| skupština hgk | javni dug | poljoprivreda | turizam | SVIJET FINANCIJA |
privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
25. travnja 2016., godina LXII, broj 3925
akcija hgk: kupujmo hrvatsko
Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Udruživanje proizvođača i povezivanje zelene i plave Hrvatske donose prosperitet
intervju
Marinko Zadro Oštrc i Viro Grupa
industrija računalnih igara
Čudo koje ipak treba malu pomoć sustava
nepoduzetnička zemlja
Biznismeni iz nužde
sadržaj
3925 / 25. travnja 2016. kupujmo hrvatsko
32
6
Hoće li vatrogasne mjere imalo pomoći?
Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Novom akcijom HGK želi motivirati hotelijere i ostale turističke radnike na korištenje domaćih proizvoda
skupština hgk 10
I strukovna udruženja u Skupštini HGK Nastavak rada na novim projektima kao što su CIRAZ, dualno obrazovanje, uvođenje digitalne komore, internacionalizacija gospodarstva
intervju 12
Marinko Zadro, vlasnik tvrtke Oštrc i predsjednik Nadzornog odbora Viro Grupe Uzalud nam prirodni resursi ako nismo prijatelji poduzetništva, kaže iskusni poduzetnik koji je upravo preuzeo Dalmacijavino
istraživanje 16
39
U Hrvatskoj se u poduzetništvo kreće iz nužde Treba početi educirati hrvatsku javnost kako bi se shvatilo da bez poduzetništva nema zdrave ekonomije i blagostanja, ističe Ivica Mudrinić
javni dug
U počast Tesli
18
12 Marinko Zadro
Deficit države u 2015. godini 3,2 posto BDP-a Manjak sektora opće države u 2015. iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a
proizvodnja mlijeka 32
Raspad sustava Hrvatski mljekari svaki dan gube 700 kuna po kravi i kunu po litri mlijeka
turizam 39
Teslina dolina svjetla i vode U povodu 160. obljetnice rođenja svjetskog znanstvenika i izumitelja Nikole Tesle pokrenut je novi destinacijski proizvod
64
Stanislav Pšeničnik, vlasnik Hotela Rogaška Od radnika u uljari do vlasnika luksuznih hotela
B&L
privredni vjesnik
Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
MARKETING voditelj marketinga
Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga
Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr
Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 3
gost komentator Joško Stella
Umijeće otkrivanja nepoznatog U TZ-u Splitsko-dalmatinske županije prepoznali smo potrebu i odgovornost sukreiranja turističke ponude te krenuli u povezivanje agencija i njihovih programa
T
Joško Stella, direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije
Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr
trendove na turističkom tržištu karakterizira dinamični rast ponude i potražnje, što sve više i brže zaoštrava konkurentsku utakmicu između destinacija. Na sve sve zahtjevnije goste, kreatori turističke ponude nastoje odgovoriti stvaranjem novih turističkih proizvoda namijenjenih posebnim tržišnim nišama. Riječ je zapravo o stvaranju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, a u tom zahtjevnom poslu je uloga destinacije od posebne važnosti. Raspon tih proizvoda je vrlo širok i kreće se od avanturističkih aktivnosti, izleta, paketaranžmana i manifestacija, do programa temeljenih na bogatoj kulturnoj i enogastronomskoj baštini Splitsko-dalmatinske županije. Objedinjujući jednostavne turističke proizvode u one složene, destinacijski menadžment stvara dodatnu vrijednost ukupnoj ponudi destinacije, a time privlači i nove segmente tržišta. Upravo primjer suradnje turističkih agencija i Turističke zajednice (TZ) Splitsko-dalmatinske županije pokazuje kako javni sektor može učiniti puno u promociji novih turističkih proizvoda i programa. U TZ-u Splitsko-dalmatinske županije prepoznali smo potrebu i odgovornost sukreiranja turističke ponude, te njenog objedinjavanja i kvalitetnog prezentiranja. Drugim riječima, krenuli smo u povezivanje agencija i njihovih programa kako bismo ih objedinjene plasirali gostima posebnih interesa. Cijeli niz atraktivnih programa koji se ne temelje na suncu i moru, nego su osmišljeni temeljem povijesti, tradicije, običaja, legendi i priča u jednodnevne ili višednevne boravke gostiju različitih interesa - nalazi se u tiskanom materijalu i na web portalu Discover Central Dalmatia TZ-a Splitsko-dalmatinske županije. Čak 120 atraktivnih programa aktivnog odmora, kulturnog i eno-gastro programa stavljeno je na portal TZ-a Županije u suradnji s Udrugom hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Za poticanje, kreiranje, objedinjavanje i internetsko oglašavanje tih programa TZ je izdvojio u protekle tri godine oko 600.000 kuna potpore agencijama kako bismo gostima ponudili cijelu paletu do sada nepoznatih priča iz srednje Dalmacije.
4 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Kako bi gosti znali točno kada, kako, koliko dana i po kojoj cijeni mogu uživati u otkrivanju do sada nepoznatih bisera ponude srednje Dalmacije, na višejezičnom portalu Discover Central Dalmatia nalaze se turistički programi i podaci o svakoj agenciji koja ih organizira i realizira. Gostima su ponuđeni programi berbe maslina, upoznavanja Zinfandela, vina otoka Hvara, dočekivanja zore na vrhu Biokova, adrenalinske ture po Cetini, sudjelovanja u arheološkim istraživanjima i mnogo drugih zanimljivih i atraktivnih programa. Osim kvalitetnije promocije i plasmana već oblikovanih sadržaja, TZ Županije i sam potiče kreiranje
Da smo na dobrom putu govori i činjenica da su ovaj model preuzeli i u drugim zajednicama novih proizvoda tiskanjem temeljnih brošura koje trebaju poslužiti agencijama kao podloga za izradu programa poput priča o lokalnim utvrdama, rimskim cestama, sakralnoj baštini otoka Brača te mogućnostima uživanja u Dalmatinskoj zagori. Praćenje trendova traži i neprekidnu edukaciju radi podizanja znanja i vještina zaposlenih, pa je TZ Županije organizirao niz edukativnih predavanja i radionica za sve partnere u turizmu, kako bi se zajedno s lokalnom samoupravom i sustavom turističkih zajednica svi uključili u oblikovanje nove ponude. Posebnu pozornost obraćamo temama paket-aranžmana za tržišta posebnih interesa prema kojima se želimo profilirati radi produženja sezone. Da smo na dobrom putu, govori i činjenica da su ovaj model plasmana novih turističkih proizvoda već preuzeli i u drugim županijskim turističkim zajednicama, baš kao i Glavni ured HTZ-a.
BROJKE, BROJKE
Zaposleni prema djelatnostima i spolu u 2015. ŽENE
MUŠKARCI
Aktivno radno stanovništvo 791.269
1.642.474
851.205
Ukupan broj zaposlenih 636.061
1.356.568
720.507
Broj zaposlenih u pravnim osobama 543.423
85.060
1.141.222
597.799
Broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama 194.142
109.082
Zaposleni osiguranici poljoprivrednici 7578
Najviše zaposlenih: a nezaposle op
................... ..... .... ....
sti 17,4% . no
.............. ...... St ....
Izvor DZS/Privredni vjesnik
21.204
13.626
Prerađivačka industrija Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla Obrazovanje
199.153 176.711 111.175
Nezaposlenih ukupno 285.906, od toga žena 155.208, muškaraca 130.698 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 5
TEMA TJEDNA Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski
Za sinergiju proizvođač Prihod od turizma iznosi oko osam milijardi eura i kada bi se za samo pet posto povećala zarada od prodaje hrvatskih proizvoda, tada bi se turistički prihod povećao za dodatnih 400 milijuna eura. Tome u prilog ide i činjenica što se ove godine očekuje 14 milijuna turista i 72 milijuna noćenja, pa je pretpostavka da će i turistička potrošnja biti još veća, rekao je Burilović piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
O
tome kako motivirati hotelijere i ostale turističke radnike na korištenje hrvatskih proizvoda bilo je riječi na prošlotjednoj akciji pod nazivom Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoj u Poreču u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Promocija domaćih proizvoda zapravo je naš nacionalni zadatak, kaže Burilović S obzirom na to da je turizam prirodni nositelj hrvatskog identiteta, korištenje domaćih proizvoda u turizmu ustvari je izvoz bez izvoza, jer se turistima u hotelima i restoranima, pa i u trgovinama, nude hrvatski proizvodi, rečeno je tom prigodom. Kako bi se potaknulo umrežavanje proizvođača, distributera, ponuđača i krajnjih korisnika, nastala je prošle godine ak6 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
cija Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvod za hrvatski turizam koja je ustvari dio nadaleko poznate akcije Kupujmo hrvatsko koju već 19. godinu provodi HGK. Iako su u početku akciju Kupujmo hrvatsko osporavali i napadali neki domaći i strani mediji s obrazloženjem kako nije u redu promovirati samo hrvatske proizvode na uštrb inozemnih, ona se ipak održala tijekom proteklih godina i sada za nju svi znaju, od djece u dječjim vrtićima, preko škole do odraslih osoba, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK. “No promocija domaćih proizvoda zapravo je naš nacionalni zadatak. Akcija Kupujmo hrvatsko postala je stvar opće hrvatske kulture i zato je treba njegovati i dalje”, istaknuo je Burilović. Za razliku od te akcije koja je namijenjena širo-
turizam
ča, dobavljača i kupaca koj publici, akcija Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam je usmjerena prema gospodarstvenicima.
Turisti žele kvalitetne proizvode
“Prihod od turizma iznosi oko osam milijardi eura i kada bi se za samo pet posto povećala zarada od prodaje hrvatskih proizvoda, tada bi
Turisti žele kvalitetnije proizvode, a time se domaći proizvodi mogu itekako pohvaliti se turistički prihod povećao za dodatnih 400 milijuna eura. Tome u prilog ide i činjenica što se ove godine očekuje 14 milijuna turista i 72 milijuna noćenja, pa je pretpostavka da će i turistička potrošnja biti još veća”, naglasio je Burilović. Dodao je kako turisti žele koristiti kvalitetnije proizvode, a time se domaći proizvodi mogu itekako pohvaliti. No, ipak postoje neki proizvodi koje ipak moramo uvoziti, a to su primjerice tjestenina i sušeno voće. Burilović je rekao da se proizvodnjom, prodajom i kupovinom domaćih proizvoda čuvaju radna mjesta i stvara mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta.
Dodao je i da za naše gospodarstvo nije dobro to što se turizam kao najvažniji sektor, ako gledamo omjer sudjelovanja u BDP-u, još uvelike oslanja na sunce i more. “Loše je za Hrvatsku da gospodarska slika naše zemlje ovisi zapravo o vremenskoj prognozi. Ako je sezona kišna, gotovo sa sigurnošću možemo očekivati negativan gospodarski rast. To se mora promijeniti!”, kazao je Burilović. Govoreći o hrvatskim proizvodima u turizmu, ministar turizma Anton Kliman je rekao kako se već 20 godina govori o spajanju plave i zelene Hrvatske, ali nažalost to dosad nije nitko napravio kako treba. “Boraveći nedavno u Slavoniji i razgovarajući s tamošnjim proizvođačima, zaključio sam kako oni na sinergiju plave i zelene Hrvatske gledaju kao na jedini spas kako bi ostali na svojim ognjištima. Oni će proizvoditi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji će se upotrebljavati u restoranima i hotelima diljem hrvatskog Jadrana”, istaknuo je Kliman. Pritom je rekao kako Hrvatska ima 640 hotela na obali, a usporedbe radi Italija ih ima 32.000, a Španjolska 40.000 i te države žive dobro od turizma i suradnje proizvođača i prodavača. “Na taj način i mi trebamo djelovati. Kako bi se potaknula ta suradnja, osnovana je radna skupina Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, jer se na taj način želi povećati prodaja i potrošnja domaćih proizvoda”, rekao je Kliman.
Istarski proizvodi nadaleko poznati
Primjer dobre prakse turističkog odredišta u kojem se turistima nude uglavnom autohtoni proizvodi pružaju Poreč i Poreština. Govoreći
Boraveći nedavno u Slavoniji i razgovarajući s tamošnjim proizvođačima, zaključio sam kako oni na sinergiju plave i zelene Hrvatske gledaju kao na jedini spas kako bi ostali na svojim ognjištima.
Anton Kliman, ministar turizma
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 7
TEMA TJEDNA
Primjer za dobru suradnju privatnog i javnog sektora svakako je sjeverni dio Hrvatske u kojem pokrivenost uvoza izvozom iznosi 234 posto. Sve su to stvorili poduzetnici i gospodarstvenici, a ne politika.
Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta
o turizmu u tom dijelu Istre, Edi Štifanić, gradonačelnik Poreča, je istaknuo kako 400.000 turista godišnje posjećuje Poreč, a u gastronomiji hrvatski i istarski proizvodi postaju sve veći mamac inozemnim turistima. “Poreština ostvaruje 10 posto ukupnog hrvatskog turizma, a po broju poduzetnika Poreč sa 13,4 posto sudjeluje u ukupnom broju poduzetnika u županiji. Ti poduzetnici zapošljavaju 7000 radnika ili 15,2 posto ukupno zaposlenih u Istarskoj županiji. Ujedno je to i 0,8 posto zaposlenih u Hrvatskoj”, rekao je Štifanić. Dodao je kako je jedan od strateških razvojnih ciljeva Poreča upravo razvoj poduzetništva, a u tom se gradu danas ostvaruje ono što treba Hrvatskoj – velike investicije u privatni sektor, koje se posebno najavljuju u turizmu u 2017. godini. Na taj će se način privući još veći broj turista što će posljedično dovesti i do povećane turističke potrošnje. Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat je rekao kako, ako nema sinergije, neće biti ni poslovnih uspjeha. Primjer za dobru suradnju privatnog i javnog sektora kao i proizvođača te ponuđača proizvoda i usluga svakako je sjeverni dio Hrvatske u kojem pokrivenost uvoza izvozom iznosi 234 posto. “Sve su to stvorili poduzetnici i gospodarstvenici, a ne politika. No, istina je da politika treba stvoriti uvjete za rad tih poslodavaca i gospodarstvenika jer u suprotnom neće biti proizvodnje ni novih radnih mjesta”, istaknuo je Horvat. Kako bi se još više unaprijedila suradnja gospodarskog i političkog sektora te akademske zajednice u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam potpisan je tripartitni ugovor između riječkog Ekonomskog fakulteta, Ministar-
stva poduzetništva i obrta te HGK. Time su se oni obvezali na poslovno-tehničku suradnju. “Tim će se ugovorom pokušati napraviti čvršće umrežavanje realnog sektora i obrazovnih institucija. Želimo žive, prave i realne investicije koje će pomoći pri otvaranju novih radnih mjesta u Hrvatskoj”, naglasio je Horvat. Njegovo ministarstvo zajedno s HGK-om, Hrvatskom obrtničkom komorom i njemačkim
Ugovor o suradnji potpisali su i Ekonomski fakultet, Ministarstvo poduzetništva i obrta te HGK privrednim komorama, 28. lipnja će potpisati sporazum o provedbi sustava dualnog strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. U početku će to biti dva pilot-projekta s određenim standardima obrazovanja, za koje Horvat predviđa kako će postati stalan sustav strukovnog obrazovanja u našoj zemlji. Po završetku školovanja dobit ćemo visokokvalificirane radnike u obrtništvu i poduzetništvu, uvjeren je Horvat. S njim se složio i Burilović koji je rekao kako u Hrvatskoj nezaposlenost mladih iznosi 44 posto, dok taj postotak iznosi četiri do šest posto u državama koje godinama provode sustav dualnog strukovnog obrazovanja.
Ugovor Agrofructus Grupe i Maistre
Tisuću tona voća i povrća za goste hotela U akciji Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Agrofructus Grupa potpisala je sporazum o godišnjoj isporuci 1000 tona voća i povrća s distributerom tvrtkom Velpro te s turističkom tvrtkom Maistra. Tom je prigodom predsjednik Uprave Agrofructus Grupe Denis Matijević rekao da je to školski primjer kako mali proizvođači mogu ući u turistički sektor. “Kvaliteta našeg voća i povrća je neupitna, a udruženi možemo zadovoljiti količine potrebne velikim hotelskim lancima”, izjavio je Matijević prilikom potpisivanja ugovora. Dodao je kako ta tvrtka surađuje s nekoliko tisuća kooperanata koji su tim ugovorom preko distributera tvrtke Velpro i hotelskog lanca Maistra pronašli put do krajnjih potrošača. “Proizvođači voća i povrća sada su sastavni dio
8 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
turističke ponude. Uvjeren sam da je to pravi put za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma”, naglasio je Matijević. Komentirajući spomenuti ugovor, predsjednik HGK Luka Burilović je istaknuo kako je ovakva poslovna suradnja cilj akcije Kupujmo hrvatsko Hrvatski proizvod za hrvatski turizam te izrazio uvjerenje kako će i ostali hrvatski proizvođači slijediti primjer Agrofructusa te pronaći prostor za plasman svojih proizvoda u turizmu.
Okrugli stolovi
Nedostatna ponuda i neujednačena kvaliteta domaćih proizvoda
U sklopu akcije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam održana su i dva okrugla stola. Sudionici prvog okruglog stola Hrvatski proizvod za hrvatski turizam uz predsjednika HGK i ministre Klimana i Horvata bili su i Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva, Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede, Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, Ante Todorić, dopredsjednik Agrokor koncerna, Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave novigradskog Hotela Laguna te Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere. Panelisti su raspravljali o tome koji su načini za ostvarivanje sinergije turističke industrije i ostalih industrija, kako gospodarstvenici mogu doći do novca te kako uz pomoć turizma podići konkurentnost cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva. Pritom su istaknuli da turisti itekako prepoznaju i cijene hrvatske proizvode te da je potrebno osvijestiti i same proizvođače u tome da je turizam odličan kanal za plasman njihovih proizvoda. Na drugom okruglom stolu Josip Zaher, potpredsjednik HGK za
turizam, trgovinu i financije, Dražen Kocijan, predsjednik Uprave Velpro Centra, Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructus Grupe, Goran Markulin, direktor Cromarisa, Đuro Horvat, direktor Visokog učilišta Effectus, Tullio Fernetich, vlasnik Hotel San Rocco, Orijana Radić, direktorica nabave u Liburnia Riviera Hotelima, Stjepan Basar, član Uprave Aquaestil plus i Josip Budimir, član Uprave Francka razgovarali su o tome kako domaći proizvod može postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma. Svi panelisti su se složili da je interes hotelijera za domaće proizvode visok, no da se često susreću s problemom nedostatne ponude i neujednačene kvalitete. Složili su se da je jedno od rješenja udruživanje malih proizvođača koji samo zajedničkim radom mogu zadovoljiti standarde kvalitete i količine potrebne velikim hotelskim lancima. Hrvatskom turizmu su domaći kvalitetni proizvodi dodana vrijednost kojom zadržava postojeće i stvara nove goste i niti jedan hotelski lanac ili ozbiljan turistički igrač neće žaliti zbog više cijene ako zauzvrat dobije kvalitetu.
Učenici osnovnih i srednjih škola na akciji Kupujmo hrvatsko
U središtu pozornosti je ukupna gospodarska scena Drugog dana akcije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, učenici prvih i drugih razreda Osnovne škole Poreč, trećih razreda Srednje škole Mate Balote, druge godine Turističkougostiteljske škole Antona Štifanića te prve, druge i treće godine Talijanske srednje škole posjetili su promotivne štandove i prisustvovali prezentaciji HGK ovažnosti kupovanja domaćih proizvoda. “Akcija Kupujmo hrvatsko perjanica je HGK i dio nacionalnog identiteta jer danas gotovo svako dijete u ovoj zemlji zna za nju. Mi ovom akcijom prije svega snažno poručujemo da ona više nije namijenjena isključivo građanima kao krajnjim potrošačima, već je u središtu pozornosti ukupna gospodarska scena”, poručio je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. Voditeljica Odjela za kvalitetu HGK Nevenka Gašparac učenicima je govorila o važnosti potrošnje hrvatskih proizvoda za hrvatsko
gospodarstvo i zašto je važno biti nositelj znakova kvalitete, dok je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK, predstavila Online katalog hrvatskih proizvoda.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 9
AKTUALNO Skupština HGK
I strukovna udruž u Skupštini HGK U novoj Skupštini Komore uz predstavnike regija izabrano je i 15 predstavnika strukovnih udruženja. Najavljen je nastavak rada na novim projektima kao što su CIRAZ, dualno obrazovanje, uvođenje digitalne komore, internacionalizacija gospodarstva te otvaranje predstavništva HGK u Šangaju, Beču, Beogradu i Sarajevu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
Nas jedino zanima gospodarska politika i želimo biti korektiv svake vlade i sukreatori donošenja gospodarskih politika kao i partner svakoj vladi. Jedino zajednički i koordiniran rad svih sudionika u društvu može jamčiti napredak. Luka Burilović, predsjednik HGK
U
novi je saziv Skupštine HGK iz županijskih komora i Komore Zagreb izabrano 78 članova, a prvi je put izabrano i 15 predstavnika strukovnih udruženja, istaknuo je na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore njen predsjednik Luka Burilović. “To smo učinili kako bismo još više obuhvatili sektore hrvatskog gospodarstva, najbolje i najkvalitetnije njegove predstavnike te što veći broj kvalitetnih tvrtki. Upravo zato pozivam sve članove na aktivan dijalog i rad u ovoj krovnoj instituciji hrvatskog gospodarstva. Nas jedino zanima gospodarska politika i želimo biti korektiv svake vlade i sukreatori donošenja gospodarskih politika kao i partner svakoj vladi, surađujući na podizanju i unapređivanju stanja hrvatskoga gospodarstva. Jedino zajednički i koordiniran rad svih sudionika u društvu može jamčiti napredak”, naglasio je Burilović. Upozorio je i na činjenicu da kreatori politika moraju odluke donositi brže i hrabrije, a istovremeno se reforme moraju puno uspješnije provoditi. “Zabrinjava trend rasta javnog duga, nedostatak investicija, niska zaposle-
nost i visoka nezaposlenost. Procjenjuje se da će rast BDP-a u ovoj godini biti negdje do dva posto, no da to nije dovoljno. Treba nam rast
Komora je pokrenula i niz poboljšanja u postojećim servisima gospodarstvu od tri do četiri posto samo da bismo servisirali dugove, a za značajniji gospodarski rast i razvoj treba nam veći rast”, zaključio je predsjednik HGK. Usvojen je i novi Poslovnik o radu Skupštine HGK te novi Statut HGK u koje su unesene sve izmjene na jedinstveni način, kako bi se svi komorski dokumenti uskladili prema
Nova Uprava i Nadzorni odbor Skupština je izabrala i novi Upravni odbor Komore koji čine predsjednik HGK Luka Burilović te članovi Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva, Franco Palma, savjetnik Liburnia Riviera hotela iz Opatije, Vladimir Džaja, predsjednik Uprave PIK Vinkovci, Nikolina Babić, vlasnica tvrtke Pana, Ante Raspudić, vlasnik tvrtke Labud te glavna tajnica HGK Marina Rožić.
10 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
U Nadzorni odbor HGK jednoglasno su izabrani i njegov predsjednik Goran Blagojević, direktor tvrtke Slavonija nova, te članovi Denis Matijević, većinski vlasnik AgroFructusa, Stjepan Šafran, predsjednik Uprave Metal producta, Miljenko Baković iz Auto Hrvatske Split te Antun Marodi, vlasnik i direktor tvrtke Toni.
ženja
kandidaturama potrebnima za projekte koji se planiraju financirati iz EU fondova.
Nastavljen rad na reformi
Skupština je prihvatila i Izvješće o poslovanju HGK za prošlu godinu. Ono je pokazalo kako je nastavljen rad na reformi ove institucije prema napucima Državne revizije iz 2014. godine, a nastavljeno je i čišćenje bilance u kojoj je poboljšan omjer imovine i obveza. Pokrenute su i nove investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu kako bi se očuvala njena vrijednost. Komora je pokrenula i niz poboljšanja u postojećim servisima gospodarstvu, a radi se i na uvođenju novih proje-
kata kao što su CIRAZ, dualno obrazovanje, uvođenje digitalne komore, internacionalizacija gospodarstva, otvaranje predstavništva HGK u Šangaju, a do kraja godine i u Beču, Beogradu i Sarajevu. Usvojen je i Završni račun Hrvatske gospodarske komore za 2015. godinu, prema izvještaju Nadzornog odbora, te je zaključeno da su prošle godine ostvareni prihodi od 158,4 milijuna kuna, rashodi od 155,4 milijuna kuna, te je ostvaren višak prihoda od 2,97 milijuna kuna. Izvještaj revizorske tvrtke BDO Croatia je potvrdio da su prikazi izvješća Nadzornog odbora o Završnom računu HGK za prošlu godinu objektivni i realni.
Skupština je prihvatila i Izvješće o poslovanju HGK za prošlu godinu: nastavljeno je čišćenje bilance u kojoj je poboljšan omjer imovine i obveza
Trendovi u gospodarstvu
Nedovoljno rastemo Na Skupštini HGK su predstavljeni i trendovi u hrvatskom gospodarstvu. Tendencije kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja (industrija, trgovina na malo i izvoz) u prvom tromjesečju 2016. godine upućuju na daljnji rast BDP-a, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. “On će u ovoj godini rasti za najviše dva posto. Takvi trendovi pridonose određenom optimizmu, no dinamika rasta BDP-a nije dostatna da bi se otklonile postojeće makroekonomske neravnoteže nacionalne ekonomije, kako bi porastao kreditni rejting zemlje. Javni dug koji je posljedica deficita proračuna tre-
nutno dostiže razinu od 86 posto BDP-a, a i bruto inozemni dug zabrinjava. To je nedovoljno za ozbiljniji gospodarski oporavak jer tim rastom BDP-a treba nam sedam do osam godina da bi se dosegnuo BDP iz 2008., koji je u zadnjih sedam godina snižen za 11 posto te je Hrvatska prema padu gospodarstva od 189. zemalja svijeta na 182. mjestu”, kaže Savić. “Najbolji pokazatelj stanja našega gospodarstva jest stanje na tržištu rada gdje smo, unatoč trenutno pozitivnim trendovima, među najlošijim zemljama članicama EU-a. Tržište rada i dalje obilježava jedna od najnižih stopa aktivnog stanovništva i zaposlenosti u EU, ali i iznimno visoka stopa nezaposlenosti mladih,
od preko 40 posto. Nužne su nam reforme u svim segmentima i na svim razinama kako bi se brže rješavali nagomilani problemi, rast bio dinamičniji, a naše društvo postalo konkurentnije”, zaključio je Savić.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 11
INTERVJU Marinko Zadro, vlasnik tvrtke Oštrc i suvlasnik Viro Grupe
Uzalud nam prirodni resursi ako nismo prijatel poduzetništva U dogovoru smo oko proizvodnje piva Kaltenberg. Računamo na tu proizvodnju. Ukoliko sve bude u redu, tržište Hercegovine i Dalmacije bit će dostatno za naše proizvodne kapacitete piva. Znači, proizvodit ćemo vino, sokove, jaka alkoholna pića, vodu i pivo razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
P 3 mil l vina
proizvodit će Dalmacijavino u Drnišu
10 do 15% prodav at će “na kućnom pragu” tj. u sklopu vinarije
za
2 godine
proizvodnja Pipija se vraća u Split
roizvodnja je, kaže Marinko Zadro, njegovo opredjeljenje - i to proizvodnja šećera i pića. Tom izjavom otklonio je sve špekulacije vezane uz preuzimanje Dalmacijavina u stečaju oko moguće gradnje hotela i prestanka proizvodnje. Prošli tjedan Zadrina tvrtka je, nakon 13 mjeseci otkako je na javnoj dražbi kupila Dalmacijavino u stečaju, potpisala ugovor o primopredaji sa stečajnim upraviteljem Pericom Mitrovićem. Marinko Zadro hrvatskoj i široj poslovnoj javnosti poznat je i kao suvlasnik Viro Grupe koja u svom sastavu ima šećerane u Virovitici i Županji. Sa Zadrom smo razgovarali o planovima vezanim uz Dalmacijavino, načinu proizvodnje, plasmanu proizvoda te predstojećim ulaganjima u modernizaciju i bolje tržišno pozicioniranje nekad moćne tvrtke Dalmacijavino. Upravljanje tvrtkom Oštrc Zadro je povjerio najstarijem unuku Luki Diel Zadro. S Marinkom Zadrom razgovarali smo i o poslovanju Viro Grupe te o stanju na tržištu šećera.
n Što ćete nakon ulaska u posjed Dalmacijavina najprije napraviti? - Za početak kreće proces preuzimanja, jer Dalmacijavino ima velik broj nekretnina. Potom, što je prije moguće kreće proizvodnja i vraćanje dijela radnika na posao. Proces preuzimanja se previše odugovlačio tako da smo u zaostatku s pripremom i zalihama. Turistička
12 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
sezona je već počela, a mi moramo što prije osigurati dostatne količine naših proizvoda. Ono što je jako važno, sačuvani su brendovi Dalmacijavina. Značajna sredstva uložit će se u osuvremenjivanje i razvoj brendova. U prvoj fazi osnaživanja brendova fokus će biti
Za početak kreće proces preuzimanja, jer dalmacijavino ima velik broj nekretnina. potom kreće proizvodnja na Pipiju te brendovima vina i alkoholnih pića koji imaju najveći tržišni potencijal i koji mogu pozitivno utjecati na prodaju ostalih proizvoda. Cilj ovih ulaganja je da brendovi Dalmacijavina budu atraktivni i visokokvalitetni.
n Najavili ste preseljenje proizvodnje vina u Drniš? - Nije logično da se grožđe prerađuje u Drnišu gdje su i vinogradi, a vino puni u Splitu. To u suvremenoj proizvodnji vina nije logično. Mi ćemo izgraditi novu suvremenu vinariju u
Imam dojam da se kod nas ne podržavaju pozitivni poduzetnički projekti. Recimo, da mi nismo imali prijateljske odnose s jednom švicarskom bankom, ne bismo uspjeli ni kod jedne banke u Hrvatskoj dobiti sredstva za kupnju Dalmacijavina, kaže Marinko Zadro
lji
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 13
INTERVJU Drnišu i namjera nam je utrostručiti kapacitet. Namjeravamo proizvoditi tri milijuna litara vina. To znači da ćemo kupovati zemlju i podizati nove nasade te da ćemo organizirati i kooperaciju. U sklopu te vinarije napravit ćemo i prostor za degustaciju namijenjen turističkim grupama, kako bi 10 do 15 posto proizvodnje plasirali u sklopu vinarije. Povezat ćemo se i s proizvođačima Drniškog pršuta.
