Pv 3930

| najbolji izvoznici | AD plastik | kontroling | javne nabave | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

30. svibnja 2016., godina LXIII, broj 3930

nova definicija poslovnog uspjeha

Tko je u pravu: dioničari ili predsjednici?

Koplja se lome već na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja poduzeća

intervju

Roko Vuletić

NCP Grupa

uzgoj jagoda

Skrivena prilika za domaće poduzetnike

navodnjavanje: za i protiv

Priča za vrijeme izbora, poplave i suše

Probudi navijaËa u sebi i osvoji vrijedne nagrade Potpuno novi KIA SPORTAGE

x

12 Samsung Galaxy S7

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu πiroke potroπnje minimalne vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni telefon. SaËuvajte raËun i poπaljite SMS s kljuËnom rijeËi INA, brojem raËuna i osobnim podacima na 60023 (2,40 kn/SMS).

Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Viπe na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035

sadržaj

3930 / 30. svibnja 2016.

Tema tjedna 6

“Nova definicija poslovnog uspjeha” Tko je u pravu: dioničari ili predsjednici uprava?

operativna izvrsnost 10

Skloni smo improvizacijama i prečacima Istraživanje je provedeno među 100 hrvatskih tvrtki s više od 100 zaposlenika

12

Roko Vuletić, direktor NCP Grupe i predsjednik Udruge nautičkog sektora pri HUP-u Veliki problem u brodogradnji je financiranje

intervju

18 Marinko Došen

zlatni ključ 16

Najbolji izvoznici Pliva, Industrius i Nanobit Na 11. konvenciji Hrvatskih izvoznika deveti put su dodijeljene nagrade Zlatni ključ tvrtkama koje su ostvarile najbolje izvozne rezultate

18

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika Iransko tržište automobila ima veliki potencijal

intervju

30

počele prijave

Navodnjavanje: planovi, pristaše i protivnici

12

24

Mali poduzetnici lakše do financijskih potpora Mikro, malim i srednjim tvrtkama dodijelit će se bespovratnih 867 milijuna kuna

28

Izlaz je u plasteničkoj proizvodnji Zašto je proizvodnja jagoda upola smanjena, a uvoz povećan za čak 10 puta

uzgoj jagoda

Roko Vuletić

priča s razlogom 34

Rođendan Paške sirane u znaku investicija U povodu 70. obljetnice rada, Paška sirana otkriva planove razvoja i ulaganja

svijet financija 54

Digitalna jednostavnost – formula za uspjeh Čak 50 posto višu dobit prije oporezivanja po klijentu ostvarile su banke koje su se digitalizirale

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ernest Svažić

Destinacija zdravlja za 21. stoljeće Općina Krapinske Toplice je sa 16 partnera iz 10 zemlja sudjelovala u kreiranju projekta Active Spa Network

T Ernest Svažić, načelnik Općine Krapinske Toplice

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

urizam u Krapinskim Toplicama u proteklih 20 godina prvenstveno je počivao na aktivnostima Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju te privatnim ulaganjima u medicinske usluge, kao što su bila ulaganja 1996. u Magdalenu, prvu hrvatsku privatnu bolnicu za kardiovaskularne bolesti, ili desetak godina kasnije u Akromion, privatnu bolnicu za ortopedsku kirurgiju. Razvoj medicinskih usluga potaknuo je razvoj obiteljskog smještaja, tako da su Krapinske Toplice danas zagorski lider kad je u pitanju raspoloživi broj kreveta i ostvarena noćenja u toj vrsti smještaja. Osim medicinskih institucija, u zadnjih desetak godina pojavilo se i nekoliko manjih poduzetnika u medicinskom turizmu te je otvoreno nekoliko privatnih praksi za fizikalnu terapiju, masažu ili wellness te privatna poliklinika Maček-Belencan, koja u suradnji s hotelom Toplice nudi preventivne i programe rehabilitacije.

Dakle, već duže od 150 godina osnovni motiv dolaska gostiju u Krapinske Toplice je zdravlje, a osnovni nositelj zdravstvenih programa je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja svoje programe u područjima reumatologije, ortopedije, kardiologije i neurologije temelji na znanstvenoj medicini i stručnom praćenju djelovanja prirodnih ljekovitih činitelja.

Prošlogodišnjim otvorenjem vodenog parka Aquae vivae, započela je nova faza razvoja Krapinskih Toplica. Vodeni park sa svojim sadržajima nalazi se na površini od 18.000 četvornih metara, a uskoro se očekuje otvorenje novih sauna te proširenje vanjskog vodenog parka. Time se omogućuje prebacivanje težišta s kurativnih na preventivne programe, a trenutačno se priprema nekoliko ulaganja koja će se vezati uz ponudu vodenog parka.

Korištenje termalne vode kao energenta pokazalo se izuzetno uspješnim u stakleniku za uzgoj povrća u Jurjevcu kraj Krapinskih Toplica, a i najavljena ulaganja u smještajne kapacitete također računaju s tim značajnim energetskim benefitom. Uz aleju divljih kestena koju je potkraj 19. stoljeća zasadio začetnik zdravstvenog turizma Krapinskih Toplica

4 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Jacob Badl, danas ruski ulagači pripremaju izgradnju modernog hotela s četiri zvjezdice.

Aparthotel Villa Magdalena postao je poznat po svojoj gastronomskoj ponudi i wellness paketima, a 1. lipnja ove godine započinje s dogradnjom novih apartmana i proširenjem wellness centra. Restoran Bellevue koji je bio neizostavan dio društvenog života austrougarskog kurorta, nedavno je dobio novog vlasnika te očekujemo da će najkasnije do ljeta 2017. zablistati novim sjajem.

Pripremaju se ulaganja u turističko naselje i luksuzni starački dom. Privatna ulaganja prate javna, a jedno od njih je novi dječji vrtić koji je značajno podigao rezidencijalnu atraktivnost Krapinskih Toplica za mlade obitelji s djecom.

Već duže od 150 godina osnovni motiv dolaska gostiju u Krapinske Toplice je zdravlje Općina Krapinske Toplice trenutačne napore usmjerava u poboljšanje javne infrastrukture i intenzivira napore vezane uz očuvanje okoliša te je partner Zagorskom vodovodu u realizaciji projekta odvodnje s izgradnjom biološkog pročistača. U završnoj je fazi priprema projektne dokumentacije za uređenje pješačke zone kao i još nekoliko manjih javnih projekata.

U zadnjih godinu dana Općina se aktivno povezala sa sličnim destinacijama u Srednjoj Europi te je sa 16 partnera iz 10 zemalja sudjelovala u kreiranju projekta Active Spa Network koji je prošao prvu razinu evaluacije u okviru EU programa za podunavske zemlje. Projektom su umrežene destinacije zdravstvenog turizma podunavskih zemalja te se planiranim aktivnostima nastoji postići da zdravstveni turizam bude motor lokalne ekonomije i poticaj za razvoj komplementarnih oblika turizma.

BROJKE, BROJKE

Poljoprivredne površine Korištena poljoprivredna površina u Hrvatskoj u 2015. iznosi

1.537.629 ha pad od 2% u odnosu na 2014.

Kategorija oranice i vrtovi zastupljena je sa

841.939 ha

Trajni travnjaci (livade i pašnjaci)

618.070 ha

(54,7%)

(40,2%)

75.470 ha

Trajni nasadi (9%): od toga voćnjaci sa 30.112 ha (2%), vinogradi 25.587 ha (1,7%) i maslinici sa 19.100 ha (1,2%)

758.638 tona

Prirod pšenice iznosi (rast od 17% u odnosu na 2014.)

27% (71.743 t), soje za 49% (196.431 t) te aromatskog, začinskog i ljekovitog bilja za 42% (2800 t)

Također su povećani prirodi

zobi za

Ostvareni prirod kukuruza u 2015. iznosi

1.709.152 tona(17% manje nego u 2014.)

Smanjenje priroda bilježe još neki važniji usjevi: uljana repica šećerna repa

Izvor: DZS

za

za

20% (56.783 t),

46% (756.509 t) i suncokret za 5% (94.075 t)

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Globalno istraživanje konzultantske kuće PwC “N

Tko je u pravu: dioničari ili predsjednici uprava?

Koplja se lome već na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja poduzeća. Čak 73 posto ispitanih ulagača smatra da je glavna svrha stvaranje vrijednosti za dioničare, dok isto mišljenje dijeli tek 16 posto predsjednika uprava koji su itekako svjesni da se od njih očekuje da se pobrinu za šire potrebe svih dionika piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U Kod radno intenzivnih kompanija nužno je uvažavati prvenstveno interese radnika, dok je obrnut slučaj kod kapitalno intenzivnih.

No, najbolje se voditi interesima klijenata.

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave RBA

svakoj tvrtki, a naročito onima izloženim stalnim tržišnim promjenama, model upravljanja vrlo često dođe na kušnju. Iako na papiru podjela uloga između dioničara, uprave, radnika i klijenata zvuči sasvim logično i funkcionalno, dinamika odnosa se uvelike mijenja ovisno o trendovima koji prevladavaju u poslovnoj okolini. Uobičajene ciklične promjene gospodarstva iziskuju od tvrtki stalne prilagodbe koje u periodu konjunkture nisu tako problematične, ali u razdoblju kontrakcije tržišta itekako dolaze pod povećalo. Po principu “sit gladnom ne vjeruje” počinju trzavice između dioničara koji se ne žele odreći dividendi, radnika koji ne gledaju blagonaklono na rezanje prava te uprave koja između dvije vatre mora igrati ulogu medijatora, pazeći na vlastite bonuse.

Naravno, ključnu rolu u cijeloj priči igra njegovo veličanstvo kupac jer koliko god dobro korporativna hijerarhija funkcionirala i davala ploda, ako te plodove nitko ne kupuje, sve je uzalud.

Koliko su različiti interesi, a samim time i pogledi ulagača i predsjednika uprava na funkcioniranje kompanije, otkrilo je nedavno provedeno globalno istraživanje konzultantske kuće PwC Redefining business success in a changing world (Nova definicija poslovnog uspjeha u svijetu koji se mijenja). Rezultati zapravo nikoga ne bi trebali začuditi, ali razlika stavova ulagača i predsjednika uprava kada je riječ o ključnim pitanjima za poslovanje ja-

6 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

sno pokazuje diskrepanciju u viziji razvoja i upravljanja kompanijama. Koplja se lome već na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja poduzeća. Prema ovom istraživanju, čak 73 posto ispitanih ulagača smatra da je glavna

Trvenje između ulagača i menadžera temelji se na tri faktora: netransparentnom izvještavanju, nerazumijevanju i jazu u percepciji svrha poduzeća stvaranje vrijednosti za dioničare, dok isto mišljenje dijeli tek 16 posto predsjednika uprava koji su itekako svjesni da se od njih očekuje da se pobrinu za šire potrebe svih dionika. Investitori općenito žele veći utjecaj na poslovanje kompanije u koju ulažu svoj kapital, a u PwC-u smatraju da trvenje između ulagača i menadžera temelje ima na tri faktora: netransparentnom izvještavanju, nerazumijevanju i jazu u percepciji.

ova definicija poslovnog uspjeha�

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Različiti interesi

Zadatak uprave je kreirati i ostvariti poslovne planove na zadovoljstvo

svih dionika koji moraju razumjeti industriju i tržište. Jer ako radnici traže nerealna materijalna prava, dioničari nerealan povrat, a kupci nerealno niske cijene, sustav jednostavno nije održiv.

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika

Kako na ovu kompleksnu priču gledaju poduzetnici koji se bore s ne baš bajnom hrvatskom gospodarskom realnošću, pokušali smo doznati od relevantnih sugovornika iz kompanija koje igraju ozbiljne uloge na domaćoj poslovnoj sceni.

Predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA) Michael Georg Müller itekako je svjestan da je s gledišta raspodjele kapitala interes radnika i investitora suštinski različit.

Potonji žele maksimizaciju vrijednosti ulaganja, a radnici pak streme većem udjelu plaća u novostvorenoj vrijednosti. Uprava je, kao i obično, razapeta između ta dva cilja jer se njihova primanja temelje i na fiksnoj plaći, ali i na bonusima vezanim za uvećanje vrijednosti kapitala.

“Oprečnost interesa različitih dionika povijesno je istraživana, dokazana i ne predstavlja nepoznanicu za zainteresirani dio javnosti.

Ono što unosi odstupanje u očekivane rezultate su razlike u vremenskom horizontu formiranja interesa pojedinih grupa dionika. Ako zanemarimo cikličnu komponentu ekonomske stvarnosti, vremenski horizont upućuje na razlike u pristupu”, smatra Müller i dodaje kako bi u normalnim tržišnim uvjetima investitori trebali preferirati kratkoročni pristup, menadžeri srednjoročni, a radnici dugoročni.

Potkrepljuje svoju tezu objašnjenjem da investitori žele povrat na kapital u kratkom roku i uvijek mogu prodati udjele pa uložiti u druge, lukrativnije projekte, stoga im dugoročno održivo poslovanje nije prioritet. Menadžeri se ravnaju po trajanju svojih ugovora koji su u pravilu srednjoročni, a za razliku od ulagača skloniji su “maštovitom” pristupu u izvještavanju o poslovanju, sve kako bi izbjegli konflikte za trajanja mandata. Radnici, pak, imaju dugoročne interese jer je njihova pokretljivost manja od pokretljivosti menadžera, a pogotovo kapitala. “Međutim, interes radnika je konfliktan – sa stanovišta raspodjele teže što

Bez kupca nema ni poslovanja, ni društva, a samim time ni povrata na kapital, ističe Došen većem učešću troškova rada u novostvorenoj vrijednosti, dok bi sa stanovišta dugoročne održivosti poslovanja kompanije trebali biti skloniji većem udjelu investicija u jačanje vri8 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

jednosti same kompanije”, objašnjava Müller pa uvodi još jedan faktor u kompleksnu jednadžbu korporativnih odnosa, a to je nepovoljno stanje tržišta.

Kriza otvara oči

Prema njegovim riječima, u lošijim gospodarskim uvjetima se interesi svih aktera mijenjaju prema dugoročnijem horizontu.

“U nestabilnim uvjetima na tržištu svjedočimo sužavanju atraktivnosti alternativnih investicijskih ulaganja, što inače kratkoročno orijentiranim investitorima mijenja interese prema dugoročno održivim vrijednostima vlasničkog kapitala. Interes menadžera proširuje se na obnovu mandata, a ne samo na maksimizaciju rezultata unutar jednog mandata pa se time i vremenski horizont produžava za ostvarivanje ciljeva. Radnici su u nestabilnim vremenima spremniji podrediti interes za maksimizaciju plaća, kako bi preko jačanja investicija nužnih za održivost kompanije ostvarili dugoročne interese. Time se gubi konfliktnost njihovih interesa izražena u prosperitetnim vremenima, ali i umanjuje pregovaračka snaga radničkih reprezentanata”, naglašava Müller, uz napomenu da je teško generalizirati jer se kompanije strukturno razlikuju pa bi se i preferencije aktera trebale voditi tim razlikama. “Kod radno intenzivnih kompanija nužno je uvažavati prvenstveno interese radnika, dok je obrnut slučaj kod kapitalno intenzivnih. No, najbolje se voditi interesima klijenata, a to znači da se kod klijenata mora trajno ostavljati dojam da su za plaćenu cijenu primili kvalitetan proizvod ili uslugu”, zaključuje Müller, a s njegovom poantom slaže se i Marinko Došen, predsjednika Uprave AD Plastika, koji smatra da kupac mora biti u središtu zbivanja ako se u određenom trenutku ne mogu zadovoljiti apetiti svih strana.

“Bez kupca nema ni poslovanja, ni društva, a samim time ni povrata na kapital. U našoj industriji nedvojbeno je kupac najvažniji, pri čemu nipošto ne umanjujem važnost svih ostalih. Naravno da bi cilj svima trebao biti isti, a to je maksimizacija vlastitih profita, no dinamika ostvarenja tih ciljeva, odnosno slaganje ljestvice prioriteta, ponekad mogu biti predmet neslaganja ulagača i uprave. Najvažnije je znati i prihvatiti standarde industrije u kojoj poslujete”, elaborira Došen, uz poruku da je zadatak uprave kreirati i ostvariti poslovne planove na zadovoljstvo svih dionika koji moraju razumjeti industriju i tržište jer ako radnici traže nerealna materijalna prava, dioničari nerealan povrat, a kupci nerealno niske cijene, sustav jednostavno nije održiv. “Poslovanje treba zasnivati na harmoničnom odnosu svih aktera, a preduvjet za to je transparentna

komunikacija”, tvrdi Došen i naglašava važnost društveno odgovornog poslovanja ističući da se uspjeh neke kompanije ne valorizira isključivo kroz ostvarenu financijsku dobit.

Domaći menadžeri osvješteniji

Combisov član Uprave za financije Robert Berišić dijeli slično mišljenje i objašnjava kako živimo u vremenu u kojem je model korporativnog upravljanja usmjeren na zadovoljavanje širih društvenih kriterija s ciljem dugoročne održivosti. “Uprava društva vodi poslove samostalno i na vlastitu odgovornost te donosi sve odluke prema vlastitoj prosudbi, no dužna je uvijek djelovati i u korist dioničara, vodeći pritom računa o interesima zaposlenika. Vidljivo je da se u ovakvom kontekstu uprava nalazi u poziciji balansiranja između više prioriteta i zato je potreban stalni dijalog sa svakim od protagonista, ali ipak ponajprije s vlasnicima i to u skladu s transparentno postavljenim procedurama i pravilima. Sve ovo upućuje da uprava ima određen manevarski prostor, ali u suštini dosta je jasan uži okvir iz kojeg ne smije istupiti kako ne bi ugrozila dugoročno održivo poslovanje društva”, poručuje Berišić i upozorava da bez stalnog rasta prihoda i brige o kupcima nema ni dugoročne stabilnosti. “Društva koja ne kreiraju korisničku lojalnost mogu doslovno preko noći nestati s tržišta. Dakle, ako govorimo o najvažnijem čimbeniku poslovanja, definitivno bih izdvojio korisnika kao fokalnu točku svih aktivnosti iz koje proizlazi i zadovoljstvo svih ostalih dionika”, naglašava i tako potvrđuje da su domaći menadžeri poprilično osvješteniji od globalnih kolega. Naime, spomenuto PwC-ovo istraživanje s početka priče pokazuje da tek nešto više od polovine ispitanih stručnjaka za ula-

Mirenje potrebe za stalnim rastom s ograničenim resursima iziskuje inovativan pristup i fino balansiranje ganja i predsjednika uprava (53 posto) smatra da je svrha poduzeća stvaranje vrijednosti za klijente.

Poslovanje sve kompleksnije

Ipak, iz PwC-a poručuju kako ima i tema oko kojih se investitori i predsjednici uprava diljem svijeta slažu, a to su problemi s tehnologijom u vidu kibernetičkih prijetnji i važnost tržišta Kine i SAD-a za budući rast ekonomije.

Također, i jedni i drugi drže da su tehnološki napredak i demografske promjene vodeći globalni trendovi koji će najvjerojatnije promijeniti šira očekivanja dionika od poslovanja u sljedećih pet godina.

Kakve god promjene nas očekivale ubuduće, ono što je sigurno jest da će poslovanje svih kompanija postajati sve kompleksnije i zahtjevnije. Digitalizacija i globalizacija donose brojne izazove, a i samo mirenje potrebe za stalnim rastom s ograničenim resursima koji su nam na raspolaganju iziskuje inovativan pristup i fino balansiranje, kako unutar kompanijske hijerarhije, tako i prema van. Onima koji se ne uspiju prilagoditi budućnost nije ružičasta, dok se fleksibilnima otvaraju neslućene prilike za razvoj.

Društva koja ne kreiraju korisničku lojalnost mogu doslovno preko noći nestati s tržišta. Dakle, ako govorimo o najvažnijem čimbeniku

poslovanja, definitivno bih izdvojio korisnika kao fokalnu točku svih aktivnosti iz koje proizlazi i zadovoljstvo svih ostalih dionika.

Robert Berišić, član Uprave Combisa

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Istraživanje o operativnoj izvrsnosti

Skloni smo improvizacijama i prečacima

Istraživanje je provedeno među hrvatskim tvrtkama s više od 100 zaposlenika i više od 100 milijuna kuna prihoda u 2014. godini. Gotovo polovina ih, prema odgovorima na anketna pitanja, u bliskoj budućnosti planira početi primjenjivati napredne metodologije za poboljšavanje poslovnih procesa piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ok svjetska poduzeća do svojih strateških ciljeva dolaze kroz disciplinirani i sveobuhvatni proces te dokazane metode, hrvatske tvrtke su sklonije nastojanjima da ostvare svoje strateške ciljeve improvizacijom i prečacima, pokazuje Istraživanje o operativnoj izvrsnosti u najvećim hrvatskim poduzećima 2015. godine.

Operativna izvrsnost je strategija poslovnog upravljanja koja teži nepre-

kidnom poboljšavanju poslovanja kroz realizaciju pune vrijednosti proizvoda ili usluge koju je kupac želio, a zatim kroz najveći učinak i najmanje troškove, ali i kroz uključenost djelatnika na svim razinama. Ona je, uključujući učinkovitost i djelotvornost poslovnih procesa, neizostavan element konkurentnosti na današnjem tržištu.

Istraživanjem, koje je proveo Qualitas, hrvatska savjetodavna kuća za poboljšanje poslovnih procesa, ispitana su

10 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

postignuća, trendovi, planovi, metodologije i rješenja u području poboljšavanja i optimizacije poslovnih procesa na hrvatskome tržištu, ujedno uspoređujući ih sa svjetskim trendovima.

Naše tvrtke zaostaju za trendovima

Ciljana skupina bila su hrvatska poduzeća s više od 100 zaposlenika i više od 100 milijuna kuna prihoda u 2014. godini. U istraživanju je sudjelovalo 71 po-

Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku duzeće, od toga 44 posto iz Zagreba, 11 posto iz Zagrebačke županije, osam posto iz Osječko-baranjske te šest posto iz Istarske županije, dok su druge županije bile zastupljene s po jednim ili dva poduzeća. Nijedno poduzeće iz Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije nije odgovorilo na online upitnik. Najveći broj ispitanih poduzeća zapošljava od 100 do 1000 ljudi, njih čak 80,3 posto. Također, promatrana poduzeća su ponajviše iz prerađivačke industrije (42,3 posto) te trgovine na veliko i na malo (16,9 posto).

Damir Keller, izvršni direktor Qualitasa, istaknuo je kako u usporedbi sa svjetskim trendovima, hrvatska poduzeća znatno zaostaju u načinu poboljšanja svojih operativnih sposobnosti, odnosno pokazuju one trendove koji su

Pitanje koje valja postaviti jest kako promjene uspješno provoditi, u kojem opsegu te koliko brzo i često u tvrtkama zapadnoga svijeta postojali potkraj prošlog stoljeća, oslanjajući se na ISO norme, ponajprije na ISO 9001 koji predstavlja minimalnu razinu upravljanja kvalitetom. “S druge strane,

uspješna poduzeća iz zapadnog svijeta, gotovo bez iznimke, koriste napredne metodologije kao što su Lean i Six Sigma, kojima postižu značajna poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti procesa”, kazao je.

Također, istraživanje pokazuje proturječje između doživljaja učinkovitosti projekata poboljšanja poslovnih procesa i poslovnih rezultata hrvatskih poduzeća. “Drugim riječima, 76,1 posto hrvatskih poduzeća ocijenilo je svoje programe poboljšanja procesa uspješnima, a samo 1,4 posto neuspješnima”, napomenuo je Keller.

Za razliku od hrvatskih poduzeća, većina svjetskih tvrtki je znatno kritičnija prema uspješnosti vlastitih programa poboljšanja procesa. Ne samo da ih manje ocjenjuje svoje programe kao uspješne (47 posto), a čak 14 posto kao neuspješne, nego je taj trend u silaznoj putanji od 2009. godine. Poslovni arhitekti i analitičari tu samokritičnost tumače znatno većim konkurentskim pritiscima, boljim razumijevanjem i mjerenjem procesa te korištenjem naprednih analitičkih i statističkih metoda za otkrivanje neiskorištenih potencijala poboljšanja.

Promjene su nužne

“Usprkos ovakvim rezultatima istraživanja, ohrabruje podatak kako gotovo 50 posto ispitanih poduzeća u bliskoj budućnosti planira početi primjenjivati napredne metodologije za poboljšavanje procesa kao što su Lean i Six Sigma, čime će se izvjesnije i znatno brže ostvariti ciljevi kao što su smanjenje troškova i vremena te poboljšanje kvalitete proizvoda ili usluga i zadovoljstva kupaca”, napomenuo je Keller.

Važno je naglasiti kako je rasprava o potrebi promjena bespotrebna jer one su nužne. Pitanje koje valja postaviti jest kako te promjene uspješno provoditi, u kojem opsegu te koliko brzo i često, smatraju u Qualitasu. Naime, svjedoci smo brzih globalnih promjena – kupci su sve zahtjevniji, konkurencija je sve brojnija i snažnija, ponuda je veća od potražnje, svjetsko tržište uzrokuje česta spajanja i preuzimanja, a kriza koju još nismo prebrodili potaknula je organizacije na značajne promjene u njihovim strategijama i modelima poslovanja.

Pored toga, tu su nove tehnologije i novi regulatorni zakoni koji se odnose na okoliš, sigurnost i rizike.

Kako od znanja stvoriti novu vrijednost

U

sklopu manifestacije Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija prošli tjedan je u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i udruge Pragma održana panel rasprava Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku. Raspravljalo se o kreativnosti u obrazovanju učenika u osnovnim i srednjim školima, ali i o kurikularnoj reformi. Na reformu školstva osvrnuo se Aleksandar Battista Ilić, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, za kojeg je temeljno pitanje kako od znanja stvoriti novu vrijednost. “To je važno pitanje jer se u svim dokumentima samo navodi kako učenike nakon škole pripremiti za tržište rada, čime stvaramo robove, a to nije dobro. Trebamo ih poticati i odgajati tako da oni stvaraju nova tržišta”, istaknuo je. Govoreći o kreativnosti kao bitnoj pretpostavci za razvoj novih tržišta, Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose je naglasila kako je tzv. kreativna klasa zapravo klasa 21. stoljeća. “Hrvatsko društvo je prvak svijeta u tome kako nekoga ukalupiti i ograničiti u radu. Kreativnu klasu odlikuju tzv. 3T značajke, a to su talent, tolerancija i tehnologija”, rekla je ona zaključivši kako je naše školstvo zasićeno informacijama, pa se zato u obrazovnim strukturama treba odmaknuti od informacija prema individualnom pristupu. (S.P.)

