te bujanjem administracije i birokracije na svim razinama, iz kvartala u kvartal još je teže zadovoljiti ‘predefiniranu’ regulativu. Ovdje ponajprije mislim na fiskalne i parafiskalne namete kojih je sve više i sve su rigidniji, umjesto da ih se sreže i tako se omogući nama poduzetnicima da više i bolje radimo, zaposlimo više radnika i s vremenom postignemo spregu s državom. Svima su puna usta poticaja, fondova, bespovratnih sredstava i sličnih fraza, koje se, na žalost, često rabe populistički. Unatoč tome, ima sjajnih primjera korištenja raznih financijskih sredstava, poticaja i fondova i to svakako pozdravljamo. No,

Tvrtku nije poljuljao ni pozamašni kredit u švicarskim francima ostaje činjenica da nas državni aparat, koji je prevelik, pun rupa, birokratskih i nepotrebnih regula i kao takav prespor, itekako usporava i otežava nam rast i poslovanje”, objašnjava nam Petar Rušnjak. Plan tvrtke, otkriva on, je doživjeti još najmanje 25 uspješnih godina. “Kako bi se to ostvarilo, moramo vjerovati da ćemo uspjeti mijenjati sebe, regulative i sve prethodno spomenute faktore kako bi nam bilo lakše raditi, zaraditi i podijeliti sve što nam naš zajednički trud donese i omogući. O novim je uslugama teško govoriti, no one će se svakako dogoditi na računalnom tržištu. Samo mogu reći, odnosno potvrditi, da ćemo ih biti spremni prihvatiti i implementirati, kao što to već godinama uspješno radimo”, zaključuje izvršni direktor Zel-Cosa.

AdInsure među najboljima Celent, tvrtka za istraživanje i savjetovanje financijskih institucija, proglasila je Adactino rješenje za osiguravatelje AdInsure jednim od najboljih na EMEA tržištu koje obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku. U istraživanju provedenom na uzorku od 43 slična rješenja koje koriste osiguravatelji u EMEA regiji, ocjenjivalo se više od 20 ključnih komponenti pružatelja usluga i samog rješenja, a veliku su težinu imale i ankete provedene kod korisnika. “Adacta u AdInsureu nudi jak, moderan sustav, koji je od korisnika ove godine dobio izvanredne kritike”, navodi se, među ostalim, u izvješću EMEA Policy Administration Solutions

2015 te se dodaje kako Celent predviđa Adactin daljnji rast. “Ponosni smo što je već drugu godinu za redom Celent prepoznao Adactu i AdInsure rješenje kao kvalitetan proizvod za osiguravateljske kuće. Osobito smo ponosni na činjenicu da su upravo ocjene korisnika bile iznadprosječne u svakoj od ispitivanih kategorija”, istaknuo je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte Hrvatska.

Codeanywhere Shift Conference 2016

Očekuje se oko 1200 posjetitelja

Codeanywhere Shift Conference 2016 održat će se 2. i 3. lipnja u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, a očekuje se oko 1200 posjetitelja. Vodstvo udruge Shift, koja je glavni organizator konferencije, u potpunosti su preuzeli djelatnici Codeanywherea, dosadašnji suorganizatori.

Tvrtka Codeanywhere, koja razvija cloud rješenja za programiranje u hodu, jedan je od najuspješnijih hrvatskih start-upa. Do sada je dobila već nekoliko lokalnih i inozemnih kapitalnih investicija, a ured osim u Splitu ima i u centru svjetske IT industrije – Palo Altu u Kaliforniji. U protekle četiri godine, Codeanywhere Shift je postao najveća informatička konferencija u Jugoistočnoj Europi, a time pozicionirao Grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju na IT mapi Europe kao jedan od informatičkih centara. (J.V.)

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Poduzetnički inkubator za poduzetnice-početnice HGK

Tvrtke koje obećav Žene su mnogo realnije u pokretanju posla i manje se upuštaju u rizike od muškaraca što je nekada problem, a nekada prednost. Mi smo zadovoljni odabirom tvrtki kojima pomažemo, kaže Katja Buličić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ćati pola cijene najma, dok će u trećoj godini plaćati punu cijenu. Osim materijalnih povlastica te tvrtke imaju stručno mentorstvo udruge Krug”, dodala je Katja Buličić.

Jedan od većih problema za žene početnice je financiranje poduzetničkih projekata, kaže Lada Karninčić

Želimo se posvetiti svakom klijentu individualno, te se brinuti za njega od trenutka kada dođe u Hrvatsku do njegova odlaska kući.

jedinstvenom poduzetničkom inkubatoru specijaliziranom za poduzetnice-početnice, koji je u srpnju prošle godine osnovala Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, trenutačno su tri tvrtke. Riječ je o tvrtkama Aplikat 28, Enjoy Health i Weddings in Split. Poduzetnički inkubator smješten je u prostorijama HGK-ŽK Split. Uz davanje četiriju opremljenih uredskih prostora po povoljnim uvjetima, poduzetnicama-početnicama je ugovorom osigurana i mentorska, odnosno savjetodavna pomoć te korištenje komorskog prostora i opreme. Uz to, tvrtke imaju mogućnost prezentacije i promidžbe te svekoliku drugu pomoć u poslovanju koju im HGK može pružiti.

Poticanje ženskog poduzetništva

Ana Škulje Makjanić, Enjoy Health

Predsjednica HGK-ŽK Split Katja Buličić kaže kako je ovo nastavak poticaja Komore Split ženskom poduzetništvu u čemu već otprije ima značajne rezultate. “Žene su puno realnije u pokretanju posla i manje se upuštaju u rizike od muškaraca, što je nekada problem, a nekada prednost. Mi smo zadovoljni odabirom tvrtki kojima pomažemo. One će prvu godinu besplatno koristiti prostorije, u drugoj će pla-

42 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, ogranak Split, Lada Karninčić kaže kako u udruzi kojoj je na čelu nije bilo dvojbe o tome trebaju li se uključiti u ovaj projekt HGK. “Ponosne smo na ovakvu vrstu suradnje jer možemo mnogo pomoći ženama početnicama u poduzetništvu. Naša udruga okuplja vlasnice ili visokopozicionirane menadžerice koje svojim iskustvom i savjetom mogu pomoći ženama poduzetnicama. Jedan od većih problema za početnice u poduzetništvu je svakako financiranje poduzetničkih projekata jer je poznato da su žene vlasnice samo 13 posto nekretnina, a nekretnine su vrlo često jamstvo za podizanje kredita”, naglasila je Lada Karninčić, inače suvlasnica tvrtke Trenton.

Od projektnih rješenja do vjenčanja

Aplikat 28 je tvrtka za pokretanje i provođenje projektnih inicijativa, usmjerena razvoju projektnih rješenja. Djelatnost tvrtke obuhvaća cjelokupnu izradu projektnih prijedloga za povlačenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova. “Bavimo se financijskom analizom i investicijskim planiranjem. Također, izrađujemo poslovne planove, primjerice elaborate kao dio natječajne dokumentacije, poslovne planove za osnivanje trgovačkih društava i studije za

K-ŽK Split

vaju

izradu kreditnih zahtjeva, potom investicijske studije, studije (pred)izvodljivosti, CBA, a bavimo se i savjetovanjem u provedbi projekata, edukacijom iz područja EU fondova te izradom statističkih analiza”, pojasnila je Katarina Sekelez, direktorica Aplikata 28. Dodala je kako su iskustvo stekli suradnjom s različitim poslovnim subjektima te kako je 90 posto dosadašnjih projekata i provedeno. Aplikat 28 je članica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u, dodala je Katarina Sekelez.

U poduzetničkom inkubatoru trenutačno su tri tvrtke: Aplikat 28, Enjoy Health i Weddings in Split Enjoy Health je agencija specijalizirana za zdravstveni turizam. Njene vlasnice Anja Škulje Makjanić i Željka Sijerak Radas prepoznale su velike ali još nedovoljno iskorištene potencijale Hrvatske u području zdravstvenog turizma koji produžuje turističku sezonu i ne ovisi o trendovima, te su objedinile zdravstvene usluge s ostalim turističkim uslugama. Briga o zdravlju uz istovremeno uživanje u blagodatima i jedinstvenostima Splita i Dalmacije osnovna je misija ove tvrtke. “Želimo se posvetiti svakom klijentu individualno, te se brinuti za njega od trenutka kada dođe u Hrvatsku do njegova odlaska kući.

Osim što se klijentu pruža vrhunska liječnička usluga s visokorazvijenom modernom tehnologijom i izvrsnim liječnicima, na raspolaganju su mu i ostale uluge u turizmu prema njegovoj želji, od smještaja i transfera do izleta, pustolovnog i ruralnog turizma”, ističe Ana Škulje Makjanić. Kako bi se pozicionirali na iznimno konkuretnom europskom i svjetskom tržištu zdravstvenog turizma, Enjoy Health je razvio dodatni proizvod - Enjoy Mediterranean. “Riječ je o proizvodu koji promovira mediteranski zdravi i opušteni način života, zdravu mediteransku prehranu u suradnji s liječnicima, nutricionistima i kuharima, fizičko kretanje i vježbanje u prirodi i uz more, prirodne tretmane uljepšavanja, pomlađivanja, brigu za tijelo i duh te ostale usluge po želji klijenata”, pojašnjava Željka Sijerak Radas. Tvrtka Weddings in Split odlučila se specijalizirati za organizaciju ekskluzivnih vjenčanja jer je Splitu nedostajala takva vrsta ponude. Prošle godine su zajedno s jednim britanskim glazbenim producentom organizirali ekskluzivno vjenčanje u Splitu, a nakon toga im stalno stižu upiti i ponude. Vlasnica i direktorica tvrtke Maja Bakotin ističe da se ona i njezina zaposlenica bave ovim poslom jer vole organizirati emotivne evente koji su im izazov. ‘’Kulturni i povijesni unikat poput Splita zaslužuje biti brend destinacijskih vjenčanja te je tvrtka Weddings in Split upravo osnovana s tim ciljem, budući da je Split grad s dugom poviješću, s bezbroj romantičnih ispričanih i neispričanih priča. Dioklecijanova palača pruža poseban doživljaj te bi uz, vrhunski marketing, mogla zaživjeti slika velikih luksuznih vjenčanja na Peristilu, Prokurativama, kao i tematskih vjenčanja iz Dioklecijanovih dana”, rekla nam je Maja Bakotin.

Kulturni i povijesni unikat poput Splita zaslužuje biti brend destinacijskih vjenčanja.

Maja Bakotin, Weddings in Split

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Energetska obnova u zaštićenim zonama

Izlaz iz krize za građevinare? Za energetsku obnovu u zaštićenim zonama gdje se nalaze objekti velike povijesne i kulturne važnosti osigurana su znatna sredstva u EU fondovima, istaknula je Mirjana Čagalj iz HGK piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

stva u EU fondovima koja su im na raspolaganju”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj dodavši kako takvim projektima treba posvetiti posebnu pozornost. Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel, kazao je da se projekt energetske obnove zgrada, koji kod nas traje već tri godine, jako dobro razvija te da bi u njegovoj drugoj fazi trebali više fokusa staviti na obnovu zgrada u zoni zaštite i pojedinačnih kulturnih dobara.