Neki od važnih distributera za Pipi uspjeli su u Hercegovini svesti Fantu sa 90 posto udjela na samo 13 posto. Istisnuo ju je Pipi.
n Gdje ćete plasirati tolike količine vina koje proizvede Dalmacijavino? - Naši proizvodi bit će cjenovno pristupačniji nego proizvodi slične kvalitete koje proizvodi naša konkurencija. Trudit ćemo se i boriti. Mi smo se odlučili za takav potez i moramo se nositi s tim. Ako budemo uspjeli prodati 10 do 15 posto vina na kućnom pragu, odnosno turističkim grupama, neće biti problema. Ako vinarija u Kopru može plasirati puno veće količine vina, moći ćemo i mi. n Selite i proizvodnju Pipija. Zašto?
- Proizvodnju Pipija preselit ćemo u Hercegovinu jer je kapacitet proizvodnog pogona u Grudama pet puta veći nego onog u Splitu, a proizvodni proces jeftiniji. Nakon izgradnje vinarije u Drnišu, što će biti za otprilike dvije godine, proizvodnja Pipija trebala bi se ponovno vratiti u Split.
n Kakav vam je pogon u Grudama? - To je moderni i funkcionalni pogon koji ima dostatni kapacitet. Tamo smo proizvodili pivo i proizvodimo sokove. Preseljenjem proizvodnje Pipija upeterostručit ćemo proizvodnju i smanjiti njene troškove. Imamo velike ambicije s Pipijem koji je do sada bio plasiran uglavnom na splitsko područje. Pipi treba biti na svim policima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i svim zemljama regije. Možda nije
dovoljno poznato, ali u Grudama je izvor najkvalitetnije vode na svijetu, koju ne treba dorađivati, ne treba joj skidati kamenac ili nešto slično. To je vrlo važno za proizvodni proces.
n Jeste li zauvijek napustili proizvodnju piva? - Nismo. Vrlo je izgledno da ćemo proizvoditi i pivo. U dogovorima smo o proizvodnji piva Kaltenberg. Računamo na tu proizvodnju.
U Grudama je izvor najkvalitetnije vode na svijetu, koju ne treba dorađivati, skidati kamenac i slično. To je vrlo važno za proizvodni proces Ukoliko sve bude u redu, tržište Hercegovine i Dalmacije bit će dostatno za naše proizvodne kapacitete piva. Znači, proizvodit ćemo vino, sokove, jaka alkoholna pića, vodu i pivo.
n Gdje sve te količine namjeravate plasirati? - Istina je da je tržište zasićeno ponudom raznih vrsta pića iz čitavog svijeta. Međutim, velike kompanije rade snažan pritisak na distributere pića i ucjenjuju ih, tako da su nam neki ozbiljni distributeri priznali da bi vrlo rado nama dali ekskluzivitet prilikom distribucije.
Kako to rade u Italiji
Oslobađanjem od poreza potiču proizvođače Kako je biti proizvođač u Hrvatskoj i kakvo je ozračje? - Prije dolaska u Split na potpisivanje ugovora, boravio sam sedam dana u Italiji obilazeći njihove proizvođače. Svi oni uvećavaju proizvodne kapacitete i rastu za 30 posto. Jedan od njih utrostručuje kapacitete. Kada sam ga pitao kako je to moguće, on mi je odgovorio da ga njegova regija oslo-
bađa poreza na rok od 15 godina. Razlog njihova rasta je to što oni nemaju toliko veliko sivo tržište vina. Kod nas većina ljudi iz hobija, ali dijelom i za tržište, proizvodi vino u sivoj zoni. I ne samo vino. Nadao sam se da će se ulaskom u EU taj dio srediti, ali sam se očito prevario. Kod nas se na šverc gleda kao na socijal-
14 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
nu kategoriju, a onaj tko proizvodi po pravilima, opterećen je s toliko nameta da se često pita isplati li se biti uredan poslodavac. Očito je da nismo prihvatili europske standarde. Osim toga, u europskim zemljama je puno povoljniji kapital i sredstva financiranja su mnogo dostupnija.
Neki od važnih distributera za Pipi uspjeli su u Hercegovini svesti Fantu sa 90 posto udjela na samo 13 posto. Istisnuo ju je Pipi.
n Zašto su vas raznim žalbama ometali 13 mjeseci da uđete u posjed Dalmacijavina u stečaju kada je tvrtka desetljećima bila devastirana? - Ne mogu pouzdano odgovoriti na to pitanje. Nije isključeno da se radi o tome da je netko želio ući u posjed tvrtke, koja ima dosta nekretnina, za nula kuna. Ne znam što bi bio drugi razlog da žalbu na prodaju uloži tvrtka koja nije bila strana u postupku te da se proces preuzimanja otegne. Mi smo 2012. godine, kada je ponovno započeta proizvodnja, dali sirovinu Dalmacijavinu te otkupili određene količine vina kako bi proizvodnja započela. Uplatili smo jamčevinu te u roku platili tvrtku, a opet smo imali probleme. Imam dojam da se kod nas ne podržavaju pozitivni poduzetnički projekti. Recimo, da mi nismo imali prijateljske odnose s jednom švicarskom bankom, ne bismo uspjeli ni kod jedne banke u Hrvatskoj dobiti sredstva za kupnju Dalmacijavina. Unatoč tome što poslujemo dugi niz godina i što imamo veliko poduzetničko iskustvo. Uzalud su nam prirodni resursi ako nismo prijatelji poduzetništva. n Kako je poslovala Viro Grupa prošlih godina i što će se dogoditi ove godine? - Viro Grupa je u 2015. godini ostvarila prihod nešto manji od 1,2 milijarde kuna što je povećanje za 10,16 posto u odnosu na godinu prije. Ostvarena je i dobit od 4,73 milijuna kuna. Prošle godine smo imali jako nepovoljnu situaciju jer je cijena šećera gotovo bila niža od cijene šećerne repe. Krajem godine cijena šećera se oporavila tako da mi očekujemo dobit. Sada smo u puno povoljnijoj situaciji. Prošle godine
Od kada smo preuzeli šećerane, uložili smo milijardu kuna vlastitih sredstava smo imali velike proizvodne troškove, a nisku cijenu proizvoda na tržištu. Taj problem su imale i ostale europske šećerane. Od kada smo preuzeli šećerane, uložili smo milijardu kuna vlastitih sredstava u modernizaciju i automatizaciju proizvodnje te utrostručili proizvodni
kapacitet. Izvozili smo 150 vagona šećera godišnje što se pozitivno odražavalo na ukupnu bilancu države, pogotovo u prehrambenoj industriji. Sada se situacija ponovno stabilizirala.
n Kako ste prebrodili krizu?
- Dobili smo povoljni kredit HBOR-a, pa smo je uspjeli prebroditi. Računamo da će ova godina biti dobra, da će biti zasijane puno veće površine pod šećernom repom te da će prinosi biti dobri, tako da ćemo imati dostatne količine šećerne repe.
n Je li se poboljšalo stanje s ugovaranjem otkupa šećerne repe u Vojvodini, nakon blokade ugovorenog otkupa šećerne repe prije nekoliko godina? - Ta blokada, koja je bila navodno zbog sušne godine, šalje poruku da je najbolje ništa ne raditi niti ugovarati. Imam puno prijatelja u Vojvodini, gdje sam uostalom i studirao i radio te vodio šećeranu u Sremskoj Mitrovici, ali svi moraju shvatiti da se ugovori moraju poštivati. I ove godine smo potpisali sporazume o otkupu dijela šećerne repe, ali smo oprezni jer jedanput razlog je bila sušna godinu, drugi put se javio problem na granici… Uglavnom, ništa nije sigurno. Osim u Srbiji, ugovorili smo određene količine šećerne repe u Mađarskoj.
Viro Grupa je u 2015. ostvarila prihod nešto manji od 1,2 milijarde kuna što je povećanje za 10,16 posto u odnosu na godinu ranije. Ostvarena je i dobit od 4,73 milijuna kuna.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 15
AKTUALNO istraživanje Global Entrepreneurship Monitor
U Hrvatskoj se u poduzetništvo kreće iz nužde Treba početi educirati hrvatsku javnost kako bi se shvatilo da bez poduzetništva nema zdrave ekonomije i blagostanja, odnosno socijalnih prava koje priželjkujemo, istaknuo je predsjednik NVK Ivica Mudrinić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
Nepoduzetnička smo zemlja po mnogo elemenata. Od 11 elemenata poduzetničkog eko sustava, odnosno poduzetničkog okruženja Hrvatska je na zadnjem mjestu u Europi po pet elemenata. prof. Slavica Singer, voditeljica GEM nacionalnog tima za Hrvatsku
H
rvatska i dalje nije poduzetnička zemlja. Poduzeća se ne otvaraju stoga što su prepoznate prilike nego iz nužde, a status samih poduzetnika u društvu je nizak, to je sažetak rezultata međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) pod nazivom Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom. Inače, riječ je o najvećem međunarodnom istraživanju kojim se godišnje prati povezanost ekonomskog razvoja zemlje i razine poduzetničke aktivnosti. Hrvatska u tom istraživanju sudjeluje od 2002. godine. Valja napomenuti da je istraživanje temeljeno na anketnom upitniku za 2000 ljudi, a samo istraživanje je posebno jer se poduzetništvo promatra s aspekta pojedinaca. “Zadržali smo najgore od socijalizma, a prihvatili najgore od kapitalizma. U poduzetništvo uglavnom krećemo iz nužde, kad ostanemo bez posla i kad nam je ugrožena egzistencija. Vani je poduzetništvo prihvaćeno, dok se kod nas tretira kao negativna pojava, nešto kao polukriminal. Problematično je kad se nove tvrtke ne pojavljuju onom dinamikom koja osigurava zapošljavanje i boljitak nacionalne ekonomije. Treba početi educirati hrvatsku javnost kako bi se shvatilo da bez poduzetništva nema zdrave ekonomije i blagostanja, odnosno socijalnih prava koje priželjkujemo”, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić na prošlotjednom predstavljanju tog istaživanja, dodavši kako poduzetništvo u Hrvatskoj nije prihvaćeno u mjeri u kojoj bi bilo poticajno za stvaranje novih tvrtki.
Ulažemo više u tehnologije, a manje u inovativnost
Kad je riječ o poduzetničkoj aktivnosti Hrvatske, GEM istraživanje je pokazalo da broj po-
16 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
tencijalnih poduzetnika lagano raste, ali je taj rast prespor. Kad je riječ o percepciji prilika za poduzetničku aktivaciju, hrvatski rezultat je 22,3 posto, dok je prosjek na razini EU-a
Konkurentnost se ne postiže tehnologijom već novim proizvodima, istaknula je Slavica Singer 34,8 posto. S druge strane, više od ostalih Europljana vjerujemo u svoje sposobnosti (47,5 posto hrvatskih naspram 42,5 posto europskih ispitanika vjeruje u svoje sposobnosti). Hrvatska je na zadnjem mjestu u EU po pokazatelju učešća “odraslih” poduzeća, odnosno tvrtki starijih od 42 mjeseca, što govori o jako tankoj osnovici poduzetničkog kapaciteta. U promatranom razdoblju, od 2012. do 2015., Hrvatska u usporedbi s EU-om ima značajnije više poduzeća koja ulažu u najnovije tehnologije, ali znatno manje poduzeća s novim proizvodima. Istraživanje je pokazalo i da nova poduzeća koja ulaze na tržište to čine s proizvodima koji uglavnom nikome nisu novi, odnosno oko 70 posto početničkih i 75 posto odraslih poduzeća imaju proizvode koje nikom nisu novi. Stoga se može zaključiti da hrvatsko gospodarstvo svoj razvoj temelji na efikasnosti, a ne na inovativnosti. “Nažalost, konkurentnost se ne postiže tehnologijom već novim proizvodima”, istaknula
je voditeljica GEM nacionalnog tima za Hrvatsku prof. Slavica Singer te ocijenila da smo nepoduzetnička zemlja jer nam obrazovanje ne pridonosi stvaranju poduzetničkih kompetencija, odnosno jer nemamo adekvatan transfer znanja u poslovni sektor.
Problem vladinih politika i regulatorne okoline
Najveće ograničenje u stvaranju stimulativnog poduzetničkog okružja jest dugogodišnje nepostojanje djelotvorne vladine politike prema pojednostavljenju regulatorne okoline. “Nepoduzetnička smo zemlja po mnogo elemenata. Od 11 elemenata poduzetničkog eko sustava, odnosno poduzetničkog okruže-
GEM istraživanje je pokazalo da broj potencijalnih poduzetnika lagano raste, ali je taj rast prespor nja Hrvatska je na zadnjem mjestu u Europi po pet elemenata. Neshvatljivo je da ni jedna vlada nije koristila naše dokaze o problemu regulatorne okoline”, naglasila je Slavica Singer, koja smatra da se istraživanje GEM-a treba koristiti
za oblikovanje vladinih politika temeljenih na činjenicama a ne na pretpostavkama. Poduzetnički eko sustav promatra se kroz dimenzije pristupa sredstvima. Hrvatska tu ima ocjenu dva, dok je EU prosjek 2,7. Vladine politike u Hrvatskoj su ocijenjene sa 1,8, a EU prosjek je 2,5, dok su Vladini programi dobili tek ocjenu 1,4, a EU prosjek je 2,4. Obrazovanje u Hrvatskoj ocijenjeno je sa 1,3, dok je EU prosjek 2,1, a tercijarno obrazovanje u Hrvatskoj dobilo je ocjenu 2,1, dok je EU prosjek 2,7, što je jedna od najlošijih ocjena. Kod transfera istraživanja i razvoja ocjena je 1,8, dok je EU prosjek 2,5. Fizička infrastruktura po ocjeni istraživanja je na razini EU prosjeka s ocjenom 3,8, a društvene i kulturološke norme ocijenjene su sa 1,6 što je još jedan od najlošijih rezultata od svih EU zemalja. Slavica Singer istaknula je i dva primjera iz rubrike Vjerovali ili ne, s time da je već četvrti put za redom šampion loših primjera nefunkcioniranje principa “administrativne” šutnje. Naime, iako je Zakonom o općem upravnom postupku omogućeno provođenje načela “šutnja je pristanak” ako institucije ne izdaju rješenje po isteku zakonskog roka, taj princip u Hrvatskoj još uvijek nije zaživio. Drugi je primjer načelo “samo jednom”, odnosno ukidanje dostave različitih pisanih dokaza kao što je dokaz o radnom iskustvu, prebivalištu... Naime, iako je to već definirano Zakonom o općem upravnom postupku, institucije i dalje traže iste podatke od iste osobe više puta, umjesto da te podatke razmjenjuju međusobno.
Vani je poduzetništvo prihvaćeno, dok se kod nas tretira kao negativna pojava, nešto kao polukriminal. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 17
AKTUALNO Državni zavod za statistiku
Deficit države u 2015. godini 3,2 posto BDP-a Kad je riječ o konsolidiranom dugu opće države, podaci govore da je on u 2015. porastao za 1,9 posto u odnosu na kraj 2014. godine što je ujedno najmanja stopa rasta duga od 2012. godine piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
10,7mlrd kn deficit opće države u 2015.
289,7 mlrd kn
konsolidirani dug opće države
D
eficit ili manjak sektora opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof prezentirajući prošli tjedan podatke iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj. Riječ je o izvješću na kojem se temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta, odnosno da im je udio proračunskoga deficita opće države u BDP-u manji od tri posto, a dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Što je utjecalo na iznos deficita?
Velik utjecaj na iznos deficita u 2015. imao je znatan pad proračunskoga salda državnog proračuna u odnosu na planirani, sa 12,5 na 8,85 milijardi kuna. Čimbenici koji su najviše
18 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
utjecali na smanjenje manjka proračunskoga salda jesu porast prihoda od poreza i pad bruto investicija u fiksni kapital. Ukupni prihodi sektora opće države iznose 146 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi bili 156,7 milijardi kuna. Tri su stavke u prošloj godini najznačajnije utjecale na kretanje deficita opće države. Naime, statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup najviše je utjecao na deficit jer se prema statističkim pravilima ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka te je deficit uvećan za 1,2 milijarde kuna. Također, preuzimanje duga HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza odnosno aktiviranje državnog jamstva utjecalo je na povećanje deficita u iznosu od 950 milijuna kuna. Također je u obuhvat opće države uključen HAKOM što je imalo blagi negativni utjecaj na deficit, a reklasificirana je i imovina Bina Istre kao državne imovine, a što je imalo pozitivan učinak od 300 milijuna kuna.
U ovoj godini Vlada očekuje deficit od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a “Kada se iz obračuna isključe troškovi za kamate, tada se u 2015. prvi put bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijarde kuna ili 0,36 posto BDP-a”, istaknuo je Krištof pojasnivši da revidirani podaci DSZ-a pokazuju kako je deficit za 2014. godinu bio 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijarde kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a.
Kad je riječ o konsolidiranom dugu opće države, podaci govore da je on u 2015. porastao je za 1,9 posto u odnosu na kraj 2014. godine što je ujedno najmanja stopa rasta duga od početka njegova bilježenja prema metodologiji ESA 2010. u Proceduri prekomjernog deficita odnosno od 2012. godine.
Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske analize HGK
Nameće se potreba odlučnije provedbe reformskih zahvata
Manje bruto investicije u fiksni kapital
Na rast duga opće države u 2015. najviše je utjecao rast duga središnje države koji je iznosio 5,84 milijarde kuna zbog novih neto izdanja obveznica u iznosu od 13,9 milijardi kuna te neto otplata trezorskih zapisa u iznosu od šest milijardi kuna, stoji u Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku. Trošak kamata lani je iznosio 11,93 milijarde kuna, što je 460 milijuna više nego 2014. godine. Bruto investicije u fiksni kapital lani su bile 9,4 milijarde kuna, što je za 2,7 milijardi manje nego godinu ranije. U odnosu na podatke objavljene u listopadu 2015., dug opće države u razdoblju 2012. do 2014. porastao je u prosjeku za 4,7 milijardi kuna zbog statističkog evidentiranja projekta Bina Istra u bilanci opće države. I na kraju samo podsjetimo da u ovoj godini Vlada očekuje deficit od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a te da je pri donošenju državnog proračuna najavljena i stabilizacija javnog duga koji bi potkraj godine trebao iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi u idućoj i u 2018. godini trebao pasti na 84,7 posto BDP-a.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a
Odavno je jasno što treba činiti
Objavljeni podaci DZS-a potvrđuju ono što je već dobro poznato: lani je napravljen određeni pomak u području smanjivanja proračunskog deficita, ali ne i javnog duga. Pitanje duga je i dalje vrlo kritično i treba ga urgentno rješavati jer nas takav dug izlaže prevelikim rizicima. Hrvatska se trenutačno bori da proračunske rashode svede u održive okvire kroz promišljene i cjelovite reforme. Odavno je jasno što treba činiti, ali još čekamo trenutak u kojem će se s riječi krenuti na djela.
Travanjsko izvješće za Hrvatsku potvrdilo je očekivanja o provedbi znatne fiskalne konsolidacije tijekom 2015. godine, ali do razine koja je i dalje iznad dopuštenih vrijednosti. Povoljnijim kretanjima više je pridonijelo ubrzanje gospodarskog rasta i stoga porasli proračunski prihodi od mjera usmjerenih na zaustavljanje rasta državne potrošnje (proračunski su prihodi povećani za 4,4, a rashodi smanjeni za 0,8 posto). To pokazuje da se, kao i u prethodnim godinama, fiskalna konsolidacija provodila na suboptimalan način, oslanjajući se u
većoj mjeri na povećanje proračunskih prihoda nego na održivo smanjenje proračunskih rashoda te da je izostala provedba snažnijih strukturnih reformi. Rezultati travanjskoga Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj upozoravaju da Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti te da stoga mora poduzeti dodatne napore kako bi uklonila utvrđene makroekonomske neravnoteže i zadovoljila proceduru uklanjanja prekomjernog proračunskoga manjka. Stoga se nameće potreba odlučnije provedbe reformskih zahvata u ovoj i narednim godinama kako bi se otvorila mogućnost ostvarivanja bržeg i održivog gospodarskog rasta, doveo deficit i dug u prihvatljive okvire te vratio kreditni rejting zemlje na razinu investicijskog.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke
Ugodno iznenađenje Najnoviji podaci DZS-a o deficitu u 2015. od 3,2 posto BDP-a ugodno su iznenađenje. Pogotovo to treba staviti u kontekst 2014. kada je manjak bio veći od pet posto BDP-a. Od pozitivnih čimbenika koji su utjecali na smanjenje deficita, kao najznačajniji izdvojio bih gospodarski rast koji je nadmašio očekivanja. S druge strane, na smanjenje deficita negativno je utjecao lanjski pad potrošačkih cijena, jer se negativno odrazio na visinu proračunskih prihoda. Uz istodobno smanjenje proračunskog manjka i rast BDP-a, bilježimo i usporavanje javnog duga, pogotovu stoga što su podaci za 2014. korigirani naviše pa je tako javni dug lani gotovo stagnirao. Naravno, treba uzeti u obzir da je razina hrvatskog javnog duga na osjetno višoj razini nego u usporedivim gospodarstvima članica EU-a iz Središnje i Istočne Europe. Dublje gledano, možemo primijetiti da su nastavljeni i određeni negativni
trendovi, primjerice kad se gledaju rashodi opće države. U 2015. značajno je smanjenje kapitalne investicije javnog sektora, ali isto tako i da je nastavljen pritisak na rast kamata koje plaća država. Taj rast kamata pokazuje da je Hrvatska izuzetno osjetljiva na eventualne promjene monetarne politike ECB-a i kada se ovo razdoblje izuzetno niskih, pa čak i negativnih kamata završi, Hrvatska će biti izuzetno osjetljiva. To će stvoriti pritisak na daljnji rast kamata, pogotovo s trenutačnom premijom rizika, što će onda zahtijevati da država poveća svoj primarni suficit zabilježen u 2015. kako bi se kontrolirao rast javnog duga.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 19
S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade
Za novo zapošljavanje stranaca 2300 dozvole U ovom trenutku je na Zavodu za zapošljavanje 276.406 nezaposlenih osoba, a sam Zavod nije razvio proaktivnu politiku u kojoj bi mogli za tržište rada u ovoj sezoni pripremiti potrebne radnike, posebice u turizmu i graditeljstvu, istaknula je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskoga sustava piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
Dozvole stranim radnicima
3115
dozvola izdat će se ove godine za strance
od toga
800
se odnosi na produženje postojećih
N
a prošlotjednoj sjednici Vlade premijer Tihomir Orešković najavio je da će se na idućoj sjednici predstaviti nacionalni program reformi koji će se do kraja travnja dostaviti i Europskoj komisiji. “Plan je kvalitetan i trudili smo se ravnomjerno rasporediti teret reformi, koje se možda neće sviđati svima, ali su fer. Imali smo uspješan sastanak sa socijalnim partnerima na kojem su sami sindikati predložili dodatne reforme kojima će se poboljšati poslovna klima u Hrvatskoj”, kazao je Orešković dodavši kako Vlada planira do kraja godine uputiti u proceduru 238 zakona. A s ove sjednice u saborsku proceduru poslan je paket zakonskih izmjena kojima se ukida institut žalbe i s njim povezan institut žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva, skraćuje procedura priznavanja patenata i ostalih prava industrijskog vlasništva.
20 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. Tako će se u ovoj kalendarskoj godini izdati 3115 dozvola, od čega se 800 odnosi na produženje već izdanih, a za novo zapošljavanje stranaca 2300. Najviše, 1500 dozvola, izdat će se za zapošljavanje stranaca u brodogradnji, u graditeljstvu 500, u prometu 123, u turizmu i ugostiteljstvu 85, u kulturi 34, 20 u poljoprivredi i šumarstvu, 18 u prerađivačkoj industriji, 15 u zdravstvu te pet dozvola u znanosti i obrazovanju. Godišnja kvota dozvola za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi bit će 15. “U ovom trenutku je na Zavodu za zapošljavanje 276.406 nezaposlenih osoba, a sam Zavod nije razvio proaktivnu politiku u kojoj bi mogli za tržište rada u ovoj sezoni pripremiti potrebne radnike, posebice u turizmu i graditeljstvu. Ovo je privremena mjera, a za iduću godinu predlažemo puno aktivniji pristup Zavoda. Razmišljamo i o sklapanju bilateralnih sporazuma sa zemljama koje nisu članice EUa, jer su to drugačiji propisi i ugovori se skapaju s tvrtkama, dok bi se radnici nakon obavljenog posla vraćali u svoju zemlju”, istaknula je ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić naglasivši kako je broj dozvola usuglašen u konzultacijama s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom te drugim institucijama.
