Pv 3932 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

16. lipnja 2016., godina LXIII, broj 3932

PV ANALIZA

Toliko novca samo čeka na vas Razvojne agencije znaju kako aplicirati vaše projekte za EU fondove intervju

Lovro Kuščević

ministar graditeljstva i prostornog uređenja

Regionalni Biznis partneri 2016.

Nagrađeni Privredni vjesnik i Badel 1862.

SNIK JE

SKLUZI EK

REDNI V IV

O ZA PR VN

hendalovo istraživanje

Kolač je tu, a nema ni tanjura ni vilice

Probudi navijaËa u sebi i osvoji vrijedne nagrade Potpuno novi KIA SPORTAGE

12 Samsung Galaxy S7

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu πiroke potroπnje minimalne vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni telefon. SaËuvajte raËun i poπaljite SMS s kljuËnom rijeËi INA, brojem raËuna i osobnim podacima na 60023 (2,40 kn/SMS). Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Viπe na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035

sadržaj

3932 / 16. lipnja 2016. tema tjedna

Kolač je tu, a nemamo ni tanjur ni vilicu Hendalovo istraživanje pokazalo je da se od 400 ispitanih poslovnih subjekata čak tri četvrtine nikad nije prijavilo na neki EU natječaj

intervju 12

Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Bespravna gradnja više nije pravilo nego rijetki eksces

biznis partner 2016. 16

Poslovni partneri izabrali najbolje Privredni vjesnik i Badel 1862. dobitnici su godišnje nagrade kompanije Mass Media International za najbolje rezultate postignute u jačanju regionalne poslovne suradnje

Toliko novca samo čeka na vas Pružaju veliku pomoć u povlačenju sredstava iz EU fondova, samo im se treba obratiti

razvojne agencije

ulaganja u turizam 25

Eurske čari nogometa

Dan investitora Valamar Riviere Do 2020. Valamar Riviera investirat će između 1,5 i dvije milijarde kuna, a ulagat će se u podizanje kvalitete usluga i nove akvizicije, kazao je predsjednik Uprave Željko Kukurin

vis viva za održive energije 34

Jedinstveni energetski projekt u Dalmaciji Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, a uskoro će biti uloženo još oko šest milijuna eura

Otvara se prva etična banka u Hrvatskoj Način poslovanja te baza sastavljena po principu zadrugara koji su suvlasnici banke omogućava podršku u projektu i nakon odobrenja sredstava

Lovro Kuščević

svijet financija

prihodi u nogometu 64

Prihodi lani premašili 22 milijarde eura Premier liga s ostvarenih 4,4 milijarde eura potvrdila status vodeće i po prihodima u svijetu

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Tihomir Babić

Ispitano jednom, priznaje se svugdje Osim što kvaliteta pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izuzetno je važna za sigurnost proizvoda koji se pojavljuju na tržištu

H Tihomir Babić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatsko društvo za kvalitetu od osnivanja 1993. bavi se promoviranjem sustava upravljanja kvalitetom koji se oslanjaju na međunarodne norme i predvodnik je promicanja kvalitete u Hrvatskoj u svim segmentima društva. To se ponajprije odnosi na sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001, ali i sustave certificirane prema drugim međunarodnim normama poput ISO 14001 – za upravljanje okolišem, ISO 27001 za upravljanje informacijskom sigurnošću, ISO 22001 - za upravljanje sigurnošću hrane... Sve organizacije koje u Hrvatskoj posjeduju certifikat ISO 9001 dokazuju uspješno implementiran sustav upravljanja kvalitetom u svojoj organizaciji. Jedna od mjera kojom se može odrediti koliko je Hrvatska daleko odmakla u primjeni sustava upravljanja je broj dodijeljenih certifikata. Prema broju certifikata koji se na godišnjoj razini objavljuje preko ISO Surveyja Hrvatska je u 2014. godini imala više od 2800 certificiranih organizacija prema normi ISO 9001. Dovedemo li ovu brojku u korelaciju s brojem stanovnika, naša je zemlja prema ovom pokazatelju prilično napredna u odnosu na zemlje u regiji. Iz godine u godinu, prema ISO podacima vidljiv je trend kontinuiranog povećavanja broja certifikata u Hrvatskoj. Osim što kvaliteta pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izuzetno je važna za sigurnost proizvoda koji se pojavljuju na tržištu. Pod time ponajprije mislimo na zaštitu zdravlja i okoliša, ali i zaštitu potrošača u najširem smislu. Naime, tehnički zahtjevi koji se postavljaju za određene vrste proizvoda često nisu dovoljno detaljno opisani u zakonima ili u pravilnicima zakonodavstva pojedine države, već su sadržani u međunarodnim normama. Drugim riječima, globalizacija i nove tehnologije donose nam svakodnevno niz proizvoda na tržište, a upravo prihvaćanje i primjena normi osigurava da svi ti proizvodi budu sigurni za uporabu u najširem smislu. Stoga su uz normizaciju izuzetno važna sastavnica infrastrukture kvalitete i tijela za ocjenu sukladnosti, a to su ispitni i umjerni laboratoriji, inspekcijska, certifikacijska i verifikacijska tijela te organizatori

4 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

sposobnosti. Za bilo koji proizvod, bilo da ima mehaničku, električnu, kemijsku, biološku ili neku drugu karakteristiku mora postojati sustav ispitivanja koji će dokazati sukladnost s normama. U Hrvatskoj imamo respektabilne laboratorije u kojima kompetentni zaposlenici koriste normirane i vlastite metode ispitivanja i u kojima se mogu obaviti najzahtjevnija ispitivanja i mjerenja. S druge strane, inspekcijska tijela moraju postojati kako bi se u svakom trenutku mogla provjeriti sukladnost proizvoda s tehničkim specifikacijama, normama i propisima. Certifikacijska tijela rade isti posao prilikom certifikacije proizvoda te onim proizvodi-

Imamo respektabilne laboratorije u kojima se mogu obaviti najzahtjevnija ispitivanja i mjerenja ma čija je sukladnost s određenim zahtjevima potvrđena, izdaju odgovarajući certifikat. Tijela za ocjenu sukladnosti moraju biti osposobljena i kompetentna za provođenje svojih aktivnosti, a formalnu potvrdu njihove tehničke i organizacijske osposobljenosti osigurava nacionalno akreditacijsko tijelo – Hrvatska akreditacijska agencija. Zahvaljujući multilateralnom sporazumu (MLA) potpisanom s Europskom organizacijom za akreditaciju (EA) i Međunarodnom organizacijom za akreditaciju laboratorija (ILAC), ocjena sukladnosti priznaje se u svim zemljama Europe, odnosno svijeta. Drugim riječima, ispitano jednom, priznaje se svugdje, što uvelike olakšava našim gospodarstvenicima da s jednom provjerenim proizvodima lakše izlaze na međunarodno tržište.

BROJKE, BROJKE

SRUŠENI STANOVI U 2015.

U Hrvatskoj postoji ukupno

2.257.515 stanova

U 2015. stambeni fond smanjen za

394stana koja su srušena

Zašto se rušilo?

194 stana srušena radi gradnje

16 stanova srušeno je zbog

novih građevina

dotrajalosti i drugih razloga

161 stan srušen uslijed

23 stana su prenamijenjena u nestambeni prostor

elementarne nepogode

67,9 m prosječna 2

veličina srušenih stanova

66,5

% srušenih stanova bili su dvosobni i trosobni

Kako su bili opremljeni instalacijama?

SVI srušeni stanovi imali su električnu struju 90,9% imalo je vodovod

90,9% imalo zahod 88,8% imalo kupaonicu

90,9% imalo kanalizacijske instalacije najveći broj stanova, 197, srušeno u Vukovarsko-srijemskoj županiji

0 stanova srušeno u Krapinsko-zagorskoj,

Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji

Izvor: DZS

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Hendalovo istraživanje eksluzivno za Privredni vj

Kolač je tu, a nemamo ni tanjur ni vilicu

Anketa pokazuje da većina hrvatskih poduzetnika zna za mogućnosti koje im pružaju europski fondovi, no čak tri četvrtine ispitanih nikada se do sada nije prijavilo ni na jedan natječaj piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E 55%

ispitanika zna da postoji mogućnost dobivanja bespovratnih EU sredstava

77,8%

anketiranih informacije o EU natječajima skuplja na internetu

2,3

samo % ispitanika prijavilo se na više od 5 EU natječaja

uropski fondovi i novac dobiven iz njih sredstva su koja su omogućila zemljama prvog vala proširenja Europske unije da približe svoje ekonomije onima starih članica. Neke od zemalja poput Poljske, Estonije, Češke ili Slovačke napravile su izvrstan posao i u proteklih desetak godina su nas prešišale. No sada se konačno nalazimo u situaciji da i mi možemo dobiti krišku tog velikog i ukusnog kolača, no čini se da nemamo ni tanjur niti vilicu da bismo ga okusili.

Najveći problem tvrtkama je komplicirana procedura pripreme i prijava projekta na EU natječaje Ispitivanje koje je provela za Privredni vjesnik agencija Hendal potkraj svibnja na 400 poslovnih subjekata pokazalo je prilično loše rezultate svijesti poduzetnika o onome što im je na raspolaganju. Iako čak 55 posto ispitanih zna da postoji mogućnost dobivanja bespovratnog novca iz europskih izvora, samo svaka peta tvrtka ima osobu u svojim redovima ili odjel koji se bavi praćenjem javnih poziva i pripremom dokumentacije za prijavu projekata za europske fondove. Najveći dio onih koji znaju nešto o mogućnostima EU fondova informacije o njihovim natječajima skuplja na internetu (77,8 posto), dok otprilike svaki treći od njih sa-

6 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

znaje to iz newslettera, informacija od poslovnih partnera ili konzultanata. Nešto manje njih, 17,6 posto, informacije dobiva na radionicama o mogućnostima korištenja EU fondova. Istovremeno čak tri četvrtine ispitanih nikada se do sada nije prijavilo ni na jedan natječaj iz europskih fondova, a na njih više od pet prijavilo se samo 2,3 posto.

Zna se na što bi se utrošio novac

Najveći problem tvrtkama u prijavama na ove natječaje predstavlja komplicirana procedura pripreme i prijava projekta (62,4 posto). Problem za dobar dio njih predstavlja i nedostatak novca koji im je potreban za provedbu projekta (41,2 posto), a svaki treći od njih nema dovoljno informacija o mogućnostima prijave. Svaki četvrti nema vremena za pripremu i prijavu za EU fondove, a nešto više od 18 posto njih ima nedovoljno dobre projekte ili smatra da je postupak dodjele sredstava nedovoljno transparentan. No ipak većina tvrtki zna na što bi mogla utrošiti sredstva iz fondova Europske unije: tako svaka treća smatra kako bi ga mogla uložiti u opremu, njih devet posto bi ga utrošilo u infrastrukturu, 7,2 posto njih treba novac za edukaciju, 6,3 posto za društvene aktivnosti, a 5,4 posto bi dobivena sredstva utrošilo na marketing. Novac za certifikate treba 3,2 posto ispitanih tvrtki, a za razvoj treba manje od jedan posto. Veliki postotak, gotovo svaki četvrti, ne zna u što bi mogao utrošiti europski novac. Inače, percepcija u tvrtkama prema europskom novcu koji je utrošen u projekte u njihovoj bližoj okolici je većinom pozitivna. Dvije trećine ispitanih ima pozitivan stav prema njima, dok se manje od 10 posto njih negativno odnosi prema njima. Istovremeno gotovo sedam posto ispitanih ne zna za ikakve projekte u njihovoj blizini koji su financirani europskim sredstvima.

j esnik Jeste li upoznati s mogućnošću dobivanja bespovratnih sredstava iz fondova EU?

44,8%

55,3% Da

N=400 poslovnih subjekata

Koja područja djelatnosti/aktivnosti iz vlastitog poduzeća smatrate da bi se mogle realizirati preko natječaja EU fondova?

22,2% 5,0% 13,1%

34,4% 9,0%

0,9% 3,2% 5,4% 6,3% 7,2% Oprema Infrastruktura Edukacija Društvene aktivnosti Marketing /promocija Certifikati Razvoj Niti jedno Nešto drugo Ne znam N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima

Uzimajući u obzir sve projekte (privatne i javne) za koje se čuli da se provode na Vašem području, biste li rekli da imaju pozitivan ili negativan učinak na vaše područje života i rada?

6,8% 18,6% 9,5%

65,2%

Pretežito pozitivan Pretežito Ne znam Nisam čuo za negativan takve projekte u svojoj okolini N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima 16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Postoji li u Vašem poduzeću /obrtu/OPG-u zaposlenik/ odjel koji se bavi praćenjem javnih poziva i pripremom dokumentacije za prijavu na Eu fondove?

20,4% Da

79,6%

N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima

Koji način informiranja o aktualnim natječajima koristite? dostupne web stranice (strukturnifondovi.hr, eu projekti info, dr.) razgovor s poslovnim partnerima/ zaposlenicima newsletter informacije konzultanata radionice o mogućnostima korištenja EU fondova

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Ariana Vela, vlasnica učilišta EU

Novo usko gr

riana Vela, vlasnica učilišta EU Projekti, ističe kako je situacija s informiranošću poduzetnika o mogućnostima sudjelovanja na natječajima za sufinanciranje projekata iz EU fondova dvojaka. “Ima dosta poduzetnika koji razumiju procedure i svjesni su da moraju postojati preduvjeti koje oni sami moraju zadovoljiti. S druge strane se nalaze oni koji imaju informacije opće razine, odnosno znaju da postoji mogućnost za njih i njihove projekte, no konkretno ipak ne znaju dovoljno. Oni koji imaju informacije već ozbiljno rade na prijavama i pripremama projekata, dok su oni koji nemaju informacija na razini kontakta s konzultantima pri kojima kažu kako, primjerice, imaju polje i žele saditi krumpir, no ne znaju kako bi u to krenuli, što žele ostvariti svojim projektom

N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima

Jeste li se i na koliko javnih poziva iz EU fondova dosad prijavili?

nijedan

74,7%

1-2

19,5% 3,6% 2,3%

€

3-5 više od 5

N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima

Koja su, prema Vašem mišljenju, najvažnija ograničenja prilikom donošenja odluke o prijavi na javne pozive? komplicirana procedura pripreme i prijave projekta nedostatak financijskih sredstava za vlastito učešće neinformiranost o mogućnostima prijave nedostatak vremena netransparentan postupak dodjele sredstava nedovoljno dobar projekt

0 10 20 30 40 50 60 70 N=221 poslovni subjekt upoznat s EU fondovima 8 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Saša Bukovac, pomoćnik direkt

Širiti svijest

rvatska se u provedbi EU fondova suočava s nedovoljnom iskorištenošću, ističe Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK. “Već na prvom koraku, odnosno u informiranju, vidljivo je da gotovo 45 posto od 400 anketiranih poduzetnika nema saznanja o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova, što jasno govori da je komuniciranje mogućnosti od države i drugih dionika još uvijek nedostatno te da je potrebno uložiti daljnje napore u širenju svijesti među širokom populacijom poduzetnika”, kaže on. Od 221 poduzetnika koji imaju saznanja o EU fondovima, tri četvrtine njih nije apliciralo ni za jedan projekt. Taj broj je približno jednak broju poduzetnika koji su informacije o fondovima stekli s raspoloživih web stranica (struk-

EU Projekti

grlo - tijek novca za projekte i kome bi prodali svoj proizvod”, upozorava Ariana Vela. Za veću razinu sudjelovanja domaćih tvrtki u projektima sufinanciranima iz EU-a učinjen je korak naprijed pojednostavljenjem natječajne dokumentacije koja će svakako privući nove tvrtke na natječaje, nastavlja Ariana Vela. “Treba nastaviti s informativnim kampanjama za senzibilizaciju hrvatskog društva za mogućnosti koje nam se pružaju. Dobro je to što već mnoge institucije provode besplatne radionice, a i mediji mnogo pišu o tome. Dobru razinu informacija mogu dati i konzultanti te ostali koji rade za poduzetnike u različitim institucijama. No trebamo biti svjesni činjenice kako hrvatsko gospodarstvo ipak nije u stanju ostvariti jako velik i brzi skok u prijavi i provedbi projekata jer su ciljevi koji se traže za projekte previsoki za mnoge tvrtke. Uz velike natječaje za

izgradnju i opremanje, nama trebaju projekti manjeg tipa kojima će se generalno povećati kapacitet malih tvrtki, a posebice nam trebaju sredstva kojima bi se osnažila scena tvrtki u nastajanju - start-upa”, naglašava Ariana Vela. Iako je u međuvremenu prepoznato usko grlo koje nam je do sada stvaralo probleme strogi kriteriji i opsežna dokumentacija koja je potrebna za prijavu - uskoro možemo očekivati nove probleme. “Bojim se da neke od institucija, ministarstva ili HAMAG-BICRO nemaju dovoljno kapaciteta za provedbu projekata i obradu projektnih izvještaja pa bi tijek novca za projekte mogao postati novo usko grlo koje će nas usporiti u sljedećem razdoblju. Kvaliteta suradnje institucija te njihovo administrativno jačanje omogućit će poduzetnicima da ostvare svoje planirane projekte”, zaključuje Ariana Vela. (K.S.)

tora Sektora za međunarodne poslove HGK

o mogućnosti EU financiranja turnifondovi.hr, eu projekti info...), nastavlja Bukovac. “Broj poduzetnika koji su aplicirali za fondove približno je jednak broju onih koji su informacije pribavili od konzultanata, što ukazuje na njihovu vrlo važnu ulogu. Vidljivo je i podizanje svijesti u subjektima koji su sudjelovali na natječajima jer ih je većina angažirala osobe koje se bave EU fondovima. Postoji jasna potreba za pojednostavljenjem procedura te za osiguranjem vlastitog učešća kroz jamstva i kredite. Vidljiva je i orijentiranost tvrtki prema ulaganjima u materijalnu imovinu, dok su druge mogućnosti nešto slabije prepoznate, uz veliki broj tvrtki koje ne bi financirale ništa, ne znaju u što bi ulagale ili bi ulagale u nešto drugo”, naglašava Bukovac. “Rezultati ukazuju na nedostat-

nu diseminaciju informacija među poduzetnicima, potrebu za neposrednijim sustavima komuniciranja, prijenos pozitivnih iskustava među poduzetnicima, kampanja od tvrtke do tvrtke, dodatni angažman ostalih dionika u promociji EU fondova, a to su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, jedinice lokalne samouprave, konzultanti u službi promocije i edukacije, B2B sastanci, dodatno pojednostavljenje procedura, osiguranje jamstava i povoljnih kreditnih linija te promicanje ostalih mogućnosti ulaganja poput istraživanja i razvoja, certifikacije, edukacije i marketinga, koji u konačnici mogu značajnije pridonijeti rastu konkurentnosti hrvatskih poduzetnika”, zaključuje Bukovac. (K.S.)

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 9

DOBRA ISKUSTVA KORIŠTENJA EU FONDOVA Vedran Antoljak, Sense Consulting

Iako smo osjetili “čari” nismo požalili

ense Consulting je kao korisnik bespovratnih sredstava u ožujku ove godine završio provedbu EU projekta Optimizacija poslovnih procesa tvrtke Sense Consulting uvođenjem IKT rješenja. “Ukupna vrijednost provedenog projekta iznosi 1,2 milijuna kuna te su u tvrtki, uz uštede koje smo ostvarili u postupcima nabave, apsorbirali visokih 97 posto ugovorenog iznosa potpore”, ističe glavni partner u tvrtki Vedran Antoljak. “Provedba projekta trajala je 12 mjeseci i vjerojatno nam je bila manje kompleksna nego poduzetnicima koji se s provedbom EU projekta susreću prvi put, ali ipak možemo reći da smo osjetili sve “čari” provedbe: komentare, ispravke, veliki broj sati uložen u definiranje opisa posla kako bismo dobili ono što smo trebali i željeli. No, ni u jednom trenutku nismo požalili. U tom

razdoblju razvili smo i implementirali četiri nova IKT rješenja sukladno potrebama naših zaposlenika: SCERP – rješenje za upravljanje poslovnim procesima, SenseHRM – rješenje za upravljanje ljudskim potencijalima, Sense Innovation Toolkit – rješenje za upravljanje inovacijskim procesom, te SENSEI e-learning modul. Bez obzira na zahtjevnost internih i vanjskih resursa za kreiranje i implementaciju tako inovativnog i potpuno integriranog IT sustava poput našeg, svakoj suvremenoj tvrtki bih preporučio ovakav projekt. Razlog tomu nije samo postizanje efikasnosti u poslovanju, nego to znači i neophodan korak u digitalnoj transformaciji poduzeća koje nam je potrebno za postizanje konkurentnosti u 21. stoljeću”, zaključio je Antoljak. (K.S.)

Valter Merklin, OPG Marinela Merklin

Papirologija najveći problem

ako je bilo puno papirologije i utrošeno mnogo vremena, OPG Marinela Merklin iz Cerovlja u Istri ponovno bi išla u ulaganje. Kako kaže Valter Merklin, sredstva iz IPARD-a uložili su u obnovu stare štale i pretvorili je za 1,1 milijun kuna u ugostiteljski objekt seoskog turizma. Pri tome su oko 25 posto te investicije financirali europskim novcem. “Najveći nam je problem bila papirologija te bez usluga konzultanata to ne bismo mogli obaviti”, ističe Merklin. Iako su u startu očekivali da će polovinu, pa čak i više investicije pokriti sredstvima iz EU fondova, većina je ipak bila financirana kreditom iz HBOR-a. “Takvi aranžmani više neće biti mogući jer se kredit s kamatom od dva posto smatra

10 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

subvencioniranim. Uz to, problem kod sufinanciranja predstavlja i vrijeme provedbe projekta u kojem se od polaznog izračuna i odabranih stavki potrebnih za provedbu situacija mijenja, mijenjaju se cijene, a dolazi i nova tehnologija sličnih karakteristika koju treba pokriti papirima kako bi bili prihvaćeni kao investicija. Vidjet ćemo koliko će nam se u budućnosti isplatiti financiranje na taj način. Svakom korisniku bih svakako preporučio da prije nego krene u EU fondove, dobro prouči što mu se više isplati, je li mu važna brzina provedbe projekta kojom bi se ubrzalo ostvarivanje prihoda od projekta ili bi bespovratna potpora mogla pokriti gubitke zbog čekanja”, kaže Merklin. (K.S.)

provedbe,

Nina Roglić, Termostroj

Svakako se prijaviti problemima unatoč

rojekt koji je financiran iz EU fondova nije nam bilo teško pripremiti, kaže direktorica zagrebačkog Termostroja Nina Roglić. “U trenutku kada smo predali projekt, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje je zaprimila puno dobrih projekata te je odabir duže trajao, ali je za nas sve dobro završilo. Problem kod našeg projekta je bio taj da je ovo bila prva provedba po ‘novim pravilima’ EU-a koja obuhvaća jako mnogo papirologije. Ne samo da su mene kao korisnika sredstava opteretili papirima, nego i agenciju koja mi pomaže u provedbi. Do te promjene je došlo jer se jednostavnost provedbe ranijih godina zlorabila. Povlačeni su novci iz fondova, projekti nisu

bili dovršeni ni nakon roka provedbe, a novac se nenamjenski koristio, primjerice umjesto gradnje hale ili sadnje maslinika kupovali su se auti ili jedrilice. Tako da za veliku papirologiju više krivim mentalitet i neozbiljnost ‘poduzetnika’ u Hrvatskoj”, ističe Nina Roglić. No unatoč problemima preporučila bi i drugima koji ispunjavaju uvjete da se prijave na natječaje. “Upravo sam to prošli tjedan savjetovala jednoj tvrtki u Vrbovcu. Trenutačno pripremamo projekt za dogradnju hale radi povećanja kapaciteta, te paralelno uz pomoć jedne tvrtke radimo i projekt za prijavu na EU sufinanciranje iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014.2020.”, zaključuje Nina Roglić. (K.S.)

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 11

intervju Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

Bespravna gradnja više nije pravilo nego rijetki eksces U bivšoj državi, a onda jednim dijelom i u početnim danima naše države, praksa bespravne gradnje bila je do te mjere uvriježena da je i sama država gradila bez dozvole. Brojni su vrtići, škole, bolnice, ceste izgrađeni 70-ih, 80-ih i 90-ih godina bez ikakvog projekta i dozvole piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

inistar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević sjeo je u poprilično vruću fotelju resora koji je kriza ozbiljno uzdrmala i odmah se prihvatio ambicioznih projekata. Reforme koje namjerava pokrenuti imaju dalekosežan utjecaj i trebale bi uvesti reda u vlasničke odnose koji paraliziraju bilo kakve ozbiljnije projekte i tjeraju ulagače. Naravno, tu je i najava uvođenja poreza na nekretnine s kojim se ne slaže ni struka, a kamoli građani.

n Spajanje katastra i zemljišne knjige najavili ste kao “reformu stoljeća”. Što to znači za građane, a što za gospodarstvo, odnosno građevinsku branšu? - Prije svega želim objasniti zašto je ovo o čemu govorimo reforma stoljeća. Ova dva prevažna registra vođena su u krivom smjeru što je rezultiralo priličnim neredom u njima. Sasvim je opravdano to što se država tim pitanjima nije mogla baviti 90-ih kada smo imali druge prioritete. Za sporost u sređivanju stanja nakon toga teško je naći valjano opravdanje. Činjenica jest da je postojalo formalno opredjeljenje učiniti Hrvatsku uređenom zemljom,

Još uvijek izdajemo dozvole za neka područja na katastru iz doba Franje Josipa tako se naime i zvao Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave kojim su sustav katastra i zemljišnih knjiga digitalizirali i učinili ih dostupnim na internetu. Još uvijek izdajemo dozvole za neka područ12 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

ja na katastru iz doba Franje Josipa. Te karte moraju u muzeje pa neka ih tamo znanstvenici proučavaju, a mi moramo ponuditi registre kakvi dolikuju 21. stoljeću. Prvi put hrvatska je vlada ovu reformu uvrstila u svoj nacionalni plan reformi s jasnim zadacima i rokovima.

n Kakav je hodogram provedbe tih mjera? - Do srpnja ove godine uspostavit ćemo zajednički informacijski sustav (ZIS) u svim katastarskim i zemljišnoknjižnim odjelima. Upravo smo dovršili cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju koja ima 13 katastarskih ureda, 234 katastarske općine s više od 1,6 milijuna katastarskih čestica. U travnju smo završili posao za Šibensko-kninsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, pri kraju je posao u Primorskogoranskoj, Istarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a zadnji u sustav ulazi Grad Zagreb. Tijekom ove godine mi i Ministarstvo pravosuđa izradit ćemo program katastarskih izmjera te osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, započet ćemo s prilagodbom brojnih propisa i donijeti plan provedbe funkcionalnog spajanja. Novu ćemo instituciju osnovati do kraja 2018., a ona će zaživjeti u punom smislu do kraja 2020. Hrvati će napokon u jednom registru imati točne podatke o svojim nekretninama. Danas podatke o lokaciji, obliku i kulturi katastarske čestice imamo u katastru, a po podatak o vlasništvu nad tom česticom idemo u zemljišne knjige i pri tome se često ti podaci ne podudaraju, a ne podudaraju se ni sa stvarnim stanjem na terenu. n Je li spajanje katastra i zemljišne knjige svojevrsni preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine? - Porez na nekretnine postoji i u zemljama koje nemaju objedinjene sustave zemljišnih knjiga i katastra. Moguće ga je, dakle, uvesti i

bez ove reforme te stoga ne bih ta dva pitanja povezivao. Otkad se aktivno bavim politikom, a to je 15-ak godina, spajanje zemljišnih knjiga i katastra moja je tema broj jedan. Posebno me raduje da je Ministarstvo pravosuđa podržalo, a Vlada prihvatila ovu reformu. Dakle, jedna je priča urediti podatke u ta dva sustava, a druga je priča spojiti ih u jednu cjelinu. Na kraju krajeva, informatizacija i spajanje baza podataka toliko su intenzivni u ovom našem 21. stoljeću da vjerujem kako će i države koje do sada nisu spojile zemljišne knjige i katastre, a malo ih je u Europi, to učiniti. O porezu na nekretnine intenzivnije se razgovara zadnjih nekoliko godina. Kako to nije direktno područje moje nadležnosti, nerado se o njemu očitujem, ali ukratko mogu reći da se Hrvatska odlučila za postupno uvođenje poreza tako da se u prvoj fazi nikoga ne optereti više nego što trenutačno plaća. To znači da će se komunalna naknada ustvari pretvoriti u porez na nekretnine koji će u cijelosti biti prihod lokalne samouprave, a građani neće osjetiti nikakav novi namet.

n Što je novo u modelu naplate poreza na nekretnine? Zašto ste u oporbi takav korak smatrali štetnim, a danas se zalažete za njegovu provedbu? - Glede porezne politike, prvo što je bivša vlada napravila, početkom 2012. dakle na samom početku svojega mandata, podigla je PDV sa 23 na 25 posto. Nakon toga je tadašnji ministar financija u studenome 2012. najavio da će se porez na nekretnine uvesti u travnju 2013. Taj je porez bio jedna od točaka predizbornog Plana 21 Kukuriku koalicije s kojim je ona došla na vlast, i o njemu nije bilo suglasja u samoj koaliciji kao uostalom ni o jednoj važnoj reformi u njihovom mandatu. Hrvatska je tada bilježila nagli rast nezaposlenosti, padala je potrošnja, padao je BDP, cijeli je sustav bio u rasulu te

uvođenje novog poreza zaista nije imalo smisla ni iz psiholoških ni iz financijskih niti bilo kojih drugih razloga. S obzirom na te okolnosti HDZ se usprotivio uvođenju poreza na nekretnine s vrlo logičnim argumentima, tvrdeći da nije vrijeme za uvođenje još jednog dodatnog nameta građanima koji sasvim sigurno neće

Često donosimo vrlo stroge propise kojih se poslije sami ne držimo i to je veliki problem naše države.

