Pv 3931

| uručene zlatne kune | drvna industrija | 125 godina abb grupe | sepa |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

6. lipnja 2016., godina LXII, broj 3931

humanitarno razminiranje

Mijenjajmo odmah rigidne odredbe Mnoge su tvrtke propale zbog velikih troškova poslovanja i premalih prihoda

an poseb

p r i lo

g

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

svjetska konkurentnost

Sve je isto kao i lani, opet smo 58. državni zavod za statistiku

Izvoz dao vjetar u leđa rastu BDP-a

o n d o s lo b

a n i od m

sadržaj

3931 / 6. lipnja 2016.

TEma tjedna

12

6

Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje

Damir Lukić, predsjednik Zajednice za humanitarno razminiranje pri HGK-u i direktor tvrtke Omnia Mea Mijenjajmo odmah rigidne odredbe

AKTUALNO 12

Državni zavod za statistiku Rast BDP-a na krilima izvoza

URUČENE ZLATNE KUNE 16

HGK-Županijska komora Osijek Dobitnici HF Belišće, Altrad Limex i Mono

18

HGK-Županijska komora Karlovac Najbolje tvrtke Infinum, AB Gradnja i PPK Karlovac

PV ANALIZA 20

34

Prerada drva i proizvodnja namještaja Svaka deseta izvozna kuna dolazi iz drvne industrije

AKTUALNO

Kompanija ABB ove godine slavi 125. obljetnicu poslovanja

22

Suradnja Hrvatske i Kazahstana Kazahstan kao prilika

23

Hrvatsko-kineski gospodarski forum u HGK-u Hrvatske tvrtke žele na tržište Zhejinaga

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA 29

Žene ustrajte, niste sišle s uma Digitalni način života daje fleksibilnost za postizanje željene privatno-poslovne ravnoteže

HRWWWATSKA 32

Atanas Raykov, generalni direktor Vibera za Središnju i Istočnu Europu Hrvatska nam je vrlo važno i zanimljivo tržište

Priča s razlogom 34

6

Kompanija ABB svjetski lider u energetici i industrijskoj automatizaciji 125 im je godina tek

SVIJET FINANCIJA

Damir Lukić

40 IMD godišnjak svjetske konkurentnosti 2016.

Sve je isto kao i lani, Hrvatska na 58. mjestu

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Daniela Buntak

škole i tvrtke ruku pod ruku Tvrtke u Hrvatskoj procjenjuju da je praktično znanje koje učenici stječu nedostatno za njihov uspješan ulazak na tržište rada

S

Daniela Buntak, education manager, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

topa nezaposlenosti mladih u Njemačkoj je u veljači ove godine iznosila 6,9 posto i bila je najniža u Europi.

Ovaj uspjeh se uvelike može pripisati njemačkom dualnom modelu obrazovanja. O čemu je riječ? Riječ je o tome da škola i tvrtka dijele odgovornost obrazovanja mladih. Naime, u dualnom modelu obrazovanja učenici strukovnih odnosno obrtničkih zanimanja provode u prosjeku jedan do dva dana u školi, a ostalih tri do četiri dana odlaze u tvrtke gdje primjenjuju stečeno teorijsko znanje. Time dobivaju uvid u realni poslovni svijet, uče kako funkcionira tvrtka, rješavaju praktične probleme i svojim idejama izravno pridonose tvrtki.

Uz to, praktični dio nastave povećava spremnost učenika na učenje, nudi im potrebnu dinamiku zbog stalne promjene škola-tvrtka i potiče samostalnost.

Kombinacija teorije i prakse učenike iznimno dobro priprema na ono što tvrtke od njih očekuju: kako primijeniti stručno znanje u praksi. Više od dvije trećine mladih u Njemačkoj se odlučuje za dualno obrazovanje, a godišnje se sklopi oko 500.000 ugovora između učenika i tvrtki koji reguliraju njihove odnose, među ostalim i naknadu koju učenici dobivaju, što ih dodatno motivira. Tvrtke godišnje ulažu 24 milijarde eura u obrazovanje, i to u naknade za učenike, edukaciju mentora i opremanje radnih mjesta. No, tvrtke na to gledaju kao na pametno ulaganje u upravljanje ljudskim potencijalima jer im ono omogućava da sustavno i dugoročno planiraju kadrove neovisno o tržištu rada i da kreiraju radnu snagu “po mjeri”.

Učnici, pak, postaju konkurentniji na tržištu rada te stječu mogućnost jačanja svojih osobnih sposobnosti i dokazivanja stručnih znanja čime im je stalni posao gotovo zajamčen.

Važno je naglasiti da je njemački obrazovni sustav toliko fleksibilan da se i nakon završetka ovog modela obrazovanja učenici mogu upisati na fakultete. S obzirom na to da cijeli sustav ima društvenu podršku, želje tvrtki, potrebe branši i interesi mladih time se usklađuju. Pritom su svi sudionici svjesni svoje uloge.

Tvrtke svih veličina se angažiraju i učenike potiču na izravan ulazak na tržište rada. Državne

4 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

strukovne škole ne gube učenike, a institucionalni sudionici poput komora savjetuju tvrtke i učenike, provjeravaju kvalificiranost tvrtki za provedbu praktičnog dijela nastave, provode ispite te savjetuju o mjerama stručnog usavršavanja. Na koncu, naša Hrvatska gospodarska komora kao najveće bilateralno gospodarsko udruženje zalaže se za uvođenje dualnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj.

Unatoč velikom broju nezaposlenih, tvrtke u Hrvatskoj sve se više žale na nedostatak stručnih kadrova te procjenjuju da je praktično znanje koje učenici stječu nedostatno za njihov uspješan ulazak na tržište rada. U Njemačkoj je

Sve više zemalja diljem svijeta prepoznaje prednosti dualnog obrazovanja te kreće njemačkim stopama situacija sasvim drugačija. Sve više zemalja diljem svijeta prepoznaje prednosti dualnog obrazovanja te kreće njemačkim stopama. Iako je taj proces dug i ne može se dogoditi preko noći, države poput Slovačke, Latvije, Portugala, Italije, Srbije, ali i udaljenije zemlje poput Ekvadora, boljitak svog gospodarstva vide i u promjenama obrazovnog sustava, konkretnije uvođenjem dualnog modela obrazovanja prema uzoru na Njemačku. Hoće li Hrvatska slijediti ovaj trend? Bilo bi dobro. Za početak je važno učenicima i roditeljima ukazati da dualni sustav obrazovanja treba promatrati kao temelj za cjeloživotno učenje i kao orijentaciju kod potrage za zanimanjem. Isto tako, stručni kadar je i dalje jedan od ključnih faktora kod odabira destinacija za ulaganje stranih tvrtki. A osim toga, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je u veljači ove godine bila 39 posto.

BROJKE, BROJKE

Za produljeni vikend u Hrvatskoj više od milijun noćenja 288.000 turističkih dolazaka i 1,08 milijuna noćenja ostvareno od 25. do 29. svibnja (tijekom produljenog vikenda vezanog uz blagdan Tijelova)

22.000dolazaka domaćih i stranih nautičara u segmentu nautičkog čartera i

58.000noćenja domaćih i stranih nautičara (prema evidenciji eCrew-a)

233.000 dolazaka i 925.000 noćenja ostvarili strani turisti tijekom

produljenog vikenda, najposjećenija turistička odredišta: Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Umag i Funtana

46%turista

boravilo u hotelima

25%turista

boravilo u kampovima

18%turista

u obiteljskom smještaju Statistički podaci: sustav eVisitor HTZ-a

najviše noćenja turista

1. 407.000 ostvareno u klasteru Istra 2. 183.000 noćenja zabilježio klaster Kvarner 3. 133.000 noćenja turista registrirano u klasteru Dalmacija Split 4. 104.000 noćenja turista zabilježio klaster Dalmacija Dubrovnik 6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 5

TEma tjedna Damir Lukić, predsjednik Zajednice za humanitarno

Mijenjajmo odmah rigidne odredbe

Stanje u gospodarstvu i primjena najniže cijene kod postupka javne nabave pogubno su se odrazile na djelatnost humanitarnog razminiranja.

Mnoge tvrtke su i propale, ne mogavši se nositi s velikim troškovima poslovanja i premalim prihodima kojima to nisu mogli pokriti razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N 330 mil kn prihodi tvrtki koje se bave razminiranjem u 2015.

28 mil kn

njihova lanjska neto dobit

46 tvrtki

akreditirano za razminiranje u Hrvatskoj

a poslovima humanitarnog razminiranja u Hrvatskoj akreditirano je 46 tvrtki u kojima je ukupno zaposleno oko 660 pirotehničara i oko 80 pomoćnih djelatnika, te nekoliko desetaka medicinskih timova s pripadajućom opremom za hitno zbrinjavanje unesrećenih.

Ukupni prihodi tvrtki koje se bave humanitarnim razminiranjem u 2015. godini su, po podacima Poslovne Hrvatske, iznosili gotovo 330 milijuna kuna. Pritom je na razini djelatnosti ostvarena neto dobit od oko 28 milijuna, a 10 tvrtki je poslovalo s gubitkom u ukupnom iznosu od 5,6 milijuna kuna.

Prihodi većine tvrtki se smanjuju iako novca za razminiranje ima kao nikada prije, poslova je sve manje i to za sve niže cijene, a sadašnji način primjene javne nabave dodatno odmaže, ističe u razgovoru za Privredni vjesnik Damir Lukić, predsjednik Zajednice za humanitarno razminiranje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i direktor tvrtke Omnia Mea.

n Kako posluju tvrtke za razminiranje u Hrvatskoj danas?

- Prosječna takva tvrtka u Hrvatskoj ima 16 pirotehničara, 1,4 pomoćna radnika, oko 17 metal detektora i 1,3 strojeva za razminiranje, pri čemu izračuni Zajednice govore kako je za normalno poslovanje takve tvrtke i uz bruto dobit od 10 posto potrebno gotovo 12,5 milijuna kuna godišnje. To znači da bi za punu zaposlenost svih akreditiranih tvrtki bilo potrebno 475 milijuna kuna. Novca ima, samo je pitanje zašto nije postavljen sustav tako da ga se može optimalno iskoristiti. Planirani rok za razmini-

6 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

ranje Hrvatske je 2019. godina, a zahvaljujući EU fondovima novca, ponavljam, ima dovoljno. Tako je u 2016. za čišćenje od mina Hrvatskoj na raspolaganju oko 510 milijuna kuna, uz oko 60 milijuna kuna koliko je ostalo od prošle godine. Unatoč tomu, upitan je krajnji rok završetka procesa jer raspoloživi kapaciteti nisu optimalno uposleni, većina tvrtki već dosta vremena stoji bez posla, a sve zbog vrlo upitnog načina i dinamike raspisivanja jav-

Prosječna tvrtka u Hrvatskoj ima 16 pirotehničara nih nadmetanja, vrlo čestih ‘praznih hodova’ u neravnomjernom angažiranju raspoloživih kapaciteta, te primjene Zakona o javnoj nabavi u djelatnosti razminiranja, sa svim njegovim nedostacima. Poseban problem predstavlja primjena najnovijih rigidnih odredbi novog Zakona o protuminskom djelovanju i Pravilnika o načinu obavljanja poslova razminiranja, što dodatno koči i usporava te poskupljuje cijeli proces.

n Naglašavate da novca ima i zbog korištenja europskih fondova. Zašto se onda ima dojam da se vrtimo u krug?

- Pretprošle 2014. i prošle 2015. godine situacija se malo ublažila uključivanjem europskih fondova u sustav razminiranja, ali restriktiv-

razminiranje pri HGK-u, direktor tvrtke Omnia Mea

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA su prisiljene izlaziti na javna nadmetanja, a iz dva osnovna razloga. Prvi razlog je sramotno nisko procijenjena vrijednost nabave naručitelja poslova, tj. Hrvatskog centra za razminiranje, a drugi razlog je nesmiljena borba među ponuditeljima, koji u strahu da će ostati bez posla, izlaze na natječaje s dampinškim cijenama, koje im u tom trenutku predstavljaju nešto manje gubitke od onih koje bi ostvarili financirajući hladni pogon, tj. nerad. Istodobno, predlagatelj novog Zakona o protuminskom djelovanju s ne manje žara se potrudio da tvrtkama, jedinim snagama od kojih se očekuje da riješe minski problem u Hrvatskoj, što više oteža život. Nizom restriktivnih mjera i odredbi, a sve pod parolom “brige za sigurnost”, sročili su Zakon, a nakon toga i novi Pravilnik, tako da su

Predlagatelj novog Zakona o protuminskom djelovanju s ne manje žara se potrudio da tvrtkama što više oteža život

Za formiranje ponižavajuće niskih planskih cijena od strane naručitelja poslova još uvijek nemamo nikakvih suvislih objašnjenja.

ni režim u sferi javne nabave i dalje je ostao u primjeni. Za formiranje ponižavajuće niskih planskih cijena od strane naručitelja poslova, koje nije nikada bilo temeljeno na nekim egzaktnim pokazateljima već na statistici prethodnih razdoblja, tj. kada su se tvrtke na očajnički i dobrim dijelom nelojalan način borile za dobivanje posla, još uvijek nemamo nikakvih suvislih objašnjenja, a posebice nakon uključivanja europskog novca u sustav, kojega, kako svi kažu, sada ima dovoljno.

n Javna nabava se po tko zna koji put postavlja kao prepreka koja otežava vaše poslovanje? Što mijenjati?

- Nažalost, stanje u gospodarstvu i primjena najniže cijene kod postupka javne nabave, pogubno su se odrazile na djelatnost humanitarnog razminiranja. Mnoge tvrtke su i propale, ne mogavši se nositi s velikim troškovima poslovanja i premalim prihodima kojima to nisu mogle pokriti. Najveće i nenadoknadive gubitke ostvarile su tvrtke za razminiranje i to po osnovi financiranja hladnog pogona zbog neimanja posla, te preniskih cijena po kojima

8 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

glavno mjesto u svim tim propisima zauzele izuzetno rigidne mjere pri obavljanju poslova razminiranja, te gotovo nehumane prekršajne odredbe i sankcije za izvoditelje poslova. HCR se s druge strane u svojstvu naručitelja poslova u postupcima javne nabave svim silama trudi kroz natječajnu dokumentaciju i rigidne uvjete pristupa javnim nadmetanjima što više otežati ionako teški položaj većem dijelu iscrpljenih tvrtki koje samo žele raditi. Tako, primjerice, u jednoj od zadnjih natječajnih dokumentacija (od 1. veljače ove godine) HCR ponovno propisuje da i podizvoditelji moraju priložiti poreznu potvrdu o neimanju poreznog duga, ako žele raditi na nekom od objavljenih projekata. To znači da ako određena tvrtka kojim slučajem, a nakon iscrpljujućeg rada na prethodnim projektima na kojima je radila po cijeni od 3,5 do 5,5 kuna po četvornome metru, nije u trenutku podnošenja ponude uspjela do zadnje lipe podmiriti svoje financijske obaveze prema Poreznoj upravi, ne može pristupiti javnom nadmetanju ni kao podizvoditelj, što Zakon o javnoj nabavi ne postavlja kao imperativ.

Takva odredba isključivo je ‘izum’ naručitelja,

kako poboljšati poslovanje ?

najnižA cijenA nije prihvatljiva Koji su prijedlozi Zajednice za poboljšanje uvjeta i načina poslovanja, točnije cjelokupnog sustava?

- Stalno to radimo. I dostavljamo svim nadležnima. Posljednji put to smo učinili u listopadu 2015. godine. Prvi je prijedlog kako poslove razminiranja treba izuzeti od primjene Zakona o javnoj nabavi i to zbog specifičnosti djelatnosti humanitarnog razminiranja, te njene posebne važnosti za Hrvatsku, s naročitim naglaskom na sigurnost pri izvođenju radova i rizika klasičnog tržišta. Drugi je ne dopustiti naručitelju, HCR-u, da kod formiranja planskih cijena, odnosno procjene vrijednosti nabave ne primjenjuje statistički najniže cijene iz prethodnih nadmetanja, jer je ta i takva cijena nerealna, često puta i ponižavajuće niska, katkada i dampinška. Zato za svaki projekt primarno treba uzeti u obzir sve parametre koji izravno utječu na dinamiku izvođenja radova, te realne troškove izvođenja radova na svakom pojedinom projektu, a ne samo najnižu ponuđenu cijenu na natječaju.

Među dodatnim prijedlozima ističem zahtjev za ukidanje PDV-a za donacije koje idu u svrhu razminiranja, smanjenje stope PDV-a za usluge razminiranja sa 25 na 10 ili najviše 15 posto, te mogućnost korištenja plavog dizela za strojeve i vozila koja se koriste u razminiranju. Također tražimo ukidanje plaćanja boravišne pristojbe za pirotehničare i ostalo osoblje tvrtki za razminiranje, kada borave na terenu u smještajnim kapacitetima. Ukoliko se ne usvoji prijedlog za ukidanje primjene Zakona o javnoj nabavi za djelatnost razminiranja, treba pokrenuti žurnu inicijativu za potpisivanje okvirnih sporazuma s akreditiranim tvrtkama u Hrvatskoj. Ideja o aktiviranju okvirnih sporazuma datira još od prije nekoliko godina, ali do danas po tom pitanju ništa nije učinjeno. Zašto je to tako, trebalo bi zapitati HCR, kao krovnu instituciju u sustavu i glavnog naručitelja poslova. Predlažemo

i određivanje zaštitne cijene razminiranja sukladno pozitivnoj pravnoj regulativi jer kriterij najniže ponuđene cijene potpuno je neprihvatljiv za našu djelatnost i ne može biti

poslove razminiranja treba izuzeti od primjene zakona o javnoj nabavi predmet tržišne utakmice ni u kojim okolnostima. Kod ovog prijedloga, naglasak je na sigurnosti, kako za izvoditelje radova, tako i za krajnje korisnike razminiranih područja. Na koncu, predlažem izradu izlazne strategije u djelatnosti, kako za pirotehničare, tako i za

poslodavce, koji u postojećim uvjetima ni na koji drugi način neće biti u stanju vratiti niti dio svojih promašenih ulaganja. Dakle, primarno je da se svim akreditiranim tvrtkama za razminiranje omogući optimalno angažiranje svih raspoloživih kapaciteta, te na taj način ostvari zacrtani cilj, konačno rješenje minskog problema u Hrvatskoj! Paralelno s time svakako bi trebalo staviti moratorij na primjenu novog Zakona i Pravilnika, koji svojim novim odredbama usporavaju i koče odvijanje procesa razminiranja, te značajno poskupljuju sam proces. I Zakon i Pravilnik treba podvrgnuti reviziji i sukladno pravilima i logici struke, procijeniti njihov krajnji učinak na terenu, te izmijeniti najkritičnije dijelove.

Nelogično je i sasvim besmisleno mijenjati ‘pravila igre’ koja su vrijedila od 1998., te od 2005. kada je stupio na snagu prvi Zakon o humanitarnom razminiranju i to samo tri godine prije završetka razminiranja. Tako bar tvrde najodgovorniji u sustavu, tj. da će posao razminiranja biti gotov do 2019. godine.

TEMA TJEDNA

Poslovanje tvrtki koje se bave humanitarnim razminiranjem Naziv tvrtke Alfa razminiranje

Prihod

Neto dobit 2.369.000

6.200

318.000

-32.500

BAK unija

4.153.000

161.600

BIOS-F

6.278.900

301.500

5.774.100

2.639.700

Avatar razminiranje

Capsula Interna COR

9.577.600

61.000

Detektor

3.029.700

29.600

Detonator

3.089.000

-183.000

DIZ-EKO

10.027.000

16.900

DOK-ING razminiranje

24.185.800

259.000

Explorator

894.900

305.600

Explosivus

3.935.300

-592.200

Fossio

4.292.800

-295.200

Harpija

5.255.000

4.500

Heksogen

29.567.300

5.973.600

Istraživač Benz

20.142.300

1.475.200

Istraživač

42.888.500

6.501.400

1.821.100

-467.700

11.364.100

989.500

9.176.200

29.000

23.823.000

-1.940.100

5.613.800

13.400

70.600

-302.600

Orkan

3.395.400

46.100

Piper

10.376.800

1.791.200

Piper razminiranje

3.654.000

643.200

Piton

3.758.700

10.800

Prolumis

2.214.700

580.700

Rumital

Maper Mina Plus MKA*Deming Mungos razminiranje Nitrat Omnia Mea

11.568.000

1.300.500

Superior razminiranje

1.030.700

-175.800

Taurus razminiranje

1.696.500

93.500

10.389.000

-1.495.600

Tetrazen

6.216.000

-91.100

TNT 7

4.215.400

442.700

Tornado razminiranje

4.503.600

278.400

Torpex

2.254.200

52.100

Zigo

4.262.200

1.738.800

32.437.000

2.359.700

1.999.700

301.900

Terrafirma

Zeleni kvadrat Zona razminiranje

Izvor: Poslovna Hrvatska (2015./HRK)

10 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

a s kojom svrhom, prosudite sami. Takvom odredbom smišljeno se nastoji zadati posljednji udarac posustalim i ispaćenim tvrtkama, koje u takav položaj nisu došle svojom zaslugom već ponajprije poslovanjem u rigidnim i nametnutim uvjetima koje je nametnuo isti taj subjekt koji ga sada lišava i zadnje mogućnosti da dođe do bilo kakvog posla, te produži svoju agoniju preživljavanja. Samo po sebi se nameće pitanje, što je zapravo cilj i svrha takvog postupanja?! Nije li možda u pitanju pogodovanje nekolicini tvrtki koje su koristeći niz povoljnih okolnosti, što im je omogućio naručitelj poslova, stekle povlašteni položaj na tržištu i intenzivno ga zloupotrebljavaju provodeći eliminaciju konkurencije. Krajnji cilj im je, naravno, da samo oni prežive “potop”, a to bi im svakako mogla omogućiti enormno visoka dobit u odnosu na sve ostale tvrtke, koju su ostvarili u prethodnoj 2015. godini.

n Postoje li naznake promjene takvoga pristupa?

- Zajednica za humanitarno razminiranje pri HGK-u i HUP-Udruga poslodavaca humani-

Godine 2014. propao je pokušaj potpisivanja kolektivnog ugovora tarnog razminiranja u nekoliko navrata su se zajedničkim snagama uključile u niz aktivnosti, bolje rečeno borbi za elementarni opstanak, na način da su se zakonskim sredstvima pokušavale izboriti za povoljniji i pošteniji odnos navedenih struktura u sustavu, naročito u usporedbi s drugim djelatnostima u Hrvatskoj, koje prema našim spoznajama imaju daleko primjereniji i humaniji odnos prema sebi, nego što ga mi imamo u sustavu protuminskog djelovanja. Žalosno je da danas nakon 18 godina otkako je počelo humanitarno razminiranje u Hrvatskoj, te unatoč jasno definiranom Nacionalnom programu protuminskog djelovanja u obje svoje verzije, moramo svim silama dokazivati da se radi o strateški značajnoj djelatnosti za Hrvatsku, da smo sami uložili bez ičije pomoći i bez ikakvih subvencija ogroman kapital u konsolidiranje kapaciteta s kojima će se na kraju i riješiti minski problem u nas. A sve to, umjesto bezrezervne podrške, uz nadasve neprimjeren i nekorektan, gotovo inkvizicijski režim koji nad nama provode ili pokušavaju provoditi nadležne institucije u sustavu!?

Od jeseni 2000. postoji Nacionalni program protuminskog djelovanja, u kojem je detaljno

opisano kako, kojim sredstvima, na koji način i u kojem roku će se riješiti minski problem u Hrvatskoj. Jedna od važnijih stavki u tom nacionalnom programu bio je plan financiranja

I dalje moramo svim silama dokazivati da se radi o strateški značajnoj djelatnosti za Hrvatsku djelatnosti, koji usput rečeno, nikada nije realiziran, odnosno ispoštovan na način kako su ga usvojili Vlada i Sabor. U revidiranom planu 2009.-2019. jasno su naznačeni iznosi za financiranje, no to se nikada nije ispoštovalo.

Financiranje se sve do prošle godine, točnije od ulaska financijskih sredstava iz europskih fondova, i dalje odvijalo na razini od otprilike 30 posto planiranih proračunskih sredstava,

što je kod većine tvrtki za razminiranje izazvalo katastrofalne rezultate u njihovu poslovanju.

n Kako su se pirotehničari i njihovi sindikati uklopili u postojeće uvjete na tržištu razminiranja?

- Što se tiče pirotehničara i njihovih sindikata, moramo naglasiti kako je 2014. godine propao pokušaj potpisivanja kolektivnog ugovora i to isključivo zahvaljujući činjenici da se sindikati nisu uspjeli okupiti u GSV-u i uputiti u Ministarstvo rada prijedlog za proglašenje kolektivnog ugovora granskim, iako je tada među poslodavcima i sindikatima postignut konsenzus oko svih materijalnih prava pirotehničara, o čemu je potpisan i Sporazum, kao preteča novog kolektivnog ugovora. Pri tome je važno naglasiti da poslodavci u velikoj većini i danas poštuju gotovo sva materijalna prava pirotehničara, kako je u to vrijeme dogovoreno. Dakle, zakazali su sindikati, te nije poznato kako su to objasnili svojem članstvu. Što se tiče očekivane podrške sindikata u našim nastojanjima da osiguramo što korektnije uvjete privređivanja u sustavu, koja nam je čak u nekoliko navrata i obećana, ona je izostala.

Očekivana podrška sindikata u našim nastojanjima da osiguramo što korektnije uvjete privređivanja u sustavu, koja nam je čak u nekoliko navrata i obećana, izostala je.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 11

AKTUALNO Državni zavod za statistiku

Rast BDP-a na kril Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju ove godine ostvaren je rastom izvoza roba i to za 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan te je iznosio 2,8 postotnih bodova piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

B

2,7%

rast BDP-a u prvom kvartalu 2016.