Mljekarima 27,6 milijuna kuna pomoći
Vlada je također odlučila dodijeliti mljekarima 27.651.527,44 kune izvanredne pomoći sve kako bi se ublažila teška situacija u tom sektoru. Hrvatskoj je tako stavljena na raspolaganje potpora iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi od 1,8 milijuna eura ili 13,8 milijuna kuna. Isti iznos, prema odluci EK, mora osigurati i Hrvatska, što je već osigurano u državnom proračunu. “Jedinični iznos potpore po grlu utvrdit će se temeljem omjera ukupne
Reforma javne uprave
Režu se troškovi
Ušteda 40 do 50 milijuna kuna Vlada je jednoglasno donijela odluku o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja. Kod korištenja službenih mobitela uvode se limiti, pa je mjesečni limit za državne dužnosnike II. i III. skupine 400 kuna, dok ga do sad nije bilo, za državne službenike limit će biti 150 kuna (do sada 400 kuna). Korištenje zrakoplovnih linija bit će moguće samo za službene potrebe temeljem naloga za službeni put, što do sada nije bilo propisano, a uvodi se i obveza uređivanja načina korištenja sredstava reprezentacije internim aktom. Kod službenih putovanja uvode se limiti na kategoriju smještaja koja ne smije biti viša od hotela s četiri zvjezdice, s time da čelnik tijela može temeljem obrazloženog pisanog zahtjeva neposrednog korisnika odobriti smještaj više kategorije, ako je to neophodno za obavljanje zadataka. “Procjenjujemo da će se uštedjeti najmanje 10 posto troškova koji su potrošeni prethodnih godina na ovim stavkama. To je najmanje 40 do 50 milijuna kuna”, naglasila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović. S druge strane, ministrica rada mirovinskog sustava Nada Šikić rekla je kako ovu odluku, koju je u ime svoga ministarstva i potpisala, smatra izrazito populističkom i nepotrebnom.
omotnice i utvrđenoga broja prihvatljivih grla, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pomoć će poljoprivrednicima isplatiti jednokratno i to najkasnije do 30. lipnja ove godine”, rekao je ministar poljoprivrede Davor Romić. Vlada je donije-
Premijer Orešković najavio je predstavljanje nacionalnog programa reformi la i Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja u 2015. godini, kojom se utvrđuje struktura dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja, odnosno hrvatsko učešće u financiranju. Državnim proračunom za ovu godinu je za izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima i mjere ruralnoga razvoja osigurano nešto manje od 1,9 milijardi kuna.
Orešković: Efikasna javna uprava nužna za provedbu reformi Reformu javne uprave smatram temeljnom reformom, a ovo je tek početak, istaknuo je hrvatski premijer Na konferenciji Reforma javne uprave - perspektive i izazovi, koju su zajedno organizirali Ministarstvo uprave i Državna škola za javnu upravu u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, hrvatski premijer Tihomir Orešković istaknuo je da je reforma javne uprave jedan od prioriteta ove vlade. “Reformu javne uprave smatram temeljnom reformom. Ovo je tek početak. Bitno je da smo krenuli, koliko god se vrtjele teme oko nekih odnosa, to su ‘growing pains’. Svi znamo da kad se formira neki novi tim, imamo različita mišljenja i da se na kraju neke stvari trebaju prilagoditi. Efikasna javna uprava nužna je za uspješnu provedbu reformskih politika koje trebaju dovesti do općeg gospodarskog i društvenog napretka”, rekao je premijer Orešković. Predsjednik Vlade istaknuo je kako i građani i poduzetnici od uprave
očekuju brze, dostupne i kvalitetne usluge, pravnu sigurnost, transparentnost i profesionalnost u radu, odgovornost za rezultate i ekonomičnost u korištenju javnih sredstava. “Vlada je krajem veljače donijela odluku da ide u reformu javne uprave te je imenovala povjerenstva koja su protekla dva mjeseca aktivno radila na razradi reformskih mjera kojima je cilj modernizacija javne uprave, unapređenje kvalitete ljudskih resursa u javnoj upravi te informatizacija javne uprave”, kazao je premijer Orešković ističući da će se izraditi okvir za određivanje plaća i njihovo ujednačavanje, po načelu jednake plaće za jednake kompetencije. Uvest će se i praćenje učinkovitosti rada te razraditi mjere napredovanja i nagrađivanja službenika prema rezultatima. A građanima i poduzetnicima omogućit će nove e-usluge kao i povezati baze podataka i registre. (I.G.)
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 21
vijesti Osnovana Zajednica pravnika pri HGK-u Na osnivačkoj skupštini Zajednice pravnika članica HGK za predsjednicu je izabrana članica Uprave Končara Marina Kralj Miliša. “Kroz rad Zajednice nastojat ćemo pravnicima u gospodarstvu pružiti dignitet, potaknuti i objediniti djelovanje članova te afirmirati ovu djelatnost u domaćim i međunarodnim okvirima. Potrebna nam je sinergija te više zajedničke angažiranosti, a HGK će nam dati dodatni legitimitet”, istaknula je Marina Kralj Miliša te dodala kako pravo živi u gospodarstvu, a ne samo u sudištima.
Korotaj na čelu Udruženja hotelijera HGK
Predsjednik Uprave Istraturista Umag Ronald Korotaj izabran je za predsjednika Udruženja hotelijera HGK. “Vjerujem da ćemo udruživanjem pri HGKu imati lakši, bolji i jači ulaz prema kreatorima gospodarskih politika te na taj način raditi na dodatnom promicanju i ispunjenju razvojnih ciljeva hotelijerstva”, poručio je Korotaj. Udruženje hotelijera do sada je djelovalo u nekoliko županijskih komora, a HGK ga je odlučio revitalizirati u nacionalno udruženje kako bi što uspješnije mogao zastupati interese članica.
AKTUALNO neporezni rashodi gospodarstva
Za komunalne naknade dvije milijarde kuna Od Vlade i relevantnih institucija tražimo da se neporezna davanja hitno evaluiraju, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a
Z
a naknadu za uređenje voda poduzetnici su u 2014. platili čak 510 milijuna kuna (od ukupno prikupljenih 775,3 milijuna kuna za tu naknadu). Za naknadu za uporabu javnih cesta te su godine platili više od 355 milijuna kuna, za turističke zajednice se iz gospodarstva izdvojilo 215,3 milijuna kuna, dok je naknada za općekorisnu funkciju šuma opteretila gospodarstvenike za više od 172 milijuna kuna. Za ta četiri, po visini izravnog izdvajanja, najviša neporezna davanja čelnici Hrvatske udruge poslodavaca traže smanjivanje ili ukidanje u cilju rasterećenja gospodarstva. “Hrvatska udruga poslodavaca kao socijalni partner Vlade, kao i sindikati, sukladno najavi Vlade o namjeri smanjivanja neporeznih nameta, želi pridonijeti optimizaciji i uređivanju neporeznih davanja s ciljem da se tvrtke rasterete prilično velikih troškova. HUP nije protiv neporeznih davanja, ali od Vlade i relevantnih institucija traži da se ona hitno evaluiraju, urede i svedu na prihvatljivije razine. Hrvatsko gospodarstvo nikada neće biti konkurentno dok iz svog primarnog poslovanja mora izdvajati značajne iznose za naknade i namete koji se neučinkovito i neracionalno troše”, izjavila je prošloga tjedna na konferenciji za novinare Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Limitirati komunalnu naknadu
Temeljem ankete koju su proveli, poslodavci su utvrdili kako poduzetnici iz poslovanja plaćaju nekoliko stalnih naknada: naknadu za uređenje voda, članarinu turističkim zajednicama, članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori, spomeničku rentu, naknadu za općekorisnu funkciju šuma, godišnju naknadu za uporabu javnih cesta, komunalnu naknadu, RTV pristojbu u segmentu prijevoza, naknadu za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknadu za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
22 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a
Ukinuti kazne za nezapošljavanje invalida Naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom koja se plaća u iznosu od 30 posto minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti treba ukinuti, smatra HUP. Predlažu da poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom ne ide u smjeru kažnjavanja, nego još privlačnijim poreznim i drugim mjerama pomogne poslodavcima u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Za komunalnu naknadu, za koju su poslodavci u 2014. izdvojili više od dvije milijarde kuna i koja je značajan prihod lokalne samouprave, HUP predlaže zakonsko limitiranje najvišeg iznosa.
Kinesko poslovno izaslanstvo u HGK-Komori Zagreb
Intenzivirati suradnju Ningboa i Zagreba Želimo povećati plasman hrvatskih roba na kinesko tržište i pri tome istaknuti hrvatske prednosti za poslovanje kineskih tvrtki u ovom dijelu Europe, istaknuo je Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb
U
sklopu posjeta izaslanstva Međunarodne trgovačke komore Ningboa iz Kine, predvođenog glavnim tajnikom te institucije Zhao Dafangom, HGK-Komora Zagreb organizirala je prošli tjedan Hrvatsko-kinesku poslovnu konferenciju. “Želimo intenzivirati suradnju Ningboa i Zagreba čemu će sigurno pridonijeti i posjet ove visoke delegacije, kao i činjenica da je u okviru međudržavne suradnje područje Ningboa nositelj suradnje sa zemljama Jugoistočne Europe pa tako i Hrvatske”, istaknuo je predsjednik HGK-Komore Zagreb dr. Zlatan Fröhlich. Dodao je kako se želi povećati plasman hrvatskih roba na kinesko tržište i pri tome istaknuti hrvatske prednosti za poslovanje kineskih tvrtki u ovom dijelu Europe. “To se odnosi na povoljan zemljopisni položaj Hrvatske, posebice Luke Rijeka, potom na mogućnosti poslovanja u slobodnim carinskim zonama te blizinu tržišta zemalja Jugoistočne i Središnje Europe”, istaknuo je Fröhlich.
Otvoreni za kineska ulaganja
Obostrano je ocijenjeno da je Ugovor o suradnji dviju komora, koji je potpisan prigodom prošlogodišnjeg posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva tom kineskom gradu, dobar temelj za daljnji razvoj suradnje Zagreba i Ningboa na gospodarskom planu, ali i u kulturi, znanosti i sportu. Kineskom poslovnom izaslanstvu predočeni su i gospodarski potencijali Hrvatske i Zagreba kao glavnoga grada te mogućnosti i otvorenost za nova ulaganja, poglavito kroz investicijski program kineske vlade za područje Jugoistočne Europe Kina 16+. U izaslanstvu Međunarodne trgovačke komore Ningboa bili su i predstavnici poslovnog sektora zainteresirani za suradnju s hrvatskim tvrtkama iz elektro i metalske branše te posebice u dijelu proizvodnje vina i uvoza na ki-
Hrvatski izvoz u Kinu, a to je tržište od 1,4 milijarde stanovnika, lani je iznosio 78 milijuna američkih dolara nesko tržište. U tom pogledu održani su i B2B poslovni susreti kojima se s hrvatske strane odazvalo osam kompanija: CBBS, Badel 1862, Elektrocentar Petek, Korta Katarina, Lagredi, Mediterra natura, Poljopromet i PZ Maslina i vino. Hrvatski izvoz u Kinu, a to je tržište od 1,4 milijarde stanovnika, lani je iznosio 78 milijuna američkih dolara, dok je uvoz dosegao 578 milijuna dolara. Ningbo je važno lučko i industrijsko središte Kine, smješten u pokrajini Zhejiang, a s okolicom ima oko pet milijuna stanovnika. (B.O.) 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 23
PV ANALIZA Industrija računalnih igara
Čudo koje ipak treba malu pomoć sustava
Rijetko se koja branša može pohvaliti praktički stopostotnim izvozom, porastom broja zaposlenih na godišnjoj razini od 31,2 posto, rastom ukupnih prihoda za čak 55,5 posto i dobiti prije oporezivanja za 69,1 posto piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
Problem hrvatskog IT-a je to što se nije uspio razviti kako treba zbog toga što većina ljudi, kada dođe do određene razine ekspertize, ode van. Mi ih jednostavno ne možemo platiti 20.000 kuna neto.
Alan Sumina, Nanobit
P
obliži pogled na industriju računalnih igara u Hrvatskoj brzo otkriva da se radi o anomaliji u inače sivoj slici domaćeg gospodarstva. Riječ je o industriji koja je u vrijeme najveće krize bilježila konzistentan rast prometa, zaposlenosti, samozapošljavanja i zapošljavanja mladih. Rijetko se koja branša može pohvaliti praktički stopostotnim izvozom, porastom broja zaposlenih na godišnjoj razini od 31,2 posto, rastom ukupnih prihoda za čak 55,5 posto i dobiti prije oporezivanja za 69,1 posto. U Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina objavljeno gotovo 30 većih naslova od kojih je desetak zabilježilo veliki uspjeh na globalnom tržištu. Kad se uzme u obzir da se vrijednost svjetskog tržišta igara procjenjuje na 100 milijardi dolara, jasno je da je potencijal za daljnji rast tu, no da bi se on i realizirao, uz poduzetničku snalažljivost bit će potrebno i malo pomoći institucija. Domaće gamere možda je najbolje opisao Mario Mihoković iz LGM Games studija rekavši da su postigli pravo “malo čudo” s obzirom na uvjete u kojima rade. Iako su propulzivni i ne ovise o domaćoj potražnji, ipak ih muče neke kronične boljke našeg sustava kojima ni oni ne mogu umaći. Nedostatak radne snage, poteškoće u pronalaženju izvora financija, prevelik porezni pritisak na plaće i dvostruko oporezivanje samo su neki od problema koji koče konkurentnost industrije i s kojima se tek treba uhvatiti u koštac.
Pokretač rasta
S ciljem adresiranja tih gorućih problema nedavno je održana konferencija Računalne igre – pokretač ekonomskog rasta u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara i inicijative Europske komisije eSkills for Jobs. 24 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Namjera je bila povezati poduzetnike iz branše s predstavnicima institucija i razgovarati o promjenama koje bi im pomogle u daljnjem razvoju. Pomoć u vidu poreznog rasterećenja, olakšanog financiranja i regulacije rada od kuće obećali su predstavnici Vlade, Ureda predsjednice i Ministarstva poduzetništva, ali verbalnu podršku smo mnogo puta čuli iz usta političara, a konkretne mjere rijetko vidjeli. Preveliko oporezivanje, naročito viših plaća, kakve su u IT-u nužnost da bi se privukli ili zadržali kvalitetni radnici, možda je i najveći problem industrije. Što točno ne valja s tim u vezi, objasnio je Željko Pađen iz HGK-ovog Odjela za ekonomske analize. “Naš porezni sustav je u vremenima iza Domovinskog rata bio idealan jer se temeljio na porezima na potrošnju, ali s vremenom, a naročito dolaskom krize, postao je preopterećujući i nekonkurentan. Porez treba biti stimulativan i poticati razvoj gospodarstva. Trebali bi smanjiti porezne stope za najveće plaće i dati određene olakšice IT industriji”, poručio je Pađen, upozorivši da bi se tako mogla otvoriti Pandorina kutija jer bi onda i drugi sektori tražili takve pogodnosti. Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, objašnjava da možemo na primjeru drugih država učiti kako se treba odnositi prema dizajnerima igara, odnosno tretirati ih slično kao kulturu, dajući im poticaje i olakšice. “Elegantno rješenje je omogućavanje povrata poreza, po modelu filmske industrije”, smatra on. Alan Sumina iz Nanobita preopterećenost plaća drži glavnim krivcem za neostvarivanje punog potencijala IT sektora. “Problem hrvatskog IT-a je to što se nije uspio razviti kako treba zbog toga što većina ljudi, kada dođe do određene razine ekspertize, ode van. Mi ih jednostavno ne možemo platiti 20.000 kuna neto.
The Talos Principle, Croteam 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 25
PV ANALIZA
Starpoint Gemini Warlords, LGM
Razvoj igre može koštati od nekoliko desetaka tisuća eura pa do nekoliko desetaka milijuna dolara. No može se zaraditi za faktor 100, 200 ili 500 puta, a to je jako puno
Dodatni problem je to što ljudi ne odlaze samo zbog visine poreza i doprinosa, već i stoga što su nezadovoljni onim što za to dobivaju. Nama trenutno nedostaje ljudi s iskustvom i ne možemo ih dobiti u Hrvatskoj pa ih dovodimo izvana, ali takvi očekuju plaću kakvu imaju vani što nama predstavlja veliki problem zbog prevelikih davanja. Apsurdno je da skuplje platite istog stručnjaka kod nas nego u Engleskoj”, požalio se Sumina koji ističe kako se ne boji dolaska strane konkurencije u slučaju da država počne sustavno nuditi pogodnosti za IT tvrtke, po uzoru na Bugarsku i Rumunjsku. “Konkurencija donosi ljude s iskustvom čega na našem tržištu nedostaje. Nema dovoljno ‘muvinga’ i dijeljenja znanja”, izjavio je.
puno vremena”, kazao je Mihoković pohvalivši se da je naša gaming industrija, s obzirom na ulaganja, napravila pravo malo čudo. “Glavu iznad vode nam drže istaknuti pojedinci, entuzijazam ljudi pa i inat, ali to je sve privid koji neće dugo trajati. Kad krenu ozbiljni projekti, više ne možete konkurirati na bazi entuzijazma, u jednom trenutku će nam trebati ozbiljan zakonodavni okvir. Problem je to što je vremena sve manje”, upozorava, dodajući kako je velika prednost branše to što se može brzo adaptirati, bez velikih i dugoročnih infrastrukturnih ulaganja. Da bi se napravila igra, ulaganja ne moraju biti prevelika - naravno, to ovisi od projekta do projekta. “Razvoj igre može koštati od nekoliko desetaka tisuća eura pa do nekoliko desetaka milijuna dolara. Bitno je da je to posao u kojem se može zaraditi za faktor 100, 200 ili 500 puta, a to je jako puno u odnosu na standardnu industriju. Ovdje je rizik puno manji i zato je ova industrija odlična za mlade ljude. Mogu krenuti sami u ovaj posao, a ako ne uspiju, uvijek mogu krenuti iznova”, zaključio je Mihoković.
Nezaboravni Serious Sam
Davor Hunski iz Croteama potvrdio je njegove riječi prisjetivši se početaka svog studija koji je počeo “iz garaže”, a danas je proslavljen naslovima poput Serious Sama i The Talos Principle. “Počeli smo sasvim slučajno i u samom startu gurali priču poluamaterski, dok nije došla prva opipljiva zarada, a onda je priča dosegnula ozbiljniju, profesionalnu razinu. Držala nas je ljubav prema tome što radimo, to je bilo nešto u čemu smo istinski uživali. Kad bismo navečer došli doma, zapravo bismo nastavili s poslom jer nam je to bilo zadovoljstvo, a ne samo obveza”, objašnjava Hunski i dodaje kako
Dvostruko oporezivanje
u odnosu na standardnu industriju. Ovdje je rizik puno manji i zato je ova industrija odlična za mlade ljude. Mario Mihoković, LGM Games studio
Mario Mihoković iz LGM Games studija osvrnuo se na još jedan problem koji muči domaće proizvođače igara, a to je problem dvostrukog oporezivanja. Posebno je istaknut u poslovanju sa SAD-om jer iako kupci softvera nisu isključivo Amerikanci, zbog činjenice da je platforma Steam preko koje se distribuira velika većina igara bazirana u SAD-u i potpada pod njihova porezna pravila, naši proizvođači moraju platiti dvostruki porez. “Na tome se mora ozbiljno poraditi, ali i naš sustav trenutno pravilnicima stvara samo probleme, umjesto da podržava poduzetnike. U malim tvrtkama direktor mora raditi, a ne baviti se papirologijom. Računalne igre se mogu raditi i od kuće, može se zaposlenicima omogućiti fleksibilniji način rada, no u Hrvatskoj su to sve nedostaci jer naši propisi ne poznaju takav način poslovanja i ispada da ste stalno u nekom prekršaju. To nam oduzima
26 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Od oko 30 većih naslova, desetak ih je zabilježilo veliki uspjeh na globalnom tržištu je branša vrlo komercijalno isplativa. Smatra da bi interes za kreiranje videoigara bio puno veći među mladima da su svjesni kako se radi o vrlo lukrativnom zanimanju. “Trebalo bi podržati one koji tek dolaze, ali i ići po školama i educirati mlade o mogućnostima, zapravo im razglasiti da se od toga može itekako dobro živjeti”, poručuje Hunski.
Dotaknuo se i vječnog problema manjka kadrova s potrebnim vještinama i znanjima, ističući da najviše cijeni samoinicijativu. “Ne zanimaju me diplome i certifikati već isključivo dosadašnji rad i vještine koje je netko stekao gradeći portfelj, to je zapravo životopis u svije-
Apsurdno je da je skuplje platiti istog stručnjaka kod nas nego u Engleskoj, požalio se Sumina tu IT-a. Kreativni ljudi koji su sposobni plivati u informacijama, takve tražimo”, naglašava Hunski, a na njegovom tragu razmišlja i većina drugih aktera iz branše. Sve svjesniji toga su i u institucijama, no pitanje je koliko se tom problemu može doskočiti kroz tromi i spori sustav obrazovanja. Kako vidimo iz prakse, brojne industrije koje se nisu revolucionarno promijenile i zahtijevaju puno manje finesa i treninga od svojih radnika nemaju koga zaposliti pa vape za uvozom. U IT-u su promjene tržišta konstantne i iznimno brze, tako da je teško predvidjeti bilo kakav trend, a kamoli na njega pravovremeno i smisleno reagirati. Hrvoje Balen iz Algebre apostrofira upravo taj problem nefleksibilnosti obrazovnog sustava. “Gamerima nedostaje podrška u cjeloživotnom obrazovanju. Hrvatska ima problem da naši klinci žele na petogodišnje studije, a 80 posto radnih mjesta u IT-u
to ne traži, imamo problem nefleksibilnosti sustava obrazovanja i moramo biti dinamičniji. Fokus mora biti na ishodu učenja, a ne na zadovoljavanju forme obrazovnog programa”.
Informatika u školama
Takvim boljkama mogla bi u velikoj mjeri doskočiti kurikularna reforma koju svi zagovaraju, a koja bi školarce informatikom pokušala “šarmirati” već od prvog razreda osnovne škole. Najavljene promjene imaju smisla, naročito ako uzmemo u obzir da danas već i predškolci sasvim pristojno barataju tabletima i pametnim telefonima pa ih je bespotrebno kroz sustav godinama kasnije učiti osnovama koje već znaju. Današnji program informatike u školama je degutantno zastario i kod djece više stvara odbojnost nego interes za tehnologijom. Raduje stoga što se preko 60 škola prijavilo za eksperimentalnu provedbu novog kurikuluma, a tome se veseli i Vedrana Miholić iz CROZ-a (Udruga Programerko). Ona naglašava da je obrazovanje vrlo važno jer iako ne znamo koja će nam zanimanja trebati ubuduće, znamo kakva će nam znanja biti potrebna. Stoga je pohvalila kurikularnu reformu za koju smatra da će biti pun pogodak za razvoj IT-a, kada napokon krene u provedbu. Dok se mi još uvijek natežemo oko smjera u kojem bismo trebali krenuti, konkurencija ne gubi vrijeme. Poljaci i Rumunji školuju desetke tisuća stručnjaka godišnje, odavno su smanjili ili potpuno ukinuli porezno opterećenje IT sektoru i grabe krupnim koracima naprijed. No, za pozitivne pomake nikad nije kasno, industrija računalnih igara pokazala je koliko je otporna i kvalitetna, pa zato uopće ne sumnjamo da bi uz malu pomoć sustava procvjetala i ostvarila svoj puni potencijal - koji je golem.
Interes za kreiranje videoigara bio bi puno veći među mladima da su svjesni kako se radi o vrlo lukrativnom zanimanju.
Trebalo bi podržati one koji tek dolaze, ali ići i po školama i educirati mlade, zapravo im razglasiti da se od toga može itekako dobro živjeti. Davor Hunski, Croteam
Chef Town, Nanobit
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 27
AKTUALNO Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU-a
Rudari nisu devastatori Neusklađenost propisa i upravnih tijela destimuliraju rudarsku djelatnost što rezultira napuštanjem eksploatacijskih polja i gašenjem prerađivačke industrije, upozorio je Andrija Mikulić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
zivom Održivi razvoj rudarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj tijekom kojeg je naglasio da je potrebno promijeniti odredbe rudarskog zakona kako bi se postigao racionalan i održiv razvoj. “Neusklađenost propisa i upravnih tijela destimulira rudarsku djelatnost što rezultira napuštanjem eksploatacijskih polja i gašenjem prerađivačke industrije”, upozorio je, dodavši da procedure dobivanja koncesija traju predugo i tjeraju investitore. Objasnio je kako najveći dio prihoda od koncesija ide u državni proračun, 76 posto, a samo 12 posto ostaje jedinicama lokalne samouprave. Nešto bolje lokalne vlasti stoje po pitanju zarade od naknada za eksploataciju, a kako upravo one dodjeljuju većinu koncesija, u njihovom interesu trebali bi biti razvoj i poticanje rudarske aktivnosti.
Struka mora sastavljati zakon
Nema pojave novih rezervi i mislim da će Hrvatska za koju godinu biti 90 posto energetski ovisna, što je katastrofa. Akademik Mirko Zelić
N
a Izbornoj skupštini Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a poručeno je kako je za daljnji razvoj rudarskog sektora potrebna bolja suradnja struke i političkih institucija u vidu poboljšanja regulative, pojednostavljivanja koncesijskih procedura pa čak i osnivanja posebnog ministarstva koje bi se brinulo o prirodnim resursima. Akademik Mirko Zelić je istaknuo kako nastavak pada cijena nafte, uz preporuku da se smanji potrošnja fosilnih energenata, vodi u globalnu energetsku krizu koja će se preliti i kod nas jer na takva goriva otpada 80 posto potrošnje. “Praktički je nemoguće da do kraja stoljeća zeleni izvori u dovoljnoj mjeri zamijene naftu i plin. Hrvatska je u vrlo teškoj situaciji, prije smo bili u samom europskom vrhu po odnosu proizvodnje primarne energije i potrošnje, ali danas smo drastično pali. Nema pojave novih rezervi i mislim da će Hrvatska za koju godinu biti 90 posto energetski ovisna, što je katastrofa”, kazao je Zelić, zaključivši da nam hitno treba strategija struke koja će biti provediva u praksi. Saborski zastupnik Andrija Mikulić održao je predavanje pod na-
28 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Istaknuo je da samo i isključivo struka mora sastavljati zakon o rudarstvu koji se od osamostaljivanja nebrojeno puta mijenjao pa predložio da se opet vrati Državni inspektorat i da se u njega integriraju sve inspekcije koje reguli-
Vrijednost nelegalne eksploatacije se penje do 630 milijuna kuna godišnje raju građevinu i zaštitu okoliša jer rascjepkanost bitno utječe na učinkovitost, odnosno povećanje troškova rada. Upozorio je na problem nelegalne eksploatacije ustvrdivši kako se njena vrijednost penje i do 630 milijuna kuna godišnje, a najviše se vadi tehničko-građevni kamen. Naglasio je kako rudari nisu devastatori te da su nam raspoložive potvrđene rezerve mineralnih sirovina dostatne za dugogodišnju eksploataciju od nekoliko desetaka pa i stotina godina.
Energetska obnova Ostalo 24 bespovratnA milijuna
I vrtići mogu pokrenuti građevinu Ponovno se pokreće natječaj za sufinanciranje energetske obnove dječjih vrtića, škola i učeničkih domova piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
M
inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ponovno pokretanje zaprimanja projektnih prijedloga po pilot-projektu Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Od ukupno 50 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za sufinanciranje energetske obnove dječjih vrtića, škola i, primjerice, učeničkih domova ostalo je još 24 milijuna kuna. Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade (npr. fasade), zamjena vanjskih prozora i vrata, zamjena ili unapređenje sustava grijanja i hlađenja, kao i mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Kako zgrade troše više od 40 posto ukupne potrošnje energije, takvim građevinskim zahvatima smanjuje se potrošnja energenata i obnovom se može uštedjeti i do 60 posto na režijama. Dodatne uštede od 15 posto mogu se postići pravilnom regulacijom sustava grijanja. Ne manje važna je činjenica da se tako smanjuje emisija ugljičnog dioksida.