Borba za svaku kuću i prozor

Obnova zgrade Krapinsko-zagorske županije u Krapini

nergetska obnova u zaštićenim zonama mogla bi biti svijetla točka za krizom izmučeni sektor građevine, poručeno je s prošlotjednog okruglog stola u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u sklopu kojeg su se svi relevantni dionici iz branše pozabavili problemima s kojima se suočavaju pri restauraciji objekata od posebnoga kulturnog značaja.

Nema malog posla kad je riječ o obnovi baštine, poručio je arhitekt Mladen Perušić “Ovaj okrugli stol posvećen je jednoj specifičnoj i manje popraćenoj grani energetske obnove, obnovi u zaštićenim zonama gdje se nalaze objekti velike povijesne i kulturne važnosti. To bi mogao biti jedan od izlaza iz krize za građevinare jer su osigurana znatna sred44 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Predložio je i rješenja izvedbom toplinske izolacije fasadnim slojem, rekonstrukciju krovišta uz izvedbu toplinsko izolacijskih sklopova, zamjenu stolarije te postavljanje sustava za grijanje i hlađenje na način da se ne vide i ne narušavaju originalni izgled zgrade. “Zakonska regulativa postoji i u nju je potrebno ugraditi smjernice za obnovu zaštićenih povijesnih građevina prema tipologiji i razdoblju izgradnje te izraditi javno dostupnu digitalnu bazu smjernica čime bi se postigla uniformnost u zahtjevima za građevinu”, izjavio je Pomper požalivši se da su najveće barijere pri obnovi neusklađena mišljenja konzervatora s prethodno donesenim odobrenjima te zahtjevi koji ovise o subjektivnim procjenama što dovodi do različitih procedura za obnovu zgrada koje su građene u isto doba i nalaze se u istoj zoni zaštite. Lana Križaj, pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini, predstavila je dva primjera projekata obnove kulturnih dobara na području Krapine, dvorca Kulmer (Bračak) i zgrade Županije. “Važno je u svim segmentima predvidjeti realna rješenja koja se zaista mogu izvesti bez velikih poteškoća. Treba postaviti realne ciljeve da se mogu provesti u određenom vremenu i s određenim sredstvima”, objasnio je arhitekt Mladen Perušić poručivši za kraj kako nema malog posla kad je riječ o obnovi baštine. “Vodi se borba za svaku kuću i za svaki prozor”, zaključio je on.

predstavljamo Vinogradarstvo i vinarstvo Lacković-Golubić, Jastrebarsko

Stoljetna tradicija se nastavlja

Među sortama vinove loze u vinogradima obitelji Lacković-Golubić nalaze se rajnski rizling, chardonnay, purtugizec i jedan dio nasada miješanih starinskih sorti - graševine, rizvanca, zelenog silvanca i šipelja

toljetnu tradiciju bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom u obitelji Lacković započeli su još njihovi pradjedovi, pa se tako vinogradarski zanat učio iz generacije u generaciju. S tradicijom su nastavili i Josip i Nadica Lacković, a od 2008. godine gospodarstvo su preuzeli zet Danijel i kći Renata Golubić. Danas se tim poslom bavi cijela obitelj. “Mi mlađi još uvijek učimo od starijih koji nam i dalje daju pokoji dobar savjet te uskaču u pomoć kada nam zatreba”, kaže Danijel Golubić, jedan od vlasnika Vinogradarstva i vinarstva Lacković-Golubić. Trenutačno te dvije obitelji obrađuju oko 2,5 hektara vinograda koji su smješteni na jugozapadnoj, uglavnom sunčanoj strani Plešivice, na oko 300 metara nadmorske visine.

Od 1995. godine proizvodimo i prodajemo vino u boci s vlastitom etiketom, kaže Danijel Golubić U vinogradima se nalazi oko 15.000 čokota raznih sorti vinove loze od kojih se proizvode kvalitetna vina s kontroliranim podrijetlom. Među sortama vinove loze u vinogradima obitelji Lacković-Golubić nalaze se rajnski rizling, chardonnay, purtugizec i jedan dio nasada miješanih starinskih sorti - graševine, rizvanca, zelenog silvanca i šipelja. Od svih njih proizvode se kvalitetna vina.

Bez novca se ne može

“Od 1995. godine proizvodimo i prodajemo vino u boci s vlastitom etiketom, a u Upisniku proizvođača grožđa i vina naše obiteljsko gos-

podarstvo nalazi se od 1976.”, pojašnjava Golubić. Dodao je kako svoja vina plasiraju najviše na području Zagrebačke županije, a želja im je proširiti tržište na ostala područja Hrvatske, ali i u inozemstvo. Osim što su vrlo radišne u vlastitim vinogradima, obitelji Golubić i Lacković su vrlo aktivne i u vinogradarsko-vinarskoj udruzi Klub prijatelja dobrog vina. Ta je udruga osnovana 1984. godine u Jastrebarskom, a danas okuplja stotinjak članova od kojih je četrdesetak profesionalnih vinogradara i vinara iz Plešivičkookićkog, Svetajansko-slavetičkog i Krašićkog vinogorja. Govoreći o problemima s kojima se suočavaju u poslovanju, Golubić naglašava kako je najveći - nedostatak novca. “Bez novca se, na žalost, ne može napraviti sve ono što se planira. No ipak se nadamo boljoj budućnosti”, optimističan je Golubić. Brojni su poslovni planovi obitelji Lacković-Golubić, a neki od njih su proširenje vinograda i obnova starog nasada, zatim uređenje kušaonice vina te bavljenje seoskim turizmom gdje bi na njihovu imanju posjetitelji uz dobru kapljicu mogli uživati u domaćim gastronomskim specijalitetima. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

oko 2,5 ha vinograda obrađuju obitelji Lacković-Golubić oko 15.000 trsova nalazi se u njihovim vinogradima oko 100 članova ima udruga Klub prijatelja dobrog vina

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Radovi stoje, čeka se direktor

Zastali su radovi na koridoru V.c u Federaciji BiH zbog spora oko izbora v.d. direktora Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH. U RS-u, pak, još nije izgrađen ni jedan kilometar te autoceste piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

F 337 km

autoceste na koridoru V.c trebalo bi izgraditi u BiH

oko

120 km

izgrađeno do sada

285 km

autoceste treba se izgraditi na području Federacije BiH

adil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH, ovih dana se povodom obilježavanja prvih 100 dana rada Vlade pohvalio onime što je Vlada napravila u tom razdoblju. No desetak dana ranije Novalić se požalio čelnicima SDA i HDZ-a da se, zbog narušenih odnosa unutar koalicije i problema u radu koji blokira Savez za bolju budućnost, odgađaju investicijski projekti od posebnog interesa za Federaciju, ali i državu, kao što je gradnja autoceste koridorom V.c i magistralnih cesta, a za što nema nikakvog razloga. Novca ima, dok građevinska sezona uveliko izmiče, kazao je medijima Novalić. Upozorenja da je gradnja autocesta neopravdano usporena javno su uputili i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i državni ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Usporeni radovi

Kad je riječ o gradnji koridora V.c koji bi trebao povezati Budimpeštu s Lukom Ploče, radovi najsporije teku u Bosni i Hercegovini gdje je do sada izgrađeno oko 120 od ukupno 337 kilometara autoceste. Najveći dio trase koja prolazi kroz BiH zapravo se treba izgraditi na području Federacije BiH, oko 285 kilometara, dok će Republika Srpska izgraditi 51 kilometar. No, radovi na području srpskog entiteta još nisu ni počeli.

Problemi su se pojavili i u Federaciji BiH. Dosadašnja Uprava Javnog poduzeća Autoceste FBiH, koja je imala sredstva i pripremljene projekte za ubrzanje gradnje, posebice u Hercegovini od Međugorja do Počitelja i Bune,

Radovi na gradnji koridora V.c koji bi trebao povezati Budimpeštu s Lukom Ploče najsporije teku u BiH nadomak Mostara, tvrdila je da će do 2020. godine u promet pustiti dvije trećine koridora, i to dionice Svilaj-Odžak, Doboj jug-Sarajevo, Sarajevo-Tarčin i Mostar sjever-Mostar jugBijača na granici s Hrvatskom. U protekle tri godine u promet se puštalo po 20 kilometara autoceste, što je ocijenjeno dobrom dinamikom. No, posao je usporen, a jedino zadovoljava dinamika gradnje na jednoj od najtežih dionica, zaobilaznici Zenica jug-Zenica sjever.

Viadukt i Hering grade most na Savi kod Svilaja

Investicija teška 26 milijuna eura Zagrebački Viadukt i Hering iz Širokog Brijega dobili su posao izgradnje mosta na Savi kod Svilaja što je investicija vrijedna 26 milijuna eura, unatoč tome što je njihova ponuda na trećem natječaju bila treća, piše banjolučki dnevnik Nezavisne novine. Viadukt i Hering su ponudili 26,9 milijuna eura s PDV-om, a Međunarodna komisija za izgradnju mosta

povjerila im je posao. Most kod Svilaja na koridoru V.c bit će dug 660 i širok 29 metara. Najpovoljniju ponudu za izgradnju mosta - 22,9 milijuna eura - dostavio je konzorcij Integralinženjering-Vektor integra, dok je drugoplasirana ponuda stigla od tvrtki Euro-Asfalt, GP ŽGP iz Sarajeva i Zagreb-Montaža u iznosu od 26,3 milijuna eura.

46 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

19. mostarski međunarodni sajam gospodarstva

Sajam politike i gospodarstva Na sajmu na kojem je Turska bila zemlja partner, predstavilo se 800 izlagača iz 24 zemlje

Glavni izvođač radova je širokobriješki Hering, a radovi se izvode na dva najteža objekta: mostu preko rijeke Bosne kod Drivuše i vijaduktu Perin Han. Ukupna dužina ove dionice iznosi nešto više od tri kilometra, a vrijednost radova je procijenjena na 33,5 milijuna eura. Razlog zastoja radova je više nego bizaran. Javno poduzeće Autoceste FBiH trenutačno ima dva v.d. direktora. Zbog tog kadrovskog spora građevinari čekaju izlazak na dionice Međugorje-Počitelj i Počitelj-Buna te da započnu s izgradnjom mosta preko Neretve u Počitelju. S intenzivnim radovima na jugu Hercegovine moglo se započeti još u veljači, ali do toga nažalost nije došlo.

Kroz ili preko Prenja?