3,1%

rast izdataka za potrošnju kućanstava

4,3%

rast bruto investicija u fiksni kapital

ruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Sezonski prilagođeni BDP u odnosu na zadnji prošlogodišnji kvartal bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto, objavio je prošloga tjedna Državni zavod za statistiku. To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren je rastom izvoza roba i to za 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan te je iznosio 2,8 postotnih bodova. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti krije se u rastu izdataka za konačnu potrošnju kućanstava koji je bio 3,1 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 4,3 posto. S druge strane, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan te je iznosio minus 0,1 posto.

Hrvatski rast viši od prosjeka EU-a

Bruto dodana vrijednost (BDV), koja se definira kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje, realno je veća

za 2,7 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom kvartalu 2016. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije gdje je zabilježen rast od 8,9 posto. Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane porasli su za 4,8 posto, a prvi put

Prvi put od 2008. godine pozitivne stope zabilježio je i sektor građevinarstva s rastom od 3,1 posto od 2008. godine pozitivne stope zabilježio je i sektor građevinarstva s rastom od 3,1 posto.

Najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom “Glavna razlika između rasta zabilježenog u prvom tromjesečju ove godine i rasta iz pretkriznog vremena je u tome što je rast iz 2008.

Komentar HGK

Krhki rast građevinarstva Premda su dostupni podaci o kretanju industrijske proizvodnje, trgovine na malo, građevinarstva pa i robnog izvoza najavljivali relativno visoku stopu rasta u prvom kvartalu, analitičari su bili oprezni u svojim procjenama. Procjena HGK od 2,8 posto je bila najrealnija i neznatno je premašila prvu procjenu DZS-a. Prema toj procjeni BDP je u prvom kvartalu na godišnjoj razini povećan za 2,7 posto, najviše pod utjecajem nastavka rasta vrijednosti robnog izvoza te daljnjeg oporavka osobne potrošnje. Podaci o obujmu građevinske aktivnosti u prvom su kvartalu ove godine ohrabrujući s obzirom na to da je ostvaren prvi značajniji međugodišnji rast još od posljednjega kvartala 2008. godine. Međutim, i dalje je riječ o krhkom rastu, posebice stoga jer rast građevinske aktivnosti na

12 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

zgradama ne prati rastom aktivnosti na ostalim građevinama.

“Rast ukupne građevinske aktivnosti u ožujku od 3,2 posto na godišnjoj razini i dalje je determiniran uglavnom povećanjem obujma radova na novoizgrađenim zgradama, s obzirom na to da se kod radova na ostalim, pretežito infrastrukturnim objektima, bilježi trenutačan pad, a i trend je kretanja u tom segmentu graditeljstva nestabilan. Iako je u prva tri mjeseca građevinska aktivnost veća oko 3,5 posto u odnosu na prethodni kvartal te na prvi kvartal prošle godine, bez većih infrastrukturnih aktivnosti ne očekujemo stabilan oporavak graditeljstva”, kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

ilima izvoza godine bio zasnovan na osobnoj potrošnji. Dakle, imali smo rekordne stope rasta trgovine na malo, dok danas trgovina na malo raste, ali ne toliko - sada je oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji”, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

U usporedbi sa 28 zemalja Europske unije Hrvatska također bilježi dobre rezultate.

Na godišnjoj razni, po sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na prva tri mjeseca 2015.

Hrvatska je rasla za 2,3 posto, dok je EU prosjek bio 1,7 posto. U EU su najbrže rasle Rumunjska sa 4,2 posto, Slovačka sa 3,6 posto te Španjolska sa 3,4 posto. Jedina zemlja od 28 članica EU-a koja ima negativne stope rasta BDP-a u odnosu na prvi lanjski kvartal je Grčka s padom BDP-a od 1,3 posto DZS će 7. lipnja objaviti detaljnije podatke o BDP-u za prvo tromjesečje, dok će podaci za drugi kvartal biti dostupni zadnjeg radnog dana kolovoza.

Analitičari oprezni

Analitičari RBA u svojoj analizi rasta BDP-a ističu kako ohrabruje godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital četvrto tromjesečje zaredom. “Iako naša predviđanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu značajnijih pozitivnih pomaka, očekujemo zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu, odnosno stabilizaciju na iznimno niskim razinama, s obzirom na to da zadnji pokazatelji očito upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno”, ističu analitičari RBA te napominju da i dalje na razini cijele 2016. godine ostaju pri procjeni realnog rasta od 1,5 posto s naglaskom da kratkoročno postoji pozitivan rizik da taj rast dosegne razinu od dva posto osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova.

“Negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod naših glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19 posto BDP-a”, upozoravaju analitičari RBA podsjećajući da u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj.

Također zaključuju da bi, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni,

odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja.

Sporiji rast u nastavku godine

“Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava koja je porasla više od tri posto. Raniji uskrsni blagdani te činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom na to da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine”, smatra glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić, koji u nastavku godine očekuje sporiju dinamiku rasta BDP-a.

“Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veće lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće kad je riječ o političkoj stabilnosti koje bi, ako se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva. I dalje ostajem pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto”, kaže Šantić.

Sada je oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 13

S MARKOVA TRGA Ministar financija Zdravko Marić

Euroobveznica je samo odgođena Uzevši u obzir da u dogledno vrijeme možemo popraviti uvjete, odlučili smo odgoditi izdanje. Ako smo procijenili da možemo kasnije u nekom trenutku proći bolje i jeftinije, ta je odluka bila vođena time, rekao je Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D

Kad je riječ o izvršenju proračuna, ova odgoda ništa ne dovodi u pitanje, ni plaće, ni mirovine, ni socijalna davanja niti servisiranje obveza Vlade.

elegacija Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke prošli tjedan obavili su niz sastanaka s investitorima u Njemačkoj i Londonu.

No unatoč očekivanjima, Hrvatska nije izdala jedinu svoju planiranu euroobveznicu, a ministar financija Zdravko Marić pojasnio je razloge odgode. Ministar je istaknuo kako postoji veliki interes investitora te da transakcija izdavanja obveznica nije upitna, ali gledajući ukupne uvjete koji ovise kako o domaćim, tako i vanjskim čimbenicima, koji utječu na ukupna kretanja, odlučeno je da se ona odgodi.

“Uzevši u obzir da u dogledno vrijeme možemo popraviti uvjete, odlučili smo odgoditi izdanje. Transakcija nije neuspjela, već je jednostavno odgođena: to nije ishitrena odluka, već racionalno promišljena. Vodimo računa o ukupnoj cijeni i trošku koji ćemo plaćati. Ako smo procijenili da možemo kasnije u nekom trenutku proći bolje i jeftinije, ta je odluka bila vođena time”, rekao je Marić, no o detaljima nije mogao govoriti, kao i budućem tajmingu izlaska na svjetska financijska tržišta.

Ministarstvo financija je nakon odgode priopćilo da je reakcija investitora bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutačne domaće političke nejasnoće.

Planirano izdanje od oko milijarde eura

Početkom svibnja Reuters je objavio da je Hrvatska angažirala investicijske banke Citigroup, HSBC, Societe Generale i UniCredit da vode novu emisiju euroobveznica, a tada se procjenjivalo da će biti riječ o izdanju u vrijednosti od oko milijarde eura. Zadnji put Hrvatska je izdala euroobveznice na inozemnom tržištu lanjskoga ožujka, i to 1,5 milijardi eura s dospijećem za 10 godina, uz kamatu od tri posto i prinos od 3,25 posto. To je bilo dotad najjeftinije zaduživanje Hrvatske 14 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

na inozemnim tržištima. Odgoda zaduživanja, smatra Marić, neće stvoriti probleme u proračunu.

Rejting ne možemo preko noći promijeniti, ali činimo sve kako bi se što prije promijenio, ističe ministar financija “Kad je riječ o izvršenju proračuna, ova odgoda ništa ne dovodi u pitanje, ni plaće, ni mirovine, ni socijalna davanja niti servisiranje obveza Vlade, sve se odvija u skladu s vremenskim planom Vlade. Proračun se puni u skladu s očekivanjima, ukupni porezni prihodi su u blagom porastu - pogotovo dobri rezultati su na segmentima trošarina pa i dijela poreza na dohodak odnosno dobit. Najizdašnije porezni prihod PDV u prvih pet mjeseci blago raste

Predstavnici Hebeija u Zagrebu

premijer tihomir orešković

Ne dajem ostavku!

Prošli je tjedan odgođena sjednica Vlade uz obrazloženje da premijer Tihomir Orešković ima izvanredne obveze. Špekuliralo se da će premijer dati ostavku jer je odnos dvojice potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i Bože Petrova postao neizdrživ. No premijer je poručio je da ne daje ostavku te pozvao Karamarka i Petrova da se povuku sa svojih dužnosti jer je njihov odnos postao preveliki teret za Vladu i Hrvatsku. Također je rekao kako je prije sjednice Vlade imao važan sastanak s kolegama iz SOA-e, no da o pojedinostima ne može govoriti.

Hrvatska i EU fondovi

U pet mjeseci povučeno 506 milijuna eura Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine povukla ukupno 506 milijuna eura iz fondova Europske unije. U odnosu na prethodne godine, kada je Hrvatska povukla svega 558 milijuna eura u cijeloj 2015. i 548 milijuna eura u 2014. godini, ovo je veliki uspjeh Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ostalih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova. Većina tih sredstava usmjerena je na projekte iz područja prometa i zaštite okoliša, zatim na razvoj poduzetništva, ulaganja u obnovu studentskih domova, projekte znanstvenih institucija...

CERP

Končar - mirovincima Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju odlučilo je prihvatiti ponude obvezujućih mirovinskih fondova za kupnju državnog udjela dionica trgovačkog društva Končar-Elektroindustrija. Država je prodala 526.926 dionica koje čine 20,49 posto temeljnog kapitala Končara, od toga 142.298 dionica bilo u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je 384.628 dionica imao HZMO. Dionice su prodane po cijenama u rasponu od 675 do 711 kuna, te su mirovinski fondovi ukupno platili oko 360 milijuna kuna. Transakcija će 7. lipnja biti formalno provedena putem Zagrebačke burze.

u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje”, rekao je Marić. “Rejting ne možemo preko noći promijeniti, ali činimo sve kako bi se što prije promijenio”, rekao je Marić još jednom podsjetivši na izazove koji se nalaze pred Hrvatskom, a to je smanjenje javnog duga te držanje deficita na 2,6 posto BDP-a, s time da se ove godine mora osigurati i 12 milijardi kuna kamata koje dospijevaju na naplatu.

Veliki potencijal za suradnju Povodom posjeta predstavnika Pokrajinskog ureda za trgovinu kineske provincije Hebei održan je susret kineskih i hrvatskih gospodarstvenika u HGK-KomorI Zagreb. Pokrajina Hebei na sjeveroistoku Kine jedno je od privredno najrazvijenijih područja te zemlje, a u poslovnim razgovorima poduzetnika poseban interes je iskazan za suradnju u sektorima tekstilne, prehrambene i metalne industrije. “Želimo povećati plasman hrvatske robe na kinesko tržište, a otvoreni smo i za nove investicije navedene kao prioritet u okviru Kina 16+ aktivnosti kineske vlade na području Jugoistočne Europe”, kazao je Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb. “Lani je trgovinska razmjena Hrvatske i Hebeia iznosila 13,4 milijuna dolara, od čega samo 110.000 dolara otpada na izvoz hrvatskih proizvoda u Hebei, što jasno pokazuje da postoji ogroman potencijal za buduću suradnju”, istaknuo je Chi Tianshu, zamjenik direktora Odjela za međunarodnu trgovinu i ekonomske poslove Hebeija, napomenuvši kako je cilj posjeta uspostaviti platformu za B2B kontakte čemu će svakako pomoći i skori posjet našeg izaslanstva sajmu u Hebeiju. (M. S.).

Investicijski forum u HGK-u

Poboljšati investicijsku klimu Što i kako učiniti da se poboljša investicijska klima u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, pokušali su odgovoriti sudionici prošlotjednog Investicijskog foruma Grada Zagreba i središnje Hrvatske održanog u organizaciji časopisa Lider u HGK-u. Tom je prigodom istaknuto kako je HGK mjesto na kojem se trebaju događati skupovi na kojima se može razgovarati o investiranju u Hrvatsku, dok je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš istaknuo da HGK mnogo radi na stvaranju i poticanju poslovnog okruženja. Na forumu je naglašeno kako u Zagrebačkoj županiji ima nekoliko dobrih manjih investicijskih projekata, poput poduzetničke zone u Pisarovini, ali je nužno daljnje poticanje investicija i smanjivanje administrativnih barijera. U sklopu foruma predstavljen je i projekt Lider invest kojim se žele prepoznati i promicati investicije koje otvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz, stvaraju dodanu vrijednost te svojim iskustvima jačaju povjerenje u institucionalne i pravne okvire. (S.P.) 6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO URUČENE ZLATNE KUNE TVRTKAMA OSJEČKO-BARANJSKE Ž

Dobitnici HF Belišće, Altrad Limex i Mono Uočljivi su pozitivni pomaci u prerađivačkoj industriji i prijevozu, a rastu i investicije u dugotrajnu imovinu. Istovremeno, bolne točke županijskog gospodarstva ostaju sektori trgovine i graditeljstva, naglasio je predsjednik HGK-ŽK Osijek piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

T 773,9 mil kn

prihod HF Belišće, od čega 744,7 mil kn od izvoza u 2015.

111 mil kn

lanjski prihod Altrad Limexa od čega čak 99,9 mil kn na ino tržištima

više od mil kn

5

lanjska dobit tvrtke Mono (+30% u odnosu na 2014.)

emeljem 21 kriterija, a na osnovi završnog računa iz 2015. godine, Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Osijek jednoglasno je odlučilo da se najboljim tvrtkama za 2015. godinu s područja Osječkobaranjske županije proglase Harburg-Freudenberger iz Belišća u kategoriji velikih tvrtki, i to treću godinu za redom, u kategoriji srednjih Altrad Limex iz Donjeg Miholjca te osječki Mono u kategoriji malih tvrtki.

“To su tvrtke koje bilježe izvanredan rast koji se u mnogim segmentima bilježi u dvoznamenkastim brojevima. K tome, u strukturi ukupnih prihoda udjel izvoza kod ovih tvrtki čini između nevjerojatnih 93 i 96 posto. Podsjećam kako je to i naša glavna orijentacija jer HGK često ističe da je izvoz uvjet opstanka i razvoja hrvatskog gospodarstva”, naglasio je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek, na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća na kojoj je čelnicima i predstavnicima tih tvrtki uručio plakete Zlatna kuna.

Govoreći o stanju gospodarstva Osječkobaranjske županije u 2015. godini, Kovačević je ocijenio kako se pozitivni pomaci vide u dobiti, ukupnom prihodu, izvozu, investicijama.

“Radi se više o kvalitetnim pomacima nego o kvantiteti. Medicinskim rječnikom rečeno, ostvaren je zdraviji rast nego što je to bilo godinu ranije kada su pozitivni rezultati ostvareni uglavnom kao rezultat svođenja rashodovnih strana poslovanja. Ukupni prihodi i dobit ukupnog gospodarstva su oko 150 milijuna kuna u plusu. Uočljivi su pozitivni pomaci u prerađivačkoj industriji i prijevozu, a rastu i investicije u dugotrajnu imovinu. Istovremeno, bolne točke županijskog gospodarstva ostaju sektori trgovine i graditeljstva”, naglasio je Kovačević ukazujući i na dobre rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Naime, vrijednost izvoza je približno pet milijardi kuna, dok je uvoz nešto više od dvije milijarde kune. Predsjednik HGK-ŽK Osijek osobito je pozitivnim ocijenio

16 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

značajne promjene u segmentu likvidnosti.

“Donedavno je rak rana osječko-baranjskog gospodarstva bila nelikvidnost i nepodmirene obveze. Bilo je godina kad je udjel Osječkobaranjskog gospodarstva bio i sedam posto u ukupnim obvezama na razini Hrvatske, a sada je taj udio 1,5 posto. Konkretno, ranije je bilo nelikvidnih oko 1500 tvrtki s dugom od 1,5 milijardi kuna, dok je sada taj problem sveden na razinu od oko 200 milijuna kuna i više ne ugrožava osječko-baranjsko gospodarstvo”, rekao je Kovačević.

Generalno rečeno, vidljiv je rast gospodarstva te županije, međutim to je još uvijek sporo i nedovoljno budući da se razina ukupno ostvarenih prihoda već nekoliko godina kreće između 24 i 25 milijardi kuna. Izrazito je zabrinjavajuć i podatak kako je tijekom kriznih godina ova županija ostala bez 10.000 radno aktivnog stanovništva. “Tek kada se dostigne brojka od oko 100.000 ukupno zaposlenih i iznos od barem 28 milijardi ostvarenog prihoda kako je bilo prije kriznih godina, moći ćemo govoriti o ozbiljnom gospodarskom rastu i razvoju”, zaključio je Kovačević.

Harburg-Freudenberger

Tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće osnovana je 1998. godine kao zajedničko poduzeće tvrtke Krupp Elastomertechnik GmbH i Belišća. Danas je ova tvrtka u 100-postotnom vlasništvu HF Grupe koja pripada Grupi Possehl iz Lübecka. HF Belišće proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma, a glavni je proizvod hidraulična preša za vulkanizaciju automobilskih guma, čiji su kupci primjerice Continental, Michelin, GoodYear i Pirelli. HF Belišće od 2013. proizvodi i preše za ekstrakciju jestivog ulja u pogonu u Valpovu. Uz gotove strojeve, proizvode se i rezervni dijelovi koji su svoje tržište, osim u Hrvatskoj, našli na području EU-a, Rusije, Ukrajine, SAD-a, Australije, Nigerije i Južnoafričke Republike. Lani je tvrtka ostvarila prihod od 773,9 milijuna kuna,

UPANIJE U 2015.

od čega je 744,7 milijuna ostvareno od izvoza.

Osim tržišta EU-a, glavna izvozna tržišta su im SAD, Kina i Indija, a izvozne aktivnosti proširene su i na Srednju i Južnu Ameriku, posebice Brazil, Meksiko i Čile. U zadnje dvije godine tvrtka je u opremu, poboljšanje tehnologije i proširenje kapaciteta uložila oko 60 milijuna kuna.

Altrad Limex

Tvrtka je nastala nakon što je francuska grupacija Altrad Group 2009. godine preuzela tvrtku Limex. Ulaskom u Altrad Grupu započinje kontinuirani razvoj Altrad Limexa, za što su zaslužne investicije u modernizaciju proizvodnje i usvajanje novih tehnoloških procesa u proizvodnji građevinskih strojeva. Altradovi proizvodi zastupljeni su na svim kontinentima, a oko 90 posto proizvodnje se izvozi. Od 111 milijuna kuna prihoda, na ino tržištima lani je ostvareno 99,9 milijuna kuna. Svoje prihode ostvaruje u 29 država među kojima se ističu Rumunjska, Francuska, Njemačka, Italija, Ukrajina, Bugarska te zemlje regije, posebice BiH i Srbija. Unatoč nepovoljnim ekonomskim uvjetima i stagnaciji građevinskih aktivnosti, kako u Hrvatskoj, tako i regiji, padu prodaje na tržištima Ukrajine i Rusije, te povlačenju trgovačkih centara iz država Istočne Europe, poput Baumaxa, Bricostorea i OBI-ja, Altrad Limex održava kontinuitet proizvodnje i prodaje svojeg asortimana.

Mono

Tvrtka Mono, za projektiranje informacijskih sustava, jedna je od većih hrvatskih izvoznika softvera. Od svojega osnivanja 2003. godine Mono se isprofilirao u tvrtku sposobnu proizvesti najsloženija aplikativna rješenja. Njena softverska rješenja koriste se u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 100 zemalja svijeta, najviše u SAD-u i Zapadnoj Europi, te Australiji i na Bliskom istoku. Ukupni prihod u 2015. iznosio je 11,9 milijuna kuna i u odnosu na 2014. godinu veći je za 30 posto. Rast prihoda pratio je i rast dobiti koja je lani premašila pet milijuna kuna što je također povećanje od 30 posto. Čak 10,4 milijuna prihoda lani je ostvareno od prodaje u inozemstvu, što je povećanje od oko 45 posto. Sanofi, Pfizer, Bayer, Menarini, Adacap, Merck i druge multinacionalne tvrtke koriste eCTD Office, programsko rješenje za upravljanje procesom registracije lijekova. Investicijske aktivnosti tvrtke usmjerene su na razvoj i usvajanje nove tehnologije u što je u protekle dvije godine uloženo više od milijun kuna.

HGK često ističe da je izvoz uvjet opstanka i razvoja hrvatskog gospodarstva, rekao je Kovačević 6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Uručene Kristalne i Zlatne kune HGK-ŽK Karlovac

Priznanja najboljima u Karlovcu i okolici Najbolje tvrtke u prošloj godini u Karlovačkoj županiji su informatička tvrtka Infinum, građevinska AB Gradnja i prehrambena PPK Karlovac odlučilo je Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Karlovac piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N oko

90

IT stručnjaka zapošljava Infinum

1995.

godine osnovana AB Gradnja

oko

37 mil kn

bespovratnih EU sredstava uložit će PPK u najnoviju investiciju

a sjednici Gospodarskoga vijeća Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Karlovac, u proširenom sazivu, uručene su plakete Kristalna i Zlatna kuna najuspješnijim malim, srednje velikim i velikim trgovačkim društvima u Karlovačkoj županiji u 2015. godini.

Predsjednik HGK-ŽK Karlovac Zlatko Kuzman je svečani dio proglašenja najuspješnijih započeo uručenjem Kristalne kune tvrtkama HS Produkt i Kelteks, koje su u protekle tri godine bile dobitnice plakete Zlatna kuna za najuspješnije tvrtke u Karlovačkoj županiji u kategoriji velikih, odnosno srednje velikih trgovačkih društava. “Nagrađenima svakako treba čestitati, no i sam proces nagrađivanja uspješnih izuzetno je važan kao pozitivan i motivirajući poticaj poduzetničkom okruženju”, ocjenio je Kuzman.

Niz priznanja Infinumu

Temeljem rangiranja tvrtki Karlovačke županije u 2015. godini na osnovi 20 pokazatelja uspješnosti poslovanja, u kategoriji malih trgovačkih društava najuspješnijim je drugu godinu zaredom proglašen Infinum iz Karlovca.

Tvrtka postoji od 2005. godine, bavi se dizajnom i razvojem mobilnih i web aplikacija i trenutačno posluje u Hrvatskoj, Sloveniji i SAD-u, razvijajući softverska rješenja za globalno tržište. U zadnjih godinu dana ostvarila je zavidan rast poslovnih rezultata i broja zaposlenika, pa trenutačno zapošljava više od 90 stručnjaka različitih IT zanimanja.

Tijekom 10 godina postojanja Infinum je prikupio mnoštvo priznanja za svoj rad. Tvrtka se etablirala kao digitalni stručnjak što dokazuju brojne strukovne nagrade poput Awwwards, Site of the Day, Mixx i SoMo. Kao

18 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

dokaz kvalitetnog poslovanja već treću godinu zaredom Infinum se svrstava u Deloitte Top 50 najuspješnijih tvrtki u CE regiji, vodeći portal za zapošljavanje MojPosao.hr odaje im priznanje za najboljeg poslodavca 2015. godine, a Inc. Magazine 2016. godine rangira ih na 210. mjesto Top 5000 tvrtki u Europi.

Uspješno poslovanje AB Gradnje

Dobitnik plakete Zlatna kuna u kategoriji srednje velikih trgovačkih društava je AB Gradnja iz Karlovca. Tvrtka je osnovana 1995. godine i svoje dugogodišnje uspješno poslovanje temelji na iskustvu ostvarivanja brojnih zahtjevnih projekata, poslovnoj filozofiji utemeljenoj na znanju i viziji razvoja te odgovornosti prema suvremenom društvu, okolišu i održivom razvoju.

AB gradnja pruža široki spektar građevinskih usluga poput samostalne izgradnje svih vrsta objekata visokogradnje (poslovnih, stambenih, proizvodnih, javnih i sakralnih objekata te objekata komunalne infrastrukture), rekonstrukcija i adaptacija svih vrsta građevina (kulturna dobra...), poslovanja nekretninama (prodaja stanova, poslovnih prostora...), gradnje i rekonstrukcije objekata komunalne infrastrukture i ostalih građevinskih radova.

Najbolje veliko trgovačko društvo u Karlovačkoj županiji u 2015. godini je PPK karlovačka mesna industrija iz Karlovca. Karlovački PPK jedna je od vodećih mesnih industrija u Republici Hrvatskoj i regiji, a bavi se proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg mesa i mesnih prerađevina. Proizvodni pogon tvrtke prostire se na više od 12.000 četvornih metara, a trenutačno zapošljava oko 600 djelatnika.

PPK potječe iz starog pogona poznatoga karlovačkog mesara Andrije Gombača iz 1895. godine, a osnutak same tvrtke datira s početka

sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Inicijalni dio cijelog sustava, primarna proizvodnja, i danas je zastupljena u poslovanju tvrtke, u okviru čega se obrađuje više od 300 hektara površina, a u kontinuiranom tovu raspolaže s više od 1200 bikova godišnje.

Investicijski ciklus PPK

Nakon 2003. godine, kada u tvrtku ulazi kapital M. I. “B. Pivac”, čime tvrtka postaje dio grupacije Pivac, započinje investicijski ciklus vrijedan više od 220 milijuna kuna. Investicije su ostvarene iz akumuliranih vlastitih sredstava te usmjerene u tehnologiju i povećanje kapaciteta, pri čemu se izdvajaju nabava kompletne linije za rasijecanje i otkoštavanje svježeg mesa, uz dnevni kapacitet od 60 tona, izgradnja novog pogona za proizvodnju svježeg mesa u kontroliranoj atmosferi godišnjega kapaciteta više od 20.000 tona, puštanje u rad nove linije za proizvodnju steriliziranih konzervi godišnjega kapaciteta do 2000 tona i udvostručenje kapaciteta proizvodnje trajnih salama koji sada iznosi više od 2000 tona godišnje. U potpunosti su obnovljeni i prošireni kapaciteti punjenja polutrajnih salama i kobasica, a kapaciteti skladištenja ovisno o vrsti roba i tehnološkom ustrojstvu iznose više od 1500 tona.