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Roko Vuletić, direktor NCP Grupe i predsjednik Udruge

Zbog nedostatka kvalitetnog financijskog partnera, u zadnjih nekoliko godina izgubili smo poslova u vrijednosti sigurno 10 milijuna eura, kaže direktor NCP-a Roko Vuletić

12 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

nautičkog sektora pri HUP-u

Veliki problem u brodogradnji je financiranje Naše kolege u europskim državama imaju sve vrste potpora, pa čak i negativnu kamatnu stopu. Financijske institucije ih u potpunosti prate.

Sve se radi kako se ne bi izgubila radna mjesta. Kod nas je nelogično to da imamo višak likvidnosti u bankarskom sustavu, a manjak likvidnosti u gospodarstvu razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

CP Grupa iz Šibenika imala je rekordnu poslovnu godinu, no unatoč tome, prema riječima njena direktora, još uvijek se ne može reći da je riješila posljedice krize. S njenim direktorom Rokom Vuletićem razgovarali smo o poslovanju, stanju na tržištu te u nautičkom turizmu i sektoru male brodogradnje.

Kao predsjednik Udruge nautičkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Vuletić se zalaže za zaštitu privatnih investitora u marine.

n Koliko brodova u ovom trenutku imate na remontu?

- Prije početka turističke sezone većina plovila obavlja remont, tako da je za nas visoka sezona razdoblje od veljače do svibnja. U ovom trenutku imamo na remontu više od 30 brodova trajekata, brodova HRM-a, izletničkih brodova, katamarana, jahti… Svi oni žele završiti remont prije sezone. n Koliko radnika zapošljava NCP Grupa?

Na koji način posluju tvrtke unutar Grupe?

- Trenutačno unutar Grupe zapošljavamo 250 radnika, od čega u samom remontnom brodogradilištu 175, a tu je i oko 70 stalnih kooperanata. Pored brodogradilišta, u Grupi imamo čarter tvrtku sa 70 plovila i Marinetek NCP, tvrtku za proizvodnju pontona. Riječ je o tvrtkama s uhodanim poslovima koje bilježe rast.

U čarteru imamo većinu jedrilica za kojima raste potražnja, ali i motorne brodove, no za njima je zadnjih godina potražnja nešto slabija.

Najave i prvi pokazatelji ove nautičke sezone su dobri, pa očekujemo nastavak rasta za nekoliko postotaka.

n Kakva je bila prošla godina za NCP Grupu?

- Prošlu smo godinu završili s rekordnim prihodom od 126 milijuna kuna i to nam je bila najbolja godina od postojanja NCP-a. Premašili smo pretkriznu 2007., kada smo ostvarili prihod od 114 milijuna kuna. Prošle godine smo rasli u svim segmentima i vratili smo se

Naša cjelokupna brodogradnja može konkurirati samo u niši specijaliziranih plovila na pretkrizno razdoblje. Najveći doprinos rastu dala nam je izgradnja katamarana za norveško tržište koju smo, zahvaljujući suradnji s tvrtkom CroNoMar, učvrstili. Nedavno smo isporučili 50. katamaran za norveška ribogojilišta, a do kraja godine isporučit ćemo ih još sedam. Norvežani su lideri u uzgoju lososa i tehnološki jako razvijena zemlja. Oni ne staju u nekom poslu, nego ga stalno razvijaju. Oko polovine prihoda brodogradilišta ostvarujemo gradnjom katamarana, a ostatak iz remonta.

Zadnje tri godine bilježimo kontinuirani rast, prebrodili smo krizu, izašli iz predstečajne nagodbe, a problem nam je podrška u financiranju što nastojimo riješiti uvođenjem novog equity partnera, a možda i fonda u naše poslovanje.

126 mil kn lanjski prihod NCP Grupe

250 radnika zapošljava trenutačno

30

više od brodova

trenutačno na remontu

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Gradnja vezova u režiji županijskih lučkih uprava je jako loš primjer kako se država miješa u tržište i to prikazuje kao svoj uspjeh.

Država treba proglasiti područja pogodna za gradnju marina te požuriti s traženjem ulagača, odnosno privatnih investitora.

n Znači, NCP je stabilizirao poslovanje?

- Sigurno su povećani prihodi pridonijeli stabilnijem poslovanju NCP-a i ulijevaju optimizam. No, imamo dosta problema koji nisu direktno vezani uz poslovanje. Naime, kako je većina naših financijskih angažmana bila vezana uz Jadransku banku, situacija s tom novčarskom kućom nas jako opterećuje. Svih ovih godina ta nas je banka uvažavala kao partnera, no nažalost zbog situacije u kojoj se zbog regulative HNB-a našla, ona nas ne može pratiti već se mora brinuti samo o sebi i pokriću dospjelih obveza. Ne može ići u nova kreditiranja ni reprogramirati postojeće tako da trenutačno pregovaramo s raznim financijskim institucijama kako bismo tu situaciju premostili.

Pregovaramo s nekoliko zainteresiranih strateških partnera koji bi dokapitalizirali tvrtke primarno putem otkupa naših obveza u banci, čime bismo rasteretili bilancu te mogli nastaviti rast i razvoj. n Kako onda poslujete?

- Ukratko - poslujemo dobro, ostvarujemo rast, imamo operativnu dobit, dok nam je likvidnost malo ugrožena jer nas ne prati financijska institucija. Inače, financiranje je u brodogradnji veliki problem. Mogu odgovorno reći da smo, zbog nedostatka kvalitetnog financijskog partnera, u zadnjih nekoliko godina izgubili poslova u vrijednosti sigurno 10 milijuna eura. U brodogradnji mogu biti dvije vrste financiranja. Prva je da vas kupac financira. U tom slučaju vi mu morate pružiti financijsko jamstvo, koje naše banke ne žele davati na temelju ugovorenog posla i projekta, nego traže čvrste kolaterale, uglavnom nekretninu.

Druga varijanta je da kupac daje jamstvo da će kupiti brod koji dovršite. U tom slučaju morate imati ili velika osigurana obrtna sredstva ili je opcija da vas prati neka financijska institucija.

Mi u Hrvatskoj nemamo ni jedno niti drugo.

14 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

U cijeni neke novogradnje više od 75 posto troškova otpada na materijal koji morate isfinancirati. Kad već komercijalne banke to ne žele financirati, smatram da bi jamstvo trebao davati HBOR. Sigurno bi hrvatski izvoz u brodogradnji imao puno veći zamah kada bi ga se finacijski pratilo.

n Kakva je praksa u europskim zemljama?

- Naše kolege u europskim državama funkcioniraju na taj način i imaju sve vrste potpora, pa čak i negativnu kamatnu stopu. Financijske institucije ih u potpunosti prate. Sve se radi kako se ne bi izgubila radna mjesta. Posljednja mjera koju je ECB najavio jest otkup dugova tvrtki koje su zapale u probleme, a imaju perspektivu nastavka poslovanja. Kod nas je nelogično to da imamo višak likvidnosti u bankarskom sustavu, a manjak likvidnosti u gospodarstvu.

U tom dijelu, prema mojem mišljenju, trebala bi intervenirati država tako da izdaje jamstva bankama za ugovorene poslove izvoznim kupcima, jer smatram da je izvoz najkvalitetniji segment rasta BDP-a i za nas jedini izlaz iz teške situacije. n Gdje se sada u Hrvatskoj nalazi mala brodogradnja koja je nekada bila strateška grana?

- Kriza je devastirala malu brodogradnju i krizu su osjetili svi u nautičkom sektoru. Netko više, netko manje. Ono što nitko od nas ne može razumjeti jest činjenica da je u istoj godini - kada je mala brodogradnja proglašena strateškom izvoznom granom i osnovan Klaster - donesen Zakon o trošarinama, koji je doslovno dokrajčio već uzdrmanu malu brodogradnju. Propala su mnoga mala brodogradilišta, a privatnici, koji su investirali vlastiti kapital, zadužili se i u konačnici napravili kvalitetne brodove, su bankrotirali. U toj je djelatnosti direktno nestalo oko 350 do 400 radnih mjesta.

Za promociju nautike izdvaja se vrlo malo ili nimalo Zašto ste nezadovoljni radom HTZ-a?

- Mi iz nautičkog sektora izračunali smo da se od nautičara prikupi oko 30 milijuna kuna boravišne pristojbe i stoga nas zanima koliko je HTZ tog novca uložio u promociju nautičkog turizma. Mogu reći da se za promociju nautike izdvaja vrlo malo ili nimalo. Mi iz Udruženja nautičkog turizma nemamo dobru suradnju i nismo zadovoljni radom HTZ-a. Recimo, bila bi velika pomoć kada bi HTZ stimulirao rad prodavaonica na otocima izvan glavne turističke sezone jer nautička sezona počinje već u ožujku i traje do studenoga, te često imamo situacije da nautičari u tom dijelu godine nemaju gdje kupiti kruh, a o nekoj ozbiljnijoj ponudi da i ne govorimo.

n Je li u Hrvatskoj mala brodogradnja nestala?

- U ovom trenutku možemo reći da u Hrvatskoj postoji mala brodogradnja, ali od malih brodogradilišta koja su gradila plovila duža od 12 metara preživjelo ih je samo nekoliko.

Naša brodogradilišta stalno dobivaju nagrade što znači da se kod nas grade kvalitetni brodovi. Ne kažem da bi se možda zadržao rast u maloj brodogradnji kakav je bio 2007. i 2008. godine, ali da nije bilo loših odluka, možda pad ne bi bio velik. Inače, naša cjelo-

Osobno ne znam zašto stopa PDV-a na vez kod nas nije jednaka stopi PDV-a na turističke usluge kupna brodogradnja može konkurirati samo u niši specijaliziranih plovila. Mi smo, primjerice, našli dobitnu kombinaciju s norveškim partnerom koji je prepoznao našu kvalitetu i cjenovnu konkurentnost. Postoji veliki broj tržišnih niša u koje se naša brodogradilišta mogu uključiti. Sličnih potencijalnih naručitelja posla ima dosta, pogotovo u Europi. Znači, treba se koncentrirati na europsko tržište i to na zemlje Zapadne Europe.

n Podržavate li lučke uprave kad je riječ o investiranju u luke nautičkog turizma?

- Logično je da ne podržavam. Recimo, ako privatni investitori žele graditi marine, moraju zadovoljiti čitav niz standarda, moraju se

zadužiti, založiti imovinu kako bi investirali, a ovako mu javni sektor, investirajući u gradnju marina i vezova, radi konkurenciju. Najveći problem je taj što država koristi proračunski novac kako bi konkurirala privatnom poduzetniku tako što na vez koji je izgradila proračunskim novcem ne naplaćuje PDV krajnjem korisniku. Navodno je riječ o lučkoj taksi, ali je sve tako upakirano da se prodaje vez. Privatnik na svaki vez plaća PDV i pored toga plaća niz usluga da bi imao kvalitetnu ponudu. Gradnja vezova u režiji županijskih lučkih uprava je jako loš primjer za to kako se država miješa u tržište i to prikazuje kao svoj uspjeh. Država treba proglasiti područja pogodna za gradnju marina te požuriti s traženjem ulagača, odnosno privatnih investitora.

n Je li istina da je velik broj vezova u marinama prazan? Govori se o 2000 vezova.

- Kod nas je problem visoka cijena veza, što je u sjevernojadranskim marinama rezultiralo time da su talijanski vlasnici plovila odlučili preseliti svoje brodove u talijanske marine koje su snizile cijenu veza i pojeftinile uslugu servisa. Sve su to napravili kako bi vratili plovila u vlasništvu svojih građana u svoje marine. Osobno ne znam zašto stopa PDV-a na vez kod nas nije jednaka stopi PDV-a na turističke usluge. n Što očekujete od novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama?

- Taj zakon svi mi iz nautičkog sektora čekamo već godinama. Prošle godine smo se svi složili - i vlast i oporba i realni sektor i sindikati - oko nacrta tog zakona i sada čekamo.

Ne vidim sada nikakav razlog da se taj zakon ne donese jer osigurava pravnu podlogu i sigurnost za buduće investitore.

Propala su mnoga mala brodogradilišta, a privatnici, koji su investirali vlastiti kapital, zadužili se i u konačnici napravili kvalitetne brodove, su bankrotirali. U toj je djelatnosti direktno nestalo oko 350 do 400 radnih mjesta.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO

11. konvencija Hrvatskih izvoznika

Najbolji izvoznici Pliva, Industrius i Nanobit Uvozimo uglavnom složene proizvode, koji su čak 50 posto skuplji od onih koje izvozimo, istaknuo je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, naglasivši kako analize pokazuju da su hrvatska poduzeća tehnički opremljenija od prosjeka Europske unije, a da unatoč tome hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N 140

više od mlrd kn

hrvatski uvoz u 2015.

87 mlrd kn lanjski hrvatski izvoz

samo

15%

od ukupnog broja tvrtki su izvoznici

a 11. konvenciji Hrvatskih izvoznika deveti put su uručene nagrade Zlatni ključ tvrtkama koje su ostvarile najbolje izvozne rezultate. Za najboljeg velikog izvoznika u 2015. godini proglašena je Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz Bajagića dobila je nagradu kao najbolji srednji izvoznik, dok je zagrebački Nanobit proglašen najboljim malim izvoznikom u prošloj godini.

Najinovativnijim izvoznikom u 2015. proglašen je AD Plastik koji je nagrađen i kao najbolji izvoznik na tržište Francuske.

Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici za prošlu godinu, od ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj samo njih 15 posto su izvoznici. Te tvrtke zapošljavaju 52 posto svih zaposlenih, ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 79 posto svojih sredstava.

U ime svih dobitnika predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan je istaknuo dobar trend

izvoza koji je u porastu. “Bilo bi dobro da imamo niže poreze. Također mislim da bi bilo sjajno kada bi država još više poboljšala opći gospodarski okvir. Kad je riječ o Plivi, mi i dalje planiramo rasti, a i izvozit ćemo sve više.

Fokusiramo se primarno na tržište Europske unije, Rusije i SAD-a, no počeli smo izvoziti i u zemlje kao što su Kanada i Australija. Zapravo nema razvijenog tržišta gdje ne prodajemo Plivine proizvode”, rekao je Furjan te dodao kako je njegova tvrtka lani u istraživanje i razvoj uložila više od 700 milijuna kuna ili 17 posto ukupnog prihoda.

Važnost digitalne ekonomije

“Odnos uvoza i izvoza u Hrvatskoj u 2015. godini je poražavajući. Hrvatska je uvezla robe u vrijednosti većoj od 140 milijardi kuna, a izvezla tek nešto više od 87 milijardi kuna. Uvozimo uglavnom složene proizvode, koji su čak 50 posto skuplji od onih koje izvozimo”, ista-

Robna razmjena Hrvatske

Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini 62,4 posto Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. godine porastao za 11 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dok je uvoz rastao za 7,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U tom je razdoblju izvezeno roba u vrijednosti 87,8 milijardi kuna, a uvezeno u vrijednosti 140,7 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 52,9 milijardi

kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. bila je 62,4 posto, što je za 1,9 postotni bod više nego 2014. godine. Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u 12 mjeseci prošle godine iznosio je 11,5 milijardi eura što je 11,2 posto više nego u 2014. Uvoz, iskazan u eurima, iznosio je 18,5 milijardi eura i porastao je za 7,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je sedam milijardi eura.

16 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Dobitnici nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike u 2015. godini

Pliva Hrvatska Najbolji veliki izvoznik Industrius Najbolji srednji izvoznik Nanobit Najbolji mali izvoznik AD Plastik Najinovativniji izvoznik Rockwool Adriatic Najbolji izvoznik u Italiju LTH Metalni lijev Najbolji izvoznik u Sloveniju Vivera Najbolji izvoznik u Njemačku Podravka Najbolji izvoznik u Bosnu i Hercegovinu knuo je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, naglasivši kako analize pokazuju da su hrvatska poduzeća tehnički opremljenija od prosjeka Europske unije, a da unatoč tome hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno.

Mislim da bi bilo sjajno kada bi država još više poboljšala opći gospodarski okvir, istaknuo je Mihael Furjan Kako je ove godine središnja tema konvencije bila digitalna ekonomija, predsjednik Hrvatskih izvoznika je upozorio da digitalna ekonomija u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznata iako je riječ o brzorastućem sektoru te najvećem pokretaču razvoja.

“Svjedočimo procjenama o nevjerojatnom doprinosu digitalne ekonomije kako gospodarstvu tako i društvu u cjelini. Procjenjuje se

da će digitalna ekonomija do 2025. društvu i gospodarstvu generirati više od 100.000 milijardi dolara. Taj potencijal moramo iskoristiti”, rekao je Bago ocijenivši vrlo važnim u kurikulum obrazovanja uključiti informatičko obrazovanje odraslih i djece te učenje o poduzetništvu, uz promicanje i izgradnju identiteta.

Planira se rast izvoza za 30 posto

“Izvoz je faktor stabilnosti i njime se poboljšava financijski položaj zemlje, jača konkurentnost, stimulira uvođenje novih tehnologija te potiče inovativnost, a zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u lakše podnose vanjske šokove”, poručio je izvoznicima premijer Tihomir Orešković, ocijenivši kako su za rast izvoza u najvećoj mjeri zaslužni poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom našli svoje mjesto na globalnom tržištu i pokazali da mogu konkurirati najboljima.

“Hrvatska ulazi u razdoblje bržeg rasta. Svi pokazatelji za prvi ovogodišnji kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, kao i investicije te zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati do kraja godine, pa čak ga i ubrzati. Misija ove vlade je da također ubrza ekonomski rast i iznad 2,5 posto, odnosno prema tri posto i više, te da taj rast bude održiv. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima”, ocijenio je Orešković, izdvojivši izvoz kao jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva Vlade te ističući kako je plan rast izvoza za 30 posto.

Ivančica Najbolji izvoznik u Austriju Saponia Najbolji izvoznik u Srbiju Feroimpex automobilska tehnika Najbolji izvoznik u Mađarsku AD Plastik Najbolji izvoznik u Francusku HS produkt Najbolji izvoznik u SAD ACG Lukaps Najbolji izvoznik u Nizozemsku Same Deutz-Fahr žetelice Najbolji izvoznik u Tursku Metalska industrija Varaždin Najbolji izvoznik u Egipat OMCO Croatia Najbolji izvoznik u Kanadu Adria winch Najbolji izvoznik u Rusku federaciju

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 17

INTERVJU Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika

Iransko tržište automobila ima veliki potencijal Mi imamo znanje i iskustvo te sigurno možemo pridonijeti razvoju iranske autoindustrije, ali prije svega trebamo se pozicionirati na njihovom tržištu razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

što nam svakako ide u korist. Za nas je to tek početna faza potencijalnog razvoja novog tržišta.

eposredno prije 3. SEE Automotive konferencije u Novom Sadu razgovarali smo s Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave AD Plastika. Taj najveći hrvatski proizvođač autodijelova netom je prije toga dobio dva Zlatna ključa, nagrade Hrvatskih izvoznika, za najinovativnijeg izvoznika i za najvećeg izvoznika u Francusku. AD Plastik imao je i svog predstavnika u gospodarskom izaslanstvu u sklopu nedavnog posjeta hrvatske predsjednice Iranu.

n Kako ocjenjujete proteklu poslovnu godina?

- Unatoč složenoj situaciji u Rusiji i teškom gospodarskom okruženju, lani smo ostvarili prihod veći od milijarde kuna što je najveći prihod AD Plastik Grupe.

Poslovni prihodi povećani su za 14 posto u odnosu na 2014., ostvarena je EBITDA marža od 11,2 posto, koja je 2014. iznosila 5,88 posto. Zaduženost prema bankama smanjili smo u godinu i pol dana za gotovo 100 milijuna kuna. Samo u protekloj godini zaduženost tvrtke smanjena je za 69,4 milijuna kuna. n Koji su vam ciljevi u narednom razdoblju?

- Glavni cilj za 2016. daljnji je rast prihoda od prodaje, povećanje EBITDA marže iznad 12 posto i nastavak smanjenja kreditnih obveza prema planu poslovanja.

Naši ključni ciljevi su rast na postojećim tržištima, unapređenje efikasnosti i profitabilnosti, jačanje financijske stabilnosti, otvaranje novih poslovnih tržišta i povećanje vrijednosti kompanije. n Možete li nešto reći o budućim poslovima u Iranu?

- Prerano je govoriti o konkretnim poslovima u Iranu, no činjenica je da se u idućih pet godina predviđa rast njihovog tržišta automobila u prosjeku od 18 posto. Mi imamo znanje i iskustvo te sigur-

n Kako ocjenjujete uvjete poslovanja u Hrvatskoj?

- Mi smo stopostotni izvoznik i očekujemo konkretne mjere na transparentnosti tečaja kako bismo mogli kvalitetno konkurirati na ino tržištu. Potrebno je žurno usklađivanje proaktivnih mjera fiskalne i monetarne politike te njihovo provođenje. Očekujemo najavljenu poreznu reformu početkom 2017. i izravne poticaje proizvođačima i izvoznicima u vidu rasterećenja. Sve to je važno kako bismo uspješno uhvatili korak sa zemljama u okruženju.

n Što vam znače nagrade Zlatni ključ?

Konkurentnost bez inovacija nije moguća jer na tome počiva rast i razvoj autoindustrije no možemo pridonijeti razvoju iranske autoindustrije, ali prije svega trebamo se pozicionirati na njihovom tržištu. Zadovoljni smo posjetom i uspostavljenim kontaktima. Predstavili smo našu tvrtku i razvidno je da postoji obostrani interes za suradnju, a razgovore ćemo zasigurno nastaviti uskoro. Naše kolege su u Iranu posjetili tvornice Iran Khodra i Saipe, proizvođača automobila koji trenutačno drže 95 posto tržišta. Tamo se već proizvode ili se planiraju proizvoditi vozila naših najvećih kupaca poput Renaulta, PSA i Fiata,

18 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

- Već nekoliko godina zaredom dobivamo Zlatni ključ, što je velika čast jer potvrđuje kontinuitet našeg uspješnog poslovanja. Nagrada za najinovativnijeg izvoznika posebno me veseli jer to pokazuje kako su prepoznati naš rad i trud. Misija naše tvrtke je inovativnim i kreativnim rješenjima te stalnim unapređenjem istraživanja i razvoja proizvoda pridonijeti kvaliteti konačnog proizvoda i uspjehu naših kupaca. U autoindustriji iznimno je važno pratiti trendove i novitete kako bismo bili ukorak, odnosno ispred svoje konkurencije.

n Koliko su važne inovacije za proizvođača autodijelova?

- Konkurentnost bez inovacija nije moguća jer na tome počiva rast i razvoj autoindustrije. Stoga nam je jako važno ulaganje u istraživanje i razvoj. Ulažemo puno u svoje zaposlenike i njihova stručna znanja, ali želimo prepoznati i mlade, inovativne i kreativne stručnjake i posebno nadarene studente kako bismo ih regrutirali u svoje redove, kvalitetno usmjerili i nadogradili njihovo stručno znanje.

AKTUALNO 3. SEE Automotive konferencija

Važna je kvaliteta, a ne cijena Proizvođači opreme za autoindustriju i autodijelova iz regije približili su se visokim standardima tako da poznati proizvođači automobila iz Europe imaju sve manje dobavljača iz dalekoistočnih zemalja, kaže Toni Štambuk piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a 3. SEE Automotive konferenciji, koja se prošli tjedan održala u Novom Sadu, okupilo se više od 200 sudionika iz 100 tvrtki proizvođača automobilske opreme i predstavnika najvećih tvrtki iz sektora automobilske industrije. Sudjelovali su gospodarstvenici iz Srbije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, BiH, Slovačke, Grčke i Turske. Konferenciju su organizirali Automobilski klaster Srbije i Fond za podršku investicija u Vojvodini kako bi se povezali proizvođači autodijelova i opreme za automobilsku industriju u Jugoistočnoj Europi s velikim proizvođačima automobila kao što su BMW, Fiat, Volkswagen, Bosch, Magna...

Značaj regije Jugoistočne Europe

Direktor prodaje solinskog AD Plastika Toni Štambuk održao je desetak B2B sastanaka. Istaknuo je kako je AD Plastik dobavljač Fiata koji ima svoju tvornicu u Srbiji i s kojim je suradnja odnedavno proširena. Štambuka veseli rast automobilske industrije, ali i tržišta dobavljača autoopreme i autodijelova u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. “U našoj regiji je cijena radne snage relativno prihvatljiva, a s druge strane nismo daleko od velikih europskih proizvođača automobila koji su uočili prednosti zemalja regije s obzirom na njihovo iskustvo i tradiciju u proizvodnji autoopreme i dijelova. Proizvođači opreme za autoindustrijiu i autodijelova iz regije približili su se visokim standardima tako da poznati proizvođači automobila iz Europe imaju sve manje dobavljača iz dalekoistočnih zemalja. Znači, Europa se želi pozicionirati ne samo kao vodeći proizvođač automobila nego i opreme za automobilsku industriju”, ističe Štambuk. U zadnjih 16 godina u Srbiji

strane investicije dosegnule su oko 25 milijardi eura, od čega 10 posto otpada na autoindustriju. Direktor Autoklastera Srbije, koji okuplja 50 članica i 16 pridruženih članica, Igor Vijatov ocijenio je da Jugoistočna Europa postaje sve važnija proizvođačima automobila jer u njoj posluju brojne tvrtke koje se bave proizvodnjom opreme za autoindustriju, a njihov broj i dalje raste.

Uska suradnja s dobavljačima

Miodrag Ognjanović, direktor Fiat Automobila Srbija, istaknuo je kako je ukupni godišnji prihod Fiat Grupe 130 milijardi eura, dok za nabavu opreme i dijelova izdvaja 68 milijardi eura godišnje. “Od početka ove godine Fiat je, kako bi osigurao jednostavniju i efikasniju nabavu, reorganizirao odjel za nabavu opreme što je prigoda za nove dobavljače, pogotovo one iz regije. U našem poslovanju prvo se okrećemo kvalitetnim dobavljačima, a tek potom razgovaramo o cijeni i uvjetima suradnje”, kazao je.

Esref Mermer, voditelj poslovanja BMW Grupe za Jugoistočnu Europu, otkrio je kako je cilj ove grupe proizvodnja automobila i motocikala na bazi energetske održivosti, što podrazumijeva smanjenje potrošnje goriva i emisija štetnih plinova.

“Promet BMW Grupe je 92 milijarde eura. Vrijednost direktne nabave je 36 milijardi eura, a indirektne još 16 milijardi eura. Usporedbe radi, vrijednost

Dosta inovacija nam dolazi od naših dobavljača i stoga najčešće i surađujemo s takvima, ističe Esref Mermer nabave za Grupu iz Srbije je 195 milijuna eura, a iz Hrvatske 8,2 milijuna eura.

Doduše ta vrijednost iz Hrvatske raste u velikim postocima, ali je obujam mali”, kazao je Mermer. Dodao je kako velik utjecaj na nabavu opreme u BMW Grupi imaju inovacije. “Dosta inovacija nam dolazi od naših dobavljača i stoga najčešće i surađujemo s takvima”, zaključio je Mermer.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA “UČINKOVITO UPRAVLJANJ

Važno je učinkovito upravljati resursima Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović smatra da je povećanje učinkovitosti cjelokupnog sustava upravo jedna od tema reforme javne uprave, te da je već sadržana u Nacionalnom programu reformi.