Porez na nekretnine postoji i u zemljama koje nemaju objedinjene sustave zemljišnih knjiga i katastra poboljšati makroekonomsku sliku Hrvatske. Kratkoća roka koju je za njegovo uvođenje odredila tadašnja vlada najjasnije govori o neozbiljnosti cijelog projekta, potpunoj nepripremljenosti i kako je taj projekt započeo, tako je i završio - neslavno. HDZ u postupak uvođenja poreza na nekretnine ne ulazi nepromišljeno. To je proces koji će trajati godinama, on ne može biti niti jest prioritet u vremenu recesije. Ovu vladu primarno zanima poboljšanje investicijske klime koje će dovesti do gospodarskog rasta, novog zapošljavanja i povećanja standarda građana te stavljanje javnih financija pod nadzor kako bismo povećali kreditni rejting i financijski prodisali kao država.

n Koje su novosti u sustavu procjena vrijednosti nekretnina i kako će se provoditi na terenu? - Na tom području imamo dvije paralelne teme. Jedna se odnosi na poboljšanja u sustavu pojedinačne procjene vrijednosti nekretnina koju je započela prošla vlada i koju moramo

Informatizacija i spajanje baza podataka toliko su intenzivni u ovom našem 21. stoljeću da vjerujem kako će i države koje do sada nisu spojile zemljišne knjige i katastre, a malo ih je u Europi, to učiniti.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 13

intervju

Danas podatke o lokaciji, obliku i kulturi katastarske čestice imamo u katastru, a po podatak o vlasništvu nad tom česticom idemo u zemljišne knjige i pri tome se često ti podaci ne podudaraju, a ne podudaraju se ni sa stvarnim stanjem na terenu.

na kvalitetan način provesti do kraja, a druga se odnosi na masovne procjene vrijednosti nekretnina koje radimo iz početka. Potpisali smo ugovor s Ministarstvom financija o suradnji koja uključuje razmjenu podataka naših dvaju ministarstava i Porezne uprave. Do sada su u sustavu bili samo podaci Porezne uprave, a sada ulaze i javnobilježnički podaci. Sustav dobiva na kvaliteti što je preduvjet provođenja dobrih pojedinačnih procjena. Drugi bitan posao na kojem radimo jest izrada projektnog zadatka za plan približnih vrijednosti tj. cjenovne blokove, koji izrađujemo u suradnji sa stručnom i znanstvenom zajednicom. Prošla je vlada u 2015. morala poništiti svoju javnu nabavu za izradu tog plana jer je projektni zadatak bio vrlo loš i na temelju njega nije bilo moguće dati kvalitetno rješenje. Dobar projektni zadatak je preduvjet dobrom rješenju i zato smo u cijelu proceduru uključili i struku i znanost. Cjenovni blokovi, jednom kada se izrade, a to ne može biti kvalitetno provedeno prije 2017., bit će korisni svakom građaninu jer će temeljem podataka iz cjenovnih blokova sam moći dobiti dojam koliko vrijedi njegova nekretnina ili nekretnina za koju je zainteresiran.

n Kako bi se bilo koja od ovih mjera ostvarila, potrebno je završiti proces legalizacije. Kako ste zadovoljni tim poslom? - Upravo je u tijeku javna rasprava o izmjeni zakonskog rješenja kojim povećavamo postotak sredstava koje dobiva onaj tko zahtjeve rješava sa 20 na 30 posto naknade. Postupci koji su bili jednostavni uglavnom se privode kraju. Ovo što je ostalo za kraj u pravilu su

složenije, problematične situacije. Legalizaciju - ili, kako se stručno kaže, ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada - pokrenuo je još ministar Branko Bačić u HDZ-ovoj vladi 2011. Prošla je vlada drastično intervenirala u sustav, a neke od tih intervencija doista su bile loše i štetne i za državu i za građane. Vrlo je loša i za sve čimbenike štetna odluka da se u sklopu legalizacije ne provodi i upis ozakonjene nekretnine u katastarski operat, a taj je postupak bio predviđen po Zakonu iz 2011. Danas bismo imali bolju evidenciju u katastru, a ljudi bi trošili manje novca jer sada moraju dva puta angažirati geodete. Vrlo loša odluka bila je i osnivanje posebne agencije za ozakonjenje koja se u svome radu pokazala manje učinkovitom od županija i gradova. Ta je agencija primjer kako se Hrvatska ne treba voditi. Novac koji je potrošen za agenciju trebalo je preusmjeriti u sve dijelove Hrvatske i zaposliti nove ljude u Vukovaru, Karlovcu, Sisku, Vinkovcima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Zadru, Gospiću, što bi ubrzalo i pojeftinilo proces legalizacije.

n Najavili ste puno veće ovlasti za geodete, arhitekte i građevinare, što s time namjeravate postići? - Ovlašteni inženjeri geodezije, građevinarstva ili ovlašteni arhitekti stručne su osobe koje je država ovlastila i ako loše rade posao, ovlast im se može i oduzeti. Ne vidim razloga zašto im se ne bi dala i veća odgovornost, ali, naravno, uz tu veću odgovornost mora ići i jači nadzor i striktnije primjenjivanje sankcija u slučaju kada se ovlaštena osoba ogriješi o zakon i pravila struke, pogotovo ako se radi o zlopo-

Iskorijeniti pravnu nesigurnost

Ne možemo imati zakone i prostorne planove koji se mogu različito tumačiti Planirate li još kakve veće projekte u skoroj budućnosti? - Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu jedna je od važnijih tema mog ministarstva, a moramo znati da je fokus i EU-a energetska tranzicija, tj prelazak na niskougljičnu ekonomiju. Od 2018. sve nove javne zgrade, a od 2020. i sve ostale zgrade, moraju biti projektirane po principu gotovo nulte potrošnje energije. To je veliki izazov jer zahtijeva prilagodbu svih sudionika u lancu energetske obnove: projektanata, izvođača, banaka, tj. financijskih institucija koje će pratiti ulaganja. Europska je komisija najavila donošenje direktive potkraj ove godine gdje će poseban naglasak biti na financijskim instrumentima tj. na olakšavanju pokretanja ulaganja kako bi nastao željeni val ulaganja u projekte povećanja energetske učinkovitosti u zgradama. EU te projekte sada financira sa 40 do 50 posto iznosa pa se intenzivno radi na razvoju financijskih instrumenata kojima će se osigurati ostatak investicije te sama izvedivost ulaganja. U veljači smo započeli s izradom

14 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020. koji radimo u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar. To je dinamičan proces koji se usuglašava s EK-om. Uz to što želim pokrenuti građevinski sektor, između ostaloga i projektima energetske učinkovitosti, najvažniji cilj u ovom mandatu mi je uspostaviti sustav koji će funkcionirati bez intervencija. Svakodnevno mi dolaze načelnici, gradonačelnici, župani i investitori jer im je neki važan projekt zapeo i mole mišljenje vezano za zakonsku proceduru ili prostorni plan. Tako država ne smije funkcionirati. Ne možemo imati zakone i prostorne planove koje je moguće čitati i razumjeti na različite načine. Taj oblik pravne nesigurnosti moramo iskorijeniti.

rabi. Razgovarao sam s predstavnicima svih uključenih struka i oni su spremni prihvatiti veće ovlasti i veću odgovornost koja uz to ide. Prenošenje javnih ovlasti ubrzava proceduru i rasterećuje sustav.

n Također ste najavili ukidanje energetskih certifikata za apartmane. Koji je cilj toga i hoće li biti još kakvih promjena u tom segmentu ubuduće? - Obveza energetskog certificiranja za obiteljske pružatelje usluge iznajmljivanja u turizmu ukinuta je u prva dva mjeseca mog mandata. Ja sam taj korak najavio već u kampanji i proveo sam u djelo to što sam obećao. Time sam ispravio krivu odluku prošle vlade jer doista nije lako objasniti zašto je uopće bila uvedena

Energetsko certificiranje uvedeno je radi smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu budući da nije propisana ni Direktivom EU-a niti našim nacionalnim zakonom. Energetsko certificiranje uvedeno je radi smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu. Cilj je kroz energetski certifikat prikazati stvarne potrebe i potrošnju energije u pojedinoj zgradi i dati njenom vlasniku odnosno korisniku preporuku koje bi mjere mogao poduzeti da potrošnju smanji. Apartmani u vlasništvu malih obiteljskih iznajmljivača koriste se nekoliko mjeseci u godini, u pravilu dva do tri mjeseca, stoga oni stvarno ne trebaju biti među prioritetima za primjenu obveznog energetskog certificiranja. Direktiva EU-a propisuje obvezu energetskog certificiranja za zgrade koje se iznajmljuju za stanovanje i kao takve koriste cijele godine, što znači da se bivša vlast uvodeći ovu obvezu izgubila u prijevodu.

n Nekako ispada da su oni koji u Hrvatskoj rade po pravilima naivni i sami sebi rade trošak (legalizacija i energetsko certificiranje) koji se na kraju pokaže bespotrebnim. Može li se stati na kraj takvoj praksi? - Vaše pitanje mogu raščlaniti na nekoliko dijelova. Često donosimo vrlo stroge propise kojih se poslije sami ne držimo i to je veliki problem naše države. Nametnuli smo energetsko certificiranje jednoj gospodarskoj grani koju druge države nisu uvele. S druge strane, nismo

još uvijek u dovoljnoj mjeri u stanju nadzirati kvalitetu izdanih energetskih certifikata i ispunjavanje obveza onih koji su ih doista po Direktivi dužni imati. Ponašamo se po principu - ‘ako prođe prođe’! I to nije dobro. Upravo u Ministarstvu izrađujemo jednu aplikaciju kroz koju će ovlašteni izrađivači energetskih certifikata sami unositi podatke u bazu koja će biti dostupna i Ministarstvu i nadzornim tijelima, a dijelom i najširoj javnosti što će sve olakšati nadzor i kontrolu. Problem bespravne gradnje sličan je ovom ranijem. U Hrvatskoj je doista teško legalno graditi. Trebamo hrpu dokumenata za dozvolu za gradnju obične obiteljske kuće. S druge strane, država koja sve to traži od onoga tko želi legalno graditi dopusti da joj se pred nosom izgradi više od 800.000 bespravnih građevina. Ali ako ćemo iskreno, u bivšoj državi - a onda jednim dijelom i u početnim danima naše države - praksa bespravne gradnje bila je do te mjere uvriježena da je i sama država gradila bez dozvole. Brojni su vrtići, škole, bolnice, ceste izgrađeni 70-ih, 80-ih i 90-ih godina bez ikakvog projekta i dozvole. Devedesetih je Hrvatska bila u ratu, branila se, pa joj pitanje iskorjenjivanja prakse bespravne gradnje nije mogao biti prioritet. U međuvremenu je naša država napravila taj civilizacijski iskorak i bespravna gradnja više nije pravilo nego rijetki eksces.

Cilj je kroz energetski certifikat prikazati stvarne potrebe i potrošnju energije u pojedinoj zgradi i dati njenom vlasniku odnosno korisniku preporuku koje bi mjere mogao poduzeti da potrošnju smanji.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO uručene nagrade Biznis partner 2016.

Partneri u biznisu uvijek biraju najbolje

Privredni vjesnik i Badel 1862. dobitnici su godišnje nagrade kompanije Mass Media International za najbolje rezultate postignute u jačanju regionalne poslovne suradnje. Ova je nagrada specifična po tome što tvrtke same biraju i ocjenjuju svoje poslovne partnere za koje smatraju da piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs ispunjavaju određene kriterije

eć 22. put na prošlotjednoj svečanosti u beogradskom hotelu Metropol uručene su godišnje nagrade Biznis partner kompanije Mass Media International za najbolje rezultate ostvarene u jačanju regionalne poslovne suradnje. Ova nagrada je specifična po tome što tvrtke same biraju i ocjenjuju svoje poslovne partnere za koje smatraju da ispunjavaju određene kriterije. Nagrade su dodijeljene pod sloganom U biznisu kao i u životu najvažniji je partner, a dobitnici priznanja su kompanije i institucije koje u svom poslovanju njeguju dobre poslovne običaje, vode računa o društvenoj zajednici i poštuju ekološke norme.

Nagrada je zaživjela u regiji

Posebnu nagradu Best partner 2016. dobio je Telekom Srbija na osnovi glasovanja ovogodišnjih laureata koji se o najboljem među sobom izjašnjavaju na samoj svečanosti. Nagrade Regionalni biznis partner 2016. dobili su Turkish Airlines, kompanija Badel 1862. (Hrvatska), Gebrüder Weiss (Austrija), Rudnik soli Tuzla (BiH), Interallis Grupa (Cipar),

Posebnu nagradu Best partner 2016. dobio je Telekom Srbija Cablex-S Grupa (Slovenija), Fakom (Makedonija), m:tel (Republika Srpska/BiH), i Franca/ Mesopromet (Crna Gora), dok je specijalna nagrada dodijeljena Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore koje je, prema ocjeni žirija, konstantnim inicijativama za uspostavljanje najbolje moguće suradnje zemalja regije 16 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

snažno utjecalo na razvoj regionalnog turizma. Regionalni media biznis partner nagradu za medijsku podršku poslovnim subjektima u regiji dobile su četiri medijske kuće: RTV Pink, NID Novosti AD, Privredni vjesnik i Kopernikus TV K:CN. Generalni direktor Mass Media Internationala Milivoje Radovanović na konferenciji za novinare ocijenio je kako je ta nagrada zaživjela u regiji te da su u protekle 22 godine brojne tvrtke i institucije iz zemalja regije njeni dobitnici. “Regionalno priznanje Biznis partner namijenjeno je svim poslovnim subjektima zemalja regije bez obzira na djelatnost, veličinu i oblik vlasništva što omogućuje da se male i srednje tvrtke natječu s onim velikima”, poručio je Radovanović. “Nagrada se dodjeljuje u kontinuitetu s idejom da se javnosti ukaže na uložene napore, postignute rezultate i pozitivan doprinos tvrtki iz regije u njegovanju dobrih poslovnih običaja, poštivanja poslovne etike, morala i uvažavanja poslovnih partnera, klijenata i potrošača”, istaknuo je Radovanović. Predsjednik Komisije za dodjelu priznanja Ilija Ćosić, dekan novosadskog Tehničkog fakulteta, kazao je kako su nagradu ovoga puta dobila 44 poslovna subjekta. U početku ih je bilo anketirano više od 3000, da bi izbor bio prvo sužen na 1000, a potom na 300 subjekata, kako bi ih na kraju bilo izabrano 44. Prema Ćosićevim riječima, kriteriji za dodjelu nagrada bili su: profesionalnost, dobra regionalna suradnja, kvaliteta proizvoda i usluga, izuzetni rezultati na području inovativnosti, kreativnosti i održivog razvoja, stupanj zadovoljstva korisnika proizvoda i usluga, rezultati ostvareni u proteklih pet godina, tržišni i marketinški nastup, etičnost u poslovanju, podrška lokalnoj zajednici i odgovornost za širi društveni interes.

Član žirija prof. Tihomir Vranešević; direktorica marketinga Badel 1862 Kristina Bocak Gojun; direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković; te izvršni direktor za marketing i prodaju Badel 1862. Dalibor Kulišić

Badel na regiju gleda strateški

Jedna od tvrtki koja je prema ocjeni poslovnih partnera u regiji, a što je potvrdio i stručni žiri, ispunila sve te kriterije je i zagrebački Badel 1862. U izjavi za Privredni vjesnik nakon uručenja nagrade, izvršni direktor za marketing i prodaju Dalibor Kulišić rekao je kako Badel na regiju gleda strateški s obzirom na to da je regionalno tržište bilo tlo koje je primarno pridonijelo razvoju brenda i proizvoda. “Danas tržište regije ne znači primarno i isključivo samo prodaju, nego i nabavu, pa su uspostavljeni veoma kvalitetni poslovni odnosi u nabavi sirovinske baze za alkoholna pića, prije svega destilata na bazi voća, preko trgovaca”, rekao je on. Istaknuo je kako pristup poslu i razvoju poslovnih odnosa u regiji Badel 1862. želi iskoristiti kroz win-win situaciju što znači da to ne bude samo prodaja nego se usmjerava na sirovinsku bazu koje nema dovoljno u Hrvatskoj, a koja je u okolnim zemljama izvrsne

kvalitete uz konkurentne cijene. Badel, koji iduće godine slavi 150. rođendan, tržišni je lider u BiH i Makedoniji, a sada joj je u fokusu i tržište Srbije. Promet sa Srbijom je relativno malen i iznosi oko 250.000 eura. “Promijenit ćemo sve što ranije nije bilo dobro i već smo angažirali novog distributera za Srbiju, Comp Comerc, čija je prednost pozicija u kanalu ugostiteljstva gde se lansiraju novi trendovi u proizvodnji alkoholnih pića”, kazao je Kulišić. Tvrtka, čiji je većinski vlasnik država, u procesu je odabira strateškog investitora koji bi kroz dokapitalizaciju postao dvotrećinski vlasnik Badela, rekao je Kulišić dodajući da su zainteresiranost potvrdili đakovački Meteor, zagrebačka tvrtka Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa. Vjerujem da bismo u idućih 30 do 45 dana mogli znati više o drugoj fazi koja će donijeti postupak obvezujućih ponuda, ocjenjuje Kulišić.

Regionalno priznanje Biznis partner namijenjeno je svim poslovnim subjektima zemalja regije bez obzira na djelatnost, veličinu i oblik vlasništva što omogućuje da se male i srednje tvrtke natječu s onim velikima.

Milivoje Radovanović, generalni direktor MMI-ja

Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika:

POTVRDA USTRAJNOG RADA S PODUZETNICIMA Dobrom poduzetniku hod se ne čuje, ali ostaju tragovi

Direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković primajući nagradu Biznis partner 2016. na svečanosti u beogradskom Metropolu zahvalio se u ime svih nagrađenih “koji su se ludilu i svemu lošem oko nas oduprli radom i koji uvijek donose nešto novo, razvoj i novi optimizam”. Primajući statuu od mjedi po treći put, jer je Privredni vjesnik bio najbolji regionalni Biznis partner u području medija i 2012. i 2015. godine, Buković je rekao da se dobrog poduzetnika može usporediti s čovjekom koji hoda po pijesku. “Ne čuje mu se hod, ali tragovi ostaju”, rekao je on, dodavši kako je to poruka “za sve iza kojih ostaju tragovi”. Privredni vjesnik, utemeljen 1953., osim tjednika ima i svoj gospodarski televizijski magazin Privredni.hr koji se emitira na 14 lokalnih i regionalnih televizija, partner je regionalnog medijskog projekta Biznis plus, a među ostalim i nakladnik engleskog mjesečnog izdanja PV International.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Razvojne agencije: velika pomoć u povlačenju sreds

Toliko novca samo čeka na vas Iako se o njima ne čuje previše u medijima, razvojne agencije zapravo rade solidan posao. Sve redom u vrh svojih prioriteta stavljaju apliciranje za sredstva iz EU fondova putem kvalitetnih projekata. Djeluju u svakom kutku Hrvatske, poduzetnicima mogu veoma mnogo pomoći - samo im se treba obratiti piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

M U Agenciji rade ljudi koji znaju napisati projekte i aplicirati na natječaje te smo u sedam godina rada postali jedna od najuspješnijih

energetskih agencija u Europi, mjereno prema kapacitetu povlačenja novca iz EU fondova za dobro osmišljene projekte. Katarina Kobilšek Jagačić, REGEA

eđu brojnim problemima koji muče domaće poduzetnike jedan je u relativno kratkom razdoblju dobio potpuno drugačiji predznak. Naime, prije se gospodarstvenici nisu imali kome obratiti za pomoć u vezi s pokretanjem posla ili unapređenjem već uhodanog biznisa. Najčešće se tu radilo o traženju novih modela financiranja, odnosno pristupa kapitalu, ali od ulaska u Europsku uniju mnogima je nasušno potrebna i edukacija o apliciranju za sredstva iz bogatih fondova koji su nam na raspolaganju. Danas se, pak, gospodarstvenicima nude brojne institucije na čija vrata mogu pokucati i zatražiti savjet i potporu. Problem više nije u tome da se nemaju kome obratiti, nego se od silne ponude ne mogu odlučiti koju od brojnih instanci odabrati. Na raspolaganju su im komore, udruge, centri, poduzetničke zone, poslovni i tehnološki parkovi, inkubatori..., pa cijela situacija pomalo podsjeća na anegdotu o Buridanovom magarcu koji se nije mogao odlučiti između dva plasta sijena što ga je na kraju skupo koštalo. Prevelik izbor može djelovati paralizirajuće u početku, ali ne bi smio biti neprelazna zapreka. Kad smo već kod magarca, kaže se da su čovjek i ta plemenita životinja pametniji nego čovjek sam, zato se ne treba ustručavati tražiti pomoć i savjet struke kako bi se izbjegle nepotrebne greške i skratio proces učenja.

Sjajne VIDRA i REDEA

U cijelom nizu institucija svoje posebno mjesto imaju regionalne i lokalne agencije za razvoj koje u zadnje vrijeme doživljavaju pravi procvat i pokušavaju potpomoći proces decentralizacije države o kojem se u političkoj vrhuški puno priča, ali malo toga konkretnog čini. U Hrvatskoj ih je, prema popisu Središnjeg državnog portala, čak 51, a djeluju u praktički

18 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

svakom kraju zemlje. Skeptici će odmahnuti rukom i reći da se radi o uhljebilištima, ali iako se o njima ne čuje previše u medijima, razvojne agencije zapravo rade poprilično solidan posao. Sve redom u sam vrh svojih poslovnih prioriteta stavljaju apliciranje za sredstva iz EU fondova putem kvalitetnih projekata koji mogu pridonijeti razvoju lokalne i regionalne zajednice. Prema podacima Instituta za javne financije, Virovitičko-podravska županija prva je po

Zbog VIDRA-e, Virovitičkopodravska županija prva je po povučenom iznosu EU sredstava po glavi stanovnika povučenom iznosu EU sredstava po glavi stanovnika, te treća prema ukupno povučenim EU sredstvima, a za takav rezultat itekako je zaslužna VIDRA (Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije). Emina Kovač, v.d. ravnatelja VIDRA-e, ističe kako od osnutka ostvaruju iznimno uspješnu suradnju s lokalnim poduzetnicima, još od provedbe IPARD-a pa sve do danas, što je urodilo brojnim konkretnim projektima. “Poduzetnicima naše županije najviše pružamo podršku u izradi natječajne dokumentacije za prijavu na nacionalne i EU javne pozive i natječaje, pomoć prilikom provedbe projekata, izradu

tava iz EU fondova

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 19

pv analiza

Do sada smo uspješno ugovorili i realizirali 48 projekata, ukupne vrijednosti 82,5 milijuna kuna za aktivnosti u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava.

Marijana Aksić Vitković, DUNEA

investicijskih studija i poslovnih planova za potrebe banke, savjetovanje o mogućnostima financiranja...”, objašnjava Emina Kovač i dodaje kako dobro surađuju i s lokalnim institucijama, a odnedavno sve bolje i s državnima, koje im prije nisu uvijek bile na raspolaganju. “Moramo priznati da se i ta suradnja sada poboljšala s obzirom na to da se organiziraju redoviti radni sastanci i redovno se komunicira s nama na terenu”, ističe Emina Kovač.

Iz Gorskog Kotara i Istre u svijet

Iako djeluju lokalno, u nekim dijelovima zemlje agencije itekako misle globalno, a to se zorno vidi na primjeru Regionalne razvojne agencije Međimurje (REDEA). Sandra Polanec Marinović, direktorica REDEA-e, naglašava kako poduzetni Međimurci najveći interes pokazuju za edukacije o izradi i provedbi projekata sufinanciranih sredstvima EU-a. “Izrazito smo aktivni i u internacionalizaciji međimurskog gospodarstva i privlačenja ulagača. U 2015. godini proveli smo dvije gospodarske misije s ciljem privlačenja ulagača i jačanja gospodarske suradnje međimurskog gospodarstva s partnerima u Njemačkoj, Austriji i Italiji”, rekla je Sandra Polanec Marinović, dodavši kako im jedan od važnijih projekata pod nazivom Metalska jezgra ima za cilj kroz uspostavu istraživačkorazvojne infrastrukture značajno pridonijeti povećanju kompetitivnosti metalske industrije Međimurja i bliže regije.