Također, čeka se i odluka koja bi razriješila pitanje treba li u nastavku gradnje prema Sarajevu autocesta proći kroz ili preko Prenja. Stručnjaci su ustvrdili da se gradnja autoceste preko Prenja ili njegovim obroncima ne bi isplatila i da inozemni investitori ne bi kreditirali ovaj izuzetno skup pravac. Alternativa je izgradnja tunela Prenj što je također veoma skupa investicija, ali ipak isplativija jer bi se značajno smanjio broj kilometara, a time i uštedjela značajna sredstva. Podsjetimo, Vlada FBiH je na jednoj telefonskoj sjednici smijenila v.d. direktora Autocesta FBiH Jasmina Buču, po medijskim tvrdnjama kadar SDA, i imenovala novog v.d. direktora Djena Salčina, kadar Saveza za bolju budućnost, kako bi umirili revolt rukovodstva ove stranke zbog pritvaranja Fahrudina Radončića, inače novinskog magnata i vlasnika Dnevnog avaza. No, privremeni Nadzorni odbor JP Autocesta FBiH nije podržao Vladinu odluku o Bučinoj smjeni. Tako sada ova tvrtka ima dva v.d. direktora i - nijednog. Sezona odmiče, naročito u Hercegovini, a ambiciozni građevinski radovi financijski pokriveni čekaju na potpise samo jednog v.d. direktora. Moguće je da će u međuvremenu Autoceste FBiH dobiti novog ili imati prethodnog direktora, ali mjeseci za gradnju su definitivno izgubljeni.

i jedan sajam u Bosni i Hercegovini nije do sada okupio tako veliki broj visokih državnih dužnosnika, primjerice, predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, premijera Srbije Aleksandra Vučića te zamjenika turskog premijere Numana Kurtulmusa, kao prošlotjedni 19. mostarski međunarodni sajam gopodarstva. Na sajmu na kojem je Turska bila zemlja partner predstavilo se 800 izlagača iz 24 zemlje. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Aleksandar Vučić, razgovarajući na marginama mostarskog sajma, zaključili su da su bošnjačko-srpski odnosi ključ mira za područje zapadnog Balkana. Hrvatska predsjednica i srbijanski premijer su se suglasili da je gospodarstvo najefikasniji lijek i pokretač pozitivnih dijaloga. Kolinda Grabar Kitarović je izjavila da je, gledajući geografski, Hrvatska obgrlila BiH, što je vidljivo i u dobroj gospodarskoj suradnji. Inače,

Hrvatska je jedan od najvećih investitora u BiH. Turska je izazvala poseban interes javnosti koja s nestrpljenjem očekuje vijest da je ta država donijela odluku o ponovnom bescarinskom uvozu najmanje 10.000 tona mesa iz BiH ove godine. Prošle godine, zahvaljujući upravo izvozu mesa, BiH je zaradila 86,5 milijuna KM i masnoća i ulja 87,9 milijuna KM te ostvarila rast izvoza u Tursku od 51,3 posto. Ove godine očekuje se i bescarinski izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Tursku. Sedmi put za redom na Sajmu je sudjelovala Italija, a uz brojne poznate tvrtke, svoje gospodarske potencijale predstavile su Gospodarska komora Chietija i grad Bari. Podsjetimo, u BiH posluje 70 talijanskih tvrtki te bankarske grupacije UniCredit i Banka Intesa, a oko milijun talijanskih turista posjećuje Međugorje i Mostar. U okviru sajma održan je i niz drugih manifestacija, primjerice Sajam turizma, Sajam knjige i grafičke industrije, Sajam informacijskih tehnologija te više konferencija. (Z.L.)

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 47

M D CO MODIT

ION

NGES OF TU

OF CHA

RAZVOJNA BANKA Federacije Bosne i Hercegovine

MEDIA KIT 2015

www.furaj.ba

HRVATSKA&REGIJA Dvojbe slovenske tranzicije

Jesu li na djelu stričevi iz pozadine? Obnašatelji vlasti u Sloveniji iskreno su povjerovali da mrežu domaćih poznanstava mogu donekle blokirati popunom ključnih mjesta ljudima iz inozemstva, ali i to se pokazalo lošim rješenjem piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

bog pet milijardi eura ulupanih u sanaciju banaka Slovenija je upala u dugotrajnu groznicu u kojoj se svašta bunca o mogućim krivcima za nastanak velikih potraživanja koja se sada kao nenaplativa raspadaju na kompostištu tzv. loše banke. Istražni organi, tužilaštva i sudovi bave se sa stotinjak osoba čiji potpisi krase problematične kreditne mape. Konačnih presuda nema, a one malobrojne koje su zaglavile u žalbenim postupcima nisu pomogle javnosti da dozna tko su najveći kopači bankarske rupe. I dalje se, stoga, špekulira na općenitoj razini koju desnica još potpaljuje tvrdnjom da su na djelu “stričevi iz pozadine”, sustav veza i poznanstava stvoren u vrijeme bivše države. Sive pantere u međuvremenu porazmjestile su svoje ljude po svim važnijim mjestima. Janšin SDS tvrdi da su “strici iz ozadja” napravili najveće krtičnjake po slovenskom bankarstvu. Stričeve se lokacijski smješta u Murgle, elitniji predio Ljubljane gdje stanuje i Milan Kučan. Dvije zadnje vlade, ona Alenke Bratušek i sadašnja dr. Mire Cerara, nisu podlegle takvom stereotipu, ali nisu podcijenile ni činjenicu da je Slovenija mala zemlja u kojoj je svatko sa svakim u nekoj vezi. Noviji obnašatelji vlasti u Sloveniji iskreno su povjerovali da mrežu domaćih poznanstava mogu donekle blokirati popunom ključnih mjesta ljudima iz inozemstva. Tako je i loša banka, DUTB, ekipirana ključnim direktorima pristiglim iz Skandinavije. No, oni su otpušteni već u prvoj godini rada, a i savjetnicima iz Njemačke koji su imali ugovor o sudjelovanju u restrukturiranju tvornice obuće Alpina Žiri, ovih dana također je stigla zahvala s porukom o prekidu suradnje.

Društvo za upravljanje potraživanjima banaka

Za koga su radili Skandinavci? Skandinavci s direktorskog vrha Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB) morali su sići zbog prevelikih plaća. To je bio formalni razlog za otkaz, no u pozadini su bili i drugi razlozi. Naknadno se saznalo da je skandinavski dvojac doveo u Sloveniju, uz ostale, i njemački Admetam koji je u restrukturiranju prvo savjetovao Polzelu i Cimos, a potom i Alpinu Žiri. DUTB je u početnoj rukovodećoj postavi sa strancima dirnuo u osinjak zahtjevom da se zaplijeni turistički dio djelatnosti koncerna Sava. Brzo je uočen nerazmjer između onoga što duguje Sava i što joj DUTB kani zaplijeniti u svrhu reguliranja obveza. Htjelo se plijeniti mnogo veću vrijednost od stvarnih obveza pa su kontrole posumnjale da Skandinavci žele prevesti trećinu slovenskog hotelijerstva u nečije druge ruke. Javno nije nikad naznačeno za koga su to radili šefovi uvezeni sa sjevera Europe. Ako su domaći ljudi previše međusobno slizani, što sad ne valja sa strancima? Slučaj tvornice sportske obuće Alpina Žiri u Poljanskoj dolini daje upečatljiv odgovor na to pitanje. Alpini u restrukturiranju pomaže njemačka savjetodavna tvrtka Admetam. Svaki mjesec Alpina za to plaća 67.000 eura, uz to i po 10.000 eura za putne i troškove boravka. Postigne li Admetam najavljena poboljšanja, pripada mu varijabilni dio zarade u visini od 10 posto poboljšanja novčanog tijeka iz poslovanja. I Admetam čini sve da ostvari taj dio nagrade.

Drastično reže sve moguće troškove, a potom predlaže da se proizvodnja preseli u zemlje s jeftinijom radnom snagom, BiH i Rumunjsku. U Poljanskoj dolini ostao bi tako samo razvoj i šaka zaposlenih. Dakako, njemačko rezanje troškova izazvalo je pobunu. Pred Alpinom se okupilo 5000 sadašnjih i bivših zaposlenika i mještana. Vladi su poručili da ne daju svoju tvornicu. Vlada je na to Admetamu otkazala suradnju. U Alpini znaju da će ipak biti otpuštanja, ali ne masovnih koje je isplanirao Admetam radi ostvarenja varijabilne nagrade.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srpski časopis MAT: rast gospodarskih pokazatelja u veljači

Kad procvjetaju ruže u vrijeme jorgovana Pokazatelji gospodarske aktivnosti u veljači ove godine bili su impresivni, a posebno dobri rezultati zabilježeni su u industrijskoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji. Ocjene bi mogIa pokvariti slika o zbivanjima u Željezari Smederevo i Fiatu Srbija piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

S 14%

rast industrijske proizvodnje u veljači na godišnjoj razini

10,9%

porasla prerađivačka industrija u istom razdoblju

rpskom gospodarstvu, čini se, počele su cvjetati ruže u vrijeme jorgovana, koje je sasvim slučajno i vrijeme predizborno, pokazala su redovna istraživanja Ekonomskog instituta u Beogradu čije račune potpisuje i Privredna komora Srbije. Na predstavljanju najnovijeg broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) dogodio se presedan: pojavili su se rezultati kakvi se ovdje rijetko viđaju, ali su se ipak provukle i neke ocjene koje bi barem malo mogle pokvariti sliku, a riječ je o dvjema najvećim srpskim tvrtkama - Željezari Smederevo i Fiatu Srbija. Ali da pođemo od opće ocjene gospodarskih kretanja: po onome što su izložili autori MAT-a, a to su ugledni ekonomisti, sveučilišni profesori i analitičari. Pokazatelji gospodarske aktivnosti u veljači ove godine bili su impresivni, a posebice dobri rezultati zabilježeni su u industrijskoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji.

Šoping raste i iz praznih džepova?

10,8%

porasla vrijednost prometa u trgovini na malo

Zašto? Zato što je industrijska prozivodnja u veljači na godišnjoj razini porasla za 14 posto, a prerađivačka industrija za 10,9 posto. Prehrambena industrija konačno je krenula uzlazno i iz minusa prešla u plus. Međugodišnji porast izvoza iznosio je 15,8 posto, a uvoza 6,7 posto. Iako su plaće u javnom sektoru i mirovine smanjene već godinu i pol dana i ništa se epohalno nije dogodilo na tom području, vrijednost prometa u trgovini na malo je povećana za 10,8 posto, dok je međugodišnji rast potrošačkih cijena u veljači opet sveden na 1,5 posto. Ekonomisti su ustvrdili i da je zabilježen impozantan skok domaće potražnje, a počeo je rasti i uvoz trajnih potrošnih dobara. Trend prometa

50 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

u stalnim cijenama je uzlazan, a zabilježen je i suficit platne bilance, navodi se u MAT-u. Ekonomist Stojan Stamenković ocijenio je da je rast prometa u trgovini na malo potkraj prošle i u prva dva mjeseca ove godine bio vrlo brz i uvjerljiv te da je rastao po dvoznamenkastim stopama. Ovu teško objašnjivu pojavu on objašnjava pretpostavkom “da se u situaciji kada nije bilo povećanja kontroliranih cijena (struje, vode, plina) izmijenila struktura potrošnje stanovništva u korist robe čije su cijene smanjene”. Mora se međutim napomenuti da je izraz “niže cijene” iznenadio i novinare za koje

Ekonomisti MAT-a su ustvrdili da je u veljači zabilježen impozantan skok domaće potražnje je i upriličeno predstavljanje MAT-a, a koji po prirodi posla imaju izoštrenija osjetila za registriranje pojava i zbivanja na terenu. Ali brojke su jači argument.