Populariziranje teme
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević istaknuo je kako je važno regionalno razvijati Hrvatsku. “Nije snažna Hrvatska koliko je snažan Zagreb već onoliko koliko je snažno najmanje selo u Slavoniji, Istri ili Dalmaciji. Želja mi je da svi građani Hrvatske imaju koliko-toliko slične uvjete za život kao da žive u Zagrebu”, istaknuo je dodajući kako je zato prošla vlada i pokrenula ovaj pilot-program. Međutim, ukupna sredstva nisu bila iskorištena u cijelosti. “Priču smo ponovili i sada dodjeljujemo 24 milijuna kuna. Osim toga, osigurali smo dodatnih pet milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije”, naglasio je ministar. Do ljeta, pak, trebali bi biti otvoreni i novi natječaji za projekte energetske učinkovitosti
za koje će biti na raspolaganju oko 700 milijuna kuna. “Želja nam je popularizirati i ovu temu i potrebu o brizi za energetsku učinkovitost”, kazao je Kuščević dodajući kako Hrvatska ima i obvezu prema Europskoj komisiji smanjiti emisiju CO2. Hrvatska do kraja 2020. godine ima alocirano više od 200 milijuna eura za ovu namjenu. Bude li uspješna u njihovu povlačenju, iznos se može uvećati. Osim pozitivnih učinaka po nekretninu, džep građana i okoliš, realizacija ovog projekta može biti značajan poticaj za razvoj građevinarstva u Hrvatskoj. “Ako izvučemo 200 milijuna eura i dodamo vlastitih 100 do 150 milijuna eura, jasno je da možemo 300 do 400 milijuna eura u četiri godine uložiti u građevinsku operativu, a to bi sasvim sigurno pridonijelo gospodarskom rastu Hrvatske”, istaknuo je Kuščević.
gotovo
700 mil kn planira se utrošiti za energetsku obnovu ove godine
Osigurali smo dodatnih pet milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, kaže ministar Kuščević 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 29
aktualno Znanstveno stručna konferencija “poljoprivreda, de
Stvorili smo trgovačko proizvodno društvo Do sada, nažalost, hrvatska politika nije imala niti znanja, niti strpljenja da izgradi sustav koji će podići hrvatsku poljoprivredu, naglasio je profesor Ljubo Jurčić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
P
oljoprivreda, demografija i nove tehnologije – naziv je konferencije koja je u petak održana u HGK-ŽK-u Osijek i to u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, te Hrvatske gospodarske komore. O aktualnoj problematici, kroz panel rasprave, govorili su brojni ekonomisti, gospodarstvenici, poljoprivrednici i znanstvenici.
Razvijene zemlje postale su takve tek kad su riješile problem prehrane stanovništva “Aktualna problematika hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, demografski deficit i nove tehnologije, tri su naizgled nespojive teme. Međutim, tome nije tako, već su one u vrlo tijesnoj vezi. Nažalost, u našem društvu je stvorena slika prema kojoj je poljoprivreda naporan i neisplativ posao koji je povezan s teškim 30 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
fizičkim radom u lošim klimatskim uvjetima. No, suvremene tehnologije pokazuju da su, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, moguće nove produktivne proizvodnje i da mladi ljudi koristeći te tehnologije mogu napraviti iskorak, ostati na selu i graditi svoju egzistenciju”, istaknuo je Željko Turkalj, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, dodajući kako ovo Sveučilište ima dvije institucije posvećene proizvodnji i preradi hrane – Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet koji u svojim programima nastoje novim tehologijama osigurati spoznaje za veću i kvalitetniju proizvodnju i preradu hrane. U ime Hrvatske gospodarske komore Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, ukazao je na nedostatak planskog i strateškog pristupa u poljoprivredi.
Bez plana i reda
“Kada je riječ o pojedinim segmentima poljoprivrede i prehrambene industrije kao što su vinarstvo ili ribarstvo, HGK je i do sada davao značajan doprinos i u tome se prilično odmaklo. Kada je riječ o poljoprivredi, ministru i novoj Vladi smo dali konkretan prijedlog da se ide u izradu nužnih strategija. Radi se o strategijama razvoja drvne industrije, šumarstva i poljoprivrede. U toku su formiranja odgovarajućih stručnih povjerenstava. Uvjereni smo kako kroz takve strategije možemo nešto napraviti u Hrvatskoj jer ova država ide bez ikakvog plana i reda”, rekao je Škorić, dodajući kako je plan da strategije na jesen dođu na raspravu u Sabor. Činjenicu kako je posljednjih godina poljoprivreda mnogima u hrvatskoj politici, ali i onima koji se politici kroz brojne udruge dodvoravaju, vrlo često na jeziku, a premalo u praksi, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, ovako je komentirao: “Nažalost, kao i mnogim drugim dijelovima hrvatske politike, više se radi na retoričkom, nego na sustavnom pristupu. Za izgraditi neku strategiju nije dovoljno imati samo želju. Treba imati jasan cilj s kojim u skladu valja izgraditi institucije,
emografija i nove tehnologije”
o, a ne obrazovati ljude i organizirati ih tako da, s jedne strane, budu od pomoći Vladi, a s druge strane od pomoći gospodarstvu kako bi rezultat bio dobar. Do sada, nažalost, hrvatska politika nije imala niti znanja niti strpljenja da izgradi sustav koji će podići hrvatsku poljoprivredu. Znači, nije dovoljna samo dobra želja, nego treba imati i znanja o tome kako taj proces hrvatske poljoprivrede voditi. Do te razine još nismo došli, pa naši najobrazovaniji kadrovi odlaze u inozemstvo jer ovdje nije stvorena struktura koja će im omogućiti zapošljavanje i korisnost hrvatskom društvu. To je karika koja nedostaje hrvatskoj politici i hrvatskoj državi”, rekao je Jurčić.
Gdje je pošlo po zlu
U hrvatskoj prošlosti, a osobito u osamdesetim godinama, sinergija znanosti, poljoprivrede i političke strategije rezultirala je visokim razvojem poljoprivrede i prehrambene industrije, osobito u Slavoniji. Gdje je i zašto je pošlo po zlu pitali smo profesora Jurčića. “Pošlo je po zlu procesom tranzicije kada je promovirana politika kako tržište sve rješava. Tadašnja politika i interesne grupe nisu znale, ili nisu htjele znati, da proizvodi na tržištu konkuriraju, a u sustavu koji organizira država se stvaraju. U vremenu koje spominjete okrupnjivani su naši kombinati koji su imali razvojne centre koji su služili seljacima oko kombinata da koriste suvremne tehnologije, sjemenje, zaštitu i sve ostalo. Postojala je dobra organizacija i koncentracija znanja, a nažalost, devedesetih je to znanje postalo nepotrebno. Prihvatila se politika neke nevidljive ruke da će to sve nekako riješiti. Radi se o različitim interesnim i trgovačkim skupinama koje su to vješto iskoristile. Dakle, u Hrvatskoj se dogodilo to da smo tijekom proteklih 20 godina stvorili trgovačko, a ne proizvodno društvo”, zaključio je Jurčić.
Smjernice Hrvatskoj
Značajni doprinos radu konferencije dali su i prezentirani rezultati istraživanja o makroekonomskoj slici prehrambene industrije Hrvatske, o čemu je govorio Goran Buturac s Ekonomskog instituta Zagreb, te Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, područnog centra Vukovar. U zaključku konferencije je istaknuto kako su razvijene zemlje postale takve tek kad su riješile problem prehrane stanovništva i postigle visoku razinu poljoprivredne proizvodnje, što je omogućilo razvoj industrije i usluga, a to trebaju biti smjernice i Hrvatskoj.
Zagrebački velesajam
Rast sajmova BIAM i Zavarivanje Na Zagrebačkom velesajmu prošli su tjedan održani sajmovi BIAM i Zavarivanje na kojima se predstavilo više od 270 izlagača iz 26 zemalja. Valja naglasiti da ove godine ti sajmovi bilježe rast od 50 posto. Ovogodišnji termin sajmovanja obogaćen je i Sajmom podugovaranja SAPO. Iz Zagrebačkog velesajma su objasnili kako je podugovaranje u doba globalizacije nužno budući da se traže specijalizirani stručnjaci za određenu djelatnost, a sve kako bi se smanjilo rasipanje resursa. “Radimo na intenzivnoj međunarodnoj suradnji, a jedan od partnera u toj aktivnosti je i HGK. Gospodarsko izaslanstvo koje čini dvadesetak tvrtki iz
Turske, u organizaciji Sivas Chamber of Commerce and Industry, posjetilo je sajam BIAM i Zavarivanje kako bi se održali poslovni susreti i B2B razgovori između predstavnika hrvatskih i turskih tvrtki”, rekla je voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Dina Tomšić. Sajmove je otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić istaknuvši zadovoljstvo viđenim i napravljenim na Zagrebačkom velesajmu. (I.G.)
HAKOM
Od 30. travnja niže cijene roaminga
Od 30. travnja počinje se primjenjivati roaming uredba EU, kojom se cijene u roamingu na području EU + Island, Lihtenštajn i Norveška određuju na osnovi cijena tuzemnih usluga svake države. U prijelaznom razdoblju, koje će trajati do 14. lipnja 2017., operatori će za usluge roaminga imati pravo naplatiti samo cijene tuzemnih usluga uvećane za roaming naknade. Cijene
roaminga će tako ovisiti o nacionalnoj tarifi koju je pojedini korisnik izabrao i bit će uvećane za roaming naknade unutar EU-a. To znači da će svaki hrvatski korisnik u roamingu plaćati uslugu sukladno tarifi koju je ugovorio sa svojim operatorom za domaći promet, uvećanu za odgovarajuću roaming naknadu. Za odlazne pozive dodaje se naknada od najviše 0,47 kuna, a za dolazne od najviše 0,10 kuna. Ostale roaming naknade, koje operatori mogu naplatiti uz redovnu cijenu, su do 0,19 kuna za SMS poruku te do 0,47 kuna za jedan MB podatkovnog prometa. (I.G.)
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 31
AKTUALNO Proizvodnja mlijeka
Raspad sustava Hrvatski mljekari svaki dan gube 700 kuna po kravi i kunu po litri mlijeka zbog čega mnogi rasprodaju krave, gase proizvodnju i zatvaraju. Najveći problemi su veliki uvoz mlijeka, otkupne vrijednosti, damping cijene u trgovačkim centrima, rascjepkanost zemljišta, raspolaganje državnim zemljištem i apsurdne birokratske situacije piše Goran Gazdek
P
roizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina pala je za 21 posto, dnevno se zatvara pet do šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a Hrvatska je samodostatna u proizvodnji mlijeka tek 55 posto. Hrvatski mljekari svaki dan gube 700 kuna po kravi i kunu po litri mlijeka zbog čega mnogi stočari rasprodaju krave, gase proizvodnju i zatvaraju. Samo ove godine hrvatski stočari uzgajaju 4000 krava manje nego prošle godine, a godišnja proizvodnja mlijeka je sa 680 milijuna litara pala na ispod 500 milijuna. Zbog tih alarmantnih podataka u Bjelovaru je u organizaci-
strom poljoprivrede Davorom Romićem. Dva dana kasnije mljekari su u Zagrebu ministrima dijelili mlijeko i letak s usporednim cijenama vode i mlijeka i paketom mjera koje bi hrvatsko mljekarstvo izvukle iz krize. “Sektor mlijeka u Hrvatskoj je u kolapsu i došao je do dna”, objasnio je tajnik Udruge OPG-ova Hrvatske Život Miroslav Kovač. Kako bi ublažili posljedice teške situacije u sektoru mljekarstva, Vlada je istoga dana donijela odluku o 27,6 milijuna kuna izvanredne pomoći mljekarima, koja bi im trebala biti isplaćena najkasnije do 30. lipnja ove godine. Polovinu ukupnog iznosa osigurala je Europska unija, a polovina će biti isplaćena iz hrvatskog državnog proračuna. Riječ o pomoći poljoprivrednicima u sektoru stočarstva u obliku privremene izvanredne mjere, zbog loš e g stanja i tržišnih poremećaja u sektoru mljekarstva. Pomoć će moći koristiti sve pravne i fizičke osobe koje su ostvarile pravo na proizvodno vezanu potporu za krave u proizvodnji mlijeka u 2015. godini. Jedinični iznos potpore po grlu utvrdit će se na temelju omjera ukupne omotnice i utvrđenog broja prihvatljivih grla, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pomoć će poljoprivrednicima isplatiti jednokratno.
Vatrogasna mjera ji Bjelovarsko-bilogorske županije početkom prošlog tjedna organiziran sastanak tamošnjih mljekara i stočara s mini32 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Pomoć je dobrodošla, smatraju mljekari, ali je riječ samo o kratkoročnoj i vatrogasnoj mjeri koja će tek djelomično ublažiti poteškoće. Najveći problemi su veliki uvoz mlijeka, otkupne vrijednosti, damping cijene u trgovačkim centrima, rascjepkanost zemljišta, raspolaganje državnom poljoprivrednim zemljištem i apsurdne birokratske situacije. “Ovo što ćemo dobiti je kap u moru jer mjesečno na 50 krava
gubimo 35.000 kuna. Svaka dva mjeseca otkupljivači nam spuštaju cijene, a proizvodnja je iz dana u dan skuplja. Sramota je da čašica jogurta u trgovini vrijedi više od moje litre mlijeka. Moj pokojni otac je imao 15 rali zemlje i 15 komada krava i bio je gazda, a ja danas imam 150 komada krava, radim 24 sata i na kraju godine nemam ništa”, ističe Mirko Katelenić, vlasnik OPG za proizvodnju mlijeka. Mljekari predlažu mijenjanje pravilnika po kojemu se može regulirati omjer uvoznog i domaćeg mlijeka i što hitniju izradu Trgovačkog kodeksa, odnosno Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi po uzoru na razvijene zemlje Europske unije kojim bi se regulirala cijena mlijeka na policama trgovina i spriječile dampinške vrijednosti. Oni smatraju da se može aktivirati članak sporazuma s Europskom
Mljekari predlažu mijenjanje pravilnika po kojemu se može regulirati omjer uvoznog i domaćeg mlijeka unijom koji predviđa da pojedine zemlje mogu zaštititi nacionalnu proizvodnju ako se stvore negativni učinci u nekim sektorima kao što je to sada slučaj u stočarstvu i mljekarstvu. “Mi smo širom otvorili lesu, a Europska unija nam dozvoljava da je ostavimo na kipu. Nama nije problem Europska komisija jer u svojoj zemlji možemo urediti odnose sukladno europskim zakonima kako poljoprivrednici ne bi postali socijalni slučajevi već proizvođači s dodanom vrijednošću”, kaže predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef Toni Rajić. Predsjednik HGK-Županijske komore Bjelovar Jakob Čorić smatra kako često sami sebi skačemo u usta i namećemo nepotrebna pravila. “Kad je riječ o kakvoći mlijeka Austrija dozvoljava 800.000 somatskih stanica, a Slovenija 600.000 u mililitru mlijeka, gotovo dvostruko više nego Hrvatska. Tako smo se kao mala država doveli u situaciju da imamo najbolje mlijeko na svijetu, ali nemamo krava. S druge strane uvozimo mlijeko upitne kakvoće iz tko zna kojih sve zemalja”, istaknuo je Čorić. Slavko Majdak iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef tvrdi da još uvijek ima velikih
Ministar Davor Romić
Pripremamo Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi “Zajedno s Ministarstvom gospodarstva pripremamo Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koja će definirati probleme u lancu proizvodnje, prerade i trgovine. Položaj proizvođača je trenutno najlošiji, to želimo promijeniti, i zato je ovaj zakon za nas jedan od najkrucijalnijih. Druge države, gdje riječ vrijedi puno više nego komad papira, to su riješile kodeksom. Mi nismo u takvoj poziciji pa nam je potreban zakon. Uvjereni smo da ćemo ga do ljeta pripremiti, a onda ide u Sabor na usvajanje. Ako to riješimo, riješit ćemo regulirane odnose u lancu”, rekao je ministar poljoprivrede na sastanku s proizvođačima u Bjelovaru.
nepravilnosti u dodjeli državnih potpora pa pravo na poticaje ostvaraju i oni koji nemaju ni jedno grlo junadi.
Do rješenja udruživanjem
Ministar Davor Romić smatra da za teškoće u mljekarstvu nije krivo samo naše nečinjenje, nego je to rezultat ukupnih problema na razini Europske unije u kojoj se proizvodnja mlijeka u godinu dana povećala 2,5 puta i embarga nad Ruskom federacijom što je rezultiralo padom cijena mlijeka i manjom konkurentnosti proizvođača. “Europska unija nije jedinstvena, problemi nisu jednaki za sve države, Hrvatska se ne može uspoređivati s Danskom, Njemačkom i Nizozemskom koje imaju hiperprodukciju pa ćemo, bez obzira što smo mi prihvatili zajedničku politiku na razini Europske unije kao jedinstvenog i slobodnog tržišta, ukazivati na posebnosti koje imaju pojedine države”, rekao je Romić. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da se problem mljekarstva ne može riješiti skladištenjem mlijeka (mlijeko u prahu i maslac), a veliki je problem i korištenje sredstava iz Kriznog fonda jer Hrvatska ima dvije kategorije proizvođača - male (do desetak krava) i velike. Malim proizvođačima takva bi pomoć bila prihvatljiva, a velikima je tek kap u moru, dok se selekcija ne može i ne smije raditi. Ministar Romić smatra da bi se, dugoročno, problem konkurentnosti u mljekarstvu mogao lakše rješavati udruživanjem proizvođača u zadruge, okrupnjivanjem parcela, stavljanjem u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta kao i povezivanjem udruga u Poljoprivrednu komoru koja bi lakše zastupala interese i osiguravala bolju pregovaračku poziciju.
Sramota je da čašica jogurta u trgovini vrijedi više od moje litre mlijeka. Moj pokojni otac je imao 15 rali zemlje i 15 krava i bio je gazda, a ja danas imam 150 krava, radim 24 sata i na kraju godine nemam ništa. Mirko Katelenić, vlasnik OPG-a za proizvodnju mlijeka
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 33
priča s razlogom Hrvatska kontrola zračne plovidbe
s izvozom usluga od o pri vrhu domaće ljest Uz hrvatsko nebo, pod njihovim je nadzorom i zapadni dio BiH te istočna polovina Jadrana, a osim kontrole zračnog prometa pružaju i usluge komunikacije, radarskog nadzora, navigacije, zrakoplovnog informiranja te meteorologije. “Usluge pružamo efikasno uz konkurentne troškove”, objašnjava direktor HKZP-a Dragan Bilać. Čak 90 posto prihoda ostvare od rutnih naknada koje plaća svaki zrakoplov u preletu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
H 700
zaposlenika od toga 530 licencirano operativno osoblje
oko
600.000 letova
ispratili u 2015. (triput više nego 2001.)
oko
100mil€
godišnji prihodi
rvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) državna je tvrtka koja se brine za sigurno, redovito i učinkovito odvijanje zračnog prometa, no za razliku od većine tvrtki u državnom vlasništvu koje grcaju u problemima, HKZP posluje i više nego pristojno, o čemu svjedoče i brojne domaće i međunarodne nagrade koje su im uručene. Dobitnici su priznanja HGKKomore Zagreb u kategoriji velikih trgovačkih društava u Zagrebačkoj županiji za 2013. i 2014. godinu, a prije mjesec dana su u Madridu, na Svjetskom sajmu upravljanja zračnim prometom, dobili nagradu Europske komisije “Jedinstveno europsko nebo 2016.” za uspješnu implementaciju harmoniziranog sustava upravljanja zračnim prometom u pet zemalja kroz partnerstvo COOPANS, što je jedinstven slučaj u Europi. Uz hrvatsko nebo, pod njihovim je nadzorom i zapadni dio BiH te istočna polovina Jadrana, a osim kontrole zračnog prometa pružaju i usluge komunikacije, radarskog nadzora, navigacije, zrakoplovnog informiranja te zrakoplovne meteorologije. Prošle godine su sa svojih 700 zaposlenika, od čega je oko 530 licencirano operativno osoblje, ispratili oko 600.000 letova, što je trostruko više u odnosu na 2001. godinu. Promet i dalje raste, ali u posljednjih nekoliko godina po blažoj stopi zbog recesije, a veliki skokovi se ne očekuju ni u idućoj godini.
Ljetni promet
“Ljeti ostvarujemo najveći promet jer se Hrvatska nalazi na tzv. jugoistočnoj prometnoj osi (South-East Axis) na kojoj su rute za letove iz Zapadne Europe prema Grčkoj, Egiptu, Turskoj i zaljevskim arapskim zemljama. I naš aerodromski promet je intenzivan u ljetnom razdoblju, kad na Jadranu bilježimo i do
34 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
20 puta više prometa nego zimi. Ukupan IFR (letovi po instrumentalnim pravilima) promet u našoj nadležnosti ljetnim subotama ponekad prelazi i 2600 letova na dan”, ističe Dragan Bilać, direktor HKZP-a, dodajući kako im veliki porast prometa predstavlja izazov u osposobljavanju kontrolora, budući da put od kandidata do licenciranog kontrolora obično traje nešto više od dvije godine. Prihode ostvaruju pružajući usluge korisnicima koji su najvećim dijelom inozemne zrakoplovne kompanije, a bazu troškova im odobravaju Udruge zrakoplovnih kompanija i Europska komisija. Kao i sve kontrole letenja u EU, imaju specifičan sustav financiranja utvrđen EU regulativom i načelima Eurocontrola (Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe). “Usluge pružamo efikasno uz konkurentne troškove jer su, primjerice, cijene usluge u Velikoj Britaniji i Njemačkoj oko 90 eura, dok kod nas ta cijena iznosi oko 47 eura. Većinu prihoda ostvarujemo iz rutnih naknada koje se naplaćuju uglavnom zrakoplovima u preletu, i to čini oko 90 posto prihoda, ali i troškova. Ostalih oko 10 posto prihoda ostvarujemo kroz aerodromski promet u Hrvatskoj, što se financira iz terminalnih naknada. Prihodi se kreću na razini od oko 100 milijuna eura, a do 2019. godine se zbog plana performansi i blagog porasta prometa ne planira značajniji porast prihoda. Kada uzmemo u obzir strukturu prihoda te udio koji čine strane zrakoplovne kompanije, možemo reći da ostvarujemo izvoz usluga od oko 700 milijuna kuna i stoga smo u Hrvatskoj pri vrhu ljestvice izvoznika, a poglavito izvoznika usluga”, objašnjava direktor HKZP-a, a njihovoj dobroj bilanci vesele se i državni, odnosno lokalni proračuni koji putem doprinosa na plaće, poreze, prireze i druga davanja uprihode gotovo 300 milijuna kuna.
oko 700 milijuna kuna tvice izvoznika
Investicija u novi radar
Konstantno ulažu u modernizaciju infrastrukture, u svibnju puštaju u rad radarski sustav Monte Kope u blizini mjesta Banjole kraj Pule. Riječ je o najsuvremenijem sekundarnom radaru izrazito niskog zračenja, višestruko nižeg od propisanih limita. Ukupna investicija teška je 11 milijuna kuna i omogućit će višestruko radarsko pokrivanje u najopterećenijem operativnom sektoru oblasne kontrole “West”, kao i u terminalnoj zoni Pula. Uz to, HKZP planira implementaciju još jednog radarskog senzora, a nakon uvođenja sustava A-SMGCS na zagrebačkom aerodromu, uvest će širu primjenu novih nadzornih tehnologija na bazi multilateracijskih (MLAT) odnosno ADS-B tehnologija. A-SMGCS sustav podrazumijeva najnoviju tehnologiju nadzora kretanja zrakoplova i vozila i zapravo je priprema za porast broja zrakoplova koji se očekuje nakon otvaranja novog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ). Ulaganje u iznosu od tri milijuna eura omogućit će instrumentalni nadzor letova čak i u uvjetima najgušće magle. Nisu zapostavili ni zelene investicije, pa su na nadstrešnicu parkinga tvrtke instalirali solarne panele koji će tijekom ljetnih mjeseci zadovoljavati od trećine do polovine dnevne potrošnje postrojenja u sjedištu tvrtke. Prema elaboratu isplativosti, ova investicija od oko 2,6 milijuna kuna isplatit će se kroz idućih 10 godina, dok je očekivani
vijek trajanja fotonaponskog sustava oko 30 godina. Također su sa susjednim kontrolama letenja na jugoistočnoj prometnoj osi u završnoj fazi implementacije projekta prekograničnih slobodnih ruta, čiji je glavni cilj korisnicima pružiti mogućnosti poboljšanja učinkovitosti izravnih ruta koje se mogu planirati. Ovaj koncept će omogućiti velike uštede u potrošnji goriva i emisiji štetnih plinova.
Od HKZP-a državni i lokalni proračuni uprihode gotovo 300 milijuna kuna
Suradnja za novac
HKZP je članica COOPANS-a (suradnje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz Hrvatske, Austrije, Švedske, Danske i Irske) i udruženja čiji je COOPANS član (uključujući SESAR JU, SESAR Deplyoment Manager i A6 koji uključuje i savez s pet najvećih kontrola letenja u Europi). Međunarodnu suradnju ističu kao jednu od strateških odrednica poslovanja koja im omogućuje da novcem iz EU fondova sufinanciraju razvojne projekte. “Članstvo u navedenim udruženjima i partnerstvima omogućuje nam opstojnost i konkurentnost na europskom tržištu usluga jer, iako smo monopolist u Hrvatskoj, moramo uzeti u obzir širi kontekst i činjenicu da se, s obzirom na tehnologiju, usluge mogu pružati daljinski iz bilo koje zemlje u bilo kojem zračnom prostoru, te je stoga u Europi zapravo na snazi tržište koje može privući korisnike usluga i sigurnijom i efikasnijom uslugom”, zaključuju iz HKZP-a. 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 35
predstavljamo Saga tim, Zagreb
Škola lijepog čitanja Osim što svojim polaznicima pomaže tijekom redovnog obrazovanja, ova škola prvi put u Hrvatskoj (i regiji) daje mogućnost djeci da posuđuju svoje glasove likovima iz crtića ili sinkroniziraju reklame, filmove, serije be za mozak. Potaknuti dugogodišnjim saznanjima i iskustvom nismo dvojili o pokretanju ovakve škole koja će prvi put u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, dati mogućnost djeci da posuđuju svoje glasove najpoznatijim likovima iz crtića ili sinkroniziraju reklame, filmove, serije. Da-
Škola djeluje u Zagrebu, ali do kraja 2017. planiraju istu mogućnost ponuditi djeci iz svih dijelova Hrvatske U današnjem vremenu, kada se komunikacija među mladima svela na skraćenice od po tri slova i u silnom nedostatku razgovora, gubimo najvažnije vježbe za mozak. Adrijana Škandro
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
U
današnjem svijetu knjige su uglavnom na policama, a svakodnevna komunikacija trpi. Broj riječi koje se koriste među mladima smanjuje se umjesto da se povećava. Tim stručnih ljudi iz zagrebačke tvrtke Saga tim, koji čine audioproducenti i dugogodišnji radijski i televizijski voditelji, odlučili su mladima pokazati tajne tehnike i vještine voditelja, glumaca i spikera te im time omogućiti potpunu slobodu u izražavanju bez straha i nesigurnosti. Sve je to moguće kroz projekt Škola lijepog čitanja koji je jedinstven u ovom dijelu Europe i namijenjen prvenstveno djeci kako bi savladala vještinu čitanja s razumijevanjem, naučila tehnike disanja i dikcije. Djeca zbog novostečene sigurnosti u sebe potom mogu lakše prolaziti i kroz daljnje školovanje. Svojim inovativnim pristupom polaznike će naučiti i “trikove” najboljih govornika, primjerice kako samo jednom rečenicom u 30 sekundi pridobiti pozornost slušatelja i steći potrebno samopouzdanje. “U današnjem vremenu, kada se komunikacija među mladima svela na skraćenice od po tri slova na društvenim mrežama i u silnom nedostatku razgovora koji ne uključuje napredne tehnologije, gubimo najvažnije vjež-
36 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
kle, Škola lijepog čitanja omogućuje kvalitetnu edukaciju u sinkronizaciji i osnovama govorničkih vještina za talentiranu djecu”, kaže nositeljica projekta i edukatorica Adrijana Škandro koja dodaje kako im je plan do kraja 2017. godine omogućiti djeci iz svih dijelova Hrvatske ono što je trenutno u njihovoj Školi lijepog čitanja dostupno samo u Zagrebu.