20 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

U lokalnoj razvojnoj agenciji PINS koja pokriva Gorski kotar također su orijentirani prema međunarodnim tržištima. “Malo većim poduzetnicima koji žele iskoračiti na tržišta Europe organiziramo nastup na sajmu drvne industrije u Klagenfurtu svake dvije godine, a naš najveći projekt koji u naredne dvijet-tri godine planiramo realizirati je izgradnja novog objekta poduzetničkog inkubatora također iz EU fondova, a za koji smo već pripremili projektnu dokumentaciju. Uspostavili smo suradnju s inkubatorom iz Chicaga s kojim ćemo zajedno raditi na edukaciji osoblja za rad na izvozu i promicanju investicija između naše regije i grada Chicaga”, najavljuje čelni čovjek PINS-a Danijel Bertović. I na našem najvećem poluotoku se radi punom parom. Direktor Istarske razvojne agencije (IDA) Boris Sabatti pohvalio nam se kako su se kroz godine profilirali kao relevantan čimbenik gospodarskog razvoja županije i poduzetničke podrške. “Tijekom dosadašnjeg rada IDA je putem ciljano razvijenih kreditnih linija i jamstvene sheme stimulirala ukupno 700 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti veće od 475 milijuna kuna. Uspostavljena su dva poduzetnička inkubatora u Puli te se aktivno provodila koordinacija razvoja i infrastrukturnog opremanja 16 poduzetničkih zona u Istarskoj županiji”, izjavio je Sabatti, napomenuvši kako je 2005. IDA registrirala i razvila oznaku vizualnog označavanja kvalitete –

Istrian quality (IQ), vodeći se ciljem sustavnog pristupa u brendiranju istarskog identiteta. Na krajnjem jugu zemlje djeluje Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanska županija (DUNEA) čija je glavna zadaća priprema i provedba EU projekata te na taj način jačanje javne infrastrukture koja će dodatno potaknuti rad gospodarstva. S obzirom na to da su glavne ekonomske grane turizam i poljoprivreda, formirani su centri kompetencije (za agrume i marikulturu), osnovan je poduzetnički inkubator i potiče se ekološki uzgoj. “Do sada smo uspješno ugovorili i realizirali 48 projekata, ukupne vrijednosti 82,5 milijuna kuna za aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava”, naglasila je Marijana Aksić Vitković iz DUNEA-e.

Uspješni i u Slavoniji

Inati se i Slavonija sudeći prema razgovoru sa Stjepanom Ribićem, čelnikom Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje (RRASiB). “Prosječno godišnje 250 poduzetnika s područja naše županije dolazi na savjetovanje, informiranje, mentoriranje ili razrade poslovne ideje. Suradnja se pokazala uspješnom budući da je velik broj poduzetnika s našeg područja korisnik europskih i nacionalnih izvora financiranja. Kao najvažnije bih ipak istaknuo da smo na vrijeme prepoznali put kojim ide Republika Hrvatska i poduzeli konkretne korake na tom putu, od otvaranja Predstavništva Slavonije i Baranje u Bruxellesu do edukacije i

Samo u lipičkoj LIRA-i pripremljeno je preko 100 projekata u zadnje tri godine ulaganja u ljude bez kojih nema ničeg. Nismo ljudima željeli servirati gotovu ribu na pladnju nego smo ih naučili kako da sami love ribu”, slikovito opisuje Ribić. Dejan Iličić iz lipičke razvojne agencije LIRA tumači kako na dnevnoj bazi surađuju s poduzetnicima, najviše kod pripreme i provedbe projekata za nacionalne i EU fondove, ali i pružanjem niza drugih usluga, od konzultiranja, preko izrade poslovnih planova i investicijskih studija za kredite pa sve do pomoći pri internacionalizaciji poslovanja. “Suradnja je odlična, a dokaz tome je preko 100 pripremljenih projekata u zadnje tri godine za naše poduzetnike, poljoprivrednike, Grad Lipik i

ostale gradske i javne institucije”, naglašava. Trendove olakšavanja života gospodarstvenicima prati i Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac (RODA). “Imamo otvorenu i pristupačnu javnu upravu, koja osigurava povoljne uvjete za poslovanje poduzetnika u aktivnoj Gospodarskoj zoni Antunovac. Sva pitanja vezana uz razvoj poduzetništva koja su zakonski i statutarno u nadležnosti Općine Antunovac rješavaju se u suradnji s poduzetnicima, učinkovito i u što je moguće kraćim rokovima”, objasnila nam je Nataša Tramišak, direktorica RODA-e. Projekt Virovi najveći je koji provodi Otočka razvojna agencija u vlasništvu Grada Otoka. Riječ je o pothvatu vrijednom nekoliko desetaka milijuna kuna, planiranom u nekoliko faza, koji za cilj ima unaprijediti zaštićeni krajolik i posebni šumski rezervat gdje stabla hrasta lužnjaka dosežu preko 40 metara. “Projekt obuhvaća razne aktivnosti, od izgradnje turističke i komunalne infrastrukture, do održavanja raznih edukacija i promocija s ciljem razvoja kontinentalnog turizma i turističke valorizacije Virova kroz promicanje održivog razvoja prirodne baštine. Plan je u konačnici cijeli projekt proširiti na razinu Spačvanskog bazena i uključiti sve institucije s područja Spačvanskog bazena”, ispričala nam je ravnateljica Marija Čolaković.

Godišnje 250 poduzetnika s područja naše županije dolazi na savjetovanje, informiranje, mentoriranje ili razrade poslovne ideje. Suradnja se pokazala uspješnom budući da je velik

Učinkovita REGEA

Uz lokalne i regionalne razvojne agencije svakako treba spomenuti i one specijalizirane poput Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) koju su prije osam godina osnovale tri županije: Zagrebačka, Karlovačka, Krapinsko-zagorska te Grad Zagreb u sklopu EU programa Inteligentna energija za Europu. Danas igra važnu ulogu za energetski razvitak svojih osnivača, a klijenti su im bili Svjetska banka, EBRD, velike tvrtke poput Jadrolinije, Alstoma Hrvatska te SPAR-a. “U Agenciji rade ljudi koji znaju napisati projekte i aplicirati na natječaje te smo u sedam godina rada postali jedna od najuspješnijih energetskih agencija u Europi, mjereno prema kapacitetu povlačenja novca iz EU fondova za dobro osmišljene projekte”, napominje Katarina Kobilšek Jagačić iz REGEA-e. Nekako nam se prikladno čini zaključiti priču vraćanjem na riječi Stjepana Ribića koji je istaknuo kako ljude treba naučiti da love ribu, a ne im je servirati na pladnju. Ribe, odnosno dostupnog kapitala, ima u izobilju, treba se samo odlučiti krenuti u projekte i izvući nešto konkretno za sebe i zajednicu. Razvojne agencije, kao i brojne druge institucije, tu mogu biti od velike i konkretne pomoći, samo im se treba obratiti.

broj poduzetnika s našeg područja korisnik europskih i nacionalnih izvora financiranja. Stjepan Ribić, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRASiB)

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Kreću pripreme za izgradnju prve faze LNG terminala Vlada je zadužila sve uključene da ubrzaju pripremu i provedbu prve faze koja obuhvaća izgradnju plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina. Premijer Orešković se nada da će se ugovori s investitorima potpisati u roku od 60 do 90 dana piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R Ekonomski najpovoljnija ponuda bit će jedini kriterij za odabir ponude u postupku javne nabave. Tomislav Panenić, ministar gospodarstva

ijetki su to očekivali, ali prošlotjedna sjednica Vlade počela je i završila uobičajeno, unatoč zahtjevima za opoziv kako premijera tako i oba potpredsjednika Vlade. “Lijepo vas je vidjeti, imamo dugačku sjednicu i puno posla. Idemo raditi”, rekao je premijer Tihomir Orešković na samom početku sjednice kojoj su prisustvovali svi njeni članovi. Vlada je donijela Zaključak o potpori izgradnji prve faze projekta LNG terminal odnosno izgradnji plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina na otoku Krku. Riječ je o strateškom investicijskom projektu koji je važan za diverzifikaciju opskrbe prirodnim plinom, kao i za povećanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom za zemlje Jugoistočne Europe, te je uvršten i u Strategiju skladištenja ukapljenoga prirodnog plina koju je Europska komisija objavila u veljači ove godine. Potpisanim zaključkom Vlada zadužuje sve uključene u proces pripreme i provedbe projekta LNG terminala, a posebice

tvrtku LNG Hrvatska, da ubrzaju pripremu i provedbu prve faze projekta koja obuhvaća izgradnju plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina. Premijer Orešković rekao je kako se nada da će se ugovori s investitorima potpisati u roku od 60 do 90 dana.

Najpovoljnija ponuda jedini kriterij

Vlada je Saboru uputila zakon o javnoj nabavi gdje je uvažila istaknute probleme u praksi kao i konstruktivne prijedloge rješenja zaprimljene kroz postupak javnog savjetovanja. “Ekonomski najpovoljnija ponuda bit će jedini kriterij za odabir ponude u postupku javne nabave, a uvodi se europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, kao i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Povezuju se registri koje vode javna tijela kao što su sudski registri, Fina, Porezna uprava, kaznena evidencija, s Elektroničkim oglasnikom javne nabave. Također se propisuje jedinstveni rok za žalbu od 10 dana, neovisno o vrsti postupka i o tome je

Akcijski plan

Povećati učinkovitost korištenja EU fondova Vlada je prihvatila Prioritetni nacionalni akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2016.-2018., koji pobliže definira provedbu reformi u području povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno Nacionalnom programu reformi

2016., kroz 20 akcijskih točaka planiranih u kratkom (6-12 mjeseci), srednjem (1-3 godine) i dugoročnom (3+ godine) razdoblju, a temelji se na tri cilja, odnosno na smanjenju administrativnog opterećenja, osiguranju pouzdanog upravljanja sredstvima i osiguranju dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata.

22 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

li nabava male ili velike vrijednosti”, pojasnio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić te dodao da se izmjenama smanjuje iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka. Uvođenjem kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija, nauštrb kriterija najniže cijene, ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainteresirane javnosti, osobito poduzetnika, ali i naručitelja te se očekuju značajni financijski i drugi učinci. Prema statističkim izvješćima o javnoj nabavi u Hrvatskoj, upotreba ovoga kriterija u postupcima javne nabave dosad je bila zanemariva i primjenjivala se tek u 1,5 posto slučajeva javne nabave na godišnjoj razini. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu, ukupna vrijednost javne nabave iznosila je 42,15 milijardi kuna uključujući porez na dodanu vrijednost, što čini 12,82 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ugovori o istraživanju ugljikovodika na kopnu

Vlada je dala i suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu i to za šest istražnih prostora, a ministar Panenić ovlašten je da potpiše ugovor za po jedno istražno polje s Inom te s nigerijskom tvrtkom Oando PLC, a za četiri istražna polja s kanadskom tvrtkom Vermilion. “Tu se radi o projektima od strateškog značaja za Hrvatsku, koji mogu osigurati energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske te donijeti značajne koristi cjelokupnom hrvatskom gos-

podarstvu jer su njima predviđene investicije od 88 milijuna eura”, rekao je ministar Panenić te dodao kako očekuje da će istraživanje biti pokretač lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u Slavoniji.

Novi zakon o koncesijama

U Sabor je upućen i novi zakon o koncesijama, a ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako se njime uvodi uravnotežen i fleksibilni pravni okvir za dodjelu koncesija. Također se uvodi određenje strateškog interesa Republike

Prihvaćen je i novi zakon o koncesijama

Zakonom o koncesijama se uvodi uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za dodjelu koncesija. Zdravko Marić, ministar financija

Hrvatske u odnosu na pojedine koncesije. “Kao strateški interes prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima, izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina”, kazao je ministar Marić i dodao da se za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška predviđa donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa. 16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Poslovni forum “Kako poslovati sa Švicarskom”

Švicarci ulažu u hrvatsku proizvodnju Ne kupujemo banke i ne ulaže se samo u turističke projekte nego u proizvodnju, pa tako vrijednost naših ulaganja u Hrvatsku iznosi milijardu eura, rekao je Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske u Hrvatskoj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako poslovati sa Švicarskom pitanje je koje postavlja velik broj mikro, malih i srednjih hrvatskih poduzetnika, rečeno je na prošlotjednom poslovnom forumu Kako poslovati sa Švicarskom, održanom u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Forum je organiziran u suradnji s hrvatskim Generalnim konzulatom u Švicarskoj. Govoreći o zainteresiranosti hrvatskih obrtnika za gospodarsku suradnju sa zemljama europskog gospodarskog prostora, posebice s obrtnicima i poduzetnicima iz Švicarske, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, je rekao kako taj interes posljednjih mjeseci sve više jača, i to zahvaljujući pozitivnim pomacima u našem gospodarstvu. Osvrćući se na jačanje hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, Stefan Estermann, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Švicarske u Hrvatskoj, je rekao kako naša zemlja ima solidnu podlogu za gospodarski razvoj. “Hrvatska je dobro pozicionirana kao gospodarski partner, članica je EU-a, ima dobar geografski položaj i razvijenu infrastrukturu i zato je zanimljiva za ulaganja”, istaknuo je Estermann dodajući kako Švicarska ulaže u Hrvatsku, ali to u javnosti nije dovoljno poznato. “Ne kupujemo banke i ne ulaže se samo u turistič-

ke projekte nego u proizvodnju, pa tako vrijednost naših ulaganja u Hrvatsku iznosi jednu milijardu eura za razliku od njemačkih investicija koje su dosegnule 2,5 milijardi eura”, naglasio je Estermann. Dodao je kako Švicarska u Hrvatsku izvozi robe u vrijednosti 200 milijuna eura, dok istodobno hrvatski izvoz u tu zemlju iznosi 170 milijuna eura.

Sporazum o suradnji

Inače, Švicarska u EU investira 500 milijardi eura, a vrijednost ulaganja iz EU-a u tu zemlju iznosi 680 milijardi eura. Švicarska je treći po važnosti trgovinski partner u EU. Estermann je rekao kako Švicarci ulažu velike nade u Hrvatsku i vjeruju kako se može još mnogo napraviti na unapređenju bilateralnih odnosa i gospodarskom povezivanju. Na temelju švicarskih iskustava hrvatski obrtnici mogu dobiti informacije na koji način krenuti u biznis te kako obrazovati kvalitetne kadrove. “Ministarstvo poduzetništva i obrta, ali i cijela Vlada trebaju stvoriti dobar zakonodavni okvir prema kojem će obrtnici normalno raditi. Nakon toga mogu se osnivati hrvatsko-švicarske tvrtke koje će otvoriti nova radna mjesta, a našim radnicima omogućit će se još kvalitetniji rad

24 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

u Švicarskoj”, zaključio je Ranogajec. U sklopu poslovnog foruma potpisan je Sporazum o suradnji između HOK-a i Gospodarske komore Švicarske - Srednja Europa. Cilj tog sporazuma je surad-

Na temelju švicarskih iskustava hrvatski obrtnici mogu dobiti informacije na koji način krenuti u biznis nja na ostvarivanju zajedničkih interesa očuvanja i promicanja obrtništva. Osim toga, dvije komore će surađivati na području unapređenja strukovnog obrazovanja, promocije obrtničkih zanimanja te cjeloživotnog učenja kao i na jačanju konkurentnosti obrtništva kroz razne seminare, poslovne susrete i sajmove.

Dan investitora Valamar Riviere

Do 2020. investirat će do dvije milijarde kuna Cilj korporativne strategije je stvoriti novu vrijednost za dioničare, značajno povećati tržišnu kapitalizaciju Valamara te nuditi atraktivnu i dugoročno održivu dividendu, naglasio je Željko Kukurin piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Valamar u Hrvatsku dovodi Family Life brend TUI Grupe Željko Kukurin i Phillip Iveson, direktor nabave u TUI Grupi, predstavili su Family Life Bellevue Resort. Riječ je o projektu vrijednom 197 milijuna kuna koji čini okosnicu razvojnog plana pretvaranja Rapca u jednu od vodećih odmorišnih destinacija u Hrvatskoj. Valamar je pritom potpisao ugovor o trogodišnjoj poslovnoj suradnji s TUI-jem koji će dovoditi goste ponajviše s tržišta Velike Britanije i nordijskih zemalja, a Bellevue Resort u Rapcu će 2017. postati prvi TUI Family Life resort u Hrvatskoj. “Valamar Riviera prva dovodi u Hrvatsku TUI-jev brend Family Life koji će postaviti nove standarde kvalitete ponude za obiteljski odmor. To je u skladu s našom strategijom razvoja Rapca gdje planiramo do 2018. uložiti više od 465 milijuna kuna u njegovo repozicioniranje u destinaciju za goste veće platne moći”, pojasnio je Kukurin.

Valamar Riviera lani ostvarila 1,29 milijardi kuna prihoda Za Valamar Rivieru 2015. je bila godina ubrzanog i uspješnog rasta. Ostvareni su ukupni prihodi od 1,29 milijardi kuna, što je rast od 19 posto, dok je operativna dobit iznosila 423 milijuna kuna, uz rast od čak 49 posto u odnosu na 2014. Završeno je vlasničko i poslovno restrukturiranje unutar grupacije Valamar, a nova organizacija i ključne funkcije osnažene su novim ljudima i novim odgovornostima. Lani je realizirana i akvizicija hotela Baška na otoku Krku, a završen je i niz velikih investicija od kojih je najveća Valamar Isabella.

o 2020. godine Valamar Riviera investirat će između 1,5 i dvije milijarde kuna, a ulagat će se u podizanje kvalitete usluga i nove akvizicije, kazao je između ostaloga Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere na prošlotjednom Danu investitora koji je ta tvrtka organizirala u Poreču. Dodao je i kako Strategija razvoja Valamar Riviere predviđa zadržavanje stabilne bilance i održive razine neto duga. “Vjerujemo u potencijal rasta hrvatskog turizma, posebice u segmentu razvoja hotela, kampova i ljetovališta više kvalitete koji ciljaju na goste veće platne moći”, istaknuo je Kukurin. Nova korporativna strategija te tvrtke temelji se na pet strateških inicijativa. To su, prema Kukurinovim riječima,

fokusiranje na gosta, razvoj zaposlenika i organizacije, snažan rast prihoda i dobiti temeljem investicija, inovativnost i digitalizacija te vodeća uloga Valamar Riviere u razvoju hrvatskog turizma.

Poboljšanje plaća i uvjeta rada

“Pokazatelji rasta prodaje i zadovoljstva gostiju ukazuju da smo na pravom putu kada smo u Strategiji razvoja postavili fokus na gosta i podizanje kvalitete usluge. Taj je cilj ostvariv samo ako imamo obrazovane i motivirane zaposlenike. Stoga ćemo i dalje raditi na poboljšanju plaća i uvjeta rada, jer tvrtka Valamar Riviera želi biti prepoznata i kao najpoželjniji poslodavac u turizmu. Već sada isplaćujemo plaće veće od hrvatskog prosjeka u turističkom

sektoru, a cilj je da nam se više od 70 posto sezonskih radnika vraća i da interno razvijamo 80 posto vlastitoga menadžmenta”, rekao je Kukurin. “Želimo ostvariti snažan rast prihoda uz dvoznamenkasti rast operativne zarade na razini od 35 do 38 posto prihoda. Jedan od naših strateških ciljeva je ostvarivanje 50 posto prihoda od direktnog bookinga i 30 posto udjela gostiju povratnika. Radi produljenja sezone i diverzifikacije emitivnih tržišta nastavit ćemo razvijati strateške suradnje s međunarodno jakim partnerima. Konačni cilj korporativne strategije je stvoriti novu vrijednost za dioničare, značajno povećati tržišnu kapitalizaciju Valamara te nuditi atraktivnu i dugoročno održivu dividendu”, naglasio je Kukurin.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Dan poduzetnika

Grabar Kitarović: Nismo preuzeli kontrolu nad gospodarstvom Podaci o razini konkurentnosti, visok dug i kreditni rejting govore kako nema mjesta opuštanju nego trebamo osigurati veće stope rasta. Izvoznici su izašli iz krize 2011. godine. Pitanje je zašto je izostajala politika koja će jasnije podržavati izvoznike. Upravo zato tona našeg izvoza vrijedi 712, a uvoza čak 1093 eura, istaknula je hrvatska predsjednica piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

olitička situacija u zemlji mora se čim prije stabilizirati jer su reforme i dalje prioritet i nemaju alternativu, a u sadašnjim okolnostima ih nije moguće provoditi, istaknuto je na prošlotjednom Danu poduzetnika koji tradicionalno organizira Hrvatska udruga poslodavaca.

Trebamo normalizaciju i stabilizaciju stanja u zemlji i institucijama koje zemlju vode čim prije! Ako je potrebno i novim izborima.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

Reforma izgubila značenje

Hrvatska nije u poziciji da si može dozvoliti da nestabilnost kakvoj svjedočimo potraje još nekoliko mjeseci, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja. “Nemamo taj luksuz. Budite odgovorni i nadredite nacionalne interese svojim pojedinačnim, stranačkim ili nekim drugim partikularnim interesima. Trebamo normalizaciju i stabilizaciju stanja u zemlji i institucijama koje zemlju vode čim prije! Ako je potrebno i novim izborima. Hrvatska naprosto mora odmah i bez daljnjih odlaganja započeti s promjenama, a za to mora imati stabilnu vladu”, poručila je Gordana Deranja. Iako smo ušli u razdoblje dobrih trendova, riječ je o inerciji i utjecaju onoga što se događa izvan Hrvatske, pridružila se kritikama predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. “Kao država nismo preuzeli kontrolu nad svojim gospodarstvom. Podaci o razini konkurentnosti, visok dug i kreditni rejting govore kako nema mjesta opuštanju nego trebamo osigurati veće stope rasta. Izvoznici su izašli iz krize 2011. godine. Pitanje je zašto je izostajala politika koja će jasnije podržavati izvoznike. Upravo zato tona našeg izvoza vrijedi 712, a uvoza čak

26 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

1093 eura. Već više od godine dana govorimo o reformama, pa smo već pomalo izgubili značenje te riječi”, istaknula je Predsjednica. Na Danu poduzetnika predstavljeni su rezultati HUP skora za 2015. kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 sličnih zemalja članica EU-a (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). U prošloj je godini zabilježen mali napredak te je ukupan skor Hrvatske porastao za jedan bod i iznosi 34 od ukupno 100 mogućih bodova, no i dalje smo vrlo daleko od najuspješnije zemlje u ovom odabiru - Estonije - koja ima čak 75 bodova. Najvažniji doprinos pozitivnoj promjeni dogodio se zbog poboljšanja skora fiskalne konsolidacije. Taj pozitivan iskorak djelomično je poništen pogoršanjem skorova opterećenja gospodarstva i dostupnosti kapitala. Hrvatska je s predzadnjeg pala na zadnje mjesto među 10 država članica EU-a nove Europe prema broju procedura koje je potrebno poduzeti za plaćanje poreza.

Hrvatska zadnja po poreznim procedurama

Dostupnost kapitala se pogoršala zbog zaostajanja Hrvatske za nekolicinom država iz skupine EU10 kao i zbog manjeg kreditiranja i visine kamatnih stopa. Produktivnost je s druge strane porasla sa 25 bodova 2014. na 31 bod 2015. zbog rasta BDP-a i produktivnosti rada, te povećanja

omjera izvoza i BDP-a. Tržište rada je i dalje najlošije ocijenjeno područje zbog visoke stope nezaposlenosti i niske vrijednosti indeksa lakoće zapošljavanja i otpuštanja radnika. Posebno zabrinjava pogoršanje skora obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji mjeri razvoj u strateški najvažnijim razvojnim područjima. Rezultat za prošlu godinu za jedan je bod bolji od godine prije i četiri boda

viši u odnosu na 2011. kada je počelo mjerenje HUP skora, istaknuo je glavni direktor HUPa Davor Majetić. “To je premala promjena u odnosu na ono što je Hrvatskoj potrebno i ona pokazuje koliko je aktualni gospodarski rast slab i lomljiv i zasnovan na još uvijek preslabim temeljima koje mogu ojačati samo snažnije reforme, a one za sada izostaju”, zaključuje Majetić.

Hrvatska predsjednica je ustvrdila da, iako smo ušli u razdoblje dobrih trendova, riječ je o inerciji i utjecaju onoga što se događa izvan Hrvatske

HUP-ova anketa među građanima

Slovačka i estonska iskustva

Reforme su izrazito potrebne

Grijesi politike i vrijednost prodaje

HUP je na Danu poduzetnika predstavio i rezultate istraživanja provedenog među građanima o provedbi reformi. Velika većina građana, njih 68,8 posto, smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne, a 86,9 posto njih smatra da se reforme ne provode jer vodećim političarima nedostaje vizije i hrabrosti za provedbu promjena. Kao područja u kojima su reforme najpotrebnije istaknuti su: javna uprava, obrazovanje, pravosuđe i teritorijalni ustroj. Istodobno, kao glavne krivce za neprovođenje reformi građani navode sve dosadašnje vlade (31,1 posto), sadašnju vladu (18,4 posto) i političke stranke (16,2 posto). Nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme potpuno podržava 50,9 posto građana, a njih još 21,1 posto uglavnom podržava. U provedenome istraživanju 73,6 posto građana kazalo je kako smatra da je poduzetnička klima u Hrvatskoj i dalje loša, a kao najveće probleme za poslovanje tvrtki navode visoke poreze i doprinose (16,5 posto), nelikvidnost i neplaćanje (14 posto) te nesposobnu vladu (12,1 posto).