Priča o Fiatu

Da ne cvjetaju ruže u svim sektorima potvrđuje, međutim, primjer proizvodnje automobila. Stamenković je rekao kako industrijski sektor motornih vozila i prikolica i dalje grca u problemima i da ne pokazuje znake oporavka, a glavni razlog tome je taj što još nema konkret-

nih pokazatelja u Tvornici automobila u Kragujevcu koji bi ukazivali na mogućnost da bi se prozvodnja mogla oporaviti. “Priča se o Fiatu sve i svašta, a ništa se ne događa kako bi se pokazalo da se ta proizvodnja može oporaviti. Mi tu ništa nemamo, osim priče”, istaknuo je Stamenković. Ni iz Kragujevca, a ni iz svjetskog sjedišta Fiata nema ni nagovještaja o novom modelu ili redizajnu postojećeg koji nikako da započne s većim probojem na rusko tržište. Iako je izvoz iz Fiata Srbija srpska izvozna uzdanica, istječe optimalno vrijeme eksploatacije jednog modela. To najbolje ilustrira podatak da je Srbija prošle godine od izvoza Fiata inkasirala 1,2 milijarde eura, a da je u prva tri mjeseca ove godine izvoz bio samo oko 200 milijuna eura što

U prva dva mjeseca ove godine Srbija je ostvarila suficit od 10,2 milijarde dinara znači da bi on u 2016. mogao biti prepolovljen. Problem je to što se onda u pitanje dovode i kooperanti kojih u automobilskoj industriji ima mnogo, pa se efekt rasta ili pada proizvodnje i prometa multiplicira.

Konačno rastu i krediti

Autori MAT-a naveli su da su banke odobrile oko 40 milijardi dinara više kredita građanima u veljači ove nego prošle godine i da njih tri četvrtine otpada na gotovinske kredite. Ne znaju koliko je tog novca otišlo na kupnju robe, ali su ocijenili kako je to svakako značajan izvor financiranja većeg prometa u trgovini na malo. To zapravo znači da su građani uzimali više kredita i da su ih (po)trošili u trgovinama. Kad je riječ o financijama, i tu

je sve u plusu. I minusu gdje treba. Ekonomist Miladin Kovačević, jedan od autora MAT-a i direktor Statističkog zavoda Srbije, rekao je da je u prva dva mjeseca ove godine ostvaren suficit od 10,2 milijarde dinara što je 8,3 milijarde dinara više nego u istom lanjskom razdoblju, prvenstveno zahvaljujući visokom suficitu ostvarenom u siječnju. On je ukazao na to da je tijekom veljače ostvaren deficit državnog proračuna od 22,8 milijardi dinara te da je visok deficit uobičajen zbog smanjene privredne aktivnosti. Na rashodnoj strani proračuna najveće apsolutno povećanje u odnosu na veljaču 2015. pokazuju rashodi na osnovi otplate kamata i to u iznosu od 5,1 milijarde dinara tako da su ovi izdaci u veljači iznosili 19,9 milijardi dinara.

Željezara Smederevo

I dalje nužna pomoć države Kinezi su super, ali pomoć države je i dalje nužna, odgovor je na pitanje o sudbini Željezare Smederevo. Autori MAT-a ocjenjuju da je interes kineskog Hestila za srpsku željezaru sjajan, ali da subvencije neće stati. Unatoč tome što će Željezaru preuzeti Kinezi, državna pomoć u nekom obliku morat će i dalje postojati, ali na način kako se

čeličanama pomaže u EU, smatra Ivan Nikolić, urednik MAT-a. “Cijela industrija čelika nalazi se u velikim problemima i spremnost kineske tvrtke da preuzme Željezaru u Smederevu ravna je čudu i to je sjajna vijest za Srbiju”, rekao je Nikolić. On je istaknuo kako zbog pada cijena čelika europske čeličane sele svoju proi-

zvodnju na druga tržišta i da jedino kineske čeličane bilježe rast proizvodnje. Željezara Smederevo, prema riječima Miladina Kovačevića, ima veliki značaj za rast proizvodnje u Srbiji i bruto domaćeg proizvoda, ali je teško procijeniti koliko njena puna proizvodnja utječe na taj rast jer to ovisi i o plasmanu robe.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 4. do 10. travnja u Hrvatskoj je osnovano 286 novih poslovnih subjekata, od čega 146 j.d.o.o.-a te 140 klasičnih d.o.o.a. Dakle, zabilježena je promjena trenda približavanjem vrijednosti tih dviju kategorija. Trend većeg broja otvorenih od brisanih subjekata se nastavlja, pa je tako ukupno izbrisano 206 subjekata, dok je s likvidacijom započeo 41 subjekt. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 111, slijedi Rijeka sa 44, Split 29, Pazin 26, te Osijek 23. U tjednu su zabilježena 33 subjekta u različitim fazama stečaja, te i dalje visoke vrijednosti skraćenih stečajeva, 214 započetih te 474 započeta i zaključena. Brzih stečajnih postupaka je bilo 320 što je povećanje od 23,55 posto u odnosu na prethodni tjedan. Ukupno su zaključene i 24 predstečajne nagodbe. STEČAJEVI 33 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



688 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka

214



474



320 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

320



42 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka





Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI

206 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

206



42 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka





OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

286 

Poslovni subjekti d.o.o.

140



j.d.o.o.

146



d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

111

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2015.

Lani odobreno 2285 kredita

HBOR je u protekloj godini kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 2589 gospodarskih projekata u ukupnom iznosu od 12,4 milijarde kuna što je dvostruko više nego u 2014.

rvatska banka za obnovu i razvitak lani je ostvarila ukupne prihode od 917,1 milijuna kuna, rashode od 711,9 milijuna kuna i dobit od 205,2 milijuna kuna koja će se, sukladno Zakonu o HBOR-u, rasporediti u rezerve. Banka je lani odobrila 2970 milijuna kuna garancija, dok je u 2014. odobreno 173,7 milijuna kuna. HBOR je u protekloj godini kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 2589 gospodarskih projekata u ukupnom iznosu od 12,4 milijarde kuna što je dvostruko više nego u 2014.

Potpora izvoznicima

Lani je odobreno 2285 kredita što je 2,5 puta više nego u 2014. i istodobno najviše u dosadašnjem poslovanju Banke. Njihova vrijednost iznosila je 7,8 milijardi kuna. Najaktivniji korisnici bili su mali i srednji poduzetnici s udjelom od 94 posto u ukupnom broju odobrenih kredita.

52 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Nastavljen je i trend povećanja udjela investicijskih kredita koji je lani dosegnuo 82 posto. Malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 3,2 milijarde kuna što je za 51 posto više nego u 2014. Po programima za kreditiranje projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova HBOR je odobrio 706 milijuna kuna što je 53 posto više nego u 2014., a sufinancirano je 128 projekata. Većina sufinanciranih projekata bili su oni malih i srednjih poduzetnika. Značajan rast zabilježen je i u kreditiranju infrastrukturnih projekata i zaštite okoliša. Iznosom od 2,1 milijarde kuna financirani su različiti projekti u lokalnim zajednicama, dok su ulaganja u turizam iznosila 1,5 milijardi kuna, a riječ je o investicijama ukupne vrijednosti 2,3 milijarde kuna. Uz to, HBOR je lani putem programa kreditiranja, izdavanja činidbenih garancija i osiguranjem izvoznih potraživanja hrvatske izvoznike podržao sa 8,64 milijarde kuna. Kroz poslove osiguranja izvoza podržani su projekti u 50 zemalja.

Predstavljen Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi

Novi vjetar u leđa start-upima HAMAG-BICRO na ovaj način potiče ulaganje privatnih ulagača uz pružanje podrške start-upima jer, jednostavno rečeno, bez privatnog ulagača start-up nema pristup fondu, pojasnio je Nikola Dulčić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) predstavila je proteklog tjedna Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi. Riječ je o programu kojim se osigurava sufinanciranje inovativnih subjekata malog gospodarstva, odnosno start-upa putem uvjetnih zajmova. Za ulaganja Fonda planiran je ukupan iznos od 2,5 milijuna eura koji se financira zajmom Svjetske banke. “Start-upi su budućnost Hrvatske i cilj je ojačati taj sektor, a upravo je Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja važan za razvoj inovativnoga poduzetništva”,

Za ulaganja Fonda planiran je ukupan iznos od 2,5 milijuna eura koji se financira zajmom Svjetske banke istaknuo je na predstavljanju Fonda zamjenik ministra poduzetništva i obrta Mario Turalija. Ovim programom sufinanciranja namjerava se ojačati sektor ulaganja, gdje bi HAMAGBICRO sufinancirao projekte start-upa zajedno s privatnim ulagačima koji mogu biti svi, od poslovnih anđela, korporativnih ulagača, do fondova poduzetničkog kapitala i inkubatora. Fond će odobravati uvjetne zajmove od 30.000 do 300.000 eura, s trajanjem projekta do najviše 24 mjeseca.

Jednostavna prijava

“U Hrvatskoj trenutačno postoji rupa kad je riječ o financiranju start-upa, a ovaj fond na-

mijenjen je njenom popunjavanju. HAMAGBICRO na ovaj način potiče ulaganje privatnih ulagača uz pružanje podrške start-upima jer, jednostavno rečeno, bez privatnog ulagača start-up nema pristup Fondu”, pojasnio je voditelj projekta Poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo HAMAG-BICRO-a Nikola Dulčić. Napomenuo je kako je i sam postupak prijave pojednostavljen. Naime, na natječaj se prijavljuje elektronskim putem, a cijeli postupak se sastoji od samo tri koraka, od kojih su prva dva administrativne prirode, a treći evaluacija investicije koju će raditi vanjski stručnjaci, a koji će se birati uz pomoć Svjetske banke. Zainteresirani će se moći prijaviti na natječaj do 1. rujna ove godine. Važno je istaknuti kako se uvjetni zajam koji start-up dobije otplaćuje iz prihoda od ulaganja u vlasnički kapital odnosno isplatom dobiti ili dividendi ili pak prodajom ulaganja u vlasnički kapital. Voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Carlos Pinerua istaknuo je povijesnu promjenu paradigme uspjeha: dok je njegovom ocu za uspjeh bio potreban samo težak rad, a njemu težak rad i edukacija, danas je za uspjeh potrebno uz težak rad i edukaciju imati i ideje koje se trebaju komercijalizirati.

