Pv 3926 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2. svibnja 2016., godina LXII, broj 3926

hrvatsko-turski gospodarski forum u hgk-u

Iskoristiti turska iskustva intervju

Hrvoje Išek Combis

poseb

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

novi zakon o javnoj nabavi

Najniža cijena više nije glavni kriterij Nacionalni program reformi

Smanjivanje javnog duga uz jačanje poduzetničke klime

sadržaj

3926 / 2. svibnja 2016. TEMA TJEDNA

Iskoristiti turska iskustva

Hrvatsko-turski gospodarski forum okupio oko 600 gospodarstvenika Erdoğan: Privatni sektor je najvažniji pokretač ekonomije

AKTUALNO 10

Novi zakon o javnoj nabavi Više vrijednosti za proračunski novac

Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa Operativna izvrsnost znači razliku između uspješnih i prosječnih

INTERVJU

S MARKOVA TRGA

Sjednica hrvatske vlade Reformama po javnom dugu

Veliki igrači u maloj Požegi Jačanje poslovne suradnje požeške tvornice namještaja Spin Valis s njemačkom Otto Grupom

AKTUALNO

Pokazatelji u građevinarstvu i trgovini, koji su tri tromjesečja rasli, sad su se opet smanjili

pv analiza

Hrvoje Išek

Konjunkturni test za I. tromjesečje 2016. Opet izostao optimizam hrvatskih gospodarstvenika

Konkurencija i kako se nositi s njom Pojava konkurencije je znak da je došlo vrijeme za unapređenje vlastitog proizvoda

KOLUMNA: novi impuls

HRWWWATSKA 32

Računalstvo visokih performansi HPC kao most između gospodarstva i znanosti

svijet financija 40 Recesija je prošla, no rast je još nesiguran Tranzicijski izvještaj Europske banke za obnovu i razvitak

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Zdravko Jelčić

Drvna industrija očekuje reforme za daljnji rast Drvni je sektor lani ostvario izvoz veći od milijardu eura, što je u četiri godine porast od oko 50 posto. Kao Udruženje smatramo da nam je potrebna inventura stanja, stvaranje kataloga svih kapaciteta u drvnoj industriji te donošenje strategije razvoja

Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK-u i predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis iz Požege

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatska drvna industrija, koja se zadnjih nekoliko godina pozicionirala kao jedna od najznačajnijih izvoznih djelatnosti, u prošloj je godini ostvarila izvoz veći od milijardu eura, točnije 1,045 milijardi, što je u odnosu na izvoz od prije četiri godine, koji je iznosio oko 700 milijuna eura, porast od gotovo 50 posto. Prosječna stopa rasta iznosila je 12 posto godišnje. Istodobno, uvoz je rastao sporije i povećan je sa 389 na 503 milijuna dolara, što predstavlja u 2015. godini suficit u razmjeni od gotovo 50 posto. Te brojke zorno sumiraju kretanja u hrvatskoj drvno-prerađivačkoj industriji, koju profesionalno pratim već dugi niz godina, a posljednje četiri godine i kao predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kao što sam već mnogo puta isticao, važnost drvnog sektora je u multiplikativnim efektima koji se ostvaruju proizvodnjom baziranoj na domaćim resursima i domaćem znanju, plasmanom finalnih proizvoda na inozemna tržišta te uključivanjem mnogih pratećih djelatnosti. Ne treba ponavljati već odavno poznatu stvar - da je drvni sektor najveći neto izvoznik u Republici Hrvatskoj. Hrvatska drvna industrija 65 posto svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz, a uvozna je komponenta tek pet posto, što višestruko povećava dodanu vrijednost ovog sektora. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni drvna industrija drži 10-postotni udjel u ukupnoj robnoj razmjeni. No drvna industrija, koja ima više od 22.000 izravno zaposlenih, a sveukupno preko 50.000, danas je podinvestirana, tehnološki zaostaje i financijski je iscrpljena visokim nametima javnih rashoda. Istodobno, zamjetan je pad udjela namještaja u izvozu, što je potrebno zaustaviti. Za novi zamah i rast drvne industrije, mi kao Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK, od Vlade tražimo inventuru stanja, stvaranje kataloga svih kapaciteta te donošenje sektorske strategije razvoja, u kojoj će jasno biti zacrtana potreba stvaranja proizvoda u

4 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

višim fazama prerade. Tu strategiju, smatram, moguće je uz dobru pripremu napraviti za tri do šest mjeseci. Drvna industrija očekuje i promjene tečajne politike jer godišnje na tečajnim razlikama gubimo ogromne svote, dok istodobno bilježimo rast svih ulaznih inputa. U tome smislu svakako želimo i snažniju ulogu HBOR-a u poticanju proizvodnje, investicija i izvoza. Uvjereni smo da krajnji cilj sektorske strategije razvoja industrijske prerade drva mora biti približavanje prosjecima Europske unije. A u Europskoj uniji drvna industrija stvara čak devet posto svih radnih mjesta (dok u Hrvatskoj zasad stvara tek tri posto radnih mjesta);

Godišnje na tečajnim razlikama gubimo ogromne svote na taj način dosegnuli bismo i devet posto novostvorene vrijednosti, koliko stvara drvni sektor u EU-u, dok smo zasad u Hrvatskoj na 3,5 posto novostvorene vrijednosti. Nadalje, prihod po hektaru šume u Hrvatskoj iznosi oko 27.000 eura, dok je u EU riječ o prihodu od 213.000 eura. Kako bi se to moglo postići, jasno je da je potrebno povećati udio proizvodnje namještaja u ukupnom prihodu drvne industrije sa sadašnjih 35 posto na 54 posto, koliko iznosi taj udjel trenutačno u EU. U svemu tome ilustrativan je i podatak da udio potpora drvnom sektoru u Hrvatskoj iznosi 0,09 posto - dok u EU udio potpora tom sektoru u prosjeku iznosi dva posto. Naš cilj, ali i put do njega, može se sažeti u dvije smjernice, a to su povećanje proizvodnje energije i energetske učinkovitosti, te - zadnje, ali možda i najvažnije - veće ulaganje u nove tehnologije, dizajn i ljudske potencijale, pri čemu se moramo znati učinkovitije poslužiti sredstvima koje nam nude fondovi Europske unije.

BROJKE, BROJKE

Industrija prerade drva Trend rasta u industriji prerade drva koji je započeo 2011. danas je premašio sve pretkrizne pokazatelje iz 2008.

U 2015. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,06 milijardi eura Izvoz drvoprerađivača na kraju 2015. činio je 10,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza

Drvna industrija zapošljava oko

22.000 osoba

Konsolidirani prihod industrije, zajedno sa šumarskim sektorom, iznosi 13 milijardi kuna i čini 3,5 posto BDP-a

45%

65% 65 posto ukupne proizvodnje se plasira u izvoz

45 posto ukupnog izvoza čine finalni proizvodi

Izvoz od prerade drva i proizvoda od drva u siječnju 2016. porastao je za 12,6 posto, na 41,8 milijuna eura Industrijska proizvodnja sektora porasla je u veljači 2016. za 15,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Proizvodnja namještaja u veljači 2016. rasla je za 3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zapošljavala je 7 posto više radnika i imala 4 posto više zaliha Izvor: HGK i DZS

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Hrvatsko-turski gospodarski forum okupio oko 600

Erdoğan: Privatni sektor je najvažniji pokretač ekonomije Aktivnosti hrvatskih tvrtki, ne samo velikih, nego i srednjih i malih, uživaju punu potporu turskih vlasti. Koristim ovu prigodu još jednom izraziti svoju punu potporu turskim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo. Spremna sam, zajedno s hrvatskom vladom, zauzeti se za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja i podržati otvorenost Hrvatske poslovanju turskih gospodarstvenika, naglasila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

349 mil $ hrvatsko-turska robna razmjena u 2015.

oko

350mil€

do sada u Hrvatsku uložila Doğuş Grupa

više od mil €

teška dosadašnja ulaganja Süzer Grupe u Hrvatskoj

radicionalno dobre odnose Hrvatske i Turske moguće je produbiti boljom gospodarskom suradnjom. Jer Turska, koju je globalna financijska kriza tek okrznula, i to na samome početku 2007., kontinuirano bilježi gospodarski rast, njena snažna ekonomija spremno investira u inozemstvo, a trgovinski odnosi s Hrvatskom kriju golemi potencijal. Naime, hrvatsko-turska robna razmjena u 2015. iznosila je oko 349 milijuna dolara. Pritom se uvoz iz Turske kretao oko 244,4 milijuna dolara te je bio manji za 4,5 posto u odnosu na 2014. godinu. Izvoz iz Hrvatske pak iznosio je 104,4 milijuna dolara i bio je manji za 5,7 posto u odnosu na 2014. godinu. Najznačajniji uvozni proizvodi su monitori i projektori, izolirana žica, kabeli te kostimi, jakne... Među najznačajnijim izvoznim proizvodima ističu se naftna ulja i ona dobivena od bitumenskih minerala te gnojiva i željezni otpaci. U razdoblju od 1993. do kraja 2015., prema preliminarnim podacima HNB-a, ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznosila su 213,5 mi-

6 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

lijuna eura. Djelatnosti u kojima su ostvarena najveća ulaganja su građevinarstvo, trgovina, turizam, promet, financijsko posredovanje,

U Hrvatskoj se događaju privatizacije vrijedne 500 milijuna dolara i to su projekti koji nas zanimaju, istaknuo je Erdoğan osiguranje i mirovinski fondovi, iznajmljivanje strojeva i opreme te ulaganja u nekretnine. Tako, primjerice, Alvimedica, turska tvrtka u industriji medicinskih uređaja u interven-

0 gospodarstvenika

cijskoj kardiologiji, u Dugopolju gradi kliniku za bolesti srca Alvimedica Heart Centre. Investicija iznosi 20 milijuna eura. Potrebno je istaknuti velike investicije turskog Doğuş Holdinga koji je uložio, i dalje ulaže, u hotele i marine (šibenska Mandalina, zadarski hotel Maraska...) u Hrvatskoj te je vlasnik gotovo 11 posto ACI-ja. Među turskim investicijama ističu se i one tvrtke Rixos u hotel Libertas i tvrtke Uzel Turizam u Pucić Palace u Dubrovniku. Poznatije ulaganje je i ono u bankarskom sektoru, kada je u srpnju 2011. Eksen Holding (Süzer Group) preuzeo Banku Brod, koja je od 2012. poznatija kao KentBank.

Prednost Hrvatske - geostrateški položaj

Dakle, potencijal postoji, a robna razmjena u nadolazećem razdoblju mogla bi vrlo lako doseći milijardu dolara, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i turskog Odbora za međunarodnu gospodarsku suradnju (DEIK)

povodom službenog posjeta predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana Hrvatskoj. Forum je okupio 600 gospodarstvenika (predstavnika oko 150 turskih i 450 hrvatskih tvrtki). Luka Burilović, predsjednik HGK, istaknuo je kako je Turska danas 15. ekonomija svijeta s tendencijom daljnjeg rasta. “Robna razmjena Hrvatske i Turske kreće se oko 350 milijuna dolara. Brojka nije zanemariva, ali svakako se mora i može poboljšati. Ako uzmete da Turska ima oko 75 milijuna stanovnika, a mi izvozimo tek nešto više od 100 milijuna dolara - to znači da stanovnik Turske ne potroši ni dolar i pol na proizvode i usluge iz Hrvatske, dok istovremeno jedan stanovnik Hrvatske potroši oko 60 dolara na turske proizvode i usluge. Prostora za daljnji rast itekako ima i to u proizvodnji autodijelova, tekstilnoj, odjevnoj i prehrambenoj industriji te informacijskim tehnologijama”, naglasio je. Najveća je prednost Hrvatske njen jedinstveni geostrateški položaj jer je ona jedina europska zemlje koja je istovremeno i du-

Hrvatska je jedna od najvažnijih država u ovome dijelu Europe. Hrvatsko gospodarstvo se oporavlja, a bogato tursko iskustvo može joj biti odličan primjer kako dalje razvijati ekonomiju. Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik Republike Turske

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Samo u protekle četiri godine turske su tvrtke uložile u Hrvatsku gotovo 200 milijuna eura što je dokaz da je Turska u Hrvatskoj pronašla pouzdanog partnera za poslovnu suradnju. Luka Burilović, predsjednik HGK

navska i jadranska. “U tom kontekstu svaka prometna infrastruktura koja povezuje tržišta - a to je i jadransko-jonska autocesta - može i mora služiti kao pozitivan impuls za jačanje suradnje ne samo s Turskom već i s drugim zemljama svijeta. Hrvatska Turskoj osim toga nudi i ulaz na tržište EU-a od pola milijarde stanovnika i prirodan joj je partner prema tržištima Zapadne Europe. Samo je 2014. oko 190.000 turskih kamiona prošlo koridorom X. koji prolazi kroz Hrvatsku i spaja Tursku sa Zapadnom Europom. Riječ je o 500 kamiona dnevno”, napomenuo je Burilović.

Uvođenje viza kao prepreka

Stoga je Turskoj, vjeruje Burilović, Hrvatska bitna odskočna daska za bolje pozicioniranje turske ekonomije na zapadnoeuropskom tržištu. Svjedoči tome i njihova investicija u financijski sektor, odnosno osnivanje KentBanke. “Samo u protekle četiri godine turske su tvrtke uložile u Hrvatsku gotovo 200 milijuna eura što je dokaz da je Turska u Hrvatskoj pronašla pouzdanog partnera za poslovnu suradnju. Većinom je riječ o ulaganjima u sektor bankarstva i turizma. Za Hrvatsku je iznimno važno prisustvo Turkish Airlinesa koji je povezao Zagreb i Istanbul izravnim linijama još 1998., a danas imamo dva dnevna leta prema Istanbulu što je važno za naše gospodarstvenike, posebice izvoznike, koje Istanbul veže sa svijetom”, istaknuo je. No, kao jednu od najvećih zapreka u daljnjoj suradnji, a posebice turističkog sektora, Burilović ističe vize. “Ulaskom Hrvatske u EU ponovno smo uveli vize turskim građanima što se negativno odrazilo na dolaske turskih gostiju. Uzimajući u obzir značaj turističkog sektora za gospodarsku suradnju Hrvatske i

8 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

Turske važno je pronaći trajno i efikasno rješenje”, smatra predsjednik HGK. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je kako između Hrvatske i Turske nema otvorenih pitanja. “Razvijenost turskog gospodarstva, njegova veličina i struktura gotovo obvezuju na jačanje gospodarskih veza. S druge strane, hrvatsko gospodarstvo i njegova kvaliteta u radnoj snazi, stabilan razvoj i sigurnost, izvrsna infrastruktura koja spaja europski zapad i istok, sjever i jug, nudi odlične prilike za razvoj i rast poslovanja. Ovo su prepoznale mnoge hrvatske i turske tvrtke, a one koje to još nisu učinile, pozivam da aktivnije pristupe potencijalu koji pružaju naša tržišta”, istaknula je Predsjednica.

Odmaknuti se od birokratske oligarhije

Mogućnosti za suradnju, dodala je, postoje u mnogim područjima, od turizma i poljoprivrede preko energetike i bankarstva do modernih tehnologija, digitalnog gospodarstva i sektora koji predstavljaju trenutačne i nadolazeće trendove globalnog gospodarstva. “Moram naglasiti kako aktivnosti hrvatskih tvrtki, ne samo velikih, nego i srednjih i malih, uživaju punu potporu turskih vlasti. Koristim ujedno ovu prigodu još jednom izraziti svoju punu potporu turskim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo. Spremna sam, zajedno s hrvatskom vladom, zauzeti se za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja i podržati otvorenost Hrvatske poslovanju turskih gospodarstvenika”, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan istaknuo je kako je Hrvatska

Susret Rifata Hisarcıklıoğlua i Luke Burilovića

Prostora za rast suradnje svakako ima Predsjednik Unije turskih komora (TOBB) Rifat Hisarcıklıoğlu sastao se s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem u HGK-u povodom održavanja Hrvatsko-turskog gospodarskog foruma. Razgovarali su o daljnjem jačanju bilateralne suradnje Hrvatske i Turske te su se složili kako su gospodarske komore i politika tu da daju podlogu i olakšaju gospodarstvenicima ulazak na nova tržišta. Prostora za daljnji rast itekako ima, složili su se, i to u industriji proizvodnje autodi-

jelova, tekstilnoj, odjevnoj i prehrambenoj industriji te informacijskim tehnologijama. Hisarcıklıoğlu je rekao kako hrvatski gos-

jedna od najvažnijih država u ovome dijelu Europe. “Hrvatsko gospodarstvo se oporavlja, a bogato tursko iskustvo može joj biti odličan primjer kako dalje razvijati ekonomiju”, kazao je on dodajući kako se turska država povukla iz mnogih sektora koji su tako otvorili vrata za

Hrvatska je Turskoj bitna odskočna daska za bolje pozicioniranje turske ekonomije na zapadnoeuropskom tržištu, istaknuo Luka Burilović turske privatnike. “Tako smo i pokrenuli naše gospodarstvo, a privatni sektor smatram najvažnijim pokretačem ekonomije. U Hrvatskoj se događaju privatizacije vrijedne 500 milijuna dolara i to su projekti koji nas zanimaju”, napomenuo je. Turski predsjednik je istaknuo da su političari uspješni tek onda kada se odmaknu od birokratske oligarhije te ako se ona ne ukloni, ništa se ne može napraviti. Recep Tayyip Erdoğan dodao je kako se nada da će se u nadolazećem razdoblju održati i susret u Istanbulu te da će HGK otvoriti predstavništvo u Turskoj. Također kaže kako bi Turska uskoro samo u hrvatski turizam mogla trostruko više uložiti.

podarstvenici imaju njegovu punu potporu na svom putu poslovanja s Turskom, a jačanjem suradnje s HGK-om, na kojoj će intenzivno raditi, hrvatski i turski gospodarstvenici puno će lakše ostvariti poslovne suradnje. Turska je ekonomija nakon dolaska predsjednika Erdoğana na vlast u 2002. procvjetala. Od tada je rasla nevjerojatnih 350 posto. U 2015. godini u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom Turska zauzima 20. mjesto (1,04 posto).

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić rekao je kako ulagači mogu računati na potporu Hrvatske. “Nadam se kako će rezultati B2B sastanaka predstavnika hrvatskih i turskih kompanija biti vidljivi u bliskoj budućnosti”, istaknuo je.

Proboj proizvoda

Burak Baykan, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća i regionalni direktor Doğuş Holdinga, kazao je kako je njegova tvrtka tijekom sedam godina poslovanja u Hrvatskoj uvijek imala podršku na lokalnoj razini. “Osim toga, u Hrvatskoj se nismo susreli s teškim birokratskim problemima”, naglasio je. Valja naglasiti da se ukupna ulaganja Doğuş Grupe u Hrvatskoj (trenutačna veća investicija je pretvaranje zgrade zadarske tvornice Maraska u luksuzni hotel) kreću oko 350 milijuna eura. Predsjednik Uprave KentBanka Ivo Bilić kazao je kako je ova banka od samog početka uvela Turkish Desk, gdje osobe koje poznaju turski jezik i prilike nastoje povezivati hrvatske i turske kompanije. “Gotovo da nema dana ili tjedna kada ne razgovaramo o proboju hrvatskih proizvoda na tursko tržište ili obratno. Dakle, KentBank je mjesto kontakta ne samo za bankarske nego i za poslovne inicijative”, istaknuo je dodajući kako je Süzer Grupa u Hrvatskoj dosad uložila više od 30 milijuna eura. “Trgovinska razmjena između Hrvatske i Turske nije velika, brojke su apsurdno male. Turskom gospodarstvu je samo nebo granica, ono je snažno i posvećeno rastu i razvoju”, napomenuo je Bilić. Inače, na forumu su predsjednik DEIK-a Ömer Cihad Vardan i predsjednik HGK Luka Burilović potpisali Memorandum o razumijevanju HGK - DEIK.

Trgovinska razmjena između Hrvatske i Turske nije velika, brojke su apsurdno male. Turskom gospodarstvu je samo nebo granica, ono je snažno posvećeno rastu i razvoju. Ivo Bilić, predsjednik Uprave KentBanka

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Novi zakon o javnoj nabavi

Više vrijednosti za proračunski novac Novi sustav kao glavni kriterij za odabir dobavljača više neće uzimati najnižu cijenu već ekonomski optimalan omjer cijene i kvalitete. Također, više se neće tražiti da poduzetnici već kod prijave prikupljaju brojne dokumente, nego će to učiniti ako budu odabrani kao najpovoljniji ponuditelj piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P Ovaj zakon neće biti sveta knjiga koja se neće mijenjati u budućnosti, bit će i drugih promjena ukoliko se ukaže potreba. Ovo je jedan od naših prvih reformskih zakona i njegov je cilj otvoriti javne nabave što većem broju subjekata. Tomislav Panenić, ministar gospodarstva

otaknuto velikim interesom gospodarstvenika za Nacrt prijedloga novog zakona o javnoj nabavi, Ministarstvo gospodarstva organiziralo je konferenciju Novine vezane uz novi zakon o javnoj nabavi i e-javna nabava. Dupkom puna dvorana u kojoj se tražilo mjesto više jasan je dokaz koliko je ova tematika zanimljiva domaćim poduzetnicima, što i ne čudi ako se pogledaju brojke. Naime, ukupna vrijednost godišnje javne nabave u Hrvatskoj iznosi gotovo trećinu državnog proračuna, odnosno 42 milijarde kuna, dok istovremeno udio javnih nabava u BDP-u iznosi gotovo 13 posto. Cilj novog zakona je rješavanje manjkavosti dosadašnjeg sustava u kojem je cvala korupcija, prikupljanje dokumentacije je bilo prekomplicirano, dok je fokus bio usmjeren na cjenovno najpovoljniju ponudu. Novi sustav kao glavni kriterij za odabir dobavljača više neće uzimati najnižu cijenu već ekonomski optimalan omjer cijene i kvalitete. Također, više se neće tražiti da poduzetnici koji se prijavljuju na natječaje već kod same prijave prikupljaju brojne dokumente kako bi dokazivali svoje sposobnosti, nego će to učiniti ako budu odabrani kao najpovoljniji ponuditelj. Istodobno, povezivanjem javnih registara trebala bi se isključiti potreba da poduzetnici sami prikupljaju podatke iz primjerice poreznih, sudskih, obrtničkih i sličnih registara, koje ionako vodi javna uprava.

Tisuću prijedloga i komentara

“Novi će zakon o javnoj nabavi uvelike pridonijeti promjenama koje smo svi željeli - da imamo novi, moderan, fleksibilniji zakon, koji će omogućiti nove kriterije. Najniža cijena, koja je dosad bila jedini kriterij, nestaje, i time omogućavamo da se naručitelj usluge ili roba ne mora više orijentirati samo na ono što je najjeftinije i možda ne udovoljava kvalitativnim kriterijima”, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić, dodavši kako se želi novim 10 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

sustavom javne nabave ostvariti uštede od pet do 20 posto. Kazao je kako mu je teško čuti da imamo elemente koruptivnih radnji u procedurama, ali da po tom pitanju ne smijemo ostati samo na priči, već treba pronaći dokaze i kazniti prekršitelje. Pohvalio je uključenost poduzetnika i angažman organizacija poput Hrvatske gospodarske komore naglasivši da je

Vrijednost godišnje javne nabave u Hrvatskoj iznosi gotovo trećinu državnog proračuna s njihove strane stiglo više od 1000 prijedloga i komentara, a najvažnije od njih je radna skupina zadužena za pripremu zakona uvrstila u prijedlog koji će se pred Vladom naći već u svibnju. “Ovaj zakon neće biti sveta knjiga koja se neće mijenjati u budućnosti, bit će i drugih promjena ako se ukaže potreba. Ovo je jedan od naših prvih reformskih zakona i njegov je cilj otvoriti javne nabave što većem broju subjekata, a ne da se, kao dosad, na više od 40 posto natječaja javlja tek jedan ponuditelj. Ministarstvo će voditi računa o objavi velikih nabava gdje će ex ante pratiti i pokušati postići najbolju regionalnu raspodjelu i cijenu. Veliki projekti su pred nama i upravo zato će izrada novog zakona omogućiti da budemo efikasniji u iskorištavanju EU fondova. Imat ćemo zakon prilagođen vremenu - on nikad neće biti savršen, ali mora biti najbolji mo-

gući”, poručio je Panenić, naglasivši kako će osobno postaviti zadatak pred sustav da ovaj zakon u Hrvatskoj bude najbolja praksa, kao što je to i u EU.

Jednostavna nabava

Konkretne promjene koje donosi novi zakon predstavili su Ivan Palčić, Ante Loboja i Zoran Vuić iz Ministarstva gospodarstva. Palčić je objasnio kako moramo naučiti da najjeftinije nije najbolje te da izmjena zakona ide u

smjeru fleksibilizacije, smanjenja birokracije, povezivanja registara, smanjenja troška poduzetnicima i veće pravne sigurnosti. Sve to trebalo bi rezultirati privlačenjem većeg broja poduzetnika na tržište javne nabave čime bi se povećala vrijednost koju dobivamo za javni novac. Loboja je izjavio kako se mijenja termin bagatelna nabava u jednostavna nabava, te da na takav tip natječaja otpada 9,2 milijarde kuna koje se troše netransparentno. “Intencija je da se taj dio uredi i regulira”, poručio je Loboja.