Predsjednik Udruženja poslodavaca Slovačke Jan Oravec i predstavnik Estonskog fonda za razvoj Kristjan Lepik na Danu poduzetnika govorili su o iskustvima provođenja reformi u Slovačkoj i Estoniji. Ove dvije zemlje vodeće su po gospodarskom razvoju i reformama s kojima su započeli još prije ulaska u Europsku uniju. Oravec ističe kako je najveći problem odlučnost političara na provedbu reformi. “Političare muče četiri njihova smrtna grijeha. To su ignoriranje stvarnosti u kojoj se nalazimo i stvaranje novih mitova, nemogućnost da se riješe paternističkog odnosa prema građanima i traženja renti od poslovnog svijeta, implementacija politika koje pomažu intervencionizam i redistribuciju dobara, te kupovanje birača novcem poreznih obveznika”, ističe Oravec. Svi mi iz bivšeg istočnog bloka ne znamo prodavati svoje prednosti, dodaje Lepik. “Ima jedna zanimljiva izreka o najboljim estonskim prodavačima. Oni rano ujutro ustanu, prvi dođu na posao, i onda agresivno čekaju uz telefon da ih netko nazove. Moramo prodavati ono što imamo. Ljudi u zajednici moraju vjerovati u ono što imaju, a mnogi od nas imaju svoje prednosti. Troškovi života u Hrvatskoj su niži, sigurnost je veća i zemlja je vrlo lijepa, a okoliš je zdrav i čist. To je ono što može privući novac i investicije”, zaključio je Lepik.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO International FDI Forum - Kako do više izravnih stranih ulaganja

Strana ulaganja ne smiju ovisiti o dnevnoj politici Za privlačenje stranih investicija moramo poboljšati konkurentnost i poduzetničku klimu te ponuditi ulagačima sigurnost, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

organizaciji Udruženja stranih ulagača i Jutarnjeg lista prošli je tjedan održana međunarodna konferencija o izravnim stranim ulaganjima International FDI Forum - Kako do više izravnih stranih ulaganja. Brojni ugledni sudionici iz privatnog i javnog sektora razgovarali su o promjenama koje moramo provesti kako bismo postali privlačniji stranim ulagačima, a fokus je bio na učenju iz iskustava država iz okruženja koje su u tome mnogo uspješnije od nas. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, tako je istaknuo kako

Stalno mijenjanje zakona i propisa odbija strane investitore, ocijenio je predsjednik Uprave RBA je udio stranih tvrtki u ukupnoj ekonomiji Hrvatske 45 posto, u prihodima 50 posto, u izvozu 55 posto, u zapošljavanju 25 posto te u investicijama 45 posto. Pohvalio je komunikaciju s dosadašnjim vladama koje je okarakterizirao kao susretljive i pune razumijevanja. “Ali u onom trenutku kad su se stvari trebale realizirati nismo bili baš najuspješniji, ne znam zbog čega. Nekako smo došli do zaključka da smo se počeli ponavljati i da naš glas polako slabi, ali čini

mi se da problem nije u našem glasu, već u kvaliteti sluha onih koji bi nas morali čuti”, kazao je Fogec dodavši kako su se stoga ove godine odlučili okrenuti iskustvima drugih zemalja koje su uspjele privući strana ulaganja i vidjeti što to oni rade, a mi ne. Istaknuo je kako želi da “Hrvatska od male zemlje za veliki odmor postane mala zemlja za veliki biznis”.

Više novca institucijama za investitore

“Politički nemir se pokušava prenijeti i u gospodarstvo, ali vi ste prošli mnogo toga i unatoč svemu unapređujete poslovanje”, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić, naglasivši kako za privlačenje stranih investicija moramo poboljšati konkurentnost i poduzetničku klimu te ponuditi ulagačima sigurnost. Najavio je i kako će se udvostručiti proračun institucijama koje pomažu investitorima s pripremom i realizacijom projekata. Predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Michael Georg Müller rekao je kako stra-

28 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

ni investitori žele održivost, ističući kako stalno mijenjanje zakona i propisa odbija strane investitore, a osvrnuo se i na problem refinanciranja dugova države. “Hrvatska vlada se još uvijek može refinancirati, ali je pitanje cijena. Pitanje je može li si to Hrvatska priuštiti”, poručio je. Na završetku konferencije su međunarodni stručnjaci iz najkonkurentnijih zemalja svijeta predstavili najbolje prakse u privlačenju stranih ulaganja, izloživši pojedinačna iskustva svojih zemalja u kojima je moguće naći neke zajedničke crte poput proaktivnosti u privlačenju stranih ulaganja, pružanja podrške i praćenja uspjeha investitora na lokalnom tržištu, zadržavanja postojećih investitora te stvaranja stabilnog administrativnog, odnosno pravnog okvira kao temelja za kvalitetno investicijsko okruženje. Zaključno, strani stručnjaci su se složili da politika privlačenja stranih ulaganja ne smije ovisiti o dnevnoj politici već treba biti dio planiranog i dobro upravljanog programa svake zemlje.

Suradnja Agrokora i Arda

Za Vinku 400 milijuna kuna Potpisanim joint venture ugovorom ova tvornica za preradu voća i povrća bi trebala postati vodeći proizvođač zamrznutog voća i povrća u Istočnoj Europi piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

vica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor, i Bernard Haspeslagh, operativni izvršni direktor tvrtke Ardo, potpisali su 400 milijuna kuna vrijedan ugovor o suradnji kojim te dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. Glavni cilj ove joint venture suradnje jest da ova tvornica za preradu voća i povrća postane vodeći proizvođač zamrznutog voća i povrća u Istočnoj Europi kroz investicije i objedinjavanje tržišnog, poljoprivrednog i industrijskog znanja Agrokora i Arda. Uz značajnu investiciju u povećanje proizvodnih kapaciteta, proizvodnja će se u narednom razdoblju učetverostručiti i s postojećih 15.000 podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća. “Agrokor je u Vinku dosada uložio gotovo 200 milijuna kuna, restrukturirali smo kompaniju financijski i poslovno. Zajedno s našim partnerom, kompanijom Ardo, podići ćemo proizvodnju i zaposlenost kroz otvaranje više od 100 radnih mjesta. Posebno je važno napomenuti da će cjelokupno povećanje proizvodnje biti namijenjeno izvozu i da će tako hrvatski proizvod biti plasiran na 60 tržišta na kojima je prisutna tvrtka Ardo. To je velika prilika za domaću proizvodnju i za naše kooperante kojima se time otvaraju nova tržišta. Naš plan je da trenutačna suradnja sa 80 kooperanata realizacijom ove investicije preraste u suradnju sa 300 kooperanata čime će se ukupna proizvodnja odvijati na tisućama hektara zemlje”, istaknuo je Todorić nakon potpisivanja ugovora.

Stvaranje komplementarnog asortimana

Haspeslagh se ukratko osvrnuo na povijest Ardo Grupe koja je u obiteljskom vlasništvu i u samom je europskom vrhu u proizvodnji svježe zamrznutog povrća, začinskog bilja i voća za maloprodaju, ugostiteljstvo i industriju. Prošle godine su ostvarili prometa u vrijedno-

sti 841 milijun eura, zapošljavaju 3800 radnika te putem 20 proizvodnih, distribucijskih i pakirnih jedinica u osam europskih zemalja prodaju 762.000 tona svježe smrznutog povrća, začinskog bilja, voća, tjestenine i riže u svijetu. “Zahvaljujući ovoj joint venture suradnji realizirali smo dugoročno partnerstvo u sklopu kojeg ćemo izmjenjivati i razvijati znanja u proizvodnji i obradi zamrznutog voća i povrća na rastućem tržištu. Agronomski potencijal Agrokora s jedne strane i Ardovo industrijsko znanje s druge strane stvorit će vodeću proizvodnju u Istočnoj Europi. Mi vjerujemo u snažan poljoprivredni potencijal doline Dunava. Kombinacija proizvodnje dviju tvornica - Vinke i postojeće Ardove austrijske tvornice - u ovoj plodnoj dolini stvorit će komplementarni asortiman za istočnoeuropsko tržište”, kazao je Haspeslagh, dodavši kako je ovo početak duge i plodne suradnju dviju obiteljskih kompanija.

oko mil kn

200

uložio do sada Agrokor u Vinku

60.000 t zamrznutog voća i povrća povećat će se Vinkina proizvodnja

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Obilježeno 85 godina tvornice Borovo

U spomen na zlatne dane Borova Tvrtka svakako ima budućnost, ali očekujemo i konkretnu pomoć od našeg vlasnika, odnosno države, rekao je predsjednik Uprave Borova Gordan Kolundžić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova

ravo carstvo obuće - tvornicu Bata - davne 1894. godine utemeljio je Tomaš Bata u istočnočeškom gradu Zlinu, a danas ima oko 40 proizvodnih pogona u 40 zemalja svijeta i oko 5000 prodavaonica. Jedna od najvećih Batinih tvornica obuće počela se graditi prije točno 85 godina nedaleko od Vukovara i zvala se Bata Borovo. Izgrađena je i poslovala po modelu one u Češkoj, a u neposrednoj okolini borovske tvornice, samo pet godina od početka rada tvornice, Bata je dao izgraditi naselje od 122 zgrade u kojima je živjelo više od 1800 stanovnika. Bila je to jezgra današnjeg Borovog Naselja, jedne od vukovarske gradske četvrti. Bata je sagradio i tamošnji aerodrom, kuhinje za radnike, stočne farme i vlastiti sportski klub (Bata SK). Mnogi današnji, ne samo hrvatski poduzetnici, trebali bi se ugledati na model kakav je primjenjivao Tomaš Bata, a kasnije nastavio i njegov sin Jan Bata. Nakon Drugog svjetskog rata tvornica je promijenila ime u Kombinat gume i obuće Borovo. Od tada pa do početka

90-ih Borovo doživljava silan uspon i izrasta u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i prodaji gume i obuće. Nakon tvrtke Ina, Borovo je prema mnogim ekonomskim pokazateljima

Svaka čast obući, ali...

Guma je nosila razvoj “Teško je danas samo kroz obućarstvo uopće i razmišljati o povratku nekadašnjeg sjaja i moći Borova. Istina je da je Bata nastala kao tvornica obuće i obuća je, zbog broja zaposlenika koje nosi takva proizvodnja, bila važna. Međutim, s vremenom je naglasak otišao na ono što se odnosi na proizvodnju gume i gumenih proizvoda poput pneumatika. Uostalom, Borovo se zvalo Kombinat gume i obuće, a ne obuće i gume. Pametnome dosta i danas”, objasnio je za Privredni vjesnik Ivan Hubalek, čovjek koji je svoj 40-godišnji radni staž između 1969. i 2009. godine proveo u Borovu.

30 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

bila najveća hrvatska tvrtka i jedno od najvećih poduzeća u bivšoj Jugoslaviji s oko 23.000 zaposlenih. U tadašnje Borovo bilo je integrirano 36 poduzeća s različitim vidovima proizvodnje: od tehničke robe, tvornice alata i strojeva, proizvodnje ljepila, gumene, kožne i sportske obuće, vojne proizvodnje. Borovo je imalo vlastitu energanu, transport, zdravstveni centar, tiskaru, odmarališta, radnički dom, vlastiti hotel za radnike samce, institut za istraživanje... Taj veliki konglomerat je godišnje proizvodio 23 milijuna pari obuće, preko 580.000 komada autoguma, te oko 12.500 tona gumeno-tehničke robe. Maloprodajna mreža Borova brojala je 620 prodavaonica, a proizvodi Borova izvozili su se u cijeli svijet. Borovo je bilo vlasnik 74 hektara industrijskog zemljišta i 240.000 četvornih metara izgrađenih proizvodnih prostora.

Borovo danas

Na svečanosti održanoj u povodu 85. obljetnice predsjednik Uprave Borova Gordan Kolundžić je naglasio kako je Borovo i danas gospodarski subjekt koji zapošljava najviše radnika u Vukovaru i Županiji. No, brojke su bitno manje nego prije 25 godina. Naime, Borovo danas zapošljava 705 radnika, od kojih oko 500 radi u vukovarskim pogonima, a godišnje proizvodi oko 400.000 pari obuće, koja se prodaje u 90 prodajnih objekata. “Tvrtka svakako ima budućnost, ali očekujemo i konkretnu pomoć od našeg vlasnika, odnosno države. Želja nam je da od rezultata svoga rada osiguramo svoj opstanak. Danas je u Hrvatskoj od 10 milijuna prodanih cipela svega pet posto onih koje je proizvelo Borovo, dok desetak posto ukupnih prihoda ostvarujemo kroz izvoz”, rekao je Kolundžić.

Đuro Đaković obilježio 95. rođendan

Dugoročni ciljevi na zdravim temeljima Tvrtka Đuro Đaković danas ima jasne ciljeve i razvija se u smjeru snažno profilirane tvrtke koja svoje znanje, iskustvo i dodanu vrijednost nudi na svjetskom tržištu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edna od najvažnijih metaloprerađivačkih tvrtki te jedna od najvećih industrijskih grupacija u Hrvatskoj - tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda - prošlog tjedna svečano je obilježila 95 godina djelovanja, i to trodnevnom izložbom ispred zagrebačkog Muzeja Mimara. Jedinstvena izložba tenka M-84 i borbenog oklopnog vozila Patria osmišljena je s ciljem predstavljanja sadašnjeg rada i dostignuća tvrtke Đure Đaković. Uz to, obilježena je još jedna značajna godišnjica - 25 godina od hrabrog podviga kada su radnici Đure Đakovića svojim tijelima zaustavili vojnike JNA koji su htjeli odvesti tenkove iz kruga tvornice.

Nastup na trećim tržištima Tvrtka Đuro Đaković 1990. godine prošla je kroz proces restrukturiranja, a 31. siječnja 1991. osnovan je Đuro Đaković Holding. U sljedećim godinama ta tvrtka počela je suradnju s finskom tvrtkom Patria kako bi zajednički nastupili na trećim tržištima te norveškom grupacijom Kongsberg Protech Systems.

Govoreći na otvaranju izložbe, Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đure Đakovića, je rekao kako je ta tvrtka relevantan faktor i industrijska uzdanica kojom se može i mora ponositi cijela Hrvatska. Dodao je kako Đuro Đaković danas ima jasne ciljeve i razvija se u smjeru snažno profilirane tvrtke koja svoje znanje, iskustvo i dodanu vrijednost nudi na svjetskom tržištu. “Obilježavanjem 95. rođendana tvrtke ustvari slavimo izdizanje iz pepela, iz doba kada su nas

mnogi otpisali, a mi smo se dignuli poput feniksa. Iako smo svjedoci raznih promjena, nemjerljiva je vrijednost i trag koji je dosad ostavila tvrtka Đuro Đaković u metaloprerađivačkoj industriji, a na zdravim temeljima postavili smo dugoročne poslovne ciljeve”, istaknuo je Mazal.

Moderna, dinamična tvrtka

Poslovanje Đure Đakovića danas je usmjereno u područje obrane, transporta, industrije i energetike, a budućnost je u modernizaciji proizvodnje. Kako je naglasio Mazal, želja je stvoriti modernu, dinamičnu, uspješnu i konkurentnu metaloprerađivačku tvrtku čiji će proizvodi biti još hvaljeniji i traženiji u inozemstvu. Mazal je dodao kako su u tvrtki svjesni izazova na domaćem i inozemnom tržištu, ali isto tako znaju kako su proizvodi Đure Đakovića impozantni i vrijedni te zato i konkurentni na svjetskom tržištu. Kako bi i dalje unapređivali poslovanje, želja im je privući još veći broj mladog, školovanog kadra u tvrtku. Na svečanom otvorenju izložbe govorila je i Maja Čavlović, izaslanica hrvat-

ske predsjednice, koja je tom prigodom rekla kako je Đuro Đaković usprkos svim poteškoćama uspio sačuvati jezgru poslovnog znanja i tržišne snage, a sve s ciljem održavanja konkurentnosti na današnjem vrlo zahtjevnom tržištu. Važnu obljetnicu svim bivšim i sadašnjim radnicima Đure Đakovića čestitao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo njihovu hrabrost i odvažnost za vrijeme Domovinskog rata te gospodarsku izvrsnost i inovativnost u godinama nakon toga. Ujedno je najavio kako je Grad Zagreb spreman izdvojiti 500 milijuna eura za 200 novih tramvaja koji će se izraditi u pogonima Đure Đakovića. Otvarajući izložbu Tomislav Panenić, ministar gospodarstva, je istaknuo kako je Đuro Đaković danas brend. “Nekada je u toj tvrtki radilo 14.500 radnika, a danas ih je 900. Nadamo se da kako će ove godine tvrtka iskazati prve pozitivne rezultate. Isto tako, nadamo se kako će Đuro Đaković i dalje izvoziti visokotehnološke proizvode, a u budućnosti razviti i neke nove proizvode”, zaključio je Panenić.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 31

aktualno U povodu Dana sajamske industrije održan poslovni s

Do poslova uz Na više od 31.000 sajmova godišnje dođe oko 260 milijuna posjetitelja i izlagača, a u toj industriji radi više od 680.000 ljudi. U budućnosti sajmovanja se očekuje više specijalizacije, kraće trajanje i intenzivna piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr komunikacija

G Kod sajmovanja su najvažniji kontinuitet i pojavljivanje.

Nepojavljivanje na sajmu često se povezuje s krizom u poslovanju. Josip Zaher, potpredsjednik HGK

odišnje se u svijetu održi više od 31.000 sajmova koje posjeti više od 260 milijuna posjetitelja. Čak 95 posto kontakata ostvarenih na takvim sajmovima stvara dugoročnu poslovnu suradnju, a u cijeloj sajamskoj industriji zaposleno je više od 680.000 ljudi. Najviše se sajmuje na europskom kontinentu, a zatim u Americi i Aziji. Trendovi pokazuju kako za većinu poduzetnika sajmovi nisu izumrla kategorija. Na njima se još uvijek stvaraju novi poslovi, potiče inovativnost i konkurentnost, a mnogi podzetnici ističu kako je najjači marketinški učinak kada imate na licu mjesta priliku vidjeti, opipati, osjetiti, pomirisati i čuti proizvod ili uslugu koju vam nude poslovni partneri. To za sada još nije moguće ostvariti kroz reklamno pismo, internetsku trgovinu ili kroz oglas. Upravo o tim temama govorilo se na međunarodnom poslovnom skupu Snaga sajamske industrije danas i sutra, koji je organizirao Zagrebački velesajam povodom Dana sajamske industrije 8. lipnja. Prema studiji Njemačke udruge sajmova, čak 85 posto poslovnih kontakata na sajmovima su važan element marketinških aktivnosti što je porast u odnosu na brojke od prije nekoliko godina koje su pokazivale čak 15 posto manje važnu prepoznatost sajmova u marketing miksu.

Omjer koristi i troška

Iako svi stručnjaci smatraju kako većina malih i srednjih tvrtki treba sudjelovati na sajmovima, jako je važno definirati ciljeve i strategiju kako postići optimalan odnos troška i koristi sudjelovanja na sajmu. Suvremeno sajmovanje postalo je specijalizirano, sajmovi su usredotočeni na određenu grupu proizvoda ili tržište, traju kraće i imaju intenzivan program. Sadržaji koji se događaju u okviru ili uz sajam su komplementarni, a većina izlagača traži višu razinu izlagačkog prostora, upotrebu novih tehnologija, infrastrukture i višu razinu efikasnosti. 32 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Sajmove prate konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima, tvornicama ili poslovnim objektima, a bilježi se veća dinamičnost i privlačenje većeg broja izlagača i posjetitelja kroz raznoliku ponudu. I budućnost donosi izazove za sajamski biznis iako mnogi ističu kako je sajam nezamjenjivo mjesto za tržišno komuniciranje, osobni kontakti stvaraju jaču komunikaciju, a događanja se pretvaraju u doživljaje koji se pamte. Sajmovi će se jednako tako u budućnosti predstaviti i kao nositelji znanja na području pro-

Končar godišnje sudjeluje na više od 20 sajmova, kaže Renata Godek daje, ali istovremeno i posrednici u transferu znanja i tehnologija među tvrtkama. Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma, ističe kako je upravo ključna kompetencija sajmova u angažiranju svih pet osjetila. “To je prednost koju imaju marketinški i strateški alati sajmova. Zagrebački velesajam to radi više od 100 godina, i upravo tu su mnoge domaće i regionalne kompanije ostvarile svoje prve poslovne iskorake. U budućnosti ćemo uz pomoć novih tehnologija i investiranjem u infrastrukturu to omogućiti i novim tvrtkama”, najavljuje Dina Tomšić.

Najvažniji kontinuitet

Osobni kontakt i prezentacija uživo je i važnija od digitalne, složila se i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednica Grada Zagreba. “Za nas je važan i razvoj poslovnog turizma koji sajamske izložbe potiču. One pozitivno djeluju na zagrebački turizam i daju multiplikatorske učinke jednoga grada, ali i cijele zemlje”, ističe ona.

skup “Snaga sajamske industrije danas i sutra”

sva osjetila

Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, pak smatra kako novi komunikacijski i poslovni modeli još uvijek neće moći zamijeniti komunikaciju licem u lice. “Kod sajmovanja je najvažniji kontinuitet i pojavljivanje. Nepojavljivanje na sajmu često se povezuje s krizom u poslovanju. Na suvremenim organizatorima sajma je puno veća uloga osim organizacije i promocije jer moraju organizirati dodatne sadržaje i kompletnu priču s glavom i repom povezanu u dinamičnu cjelinu”, ističe Zaher. Dodao je kako je sajmovanje jedna od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore i kako je ona, prema riječima poduzetnika, najkorisniji alat u izvoznoj ofenzivi.

Sajmovi u virtualnom svijetu

Siniša Zarić s beogradskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i direktor Beogradskog sajma u njegovim zlatnim godinama, ističe kako prema sajmovima i sajmovanju treba biti kritičan. “Pravo je vrijeme da kažemo što su sajmovi i koliko su oni značajni. Trgovinske misije, prezentacije kompanija kao i road show svakako su dobar ako ne i bolji način dolaska do novih

kupaca. Upravo zato što je veliki broj trgovinskih događaja konkurencija sajmu, treba ih inkorporirati s njima. Moramo biti svjesni i novih tehnologija i prisutnosti sajma na društvenim platformama. Virtualnih sajmova još nema, no bojim se da ćemo vrlo skoro na njima moći i pomirisati i opipati ono što se nudi”, smatra Zarić. Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ističe kako je sajmovanje dio poslovnih strategija i malih i velikih tvrtki. “Pitanje je kako donijeti odluku o sudjelovanju na njima. Nekada je to bilo tako da uzmeš flyer i vidiš hoćeš li ili ne, a sada ima puno izvora i platformi za komunikaciju. Sajam mora nuditi nešto što drugi ne nude, biti drugačiji i ostati u pamćenju sudionika”, kaže. Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja u Končaru, ističe kako i njena tvrtka brine o prisutnosti na sajmovima. “Končar godišnje sudjeluje na više od 20 sajmova kako bi prezentirao vlastite proizvode, vidio novitete konkurencije te ostvario ili obnovio poslovne kontakte. Najvažnija je dobra organizacija koja često može pokriti, primjerice, propuste u kvaliteti infrastrukture”, zaključila je Renata Godek.

Ključna kompetencija sajmova je u angažiranju svih pet osjetila. To je prednost koju imaju marketinški i strateški alati sajmova.

Dina Tomšić, Zagrebački velesajam

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Za sigurno i stabilno nadopunjavanje energi

Vis Viva: jedinstveni energetski projekt u srcu Dalmacije Hrvatski elektroenergetski sustav dosegnuo je granice učinkovitog prihvata obnovljivih izvora zbog čega postaje sve važnija izgradnja elektroenergetskih objekata koji će omogućiti da se električna energija proizvedena iz vjetra i sunca isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Na radovima će biti angažirano između 5000 i 10.000 radnika

e tako davno mnogi nisu mogli ni zamisliti svijet s velikim udjelom obnovljivih izvora energije, posebice vjetra i sunca. Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u smanjivanju emisija CO2 i ublažavanju daljnjeg rasta globalne temperature. Europska unija je odredila ambiciozne ciljeve za smanjenje tih emisija, a najveći se rezovi očekuju u proizvodnji električne energije. U razdoblju od 2010. do 2030. udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije trebao bi se udvostručiti, ugljen bi trebao izgubiti 17 posto udjela, dok bi udio plina koji ima najmanje štetan utjecaj na okoliš trebao rasti. Točnije, globalni ciljevi uključuju zadržavanje rasta prosječne temperature ispod dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje (između 1850. i 1900. godine). EU je zbog toga odlučio smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 40 posto u odnosu na 1990. te, među ostalim, povećati udio OIE od najmanje 27 posto, što prije svega traži značajan rast energije vjetra i sunca. Važnu ulogu u postizanju ovih ciljeva imat će reverzibilne hidroelektrane i plinske elektrane. Iako izuzetno važne za energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima, kapaciteti reverzibilnih elektrana u Europi značajno zaostaju u odnosu na kapacitete solarnih i vjetroelektrana. Do 2020. godine u Europi bi trebalo izgraditi više od 60 novih, uz 170 postojećih reverzibilnih elektrana. Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Osim voda, najveći potencijalni udio u proizvodnji električne energije ima energija vjetra. Hrvatski elektroenergetski sustav dosegnuo je granice učinkovitog prihvata obnovljivih izvora zbog čega postaje sve važnija izgradnja elektroenergetskih objekata koji će omogućiti

34 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

da se električna energija proizvedena iz vjetra i sunca isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije. Jedan od značajnijih projekata koji mogu dati snažnu podršku većem korištenju obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije je Vis Viva. Projekt se razvija na širem području akumulacije Peruća, u srcu Dalmacije u kojoj su posljednjih godina izgrađeni značajni novi kapaciteti za proizvodnju energije vjetra i sunca. Radi se o privatnom poduhvatu u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane za koje niz uglednih hrvatskih tvrtki s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša - a to su Elektroprojekt, Energetski institut Hrvoje Požar, Energocontrol, Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb - priprema stručne i tehničke podloge.