Nova zapošljavanja
Za sada u tvrtki uz honorarne suradnike imaju četvero zaposlenih, no kako budu širili poslovanje, planiraju i nova zapošljavanja, a cilj im je imati i do 30 zaposlenih. “Vjerujemo kako će odgovorne osobe gradova, mjesta i sela prepoznati kvalitetu i potrebu za uslugama Škole lijepog čitanja za svako ono dijete koje bi moglo imati dobrobiti od nje, a samim time ćemo moći zapošljavati i sve veći broj ljudi koje ćemo dodatno educirati”, kaže Adrijana Škandro te posebno ističe kako se u Hrvatskoj često vjeruje da je za dobre socijalno-ekonomske prilike potrebno nekamo otići. “U našem slučaju, glazba i glasovi ne poznaju granice. Ostajemo ovdje ulagati znanje u naše klince”, napominje na kraju Adrijana Škandro. (I.G.)
IZNAD CRTE
Tko može biti poduzetnik?
Jean Pierre Maričić
direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek
Ono što je lako uočiti kod uspješnih poduzetnika jest njihova strast prema projektu koji provode i čvrsta vjera u njegov uspjeh. Ta strast nije iracionalna kakva se može pronaći kod nekih poduzetnika koji se onda čude i ostaju u nevjerici kad pothvat ne uspije. To je strast koja je sazdana na čvrstim planovima i poznavanju stvari
Č
esto sam sudjelovao u razgovorima o tome koje su karakteristike “pravog” poduzetnika. Većina sugovornika imala je na pameti određene osobine koje su smatrali bitnima za bavljenje poduzetništvom. Ekonomska i financijska znanja, dobre govorničke (pregovaračke) vještine, marketinško iskustvo, poznavanje tržišta… Drugima je to bilo poznavanje utjecajnih ljudi, dobre veze u javnim poduzećima... U svakom slučaju, postojala je određena ideja o specifičnim karakteristikama koje poduzetnik mora imati. I sam sam u svom radu s poduzetnicima činio sličnu pogrešku i pokušavao ih procjenjivati prema karakteristikama koje sam osobno smatrao bitnima. Ocjenjivao sam njihove poslovne planove i u razgovorima s njima pokušavao procijeniti razinu njihovih znanja. Međutim, u dugogodišnjem radu u inkubatoru praksa je pokazala nešto vrlo zanimljivo. Uspješni poduzetnici veoma se razlikuju po svojim znanjima i vještinama, po poznanstvima i društvenim krugovima s kojima se druže. Koja je onda tajna uspjeha? Ono što je lako uočiti kod uspješnih poduzetnika jest njihova strast prema projektu koji provode i čvrsta vjera u uspjeh tog projekta. Ta strast nije iracionalna kakva se može pronaći kod nekih poduzetnika koji se onda čude i ostaju u nevjerici kad pothvat ne uspije. To je strast koja je sazdana na čvrstim planovima i poznavanju stvari. Sljedeća karakteristika koja razlikuje uspješnog poduzetnika od neuspješnog jest identificiranje krivca za određene neuspjehe u projektu. Neuspješan poduzetnik krivca će uvijek tražiti u okružju
- visoki nameti, birokratizirana država, korupcija... Uspješan poduzetnik prihvatit će okruženje takvo kakvo je, jer je to okruženje identično za sve poduzetnike. Uspješan poduzetnik istraživat će vlastite
Prije nekoliko godina došao je na savjetovanje gospodin koji je poželio postati poduzetnik. Upitao sam ga ima li kakva posebna znanja i vještine uz pomoć kojih bi pronašao neku nišu na tržištu, na što je odgovorio da nema. Drugo pitanje bilo je vezano uz financijsku situaciju, tj. mogućnost kupovanja franšize kojom bi se bavio, međutim, i na to je stigao negativan odgovor. Treće pitanje bilo je vezano uz poznanstva koja bi mu omogućila neke poslove, ali sugovornik ni ovdje nije imao adekvatan odgovor. Na kraju razgovora rekao sam mu: “S obzirom na to da nemate posebnih znanja i vještina, financija, ni veza za pokretanje posla, vidim samo jednu mogućnost za vas, ali na žalost pozicija je već zauzeta ja radim na tom radnom mjestu”. Puno je primjera u zadnjih desetak godina bilo u inkubatoru, gdje smo imali majstore koji su odlično znali svoj posao, a polako su, uz rast svog poduzetničkog pothvata, nadopunjavali potrebna znanja. Imali smo i studente koji su došli prepuni teoretskih znanja, a onda u svojim projektima pretvarali to
Uspješan poduzetnik prihvatit će okruženje takvo kakvo je, jer je to okruženje identično za sve poduzetnike slabosti i mijenjati ih kako bi ostvarivao bolje rezultate. Zanimljivo je kako nam na edukacije i radionice uvijek dolaze uspješniji poduzetnici, dok oni koji imaju manje posla za takve aktivnosti nemaju vremena.
u praksu i stjecali nove vještine. Imali su vjeru u svoj projekt, želju da zajedno s projektom sami rastu i napreduju te strast koja ih je držala i kada su nailazili na prepreke koje su se ponekad činile nepremostivima.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 37
TURIZAM Značaj socijalnog turizma
Turizam za sve
Pojam socijalnog turizma na konferenciji u Zagrebu pojasnit će predstavnici neprofitne organizacije International Social Tourism piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
turizma, ali i provjerili kako teku pripreme za održavanje Svjetskog kongresa socijalnog turizma, predviđenog za listopad. Organizator zagrebačkog kongresa je Udruga za kulturu osoba oštećenog sluha Svijet tišine, a kongres su podržali Ministarstvo turizma, Institut za turizam i zagrebačka Turistička zajednica.
Kongres dovodi nove turiste
Kroz kvalitetnu ponudu socijalnog turizma država može pridobiti nove goste, kaže Belanger
S
ocijalni i humanitarni turizam kao poseban oblik djelatnosti u svijetu je odavno poznat, a u Hrvatskoj je tek u povojima jer postoji vrlo malo smještajnih objekata namijenjenih upravo prihvatu turista socijalne kategorije, u koju se ubrajaju ne samo siromašni građani, nego i osobe starije životne dobi te invalidi. “Smatramo da su odmor i razonoda temeljno ljudsko pravo koje moraju prakticirati svi ljudi”, istaknuo je Charles Etienne Belanger, predsjednik neprofitne organizacije International Social Tourism (ISTO) koja, kao nositelj projekta, diljem svijeta potiče održavanje kongresa posvećenih socijalnom turizmu. Belanger i drugi predstavnici ISTO-a posjetili su Zagreb kako bi se upoznali s mogućnostima koje ovaj grad nudi u unapređenju socijalnog
“Održavanje kongresa može biti pokretač ekonomije u državi u kojoj se održava. Grad Zagreb je prepoznao potencijal socijalnog turizma, a kroz kvalitetnu ponudu socijalnog turizma država može pridobiti nove goste”, naglasio je Belanger pojašnjavajući kako je socijalni turizam ustvari - turizam za sve. No, ipak se taj pojam posebice odnosi na invalide i starije osobe tj. osobe kojima je zbog fizičkih, pa i financijskih razloga, otežan ili čak onemogućen odlazak na odmor. Primjer dobre prakse u socijalnom turizmu daje Španjolska u kojoj se nalazi 300 centara specijaliziranih za obiteljski (socijalni) turizam pod nazivom Family Holiday Association. Isto tako, u Francuskoj postoje kompleksi turističkih naselja u koje na odmor dolaze turisti niže platne moći, a turističke usluge plaćaju bonovima koji se zatim prosljeđuju komercijalnom sektoru i lokalnoj samoupravi. U Mađarskoj turisti koji plaćaju turističke usluge bonovima ujedno ne plaćaju porez, a dio vrijednosti tih bonova podmiruje država. Kongres socijalnog turizma održava se svake dvije godine, a do sada se održao u brojnim zemljama svijeta.
Promotivna akcija Europske komisije
Calypso, fond za siromašne Prije sedam godina Europska komisija napravila je promotivnu akciju - program Calypso, koji je promovirao socijalni turizam. Kroz taj se program nudila mogućnost putovanja socijalno ugroženim skupinama, a u isto vrijeme jačao razvoj lokalnih ekonomija u turističkim odredištima u koja su putovale te skupine. Postoje četiri ciljne skupine programa Calypso
- osobe starije životne dobi, mladi od 18 do 30 godina, osobe s invaliditetom i obitelji s niskim primanjima. Prije pet godina proračun Calypsa povećan je s jednog na 1,5 milijuna eura. Time se željelo priznati kako su prepoznate socijalno ugrožene skupine ljudi te kako se turizam treba odvijati tijekom cijele godine, a ne samo sezonski.
38 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Novi destinacijski proizvodi
Teslina dolina svjetla i vode
Tesla HotSpot je dodana vrijednost već osmišljenoj karlovačkoj turističkoj ruti te ključni sadržaj za međunarodno povezivanje s ostalim državama. Taj je projekt nedavno primljen u međunarodni klaster kulturnih ruta, a cilj nam je dobiti certifikat Vijeća Europe, naglasila je Andrea Štalcer Furač piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
U
povodu 160. obljetnice rođenja svjetskog znanstvenika i izumitelja Nikole Tesle pokrenut je novi destinacijski proizvod pod nazivom Dolina svjetla i vode, turistička ruta koja povezuje Zagreb, Karlovac i Ozalj. Njena promocija i velika turistička manifestacija održat će se 9. srpnja, a očekuje se kako će se toj ruti priključiti zainteresirani stanovnici spomenutih gradova, kao i turisti koji žele upoznati gradove u kojima je Tesla živio, posjećivao ih i u kojima je stvarao neke od svojih velikih izuma. “S ciljem brendiranja kontinentalnog dijela vezano uz Teslu, želja nam je da se ta manifestacija održava jednom godišnje, a uz nju će se paralelno održavati posebne karlovačke, zagrebačke i ozaljske rute, u svakom od tih gradova. Važno nam je da u tome jednako sudjeluju stanovnici i turisti, posebice oni koji posjećuju Zagreb, pa su u mogućnosti doći na izlet u Karlovac i Ozalj”, rekla je Andrea Štalcer Furač, autorica projekta turističke rute Dolina svjetla i vode. Dodala je kako je taj inovativni i kreativni turistički koncept vođen Teslinim modelom - od ideje do realizacije.
posredstvom interaktivne karte ruta će se vrlo lagano moći istražiti. Sve kreće iz zagrebačkog Tehničkog muzeja u kojem je smješten Teslin kabinet, prolazi se kroz Karlovac gdje je živio i školovao se, a zasad ruta završava u Ozlju. No umrežavanje gradova tu nije gotovo, nego je u planu produljenje te turističke rute do Smiljana, Teslinog rodnog mjesta te čak i dalje, preko granica u ostale države u Europi i Americi koje baštine Teslu. Svake godine ta će se manifestacija unapređivati jer svaki grad povezan s Teslom ima specifičnu temu o ovom svjetskom
Prvi Tesla HotSpot na svijetu
Prije mjesec dana pokrenut je još jedan projekt - prvi Tesla HotSpot na svijetu, a pojašnjavajući taj projekt, Andrea Štalcer Furač je naglasila kako je mjesto ispred karlovačke gimnazije koju je Tesla pohađao prvo na svijetu koje nosi oznaku Tesla HotSpot. Ono je povezano info pločom i kodom putem kojeg će se moći u bilo koje doba dobiti sve informacije o Tesli. “Tesla HotSpot je dodana vrijednost već osmišljenoj karlovačkoj turističkoj ruti te ključni sadržaj za međunarodno povezivanje s ostalim državama. Taj je projekt nedavno primljen u međunarodni klaster kulturnih ruta, a cilj nam je dobiti certifikat Vijeća Europe”, naglasila je Andrea Štalcer Furač. Inače, ova ruta osmišljena je na jednostavan način. Naime,
Zagreb
Karlovac
Ozalj
znanstveniku zanimljivu turistima, učenicima i građanima. Kako je istaknula autorica projekta, trenutno se provodi posebna edukacija turističkih vodiča za vođenje tih ruta. “Od jeseni će se organizirati školski izleti, a od 2017. planiramo izaći na međunarodno tržište i u rutu uključiti inozemne gradove koji su također na neki način vezani uz Teslu”, zaključila je Andrea Štalcer Furač. 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 39
HRWWWATSKA Povezivanje obrazovanja s gospodarstvom
Arhiv u oblaku Sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
Z
a razliku od papirnatog gradiva koje je moguće propisno pohraniti u optimalnim uvjetima i očekivati da će ono biti čitljivo i nakon 100 ili više godina, digitalni su zapisi nestabilni jer su suočeni sa stalnim promjenama u tehnologiji. Primjerice, podaci koji su se ranije pohranjivali na računalne diskete danas više nisu dostupni. S druge strane, arhiviranje u oblaku vrlo je zahtjevno, traži poštivanje arhivističkih normi i proaktivnu brigu o pohranjenim zapisima.
Ovakav projekt vrlo je složen, zahtijeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost, kaže Krešo Troha Upravo zbog te činjenice, čelni ljudi Setcora potražili su pomoć vodećih istraživača unutar akademske zajednice koji su stručnjaci u području suvremene arhivistike okrenute digitalnim tehnologijama. Drugim riječima, tvrtka 40 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
itSoft, u sklopu brenda Setcor, sklopila je ugovor sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o izvedbi projekta Usklađivanje poslovanja s normama relevantnima za sigurno i pravno valjano dugoročno čuvanje podataka. Cilj projekta je razmjena znanja i iskustva između tvrtki okupljenih oko brenda Setcor (Aduro ideja, Hema Solutions i itSoft) i Filozofskoga fakulteta. Provedba projekta obuhvaća sljedeće aktivnosti: detaljnu analizu usluga i aktivnosti Setcora, analizu relevantnih normi i zakonskih regulativa, razradu metodologije i metrike, implementaciju potrebne nadogradnje softverskih rješenja i provjeru usklađenosti s relevantnim normama, preporukama i važećom zakonskom regulativom.
Nepromjenjivost zapisa
“Potpisivanjem ovoga projekta Filozofski fakultet nastavlja se aktivno povezivati s gospodarstvom. Znanstvena dostignuća do kojih su istraživači došli u vlastitim istraživanjima pretaču se u konkretna, tržišna rješenja”, poručio je dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić. Istraživanja pokazuju da sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge
Combis Partner Day
Combis ojačao portfelj za digitalni potpis
Krešo Troha, itSoft
Vlatko Previšić, Filozofski fakultet, dekan
Regionalni sistem integrator Combis u suradnji s tvrtkom Namirial, pružateljem inovativnih rješenja za digitalnu autentifikaciju i tvrtkom Wacom, proizvođačem grafičkih tableta organizirao je Combis Partner Day na kojem su predstavljeni novo partnerstvo i širenje Combisa na nova tržišta, brojna napredna rješenja te rezultati istraživanja o digitalizaciji poslovanja. “Namirial je nedavno preuzeo austrijsku tvrtku Xyzmo, poznatu po vrhunskom rješenju za elektronički potpis, čija je rješenja Combis implementirao kod više korisnika u Hrvatskoj. Tako će Combis uz dosadašnju ponudu rješenja proširiti svoj portfelj u ovom segmentu”, istaknuo je Siniša Staničić, direktor Sektora IT infrastrukture Combisa. Osim toga, na Combis Partner Dayu predstavljena su konkretna rješenja koja je Combis implementirao u suradnji s partnerom, tvrtkom IT Sistemi, te novi prodajni partner za Sloveniju koji će nuditi proizvode
iz Namirial portfelja, tvrtka TIS. Posebna pažnja bila je usmjerena na poslovne izazove i novu EU uredbu eIDAS kojom se nastoji povećati povjerenje u elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu osiguravanjem sigurne elektroničke interakcije između građana, tvrtki i tijela javnih vlasti. Predstavljena je i vizija budućnosti poslovnica u kojima su primijenjena paperless rješenja i biometrijski potpis te rješenje mobilni bankar. Jedno od predavanja bilo je posvećeno i praktičnim primjerima za što konkurentniju digitalnu transformaciju kompanija. (B.O.)
Hrvoje Stančić
u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane. Ovakva vrsta pohrane jamči nepromjenjivost zapisa te osigurava njihovu vjerodostojnost, što znači da zapisi ostaju autentični, pouzdani, točni i upotrebljivi. “Tvrtke u gospodarskome sektoru, ali isto tako i tijela državne i javne uprave koja prelaze na e-poslovanje, korištenje isključivo epošte u poslovnome komuniciranju, e-računa ili e-potpisanih dokumenta, moraju odgovorno poslovati, odnosno moći čuvati vlastitu dokumentaciju i arhivirati je u obliku vjerodostojnih e-zapisa”, izjavio je voditelj projekta Hrvoje Stančić. Iz Setcora poručuju da je iznimno važno povezati realan sektor i obrazovne ustanove. “Ovakav projekt vrlo je složen, zahtijeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost. Zato je nužna suradnja s ljudima koji posjeduju potrebna znanja i stručnost. Arhivisti koji završavaju Studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika na Filozofskome fakultetu imaju potrebna znanja za organizaciju arhivske pohrane kako u papirnatome tako i u e-obliku u oblaku. Vjerujemo kako ćemo implementacijom njihovih rješenja značajno unaprijediti naš rad”, zaključio je Krešo Troha iz Setcora.
Ericsson Nikola Tesla
ENT informatizira hrvatske bolnice
Ericsson Nikola Tesla isporučit će bolnički informacijski sustav KBC-u Split, Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka. Ugovori su vrijedni više od 10 milijuna kuna. Bolnički informacijski sustav omogućit će poboljšanje rada zdravstvenog osoblja i jednostavnije praćenje stanja svih
pacijenata. ENT će informatizirati KBC Split u suradnji s tvrtkom Infosistem, a Biokovku s tvrtkom Enel koja projektira informacijske sustave. Bolnički informacijski sustav je sveobuhvatno ICT rješenje namijenjeno integriranom upravljanju administrativnih, financijskih i kliničkih informacija unutar domene pružatelja zdravstvene skrbi. Sustav kroz integraciju svih procesa unutar ustanove i centralizaciju svih podataka o pacijentu na jednom mjestu omogućava jednostavniju i učinkovitiju razmjenu podataka između svih djelatnika zdravstvene ustanove od medicinskih sestara do liječnika i menadžmenta. (B.O.)
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 41
Zaključci 17. međunarodnog simpozija o kvaliteti U Zadru je od 16. do 18. ožujka održan Međunarodni simpozij o kvaliteti. Zaključke simpozija predstavlja Hrvatsko društvo menadžera kvalitete (HDMK). � Za simpozij je, nakon međunarodne re-
cenzije, prihvaćeno 47 znanstvenih i stručnih radova od autora iz 15 zemalja svijeta. Simpozij financijski podupire IVF – International Visegrad Fund, a suorganizatori su 17 sveučilišta, fakulteta i organizacija iz devet zemalja.
diti sustav gospodarenja otpadom, kako na razini organizacije, tako i na razini općina, gradova i države u cjelini.
� Svijest o potrebi implementacije sustava
cjeline: Kvaliteta čini razliku, Kvaliteta u obrazovanju i sportu, Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu, Revizija norme ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015.
upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima norme ISO 9001 u javnoj upravi i jedinicama lokalne i regionalne samouprave sve je veća. Nema stvarne reforme javne uprave bez materijalizacije načela upravljanja kvalitetom, utvrđivanja konteksta i procesnog pristupa, usmjerenosti na korisnika (građani, gospodarstvo).
� Neke od promjena u revidiranoj normi
� Ispunjenje zahtjeva međunarodne nor-
� Najviše radova odnosilo se na tematske
ISO 9001:2015 terminološkog su karaktera. Međutim, učinjene su i suštinske promjene kao što su: 1.) promjene u strukturi uvažavajući SL aneks, 2.) razumijevanje organizacije i njenog konteksta, 3.) potpuna procesna orijentacija u upravljanju organizacijom i 4.) uvođenje zahtjeva za upravljanja rizicima. Kvaliteta shvaćena kao ispunjenje zahtjeva revidirane norme ISO 9001:2015 prilika je organizacijama da naprave značajan iskorak u materijalizaciji načela upravljanja kvalitetom.
� Revidirana norma ISO 14001:2015 kao
ključna poboljšanja obuhvaća: 1.) povećanu ulogu uprave, 2.) usklađivanje sa strategijom, 3.) povećanu zaštitu životne sredine s fokusom na proaktivno djelovanje, 4.) učinkovitiju komunikaciju i 5.) sagledavanje problema zaštite okoliša kroz životni ciklus proizvoda ili usluge.
� U sinergiji sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao sastavnim dijelom Nacionalne strategije zaštite okoliša RH, predstavlja snažan alat organizacijama za izgradnju sustava upravljanja okolišem, u okviru kojeg treba izgra-
me ISO 9001 kao doprinos jačanju konkurentnosti još nije prepoznat u području medija i politike.
� Kvaliteta i inovacija važni su poslovni
faktori u svim vrstama organizacija. Kvaliteta i inovacija su partnerske discipline koje mogu koristiti jedna drugoj i zajedno stvoriti organizacijsku različitost radi stvaranja konkurentske prednosti.
� Glavni preduvjet za organizacije koje žele
osigurati održivi razvoj je stalni razvoj ljudskih potencijala. Jedna od značajnih prepreka inovacijama u organizacijama je nedostatak unutrašnje infrastrukture za podršku procesu transformacije ideje u primjenjivu inovaciju.
� Razumijevanje fenomena “konteksta
organizacije” kao “novog” zahtjeva revidirane norme ISO 9001:2015 zahtijeva filozofski pristup upravljanju kvalitetom i razumijevanje praktičnog funkcioniranja organizacije. Upravni odbor HDMK Zagreb, 4. travnja 2016.
Hrvatsko društvo menadžera kvalitete www.hdmk.hr
Beskontaktno poslovanje 3. RFID konferencija 18. svibnja
Tehnologija budućnosti ili RFID na djelu Svaka osoba dnevno kraj sebe već ima barem četiri RFID koda - u osobnoj iskaznici, kartici, ključu automobila, mobitelu... Svi oni sadrže tag kojim se putem RFID tehnologije s njih čitaju podaci. O gospodarskoj primjeni ove tehnologije bit će riječi na skorašnjoj konferenciji
P
roizvodni i poslovni procesi u logistici, trgovini, bankarstvu, auto i avio industriji, transportu, medicini, proizvodnji hrane, te mnogi drugi sektori nezamislivi su bez upotrebe RFID tehnologije. Povećanje konkurentnosti i produktivnosti, smanjenje troškova, pregled poslovanja u stvarnom vremenu, samo su neke od prednosti koje donosi upotreba RFID tehnologije, odnosno radiofrekvencijske identifikacije (RFID). Nasljednik nekada popularnog bar koda, RFID je najlakše opisati kao čip s memorijom koji beskontaktno komunicira s čitačem, a u memoriju se pritom kontinuirano mogu dodavati i brisati željeni podaci. S obzirom na to da se na taj način automatski unapređuju i automatiziraju poslovni procesi, danas više nema područja ljudske djelatnosti u kojem se RFID ne koristi, te se ona s pravom naziva tehnologijom budućnosti. Procjene govore da danas svaka osoba dnevno kraj sebe ima minimalno četiri RFID koda, počevši od vozačke dozvole, putovnice, novih osobnih iskaznica, ključa automobila, pa do bankovnih kartica i mobilnih telefona. Svi oni imaju takozvani tag kojim se putem RFID tehnologije s njih čitaju podaci, a svaki treći mobitel na svijetu ima ugrađen beskontaktni NFC za potrebe plaćanja. Upravo ovaj značajan i neizbježan doprinos RFID tehnologije, te konkretni primjeri njegove upotrebe u svijetu i u domaćim poslovnim procesima bit će prezentirani na još jednoj regionalnoj tehnološkoj konferenciji koja se održava 18. svibnja u Zagrebu, u hotelu Westin. Poseban naglasak bit će na potrebi sigurne trgovine i mogućnosti beskontaktnog plaćanja.
Uživo: RFID tehnologija na djelu
Standardizacija i sigurnost su neke od glavnih tema kojima se poklanja velika pažnja. Na primjer, u Sjevernoj Europi beskontaktno plaćanje je prisutno u 90 posto slučajeva, a u
nas samo u 10 posto. Zbog toga će gosti ovogodišnje konferencije biti neki od najvećih europskih stručnjaka iz područja standardizacije i sigurnosti. Prezentirat će se zadnji dometi i RFID rješenja vodećih svjetskih tvrtki kao i rješenja implementirana kod nas. Sastavni dio konferencije je izložbeni dio gdje će se moći uživo vidjeti RFID tehnologija na djelu.
Poseban naglasak bit će na potrebi sigurne trgovine i mogućnosti beskontaktnog plaćanja
Danas više nema područja ljudske djelatnosti u kojem se RFID ne koristi Budući da u bliskoj budućnosti RFID tehnologiju očekuje enormna eksplozija primjene, konferencija je namijenjena široj ciljnoj javnosti, a uz prikaz konkretnih rješenja sudionicima će dati pregršt potrebnih informacija o tome kako je primijeniti u svakodnevnom poslovanju. Partner konferencije je tvrtka GS1 Croatia, a glavni pokrovitelj Hrvatska udruga poslodavaca. 25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 43
AKTUALNO 12. međunarodna konferencija o razvoju tržišta nekretnina
Kuščević: Zelena gradnja nije niti smije biti politička floskula Na konferenciji u organizaciji Filipović savjetovanja, EBRD i WGBC potpisali su sporazum kojim usuglašavaju suradnju u podršci održivoj gradnji. Prva država u kojoj će surađivati s nacionalnim Savjetom za zelenu gradnju bit će Hrvatska
U
sklopu 12. međunarodne konferencije o razvoju tržišta nekretnina EBRD i Europska mreža Svjetskoga savjeta za zelenu gradnju (WGBC) potpisali su Sporazum o razumijevanju kojim usuglašavaju suradnju u podršci održivoj gradnji, uz poseban naglasak na štedljivo trošenje energije i resursa te na smanjenje emisija ugljika. Taj će sporazum definirati akcijski plan partnera za 2016. u kojemu će prva država u kojoj će surađivati s nacionalnim Savjetom za zelenu gradnju biti Hrvatska (Hrvatski savjet za zelenu gradnju). To će uključivati i surad-
Bez sređenog katastra nema napretka u sektoru graditeljstva pa ni turizma, ističe Kuščević nju u financiranju komponenti hrvatske nacionalne energetske strategije za obnovu zgrada kroz projekt Build Upon, koji je dio šireg europskog projekta iz programa Horizon 2020. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, naglasio je da zelena gradnja nije niti smije biti politička floskula. “To je smjer u kojem Hrvatska mora ići, ozbiljno se tome pristupa i postoje programi za sufinanciranje”, izjavio je, pozvavši i banke da se uključe u stimuliranje zelenih projekata. “U Ministarstvu smo se okrenuli energetskoj uštedi u zgradarstvu gdje se troši 40 posto energije kod nas. Našem gospodarstvu u iduće četiri godine je dostupno 350 do 400 milijuna eura, nadam se da ćemo sva ta sredstva potrošiti i alocirati
dodatna”, rekao je Kuščević, uz napomenu da bez sređenog katastra nema napretka u sektoru graditeljstva pa ni turizma.
Učinci na ekonomiju i život
Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju, poručila je kako ta institucija pridaje veliku važnost zelenoj ekonomiji u svim zemljama u kojima posluje. “Uložili smo šest milijardi eura u projekte energetske učinkovitosti, a samo u Hrvatskoj je uloženo 380 milijuna eura u 25 projekata. Zelena gradnja nije samo priča o novom standardu već se radi i o konkretnim ekonomskim učincima i povećanju kvalitete života te vrijednosti nekretnine”, kazala je. Cordula Wohlmuther iz UNWTO-a je istaknula da su međunarodni turistički dolasci porasli za 4,4 posto i dostigli brojku od 1,2 milijarde u 2015. “I vama raste broj dolazaka i zarada, a prema prognozama bi do 2020. trebali biti u top 20 svjetskih destinacija”, istaknula je ona, dodavši da smo trenutačno 23. najomiljenije odredište. Tijekom dva dana trajanja konferencije u organizaciji Filipović savjetovanja, kroz panele i predavanja uglednih gostiju pretresle su se brojne aktualne teme tržišta nekretnina koje će određivati i buduće trendove u branši.