30.000 do 300.000€ iznos uvjetnih zajmova koji će se odobravati

24mjeseca

najviše može trajati projekt

1.rujna 2016.

zainteresirani se mogu prijaviti na natječaj

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Nova ekonomska i fiskalna politika za Hrvatsku

Okrenimo kornjaču na trbuh

Hrvatske potrebe za financiranjem, iako su manje za dva do tri posto, i dalje su među najvišima u Europi. Upravo zato moramo smanjivati deficit proračuna, stabilizirati javni dug, ističe Hrvoje Stojić glavni ekonomist Hypo banke dodavši kako bi se ova godina trebala iskoristiti za predfinanciranje sljedeće piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska se sada nalazi u situaciji poput kornjače koja leži na leđima, maše nogama i ne može se okrenuti naprijed, istaknuo je glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić na prošlotjednom skupu koji su organizirali Zagrebačka inicijativa i Zaklada Konrad Adenauer na temu Nova ekonomska i fiskalna politika za Hrvatsku.

Nužno potrebna radna mjesta se mogu stvoriti samo u okružju koje je naklonjeno poduzetništvu.

Michael A. Lande, Zaklada Konrad Adenaur

Prijeti nam deflacija

“Deflacija koja nam prijeti mogla bi odgoditi veće kupnje i investicije poduzeća koja imaju sve manja očekivanja od tržišta, a odrazit će se i na tržište nekretnina. Istovremeno, u državnom proračunu se bilježe simbolične uštede, a preveliko oslanjanje na prihodovnu stranu nikoga ne može učiniti sretnim”, smatra Stojić. Fokus nove vlade ipak je na 2017. godini jer, objektivno, u kratkom roku velike promjene nisu moguće, nastavlja analitičar Hypo banke. “Hrvatske potrebe za financiranjem, iako su manje za dva do tri posto, i dalje su među najvišima u Europi. Upravo zato moramo smanjivati deficit proračuna, stabilizirati javni dug jer nas to košta kroz izdatke za kamate, koji iznosi čak tri posto bruto domaćeg proizvoda što je ujedno i razina hrvatskog deficita”, naglašava Stojić. Dodao je kako je za Hrvatsku ova godina relativno jednostavna kad je riječ o potrebama za refinanciranjem jer nema inozemnih dospjeća, no uvjeti na financijskim tržištima su takvi da bi ih, posebice ako dođe do daljnjeg labavljenja monetarne politike središnje europske banke, trebalo iskoristiti za predfinanciranje za sljedeću godinu. “Takve namjere već su obznanjene i ako bi se išlo s izdavanjem eurobveznica od 1,5 milijardi eura, riješio bi se plan refinanciranja za ovu godinu i predfinanciranje za dolarsku obveznicu u travnju iduće godine te smanjio pritisak na cijenu financi-

54 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

ranja države i gospodarstva. Upravo su zato početak ove godine mnoge istočnoeuropske zemlje poput Slovenije, Poljske, Rumunjske i Crna Gore iskoristile za povoljno zaduživanje”, naglasio je Stojić. Rezidencijalni predstavnik Zaklade Konrad Adenaur Michael A. Lande ističe kako postoji veliki interes za ekonomsku i fiskalnu

Hrvatska neće riješiti probleme ako sama ne učini ono što treba, ocjenjuje Klaus-Peter Willsch politiku nove hrvatske vlade koja bi trebala učiniti prave korake kako bi hrvatsku ekonomiju vratila na pravi put. “Ekonomski institut u Zagrebu upravo je promijenio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini povećavši je sa 1,3 na 1,5 posto. U idućoj godini očekuju i rast od 1,8 posto, tako da nam se čini

kako se konačno pojavljuju jasni znaci dugoočekivanog obrata. U isto vrijeme Hrvatska željno očekuje strane investicije i ne može si priuštiti situaciju u kojoj domaći investitori

Nužne su reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, smatra Josip Budimir razmišljaju o ulaganjima u inozemstvo. Nužno potrebna radna mjesta mogu se stvoriti samo u okružju koje je naklonjeno poduzetništvu koje će omogućiti razvoj postojećim poduzećima, a poduzetnicima ulaganja u nove poslove i nove projekte”, ustvrdio je Lande. Član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga Klaus-Peter Willsch smatra kako je jedan od osnovnih problema koji muči Hrvatsku taj što se u Hrvatskoj mislilo da će se ulaskom u Europsku uniju sve riješiti samo od sebe. “Svjesni ste da je to bila iluzija. Hrvatska neće riješiti probleme ako sama ne učini ono što treba. Ono što ja mogu i želim jest ohrabriti hrvatske političare da prepoznaju probleme, ali i da omoguće reforme. Učinit

ću sve što je u mojoj moći, a to isto će učiniti i moja zemlja koja je veliki prijatelj Hrvatske, da vam u tome pomognemo, no morate biti svjesni da glavninu posla ipak morate odraditi sami”, poručio je Willsch.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke

Trošimo više nego što imamo

Ekonomist Josip Budimir smatra da Hrvatska ima dva velika problema. “Najveći se problem krije u tome koliko država troši i na što troši. Činjenica je da trošimo više nego što imamo, a čak i uz veliko fiskalno opterećenje, među najvećima u Europi, ne možemo nahraniti državne potrebe. Drugi problem koji je gotovo nerješiv su jake antireformske snage. Istovremeno mladi, koji bi trebali puniti proračun u sljedećim godinama, u velikom broju odlaze iz zemlje. Upravo zato smatram kako je nužno napraviti reformu mirovinskog sustava, koji je glavni generator deficita, ali istodobno to treba učiniti i sa zdravstvenim sustavom”, naglašava Budimir. Nije lako naći odgovore što činiti i s problemima s kojima se suočava većina članica Europske unije, ocijenio je ekonomist Mladen Vedriš uime Zagrebačke inicijative. “Hrvatska je u specifičnoj poziciji unutar europskog semestra što od nje zahtijeva dodatne napore ne samo u rastu gospodarstva nego i u ostvarenju očekivanih reformi. Upravo te reforme mogu pridonijeti tome da rast koji započinje ostane trajno održiv i na višim stopama”, zaključio je Vedriš.

Reforme mogu pridonijeti tome da rast koji započinje ostane trajno održiv i na višim stopama.

Mladen Vedriš, ekonomist

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Zagrebački poduzetnici najzaduženiji

U Hrvatskoj je potkraj siječnja bilo registrirano gotovo 38.000 blokiranih poslovnih subjekata. Prema djelatnosti najviše je bilo trgovaca. Prema podacima Financijske agencije, ti blokirani poslovni subjekti imali su 22,79 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih dugovanja, veći od 39 posto ili 8,9 milijardi kuna, imali su poduzetnici iz Zagreba.

Velik pad robnog prometa na rijekama

Kamate na povijesno niskim razinama Protekli tjedan započeo je s održavanjem redovite obrnuto repo aukcije s datum namire u srijedu na kojoj je depozitnim institucijama središnja banka plasirala 80 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iznos obratne repo aukcije bio je istovrijedan aukciji od tjedna ranije. U ponedjeljak je bila isplata mirovina pa se opet povećala likvidnost u sustavu na oko 9,9 milijardi kuna. U prošlom tjednu je došlo do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve, pa je tako u srijedu započelo novo održavanje obvezne pričuve, bez utjecaja na odnose na novčanom tržištu. Već dulje vrijeme novo razdoblje održavanja obvezne pričuve gotovo da nema nikakav utjecaj na novčano tržište. Veliki viškovi likvidnosti dostatni su bankama da bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa za održavanje obvezne

pričuve. U ovakvim okolnostima potražnja za pozajmicama krajnje je niska kao i kamatne stope. U prošlom razdoblju Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a aukcija nije najavljena ni za ovaj tjedan. Novu aukciju Ministarstva financija možemo očekivati potkraj mjeseca. Činjenica da je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve nije se odrazila na porast potražnje depozitnih institucija za kratkoročnim kunskim pozajmicima. S druge strane, ponuda viškova i dalje je iznimno visoka uz kamatne stope na povijesno niskim razinama. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

4. 4. - 8. 4. 2016.

Promet

500

11. 4. - 15. 4. 2016.

400 2

300 200

100

U Hrvatskoj je u veljači unutarnjim plovnim putovima prevezeno 39.000 tona robe, što je 21,6 posto manje u usporedbi s veljačom prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u unutarnjem prijevozu prevezeno 6000 tona, a u međunarodnom 33.000 tona robe. Podaci DZS-a pokazuju da su u veljači u međunarodnom prijevozu na unutarnjim vodnim putovima dominirale metalne rudače, s udjelom od 40,6 posto te kemikalije ili gnojivo s udjelom od 37,6 posto od ukupno prevezene robe.

11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Nastavlja se jačanje kune Vrijednost kune u posljednja dva tjedna lagano raste, a potkraj prošlog tjedna porasla je za 0,31 posto u odnosu na euro. Srednji tečaj eura na tečajnici Hrvatske narodne banke iznosio je 7,474157 kuna. Na vrijednosti je izgubio valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,124199

CAD kanadski dolar

5,17028

JPY japanski jen (100)

6,081495

CHF švicarski franak

6,860801

GBP britanska funta

9,409741

USD američki dolar

6,636616

EUR euro Izvor: HNB

EUR

56 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

7,52

6,64

7,51

6,62

7,50

6,60

6,89

7,49

6,58

6,88

6,56

6,87

6,54

6,86

7,48 7,47

7,474157 primjena od 16. 4. 2016.

i švicarski franak, i to 0,39 posto. Srednji tečaj franka u petak je iznosio 6,860801 kunu. Američki dolar na tjednoj je razini ojačao 0,72 posto, pa je njegov srednji tečaj na tečajnici HNB-a u petak iznosio 6,636616 kuna.

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

USD 11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

CHF

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

6,91 6,90

vijesti Međunarodno tržište kapitala Najviše zaposlenih radi za oko 3000 kuna

Oporavak na svjetskim burzama Cijene dionica na svim svjetskim burzama proteklog tjedna su porasle. Tako su potkraj tjedna snažno porasle cijene dionica na europskim burzama, dok su na Wall Streetu posebice rasle dionice kompanija iz financijskog sektora. Bila je to posljedica boljih poslovnih rezultata kompanije JPMorgan nego što se to očekivalo. Slijedom toga cijene nafte su sredinom prošlog tjedna dosegnule najviše razine u protekla četiri mjeseca, ali su potkraj tjedna ipak pale. Na njihov pad utjecala je neizvjesnost o tome hoće li najveći svjetski proizvođači nafte postići dogovor o zamrzavanju proizvodnje tog crnog zlata. Snažan dolar, pad cijena nafte i usporavanje rasta globalnog gospodarstva bili su i ostali među najvažnijim uzrocima slabih prihoda i zarada velikih svjetskih kompanija. Na azijskim burzama cijene dionica su potkraj prošlog tjedna također dosegnule najviše razine u protekla četiri mjeseca. Na to je utjecalo jačanje Wall Streeta i skonost ulagača prema rizičnijim investicijama. Upravo je situacija na američkim burzama ohrabrila azijske ulagače na jačanje poslovanja i ulaganja.