Tvrtka je pozitivan primjer korištenja sredstava iz EU fondova. Uz ostvarena značajna sredstva iz programa IPARD, trenutačno je u realizaciji investicija u iznosu od oko 37 mili-

juna kuna bespovratnih sredstava prema mjeri Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, a u pripremi je još nekoliko velikih projekata. U sklopu tih aktivnosti, PPK je i korisnik usluge HGK Vaučer Moj EU projekt.

Kristalne kune dobili su HS Produkt i Kelteks, koji su u protekle tri godine bili dobitnici plakete Zlatna kuna Na sjednici je i direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić predstavila Online katalog hrvatskih proizvoda koji na jednome mjestu objedinjuje sve hrvatske proizvode kako bi se povećao udio domaćih proizvoda u postupcima nabava. Projekt je osmišljen s ciljem pomoći članicama da otklone probleme u sudjelovanju u postupcima javne nabave koja se provodi u Hrvatskoj, s obzirom na nedovoljnu obaviještenost naručitelja o postojanju jednako kvalitetnih i cijenom konkurentnih domaćih proizvoda. U tom su katalogu trenutačno zastupljeni hrvatski proizvodi i usluge u vezi s graditeljstvom i IT-jem, no uskoro će se obuhvat proširiti i na ostale proizvode i usluge.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Prerada drva i proizvodnja namještaja

Svaka deseta izvozna kuna dolazi iz drvne industrije Drvna industrija ostvaruje 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda i sa 1,1 milijardom eura ostvaruje 10,4 posto izvoza. Zahvaljujući izvoznim poslovima tvrtke, u ovoj branši ostvaruju gotovo dvije trećine svog prihoda piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

rerada drva i proizvodnja namještaja jedna je od najperspektivnijih industrijskih grana u Hrvatskoj. U ovom gospodarskom sektoru ostvaruje se 3,6 posto ukupnog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Istovremeno, ova je gospodarska grana i veliki izvoznik pa u ukupnom nacionalnom izvozu sudjeluje s visokih 10,4 posto. Ukupno se prošle godine ostvario izvoz od 1,1 milijarde eura, čime je prebačena razina izvoza u prijekriznoj 2007. godini, a trendovi govore kako će ova brojka i dalje nastavljati rasti. Zahvaljujući izvoznim poslovima tvrtke, u ovoj branši ostvaruju gotovo dvije trećine svog prihoda. Kad je riječ o sirovini potrebnoj za proizvodnju, čak 94 posto proizvoda je napravljeno od domaće sirovine.

Vrlo konkurentni proizvodi

I s demografske strane ova gospodarska grana pokazuje veliku važnost. Budući da je većina šumskog prostora u ruralnim krajevima Hrvatske, zahvaljujući radu tvrtki u drvnoj industriji veliki broj radnih mjesta osigurava se upravo tamo.

Sektor bilježi snažan gospodarski rast koji je već nekoliko godina veći od 10 posto. Tako je industrijska proizvodnja ovog sektora u prošloj godini porasla za čak 14,3 posto, a velikom stopom rastao je i izvoz. Primjerice, u prošloj godini izvoz namještaja na tržište Njemačke porastao je za više od trećine - 35,6 posto. Dobru godinu obećavaju i statistike, pa je porast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u ožujku iznosio 17,8 posto.

Ljubo Jurčić, ekonomist

Nužna analiza sektora Izuzetno je važno strateško promišljanje države u gospodarenju sirovinskim resursima, ističe profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Jurčić. “Drvna sirovina treba biti podloga za zadržavanje stanovništva na ruralnim područjima, ali i omogućiti novi razvojni zamah. Neophodna je žurna cost-benefit analiza sektora koja bi uključila sve sektorske prednosti i nedostatke te bi posljedično mogla poslužiti za donošenje Vladinih odluka usmjerenih prema razvoju novih ulagačkih projekata”, zaključuje Jurčić.

20 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

13. drvnotehnološka konferencija

Najavljena izrada sektorske strategije Središnji sektorski skup, koji se tradicionalno krajem svibnja održava u Opatiji, istaknuo je potrebu aktivnijeg i angažiranijeg institucionalnog djelovanja, prije svega na stvaranju zakonskog okvira i strateških podloga za daljnji razvoj ovog sve aktivnijeg sektora. Kroz okrugle stolove, panel rasprave, razgovore s povodom te prezentacije stručnjaka iz 14 zemalja istaknuta je nužnost unapređenja prodajnog modela drvne sirovine, upoznavanja s niskougljičnim gospodarstvom, ulaganja u istraživanje i razvoj, ali i rješavanja nagomilanih obrazovnih nedostataka. Skrenuta je pozornost na europske probleme sektora od kojih se ističe potreba ostvarivanja što veće atraktivnosti i bolje vidljivosti sektora, kako bi mlade generacije izabrale upravo

Ne treba zanemariti još jedan potencijal ove industrije. Ona zajedno s upravljanjem šumama ima veliki razvojni potencijal jer ima sve elemente kružne i zelene

na šumi bazirane industrije za svoj budući poziv. Ključni govornik na konferenciji bila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja je otvarajući konferenciju istaknula velike mogućnosti proizašle iz paketa kružne ekonomije, koji je krajem prošle godine Europska komisija označila kao jednu od najvažnijih razvojnih politika u EU. U Opatiji je drvoprerađivački sektor najavio izradu sektorske strategije na kojoj već intenzivno rade predstavnici cijele industrije, a predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivić Pašalić najavio je da će ona u roku od nekoliko tjedana biti predložena Ministarstvu poljoprivrede i Vladi. U rad skupa bilo je uključeno preko 300 sudionika i 70 predavača, među kojima

je bio i Patrizio Antonicoli, generalni tajnik CEI Bois - Europske konfederacije drvne industrije. On je govorio o administraciji u Bruxellesu, te kontinuiranom procesu sektorskog lobiranja koji bi uskoro trebao rezultirati zauzimanjem sve utjecajnijih pozicija na šumi baziranih industrija u politikama i mjerama europskih institucija.

Drvna industrija: kretanje izvoza i uvoza 2000.-2016. (u mil. USD) 1200 IzVOZ

UVOZ

Drvna industrija, zajedno s upravljanjem šumama, ima sve elemente kružne i zelene ekonomije

1000

ekonomije koja posljednjih godina postaje vodeća europska politika. Čak 48 posto hrvatskog teritorija je pod šumama, a godišnje mogli bismo iskoristiti 6,6 milijuna prostornih metara drvne sirovine bez utjecaja na veličinu i rast tih šuma. Godišnje se posiječe i 2,5 milijuna prostornih metara drvnih trupaca. Domaće tvrtke godišnje proizvodu i 260.000 tona drvnih peleta - visokokvalitetnog ekološkog goriva.

U industrijama baziranim na sirovini koja dolazi iz šuma u Hrvatskoj radi oko 53.000 radnika, a sama drvna industrija zapošljava njih 35.000 što značajno utječe na stanje u društvu.

Cijeli ovaj sektor je završio privatizacijski, tranzicijski i proces restrukturiranja te je zahvaljujući tome vrlo konkurentan na svjetskom tržištu. Posebice u nekim tržišnim nišama, poput proizvodnje parketa i poda od masivnog drva, u kojem su naši proizvođači četvrti u svijetu. U tom sektoru veliki ugled i još veću potražnju ima parket napravljen od slavonskog hrasta. Drvoprerađivačke i šumarske tvrtke i udruženja integrirani su u europska i svjetska udruženja, prate što se događa na tržištima i koje tehnologije im se nude te prema svim pokazateljima mogu igrati ravnopravnu utakmicu sa svjetskim igračima na velikom globalnom tržištu.

800 600 400 200 0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: DZS

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Ugovori i sporazumi o suradnji Hrvatske i Kazahstana

Kazahstan kao prilika

Uljanikovi brodovi plove Kaspijskim morem, hrvatske tvrtke u Kazahstan izvoze visoku tehnologiju, a suradnja postoji u turizmu i poljoprivredi, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tvrtka Gulser computers (u IT području) te Brodarski institut i Znanstveno-istraživački centar Nafta (u području istraživanja razvoja obnovljivih izvora energije).

Hrvatske tvrtke se cijene

H 10,3 mil $

robna razmjena Hrvatske i Kazahstana u 2015.

od toga mil $

10,2

otpada na hrvatski izvoz u Kazahstan

rvatske i kazahstanske tvrtke potpisale su prošli tjedan u Uredu Predsjednice ugovore i sporazume o suradnji. Ugovore o suradnji potpisali su Uljanik i tvrtka Kazahstan Temir Žoly (izgradnja trajekata i transfer tehnologije) te Instrumentaria i kazahstanska tvrtka Sultan (o otvaranju zajedničke proizvodnje protetskih i ortopedskih pomagala u Kazahstanu).

Sporazum o suradnji pak potpisale su Podravka i tvrtka Vostok-Moloko (proizvodnja dječje hrane). Zatim, hrvatska tvrtka International Metal Fusion Corporation (IMFC) i kazahstanska Fosstis Corporation (o otvaranju zajedničkog poduzeća za metalizaciju površina), Viadukt i tvrtka Dorstroy-2 (o izgradnji triju tvornica za proizvodnju asfaltno-betonskih pogona u Kazahstanu) te Eurocable i Wunder Fenster (zajednička proizvodnja kabela).

Još su dva sporazuma o suradnji potpisale hrvatska tvrtka Alfatec Group i kazahstanska

22 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izjavila je kako vrijednost potpisanih ugovora i sporazuma iznosi ukupno oko 260 milijuna eura. “Našim tvrtkama želim što je moguće više uspjeha i posla u području Središnje Azije i Kaspijskoga mora. Iz svojih razgovora i kontakata mogu kazati kako su hrvatske tvrtke u Kazahstanu i u tom području iznimno cijenjene. Uljanikovi brodovi plove Kaspijskim morem kao doista najkvalitetniji brodovi. Naše tvrtke isto tako izvoze i visoku tehnologiju. Postoji suradnja u okviru turizma, poljoprivrede i drugih područja. Držim da te prilike možemo i moramo iskoristiti”, naglasila je Predsjednica.

Gianni Rossanda, predsjednik Uprave Uljanika, ističe kako ukupna vrijednost ugovora s tvrtkom Kazahstan Temir Žoly iznosi 60 milijuna eura. Potpisani ugovor trebao bi biti početak dugoročne suradnje, naglasio je.

Vinko Barišić, direktor Instrumentarije, kaže kako je tvrtka sklopila ugovor s kazahstanskom tvrtkom Sultan o transferu tehnologije. “U razdoblju od sedam godina transferirat ćemo cjelokupnu tehnologiju proizvodnje implantata s certifikacijom i nadzorom svih procesa. Ugovor je sklopljen na vrijednost od 20 milijuna eura”, ističe.

Ukupna robna razmjena Hrvatske i Kazahstana, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. iznosila je 10,3 milijuna dolara, što je pad od čak 89 posto u odnosu na 2014. godinu. U tom razdoblju hrvatski izvoz u Kazahstan iznosio je 10,2 milijuna dolara, dok je uvoz iz Kazahstana iznosio svega 104.000 dolara.

Hrvatsko-kineski gospodarski forum u HGK

Hrvatske tvrtke žele na tržište Zhejinaga Postoje značajna područja za suradnju, pogotovo u sektorima poput prehrambenog, turizma, prirodne kozmetike te logističko transportnog sektora, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G

otovo 150 tvrtki iz Hrvatske te njih 50 iz kineske pokrajine Zhejinag sudjelovalo je na poslovnim razgovorima održanima u Zagrebu u sklopu Hrvatsko-kineskog gospodarskog foruma u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine pokrajine Zhejinaga. Riječ je o jednoj od 23 kineske pokrajine na jugoistoku zemlje uz obale Istočnokineskog mora, u kojoj živi gotovo 55 milijuna stanovnika.

“Hrvatska i kineska poslovna zajednica zasigurno se razlikuju svojom veličinom, ali značajna područja za suradnju postoje, pogotovo u sektorima poput prehrambenog, turizma, prirodne kozmetike te logističko transportnog sektora”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović te dodao da je Kina ne samo drugo najveće svjetsko gospodarstvo, već i najveća trgovačka sila svijeta, te da je upravo iz tog razloga HGK trenutačno u proceduri otvaranja svog predstavništva u Šangaju, kako bi robna razmjena u vrlo skorom razdoblju dosegnula milijardu dolara.

Naime, robna razmjena između Kine i Hrvatske lani je iznosila 658,8 milijuna američkih dolara, od čega je tek 77,4 milijuna dolara iznosio hrvatski izvoz u Kinu. Zanimljivo je i to da u Hrvatskoj nisu zabilježena direktna kineska ulaganja, osim otvaranja predstavništava kineskih tvrtki.

Raste broj kineskih turista

Sektor koji u suradnji s Kinezima bilježi dvoznamenkasti rast je turizam - lani su našu zemlju posjetila 87.884 kineska turista što je povećanje od 43,6 posto u odnosu na godinu prije, a ostvarili su 129.700 noćenja što je povećanje od 45 posto.

S obzirom na geostrateški položaj Hrvatske, Kinezima bi mogla biti zanimljiva i suradnja na području energetike i prometa, a luke Rijeka i Ploče mogu biti vrata za jači ulazak kineskih

proizvoda na europsko tržište. “Hrvatska je drugi najvažniji kineski trgovinski partner među zemljama bivše Jugoslavije. Ovaj skup još je jedna prilika za širenje suradnje u sklopu mehanizma suradnje Kina +16, odnosno između Kine i 16 zemalja Središnje i Istočne Europe”, istaknuo je potpredsjednik Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine Wang Jinzhen.

U sklopu foruma potpisan je Sporazum o suradnji između HGK i Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine pokrajine Zhejinag. Podsjetimo da je i početkom godine HGK potpisao Sporazum s krovnom komorom odnosno s Kineskim vijećem za promicanje međunarodne trgovine (CCPIT), a sve kako bi se pomoglo hrvatskim tvrtkama u nastupu na kineskom tržištu.

HGK je trenutačno u proceduri otvaranja svog predstavništva u Šangaju 6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Tvornica obuće Ivančica

Tvornica cipela za najam Proizvodni prostor opremljen je strojevima za krojenje, šivanje i montažu obuće s mogućim dnevnim kapacitetom od oko 500 pari obuće u jednoj smjeni

T

vornica obuće Ivančica prije gotovo godinu dana, 1. srpnja 2015., preuzela je svu pokretnu i nepokretnu imovinu, prava i obveze tvrtke Bambi, čiji je većinski vlasnik postala u ožujku 2013.

Akvizicijom varaždinskog proizvođača dječje obuće Bambi u poslovanje Ivančice, brend Bambi postaje dio Froddo brenda čime je stvoren još snažniji brend dječjeg segmenta obuće, kako u proizvodnji, tako i u dizajnu.

Nakon povezivanja brendova i proizvodnje, Ivančica je odlučila iznajmiti proizvodnoposlovni prostor u poslovnoj zoni Jalkovec, bivše proizvod-

no-upravno sjedište Bambija.

Zona se nalazi uz županijsku cestu, tri kilometra od autoceste Goričan-Zagreb, 80 kilometara od Zagreba.

Riječ je o građevini sa 2000 četvornih metara proizvodnih i skladišnih prostora te 1000 četvornih metara uredsko-prodajnog dijela.

Proizvodni prostor opremljen je strojevima za krojenje, šivanje i montažu obuće s mogućim dnevnim kapacitetom od oko 500 pari obuće u jednoj smjeni.

Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu obratiti na e-mail: tgotal@ivancica.hr

SAP Forum 2016

Sjediti i čekati više nije izbor

S

AP Forum 2016 održao se pod sloganom Reimagine Business for the Digital Economy, a u sklopu niza predavanja, okruglih stolova te studija slučaja SAP poslovnih partnera, lokalni i međunarodni stručnjaci pokušali su odgovoriti na pitanje kako biti uspješan u svijetu digitalne ekonomije.

“Svjetsko gospodarstvo digitalno je i umreženo, a upravo digitalna ekonomija potiče konkurentnost i ekonomski rast. Nove tehnologije poput interneta stvari i umjetne inteligencije navode tvrtke na nova ulaganja, a one koje žele biti uspješne moraju svojim korisnicima pristupati individualno”, poručila je

24 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

direktorica SAP-a u Hrvatskoj Sonja Popović.

Njemački veleposlanik Thomas Schultze istaknuo je kako živimo u sve povezanijem svijetu što stubokom mijenja društvo. “Tehnologija mijenja postojeće i potiče nove modele poslovanja - sjediti i čekati više nije izbor”, kazao je, dodavši kako slobodan protok ljudi, roba i usluga mora biti vodilja svim državama i vladama jer svi građani moraju osjetiti dobrobiti industrije 4.0.

Tijekom foruma dodijeljene su i novinarske nagrade “Božo Težak” za najbolje IT uratke, urednike i novinare godine, a osvojili su ih Matilda Bačelić, Dražen Tomić i Mia Biberović. (M.S.)

Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga FEC 2016.

Franšiza - siguran poduzetnički put

Prepoznali smo franšizno poslovanje kao model kojim je moguće povećati gospodarski rast i otvoriti nova radna mjesta kroz samozapošljavanje i zapošljavanje, istaknuo je predsjednik HGK-ŽK Rijeka

O

patija je i ove ove godine ugostila franšizne sustave iz Hrvatske, ali i šire, na Sajmu franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC 2016. FEC je jedinstvena prilika za poduzetnike da na jednom mjestu dobiju cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje ovog načina poslovanja. Na sajmu su se predstavile franšize iz Velike Britanije, Poljske, Mađarske i Srbije te, naravno, Hrvatske.

“Franšiza omogućava siguran poduzetnički put i početniku s visokim stupnjem sigurnosti osigurava uspješno poslovanje. Prepoznali smo franšizno poslovanje kao model kojim je moguće povećati gospodarski rast i otvoriti

U Hrvatskoj posluje između 180 i 200 franšiza, a najveći dio njih su strane nova radna mjesta kroz samozapošljavanje i zapošljavanje”, istaknuo je predsjednik HGKŽupanijske komore Rijeka Vidoje Vujić te istaknuo kako je franšizno poslovanje model poduzetništva pomoću kojeg se uspješno vodi više od 50 posto cjelokupne svjetske maloprodaje temeljene na suradnji vlasnika i korisnika franšize te zbog tog razloga HGK i organizira

ovaj sajam franšiza. Vujić je istaknuo kako je pri HGK-u osnovan Centar za franšize kroz koji će se u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci i Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije unapređivati franšizno poslovanje.

Iskustva zlata vrijedna

Uz brojne panele i okrugle stolove o franšizi i načinima financiranja održani su i poslovni razgovori s više od 30 gospodarskih subjekata iz više zemalja organizirani u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom. Nakon što je sudjelovao na sajmovima franšiza u Parizu i Bologni, franšizni sustav Place2Design odlučio se predstaviti i u Opatiji.

“Razlog je i svojevrsni revolt na davanje poticaja uvoznim franšizama te nedovoljno prepoznavanje domaćeg potencijala. Naravno, vidimo da su se osnivanjem Zajednice franšizera pri HGK-u stvari polako počele mijenjati u našu korist”, rekla je direktorica Place2Design Damjana Domanovac te istaknula kako im je, između ostalog, namjera pokazati da stoje “rame uz rame sa stranim franšizama”.

U SAD-u je putem franšiza zaposleno 14 posto svih zaposlenih. U Europi je franšizno poslovanje najrazvijenije u Njemačkoj, gdje čak 80 posto otpada na nacionalne njemačke koncepte. U Francuskoj i Italiji također su pretežito zastupljeni domaći franšizni lanci, dok u Hrvatskoj posluje između 180 i 200 franšiza, a najveći dio njih su strane. (I.G.)

Franšizno poslovanje je model poduzetništva pomoću kojeg se uspješno

vodi više od 50 posto cjelokupne svjetske maloprodaje temeljene na suradnji vlasnika i korisnika franšize.

Vidoje Vujić, predsjednik HGK-ŽK Rijeka

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Padrele riba, Bibinje

Uspješni u povlačenju novca iz IPARD -a Tvrtka Padrele riba je podnijela zahtjev za dobivanje sredstava u ožujku 2014., a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ovih dana im je isplatila nešto više od 5,2 milijuna kuna za izgradnju i opremanje Podrška lokalne uprave

T A SAD MALO O NAMA...

2013. godine osnovana tvrtka Padrele riba 12 mil kn ukupna investicija u proizvodni pogon 15 radnika zaposleno u pogonu 1000 t sitne plave ribe predviđeni plasman

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Padrele riba osnovana je 2013. godine kada je započelo projektiranje pogona za preradu ribe. Radi se o prvom proizvodno-poslovnom objektu u poslovnoj zoni Lonići u Bibinju, bruto površine veće od 1000 četvornih metara, na parceli od 4800 četvornih metara. Gradnja je započeta u svibnju 2015.

Prema riječima direktora tvrtke Padrele riba Božidara Blaslova, ukupna investicija iznosila je 12 milijuna kuna i dovršena je krajem prošle godine. Financiranje je dijelom osigurano vlastitim sredstvima, a dijelom uz kredit HBOR-a. Tvrtka se natjecala za sredstva iz IPARD programa, za završno ulaganje u sklopu Mjere 103 - Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice. Tvrtka je podnijela zahtjev za dobivanje sredstava u ožujku 2014., a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ovih dana im je isplatila nešto više od 5,2 milijuna kuna za izgradnju i opremanje gospodarske građevine za preradu ribe.

Padrele riba izgradila je objekt za smrzavanje i preradu plave i bijele ribe, mekušaca i rakova. S radom je započela početkom godine, odnosno nakon lovostaja plave ribe u veljači. U tvrtki je trenutačno zaposleno 15 radnika.

26 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

Božidar Blaslov kaže da su dobili točno onoliko sredstava koliko su očekivali i da su cijelo vrijeme imali veliku podršku lokalne uprave.

“Zato i jesmo brzo realizirali ovu investiciju.

Mi se nadamo kako ćemo uskoro još više proširiti pogon, što bi značilo i povećanje broja radnika. Ako se pokaže opravdanim, a mi smatramo da hoće, investirat ćemo još i u proširenje kapaciteta i u nove proizvode.

Planiramo se pri tome natjecati za dobivanje još sredstava iz fondova”, otkriva Božidar Blaslov.

Zajedno s ocem, Blaslov ima istoimeni obrt za ulov ribe na Kaliju gdje su vlasnici dviju plivarica koje sada rade za tvrtku Padrele riba. Uz svoj pogon vezali su lokalne ribare i ribarske zadruge na potezu od Tribunja do Zadra. Svoje proizvode Padrele riba najvećim dijelom plasira u Italiju, Francusku, Španjolsku i druge zemlje EU-a, a manji dio i u domaće trgovačke lance.

Prerađujemo samo svježu ribu, pa su nam problem restrikcije na ulov, kaže Blaslov “Za sada na tržište plasiramo prerađenu sitnu plavu ribu. Uglavnom se radi o inćunu i srdeli koje solimo, mariniramo ili smrzavamo. Na taj način planiramo plasirati 1000 tona sitne plave ribe. Uskoro ćemo krenuti s konzerviranjem i preradom mekušaca i rakova. Planiramo se razvijati u svim segmentima. Problem nam predstavljaju restrikcije na ulov plave ribe. Mi ovisimo o dnevnom ulovu jer prerađujemo samo svježu ribu, a tu situacija u zadnje vrijeme nije baš najbolja”, pojašnjava Božidar Blaslov. (J.V.)

enterprise europe

info

Broj 143, 6. lipnja 2016.

Otvoren natječaj za istraživanje, razvoj i inovacije

Gotovo 100 milijuna eura za istraživanje i razvoj

Trajnim pozivom na projektne prijedloge može se dobiti potpora od 190.000 do čak 56 milijuna po projektu. Natječaj je otvoren sve do kraja 2019. godine ili dok se ne potroše sva sredstva koja su osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj Otvoren je do sada najveći trajni otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) od dana objave Poziva do iskorištenja sredstava te najkasnije do 31. prosinca 2019. godine za projekte istraživanja i razvoja. Javni poziv provodi se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020., Prioritetne osi 1 - Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; Specifičnog cilja 1.b.1 Novi proizvodi i usluge kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI); Operacije 1.b.1.1. Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

Za dodjelu potpora iz ovog poziva u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurana su sredstva u iznosu od 748 milijuna kuna. Sredstva su osigurana temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Obvezni udio nacionalnog sufinanciranja osigurat će korisnici što će se provjeravati tijekom postupka ugovaranja i provedbe projekta.

Prihvatljivi partneri su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici i/ili organizacije za istraživanje i širenje znanja koji pridonose svo-

jim znanjem i istraživačkim kapacitetima u provedbi projekata istraživanja i razvoja. Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu korisnika i partnera. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog poziva iznosi 190.000 kuna.

Najviša vrijednost potpore, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog poziva iznosi 56 milijuna kuna. Više informacija, kao i natječajnu dokumentaciju možete pronaći putem poveznice http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1158.

enterprise europe

Nova prilika u okviru programa Erasmus za mlade poduzetnike Erasmus za mlade poduzetnike je međunarodni program razmjene koji pruža priliku novim i ambicioznim poduzetnicima da uče od iskusnih poduzetnika koji upravljaju tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva u drugim zemljama sudionicama.

Od 2015. godine TERA Tehnopolis je kao lokalna kontakt točka uključena u sedmi ciklus programa. Zbog izuzetno uspješne provedbe programa, TERA je dobila dodatne razmjene koje će biti realizirane u narednim mjesecima. Stoga ovim putem pozivamo sve zainteresirane da iskoriste ovu priliku, uključe se u Erasmus za mlade poduzetnike i unaprijede svoje poslovanje. Prijaviti se možete kao novi poduzetnik ili poduzetnik domaćin. Ukoliko ste tek pokrenuli svo-

ju tvrtku ili samo imate poslovnu ideju bez potrebnog iskustva za realizaciju, prijavom u program kao novi poduzetnik steći ćete sva potrebna znanja i iskustvo kako biste po povratku s razmjene mogli uspješno pokrenuti vlastiti posao. U slučaju da već jeste iskusni poduzetnik, prijavom u program kao poduzetnik domaćin možete preko novog poduzetnika svoje poslovanje osvježiti novim idejama te razviti poslovne kontakte u inozemstvu. Info dan za Erasmus održat će se u ponedjeljak, 6. lipnja 2016. s početkom u 10 sati u prostorijama TERA-e na Trgu Ljudevita Gaja 6, Osijek. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na Info danu i pobliže se upoznaju s prednostima programa.

Za dodatne informacije možete se javiti na telefon 031/251 009.

Krenule prijave na Promo Budi uzor Projekt Promo Budi uzor je natjecanje za najbolji studentski poslovni plan.

Projekt se održava u tri županije: Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj s ciljem promocije poduzetništva i obrta, a ciljna skupina su apsolventi i netom diplomirani. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 312.000 kuna od čega 293.000 financira EU. Od njegova početka u projektu je sudjelovalo 155 osoba. Na četiri okrugla stola sudionici su prolazili teme od identificiranja poslovne ideje pa sve do poslovnog plana koji je prvi korak prema ostvarenju poduzetništva. Kao pomoć pri pisanju omogućeno im je korištenje web aplikacije Alat za izradu poslovnog plana koja je usklađena s kriterijima natjecanja Budi uzor®. Najuspješniji su osvojili vrijedne nagrade te imaju priliku svoju poduzetničku ideju provesti u djelo u okviru projekta Studentski poduzetnički inkubator- StudOS, koji im omogućava inkubaciju u trajanju od šest mjeseci bez

naknade. Natjecanje se provodi u okviru Međunarodne izložbe inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi uzor®/INOVA®. Osim studentskog natjecanja u pisanju poslovnih planova, izložba je namijenjena i inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržišnu vrijednost svoje inovacije i započeti poslovanje. Dolaskom brojnih stranih delegacija i njihovim izlaganjem izložba je prigoda za održavanje poslovnih razgovora, mjesto za pronalazak partnera, kupaca, dobavljača ili djelatnika.

Svi sudionici, ali i posjetitelji, imaju priliku povećati svoju konkurentnost i probiti se

na domaće i europsko tržište. Ovogodišnja izložba održava se od 9. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, a glavni organizatori su Hrvatski savez inovatora, TERA Tehnopolis i Hrvatska udruga inovatora-poduzetnika. Ovim putem pozivamo sve koji smatraju da su potencijalni sudionici ovogodišnje izložbe 12.

Budi uzor®/41. INOVA® da se prijave za sudjelovanje na broj telefona 031/251 000 ili e-mailom na ured@tera.hr.

Rok za predaju poslovnih planova je 1. rujna 2016., a rok za prijavu inovatora 16. rujna 2016.

www.een.hr

6. lipnja 2016.

2 3

Finale Impact inkubatora

Najbolji projekti - STEMI, Pričaj mi i KliKlop Tri od 11 projekata, na kojima su tri mjeseca radili kako bi razvili svoju socijalnu poslovnu ideju, u Impact Hubu u Zagrebu nagrađeni su sa po 7500 eura za nastavak razvoja svojeg projekta Projekti STEMI, Pričaj mi i KliKlop osvojili su nagrade UniCredit Foundationa vrijedne ukupno 22.500 eura.

Svaki od timova svoju će poslovnu ideju obogatiti sa 7500 eura kapitala koji su osvojili na Demo danu Impact inkubatora, tromjesečnom inkubacijskom programu za poduzetnike i pojedince koji žele promijeniti svijet, a koji provodi Impact Hub Zagreb.

KliKlop je prva usluga cateringa u Hrvatskoj specijalizirana za djecu, vrtiće i kućne dostave. Cilj je priprema svježih uravnoteženih obroka od pažljivo odabranih, lokalno uzgojenih namirnica. Pričaj mi poboljšava kvalitetu života i odnosa roditelja i djece pomoću kvalitetnih, tematskih kutija za igranje koje sadrže jedinstvene igračke za slobodnu igru.

STEMI je platforma za projektno učenje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Korisnici kupuju “uradi sam” pakete s edukacijsko sadržajem te uče tako što rade na projektima uz korak-po-korak vodstvo. Prvi projekt im je bio hexapod robot STEMI sastavljanjem kojeg se uči robotika.

Tri pobjednička tima dobit će dodatnih 6300 eura ukupno, u sklopu incijative Zagrebačke banke Your Choice, Your Project Award u kojoj će zaposlenici banke podijeliti tri dodatne nagrade, i to u iznosu koji

će ovisiti o broju glasova zaposlenika koji odabiru svoje favorite među tri pobjednička tima.

Na Demo danu Impact inkubatora, održanom 30. svibnja, svih 11 timova, polaznika inkubacijskog programa, predstavilo je svoje poslovne ideje koje imaju misiju stvaranja pozitivnih promjena u društvu.

Ocjenjivao ih je žiri u kojem su bili Teo Petričević, direktor ACT Grupe, Gordana Ćorić, zamjenica voditelja preddiplomskog studija Ekonomije poduzetništva s Veleučilišta VERN, Vesna Vrga Perović, suosnivačica Impact Huba Zagreb, Alice Arico, voditeljica programa za Europu i Središnju Aziju Unicredit Foundationa, te Giuseppe Ambrosio, savjetnik UniCredit Foundationa.

Veliki interes za ovaj natječaj ukazuje na stalan porast društvenih poduzetnika u Hrvatskoj. Iskustva u zemljama EU-a, a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj, pokazuju da je podrška šire zajednice društvenim poduzećima i zadrugama razlog zbog kojeg je taj oblik poduzetništva i u vrijeme krize opstao i bio u porastu, istaknula je na dodjeli nagrada Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke. “Ovogodišnji finalisti imaju vrlo kreativne ideje i okrenuti su potpori najosjetljivijim skupinama, a posebno edukaciji i razvoju djece. Zato je posebno važno podupirati pravo društveno poduzetništvo jer je njegova uloga dvostruka - potiče zapošljavanje mladih diljem Hrvatske te istovremeno dugoročno pomaže društvenom razvoju”, zaključila je Dijana Hrastović.

enterprise europe

Poslovni susreti ETech4Cities Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima, i to iz područja:

Europska poduzetnička mreža poziva vas na poslovne susrete pod nazivom ETech4Cities koji će se održati tijekom Europskog tjedna održive energije (EU Sustainable Energy Week) 17. lipnja u Bruxellesu.

• Obnovljivi izvori energije • Energetska učinkovitost u zgradarstvu • ICT za gradove - “smart cities” • Energetski učinkovit transport i mobilnost • Istraživanje i razvoj u okviru programa Obzor 2020.

• Energetsko upravljanje • Energetska obnova • Pametne mreže i integracija energetskih sustava.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 20 minuta.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https:// www.b2match.eu/e2tech4cities2016.

Novac za razvoj malih i srednjih poduzeća Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Kompetentnost i razvoj MSP-a kroz koji je osigurano ukupno 867 milijuna kuna. Ovaj natječaj objavljen je kao nastavak prethodno zatvorenih natječaja Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSPa i ulaganje u opremu te Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP-a. Cilj poziva za dostavu projektnih prijedloga je ojačati

konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, prodaje na inozemnim tržištima i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala i/ili srednje velika poduzeća koja djeluju pojedinačno. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300.000 kuna, dok ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 30 milijuna kuna.

Natječaj, koji je objavljen u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., vodi se kao trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga s rokom prijave od 1. lipnja do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Više informacija o natječaju, kao i natječajnu dokumentaciju, možete pronaći na http:// strukturnifondovi.hr/natjecaji/1248.

Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2016 Europska poduzetnička mreža poziva vas na poslovne razgovore pod nazivom TorinoFashionMatch 2016 koji će se održati od 1. do 3. srpnja 2016. u okviru Torino Fashion Weeka.

Ovo događanje bit će jedinstvena prilika da se na jednom mjestu susretnu tvrtke iz tekstilne i modne industrije, koje će moći pronaći partnere na stranim tržištima u svrhu ostvarivanja buduće suradnje i jačanja pozicije na stranim tržištima. Također, tvrtke će moći susresti nove dizajnere, modne stiliste, bloge-

re, nacionalne novinare, maloprodajne predstavnike i sudjelovati u sedmodnevnom događanju i aktivnostima povezanim s modnom industrijom. Prvog dana bit će održane modne revije i posjet tvrtki u Torinu, dok će drugi dan (2. srpnja) biti održani poslovni razgovori na teme: • Modni dizajneri i stilisti • Mladi dizajneri i proizvođači • Tekstil i dodaci • Maloprodaja, distributeri i agenti u tekstilnoj industriji.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https:// www.b2match.eu/to1-fashionmatch.

Krajnji rok za registraciju je 29. lipnja.

www.een.hr

6. lipnja 2016.

4 5

KICkoff natjecanje:

Tržište održive energije traži start-upe U natjecanju KICkoff svojevrsni početni udarac je poslovna ideja kojoj je cilj promicanje poduzetništva među mladima i biranje najboljih projekata za ubrzavanje održivog razvoja energetike u Europi. Isto provodi KIC InnoEnergy, europska tvrtka posvećena promicanju inovacija, poduzetništva i obrazovanja na području održive energetike, u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Svijet treba nova rješenja za održivu energetiku, a strastveni poduzetnici ih stvaraju. Upravo zato ako imate poslovnu ideju iz područja održive energetike, prijavite se na međunarodno natjecanje i osvojite financijska sredstva za investiciju do 150.000 eura te pretvorite ideju u stvarnost.

Mentorstvo, vrijedna znanja, novi poslovni kontakti i novac za početni udarac poslovanja – sve to čeka one koji će predstaviti najbolje ideje za obnovljive izvore energije. Vrhunski stručnjaci biraju najbolje timove koji će imati priliku osvojiti nagradu od 10.000 eura za prvo, 5000 eura za drugo, a 3000 eura za treće mjesto, te nove poslovne kontakte i besplatno profesionalno mentorstvo,

kao i priliku sudjelovanja u akceleratorskim radionicama na Boot Campu. Nudi se također i sudjelovanje na KIC InnoEnergy Highwayu® s mogućnošću ostvarenja ulaganja u iznosu do 150.000 eura.

Natječaj je namijenjen svima onima koji imaju dobre ideje na području održive energetike i traže mentorstvo, znanje, nove poslovne kontakte i početna sredstva za svoj posao. Ovo je prvo lokalno natjecanje u Hrvatskoj i traje do 10. lipnja, a dvoje najboljih odlaze 20. rujna na finale u Varšavu gdje će se natjecati s timovima iz Litve, Latvije, Estonije, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Grčke i Slovenije.

Prijave se predaju na http://kickoff.skipsolabs.com. Prvi krug natjecanja održat će se u Zagrebu, 8. srpnja. Detaljne informacije možete naći i na http://kic-kickoff. com.

Poslovni susreti kreativnih industrija i digitalne tehnologije Kao dio IFB-a 2016, Europska poduzetnička mreža (EEN) sa zadovoljstvom organizira poslovne susrete pod nazivom Financiranje suradničkih istraživačko-razvojnih projekata u kreativnom sektoru.

Ovaj događaj će imati za cilj poticanje suradnje i osiguranja financiranja za razvoj kreativnih i digitalnih projekata u različitim industrijama, a ciljat će na privatne investitore, poput poslovnih anđela, crowdfunding platformi, banaka, javne financijske organizacije, kreativne i digitalne tvrtke svih veličina, mala i srednja poduzeća i veće organizacije iz različitih sektora, istraživačke organizacije. Svrha događanja je privući ambiciozne, inovativne organizacije iz Europe i izvan nje koje žele postati konkurentnije i uspješnije u svojim industrijama pomoću digital-

ne i kreativne tehnologije. Poslovni susreti u okviru EEN-a dokazan su i učinkovit način za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera. Način registracije na događanje je jednostavno i proces rezervacije sastanaka s potencijalnim partnerima pomaže sudionicima povećati razinu iskoristivosti vlastitog vremena.

Kako bi se povećala izloženost sudionika, najinovativniji sudionici će imati priliku da pokažu svoju stručnost u showroomu.

Sudionici će također biti pozvani da prisustvuju večernjem prijamu. To će potaknuti više mogućnosti za dodatno umrežavanje s drugim sudionicima koji su se sastali za vrijeme poslovnih susreta. Sljedećeg dana sudionici će biti pozvani da posjete prostorije nekih sudionika koji se nalaze na lokacijama Liverpool i North West.

Registraciju na poslovne razgovore bit će moguće obaviti početkom 2016. Ako se želite prijaviti i biti prvi koji će dobiti informacije o događaju i mogućnostima financiranja, molimo pošaljite email na ibobek@hgk.hr.

Više informacija možete pronaći putem poveznice https://www.ifb2016.com/festival.

enterprise europe Želim posao budućnosti

Besplatno obrazo za dvjestotinjak nezapo Ukupna vrijednost projekta i svih programa obrazovanja koje će polaznici upisati prelazi milijun kuna Otvoreno učilište Algebra i glavni partner projekta Želim posao budućnosti, Učilište Katedra, pozivaju sve nezaposlene osobe koje su završile minimalno srednju školu da se prijave za besplatnu edukaciju u sklopu nekog od 13 ponuđenih programa obrazovanja iz područja zelenih zanimanja i informatičkih znanja. Radi se o programima obrazovanja koji će se provoditi u punom fondu sati koji je potreban za upis u radnu knjižicu, ukupnoga trajanja 160 sati, pa ukupna vrijednost ovog projekta i svih programa obrazovanja koje će polaznici upisati prelazi milijun kuna.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a Otvoreno učilište Algebra i Učilište Katedra provode ga uz partnere: Končar Elektronika i informatika, Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP ICT), Hrvatski informatički zbor i Udrugu hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx).

Zelena zanimanja za koja se polaznici ovom prilikom mogu besplatno obrazovati su stručnjak za upravljanje sustavima za poboljšavanje energetske učinkovitosti, monteri solarnih fotonaponskih i toplovodnih sustava, stručnjaci za sustave za automatizaciju uz energetsku učinkovitost, monteri sustava za automatizaciju uz energetsku učinkovitost i stručnjaci za pametne elektrodistribucijske mreže. Na informatičkoj strani projekta u ponudi su obrazovni programi za programere internet aplikacija u PHP-u, mobilnih aplikacija i mobilnih igara za Android, sistemske i mrežne administratore, web dizajnere i stručnjake za razvoj korisničkog sučelja

za web, te specijaliste za internetski marketing.

Rast industrije

“U slučaju projekta Želim posao budućnosti ne radi se samo o važnoj činjenici da će dvjestotinjak nezaposlenih osoba dobiti kvalitetno obrazovanje iz područja za koje se odluče - a sva su redom danas tražena

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a Otvoreno učilište Algebra i Učilište Katedra provode ga uz partnere

www.een.hr

ovanje oslenih na tržištu rada, što znači da im mogu pomoći u pronalasku posla - već i o tome da u suradnji s partnerima na projektu ovom prilikom omogućavamo praksu, kao i da će biti gostovanja stručnih predavača u sklopu nastave”, naglasio je Hrvoje Balen, član Uprave Algebre. “Činjenica jest da danas ne morate nužno biti magistar računarstva da biste bili odličan iOS ili PHP programer. Stoga smo u CISExu oduševljeni ovim projektom Algebre od kojega imamo velika očekivanja.

Naši članovi će, vjerujem, dati veliki doprinos projektu svojom ekspertizom, posebno u dijelu u kojem će moći usmjeravati programe stvarnim potrebama poslodavaca te primati polaznike na praksu u svojim tvrtkama u sklopu obrazovnog procesa. Samo na takav način možemo zajedno stvoriti kadrove za propulzivne IT tvrtke i ispraviti jednim dijelom propuste formalnog obrazovnog sustava. Vjerujem da će biti odličnih polaznika ovih obrazovnih programa i da će mnogi od njih pronaći i svoje dugo očekivano radno mjesto u tvrtkama članicama CISExa te postati dio naše obitelji”, izjavila je Tajana Barančić, predsjednica CISExa. IT industrija u Hrvatskoj je u snažnom porastu već duži niz godina, pa je tako prema podacima CISExa i u 2015. u odnosu na prethodnu godinu ostvaren rast izvoza od 33 posto i prihoda od gotovo 20 posto uz istovremeni porast broja zaposlenih za 13 posto, zbog čega ovaj sektor i osjeća nedostatak kvalificiranih osoba koje može zaposliti. Rok prijave za programe je 10. lipnja.

Više informacija o programima, uvjetima i postupku prijave zainteresirani kandidati mogu potražiti na http://www.algebra.hr/ zelim-posao-buducnosti/ (B.O.)

6. lipnja 2016.

6 7

Isplaćeno 1,8 milijuna kuna potpora Istraživačko-razvojne tvrtke Omni Aspect i VIDI-TO ostvarile su 1,8 milijuna kuna potpora kroz program Eureka koji provodi HAMAG-BICRO. Za sve ostale zainteresirane poduzetnike preostalo je još tjedan dana za dostavu pretprijava na aktualni javni poziv kojim se potiču mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Predstavnici tvrtke su sa zamjenikom predsjednika Uprave HAMAGBICRO-a Borisom Guinom potpisali ugovore o dodjeli sredstava za projekte međunarodne istraživačko-razvojne suradnje. HAMAG-BICRO i tvrtka Omni Aspect potpisali su Ugovor o dodjeli sredstava u sklopu programa Eureka za projekt E!10007 LEX-kliping pod nazivom Accurate legal push information system with different data sources and for different legal fields, kojim HAMAGBICRO preuzima financiranje dijela projekta i to u ukupnom iznosu od 718.000 kuna, što čini polovinu projektnih troškova hrvatskog partnera. LEX-kliping je usluga obavještavanja korisnika o novostima na području zakonodavstva,

objavljenim u različitim pravnim izvorima na različitim internet stranicama državnih organa, lokalnih institucija, europskih internet stranica te u lokalnim medijima, koji donose ili komentiraju novosti vezane za zakonodavstvo. HAMAG-BICRO je potpisao ugovor i s tvrtkom VIDI-TO o dodjeli sredstava u sklopu programa Eureka za projekt E!9987 JOOBEE, pod nazivom ICT system for connecting seekers and offerers of jobs, tasks and skills, kojim HAMAG-BICRO preuzima financiranje dijela projekta i to u ukupnom iznosu od 1,1 milijuna kuna što je polovina projektnih troškova hrvatskog partnera. Ovaj projekt je na znanstvenim temeljima razvijeni inovativni online informatičko-komunikacijsko tehnološki sustav za pametne telefone koji spaja tražitelje i ponuditelje poslova, zadataka i vještina jednostavnije, efikasnije i originalnije od svih postojećih.

Poslovni susreti u sklopu Međunarodne konferencije na temu elektroanalize Elektroanalitička kemija ostaje na čelu primijenjene znanosti i tehnološke primjene u raznim područjima i prisutna je u mnogim područjima od društvenog i gospodarskog značaja koji se odnose na zdravlje, sigurnost, okoliš, energiju i ostalo.

Prvi put, te kao dio 16. međunarodne konferencije, ESEAC i Europska poduzetnička mreža bit će domaćini međunarodnih poslovnih susreta koji će okupiti znanstvenike i predstavnike industrije (poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta). Ovaj uzbudljiv događaj će omogućiti sudionicima da se upoznaju s potencijalnim poslovnim partnerima tijekom unaprijed dogovorenih 30-minutnih poslovnih sastanaka.

Više informacija o samom događanju možete saznati putem poveznice http:// www.eseac2016.com/. Detalje o poslovnim razgovorima, kao upute za prijavu, možete pronaći putem poveznice https://www.b2match.eu/ESEAC2016.

Prijaviti i odabrati sastanak s potencijalnim partnerima možete do 8. lipnja 2016. godine. Za eventualna pitanja pošaljite mail na ibobek@hgk.hr.

enterprise europe Kodeks protiv govora mržnje

Dogovor za pristo

Europska komisija i IT poduzeća objavljuju kodeks postupanja u pogledu nezakonitoga govora mržnje na int Europska komisija te veliki informatički divovi Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft objavile su kodeks postupanja koji uključuje niz obveza za borbu protiv širenja nezakonitoga govora mržnje na internetu u Europi.

IT poduzeća podupiru Europsku komisiju i države članice EU-a u nastojanjima osiguravanja da internetske platforme ne pružaju mogućnosti za masovno širenje nezakonitoga govora mržnje. Zajedno s drugim platformama i društvenim medijima IT poduzeća snose kolektivnu odgovornost za promicanje i omogućavanje slobode izražavanja na internetu.

Međutim, Komisija i IT poduzeća ističu da širenje nezakonitoga govora mržnje na internetu ne utječe negativno samo na skupine ili pojedince na koje je usmjeren, nego i na one koji se u našem otvorenom društvu zalažu za slobodu, snošljivost i nediskriminaciju te da ima negativan učinak na demokratski diskurs na internetskim platformama.

Obveze IT tvrtki Potpisivanjem kodeksa IT poduzeća su se obvezala na uspostavu jasne i učinkovite postupke za preispitivanje obavijesti o nezakonitom govoru mržnje u okviru svojih usluga kako bi mogla onemogućiti pristup takvom sadržaju ili ga ukloniti. Dužni su i uspostaviti pravila ili smjernice zajednice iz kojih je jasno da zabranjuju poticanje na nasilje i uznemirujuće ponašanje. Većinu valjanih obavijesti za uklanjanje nezakonitoga govora mržnje moraju pregledati u manje od 24 sata te, ako je potrebno, onemogućiti pristup takvom sadržaju ili ga

ukloniti. Istovremeno moraju i educirati i informirati svoje korisnike o vrstama sadržaja koji prema njihovim pravilima i smjernicama zajednice nisu dopušteni. Kao alat za to mogao bi poslužiti sustav za obavješćivanje. Poduzeća moraju nastaviti stvarati mogućnosti za bržu i učinkovitiju komunikaciju između tijela država članica i IT poduzeća, posebno o obavijestima i onemogućavanju pristupa nezakonitom govoru mržnje na internetu ili njegovu uklanjanju. Informacije trebaju prenositi nacionalne kontaktne točke koje određuju IT poduzeća i države članice. Tvrtke se

mogu osloniti i na potpore država članica i Europske komisije za osiguranje pristupa reprezentativnoj mreži partnerskih organizacija civilnog društva i “pouzdanih izvjestitelja” u svim državama članicama kako bi se omogućile visokokvalitetne obavijesti. Informacije o pouzdanim izvjestiteljima trebaju biti dostupne na internetskim stranicama IT poduzeća. IT poduzeća svojem osoblju trebaju osigurati redovitu obuku o aktualnim društvenim kretanjima te razmjenjivati mišljenja o mogućim daljnjim poboljšanjima. Trebaju pojačati suradnju s organizacijama civilnog društva kako bi im se pružila obuka o najboljim praksama u suzbijanju mržnjom ispunjene retorike i predrasuda.

www.een.hr

6. lipnja 2016.

8 9

ojnost na internetu

ternetu je povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová. “Društveni su mediji nažalost jedan od instrumenata pomoću kojih terorističke skupine radikaliziraju mlade ljude i koje rasisti upotrebljavaju za poticanje nasilja i mržnje. Ovaj sporazum važan je korak naprijed kako bi se osiguralo da internet bude mjesto slobodnog i demokratskog izražavanja, gdje se poštuju europske vrijednosti i pravila. Pozdravljam volju i obvezu koju su preuzela IT poduzeća širom svijeta da preispitaju većinu valjanih obavijesti za uklanjanje nezakonitoga govora mržnje u manje od 24 sata te, ako je potrebno, onemoguće pristup takvom sadržaju ili ga uklone”, naglasila je Vĕra Jourová.

Kako bi se spriječilo širenje nezakonitoga govora mržnje, važno je osigurati da države članice u potpunosti provode svoje nacionalne propise kojima se prenosi Okvirna odluka Vijeća o borbi protiv rasizma i ksenofobije u internetskom okruženju i izvan njega. Iako učinkovita primjena odredaba kojima se kriminalizira govor mržnje ovisi o čvrstom sustavu provedbe kaznenopravnih sankcija protiv pojedinačnih počinitelja, to se mora dopuniti mjerama kojima se želi osigurati da internetski posrednici i platforme društvenih mreža po primitku valjane obavijesti izvrše pregled sadržaja s nezakonitim govorom mržnje na internetu u primjerenom vremenskom okviru. Kako bi se u tom pogledu smatrala valjanom, obavijest bi trebala biti dovoljno jasna i primjereno obrazložena. ”Nedavni teroristički napadi podsjetili su nas na to koliko je hitno potrebno poduzeti mjere protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu”, istaknula

Voditeljica javne politike Twittera za Europu Karen White ističe kako je ponašanje kojim se na Twitteru iskazuje mržnja nedopustivo. “Mi ćemo se i dalje boriti protiv tog problema zajedno s partnerima u našoj industriji i civilnom društvu. Želimo učiniti sve kako bi tweetovi slobodno tekli. Međutim, postoji jasna razlika između slobode izražavanja i poticanja na nasilje i mržnju. Poduzimamo mjere protiv uznemirujućeg ponašanja kojim se krše pravila Twittera, ali i više od toga: koristimo nevjerojatne mogućnosti naše platforme kako bismo osnažili osobe koje iznose pozitivne stavove, razbijali predrasude i borili se s dubljim uzrocima netolerancije”, kaže Karen White.

Googleova voditeljica javne politike i odnosa s vladama Lie Junius ističe kako je poslanje njene tvrtke osigurati ljudima pristup informacijama putem različitih usluga, ali su oduvijek zabranjivali govor mržnje na svojim platformama. “Imamo učinkovite sustave za preispitivanje valjanih obavijesti u manje od 24 sata i za uklanjanje nezakonitog sadržaja”, kaže Lie Junius.

Monika Bickert, voditeljica odjela za globalnu politiku u Facebooku, kaže kako zajedni-

Kako bi se spriječilo širenje nezakonitoga govora mržnje, važno je osigurati da države članice u potpunosti provode svoje nacionalne propise kojima se prenosi Okvirna odluka Vijeća o borbi protiv rasizma i ksenofobije u internetskom okruženju i izvan njega ca korisnika njihove mreže iznosi više od 1,6 milijardi ljudi. “Dajemo sve od sebe kako bismo im pružili priliku za izražavanje uz istovremeno osiguravanje okruženja u kojem vlada poštovanje. Kako smo jasno naveli u našim standardima Zajednice, na Facebooku je govor mržnje nedopustiv. Pozivamo korisnike da upotrijebe naše alate za izvještavanje ako naiđu na sadržaj koji je po njihovu mišljenju protivan našim standardima kako bismo to mogli ispitati. Naši timovi diljem svijeta preispituju te obavijesti 24 sata na dan i brzo djeluju”, kaže Monika Bickert. Potpredsjednik odnosa s vladama EU-a Iz Microsofta John Frank ističe kako njegova kompanija posebno cijeni pristojnost i slobodno izražavanje. “Prema našim uvjetima uporabe na svim Microsoftovim platformama zabranjeni su poticanje na nasilje i govor mržnje. Nedavno smo najavili dodatne korake kojima se izričito zabranjuje objavljivanje terorističkog sadržaja”, kaže Frank.

Potpisivanjem Kodeksa postupanja IT poduzeća obvezala su se na daljnje napore u borbi protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu. To uključuje stalni razvoj unutarnjih postupaka i osposobljavanje osoblja kako bi se zajamčilo da će preispitati većinu valjanih obavijesti za uklanjanje nezakonitoga govora mržnje u manje od 24 sata te, ako je potrebno, onemogućiti pristup takvom sadržaju ili ga ukloniti.

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nove potpore za poljoprivrednike

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice.

Korisniku OPG Fičko Josip iz Podravskih Sesveta u Koprivničko-križevačke županije isplaćeno je 389.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Korisniku Plava šljiva isplaćene su 383.889,23 kune za podizanje nasada šljive i oraha, pripremu zemljišta, gnojidbu i podizanje ograde. Ulaganje je realizirano u mjesto Vojnić u Karlovačkoj županiji. Korisniku OPG Pulić Marko iz Skradina u Šibensko-kninskoj županiji isplaćeno je 988.000 kuna, a korisnik je podigao nasade bajama, šipka i smo-

Obavijest za pčelare Nacionalnim pčelarskim programom za razdoblje od 2014. do 2016. godine Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom omogućilo je pčelarima pokriće dijela troškova pčelarenja.

Rok za predaju zahtjeva za Racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja bio je 15. svibnja, a za Tehničku pomoć pčelarima (oprema) i Varozu bio je 20. svibnja. U razdoblju od 23. svibnja do 17. lipnja, zbog unosa zahtjeva u bazu podataka, nije moguće davanje informacija o stanju predmeta.

Kako bi na vrijeme obradili sve zahtjeve, radi isplate do 15. listopada, Agencija moli pčelare da ne zovu radi informacija o stanju zahtjeva, već da čekaju da ih kontaktiraju na brojeve telefona koje su naveli na zahtjevu. Kako je zaprimljen velik broj zahtjeva, pčelare će se kontaktirati telefonski u razdoblju od 23. svibnja do 15. rujna 2016.

Ako se pčelar ne odazove ni na jedan od tri uzastopna poziva, koja će mu uputiti Agencija u tom razdoblju, a radi dopune zahtjeva, zahtjev će mu djelomice ili potpuno biti odbijen. kve, postavio ogradu, izgradio sustav za navodnjavanje i nabavio poljoprivrednu mehanizaciju (traktor, prikolica, rahljivač, atomizer, freza).

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u

www.een.hr

6. lipnja 2016.

10 11

Potpore za obnovljive izvore energije

Konačne odluke za potpore u operaciji 6.3.1.

Objavljen je Natječaj za provedbu Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - provedba Operacije 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije. Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 6000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8000 eura za ulaganja u ostalim sektorima, te proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda. Proizvođačke grupe/organizacije ne mogu biti korisnici u ovoj operaciji. Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom, ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijam, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom, ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom. Sredstva javne potpore iznose ukupno 9,5 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti.

Najniža vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 5000 eura. a najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi milijun eura.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdavanjem konačnih odluka o dodjeli sredstava za Operaciju 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Prvih 330 odluka bit će dostavljeno poljoprivrednicima putem Agroneta. Potpora predviđena ovim natječajem povećana je za 1,86 milijuna eura, pa sredstva javne potpore iznose ukupno 16.860.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, umjesto predviđenih 15 milijuna eura (za 1000 projekata).

Time će biti omogućeno financiranje svih projekata malih poljoprivrednika koji su ispunili kriterije Pravilnika i Natječaja. Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti – odnosno financira im se 100 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta. Ovu potporu mali poljoprivrednici mogu iskoristiti za kupnju domaćih životinja, bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju zemljišta, mehanizacije i opreme te kupnju, građenje ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade. U okviru ove operacije mogu se podizati novi nasadi, poboljšati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate - pola potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon Odluke o dodjeli sredstava, a preostalih pola nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana. Potpora unutar podmjere 6.3 može se dodijeliti samo jednom tijekom programskog razdoblja 2014.-2020. po jednom malom poljoprivrednom gospodarstvu.

sklopu Mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Korisniku OPG Fabić Dorian iz Poreča isplaćeno je 565.000 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekata za pružanje turističkih usluga. Korisnik je u Istarskoj županiji izgradio i kompletno uredio kuću za ruralni turizam.

Agencija je isplatila odobrena sredstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za završeno ulaganje u sklopu Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (Operacija 4.2.1.

Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima). Korisniku Rigeta isplaćeno je 1,6 milijuna kuna za nabavu pile za kosti, linijske vage s ispisom etikete, stroja za pakiranje s vlastitom izradom posudica izvlačenjem iz donje folije, stroja za pakiranje

u plastične posudice, vakuum punilicu, sterilizator za košare za noževe, gospodarsko vozilo te ručni analizator plinova u paketu.

Agencija je isplatila na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za završeno ulaganje u sklopu Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (Operacija 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš). Korisniku Farma Salaš iz Osječkobaranjske županije isplaćeno je 447.000 kuna za kupnju teleskopskog utovarivača, utovarne košare, manualno podesive vilice za palete, vilice za manipulaciju stajnjakom s gornjim preklopnikom te nabavu četke za čišćenje s utovarnim spremnikom i vodenim sistemom za pranje. Poljoprivrednom obrtu Kopecki iz Sisačko-mo-

slavačke županije isplaćeno 598.000 kuna za kupnju samohodnog teleskopskog utovarivača i električne pumpe za pumpanje i miješanje gnojnice. Korisniku Pameks iz Koprivničko-križevačke županije isplaćeno je 890.000 kuna za kupnju samohodnog teleskopskog utovarivača za manipulaciju stajskim gnojem, košare za manipulaciju gnojivom na otvaranje, pozicioner vilice te dizel viličara.

Agencija je isplatila još jedan projekt iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Pisarovina isplaćeno je 2,3 milijuna kuna za rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste na dijelovima Donja Kupčina-Jamnička Kiselica i Gradec Pokupski-Selsko Brdo.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Građevinski nadzor Compania Nationala de Cai Ferate CFR – SA, Bukurešt, Rumunjska, traži uslugu građevinskog nadzora. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na rumunjskom jeziku se predaju na: Compania Nationala de Cai Ferate CFR – SA, Str. Dinicu Golescu nr. 38, sector 1, Directia Achizitii Publice – Serviciul Achizitii Publice Fonduri Europene, Doinita Fieraru, 010873 Bucuresti; Romania, Doinita.Fieraru@cfr.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Otprema prtljage

prijave na islandskom jeziku se predaju na Ríkiskaup, 105, Reykjavik, Island. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Programski paketi

Verein Smart Grid Schweiz, Bern, Švicarska, traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 2. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Verein Smart Grid Schweiz, c/o Energie Wasser Bern, Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Verena Jordi, 3001 Bern; Suisse, ewb-beschaffungen@ewb.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=887827.

na španjolskom jeziku se predaju na Sociedad Pública EuskoTrenbideak Ferrocarriles Vascos, S.A. Unipersonal Atxuri, 6, Laura Andikoetxea, 48006 Bilbao, Španjolska, contratacion@euskotren.eus.

Sustav telemetrijskog nadzora ​Dimos Leroy, Grčka, traži nabavu sustava telemetrijskog nadzora. Natječaj je otvoren do 11. srpnja, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Dimos Leroy, Lakki, koy Christodoyloy Ellina, 854 00 Leros, Greece, ellinasc@gmail.com, Elektronički pristup podacima: http://www.leros. gr. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://www.promitheus.gov.gr.

Projektiranje Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, Prag, Češka, traži uslugu teh-

Motorna vozila Ríkiskaup, Island, traži nabavu motornih vozila posebnih namjena. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a prijave na islanYpiresia Politikis Aeroporias, Atena, Grčka, traži uslugu otpremanja prtljage. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na grčkom jeziku se predaju na: Ypiresia Politikis Aeroporias, Basileos Georgioy 1, Glyfada, Zoi Drogosi, 166 10 Athina, Greece, d3b@ hcaa.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 27. lipnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Správa železniční dopravní cesty, státní organizace Dlážděná 1003/7, Stavební správa východ, Nerudova 1, 772 58, Kamila Přerovská, 110 00 Praha, Czech Republic, Prerovska@szdc.cz. Više podataka o nadmetanju na https://www.vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234.

Usluge čišćenja Ríkiskaup, Island, traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a dskom jeziku se predaju na Ríkiskaup, 105, Reykjavik, Island. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IT tehnologije Sociedad Pública EuskoTrenbideak Ferrocarriles Vascos, S.A. Unipersonal, Bilbao, Španjolska, traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška.

Natječaj je otvoren do 26. srpnja, a prijave

Nadzor gradilišta Zračna luka Dubrovnik traži nabavu usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 30. lipnja na adresu Zračna luka Dubrovnik d.o.o., 63145279942, Dobrota 24, Pravna služba, Renata Čorlija, 20213 Čilipi, renata.corlija@airport-dubrovnik.hr.

Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+005-0011645.

www.een.hr

6. lipnja 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Traži se distributer bezglutenskog piva (BOUK20160401001) Britanski pivar, koji proizvodi posebnu vrstu bezglutenskog piva i jabukovače, traži distributera koji je povezan s lancima pubova i barova. Distributer mora imati iskustva s posebnim vrstama piva i dobru povezanost s hotelima, restoranima, pubovima i barovima.

Rumunujski proizvođač nudi podugovaranje (BORO20151208002) Rumunjski proizvođač željeznih i čeličnih proizvoda nudi podugovaranje.

Tvrtka je osnovana 1992. godine i nudi veliki izbor proizvoda i usluga, kao što su: lijevanje čelika, izrada kovanih i prešanih metalnih proizvoda, mehanički radovi i metalne konstrukcije, vulkanizacija... Rumunjsku tvrtku karakterizira sposobnost i fleksibilnost za obavljanje širokog spektra usluga i proizvodnje proizvoda od željeza i čelika.

Nizozemska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima zdravih snack proizvoda (BRNL20160413001)

Nizozemski proizvođač/distributer prehrambenih proizvoda traži (biološke) zdrave grickalice koje se mogu posluživati kao finger food na raznim događanjima te nudi distribuciju proizvođačima istih. Nizozemska tvrtka je aktivna u sektoru visokokvalitetne hrane i zainteresirana je za kontakte s potencijalnim partnerima koji proizvode (biološke)

zdrave proizvode (ambient/smrznute) koji služe kao snack. Nizozemska tvrtka je otvorena za pregovore o različitim vrstama sporazuma o distribuciji.

Talijanski proizvođač bezalkoholnih pića traži distributere (BOIT20160323004) Talijanski proizvođač bezalkoholnih premium pića traži distributere i partnere za prodaju kako bi proširili svoje poslovanje u inozemstvu. Tvrtka je razvila novu metodu proizvodnje bezalkoholnih pića kako bi zadovoljila rastuće potrebe tržišta na društvenim događanjima, gdje osobe koje ne piju alkohol imaju malo izbora - uglavnom su to zaslađena gazirana pića, tonik s okusima, mineralne vode i čajevi. Tvrtka želi ponuditi alternativu za ljude koji ne mogu

piti alkohol iz određenih razloga (zbog zdravlja, religije, trudnoće...). Njihovi proizvodi su 100 posto bez alkohola, ne sadrže masti, natrij, niskokalorični su i ne sadrže šećere. Pića su pogodna za vegetarijance i vegane i usklađena s halal certifikatom.

Mađarska tvrtka traži distributera za zračni kolektor (03052016) Mađarska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i ugradnjom solarnih kolektora traži distributere za zračne kolektore. Tehnologija se uglavnom preporuča građevinskim i inženjerskim tvrtkama te tvrtkama koje se bave ugradnjom i održavanjem sustava za grijanje, a koje bi tehnologiju koristile za grijanje obiteljskih kuća, stambenih zgrada, dvorana i vikendica u zimskom periodu. Tehnologija je također prikladna za sušenje ljekovitog bilja, začina i voća. Suradnja je moguća u obliku komercijalnog agen-

cijskog ugovora i ugovora o distribuciji usluga.

Njemačka tvrtka nudi distribuciju proizvoda za pakiranje (BRDE20160510001)

Njemačka prodajna agencija, osnovana 1996., specijalizirana za distribuciju proizvoda za pakiranje (ambalaže) nudi usluge distribucije i marketinšku podršku proizvođačima papirnatih vrećica, papira za pakiranje, sklopivih kutija za kozmetičke i farmaceutske proizvode i sličnih proizvoda, koji traže partnere na njemačkom, austrijskom i tržištu Beneluksa.

Francuska dizajnerska tvrtka traži dobavljača čipke (BRFR20160404003) Francuska tvrtka koja dizajnira i prodaje odjeću za žene online traži dobavljače fine čipke, kao i čipkaste vrpce i nabrane čipke, kojima nude partnerstvo u vidu podugovaranja ili ugovora o proizvodnji. Ova francuska modna marka je specijalizirana za odjeću jednostavnog ženstvenog dizajna u minimalističkom stilu, pomiješanom s vintage elementima, s prekrasnom završnom obradom i finim tkaninama.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

5

2

6

3

7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

4

8

9

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Kožne rukavice, brend Polo Motorrad und Sportswear, naziva Spirit Motors Chopper III Handschuh. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži visoku razinu kroma. (slika 1) Spremnici na motociklima Honda, modeli PCX 200 i PCX 150, oznaka JF28, JF47, JF56, JF57, JF64, KF12, KF15, KF18, KF19. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer sustav zaključavanja gornjeg poklopca na vozilu može biti neispravan pa se on može otkopčati u vožnji. (slika 2) Kombi vozilo Mercedes, model Vito, proizvedeno od 2014. do 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spoj visokotlačne pumpe i crijeva goriva može biti loše izveden pa može doći do curenja i zapaljenja. (slika 3) Vozilo za sve terene, brend Polaris, modeli RZR 900, RZR 1000 i RZR XP 1000, proizvedeni od 2013. do 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer štitnik topline može biti nedovoljno dobar da spri-

ječi pregrijavanje pa može doći do zapaljenja. (slika 4) Automobili Renault, modeli Talisman i Espace, proizvedeni do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nedovoljno stezanje uzemljenja grijača može izazvati požar. (slika 5, 6) Plastične lutke, brend Teddies, modeli Dreams The music of my dreams. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrže ftalate. (slika 7) Motocikl KTM, model Super Adventure 1290, proizveden 2015. i 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer curenje ulja u sustavu za samopodmazivanje poluaktivnog sustava amortizera može dovesti do promjene kvalitete amortiziranja tijekom vožnje. (slika8) LED reflektor, brend Realm, model LED Flood Light. Ožičenje proizvoda nije kvalitetno izvedeno te se lako može potrgati. (slika 9).

www.een.hr

6. lipnja 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Proizvodnja i montaža tiskanih pločica (TRES20150907001) • SMP s juga Španjolske, aktivan u području sigurnosti i elektronike (hardver i softver), traži industrijske partnere s kapacitetom proizvodnje tiskanih pločica (PCB) i montaže komponenti. Tvrtka treba navedene usluge za realizaciju vlastitih dizajna i prototipova (potvrđenih i nepotvrđenih). Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji i tehničku suradnju s industrijskim partnerima. Španjolski start-up traži proizvođača uređaja za detekciju pokreta ruke (TRES20151223001) • Španjolska startup tvrtka, fokusirana na razvoj alata za poboljšanje komunikacije između gluhih

osoba i osoba koje nemaju problema sa sluhom, traži proizvođača uređaja za detektiranje pokreta ruke s posebnim značajkama. Tvrtka traži ugovor o proizvodnji.

Talijanska inovativna tvrtka traži partnere za tehničku suradnju u Europi za daljnji razvoj bespilotnih letjelica/mini helikoptera za korištenje u raznim sektorima (TRIT20151215001) • Talijanska tvrtka gradi autonomnu bespilotnu letjelicu s motorom s unutarnjim izgaranjem te jednim rotorom za korištenje u raznim sektorima kao što su industrijski pregled i održavanje platformi, održavanje i nadzor poljoprivrednih područja, praćenje kritičnih infrastruktura te nepristupačnih područja. Tvrtka traži europske partnere

spremne na suradnju za daljnji razvoj proizvoda kako bi razvili bespilotnu letjelicu spremnu za korištenje u specifičnim sektorima.

Potraga za održivim pakiranjem za hranu izrađenim od 100 posto recikliranih materijala (TRBE20160118001) • Start-up sa sjedištem u Bruxellesu koji se bavi ugostiteljskim djelatnostima traži rješenja za pakiranje hrane u potpunosti izrađena od recikliranih materijala s mogućnošću ponovne reciklaže. Tvrtka već koristi biorazgradivu i ekološku ambalažu, ali teži rješenju kojim bi se izbjeglo daljnje vađenje sirovina. Tvrtka traži komercijalni ugovor uz tehničku pomoć s proizvođačima ili dobavljačima održivog pakiranja za hranu.

Web platforma za zdravstveni monitoring i daljinsku dijagnostiku (TRIT20151214001) • Talijanska tvrtka proizvodi medicinske uređaje za praćenje, snimanje i obradu bioelektričnih signala ljudskog srca. Tvrtka traži partnere (tvrtke, ulagače, sveučilišta, R&D institucije) za razvoj/omogućavanje web platforme za zdravstveni nadzor i daljinsku dijagnostiku kako bi proširila proizvodni asortiman i/ili našla nove primjene medicinskih uređaja u području daljinske dijagnostike i zdravstvenog praćenja.

Nove metode za smanjenje potrošnje vode i ponovnu uporabu vode u prehrambenoj industriji (TRDK20160125001) • Velika danska tvrtka za proizvodnju mesa traži metode za smanjenje potrošnje vode i reciklažu vode iz proizvodnog ciklusa. Tvrtka traži uvid u tehnologije unutar stanja tehnike koje eventualno mogu dovesti do tehničke suradnje ili komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći s tvrtkama ili institucijama koje nude ovakvu tehnologiju.

Kineska tvrtka traži opremu ili tehnologiju za detektiranje curenja unutar vodovodne mreže (TRCN20160126001) • Kineska tvrtka vodeća u proizvodnji hi-

drauličnih kontrolnih ventila traži opremu ili tehnologiju za detekciju curenja vode unutar vodovodne mreže, kao što je visoko precizni detektor ili senzor za otkrivanje curenja iz zakopanih cijevi vodovodne mreže, kanalizacijskih šahtova, protupožarnih hidranata te remont ventila. Tvrtka želi surađivati s partnerima kroz zajedničko ulaganje, komercijalni ugovor s tehničkom pomoći te tehničku suradnju.

Alternativno rješenje za čišćenje voća i povrća od organskih tvari bez korištenja vode (TRES20151223003) • Španjolska tvrtka je specijalizirana za preradu hrane za industrijsku upotrebu. Glavna aktivnost tvrtke je aseptična obrada i očuvanje voća. Nedavno je u proizvodni asortiman uključila i obradu voća individualnim brzim smrzavanjem koristeći kriogenu tehnologiju. Tvrtka je zainteresirana za stjecanje alternativne tehnologije čišćenja voća i povrća od organskih tvari bez korištenja vode. Traži industrijske partnere zainteresirane za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

Inkubator traži inovativna rješenja za testiranje softvera (TRAT20160118001) • Austrijska tvrtka traži inovativne startupe i osnivače za njihov inkubator u Linzu. Zainteresirani partneri će imati koristi u vidu financijske potpore, kao i korištenja infrastrukture, poduzetničkog usmjeravanja i distribucijskih kanala vodećeg pružatelja sistemskih i softverskih kvalitetnih rješenja na njemačkom govornom području. Oblici suradnje koji dolaze u obzir su financijski ugovor, ugovor o zajedničkom ulaganju te tehnička suradnja.

enterprise europe

6. lipnja 2016.

Poslovni razgovori MariMatch at Posidonia 2016

Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom MariMatch at Posidonia 2016 koji će se održati 8. i 9. lipnja 2016. u Ateni u okviru Međunarodnog sajma brodarstva, brodogradnje i prateće industrije Posidonia. Posidonia je posljednjih 40 godina najveći događaj u sektoru brodogradnje koji

pruža jedinstvenu mogućnost susreta grčkih i međunarodnih vlasnika i kupaca brodova.

Kome je događaj namijenjen: - poduzećima, klasterima, subjektima za istraživanje i inovacije iz pomorskog sektora u sljedećim područjima: • Brodogradnja i popravak brodova • Tehnologija i oprema u brodogradilištima • Pogoni i Manevriranje • Elektronika, komunikacije i navigacija • Mehanika i pomoćni sustavi • Opreme za palube, sigurnosna i posebna oprema • Lučka tehnologija i sustavi za rukovanje teretom • Pomorske usluge • Istraživanje mora, razvoj i inovacije.

Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje, a više informacija o događanju možete pronaći na: https://www.b2match. eu/posidonia2016.

Poslovni razgovori u okviru Međunarodne izložbe gospodarskih i znanstvenih inovacija INTARG Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete koji će se održati 14. lipnja 2016. u Poljskoj, Katowice, u okviru Međunarodne izložbe gospodarskih i znanstvenih inovacija INTARG. INTARG je izložba namijenjena za komercijalizaciju inovacija. Misija Izložbe je poticati modernizaciju poljskog gospodarstva kroz promociju i međunarodnu primjenu inovacija.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracij-

ski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje nije ograničeno na određene sektore djelatnosti, no poseban naglasak je stavljen na: • nanotehnologije • materijale • IT • medicinu.

Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje, a više informacija o događanju možete pronaći na: https://b2bharmo.com/INTARG2016.

16

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. lipnja - Poslovni razgovori Automotive Slovakiaring 2016, Orechová Potôň, Slovačka 8. lipnja - Poslovni razgovori MariMatch at Posidonia 2016, Atena, Grčka 14. lipnja - Poslovni razgovori u okviru Međunarodne izložbe gospodarskih i znanstvenih inovacija INTARG, Katowice, Poljska

16. lipnja - Poslovni susreti u sklopu Međunarodne konferencije na temu elektroanalize, Bath, Velika Britanija 17. lipnja - Poslovni susreti ETech4Cities, Bruxelles, Belgija 28. lipnja - Poslovni susreti kreativnih industrija i digitalne tehnologije, Liverpool, Velika Britanija 2. srpnja Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2016, Torino, Italija 23. kolovoza Poslovni razgovori MEET4BUSINESS, Gornja Radgona, Slovenija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Stancija Negri, Labin

Najbolja kušaonica maslinovih ulja Maslinovo ulje pod brendom Negri poznato je u Europi, ali i u svijetu. Izvozi se u zemlje EU-a, Ameriku i Japan, dok se u Hrvatskoj prodaje uglavnom na kućnom pragu te u nekim ekskluzivnim restoranima

O

bitelj Negri doselila se iz talijanskog grada Bergama na područje Istre još u 16. stoljeću. Izravan potomak Giovannia Battista Negrija, viteza Mletačke Republike i zapovjednika obrane Labina i granica Istre, je William Negri, vlasnik stancije Negri u Labinu. Upravo je on devedesetih godina revitalizirao objekte koji su bili u vlasništvu njegove obitelji, a među ostalim, to su stancija Negri u kojoj se nalaze smještajni objekti za turiste te palača u kojoj je smještena art i gastro galerija. Stancija se nalazi na brežuljku iznad Raškog zaljeva, na šest kilometara od Labina. Osim turizma, obitelj Negri bavi se proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje se dobiva od 3000 maslinovih stabala.

“Kao poduzetniku upravo mi je povijest, bilo da je riječ o povijesti naše obitelji ili o 2000 godina dugoj tradiciji maslinarstva u

Visoki stupanj prirodnih antioksidansa u ulju jamče zdravu prehranu i ljekovit učinak Istri, dala inspiraciju i želju da se stvori priča koja će privući turiste, a oni će poželjeti nekoliko kapljica maslinovog ulja u svom tanjuru”, rekao je Negri. Ciklus proizvodnje maslinovog ulja započinje upravo u maslinicima koji su u vlasništvu obitelji Negri. Kako bi dobili visokokvalitetno maslinovo ulje, koje je nagrađivano na domaćim i inozemnim izložbama, ništa ne prepuštaju slučaju nego u maslinicima provode sve potrebne agrotehničke mjere.

Uvršteni u Flos Olei

Godišnje obitelj Negri proizvede od 5000 do 6000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja, sorti leccino, pendolino, buža i istarska bjelica, a to ulje pripada gornjem višem cjenovnom rangu.

Maslinovo ulje pod brendom Negri poznato je u Europi, ali i u svijetu, pa se tako ono izvozi u zemlje članice EU-a, Ameriku i Japan, dok se u Hrvatskoj prodaje uglavnom na kućnom pragu te u nekim ekskluzivnim restoranima u Zagrebu.

“Naše ulje dobiveno hladnim postupkom prerade pri punjenju ima visoki stupanj prirodnih antioksidansa koji jamče zdravu prehranu i ljekovit učinak. Njegov miris i okus najbolja su podloga mediteranskoj kuhinji”, rekao je Negri. O visokoj kvaliteti tog maslinovog ulja dovoljno kazuje podatak da je ono već niz godina uvršteno u vodič najkvalitetnijih ekstra djevičanskih ulja na svijetu - Flos Olei. Treba istaknuti kako se u tom vodiču maslinovo ulje Negri nalazi među šest najbolje ocijenjenih maslinovih ulja iz Hrvatske. Obitelj Negri dobitnik je još jednog priznanja - Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) prošle godine proglasila je stanciju Negri najboljom kušaonicom u Hrvatskoj. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

od 16. st. obitelj Negri u Istri 1990-ih revitalizirana stancija i palača 3000 stabala masline imaju u vlasništvu 5000 do 6000 l maslinovog ulja proizvedu godišnje

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO FlixBus stigao u Hrvatsku

Inovativan i zeleni prijevoz Dosad je FlixBus prevezao 35 milijuna putnika s oko 1000 autobusa koji su u vlasništvu više od 250 autobusnih partnera

F

lixBus, europski autobusni operator koji jedinstveni poslovni model temelji na suradnji s regionalnim partnerima, službeno je ušao u Hrvatsku. Prvi prijevoznici koji su prepoznali ovu tehnološku online platformu i prijevozničku tvrtku koja je u manje od četiri godine uspostavila najveću europsku mrežu autobusnih linija su Brioni Pula, Vincek prijevoz, Slavonija bus i Prijevoz Knežević. André Schwämmlein, jedan od osnivača FlixBusa, istaknuo je kako su Srednja i Istočna Europa vrlo zanimljivo tržište te je stoga i otvoren ured u Zagrebu. “Liberalizacija njemačkog tržišta 2013. ujedno je označila početak službenog rada FlixBusa. Nakon brzog širenja mreže autobusnih linija u Njemačkoj, ušli smo na francusko i talijansko tržište i otvorili urede u Parizu i Milanu”, naglasio je

dodajući kako je dosad FlixBus ukupno prevezao 35 milijuna putnika s oko 1000 autobusa koji su u vlasništvu više od 250 autobusnih partnera. Regionalni autobusni prijevoznik koji preuzme poslovni model FlixBusa putnicima nudi nekoliko prednosti u odnosu na druge tvrtke, a to su više prostora između sjedala za putnike, utičnice za struju, internet... Uz

to, autobusi moraju zadovoljavati stroge sigurnosne i ekološke norme. Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za CEE, kazao je kako mrežu FlixBus čini 100.000 dnevnih veza sa 800 odredišta u 19 zemalja. Dodao je kako je u planu otvaranje linija koje će oko 40 gradova u Hrvatskoj povezati s više od 30 europskih gradova. (B.O.)

Pametan poslovni potez.

28 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

POGLED IZNUTRA

Žene ustrajte, niste sišle s uma

IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Žene mogu imati puno veće dobrobiti od korištenja digitalnom tehnologijom nego muškarci te im ona može biti golema pomoć u olakšavanju poslovanja

Ž

ene vrlo često za plovidbu poduzetničkim vodama imaju jednu, ali važnu motivaciju slobodu! Prema nekim inozemnim istraživanjima, gotovo polovina žena otisnula se u poduzetničke vode jer su se željele riješiti svog šefa ili imati veću kontrolu nad svojom budućnošću.

U velikom broju slučajeva to znači stvoriti ravnotežu upravljanja svojom karijerom i svojom obitelji.

Stoga se mnoge poduzetnice iznenade kad shvate da biti poduzetnik zapravo zahtijeva još više vremena za posvećivanje poslu od posla u nekoj tvrtki. Na početku samostalnog poduzetničkog putovanja može se činiti da je zadržati posao u tvrtki možda bila i bolja opcija jer poduzetnik treba razmišljati o mnogo većem broju detalja nego obični zaposlenik.

Mnogima se želja za uspješnim usklađivanjem poslovnog i privatnog dijela života čini poput nemoguće misije.

No, nije sve, kao što mnoge poduzetnice znaju, tako crno jer treba imati na umu i da ste taj posao započeli jer vas je na to motivirala vizija da ćete promijeniti svijet i takav pristup treba zadržati. Vašu ideju i viziju nitko neće moći ostvariti tako dobro kao vi sami. Zato ustrajte u tome, ma koliko vam okolina govorila da ste “sišli s uma”.

Nadalje, živimo u doba digitalne tehnologije koja vam može, ili bi trebala, omogućiti lakšu organizaciju svih aktivnosti. Virtualna radna mjesta i digitalni način života daju vam fleksibilnost za postizanje željene privatno-poslovne ravnoteže. Time možete graditi posao s bilo kojeg mjesta i kreirati sebi prilagođene rasporede aktivnosti.

I dok digitalna tehnologija omogućava bolju organizaciju vremena, lakše obavljanje zadataka i bržu komunikaciju, istovremeno tu istu komunikaciju i teško unazađuje. Komunikacija dviju ili više osoba ne sastoji se samo od riječi - dapače, riječi i njihovo doslovno značenje imaju najmanji značaj u komunikaciji.

A upravo se na riječima temelji najveći dio komunikacije digitalnim medijima.

Svi mi pišemo gomilu mailova, poruka ili SMS-ova kojima nedostaje onaj vizualni dio u kojem prepoznajemo detalje neverbalne komunikacije.

No, žene imaju snažne komunikacijske sposobnosti i socijalnu inteligenciju koja im omogućuje da uspješno prebrode ove nedostatke i pošalju digitalne poruke koje će biti ispravno shvaćene i pozitivno prihvaćene. To znači da mogu imati puno veće dobrobiti od korištenja digitalnom

ju nemjerljivo niže početne troškove od onih potrebnih za izgradnju proizvodnih hala. Alati u oblaku kao i virtualna radna snaga koja se povećava ili smanjuje po potrebi, a nije joj potrebno osigurati sredstva za rad ili fizičko radno mjesto, dodatno olakšavaju odluku o tome zašto krenuti u poduzetništvo.

I dok nas muškarce testosteron tjera na veći rizik i dokazivanje tko što od nas može bolje (ili više!) napraviti, žene preferiraju upravo poslove s nižim rizikom.

Kako bi ispunile svoju potrebu za uravnoteženjem privatnog i poslovnog života, spremne su raditi i razvijati svoje poduzeće na način da ono ima sporiji povrat od ulaganja. To znači da će, u konačnici, njihova poduzeća imati manje zaposlenih i manji prihod od onih tvrtki koje vode muškarci, ali je razlika u motivaciji nemjerljiva. Muškarci trče za novcem i mnogo očekuju od svojih tvrtki u silnoj želji da se dokažu. Žene potiče unutarnja motivacija koja harmonizira sva četiri ugla kuće i njihove tvrtke i tko zna što još. Harmonija koju pri tome ostvaruju za sebe daje im veću moć i unutarnje zadovoljstvo nego tisuće radnika i milijuni kuna ili eura na računu.

Kao i sve što je vrijedno, biti poduzetnica je poziv koji traži puno od vas. No, digitalna tehnologija vam neizmjerno po-

Žene potiče unutarnja motivacija koja harmonizira sva četiri ugla kuće i njihove tvrtke i tko zna što još tehnologijom nego muškarci te da im ona može biti golema pomoć u olakšavanju poslovanja.

Digitalno doba, također, nudi bogatstvo mogućnosti uspješnog bavljenja poslovima niskog rizika. Pothvati izrasli iz nečijeg bloga, usluge koje se pružaju putem weba, razvoj softvera ili davanje instrukcija putem videolinka zahtijeva-

maže u tome. Uz to, imate urođene sposobnosti koje vam omogućuju lakše prevladavanje njenih nedostataka. Također, digitalna tehnologija omogućuje da vaša potreba za uravnoteženjem svih segmenata vašeg života bude lakše dostignuta.

Trebate li još koji razlog da se upustite u poduzetničke vode? Sumnjam! Zato krenite!

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Gora: Prvi dani održivog razvoja u Gospiću

Početak jedne lijepe priče Gospić i Lika, zahvaljujući netaknutoj prirodi, imaju iznimno velik potencijal za razvitak gospodarstva i turizma, istaknuo je gospićki gradonačalnik Petar Krmpotić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ličani imaju posebnu filozofiju života kojom nastoje spojiti zajednicu s prirodom, kaže Krmpotić

D

a se Lika budi u gospodarskom i turističkom smislu, dokaz je nedavna manifestacija Gora - Dani održivog razvoja - Gospić/Lika s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti upravljanja gospodarskim i društvenim razvojem utemeljenim na održivim resursima.

Goru je organizirao Grad Gospić u suradnji sa zagrebačkim Institutom Ivo Pilar, lokalnim obrtnicima te nekim ličkim općinama. U sklopu te manifestacije održan je i tradicionalni 15. znanstveni skup Annales Pilar o tome koga (p) održava održivi razvoj, dok su vodeći hrvatski znanstvenici razgovarali o problemima te perspektivi ruralnih područja, odnosu ruralnog i urbanog u kontekstu održivosti te korištenju prirodnih resursa i tradicijskih znanja.

Gospić - grad velikih potencijala

No, središnji dio manifestacije bio je prodajnoizložbeni sajam (Pro)izvedimo Liku, na kojem su se okupili vodeći lički proizvođači zdrave hrane, specifične za to područje. Gospićki gradonačelnik Petar Krmpotić istaknuo je kako su se tim sajmom, ali i cijelom manifestacijom, željele potaknuti sve razine društva na dublje promišljanje o važnosti pametnog, održivog i uključivog razvoja te prikazati Gospić i Liku, koji zahvaljujući netaknutoj prirodi, imaju iznimno velik potencijal za razvitak gospodarstva i turizma.

30 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

“Ličani imaju posebnu filozofiju života kojom nastoje spojiti zajednicu s prirodom.

Edukacijom stanovništva, prezentacijama i stručnim skupovima želimo bolje informirati javnost i probuditi svijest o suživotu s prirodom te promovirati gospodarske i turističke potencijale Gospića i okolice”, istaknuo je Krmpotić.

Dodao je kako se upravo kroz Goru želi ukazati na važnost očuvanja eko sustava. “Ovo je početak jedne lijepe priče o Lici, posebice kroz promociju Gospića kao grada velikih gospodarskih potencijala”, naglasio je Krmpotić.

Među izlagačima ličkih autohtonih proizvoda posebice se izdvajala ponuda OPG-a Zora, vlasnice Zore Đerić koja ima zanimljivu priču. Naime, ta rođena Čakovčanka zbog ljubavi se preselila u Liku, a prije četiri godine svoj je hobi pretvorila u posao i osnovala OPG. Bavi se proizvodnjom sirupa, sokova, čajeva i pekmeza od voća i biljaka. “Među mojim proizvodima 90 posto je onih od šumskih plodova. Proizvodim primjerice sirupe od kupine, maline, bazge, koprive, kadulje i drijenka, zatim pekmeze od šljiva, dunja te kombinacije maslačka i jaglaca”, rekla je Zora Đerić. Dodala je kako se njezini proizvodi mogu nabaviti na raznim eko sajmovima, a u promociji joj mnogo pomaže Grad Gospić. Godišnje se na OPG-u Zora proizvede oko 1000 boca sirupa i sokova te isto toliko i pekmeza.

OPG Jurišić iz Perušića osnovan je prije šest godina, a njegov vlasnik Josip Jurišić bavi se proizvodnjom sira škripavca, domaćih suhomesnatih proizvoda, ličkog krumpira i raži.

Iako se vidi pozitivan pomak u proizvodnji, Marijana Jurišić, vlasnikova majka, je rekla kako se još uvijek suočavaju s nizom problema, a jedan od njih je plasman proizvoda. Naime, prema njezinim riječima, još nema dovoljno kupaca autohtonih ličkih proizvoda. “Možda u tome pomogne inicijativa lokalne uprave pod nazivom Lički doručak u ličkim restoranima.

To je gastro manifestacija kroz koju se, što većem broju ljudi, pokušavaju približiti lički specijaliteti”, zaključila je Marijana Jurišić.

Nova kulturno-turistička manifestacija na Rabu

Vidimo se na kan unu!

Turistička atrakcija Kantuni spoj je jedinstvenih rapskih ambijenata, birane glazbe, urbane zabave, tradicionalne otočke ponude i autohtonih hrvatskih delicija piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

starom dijelu grada Raba, ispod četiri zvonika, između uskih uličica nalaze se - kantuni. Oni su oduvijek bili mjesto sastajanja i druženja, tamo su se rađale nove ljubavi i prijateljstva, susretali Rabljani i njihovi gosti... Kako bi kantunima vratili mjesto koje im pripada, nastala je kulturno-turistička manifestacija Kantuni.

Ideja za tu turističku atrakciju, koja će se prvi put održati od 17. do 19. lipnja u starom gradu Rabu, stigla je iz agencije G.A.D. produkcije i njenog tima Kultur, specijaliziranog za razvoj projekata kulturnog turizma. Nakon promišljanja o tome što je to što grad Rab razlikuje od ostalih odredišta na Jadranu i u Hrvatskoj, tim iz G.A.D. produkcije shvatio je da su to kantuni, a i sam stari grad, smješten na poluotoku, zapravo je jedan veliki kantun. Razradili su projekt i prijavili ga na natječaj koji je raspisala Turistička zajednica grada Raba s ciljem stvaranja novih turističkih događaja u pred i posezoni - i pobijedili! Tako će uskoro Rabljani i njihovi gosti posjećivati kantune od Dorke do Pjacete te od Svetog Ivana do Mahačeve vile tj. čitavim potezom Gornje ulice. Na području Dorke održat će se Kantun svjetla, na Pjaceti Kantun susreta, kod Svetog Ivana - Kantun doživljaja te kod Mahačeve vile - Skriveni kantun. Šetnja kantunima završit će na rapskom Vidikovcu s kojeg se pruža jedna od najljepših i najromantičnijih vizura na čitav stari grad.

Kantuni nisu festival

No, kako opisati u čemu se sastoje Kantuni? To je spoj jedinstvenih rapskih ambijenata, birane glazbe, urbane zabave, tradicionalne otočke ponude i autohtonih hrvatskih delicija. “Važno je istaknuti da su u fokusu naše manifestacije zapravo sami lokaliteti tj. kantuni, dok se ostala događanja nadovezuju na njih”, pojasnio je Borko Špoljarić iz G.A.D. produkcije. Naglasio je kako ovo nije festival i zato u prvom planu nisu glazbeni programi. Ipak, među glazbenim događanjima izdvojio je kostimirani glazbenoscenski spektakl na otvorenom Mozart u vrtu

u izvođenju Zagrebačkog orkestra mladih pod vodstvom maestra Igora Tatarevića kao i nastupe mnogih hrvatskih mladih glazbenika.

Kantuni su inače pilot-projekt koji će pokazati smjer daljnjeg razvoja manifestacije. Potencijali su doista veliki, a želja organizatora je da se Kantuni za tri do pet godina održavaju i do 10 dana, čime bi se obuhvatila i dva vikenda koji će motivirati posjetitelje i na city-break posjete vikendom. Špoljarić kaže kako je namjera organizatora da se ova manifestacija održava u pred i posezoni čime će se stvoriti snažno i prepoznatljivo kulturno-turističko događanje koje će motivirati turiste na dolazak u tim razdobljima. Naglasio je i kako se ne isključuje ni to da će se ovaj projekt odvijati i u špici turističke sezone.

Potencijali su veliki, a želja organizatora je da se Kantuni za tri do pet godina održavaju i do 10 dana 6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Atanas Raykov, voditelj telekom partnerstava i gen

Hrvatska nam je vrlo važno i zanimljivo tržište Kompanija vidi mnogo mogućnosti u partnerstvu s ključnim domaćim igračima na području medija, zabave, turizma, ali i u domaćim brendovima i start-upima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V od

2010. postoji Viber

330

zaposlenika i 711 mil korisnika ima u svijetu

od toga mil

2,3

u Hrvatskoj

iber je pokrenut u prosincu 2010. i u samo pet godina uspio je postati jednom od najbrže rastućih usluga bilo koje vrste.

Atanas Raykov, voditelj telekom partnerstava i generalni direktor Vibera za Središnju i Istočnu Europu, kaže kako taj start-up, točnije globalna aplikacija za razmjenu poruka broji više od 330 zaposlenika u svijetu.

Raykov ističe kako Viber ima 711 milijuna jedinstvenih korisnika širom svijeta, a najveća tržišta su mu Rusija, Sjedinjene Američke Države i Indija. Kompanija je snažno prisutna u Europi, upravo u Središnjoj i Istočnoj, gdje broji 32 milijuna korisnika. U Hrvatskoj pak ima oko 2,3 milijuna korisnika, što Lijepu našu svrstava među tri najveća tržišta u tom dijelu Europe. A hrvatski korisnici Vibera u mjesec dana razmijene oko 550 milijuna poruka.

n Jeste li zadovoljni svojim položajem na tržištu u Hrvatskoj?

- Vodeći smo na tržištu komunikacijskih aplikacija u Hrvatskoj, što smatramo svojim velikim uspjehom, kao i odgovornošću da oblikujemo smjer tržišta komunikacija.

usluga koja posluje u stotinama zemalja diljem svijeta, još uvijek vidimo komunikaciju kao nešto vrlo osobno i lokalno, a naš je cilj to još pojačati u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Bugarskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji u regiji.

n Koji su aktualni trendovi u sektoru u kojem posluje Viber i slijede li ih hrvatske tvrtke i korisnici?

- Glavni je trend u našem sektoru pomak u komunikaciji dalje od poziva, prema komunikaciji više usmjerenoj na razmjenu poruka. To je posljedica činjenice da se razmjeni poruka dogodio ogroman razvoj te je ona trenutno puno više od običnog slanja kratkih poruka; ona je

Hrvatski korisnici Vibera u mjesec dana razmijene oko 550 milijuna poruka

n Gdje vidite mogućnost za rast?

- Vidimo mnogo mogućnosti u partnerstvu s ključnim domaćim igračima na području medija, zabave, turizma, ali i u domaćim brendovima i start-upima. Naše poslovanje u ovoj zemlji pokrenuto je u prosincu prošle godine, tako da konačni rezultati tek trebaju doći.

sredstvo za razmjenu fotografija, videa, pokazivanje emocija putem stikera te za razmjenu datoteka i lokacije. U tom pogledu Hrvatska ima jednu od najviših razina poruka po korisniku Vibera u regiji, što dodatno dokazuje snagu ekosustava.

n Možete li navesti neke od prepreka s kojima se susrećete u poslovanju u Hrvatskoj i regiji?

- Ne bih razgovarao o preprekama, već radije o izazovima, koji su uglavnom povezani s vrlo posebnom kulturom i okruženjem u svakoj pojedinoj zemlji u regiji. Iako smo univerzalna

n Koliko poslovnih partnera imate u Hrvatskoj i namjeravate li proširiti mrežu partnera?

- Već imamo jako dobro uspostavljenu mrežu partnerstava u zemlji, koja uključuje najbolja imena i organizacije, kao što su Coolinarka/Podravka, Styria, RTL, Vipnet, Ne-

32 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

neralni direktor Vibera za Središnju i Istočnu Europu tokracija, Women on Wine i ostali. Planiramo ozbiljno širenje u nadolazećim mjesecima, s mnogo novih i uzbudljivih partnerstava koja čekaju iza ugla.

n Zanimaju li vas ulaganja u Hrvatskoj?

- Mi sebe vidimo kao nekoga tko omogućuje lokalnim tvrtkama i društvu da dopru do više klijenata, gledatelja, posjetitelja, ostvare više prihoda, smanje svoje troškove za komunikaciju, kao i da prijeđu na neka područja, što je jako teško. Osim toga, neprestano ulažemo svoja sredstva u različite aktivnosti u Hrvatskoj i planiramo tako nastaviti budući da je smatramo važnim i vrlo zanimljivim tržištem. n Možete li najaviti neke poslovne korake u Hrvatskoj i regiji?

- Radimo na raznim planovima za proširenje i na predstavljanju brojnih novih funkcija i usluga, o čemu ćete dosta čuti u narednim mjesecima.

Mi sebe vidimo kao nekoga tko omogućuje lokalnim tvrtkama i društvu da dopru do više klijenata, gledatelja, posjetitelja, ostvare više prihoda te smanje svoje troškove za komunikaciju

HGK-Komora zagreb

Trebamo postati inovativno društvo

U HGK-Komori Zagreb održan je sastanak Poslovno-znanstvenog kluba. Na događanju su održana dva tematska izlaganja: Robotika kao prilika za gospodarski razvoj te Klimaoprema - razvoj temeljen na znanju, poduzetništvu i visokim tehnologijama.

Bojan Jerbić, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, tijekom prvog izlaganja istaknuo je kako je Južna Koreja u 2015. imala 478 robota na 10.000 za-

poslenih, a Hrvatska tek 19. Udruženje Japan Robot (Japan Robot Association), dodao je, procjenjuje ubrzani rast globalnog tržišta robota koje će premašiti 60 milijardi dolara do 2025. Kako bi uhvatila korak s razvijenim državama, Hrvatska treba postati inovativno društvo i ekonomija temeljena na znanstveno-tehnološkom razvoju. Drugim riječima, treba podignuti međunarodnu obrazovnu konkurentnost, kroz državnu potporu tehnologijskog razvoja stvoriti visoku tehnološku infrastrukturu koja će privući investicije i razviti regulativu koja će pogodovati privlačenju globalnih tehnoloških lidera. (B.O.)

Bisnode

Predstavljen Financijski rječnik Bisnode je svjetskom tržištu predstavio mobilnu aplikaciju – Financijski rječnik. Riječ je o edukativnoj aplikaciji koja je u potpunosti hrvatski proizvod i koja sadrži gotovo 500 pojmova iz područja financija, računovodstva, marketinga i ekonomije, a koji su objašnjeni na jednostavan i svima razumljiv način. “Riječ je o proizvodu namijenjenom svima koji se susreću s financijskim i računovodstvenim pojmovima, a nisu sigurni u njihovo značenje”, kazao je Višeslav Majić iz tvrtke Bisnode Hrvatska.

“Trenutačno aplikacija po-

država kineski, engleski, njemački i hrvatski jezik, a ponajprije je namijenjena kineskom i engleskom govornom području. Krajem godine, dodavanjem japanskog, portugalskog i španjolskog jezika, pokrit ćemo gotovo cijelo govorno područje svijeta”, istaknuo je Majić. Bisnode je vodeći ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB. (B.O.)

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 33

Priča s razlogom Kompanija ABB svjetski lider u energetici i indu

125 im je godina Jubilej su obilježili brojnim projektima i događajima među kojima i otvaranjem tunela Gotthard Base, pravom remek-djelu modernog inženjerstva za čiju su se izgradnju građani Švicarske izjasnili referendumom, a stajao ih je oko 10 milijardi eura piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

K

ompanija ABB ove godine slavi 125. obljetnicu poslovanja, a jubilej su obilježili brojnim projektima i događajima među kojima je jedan od impresivnijih otvaranje tunela Gotthard Base, najdužeg željezničkog tunela na svijetu opremljenog širokom paletom ABB-ovih tehničkih rješenja koja omogućuju napajanje infrastrukture i ventilacijskog sustava 57 kilometara dugog tunela električnom energijom. Riječ je o pravom remek-djelu modernog inženjerstva za čiju su se izgradnju građani Švicarske izjasnili referendumom, a stajao ih je oko 10 milijardi eura.

100

u oko zemalja

posluje ABB Grupa

oko

135.000 ljudi

zapošljava ta kompanija

Sve je započelo davne 1891.

No Gotthard je samo jedan u nizu projekata koji ABB čine svjetskim liderom u sektorima energetike i industrijske automatizacije. ABB Grupa danas posluje u oko 100 zemalja, uključujući i Hrvatsku, zapošljava oko 135.000 ljudi, a temelje kompaniji su davne 1891. godine udarili Charles Brown i Walter Boveri osnivanjem tvrtke BBC u švicarskom gradu Badenu.

Njih dvojica su smatrali da je električna energija sila koja će predvoditi razvoj tehnologije novog doba, a vrijeme je pokazalo da su bili u pravu. BBC se 1988. spojio sa švedskom tvrtkom ASEA i time je formirana kompanija ABB čiji je core business još uvijek duboko vezan uz elektrosustave za vlakove kao i željezničku infrastrukturu. Još kao BBC davne 1913. osigurali su prve lokomotive za liniju Abula, bili su i pioniri elektrifikacije švicarske željezničke mreže, a zanimljivo je da su od 1921. do 1924. sudjelovali u procesu elektrifikacije upravo linije Gotthard. Naime, ta željeznička transalpska ruta oduvijek je bila trgovinski iznimno važna za Švicarsku i povezivala sjever i jug Europe, a novi Gotthard Base tunel samo je dio radova na modernizaciji pruge koja čini ključni dio koridora Rotterdam-Basel-Genova.

ABB željeznički sektor konstantno opskrbljuje inovativnim i energetski učinkovitim tehnologijama koje se prvenstveno proizvode

34 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

u Švicarskoj. Energetski pretvarači za željeznicu su razvijeni i proizvedeni u gradu Turgi u kantonu Aargau, a pogonsko-vučni transformatori u Ženevi. Tvrtka proizvodi i servisira sve komponente koji su u upotrebi kako na regionalnim, tako i na dugolinijskim željezničkim mrežama. Imaju ogromnu instalacijsku bazu širom svijeta i nude usluge tijekom cijelog radnog vijeka svojih proizvoda, uključujući održavanje, nadgradnju i rekonstrukciju.

Velik portfelj

No portfelj ABB-a obuhvaća mnogo šire područja od željeznica, između ostalog, razvili su i stavili u komercijalnu upotrebu mnoge tehnologije na kojima se temelji današnje moderno društvo, od visokonaponskog istosmjernog prijenosa električne energije, revo-

Ne bojimo se volatilnosti i promjena, već osluškujemo što naši klijenti žele i to im dajemo, kazao je Spiesshofer lucionarnog pristupa propulziji na brodovima, pa sve do LCD tehnologije koja se danas koristi u gotovo svim ekranima i monitorima.

Trenutno su najveći dobavljač industrijskih motora i pogona, najveći opskrbljivač generatorima za vjetroelektrane te najveći dobavljač električnih mreža diljem svijeta.

Njihova Azipod tehnologija brodskog pogona koja se ugrađuje na razna plovila, od luksuznih jahti do ledolomaca, troši do 20 posto manje goriva u odnosu na klasičnu propulziju i omogućava manevre koji inače nisu

ustrijskoj automatizaciji

tek

ABB u Hrvatskoj

35 godina postojanja ABB i u Hrvatskoj ove godine slavi 35 godina postojanja, a kao jedna od vodećih kompanija u energetici i automatizaciji pomaže kupcima u učinkovitom korištenju električne energije, u povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Sjedište tvrtke je u Zagrebu s predstavništvima u Bosni i Hercegovini i Makedoniji te podružnicom na Kosovu. ABB Hrvatska ukupan prihod, osim na tržištu susjednih zemalja, ostvaruje i na tržištu Mediterana, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. mogući bez pomoći remorkera. Procjenjuje se da je u svojih 25 godina korištenja Azipod omogućio uštede goriva više od 700.000 tona pa ta tehnologija zasnovana na električnom motoru koji u isto vrijeme i pogoni i upravlja manevrima broda sve više postaje industrijski standard. Bolje performanse s manje utjecaja na okoliš dobitna su kombinacija s kojom Azipod osvaja tržište, a slična filozofija obilježava i razvojni put ABB-a kao kompanije. Istaknuo je to u svom govoru i CEO tvrtke Ulrich Spiesshofer, poručivši kako žele biti blisko povezani sa svojim tržištia.

IoTSP je budućnost

“Osvrnut ću se na samo dvije stvari koje danas drastično mijenjaju tržište i otvaraju neslućene prilike za budućnost, a to su elektrifikacija, koja se sve više oslanja na energiju iz obnovljivih izvora, i internet. Mi ga nazivamo internetom stvari, ljudi i usluga (IoTSP) jer jedno bez drugoga ne ide. Samo u ta dva segmenta se otvaraju nevjerojatne prilike koje namjeravamo iskoristiti tako što investicijama potičemo konkurentnost. Ne bojimo se volatilnosti i promjena, već osluškujemo što naši klijenti žele i to im dajemo”, naglasio je Spiesshofer,

navodeći samo nekoliko inovativnih proizvoda koje nude. Jedan od njih je inteligentni senzor za provjeru stanja niskonaponskih elektromotora koji se montira na vanjsku stranu kućišta motora i konfigurira za nekoliko minuta. Nije potrebno nikakvo ožičenje, tako da motor i njegova primjena ostaju nedirnuti, a uređaj u redovitim vremenskim razmacima bilježi podatke, analizira ih i tako skraćuje vrijeme zastoja za 70 posto, produžuje radni vijek motora i do 30 posto, te povećava energetsku učinkovitost za oko 10 posto.

Svakako treba spomenuti i Ekip SmartVision platformu zanovanu na cloud tehnologiji koja industrijska postrojenja povezuje s IoTSPom i mijenja način na koji se u pogonima vrši nadzor, upravljanje i optimizacija potrošnje električne energije. Takvim pametnim nadzorom moguće je ostvariti i do 30 posto manju potrošnju struje, što na razini velikih industrija znači enormno povećanu efikasnost.

“Konstantno radimo na jednostavnijem sustavu upravljanja kompanijom, smanjivanju troškova te ulažemo u istraživanje i razvoj. Želimo i dalje biti tehnološki lideri u svakom segmentu poslovanja i u idućih 125 godina”, zaključio je Spiesshofer.

Konstantno radimo na jednostavnijem sustavu upravljanja kompanijom, smanjivanju troškova te ulažemo u istraživanje i razvoj.

Ulrich Spiesshofer, CEO kompanije ABB

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 35

ZAGREB

svijet financija HRVATSKI SEPA FORUM

Stigla SEPA Od danas, 6. lipnja Nacionalni klirinški sustav (NKS), platni sustav za obračun platnih transakcija u kunama, počinje s obračunom platnih transakcija u novom formatu – ISO 20022 XML, prema pravilima HRK SCT sheme. Također, s radom je započeo i EuroNKS - platni sustav za obračun platnih transakcija u eurima koje će se provoditi u istom ISO

20022 XML formatu - prema pravilima eurske SCT SEPA sheme za kreditne transfere.

Od danas svi klijenti - poslovni subjekti koji su naloge podnosili putem tekstualne datoteke zbrojnog naloga za elektronička plaćanja (HUB zbrojni nalog), počet će zadavati naloge za plaćanje u novom formatu: SEPA XML poruka pain.001.

2. Što je kreditni transfer, a što SEPA kreditni transfer?

1. Što je SEPA?

SEPA (Single Euro Payments Area – Jedinstveno područje plaćanja u eurima) je projekt EU-a koji osigurava stvaranje jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće obavljati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih shema, pravila i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području.

To je platna transakcija koju inicira platitelj putem papirnatih obrazaca ili putem internetskog ili mobilnog bankarstva.

SEPA kreditni transfer je pak kreditni transfer u eurima koji se obavlja prema SEPA pravilima i u standardu ISO 20022 XML. Svi pružatelji platnih usluga (banke) na području EU-a obvezani su Uredbom EU-a platne transakcije kreditnih transfera u eurima obavljati kao SEPA kre-

ditne transfere. Banke u državama članicama kojima je službena valuta euro tu obvezu imaju od 1. kolovoza 2014., a one u kojima to euro nije, pa tako i u Hrvatskoj, najkasnije do 31. listopada 2016.

3. Što je HRK SCT shema?

To je jedinstveni skup pravila, praksa, standarda i provedbenih smjernica, usuglašenih unutar bankovne zajednice, za obavljanje kreditnih transfera u kunama u Hrvatskoj. Nakon njene uspostave hrvatska bankovna zajednica pružat će usluge kreditnih transfera u kunama po istim poslovnim pravilima, operativnim procedurama i tehničkim standardima po kojima se obavljaju SEPA kreditni transferi u eurima. HRK SCT shema temelji se na jedinstvenom europskom standardu (ISO XML 20022, IBAN, BIC) i jedinstvenom formatu koji se primjenjuje pri zadavanju naloga za plaćanje kod svih

znakovi hrvatske kvalitete Colafrez je bitumenska mješavina agregata (asfalt) koja se sastoji od reciklažnog asfaltnog agregata, kamenog brašna i bitumena. Ono što ga izdvaja od klasičnih bitumenskih mješavina (asfalta) je dodatak reciklažnog asfaltnog agregata. Njegovim dodatkom, zaokružuje se cjelina upotrebe i proizvodnje bitumenskih mješavine te nikad nema otpadnog materijala jer se sve ponovno vraća u proizvodnju. To znači da se Colafrezom pridružujemo zahtjevima EU-a o obaveznoj reciklaži barem 70% građevinskog otpada do 2020.

hrvatska kvaliteta

Colafrez- Reciklirani asfalt Colas Hrvatska d.d.

38 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

Colas Hrvatska d.d. utemeljena je 1962.,a danas se kao dio multinacionalne Colas Grupe prilagođava novim uvjetima poslovanja stvarajući kvalitetne osnove svog opstanka i razvoja u budućnosti. Godine 1997. osnovana je tvrtka Asfalti Ptuj u Sloveniji koja Colas čini respektabilnim gospodarskim subjektom i kvalitetnim i pouzdanim partnerom u svim segmentima niskogradnje. Godine 2001. uspostavlja se zasebna tvrtka Colas Mineral d.o.o.

pružatelja platnih usluga na cijelom SEPA području.

4. Što se mijenja kod zadavanja naloga za plaćanje za potrošače?

Primjena HRK SCT sheme ne utječe na način i oblik na koji naloge za plaćanje u kunama zadaju potrošači. Potrošači će svoje naloge za plaćanje u kunama i nadalje podnositi na dosadašnji način.

platnih transakcija elektroničkim putem u datoteci, u standardu ISO 20022 XML. Od 6. lipnja SEPA XML pain.001 je jedinstveni format zadavanja platnih transakcija kreditnih transfera u Hrvatskoj.

Poslovni subjekti obvezni su prilagoditi svoje naloge za plaćanje novom formatu. U prijelaznom razdoblju poslovni subjekti mogu se, pri zadavanju naloga za plaćanje koristiti programskom pomoći tzv. konverterom. Njegova upotreba bit će besplatna za korisnike do 1. lipnja 2018. godine. Valja naglasiti da poslovni subjekti nakon 6. lipnja više ne mogu zadavati HUB zbrojne naloge.

7. Koje se prednosti očekuju od primjene SEPA standarda?

5. Što se mijenja kod zadavanja naloga za plaćanje za poslovne subjekte?

Svaka datoteka ze elektroničko plaćanje u obliku zbrojnog naloga u kunama i urima postaje SEPA plaćanje od 6. lipnja 2016. Poslovni subjekti naloge za plaćanja podnosit će isključivo u novom formatu: SEPA XML poruka pain.001.

Standard ISO 20022 XML donosi brojne prednosti za poslovne subjekte (mogućnost zaprimanja izvadaka računa za plaćanje u proširenom formatu s više podataka, mogućnost povezivanja unutarnjih sustava...). Poslovni subjekti koji zadaju pojedinačne naloge za plaćanje i dalje će ih zadavati kao i do sada.

6. Što je SEPA XML poruka pain.001?

To je format naloga za plaćanje kojim se zadaje odnosno traži obavljanje više

• Sve platne transakcije u kunama zadavat će se u istom formatu naloga za plaćanje kao i platne transakcije u eurima • Isti SEPA format naloga za plaćanje zadržat će se i nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj • Format naloga za plaćanje koji zadaju klijenti jedinstven je kod svih pružatelja platnih usluga (banaka) u Hrvatskoj i u SEPA području • Klijent zadaje nalog za plaćanje u istom formatu, bez obzira na to kod kojeg ga

pružatelja platnih usluga zadaje te na taj način postiže kompatibilnost sa zahtjevima svih banaka u Hrvatskoj

• Upotreba prihvaćenih standarda i podataka olakšava iniciranje, obavljanje i usklađenje plaćanja na bazi neprekinute obrade • Platna shema donosi “end-to-end” prijenos informacija o plaćanju korisnika na strukturirani način • Odbijene poruke i povrati obrađuju se na standardizirani način koji može biti automatiziran što do sada nije bio slučaj • Podržana su pojedinačna i skupna plaćanja što do sada nije bio slučaj • Poslovni subjekti imaju mogućnost primanja izvadaka s većim brojem podataka i informacija o izvršenju platne transakcije koji mogu biti korisni za njegovo poslovanje • Poslovni subjekti uvodeći ISO XML 20022 u svoje interne sustave postaju korisnici standarda koji postaje komunikacijski standard i kod drugih financijskih usluga i financijskih infrastruktura u EU • Poslovnim subjektima HRK SCT shema pruža mnoge prednosti u smislu daljnje funkcionalnosti, smanjenja troškova, jednostavnosti korištenja i neprekinute obrade.

Svoju folklornu baštinu Slavonija njeguje i predano daruje svima. Za nju i o njoj svjedoči i nakit Slavonaca. Uz obilje dukata tipičnoga za kićenje Slavonaca i Slavonka, narodna tradicija čuva i sjaj srebrnog nakita, posebice muških puceta i ženskih naušnica. Najatraktivniji tip srebrnih ženskih naušnica u paleti tradicijskog oblikovanja neosporno je đurđica koja je nadahnula zlatarsko stvaralaštvo u baroku. Kao slavonske naušnice opet se njišu na ušnim resicama ili su privjesak na lančiću, a revitalizira ih „Zlatarna Križek“.

Slavonski nakit Zlatarna Križek d.o.o.

Zlatarna Križek je kao obiteljski obrt osnovana davne 1935. godine. Od tada nekoliko naraštaja obitelji Križek oblikuje plemenite kovine stvarajući zlatni i srebrni nakit prepoznatljivog stila. Danas obiteljski obrt vode braća Viktor i Vlado, a svoju kreativnost i znanje sve više pokazuje i četvrti naraštaj odnosno Koraljka, Žarka i Željko Križek.

Zlatarna Križek je jedan od vodećih zlatarskih obrta u Hrvatskoj.

izvorno hrvatsko

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA IMD godišnjak svjetske konkurentnosti 2016.

Sve je isto kao i lani, H na 58. mjestu Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni, i nadalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica Europske unije, ističe Ivica Mudrinić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U Neophodno je potrebno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti

i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.

Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost

Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2016., koji objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, Hrvatska je kao i prošle godine zauzela 58. mjesta od ukupno 61 vodeće svjetske ekonomije, iako je u odnosu na prošlu godinu poboljšala ocjenu konkurentnosti. U 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u 2014. godini iza Hrvatske bila je rangirana samo Venezuela. Prošle godine iza nas na ljestvici konkurentnosti nalazile su se Venezuela, Ukrajina i Argentina, a ove godine su to Venezuela, Mongolija i Ukrajina. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2016. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2015. godinu.

“Izvješće pokazuje da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni, i nadalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica Europske unije.

Stoga je neophodno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Podsjetimo, Nacionalno vijeće za konkuretnost partner je Instituta za razvoj poslovnog upravljanja.

Ipak nešto bolje ocijene

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako ocjena hrvatske konkurentnosti, nakon što je u razdoblju 2011.-2014. bilježila kontinuirani pad konkurentnosti, od lani bilježi poboljšanje.

Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih 40 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

zemalja s kojima se uspoređujemo, uz primjetno poboljšanje ocjene Slovačke i Slovenije koje su ove godine skočile za šest mjesta.

Ocjena hrvatske konkurentnosti, nakon što je od 2011. do 2014. bilježila kontinuirani pad, od lani bilježi poboljšanje Ovogodišnje ocjene Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti pokazuju sljedeće bitnije promjene: poboljšanje indeksa cijena zbog vrlo niske inflacije, pad cijena najma stanova i poslovnih prostora te poboljšanje indeksa društvenog okruženja zbog povoljnih pokazatelja spolne ravnopravnosti. Najveći pad zabilježen je u području indeksa fiskalne politike zbog povećanja razine javnog duga i bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike te pogoršanja indeksa stranih ulaganja zbog njihove iznimno niske razine, kako u Hrvatsku, tako i iz Hrvatske, kao i pogoršanja ocjene prijetnje inozemne konkurencije u području usluga. Također je zamjetno pogoršanje indeksa tehnološke infrastrukture zbog smanjenja ulaganja u ICT, kao i pogoršanje anketnih ocjena politike tehnološkog razvoja.

Sljedeći indikatori poboljšavaju Hrvatsku ukupnu konkurentnost u okviru četiriju osnovnih stupova konkurentnosti. Kad se pogledaju gospodarski rezultati, tad su vidljivi veliki prihodi od turizma i izvoza usluga te niski indeks troškova života i niske cijene najma uredskog prostora. Zatim efikasnost javnog sektora gdje se bilježe niske carinske barijere

Hrvatska i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine. Zatim efikasnost poslovnog sektora u kojem su relativno niske plaće, pogotovo menadžmenta, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti. I na kraju obrazovna infrastruktura, gdje je povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija.

U anketi su, prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost. Najlošije su pak ocijenjeni porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u 25 30 35 40 45 50 55 60 2007.

Hong Kong na prvom mjestu

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je prvi put vodeća ekonomija i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, koji se nalazi na trećem mjestu. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska pa slijede Singapur, Švedska, Danska, Irska, Nizozemska, Norveška te Kanada. Izvješće pokazuje da zemlje Istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti, posebno u području gospodarstva

2008.

Češka Slovenija

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Poljska Mađarska Slovačka Bugarska Hrvatska

2015.

Rumunjska

Izvor: IMD World Competitiveness Yearbook 2016, svibanj 2016.

Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u 60,0

45 47

50,0

49

Izvješće pokazuje da zemlje Istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti

51

40,0

53

30,0

55 57

20,0

59 61 63

10,0 39,0

38,5

45,2

48,6

40,1

49,4

45,3

44,1

38,9

44,8 51,6

65

te se izjednačavaju sa zemljama Zapadne Europe. Češka na 27. mjestu je trenutačno najkonkurentnije gospodarstvo u Istočnoj Europi.

2016.

0,0 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Ocjena (%)

Nominalni rang

Realni rang

Izvor: IMD World Competitiveness Yearbook 2016, svibanj 2016.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

AD Plastik radi za Ford AD Plastik će u svojem pogonu u ruskom Vintaiju u Samarskoj oblasti proizvoditi dijelove za vozilo Ford EcoSport, uz očekivani godišnji prihod od 1,5 milijuna eura. Početak serijske proizvodnje planiran je sredinom 2017. godine.

Posao u Rusiji otvara mogućnost konkuriranja i za druge Fordove modele, kažu u AD Plastiku. Solinska tvrtka konkurira i za proizvodnju dijelova za Fiat 500, što bi joj trebalo osigurati godišnji prihod veći od šest milijuna eura.

Agrokor ulaže u internet trgovinu

Bez napetosti na tržištu novca Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija pri kraju, na novčanom tržištu nema nikakve napetosti. U sustavu i dalje dominiraju značajni viškovi likvidnosti te je potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno skromna kao i međusobno trgovanje sudionika.

Prošlog ponedjeljka je održana redovita obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala bankama 80 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od pola posto.

U odnosu na prethodnu aukciju iznos plasiranih kuna ostao je isti, što govori u prilog činjenici da depozitne institucije na računima imaju dovoljno sredstva za održavanje obvezne pričuve.

U utorak je domaće devizno tržište obilježila devizna intervencija HNB-a kojom je ojačana kunska likvidnost bankarskog sustava za gotovo 626 milijuna kuna. Naime, nakon otvaranja tržišta na razinama od oko 7,485 kuna za euro, kuna je pod pritiskom povećane ponude deviza od strane domaćih banaka i institucionalnih in-

vestitora ojačala do razine od oko 7,473 kune za euro. Kako bi se ublažili aprecijacijski pritisci na kunu središnja banka je intervenirala kupnjom deviza od banaka u ukupnom iznosu od 83,5 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,492533 kune za euro. Održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je izdano 683 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od 364 dana, iako je bilo planirano izdanje u iznosu od 700 milijuna kuna. Kako je istodobno na dospijeću bio 1,371 milijun kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio se za 688 milijuna kuna. Prinos na jednogodišnji trezorski zapis nije se mijenjao u odnosu na prošlu aukciju, te iznosi 0,95 posto. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je za 7. lipnja 2016.

Ove srijede započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ali zbog visoke ponude viškova likvidnosti ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

23.5.-27.5.2016.

u%

Promet

400

30.5.-3.6.2016.

5 4

300

3 200 2 100

Koncern Agrokor nakon Abrakadabre, u koju je uložio 40 milijuna kuna, planira i ostale svoje online biznise prebaciti na tehnološku platformu SAP Hybris.

Prvi idući na tu bi platformu mogao prijeći KonzumKlik, a na popisu je navodno i online biznis Velproa. Paralelno, Agrokor se priprema za širenje Abrakadabre u Sloveniju, a zatim u Srbiju. Pri tome se nada iskoristiti popularnost svojeg MultiPlus programa lojalnosti na kojem u Hrvatskoj ima 1,34 milijuna korisnika, a u ostatku regije njih 680.000.

0

1

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

0

3.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Mali pad vrijednosti kune Proteklog tjedna nije bilo velikih promjena vrijednosti valuta po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Euro je tjedan započeo lipu niže nego što ga je završio - na 7,50 kuna. Švivaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,873679

CAD kanadski dolar

5,139947

JPY japanski jen (100)

6,176404

CHF švicarski franak

6,790577

GBP britanska funta

9,700071

USD američki dolar

6,730839

EUR euro

7,498155

Izvor: HNB

primjena od 4.5.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

EUR

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

carski franak u tjednu je porastao za dvije lipe i završio ga na 6,79 kuna, a američki dolar je porastao za tri lipe, na 6,73 kune.

7,505 7,500

USD

6,75 6,74

CHF

6,86 6,84

7,495

6,73

6,82

7,490

6,72

6,80

7,485

6,71

6,78

7,480

6,70

6,76

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

vijesti Međunarodno tržište kapitala ENT nastavlja posao u Armeniji

Optimističan kraj tjedna i rast cijena sirovina Kraj proteklog tjedna bio je optimističan na svjetskim burzama zbog očekivanja dobrih rezultata plaća i zaposlenosti na američkom tržištu i rasta cijena nafte o kojoj ovisi dobar dio zarade za svjetske investitore.

Nafta je premašila cijenu od 50 dolara za barel i rast cijena drugih sirovina također je pratio taj tempo. Analitičari su prije petka procjenjivali kako je na američkom tržištu u svibnju otvoreno još oko 160.000 novih radnih mjesta kao i u travnju. Cijene cinka rasle su cijeli tjedan, a to su pratile i cijene aluminija i bakra jer kupci strahuju od nedostatka na tržištu. Rasla je i cijena soje, a šećer je dosegao svoju najvišu razinu u posljednje dvije godine ponajprije zbog toga što su velike kiše zaustavile utovar brodova u brazilskim lukama pred najveću potražnju na tržištu.

4980

FTSE 100

4970

17880

4960

17840

4950

17820

4940

17800

4930

Dow Jones

17860

17780

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

6280

NASDAQ

6260 6240

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

4560

CAC40

4540 4520

6220

4500

6200

4480

6180

4460

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

10450

DAX

10400

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

17400

10350

17000

10300

16800

10250

16600

10200

16400

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

Mirovinski fondovi

fond

datum

NIKKEI 225

17200

30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 3.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Mirex nastavio rasti

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 220,2110 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s prethodnim tjednom, primjećuje se rast za 0,377 bodova. Vrijednost Mirexa A iznosila je 115,8266 bodova, a Mirexa C 112,2198 bodova.

MIREX A

02.06. 115,82660

0,0793

AZ - A

02.06. 116,65310

0,2245

2,21

Erste Plavi - A

02.06. 114,14680

0,0521

1,23

PBZ CO - A

02.06. 117,33900

-0,0605

2,09

Raiffeisen OMF - A 02.06. 114,42470

-0,1055

-0,06 0,81

kategorija A 1,48

kategorija B MIREX B

02.06. 220,21100

0,0228

AZ - B

02.06. 225,50910

0,0920

1,38

Erste Plavi - B

02.06. 226,16480

-0,0485

0,88

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

02.06. 200,73810

-0,0208

-0,13

0,05%

Raiffeisen OMF - B 02.06. 220,92780

-0,0199

0,42

0,00%

kategorija C MIREX C

02.06. 112,21980

-0,0977

2,08

AZ - C

02.06. 109,75930

-0,0862

2,36

-0,10%

Erste Plavi - C

02.06. 111,92030

-0,0929

2,55

-0,15%

PBZ CO - C

02.06. 111,79560

-0,1030

1,89

Raiffeisen OMF - C 02.06. 115,30140

-0,1090

1,79

-0,05%

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

02.06. 211,87310

-0,0242

0,6%

AZ Profit

02.06. 248,91620

0,0866

-1,16

0,4%

Croatia osiguranje 02.06. 149,45690

-0,0598

-0,30

0,2%

AZ Benefit

02.06. 233,55290

-0,0644

1,68

0,0%

Erste Plavi Expert 02.06. 187,23740

0,0500

1,01

Erste Plavi Protect 02.06. 185,39470

-0,0706

1,75

0,8%

-0,2% 2.5.

9.5.

17.5.

25.5.

2.6.

-0,26

Ericsson Nikola Tesla i armenski operator Ucom dogovorili su nastavak suradnje u poslovima vezanim uz daljnje širenje Ucomove LTE radijske pristupne mreže po Armeniji, uvođenju novih funkcionalnosti i povećanju kapaciteta njegove jezgrene mreže te modernizaciji 3G mreže armenskog operatora.

Ukupna vrijednost poslova u drugoj fazi suradnje iznosi 82 milijuna kuna.

Raste poštanski promet Pozitivni trendovi, prisutni na tržištu poštanskih usluga u Hrvatskoj, nastavljeni su i u prvom tromjesečju ove godine. U odnosu na isto razdoblje 2015., prihodi ostvareni od poštanskih usluga veći su za oko pet posto iako je ukupan broj usluga ostao na istoj razini, odnosno ostvaren je gotovo isti broj usluga. Povećanje prihoda vezano je uz rast paketa, koji su u prvom tromjesečju 2016. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasli za oko tri posto, ali i ostvarenje većih prihoda od obavljanja usluga s dodanom vrijednosti u što su uključene i usluge vezane uz e-trgovinu.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Pao robni promet na željeznici U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine korištenje željezničke infrastrukture, iskazano kroz vlak kilometre, povećano je za dva posto što je rezultat većeg rada željezničkog putničkog prijevoznika. Istovremeno broj prevezenih putnika je na istoj razini kao i u istom tromjesečju prethodne godine. Od ukupnog broja prevezenih putnika 1,76 posto čine izbjeglice i migranti. U teretnom željezničkom prijevozu u prvom tromjesečju 2016. u odnosu na prvo tromjesečje 2015. bilježi se pad aktivnosti.

