Pv 3929 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

23. svibnja 2016., godina LXIII, broj 3929

Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama

TTIP: što mi o tome znamo?

Europska unija očekuje povećanje izvoza u SAD od 27 posto, utjecaj na rast gospodarstva svih država, no javnost nema povjerenja u ovaj sporazum

intervju

Arsen Ercegović

Hrvatska udruga privatnih brodara ministar financija zdravko marić

Reforme idu, porezi neće biti viši

otvaranje iranskog tržišta

Velike nade nakon posjeta Iranu

sadržaj

3929 / 23. svibnja 2016. TEMA TJEDNA 6

Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama TTIP: što mi o tome znamo?

AKTUALNO 10

Sigurnost i kvaliteta hrane TTIP nam dolazi, no prijepori još postoje

IntervjuI

Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara i vlasnik tvrtke Orkan Sve domaće, a zadnji na redu

Zdravko Marić, ministar financija Više nemamo alternative za povećanje poreza

AKTUALNO 24

Hrvatski gospodarstvenici u Iranu Dogovori o konkretnim poslovima

PV ANALIZA

Hrvatske polupodmornice plove prema svjetskim morima

Kožarsko-prerađivačka industrija “Problematična industrija” u strahu od gubitka radne snage

aktualno 30

25. forum poslovanja nekretninama Porezna neizvjesnost opterećuje investitore

HRWWWATSKA

Arsen Ercegović

40 3. RFID konferencija Sveprisutna tehnologija koja čeka snažniji impuls

SVIJET FINANCIJA 54

Konferencija u HNB-u Vujčić: Prvo euro, a onda bankovna unija

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Malo Dalmacije na Maldivima Hrvatske polupodmornice plove prema svjetskim morima

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ivan Damjanić

Proizvodnja vina može se udvostručiti Nema zasićenja tržišta vinom. Prostora još uvijek ima i zato se vinari moraju širiti i napredovati. Takav prostor za napredak postoji u svakoj hrvatskoj regiji

Č Ivan Damjanić, vlasnik obrta Damjanić vina, Fuškulin pokraj Poreča

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

esto se misli da je tržište vina u Istri i Hrvatskoj zasićeno i da imamo previše proizvođača vina, ali je prostor za rast još uvijek velik. Sigurno da oko 150 proizvođača vina u Istri, na tako malom prostoru, predstavlja veliki broj, ali samo je četrdesetak proizvođača koji koriste marketinške i ostale alate kao pomoć pri plasmanu svojih vina. Ostatak vinara ne ulaže ništa u tržište i promociju jer ima male količine vina te vjerojatno osiguran plasman kod nekoliko kupaca, pa smatra kako im ulaganje u prodaju i marketing nije potrebno. Moje je mišljenje da se proizvodnja vina u Istri može udvostručiti te da se, unatoč tome, zalihe neće povećati. Oko sedmine proizvodnje vina u Istri proizvede Agrolaguna, tvrtka koja je dio velikog sustava i koja, s jedne strane, dosta pomaže zajedničkom projektu istarskih vinara, ali s druge nosi i određene probleme malim proizvođačima. Pri tome mislim na relativno niske cijene njenih proizvoda, odnosno vina, koje drugi proizvođači ne mogu pratiti. Nije količina to što ograničava plasman. Nema zasićenja tržišta vinom. Prostora još uvijek ima i zato se vinari moraju širiti i napredovati. Potrebno je raditi na edukaciji potrošača kako bi se okretali prema vinu. Takav prostor za napredak postoji u svakoj hrvatskoj regiji. Mora se uporedo raditi na postizanju dodane vrijednosti. Nije samo domaće tržište ono koje može trošiti naše vino. Svijet je velik i prostora ima, samo se mora kreirati brend vinske zemlje. Na tome trebaju raditi i vinari ali i javni sektor. Do sada se pokušavalo, ali kao da izostaje plan i sadržaj. Možda zato nismo uspjeli polučiti bolje rezultate. Od smislenog ulaganja u razvoj vinarstva, država bi imala vrlo brzo povrat i višestruku korist. Mlade vinare treba stimulirati i poticati da uspiju, a država bi sigurno dobila povrat. Primjerice, Austrija koja ima tako poznata i brojna skijališta ima veći prihod od vinskog turizma nego od skijaške sezone. U Istri je potrebno i nadalje promovirati naš zajednički i najprepoznatljivi brend - malvaziju. Taj brend sigurno označava Istru ali i Hrvatsku.

4 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Čak je i za turiste to važno jer i oni traže dodatne sadržaje, a eno-gastro proizvodi su im vrlo važni. Brend eno-gastronomske države je nužno razviti u čitavoj Hrvatskoj. Mogu reći da je Istra dosta odmaknula u tom dijelu, a čekaju se ostale regije kako bi Hrvatska bila prepoznatljiva eno-gastro destinacija. Prostora za napredak ima puno i treba sve to iskoristiti. Ključ je staviti akcent na autohtono, čime smo bogati, te sve to promovirati i brendirati. Proizvodnju vina ne treba limitirati. Treba je povećavati, znači saditi nove vinograde. Ključ je podizanje svijesti potrošača tako da konzumiraju vino, a ne druga pića koja nisu naša

Prije 20 godina malvazija nije bila poznata po kvaliteti, a sad se za nju zna i u Europi tradicija ali imaju veliki udjel u potrošnji. Nekada smo imali puno više vinograda, pa nije bilo problama s plasmanom. Iz tih vremena ostala je i navika Bečkog dvora da barem simbolično kupuje poneka hrvatska vina. Ako je moglo nekada, nema razloga da se ne može i sada. Osim toga, tu su sad i milijuni turista koji žele kušati naše vino. Nama u Istri mnogo je pomogla manifestacija Vinistra koja nas je okupila i pozicionirala najprije na području Istre, a potom i na području Hrvatske. Istina je i bilo bi nepošteno ne priznati da smo mi istarski proizvođači imali veću podršku lokalnih političara odnosno županijskih čelnika, nego proizvođači u ostalim hrvatskim županijama. Prije 20 godina malvazija nije bila poznata po kvaliteti. Investiranje u proizvodnju, kvalitetu, znanje te u promociju rezultiralo je time da su istarska vina prepoznata ne samo u Hrvatskoj i regiji nego se za njih zna i u Europi.

BROJKE, BROJKE

Struktura vinograda U Hrvatskoj 2015. 20.885,2hektara

pod vinogradima

41.188

proizvođača vina

po veličini vinograda:

18.620,5

hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštićenom oznakom izvornosti (najviše pod graševinom, plavcem malim i istarskom malvazijom)

* najviše vinogradara, njih 20.337, raspolaže površinom od 0,1 do 0,49 ha * 1 4.988 vinogradara ima pod nasadima površine manje od 0,10 ha 858 vinogradara ima pod nasadima površine između 0,50 i 0,99 ha *2 264 proizvođača ima pod nasadima površine od 1 do 2,99 ha *2

* s amo 148 proizvođača ima 10 i više hektara pod vinogradima sorte u u strukturi vinograda:

* najviše je vinskih sorti vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) pod graševinom (24,7 posto), plavcem malim i malvazijom istarskom (9,1 posto), dok ostale sorte vinove loze zauzimaju 57,3 posto površine

* pod graševinom 4589,9 hektara, pod plavcem malim 1697,3, a pod malvazijom istarskom 1683,9 hektara

Izvor: Bazno istraživanje o strukturi vinograda u 2015., DZS i Hina

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama

TTIP: što mi o tom Europska unija očekuje povećanje izvoza u SAD od 27 posto, što bi trebalo povoljno utjecati na rast gospodarstva svih europskih država, no zbog pregovora koji se vode daleko od očiju građana na koje će se odnositi, taj sporazum u javnosti budi veliko nepovjerenje piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ransatlantski sporazum o trgovini i investicijama, od milja zvani TTIP, već je od samog otvaranja predmet mnogih prijepora u javnosti, iako se o njemu malo toga konkretnije zna. Službeno deklarirani cilj sporazuma je povećanje izvoza i ulaganja između SAD-a i EU-a, ostvarivanje neiskorištenog potencijala transatlantskog tržišta, poboljšanje zakonodavne usklađenosti i postavljanje uvjeta za svjetske standarde. Ako uzmemo u obzir da je ekonomski odnos Europe i Amerike jedan od globalno najvećih i najkompleksnijih, ne čudi što se oko cijele priče podiže dosta prašine. Dvije gospodarske velesile u međusobnim odnosima generiraju 60 posto globalnog BDP-a, 33 posto svjetske trgovine dobrima i 42 posto trgovine uslugama. Zajedno imaju više od 800 milijuna potrošača na tržištu s kombiniranim BDP-om višim od 34 bilijuna dolara, u SAD-u posluje oko 24.000 europskih, a u Uniji preko 16.000 američkih tvrtki. Vrijednost trgovine između EU-a i SAD-a dnevno iznosi 2,2 milijarde eura. Pregovarački proces o TTIP-u počeo je još sredinom 2013. i odmah je utvrđeno 20 područja koja će se obuhvatiti pregovorima, a koja uključuju: pristup tržištu za poljoprivredne i industrijske proizvode, javnu nabavu, ulaganja, energiju i sirovine, regulatorne probleme, sanitarne i fitosanitarne mjere, usluge, prava intelektualnog vlasništva, održivi razvoj, MSP-ove, razrješavanje sporova, pravila konkurencije, olakšavanje carinjenja/trgovine te poduzeća u vlasništvu države. Povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmström navodi da se po zadnjem izvješću očekuje povećanje izvoza Unije u SAD od 27 posto, kao i povećanje plaća za radnike te rast BDP-a od prosječno 0,5 posto godišnje na razini cijelog EU-a. Isto tako očekuje se povećanje gospodarskog

rasta u svim državama članicama, a posebice u Irskoj (1,4 posto), Belgiji (1,2 posto), Litvi (1,1 posto) i Austriji (0,9 posto), dok su za Hrvatsku procjene skromnije - predviđa se rast BDP-a od 0,2 posto. Ranije objavljeni podaci govore da 30 milijuna radnih mjesta u EU proizlazi iz trgovine sa SAD-om, a 13 je milijuna izravno povezano s transatlantskom suradnjom.

Procjene kažu da će zbog TTIP-a hrvatski BDP rasti za 0,2 posto Do sada je obavljeno 13 krugova pregovora, a prema riječima glavnog pregovarača Unije Ignacija Garcíje Bercera, još jedna runda je planirana u srpnju. On se nada da će do kraja godine cijeli proces biti završen. EU pregovore želi završiti u mandatu predsjednika SAD-a Obame. Sami pregovori vode se daleko od očiju građana na koje će se u konačnici odnositi, a to je i jedan od glavnih razloga nepovjerenja javnosti. Zatvorenost i tajnovitost koja okružuje TTIP otvara pitanje što se zapravo kuha iza vrata na sastancima korporativnih lobista i predstavnika instituci-

6 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

ja. S druge strane, tajnovitost pregovaračkog procesa nije novitet, brojni sporazumi su tako dogovoreni jer se lakše dolazi do kompromisa; kad bi baš svi akteri imali uvid u proces i borili se za zaštitu svojih interesa, natezanje bi vjerojatno trajalo beskonačno. U centar pažnje šire javnosti TTIP je došao nakon što su neki dijelovi sporazuma procurili u medije i potaknuli žustru raspravu pobornika i protivnika. Oni koji se zalažu za njegovo sklapanje najavljuju ga kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura, olakšati trgovinu i podići standard prosječne europske obitelji za oko 550 eura godišnje. Protivnici, pak, tvrde da će sve rezultirati nižim standardima proizvodnje hrane i očuvanja okoliša, erozijom radničkih prava te da će eventualni profiti otići u džepove onih koji su ionako već dobro potkoženi. I jedni i drugi svoja stajališta grade na pretpostavkama budući da se još ne zna što je točno ispregovarano, no postoje neke preliminarne studije po kojima se otprilike može vidjeti što nas čeka.

Studija PwC-a

Jedna od takvih je i netom objavljena studija pod nazivom Utjecaj Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između SAD-a i EU-a (TTIP) na Republiku Hrvatsku koju su za Ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) izradili PricewaterhouseCoopers i Centar za međunarodni razvoj, odnosno Vesna Trnokop Tanta i Ante Babić, a koja je u cijelosti objavljena na stranicama Ministarstva (http://www. mvep.hr/files/file/2016/160510-studijattip.pdf). Autori su prvo razložili trenutne ekonomske odnose Hrvatske i SAD-a, a onda pokušali prognozirati kakav će efekt potpisivanje TTIP-a imati na pojedine domaće gospodarske branše. Više od 50 posto

ome znamo?

Što je TTIP i o čemu se pregovara Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (Transatlantic Trade and Investment Partnership - TTIP) naziv je trgovinskog sporazuma o kojem pregovaraju Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Pregovori oko sklapanja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja otvoreni su u srpnju 2013., neposredno nakon što je Republika Hrvatska postala članica Europske unije. Cilj pregovora je uklanjanje prepreka u trgovini (carine, nepotrebni propisi, ograničavanje ulaganja...) u širokom rasponu gospodarskih sektora kako bi se olakšala kupovina i prodaja robe i usluga između EU-a i SAD-a.

TTIP sporazum se sastoji od tri ključne komponente i podijeljen je na 24 pregovaračka poglavlja. Pristup tržištu: 1. Carine i pristojbe, 2. Usluge, 3. Javna nabava, 4. Pravila podrijetla Regulatorna suradnja i tehničke prepreke: 5. Regulatorna usklađenost, 6. Tehničke prepreke u trgovini, 7. Sanitarna i fitosanitarna pitanja (SPS), Posebne industrije: 8.- 16. (8. Kemikalije, 9. Kozmetički proizvodi, 10. Inženjerstvo, 11. Informacijska i komunikacijska tehnologija, 12. Medicinski proizvodi, 13. Pesticidi, 14. Farmaceutski proizvodi, 15. Proizvodnja tekstila i 16. Motorna vozila)

Pravila: 17. Održivi razvoj, 18. Energija i sirovine, 19. Carine i olakšavanje trgovine, 20. Mala i srednja poduzeća, 21. Zaštita ulaganja te rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS), 22. Rješavanje sporova između država, 23. Tržišno natjecanje, 24. Zaštita intelektualnog prava i zaštita proizvoda zemljopisnog podrijetla.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA našeg izvoza u Ameriku otpada na lijekove i farmaceutske proizvode, oružje i streljivo, nakit te brodove, a najviše uvozimo ugljen, ostale naftne derivate i telekomunikacijsku opremu. Prema predviđanjima Babića i Vesne Trnokop Tante, najznačajniji utjecaj hrvatskog ulaska u sporazum sa SAD-om ostvarit će se kroz dva kanala: trgovinu gotovim proizvodima i povećanje potražnje za sirovinama i proizvodima koji ulaze u ponudu konačnog proizvoda, kao njihov dio. “Robe kod kojih EU ima negati-

Primjenom sporazuma trebao bi se podići standard europske obitelji za oko 550 eura godišnje pulzivne grane domaće ekonomije koje bi mogle profitirati od širenja na američko tržište navode proizvodnju GMO free hrane koja ima posebno zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, mliječnu industriju, vinarstvo i ribarstvo.

Tri scenarija

Oko 30 milijuna radnih mjesta u EU proizlazi iz trgovine sa SAD-om, a 13 je milijuna izravno povezano s transatlantskom suradnjom

van saldo će kroz TTIP i ukidanje carina i necarinskih prepreka doživjeti povećanje uvoza i pogoršanje salda, što znači da će tih roba biti još više na europskom tržištu pa će konkurirati i spuštati cijenu takvim proizvodima na svim dijelovima zajedničkog tržišta, uključujući i Hrvatsku”, stoji u studiji. S druge strane, za proizvode kod kojih EU i domaće tržište ima komparativnu prednost može se očekivati povećanje izvoza u iznosu smanjenja carina i ostalih prepreka. “To za sobom povlači rast proizvodnje, prihoda te eventualno povećanje broja radnika i nadnica u tim sektorima. Velika šansa leži u proizvodnji niša proizvoda posebne kvalitete i nadstandarda te organskog uzgoja”, tvrde autori. Kao pro-

Ističu kako bi te branše već sada trebale tražiti dodatna sredstva za istraživanje i razvoj specifičnih proizvoda namijenjenih za SAD te agresivnije ulagati u promidžbu. Kako ćemo i dalje biti ovisni o uvozu energenata, dijelom i s američkog tržišta, u studiji se naglašava i mogućnost suradnje na području LNG-a na otoku Krku. “Također treba imati na umu i drugi važan kanal kojim TTIP može utjecati na Hrvatsku, a to je kroz povećanje trgovine robama i uslugama poduzeća i pojedinaca iz drugih zemalja EU28, a u čijim se lancima vrijednosti kao dobavljači roba ili usluga nalaze i hrvatska poduzeća ili pojedinci. Na primjer, EU28 ima pozitivan saldo u trgovini automobilima. Kroz TTIP i ukidanje carina i necarinskih ograničenja povećat će se izvoz (i pozitivan saldo) EU28 u automobilima, a tako i potražnja za komponentama i opremom koje se ugrađuju u europske automobile, a koje hrvatski proizvođači proizvode za europske partnere”, ističe se u studiji. Na samom kraju autori donose i tri moguća scenarija razvoja domaćeg gospodarstva, uzevši u obzir promjene u carinskim i necarinskim davanjima koje su predmet aktualnih pregovora. “Ukupna promjena vanjske trgovine prema Scenariju 1 (samo ukidanje cari-

na) dovela bi prema identitetu BDP-a do izravnog povećanja BDP-a od 0,01 posto. Ukupna promjena vanjske trgovine prema Scenariju 2 (ukidanje carina i smanjivanje necarinskih prepreka za 10 posto) dovela bi do izravnog povećanja BDP-a od 0,02 posto, a ukupna promjena vanjske trgovine prema Scenariju 3 (ukidanje carina i potpuno ukidanje necarinskih nameta) dovela bi do izravnog povećanja BDP-a od 0,11 posto. Budući da je inflacija vrlo niska, možemo je apstrahirati i pretpostaviti da bi ove stope vrijedile i kao stope povećanja realnog BDP-a”, tvrde Vesna Trnokop Tanta i Ante Babić. Studija doduše oslikava TTIP kao pozitivan korak za domaću ekonomiju, ali promjene BDP-a mjerene u promilima ostavljaju dojam da je riječ o potpuno nebitnoj temi koja neće ni spasiti ni uništiti bolećivo hrvatsko gospodarstvo. Ipak, zbog sveobuhvatne prirode sporazuma, treba imati

Protivnici sporazuma tvrde da će sve rezultirati nižim standardima proizvodnje hrane i očuvanja okoliša, erozijom radničkih prava te da će eventualni profiti otići u džepove onih koji su ionako već dobro potkoženi

Mali i srednji očekuju najviše Republika Hrvatska, navode iz Ministarstva vanjskih poslova, daje potporu pregovorima za sklapanje TTIP-a i ističe važnost dobrog rezultata pregovora u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, budući da hrvatskim gospodarstvom dominiraju mala i srednja poduzeća. Smanjenjem nepotrebnih troškova, administrativnih postupaka i ostalim pojednostavljenim procedurama znatno će se olakšati trgovina. Nadalje, očekuje se poboljšana zaštita i priznavanje proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla, pravila o podrijetlu povoljna za malo i srednje poduzetništvo.

8 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Vlada Republike Hrvatske podržava i pregovore o zaštiti ulaganja. Republika Hrvatska jedna je od devet država članica koje već imaju sa SAD-om sklopljen ugovor o ulaganjima koji uključuje mehanizam za zaštitu ulaganja te se očekuje da će poglavlje o ulaganjima u TTIP-u osigurati moderniji i kvalitetniji pravni okvir za rješavanje sporova od već postojećeg sustava. Dobar rezultat očekuje se i u području mobilnosti jer Hrvatska, pored još četiri države članice EU-a, još nije uključena u program bezviznog režima putovanja. Iako vizni režim nije predmet prego-

na umu i neke neizravne utjecaje TTIP-a na život građana, pa stoga neki “pušu i na hladno”. Na nalaze studije među prvima su reagirali iz Zelene akcije, poručivši kako podcjenjuje rizike koje sporazum nosi te da mizeran ekonomski rast ne može biti argument za potpisivanje. “Trgovinski sporazumi nove generacije poput TTIP-a ne tiču se isključivo povećanja izvoza ili gospodarskog rasta, već je njihov glavni cilj uklanjanje regulatornih prepreka trgovini, odnosno smanjivanje i ujednačavanje regulacije u čitavom nizu sektora. A upravo se tom temom navedena studija bavi na površan i pristran način”, poručuje Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije, ilustrirajući problem s nekoliko primjera. Prvi je diskrepancija propisa o sigurnosti hrane koja je u SAD-u osjetno slabija nego u EU, a drugi se odnosi na poštivanje dogovora o smanjenju emisija štetnih plinova kako bi se spriječile klimatske promjene. Pogledajmo vanjskotrgovinsku razmjenu SAD-a i Hrvatske. Po podacima za 2015., SAD je na 9. mjestu hrvatskog izvoza, na 21. po uvozu, ukupno je na 17. mjestu najvećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, gotovo jednako kao i godinu prije. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu Hrvatske u SAD u 2015. bili su: oružje i streljivo (23,52 posto); lijekovi (20,76 posto); strojevi za pojedine industrijske grane (10,33 posto), neelektrični dijelovi i pribor za strojeve (5,66 posto); vapno, cement, građevinski materijal, osim staklenih i glinenih proizvoda (4,62 posto); stočna hrana, osim žitarica u zrnu (4,20 posto). Najzastupljeniji proizvodi u uvozu iz SAD-a u RH u 2015. bili su: medicinski i farmaceut-

Više od 50 posto našeg izvoza u Ameriku otpada na oružje i streljivo, lijekove i farmaceutske proizvode, nakit te brodove, a najviše uvozimo ugljen, ostale naftne derivate i telekomunikacijsku opremu

ski proizvodi, osim lijekova (14,52 posto); telekomunikacijska oprema - dijelovi i pribor (6,95 posto); mjerni i kontrolni instrumenti i aparati (4,24 posto); klipni motori s unutarnjim izgaranjem; dijelovi (4,10 posto). “Hrvatske tvrtke nemaju snagu i kapacitete da budu konkurentne globalnim igračima te da svoje mjesto pod suncem na tržištu SAD-a mogu pronaći jedino kao dio većeg konzorcija. Mi jednostavno nemamo proizvodne kapacitete da budemo samostalni sudionik na američkom tržištu”, smatra eurozastupnik Davor Škrlec. Kako se u studiji upravo organska i ekološka proizvodnja hrane navode kao kompetitivne, Škrlec naglašava kako je točno da one imaju potencijal, ali se i pita “zar ne bi prvo trebali osigurati svoje potrebe jer trenutačno uvozimo 75 posto potreba za hranom i nismo u stanju potaknuti proizvodnju ekološke hrane ni poti-

amerika ima jedan cilj, a to je nastavak globalne dominacije, kaže Škrlec

cajima iz EU fondova”. Podsjetio je i da gubimo 600 eura poticaja EU-a po hektaru za ekološku proizvodnju. Drži da je teško očekivati od mliječne industrije i vina da budu naši izvozni aduti za američko tržište, jer se SAD vrlo protekcionistički ponaša u zaštiti upravo ovih proizvoda. Potencijal vidi samo u porastu pružanja usluga, pogotovo u ICT sektoru što već dobro funkcionira i razvija se i bez TTIP-a. “Priče kako će se TTIP pozitivno odraziti na mala i srednja poduzeća su bajke, ako ne dođe do udruživanja i zajedničkog nastupa u suradnji s većim poduzećima. Bez toga oni nemaju šanse na američkom tržištu.” Također, za razliku od sporazuma CETA s Kanadom, Amerikanci u TTIP-u uopće ne žele pristup EU-a javnoj nabavi na lokalnoj razini i time automatski blokiraju manje proizvođače”, skeptičan je Škrlec, koji drži da SAD kroz ovaj sporazum ima samo jedan cilj, a to je nastavak globalne ekonomske dominacije.

Ratifikacija tek slijedi

I u zemljama Europske unije ima podosta skepse oko pojedinih područja. Tako se, primjerice, francuski predsjednik Francois Hollande i njegov ministar trgovine Matthias Fekl snažno protive TTIP-u ako američka strana bude i dalje inzistirala na snižavanju europskih standarda u poljoprivredi i sigurnosti hrane. Iza nas je 13 krugova TTIP pregovora koji se vode paralelno po svim poglavljima i temama. Kako god bilo, nakon dovršetka pregovora cjelokupni tekst TTIP-a će biti dan na uvid javnosti te će morati biti ratificiran od strane svih uključenih država, američkog Kongresa i Europskog parlamenta. Sudeći po konfliktima koje izaziva u javnosti, čeka nas žustra rasprava protivnika i zagovornika krajem ove i početkom iduće godine.

EU polazišta o TTIP-u na webu vora, stalno pozivamo Europsku komisiju da pomogne u rješavanju tog pitanja i omogući ravnopravni status hrvatskim građanima. Hrvatska podržava i zajedničke napore EU-a i SAD-a u uspostavi konkurentnog energetskog sektora, posebno što se tiče opskrbe energijom, kao i pomak koji je Europska komisija učinila vezano uz transparentnost, ali očekuje bolju dostupnost američkih pregovaračkih dokumenata.

Europska komisija na stranicama Uprave za trgovinu (DG Trade) objavila je dokumentaciju, pregovaračke dokumente iz bilateralnih trgovinskih pregovora, koji se odnose na pregovore i stavove o TTIP-u, s ciljem veće transparentnosti. Dokumentacija se odnosi na stavove u pregovorima EU-a prema američkoj strani te uključuje obveze koje bi EU želio vidjeti u dijelovima Sporazuma koji se odnose na regulatorna pitanja. Dokumentacija se može preuzeti na: http://ec.europa.eu/trade/policy/ in-focus/ttip/.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Sigurnost i kvaliteta hrane

TTIP nam dolazi, no prijepori još postoj Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), koje bi se moglo potpisati do kraja godine, pomoći će rastu gospodarstva i trgovine između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, no još uvijek nije jasna ni precizna budućnost u vezi s genetički modificiranom hranom. Visoki standardi koji su na snazi neće se rušiti, no morat će postati transparentni i vrijediti s obje strane Atlantika piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr gospodarstva obiju zemalja, a europskim proizvođačima hrane omogućila daljnje jačanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti na američko tržište. Sjedinjene Američke Države i Europska unija ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a i trećinu svjetske trgovine. Europske tvrtke godišnje izvezu 19,4 milijarde eura svojih prehrambenih proizvoda, dok istovremeno na njihova tržišta ulazi nešto manje od 12 milijardi, istaknuo je Koen van Dyke, voditelj Odjela bilateralnih međunarodnih odnosa u Generalnom direktoratu za zdravlje i sigurnost hrane pri Europskoj komisiji, govoreći o sigurnosti i kvaliteti hrane u svjetlu onoga što nudi Transatlantski trgovinski sporazum.

3 mlrd €

dnevno protrguje se između tržišta SAD-a i EU-a

čak

15 mil

radnih mjesta ovisi o toj robnoj razmjeni

19 mil

Europljana godišnje dolazi u SAD

a 10. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja je održana prošlog tjedna u Opatiji, više od 200 stručnjaka i predstavnika tvrtki iz Hrvatske i regije razgovaralo je o proizvodnji hrane i njenoj budućnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Na dvodnevnom skupu razgovaralo se i o aktualnostima u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, plastici u kontaktu s hranom, prodaji na daljinu, patvorenju hrane, komercijalizaciji voća i povrća, tradicionalnim proizvodima te povlačenju sredstava iz Europskih fondova za prehrambenu industriju. Skup je organizirala Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz supokroviteljstvo Ministarstava zdravlja i poljoprivrede. Jedna od glavnih tema konferencije bio je Transatlantski trgovinski sporazum. Robna razmjena Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država prihvaćanjem Transatlantskog trgovinskog sporazuma omogućila bi rast

10 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a i trećinu svjetske trgovine Prema istraživanju Centra za istraživanja ekonomske politike iz Londona, prednosti TTIP-a su u tome da će se njegovom primjenom osigurati rast dviju ekonomija, stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta, pomoći europskim tvrtkama u izvozu na treća tržišta, stimulirati ih na inoviranje, a za kupce će se osigurati jeftinija roba i njen veći izbor. Prema istoj analizi, Europska unija bi primjenom tog sporazuma mogla povećati svoj izvoz u Sjedinjene Američke Države za 28 posto, a gos-

oje podarstvo porasti za 119 milijardi eura u EU te za 95 milijardi u SAD-u. Ukupni izvoz iz EU-a porastao bi za daljnjih šest posto, a onaj Sjedinjenih Država za osam posto. “Hoće li se ostvariti potencijal ovog međunarodnog ugovora, ovisit će sigurno i o porastu broja protivnika tog sporazuma u Europi i raspletu političke situacije u SAD-u”, zaključio je Van Dyke.