6450 6400

17900

6350

17800

6300

17700

6250

17600

6200

4950 4925

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4. 4550

NASDAQ

4500

4900

4450

4875

4400

4850

4350

4825

4300

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4. 10100 10000

Dow Jones

17500

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

16750

9900

CAC40

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4. 17000

DAX

NIKKEI 225

16500

9800

16250

9700

16000

9600

15750

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex opet raste

18000

FTSE 100

datum

11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 218,2834 boda i bila 0,20 posto viša nego u tjednu ranije. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,7918 bodova i također je zabilježila porast. Taj porast iznosio je 0,37 posto. No, neznatno je pala vrijednost Mirexa C za 0,03 posto na 111,7400 bodova. MIREX - tjedni

MIREX A

14.04.

113,7918

0,1653

-0,31

AZ - A

14.04.

114,0207

0,1660

-0,09

Erste Plavi - A

14.04.

112,9771

0,1638

0,20

PBZ CO - A

14.04.

114,6704

0,2588

-0,23

Raiffeisen OMF - A 14.04.

113,3706

0,1171

-0,98 -0,07

kategorija B MIREX B

14.04.

218,2834

0,1406

AZ - B

14.04. 223,4962

0,1634

0,48

Erste Plavi - B

14.04.

223,9361

0,1478

-0,11

PBZ CO - B

14.04.

198,9375

0,1587

-1,02

0,3%

Raiffeisen OMF - B 14.04.

219,1719

0,0984

-0,38

0,2%

kategorija C MIREX C

14.04.

111,7400

0,0080

1,65

AZ - C

14.04.

109,4297

-0,0092

2,06

0,0%

Erste Plavi - C

14.04.

111,3279

-0,0010

2,01

-0,1%

PBZ CO - C

14.04.

111,2055

0,0200

1,35

Raiffeisen OMF - C 14.04.

114,7174

0,0239

1,27

0,1%

11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,3%

Raiffeisen DMF

14.04.

210,4380

0,0934

0,1%

AZ Profit

14.04.

246,9733

0,1621

-1,93

149,1246

0,1149

-0,52

0,2%

-0,94

0,0%

Croatia osiguranje 14.04.

-0,1%

AZ Benefit

14.04.

232,764

0,0719

1,34

-0,2%

Erste Plavi Expert 14.04.

184,8001

0,0976

-0,30

Erste Plavi Protect 14.04.

184,5275

0,0137

1,27

-0,3% 14.3.

21.3.

29.3.

6.4.

14.4.

Od 897.833 zaposlena u pravnim osobama, koji su u ožujku prošle godine imali od 160 do 200 plaćenih sati, najviše njih tj. 11,3 posto primilo je plaću od 2501 do 3100 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Plaću približnu prosječnoj, od 5501 do 6000 kuna, primilo je osam posto zaposlenih, dok je u najnižem razredu, s neto plaćom do 2500 kuna, bilo 5,4 posto zaposlenih. U najvišem platnom razredu, s plaćom višom od 10.001 kunu, bilo je 6,6 posto zaposlenih. Relativno niske neto plaće, do 3100 kuna, primilo je 16,7 posto zaposlenih.

Osiguravatelji zabilježili pad premije Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za ožujak, 23 društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 2,53 milijarde kuna, što je pad od 0,47 posto u odnosu na ožujak 2015. godine, objavio je Hrvatski ured za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 68,17 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,72 milijarde kuna i viša je 0,2 posto u odnosu na ožujak prošle godine.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Investicijski projekti na Krku

Predstavnici međunarodnog konzorcija The Development Group, koji čini Pulsat Global Capital i grupacija BSH te grupacija domaćih kompanija Croatian Business Group (CBG), najavili su osnivanje društva Krk Energy Hub LLP-1 koje će biti investitor u energetske projekte na Krku, vrijedne 4,7 milijardi eura. Riječ je o ukupno sedam projekata koji će se provoditi s ciljem izrade tzv. energetskog huba tj. središta. Neki od tih projekata su LNG terminal, kogeneracijska plinska termoelektrana s nula emisija ugljičnog dioksida, toplana te pokretanje proizvodnje Dine. Očekuje se kako će se otvoriti 1800 radnih mjesta, a hrvatske tvrtke izvest će radove u vrijednosti 1,5 milijardi eura.

Manje poreza od nekretnina U protekle tri godine u Hrvatskoj je prikupljeno oko tri milijarde kuna poreza na promet nekretnina, ali s trendom smanjenja. Tako je u 2015. prikupljeno 828,6 milijuna kuna poreza na promet nekretnina, što je za 13 posto manje nego 2014., kada je prikupljeno 950,7 milijuna kuna.

Crobexi zeleni, promet porastao više od 91 posto rasponu od +20 do -3,69 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 20 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su nakon pada u pretprošlom, prošlog tjedna zabilježili rast. Crobex je sa 1.661,17 bodova porastao za 1,50 posto te prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.686,10 bodova. Crobex10 je uvećan za 1,58 posto na 996,17 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -0,59 posto, koliko je umanjen CROBEXnutris, do +3,68 posto, koliko je ZAGREBAČKA BURZA porastao CROBEXindustrija. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi tjedan su zaključiUKUPAN TJEDNI PROMET: 166.312.363,98 kn li porastom; CROBIS je uvećan za 0,50 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 47.742.605,87 kn posto, a CROBIStr za 0,59 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnije je povlašteno izdanje CROBEX 1.686,100 +1,50% Adris Grupe sa sakupljenih 6,3 milijuCROBEX10 996,170 +1,58% na kuna, a zabilježilo je i porast cijeCROBIS 106,493 +0,50% ne od 3,85 posto na 405 kuna. Drugi CROBIStr 148,681 +0,59% najlikvidniji HT sakupio je 5,1 milijun kuna, a cijena mu je uvećana za 0,67 Top 10 tjedna zadnja posto na 147,30 kuna. Treća najlikvidpromet po prometu promjena cijena nija Ilirija u redovnoj trgovini je saku+3,85% 405,00 6.340.294,14 Adris grupa d.d. - povl. pila samo 108.000 kuna, dok je blok +0,67% 147,30 5.092.214,56 HT d.d. transakcijom sakupila 3,3 milijuna -0,01% 1.090,00 3.376.010,00 Ilirija d.d. kuna. Cijena joj je pala za minimalnih +20,00% 36,00 2.899.050,86 Đuro Đaković holding d.d. 0,01 posto na 1090 kuna. Pozitivnu +1,10% 101,00 1.247.206,06 PEVEC d.d. postotnu promjenu bilježi osam od 10 +5,15% 41,68 1.117.507,85 Zagrebačka banka d.d. +0,29% 24,57 1.106.207,05 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna Valamar Riviera d.d. +2,65% 329,50 1.063.598,91 Podravka d.d. je četvrti najlikvidniji Đuro Đaković s +1,47% 9.450,00 1.046.469,20 Ledo d.d. porastom za čak 20 posto na 36 kuna, -3,69% 520,07 816.823,58 Kraš d.d. a sakupio je 2,9 milijuna kuna. Izdanje Zagrebačke banke zabilježilo je porast 10 dionica tjedna zadnja od 5,15 posto na 41,68 kuna i sakupilo promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 1,1 milijun kuna. Slijedi najlikvidnije +50,17% 88,30 33.650,20 Turbos DAX long Q povlašteno izdanje Adrisa (+3,85 po+42,74% 20,24 20.751,91 Turbos srebro long C sto), a zatim Podravka kojoj je cijena +31,86% 106,15 4.246,00 Turbos WTI nafta long P uvećana za 2,65 posto na 329,50 kuna. +28,63% 124,00 1.674,02 Turbos DAX long E Ledo je sakupio 1,1 milijun kuna pro+23,96% 163,50 3.270,00 Turbos DAX long F meta i zabilježio tjedni rast od 1,47 po+22,17% 78,80 233.867,00 Turbos WTI nafta long Q +20,00% 36,00 2.899.050,86 sto na 9450 kuna. Cjenovni pad zabiĐuro Đaković holding d.d. +17,31% 25,08 12.787,02 Turbos srebro long F lježila su dva izdanja. Gubitnik tjedna +15,00% 230,00 641.180,02 Podravska banka d.d. Kraš bilježi minus od 3,69 posto i za+12,50% 9,00 7.299,00 Turbos E-mini S&P 500 long L dnju cijenu od 520,07 kuna, a sakupio je tek 817.000 kuna. Cijena je pala još 10 dionica tjedna zadnja i spomenutoj Iliriji - 0,01 posto. promet s najvećim padom cijene promjena cijena

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili mnogo aktivniji nego u tjednu ranije. Redovni dionički promet u odnosu na pretprošli tjedan uvećan je za 22,8 milijuna kuna ili 91,59 posto te je iznosio 47,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 24 milijuna kuna što predstavlja 50 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, osam izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u

Turbos DAX short T Turbos srebro short A Turbos DAX short U Turbos E-mini S&P 500 short F Turbos WTI nafta short N Turbos DAX short K VABA d.d. Viktor Lenac d.d. Turbos WTI nafta short O Turbos H. H. N. GAS long F

58 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

-52,58%

27,60

276.586,39

-36,06%

10,18

11.190,00

-34,78%

67,70

9.816,50

-31,46%

3,66

64.385,93

-31,09%

67,95

3.397,50

-20,88%

134,50

151.403,60

-19,19%

4,00

9.283,20

-17,27%

6,61

12.030,20

-14,83%

44,80

33.090,00

-11,06%

3,54

1.074,00

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Pad potrošačkih cijena

Fondovi ponovno u zelenom Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 59, a palo 19. Čak su 22 fonda porasla više od jedan posto, dok niti jedan nije pao više od jedan posto. Nakon što su sedam uzastopnih tjedana prevladavali fondovi s pozitivnim postotnim promjenama, prošloga tjedna većina ih je pala. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +7,38 do -0,79 posto. Od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 16. Najviše je, za 7,38 posto, vrijednost uvećana fondu Ilirika BRIC koji je time postao dobitnik tjedna. Od sedam poseb-

nih fondova pali su samo Raiffeisen Harmonic za 0,28 posto i Raiffeisen zaštićena glavnica za 0,13 posto. Najznačajnije su porasli ZB Future 2055 i ZB Future 2040, za 3,59 i 3,55 posto, dok je fondu ZB Future 2030 vrijednost uvećana za 3,43 posto. Poraslo je čak 12 od 14 mješovitih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu PBZ Global, za 2,53 posto. Među 10 obvezničkih fondova pala su samo dva fonda, a poraslo ih je osam. NETA Emerging Bond bilježi tjedni rast od 0,75 posto, Erste Adriatic Bond porastao je za 0,31 posto, a Capital One za 0,27 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo NETA MultiCash i to za 0,02 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 7.4.2016 do 14.4.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,8652 HI-growth € 11,0275 ZB euroaktiv € 130,8309 ZB trend $ 153,4027 FIMA Equity kn 86,3034 KD Prvi izbor kn 13,4010 Ilirika Europa € 114,8371 PBZ Equity fond € 10,1922 HPB Dionički kn 102,0190 Erste Adriatic Equity € 85,0100 NETA Global Developed kn 82,3296 ZB aktiv kn 108,3216 Capital Two € 90,6024 Ilirika Azijski tigar € 44,8463 Platinum Global Opportunity $ 14,5865 KD Nova Europa kn 5,3003 OTP indeksni kn 38,9857 Platinum Blue Chip € 97,8199 NETA Frontier kn 469,6443 OTP MERIDIAN 20 € 88,1935 A1 kn 84,7700 Alpen.Special Opportunity kn 136,3593 NETA New Europe kn 60,8406 Ilirika BRIC € 70,3916 CROBEX10 kn 93,0450 KD Energija kn 7,7933 ZB BRIC+ € 82,8539 Allianz Equity € 140,1348 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,2900 Raiffeisen Harmonic € 100,4700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,3700 ZB Future 2025 € 96,5357 ZB Future 2030 € 94,6518 ZB Future 2040 € 94,3028 ZB Future 2055 € 94,4772 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 160,4403 PBZ Global fond € 14,3181 HI-balanced € 12,7615

tjedna promjena [%]