Investicijska zajednica

“Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, a do lokacijske dozvole se očekuje da će biti uloženo oko šest milijuna eura. Projektne kuće koje su uključene u projekt financiraju izradu sve dokumentacije. One su de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojeg ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera”, kaže Zoran Burić, developer projekta. Vizija koja ih pokreće je oblikovanje jedinstvenog elektroenergetskog projekta koji omogućuje sigurno i stabilno nadopunjavanje i korištenje energije vjetra, sunca, vode i plina. Ova će se vizija ostvariti izgradnjom kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća, reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, spojnog plinovoda Dugopolje Peruća i dalekovoda Hrvace-Konjsko s rasklopištem koje će omogućiti priključenje na hrvatski elektroenergetski sustav. To je ulaganje vrijedno oko milijardu eura. “Obujam investicije je nešto što može polu-

je vjetra, sunca, vode i plina

čiti interes ne samo regionalno poznatih ulagača, već i druge investicijske zajednice. Projekt u cijelosti sugerira atraktivan povrat ulaganja”, ističe Ivan Fabijančić, financijski savjetnik projekta. Kombi kogeneracijska plinska elektrana Peruća instalirane snage 450 MW (megavata) električne i 50 MW toplinske energije smjestit će se na desnoj obali akumulacijskog jezera Peruća. Elektrana će osigurati stabilan izvor električne energije, a potrošnjom od 500 milijuna prostornih metara plina godišnje profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju. Od toplinske energije najveće će koristi imati lokalna zajednica. “Lokacija plinske termoelektrane predviđena je na postojećem kamenolomu. U neposrednoj blizini je i magistralna cesta Sinj-Knin”, napominje Davor Paradžik, voditelj Vis Vive u Elektroprojektu. Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo imat će dva agregata. Svaki će u turbinskom radu davati snagu od 270 MW za proizvodnju, a u pumpnom 245 MW za spremanje viškova energije. Za spremanje viškova izgradit će se novi akumulacijski bazen u udolini Ravno Vrdovo. Donja i gornja akumulacija povezat će se tlačnim tunelom. Svi dijelovi elektrane, osim gornje akumulacije, bit će izgrađeni pod zemljom. Paradžik ističe da je lokacija reverzibilne elektrane jedna od najpovoljnijih u Hrvatskoj jer postojeće akumulacijsko jezero ima preko 500

milijuna prostornih metara vode, a nedaleko je udolina Ravno Vrdovo gdje bi se trebao izgraditi gornji bazen sa 20 milijuna prostornih metara vode, s visinskom razlikom od 600 metara. Uz plinsku elektranu izgradit će se plinovod dugačak 24 kilometra, od plinskog čvora u Dugopolju do nove stanice Peruća. Bit će stalno povezan s Nacionalnim dispečerskim centrom Plinacra. Dalekovod od trafostanice Hrvace do trafostanice Konjsko bit će dugačak 25 kilometara. Dva prijenosna sustava od 400 kilovolta (kV) funkcionirat će neovisno jedan o drugome. Rasklopište će se nalaziti u krugu plinske elektrane i omogućit će priključenje na hrvatski elektroenergetski sustav.

traži se strateški ulagač

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je formiralo povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš za sva četiri ključna objekta – kombiniranu plinsku elektranu Peruća, reverzibilnu hidroelektranu Vrdovo, dalekovod i plinovod. Prva sjednica povjerenstva za kombiniranu plinsku elektranu Peruća, dalekovod i plinovod održana je 1. i 2. lipnja, a uskoro se treba sastati i povjerenstvo za reverzibilnu hidroelektranu. Sve ovo uvod je u javnu raspravu i konzultacije s javnošću. “Ova je lokacija izabrana zato što očekujemo minimalan utjecaj na okoliš. Svi će imati mogućnost uvida u studije i

Uz plinsku elektranu izgradit će se plinovod dugačak 24 kilometra komentirati ih na javnim raspravama. U dva smo navrata već upoznali lokalnu zajednicu s projektom”, naglašava Ivan Vučković, koordinator izrade studija utjecaja na okoliš u Elektroprojektu. Zoran Burić još ističe da računaju na nekoliko mogućih izvora financiranja. Naime, traže strateškog ulagača, računaju i na financiranje razvojnih i komercijalnih banaka, a istražuju i mogućnosti za sudjelovanje u programima financiranja kao što je Junckerov plan. Projekt su prijavili i na Europski portal za investicije, a nadaju se i skorom proglašenju projekta strateškim. Paralelno nude i predugovore za otkup zemljišta na kojem se treba izgraditi gornji akumulacijski bazen za RHE Vrdovo. Lokacijske dozvole za sva četiri objekta očekuju se do početka 2017. godine. Na radovima koji će trajati tri odnosno pet godina bit će angažirano između 5000 i 10.000 radnika, mahom na građevinskim radovima, što bi moglo potaknuti novi građevinski uzlet u Hrvatskoj.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Expense Reduction Analysts, Zagreb

Ako nema uštede, nema ni naknade Tvrtka u svijetu zapošljava više od 650 konzultanata koji pružaju stručne usluge u svim sektorima industrije “Naš pristup je bez ikakvog rizika za tvrtke u financijskom smislu jer poslujemo po načelu ‘ako ne ostvarimo uštedu, ne naplaćujemo naknadu’. Stoga je i naša misija pomoći klijentima podržavanjem zdravlja i rasta poslovanja, s naglaskom na proaktivnom upravljanju troškovima”, napominje on.

Franšizni partneri

Naša misija je pomoći klijentima podržavanjem zdravlja i rasta poslovanja, s naglaskom na proaktivnom upravljanju troškovima. Nikola Oršanić, partner u tvrtki Expense Reduction Analysts

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

xpense Reduction Analysts (ERA), jedna od najvećih konzultanskih kuća u svijetu specijalizirana za upravljanje troškovima, osnovana je u Velikoj Britaniji 1992. godine. Danas je prisutna u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici te u više od 20 zemalja u Europi. Prema očekivanjima, u idućih godinu dana ERA će se proširiti na dio Baltičkih zemalja, Rusiju i Tursku. Nikola Oršanić, partner u tvrtki Expense Reduction Analysts u Zagrebu, kaže kako je ERA franšizno poslovanje u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini pokrenula na kraju prošle godine. “Za sada smo vrlo zadovoljni odzivom. Vjerujemo da je ovo tržište na visokoj razini gdje djeluje mnogo menadžera modernog pristupa poslovanju, pa su i očekivanja velika. Međutim, tvrtke moraju biti svjesne da su projekti Expense Reduction Analystsa dugoročni kako bi jamčili održive rezultate i dodatni financijski prostor za tvrtke”, ističe. Tvrtka u svijetu zapošljava više od 650 konzultanata koji pružaju stručne usluge u svim sektorima industrije pomažući tvrtkama pronaći dodatni profit u neizravnim troškovima, oslobađajući vrijeme njihovim djelatnicima za obavljanje osnovne djelatnosti.

36 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

ERA se u poslovanju u Hrvatskoj susreće s istim problemima i administrativnim preprekama kao i svi drugi poduzetnici. “Međutim, naše globalno znanje i suradnja s kolegama franšiznim partnerima - stručnjacima u pojedinačnim troškovnim kategorijama - kao i snažna podrška središnjeg ureda ERA-e u Velikoj Britaniji, omogućavaju nam učinkovito i brzo rješavanje različitih situacija na koje nailazimo. Kao što sam i rekao, svoj honorar naplaćujemo isključivo kroz postotak od stvarno ostvarene uštede što klijenti odlično prihvaćaju jer ne plaćaju ništa unaprijed, a na kraju ne plaćaju nešto što nisu dobili”, naglašava.

ERA će se u idućih godinu dana proširiti na dio Baltičkih zemalja, Rusiju i Tursku Expense Reduction Analysts uvijek pozdravlja dolazak novih franšiznih partnera s novim vještinama i znanjem tj. novim kategorijama troškova i sektora industrija u svijetu. “Osim toga, naši stručnjaci su stalno u toku sa svim tehnološkim, zakonskim, ljudskim ili gospodarskim kretanjima u svojim područjima stručnosti kako bi čitavo vrijeme bili najbolji na tržištu osiguravajući svojim klijentima najbolju moguću podršku”, zaključuje on. (B.O.)

Zdravo za gotovo Marko Sever

Poljoprivreda i stočarstvo štite od požara Eko Sever

Prije se uvijek čistilo minimalno 15 metara požarnih puteva između poljoprivrednih parcela, a danas možemo biti sretni ako ima i pet metara čistine. Jedan od razloga za takvo održavanje bilo je upravo omogućavanje kontrole požara

eto nam se bliži i temperature su sve više. Nažalost, opet kreće i sezona požara na našem Jadranu, a tako je već godinama. Naše službe rade vrhunski posao i daju sve od sebe kako bi spasile sve što mogu da bude što manje opožarenih područja, ali nažalost, ako ovako nastavimo s poljoprivrednom proizvodnjom, bit će sve gore. Kako je velika većina poljoprivrednih površina u Dalmaciji zapuštena, imamo velikih poteškoća s održavanjem niskog raslinja, žbunja i makije, a ovim načinom gospodarenja našim najvećim blagom upravo pridonosimo da se pojavljuju problemi s požarima. Evo, za ilustraciju: godine 1960. broj ovaca je dosezao 1,467 milijuna grla, koza 100.000 grla, a goveda 1,105 milijuna. Brojevi na početku stoljeća su čak bili, po nekim procjenama, i dvostruko veći. Danas, nažalost, imamo svega oko 50.000 ovaca, 10.000 koza, a samo dvjestotinjak tisuća goveda. To su strašno male brojke u odnosu na prijašnja vremena. Sve te životinje upravo drže pod kontrolom raslinje, korov, travu - sve ono suho, lakogoreće bilje koje pospješuje mogućnost pojave velikih požara tijekom ljetnih mjeseci. Prošle godine sam bio na Siciliji i jednostavno je prekrasno vidjeti da je svaki brežuljak, svaka travnata površina iskorištena i svugdje pasu razne životinje. Nigdje se ne vidi zapuštenost, predivno. Prije se uvijek čistilo minimalno 15 metara požarnih puteva između poljoprivrednih parcela, a danas možemo biti sretni ako ima i pet metara čistine. Jedan od razloga za takvo održavanje bilo je upravo omogućavanje kontrole požara koji su mogli buknuti tijekom ljeta. Ali ljudi jednostavno ne razmišljaju, zaboravljaju - a nažalost nema ih više tko podsjećati zašto je bitno da se ti prosto-

ri čistine i dalje održavaju, pa i zašto je bitno ostaviti ih da budu te širine. Naš narod razmišlja “samo ću malo uzeti jer, eto, treba mi”, pa je to malo s vremenom postalo skoro sve. Sada smo dobili mogućnost da koristimo i EU fondove, a ponajviše pritom mislim na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji upravo služi tome da se cjelokupni ruralni kraj pospješi i da se pomogne u njegovu razvoju. Tu je ponajviše bitno da se što više polja naseli životinjama i da one svojim prisustvom obogate kvalitetu našeg tla i naših ruralnih krajeva. Ne trebaju ljudi razmišljati o velikim brojevima; mala stada uz svaku kuću u Lici i Dalmatinskoj zagori su izra-

Uz to, smatram da je krajnje vrijeme da se intenzivnije započne s edukacijom hrvatskih potrošača koji bi trebali prepoznati i znati odakle dolazi hrana koju konzumiraju za svojim stolovima. Bitno je podržavati i kupovati hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj. Još bitnije je da je sirovina iz Hrvatske. Tada stvarno potičemo hrvatsku proizvodnju. Nije dovoljno samo da se nešto preradi u Hrvatskoj, pa da se već time proizvod može nazivati hrvatskim, kao što trenutno zakonodavac dopušta. Pazite na podrijetlo sirovine. Naši proizvodi su trenutačno skuplji zato što je proizvodnja skuplja nego u drugim zemljama, i to ponajviše stoga što druge zemlje imaju mnogo više skrivenih subvencija u proizvodnji nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Kupujući hrvatski proizvod omogućavamo da se očuva ruralni prostor i da ne odu svi živjeti u velike gradove, jer to otvara mnogo više problema nego što se na prvi pogled može i pomisliti. Fascinantno je da Fond ruralnog razvoja omogućava i očuvanje nekih posebnosti i vrijednosti ruralnog područja u našim krajevima, primjerice suhozida po Dalmaciji. Nažalost, još nije bilo mo-

Bitno je podržavati i kupovati hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj. Još bitnije je da je sirovina iz Hrvatske zito bitna. No, problem je i to što nema otkupnih stanica koje bi ljudima omogućile da se bave životinjama, a ne prodajom. I tu opet dolazimo do udruživanja koje je izrazito važno. Moramo educirati naše poljoprivrednike i one koji žele to postati, te ih poticati na spoznaju da se samostalno ne mogu razvijati jednako dobro kao što to mogu udruženi.

gućnosti da se taj novac iz EU fondova osigura za naše vlasnike zemljišta. Poput prisutnosti životinja na pašnjacima ili uređenih čistina pomoću kojih će vatrogasci moći pristupiti ljetnim požarištima, ti suhozidi imaju više vrijednih funkcija: oni su čuvari našega krajolika, baš kao što su značajni dio našeg autohtonog kulturnog naslijeđa.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Akcija “Gost”

Naplaćeno 185.500 kuna kazne Najčešće nepravilnosti su neisticanje obavijesti o podnošenju prigovora potrošača i turista, neisticanje cijena usluga te obavijesti o zabrani usluživanja i dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića maloljetnicima

zabranu pružanja ugostiteljskih usluga jer su one pružane suprotno odobrenju nadležnog ureda. Najčešće nepravilnosti koje su utvrdila 42 turistička inspektora, 111 carinskih službenika te 86 sanitarnih inspektora odnosile su se na neisticanje obavijesti o podnošenju prigovora potrošača i turista, zatim neisticanje cijena usluga, obavijesti o zabrani usluživanja i dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića kao i ostalih pića ili napitaka koji sadrže alkohol maloljetnicima. Osim toga, nepravilnosti su utvrđene kod neizdavanja ili izdavanja netočnog, nečitkog ili nevidljivog računa, a veliki dio povreda propisa otpada na neispunjavanje propisanih minimalnih uvjeta vezanih uz nedostatke u opremljenosti sanitarnih prostorija. (S.P.)

uristički inspektori Ministarstva turizma, carinski službenici Ministarstva financija i sanitarni inspektori Ministarstva zdravlja u zajedničkoj akciji pod nazivom Gost, provedenoj 18. i 19. travnja te 19. i 20. svibnja na prometnim i turističkim lokacijama diljem Hrvatske, u 297 inspekcijska nadzora podnijeli su nadležnim sudovima 44 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka te donijeli četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 7500 kuna. Ujedno su naplatili 104 kazne na mjestu prekršaja u ukupnom iznosi od 185.500 kuna te donijeli 46 upravnih rješenja, od kojih su se njih 43 odnosila na ona kojima je naređeno otklanjanje utvrđenih nedostataka. Preostala tri rješenja odnosila su se na

Grand prix hrvatskom filmu na festivalu u Azerbajdžanu

“Dubrovnik&Time” ponovno najbolji

romotivni film Turističke zajednice grada Dubrovnika pod nazivom Dubrovnik&Time snimljen u produkciji Balduči filma iz Zagreba, nakon samo tri mjeseca od kada je predstavljen javnosti, neprekidno dobiva nagrade. Tako je na nedavno završenom Baku International Film Tourism Festivalu u Azerbajdžanu osvojio nagradu za najbolji film - Grand prix festivala. U konkurenciji za najbolji film

bilo je više od 400 filmova iz 71 države. Producentici filma Spomenki Saragi nagradu je uručio ministar kulture i turizma Azerbajdžana Abdulfas Garayev. To je već šesta nagrada u nizu koju je dobio film Dubrovnik&Time. Naime, na turističkoj burzi ITB u Berlinu u konkurenciji od gotovo 1500 turističkih filmova naš film osvojio je drugo mjesto, a potom je dobio brončanu medalju na festivalu New York Festivals Television&Film Awards. Film

38 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Dubrovnik&Time nagrade je dobio i na NAB showu u Las Vegasu, zatim na festivalu Tourfilm Riga te na festivalu Finisterra u Portugalu gdje je nagrađen s dvije nagrade, i to prvom nagradom u kategoriji Povijesni gradovi te trećom nagradom u kategoriji Destinacija. Inače, festivalu u Azerbajdžanu u kategoriji Commercials drugo mjesto je osvojio još jedan hrvatski turistički film - Share Istria Turističke zajednice Istarske županije. (S.P.)

Na Pagu otvoreno hidroavionsko pristanište

Do Novalje hidroavionom

Povezivanje Splita i Rijeke s Novaljom hidroavionskom vezom rezultat je suradnje Grada Novalje s avioprijevoznikom European Coastal Airlines (ECA), tvrtkom sa sjedištem u Splitu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

lijetanjem hidroaviona iz Splita u Novalju na otoku Pagu proteklog tjedna je svečano otvoreno hidroavionsko pristanište u tom turističkom mjestu. Na taj način je pokrenuta putnička linija hidroavionom koja Novalju svakodnevno povezuje sa Splitom i Rijekom. Let od Splita do Novalje traje 43 minute, a od Rijeke do Novalje samo 23 minute. Taj atraktivni način prijevoza putnika označava novu eru brzog povezivanja kopna i otoka zračnim putem. Povezivanje Splita i Rijeke s Novaljom hidroavionskom vezom rezultat je suradnje Grada Novalje s avioprijevoznikom European Coastal Airlines (ECA), tvrtkom sa sjedištem u Splitu, koja već na taj način povezuje turistička odredišta u našoj zemlji - Jelsu, Korčulu, Dubrovnik, Lastovo, Vela Luku, Zadar, Mali Lošinj, Rab i Pulu te dvije destinacije u Italiji - Anconu i Pescaru. Govoreći o otvaranju pristaništa za hidroavion i pokretanje zračnih linija između Novalje i Splita te Rijeke, Ante Dabo, gradonačelnik Novalje, je rekao kako baš zahvaljujući sve prisutnijim inozemnim zrakoplovnim kompanijama i letovima iz Europe, ali i svijeta, u Hrvatsku stiže sve više turista. “Hidroavionima turisti mogu na najkraći mogući način stići u Novalju, a pritom još uživati u letenju i ljepoti prirode i mora. Ovime se izbjegava i prometna gužva na cestama”, istaknuo je Dabo izrazivši nadu da će i domaći gosti iskušati ovu vrstu putovanja.

Brzi dolazak na odredište

Letovi hidroavionom turističkoj ponudi daju dodanu vrijednost, a novom linijom Novalja je dobila dodatni turistički značaj. Turistima je omogućen brzi dolazak na destinaciju, ali i stanovnici Novalje te cijelog Paga dobili su mogućnost da do nekih odredišta koriste tu liniju. Cijene karata za vožnju hidroavionom su relativno prihvatljive, pa tako karta u jednom smjeru na relaciji Rijeka-Novalja iznosi 349

kuna, a na relaciji Split - Novalja 699 kuna. Iako ECA po svojom standardima leti iz jedne zrakoplovne luke u drugu gdje ima izgrađeno hidroavionsko pristanište, prema potrebi, turiste može preuzeti izravno na aerodromima, što je praktično ako je riječ o gostima koji dolaze zrakoplovima ili čarterima. Inače, takve linije uglavnom koriste turisti bolje platne moći. Prema nekim statističkim podacima, boravak gostiju na nekoj turističkoj destinaciji u zadnje se vrijeme znatno skratio, a dolazak na omiljeno odredište zrakoplovima, posebice low coast kompanijama, čarterima, pa i hidroavionima, sve je omiljeniji među suvremenim turistima.

Hidroavionima turisti mogu na najkraći mogući način stići u Novalju, a pritom još uživati u letenju te ljepoti prirode i mora. Ante Dabo, gradonačelnik Novalje

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA BSA istraživanje

Nelicencirani softver u polovini hrvatskih računala

Direktori IT sektora kažu da ih najviše brine gubitak podataka povezanih s nekim sigurnosnim incidentom piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

orisnici računala u Hrvatskoj i dalje koriste nelicencirani softver u alarmantnim razmjerima, bez obzira na vezu između takvog softvera i cyber

napada. Naime, novo globalno istraživanje softvera Korištenje prilika kroz usklađivanje licence, organizacije BSA | The Software Alliance, pokazuje kako postotak neodgovarajućeg licenciranog softvera na računalima u Hrvatskoj iznosi 51 posto, što je ipak smanjenje od jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu BSA studiju iz 2013. kada je taj postotak iznosio 52 posto. “Kao što izvještaj naglašava, od presudnog značaja za kompanije je da budu svjesne kakav se softver nalazi u njihovu sustavu. Mnogi direktori informatičkih sektora ne znaju u potpunosti koje softvere imaju u svojim sustavima, kao ni jesu li oni legalni”, izjavila je pred-

Samo u 2015. cyber napadi su stvorili troškove veće od 400 milijardi dolara za poslovnu industriju sjednica i glavna izvršna direktorica BSA | The Software Alliancea Viktorija Espinel. Istraživanje, u kojem su anketirani potrošači, IT menadžeri i poslovni PC korisnici, potvrđuje činjenicu da je upotreba nelicenciranog 40 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

softvera još uvijek visoka, kao i da se pojedinci i kompanije igraju vatrom prilikom upotrebe takvog softvera. To je pokazano kroz snažnu povezanost cyber napada i korištenja nelicenciranog softvera. Troškovi borbe protiv malicioznih softvera mogu biti zapanjujuće visoki. Samo u 2015. godini cyber napadi su stvorili troškove za poslovnu industriju u iznosu većem od 400 milijardi dolara.

Presudan razlog

Istraživanje nadalje pokazuje kako 39 posto softvera instaliranog na računalima u svijetu u 2015. nije bilo licencirano na odgovarajući način, što predstavlja skromni pad u odnosu na 43 posto iz prethodnog globalnog BSA istraživanja iz 2013. godine. Čak i u važnim industrijama nelicencirana upotreba softvera je iznenađujuće velika. Tako istraživanje pokazuje da širom svijeta ta stopa iznosi 25 posto u bankarstvu, osiguranjima i sigurnosti. Direktori informatičkih sektora procjenjuju da 15 posto njihovih zaposlenih instalira softver u kompanijskom sustavu bez njihovog znanja. Ali činjenica je da značajno podcjenjuju problem s obzirom na to da gotovo dvostruko više zaposlenih, točnije 26 posto, izjavljuje da instalira neautorizirani softver na kompanijsku mrežu. Unatoč tome, rezultati pokazuju prisustvo svijesti o problemu jer direktori IT sektora kažu da ih najviše brine gubitak podataka povezanih s nekim sigurnosnim incidentom. Također, ističu da je izbjegavanje cyber prijetnji presudan razlog za nabavljanje softvera koji je legalan i potpuno licenciran. Važno je naglasiti kako je regija s najvećom ukupnom stopom nelicenciranog softvera Azija-Pacifik sa 61 posto. Sljedeća po visini stope nelicenciranog softvera su Srednja i Istočna Europa sa 58 posto, pa Bliski Istok i Afrika sa 57 posto. Sjeverna Amerika i dalje ima najnižu stopu od 17 posto. U Zapadnoj Europi ukupna stopa iznosi 28 posto.

Konferencija “Open Source Days 2016”

Otvoreni kod nije samo za entuzijaste Danas čak 95 posto poduzeća koristi otvoreni kod u svom poslovanju, a da mnoga od njih to ni ne znaju, kaže Boris Vrabec iz Gartnera piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

omislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre, otvorio je prvu konferenciju Open Source Days porukom kako se nada da će postati tradicionalna i pozvavši prisutne da razmisle o zvijezdama na današnjem poslovnom nebu poput Googlea, Ubera ili Airbnb-a. “U svakoj od tih tvrtki IT igra vrlo važnu ulogu, a te kompanije donose disrupciju na tržište novim modelom poslovanja. Tradicionalne kompanije sve teže prolaze na tržištu i traže inovacije kako bi prigrlile IT kao konkurentsku prednost. Bitno je da su sve te tvrtke primorane na digitalnu transformaciju kroz nova IT rješenja”, kazao je, dodavši kako u Algebri prate te trendove u kojima svoju značajnu ulogu ima otvoreni kod koji više nije samo za entuzijaste.

Korištenje otvorenog koda ne znači automatski i uštede Boris Vrabec iz Gartnera govorio je o globalnim trendovima otvorenog koda u poduzećima kazavši da danas čak 95 posto poduzeća koristi otvoreni kod u svom poslovanju, a da mnoga od njih to ni ne znaju. “Jedna od posljedica takvog razvoja otvorenog koda jest da dolaze sigurnosni propusti i problemi s kvalitetom kojih uvijek ima i kod standardnih rješenja. Razlog nije nekvaliteta otvorenog koda već to što je ušao u mission critical procese koji su izrazito sigurnosno osjetljivi”, pojasnio je, uz napomenu da treba znati upravljati rizicima kako bi se uspješno poslovalo. Ustvrdio je da otvoreni kod više nije samo sinonim za Linux, već se rješenja temeljena na njemu koriste vrlo široko, barem kao dio gotovih rješenja etabliranih trgovaca. Korištenje otvorenog koda ne

znači automatski i uštede, ali IT zajednica se razvija dijeljenjem znanja pa taj ideološki stav igra poprilično veliku ulogu u njegovom razvoju. Mnogi se na takvu soluciju odlučuju iz etičkih razloga, ali Vrabec poručuje da ne treba biti isključiv, već pametno koristiti obje vrste koda u poslovanju.

Open source rješenja

Prvi dan konferencije bio je obilježen nizom predavanja, a neke od najvažnijih tema koje valja istaknuti su OpenStack platforma te ubrzani razvoj uz OpenShift i DevOps. O konkretnim open source rješenjima govorili su zaposlenici tvrtki koje su ih implementirale: predavači iz tvrtke Buckhill predstavili su upravljanje korisničkim identitetima u oblaku, stručnjaci iz Nimiuma i Ericssona Nikole Tesle svoje su predavanje posvetili sljedećoj generaciji podatkovnih centara, a Emanuel Blagonić govorio je o iskustvima razvoja open source web rješenja za Grad Rijeku, temeljenog na WordPressu. Viziju Microsofta, uključujući i načine na koje Microsoft podupire open source koncept, prezentirao je Tomislav Tipurić iz Microsofta Hrvatska, a Tomislav Nakić Alfirević iz hrvatske tvrtke Amphinicy je govorio o tome kako se open source koristi u svemirskoj tehnologiji. 16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Deloitteov izvještaj

Daleko smo od zacrtanog cilja Dostupnost više vrsta potpora, porezne olakšice i dostupnost kvalificirane radne snage istaknuti su vanjski čimbenici koji utječu na povećanje ulaganja hrvatskih poduzetnika u istraživanje i razvoj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H Sonja Ifković, Deloitte

rvatske tvrtke planiraju povećati razinu ulaganja u istraživanje i razvoj u budućem razdoblju, pokazuje četvrti Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja koji je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Drugim riječima, u ovogodišnjem izvještaju 30 posto tvrtki je odgovorilo da troši više od 10 posto svojih prihoda na istraživanje i razvoj, što je nešto više od nalaza prošlogodišnjeg ispitivanja kada je 21 posto tvrtki u to ulagalo više od 10 posto prihoda. U istraživanju, koje je provedeno tijekom prve polovine 2016., sudjelovalo je 400 tvrtki iz Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke. Iz Hrvatske je sudjelovalo 40 tvrtki, ponajviše onih velikih iz farmaceutske industrije, proizvodnje, energetskog i ICT sektora. Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj, kaže kako se primjećuje pozitivan trend u kratkoročnim i dugoročnim ulaganjima u odnosu na prošlu godinu. “K tomu, bolja je upoznatost s onime što se smatra istraživanjem i razvojem jer je svega tri posto ispitanika odgovorilo kako ne zna koliko je uložilo u to, dok je prošle godine taj postotak iznosio 13 posto. Dakle, hrvatski poduzetnici

bolje shvaćaju što je istraživanje i razvoj”, ističe ona dodajući kako je svega trećina ispitanika upoznata s mogućnostima poticanja I&R-a. “A to je još uvijek nedovoljna razina informiranosti o ovim mogućnostima”, naglasila je.

Intelektualni kapital

Cilj Europske unije je tri posto BDP-a ulagati u aktivnosti istraživanja i razvoja. “Od toga je hrvatski cilj do 2020. uložiti 1,4 posto BDP-a. No, daleko smo od toga jer se Hrvatska sada nalazi na razini od 0,79 posto”, napominje Sonja Ifković. Istraživanjem se htjelo uvidjeti i kojim mjerama se štiti intelektualni kapital i know-how hrvatskih tvrtki. Tako je na pitanja o zaštiti intelektualnog vlasništva čak 75 posto tvrtki odgovorilo kako se od moguće krađe štiti isključivo poslovnom tajnom te je vrlo malo patenata, zaštite autorskih prava i slično. “Broj patenata je čak upola manji u odnosu na zemlje Srednje Europe i dvadesetak puta manji u odnosu na prosjek zemalja članica Europske unije”, kaže ona. Dostupnost više vrsta potpora, porezne olakšice i dostupnost kvalificirane radne snage istaknuti su vanjski čimbenici koji utječu na povećanje ulaganja hrvatskih poduzetnika u istraživanje i razvoj.

znakovi hrvatske kvalitete Kuhinje po mjeri u potpunosti prilagođavamo zahtjevima prostora i željama kupca vezanih uz boje, obradu i vrstu materijala, kvalitetu okova, veličinu i položaj elemenata, te svih funkcionalnih i dekorativnih detalja. Prema zahtjevu kupca izrađujemo kuhinje u svim varijantama (moderne i klasične), izrađene od različitih materijala (iverice, akrila, mediapana i masivnog drveta). Koristimo materijale i okove isključivo renomiranih svjetskih proizvođača.

hrvatska kvaliteta

Kuhinje Akord

42 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Akord d.o.o.