44 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Zelena gradnja nije samo priča o novom standardu već se radi i o konkretnim ekonomskim učincima i povećanju kvalitete života te vrijednosti nekretnine. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju
predstavljamo Andy’s Stuff, Rijeka
Hoću Andy’s, eto baš hoću Mlada dizajnerica Andrea Anić stalno pomiče granice modne umjetnosti, a njezine kreacije imaju ono nešto, posebno, drugačije
D
obri poznavatelji modnih izričaja kažu da je komad odjeće koji svakako morate imati u svom ormaru - baloner. A iz Rijeke nam dolaze doista posebni baloneri, a kreira ih modna dizajnerica Andrea Anić. No priča o brendu Andy’s osim balonera govori i o nesvakidašnjim kaputima, haljinama i vjenčanicama. Ova mlada dizajnerica stalno pomiče granice modne umjetnosti, a njezine kreacije imaju ono nešto, posebno, drugačije. Komadi odjeće koje dolaze iz njezinoga modnog ateljea slave osobnost i neuniformiranost, a opet tako lijepo pristaju ženskom tijelu i daju naglasak ljepoti i karakteru svake žene. mnogo znači kad joj se jave ljudi da su negdje na nekome vidjeli kaput koji je njezinih ruku djelo.
Početak je najteži
Proizvodi po kojima je Andy’s Stuff prepoznatljiv su kaputi i baloneri specifičnih krojeva “Proizvodi po kojima sam prepoznatljiva su kaputi i baloneri specifičnih krojeva. Po tome se razlikujem od konkurencije jer zaista nisam vidjela da itko radi takav dizajn. Kaputi su zamijećeni i u europskim metropolama koje sam u zadnje dvije godine posjetila. Danas kada je sve već izmišljeno, zbilja je teško istaknuti se”, kaže vlasnica obrta i kreativna direktorica brenda Andy’s Andrea Anić te dodaje kako joj jako
Posluje tek tri godine i ističe kako je mnogo u tom razdoblju naučila. Ipak naglašava kako joj je najteže bilo započeti s vlastitom tvrtkom jer “tada shvatite da ste vi sve - i radnik i direktor i knjigovođa i psiholog - a najmanje ste ono što želite biti”. “U sve što dizajniram nastojim unijeti ono što je specifično za moj brend. Moje klijentice zaista vole moj dizajn, kupuju moju odjeću i redovno prate nove kolekcije koje stvaram, a to su sve posebne i drage osobe. Nerijetko surađujemo i s tvrtkama koje žele drugačiji dizajn odjeće za svoje zaposlenike. Surađivala sam i s pjevačkim zborovima kojima sam dizajnirala haljine za nastupe, a moju odjeću kupuju i operne pjevačice. Trenutačno osmišljavam kostimografiju za jednu plesnu predstavu”, kaže Andrea Anić. Iako u Rijeci nema puno registriranih djelatnosti poput njezine, kako bi pokrila troškove, za sada ona i još dvije njene djelatnice rade i sitnije prepravke na odjeći. I ovu mladu obrtnicu, kad su u pitanju problemi, najčešće muče oni financijski. “Najteže je naplatiti rad jer ljudi zaista ne razumiju da to netko izrađuje, da stvara svojim rukama. Danas kada je sve iz Kine, mnogi ljudi nemaju predodžbu što znači uistinu nešto stvoriti svojim rukama”, kaže Andrea Anić koja i dalje ne miruje već planira puno noviteta, a jedan od njih je i povećanje broja djelatnika. (I.G.)
Danas kada je sve iz Kine, mnogi ljudi nemaju predodžbu što znači nešto uistinu stvoriti svojim rukama. Andrea Anić, dizajnerica
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 45
HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina
Investicije stigle prije lastavica Tvrtka Prevent-FAD kupila je devastiranu Željezaru i ljevaonicu IIijaš te ju je počela ubrzano obnavljati, dok bi proizvodnja trebala započeti u trećem tromjesečju 2017. Tvrtka Mineco je lani intenzivirala radove na dobivanju potrebne dokumentacije za gradnju rudnika u Olovu piše Zdravko Latal latal@privredni.hr
I 40 mil KM
vrijednost radova na obnovi Željezare i ljevaonice Ilijaš
10 mil $
osigurala tvrtka Mineco za gradnju rudnika olova
nvesticije, iako sa zakašnjenjem, stigle su ovog proljeća u Bosnu i Hercegovinu, i to prije lastavica. Na zadnjoj sjednici Vlade Federacije BiH priopćeno je da se napokon, s velikim zakašnjenjem, nastavlja gradnja autoceste koridorom V.c na 5,78 kilometara dugoj poddionici Klopče-Donja Gračanica, na trasi od Zenice prema Doboju. Vrijednost radova od 36 milijuna eura osigurana je kreditom IBRD-a. Federalni ministar prometa Denis Lasić izjavio je da je Vlada FBiH donijela odluku o eksproprijaciji nekoliko zemljišnih čestica uz Neretvu kako bi omogućila početak gradnje mosta preko Neretve kod Počitelja na trasi autoceste Međugorje-Buna kod Mostara. Također je priopćeno da je Vlada FBiH prihvatila i program modernizacije magistralnih cesta, zahvaljujući kreditu IBRD-a od 58 milijuna eura. U skladu s ranijim zaključcima, dio ovih sredstava iskoristit će se za početak gradnje magistralne prometnice Neum-Stolac, te za nastavak radova na tunelu Karaula i prilaznim kilometrima ceste Sarajevo-Tuzla. Završetkom radova ukupna dužina ove ceste između dva grada i tri županije smanjila bi se za 4,5 kilometara i izbjegla teški planinski prijevoj.
Prevent obnavlja Željezaru i ljevaonicu Ilijaš
3
na % trebao bi porasti BDP u 2016. prema procjeni RBI-ja
Uz Željezaru Zenica u predratnoj BiH, među najvećim metaloprerađivačkim tvrtkama bila je Željezara i ljevaonica u Ilijašu, nedaleko od Sarajeva. U ratu je ova željezara, koja se nalazila na liniji bojišnice, bila gotovo u cijelosti devastirana. Početkom ove godine počeli su intenzivni radovi na sanaciji proizvodnih hala i nabava suvremene opreme. Prema planu, nova željezara i ljevaonica će biti puštene u rad u trećem tromjesečju 2017. godine. Tvrtka Prevent-FAD kupila je devastiranu željezaru i počela ubrzano raditi na njenoj obnovi. Vrijed-
46 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
nost radova iznosi 40 milijuna konvertibilnih maraka, a posao bi trebalo dobiti više od 200 radnika, s time da bi broj zaposlenih rastao ovisno o rastu proizvodnje. Dio opreme već je stigao u Ilijaš i kako se građevinski radovi budu privodili kraju, tako će se započinjati s njenom montažom. Posao na rekonstrukciji hala i uređenju 254.000 hektara zemljišta povjeren je domaćim tvrtkama. Prevent-FAD godišnje u BiH troši oko 40.000 tona sirovog lijeva koji se do sada morao uvoziti. U Preventu smatraju da će puštanjem u rad Željezare i ljevaonice Ilijaš u znatnoj mjeri smanjiti vanjskotrgovini deficit zemlje u cjelini.
Rudnik olova i u Olovu
Olovo, općinsko mjesto na cesti Sarajevo-Tuzla, odavno je dobilo naziv po tome što su još Stari Rimljani na tim prostorima iskopavali olovnu rudaču. Od tada, a posebice prije tridesetak godina, tadašnje vlasti planirale su izgraditi rudnik olova. No sve je ostalo na priči iako su istraživanja potvrdila da bi investicija bila isplativa. Prošle godine intenzivirani su radovi na dobivanju potrebne dokumentacije za početak gradnje rudnika za što je tvrtka Mineco, inače većinski vlasnik Rudnika olova i cinka u Srebrenici, osigurala 10 milijuna dolara. Mineco se specijalizirao za gradnju i modernizaciju postojećih rudnika olova, cinka i bakra i predstavlja jednu od najvećih kompanija ove vrste u svijetu. U Ruskoj Federaciji Mineco je najveći proizvođač olova, a zahvaljujući mreži partnera, posluje na četiri kontinenta s godišnjim prometom od 250 do 350 milijuna dolara. Mineco je od Federalnog ministarstva prostornog uređenja za nepuna dva mjeseca dobio urbanističku dozvolu, a u tijeku je proces za dobivanje eksploatacijske i uporabne dozvole od Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, nakon čega će početi radovi na izgradnji rudnika. U njemu će biti zaposleno
Krediti Svjetske banke i MMF-a
Potpora reformama u BiH
oko 250 radnika, a godišnje će se vaditi oko 150.000 tona rude.
Dobre vijesti iz Austrije
Da se u BiH investicijska klima znatno poboljšala, ustvrdila je austrijska specijalizirana agencija Oesterreichische Kontrollbank AG (OeKB), koja pomaže industriji te zemlje da uspješno konkurira na globalnom tržištu. U cilju podrške austrijskim kompanijama ova agencija je, prema rezultatima ankete provedene u 400 međunarodnih tvrtki, objavila indeks poslovne klime u Europi prema kojem
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zatražio je na odvojenim sastancima u Washingtonu s direktoricom Svjetske Banke Sri Mulyani Indrawati, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom i predstavnicima MMF-a financijsku potporu reformskim procesima u BiH. Od Svjetske banke BiH očekuje kredit od 750 milijuna dolara za projekte infrastrukture, razvoj malog poduzetništva i restrukturiranje poduzeća. Oko 75 posto kredita bi se odobrilo za poslove već u ovoj i naredne dvije godine. U izjavi za medije Zvizdić se osvrnuo i na razgovore s predstavnicima MMF-a
Agencije za rad i zapošljavanje BiH
Povećanje zaposlenosti
U BiH se investicijska klima znatno poboljšala, ustvrdio je austrijski OeKB je BiH, po opravdanosti ulaganja i poslovanju, bolje rangirana od Rusije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Bugarske. Ova procjena je iznenadila brojne neovisne analitičare u BiH koji smatraju da je do tog napretka došlo zahvaljujući stabilizaciji političkih odnosa u državi što je po njima, rezultat koalicije dviju stranaka u Federaciji BiH, Saveza za bolju budućnost i Stranke demokratske akcije. Ova vijest je stigla u Sarajevo upravo u trenutku ozbiljne krize između tih dviju stranaka nakon uhićenja lidera SBB-a Fahrudina Radončića. No nakon njegova puštanja iz zatvora, odnosi se popravljaju. Optimistične vijesti stigle su u Sarajevo i od Karla Sevelda, čelnika Raiffeisen Bank Internationala, koji očekuje da će bruto domaći proizvod BiH u ovoj godini porasti na tri posto, a u idućoj na 3,5 posto.
o kreditnom aranžmanu od 1,05 milijardi dolara uz povoljnu kamatnu stopu i rokove otplate, uz uvjet da se predoči rješavanje nastalih problema banaka u srpskom entitetu te da četiri porezne uprave državne, dvije entitetske i Distrikta Brčko - dobiju unificirane baze podataka kako bi se rizici sveli na minimum. Uz ispunjavanje tih uvjeta predstavnici MMF-a bi već u svibnju došli u Sarajevo na daljnje pregovore. (Z.L.)
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, broj nezaposlenih u 2015. smanjen je za 1,7 posto, dok je broj novozaposle-
nih povećan za 0,3 posto. U odnosu na 2014. broj zaposlenih je veći za 7,5 posto. Po kvalifikacijskoj strukturi postotak nezaposlenih NKV radnika iznosio je 26,48 posto, KV radnika 33,77, SSS radnika 27,63, VŠS radnika 1,41 i VSS radnika 8,14 posto. Najveći broj radnika je putem ovog zavoda posao našao u Sloveniji i Njemačkoj.
Razminiravanje u BiH
Za razminiravanje 1,2 milijuna eura Njemački veleposlanik u BiH dr. Christian Hellbart potpisao je u Sarajevu ugovor s organizacijom ITF - Enhancing Human Security u vrijednosti od 1,2 milijuna eura za
razminiravanje u općinama Bosanska Krupa, Gračanica, Vogošća i Doboj. Na tim poslovima angažirat će se isključivo domaće tvrtke za razminiravanje.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 47
HRVATSKA&REGIJA KAPITALSKE NERAVNOTEŽE
Zagubljena predanost radu
Država i strukture čine sve za fleksibilizaciju rada, režu troškove, a ne ustežu se ni od toga da pogoršavaju i druge uvjete rada. To ubija predanost zaposlenika svojoj tvrtki što ruši proizvodnost i smanjuje dodanu vrijednost, tvrdi dr. Mato Gostiša piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
15%
slovenskih radnika predano je radu i svojoj tvrtki, pokazuje Gallupova studija
70%
njih samo odrađuje svoje obveze
za
15%
radnika bilo bi bolje da ne dolaze na posao
J
oš početkom godine slovenska javnost dobila je koristan podsjetnik o tome da proizvodnu snagu svakog poduzeća čine dva kapitala: ljudski i financijski, te da trenutačno stoje u proporciji 85:15. Znanje i vještine, kapital u vlasništvu zaposlenika predstavlja 85 posto proizvodne snage poduzeća, a preostalih 15 posto svoje snage tvrtka crpi iz kapitala na čije su povećanje godinama usredotočeni vlasnici i državne strukture. Na problem neravnoteže u skrbi za ta dva kapitala, a oba su važna za rast i razvoj poduzeća, upozorio je prvih dana siječnja dr. Mato Gostiša, pravnik i doktor sociologije, ujedno i direktor Studijskog centra za industrijsku demokraciju. Država i strukture oko nje opsjednute su mjerama za stvaranje okoliša povoljnog za kapital. Čine sve za fleksibilizaciju rada, režu troškove, a ne ustežu se ni od toga da pogoršavaju i druge uvjete rada. To doslov-
48 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
ce ubija predanost zaposlenika svojoj tvrtki što posljedično ruši proizvodnost i smanjuje dodanu vrijednost, tvrdi dr. Gostiša. Kao dokaz štetnosti takve politike nudi rezultate Gallupove studije koja pokazuje da je 15 posto slovenskih radnika u potpunosti predano radu i svome poduzeću, 70 posto samo odrađuje svoje obveze, a za 15 posto zaposlenika bilo bi bolje da uopće ne dolazi na posao. Može li Slovenija takvim korištenjem ljudskog kapitala (stručne procjene upućuju na zaključak da je korištenje toga kapitala za 30 posto podoptimalno) biti konkurentna na slobodnom tržištu? Utopija! - najkraći je odgovor dr. Gostiše.
Razorna fleksibilizacija
Od najamnih radnika nerealno je očekivati visoku motiviranost i stvaralačku konkurentnost. Predanost znači najviši stupanj emocionalne povezanosti zaposlenika sa svojim
vijesti Cimos na čekanju
Reparatura mirovinskog sustava
U mirovinu sa 67 godina života, prva mirovina 60-70 posto posljednje plaće Ako su već izostale šire rasprave o mjerama koje bi poželjno djelovale u smjeru većeg poistovjećivanja zaposlenika sa svojim radnim mjestom i ciljevima svoga poduzeća, ovo ljeto ipak neće biti politički monotono u Sloveniji. Za to se pobrinula Vlada objavom Bijele knjige o nužnim promjenama u mirovinskom sustavu. Aktualna Vlada nije morala raskapati mirovinski sustav. Mogla je to prepustiti sljedećoj izvršnoj vlasti, ali je sama ipak zasukala rukave znajući da se izbjegavanjem promjena samo skraćuju razdoblja za prilagodbu. Konačne mjere u tom slučaju teže pogađaju ranjivije skupine. Slovenci će u mirovinu dvije godine kasnije, nakon 67. godine života. To vrijedi podjednako za žene i muškarce. Briše se pravo na prijevremeno umirovljenje, a s njime i sustav malusa. Odnos između najniže i najviše mirovinske osnovice diže se na 1:5. Uredit će se dvostruki status umirovljenika tako da mogu obavljati posao i istodobno primati mirovinu. Osnovica za
Od najamnih radnika nerealno je očekivati visoku motiviranost i stvaralačku konkurentnost radnim mjestom i svojim poduzećem. Fleksibilizacija izravno razara takve spone. Dr. Gostiša pustio je da prođu dvije godine od velikih reformi na slovenskom tržištu rada (2013.
izračun mirovine postupno će se povećati na 34 najpovoljnije godine u nizu. Dodatna mirovinska osiguranja uredit će se posebnim zakonom. Novi mirovinski zakon treba izglasati do kraja 2018. godine tako da osiguranici i Mirovinski zavod imaju 2019. godinu raspoloživu za pripreme da bi se s provedbom počelo 1. siječnja 2020. godine. Šef radne skupine za izradu Bijele knjige, Andraž Rangus tvrdi da nitko neće raditi u prosjeku više od 40 godina te da će prva mirovina iznositi između 60 i 70 posto posljednje plaće.
godina) da bi intervenirao upozorenjem kako nije mudro bagatelizirati problem ljudskog kapitala. Oba su važna jer jedan bez drugog ne znače mnogo. Nije li došlo vrijeme da se uz fleksibilizaciju rada obnove i neki drugi zakoni iz područja rada i zapošljavanja, konačno i oni zakoni koji će stvoriti povoljnije uvjete za optimalan razvoj i djelotvorno korištenje ljudskog potencijala? Dr. Gostiša bio je sasvim konkretan u prijedlozima. Zagovara da se preurede zakonska područja važna za sudjelovanje zaposlenika u upravljanju i raspodjeli dobiti te da se posebno razradi cijeli niz pitanja povezanih s unutarnjim vlasništvom zaposlenika (radničko dioničarstvo i radničko zadrugarstvo). Prošlo je stotinjak dana od javnog upozorenja dr. Mate Gostiše, ali se u međuvremenu nije dogodilo baš ništa zanimljivo u smislu osporavanja ili nadogradnje izloženih stajališta. Sindikati “deru svoju kozu”, zahtijevaju povišicu plaća u javnom sektoru. U zavadi su s ministrom financija Dušanom Mramorom koji im uzvraća tvrdnjom da Slovenija još ne može podizati plaće jer ima velikih problema s visinom javnog duga. Sindikati su zapeli za povišice i nikako da nađu vremena za poniranje u problem upravljanja ljudskim kapitalom. Notorno je to da bi, da se taj kapital bolje koristi, sada bilo više novca za sve, možda i za tražene povišice.
Vlasnici Cimosa zajedno s njegovom upravom još donedavna su najavljivali da će se odluka o prodaji tvrtke donijeti do kraja ovog travnja. No, očito je da se to neće dogoditi jer pristigle ponude u velikom su raskoraku s očekivanjima. Vlasnici Cimosa još su lani tvrdili da poduzeće vrijedi između 200 i 280 milijuna eura. Danas zainteresirani za kupnju spremni su platiti samo polovinu, a neki tek trećinu toga iznosa. Čelništvo Cimosa priznaje da produljena potraga za strateškim partnerom otežava poslovanje.
Premještaj logistike
Lanjski požar koji je uništio veći dio ključnog Mercatorovog skladišta u Zalogu ubrzao je ostvarenje zamisli o gradnji novog logističko-distribucijskog centra. Na prostoru željezničkog teretnog kolodvora LjubljanaMoste pronađeno je prikladno zemljište površine 114.000 četvornih metara. Na njemu Mercator planira izgraditi do kraja 2018. godine 88.000 četvornih metara poslovnog prostora za središnji logističkodistribucijski centar. Mercator je zemljište kupio od Slovenskih željeznica za 17 milijuna eura, a cijela investicija stajat će oko 100 milijuna eura.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 49
HRVATSKA&REGIJA Srbija
Bez temeljca nema do U finalu predizborne kampanje u Srbiji zahuktalo se otvaranje novih tvornica, svečano je obilježen početak gradnje raznih privrednih i ostalih čuda, investitori nadiru sa svih strana, a neki poručuju da su gladni piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs
U
Srbiji se za finale predizborne groznice može reći da ju je obilježilo polaganje kamena temeljca ili temeljaca premijera Aleksandra Vučića, a uz pomoć ministara i ostalih odabranih iz njegove stranke. Uz povike koji su se iz publike čuli u dva navrata: “Gladni smo!” Temeljci oličeni u rupi u koju se s velikim elanom ubacuje nekoliko lopata svježeg betona postali su predmet (ne) ozbiljnih analiza, a pojavio se i izraz “industrija kamena temeljca”. Ipak, ne može se reći da je sve samo predstava za narod. Ima tu i veoma ozbiljnih projekata, no upitan je tajming, ali ne i ciljna grupa, jer su građani potencijalni birači. Očito je da Vučić ima dobre medijske i marketinške stručnjake u timu, svi su iz inozemstva, ponajprije iz SAD-a i Izraela, a također tu su inozemni partneri koji su pristali da u
ovom sudjeluju. Tako je Ikea čekala da baš kad Vučiću zatreba, postavi temeljac za prvi prodajni kompleks kod Beograda, Paris i ostali Hiltoni da prve lopate betona za hotel u središtu Beogradu bace baš u prvoj polovini travnja, a stigli su i Kinezi unatoč krizi na tržištu čelika da preuzmu problematičnu čeličanu. Ali ovo zadnje je, po svemu sudeći, ipak ozbiljna priča. Pa, da krenemo od nje.
Ugovor tvoj ljubim
Jedna stara folk pjesma kaže “sliku tvoju ljubim”, a srpski ministar privrede Željko Sertić 18. travnja u Smederevu je pred kamerama podigao kao pobjednički pehar i poljubio ugovor u plavim koricama koji je upravo potpisao s kineskim partnerima. Koji više sliči nekoj enciklopediji jer ima “samo” 1200 stranica, što govori da su pravni zastupnici kineske
50 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Ne može se reći da je sve samo predstava za narod. Ima tu i veoma ozbiljnih projekata, no upitan je tajming kompanije Hestil sve precizirali u poslu sa srpskom državom s kojom su intenzivno pregovarali oko šest meseci. A što sve u njemu piše, još se ne zna, ali se kaže da će se znati - uskoro. Zna se, međutim, da je kineska tvrtka, u čije ime je potpis na ugovor stavio
obre kuhinje njen predsjednik Ju Jobao, platila 46 milijuna eura za 98 imovinskih cjelina Željezare Smederevo (100 posto) od koje će praktično napraviti novo poduzeće jer će startati bez dugova koji se procjenjuju na više od 500 milijuna dolara. Riječ je, kako je rekao Sertić, o dugovima državi ili državnim kompanijama, pa je jasno, iako nije precizirano, da će pokriće ići iz džepova građana Srbije. Koji očekuju da bar neće morati dalje financirati smederevski bunar bez dna jer se procjenjuje da je Željezara - bez obzira na to je li ili nije radila - “proizvodila” mjesečno gubitke od 12 do 15 milijuna dolara. Najavljuje se da će Kinezi ulagati u Željezaru, koja zapravo nikad nije završena, kako bi dobili proizvode koji se mogu prodati na lokalnom tržištu. Ali šire - o tom-potom.
Hilton u Maršala Tita
Srbija će, ako sve bude išlo po planu, zahvaljujući ovom poslu na koji se gleda kao na dar s neba, povećati bruto domaći proizvod za nekoliko postotaka, izvoz i stopu gospodarskog rasta u idućim godinama, tvrdi ministar Sertić. Što se tiče motiva Kineza, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocjenjuje kako velika kineska kompanija dolazi preko Smedereva u Europu na mala vrata i upozorava da Europska unija neće dozvoliti dvije stvari: da se kineski čelik prodaje na europskom tržištu te da Željezara i dalje dobiva državnu pomoć. Ali, smatra on, Kinezi ne kupuju za sutra nego za budućnost. I podsjeća da u ovom trenutku 50 posto svjetskog tržišta čelika drži upravo Kina. Inače u Smederevu je nakon potpisivanja ugovora u podne bio i vatromet, premijer je nazdravljao rakijom “iako ne pije” i kucnuo se sa sveprisutnim Miloradom Dodikom i ostalima na svečanom ručku. Vučić je najavio posjet predsjednika Kine u lipnju i još rekao kako “Srbi vole Kineze” te da u ovoj priči “novac nije najbitniji nego upornost”. U samom središtu Beograda na uglu ulica Kralja Milana (nekada Maršala
Tita) i Kralja Milutina pored trga Slavija, samo dan ranije, 17. travnja, postavljen je kamen temeljac za Hilton, prvi hotel s pet zvjezdica koji se gradi u Beogradu nakon skoro tri desetljeća.
postati broj jedan za posjetitelje”, kazala je Meribel Arnet, dok je gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio da je “izgradnja tog hotela nešto o čemu se sanjalo godinama unazad”.
Ikea, oklagija i ostalo
Očito je da vučić ima dobre medijske i marketinške stručnjake u timu, a svi su iz inozemstva To je investicija vrijedna 70 milijuna eura koja će, kako se najavljuje, osigurati 300 novih radnih mjesta. Hotel će se prostirati na ukupno 32.418 četvornih metara, imat će 250 soba i apartmana, osam katova, a na krovu hotela planiran je restoran s otvorenom terasom. Premijer Vučić ocijenio je, sudjelujući na tom događanju, da je izgradnja prvog Hiltona još jedan od pokazatelja da se Beograd i Srbija mijenjaju. Ustvrdio je da turizam uvijek počiva na stabilnosti i da je upravo zato siguran da je ovaj hotelski lanac izabrao pravu destinaciju jer će Srbija biti sidro stabilnosti u regiji i Središnjoj Europi. “Lani je broj turista povećan za 11 posto, a u prva dva mjeseca ove godine bilo je 13 posto više turista nego u siječnju i veljači prošle godine, a broj onih koji žele doći je svakog dana sve veći”, rekao je on, dodavši kako je potrebno urediti fasade zgrada u okolini tog hotela te da je Vlada Srbije spremna izdvojiti novac za to. Potpredsjednica za razvoj kompanije Hilton Worldwide Meribel Arnet kazala je da ta kompanija vidi Beograd koji se brzo kreće ka novoj budućnosti. “Taj hotel će biti međunarodno brendiran, nakon mnogo godina, i vjerujem da će
Istog dana kada je položen kamen temeljac za Hilton premijer je stigao i do Sremske Mitrovice u kojoj je ponovno počela raditi Tvornica mesa i mesnih prerađevina Mitros, sada u vlasništvu austrijskog Girlingera, kojoj je Vlada Srbije dotirala zapošljavanje 300 ljudi (od ukupno 700) sa 5,8 milijuna eura. Samo nekoliko dana ranije, švedski proizvođač namještaja Ikea položio je kamen temeljac, a iz ruku srpskog premijera, za prvu robnu kuću u Srbiji na lokaciji Bubanj potok u Beogradu, koja će biti otvorena na ljeto iduće godine. Vučić je tom prilikom rekao da se i o Ikei sanjalo 25 godina te da će u Ikei “prvo kupiti oklagiju i dasku za rezanje mesa jer se proizvode u Srbiji”. U izgradnju robne kuće, zbog koje je pomaknuta i naplatna rampa na autoputu prema Nišu, bit će investirano 70 milijuna eura, imat će površinu veću od 30.000 kvadrata i u njoj će raditi 300 ljudi. Vučić je posjetio i Niš gdje je nazočio otvaranju nove proizvodne linije kineske tvornice Johnson Electronic te puštanju u rad rekonstruirane turske tvornice Aster tekstil koja sada zapošljava 2000 radnika. U obnovu proizvodnje uloženo je 7,2 milijuna eura, a od toga je dva milijuna eura uložila Vlada Srbije. Nekoliko dana ranije srpski premijer je zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Subotici prisustvovao otvaranju pogona za proizvodnju staklene mreže mađarske kompanije Masterplast vrijednog 8,4 milijuna eura gdje će se zaposliti 205 radnika. Vučić je 7. travnja na nerazvijenom jugu Srbije u Vladičinom Hanu otvorio dvije tvornice: tursku za proizvodnju autodijelova Teklas Automotiv i pogon kompanije Smelting sa sjedištem u Makedoniji.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 51
SVIJET FINANCIJA RBA analize
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 11. do 17. travnja ukupno je zabilježeno 17 početaka stečajnih postupaka, dok je njih sedam uspješno zaključeno. Bilježi se ukupno 309 brzih stečajeva, te 51 početak skraćenih stečajnih postupaka, dok je za 616 subjekata skraćeni stečajni postupak započeo i odmah je zaključen. Likvidacija je započela za 29 subjekata, a ni jedna nije zaključena u tom tjednu. Ukupno je izbrisano 195 subjekata, dok je za četiri subjekta započeo postupak predstečajne nagodbe. U istom tjednu ukupno su osnovana 334 trgovačka društva, od čega je 132 d.o.o-a, te 202 j.d.o.o.-a. Najviše je subjekata osnovano u Zagrebu, njih 145, potom slijedi Split s porastom od 48,28 posto osnovanih u odnosu na tjedan prije (43 osnovana subjekta). STEČAJEVI 33
Stečajni postupak Početak postupka
17
Obustava i zaključak
9
Zaključak postupka
7
667
Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka
51
616
309
Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka
309
25
Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog
0
Obustava postupka
4
Odbijanje prijedloga
5
Početak postupka
4
Zaključak postupka
12
0
BRISANI SUBJEKTI
195
Brisani subjekti Broj brisanih subjekata
195
29
Likvidacija Početak postupka
29
Zaključak postupka
0
0
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
334
Poslovni subjekti d.o.o.