Učinkovitost u tom smislu znači praćenje rada i postignutih rezultata u trošenju javnog novca piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

Jedna od strateških mjera je praćenje rezultata rada u javnoj upravi, a jedan od ciljeva reforme javne uprave je praćenje u segmentu zaposlenih i plaća.

Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica uprave

V

ažnost učinkovitoga upravljanja resursima u privatnom sektoru već je odavno prepoznato, s druge pak strane kontroling u javnom sektoru nikako da zaživi u punoj mjeri iako je riječ o segmentu od iznimnog značaja za cjelokupno društvo. Upravo se tom problematikom kontrolinga bavila 2. međunarodna konferencija Učinkovito upravljanje u javnom sektoru na kojoj se razgovaralo o važnost kontrolinga u reformi javnog sektora.

Izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na važnost kontrolinga u javnim financijama, te je podsjetio na probleme koji prate državne financije kao što su fiskalna konsolidacija i odgovornost, spuštanje deficita na 2,6 posto i aktivacija državne imovine.

20 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Ministar financija najavio je izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojima se planira pooštriti postojeće fiskalno pravilo, zatim ojačati upravljanje javnim financijama na svim razinama te osnažiti saborsko Povjerenstvo za fiskalnu odgovornost, kako bi se još više ojačala neovisnost tog saborskoga odbora koji čine neovisni ekonomski stručnjaci. “Želimo zakonskim izmjenama to povjerenstvo ojačati kao dodatni korektiv koji bi na konstruktivan način promišljalo fiskalnu politiku te bolje, efikasnije i neutralnije obuhvaćalo fiskalne procese. O fiskalnoj odgovornosti svi govore a na kraju odgovornost uvijek bude samo na ministru financija”, rekao je Marić.

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović smatra da je povećanje učinkovitosti cjelokupnog sustava upravo jedna od tema reforme javne uprave, te da je već sadržana u Nacionalnom programu reformi. Učinkovitost u tom smislu znači praćenje rada i postignutih rezultata u trošenju javnog novca jer je važno pratiti krajnje učinke potrošenih javnih sredstava i provedenih mjera, projekata i aktivnosti.

“Sva ministarstva imaju svoje strateške programe kojima su definirani i pokazatelji uspješnosti. Međutim, još nemamo djelatnike koji se prate po rezultatima svoga rada - oni se ne ocjenjuju, a isto se tako ni ne nagrađuju.

Jedna od strateških mjera je praćenje rezultata rada u javnoj upravi, a jedan od ciljeva reforme javne uprave je praćenje u segmentu zaposlenih i plaća”, rekla je Dubravka Jurlina Alibegović te dodala kako je Nacionalnim programom reformi predviđeno i spajanje određenog broja agencija i ostalih pravnih osoba. Ministrica je istaknula da je u javnim institucijama zaposleno gotovo 240.000 ljudi, a istraživanja pokazuju kako na jednu jedinicu uloženih sredstava dobivamo gotovo upola manje rezultata nego što je to, primjerice, slučaj u Irskoj.

JE U JAVNOM SEKTORU”

Gospodarsko vijeće HGK-Komore Zagreb

Što je to kontroling?

Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti; skup znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzeća i izvan njega prikupio optimalan broj informacija koje su neophodne za kvalitetno odlučivanje.

“Preporuke Europske komisije su smanjenje razine fragmentiranosti između tijela na središnjoj i lokalnoj razini, te nastavak smanjivanja rascjepkanosti između tijela državne uprave. A jedan od ciljeva reforme je pružanje kvalitetnije usluge gospodarstvu i građanima”, istaknula je Dubravka Jurlina Alibegović.

Učinkoviti kontroling proračuna

Na konferenciji se govorilo i o preduvjetima za učinkoviti kontroling proračuna. Naime, za povećanje učinkovitosti nisu dovoljne samo zakonske ili organizacijske promjene nego i održiv instrument upravljanja strategijom, strateškim i operativnim ciljevima te praćenje učinka. “Moramo imati instrumente i znati što želimo. Moramo imati jednu strategiju, jasne ciljeve i da se zna što se može očekivati od jav-

O fiskalnoj odgovornosti svi govore, a na kraju odgovornost uvijek bude samo na ministru financija, rekao je ministar Marić ne uprave. To je pitanje ulaganja u zaposlenike javne uprave. Nije pitanje samo i isključivo učinkovitosti, nego želimo li i koliko ćemo biti učinkoviti”, rekao je direktor konzultantske tvrtke Outcome Denis Petrović.

Na konferenciji je bilo riječi i o strateškom kontrolingu pri upravljanju tvrtkama od javnog interesa u državnom vlasništvu gdje se iskristalizirao zaključak da bez instrumenta strateškog kontrolinga, odnosno osnovice korporativnoga upravljanja, transparentnost koju svi očekuju nije moguća. Naime, strateški kontroling ima osnovni zadatak kontinuirano pratiti čitav niz financijskih i nefinancijskih pokazatelja. Ono što je važno naglasiti je neizostavnost kontrolinga u modernom upravljanju bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru, jer u vrijeme visokih troškova i rastućih potreba društva nužno je da se resursima upravlja optimalno.

Hrvatska u zlatnoj sredini Poljska često služi kao primjer za korištenje i alociranje sredstava iz EU fondova, rekao je Igor Bobek

U

Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) prošli tjedan održana je druga sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb.

Predstavljajući aktivnosti banke, Domagoj Karadjole, član Uprave HPB-a, naglasio je kako je prošla godina za tu banku bila zahtjevna i turbulentna podsjetivši na uspješno provedenu dokapitalizaciju i optimiziranje poslovanja. “Rezultati nisu izostali te smo prošlu godinu završili s rekordnom neto dobiti od 123 milijuna kuna. Također, u prvom ovogodišnjem kvartalu banka je poboljšala sve relevantne pokazatelje poslovanja”, istaknuo je Karadjole dodajući kako HPB bilježi rast broja novih klijenata i poslovnih

računa, a kojih je sada oko 640.000.

Igor Bobek, viši stručni suradnik u Sektoru za međunarodne poslove HGK, govorio je o mogućnostima sufinanciranja projekata sredstvima iz fondova Europske unije te o aktivnostima i uslugama Predstavništva HGK u Bruxellesu.

Hrvatska se, dodao je, po alokacijama EU sredstava nalazi negdje u zlatnoj sredini članica Europske unije. “Naravno, Poljska je daleko nadmašila alokacije ostalih članica EU-a i često služi kao primjer za korištenje i alociranje sredstava iz EU fondova. Na drugom kraju te tablice su Luksemburg i Danska, dakle, razvijenije države kojima sredstva iz EU-a ne predstavljaju toliki benefit kao drugima”, istaknuo je Bobek. (B.O.)

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Uljaniku jamstvo za dva broda

Vlada je krenula i u izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima se predlaže, među ostalim, i plaćanje pregleda na hitnoj pomoći kada osoba to zahtijeva, a nema indikacija da je hitan slučaj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici uredila obveze koncesionara da sudjeluju u dežurstvu i pripravnosti, te je produžila rad u zakupu u privatnoj praksi za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti do 31. prosinca 2017. Predložene zakonske izmjene trebale bi se donijeti po hitnom postupku, a resorni ministar Dario Nakić je istaknuo da bi neproduljivanje roka zakupa rezultiralo gubitkom 774 radna mjesta.

Vlada je krenula i u izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

“Njima se predlaže povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto, odnosno povećanje maksimalnog iznosa participacije sa 2000 na 3000 kuna. Osiguranicima se propisuje obveza plaćanja naknada za pregled u hitnom bolničkom sustavu kada osoba to zahtijeva, a nema indikacija za hitnu medicinsku pomoć. Time će se smanjiti dugotrajna čekanja, koja su znala iznositi i po 12 sati, jer su hitni prijami bili prenatrpani slučajevima koji nisu bili hitni”,

ma zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa. Na javnom su natječaju za održavanje takvih linija odabrani Croatia

Croatia Airlines i Trade Air održavat će neke domaće linije uz naknadu iz proračuna Dario Nakić, ministar zdravlja

rekao je ministar Nakić te napomenuo kako će iznos naknade biti utvrđen općim aktom Upravnog vijeća HZZO-a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Podsjetimo, u javnosti se govorilo o naknadi od 150 kuna.

Naknade zračnim prijevoznicima

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzima obvezu na teret državnog proračuna sklopiti ugovore o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na koji-

Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Pulskom brodogradilištu Uljanik odobreno je državno jamstvo za osiguranje 80 posto iznosa za financiranje dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama. Država tako jamči za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN RoRo S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.

Za proračun

Objavljen natječaj

Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca

Traži se ravnatelj CERP-a

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava dobilo je akreditaciju za korištenje 1,85 milijardi eura do 2020. godine. Pomoćnica ministrice Katarina Ivanković Knežević pojasnila je da se ovom akreditacijom spriječio povrat u EU blagajnu iznosa od 150 milijuna kuna predujma za potrebe zapošljavanja mladih. “Do sada smo od tog iznosa potrošili nešto više od 78 milijuna kuna i putem mjera koje se provode zaposlili 3800 mladih. Sve aktivnosti iz ove inicijative nastavljaju se i dalje intenzivno provoditi,” rekla je Katarina Ivanković Knežević, dodavši kako je trenutačno mjerama obuhvaćeno 5000 mladih, a cilj je do kraja 2018. da taj broj bude 28.000.

Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju donijelo je odluku o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja CERP-a na razdoblje od četiri godine. Natječaj je objavljen 23. svibnja, a rok za slanje prijava je osam dana.

Trenutačnu dužnost v.d. ravnatelja CERP-a obnaša Milan Dejanović.

22 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

AKTUALNO Talijanske investicije

Potencijal postoji, treba ukloniti prepreke Pravna nesigurnost, promjene pravnog okruženja, izmjene regulative, kao i kompliciran porezni sustav, te nejednaki tretman poreznih institucija na lokalnoj i državnoj razini najviše brinu talijanske investitore piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

alijanski investitori u proteklih dvadesetak godina uložili su više od 1,4 milijarde eura i po tim brojkama šesta su strana zemlja po investicijama u Hrvatsku. Poznato je da se dio talijanskih ulaganja realizira kroz treće zemlje, poput Luksemburga, Austrije ili Njemačke, pa je ta brojka zapravo znatno veća, tako da talijanske investicije premašuju 10 posto ukupnih stranih investicija kod nas. Najviše talijanskih ulaganja otpada na bankarstvo, nekretnine, trgovinu, industriju i turizam. Talijani u svojem vlasništvu imaju više od 150 poduzeća u Hrvatskoj, što čini desetak posto tvrtki na tržištu, a zapošljavaju više od 15.000 ljudi. No interes talijanskih investitora pokazuje kako će se ta brojka u idućim godinama uvelike povećati, istaknuto je na prošlotjednom okruglom stolu Talijanske investicije u Hrvatskoj: aktualna situacija i buduće perspektive, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Pravna nesigurnost, promjene pravnog okruženja, izmjene regulative, kao i kompliciran porezni sustav, te nejednaki tretman poreznih institucija na lokalnoj i državnoj razini najviše brinu talijanske investitore. Problem predstavljaju i parafiskalni nameti, nepredvidljivi troškovi te sporost administrativnih i sudskih postupaka. Ulaganja ne stimulira ni radno zakonodavstvo, kažu talijanski investitori.

Radimo na privlačenju ino investicija

Kada se mjerimo prema drugima, Hrvatska je tek na 60. mjestu po privlačnosti ulagača prema istraživanju Doing Business, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

“Zakonom o poticanju investicija radimo na jačanju naše konkurentnosti i privlačenju stranih investicija jer smo svjesni kako je važno da ono što nudimo investitorima vjerodostojno prati te investicije”, naglasio je Panenić. Ministar je istaknuo kako je velik potencijal za ula-

ganja u poljoprivredi koja nužno treba strateške investitore, a velike su mogućnosti ulaganja u energetske projekte.

Veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj Adriano Chiodi Cianfarani ističe kako se ovim skupom nakon lanjskog listopada željelo osvrnuti na kritične točke, ali i prednosti hrvatskog tržišta. “Veliki potencijal za rast suradnje je i u prekograničnim projektima financiranima iz europskih izvora. Da je budućnost gospodarske suradnje dviju zemalja dobra, govori i činjenica kako niz talijanskih tvrtki već bilježi 20 godina rada u Hrvatskoj, a o interesu dovoljno govore i zadnje dvije investicije, one Florian Grupe u Vukovaru te Ducatti Energia u Ludbregu”, kazao je Cianfarani.

Tijekom skupa potpisan je sporazum o suradnji Agencije za investicije i konkurentnost i tvrtke Finest S.p.A., javne financijske institucije za potporu i promicanje tvrtki iz sjeveroistočnog dijela Italije u inozemstvu.

Velik potencijal za ulaganja postoji u poljoprivredi, ali i u energetske projekte, istaknuo je ministar Panenić

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Projektne prijave za “Kompetentnost i razvoj MSP-a”

Mali poduzetnici lakše do financijskih potpora Potiču se investicije u početna ulaganja, primjerice u osnivanje nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta tvrtke ili pak temeljitu promjenu u ukupnom proizvodnom procesu mikro, malih i srednjih poduzeća piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

promjenu u ukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice. Financijska potpora namijenjena je pravnim ili fizičkim osobama, trgovačkim društvima, obrtima, ali i svima ostalima koji se bave ekonomskom djelatnošću.

Novi načini dobivanja potpora

Poduzetnici više neće morati odmah verificirati cjelokupnu financijsku konstrukciju

M

inistarstvo poduzetništva i obrta objavilo je poziv na dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a - malog i srednjeg poduzetništva. Naime, u sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od 2014. do 2020., mikro, malim i srednjim tvrtkama dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna.

Pritom će se iznosi pojedinačnih potpora male vrijednosti kretati od 300.000 do 30 milijuna kuna. Javni poziv za dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a je trajni poziv do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. prosinca ove godine, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Ministarstvu poduzetništva i obrta.

Taj je poziv namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja poduzetnika, primjerice u osnivanje nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta tvrtke ili pak temeljitu

24 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, je istaknuo kako je zbog dosadašnjih velikih administrativnih prepreka u prijašnjem pozivu to ministarstvo odlučilo projektnu aktivnost vezanu za izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu malih i srednjih poduzetnika zatvoriti, ali i rekonstruirati zajednička nacionalna pravila te ujedno raspisati novi natječaj u vrijednosti 867 milijuna kuna. Dodao je kako je broj administrativnih faza u natječaju smanjen sa šest na tri, procjena aplikacija sa 120 dana smanjena je na 90 dana, donja granica dodijeljenih potpora spuštena je na 300.000 kuna, a gornja podignuta na 30 milijuna kuna. Horvat je naglasio kako prilikom prijave na natječaj poduzetnici više neće morati verificirati cjelokupnu financijsku konstrukciju te dostaviti obvezujuće pismo namjere, već će se to zahtijevati u završnim fazama natječaja.

O novim načinima dobivanja potpora govorio je i Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, koji je istaknuo kako je zbog kompliciranosti prijašnjih natječaja dosad odobreno malo potpora projektima mikro, malih i srednjih poduzeća, te se zbog toga krenulo u pojednostavljenje pravila. “Smanjili smo dokumentaciju, ali će se dio nje dostavljati na zahtjev. Ujedno je napravljena razlika između mikro i malih poduzetnika u odnosu na srednje, a pojednostavljen je i kriterij ocjenjivanja projekata poduzetnika. Obvezujuće pismo namjere poslovne banke, koje je ranije bilo najveći problem malim poslodavcima, sada više nije potrebno”, zaključio je Tolušić.

Konferencija INNOVA 2016. održana u Osijeku

za inovacije 748 milijuna kuna Krajnji cilj ovoga natječaja nije samo imati novi proizvod, nego i tvrtke koji će taj proizvod na tržištu moći i znati prodavati, te da će moći zapošljavati nove djelatnike, istaknuo je ministar gospodarstva piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N

akon Zagreba i Opatije, proteklog je tjedna u Osijeku održana konferencija Innova 2016. u povodu objave otvorenog poziva za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja čija vrijednost iznosi 748 milijuna kuna. Čak 85 posto tih sredstava osigurava se iz europskih fondova, a ostatak čini domaća komponenta. Sredstva iz natječaja namijenjena su prvenstveno poduzetnicima za provo-

Hrvatskoj trenutačno nedostaje visokotehnološki razvijenih tvrtki, rekao je Panenić đenje projekata istraživanja i razvoja koji će rezultirati novim ili znatno poboljšanim proizvodom ili uslugom. Najniža vrijednost potpore iznosi 190.000 kuna, dok je najviša vrijednost 56 milijuna kuna. Javni poziv Ministarstva gospodarstva je pripremljen u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja, a prijave se mogu podnositi od 1. lipnja. Predviđeno trajanje natječaja je do 2019. godine ili do iskorištenja sredstava, nakon čega će uslijediti novi natječaj.

“Nadam se da će hrvatski proizvođači nakon ovoga natječaja imati u ponudi znatno više novih proizvoda i roba koje

će biti konkurentne ne samo na hrvatskom, nego i na europskom i svjetskom tržištu. Za dobivanje sredstava se neće čekati kraj natječaja nego će ona biti odobravana prema prijavi. Odnosno, aplikant koji zadovoljava uvjete natječaja moći će odmah krenuti u realizaciju”, naglasio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić na konferenciji u Osijeku.

Jedan od najsloženijih natječaja

Dodao je kako je usvojena Industrijska strategija, zatim Strategija poticanja inovacije, te Strategija pametne speci-

jalizacije čime je stvoren temelj za početak povlačenja i ovih sredstava iz EU fondova.

Panenić je ocijenio da je ovo jedan od najsloženijih natječaja. “Ovdje su u pitanju velika sredstva, traži se inovativnost, traži se proizvod koji će biti vrlo konkurentan, a tako će se i ocjenjivati.

Očekujem da će takav pristup biti i ovdje u Slavoniji jer sam već upoznat s nizom zainteresiranih tvrtki i nadam se da su neke od njih spremne za prijavu na natječaj. Krajnji cilj ovoga natječaja nije samo imati novi proizvod, nego i tvrtke koji će taj proizvod na tržištu moći i znati prodavati, te zapošljavati nove djelatnike. Prema onome kako su postavljeni indikatori, ovaj natječaj bi u konačnici trebao rezultirati sa 3500 do 4000 novozaposlenih, rekao je Panenić dodajući kako će sredstva dodijeljena u sklopu ovog natječaja biti zamašnjak rasta i razvoja ne samo tvrtki koje će aplicirati za sredstva, već i njihovih partnera, a time i gospodarstva u cjelini. Istaknuo je i kako Hrvatskoj trenutačno nedostaje visokotehnološki razvijenih tvrtki koje bi angažirale i znanstvenoistraživački sektor što se negativno odražava na gospodarstvo.

Edukacijske radionice

Slabi odziv poduzetnika U nastavku konferencije održane su i edukacijske radionice na kojima je detaljnije predstavljena natječajna dokumentacija, kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, faze postupka dodjele sredstva i ostale relevantne informacije vezane uz natječaj. Međutim, ono što zabrinjava je činjenica da se na opatijsku i osječku konferenciju odazvalo premalo poduzetnika. Stoga je ministar Panenić najavio kako će promotivne aktivnosti trebati pojačati tijekom raspisanog natječaja.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Javna nabava

Najjeftinije ne mora biti i najpovoljnije Do ljeta bi trebao biti spreman novi zakon o javnoj nabavi u kojem će se izmijeniti odredba o najjeftinijoj ponudi kao glavnom kriteriju. Hrvatske tvrtke moraju se potruditi kako bi sudjelovale u javnim nabavama i u Hrvatskoj i regiji, kao i na natječajima koje raspisuje Europska banka za obnovu i razvitak, jer je riječ o velikom potencijalu za njihov razvoj piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U 42 mlrd kn vrijednost godišnje javne nabave

13%

udio javnih nabava u BDP-u

kupna vrijednost godišnje javne nabave u Hrvatskoj iznosi gotovo trećinu našeg nacionalnog proračuna, odnosno čak 42 milijarde kuna.

Udio javnih nabava u BDP-u iznosi gotovo 13 posto. Istovremeno, glavni kriterij za odabir na takvim natječajima najčešće je najniža cijena, a najjeftinije ponude počesto dovedu do toga da nabavljena roba ne bude dovoljno dobre kvalitete. Prema EU direktivama, poznato je, ne smiju se favorizirati domaći proizvođači, ali brojne zemlje efikasno i suptilno štite domaće proizvođače sa skrivenim elementima zaštite, a da time ne krše propise.

O potencijalu, važnosti ali i načinima kako osigurati kvalitetniju javnu nabavu govorilo se na međunarodnoj konferenciji Javna nabava kao ključna strateška funkcija za učinkovito upravljanje, koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Europska banka za obnovu i razvoj.

Želja nam je unaprijediti pripremu natječaja, potaknuti tvrtke da sudjeluju u natječaju, podupirati zdravo natjecanje te omogućiti razmjenu iskustava, istaknula je direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić. “Proces javne nabave često ne odgovara tržišnim zahtjevima, čime se stvaraju prepreke i upravo zato je važno prepoznati stratešku ulogu javne nabave. Tome bi trebao pomoći i novi zakon o javnoj nabavi koji je u pripremi”, smatra potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. “U provedbi javnih natječaja moramo se više voditi kvalitetom kao sredstvom za poboljšanje konkurentnosti hrvatske poslovne zajednice na nacionalnoj i na međunarodnoj razini”, kaže Kramarić.

Javni dijalog o javnoj nabavi

Voditelj službe za međunarodnu suradnju i usklađivanje sustava Ministarstva gospodar-

Izmjene Zakona o javnoj nabavi

Najviše vrijednosti za naš novac U izmjenama Zakona o javnoj nabavi veliki fokus je na fleksibilizaciji postupka javne nabave, posebice kako bi se smanjili troškovi za obje strane, i onoga tko raspisuje i onog koji se prijavljuje na natječaj. Izmjenama se također želi povećati jasnoća pravnih formulacija, pojednostaviti poslovne procese, jačati

konkurentnost i ostvariti glavni cilj javnih nabava - dobiti najbolju vrijednost za javni novac. Prema izmjenama, cijena bi sada u većini natječaja činila 90 posto procjene vrijednosti ponude. Za natječaje više neće biti potrebno skupljati brojne lokalne certifikate nego jedinstveni europski dokument (European Single Pro-

26 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

curement Document - ESPD). Istovremeno, povezat će se javni registri poput poreznog, sudskog, poduzetničkog, kriminalističkog i onog Fine s nacionalnim sustavom nabave (EOJN RH). Snizit će se i administrativne takse za sudjelovanje u natječajima i standardizirati natječajna dokumentacija.

stva Ivan Palčić najavljuje kako će ovaj novi zakon o javnoj nabavi ukinuti jednu od najosporavanijih odredbi - onu o kriteriju najjeftinije ponude. “Svi jako dobro znamo da se mnoge najjeftnije ponude nisu pokazale i najkvalitetnijima. Izmjenama ovog zakona dat će se prilika inovativnim tvrtkama, a uz smanjenje korupcije i odstupanja, osigurat će se i uštede”, ističe Palčić. Prema procjenama Ministarstva gospodarstva, očekuje se kako će prije ljetne saborske stanke zakon proći i Vladu i parlamentarnu raspravu.

Takve promjene već su protekle godine donesene u Sloveniji, ističe direktor Udruženja za inženjering u Gospodarskoj zbornici Slovenije Dejan Papež, a direktorica Centra za usluge i posredovanje Privredne komore Srbije Nataša Kecman smatra kako upravo gospodarske komore trebaju pokretati takve promjene. “Komore predstavljaju most između gospodarstvenika i Vlade. Usmjerene su na zadovoljavanje tržišnih zahtjeva. One osluškuju iskustva i potrebe javnog i privatnog sektora te nastoje te potrebe implementirati u zakone”, dodala je Nataša Kecman.

Ne treba zaboraviti na javni dijalog o javnoj nabavi, upozorava voditeljica ljudskih potencijala i službe za opće i pravne poslove Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot Gambiroža. “Javna nabava čini velik dio bruto domaćeg proizvoda svake države pa tako i svih zemalja u regiji. Na taj način ima i snažan utjecaj na cjelokupni gospodarski razvoj zemlje. Uz pomoć Europske banke za obnovu i razvitak, koja je osigurala 20 mili-

Proces javne nabave često ne odgovara tržišnim zahtjevima, kaže Vedrana Jelušić Kašić juna eura potpore malim i srednjim tvrtkama u Bosni i Hercegovini, jača se njihova konkurentnost za sudjelovanje na javnim natječajima na domaćem i međunarodnom tržištu”, smatra Dragana Kokot Gambiroža.

Ključna je prilagodba

Generalni direktor španjolske agencije ICEXTrade & Investment Isaac Martin Barbero ističe kako je potraga za novim prilikama, pronalazak zajedničkih područja suradnje i prilagodba ono što vodi izvrsnosti. “Samo na taj način bit ćemo u stanju prebroditi izazove koji se stavljaju pred nas te istraživati mogućnosti zarade na domaćem i inozemnom tržištu”, kaže Barbero.

Direktor Odjela za javne nabave EBRD-a Jan Jackholt kazao je kako je EBRD u 2015. godini osigurao investicije u vrijednosti od čak 8,9 milijardi eura. “Tvrtke iz regije moraju sudjelovati u natječajima. Na našim web stranicama možete pronaći natječaje koji su u tijeku, pozive za pretkvalifikaciju za sudjelovanje na tenderima, kao i pozive za konzultante za iskazivanje interesa. I same klijente koji su korisnici zajmova koje financira EBRD možete kontaktirati kako bi vam odgovorili na dodatna pitanja”, zaključio je Jackholt.

Svi jako dobro znamo da se mnoge najjeftnije ponude nisu pokazale i najkvalitetnijima.

Izmjenama ovog zakona dat će se prilika inovativnim tvrtkama, a uz smanjenje korupcije i odstupanja, osigurat će se i uštede.

Ivan Palčić, Ministarstvo gospodarstva

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 27

Proizvodnja jagoda skrivena prilika za hrvatske poljoprivredn

Izlaz je u plasteni U Hrvatskoj je lani proizvedeno upola manje jagoda nego 2013., a izvezeno ih je za 250.000 eura. Istodobno, uvoz jagoda dosegnuo je 10 puta veću vrijednost. Dok neki proizvođači vjeruju u potencijale proizvodnje jagoda, drugi upozoravaju na velike probleme domaćih proizvođača - skupu proizvodnju i nelojalnu konkurenciju piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a mogućnost povećanja proizvodnje jagoda upozorio je jedan od njezinih vodećih otkupljivača - AgroFructus i njezin predsjednik Uprave Denis Matijević. S druge strane predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko smatra kako se radi o mukotrpnom poslu u kojem iz godine u godinu pada profitabilnost.