Akord postoji od 1999. godine kao trgovački obrt. Kvalitetnim radom i povoljnom uslugom vrlo brzo stječe ugled u gradu i šire. S vremenom proširuje radni prostor te zapošljava nove radnike, a 2008. godine, uslijed povećanja obujma poslovanja, kako u trgovini, tako i u novootvorenoj proizvodnji, osnovan je i kao društvo s ograničenom odgovornošću. Akord d.o.o. krajem 2011. otvara i svoj prodajno izložbeni salon namještaja, i tako zaokružuje ponudu s proizvodnjom.

Posebice je zanimljiva činjenica kako 25 posto ispitanika nije upoznato s mogućnostima financiranja, tj. potporama i poticajima za I&R. “To je nešto manji postotak u odnosu na prošlogodišnje pokazatelje. Međutim, i dalje smo pri začelju po informiranosti u EU, a iza nas su Rumunjska, Latvija i Slovenija”, ističe Sonja Ifković dodajući kako je 40 posto ispitanika upoznato s potporama, ali ih ne koristi.

Ukidanje olakšice

Novčane potpore koristi 33 posto tvrtki, što pokazuje trend povećanja s obzirom na to da je prema prošlogodišnjem istraživanju broj onih koji su koristili potpore bio 21 posto. Među tvrtkama koje koriste potpore 77 posto ih koristi EU potpore strukturnih i investicijskih fondova, 38 posto tvrtki potpore Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a 31 posto EU potpore koje se dodjeljuju na centralnoj razini (npr. Horizon 2020 i Eurostars). Na ulaganja u I&R u proteklom razdoblju svakako je utjecalo ukidanje istraživačkorazvojne porezne olakšice (umanjenje stope poreza na dobit za opravdane troškove I&Ra) Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta početkom 2015. godine.

No, ohrabruje činjenica da je Europska komisija Hrvatskoj odobrila ključni dokument za I&R - Strategiju pametne specijalizacije (S3) koja je preduvjet za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Hrvatski poduzetnici i znanstvene istraživačke institucije odnedavno se mogu prijaviti za prvi natječaj Ministarstva gospodarstva za istraživanje i razvoj Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, vrijedan 100 milijuna eura, koji bi trebao pridonijeti promjenama rezultata Deloitteovog istraživanja za Hrvatsku u narednim godinama. Inače, kroz Operativni

Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 664 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom I&R-a program Konkurentnost i kohezija Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju ukupno 664 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom I&R-a, a čiji je dio ovaj natječaj.

Baškot je tradicionalni pekarski proizvod tipičnoga okruglog (prstenastog) oblika i specifičnog okusa, koji se više od stoljeća proizvodi duž jadranske obale, a zove se još i bucolaj ili kolač. Baškot se u pekarskom obrtu „Sveti Kuzam“ proizvodi po vlastitomu brižljivo čuvanom receptu i na isti način još od 1968., a može biti tvrd i mekan. Svaki baškot nije savršenoga prstenastog oblika jer ga proizvodi čovjek, a ne stroj, ali je zbog istog razloga, savršenog, nepromijenjenog okusa. Proizveden je s ljubavlju i toplinom dodira za uživanje u okusu.

Baškot Pekarski obrt “Sv.Kuzam”

Pekarski obrt „Sveti Kuzam“ osnovan je 1968. Poznat je i kao „Pekara bez kruha“ jer je osnovna djelatnost bila i ostala proizvodnja baškota. Obrt je tradicijski obiteljski, što je prepoznao Zavod za poslovna istraživanja te mu je 2001. dodijelio priznanje za 34 godine rada. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije dodijelila mu je 2010. godine Povelju za posebne uspjehe u unaprjeđivanju i razvoju obrtništva. Sustav HACCP su uveli 2005.

izvorno hrvatsko

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Najvažnija mreža za istraživanje i razvoj u Bruxellesu

HGK primljen u IGLO je posebice važnom ocijenio inicijativu HGK za osnivanje Centra za industrijski razvoj, kazao je Bruno Lopandić

rvatska gospodarska komora primljena je u članstvo najvažnije briselske mreže za istraživanje i razvoj - IGLO (neformalno udruženje neprofitnih posrednika za istraživanje i razvoj u Bruxellesu). HGK je tako postao prvi hrvatski predstavnik u tom udruženju, a i jedina je gospodarska komora - članica IGLO-a. “Naše aktivnosti na jačanju veza između znanosti i gospodarstva kako bi se poboljšala konkurentnost hrvatskih tvrtki na europskom tržištu, prepoznate su u IGLO-u, kao i naši programi za jačanje istraživanja i razvoja te inovacija”, kazao je zamjenik direktorice predstavništva HGK u Bruxellesu Bruno Lopandić, dodavši kako je IGLO posebice važnom

ocijenio inicijativu HGK za osnivanje CIRAZ-a (Centar za industrijski razvoj), koji Komora osniva s Ministarstvom gospodarstva i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU), uz sufinanciranje EU-a i podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a. Svrha CIRAZ-a upravo je poticanje gospodarskog razvoja konkretnim povezivanjem gospodarstva i znanosti, kroz inovacije, istraživanje i razvoj. “HGK će članstvom u IGLO-u imati pravodobne savjete i informacije o mogućnostima financiranja istraživačkih projekata, olakšati komunikaciju između znanstvene zajednice i europskih institucija te promicati suradnju i razmjenu najbolje prakse”, zaključio je Lopandić.

Inače, cilj IGLO-a je olakšati i poboljšati interakciju, razmjenu informacija i suradnju među članovima, nacionalnim istraživačkim sustavima te europskim institucijama u pitanjima vezanim uz istraživanje i razvoj.

Pametan poslovni potez.

44 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

predstavljamo OPG Romeo Licul, Nedešćina

Kopačke na klin, škare u ruke Volja za radom i ljubav prema vinovoj lozi omogućila je obitelji Licul izradu autohtonog vina istarskog vinogorja. Danas na OPG-u Romeo Licul radi i nekadašnji poznati nogometaš Roberto Paliska, zet Romea Licula

riča obitelji Licul seže u davnu 1850. godinu kada je predak današnjeg vlasnika OPG-a Romeo Licul posadio vinograde u Nedešćini, u dijelu crvene Istre, na mediteranskom tlu i u neposrednoj blizini mora. Od tada do danas, prenošenjem tradicije s koljena na koljeno, očuvalo se obiteljsko naslijeđe Vina Romeo. Obiteljska privrženost te volja za radom kao i ljubav prema vinovoj lozi omogućila je obitelji Licul izradu autohtonog vina istarskog vinogorja. Danas na OPG-u Romeo Licul radi i nekadašnji poznati nogometaš Roberto Paliska, zet Romea Licula. Nakon uspješne nogometne karijere na domaćim i međunarodnim terenima, Paliska se odlučio posvetiti obiteljskoj tradiciji proizvodnje vina. Naime, iako njegov tast i dalje radi u tom obiteljskom biznisu, veliki dio ob-

Težimo inovacijama jer neprekidno želimo poboljšavati kvalitetu vina i njegovu ponudu, kaže Paliska veza oko vinograda i vina preuzeli su Roberto, njegova supruga Mirjana te njihove kćeri Roberta - magistra prehrambene tehnologije, i Antonela, studentica poduzetništva. Njih dvije se posebice bave promocijom ovog OPG-a i brenda Vina Romeo.

Slučajno u vinarstvu

Govoreći o završetku nogometne karijere i počecima rada u vinogradu, Roberto Paliska je rekao kako se u vinogradarstvu i vinarstvu našao slučajno, ali je vrlo brzo zavolio taj posao. “Kako bismo očuvali tu prekrasnu tradiciju proizvodnje vina u obiteljskom okru-

ženju, svakodnevno težimo inovacijama jer neprekidno želimo poboljšavati kvalitetu vina i njegovu ponudu”, rekao je Paliska. Dodao je kako u vinarstvu vlada velika konkurencija jer mnogi istarski, ali i brojni drugi vinari proizvode kvalitetna i vrhunska vina, što zahtijeva dodatne napore u proizvodnji takvih vrsta vina. Na šest hektara vinograda OPG-a Romeo Licul uzgaja se pretežito malvazija, a zatim teran, cabernet sauvignon, chardonnay, muškat i merlot. Na ovogodišnjoj izložbi vina Vinistra, koja se u svibnju održala u Poreču, malvazija i teran OPG-a Romeo Licul dobili su dvije zlatne medalje, a muškat je osvojio srebrnu medalju. Obitelji Licul i Paliska godišnje proizvedu oko 30 hektolitara vina, a osim u njihovoj vinariji ta se vina mogu kušati i u nekim istarskim restoranima i barovima. Uz to, zahvaljujući suradnji s turističkom tvrtkom Valamar, njihova vina plasirana su u Valamarovim hotelima u Rapcu. Osim proizvodnje vina, ove se obitelji bave i turizmom, pa se tako u sklopu OPG-a Romeo Licul nalazi nekoliko apartmana, a trenutno su u fazi izgradnje bazena. Njihovi najbrojniji gosti su Talijani, Nijemci, Austrijanci i domaći gosti iz Zagreba. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

1850. godine posađeni prvi obiteljski vinogradi oko 30 hl vina proizvedu svake godine na 6 ha vlastitih vinograda uzgajaju malvaziju, teran, cabernet sauvignon, chardonnay, muškat i merlot

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Prijeti li gubitak koso Zbog uvedenog viznog režima bosanskohercegovački privrednici tvrde da gube tržište Kosova, no prema podacima Agencije za statistiku BiH u četiri ovogodišnja mjeseca izvoz je povećan za 33,4 posto piše Zdravko Latal latal@privedni.hr

bog viznog režima koji vlada između dvije države, bosanskohercegovački privrednici gube tržište Kosova. Svaki mjesec ti gubici iznose više od dva milijuna eura, priopćeno je na savjetovanju održanom u Privrednoj komori Federacije BiH. Istovremeno, izvoz zemalja regije na Kosovo raste.

Svaki mjesec gubici iznose više od dva milijuna eura, tvrde u Komori Potkraj 2014. godine BiH se po vrijednosti uvoza na Kosovo nalazila na dobrom četvrtom mjestu, krajem prošle godine je već pala na 10., a strahuje se da bi pad izvoza ove godine mo-

gao biti još mnogo veći, ocijenio je predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić. Razlog se krije upravo u viznom režimu, dok su susjedne zemlje koje također nisu priznale državu Kosovo, pa i Srbija, našli modalitete kako unaprijediti promet ljudi i roba. Srbija koja se protivi priznavanju države Kosovo ima vrlo otvorene granice, građani prelaze granicu s osobnim iskaznicima, a Kosovo je za Srbiju jedno od najvažnijih tržišta.

Do podataka preko veze

Gospodarstvenici i građani iz Bosne i Hercegovine su jedini u regiji koji moraju putovati u treće zemlje kako bi u kosovskim veleposlanstvima dobili vize, koje se ne upisuju u putovnice nego na papirnate dokumente. Gospodarstvenici su zatražili od državnih vlasti BiH da što hitnije riješe ove probleme jer će izgubiti unosno tržište. Međutim, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva če-

Inicijativa za dizanje panike

Koliko je konvertibilna

Na ocjenu Centra civilnih incijativa da je konvertabilna marka ugrožena i da polovina demantirajući te netočne i neutemeljene navode

entar civilnih incijativa (CCI) u Bosni i Hercegovini upozorio je javnost da je financijski sustav u zemlji zbog bankarskih afera u tri banke u srpskom entitetu destabiliziran čime je i domaća valuta, konvertibilna marka, prvi put ugrožena. Naime, u CCI-ju tvrde da polovina domaće novčane mase nije konvertibilna. Uz to, alarmantno je stanje javnog duga i budžetskog deficita, koji je dostigao povijesni rekord od 4,3 posto BDP-a. Ove tvrdnje iznesene su prilikom predstavljanja informacije Stanje nacije medi46 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

jima, kojom se daje, kako tvrde u ovoj nevladinoj organizaciji, precizan pregled provedbe Reformske agende, kao i stanje u sektoru javnih financija, javne uprave, vladavine prava, poslovne klime, konkurentnosti, tržišta rada, socijalne i mirovinske politike i utjecaja svega toga na kvalitetu života građana. Na razini države i entiteta, kumulativno promatrano, pozitivni efekti realizirani su u samo 34 posto mjera. Na ocjenu CCI-ja da je konvertabilna marka ugrožena i da polovina novčane mase nije konvertibilna, čime se dovodi u sumnju pokrivenost

vskog tržišta?

tiri mjeseca ove godine trgovanje s Kosovom i dalje bilježi dvoznamenkasti rast. U tom je razdoblju izvoz iz BiH na Kosovo iznosio 46,1 milijun konvertibilnih maraka što je povećanje od 33,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. S Kosova je, pak, uvezeno roba u vrijednosti 4,4 milijuna KM, što je rast od 12,9 posto. Službeno, kad je u pitanju trgovanje BiH

s članicama Cefte, u izvješću Agencije za statistiku BiH nema podataka o trgovanju s Kosovom, ali se do tih podataka ipak može doći preko veze. BiH je u četiri mjeseca ove godine na Kosovo najviše izvozila sirovine od čelika (11,9 milijuna KM) i toplo valjanu žicu (9,3 milijuna KM), a najviše je uvozila sirove kože (1,5 milijuna KM).

marka konvertibilna

a novčane mase nije konvertibilna, oštro je reagirala Centralna banka BiH KM-a, oštro je reagirala Centralna banka BiH (CBBiH) demantirajući netočne i neutemeljene navode CCI-ja. Centralna banka BiH, navodi se u njezinu priopćenju, striktno provodi monetarnu politiku zasnovanu na valutarnom odboru što podrazumijeva da svaka konvertibilna marka koju CBBiH pusti u optjecaj ima puno pokriće u državnim rezervama u skladu sa Zakonom o CBBiH. Prema podacima iz Bilance stanja CBBiH za travanj ove godine, pokriće monetarne pasive u deviznim rezervama iznosi više od 100 posto, točnije 107,35 posto.

CBBiH je ustvrdio da stabilnost domaće valute od njenog utemeljenja nikad nije bila dovedena u pitanje. Kemal Kozarić, bivši guverner CBBiH, a sada član njena Upravnog vijeća, izjavio je medijima da je bankarski sustav u BiH u potpunosti stabilan unatoč trenutnim zbivanjima s nekim bankama. U polemiku o konvertibilnosti konvertibilne marke ponovno se uključio CCI tvrdnjom da je samo 45 posto od ukupne novčane mase konvertibilno u inozemnoj valuti, postavivši pitanje bi li svi građani svoje depozite mogli podići u eurima. (Z.L.)

Svaka marka koju pustimo u optjecaj ima puno pokriće u državnim rezervama, tvrdi CBBiH

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA & REGIJA Slovenska javnost odlučno zahtijeva gradnj

Po ulagače taktikom štapa i mrkve

Svi koji zagovaraju bržu gradnju drugog kolosijeka neprekidno ponavljaju što rade Hrvati na potezu od Zagreba prema Mađarskoj i kako se brzo udvostručuju prometni kapaciteti austrijskih željeznica na području Koruške, u smjeru prema Trstu piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

e zna se čija je bila zamisao da se slovenskog premijera Miru Cerara nedavno u Divači ukrca na teretni vlak i preveze u Kopar starim kolosijekom željezničke pruge uz koji svi zahtijevaju da se izgradi dodatni “drugi tir” čiji bi veći dio, oko 20 kilometara, bio položen u tunele, dok bi ostatak lebdio na stupovima vijadukta. Sat vremena drndanja po staroj pruzi bilo je itekako poučno za premijera. Nakon što je sišao s teretnog vlaka iskreno je priznao da sada s još većim divljenjem gleda na posao željezničkih radnika koji uz ne mali osobni rizik održavaju prugu u takvoj kondiciji da njome

Upozorenja vladi

Prijedlog ekonomista

Ne previše vjerovati troškovnicima

Prugu graditi po modelu cestogradnje

Pojedini slovenski ekonomisti upozoravaju Vladu da bude krajnje oprezna prema prezentiranim troškovnicima za gradnju drugog kolosijeka. Austrijske željeznice, na isto tako zahtjevnom terenu, grade kilometar željezničke pruge desetak milijuna eura jeftinije od kilometra na trasi Divača-Koper. Da nešto nije u redu s iskazanim cjenikom, potvrđuje i projekt gradnje tzv. izvlačnog kolosijeka kojim se propusna moć pruge diže na 15 milijuna tona tereta. Tvrtka koja je pobijedila na natječaju dala je riječ da pomoćni kolosijek može izgraditi za manje od 10 milijuna eura. Projektna dokumentacija, međutim, izbacila je u optjecaj brojku koja znatno premašuje 20 milijuna eura.

Ekonomist Jože P. Damjan već dugo vremena zagovara da se drugi kolosijek pruge Divača-Koper gradi onako kako je država gradila autoceste. On čak predlaže da gradnju vodi DARS, prvi cestar Slovenije, i to stoga što više od 50 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu, pa se njegova zaduženja ne pripisuju javnom državnom dugu. Ako bi izvedba projekta stajala 1,06 milijardi eura, kako je svojedobno izračunao DRI, trošak je moguće rasporediti na prihvatljiv način, tvrdi Damjan. Od EU-a za drugi kolosijek može se dobiti 300 milijuna eura. Glavninu svote za investiciju, 700 milijuna eura, treba tako podijeliti da Luka Koper svake godine izdvoji iz koncesije i dividendi 21,5 milijuna eura. Slovenske željeznice dale bi 0,7 milijuna eura u obliku naknade za korištenje. Preostalih 18,6 milijuna eura godišnje investicijske tranše dala bi država i to od benzinskog centa, za što bi bilo dovoljno 0,32, a u najgorem slučaju 0,62 centa po litri benzina.

48 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

ju “drugog tira” može na dan proći po stotinjak teretnih vlakova i prevesti u godinu dana više od 12 milijuna tona tereta. Premijer nije došao sam u Kopar. Pratila su ga dva ključna ministra – Petar Gašperšič (infrastruktura) i Zdravko Počivalšek (gospodarstvo). Trojka iz teretnog vlaka uputila se u Kopar stišati nezadovoljstvo koje je u međuvremenu preplavilo cijelu Sloveniju. Javnost odlučno zahtijeva gradnju “drugog tira”, a Vlada tvrdi da za to u proračunu nema novca. Vlada uporno dokazuje da u jednadžbi s javnim dugom i proračunskim manjkom ne može naći još po 300 milijuna eura koje bi proračun trebao izdvojiti za drugi kolosijek u dvije godine najintenzivije gradnje. Svi zainteresirani (Luka, lokalna zajednica, Slovenske željeznice, također i veći dio javnosti) uvjereni su da bi proračun ipak trebao iskipati svoj dio novca na trasu dodatnog kolosijeka. Vlada je dugo odolijevala za grudobranom fiskalnog pravila i projekt je stalno gurala u vode javno-privatnog partnerstva. No, sada je i sama morala priznati da je bila u zabludi. Među privatnim ulagačima još se nije našao takav koji bi išao ulagačku sreću po-

tražiti na željeznici za koju se inače zna da uloženo vraća teško i u veoma dugom razdoblju.

JPP više nije aktualan model

Vlada i dalje drži da se državni proračun ne može isprsiti s ulogom od 200 do 300 milijuna eura u dvije godine za važan dio željezničke infrastrukture bez koje je nezamisliv rast prometa preko luke u Kopru. Prošle godine u Kopru su pretovarili 20,7 milijuna tona tereta, a sljedeće godine na tamošnje dokove stiže 23 milijuna tona, a to je promet koji se očekivao tek 2020. godine. Slovenski željezničari tvrde da na postojećoj pruzi (nota bene, izgrađena je 1964. godine i to tako da se saveznim vlastima u Beogradu prodavalo priču o gradnji industrijskog kolosijeka) nastaje prometno zagušenje otprilike na 14 milijuna tona tereta. Ne poveća li se propusna moć dionice Divača-Kopar, teret će potražiti brže obilazne pravce u susjedstvu. Svi koji zagovaraju bržu gradnju drugog kolosijeka neprekidno ponavljaju što rade Hrvati na potezu od Zagreba prema Mađarskoj i kako se brzo udvostručuju prometni kapaciteti au-

Među privatnim ulagačima još se nije našao takav koji bi išao ulagačku sreću potražiti na željeznici strijskih željeznica na području Koruške, u smjeru prema Trstu. Javno-privatno partnerstvo nije više aktualni model za Vladu. Njezini predstavnici dali su znati za boravka u Kopru da će krenuti u potragu za mogućim ulagačima na oprobani način – taktikom štapa i mrkve. Vlada je rekla da je sklona budućim investitorima dati u koncesiju treći, još neizgrađeni mol u Luci Kopar. Predstavnici Luke reagirali su kao da su bosonogi nagazili ježa. Nikakve koncesije drugima ne dolaze u obzir – treći gat je naš, rezolutan je odgovor ljudi u Kopru. Očito, otvara se nova točka sporenja.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: Gospodarski oporavak

Zec još u zlatnoj šumi, ali ražanj je tu Narodna banka Srbije podigla je procjenu gospodarskog rasta Srbije za ovu godinu na 2,3 do 2,5 posto, s ranijih 1,8 posto. Očekujemo da će se rast zasnivati na izvozno orijentiranim sektorima, što jamči stabilnost, naglasila piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs je Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS-a

O Ma koliko bili ohrabrujući rezultati, oni nisu pouzdani u smislu da će se trend rasta nastaviti i u budućnosti.

ptimizam kojim srpski premijer Aleksandar Vučić zrači ponajviše kad je riječ o ekonomskim uspjesima njegove vlade, a koji je dosegao vrhunac izjavom da “Srbiji predstoje zlatne godine”, te da bi “već iduće godine stopa rasta mogla premašiti četiri posto” i da će za neku godinu “Srbija biti najveća u Europi”, mnogo je veći od ocjena i procjena nekih stručnjaka i institucija. Trend rasta je očit, ali ne toliko da bi se već sada mogao označiti održivim na dugi rok jer se temelji prije svega na rastu izvoza i očekivanjima da će vjetrovi sa svjetskog tržišta uvijek puhati u leđa. Ali, da krenemo konkretno. Narodna banka Srbije podigla je prošli tjedan procjenu gospodarskog rasta Srbije za ovu godinu na 2,3 do 2,5 posto, s ranijih 1,8 posto. Guvernerka NBSa Jorgovanka Tabaković, koja se oglasila tim povodom, istaknula je kako vjeruje da će rast BDP-a biti bliži gornjoj nego donjoj brojki, ali da je moguće i da će biti čak i viši od procijenjenog.

Jak izvoz, slaba inflacija Također treba naglasiti da je, i pored određenih pomaka, riječ o veoma skromnim rezultatima, daleko manjeg značaja od onog koji neki žele plasirati u javnost. Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta

Glavni faktor rasta trebao bi biti jaki izvoz. U prvom tromjesečju međugodišnji rast izvoza bio je 13,4 posto što je, kako je ocijenila “izuzetno snažan rast”, a istodobno se i potrošnja oporavlja brže od očekivanog. “U odnosu na početak godine očit je ekonomski oporavak Srbije i to na dugoročno održivoj osnovi. Očekujemo da će se rast zasnivati na izvozno orijentiranim sektorima, što jamči stabilnost”, naglasila je Jorgovanka Tabaković. NBS je izmijenio i druga očekivanja, pa tako sada procjenjuje da će inflacija ostati niska tijekom cijele godine i da će u ciljani inflacijski koridor od 2,5 do 5,5 posto ući tek početkom 2017. godine, kada će se stabilizirati na razini od oko tri posto godišnje. NBS je prethodno procijenio kako će inflacija dostići 2,5 posto već potkraj ove godine.

50 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Sada, međutim, središnja banka procjenjuje da će do kraja 2016. inflacija biti od 1,8 do 2,2 posto, pri čemu će veća brojka biti dostignuta ako bude poskupljenja struje, a niža ako tog poskupljenja neće biti. Inflacija je u travnju iznosila samo 0,4 posto, a Jorgovanka Tabaković napominje da je to najniža razina koja će biti zabilježena ove godine. Fiskalni deficit je u prvom kvartalu smanjen za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje

Kad je riječ o investicijama, tu smo skeptični, ali potrošnja raste i izražena prometom na malo, kaže Ivan Nikolić prošle godine i sada iznosi 1,7 posto, dok je deficit platne bilance prepolovljen i u potpunosti je pokriven direktnim stranim investicijama iako su one pale za tri posto i u prvom kvartalu iznosile su 330 milijuna eura.

Mali signali

Ekonomist Ivan Nikolić, jedan od autora časopisa Mjesečne analize i trendovi, slaže se da su ekonomski podaci za ožujak i prvo tromjesečje ove godine vrlo povoljni te da nema dvojbe o tome da je BDP u prvom kvartalu dodatno skočio i sada je već na godišnjoj razini povećan za 3,5 posto, a značajno raste industrijska proizvodnja. “Kad je riječ o investicijama, tu smo skeptični, ali potrošnja raste i izražena prometom

nantna podrška rastu privrede”, istaknuo je Kovačević.

Na pola puta od 90-ih

na malo. Zanimljivo je i da zarade rastu. To možda nije dobro ili je vrlo čudno da su u ožujku uvelike porasle zarade u javnim poduzećima”, rekao je Nikolić. Što se tiče proračuna, tu su stvari vrlo povoljne i deficit je za prva tri ovogodišnja mjeseca daleko niži nego što je to bilo planirano, rekao je Nikolić, ocijenivši kako je i inflacija također vrlo niska. Ekonomist Miladin Kovačević podsjeća da su iz nekoliko središta globalne privrede tijekom travnja odašiljani opti-

mistični signali što je utjecalo i na Srbiju. “Procjene rasta privrede Europske unije su optimistične. Izgleda da je, konačno, monetarna politika Europske središnje banke usmjerena na ubrzanje rasta, dala rezultate. Slični signali su vidljivi i u drugim točkama globalne ekonomije i njihova realnost je bitna za privredu Srbije. Fiskalna konsolidacija u Srbiji će se nužno nastaviti i tijekom ove i iduće godine, što ograničava mogućnost rasta domaće potražnje, pa će izvoz ostati domi-

Rast izvoza iz Srbije je pretežno uvjetovan dinamikom oporavka privredne aktivnosti u zemljama EU-a, a ona je, pak, uvjetovana dinamikom obnove globalne privredne aktivnosti. Prema najnovijem polugodišnjem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) globalna ekonomija posrće već duže vreme, a razdoblje usporenog rasta je suviše i neočekivano prolongirano iako je predviđeni rast za 2016. godinu 3,2 posto i 3,5 posto za 2017. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić također ukazuje na problem održivosti pozitivnih privrednih kretanja. Iako ohrabruje podatak da industrijska proizvodnja u Srbiji bilježi rast, to još uvijek nije jamstvo da će se taj trend održati i u duljem razdoblju, smatra Savić. Može se dogoditi da je u nekom mjesecu ove godine ostvaren bolji rezultat nego u istom lanjskom mjesecu, no prošlogodišnji rezultat može istodobno biti veoma loš, što automatski umanjuje značaj novoostvarenog. Ma koliko bili ohrabrujući rezultati, oni nisu pouzdani u smislu da će se trend rasta nastaviti i u budućnosti. Također treba naglasiti da je, i pored određenih pomaka, riječ o veoma skromnim rezultatima, daleko manjeg značaja od onog koji neki žele plasirati u javnost. Da je uistinu tako, najbolje govori podatak da je industrijska proizvodnja u Srbiji trenutačno na razini manjoj od 50 posto one ostvarene daleke 1990. godine. Druge zemlje s kojima se Srbija uspoređuje kad je riječ o ekonomskom razvitku su odavno premašile tu razinu, što najbolje govori u kojoj mjeri srpska industrija zaostaje za drugima, upozorava Savić.