42 mlrd kn godišnja vrijednost javnih nabava

5-20%

ušteda ostvarit će se novim sustavom

Online anketni upitnik

A sad da vidimo u praksi S ciljem jačanja sustava javne nabave HGK i MINGO provode online anketni upitnik među hrvatskim gospodarstvenicima kako bi se pratio učinak normativnog okvira javne nabave u praksi te definirale poteškoće poduzetnika pri njihovu uključivanju u tržište javne nabave. Anketa će se provesti dvaput, prije stupanja na snagu novog zakona o javnoj nabavi i nakon godine dana od njegove primjene. To će pokazati jesu li se, i u kojoj mjeri, ostvarili ciljevi novih direktiva u području javne nabave (koje će

se transponirati u nacionalno zakonodavstvo). HGK godinama upozorava na problematiku javne nabave i apelira da se isprave nepravilnosti zbog kojih su hrvatski proizvođači često isključeni iz mogućnosti natjecanja. Zato je Komora osmislila i Online katalog hrvatskih proizvoda. “Na jednom smo mjestu objedinili tko i što proizvodi u Hrvatskoj, specifikacije i troškovi tako su lako dostupni naručiteljima, čime očekujemo i povećanje udjela malih i srednjih poduzetnika u postupcima javnih nabava, ali

želimo povećati i svijest o značaju plasmana domaćih proizvoda kroz javne natječaje i o njihovom utjecaju na porast BDP-a”, objasnila je Tajana Kesić Šapić, HGK-ova direktorica Sektora za industriju i IT.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa

Operativna izvrsnost znači razliku između uspješnih i prosječnih Combis je proveo istraživanje među menadžmentom hrvatskih kompanija, a rezultati su pokazali da su glavni strateški ciljevi snižavanje IT troškova i jačanje povezanosti između IT-a i poslovanja. Istraživanje je pokazalo i da korisnici IT rješenja traže ravnotežu između sve manjeg budžeta i sve većih zahtjeva njihovog poslovodstva piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

iFlight je nastao u našem Neostartup programu, a vezan je uz kontrolu umora pilota i avioposade. Uskoro ćemo ovo rješenje predstaviti na međunarodnom aviosajmu u Danskoj i jako smo ponosni na njega jer se ne radi samo o vrhunskoj tehnologiji, već i o inovaciji u ovoj industriji.

prvim travnja ove godine predsjednik Uprave Combisa postao je Hrvoje Išek, stručnjak koji je više od 16 godina obnašao vodeće pozicije u Hrvatskom telekomu. Paralelno uz poziciju direktora za Korporativnu prodaju HT-a, u posljednje četiri godine bio je i član Uprave Combisa. U razgovoru za Privredni vjesnik novi predsjednik Uprave Combisa govori o izazovima koji su pred njim i pred kompanijom kojoj je na čelu.

biti i na unapređenju operativne izvrsnosti u svim segmentima poslovanja jer operativna izvrsnost danas na tržištu znači razliku između uspješnih i prosječnih kompanija, a Combis je uspješna kompanija koja ima obvezu biti još uspješnija. Ukratko, radit ćemo na podizanju korisničkog iskustva, još kvalitetnijem praćenju projekata, unapređenju ekspertize

n Od travnja ste na čelu kompanije, što želite ostvariti u ovoj godini? - Prije svega moram reći da sam sretan i ponosan zbog pruženog povjerenja i mogućnosti da vodim snažnu i dinamičnu kompaniju i tim. Plan je ojačati imidž Combisa u Hrvatskoj i regiji gdje smo prisutni. Vjerujem i nadam se da ću u Combis unijeti novu pokretačku energiju, uz fokus na održivi razvoj, kako bi se tvrtka pripremila za buduće tržišne izazove. Uvjeren sam kako Combis svojim znanjem, iskustvom i stručnošću može iskoračiti još snažnije na tržištu, pogotovo uz sinergiju s Hrvatskim Telekomom. Planiramo i evaluaciju novih investicija u istraživanje i razvoj. S inovacijom i širenjem kompetencija i portfelja otvaraju nam se nove niše, a kao posljedica toga doći će i novi korisnici koji su nam apsolutni fokus, a njihovo zadovoljstvo najvažnije. Fokus će nam

Sve IT tvrtke se susreću s izazovom zapošljavanja, ali još i više sa zadržavanjem kvalitetnih ljudi

12 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

i razvoju sukladno tržišnim trendovima. Uz tradicionalno zadržavanje liderske pozicije u financijskom sektoru, cilj nam je ojačati našu poziciju i u ostalim tržišnim segmentima. Takva će nam diverzifikacija poslovnog portfelja dugoročno stabilizirati kompaniju te sniziti potencijalne tržišne rizike. Bez obzira na to što je

Idemo ukorak sa svjetskim trendovima, razvijamo i oplemenjujemo naša Cloud, Big Data i Internet of things (IoT) rješenja. To su naši prioriteti, kaže novi čelnik Combisa

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU stem integratora u Hrvatskoj, uz daljnji rast ICT prihoda i Combisa i Hrvatskog Telekoma s kojim prema tržištu nastupamo u prodajnoj sinergiji, što u uvjetima koji su vladali na tržištu predstavlja izuzetno dobar rezultat.

n Koji su bili najveći izazovi i gdje se mogao napraviti i korak više? - Izazova je bilo stvarno mnogo i na hrvatskom i na regionalnom tržištu, a najveći je izazov zapravo još uvijek nedovoljno dinamično hrvatsko tržište u smislu pokretanja velikih razvojnih IT projekata. Također, imam dojam da se na IT još uvijek predominantno u mnogim kompanijama gleda kao na generator ušteda i optimizacija, što IT sigurno jest, ali nedovoljno često ga se gleda kao generatora razvoja i rasta. Dodatno, Combis kao allin-one sistem integrator već dugi niz godina ima izuzetno širok portfelj što ponekad nosi i izazove rasta i razvoja na kompletnom portfe-

Imam dojam da se na IT još uvijek predominantno u mnogim kompanijama gleda kao na generator ušteda i optimizacija, što IT sigurno jest, ali nedovoljno često ga se gleda kao generatora razvoja i rasta.

upravljanje velikom kompanijom nesumnjivo velik izazov, kvaliteta ljudi je po meni odlučujući faktor za uspjeh. A ono što znam jest da Combis čini skoro 400 zaposlenika koje krasi entuzijazam, znanje i želja za uspjehom. Ostaje nam samo da tu vrijednost kompetencija dokažemo i na tržištu. Combis ima za cilj biti i ostati high-tech kompanija i to će nam biti zvijezda vodilja i u 2016. te nadolazećim godinama.

n Kada analizirate rezultate od prethodne godine, kakvo je po vama bilo poslovanje Combisa? - Poslovanje Combisa u 2015. godini bilo je vrlo dobro. Ostvarili smo većinu ciljeva koji su bili pred nama. Povećali smo prihode i korisničku bazu te krenuli s transformacijom poslovanja. Prošle smo godine tako krenuli s promjenama unutar kompanije i sigurno ćemo nastaviti u tom smjeru jer želimo pratiti zahtjeve tržišta i tržišne trendove. Jedna od promjena je uvođenje Neostartupa, odnosno koncepta start-upa na Combisov način. Naš Neostartup nije klasični start-up inkubator. Mi ne tražimo startup u koji ćemo samo financijski uložiti s ciljem ostvarivanja najvećeg financijskog povrata uloženog, nego tražimo najbolji sinergijski efekt s Combisom, odnosno mlade timove koji rade na razvijanju svog rješenja, ali uz resurse i znanja koja postoje unutar Combisa. Tako smo kreirali novi poslovni model, a rezultat je jedno inovativno rješenje velikog potencijala spremno za osvajanje inozemnog tržišta - iFlight. Ovih dana odlučujemo o novim timovima unutar Neostartupa. Osim toga, Combis je lani zadržao poziciju broj jedan si-

14 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

Planiramo rast broja zaposlenika uz paralelan rast poslovanja lju, kao i ulaganja u osvježenje istog, u smislu praćenja najnovijih tehnologija. Tu smo sigurno mogli napraviti korak više jer smo se odlučili na stabilizaciju poslovanja uz možda malo sporiji razvoj u prošloj godini. Nismo se odlučili odmah ući u veći rizik i pokrenuti snažan razvojni ciklus. Ali to nas zato čeka ove i iduće godine.

n Što će ove godine biti tri glavna prioriteta kad su u pitanju usluge koje nudite korisnicima? - Idemo ukorak sa svjetskim trendovima, razvijamo i oplemenjujemo naša Cloud, Big Data i Internet of things (IoT) rješenja. To su naši prioriteti. Mogu izdvojiti neka od rješenja kao što je Husky inovativna Big Data platforma koja je u potpunosti razvijena u Combisu, a riječ je o rješenju koje nudi mogućnost interne i eksterne monetizacije velike količine podataka. Husky je moguće prilagoditi svim industrijama koje upravljaju velikom količinom nestrukturiranih podataka. Važno je reći da ovu platformu nastavljamo razvijati jer su Big Data rješenja sigurno jedan od najjačih aduta koje nudimo na domaćem i inozemnim tržištima. Spomenuo bih i IoT rješenja, konkretno iFlight koji je nastao u

našem Neostartup programu, a vezan je uz kontrolu umora pilota i avioposade. Uskoro ćemo ovo rješenje predstaviti na međunarodnom aviosajmu u Danskoj i jako smo ponosni na njega jer se ne radi samo o vrhunskoj tehnologiji, već i o inovaciji u ovoj industriji. U području IoT-a razvili smo i Smartmetering rješenje, a riječ je o digitalnoj transformaciji za energetsku učinkovitost u proizvodnji, svojevrsnom sustavu poslovne inteligencije za upravljanje energentima u proizvodnji. Naravno, što se samog Cloud segmenta tiče, i dalje uspješno implementiramo ComCloud rješenje kojim smo poslovanje u oblaku uspjeli podići na jednu novu razinu i kontinuirano nastavljamo u tom smjeru, naravno s prvenstvenim ciljem zadovoljenja poslovnih zahtjeva naših korisnika.

n Što po vama karakterizira ICT tržište u Hrvatskoj? - Combis je u ožujku ove godine proveo istraživanje u menadžmentu hrvatskih kompanija, najvećim IT korisnicima u Hrvatskoj, čiji su rezultati pokazali da su glavni strateški ciljevi IT menadžera u Hrvatskoj snižavanje IT troškova te kao drugi prioritet jačanje povezanosti između IT-a i poslovanja. To za nas kao sistem integratora znači da korisnici IT rješenja traže ravnotežu između sve manjeg budžeta i sve većih zahtjeva njihovog poslovodstva - u okruženju poslovanja koje je snažno definirano komunikacijom preko društvenih mreža, obavljanjem svakodnevnih poslova preko javnih ili hibridnih cloud okružja, kojima zaposlenici sve više pristupaju s raznih vrsta prijenosnih uređaja. Ono što očekujemo u razdoblju koje dolazi je digitalna transformacija odnosno digitaliziranje i umrežavanje svega što se može zamisliti. Stoga je sasvim jasno zašto je IoT jedan od naših prioriteta u ovoj godini. n Jako puno ICT stručnjaka odlazi u inozemstvo koristeći benefite slobodnog protoka radne snage. Imate li vi u kompaniji problem zapošljavanja adekvatnih stručnjaka? - Sve IT tvrtke se susreću s izazovom zapošljavanja, ali još i više sa zadržavanjem kvalitetnih ljudi. Iskreno, Combis tu nije nikakav izuzetak. Svjesni smo konstantnog mijenjanja IT tehnologija i ostalih trendova, stoga svojim djelatnicima pružamo mogućnost stručnog razvoja, rad na novim tehnologijama te zanimljivim, velikim i važnim domaćim i regionalnim projektima, što zaposlenici Combisa smatraju svojom povlasticom. Mi trenutno imamo 380 djelatnika, ali broj djelatnika je rijetko stabilan dulje od dva mjeseca. Naravno,

planiramo rast broja zaposlenika uz paralelan rast poslovanja i sigurni smo da ćemo uspjeti u tim planovima. Prilikom zapošljavanja uvijek se pokušavamo voditi izvrsnošću, ljudskim i timskim kvalitetama kandidata, bilo da je riječ o iskusnim stručnjacima ili mladim potencijalima. Usuđujemo se vjerovati da je kod naših korisnika i partnera izgrađena svijest o stručnosti Combisovih djelatnika što potvrđuju brojni certifikati i još važnije uspješni projekti.

n Jeste li doživjeli da stručnjaci sa Zapada dolaze raditi u Combis? - Nemamo stalno zaposlene stručnjake sa Zapada, no prema potrebi povremeno s njima surađujemo na nekim specifičnim projektima. Nama je cilj dugoročnije zapošljavanje ljudi jer takvim pristupom dobivamo čvršće kompetencije i lojalnost djelatnika. n Hoće li Hrvatska u budućnosti imati problema s obrazovanim odnosno stručnim kadrom kakvog i vi zapošljavate? - U zadnje vrijeme stalno slušamo o reformi školstva, novom kurikulumu. Hrvatska je shvatila da moramo na drugačiji način educirati mlade ljude. Pokrenute su razne inicijative u tom smjeru. Bitno je samo da budu dovoljno brze i fleksibilne kako bismo spriječili sadašnji trend ‘odljeva mozgova’. Combis daje svoj doprinos osnaživanju hrvatske IT stručnosti i sudjeluje u brojnim aktivnostima. Tako surađujemo s fakultetima tehničkih usmjerenja, podrška smo i važnim studentskim događanjima, omogućavamo obavljanje studentske prakse te stipendiramo studente koji bi trebali biti naši budući djelatnici.

U području IoT-a razvili smo i SmartMetering rješenje, a riječ je o digitalnoj transformaciji za energetsku učinkovitost u proizvodnji, svojevrsnom sustavu poslovne inteligencije za upravljanje energentima u proizvodnji.

n Poslujete u Hrvatskoj i zemljama regije i vidite kako neki globalni, ali i domaći igrači sele poslovanje iz Hrvatske u susjedne zemlje. Ostajete li vi u Hrvatskoj i koje su za vas prednosti poslovanja ovdje? - Combis je u regiji projektno prisutan više od 20 godina, imamo urede u Bosni i Hercegovini te Srbiji, a u području internacionalnog poslovanja radimo na brojnim projektima u sektorima telekomunikacija i financija. U razdoblju koje dolazi želimo još snažniji iskorak na inozemno tržište, no nemamo planove o preseljenju poslovanja. Combis je hrvatska kompanija kojoj je vlasnik hrvatska kompanija s internacionalnom reputacijom i prepoznatljivošću, a kao što sam već spomenuo, Combis čine ljudi, stručnjaci u koje smo ulagali i u koje ćemo i nadalje ulagati, kao što je naše društvo ulagalo u nas i nastavljat ćemo mu vraćati koliko je u našoj moći. 2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Reformama po javnom dugu U Nacionalnom programu reformi navedena su četiri reformska područja koja se odnose na javni dug, poslovnu investicijska klimu, upravu i pravosuđe te obrazovanje. Reformama se stopa rasta BDP-a s lanjskih 1,6 posto želi povećati na 2,3 posto u 2018., uz istodobno smanjenje javnog duga s gotovo 87 posto na 82,8 posto u 2018. te pad stope nezaposlenosti 16,3 posto na 13,5 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D DUG

100 do 200 mil € za

trebao bi se smanjiti javni dug do srpnja

va glavna cilja, četiri ključna područja i 61 reformska mjera - tako u brojkama izgleda Nacionalni program reformi koji je Vlada predstavila na svojoj prošlotjednoj sjednici. Ciljevi su slamanje javnog duga te ubrzanje gospodarskog rasta koji bi se trebali realizirati kroz četiri područja reformi koje se odnose na javni dug, poslovnu investicijsku klimu, upravu i pravosuđe te obrazovanje. Nacionalni program reformi Vlada šalje Europskoj komisiji koja bi se o njemu trebala očitovati do sredine svibnja. Reformama se stopa rasta BDP-a s lanjskih 1,6 posto želi povećati na 2,3 posto u 2018., uz istodobno smanjenje javnog duga s gotovo 87 posto na 82,8 posto u 2018. te pad stope nezaposlenosti 16,3 posto na 13,5 posto. “Čeka nas puno posla - reforme će biti kompleksne, neće ih biti lako provesti, ali su nužne. One predstavljaju sve mjere koje Vlada planira provesti u razdoblju od 12 do 18 mjeseci, a cilj im je gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta”, rekao je premijer Tihomir Orešković te dodao kako ovaj dokument ocrtava politiku Vlade u idućim mjesecima te da će građani Hrvatske Vladu i njen rad mjeriti prema ovom dokumentu.

Slamanje javnog duga

predviđen rast hrvatskog gospodarstva u 2016.

Vlada će prvo krenuti u rješavanje javnog duga koji bi do srpnja trebao biti manji za 100 do 200 milijuna eura, i to kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi. Vlada planira javni dug do 2019. godine smanjivati boljim upravljanjem državnom imovinom te, osim prodaje dijela nestrateških tvrtki, planira se i prodavanje državnih stanova i poslovnih prostora. Za smanjenje javnog

16 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

duga Vlada kreće s reformom zdravstva te mirovinskog sustava kao i reformom socijalnih davanja. U zdravstvu se planira racionalizacija sustava i eliminacija dospjelih dugova od 2,5 milijardi kuna do kraja 2018. godine. Najvažnije aktivnosti u sustavu zdravstva planirane

pravi učinci mirovinske reforme Očekuju se tek 2030. godine, kazala je ministrica nada Šikić za ovu godinu su povećanje prihoda koji bi se trebao ostvariti ponajprije kroz povećanje mjesečne cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna kao i povećanje najvišeg iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite sa 2000 na 3000 kuna za one koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Uz to, planira se i uvođenje novog tipa osiguranja za nestandardne zdravstvene usluge tzv. dodatno zdravstveno osiguranje.

U mirovinu sa 67 godina od 2028.

U mirovinskom sustavu Vlada predlaže početak primjene produljenja dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina od 2028. godine, a rok za izjednačenje dobi odlaska u mirovinu za muškarce i žene pomiče na 2025. godinu. Promjene su i u načinu penaliziranja prijevremenog umirovljenja gdje se

uvodi linearno penaliziranje od 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. “Nije istina da će svi morati u mirovinu sa 67 godina. Svi koji su ranije ušli na tržište rada, odnosno završili strukovno obrazovanje, srednju ili osnovnu školu sa 61 godinom starosti,

odnosno 41 godinom radnog staža, mogu u redovnu mirovinu. Svi ostali mogu ostati i nakon 67. godine”, pojasnila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić. Prema njezinoj ocjeni, pravi učinci mirovinske reforme očekuju se tek 2030. godine kada bi se trebalo

2,4 mlrd kn

ušteda u mirovinskom sustavu 2030.

Bez sankcija za lakše prekršaje

Vlada je u Sabor uputila izmjene Zakona o inspekcijama u gospodarstvu s Nacrtom konačnog prijedloga zakona “Predloženim izmjenama i dopunama daje se mogućnost nadziranoj osobi da otkloni nepravilnosti u određenom roku bez sankcioniranja, ako isti prekršaj nije počinila u roku od godinu dana”, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Panenić. Napomenuo je da će od tog načela biti izuzeti teži prekršaji kojima se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš, u svim slučajevima kada je propisana upravna mje-

ra zabrane, te u slučajevima ponovljenog počinjenja prekršaja od strane nadzirane osobe u roku od godinu dana. S ciljem efikasnijeg provođenja inspekcijskog nadzora uzimanjem uzoraka, a u skladu s uobičajenom praksom pojedinih zemalja EU-a gdje se prilikom uzorkovanja tehničkih odnosno neprehrambenih proizvoda uzima samo jedan uzorak, zakonskim izmjenama isti model primijenit će se u radu tržišne inspekcije.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 17

S MARKOVA TRGA

REFORMAMA DO DUGOROČNO ODRŽIVOG RASTA

ključna područja

reformska mjera

4 KLJUČNA PODRUČJA REFORMI Javni dug

Poslovna klima

Čeka nas puno posla reforme će biti kompleksne, neće ih biti lako provesti, ali su nužne. One predstavljaju sve mjere koje Vlada planira provesti u razdoblju od 12 do 18 mjeseci, a cilj im je gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Tihomir Orešković, hrvatski premijer

Uprava i pravosuđe

Obrazovanje

2,3% 82,8% 13,5%

Spajaju se gruntovnica i katastar

Kako bi poboljšala poslovnu klimu, Vlada planira sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, a uz bolju organizaciju njihova rada spojit će se gruntovnica i katastar. Vlada kreće i s reformom sustava javne nabave te značajnijim ulaganjem u istraživanje i razvoj gdje bi se iz EU-a povukla oko milijarda eura, ali i uklanjanjem barijera poslovanju. “Kako bi se olakšalo uvjete poslovanja i poboljšala investicijska klima, moramo maknuti birokraciju iz sustava te pojačati informacijski sustav jer će se time ubrzati procesi. Nužno je smanjiti troškove poduzetnicima kroz smanjenje parafiskalnih nameta”, istaknuo je Orešković. Na području uprave i pravosuđa Nacionalni program reformi predviđa reformu javne uprave i pravosuđa, informatizaciju te racionalizaciju broja agencija čiji bi se broj do kraja 2016. trebao smanjiti za 13. No, koje će agencije ostati, a koje nestati u Vladi, za sada nisu željeli precizirati. Kad je riječ o smanjenju mase plaća

Osnovano povjerenstvo za smanjivanje parafiskalnih nameta smanjiti u idućem razdoblju, odnosno utvrditi popis onih koji će se smanjiti tijekom ove godine u iznosu od najmanje 330 milijuna kuna, kako bi ukupni učinak smanjenja u 2016. bio najmanje 0,1 posto BDP-a iz 2014. godine. Sva ministarstva do 3. svibnja moraju dostaviti popis parafiskalnih nameta koje planiraju smanjiti ili ukinuti u ovoj godini.

18 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

NEZAPOSLENOST

1,6% 86,7% 16,3%

u mirovinskom sustavu uštedjeti 2,4 milijarde kuna, dok se 2017. i 2018. godine očekuje povećanje troška mirovinskog sustava jer će zbog straha građana od reforme doći do povećanog odlaska u mirovinu.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za uređenje sustava neporeznih davanja i njihovo smanjenje. Na njegovu čelu bit će ministar financija Zdravko Marić, a uz njega predstavnici još 10 ministarstava. Povjerenstvo će analizirati postojeće podatke iz Registra neporeznih davanja i utvrditi popis onih koji će se ukinuti ili

JAVNI DUG

2015.

glavna cilja

BDP

2008.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEHA

u javnoj upravi i javnim službama, cilj je smanjiti ukupne rashode u razdoblju od 2016. do 2018. za dva posto u odnosu na 2015., odnosno za oko 600 milijuna kuna.

U ovoj se godini planira ne samo stabilizacija, već i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 85,9 posto, istaknuo je Marić Vlada također planira i analizu sustava lokalne uprave i samouprave koja bi trebala pokazati koji bi bio optimalan broj općina u Hrvatskoj. Što se tiče poreza, Vlada ove godine ne planira promjene u poreznom sustavu, a prije bilo kakvog diranja u porezni sustav provest će detaljnu analizu.

Zapošljavanje u kabinetu ministra putem javnog natječaja U saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene Zakona o državnim službenicima kojima se propisuje brži i jednostavniji postupak zapošljavanja službenika koji rade na poslovima vezanih uz EU fondove, ali i brže zapošljavanje ostalih državnih službenika te smanjenje troškova tog postupka.

JAVNI DUG Bolje upravljanje državnom imovinom

Reforma mirovinskog sustava

Bolje upravljanje javnim poduzećima, prodaja stanova i poslovnih prostora te dijela nestrateških tvrtki kako bi se u kratkom roku slomio javni dug i popravio kreditni rejting

Mirovinski sustav neodrživ, nužno povećanje broja radno aktivnih građana prema umirovljenicima

Reforma sustava socijalnih davanja

Reforma zdravstva Racionalizacija sustava uz zadržavanje razine zaštite, eliminiranje dospjelih dugova u visini 2,5 mlrd kuna do kraja 2018.

Usmjeravanje pomoći onima koji je najviše trebaju

Reforme na području obrazovanja, pak, obuhvaćaju kurikularnu reformu te jačanje sustava cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja.

Plan konvergencije

“Ako stopa gospodarskog rasta u idućim godinama bude i iznad planiranih razina, tada bi javni dug već do kraja projiciranih godina, odnosno nakon 2019., debelo bio ispod 80 posto”, ocijenio je Marić naglasivši kako time praktički ispunjavamo sve preporuke Europske komisije.

35.0000.00 30.0000.00 25.0000.00 20.0000.00 15.0000.00 10.0000.00 5.0000.00 2015.

2013.

2014.

2011.

2012.

2010.

2009.

2007.

2008.

2005.

2003.

2004.

2001.

2006.

Početak krize

0.00 2002.

Vlada osniva Vijeće za državnu informacijsku strukturu kojem će na čelu biti premijer Tihomir Orešković te potpredsjednici Vlade Tomislav Karamarko i Božo Petrov. Vijeće preuzima poslove postojećeg Povjerenstva za informatizaciju javnog sektora koje se ukida. Samo Vijeće imat će zadaću pratiti provedbu i davati preporuke investicija u IT za proračunske i izvanproračunske korisnike, pratiti politiku javne nabave i Vladi predlagati aktivnosti za poboljšanje investicija u IT sektor.

Kretanje javnog duga RH, 1999.-2015

1999.

Osniva se Vijeće za državnu informacijsku strukturu

2000.

Uz Nacionalni plan reformi, Vlada je prihvatila i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2019. godine. Riječ je o dokumentu koji predstavlja makrofiskalni okvir za reforme predložene u Nacionalnom programu reformi, a njime se predviđa rast hrvatskog gospodarstva ove godine od dva posto, uz blago ubrzanje u sljedećim godinama da bi 2019. rast BDP-a bio 2,5 posto. “Vlada je već donošenjem proračuna poslala poruku da joj je jedan od osnovnih ciljeva fiskalna konsolidacija i daljnje smanjenje proračunskog deficita i javnog duga. Tako je za ovu godinu planiran deficit na razini opće države od 2,6 posto, što je najniži planirani deficit još od pretkrizne 2008. Za iduću godinu on je projiciran na razini od dva posto, a u 2018. jedan posto”, rekao je ministar financija Zdravko Marić ističući da se u ovoj godini planira ne samo stabilizacija, već i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 85,9 posto.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Jačanje poslovne suradnje požeške tvornice namješt

Veliki igrači u maloj Požegi Njemačka korporacija Otto Group, čiji je prošlogodišnji promet po iznosu gotovo jednak čitavom hrvatskom proračunu, prepoznaje kvalitetu hrvatske drvne industrije. Samo lani je preko Otto Groupa Spin Valis prodao svojih proizvoda u vrijednosti od oko dva milijuna eura piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

25 mil €

godišnji promet Spin Valisa

12,5 mlrd € (oko 94 mlrd kn) godišnji promet Otto Groupa

lasnik njemačke kompanije Otto Group sa sjedištem u Hamburgu Michael Otto prošle je srijede posjetio Spin Valis, požešku tvornicu namještaja. Nije to bio kurtoazan ili turistički posjet budući da Spin Valis s Otto Groupom posluje već sedam-osam godina. Samo prošle godine je Spin Valis preko Otto Groupa prodao svojih proizvoda, vrhunskog masivnog i ekološkog namještaja, u vrijednosti od oko dva milijuna eura. U ukupnom godišnjem prometu od 25 milijuna eura, koliko je Spin Valis ostvario prošle godine, Otto Group je svakako vrijedan poslovni partner. S druge strane, Otto Group je prošle godine ostvario promet u vrijednosti od 12,5 milijardi eura (oko 94 milijarde kuna). Za usporedbu, hrvatski državni proračun za 2016. godinu je na prihodovnoj strani težak blizu 115 milijardi kuna. U izjavi za Privredni vjesnik Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, istaknuo je zadovoljstvo višegodišnjim poslovanjem s njemačkim poslovnim partnerom Otto Groupom. Osobito u smislu stabilnosti i disperzije proizvoda po cijelom svijetu, budući da je Otto Group drugi najveći svjetski internetski prodavatelj, odmah nakon Amazona. “Posebno je važna činjenica da bilježimo trend rasta poslovanja s Otto Groupom koji je prošle godine dostigao promet od dva milijuna eura. U razgovoru s gospodinom Ottom izrazio sam želju da udvostručimo promet. Međutim, s njihove strane sam dobio odgovor kako se slažu da udvostručimo promet, ali da bi njima bilo draže da ga utrostručimo”, kaže Jelčić. O tome kakav značaj su iz njemačke kompanije pridali posjetu Spin Valisu, najbolje svjedoči činjenica kako su vlasnik Otto Groupa i njegovi suradnici najveći dio vremena boravka u Požegi proveli u detaljnom

20 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

obilasku pogona ove ugledne požeške tvornice.

Važna svijest o okolišu

Naročito su bili zadovoljni kada su se uvjerili kako se u Spin Valisu proizvode 100 posto ekološki proizvodi na što su oni posebno osjetljivi. Počevši od osnovne sirovine kao što je drvo hrasta ili bukve, potom korištenja lanenog ulja, voska, način nanošenja laka, pa čak i neškodljivog ljepila, te na kraju do postupka recikliranja pomoćnih sredstava po-

Otto Group je drugi najveći svjetski internetski prodavatelj, odmah nakon Amazona put iskorištenih krpa koje se ne bacaju, nego se upućuju na čišćenje i vraćaju se za ponovnu upotrebu. “Zadovoljni smo dosadašnjom suradnjom sa Spin Valisom, naročito kada je u pitanju kvaliteta i rokovi isporuke. Potencijali hrvatske industrije namještaja su veliki, te ćemo i u budućnosti nastojati razvijati, ali i povećavati poslovnu suradnju. Naša je želja ne samo nastaviti partnersku suradnju, nego je dići i na suradnju na kapitalnoj razini”, naglasio je Michael Otto. Komentirajući ovakav oblik poslovanja, Zdravko Jelčić je upozorio kako je to put kojim treba ići hrvatska drvna industrija, ali da je to i način izlaska iz recesije. “Dakle, nužno je okretanje proizvodnji i izvozu s konkurentnim proizvodima. Naravno,

taja Spin valis s njemačkom Otto grupom

Michael Otto, vlasnik njemačke kompanije Otto Group

i izlazak na globalno tržište uz pomoć takvih kuća kakva je Otto Group, budući da je Hrvatska izgubila poveznicu s distribucijskim sektorom i na domaćem terenu, a pogotovo na ino tržištu. Ako hoćemo raditi ozbiljan biznis, onda nam je jedini put povezivati se. Uostalom, mi smo otvorili i priču mogućeg kapitalnog povezivanja. Znači, povezivanje s velikim igračima koji imaju distribuciju. Uvjeren sam da je to dobar put za hrvatsku drvnu, ali i čitavu industriju. Mi smo mala država s malim tržištem i ako hoćemo raditi ozbiljan biznis, osuđeni smo ići na globalno tržište”, kaže Jelčić.

Uloga državnog aparata

No, nije dovoljno samo napraviti dobar proizvod. Da bi on bio konkurentan na međunarodnom tržištu, veliku ulogu ima čitavo društvo. “Mi u Spin Valisu možemo i znamo napraviti dobar proizvod. Ali kada u to ugradimo sve neravnoteže koje su oko nas, ekonomske i monetarne, i problematiku koja nas sve prati, mi se zapravo teško nosimo s konkurencijom na globalnom tržištu. Radimo konkurentan proizvod u smislu da je on pozitivan, jer imamo pozitivnu kalkulaciju u izvozu. No, to je tanko. Radi se o razlici od tri, četiri ili maksimalno sedam posto. Nama realno treba razlika od 10 ili 15 posto kako bismo mogli raditi akumulaciju za investicije i daljnji razvoj. Zato nam treba razvojna i izvozna banka, poput HBOR-a, koja će uz kamatu od jedan posto financirati razvojne investicije. Svi naši ozbiljni konkurenti za investicije imaju kamate ispod jedan posto, a ne kao što je kod nas pet, šest ili sedam posto. Nadalje, i HNB treba biti u funkciji rasta, razvoja i zapošljavanja, a ne samo brinuti o stabilnosti ili nestabilnosti tečaja. Važna je uloga i naše diplomacije. Internacionalizacija poslovanja bi trebala biti drugačije definirana i kroz Mini-

Realni sektor nudi izlaz

Jelčić: Nema razvoja bez proizvodnje i izvoza Izlaz iz recesije se može jedino i isključivo tražiti u realnom sektoru, proizvodnji i izvozu. Sve makroekonomske projekcije koje je Vlada donijela do 2018. godine i rast od oko dva posto zasnivaju se na osobnoj i javnoj potrošnji. Štoviše, neto izvoz kao komponenta BDP-a u 2018. godini ima negativni predznak. Znači, po tim projekcijama će uvoz biti veći od izvoza. To je potpuno neprihvatljivo i nedopustivo. Osobno, veliki potencijal vidim u sektoru drvne industrije. Unatrag četiri godine, drvna industrija u Hrvatskoj ima godišnji prosječni rast izvoza i proizvodnje od 12 posto. Kao član GSV-a, rekao sam ministru financija Mariću kako ne mogu prihvatiti da od četiri komponente, koje čine rast BDP-a, izvoz već 2018. godine ima negativni predznak. Kao izvoznik i kao čovjek koji je 35 godina u realnom sektoru – to ne mogu prihvatiti. Promatrajući samo drvnu ili prehrambenu industriju kao potencijale koje Hrvatska ima, to je neprihvatljivo. Pri tome smo kao drvnoprerađivački sektor posebno osjetljivi jer smo najveći neto izvoznik roba u Hrvatskoj. Prošle godine smo izvezli roba u vrijednosti 1,54 milijarde eura uz zanemarivu uvoznu komponentu. Dakle, rješenje je u proizvodnji i izvozu, a tu ovaj sektor ima silni potencijal jer se temelji na domaćoj sirovinskoj osnovi, na znanju i tradiciji, na već osvojenoj izvoznoj poziciji. Uostalom, i ova poslovna suradnja Spin Valisa s Otto Groupom dokaz je nužnosti takvog opredjeljenja. Nisu oni nama na prag došli iz turističkih razloga, nego zato što vide potencijal razvoja i širenja suradnje.

starstvo vanjskih poslova. Svaki naš diplomat bi se trebao ocjenjivati i po odrađenim poslovima za izvoz tako da to bude jedna od važnih ocjena njegova rada. Uspjeh neke zemlje se danas mjeri prema ekonomskim uspjesima, a osnovni kanal kojim se to ostvaruje je izvoz. Bojim se da mnogi u visokoj politici ne znaju koliko je to važno i prevažno. O tome kako se čitava politika jedne zemlje proaktivno odnosi prema vlastitom gospodarstvu, može se naučiti iz pristupa turske politike u tom segmentu”, zaključio je Jelčić.

oko mlrd kn

115

hrvatski državni proračun za 2016. godinu

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 21

pv analiza KONJUNKTURNI TEST za I. tromjesečje 2016.

Opet izostao optimizam hrvatskih gospodarstvenika Već se prema rezultatima konjunkturnog testa u četvrtom tromjesečju prošle godine dijelom moglo zaključiti da gospodarstvenici nisu u potpunosti sigurni u stabilizaciju, a potom ni u oporavak gospodarstva kako je najavljivala nova Vlada piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

konjunkturnom testu hrvatskog gospodarstva za prvo tromjesečje 2016. godine, što ga je krajem ožujka i početkom travnja proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, ukupno je sudjelovalo 311 tvrtki - i to 125 iz prerađivačke industrije, 42 iz građevi-

22 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)*

Samo stagnacija, bez većih nepovoljnih promjena Uslijed smanjenja pokazatelja konjunkturne klime u građevinarstvu i trgovini i samo neznatnog porasta pokazatelja u prerađivačkoj industriji, i ESI kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju se smanjio, za 3,93 boda, te je sada na razini od 100,43. No, njegova dinamika rasta u prethodna tri tromjesečja i posljednje tri vrijednosti iznad 100 ipak ne dozvoljavaju da prevlada pesimizam. Ako se uvaže njegova prediktivna svojstva, valja očekivati ipak samo stagnaciju, ali ne i značajnije nepovoljne promjene u gospodarstvu u drugom i trećem tromjesečju. Prema posljednjim rezultatima konjunkturnih istraživanja Europske komisije, uočena je vrlo slična dinamika pokazatelja na razini EU-a i euro

područja. Naime, svi europski pokazatelji konjunkturne klime, uključujući i ESI, tijekom prvog tromjesečja kontinuirano su se smanjivali, a tek blagi porast indikatora zabilježen je u travnju u svim sektorima, osim u trgovini na malo. Prema ocjenama ekonomskih analitičara i u skladu s pokazateljima gospodarske aktivnosti koji upućuju na to da se na početku 2016. nastavio rast realnog BDP-a, nakon njegova privremenog pada na kraju prethodne godine, unatoč posljednjem smanjenju ESI-ja u prvom tromjesečju ove godine, ipak se očekuje razdoblje stabilnosti odnosno mogućih povoljnih kretanja u sljedećih tri do šest mjeseci. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 120 110 100 90 80 70 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36 100,43 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

narstva, 50 iz trgovine i 94 iz uslužnog sektora. Tvrtke uključene u istraživanje ostvaruju 7,18 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju isto toliko svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Već se prema rezultatima konjunkturnog testa u četvrtom tromjesečju prošle godine dijelom moglo zaključiti da gospodarstvenici nisu u potpunosti sigurni u stabilizaciju, a potom ni u oporavak gospodarstva kako je najavljivala nova Vlada. Stoga je bilo za očekivati upravo rezultate kakvi su zabilježeni prvim konjunkturnim testom u 2016. godini. Naime, pokazatelji konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) i trgovini (PKT), koji su tri tromjesečja zaredom rasli, prema posljednjim rezultatima testa su se smanjili. Slijedom toga se smanjio i pokazatelj općeg ekonomskog raspoloženja (ESI), dok su isti pokazatelji u sektoru usluga (PKU) i u prerađivačkoj industriji (PKI) blago porasli.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – bez značajnijih promjena

PKI je u prvom tromjesečju ove godine blago porastao za 1,7 bodova i sada iznosi 12,28.

Rezultat je to, prema sezonski prilagođenim podacima, snažno izraženog porasta salda odgovora na pitanje o očekivanoj proizvodnji, ali i daljnjeg smanjenja salda odgovora vezanih uz stanje narudžbi i zaliha gotovih proizvoda. Naime, u prethodnom tromjesečju, ovaj se pokazatelj smanjio uslijed smanjenja svih triju njegovih komponenti. Posljednje blago povećanje, uvažavajući prediktivna svojstva PKI-ja, ne

pokazatelji u građevinarstvu i trgovini, koji su tri tromjesečja rasli, sad su se opet smanjili najavljuje značajnije promjene u prerađivačkoj industriji Hrvatske sve do ljeta tekuće godine. Osim toga, i ostali pojedinačni rezultati testa u ovom sektoru pokazuju nepromijenjene ocjene i očekivanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Tako je najviše gospodarstvenika nepromijenjenim ocijenilo potražnju za njihovim proizvodima, sadašnje stanje narudžbi iz 2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 23

pv analiza inozemstva i svoj konkurentski položaj. Ali treba istaknuti i rezultate koji ohrabruju. Likvidno posluje 69 posto anketiranih i više od polovine njih oče-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR prerađivačke industrije)

C10

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C13 Proizvodnja tekstila C14 Proizvodnja odjeće C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

promjena, bodovi

18,19

1,67

10,45

-48,04

0,25

-8,76

15,32

63,47

-19,26

-16,51

Proizvodnja papira i proizvoda C17 od papira

8,71

1,12

C18

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

36,06

20,71

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

25,04

-4,29

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

0,44

-2,47

C25

proizvodnja gotovih metalnih proivoda osim strojeva

32,24

41,2

C27 Proizvodnja električne opreme

27,24

27,29

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

23,27

27,12

-6,96

-9,94

27,65

-22,62

2,14

4,56

12,28

1,70

C30

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

C31 Proizvodnja namještaja Popravak i instaliranje strojeva C33 i opreme C

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

kuje porast izvoznih poslova u sljedećem tromjesečju. Promatrano po odjeljcima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje snažno porastao u proizvodnji kože (+63,47), zatim u proizvodnji električne opreme (+27,29) i proizvodnji strojeva i uređaja (+27,12). Značajno smanjenje pokazatelja u odnosu na prethodno tromjesečje zabilježeno je u proizvodnji tekstila (-48,04) i proizvodnji namještaja (-22,62).

PKI > Prerađivačka industrija 40 30 20 10 0 -10 -20 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Građevinarstvo

Izostaje očekivani optimizam Iako se prema rezultatima konjunkturnog testa krajem prošle godine moglo zaključiti da ovaj sektor konačno izlazi iz nepovoljnog razdoblja, posljednji rezultati to ipak ne potvrđuju. Naime, PKG se u tri tromjesečja 2015. godine uzastopno povećavao uslijed porasta obiju njegovih komponenti, a početkom ove godine i očekivano građenje i sadašnje stanje narudžbi (prema sezonski prilagođenim podacima) su se smanjili što je rezultiralo smanjenjem PKG-a za 5,88 bodova do razine od 12,45. Iako se pokazatelj smanjio, ohrabruje činjenica da je još uvijek u po-

dručju pozitivnih vrijednosti, što znači da u strukturi anketiranih dominiraju pozitivne ocjene i očekivanja u odnosu na one negativnog sadržaja. Promatrano po odjeljcima, PKG se smanjio u gradnji zgrada (-4,81) i gradnji građevina niskogradnje (-6,19). Porast je zabilježen jedino u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (+8,11).

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR gragevinarstva)

PKG

promjena, bodovi

F41 Gradnja zgrada

21,55

-4,81

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-0,38

-6,19

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti F

GRAĐEVINARSTVO

21,93

8,11

12,45

-5,88

PKG > Građevinarstvo 40 20 0 -20 -40 -60 -80 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

24 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

trgovina

Opet smanjenje pokazatelja konjunkturne klime Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se smanjio za 7,76 bodova i sada iznosi 17,56. Smanjenje PKT-a rezultat je smanjenja sezonski prilagođenih vrijednosti svih triju komponenti: ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, ocjene sadašnjeg stanja zaliha i očekivanog poslovanja. Nakon tri uzastopna povećanja PKT-a

tijekom prošle godine, bilo je za očekivati oživljavanje gospodarske aktivnosti u tom sektoru, ali posljednji rezultati pokazuju da optimizam slabi. Uvažavajući prediktivna svojstva pokazatelja, unatoč posljednjem smanjenju, za očekivati je stabilno razdoblje gospodarske aktivnosti do ljeta ove godine. Još izraženije smanjenje PKT-a bilježi

PKT > Trgovina na malo

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim G47 trogovine motornim vozilima i motociklima

60 40 20 0 -20 -40 -60 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PKT

promjena, bodovi

13,61

-34,62

-16,88

11,07

17,56

-7,76

se u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima (-34,62). Pokazatelj je porastao samo u trgovini na veliko (osim trgovine motornim vozilima i motociklima, +11,07), ali pri tome treba uvažiti činjenicu da je u tom odjeljku trgovine PKT u području negativnih vrijednosti što znači da u strukturi odgovora dominiraju gospodarstvenici s negativnim ocjenama i očekivanjima u odnosu na one koji su optimistični.

Sektor usluga

Očekuje se razdoblje stabilnog poslovanja do ljeta ove godine Pokazatelj konjunkturne klime u sektoru usluga (PKU) sada se povećao za 5,47 bodova i iznosi 23,95. Iako se za četvrto tromjesečje prošle godine smanjio, njegova dinamika rasta u četiri tromjesečja prije toga ipak je prevladala pa se očekuje tek stagnacija, a ne i veće nepovoljne promjene. Na tragu tih predviđanja je i posljednje poveća-

nje PKU-a, te se može zaključiti da je u uslužnom sektoru i dalje pozitivno ozračje i da se do ljeta očekuje stabilno razdoblje gospodarske aktivnosti. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), lako se uoči da se PKU u većini sektora povećao. Najveće povećanje bilježi se u informacijama i ko-

munikacijama (+19,52), zatim u opskrbi vodom (+15,31), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (+10,50) i u ostalim uslužnim djelatnostima (+7,45). PKU se smanjio u prijevozu i skladištenju (-6,54), u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-7,93), i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-13,69).

PKU > Sektor usluga 50

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR usluga)

PKU

promjena, bodovi

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

12,59

15,31

Prijevoz i skaldištenje

35,30

-6,54

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane

64,42

-7,93

Informacije i komunikacije

21,07

19,52

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

19,80

10,50

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

45,70

-13,69

Ostale uslužne djelatnosti

-4,22

7,45

USLUGE

23,95

5,47

10 0 -10 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 19,96 6,27 14,07 4,68 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Travnjak, Zagreb

Kad je igra čisti užitak Naše znanje i iskustvo prepoznali su klubovi kao što su Hajduk, Rijeka, Zagreb, Inter Zaprešić, kao i cijeli niz drugih klubova, s kojima ostvarujemo uspješnu dugogodišnju suradnju, kaže vlasnik obrta Antonio Vidaković slove sanacije nogometnih igrališta, opremljeni smo svim potrebnim strojevima i mehanizacijom”, istaknuo je Vidaković, detaljnije objasnivši koje sve procese uključuje cjelokupna sanacija travnjaka. “Radimo zamjene busena, prozračivanje i dosijavanje travnjaka, ‘top dressing’ (razbacivanje pijeska), gnojidbu, prskanje herbicidima, brananje i četkanje travnjaka. Naše znanje i iskustvo prepoznali su klubovi kao što su HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, NK Zagreb, NK Inter Zaprešić, kao i cijeli niz drugih klubova, s kojima ostvarujemo uspješnu dugogodišnju suradnju”, pohvalio se Vidaković.

Širenje na susjedne zemlje

Mi smo se kroz dugogodišnje iskustvo usavršili i specijalizirali za brze sanacije prirodnog travnjaka. Opremljeni smo svim potrebnim strojevima i mehanizacijom. Antonio Vidaković

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vaki obožavatelj nogometa zna kakva je muka igrati na terenu koji izgleda kao da ga je netom prije razrovalo krdo divljih svinja. U svijetu amaterskog nogometa lijep, ravan i uređen travnjak je ono što vas opušta i čini igranje užitkom, a na profesionalnoj razini igranja kvaliteta travnjaka je nešto što se podrazumijeva. Održavan travnjak ne samo da olakšava igru, već i sprečava ozljede igrača. Antonio Vidaković vlasnik je obrta Travnjak, specijaliziranog obiteljskog obrta koji je kroz dugogodišnju tradiciju i iskustvo postao jedan od vodećih aktera na hrvatskom tržištu u segmentu sanacije i održavanja nogometnih terena od prirodne trave. Vidaković je među prvima otkrio ovu tržišnu nišu - danas njegove usluge prepoznaju i koriste neki od naših najvećih klubova, a s vremenom je ponudu proširio i na neke komplementarne djelatnosti. “Nogometni travnati teren je površina koja se intenzivno gazi i koristi, a zahtjevi su da ima gusti travnati pokrivač pogodan za igru po svim vremenskim uvjetima. Mi smo se kroz dugogodišnje iskustvo usavršili i specijalizirali za brze sanacije prirodnog travnjaka. Kako bi na kvalitetan način mogli izvršavati sve potrebne po-

26 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

Osim poslova sanacije nogometnih terena, Travnjak je i distributer za DLF-Sport Premium te Green Paradise - Campi sportivi vrhunske travne mješavine s velikim postotkom klijavosti, preko 85 posto. U svom asortimanu također nude i šprice (topove) za zalijevanje nogometnog terena.

Obrt Travnjak je i distributer vrhunske travne mješavine “Imamo najveći mogući kapital, a to je znanje i iskustvo koje je prepoznalo jako mnogo klubova diljem Hrvatske. Problemi s kojima se susrećemo su s jedne strane ograničeni gradski proračuni za ulaganja u sport, a s druge strane nas muči otežana naplata potraživanja zbog ograničenih financijskih mogućnosti nogometnih klubova u Hrvatskoj danas”, naglašava Vidaković kojeg te poteškoće nisu pokolebale, dapače, najavljuje kako planira širiti poslovanje, ne samo na domaćoj sceni, već i na tržištima susjednih zemalja. (M.S.)

enterprise europe

info

Broj 142, 2. svibnja 2016.

Future of Building

Građevinski potencijali u regiji Na konferenciji o budućnosti gradnje - Future of Building - okupilo se više od 430 sudionika iz cijelog svijeta, među kojima je bilo i 15 hrvatskih tvrtki Na međunarodnoj tematskoj konferenciji o budućnosti gradnje - Future of Building, koja se u organizaciji Austrijske gospodarske komore i Europske poduzetničke mreže Austrije održavala 18. i 19. travnja u Beču, okupilo se više od 430 sudionika iz cijelog svijeta, a sudjelovalo je i 15 hrvatskih tvrtki iz sektora graditeljstva i pratećih djelatnosti, zainteresiranih za razmjenu ideja s austrijskim i partnerima iz drugih zemalja o suvremenim tehnološkim i inovativnim rješenjima te trendovima u projektiranju, planiranju i samoj gradnji. Sudjelovanje hrvatskih tvrtki organizirali su Europska poduzetnička mreža Hrvatske pri HGK-u i Komora Zagreb. Središnje teme ovog međunarodnog skupa bile su građevinske i arhitektonske usluge, mogućnosti podugovaranja, upravljanje građevinskim procesom te suradnja s donositeljima javnih odluka i planiranja. Posebna tematska područja bila su vezana i uz građevinske materijale te obnovljive izvore energije. U

okviru ove konferencije održani su i B2B poslovni razgovori kojima su se odazvali predstavnici 395 kompanija, a ostvareno je oko 640 bilateralnih sastanaka. Od hrvatskih kompanija sudjelovale su: Kajfa proizvodnja PVC stolarije; Bricmore; Automatska vrata; Elektroenergetika pro-

jekt; M.I.Hrsak; Planetaris; Kopgrad Studio; Soda arhitekti, Urbane tehnike; Vizija prostora, Ferrostil Mont; Energija i komunikacije; Gealan i Intelika. Između ostalog, za sudionike je tijekom konferencije organizirano razgledavanje jedinstvenih projekata u Beču i okolici. Detalji o sudionicima dostupni su na internetskoj adresi: https://www.b2match. eu/building2016.

enterprise europe Hrvatsko-poljski gospodarski forum

Potencijali suradnje Poljske i Hrvatske Na susretu hrvatskih i poljskih gospodarstvenika u Dubrovniku održat će se prezentacije mogućnosti poslovanja na ta dva tržišta te investicijskih potencijala, a nakon njih održat će se individualni poslovni razgovori U sklopu 5. foruma poljskih i hrvatskih regija 12. svibnja u Dubrovniku održat će se Hrvatsko-poljski gospodarski forum. Forum će otvoriti predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, a pozdravnim govorima obratit će se Tadeuz Donocik, potpredsjednik Poljske gospodarske komore, Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija, Stanislaw Karczewski, predsjednik Senata Republike Poljske i Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora. Nakon toga Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica županija i Udruga gradova Republike Hrvatske potpisat će Sporazum o suradnji. Na forumu će biti održane prezentacije o mogućnostima poslovanja na hrvatskom i poljskom tržištu te investicijskim potencijalima, a po završetku plenarnog dijela foruma održat će se individualni poslovni razgovori hrvatskih i poljskih gospodarstvenika. Na B2B sastancima sudjelovat će gospodarstvenici iz građevinske industrije, uključujući i energetiku, iz područja zaštite okoliša, metalne i metalurške industrije, automobilske industrije, prehrambenopoljoprivredne i konditorske industrije, tekstilne industrije, iz područja transportnih tehnologija, medicinske opreme i IT-a. Zainteresirane hrvatske tvrtke mogu prijaviti svoje sudjelovanje i odabrati poljske

Na B2B sastancima sudjelovat će gospodarstvenici iz građevinske industrije, uključujući i energetiku, iz područja zaštite okoliša, metalne i metalurške industrije, automobilske industrije, prehrambeno-poljoprivredne i konditorske industrije, tekstilne industrije, iz područja transportnih tehnologija, medicinske opreme i IT-a tvrtke s kojima bi htjele održati poslovne razgovore na podstranici Sektora za međunarodne poslove HGK, a za detaljnije informacije mogu se obratiti Ireni Jakobović Grubišić na telefon 01/4561 795 ili e-mail: ijakobovic@hgk.hr.

www.een.hr

2. svibnja 2016.

2 3

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija

Lokalna uprava mora biti pokretač gospodarstva Napušteni industrijski i gospodarski objekti, kao i specijalne ekonomske zone trebaju pomoći regionalnoj samoupravi u pokretanju gospodarstva. Istraživanje o radu županija pokazuje kako 73 posto ispitanih smatra da bi županije, gradovi i općine znatno bolje odredile prioritete za usmjeravanje i ulaganje proračunskih sredstava od središnje vlasti Hrvatska zajednica županija udruga je osnovana u svibnju 2003. godine kako bi se uspostavila institucionalna suradnja županija u razvoju i promicanju ideja područne, odnosno regionalne samouprave. Proteklih nekoliko godina Hrvatska zajednica županija je, od početnih 14 županija članica, došla do 21 članice, što znači da su sve jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb okupljene u Zajednici županija. Na njegovom čelu je župan šibensko-kninski Goran Pauk. Čime se Zajednica županija bavi i što su joj prioriteti? - Hrvatska zajednica županija se prvenstveno bavi institucionalizacijom suradnje hrvatskih županija. Svojim savjetima, komentarima i mišljenjima sudjeluje u radu hrvatskih i europskih institucija. Podlogu za stručne prijedloge stvara čak 12 osnovanih radnih skupina. Na europskoj razini Hrvatska zajednica županija sudjeluje u radu Odbora regija, Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, Vijeća europskih općina i regija (CEMR) te Europske asocijacije lokalne demokracije (ALDA). Posebno smo ponosni na to što je u proteklih nekoliko godina Hrvatska

zajednica županija učvrstila svoj položaj u javnom prostoru i postala ravnopravni partner u formiranju i promjeni zakonske regulative. Zajednica županija danas je dokaz da je zajedništvo ključ razvoja i suradnje koja je toliko potrebna u svim europskim društvima. U Dubrovniku organizirate 5. forum hrvatskih i poljskih regija s temom poticanja

enterprise europe

gospodarskog razvoja. Što sudionici mogu očekivati? - Hrvatska zajednica županija već niz godina ima odličnu suradnju s Poljskom. Ove godine Forum hrvatskih i poljskih regija održava se od 10. do 12. svibnja u Dubrovniku, a organiziramo ga zajedno sa Savezom vojvodstava Republike Poljske.

Kad vodite dijete u školu, vodite ga u županijske ustanove, vozite se po županijskim cestama, odlazite u županijske domove zdravlja, a pomoć oko EU fondova tražite u županijskim razvojnim agencijama Veliku organizacijsku podršku dobili smo od naših partnera i suorganizatora, pa želim još jednom zahvaliti Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Gradu Dubrovniku, turističkim zajednicama Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika te Hrvatskoj gospodarskoj komori. Upravo uz pomoć HGK ove smo godine forum tematski okrenuli gospodarstvu. Tako će prvog dana, 11. svibnja, tematski paneli biti okrenuti revitalizaciji napuštenih in-

dustrijskih i gospodarskih objekata, specijalnim ekonomskim zonama i regionalnoj samoupravi kao zamašnjaku gospodarstva. U četvrtak, 12. svibnja, održat će se Hrvatsko-poljski gospodarski forum i B2B susreti koji su dodatno oplemenili cijeli sadržaj i, moram priznati, izazvali dodatni interes naših poljskih partnera. Na skupu se očekuje potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i HGK. O kakvom je Sporazumu riječ? - Radi se o Sporazumu o suradnji u razvoju nacionalne poduzetničke potporne mreže za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Hrvatska gospodarska komora jedan je od zamašnjaka pozitivnih gospodarskih promjena. U želji da se i regionalna samouprava više okrene takvim trendovima potpisat ćemo sporazum koji predviđa široku lepezu potencijalnih projekata. Radi se o unapređivanju poduzetništva, poticanju razvoja i inovacija, ali i zajedničkom korištenju ESI fondova za povećanje konkurentnosti gospodarstva i razvoju novih usluga i proizvoda. Želimo zajedno raditi i na uvođenju dualnog obrazovanja te zaista biti partneri u unapređenju školstva koje mora osluškivati potrebe tržišta, poduzetnika i suvremenih trendova. Smatramo to iskorakom u pozitivnom smjeru. Nema uspješne lokalne zajednice bez uspješnog poduzetništva i

gospodarstva. To je danas svima jasno. Puno se govori o reformi lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kakav je stav Hrvatske zajednice županija o tome? - Ustav Republike Hrvatske označava županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Mi volimo reći da smo uključeni u svaku poru života naših stanovnika. Kad vodite dijete u školu, vodite ga u županijske ustanove, vozite se po županijskim cestama, odlazite u županijske domove zdravlja, a pomoć oko EU fondova tražite u županijskim razvojnim agencijama. Isto tako, sigurno ste aktivni u nekoj udruzi koju sufinancira upravo vaša županija, a nerijetko vaše dijete koristi dodatne programe u školama koje često materijalno pomažu upravo jedinice područne samouprave. Svjesni smo da je reforma općenito javne uprave nužna. No ona se ne može raditi parcijalno. Dakle, treba unijeti promjene u sve razine upravnih ovlasti želimo li učinkovitu lokalnu, ali i cjelokupnu javnu upravu. Kad kažem učinkovitu, mislim i na upra-

www.een.hr

2. svibnja 2016.

ih dobro radili. Možemo preuzeti ovlasti većine inspekcijskog nadzora u prvom stupnju. Imamo i kapacitete za preuzimanje upravljačkih prava nad školstvom u punom smislu te riječi. Radi se o sustavu u kojem je započeti proces decentralizacije zaustavljen na pola puta. Samo ga je potrebno nastaviti. Očekujemo i potpunu decentralizaciju sustava socijalne skrbi te prijenos i kontrolu u socijalnim pravima u prvom stupnju. Možemo osigurati stručno i kvalitetno upravljanje poljoprivrednim zemljištem, a težimo i jačanju statusa razvojnih agencija kao

Županije su spremne preuzeti poslove ureda državne uprave, ovlasti većine inspekcijskog nadzora u prvom stupnju i upravljačka prava nad školstvom vu bližu građanima. Zato smo nedavno proveli i istraživanje koje je obuhvatilo stav građana o onome što rade županije. Rezultati su pokazali kako 73 posto smatra da bi županije, gradovi i općine znatno bolje odredile prioritete za usmjeravanje i ulaganje proračunskih sredstava središnje vlasti, a zanimljivi rezultati jesu i da 49 posto ispitanika misli da bi ukidanje županija dovelo do daljnje centralizacije odlučivanja jer bi se odluke donosile u velikim gradovima ili na državnoj razini. Jasno je da teritorijalni preustroj bez funkcionalne i fiskalne decentralizacije neće donijeti benefit koji građani očekuju. Želimo biti aktivan sudionik i partner u provođenju te reforme jer smo upoznati sa stvarnim stanjem na terenu i svjesni smo mogućnosti koje županije imaju. Kako bi županije trebale izgledati 2030.? - Što se tiče budućeg smjera razvoja, sigurni smo da možemo preuzeti još dodatnih nadležnosti jer smo neke od njih već obavljali i ranije. Spremni smo preuzeti poslove ureda državne uprave jer smo ih već radili i moja ocjena je da smo

4 5

Poslovni susreti kreativnih industrija i digitalne tehnologije Kao dio IFB-a 2016, Europska poduzetnička mreža (EEN) sa zadovoljstvom organizira poslovne susrete pod nazivom Financiranje suradničkih istraživačko-razvojnih projekata u kreativnom sektoru. Ovaj događaj ima cilj poticanja suradnje i osiguranja financiranja za razvoj kreativnih i digitalnih projekata u različitim industrijama, a okupit će:  privatne investitore, poput poslovnih anđela, crowdfunding platformi, banaka...  j avne financijske organizacije

regionalnih koordinatora. Želimo nove nadležnosti i možemo ih kvalitetno provoditi, uz neizbježnu fiskalnu decentralizaciju. Kakva bi uloga županija trebala biti u poticanju razvoja domaćih poduzeća? Županije daju sve od sebe kako bi, unutar svojih mogućnosti, pomogle razvoj domaćih tvrtki i poduzetnika. Kao primjer mogu istaknuti kreditiranje malih i srednjih poduzetnika po povoljnijim uvjetima, razvoj poduzetničkih zona, informiranje, savjetovanje i edukacije za poduzetnike, razvoj centara za poduzetništvo kao što je onaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Neke županije, kao na primjer Primorsko-goranska, imaju i upravne odjele koji se bave poticanjem poduzetništva. Želimo biti strateški partner Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u planiranju regionalnog razvoja kako bismo poduzetnicima pružili najbolju moguću potporu. Uloga već sada može biti veća ako se županijama omoguće veće ovlasti u ključnim nadležnostima.

 kreativne i digitalne tvrtke svih veličina  mala i srednja poduzeća i veće organizacije iz različitih sektora  i straživačke organizacije. Svrha događanja je privući ambiciozne, inovativne organizacije iz Europe i izvan nje koje žele postati konkurentnije i uspješnije u svojim industrijama pomoću digitalne i kreativne tehnologije. Ako se želite prijaviti i biti prvi koji će dobiti informacije o događaju i mogućnostima financiranja, molimo pošaljite email na ibobek@hgk.hr. Više informacija na ifb2016.com/festival.

https://www.

enterprise europe

B2B@FEC Franchising Exhibition Croatia 2016 Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka i Europska poduzetnička mreža Hrvatske sa zadovoljstvom Vas pozivaju da sudjelujete na poslovnim susretima koji će se održati u sklopu Sajma franšiza, financijskih i konzultantskih usluga FEC 2016 u Kongresnoj dvorani Hotela Royal u Opatiji, 2. lipnja.

Poslovni speed-dating u Zagrebu Designed for Business 2016 Bavite li se dizajnom, medijima, kulturom, umjetnošću ili arhitekturom? Želite li proširiti posao izvan granica Hrvatske ili pronaći partnere za zajedničke projekte u sektoru kreativnih industrija? Jeste li možda proizvođač koji svojim proizvodima želi udahnuti novi život? Trebate li stručnjake za brending, dizajn, nove medije? Ili pak želite poboljšati kulturnu ponudu svog grada ili regije? Zanimaju li Vas zajednički projekti, razmjena iskustava, inozemni partneri?

Gdje? U Zagrebu, u Muzeju suvremene umjetnosti.

Što treba napraviti? Posjetite stranicu Designed for Business  https://www.b2match.eu/d4b2016  Registrirajte se i napravite kratki profil svoje tvrtke na https://www.b2match.eu/ d4b2016/sign_up, te napišite što nudite, odnosno što tražite (u galeriju možete dodati i fotografije svojih projekata/proizvoda)  Do 12. svibnja na Designed for Business stranici, s vremena na vrijeme pogledajte profile drugih tvrtki koje su se prijavile za gospodarske susrete i zabilježite one koje su Vam interesantne  Od 12. svibnja možete početi dogovarati sastanke ili biti pozvani na njih.

Kada? 2. lipnja 2016. godine.

Sudjelovanje na događanju je besplatno.

Ako je odgovor DA, imamo rješenje za Vas! Kako? Dođite na gospodarske susrete Designed for Business 2016. Gospodarski susreti su 1na1 sastanci koji omogućavaju brzi pronalazak potencijalnih suradnika i poslovnih partnera u regiji, EU i šire. Partneri će se susresti na prethodno dogovorenim, 20-minutnim sastancima. Sve funkcionira brzo i jednostavno!

Dobrodošli su svi koji razmišljaju o kupnji ili prodaji franšize ili namjeravaju investirati u isprobani poslovni model te svi koji se žele upustiti u poduzetničke pothvate, a posebice tvrtke koje nude financijske ili intelektualne usluge. Glavni sektori interesa su:  Franšizno poslovanje  Financijske institucije i osiguravateljska društva  Poslovno savjetovanje (konzultanti)  Turizam  Trgovina  Zaštita okoliša Prijave su moguće putem linka http://fec2016.talkb2b.net/. Prijaviti se možete do 24. svibnja. Za sva pitanja: Jelena Ravlić Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Tel: 01/ 4561 763 jravlic@hgk.hr.

Poslovni susreti Obzor 2020. Ovo događanje posvećeno je ključnim razvojnim tehnologijama (eng. Key Enabling Technologies - KET) te će biti usmjereno na nadolazeće pozive za dostavu projektnih prijedloga u sljedećim tematskim područjima:  Nanotehnologije i napredni materijali  Biotehnologije  Napredna proizvodnja i prerada  Energetska učinkovitost u zgradarstvu  Tvornice budućnosti  Održive procesne industrije (cement, keramika, kemikalije, strojarstvo, rude i minerali, neželjezni metali, čelik i voda)

od okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u svrhu pripreme budućih oblika suradnje sudionika. Odgovarajući pozivi za dostavu projektnih prijedloga mogu se naći na portalu Europske komisije za sudionike programa.

Na poslovnim susretima prezentirat će se teme NMBP (eng. Nanotechnologies, Advanced Materials, Biotechnology and Advanced Manufacturing and Processing) programa Europske unije za razdoblje 2016.-2017.

Sudionici će imati priliku prezentirati svoje projektne prijedloge i susresti se s predstavnicima tvrtki/malih i srednjih poduzeća, sveučilišta i istraživačkih organizacija u cilju razmjene ideja u unaprijed dogovorenim sastancima.

www.een.hr

2. svibnja 2016.

6 7

BioJapan 2016 Misija BioJapan traje pet dana, a sastoji se od tržišno specifičnih poslovnih seminara, posjeta tvrtkama, B2B sastanaka, predstavljanja proizvoda te umrežavanja. Osim toga, misija će omogućiti benchmarking europskih i japanskih klastera na posebno organiziranim događanjima. Misija je usmjerena na biotehnološki sektor te je organizirana u okviru događanja BioJapan 2016 Expo u Yokohami. Cilj ove misije je olakšati prvi kontakt EU-a i japanskih tvrtki koji bi mogao biti ključ za nove poslovne mogućnosti. Europske tvrtke će u sklopu ove misije moći:  steći znanja o strukturi tržišta, analiza sektora, japanske poslovne kulture, politike...,  identificirati relevantne ključne kontakte (donositelje odluka, R&D centre, potencijalne poslovne partnere...),  uspostaviti odnos s potencijalnim partnerima, koristiti mogućnosti personaliziranih  B2B sastanaka. Prihvatljivi sudionici moraju dolaziti iz zemalja članica EU-a ili iz zemalja korisnica

COSME programa. Pravo nastupa na sajmu imaju:  klasteri iz relevantnog sektora, kao i članice klastera,  mala i srednja poduzeća uz određene uvjete,  velika poduzeća se također mogu prijaviti, ali im neće biti dan prioritet. Ciljani sektori su:  Lijekovi i otkrivanje lijekova  Podrška otkrivanju ljekova i ugovorne usluge (sinteza, analiza, servisi, screening i sl.) Farmaceutski i medi cinski uređaji Funkcionalna hrana i  poljoprivreda  Liječenje, dijagnostika i medicinski uređaji i oprema  Uređaji za istraživanje, bio informatika i bioimaging... Glavni kriteriji za izbor su:  profesionalni i obrazovanje kandidata;  strategija tvrtke sudionika u vezi s Japanom.

Koji troškovi se pokrivaju? Prisustvovanje na predavanjima, transfer grupa u okviru posjeta tvrtkama, registracija za sajam, mjesto na štandu EU delegacije s ukupnom uslugom, uključujući printanje plakata za povećanje vidljivosti, pristup sustavu za pronalazak partnera, prevođenje za vrijeme B2B razgovora te simultano prevođenje za vrijeme održavanja prezentacija. Uz to, MSP-i mogu aplicirati za 600 eura naknade namijenjene troškovima života za vrijeme boravka u Japanu. Kako bi se osigurao visok stupanj osobne pažnje, broj sudionika u toj misiji će biti ograničen. Također, svi sudionici moraju uplatiti 1000 eura povratne naknade kao rezervaciju sudjelovanja na događanju. Prijaviti se možete do 9. lipnja. Više informacija, kao i prijavnicu, možete pronaći putem poveznice http://www.eu-japan. eu/events/biotech-cluster-sme-mission. Kontakt osoba: Igor Bobek, 01/4561 798, ibobek@hgk.hr.

Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2016 Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore pod nazivom TorinoFashionMatch 2016 koji će se održati od 1. do 3. srpnja u okviru Torino Fashion Weeka. Ovo događanje bit će jedinstvena prilika da se na jednom mjestu susretnu tvrtke iz tekstilne i modne industrije, koje će moći pronaći partnere na stranim tržištima radi ostvarivanja suradnje i jačanja pozicije na stranim tržištima. Također, tvrtke će moći susresti nove dizajnere, modne stiliste, blogere, nacionalne novinare, maloprodajne predstavnike i sudjelovati u 7-dnevnom događanju i aktivnostima povezanima s modnom industrijom. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja

vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 30 minuta. Prvog dana bit će održane modne revije i posjet tvrtki u Torinu, dok će drugi dan (2. srpnja) biti održani poslovni razgovori na teme:

odni dizajneri i stilisti M M ladi dizajneri i proizvođači  T ekstil i dodaci  Maloprodaja, distributeri i agenti u tekstilnoj industriji. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/to1-fashionmatch. Krajnji rok za registraciju je 29. lipnja 2016. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel. 4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr.

enterprise europe Istraživanje PwC-a o gospodarskom kriminalu

I u kriminalu smo is

U istraživanju je, doduše, navedeno kako u Hrvatskoj alati za otkrivanje gospodarskih prijevara nisu sofisticira a 57 posto njih smatra da pravosuđe nije sposobno za borbu protiv takve vrste kriminala U Hrvatskoj gospodarski kriminal je na nižoj razini nego u svijetu, pokazuje Globalno istraživanja gospodarskog kriminala u 2016. koje je provela konzultantska tvrtka PwC. U istraživanju u kojem je intervjuirano više od 6300 sudionika u 115 zemalja Hrvatska je prvi put sudjelovala sa svojih 47 sudionika. Hrvatski ispitanici su pokazali kako je razina gospodarskog kriminala u nas, sa svojih 26 posto, ispod svjetskog prosjeka - 36 posto. Na prvi se pogled čini da Hrvatska stoji vrlo dobro jer je stopa incidenata povezanih s gospodarskim kriminalom niža od prosjeka, ističe Per Sundbye, partner u PwC-u i voditelj zadužen za forenzičke usluge u Jugoistočnoj Europi. “Postoje i druge okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost nižih stopa otkrivanja. Ključni alati za praćenje i otkri-

vanje kao što je analitika podataka u svrhu utvrđivanja neobičnih aktivnosti i nepravilnih uzoraka transakcija nisu vrlo sofisticirani, a često se uopće ne koriste. Obično ne postoje ni učinkoviti kanali za prijavu gospodarskog kriminala, poput telefona za pri-

Razina povjerenja u sudstvo je i dalje niska, čak i u usporedbi s drugim zemljama regije javu nepravilnosti (tzv. hotline). Ako i postoje, malo je ili nimalo povjerenja u integritet tog kanala, kao i u adekvatnu zaštitu osoba koje upozoravaju na nepravilnosti”, naglasio je Sundbye. U drugim dijelovima svijeta telefon za prijavu nepravilnosti obično je

najvažnije sredstvo otkrivanja, no hrvatske kompanije nisu na taj način otkrile niti jednu prijevaru. I dalje je unutarnji revizor obrana na koju se najviše oslanjaju. U jednom od četiri slučaja treće su strane upozorile hrvatska društva na to da su bili žrtva prijevare, tj. da sustavi tih društava nisu otkrili nepravilnosti. Prijevare “starog tipa” Kibernetički kriminal pretvara se u novu veliku prijetnju, a pogađa trećinu ispitanika (32 posto) na globalnoj razini i četvrtinu hrvatskih ispitanika. To je najveća razina ikad zabilježena u ovom istraživanju koje se provodi svake dvije godine. U Hrvatskoj su prijevare “starog tipa” kao što je protupravno prisvajanje imovine (58 posto) te mito i korupcija (33 posto) i dalje najzastupljenije. Znamo da je gospodarski kriminal dinamičan, a organi-

Korporativni prijestupi – posljedice za pojedince

Ima mita i korupcije, ima

EY je objavio rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovnom svijetu. Hrva Čak 60 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su mito i korupcija široko rasprostranjeni u poslovanju, pokazuje istraživanje o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovnom svijetu pod nazivom Korporativni prijestupi – posljedice za pojedince, koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY. Iako je ta brojka još uvijek iznad prosjeka svih ispitanika u 62 zemlje svijeta u kojima je istraživanje provedeno (39 posto) i više od prosjeka regije (46 posto), postotak je značajno pao u odnosu na protekle godine. U EY-u smatraju kako to pokazuje određene pozitiv-

ne pomake u povjerenju domaćih ispitanika u poslovni i pravni sustav u Hrvatskoj. Na listi od ukupno 62 zemlje iz kojih je 2825 donositelja odluka iz velikih tvrtki sudjelovalo u istraživanju, Hrvatska se nalazi na 16. mjestu, dok su prva tri mjesta u ovogodišnjem istraživanju zauzeli Brazil (90 posto), Ukrajina (88 posto) te Nigerija i Tajland (86 posto). Naši susjedi su isto tako znatno bolje rangirani nego proteklih godina. Slovenija je ove godine zauzela 26. mjesto jer 40 posto tamošnjih menadžera smatra kako su mito i korupcija uvriježeni u poslovanju, dok u Srbiji isto misli njih 48 posto što ih stavlja na 23. mjesto po percepciji korupcije. Dno liste i ove godi-

ne zauzimaju skandinavske zemlje, Finska s nula posto te Švedska i Danska s četiri posto.

www.een.hr

2. svibnja 2016.

8 9

spod prosjeka

ani i sveobuvatni. Ispitano je 47 hrvatskih tvrtki, zacije se stalno suočavaju s novim prijetnjama u novim područjima, posebno uzimajući u obzir preklapanja novih usluga, novih tržišta i nove tehnologije, pojašnjava Martina Butković, direktorica u PwC-u zadužena za forenzičke usluge u Hrvatskoj. “Prema informacijama od ispitanika, hrvatske organizacije nisu potpuno svjesne rizika kibernetičkog kriminala i stoga nisu spremne za hvatanje u koštac s takvim prijetnjama”, ističe ona. Razina povjerenja u sudstvo je i dalje niska, čak i u usporedbi s drugim zemljama regije. Većina hrvatskih ispitanika, njih 57 posto, smatra da domaće pravosuđe nije sposobno za borbu protiv gospodarskog kriminala te se, u slučaju da postanu njegovom žrtvom, ne bi oslanjala na podršku tih institucija. (K.S.)

i pozitivnih pomaka

atska je tu, među 62 zemlje svijeta, zauzela 16. mjesto po percepciji korupcije Zviždači i dalje ključni izvor informacija Na dnu liste se, uz Švedsku i Dansku, s istim postotkom, smjestila i Saudijska Arabija. O razlikama u percepciji razine korupcije i

Od domaćih ispitanika 16 posto misli da je podmićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova stvarnog stanja temeljenog na osobnom iskustvu govori i podatak kako tek 16 posto domaćih ispitanika potvrđuje da je pod-

mićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova u njihovom sektoru. Kada se u obzir uzmu sve 62 zemlje, taj je broj blizu prosjeka od 11 posto. Istraživanje je pokazalo i kako je važna transparentnost vlasništva tvrtki. U prosjeku čak 91 posto ispitanika prepoznaje važnost mogućnosti određivanja stvarnog vlasništva tvrtki s kojima posluju. Taj broj je za hrvatske ispitanike na nešto nižih 82 posto. Povećana transparentnost je, međutim, samo jedan dio rješenja ovog problema, smatra Ivan Brko, menadžer u Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska. “Potreba za povećanom transparentnošću vidljivo je pod utjecajem ra-

stućih geopolitičkih napetosti i pojačane nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima. Svjedoci smo kako su prijetnje poput cyber kriminala, financiranja terorizma i zlouporabe offshore jurisdikcija u posljednje vrijeme sve raširenije. Spomenute prijetnje povećale su pritisak na vlade od kojih se očekuje djelovanje. U isto vrijeme od tvrtki se očekuje identificiranje i suzbijanje problema povezanih s prijevarom, podmićivanjem i korupcijom”, ističe Brko. Hrvati u istraživanju ističu i slabu učinkovitost države u kažnjavanju korupcije te kako su zviždači i dalje ključan izvor informacija o nedopuštenim radnjama. (K.S.)

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Isplaćene nove potpor ribare i razvoj ruralnih Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Obrt Leona vlasnice Marije Bošnjak isplaćeno je 363.000 kuna za podizanje nasada šljiva sa sustavom za navodnjavanje te kupovinu poljoprivredne mehanizacije. Predmet ulaganja je bila nabava sadnica šljiva, kupnja gnojiva, nabava i postavljanje sustava za navodnjavanje, ograđivanje nasada, te kupovina traktora i pripadajuće poljoprivredne mehanizacije (roto-drljača, atomizer i malčer). Ulaganje je realizirano na području Grada Pleternice kod sela Sesvete u Požeško-slavonskoj županiji. Korisniku OPG Milovanović Dalibor isplaćeno je 492.000 kuna za ulaganje u nabavu sustava za zaštitu od tuče na gospodarstvu unutar sektora voća i povrća. IPARD sredstvima postavljena je protugradna mreža za postojeće nasade jabuka na površini od 7,3 hektara. Ulaganje je realizirano u mjestu Klokočevik u Brodsko-posavskoj županiji.

Korisniku OPG Brkanić Hrvoje isplaćeno je 556.000 kuna za nabavu novog kombajna za branje žitarica. Realizacijom ovog projekta unapređuje se postojeće poslovanje, povećava proizvodnja, poboljšava kvaliteta proizvoda te smanjuje rizik poslovanja. Ulaganje je provedeno u mjestu Kućanci u Osječko-baranjskoj županiji.

Zahtjevi za pčelare Pčelari koji namjeravaju podnijeti zahtjev za potporu u 2016. godini, sukladno Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2014. do 2016. godine, moraju do 19. svibnja dostaviti podatak o brojnom stanju pčelinjih zajednica na dan 30. travnja 2016. Podaci se dostavlja-

ju Hrvatskom pčelarskom savezu, a ažuriranje podataka do 19. svibnja je jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava na potporu, kako je i propisano člankom 9. Pravilnika o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2016. godini.

Korisniku Hruška staklenici isplaćeno je 3,7 milijuna kuna, a korisniku Valis staklenici 3,8 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju staklenika za hidroponski uzgoj rajčice. Ulaganja su realizirana u naselju Prelošćica u Sisačko-moslavačkoj županiji.

www.een.hr

2. svibnja 2016.

10 11

re za poljoprivrednike, područja Isplate proizvođačima jabuka i mandarina

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnost. Korisniku Meri Vidulin iz Istarske županije isplaćeno je 499.000 kuna za ulaganje u rekonstrukciju kuće za odmor za potrebe ruralnog turizma. Ulaganje je realizirano u mjestu Brajkovići, Općina Kanfanar. Korisniku Moreno Živolić iz Istarske županije isplaćeno je 565.000 kuna za u izgradnju i opremanje kuće s otvorenim bazenom za potrebe ruralnog turizma. S obzirom na lokaciju i razvijeni imidž ruralnog turizma u Istri te visoku međunarodnu potražnju, izgradnja ovakvog objekta za odmor je najisplativiji vid iskorištenja postojećeg zemljišta.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sklopu mjere povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju, u razdoblju od početka studenog 2015. godine do 7. travnja isplatila je potporu u iznosu od 18,8 milijuna kuna iz sredstava Europske unije. Taj iznos isplaćen je 321 proizvođaču jabuka i mandarina. Europska unija daje potporu proizvođačima jabuka i mandarina za povlačenje voća s tržišta i slobodnu distribuciju primateljima (humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, bolnicama i kaznenim tijelima). Riječ je

o mjeri Europske komisije koja je nastala kao rezultat ruskog embarga na uvoz voća i povrća iz Europske unije. Naime, kako bi se spriječilo da postojeća situacija na tržištu preraste u ozbiljniji ili trajniji poremećaj, Europska komisija omogućila je izvanredne mjere potpore proizvođa- čima određenog voća i povrća. Povlačenje s tržišta učinkovita je mjera upravljanja krizom u slučaju viškova voća i povrća zbog privremenih i nepredvidivih okolnosti. Provedba mjere je u tijeku i ovim putem podsjećamo proizvođače da je krajnji rok za dostavu zahtjeva za isplatu 31. srpnja.

Mehaničarsko poljoprivrednom trgovačkom obrtu Medaković iz Bršadina u Vukovarsko-srijemskoj županiji isplaćeno je 246.000 kuna za ulaganje u opremanje objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima. Korisnik je nabavio stroj za obradu sjedišta ventila, stroj za obradu glava i blokova motora, bazen za ispitivanje glave motora, klipni kompresor i separator ulja.

snici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Fužine u Primorsko-goranskoj županiji isplaćeno je 1,2 milijuna kuna za ulaganje u konstrukciju sustava kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda. Navedenim ulaganjem ostvareni su sljedeći ciljevi ulaganja: poboljšanje i razvoj osnovne infrastrukture za poticanje gospodarske i socijalne aktivnosti te poboljšanje životnih i radnih uvjeta u ruralnom području.

Korisniku Miris isplaćeno je 565.000 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje kuće za odmor. Ulaganje je realizirano u Grožnjanu u Istarskoj županiji. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još jedan projekt iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su kori-

Gradu Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji isplaćeno je 2,8 milijuna kuna za ulaganje u konstrukciju sustava kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda. Općini Sveta Nedjelja u Istarskoj županiji isplaćeno je 2,2 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju, odnosno asfaltiranje lokalnih nerazvrstanih cesta.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Upravljački i kontrolni sustavi

Plinacro traži nabavu upravljačkih i kontrolnih sustava. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Plinacro, 69401829750, Savska cesta 88a, Služba nabave, Željka Frelih, 10000 Zagreb, zeljka.frelih@plinacro.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+005-0006536. Kredit Grad Zaprešić traži kredite. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić 92840587889, Nova ulica 10, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove, Adela Uroić-Štefanko, 10290 Zaprešić, austefanko@zapresic.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2016%2fS+002-0006556.

Projektiranje Miejski Ośrodek Pomocy Społecznej w Krakowie, Krakov, Poljska, traži nabavu usluga projektiranja u građevinarstvu. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: Miejski Ośrodek Pomocy Społecznej w Krakowie, ul. Józefińska 14, Tomasz Stefański, 30-529 Kraków, Polska, sz@mops.krakow.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. CT skeneri Opća bolnica Pula traži nabavu CT skenera. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Opća bolnica Pula, 16089706543, Negrijeva 6, Opća bolnica Pula; Odjel za ekonomsko-komercijalne poslove; Odsjek za komercijalne poslove i javnu nabavu, Tomislav Uravić, 52100 Pula, tomislav. uravic@obpula.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/Do-

kumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0008713. Izgradnja zgrada i obiteljskih kuća Grad Zagreb traži izvođače radova na izgradnji zgrada i obiteljskih kuća. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb.hr 10020 Zagreb. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0008861. Građevinski nadzor Compania Nationala de Cai Ferate “CFR” – SA, Bukurešt, Rumunjska, traži uslugu građevinskog nadzora. Natječaj je otvoren

do 9. lipnja, a prijave na rumunjskom jeziku se predaju na: Compania Nationala de Cai Ferate “CFR” – SA, Str. Dinicu Golescu nr. 38, sector 1, Directia Achizitii Publice – Serviciul Achizitii Publice Fonduri Europene, Doinita Fieraru, 010873 Bucuresti; Romania, Doinita.Fieraru@cfr.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Otprema prtljage

Ypiresia Politikis Aeroporias, Atena, Grčka, traži uslugu otpremanja prtljage. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na grčkom jeziku se predaju na: Ypiresia Politikis Aeroporias, Basileos Georgioy 1, Glyfada, Zoi Drogosi, 166 10 Athina, Greece, d3b@ hcaa.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Projektiranje Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, Prag, Češka, traži uslugu tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 27. lipnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Správa železniční dopravní cesty, státní organizace Dlážděná 1003/7, Stavební správa východ, Nerudova 1, 772 58, Kamila Přerovská, 110 00 Praha, Czech Republic, Prerovska@szdc.cz. Više podataka o nadmetanju na https://www.vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234. Građevinski radovi AB Klaipėdos vanduo, Klaipeda, Litva, traži nabavu usluga građevinskih radova na cjevovodu za vodu i kanalizaciju. Natječaj je otvoren do 6. lipnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na AB Klaipėdos vanduo, 140089260, Ryšininkų g. 11, Viešųjų pirkimų skyriaus viršininkei, Aušra Buitkienė, LT-91116 Klaipėda, Lithuania, ausra.buitkiene@vanduo.lt. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt.

www.een.hr

2. svibnja 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Britanska tvrtka traži proizvođača prirodne kozmetike (BRUK20160229001)

Britanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kozmetike, koja se brzo širi na europskom i međunarodnom tržištu, traži proizvođače kozmetike iz Srednje Europe. Potencijalni partner bi trebao proizvoditi, puniti i pakirati njihovu prirodnu kozmetiku za njegu kože u skladu s najvišim standardima i svim sigurnosnim i regulatornim smjernicama, uključujući EU direktivu za sigurnost kozmetičkih proizvoda. Proizvodi britanske tvrtke su namijenjeni masovnom tržištu i stoga tvrtka traži partnera s proizvodnim kapacitetom od 5000 proizvoda i više. Oprema za punjenje i pakiranje kozmetičkih proizvoda je također uvjet, kao i iskustvo u proizvodnji prirodne kozmetike. Švedska tvrtka traži dobavljača kožnih proizvoda (BRSE20160202001) Švedska tvrtka, specijalizirana za prodaju standardiziranih, kao i prilagođenih kožnih proizvoda, traži dobavljača proizvoda izrađenih od prave kože, kao što su novčanici, aktovke, futrole za mobitele i tablete u različitim veličinama. Švedska tvrtka bi na početku distribuirala proizvode potencijalnog partnera, ali bi s vremenom pokušala uvesti i proizvode standardizirane prema dizajnu klijenata iz Švedske. Tvrtka je usredotočena na tržišta nordijskih zemalja, s težištem na švedskom tržištu.

Belgijska tvrtka traži proizvođača za proizvodnju inovativne torbe za golf (BRBE20160222001) Belgijska tvrtka, koja je razvila inovativnu vrstu torbe za opremu za golf, traži partnera za proizvodnju iste. Torba bi trebala biti sastavljena od oklopa načinjenog od tvrdog materijala (vrsta čvrste i izdržljive plastike) s mekanim elementima (od tekstila). Golf-torba bi imala aluminijski okvir s kotačima i mogla bi se lako sklopiti. Mehanizam sklapanja torbe može se usporediti s mehanizmom na dječjim kolicima. Nizozemski dobavljač traži proizvođače delikatesnih proizvoda (BRNL20160304001) Nizozemska tvrtka, koja je vrlo dobro pozicionirana u sektoru visokokvalitetne hrane na nizozemskom tržištu, traži proizvođače delikatesnih proizvoda visoke kvalitete. Tvrtku naročito zanimaju proizvodi bez glutena, sirupi za kavu, cantucinni (keksi), slatki i ukusni proizvodi koji se uklapaju u njihov asortiman proizvoda. Tvrtka traži gurmanske proizvode koji spadaju u kategoriju autentičnih i proizvoda atraktivnih izgledom, koji imaju određenu “priču”. Francuska tvrtka traži proizvođače opreme za tuševe (BRFR20160222001)

Francuska tvrtka, specijalizirana za proizvode za opremanje kuće, traži europske dobavljače i/ili proizvođače opreme za tuševe (držači tuševa, sapuni, glave za tuševe...) kako bi proširili svoju liniju proizvoda i distribuirali te proizvode u Francuskoj. Djelatnost tvrtke je maloprodaja, veleprodaja kupaoničke, spa i ostale opreme za kuću.

Poljski distributer nudi usluge distribucije (BRPL20160304001)

Poljska tvrtka, distributer inovativnih proizvoda namijenjenih aktivnim ljudima, traži inovativne proizvode koje bi distribuirala. Proizvodni asortiman ove tvrtke povezan je sa sportom i rekreacijom, tako da ima dobru bazu vlastitih klijenata koji bi mogli biti zainteresirani za nove proizvode. Tvrtka je posebno zainteresirana za to da bude ekskluzivni distributer inovativnih proizvoda. Ima iskustva u suradnji s međunarodnim velikim i malim tvrtkama. Bugarski distributer nudi distribuciju kupaoničkog namještaja i pribora/opreme (BRBG20160224001) Bugarska tvrtka, sa sjedištem u sjeverozapadnoj Bugarskoj, vrlo je aktivna u području uvoza, distribucije i trgovine kupaoničkog namještaja i pribora. Tvrtka može pružiti vlastiti prijevoz i nudi usluge distribucije i/ili zastupstva. Prvenstveno je specijalizirana za uvoz i distribuciju keramičkih pločica, terakota pločica, tuš-kabina, hidromasažnih i parnih tuševa, sauna, slavina za kupaonice i kuhinje, kupaoničkog namještaja, kuhinjskog pribora... Izraelska tvrtka traži distributera zdrave hrane (BOIL20160221001) Izraelska tvrtka osnovana 1887. godine aktivna je u razvoju proizvoda, proizvodnji i prodaji zdrave hrane: organske, bez šećera, bez glutena, bez laktoze i sirovih prehrambenih proizvoda. Traže strane distributere hrane koji djeluju u sektoru zdrave prehrane s kojima bi sklopili komercijalni agencijski sporazum ili ugovor o distribuciji.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Miris za saunu, brend Rento, Rento Tapa Kylpeä - löylytuoksu Sitrus (Citrus sauna scent). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer na sebi nema natpise koji upozoravaju na mogućnost nadraženja. (slika 1) Ukrasne svijeće, brend Party Fiesta, model CupCake 191924. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izgledom podsjeća na slastice. (slika 2) Termos boca, brend Pendo, oznake 1L Vacuum jug flask. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži vlakna azbesta koji je kancerogen. (slika 3) Električna pila, brend Green tec, model Chain Saw 2000W. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer oklop proizvoda nije dovoljno čvrsto napravljen pa prilikom rada može puknuti i ozlijediti korisnika. (slika 4) Automobil, brend model Touareg,

VW, ozna-

ka e1*2007/46*0376*00; e1*2007/46*0403*00; e1*2007/46*0498*00*; e1*200746*0499*00; Type: 7P, 7PH. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vodilica kočnice može popustiti pa se nožna kočnica ne može u potpunosti aktivirati. (slika 5) Motocikl, brend Triumph, modeli Street Twin i Bonneville T120, od rujna do studenog 2015. Proizvodi predstavljaju rizik jer gorivo može curiti na spoju pumpe i cijevi te može doći do požara. (slike 6, 7) Automobil, brend BMW, model 7, proizvedeni 2014. i 2015. godine. Proizvodi mogu imati metalni otpad u kontroleru rada zračnih jastuka koji mogu smanjiti učinkovitost aktiviranja pri sudaru. (slika 8) Automobil kombi, brend Citroen, model Jumper, proizveden u ljeto 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik jer klizna vrata mogu biti loše učvršćena pa se mogu klizati tijekom vožnje. (slika 9)

www.een.hr

2. svibnja 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Proizvodnja i montaža tiskanih pločica (TRES20150907001)  SMP s juga Španjolske aktivan u području sigurnosti i elektronike (hardver i softver) traži industrijske partnere s kapacitetom proizvodnje tiskanih pločica (PCB) i montaže komponenti. Tvrtka treba navedene usluge za realizaciju vlastitih dizajna i prototipova (potvrđenih i nepotvrđenih). Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji i tehničku suradnju s industrijskim partnerima. Španjolski start-up traži proizvođača uređaja za detekciju pokreta ruke (TRES20151223001)  Španjolska start-up tvrtka, fokusirana na razvoj alata za poboljšanje komunikacije između gluhih osoba i osoba koje nemaju problema sa sluhom, traži proizvođača uređaja za detektiranje

pokreta ruke s posebnim značajkama. Tvrtka traži ugovor o proizvodnji. Talijanska inovativna tvrtka traži partnere za tehničku suradnju u Europi za daljnji razvoj bespilotnih letjelica/mini helikoptera za korištenje u raznim sektorima (TRIT20151215001)  Talijanska tvrtka gradi autonomnu bespilotnu letjelicu s motorom s unutarnjim izgaranjem te jednim rotorom za korištenje u raznim sektorima kao što su industrijski pregled i održavanje platformi, održavanje i nadzor poljoprivrednih područja, praćenje kritičnih infrastruktura te nepristupačnih područja.

Tvrtka traži europske partnere spremne na suradnju za daljnji razvoj proizvoda kako bi razvili bespilotnu letjelicu spremnu za korištenje u specifičnim sektorima. Potraga za održivim pakiranjem za hranu izrađenim od 100 posto recikliranih materijala (TRBE201601 18001)  Start-up sa sjedištem u Bruxellesu koji se bavi ugostiteljskim djelatnostima traži rješenja za pakiranje hrane u potpunosti izrađena od recikliranih materijala s mogućnošću ponovne reciklaže. Tvrtka već koristi biorazgradivu i ekološku ambalažu, ali teži rješenju kojim bi se izbjeglo daljnje vađenje sirovina. Tvrtka traži komercijalni ugovor uz tehničku pomoć s proizvođačima ili dobavljačima održivog pakiranja za hranu. Web platforma za zdravstveni monitoring i daljinsku dijagnostiku (TRIT20151214001)  Talijanska tvrtka proizvodi medicinske uređaje za praćenje, snimanje i obradu bioelektričnih signala ljudskog srca. Tvrtka traži partnere (tvrtke, ulagače, sveučilišta, R&D institucije) za razvoj/omogućavanje web platforme za zdravstveni nadzor i daljinsku dijagnostiku kako bi proširila proizvodni asortiman i/ ili našla nove primjene medicinskih uređaja u području daljinske dijagnostike i zdravstvenog praćenja. Nove metode za smanjenje potrošnje vode i ponovnu uporabu vode u prehrambenoj industriji (TRDK20160125001)  Velika danska tvrtka za proizvodnju mesa traži metode za smanjenje potrošnje vode i reciklažu vode iz proizvodnog ciklusa. Tvrtka traži uvid u tehnologije unutar stanja tehnike koje eventualno mogu dovesti do tehničke suradnje ili komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći s tvrtkama ili institucijama koje nude ovakvu tehnologiju. Kineska tvrtka traži opremu ili tehnologiju za detektiranje curenja unutar vodovodne mreže (TRCN20160126001)  Kineska tvrtka vodeća u proizvodnji hidrauličnih kontrolnih ventila traži opremu ili teh-

nologiju za detekciju curenja vode unutar vodovodne mreže, kao što je visoko precizni detektor ili senzor za otkrivanje curenja iz zakopanih cijevi vodovodne mreže, kanalizacijskih šahtova, protupožarnih hidranata te remont ventila. Tvrtka želi surađivati s partnerima kroz zajedničko ulaganje, komercijalni ugovor s tehničkom pomoći te tehničku suradnju. Alternativno rješenje za čišćenje voća i povrća od organskih tvari bez korištenja vode (TRES20151223003)  Španjolska tvrtka je specijalizirana za preradu hrane za

industrijsku upotrebu. Glavna aktivnost tvrtke je aseptična obrada i očuvanje voća. Nedavno je u proizvodni asortiman uključila i obradu voća individualnim brzim smrzavanjem koristeći kriogenu tehnologiju. Tvrtka je zainteresirana za stjecanje alternativne tehnologije čišćenja voća i povrća od organskih tvari bez korištenja vode. Traži industrijske partnere zainteresirane za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Inkubator traži inovativna rješenja za testiranje softvera (TRAT201601 18001)  Austrijska tvrtka traži inovativne start-upe i osnivače za njihov inkubator u Linzu. Zainteresirani partneri će imati koristi u vidu financijske potpore, kao i korištenja infrastrukture, poduzetničkog usmjeravanja i distribucijskih kanala vodećeg pružatelja sistemskih i softverskih kvalitetnih rješenja u njemačkom govornom području. Oblici suradnje koji dolaze u obzir su financijski ugovor, ugovor o zajedničkom ulaganju te tehnička suradnja.

enterprise europe

2. svibnja 2016.

Poslovni susreti u sklopu EUSAIR Foruma 2016 Vlada Republike Hrvatske zajedno s Europskom komisijom organizira 1. godišnji forum Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), koji će se održati u Dubrovniku 12. i 13. svibnja 2016. godine. Forum će okupiti ministre svih osam država sudionica Strategije, povjerenike i predstavnike EK, nadležna ministarstva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, privatni sektor i druge. Više informacija i program samog događanja možete pronaći ovdje. U okviru ovog foruma Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske organizira B2B poslovne razgovore: B2B@EUSA-

IR Forum 2016. Uz mala i srednja poduzeća, sveučilišta, komore, predstavnike klastera i druge institucije, na poslovnim razgovorima će sudjelovati i predstavnici nekoliko Općih uprava EK (DG) koji će pojasniti mogućnosti uključivanja u projekte različitih programa financiranja iz europskih programa i inicijativa. Tematski fokus: Pomorska industrija (brodogradilišta,  lučke uprave, marine, agencije za najam plovila)  Pomorska biotehnologija, istraživanje i razvoj  Akvakultura (uzgoj riba i školjaka) i ribarstvo

 Turizam  Diverzifikacija turističkih proizvoda i usluga, inovacije u turizmu, produženje turističke sezone  Efikasnije korištenje sredstava iz EU fondova  Međusektorski pristup u turizmu (ICT, energetska učinkovitost, zdravlje…). Sudjelovanje na B2B je besplatno. Za sva pitanja o prijavi slobodno se obratite sljedećim kontaktima: Irena Spahić, Jelena Ravlić Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Tel: 01/ 4561 639, 01/ 4561 763 ispahic@hgk.hr, jravlic@hgk.hr

Technology Forum 2016 Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom Technology Forum 2016 koji će se održati 18. svibnja 2016. Ovaj jednodnevni događaj izvrsna je prilika za poduzetnike, istraživače i ostale zainteresirane za razmjenu ideja te pronalazak poslovnih i istraživačkih partnera. Glavne teme: big data, računarstvo u oblaku, sustavi i e-infrastrukture, internet stvari, strojno učenje, robotika, sigurnost i povjerenje, društveni mediji i druga ICT tehnologija. Aplicirati se može u sljedećim

Poslovni susreti B2B@NSFair Europska poduzetnička mreža Srbije-Privredna komora Srbije i Poslovni inkubator Novi Sad, u suradnji s Novosadskim sajmom i Talijanskom trgovinskom agencijom, organiziraju poslovne susrete pod nazivom B2B@ NSFair, koji će se održati 16. svibnja 2016. u sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu. Fokus događanja su proizvođači i trgovci u prehrambenoj industriji. Uz njih, dobrodošli su i sljede-

ći povezani sektori: poljoprivredni strojevi i oprema, poljoprivredne kemikalije, ambalaža, obnovljivi izvori energije, prerada i staklenička oprema, primijenjena znanost i istraživanje. Sudjelovanje za članice EEN mreže je besplatno, a registrirati se možete putem linka http://agrob2b.talkb2b. net/. Rok za prijavu je 8. svibnja 2016., a poslovne sastanke s prijavljenim tvrtkama možete zakazati do 10. svibnja.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. svibnja - Poslovni razgovori ICT Spring Europe 2016., Zagreb 12. svibnja - poslovni razgovori Obzor 2020, Zagreb 12. svibnja - poslovni razgovori EUSAIR Forum, Dubrovnik

16. svibnja - poslovni razgovori NSFair, Novi Sad, Srbija 18. svibnja - poslovni razgovori Technology Forum, Solun, Grčka 25. svibnja - poslovni razgovori Randez-vous Ostrava, Ostrava, Češka

30. svibnja - Biomedica, poslovni susreti, Aachen, Njemačka 2. lipnja - Poslovni speed dating Designed for Business, Zagreb 2. lipnja - B2B@FEC Franchising Exhibition Croatia 2016, Opatija

sektorima: automobilska industrija, transport i logistika, poljoprivreda, hrana i piće, bioinformatika, kreativne industrije i mediji, obrazovanje, energija i okoliš, zdravstvo, interakcija čovjeka i računala, proizvodnja softvera, pametni gradovi i mobilnost, prostor i aerospace, turizam i kulturna baština te druge aplikacije. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match. eu/technologyforum2016. Krajnji rok za registraciju je 29. lipnja 2016.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Adrimare, Zagreb

Mali dućan pun ljepota U svojoj poklon-galeriji Adriana Barić prodaje isključivo radove domaćih umjetnika, a za sada surađuju sa 35 autora - hrvatskih dizajnera, keramičara, kipara i ostalih maštovitih i nadarenih pojedinaca

oliko puta ste bili u situaciji da vam je zatrebao mali znak pažnje, jedinstveni poklončić za neku osobu? Neki dar koji bi toj osobi jednostavno rekao “poseban si mi” ili “hvala”, no u moru raznih uvoznih industrijskih proizvoda jednostavno biste se izgubili... No, u Zagrebu postoji jedno malo, gotovo skriveno mjesto

Bave se i izradom pozivnica i zahvalnica za razne prigode

koje nudi upravo takve, jedinstvene poklone, ručno izrađene stvari, nakit, odjeću ili detalje za dom, a sve u dućanu djelo je hrvatskih dizajnera, keramičara, kipara i ostalih maštovitih i nadarenih pojedinaca. Govorimo, naravno (a Zagrepčani možda i pogađaju) o poklon-galeriji Adrimare u Ilici. “Specifičnost mog posla je u tome što se u poklon-galeriji isključivo prodaju radovi domaćih umjetnika. Puno sam radila na tome da kupcima približim rad naših autora, njihovu maštovitost i kreativnost,” kaže vlasnica Adrimare Adriana Barić, te dodaje kako se primjećuje da kupci sve više otkrivaju proizvode koji se tu nude i u njima nalaze originalnost koju traže.

Šarolika ponuda

U poklon-galeriji od svega 19 kvadrata možete pronaći drvene i keramičke lampe, šalice, zdjelice, vaze, posude, škrinjice, vješalice, stoliće, ogledala te police, kao i zidne te stolne satove, slike, jedinstvene poruke, knjige ali i torbe, nakit, odjevne predmete, čestitke, te jedinstvene lutkice i jastučiće za klince i klinceze. Bave se izradom pozivnica i zahvalnica

za razne prigode, uglavnom koristeći reciklirane i prirodne materijale. Za sada surađuju sa 35 hrvatskih autora čije radove nude. Iako su im kupci najčešće žene, u zadnje vrijeme sve češći dolaze i muškarci. Cijene nisu previsoke, a svaki izabrani i kupljeni poklon besplatno aranžiraju. I tu vode računa za koga je, i sukladno tome prikladno i pakiraju kupljene stvari te i na taj način stvaraju osjećaj posebnosti kad u ruke primite poklon koji je došao iz ove male a tako bogate galerije. Posebnu pozornost posvećuju i izlogu galerije, koji uvijek priča neku priču - bilo da je riječ o godišnjem dobu ili nekoj drugoj poveznici kojom žele kupcima poručiti kako je upravo ono što će naći u ovim prostorima jedinstveno. “Kad govorimo o planovima, svakako nam je cilj proširiti suradnju s još nekolicinom autora jer bi nam se time dodatno proširio i asortiman. Želja nam je otvoriti web shop kako bismo bili ukorak s europskim i svjetskim trendovima, a i tržište bi nam se tada proširilo”, kaže na kraju Adriana Barić, koja u poklon galeriji uglavnom radi sama, no velika joj je pomoć obitelj kao i budući suprug.

Svakako nam je cilj proširiti suradnju s još nekolicinom autora jer bi nam se time dodatno proširio i asortiman. Želja nam je otvoriti web shop kako bismo bili ukorak s europskim i svjetskim trendovima. Adriana Barić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 27

NAJAVA 8. Biznis plus konferencija

Biznis u Beču, plus u novim partnerstvima Teme konferencije su logistika, usporedba lokalnih i globalnih lanaca nabave, energetska učinkovitost u poslovanju i mogućnosti ušteda do 2020. te infrastrukturni projekti u EU i mogućnosti sudjelovanja u njima

liku izraziti želju s kojim se poduzećem od Austrije do Makedonije (uključujući nečlanove kluba) žele sastati na konferenciji. Dok je sudjelovanje članova i pozvanih predstavnika tvrtki besplatno, do popunjenja mjesta mogu se prijaviti i drugi, koji nisu članovi, ali uz kotizaciju od 120 eura (bez PDV-a).

Beču će se 9. lipnja održati nova, osma regionalna poslovna i povezivačka konferencija Biznis plus poslovnog kluba, koju organiziraju slovenske Finance, austrijska gospodarska komora WKO i medijski partneri - za Hrvatsku je to Privredni vjesnik. Konferencija Biznis plusa pod imenom Lets do even more business okupit će oko 300 sudionika iz sedam zemalja. Broj mjesta je ograničen, a uz partnere na razgovore o suradnji u Beč stižu i brojne austrijske i njemačke tvrtke koje poziva suorganizator - austrijska gospodarska komora WKO, u čijoj središnjoj dvorani će se održati glavni dio konferencije.

Umrežavanje na više načina

Budući da će u fokusu konferencije biti umrežavanje, članovima BP-a se već prije konferencije nudi mogućnost predlaganja nekoliko kompanija, koje bi mogle biti zainteresirane za suradnju, kako bi ih pozvali na konferenciju. Istovremeno, za one koji vole još brži način upoznava-

Okrugli stolovi

nja organizirat će se tri Business Speed Networkinga. Uz članove Biznis plus kluba, u Beču će biti i članovi projekta Izvozniki.si, čelnici više od 120 austrijskih tvrtki za čije će se sudjelovanje pobrinuti austrijska komora WKO te veliki partner Biznis plusa, Grupa Erste bank Sparkasse. Svi članovi Biznis plusa i WKO-a imaju pri-

Na jednom od okruglih stolova raspravljat će se o detaljima u logistici, sustavu lanca opskrbe, usporedbi lokalnih i globalnih opskrbnih lanaca i o tome tko je i zašto važan u tome području. Na drugom okruglom stolu panelisti će razgovarati o tome kako su njihove tvrtke postale energetski učinkovitije i otkriti kolike uštede planiraju ostvariti do 2020. Osim o analizama potencijalnih političkih nestabilnosti u zemljama regije i kako one mogu utjecati na posao, razgovarat će i o infrastrukturnim projektima u EU i o tome kako konkretno sudjelovati u njima.

Regionalna konferencija Biznis plusa u Beču 9. lipnja

Dosadašnji uspjesi Biznis plusa

 Preko 300 sudionika okupit će se na poslovnoj i povezivačkoj konferenciji u Beču  Čak 2/3 svih sudionika na dosadašnjim konferencijama su vlasnici, članovi uprava i direktori poduzeća  7 država bit će zastupljeno na konferenciji; okupit će se predstavnici tvrtki iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije  2 službena jezika: njemački i hrvatski, a bit će organizirano i simultano prevođenje, dok će s austrijskim poduzetnicima najviše rasprava biti na engleskom

 Gotovo 200 članova u regionalnom poslovnom klubu Biznis plus čiji su suosnivači mediji iz Jugoistočne Europe  Više od 2200 sudionika u nešto više od dvije godine okupili smo na dosadašnjih 7 regionalnih poslovnih i povezivačkih konferencija Biznis plusa  Preko 350 sastanaka organizirali smo za naše članove i sudionike  Gotovo 50 milijuna eura iznosi vrijednost jednog od najvećih poslova, koji je sklopljen kao posljedica upoznavanja na konferencijama Biznis plusa, a to je tek jedno od desetak velikih sklopljenih poslovnih partnerstava

 1 austrijski poslovni medij, ugledni list Trend, našoj konferenciji u Beču posvetit će posebnu pozornost Detaljniji program, više o konferenciji i tko su sve članovi pogledajte na internetskom portalu posebno pripremljenom za konferenciju u Beču http:// b2b-connect.me. Za ostale informacije: uprava@privredni.hr

28 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

novi impuls

Konkurencija i kako se nositi s njom Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Strah od konkurencije je uobičajena pojava, ali ako nas taj strah tjera na stalno usavršavanje i unapređenje proizvodnje, onda je to jedan od najboljih načina opstanka na tržištu

onkurentnost je sposobnost poduzetnika da osmisli, proizvede i stavi na tržište proizvode i usluge čije cjenovne i necjenovne kvalitete predstavljaju atraktivniji skup koristi od onih koje nude konkurenti. To je jedna od službenih definicija konkurentnosti. Međutim, u stvarnom životu to izgleda malo drugačije. Primjerice, imate odličan proizvod, stavili ste ga na tržište, odlično radite prodaju i marketing, a takvi su vam i financijski rezultati. Radite i uživate u svom uspjehu. Već ste se pomalo počeli opuštati, kad odjednom ugledate oglas za gotovo identičan proizvod. Šok, nevjerica, mučnina, ljutnja, prve su vaše reakcije. Pitate se kako se netko usuđuje raditi isto ono što i vi radite, te pomislite da će ubrzo vaš rad i trud nestati u jednom trenu. To je normalna reakcija, ali morate trezveno razmišljati. U ovakvoj situaciji najvažnije je biti siguran ne samo u kvalitetu vlastitog proizvoda, nego i u viziju svog poslovanja. Ukoliko svu svoju energiju usmjerite na ljutnju umjesto na unapređenje svog proizvoda, rezultat će vam biti poražavajući. Morate znati da je zanemariv broj proizvoda i usluga u svijetu koje već nisu izmišljene, realizirane i koje već ne postoje na tržištu. Malo je vjerojatno da ste vi sami izumili novi proizvod ili uslugu. Najčešće sličan ili isti već negdje postoji. Nekada ste ga prepoznali, te svoje poslovanje bazirali na njemu. Znači, da ste i vi jednom nekome “ukrali ideju” ili je možda samo kopirali. Ali da biste bili uspješniji od originala, morali ste unaprijediti proizvod ili poslovanje. Potrebno je tako isto napraviti i sada kada ste zapravo vi taj original. Nedavno sam srela poduzetnicu koja je bila očajna shvativši da se na njezinom području pojavila druga tvrtka koja nudi identičan proizvod. To je za nju u tom trenutku značilo mogući kraj poslovanja.

Ipak nije odustala nego je analizirala konkurentski proizvod na način da je tražila odgovor na pitanje po čemu je njen proizvod bolji od konkurentskog. Vrlo brzo je došla do odgovora. Njezin proizvod nije bio bolji od konkurentskog, nije čak ni vidjela način na koji može unaprijediti vlastiti proizvod, ali je vidjela mogućnost unapređenja dizajna proizvoda, našla je nove kanale prodaje, novo tržište, dodala je proizvodu međunarodnu priznatu oznaku kvalitete, te još nekoliko sitnica.

proizvode gotovo identične proizvodima koje nude brojne hrvatske tvrtke. Konkurencija na tržištu je postajala sve teža i sve više je ugrožavala, sve do trenutka kada je tvrtka prepoznala potencijal u halalu. Oznaka halal kvalitete predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dozvoljeni potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti. Ta je oznaka tvrtki otvorila novo tržište na kojem do tada nije bilo dominantnog igrača. To je naravno značilo povećanje proizvodnje, prodaje i u konačnici dobiti. Strah od konkurencije je uobičajena pojava, ali ako nas taj strah tjera na stalno usavršavanje i unapređenje proizvodnje onda je to jedan od najboljih načina opstanka na tržištu. Takve proizvođače veseli dolazak konkurencije jer je to prilika da se uvjere u kvalitetu svog proizvoda. Ali ako takav strah kod nas izaziva ljutnju ili sličan negativan osjećaj, tada nismo sigurni u svoj proizvod i u kvalitetu vlastitog poslovanja i jako teško ćemo ostati u tržišnoj utakmici.

Pojava konkurencije je znak da je došlo vrijeme za unapređenje vlastitog proizvoda Kupci su prepoznali prednosti njezinog proizvoda pa je prodaja i dalje bila uspješna. Kako nije bila sigurna da će se to dogoditi, prilagodila je proizvod i inozemnom tržištu te ga počela izvoziti. Uz povećanje proizvodnje, povećala se i prodaja. Da se nije pojavila konkurencija, njezin proizvod ne bi nikada izašao na strano tržište, a upravo je na njemu doživjela najveći uspjeh. Jedan od najboljih primjera je jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda. Nudi

Pojava konkurencije je znak da je došlo vrijeme za unapređenje vlastitog proizvoda. Ukoliko nemate ideju kako taj proizvod ili uslugu ili poslovanje unaprijediti, to znači da oni nisu bili dovoljno kvalitetni. Unapređenje proizvoda ili usluge nema granice. Tržište, kupci, trendovi…, čitav svijet se mijenja i ako ne vidite mogućnost unapređivanja proizvoda ili usluge, nešto ste radili ili radite pogrešno. Ako vaš proizvod više ne može iznova očarati vaše kupce, uzmite dobit i stvorite nešto novo!

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Novosti u kamping industriji

Kampisti traže sve vi Kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva koji će se uskoro raspisati, Ministarstvo turizma će i ove godine podržati ulaganja u kvalitetu u kampovima, i to za obnovu, proširenje i uređenje postojećeg kampa ili kamp-odmorišta te investiranje u njihove osnovne i dodatne sadržaje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

kampovima se iz godine u godinu bilježi sve više dolazaka kampista koji ostvaruju sve više noćenja. Tako se u tim oblicima smještaja ostvaruje gotovo petina ukupnih noćenja u Hrvatskoj, pa je kamping vrlo važan segment domaćeg turizma. Kako bi se još više unaprijedio kamping turizam, nedavno je ministar turizma Anton Kliman sudjelovao na sjednici Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske (KUH) pri čemu je s čelnim ljudima te udruge razgovarao o rješavanju tekućih problema kampinga poput nemogućnosti investiranja na turističkom zemljištu i pomorskom dobru, ali i otvaranju novih kamp-odmorišta. Govoreći o rješavanju tih problema, Kliman je istaknuo kako je već osnovana radna skupina za izradu novog zakona o turističkom zemljištu, u koju su uključeni ljudi iz realnog biznisa. Oni traže najbolje rješenje za turistički sektor te najbolje mogućnosti za investicijski ciklus u kampovima. “Kako bi se unaprijedila kamping industrija, u Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice moraju se uključiti predstavnici svih strukovnih udruga u turizmu, pa tako i KUH-a. Nai-

me, potrebna je suradnja turističkog vijeća gradova i općina u određivanju visine boravišne pristojbe. To će ujedno biti i temelj izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi”, naglasio je Kliman. Dodao je kako će Ministarstvo turizma i ove godine, kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva koji će se uskoro raspisati, podržati ulaganja u kvalitetu u kampovi-

Kampisti su važni turisti U Hrvatskoj postoji 271 kamp ukupnog kapaciteta 237.800 kreveta što iznosi 23,1 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta u našoj zemlji. Kampovi su prošle godine zabilježili 2,6 milijuna dolazaka kampista ili pet posto više nego 2014. Ujedno je to 17,8 posto od ukupnih turističkih dolazaka u Hrvatskoj. Kampisti su prošle godine ostvarili 17,2 milijuna noćenja ili 3,9 posto više nego godine ranije, a u prosjeku su u kampovima boravili 6,7 dana.

Promatrano po županijama, najveći broj noćenja kampista ostvaren je u kampovima u Istarskoj županiji ili 8,7 milijuna što je 3,8 posto više nego 2014. Od ukupnih noćenja turista u Istri, kampisti su prošle godine zabilježili 44,8 posto. Nakon toga slijedi Primorsko-goranska županija sa 3,9 milijuna noćenja kampista ili 4,4 posto više nego 2014. Od ukupnog broja noćenja turista u toj županiji, 25,8 posto odnosi se na kampove.

30 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

ma, i to za obnovu, proširenje i uređenje postojećeg kampa ili kamp-odmorišta te investiranja u njihove osnovne i dodatne sadržaje.

Odmorišta uz prometnice

Osim izgradnje novih kamping odmorišta, Kliman je pojasnio kako će se investirati u dodatnu ponudu u kampovima

iše kamp-odmorišta - bazene, zatim sadržaje vezane uz animaciju, sport i rekreaciju te zabavne i tematske parkove za djecu i odrasle. Osim toga, u kampovima treba povećati i poboljšati standardne i propisane uvjete za osobe s invaliditetom, kao i ulagati u tzv. zeleno poduzetništvo kako bi neki od tih kampova stekli uvjete za dobivanje nacionalnog znaka zaštite okoliša - Prijatelj okoliša ili oznake zaštite okoliša EU-a - EU Ecolabel. Uz to, resorno ministarstvo podržat će izgradnju novog kampa ili kamp-odmorišta - i to na područjima gdje nema takvih sadržaja, primjerice uz prometnice te za razvoj - i unapređenje dodatnih sadržaja kampa i ostalih vrsta objekata za smještaj. Naime, mnogi vlasnici kampera žale se kako u Hrvatskoj nema dovoljno kamping odmorišta na kojima se mogu zaustaviti na nekoliko sati ili prenoćiti. Prema podacima KUH-a, trenutno u Hrvatskoj postoji 13 kamp-odmorišta, za razliku od prije tri godine kada nije postojalo niti jedno takvo odmorište. Danas se po jedno kamp-odmorište nalazi u Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj te po dva u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji. Uz takva “prava” odmorišta, registrirano je još 45 kampirališta i 300 malih kampova u domaćinstvu, koja svojim konceptom mogu pokriti tržište osoba koje traže kamp-odmorište. No, kako kaže Adriano Palman, direktor KUH-a, problem je u tome da ti kampovi isključivo rade tijekom ljetne sezone i nalaze se uglavnom na moru, pa iako bi mogli, oni u naravi nisu nadomjestak kamp-odmorištima. Zato je KUH pred desetak godina pokrenuo izmjene zakona građevinskog i turističkog poslovanja, odradio više sastanaka na tu temu s tadašnjim ministrima graditeljstva i turizma, organizirao razne radionice i edukacije za vlasnike kampova i kamp-odmorišta, i to posebice u

kontinentalnom dijelu Hrvatske. “Veseli nas da je sve to rezultiralo olakšavanjem ranije prekompliciranih uvjeta za otvaranje takvog objekta, a ujedno smo potaknuli interes vlasnika kampova za otvaranje malih kampova i kamp-odmorišta”, istaknuo je Palman. Dodao je kako otvaranje kamp-odmorišta ostaje na privatnoj inicijativi i tržišnom gospodarstvu.

Zabranjeno je parkirati i spavati u kamperu bilo na vlastitoj, bilo na javnoj parceli Činjenica je, rekao je Palman, da u EU postoji veliki broj turista koji kamperom odlaze na kružna putovanja. No, za njih Hrvatska dosad nije bila idealna destinacija, budući da zimi nisu mogli nigdje boraviti na legalan način jer su kampovi uglavnom zatvoreni, a kamp-odmorišta nisu postojala. Za razliku od hrvatskog sustava izgradnje kamp-odmorišta, talijanski model nudi kamp-odmorišta na naplatu, ali postoje i odmorišta koja su besplatna za goste-kampere. Postoje i liberalni modeli koji spavanje u kam-

peru dopuštaju uglavnom svuda i to bez naplate. “Ipak, to je, kako se kolokvijalno kaže, druga strana medalje, jer je to interes jednog dijela gostiju s kamperom ili dijela gospodarstva koji se bavi iznajmljivanjem kampera, i razumljivo je da njima odgovara model besplatnog boravka u kamp-odmorištima”, naglasio je Palman.

Noćenje kažnjivo izvan registriranih objekata

Međutim, Hrvatska se nije odlučila za takav razvojni model u kamping sektoru, a takvu odluku podržavaju i u KUH-u. Na upit Privrednog vjesnika o tome može li se kamper parkirati na vlastitom zemljištu ili dvorištu, Palman je odgovorio da se o tome u Hrvatskoj često miješaju kruške i jabuke. To je stvar prometnih pravila i regulacija i nema veze s time je li riječ o kamperu ili kombiju. No, samo parkiranje ne znači i noćenje u kamperu. Naime, noćenje izvan registriranih objekata je kažnjivo u našoj zemlji. Zabranjeno je parkirati i spavati u kamperu bilo na vlastitoj, bilo na javnoj parceli. “Dakle, ako kampisti žele prenoćiti u kamperu, tada to moraju učiniti na isključivo registriranom objektu, a to je odmorište za kampere, kamp ili kamp u domaćinstvu”, rekao je Palman. Dodao je kako je za razliku od hrvatskog zakonodavstva, u Sloveniji to mnogo liberalnije, pa tako kampisti u svojim kamperima mogu spavati bilo gdje na javnim ili privatnim parcelama, ako imaju dozvolu vlasnika tih parcela. I sve to najčešće bez plaćanja. U KUH-u su protiv takvog modela, ali naglašavaju kako hrvatska država ipak treba kroz razne oblike poticaja pomoći poduzetnicima u otvaranju odmorišta za kampere diljem cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske. Osim toga, gradovi i općine također trebaju kamperima omogućiti parkiranje u širem gradskom središtu kako bi vlasnici kampera mogli obići taj grad, ručati, kupiti neki su- venir i nakon toga se uputiti u neko drugo odredište.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Računalstvo visokih performansi

HPC kao most između gospodarstva i znanosti S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, HPC može biti ključan u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva. Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK

ehnologija računalstva visokih performansi (HPC) predstavlja integraciju složenih algoritama, jakih računalnih sustava i brze mrežne infrastrukture s ciljem učinkovitog, pouzdanog i brzog izvršavanja složenih programa uz postizanje visokih performansi. Tomi Ilijaš, direktor slovenske tvrtke Arctur, ističe kako su HPC tehnologije zaslužne za mnoge današnje proizvode, a da toga nismo ni svjesni. “Danas se, naime, svi crash testovi sigurnosti vozila rade na HPC tehnologijama koje se, među ostalim, primjenjuju u zrakoplovnoj i drugim industrijama gdje se koriste razne simulacije. Dakle, te simulacije fizičkih događaja oko nas mogu se napraviti puno brže i lakše upravo zahvaljujući korištenju superračunala”, kaže. Hrvatska, Slovenija i druge države Istočne Europe u tome području prilično zaostaju za zapadnim zemljama. “Njemačka, primjerice, ima 100 puta više HPC infrastrukture per capita nego Hrvatska. Ako želimo podići dodanu vrijednost proizvoda i usluga, trebamo koristiti ove tehnologije, kao i onoga što pruža znanost. Stoga valja napraviti most između gospodarstva i znanosti. A taj most upravo može biti HPC koji može udružiti gospodarstvo i znanost kako bi se napravile inovacije na visokotehnološkom području”, napomenuo je. Kako bi se hrvatski poduzetnici upoznali s prednostima koje nudi napredno računarstvo u formi HPC tehnologije kao i s programima financiranja iz EU fondova koji su im na raspolaganju za primjenu ove tehnologije u poslovanju, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Forum računalstva visokih performansi za mala i srednja po-

32 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

duzeća. Ovo događanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, organizirali su Institut Ruđer Bošković i HGK u suradnji s tvrtkom Arctur i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Prilagodba uvjetima

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako se želi što više malih i srednjih poduzetnika informirati o ovoj temi kako bi se povećanom dostupnošću ovih tehnologija bolje prilagodili tržišnim zahtjevima, razvoju inovacija, novih proizvoda i usluga te tako povećali konkurentnost. “S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva”, kazala je. Forum je organiziran u sklopu aktivnosti SESAME Net projekta koji je financiran kroz program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u vrijednosti dva milijuna eura. U taj projekt uključeno je 14 kompanija, javnih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj ovaj projekt dijelom provodi Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB). Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, naglasio je kako je u uspješnim zapadnim zemljama sprega znanosti i gospodarstva puno snažnija negoli u Hrvatskoj. “U nas je, nažalost, uvriježeno shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Međutim, zaboravljamo da nema konkurentnih proizvoda bez inovacija. Svakoj inovaciji prethode kvalitetna istraživanja. A upravo je projekt SESAME Net tako zamišljen. Dakle, da se

Donacijski natječaj Hrvatski Telekom

Zajedno smo jači

infrastruktura i know-how koje posjeduju znanstveno-istraživačke institucije, kao što je IRB, prenesu na poduzetnike s ciljem bržeg razvoja novih proizvoda i usluga, inovacija te jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu”, napomenuo je.

Totalna irelevantnost

Hrvatskoj, dodao je, neminovno slijedi stagnacija ako se ne prilagodi napretku. “Dogodit će se još dramatičnije iseljavanje naših najkvalitetnijih kadrova, nezaposlenost i siromaštvo bit će još veće, poduzeća će propadati i doseći ćemo stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Osim ako se ne sredimo i ne pojačamo znanost te njenu suradnju s gospodarstvom”, istaknuo je Antičić. Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, kazao je kako je, u tehnološkom smislu, hrvatski stupanj razvijenosti daleko od današnje konkurentnosti, osim nekoliko svijetlih primjera. “Jedan od glavnih problema koje vidimo je informiranost. Dakle, na institutima i fakultetima postoji know-how, a znanje i ti resursi u vidu HPC tehnologija trenutačno nisu u funkciji gospodarstva koliko bi trebali biti. Misija svih nas je da tu svijest i povezanost instituta i edukativne zajednice s gospodarstvom dignemo na puno višu razinu ako želimo uhvatiti priključak s vrlo konkurentnim okruženjem”, napomenuo je. Važno je naglasiti kako su za primjenu ove tehnologije u poslovnim procesima, malim i srednjim poduzetnicima iz EU fondova na raspolaganju značajna sredstva u više različitih natječaja od kojih je jedan pod nazivom Fortissimo upravo otvoren za prijavu, a vrijedan je čak 1,3 milijuna eura.

Hrvatski Telekom i ove je godine raspisao donacijski natječaj Zajedno smo jači. Natječaj je otvoren za neprofitne udruge sa sjedištem u Hrvatskoj. Prijavljeni projekti moraju primjenjivati barem jednu telekomunikacijsku tehnologiju te biti od važnosti za lokalnu i širu društvenu zajednicu. Prijavljuju se projekti edukacijskog karaktera za učenike osnovnih škola koji promiču STEM edukaciju, koja djeci omogućuje usvajanje znanja iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike kroz praktičan rad i igru. Jedna je kategorija rezervirana za projekte koji se koriste robotskim ili senzorskim sustavima, programiranjem ili inovativnom komunikacijom. U drugoj su kategoriji projekti koji

podučavaju primjenom znanstvenih pokusa ili potiču interes učenika za znanošću. Ukupna vrijednost iznosa svih donacija za dva dobitna projekta je 700.000 kuna, odnosno po 350.000 kuna za svaki od projekata. U dosadašnjih 10 godina HT je tim natječajem s više od osam milijuna kuna podržao ostvarivanje gotovo 240 vrijednih projekata. Projekti se prijavljuju isključivo elektronički na mrežnoj stranici www. zajednosmojaci.hr. Natječaj je otvoren od 25. travnja do 15. svibnja. (B.O.)

Microsoft Hrvatska

Održana WinDays16 konferencija

U Poreču od 26. do 29. travnja održavala se najveća regionalna poslovno-tehnološka konferencija WinDays16 kompanije Microsoft Hrvatska. Konferencija, koja je privukla svjetske i domaće predavače i stručnjake te brojne sudionike iz poslovnog i IT svijeta, javnog sektora te akademske zajednice i medija, kao i prethodnih godina bila je podijeljena na poslovni i tehnološki

dio. Tako se Business konferencija održavala prva dva dana, 26. i 27. travnja, a Technology od 27. do 29. travnja. Glavne teme ovogodišnje Business konferencije bile su vezane uz stvaranje kulture uspjeha, izgradnju sustava koji će na tržište plasirati uspješne ljude te važnost implementacije svih ICT tehnologija u sve razine države i društva. WinDays16 Technology konferencija, osim brojnih tehnoloških novosti i najnovijih rješenja za unapređenje poslovanja, obuhvatila je teme kao što su digitalni marketing i rješenja otvorenog koda. (B.O.)

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 33

M D CO MODIT

ION

NGES OF TU

OF CHA

International Group

CAPITAL

Group

RAZVOJNA BANKA Federacije Bosne i Hercegovine

Oil, ReямБnery, Energy, Mining, Heavy Industry

0 0 1

MEDIA KIT 2015

www.furaj.ba

HRVATSKA&REGIJA Amer Bukvić, direktor BB Internationala

Balkan je atraktivan za investicije Smatramo i da područje bivše Jugoslavije treba pokrenuti suradnju s Kinom, kako s njihovim investitorima, tako i povećanjem trgovinske razmjene. Skorašnji Sarajevo Business Forum je korak u tom pravcu piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

n U dosadašnjih šest SBF-ova reali-

Sarajevu će se 4. i 5. svibnja održati 7. međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum. Ove godine se SBF-u pridružio i Business forum Kina +16, pri čemu se brojka u nazivu odnosi na 16 zemalja Središnje i Jugoistočne Europe. Uoči te važne poslovno-investicijske konferencije razgovarali smo s Amerom Bukvićem, direktorom Bosna Bank Internationala (BBI), banke koja je, u suradnji s Islamskom razvojnom bankom (IDB), organizator uglednog sarajevskog poslovnog foruma.

n Forum Kina+16 će, prema općim ocjenama, značajno obogatiti SBF. Što Vi i BBI očekujete od foruma? - Povezujući se s kineskom privredom pozicioniramo BBI kao most koji povezuje i spaja, što je i bila naša ideja od po-

Na SBF-u investitorima će se ponuditi više od 200 projekata iz BiH kretanja SBF-a. Posebno nas veseli dolazak oko 150 gostiju i gospodarstvenika iz Kine. U ime kineske vlade, kao specijalni izaslanik kineskog premijera, SBF-u će se obratiti ministar Ning Jizhe, zamjenik predsjednika Komisije za razvoj i reformu u Vladi NR Kine. Treba istaknuti da će u izaslanstvu biti i čelnici Vanjskotrgovinske komore Kine (CCPIT) kao i čelnici 50 vodećih kineskih tvrtki koje su pokazale interes za sudjelovanje na SBF-u i žele se upoznati s gospodarskim potencijalima Jugoistočne Europe. Na SBF-u pokušat ćemo ostvariti ekonomsku suradnju svih zemalja regije i Kine.

U nadolazećem razdoblju možda ćemo otvoriti predstavništvo BBI VIP biznis kluba u Kini što bi značilo permanentno predstavljanje regije kroz BBI i BBI VIP biznis klub u suradnji s našim kineskim partnerima.

n Hoće li i koliko dolazak predstavnika Kine i 16 europskih zemalja utjecati na rast investicija u regiji? - Kina u zadnjih 20 godina ima jako visok ekonomski rast BDP-a i pozicionira se kao druga najveća ekonomska sila u svijetu. Nema 21. stoljeća u ekonomskom smislu bez Kine i njenih investicija. Kineske investicije su prisutne u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Jugoistočnoj i Srednjoj Europi, pogotovo u Mađarskoj. Smatramo i da područje bivše Jugoslavije treba pokrenuti suradnju s Kinom, kako s njihovim investitorima, tako i s povećanjem trgovinske razmjene. Kina postaje najveći partner mnogim zemljama u Aziji, ali i u Europi, tako da će se u budućnosti i u Jugoistočnoj Europi svakako vidjeti povećanje ekonomske i trgovinske aktivnosti s Kinom. Ovaj forum je samo jedan korak u tom pravcu.

zirano je nekoliko velikih poslova, ali i više manjih investicija. Možete li nam reći nešto više o tome? - SBF, osim što radi na implementaciji investicija i projekata, radi i na promjeni imidža i reputaciji ove regije u svijetu. Cilj nam je Balkan i Jugoistočnu Europu pozicionirati na investicijsku mapu svijeta. Smatramo da je zadnjih godina ova regija ne samo atraktivna destinacija za investicije, nego i sigurna zona, imajući u vidu globalna kretanja. Ova regija je sve zanimljivija i kao turistička i kao investicijska destinacija. Mislim da ove promjene, pogotovo za Sarajevo i BiH, možemo pripisati dugogodišnjem radu na promociji i BiH i regije putem SBF-a, zahvaljujući naporima BBI-ja, ali i Ministarstvu vanjskih poslova, gospodarskim komorama i svim državnim institucijama. Svi su oni zajedno s nama radili na organizaciji SBF-a. Posebno smo ponosni na Projekt poljoprivrede koji realiziramo u suradnji s investitorom iz Dubaija gdje je alocirano 100 milijuna eura za poljoprivredne projekte u BiH i regiji. Ne manje važno je i uspostavljanje direktnih zrakoplovnih linija, dovođenje velikih medijskih grupa i otvaranje novih trgovačkih centara, hotela, te promjena kompletnog turističkog ambijenta u BiH. To je ono što nas najviše veseli, a može se i objektivno pokazati kroz godišnji rast broja turista od 30 posto u zadnjih šest-sedam godina koliko i traje ovaj forum.

n Imali ste niz pripremnih susreta s privrednicima iz BiH o projektima koje će ponuditi investitorima na SBF-u. Koliko će ih biti i u kojem iznosu? - Mi već sada govorimo o više od 200 projekata koji su u pripremi za SBF i koje radimo u suradnji s državnim institucijama BiH, gospodarskim komorama i Agencijom za unapređenje stranih investicija (FIPA).

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Srbija i Cefta

Da je nema, trebalo bi je izmisliti Zemlje članice Cefte su drugi vanjskotrovinski partner Srbije, ali su najznačajniji jer Srbija s njima ima godišnji suficit u razmjeni od oko milijardu eura što je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

3,7 mlrd $

razmjena Srbije s Ceftom u 2015.

40%

srpskog izvoza otpada na BiH

oko

56%

srpskog uvoza dolazi iz BiH

porazum o slobodnoj trgovini u Jugoistočnoj Europi (Cefta) učinio je mnogo u sređivanju općih prilika u ovom dijelu Europe u prvi mah, a onda se, vremenom, njegovo produženo djelovanje počelo multiplicirati, u pozitivnom smjeru, razumije se. To najbolje potvrđuje žal onih koji je napuštaju zbog ulaska u EU (do sada je to samo Hrvatska) iako je prema viziji njenih tvoraca trebala biti samo dvorište ili mali teren za trening pred izlazak na veliki na kojem se igraju i velike utakmice, i gdje je sve moguće i svi imaju šansu. Ali, čini se da neće biti baš tako. Nemaju svi šansu, a najbolje se igra na poznatom terenu što čini i Srbija u Cefti. Jer ovdje i dalje postoji supervizor koji rješava probleme ako se pojave u vidu nekih prepreka za slobodan protok roba prije svega, jer sve ostalo, poput ljudi, ide lakše, a za kapital nikad i nije bilo granica. Primjer toga bilo je nedavno zaustavljanje kamiona iz Srbije na Kosovu, a što je brzo riješeno.

Nekad je Cefta institucionalno bila mnogo dinamičnija, ljudi koji rade u njenim organima u pojedinim zemljama više su se viđali, ali sada je sustav uspostavljen i funkcionira automatski. Samo se ponekad podvuče crta i zbroje rezultati.

Necarinske barijere - velik izazov

Tako je učinjeno i prošli tjedan u Privrednoj komori Srbije (PKS) gdje je održan okrugli stol o trgovinskim olakšicama u regiji Cefte. Glavni zaključak je da je taj sporazum o slobodnoj trgovini, koji ulazi u 10. godinu primjene, unaprijedio trgovinu i gospodarsku suradnju u regiji. Sporazum je proširen na mnoga područja, pregovara se o liberalizaciji trgovine uslugama, ali su necarinske barijere i dalje velik izazov, smatraju sudionici okruglog stola u Komori Srbije. Pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Bojana Todorović kazala je da trgovina u regiji Cefte potpuno liberalizirana,

Izvancarinske barijere

Makedonske rampe za srpsko brašno Upečatljiv primjer izvancarinskih barijera je makedonska rampa za uvoz brašna iz Srbije koja je početkom ove godine bila spuštena šesti put. Ali taj su problem brzo riješili makedonsko i srpsko ministarstvo trgovine. Uz malo paljbe s obje strane i prijetnji da će se stvari rješavati na razini organa Cefte koji se zove Komitet predstavnika punktova za kontakt. Ili u Bruxellesu. A što se zapravo dogodilo? Kako kažu u Ministarstvu trgovine Srbije: “Makedonija uporno pokušava ograničiti uvoz brašna iz Srbije, a donekle i pšenice. I to raznim

mjerama čini već više od šest godina. Zadnja rampa na granici s Makedonijom bila je obvezna superanaliza brašna u njihovim laboratorijima po cijeni od 400 eura za svaki uvezeni kamion, što bi obesmislilo kompletan posao”. Srbija je s druge strane zaprijetila da će, ako se brzo ne otklone izvancarinske barijere, “morati primijeniti odgovarajuće protumjere prema robi koja dolazi iz Makedonije”. Zatraženo je da Makedonija nastavi primjenjivati razumne cijene za odgovarajuće laboratorijske analize te da za analize

36 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

angažiraju sve laboratorije u zemlji, kao što je bio slučaj i do tada. Zatraženo je i da se ne kontrolira svaka isporuka brašna, što je u skladu s bilateralnim sporazumom o priznavanju certifikata iz 2012. godine. Rampa je ubrzo podignuta i zaboravljena. Do sljedeće prilike.

kao i tržište javnih nabava, dok se liberalizacija trgovine usluga očekuje do kraja tekuće ili polovinom 2017. godine. Od liberalizacije trgovine usluga, kako je istaknula, mnogo se očekuje. Bojana Todorović je ukazala na veliki značaj Cefta sporazuma za srpsku privredu. Zemlje potpisnice Cefta sporazuma su drugi vanjskotrgovinski partner Srbije, ali su najznačajniji jer Srbija s njima ima godišnji suficit u razmjeni od oko milijardu eura što je rezultat uglavnom izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prošle godine razmjena Srbije s Ceftom iznosila je 3,7 milijardi dolara. Najznačajniji trgovinski partner Srbije u izvozu u zemlje Cefte je Bosna i Hercegovina gdje je u 2015. ostvareno 40 posto ukupnog srpskog izvoza, a slijede Crna Gora sa 23 i Makedonija sa 18 posto izvoza. Na izvoznoj listi proizvoda iz Srbije u Ceftu prednjače poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, piće i proizvodi od metala i čelika.

Problemi se rješavaju direktno

U uvozu najznačajniji partner Srbije je također BiH jer uvoz iz te zemlje čini oko 56 posto ukupnog srpskog uvoza, druga je Makedonija sa 26 posto, treća Crna Gora s osam posto. Najzastupljenije robe u uvozu su željezo i čelik, kameni ugljen te voće i povrće. Bojana Todorović je naglasila da su necarinske barijere i dalje veliki izazov i ostaju dežurni problem i pored svih pomaka u dru-

gim sektorima. Na skupu je navedeno i da su zemlje Cefte od početka primjene Sporazuma do danas 37 puta prijavile Srbiju za primjenu necarinskih barijera, od čega je BiH podnijela 20 prijava, Albanija 16 i Makedonija 11 prijava. Rečeno je i da je Srbija 27 puta prijavila necarinske barijere protiv zemalja Cefte, a najviše u trgovini poljoprivredno-prehrambenim pro-

Sporazum o slobodnoj trgovini unaprijedio je trgovinu i gospodarsku suradnju u regiji izvodima, 83,78 posto. No, istaknuto je da se velik broj necarinskih barijera rješava direktnim kontaktom članica Cefte. Prekogranična trgovina u regiji značajno je unaprijeđena, suglasni su sudionici skupa u PKS-u, ali liberalizacija trgovine nije na očekivanoj razini zbog složenih procedura na graničnim prijelazima. U cilju bržeg kretanja robe i smanjenja troškova potrebna je intenzivnija suradnja u području međunarodne akreditacije laboratorija potpisnika Cefte i uzajamnog priznavanja takvih analiza, poboljšanje rada inspekcija i efikasnija razmjena informacija i dokumenata carina i inspekcijskih organa. 2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Komentar HGK

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 18. do 24. travnja ove godine zabilježeno je ukupno 275 brzih stečajnih postupaka, nad 32 subjekta je započeo stečajni postupak, dok su zaključena tri stečajna postupka. Likvidacija je započela nad 23 subjekta. Kad je riječ o predstečajnim nagodbama, uloženih prijedloga nije bilo, započela su tri postupka predstečajne nagodbe, nad njih tri postupak je obustavljen, dok je njih osam uspješno zaključilo predstečajnu nagodbu. Izbrisana su 154 subjekta, što je smanjenje od 21,03 posto u odnosu na tjedan prije. Ukupno je osnovano 308 trgovačkih društava, od čega 127 d.o.o.-a i 181 j.d.o.o. Od ukupno osnovanih subjekata uobičajeno prednjači Zagreb (119), zatim Split i Pazin sa po 38 osnovanih subjekata te Osijek sa 25, Rijeka sa 23 i Varaždin sa 22 osnovana subjekta. STEČAJEVI 37 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



715 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



685



275 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

275



19 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

154 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

154



23 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

308 

Poslovni subjekti d.o.o.

127



j.d.o.o.

181





d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

119

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Nastavak pada prometa industrije

Promatrano prema GIG-u, pad ukupnog prometa u veljači strukturno je rezultat smanjenja prometa kod energije od -62,2 posto te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju od -3,1 posto

romet industrije (prihod od prodaje koji obuhvaća rudarstvo i vađenje te prerađivačku industriju) u veljači ove godine bio je, prema kalendarski prilagođenim podacima, manji za 3,8 posto u odnosu na veljaču 2015. Taj pad prometa predstavlja nastavak ovogodišnjih negativnih kretanja tog pokazatelja, dok se u zadnjih godinu dana uglavnom bilježe pozitivna kretanja (četiri pada na godišnjoj razini, a ostalo rast). Kretanja ukupnog prometa industrije u zadnjih godinu dana karakteriziraju uglavnom negativna kretanja prometa na domaćem tržištu (djelomično kao rezultat i dalje slabe domaće potražnje) te uglavnom pozitivna kretanja prometa na inozemnom tržištu (što se može iščitati iz podataka o godišnjem rastu robnog izvoza). Promatrano prema GIG-u (glavne industrijske grane), pad ukupnog prometa u veljači strukturno je rezultat smanjenja prometa kod energije od -62,2 posto (djelomično kao rezultat nižih cijena nafte) te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju od -3,1 posto (djelomično kao rezultat visoke

38 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

baze u veljači prošle godine i nižih cijena hrane). U ostalim grupacijama zabilježen je porast prometa industrije.

Domaća potražnja i dalje slaba

Domaća potražnja, iako se pozitivno kreće, i dalje je slaba, a cijene nafte (iako rastu na mjesečnoj razini) i dalje su niže na godišnjoj razini, što ima utjecaj na kretanja prometa industrije. Slična kretanja bilježe se i na razini EU-a, odnosno u veljači ove godine zabilježen je godišnji pad prometa za jedan posto, dok se u zadnjih godinu dana većinom bilježe pozitivna kretanja. Značajan utjecaj na smanjenje vrijednosti prometa industrije ima pad prometa kod energije, koji se velikim dijelom bilježi zbog pada cijena nafte. ”Pod utjecajem i dalje slabe domaće potražnje te nižih cijena nafte i hrane, u veljači se nastavlja negativan trend prihoda od prodaje u industriji. Slična se kretanja istodobno bilježe i u EU”, prokomentirao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Konferencija o mikrokreditiranju uz potporu EU-a

Nedostatna ponuda mikro kredita Novi program HBOR-a olakšava mikro poduzetnicima pristup financiranju zbog smanjenih zahtjeva za instrumente osiguranja piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ikro poduzetnici čine 90 posto svih gospodarskih subjekata i zapošljavaju gotovo 25 posto ukupno zaposlenih radnika u hrvatskom gospodarstvu, ali ostvaruju samo 11 posto ukupnih prihoda. To ukazuje na jasnu potrebu snažnije institucionalne podrške kako bi se ojačao taj sektor. Na financijskom tržištu je ponuda mikro kredita nedostatna, a to nije pitanje samo ekonomskog rasta nego i socijalnog razvoja, istaknuo je Dušan Tomašević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) na prošlotjednoj Konferenciji o mikrokreditiranju uz potporu EU-a u organizaciji HBOR-a. Fokus konferencije je bio na upoznavanju mikro poduzetnika s mogućnostima koje im pružaju postojeći i novi načini financiranja te s novim programima i poticajima koji su im na raspolaganju. “Moramo razmišljati o javnom dugu, rastu BDP-a te o tome da HZZ broji 280.000 nezaposlenih. Očekivali smo daleko više od sustava subvencija, no pitanje je ima li država fiskalni kapacitet za nastavak takve politike ili nešto treba mijenjati. Moramo početi efikasno koristiti ono što imamo. U ovom trenutku postoji nekoliko vrlo jeftinih i efikasnih izvora financiranja, samo treba znati doći do njih i pravilno ih usmjeriti. HBOR može doprijeti do svakog poduzetnika, stoga će se malo promijeniti filozofija poslovanja banke koja neće biti isključivo komercijalna, već će služiti razvoju. Puno više se očekuje i od HPB-a. Ne tvrdim da te institucije treba spojiti, ali one moraju biti mehanizam kroz koji poduzetnicima država pomaže jer su u državnim rukama”, poručio je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta.

Osigurano 200 milijuna kuna potpora

Istaknuo je kako će HBOR ubuduće morati preuzimati malo više rizika, na zadovoljstvo domaćih poduzetnika, jer danas kredite mogu dobiti samo tvrtke kojima oni zapravo ni ne trebaju. Najavio je i da će ove godine biti osigurano oko 200 milijuna kuna potpora kroz e-

Impuls (bivši Poduzetnički impuls) za najosjetljivije skupine gospodarstva koje imaju najviše problema u počecima poslovanja. S tim ciljem je HBOR i predstavio program Mikrokreditiranje uz potporu EU-a koji provodi u suradnji s poslovnim bankama, a namijenjen je mikro poduzetnicima, fizičkim i pravnim osobama koje zapošljavaju do 10 radnika i ostvaruju godišnji poslovni prihod do dva milijuna eura. Ovim programom je mikro poduzetnicima olakšan pristup financiranju zbog značajno smanjenih zahtjeva za instrumente osiguranja: kreditiranje samo uz mjenice i zadužnice te eventualno zasnivanje hipoteke na opremi, ali isključivo onoj koja se nabavlja iz odobrenog kredita. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), požalio se na nelojalnu konkurenciju i nemogućnost naplate potraživanja kao na glavne boljke malih poduzeća. “Drago mi je da je većinu sugestija s terena prihvatila Vlada jer će svaka uklonjena barijera rezultirati novim zapošljavanjem”, zaključio je on.

HBOR može doprijeti do svakog poduzetnika, stoga će se malo promijeniti filozofija poslovanja banke koja neće biti isključivo komercijalna, već će služiti razvoju. Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 39

svijet financija Tranzicijski izvještaj Europske banke za obnovu i razvitak

Recesija je prošla, no rast je još nesiguran U Tranzicijskom izvještaju od Hrvatske se očekuje nastavak reformi kako bi se održivo smanjio dug i osigurao nastavak gospodarskog rasta. Reforme se događaju još uvijek presporo što i dalje drži investitore daleko od ulaganja u našu zemlju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Š više od mlrd €

3,4

uložio EBRD u Hrvatsku do sada

20 mil € EBRD

pomogao Orbicu u preuzimanju poljske tvrtke za distribuciju

30 mil €

dobila Dogus Grupa za investiranje u marine Dalmacija i Borik

estogodišnja recesija u Hrvatskoj završena je 2015. godine, no šanse za dugoročan rast gospodarstva i dalje su slabe, stoji u Tranzicijskom izvještaju Europske banke za obnovu i razvitak koji je objavljen prošlog tjedna. Blagi rast hrvatskog gospodarstva od 0,9 posto godišnje posljedica je ponajprije niskih cijena nafte, dobre turističke sezone te rasta potražnje u eurozoni. Iako je napravljeno nekoliko koraka prema poboljšanju investicijske klime, dugoročni problemi i dalje ostaju. Premda su odlukom o strategijskom investiranju osigurane jednostavnije procedure za pojedine velike investicijske projekte, istraživanje provedeno u zemlji pokazuje kako je i dalje nužan napredak u konkurentnosti i rušenju barijera za poslovanje.

Prespora privatizacija

Privatizacija je nastavljena u nekim područjima, no u drugima je i dalje prespora. Vodeća osiguravateljska društva i najveća luka su prodane privatnim investitorima, no napori da se proda ključna imovina u sektoru transporta, kemijske industrije i bankarstva i dalje su neuspješni. U ovoj godini EBRD očekuje fokusiranje na fiskalni deficit koji bi se trebao održivo smanjiti. Kako bi se održivo obuzdao i zabrinjavajući rast javnog duga, javna potrošnja se mora smanjiti umjesto da se povećavaju porezna davanja, naravno, uz naslanjanje na što veće napore u iskorištavanju europskih izvora financiranja. Reforme u poslovnom okruženju se presporo događaju i moraju se ubrzati kako bi se privukle toliko potrebne investicije. Pilot-projekt procjenjivanja i smanjivanja parafiskalnih

40 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

nameta je dobrodošao, no ono što je važnije je šira i brža implementacija reformi. Hvatanje u koštac s lošim zajmovima i korporativno restrukturiranje mora biti visoko na ljestvici potreba kako bi se oživjelo kreditiranje i ekonomski rast. Razine loših zajmova, osobito onih za korporacije, je visoka i odluke o njima se donose presporo te na taj

investicije su nužne da bi se potaknuo gopodarski rast, istaknuo je matić način ograničavaju širinu mogućnosti za davatelje zajmova i ograničavaju izvore banaka za nova zaduživanja. Hrvatsko gospodarstvo se u određenoj mjeri dinamiziralo i zbog toga je fokus izvješća EBRD-a na korištenju sredstava iz EU fondova, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša. “Ako bi se ta sredstva u potpunosti iskoristila, hrvatsko bi gospodarstvo moglo rasti po stopi od dva do tri posto godišnje. Komora je do sada sudjelovala u više od 100 projekata financiranih iz tih izvora i upravo sada pokrećemo Centar za industrijski razvoj za koji ćemo pribaviti 5,5 milijuna eura”, ističe Radoš. Dodao je kako su u HGK-u svjesni da država sama ne može riješiti sve probleme gospodarstva, pa zbog toga nude preuzimanje određenih funkcija i javnih ovlasti bez dodatnih troškova kako bi se

oslobodili administrativni kapaciteti države za provođenje reformi. “Dva su ključna problema koja muče mala i srednja poduzeća, pokazuju analize koje smo proveli, a to su porezni sustav i dostupnost kapitala. Što se tiče poreza, nije problem samo njegova visina nego i njegova jednostavnost, a kod dostupnosti kapitala uvijek je problem s alternativnim izvorima financiranja za poduzeća”, zaključio je Radoš.

Investicije kao nužnost

Pomoćnik ministra gospodarstva Zdeslav Matić ističe kako postoji nekoliko strateških pozicija važnih za osiguranje nastavka gospodarskog rasta. “Investicije su nužne da bi se potaknuo gospodarski rast. Zajedničko tržište je potencijal koji smo tek počeli iskorištavati, a EU fondovi nam daju tu mogućnost, posebice u energetskoj učinkovitosti i smanjenju utjecaja na okoliš. Sada smo svi puno pametniji i iskusniji i sposobni smo poboljšati ulagačku klimu,

smanjiti socijalne razlike i unaprijediti podršku malim i srednjim poduzetnicima u stvaranju novih poslova”, smatra Matić. “Izvještaj se bavi temom kako pronaći ravnotežu financiranja duga i financiranja kapitalom između domaće i strane valute koji dovodi u pitanje loše zajmove”, ističe direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić. “Oni imaju trošak za gospodarstvo i usporavaju gospodarski rast. U Hrvatskoj je ukupan dug domaćinstava i tvrtki i javni dug veći od 200 posto i upravo on onemogućava pristup financiranju. Ako uspoređujemo situaciju prije 10 godina, 15 posto malih i srednjih tvrtki je kao glavni problem istaknuo pristup financiranju, a sada to ističe više od 60 posto njih. Potreba za alternativnim instrumentima financiranja vodi prema tržištu kapitala, a EBRD upravo radi na integriranju regionalnih burzi u veće financijsko tržište”, zaključila je Vedrana Jelušić Kašić.

Hrvatsko gospodarstvo se u određenoj mjeri dinamiziralo i zbog toga je fokus izvješća EBRD-a na korištenju sredstava iz EU fondova. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

EBRD i Hrvatska

Oko milijardu eura investirano u projekte u Hrvatskoj U prošloj godini Europska banka za obnovu i razvitak investirala je značajna sredstva u projekte u Hrvatskoj i sada trenutačno ima oko milijardu eura u njima. Od njenog početka rada u nas kroz hrvatske tvrtke i institucije prošlo je više od 3,4 milijarde eura tog novca. U prošloj godini EBRD je investirao u obrtni kapital Jadran Galenskog laboratorija, Orbicu je pomogao pri preuzimanju poljske tvrt-

ke za distribuciju sa 20 milijuna eura, a Atlantic Grupi je pomogao sa 10 milijuna eura za tvornicu energetskih pločica u Novoj Gradišci. Podršku banke dobila je i turska Dogus Grupa od 30 milijuna eura za investiranje u marine Dalmacija i Borik. Za energetsku učinkovitost riječkog projekta Energo osigurali su povoljnih 10 milijuna eura. Luka Ploče je za investiciju u terminal za tekuću robu dobila kredit

od 9,6 milijuna eura, a tri banke su dobile ukupno 45 milijuna eura za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti za mala i srednja poduzeća i jedinice lokalne samouprave. U ovoj godini najavljuju ulaganje i stručnu pomoć u stvaranju zakonodavnih okvira za nove financijske instrumente, a bit će novca i za projekte energetske učinkovitosti za obiteljske i stambene zgrade.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Vipnet: rast prihoda od 2,7 posto Uslijed pozitivnog zaokreta u komercijalnom poslovanju tvrtke, Vipnet je u prva tri mjeseca ostvario prihod u iznosu od 88,4 milijuna eura, što je 2,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom kvartalu Vipnet je ostvario snažan porast investicija u iznosu od 14,5 milijuna eura ili 54,2 posto više nego u prvom kvartalu 2015. godine. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži smanjen je za 0,7 posto. Broj kućanstava koja koriste fiksne komunikacijske i TV usluge veći je za 17,7 posto.

U znaku internacionalizacije

Neuravnotežen odnos ponude i potražnje novca Na kraju travnja pokazuje se da je odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu bio iznimno neuravnotežen budući da je ponuda dominirala tijekom cijeloga razdoblja. Zato je organizirano trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb bilo vrlo skromno. Prošlog ponedjeljka održana je redovita obratna repo aukcija, 17. u godini, na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama 80 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Cijeli travanj iznos aukcije je nepromijenjen što znači da je likvidnost u sustavu sasvim dostatna depozitnim institucijama za održavanje obvezne pričuve. Proteklog utorka održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je izdano 672 milijuna trezorskih zapisa u kunama što je za 72 milijuna kuna planiranog

iznosa izdanja. Kako je istodobno na dospijeću bilo 970 milijuna, ukupno zaduženje države smanjeno je 298 milijuna kuna. Iako su prihvaćene sve ponude, prinos na jednogodišnji trezorski zapis smanjen je za dva postotna boda te sada iznosi 0,97 posto. Izdanje trezorskih zapisa u eurima je izostalo iako je na dospijeću ovaj tjedan bilo 15 milijuna eura. Ovaj tjedan u planu je izdanje od 400 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih zapisa. Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka te je ponuda kratkoročnih pozajmica značajno iznad potražnje. Za sada ni u svibnju nije realno očekivati promjenu pokazatelja na novčanom tržištu jer ne očekujemo rast potražnje za novcem. Stoga će kratkoročna kamatna stopa do daljnjega ostati iznimno povoljna. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

18. 4. - 22. 4. 2016.

25. 4. - 28. 4. 2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2016. ostvarila 1,155 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u razini prihoda ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) manja je za 5,1 posto, najviše zbog ulaganja vezanih uz pokretanje vlastite distribucije u Njemačkoj i Austriji te nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta, i iznosi 69,8 milijuna kuna. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 45,3 milijuna kuna i veća je za 1,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2015. godine.

0,2

25.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,08 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u odnosu

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,016962

CAD kanadski dolar

5,25308

JPY japanski jen (100)

6,132757

CHF švicarski franak

6,822007

GBP britanska funta

9,590003

USD američki dolar

6,570272

EUR euro

7,478284

Izvor: HNB

primjena od 30. 4. 2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

EUR

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

na američki dolar za 1,2 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom blago ojačala za 0,01 posto.

7,486 7,484

USD

6,66 6,64

CHF

6,88 6,86

7,482

6,62

6,84

7,480

6,60

6,82

7,478

6,58

6,80

7,476

6,56

6,78

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

vijesti Međunarodno tržište kapitala PV uspješan u 2015.

Većina indeksa u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog pada cijena nafte, slabijih nego što se očekivalo kvartalnih rezultata kompanija i određenih pokazatelja iz američkog gospodarstva. Sredinom tjedna dodatni oprez ulila im je odluka japanske središnje banke (BOJ) kako neće olabaviti monetarnu politiku, kao i usporavanje rasta američkog gospodarstva. Optimizam, tek nakratko, vratio im je rast cijene crnog zlata zbog, među ostalim, pada vrijednosti dolara te odluka američke središnje banke da neće mijenjati ključne kamatne stope. Tako su vrijednosti većine promatranih burzovnih indeksa umanjene na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 1,9 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je oslabio za 1,7 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 1,9 posto. Američki Dow Jones bio je manji za 1,2 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 4,4 posto. Tokijska burza nije radila u petak zbog praznika. Rast vrijednosti od 0,05 posto zabilježio je tek indeks Londonske burze FTSE.

6360 6340

18100

6320

18000

6300

17900

6280

17800

6260

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

4900

4560

4880

4540

4860

4520

4840

4500

4820

4480

4800

NASDAQ

4460

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4. 17600

10300

17400

10250

17200

10200

17000

10150

16800

DAX

16600

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

fond

datum

CAC40 25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

10350

10100

Dow Jones

17700

25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti Mirexa

18200

FTSE 100

NIKKEI 225 25.4. 26.4. 27.4. 28.4. 29.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

28.04. 114,37970

-0,2188

0,21

AZ - A

28.04. 114,52180

-0,2844

0,35

Erste Plavi - A

28.04. 113,66810

-0,3192

0,81

PBZ CO - A

28.04. 115,56310

-0,0547

0,55

Raiffeisen OMF - A 28.04. 113,90510

-0,1319

-0,51 0,25

kategorija B MIREX B

28.04. 218,98970

-0,1334

AZ - B

28.04. 224,17160

-0,1585

0,78

Erste Plavi - B

28.04. 224,69750

-0,1483

0,23

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

28.04. 199,63380

-0,1446

-0,68

0,00%

Raiffeisen OMF - B 28.04. 219,90590

-0,0871

-0,04

kategorija C

-0,05%

MIREX C

28.04. 112,05040

0,0180

1,93

AZ - C

28.04. 109,72100

0,0122

2,33

-0,15%

Erste Plavi - C

28.04. 111,70010

0,1040

2,35

-0,20%

PBZ CO - C

28.04. 111,50190

-0,0018

1,62

Raiffeisen OMF - C 28.04. 115,03950

0,0073

1,56

-0,10%

26.4.

27.4.

28.4.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,8%

Raiffeisen DMF

28.04. 210,94810

-0,0853

0,4%

AZ Profit

28.04. 247,91120

-0,1706

-1,56

0,2%

Croatia osiguranje 28.04. 149,83970

0,0559

-0,05

0,0%

AZ Benefit

0,6%

-0,2% -0,4% 28.3.

4.4.

12.4.

20.4.

Rast neto dobiti JGL-a

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 218,9897 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se pad od 0,3 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 114,3797 bodova, a Mirexa C 112,0504 boda.

25.4.

Privredni vjesnik lani je ostvario 3,2 milijuna kuna prihoda ostvarenih prodajom ukupno više od 100.000 tiskanih primjeraka tjednika. Prosječna prodana naklada po izdanju iznosila je 2500 tiskanih primjeraka. Inače, Privredni vjesnik izlazi i u digitalnom formatu, te ga u iPaper obliku prima dodatnih 36.000 čitatelja.

28.4.

-0,70

28.04. 233,40800

0,0797

1,62

Erste Plavi Expert 28.04. 185,35510

-0,2626

-0,01

Erste Plavi Protect 28.04. 184,87250

0,0628

1,46

Ukupni prihodi kompanije JGL u 2015. iznosili su 624.464.326,87 kuna i bili su veći za 3,27 posto u odnosu na 2014. godinu. EBITDA iznosi 78.548.457,29 kuna, a neto dobit 19.749.095,72 kune, što je skok od čak 10 posto. U skladu sa strateškim, izvoznim usmjerenjem tvrtke, udjel izvoza u poslovnim prihodima kontinuirano raste, pa su tako ti prihodi u 2015. dosegli 76,92 posto poslovnih prihoda, u iznosu od 408.709.582,82 kune. Najveće izvozno tržište i dalje ostaje Regija CIS, točnije Ruska federacija, s čak 54 posto udjela.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Nastavak rekordnih rezultata

Janaf je u prvom kvartalu ostvario rast ukupnih prihoda za 18,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je smanjio ukupne rashode za 2,9 posto. Prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata - veći su za 23,9 posto. Bruto dobit iznosi 67,1 milijun kuna, a neto dobit 53,7 milijuna kuna, što je porast dobiti za 85,4 posto. Janaf je za 2016. ugovorio poslove za transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata ukupne vrijednosti oko 630 milijuna kuna.