Prema podacima koje je dostavila AgroFructus Grupa, pozivajući se na podatke HGK, rekordne 2013. godine proizvedeno je 4800 tona jagoda. Te godine izvezeno je jagoda u vrijednosti od oko 450.000 eura, dok je uvezeno tri i pol puta više. U 2015. situacija je znatno nepovoljnija. Naime, u Hrvatskoj je proizvedeno gotovo upola manje jagoda, a izvezeno je u vrijednosti 250.000 eura, dok smo uvezli jagoda u gotovo 10 puta većoj vrijednosti od izvoza. “Iako AgroFructus posljednjih nekoliko godina povećava proizvodnju i otkup, pogled na sliku ukupne proizvodnje jagoda u Hrvatskoj pokazuje da je, u odnosu na 2014., proizvodnja pala te da je u odnosu na rekordnu 2013. čak upola manja. Naime, u Hrvatskoj se proizvede oko 2500 tona jagoda, od čega je AgroFructus Grupa otkupila jednu petinu”, priopćio je predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević.

On ističe kako u proizvodnji jagoda leži golem potencijal. “Posljednje dvije godine proizvođačima jagoda velike štete nanio je mraz i dugotrajni kišni period. Sve su to izazovi za proizvođače koji se suočavaju s propadanjem nasada, ali će se uskoro suočavati i s bolestima nasada i financijskim gubicima ukoliko ih ne zaštite. Naime, jagode u kontroliranim uvjetima odnosno u plastenicima puno manje stradavaju od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Prošla iskustva su nas poučila da je budućnost upravo u takvoj proizvodnji, dok proi-

zvodnja na otvorenom nosi preveliki rizik”, kaže Matijević.

Radno intenzivna jagoda

U AgroFructusu su mišljenja kako se prostor za povećanje proizvodnje nalazi u produženju sezone proizvodnje, a time i potrošnje. “Jagoda je radno intenzivna i kao takva značajno pridonosi samozapošljavanju. Proizvodna sezona se može produljiti tako da, nakon doline Neretve i Slavonije, pokrenemo proizvodnju i u brdsko-planinskim područjima, jer klimatski je to zadovoljavajuće područje, a treba naglasiti da bi to imalo strašan utjecaj na taj

Proizvodnja na otvorenom nosi preveliki rizik, kaže Denis Matijević dio Hrvatske u smislu zaustavljanja migracije”, ističe Matijević.

Predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko pad proizvodnje jagoda pripisuje i tome što je dio uzgajivača prestao s proizvodnjom, ponajprije zato što se radi o mukotrpnom poslu koji zahtijeva velika ulaganja. “Profitabilnost jagoda je uvelike opala. Pojedini uzgajivači pokušavaju to donekle nadoknaditi tako da svoje jagode plasiraju direktno potrošačima, izbjegavajući posrednike i tako možda postižući bolju prodajnu cijenu. U porastu je prodaja po tržnicama, na štandovima, dostava poštom, prodaja putem interneta… To su neki novi trendo-

28 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

vi u plasmanu jagode”, kaže Govorko čija se obitelj više od 30 godina bavi uzgojem jagoda.

Pad broja uzgajivača on tumači i time što uzgajivači jagoda, barem u Dalmaciji, ne dobivaju nikakve potpore jer imaju sitne parcele. “Potpore dobivaju veliki i oni uzgajivači koje njihovi gradovi i općine podupiru. Nas u Vrgorcu nitko ne podupire. Prije nekoliko godina bilo je 140 uzgajivača jagoda, a danas nas je oko 80.

Ove godine smo proizveli od 300 do 350 tona vrgoračkih jagoda dok smo ih prije proizvodili oko 600 tona”, kaže Govorko.

No, barem je otkupna cijena jagode nešto porasla, sad je 13 kuna, dok je nekada bila ispod 10 kuna, priznaje. “Po uzoru na ostale europske države, i kod nas bi burza, odnosno tržište trebali određivati cijene voća i povrća. Očito je da do danas nismo imali podršku politike niti su njih zanimali naši problemi. Sposoban političar, ministar ili gradonačelnik, trebao bi znati na koji se način situacija preokreće na bolje”, mišljenja je predsjednik Vrgoračke jagode.

Nelojalna konkurencija

Uz visok PDV, koji uzgajivač jagoda plaća za svaki artikl koji koristi u proizvodnji, počevši od sadnica, preko opreme i alata do gajbica i ambalaže, Govorko problem vidi i u nelojalnoj konkurenciji i neredu na domaćem tržištu. Tvrdi da na naše tržište dolaze uvozne jagode proizvođača kojima njihova država pomaže na sve načine. “I uz to, prodaju se pod našim imenom. Mi smo na tu pojavu više puta upozoravali, ali se taj problem godinama ponavlja. Na to smo upozorili i prije mjesec dana kada su se navodne prve vrgoračke jagode pojavile na tržnicama većih gradova”, kaže. Proizvođači vrgoračkih jagoda su pokrenuli proces zaštite i on je sada blizu kraja, no Go-

nike?

čkoj proizvodnji

vorko sumnja da će se time nešto bitno promijeniti. “Pokušat ćemo već od iduće godine vrgoračke jagode plasirati u posebnim zaštićenim i prepoznatljivim posudama. To će nam poskupjeti proizvodnju, ali u situaciji nesređenog tržišta to nam je jedino rješenje. Morat ćemo svake godine imati drugačiju ambalažu od drugih, kako bismo se koliko-toliko zaštitili”, pojašnjava Govorko koji se pribojava da će zaštita zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode, ako im ne osigura veću prodajnu cijenu proizvoda, biti tek još jedan namet koji moraju plaćati.

Opisuje kako ima slučajeva da preprodavači kupe desetak kilograma vrgoračkih jagoda pa ih pomiješaju s onim iz uvoza koje odležavaju i po 15 dana u hladnjačama. “Vrgoračka jagoda je svježa i možete je prepoznati po mirisu. Proizvođači koji su članovi udruge Vrgoračka jagoda ne mogu dobiti ni poticaje jer su im parcele usitnjene. Uz poticaje, dok ih je bilo, i proizvodni proces je bio jeftiniji.

Današnja skupoća odražava se i na broj

proizvođača i na broj članova udruge, pa Govorko navodi kako su u toj udruzi nekoć imali 120 članova, a sada ih je oko 70.

Podršku domaćim proizvođačima mogu pružiti i lokalne zajednice, pa tako ističe kako je zadovoljan nedavnom promocijom Vrgoračke jagode u Zagrebu koji je organizirala Turistička zajednica.

Dolina Neretve

U posljednjih nekoliko godina u zamahu je proizvodnja jagoda u dolini Neretve.

Jedan od uzgajivača je i Strahimir Filipović, vlasnik tvrtke Mandarinko, koji kaže da njihove jagode ranije sazrijevaju od vrgoračkih jer rastu na muljevitom i humusnom terenu, dok su vrgoračke slađe i crvenije jer rastu na zemlji crvenici. Filipović kaže da u jednom danu u berbi jagoda na vrgoračkom i neretvanskom području sudjeluje oko 700 berača, što je značajan broj. Ističe da domaći potrošači prednost daju domaćim jagodama, što samo po sebi otvara prostor za rast. “Osim toga, pojedinci i udruge

Nas u Vrgorcu nitko ne podupire.

Prije nekoliko godina bilo je 140 uzgajivača jagoda, a danas oko 80, kaže Govorko uzgajivača sve više se trude probiti na nova tržišta te su osmislili nove kanale prodaje kako bi direktno došli do potrošača. Ograničenje je svakako nedostatak obradive zemlje i starost stanovništva u ruralnim sredinama te nameti veći nego u nama konkurentskim zemljama. Osim toga, uzgoj jagoda je dosta skup. Slična je situacija i s ostalim mediteranskim kulturama”, kaže Filipović.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Izgradnja sustava navodnjavanja poljoprivrednih po

Navodnjavanje: priča za vrijeme suša, poplava i izbora Prema planu Nacionalnog projekta navodnjavanja, cilj je postići još 60.000 hektara navodnjavanih površina, kaže ministar Romić. No, problematika navodnjavanja više je nego složena. Trenutačno se ne koristi ni postojeća infrastruktura, a vječitu barijeru uspješnom navodnjavanju predstavlja i kronični nedostatak novca kod krajnjih korisnika - poljoprivrednika piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Službeni podaci ukazuju na to da se u Hrvatskoj navodnjava 9264 hektara ili 0,86 posto korištenih poljoprivrednih površina. Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana

P

riče o značaju navodnjavanja (i odvodnjavanja) poljoprivrednih površina u Hrvatskoj unatrag dva-tri desetljeća imaju nekoliko cikličkih pravila. Neizostavno se pojavljuju u vrijeme suša, u vrijeme poplava te u vrijeme izbora. U tim razdobljima, priča o navodnjavanju/odvodnjavnju naglo postaje čak i medijska top tema. U vrijeme između tih (ne)prirodnih pojava tema navodnjavanja rijetko izbija na površinu. Tek tu i tamo pojavi se poneki katastrofični medijski naslov tipa “Čak i u Albaniji se navodnjava više nego u Hrvatskoj”.

Iako ovakav uvod nekome može biti previše iskarikiran, mnoge činjenice govore tomu u prilog. Svaka sušna godina (a takve su sve češće) rezultira bitno smanjenim prinosima poljoprivrednih kultura. S druge strane, kišne, a osobito poplavne godine kakva je bila 2014., ponovno iz dubokog sna bude davnu priču o potrebi izgradnje kanala Dunav-Sava i sličnih projekata.

Prema nekim podacima s kraja 2014. godine (Agropedija), Hrvatska ukupno raspolaže sa 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je korišteno 1.301.985 hektara, a u ARKOD je upisan 1.026.081 hektar.

Službeno ne mora biti i realno

Istovremeno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz travnja 2011. godine, površinskim načinom navodnjavanja bilo je navodnjavano 1836 hektara, orošavanjem 1674 hektara i kapanjem 117

30 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

hektara. Definitivno, riječ je o više nego skromnim podacima.

Nešto svježijim podacima raspolaže zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak, inače doktor poljoprivrednih znanosti, koji također ističe kako se prema veličini navodnjavanih površina Hrvatska nalazi na jednom od posljednjih mjesta u Europi.

“Službeni podaci ukazuju na to da se u Hr-

Pripremljeno je oko 90 projekata za navodnjavanje gotovo 124.000 hektara vatskoj navodnjava 9264 hektara ili 0,86 posto korištenih poljoprivrednih površina. S obzirom na postojeće prirodne potencijale, a to su kvaliteta tla, bogati vodni resursi uz klimatske pogodnosti, nedvojbeno je da ih je potrebno koristiti za učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju.

Analize pokazuju da se suše u Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i dužini trajanja mogu smanjiti urode raznih kultura od 20 do 80 posto”, ističe Kraljičak.

ovršina u Hrvatskoj

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO

U svakom planu ima i prepreka i te prepreke sada preskačemo kako bismo u svim dijelovima Hrvatske, gdje će to biti potrebno, imali izgrađene sustave navodnjavanja.

Davor Romić, ministar poljoprivrede

No, to su samo službeni podaci koji u odnosu na realno stanje na terenu ne donose pravu sliku.

Naravno, to ne znači da je priča o navodnjavanju u Hrvatskoj znatno bolja. To naprosto znači da mnogi poljoprivrednici koji navodnjavaju svoje površine, tu činjenicu nikome ne prijavljuju iz više razloga. Radi se uglavnom o proizvođačima voća i povrća koji za navodnjavanje koriste podzemne izvore vode (bunare), obližnje kanale ili rijeke. Svi su oni listom sami financirali svoje manje ili više stručne sustave za navodnjavanje. Pitanje dobivanja prava ili nekih oblika koncesija na korištenje voda kod nas je do te mjere birokratski komplicirano (i preskupo) da većinu ljudi odvraća od namjere legaliziranja takvog oblika korištenja voda. To više jer se najčešći “motivacijski” oblik nadležnih državnih službi svih razina svodi na kažnjavanje.

No, čak i da su stvarni podaci o navodnjavanim površinama dvostruko veći od službenih, još uvijek su to preskromne brojke za mogućnosti koje Hrvatska ima.

Romić: Preskačemo prepreke

Upravo u cilju da ukaže na potencijale i konkretne projekte koji se u Hrvatskoj već provode unatrag nekoliko godina, ministar poljoprivrede Davor Romić još prije mjesec i pol dana, početkom travnja, posjetio je tri sustava navodnjavanja na istoku Hrvatske: Baranju u Osječko-baranjskoj, Biđ-Bosut u Vukovarsko-srijemskoj, te Kapince-Vašku u Virovitičko-podravskoj županiji.

Gradilište dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-Bosutsko polje u Općini Sikirevci proteže se trasom planiranog plovnog kanala Dunav-Sava.

Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u sklo32 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

pu NAPNAV-a (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama), koji u prvoj fazi obuhvaća gradnju dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u duljini od 14,78 kilometara. Osim izravnog izvora vode za navodnjavanje oko 4000 hektara poljoprivrednih površina, taj će sustav osigurati i dohranjivanje dominantnih vodotokova Bosuta i Biđa. Time će se stvoriti uvjeti za gradnju više manjih sustava navodnjavanja koji se planiraju na tom području.

Tom prilikom je ministar izjavio kako je u Hrvatskoj pripremljeno oko 90 projekata za navodnjavanje gotovo 124.000 hektara poljoprivrednih površina te ustvrdio kako se ide u dobrom smjeru, istaknuvši da prije desetak godina gotovo da i nije bilo takvih programa.

“U svakom planu ima i prepreka i te prepreke sada preskačemo kako bismo u svim dijelovima Hrvatske, gdje će to biti potrebno, imali izgrađene sustave navodnjavanja. Da bismo do toga došli, moramo mijenjati navike i ići prema dohodovnim poljoprivrednim kulturama jer su sustavi navodnjavanja skupi”, rekao je Romić.

Ministar je u Baranji, pri obilasku prošle godine izgrađenog Lateralnog kanala, podsjetio kako je ta investicija ostvarena suradnjom resornog ministarstva, Hrvatskih voda i Osječko-baranjske županije, a upravo suradnja institucija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave detektirat će sve probleme i prioritete.

“Cilj nam je postići ono što je planirano u Nacionalnom projektu navodnjavanja, a riječ je o 60.000 hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina”, rekao je Romić. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je približno 18.000 hektara navodnjavanih površina, a stavljanjem u potpunu funkciju tri spomenuta sustava, navodnjavano će biti daljnjih 9000 hektara.

Fićom po autocesti

Ozbiljnim i kvalitetnim pristupom izgradnje sustava navodnjavanja i odvodnjavanja, što se u Hrvatskoj i događa protekle tri-četiri godine, dugoročno se može dostići cilj o navodnjavanju stotinjak tisuća hektara obradivih površina. Međutim, to još uvijek nije jamstvo da će poljoprivredni proizvođači zaista i koristiti takve mogućnosti. Ne zato što to ne žele, nego zato što izgradnja nekog velikog sustava ne znači da je on time i iskoristiv. Da bi ga koristili, seljaci prije svega moraju imati potrebni tehnički sustav kojim mogu iskoristiti raspoloživu vodu. Takav sustav nije jeftin i gotovo ga je nemoguće isplatiti primjenom sada dominantnih ratarskih kultura. Pojednostavljeno rečeno, to je isto kao da se na skupo izgrađenu mrežu autocesta uputi netko s vremešnim fićom, a da k tome još nema novca ni za gorivo niti za cestarinu.

Ključ je u humusu

Znaor: Zaboravite navodnjavanje!

D

r. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar, u razgovoru za Privredni vjesnik još prije četiri godine je istaknuo kako treba zaboraviti navodnjavanje i promijeniti način obrade tla.

- Meni je na neki način žao što sam jedan od malobrojnih agronoma ili ljudi iz struke koji zagovora neki drugi pristup i diže svoj glas protiv koncepta navodnjavanja. Prije svega, nisam protiv navodnjavanja na površinama gdje se uzgaja povrće ili neke druge višegodišnje kulture gdje navodnjavanje ima ekonomsku isplativost. Međutim, apsolutno sam protiv navodnjavanja na velikim ratarskim površinama jer ono niti je ekonomski isplativo, niti je ekološki prihvatljivo, a niti socijalno opravdano.

n Što to znači?

- Za željenih 95.000 hektara navodnjavanih površina potrebno je izdvojiti oko milijardu i pol eura. Pri tome država treba platiti oko 65 posto, a preostalih 35 posto trebali bi dati konkretni korisnici, odnosno jedinice lokalne samouprave.

Realno, taj novac danas nema ni država, niti općine i županije, a pogotovo ih nema slavonski ili panonski seljak. A ako bi se ti novci nekim čudom i stvorili, takva se investicija nikada ne bi mogla isplatiti ratarskom proizvodnjom. Nadalje, pri tome se još nitko nije dotakao činjenice da bi u slučaju tolikog navodnjavanja bitno snizili razinu podzemnih voda, a kao vrlo izvjesna posljedica uslijedilo bi i odumiranje slavonskih šuma. Te su šume u prošlosti, ali i danas, razmjerno bogate upravo zato što postoji visoka razina podzemnih voda. Radi se naprosto o takvom eko sustavu. Intenzivnim navodnjavanjem razina podzemnih voda mogla bi se spustiti ispod razine korijena tih šuma. n Što znači da bi takvo navodnjavanje bilo socijalno neopravdano?

- Prema mom sudu, Hrvatska danas ima diskriminirajući i protuustavni zakon kada je riječ o navodnjavanju. Svim

velikim proizvođačima koji imaju preko 200 hektara zemljišta, a to su uglavnom korporacije ili veleposjednici koji su na sumnjiv način došli do te zemlje, država će vratiti 80 posto sredstava uloženih u navodnjavanje. Istovremeno, ako neko malo obiteljsko gospodarstvo u sustav navodnjavanja za potrebe povrtlarske proizvodnje na zemljište veličine pet hektara uloži određen novac, njemu će država vratiti tek oko 30 posto sredstava.

Dakle, takav je princip u socijalnom smislu apsolutno nepravedan jer je skrojen da ide na ruku velikim proizvođačima.

Ja zagovaram da se vratimo mjerama kojima možemo izgraditi humus. Podsjećam kako je humus tvar u zemlji koja, osim što hrani biljku, ima sposobnost zadržavanja vode. Jednostavno, kad bi se u tlu sačuvala voda koja se nakuplja tijekom zimskih mjeseci, onda bi u sušnim mjesecima poljoprivredne kulture mogle preživjeti. Primjere takvih mjera vidio sam u nekoliko europskih zemalja i SAD-u i one su polučile uspjeh. Potrebno je pristupiti i racionalnijoj obradi tla kako bi se zadržalo više humusa. K tome, troškovi dugoročnih aktivnosti na humusiranju tla iznose tek desetak posto troškova izgradnje sustava navodnjavanja.

Krnić: Puno toga treba prilagoditi

U

Slavoniji već godinama postoje mogućnosti navodnjavanja na već postojeće izvore vode kao što je, recimo, do sada završena dionica od desetak kilometara kanala Dunav-Sava na području općina Gundinci i Babina Greda. No, od te vode još nije iskorištena ni kap za navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina. Naprosto, to je prevelik financijski zalogaj za poljoprivrednike. Prema njihovim riječima, za navodnjavanje površine od 10 hektara, odnosno za troškove priključka, potrebno je investirati oko 50.000 eura.

A kako kaže Josip Krnić, načelnik Općine Babina Greda, čijim rubnim područ-

jem prolazi završeni dio kanala, seljaci nisu dovoljno informirani o mogućnostima njegova korištenja. “Seljaci se moraju uvjeriti kako im ulaganje u opremu za navodnjavnje neće biti dodatni financijski teret, te da će u budućnosti donijeti zaradu. Naime, velika ulaganja u opremu teško se ili se uopće ne mogu vratiti kroz ratarsku proizvodnju. Znači, seljaci se trebaju preorijentirati na voćarsku ili povrtlarsku proizvodnju. Za to su im potrebna dodatna ulaganja u opremu, mehanizaciju, edukaciju, a još više je potrebna sigurnost kako će takvu proizvodnju uopće moći plasirati na tržište. K tome, veliki je problem i cijena vode koja bi se koristila za navod-

njavanje. Sve su to preduvjeti koji se ne mogu stvoriti preko noći niti ih može biti bez konkretne državne strategije razvoja poljoprivrede. Kaže se kako je hrana moć.

To je točno, međutim, tom moći valja znati i upravljati”, kaže načelnik Krnić.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Paška sirana obilježava 70 godina rada

Rođendan u znaku

Investirat ćemo u proizvodni pogon, u pašnjake i osiguranje boljeg nadzora našeg Tu računamo na novac iz EU fondova, kaže Damir Pernar, direktor Paške sirane koja piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.h

O

ve godine Paška sirana obilježava 70 godina svoga rada.

Tom prigodom proizveden je poseban trapist Pagus, koji je odležao osam mjeseci i za čiju ambalažu je Paška sirana nedavno dobila Cropakovu nagradu. Bavi se proizvodnjom sireva od ovčjeg i kravljeg mlijeka te proizvodnjom ovčjeg mlijeka i mesa, a u vlasništvu ima stado od 2500 paških ovaca.

Ta je sirana najstarija na otoku Pagu i prva je počela komercijalno proizvoditi paški sir, najpoznatiji i najnagrađivaniji hrvatski sir. Sirana na Pagu posluje od 1946. godine, kada je bila dio Zagrebačkih mljekarni. Imala je uspone i padove, ali je uvijek bila prepoznata po kvaliteti svog osnovnog proizvoda, paškog sira. Sedamdesetih godina sirana na Pagu se izdvojila iz Zagrebačkih mljekarni i počela poslovati pod nazivom Paška sirana, a okupljala je kooperante s otoka.

Osim što su prvi plasirali paški sir na tržište, prvi su napravili i etiketu, prvi su ga poslali na natjecanja i dobili medalje za nje-

ga. Prekretnicu u poslovanju nakon privatizacije sirane 1992. godine označila je 2008. godina kada je izgrađen novi pogon za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, djelomično financiran iz pretpristupnih fondova EU-a i agencije SAPARD. “Mi smo 2008. godine investirali 30 milijuna kuna u gradnju novog pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda.

Trećina tog novca, 10 milijuna kuna, osigurana je iz SAPARD programa. Pogon smo

Na Pagu se sve više mladih okreće uzgoju ovaca, kaže Pernar, jer to je isplativ posao za jednu obitelj opremili vrhunskom tehnologijom i radimo u izuzetno kvalitetnim uvjetima. Imamo još projekata koje želimo dovršiti i pripremamo se za nove investicije. Investirat ćemo u proizvodni pogon, u pašnjake i osigura-

34 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

nje boljeg nadzora našeg stada ovaca te u degustacijski prostor namijenjen primanju turističkih grupa. Tu računamo na novac iz EU fondova”, ističe Damir Pernar, direktor Paške sirane.

u investicija

g stada ovaca te u degustacijski prostor namijenjen primanju turističkih grupa. a je u povodu svoje 70. obljetnice na tržište plasirala i novi proizvod, trapist Pagus

Zaštita zemljopisnog podrijetla

U SAD-u također prodajemo Paški sir, a tržište smo probili s Dalmatincem koji se u količinama izravnao s Paškim sirem. Jako nam se dobro razvija posao i na švedskom tržištu, otkriva Damir Pernar

Jednostavnija procedura ulijeva optimizam Direktor Paške sirane Damir Pernar zadovoljan je dinamikom zaštite paškog sira jer su proizvođačima tog sira nedavno u Ministarstvu poljoprivrede pojednostavili proceduru zaštite. “To je velika promjena u odnosu na naš zadnji sastanak kada su nam zaštitu vratili na početak. Prije koji mjesec mislili smo raditi na zaštiti geografskog podrijetla i mislili smo da će proces trajati još dvije godine. Sada smo veliki optimisti i očekujemo skorašnju zaštitu izvornosti paškog sira”, otkriva Pernar.

u vlasništvu radnika

Vlasnici sirane su sadašnji i bivši radnici, a veće pakete dionica imaju tri obitelji. Trenutačno je u Paškoj sirani zaposleno 85 ljudi.

Prošle godine uprihodila je oko 55 milijuna kuna i ostvarila dobit od 1,5 milijun kuna.

“Radimo na izvozu i, ako bude potrebno, uvećat ćemo kapacitet na 800 tona. Izvozimo oko 15 posto proizvodnje u SAD, Švedsku, Francusku, Austriju, Sloveniju, Veliku Britaniju i Njemačku, a pripremamo izvoz u Irsku. Naš plan je u narednih pet godina imati udjel izvoza u ukupnim prihodima od 30 posto. U SAD-u također prodajemo Paški sir, a tržište smo probili s Dalmatincem koji se u količinama izravnao s Paškim. Jako nam se dobro razvija posao i na švedskom tržištu”, otkriva Damir Pernar.

Paška sirana godišnje proizvede oko 600 tona sira. Na tržište plasira desetak vrsta sireva.

“Paški sir je najcjenjeniji hrvatski sir, proizveden od mlijeka paške ovce. Kao naš najpoznatiji sir, u našoj proizvodnji je zastupljen s nešto više od 100 tona. To je značajan

udjel u proizvodnji s obzirom na ograničenu laktaciju od sredine siječnja do početka lipnja. Kad je riječ o paškom siru, ove godine očekujemo odličnu godinu; ona je klimatski izuzetno povoljna za dobivanje veće količine izuzetno kvalitetnog mlijeka od paških ovaca”, kaže direktor Paške sirane.

Ostali asortiman sireva proizvodi se od ovčjeg i kravljeg ili miješanog mlijeka.

“Pramenko je tvrdi ovčji sir napravljen po istoj recepturi kao Paški, ali od mlijeka slavonskih ovaca. Dalmatinac je tvrdi miješani sir od ovčjeg i kravljeg mlijeka. Primorac je kravlji sir. Sir Trapist je polutvrdi kravlji sir za rezanje. Mediterano je sir obogaćen kaduljom, a iako je to relativno novi sir, postigao je već niz uspjeha i osvojio je prestižnu medalju na World Cheese Awardsu u Birminghamu. Paprenjak je polutvrdi sir od kravljeg mlijeka s crvenom paprikom. Parenjak je mladi, kravlji sir koji je isto osvojio nagradu na World Cheese Awardsu 2012.

Paška skuta je sir proizveden od sirutke nakon proizvodnje Paškog sira, s rokom trajanja do 10 dana. Imamo i Paški ribani sir koji

karakterizira pikantnost te intenzivan okus i miris. Uskoro kreće proizvodnja Dalmatinca premium. Imamo i Paški sir s tartufima, s maslinama, paprikom te kaduljom”, pojašnjava Davor Pernar.

Paške ovce

Paška sirana na otoku Pagu ima 150 kooperanata, a ima i stado od 2500 svojih ovaca, od kojih je 1800 muznih. Pašnjaci se dijelom smanjuju zbog porasta građevinskih zona, ali ih ipak najviše ugrožava jedna vrlo agresivna biljka koja se najlakše može iskorijeniti kontroliranim paljenjem. Pernara veseli činjenica da se sve više mladih ljudi okreće uzgoju ovaca. “Mogu reći da je to isplativ posao za jednu obitelj. Problem, naravno, predstavlja širenje građevinskog područja jer se ovce ne smiju uzgajati bliže od 300 metara od građevinskih i turističkih zona. Što se tiče ovaca, mogu reći da je Pag već pomalo prenapučen jer je 1991. godine na otoku bilo oko 20.000 ovaca, a sada ih je 40.000. Janjetinu koja je zaštićena plasiramo bez ikakvih problema”, kaže Pernar.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Zaštitna radionica Suvenir Arbor Vitae, Sirač

Osobe s invaliditetom uključiti u rad Naše je društvo nedovoljno upoznato sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, odnosno s mogućnošću kvotnog ugovora sa zaštitnim radionicama, ističe ravnatelj Alen Baščevan

puno ručnog rada. S vremenom su se okrenuli i inozemnim tržištima, sami izvoze u Njemačku, a preko suradnje s Exportdrvom prisutni su i u Francuskoj.

Podizanje svijesti

“Trenutačno smo u fazi kupnje nekoliko strojeva za obradu drva, tako da planiramo povećati proizvodnju i nastaviti suradnju kako s dosadašnjim partnerima, tako i novima. U planu nam je proširenje sušare, kao i kupnja nove opreme za pilanu”, naglašava Baščevan koji smatra da je društvo nedovoljno upoznato sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju A SAD MALO O NAMA...

2006. godine osnovana Zaštitna radionica Suvenir Arbor Vitae na temelju Ustanove Suvenir Sirač koja je s radom počela 1974.

59 radnika trenutno zapošljavaju od toga 36 osoba s invaliditetom proizvode: namještaj, drvnu galanteriju, didaktičke igračke...

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Z

aštitnu radionicu Suvenir Arbor Vitae osnovala je 2006. godine Bjelovarsko-bilogorska županija, ali kako je nastala na temeljima Ustanove Suvenir Sirač koja je s radom počela 1974. te se pod raznim imenima i organizacijskim oblicima bavila radnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom, može se reći da tvrtka ima preko 30 godina tradicije i iskustva. Kako ističu, prvenstveno ih pokreće želja da osobe s invaliditetom u njihovoj lokalnoj zajednici naiđu na razumijevanje, a ne na sažaljenje, u svom nastojanju za potpunom integracijom u obitelj, radnu sredinu i kvalitetan društveni život.

Osnovna djelatnost im je izrada proizvoda od drva, te trgovina i usluge, ali s vremenom su posao širili i na neke druge niše. “Osim drvne djelatnosti u okviru koje proizvodimo namještaj i drvnu galanteriju, proizvodimo i dječje didaktičke igračke. Svi naši proizvodi imaju certifikate o kvaliteti izdane od nadležnih tijela”, ispričao nam je ravnatelj ustanove Alen Baščevan, dodavši kako trenutno zapošljavaju 59 radnika, od čega je 36 osoba s invaliditetom. Proces proizvodnje započinje ulaskom trupca u tvornički krug, a do izlaska gotovog proizvoda prođe i do 270 dana.

U poslovanju ih najviše muči pronalazak tržišta i nedostatak obrtnih sredstava, ali Baščevan ističe kako su po kvaliteti daleko ispred konkurencije jer u proizvodnom procesu imaju

36 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Po kvaliteti su daleko ispred konkurencije jer u proizvodnom procesu imaju puno ručnog rada osoba s invaliditetom, odnosno s mogućnošću kvotnog ugovora sa zaštitnim radionicama.

“Zaista treba što više pričati o poduzećima koja sklapaju ugovore o kvotnom zapošljavanju sa zaštitnim radionicama, treba ih nagrađivati, podupirati i motivirati i kroz neke druge načine”, poručuje, uz napomenu kako kod nas još uvijek nije razvijena svijest o radionicama u kojima rade osobe s invaliditetom. “Rad nije dovoljno cijenjen, nas se cjenovno uspoređuje s velikim dobavljačima iz azijskih zemalja. Svijest o potrebi poduzeća kakvo je naše u razvijenim zemljama razvija se već kod vrtićke dobi djeteta. Ne kažem da se o tome kod nas ne priča, ali nismo pronašli dobar model. Zaštitne radionice nisu getoiziranje, već se osobe s invaliditetom zaista dobro osjećaju među sebi sličnima”, zaključuje Baščevan. (M.S.)

novi impuls

Pišite, i vidjet ćete kako se otvaraju pitanja Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Moj savjet svima je, ma koliko bili sigurni u potencijal vlastite ideje, napišite poslovni plan. On će vam pokazati sve slabosti i prijetnje na koje ćete naići u poslovanju

B

ez obzira pripremamo li se za ulazak u poduzetništvo ili pak kao poduzetnici namjeravamo proširiti poslovanje, uvijek razmišljamo o potencijalu svoje ideje. Prvi korak bi trebao biti pisanje poslovnog plana.

Međutim, rijetki su poduzetnici koji će napisati poslovni plan nakon što su osmislili novi poslovni pothvat. Većina će to napraviti samo u slučaju kad im je poslovni plan potreban za odobrenje kredita. Osobe koje su kreativne pa često imaju vizije i ideje o novim poslovnim pothvatima neće pisati poslovni plan već će se osloniti na vlastitu intuiciju.

Moj savjet svima je, ma koliko bili sigurni u potencijal vlastite ideje, napišite poslovni plan. On će vam pokazati sve slabosti i prijetnje na koje ćete naići u poslovanju. Već za vrijeme pisanja poslovnog plana susrest ćete se s brojnim pitanjima o kojima niste razmišljali. Na veliki broj pitanja ćete odmah naći odgovore, dok neka nećete uspjeti riješiti. Osobno sam se susretala s brojnim idejama koje su bile fantastične u svakom pogledu, ali nakon što je nositelj ideje napisao poslovni plan i došao do izračuna prihoda i rashoda, rashodovna strana je bila viša od prihodovne.

Znači, ideja je bila odlična u svakom pogledu osim u financijskom. Ne upuštamo se u razne projekte isključivo radi zarade. Često to radimo zbog strasti koju osjećamo zamišljajući realizaciju projekta, užitka koji osjećamo pri ispunjavanju svojih poslovnih ciljeva, a kao nagradu za svu uloženu energiju, viziju i predan rad ostvarujemo pozitivan financijski rezultat. Ako takav rezultat izostane, osjećamo razočaranje. A da bismo to spriječili - potrebno je napisati poslovni plan. Na kraju je sve matematika. Ako rezultat nije pozitivan, znači da smo negdje pogriješili.

Najlakše je reći da smo pogrešno procijenili poslovni potencijal svoje ideje. Često se susrećemo sa zahtjevima upravo za procjenu potencijala objekta, proizvoda, usluge… Kako to izračunati?

Ponekad se može činiti da je to nemoguće izračunati, ali ipak je vrlo jednostavno.

Naime, ako imate jasnu viziju, razrađenu u svakom segmentu, te ste spremni uložiti puno radno i slobodno vrijeme u nju, potencijal za uspjeh je izniman.

red uz more. Ali ona je imala jasnu viziju što želi. Nije joj bilo teško vlastitim radom urediti smještajne kapacitete, raditi na usavršavanju svoje informatičke pismenosti, naučiti nove trendove oglašavanja, sate i sate provoditi u odgovaranju na brojne upite, urediti vrt te ga nuditi svojim gostima, dočekivati goste s domaćim uštipcima, nuditi im svoju rakiju, džemove... Gosti su prepoznali njezinu “priču”, dijelili odlične komentare o njoj i poticali potencijalne goste da dođu upravo k njoj.

Unatoč niskom turističkom potencijalu objekta vlasnica je znala izvući visoku dobit. Kako onda možemo reći da je objekt imao nizak potencijal?

Isto to možemo primijeniti i na ostale djelatnosti. Bilo da je riječ o usluzi ili proizvodu, ma kako kvalitetni bili i ma koliko imali “visoki poslovni potencijal”, bez obzira radi li se o pružanju usluge masaže, psihoterapije, izradi nakita, kozmetike, prehrambenih proizvoda… - ako nemate viziju o svim segmentima realizacije, ne možemo pričati o poslovnom

S obzirom na to da je u trendu u čitavoj Hrvatskoj otvaranje apartmana, soba i kuća za odmor, najčešće se susrećem s pitanjem: “Koliki je potencijal mog objekta?” Ne postoji objekt bez potencijala, samo je pitanje znate li ga iskoristiti.

Brojni su argumenti za takvu tvrdnju.

Nedavno sam upoznala vlasnicu apartmana koja u turistički najneatraktivnijem dijelu Dalmacije ima dva apartmana, daleko od mora, bez konkretne ponude u blizini, u mjestu koje je slabo turistički razvijeno, a radi odličan posao. Umirovljenica, bez znanja stranih jezika, slabe, gotovo nikakve informatičke pismenosti. Bez podrške obitelji maksimalno je iskoristila potencijal svog objekta te ima višestruko veće prihode od mnogih objekata i apartmana smještenih u prvi

Na kraju je sve matematika. Ako rezultat nije pozitivan, znači da smo negdje pogriješili potencijalu. Zato ako ste sigurni u ideju koju imate, ako osjetite čitavo poslovanje u svim segmentima, počevši od pripreme, izrade, marketinga, prodaje, pa sve do samog financijskog rezultata, onda je to ono pravo! Tada je potencijal iznimno visok i - iskoristite ga! Sve ostalo su izgovori.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 37

turizam Esplanade Zagreb Hotel u suradnji s tvrtkom Tesla Motors

Izvolite Tesla destinacijski punjač Zagrebački Esplanade je prvi hotel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, koji svojim gostima, vlasnicima Tesla električnih automobila, nudi mogućnost besplatnog punjenja tih automobila

N

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-17/15

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Zubaka, predsjednika vijeća, te Marije Duljković i Antonije Drozdek, članica vijeća, u povodu prijave prijavitelja PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE d.o.o., Vinkovci, Ohridska 17, OIB: 16423775522, kojeg zastupa punomoćnica Marija Lončarević Latković, odvjetnica u Osijeku, Ul. kardinala A. Stepinca 35, protiv prijavljenog TELEKOM IZDAVAŠTVO d.o.o., Zagreb, Jakova Gotovca 1, OIB: 04053650275, kojeg zastupa punomoćnica Nina Dević, odvjetnica u Zagrebu, Kralja Zvonimira 1, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane 26. studenoga 2015. u prisutnosti zamjenice punomoćnice prijavitelja Ane Hrabar, odvjetnice u Zagrebu, i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, presudio je TELEKOM IZDAVAŠTVO d.o.o., Zagreb, Jakova Gotovca 1, OIB: 04053650275, ODGOVORAN JE jer je neosnovano izdao račune br. 174/1/1 od 19. rujna 2014. i 128/1/1 od 6. ožujka 2015. iako prijavitelj nije naručio od prijavljenog robu opisanu u tim računima (telefonski imenik – knjigu i telefonski imenik na CD ROM-u) čime je povrijedio dobre poslovne običaje i pravila morala, pa mu se na temelju čl. 36. st. 1. t. 2 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče mjera JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

38 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

akon Amerike i Azije, nedavno je i u Europi službeno pokrenut program “destinacijskog punjenja” Tesla električnih vozila (Destination charging) te je najavljeno otvaranje 150 novih lokacija za punjenje, među kojima se nalazi i Hotel Esplanade. Uvodeći taj punjač, Hotel Esplanade pridružio se brzorastućoj mreži pomno selektiranih mjesta koja se nalaze u sklopu tog programa. U suradnji s tvrtkom Tesla Motors, Hotel Esplanade je ujedno prvi hotel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, koji svojim gostima, vlasnicima Tesla električnih automobila, nudi mogućnost besplatnog punjenja automobila. Kroz destinacijski program punjenja Tesla Motors se udružuje s hotelima, resortima i restoranima diljem svijeta nudeći im priključke za punjenje kao posebnu uslugu i dodanu vrijednost za goste. Cilj tvrtke Tesla Motors je da se u svijetu ubrza prijelaz na održivu energiju uz kompletan raspon sve pristupačnijih električnih automobila.

Ta je tvrtka dosad isporučila više od 100.000 električnih vozila kupcima diljem svijeta.

No, što je zapravo destinacijsko punjenje Tesla?

Uz pomoć punjača snage 22 kilovata (kW) svakim satom punjenja omogućuje se automobilu vožnja za dodatnih 100 kilometara.

Kompletno punjenje električnog automobila traje nekoliko sati. Model S, koji se nalazi u sklopu Hotela Esplanade, nudi mogućnost vožnje do 550 kilometara po jednom punjenju. Važno je istaknuti i da se Hotel Esplanade, kao i ostala mjesta na kojima se nalaze destinacijski punjači Tesla, nalazi na Tesla interaktivnoj web stranici, dostupnoj i putem GPS-a koji se pak nalazi u navigacijskom sustavu Tesla softvera koji se redovito bežično obnavlja. Na taj način vlasnici električnih automobila mogu jednostavno preko 17-inčnog zaslona i putem dodira planirati vožnju i izlete te locirati hotel i mjesta na kojima su postavljeni punjači. (S.P.)

Tesla Motors se udružuje s hotelima, resortima i restoranima diljem svijeta

Deveto izdanje projekta “Lijepa naša Sava”

Povratak života uz rijeku Projekt Lijepa naša Sava promiče jedinstvene društvene, kulturne, prirodne, tradicijske i turističke sadržaje na područjima uz rijeku Savu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

eveto izdanje društveno odgovornog projekta Lijepa naša Sava nedavno je započelo održavanjem Savskog sajma u Županji. Ovogodišnje izdanje tog projekta održavat će se tijekom lipnja i srpnja u gradovima uz rijeku Savu - Županji, Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu. U sklopu tog projekta održat će se savski sajmovi te brojni kulturni, turistički i rekreacijski sadržaji, a sve s ciljem promicanja svijesti o važnosti očuvanja rijeke Save i povratka domaćeg stanovništva te gostiju na tu rijeku. Time se, kako je rečeno na konferenciji za novinare u Županji, potiče održivo gospodarstvo te ekoturizam.

Projekt Lijepa naša Sava partnerski su 2008. pokrenuli Coca-Cola HBC Hrvatska, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te Hrvatske vode. Namjera im je bila promicanje svijesti o važnosti zaštite okoliša i vodnih bogatstava u Hrvatskoj te poticanje održivog kontinentalnog turizma. “Projekt Lijepa naša Sava već devetu godinu zaredom uspješno promiče jedinstvene društvene, kulturne, prirodne, tradicijske i turističke sadržaje na područjima uz rijeku Savu”, rekla je Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska. Dodala je kako na području uz Savu živi 1,6 milijuna stanovnika te posluje 32.000 tvrtki, a napomenula je i kako je dosad organizirano 10 akcija čišćenja korita rijeke Save. Osim toga, u proteklih osam godina održan je niz radionica na kojima su sudjelovali zainteresirani građani, a sve kako bi saznali na koji način se najbolje može očuvati vodno bogatstvo.

Zagrebački rafting na Savi

Nakon Savskog sajma održanog u Županji, projekt Lijepa naša Sava nastavlja se održavanjem istog sajma na zagrebačkom Bundeku i to od 3. do 5. lipnja u sklopu Međunarodne vrtne izložbe Floraart. U sklopu tog sajma predstavit će se autohtoni proizvodi, hrana i piće te tradicijski obrti i rukotvorine savskog kraja. Tako će posjetitelji, među ostalim, vidjeti ekološku posteljinu i posoblje te kolekciju šarenih tikvica etno umjetnice

Mine Petre Petričec te ekološke pekarske proizvode napravljene od krupice i raži uzgojenih u područjima uz Savu. U sklopu sajma održat će se savski rafting također pod nazivom Lijepa naša Sava. To je prvi turistički i rekreacijski sadržaj na tom dijelu Save, a tijekom raftinga sudionici će ploviti Savom od Jankomira do Bundeka. U sklopu zagrebačkog Savskog sajma, u organizaciji Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, održat će se tradicionalni Parlament mladih. Ove godine to se događanje održava u Lonjskom polju, a okupit će mlade iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite voda i vodnoga ekosustava te poticanja prekogranične suradnje. Tema ovogodišnjeg Parlamenta mladih su poplave. Savski sajam ove se godine ponovno vraća u Sisak gdje će se održati 18. i 19. lipnja.

Ovogodišnji projekt Lijepa naša Sava zatvara se 1. srpnja posljednjim sajmom u Slavonskom Brodu, no svi ostali obrazovni i ostali sadržaji povezani s tim projektom trajat će do kraja godine.

Uz Savu živi 1,6 milijuna stanovnika i posluje 32.000 tvrtki

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Maidea ServiceApp

U Europu s hrvatskim rješenjem za postprodaju Cilj nam je postati prvi izbor za integraciju ICT rješenja pružanjem vrhunskih usluga integracije, koordinacije i razvoja, ističe Matija Matijevac, direktor Maidee piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

Mi smo mlada tvrtka s ozbiljnim namjerama: pokoriti domaće i strano tržište.

Imamo znanje i ekspertizu i ne bojimo ih se primijeniti.

Matija Matijevac, direktor Maidee

nformatička tvrtka Maidea, poznata po rješenju za postprodajne procese ServiceApp, osvaja europsko tržište. Nakon potpisivanja ugovora s bivšim regionalnim menadžerom iz Oraclea Torstijem Pullolom i radom na području Švicarske, tvrtka dobiva upite iz ostalih zemalja Zapadne Europe na kojima će nastaviti svoje poslovanje.

Maidea je tvrtka u stopostotnom domaćem vlasništvu, a specijalizirana je za razvoj, izgradnju i implementaciju poslovnih informacijskih sustava kroz vlastita, ali i partnerska softverska rješenja. Prepoznavši potrebu tržišta za upravljanjem postprodajnim i logističkim procesima kroz IT sustave, a čije funkcionalnosti u potpunosti ne mogu ispuniti dostupna CRM (Customer Relationship Management) ili standardna ERP (Enterprise Resource Planning) rješenja, razvojni tim tvrtke kreirao je rješenje Maidea ServiceApp koje osigurava kvalitetan kontinuitet upravljanja postprodajnim procesima.

Tijekom više od četiri godine intenzivnog rada tvrtka je tržištu ponudila jedinstveni proizvod kojim su konkurirali u regiji i na međunarodnim tržištima. Riječ je o cjelovitom programskom rješenju koje obuhvaća procese kao što su servis, reklamacije, zahtjevi za intervencijama na terenu... Rješenje je modularno, skalabilno, lako primjenjivo u postojećim poslovnim sustavima, napravljeno korištenjem najmodernijih web tehnologija i osmišljeno u suradnji s vodećim svjetskim proizvođačima elektroničke opreme te u skladu s njihovim strogim smjernicama za upravljanje kvalitetom usluga postprodajnih procesa.

Ispunjavanje tržišnih praznina

“Kao tehnološki napredna tvrtka kontinuirano razvijamo nove proizvode te nam je cilj 40 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

postati prvi izbor za integraciju ICT rješenja pružanjem vrhunskih usluga integracije, ko-

Maidea ServiceApp osigurava kvalitetan kontinuitet upravljanja postprodajnim procesima ordinacije i razvoja s naglaskom na zadovoljstvo korisnika i odabir optimalnih tehnologija prilagođenih pojedinom korisniku. Uložili smo izniman trud i novac te stvorili rješenje koje će ispuniti tržišne praznine. Samo smo u proteklih pet godina kroz ServiceApp sustav obradili više od dva milijuna kompletnih postprodajnih procesa unutar regije. Rastemo u svim segmentima svog poslovanja i to nas svakako motivira da nastavimo s razvojem vlastitih rješenja i predviđenom strategijom”, ističe Matija Matijevac, direktor tvrtke Maidea koja trenutačno zapošljava 10 stručnjaka, a u procesu je zapošljavanja novih čime će osigurati strateški razvoj na inozemnim tržištima.

“Mi smo mlada tvrtka s ozbiljnim namjerama: pokoriti domaće i strano tržište. Imamo znanje i ekspertizu i ne bojimo ih se primijeniti. Želimo biti prisutni na tržištu i stvarati inovativna rješenja, ali istovremeno želimo uživati u onome što radimo i raditi ono što volimo”, zaključuje Matijevac.

Predstavljen Hatch!

Hrvatska inovacija za bolje iskustvo kupnje Sustav omogućava tvrtkama da unaprijede poslovanje i smanje troškove, a kupci dobivaju mobilnu aplikaciju uz koju znaju koliko vrijede njihovi bodovi piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

R

iječka tvrtka LogIn predstavila je sustav Hatch! koji objedinjuje tri alata u jednom: CRM, marketing i program vjernosti kupaca (loyalty). Ovaj sustav modernog poslovanja omogućava tvrtkama da unaprijede poslovanje i smanje troškove, a kupci napokon dobivaju mobilnu aplikaciju uz koju će u svakom trenutku znati koliko vrijede njihovi bodovi i s njima će moći slobodno raspolagati, bez obzira na to troše li svoj novac u frizerskom salonu ili u trgovini za opremanje doma.

“Riječ je o potpuno novom i ponajprije jedinstvenom loyalty sustavu u Hrvatskoj u koji se može uključiti neograničen broj partnera, ponuđača usluga i proizvoda. Povezivanjem malih i srednjih tvrtki unapređuje se njihovo poslovanje što je poticajno i za poduzetničku atmosferu u Hrvatskoj. To je pogodnost i za kupca koji ostvaruje popuste i razne pogodnosti na dohvat ruke i u jednom uređaju – vla-

stitom mobitelu”, izjavio je Davor Slavić, direktor tvrtke LogIn.

Bez kartica i brošura

Hatch funkcionira na način da kupci prikupljaju bodove u obliku Eggova.

Kako bi u svakom trenutku imali uvid u stanje svojih bodova, koriste se Hatch mobilnom aplikacijom i samim time jednostavnije raspolažu prikupljenim Eggovima i donose bržu odluku o potrošnji. Kupac na POS blagajni može dobiti novu količinu Eggova ili iskoristiti već skupljene kako bi ostvario povoljniju kupnju. Istovremeno dok kupac koristi sve pogodnosti sustava vjernosti, njegovo se potrošačko ponašanje prati i mjeri pomoću backoffice aplikacije.

“Naši klijenti će moći zaboraviti na troškove izrade kartica, brošura i ostalih troškova oglašavanja koji se korištenjem Hatcha potpuno eliminiraju. Zašto go-

dišnje ulagati u zasebno korištenje CRM alata, marketinga i loyalty programa kada sve možete imati na jednom mjestu, uz primjetno niža ulaganja, koristeći učinkovitiji i napredniji alat”, istaknuo je Damir Tabulov Strelov, razvojni inženjer tvrtke LogIn i voditelj ovog projekta.

Ulaganje u BiH

Poslovni anđeo investirao u start-up Lionscube

D

amir Mujić, član Upravnog odbora CRANE-a (Hrvatska mreža poslovnih anđela), na regionalnoj PODIM 2016 konferenciji u Mariboru predstavio je svoju investiciju u bosanskohercegovački start-up Lionscube. Lionscube je SaaS (Software as a Service) web aplikacija čiji je cilj promijeniti način na koji autori eBookova pišu, objavljuju i prodaju svoje knjige online. Riječ je o jedinstvenom servisu takve vrste specijaliziranom za eBook autore, kojih danas na tržištu ima

preko 100.000. Aplikacija je u završnoj fazi dorade prije izlaska na tržište, a u punoj produkciji očekuje se do kraja godine. “Što jednostavniji proizvod koji rješava što konkretniji problem jedne usko određene skupine ljudi na globalnoj razini je, po meni, najbolji recept za uspjeh”, izjavio je Damir Mujić, investitor u Lionscube.

“Ovo je prvi naš projekt koji ima sve predispozicije da postane globalni igrač u svom području”, ocijenio je Nedim Šabić, osnivač i direktor start-upa Lionscube.

(B.O.)

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 41

najava Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga 2. i 3. lipnja u O

Sve na jednom mjestu za franšizno poslovanje Županijska komora Rijeka kao organizator želi poduzetnicima približiti ovaj način poslovanja te im ponuditi paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja kroz franšize

S

ajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga 2. i 3. lipnja održat će se u Opatiji. Županijska komora Rijeka kao organizator želi na jednome mjestu poduzetnicima približiti ovaj način poslovanja te im ponuditi paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja kroz franšize. Franšizno poslovanje generira oko tri milijuna radnih mjesta u Europi, nudi mogućnost ostvarenja vlastitog biznisa za mnoge ljude, a pritom im jamči da neće biti prepušteni sami sebi.

mikro franšizing baziran je na malim ulaganjima i jeftinim uslugama Program konferencije možete preuzeti na linku: http://fec.hgk. hr/category/program/ konferencije/

“Formula uspjeha sastoji se od poznate marke, know howa, treninga i mentoriranja što osigurava održivost poslovanja. Novi koncept franšiznog poslovanja koji je u posljednje vrijeme pokrenut u manje razvijenim ze-

mljama pomogavši milijunima ljudi da stvore vlastiti posao i tako se oslobode siromaštva je mikro franšizing. To je poslovni model koji objedinjuje franšizni način poslovanja s mikro poslovanjem, a baziran je na malim ulaganjima i jeftinim uslugama i proizvodima uz komponentu socijalnog poduzetništva”, istaknula je predsjednica Hrvatske franšizne udruge, ujedno potpredsjednica Europske udruge Ljiljana Kukec. Hrvatski primjer takvih mikro franšiza je franšiza Pek snack. Za pokretanje takve franšize potrebno je unajmiti dobru lokaciju, bilo samostalno ili u sklopu nečijeg već postojećeg poslovanja, a ulaganje u samu franšizu je nula kuna, dok potrebnu opremu osigurava davatelj franšize.

Samo 25 hrvatskih franšiza

U Hrvatskoj posluje oko 200 franšiznih sustava od kojih je samo 25 domaćih, a svi oni posluju na oko 950 franšiznih lokacija. Među najpoznatijim hrvatskim franšiznim sustavima su: Aqua, Surf’n’fries, Centar energije, Bio-bio, Galeb, Taxi Cameo, Diadema, Kraš, Body Creator, San Francisco Coffee House i drugi. Jedno od poduzeća koje je uspješno iskoristilo fran-

znakovi hrvatske kvalitete

hrvatska kvaliteta

Dr. Stribor kozmetika Bioteka Zagrebačke županije d.o.o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

PLANTA BEBE > Krema za intenzivnu njegu zahtjevne dječje kože lica i tijela, ali i odraslih. Sadrži ulje kokosa, kakao maslaca, vitamin B5 (pantenol) te visokovrijedni alantoin uz dodatak hijaluronske kiseline i biljnog ekstrakta preslice.

D-PHASE > Gel za djelotvorno uklanjanje šminke i nečistoća s kože.

RUŽA&ARGAN > Krema za intenzivnu njegu suhe kože lica. Sadrži ulja argana, marelice, pulpe pasjeg trna, u kombinaciji s hijaluronskom kiselinom i biljnim ekstraktom ružičastog žednjaka.

VANILIJA&NARANČA > Krema za intenzivnu njegu normalne i mješovite kože lica. Sadrži macerat egzotične vanilije u ulju marelice koji hrani i štiti kožu lica u kobinaciji s hijaluronskom kiselinom i biljnim ekstraktom ginsenga.

SOS > Krema za njegu izrazito suhe i osjetljive kože lica i tijela te pelenske regije. Formulacija sadrži visokovrijedne sastojke kao što su ulje noćurka, hidrolat hamamelisa, ekstrakt aloe vere i vitamin B5 (pantenol).

patiji

šizni poslovni model je Biovega s konceptom Bio&bio prodavaonica s eko proizvodima.

“Poslovni princip naših prodavaonica eko proizvodima od 2003. do danas temeljen je na franšiznom partnerstvu. Ovo je originalni hrvatski koncept ‘organic food stores’, a jedinstven je i na svjetskoj sceni jer uz provjereni, eko kvalitete certificirani asortiman nudi i dodatni kriterij cjelovitih prirodnih proizvoda.

Velikom izboru certificiranih organskih robnih marki domaćih proizvođača pridružuje i najkvalitetnije svjetske organske marke”, istaknula je članica Uprave Biovege Žana Hinek.

Ugostiteljstvo je najjači sektor poslovanja u franšiznom sustavu, unutar kojeg pizzerije zauzimaju značajno mjesto.

“Naša tvrtka osnovana je s idejom da se tržištu ponude iznimno dobre pizze koje će se moći naručiti dostavom i da to iskustvo bude isto onome u skupim pizzerijama, kako izgledom, tako i kvalitetom. Naša Fat Cat pizzerija bazira svoje poslovanje na kvalitetnoj usluzi,

Ugostiteljstvo je najjači sektor poslovanja u franšiznom sustavu, unutar kojeg pizzerije zauzimaju značajno mjesto odličnim proizvodima i prepoznatljivoj pizzi načinjenoj od potpuno prirodnih sastojaka bez konzervansa i, ono najvažnije, od tijesta u koje se dodaju različiti prirodni okusi, primjerice blitve i mesa”, istaknuo je vlasnik pizzerije Fat Cat Antonio Prstec.

U svijetu, prema podacima Europske franšizne federacije za 2015., postoji oko 28.000 franšiznih sustava koji posluju u jednoj ili više zemalja, od kojih je najveći broj u Aziji i Europi, dok je Afrika zastupljena s najmanjim brojem franšiznih sistema. (I.G.)

AutoZubakovo upravljanje voznim parkom je prva outsourcing usluga upravljanja voznim parkom u automobilskoj industriji u Republici Hrvatskoj.

AutoZubakova inovativna usluga upravljanja voznim parkom temelji se na vlastitom istraživanju i razvoju, izgradnji vlastite informatičke infrastrukture i organizaciji logistike obavljanja usluge bez posrednika. Usluga ujedinjuje proces nabave automobila, održavanja i popravaka vozila, osiguranja, financiranja te poreznih naknada koje prate korištenje vozila tijekom ugovorenog razdoblja i predstavlja se kroz jedinstvenu, fiksnu mjesečnu naknadu za korištenje vozila.

Upravljanje Voznim Parkom – UVP AutoZubak d.o.o.

Poduzeće AutoZubak danas zauzima vodeće mjesto na hrvatskom tržištu u prodaji i održavanju vozila maraka Volkswagen koncerna. Tijekom tri desetljeća uspješnog poslovanja i neprekidnog rasta, AutoZubak danas posluje u deset prodajno-servisnih centara diljem Hrvatske. Zadržavanje i jačanje vodećeg mjesta te neprekidan razvoj novih proizvoda i usluga prilagođenih potrebama kupaca, ciljevi su poslovanja poduzeća AutoZubak.

izvorno hrvatsko

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Svjetski dan poduzetnica i dodjela godišnjih nagrada udruge Krug

Same su nevidljive, a zajedno nepobjedive

H

rvatska udruga poslovnih žena Krug proteklog tjedna obilježila je Svjetski dan poduzetnica, a tom su prigodom uručene nagrade najuspješnijoj poduzetnici, menadžerici i poduzetnici u sektoru socijalnog poduzetništva. Svečanost je organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva. Najboljom poduzetnicom proglašena je Vesna Grubešić, vlasnica obrta za preradu kravljeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda “Vesna Loborika” iz Marčane, dok je najuspješnijom menadžericom proglašena Katica Hauptfeld, osnivačica i direktorica poduzeća Katarina Line iz Opatije. Njena poslovna priča započela je sa samo jednim

jedrenjakom u ponudi, dok danas njezina tvrtka broji flotu od više od 50 brodova. U kategoriji socijalnog poduzetništva najuspješnijom poduzetnicom proglašena je Irena Orlović, vlasnica splitske tvrtke Harfa. Prije 17 godina Irena Orlović je kao roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju uvi-

djela kako u Hrvatskoj nedostaje literature koja može pomoći roditeljima u sličnoj situaciji. Okupila je stručni tim i pokrenula izdavačku kuću Harfa koja danas djeluje pod sloganom Knjige koje vole djecu. U toj izdavačkoj kući objavljuje se literatura vezana za rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja djece. Predstavljajući udrugu Krug, Sofija Šmitran, predsjednica te udruge, je rekla kako je jedan od ciljeva Kruga poboljšanje položaja žena u društvu. “Iako su žene u hrvatskom poduzetništvu u zadnjih desetak godina napravile veliki iskorak, nažalost, još uvijek nemamo točan podatak koliko je zapravo poduzetnica u našoj zemlji”, istaknula je Sofija Šmitran, naglasivši kako se Kružice vode sloganom - Same smo nevidljive, zajedno smo nepobjedive. (S.P.)

Pametan poslovni potez.

44 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

predstavljamo Kroasana, Opatija

Žig potvrđuje - ovo je gluten free Na inicijativu Udruge oboljelih od celijakije PGŽ-a i pod nadzorom županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Kroasana je razvila prvu hrvatsku liniju bezglutenskih pekarskih i slastičarskih proizvoda pod brendom Rica

P

rije 15 godina fakultetske diplome završile su u ladici, a supružnici Blaženka i Željko Matijević, nošeni željom i entuzijazmom, odlučili su svima pokazati kako se peče kruh. Obiteljska tradicija u mlinarstvu, znanja stečena na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i iskustvo starih pekara od kojih se učio pekarski zanat spojili su se u njihovoj strasti za proizvodnjom, inovativnošću i prepoznatljivošću.

Tako je nastala tvrtka Kroasana koja danas ima dvije pekare gdje proizvodi pedesetak vrsta kruhova, peciva, kolača i torti, a svoje proizvode distribuira u šest maloprodaja.

“Trenutačno zapošljavamo 22 radnika, a uz proizvodnju standardnih pekarskih proizvoda, sve se više usmjeravamo na liniju bezglutenskih proizvoda. S obzirom na naše iskustvo u pekarskoj industriji, ali i stručnost, cilj nam je napraviti proizvode koji će biti prilagođeni što većem broju ljudi. Stoga su naši proizvodi bez glutena, jaja, laktoze, sa smanjenim udje-

U Kroasani se trude biti inovativni i posvećeni zdravlju korisnika nastojeći zadovoljiti njihove želje i potrebe lom šećera i soli, a pritom koristimo sirovine s niskim glikemijskim indeksom, ali i kulture davno potisnute u Hrvatskoj poput heljde, prosa, slanutka ili konoplje”, kaže Blaženka Matijević, vlasnica Kroasane.

Prvo vučeno bezglutensko tijesto

Na inicijativu Udruge oboljelih od celijakije Primorsko-goranske županije (PGŽ) i pod nadzorom županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Kroasana je razvila prvu hrvatsku liniju

bezglutenskih pekarskih i slastičarskih proizvoda pod brendom Rica. Linija je namijenjena osobama oboljelim od celijakije i svim drugim osobama koje moraju imati prilagođenu prehranu. “U našoj škrinjici nalazi se više od 40 različitih vrsta sigurnih gluten free proizvoda, a pet proizvoda nosi registrirani jamstveni žig - gluten free Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, koji jamči da su svi označeni proizvodi pod stalnom kontrolom i sigurni za osobe s bilo kojim oblikom intolerancije na gluten”, ističe Blaženka Matijević. Dodala je kako se u svom radu trude biti inovativni i posvećeni zdravlju korisnika nastojeći zadovoljiti njihove želje i potrebe. Tako je u Kroasani osmišljeno i prvo vučeno bezglutensko tijesto u Hrvatskoj, koje je izrazito teško napraviti zbog toga što gluten inače ima ključnu ulogu kao vezivno sredstvo. “Naš uspjeh u realizaciji specifičnih proizvoda prilagođenih potrebama oboljelih osoba, rezultat je znanja i iskustva, ali i mnogih istraživanja i isprobavanja recepata naših prehrambenih tehnologa i nutricionista. Treba naglasiti kako su uvjeti proizvodnje određeni najvišim prehrambenim standardima koji propisuju strogu izolaciju sirovina kako ne bi došlo do kontaminacije glutenom. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoje sirovine koje su nam potrebne, pa ih nabavljamo iz inozemstva”, zaključuje Blaženka Matijević. (S.P.)

oko

50vrsta

kruhova, peciva, kolača i torti proizvodi Kroasana

više od

40

različitih vrsta gluten free proizvoda može se naći u Kroasani

22 radnika trenutačno zapošljavaju u 2 pekare

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 45

Konferencija TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijet

jandroković: Lakše nam je govoriti o Titu nego TTIP-u Dovršetak pregovora o TTIP-u ove godine preambiciozna je procjena, posebice u svjetlu rasta otpora na europskom kontinentu. Mnoge muče premala transparentnost cijelog postupka i veliki utjecaj korporativnih lobista koji imaju pristup objema pregovaračkim stranama piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

ovršetak pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji je ambiciozno zamišljen za kraj ove godine, nije izgledan zbog podijeljenosti oko nekih tema, no sigurno je da će doći do nekakvoga dogovora dviju svjetskih ekonomija, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP): što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?, koju su organizirali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. Problem predstavlja i rastući negativan stav u javnosti ali i među političarima o ovom problemu, a najteža pitanja poput onih o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima još nisu dotaknuta, kažu sudionici skupa.

Europarlamentarac Davor Ivo Stier ističe kako bi, prema procjenama, ekonomska dobit na obje strane Atlantika primjenom TTIP-a značila ekstra 96 milijardi eura za Amerikance i 119 milijardi eura više za europsku stranu. “Sada je pravi trenutak za potpisivanje tog ugovora jer za tridesetak godina ekonomije europskih država neće biti među najvećima u svijetu. Europa zajedno sa SAD-om ima priliku dogovoriti standarde za svjetsku ekonomiju, koje će u skoroj budućnosti moći postavljati sama Kina”, smatra Stier.

Do ljeta sve na stolu

Njegov kolega Tonino Picula ističe kako EU ima poteškoća u pregovaranju jer za razliku od SAD-a nema središnje vlasti.

“Ovi pregovori su stres test koji će pokazati koliko je EU sposoban da u sučeljavanju s najdinamičnijim gospodarstvima prevlada svoja ograničenja. Ovaj je

ugovor samo jedan od 20 onih o kojima EU sada pregovara, no žurba je potrebna jer je dio svjetske trgovine već reguliran nedavno potpisanim Pacifičkim partnerstvom, a u listopadu ističe protokol pridruženosti Kine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ako to tržište tada dobije status otvorenog gospodarstva, europskim proizvođačima bit će teže pregovarati”, ocjenjuje Picula. Dodao je kako je Europski parlament duboko podijeljen oko TTIP-a. “Nacionalne delegacije su također podijeljene, i posao je Parlamenta raspraviti razlike kako bi pomogao Komisiji da izoštri pozicije interesnih skupina u EP-u i da konkretnim prijedlozima uputi Komisiju kako da to provede i pregovara”, zaključuje Picula.

TTIP je primarno politički sporazum, ističe zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica. “Pregovori nisu transparentni i puno je toga što

Inicijativa Zaustavimo TTIP

Korporacije upravljaju pregovorima Marina Škrabalo, predstavnica nevladine organizacije Gong koja je članica inicijative Zaustavimo TTIP, ističe kako je nužno jačati transparentnost. “Čak 91 svih kontakata pregovarača s javnosti odvija se preko korporativnih lobista, a oni su i jedini imali pristup dokumentima u ranim fazama pregovora. Nas zanima koji poslovni sektori su se sastajali i s našim ministarstvima prije pregovora, koji su dijelovi društva zainteresirani, te koliko je proces pozitivan za ljude s

obje strane Atlantika. Cilj bi nam trebao biti prelazak na niskougljičnu ekonomiju, a ne stvaranje jedinstvenog tržišta koje će smanjiti troškove za transnacionalne korporacije”, upozorava Marina Škrabalo. Osvrnula se i na studiju koja je referenca za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. “Ona je dobivena javnim natječajem s bagatelnim postupkom javne nabave koju je pripremila konzultatnska tvrtka PwC u suradnji s Centrom za istraživanje tržište. Ta kompanija je

46 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

jedna od onih koja zagovara američki TTIP. Ona je neadekvatna i ne zadovoljava ono što je traženo u natječaju, a dijelom je i prepisana”, istaknula je Marina Škrabalo.

tu?

brine građane, a 28 zemalja i različitih sustava i interesa teško je pomiriti”, istaknula je.

Christian Bürgsmüller, član kabineta povjerenice Cecilie Malmström u Glavnoj upravi za trgovinu EK, ističe kako bi do ljeta pregovarači trebali imati sve na stolu kako bi se na jesen riješili politički i trgovinski problemi te zaključio ugovor za vrijeme Obamine administracije. “Jasno je svima da nema smisla pregovarati o nečemu što nacionalni parlamenti neće prihvatiti. To vrijedi za nas, a jednako vrijedi i za Amerikance jer sporazum američki Kongres mora prihvatiti. Kad je riječ o poljoprivredi, još se traže rješenja. Postoje principi zbog kojih stojimo u pregovorima. EU neće sniziti ni jedan od standarda koji je već u našim zakonima koji uključuje sigurnost, zaposlenost i ekologiju. Vjerujem da je Amerikancima EU tržište zanimljivo toliko da će američki veliki proizvođači koji žele na njega ući pokrenuti linije na kojima će proizvoditi, primjerice, govedinu za europsko tržište”, smatra Bürgsmüller. Dodao je kako je riječ o razgovoru dvojice velikana koji teško jedan drugog mogu natjerati na nešto što ne žele jer su obojica jednako snažni. Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), ističe kako su oba tržišta već sada jako povezana i godišnje razmijene više robe vrednije od četiri trilijuna eura. “Američke kompanije ulažu tri puta više u Europu nego u Aziju, a EU čak osam puta više u Sjedinjene Države nego u Kinu i Indiju zajedno”, naglašava Andrea Doko Jelušić.

Dodaje kako bi od ovog ugovora svaka obitelj s obje strane Atlantika prosječno profitirala za 545 do 600 eura godišnje.

“Problem ne bi trebalo biti kemijski ili hormonski tretirano meso životinja jer se ono ne može izvoziti u EU, kao što se ni sirevi od nepasteriziranog mlijeka ne mogu zbog regulative izvoziti u SAD”, zaključuje Andrea Doko Jelušić.

Parlamentarci ističu i kako se situacija često zaoštrava pred svaki izborni ciklus kao što to sada čini francuski predsjednik kako bi poboljšao svoj loš rejting među biračima, a da je htio zaustaviti pregovore, to je mogao kao član Vijeća.

Eurozastupnica Biljana Borzan kaže kako razlike postoje, a ono što je nama važno jest kvaliteta na policama. “Amerikanci imaju blaže kriterije za genetski modificirane organizme, pesticide ili hormone. Još nije jasno koje pravilo će se primjenjivati - zlatno pravilo po kojem će se standard dizati na više, ništa ne mijenjati, što nam je neprihvatljivo, ili će se izbaciti prehrambeni proizvodi iz Sporazuma”, napominje Biljana Borzan.

Sigurna soba

Gordan Jandroković, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, ističe kako je Sabor do sada imao samo jednu sjednicu u prošlom sazivu na kojoj se informiralo o sadržaju TTIP-a.

“Sabor, nažalost, nema ulogu koju bi trebao imati, no sustav je taj koji daje veće ovlasti Vladi. Nama je, nažalost, lakše govoriti o Titu nego o TTIP-u jer ta tema dobiva više na prostoru, a ovakve teme su bitne za sadašnjost i budućnost”, kaže Jandroković.

Joseph Gene Petrić, pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova, kaže kako u uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost postoji sigurna soba u koju imaju pristup oni koji su ovlašteni i tamo se mogu informirati o stanju i sadržaju pre-

Europski parlament je duboko podijeljen oko TTIP-a, kaže Picula govora. “Svoja razmišljanja i procjene baziramo na studiji koja je napravljena prije godinu dana i bit će prezentirana socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću koje je i iniciralo njenu izradu.

“Većina poduzetnika, pa tako i ja, načelno podržava ovaj sporazum”, kaže Nikola Dujmović, predsjednik Uprave SPAN-a. “Mene više brine ono što mi sami sebi radimo nego što će nam on donijeti. Moramo u našem zakonodavstvu riješiti stvari koji će nas učiniti efikasnijima te napraviti i provoditi razvojne strategije. Vjerujte mi, jer poslujem i u Americi, kod nas je kaotično biti poduzetnik. Tamo ne morate završiti ekonomiju da biste shvatili kako porezni sustav funkcionira. Zato nam se i događa tihi egzodus poduzetnika jer start-upi koji žele biti uspješni odlaze po venture kapital u Ameriku”, zaključio je Dujmović.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA & REGIJA SLOVENSKO GRAĐEVINARSTVO

Nakon dobre godine Projekti sufinancirani iz stare europske perspektive završeni su, a novih nema, stoga se slovenski građevinari okreću poslovima u Hrvatskoj i Srbiji piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

tupovi nekad moćnog slovenskog građevinarstva urušili su se u jamu menadžerskog preuzimanja i danas bi se malo tko još sjetio zvučnih imena poput SCT-a i Vegrada da se njihovi grobari ne javljaju u bizarnim epizodama sa slovenskim pravosuđem. Hilda Tovšak koja je Vegrad odvela u stečajnu provaliju učestalo dolazi na sudska ročišta. Tamo priznaje da je kriva za ono za što je tereti tužilaštvo. Očekuje da za takvo ponašanje bude sankcionirana blažom kaznom. Dogovor uglavnom funkcionira i Tov-

Vrijednost građevinskih radova u prvom kvartalu pala je za čak 31,5 posto šakova dobiva blaže kazne. No, kako se griješilo mnogo i nimalo bezazleno, malih kazni nakupilo se za više od osam godina boravka u

zatvoru. Ivan Zidar iz SCT-a ima pravomoćnu presudu i već je trebao odslužiti kaznu, ali odlazak u zatvor izbjegava reklamiranjem lošeg zdravstvenog stanja. Zidar je star i bolestan, ali je i majstor živopisnih sposobnosti, smatra dio javnosti. Na sud dolazi vozilima hitne pomoći, a bez pridržavanja za rame bolničara, odaje dojam da ne bi mogao prevaliti nekoliko stepenica do ulaska u sud. Sudske vlasti odgađaju izvršenje i sve sluti da Zidar koji je sahranio SCT, tvrtku sa 10.000 zaposlenika, neće doći na zatvorsku hranu.

Novi igrači

Slovenija nema više velike građevinske trojke – SCT, Primorje, Vegrad – ali su stasali novi igrači. Ne tako veliki kao što su bili prethodnici, ali svejedno su respektabilni. Tri najveće tvrtke u slovenskom građevinarstvu – Pomgrad iz Murske Sobote, GH Holding u vlasništvu Blaža Miklavčiča te RIKO kojem je prošlogodišnji rezultat zbog hlađenja ruskog tržišta kalirao za trećinu – ipak drže svoje poslovanje na prihodu od po 100 milijuna eura.

Pomgrad

Izlaz traže u Hrvatskoj Pomgrad ima ugovorenih 80 posto poslova potrebnih za 2016. godinu. Njegova su najveća gradilišta: dionica autoceste Draženci-Gruškovje, sustav za pročišćavanje Domžale-Kamnik te stambeno naselje Brdo. Blaž Miklavčič ima veće brige. Priznaje da njegova tvrtka niti približno ne može ponoviti prošlogodišnji rezultat.

Kako u Sloveniji nema novih projekata, Miklavčič je rekao da su prinuđeni preusmjeriti se na poslove u Hrvatskoj i Srbiji. Za ljubljansko Delo Miklavčič je izjavio da je njegova tvrtka pred potpisom ugovora za gradnju bolničkog kapaciteta u Sisku, a da ima lijepe izglede i za dobivanje posla na obnovi Kliničkog centra u Beogradu. Igor Banič, predsjednik Uprave Pomgrada, također priznaje da tvrtka budno prati stanje u Hrvatskoj gdje Europa planira uložiti znatna sredstva u komunalnu i željezničku infrastrukturu. “Do 2020. godine Hrvatska planira investirati oko dvije milijarde eura i to je prilika i za izvođače iz inozemstva”, rekao je Banič. Za Adris Grupu

48 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Sportska dvorana OŠ Vojnik

već su uređivali kampove u Istri, a trenutno im je najveći projekt u Hrvatskoj kampus u Varaždinu (11 milijuna eura). U sljedećih pet godina Pomgrad želi u Hrvatskoj realizirati do 30 posto ukupnog prihoda. Inače, od inozemnih građevinara u Sloveniji djeluje Strabag, a u naletu je i građevinar iz Brna, tvrtka ŽS u vlasništvu španjolske građevinske skupine OHL Group, koja u Sloveniji nastupa u partnerstvu s Gorenjskom gradbenom družbom.

Slovenski državni proračun

ne opet suša Pomgrad je prebacio stotku za četiri milijuna eura, GH Holding za jedan milijun, dok RIKO-u nedostaje 1,8 milijun eura za klub “100 milijuna”. Inženjersko-montažerska skupina RIKO bila je 2014. godine sa 144 milijuna eura prihoda na vodećem mjestu među slovenskim građevinarima. Bila je to godina završetka hotela Kempinski u Minsku te brojnih objekata u Sloveniji za zaštitu okoliša i vodoopskrbu koje se gradilo sredstvima iz stare europske perspektive.

Financiranje iz nove perspektive još nije niti na vidiku, pa slovenski građevinari strahuju da će za sve njih 2016. godina biti lošija od proš-

Slovenski građevinari u 2015. godini (u mil. €) Poduzeće

prihod

dobit

Pomgrad

104,1

3

GH Holding

101,3

14,9

RIKO

98,2

3,8

Gorenj. grad. družba

94,2

3

Plaćena odšteta HEP-u

Slovenski državni proračun u cijelosti je podmirio presuđenu štetu u korist HEP-a (10 milijuna dolara i 33,9 milijuna eura) za neisporučenu struju iz NEK-a u razdoblju od 1. srpnja 2002. do 18. travnja 2003. Vlada premijera Cerara odredila je da se plaćeni iznos ima regresirati od onih koji su se u Sloveniji okoristili prodajom HEP-ove struje. Ministarstvo za infrastrukturu sada je izvijestilo Vladu da ne može vjerodostojno rasporediti troškove odštete, a nastali su i neki rokovi zastare, pa predlaže da se dug podmiri iz dividendi, odnosno iz dohotka svih poduzeća slovenske elektroprivrede. Na takav prijedlog oštro su reagirali slovenski elektrodistributeri. Većinu dobiti, naime, ostvarili su Elektro Ljubljana i Elektro Primorska. Oni koji bi štetu trebali podmiriti mudro šute – njima se nema što uzeti jer lani nisu imali dobit ili je bila minimalna.

CGP

91,8

4,6

SŽ-ŽGP

81,5

6,9

Kolektor Koling

68,4

1,3

Strabag

68,1

5,3

Reforma zdravstva

OHL-ŽS

48,6

1,6

Suprotna očekivanja

le. Prvi kvartal potvrdio je zle slutnje: vrijednost građevinskih radova čak je za 31,5 posto manja nego u usporedivom tromjesečju prošle godine. Drastičan pad dogodio se na inženjerskim objektima – opseg poslova smanjio se za 40 posto. Manje se radilo i na zgradama, ali taj pad iznosi samo 6,6 posto i još se može nadoknaditi. Jože Renar, direktor Zbornice građevinara pri GZS-u, tvrdi da se nije dogodilo ništa neočekivano. “Znali smo da prestaje priljev europskih sredstava i da nova slavina još nije aktivirana. Nismo, međutim, znali da će država preskočiti još jednu godinu s obnovom cestovne mreže koja je u vrlo derutnom stanju”, rekao je Renar. Time je dao znati da je prestala sezona masovnog presijecanja vrpci na otvorenjima vodovoda, raznih pročišćivača te centara za gospodarenje otpadom. Umjesto svečanih vrpci sada će se rezati troškove – troškove materijala, troškove podizvođača i troškove zaposlenih.

Dva ključna ministra za reformu zdravstva u Sloveniji - Dušan Mramor (financije) i Milojka Kolar Celarc (zdravlje) demonstrirali su suprotna očekivanja od budućih reformskih zahvata. Financijski ministar očekuje od zdravstva 300 milijuna eura uštede u nekoliko sljedećih godina. Ministrica za zdravstvo uzvraća da će se ušteđeni novac, ako ga bude, iskoristiti unutar sustava. Trenutačno u Sloveniji 220.000 građana čeka na liječenje. Ministar Mramor dodatno je uzrujao javnost zahtjevom da osiguranici za prva tri dana bolovanja (primjerice zbog viroze) ne dobiju nikakvu naknadu, nego da takva mala bolovanja idu na trošak bolesnika.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: Ekološki problemi u pregovorima s EU-om

Na izlazu iz Srbije Dunav čistiji nego na ulazu Iako Srbija sa svojih sedam milijuna stanovnika relativno malo pridonosi onečišćenju te rijeke, ipak će morati uložiti golema sredstva u zaštitu Dunava. Šest milijardi eura trebat će joj za postrojenja za tretman otpadnih voda, a još 4,9 milijardi za rješenje problema otpadnih voda industrije i gradova piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

Troškovi implementacije Nitritne direktive procjenjuju se na oko 300 milijuna eura u prvoj fazi

D

unav je na izlazu iz Srbije manje zagađen nego na ulazu po većini parametara koji se mjere, kao što su nitriti, dušik i organsko zagađenje, pokazala je studija koja se bavi ovim pitanjima, u okviru projekta koji je nedavno završen.