-0,18 2,21 4,91 4,40 -0,03 3,89 5,10 -0,30 1,06 -0,14 2,63 -0,79 -0,07 4,68 -0,12 4,04 -0,24 3,46 0,31 -0,43 -0,66 1,73 -0,24 7,38 -0,61 5,92 6,53 0,31 0,91 -0,28 -0,13 2,71 3,43 3,55 3,59 1,08 2,53 1,60

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,4197 HPB Global kn 93,5807 OTP uravnoteženi kn 101,0688 Allianz Portfolio kn 152,7744 Smart Equity € 102,3759 PBZ Conservative 10 fond € 107,8059 You Invest Active € 97,8100 You Invest Balanced € 99,5000 You Invest Solid € 100,2700 Smart Equity II € 95,9003 PBZ Flexible 30 fond € 99,8122 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,1986 HI-conservative € 14,0443 Raiffeisen Bonds € 172,7000 PBZ Bond fond € 126,7816 Capital One € 207,6204 HPB Obveznički € 156,0654 NETA Emerging Bond kn 79,6493 Erste Adriatic Bond € 117,1200 Raiffeisen Classic € 103,9800 PBZ Short term bond fond kn 101,3229 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2290 ZB plus kn 175,4074 ZB europlus € 150,5007 PBZ Euro Novčani € 139,2104 Raiffeisen Cash kn 157,5800 Erste Money kn 151,2900 HI-cash kn 152,1258 PBZ Dollar fond $ 131,5215 HPB Novčani kn 143,5284 OTP novčani fond kn 133,1427 Money One kn 129,5491 Allianz Cash kn 118,4000 Erste Euro-Money € 115,6500 Auctor Cash kn 110,5995 Raiffeisen euroCash € 105,7300 HPB Euronovčani € 106,2775 Locusta Cash kn 1353,6824 NETA MultiCash kn 108,0600 OTP euro novčani € 102,7802

0,35 0,06 -0,44 -0,07 0,20 0,70 0,90 0,70 0,45 0,40 1,53

naziv(fond)

valuta

0,17 0,20 -0,09 0,08 0,27 0,11 0,75 0,31 -0,07 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,01 0,02 0,02 -0,02 0,02

Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je zabilježila ubrzanje negativne stope rasta na 1,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U veljači je godišnji pad potrošačkih cijena iznosio 1,4 posto. To je ujedno najsnažniji godišnji pad otkad DZS prati kretanje indeksa potrošačkih cijena. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast potrošačkih cijena za 0,7 posto.

HPB planira operativnu dobit od 321 milijun kuna

Hrvatska poštanska banka (HPB) u ovoj godini planira rast imovine na 18,1 milijardu kuna nakon što je prošlu godinu završila sa 17,7 milijardi kuna imovine. Banka također planira povećanje tržišnih udjela u ukupnoj imovini na 4,6 posto, sa sadašnjih 4,5 posto, zatim u kreditima stanovništva na četiri posto, sa sadašnjih 3,7 posto i depozitima stanovništva na 4,6 posto, sa 4,5 posto koliko su iznosili potkraj 2015. Ujedno u HPB-u planiraju operativnu dobit od 321 milijun kuna i neto dobit od 181 milijun kuna što je rast za 47 posto u odnosu na prošlu godinu.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Đuro Benić

Makroekonomija Školska knjiga

Trogodišnje putovanje Kinom, onim krajevima pustinja i planina koji vode prema Tibetu i pograničnim prostorima s Burmom, krajevi za koje je trebalo biti pripravan, prostor je na kojem tada tridesetogodišnji autor uči o vlastitoj zemlji. Uz dobru volju, nešto malo novca i kompas, kreće na put. Razočaran dotadašnjim životom i ljudima koji su ga okruživali, ali spreman na avanturu i učenje, čekajući društvene promjene u Kini pokušava provjeriti život tako velike, oprečne i zanimljive zemlje izvan glavnog grada.

Mak Geert

Putovanje bez Johna Buybook

Knjiga nudi sintetiziran i bogat pristup tematici makroekonomije, od pojmovnog i teorijskog određenja, preko metodologije istraživanja i analitičkog pristupa, do objašnjenja pojedinih pojmova, te je obogaćena mnoštvom primjera. Knjiga je namijenjena svim studentima i stručnjacima iz područja makroekonomije u bankama, osiguravateljskim kućama, investicijskim fondovima, razvojnim agencijama te uredima za gospodarski razvoj koji žele jasan i detaljan, postupan uvid u 12 poglavlja makroekonomije. Ma Jian

Crvena prašina: Jedna staza kroz Kinu AGM

Pisac John Steinbeck je 23. rujna 1960. sa svojim psom Charleyjem krenuo na putovanje američkim kontinentom. Želio je opet upoznati svoju zemlju i zemljake. Točno 50 godina kasnije i u isti sat Mak je ispred Steinbeckove kuće krenuo na put njihovim stopama, ali s pogledom iz 2010. Mak je, kao i Steinbeck, izbjegavao utabane staze. Vozio se miljama, razgovarao sa seljacima, ribarima i učiteljima, nailazio na blještava predgrađa i zatvorene dućane, tragajući za pričama ove zemlje koje nikada ne dosade.

60 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Gilles Deleuze

Logika smisla Sandorf

Varcar je za Lovrenovića više od mjesta odrastanja, od doma predaka, od uspomena, on je magma iz koje se rađaju i stvaraju sve poetske, literarne i životne asocijacije. U ovoj knjizi autor hodajući znanim i neznanim putevima i stazama, stvara labirinte vlastitih sjećanja i pronalazi izlaze iz njih ispreplećući kolektivno i osobno u neodvojivu cjelinu u kojoj su sva sjećanja moguća i stvarna. Ova je knjiga mnogo toga, ali nadasve je zavjet beskrajne ljubavi i vjere u snagu jezika, koji jedini može stvoriti svaki svijet.

J.J. Smith

Čišćenje zelenim sokovima u 10 dana Mozaik knjiga

Logika smisla razvija “filozofiju događaja” koja potkopava cjelokupnu tradicionalnu ontologiju kroz analizu različitih autora kao što su Lewis Carrol, Seneka, Pierre Klossowski, Michel Tournier, Emile Zola i Sigmund Freud. Ona je i odvažan pothvat objelodanjivanja i promišljanja svega onoga što je u filozofiji bilo zaboravljeno ili zatomljeno. U toj perspektivi, koja je i povijesna, njena važnost počiva i u činjenici da je posrijedi jedno od prvih djela koje na originalan način reaktualizira stoičku misao.

Ivan Lovrenović

Ulazeći u Varcar Fraktura

Zeleni sokovi sastoje se od vrlo hranjivih tvari iz zelenoga lisnatog povrća i voća, zasitni su i tijelo će vam biti zahvalno što ih pijete jer će vam zdravlje i energija doći do razina za koje nikada niste mislili da ih je moguće postići. U ovoj knjizi navedeni su popis za kupnju, recepti i opsežne upute za desetodnevno čišćenje te prijedlozi koji će vam pomoći da postignete najbolje rezultate. Dobit ćete i savjete kako i nakon čišćenja nastaviti mršavjeti i ostati zdravi.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepljive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrakgrafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna.com.tr, +90 332 3598 585. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području: 1. gospodare-

nja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada

IZBOR IZ NADMETANJA

(tvornicama namještaja, pilanama, stolarskim radionicama, tvrtkama koje se bave poslovima rušenja, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima, odlagalištima otpada, industrijskim pogonima, špediterskim i logističkim poduzećima). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana. ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic. hr. Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109. Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikendkuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@ gmail.com, 099 7839 178.

Hrvatska

Mobilni čitači otisaka prstiju

Hrvatska pošta nabavlja usluge oglašavanja u medijima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja mobilne čitače otisaka prstiju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 19. svibnja.

Sanacija parka Ribnjak

Građevinski strojevi i oprema

Grad Zagreb traži radove na sanaciji parka Ribnjak I. faza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

Hrvatske šume nabavljaju građevinske strojeve i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 16,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Usluge oglašavanja u medijima

Radna i zaštitna obuća Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju radnu i zaštitnu obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Poštanske usluge i usluge produkcije

Hrvatske vode nabavljaju poštanske usluge i s njima povezane usluge produkcije. Procijenjena vrijednost nabave

iznosi 30,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Regija

Izgradnja policijske stanice

Policija Kosova nabavlja radove izgradnje policijske stanice Štimlje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 534.000 eura. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. Izgradnja sustava za opskrbu vodom

Community Development Initiatives (CDI) u Prištini traži radove izgradnje jednog sustava za opskrbu pitkom vodom za 13 sela u Općini Mališevo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 eura. Rok dostave ponuda je 3. svibnja.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaji uglavnom kuće Kuća, ukupne površine 878 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 295.020 kuna, nalazi se u naselju Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 41/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 73,07 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna, nalazi se u Zagrebu na adresi III. Podbrežje 39, prodaje se na dražbi 21. travnja u 8.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 504/V. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, livada, vinograd, kuća i dvorište, ukupne površine 20.709,23 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 102.600 kuna, nalaze se u naselju Ribnjačka, Općina Velika Pisanica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 21. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J.Jelačića 3, soba br. 17, prizemlje. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 60,41 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 660.000 kuna, nalazi se na adresi Opatovina 29 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. travnja u 9.10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 308/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Visokoprizemni stambeni objekt, gospodarska zgrada, dvorište, livade, oranice i šume, ukupne površine 95.892,5 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,13 milijuna kuna, nalaze se u naselju Gornje Zdelice, Općina Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaju se na dražbi 21. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J.Jelačića 3, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