Željezara diže BDP

Alkemičari u Smederevu To što je najveći kineski proizvođač Hestil preuzeo Željezaru Smederevo prava je injekcija za gospodarski rast Srbije, ali će početi djelovati tek kada se dostigne puni kapacitet proizvodnje, ocjenjuju analitičari i upozoravaju da na kratak rok to nije dostižan cilj. Realno je očekivati da će Kinezi puni kapacitet rada Željezare ostvariti najkasnije do kraja iduće godine, a onda se može očekivati povećanje srpskog BDP-a za jedan posto. No, to je još uvijek nedovoljno za ozbiljniji rast industrijske proizvodnje i oporavak srpske privrede. Ekonomisti upozoravaju da do pomaka ne može doći na

temelju privrednih aktivnosti samo jednog velikog sustava, nego samo na temelju rada više takvih sustava ili bar većeg broja srednjih tvrtki, a što se ne najavljuje. Samo bi to mogao biti jamac gospodarskog rasta Srbije koji se dugo priželjkuje i s nestrpljenjem iščekuje.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA 1. hrvatska aktuarska konferencija

Aktuari postaju sve važniji Aktuarska struka osobito je dobila na važnosti nakon recentne financijske krize te podizanja svijesti o financijskim rizicima i potrebi za zaštitom potrošača, istaknula je Ksenija Sanjković, predsjednica HAD-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatsko aktuarsko društvo (HAD) prošli je tjedan u Zagrebu prvi put organiziralo Hrvatsku aktuarsku konferenciju Jedina konstanta je promjena. Podsjetimo, aktuari su stručnjaci koji se bave problemima financijske neizvjesnosti i rizika. Pritom njihov posao uključuje analizu podataka iz prošlosti, procjenu postojećih rizika i razvoj modela za projekciju budućih događaja. Najviše aktuara zaposleno je u djelatnosti osiguranja i mirovinskog osiguranja te državnim tijelima nadležnim za nadzor financijskih usluga. Međutim, aktuarske tehnike i znanja koriste se i u drugim područjima. Primjerice, aktuarska analiza demografskih i gospodarskih kretanja nužna je kod dugoročnog planiranja državnih izdataka za troškove obrazovanja, mirovina, zdravstva, transporta... Ksenija Sanjković, predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva, kazala je kako HAD, koji je osnovan 1996., tijekom proteklih 20 godina kontinuirano promiče značaj aktuarske znanosti i struke, kao i uloge osiguranja u suvremenom društvu, što su i glavni ciljevi konferencije. “Aktuarska struka danas postaje sve važnija ne samo u osiguranjima, nego i u bankama, investicijskim fondovima te svugdje gdje su potrebne projekcije budućih financijskih događaja i rizika temeljene na matematičkoj vjerojatnosti i statistici. Osobito je aktuarska struka dobila na važnosti nakon recentne financijske krize te podizanja svijesti o financijskim rizicima i potrebi za zaštitom potrošača”, istaknula je. Odabirom naziva konferencije, dodala je, željelo se ukazati na značajne promjene kojima je aktuarska struka danas izložena počevši od novih tehnologija, preko promjena na financijskim tržištima do

Najviše aktuara zaposleno je u osiguranju i mirovinskom osiguranju te državnim tijelima nadležnim za nadzor financijskih usluga promjena regulative koje nužno dovode do potrebe kontinuiranog profesionalnog usavršavanja aktuara te promjena u programu obrazovanja.

Novim znanjima do opstanka

Gordana Letica, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), istaknula je kako je - s obzirom na dinamično poslovno okruženje u kojem aktuari svakodnevno rade - naziv konferencije vrlo primjeren. “No, svima je jasno da jedino kontinuirano učenje te usvajanje novih znanja i vještina danas osigurava ne samo napredak nego, usudila bih se reći, i opstanak na tržištu”, napomenula je Gordana Letica. Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka,

52 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

kazala je kako društva za osiguranje čine značajan dio hrvatskog financijskog sustava. “Također, oni su nam i institucionalni investitori. Društva za osiguranje velik dio imovine ulažu u državne obveznice”, istaknula je, dodavši kako smatra da država prepoznaje bitnu ulogu osiguranja, baš kao što to čini i porezni sustav. Prema njezinim riječima oblikovanje novih poreznih rješenja je u završnoj fazi. Cilj je, uz pravedniji i konkurentniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija. Pritom je iznimno važna i pravna sigurnost. “Želimo porezni sustav s minimalnim izmjenama, posebice tijekom godine. A onu floskulu da Porezna uprava mora biti partner građanima i poduzetnicima želimo svakako pretočiti u praksu”, zaključila je Ivana Jakir Bajo.

Hrvatska narodna banka

Krediti i dalje u padu

Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, ocjenjuju analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita potkraj travnja iznosila je 266,2 milijarde kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita (za 14,9 milijardi kuna ili 5,3 posto) koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenoga 2012. U travnju je zabilježen i pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini (za 421 milijun kuna ili 0,2 posto), dok su u odnosu na kraj prošle godine oni niži za 8,2 milijarde kuna ili za tri posto. Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji su u travnju zabilježili snažan godišnji pad veći od 10 milijardi kuna ili 7,8 posto (na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već 10. mjesec zaredom). Inače, krediti kućanstvima potkraj travnja su iznosili 118 milijardi kuna uz udio veći od 44 posto u ukupnim kreditima, te su u odnosu na ožujak niži za 348 milijuna kuna (0,3 posto). U odnosu na kraj prošle godine krediti kućanstvima su niži za 6,5 milijardi kuna ili 5,3 posto. Vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem travnja iznosili 88,7 milijardi kuna. Premda su u odnosu na ožujak zabilježili mjesečni rast od 743 milijuna kuna (0,8 posto), oni su na godišnjoj razini niži za 3,7 milijardi kuna odnosno četiri posto (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012. godine). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima veći su za 1,4 milijardu kuna ili 1,6 posto.

Još nema oporavka kreditnog sektora

Treći mjesec zaredom krediti središnjoj državi bilježe pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (u travnju jedan odnosno 2,3 posto). Krajem travnja iznosili su 50,7 milijardi kuna čineći 19 posto udjela u ukupnim kreditima. S obzirom na to da se krajem travnja više od 68 posto

ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,5 odnosno 5,7 posto). Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. U uvjetima padajućih tržišnih kamatnih stopa, potencijalni zajmoprimci očekuju još povoljnije uvjete kreditiranja u budućnosti pa se suzdržavaju od sklapanja novih ugovora čime se produžuje razdoblje snižene potražnje za kreditima. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu, kažu analitičari RBA.

Krediti kućanstvima u travnju su zabilježili godišnji pad veći od 10 milijardi kuna kuna

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Održana konferencija “SOCINNOVETHICS”

Otvara se prva etična banka u Hrvatskoj Način poslovanja etične banke te baza koja je sastavljena po principu zadrugara koji su suvlasnici banke omogućava podršku u projektu i nakon odobrenja sredstava, istaknula je Silvana Vujnović, buduća članica uprave etične banke u Hrvatskoj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a konferenciji SOCINNOVETHICS: Sinergija etičnog financiranja s društvenim i tehnološkim inovacijama, koja se prošloga tjedna u Splitu održala u organizaciji Zadruge za etično financiranje i Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA), okupilo se gotovo 200 sudionika među kojima i stručnjaci iz etičnih banaka niza europskih zemlja. Tom

150 mil kn

temeljni kapital etične banke

420

statusno registriranih klijenata ima Zadruga za etično financiranje

Kriteriji za financiranje nekog projekta su njegova ekonomska održivost, ekološka prihvatljivost i značaj za širu zajednicu prigodom FEBEA je obilježila i 15 godina svojeg poslovanja te održala godišnju skupštinu. Valja napomenuti da je Zadruga za etično financiranje iz Hrvatske, koja je pokrenula osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj, već dvije godine članica tog europskog udruženja.

Nadopuna komercijalnim bankama

etičnih banka postoji u Europi

Buduća članica uprave prve etične banke u Hrvatskoj Silvana Vujnović istaknula je kako je osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj u završnoj fazi te se licenca očekuje do kraja godine. “Kako bismo stigli do konačnog cilja, moramo skupiti 150 milijuna kuna temeljnog

54 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

kapitala. Trenutačno imamo 420 statusno registriranih klijenata te oko 200 onih koji žele postati naši članovi. S tehničke strane pripremili smo sve što je neophodno i spremni smo za početak rada. Naše europske kolege nas stalno i kvalitetno podupiru. Osnivanje ove banke izuzetno je važno jer je u sadašnjoj situaciji, zbog niza razloga i kriterija, teško doći do sredstava za financiranje kod postojećih komercijalnih banaka. Način poslovanja etične banke te baza koja je sastavljena po principu zadrugara koji su suvlasnici banke omogućava podršku u projektu i nakon odobrenja sredstava. Kad je riječ o komercijalnim bankama, mi im nismo konkurencija nego nadopuna njihovom poslovanju. Imamo svoju tržišnu nišu i financirat ćemo one projekte koje komercijalne banke nisu prepoznale, pa ih nisu mogle ili, možda, htjele financirati. Financirat ćemo start-up projekte, razne inovacije te one poduzetnike koje treba pratiti i savjetovati pri provedbi njihovih projekata. Nije dovoljno samo odobriti novac nego je klijentu često potrebno pružiti potporu pri realizaciji njegovog projekta. Mi imamo stručnjake za te projekte u svojoj zadruzi”, istaknula je Silvana Vujnović. Prema njezinim riječima, da bi se postalo klijentom banke, najprije se treba postati član Zadruge za etično poslovanje, a samim time i vlasnik. “Naši klijenti mogu biti fizičke i pravne osobe, dakle svi oni koji udovoljavaju našim kriterijima. Tri osnovna kriterija za financiranje su: ekonomska održivost projekata, njegova ekološka prihvatljivost te njegovo značenje za širu zajednicu, odnosno društveni značaj projekata. Inače, etične banke imaju samo oko jedan posto nenaplaćenih plasmana što se može zahvaliti podršci projekta na način na koji mi radimo”, kaže Silvana Vujnović.

Europska iskustva i značaj

U Europi postoji 28 etičnih banka i one su udružene u FEBEA-u. FEBEA okuplja više od 60.000 članova iz više od 20 zemalja. Prva hrvatska etična banka, iako još nije registrirana, članica je ovog udruženja već dvije godine preko Zadruge za etično poslovanje. Fabio Salvato, predsjednik Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka, istaknuo je da će se kamatna stopa u etičnoj banci u Hr-

Važna je činjenica da se etičnim bankarstvom potiče socijalno poduzetništvo, istaknuo je Fabio Salvato vatskoj kretati između nula do četiri posto, a važna je činjenica da se etičnim bankarstvom potiče socijalno poduzetništvo. U Hrvatskoj postoji velika prilika za uspjeh etične banke jer je Zadruga za etično financiranje koja osniva prvu etičnu banku u Hrvatskoj članica FEBEA-e čije će članice na razne načine pružiti potporu prvoj etičnoj banci u Hrvatskoj. Ovdje je riječ o socijalnom poduzetništvu odnosno socijalnoj dimenziji u financijskom sektoru, dodao je Salvato. On je naglasio kako poslovanje etičnih banaka raste po godišnjoj stopi od 20 posto. “I komercijalne i etične banke ostvaruju profit, a razlikuje nas način na koji ulažemo

profit. Kod etičnih banaka se najveći dio profita reinvestira. Težište nije stavljeno na financije nego na realnu ekonomiju, što znači da podržavamo lokalnu domaću proizvodnju. Ne kreditiramo kupnju automobila nego kreditiramo projekte koji su od važnosti za lokalnu zajednicu ili državu i dugoročno su značajni”, pojasnio je Salvato.

Zajednički rad na projektima

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov ocijenio je kako je projekt osnivanja etične banke vrlo važan jer, osim značaja u financijskom sektoru, zalaže se za etične odnose u društvu. Transparentnost i otvorenost prema klijentima, odnosno građanima, je ono što za razliku od klasičnog bankarstva danas nudi etično bankarstvo. Zbog toga Vlada i želi poduprijeti ovakvu inicijativu. Osnivanje etične banke bit će korisno svima koji se žele uključiti u poduzetnički sektor. Pogotovo je važna činjenica da su u postotku rizici plasmana kredita kod etičnih banaka manji nego kod komercijalnih banaka. Ova inicijativa ima jako nizak postotak plasmana rizičnih kredita, upravo zato što se prati ulaganje i što svaki projekt dobiva svog mentora, rekao je Petrov, ističući da etično bankarstvo ima veliki utjecaj na razvoj lokalnih zajednica pa je i dio strategija za društveni razvoj Europske unije. Zamjenik ministra financija Saša Drezgić smatra da je aktiviranje prve etične banke u Hrvatskoj važan i neophodan projekt te da etično financiranje ne bi trebalo zvati alternativnim nego standardnim modelom financiranja. “U slučaju etičnog bankarstva banka, korisnik i stručnjaci Zadruge za etično poslovanje zajednički rade na projektima, dok je kod klasičnih banaka koje su u svojevrsnoj krizi rizik prebačen na korisnike”, istaknuo je Drezgić.

Ne kreditiramo kupnju automobila nego projekte koji su od važnosti za lokalnu zajednicu ili državu i dugoročno su značajni.

Fabio Salvato, predsjednik FEBEA-e

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Viaduktu posao od oko 145 milijuna kuna

Viadukt, Građevinsko poduzeće Krk i Zagorje gradnja gradit će dionicu brze ceste PopovecMarija Bistrica-Zabok, u vrijednosti 144,7 milijuna kuna bez PDV-a, jer je njihova ponuda u postupku javne nabave izabrana kao najpovoljnija. Ove tvrtke izabrale su Hrvatske ceste za gradnju dionice brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok sa spojem na Breznički Hum i to dionice Zlatar Bistrica-Andraševec, faza III. i faza VI., duljine 6,5 kilometara.

Savjet HNB-a: Nastavlja se gospodarski rast Savjet HNB-a razmotrio je najnovije gospodarske i novčane pokazatelje, te su prihvatili Godišnje izvješće o prošlogodišnjem radu središnje banke te razmotrili izvješće o radu Hrvatskog novčarskog zavoda u 2015. godini. U prvom kvartalu 2016. realni BDP porastao je za 0,6 posto u odnosu na prethodni, čemu je pridonio rast domaće potražnje, dok je izvoz stagnirao. Pokazatelji za početak drugog tromjesečja ukazuju na nastavak rasta BDP-a. Monetarna politika zadržala je ekspanzivan karakter, a gotovinski fiskalni podaci ukazuju na nastavak fiskalne konsolidacije u prvom tromjesečju 2016.

Još uvijek iznimno visoka ponuda viškova U prošlom tjednu bila je smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve koja je uobičajena svake druge srijede u mjesecu te je započelo novo razdoblje održavanja. Unatoč tome, na novčanom tržištu nije bilo promjene u odnosu ponude i potražnje novca. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je neznatna, a višak ponude dominira duže vrijeme. Održana redovita obrnuta repo aukcija središnje banke s datumom namire prošle srijede na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 100 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Iako se radi o skromnom iznosu, iznos obratne repo aukcije bio je za 20 milijuna kuna viši nego na pretprošlotjednoj aukciji. Visoka likvidnost sustava dodatno je ojačana isplatom redovnih mjesečnih mirovina. Održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva

financija na kojoj je, umjesto planiranih 600, izdano 402 milijuna trezorskih zapisa u kunama čime je ukupan saldo trezorskih zapisa smanjen za 384 milijuna kuna. Prinos na trezorske zapise ostao je 0,95 posto. Ovaj tjedan nema dospijeća trezorskih zapisa pa za sada nije najavljena aukcija. Kao što smo spomenuli, početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve nije se odrazio na porast potražnje depozitnih institucija za kratkoročnim pozajmicama. S druge strane ponuda viškova i dalje je iznimno visoka uz kamatne stope na vrlo niskim razinama bez izgleda za bilo kakvim promjenama. Ovakve okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u idućem razdoblju budući da se ne očekuje nikakva promjena na financijskom tržištu koja bi potaknula snažniju potražnju za kratkoročnim pozajmicama. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

300

200

100

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

30.5.-3.6.2016.

500

pon.

uto.

6.6.-10.6.2016.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na euro, franak i dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za jedan posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,5 posto, a u

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,937061

CAD kanadski dolar

5,233999

EUR

JPY japanski jen (100) 6,244846 CHF švicarski franak

6,912339

GBP britanska funta

9,629701

USD američki dolar

6,669801

EUR euro Izvor: HNB

7,527537 primjena od 11.6.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

odnosu na švicarski franak također je oslabjela i to za 2,1 posto. Tako je euro prošli tjedan zaključio na 7,52 kune, američki dolar na 6,66 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,91 kuni. 7,600 7,575

USD

6,68 6,66

CHF

7,00 6,95

7,550

6,64

6,90

7,525

6,62

6,85

7,500

6,60

6,80

7,475

6,58

6,75

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

vijesti Međunarodno tržište kapitala HTP Korčula: Od prodaje državnih dionica 26 milijuna kuna

I dalje oprez na svjetskim tržištima kapitala Na svjetskim burzama pred kraj prošlog tjedna cijene dionica su blago pale jer nema značajnijih vijesti koje bi potaknule tržišta. Azijske ulagače zabrinuo je pad cijena dionica na Wall Streetu, i to nakon nekoliko dana rasta, zbog pritisaka na financijski i energetski sektor. Dionice su u financijskom sektoru pod pritiskom jer je malo vjerojatno da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope prije jeseni. Na europskim burzama cijene dionica kliznule su na niže uslijed tvrdokornih zabrinutosti na političkom planu. Ulagači su suzdržani jer se bliži referendum o izlasku ili ostanku Velike Britanije u Europskoj uniji. “Ulagači se plaše ‘brexita’, s obzirom na to da ankete ukazuju na mogućnost izlaska Britanije iz EU-a. U takvoj situaciji jednostavno ne možete kupovati rizičniju imovinu”, komentirao je direktor Pine Bridge Investmentsa Tatsushi Maeno. Energetski sektor, a posebno onaj rudarski, i dalje je pod pritiskom jer su nakon višednevnog rasta cijene nafte, kako se bližio kraj prošlog tjedna, ponovno pale.

6350 6300

18020

FTSE 100

18000

6250

17980

6200

17960

6150

17940

6100

17920

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6. 5000 4980

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6. 4550

NASDAQ

4500

4960

4450

4940

4400

4920

4350

4900

4300

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6. 10300 10200

Dow Jones

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6. 17000

DAX

16900

10100

CAC40

NIKKEI 225

16800

10000

16700

9900

16600

9800

16500

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

Mirovinski fondovi

fond

datum

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

vrijednost (kn)

Blagi pad vrijednosti

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 220,0840 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad za 0,09 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 115,7058 bodova i također predstavlja pad od 0,1 posto. Mirex C je krajem prošlog tjedna iznosio 112,3431 bod, te je zabilježio neznatan rast od 0,04 posto.

MIREX A

09.06. 115,70580

AZ - A Erste Plavi - A PBZ CO - A

MIREX - tjedni

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A -0,0257

1,37

09.06. 116,72360

0,0907

2,28

09.06. 113,93100

-0,0959

1,04

09.06. 116,81030

-0,1533

1,63

Raiffeisen OMF - A 09.06. 114,21100

-0,1419

-0,24 0,75

kategorija B MIREX B

09.06. 220,08400

0,0232

AZ - B

09.06. 225,33740

0,0527

1,30

Erste Plavi - B

09.06. 226,14850

0,0065

0,88

PBZ CO - B

09.06. 200,44650

-0,0136

-0,27

0,1%

Raiffeisen OMF - B 09.06. 220,89000

0,0065

0,40

0,0%

kategorija C MIREX C

09.06. 112,34310

0,0886

2,20

AZ - C

09.06. 109,95570

0,1066

2,55

-0,2%

Erste Plavi - C

09.06. 112,18820

0,1176

2,79

-0,3%

PBZ CO - C

09.06. 111,86830

0,0727

1,96

Raiffeisen OMF - C 09.06. 115,32460

0,0690

1,81

-0,1%

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

09.06. 211,70450

-0,0441

0,6%

AZ Profit

09.06. 248,71460

-0,0337

-1,24

0,4%

Croatia osiguranje 09.06. 149,75510

-0,0140

-0,10

0,2%

AZ Benefit

09.06. 233,78040

0,0731

1,78

0,0%

Erste Plavi Expert 09.06. 187,23220

-0,0543

1,01

Erste Plavi Protect 09.06. 185,70620

0,1010

1,92

0,8%

-0,2% 9.5.

16.5.

24.5.

1.6.

9.6.

-0,34

Na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi prodano je 11 paketa državnih dionica hotelijerske tvrtke HTP Korčula za gotovo 26 milijuna kuna. Najviše, šest paketa kupljeno je preko člana-kupca PBZ-a za oko 14 milijuna kuna, a pet paketa za nešto manje od 12 milijuna kuna preko Erste banke. CERP i DAB do održavanja dražbe su u vlasništvu imali 25,3 posto dionica u HTP Korčuli, dok je većinski vlasnik, sa 57,2 dionice bila tvrtka Dalmacija hoteli.

Erste banka ponudila Reenova+ program EBRD-a Erste banka u sklopu programa Reenova+ EBRD-a ponudila je potrošačke EKO kredite namijenjene poticanju ulaganja u stambenu energetsku učinkovitost građana. EBRD provodi programe energetske učinkovitosti u 24 zemlje, pri čemu je u te programe, ukupne vrijednosti veće od četiri milijarde eura, uključeno više od 100 financijskih institucija. Erste banka je za manja ulaganja u energetsko opremanje doma ponudila Mini EKO potrošačke kredite do maksimalno 2000 eura te EKO potrošačke kredite za ulaganja do 30.000 eura.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Održana glavna skupština Ine

Ina - Industrija nafte održala je svoju redovnu glavnu skupštinu gdje se odlučilo da će se iznos gubitka za 2015. godinu od 1.202.448.637,19 kuna pokriti zadržanom dobiti u iznosu od 892.554.494,78 kuna, a ostatak iznosa od 309.894.142,41 kune pokrit će se korištenjem zakonskih rezervi. Također, dana je razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu 2015. godinu.

Uljanik gradi brodove za Kazahstan

Uljanik Grupa s kazahstanskom tvrtkom Kazahstan Temir Žoly potpisala je ugovor za izgradnju dvaju trajekata u Kazahstanu, od kojih će jedan biti isporučen 2017., a drugi 2018. godine. Uljanik je i s kazahstanskom tvrtkom JSC KTZ Express potpisao ugovor o gradnji broda za prijevoz željezničkih vagona, ukupne nosivosti 5250 tona odnosno 54 vagona. Dužina broda iznosit će 155 metara, a širina 17,5 metara. Pokretat će ga dva dizelska motora, svaki snage 2040 kW, s kojima će brod postizati 14,5 čvorova brzine plovidbe. Rok isporuke je krajem 2017. godine.