Dio tog projekta je i Prijedlog za određivanje ranjivih zona i osetljivih područja u skladu s Nitritnom direktivom i Direktivom o komunalnim otpadnim vodama, predstavljen nedavno u Privrednoj komori Beograda.

Taj projekt realizirala je srpska Republička direkcija za vode Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u okviru suradnje sa švedskom Agencijom za zaštitu okoliša na projektu ENVAP II, kazala je rukovoditeljica Centra za ekologiju Privredne komore Beograda Jelena Plavanski.

Ekologija za početnike

Ona je istaknula kako Privredna komora Beograda s Ministarstvom poljoprivrede i zaštite 50 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

životne sredine u kontinuitetu organizira aktivnosti i skupove koji imaju cilj bolje pripremiti gospodarstvo i kompanije za obveze koje Srbiju očekuju u okviru Poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.

“Naš zadatak je informirati gospodarstvenike o tome što ih očekuje i što je njihova obveza kad su otpadne vode u pitanju jer je to jedan od najvažnijih ekoloških problema u pregovorima s EU-om. Obveze Srbije prema reguliranju i zbrinjavanju otpadnih voda su jako velike i koštat će preko šest milijardi eura”, navela je Jelena Plavanski.

Prvoslav Marjanović, savjetnik u Institutu za vodoprivredu Jaroslav Černi u Beogradu, doktor ekoloških nauka i vođa projekta mapiranja na zagađenje najosetljivijih vodnih područja, rekao je kako projekt pokriva dvije važne stvari: implementaciju Nitritne direktive i Direktive o urbanim otpadnim vodama EU-a.

Te dvije direktive su dva osnovna instrumenta kojima Europska unija intervenira kako bi zaštitila kvalitetu svojih podzemnih i površinskih voda od zagađenja koje prvenstveno potječe iz urbanih sredina i iz poljoprivrede, podsjetio je Marjanović. On je upozorio da je Srbija na početku puta u ovom području u kojem su članice EU-a već postigle značajne rezultate i pozicionirale se na tržištu i sada nude zemljama kandidatima know-how i moderne tehnologije.

Ranjivi istok i zapad

“Sam projekt je trajao nešto više od dvije godine i osnovni zadatak je bio da sagledamo kakve učinke na poljoprivredu ima zagađenje podzemnih i površinskih voda i na koji način

Šume čuvaju izvore Analiza je pokazala da su glavni izvori zagađenja rijeka u Srbiji teški metali, nafta, otpaci iz klaonica, pepeo iz termoelektrana, a uz to i neuređeni deponiji i ilegalno pražnjenje septičkih jama. Najveći gradovi ispuštaju nepročišćene otpadne vode direktno u rijeke jer nemaju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Oko 50 posto zagađenja ispuštenog u rijeke dolazi od industrijskih postrojenja.

Beograd svu otpadnu vodu kroz 20 izljeva ispušta direktno u Dunav i Savu bez ikakvog pročišćavanja. Samo 13 posto komunalnih otpadnih voda tretira se prije ispuštanja. Za rješavanje ovog problema u Beogradu potrebno je oko 600 milijuna eura.

U najzagađenije rijeke ubrajaju se Stari plovni Begej, Toplica, Veliki Lug, Lugomir, Crni Timok i Bor, kao i kanal Vrbas-Bečej, dok je čista voda prava rijetkost i može se još naći u planinskim područjima, duž Studenice, Moravice, Mlave i rijeka u središnjoj Srbiji. Zagađenja rijeka su sve češća, a zagađivačima se i dalje više isplati plaćati kazne nego kupovati postrojenja za pročišćavanje. Stručnjaci kon-

urbano zagađenje djeluje na kvalitetu voda naših vodotoka i rijeka”, kazao je Marjanović.

“Rezultat tog istraživanja je zaključak da pojedine dijelove teritorija Srbije treba proglasiti ranjivim zonama kad je riječ o zagađenju iz poljoprivrede. Riječ je uglavnom o predjelima u istočnoj i zapadnoj Srbiji, gdje nema mnogo obradivih površina, pa se nema gdje odbacivati stajsko gnojivo”, rekao je savjetnik. Naveo je i kako se na temelju Urbane direktive osjetljive zone proglašavaju na čitavom teritoriju Republike Srbije jer prema Konvenciji o zaštiti Crnog mora čiji je i Srbija potpisnik, kao i prema Urbanoj direktivi, u slučaju kad je priobalje proglašeno osetljivom zonom onda i sliv svih pritoka tog mora postaje osjetljiva zona.

“Oko 97 posto teritorija Srbije nalazi se u slivu Dunava, pa automatski prema toj Konvenciji mi moramo proglasiti čitav teritorij osjetljivom zonom. Posljedice toga su da se na mnogim lokacijama kao što su aglomeracije, odnosno naselja veća od 10.000 stanovnika, moraju primijeniti strože norme tretmana otpadnih voda”, naglasio je Marjanović.

Zamoljen da objasni rezultate mjerenja i istraživanja sliva najveće europske rijeke prema kojima se Dunav najmanje onečisti u Srbiji usprkos tome što je situacija po pitanju pročišćavanja otpadnih voda katastrofalna, Marjanović je rekao sljedeće: “Dunav uzvodno od Srbije ima oko 50 milijuna stanovnika, a mi sedam milijuna i naš doprinos je relativno mali. Ali specifično zagađenje po stanovniku u Srbiji je još uvijek najveće u slivu Dunava zato što nemamo postrojenja za tretman otpadnih voda”, upozorio je Marjanović.

statiraju da je sve manje zdrave izvorske vode. Oni smatraju da glavni razlog za to treba potražiti u nekontroliranoj sječi šuma i da se spas nalazi u planskom pošumljavanju i površinskim akumulacijama, malim branama i zaštiti izvorišta rijeka.

Male rijeke ne vole gradove

On je istaknuo da je popis prioriteta u zaštiti voda u Srbiji definiran na temelju najveće štete koja nastaje zagađenjem i najavio da će prioritet biti veći gradovi na manjim vodotocima jer su najugroženije male rijeke, dok velike mogu progutati mnogo više bez tako drastičnih posljedica.

“Utjecaj Beograda na zagađenje Dunava je mnogo manji nego utjecaj Paraćina na Moravu ili Užica na Đetinju. Beograd i Novi Sad su u drugoj grupi prioriteta po šteti koja proistječe od zagađenja voda i po troškovima. Kad se nema dovoljno novca za čitav sustav zaštite, onda morate pažljivo definirati prioritete”, rekao je Marjanović.

On je podsjetio da je za potrebe Direkcije za vode napravljen Plan zaštite voda u Srbiji do 2040. godine i u okviru njega je navedena dinamika potrebnih ulaganja i prioriteta. “Procijenili smo da bi za rješenje problema otpadnih voda industrije i gradova bila potrebna ukupna sredstva od oko 4,9 milijardi eura, ne uključujući održavanje. S poljoprivredom se pak troškovi implementacije Nitritne direktive procjenjuju na oko 300 milijuna eura u prvoj fazi, a ako se pokaže kako to nije dovoljno, mjere se moraju proširiti i izvan osjetljivih zona”, rekao je Marjanović.

Upozorio je kako je upravo financiranje glavni ekološki problem jer su u pitanju značajna sredstva, posebno za zemlje koje teško izlaze na kraj i s tekućim održavanjem i obvezama, a posebno ako se uzme u obzir činjenica da se ni na europske fondove više ne može računati, dok su obveze ostale po starom.

Oko 97 posto teritorija Srbije nalazi se u slivu Dunava, pa prema Konvenciji, automatski moramo proglasiti čitav teritorij osjetljivom zonom.

Posljedice toga su da se na mnogim lokacijama moraju primijeniti strože norme tretmana otpadnih voda.

Prvoslav Marjanović, savjetnik u Institutu za vodoprivredu Jaroslav Černi

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Komentar Hrvatske gospodarske komore

Smanjenje suficita u bilanci plaćanja EU-a U prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvareno 42,8 milijardi eura suficita u EU, što je 2,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju trendova (djelomični oporavak cijena nafte, slabljenje dolara prema euru, pad potražnje s velikih tržišta u nastajanju, posebno Kine), ove se godine mijenja i smjer trenda kretanja suficita EU-a, barem ako je suditi prema rezultatima prvog tromjesečja. Naime, u prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvareno 42,8 milijardi eura suficita, što je 2,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, iako je na podbilanci roba suficit značajno povećan (za 66,7 posto ili za 14,5 milijardi eura). No, to se dogodilo u okolnostima pada obujma robne razmjene – i izvoz (pad od četiri posto) i uvoz ostvareni su na nižim razinama, ali s gotovo dvostruko bržim padom uvoza (pad od sedam posto).

Usluge smanjile suficit

Z 176,7 mlrd € suficit EU-a u 2015.

to je

61%

više nego u 2014.

ajednica zemalja Europske unije prošle je godine pri transakcijama roba, usluga i kapitala s ostatkom svijeta ostvarila visok suficit, na razini od 176,7 milijardi eura, što je bilo čak 61 posto više nego prethodne godine te ujedno najviše u zadnje četiri godine od kada EU uopće ostvaruje višak. Takvo ostvarenje u velikoj su mjeri potpomogle okolnosti znatne deprecijacije eura prema većini svjetskih valuta, koja je povećala cjenovnu konkurentnost europskih izvoznika (pri čemu najveću težinu ima ona prema američkom dolaru, budući da je SAD najznačajnije pojedinačno izvozno tržište za EU koje čini oko petinu vrijednosti njenoga ukupnog robnog izvoza) s jedne strane te gotovo upola niže svjetske cijene sirove nafte s druge strane (uz pad cijena niza ostalih sirovina na svjetskom tržištu). U okviru nešto promijenjenih globalnih

Pad ukupnoga robnog uvoza rezultanta je pada uvoza energije i sirovina te usporenog rasta potražnje za ostalim robama 52 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Pad ukupnoga robnog uvoza rezultanta je pada uvoza energije i sirovina, i to zbog cijena koje su i dalje na godišnjoj razini dosta niže (cijene nafte za oko 35 posto) i istodobno usporenog rasta potražnje za ostalim robama. Izvoz istodobno pada pod utjecajem smanjenja inozemne potražnje sa svih 10 najvažnijih izvoznih tržišta EU-a: Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Švicarske, Rusije, Turske, Japana, Norveške, Južne Koreje, Indije i Kanade. Pritom najveću težinu ima pad izvoza u SAD (koji je najveće izvozno tržište za EU, oko 20 posto ukupnoga robnog izvoza), gdje je gospodarski rast u prvom kvartalu smanjen za jedan posto, sa 2,9 posto na 1,9 posto.

Za razliku od roba, na podbilanci usluga suficit je smanjen. Tako je pri razmjeni usluga, koja je manjega vrijednosnog obujma od trgovine robama (u prvom kvartalu manja 2,3 puta), u prvom je tromjesečju ostvaren višak u vrijednosti od 38,9 milijardi eura što je za 0,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Padu vrijednosti suficita na tekućem računu pridonijela su i različita ostvarenja na podbilanci primarnog dohotka gdje je ostvaren visok deficit od 8,9 milijardi eura, za razliku od prošle godine, kada je saldo ove podbilance bio u suficitu.

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 2699 tvrtki Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,395 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika

Z

aključno sa 20. svibnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2699 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 37,49 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 35.976 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 407 poduzeća koja zapošljavaju 6032 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,024 milijarde kuna. Ili, drugim riječima, za 3106 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 20. svibnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 46,515 milijardi kuna.

Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8693 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na one koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 75,744 milijarde kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 63.822 radnika. U radu je, pak, 266 predmeta ciji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 6,65 milijardi kuna.

Građevinarstvo duguje najviše

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,395 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika. Najviše predmeta, njih 7842 ili 87,53 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,415 milijardi kuna. Ostatak od 12,47 posto otpada na 1117 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,824 milijarde kuna ukupan dug, pak, premašuje 73,979 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,824 milijarde kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,553 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,956 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,709 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna...

37,49 mlrd kn

dug tvrtki koje su sklopile predstečajnu nagodbu

75,744 mlrd kn

prijavljene obveze 8693 riješena predmeta

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Banking on digital simplicity: Izvješće Boston Consulting Groupa

Digitalna jednostavnost – formula za uspjeh retail banaka Najveći udjel u prošlogodišnjem rastu bankarske industrije imale su one banke koje su najbolje iskoristile digitalizaciju poslovanja i najviše povećale učinkovitost poslovanja. Primjerice, ostvarile su čak 50 posto višu dobit prije oporezivanja po klijentu nego što je globalni medijan tog pokazatelja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P 11 mlrd $

ulaganja u fintech tvrtke u prošlom desetljeću

46 mlrd $

uloženo samo potkraj prošle godine

rihodi banaka globalno prošle su godine porasli tri posto, na gotovo 1,6 bilijuna dolara, pokazuje godišnje izvješće konzultantske tvrtke Boston Consulting Group o izvrsnosti u bankarskom sektoru pod nazivom REBEX – Retail Banking Excellence Report.

Iako su banke koje posluju s građanstvom započele osjetan financijski oporavak, izazovi disruptivnih tehnoloških promjena se intenziviraju i natjerat će ih da razviju nove digitalne sposobnosti kako bi “radikalno pojednostavile” poslovanje i osmislile novi pristup uslužnim djelatnostima, procjenjuju stručnjaci Boston Consulting Groupa za bankarstvo.

Nužnost provedbe tzv. digitalnog pojednostavljenja je i glavna poruka istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u šestom godišnjem izvješću o izvrsnosti u bankarskom sektoru REBEX, naslovljenom Banking on digital simplicity.

Za globalni rast prihoda od tri posto najzaslužnije je azijsko tržište, koje je i dalje motor rasta svjetske bankarske industrije, a rast je zabilježen i u Sjevernoj Americi, dok Zapadna Europa i dalje zaostaje.

Uspoređivanjem podataka, konzultanti BCG-a otkrili su kako su najveći udjel u prošlogodišnjem rastu bankarske industrije imale one koje su najbolje iskoristile digitalizaciju poslovanja i koje su najviše povećale učinkovitost svojeg poslovanja. Primjerice, ostvarile su čak 50 posto višu dobit prije oporezivanja po klijentu nego što je globalni medijan tog pokazatelja.

54 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Zastario pristup

“Top performeri nastavljaju povećavati vodstvo u odnosu na ostatak konkurencije. Banke koje žele nadoknaditi zaostatak moraju započeti digitalnu transformaciju”, izjavio je Ian Walsh, globalni lider za retail bankarstvo i partner BCG-a, koji je i koautor izvješća.

Banke koje razvijaju digitalne vještine i upravljanje podacima mogu postići čak 50 posto više prihoda po klijentu preko pojednostavljenja poslovanja i unapređenja korisničkog iskustva čime postižu veću učinkovitost, kvalitetu i brzinu, stoji u izvješću.

Predana i potpuna implementacija digitalnog poslovanja jedini je način da banke postignu četiri cilja koja će im omogućiti da iskoče iznad medijana industrije, otkrivaju u izvješću stručnjaci BCG-a. To su: razumijevanje, jačanje i produbljenje odnosa s kupcima; novo osmišljavanje ‘putovanja’ kupca kroz sve faze korištenja bankarske usluge korištenjem digitalnih tehnologija; stvaranje agilnih, jednostavnih i kolaborativnih organizacija te jačanje digitalnih vještina.

“Selektivan i preoprezan pristup digitalizaciji je zastario, banke koje ga koriste zaostaju u vremenu i smanjuje im se tržišni udjel”, kaže Michael Grebe, stariji BCG partner i globalni lider za BCG-ov Simplify IT program, koautor izvješća.

Digitalna transformacija banaka pogonjena je globalno novim navikama kupaca naučenih na napredak koji su postigli globalni lideri u maloprodaji poput Amazona, Netflixa ili Ubera.

Kupci zato sada i od banaka zahtijevaju brzu i

prikladnu uslugu, kroz jednostavna i intuitivna digitalna sučelja.

Uvid u digitalno ponašanje i očekivanja rezultat je istraživanja u devet zemalja. U Kini, primjerice, anketom je utvrđeno kako je šest puta vjerojatnije da su kupci koji koriste i digitalne i usluge koje u bankama pružaju službenici - dobrostojeći, ali i da su zahtjevniji kao klijenti.

Uništavanje posredničke uloge

Zaštita prava kupaca u retail bankarstvu je puno slabija nego u većini ostalih industrija, stoji u izvješću koje je koristilo i rezultate ankete potrošača provedene za BCG-ov Brand Advocacy Index. Globalno, tek 37 posto klijenata bi preporučilo svoje banke.

Na temelju podataka iz BCG-ove baze o financijskim tehnologijama, izvješće pokazuje kako su banke suočene s disruptivnom konkurencijom sve većeg broja fintech tvrtki (onih koje razvijaju razne tehnologije za financijsku industriju) i drugih ambicioznih start-upa.

Fintech tvrtke počinju nagrizati profitabilnost tradicionalnih banaka u segmentima od kreditiranja, preko osobnih financija, plaćanja, sve do ulaganja, najčešće kroz ponudu brže i dostupnije usluge, jeftinijih proizvoda i boljeg korisničkog iskustva.

“Fintech tvrtke i novi konkurenti prijete uništiti posredničku ulogu banaka u odnosima s klijentima. Banke bi se trebale hitno pokrenuti kako bi to izbjegle”, smatra Jean-Werner de T’Serclaes, BCG-ov partner i još jedan od autora izvješća.

Financiranje fintech kompanija dramatično se ubrzalo u proteklom desetljeću, od 11 milijardi dolara prije 10 godina do 46 milijardi na kraju prošle godine. Ulaganja su najistaknutija u samom kreditiranju i crowdfundingu, upravljanju podacima (data) i analitici, kao i plaćanjima.

Kroz proces benchmarkinga napravljeni su profili vodećih svjetskih retail banaka, u grupi od 40 institucija koje BCG naziva premier league, koje su odabrane zbog svoje veličine i kapaciteta, a zajedno imaju 220 milijuna klijenata i 26.300 ogranaka u svijetu.

Kupci i od banaka zahtijevaju brzu i prikladnu uslugu, kroz jednostavna i intuitivna digitalna sučelja

Za globalni rast prihoda najzaslužnije je azijsko tržište Benchmarking je otkrio da vodeće banke povećavaju ulaganja u digitalnu inovaciju kako bi se diferencirale u odnosu na konkurenciju u očima digitalno zahtjevnih klijenata. Banke potiču klijente da migriraju na samouslužne aplikacije, na računalima i mobilnim telefonima.

“Valja primijetiti kako su vodeće svjetske banke uspjele prenijeti klijente na online usluge bez pada prihoda, što je znak da su operativna i digitalna izvrsnost presudne za uspjeh poslovanja”, zaključuje Brad Noakes, BCG-ov partner i globalni lider za operativnu izvrsnost u retail bankarstvu.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

RBA u projektu eGrađani RBA, Fina i Ministarstvo uprave potpisali su Sporazum o uključivanju vjerodajnica RBA u Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) projekta eGrađani. Time su osigurali za više od 100.000 fizičkih osoba – korisnika internetskoga bankarstva jednostavnu i sigurnu prijavu na sustav eGrađani pomoću autentifikacijskih uređaja – mTokena ili čitača s karticom. Sustav eGrađani je projekt Vlade koji građanima omogućava modernu, brzu i jednostavnu komunikaciju s javnom upravom.

Online do tekućeg računa HPB u suradnji s tvrtkom Infinum razvila je novi jedinstve-

Likvidnost sustava i dalje iznimno visoka Na novčanom tržištu protekli tjedan započeo je aktivnostima središnje banke koja je u prošli ponedjeljak održala redovitu obratnu repo aukciju, na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 80 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto.

U prošli utorak je središnja banka održala drugu od četiri najavljene ovogodišnje strukturne obratne repo aukcije s datumom namire 27. svibnja, a datum reotkupa je 28. svibnja 2020. godine. U odnosu na prvu strukturnu obratnu repo aukciju potražnja za dodatnom kunskom likvidnošću znatno se smanjila. Iznos pristiglih ponuda na drugoj aukciji iznosio je 146,5 milijuna kuna, a prihvaćene su sve ponude po fiksnoj repo stopi od 1,8 posto.

Istoga dana održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je bilo planirano izdanje u iznosu od 700 milijuna

kuna i 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima.

Zbog smanjenog interesa investitora izdano je samo 320 milijuna trezorskih zapisa u kunama te 16 milijuna zapisa uz valutnu klauzulu, sve s rokom dospijeća od jedne godine. Pri tome je prinos na jednogodišnji trezorski zapis u kunama smanjen za dva postotna boda i iznosi 0,95 posto, a na trezorske zapise u eurima za pet postotnih bodova i iznosi 0,25 posto. Ovom aukcijom smanjen je saldo upisanih kunskih zapisa za 533 milijuna kuna, a saldo upisanih eurskih zapisa za 27,23 milijuna eura.

Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju koja je vrlo skromna. Uz ovakav odnos ponude i potražnje novca zasigurno će kratkoročna kamatna stopa i dalje bilježiti minimalne razine. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

16. 5.-20. 5. 2016.

u%

23. 5.-25. 5. 2016.

5 4

300

3 200 2 100

ni digitalni proizvod - SuperSmart HPB koji omogućuje online otvaranje tekućeg računa.

Time je HPB postao prva i jedina banka u nas koja nudi otvaranje tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu.

SuperSmart HPB ugovara se putem videokomunikacije klijenta s djelatnikom banke, kao i proces identifikacije klijenta, razmjena potrebnih podataka te aktivacija usluge. Uz online otvaranje tekućeg računa, usluga SuperSmart HPB uključuje debitnu beskontaktnu MasterCard karticu i mHPB - mobilno bankarstvo.

1

0

23.5.

24.5.

0

25.5.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Loš tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do srijede u odnosu na euro oslabjela za 0,07 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u od-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,840234

CAD kanadski dolar

5,123318

JPY japanski jen (100)

6,100658

CHF švicarski franak

6,779307

GBP britanska funta

9,827815

USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

EUR

6,7197 7,489778

primjena od 26. 5. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

23.5.

24.5.

25.5.

nosu na američki dolar za 0,6 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom oslabjela za 0,6 posto.

7,492 7,490

USD

6,72 6,71

CHF

6,79 6,78

7,488

6,70

6,77

7,486

6,69

6,76

7,484

6,68

6,75

7,482

6,67

6,74

23.5.

24.5.

25.5.

23.5.

24.5.

25.5.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Treći Investicijski dan

Burzovni indeksi uvećali vrijednost Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog bojazni da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope već u lipnju ili srpnju zbog određenih pokazatelja oporavka tamošnjeg gospodarstva. Ipak, takva očekivanja podignula su vrijednost dionica u bankarskom sektoru jer povećanje kamata ide na ruku financijskoj industriji.

Zabrinutost europskih ulagača pak umanjili su ministri financija eurozone koji su se dogovorili da će Grčkoj otvoriti mogućnost pristupa novim sredstvima za financijsku pomoć. A svi promatrani burzovni indeksi od prošloga ponedjeljka do srijede uvećali su vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 3,5 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,9 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom trodnevnom razdoblju ojačao za 3,6 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 2,6 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 1,9 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,6 posto.

6350 6300 6250

17700 17600

6150

17500

6100

17400

23.5.

5000 4950

24.5.

25.5.

4500

4900

4450

4850

4400

4800

4350

4750

4300

23.5.

10300 10200

24.5.

25.5.

16800

10100

16700

10000

16600

9900

16500

9800

16400

24.5.

fond

25.5.

datum

24.5.

25.5.

24.5.

25.5.

CAC40

23.5.

16900

DAX

Dow Jones

23.5.

4550

NASDAQ

Mirovinski fondovi

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog utorka iznosila je 219,8399 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,2 posto. Proteklog utorka vrijednost Mirexa A iznosila je 115,4481 bod, a Mirexa C 112,3346 bodova.

17800

6200

23.5.

Rast vrijednosti Mirexa

17900

FTSE 100

NIKKEI 225

23.5.

vrijednost (kn)

24.5.

25.5.

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

24.05. 115,44810

0,2170

1,15

AZ - A

24.05. 116,20680

0,1072

1,82

Erste Plavi - A

24.05. 113,69200

0,3232

0,83

PBZ CO - A

24.05.

117,13570

0,3161

1,92

Raiffeisen OMF - A 24.05. 114,12310

0,3170

-0,32

kategorija B 24.05. 219,83990

0,2439

0,64

AZ - B

24.05. 224,95320

0,2231

1,13

Erste Plavi - B

24.05. 225,91850

0,3132

0,77

PBZ CO - B

24.05. 200,60050

0,1758

-0,20

0,3%

Raiffeisen OMF - B 24.05. 220,63600

0,2701

0,29

0,2%

kategorija C MIREX C

24.05. 112,33460

0,0443

2,19

AZ - C

24.05. 109,92450

0,0432

2,52

0,0%

Erste Plavi - C

24.05. 112,03650

0,0477

2,66

-0,1%

PBZ CO - C

24.05. 111,86560

0,0470

1,95

Raiffeisen OMF - C 24.05. 115,37480

0,0421

1,85

0,1%

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,4% 0,2% 0,0%

Raiffeisen DMF

24.05. 211,49440

0,2545

AZ Profit

24.05. 247,73150

0,2284

-0,44 -1,63

0,2177

-0,29

-0,2%

Croatia osiguranje 24.05. 149,48060

-0,4%

AZ Benefit

24.05. 233,69700

0,0452

1,74

-0,6%

Erste Plavi Expert 24.05. 186,79370

0,2484

0,77

Erste Plavi Protect 24.05. 185,46090

0,0352

1,79

-0,8% 24.4.

1.5.

9.5.

16.5.

24.5.

Franck isplaćuje dividende

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

MIREX B

MIREX - tjedni

U Zagrebu je prošli tjedan održan treći zajednički Investicijski dan Zagrebačke i Ljubljanske burze na kojem je sudjelovalo 28 investicijskih društva i banaka, odnosno 55 analitičara i investitora iz Hrvatske, Estonije, Češke, Mađarske, Slovenije i SAD-a, koji su podnijeli ukupno 186 zahtjeva za sastanke, a kompanije su u konačnici održale čak 160 individualnih i grupnih sastanaka.

Ovogodišnje je događanje bilo najuspješnije do sada, interes ulagatelja za sastanke s kompanijama porastao je za 25 posto u odnosu na lani, s najvećim brojem inozemnih ulagatelja koji su sudjelovali otkako se održava Investicijski dan.