62 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Oranica, ukupne površine 2127 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,06 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. travnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 88/II. Jamčevina iznosi 50.000 kuna. Kuća, ukupne površine 5833 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 12,99 milijuna kuna, koja je nekada bilo zeničko odmaralište, nalazi se u mjestu Kaštel Stari, prodaje se na dražbi 21. travnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba br. 121/I., sudnica 5. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine. Stan, ukupne površine 55,73 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 420.000 kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 22. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 251,77 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,06 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 22. travnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište, ukupne površine 780 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 298.000 kuna, nalaze se u naselju Pustodol Začretski, Općina Sveti Križ Začretje, prodaju se na dražbi 25. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća s dvorištem, voćnjakom i oranicom, ukupne površine 1918 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,99 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, prodaje se na dražbi 22. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 150/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 845,21 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 87.000 kuna, nalazi se u naselju Donji Mosti, Općina Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 25. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J.Jelačića 3, soba br.17, prizemlje. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Vrećice za otpad Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@ asker.kommune.no. Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/142269. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena. Čokolada i drugi konditorski proizvodi Studentenwerk Magdeburg, Anstalt des öffentlichen Rechts, Magdeburg, Njemačka, traži nabavu čokolade i drugih konditorskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Anstalt des öffentlichen Rechts, PSF 4053, Hohepfor-

testraße 25 in 39106 Magdeburg, Frau Weine, 39015 Magdeburg, Germany, brigitte.weine@ studentenwerk-magdeburg.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Mrežni kabeli Poljska agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede objavljuje natječaj za nabavu mrežnih kabela. Natječaj je otvoren do 27. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, al. Jana Pawła II nr 70, Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, ul. Poleczki 33, 02-822 Warszawa, Henryk Żywno 00-175 Warszawa, Poland, henryk.zywno@arimr.gov. pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Namještaj Tiszántúli Református Egyházkerület objavljuje natječaj za nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Tiszántúli Református Egyházkerület, AK14657 Kálvin tér 17. Debrecen, 4026 Hungary. Szabó János, tiszantul@ reformatus.hu HU321. Više podataka o nadmetanju na http://www.ttre.hu. Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

European Best Destinations

Maksimir - jedan od najljepših europskih parkova Maksimir je u prošlosti bio prvi javni park u Jugoistočnoj Europi, ali i jedan od prvih gradskih parkova u svijetu, a danas je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture te kao hrvatsko kulturno dobro piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

4. mjesto

zauzeo Makimir na ljestvici EBD-a

316 ha

prostire se taj park

agrebački park Maksimir jedinstveni je objekt parkovnog graditeljskog nasljeđa Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Podignut je na južnim obroncima Medvednice potkraj 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća. U prošlosti je bio prvi javni park u Jugoistočnoj Europi, ali i jedan od prvih gradskih parkova u svijetu. Nekada je bilo omiljeno izletište Zagrepčana i njihovih gostiju, a poznat je i po snimanju nekih scena iz legendarnog hrvatskog filma “Tko pjeva, zlo ne misli”. Maksimir je još i danas omiljeno mjesto sastanaka romantičara i zanesenjaka ljepotom prirode i života. To jedinstveno čudo prirodne arhitekture proglašeno je jednim od najljepših europskih parkova. Naime, na službenoj stranici organizacije European Best Destinations (EBD) sa sjedištem u Bruxellesu objavljen je popis najljepših parkova u Europi, a Maksimir je

Naziv je dobio po svom idejnom začetniku - zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu 64 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

na toj ljestvici zauzeo visoko četvrto mjesto. Tako se našao uz bok starih pariških, londonskih i madridskih parkova. Na prvom mjestu najljepših gradskih parkova nalazi se pariški Parc des Buttes Chaumont park, na drugom madridski El Retiro park, dok je na trećem londonski Hyde Park. Iza Maksimira na ljestvici je rimska Villa Borghese te berlinski Tiergarten Park. Među 10 najljepših još je i dublinski Phoenix Park, minhenski Englischer Garten park, Crystal Palace Gardens iz Porta te Park Güell iz Barcelone.

Utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama

Na izbor za najljepši gradski park, EBD se odlučio zbog toga što Europu nazivaju zelenom destinacijom jer se u njenim gradovima nalazi tisuće parkova u kojima je zasađeno na milijune drveća i cvijeća te brojni travnjaci. Želite li se maknuti od stresnih situacija, otići nekamo na piknik ili samo s obitelji na šetnju, tada je pravi izbor odlazak u neki od prekrasnih europskih gradskih parkova. Upravo se u metropolama brojnih europskih država nalaze zadivljujući zeleni parkovi koji jednostavno ljude

1. P arc des Buttes Chaumont, Pariz, Francuska

2. El Retiro park, Madrid, Španjolska

U Maksimiru je svoje stanište pronašao crvenoglavi djetlić, ali i brojne vrste šišmiša i vjeverica mame na šetnju i odmor u tišini. No, vratimo se zagrebačkom Maksimiru. Na njegovih 316

hektara površine nalazi se velika šuma, livade, jezera i potoci te zoološki vrt. Naziv je dobio po svom idejnom začetniku - zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, koji je ujedno i prvi počeo s krčenjem teško prohodne stoljetne šume hrasta lužnjaka gdje su nekada uz vukove, živjele i divlje svinje. Maksimilijan Vrhovec je odlučio formirati veliki brežuljak, središnju točku parka gdje se nalazi Vidikovac. Danas je Maksimir zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture te kao hrvatsko kulturno dobro. Proglašen je i jednim od najljepših hrvatskih parkova. Važno je napomenuti kako danas Maksimir predstavlja i utočište za brojne biljne i životinjske vrste, pa je tako u Maksimiru svoje mjesto “stanovanja” pronašlo više od stotinu vrsta ptica. Zanimljivo je kako je u ovom parku svoje stanište pronašao crvenoglavi djetlić, ali i brojne vrste šišmiša i vjeverica. Sve njegove pozitivne karakteristike prepoznao je EBD, pa se predviđa kako će taj prekrasni park u skoroj budućnosti posjećivati još više gostiju koji dođu u Zagreb, ali i putnici namjernici, koji će u njegovoj mirnoj šumi uživati u trenucima odmora od svakodnevnih briga i problema.

3. Hyde Park, London, Engleska

4. Park Masksimir, Zagreb, Hrvatska

5. Villa Borghese, Rim, Italija

18. travnja 2016. | broj 3924 | Privredni vjesnik | 65

Održan Portugieser du Monde

Hrvatski portugizec osvaja svijet Portugieser du Monde je originalan festival posvećen crvenom vinu - portugiscu ili purtugiscu, koji je nedavno četvrtu godinu za redom održan u Pečuhu. U sklopu tog festivala održano je ocjenjivanje portugizaca na kojem je predstavljeno 96 uzoraka vina iz devet zemalja. Iz Hrvatske je sa svojim vinima nastupilo 14 vinara. To vino tamnorubinske boje, koje se proizvodi samo u 12-13 država, i to od Francuske do Novog Zelanda, ocjenjivano je u četiri kategorije - mladi portugizac iz najnovije berbe 2015. godine, portugisci berbe 2014. i stariji, zatim mješavine crnih sorti u kojima portugizac sudjeluje s najmanje 25 posto te novost u ocjenjivanju tj. bijela, rose i pjenušava vina napravljena od sorte portugizac. Hrvatski vinari osvojili su tri zlatne i devet sre-

brnih medalja. Tako su Danijel Golubić za Purtugizec Plešivica 2015., Vinarija Ivančić za pjenušac Purtugizec Plešivica (Rosé) te Vinogradarstvo i podrumarstvo Mihalj iz Kutjeva za Portugieser 2015. osvojili zlatne medalje, dok su srebrne medalje dobili OPG Franjo Gregorić za Purtugizec 2015., Vinarija Ivančić Plešivica za pjenušac Dark side i za Purtugizec 2014., Gregorić Željko za Purtugizec 2015., OPG Vrbanek za Portugizec Ozalj, Mladina za Purtugizec 2015., PZ Plešivica za Purtugizec 2015., OPG Branko Pušćak za Purtugizec Plešivica 2015., i OPG Ciban za Purtugizec Plešivica 2015. U stručnom ocjenjivačkom sudu bili su enolozi, vinski stručnjaci i vinski novinari iz Njemačke, Mađarske, Italije, Portugala, Srbije, Slovenije, Španjolske, Hrvatske i Južne Koreje. (S.P.)

McDonald’s: novi burger po hrvatskoj recepturi

S HRburgerom na Uefa Euro 2016. McDonald’s je u svoju ponudu uveo HRburger, prvi McDonald’s burger hrvatske recepture. Taj se proizvod sastoji se od tamnog peciva, goveđeg kosanog odreska začinjenog crvenom paprikom, salate, mladog luka i hrena. Uz HRburger, McDonald’s je u ponudu uveo i mlade krumpire koji se uklapaju u priču o najpopularnijim hrvatskim gastro okusima. Osim toga, uz novi HRburger,

McDonald’s je pripremio i iznenađenje za sve svoje goste i nogometne navijače. Naime, s obzirom na to da se bliži Europsko nogometno prvenstvo u Francuskoj, McDonald’s je, kao globalni sponzor Fife i Uefe, do 27. travnja organizirao nagradnu igru pod nazivom S HRburgerom na Uefa Euro 2016. U nagradnoj igri mogu sudjelovati svi koji kupe barem jedan HRburger, a sretne dobitnike očekuju ulaznice za utakmice hrvatske nogometne reprezentacije tijekom Uefa Eura 2016. A samo jednog, najsretnijeg dobitnika, očekuju dvije ulaznice za finalnu utakmicu Europskog nogometnog prvenstva. (S.P.)

66 | Privredni vjesnik | broj 3924 | 18. travnja 2016.

Badel 1862

Vinima nove nagrade Vina Badela i dalje osvajaju poznavatelje vrhunske kvalitete i ubiru medalje na svjetskim ocjenjivanjima vina. Na 16. velikom ocjenjivanju Finger Lakes International Wine Competition 2015 održanom u Rochesteru u SAD-u Ivan Dolac Barrique berbe 2009. osvojio je zlatnu medalju, dok su Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011. i Dingač 50° 2011. osvojili srebrne medalje. Na ovom natjecanju bilo je prijavljeno oko 4000 uzoraka koje su ocjenjivala 73 suca iz 20 zemalja. Posebnost ovog natjecanja je u tome što pored vinskih stručnjaka i sommeliera u žiriju sudjeluju i uvoznici, trgovci na malo i industrijski konzultanti koji svoj sud daju i o potencijalu koja ta vina imaju za američko tržište. “Ove nagrade potvrda su kvalitete naših vina koja se sada dokazuju i na zahtjevnom američkom tržištu. Kako ističu naši američki uvoznici, nagrade s tako jakih natjecanja veliki su magnet za potrošače”, kazao je Slaven Sabolić, razvojni menadžer u izvozu Badela 1862.

1. međunarodni sajam podugovaranja

19. - 22. 4. 2016.

BIAM

23. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata tema: SAPO - sajam podugovaranja

ZAvArIvAnje 26. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

19. - 22. travnja 2016. ul

tAn! A l P S e AZ je B

Zagrebački velesajam avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb T 385 (0)1 6503 341; 6503 449; 6503 259 F 385 (0)1 6503 107 e-mail: biam@zv.hr • zavarivanje@zv.hr

www.zv.hr Partneri:

Medijski pokrovitelji: