Pv 3928

| milijuni za inovacije | kvote premale | albanija za suradnju | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

16. svibnja 2016., godina LXII, broj 3928

Zajednički informacijski sustav

Podaci točni i na jednom mjestu Konačno nastaje sustav koji objedinjuje podatke iz katastra i zemljišnih knjiga

intervju

Viktor Pavlinić Tele2 Hrvatska

poticaj međusektorskoj suradnji

Domaći proizvodi na turističkom stolu

misija mmf-a u hrvatskoj

Strukturne reforme i nadalje su ključne

sadržaj

3928 / 16. svibnja 2016.

TEMA TJEDNA

6

6

Zajednički informacijski sustav (ZIS) Podaci točni i na jednom mjestu

INTERVJU 12

Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Za telekome je regulatorna stabilnost presudna

AKTUALNO 17

Hrvatska gospodarska komora o radnim dozvolama Građevinari razgrabili dozvole u dva dana

poticaj suradnji 18

64

Plasman domaćih proizvoda u turizmu Domaći proizvodi na turističkom stolu

AKTUALNO 28

Svjetska premijera Salone 380 u Marini Trogir

Hrvatsko-albanski poslovni forum Suradnjom do energetske sigurnosti

Baumit Croatia 34

12

20 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj Stručnjaci koji donose novo ruho vašem domu

HRWWWATSKA 40 Axel Rettig, potpredsjednik Motorola Solutionsa Imamo dugoročna partnerstva s nekoliko hrvatskih kompanija

Viktor Pavlinić

SVIJET FINANCIJA 54

Misija MMF-a u Hrvatskoj Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su ključne

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Svjetska premijera Salone 380 u Marini Trogir Nasljednik najuspješnijeg modela Salone

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Dario Puljiz

Ode novac kroz dimnjak Danas se najveći dio domaćeg peleta izvozi iz Hrvatske, za što nema ni ekonomskog niti ekološkog opravdanja. Kolokvijalno rečeno, to se može usporediti s izvozom čistog zraka

Marko Mrkonjić/Pixsell

M Dario Puljiz, vlasnik tvrtke Spačva

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ože se reći kako se razvoj hrvatskog turizma, među ostalim, zasniva i na ekologiji. Naime, u našoj zemlji mora postojati svijest o tome da se energane-kotlovnice koje koriste fosilna goriva i tako otpuštaju značajne količine ugljičnog dioksida u atmosferu trebaju zamijeniti ekološkim gorivima, CO2 neutralnim, obnovljivim i svakako jeftinijim, a to su primjerice bioenergenti, briket i pelet. Upotrebom takvog goriva u hotelima i ostalim turističkim objektima smanjuju se njihovi operativni troškovi, a ujedno se razvija domaća industrija bioenergenata, peleta i briketa, koja koristi isključivo domaću sirovinu iz hrvatskih šuma. Na taj se način utječe i na zapošljavanje novih radnika, povećanje prihoda lokalne zajednice, kao i na ukupni ruralni i regionalni razvoj. Osim toga, suvremeni turisti sve su više ekološki osviješteni, pa tako vole boraviti u turističkim objektima u kojima se koristi bioenergija.

No, problem je u tome što se danas najveći dio peleta izvozi iz Hrvatske, za što nema ni ekonomskog niti ekološkog opravdanja. Kolokvijalno rečeno, to se može usporediti s izvozom čistog zraka. A onda za istu količinu potrebne energije moramo uvoziti i koristiti skuplja fosilna goriva koja nepovoljno utječu na životnu okolinu. Jedan od najlošijih primjera upotrebe fosilnih goriva zasigurno je Nacionalni park Plitvička jezera čije se poslovodstvo brine o najvećim hrvatskim prirodnim ljepotama, a u svojim turističkim objektima u tom nacionalnom parku kao energent koriste mazut. Ako čak i sprečavaju ispuštanje mazuta u okoliš, vodu i tlo, ipak ugljični dioksid završi u zraku iznad Plitvičkih jezera. Preračunato u brojke, to je 10.000 tona ugljičnog dioksida, a ukupna snaga energetskih postrojenja tog nacionalnog parka iznosi 9,5 megavata. I u Parku prirode Medvednica hoteli se griju na mazut, a na taj se energent grije i veliki dio od 640 hrvatskih hotela. No, svi se moramo društveno odgovorno ponašati jer to danas nije samo trend, nego sve više postaje dio poslovne filozofije svakog gospodarskog subjekta. Društveno odgovorno poslovanje jednako je važno

4 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

za sve koji se bave turizmom. Naime, kao što je već rečeno, suvremene goste zanima ekologija i uvijek se rado vraćaju na ekološka odredišta.

A najvažnije je da nam se gosti ponovno vrate.

Sinergijski učinci upotrebe peleta kao energenta, ali i ušteđena financijska sredstva na tom energentu, mogu se pametnije uložiti u, primjerice, promociju i pojačanu reklamu nekog hotela ili turističkog objekta, u uređenje prostora, edukaciju radnika ili za vraćanje kredita, u svakom slučaju bolje nego da jednostavno taj novac ode kroz dimnjak.

Dok svoje ekološko gorivo jeftino izvozimo, naši se nacionalni parkovi griju na mazut U budućnosti treba razmišljati i o plaćanju penala na emisiju CO2. Logistička podrška upotrebi peleta i ostalih bioenergenata postoji, baš kao i ekonomični kotlovi proizvedeni u Hrvatskoj. Za drveni brod se kaže da može trajati dok ima drva u šumi, a isto vrijedi i za opskrbu peletima. Naime, dok ima šume, bit će i CO2 neutralnih peleta, proizvedenih iz obnovljive sirovine iz naših šuma. Ujedno to dobro utječe na zapošljavanje jer na taj način posao dobivaju ljudi s prostora gdje uglavnom nema drugog gospodarstva osim onoga vezanog za šumu. Na taj način može se utjecati i na zaustavljanje iseljavanja mladog stanovništva, pa čak i na demografsku obnovu tih prostora.

Nadam se da ću ovim svojim “glasnim razmišljanjima” potaknuti donošenje odluka kojima bi i hrvatski turizam, baš kao i naša drvna ili na šumi temeljena industrija dobili novi krug konkurentnosti, jednu novu razinu ekološkog ponašanja, ali i sve ostale konkretne prednosti i poboljšanja u poslovanju.

BROJKE, BROJKE

Broj novoosnovanih društava i obrta putem servisa HITRO.HR 1678 društava i obrta otvoreno od

1. siječnja do 31. ožujka 2016. putem servisa HITRO.HR

* od toga: 52 obrta, 593 d.o.o.-a te 1033 j.d.o.o.-a

6712 društava i obrta očekuje se da će

se ukupno otvoriti u 2016. godini putem servisa HITRO.HR

* to bi predstavljalo povećanje od 934 novootvorena subjekta, odnosno 16% više osnovanih društava i obrta u odnosu na 2015. godinu

5778 društava i obrta osnovano

u 2015. godini putem servisa HITRO.HR

* od toga: 181 obrt, 1958 d.o.o.-a i 3639 j.d.o.o.-a

6068 društava i obrta osnovano u 2014. putem servisa HITRO.HR

* od toga: 231 obrt, 1773 d.o.o.-a i 4064 j.d.o.o.-a

* servisi HITRO.HR-a nalaze

se u 61 uredu u Fininim poslovnicima diljem Hrvatske, po 1 u svakom gradu

Izvor: Fina

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava (ZIS)

Podaci točni i na jednom mjestu Stvaranje jedinstvenog sustava koji će imati podatke iz katastra i zemljišnih knjiga trebalo bi omogućiti lakše upravljanje i planiranje nekretninama. Njime se osigurava i lakše prostorno planiranje​, uređenje naselja i stanovanja​, razvijanje komunalne djelatnosti, a država će lakše raspolagati i svojom imovinom, ističe ravnatelj Državne geodetske uprave piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T 1200 osoba zaposleno u Geodetskoj upravi

112

katastarskih ureda i 1 veliki Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

s podacima o katastarskih općina

3380

i više od 14,5 milijuna parcela raspolaže Geodetska uprava

eško je upravljati imovinom ako ne znaš gdje je i kakva je. A država i mnogi pojedinci donedavna su imali velike probleme s time. Na bilo koji podatak čekalo se mjesecima, a promjene vlasništva mnogi - zbog raznih razloga, a najčešće radi izbjegavanja plaćanja obveza državi - nisu upisivali u zemljišne knjige. Kako bi se tome stalo na kraj i omogućilo da se zna što je čije, gdje se i što se zapravo tamo nalazi, krenulo se u objedinjavanje katastra i zemljišnih knjiga kako bi se u jedinstvenom Zajedničkom informacijskom sustavu našli svi podaci o nekom zemljištu.

Donedavna dva odvojena registra

Donedavna se u Hrvatskoj sustav registriranja nekretnina zasnivao na dva, institucionalno odvojena registra: katastru i zemljišnim knjigama. Katastar nekretnina vodi Državna geodetska uprava, a zemljišno knjižni odjel dio je sudskog sustava.

U Geodetskoj upravi radi oko 1200 ljudi kroz 112 katastarskih ureda i jedan veliki Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. U svojim papirima oni imaju podatke o 3380 katastarskih općina i ukupno više od 14,5 milijuna parcela.

Posao ove uprave je sakupljanje ažurnih i pouzdanih podataka koji čine temeljni registar geoprostornih podataka. Od trenutka kada se krenulo u stvaranje jedinstvenog sustava, rade i na podršci za povezivanje temeljnih registara u Hrvatskoj te se bave uređenjem državne granice​ , ali i razvojem državne kartografije koja postaje podloga za projektiranje​. Rezultat tog rada trebala bi biti konačna i potpuna izgradnja integriranog sustava zemljišne administracije (ZIS), a nju bi pratila i u ​ spostava katastra infrastrukture​koja je izgrađena na

6 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

tom zemljištu. Kako bi se taj projekt ostvario, Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava, uz potporu Vlade i Sabora, napravili su višegodišnji Nacionalni program obnove katastra i zemljišnih knjiga koji provode Ministarstvo i Geodetska uprava. Tim programom definirane su lokacije od strateškog interesa, vrijeme provedbe i izvori njegova financiranja.

Jasno je određeno i da se u tom procesu moraju napraviti i prirediti transparentni zakoni, te da se moraju ostvariti rezultati zajedničkog rada, a cijeli projekt treba pratiti i informiranje javnosti o njegovoj provedbi.

Stvaranje ZIS-a jača naš gospodarski potencijal u cjelini, zaključuje Markovinović Objedinjavanjem podataka katastra i zemljišnih knjiga skraćuje se i pojednostavljuje sustav evidentiranja stanja na zemljištu, ističe Danko Markovinović, ravnatelj Državne geodetske uprave. “​Početkom rada na njemu postojalo je u sustavu čak 12 metoda održavanja podataka, što je u četiri godine smanjeno na samo jedan. Stvaranjem jednog dokumenta koji objedinjuje podatke spojeni su do sada odvojeni podaci koji su se nalazili na izvatcima iz zemljišnih knjiga i katastara. Iz tog sustava izbačene su rubrike posjedovnice zemljišnih knjiga u koje se upisuju vlasnici upisani u katastar. U dokumenut ulazi katastarska slika

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Stanje predmeta u DGU - 2012.–2015.

UKUPNO PREDMETA

Neupravni predmeti

Upravni predmeti

parc. i drugi geod. elaborati

Izrada, pregled i ovjera geod. elaborata

Izdavanje uvjerenja i drugih potvrda

2012.

1.230.945

1.170.994

59.951

2012.

34.480

2012.

31.953

2012.

728.011

2013.

1.550.106

1.492.755

57.351

2013.

24.557

2013.

37.502

2013.

1.036.588

2014.

1.239.391

1.173.256

66.135

2014.

35.069

2014.

24.728

2014.

721.294

2015.

1.315.320

1.246.475

68.845

2015.

34.639

2015.

28.924

2015.

839.126

Ukupno predmeta 2012.–2015.

g Za

416.748

135.435

123.755

129.081

260.380

374.205

277.581

205.068

153.300

128.528

0

167.810

390.231 155.067

191.030

192.373

100.000

152.896

200.000

313.191

325.134

300.000

345.391

400.000

492.748

500.000

c c r r r b k k a a a a a a d n it ić ik ik re pin sisa ova ždi nic ova jek sp itic žeg bro ada sije en ova spl pul vn ove o i b a a v o l l v . o k z k i i o r g r r e p š r Kr br č a av ro vu va op b j ka vi sl du k

Stvaranjem jednog dokumenta koji objedinjuje podatke spojeni su do sada odvojeni podaci koji su se nalazili na izvatcima iz zemljišnih knjiga i katastara.

Danko Markovinović, ravnatelj Državne geodetske uprave

objekta, te podaci o česticama iz katastra, vlastovnica i teretovnica iz zemljišne knjige. Zahvaljujući tome stvoren je Zajednički informacijski sustav (ZIS) i Baza zemljišnih podataka (BZP)”, naglašava Markovinović.

projekt osigurava se i lakše prostorno planiranje​, uređenje naselja i stanovanja​, razvijanje komunalne djelatnosti, a država će lakše raspolagati i svojom imovinom. Ono što vlasnici

Katastarske izmjere i geofoto podaci

Nacionalni program obnove katastra i zemljišnih knjiga definira lokacije od strateškog interesa, vrijeme provedbe i izvore njegova financiranja

Cijeli ovaj proces prate i katastarske izmjere kojima se korigira stvarno stanje uz geofoto podatke prema onome što se nalazi u katastru.

Taj je projekt financiran iz različitih izvora. Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra financirano je iz državnog proračuna, europskih fondova, a dijelom kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Dio novca osigurali su porezni obveznici, posebice sređivanje podataka na razini jedinica lokalne samouprave.

U ovaj projekt ušlo se i zbog toga što točni podaci utječu na državno investiranje, pitanje su i nacionalne sigurnosti, a o njima ovise i investicije na lokalnoj i regionalnoj razini​, dodaje Markovinović. “Sve će to za posljedicu imati osiguravanje povoljnije poduzetničke klime i omogućiti povećanje zaposlenosti.

Istovremeno stvara se okvir za određivanje poreza, posebno novog poreza na nekretnine čije se uvođenje uskoro očekuje. Rješavanjem problema u podacima o vlasništvu kroz ovaj

8 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

nekretnina mogu očekivati je i jednostavnije i transparentnije raspolaganje svojim nekretninama, transakcije s njima kao i smanjenje broja sudskih sporova vezanih uz nekrentine.

Sigurno je da stvaranje ZIS-a jača naš gospodarski potencijal u cjelini​“, zaključuje Markovinović.

USPOSTAVA ZIS-a pregledna karta ZIS ugovor IPA 2008 Model 1 Model 3 Model 2 PUK Dubrovnik 26/36

ZIS Ugovor (2013.)

IPA2008 (2013 i 2014.)

Model 1 (2015.)

Model 3 (2015.)

Model 2 (2016.)

UKUPNO

Broj ureda 2 11 20 36 44 (100%)

Broj k.o.

173 (5%) 381 (11%) 684 (20%) 582 1030 (31%) 3380 (100%)

Broj kč 549.034 1.290.010 2.559.165 (17%) 6.199.786 14.446.787

27/36

Naslov naslov naslov naslov Hrvatski centar za razminiranje »

topografska izmjera i državne karte, katastarski podaci, središnji registar prostornih jedinica, ...

Ministarstvo kulture »

topografska izmjera, digitalni ortofoto, katastarski podaci, CROPOS, ...

Državni zavod za statistiku » državne

državne karte, digitalni ortofoto, CROPOS, digitalni model reljefa, ...

topografska izmjera i državne karte, digitalni ortofoto, digitalni model reljefa, CROPOS, pomorsko dobro, ....

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova » državna

granica, katastarski podaci, središnji registar prostornih jedinica, ...

Ministarstvo financija » katastarski

podaci, evidencija nekretnina, središnji registar prostornih jedinica, ...

Ministarstvo zdravlja » središnji

registar prostornih jedinica, adresni registar, topografske karte, digitalni ortofoto, ...

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode » topografska izmjera, digitalni ortofoto, katastarski podaci, CROPOS, digitalni model reljefa, ...

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja » prostorno planiranje i urbanizam, legalizacija nezakonito izgrađenih objekata, prostorne podloge, ...

Ministarstvo obrane » topografska

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

karte, katastarski podaci, središnji registar prostornih jedinica, ...

Državna uprava za zaštitu i spašavanje » topografska izmjera i

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture »

izmjera i državne karte, aerofotogrametrijska snimanja, magnetometrija, CROPOS, digitalni model reljefa, ...

Ministarstvo uprave » središnji

registar prostornih jedinica, adresni registar, ...

Ministarstvo poljoprivrede »

topografska izmjera, digitalni ortofoto, katastarski podaci, CROPOS, digitalni model reljefa, ...

Ministarstvo unutarnjih poslova » topografska izmjera i

državne karte, digitalni ortofoto, CROPOS, digitalni model reljefa, katastarski podaci, ...

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Serija natječaja

Milijuni za inovativna poduzeća Vlada bi vrlo brzo trebala donijeti odluku o prihvaćanju novog poticanja mikro, malih i srednjih poduzetnika, uključujući ciljane skupine ljudi piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

pa sve do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. prosinca. Maksimalni iznos potpore koja se može dodijeliti iznosi 90 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, istaknuo je kako je ovo zapravo početak serije natječaja. “Uskoro ćemo imati novi natječaj kako bi se komercijalizirale one inovativne ideje koje će biti praćene kroz ovaj natječaj. Slijedi treći natječaj kroz koji ćemo sve te proizvode opremiti odgovarajućim certifikatima i potrebnom papirologijom kako bi mogli doći na malo i veleprodajno tržište”, objasnio je Horvat.

Žensko poduzetništvo i branitelji

M

inistarstvo poduzetništva i obrta objavilo je poziv za dostavu projektnih prijava Inovacije novoosnovanih MSP-a. U sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 22,8

Maksimalni intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 90 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta milijuna kuna novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzećima. Pozivom se sufinancira razvoj inovacija koje će rezultirati proizvodom ili uslugom koji će biti novost u ponudi poduzeća ili pak na tržištu. Iznosi pojedinačnih potpora kreću se od 150.000 kuna do 1,5 milijuna kuna. Projektne prijave podnose se od 10. lipnja 10 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Potpora u sklopu ovog poziva namijenjena je novoosnovanim trgovačkim društvima, obrtima, kao i ostalim subjektima koji se bave ekonomskom djelatnošću, koji u trenutku predaje projektne prijave nisu stariji od 36 mjeseci, a pod uvjetom da nisu raspodijelili dobit te nisu osnovani spajanjem. Ministar Horvat naglasio je kako je siguran da će Vlada vrlo brzo donijeti i odluku o prihvaćanju novog poticanja mikro, malih i srednjih poduzetnika, uključujući ciljane skupine ljudi. “Dakle, ponovno uvodimo projekte kojima ćemo poticati žensko poduzetništvo i kojima ćemo omogućavati da branitelji steknu određene predispozicije za vraćanje na tržište rada”, istaknuo je podsjetivši kako je već u nekoliko navrata dosad napomenuo da se mijenja filozofija poticajnih mjera. Drugim riječima, da mnogo veći izvori financiranja budu strukturni fondovi, a da se tek manji dio financijskih sredstava namakne iz državnog proračuna. Također, skrenuo je pozornost na daleko veći Poduzetnički impuls koji će, kako sada stvari stoje, iznositi 246,5 milijuna kuna. Od toga će se samo 3,5 milijuna kuna odnositi na sredstva iz državnog proračuna, a sve ostalo su ona iz strukturnih fondova. Dodao je i to kako su u završnoj fazi razgovori s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava kako bi dodatnih tri milijuna eura bilo na raspolaganju za subvencije zadrugama, klasterima i inkubatorima.

INNOVA 2016.: 100 milijuna eura bespovratnih sredstava

Novac za razvoj novih proizvoda i usluga

Od 100 milijuna eura potpora poduzetnicima, 40 je namijenjeno za projekte do 200.000 eura, a ostalih 60 posto za projekte veće vrijednosti.

Minimalna vrijednost potpore je 25.000 eura, a maksimalna 7,5 milijuna piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

K

onferencija Innova 2016. prva je u nizu događaja na kojima će se poduzetnicima predstaviti natječaj težak 100 milijuna eura namijenjen povećanju razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja. Riječ je o bespovratnim potporama namijenjenima mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima, koje se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od 100 milijuna eura, 40 je namijenjeno za projekte do 200.000 eura, a ostalih 60 posto za projekte veće vrijednosti, minimalna vrijednost potpore je 25.000 eura, a maksimalna 7,5 milijuna.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić je istaknuo kako je došlo vrijeme za implementaciju svih institucionalnih znanja koja smo do sad stekli i da je bitno poslati poruku poduzetnicima – sredstva su dostupna, uključite se. “EU sredstva trebala bi predstavljati zamašnjak rasta i razvoja ne samo tvrtki koje će aplicirati za njih, već i njihovih partnera, a time i cijelog gospodarstva. Nedostaje nam visokotehnološki razvijenih tvrtki, nedo-

staje nam sinergija i koordinacija svih dijelova sustava, sve to negativno utječe na gospodarstvo. Trebaju nam investicije kroz koje će uložena sredstva dati višestruke efekte”, poručio je Panenić, osvrnuvši se na tri Vladina dokumenta koja bi

Nedostaje nam visokotehnološki razvijenih tvrtki, kaže ministar Panenić trebala pomoći da se pokrene ekonomija, a to su Industrijska strategija, Strategija poticanja inovacija i Strategija pametne specijalizacije. Posebno je naglasio važnost pametne specijalizacije kroz koju moramo razviti nove usluge, patente i znanja koja će biti globalno konkurentna.

“Cilj nam je stvoriti najmanje 200 po-

duzeća koja će imati takve usluge, a ako se plan ostvari, možemo imati 3000 do 4000 novih radnih mjesta za visokoobrazovane”, zaključio je.

Ministar želi slatke brige

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić je izjavio kako smo kao država na začelju EU-a po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj.

“Mi godišnje na to trošimo 0,7 posto BDP-a, dok je prosjek Unije oko dva posto. Cilj Vlade je da se do 2020. taj postotak udvostruči, a do 2025. dosegne prosjek EU-a.

Ovo je prvi ovakav natječaj u Hrvatskoj i daje puno mogućnosti jer za poduzetnike su istraživanje i razvoj kruna poslovanja koja donosi nova zapošljavanja. Bez toga napretka i konkurentnosti nema”, naglasio je, uz napomenu kako će kroz feedback korisnika prilagođavati uvjete natječaja koliko je to u njihovoj moći. Također je poručio kako bi mu bilo drago da vrijednost prijavljenih projekata bude puno viša od 100 milijuna eura te da bi mu osiguravanje dodatnih sredstava bilo slatka briga.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska

Za telekome je regulatorna stabilnost presudna Nažalost, svjedoci smo da se telekom sektor, čak i u bliskoj prošlosti, promatrao ponajprije kroz prizmu izdašnog izvora prihoda za državni proračun, a ne kao veliki investitor, generator i pokretač razvoja cjelokupnog gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T 2005. god Tele2 je ušao na hrvatsko tržište

oko

800.000 korisnika Tele2 u Hrvatskoj

gotovo

1400 radnih mjesta na hrvatskom tržištu izravno stvara Tele2

ele2 Hrvatska je dio švedske grupacije Tele2, jedne od vodećih telekomunikacijskih tvrtki u Europi, koju je 1993. godine osnovao Jan Stenbeck. Nezadovoljan visokim cijenama koje je građanima za telefoniranje nudio tadašnji monopolist, te sa željom da pruži najbolju vrijednost za novac, Stenbeck je osnovao sasvim drukčiju telekomunikacijsku tvrtku, pozicionirao je kao izazivača i nazvao Tele2 sugerirajući samim imenom drugačiji telekom od onoga na što su navikli korisnici.

Danas, Tele2 posluje na devet velikih europskih tržišta, te za svojih 14 milijuna korisnika nudi proizvode i usluge u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristup internetu, kabelsku televiziju, usluge podatkovnih mreža i zabavne sadržaje.

Viktor Pavlinić 1. travnja preuzeo je mjesto predsjednika Uprave Tele2 Hrvatska od Malin Holmberg, koja je postala predsjednica Uprave Tele2 Nizozemska. Prvi čovjek Tele2 Hrvatska kaže nam kako ta kompanija u nas broji 170 većinom visokoobrazovanih profesionalaca koje veže međunarodna organizacijska kultura te specifične vrijednosti i način rada. Važno je napomenuti da Tele2 na sebe veže i široku mrežu partnerskih kompanija u Hrvatskoj te ako se uzme u obzir njihovih oko 1200 zaposlenika, može se reći da Tele2 izravno generira gotovo 1400 radnih mjesta u Hrvatskoj.

n Zbog čega je Tele2 odlučio doći na hrvatsko telekom tržište?

- Tele2 je u Hrvatsku došao 2005. u vrijeme kad je na tržištu telekomunikacija vladala atmosfera klasičnog duopola s izrazito visokim cijenama usluga te samim time veliki

12 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

broj građana nije si mogao priuštiti mobitel, a kamoli za to platiti prihvatljivu cijenu. Naš glavni cilj je ponuditi kvalitetne telekomunikacijske usluge po najnižoj cijeni na tržištu i korisnicima pružiti najveću vrijednost za novac. Prepoznali smo da hrvatsko tržište

Ulaskom na tržište Tele2 snizio je cijene usluga za 60 posto ima potencijal za rast na temelju takvog pozicioniranja te smo odlučili investirati. Možda je najzorniji primjer situacije na tržištu prije 11 godina činjenica da je ulaskom na tržište Tele2 snizio cijene usluga za 60 posto.

n Koliko ste dosad uložili u poslovanje u Hrvatskoj i u što najviše?

- Ako gledamo razdoblje od početka poslovanja, onda se investicije mjere u milijardama kuna. Do sada su naše investicije u Hrvatskoj bile značajne. Jedna od najvećih je investicijski ciklus koji smo započeli početkom prošle godine, a odnosi se na potpunu nadogradnju mreže. Prvom fazom, koja je završena u prosincu 2015. godine, značajno smo unaprijedili 3G pokrivenost te tako osigurali pokrivenost 99 posto stanovništva glasovnom te 97 posto stanovništva 3G podatkovnim uslugom. Područje gdje je napredak u odnosu na prije možda najznačajniji je dostupnost 3G usluge glavnih cestovnih pravaca i autocesta koja sada iznosi 98 posto.

Početkom veljače smo predstavili i našu 4G

Tele2 je u Hrvatsku došao 2005., kad je na tržištu telekomunikacija vladala atmosfera klasičnog duopola i kad si veliki broj građana nije ni mogao priuštiti mobitel.

Ulaskom na tržište Tele2 je snizio cijene usluga za 60 posto, kaže Viktor Pavlinić

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Ako uspoređujemo hrvatsko tržište sa Švedskom, domicilnim tržištem Tele2 i jednim od najnaprednijih telekomunikacijkih tržišta u svijetu, vidimo da navike, očekivanja i ponašanje potrošača slijede sličan trend, ali s vremenskim odmakom od oko dvije godine.

mrežu koja je dostupna za 90 posto stanovništva. To, naravno, nije kraj jer nastavljamo s ulaganjima i s fokusom na podizanje razine kvalitete proizvoda i usluga, a s ciljem unapređenja sveobuhvatnog korisničkog iskustva Tele2 korisnika.

nad onime što plaćaju. Također, korisnicima smo omogućili besplatno probno razdoblje u trajanju do 30 dana kako bi se odlučili sviđa li im se usluga ili ne. Dakle, neprekidno ulažemo u unapređenje usluga, a naše poslovanje se razvija i polako, ali sigurno raste.

n Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- U proteklih 10 godina poslovanja u Hrvatskoj uveli smo nekolicinu noviteta i isticali se inovativnim pristupom u kreiranju ponuda za krajnje korisnike te znatno utjecali na promjene na mobilnom tržištu. Osim sniženja cijena za 60 posto, uveli smo prvu tarifu s istom cijenom razgovora prema svim mrežama, ponudili smo prvi Android pametni telefon, te prvu tarifu bez ograničenja trajanja poziva. U ožujku smo predstavili i novi koncept tarifa za pretplatnike koji omogućuje korisnicima da sami kreiraju svoje tarife i podatkovne pakete koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama te da ih sami mogu mijenjati u bilo kojem trenutku tijekom trajanja ugovora, i to bez dodatnih troškova. Navedene usluge korisnicima pružaju potpunu fleksibilnost i jednostavnost te potpunu kontrolu

n Jeste li zadovoljni mjestom koje Tele2 zauzima na hrvatskom telekom tržištu?

- Trenutačno Tele2 ima oko 800.000 korisnika u Hrvatskoj. Iako je to zavidni broj građana koji su nam ukazali povjerenje koristeći naše usluge, ipak nismo sasvim zadovoljni i ambicija nam je povećanje tržišnog udjela.

14 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

n Smatrate li hrvatsko tržište telekom proizvoda i usluga razvijenim ili ne?

- Ako se promatra tržište mobilnih usluga, rekao bih da infrastrukturom Hrvatska ne zaostaje toliko za razvijenim tržištima Europe. Situacija s ponudom usluga nešto je manje loša i to ponajprije zbog slabije kupovne moći građana koja je dodatno ugrožena dugotrajnom krizom. Stanje se polako mijenja - korisnici počinju sve više koristiti pametne telefone, usluge OTT - Over the Top igrača poput Skypea, Facebooka, WhatsAppa, a

trend, ali s vremenskim odmakom od oko dvije godine.

Trenutačno Tele2 ima oko 800.000 korisnika u Hrvatskoj. Iako je to zavidni broj građana koji su nam ukazali povjerenje koristeći naše usluge, ipak nismo sasvim zadovoljni i ambicija nam je povećanje tržišnog udjela.

dolaskom Netflixa na hrvatsko tržište će se s vremenom povećati i gledanje TV sadržaja na mobilnim telefonima i tabletima. To

Konkurencija je dobra i štoviše poželjna dok se svi igrači pridržavaju pravnog i regulatornog okvira znači da korisnici počinju koristiti sve više podatkovnog prometa ne samo u komunikacijske svrhe, već i na zabavne i edukativne sadržaje. Ako uspoređujemo hrvatsko tržište sa Švedskom, domicilnim tržištem Tele2 i jednim od najnaprednijih telekomunikacijskih tržišta u svijetu, vidimo da navike, očekivanja i ponašanje potrošača slijede sličan

n Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj sektora?

- Osnovni preduvjet za uspjeh svake tvrtke je predvidljiv i stabilan regulatorni i zakonodavni okvir. Regulatorna stabilnost presudna je za industrije poput telekoma, u kojima su razine ulaganja visoke. Nažalost, svjedoci smo da se telekom sektor, čak i u bliskoj prošlosti, promatrao ponajprije kroz prizmu izdašnog izvora prihoda za državni proračun, a ne kao veliki investitor, generator i pokretač razvoja cjelokupnog gospodarstva. Dodatno, izmjene zakonodavnog okvira nisu uzimale u obzir situaciju, te je raspored snaga na tržištu imao za posljedicu da je dodatni teret raspoređen disproporcionalno ekonomskoj moći igrača na tržištu. Naravno da to nije dobro i ima negativne posljedice kako na investicijski potencijal i razvoj industrije, tako i na konkurentnost unutar same industrije. Obje te komponente u konačnici imaju negativan utjecaj na krajnje korisnike i gospodarstvo Hrvatske.

Shodno tome, učestale regulatorne promjene su štetne za poslovno planiranje i donošenje dugoročnih strategija bilo kojeg ozbiljnog investitora. n Koliko je telekom sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje?

- Telekomunikacije su od izuzetne važnosti za gospodarski razvoj i rast svake zemlje i u 21. stoljeću igraju iznimno važnu ulogu u organizaciji i poslovanju ne samo nacionalnog već i globalnog gospodarstva. Ukratko, svijet bez telekomunikacija ne bi bio moguć. Danas telekomunikacije povezuju poduzeća, globaliziraju tržišta, smanjuju troškove transakcija, povećavaju produktivnost i izravno utječu na gospodarsku dobrobit. Bez telekomunikacija mnoge tvrtke ne bi mogle poslovati, napredak i nova otkrića u znanosti ne bi bila moguća, a jasno je da su upravo ove dvije djelatnosti ključne za razvoj svakog gospodarstva. n Ima li u Hrvatskoj mjesta za još jednog mobilnog operatora?

- U usporedbi s europskom praksom i uvidom u domaće zakonodavstvo, ne postoje prepreke za dolazak još jednog operatora na hrvatsko tržište. Zdrava konkurencija potiče promjene pomoću kojih se jedna tvrtka razlikuje od druge i to kroz uvođenje nove tehnologije, promjenu proizvoda ili poboljšanje korisničkog iskustva. Konkurencija je dobra i štoviše poželjna, naravno, sve dok se svi igrači pridržavaju pravnog i regulatornog okvira.

Bez telekomunikacija mnoge tvrtke ne bi mogle poslovati, napredak i nova otkrića u znanosti ne bi bila moguća, a jasno je da su upravo ove dvije djelatnosti ključne za razvoj svakog gospodarstva.

U usporedbi s europskom praksom i uvidom u domaće zakonodavstvo, ne postoje prepreke za dolazak još jednog operatora na hrvatsko tržište.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Na tržištu i vrhunske domaće tvrtke Vlada prodaje dio svojih udjela, među ostalim, u Končaru, Sunčanom Hvaru, ACI-ju, Eutelsatu i Croatia osiguranju, a tom prodajom želi namaknuti 200 mlijuna eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Otišlo u proceduru

Nova zaduženja HAC-a i HC

N

a popisu trgovačkih društava koja su od posebnog interesa, prema prošlotjednoj odluci Vlade, više se neće nalaziti osam tvrtki u kojima je država imala vlasničke udjele. S popisa se skida Croatia banka u kojoj Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka drži 100 posto dionica, zatim Croatia Airlines u kojoj je državni udjel gotovo 99 posto, Luka Rijeka s gotovo 85 posto vlasničkog udjela, zatim Petrokemija s državnim udjelom u dionicima od gotovo 80 posto, ACI s oko 79 posto vlasničkog udjela države, Luka Rijeka s gotovo 85 posto kao i Končar u kojem država ima nešto više od 50 posto dionica. Za državu tvrtka od posebnog interesa više nije ni Croatia osiguranje, gdje je prodajom većinskog paketa Adris Grupi ostalo oko 30 posto dionica u državnom vlasništvu i na kraju Podravka, s državnim udjelom od oko 25 posto.

Prema obrazloženju odluke, nakon stručnih konzultacija Vlade i Ministarstva financija utvrđeno je da ovih osam trgovačkih društava nisu društva čijim dionicama treba upravljati Državni ured

za upravljanje državnom imovinom posebice zato jer se i Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine predviđa privatizacija i eventualna prodaja navedenih društava. Premijer Tihomir Orešković naknadno je pojasnio kako Vlada neće odmah krenuti u privatizaciju svih tih osam kompanija, već će samo prodajom određenih udjela dobiti oko 200 milijuna eura, kojima će smanjiti javni dug i na taj način povećati kreditni rejting, kako bi u konačnici i kamate bile manje. Tako će se u Končaru prodati 25 posto, čime će država uprihoditi oko 46 milijuna eura, u Sunčanom Hvaru udio za oko 17 milijuna eura, u tvrtki Eutelsat oko 30 milijuna eura, te oko 30 posto udjela u Croatia osiguranju. Sve to trebalo bi biti gotovo u idućih mjesec dana.

Ina ostala na popisu

“To je onih 200 milijuna eura o kojima sam govorio. Druge tvrtke nemamo namjeru prodavati, a iako se u medijima govorilo, Podravka nije u igri”, kazao je

16 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Vlada je u Sabor uputila zakon kojim se potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i EBRD-a za financiranje Projekta restrukturiranja Hrvatskih autocesta te je HAC-u odobrila i novo zaduženje kod domaćih banaka od 200 milijuna eura. “Ove godine HAC-u na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 124 milijuna eura kamata koje je potrebno refinancirati”, rekao je ministar prometa Oleg Butković. Novi kredit od 89 milijuna eura uz državno jamstvo podići će i Hrvatske ceste za financiranje građenja i održavanja državnih cesta te podmirenje kreditnih obveza u 2016. premijer Tihomir Orešković. Može se reći da je ovakva odluka bila očekivana jer je Vlada već najavljivala kako ove godine planira “slomiti javni dug” i to aktivacijom državne imovine. Nakon što je s tog popisa skinula osam kompanija, Vlada je na popis trgovačkih društava od posebnog interesa dodala tvrtku Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o.. Njihovo je obrazloženje da je riječ o kompaniji čiji je projekt rekonstrukcije i proširenja uvršten na listu strateških investicijskih projekata. Rekonstrukcijom i proširenjem piste u Malom Lošinju omogućilo bi se primanje većih zrakoplova i većeg broja putnika. Vlada je također odlučila da će Ina-Industrija nafte Zagreb i ubuduće biti tvrtka od posebnog značaja za državu.

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora o radnim dozvolama

Građevinari razgrabili dozvole u dva dana Naše gospodarstvo ne može biti konkurentno ako gospodarstvenicima ne osiguramo dostatnu radnu snagu, smatra Mirjana Čagalj iz HGK koja apelira na Vladu da odobri kvote koje će zadovoljiti potrebe na tržištu rada

R

adne dozvole za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj uvijek izazivaju podijeljene osjećaje, pogotovo stoga jer je hrvatska stopa nezaposlenosti od 16,3 posto među najvećima u Europi, a na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema zadnjim podacima evidentirano je 276.406 osoba. Unatoč toj brojci hrvatsko gospodarstvo vapi za kvalitetnim radnicima, te je Vlada za ovu godinu odredila godišnju kvotu od 3115 radnih dozvola za strance od čega se 2315 dozvola odnosi na novo zapošljavanje.

Predsjednik Udruženja graditeljstva HGK Zlatko Sirovec kaže da je kvota od 500 dozvola koju su građevinari dobili nedovoljna jer građevinsko tržište trenutačno traži nekoliko tisuća novih radnika, a kvote bi se trebale odobravati po stvarnom stanju potražnje.

“Kvota od 500 dozvola doslovce se razgrabila u dva dana, što dovoljno govori o tome koliki je interes građevinskih tvrtki za radnicima svih građevinskih zanimanja”, rekao je Sirovec dodavši da bi hitno trebalo povećati kvote za uvoz radne snage, što bi olakšalo poslovanje i pojačalo aktivnosti u građevinskom sektoru u kojem je trenutačni nedostatak radne snage limitirajući faktor.

Kad je riječ o prometu, ukupno su odobrene 123 dozvole, s time da se njih 70 odnosi na vozače, 24 za pilote, 19 za mehaničare zrakoplova, a 10 za kabinsko osoblje.

Radnici se iseljavaju

“Kvota odobrena za 70 vozača teretnih vozila u ovoj je godini, iako nekoliko puta veća od prethodne, doista nedostatna za održivi razvoj hrvatskog prijevozništva koje je i uz to već osjetno manje konkurentno od onoga u neposrednoj blizini”, ističe predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK Darko Vukadinović, ističući kako je u zadnjoj godini dana došlo do odljeva kvalitetnog vozačkog kadra iz Hrvatske zbog liberalizacije tržišta pojedinih zemalja EU-a, prije svega Njemačke.

“Iako pozdravljamo odluku Vlade koja je uvažila zahtjev HGK, HOK-a, HUP-a i sindikata te odobrila dodatne kvote za zapošljavanje stranih radnika, nakon analize stanja na terenu, u t v rd i li smo da su kvo-

17 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

te nedostatne”, naglašava potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj koja apelira na Vladu da odobri kvote koje će zadovoljiti potrebe na tržištu rada.

Kvota od 70 dozvola za vozače nedostatna je za održivi razvoj hrvatskog prijevozništva, kaže Vukadinović “Suočeni smo s valom iseljavanja radnika iz Hrvatske. Odlaze nam čitave obitelji. Uz to što je riječ o velikom demografskom problemu, riječ je i o golemom ekonomskom problemu. Naše gospodarstvo ne može biti konkurentno ako gospodarstvenicima ne osiguramo dostatnu radnu snagu”, smatra Mirjana Čagalj.

Najveći broj dozvola, njih 1500, pripao je sektoru brodogradnje. Mate Lukas, v.d. predsjednika Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK, mišljenja je da je odobrena kvota dovoljna te da će članovi strukovne udruge biti zadovoljni. (I.G.)

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 17

HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM Plasman domaćih proiz

Domaći proizvodi na U današnje doba nije jednostavno oduprijeti se inozemnoj konkurenciji, ali nas to ne treba obeshrabriti jer možemo konkurirati cijenom i kvalitetom, rekao je Ante Todorić, dopredsjednik Uprave Agrokor koncerna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I Neke proizvode jednostavno moramo uvoziti jer su turisti naviknuti na njih, a u Hrvatskoj ih nema, ali ponosni smo na činjenicu što je većina proizvoda koje koristimo u našim objektima hrvatskog podrijetla.

Ivana Budin Arhanić, Valamar Riviera

ako strani turisti itekako prepoznaju i cijene hrvatske proizvode, potrebno je osvijestiti i same domaće proizvođače u tome da je turizam odličan kanal za plasman njihovih proizvoda. Neki od proizvoda koji se koriste u turističkoj djelatnosti, ali zasad još uvijek u nedovoljnoj mjeri, su drvni namještaj, prehrambeni proizvodi poput svježe tjestenine te inovatorski proizvodi od plastike. Tako se, primjerice u našim hotelima kategorije četiri i pet zvjezdica nalazi samo od 20 do 30 posto drvnog namještaja iz masiva tvrtke Spin Valis. Za razliku od njih, zagrebačka tvrtka Naše klasje bavi se proizvodnjom svježe tjestenine te iako dosta izvoze, ipak žele povećati plasman u domaćem turizmu. U toj gospodarskoj djelatnosti ima mjesta i za plasman funkcionalnih, lijepo dizajniranih proizvoda od plastike, koje proizvodi tvrtka Stražaplastika iz Huma na Sutli.

I dok ta tvrtka čak 90 posto svojih proizvoda izvozi, samo 10 posto prodaje se na domaćem tržištu i to uglavnom za turizam.

Kako bi se domaći hotelijeri i ostali turistički radnici umrežili s proizvođačima domaćih proizvoda, na nedavno održanom sajmu Hrvatske gospodarske komore pod nazivom Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam održani su i mnogi B2B susreti turističkih radnika, proizvođača i dobavljača raznih proizvoda. Osim predstavnika tih tvrtki, na tom sajmu je među ostalima sudjelovao i Ante Todorić, dopredsjednik Uprave Agrokor koncerna, koji je istaknuo kako ta kompanija proizvodi milijardu eura godišnje, a u turizmu vidi veliki potencijal gdje može konkurirati cijenom i kvalitetom. To je potkrijepio činjenicom kako je primjerice 1994. godine proizvedeno 20 milijuna litara Jamnice, dok danas ta proizvodnja iznosi 550 milijuna litara. Todorić je naglasio kako se u današnje doba nije jednostavno oduprijeti inozemnoj konkurenciji, ali nas to ne treba obeshrabriti jer možemo konkurirati cijenom i kvalitetom.

Umrežavanje malih proizvođača

Turizam je gospodarska grana u kojoj se najbolje plasiraju domaći proizvodi. Naime, turisti ili poslovni ljudi kada odlaze na odmor ili na 18 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

poslovno putovanje žele se upoznati s gastronomskim specijalitetima države koju su posjetili. Upravo je u tome hrvatska prednost jer obilujemo raznim lokalnim i autentičnim gastro delicijama koje treba ponuditi gostima. Jedna od turističkih tvrtki čiji vlasnici, uz međunarodna jela, na jelovnicima svojih hotelskih restorana nude hrvatsku kuhinju je Valamar Riviera. Tako je Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica turističke tvrtke Valamar Riviere, istaknula kako ta tvrtka koristi domaće proizvode u svojim ho-

Od ukupne nabave Valamar Riviere koja iznosi milijardu eura, 80 posto odnosi se na hrvatske proizvode telima i turističkim naseljima, a od ukupne nabave koja iznosi milijardu eura, 80 posto odnosi se upravo na hrvatske proizvode. Preostalih 20 posto odnosi se na uvoz i to pretežno smrznute ribe, povrća i nekih vrsta mesa. “Neke proizvode jednostavno moramo uvoziti jer su turisti naviknuti na njih, a u Hrvatskoj ih nema, ali ponosni smo na činjenicu što je većina proizvoda koje koristimo u našim objektima hrvatskog podrijetla”, rekla je Ivana Budin Arhanić.

Pravi primjer korištenja domaćih proizvoda u gastronomiji je Istra u čijim se restoranima i obiteljskim gospodarstvima domaćim i stranim turistima nude autohtoni proizvodi.

I ostale turističke regije trebale bi se ugledati na primjer Istre i svojim gostima ponuditi domaće proizvode. No, do problema plasmana tih proizvoda nerijetko dolazi zbog nelojalne konkurencije, ali i utjecaja velikih trgovačkih lanaca koji po povoljnijim cijenama od malih proizvođača hotelijerima, restoraterima i ostalim ugostiteljima nude razne vrste proizvoda.

zvoda u turističkoj djelatnosti

turističkom stolu

Kako bi se to na neki način spriječilo, Luka Burilović, predsjednik HGK, smatra da je potrebno udruživanje malih proizvođača ako žele da njihovi proizvodi dođu na “turistički stol”. U uvjetima velike konkurencije na taj će način moći plasirati svoje proizvode na hrvatskom tržištu i biti prepoznatljivi.

Europljani traže ribu iz hrvatskog mora

Da u Hrvatskoj postoji veliki problem nekonkurentnosti koja dovodi do smanjenja proizvodnje te plasiranja domaćih proizvoda, slaže se i Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe, koji naglašava kako se njegova tvrtka ipak izborila za svoje mjesto na domaćem turističkom tržištu, pa je tako njihovo svježe i konzervirano voće i povrće već neko vrijeme prisutno u hotelskim lancima. Za razliku od Agrofructusa, zadarska tvrtka Cromaris ipak 75 posto svojih proizvoda plasira na inozemnom tržištu. Naime, Goran Markulin,

direktor Cromarisa, je istaknuo da se ta tvrtka orijentirala na izvoz jer Europljani jedu dosta ribe. Pritom je iznio podatak kako u zemljama Europske unije godišnji prosjek potrošnje ribe iznosi 17 kilograma po stanovniku za razliku od Hrvatske u kojoj se godišnje po stanovniku pojede šest kilograma ribe. Markulin kaže kako je svježa riba ključna prednost koju imamo pred ostalim distributerima ribe, pa je zato riba iz hrvatskog mora sve traženija na europskom tržištu. “U Italiju dostavljamo ribu u roku od 24 sata od izlova što je zaista brzi prijenos robe i zato nas cijene na tom tržištu”, rekao je Markulin. I tvrtka Aquaestil 90 posto svojih proizvoda izvozi, dok se preostalih 10 posto prodaje na domaćem tržištu, i to uglavnom u turizmu. Ipak, kako je najavio Stjepan Basar iz Aquaestila, uskoro će se i njihovi proizvodi više koristiti u hrvatskim hotelima jer su već potpisani ugovori o uvođenju proizvoda Aquaestila u objekte i hotele nekih od vodećih hrvatskih hotelskih lanaca.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 19

HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis

Želimo biti prisutniji u turističkom sektoru I mi proizvođači iz drvoprerađivačkog sektora želimo biti prisutniji u turizmu, i to kroz opremanje turističkih objekata, ali i kroz ponudu novih i kvalitetnih drvenih proizvoda. Stoga potičemo komunikaciju i senzibiliziranost svih potrošača na kupnju domaćih proizvoda razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Moram naglasiti kako se od ukupne produkcije drvne industrije 65 posto plasira na inozemnom tržištu. To je potvrda izvrsnosti, kvalitete, strukture i dobre ponude.

H

rvatska drvna industrija tradicionalno je izvozno orijentirana djelatnost, a ujedno ima značajnu ulogu u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. U ruralnim područjima predstavlja jednu od dominantnih industrijskih grana, a njen razvoj izravno pridonosi jačem i bržem regionalnom gospodarskom razvoju. O mogućnostima razvitka drvne industrije te posebice plasmana drvnog namještaja u turizmu razgovarali smo sa Zdravkom Jelčićem, predsjednikom Uprave tvrtke Spin Valis.

n Recite nam nešto o značaju drvne industrije u hrvatskom gospodarstvu te kakve su mogućnosti plasmana masivnog drvnog namještaja na domaćem i inozemnom tržištu?

20 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

- Opće je poznato kako je hrvatska drvna industrija veliki izvoznik te u ukupnom izvozu sudjeluje s više od 10 posto. Hrvatska drvna industrija prošle godine ostvarila je izvoz u vrijednosti od gotovo 1,1 milijarde eura. Moram naglasiti kako se od ukupne produkcije drvne industrije 65 posto plasira na inozemnom tržištu. To je potvrda izvrsnosti, kvalitete, strukture i dobre ponude. Pozdravljam akciju Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam jer je to hvalevrijedna akcija koja već postaje tradicionalna. Naime, i mi proizvođači iz drvoprerađivačkog sektora želimo više biti prisutni u turizmu, i to kroz opremanje turističkih objekata, ali i kroz ponudu novih i kvalitetnih drvenih proizvoda. Stoga potičemo komunikaciju i senzibiliziranost svih potrošača na kupnju domaćih proizvoda.

n Jeste li zadovoljni dosadašnjom suradnjom proizvođača, dobavljača i krajnjih potrošača?

- Držim da još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri sve dobro iskomunicirali te da ima još mnogo prostora za napredak. Turizam čini 17 posto u strukturi BDP-a, a drvna industrija oko 3,5 posto. No smatram da tu ima prostora za mnogo veću sinergiju. Nažalost, moram zaključiti da više od 80 posto opremanja drvnim namještajem u Hrvatskoj rade Austrijanci, Talijani te proizvođači drvnog namještaja iz BiH i Srbije. Međutim, dovoljno je prostora da budemo prisutniji sa svojim drvnim proizvodima na domaćem tržištu, no naravno, potrebna je još veća senzibilizacija jednih za druge.

n Koji su razlozi tome, jesu li možda naše cijene previsoke?

- Pa mislim da ne, nisu previsoke. Jednostavno mi Hrvati nemamo dovoljno senzibiliteta.

I zato gubimo radna mjesta i zapravo svi poslovno oslabljujemo. Prema tome, smatram da akcije poput Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam potiču sve nas na još veću komunikaciju i međusobno prepoznavanje. n Koliko se proizvoda Spin Valisa koristi u turizmu?

- Jako malo. Tvrtka Spin Valis hrvatski je proizvođač namještaja, podnih obloga, građevinske stolarije i ostalih finalnih proizvoda od drveta i tipična je industrijska proizvodnja namještaja iz masiva. Nažalost, veliki dio te proizvodnje

Postoje i neka protežiranja određenih ponuđača izvana koji idu s određenim uvjetima, a koji su možda i damping ide nekim drukčijim kanalima u distribuciju, dakle ne u turizam. Poznato je kako se u opremanju hotelskih i turističkih objekata relativno malo koriste proizvodi domaćih tvrtki. To se posebice odnosi na hotele kategorije četiri i pet zvjezdica gdje se nalazi svega 20 do 30 posto

namještaja iz masiva. Isto tako želim naglasiti da ima jako puno proizvođača iz hrvatskog drvnog sektora koji rade pločasti namještaj tj. namještaj za opremanje. Spin Valis kao član drvnog sektora prisutan je na hrvatskom tržištu te želimo biti još prisutniji. Dakle postoji mnogo manjih proizvođača drvnog namještaja i ostalih proizvoda od drva, ali postoji i mnogo velikih proizvođača poput Tvina koji su, s druge strane, moćni i mogu odraditi najsloženije i najzahtjevnije poslove u opremanju hotelskih i ostalih turističkih objekata. Zato naglašavam kako hrvatska drvna industrija može ponuditi najzahtjevnije proizvode za hotele visokih kategorija. No postoje i neka protežiranja određenih ponuđača izvana koji idu s određenim uvjetima, a koji su možda i damping i nisu na liniji ovog susreta domaće ponude i potražnje.

Dakle, postoje neki interesi koje pokušavamo riješiti razgovorom te shodno tome biti prisutniji u domaćem turizmu.

n Treba li nešto promijeniti u zakonodavstvu vezano uz drvnu industriju?

- Neminovnost je imati konkurentan proizvod, a treba znati kako tržište nije socijalna kategorija te zato nije pitanje regulacije nego tržišnih kriterija koji moraju biti zadovoljeni. Činjenica da smo veliki izvoznik s vrhunskom kvalitetom proizvoda koji se plasiraju na prestižnim tržištima u Zapadnoj Europi, koja su ujedno glavna tržišta hrvatske drvne industrije, zapravo govori mnogo. Pritom se posebice ističu njemačko, belgijsko, nizozemsko, francusko i austrijsko tržište. Prema tome, možemo konkurirati kvalitetom i cijenom. Tako spominjem jedan kuriozitet - Spin Valis oprema hotel u Italiji. Dakle, možemo biti prisutni i na tom tržištu s konkurentnom ponudom u opremanju hotela.

Možemo konkurirati kvalitetom i cijenom. Spin Valis, primjerice, oprema hotel u Italiji. A u Hrvatskoj više od 80 posto opremanja drvnim namještajem rade Austrijanci, Talijani te proizvođači drvnog namještaja iz BiH i Srbije.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 21

HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM Josip Grilec, direktor tvrtke Stražaplastika

Puno toga što se uvozi može se kupiti i kod nas Trenutno izvozimo 90 posto proizvoda, a samo 10 posto ostaje u našoj zemlji. To je jako malo. I to što plasiramo u Hrvatskoj ide u velike multinacionalne kompanije koje se bave industrijom hrane i pića. Naši proizvodi u Hrvatskoj ili nisu dovoljno prepoznati ili nema dovoljno njihovih potrošača razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Je li moguće danas u turizmu i ugostiteljstvu gostima ponuditi koktel ili sok bez slamčica?

Naravno da nije.

Stražaplastika jedina u Hrvatskoj proizvodi slamke novih dizajna, raznih boja i dužina, a sve po želji kupaca. Mi možemo napraviti sve vrste slamčica.

S

tražaplastika iz Huma na Sutli jedna je od najstarijih tvrtki za preradu plastike. Kao samostalno poduzeće datira od 1958. godine, dakle iz vremena neposredno nakon što se plastika kao novi materijal pojavila na tržištu. Tvrtka se najprije razvila kao dio dopunskog programa za opremanje boca čepovima u okviru Tvornice stakla Vetropack Straža, u čijem joj je tvorničkom krugu bila i prva lokacija. Osamostaljenjem tvrtke i program se postupno širio na proizvodnju bakelita, potom na izradu donjih dijelova cipela i opletanje staklenih balona - najprije vrbovom šibom, pa kasnije plastičnim trakama. Devet godina nakon osnutka Stražaplastika počinje s proizvodnjom plastične transportne ambalaže, a iste 1967. godine prelazi na sadašnju lokaciju u Humu na Sutli zvanu Dreža.

22 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Proizvodnjom mikroseparatora tvrtka ulazi i u proizvodni program povezan uz akumulatorsku industriju - od 1976. izrađuju akumulatorske kutije i poklopce. Značajniji rast proizvodnje plastičnih boca doseže se desetak godina kasnije. Sredinom osamdesetih instaliraju se dvije nove linije za proizvodnju mikroseparatora čime se osjetno povećavaju kapaciteti i taj program postaje u tom trenutku izuzetno značajan za Stražaplastiku. Tijekom teških ratnih godina, devedesetih ulažu i u postrojenje za izradu i tisak jednoslojnih i višeslojnih tuba koje tek u najnovije vrijeme dobivaju svoje pravo tržišno mjesto. Uz tube i akumulatorski program, danas najistaknutiji dio njihove proizvodnje čini izrada gajbi za piće, plastičnih nosiljki raznih vrsta te slamki za ugostiteljstvo.

Plastika je u proteklih 60 godina obilježila globalnu ekonomiju, postala neizostavni dio bezbrojnih uporabnih predmeta, a danas se vrlo često tematizira njezina potencijalna štetnost za okoliš. No, plastika je materijal koji se dobro reciklira, ističe Josip Grilec, direktor tvrtke Stražaplastika. Samo o potrošačima ovisi kako će se odnositi prema plastičnim predmetima i hoće li ih odlagati na ispravan način, u reciklažna dvorišta.

n Koje proizvode nudi Stražaplastika u turizmu, a posebice hotelijerstvu?

- Je li moguće danas u turizmu i ugostiteljstvu gostima ponuditi koktel ili sok bez slamčica? Naravno da nije. Stražaplastika jedina u Hrvatskoj proizvodi slamke novih dizajna, raznih boja i dužina, a sve po želji kupaca i potrošača, bez obzira piju li pića iz boce ili

čaše. Mi možemo napraviti sve vrste slamčica. Slamke su jedan dio naših proizvoda.

Zatim vas pitam, možete li vidjeti neku kuhinju u hotelu ili restoranu u kojoj ne postoje kante za otpatke i ostalo smeće? Mi nudimo i takve proizvode. Osim toga, imamo i novi dizajn tegli za cvijeće koje se mogu pretvoriti u stolove, koji pak mogu stajati na terasama, balkonima ili u apartmanima. Široka je namjena tih proizvoda. Samo o kreativnosti i motivaciji kupaca tih proizvoda ovisi za što će upotrijebiti te proizvode. Postavlja se i pitanje može li se catering obaviti bez plastične gajbice tj. nosiljke u koje će se staviti tanjuri i čaše? I takve proizvode imamo. No najnoviji proizvod koji nudimo hotelima, apartmanima ili obiteljskim kućama su rešetke za šetalište.

To je ustvari plastična rešetka u koju se svake godine može staviti druga vrsta šodera. I onda se po tome hoda. Dakle, svaki proizvod ima svoju namjenu.

n Koliko od vaše ukupne proizvodnje ostaje na domaćem tržištu, a koliko izvozite?

- Podatak je poražavajući za Hrvatsku. Trenutno izvozimo 90 posto, a samo 10 posto naših proizvoda ostaje u našoj zemlji. To je jako malo. No, i to što plasiramo u Hrvatskoj ide u velike multinacionalne kompanije. To su, prije svega, kompanije koje se bave industrijom hrane i pića, pa za njih proizvodimo razne plastične proizvode. Sve ostale proizvode izvozimo. Moram istaknuti kako u Hrvatskoj naši proizvodi ili nisu dovoljno prepoznati ili nema dovoljno njihovih potrošača. n Na koji način ćete surađivati s hotelijerima i ostalim turističkim radnicima?

- Nadam se da ćemo obilazeći strogo namjenske sajmove u Hrvatskoj, poput nedavno odr-

žane akcije HGK Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam, pronaći kupce kod kuće tj. u hotelskim tvrtkama, autokampovima, apartmanima, turističkim naseljima... te da će oni prepoznati naše proizvode.

Uvjeren sam i kako će se osvjedočiti da takve proizvode više nije potrebno uvoziti iz drugih zemalja jer svi postoje u Hrvatskoj.

n Recite nam nešto o suradnji Stražaplastike s inovatorima?

- Da, u novije doba dosta surađujemo s inovatorima. Mnogi inovatori traže nekoga tko bi njihovu ideju mogao pretvoriti u djelo. Jedno je imati inovaciju i ideju, a drugo je imati moguć-

Nadam se da ćemo obilazeći namjenske sajmove u Hrvatskoj pronaći kupce kod kuće nosti da se ta ideja pretvori u stvarnost. Najčešće inovatori nemaju novca i traže neku tvrtku koja će moći financirati idejna rješenja njihovih proizvoda. Tako su u našoj suradnji s inovatorima nastale kante za zalijevanje cvijeća, torbice za sadnju cvijeća, rešetke za šetališta...

To su sve inovativni proizvodi. Cilj nam je izrađivati proizvode veće dodane vrijednosti, a to su uglavnom patentirani i dizajnirani proizvodi kod kojih već postoji neka veća dodana vrijednost za razliku od visokoserijskih proizvoda kod kojih je cijena minimizirana.

Najčešće inovatori nemaju novca i traže neku tvrtku koja će moći financirati idejna rješenja njihovih proizvoda.

Tako su u našoj suradnji s inovatorima nastale kante za zalijevanje cvijeća, torbice za sadnju cvijeća, rešetke za šetališta...

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 23

HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM Zoran Šimunić, vlasnik i direktor tvrtke Naše klasje

Kvalitetan proizvod ima svoju cijenu Već četiri godine trudimo se plasirati domaće proizvode od tjestenine u turističkom sektoru kako bismo ostvarili značajniju prodaju u toj gospodarskoj grani. Sada više od 20 posto svojih proizvoda plasiramo u turizmu razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr noj i rezanoj tjestenini. No, s druge strane smo primijetili kako u hotelijerstvu i ugostiteljstvu veliki dio nabave ide kroz veleprodaju. A ve-

Naše trgovine su pune uvoznih prehrambenih proizvoda i to uglavnom istih onakvih kakvi postoje u Hrvatskoj Ključni su ljudi koji se bave nabavom, njihov način razmišljanja, njihova svijest i nalozi koje moraju ispunjavati pri nabavi proizvoda.

T

vrtka Naše klasje bavi se proizvodnjom svježe tjestenine pod vlastitim brendom Aurelia, koja je u zadnjih nekoliko godina postala hit u Europi. Vlasnik i direktor te tvrtke Zoran Šimunić nekada se bavio uvozom i distribucijom razne robe, ali mu je u jednom trenutku taj posao dosadio te je htio započeti nešto novo. Tako je nastalo Naše klasje jer je Šimunić vjerovao u svoju ideju - proizvodnju svježe tjestenine.

n Kakve su mogućnosti plasmana domaćih proizvoda od tjestenine na našem tržištu, posebice u turizmu, i koliko svojih proizvoda vi plasirate u tom sektoru?

- Plasman domaćih proizvoda u turizmu je moguć, ali to ne ide lagano. Naime, mi se već četiri godine trudimo plasirati domaće proizvode od tjestenine u turističkom sektoru kako bismo ostvarili značajniju prodaju u toj gospodarskoj grani. Jednim dijelom nam je otežan pristup zato što je naš proizvod još uvijek nov i specifičan, jer je riječ o svježoj punje24 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

leprodaja ima drukčije kriterije i principe nego što je plasman proizvoda koji tek traže svoju šansu na tržištu. Zato smo odlučili ići što je moguće izravnije prema kupcima, a odgovorno tvrdim da imamo vrlo kvalitetne proizvode. Taj naš trud je na kraju urodio plodom jer smo uspjeli, tako da sada Naše klasje više od 20 posto svojih proizvoda plasira u hrvatskom turizmu.

n Izvozi li se hrvatska tjestenina? Naime, poznato je da su Talijani nedostižni u proizvodnji tjestenine i teško im je konkurirati.

- Svaki izvoz je težak, ali je moguć. Tvrtka Naše klasje izvozi 35 do 40 posto vlastitih proizvoda već zadnje tri do četiri godine. Istina je da je teško proći pored talijanskih proizvoda od tjestenine, ali potrebno je znati da kvalitetan proizvod ima svoj odraz u cijeni. Ono što se vrlo često događa jest to da se i u inozemstvu i u Hrvatskoj pojavljuju proizvodi koji imaju na sebi oznaku da su došli iz Italije, ali su vrlo loše kvalitete. Tu mi pronalazimo svoj prostor da

vijesti Akcija “kupujmo hrvatsko” u Rijeci Hrvatska gospodarska komora nastavlja s promocijom domaćih kvalitetnih proizvoda, te 20. svibnja organizira akciju Kupujmo hrvatsko na Korzu u Rijeci.

U gradu Rijeci hrvatske tvrtke, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i kućne radinosti imat će priliku izlagati svoje proizvode na za to predviđenom prostoru. Komora će i ove, kao i prethodnih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u toj akciji, dok je kotizacija u iznosu od 500 kuna predviđena za sve potencijalne izlagače koji nisu članovi HGK-a. Ova je akcija u posljednjih 19 godina odigrala najznačajniju ulogu u jačanju svijesti nacije o važnosti kupovanja domaćih proizvoda. s kvalitetnim omjerom cijene i kvalitete proizvoda dođemo do kupca. Zahvaljujući tome izvozimo svoje proizvode.

n Što bi još trebalo učiniti kako bi se unaprijedila suradnja između proizvođača, dobavljača i krajnjih potrošača?

- Najveća mogućnost je razvijanje svijesti kod onih koji kupuju i onih koji se bave nabavom.

Oni su ti koji odlučuju. Potrošač može odlučiti kupiti samo ono što se nalazi na policama. Gost u restoranu može pojesti samo ono što je netko drugi nabavio. Znači, ključni su ljudi koji se bave nabavom, njihov način razmišljanja, njihova svijest i nalozi koje moraju ispunjavati pri nabavi proizvoda. No, ipak su naše trgovine i dalje pune uvoznih prehrambenih proizvoda i to uglavnom istih onakvih kakvi postoje u Hrvatskoj. Kako bismo dobili opću sliku, trebamo usporediti naše trgovačke centre s takvim centrima u Sloveniji ili Austriji te ustanoviti koliko oni prodaju uvezenih prehrambenih proizvoda te koliki je omjer njihovih i uvezenih proizvoda. Osim toga, zanimaju nas i stavovi njihovih ljudi koji se bave nabavom. Problem je u nabavnim cijenama, ali i u procesu same nabave.

Ako pak promatramo hotele, oni to rade sa

strane troškova transakcije. Naime, ako hotelijeri imaju veliki broj dobavljača, tada moraju imati i zaposlenike koji će surađivati s njima.

Utoliko je lakše naručiti preko veleprodaje jer se na taj način, uvjetno rečeno, postiže stano-

najveća mogućnost je razvijanje svijesti kod onih koji kupuju i bave se nabavom. oni su ti koji odlučuju vita lakoća nabave. Dobije li se u konačnici i najbolja cijena i najbolji omjer kvalitete i cijene, to je drugo pitanje. No, ako gledamo logiku trgovine koja se temelji na razlici u cijeni, jasno je da će se njihova ponuda temeljiti na onome gdje je razlika u cijeni najveća. A ona je najveća upravo i najčešće na proizvodima niske kvalitete.

ENT ugovorio e-zdravstvo za Kazahstan Ericsson Nikola Tesla je s Ministarstvom zdravstva i socijalnog razvoja Kazahstana potpisao 150 milijuna kuna vrijedan ugovor vezan uz informatizaciju zdravstvenog sustava. Implementacija, koja uključuje analizu, projektiranje, prilagodbe lokalnim potrebama i instalaciju trajat će oko godinu dana, a usluge podrške tri godine.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Poslovna konferencija: Suradnja hrvatskih i gospodarstvenika iz Srednjobosanskog kantona

Šanse za nove poslove

U Srednjobosanskom kantonu su zastupljene sve privredne grane, najviše trgovina te drvoprerađivačka i metaloprerađivačka industrija, a zbog prirodnih ljepota i brojnih skijališta i turistički potencijal je veoma velik piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lja tog središnjeg područja Bosne i Hercegovine. “Hrvatska i BiH su vrlo važni gospodarski partneri, a od 1993. do 2015. Hrvatska je u BiH investirala 974 milijuna eura, dok je BiH u Hrvatsku u istom razdoblju investirala 151 milijun

Srednjobosanski kanton čini 12 općina s oko 300.000 stanovnika

Z 974 mil €

od 1993. do 2015. investirala Hrvatska u BiH

151 mil €

u istom razdoblju investirala BiH u Hrvatsku

bog svog zemljopisnog položaja ali i prometne povezanosti Srednjobosanski kanton idealno je mjesto za jače pozicioniranje hrvatskih tvrtki na tržištu Bosne i Hercegovine. Kako bi se intenzivirala gospodarska suradnja i ojačale poslovne veze, HGK-Komora Zagreb organizirala je poslovnu konferenciju i B2B razgovore hrvatskih i bosanskohercegovačkih poduzetnika iz Viteza, Travnika, Kreševa, Nove Bile te drugih gradova Srednjobosanskog kantona. Srednjobosanski kanton proteže se na nešto više od 3000 četvornih kilometara, što je 12 posto površine Federacije BiH, a čine ga 12 općina s oko 300.000 stanovnika. Ovaj prostor je poznat po nizu prirodnih resursa i danas sve jačem gospodarstvu. “Tu su zastupljene sve privredne grane, ali se mora reći kako prednjače trgovina te drvoprerađivačka i metaloprerađivačka industrija”, rekao je predsjednik Privredne komore SBK/KSB-a Asim Gradinčić, te dodao kako se intenziviranjem gospodarske suradnje na području Srednjobosanskog kantona stvara mogućnost otvaranja novih radnih mjesta na tom području. Naime, na 60.000 zaposlenih dolazi i 40.000 nezaposlenih žite-

26 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

eura. Samo područje ovog kantona vidimo kao gospodarski vrlo potentno”, istaknuo je predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Fröhlich te dodao kako su glavni gospodarski sporazumi Hrvatske i BiH već potpisani, a šanse za nove poslove postoje s obje strane kao mogućnosti za zajednički nastup na trećim tržištima.

Najveća koncentracija skijališta

Prirodne ljepote te povijesni i kulturni spomenici ovog kantona potencijali su za razvoj sportskog i rekreacijskog turizma. Naime, na ovom prostoru nalazi se najveća koncentracija skijališta u BiH, odnosno u 12 općina sedam skijališta. Direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević posebno je ponosan na rast turističkih noćenja i izvan zimske sezone, a u cijeloj 2015. godini bilježe 28 posto više turističkih noćenja. Matošević je istaknuo kako se nada boljoj suradnji s hrvatskim turističkim djelatnicima i na području privlačenja sredstava iz EU fondova, posebno kad je riječ o IPA programima u financijskom razdoblju 2014.-2020. za projekte koji doprinose razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine.

Hrvatsko-egipatski poslovni sastanak

Izvozimo u Egipat 10 puta više nego što uvozimo Najviše je potencijala za suradnju hrvatskih i egipatskih tvrtki u području drvoprerađivačke i kemijske industrije, energetike, turizma, nafte i plina te razminiranja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako izvozimo u Egipat 10 puta više robe nego što iz njega uvozimo, postoji mogućnost za daljnje povećanje međusobne robne razmjene Hrvatske i Egipta, rečeno je na otvaranju Hrvatsko-egipatskog poslovnog sastanka održanog prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Najviše je potencijala za suradnju hrvatskih i egipatskih tvrtki u području drvoprerađivačke i kemijske industrije, energetike, turizma, nafte i plina te razminiranja. Prošle godine su Hrvatska i Egipat ostvarili 125 milijuna eura ukupne međusobne robne razmjene, što je za 13 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je u Egipat izvezla roba u vrijednosti 113 milijuna eura, ponajviše rezane drvne građe, naftnih ulja dobivenih od bitumenskih minerala..., dok je uvoz iz te zemlje bio 12 milijuna eura.

Prošle je godine Egipat zabilježio rast bruto domaćeg proizvoda od 4,2 posto, što je dvostruko više nego prethodne godine kad je rast iznosio 2,2 posto. U Strategiji razvoja Egipta do 2030. godine planira se jači razvoj i ulaganja u području energetike, osobito obnovljivih izvora energije, edukaciji, zdravstvu, industriji, prometnoj infrastrukturi, razvoju elektromreže te investicijama u posebnim ekonomskim i specijaliziranim industrijskim zonama te novoj ekonomskoj zoni Sueskog kanala.

Egipat - važan trgovinski partner

Egipat je veliko i značajno tržište sa 90 milijuna ljudi te pruža brojne mogućnosti tvrtkama za uspostavu poslovne suradnje i investiranje, istaknuo je predsjednik Egipatskog vijeća za održivi razvoj i voditelj egipatskog izaslanstva Motaz Raslan.

Ovaj poslovni sastanak je prilika da se uz nastavak tradicionalno dobrih i stabilnih gospodarskih odnosa predstave mogućnosti tvrtki dviju zemalja te ostvare kontakti, dodao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. Egipat se nalazi na strateški značajnom položaju i važna je ze-

mlja za stabilnost u regiji, dodala je voditeljica Službe za ekonomsku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Emilija Vučinić Margeta. “Jednako tako Egipat je i važan trgovinski partner Europskoj uniji i zemljama Mediterana. Partnerski odnosi Ministarstva i HGK imaju značajnu ulogu u promociji te nastupu hrvatskog gospodarstva u svijetu”, zaključila je Emilija Vučinić Margeta.

U okviru sastanka održani su i individualni poslovni razgovori tridesetak hrvatskih i desetak egipatskih tvrtki i institucija, a egipatsko izaslanstvo činile su tvrtke iz područja drvne industrije, rudarstva, obnovljivih izvora energije, prehrambene industrije, poljoprivrede, metalne industrije, energetike, kozmetičke industrije, brodskog prijevoza i ulaganja u nekretnine.

125 mil €

vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Egipta u 2015.

113 mil €

vrijedan lanjski hrvatski izvoz u Egipat

4,2%

rast egipatskog BDP-a u prošloj godini

Egipat pruža brojne mogućnosti tvrtkama za uspostavu poslovne suradnje i investiranje, istaknuo je Motaz Raslan 16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Hrvatsko-albanski poslovni forum

Suradnjom do energetske sigurnosti Robna razmjena Albanije i Hrvatske u prošloj godini je rasla za 20 posto, no još je uvijek na malih 72,5 milijuna eura. Jačanje suradnje je moguće u energetici, turizmu, informacijskim tehnologijama, poljoprivredi te izgradnji prometne infrastrukture piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Hrvatske tvrtke imaju iskustva, osobito u području turizma, stoga pozivam hrvatske gospodarstvenike da posjete Albaniju i procijene interese i mogućnosti koje im se nude za poslovanje i ulaganja na albanskom tržištu.

Bujar Nishani, albanski predsjednik

I

ako su bilateralni politički odnosi Hrvatske i Albanije uvijek bili na visokoj razini - obje zemlje su članice NATO saveza, a Hrvatska je zagovornik albanskog pristupa Europskoj uniji - gospodarska suradnja dviju država značajno kaska za time. Iako je ukupna robna razmjena Hrvatske i Albanije porasla za čak dvadesetak posto, riječ je ipak o slaboj brojci od samo 72,5 milijuna eura. Obje strane su zainteresirane za jačanje suradnje, a čini se da najveći potencijal postoji u energetici, turizmu, informacijskim tehnologijama, poljoprivredi te izgradnji prometne infrastrukture. U Albaniji trenutno posluje oko 50 hrvatskih tvrtki, među kojima su i Končar, Ina te Crosco i Dalekovod.

Upravo o tim temama i mogućnostima jačanja suradnje raspravljalo se na Hrvatsko-albanskom poslovnom forumu koji je u Zagrebu organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Trgovinsko-industrijskom komorom Tirane, povodom posjeta albanskog predsjednika Bujara Nishanija Hrvatskoj.

Dođite i procijenite

Hrvatska i Albanija pouzdan su partner jedna drugoj i razvijaju prijateljske odnose u okviru Američko-jadranske povelje i NATO-a, stoga je važno ostvariti snažniju gospodarsku suradnju pokretanjem projekata, osobito jadransko-jonskog plinovoda i autoceste, što je i preduvjet za energetsku sigurnost i gospodarski razvoj zemalja jugoistoka Europe, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. “Potrebno je osnažiti temelje hrvatsko-albanskih odnosa, koji imaju mogućnost postati razvijenijima, osobito u području vojno-industrijskog sektora, poljoprivrede, turizma i infrastrukturnih ulaganja. Upravo gospodarska udruženja poput komora mogu

28 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

pomoći na tom putu”, zaključila je Kolinda Grabar Kitarović. Razvoj izvrsnih partnerskih odnosa Albanije i Hrvatske temelj su za unapređivanje svih segmenata suradnje, osobito gospodarske, a ovaj forum je prilika da naše odnose i partnerstvo ojačamo, istaknuo je albanski predsjednik Bujar Nishani. “Hrvatska Albaniji pruža potporu na putu u europske integracije, a hrvatski nam je model u tome uzor. I upravo zato bismo gospodarske potencijale naše suradnje trebali bolje iskori-

U Albaniji trenutno posluje oko 50 hrvatskih tvrtki stiti. Kroz Sporazum o suradnji dviju komora možemo pridonijeti olakšavanju poslovanja albanskih i hrvatskih tvrtki. Velik je potencijal i energetskog projekta jadransko-jonskog koridora za Transjadranski plinovod TAP, čija će provedba pridonijeti razvoju gospodarstva obiju zemalja i drugih zemalja u regiji”, naglasio je Nishani. Dodao je kako je Albanija zemlja u razvoju koja ima potrebe za ulaganjima, stoga će stvaranjem povoljnih uvjeta u tome postati još atraktivnija. “Osobito su dobre mogućnosti u turizmu te, zbog pogodne klime, u poljoprivredi, za što postoje brojni projekti u pripremi. Hrvatske tvrtke imaju iskustva, osobito u području turizma, stoga pozivam hrvatske gospodarstvenike da posjete Albaniju i procijene interese i mogućnosti koje im se nude za poslovanje i ulaganja na albanskom tržištu”, istaknuo je albanski predsjednik.

Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Tirane Nikolin Jaka, albanski predsjednik Bujar Nishani, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik HGK Luka Burilović

Tražena iskustva

Gospodarski odnosi dviju zemalja nisu na zadovoljavajućoj razini te postoji značajan prostor za njihovo jačanje, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući forum.

“Obje zemlje, i Albanija i Hrvatska, podupiru ideju o nužnoj diverzifikaciji plinskih dobavnih pravaca kako bi se omogućila energetska sigurnost EU-a, a albanska je strana također iskazala interes za otvaranje trajektne linije Drač-Šibenik kao alternativnog pravca za kamionski teretni promet prema EU. Upravo zato pozivam albanske poduzetnike i predstavnike vlasti da koriste hrvatska znanja pri ostvarenju svojih infrastrukturnih projekata, s obzirom na veliko iskustvo hrvatskih tvrtki u izgradnji i opremanju autocesta, koje su među najmodernijima u Europi, te dalekovoda, luka i drugih infrastrukturnih projekata”, dodao je Burilović.

Predsjednik HGK je naglasio i odličnu suradnju u regionalnim projektima Jadranskojonske inicijative. “Sredinom prošle godine bili smo domaćini sastanka gospodarskih komora Jadransko-jonske inicijative. Albanska je strana iskazala interes za iskustva hrvatskih tvrtki, osobito iz područja turizma.

Mi u Komori podupiremo hrvatske tvrtke da ojačaju svoje poslovanje s albanskim tvrtkama te smo im pri tome kroz naše usluge uvi-

jek na raspolaganju”, zaključio je Burilović.

Razina gospodarskih odnosa naših dviju zemalja vrlo je niska, s čime nismo zadovoljni, stoga želimo potaknuti gospodarstvenike na što jaču poslovnu suradnju, istaknuo je predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Tirane Nikolin Jaka. “Jačanju gospodarske suradnje znatno mogu pomoći infrastrukturni projekti poput jadranskojonskoga plinovoda koji je od značaja za sve zemlje regije ali i one šire. Naša zemlja može pružiti značajne mogućnosti za hrvatske poduzetnike, a njihovo je iskustvo od posebnog značaja za Albaniju, koja je provela i zakonske promjene kako bi olakšala potencijalnim investitorima ulaganja u Albaniju. Tradicionalni hrvatski proizvodi imaju tržište u Albaniji, a vjerujem i nadam se da će albanski proizvodi pronaći kupce u Hrvatskoj”, rekao je Jaka. Posebno je važnim ocijenio potpisivanje Sporazuma o suradnji dviju komora te je istaknuo kako će hrvatski poduzetnici koji žele poslovati i ulagati u Albaniju imati svu potporu albanske Komore.

Predsjednici komora dviju zemalja tijekom foruma potpisali su Sporazum o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i Trgovinsko-industrijske komore Tirane, kojim će se ojačati suradnju dviju institucija na unapređivanju gospodarskih odnosa.

Obje zemlje, i Albanija i Hrvatska, podupiru ideju o nužnoj diverzifikaciji plinskih dobavnih pravaca kako bi se omogućila energetska sigurnost EUa, a albanska je strana također iskazala interes za otvaranje trajektne linije Drač-Šibenik kao alternativnog pravca za kamionski teretni promet prema EU. Luka Burilović, HGK

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Društveno odgovorno poslovanje

HUP nagradio najbolje projekte DOP-a Dobitnik Velike nagrade HUP-a za poduzeće koje je najbolje inkorporiralo DOP u poslovanje u svim kategorijama je Ericsson Nikola Tesla piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska udruga poslodavaca dodijelila je nagrade tvrtkama koje su u prošloj godini imale najbolje projekte društveno odgovornog poslovanja na područjima brige za zaposlenike, brige za zajednicu i brige za okoliš te za promicanje društveno odgovornog poslovanja unutar dobavljačkog lanca. Nagrada je utemeljena u okviru EU projekta Društveno odgovorno poslovanje za sve (CSR for all) i nastavila se razvijati kao redovna aktivnost kojom HUP potiče primjenu načela DOP-a u poslovanju.

“Velik broj prijavljenih projekata, njih više od 100, potvrđuje da je društveno odgovorno poslovanje itekako prihvaćeno u hrvatskim tvrtkama”, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tom je prigodom uručila Veliku nagradu Gordani Kovačević, predsjednici Uprave Ericsson Nikole Tesle. Velika nagrada dodjeljuje se tvrtki koja je pokazala najbolju cjelovitu primjenu načela DOP-a s projektima u sva tri područja za koja se dodjeljuju nagrade. “Društveno odgovor-

ne tvrtke svojom praksom čuvaju same temelje hrvatskog društva kroz očuvanje načela ljudskih i radnih prava, zaštite okoliša i razvijanje etičkih odnosa. Pokazuju nam kako je moguće uz malo volje i truda stvoriti ozračje međusobnog razumijevanja i učiniti Hrvatsku boljim mjestom za život”, naglasila je Predsjednica.

Dobitnik nagrade u kategoriji malih tvrtki na području brige za okoliš je Sustav javnih bicikala – Next bike za projekt Smanjenje emisija CO2, a u području brige za zajednicu M.E.P. za projekt Učinkovit menadžer i uspješan tim.

Dobitnik nagrade u kategoriji srednjih tvrtki u području brige za okoliš je Energy Plus za projekt Energy Plus iz centra svijeta doprinosi ekologiji. U području brige za zajednicu nagrada je uručena tvrtki Bernarda za projekt Briga za zajednicu te u području brige za zaposlenike Biovegi za projekt Integracija temeljnih vrijednosti.

Dobitnici nagrada u kategoriji velikih tvrtki u području brige za okoliš su Spin Valis za projekt Zeleni krug u proizvodnji drva i Vetropack Straža za projekt Proči-

šćavanje otpadnih plinova. Nagrada velikoj tvrtki u području brige za zajednicu uručena je Hrvatskoj pošti za projekt Sačuvajmo njihov zagrljaj, a u području brige za zaposlenike Cemexu za projekte Osobna sigurnost procjene rizika, Kartice izbjegnuto/opasno i Sigurnosno zaključavanje strojeva.

Dobitnik nagrade za promicanje društveno odgovornog poslovanja unutar dobavljačkog lanca, koja je kao novost uvedena ove godine, je tvrtka Biovega.

znakovi hrvatske kvalitete Učinkoviti, racionalni, praktični. Energenti budućnosti. Upravo se takvim riječima mogu opisati bioenergenti. U prilog korištenju bioenergenata, osim njegove ekonomičnosti, ide i mogućnost znatne novčane uštede.

Briket za razliku od ostalih proizvoda iste namijene ima izvrsnu moć zagrijavanja te toplinu unutar peći zadržava iznimno dugo. Zbog svojih prirodnih karakteristika i zahvaljujući svojoj visokoj gustoći i niskom sadržaju vlage, sagorijevaju mnogo sporije i uz manje dima od primjerice ogrjeva. Spačva briketi u potpunosti zadovoljavaju stroge ekološke standarde i spadaju u obnovljive izvore energije.

hrvatska kvaliteta

Bioenergenti – Peleti i briketi Spačva d. d.

30 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Tvrtka Spačva već desetljećima zapošljava ljude iz svoga kraja. Njenim se proizvodima pristupa s velikom pozornošću i pažnjom, pomno su provjereni i tek takvi dospijevaju do krajnjih korisnika. Tisuće domova u cijeloj Europi i diljem svijeta opremljeno je Spačvinim parketima, podovima i vratima, a mnoge se obitelji griju ekološkim energentima koje proizvodi Spačva. Tvrtku danas čini pet tvornica: pilana, parketarija, finala, tvornica furnira te tvornica bioenergenata.

ERGO pravna zaštita

Borite se za svoje interese Svakom ponekad ustreba pravni savjet ili zaštita, no dosad su mnogi radije odustajali od borbe za svoja prava zbog straha od troškova i kompleksnih procedura. Ovaj novi proizvod rješava te probleme piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P

redsjednik uprave ERGO osiguranja Žarko Fatović predstavio je poslovne rezultate te tvrtke i novi proizvod – ERGO Pravna zaštita. Riječ je o jedinstvenom i sveobuhvatnom rješenju osiguranja troškova pravne zaštite koje na hrvatskom tržištu samo ERGO osiguranje nudi kao samostalni proizvod.

“Početkom ove godine uveli smo u testnu fazu osiguranje pravne zaštite, istražili smo tržište i pokazalo se da smo dobro pogodili. Svatko se barem jednom susreo sa situacijom da mu treba pravni savjet ili zaštita, ali mnogi od tog odustanu zbog straha od troškova i kompleksnih procedura. Ljudima je do sad lakše bilo odustati nego se boriti za svoje interese. Ovaj naš proizvod rješava sve te probleme za mali iznos premije, a primarni interes nije vođenje sporova već savjetovanje i informiranje”, objasnio je Fatović. Osiguranicima nadoknađuju troškove pravnog postupka i izvansudskog rješavanja sporova, odnosno, kako kaže, pokriveno je sve, od odvjetničkih tarifa do jamčevina. U okviru proizvoda

nude osobno savjetovanje s odvjetnikom kojeg klijent izabere, također je dostupna 24/7 besplatna telefonska linija za nužde s prometnim nezgodama te online savjetovanje. Za sada osiguranje pravne zaštite nude samo fizičkim osobama, ali u drugoj fazi razvoja usluga će biti dostupna i pravnim osobama.

“Premija kreće već od 39 kuna mjesečno, smatram da je to prihvatljivo velikoj većini klijenata, a maksimalni osigurani iznos po slučaju je 100.000 kuna. Pro-

cijenili smo da je to dovoljno za većinu sudskih postupaka koji se kod nas vode”, ističe Fatović i napominje da proizvod pokriva dva ključna segmenta: područje privatnog života i područje prometa i vozila. Osvrnuo se i na poslovanje ERGO-a na našem tržištu kazavši da su im u 2015. premije rasle 131 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa 18 na 42 milijuna kuna, a broj klijenata je porastao sa 21.000 na 52.000.

Thomas Schöllkopf, član Uprave ERGO International AG-a, poručio je da su se na novu liniju osiguranja pravne zaštite u Hrvatskoj odlučili ponukani dobrim rezultatima na međunarodnom tržištu gdje već duže nude takvu uslugu kroz svoj D.A.S. brend, a kako u tom segmentu nemaju puno konkurencije spadaju među vodeće igrače na tržištu.

“Bazno tržište nam je Njemačka, ali cilj nam je biti u top pet osiguravatelja u svakoj zemlji u kojoj poslujemo. Zato ćemo sve više ulagati u digitalne tehnologije jer bez takvih ulaganja nećemo zadržati ni trenutnu tržišnu poziciju, a kamoli rasti”, zaključio je Schöllkopf.

Sisačka salama tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine od Sunje do Turopolja i širi se diljem Banovine i Moslavine. Kruna je dugogodišnjeg iskustva starih sisačkih mesara. Salama je obilježena jednostavnošću preradbenog procesa, originalnom tradicionalnom recepturom, visokokvalitetnom domaćom mesnom sirovinom, klasičnim začinima, posebnim načinom sušenja i dimljenja na manufakturni način te na kraju sazrijevanjem uz blage vjetrove karakteristične za sisačko-moslavačko područje. Sisačka salama plod je majstorskog obrta Promes-Cvanciger iz Siska, dvadesetogodišnje tradicije, izrađen i njegovan s posebnom pažnjom i ljubavlju koju osjeti svatko tko ima priliku kušati je.

Sisačka salama Obrt Promes Cvanciger

Nakon dugogodišnjeg rada u mesnoj industriji „Gavrilović“, 1989. godine Slavko Cvanciger osniva obrt Promes-Cvanciger. Promes-Cvanciger svježim mesom i mesnim prerađevinama opskrbljuju škole, vrtiće, restorane, hotele i kuhinje raznih poduzeća, čime osim svoje županije pokriva i dio središnje i južne Hrvatske s tendencijom širenja i na ostala područja.

izvorno hrvatsko

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Dan hrvatskih prijevoznika

I dalje bez statusa izvoznika

N

a cestovni prijevoz otpada više od 60 posto prevezenih putnika i roba u strukturi ukupnog prometa u Hrvatskoj, a očuvanje domaćih prijevoznika u interesu je ukupnog gospodarstva, naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na stručnom skupu Dan hrvatskih prijevoznika održanom 12. i 13. svibnja u hotelu Parentium u Poreču.

“Unatoč mnogim uspješnim nastojanjima HGK koja je inicirao niz aktivnosti, od subvencija obnove voznog parka do olakšica pri kupnji goriva i cestarina, međunarodni prijevoznici i dalje nemaju status izvoznika i svakodnevno se suočavaju s daljnjim rastom troškova poslovanja”, istaknula je ona. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Alen Gospočić najavio je niz novih zakonskih mjera u službi jačanja konkurentnosti hrvatskog prijevoznog

Mirjana Čagalj

Alen Gospočić

sustava. “Vlada će uskoro provesti novi model naplate cestarine, koji će biti suvremen, učinkovit i funkcionalan”, najavio je.

Predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa Antun Presečki istaknuo je da su po pitanju troškova i čestih izmjena zakona i propisa hrvatski prijevoznici u nepovoljnijem položaju od kolega iz susjednih zemalja.

Predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa Darko Vukadinović predložio je da im se kao olakšica, među ostalim, uvede povrat trošarina na gorivo i ukinu naknade za RTV pretplatu.

Drugog dana skupa održan je i okrugli stol na temu regulative u cestovnom prometu, rada nadležnih službi, konkurentnosti hrvatskih prijevoznika, nedostatka vozača i budućih trendova.

25. forum poslovanja nekretninama

Tržište se još stabilizira

U

Zadru je tijekom petka i subote 25. forum poslovanja nekretninama, u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, okupio gotovo 200 sudionika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2015. godinu, prosječne cijene u Hrvatskoj u cjelini su smanjene za 2,89 posto. Na Jadranu je pad iznosio 3,25, za Grad Zagreb 2,13, a za ostala područja 2,72 posto. Istovremeno cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji rastu. U zadnjih devet godina stručni ispit za agente položilo je 2899 osoba, a na tržištu djeluje 829 posrednika u prometu nekretninama.

“Kretanja cijena na tržištu stambenih nekretnina i dalje su ograničena situaci-

jom na tržištu rada i potrošačkim pesimizmom. Građani se i dalje suzdržavaju od dugoročnih ulaganja zbog nesigurnosti zaposlenja, negativnih iskustava s kreditima u stranim valutama, ali i zbog najavljenog uvođenja poreza na nekretnine. Tržište i cijene nekretnina u Hrvatskoj još uvijek su u fazi stabiliziranja.

32 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Za bitnije pomake neophodna su pozitivnija kretanja na tržištu rada i dovršetak procesa razduživanja stanovništva”, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije.

Prema Zaherovim riječima, Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina donio je dosta poboljšanja, posebno pri procjenama za izvlaštenje nekretnina, formiranju procjeniteljskih povjerenstava te kreiranju baze prodanih nekretnina. “Međutim, još uvijek ima dosta nedorečenosti i potrebne su određene izmjene i poboljšanja. Uvođenju poreza na nekretnine treba pristupiti vrlo oprezno i u proces donošenja Zakona uključiti struku kako bi se kvalitetno sagledale i predvidjele sve pozitivne i negativne posljedice takvog poreza”, rekao je Josip Zaher. (J.V.)

Kožarsko-prerađivačka industrija

Obrazovanje ne prati trendove

Uz strane investicije, pozitivne pomake bilježe i poznate hrvatske tvrtke Ivančica i Borovo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

ndustrija kože i kožnih proizvoda posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast i pozitivne trendove u mnogim segmentima poslovanja.

Ukupni prihodi u 2013. iznosili su 3,07 milijardi kuna, a u 2014. godini gotovo 3,8 milijardi kuna, što je rast od 22,8 posto.

Broj zaposlenih u 2014. iznosio je više od 10.000, a taj se broj od 2009., u samo pet godina, povećao za oko 38 posto, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom 3. međunarodnom skupu proizvođača kože i proizvoda od kože na temu Kreativnost, inovacije i nove tehnologije u kožarsko-prerađivačkoj industriji, a koji je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK, istaknula je kako su se ukupni prihodi u 2014., u odnosu na 2009. povećali za gotovo 73 posto. “Od toga prihodi od proizvodnje i šivanja autosjedala ostvaruju oko 76 posto, a proizvođači cipela oko 24 posto. I izvoz je u 2015., u odnosu na 2014., porastao za gotovo 30 posto, ali jednako toliko i uvoz jer se primarna sirovina za proizvodnju koža – uvozi. Vjerujem da će se ovakvi

Tajana Kesić Šapić

Mario Lešina

kuna, ali u odnosu na godinu prije porasle su za oko 1,5 posto. “No, mogućnosti zapošljavanja u ovom sektoru velike su s obzirom na sve značajnije greenfield investicije u posljednjih nekoliko godina”, naglasila je.

proizvođača ženske modne obuće, u Prelogu u Međimurskoj županiji otvorila je modernu tvornicu na 6800 četvornih metara. “Ove su investicije većinom u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji u kojima ova industrijska grana zapošljava oko 75 posto od ukupnog broja zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj industriji Hrvatske”, naglasila je Tajana Kesić Šapić.

No, uz strane investicije, pozitivne pomake bilježe i poznate hrvatske tvrtke - Ivančica i Borovo koje zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u proizvodne pogone, stručnom usavršavanju zaposlenika, marketinškim aktivnostima te nastupima na međunarodnim sajmovima, imaju svoje kupce na domaćem i stranom tržištu, dodala je.

Direktor tvrtke MIDAL i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina napomenuo je kako je struktura radne snage jedan od istaknutijih problema u toj industriji.

“Postoji rupa od 15 godina kada nismo dobivali obrazovane kadrove i sad to generira prilično velike probleme. Mi kao industrija moramo napraviti korak naprijed prema inovativnim i kreativnim proizvodima, a za to trebamo imati ljude s visokim vještinama i znanjima, a to nemamo”, kazao je.

Inovacije i kreativni proizvodi

Tako je u poslovnoj zoni Jalžabet, pored Varaždina, svoje mjesto našla investicija austrijske tvrtke Wollsdorf Leder. Njemačka tvrtka HAIX, koja profesionalnom obućom oprema vatrogasce, vojsku,

Plaće u sektoru, na žalost, među najnižima su u Hrvatskoj

pozitivni trendovi rasta nastaviti i u ovoj godini”, kazala je.

Međutim, plaće u ovom sektoru, na žalost, ne prate ostale pozitivne pokazatelje, pa su tako među najnižima u Hrvatskoj i iznose nešto više od 3000

policiju i interventne snage, uložila je u unapređenje i proširenje proizvodnog pogona u Maloj Subotici u Međimurskoj županiji.

Sredinom 2013. i austrijska tvrtka Paul Green, jedna od najvećih europskih

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 33

Baumit Croatia 20 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj

Stručnjaci koji do vašem domu

Od ostalih ponuđača na tržištu izdvaja ih vrlo široka proizvodno-prodajna paleta, hidroizolacije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

J A SAD MALO O NAMA...

od 1996. godine Baumit djeluje u Hrvatskoj 1999. pokreću vlastitu proizvodnju 58 ukupno zaposlenih od toga 30 u pogonu u Siraču

edna od vodećih tvrtki na području građevinarstva Baumit Croatia ove godine obilježava 20 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj. Riječ je o tvrtki koja je dio međunarodnog koncerna Wietersdorfer&Peggauer, jednog od vodećih proizvođača fasada i građevinskih materijala u Europi, koja je u protekle 123 godine postala sinonimom za građevinski materijal poput cementa, vapna, fasada i žbuke. Baumit je u Hrvatskoj s radom započeo 1996. godine, a tri godine kasnije krenuli su s vlastitom proizvodnjom široke palete proizvoda namijenjenih građevini u svom pogonu u Siraču blizu Daruvara. Ono što ih izdvaja od ostalih ponuđača na tržištu je vrlo široka proizvodno-prodajna paleta, gdje tržištu nude ne samo proizvode već i kompleksna rješenja za fasade i hidroizolacije. Zanimljivo je da se gotovo 4000 kuća godišnje u Hrvatskoj “oblači” u Baumit fasade. U međuvremenu, proizvodni program hrvatskog Baumita s početnih osam vlastitih proizvoda narastao je na 30.

I kupac i dobavljač

“Iako je zadnjih osam godina na hrvatskom tržištu građevinskih materijala bilo vrlo izazovno, od 2009. godine do danas uspjeli smo raznim internim mjerama i adaptacijama u danim tržišnim uvjetima ostvariti respektabilne rezultate, vodeći se vizijom Baumita kako bi korisnicima naših proizvoda i rješenja omogućili ugodan, energetski učinkovit i zdrav životni prostor”, kaže direktor Baumita Croatia Branko Banjeglav, koji ističe kako je njihova pozicija rezultat usmjerenja na inovacije i inovativne proizvode.

Na hrvatskom tržištu surađuju s većinom poznatih i priznatih tvrtki s područja građevinarstva, gdje se nalaze i u ulozi kupca i dobavljača.

Pokrivaju potrebe tržišta plasmanom proizvoda direktno građevinskim kućama, izvođačima te najvećim dijelom veletrgovinama. “U ponudi naših fasadnih sustava koristimo proizvode koji su optimirani prema trenutno važećim normama Branko Banjeglav, direktor Baumit Croatia 34 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

energetske uštede i dugotrajnosti proizvoda, te u tom dijelu koristimo proizvode kao što su izolacijske ploče poduzeća Plastform, Fragmat, Rockwool, Knauf Insulation, odnosno fasadne mrežice tvrtke Kelteks te pribor tvrtke Ejot”, kaže Banjeglav te izdvaja nekoliko specifičnosti poslovanja na hrvatskom tržištu.

Gotovo 4000 kuća godišnje u Hrvatskoj “oblači se” u Baumit fasade “Hrvatsko tržište je imalo izrazito skokovit razvoj u proteklom desetljeću - kriza je dijelom generirana zbog kontrakcije odnosno smanjenja investicijske aktivnosti, pa je građevinski sektor bio predimenzioniran za realne potrebe tržišta.

Pravovremene mjere za ublažavanje recesije u našem sektoru nisu izvršene te je utjecaj na stanje u građevinarstvu, a samim time i na proizvođače, bio devastirajući”, kaže Banjeglav. Napominje i da su u godinama enormnog rasta bili konfrontirani s nesolventnošću kupaca i problemima vezanim za likvidnost poslovanja.

“Mislim da je građevinarstvo prošlo kroz određenu katarzu, te su se sada volumeni sveli na realne mjere, financiranje investicija je postalo realno i utemeljeno na potražnji, pa se, barem što se nas tiče, prodani proizvodi relativno nesmetano naplaćuju”, kaže Banjeglav.

“S druge strane, smatram da smo svi bili prisiljeni upravo zbog takvih makroekonomskih uvjeta i stanja u građevinarstvu potražiti unutrašnje rezerve kad je riječ o inovativnosti poslovanja i odvijanja procesa, te adaptacije novim tržišnim uvjetima, tako da smo naprosto iskoristili svoje najbolje resurse kojima raspolažemo na planu ekonomičnosti i produktivnosti poslovanja, kao i svojih kadrova te partnera s kojima surađujemo”,

onose novo ruho

, gdje tržištu nude ne samo proizvode već i kompleksna rješenja za fasade i

kaže Banjeglav. Rezultat svega je, dodaje, činjenica da su danas u svakom pogledu spremni i ekipirani za svaku eventualnu buduću krizu na tržištu građevinskih materijala.

Spremni na izazove

Trenutno zapošljavaju 58 radnika, od čega 30 u proizvodnom pogonu u Siraču, a ostatak čine njihovi djelatnici u Zagrebu i Solinu, i to u odjelima prodaje te logistike.

“Baumit na prvo mjesto stavlja svoje zaposlenike kao ključan faktor dugoročno uspješnog poslovanja, ulažemo u njihov rast i razvoj, a samim time

dolazi i uspjeh poduzeća. Vjerujem kako imamo pravu formulu koja će nam učvrstiti poziciju na hrvatskom, ali i drugim tržištima”, ističe direktor.

Kad je riječ o budućim poslovima, u ovoj tvrtki vrlo pozitivno gledaju na godine koje dolaze, a pozitivnim utjecajem na razvoj situacije u građevinarstvu ocjenjuju i hrvatsko članstvo u Europskoj uniji.

“Prve naznake pomaka se već i sada vide kroz subvencionirane programe obnova fasada. Također vjerujem kako će se i svijest potrošača o zelenim i energetski učinkovitim gradnjama i njihovim dobrobitima u dogledno vrijeme značajno povećati”, kaže na kraju direktor Baumita.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Agris Vita, Zagreb

Prvo pa srebro Razvijati partnerstva s najboljim hrvatskim vinogradarima, poštivati njihovo iskustvo i trud, održavati najviše standarde kvalitete u preradi i svojim kupcima osigurati proizvod najviše kvalitete, misija je tvrtke Agris ka butelja proizvodi se uz uvjerenje da je vino mnogo više od fermentiranog soka grožđa, da je centar novih prijateljstava, pratnja obiteljskih svečanosti i neizostavni dio gurmanskih užitaka.

Stiže i graševina

Spoj gastronomije i vina područje je posebnog interesa stručnjaka okupljenih oko projekta Agris, pa ne čudi da se ova vina danas prodaju u vodećim hotelima i restoranima na Kvarneru i u Zagrebu.

U vinariji Agris ovih dana za tržište pripremaju i graševinu iz vinogorja Kutjevo koje oduvijek ima najbolje rezultate u uzgoju ove sorte. Netipičan koncept vinarije koja prerađuje grožđe različitih hrvatskih regija omogućava

Raznolikost vinskih regija, brojne autohtone sorte i tisućljetnu vinogradarsku tradiciju spajamo s vrhunskom tehnologijom kako bismo dobili vina vrhunske kvalitete.

Jadranka Lešić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

I

ako najmlađi sudionik 8. međunarodnog natjecanja Svijet malvazija, koje se održava zajedno s poznatom vinarskom manifestacijom Vinistra u Poreču, vinarija Agris iznenadila je kvalitetom svježe malvazije i za svoje prvo komercijalno vino iz berbe 2015. osvojila Srebrnu diplomu i 83 boda međunarodnih kvalificiranih degustatora.

“Veseli me što su ugledni međunarodni enolozi i sommelieri prepoznali kvalitetu naše malvazije već u prvoj godini komercijalne proizvodnje. Projekt Agris od samog početka postavili smo prilično ambiciozno. Vinariju smo opremili suvremenom opremom, grožđe dolazi iz vrhunski njegovanog vinograda, a ekipa stručnjaka na čelu s glavnim enologom Miodragom Hruškarom odrađuje stručni dio posla. U proizvodnji naše prve malvazije pomogao nam je vinski enfant terrible Bruno Trapan, kojem smo posebno zahvalni na nesebičnoj pomoći i savjetima. Ipak, najveći dio posla u samoj vinariji odradili smo moj suprug Boris i ja uz podršku naših kćeri Vane i Petre”, kazala je Jadranka Lešić, vlasnica Agrisa nakon preuzimanja nagrade.

Razvijati partnerstva s najboljim hrvatskim vinogradarima, poštivati njihovo iskustvo i trud, održavati najviše standarde kvalitete u preradi i svojim kupcima osigurati proizvod najviše kvalitete, misija je tvrtke Agris od koje, kažu, nikada neće odustati. Sva-

36 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Spoj gastronomije i vina područje je posebnog interesa stručnjaka okupljenih oko projekta Agris površinom mala i prometno izvrsno povezana Hrvatska jer se od najudaljenijih vinograda do vinarije u Rakitju pored Zagreba stiže za samo nekoliko sati. Sirovinu već pripremljenu za preradu djelatnici Agrisa prevoze u strogo kontroliranim uvjetima suvremenih hladnjača kako bi se očuvala svježina, a zbog malih količina prerada započinje ranije nego u većini velikih vinarija.

“Raznolikost vinskih regija, brojne autohtone sorte i tisućljetnu vinogradarsku tradiciju spajamo s vrhunskom tehnologijom kako bismo dobili vina vrhunske kvalitete. U godinama koje su pred nama želimo se razvijati, povećavati ponudu i na jednom mjestu predstaviti što veći broj autohtonih hrvatskih sorti kako bismo svijetu pokazali s kakvim sve bogatstvom Hrvatska raspolaže”, ističe Jadranka Lešić. (D.B.)

Zdravo za gotovo

Kapital (ne) želi poljoprivrednike Marko Sever Eko Sever

Mali poljoprivrednik u Hrvatskoj vrlo teško može doći do novca jer samo putem komercijalnih banaka može podići kredit, pa čak i ako ga uzima preko HBOR-a, EBRD-a, EIB-a ili KfW-a

V

eć se neko vrijeme bavim financiranjem projekata, pogotovo onih vezanih uz poljoprivredu. Upravo tu vidim kako nismo svjesni gdje živimo i kakve su nam mogućnosti. Stalno spominjem mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, male farmere, prvenstveno misleći na EU klasifikaciju veličine poslovnih subjekata. Konkretno - mali farmer je svaki onaj koji zapošljava do 50 radnika te ima godišnji promet ili vrijednost imovine do 10 milijuna eura. Mikro su ispod 10 zaposlenika i imaju manje od dva milijuna eura prometa u godini dana. Taj segment farmera je onaj koji me zanima i koji smatram najbitnijim za hrvatski ruralni razvoj, za hrvatsku poljoprivredu.

Upravo takvi farmeri čine više od 98 posto poljoprivrednika u Hrvatskoj, a možda i više, jer znamo da u Hrvatskoj 89,4 posto poljoprivrednika ima manje od 10 hektara poljoprivredne površine.

Tu se sada postavlja pitanje kako takav mali poljoprivrednik može doći do novca. U Hrvatskoj jako teško. Postoje komercijalne banke koje za bilo kakvu investiciju traže barem dvostruko vredniji kolateral i daju kredite s kamatom od šest posto, i to ako imate sreće. Doduše, postoji i HBOR, razvojna banka, gdje možete dobiti kredit s kamatom od četiri posto, ali ne izravno, već opet preko komercijalnih banaka, gdje pak nastaju problemi pri zadovoljavanju njihovih uvjeta kreditiranja. Izravan a povoljan novac ne možete dobiti. Postoje i razvojne banke u stranom vlasništvu koje su prisutne kod nas, kao što su EBRD, EIB, KfW i druge, ali se opet isključivo preko komercijalnih banaka može doći do njihovih kredita.

U takvom okruženju teško da se ijedan mali poljoprivrednik može normalno razvijati, planirati i željeti rasti kako bi bio konkurentan na tržištu s više od 500 milijuna potrošača, čiji je Hrvatska dio već gotovo tri godine. Kada promatramo kako u drugim državama EU-a stvari

funkcioniraju, nema poljoprivrednika koji plaća kamatu na kredit u poljoprivredi veću od dva, eventualno tri posto.

I to eskontnu kamatnu stopu.

Kako im možemo konkurirati? Dobro, kažu nam da sada imamo EU fondove.

Bolje je reći da ćemo to uskoro imati, te se tu može dobiti povrat investicije od čak 70 do 90 posto - ali ipak ostaje taj kredit koji moramo vraćati. A da ne spominjem da je i uz takve uvjete povrata i ugovore koje imate s EU-om teško dobiti povoljan kredit u komercijalnim bankama.

Sada dolazimo do zanimljivog dijela moje priče. Bio sam nedavno na Sarajevo

ljoprivredi. Uzmimo samo jedan primjer.

Postoji jedna tvrtka u BiH koja je dobila investiciju od nekoliko milijuna eura i sada radi na proizvodnji ekološke hrane, točnije ekološkog povrća. Već danas imaju u pogonu više od 15 hektara plastenika u kojima uzgajaju ekološko povrće, a u iduće dvije godine planiraju imati ukupno 25 hektara plastenika.

Da, dobro čitate, čak 25 hektara. Ta površina će njima, samo toj jednoj tvrtki, omogućiti da prestignu ukupnu proizvodnju ekološkog povrća u Hrvatskoj.

Samo oni. Donedavna smo bili ispred njih, a sada će nas u svega tri godine preskočiti samo jednom investicijom. Sve

U drugim državama EU-a nema poljoprivrednika koji plaća EKS na kredit u poljoprivredi veći od dva, eventualno tri posto Business Forumu kamo dolaze investitori s Bliskog istoka koji žele ulagati u našu regiju. Dobro, prvo su krenuli s Bosnom i Hercegovinom, ali nadam se da će ubrzo doći i u naše krajeve. Ali dok ne dođu, i ako dođu, zanimljivo je gledati kako će nas kolege iz BiH jako brzo prestići u po-

zbog jednog razloga - činjenice da u nas ne postoji jeftini i dostupan kapital koji se ne boji uložiti u projekte u poljoprivredi.

To je ono što Hrvatskoj strašno nedostaje, te nas, nažalost, svi zaobilaze u velikom luku. Nadam se da ćemo uskoro stvarno vidjeti neke promjene na bolje.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Obnova hotela iz sastava crikveničkog Jadrana

Omorici četvrta zvjezdica Hotel Omorika je prvi objekt u povijesti tvrtke Jadran s tako visokom kategorizacijom, a uskoro će mu se pridružiti i hotel Varaždin koji se treba pozicionirati kao lječilišni hotel piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr hotel predstavlja temelj za razvoj kongresnog turizma u Crikvenici i okolici. Napomenuo je kako se uskoro očekuju nove investicije u hotel Varaždin kojima se on namjerava pozicionirati kao lječilišni hotel kategorije također četiri zvjezdice.

Povratak Crikvenice u turistički vrh

“Svim tim ulaganjima u podizanje kvalitete turističkog proizvoda, usluge i objekta, pruža nam se prilika za produljenje turističke sezone na cijelu godinu, a istodobno i povratak Crikvenice u sam vrh hrvatskog turizma”, kazao je Manestar.

Nakon izlaska iz stečaja, pa do danas, Jadran posluje stabilno, uz rast prihoda i dobiti.

Ta je tvrtka prošlu godinu završila ukupnim prihodom od 65,07 milijuna kuna što je 5,6 po-

H 30,7 mil kn

investirao Jadran od početka godine do sada

8 mil kn

stajala je obnova hotela Omorika

65,07milkn lanjski prihod Jadrana

otel Omorika iz sastava crikveničke turističke tvrtke Jadran prošlog tjedna dobio je kategoriju četiri zvjezdice. Službena potvrda stigla je iz Ministarstva turizma i to je prvi objekt tako visoke kategorizacije u Jadranovom vlasništvu, i to još od osnivanja te tvrtke. Podizanje kategorizacije rezultat je Jadranovog jakog investicijskog zamaha. Investicijski ciklus pokrenut je početkom 2014. godine, nakon što je Jadran izašao iz stečaja. Ulaganje u hotel Omorika iznosilo je oko osam milijuna kuna kojima je preuređeno 115 soba, ugrađen je novi klimatizacijski i sustav vatrodojave. Napravljena je kompletna rekonstrukcija restorana, koji je među Crikveničanima poznat kao jedna od najatraktivnijih gradskih dvorana za vjenčanja.

Uz sve to, obnovljeni su recepcija i aperitiv bar, a izgrađena je i moderno opremljena modularna konferencijska dvorana u koju se može smjestiti do 250 osoba.

Govoreći o obnovi i podizanju kategorizacije hotela Omorika, Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, je istaknuo kako taj

38 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Investicijski ciklus pokrenut je početkom 2014. godine, nakon što je Jadran izašao iz stečaja sto više nego 2014., dok je ostvarena neto dobit u visini od 2,65 milijuna kuna što je povećanje od 23,9 posto na godišnjoj razini.

Od početka godine do sada u podizanje kvalitete Jadranovih objekata investirano je dodatnih 30,7 milijuna kuna, a rezultat toga je podizanje kategorije hotela Omorika i skorašnje podizanje kategorizacije hotela Varaždin.

Uprava Jadrana pokrenula je i izradu projekta uređenja hotela Esplanade na kategoriju pet zvjezdica, čime se na Crikveničku rivijeru žele privući i gosti visoke platne moći.

Booking.com za fanove Igara prijestolja

Ruku pod ruku s Cersei Lannister Od pet lokacija na kojima su snimane scene iz serijala Igre prijestolja, tri su u Hrvatskoj - Villa Dubrovnik, Hotel Park Split i Heritage Hotel Life Palace u Šibeniku, a dvije u Španjolskoj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

očetak dugoočekivane šeste sezone filmskog hit serijala Igra prijestolja oduševio je njegove fanove, a dramatičnost i uzbuđenje zasigurno ih očekuju i u novim epizodama. Tim je povodom Booking.com, jedan od vodećih svjetskih internetskih portala za online rezervaciju smještaja koji jamči korisnicima najbolje cijene za sve vrste smještaja - od manjih u privatnom smještaju do luksuznih u objektima kategorije pet zvjezdica - izdvojio zadivljujuće smještajne objekte koji će oduševiti ljubitelje ovog planetarno popularnog serijala. Od pet lokacija, tri su u Hrvatskoj - Villa Dubrovnik, Hotel Park Split i Heritage Hotel Life Palace u Šibeniku. Preostale dvije lokacije nalaze se u Španjolskoj - Hotel Castell d’Emporda te nekoć velebna vila i biskupski dvor, a sada aparthotel AS Palau dels Alemanys.

Tako snovi fanova Igre prijestolja o boravku u Westerosu ili Essosu nisu toliko nedostižni koliko se možda

od 402.000 smještajnih objekata te pokriva više od 87.400 odredišta u 224 zemlje.

Qarth, Oldtown ili nešto treće

Qarth je smješten u Villi Dubrovnik, na 15 minuta hoda od dubrovačkog Starog grada, gdje turisti mogu posjetiti Stradun i dubrovačke zidine koje se u tom serijalu prikazuju kao dio King’s Landinga. Scene iz Qartha snimane su i na otoku Lokrumu. Na samo nekoliko metara od poznate splitske plaže Bačvice nalazi se Hotel Park Split, a na desetak minuta hoda od tog hotela nalazi se Dioklecijanova palača, koja je pod zaštitom UNESCO-a, i

na prvi pogled čini jer preko Booking.coma turisti mogu rezervirati smještaj na nekim lokacijama na kojima je serijal sniman. Turisti mogu web stranici Booking.coma pristupiti bilo kada, i to sa svojih računala, mobitela ili tableta i ne trebaju plaćati rezervaciju smještaja. Ta web stranica dostupna je na 42 jezika, a nudi više od 873.500 hotela, uključujući više

Qarth je smješten u Villi Dubrovnik, na 15 minuta hoda od dubrovačkog Starog grada gdje su se također snimale neke scene iz King’s Landinga. Smješten u središtu Šibenika, Heritage Hotel Life Palace ima prekrasne sobe ukrašene zidnim muralima, a sam izlazak iz tog hotela vodio je ravno - na ulice Braavosa. Španjolski hotel Castell d’Emporda ili Oldtown iz Igara prijestolja bio je glavna lokacija za snimanje šeste sezone serijala. Inače, u ovom hotelu je 2006. sniman i film Parfem. AS Palaui dels Alemanys i gradovi provincije Giorna te njihov pejzaž i arhitektura također su korišteni za snimanje scena Braavosa, King’s Landinga i Oldtowna.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Intervju: Axel Rettig, potpredsjednik kompanije

Imamo dugoročna partnerstva s nekoliko hrvatskih kompanija Za razliku od ostalih država u Jugoistočnoj Europi, Hrvatska se pridružila Europskoj uniji u relativno ranoj fazi. Ta činjenica Motoroli olakšava poslovanje u Hrvatskoj. Stoga smo odlučili proširiti svoje poslovanje u vašoj zemlji. A ono se može usporediti s bilo kojom drugom državom u Europskoj uniji – nema posebnih prepreka na putu razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Postoji potreba za većom suradnjom svih agencija kad je riječ o prirodnim katastrofama ili zlonamjernim napadima. Kako bi postigle taj cilj, agencije moraju blisko surađivati i zahtijevaju zajednički čvrst zadatak kritične platforme – kako za stanje, tako i za podatke.

M

otorola Solutions kompanija je koja stvara inovativna komunikacijska rješenja i usluge koje pomažu javnoj sigurnosti i komercijalnim korisnicima u izgradnji sigurnijih gradova i prosperitetu zajednice. Raspon uređaja, infrastruktura, softver i usluge tvrtke mogu se naći u rješenjima različitih industrija koje uključuju provedbu zakona, požare, hitnu medicinsku pomoć, nacionalnu sigurnost, komunalne usluge, rudarstvo, energetiku, proizvodnju, ugostiteljstvo, maloprodaju, prijevoz i logistiku, obrazovanje i javne usluge.

Axel Rettig, potpredsjednik Motorola Solutionsa, kaže kako je kompanija osnovana 1928. godine i ima dugu povijest inovacija koje su revolucionarizirale komunikacije.

Prihodi od 5,9 milijardi dolara u 2014. godini, sa 681 milijunom dolara potrošenim godišnje na istraživanje i razvoj rezultirali su tisućama patenata i sa 15.000 zaposlenika diljem svijeta.

Motorola je započela poslovanje u bivšoj Jugoslaviji ranih sedamdesetih. Godine 1984.

Motorola je bila glavni komunikacijski dobavljač za Zimske olimpijske igre u Sarajevu.

Kompanija je uspostavila izravnu vezu s organizacijom za javnu sigurnost u Hrvatskoj 1993. i opskrbila je vrlo znanim prijenosnim radijem GP 300. U kasnim devedesetima počeli su raspravljati o TETRA komunikacijskom sustavu i njegovoj implementaciji za mrežu MUPnet koja je započela 2004. godine glavnom nadogradnjom te proširenjem u 2014./2015. godini.

40 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Axel Rettig, Motorola Solutions

To je omogućilo Hrvatskoj da se uvrsti među nekoliko zemalja u Europi koje imaju najnaprednije kritične komunikacijske sustave.

n Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- Za razliku od ostalih država u Jugoistočnoj Europi, Hrvatska se pridružila Europskoj uniji u relativno ranoj fazi. Ta činjenica Motoroli olakšava poslovanje u Hrvatskoj. Stoga smo odlučili proširiti svoje poslovanje u vašoj zemlji nudeći nova rješenja i stvaranje novih partnerstava s hrvatskim tvrtkama.

Motorola Solutions n Koji su trendovi u javnoj sigurnosti i prati li ih Hrvatska?

- Javna sigurnost više nije ograničena na agencije ‘javne sigurnosti’. To se proširilo na sve javne i privatne agencije odgovorne za pružanje usluga građanima i industrijskom sektoru, sa svakodnevnim privilegijama kao što su struja, voda, prijevoz i slično. U današnjem svijetu moramo zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu! Godine 2013. predsjednik SAD-a Barack Obama postavio je izvršnu naredbu – poboljšanje kritične infrastrukture sigurnosti na internetu – i rekao je: “Naša nacionalna kritična infrastruktura središnja je za našu sigurnost i bitna za naše gospodarstvo. Tehnologija, energija i informacijski sustavi danas igraju ključnu ulogu u našim životima i ljudi se nastavljaju oslanjati na fizičke strukture koje nas okružuju.

Od cesta i tunela, preko energetskih mreža i sustava, do sigurnosti globalnih mreža i ostalih digitalnih krajolika, bitno je da ostanemo spremni za suočavanje s bilo kojom prijetnjom za američku infrastrukturu”. Postoji potreba za većom suradnjom svih agencija kad je riječ o prirodnim katastrofama ili zlonamjernim napadima. Kako bi postigle taj cilj, agencije moraju blisko surađivati i zahtijevaju zajednički čvrst zadatak kritične platforme – kako za stanje,

Kao svjetskom trgovačkom lideru u misijskom sustavu kritičnih komunikacija, uvijek nam je cilj funkcionirati kao pouzdan savjetnik hrvatske industrije tako i za podatke. Digitalni radio TETRA (europski ETSI standard) dopustit će tu suradnju. Nju vodi MUPnet koji je jedan od najmodernijih sustava u Europskoj uniji. Vrlo smo zadovoljni što primjećujemo kako su se mnoge organizacije u Hrvatskoj priključile ovom sustavu i nadamo se da će ih u budućnosti biti još više.

n Imate li kooperante u Hrvatskoj?

- Motorola Solutions ima jedan od najnaprednijih svjetskih partnerskih programa za vođenje, treniranje i izmjenjivanje znanja s lokalnim kompanijama. Lokalne kompanije nazivamo

partnerima, što one uistinu i jesu: one povećavaju vrijednost, ispunjavaju našu ponudu i bitan su dio našeg poslovanja u Hrvatskoj. Imamo dugoročna partnerstva s nekoliko hrvatskih lokalnih kompanija koje su izvanredno inovativne i naši bliski suradnici. Osim toga, radimo na uspostavljanju više partnerstava u različitim hrvatskim industrijama s ciljem pristupanja novim tržištima.

n S kojim problemima se suočavate obavljajući poslove u Hrvatskoj?

- Poslovanje u Hrvatskoj može se usporediti s bilo kojom drugom državom u Europskoj uniji – nema posebnih prepreka na putu. Očekujemo poboljšanje svoga poslovanja šireći ga na trgovačke i industrijske segmente. n Možete li nam otkriti neke buduće poslovne aktivnosti koje Motorola Solutions namjerava provoditi u Hrvatskoj?

- Nastavit ćemo se usredotočivati na svoje glavne kupce i partnere dok pristupamo novim tržištima. Da bismo to postigli, povećali smo svoje investicije u službe potpore i službe plaća. Kao svjetskom trgovačkom lideru u misijskom sustavu kritičnih komunikacija, uvijek nam je cilj funkcionirati kao pouzdani savjetnik hrvatske industrije pomažući svojim ulagačima zaštititi i sagraditi najsigurnije gradove i zajednice.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 41

NAJAVE Od 27. do 29. svibnja International Fishing Expo

Sajam ribarstva uskoro u Biogradu na Moru

Sajam, koji će okupiti četrdesetak izlagača, prilika je za promociju, razmjenu iskustava i sklapanje poslova, ali i za informiranje o aktualnim natječajima iz Operativnog programa za pomorstvo 2014.-2020. ko potrebne kako bi pomogle opstanku i daljnjem razvoju hrvatskog ribarstva. Sam sajam, koji će okupiti četrdesetak izlagača, prilika je za promociju, razmjenu iskustava i sklapanje poslova. Ribarima i drugim posjetiteljima namijenjen je i niz tematskih predavanja, diskusija i susreta sa stručnjacima i predstavnicima nadležnih institucija kao što je predstavljanje aktualnih natječaja iz Operativnog programa za pomorstvo 2014.-2020.

Izlagači će predstaviti svoje proizvode, način uzgoja, lova i prerade ribe i morskih proizvoda, a bit će zastupljeni i proizvođači i distributeri ribarske opreme, alata i brodske opreme, ribolovci, nautičari i mnogi drugi.

Očekuje se da će sajam vidjeti oko 10.000 posjetitelja.

M

eđunarodni sajam ribarske opreme, strojeva te promocije ribe i plodova mora pod nazivom International Fishing Expo, koji će se održati u Biogradu na Moru od 27. do 29. svibnja 2016., osmišljen je s ciljem promicanja ribarstva, povećanja potrošnje proizvoda ribarstva te osvješćivanja potrošača o visokoj nutritivnoj vrijednosti proizvoda ribarstva.

Ribarstvo, kao specifičan segment gospodarstva, mora opstati i napredovati te su sajamske

Jela od ribe i plodova mora za posjetitelje sajma pripremat će poznati master chefovi Hrvatske manifestacije jedan od najvažnijih vidova podizanja svijesti, ističu predstavnici organizatora, lokalne akcijske grupe u ribarstvu Lostura (FLAG). Činjenica je da ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrabrenih proizvoda i treća je značajna grana održanja života na našim otocima, stoga su ovakve manifestacije prije42 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Posao, hrana i koncerti

Kako bi sajam dobio na atraktivnosti, osim postava ribarske opreme, strojeva i alata, izložbe ribarskih brodova, prerade ribe i plodova mora te stručnih skupova za djelatnike iz sektora, u sklopu manifestacije organizirat će se različite aktivnosti za posjetitelje kao i brojne radionice.

Svi posjetitelji imat će priliku uživati u vrhunskim jelima od ribe i plodova mora koje će za njih pripremati poznati master chefovi Hrvatske.

Sastavni dio konferencije je okrugli stol o aktualnom trenutku ribarstva u nas kao i stvaranje Hrvatske mreže lagova za ribarstvo.

U sklopu ovog trenutačno najvećeg događaja takve vrste u Hrvatskoj bit će održan i koncert klape Cambi (27. svibnja s početkom u 21 sat) te koncert benda Marijan Ban i Diktatori (28. svibnja s početkom u 21 sat).

Ribarstvo, kao jedna od najvažnijih grana primarne poljoprivredne proizvodnje mnogih gradova smještenih uz obalu, stvar je ne samo tradicije već i egzistencije, te organizatori očekuju da će ova manifestacija prerasti u tradicionalni susret s velikim marketinškim potencijalom za brojne gospodarske subjekte iz djelatnosti ribarstva Hrvatske, ali i susjednih država.

Tjedan bogat konferencijama

Opatija i Poreč domaćini triju skupova U Opatiji će se od 16. do 18. svibnja održati konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane u Hrvatskoj, dok će se u Poreču od 19. do 21. svibnja održati konferencije o kvaliteti te o mjeriteljstvu i akreditaciji u Hrvatskoj

S

ektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i supokroviteljstvom ministarstava poljoprivrede i zdravstva organizira 10. konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane u Republici Hrvatskoj koja se održava od 16. do 18. svibnja u Opatiji.

Na konferenciji će se okupiti predstavnici mjerodavnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija iz Hrvatske, EU-a i SAD-a te subjekata u poslovanju s hranom kako bi se predstavile stručne novosti, raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kvalitete hrane te najavile daljnje aktivnosti. Uz domaće stručnjake, kao predavači će se i ove godine pridružiti istaknuti strani predavači, kao što su predstavnik Uprave za zdravlje i sigurnost hrane EK (DG SANTE) i predstavnik Misije SAD-a pri EU koji će govoriti o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP).

U Poreču će se, pak, od 19. do 21. svibnja održati konferencije o kvaliteti te o mjeriteljstvu i akreditaciji u Hrvatskoj u suorganizaciji HGK-a.

Pod sloganom Ljudi su temelj uspješnosti sustava upravljanja održat će se 16. konferencija o kvaliteti i 7. znanstveni skup u organizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu, uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske te potporu Američke gospodarske komore i Japanske ambasade.

Noviteti i trendovi

Cilj konferencije je pokazati važnost kvalitete kao konkurentske prednosti u poslovanju kao i njen značaj za održivi razvoj cjelokupnog gospodarstva. Sudionici će imati prilike poslušati oko 30 domaćih i svjetskih predavača od hrvatskih poduzetnika iz Zmajske pivovare i Agrivija do najvećih svjetskih stručnjaka kao što su Joseph A. De Feo, predsjednik i CEO tvrtke Juran Global, vodeće svjetske konzultantske tvrtke za kvalitetu, i Gregory H. Watson, bivši predsjednik Američkog društva za kvalitetu i predsjednik Međunarodne akademije za kvalitetu.

“Konferencija je namijenjena svim organizacijama certificiranima prema ISO 9001 i drugim normama sustava upravljanja kvalitetom, certifikacijskim i konzultantskim kućama, ostalim certifikacijskim i akreditiranim tijelima, menadžerima kvalitete, te srednjem i višem menadžmentu. Svi oni imat će priliku poslušati više od 60 prezentacija o kvaliteti iz svih područja gospodarstva”, istaknuo je Siniša Prugovečki, direktor Konferencije o kvaliteti.

Tijekom konferencije održat će se i simpozij pod nazivom Globalni standardi kvalitete u hotelijerstvu na kojem će biti riječi o prednostima certifikata u podizanju kvalitete turističke usluge i proizvoda. Na 11. konferenciji o mjeriteljstvu i akreditaciji koja se održava u organizaciji Hrvatskog mjeriteljskog društva, glavne teme će biti noviteti i trendovi u mjeriteljstvu, akreditaciji i certifikaciji koji čine temelj infrastrukture kvalitete. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom ministarstava poljoprivrede te zaštite okoliša i prirode, a u suorganizaciji s Državnim zavodom za mjeriteljstvo, Hrvatskom akreditacijskom agencijom, Hrvatskim mjeriteljskim institutom i Hrvatskim zavodom za norme.

Na svim trima konferencijama će, uz domaće, govoriti i renomirani svjetski predavači “Domaći i inozemni stručnjaci ove godine predstavit će nam novosti u zakonskom mjeriteljstvu s fokusom na školovanje ovlaštenih mjeritelja, a saznat ćemo i novosti i trendove u znanstvenom mjeriteljstvu. Uz to, nadam se da ćemo u potpunosti razjasniti možebitne dvojbe u odnosima između dobivanja ovlaštenja i akreditacije”, istaknuo je Mladen Jakovčić, predsjednik Hrvatskog mjeriteljskog društva.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 43

Kulturni projekt Mjesec kreativnih i kulturnih industrija

Povezivanje kulture, gospodarstva i poduzetništva Mjesec kreativnih i kulturnih industrija organizira se s ciljem ukazivanja važnosti tog sektora te kako bi taj projekt postao tradicionalno događanje koje će Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj osigurati važno mjesto na karti Europe u području kreativnog i kulturnog proizvoda

S

ciljem povezivanja kulturne industrije, gospodarstva i poduzetništva od 16. svibnja do 21. lipnja u Zagrebu se održava projekt pod nazivom Mjesec kreativnih i kulturnih industrija u organizaciji Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Organizaciji su se priključili i Hrvatska udruga poslodavaca, zagrebačka Turistička zajednica, tvrtke Adria media Zagreb i Creative industries Styria, Predstavništvo Europske komisije i Grad Zagreb. Jedan od medijskih pokrovitelja je Privredni vjesnik. Projektom Mjesec kreativnih i kulturnih industrija obuhvaćena su i povezana mnoga kulturna događanja - izložbe, predstave, koncerti, ples, projekcije i razna predavanja. Kako je istaknula voditeljica projekta Ivana Nikolić Popović, ta se manifestacija organizira kako bi se ukazalo na važnost sektora kreativnih i kulturnih industrija te kako bi taj projekt postao tradicionalno događanje koje će Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj osigurati važno mjesto na karti Europe u području kreativnog i kulturnog proizvoda.

Važno je kreativno obrazovanje

“Kulturne i kreativne industrije ključne su za hrvatsko gospodarstvo jer pridonose stvaranju novih i dodanih vrijednosti te ujedno jačaju konkurentnost našeg društva i kulturu. Ipak, važnost tih industrija još uvijek nije dovoljno priznata u društvu”, rekla je Ivana Nikolić Popović. Dodala je kako, nažalost, državne institucije, ali i sama država još uvijek ne razumiju zašto trebaju ulagati u nešto apstraktno poput kreativne industrije. No, da je ta industrija vrlo važna navodi se i u nekim stranim istraživanjima koja govore o tome kako će u budućnosti ostati samo kreativna zani-

manja, a sve ostalo će obavljati strojevi, pa će tako ljudi sve manje ručno raditi. Zato je, prema njezinim riječima, vrlo važno

Održat će se 25 raznih događanja na 30 lokacija, predstavit će se 12 sektora konačno progovoriti o tzv. kreativnom obrazovanju. U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija održat će se 25 raznih događanja na 30 lokacija u hrvatskom glavnom gradu, a javnosti će se predstaviti 12 sektora kulturnih i kreativnih industrija - od arhitekture, vizualnih i audiovizualnih umjetnosti, dizajna, glazbe, primijenjenih

44 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

i izvedbenih umjetnosti (kazalište, balet i ples), pa sve do medija, oglašavanja i tržišnog komuniciranja, nakladništva te računalnih igara i novih medija. Osim događanja na otvorenom, u programu će biti i četrdesetak radionica i predavanja koja će se održavati s ciljem poticanja kreativnosti u poduzetništvu i inovacijama, educiranju o autorskim pravima i jedinstvenom digitalnom tržištu te shvaćanju kulture kao turističkog proizvoda. Uz sve to, na predavanjima će biti riječi i o novoj temi - Umjetnosti i medicini.

U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija održat će se 2. hrvatski summit kulturnih i kreativnih industrija, Komunikacijski fotopunktovi, Dani novih ideja, Projekt povezivanja kulturnih i kreativnih industrija i gospodarstva te mnoga glazbena događanja. Održat će se i godišnji sastanak Mreže sektorskog vijeća kreativnih i kulturnih industrija Enterprise Europe Networka. (S.P.)

predstavljamo Fanito, Vela Luka

Maslinovo ulje koje se slaže sa svakim okusom Začuđujuće je, recimo, što se sa sladoledom od tamne čokolade slaže izvrsno kao i sa sladoledom od vanilije. O ribi, mesu, voću i povrću da i ne govorim. Čak se i s kulenom vrlo dobro slaže, kaže Marija Žuvela

T

orkul je premium ekstra djevičansko maslinovo ulje i prvo u Hrvatskoj s oznakom izvornosti. Proizvodi ga obrt Fanito iz Vela Luke, koji u posljednje tri godine proizvodi i pomalo zaboravljeni čaj od maslinovog lišća. Njihov je čaj u kratko vrijeme doživio veliki uspjeh - uvršten je u katalog Ark of Taste - Slow food među 1500 jedinstvenih svjetskih proizvoda.

U obrtu Fanito koji je osnovao njezin otac, važnu ulogu ima Marija Žuvela koja priprema

Varenik, cijeđeni sok od grožđa, novi je projekt obrta Fanito još jedan rijedak projekt. Radi se o vareniku, cijeđenom soku od grožđa koji je dio tradicije nekih otoka.

Fanito u vlasništvu ima oko 2000 rodnih stabala maslina, autohtonih sorti lastovke i drobnice, a uz to za 16 kooperanata vodi i nadzire proces maslinarske proizvodnje. Vlasnici su uljare kapaciteta 500 kilograma na sat, linije za punjenje ulja u boce i klimatiziranog skladišta kapaciteta 8000 litara. Maslinovo ulje Fanito i izvozi, i to u Francusku, Austriju, Crnu Goru, Luksemburg.

“Torkul se nalazi u ponudi hotela s pet zvjezdica, u boljim restoranima, trgovinama premium proizvoda, u specijaliziranim trgovinama svih hrvatskih zračnih luka osim osječke i pulske. Čaj od lista masline izvozi se u Luksemburg, a pregovara se i o izvozu u Japan.

Imali smo ponude da cjelokupnu proizvodnju ulja i čaja prodamo jednom kupcu u SAD-u, ali smo odbili. Sa svim našim kupcima radimo direktno. Nemamo distributere”, ističe Marija Žuvela, voditeljica prodaje i marketinga u obrtu Fanito.

Svojstva dovedena do savršenstva

Prostor katastarske općine Vela Luka, inače, najmaslinarskiji je kraj Hrvatskoj. Tu živi oko 4600 stanovnika koji obrađuju oko 120.000 stabala maslina autohtonih sorti. “Torkul je premium kvalitetno ulje čija su organoleptička svojstva dovedena skoro do savršenstva. Ima jedinstvenu kupažu autohtonih sorti u kojoj je - uz očekivanu gorčinu, pikantnost te izrazitu voćnost i kompleksnost ostalih okusa - prisutna i slatkoća”, otkriva Marija Žuvela. Kaže kako je prostor za upotrebu maslinovog ulja u gastronomiji neograničen. “Moć i jedinstvenost našeg ulja dolazi do izražaja u kombiniranju sa svim jelima i namirnicama. Začuđujuće je, recimo, što se sa sladoledom od tamne čokolade slaže izvrsno kao i sa sladoledom od vanilije.

O ribi, mesu, voću i povrću da i ne govorim.

Svaku varijantu jela on ponosno prati. Čak se i s kulenom vrlo dobro slaže, a kušali smo i čvarke u kombinaciji s našim uljem. Recimo da se ovakve kombinacije baš ne ljube, ali se podnose, što uistinu nije uobičajeno”, kaže Marija Žuvela. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

oko 2000 stabala maslina ima obrt Fanito vodi proizvodnju za 16 kooperanata 500 kg/h kapacitet uljare 2 ključna proizvoda: ulje Torkul i čaj od maslinovog lišća izvoze u: Francusku, Austriju, CrnuGoru,Luksemburg

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO 5. forum poljskih i hrvatskih regija

Suradnja je dobra, ali može biti i bolja Predsjednik Sabora Željko Reiner i potpredsjednik HGK Tomislav Radoš istaknuli su mogućnost suradnje na projektu Jadran-Baltik-Crno more kojim bi se ojačalo gospodarsko povezivanje dviju zemalja

G

o s p o d a r s ko - d ip lom a t s k i susret hrvatskih i poljskih predstavnika, u organizaciji Hrvatske zajednice županije i Saveza vojvodstava Republike Poljske, peti put zaredom održan je protekloga tjedna u Dubrovniku. Na Forumu poljskih i hrvatskih regija bilo je riječi o revitalizaciji napuštenih industrijskih i gospodarskih objekata, specijalnih ekonomskih zona te regionalne samouprave kao zamašnjaka razvoja poduzetništva.

“Gospodarska kriza odrazila se na stanje u gospodarstvu većine zemalja, pa tako i Hrvatske. Poljska je u ekonomskoj krizi uspjela zadržati rast BDP-a što je dokaz da Hrvatska uči i nastavit će učiti od najboljih. Suradnja naših zemalja na svim je područjima izvrsna, a naši gospodarstvenici i poduzetnici prepoznati su na poljskom tržištu i obratno”, kazao je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

“Potičemo poljske i hrvatske poduzetnike na suradnju i zalažemo se za

Trgovinska razmjena između Hrvatske i Poljske u prošloj godini je iznosila 698 milijuna eura ulaganja poljskih gospodarstvenika u Hrvatskoj”, dodao je predsjednik Saveza vojvodstava Republike Poljske Olgierd Geblewicz.

Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Republike Poljske, pokrovitelji foruma bili su i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner te predsjednik Senata Republike Poljske Stanisław Karczewski..

U sklopu foruma održan je i Hrvatsko-poljski gospodarski forum u organi-

46 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

zaciji HGK, Hrvatske zajednice županija i Poljske gospodarske komore, koji je okupio više od 100 hrvatskih i poljskih gospodarstvenika.

“Suradnja s Poljskom je jako dobra, ali može biti i bolja te sigurno postoje mogućnosti za obostranom suradnjom, a posebno na projektima Jadran-Baltik-Crno more i LNG terminalima”, ocijenio je Reiner. I potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš istaknuo je važnost projekta Jadran-Baltik-Crno more kojim bi se, smatra, stvorile dodane vrijednosti i ojačalo gospodarsko povezivanje dviju zemalja. Kao mogućnosti suradnje istaknuo je i razmjenu dobara i usluga, zajedničko pojavljivanje na trećim tržištima, privlačenje investicija, zajedničko prijavljivanje na projekte financirane sredstvima iz EU fondova i razvoj distribucijskih i vrijednosnih lanaca kao prilike.

Širenje suradnje moguće na nizu područja

“Sporazum o suradnji koji je potpisan između HGK i Poljske gospodarske komore u siječnju rezultirao je još jačim intenzitetom zajedničkih aktivnosti”, ocijenio je potpredsjednik Poljske gospodarske komore Tadeusz Donocik. Voditeljica Odjela za privlačenje investicija pri HGK-u Svjetlana Momčilović ustvrdila je da, uz farmaceutsku i prehrambenu industriju, mogućnosti za proširenje suradnje postoje u energetici, infrastrukturi, transportu i logistici, graditeljstvu, turizmu, elektroindustriji, maloj brodogradnji i poljoprivrednoj mehanizaciji.

Inače, trgovinska razmjena između Hrvatske i Poljske u prošloj godini je iznosila 698 milijuna eura. Hrvatska je lani u Poljsku izvezla roba u vrijednosti od 177 milijuna eura, dok je uvezla roba u vrijednosti od 522 milijuna eura. (J.V.)

Prvi Forum EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju

Potpisana Dubrovačka deklaracija Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize, kaže ministar Miro Kovač

N

a Prvom godišnjem forumu EU strategije za Jadransko-jonsku regiju, održanom 12. i 13. svibnja u Dubrovniku, sudjelovali su ministri vanjskih poslova država sudionica Strategije, koje su ujedno i države Jadranskojonske inicijative. To su Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija.

Strategija EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR), potpisana je koncem 2014. godine.

To je oblik suradnje ovih država i njihov odgovor na zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Strategiji je cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

U okviru dvodnevnog Prvog godišnjeg foruma Strategije Europske unije za Jadranskojonsku regiju ministri vanjskih poslova ovih osam država potpisali su Dubrovačku deklaraciju. “Dubrovačkom deklaracijom smo se obvezali raditi za područje koje mora biti prosperitetno i u kojem će se ojačati gospodarski rast s tvrtkama koje stvaraju poslove posebno za mlade te stvarati integriranu infrastrukturu”, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. “Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane, naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, istaknuo je Kovač.

Kazao je i da je gradnja Pelješkog mosta interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU-a.

Konkretni projekti

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svo-

jih potencijala kroz transnacionalne potencijale. “Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koji imaju transnacionalni učinak”, pojasnio je.

Povjerenica za regionalnu politiku Europske unije Corina Creţu rekla je kako je ovaj okvir jako bitan te da se države moraju aktivno uključiti u njega. U ovoj strategiji ona vidi puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje, a EU će, kako je kazala, preuzeti ulogu koordinatora.

Deklaracijom je izražena zabrinutost zbog migrantske krize.

Na Forumu koji je okupio oko 100 poduzetnika iz osam zemalja održan je i niz B2B razgovora u organizaciji HGK. Više od 20 poduzetnika iz BiH, pet iz Albanije, 11 iz Grčke, 20 iz Italije, 15 iz Crne Gore, po pet iz Srbije i Slovenije razmijenilo je iskustva i uspostavilo kontakte s četrdesetak hrvatskih tvrtki.

Poslovnim sastancima na temu pomorske industrije i biotehnologije, akvakulture, turizma, inovacija u turizmu te produženja sezone cilj je bio otvoriti mogućnost proširenja poslovnih vidika i pronalaska prekograničnih partnera za nove poslovne izazove. (J.V.)

Za oko 100 poduzetnika iz osam zemalja održan je i niz B2B razgovora

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Kako zakrpati proračun?

Prodat će se i zlatne koke

Vlada Federacije BiH planira ove godine prodati svoj manjinski udio vlasništva u Bosnalijeku, Tvornici duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranju, Energopetrolu, Energoinvestu i Aluminiju. No, započelo se i s pripremnim radnjama za prodaju Telecoma BiH i HT Eroneta piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

F oko

15mil KM

vrijednost državnog udjela u Bosnalijeku

89,9mil KM lanjska dobit Telecoma BH

1,4 mil KM

dobiti ostvario HT Eronet u 2015.

inancijske nedaće natjerale su Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da proda svoj manjinski vlasnički kapital u “svojim” poduzećima i tako s oko planiranih 65 milijuna konvertibilnih maraka zakrpa bar dio rupa iz ovogodišnjeg proračuna. Kako je krajnje neizvjesno hoće li i kada, zbog sumnjivog bankrota dviju komercijalnih banki u srpskom entitetu, MMF odobriti kredit BiH i njenim entitetima u iznosu od milijardu i 50 milijuna dolara vezan za aranžman MMF-a i 760 milijuna dolara kredita Svjetske banke, došlo je vrijeme da se proda sve što se prodati može. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je još zadnjih dana prošle godine obrazlažući zastupnicima konstrukciju “krpanja” proračuna većeg bosanskohercegovačkog entiteta najavio rasprodaju, putem natječaja ili putem Sarajevske burze, manjinskog udjela vlasništva u Bosnalijeku, Tvornici duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranju, Energopetrolu, Energoinvestu i Aluminiju. Vladinim činovnicima trebalo je gotovo četiri mjeseca preračunavanja i razmišljanja da prvo na prodaju upute Sarajevskoj burzi svoj udio vlasništva od 19,25 posto Bosnalijeku. Ova transakcija bi se, kako se planira, morala ubrzo okončati.

Vlada FBiH seli u zgradu Energoinvesta?

Na temelju dubinske analize i niza elaborata, Agencija za privatizaciju FBiH procijenila je vrijednost dionice Bosnalijeka na iznos od 10,40 KM. Ukupna knjigovodstvena vrijednost državnog vlasništva u toj tvrtki, po toj agenciji, iznosi nešto više od 15 milijuna KM i po optimističnim očekivanjima vlasti, vladat će prava utrka za dionicama, pa bi iznos prodaje mogao biti i veći. Možda, ali postoji i loše iskustvo iz 2009. godine kada je Vlada pokušala prodati svoj udio vlasništva u Bosnalijeku, ali bezuspješno.

Kada će na red doći prodaja drugih tvrtki s Vladinog popisa, znaju samo u Vladi. Proteklih

48 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

dana vode se razgovori o preseljenju Vlade FBiH i njenih ministarstava iz zgrade prijeratnog Centralnog komiteta Saveza komunista BiH, čiji je vlasnik sadašnji SDP BiH, u poslovnu zgradu posrnulog Energoinvesta u Sarajevu

Prodaja državnog udjela u Bosnalijeku trebala bi se, prema očekivanjima, ubrzo okončati te u zgradu “Staklene banke” u Mostaru u čiju obnovu treba uložiti milijune. Odluka će biti uskoro donesena, ali se još ne zna hoće li se i kod koga Vlada zadužiti za milijune KM. Zapravo je neizvjesno hoće li Vlada kupiti zdanje Energoinvesta, ili se ipak do nekih boljih vremena odlučiti za zakup i plaćanje najamnine za zgradu ove nekad u svijetu poznate tvrtke koja je osamdesetih godina imala godišnji izvoz veći od 300 milijuna dolara. Prema mišljenju nekih neovisnih analitičara, cilj je jasan - financijski osiromašiti političku konkurenciju SDP-a koji će u svakom slučaju ostati bez velikog zakupca.

Tri kategorije državnih poduzeća

I to nije sve. Došli su teški dani, pa je došlo vrijeme i za prodaju telekoma. U Republici Srpskoj su već odavno prodali Telekom RS-a Telekomu Srbije, dobili M:tel i potrošili zarađene milijune. Postoje informacije da će Beograd prodati banjolučku tvrtku koja je prošlu godinu završila sa 30 milijuna KM manjom dobiti od one iz 2014. godine kad je dobit iznosila 106 milijuna KM. No da se vratimo BH Tele-

Vanskotrgovinska bilanca BiH

Izvoz u Ceftu manji za 19,8 posto

comu i HT-u Eronetu Mostar. Godinama se u BiH govorilo da zlatne koke, uspješne tvrtke, ne bi trebalo prodavati jer novac koji od tih transakcija ulazi u poderane budžetske vreće nalikuje rijekama ponornicama. Pa ipak je Vlada FBiH dala suglasnost Agenciji za privatizaciju FBiH da počne s pripremama za prodaju dijela kapitala dviju zlatnih koka. Obrazloženje možda zvuči logično s obzirom na to što se sve događa u okruženju u ovoj branši, odnosno padu vrijednosti telekom kompanija. Podsjetimo da je Telecom BH prošlu godinu završio s dobiti od 89,9 milijuna KM, a HT Eronet sa 1,4 milijuna KM. Istina, u Vladi FBiH kažu da su otvorili proces privatizacije dvaju telekoma, što ne znači da će oni odmah ići u prodaju. Naime, poznato je da odluke vlasti nisu sveto slovo na državnom papiru jer država sve mijenja, pa i svoja mišljenja.

Na osnovi Reformske agende koju je država BiH zajedno s dvama entitetima uputila u Bruxelles, Agencija za privatizaciju i Vlada FBiH podijelili su sva državna poduzeća

U Vladi FBiH kažu da su otvorili proces privatizacije dvaju telekoma, što ne znači da će oni odmah ići u prodaju u tri katgorije: strateška poduzeća koja još nisu za prodaju, među kojima su dvije elektroprivrede, BH gas i Željeznice FBiH, zatim poduzeća koja posluju s poteškoćama i koja se moraju prethodno revitalizirati, pa potom prodavati te poduzeća u kojima Vlada FBiH ima manjinski udio od kojih se prvi prodaje Bosnalijek.

U prva tri ovogodišnja mjeseca nastavio se zabrinjavajući pad trgovanja Bosne i Hercegovine sa zemljama Cefte, zapravo samo sa Srbijom. Izvoz roba u Srbiju potkraj ožujka vrijedio je 148,1 milijun KM i bio je manji u odnosu na isto vrijeme prošle godine za 26 posto, dok je vrijednost uvoza iznosila 408,8 milijuna KM uz rast od 13,6 posto. Ukupan uvoz iz zemalja Cefte u prva tri mjeseca iznosio je 451 milijun KM uz pad od 7,2 posto, a izvezeno je roba za 276 milijuna KM uz pad od 19,8 posto. Kad se ti podaci BiH usporede s trgovanjem sa Srbijom, proizlazi da je od preostalih članica Cefte uvozeno robe za samo 42,2 milijuna KM, a izvezeno za 127,9 milijuna KM. Trgovanje s Hrvatskom imalo je nešto blaže negativne trendove u

odnosu na cijelu prošlu godinu, ali još je uvijek u minusu - izvezeno je roba za 205,6 milijuna KM uz pad od 2,5 posto, a uvezeno za 320 milijuna KM uz pad od 8,9 posto. Najbolje rezultate BiH je postigla u trgovanju s članicama EU-a gdje je ukupno izvezeno roba u vrijednosti od 1,6 milijardi KM što je povećanje od 5,4 posto, a uvezeno za 2,1 milijardu KM uz rast od 2,2 posto. Ukupni tromjesečni izvoz iz BiH iznosio je 2,1 milijardu KM uz blagi pad od 0,2 posto, dok je uvoz vrijedio 3,5 milijardi KM uz pad od 1,6 posto.

Agencija za statistiku BiH

Industrijska proizvodnja raste

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u veljači u usporedbi sa siječnjem ove godine bilježi rast od sedam posto, a u usporedbi s veljačom prošle godine rast proizvodnje iznosi šest posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku po-

trošnju u veljači ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasla je za 82,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 13,7 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,6 posto, dok su proizvodnje energije i kapitalnih proizvoda bili manji za 4,1, odnosno 4,7 posto. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća u veljači iznosila je 829 konvertibilnih maraka, bila je veća 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine i manja za 1,6 posto u odnosu na prosinac 2015. godine.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Strana ulaganja u Sloveniji

Šok terapija iz Begunja

Strani investicijski fond koji je preuzeo Elan objavio je da više neće proizvoditi skije za skakače na što je slovenska javnost burno reagirala.

No ništa bolje ne prolaze ni drugi ulagači s inozemnih adresa - svima se stalno gleda pod prste, uz gunđanje dežurnih domoljuba piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

300

pari skija za reprezentativnu selekciju i još 950 pari skija proizvodio Elan

180 l

mlijeka slovenskih proizvođača otkupile lani Ljubljanske mlekarne (u vlasništvu Lactalisa)

V

odstvo stranog investicijskog fonda koji je nedavno za mali novac preuzeo Elan, čim se pojavilo u Begunju, nonšalantno je objavilo da diže ruke od programa skijaških skokova. Elan neće više proizvoditi skije za skakače niti će njegovi serviseri pratiti slovensku reprezentaciju po natjecanjima, glasila je poruka menadžera stranog fonda u ruskom vlasništvu.

Ako više nema skije za skokove, onda nema na čemu vježbati 500 skijaša-skakača koliko ih je trenutačno registrirano u slovenskim klubovima. Tako je rezonirala šokirana slovenska javnost uz dva panična pitanja. Gasi li se to sport u kojem su slovenski skijaši-skakači u protekloj sezoni pomeli svjetsku konkurenciju i zašto je Slovenija uopće ulupala 45 milijuna eura vlastitog i EU novca u gradnju kompleksnog centra za nordijske discipline na Planici.

50 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Ulazak u posao zbog “slovenskog naboja”

Novi vlasnici nisu se dali zbuniti ni navući na slovenske sentimente. “Ne zanima nas proizvodnja 300 pari skija za reprezentativnu selekciju i još 950 pari skija za klubove”, bio je neumoljiv odgovor novih menadžera. Skije za skokove nisu proizvod za masovnu kupnju i stoga ih nema u strateškom usmjerenju budućeg Elana. “Oprostite, došli smo ovdje ostvariti tržišni uspjeh i takve rezultate da u njima bude pokrića za plaće i poreze, a povrh toga i nešto dobiti za vlasnike.

Nismo došli raditi skije za Petra Prevca”, kazali su. To je bio doslovno šamar za slovensku javnost na koji je brzo reagirao obrtnik iz Gorenjske Peter Slatnar koji proizvodi vezove za skije. On je brzo objavio da je spreman preuzeti i Elanov program za skijaške skokove zajedno s opremom i radnicima. “Tu nema zarade ni ekspanzije - program preuzimam samo stoga što

vijesti Pritužba iz Arconta

Pipistrel

Prodor na kinesko tržište

Na stranca u Sloveniji motri se mrkim pogledom, ali je sasvim druga priča kada se slovenski poslovni čovjek nađe na eksportnom pohodu u neki dio svjetskog tržišta. Slovenski mediji zadnjih dana travnja prštali su od laudi direktoru i vlasniku Pipistrela iz Ajdovščine čiji je desetogodišnji rad na kineskom tržištu okrunjen certifikatom nakon kojeg Ivo Boscarol može tamo prodavati tri tipa svojih ultralakih aviona, dva Virusa te Sinus 912. Povod za laude bio je boravak Feng Zhenglina, zamjenika ministra za

transport, ujedno i direktora kineske Agencije za civilno zrakoplovstvo. Zajedno sa slovenskim ministrom za infrastrukturu Petrom Gašperšičem, visoki gost iz Kine potpisao je memorandum o razumijevanju među zrakoplovnim organima dviju država. Time se širom otvaraju vrata za prodor Pipistrela na kinesko tržište gdje već leti njegovih 50 ultralakih aviona. Kina ima trenuačtno 300 malih aerodroma, a do 2030. godine želi ih izgraditi najmanje 2800 i to u svim provincijama. Do 2020. godine kineskom tržištu treba oko 30.000 aviona s dva i četiri sjedala.

To je 11 puta više nego što trenutačno može isporučiti ukupna svjetska proizvodnja ultralakih aviona. Pipistrel neće moći isporučiti dovoljno aviona samo iz svojih tvornica u Ajdovščini i Gorici, stoga Boscarol najavljuje i gradnju tvornice u Kini. Na pitanje o mogućem opsegu novog posla, Boscarol je odgovorio: “Ako smo dosad rasli po 15 i 20 posto svake godine, nema razloga da ne zadržimo najmanje takav ritam ekspanzije”.

Izbjeglička kriza prometnula je Arcont iz Gornje Radgone u najvećeg proizvođača stambenih kontejnera u Europi. Zbog povećanih narudžbi tvrtka je uvela treću smjenu i sada proizvodi po 64 standardna kontejnera za smještaj svaki dan.

Sa 10 robota u raznim dijelovima proizvodnog procesa Arcont ostvaruje 29.000 eura

u njemu ima mnogo slovenskog naboja”, priznao je obrtnik iz Cerklja, čime je donekle ublažio odium koji se stuštio na nove menadžere Elana.

dodane vrijednosti po zaposlenom, što je natprosječno dobar rezultat za metaloprerađivačku industriju.

Stranci, ipak, spašavaju tvrtke

Dobitaška godina

Ne prolaze u Sloveniji mnogo bolje ni drugi ulagači s inozemnih adresa. Svima se stalno gleda pod prste, uz gunđanje dežurnih domoljuba.

Tomaž Žnidarič, predsjednik Uprave Ljubljanskih mlekarn koje su treću godinu član skupine Lactalis, bez prekida mora objašnjavati da se slovenskom mlijeku u vlasničkoj promjeni nije dogodilo ništa apokaliptično. “Lani smo otkupili 180 milijuna litara mlijeka. Do posljednje litre to je slovensko mlijeko, nije ni hrvatsko niti francusko”, brani se Žnidarič od učestalih novinarskih pitanja koliki je udjel slovenskog mlijeka u proizvodima Ljubljanskih mlekarn. Slovenski Mercator bio je na koljenima prije vlasničkog situiranja u Agrokor. Sada slovenski trgovac najavljuje jednu od trenutačno najvećih slovenskih investicija - gradnju logističko-distributivnog centra u Zalogu u vrijednosti oko 100 milijuna eura. Prelaskom u vlasništvo Sandoza slovenski Lek počeo je graditi razvojni centar u Ljubljani koji je u međuvremenu postao ključni proizvodni centar švicarskog farmaceuta. Slovenska industrija čelika, nakon što je vlasnički preuzela Perutninu Ptuj, poplaćala je njezine prolongirane financijske obveze, tako da ptujski peradari sada mogu normalno poslovati.

Peter Slatnar, koji proizvodi vezove za skije, objavio je da je spreman preuzeti Elanov program za skijaške skokove

Prošla poslovna godina bila je za slovensko gospodarstvo jednako uspješna kao što su to bile 2005. i 2006., posljednje dobre godine pretkriznog razdoblja.

Nešto više od 65.000 društava, među njima i 5000 novih, ostvarilo je 2015. godine 82 milijarde eura prihoda i 1640 milijuna eura čiste dobiti. Prema poslovnim izvještajima što ih je obradio AJPES, najviše čiste dobiti ostvarila je prerađivačka industrija, poglavito farmaceutika. Iskazalo se i građevinarstvo s mnogo poslova u završnoj godini stare financijske perspektive.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Atlantic Grupa

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 2. do 8. svibnja, 53 subjekta su započela sa stečajnim postupkom, dok je za njih tri taj postupak zaključen. Zabilježeno je 288 brzih stečajnih postupaka što je 30,94 posto manje u odnosu na prethodni tjedan.

Započela su i 33 skraćena stečajna postupka, a likvidacija je započela nad 36 subjekata.

Predstečajna nagodba je započela nad šest subjekata, a za 24 subjekta je taj postupak zaključen što je povećanje od 166,67 posto u odnosu na prethodni tjedan. Ukupno je osnovano 331 trgovačko društvo (218 jednostavnih d.o.o.-a te 113 d.o.o.-a), a najviše u Zagrebu (123), Rijeci (40) zatim Splitu (30) te Osijeku (27). Iz sudskog registra izbrisano je 345 subjekata.

STEČAJEVI 74 

Stečajni postupak Početak postupka

53



Obustava i zaključak

18



Zaključak postupka

3



782 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka

33



749



288 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

288



33 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

1



Odbijanje prijedloga

2



Početak postupka

6



Zaključak postupka

24



0



BRISANI SUBJEKTI

345 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

345



36 

Likvidacija Početak postupka

36



Zaključak postupka

0



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

331 

Poslovni subjekti d.o.o.

113



j.d.o.o.

218



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

21

Zagreb Pazin

Bjelovar

7

123

Rijeka

40

Karlovac

5

22

Osijek

27

Sisak

0

Sl. Brod

6

Zadar

25

Šibenik

14

Izvor podataka:

Split

30

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

Dubrovnik

11

rast

 bez promjene

Novi, povoljniji kreditni aranžman Atlantic Grupa je ovim aranžmanom ponovno pokazala kako uživa opravdano povjerenje međunarodnih razvojnih institucija i financijske zajednice, istaknuo je Emil Tedeschi

A

tlantic Grupa je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) potpisala ugovore o izmjeni uvjeta kreditiranja, kojima su definirani povoljniji financijski uvjeti te produljena ročnost kreditiranja za dvije godine, do 2021. U odnosu na financiranje akvizicije Droge Kolinske 2010. i refinanciranje 2012. godine, ovim je izmjenama dodatno smanjena procjena rizičnosti ulaganja te su stečeni uvjeti za ugovaranje značajno povoljnijeg kreditnog aranžmana.

Novi aranžman podrazumijeva sindicirani kredit EBRD-a i partnerskih banka, kredit IFC-a te paralelni bilateralni kredit EBRD-a za financiranje investicije u Novoj Gradiški.

Ukupni kreditni paket iznosi 191,5 milijuna eura, od čega EBRD s partnerskim bankama iz grupacija Erste Banka, Raiffeisen Banka, Sberbanka i UniCredita sudjeluje sa 146 milijuna eura, a IFC sa 38 milijuna eura, dok EBRD u paralelnom bilateralnom kreditu za investiciju u Novoj Gradiški sudjeluje sa 7,5 milijuna eura.

52 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Svijetla perspektiva

“Atlantic Grupa je ovim aranžmanom ponovno pokazala kako uživa opravdano povjerenje međunarodnih razvojnih institucija i financijske zajednice, koje su i u izazovnim uvjetima i nepovoljnom okruženju spremne podržati kompanije i projekte koji pokazuju odgovornost, strategiju, proaktivnost i perspektivu. Ponosni smo na to što naše rezultate u svim ovim područjima prepoznaje i šira financijska javnost, pa nas je i ugledni časopis Euromoney proglasio najbolje vođenom kompanijom u Hrvatskoj i najbolje vođenom kompanijom u sektoru hrane i pića u Srednjoistočnoj Europi u 2015.”, istaknuo je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. “Atlantic Grupa je naš dugogodišnji partner te pionir korporativnog upravljanja i transparentnosti, što je pokazala i uključivanjem u GRI (Global Reporting Initiative).

Predviđamo joj svijetlu perspektivu na domaćem i međunarodnim tržištima te ostajemo snažna podrška njenom daljnjem razvoju”, ocijenio je Gilles Mettetal, direktor Sektora industrije, trgovine i poljoprivrede EBRD-a.

Financijska agencija

Poslovni subjekti Grada Zagreba najzaduženiji Prema stanju od prije godinu dana, prosječan je dug porastao u većini županija, i to od 1,3 posto u Zadarskoj županiji do 56,7 posto u Krapinsko-zagorskoj i 82,7 posto u Međimurskoj županiji

P

rema podacima Financijske agencije 31. ožujka ove godine, ukupan iznos nepomirenog duga u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,8 posto ili 8,4 milijarde kuna duga, što je i očekivano s obzirom na to da je na području Grada Zagreba sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,8 posto ili 2,9 milijardi kuna, potom Istarske s udjelom od 6,2 posto ili 1,3 milijarde, Primorsko-goranske s udjelom od šest posto ili 1,3 milijarde kuna te Zagrebačke županije s udjelom od 4,6 posto ili jednom milijardom kuna. Na poslovne subjekte tih pet županija odnosilo se 70,4 posto ukupnog nepodmirenog duga u Republici Hrvatskoj. Ostalih 29,6 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima u rasponu od 0,5 posto u Požeško-slavonskoj i 0,7 posto u Ličko-senjskoj, pa do 3,4 posto u Osječko-baranjskoj i četiri posto u Zadarskoj županiji.

Promatra li se dospjeli, a nepodmireni dug prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 966.980 kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 832.540, Krapinsko-zagorske sa 736.410 te Splitsko-dalmatinske županije sa 732.570 kuna. Najmanji prosječni iznos duga po poslovnom subjektu je u Požeškoslavonskoj županiji koji iznosi 262.720 kuna.

Udjel iznosa neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama - stanje 31.3.2016.

39,8%

29,6% 13,8%

4,6% Grad Zagreb Istarska Zagrebačka

Na trgovinu otpada 25,2 posto ukupnog duga

Prema stanju od prije godinu dana, prosječan je dug porastao u većini županija, i to od 1,3 posto u Zadarskoj županiji do 56,7 posto u Krapinsko-zagorskoj i 82,7 posto u Međimurskoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Dubrovačko-neretvanskoj (37,3 posto), Ličko-senjskoj (31,1 posto), Varaždinskoj (22 posto), Zagrebačkoj (21,4 posto), Istarskoj (15,5 posto), Primorsko-goranskoj (10,5 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (9,2 posto), Karlovačkoj (5,8 posto) te Požeškoslavonskoj županiji (5,7 posto).

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost hrvatskog gospodarstva najviše

6,0%

6,2%

Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Ostale županije

utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, koji su 31. ožujka dugovali 5,3 milijarde kuna ili 25,2 posto od ukupnog iznosa nepodmirenog duga. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva sa 4,4 milijarde kuna duga i udjelom od 21,1 posto. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 2,4 milijarde kuna duga uz udjel od 11,4 posto.

Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 8066, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 5826, građevinarstvo sa 4676 i prerađivačka industrija sa 3813 blokiranih poslovnih subjekata.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Misija Međunarodnog monetarnog fonda u Hrvatskoj

Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su ključne MMF ocjenjuje da je oporavak gospodarstva tijekom 2015. dobio na zamahu te da je realni rast bio 1,6 posto, unatoč usporavanju u četvrtom tromjesečju. Članovi Misije predviđaju daljnji rast do približno 1,9 posto u 2016., potpomognut snažnim izvozom roba i usluga te nastavkom rasta privatne potrošnje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Javni dug Hrvatske je veliki rizik jer su trenutačne kamatne stope na međunarodnim financijskim

tržištima iznimno niske, ali će rasti kada se globalno gospodarstvo stabilizira.

Khaled Sakr, šef Misije MMF-a u Hrvatskoj

O

d kraja 2014. hrvatsko se gospodarstvo postupno oporavlja od šestogodišnje recesije, ponajviše zahvaljujući snažnom izvozu, turizmu i rastu povjerenja potrošača. Predviđa se nastavak umjerenog rasta u srednjem roku, te realni rast od približno dva posto godišnje.

Fiskalna konsolidacija se, pak, mora provoditi tako da potiče rast gospodarstva. Potrebne su i ambiciozne strukturne reforme usmjerene na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora, lakoće poslovanja i konkurentnosti. Time bi se pridonijelo povećanju razina dohodaka prema prosječnoj razini u EU te smanjenju vrlo visoke nezaposlenosti. Najavljeni Nacionalni program reformi ohrabruje, ali ostvarenje njegovih ciljeva zahtijeva odlučnu provedbu konkretnih mjera, tako glasi sažeta zaključna izjava Misije Međunarodnog monetarnog fonda nakon posjeta Hrvatskoj.

“Javni dug Hrvatske je veliki rizik jer su trenutačne kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima iznimno niske, ali će rasti kada se globalno gospodarstvo stabilizira. One sada Vladi omogućuju manevarski prostor jer nema problema s refinanciranjem, ali to nije normalna situacija. Kada se globalno gospodarstvo oporavi i kamate će se vratiti na više razine. Stoga Hrvatska treba javni dug pokušati smanjiti što više i što prije”, istaknuo je na prošlotjednoj konferenciji za novinare šef Misije MMF-a u Hrvatskoj Khaled Sakr, ocijenivši kako bi se tako poboljšala percepcija Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu i omogućili povoljniji uvjete financiranja.

54 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Recentna gospodarska kretanja i izgledi

MMF ocjenjuje da je oporavak gospodarstva tijekom 2015. dobio na zamahu te da je realni rast bio 1,6 posto, unatoč usporavanju u četvrtom tromjesečju. Članovi Misije predviđaju daljnji rast do približno 1,9 posto u 2016., potpomognut snažnim izvozom roba i usluga te nastavkom rasta privatne potrošnje. Očekuje se i povećanje investicija, potaknutih sveukupnim poboljšanjem gospodarskih uvjeta i boljom apsorpcijom sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, kao i postupno okončanje procesa razduživanja. U svojim zaključcima MMF predviđa da će se gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju stabilizirati na oko dva do 2,25 posto, te da će inflacija u ovoj godini ponovno poprimiti pozitivne vrijednosti i u srednjoročnom razdoblju ostati niska.

MMF smatra da će postojano niske cijene energije nastaviti povoljno djelovati na troškove proizvodnje i kupovnu moć, dok bi ubrzana provedba reformi mogla dodatno poduprijeti rast i konkurentnost, smanjiti ranjivosti i osloboditi veliki neiskorišten potencijal gospodarstva.

Međutim, postoje znatni negativni rizici, koji uključuju usporavanje inozemne potražnje zbog neizvjesnih gospodarskih izgleda EU-a i eventualnih poremećaja na graničnim područjima vezanim uz izbjegličku krizu. MMF ocjenjuje kako je političko stanje u Hrvatskoj još uvijek zahtjevno, što bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi. MMF smatra da je za ublažavanje rizika važno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti Nacionalnog programa

reformi, pridržavati se proračunskoga postupka navedenoga u Zakonu o izvršenju državnog proračuna i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti te sačuvati neovisnost središnje banke u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka.

Smanjenje manjka proračuna opće države u 2015. bilo je veće od očekivanoga, a ukupan manjak procjenjuje se na 3,2 posto BDP-a, u usporedbi sa 5,5 posto u 2014. MMF je primijetio kako u proračunu za 2016. Vlada cilja na manjak od 2,6 posto BDP-a, koji se zasniva na kombinaciji cikličkog povećanja prihoda i zamrzavanja cjelokupnih “nacionalno-financiranih” rashoda, odnosno rashoda koji se ne financiraju sredstvima EU-a. Stoga ističu kako postoji rizik da će javne investicije u ovoj godini biti veće, posebice s obzirom na prošlogodišnje smanjenje investicija javnih poduzeća. Ovaj bi rizik mogao rezultirati nešto višim manjkom nego što je Vlada planirala od oko 2,8 posto BDP-a.

Poboljšati učinkovitost i rast

Kad je riječ o Nacionalnom planu reformi, MMF ističe kako su hrvatske vlasti odlučne u tome da ostvare planirane reforme. No, s obzirom na razne negativne rizike, članovi Misije predviđaju nešto sporiji tempo smanjenja rashoda, a time i fiskalne konsolidacije, u odnosu na Nacionalni plan. Stoga bi bilo važno voditi računa o tome da svako smanjenje poreza prate druge reforme kojima bi se stvorio fiskalni prostor za ta

smanjenja. MMF smatra da bi bilo korisno finalizirati preostale pojedinosti planiranih reformi kako bi se poboljšala učinkovitost i rast, a podržavaju i planirano uvođenje poreza na nekretnine koji bi se uvodio u odgovarajućim fazama i počivao na postojećem sustavu komunalnih naknada.

MMF smatra da je političko stanje u Hrvatskoj još uvijek zahtjevno, što bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su ključne za povećanje potencijalnoga rasta hrvatskog gospodarstva, smatraju u MMF-u te se i dalje potiču hrvatske vlasti da smanje birokratske prepreke poslovanju, poboljšaju transparentnost i predvidljivost politike, unaprijede pravosudne postupke i povećaju antikorupcijske napore. Visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radne snage naglašavaju potrebu za daljnjim reformama na tržištu rada i u sustavima naknada. MMF također preporučuje i odlučan napor za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru i ubrzavanje planirane privatizacije.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HPB stambena štedionica snizila kamate HPB Stambena štedionica ponovno je snizila kamate. Tako stambeni kredit uz valutnu klauzulu vezanu uz euro sada ima kamatnu stopu od 4,15 posto, fiksno, a odobrava se u iznosu od 2000 do 200.000 eura. Kamata na novi stambeni kredit u kunama iznosi 4,5 posto, fiksno, a moguće ga je realizirati u iznosu od 15.000 do 1,5 milijuna kuna. Krediti HPB Stambene štedionice u prva tri mjeseca 2016. porasli su za 250 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Novi poslovi Viadukta

Skromna potražnja za pozajmicama Prošli je tjedan započeo održavanjem redovite obrnute repo aukcije na kojoj je depozitnim institucijama strana središnja banka plasirala 100 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iako se i dalje radi o skromnom iznosu, iznos obratne repo aukcije bio je za 10 milijuna kuna viši nego na prošloj aukciji. U prošli je utorak obavljena redovita mjesečna isplata mirovina čime je likvidnost u sustavu dodatno povećana za oko tri milijarde kuna. A došlo je do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve, te je u prošlu srijedu započelo novo razdoblje.

Smjena razdoblja nije utjecala na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu.

Već dulje vrijeme, otkako je likvidnost bankarskoga sustava iznimno dobra, početak razdoblja održavanja obvezne pričuve nema

gotovo nikakav utjecaj na novčano tržište.

Ogromni viškovi likvidnosti dostatni su bankama da vrlo komotno održavaju potrebne razine svojih računa za održavanje obvezne pričuve. U ovakvim okolnostima potražnja za pozajmicama krajnje je skromna, a kamatne stope bilježe povijesno niske razine.

Novu aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija možemo očekivati tek potkraj ovog mjeseca. Ponuda viškova i dalje je iznimno visoka uz kamatne stope na povijesno niskim razinama bez izgleda za bilo kakvim promjenama u skorije vrijeme. Slične okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u idućem razdoblju budući da se ne očekuje nikakva promjena na financijskom tržištu koja bi potaknula snažniju potražnju za kratkoročnim pozajmicama.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

2.5.-6.5.2016.

u%

9.5.-13.5.2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

Tvrtki Viadukt u postupcima javne nabave zajedno s partnerima odobrena su dva projekta ukupne vrijednosti 47,2 milijuna kuna.

Viadukt će tako s Vodoprivredom raditi na izgradnji V. etape desnoobalnih nasipa samoborskoga područja.

Naručitelj posla su Hrvatske vode, a vrijednost radova je 31,9 milijuna kuna bez PDV-a. U partnerstvu sa Zagorje gradnjom, Viadukt će obnoviti državnu cestu DC 206 na dionici Hum na Sutli. Obnovit će se 3,2 kilometra ceste, a vrijednost radova je 15,3 milijuna kuna bez PDV-a.

0

0,2

9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna blago ojačala u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno oslabjela za 0,6 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je blago ojačala za 0,04 posto,

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,821957

CAD kanadski dolar

5,143068

EUR

JPY japanski jen (100) 6,083324 CHF švicarski franak

6,807057

GBP britanska funta

9,539741

USD američki dolar

6,618605

EUR euro

7,506822

Izvor: HNB

primjena od 14.5.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

dok je u odnosu na švicarski franak neznatno oslabjela i to za 0,1 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,5 kuna, američki dolar na 6,61 kunu, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,8 kuna.

7,58 7,56

USD

6,675 6,650

CHF

6,84 6,82

7,54

6,625

6,80

7,52

6,600

6,78

7,50

6,575

6,76

7,48

6,550

6,74

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Adris želi povećati udjel u Savi Re

Oprez na svjetskim tržištima kapitala Riječ kojom bi se najjednostavnije moglo opisati prošlotjedno trgovanje na Wall Streetu je anemija. Optimizam ulagača s obzirom na usporavanje rasta globalnoga gospodarstva i nepoticajne poslovne rezultate kompanija bio je na jako niskim granama. Većoj živosti trgovanja na tržištima kapitala ne pridonosi ni cijena nafte. Iako je sredinom prošlog tjedna dosegnula svoje najviše razine u zadnjih šest mjeseci, cijena nafte ponovno se našla pod pritiskom nakon upozorenja Rusije da bi se višak ponude na tržištima mogao protegnuti i u iduću godinu. “Gospodarstva rastu sporo, pa se i tržišta dionica kreću usporeno”, komentirao je partner u tvrtki Greentree Brokerage Services Warren West. Na azijskim su burzama cijene dionica na kraju prošlog tjedna također zabilježile pad. Azijski ulagači dodatno su oprezni zbog novih makroekonomskih izvješća koja će pokazati nastavlja li se usporavanje rasta u kineskom gospodarstvu ili se nazire toliko željeni preokret. I na europskim su burzama protekloga tjedna cijene dionica uglavnom bilježile negativan predznak.

6300

FTSE 100

6250 6200

17850

6150

17800

6100

17750

6050

17700

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

4820

NASDAQ

4800 4780

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

4340

4310

4740

4300

4720

4290

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

10050

CAC40

4330

4760

10100

Dow Jones

4320

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

16700

DAX

16600

10000

16500

9950

16400

9900

16300

9850

16200

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi rast svih Mirexa

17950 17900

datum

NIKKEI 225

9.5. 10.5. 11.5. 12.5. 13.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 218,9979 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi rast za gotovo 0,2 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 114,7399 bodova i također predstavlja rast od 0,3 posto. Vrijednost Mirexa C je krajem prošlog tjedna iznosila 112,2183 boda, te je i on zabilježio neznatan rast od 0,02 posto.

kategorija A MIREX A

12.05. 114,73990

0,0820

AZ - A

12.05. 115,40330

0,1569

0,53 1,12

Erste Plavi - A

12.05. 113,02710

0,0012

0,24

PBZ CO - A

12.05. 116,81070

0,1841

1,63

Raiffeisen OMF - A 12.05. 113,36810

-0,0722

-0,98 0,25

kategorija B MIREX B

12.05. 218,99790

0,0765

AZ - B

12.05. 224,13640

0,1039

0,76

Erste Plavi - B

12.05. 224,83300

0,0849

0,29

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

12.05. 200,14250

0,1041

-0,42

0,15%

Raiffeisen OMF - B 12.05. 219,67910

0,0233

-0,15

0,10%

kategorija C

0,05% 0,00% -0,05% 9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

MIREX - mjesečni

MIREX C

12.05. 112,21830

0,0275

2,08

AZ - C

12.05. 109,88370

0,0248

2,48

Erste Plavi - C

12.05. 111,90820

0,0419

2,54

PBZ CO - C

12.05.

111,71250

0,0282

1,81

Raiffeisen OMF - C 12.05.

115,19270

0,0249

1,69

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

12.05. 210,55450

0,0012

0,8%

AZ Profit

12.05. 246,87010

0,0773

-1,97

0,6%

Croatia osiguranje 12.05. 149,24790

0,0439

-0,44

0,4%

AZ Benefit

12.05. 233,46100

0,0673

1,64

0,2%

Erste Plavi Expert

12.05. 186,10200

0,1763

0,40

Erste Plavi Protect 12.05. 185,18290

0,0358

1,63

1,0%

0,0% 12.4.

19.4.

27.4.

4.5.

12.5.

-0,88

Adris Grupa je od slovenskog regulatora zatražila dopuštenje za povećanje svog vlasničkog udjela u Pozavarovalnici Sava, drugoj najvećoj slovenskoj osiguravateljskoj kompaniji, koja je u većinskom vlasništvu slovenske države. Adris Grupa s tvrtkama u svom sastavu drži više od 19 posto vlasništva u Savi Re, a ako joj se odobri povećanje, njen vlasnički udjel u slovenskoj tvrtki bi se povećao na 33 posto.

Badel 1862 traži strateške investitore Uprava Badela 1862 pozvala je potencijalne strateške investitore na iskazivanje interesa za aktivno uključivanje u provedbu mjera financijskoga i operativnoga restrukturiranja te tvrtke u okviru postupka predstečajne nagodbe. Na internetskim stranicama Badela 1862 objavljeni su i neobvezujući elementi sadržaja pisma namjere, a i stručne službe kompanije stoje na raspolaganju potencijalnim strateškim investitorima vezano uz eventualna dodatna obrazloženja. Krajnji rok za iskazivanje interesa i dostavu pisma namjere je 23. svibnja.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Plinacru prvi dio bespovratnog EU novca Plinacro i Izvršna agencija za inovacije i mreže, u ime EK, potpisali su sporazum za 4,8 milijuna eura bespovratnih sredstava koja su odobrena Plinacru iz Instrumenta za povezivanje Europe, fonda namijenjenog infrastrukturnim projektima transporta, telekomunikacija i energetike. Ta će sredstva biti utrošena za završetak svih preostalih pripremnih aktivnosti u projektu interkonekcijskog plinovoda sa Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec. Plinacru je odmah uplaćeno 40 posto ukupno odobrenih sredstava. Ostatak iznosa bit će uplaćen po završetku pripremnih aktivnosti.

Rast turističkih dolazaka i noćenja

U ožujku ove godine zabilježeno je 347.300 turističkih dolazaka i 850.600 turističkih noćenja, što je 20,8 posto, odnosno 25,5 posto više u odnosu na ožujak 2015. godine. Tako je i rekordna razina ukupnih turističkih dolazaka i noćenja u ovogodišnjem ožujku rezultat rekordne razine dolazaka i noćenja stranih turista. Značajan utjecaj na rast turističkih pokazatelja imali su uskršnji blagdani koji su ove godine bili u ožujku.

Crobexi zeleni, najlikvidnija Podravka ponu od +3,04 do -0,87 posto. Promet veći od milijun kuna prikupilo je sedam izdanja, dok je sa 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Crobexi su nakon dva tjedna pada zabilježili porast. Crobex je sa 1.686,40 bodova porastao za 0,73 posto i prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.698,76 bodova. Crobex10 je porastao za 0,67 posto, na 991,94 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od -7,42 posto za koliko je umanjen CROBEXkonstrukt do +5,14 posto koliko je porastao CROZAGREBAČKA BURZA BEXtransport. Obveznički indeksi tjeTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE dan su zaključili različitim predznaUKUPAN TJEDNI PROMET: 265.388.021,16 kn cima; CROBIS je pao za 0,08 posto, a TJEDNI DIONIČKI PROMET: 29.048.433,16 kn CROBIStr je porastao za 0,02 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnije izdanje je Podravka koja CROBEX 1.698,7600 +0,73% je skupila 5,4 milijuna kuna promeCROBEX10 991,9400 +0,67% ta, dok joj je cijena smanjena za 0,87 CROBIS 107,4803 -0,08% posto, na 340 kuna. HT je trgovan u CROBIStr 150,5960 +0,02% iznosu od 2,4 milijuna kuna, a cijena mu je porasla za 0,54 posto na 139,52 Top 10 tjedna zadnja kune. Valamar Riviera je tjedan zapromet po prometu promjena cijena ključio prometom od 1,9 milijuna -0,87% 340,00 5.350.349,91 Podravka d.d. kuna zabilježivši pad od 0,33 posto, na +0,54% 139,52 2.352.403,66 HT d.d.

23,96 kuna.

-0,33% 23,96 1.856.803,77 Valamar Riviera d.d.

Porast cijene dionice bilježi sedam od +0,10% 392,40 1.829.886,17 Adris grupa d.d. - povl.

10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjed+0,76% 1.118,94 1.638.616,66 Ericsson Nikola Tesla d.d. na je Atlantska plovidba kojoj je cijena +2,99% 41,40 1.255.406,58 Zagrebačka banka d.d.

0,00% 5.100,00 1.055.700,00 uvećana za 3,04 posto, na 123,65 kuna, Čakovečki mlinovi d.d. +3,04% 123,65 994.236,91 Atlantska plovidba d.d. a sakupila je 994.000 kuna prometa. +1,84% 830,00 832.751,64 Atlantic grupa d.d.

Izdanje Zagrebačke banke bilježi po+1,29% 77,48 623.448,19 Tankerska Next Gen. d.d. rast od 2,99 posto i zadnju cijenu od 41,40 kuna, a trgovano je u iznosu od 10 dionica tjedna zadnja 1,3 milijuna kuna. Atlantic Grupi cijena promet s najvećim rastom cijene promjena cijena je porasla za 1,84 posto na 830 kuna, uz +35,42% 26,00 3.158,90 Turbos E. B. F. long F promet od 833.000 kuna. Deseta naj+29,19% 99,35 2.980,50 Turbos DAX short S likvidnija Tankerska Next Generation +25,41% 15,99 8.214,00 Jadroplov d.d. tijekom tjedna je trgovana u iznosu od +18,75% 72,20 714,70 Turbos E. B. F. long D 623.000 kuna, a cijena joj je porasla +18,50% 16,78 7.656,00 Turbos srebro short 8 za 1,29 posto, na 77,48 kuna. Ericsson +17,58% 49,50 1.959,80 Turbos E. B. F. long E +16,77% 98,20 102.872,60 NT s rastom od 0,76 posto trgovanje je Turbos WTI nafta long Q +14,29% 1,60 72,60 Puljanka d.d. zaključio s cijenom od 1118,94 kune uz +13,51% 8,40 39.039,50 Turbos E-mini S&P 500 l. L promet od 1,6 milijuna kuna. Gubitnik +11,22% 117,00 1.396,20 Turbos WTI nafta short L tjedna je najlikvidnija Podravka kojoj je tijekom tjedna cijena umanjena za 10 dionica tjedna zadnja 0,87 posto, na 340 kuna, a cijena je promet s najvećim padom cijene promjena cijena pala i Valamar Rivieri za 0,33 posto.

-34,01% 22,70 7.088,00 Turbos E. B. F. Short K

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -27,27% 0,40 17,20 Magma d.d.

Prošlog tjedna su ulagači na Zagrebačkoj burzi bili manje aktivni nego tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na prijašnji tjedan bio je manji za 8,9 milijuna kuna ili za 23 posto i bio je tek nešto viši od 29 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 17,8 milijuna kuna što čini 61 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih sedam izdanja tjedan je završilo s rastom cijene, dok su se tjedne promjene najlikvidnijih kretale u ras-

Turbos zlato short 7 Institut IGH d.d.

Turbos WTI nafta short N Hoteli Tučepi d.d.

Termes grupa d.d.

Turbos srebro long C Turbos E-mini S&P 500 s. D Turbos WTI nafta short M

58 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

-23,25%

61,68

3.885,84

-16,64%

75,00

26.071,51

-12,59%

47,90

187.051,50

-10,00%

180,01

7.740,43

-8,62%

53,00

318,00

-7,43%

25,66

722,74

-7,02%

11,12

264.442,75

-6,71%

77,80

22.566,50

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Rast prihoda Granolio Grupe

Većina fondova ipak u zelenom Proteklog tjedna među 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova prevladavali su fondovi s pozitivnom postotnom promjenom; poraslo ih je 63, a palo 15. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalaze se četiri obveznička, tri dionička i tri mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se od rasta za 1,28 do pada od 1,23 posto. Prošloga tjedna od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 19. Najviše je vrijednost uvećana fondu Neta Frontier. Poraslo je šest od sedam posebnih fondova. Na vrh ljestvice smjestili su se fondovi pod upravljanjem ZB Investa. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 11, a najznačajnije je vrijednost uvećana fondu

HI-balanced. Poraslo je devet obvezničkih fondova, dok Neta Emerging Bond bilježi porast od 0,31 posto. Poraslo je 18 od 19 novčanih fondova, a najveći tjedni porast bilježi Erste Euro-Money.

Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi KD Nova Europa. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su HPB Dionički, dok najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global. Kod obvezničkih fondova najveći je prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario Capital One, a novčane fondove predvodi Locusta Cash.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 5.5.2016. do 12.5.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,1319 HI-growth € 10,9101 ZB euroaktiv € 125,7960 ZB trend $ 150,5513 Capital Breeder kn 85,0447 KD Prvi izbor kn 13,0561 Ilirika Europa € 112,4290 PBZ Equity fond € 10,2324 HPB Dionički kn 101,7571 Erste Adriatic Equity € 85,5100 Neta Global Developed kn 80,5749 ZB aktiv kn 109,7887 Capital Two € 90,7816 Ilirika Azijski tigar € 41,6517 Platinum Global Opportunity $ 14,2432 KD Nova Europa kn 5,0809 OTP indeksni kn 39,8672 Platinum Blue Chip € 95,9398 Neta Frontier kn 461,8930 OTP Meridian 20 € 88,2656 A1 kn 85,3900 Alpen.Special Opportunity kn 135,7965 Neta New Europe kn 61,2166 Ilirika BRIC € 66,0866 Crobex10 kn 94,8525 KD Energija kn 7,6880 ZB BRIC+ € 78,7800 Allianz Equity € 142,4089 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,0100 Raiffeisen Harmonic € 100,4300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,6600 ZB Future 2025 € 94,8294 ZB Future 2030 € 92,3852 ZB Future 2040 € 92,0033 ZB Future 2055 € 92,1158 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 162,8470 PBZ Global fond € 14,1031 HI-balanced € 12,6937

tjedna promjena [%]

-0,67 0,89 -0,27 0,99 -0,52 0,98 0,28 0,23 -0,07 -0,40 0,50 -0,46 0,16 -1,23 0,64 0,28 0,36 0,45 1,28 0,25 0,33 0,76 -0,02 0,03 0,76 0,29 -0,04 0,26 -0,28 0,21 0,10 0,39 0,45 0,49 0,50 0,31 0,20 0,57

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,6382 HPB Global kn 93,4018 OTP uravnoteženi kn 102,0548 Allianz Portfolio kn 153,6708 Smart Equity € 102,1484 PBZ Conservative 10 fond € 107,8184 You Invest Active € 97,3000 You Invest Balanced € 99,2100 You Invest Solid € 100,3000 Smart Equity II € 95,5355 PBZ Flexible 30 fond € 98,9078 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,7785 HI-conservative € 14,1657 Raiffeisen Bonds € 173,3800 PBZ Bond fond € 127,2956 Capital One € 208,0209 HPB Obveznički € 156,5565 Neta Emerging Bond kn 80,0203 Erste Adriatic Bond € 117,2000 Raiffeisen Classic € 104,2500 PBZ Short term bond fond kn 101,4553 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2734 ZB plus kn 175,4695 ZB europlus € 150,5662 PBZ Euro Novčani € 139,2353 Raiffeisen Cash kn 157,6200 Erste Money kn 151,3900 HI-cash kn 152,1950 PBZ Dollar fond $ 131,6142 HPB Novčani kn 143,5833 OTP novčani fond kn 133,1749 Money One kn 129,5913 Allianz Cash kn 118,4231 Erste Euro-Money € 115,7900 Auctor Cash kn 110,6940 Raiffeisen euroCash € 105,7700 HPB Euronovčani € 106,3066 Locusta Cash kn 1354,8663 Neta MultiCash kn 107,9628 OTP euro novčani € 102,7987

0,15 -0,20 -0,60 0,04 0,01 0,13 0,07 0,10 0,15 0,01 -0,16

naziv(fond)

valuta

0,20 0,02 0,16 0,06 0,11 0,21 0,31 0,21 0,09 -0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,00 0,03 0,02 0,02 0,01 0,02 -0,02 0,02

Granolio Grupa u prvom tromjesečju ove godine ostvarila je poslovne prihode veće od 202,4 milijuna kuna, što je povećanje od četiri posto, pokazuju podaci objavljeni na Zagrebačkoj burzi. Rezultat je to rasta u segmentu mljekarstva, odnosno proizvodnje sira, te veleprodaje žitarica. Riječ je o trgovačkom društvu koje ima 100 posto udjela u tvrtkama Zdenačka farma i Prerada žitarica, te ima prevladavajući utjecaj u odlučivanju u društvima Zdenka mliječni proizvodi i Žitar. Ta su se društva 2011. godine konsolidirala u Granolio Grupu.

Dobar prvi kvartal za Dalekovod Prema nerevidiranom izvješću poslova za prva tri mjeseca ove godine Dalekovod Grupa ostvarila je 61,7 milijuna kuna operativne dobit prije amortizacije, dok je lani u istom razdoblju ona iznosila 33,7 milijuna kuna. U izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi stoji da su poslovni rezultati ostvareni u prvom kvartalu 2016. pokazatelj nastavka snažnog oporavka poslovanja nakon izlaska iz predstečajne nagodbe.

Na rezultate su najvećim dijelom utjecali ostvareni poslovni prihodi od ugovorenih projekata na inozemnim tržištima.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Papa Franjo

Uzdignimo srca Verbum

Na dvoru cara Taizua svaka izgovorena riječ ima svoj značaj, a svaki čin posljedice.

Shen Tai, mlađi sin Generala odlučit će dvije godine tugovanja za ocem provesti na ničijoj zemlji gdje se vodila bitka Kitanaca i Taguranaca, koju je vodio njegov otac i u kojoj je poginulo 100.000 ljudi. Pokapajući poginule Tai će pronaći unutrašnji mir. Duhovi poginulih blagonaklono će gledati na njegov trud, ali i kitanska princeza, udana za taguranskog vladara. I odjednom Tai je bačen u vrtlog dvorskih intriga...

Katja Galle Toplak

Domaće ljekovito bilje Mozaik knjiga

Svako jutro papa Franjo dio vremena provodi u molitvi i meditaciji Svetoga pisma. Potom svoja promišljanja dijeli s vjernicima tijekom jutarnje homilije. Upravo te jutarnje propovijedi postale su jedna od karakteristika njegova pontifikata. U ovoj knjizi Papa progovara o raznim temama, primjerice liku Krista Spasitelja, ljepoti opraštanja, značenju sakramenta pomirenja...

Papa o svemu tomu progovara jednostavnim riječima bogatim metaforama i slikama iz svakodnevnoga života bivajući svakome blizak i razumljiv.

Guy Gavriel Kay

Ispod neba Algoritam

U ovom je priručniku prikupljeno stoljetno znanje tradicionalne narodne medicine.

Upoznat ćete više od 120 ljekovitih biljaka, a prvenstveno ono bilje koje se često upotrebljava u našoj pučkoj i službenoj medicini, čije je djelovanje dobro istraženo, a učinkovitost potvrđena kliničkim ispitivanjima. U njemu ćete pronaći iskustva o tome koje biljke koristiti kao nadopunu medicinskoj terapiji, koje ljekovito bilje uzgajati, brati i kupovati i kako ga rabiti...

60 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

M. D. Waters

Arhetip Naklada Ljevak

Izabela kao da dolazi iz vrtoglavice Hitchcockovih savršenih žena s kaosom pod kožom. Ljepotica sa srcem utamničenim u strahu od luzerstva i mazohističkog gušenja samosvijesti, pokreće i upada u niz antiherojskih poteza posve dvojbenog ishoda.

Sve su opcije do kraja otvorene. Glad ove naoko krhke a stjenovite žene, koja putuje u srce svoje tame, mogla bi završiti na tisuće načina – od zločina iz očaja do predaje ili nade i stoga je uzbudljivo krenuti na put s Izabelom.

Louise L. Hay

Volite sebe i budite zdravi V.B.Z.

Nakon nesreće Emma pati od amnezije. Dok se oporavlja u bolnici, predstavljaju joj Declana Burkea kao muža.

Njeni snovi proturječe svim njegovim pričama, a flešbekovi je podsjećaju na mjesta i događaje kojih se mutno sjeća poput strahota rata, logora za odgoj žena, ljubavi prema drugom muškarcu…, no ipak se zaljubljuje u njega. Kad napusti bolnicu, postupno otkriva da je istina o njenom životu posve drukčija. Nakon što se pojavi Noah, njen protivnik iz snova, zid koji je dijelio stvarnost i snovitost počinje se urušavati.

Milana Vlaović

Glad Hena Com

Louise L. Hay se u ovoj knjizi udružila s Ahleom Khadro i Heather Dane, koje se bave prirodnim zdravljem i prehranom, kako bi vam otkrila drugu stranu svoje tajne za postizanje zdravlja, sreće i dugovječnosti, a to je prehrana bogata hranjivim tvarima.

Ova knjiga vam donosi jednostavan, ali obuhvatan sustav za iscjeljivanje tijela, uma i duha koji se svodi na promjenu načina razmišljanja te vas poučava kako možete poboljšati svoje zdravlje, raspoloženje i razinu energije.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Reciklirani materijal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne bakrene ili aluminijske kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 992486455, +385 13396110.

Farmaceutske sirovine Kemig, Donja Zelina, www.kemig.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom farmaceutskih sirovina, biljnih i eteričnih ulja, kozmetičkih sirovina, ambalaže, brendova gotove kozmetike i dodataka prehrani te usluga proizvodnje i kontrole kvalitete u suvremeno opremljenom prostoru. Kontakt: Maja Vučinić, kemig@kemig.hr, +385 12043322.

Papuče Adaco, Kastav, www.adaco.hr. Tvrtka proizvodi brizgani program papuča od poliuretanskog potplata. Papuče su anatomski oblikovane, lagane, otporne na sklizanje i abraziju, pružaju izvrsnu zaštitu od udara pri hodanju pri čemu se izbjegavaju opasne vibracije zglobova što

štiti koljena i kralježnicu. Kontakt: Zlatko Brtan, adaco@ri.t-com.hr, +385 51223695, +385 98216853.

PEHD cijevi Drnišplast, Drniš, www.drnisplast.hr. Tvrtka je proizvođač PEHD cijevi za opskrbu pitkom vodom, navodnjavanje, odvodnju, kanalizaciju, transport plina, zaštitu, telekomunikacije i marikulturu. Polietilenske cijevi proizvodi od 1970. godine i jedan je od prvih proizvođača

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Namještaj

Hrvatska lutrija nabavlja namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 15. lipnja.

Održavanje i popravak fontana

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja i popravaka fontana u ulici Hrvatske bratske zajednice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 31. svibnja.

Pokrivanje površina travom

Grad Zagreb nabavlja radove na pokrivanju površina travom.

plastičnih cijevi u ovom dijelu Europe. Drnišplast posluje u skladu s normama ISO 9001 i ISO 14001, a posjeduje i certifikat DVGW za cijevi za opskrbu pitkom vodom i transport plina. PEHD cijevi izvozimo u Sloveniju, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Švedsku, Norvešku. Kontakt: Tomislav Tomić, tomislav. tomic@drnisplast.hr, +385 22886650, +385 981763388.

Metalne konstrukcije Metalis, Donja Stubica, www.metalis.hr. Tvrtka nudi sljedeće proizvode i usluge: zavarene konstrukcije s montažom strojnih, elektro, hidrauličkih i pneumatskih dijelova; različite usluge u metaloprerađivačkoj industriji; transportere strugotine; teleskopske zaštite vodilica alatnih strojeva. Kontakt: Dario Lončarić, prodaja-brv@metalis.hr, +385 49286084.

Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,4 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 3. lipnja.

Opremanje Postaje granične policije Donji Lapac

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja opremu za Postaju granične policije Donji Lapac.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 912.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.

Regija

Stomatološki materijal

Zdravstveni dom Ljubljana nabavlja stomatološki materijal.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 eura. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Vozila i gume za vozila

Ministarstvo za javnu upravu Slovenije nabavlja vozila i gume za vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 31,6 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.

Projektiranje i izgradnja okomitog transporta sa sustavom osnježivanja

KJP ZOI 84 nabavlja usluge projektiranja i izgradnje vertikalnog transporta sa sustavom osnježivanja na Bjelašnici. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 16 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju robna kuća, klaonica, nogometno igralište Prodaju se dva poslovna prostora ukupne površine 507,78 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 6.864.170,04 kune u Splitu. Dražba će se održati 16. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/II. Prodaja će biti po načelu viđenokupljeno. Jamčevina od 330.000 kuna je za poslovni prostor označen brojem 9, površine 244,14 metara četvornih te 356.000 kuna za poslovni prostor označen brojem 11, površine od 263,64 metra četvorna. Jamčevina se treba uplatiti na račun depozita Suda broj HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj odobrenja 01-3328-14.

Prodaje se robna kuća u Vojniću procijenjene vrijednosti 7.160.391,93 kune. Dražba za nekretninu održat će se 16. svibnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I., nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 315-16-2.

Poljoprivredno zemljište ukupne površine 27.855 metara četvornih prodaje se za 821.946 kuna u Bokordićima u Općini Svetvinčenat. Držba će biti 16. svibnja u 14 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, sudnica broj 5. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno.

Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 099/2184 092. Jamčevina je 10 posto od početne cijene.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Plato i livada, poslovne građevine i dvorište, zgrada i nogometno igralište ukupne površine 20.512 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.441.268 kuna prodaju se u Sikirevcima. Ročište za sedmu javnu dražbu održat će se 17. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, sudnica 73/III. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno

62 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/3179 999.

Prodaju se nekretnine tvrtke u stečaju BBS iz Novog Marofa za 13 milijuna kuna. Šesto ročište za javnu dražbu održat će se 18. svibnja u 11 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje nekretnina moguće je u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/6113 225, 6119 692. Jamčevina iznosi pet posto od oglašene cijene, te se uplaćuje na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN: HR9223900011300000460, s pozivom na broj 05-15810.

Prodaje se hala površine 1729 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.410.618,01 kuna u Labinu. Dražba će se održati 19. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka broj 1, soba broj 2. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu istu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5676 754 ili mail:majstorovicvlasta@ gmail.com. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile 10 posto utvrđene vrijednosti zemljišta.

Prodaje se zgrada klaonice i dvorište u Jastrebarskom ukupne površine 618,62 metra četvorna za 3.877.799,20 kuna. Dražba će se održati 19. svibnja u 9.30 sati u zgradi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, Braće Kazić 6, u sobi 14/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu 10 posto od vrijednosti nekretnine. Jamčevinu nisu dužni dati ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi, koja prestaju prodajom nekretnine ako njihove tražbine dostižu iznos osiguranja i ako bi se, s obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnine, taj iznos mogao namiriti iz kupovnine. Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a niti osoba koja po zakonu ne može steći nekretnine koja je predmet ovrhe. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom broj HR37 23900011300029968, model HR00, poziv na broj 101-4323-15, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Izgradnja pročišćivača Tvrtka Fischer Ingenieure AG raspisala je natječaj za izgradnju dodatnog kraka pročišćivača otpadnih voda za uklanjanje mikro onečišćenja. Radovi predviđaju projektiranje, izgradnju pogona, njegovo puštanje u rad te njegov servis. Rok za predaju ponude je 31. svibnja, a više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://www.simap.ch/shabforms/ COMMON/search/searchresult.jsf. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Izgradnja željezničkog mosta Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Doku-

mentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www.hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847

2612. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká Republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinske konstrukcije i metali Finske obrambene snage raspisuju natječaj za isporuku građevinskih konstrukcija i metala.

Natječaj je otvoren do 19. svibnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na Puolustusvoimat, PL 69, Puolustusvoimien logistiikkalaitos, FI33541 Tampere, Finland, contracts.fdflogcom@ mil.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Nafta i destilati Dél-Kom” – Dél-Dunántúli Kommunális Szolgáltató Kft. objavljuje natječaj za nabavu nafte i destilata. Vrijednost nabave: 180 milijuna forinti. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na: „DélKom” – Dél-Dunántúli Kommunális Szolgáltató Kft. AK15918 Siklósi út 52., Pécs, 7632, Hungary, Paizs József paizs.jozsef@biokom.hu.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Transformatori Mälarenergi Elnät AB traži nabavu transformatora napajanja, a potpisuje se okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata. Najviše osam gospodarskih subjekata mogu biti supotpisnici okvirnog sporazuma. Traži se ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a više podataka o nadmetanju moguće je pronaći na Mälarenergi Elnät AB, 556554-1504, Box 924, Lena Dellbrant, SE-731 29 Köping; Sweden, lena.dellbrant@malarenergi.se, http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=164192&B=MALARENERGI.

16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Svjetska premijera Salone 380 u Marini Trogir

Nasljednik najuspje Salone

Maurizio Cossutti u suradnji s AD Brodovima i inPelajićem i Majom Bućan projektirao je jedrilicu i

U

četvrtak je u Marini Trogir održana svjetska premijera Salone 380, novog modela jedrilice koju je dizajnirao Maurizio Cossutti iz Cossutti Yacht Designa.

Salona performance cruiser izrađuje se u solinskom brodogradilištu “Salona 380 nasljeđuje naš najuspješniji model jedrilice, Salonu 38. Maurizio Cossutti u suradnji s AD Brodovima i in-house dizajnerima Miroslavom Pelajićem kao projekt 64 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

menadžerom i Majom Bućan kao dizajnericom interijera, projektirao je jedrilicu izuzetnih performansi. Revolucionarno dizajnirana Cossutti kobilica omogućuje jednostavano rukovanje brodom. Salonu 380 odlikuje široko krmeno zrcalo koje se reflektira na prostranu unutrašnjost kabine nudeći pritom puno više prostora od onog koje se susreće na modelu 38. Njene zaobljene linije, posebno u području nadgrađa, omogućuju prodor više svjetlosti u salon”, pojašnjava Ante Radas, predsjednik Uprave AD Brodova iz Solina.

AD Brodovi proizvode Salona performance cruiser jedrilice, a do sada su osvojili nagradu Boat of the Year u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u, te imali 17 nominacija.

Salona 37 osvojila je nagradu Boat of the

Maja Bućan, dizajnerica tvrtke AD Brodovi, osmislila je atraktivni i nadasve praktičan interijer nove Salone 380

Široko krmeno zrcalo koje se reflektira na prostranu unutrašnjost kabine omogućuje bogati prodor svjetlosti u salon jedrilice

ešnijeg modela

-house dizajnerima Miroslavom zuzetnih performansi Year u Europi i SAD-u 2007. godine, a Salona 44 postala je 2015. brod godine u SADu. “Vrlo smo uzbuđeni zbog predstavljanja Salone 380 na svjetskom tržištu jer redefiniramo naš koncept izvedbe performance cruisera”, kaže Ante Radas.

Tvrtka AD brodovi osnovana je 2002. godine u sklopu najvećeg proizvođača autodijelova tvrtke AD Plastik. Od 2007. godine AD Brodovi u vlasništvu su Prevent Grupe, grupacije koja posluje u više od 20 zemalja svijeta.

Salona performance cruiser izrađuje se u solinskom brodogradilištu u rasponu od 33 do 67 stopa. Osamdeset pet posto proizvodnje namijenjeno je izvozu, a prodajna i servisna mreža raspoređena je svuda u svijetu. (J.V.) 16. svibnja 2016. | broj 3928 | Privredni vjesnik | 65

40. obljetnica startasica

Suradnja Borova i Istraturista Za potrebe destinacijskog marketinga, startasice su se u Umagu pretvorile u umagosice, a Uprava Istraturista, koja će ih plasirati kroz svoju ponudu i u bojama svog brenda, uvjerena je da će biti omiljene među turistima i tijekom sezone naprosto planuti piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

V

ukovarska kompanija Borovo ove godine slavi 85. rođendan, odnosno 40. obljetnicu svog popularnog modela Startas, a te jubileje dočekali su u ozbiljnoj marketinškoj ofenzivi. Prošli tjedan su sklopili suradnju s umaškom tvrtkom Istraturist s ciljem promocije vlastitog brenda i Umaga kao turističke destinacije novodizajniranim startasicama - ‘umagosicama’ - koje će Istraturist od ovog ljeta ekskluzivno nuditi u svojim objektima.

“Kolekcija Startas tenisica ‘Umagos’ u Istraturist dolazi u šest modela i to u bojama našeg brenda, a prodavat će se na pet punktova u našim objektima zajedno s ostalim brendiranim suvenirima, po cijeni od 200 do 300 kuna”, istaknula je voditeljica destinacijskog marketinga Istraturista Jelica Panić. “Vjerujemo da će umagosice planuti i zainteresirati naše goste, kojih ove sezone očekujemo osjetno više nego lani jer nam je trenutni buking za ljeto 30 posto viši nego u isto ovo vrijeme prošle godine”, naglasila je Jelica Panić.

Domoljubna ekonomija

Martina Tomljenović, voditeljica marketinga Borova, objasnila je kako je riječ tek o jednoj u nizu suradnji koje je Borovo s brendom Startas sklopio u zadnje dvije-tri godine s ciljem pojačavanja proizvodnje u Vukovaru i održanja poslovanja. Već rade s raznim brendovima i institucijama, poput Hrvatskog olimpijskog odbora, Ultra Europe festivala i modnom kućom Hippy Garden.

“Dolaskom novog predsjednika Uprave Gordana Kolundžića u zadnje dvije

godine se u Borovu napravilo mnogo toga, uveli smo neke nove brendove, a što je još važnije, nakupljena dugovanja koja su u 2013. iznosila oko 180 milijuna kuna, u prošloj smo godini smanjili na 18 milijuna kuna”, rekla je Martina Tomljenović uz napomenu da im je za ovu godinu cilj da dođu na pozitivnu nulu. Apostrofirala je važnost Borova za lokalno gospodarstvo istaknuvši kako u toj obućarskoj tvrtki radi više od 700 djelatnika, od kojih je 440 u Vukovaru, dok su ostali raspoređeni u mreži poslovnica i trgovina.

“Ovdje se radi o domoljubnoj ekonomiji, koja je u slučaju Borova i Vukovara vrlo važna, a što je tvrtka Istraturist prepoznala”, istaknuo je Dubravko Šimenc, voditelj brenda Startas. Borovo je u državnom vlasništvu, a godišnje proizvedu oko 80.000 pari startasica, s time da bi ta brojka trebala ozbiljno rasti ako se reali-

66 | Privredni vjesnik | broj 3928 | 16. svibnja 2016.

Čak i zastarjeli proizvodni sustav mogao bi postati konkurentska prednost Borova jer kupci sve više cijene ručni rad ziraju planovi opskrbljivanja škola obućom, o kojem još uvijek ne žele previše pričati.

Voditelj projekata Borova Damir Rupčić osvrnuo se i na zanimljiv paradoks vezan uz tvrtku. Naime, zastarjeli proizvodni sustav mogao bi postati konkurentska prednost Borova budući da kupci sve više cijene ručni rad koji je u nastajanju njihova asortimana još uvijek prilično zastupljen.

Više od

350

sudionika

Let’s do even more business poslovno-povezivačka konferencija

Beč, 9. lipnja 2016.

Pridružite nam se i saznajte: • kako biti dio velikih europskih projekata (primjeri dobre prakse), • kako se bolje integrirati u regiju na područjima logistike i opskrbnog lanca, • kako popuniti jaz između onoga što je učinjeno, i što se može učiniti za poboljšanje energetske učinkovitosti; planovi ušteda do 2020.

Povezivanje donositelja poslovnih odluka

Koga od sudionika iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne gore ili Makedonije želite upoznati?

Pomoći ćemo vam!

privredni vjesnik

Organizirano umrežavanje sukladno vašim željama & Business Speed ​​ Networking

Više informacija i prijave: www.b2b-connect.me

GDJE UŽITAK NE POZNAJE GRANICE

Naša je priča posebna...