Glavna skupština Francka održava se 30. lipnja.

Tada će se odlučivati o isplati dividende od 10 kuna po dionici. Dividenda bi se isplaćivala iz dijela zadržane dobiti iz 2009. godine. Veći dio dobiti iz 2015. godine ili 21,3 milijuna kuna, prema najavama iz poziva za skupštinu u Narodnim novinama, trebao bi biti unesen u temeljni kapital. Isplata dividende provela bi se u roku od mjesec dana od održavanja skupštine.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Strateško ulaganje u Badel 1862

U postupku iskazivanja interesa potencijalnih strateških investitora za aktivno uključivanje u provedbu mjera financijskog i operativnog restrukturiranja, Badel 1862 zaprimio je četiri pisma namjere. Tako interes da postanu strateški investitori u Badelu 1862 pokazuju đakovački Meteor, Oštrc iz Zagreba, slovački St. Nicolaus i Stanić Grupa iz Splita, objavljeno je na internetskim stranicama tvrtke. Četiri navedena ponuditelja ulaze u daljnji postupak za odabir strateškog investitora društva u okviru predstečajne nagodbe.

Stečaj Banke splitsko-dalmatinske Savjet HNB-a donio je na prošlotjednoj sjednici Odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitskodalmatinskom. Naime, Savjet HNB-a utvrdio je da ta banka propada, da dioničari nisu spremni ojačati kapital, te da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenu.

Crobex iznad psihološke granice kretale su se u rasponu od +6,52 do -5,19 posto.

Promet veći od milijun kuna imalo je pet izdanja, dok je s devet izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Ključni indeksi su porasli i to tako da je Crobex uvećan iznad psihološke granice od 1.700,00 bodova, a Crobex10 se približio granici od 1000,00 bodova. Crobex je sa 1.698,16 bodova porastao za 1,05 posto zaključivši trgovanje na 1.716,02 boda. Crobex10 je uvećan za 0,85 posto na 998,33 boda.

Sektorski indeksi su završili u rasZAGREBAČKA BURZA ponu od -0,31 posto koliko je pao THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBEXtransport do +1,59 posto koUKUPAN TJEDNI PROMET: 337.205.321,05 kn liko je porastao CROBEXkonstrukt.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 23.938.775,87 kn Obveznički indeksi tjedan su također index zadnja vrijednost tjedna promjena zaključili rastom, pa je tako CROBIS CROBEX 1.716,020 +1,05% uvećan za 0,18 posto, a CROBIStr za CROBEX10 998,330 +0,85% 0,26 posto.

CROBIS 107,793 +0,18% Najlikvidnije izdanje je HT sa sakuCROBIStr 151,294 +0,26% pljenih 3,2 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,35 posto, na 140,50 kuna.

Top 10 tjedna zadnja Končar EI je trgovan u iznosu od 2,2 promet po prometu promjena cijena milijuna kuna, a cijena mu je porasla +0,35% 140,50 3.163.035,81 HT d.d.

3,14 posto, na 690 kuna. Treći najli+3,14% 690,00 2.198.401,47 Končar EI d.d. kvidniji Turisthotel sakupio je 1,9 mi-1,75% 2.800,00 1.891.335,25 Turisthotel d.d. lijuna kuna i zabilježio pad cijene od +1,25% 40,50 1.588.307,95 Zagrebačka banka d.d.

1,75 posto, na 2800 kuna.

-5,19% 123,53 1.177.557,80 Pevec d.d.

Rast cijene dionice zabilježilo je šest +1,18% 24,06 937.722,66 Valamar Riviera d.d.

-0,09% 1.122,99 933.136,29 od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik Ericsson Nikola Tesla d.d. +0,95% 4.311,28 759.138,41 Plava laguna d.d. tjedna je AD Plastik s rastom od 6,52 +6,52% 105,99 648.120,14 AD plastik d.d. posto, na 105,99 kuna, uz promet od -1,70% 41,05 485.492,07 Đuro Đaković holding d.d.

648.000 kuna. Po rastu cijene slijede Končar EI (+3,14 posto) i Zagrebačka 10 dionica tjedna zadnja banka kojoj je cijena povećana za 1,25 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena posto na 40,50 kuna, a sakupila je 1,6 +31,71% 10,80 91.596,80 Turbos E-mini S&P 500 long L milijuna kuna. Valamar Rivieri je za+26,36% 93,00 26.880,20 Turbos DAX long Q dnja cijena iznosila 24,06 kuna što je +22,12% 24,79 305.539,81 Badel 1862 d.d. rast od 1,18 posto, a trgovana je u izno+20,42% 5,13 130.868,03 VABA d.d. su od 938.000 kuna. +11,02% 71,50 1.573,00 Turbos WTI nafta short M Gubitnik tjedna je, pak, Pevec s cjenov+10,00% 110,00 1.830,00 Croatia airlines d.d. +6,52% 105,99 648.120,14 nim padom od 5,19 posto na 123,53 kune AD plastik d.d. +5,66% 1.289,00 2.578,00 Končar dist. i spec. trans. d.d. - povl i prometom od 1,2 milijuna kuna. Slije+3,95% 1.974,97 25.549,66 HUP - Zagreb d.d. di ga Turisthotel (-1,75 posto), a zatim +3,70% 2.800,00 61.500,00 Ina d.d. Đuro Đaković kojem je cijena pala za 1,70 posto, na 41,05 kuna. Sedmi najli10 dionica tjedna zadnja kvidniji Ericsson NT zaključio je tjedan promet s najvećim padom cijene promjena cijena s cijenom od 1122,99 kuna što je pad -36,01% 51,51 47.842,50 Turbos DAX short U od 0,09 posto i prometom od 933.000 -22,41% 9,00 164.400,00 TurbosE-miniS&P500shortD kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -21,17% 118,80 148.267,30 Turbos DAX short K

Na Zagrebačkoj burzi u prva tri trgovinska dana prošlog tjedna redovni dionički promet iznosio je 23,9 milijuna kuna. U odnosu na tjedan ranije i pet trgovinskih dana umanjen je za 15,5 milijuna kuna ili za 39 posto. Deset najlikvidnijih izdanja u ta je tri dana sakupilo 13,8 milijuna kuna što je 58 posto ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih izdanja šest ih je zabilježilo porast cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih

Turbos WTI nafta short N Turbos H. HUB N. GAS long F Jadroplov d.d.

Turbos DAX long V PEVEC d.d.

BC institut d.d.

Luka ploče d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

-20,81%

29,30

32.273,70

-9,57%

3,40

73.278,50

-9,04%

17,10

6.811,09

-6,81%

191,50

3.638,50 1.177.557,80

-5,19%

123,53

-4,23%

430,00

4.300,00

-3,91%

581,36

95.891,33

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI JGL: Dividenda 2,5 kuna

Većina fondova u zelenom Proteklog tjedna među 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova 60 ih je zabilježilo rast, a 18 pad. Od 28 dioničkih fondova rasla su 23.

Fond Alpen.Special Opportunity porastao je za 4,62 posto, najviše od svih fondova, te time treći tjedan zaredom postao dobitnik tjedna.

Nešto značajniji porast zabilježili su i ZB euroaktiv sa +2,57 posto i HI-growth s tjednim rastom od 2,01 posto. Najviše je pao Neta Frontier, 1,03 posto.

Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je osam, a najviše HI-balanced, 1,39 posto. PBZ Global je porastao za 1,19, a PBZ Flexible 30 za 0,56 posto. Minuse su zabilježili You Invest Solid

(-0,24 posto), You Invest Balanced (-0,20 posto) i You Invest Active (-0,16 posto).

Od 10 obvezničkih fondova poraslo ih je šest.

Prvi među obvezničkim fondovima s pozitivnom postotnom promjenom je HI-conservative sa +0,24 posto, a slijedi ga Erste Adriatic Bond s rastom od 0,11 posto. Neta Emerging Bond i PBZ Bond pali su za 0,17 posto, a PBZ Short term bond bilježi pad od 0,08 posto.

Poraslo je 18 od 19 novčanih fondova, a pao je samo Neta MultiCash za 0,01 posto. Najveći tjedni porast bilježe Erste Euro-Money (+0,03 posto) te Locusta Cash i Auctor Cash sa +0,02 posto.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 17.5.2016. do 24.5.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,3720 HI-growth € 11,0804 ZB euroaktiv € 129,9177 ZB trend $ 152,7000 Capital Breeder kn 84,6522 KD Prvi izbor kn 13,2643 Ilirika Europa € 114,8287 PBZ Equity fond € 10,3017 HPB Dionički kn 102,7744 Erste Adriatic Equity € 86,3900 Neta Global Developed kn 82,8441 ZB aktiv kn 111,1589 Capital Two € 90,7485 Ilirika Azijski tigar € 42,1490 Platinum Global Opportunity $ 14,3247 KD Nova Europa kn 5,0768 OTP indeksni kn 40,1585 Platinum Blue Chip € 97,2757 Neta Frontier kn 460,3537 OTP Meridian 20 € 88,2936 A1 kn 85,8300 Alpen.Special Opportunity kn 142,3458 Neta New Europe kn 61,4646 Ilirika BRIC € 66,4712 Crobex10 kn 94,9555 KD Energija kn 7,8027 ZB BRIC+ € 79,2461 Allianz Equity € 143,7118 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,4700 Raiffeisen Harmonic € 99,8400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,5200 ZB Future 2025 € 96,1995 ZB Future 2030 € 94,1646 ZB Future 2040 € 93,9228 ZB Future 2055 € 94,0368 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,2813 PBZ Global fond € 14,3030 HI-balanced € 12,8381

tjedna promjena [%]

0,19 2,01 2,57 1,86 -0,47 1,52 1,54 0,51 1,00 0,54 1,66 0,52 0,05 0,28 1,07 -0,59 0,59 1,06 -1,03 0,11 0,73 4,62 0,23 -0,11 0,62 0,09 -0,18 0,66 0,54 -0,62 -0,06 1,03 1,48 1,61 1,62 0,15 1,19 1,39

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 122,2048 HPB Global kn 94,0247 OTP uravnoteženi kn 102,2934 Allianz Portfolio kn 154,1784 Smart Equity € 102,1781 PBZ Conservative 10 fond € 107,9076 You Invest Active € 97,0900 You Invest Balanced € 98,9700 You Invest Solid € 100,0100 Smart Equity II € 95,3765 PBZ Flexible 30 fond € 99,6331 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,8613 HI-conservative € 14,2071 Raiffeisen Bonds € 173,5700 PBZ Bond fond € 127,1330 Capital One € 208,1029 HPB Obveznički € 156,4630 Neta Emerging Bond kn 80,2654 Erste Adriatic Bond € 117,3100 Raiffeisen Classic € 104,3800 PBZ Short term bond fond kn 101,3446 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2896 ZB plus kn 175,4932 ZB europlus € 150,5827 PBZ Euro Novčani € 139,2455 Raiffeisen Cash kn 157,6300 Erste Money kn 151,4100 HI-cash kn 152,2253 PBZ Dollar fond $ 131,6568 HPB Novčani kn 143,6077 OTP novčani fond kn 133,1892 Money One kn 129,5994 Allianz Cash kn 118,4314 Erste Euro-Money € 115,8300 Auctor Cash kn 110,7331 Raiffeisen euroCash € 105,7900 HPB Euronovčani € 106,3185 Locusta Cash kn 1355,3489 Neta MultiCash kn 107,9456 OTP euro novčani € 102,8151

0,19 0,50 -0,16 0,10 -0,04 0,01 -0,16 -0,20 -0,24 -0,09 0,56

naziv(fond)

valuta

0,02 0,24 0,05 -0,17 0,02 -0,06 -0,17 0,11 0,06 -0,08 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,00 0,03 0,02 0,01 0,01 0,02 -0,01 0,02

Godišnja redovna glavna skupština dioničkog društva Jadran Galenski laboratorij sazvana je za 5. srpnja u Rijeci. U prijedlozima za odluku skupštine ističe se ona o isplati dividende u iznosu od 2,5 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena iz sredstava kumulirane zadržane dobiti Jadran Galenskog Laboratorija ostvarene u 2007. godini, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Dobri rezultati Petrokova

Tvrtka Petrokov, koja se bavi prodajom opreme za centralno grijanje, vodovod, plinsku i sanitarnu opremu, keramiku i klimatizaciju, prošle godine zabilježila je promet od 200 milijuna kuna, uz porast prodaje od 10 posto. Trenutačno, tvrtka ima šest poslovnica diljem Hrvatske.

Tvrtka planira veliki rast prometa, promjenu asortimana, uvođenje novih robnih marki i ekskluzivnih brendova te otvaranje nove tri poslovnice u Zagrebu, Čakovcu i Zadru, uz zaposlenje novih 10 djelatnika. U planu joj je i širenje u regiju.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Carl-Johan Vallgren

Svinje

Fraktura

Nekoć je Tracy Whitney bila jedna od najboljih kradljivica u branši. Potom se smirila, dobila dijete, no tragedija ju je primorala da se suoči sa svojom najgorom noćnom morom. Svijet se, pak, suočava s terorističkom prijetnjom Grupe 99 čiji je cilj stvaranje novog svjetskog poretka. Kad ta grupa postane nasilna, žena koja vuče sve konce, Althea, postaje najtraženija zločinka CIA-e. No njihova jedina nada da je nađu je Tracy. Uvjerena da Althea stoji iza smrtonosnog čina koji joj je uništio život, Tracy kreće u lov...

Tansy E. Hoskins

Zašiveno do boli: antikapitalistička knjiga mode Sandorf

Kad slučajno otkrije trgovinu ljudima, nekadašnji sitni kriminalac Zoran postaje metom opasnih tipova. Dobiva dojavu kako opljačkati vozilo za prijevoz novca i odluči tako otkupiti slobodu za sebe i svoju obitelj. U akciju uključuje svojeg druga Jormu, koji kad pljačka pođe po zlu, može jedino svjedočiti egzekuciji.

Jormini nekadašnji najbolji prijatelji Danny Katz i Eva Dahlman nađu se pak na tragu skupini seksualnih prijestupnika i ne naslućujući da neki od njezinih članova pripadaju samom vrhu policije i pravosuđa.

Sidney Sheldon

Kaos

Leo Commerce

Knjiga predstavlja istraživanje i kritiku modnog sustava danas kao slike krajnje glamurizacije društva, proizvodnje luksuza s jedne i iskorištavanja ljudskoga rada u zemljama trećeg svijeta s druge strane. Autorica istražuje blještavi svijet mode precizno analizirajući i razotkrivajući ono skriveno i nevidljivo, a sve to poduprto nizom podataka i statistika koje ovu kritiku zapadne mode čine hrabrim doprinosom razotkrivanju visoke cijene luksuza.

60 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Edna O’Brien

Male crvene stolice Naklada Ljevak

Anodea Judith donosi nam svježi pogled na istočnjački sustav čakri, smjestivši ga u kontekst jungovske psihologije, somatske terapije i metafizike. Opisuje svaku čakru, istražuje kako utječe na razvojni put djeteta, određuje specifične traume i zlostavljanja te način na koji se može ponovno uspostaviti ravnoteža. Uz osobne priče i primjere iz prakse, ova knjiga spaja Istok i Zapad, znanost i filozofiju, psihologiju i duhovnost u neprocjenjiv putokaz prema vraćanju cjelovitosti.

Firuz & Erdo

Pasta za divne snove Profil Knjiga

Naslov romana odnosi se na 20. obljetnicu opsade Sarajeva, koja je obilježena postavljanjem 11.541 crvenog stolca u sjećanje na isto toliko poginulih u Sarajevu. Dr. Vlad Dragan dolazi u irsko mjestašce Cloonoila, gdje se predstavlja kao iscjelitelj i seksualni terapeut i uskoro očara mještane.

Fidelma McBride, nezadovoljna brakom i time što nema djece, podliježe njegovu šarmu, što joj posve uništi život nakon što dozna da je čovjek u kojeg se zaljubila i s kojim je zatrudnjela ratni zločinac.

Anodea Judith

Tijelo i um, istok i zapad Planetopija

U laži su… žuti zubi?! Točno!

Ako muljate roditeljima o tako važnoj stvari kao što je redovito pranje zubića, to vas može koštati ne samo zdravlja nego i titule najbjeljeg zečića.

Da je tome tako, uvjerila se i naša pahuljasta zečica Bjelkica. No, važno je priznati i ispraviti pogrešku pa hrabro krenuti dalje. Iako posramljena i obeshrabrena, Bjelkica nije odustala, potrudila se i pokušala ponovno ostvariti svoje snove. U tome je ovaj put imala važnog pomagača – pastu za divne snove!

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu). Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152.

Suradnja Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata.

Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@ neo-pro.in, +91/706533-0324. Čišćenje Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaoničkih elemena-

IZBOR IZ NADMETANJA

Suradnja Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowski-wafle.pl, +48/68/329-0160, +48/515/554-527.

ta. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601-250.

Izrada web stranica Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327.

Strojevi Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr, +90/232/3755178.

Tiskani progresivni kalupi Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa.

Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413.

Hrvatska

Računalna oprema

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 984.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Namještaj

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja namještaj za objekt Kupari. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com.

Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec. info@galmet-zagreb.com, +385/01/3768239.

Svježe meso

Ministarstvo socijalne politike i mladih nabavlja svježe meso za potrebe domova socijalne

skrbi. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,9 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 29. lipnja.

Sanitetska vozila

Grad Zagreb nabavlja sanitetska vozila u dvije grupe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. srpnja.

Regija

Dizajn, isporuka i integracija novog sistema televizijske produkcije

Radio i televizija Crne Gore nabavlja izradu detaljnog projekta, obuku zaposlenih i isporuku sistema po principu ključ u ruke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,7

milijuna eura. Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

Računala

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo nabavlja računala i opremu za projekt Elektronske učionice za potrebe osnovnih škola. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.

Kompleti opreme za ekstremne uvjete

Federalna uprava civilne zaštite Sarajevo nabavlja 150 kompleta opreme za ekstremne uvjete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 256.000 konvertibilnih maraka. Rok za dostavu ponuda je 7. srpnja

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se proizvodna hala, kuće, dvorišta...

Poslovni prostor u robnoj kući, ukupne površine 916 četvornih metara, Krk, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 1,25 milijuna kuna. Dražba se održava 31. svibnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodnu najavu na telefone: 051/650 624, 650 653 ili 650 559.

Oranica, ukupne površine 6240 četvornih metara, Donja Bistra, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1,27 milijuna kuna.

Ročište za prodaju održava se 31. svibnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodnu najavu na mobitel: 099/2185 006.

Zemljište (šuma i put), ukupne površine 8676 četvornih metara, Kanfanar, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1.106.000 kuna. Osma prodaja-javna dražba održava se 1. lipnja u 9.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.

Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu i dokumentaciju uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/315 614, te uz prethodnu uplatu naknade u iznosu od 500 kuna na žiro-račun stečajnog dužnika.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća s dvorištem, ukupne površine 196 četvornih metara, Novi Marof, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 189.993,60 kuna. Ročište za prodaju drugom usmenom javnom dražbom održava se 1. lipnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine koje su predmet prodaje, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem od 9 do 15 sati na broj mobitela: 095/9202 025.

Poslovna zgrada-proizvodna hala, ukupne površine 4656 četvornih metara, Gornji

62 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Muć, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 1,7 milijuna kuna. Ročište za otvaranje pisanih ponuda zakazano je za 2. lipnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 091/4348 931.

Kuća i dvor, ukupne površine 1773,13 četvornih metara, Trema, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 411.437,25 kuna. Dražba se održava 2. lipnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće 1. lipnja od 10 do 13 sati u Tremi, Dvorišće 75.

Kuća i dvorište, ukupne površine 4675,27 četvornih metara, Ljupina, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 79.392,03 kune. Dražba se održava 3. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški.

Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Zainteresirani kupac dužan je prije razgledavanja pristupiti u Sud kako bi mu se osigurala nazočnost sudskog ovršitelja pri razgledavanju nekretnine.

Oranice, ukupne površine 92.367,6 četvornih metara, Vrbovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 324.852,50 kuna.

Dražba se održava 3. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Vrbovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto ukupne vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 3. lipnja od 14.30 do 15.30 sati uz sudskog ovršitelja.

Zgrada s ugostiteljskim lokalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu, pomoćnim prostorijama u dvorištu te pripadajućim zemljištem, ukupne površine 359,66 četvornih metara, Kuševac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 655.000 kuna. Dražba se održava 7. lipnja u 8.50 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 65.500 kuna.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Farmaceutski proizvodi Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona Ściślewska, 77-200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Lijekovi Regionalni institut za gastroenterologiju i hepatologiju “Prof. dr. Octavian Fodor Cluj”, Rumunjska, objavio je poziv za javni natječaj nabave robe, tj. raznih vrsta lijekova (sukladno tenderu) za potrebe te bolnice. Vrijednost nabave: 6,2 milijuna eura. Rok za prijavu je 14. lipnja, a više podataka o nadmetanju može se pronaći na www.e-licitatie.ro.

Nafta i destilati Dél-Kom – Dél-Dunántúli Kommunális Szolgáltató Kft, objavljuje natječaj za nabavu nafte i destilata. Vrijednost nabave: 180 milijuna forinti. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na: Dél-Kom – Dél-Dunántúli Kommunális Szolgáltató Kft. AK15918 Siklósi út 52., Pécs, 7632, Hungary, Paizs József paizs.jozsef@biokom.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Transformatori Mälarenergi Elnät AB traži nabavu transformatora napajanja, a potpisuje se okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata. Najviše osam gospodarskih subjekata mogu biti supotpisnici okvirnog sporazuma. Traži se

ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a više podataka o nadmetanju moguće je pronaći na Mälarenergi Elnät AB, 556554-1504, Box 924, Lena Dellbrant, SE-731 29 Köping; Sweden, lena.dellbrant@malarenergi.se, http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=164192&B=MALARENERGI. Savjetovanje i razvoj IT sustava

Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske objavilo je natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Rok za dostavu ponuda je: 28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://docs.solidalapok.hu. Naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske Belügyminisztérium, Támogatás-koordinációs Közbeszerzési Projektiroda József Attila utca 2–4, Budapest, Mađarska.

Usluge u IT sektoru Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví, objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví, 47114321, Roškotova 1225/1, MT Legal s.r.o., advokátní kancelář, Karoliny Světlé 25, 110 00 Praha 1 140 21, Praha 4, Češka, vz@mt-legal.com. Više podataka o nadmetanju na http://www.e-zakazky.cz/ Profil-Zadavatele/01d47fe3-916b-4869-bc75c097dc0eefe1.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Agjamal, glamur na hrvatski način

Badići za part američko tr Mlada poduzetnica Martina Kuntić, vlasnica tvrtke Dimora iz Križevaca, usudila se zakoračiti na prestižno američko tržište gdje su primijetili njen dizajnerski brend Agjamal, a posebno liniju beach-party kupaćih kostima i večernjih haljina

K

ad se iz ljubavi prema dizajnu rodi pravi biznis, tada je uspjeh zajamčen. Upravo je to priča koju svojim večernjim haljinama i unikatnim kupaćim kostimima te casual odjećom priča Martina Kuntić, vlasnica tvrtke Dimora. Štoviše, ova mlada poduzetnica usudila se zakoračiti na prestižno američko tržište gdje su također primijetili njen dizajnerski brend Agjamal, a posebno liniju beach-party kupaćih kostima i večernjih haljina.

Naime, ona je kao jedina poduzetnica u modnoj industriji s područja Jugoistočne Europe pozvana na sudjelovanje i predstavljanje na Magicu, najvećoj svjetskoj smotri tekstilne industrije, odjeće, obuće i modnih dodataka u Las Vegasu, gdje je i predstavila svoju liniju. Žene koje kupuju i nose haljine, a posebno beach-party kupaće kostime s potpisom Agjamal, svakako vole dozu glamura, znaju što žele i to se ne boje pokazati.

“U Hrvatskoj danas nema proizvodnje beach-party kupaćih kostima za koje sam se ja odlučila. Ali slično je i na američkom tržištu. To sam dobro uvidjela kad sam 64 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

se pojavila u Las Vegasu sa svojom kolekcijom Agjamal, a to su pokazali i investitori zainteresirani za plasman mojih proizvoda na američkom tržištu”, rekla je Martina Kuntić koja se na ulazak u poduzetničke vode odlučila prije nešto više od godinu dana ohrabrena pozitivnim komentarima za svoje svečane haljine koje je najprije dizajnirala za sebe, prijatelje i rodbinu.

Bit ćete zvijezda ljetnih partyja

Za kupaće kostime Agjamal kažu da su jako seksepilni, senzualni, puni blještavila i idealni za ljetne noćne zabave na otvorenom prostoru.

“Naši party kupaći kostimi su coture kolekcija, što znači da je svaki unikatni i da su ručni rad. Uz to imamo proizvodnju unikatnih halji-

Agjamal - izgovara se ažemel - u prijevodu s arapskog znači ljepota na za sve svečane prigode i casual odjeću za svakodnevne prilike koja je također drugačija od onoga što danas možemo naći u velikim trgovinama i korporacijama”, ističe Martina Kuntić.

Njezina linija beach-party kupaćih kostima,

rtijanje osvajaju ržište

dizajniranih ne samo za kupanje, nego i za sudjelovanje na pool zabavama, domjencima i događanjima na plažama, ali i večernje šetnje na otvorenom, osvojila je modnu javnost u Las Vegasu i brojne investitore. I sam naziv brenda je zanimljiv jer Agjamal - izgovara se ažemel - u prijevodu s arapskog znači ljepota. Posebna pažnja poklonjena je logu tog brenda, koji se sastoji od tri dijamanta, a svaki od njih predstavlja važnu kariku u procesu stvaranja. Jedan predstavlja obitelj, drugi drage prijatelje, a treći haljine i ostale kreacije. Svaki je taj dijamant, odnosno segment, važan i nezamjenjiv u procesu stvaranja.

Strast i samouvjerenost

“Općenito bih o svojoj kolekciji mogla reći da izražava strast prema životu, samouvjerenost i ženstvenost žene koja je nosi. Kolekcija je namijenjena svim že-

nama koje žele biti drugačije. Kreiranje i modu shvaćam osobno, subjektivno, to je za mene način izražavanja, prilika za iskazivanje mog stila, osobina i emocija, odnosno mene same. Stoga mogu reći da su i moje kreacije osobne i prepoznatljive”, ističe Martina Kunić koja nakon Las Vegasa svoju kolekciju želi predstaviti i na Floridi, točnije Miamiju, na trendy mjestu u koje će se njezine kreacije savršeno uklopiti.

Tamo će za otprilike dva mjeseca, točnije koncem srpnja ove godine biti velika smotra tekstilne industrije, a Martina tada očekuje prve izvozne narudžbe koje će iz Križevaca krenuti preko oceana. Osim SAD-a, cilj je brend Agjamal širiti i na zemlje u hrvatskom susjedstvu, ali i dalje prema istoku.

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 65

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.