BAT nastavlja ulagati

British American Tobacco najavio je ulaganje 30 milijuna eura u povećanje i poboljšanje kapaciteta u Hrvatskoj.

U proteklih osam mjeseci British American Tobacco, jedna od vodećih multinacionalnih kompanija u svijetu s otprilike 60.000 zaposlenika, uspješno je integrirala hrvatski TDR u svoj globalni sustav.

Investicija će se realizirati u sljedeće tri godine u tvornicu u Kanfanaru.

U toj tvrtki u Hrvatskoj radi 1700 ljudi i očekuje se otvaranje novih radnih mjesta.

Crobexi pali više od jedan posto najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +13,58 posto do -9,80 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 13 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Ključni indeksi su nakon porasta u tjednu prije iznad vlastitih psiholoških granica ovaj tjedan zaključili padom za više od jedan posto. Crobex je sa 1.721,49 bodova pao za 1,01 posto te ovotjedno trgovanje zaključio na 1.704,14 bodova. Crobex10 je pao za 1,19 posto na 991,33 boda.

Sektorski indeksi su završili u raspoZAGREBAČKA BURZA nu od -3,30 posto koliko je umanjen THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBEXnutris do +4,03 posto koliko UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.061.308.740,88 kn je porastao CROBEXkonstrukt.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.237.870,28 kn Obveznički indeksi tjedan su zaključiindex zadnja vrijednost tjedna promjena li padom; CROBIS je umanjen za 0,31 CROBEX 1.704,1400 -1,01% posto, a CROBIStr za 0,21 posto.

CROBEX10 991,3300 -1,19% Najlikvidnije izdanje je Končar EI sa CROBIS 107,4122 -0,31% sakupljenih 361,6 milijuna kuna, od CROBIStr 150,9260 -0,21% čega se 360 milijuna odnosi na blok, a 1,6 milijuna na redovni promet. Cijena Top 10 tjedna zadnja mu je tijekom tjedna porasla za 0,93 promet po prometu promjena cijena posto na 689,99 kuna. +0,93% 689,99 361.642.565,98 Končar - elektroindustrija d.d.

Drugo najlikvidnije izdanje je HT, a sa-0,35% 140,31 6.964.851,79 HT d.d. kupio je gotovo sedam milijuna kuna i -1,25% 9.850,00 4.272.287,31 Ledo d.d. zabilježio pad od 0,35 posto na cijenu -1,65% 387,50 2.976.353,20 Adris grupa d. d. - povl. od 140,31 kunu. +0,79% 24,20 2.470.100,39 Valamar Riviera d.d.

Porast cijene dionice bilježi četiri od 10 +0,78% 513,99 2.469.697,65 Adris grupa d. d. - red.

-9,80% 1.012,00 2.323.357,57 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna Ericsson Nikola Tesla d.d.

-1,99% 344,00 1.510.525,29 Podravka d.d. je Pevec s uvećanjem cijene od 13,58 +13,58% 133,01 1.508.609,16 Pevec d.d. posto na 133,01 kunu, a sakupio je 1,5 -1,53% 78,75 1.461.073,86 Tankerska next generation d.d. milijuna kuna prometa. Po porastu cijene slijede Končar EI (+0,93 posto) 10 dionica tjedna zadnja i Valamar Riviera kojoj je cijena uvepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ćana za 0,79 posto na 24,20 kuna, a +50,28% 5,38 110.623,80 Turbos H. HUB N. GAS long F sakupila je 2,5 milijuna kuna prometa. +39,78% 62,20 132.858,70 Turbos DAX short U Šest je izdanja tjedan zaključilo padom +36,35% 10,99 1.099,00 ZAIF Proprius d.d. cijene. Gubitnik tjedna je Ericsson NT +22,47% 3,27 199.613,03 Hoteli Haludovo Malinska d.d. kojem je cijena pala za 9,80 posto na +18,06% 129,87 2.207,79 Croatia airlines d.d.

1012 kuna, a sakupio je 2,3 milijuna +17,70% 1,33 205,20 Puljanka d.d. +17,38% 179,00 35.580,00 kuna. Samo u petak je, uslijed nastupa Turbos DAX long F +13,60% 60,21 56.979,82 Termes grupa d.d. ex-dividend datea, ovom izdanju cije+13,58% 133,01 1.508.609,16 Pevec d.d. na umanjena za 9,63 posto. Osmoj naj+13,47% 217,30 4.128,70 Turbos DAX long V likvidnijoj Podravci cijena dionice pala je za 1,99 posto na 344 kune, a njome 10 dionica tjedna zadnja se trgovalo u iznosu od 1,5 milijuna promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. Povlašteno izdanje Adrisa bilježi -53,64% 3.709,01 3.709,01 MIV d.d. pad od 1,65 posto na cijenu od 387,50 -45,08% 10,60 424,00 Turbos € bund fut. Short K kuna i gotovo tri milijuna kuna pro-18,92% 0,90 1.791,00 Pounje d.d. meta. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -17,78% 6,38 13.235,40 Turbos H. HUB N. GAS short C

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili aktivniji nego proteklog. Redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni uvećan je za 14,6 milijuna kuna odnosno 49 posto te je iznosio 44,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 27,6 milijuna kuna što predstavlja 62 posto ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih četiri izdanja tjedan su završila porastom cijene, a tjedne promjene

Turbos DAX short S Karlovacka banka d.d.

Turbos DAX long Q Vupik d.d.

Tehnika d.d.

Turbos zlato long 9

44 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

-16,66%

82,80

-15,33%

7,79

13.595,70 9.928,80

-14,80%

88,10

105.207,30

-13,62%

31,00

17.966,30

-10,71%

250,00

3.000,14

-10,19%

156,42

625,68

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Nova pomorska linija

Većina fondova u plusu Proteklog tjedna od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova porast je zabilježilo 45 fondova, pala su 32, a jedan je zabilježio tjedan bez postotne promjene. Pet je fondova raslo više od jedan posto, a dva su pala više od jedan posto. Ovo je četvrti uzastopni tjedan u kojem prevladavaju fondovi s porastom vrijednosti.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički fondovi, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,01 do -2,04 posto. Ovoga tjedna od 28 dioničkih fondova 15 ih je zabilježilo rast. Poraslo je šest od sedam posebnih fondova.

Od 10 obvezničkih fondova palo ih je devet, a poraslo je 17 od 19 novčanih fondova. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su HPB Dionički (+5,73 posto) i A1 s porastom od 3,96 posto. Među posebnim fondovima nema fondova s porastom vrijednosti, dok najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global sa +7,44 posto. Kod obvezničkih fondova najveći je prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario Capital One (+4,87 posto). Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,43 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 26.5.2016. do 2.6.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,4015 HI-growth € 11,1454 ZB euroaktiv € 131,4226 ZB trend $ 154,3410 Capital Breeder kn 85,4795 KD Prvi izbor kn 13,4664 Ilirika Europa € 115,5685 PBZ Equity fond € 10,3736 HPB Dionički kn 103,0213 Erste Adriatic Equity € 85,9600 Neta Global Developed kn 85,3616 ZB aktiv kn 112,4299 Capital Two € 90,9958 Ilirika Azijski tigar € 44,1131 Platinum Global Opportunity $ 14,3907 KD Nova Europa kn 5,0327 OTP indeksni kn 40,2522 Platinum Blue Chip € 98,9173 Neta Frontier kn 458,9303 OTP Meridian 20 € 89,0796 A1 kn 85,8300 Alpen.Special Opportunity kn 148,3544 Neta New Europe kn 61,3298 Ilirika BRIC € 69,1790 Crobex10 kn 95,0599 KD Energija kn 7,8503 ZB BRIC+ € 81,7527 Allianz Equity € 142,9516 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,7400 Raiffeisen Harmonic € 100,4300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,4600 ZB Future 2025 € 97,1039 ZB Future 2030 € 95,0751 ZB Future 2040 € 94,9195 ZB Future 2055 € 95,0205 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 165,2907 PBZ Global fond € 14,4289 HI-balanced € 12,9060

tjedna promjena [%]

0,04 -0,31 -0,07 0,14 0,43 0,60 -0,75 0,47 -0,23 -0,54 1,94 0,95 0,36 2,52 0,04 -2,04 -0,25 0,80 -0,85 0,65 -0,15 3,01 -0,36 2,28 -0,12 -1,11 1,59 -0,59 -0,20 0,36 0,21 0,22 0,13 0,18 0,17 0,41 0,30 -0,20

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 122,4854 HPB Global kn 94,1211 OTP uravnoteženi kn 101,8281 Allianz Portfolio kn 153,9925 Smart Equity € 102,1145 PBZ Conservative 10 fond € 107,9471 You Invest Active € 97,5900 You Invest Balanced € 99,3200 You Invest Solid € 100,2000 Smart Equity II € 96,4566 PBZ Flexible 30 fond € 99,9504 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,8809 HI-conservative € 14,2383 Raiffeisen Bonds € 173,3700 PBZ Bond fond € 126,9952 Capital One € 207,7143 HPB Obveznički € 156,1776 Neta Emerging Bond kn 80,7740 Erste Adriatic Bond € 117,2700 Raiffeisen Classic € 104,2900 PBZ Short term bond fond kn 101,3076 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3003 ZB plus kn 175,5096 ZB europlus € 150,5931 PBZ Euro Novčani € 139,2522 Raiffeisen Cash kn 157,6300 Erste Money kn 151,4200 HI-cash kn 152,2315 PBZ Dollar fond $ 131,6779 HPB Novčani kn 143,6238 OTP novčani fond kn 133,1950 Money One kn 129,6124 Allianz Cash kn 118,4330 Erste Euro-Money € 115,8500 Auctor Cash kn 110,7624 Raiffeisen euroCash € 105,8100 HPB Euronovčani € 106,3272 Locusta Cash kn 1355,6907 Neta MultiCash kn 107,9245 OTP euro novčani € 102,8243

-0,15 -0,17 -0,26 -0,30 -0,05 -0,12 0,15 0,10 0,06 0,96 -0,07

naziv(fond)

valuta

-0,01 -0,15 -0,03 -0,14 -0,19 -0,17 0,46 -0,06 -0,04 -0,06 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,02 0,02 0,02 0,01 0,02 -0,02 0,01

U razdoblju od srpnja do početka rujna Jadrolinija će uvesti novu katamaransku liniju Dubrovnik-KorčulaHvar-Bol. Linija je zamišljena kao dnevna izletnička linija koja će omogućiti gostima Dubrovnika i okolice da u jednom danu posjete atraktivne otočne lokacije. Liniju će održavati katamaran Novalja kapaciteta 324 putnika.

Nagrađeni Podravkini proizvodi Podravka je nadmašila prošlogodišnji rekordni uspjeh iz Bruxellesa i ove se godine okitila sa čak 23 odličja Superior Taste Award. Uz sve njih, Podravku je stručni žiri nagradio i posebnim priznanjem - Crystal Taste Awardom - za Podravka čaj Limun-limeta. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje onim proizvodima koji su tri godine zaredom nagrađeni najvišom ocjenom od tri STA zvjezdice i to od tri različita panel degustatora.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Paul W. Farris, Neil T. Bendle, Philip E. Pfeifer, David J. Reibstein

Metrike marketinga Mate

U svom depresivno optimističkom terapeutskom solilokviju, okrutno sentimentalnim zabilješkama jedne mlade starice koja ispisuje svoj introspektivni, nonkonformistički blues, autorica progovara o svemu onome što joj zadaje bol, ne libeći se pritom ogoliti se pred čitateljem, ne bi li ga navela da se i sam zagleda u vlastitu dušu i da ne žmiri pred patologijom, kako osobnom tako i onom društva i vremena u kojem živi. Pitanja koja postavlja - koliko intimna i vezana uz ove prostore, toliko vječna i univerzalna - precizna su i ne dopuštaju laž.

Hassan Blasim

Irački Krist i druge priče Fraktura

Knjiga je sveobuhvatni vodič kroz najvažnije marketinške metrike današnjice. U ovom proširenom izdanju autori nam pokazuju kako koristiti marketinške nadzorne ploče u svrhu uvida u tržišnu dinamiku iz različitih gledišta, uz maksimalnu točnost, i triangulaciju podataka i informacija, da bi se dobila optimalna rješenja. Otkrit ćete metrike velike vrijednosti za gotovo svaki aspekt marketinga: promotivnu strategiju, oglašavanje i distribuciju, percepciju kupaca, tržišni udjel, snagu konkurenata...

Tatjana Gromača

Bolest svijeta Sandorf

Vojnici i teroristi, taoci i bombaši samoubojice, prognanici i vjerski fanatici, ali i proroci, luđaci, anđeli i džini, duhovi i čarobnjaci – svi oni utkani su u nezaboravnu fresku Iraka što je pred čitateljem osvjetljavaju eksplozije sjajnih priča Hassana Blasima. Baš kao i u drevnim arapskim bajkama, Bagdad je i u ovoj knjizi grad u kojemu se događaju čuda, ali u svakoj od tisuću i jedne Blasimove noći čeka po jedan nož, jedno mračno otkrivenje, jedna istina o nama i vremenu u kojemu živimo.

46 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

Filip Ćorlukić

Quo vadis homo Fokus Komunikacije

Razmatrajući žanrovska obilježja literarnog dnevnika i njemu bliskih žanrova u kontekstu ženskog pisma u razdoblju oko 1800. Anda Bukvić se usredotočuje na žanrovsko-teorijsku i književno-povijesnu raščlambu dnevničkih djelâ Sophie Mereau Brentano, Bettine von Arnim i Rahel Levin Varnhagen von Ense. Na njihovu dijarističkom opusu autorica provjerava održivost teorijskog instrumentarija, ne gubeći pritom iz vida književno-povijesne, kulturološke i sociološke uvjete te uvjetovanosti nastanka i recepcije tih djelâ, stoji u recenziji Tatjane Jukić.

Tony Parsons

Torba za ubojstvo Profil Knjiga

Analizirajući svete knjige suvremenih monoteističkih religija, ali i budizma i hinduizma, kao i vrlo starih na mitologijama zasnovanih religija i tumačeći ih dostignućima naše suvremene znanosti, autor donosi suvremenu sintezu sociološkopsihološke misli čovječanstva.

Iako zadire u mnoga različita područja, zajednička nit koja povezuje autorove teme sadržana je već u posveti knjige ideji UN-a, odnosno svima nama potrebnom zajedništvu različitosti. Kroz analizu ideja sadržanih u svetim knjigama, autor nam sugerira da sve religije u biti zastupaju iste poruke.

Anda Bukvić Pažin

Ovo ovdje sam ja Disput

Prije 20 godina sedmorica imućnih učenika privatne škole Potter’s Field postala su dobri prijatelji. Sad su, jedan za drugim, počeli umirati nasilnom smrću. Istražitelj Max Wolfe iz Odjela za ubojstva londonske postaje West End Central, slijedi krvav trag od pokrajnjih uličica i jarko osvijetljenih gradskih ulica do najmračnijih zakutaka interneta, sve do koridora moći.

Dok se leševi gomilaju, Max spoznaje da je ubojica sve bliže svemu - i svima - koje on voli. Ubrzo se ne bori samo za pravdu nego i za goli život.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf. com.

Kamen bul, www.maMagma International, Istan­ gmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ramovic - +90537 218 7016, muamer@magmaexim.com. Čelik Omer Yalcin-Insaat, Ankara. Tvrtka je proizvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo

i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mostove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gmail.com.

PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181.

IZBOR IZ NADMETANJA

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpkepo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja.

Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Plastični proizvodi Romcarbon, Buzau, Rumunjska, www. romcarbon.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda na rumunjskom i europskom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC‑a, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filtera za disanje i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod nazivom Plastični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... Trenutno mogu ponuditi: polipropilen vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo. Posjeduju certifikate ISO 9001: 2008 i ISO 14001: 2005 te standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, office@romcarbon.com, +40/238/711 155.

Hrvatska

12,4 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 4. srpnja.

Ministarstvo socijalne politike i mladih nabavlja radove na izgradnji zgrade Centra za socijalnu skrb Benkovac. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

Toneri i tinta

Izgradnja Centra za socijalnu skrb Benkovac

Usluge prijevoza

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

EE otpad Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333.

Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar nabavlja usluge prijevoza za provedbu projekta Posjet učenika 8. razreda, sklapanjem okvirnog sporazuma za 2016. i 2017. godinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja tonere i tintu.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 16. lipnja.

Regija

Dizajn, isporuka i integracija novog sistema televizijske produkcije

Republička uprava za inspekcijske poslove Banja Luka nabavlja tonere, kancelarijski i materijal za održavanje higijene podijeljen u dva lota. Pro-

cijenjena vrijednost nabave iznosi 155.000 KM. Rok za prijam ponuda je 13. lipnja.

Usluge održavanja i servisiranja kontrolnih sistema

Centralna banka BiH nabavlja usluge održavanja i servisiranja kontrolnih sistema podijeljeno u pet lotova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 86.930 KM. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Održavanje vatrogasnih vozila

Autoceste Federacije BiH Mostar nabavljaju usluge redovnog održavanja vatrogasnih vozila. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Strojevi i oprema, najesen i tvornica za trećinu cijene Strojevi i oprema vrijedni 4,4 milijuna kuna. Pokretnina predstavlja novi pogon za proizvodnju sardina, limenih kutija i ribljeg brašna, hladnjaču, opremu kemijskog laboratorija, trafostanicu, kompresorsku radionicu, ledomat, opremu za ljuskasti led i kuhanje ribe, strojeve za paštete, strojeve za pakiranje, spremnike za jestivo ulje, mreže za tešku plavu ribu, tokarske strojeve, alatnu glodalicu i drugo. Dražba za ove pokretnine će se održati 17. lipnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, soba br. 8. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Draganom Bijelićem, Put kroz Meterize 25, Šibenik, pozivom na broj 098/445 807.

Dvorišta na Kanalskom putu i Radničkoj cesti u Zagrebu procijenjeni na 50,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja prostor ukupne površine od 61.497 četvornih metara, na šest čestica, od čega je većina na Kanalskom putu. Dražba za ovu nekretninu će se održati 14. rujna u 10 sati na adresi Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 307/III. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 33,7 milijuna kuna. Razgledavanje će biti 2. rujna u 13 sati uz sudskog ovršitelja Roberta Berenda.

U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 5.052.190,30 kuna na žiro-račun

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-2398-14, otvoren kod Hrvatske poštanske banke. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Poslovni centar u Zagrebu procijenjen na 44,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore na Savskoj Opatovini 36. Javno otvaranje ponuda održat

48 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

će se u uredu Javnog bilježnika Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, 8. srpnja u 9 sati.

Ponude se dostavljaju na adresu javni bilježnik Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, na broj ST-790/13, s naznakom “Ponuda za nekretninu Euroyachting d.o.o. u stečaju. - NE OTVARATI”. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647 218.

Jamčevina iznosi 100.000 kuna. Rok za dostavu ponuda i uplatu jamčevine je 27. lipnja.

Manjinski udio u tvrtki Vino Gradina, Dubrovnik, procijenjen na 250.000 kuna.

Javno otvaranje ponuda zakazuje se za 16. lipnja u 11 sati u prostorijama javnog bilježnika Anice Hukelj na adresi Matije Mrazovića 6 u Zagrebu. Uvjet prodaje je po načelu viđenokupljeno. Rok za podnošenje ponuda: 14. lipnja. Razgledavanje moguće prema informaciji, radnim danom od 9 do 15 sati pozivom na broj 098/9392 363. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 20.000 kuna i mora se uplatiti do 14. lipnja.

Tvorničko postrojenje u Zagrebu, procijenjeno na 58,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 16.074 četvorna metra industrijske nekretnine na Čulinečkoj cesti i procijenjena je na 7,8 milijuna eura. Dražba za ovu nekretninu održat će se tek 18. listopada u 10.15 na adresi Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/ III. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati dan prije ročišta u 12 sati uz sudskog ovršitelja. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiroračun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-670-15, kod Hrvatske poštanske banke.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNGKärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia. schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag.vemap.com.

Elektromehanička oprema Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna objavljuje natječaj za nabavu elektromehaničke opreme. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, ul. Stalowa 7-9, Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Dariusz Książczyk, Godzikowice, Poland, dariusz.ksiazczyk@was.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Farmaceutski proizvodi Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona Ściślewska, 77-200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

trebe te bolnice. Vrijednost nabave: 6,2 milijuna eura. Rok za prijavu je 14. lipnja, a više podataka o nadmetanju može se pronaći na www.e-licitatie.ro.

Transformatori Mälarenergi Elnät AB traži nabavu transformatora napajanja, a potpisuje se okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata. Najviše osam gospodarskih subjekata mogu biti supotpisnici okvirnog sporazuma. Traži se ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za nadmetanje. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a više podataka o nadmetanju moguće je pronaći na Mälarenergi Elnät AB, 556554-1504, Box 924, Lena Dellbrant, SE-731 29 Köping; Sweden, lena.dellbrant@malarenergi.se, http://eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=164192&B=MALARENERGI. Savjetovanje i razvoj IT sustava Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske objavilo je natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Rok za dostavu ponuda je 28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://docs.solidalapok.hu.

Naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske, Belügyminisztérium, Támogatás-koordinációs Közbeszerzési Projektiroda József Attila utca 2–4, Budapest, Mađarska.

Lijekovi

Regionalni institut za gastroenterologiju i hepatologiju “Prof. dr. Octavian Fodor Cluj”, Rumunjska, objavio je poziv za javni natječaj nabave robe, tj. raznih vrsta lijekova (sukladno tenderu) za po-

Usluge u IT sektoru Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška.

Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví, 47114321, Roškotova 1225/1, MT Legal s.r.o., advokátní kancelář, Karoliny Světlé 25, 110 00 Praha 1 140 21, Praha 4, Češka, vz@mt-legal.com.

Više podataka o nadmetanju na http://www.ezakazky.cz/Profil-Zadavatele/01d47fe3-916b4869-bc75-c097dc0eefe1.

6. lipnja 2016. | broj 3931 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Hrvatska vina predstavljena u Bordeauxu

Graševina, malvazija i plavac u Gradu vina Više od 3000 boca najznačajnijih hrvatskih vina poput graševine, malvazije i plavca te pošipa i tribidraga (crljenka) predstavljeno je na otvaranju Grada vina - La Cite du Vin. Tako su se naša vina iz 19 hrvatskih vinarija našla uz bok najznačajnijim svjetskim vinima iz Francuske, Španjolske, Portugala, Italije, Čilea i Australije. Naime, Udruženje vinarstva pri HGK-u dogovorilo je trogodišnju suradnju s gradom La Cite du Vin u pokrajini Bordeaux u Francuskoj, koji je zahvaljujući vinima vrlo poznat svjetskoj javnosti, a ujedno je ovo i regija koju godišnje posjete milijuni turista, upravo radi

kušanja vina i bogate gastronomije. U Gradu vina predstavile su se hrvatske vinarije Agroprodukt, Badel 1892, Belje, Degrassi, Dingač Skaramuča, Dubrovački podrumi, Iločki podrumi, Kozlović vinarija, Krauthaker, Osilovac, Poljopromet, PP Orahovica, PZ Maslina i Vino, Rizman, Jako vino, Vina Matošević, Vina Poletti OPG, Z.T.O. Benvenuti i Zlatan Otok. Inače, La Cite du Vin je mjesto koje je izgradila francuska Fundacija za kulturu i promociju vina kako bi posjetiteljima, stručnoj javnosti i svim zaljubljenicima u enologiju omogućila da se na jednom mjestu upoznaju sa svim svjetskim vinima. (S.P.)

Korčulanski hotel Palača Lešić-Dimitri

Pet najboljih chefova i njihove delicije Luksuzni korčulanski hotel Palača Lešić-Dimitri ugostila je pet najboljih chefova Relais&Chateaux grupacije, međunarodnog udruženja ekskluzivnih i vrlo luksuznih malih hotela čiji je dio i Palača Lešić-Dimitri izgrađena u 17. stoljeću u staroj jezgri Korčule.

Delicije u svakom pojedinom apartmanu pripremali su Toni Erceg iz Palače Lešić-Dimitri, Andrej Barbieri, chef Hotela Bevanda, Antonio Mosca, chef Il Bottaccia, Mark Lundgaard, chef restorana Kong Hans Kaelder te Danijela Tifar i Bojan Vuković, chefovi Stancije Meneghetti. “U Palači Lešić-Dimitri prvi put održan je jedinstven gurmanski događaj na kojem je pet chefova iz pet različitih hotela i restorana iz grupacije Relais & Chateaux istovremeno predstavilo svoja jedinstvena jela sljubljena s odabranim vinima. Chefovi su tako balansirali između tradicijske i moderne pripreme jela. Koristili su ribu, kamenice, morske ježeve, goveđe obrazine…”, kazala je Edita Drušković, voditeljica marketinga Palače Lešić-Dimitri. Samom spektaklu prethodio je niz humanitarnih večera s gostujućim chefovima i vinarima, a prikupljeni novac doniran je raznim udrugama. (J.V.) 50 | Privredni vjesnik | broj 3931 | 6. lipnja 2016.

Probudi navijaËa u sebi i osvoji vrijedne nagrade Potpuno novi KIA SPORTAGE

x

12 Samsung Galaxy S7

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu πiroke potroπnje minimalne vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni telefon. SaËuvajte raËun i poπaljite SMS s kljuËnom rijeËi INA, brojem raËuna i osobnim podacima na 60023 (2,40 kn/SMS).

Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Viπe na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035