Bez snižavanja standarda

Između tržišta SAD-a i Europske unije protrguje se tri milijarde eura dnevno, a čak 15 milijuna radnih mjesta ovisi o toj robnoj razmjeni, ističe James Higgiston iz Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji. “Nećemo sniziti standarde, no učinit ćemo sve da imamo transparentne sustave koji će vrijediti s obje strane Atlantika. O tome se trebamo dogovoriti jer i Sjedinjene Države i Europska unija imaju najbolje sustave za sigurnost hrane u svijetu. Čak 19 milijuna Europljana dolazi godišnje u SAD i ne strahuje od hrane na tom tržištu. Jednako tako, ako Hrvatska želi svoje vino i sir poslati na američko tržište, to joj treba i omogućiti”, smatra Higgiston. Kad je riječ o genetski modificiranoj hrani, Higgiston ističe kako Europa nema jedinstven stav o tom pitanju i to je nešto što će se vjerojatno rješavati na nacionalnim razinama. “Nama je važno da svima omogućimo izbor. Možete odabrati organsku hranu ili neku drugu. Sigurnost hrane ne smije biti upitna jer se ona odnosi i na genetski modificiranu i na onu koja to nije”, smatra Higgiston. Kad je riječ o konkurentnosti europskih farmera u odnosu na američke, istaknuo je činjenicu kako je većina robne razmjene već sada na strani europskih seljaka koji proizvode skupe

proizvode, dok je izvoz američkih farmera na europsko tržište malen.

Hrvatsko tržište je sigurno

Zahvaljujući stručnjacima koji se već 10 godina susreću i raspravljaju o sigurnosti i kvaliteti hrane, ali i praktično rade na tome, možemo reći da smo na tržištu koje je sigurno, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić. “Kroz partnerstvo za transatlantsku trgovinu Hrvatska ima priliku da svoje vrhunske proizvode - kao što su vino, sir, čokolada, mesne prerađevine i drugi proizvodi s većom dodanom vrijednošću - u većoj mjeri plasira na to tržište”, procjenjuje Škorić. Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, smatra kako je važno razgovarati i informirati na svim razinama o stanju i regulativi upravo zato da bi se spriječili problemi sa sigurnošću hrane. “Mi u ovom sektoru pratimo i to kako regulativa i različite odluke utječu na poslovanje i prilagodbu tvrtki koje gotovo uvijek iziskuju dodatne troškove. Važan nam je dijalog i o međunarodnoj suradnji kako bi naši izvoznici imali pristup stranim tržištima i zadovoljili kriterije za to, pri čemu nadležna tijela trebaju olakšati njihove napore”, zaključila je Božica Marković. Mladen Pavić, savjetnik predsjednice Republike za EU fondove, poljoprivredu i ribarstvo, naglašava kako je proizvodnja hrane dinamičan proces koji već niz godina bilježi napredak. “Mnoge tvrtke čiji su biznisi preživjeli teške prethodne godine ulažu u poljoprivredu i proizvodnju hrane, a utrka za konkurentnošću i profitima dovodi do incidenata koje treba spriječiti”, dodao je Pavić.

Kroz partnerstvo za transatlantsku trgovinu Hrvatska ima priliku da svoje vrhunske proizvode - kao što su vino, sir, čokolada, mesne

prerađevine i drugi proizvodi s većom dodanom vrijednošću u većoj mjeri plasira na to tržište. Ivan Škorić, potpredsjednik HGK

Poljoprivreda je strateška grana

Struka želi sudjelovati Hrvatska vlada je prepoznala poljoprivredu i proizvodnju hrane kao stratešku granu, kaže zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak. “Svi oni koji su u sustavu hrane, a osobito oni koji se bave njenom sigurnošću, moraju sudjelovati i u

izradi strategije kojom ćemo se okrenuti prema budućnosti. Ta strategija mora postati zamašnjak za jačanje proizvodnje i plasman naših zdravih visokokvalitetnih i autentičnih prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta”, zaključio je Majdak.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 11

Intervju Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatn

Sve domaće, a zadnji na redu Plaćamo porez u Hrvatskoj, zapošljavamo domaće radnike, plaćamo sve namete, gradimo brodove u hrvatskim brodogradilištima, dobavljači su nam domaći proizvođači… Pa valjda je to dovoljan razlog da imamo mjesto u luci koje uredno plaćamo, a ne da se vežemo u četiri-pet redova piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rsen Ercegović, vlasnik tvrtke Orkan koja u svom vlasništvu ima dva izletnička broda, predsjednik je Hrvatske udruge privatnih brodara. S njime smo razgovarali o problemima izletničkih brodara, stanju flote, konkurenciji iz inozemstva te o problemu koje imaju s koncesionarima luka pod upravljanjem pojedinih lučkih uprava.

2 broda

u svom vlasništvu ima tvrtka Orkan

više od mil €

1,5

vrijedan samo brod Mystic

100

izletničkih brodova ima samo u Luci Krilo Jesenice

n Kakve brodove imate u floti? - Brod Mystic je dugačak 40 metara i isporučen nam je prošle godine usred turističke sezone. Na njemu su plovili gosti 12 tjedana, tako da mu je ovo prva puna turistička sezona. Investicija u njegovu gradnju vrijedna je više od 1,5 milijuna eura. Drugi brod u našoj floti, Columbo, dugačak je 31 metar. Počeo je ploviti 2009. godine, a prošle godine je ostvario 23 tjedna. Oba broda izgrađena su u domaćim brodogradilištima - Mystic u Vranjicu, a Columbo u Kaštel Sućurcu. Brodovi su izgrađeni prema najnovijim standardima i europskim direktivama.

brodove. Moja je procjena da ima najviše 50 brodova izvan Krila Jesenice koji pružaju uslugu višednevnih krstarenja.

n Kakva je prošle godine bila turistička sezona? - Bila je solidna i ne bismo se trebali žaliti. I ove godine očekujemo dobru sezonu. Ne treba kriti da nam je nestabilna situacija u nekim državama u okruženju išla na ruku. Međutim, ne bi bilo dobro da se ta nestabilnost pojača jer se već osjeti pad dolazaka s američkog po-

Problem vezova i neujednačene cijene struje je jednostavno riješiti, ako netko ima volje

n Koliko sada u Krilu Jesenice ima izletničkih brodova? - U samoj Luci Krilo Jesenice ima točno 100 brodova. To je snimio ove zime jedan naš kolega dronom. U susjedne dvije lučice Mutograsu i Sumpetru još ih je 40. U zadnjih 10 godina moji kolege su izgradili 55 novih brodova većih od 30 metara.

dručja. Razlog tomu je to što dio ljudi u tako nestabilnoj situaciji izbjegava letove. Agencija koja meni osigurava goste je u Njemačkoj, tako da osobno ne osjećam pad, ali kolege koji rade s agencijama engleskog govornog područja kažu da osjećaju lagani pad s tih tržišta. Turizam je vrlo osjetljiva djelatnost.

n Koliko ima izletničkih brodova izvan Krila Jesenice? - U ostatku Hrvatske ima manje brodova koji se bave višednevnim krstarenjem nego u Krilu Jesenice - ima ih nešto na Braču, Šolti, Zadru, Dubrovniku… Na sjevernom Jadranu ima ih vrlo malo. Nekoliko Rabljana ima izletničke

n Koliko imate zaposlenih? - Na svakom brodu ima šest radnika. Prema tradiciji Kriljana, moja tri sina i i ja zaposleni smo na našim brodovima, a imamo i osmoro radnika koji nisu članovi obitelji. Inače je tradicija u Krilu Jesenice da obitelji rade na ovim brodovima.

12 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

nih brodara i vlasnik tvrtke Orkan iz Krila Jesenice

Smatram da se jahte trebaju vezati u marinama. Ovako se za svaku jahtu koja uplovi u neku luku mora naÄ&#x2021;i vez, a mi se moramo snalaziti.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU n Koliko je istinita tvrdnja da drveni brodovi polako odlaze u povijest? - Svaka vrsta broda ima svoje turiste. Iako su moji brodovi metalni i moderni, znam da postoje i turisti koji vole upravo drvene brodove. Uglavnom su to mlađi ljudi, dok stariji i ozbiljniji turisti biraju komfornije i modernije brodove. Svatko ima svoje goste i to je normalno. Cijena je također važan faktor pri izboru broda. Orkan ima nove brodove koji su nedavno napravljeni i imaju grijanje, klimatizaciju, komforne kabine, sunčane palube, velike salone…

Privatnici koji su dobili koncesiju od lučkih uprava vode računa o zaradi. Nastoje što manje uložiti, a što više naplatiti. Primjerice, u Šibeniku gdje nema koncesionara cijena kilovatsata struje je jednu kunu, dok je u Splitu, Korčuli i Dubrovniku, lukama koje imaju koncesionare, četiri kune.

n Jesu li izletnički brodari riješili problem vezova u lukama? - To se nije riješilo i polako gubimo nadu da će se riješiti. Što vrijeme više odmiče, situacija je sve gora. Više je brodova, a vezova je manje. Država i lokalna samouprava nas ne prate i to je naš najveći problem. Mi smo gradnjom novih brodova povećali kvalitetu usluge prema gostima, ali smo nazadovali kad je riječ o lučkoj infrastrukturi. Nemamo čak ni dovoljno struje ni vode u svako doba. Istina, imamo generatore, ali nije baš ugodno da oni rade čitavu noć. U pojedinim lukama sve nas je više vezanih jedni za druge. n U čemu je problem? - Potreban nam je veći broj vezova, samo je pitanje kako to provesti. Luke su u nekim mjestima prilično male, a imamo različita iskustva. U nekim većim lukama imamo mjesta, dok u većini baš i nemamo. Pogotovo je problem u mjestima na otocima. Prioritet je linijski promet i to je normalno. Najveći nam je problem to što jahte koriste operativni dio luke i zauzimaju mjesto na kojem bismo se mi trebali vezati. Uglavnom, mi dobijemo mjesto više samo kada se izmjesti mjesto za linijske brodove kao u Milni ili na Šipanu. Nikada do sada nije investirano u luke s ciljem da se nama napravi

Najviše problema imamo u lukama u kojima su lučke uprave dodijelile koncesije privatnicima mjesta. Recimo, u Luci Stari Grad na Hvaru iz proračuna je dvaput značajno investirano, a mi izletnički brodari smo izgubili četiri veza.

n Zašto je to tako? - Pa nije mi jasno! Mi smo svi domaći ljudi. Posade su hrvatske. Radi se o obiteljskim tvrtkama. Svi mi koji smo gradili brodove,

Očito smo puhali na hladno Prošle godine je dozvoljena kabotaža brodarima iz EU-a. Očekujete li ovo ljeto izletničke brodove iz drugih zemalja? - Mi smo se upravo zbog toga pomalo pribojavali ulaska u Europsku uniju. Međutim, prošle godine nije bilo stranih izletničkih brodova na našem području. Čini se da neće doći ni ove. Barem su za sada takve informacije iz agencija s kojima radimo. Mi smo puno uložili i modernizirali flotu,

a znamo sve tajne ovog posla na svome području, tako da možda zbog tog razloga nema inozemnih brodara. Mogu slobodno doći raditi, ali nisu došli jer im se vjerojatno ne isplati. Nekome sa strane nije lako doći raditi kada zna da već ima gotovo 180 do 200 hrvatskih brodova koji rade. Za sada je tako. Očito smo puhali na hladno. Shvatili smo da samo kvalitetom i znanjem možemo zadržati svoje pozicije i - izgleda da smo uspjeli.

14 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

gradili smo ih u hrvatskim brodogradilištima. Unazad sedam-osam godina nije kupljen ni jedan brod iz inozemstva. Plaćamo porez u Hrvatskoj, zapošljavamo domaće radnike, plaćamo sve namete, gradimo brodove u hrvatskim brodogradilištima, dobavljači su nam domaći proizvođači… Pa valjda je to dovoljan razlog da imamo mjesto u luci koje uredno plaćamo, a ne da se vežemo u četiri-pet redova! Smatram da se jahte trebaju vezati u marinama. Ovako se za svaku jahtu koja uplovi u neku luku mora naći vez, a mi se moramo snalaziti.

n Gdje imate najviše problema? - Pa, najviše problema imamo u lukama u kojima su lučke uprave dodijelile koncesije privatnicima. Lučke uprave bi trebale voditi računa o razvoju, a kada daju koncesiju privatnicima, oni vode računa o zaradi. Nastoje što manje uložiti,

nemamo nikakve poticaje. Doduše, zadnje dvije godine možemo koristiti plavi dizel a što više naplatiti. Primjerice, u Šibeniku gdje nema koncesionara cijena kilovatsata električne energije je jednu kunu, dok je u Splitu, Korčuli i Dubrovniku, lukama koje imaju koncesionare, cijena četiri kune. U lukama u kojima nema brojila električne energije naplaćuju

nam po dužnom metru. Lučka uprava, recimo, ima obvezu postaviti sandučiće, a kada se oni pokvare, počinje prepucavanje koncesionara i lučke uprave tko ih treba popraviti. To mi je nerazumljivo.

n Što na vaše probleme kažu u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture? - Prošli saziv nije baš imao sluha za naše probleme. Bili smo nedavno kod pomoćnice ministra. Saslušala je naše probleme i sazvala sastanak svih lučkih uprava, tako da će se nešto pokrenuti. Problem vezova i neujednačene cijene struje je jednostavno riješiti, ako netko ima volje. Barem bi cijena struje trebala biti jednaka za sve. Koncesionarima je određeno da cijenu kilovatsata naplaćuju minimalno jednu a maksimalno četiri kune. Jasno je da su se oni odlučili za višu cijenu. U lukama u kojima nema mjerila, kakva je većina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, naplaćuju nam tri kune po metru dužine broda. Znači, za jednu noć na vezu samo za struju izdvojim 120 kuna. n Koliko će ove sezone biti novih izletničkih brodova? - Ove sezone devet je potpuno novih brodova u pogonu. Moji kolege iz Krila Jesenice imaju šest potpuno novih modernih brodova i svi su izgrađeni u domaćim brodogradilištima.

Najveći nam je problem to što jahte koriste operativni dio luke i zauzimaju mjesto gdje bismo se mi trebali vezati. Mi dobijemo mjesto više samo kada se izmjesti mjesto za linijske brodove kao u Milni ili na Šipanu.

n Dobivate li poticaje? - Nekad samo dobivali subvenciju za gradnju trupa broda, a sada imamo subvencioniranu kamatu iz Županije ili, pak, koliko-toliko povoljnu kreditnu liniju HBOR-a. Nemamo nikakve poticaje. Doduše, zadnje dvije godine možemo koristiti plavi dizel. 23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU S ministrom financija razgovarali smo nakon foruma

Zdravko Marić: Više ne alternative za poveća Naš kreditni rejting je sad dvije stepenice ispod investicijskog i već neko vrijeme ima negativne izglede. Ne želim prejudicirati, ali naš je cilj u ovoj godini pokušati stabilizirati svoje izglede. Fiskalna konsolidacija, niži deficit te aktivacija državne imovine uz privatizaciju pojedinih poduzeća bit će glavni doprinos koji će već ove godine stabilizirati udjel javnog duga u BDP-u razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

eke zemlje koje su veličinom ili brojem stanovnika slične Hrvatskoj uspjele su se u samo jednoj generaciji iz zemalja trećeg svijeta preobraziti u neke od najbogatijih država, kao što je to recimo uspjelo Singapuru. Je li veličina važna za uspjeh u globalnoj ekonomiji - tom se temom bavio drugi New Europe Business Forum kojem je nazočio i hrvatski ministar financija Zdravko Marić. Osim

Porezni sustav nije prohodan te ne isporučuje ono što bi trebao isporučiti stranih iskustava koja bi mogla poslužiti i Hrvatskoj u njenom gospodarskom oporavku, s ministrom smo razgovarali i o aktualnim događajima koji ga u idućim mjesecima očekuju, poput analize i novih zakonskih promjena koje se mogu očekivati u poreznom sustavu te nimalo lagani razgovori s kreditnim agencijama.

n Što to Singapur ima, a mi u Hrvatskoj nemamo? - O tome bi se moglo pričati nadugo i naširoko. Mislim da je cijelo to društvo, ne samo nekakav politički okvir, složeno na jedan adekvatan način. Imali su oni puno svojih izazova, ali očito su se o nekim stvarima suglasili, i napravili su to što su

napravili. Imao sam priliku biti u toj zemlji, a po onom što sam imao priliku vidjeti nije uopće sporno zašto su na vrhu svih ljestvica konkurentnosti u svijetu, ne samo u smislu dohotka po glavi stanovnika nego i općenito. Iskustva Singapura su veoma važna za nas, pogotovo za mlade ljude. Naša je obveza da učinimo sve kako bismo te mlade ljude koji su školovani i na početku svoje karijere zadržali ovdje. Neću reći da se preko noći može postati Singapur, ali važno je da barem idemo u tom smjeru.

n Radite na reformi poreznog sustava, za mjesec i pol dana trebali biste dobiti rezultate. Hoće li taj pa-

16 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

ket onda omogućiti investitorima da lakše ulažu u Hrvatsku te da se i na taj način približimo zemljama kao što je Singapur? - Porezna reforma nam je potrebna jer je porezni sustav u dosta kompleksnom stanju, on nije prohodan te ne isporučuje ono što bi trebao isporučiti. Dakle, mi ga želimo pojednostaviti i učiniti efikasnijim, u konačnici ovisno o tome kolike nam mogućnosti dopušta i sam proračun. Mislim da nakon šest godina recesije, nakon značajnog smanjivanja porezne baze, nemamo alternative ići u bilo kakvom smjeru povećanja poreza, nego baš suprotno. Trebamo razmišljati kako proširiti poreznu bazu, kako stvoriti uvjete

New Europe Business

emamo anje poreza za smanjivanje poreznog opterećenja, te kako stimulirati poduzetnički sektor ali i naše građane. U ovom trenutku imamo dosta ideja, analiziramo kompletni sustav a ne samo one poreze o kojima se u javnosti najviše govori, analiziramo porez na dobit i PDV te sustav trošarina.

n S poreznim promjenama krećete od sljedeće godine? - Tako je. U tom našem scenariju, odmah paralelno s prijedlozima rješenja, izradit ćemo zakonske i podzakonske akte koji bi, po svemu sudeći, trebali ići na jesen. Moram reći jednu vrlo jasnu stvar: poduzetnicima ali i svim ostalim građanima moramo ostaviti dovoljno prostora za prilagodbu. Zato planiramo paralelno sa zakonskim i saborskim procedurama provoditi i javnu raspravu te upoznati cijeli sustav s poreznim promjenama. S poreznim izmjenama, pogotovo iz perspektive PDV-a i sličnih poreza, najbolje je startati s prvim danom godine; naša je ideja da to napravimo sa 1. siječnja 2017., odnosno da se već pri izradi proračuna za iduću godinu implementiraju određene promjene. n Znači li to da se razmatraju i one ideje koje su najavljivane o smanjenju PDV-a kod nekih potrošačkih artikala? - Sve se na neki način uzima u obzir, radimo puno scenarija i jako puno analiza. O detaljima ne bih u ovom trenut-

ku, svi skupa ćemo se morati još malo strpjeti jer još uvijek nemam konačno rješenje.

n Uskoro ćete imati razgovore s rejting agencijama. Što ćete im reći? Naime, signali govore kako obećanja više neće biti dovoljna. - Nacionalni program reformi i Program konvergencije koji smo usvojili dobio je pozitivne ocjene od Europske komisije i MMF-a, oko toga ne tre-

Otpora će uvijek biti na bilo koju reformu i to kako političkih, tako i otpora javnosti ba stvarati neku euforiju, ali treba biti iskren te reći da su to pozitivne ocjene. Kod rejting agencija sigurno će veliki fokus biti na implementaciji planova reformi. Bili smo ozbiljni u predstavljanju tih programa i planova, te moramo biti još ozbiljniji u samoj njihovih primjeni. Nadam da ćemo biti kadri veliku većinu tih reformi već ove godine implementirati.

n Znači, vjerujete da ćete bar uspjeti obraniti trenutni rejting? - Naš kreditni rejting je sad dvije stepenice ispod investicijskog, i on već neko vrijeme ima negativne izglede. Ja zaista ne želim prejudicirati, ali naš je cilj u ovoj godini pokušati stabilizirati svoje izglede. Mislim da ove godine sigurno ne možemo očekivati više od toga. Rejting agencijama ćemo prezentirati da ćemo to što smo rekli i napraviti, unatoč svim ovim događanjima koja su bila proteklih dana, kao što su bile odgode oko izglasavanja, te da to nije ugrozilo ni jedan element našeg reformskog paketa, tako da bi sve stvari trebale sjesti na svoje mjesto. n U reformama je i brza privatizacija državnih udjela u nekim velikim poduzećima. Jeste li doista uvjereni da će otpori koji se pri tome javljaju samo tako nestati i da ćete moći prodati te udjele bez “političkih lomova”? - Otpora će uvijek biti na bilo koju reformu i to kako političkih, tako i otpora javnosti. Međutim, vrlo smo jasni u tome. Želimo poslati vrlo jasnu poruku: fiskalna konsolidacija, niži deficit te aktivacija državne imovine uz privatizaciju pojedinih poduzeća bit će glavni doprinos koji će već ove godine stabilizirati udjel javnog duga u BDP-u. Mislim da je to nešto na što će rejting agencije te investitori pozitivno gledati.

HBOR

Čeka se puni sastav nadzornog odbora Zašto još uvijek nije potvrđen nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvoj? - Mislim da će nadzorni odbor HBOR-a već na prvom sljedećem glasovanju u Saboru biti potvrđen. Dakle, šest ministara iz Vlade te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović po svojoj funkciji već

su tu, čekamo još tri predstavnika iz Sabora - onda smo kompletirani što se tiče prijedloga članova za nadzorni odbor. Na raspisan natječaj za članove uprave HBOR-a stigle su kuvertirane ponude zainteresiranih. Te kuverte su i dalje zapečaćene te čekamo puni sastav nadzornog odbora HBOR-a kako bismo krenuli i u odabir uprave.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Zlatna bilanca

HS Produkt je najuspješniji poduzetnik U izboru je ove godine sudjelovalo 106.569 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravateljskih društava, od kojih je njih 3326 zadovoljilo kriterije za izbor, s time da su čak 1122 tvrtke dolazile iz prerađivačkog sektora piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ajuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2015. te dobitnik Zlatne bilance za sveukupne rezultate ostvarene u prošloj godini je karlovački HS Produkt. Zlatna bilanca je nagrada koju dodjeljuje Fina za najuspješnije poduzetnike u 11 djelatnosti i to na temelju financijskih pokazatelja u pet kategorija - profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. U izboru je ove godine sudjelovalo 106.569 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravateljskih društava, od kojih je njih 3326 zadovoljilo kriterije za izbor, s time da su čak 1122 tvrtke dolazile iz prerađivačkog sektora.

Zlatne bilance za najuspješnije

HS Produkt je dobio i Zlatnu bilancu kao najuspješnije poduzeće i u prerađivačkom sektoru, a riječ je o tvrtki koja 95 posto svoje proizvodnje izvozi na tržište SAD-a, te se može pohvaliti da njena tvornica u Karlovcu ima jednu od najvećih proizvodnji pušaka i pištolja u svijetu. “HS Produkt svoj uspjeh temelji na razvijanju vlastitog proizvoda za svjetsko tržište. Bio bih jako sretan kad bi naš primjer poslužio kao inspiracija mladim inženjerima i poduzetnicima da se usude sanjati da mogu biti globalno konkurentni”, rekao je direktor HS Produkta Željko Pavlin. Dobitnik Zlatne bilance za najuspješnije poduzeće koje se bavi poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom je Vindon iz Slavonskog Broda, koji je dio poslovnog sustava Vindija, a bavi se proizvodnjom svježeg i smrznutog purećeg mesa

Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

i prerađevina. U djelatnosti rudarstva i vađenja nagradu je odnijela Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, koja za sada tek 20 posto svoje prodaje ostvaruje u izvozu. U području opskrbe električnom energijom i plinom, parom i klimatizacijom već petu godinu zaredom Zlatna bilanca dodijeljena je Termoplinu iz Varaždina - tvrtki koja ostvaruje godišnju distribuciju plina od 100 milijuna prostornih metara. Nagrada u kategoriji opskrbe vodom, uklanjanju otpadnih voda te gospodarenju otpadom i sanacijom okoliša dodijeljena je tvrtki Unija Nova iz Zagreba koja se bavi skladištenjem svih vrsta neopasnog otpada. Jura-Mont iz Zlatara najuspješnije je poduzeće koje se bavi građevinarskim djelatnostima. Tvrtka je specijalizirana za poslove elektromontaže slabe i jake struje, grijanje, vodovod i odvodnju. U kategoriji trgovine na veliko i malo dobitnik Zlatne bilance je Bauhaus Zagreb, a u djelatnosti prijevoza i skladištenja tvrtka Trade Air iz Velike Gorice koja

18 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

se bavi različitim poslovima u područjima zrakoplovne industrije. U pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane već četvrti put najboljom tvrtkom iz tog segmenta proglašen je Newrest iz Dubrovnika. Riječ je o velikoj catering tvrtki koja je aktivna u ugostiteljskim i srodnim segmentima, uključujući zrakoplove, brodove i željeznice. Dobitnik Zlatne bilance u kategoriji informacije i komunikacije je Nanobit iz Zagreba, tvrtka koja ima više od 25 proizvoda te gotovo sedam milijuna mjesečnih aktivnih kori-

Prvih troje na listi 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema prihodima u 2015. godini su Ina, Konzum i HEP snika diljem svijeta. Nanobit 100 posto svojih prihoda ostvaruje putem izvoza. Za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti nagrađena je TMF Croatia koja je dio globane TMF Grupe, koja svojim klijentima pruža specijalizirane usluge.

1000 najvećih i njihovi prihodi

U kratkoj analizi poslovanja 1000 najvećih hrvatskih poduzetnika po ostvarenim prihodima u 2015. godini, koju je također izradila Fina, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov

Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2015. godinu: 1. VINDON za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2. SOLANA PAG za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

3. HS PRODUKT za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Prerađivačka industrija

4. TERMOPLIN

Dobitnici nagrada Zlatna bilanca, s visokim uzvanicima

za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

5. UNIJA NOVA za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

6. JURA – MONT za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Građevinarstvo

7. BAUHAUS-ZAGREB za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

8. TRADE AIR Fina forum 2016.

istaknula je kako su te tvrtke lani zabilježile rast prihoda za 3,9 posto te rast izvoza za 9,9 posto, uz blagi rast zaposlenosti za 0,7 posto. “Za Hrvatsku je 2015. bila godina izlaska iz recesije i povratka optimizma. Ostvaren je gospodarski rast od 1,6 posto i taj rast je tek dijelom bio rezultat djelovanja gospodarskih politika, a više je to bio splet pozitivnih okolnosti kao što su rast izvoza i uspješna turistička sezona, rast investicija u privatnom sektoru uz pad cijena, posebno nafte, na globalnom tržištu te deflatornih kretanja koja su potaknula osobnu potrošnju”, makroekonomska je ocjena Marijane Ivanov koja je napomenula kako su naši dugoročni potencijali rasta slabi. Na listi 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema prihodima

za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Prijevoz i skladištenje

ostvarenim u 2015. godini na prvom mjestu se nalazi Ina, slijedi je Konzum, dok je na trećem Hrvatska elektroprivreda. Iz skupine 1000 najvećih 421 poslovni subjekt ima status neto izvoznika te zajedno generiraju 139 milijardi kuna ukupnih prihoda koji čine oko 35 posto svih prihoda 1000 najvećih kompanija u Hrvatskoj. Ove godine tradicionalni Fina forum održao se pod naslovom Prava vrijednost podataka, a razgovaralo se o mogućnostima primjene pametnih podataka odnosno Smart Data unutar poslovnog procesa, o analizi i interpretaciji ogromne količine podataka koja se svakodnevno prikuplja te načinima na koje ti obrađeni podaci mogu pomoći u donošenju kvalitetnih odluka u cilju kreiranja novih vrijednosti u kompanijama.

9. NEWREST DUBROVNIK za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane

10. NANOBIT za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Informacije i komunikacije

11. TMF CROATIA za najuspješnijeg poduzetnika u 2015. godini u djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

12. HS PRODUKT sveukupni pobjednik, najuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2015. godini

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 19

aktualno Tvrtke skinute s popisa onih od posebnog državnog

Prve prodaje već u lipnju

Država od prodaje dionica Končara očekuje 46 milijuna eura, od Eutelsata oko 30 milijuna eura te prodajom udjela u Sunčanom Hvaru oko 17 milijuna eura, uz već ranije najavljenu prodaju državnih udjela u hotelima Maestral, Imperijal i HTP Korčula. Sve bi to trebalo pokazati kreditnim agencijama da se u Hrvatskoj misli ozbiljno kako bi nam se u srpnju ocjena kreditnoga rejtinga barem malo povisila piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada planira brzo pronaći 200 milijuna eura da bi se smanjio javni dug te pokazalo kreditnim agencijama kako se misli ozbiljno. Najbrži način kako slomiti javni dug je prodaja državnih vlasničkih udjela u tvrtkama koje su izlistane na burzi. Već u lipnju Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) prodat će dioničke udjele u tvrtkama Končar Elektroindustrija, Sunčani Hvar i Eutelsat Communications. Država od prodaje dionica Končara očekuje 46 milijuna eura, od Eutelsata oko 30 milijuna eura te prodajom udjela u

Končar

Sunčanom Hvaru oko 17 milijuna eura, uz već ranije najavljenu prodaju državnih udjela u hotelima Maestral, Imperijal i HTP Korčula. Sve bi to trebalo pokazati kreditnim agencijama da se u Hrvatskoj misli ozbiljno kako bi nam se u srpnju ocjena kreditnoga rejtinga barem malo povisila. No, po svemu sudeći, to nisu sve tvrtke koje bi mogle biti privatizirane budući da je Vlada odlučila da će s popisa tvrtki od posebnog značaja skinuti još i Podravku, ACI, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku te Croatia osiguranje.

Končar, tvrtka koja ove godine obilježava 95 godina svog postojanja, u svom sastavu ima 17 ovisnih i jedno pridruženo društvo. Broj zaposlenih kreće se oko 3700, a godišnja prodaja oko 320 milijuna eura, s time da više od polovine svojih prihoda ostvaruje u izvozu. Končar je lider u proizvodnji opreme i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, kao i opreme za primjenu u području transporta i industrije. Podaci sa Zagrebačke burze govore kako najveći postotak dionica drži Hrvatska poštanska banka, odnosno njen Kapitalni fond, koji na svom skrbničkom računu ima 28,17 posto dionica, zatim slijedi HZMO 14,95 posto, te skrbnički računi obveznih mirovinskih fondova PBZ CO sa 9,95, zatim Erste Plavi sa 7,86 te AZ sa 7,34 posto, 5,53 posto dionica drži CERP, a Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima 4,59 posto, Kristijan Floričić u vlasništvu ima 1,97 posto dionica Končara, a ostale manje udjele drže Valamar Riviera 1,55 posto i PBZ na skrbničkom računu 1,21 posto. Iako je državni udjel u Končaru veći od 50 20 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

posto, država se neće posve povući iz njega. “Na burzi će se prodati 20,4 posto dionica jer je to dio kojim Republika Hrvatska može raspolagati, a postoji još jedan dio dionica u portfelju države koji je zalog za jedan kredit, pa se njime još ne može raspolagati”, rekao je predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban. Na CERP-u je sada da u što kraćem roku pripremi sve kako bi se taj udjel mogao prodati. Za povećanje svojeg udjela u Končaru zainteresirani su mirovinski fondovi koji, od kad se počelo govoriti o privatizaciji, šalju signale kako su spremni za kupnju dionica te tvrtke.

Sunčani Hvar

Prema vlasničkoj strukturi objavljenoj sredinom svibnja, najveći postotak dionica Sunčanog Hvara imao je Prime Tourist Resorts, i to 46,18 posto, zatim tu je CERP sa 22,04 te Orco Property Group koji još uvijek ima 15,77 posto dionica. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka drži 5,19 posto dionica Sunčanog Hvara, te CERP koji na osnovnom računu raspolaže s još 5,13 posto dionica. Dioničari Sunčanog Hvara su još Jozo

značaja Knežević sa 0,68 posto, Erste banka sa 0,40, PBZ sa 0,15, Marin Kovačić sa 0,15 posto te Ante Tvrdeić sa 0,04 posto dionica Sunčanog Hvara. Država u ovoj hotelskoj tvrtki planira prodati svoj udjel od 29 posto, a Upravno vijeće CERP-a utvrdilo je minimalnu cijenu od 28 kuna po dionici.

Eutelsat

U ovom prvom valu privatizacije država će prodati i 0,45 posto udjela u tvrtki Eutelsat. Riječ je o satelitskom operatoru sa sjedištem u Parizu, a Hrvatska je te dionice stekla sukcesijom od bivše Jugoslavije. Eutelsat je osnovan 1977. godine kao međudržavna agencija za satelitske telekomunikacijske usluge u Europi i sa 274 milijuna korisnika najveći davatelj satelitskih usluga u Europi. Njegova trenutačna vlasnička struktura pokazuje kako je 48,1 posto dionica u rukama fondovske industrije, dok ostatak čine dionice kojima su vlasnici razne institucije.

Podravka

Vlasnička struktura top 10 dioničara Podravke objavljena na Zagrebačkoj burzi govori kako obvezni mirovinski fond AZ drži 12,68 posto dionica te tvrtke, zatim obvezni mirovinski fond PBZ CO 10,87 posto, HZMO 10,22, DUUDI 9,47, a obvezni mirovinski fond Erste Plavi 9,34 posto. Na skrbničkom računu Zagrebačke banke je 7,64 posto dionica Podravke, HPB Kapitalni Fond ima 5,71 posto, mirovinski fond Raiffeisen 5,27 posto, a Podravka sama drži 2,61 posto dionica, dok AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond ima 1,57 posto dionica. Kao i u slučaju Končara, i Podravka je zapela za oko mirovinskim fondovima koji ne bi imali ništa protiv povećanja svojih vlasničkih udjela u toj tvrtki.

Croatia osiguranje

Top 10 dioničara Croatia osiguranja čine Adris Grupa sa 62,31 posto udjela, u rukama DUUDI-ja je 28,61 posto dionica, a na skrbničkom računu Raiffeisen banke je 4,40 posto. Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka ima 2,65 posto, Kraš drži 0,33 posto, Interkapital vrijednosni papiri drži 0,31 posto, Ack-V u stečaju 0,12 posto, te Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević 0,08 posto, Ana Škopljanac ima 0,05. U javnosti se često kao kupca preostalog državnog udjela Croatia osiguranja od 31,2 posto vidi Adris Grupa koja već ima većinski paket ovog osiguravatelja.

ACI

Promjenu vlasničke strukture ulagači već drugo priželjkuju i u ACI-ju čije su marine strateški raspoređene od Umaga na sjeveru do Dubrovnika na jugu Hrvatske. Kad je riječ o

ACI-ju, tada u top 10 dioničara ulaze Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka sa 74,47 posto, Dogus Croatia sa 10,87 posto, DUUDI sa 4,12 posto, zatim Raiffeisenbank Austria skrbnički račun sa 1,14 posto, Bahovec sa 0,61 posto, Interkapital vrijednosni papiri sa 0,39 posto, HZMO 0,33 posto dionica, te Željko Lužaić sa 0,27 posto. Na skrbničkim računima Zagrebačke banke je 0,25 posto te Hypo Alpe-Adria-Banka 0,18 posto. Kao zainteresirani kupci državnog udjela u ACI-ju u javnosti se spominju turska Dogus Grupa koja već ima više od 10 posto dionica, te Adris Grupa koja je također spremna ući u ovaj najveći sustav marina na Mediteranu.

Croatia Airlines

O privatizaciji nacionalne aviokompanije već dugo se govori. Vlasnička struktura Croatia Airlinesa pokazuje kako je u rukama DUUDIja 97 posto dionica, Zračna luka Zagreb ima 1,7 posto, a neznatne udjele imaju Janaf, Croatia Lloyd, Hrvatska lutrija, Astra International, HP, Turisthotel te Tankerkomerc. Priča o privatizaciji odnosno dokapitalizaciji Croatia Airlinesa započela je u mandatu bivše vlade, a kao mogući strateški partneri tada su se spominjali Lufthansa i Turkish Airlines. Što će i kada s nacionalnom aviokompanijom napraviti Vlada Tihomira Oreškovića još se ne zna, no izvjesno je da će se njenim skidanjem s liste tvrtki od posebnog značaja za državu olakšati njena privatizacija.

Petrokemija

U kutinskoj Petrokemiji državni udjel u dionicama iznosi 79,85 posto, dok je ostatak dionica te tvornice mineralnih gnojiva u rukama obveznih mirovinskih fondova, s time da AZ drži 3,11 posto, PBZ CO 2,8 posto, a Erste Plavi 2,59 posto.

Luka Rijeka

U Luci Rijeka najveće udjele drži DUUDI 31,58 posto, slijedi OT Logistics Spolka Akcyjna sa 20,81 posto, zatim mirovinski fondovi AZ sa 14,24 posto, PBZ CO sa 7,60, Erste Plavi sa 7,55 posto. HZZO ima 3,60 posto udjela, a HZMO 1,59 posto. Na skrbničkom računu Zagrebačke banke je 1,03 posto dionica, a Erste Plavi Expert, dobrovoljni mirovinski fond, 1,01 posto. Zadnja dokapitalizacija bila je u srpnju 2015. kada je upravo poljski OT Logistics ušao u vlasništvo Luke Rijeka. OT Logistics je tvrtka koja zapošljava oko 2000 radnika i ima podružnice u Poljskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Dionice Luke Rijeka veoma su interesantne ne samo eventualnim stranim investitorima, već i mirovinskim fondovima. 23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Hrvatska vlada

Orešković: EK je potvrdio naš kvalitetni rad Ovaj reformski paket, koji će promijeniti Hrvatsku, nije se samo tako stvorio, već je to znak da je Vlada naporno radila zadnja dva mjeseca. Tražimo još malo vremena jer plan je tek 20 posto posla, a njegovo ispunjavanje 80 posto, kazao je premijer, napomenuvši kako Vlada sve ovo čini da bi svim građanima Hrvatske bilo bolje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V 1,6%

rast BDP-a u 2015.

lada Tihomira Oreškovića može biti zadovoljna. Europska komisija ocijenila je Nacionalni program reformi, koji im je Vlada početkom svibnja poslala na uvid, kao ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, već sljedeće mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjernog deficita. “Dobili smo potvrdu našeg kvalitetnoga rada. Reforme, koje smo predstavili hrvatskoj javnosti i EK-u, ćemo provesti i s time smo već započeli. Stvari se dobro odvijaju unatoč skepticima”, istaknuo je premijer Tihomir Orešković, dodavši kako su za svoj reformski paket dobili podršku i od MMF-a. Premijer ocjenjuje da je odustanku EK od korektivnih mjera koje su prijetile Hrvatskoj pri-

donijelo nekoliko faktora kao što su rast BDP-a, smanjenje deficita, rješavanje javnog duga, najavljena reforma javne uprave, smanjenje parafiskalnih nameta, reforma pravosuđa i mirovinskoga sustava te uvođenje poreza na nekretnine. “Ovaj reformski paket, koji će promijeniti Hrvatsku, nije se samo tako stvorio, već je to znak da je Vlada naporno radila zadnja dva mjeseca. Tražimo još malo vremena jer plan je tek 20 posto posla, a njegovo ispunjavanje 80 posto”, kazao je Orešković, napomenuvši kako Vlada sve ovo čini da bi svim građanima Hrvatske bilo bolje.

Zadovoljeno fiskalno pravilo

A Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2015. godinu. Glavni makroeko-

Europska komisija

Pet preporuka koje Hrvatska treba ostvariti Iako je EK reformski plan Vlade ocijenila ambicioznim, ipak je objavila i pet ekonomskih preporuka koje bi Hrvatska trebala ostvariti. Prva preporuka odnosi se na prekomjerni deficit, te poziva Hrvatsku da ove godine osigura njegovu trajnu korekciju. Hrvatskoj se također preporuča da do kraja godine donese mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, odnosno da ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku i to pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, te donese mjere za prekvalifikaciju

radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajno nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje. Komisija od Hrvatske očekuje da se u dogovoru sa socijalnim partnerima usklade okviri za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, te pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava. Komisija traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji admi-

22 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

nistrativni teret za poduzeća. A posljednja, peta preporuka odnosi se na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana. Hrvatska i dalje ostaje među šest zemalja koje se nalaze u proceduri zbog prekomjernog proračunskoga manjka, zajedno s Francuskom, Grčkom, Portugalom, Španjolskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Fiskalna pravila su zakonske odredbe kojima se propisuju fiskalni parametri i variraju od zemlje do zemlje, a prema privremenom fiskalnom pravilu za Hrvatsku, međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta procijenjenog BDP-a.

Novo zaduženje za autoceste

nomski pokazatelji govore kako je 2015. godina obilježena rastom od 1,6 posto BDP-a, najviše zbog pozitivnog doprinosa domaće potražnje. Deficit je iznosio 8,9 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, a kad se tome dodaju i izvanproračunski korisnici i iznenađujuće dobar rezultat jedinica lokalne uprave prema ESA metodologiji, ukupni deficit bio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto, a javni dug 86,7 posto BDP-a. “Kad je riječ o kategorijama s proizvodne strane BDP-a, pozitivna kretanja su zabilježena u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i posebno turizmu, te robnoj razmjeni, dok je u građevinarstvu zabilježen daljnji pad. To je utjecalo na ukupne prihode državnog proračuna, koji su ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, što je nešto više od planiranoga, a rashodi su također nešto niži od planiranih i iznose 118,6 milijardi kuna”, rekao je ministar financija Zdravko Marić naglasivši kako primjena fiskalnoga pravila za 2015. pokazuje da su rashodi državnog proračuna za 2015. smanjeni na međugodišnjoj razini za 3,6 posto, dok je rast ostvarenoga nominalnoga BDP-a bio 1,8 posto, čime je lani zadovoljeno fiskalno pravilo.

Nakon što je tjedan dana ranije Vlada dala suglasnost za zaduživanje uz državno jamstvo Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, na prošlotjednoj sjednici odobrila je i novo zaduženje Autocesti Rijeka-Zagreb u iznosu od 70 milijuna eura. ARZ će kredit dići kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu. “Tijekom ove godine ARZ-u na naplatu dospijeva gotovo 77,7 milijuna eura glavnice i još 16,2 milijuna eura kamata i naknada. No, projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuje

10,7 mlrd kn ili 3,2% BDP-a prošlogodišnji deficit

86,7%

BDP-a lanjski javni dug

Hrvatska bi već iduće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjernog deficita na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura”, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, dodavši kako će se taj raskorak osigurati kreditom za koji jamči država.

Komentar HGK o reakciji EK na Vladine reforme

Poticaj za ubrzanje strukturnih reformi Stavovi o Hrvatskoj bili su očekivani s obzirom na dvije okolnosti. Prva je ta što je Hrvatska prema podacima za 2015. godinu i prema projekcijama za ovu godinu ipak uspjela uskladiti fiskalnu situaciju s onom koju je zahtijevala Europska komisija, odnosno uspjela je u ovoj godini zadovoljiti zahtjev o spuštanju proračunskoga deficita na razinu ispod dozvoljenih tri posto te ostvariti traženi fiskalni napor. Druga je okolnost to što Hrvatska ipak zaostaje prema očekivanom obuj-

mu i dinamici u ostvarivanju mjera prije dobivenih preporuka. U svim tim preporukama nema ocjene “potpuna provedba” koja bi značila da je država donijela i provela mjere kojima se na odgovarajući način rješavaju problemi iz preporuka. Nove su preporuke usmjerene na područja i probleme za koja smo već niz godina svjesni da ih treba rješavati, za koja su provedene brojne analize i doneseni planovi aktivnosti, ali na kojima je napredak zasad nedovoljan i prespor. Riječ je o

područjima na koje HGK već dulje upozorava i predlaže rješenja tražeći poticajnije poslovno okruženje, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu te osmišljen strateški pristup u razvoju zemlje. Stoga preporuke EK treba promatrati kao dodatno upozorenje i poticaj za ubrzanje strukturnih reformi.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Hrvatski gospodarstvenici u Iranu

Dogovori o konkre poslovima Hrvatske tvrtke su dobrodošle na iransko tržište, no male i srednje teško će moći sudjelovati na njemu bez izvoznih potpora, kažu poduzetnici. Neki poslovi su već dogovoreni, a neki se ugovaraju, pa bi iznos od 4,4 milijuna dolara robne razmjene, pri čemu veliku većinu čini hrvatski izvoz, mogao znatno porasti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Uspješni forum

Može li Iran biti obećana zemlja za još neka hrvatska poduzeća? Riječ je o ogromnoj zemlji sa 77,5 milijuna stanovnika koja intenzivno investira u infrastrukturu, ali traži i veliku količinu robe široke potrošnje. Hrvatska je lani s Iranom ostvarila velik suficit robne razmjene izvezli smo sedam puta više robe negoli uvezli. No ipak je riječ o iznosu od tek 4,4 milijuna američkih dolara. Potencijal je velik, no nismo iskoristili ono što nam se nudi, istaknuto je na Iransko-hrvatskom gospodarskom forumu koji je održan u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Teheranu od 16. do 19. svibnja. Potporu ovom gospodarskom i međudržavničkom posjetu dali su i mi-

Foto: Iran Hrkać

osjet Iranu za neke je hrvatske tvrtke već urodio plodom. TŽV Gredelj vratio se s dogovorom o poslu čija vrijednost prelazi 100 milijuna dolara, a riječ je o popravku i modernizaciji različitih vrsta lokomotiva i putničkih vagona. “Pripremili smo projekte s najvećim iranskim tvrtkama u željezničkoj industriji. Riječ je o tvrtkama Raja, Mapna, Taamloko i Wagonpars”, kazao je po povratku iz Irana stečajni upravitelj TŽV Gredelja Pero Hrkać. Dogovoreni poslovi ipak nisu plod samo jednog susreta. I za vrijeme sankcija u Iranu intenzivno su, kaže, tražili poslovne prilike i pripremali se za to tržište. “Uvjet da bismo bili uspješni na inozemnom tržištu te do kraja realizirali ovaj posao je da nas prati HBOR ili druge financijske institucije. Za ozbiljno poslovanje potrebna su financijska jamstva koja hrvatskim izvoznicima država dosad nije omogućila”, kaže Hrkać.

Luka Burilović, Jasminka Todorović i Pero Hrkać

nistri gospodarstva Tomislav Panenić, obrane Josip Buljević te poduzetništva i obrta Darko Horvat koji su, zajedno s predstavnicima hrvatskih tvrtki, posjetili i iranska resorna ministarstva. Dobra suradnja može dati pozitivan impuls ponovnom pokretanju suradnje ekonomija Irana i Europske unije, rekla je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na forumu koji je okupio 70 hrvatskih i 150 iranskih gospodarstvenika. “To je bitno ne samo za tržište Europske unije i Irana, nego i za čitav Bliski istok”, ocijenila je Predsjednica. Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. “Nakon sankcija ovo je tržište žedno svih vrsta roba i usluga, a posebno je važno da nudi prostor suradnje i malim tvrtkama”, rekao je Burilović. Iran se nalazi pred velikim infrastrukturnim projektima tako da nije nemoguće

24 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

da Hrvatska kroz te poslove sudjeluje u otprilike jedan posto njihovog ukupnog uvoza. “U tom bi slučaju naše gospodarstvo bilo bogatije za impresivnih 657 milijuna dolara”, precizira Burilović. Područja suradnje mogu biti raznolika, a ovdje smo razgovarali o tome i kako je nužno uspostaviti suradnju malih i srednjih poduzetnika, rekao je predsjednik Iranske trgovinske, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Mohsen Jalalpour. “Iran je dobro pozicioniran u regiji i može biti dobar strateški partner za plasman hrvatskih proizvoda kako u Iran tako i u zemlje regije. Uskoro ćemo posjetiti Hrvatsku. I tada ćemo, nadam se, ostvariti konkretne dogovore i suradnje. No, veza Hrvatske i Irana je dublja i ne želimo odnose samo na ekonomskoj razini nego i u obrazovanju, turizmu i kulturi”, ističe Jalalpour. “Posjetili smo dvije najveće iranske tvrtke autoindustrije, Iran Khodro i Saipu,

Poslovna suradnja Komora iz Zagreba i Guangdonga

retnim i jako smo zadovoljni razgovorom te se uskoro vraćamo”, ističe član Uprave AD Plastika Hrvoje Jurišić. “Iranska autoindustrija u velikom je zamahu, očekuje se godišnji rast od 18 posto u narednih pet godina. Naša tvrtka ima znanja i iskustva i može pridonijeti razvoju ove industrije u Iranu”, zaključuje Jurišić. “Imamo kontakte, poslali smo uzorke i nadamo se poslu od 200.000 do 300.000 eura, što je za nas male jako puno”, rekao je i Vitomir Klasić, predsjednik Uprave Ivanićplasta.

Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo, istaknuo je Luka Burilović “Iran očekuje partnere koji su spremni investirati u zajedničke projekte i tu vidimo svoju priliku”, kaže Roko Vuletić, predsjednik Uprave NCP Grupe Šibenik. “Teško je očekivati klasične kupoprodajne ugovore. Skidanjem sankcija pojavljuju se i velike multinacionalke kao izravna konkurencija. Zato je bitno da Hrvatska pronađe modalitete financiranja velikih izvoznih projekata putem HBOR-a ili na neki drugi način”, smatra Vuletić. “Vrata su nam otvorena, postoji interes za izgradnju tramvajske infrastrukture i prodaju naših niskopodnih tramvaja”, najavio je Mirko Poljak iz Končara. A Niko Dalić, član Uprave Ine, ističe kako je njegova kompanija već dugo na iranskome tržištu. “Imamo dobra iskustva i nismo imali nikakvih problema, no promijenio se tip ugovora koji je iranska strana imala prema naftnim kompanijama”, kaže i dodaje kako se nada da će sada ispregovarati bolji ugovor. Ilijana Palčec, pomoćnica ravnateljice Specijalne bolnice Arithera, ističe kako su obavili koristan sastanak u iranskom Ministarstvu zdravlja. Dogovorena je konkretna suradnja. Irance zanima razmjena znanja, kontakata i tehnologija. “Uskoro će suradnja biti i konkretizirana pa je najavljen sastanak ministarstava zdravlja i gospodarskih komora obiju zemalja za nekoliko mjeseci, najavljuje Ilijana Palčec.

Sve bliže “istočno prostranstvo”

ovećanje plasmana hrvatskih proizvoda na kineskom tržištu, suradnja na području gospodarstva, posebice energetike, poljoprivrede, telekomunikacija i turizma, kao i mogućnosti kineskog ulaganja u našu zemlju, bile su teme razgovora poslovnih ljudi iz Hrvatske i iz kineske pokrajine Guangdong na prošlotjednoj konferenciji u HGK-Komori Zagreb. Tom je prilikom potpisan i Ugovor o suradnji između Komore Zagreb i Međunarodne trgovačke komore Guangdonga, čime će se, osim u gospodarstvu, posebice intenzivirati suradnja na području kulture, znanosti i sporta. Pokrajina Guangdong nalazi se u južnom dijelu Kine, a u prijevodu njeno ime znači “istočno prostranstvo”. Poznata je i pod nazivom Pokrajina Kanton. Glavni grad i gospodarsko čvorište Shenzhen je među najmnogoljudnijim i gospodarski najvažnijim gradovima u Kini. Ističući kako zagrebačka komora već dulje vrijeme aktivno sudjeluje u uspostavljanju partnerskih odnosa s kineskim komorama i njihovim članicama, Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, je rekao kako su nedavno ugostili delegaciju Komore Ningboa, a uskoro se očekuje posjet izaslanstva iz pokrajine Hebei. Dodao je kako će HGK podržati naše gospodarstvenike na događanju Kina - zemlje Jugoistočne Europe Expo od 9. do

12. lipnja u Ningbou, jer je to važno u kontekstu jačanja kineske inicijative u suradnji Kine i 16 zemalja Jugoistočne Europe. Fröhlich je napomenuo kako su Zagreb i Hrvatska otvoreni za nove investicije koje su navedene kao jedan od prioriteta Kine u sklopu aktivnosti kineske vlade na području Jugoistočne Europe. “Dosad su već potpisani sporazumi o suradnji Hrvatske i Kine, a to su Sporazum o trgovini i gospodarskoj suradnji, Sporazum o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja i Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, rekao je Fröhlich.

jačati bilateralne odnose

Podsjećajući na početke uspostavljanja diplomatskih odnosa Hrvatske i Kine koji sežu u 1992. godinu, Zhang Hua, potpredsjednica Međunarodne trgovačke komore Guangdonga, istaknula je kako je Hrvatska važna zemlja na putu povezivanja Kine s Europom te da zbog toga obje zemlje trebaju još više ojačati svoje bilateralne odnose. Vanjskotrgovinska bilanca između Hrvatske i Guangdonga prošle godine iznosila je 195 milijuna dolara što je 1,1 posto više nego 2014. Iz te pokrajine u Hrvatsku izvezeno je robe u vrijednosti od 176 milijuna dolara ili 0,2 posto više, a iz naše zemlje uvezeno je proizvoda u vrijednosti 18 milijuna dolara ili 10,6 posto više nego godinu ranije.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 25

PV ANALIZA Kožarsko-prerađivačka industrija

“Problematična industrija” u strahu od gubitka radne snage Unatoč brojnim problemima, industrija kože i kožnih proizvoda posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast i pozitivne trendove u mnogim segmentima poslovanja. Ukupni prihodi u 2013. iznosili su 3,07 milijardi kuna, a u 2014. gotovo 3,8 milijardi kuna, što je rast od 22,8 posto piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

KOŽARSKA INDUSTRIJA

132 tvrtke aktivne u kožarskoprerađivačkoj industriji - od toga: 126 malih 4 srednje 2 velike 3,07 mlrd kn prihodi sektora u 2013. gotovo 3,8 mlrd kn u 2014. (rast od 22,8%)

Industrijskoj strategiji Hrvatske, kojom država želi unaprijediti poslovno okruženje prema onim područjima, sektorima ili tehnologijama od kojih se očekuje veći doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju, kožarsko-prerađivačka industrija definirana je kao “problematična”. Nada Zver, direktorica ivanečke tvrtke Ivančica, na 3. međunarodnom skupu proizvođača kože i proizvoda od kože Kreativnost, inovacije i nove tehnologije u kožarskoprerađivačkoj industriji u HGK-u istaknula je kako to nije dobro. “Naime, gospodarske subjekte u tome sektoru valja promatrati pojedinačno, a ne kao dio industrije”, naglasila je objašnjavajući da zbog te činjenice iz Strategije one tvrtke u sektoru koje dobro posluju mogu biti zabunom smatrane problematičnima i u globalnoj tržišnoj utakmici. Nadalje, otvoreno pitanje industrije kože i kožnih proizvoda jest zbrinjavanje otpada iz nje. Prema riječima Nade Zver, industrija nema snage da oporabi taj otpad i dobije korisnu sirovinu za daljnju proizvodnju. “Osim toga, naš sektor je star i postoji mogućnost da ostanemo bez radne snage”, napomenula je direktorica ove tvrtke u kojoj se dnevno proizvede oko 5000 pari cipela. Unatoč tomu, industrija kože i kožnih proizvoda posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast i pozitivne trendove u mnogim segmentima poslovanja. Ukupni prihodi u 2013. iznosili su 3,07 milijardi kuna, a u 2014. godini gotovo 3,8 milijardi kuna, što je rast

26 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

od 22,8 posto. U kožarsko-prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj aktivne su 132 tvrtke. Od toga je 126 malih, četiri srednje i dvije velike.

U kožarskoprerađivačkoj industriji u Hrvatskoj aktivne su 132 tvrtke Broj zaposlenih u 2014. iznosio je više od 10.500, a taj se broj od 2009., u samo pet godina, povećao za oko 38 posto.

Uvoz sirovine

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK, istaknula je kako su se ukupni prihodi u 2014. godini, u odnosu na 2009. povećali za gotovo 73 posto. “Od toga prihodi od proizvodnje i šivanja autosjedala ostvaruju oko 76 posto, a proizvođači cipela oko 24 posto. I izvoz je u 2015., u odnosu na 2014., porastao za gotovo 30 posto, ali jednako toliko i uvoz jer se primarna sirovina za proizvodnju koža – uvozi. Vjerujem da će se ovakvi pozitivni trendovi rasta nastaviti i u ovoj godini”, kazala je.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 27

PV ANALIZA

Ulaganja i zapošljavanja

Sve značajnije greenfield investicije Mogućnosti zapošljavanja u ovom sektoru velike su s obzirom na sve značajnije greenfield investicije u posljednjih nekoliko godina, istaknula je na skupu Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK. “Prošle je godine u poslovnoj zoni Jalžabet, pored Varaždina, svoje mjesto našla investicija austrijske tvrtke Wollsdorf Leder koja je otvorila 250 novih radnih mjesta. Njemačka tvrtka HAIX uložila je u unapređenje i proširenje proizvodnog pogona. Prije nekoliko tjedana otvorena su dva nova pogona, a proširenjem proizvodnih kapaciteta i novih strojeva omogućeno je povećanje proizvodnog obujma sa 6000 pari obuće na dan na ukupno 10.000 pari. Nove investicije omogućile su i nova zapošljavanja pa sada zapošljavaju 730 radnika. Boxmark Leather u Varaždinu zapošljava oko 3800 radnika. Prošle su godine odlučili svoje poslovanje proširiti pa su u Slavonskom Brodu zaposlili novih 200

više od

10.500

zaposlenih u 2014. (rast 38% u odnosu na 2009.)

73%

porasli ukupni prihodi u 2014. u odnosu na 2009.

radnika, a planiraju da će ove godine zaposliti još dodatnih 300 zaposlenika”, napomenula je. Sredinom 2013. austrijska tvrtka Paul Green, jedna od najvećih europskih proizvođača ženske modne obuće, u Prelogu u Međimurskoj županiji otvorila je modernu tvornicu na 6800 četvornih metara. Uz strane investicije, pozitivne pomake bilježe i poznate hrvatske tvrtke - Ivančica i Borovo. “One zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u proizvodne pogone, stručnom usavršavanju zaposlenika, marketinškim aktivnostima te nastupima na međunarodnim sajmovima imaju svoje kupce na domaćem i stranom tržištu”, kazala je Tajana Kesić Šapić.

Plaće u ovom sektoru, na žalost, ne prate ostale pozitivne pokazatelje pa su tako među najnižima u Hrvatskoj i iznose nešto više od 3000 kuna, ali u odnosu na godinu prije porasle su za oko 1,5 posto. Direktor tvrtke MIDAL i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina napomenuo je kako se veće plaće ne mogu osigurati zbog strukture radne snage. Premda su među nižima u Hrvatskoj, plaće u ovoj industriji ipak su veće od onih u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj. “Plaće se mogu povećati s većom razinom efikasnosti, inventivnosti i kreativnosti. Na žalost, u tome zasad ne osjećamo snažniju potporu znanstvenih institucija. Postoji rupa od 15 godina tijekom koje nismo dobivali obrazovane kadrove i sad to generira prilično velike probleme. Mi kao industrija moramo napraviti iskorak prema inovativnim i kreativnim proizvodima, a za to trebamo imati ljude s visokim vještinama i znanjima, a to nemamo”, kazao je.

Strateški programi

Kao jedno od rješenja tog problema je uvođenje sustava dualnog obrazovanja, dakle učenja kroz rad. Pritom valja pojačati intenzitet učenja na visokoškolskim obrazovnim institucijama te kurikulum snažnije povezati s potrebama industrije. “Neke inicijative su krenule u tom pravcu, ponajprije iz Hrvatske gospodarske komore koja je izradila kompletan program dualnog obrazovanja. Vrlo blisko surađujemo i s Tekstilno-tehnološkim fakultetom gdje se primjećuju određeni pomaci naprijed. Međutim, to su sve strateški programi

28 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

čiji će rezultati doći do izražaja tek za tri, četiri, pet godina ako bude sve u redu, a nadamo se da hoće”, kazao je dodajući kako su budućnost ove, kao i drugih europskih industrija, novi, inovativni proizvodi s većom dodanom vrijednosti. “No, tu treba naći nišu. Primjetno je da je kožarska industrija u Hrvatskoj našla

U zadnjih pet godina za 30 posto porasli su i izvoz i uvoz u industriji kože, jer koristi uvoznu sirovinu tu nišu koju pak treba zadržati. Svi mi radimo visokovrijedne proizvode bez obzira na to je li riječ o kožnoj galanteriji, presvlakama za automobile i zrakoplove ili pak obući”, istaknuo je. Tijekom međunarodnog skupa održana su dva panela na kojima se govorilo o inovacijama i kreativnosti u kožarsko-prerađivačkoj industriji. Goran Čubrić sa zagrebačkog Tekstilnotehnološkog fakulteta na prvom panelu naglasio je da automatizacija u ovoj industriji može biti značajna i velika. “Koža je kruta i nepropusna za zrak, za razliku od tekstila koji gubi svoj oblik, pa se robotima i vakuumskim hvataljkama može prenositi i stavljati pod stroj. Roboti se i inače koriste u obućarskoj industri-

Robna razmjena 2015./2014. (I-xii mj.) - u tisućama € Djelatnost

IZVOZ

UVOZ

01. - 12.2014.

01. - 12.2015.

INDEX

01. - 12.2014.

01. - 12.2015.

INDEX

10.368.782

11.530.651

111,2

17.129.405

18.481.973

107,9

UKUPNO PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

9.061.043

10.134.471

121,5

14.520.573

15.905.776

109,5

PROIZVODNJA TEKSTILA

126.475

141.756

112,1

385.009

389.576

1 01,2

PROIZVODNJA ODJEĆE

588.873

626.325

106.4

497.825

839.124

108,5

PROIZVODNJA KOŽE I SRODNIH PROIZVODA

305.753

388.986

127,2

497.825

642.560

129,1

Izvor: DZS; Obrada: HGK

ji, a u dvije se godine mogu isplatiti, dok je sve ostalo zarada”, objasnio je dodajući kako postoje i računalno programirani CNC strojevi za izradu kalupa, a potrebno je vidjeti što rade druge industrije te njihove strojeve prilagoditi ovoj industriji.

Industrija i znanost

Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu napomenuo je kako se cjelokupni obrazovni sustav u nas temelji na znanju, a trebalo bi ga snažnije usmjeriti i na iskustvo. “Naime, studenti nisu sigurni kako primijeniti naučena znanja jer nemaju iskustva. Osim toga, svaki obrazovni sustav trebao bi poticati kreativnost”, kazao je dodajući kako znanstvene institucije trebaju biti u funkciji gospodarstva te da treba unaprijediti i poboljšati suradnju industrije i znanosti. Takva suradnja može se unaprijediti, među ostalim, natječajima koji su namijenjeni financiranju projekata u području istraživanja i razvoja. Tomislav Zoretić, voditelj Odjela za komunikaciju i praćenje programa pri Ministarstvu gospodarstva, istaknuo je Strategiju pametne specijalizacije. “Jedan od njezinih fokusa je poticanje suradnje između industrije i znanosti u prioritetnim područjima u kojima će se financirati projekti. A poslovni subjekti koji posluju u kožarskoj industriji mogu se uklopiti u to”, kazao je. Na drugom panelu čiji je naglasak bio na kreativnosti, Suzana Kutnjak Mravlinčić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta istaknula je kako studenti na dislociranom stručnom studiju dizajna u Varaždinu imaju stručnu praksu koja iznosi ukupno 30 dana. “To je premalo praktične nastave za studente, ali i za gospodarstvo”, kazala je. Hana Ciliga, dizajnerica u Borovu, naglasila je kako je kreativan proces zapravo sličan u svim industrijama. “Borovo je odlučilo započeti suradnju s domaćim modnim dizajnerima, turističkim zajednicama i festivalima. Oni su najčešće zainteresirani za našu kolekciju Startas koja ima najčišći dizajn, pogodan za različite promocije”, istaknula je.

C15 - ukupni prihodi (2008 – 2014) - u kn 4.000.000.000 3.500.000.000 3.000.000.000 2.500.000.000 2.000.000.000 1.500.000.000 1.000.000.000 500.000.000 0

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Ukupni prihodi u 2014. u C15 C151 - Štavljenje i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba; sedlarskih i remenarskih proizvoda

2.855.673.371 916.842.106

C152- Proizvodnja obuće

Izvor: HGK

Ariana Pomper iz Ivančice kazala je kako tvrtka projekte prilagođava ciljanom tržištu i da je okrenuta izvozu. “Snažnije smo usmjereni na EU koji ima veću kupovnu moć”, istaknula je dodajući kako tvrtka posluje na 23 tržišta, a za nju je najznačajnije ono njemačko. “A proizvodi za to tržište imaju čiste i jednostavne linije”, napomenula je.

Plaće u sektoru u prosjeku iznose skromnih 3000 kuna Zanimljivo je istaknuti kako je tijekom konferencije spomenuta i mogućnost suradnje te zajedničkog nastupa proizvođača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije na velikom ruskom tržištu obuće. 23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO U Zadru odr탑an 25. forum poslovanja nekretninama

30 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Porezna neizvjesnost opterećuje investitore

Prema podacima za 2015. godinu, prosječne cijene u Hrvatskoj u cjelini su smanjene za 2,89 posto. Na Jadranu je pad iznosio 3,25, za Grad Zagreb 2,13, dok je pad za ostala područja iznosio 2,72 posto. Istovremeno, cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji rastu piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrlo kvalitetnoj raspravi protekao je 25. forum poslovanja nekretninama koji se od 13. do 14. svibnja u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore održao u Zadru. Predstavnici javnog i privatnog sektora nastojali su definirati prepreke koje valja ukloniti kako bi se ova djelatnost pokrenula i približila pokazateljima iz godina prije krize. Ovaj forum već godinama kroz stručni program nastoji upoznati sudionike s primjenom zakona povezanih s procjenom i prometom nekretnina, prostornim planovima i izdavanjem dozvola, oporezivanjem, prodajnim tehnikama, novim tehnologijama… Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2015. godinu, prosječne cijene u Hrvatskoj u cjelini su smanjene za 2,89 posto. Na Jadranu je pad iznosio 3,25, za Grad Zagreb 2,13, dok je pad za ostala područja iznosio 2,72 posto. Istovremeno, cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji rastu. Sudionici foruma informirani su o trenutačnom stanju na tržištu, pa su tako doznali i da je u zadnjih devet godina u Hrvatskoj stručni ispit za agente položilo 2899 osoba, a na tržištu djeluje 829 posrednika u prometu nekretninama. Tržište nekretnina je još uvijek nestabilno i ono je po pokazateljima daleko od pretkrizne 2008. godine. Nedovoljno se oporavlja i po volumenu i po cijenama, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK. “Prvi kvartal ove godine pokazuje 13,5 postotni rast u odnosu na isto razdoblje prošle go-

dine. Ipak, u ožujku smo ponovno zabilježili pad izdanih građevinskih dozvola. Vrijednost izdanih dozvola iznosila je u prvom tromjesječju 4,2 milijarde kuna, što je pad u odnosu na isti kvartal lani. Pogotovo se osjeća pad zahtjeva za izdavanje dozvola kod velikih investicijskih projekata. Upravo bi veći građevinski, odnosno investicijski projekti mogli pokrenuti zamašnjak”, rekao je dodavši kako se nada da bi se do kraja godine podaci o broju i vrijednosti izdanih građevinskih dozvola ipak mogli izjednačiti s prošlom godinom. Izrazivši zabrinutost, posebice zbog pada cijena nekretnina na Jadranu, koji koincidira, paradoksalno, s rastom turističkih pokazatelja, Zaher je procijenio da bi i to moglo usporiti investicije u turizam. “Vjerujem da bi pomak mogao nastati kada bi Vlada mogla privesti namjeni nekretnine i komplekse u državnom vlasništvu koji su zapušteni. O tome se dosta priča, ali se nije puno napravilo”, mišljenja je Zaher. Kretanja cijena na tržištu stambenih nekretnina, upozorio je, i dalje su ograničena situacijom na tržištu rada i potrošačkim pesimizmom.

4,2 mlrd kn

vrijednost izdanih građ. dozvola u prvom tromjesječju

2899osoba u zadnjih 9 godina položilo stručni ispit za agente

Kako do oporavka

Potpredsjednik HGK podsjeća da smo i prije nekoliko godina svjedočili pokušaju uvođenja poreza na nekretnine iza čega je krenuo pad investicija. “Neizvjesnost kada će se uvesti porez i koliki će on biti, te hoće li biti svake godine drugačiji, opterećuje investitore. Ukoliko je politička odluka da se porez uvede, onda se tome treba pristupiti pažljivo. Naša poruka je da se konzultira struka te da se izvedu svi 23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Marijana Vuraić Kudeljan, porezna uprava

Lani sklopljeno 62.057 kupoprodajnih ugovora Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan kazala kako je u 2015. godini sklopljeno 62.057 kupoprodajnih ugovora za nekretnine. Najviše, 18.503 transakcije obavljene su za poljoprivredno zemljište, zatim 14.466 za stanove i apartmane, 10.399 za različite nekretnine (radi se o mješovitim nekretninama poput kuća s garažama, s gospodarskim objektima ili poljoprivrednim zemljištem), te još 8370 za građevinsko zemljište. Zamjetan je pad trgovine građevinskim i poljoprivrednim zemljištem. Skoro 15 posto kupoprodajnih ugovora sklopljeno je u Gradu Zagrebu, slijede Splitsko-dalmatinska, Istarska i Primorsko-goranska županija. “Povezivanje sustava Porezne uprave sa sustavom javnih bilježnika dodatni je korak u osiguranju nadzora nad pravovremenom

prijavom nastanka porezne obveze. Porezna uprava osnovala je radnu skupinu koja analizira porezni Marijana Vuraić Kudeljan sustav, a produkt rada očekujemo krajem lipnja”, rekla je Marijana Vuraić Kudeljan. Napomenula je i da će biti predložene izmjene poreznog sustava. “Porez na nekretnine u ovom trenutku ide kao supstitut komunalnoj naknadi”, kazala je. Iznijela je podatak da se lani prodalo tek nešto manje od 4000 nekretnina u kojima je plaćen PDV, tako da je strah od Zakona o PDV-a bio bezrazložan.

Nakon višegodišnjeg pada tržište nekretnina sad je u fazi stagnacije i to na donjoj granici, kaže Ranilović

829

posrednika u prometu nekretninama djeluje na tržištu

438%

porastao broj ruskih kupaca lani u odnosu na 2014. (do tad su u Hrvatskoj kupili samo 34 nekretnine)

izračuni kako bi se vidjelo što se dobiva a što gubi uvođenjem poreza na nekretnine”, mišljenja je Zaher. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović smatra da je tržište nekretnina, nakon višegodišnjeg pada, sada u fazi stagnacije i to na donjoj granici. Ipak, ove se godine na nacionalnoj razini pomalo osjeća oporavak, što potvrđuje i mali rast u prvom kvartalu ove godine. “I za vrijeme najveće krize bilo je vrlo uspješnih projekata, pa čak i u stambenoj i poslovnoj gradnji, u kojima su se sve jedinice prodale za šest mjeseci. Mišljenja sam da u Hrvatskoj nema viška nekretnina, no velik je prostor za poboljšanje kvalitete postojećih. U narednom razdoblju trebalo bi staviti naglasak više na obnavljanje zapuštenih nekretnina, a manje na gradnju novih”, pojašnjava Ranilović.

Interes stranih državljana

Broj stranih vlasnika nekretnina u blagom je porastu, a Slovenci i Nijemci posjeduju najviše hrvatskih nekretnina. U prošloj godini ruski državljani bilježe najveći rast među stranim kupcima nekretnina kod nas, i to za 438 posto u odnosu na 2014. No, valja naglasiti da su do 2014. Rusi kao fizičke osobe u Hrvatskoj kupili samo 34 nekretnine. U razdoblju od 2009. do 2103., kad su stranci najviše kupovali u Hrvatskoj, na ruske kupce otpalo je tek šest nekretnina.

32 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Jasminka Biliškov, vlasnica tvrtke Biliškov nekretnine, potvrdila je povratak ruskih investitora na naše tržište nekretnina. “Od početka krize njihovi upiti su bili rijetki. Međutim, posljednji sajam nekretnina u Moskvi me ugodno iznenadio. Bilo je više interesa nego što sam se nadala. Postoje čak i ozbiljni investitori koji su zainteresirani preseliti sjedište tvrtki kod nas. Stižu upiti za veće investicije, gradili bi i kupovali, ali ima interesa i za kupnju nekretnina za osobnu potrebu. Traže i mali hotel. Svakako je promjena zakonodavnog okvira pogodovala interesu kupaca s ovog područja”, ističe Jasminka Biliškov. Marko Plazonja iz Agencije Lav nekretnine Split kaže da je u zadnja tri mjeseca njegova agencija imala više upita nego u posljednje tri godine. “Potencijalni klijenti prate situaciju i logično je da se na samom početku rada svake nove vlade pojačaju i aktivnosti. S druge strane, broj nekretnina na tržištu je ostao isti, a nas koji se bavimo ovim poslom je osjetno manje. Niz mojih kolega koji su registrirali agencije prestao je s tom djelatnošću. Što se tiče potencijalnih kupaca, u našem slučaju radi se o stranim državljanima koji kupuju ili traže veće objekte, i to prvi red do mora. Nešto se kreće na bolje. Nama koji se godinama bavimo ovim poslom je ipak dobro došao Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina kao i to što smo postali prepoznatljivi i što nam se pojednostavio pristup katastru. Uglavnom, situacija je nešto bolja”, ističe Marko Plazonja.

Zakonodavni okvir

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina na snazi je gotovo godinu dana. Milan Rezo, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, mišljenja je da je ovaj zakon donio puno poboljšanja. “Prije svega definirali smo osnove na temelju kojih se može donijeti pro-

Surađujte s licenciranim agencijama

Dva klika do provjere Potpredsjednik HGK Josip Zaher upozorio je na sivu zonu i nered na tržištu nekretnina. “Još uvijek postoji dio nelicenciranih agencija koje nisu u registru HGK, odnosno djeluju izvan zakona. HGK pozdravlja napore donositelja odluka koji su donijeli niz zakona, pravilnika i uredbi koje reguliraju ovo tržište, no to nije dovoljno. Potrebni su nam odlučni potezi, i to u suradnji sa strukom, kako bi ovo tržište funkcioniralo bolje i zadobilo veće povjerenje potrošača”, mišljenja je Zaher. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović kaže da se pokušava utjecati na zakonodavce da se svi oni koji s područja Europske unije ili izvan EU-a posluju na hrvatskom tržištu trebaju upisati u registar po-

cjena”, rekao je. Veoma važnim smatra to što je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina definirano i donošenje nove uredbe o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina koja će u skoroj budućnosti biti implementirana u porez na nekretnine. Rezo je najavio kako su u ovom trenutku u pripremi izmjene i dopune Zakona o gradnji uporedo s izmjenama

srednika nekretnina. “Na taj način bi se sivo tržište smanjilo jer je zbog te pojave na- Josip Zaher stao problem u vođenju evidencija. Nije problem da posrednici pri prometu nekretnina budu registrirani u svojoj državi, ali mi tražimo da budu evidentirani i kod nas ako posluju na našem tržištu. Zato savjetujem građanima koji posluju s nekom agencijom da provjere je li registrirana, odnosno licencirana. Registar se vodi pri HGK-u i dovoljna su dva klika da bi se to provjerilo”, predlaže Ranilović.

i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. “Njihovim donošenjem značajno bi se ubrzao i pojednostavio proces provedbe postupka izvlaštenja, izdavanja građevinske i uporabne dozvole kroz sustav eDozvola kojim će se dozvole učitavati kao digitalni zapisi s digitalnim potpisom. U ovom trenutku Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure-

REPUBLIKA SLOVENIJA MINISTRSTVO ZA OKOLJE IN PROSTOR Dunajska cesta 48, 1000 Ljubljana, Slovenija

đenja provodi analizu provedbe Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o građevinskoj inspekciji, a u pripremi su izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju i izgledu idejnih i glavnih projekata”, rekao je te podsjetio na projekt eNekretnine, koji će uskoro sadržavati evidenciju prometa nekretnina i evidenciju prijava Javnobilježničke komore.

T: 01 478 74 00 F: 01 478 74 25 E: gp.mop@gov.si W: www.mop.gov.si

Najava javnog nadmetanja za izbor koncesionara za izvođenje javne službe prerade otpada životinjskog podrijetla kategorije 1 i 2 u Republici Sloveniji Ministarstvo za okoliš Republike Slovenije najavljuje objavu javnog nadmetanja za izvođenje javne službe prerade otpada životinjskog podrijetla kategorije 1 i 2.

1. preuzimanje otpada životinjskog podrijetla, koje koncesionaru otpremaju proizvođači životinjskih nusproizvoda na sabiralištima;

Javno nadmetanje objavljuje se prema terminskom planu u srpnju 2016.

2. preuzimanje životinjskih nusproizvoda i lešina životinja u slučaju masovne zaraze životinja ili kod prirodnih i drugih nesreća, za koje je od nadležne veterinarske službe određena prerada u objektu za preradu s dozvolom nadležnog tijela;

Javno nadmetanje bit će objavljivano na internetskoj stranici Ministarstva, u Službenom listu Republike Slovenije i u Dodatku Službenog lista Europske zajednice (ted.europa.eu). Koncesiju za Republiku Sloveniju, koja je koncendent, dodjeljuje Vlada Republike Slovenije. Koncesija za izvođenje obvezne državne privredne javne službe prerade otpada životinjskog podrijetla kategorije 1 i 2 dodjeljuje se na pet godina, za cijeli teritorij Republike Slovenije. Otpad životinjskog podrijetla kategorije 1 i 2 koji je predmet javne službe određen je prema Uredbi 1069/2009 EZ-a. Prema članku 4. Uredbe o načinu, predmetu i uvjetima izvođenja privredne javne službe prerade otpada životinjskog podrijetla kategorije 1 i 2, Službeni list Republike Slovenije, br. 134/06, 1/10 i 22/16 javna služba obuhvaća:

3. sakupljanje životinjskih nusproizvoda zajedno s prijevozom i skladištenjem prije prerade; 4. prerada preuzetih životinjskih nusproizvoda u objektu za preradu s dozvolom nadležnog tijela; 5. garantiranje otpreme prerađenih životinjskih proizvoda iz nusproizvoda kategorije 1 i 2 u spaljivanje odnosno u upotrebu kao energent u uljno kemijskom objektu za vlastitu upotrebu prema Uredbi 1069/2009 EZ-a. Na nadmetanje se mogu javiti privredni subjekti, registrirani za izvođenje preuzimanja, prijevoza i prerade životinjskih nusproizvoda prema propisima o klasifikaciji djelatnosti.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Cerovski Print Boutique

Ne bave se problemim

Rezultat tiskanog proizvoda mora izazvati reakciju - bilo interes, divljenje ili akciju kojoj grafički proizvod dobiva smisao, kaže Siniša Cerovski piše Boris Odorčić odorcic@privredni.h

K A SAD MALO O NAMA...

2008. god pokrenuta tvrtka Cerovski ima 15 stalno zaposlenih više od 100 tvrtki njihovi su klijenti

ako bi klijentima ponudio cjelokupno rješenje za grafičke proizvode, Siniša Cerovski odlučio je 2008. godine pokrenuti tvrtku Cerovski. “Za sebe volimo reći da nismo tiskara, nego prijatelj i partner svojim klijentima u pronalasku za njih najboljih rješenja. Danas imamo 15 stalno zaposlenih djelatnika, a na listi naših klijenata više je od 100 tvrtki, među kojima su brojne domaće i strane kompanije u Hrvatskoj, agencije, mediji, državne institucije... Među dugogodišnjim klijentima izdvojio bih tvrtke Loreal Adria, Maistra, IBM, Erste banka, JGL, Iskon te Bruketa&Žinić”, kaže nam Siniša Cerovski, direktor i vlasnik tvrtke Cerovski Print Boutique. Rezultat tiskanog proizvoda mora izazvati reakciju - bilo interes, divljenje ili akciju - te je to i bila ideja vodilja prilikom osnivanja tvrtke. “Svi znaju otisnuti 10.000 letaka i distribuirati ih po prodajnim centrima. No, što se s tim lecima događa? Zapravo ništa. A naš cilj je stvoriti klimu u kojoj grafički proizvod dobiva smisao. Ako se radi o posjetnici, onda ona mora biti dovoljno upečatljiva da ostavi dojam, letak mora komunicirati ono što pojedini kupac treba, ne svi kupci - već baš ti! Godišnje izvješće nije samo niz podataka o poslovanju, to je pokazatelj stava kako se kompanija percipira. Polako se prepoznaju vrijednosti personalizirane komunikacije kroz

34 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

tiskani medij i to nas posebno veseli”, objašnjava on.

Strah od noviteta

Tvrtka, iako mala, u osam godina poslovanja ima prepoznatljivo mjesto na tržištu. “Uvijek je prisutna misao kako bi negdje drugdje bilo lakše i bolje, no tu smo gdje jesmo i pokušavamo izvući najviše. Posebice smo se usmjerili na personaliziranu komunikaciju”, napominje Cerovski dodajući

Tvrtka je nedavno pokrenula tri web shopa, za privatne i poslovne korisnike kako ne misli na adresiranje, već na komunikaciju klijenta i kupca, pri čemu se kupac informira o specifičnim proizvodima koji ga zanimaju. “Drugo područje personalizacije je ono u kojem kupac sam stvara svoj proizvod. Primjerice, velik uspjeh imamo s našim personaliziranim rokovnicima koje kroz online aplikaciju svatko može izraditi po svojoj mjeri i ukusu”, kaže.

ma nego rješenjima

- te je to i bila ideja vodilja prilikom osnivanja tvrtke. A naš cilj je stvoriti klimu u

Probleme u poslovanju tvrtka dijeli s ostalim poslovnim subjektima u Hrvatskoj. “Ali naš moto je da se ne bavimo problemima, nego tražimo rješenja. Tako postupamo i kada pristupamo svojim klijentima, ali jednako tako i kooperantima, bankama ili državnoj administraciji. Ipak kao prepreku na tržištu istaknuo bih strah od noviteta, od unapređenja mogućnosti koje donosi modernizacija procesa. Veliki nam je izazov približiti tehnološki napredak u procesima i zamijeniti stare trome i skupe sustave naručivanja, primjerice, posjetnica”, ističe.

Inovativniji, drugačiji, bolji

Tvrtka je nedavno pokrenula tri web shopa, za privatne i poslovne korisnike, i svaki od njih ima svoju ciljanu publiku. Printboutique.hr je namijenjen malim poduzetnicima koji jednostavno i povoljno mogu izraditi svoje poslovne materijale, od posjetnice i memoranduma do promo materijala kao što je letak ili brošura, koristeći neki od stotina ponuđenih predložaka dizajna. Zatim, Wide. printboutique.hr portal namijenjen je opremanju interijera. “Koristeći svoje fotografije, ali i one iz naše galerije, moguće je jednostavno napraviti sliku, poster, tapetu ili zidnu naljepnicu te tako urediti svoj dom ili poslovni prostor”, napominje. Treća aplikacija namijenjena je poslovnim korisnicima za jednostavno online naručivanje poslovnih tiskanih materijala poput posjetnica, ali

i drugih proizvoda. Ova aplikacija bitno pojednostavljuje, skraćuje proces naručivanja i izrade materijala, kao što su posjetnice. Inače, na prvom regionalnom festivalu tiska

Posebice smo se usmjerili na personaliziranu komunikaciju, kaže Cerovski PRINT.Fest 2016 Dani s Gospodinom Printom, Cerovski Print Boutique proglašen je najboljom tiskarom u Hrvatskoj i regiji. Za tu prestižnu nagradu CROprint godine konkurirale su brojne tiskare koje su u nominacijskom procesu uspjele prezentirati odgovarajuću svestranost u širini asortimana. “Nagrada za najbolju tiskaru u Hrvatskoj i regiji veliko je priznanje, ali i poticaj da budemo još inovativniji, drugačiji i bolji, te da svojim klijentima ponudimo uvijek najbolja moguća rješenja”, zaključuje Cerovski.

Veliki nam je izazov približiti tehnološki napredak u procesima i zamijeniti stare trome i skupe sustave naručivanja, primjerice, posjetnica. Siniša Cerovski

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo PROLINER, Zagreb

veliki pružaju prilike Ekskluzivni smo zastupnik programa Lifestyle tvrtke Michelin, koja daje priliku mladim tvrtkama da ostvare s njima uspješnu suradnju, ističe Klačar Raste tržišni udio

Kako to često biva, ideja o pokretanju vlastite tvrtke rođena je nakon prekida radnog odnosa u jednoj tvrtki. “Budući da sam znao puno ljudi iz svijeta biznisa, jer sam cijeli radni vijek proveo u veleprodaji, došao sam na ideju da pokrenem vlastiti posao. Preko kontakata sam došao do Michelin Lifestylea koji tada nije imao pokriveno tržište Hrvatske. Pregovori su trajali mjesecima jer je bilo zainteresirano više tvrtki. Na kraju je presudilo to što sam ispoštovao sve njihove zahtjeve, a i generalni direktor Michelin Lifestylea doživio je kao mladić sličnu priču kao i ja te mi je pružio priliku za suradnju. U prehranu sam ušao naknadno na nagovor pri-

U dobivanju distribucije Michelin Lifestylea presudilo je to što sam ispoštovao sve njihove zahtjeve, a i generalni direktor Michelin Lifestylea doživio je kao mladić sličnu priču kao i ja te mi je pružio priliku za suradnju. Damir Klačar, direktor Prolinera

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

eleprodaja je osnovna djelatnost mlade zagrebačke tvrtke Proliner, koja je osnovana početkom 2015. i koja je s radom započela u srpnju iste godine. Damir Klačar, direktor Prolinera, kaže nam kako veleprodaju tvrtka dijeli na prehrambeni i neprehrambeni dio. “U dijelu neprehrane ekskluzivni smo zastupnik programa Lifestyle tvrtke Michelin, koji obuhvaća gumene i tekstilne tepihe, osvježivače zraka za automobile, pumpe, ukrasne poklopce kotača, metlice brisača i druge proizvode za hrvatsko i tržište Bosne i Hercegovine. Tvrtka Michelin uvijek daje priliku mladim tvrtkama da kroz svoje distribucijske kanale ostvare s njima uspješnu suradnju. Tako smo i mi kao mlada tvrtka dobili zastupstvo za ovaj dio asortimana tog svjetski poznatog brenda automobilskih guma i putničkih usluga”, objašnjava nam. Također, dodaje, Proliner distribuira proizvode za pekarsku industriju. “Tako u ponudi imamo pekarske koncentrate, poboljšivače okusa, prirodna kisela tijesta koja su posebno fermentirana pomoću kvasaca i bakterija za bolju aromu i kvalitetu gotovih proizvoda. Zatim, svježi sir za tu industriju, kao i punila s okusima višnje, jabuke i maka. Svi proizvodi su napravljeni od sirovina proizvedenih u Hrvatskoj. Dakle, svi dobavljači iz segmenta prehrane su manje hrvatske tvrtke koje zahvaljujući našoj distribuciji uspijevamo sve više plasirati na naše tržište koje je prezasićeno uvoznom hranom”, napominje Klačar.

36 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Svi dobavljači iz segmenta prehrane su manje hrvatske tvrtke, a distributer im je Proliner jatelja i poznanika koji su vidjeli mogućnost da na obostrano zadovoljstvo pokušamo krenuti tim kanalom prodaje, što se u vrlo kratkom roku pokazalo kao pravi pogodak”, kaže. Zbog toga što je tek nedavno započela s radom, tvrtka ima vrlo mali tržišni udjel koji, kaže Klačar, raste iz mjeseca u mjesec. “Mlada smo i zdrava tvrtka i ne usudimo se srljati”, napominje. Među najvećim problemima s kojim se Proliner susreće u poslovanju su platna moć i likvidnost. “Naime, još uvijek se kupuju najjeftinije stvari kojima je kvaliteta upitna. Boljka je i administracija i, premda smo u 21. stoljeću, državne institucije nisu umrežene. Tako se gubi nepotrebno puno vremena’”, kaže. S druge pak strane, postoje državni poticaji za samozapošljavanje, koje je i sam iskoristio. “Smatram kako bi te poticaje trebao iskoristiti svaki novi poduzetnik”, ističe. Osim održivog rasta, planovi tvrtke uključuju snažniji izvoz, širenje asortimana i suradnje s još više malih hrvatskih proizvođača te, ovisno o obujmu posla, nova zapošljavanja. (B.O.)

Može li gore?

IZNAD CRTE Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Više od milijarde kuna iz EU fondova koja je trenutačno “zamrznuta” neće biti na raspolaganju krajnjim korisnicima dok Hrvatska ne riješi problem povezanih poduzeća, a osim toga upitno je koliko će i nakon toga biti na raspolaganju

ažu da uvijek može gore. I kada gledamo provedbu EU projekata kod nas, izgleda da su u pravu. Dugo smo čekali uključivanje Hrvatske u krug zemalja članica Europske unije kako bismo mogli, između ostalog, raspolagati značajno većim sredstvima iz EU fondova nego što smo do tada raspolagali. I prošlo je gotovo tri godine od tog našeg povijesnog priključenja razvijenim i bogatim europskim državama, a od tih silnih bespovratnih sredstava za gospodarstvo, kulturu, turizam, okoliš… još uvijek ništa. Možda ne baš ništa, ali ako znamo da bi strukturni fondovi trebali biti 10 puta izdašniji od pretpristupnih – e, to se baš ne primjećuje. Zašto je tomu tako? Odgovor će ovisiti o tome kome postavite ovo pitanje. Postavite li ga onima koji pripremaju i provode natječaje, vjerojatno će krivci biti procedure, nepripremljenost prijavitelja, EU administracija... Pitate li provoditelje projekata, oni će vam reći da nema natječaja, pa sukladno tome ni projekata koji bi se na te natječaje prijavili. Teško je u mehanizmu koji je Hrvatska pripremila za provedbu EU programa pronaći pravi odgovor. Osim činjenice da je taj mehanizam toliko kompliciran i birokratiziran da ga vrlo teško razumiju i oni koji su ga postavljali. A priče da je to zbog europskih procedura i pravila mogu pričati negdje drugdje. Jer ako ste imali iskustva s programima koji se provode direktno iz Bruxellesa, tada ćete znati da te procedure i mehanizmi mogu (i moraju) biti puno jednostavniji i transparentniji. Jedno od područja koje nasušno čeka EU sredstva koja bi eventualno mogla oživjeti neku proizvodnju i aktivnost je poljoprivreda. Ovdje ne mislim na velike sustave koji završavaju godinu s desecima i stotinama milijuna kuna dobiti, već na male i srednje poduzetnike, OPG-ove, na one kojih je svakim

provoditelji projekata (krajnji korisnici) griješe. I za svaku grešku plaćaju takozvanim financijskim korekcijama - niste dobro proveli nabavu – 10 posto financijske korekcije; niste izgradili točno po projektu – 15 posto financijske korekcije… Financijsku korekciju za ovaj propust platit će Hrvatska, ali u konačnici platit će upravo oni kojima su ova sredstva namijenjena. Riječ je o više od milijarde kuna iz EU fondova koja je trenutačno “zamrznuta” i neće biti na raspolaganju krajnjim korisnicima dok Hrvatska ne riješi problem povezanih poduzeća, a osim toga upitno je koliko će i nakon toga biti na raspolaganju, to jest s kojim će iznosom EU provesti financijsku korekciju na ovom programu. Dodatna nepogoda koja bi se mogla dogoditi je isplata bespovratnih sredstava koja su ugovorena kroz ovaj program iz državnog proračuna. Nekoliko stotina milijuna kuna koliko je ugovoreno, a prema pravilima EU-a neprihvatljivo za financiranje, moglo bi biti financirano iz našeg prebogatog državnog proračuna. Na čiju štetu, to ćemo saznati kasnije.

Igra nije fer – pogriješio krajnji korisnik ili provedbeno tijelo, sankcije će uvijek snositi krajnji korisnik danom sve manje i kojih, nastavimo li ovim tempom, za koju godinu neće ni biti. Njima su otvoreni natječaji s vrlo izdašnim sredstvima, međutim, nekako su se na te natječaje (otvaranjem novih tvrtki) prijavili oni prvospomenuti. Svakako im je u tome pomoglo to što je netko u postupku objavljivanja natječaja “zaboravio” na povezana poduzeća. Dogodi se to. Tko radi, taj i griješi. I

Kao što vidite, igra nije fer – pogriješio krajnji korisnik ili provedbeno tijelo, sankcije će uvijek snositi krajnji korisnik. Ponekad tako da ostane bez dijela sredstava kojima financira projekt, a ponekad na način da se natječaji za sredstva ne raspisuju toliko dugo, pa je u trenutku raspisivanja za neke poduzetnike već kasno. A odgovor na pitanje iz naslova donesite sami.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Noa Beach Club među najboljima na svijetu Noa Beach Club iz Zrća na otoku Pagu uvršten je među 20 najboljih klubova na svijetu. To mu je priznanje dodijelio svjetski klupski časopis Top DJ Mag, što je pridonijelo promociji hrvatskog turizma. Među 20 najboljih klubova nalaze se još klubovi s Ibize, iz Las Vegasa, Miamija i Londona. U Noa Beach Clubu ove turističke sezone

gostovat će neki od najboljih DJ-eva svjetske glazbene scene. Klub se otvara 28. svibnja, a godišnje ga posjećuje oko 300.000 posjetitelja.

Gastronomski festival “Okusi Mediteran!” Festival mediteranske prehrane Okusi Mediteran!, koji promovira Šibenik i Šibenskokninsku županiju kao poželjne gastronomske destinacije, održat će se od 26. do 29. svibnja u Šibeniku u partnerstvu sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode. Službeno otvorenje tog festivala obilježit će Pidočijada, a za posjetitelje festivala pripremit će se 200 kilograma pidoča (pedoča ili dagnji). U sklopu ovog gastronomskog festivala održat će se i vinske radionice te cooking show pored mlinica u Skradinskom buku.

TURIZAM Potpore turizmu

Natječaj za sredstva na turistički nerazvijenim područjima Hrvatska turistička zajednica je za te projekte u ovoj godini namijenila više od tri milijuna kuna potpora

rvatska turistička zajednica objavila je javni poziv za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima koji je otvoren do 3. lipnja 2016. godine. Predmet ovog javnog poziva je dodjela bespovratnih financijskih potpora Hrvatske turističke zajednice za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima koji pridonose aktiviranju neiskorištenih turističkih resursa i kreiranju novih motiva dolazaka turista. Potpore će se dodjeljivati projektima koji to potiču, posebice u razdoblju pred i posezone, kao i svima koji pridonose izgradnji, obnovi i podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta i dodatnih turističkih sadržaja na turistički nerazvijenim područjima. Odnose se i na projekte izgradnje i obnove javne turističke infrastrukture, razvoja turističke ponude s većom dodanom vrijednošću koja će omogućiti veću prosječnu potrošnju turista, kao i one koji pridonose razvoju gospodarske aktivnosti i povećanju zaposlenosti na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva potpore odobravat će se kroz tri mjere i to za programe razvoja i unapređenja ključnih proizvoda u razdoblju pred i posezone, programe razvoja turističkih inicijativa i proizvoda te za programe razvoja ponu-

38 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

de s većom dodanom vrijednošću, a korisnici sredstava mogu biti trgovačka društva, obrti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove kojima je osnivač Republika

Poziv za kandidiranje projekata otvoren je do 3. lipnja Hrvatska, regionalna ili lokalna samouprava te OPG-ovi, odnosno seljačka domaćinstva koja su registrirana za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu. Hrvatska turistička zajednica je za te projekte u ovoj godini namijenila više od tri milijuna kuna potpora. Objavom ovog javnog poziva raspisani su svi programi potpora Hrvatske turističke zajednice za 2016. godinu, kažu u HTZ-u. Dodatne informacije mogu se dobiti isključivo pisanim putem na adresi potpore@htz.hr, najkasnije tri dana prije roka za dostavu kandidatura.

Prvi regionalni sajam turizma kontinentalne Hrvatske - Wellcone

Turizam nije prodaja trupaca u šumi U Krapinsko-zagorskoj županiji u četiri mjeseca ove godine zabilježeno je 48 posto više dolazaka turista te 44 posto više noćenja. Kvalitetom, ponudom i kreativnošću borit ćemo se i dalje za svakog turista, rekao je župan Željko Kolar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ontinentalna Hrvatska, a posebice Hrvatsko zagorje, neotkriveno je turističko blago te idealno odredište za razvitak obiteljskog turizma i aktivnog odmora. Iako tisuće prolaznika prolazi kroz Hrvatsko zagorje, to područje i dalje ostaje zanemareno u turističkom smislu, rečeno je na otvorenju Prvog regionalnog sajma turizma kontinentalne Hrvatske - Wellcone održanom u Krapini. Sajam je okupio 60 izlagača iz sjeverozapadne Hrvatske koji su predstavili turističke i ostale usluge i proizvode s ciljem promocije kontinentalnog turizma. Organizator je bila tvrtka Zagorje International.hr, pokrovitelj Ministarstvo turizma te supokrovitelji Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

Treba stvoriti turističke regije

Govoreći o Krapinsko-zagorskoj županiji na čijem se području razvijaju razni turistički proizvodi kulturnog i enogastronomskog turizma, župan Željko Kolar je kao pozitivne primjere izdvojio Muzeje Hrvatskog zagorja te svetište u Mariji Bistrici. Oni bilježe neprekidan rast turističkih dolazaka, a svetište u Mariji Bistrici godišnje posjeti više od milijun hodočasnika. “U Županiji smo u četiri mjeseca ove godine zabilježili 48 posto više dolazaka turista te 44 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kvalitetom, ponudom i kreativnošću turističkog proizvoda borit ćemo se i dalje za svakog turista. U Masterplanu razvitka turizma Krapinsko-zagorske županije predviđa se rast broja dolazaka turista za pet puta do 2024. godine”, rekao je Kolar. Na panel raspravi o aktivnom uključivanju subjekata u turističku ponu-

du kontinentalne Hrvatske, održanoj u sklopu sajma Wellcone, Sanela Vrkljan, pomoćnica direktorice Sektora za turizam HGK, je rekla kako su kulturno-povijesni, eno-gastro, zdravstveni i vjerski turizam ključni turistički proizvodi Krapinsko-zagorske županije koje treba još više unapređivati. “Razvitak turizma u ovoj županiji mora se usmjeriti na razvoj ta četiri turistička proizvoda i ne treba ići u širinu. Nakon toga treba se usmjeriti na stvaranje regija, ali u turističkom smislu, i to po uzoru na austrijske regije, kao što je regija Salzburg. Takve regije ne brišu administrativne granice, županije i dalje imaju svoje granice, ali se one u turističkom smislu mogu spajati”, istaknula je Sanela Vrkljan. Još je jednom naglasila kako udio turizma u hrvatskom bruto domaćem proizvodu iznosi 17 posto, za razliku od nama konkurentnih zemalja gdje je udio turizma u BDP-u od tri do šest posto. Pritom je istaknula kako tako veliki udio turizma u hrvatskom BDP-u može ukazivati na nedostatak

Masterplan Županije predviđa rast broja dolazaka turista za pet puta do 2024. nekih drugih industrija kao i loše stanje u gospodarstvu. Profesor na zagrebačkom Veleučilištu Vern Željko Trezner smatra kako se svaka konkurentnost, pa tako i turistička, sastoji od nasljeđa i sposobnosti da koristimo ono što imamo. Nažalost, u Hrvatskoj se, prema njegovom mišljenju još uvijek nudi turistički proizvod niske dodane vrijednosti, a to su sunce i more. “To je kao da se prodaju trupci u šumi. To se tako ne smije raditi nego trebamo prodavati pakete turističkih proizvoda. Na taj način će se povećati i turistička potrošnja koja trenutno u prosjeku iznosi 60 eura po turistu dnevno”, zaključio je Trezner.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA 3. RFID Konferencija

Sveprisutna tehnologija koja čeka snažniji impuls Tehnologija radiofrekvencijske identifikacije već je svugdje oko nas - na osobnim iskaznicama, putovnicama, bankovnoj ili tramvajskoj beskontaktnoj kartici, ključu od automobila te mobilnom telefonu. No, kako kaže i Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet, tek se očekuje pravi boom u primjeni RFID-a u svim područjima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Živimo u svijetu u kojem podaci postaju stvarna vrijednost. Zapravo, najpametnije je promatrati poslovne prilike u budućnosti kao rezultat toga koliko znamo o svojim klijentima i koliko smo sposobni rješavati njihove probleme. Velimir Srića, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu

bog dugih čekanja u redu i tumbanja željenih proizvoda od police, preko kolica, do pokretne trake, mnogima se diže kosa na glavi već pri samoj pomisli na odlazak u trgovački centar. Međutim, taj proces već danas može biti bezbolniji zahvaljujući korištenju RFID tehnologije radiofrekvencijske identifikacije. Riječ je, naime, o tehnologiji koja putem radiovalova omogućava beskontaktnu identifikaciju onih predmeta koji na sebi imaju oznaku, tj. tag s čipom. Marin Vuković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva na 3. RFID konferenciji Back to the Future 3 u Zagrebu kazao je kako trenutačno na proizvodima imamo bar-kodove koje će jednog dana zamijeniti RFID. “Tada neće biti potrebno prislanjati bar-kod čitač na proizvod. Drugim riječima, kada proizvod s RFID tehnologijom koji želimo kupiti dođe u polje antene, tada se na blagajni vidi kako je riječ, primjerice, o majici. Tako više nećemo trebati vaditi proizvod iz kolica i stavljati ga na pokretnu traku”, istaknuo je dodajući kako će takav scenarij biti moguć kada tagovi postanu jeftiniji nego što su danas. Vuković nastavlja kako već postoje mnogi dobri primjeri korištenja RFID tehnologije u gospodarstvu i svakodnevici. Jedan od njih su komunalna poduzeća koja tagovima označavaju kante za odvoz otpada. Zahvaljujući RFID tehnologiji komunalne tvrtke znaju točno kada se i koliko otpada odvezlo. Jer, dodao je, kanta za otpad se putem RFID-a povezuje s bazom podataka, a potom s korisnikom koji zna koliko je njegova otpada odvezeno i koliko za to treba platiti. “Također, nekoliko hrvatskih proizvodnih tvrtki koristi RFID kako bi optimiziralo proizvodnju, a ta se tehnologija koristi i

40 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

u skladištima. Tamo se uglavnom označavaju palete, ali još uvijek ne i proizvodi”, napomenuo je.

Nezamjenjiva tehnologija

Premda još uvijek toga nismo ni svjesni, tehnologija radiofrekvencijske identifikacije svugdje je oko nas. Točnije, RFID se nalazi na osobnim iskaznicama, putovnicama, bankovnoj ili tramvajskoj beskontaktnoj kartici, ključu od automobila te mobilnom telefonu.

Uz punu primjenu RFiD tehnologije inventura se obavi u jednoj sekundi Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet, kaže kako se može očekivati boom u primjeni RFID-a u svim područjima, a ne samo u trgovini, proizvodnji ili logistici. Nema grane gdje se RFID ne može ili se već ne koristi. “Tako se, primjerice, može značajnije koristiti u medicini pri označavanju umjetnih kukova i slično. Važno mjesto može naći i upravljanju dokumentima, odnosno arhivistici”, objašnjava on. Glavni preduvjet za snažnije korištenje RFID-a je taj da ne postoji nijedna druga tehnologija koja ga može zamijeniti. “A RFID uistinu predstavlja novost i ništa postojeće ga ne može zamijeniti”, napominje. Drugi važni preduvjet za snažniju primjenu tehnologije radiofrekvencijske identifikacije

jest standardizacija. “Naime, nalazimo se u vremenu u kojem je RFID dovoljno razvijen i standardiziran kako bismo se njegovom primjenom svi međusobno mogli razumjeti i govoriti istim jezikom”, istaknuo je dodajući kako je važna i edukacija o primjeni RFID-a kako bi se, među ostalim, odagnao sveprisutni strah od novih tehnologija. Važno je naglasiti kako primjena ove tehnologije u poslovnim procesima olakšava i unapređuje poslovanje te time dugoročno donosi brojne uštede. Stoga su i višestruke prednosti njezina korištenja. “Osim označavanja i dobivanja željenih informacija o proizvodu, putem RFID-a se može u stvarnom vremenu saznati gdje se on nalazi i to bez ljudskog rada. Tako je moguće primjetno uštedjeti jer se predmeti prepoznaju a da se, primjerice, ne broje ručno”, kaže on.

Izgubljeni novac

Prema nekim istraživanjima, trgovci mogu izgubiti između pet i sedam posto prometa godišnje ako nemaju puni asortiman na svojim policama ili ako ponuda proizvoda ne odgovara potražnji na tržištu. To je, naglašava Bituh, vrlo velika količina izgubljena novca koji trgovački lanci mogu spasiti ako vode dobre statistike i kvalitetno upravljaju robom. Velimir Srića, profesor na zagrebačkom Eko-

nomskom fakutetu, kaže kako je RFID s Near Field Communicationom (NFC), odnosno komunikacijom malog raspona, tehnologija koja omogućava da su stvari u interakciji s ostalim stvarima na pametan način. Dakle, da se inventura obavi u jednoj sekundi ili pak da se iz košarice svi proizvodi gotovo jednoglasno “jave” blagajni. “To je tehnologija koja omogućava i praćenje vrijednih stvari iz inozemstva. Ako se ona poveže sa senzorom, može se saznati nalazi li se neki vrijedni predmet u vlazi, trese li se u prijevozu, je li pretrpio kakav mehanički udarac i je li porasla temperatura oko njega. A te informacije korisnik može dobiti na osobno računalo ili pametni telefon”, ističe on. U veljači je provedena analiza digitalne transformacije i korištenja digitalnih tehnologija u Europskoj uniji. Prema toj analizi, kaže Srića, Hrvatska je, na žalost, zauzela 24. mjesto od 28 članica EU-a. Međutim, ako se promatra RFID, Hrvatska se smjestila na 13. mjesto, a po korištenju računalstva u oblaku na 11. mjesto. Srića dodaje kako živimo u svijetu u kojem podaci postaju stvarna vrijednost. “Zapravo, najpametnije je promatrati poslovne prilike u budućnosti kao rezultat toga koliko znamo o svojim klijentima i koliko smo sposobni rješavati njihove probleme”, napominje Srića. Očekivanja od RFID tehnologije u budućnosti su velika. Jer, procjenjuje se da će broj tagova u svijetu u idućih pet godina narasti na 28 milijardi. Posebice će tome pridonijeti era Internet of Thingsa i Big Date u kojoj se već sada nalazimo. 23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Osnovana Zajednica za ukapljeni naftni plin pri HGK-u

Ukapljeni naftni plin je eko gorivo Male i srednje tvrtke koje se bave ovim poslom u Hrvatskoj inicirale su osnivanje ovog udruženja, naglašava Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice

ri Hrvatskoj gospodarskoj komori prošlog je tjedna osnovana Zajednica za ukapljeni naftni plin kojoj su pristupila gotovo sva trgovačka društva koja obavljaju djelatnosti u području ukapljenog naftnog plina u Hrvatskoj. Kako kažu u novoosnovanoj zajednici, želja im je kroz rad u odborima, radnim grupama i povjerenstvima sudjelovati u pripremama, izradi i donošenju zakona za područja koja se odnose na proizvodnju, distribuciju, transport, logistiku, trgovinu i usluge vezane uz ukapljeni plin te problematiku uvođenja metana u promet u Hrvatskoj.

Male i srednje tvrtke koje se bave ovim poslom u Hrvatskoj inicirale su osnivanje ovog udruženja, naglašava Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice. “Zadnjih godina bilo je dosta problema u komunikaciji s tijelima javne vlasti jer su oni dužni prenijeti europska pravila na naše tržište kroz zakone. Kako se to izravno odnosi na poslovanje tvrtki u ovom sektoru, željeli smo zajedno s najvećim tvrtkama distributerima ovog ekološki prihvatljivog goriva, poput Ine, Croduxa, Butan plina i drugih, sudjelovati u kreiranju javne politike koja će odgovarati gospodarstvenicima i potrošačima ukapljenog naftnog plina”, dodaje Kelemen. Branimir Palunko, predsjednik Zajednice, naglašava kako se ukapljeni naftni plin najčešće u javnosti tretira kao fosilno gorivo iako on to nije. “U svijetu se 75 posto tog plina proizvodi od prirodnog plina. Cilj nam je da i javnost i institucije shvate kako je riječ o alternativnom ali i ekološkom gorivu koje Europska unija čak i subvencionira”, zaključio je Palunko. U Zajednici najavljuju izradu kataloga tvrtki koje se na bilo koji način bave ukapljenim naftnim plinom, upoznavanje tvrtki s propisima i načinom poslovanja na europskom tržištu, te suradnju s centrom za EU i Centrom za investicije HGK. (K.S.)

znakovi hrvatske kvalitete Kalifornijska je pastrva izvorno vrsta podrijetlom iz Kalifornije gdje i danas postoji nekoliko sojeva te vrste. U Europu je uvezena oko 1880 godine i vrlo brzo je u intenzivnom uzgoju preuzela glavnu ulogu, iako u Europi postoji tzv. europska vrsta ili potočna pastrva. Razlog tomu je daleko bolja sposobnost prilagodbe na uvjete intenzivnog uzgoja, način uzimanja hrane i brzina prirasta. Budući da pastrva zahtijeva temperaturu od maksimalno 20 stupnjeva Celzijevih, kvaliteta njezina mesa na visokoj je razini, s velikim postotkom bjelančevina, malim postotkom masti i visokim udjelom vitamina i minerala. Trend porasta potražnje za takvim proizvodom već je dugo prisutan u Europi.

hrvatska kvaliteta

Svježa kalifornijska pastrva Ritterman d.o.o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Prvi spomen uzgajališta-mrjestilišta pastrva u Solinu datira još od 1925. Godine 1959. Sportsko ribolovno društvo Jadro izgradilo je ribogojilište koje od 1970. godine posluje u sastavu tvrtke Jadran-ribolov. U toj je godini ribogojilište rekonstruirano, i to tako da su izgrađeni betonski bazeni umjesto dotadašnjih zemljanih. U studenome 1995. godine počinje poslovati kao posebna tvrtka, pod nazivom Ritterman d. o. o. Prema proizvodnoj orijentaciji, ribogojilište je punosustavno.

Akcija Kupujmo hrvatsko u Rijeci

Za bolji plasman domaćih proizvoda Na riječkom Korzu svoje je proizvode predstavilo 150 proizvođača, među kojima i 20 tvrtki iz Primorsko-goranske županije

ada je Hrvatska gospodarska komora prije 19 godina počela s provedbom akcije Kupujmo hrvatsko, sastavni dio akcije bila je dodjela znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Akcija se do danas provodi kako bi se naglasila važnost promocije domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, nositelja spomenutih znakova. Osim što boljeg plasmana domaćih proizvoda, na taj se način potiče konkurentnost i čuvaju radna mjesta. Kako bi se i dalje promovirali hrvatski proizvodi, proteklog tjedna je na riječkom Korzu održana akcija Kupujmo hrvatsko na kojoj je svoje proizvode predstavilo 150 proizvođača, među kojima i 20 tvrtki iz Primorsko-goranske županije. Akcija je organizirana u suradnji s Gradom Rijekom, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Među mnogim izlagačima bilo je šezdesetak proizvođača hrane, među kojima 15 specijaliziranih za med i medne proizvode, 13 proizvođača alkoholnih pića, osam proizvođača kozmetičkih proizvoda, sedam proizvođača tekstilnih proizvoda te proizvođača suvenira, čajeva,

proizvoda od lavande, obuće, elektronike kao i izdavača. Otvarajući akciju Kupujmo Hrvatsko, Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, je rekao da kada bi se u košarici svake naše obitelji našlo samo pet posto više domaćih proizvoda, to bi značajno utjecalo na povećanje proizvodnje i zaposlenosti, a u konačnici i na bolji standard naših građana. Pritom je poručio da ja ta akcija tijekom proteklih godina ostvarila svoju osnovnu ideju - podignula je svijest o važnosti proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda.

“Danas svako dijete u našoj zemlji zna za Kupujmo hrvatsko”, zaključio je Zaher. Zamjenik gradonačelnika Rijeke Miroslav Matešić rekao je kako u današnje vrijeme globalnog tržišta zaboravljamo na ono što je dobro i kvalitetno, zaboravljamo na naše domaće proizvode te kako su takve akcije od velike važnosti za poticanje i zaštitu domaće proizvodnje kroz zaštitu nacionalnog identiteta i vlastitih vrijednosti. Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinović istaknula je pak kako je potrebno plasirati domaće proizvode kroz turizam. (S.P.)

DA BAR bankarska aplikacija verzija 5 je nastala kao rezultat iskustva u suradnji s korisnicima uz primjenu najnovijih informatičkih tehnologija kroz razdoblje od dvadesetak godina. Odlike aplikacije su cjelovitost, sigurnost, funkcionalnost, fleksibilnost i učinkovitost. Korištenjem servisno orijentirane arhitekture SOA omogućena je neovisnost i transparentnost sustava. DA BAR bankarska aplikacija verzija 5 se sastoji od modula koji pokrivaju cjelokupni informacijski sustav banke. Moduli su međusobno povezani, te se kombiniraju i konfiguriraju prema potrebama korisnika.

DABAR bankarska aplikacija ver. 5 Dabar informatika d.o.o.

Dabar informatika d.o.o. je poduzeće koje se bavi izgradnjom informacijskih sustava temeljenih na vlastitim programskim rješenjima. Specijalizirali su se na području aplikativnih rješenja za financijske institucije. Korisnicima nude rješenja „ključ u ruke“ koja pokrivaju aplikacije, savjetovanje, edukaciju ključnih korisnika, konfiguriranje serverskih sustava, mrežnih sustava i potporu u radu nakon implementacije sustava. Osnovni proizvod je bankarska aplikativna potpora DABAR ver. 5, koja se stalno dopunjuje novim modulima prema željama korisnika i suvremenim kretanjima.

izvorno hrvatsko

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 43

aktualno Održan Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum

Dobra suradnja još olakšana

hotelu Radisson Blu Resort u Splitu prošlog se petka održao Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum koji su na inicijativu Ivice Pirića, predstavnika Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine u Hrvatskoj, organizirali Trgovinsko-industrijska komora Ukrajine i Veleposlan-

stvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i HGK-Županijskom komorom Split. Cilj ovog gospodarskog foruma je približiti tržište Ukrajine hrvatskim tvrtkama te na B2B razgovorima, na kojima je sudjelovalo više od 30 tvrtki, otvoriti mogućnosti za pronalazak potencijalnih poslovnih partnera i proširenje poslovanja. Prema podacima DSZ-a, u 2015. godini pad robne razmjene dviju zemalja iznosio je 55 posto u odnosu na 2014. godinu. Hrvatski izvoz u Ukrajinu je iznosio 13,5 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 32,3 milijuna dolara. Prema riječima Mirjane Čagalj, potpredsjednice HGK za graditeljstvo, promet i veze, HGK je u svrhu pomoći hrvatskim tvrtkama na ukrajinskom tržištu pokrenuo projekt osnivanja poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ukrajinom.

“HGK je organizirajući niz skupova, zajedno s Trgovinsko-industrijskom komorom Ukrajine, intenzivno radio na povezivanju gospodarstvenika dviju zemalja. U 2013. godini organiziran je posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva Ukrajini dva puta, dok je jedan sličan skup organiziran i kod nas. Pokazatelji o robnoj razmjeni naših dviju zemalja mogu se svakako povećati jer Hrvatska i Ukrajina imaju prijateljske odnose i jer je sada, nakon ukrajinskog potpisa Sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om, gospodarstvenicima suradnja olakšana. Nekad su naše tvrtke više radile na ukrajinskom tržištu, a sad bi se mogle ponovno vratiti”, istaknula je Mirjana Čagalj. Potredsjednica HGK prostor za suradnju vidi u metaloprerađivačkoj industriji, turizmu, graditeljstvu, riboprerađivačkoj industriji, energetici, rudarstvu i prehrambenoj industriji. (J.V.)

Mogućnosti poticaja i financiranja poduzetništva u regiji

Austrija nas spaja

ustrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu organizirao je u suradnji sa sestrinskim uredima u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori susret pod nazivom Austria Connect Jugoistočna Europa 2016., a u fokusu događanja bile su mogućnosti poticaja i financiranja poduzetništva u regiji. Roman Rauch, savjetnik za trgovinske odnose austrijskog Ureda za vanjsku trgovinu, izjavio je kako je cilj susreta spajati poduzetnike i kompanije kojima su tržišta ovih zemalja zanimljiva za poslovanje. Zamjenik generalnog direktora Advantage Austria Patrick Sagmeister poručio je da je Jugoistočna Europa, odnosno SEE regija jedna od gospodarski najvažnijih za Austriju. “Naše ekonomije su do te mjere povezane da je to nevje-

rojatno. SEE tržište austrijskim tvrtkama donosi oko osam milijardi eura i o njemu izravno i neizravno ovisi oko 15.000 radnih mjesta u Austriji”, kazao je, dodavši kako se nakon teške krize tržišta polako oporavljaju pa se nada nastavku odlične suradnje. “Dugo gradimo imidž Austrije kao inovativne i moderne države. U ovoj regiji smo prisutni u praktički svim segmentima tržišta, a nadam se da će ovaj događaj dodatno ojačati i proširiti suradnju”, kazao je. Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Andreas Wiedenhoff je istaknuo kako mu je drago da vidi austrijske poduzetnike u tako velikom broju jer je to znak da žele svoj poslovni uspjeh internacionalizirati. “Sve više se baza poslovnog uspje-

ha temelji na internacionalizaciji i sve je teže ostati kompetitivan u globalnoj ekonomiji. Tu svoju ulogu imaju i vlade koje moraju smanjiti troškove i namete kompanijama, ali i paziti da buduće generacije imaju socijalna prava”, izjavio je, uz napomenu kako je Austrija kulturno, politički i ekonomski integralni dio ove regije već dugi niz godina te da ekspertiza njihovih kompanija može donijeti puno dobrog partnerima u regiji, naročito u branšama poput strojarstva i turizma. (M.S.)

Patrick Sagmeister, zamjenik generalnog direktora Advantage Austria

44 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

predstavljamo PZB Dalmacija eko projekt, Vodice

U potrazi za dodatnim zemljištem Na tom dijelu bi turisti mogli vidjeti brojne autohtone i zaštićene biljke i životinje. Izgradili bismo eko park te smještajni objekt, a uredili bismo i prostor za istraživački rad znanstvenika, pojašnjava Ante Huljev

oljoprivredna zadruga branitelja Dalmacija eko projekt iz Vodica osnovana je 2010. godine. Okuplja 12 zadrugara od kojih je 10 branitelja. Zadruga je dobila koncesiju na 95 hektara zemljišta za ispašu u vlasništvu Hrvatskih šuma. Prema riječima upravitelja zadruge Ante Huljeva na tom zemljištu uzgajaju goveda pasmine buša i slavonsku crnu svinju, proizvode stočnu hranu te određene količine povrća i voća. “Dok kod buše možemo govoriti o čistom organskom uzgoju, svinju još uvijek ne možemo uzgajati na organski način jer nemamo uvjeta za to. Za sada je još nismo uveli u ekološki način proizvodnje jer imamo problem s

Veliki problem im je to što im Hrvatske šume daju koncesiju na tzv. pašarinu na razdoblje od pet godina osiguranjem hrane. Trenutačno uz 50 junica imamo 30 teladi, tako da ćemo imati stado od 80 komada buše, pasmine koja je gotovo iščezla a nekada je bila dominantna na ovom području. Ta pasmina je bila ugrožena toliko da je prije pet godina, kad se započelo s procesom zaštite u Hrvatskoj, bilo samo 400 komada buše, a sada, po mojim informacijama, ima oko 2000 grla u Hrvatskoj. S plasmanom nemamo problema tako da imamo i liste čekanja, unatoč tome što je meso buše prilično skuplje od klasične govedine”, kaže Huljev. Huljev ističe da je tom PZ-u cilj dobiti u zakup još jedan zemljišni kompleks na kojem bi se surađivalo sa znanstvenim institucijama s jedne strane te turističkim agencijama s druge. “Na tom dijelu bi turisti mogli vidjeti brojne autohtone i zaštićene biljke i životinje te bi

tako pokazali njihovo bogatstvo i raznolikost. Izgradili bismo eko park te smještajni objekt, a uredili bismo i prostor za istraživački rad znanstvenika”, pojašnjava Huljev.

Kako do dulje koncesije?

Huljev kaže da u svojem poslovanju, osim onih klasičnih, imaju i jedan veliki problem jer im Hrvatske šume daju koncesiju na tzv. pašarinu na razdoblje od pet godina. “Potrebno nam je razdoblje od najmanje sedam godina kako bismo se mogli natjecati za dobivanje sredstava iz EU fondova koja su nam nužna za opremanje i uređenje kompleksa. Pokušavamo i lobiramo, ali ne napredujemo. Predali smo zahtjev za produljenje koncesije na vrijeme, ali nikako ne dobivamo ugovor”, ističe Huljev. Zadruga proizvodi i ručno izrađen namještaj od starih hrastovih bačava. Izrađuju ga po narudžbi, ali i za jednu specijaliziranu trgovinu u Zadru. Plasiraju ga i u trgovine antikvitetima. “Imamo i građevinsku operativu i specijalizirali smo se za pomorske radove. Imamo bager s tzv. dugom rukom koji je prilagođen za uređenje obale. Imamo odlične reference u tom dijelu. Zadruga se pokušala baviti ugostiteljstvom, ali nismo u tome uspjeli. Namjeravali smo sve što proizvedemo plasirati u tu konobu, no shvatili smo da nam je to prezahtjevan posao u ovom trenutku”, pojašnjava Huljev. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

2010. godine osnovan PZ branitelja Dalmacija eko projekt 12 zadrugara od kojih je 10 branitelja okupljeno u toj zadruzi 95 ha zemljišta dobili u koncesiju od Hrvatskih šuma

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Održan 83. međunarodni poljoprivredni sajam

Velikima više ne treba sajamska promocija Hrvatska gospodarska komora je na vrlo djelatan način bila moderator i posrednik između tržišta Hrvatske i Srbije, a više od 15 godina kontinuiranog rada na uspostavljanju poslovnih odnosa i robne razmjene sa Srbijom donijelo je odgovarajuće rezultate, kaže Ernest Nad iz HGK-ŽK Osijek piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

edan od pet najvećih europskih sajmova u svojoj kategoriji - Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu - ove je godine održan 83. put. Na sajmu je sudjelovalo 1500 izlagača iz 60 država, a ovogodišnja zemlja partner je bila Italija. Podsjetimo kako je Hrvatska imala tu ulogu na jubilarnom 80. sajmu 2013. godine. Bio je to i svojevrsni vrhunac nastupa hrvatskih tvrtki na ovom sajmu. Naime, organizirano izlaganje hrvatskih proizvođača iz područja poljoprivrede, prehrambene industrije i brojnih pratećih industrija započelo je na inicijativu i u organizaciji Hrvatske gospodarske komore 2000. godine. Neposrednu organizaciju hrvatskog sudjelovanja na ovom sajmu

sve je godine uspješno provodila HGKŽupanijska komora Osijek. Pri tome je HGK i financijski i organizacijski pomagao i poticao nastup hrvatskih tvrtki.

Osuvremeniti sajmovanje

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu pri HGK-ŽK Osijek, Komora je na vrlo djelatan način bila moderator i posrednik između tržišta Hrvatske i Srbije, a više od 15 godina kontinuiranog rada na uspostavljanju poslovnih odnosa i robne razmjene sa Srbijom donijelo je odgovarajuće rezultate. Međutim, sajmovanje na dosadašnji način svakako treba osuvremeniti. Tome u prilog i govori činjenica da za njega opada zanimanje hrvatskih poduzetnika.

Osobito kada je riječ o većim tvrtkama koje su potpuno etablirane na srpskom tržištu, imaju svoja predstavništva, distributere ili čak i svoje tvrtke. “Taj trend je logičan budući da su poslovni partneri iz obje zemlje dovoljno upoznali oba tržišta i ovakvo posredovanje kakvo smo imali proteklih petnaestak godina sve je manje potrebno”, kaže Nad dodajući kako i sam Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu stagnira i treba učiniti određene izmjene kako bi se transformirao u suvremenu sajamsku manifestaciju. Međutim, to ne znači da je poslovna suradnja smanjena. Dapače, svake godine se ostvaruju bolji rezultati u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni Hrvatske i Srbi-

Konferencija Preko polja do Europe

Iskustva Hrvatske olakšavaju put Srbiji U Kongresnom centru Novosadskog sajma održana je i 2. regionalna konferencija Preko polja do Europe u čijem su radu sudjelovali ministrica poljoprivrede Srbije Snežana Bogosavljević Bošković te hrvatski ministar poljoprivrede Davor Romić. Oni su istaknuli kako su iskustva Hrvatske u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji iz sektora poljoprivrede izuzetno važna za Srbiju i njen pristupni proces. U sklopu konferencije je održana i rasprava IPARD program u Srbiji i hrvatska iskustva s EU fondovima gdje se čulo dosta odgovora na brojna pitanja koja se postavljaju u procesu pristupanja Europskoj uniji. Romić je izrazio zadovoljstvo što se u okviru 83. međunarodnog poljoprivrednog sajma odr-

46 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

žava takva regionalna konferencija jer se, kako je rekao, svojom kvalitetom Međunarodni poljoprivredni sajam nametnuo kao jedna od najznačajnijih poljoprivrednih manifestacija u Europi, pa je samim time i značaj konferencije veći. “Ideja je da se na Regionalnoj konferenciji razmijene iskustva kroz koja je Hrvatska prošla tokom pregovaračkog procesa. Naš put je bio dug, učili smo od starijih članica EU-a i spremni smo da sada ta iskustva podijelimo sa Srbijom. Koliko je za nas značajna suradnja sa Srbijom, najbolje govori podatak da su tvrtke iz Hrvatske u Srbiju uložile više od 700 milijuna eura, a sigurno je da ima prostora da ta ulaganja budu i veća”, rekao je Romić.

m u Novom Sadu

je. Nadalje, sve su intenzivnija obostrana ulaganja poduzetnika dviju zemalja.

Vrijednost nastupa otkrili i obrtnici

Usprkos određenim manjkavostima, ovaj sajam je i dalje vrlo značajna sajamska manifestacija u srednjoeuropskim okvirima s respektabilnim brojem izlagača i posjetitelja. Uostalom, sve do prije dvije godine kada su katastrofalne poplave upravo u svibnju pogodile velika područja Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, novosadski sajam je bilje-

Ambiciozniji obrtnici i manje tvrtke itekako traže svoju šansu na srpskom tržištu žio oko 300.000 posjetitelja. Pri tome valja naglasiti kako ulazak na sajam nije besplatan, a ulaznica stoji 500 dinara, odnosno tridesetak kuna. I dok veće hrvatske tvrtke više nemaju poslovne

Robna razmjena Hrvatske i Srbije

Poslovanje vrijedno milijardu eura Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vanjskotrgovinska robna razmjena u 2015. godini između Hrvatske i Srbije dostigla je vrijednost od gotovo milijardu eura. Hrvatska je u Srbiju izvezla robe u vrijednosti 562 milijuna, a iz Srbije uvezla u vrijednosti 433 milijuna eura. Među petnaestak najzastupljenijih izvo-

potrebe sajamskog izlaganja, ambiciozniji obrtnici i manje tvrtke itekako traže svoju šansu na srpskom tržištu. Stoga Hrvatska obrtnička komora već nekoliko godina ima zajednički štand na kojem prezentira proizvođače s područja zagrebačkog prstena i sjeverozapadnih županija. “Svake godine predstavljamo do desetak naših proizvođača kao izravne izlagače, odnosno onoliko koliko ih stane na naš neveliki štand. Ostale zainteresirane proizvođače prezentiramo putem njihovih kataloga i sličnih promidžbenih materijala. U pravilu se radi o našim proizvođačima koji pokrivaju širok asortiman poljoprivrednog programa,

znih roba mnoštvo je upravo onih s područja poljoprivrede i pratećih industrija kao što su uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja, gnojiva, čokolade i drugi jestivi pripravci s kakaom, jestivi proizvodi i prerađevine, žive životinje i meso te pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi.

različitih potrebnih dijelova od zupčanika do lamela, oprema za silose ili dijelove sustava za navodnjavanje. Tržišta Srbije, zemalja bivše Jugoslavije i bližeg okruženja su im zanimljiva, tu su konkurentni kako zbog kvalitete, tako i zbog blizine koja snižava transportne, a time i ukupne troškove”, objašnjava za Privredni vjesnik Dražen Horvat iz HOK-a. Prema njegovim riječima, raste zanimanje obrtnika za nastup na ovom sajmu, a vidljiv je i trend poslovnog rasta na tržištu Srbije. K tome, pored uobičajenog proizvodnog segmenta vezanog uz poljoprivrednu djelatnost, na štandu HOK-a prisutne su i ponude kontinentalnog turizma.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Turska opet odobrila uvoz junetine Turska će ove godine uvesti 5700 tona junećeg mesa koje će proizvesti bosanskohercegovački farmeri po cijeni od 3,8 do četiri KM po kilogramu, a uvozit će i mlijeko i krumpir piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

354,6 mil KM

lanjski izvoz iz BiH u Tursku

644,6 mil KM

vrijednost uvoza u BiH iz Turske u 2015.

rošle se godine Turska svrstala među 10 najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine zahvaljujući, uglavnom, bescarinskom izvozu junećeg mesa. Izvoz iz BiH je bio rekordno visok, vrijedio je 354,6 milijuna konvertibilnih maraka uz rast od 51,3 posto u odnosu na 2014. godinu, dok je ukupni uvoz iz Turske imao standardni rast od 7,9 posto uz vrijednost od 644,6 milijuna KM. Ugovorom je za ovu godinu određena nešto niža cijena svježe junetine od lanjske i kretat će se u rasponu od 3,8 do četiri KM po kilogramu, dok je lani iznosila od 4,4 do 4,5 KM po kilogramu. Novom cijenom su bosanskohercegovački farmeri zadovoljni. Istini za volju treba reći da je lani bilo i nekih prljavih poslova. Naime, pojedini su izvoznici kupovali zamrznuto meso u Poljskoj i u još nekim susjednim zemljama, nije rečeno kojim,

48 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

i onda ga Turcima prodavali kao junetinu domaćih farmera. Tu prljavštinu Turci su oprostili, ali su upozorili da će nakon prvog budućeg takvog pokušaja uslijediti prekid ugovora.

Izvoz počinje 1. lipnja

Ove su godine farmeri uzgajali junad za izvoz strahujući što će se dogoditi s povećanim tovom ako Turska ne obnovi ugovor o bescarinskom uvozu. Iz Ankare je napokon početkom proteklog tjedna stigla vijest da je Vlada Turske odlučila odobriti i u ovoj godini bescarinski uvoz od 5700 tona junetine, objasnivši kako je do kašnjenja odluke došlo zbog nekih njihovih unutrašnjih razloga, smjene ministara, kako saznaje bosanskohercegovački tisak. Osim toga, Turska će ove godine iz BiH uvoziti mlijeko i krumpir. Izvoz mesa će, zbog pregovora koje upravo vode bosanskohercegovački izvoznici i turska

POČINJE GRADNJA VJETROPARKA tvrtka koja je pobijedila na natječaju za uvoz mesa, krenuti 1. lipnja, a planira se da će svakog dana oko 40 tona svježeg junećeg mesa letjeti put Turske. Prošle godine dozvole za izvoz dobile su zrakoplovne luke u Sarajevu i Banjoj Luci, a ove godine dozvole za promet proizvoda životinjskog podrijetla dobile su i

Zrakoplovi s mesom kretat će iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle i Mostara zrakoplovne luke u Tuzli i Mostaru, s time da je aerodrom u Tuzli već obavio sve potrebne pripreme i prvi zrakoplovi s junetinom za Tursku poletjet će početkom lipnja. Mostarska zrakoplovna luka, pak, treba još obaviti neke poslove kako bi osigurala kargo transport. Bilo je nekih primjedbi i negodovanja iz Banje Luke stoga što je proširena lista zrakoplovnih luka jer, logično, dio kolača od ovog posla bit će nešto manji. Direktor Međunarodne zračne luke Tuzla Rifet Karasalihović izjavio je medijima kako su ispunjeni svi tehnički i administrativni uvjeti za realizaciju ovog posla te da je potpisan ugovor s aviokompanijom My Cargo iz Turske o transportu mesa zrakoplovima Boeing 747 tri puta tjednom.

Kinezi investiraju u Mostar

Iz Zračne luke Mostar priopćili su da pripremaju projektnu dokumentaciju i plan nabave opreme kako bi osigurali dozvole za transport svježeg mesa, ali da su njihovi prioriteti čarter letovi. Ayse Selcan Sanli, konzulica Veleposlanstva Turske u BiH sa sjedištem u Mostaru, izjavila je za sarajevsko Oslobođenje kako je i njena zemlja zainteresirana za ulaganja u Zračnu luku Mostar. Ona smatra da veze koje BiH ima s Istanbulom nisu dovoljne, te da bi se avioprijevozom i Mostar, kao turističko sjedište, mogao povezati s drugim gradovima u Turskoj. Najava za dolazak boljih dana za ovu zračnu luku stigao je i iz Frankfurta gdje je prije nekoliko dana potpisan strateški sporazum o suradnji Gradske uprave Mostar i njemačke kompanije ADC, koja zastupa jednu od najvećih kineskih korporacija, u kojoj se nalazi i kineska zračna kompanija HNA. Riječ je o kineskim ulaganjima u razvojne projekte mostarske industrijske zone. Zbog tih poslova i investicija nužno je proširenje Zračne luke Mostar. Naime, kako se tvrdi, kineski ulagači zainteresirani su za izgradnju tvornice autodijelova, ali i hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta.

Investicija od 160 milijuna KM Nakon devet godina najava gradnje i otkazivanja, ovih dana počinje realizacija projekta vjetroparka na Podveležju iznad Mostara, investicije Elektroprivrede BiH vrijedne 160 milijuna KM. Gradsko vijeće Mostara je još 2007. godine donijelo odluku o izgradnji ovih vjetroelektrana, ali zbog raznih razloga, prije svega zbog smjena menadžmenta u EPBiH, odnosno smjena Vlasti u Federaciji BiH taj posao nije započeo. Ovih dana EPBiH raspisat će natječaj za izgradnju pristupnih cesta do lokacije vjetroparka na lokacijama Mali grad i Sveta gora i montažnih platoa, kao i lot za nabavu vjetroagregata i druge elektroopreme, izjavili su predstavnici EPBiH nakon što su proteklog tjedna u mostarskoj Gradskoj vijećnici potpisali sporazum o suradnji s gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem i ministrom gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željkom Laketićem na izgradnji vjetroparka. Aneksom ugovora

o koncesiji predviđeno je korištenje 16 lokacija za gradnju i rad 16 vjetroagregata. Elektroprivreda BiH osigurala je sredstva za realizaciju Projekta VE I instalirane snage od 48 megavata kreditom od 160 milijuna KM podignutom kod njemačke razvojne banke KfW. Ugovorom je precizirano da će prvi kilovati struje biti uključeni u mrežu do kraja 2018. godine. Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg izjavio je da projekt vjetroparka Podveležje predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u ovoj županiji. Prema njegovim riječima, vjetar je najperspektivniji izvor energije i u tom segmentu gospodarstva posao će dobiti velik broj radnika. (Z.L.)

Agencija za statistiku BiH

Prosječna plaća 843 KM Prosječna isplaćena mjesečna plaća u Bosni i Hercegovini u ožujku iznosila je 843 konvertibilne marke i nominalno je bila veća za 1,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, priopćila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Najniža neto prosječna plaća od 509

KM evidentirana je u djelatnostima pružanja smještaja te pripremi i usluživanjima hrane, a najviša od 1369 maraka u djelatnostima proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom i parom. U financijskim djelatnostima i osiguranju neto plaća je iznosila 1353 KM.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Slovenska javnost i direktorske plaće

Bruto plaća od 156.000 eura godišnje je premala Svi koji rade na demontiranju “Lahovnikovog zakona” tvrde da je riječ o štetnom reliktu prošlosti koji svojom uravnilovkom sprečava da na ključna mjesta u poduzećima i bankama dođu sposobni ljudi piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U 826.000€ ukupno je lani dobio Jože Colarič iz Krke

428.000€ lanjska bruto plaća Franje Bobinca (Gorenje)

156.000€

bruto plaća Janka Medje u 2015. (bivši predsjednik Uprave NLB-a)

vrijeme zlatnih indeksa koje je trajalo do 2008. u Sloveniji je nastao takav nered među direktorskim plaćama da je trebalo intervenirati oštrom metlom od brezovog pruća koju je spleo tadašnji ministar gospodarstva dr. Matej Lahovnik. Zakon kojim su plaće direktora u državnim poduzećima i bankama ograničene na iznos od pet prosječnih plaća u tvrtki ili grupi prozvan je po prezimenu “škrtog” ministra. Svi oponenti koji predano rade na njegovom demontiranju govore o “Lahovnikovom zakonu” kao štetnom reliktu prošlosti koji svojom uravnilovkom sprečava da na ključna mjesta u poduzećima i bankama dođu sposobni ljudi. Kao ljuti protivnici Lahovnikovog zakona u zadnje vrijeme istupaju dvije institucije iz svijeta novca – Banka Slovenije i Udruženje banaka. France Arhar, direktor bankarskog udruženja, posebno se okomio na rigidnost zakona. Tvrdi da je bankarsko zakonodavstvo u novije vrijeme znatno izmijenjeno te da uvodi u praksu europske kazne koje iznose i do pet milijuna eura. Arhar zahtijeva da se stroži pravni red prema rukovodećim ljudima nadogradi i odgovarajućim europskim sustavom nagrađivanja. Tko je podložan višim kaznama, red je da za dobar rad bude nagrađen većom plaćom. Janko Medja, bivši predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke, za svoj rad primio je u 2015. godini bruto plaću u iznosu od 156.000 eura. Iste plaće imali su i čelni ljudi u drugim slovenskim državnim bankama. Njihovo udruženje sada kaže da je to premalo za sve teži i sve odgovorniji posao – za 156.000 eura

50 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Najveća bruto primanja predsjednika uprava u 2015. godini (u eurima) Krka

Jože Colarič

826.000

Gorenje

Franjo Bobinac

428.000

Mercator

Toni Balažič

415.000

Petrol

Tomaž Berločnik

321.000

Cinkarna Celje

Tomaž Benčina

304.000

Salus

Miha Lavrič

226.000

Sava Re

Zvonko Ivanušič

216.000

Luka Koper

Dragomir Matič

181.000

Telekom

Rudolf Skobe

159.000

Unior

Darko Hrastnik

158.000

NLB

Janko Medja

156.000

Triglav osig.

Andrej Slapar

153.000

Mlinotest

David Nabergoj

153.000

Istrabenz

Andrej Laznik

135.000

Intereuropa

Ernest Gortan

135.000

Cetis

Roman Žnidarič

125.000

Pivovarna Laško

Dušan Zorko

109.000

godišnje bruto plaće ne može se naći kvalitetne ljude za odgovorne poslove.

Isto misle, ali šute

Da su to male plaće rezoniraju, ali i mudro šute, direktori drugih slovenskih tvrtki u državnom vlasništvu. Plaću kakvu je u NLB-u imao Medja dobivaju i vodeći menadžeri Luke Kopar, Telekoma, Triglav osiguranja, Mlinotesta, In-

vijesti Zračna luka Portorož

tereurope te Istrabenza. Za takav novac nema navale iz inozemstva na natječaje za popunu menadžerskih mjesta u Sloveniji, pa se može prihvatiti tvrdnju da limitirane plaće na određeni način jačaju monopolni položaj domaćih menadžera. No, kada domaći menadžeri gunđaju protiv niskih plaća, vjerojatno to ne rade da bi otvorili vrata konkurenciji iz inozemstva. Mnogi slute, a neki i govore, da se menadžeri bune jer oko sebe vide kolege koji imaju višestruko veća beriva. Njihova je sreća da ne podliježu regulama Lahovnikovog zakona. Jože Colarič u Krki već petu godinu zaposjeda vodeće mjesto na popisu menadžerskih plaća. U 2015. godini Colarič je

dobio 393.000 eura fiksne plaće i 433.000 eura varijabilnog dodatka – ukupno 826.000 eura. Franjo Bobinac (Gorenje) sa 428.000 eura bruto plaće, Toni Balažič (Mercator) sa 415.000, Tomaž Berločnik (Petrol) sa 321.000 i Tomaž Benčina (Cinkarna Celje) sa 304.000 eura bruto plaće, uz predvodnika Colariča čine skupinu pet najbolje plaćenih menadžera u Sloveniji. Svih pet poduzeća vodećih po menadžerskim plaćama kotira na burzi, ali “kotira” i u razmišljanjima manje plaćenih menadžera koji se zacijelo pitaju – vrijedi li moj rad doista toliko manje od rada direktora u tržišnom dijelu gospodarstva koje ne radi pod Lahovnikovim kišobranom.

Različito o istom

Veće plaće: Nasušna potreba ili pohlepa Preoravanje Lahovnikovog zakona nedavno je najavio ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek. Gospodarska zbornica Slovenije također zagovara više stimulacije, a manje uravnilovke među plaćama vodećih ljudi u poduzećima i bankama u državnom vlasništvu. No, ima i suprotnih stajališta. Lidija Jerkič, predsjednica Sindikata SKEI, smatra opravdanim što su direktorske plaće ograničene. Razlog Zdravko Počivalšek tomu vidi u “općem stanju duha i u problematičnoj razini morala”. Protiv većih zahvata u Lahovnikov zakon izjasnio se i Marko Pavliha, profesor prava, ujedno i inicijator Pokreta za pravičnost. “Ne bih imao ništa protiv toga da su menadžerske plaće više čak i 20 puta, ali samo u slučaju da prosječna radnička plaća iznosi 3000 eura i da su tome primjereno visoke i mirovine. Ovako zahtjev za većim menadžerskim plaćama uglavnom je izraz pohlepe na račun malog, iskorištavanog čovjeka. Više plaće su problem etike, a ne prava”, rezolutan je Pavliha.

Direktor aerodromskog poduzeća u Portorožu Robert Krajnc potvrdio je informaciju da je Miodrag Kostić zainteresiran za kupnju vlasničkih udjela u zračnoj luci čiju ulogu vidi u razvoju istarske turističke destinacije. Miodrag Kostić vlasnik je Holdinga MK Group koji okuplja 75 društava sa 6000 zaposlenih. Kostić je vlasnik privatnog aviona i pobornik avionske linije između Beograda i Portoroža. Lokalna zajednica skeptična je prema zamisli da zračna luka prijeđe u vlasništvo samo jednog čovjeka.

Veći porezni utržak

Porezne blagajne po uzoru na blagajne Slavka Linića u Hrvatskoj uvedene su u Sloveniji 1. siječnja 2016. Prvi tromjesečni obračun pokazao je da su blagajne korisne u suzbijanju sive ekonomije, ali i prilično isplative. U prva tri mjeseca slovenski poreznici ubrali su više poreza za 18,7 milijuna eura pa je vrlo izgledno da će bolja porezna naplata do kraja godine donijeti 75 milijuna eura očekivanog prirasta u državni proračun.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Atlantic Grupa i EBRD

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 9. do 15. svibnja stečajni postupak je započeo za 26 subjekta, dok je za njih četiri zaključen. Brzih stečajnih postupaka bilo je 227, a početaka i zaključaka skraćenog stečajnog postupka 596, što je smanjenje od 20,43 posto u odnosu na prethodni tjedan. Likvidacija je započela nad devet subjekata. Ukupno je započeo postupak predstečajne nagodbe za četiri subjekata, a postupak predstečajne nagodbe zaključen je za 13 subjekta, što predstavlja smanjenje od 45,83 posto zaključenih postupaka predstečajne nagodbe u odnosu na prethodni tjedan. Ukupno su osnovana 254 trgovačka društva, (149 j.d.o.o.-a te 105 d.o.o.-a). Najviše ih je osnovano u Zagrebu (113), Rijeci (30), Splitu (27) te Osijeku (20). U tom su tjednu iz sudskog registra izbrisana 192 subjekta. STEČAJEVI 41 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



618 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



596



227 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

227



25 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

192 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

192



9 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

254 

Poslovni subjekti d.o.o.

105



j.d.o.o.

149





d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

113

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik

Izvor podataka:

Split

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

Dubrovnik

rast

 bez promjene

Miljan Ždrale

Spremnost na novi strateški iskorak Smanjujući opseg našeg ulaganja nastavljamo pomagati u poticanju likvidnosti kompanijske dionice, čime jednako podržavamo Atlanticovu razvojnu strategiju, kao i razvoj lokalnog tržišta kapitala, ustvrdio je Ždrale

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smanjila je svoj vlasnički udio u Atlantic Grupi te tako neposredno povećala likvidnost Atlanticove dionice na tržištu Zagrebačke burze (ZSE), ali je još važnije da ova transakcija signalizira uspješan završetak jedne razvojne faze kompanije te spremnost na novi strateški iskorak. EBRD je, u privatnoj ponudi koju je vodilo investicijsko društvo Intercapital Securities, na dan 13. svibnja prodao 132,615 dionica koje predstavljaju 3,98 posto dionica Atlantic Grupe. Zadržavajući vlasnički udjel u kompaniji od dva posto, EBRD ostaje strateški partner Atlantica, spreman na daljnju podršku kroz različite oblike suradnje (dokapitalizaciju, novi kredit ili mezzanine financiranje).

Suradnja od 2010.

Miljan Ždrale, EBRD-ov direktor Sektora agrobiznisa za Srednju i Jugoistočnu Europu, kazao je kako,

52 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

zadržavajući vlasnički udio u kompaniji, EBRD nastavlja podržavati daljnji razvoj i planove rasta i širenja Atlantic Grupe, s posebnim naglaskom na prekogranične i međunarodne aktivnosti. “Smanjujući opseg našeg ulaganja nastavljamo pomagati u poticanju likvidnosti kompanijske dionice, čime jednako podržavamo Atlanticovu razvojnu strategiju, kao i razvoj lokalnog tržišta kapitala”, ustvrdio je Ždrale. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, ocijenio je kako je EBRD prepoznao vrijednost i potencijal Atlantic Grupe u ranom stadiju razvoja kompanije. “Raduje nas to što EBRD ostaje naš dioničar i ulagač, kao partner koji je fokusiran na održivost u svim aspektima poslovanja, uključujući i širi razvoj hrvatskog tržišta kapitala, što potvrđuje i posljednjom transakcijom”, istaknuo je Tedeschi. Inače, Atlantic Grupa i EBRD surađuju od lipnja 2010. godine.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Deseti uzastopni mjesec deflacije U nastavku godine očekujemo ublažavanje deflacijskih pritisaka zbog djelomičnog oporavka cijena nafte, što će na razini prosjeka ove godine u odnosu na prošlu, ostaviti potrošačke cijene stagnantnima, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

travnju su potrošačke cijene bile niže za 1,7 posto nego prije godinu dana, što je ponovljen rekord godišnjeg pada iz ožujka. Time se nastavlja godišnji trend negativne godišnje promjene cijena koji traje već 10 mjeseci. Iako je u travnju “uveden” dodatni deflatorni izvor - cijene plina koje su snižene 24,2 posto - godišnja je promjena potrošačkih cijena ostala ista, ponajviše zbog nešto blažih “starih” deflatornih izvora: cijena hrane (-1,5 posto) i cijena goriva (-10,9 posto). Od tih triju deflatornih izvora najjače ostaju cijene goriva koje su u travnju izravno spustile potrošačke cijene za 0,7 postotnih bodova, dok su ih cijene plina spustile za 0,5, a cijene hrane za 0,4 postotna boda. Iako je pad potrošačkih cijena temeljen na šokovima na svjetskim tržištima nafte odnosno primarno izvire iz ponude, njihov je rast ograničen i kad je riječ o potražnji, budući da se osobna potrošnja oporavlja vrlo sporo. To pokazuje i temeljni indeks potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administrativnih cijena) koji je od početka godine deflatoran, iako dosta blaže od ukupnih potrošačkih cijena (u ožujku -0,5 posto). Tako je prosječni godišnji pad temeljnih cijena u prvom kvartalu iznosio -0,5 posto, a potrošačkih cijena -1,3 posto.

Kretanje cijena nafte

Cijene nafte bit će i u nastavku godine važan element pri oblikovanju indeksa potrošačkih cijena, no njihov deflatorni intenzitet bit će nešto slabiji od lanjskoga zbog više baze i djelomičnog oporavka cijene. Naime, terminske se cijene sirove nafte na svjetskom tržištu zadnjih mjeseci oporavljaju te su trenutačno na razini na kojoj su bile lanjskog studenoga (oko 46 USD/barel), čime se i godišnja stopa pada (oko -20 posto) više nego prepolovila u odnosu na onu iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. S obzirom na sve okolnosti, nameće se zaključak da je razdoblje pada cijena nafte završilo, ali i da

će oporavak cijene ipak biti postupan, što će održati inflaciju u srednjoročnom razdoblju niskom. Naime, kada bi cijene nafte samo stagnirale oko sadašnje razine (a ipak je vjerojatnije da će se aktualni rast prolongirati), izjednačile bi se s prošlogodišnjim cijenama tek potkraj godine, što bi značilo da će u cijeloj ovoj godini one biti izvor deflacije potrošačkih cijena. Uz slab oporavak potražnje kao stalnoga ograničavajućeg elementa rasta potrošačkih cijena, u ovoj godini očekujemo pozicioniranje indeksa potrošačkih cijena tek minimalno iznad 100. “U nastavku godine očekujemo ublažavanje deflacijskih pritisaka zbog djelomičnog oporavka cijena nafte, što će na razini prosjeka ove godine u odnosu na prošlu ostaviti potrošačke cijene stagnantnima”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Nameće se zaključak da je razdoblje pada cijena nafte završilo, ali i da će oporavak cijene ipak biti postupan

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Konferencija “Bankovna unija: ostvarenja i izazovi”

Vujčić: Prvo euro, a onda bankovna unija Zbog specifičnosti dizajna bankovne unije, čak bi i zemlje koje se odluče za ranije pristupanje u nju, prije uvođenja eura, mogle imati određenih problema. Zato guverner poručuje da se u HNB-u zalažu da se u Hrvatskoj što prije uvede euro jer će, prema njegovim riječima, to donijeti puno više koristi nego troškova piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Kriza je pokazala da okvir za europsku integraciju koji počiva na jedinstvenom tržištu i ekonomskoj i monetarnoj uniji, uz istovremeno postojanje nacionalnih politika po pitanju bankarstva, nije uspio osigurati financijsku stabilnost.

inancijska kriza tijekom koje su mnoge države morale novcem poreznih obveznika sanirati propale banke razotkrila je svu slabost bankarskog sustava koji se na krilima ekonomske ekspanzije osilio do te mjere da je zapostavio gotovo sve mjere opreza i pametnog upravljanja. Hrvatska srećom nije osjetila posljedice takve neodgovornosti financijaša, velikim dijelom zahvaljujući politici Hrvatske narodne banke (HNB) koja je kao regulator nametala striktne uvjete bankama koje su poslovale na domaćem tržištu. No zemlje članice Europske unije, poučene bolnim iskustvom krize, već su 2012. godine počele kroz relevantne institucije raditi na osnivanju bankovne unije koja za cilj ima ojačati otpornost banaka na financijske krize, smanjenje fragmentacije tržišta usklađivanjem pravila, poboljšanje nadzora te otklanjanje potrebe korištenja sredstava poreznih obveznika za spašavanje banaka. Bankovna unija utemeljena je na tri glavna stupa: jedinstvenom nadzoru banaka pod okriljem Europske središnje banke (SSM), jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRM) i europskom sustavu osiguranja depozita (EDIS).

Zašto europska integracija?

Hrvatska trenutačno nije članica takve unije, kao ni ostatak zemalja članica EU-a koje nisu u eurozoni, ali svejedno primjenjuje jedinstvena regulatorna pravila po pitanju nadzora i sanacije banaka. Upravo provođenje tih pravila u praksi, kao i argumenti za i protiv pristupanja zajedničkom sustavu zaštite financijskog tržišta bili su predmet interesa konferencije Bankovna unija: ostvarenja i izazovi u organizaciji HNB-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako je dovršetak bankovne uni54 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

je među prioritetima za izgradnju financijske unije što je, prema njegovim riječima, jedan od glavnih elemenata postizanja potpune eko-

Dovršetak bankovne unije je među prioritetima za izgradnju financijske unije nomske i monetarne unije. U svom izlaganju osvrnuo se na tri povezane teme: razloge za europsku financijsku integraciju, mjere koje su do sada poduzete u tom smjeru te dosadašnja iskustva HNB-a s nekim elementima bankovne unije. Uz to je elaborirao i stav naše središnje banke prema mogućem ulasku Hrvatske u mehanizam bliske suradnje prije službenog uvođenja eura. “Kriza je pokazala da okvir za europsku integraciju koji počiva na jedinstvenom tržištu i ekonomskoj i monetarnoj uniji, uz istovremeno postojanje nacionalnih politika po pitanju bankarstva, nije uspio osigurati financijsku stabilnost, nego je ojačao centrifugalne sile koje su u krizi navele pojedine zemlje da financijske sustave pokušaju stabilizirati proračunskim sredstvima. Kako se to pokazalo preskupim, države su na kraju i same morale potražiti međunarodnu pomoć, što je proširilo dodatne valove panike financijskim tržištima”, istaknuo je Vujčić, dodavši kako je stoga bankovna unija opravdan i nužan mehanizam raskidanja nepovoljnih povratnih sprega koje

prijete održivosti projekta eura. Ukratko je pretresao dosadašnje korake poduzete u vezi sa SSM-om i SRM-om, napomenuvši kako nam tek predstoji sagledati njihove učinke u cijelosti, dok se o EDIS-u tek pregovara. “Kad je riječ o drugom stupu bankovne unije, SRM-u, njegove temeljne sastavnice su uspostavljene, ali još ne postoji iskustvo njegova djelovanja. On bi trebao značiti raskid s primjenom koncepta bail-outa prema kojem je spašavanje banaka moglo iziskivati znatan angažman javnih sredstava i uvesti koncept

Suradnja Hrvatske i HNB-a s tijelima bankovne unije je kvalitetna i obećavajuća, ali ograničena, što je razumljivo bail-ina u kojem troškove sanacije snose neosigurani vjerovnici i posebni fondovi za koje sama industrija postupno izdvaja sredstva. To bi moglo promijeniti ponašanje deponenata i model poslovanja banaka u budućnosti”, smatra Vujčić i naglašava da bi uvođenje dvaju različitih režima nadzora, jednog za eurozonu, a drugog za banke izvan tog područja, moglo narušiti jednakost tržišnih uvjeta i staviti banke europodručja u povoljniji položaj. Prema

njegovom viđenju, to može rezultirati suboptimalnom realokacijom kapitala, posebno u državama Srednje i Istočne Europe čije se banke oslanjaju na vanjsko financiranje. Zbog specifičnosti dizajna bankovne unije, čak bi i zemlje koje se odluče za ranije pristupanje u nju, prije uvođenja eura, mogle imati određenih problema. Zato Vujčić poručuje da se u HNB-u zalažu da se u Hrvatskoj što prije uvede euro jer će, prema njegovim riječima, to donijeti puno više koristi nego troškova.

Uvesti euro što ranije

“O rokovima je nezahvalno govoriti, no preferencija je uvesti euro što ranije. Time je i ulazak u bankovnu uniju prirodan slijed te se iz takve perspektive svakako možemo smatrati budućom članicom. No, dok se to ne dogodi, mi smo dužni štititi svoje specifične interese u zadanom okruženju, a oni su dvojaki: s jedne strane je potrebno raditi na konvergenciji prema supervizorskoj praksi koju definira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), a s druge strane, moramo nastaviti štititi porezne obveznike i čuvati financijsku stabilnost”, objasnio je guverner, dodavši kako je u našem interesu da bankovna unija bude čvrsta i uredna jer je to “kuća u koju želimo useliti”. “Kad je riječ o Hrvatskoj i HNB-u, naša dosadašnja suradnja s tijelima bankovne unije je kvalitetna i obećavajuća, ali ograničena, što je i razumljivo budući da cijeli sustav tek počinje s radom. Trenutačno imamo nepotpunu uniju koju što prije treba dovršiti, a to u kojoj mjeri će se u tom procesu voditi računa o zemljama koje nisu uvele euro uvelike će utjecati na našu odluku o ulasku u bankovnu uniju i prije uvođenja eura”, zaključio je Vujčić.

Trenutačno imamo nepotpunu uniju koju što prije treba dovršiti, a to u kojoj mjeri će se u tom procesu voditi računa o zemljama koje nisu uvele euro uvelike će utjecati na našu odluku o ulasku u bankovnu uniju i prije uvođenja eura.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

U travnju manje nezaposlenih

U Hrvatskoj je potkraj travnja ukupan broj nezaposlenih iznosio 254.591 što je za 21.815 osoba ili 7,9 posto manje nego u ožujku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, to je treći mjesec zaredom kada je zabilježen pad broja registriranih nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini. I na godišnjoj razini nastavljen je pozitivan trend pada broja nezaposlenih koji datira od travnja 2014. godine. Tako je broj nezaposlenih osoba u travnju bio 14,3 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine. U travanjsku evidenciju nezaposlenih ušlo je 16.487 osoba, a iz evidencije su izašle 38.302 osobe.

Natječaj za MSP-ove Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Kompetentnost i razvoj MSP-a kroz koji je osigurano ukupno 867 milijuna kuna za mikro, mala i srednje poduzeća. U skladu sa Strategijom razvoja poduzetništva u Hrvatskoj od 2013. do 2020., cilj tog poziva je jačanje regionalne konkurentnosti kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Obilna ponuda novca i vrlo niska kamatna stopa Prošli tjedan je na novčanom tržištu započeo uobičajeno, uz izraženu neravnotežu ponude i potražnje novca. Sada već tradicionalno sudionici obiluju kunama koje nemaju kamo usmjeriti usprkos vrlo niskim kamatnim stopama. Visoka likvidnost sustava omogućuje depozitnim institucijama neprekidno održavanje potrebne razine njihovih računa. U ovakvim okolnostima potražnja za kratkoročnim pozajmicama krajnje je niska kao i kamatne stope. Središnja banka je u ponedjeljak održala redovitu obrnutu repo aukciju po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 100 milijuna kuna dodatne likvidnosti i nije bilo nikakvih promjena u odnosu na prošli tjedan. I ovaj podatak potvrđuje činjenicu da je likvidnost sudionika iznimno obilna. Protekli tjedan izostala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, zadnja je održana početkom

svibnja. Stoga je u fokusu ovoga tjedna aukcija Ministarstva financija kojom je planirani iznos izdanja trezorskih zapisa od 700 milijuna kuna na rok od godine dana, unatoč tome što dospijeva 853 milijuna kuna zapisa. Također je planirano izdanje od 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima iako je na dospijeću 43,23 milijuna zapisa u eurima. Hrvatska narodna banka održat će ovoga tjedna drugu strukturnu repo aukciju od ukupno četiri planirane za ovu godinu. Kako je priopćeno iz središnje banke, HNB otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu će kao kolateral prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske. Likvidnost sudionika bit će još obilnija, te je realno očekivati i dalje snažnu ponudu novca i vrlo nisku kamatnu stopu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

9. 5. - 13. 5. 2016.

16. 5. - 20. 5. 2016.

2,5 2,0

300

1,5 200 1,0 100

0,5

16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Daljnje jačanje vrijednosti kune Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na početak tjedna ojačala prema euru za 0,16 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,482817 kuna. Hrvatska valuta ojačala je i prema švivaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,821713

CAD kanadski dolar

5,0862

JPY japanski jen (100)

6,048187

CHF švicarski franak

6,734603

GBP britanska funta

9,712898

USD američki dolar

6,667989

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,482817 primjena od 21. 5. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5.

carskom franku, koji je potkraj tjedna imao vrijednost od 6,734603 kune. Prema kuni je ojačao američki dolar, i to 0,63 posto, a ta je valuta u petak imala vrijednost od 6,667989 kuna. 7,58 7,56

USD

6,70 6,68

CHF

6,82 6,80

7,54

6,66

6,78

7,52

6,64

6,76

7,50

6,62

6,74

7,48

6,60

6,72

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5.

vijesti Međunarodno tržište kapitala KentBank i dalje raste

I dalje oprez na svjetskim burzama Nakon pada cijena vrijednosti dionica na azijskim i američkim burzama, kraj prošlog tjedna azijske i američka burza dočekale su u pozitivnom raspoloženju. Naime, na azijskim burzama su cijene dionica u petak porasle, ali se ipak oprezno trgovalo jer se očekivalo kako će američka središnja banka povećati kamatne stope prije nego što se to očekuje na tržištima. Statistički podaci pokazuju kako inflacija u Americi postupno raste, ali se gospodarstvo na tom tržištu ipak opravlja nakon usporavanja rasta u prvom ovogodišnjem kvartalu. Ipak, ulagači i dalju strahuju da gospodarski oporavak još uvijek nije dovoljno snažan kako bi američko gospodarstvo izdržalo povećanje cijene novca. Kraj prošlog tjedna dolar je ojačao u odnosu na europsku valutu. I ulagače na europskim burzama također trese groznica zbog najave o udruživanju London Stock Exchangea (LSE) i Deutsche Boersea – londonske i njemačke burze. Ulagači, ali i neki ministri, poput francuskog ministra financija Michela Sapina smatraju kako to spajanje može izazvati narušavanje slobodnog tržišnog natjecanja.

6175

17900

6150

17800

6125

17700

6100

17600

6075 6050

4780

17400

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5. 4380

NASDAQ

4360

4760 4740

4320

4720

4300

4700

4280

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5. 10000 9950

CAC40

4340

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5. 16900

DAX

16800

9900

16700

9850

16600

9800

16500

9750

16400

16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5.

Mirovinski fondovi

fond

Mirexi i dalje rastu

17500

FTSE 100 16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5.

4800

Dow Jones

datum

NIKKEI 225

U ožujku manje građevinskih dozvola 16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 218,9985 bodova i bila 2,7 posto viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 114,8518 bodova i porasla je 0,09 posto. Vrijednost Mirexa C je u petak dosegnula 112,2527 bodova i također zabilježila porast od 0,03 posto.

MIREX A

19.05. 114,85180

-0,0873

0,62

AZ - A

19.05. 115,74960

0,0279

1,42

Erste Plavi - A

19.05. 112,89330

-0,1350

0,12

PBZ CO - A

19.05. 116,54680

-0,0277

1,40

-0,3129

-0,98 0,25

Raiffeisen OMF - A 19.05.

113,37120

kategorija B MIREX B

19.05. 218,99850

-0,0974

AZ - B

19.05. 224,15810

-0,0908

0,77

Erste Plavi - B

19.05. 224,71890

-0,1566

0,24

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

19.05. 200,01670

-0,0235

-0,49

0,00%

Raiffeisen OMF - B 19.05. 219,76640

-0,1115

-0,11

kategorija C

-0,05%

MIREX C

19.05. 112,25270

-0,0454

2,11

AZ - C

19.05. 109,85930

-0,0851

2,46

-0,15%

Erste Plavi - C

19.05.

111,91250

-0,0590

2,54

-0,20%

PBZ CO - C

19.05.

111,78470

-0,0243

1,88

Raiffeisen OMF - C 19.05. 115,28800

-0,0090

1,77

-0,10%

16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,8%

Raiffeisen DMF

19.05. 210,56930

-0,1852

0,4%

AZ Profit

19.05. 247,07260

-0,0905

-1,89

0,2%

Croatia osiguranje 19.05. 149,03120

-0,1844

-0,58

AZ Benefit

19.05. 233,48040

-0,0690

1,65

Erste Plavi Expert

19.05. 185,82500

-0,0827

0,25

Erste Plavi Protect 19.05. 185,30520

-0,0237

1,70

0,6%

0,0% -0,2% -0,4% 19.4.

26.4.

4.5.

11.5.

KentBank je u prvom kvartalu ove godine ostvario rast aktive od 14 posto u odnosu na kraj 2015. Plasmani su u tom razdoblju dosegnuli 261 milijun kuna ili 18 posto više nego prošle godine. U prvom kvartalu ostvaren je rast neto kamatnih prihoda od 31 posto u odnosu na kraj 2015. Dobri poslovni rezultati posljedica su uvođenja strategije stabilnog i neprekidnog rasta na izazovnom tržištu kao i prilagodiljivosti zahtjevima i potrebama svakog klijenta.

19.5.

-0,88

U Hrvatskoj su u ožujku ove godine izdane 572 građevinske dozvole što je 4,8 posto manje u odnosu na isti mjesec 2015. godine. Na mjesečnoj razini broj izdanih građevinskih dozvola je niži za 7,7 posto pri čemu je broj dozvola koje su izdane za izgradnju zgrada zabilježio mjesečni pad od devet posto te godišnji pad od 7,1 posto, podaci su DZS-a. Istodobno je broj građevinskih dozvola izdanih za ostale građevine u ožujku porastao za 5,4 posto godišnje premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad od 2,5 posto.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Povećana prosječna neto plaća u Zagrebu

Medika i najlikvidnija i gubitnik tjedna -1,89 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 15 izdanja, dok je sa 18 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su nakon rasta pretprošlog tjedna ipak blago pali. Crobex je sa 1.698,76 bodova pao za 0,04 posto te je trgovanje zaključio na 1.698,16 bodova. Crobex10 je pao za 0,21 posto na 989,90 bodova. Svi sektorski indeksi su rasli, a završili su u rasponu od 0,44 posto, koliko je uvećan CROBEXturist, do +5,32 posto koliko je porastao CROBEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su također zaključili ZAGREBAČKA BURZA porastom; CROBIS je uvećan za 0,11 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,20 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 354.067.437,78 kn Najlikvidnije izdanje je Medika sa saTJEDNI DIONIČKI PROMET: 39.459.333,21 kn kupljenih 4,7 milijuna kuna, a zabiindex zadnja vrijednost tjedna promjena lježila je pad cijene za 1,89 posto na CROBEX 1.698,1600 -0,04% 13.000 kuna. HT je tjedan zaključio CROBEX10 989,9000 -0,21% prometom od 3,3 milijuna kuna i poraCROBIS 107,5940 +0,11% stom od 0,35 posto na cijenu od 140,01 CROBIStr 150,8991 +0,20% kune. Dobitnik tjedna je i Turisthotel (+9,61 posto). Atlantska plovidba zaTop 10 tjedna zadnja bilježila je porast cijene od 5,14 posto promet po prometu promjena cijena na 130 kuna i sakupila je 1,4 milijuna -1,89% 13.000,00 4.667.500,04 Medika d.d. kuna prometa. Cijena dionice Privred+0,35% 140,01 3.314.704,96 HT d.d. ne banke poskupjela je za 4,31 posto +9,61% 2.850,00 3.144.093,98 TURISTHOTEL d.d. na 605 kuna, a njome je protrgovano +0,41% 394,00 2.828.421,43 Adris grupa d.d. - povl. 1,8 milijuna kuna. Luka Ploče tjedan je +1,43% 344,85 2.076.692,17 Podravka d.d. također završila cijenom od 605 kuna -1,81% 815,01 1.936.998,76 Atlantic grupa d.d. +4,31% 605,00 1.792.673,07 ili porastom od 3,33 posto, a trgovana PBZ d.d. +3,33% 605,00 1.394.450,04 Luka ploče d.d. je u iznosu od 1,4 milijuna kuna. Peta -0,75% 23,78 1.364.527,69 Valamar Riviera d.d. najlikvidnija Podravka sakupila je 2,1 +5,14% 130,00 1.363.043,26 Atlantska plovidba d.d. milijun kuna i zabilježila porast od 1,43 posto na zadnju cijenu od 344,85 10 dionica tjedna zadnja kuna. Povlašteno izdanje Adris Grupe promet s najvećim rastom cijene promjena cijena tjedan je zaključilo prometom od 2,8 +37,50% 0,55 1.986,05 Magma d.d. milijuna kuna i porastom od 0,41 po+25,10% 6.570,00 91.670,00 Croatia osiguranje d.d. sto na 394 kune. Posljednje izdanje s +24,95% 32,00 3.200,00 Spačva d.d. porastom cijene je HT (+0,35 posto). +17,57% 18,80 115.167,61 Jadroplov d.d. Tri su izdanja tjedan zaključila padom +16,19% 114,10 195.394,00 Turbos WTI nafta long Q cijene. Gubitnik tjedna je najlikvidni+12,50% 27,00 108,00 Medora hoteli i ljetovališta d.d. +12,00% 280,00 44.715,46 ja Medika (-1,89 posto), a šestoj najliTehnika d.d. +11,89% 25,40 6.496,20 Turbos E. B. F. Short K kvidnijoj Atlantic Grupi cijena je pala +11,50% 80,50 78.187,18 Turbos DAX short U za 1,81 posto na 815,01 kunu. Pad bilje+11,45% 34,94 9.683,70 Vupik d.d. ži još samo Valamar Riviera i to 0,75 posto. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

Proteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili aktivniji nego u tjednu ranije. Redovni dionički promet u odnosu na pretprošli uvećan je za 10,4 milijuna kuna ili 36 posto te je iznosio 39,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 23,9 milijuna kuna što predstavlja 61 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, sedam izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +9,61 posto do Prosječna neto plaća u Zagrebu za veljaču iznosila je 6606 kuna što je 2,3 posto više nego u siječnju, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Pritom je prosječna neto plaća u zagrebačkom gospodarstvu za veljaču iznosila 6527 kuna, a u izvangospodarskim djelatnostima 6770 kuna. Najveće prosječne neto plaće za veljaču imali su zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, i to 19.255 kuna.

Jadrolinija prevezla 10,9 milijuna putnika Hrvatska brodarska tvrtka Jadrolinija je u 2015. prvi put u povijesti prevezla 10,9 milijuna putnika što je 8,8 posto više te 2,7 milijuna vozila ili 6,3 posto više nego 2014. Stabilnu financijsku situaciju te tvrtke potvrđuje i rast neto dobiti od 29,3 posto, na 8,3 milijuna kuna. Operativna dobit Jadrolinije prošle godine je porasla rekordnih 272 posto te je iznosila 64,3 milijuna kuna. Razina ukupnih prihoda porasla je pak za 0,7 posto, dok su rashodi rasli 0,4 posto.

10 dionica s najvećim padom cijene

Puljanka d.d. Turbos WTI nafta short N Turbos WTI nafta short M Turbos zlato long E Turbos srebro long C Turbos E. B. F. Long E Turbos srebro long F Turbos H. H. N. GAS long F Turbos E. B. F. Long F Petrokemija d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

tjedna promjena

zadnja cijena

-29,38%

1,13

95,15

-22,76%

37,00

273.355,00

promet

-17,22%

64,40

1.610,00

-16,68%

849,86

34.456,40

-15,35%

21,72

7.351,20

-8,89%

45,10

191,60

-8,10%

29,94

14.362,74 203.636,80

-7,39%

3,76

-6,54%

24,30

2.106,40

-5,47%

12,10

37.655,32

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Viaduktova ponuda najpovoljnija

Dobitnici i gubitnici gotovo izjednačeni Proteklog tjedna među 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo je njih 38, palo 39, a jedan je bio bez postotne promjene. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom je osam dioničkih i dva mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,85 do -0,83 posto. Prošlog tjedna od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 13. Fond Alpen. Special Opportunity porastao je za 0,85 posto, najviše od svih fondova, te time postao dobitnik tjedna. Nešto značajniji porast zabilježili su i Erste Adriatic Equity s rastom od 0,78 posto i KD Victoria s tjednim rastom od 0,77 posto. Najviše je pao Ilirika BRIC, za 0,83 posto, a

slijede ga Crobex10 s padom od 0,80 posto i Platinum Global Opportunity sa -0,79 posto. Svih sedam posebnih fondova je zabilježilo pad. Raiffeisen Harmonic bilježi tjedni minus od 0,57 posto, dok je Raiffeisen zaštićena glavnica pao 0,38 posto, a Raiffeisen Dynamic 0,29 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je šest, a najznačajnije je vrijednost uvećana fondu ZB global, za 0,64 posto. Palo je osam od 10 obvezničkih fondova. Neta Emerging Bond bilježi porast od 0,23 posto. Poraslo je 17 od 19 novčanih fondova. Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene, a pao je samo Neta MultiCash za 0,01 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 12.5.2016. do 19.5.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,2715 HI-growth € 10,8788 ZB euroaktiv € 126,5192 ZB trend $ 150,1212 Capital Breeder kn 84,6222 KD Prvi izbor kn 13,0222 Ilirika Europa € 112,2132 PBZ Equity fond € 10,2432 HPB Dionički kn 101,6799 Erste Adriatic Equity € 86,1800 Neta Global Developed kn 80,9477 ZB aktiv kn 110,5672 Capital Two € 90,4472 Ilirika Azijski tigar € 41,6270 Platinum Global Opportunity $ 14,1304 KD Nova Europa kn 5,0498 OTP indeksni kn 39,9059 Platinum Blue Chip € 95,6020 Neta Frontier kn 462,1235 OTP Meridian 20 € 88,2059 A1 kn 85,4400 Alpen.Special Opportunity kn 136,9486 Neta New Europe kn 61,3731 Ilirika BRIC € 65,5403 Crobex10 kn 94,0968 KD Energija kn 7,7111 ZB BRIC+ € 78,3948 Allianz Equity € 142,9708 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 115,6700 Raiffeisen Harmonic € 99,8600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,2700 ZB Future 2025 € 94,7572 ZB Future 2030 € 92,2143 ZB Future 2040 € 91,8464 ZB Future 2055 € 91,9435 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8852 PBZ Global fond € 14,0948 HI-balanced € 12,6715

tjedna promjena [%]

0,77 -0,29 0,57 -0,29 -0,50 -0,26 -0,19 0,11 -0,08 0,78 0,46 0,71 -0,37 -0,06 -0,79 -0,61 0,10 -0,35 0,05 -0,07 0,06 0,85 0,26 -0,83 -0,80 0,30 -0,49 0,39 -0,29 -0,57 -0,38 -0,08 -0,18 -0,17 -0,19 0,64 -0,06 -0,17

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,7533 HPB Global kn 93,6807 OTP uravnoteženi kn 102,5132 Allianz Portfolio kn 153,8411 Smart Equity € 102,1802 PBZ Conservative 10 fond € 107,5935 You Invest Active € 97,0200 You Invest Balanced € 98,9300 You Invest Solid € 99,9800 Smart Equity II € 95,2380 PBZ Flexible 30 fond € 98,8653 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,7281 HI-conservative € 14,1740 Raiffeisen Bonds € 173,2800 PBZ Bond fond € 127,0562 Capital One € 207,8572 HPB Obveznički € 156,3956 Neta Emerging Bond kn 80,2064 Erste Adriatic Bond € 117,1700 Raiffeisen Classic € 104,2100 PBZ Short term bond fond kn 101,4206 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2829 ZB plus kn 175,4834 ZB europlus € 150,5750 PBZ Euro Novčani € 139,2402 Raiffeisen Cash kn 157,6200 Erste Money kn 151,4000 HI-cash kn 152,2139 PBZ Dollar fond $ 131,6441 HPB Novčani kn 143,5974 OTP novčani fond kn 133,1857 Money One kn 129,5965 Allianz Cash kn 118,4279 Erste Euro-Money € 115,8000 Auctor Cash kn 110,7168 Raiffeisen euroCash € 105,7800 HPB Euronovčani € 106,3133 Locusta Cash kn 1355,1607 Neta MultiCash kn 107,9511 OTP euro novčani € 102,7995

0,09 0,30 0,45 0,11 0,03 -0,21 -0,29 -0,28 -0,32 -0,31 -0,04

naziv(fond)

valuta

-0,03 0,06 -0,06 -0,19 -0,08 -0,10 0,23 -0,03 -0,04 -0,03 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 -0,01 0,00

Na javnom natječaju Hrvatskih cesta za izmještanje državne ceste D225 u vrijednosti 30,5 milijuna kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), ponuda zagrebačke tvrtke Viadukt odabrana je kao najpovoljnija. Riječ je o izmještanju dionice ceste Zaprešić-Prigorje Brdovečko. Inače, cijena dionice Viadukta na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna stagnirala je na 314 kuna, a bila je najlikvidnija, s prometom od 335.000 kuna.

Rast premije Triglav osiguranja

Triglav osiguranje Zagreb zabilježilo je u tri mjeseca ove godine rast ukupne premije za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. Time je udio tvrtke na hrvatskom tržištu porastao za pola postotna boda, na 4,4 posto. U segmentu životnih osiguranja premija novih polica uvećana je 14,5 posto, dok je premija neživotnih osiguranja povećana za 14,3 posto. Na području osiguranja autokaska premija je povećana 46 posto u eurima, a u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti 27 posto, što je najviše među svim društvima Grupe Triglav.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Jorgen Randers

2052: Globalna prognoza za sljedećih 40 godina Mate

Pitanja etike, morala, estetike i nadasve povijesti i politike zaokupljaju svakoga od nas. Svakodnevno se suočavamo s raznim dvojbama, idejama i problemima, od kojih se ve ćina odražava na naš život, ponekad izravno, a ponekad neizravno. Pokušavamo pro naći izlaz iz tog labirinta, ali često ga nema. Polazeći iz iskustva multikulturnog Trsta Magris odašilje poruke kako biti otvoren, spreman na dija log te kako shvatiti svijet oko sebe koji se mijenja naočigled, a u biti ostaje isti.

Vid Jakša Opačić

Jednostavna rješenja za svaki problem Mozaik knjiga

Dobra je vijest da moja pro gnoza ne pokazuje iznenadan ili nagli pad životnog standar da tijekom sljedećih 40 go dina te ne predviđa nerješive probleme vezane uz naftu, hranu, vodu ili druge resurse. Glavni izazov naše svjetske budućnosti neće biti samo rješavanje problema nego i postizanje suglasnosti da to učinimo. Pravi izazov leži u tome da se ljudi i vlasnici ka pitala kratkoročno žrtvuju, da zasuču rukave i odrade težak posao, kaže autor ove intri gantne knjige.

Claudio Magris

Al’ povijesti nije kraj Fraktura

Ova knjiga skida veo tajne s popravaka, omogućuje vam da sami popravite naoko ne popravljivo te da riješite pro bleme s telefonima, prijeno snim računalima, bravama, perilicama rublja, automobi lima… Popravci opisani u ovoj knjizi jednostavni su i brzi. Kada nešto pođe po zlu u va šoj kuhinji ili automobilu ovi će vam savjeti pomoći da brzo riješite problem jer ne zahtije vaju tehničko znanje. Mnogi opisani popravci su domišljati tim više što se alati i materijali primjenjuju na nov način.

60 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Nenad Polimac

Leksikon YU filma Naklada Ljevak

Bore i vrećice ispod očiju, gubitak kose, upale na koži, slabija pokretljivost, stanji vanje usana i drugi simptomi starenja rezultat su oslablje ne stanične i hormonalne funkcije. No jednostavnom primjenom hrane, biljaka, do dataka prehrani te eteričnih i baznih ulja svi se ti simpto mi mogu zaustaviti, pa čak i obrnuti! Odabirom tretmana koji odgovaraju upravo vašim potrebama možete za svega nekoliko tjedana dobiti novi, pomlađen izgled, ali i postići bolje zdravlje i vitalnost.

Ivana Ožbolt

Kako koristiti tijelo Profil knjiga

Leksikon predstavlja kritičar ski pregled kultnih filmskih ostvarenja, ključnih osoba i fenomena koji su obilježili ju goslavensku kinematografiju: od svjetski značajnih filmova kao što su Skupljači perja ili Bitka na Neretvi, preko pri kaza filmskih legendi (Bula jić, Dvornik, Pavlović, Šer bedžija...) i gostiju iz svijeta (Yul Brynner, Orson Welles, Meryl Streep) do pripadnika le (Grlić, Ku tzv. praške ško sturica, Paskaljević, Zafrano vić…), uspona i pada YU tržišta i alternativnih filmova.

Roxy Dillon

Prirodno mladi Planetopija

Na temelju svog 15-godišnjeg iskustva autorica u prvom dijelu ovog priručnika prepo ručuje načine detoksikacije, tjelesne aktivnosti i prehrane, a brojnim primjerima iz prak se potiče na razmišljanje, ali i djelovanje. U drugom dijelu govori o duhovnom zdravlju te važnosti opraštanja, prihva ćanja, ljubavi, vjerovanja, za hvalnosti te usredotočenosti na ovdje i sada. Također, priča i o vlastitim izazovima koji su oblikovali njezin duhovni ra zvoj te o koracima koje svaka osoba može primijeniti.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju raznih plastičnih ambalaža po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo.com, 049/374 100, 098/271 330. Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode. Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr, 098/9909 141. Metalni dijelovi Ilcometal, Zagreb. Tvrtka proizvodi dijelove na tokarskim automatima u malim i srednjim serijama (100 - 500.000 komada). Kontakt:

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Telekomunikacijske usluge

Ministarstvo financija, Porezna uprava nabavlja telekomunikacijske usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 18 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja. Mrežna oprema

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet nabavlja mrežnu opremu za 130 škola u sklopu projekta e-Škole: uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 37,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

Ilija Sudar, ilcometal@email.t-com.hr, 01/4675 499, 098/221 212. Madraci i namještaj Hilding Anders, Prelog, www.hespo.hr. Tvrtka u Hrvatskoj dio je velike Hilding Anders Grupacije, tržišnog bedding lidera na više od 40 tržišta diljem Europe, Rusije i Azije, te vlasnika najrenomiranijih europskih i azijskih bedding brendova. Proizvode madrace svih vrsta, podnice, tapecirane krevete te namještaj za spavaće i dječje sobe. Ponudu čini i specijalizirani program madraca, jastuka, podnica i kreveta za hotelsku industriju. Kontakt: Oliver Rođak, oliver. rodak@hildinganders.com. 00385/40 650 000, 00385/98 303 666. Hidraulična oprema i cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. Osim cilindara u proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje primjene korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za prijevoz i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvode i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/781 528.

Softver

MORH nabavlja softver za prognozu i prosudbu NBK udara. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 6. lipnja.

ne topografske karte 1:25.000. Rok dostave ponuda je 31. svibnja. Zamjena ograda uz autoceste

Hrvatske vode nabavljaju polipropilenske vreće za obranu od poplava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji nabavlja radove na zamjeni ograda na dionicama AC AREA AC BAZ Ljubljana, Slovenske Konjice, Maribor i Hrušica. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 2. lipnja.

Regija

Torbe i novčanici

Polipropilenske vreće

Izrada digitalne topografske karte

Katastarska agencija Kosova nabavlja usluge izrade digital-

Pošte Srpske nabavljaju torbe i novčanike za poštonoše. Rok za dostavu ponuda je 3. lipnja.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, oranice i šume Kuća, dvorište, livada, oranica i vinograd, ukupne površine 10.167,59 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 27.482 kune, nalaze se u naselju Adžamovci, Općina Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, prodaju se na dražbi 25. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 70 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,091 milijun kuna, nalazi se na adresi Miroslava Krleže 14 u Splitu, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 59/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada, dvorište, livada, oranica i šuma, ukupne površine 9861 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 144.732,80 kuna, nalaze se u Križevcima, prodaju se na dražbi 25. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 10/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 830,82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 688.320 kuna, nalazi se u naselju Novigrad Podravski u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 10,.40 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba br. 15. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 904 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 347.000 kuna, nalazi se u naselju Ludinica, Općina Velika Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 25. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15. Na drugom ročištu za dražbu, nekretnina se ne može prodati ispod polovine njene vrijednosti.

Kuća i dvorište, ukupne površine 1654 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 768.760,16 kuna, nalazi se u naselju Gradište u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, Veliki kraj 48, soba br. 2. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Oranica i pašnjak, ukupne površine 13.152,77 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 14.646,60 kuna, nalazi se u naselju Sveti Petar Čvrstec u Općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 25. svibnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 10/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranica, ukupne površine 3460 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 150.000 kuna, nalazi se u naselju Drljača, Općina Sunja u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Šuma, ukupne površine 13.157 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 44.075,21 kunu, nalazi se u naselju Popovo Selo, Općina Ogulin u Karlovačkoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, soba br. 4. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 2203,76 kuna.

62 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

Kuća, ukupne površine 2705 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,29 milijuna kuna, nalazi se u Đakovu, prodaje se na dražbi 31. svibnja u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 4955 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 61.000 kuna, nalazi se u naselju Andrijaševci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 31. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Izgradnja pročišćivača Tvrtka Fischer Ingenieure AG raspisala je natječaj za izgradnju dodatnog kraka pročišćivača otpadnih voda za uklanjanje mikro onečišćenja. Radovi predviđaju projektiranje, izgradnju pogona, njegovo puštanje u rad te njegov servis. Rok za predaju ponude je 31. svibnja, a više podataka o nadmetanju možete pronaći na https:// www.simap.ch/shabforms/COMMON/search/searchresult.jsf.

Lijekovi Regionalni institut za gastroenterologiju i hepatologiju “Prof. dr. Octavian Fodor Cluj”, Rumunjska. objavio je poziv za javni natječaj nabave robe, tj. raznih vrsta lijekova (sukladno tenderu) za potrebe navedene bolnice. Vrijednost nabave: 6,2 milijuna eura. Rok za prijavu je 14. lipnja, a više podataka o nadmetanju može se pronaći na www.e-licitatie.ro. Nafta i destilati

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Izgradnja željezničkog mosta Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Farmaceutski proizvodi Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona Ściślewska, 77200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Dél-Kom – Dél-Dunántúli Kommunális Szolgáltató Kft. objavljuje natječaj za nabavu nafte i destilata. Vrijednost nabave: 180 milijuna forinti. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na: Dél-Kom” – DélDunántúli Kommunális Szolgáltató Kft. AK15918 Siklósi út 52., Pécs, 7632, Hungary, Paizs József paizs.jozsef@biokom.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Transformatori Mälarenergi Elnät AB traži nabavu transformatora napajanja, a potpisuje se okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata. Najviše osam gospodarskih subjekata mogu biti supotpisnici okvirnog sporazuma. Traži se ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a više podataka o nadmetanju moguće je pronaći na Mälarenergi Elnät AB, 556554-1504, Box 924, Lena Dellbrant, SE-731 29 Köping; Sweden, lena.dellbrant@malarenergi.se, http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=164192&B=MALARENERGI.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Hrvatske polupodmornice plove prema svjetskim morima

Malo Dalmacije na Maldivima

Sudeći po reakcijama maldivskih kupaca, uskoro možemo očekivati još narudžbi, ističe Mladen Peharda koji je sa svojim radnicima otputovao na Maldive gdje su tijekom tri dana sastavili isporučenu polupodmornicu u lokalnom brodogradilištu i stručno osposobili posadu koja će njome piše Miro Soldić soldic@privredni.hr upravljati

ko ste jedan od sretnika koji si može priuštiti ljetovanje na Maldivima, od ove sezone ćete se u tom tropskom raju moći provozati u hrvatskoj polupodmornici, proizvodu tvrtke Agena Marin iz Svetog Filipa i Jakova. Riječ je o plovilu koje ne zaranja u potpunosti, ali je dizajnirano tako da se ostakljena kabina koja prima 12 putnika nalazi metar i pol ispod površine mora te tako pruža jedinstven doživljaj podmorja.

Trenutno smo među svjetskim liderima s tim plovilima, naglašava Peharda “Sudeći po reakcijama maldivskih kupaca, uskoro možemo očekivati još narudžbi”, ističe direktor i vlasnik tvrtke Mladen Peharda koji je sa svojim radnicima otputovao na Maldive gdje su tijekom tri dana sastavili isporučenu polupodmornicu u lokalnom brodogradilištu i stručno osposobili posadu koja će njome upravljati. Kontakt s klijentima s Maldiva su uspostavili još u siječnju 2015. na jednom od sajmova koje često pohode, a nekoliko mjeseci kasnije zainteresirani kupci su obavili test plovila u moru i pregledali proizvodne pogone u Poličniku. Tek nakon toga su krenuli prvi ozbiljniji razgovori o dopremanju polupodmornice na Maldive. “S obzirom na to da nam je jedan od projektnih zadataka iz 2010. bio da polupodmornica sa skinutim komandnim mostom i ogradom mora ući u standardni brodski kontejner, odnosno da cestovni transport 64 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

ne smije biti širi od 2,5 metara, predispozicije za jeftiniji prijevoz na Maldive su postojale”, objašnjava Peharda koji je svoju neobičnu poduzetničku priču počeo 2003., a prvi prototip polupodmornice zaplovio je dvije godine kasnije.

Nepotopiva ljepotica

Plovilo je zbog atraktivnosti dizajnirano tako da maksimalno podsjeća na pravu podmornicu, a nepotopivo je zbog posebno ugrađenih zračnih komora. Projekt je od samog početka bio zamišljen kao proizvod za domaće i strano tržište, odnosno temeljna ideja je bila franšizno poslovanje. Od 2005. do 2010. radili su na stalnom unapređenju plovila, ispitivali nove modele dizajna trupa i prikupljali financijska sredstva za pokretanje brodograđevne tvrtke. “U listopadu 2010. osnovana je tvrtka Agena Marin s vizijom proizvodnje isključivo brodova radne namjene, okrenutih turističkom sektoru. Priča je prvenstveno pokrenuta zbog uvida u potencijal takvih plovila. Naime, velika većina radnih brodova za turizam su produkti prenamijenjenog dizajna iz ‘pleasure’ osobne upotrebe te kao takvi imaju puno kompromisa. Naravno, razvoj specifičnog plovila samo za jednu namjenu je izrazito vremenski i financijski zahtjevan, ali s druge strane osigurava tržišnu nišu - i zato smo mi trenutno među svjetskim liderima s tim plovilima”, naglašava Peharda koji je prije pokretanja tvrtke radio kao skipper. Počeli su sa dva radnika i kooperantima koji su za njih izrađivali kalupe, a danas imaju 15 stalno zaposlenih, s time da u sezoni broj radnika raste i do 25. Trenutno su u unajmljenom proizvodnom pogonu veličine 1000 četvornih metara, a cilj im je otku-

piti halu do kraja svibnja i biti u vlastitom prostoru, što će im omogućiti kvalitetnije dugoročne planove. Dugogodišnjim ulaganjem u kalupe, razradu projekta i opremanje hale dosegli su kapacitete izgradnje dviju manjih polupodmornica mjesečno. “Nažalost, zbog snage dobavljača te kvalitete brendova veći dio materijala i opreme prisiljeni smo kupovati izvan Hrvatske, ali trudimo se poslovati i na lokalnoj razini - pa nam tako svu potrebnu inoks opremu, kobilice, ostale metalne dijelove za pomoćne alate i kalupe izrađuju zadarske tvrtke Pronig i Trend-inženjering, a elektroinstalacije te razvoj sustava podvodne rasvjete nam radi tvrtka Ando Jezera iz Vodica”, pojašnjava, uz napomenu da gotova polupodmornica, ovisno o finalnoj razini opremanja, stoji od 110.000 do 120.000 eura.

Jedan kupac po destinaciji

Specifičnost poslovne politike tvrtke je ta da svoja plovila prodaje samo jednom kupcu na određenoj destinaciji kako ne bi imali konkurencije, ali i tako su od Umaga do Budve prodali već 30 polupodmornica. “Poslovna odluka je bila da ćemo, nakon što prodamo 25-30 polupodmornica u Hrvatskoj, krenuti u izvoz. Prodaju tog broja plovila zacrtali smo prvenstveno kako bismo napravili referentnu listu i skupili što više iskustva sa što više lokacija te uhodali proizvodnju i adresirali sve eventualne primjedbe postojećih kupaca. S obzirom na ispunjeni plan prodajnih aktivnosti za model 12 pax na Jadranu i zbog sve većeg interesa kupaca za većim, komfornijim plovilom, 2014. smo krenuli u razvoj polupodmornice 55 pax. Prvi kupci su naši dugogodišnji klijenti, vlasnici dvaju 12 pax modela, obitelj Mršić s Krka. Projekt smo kandidirali Ministarstvu poduzetništva te smo od Poduzetničkog impulsa dobili bespovratna sredstva za daljnji razvoj projekta

Novi, veći model polupodmornice je specifičan po izrazito velikoj, zakrivljenoj staklenoj stijeni koja putnicima omogućava odličan pogled na podmorje

i kupnju strojeva. Prvi primjerak 55 paxa je porinut 2015., a trenutno se rade završna opremanja i registracija plovila za prijevoz putnika”, pohvalio nam se Peharda. Novi, veći model polupodmornice je specifičan po izrazito velikoj, zakrivljenoj staklenoj stijeni koja putnicima omogućava odličan pogled na podmorje. Za razliku od manjeg modela koji prima 12 ljudi, 55 pax kako mu i samo ime govori, može primiti čak 55 putnika u svoj trup dug 17 metara. Za razvoj novog modela i proizvodnju starog Agena Marin se, uz vlastita sredstva, potpomagala i raznim kreditnim linijama. Peharda u tom kontekstu hvali razvojnu agenciju Zadra, županijske vlasti i ministarstva koja su im pomogla da dođu do povoljnog kapitala. Zasad još nisu zagrabili u EU fondove, ali rade i na tome.

Traže se radnici

“Trenutno sam zadovoljan poslovnom situacijom, iako moram naglasiti da kvalitetnih radnika uvijek nedostaje budući da je brodogradnja poznata po velikoj fluktuaciji ljudi. S obzirom na to da radimo brodove specifične namjene i da nam turizam koliko-toliko dobro stoji u Hrvatskoj, ne mogu reći da smo ozbiljnije osjetili krizu”, ističe Peharda, uz napomenu da se ne boji konkurencije iako naglašava da pravila na domaćem tržištu nisu ista za sve. “Kako smo prvi krenuli s razvojem specifičnih plovila ovog tipa, tzv. polupodmornice, te kako su naša saznanja i ulaganja od 2005. do 2010. dovela do izrazito kvalitetnog proizvoda, dvije-tri tvrtke koje su se pojavile u nekoliko zadnjih godina ne mogu nas

sustići. Na našu sreću, odnos kvalitete završne obrade i pouzdanosti proizvoda još je uvijek uvelike u našu korist. Moram spomenuti i da, nažalost, pravila igre nisu jednaka za sve, ali to već svi znamo i stoga smo se okrenuli izvozu kao našoj glavnoj budućoj aktivnosti”, poručuje. Konkretno, to znači da će za izvoz biti predodređeno minimalno 70 posto proizvodnih kapaciteta. Također, okrenut će se usavršavanju trenutne game plovila te probati unutar dvije godine razviti još jedan novi projekt. Interesa kupaca ne manjka, naročito nakon prvih uspješnih izvoznih pothvata. Plod toga je svakodnevna poslovna komunikacija sa zemljama diljem svijeta iz kojih se klijenti raspituju i pregovaraju o novim ugovorima. “Neke od aktivnijih zemalja su Australija, Karipske zemlje, Španjolska, Amerika… Ovdje treba razumjeti da se radi o kompletnom poslovnom procesu te da od trenutka prvog maila s upitom do finalne realizacije prođe i do godine dana. Trenutne prodajne aktivnosti i isporuka broda na Maldive uvelike su pridonijeli pozitivnom odjeku na tržištu”, izjavio je, dodavši kako prodaja ovako specifičnog broda, koji klijenti moraju u cijelosti platiti unaprijed, iz jedne relativno nepoznate i male zemlje kao što je Hrvatska zahtijeva veliko povjerenje kupaca u kompaniju, odnosno proizvod koji kupuju. “Moram priznati da se u zadnjih 10 godina puno toga promijenilo, a s druge strane, s desetljećem iskustva i puno odigranih utakmica u nogama ipak je lakše podnositi sve dnevne izazove, stoga se veselimo budućnosti”, optimistično zaključuje Peharda.

23. svibnja 2016. | broj 3929 | Privredni vjesnik | 65

WTA turnir Bol Open od 29. svibnja do 5. lipnja

Olimpijke promoviraju teniski turnir u Bolu Jako mi je drago što se WTA vraća u Bol. Taj turnir znači jako puno za hrvatski ženski tenis, kaže Iva Majoli

ve godine, nakon 13 godina pauze, ponovno će se od 29. svibnja do 5. lipnja u Bolu na Braču održati WTA turnir Bol Open. Ekskluzivnu licencu za održavanje WTA turnira iz 125K serije dobilo je svega sedam turnira od čega su tri u Aziji, dva u SAD-u, te u Europi uz Bol, još jedino francuski Limoges. Dok se najbolje tenisačice iz 11 država pripremaju za WTA u Bolu, na terenima Tenis centra Firule održano je eksibicijsko natjecanje splitskih olimpijki od kojih većina broji dane do putovanja u Rio de Janeiro. Svoje tenisko umijeće pokazale su gimnastičarke Ana Đerek i Tina Erceg, judašice Barbara Matić i Marijana Mišković Hasanbegović te jedriličarka Tina Mihelić. Uoči WTA turnira Bol Open Tina Mihelić osvojila je titulu najbolje tenisačice među olimpijkama. Splitske olimpijke pokazale su svoje tenisko umijeće pod budnim okom Ive Majoli. Uz primarni cilj promocije

vrhunskog ženskog sporta, olimpijke su svojim dolaskom podržale WTA Bol Open turnir preuzimajući na jedan dan ulogu tenisačica.

Talentirane za sve

Pripreme pred natjecanje olimpijke su odradile s Ivom Majoli koja je bila oduševljena njihovim sportskim duhom. “Naše olimpijke su potvrdile da svaki profesionalni sportaš ima talenta i za druge sportove. Jako mi je drago što se WTA vraća u Bol. Oduvijek

je to bio jedan od dražih turnira igračicama. Turnir u Bolu znači jako puno za hrvatski ženski tenis. Vjerujem da će bar jedna od naših cura doći do finala. Zaigrati u Bolu bit će doista poseban doživljaj za naše tenisačice, od kojih će još poneka, nadam se, dobiti direktnu pozivnicu organizatora”, izjavila je Iva Majoli. Prošlog tjedna objavljena je i lista igračica WTA turnira Bol Open i još se čeka kome će organizator dodijeliti pozivnice. “Neke pozivnice imamo u

planu i namijenjene su našim tenisačicama, dok ćemo nekoliko pozivnica sačuvati za tenisačice koje su iz top 50, a koje ne mogu igrati ovaj turnir bez Wild karte. Očekujemo da će biti jako zanimljiv turnir. Činjenica je da imamo 11 igračica koje su prvoplasirane u svojim zemljama, među kojima i najbolja Kineskinja te šest drugoplasiranih. Ovo će biti 20., jubilarno izdanje WTA turnira iz 125k serije. Siguran sam da će to zaista biti spektakl, jedna fenomenalna teniska priča iz Hrvatske”, najavio je Feliks Lukas, direktor Bol Opena. (J.V.)

Tina Mihelić osvojila je titulu najbolje tenisačice među olimpijkama

Ledo Hešteg sladoled dobio nagradu CROPAK

Inovativnost u okusu i izgledu U novu sladolednu sezonu Ledo je ušao s čak 44 nova sladoleda koje odlikuju inovativnost u okusima, oblicima i vizualnom identitetu. Među njima se izdvaja Hešteg, sladoled na dva štapića, što mu daje jedinstvenost oblika. Tu posebnost prepoznala je i struka

66 | Privredni vjesnik | broj 3929 | 23. svibnja 2016.

dodijelivši mu nagradu CROPAK za najbolji grafički dizajn na Festivalu ambalaže FEST.A CROPAK. Hešteg sladoled kombinira vaniliju s preljevom od naranče, a dva štapića mu omogućuju lako razdvajanje i dijeljenje s prijateljima. Ledo u svom asortimanu

ima ukupno 210 različitih sladoleda, a trećinu svoje proizvodnje izvozi na više od 20 tržišta u Europi, Africi i Aziji. Inače, Ledo bilježi godišnji rast izvoza od 30 posto na tržištima izvan regije. (S.P.)

Probudi navijaËa u sebi i osvoji vrijedne nagrade Potpuno novi KIA SPORTAGE

12 Samsung Galaxy S7

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu πiroke potroπnje minimalne vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni telefon. SaËuvajte raËun i poπaljite SMS s kljuËnom rijeËi INA, brojem raËuna i osobnim podacima na 60023 (2,40 kn/SMS). Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Viπe na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035