ENT: veći prihodi od prodaje Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom tromjesečju ostvarila je 330,8 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je sedam posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Operativna dobit bilježi porast od 20,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznosi 29,2 milijuna kuna, dok je neto dobit porasla 12,3 posto i iznosi 28,2 milijuna kuna. Prodajni i administrativni troškovi smanjeni su za 10,9 posto, što je utjecalo na porast operativne dobiti. Ukupna novčana sredstva, uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu iznose 250,2 milijuna kuna.

Crobexi u crvenom, Đuro Đaković dobitnik tjedna pao za 0,28 posto te je prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.688,48 bodova. Crobex10 je umanjen za 0,73 posto na 990,73 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -2,42 posto koliko je umanjen CROBEXtransport do +8,71 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,15 posto, a CROBIStr za 0,24 posto. Najlikvidnije izdanje je Arenaturist sa sakupljenih 75 milijuna kuna, od čega se samo 298.000 ZAGREBAČKA BURZA odnosi na redovni, a ostatak na blok THE ZAGREB STOCK EXCHANGE promet. To je izdanje tjedan je završilo UKUPAN TJEDNI PROMET: 356.640.203,37 kn bez promjene cijene, na 326,20 kuna. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.421.139,04 kn HT je sakupio šest milijuna kuna, a ciindex zadnja vrijednost tjedna promjena jena mu je pala za 2,14 posto na 144,40 CROBEX 1.688,4800 -0,28% kuna. Povlašteno izdanje Adrisa trgoCROBEX10 990,7300 -0,73% vano je u iznosu od 4,2 milijuna kuna, CROBIS 107,8015 +0,15% a bilježi pad od 0,75 posto na 395 kuna. CROBIStr 150,7573 +0,24% Pozitivnu postotnu promjenu bilježe samo tri od 10 najlikvidnijih izdanja. Top 10 tjedna zadnja Dobitnik tjedna je šesti najlikvidnipromet po prometu promjena cijena ji Đuro Đaković s porastom od 12,12 0,00% 326,20 74.939.501,40 Arenaturist d.d. posto na cijenu od 42,83 kune, a trgo-2,14% 144,40 5.971.159,57 HT d.d. van je u iznosu od 1,7 milijuna kuna. -0,75% 395,00 4.221.815,86 Adris grupa d.d. - povl. Atlantskoj plovidbi cijena je uvećana -0,73% 24,50 3.263.431,24 Valamar Riviera d.d. za 5,98 posto na 127,70 kuna, a sa-0,32% 329,00 3.257.347,33 Podravka d.d. kupila je 1,3 milijuna kuna. Posljed+12,12% 42,83 1.687.297,82 Đuro Đaković holding d.d. +2,26% 9.950,00 1.599.034,94 nje izdanje s porastom cijene je Ledo Ledo d.d. +5,98% 127,70 1.296.172,47 Atlantska plovidba d.d. (+2,26 posto), a tjedan je zaključio ci-1,53% 645,00 1.220.333,44 Končar - EI d.d. jenom od 9950 kuna i prometom od -0,58% 518,00 1.172.465,58 Kraš d.d. 1,6 milijuna kuna. Najlikvidniji Arenaturist zabilježio je tjedan bez postotne 10 dionica tjedna zadnja promjene cijene. Cjenovni pad zabipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena lježilo je šest izdanja. Gubitnik tjedna +58,29% 63,00 93.277,50 Turbos DAX short U je drugi najlikvidniji HT s padom od +54,00% 6,36 7.470,46 Vjesnik d.d. 2,14 posto. Končar EI tjedan je zaklju+39,42% 89,97 63.780,51 Institut IGH d.d. čio padom od 1,53 posto na cijenu od +23,76% 100,00 663.137,81 RIZ-odašiljaći d.d. 645 kuna te prometom od 1,2 milijuna +20,22% 11,18 47.870,16 Turbos E-mini S&P 500 s. D kuna. Slijedi povlašteno izdanje Adrisa +17,56% 99,91 7.433,03 Hrvatski duhani d.d. +17,48% 129,70 193.522,10 (-0,75 posto), a zatim Valamar RivieTurbos DAX short K +16,96% 1,31 206,88 Puljanka d.d. ra s tjednim minusom od 0,73 posto +14,20% 100,50 109.525,00 Turbos WTI nafta long Q odnosno zadnjom cijenom od 24,50 +13,14% 59,00 25.429,00 Termes grupa d.d. kuna i prometom u iznosu od 3,3 milijuna kuna. Desetom najlikvidnijem 10 dionica tjedna zadnja Krašu cijena je pala za 0,58 posto na promet s najvećim padom cijene promjena cijena 518 kuna, a Podravci za 0,32 posto na -64,33% 10,70 33.894,00 Turbos WTI nafta short O 329 kuna. Kraš je sakupio 1,2 miliju-52,33% 33,37 2.269,16 Imunološki zavod d.d. na, a Podravka 3,3 milijuna kuna. -41,76% 10,95 6.808,30 Turbos E. B. F. long F [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -32,31% 44,00 11.125,70 Turbos WTI nafta s. N

U proteklome tjednu ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su nešto manje aktivni i oprezni zbog objava financijskih rezultata kompanija. Redovni dionički promet u odnosu na pretprošli umanjen je za tri milijuna kuna ili osam posto te je iznosio 37,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 24 milijuna kuna što predstavlja 64 posto ukupnog redovnog prometa. Crobexi su nakon dva tjedna rasta zabilježili pad. Crobex je sa 1.693,14 bodova

Elektroprojekt d.d. Turbos srebro short 8 Turbos DAX long Q Turbos WTI nafta short M ZAIF Proprius d.d. Turbos E-mini S&P 500 l. L

44 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

-26,67%

220,00

-23,11%

11,58

14.300,00 13.493,35

-22,08%

88,20

92.876,69

-21,16%

76,00

23.036,00

-19,40%

8,06

2.418,00

-18,87%

8,60

1.315,80

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Nastavak uzlaznog trenda

Rasli svi obveznički fondovi Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 43, a palo 35. Od 28 dioničkih fondova, poraslo ih je osam, a palo 20. Najviše je vrijednost porasla fondu ZB aktiv, za 1,48 posto, pa je time postao dobitnik tjedna. Po porastu vrijednosti slijede KD Energija sa +1,14 posto i Neta New Europe s tjednim rastom od 0,54 posto. Najznačajniji pad zabilježili su Ilirika Azijski tigar s minusom od 2,06 posto, ZB trend sa -1,80 posto i Platinum Global Opportunity (-1,41 posto). Od sedam posebnih fondova, porasla su tri. Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi povećanje vrijednosti za 0,36 posto, dok su Raiffeisen Dynamic i Raiffeisen Harmonic porasli za 0,32 odnosno 0,07 posto. Najznačajnije je pao ZB Future 2030, za 0,39 posto, ZB Future 2055 bilježi pad od 0,35

posto, a ZB Future 2040 od 0,34 posto. Porasla su četiri od 14 mješovitih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB global, za 0,81 posto, a slijede ga OTP uravnoteženi s porastom od 0,48 posto i PBZ Flexible 30 (+0,06 posto). Pad je zabilježilo 10 fondova, a najznačajnije minuse zapisali su KD Balanced (-0,60 posto), Smart Equity II (-0,41 posto) i Allianz Portfolio (-0,40 posto). Svih 10 obvezničkih fondova je raslo. HI-conservative bilježi porast za 0,64 posto, a slijede ga Neta Emerging Bond s porastom od 0,27 posto i Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost uvećana za 0,24 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo Neta MultiCash (-0,02 posto). Erste Euro-Money rastao je 0,08 posto, a OTP euro novčani i Locusta Cash porasli su za 0,02 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 21.4.2016 do28.4.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,9812 HI-growth € 10,9715 ZB euroaktiv € 132,2202 ZB trend $ 152,0865 Capital Breeder kn 85,4931 KD Prvi izbor kn 13,3430 Ilirika Europa € 117,4100 PBZ Equity fond € 10,2137 HPB Dionički kn 102,7125 Erste Adriatic Equity € 85,9300 Neta Global Developed kn 83,0911 ZB aktiv kn 110,3416 Capital Two € 90,4594 Ilirika Azijski tigar € 44,2244 Platinum Global Opportunity $ 14,2755 KD Nova Europa kn 5,3559 OTP indeksni kn 39,3661 Platinum Blue Chip € 98,6509 Neta Frontier kn 471,0919 OTP Meridian 20 € 88,4256 A1 kn 84,7900 Alpen.Special Opportunity kn 138,7580 Neta New Europe kn 61,5132 Ilirika BRIC € 69,7067 Crobex10 kn 93,3867 KD Energija kn 8,0834 ZB BRIC+ € 82,9690 Allianz Equity € 141,1049 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,5700 Raiffeisen Harmonic € 100,3000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,8500 ZB Future 2025 € 96,8296 ZB Future 2030 € 95,0465 ZB Future 2040 € 94,8526 ZB Future 2055 € 95,0050 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,6692 PBZ Global fond € 14,3604 HI-balanced € 12,7686 KD Balanced kn 121,6542

tjedna promjena [%]

-0,41 -0,66 -0,42 -1,80 -0,79 -0,71 -0,15 -0,00 0,21 -0,13 -0,41 1,48 -0,63 -2,06 -1,41 0,21 -0,50 -0,31 -0,58 0,01 -0,74 0,43 0,54 -0,86 -1,23 1,14 0,08 -0,25 0,32 0,07 0,36 -0,30 -0,39 -0,34 -0,35 0,81 -0,25 -0,17 -0,60

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 93,7002 OTP uravnoteženi kn 102,0303 Allianz Portfolio kn 152,9600 Smart Equity € 102,4124 PBZ Conservative 10 fond € 108,3286 You Invest Active € 98,0200 You Invest Balanced € 99,6800 You Invest Solid € 100,4500 Smart Equity II € 96,3127 PBZ Flexible 30 fond € 100,4152 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,7224 HI-conservative € 14,2174 Raiffeisen Bonds € 173,4500 PBZ Bond fond € 127,3770 Capital One € 208,0989 HPB Obveznički € 156,5419 Neta Emerging Bond kn 80,1012 Erste Adriatic Bond € 117,2700 Raiffeisen Classic € 104,4400 PBZ Short term bond fond kn 101,4398 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2530 ZB plus kn 175,4379 ZB europlus € 150,5209 PBZ Euro Novčani € 139,2212 Raiffeisen Cash kn 157,6000 Erste Money kn 151,3100 HI-cash kn 152,1576 PBZ Dollar fond $ 131,5577 HPB Novčani kn 143,5547 OTP novčani fond kn 133,1644 Money One kn 129,5796 Allianz Cash kn 118,4133 Erste Euro-Money € 115,7500 Auctor Cash kn 110,6472 Raiffeisen euroCash € 105,7500 HPB Euronovčani € 106,2932 Locusta Cash kn 1354,2684 Neta MultiCash kn 108,0173 OTP euro novčani € 102,8048

0,06 0,48 -0,40 -0,01 -0,08 -0,16 -0,13 -0,03 -0,41 0,06

naziv(fond)

valuta

0,11 0,64 0,24 0,18 0,06 0,08 0,27 0,10 0,19 0,06 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,08 0,02 0,02 0,01 0,02 -0,02 0,02

Optima Telekom je u prvom kvartalu ostvario rast prihoda od telekomunikacijskih usluga za pet posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kao rezultat porasta prihoda te nižih jednokratnih stavki ostvaren je rast operativne dobiti (EBITDA) od tri posto, odnosno isti je ostvaren u visini od 23,1 milijun kuna. Izuzimanjem jednokratnih stavki, EBITDA je niža za 5,2 posto. Ostvarena neto dobit veća je za 6,4 milijuna kuna, a dobro poslovanje omogućilo je i daljnja kapitalna ulaganja koja su u prva tri mjeseca iznosila 13,5 milijuna kuna.

Treća godina poslovanja s dobiti

Croatia Airlines već treću godinu zaredom posluje s dobiti. Tako je neto dobit za 2015. iznosila 13,8 milijuna kuna, a ostvarena operativna dobit dosegnula je 16,7 milijuna kuna. Time je operativna dobit povećana za 22 posto u odnosu na rezultate iz 2014., kada je iznosila 13,7 milijuna kuna, dok je ostvarena neto dobit veća za čak 83 posto u odnosu na 2014., kada je izosila 7,5 milijuna kuna. Ukupan broj prevezenih putnika porastao je za jedan posto, a u međunarodnom putničkom prometu za dva posto. Tijekom 2015. prevezeno je ukupno 1.849.676 putnika.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Bill Aulet

Disciplinirano poduzetništvo MATE

Petnaesto stoljeće prebogato je povijesnim događajima i slavnim ličnostima. No, u njemu se, između imena vladara, papa, umjetnika i pustolova, provlači još jedno manje poznato ime - Džem sultana. Nakon smrti Mehmeda II. Osvajača 1481. dolazi do sukoba između njegova dva sina, Džema i Bajazita. Bježeći od Bajazitove odmazde, Džem pronalazi utočište kod viteza Ivanovaca na Rodosu. Postupno, u iščekivanju vojne pomoći kršćanske Europe, postaje njezin zatočenik i adut u borbama protiv Turaka.

Ayad Akhtar

Američki derviš Algoritam

Interes za poduzetništvo buknuo je diljem globusa, no mnogi ljudi vjeruju da je poduzetništvo nešto što se ne može naučiti. Najveći poduzetnici, primjerice Richard Branson, Steve Jobs i Bill Gates, u biti su imali zajedničku samo jednu stvar: stvarali su odlične proizvode. Ova knjiga nudi sveobuhvatan, integriran i dokazan pristup korak po korak stvaranju inovativnih, vrlo uspješnih proizvoda, bilo da stvarate fizički predmet, usluge ili isporučujete informacije.

Vera Mutafčieva

Slučaj Džem Sandorf

Hayat Shah mladi je Amerikanac čiji se uobičajeni život razlikuje od drugih samo zbog njegova pakistanskog nasljeđa i čestih nesuglasica njegovih roditelja. No sve se mijenja dolaskom Mine, prijateljice Hayatove majke iz Pakistana koja se rastala. Njezina duboka duhovnost oživljava muslimansku vjeru obitelji, što posebno snažno utječe na Hayata koji se u nju zaljubljuje. A kada Mina napokon pronađe sreću s muškarcem, Hayat mora nešto učiniti – nešto što će imati razorne posljedice po one koje najviše voli.

46 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

Miroslav Krleža

Marginalije o gradovima i ljudima Naklada Ljevak

Nakon svoje prve knjige Suzana Matić je izjavila kako nam nedostaje ono što najviše jesmo te da je njeno pisanje često više ranjavanje, nego cijeljenje. “Jer ta emocija koju lovim po sebi i po redovima u kojima je ispisujem, jednom kad je napisana nije puštena van, nego baš suprotno, kada je prepoznata, ulovljena, ona samo raste i preuzima me”, dodala je. U ovoj pjesničkoj knjizi to Drugo i dalje nedostaje, a autorica je i dalje u potrazi za Bogom u licu Drugoga, ali i ona je drugačija.

Jon Muth

Zen panda Planetopija

Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda će se vidjeti kako sam reagirao na tekstove koji čine sku masu. Marenciklopedij ginalije su moje primjedbe ili zanovijetanja koje su već stručnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argumentirano može i diskutirati, kaže Krleža. Nakon što su marginalije predočene jav nosti, ovo se izdanje pokušava vratiti autorovu pristupu varijacijskoga izbora naglasaka iz cjeline. Suzana Matić

Drugojačija V.B.Z.

Riječ je o slikovnici za mlađu i stariju djecu, od četiripet godina do nižih razreda osnovne. Tri klasične zen priče uklopljene su u priču o troje djece koji upoznaju neobičnog novog susjeda – pandu Mirna Voda. Svako dijete posjeti pandu i dobije svoju zen priču koja govori o životu i osjećajima. Idealna je za sve one koji žele približiti djeci zen učenje u zabavnom, poznatom kontekstu, prilagođenom najmlađima. Odličan poticaj i polazište za daljnji razgovor i istraživanje.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja AGBS Yazilim, Istanbul, Turska, www.agbs. com.tr. Softverska tvrtka osnovana je 2011. i nalazi se u Istanbulu. Specijalizirana je za digitalne marketinške tehnologije (softver i digitalni dizajn), mobilne aplikacije (IOS, Android, proširena stvarnost), razvoj prilagođenih softverskih rješenja. Kontakt: info@agbs.com.tr, +90216-3901228. Turbine Tvornica turbina, Karlovac, www.ttk.hr. Tvrtka dizajnira i proizvodi nove brodske uređaje, rezervne dijelove za brodove i industrijske pumpe i turbine, obnavlja brodove, radi vibracijsku dijagnostiku, dinamičko balansiranje i zvučne analize te proizvodi turbogeneratorske agregate u kogeneraciji na biomasu. Svi proizvodi tvrtke su pod strogim nadzorom i kontrolom nacionalnih i internacionalnih institucija (CRS, BV, DNV, IRS, ABS, LRS, GL, RUSSIA REGISTER). Tim stručnjaka tvrtke sastoji se od kvalificiranih ljudi, rangiranih od konstruktora, crtača, ovlaštenih inženjera do specijalista

u vibrodijagnostici i planiranju. Kontakt: Ivica Mikšić, info@ttk.hr, +385 47648588. Suradnja Varga elektronik, Prelog, www.varga-elektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju električnih kutija i različitih limenih pozicija (dimenzije 0,2 mm). Traži i one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Akumulatori

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju akumulatore za vozila i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 10. svibnja. Izgradnja ulične rasvjete

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Vodice nabavlja radove na izgradnji ulične rasvjete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 960.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. svibnja. Gradski niskopodni autobusi

Autotrolej iz Rijeke nabavlja gradske niskopodne autobu-

za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@varga-elektronik. hr, +385 40 643 189, +385 99 2762 074. Suradnja El-set, Zlatar Bistrica, www.el-set.hr. Tvrtka traži partnere kao što su potencijalni kupci kabelske opreme kućanskih aparata i kabelske opreme u automobilskoj industriji, kooperanti u proizvodnji i montaži elektromontažnih uređaja, proizvođači komponenti za kabelske setove te proizvođači opreme za ispitivanje kabelskih setova/opreme. Kontakt: Karmen Moler, info@el-set.hr, 049 461 301. Tiskana izdanja Kašmir promet, Zagreb. Nakladnička kuća koja u svom izdavačkom programu objavljuje kvalitetne slikovnice i knjige za mlade, postere i čestitke. Ilustracije iz knjiga za djecu su višestruko nagrađivane inozemnim nagradama Grand prix OBI, Japan, Zlatna plaketa BIB, Slovačka, IBBY Honour List te domaćim nagradama Grigor Vitez i Ovca u kutiji. Originali iz dvije slikovnice dio su međunarodne zbirke Chihiro Art Museuma iz Japana. Do sada tvrtka je prodala prava u Japan, Francusku, Veliku Britaniju, Mađarsku, SAD, Kinu, Sloveniju, Južnu Koreju, Švedsku, BiH, Crnu Goru, Njemačku i Italiju. Zainteresirana je za suradnju u proširenju proizvodnje: na opremu za dječje sobe, multimediju, odjeću, ukrasne papire, posteljinu s likovima iz slikovnica, ukrasne predmete, proizvodnju animiranih filmova. Kontakt: Kašmir Huseinović, kasmir@kasmir-promet.com, +385 14553806, +385 912000654.

se. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 25 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 7. lipnja. Suncobrani i rezervni dijelovi

Grad Zagreb nabavlja suncobrane i rezervne dijelove za suncobrane. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. svibnja.

Regija

Oprema za studentske domove

Ministarstvo prosvjete Makedonije nabavlja opremu za 10 studentskih domova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 84 milijuna denara. Rok dostave ponuda je 30. svibnja.

Pilotska oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja pilotsku opremu (pilotsko suho odijelo, kombinezon i rukavice).

Policijske uniforme

Brčko Distrikt nabavlja policijske uniforme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 256.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, poslovni prostori... Poslovni prostor, ukupne površine 77,8 četvornih metara, Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 224.593 kune. Dražba se održava 3. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku. Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2613 četvornih metara, Dragalić, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 894.032,99 kuna. Dražba se održava 3. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 923 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 6.517.000 kuna. Ročište za prodaju petom javnom dražbom održava se 4. svibnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi pet posto od oglašene cijene. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 099/8070 782. Gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 1692 četvorna metra, Daruvar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 1.425.305,66 kuna. Dražba se održava 4. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Parkirno mjesto u podrumu, ukupne površine 11,75 četvornih metara, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 44.340 kuna. Dražba se održava 5. svibnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 3. svibnja dale osiguranje upla-

48 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

tom 10 posto od utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/292 281. Zemljište, ukupne površine 1125 četvornih metara, Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 490.000 kuna. Dražba se održava 5. svibnja u 9.40 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće nakon dogovora te poziva na broj mobitela 091/5164 792. Kuća i dvorište, ukupne površine 1007 četvornih metara, Sotin, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 342.000 kuna. Dražba se održava 6. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Dvosobni stan, ukupne površine 57,2 četvorna metra, Novi Vinodolski, Primorskogoranska županija, procijenjene vrijednosti 488.512 kune. Dražba se održava 9. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici. Prodaja po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 40.000 kuna. Zgrada i pašnjak, put, dvije zgrade i dvorište, ukupne površine 20.086 četvornih metara, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 880.000 kuna. Dražba se održava 9. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 6. svibnja dale osiguranje uplatom 399.400 kuna. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5676 754. Dvorište s obiteljskom kućom i garažom te pašnjak, ukupne površine 1435,05 četvornih metara, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 776.280,80 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Izgradnja pročišćivača Tvrtka Fischer Ingenieure AG raspisala je natječaj za izgradnju dodatnog kraka pročišćivača otpadnih voda za uklanjanje mikro onečišćenja. Radovi predviđaju projektiranje, izgradnju pogona, njegovo puštanje u rad te njegov servis. Rok za predaju ponude je 31. svibnja, a više podataka o nadmetanju možete pronaći na https:// www.simap.ch/shabforms/COMMON/search/searchresult.jsf. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Namještaj Tiszántúli Református Egyházkerület objavljuje natječaj za nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Tiszántúli Református Egyházkerület, AK14657 Kálvin tér 17. Debrecen, 4026 Hungary. Szabó János, tiszantul@ reformatus.hu HU321. Više podataka o nadmetanju na http://www.ttre.hu.

Informacijske tehnologije

Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinske konstrukcije i metali Finske obrambene snage raspisuju natječaj za isporuku građevinskih konstrukcija i metala. Natječaj je otvoren do 19. svibnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na Puolustusvoimat, PL 69, Puolustusvoimien logistiikkalaitos, FI33541 Tampere, Finland, contracts.fdflogcom@ mil.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Vrećice za otpad Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@asker.kommune.no. Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/Documents/Folder/142269.

2. svibnja 2016. | broj 3926 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Ove godine održava se 11. Fotosofia

Nadgradnja kreativnosti i iskustva I ove godine će petnaestero odabranih dobiti priliku za nadgradnju fotoznanja, kreativnosti i iskustva, te za promociju svog rada i povezivanje s onima koji im mogu biti od pomoći u bavljenju fotografijom. “Iza nas je 10 godina i 150 polaznika seminara iz svih država regije. Budući da su se mnogi seminaristi povezali s prethodnim generacijama i ostali u kontaktu, često mi se čini kao da smo umjesto 10, imali jedan mega seminar”, rekao nam je fotograf Damir Hoyka, voditelj seminara, dodajući kako ga je naziv Fotosofia oduvijek asocirao na djevojku te je u najavnim fotografijama Fotosofije 11 predstavio Fotosofia Girl - superheroinu koja vizualizira ideju Fotosofije kao sjecišta fotografije, kreativnosti, zabave, akcije, fantazije, odlučnosti, napetosti, futurizma, svjetla... Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a seminar će se održati od 12. do 19. lipnja u Termama Tuhelj. Kako se prijaviti na seminar, može se vidjeti na www.fotosofia. info.

Valja napomenuti da Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj na Fotosofiju dovodi Javiera Salasa, španjolskog celebrityja i modnog fotografa. Seminaristi će i sami moći steći iskustvo snimanja poznatih kroz temu Celebrity portret u čijoj su realizaciji proteklih godina po-

mogli primjerice Rene Bitorajac, Zuhra, Gile iz Električnog orgazma, Zoran Predin, Barbara Kolar, Natko Zrnčić Dim..., a novost je da će se neki od njih okušati i u crossu na tri i šest kilometara koji će se u sklopu seminara održati uz logističku potporu Hrvatskog atletskog saveza.

Uskoro otvorenje obnovljenog hotela Bellevue

Modernistički hotel s prizvukom starog doba Na hrvatskom Jadranu iz godine u godinu raste broj luksuznih hotela, a sa svakim od njih ističu se i nove hit destinacije za ljetovanja i odmor. Tako se u Orebiću na poluotoku Pelješcu uskoro otvara u potpunosti preuređeni hotel Bellevue, u čije je uređenje investirano 20 milijuna kuna. Hotel u modernističkom stilu s prizvukom nekog starog doba prve goste očekuje potkraj svibnja. S ovim hotelom i Orebić se nameće kao ozbiljno odredište s potpuno novim turističkim konceptom. Obnovom je Bellevue dobio kategoriju četiri zvjezdice, a

50 | Privredni vjesnik | broj 3926 | 2. svibnja 2016.

osim hotelske zgrade, uređene su četiri depadanse te vile uz more. Po završetku investicijskog ciklusa kompleks hotela Bellevue imat će 330 kreveta. Kako je istaknuo Srđan Janićijević, predsjednik Uprave HTP-a Orebić, to je tek prva faza investicijskog ciklusa u toj turističkoj tvrtki, a u sljedećim fazama obnavljat će se ostatak smještajnih kapaciteta te tvrtke, primjerice hotel Orsan koji sada ima kategoriju tri zvjezdice. (S.P.)

Što čini tvrtku uspješnom? Uspješni i zadovoljni zaposlenici.

Uplatite dobrovoljnu mirovinsku štednju za sebe i svoje zaposlenike i iskoristite poreznu olakšicu Srce svake tvrtke njezini su zaposlenici. Nagradite ih uplatom dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje. Uplate poslodavca u III. stup su porezno priznati izdatak na koji se ne plaćaju dodatni porezi i doprinosi.