132
j.d.o.o.
202
0
d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin
36
Zagreb Pazin
26
6
Karlovac
2
24
Osijek
20
Sisak
0
Sl. Brod
10
Zadar
12
Šibenik Izvor podataka:
10
Premda su u odnosu na siječanj zabilježili rast od 1,1 milijarde kuna, ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije niži su za više od tri milijarde kuna u usporedbi s lanjskom veljačom
Z
adnji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je tijekom prva dva mjeseca ove godine zabilježen mjesečni rast kredita poduzećima, no na godišnjoj razini je nastavljen trend pada koji datira još od svibnja 2012. godine. Tako su ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima potkraj veljače iznosili 68,7 milijardi kuna. Premda su u odnosu na siječanj zabilježili rast od 1,1 milijardi kuna ili 1,7 posto, ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije niži su za više od tri milijarde kuna u usporedbi s lanjskom veljačom (godišnji pad od 4,3 posto).
Bjelovar
145
Rijeka
Mjesečno u rastu, godišnje u padu
Split
43
Dubrovnik
9
Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad
rast
bez promjene
Pad od polovine 2012.
Prema informacijama HNB-a, zamjetno mjesečno povećanje u veljači posljedica je zaduživanja jednog velikog trgovačkog društva. Stoga promatrajući prema namjeni, u veljači je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima porastao na gotovo 37 milijardi kuna što je 1,3
52 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
milijardi kuna više u odnosu na siječanj. I pored mjesečnog rasta od 3,7 posto ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva na godišnjoj razini su zabilježili pad za 1,2 milijarde kuna ili 3,2 posto. U istom promatranom mjesecu, ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,7 milijardi kuna te su uz mjesečni pad od 199 milijuna kuna (0,6 posto) zabilježili i snažan pad na godišnjoj razini veći od 1,8 milijardi kuna ili 5,5 posto. Obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) pokazuju kontinuirani pad na godišnjoj razini koji je prisutan od sredine 2012. godine. Međutim, razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama odvija se istovremeno s rastom njihovog zaduženja na inozemnim tržištima. Očekivane mjere monetarnog popuštanja ESB-a mogle bi dati dodatni poticaj supstituiranju domaćih kredita s povoljnijima kakvi su dostupni na iznimno likvidnim inozemnim financijskim tržištima, smatraju analitičari RBA.
POSLOVANJE HPB-a U PRVOM TROMJESEČJU
Rast dobiti, kredita i broja klijenata Hrvatska poštanska banka ostvarila 44,6 milijuna kuna neto dobiti, stambeni krediti porasli gotovo 20 posto, otvoreno 8200 novih tekućih računa, a među klijentima je sve više gradova i općina
H
rvatska poštanska banka (HPB) je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila operativnu dobit od 83 milijuna kuna što je osam posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje te neto dobit od 44,6 milijuna kuna ili 5,4 posto više. Povrat na kapital (ROAE) u skladu je s planom i iznosi 9,9 posto (anualizirano). Ukupni neto nekamatni prihod porastao je za pet posto, a dobit od trgovanja vrijednosnim papirima i devizama 82,7 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Time je neutraliziran očekivani pad neto kamatnog prihoda (-3,2 posto) uslijed tržišnih kretanja odnosno sporijeg rasta zaduženosti poduzeća i pada kamatnih stopa. Opći i administrativni troškovi i amortizacija sniženi su, pak, za 6,3 posto. Banka nastavlja poboljšavati C/I indikator efikasnosti poslovanja koji za prvo tromjesečje iznosi 55,4 posto što je na razini lanjskog tržišnog prosjeka od 55,3 posto. Stambeni krediti ostvarili su skok od 20 posto, dok su ukupni krediti stanovništvu porasli za 4,8 posto. Valja podsjetiti da je Banka potkraj 2015. uvela nove vrste stambenih kredita s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope, da je prva snizila kamate te ponudila konkurentne uvjete za konverziju kredita klijentima drugih banaka. U prvom tromjesečju odobreno je 500 stambenih kredita. Volumen kredita u poslovanju s gospodarstvom smanjen je 0,7 posto pri čemu HPB nastavlja kreditirati poduzeća i djelatnosti koje stvaraju vrijednost za hrvatsko gospodarstvo.
Nove tehnologije
Ukupni depoziti su porasli za 0,2 posto pri čemu su depoziti stanovništva minimalno smanjeni, za 0,6 posto, što je posljedica jačanja kune prema euru. Depoziti nefinancijskih korporativnih subjekata porasli su za 3,1 posto zahvaljujući snažnoj akviziciji klijenata u lokalnoj upravi, malom i srednjem poduzet-
ništvu te među velikim poduzećima. Banka je izdvojila 41,2 milijuna kuna za rezervacije za ranije identificirane loše kredite; to je povećanje od 23,5 posto. U prvom tromjesečju Banka je privukla 7000 novih klijenata te je ukupan broj klijenata u Sektoru stanovništva dosegao 634.000. U samo u tri mjeseca otvoreno je 8200 novih tekućih računa što je povećanje od 14 posto. Banka se približava brojci od 10.000 poslovnih računa uz rast od 1,3 posto i sve veći broj gradova i općina koji posluju s HPB-om. “I u prvom tromjesečju 2016. ostvarili smo rast dobiti, kredita i broja klijenata. Operativna dobit iznosi 83 milijuna kuna, a još više nas raduje povećanje broja klijenata od čega bih naglasio refinanciranje stambenih kredita klijenata drugih banaka te sedam novih gradova i općina koji su svoje poslovanje u prvom tromjesečju prenijeli u HPB”, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, dodavši kako Banka ubrzano radi na novim tehnologijama želeći podići opću razinu kvalitete svoje usluge.
Banka se približava brojci od 10.000 poslovnih računa uz rast od 1,3 posto
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 53
SVIJET FINANCIJA Osnove poslovanja s akreditivima
Manji rizici, uz viši stupanj realizacije posla Tvrtka prije ulaska u inozemne poslovne vode valja dobro prepoznati i procijeniti rizike kako bi ih umanjila ili isključila, istaknuo je Tomo Jelić iz Zagrebačke banke piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
A
kreditiv je najčešće korišten instrument plaćanja i osiguranja plaćanja u međunarodnom poslovanju. On poslovnim partnerima omogućuje visok stupanj sigurnosti realizacije ugovorenog posla. Njegovo ugovaranje, kao instrumenta plaćanja, pruža dodatne mogućnosti pregovora u vezi s uvjetima, rokovima plaćanja, dokumenatima i cijenama te mogućnostima financiranja putem otkupa akreditiva. Kako bi se omogućilo bolje razumijevanje korištenja akreditiva i njegovih prednosti u međunarodnom poslovanju sa svrhom umanjenja rizika, sigurne naplate i financiranja, Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore (ICC Hrvatska) i Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Zagrebačkom bankom organizirali su prošli tjedan u HGKu seminar Osnove poslovanja s akreditivima - od sigurne realizacije posla do financiranja.
Seminar je bio namijenjen manjim i srednjim tvrtkama koje posluju ili šire postojeće poslovanje na inozemna tržišta, tvrtkama koje nisu upoznate s akreditivnim poslovanjem te prednostima i mogućnostima korištenja akreditiva, a osobito stručnjacima iz prodaje i nabave koji ugovaraju komercijalne poslove, kao i stručnjacima iz odjela financija koji upravljaju potraživanjima i novčanim tokom tvrtke. Glavna tajnica ICC-a Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić kazala je kako seminar pridonosi mjerama podrške izvozu i jačanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki.
Dokumentarna naplata
Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić istaknuo je kako je akreditiv jedan od ključnih elemenata abecede vanjskotrgovinskog poslovanja. Tomo Jelić, specijalist za Financiranje trgovine i izvoza u Zagrebačkoj banci, napomenuo je kako me-
54 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
đunarodno poslovanje za sobom nosi nekoliko vrsta rizika. To su kreditni, komercijalni, pravni i ugovorni, tržišni (tečajni i kamatni) i politički rizici te rizici promjene cijena, prijevoza i neisporučivanja robe ili usluge. Tvrtka prije ulaska u inozemne poslovne vode valja dobro prepoznati i procijeniti te rizike kako bi ih umanjila ili isključila. A dokumentarni akreditiv je način kojim se može dio tih rizika u cijelosti ili djelomično eliminirati. Promatrajući načine plaćanja uvoznika i izvoznika ističu se avansno plaćanje, dokumentarni akreditiv, dokumentarna i čista naplata te plaćanja na otvoreno (po primitku robe). “Avansno plaćanje za prodavatelja je najmanje rizično jer je primio sredstva a nije isporučio robu. Najrizičnije za kupca je da je platio robu koju još nije primio. Ako pak govorimo o plaćanjima na otvoreno, za kupca je najbolja opcija da primi robu i da pritom još može odgoditi plaćanje. Između ova dva načina smjestili su se dokumentarni akreditiv i dokumentarna naplata. Osnovna razlika je da kod dokumentarnog akreditiva banka preuzima obvezu plaćanja. Kod dokumentarne naplate postoji određena razina sigurnosti, no banka nije preuzela obvezu plaćanja. U praksi to znači da prodavatelj kroz svoju poslovnu banku šalje dokumente kojima kupac može stupiti u posjed robe. K tomu, on daje instrukciju svojoj poslovnoj banci, koja kasnije daje takvu instrukciju banci kupca, da se ti dokumenti ne predaju kupcu dok se ne izvrše uvjeti iz dokumentarne naplate. To može biti plaćanje ili prihvaćanje plaćanja kroz mjenicu čime se kupac obvezuje da će u dodatnom roku izvršiti plaćanje”, kazao je Jelić.
Uručene nagrade Top of Funds
PBZ Invest - najbolje upravlja fondovima Danas imamo 86 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, a njihova ukupna neto imovina na kraju veljače bila je 14,1 milijardu kuna, istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
P
BZ Invest najbolje je društvo za upravljanje investicijskim fondovima i dobitnik je godišnje nagrade Top of the Funds koje dodjeljuje Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore. U povodu dana investicijskih fondova 19. travnja Udruženje, na temelju vlastitih kriterija, dodjeljuje godišnje nagrade najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje investicijskim fondovima već dulji niz godina, a od 2012. to čini samostalno, bez vanjskih partnera. “Danas imamo 86 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, a njihova ukupna neto imovina na kraju veljače 2016. bila je 14,1 milijardu kuna ili 4,9 posto više nego u tom razdoblju prošle godine”, istaknuo je na dodjeli nagrade potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Vjerujem da će ova dodjela biti dodatni poticaj i motivacija svima onima koji upravljaju sredstvima građana i poslovnih subjekata te pridonose razvoju tržišta kapitala i gospodarstva kao cjeline”, naglasio je Zaher.
Usklađivanje sa zakonskom regulativom
Predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK Hrvoje Krstulović ističe kako je Udruženje podnijelo zahtjev za stalnim članstvom u Europskom udruženju investicijskih fondova (EFAMA), no fokus aktivnosti Udruženja i samih društava za upravljanje fondovima je u usklađivanju s novom zakonskom regulativom, posebice sa Zakonom o tržištu kapitala. “Čeka nas porez na kapitalnu dobit, no zakonsko rješenje nije loše koliko je moglo biti. Problem su nam i dodatna opterećenja klijenata kod prijave poreza. No svi će sudionici učiniti sve da klijentima prijava bude što lakša, sa što manje komplikacija”, ističe Krstulović.
Predsjednik Uprave Allianz Investa Mario Staroselčić preuzeo je nagradu za najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom kojim je proglašen Allianz Portfolio. Nagrada za najbolji dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je dioničkom fondu FIMA Equity kojim upravlja Global Invest. Nagradu je preuzela predsjednica uprave Global Investa Vesna Lončar. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je PBZ euro novčanom fondu kojim upravlja PBZ Invest, a nagradu je primio fond menadžer Marko Polić. Kunski PBZ novčani fond dobitnik je nagrade za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, a nagradu je primila fond menadžerica Ozana Peršić. Dobitnik nagrade za najbolji obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je Capital One kojim upravlja Intercapital Asset Management, a nagradu je preuzeo član Uprave Intercapital Asset Managementa Dario Bjelkanović. U ime najboljeg društva za upravljanje investicijskim fondovima nagradu je preuzeo Igor Pavlović, predsjednik Uprave PBZ Investa.
Marko Polić, Vesna Lončar, Igor Pavlović, Ozana Peršić, Dario Bjelkanović, Mario Staroselčić
TOP OF TH E FUNDS
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 55
vijesti
svijet financija Tržište novca Zagreb
Končar D&ST dividende 47 kuna po dionici
Glavna skupština tvrtke Končar Distributivni i specijalni transformatori zakazana je za 30. svibnja ove godine i na njoj bi se trebala donijeti odluka o isplati 12 milijuna kuna iz prošlogodišnje dobiti dioničarima na ime dividende, što iznosi 47,05 kuna po dionici. Končar D&ST prošlu je godinu završio sa 30,06 milijuna kuna neto dobiti. Poslovni plan Končar D&ST-a za ovu godinu predviđa ostvarenje prihoda na razini od 765,2 milijuna kuna ili oko šest posto manje od prihoda ostvarenih u 2015., kao i neto dobit od 24,5 milijuna kuna ili otprilike 18 posto manje nego lani.
Viadukt i Hering gradit će most Svilaj Zajednica ponuditelja koju čine zagrebački Viadukt i Hering iz Širokog Brijega izabrana je za izgradnju mosta Svilaj preko Save. Riječ je o izgradnji dionice autoceste u Hrvatskoj Sredanci-granica Bosne i Hercegovine, dionice autoceste u Bosni i Hercegovini Odžak-granica Hrvatske te međudržavnog mosta Svilaj. Ukupna vrijednost radova je 22,3 milijuna eura bez PDV-a, naručitelj su Hrvatske autoceste. Ponuda Viadukta i Heringa odabrana je kao najpovoljnija u postupku javne nabave.
Promet skroman, a likvidnost obilna Prema podacima o organiziranom trgovanju sudionika na tržištu novca Zagreb vidljivo je da je travanj iznimno miran mjesec. Zbog izražene neravnoteže ponude i potražnje novca opseg prometa je krajnje skroman. Slaba potražnja za novcem odrazila se i na opseg korištenja dodatnih izvora likvidnosti. Prošli tjedan održana je redovita obrnuto repo aukcija središnje banke po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 80 milijuna kuna dodatne likvidnosti što znači da nije bilo nikakvih promjena u odnosu na pretprošli tjedan. I ovaj podatak potvrđuje činjenicu da je likvidnost sudionika iznimno obilna. Protekli tjedan izostala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, ali je iduća najavljena za ovotjedni utorak. Stoga će u fokusu biti aukcija Ministarstva financija kojom je plani-
rani iznos izdanja trezorskih zapisa od 600 milijuna kuna na rok od godine dana, unatoč tome što dospijeva 970 milijuna kunskih te 15 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Veliki viškovi likvidnosti dostatni su bankama da bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa za održavanje obvezne pričuve. U ovakvim okolnostima potražnja za pozajmicama krajnje je niska kao i kamatne stope. Sustav obiluje kunama koje se nemaju kamo plasirati po ovakvim niskim kamatnim stopama. Slične okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u idućem razdoblju. Kako se na financijskom tržištu ne događa ništa značajno što bi utjecalo na jačanje potražnje za novcem, i dalje je realno očekivati iznimno nisku kamatnu stopu na kratkoročne pozajmice. [Jelena Drinković]
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Promet
400
11.4.-15.4.2016.
u%
18.4.-22.4.2016.
1,0 0,8
300
0,6 200 0,4 100
0
0,2
18.4.
19.4.
20.4.
21.4.
22.4.
0,0
pon.
uto.
sri.
čet.
pet.
Hrvatsko devizno tržište
Kuna oslabjela u odnosu na dolar i euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno oslabjela za 0,26 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je također neznatno oslabjela za valuta
srednji tečaj za devize
AUD australski dolar
5,145165
CAD kanadski dolar
5,213199
EUR
JPY japanski jen (100) 6,009021 CHF švicarski franak
6,802438
GBP britanska funta
9,538832
USD američki dolar
6,641998 7,490845
EUR euro Izvor: HNB
primjena od 23.4. 2016.
56 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4.
0,05 posto, dok je u odnosu na švicarski franak neznatno ojačala i to za 0,86 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,49 kuna, američki dolar na 6,64 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,80 kuna. 7,510 7,505
USD
6,700 6,675
CHF
6,90 6,88
7,500
6,650
6,86
7,495
6,625
6,84
7,490
6,600
6,82
7,485
6,575
6,80
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4.
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4.
vijesti Međunarodno tržište kapitala
Burzovni indeksi pod pritiskom loših vijesti iz tvrtki Iako je početak prošlotjednog trgovanja na Wall Streetu obilježio rast cijena, kako se približavao petak, cijene dionica su počele lagano padati. Čini se kako su ulagače razočarali slabiji poslovni rezultati američkih kompanija, i to više nego što se očekivalo. Analitičari u anketi Reutersa procijenjuju da su zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku pale za 7,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Isti analitičari su procijenili da bi prihodi mogli biti niži za 1,4 posto. Posljedica je to visokog tečaja dolara i usporavanja rasta globalnoga gospodarstva. Utjehu ulagačima ne pruža ni rast cijena nafte, koje su od siječnja skočile za više od 65 posto, iako je ponuda crnog zlata i dalje veća od potražnje. Razočaranje ulagača s Wall Streeta prelila su se i na azijske burze koje su također kraj prošlog tjedna dočekale s padom cijena dionica. Na europskim burzama pod najvećim pritiskom našle su se dionice proizvođača vozila, i to nakon što je Daimler izvijestio da planira pokrenuti internu istragu o certifikatima vezanim uz emisiju štetnih plinova.
6425 6400
18200
FTSE 100
18150
6375
18100
6350
18050
6325
18000
6300
17950
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4. 4980 4960
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4. 4600
NASDAQ
4580
4940
4560
4920
4540
4900
4520
4880
4500
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4. 10600 10500
Dow Jones
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4. 18500
DAX
18000
10400
17500
10300
17000
10200
16500
10100
16000
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4.
Mirovinski fondovi
fond
datum
CAC40
NIKKEI 225
18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4.
vrijednost (kn)
promjena (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 219,4957 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi rast za 0,4 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 114,5610 bodova i također predstavlja rast od 0,5 posto. Mirex C je krajem prošlog tjedna iznosio 112,0362 boda, te je i on zabilježio neznatan rast od 0,1 posto.
MIREX A
21.04. 114,56100
0,0783
0,37
AZ - A
21.04. 114,69950
0,1238
0,50
Erste Plavi - A
21.04. 114,10650
0,1228
1,20
PBZ CO - A
21.04. 115,41160
0,0228
0,41
Raiffeisen OMF - A 21.04. 114,12680
0,0014
-0,32 0,48
MIREX - tjedni
kategorija A
kategorija B MIREX B
21.04. 219,49570
0,0225
AZ - B
21.04. 224,70200
0,0586
1,02
Erste Plavi - B
21.04. 225,41740
0,0343
0,55
PBZ CO - B
21.04. 200,00600
-0,0389
-0,49
0,4%
Raiffeisen OMF - B 21.04. 220,34870
-0,0058
0,16
0,3%
kategorija C MIREX C
21.04. 112,03620
-0,0185
1,92
AZ - C
21.04. 109,73960
-0,0264
2,35
0,1%
Erste Plavi - C
21.04. 111,66840
-0,0172
2,32
0,0%
PBZ CO - C
21.04.
111,53160
-0,0283
1,65
Raiffeisen OMF - C 21.04. 114,97410
-0,0065
1,50
18.4.
19.4.
20.4.
21.4.
MIREX - mjesečni
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
1,0%
Raiffeisen DMF
21.04. 211,30280
-0,0267
-0,53
0,6%
AZ Profit
21.04. 248,76200
0,1051
-1,22
0,4%
Croatia osiguranje 21.04. 150,11260
0,0350
0,14
0,2%
AZ Benefit
21.04. 233,52750
-0,0142
1,67
0,0%
Erste Plavi Expert 21.04. 186,00650
0,0263
0,35
Erste Plavi Protect 21.04. 184,87900
-0,0033
1,47
0,8%
-0,2% 21.3.
28.3.
5.4.
13.4.
21.4.
Skupština Hrvatskog telekoma donijela je odluku o upotrebi dobiti i isplati dividende od šest kuna po dionici za financijsku godinu 2015. Ukupno će za dividendu biti isplaćeno 491,3 milijuna kuna ili 55 posto neto dobiti HT-a, što je za 4,3 postotna boda više u odnosu na prethodnu godinu. Dividenda će biti isplaćena 16. svibnja. Većinskom dioničaru HT-a Deutche Telekomu pripast će najveći dio dividende, oko 250,6 milijuna kuna.
Skupština Ericsson Nikola Tesla 31. svibnja
2016 (%)
Blagi rast vrijednosti
0,2%
Dioničarima HT-a dividenda šest kuna po dionici
Glavna skupština tvrtke Ericsson Nikola Tesla održat će se 31. svibnja ove godine. Jedna od točaka dnevnog reda bit će i prihvaćanje isplate redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 80 kuna po dionici, odnosno ukupno 100 kuna po dionici. Dividenda će se isplatiti 17. lipnja svim dioničarima Društva koji 6. lipnja 2016. godine imaju na računu vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisane dionice ENT-a. Datum od kojega će se trgovati dionicom Društva bez prava na isplatu dividende je 3. lipnja.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 57
vijesti
svijet financija BURZA
LRH: dobri rezultati prvog kvartala Rezultati poslovanja Liburnija Riviera Hotela u prvom kvartalu ove godine pokazuju ostvarenje primarnih ciljeva, stoji u njihovom izvještaju za Zagrebačku burzu. U tom razdoblju ostvareno je dva posto više noćenja nego u istom razdoblju lani, poslovni su prihodi veći za oko pet posto, a bruto operativni profit je za oko 34 posto manje negativan. U prva tri mjeseca ove godine ostvareno je oko 457.000 kuna neto izvanrednih prihoda.
Tele2 viši prihodi uz nižu dobit
Crobexi zeleni, Varteks dobitnik tjedna zaredom zabilježili rast. Crobex je sa 1.686,10 bodova porastao za 0,42 posto te je trgovanje zaključio na 1.693,14 bodova. Crobex10 je uvećan za 0,19 posto na 998,05 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -1,04 posto koliko je umanjen CROBEXnutris do +2,27 posto koliko je porastao CROBEXindustrija. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom, CROBIS je uvećan za 1,08 posto, a CROBIStr za 1,15 posto. Najlikvidnije izdanje je HT sa sakupljenih 8,4 milijuna kuna, a cijena mu je porasla za 0,18 posto na 147,56 kuna. ZAGREBAČKA BURZA Jamnica je trgovana u iznosu od 7,1 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE milijun kuna. Izdanje Zagrebačke banUKUPAN TJEDNI PROMET: 231.690.742,99 kn ke je uz promet od 5,2 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.463.254,28 kn zabilježilo pad cijene za 1,63 posto na index zadnja vrijednost tjedna promjena 41 kunu. Pozitivnu postotnu promjenu CROBEX 1.693,1400 +0,42% bilježi devet od 10 najlikvidnijih izdaCROBEX10 998,0500 +0,19% nja. Dobitnik tjedna je šesti najlikvidCROBIS 107,6408 +1,08% niji Varteks s porastom za 7,67 posto CROBIStr 150,3909 +1,15% na 16 kuna, a sakupio je 1,2 milijuna
Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili nešto manje aktivni. Redovni dionički promet iznosio je tek 40,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 29 milijuna kuna što predstavlja 72 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, devet izdanja tjedan je završilo porastom cijene. Promet veći od milijun kuna skupilo je osam izdanja, dok je sa 17 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su drugi tjedan
Top 10 po prometu
Tele2 Hrvatska u prvom je tromjesečju ove godine zabilježio porast neto prodaje za četiri posto, no veći troškovi naknada za radiofrekvencijski spektar te veće investicije u marketing negativno su utjecale na operativnu dobit, koja je smanjena s lanjskih 17 milijuna na devet milijuna kuna. Iz Tele2 ističu kako je u prvom ovogodišnjem kvartalu, zahvaljujući većim prihodima od usluga krajnjim korisnicima te većem prihodu od prodaje opreme, ostvaren porast neto prodaje za četiri posto, na 258 milijuna kuna. Prihodi od krajnjih korisnika veći su za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose 165 milijuna kuna.
HT d.d. Jamnica d.d. Zagrebačka banka d.d. Valamar Riviera d.d. Đuro Đaković holding d.d. Varteks d.d. Ledo d.d. PEVEC d.d. Podravka d.d. Atlantska plovidba d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene
Turbos E. B. F. long D Turbos E. B. F. long C Turbos E. B. F. short K Turbos H. H. N. GAS l. F Turbos srebro long C Turbos srebro long F Hoteli Haludovo Malin. d.d. Turbos DAX long Q Turbos zlato short 7 Turbos DAX long E 10 dionica s najvećim padom cijene
Turbos DAX short S Turbos srebro short 8 Turbos DAX short U Turbos srebro short 6 Turbos WTI nafta short O Hoteli Zlatni rat d.d. Turbos WTI nafta short M Turbos DAX short K Turbos DAX short I Hrvatski duhani d.d.