Ključni indeksi pali drugi tjedan zaredom 0,54 posto te prošlotjedno trgovanje zaključio ispod psihološke granice od 1.700 bodova, na 1.694,96 bodova. Crobex10 je pao za 0,22 posto na 989,18 bodova. Sektorski indeksi su završili u rasponu od 1,79 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do rasta od 1,25 posto koliko je porastao CROBEXnutris. Obveznički indeksi tjedan su zaključili padom, CROBIS je umanjen za 0,31 posto, a CROBIStr za 0,21 posto. Najlikvidnije izdanje je HT sa sakupljenih 4,2 milijuna kuna, a cijena mu je porasla za 0,13 posto na 140,49 ZAGREBAČKA BURZA kuna. Dionica Valamar Riviere trgoTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE vana je u iznosu od 3,6 milijuna kuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 464.353.629,07 kn i bilježi pad od 1,03 posto, na 23,95 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 33.249.174,78 kn kuna. Treći najlikvidniji Viro tjedan index zadnja vrijednost tjedna promjena je zaključio porastom od 7,69 posto CROBEX 1.694,9600 -0,54% to jest cijenom od 280 kuna, a skuCROBEX10 989,1800 -0,22% pio je promet od 2,3 milijuna kuna. CROBIS 107,0845 -0,31% Porast cijene dionice bilježi osam od CROBIStr 150,6101 -0,21% 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik je Pevec, drugi tjedan zaredom, s uveTop 10 tjedna zadnja ćanjem cijene od 15,41 posto na 153,51 promet po prometu promjena cijena kunu, a tom dionicom protrgovano je +0,13% 140,49 4.170.392,06 HT d.d. 763.000 kuna. Sedma najlikvidnija -1,03% 23,95 3.642.849,99 Valamar Riviera d.d. Tehnika bilježi rast od osam posto na +7,69% 280,00 2.343.178,18 Viro tvornica šecera d.d. cijenu od 270 kuna, a sakupila je ne+1,67% 1.028,91 1.206.882,97 Ericsson Nikola Tesla d.d. što više od milijun kuna. Slijedi treći +0,20% 9.870,00 1.118.459,90 Ledo d.d. najlikvidniji Viro s rastom od 7,69 po-2,90% 670,00 1.052.779,66 Koncar - elektroind. d.d. +8,00% 270,00 1.026.057,73 sto, a zatim povlašteno izdanje Adris Tehnika d.d. +0,46% 816,71 997.972,52 Atlantic grupa d.d. Grupe kojem je cijena dionice porasla +3,02% 399,20 766.443,80 Adris grupa d. d. - pov. za 3,02 posto na 399,20 kuna, a na +15,41% 153,51 763.168,80 Pevec d.d. trgovanju je sakupio 766.000 kuna. Četvrti po likvidnosti Ericsson NT 10 dionica tjedna zadnja tjedan je zaključio cijenom od 1028,91 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kune odnosno porastom od 1,67 po+34,29% 154,30 10.704,00 Turbos WTI nafta long P sto, a trgovan je u iznosu od 1,2 mili+33,36% 159,90 23.755,90 Turbos WTI nafta short I juna kuna. Atlantic Grupa sakupila je +32,85% 110,00 17.727,25 Turbos DAX short S gotovo milijun kuna i zabilježila po+24,60% 77,50 51.776,80 Turbos DAX short U rast od 0,46 posto na cijenu od 816,71 +20,02% 60,01 900,15 Hotel Medena d.d. kune. Ledu je cijena uvećana za 0,20 +17,09% 70,50 104.675,10 Termes grupa d.d. +16,73% 6,28 6.280,00 posto na 9870 kuna, a sakupljeni Turbos H. HUB N. GAS l. F +16,11% 25,22 12.995,50 Turbos srebro long C promet iznosio je 1,1 milijun kuna. +15,41% 153,51 763.168,80 Pevec d.d. Cijena je rasla još najlikvidnijem +15,00% 18,40 18.850,00 Turbos E-mini S&P 500 l. K HT-u za 0,13 posto. Gubitnik tjedna je Končar EI s cjenovnim padom od 10 dionica tjedna zadnja 2,90 posto na 670 kuna, a trgovan promet s najvećim padom cijene promjena cijena je u iznosu od 1,1 milijun kuna. -44,73% 46,90 11.725,00 Turbos € bund fut short L [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -20,69% 14,64 4.879,00 Turbos srebro short (

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili osjetno aktivni nego tjedan ranije. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je nešto više od 17 milijuna kuna što predstavlja 51 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih osam je izdanja tjedan završilo s rastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od 15,41 posto rasta do 2,9 posto pada. Ključni indeksi pali su drugi tjedan zaredom. Crobex je sa 1.704,14 bodova pao za

Turbos WTI nafta short N Terra firma d.d. Turbos DAX long Q Turbos WTI nafta short M Turbos WTI nafta short K Turbos DAX long F Turbos zlato short 7 Slatinska banka d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

-20,68%

25,70

-20,00%

80,00

254.200,80 9.280,00

-19,30%

71,10

70.609,02

-17,49%

57,10

23.665,70

-15,73%

98,60

12.206,10

-15,70%

150,90

21.442,50

-15,02%

55,00

2.200,00

-14,91%

48,50

39.915,50

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Opet izabran Hrvoje krstulović

Većina fondova u zelenom Protekloga tjedna od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova porast su zabilježila 53 fonda, pad 24. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom nalazi se šest dioničkih, te po dva mješovita i posebna fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od rasta 2,81 do pada od jedan posto. Od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 16. Porastom od 2,81 posto KD Nova Europa postao je dobitnik tjedna. Porast bilježe tri od sedam posebnih fondova. Najznačajnije je porastao Raiffeisen Harmonic, za 1,55 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 10, a najznačajnije je, za 0,54 posto, vrijednost uvećana fondovima You Invest Balanced i

You Invest Active. Od 10 obvezničkih fondova poraslo ih je sedam. Capital One zabilježio je rast od 0,19 posto. Poraslo je 17 od 19 novčanih fondova, a Erste Euro-Money bilježi tjedan bez postotne promjene. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi KD Nova Europa od 4,30 posto. Mješovite predvodi ZB global kojem je vrijednost uvećana za 3,85 posto. Erste Adriatic Bond s rastom od 3,37 posto prvi je među obvezničkim fondovima. Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu Locusta Cash za 0,53 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 2.6.2016. do 9.6.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,4722 HI-growth € 11,0569 ZB euroaktiv € 130,1144 ZB trend $ 154,3968 Capital Breeder kn 85,5705 KD Prvi izbor kn 13,3722 Ilirika Europa € 114,9000 PBZ Equity fond € 10,4367 HPB Dionički kn 102,8071 Erste Adriatic Equity € 86,0500 Neta Global Developed kn 84,8852 ZB aktiv kn 112,3602 Capital Two € 90,7818 Ilirika Azijski tigar € 44,6254 Platinum Global Opportunity $ 14,4362 KD Nova Europa kn 5,1743 OTP indeksni kn 40,2847 Platinum Blue Chip € 98,1841 Neta Frontier kn 459,5802 OTP Meridian 20 € 89,2541 A1 kn 85,7700 Alpen.Special Opportunity kn 147,5324 Neta New Europe kn 61,5569 Ilirika BRIC € 69,6455 Crobex10 kn 94,8947 KD Energija kn 8,0251 ZB BRIC+ € 82,9872 Allianz Equity € 143,3603 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,5700 Raiffeisen Harmonic € 101,9900 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,9400 ZB Future 2025 € 96,7362 ZB Future 2030 € 94,5409 ZB Future 2040 € 94,2187 ZB Future 2055 € 94,3396 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 165,3562 PBZ Global fond € 14,3922 HI-balanced € 12,8273

tjedna promjena [%]

0,38 -0,79 -1,00 0,04 0,11 -0,70 -0,58 0,61 -0,21 0,10 -0,56 -0,06 -0,24 1,16 0,32 2,81 0,08 -0,74 0,14 0,20 -0,07 -0,55 0,37 0,67 -0,17 2,23 1,51 0,29 0,74 1,55 0,47 -0,38 -0,56 -0,74 -0,72 0,04 -0,25 -0,61

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 122,3267 HPB Global kn 94,2560 OTP uravnoteženi kn 102,3542 Allianz Portfolio kn 154,0504 Smart Equity € 102,1433 PBZ Conservative 10 fond € 108,0255 You Invest Active € 98,1200 You Invest Balanced € 99,8600 You Invest Solid € 100,7000 Smart Equity II € 96,8807 PBZ Flexible 30 fond € 99,8803 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,9283 HI-conservative € 14,2416 Raiffeisen Bonds € 173,5400 PBZ Bond fond € 127,1637 Capital One € 208,1164 HPB Obveznički € 156,3294 Neta Emerging Bond kn 80,6508 Erste Adriatic Bond € 117,0500 Raiffeisen Classic € 104,3300 PBZ Short term bond fond kn 101,2587 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3080 ZB plus kn 175,5224 ZB europlus € 150,5994 PBZ Euro Novčani € 139,2541 Raiffeisen Cash kn 157,6400 Erste Money kn 151,4300 HI-cash kn 152,2455 PBZ Dollar fond $ 131,7061 HPB Novčani kn 143,6358 OTP novčani fond kn 133,2002 Money One kn 129,6173 Allianz Cash kn 118,4345 Erste Euro-Money € 115,8500 Auctor Cash kn 110,7830 Raiffeisen euroCash € 105,8200 HPB Euronovčani € 106,3302 Locusta Cash kn 1355,9123 Neta MultiCash kn 107,9158 OTP euro novčani € 102,8249

-0,13 0,14 0,52 0,04 0,03 0,07 0,54 0,54 0,50 0,44 -0,07

naziv(fond)

valuta

0,02 0,02 0,10 0,13 0,19 0,10 -0,15 -0,19 0,04 -0,05 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 -0,01 0,00

Na izbornoj sjednici Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predsjednik Uprave ZB Investa Hrvoje Krstulović ponovno je izabran za predsjednika Udruženja. “Ove godine naše udruženje postaje punopravni član Europskog udruženja društava za upravljanje te ćemo tako biti još bliži aktualnostima u sektoru investicijskih fondova u Europi i svijetu. I dalje ćemo se truditi da u suradnji s Hanfom, Ministarstvom financija i ostalim sudionicima financijskog tržišta unapređujemo naš proizvod i uslugu prema našim ulagateljima”, istaknuo je Krstulović.

Igor Fišer na čelu udruženja faktoring društava HGK

Na izbornoj sjednici Udruženja faktoring društava HGK za predsjednika je izabran Igor Fišer, predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa. “Iako pozdravljamo donošenje Zakona o faktoringu, radit ćemo na njegovim izmjenama. Također ćemo raditi na jačanju faktoringa u Hrvatskoj i dizanju svijesti o njegovim prednostima”, kazao je Fišer.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Jerry Weissman

Na vatrenoj liniji Mate

U proljeće 1968. godine živote Štefana, Daniela i Pala iz temelja mijenjaju događaji u Čehoslovačkoj. Kroz njihovu vizuru, pratimo atmosferu toga proljeća, neočekivana zbivanja te prevratničke političke događaje praćene grmljavinom tenkova. Fokusirajući se na unutarnje, emocionalne doživljaje autentičnih povijesnih događaja, Baláž je stvorio roman ispunjen snažnim emocijama, a koji je ujedno i suptilna psihološka studija likova čiji se intimni, emocionalni, kao i društvenopolitički stavovi formiraju uz stvarnost političkog prevrata u pozadini.

Onnepalu Tonu

Pogranični teritorij V.B.Z.

Još jedna uspješnica svjetski poznatog autora Jerryja Weissmana. Autor se u knjizi koristi uvjerljivim primjerima i pokazuje kako savršeno samouvjereno odgovoriti na pitanja. Otkriva kako izbjeći defanzivan stav, izbjegavanje odgovora na pitanje ili svadljivost, budući da su sve to stvari koje su već mnogima uništile karijeru i mogu vas koštati kredibiliteta. Naučit ćete kako kontrolirati razgovor s neprijateljski nastrojenom osobom: kako kontrolirati pitanje, publiku, vrijeme i, najvažnije, kako kontrolirati samoga sebe. Anton Baláž

Samo jedno proljeće Hena Com

Ispripovijedan u obliku niza pisama upućenih osobi nazvanoj Angelo, ovaj roman iznosi potresnu ispovijest mladog čovjeka koji je napustio svoju domovinu, zemlju smještenu na istoku Europe, kako bi pronašao sreću na Zapadu, u Parizu. No tamo se njegove iluzije rasplinjuju, jer “sve su se zemlje pretvorile u avetinjske pustinje ruševina kojima stada nomada tumaraju od jednog središta interesa do drugog”, a intimna ispovijest o razočarenju postupno prelazi u priču o potrazi za vlastitim identitetom, ali i ispovijed o počinjenom zločinu.

60 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Natalija Avtonomova

Spoznaja i prevođenje Disput

Postariji bračni par ustrijeljen je u svome stanu u štokholmskoj četvrti Odenplan. Čini se da je muškarac oduzeo život supruzi, a potom i sebi… Imigrant Ali je pobjegao iz zaraćenog Iraka i nada se budućnosti u Švedskoj, a njegovi dobročinitelji traže vraćanje usluge. U Bangkoku mladu Šveđanku traži tajlandska policija, a ona kreće u potragu za osobom koja pokušava izbrisati svaki trag njezina postojanja. Fredrika Bergman i njezini kolege iz istražiteljskog tima Alexa Rechta primaju se istrage dvostrukog ubojstva na Odenplanu...

Autor: Firuz & Erdo

Kravica Šarica Profil Knjiga

Knjiga je rezultat autoričina 40-godišnjeg rada na području spoznajne filozofije. Djelo se bavi teorijom prevođenja, dokazujući da je u današnje vrijeme prevođenje ne samo lingvistički nego i filozofski problem. Polazeći od uvida da je prevođenje antropološka konstanta ljudskog bića i uvjet mogućnosti spoznaje u humanističkim znanostima, autorica mnogobrojne tematske niti ove knjige skuplja u glavnu tezu, prema kojoj je prevođenje filozofski problem sa svim praktičnim i teorijskim posljedicama koje odatle proizlaze. Kristina Ohlsson

Tratinčice Naklada Ljevak

Imati šare, biti smeđe boje, ili možda čak i plave, uopće nije važno jer svatko je lijep na svoj način, a ponekad je baš fora biti drugačiji od svih. No, biti ohol i rugati se nekome zbog toga kako izgleda, e to je važno – nikada ne raditi! Uz kravice Šaricu i Slatkicu doznajte kako postoje puno važnije stvari od toga tko je kakve boje, budite spremni oprostiti ružne riječi i cijenite prijateljstvo više od svega. Ove slikovnice potiču na promišljanje o prihvaćanju različitosti, dobroti, prijateljstvu, iskrenosti...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 mi-

limetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181. Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gorda-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Izrada registra zaštićenih brojeva

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti nabavlja registar zaštićenih brojeva. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. lipnja. Provođenje informiranja javnosti i vidljivosti projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Varkom, komunalno poduzeće iz Varaždina treba provođenje informiranja javnosti i vidljivosti projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždin što podrazumijeva izradu: internet stranice, izjave za javnost i konferencije za medije, događa-

na Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333. Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com. Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961.

ja za informiranje i edukaciju i publikacije, naljepnice za vozila i opremu, fotografija i audiovizualne produkcije. Projekt se financira sredstvima EU fondova. Procijenjena vrijednost je 1,3 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda 12. srpnja. Čišćenje autobusa i poslovnih prostora

Libertas - Dubrovnik nabavlja usluge unutrašnjeg čišćenja i sanitacije autobusa i čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 950.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

Regija

Sanacija centralne kuhinje

Javna ustanova Djeca Sarajeva nabavlja radove na sana-

ciji centralne kuhinje. Procijenjena vrijednost nabave je 105.000 KM konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 23. lipnja. Vozila i strojevi

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja putnička, teretna i specijalna vozila, radne strojeve i prikolice. Procijenjena vrijednost nabave je 4,6 milijuna KM. Rok dostave ponuda je 12. srpnja. Zaštitarske usluge

13. jul plantaže u Podgorici nabavljaju usluge osiguranja, stražarske i čuvarske usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 1. srpnja.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se staja, poslovni prostori, šuma... Industrijske zgrade i dvorište ukupne površine 3923 metra četvorna prodaju se u Rijeci za 4.994.734 kune. Uz ponudu ponuđač je obvezan dostaviti izvod iz nadležnog sudskog registra ili obrtnog registra, a fizička osoba presliku potvrde o osobnom identifikacijskom broju, te potvrdu o uplaćenoj jamčevini. Ponude za kupnju dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine) Hotmeyer d.o.o. u stečaju – Ne otvarati!¨” na adresu: PSC d.o.o., Kružna 6, 51000 Rijeka. Rok za prikupljanje ponuda je 15. lipnja. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/5143 463. Jamčevina od 10 posto uplaćuje se na transakcijski račun stečajnoga dužnika: IBAN: HR 9224840081107243120 kod Raiffeisen banka, uz opis plaćanja: jamčevina u predmetu St-

226/14, te uz upis OIB-a ponuditelja u pozivu na broj odobrenja. Prodaje se poslovni prostor tvrtke u stečaju Kemoboje plus u Sisku, površine 504,43 metra četvorna, za 1.631.083 kune. Dražba će se održati 15. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Sve porezne obveze i troškove snosi kupac. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na broj 01/6152 555. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu otvorenog kod HPB-a, na broj: HR9223900011300000460, poziv na broj 05-522-15 i dokaz o tome predoče sucu prije početka dražbe ili prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Prodaje se kolektivna stambena zgrada i dvorište u Puli površine 1348 metara če-

62 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

tvornih za 8.156.610 kuna. Rok za podnošenje ponude je 16. lipnja zaključno do 18 sati u uredu javnog bilježnika Marine Sablić Dorčić, Ciottina 5, 51000 Rijeka. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/5420 635. Jamčevina iznosi 407.830,50 kuna. Prodaje se šuma površine 781 metar četvorni za 1.493.118,90 kuna u Sesvetama. Dražba će se održati 20. lipnja u 14 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba br. 91/II. (ulična zgrada). Razgledavanje je moguće uz dogovor na broj 01/4647 218. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje do 17. lipnja uplate osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Kuća s dvorištem površine 2557,19 metara četvornih prodaje se za 2.675.653,34 kune u Čakovcu. Dražba će se održati 21. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta daju jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu IBAN HR8423900011300000701, poziv na br. 3258-12. Izgrađena staja za 100 muznih krava površine 14.768 metara četvornih prodaje se za 2.900.000 kuna u Vođincima. Dražba će se održati 21. lipnja u 12.30 na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg Bana J. Šokčevića 17, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti na IBAN Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, broj HR4823900011300001155, s pozivom na broj odobrenja 1132-16. Više poslovnih prostora površine 4399,7 metara četvornih prodaje se za 34.100.000 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 21. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 84/II. Nekretnine se ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/311 312. Osoba koja valjano želi pristupiti dražbi kao ponuditelj mora uplatiti na depozitni račun Suda broj IBAN: HR9223900011300000460, poziv na broj 05 6252015, iznos od 3.410.000 kuna do 19. lipnja te dokaz o uplati dostaviti na spis.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Elektromehanička oprema Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna objavljuje natječaj za nabavu elektromehaničke opreme. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Ul. Stalowa 7-9, Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Dariusz Książczyk, Godzikowice, Poland, dariusz.ksiazczyk@was.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Farmaceutski proizvodi Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona Ściślewska, 77-200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Savjetovanje i razvoj IT sustava Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske objavilo je natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Rok za dostavu ponuda je 28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://docs.solidalapok.hu. Naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske, Belügyminisztérium, Támogatás-koordinációs Közbeszerzési Projektiroda József Attila utca 2–4, Budapest, Mađarska.

Usluge u IT sektoru Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Oborová zdravotní pojišťovna zaměstnanců bank, pojišťoven a stavebnictví, 47114321, Roškotova 1225/1, MT Legal s.r.o., advokátní kancelář, Karoliny Světlé 25, 110 00 Praha 1 140 21, Praha 4, Češka, vz@mt-legal.com. Više podataka o nadmetanju na http://www.e-zakazky.cz/ Profil-Zadavatele/01d47fe3-916b-4869-bc75c097dc0eefe1. Transformatorska stanica

Rumunjska nacionalna tvrtka za distribuciju električne energije Transelectrica SA (Compania Nationala de Transport al Energiei Electrice Transelectrica SA) objavila je poziv za javni natječaj za izvršenje radova na obnovi/modernizaciji transformatorske stanice (izrada, nabava opreme i usluge projektiranja) 400/110/20 kV Domnesti (Županija Ilfov). Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a više podataka o nadmetanju može se naći na www.e-licitatie.ro. Mrežna sigurnost NIBIO, Norsk institutt for bioøkonomi (Norveški institut bioekonomskog istraživanja) traži sustav za mrežnu sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, 1086 Oslo, Norway. support@mercell.com, http://permalink.mercell.com/59209642.aspx. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Deloitteov pregled financija u nogometu: europsko nogometno tržište 2014./15.

Prihodi premašili 22 milijarde eura

Premier liga povećala je prihod za tri posto te je s ukupno ostvarenim prihodom od 4,4 milijarde eura potvrdila status vodeće lige po prihodima u svijetu

uropsko nogometno tržište u sezoni 2014./15. premašilo je 22 milijarde eura prihoda, zahvaljujući porastu prihoda klubova liga petice (engleske Premier lige, njemačke Bundeslige, španjolske Primere, talijanske Serie A i francuske Lige 1) koji zajedno čine 54 posto ukupnih prihoda nogometnog tržišta, navodi se u Deloitteovom Godišnjem pregledu financija u nogometu 2016. “Još jedna godina rasta prihoda četiriju vodećih europskih liga dokaz je nastavka intere-

64 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

sa televizijskih kuća i komercijalnih partnera da se povezuju s elitnim klubovima zbog njihove globalne vidljivosti i sposobnosti privlačenja velikog broja ljudi”, kazao je Dan Jones, partner u Deloitteovom Odjelu za analizu sportskog poslovanja. Jones je također uvjeren u daljnji rast. “Svaka od liga petice u iduće dvije sezone ulazi u novi ciklus ugovora o TV pravima, tako da je za očekivati da će na europskom nogometnom tržištu u sezoni 2016./17. vjerojatno biti ostvareno više od 25 milijardi eura prihoda”, kaže on.

Thierry Henry ambasador Booking.com-a Booking.com, vodeća svjetska stranica za online rezervaciju hotela i drugih vrsta smještaja, objavila je da je svjetski poznati nogometaš Thierry Henry imenovan za službenog ambasadora tvrtke za sportsko ljeto 2016. godine. S obzirom na energiju i uzbuđenje zbog predstojećih sportskih poslastica u Francuskoj i Rio de Janeiru, ovo ljeto nudi jedinstvenu priliku za Booking.com i Henryja da inspiriraju putnike da istraže strast za sportom i iskoriste to kao motivaciju za otkrivanje svijeta kroz putovanja. “Ljubav prema nogometu pružila mi je svijet na dlanu”, kaže Henry. “Želimo potaknuti maštu svojih gostiju i ponuditi im mogućnosti o kojima možda prije nisu razmišljali, a Thierry je savršena osoba koja će nam pomoći da promoviramo i ostvarimo tu misiju. Posebice ovoga ljeta kada imamo toliko fantastičnih sportskih događanja”, ističe Pepijn Rijvers, direktor marketinga u Booking.com-u.

Talijanski prvoligaši

Premier liga povećala je prihod za tri posto (88 milijuna funti) te je s ukupno ostvarenim prihodom od 4,4 milijarde eura potvrdila status vodeće lige po prihodima u svijetu. Premier liga vodeća je u svijetu u svim trima kategorijama prihoda, pretekavši tako Bundesligu koja je u sezoni 2014./15. bila na poziciji vodeće po komercijalnim prihodima. Bundesliga je sa svojih devet godina uzastopnog rasta prihoda očuvala poziciju druge najveće lige po prihodima u Europi, zabilježivši porast prihoda od pet posto (117 milijuna eura) odnosno na 2,4 milijarde eura. Rast je većim dijelom potaknut sponzorskim i komercijalnim ugovorima iz kojih Bundesliga ostvaruje 48 posto svojih ukupnih prihoda.

Izdaci za plaće u pet najvećih europskih liga porasli su za 10 posto i iznosili više od 7,4 milijarde eura Zahvaljujući rastu prihoda u svim trima kategorijama klubovi španjolske Primere ostvarili su rast prihoda od šest posto (120 milijuna eura) i dostigli 2,1 milijardu eura u sezoni 2014./15. Prelazak na skupnu prodaju prava prijenosa znatno je povisio prihode klubova, te je vjerojatno da će Primera preteći Bundesligu i zauzeti drugo mjesto nakon što budu poznati

Jägermeister s hrvatskom zastavom Mast-Jägermeister SE, proizvođač najpoznatijeg biljnog likera na svijetu, svoje posebno izdanje Jägermeister boce odlučio je posvetiti ovogodišnjem Europskom nogometnom prvenstvu koje se od 10. lipnja do 10. srpnja održava u Francuskoj. Riječ je o prvom posebnom dizajnu boce na tržištu alkoholnih pića koja umjesto standardne etikete ima vizuale zastava, u ovom slučaju 24 zemlje sudionice EURO-a 2016. Tako će se boce od 0,7 litara Jägermeistera s hrvatskom zastavom, u ediciji od 20.000 komada, naći početkom prvenstva na policama svih bolje opremljenih domaćih prodavaonica, i to po istoj cijeni kao i regularna boca.

financijski rezultati sezone 2015./16. godine. Iza petpostotnog rasta ukupnih prihoda klubova talijanske Serije A (odnosno rast za 92 milijuna eura) na 1,8 milijardi eura u sezoni 2014./15. kriju se znatni pomaci u financijskim rezultatima svih talijanskih prvoligaša. Ukupno gledano, šest najvećih talijanskih klubova zabilježilo je rast prihoda od tek šest milijuna eura, što predstavlja sedam posto od ukupnog rasta prihoda, za razliku od rasta prihoda drugih 14 klubova od 86 milijuna eura.

Izdaci za plaće

Ukupni prihod francuske Lige 1 smanjio se u sezoni 2014./15. za 80 milijuna eura (pet posto) na 1,4 milijarde eura, najvećim dijelom zbog pada prihoda od sponzorstva u AS Monacu od 124 milijuna eura. Optimističniju sliku pružaju prihodi po utakmici koji su porasli za 21 milijun eura (15 posto) zahvaljujući nizu velikih investicijskih zahvata na stadionima kojima je kapacitet u prosjeku porastao za 22.329 gledatelja, što je najveći zabilježeni porast u zadnjih desetak godina. Ukupni izdaci za plaće u pet najvećih europskih liga porasli su u sezoni 2014./15. za 10 posto i iznosili više od 7,4 milijarde eura. Osim Serije A, drugih pet najvećih liga ostvarilo je omjer troškova plaća i prihoda ispod praga od 70 posto koji UEFA koristi kao kriterij u praćenju financijske održivosti klubova (omjer Bundeslige je 52 posto, Premier Lige 61 posto, La Lige 63 posto, Lige 1 67 posto i Serije A 72 posto). Troškovi plaća klubova Premier lige porasli su u sezoni 2014./15. na 2,7 milijardi eura (tj. za sedam posto), što je više od kombiniranog ukupnog troška Bundeslige i La Lige. (B.O.)

Svaka od liga petice u iduće dvije sezone ulazi u novi ciklus ugovora o TV pravima, tako da je za

očekivati da će na europskom nogometnom tržištu u sezoni 2016./17. vjerojatno biti ostvareno više od 25 milijardi eura prihoda. Dan Jones, Odjel za analizu sportskog poslovanja, Deloitte

16. lipnja 2016. | broj 3932 | Privredni vjesnik | 65

Modna dizajnerica Ana Bogdan predstavlja kolekciju “Picture in motion”

Inspirirana Davidom Bowiejem

Naglasak na ramenima, pruge, grafički uzorci i detalji te simboli munje i zvijezde po kojima je Ziggy Stardust ostao prepoznatljiv, samo su neki od elemenata provučenih kroz ovu rock chic kolekciju

alentirana splitska dizajnerica Ana Bogdan, nakon uspješnog nastupa na BIPA Fashion.hr-u za aktualnu kolekciju Picture in motion predstavlja kampanju inspiriranu velikim umjetnikom. Rad Davida Bowieja nepresušan je izvor inspiracije, a mlada dizajnerica upravo je u njegovom izričaju pronašla nit vodilju svoje kolekcije za proljeće/ljeto. Naglasak na ramenima, pruge, grafički uzorci i detalji, asimetrične haljine s golim ramenom, te simboli munje i zvijezde po kojima je Ziggy Stardust ostao prepoznatljiv, samo su neki od elemenata koji su diskretno i ne prenaglašeno provučeni kroz ovu rock chic kolekciju. Dozu ženstvenosti kolekciji daju boje i motivi s kojima se dizajnerica poigrala, prevladavaju pastelne nijanse plave i roze u kombinacijama s bijelom i crnom, a poseban pečat cijeloj kolekciji daju ručno rađeni detalji i oslikavanje materijala. Lepršavi materijali u kombinaciji s mrežastim tkaninama ostavljaju eklektičan dojam mlade urbane buntovnice. Od materijala Ana Bogdan je koristila pamuk, čipku, mikrofibru, viskozu i mješavinu drugih materijala. Vizuali koji ilustriraju kolekciju prate buntovnički stav mlade dizajnerice, a krov nebodera pokazao se kao savršena kulisa za snimanje kampanje koja je zaokružila ovu ljetnu priču. Fotografije potpisuje Ivan Gudić, dok je zaštitno lice kampanje Marija Car iz agencije Immortal Model Management. Za make-up je zaslužna Matija Marin.

n Poseba ekciji l o k t a peč čno daju ru etalji d i n e đ ra vanje i oslika ala materij

Vizuali koji ilustriraju kolekciju prate buntovnički stav mlade dizajnerice

66 | Privredni vjesnik | broj 3932 | 16. lipnja 2016.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.