58 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
tjedna promjena
zadnja cijena
promet
+0,18%
147,56
8.375.952,44
+1,05%
106.100,00
7.115.262,00
-1,63%
41,00
5.205.200,42
+0,45%
24,68
1.736.053,73
+6,11%
38,20
1.529.515,90
+7,67%
16,00
1.208.772,08
+2,96%
9.730,00
1.198.100,03
+5,94%
107,00
1.141.974,86
+0,16%
330,04
818.216,70
+1,30%
120,50
752.275,87
tjedna promjena
zadnja cijena
promet
+135,90%
64,40
578,00
+97,73%
87,20
523,20
+43,33%
34,40
1.892,00
+36,72%
4,84
9.430,50
+36,26%
27,58
2.924,84
+35,65%
34,02
272,16
+35,35%
2,91
77.996,46
+28,20%
113,20
29.970,90
+25,58%
80,37
3.214,80
+18,87%
147,40
17.912,90
tjedna promjena
zadnja cijena
promet
-55,62%
73,90
2.605,60
-54,75%
15,06
24.274,50
-41,21%
39,80
173.370,69
-35,65%
29,82
282,70
-33,04%
30,00
44.246,30
-32,96%
62,03
1.860,90
-23,73%
96,40
4.182,20
-17,92%
110,40
158.113,60
-17,66%
145,90
56.171,50
-15,01%
84,99
3.824,75
kuna. Đuri Đakoviću cijena je uvećana za 6,11 posto na 38,20 kuna, a trgovan je u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Osmi najlikvidniji Pevec prošli je tjedan zaključio prometom od 1,1 milijun kuna te porastom za 5,94 posto na cijenu od 107 kuna. Ledu je cijena uvećana za 2,96 posto na 9730 kuna, a sakupio je 1,2 milijuna kuna. Deseta najlikvidnija Atlantska plovidba sakupila je samo 752.000 kuna, a cijena joj je za 1,30 posto porasla na 120,50 kuna. Valamar Riviera je tjedan zaključila cijenom od 24,68 kuna odnosno porastom za 0,45 posto te prometom od 1,7 milijuna kuna. Cijena je rasla još najlikvidnijem HT-u i to 0,18 posto i Podravci za 0,16 posto koja je zabilježila zadnju cijenu od 330,04 kune i sakupila 818.000 kuna prometa. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]
vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Pevec: Neto dobit viša za 61 posto
Porasla čak 72 fonda Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 72, palo ih je pet, a jedan je zabilježio tjedan bez postotne promjene. Jedanaest je fondova poraslo više od jedan posto, dok niti jedan nije pao više od jedan posto. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od rasta za 2,55 do pada od 0,73 posto. Od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 25. Najviše je, za 2,55 posto, vrijednost uvećana fondu KD Energija koji je time postao dobitnik tjedna. Od sedam posebnih fondova pao je samo Raiffeisen Harmonic, za
0,24 posto. Poraslo je svih 14 mješovitih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB global, za 1,20 posto. Poraslo je svih 10 obvezničkih fondova. HI-conservative bilježi rast za 0,59 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo NETA MultiCash i to neznatno za 0,02 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi KD Nova Europa i to za 7,73 posto. Mješovite predvodi PBZ Conservative 10 kojem je vrijednost uvećana za 3,20 posto, a Erste Adriatic Bond s rastom od 3,46 posto prvi je među obvezničkim fondovima. [Iztok Likar]
Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)
valuta
od 14.4.2016 do21.4.2016. godine vrijednost udjela
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,0547 HI-growth € 11,0446 ZB euroaktiv € 132,7812 ZB trend $ 154,8802 FIMA Equity kn 86,1697 KD Prvi izbor kn 13,4385 Ilirika Europa € 117,5854 PBZ Equity fond € 10,2140 HPB Dionički kn 102,4949 Erste Adriatic Equity € 86,0400 NETA Global Developed kn 83,4314 ZB aktiv kn 108,7278 Capital Two € 91,0338 Ilirika Azijski tigar € 45,1532 Platinum Global Opportunity $ 14,4794 KD Nova Europa kn 5,3447 OTP indeksni kn 39,5641 Platinum Blue Chip € 98,9538 NETA Frontier kn 473,8256 OTP MERIDIAN 20 € 88,4207 A1 kn 85,4200 Alpen.Special Opportunity kn 138,1657 NETA New Europe kn 61,1807 Ilirika BRIC € 70,3137 CROBEX10 kn 94,5463 KD Energija kn 7,9919 ZB BRIC+ € 82,9041 Allianz Equity € 141,4546 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,2000 Raiffeisen Harmonic € 100,2300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,4800 ZB Future 2025 € 97,1218 ZB Future 2030 € 95,4225 ZB Future 2040 € 95,1780 ZB Future 2055 € 95,3420 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 162,3611 PBZ Global fond € 14,3963 HI-balanced € 12,7899
tjedna promjena [%]
1,06 0,16 1,49 0,96 -0,15 0,28 2,39 0,21 0,47 1,21 1,34 0,38 0,48 0,68 -0,73 0,84 1,48 1,16 0,89 0,26 0,77 1,32 0,56 -0,11 1,61 2,55 0,06 0,94 0,78 -0,24 0,11 0,61 0,81 0,93 0,92 1,20 0,55 0,22
vrijednost udjela
tjedna promjena [%]
KD Balanced kn 122,3840 HPB Global kn 93,6483 OTP uravnoteženi kn 101,5451 Allianz Portfolio kn 153,5671 Smart Equity € 102,4240 PBZ Conservative 10 fond € 108,4109 You Invest Active € 98,1800 You Invest Balanced € 99,8100 You Invest Solid € 100,4800 Smart Equity II € 96,7066 PBZ Flexible 30 fond € 100,3589 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,5139 HI-conservative € 14,1272 Raiffeisen Bonds € 173,0400 PBZ Bond fond € 127,1462 Capital One € 207,9770 HPB Obveznički € 156,4198 NETA Emerging Bond kn 79,8879 Erste Adriatic Bond € 117,1500 Raiffeisen Classic € 104,2400 PBZ Short term bond fond kn 101,3816 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2416 ZB plus kn 175,4230 ZB europlus € 150,5092 PBZ Euro Novčani € 139,2157 Raiffeisen Cash kn 157,5900 Erste Money kn 151,3000 HI-cash kn 152,1434 PBZ Dollar fond $ 131,5399 HPB Novčani kn 143,5411 OTP novčani fond kn 133,1558 Money One kn 129,5628 Allianz Cash kn 118,4065 Erste Euro-Money € 115,6600 Auctor Cash kn 110,6275 Raiffeisen euroCash € 105,7300 HPB Euronovčani € 106,2787 Locusta Cash kn 1354,0067 NETA MultiCash kn 108,0415 OTP euro novčani € 102,7806
0,79 0,07 0,47 0,52 0,05 0,56 0,38 0,31 0,21 0,84 0,55
naziv(fond)
valuta
0,16 0,59 0,20 0,29 0,17 0,23 0,30 0,03 0,25 0,06 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,00 0,00 0,02 -0,02 0,00
Glavna skupština trgovačkog lanaca Pevec trebala bi se održati 1. lipnja na kojoj će Uprava tvrtke predložiti da se u zadržanu dobit stavi 22,88 milijuna kuna od ukupno ostvarenih 24,09 milijuna neto dobiti iz poslovanja u 2015. Ostatak dobiti bio bi namijenjen stjecanju vlastitih dionica. U 2015. društvo Pevec ostvarilo je prihod od 1,1 milijarde kuna što je rast od 28 posto u odnosu na 2014. Ostvarena neto dobit lani je pak bila čak 61 posto veća u odnosu na godinu prije.
Valamar: dividende i u trezorskim dionicama Društvo EPIC Goldscheider und Wurmböck Unternehmensberatungsgesellschaft iz Beča, dioničar Valamar Riviere, dostavilo je protuprijedlog na prijedlog odluke o isplati dividende dioničarima Valamar Riviere o kojoj će odlučivati Glavna skupština sazvana za 27. travnja. Oni predlažu da se dioničarima dozvoli isplata dividende u pravima, odnosno trezorskim dionicama. Prema ovom protuprijedlogu, dioničari koji se odluče na ovaj način isplate dividende moraju svoju pismenu izjavu dostaviti Središnjem klirinškom depozitarnom društvu najkasnije do 20. svibnja 2016. godine.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 59
knjigometar Grzegorz Gorny i Janusz Rosikoń
Dokazi nadnaravnoga Verbum
Pripadnika njemačkog DS-a Bernija Gunthera Goebbels šalje u privatnu misiju. Naime, ministar propagande opčinjen je Dalijom Dresner, čiji su preci Hrvati i čije je pravo ime Sofija Branković, te želi da ona glumi glavnu ulogu u filmu Veita Harlana, zloglasnog redatelja filmova Židov Süss i Kolberg. No ona to odbija dok ne sazna što se dogodilo s njezinim ocem koji je nestao u vihoru rata u Zagrebu. Dalia moli Goebbelsa za pomoć, a on šalje Gunthera u NDH da pokuša ući u trag Dalijinu ocu.
Richard Webster
Govor tijela Leo Commerce
Górny i Rosikoń dvije su godine putovali, istraživali i surađivali s povjesničarima i znanstvenicima, koristeći pri tome najsuvremeniju tehnologiju, u pokušaju da potvrde autentičnost onoga što su susretali i fotografirali. Susreli su tako neobjašnjive pojave, čudesna ozdravljenja, fenomen stigma, neraspadnuta tijela svetaca, čudesna uslišanja molitava, život bez jela i pića... Svi ti fenomeni koji ostaju izvan dosega bilo kakva strogo znanstvenoga tumačenja još uvijek šokiraju ne samo obične ljude nego i biologe i liječnike. Philip Kerr
Dama iz Zagreba Naklada Ljevak
Kažu da djela govore glasnije od riječi, ali što zapravo ta djela kažu? Ova vam knjiga pokazuje kako ćete uz pomoć skrivene komunikacije tijela poboljšati svoje veze, izgraditi samopouzdanje, razumjeti prijatelje i kolege te znati kad ljudi lažu. Istražite tajne šifre nesvjesne komunikacije za čije postojanje većina ljudi ne zna. Svoje razumijevanje tijela iskoristite za utjecaj na druge, tumačenje motivacija i ostvarivanje ciljeva na poslu. Kad znate koristiti govor tijela, lako je ostvariti prvi dojam i prisnost.
60 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Igor Štiks
Brašno u venama Fraktura
Lotto i Mathilde su 22-godišnjaci; visoki, lijepi, glamurozni, ludo zaljubljeni i predodređeni za uspjeh na svim područjima. Godinama kasnije brak Lotta i Mathilde još je predmet zavisti svih njihovih prijatelja, ali stvari su puno kompliciranije nego što se čine na prvi pogled. Svaka priča, naime, ima dvije strane, svaka veza dvije perspektive, a ponekad ključ dobrog braka nije u istini, nego u tajnama… Riječ je o fascinantnoj priči o braku, ljubavi i osveti koja je postala bestseler i prije svojeg izlaska.
Loren Cordain
Paleo dijeta Dominović
Sve je trebalo biti još samo jedna obiteljska večera: djed, baka i sin, snaha i unuk, neprilagođeni tinejdžer, koji su se vratili iz dalekog svijeta. No iznenada, nakon što je prije 20 godina otišao iz roditeljskog doma ne javivši se nikome, na večeri se pojavljuje odmetnuti sin Igor, ratni izvjestitelj, voljeni sin, brat i dotad nepoznati stric. U jednoj noći u uzavreloj atmosferi prepunoj sukoba, ali i humora, odvija se drama jedne obitelji, sto godina povijesti na Balkanu sa svim sretnim trenucima i tragedijama.
Lauren Groff
Sudbe i srdžbe Profil Knjiga
Ovo je izvrstan program prehrane, zasnovan na hrani za koju smo genetski oblikovani - na nemasnom mesu, ribi i drugim jelima što su ih jeli i naši drevni preci iz paleolitika. Zdrava, ukusna i jednostavna, Paleo dijeta je način prehrane za koji smo i ustrojeni. Dr. Loren Cordain vam pokazuje kako zasitnim i finim jelima od nemasnog mesa i ribe, svježeg voća i neškrobnog povrća, u količinama po volji - možete izgubiti suvišnu težinu, a usto još spriječiti, pa i liječiti mnoge bolesti.
pST!
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepljive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrakgrafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933. Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend-
kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@ gmail.com, 099 7839 178.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Stacionirani sustav za nadzor državne granice Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja stacionarni sustav za nadzor državne granice u PU Vukovarskosrijemskoj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 27,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja. Infrastruktura, licence i implementacija sustava javnog oblaka HEP Telekomunikacije su objavile nadmetanje za infrastrukturu, licence i implementaciju sustava javnog oblaka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
Održavanje i uređenje stanova i poslovnih prostora Grad Zagreb nabavlja radove održavanja i uređenja stanova, poslovnih prostora i obje-
Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna.com.tr, +90 332 3598 585. Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr. Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana. ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860.
kata u imovini grada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Uredski namještaj Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture nabavlja uredski namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 1. lipnja. Ubojna sredstva Ministarstvo obrane RH nabavlja ubojna sredstva. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 34,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. svibnja.
Regija
Izrada plana upravljanja (gospodarenja) šumama Agencija za šume Kosova nabavlja izradu planova upravljanja (gospodarenja) šumama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 eura.
Rok dostave ponuda je 1. lipnja. Zavjese i rolete Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo nabavlja zavjese i rolete. Rok dostave ponuda je 18. svibnja. Održavanje horizontalne prometne signalizacije Grad Bijeljina traži izradu i održavanje horizontalne prometne signalizacije. Rok dostave ponuda je 13. svibnja. Računalna oprema Radio i televizija Crne Gore nabavlja računarsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 45.000 eura. Rok dostave ponuda je 24. svibnja. Putnička motorna vozila Ministarstvo odbrane Crne Gore nabavlja putnička vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 210.000 eura. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 61
stečajevi, nekretnine, dražbe
Prodaju se pilana, kuće, oranice i pašnjaci Prodaje se ulična poslovno-stambena zgrada s ugostiteljskim lokalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu, pomoćnim prostorijama u dvorištu te pripadajućim zemljištem ukupne površine 359,66 metara četvornih procijenjene vrijednosti 655.000 kuna u naselju Kuševac u Đakovu. Dražba će se održati 26. travnja u 8.50 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg F. Tuđmana 2, soba broj 15. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 65.500 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Suda broj: HR3523900011300000419, model HR05, poziv na broj odobrenja 1401211-15, uz opis plaćanja Ovr-1211/2015, uplata jamčevine, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego sudac pristupi dražbi. Pilana, gospodarska zgrada, dvije nadstrešnice, put, gospodarsko dvorište, oranica, pašnjak, suha hrastina - sve zajedno ukupne površine 48.729 metara četvornih - u Kutini, mjestu Ilova, prodaje se za 1.951.520,52 kune. Ročište za dražbu održat će se 26. travnja u 10.30 na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Ulica Hrvatskih branitelja 1, soba broj 15/I. Na ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na žiro-račun ovog suda broj: HR6423900011300000576 (poziv na broj 1-785-15). Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr
Prodaje se građevinsko zemljište, kuća, dvorište te oranica ukupne površine 17.007 metara četvornih u Požegi procijenjene vrijednosti 1.542.124,50 kuna. Dražba će se održati 27. travnja u 9.30 na Općinskom
62 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
sudu Požega, Sv. Florijana 2, soba broj 9. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti te se uplaćuje na žiro-račun Suda IBAN HR95 23900011300001376, model HR02, s pozivom na broj 49412. Oranica u Nuštru površine 1691 metar četvorni prodaje se za 27.859,51 kunu. Ročište za dražbu održat će se 28. travnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 22/I., a prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje nekretnine i njene dokumentacije zainteresirane osobe mogu dogovoriti sa stečajnom upraviteljicom Katom Rašić na broj 098/690 729. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Zgrada površine 153 metra četvorna i dvorište 174 metra četvorna prodaju se u Zadru za 4.744.125 kuna. Ročište za dražbu održat će se 28. travnja u 13.30 na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 1.581.375 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine u iznosu od 474.412,50 kuna i plaća se na IBAN ovog suda HR2523900011300000793, poziv na broj 124612014. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi. Kuća, dvorište i oranica ukupne površine 828 metara četvornih prodaje se u Zagrebu,u naselju Veliko Polje za 1.176.228,60 kuna. Dražba će se održati 2. svibnja u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda Osijek, Stalna služba Trgovačkog suda Osijek - Slavonski Brod, Trg pobjede 13, soba 77/III. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje nekretnine moguće je po dogovoru na broj telefona 098/362 922. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Prodaje se kuća s dvorištem u Novom Marofu ukupne površine 196 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 211.104 kune. Ročište će se održati 2. svibnja u 13 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica braće Radić 2, soba br. 221. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu koja je predmet prodaje uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem svaki dan od 9 do 15 sati na broj 095/9202 025. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.
tenderi
tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.
Više informacija na: tenderi.hgk.hr
Vrećice za otpad Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@asker.kommune.no. Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/Documents/Folder/142269. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http:// www.kelag.at i http://kelag.vemap.com.
2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa. hamburg.de ili http://www.hamburg-portauthority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Izgradnja pročišćivaća voda Tvrtka Fischer Ingenieure AG iz Švicarske raspisala je natječaj za izgradnju dodatnog kraka pročišćivača otpadnih voda za uklanjanje mikro onečišćenja. Radovi predviđaju projektiranje, izgradnju pogona, njegovo puštanje u rad te njegov servis. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a više podataka moguće je pronaći na https://www.simap.ch/ shabforms/COMMON/search/searchresultDetail.jsf. Namještaj Tiszántúli Református Egyházkerület objavljuje natječaj za nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Tiszántúli Református Egyházkerület, AK14657 Kálvin tér 17. Debrecen, 4026 Hungary. Szabó János, tiszantul@reformatus.hu HU321. Više podataka o nadmetanju na http://www.ttre.hu.
Izgradnja
Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847
Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@ mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinske konstrukcije i metali Finske obrambene snage raspisuju natječaj za isporuku građevinskih konstrukcija i metala. Natječaj je otvoren do 19. svibnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na Puolustusvoimat, PL 69, Puolustusvoimien logistiikkalaitos, FI-33541 Tampere, Finland, contracts.fdflogcom@mil.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 63
privredni vjesnik
Intervju: Stanislav Pšeničnik, vlasnik Hotela Rogaška & ROI Spa
Sada nam pola gostiju dolazi iz susjedstva, a pola iz Rusije Iznimno mi je drago što posljednjih godina gosti iz Hrvatske ponovno otkrivaju Rogašku Slatinu, pa je sve više Hrvata i u našim hotelima. Koliko nam je važno to tržište govori i činjenica da Hotelu Zagreb nismo mijenjali ime, kaže poduzetnik kojega je poslovni put vodio od rada u uljari do vlasništva vrhunskih hotela piše Sanja Plješa
S Voda iz Rogaške Slatine je već više od 400 godina poznata po svojim ljekovitim svojstvima. U njenim blagotvornim učincima nekad su uživali carevi i plemići.
tanislav Pšeničnik, vlasnik Hotela Rogaška u čijem su sastavu Grand Hotel Sava Superior i Hotel Zagreb oba kategorije četiri zvjezdice, koji su među najvećim i najljepšim hotelima u Rogaškoj Slatini, nije prošao put tipičnog hotelijera. Kao diplomirani inženjer poljoprivrede, karijeru je započeo u tvornici ulja kao komercijalist, no ubrzo je napredovao te postao direktor poljoprivredne zadruge. Početkom devedesetih, čim se u Sloveniji otvorila mogućnost privatnog poduzetništva, osnovao je tvrtku S.P. Plod koja se bavi veleprodajom voća i povrća.
Kada ste preuzeli Hotele Rogaška i koliko je sredstava uloženo u njihovu obnovu? - Prije 16 godina od Banke Celje odlučili smo kupiti turistički kompleks u Rogaškoj Slatini – Grand Hotel Sava i Hotel Zagreb. Nakon kupnje koja nas je tada stajala 15 milijuna njemačkih maraka, krenuli smo s obnovom u koju smo uložili mnogo više nego u samu kupnju. Obnova hotela nam se višestruko isplatila pa nam se broj gostiju udvostručio.
64 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
Kakva je struktura gostiju u vašim hotelima i zašto ste posebice orijentirani na rusko tržište? - Nekada smo najveći broj gostiju imali iz Italije, ali se to zbog krize promijenilo, iako nam je to tržište, uz tradicionalno austrijsko i njemačko, još uvijek naklonjeno. No, danas više od 50 posto naših gostiju dolazi s ruskog tržišta. Među našim gostima iz Rusije brojne su osobe iz javnog života, biznismeni, političari, pjevačke i glumačke zvijezde. Naši djelatnici uvijek znaju tko nam dolazi i uvijek me upozore kada je riječ o VIP gostima, a ukoliko mi to vrijeme dopušta, rado popričam s gostima, pozovem ih na piće ili ručak. Oni to znaju cijeniti, kao i ponudu našeg hotela. Naša marketinška politika od početka je usmjerena na spomenuta tržišta, pa su rezultati promocije vidljivi i u strukturi naših gostiju. Dolaze li gosti iz Hrvatske? - Iznimno mi je drago što posljednjih godina gosti iz Hrvatske ponovo otkrivaju Rogašku Slatinu, pa je sve više Hrvata i u našim hotelima. Koliko nam je važno to tržište govori i činjenica da Hotelu Zagreb nismo mijenjali
ime. Od hrvatskog glavnog grada udaljeni smo nepunih sat vremena vožnje, imamo odličnu wellness ponudu i vlastiti medicinski centar koji vodi doktorica Nataša Nikolić, a naš a la carte restoran Kaiser ušao je među deset najboljih slovenskih restorana. Sve su to razlozi zbog kojih smo privlačni hrvatskim gostima koji dolaze u potragu za opuštanjem i mirom.
U obnovu smo uložili više nego u kupnju hotela, ali višestruko se isplatilo Što očekujete od poslovne 2016. i kakvi su tvrtkini planovi? - U tijeku su završni radovi na novom luksuznom ROI Spa centru i ROI Medico centru koji će proširiti dosadašnju wellness i zdravstvenu uslugu Grand Hotela Sava i Hotela Zagreb. Ulaganje u kvalitetu znači i porast gostiju i noćenja. Planirate li možda ulagati u turizam u Hrvatskoj? - Uz tvrtke koje vodim u Sloveniji i planove za slovensko tržište nisam razmišljao o ulaganju u hrvatski turizam. Ali, tko zna. Možda se jednog dana i na to odlučim, no prije toga trebam
završiti projekt izgradnje hotela s pet zvjezdica u Rogaškoj Slatini u blizini postojećih hotela, za koji imam dozvolu i svu potrebnu dokumentaciju, no zbog nedavne krize trenutno je u fazi mirovanja. Koje su specifičnosti Hotela Rogaška? - Kao što se može vidjeti na našoj web stranici, Grand Hotel Sava superior proglašen je najboljim hotelom u Rogaškoj Slatini. No, on to i jest. To je jednostavno odraz onog što će reći naši gosti. Voda iz Rogaške Slatine je već više od 400 godina poznata po svojim ljekovitim svojstvima. U njenim blagotvornim učincima nekad su uživali carevi i plemići. Pila se na svim europskim dvorovima, a u našem hotelu pili su je Franjo Josip, car Austrije i kralj Ugarske. To je najbogatija voda s magnezijem na svijetu s pozitivnim učinkom na čitav organizam, a podiže raspoloženje i opušta vas ako je pijete svaki dan. U 19. stoljeću koncesiju za punjenje vode imali su bečki ljekarnici. U to vrijeme naša je voda bila treća najprodavanija voda na svijetu. Ponuda Hotela Rogaška temeljena je na blagotvornim učincima vode i koristimo je u svim našim wellness i medicinskim programima koje prati bogat gastronomski program temeljen na zdravom načinu prehrane i prilagođen dijetalnim potrebama naših gostiju. Također moram istaknuti da smo mnogo uložili u edukaciju kadrova. Danas su Hoteli Rogaška poznati po odličnoj usluzi i bogatim sadržajima i ponosni smo na pohvale naših gostiju za udobnost i kvalitetu usluge, a najveći nam je kompliment kada nam se gosti ponovo vrate.
Više od 50 posto naših gostiju dolazi s ruskog tržišta. Među njima su brojne osobe iz javnog života, biznismeni, političari, pjevačke i glumačke zvijezde. Naši djelatnici uvijek znaju tko nam dolazi i uvijek me upozore kada je riječ o VIP gostima.
25. travnja 2016. | broj 3925 | Privredni vjesnik | 65
European Best Destinations/Viška ljepotica pomela konkurenciju
Stiniva - najljepša plaža u Europi Nakon što je Zagreb dobio priznanje za najbolji Advent, Zadar za najbolju destinaciju, a park Maksimir uvršten na popis najboljih gradskih parkova, proglašenje Stinive najljepšom europskom plažom dodatno je veliko priznanje za hrvatski turizam U izboru čitatelja uglednog portala European Best Destinations, plaža Stiniva na otoku Visu proglašena je najljepšom europskom plažom, ostavivši iza sebe najpoznatije španjolske, portugalske i grčke plaže. Nakon što je Zagreb dobio priznanje za najbolji Advent, Zadar za najbolju europsku destinaciju, a park Maksimir uvršten na popis najboljih europskih gradskih parkoIzvor: HTZ, Aleksandar Gospić va, proglašenje Stinive najgotovo 300 europskih plaža, a potom se ljepšom europskom plažom dodatno je veliko priznanje za hrvatski u biranje upušta više od 10.000 čitatelja turizam, poručuju iz Hrvatske turistič- portala. Novim priznanjem oduševljen je i ke zajednice. Stinivu je, pojašnjavaju, na popis top 15 europskih plaža uvrstilo čak Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda 88 posto ispitanika, dok ju je njih 66 po- HTZ-a. “Kao direktora Hrvatske turističsto stavilo na prvo mjesto. Inače, izbor za ke zajednice, ali i kao običnog građanina, najljepšu plažu provodi se svake godine izuzetno me vesele međunarodna pritako da stručni žiri portala kreira popis s znanja i nagrade koje su rezultat izbora
onih pojedinaca koji vole putovanja. Upravo su oni najveće mjerilo kvalitete i uspješnosti pojedine destinacije”, rekao je Ivičić. Plaža Stiniva je opisana kao idilično mjesto za kupanje u kristalno čistom moru koje zauvijek ostaje u sjećanju, te da je, zbog količine prirodne hladovine, pogodna i za obitelji s malom djecom. Prilično netočno pridana joj je i “dobra prometna povezanost”. No, posjetiteljima koji dolaze bez brodice zacijelo neće previše smetati probijanje kroz makiju i kamenjar kad je na kraju tog strmog puta ipak, i službeno, najljepša plaža našeg kontinenta. Podsjetimo, European Best Destinations je organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, posvećena promicanju europske kulture i turizma. Njihov portal nudi turističke informacije za više od 355 europskih destinacija. (S.P.)
Iskorak na nova tržišta
Ledo sladoledi u aziji i africi Ledo je napravio snažan iskorak na dalekim tržištima Afrike i Azije. Svoju suradnju s kompanijom IFFCO Group, za koju od prošle godine proizvodi svoje King sladolede, proširio je i na asortiman obiteljskih sladoleda Quattro. IFFCO je tržišni lider u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izvozi u čak 30 zemalja Afrike i Azije, a značajan udjel ima na tržištima Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara, Bahreina i Omana. Na tržištima arapskih zemalja Quattro je jako dobro prihvaćen, a popularne kombinacije su čokolada, vanilija, jagoda i banana, odnosno butter keks, višnja, lješnjak i vanilija. Sladoled se direktno iz proizvodnje Leda prevozi do
Ujedinjenih Arapskih Emirata, morskim putem od Luke Rijeka sve do Perzijskog zaljeva. “Ledo je jedna od rijetkih regionalnih kompanija koja se na svojim matičnim tržištima uspijeva oduprijeti čak i najjačim svjetskim konkurentima. Uspjeh se može temeljiti samo na kvaliteti, što sve više prepoznaju i naši partneri u dalekim zemljama. Suradnja s Unipexom omogućuje nam
66 | Privredni vjesnik | broj 3925 | 25. travnja 2016.
iskorak na brojna nova tržišta u Aziji i Africi, na kojima sa svojim sladoledima, ali i s drugim smrznutim proizvodima, sigurno imamo velik potencijal”, ističe predsjednik Uprave Leda Dario Vrabec. Ledo izvozi trećinu svoje proizvodnje na dvadesetak stranih tržišta, među kojima su po količinama najvažnije Mađarska i Slovenija, a potom Norveška i SAD.
Dario Vrabec, predsjednik Uprave Leda
GDJE UŽITAK NE POZNAJE GRANICE
Naša je priča posebna...