Pv 3933

| jadransko-jonske komore | turizam | regija | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

20. lipnja 2016., godina LXIII, broj 3933

Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela

I prijatelji i konkurencija Zajedničkim nastupom do manjih troškova i bogatije ponude

intervju

Darko Horvat

ministar poduzetništva i obrta u tehničkoj vladi

tema tjedna

Poslovanje po županijama

Eurochambres

Godišnja skupština prvi put u Hrvatskoj

sadržaj

3933 / 20. lipnja 2016.

16

tema tjedna 6

Prednjači Grad Zagreb Poslovanje gospodarskih subjekata po hrvatskim županijama u 2015.

12

Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta u tehničkoj vladi Siguran sam da će se ostvariti nekoliko poreznih učinaka kojima će se olakšati poslovanje hrvatskih poduzetnika, kaže ministar Horvat

intervju

luksuzni hoteli

64

16

I prijatelji i konkurencija Grupacija luksuznih hotela osnovana u sklopu Udruženja hotelijera pri HKG-u

Nenad Nizić, predsjednik Grupacije Moramo dovesti velike hotelske lance

Eurochambres u Zagrebu

Goga Majerić jedna je od najboljih hrvatskih osobnih trenerica

26

Weber: Ne smijemo dopustiti podjele Godišnja skupština Udruženja europskih trgovinskih i industrijskih komora prvi put se održala u Hrvatskoj

34

Iz poduzetničke avanture do ugledne tvrtke Kako se Lipapromet od male obiteljske tvrtke prometnuo u jednog od vodećih veletrgovaca

priča s razlogom

hrwwwatska 40 Nove tehnologije u građevini i arhitekturi

Generativni dizajn, 3D printeri i robotizacija samo su neke od tehnologija koje mijenjaju dosadašnji način rada

svijet financija

12

52

U Puli 67 poduzetnika na 1000 radno sposobnih U 10 hrvatskih gradova sjedište imaju 57.033 poduzetnika koji su ostvarili 417,9 milijardi kuna prihoda te 11,08 milijardi kuna neto dobiti

64

Svima nama treba FisKultura Vježbe za prezaposlene ljude koji previše sjede

b&l

Darko Horvat privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Mihaela Balić

Sve više se traži usluga konzultanta Mogu reći da je financijska pismenost malih i srednjih poduzetnika sve veća te da nam poduzetnici uglavnom dolaze pripremljeni. Znaju što im treba i što mogu dobiti

N

Mihaela Balić, predsjednica Uprave tvrtke Bomis, Split

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

eću ništa novo reći ako kažem da u Hrvatskoj vlada veliki interes za usluge savjetnika prilikom izrade EU projekta te da raste interes malih i srednjih tvrtki za takvu vrstu usluge. Uporedo s tim, male i srednje tvrtke imaju određeni respekt prema davateljima tih usluga te se brinu mogu li izabrati kvalitetnog konzultanta.

Bomis je tvrtka koja se bavi prijavom projekata i pisanjem investicijskih studija, te savjetovanjem klijenata o alternativnim načinama financiranja. Poslove i klijente uglavnom dobivamo na osnovi preporuke klijenata kojima smo već izradili projekt i dokumentaciju.

Te preporuke su nam dragocjene jer tako uglavnom i dobivamo poslove. Primjera radi, nakon uspješno odrađenog projekta za tvrtku Kotač iz Splita za povlačenje sredstava za informatizaciju, većina partnera ove tvrtke iskazala je interes za suradnju. Pojavio se i problem da odjedanput nemamo dovoljno kapaciteta za preuzimanje svih tih projekata, tako da uskoro planiramo i novo zapošljavanje. U našem poslu postoji i taj rizik - nekad nam se javi mnogo tvrtki zainteresiranih za naše usluge, tako da ih sve ne možemo primiti, a u nekim razdobljima ima praznog hoda.

Za sve to vrijeme troškovi našeg poslovanja su gotovo jednaki. Zato je ključno planiranje te oprezno i plansko preuzimanje projekata.

Kada mali i srednji poduzetnici traže pouzdanog i kvalitetnog poslovnog savjetnika odnosno konzultanta, osim preporuka njihovih kolega važno im je i to što smo članice Zajednice poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uvjet za članstvo u ovoj Zajednici svakako su reference, tako da to može biti orijentir poduzetnicima pri izboru konzultanta. Poduzetnici pri izboru konzultanta trebaju imati na umu da će kvalitetan poslovni savjetnik vrlo brzo prepoznati ima li projekt kojim namjeravaju aplicirati za povlačenje sredstava iz EU fondova izgleda za prolazak na natječaju. Tako će kvalitetan poslovni savjetnik ukazati poduzetniku na trenutačno stanje, te se neće uzalud trošiti ni novac ni energija, niti vrijeme. Mi smo poduzetnicima više puta u startu kazali da im projekt zbog

4 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

određenog razloga ne može proći, kako bi taj razlog uklonili i javili se na naredni natječaj te uspješno povukli sredstva. Poslovni savjetnik mora biti u svakom trenutku fokusiran na klijenta te znati što mu u određenom trenutku treba kako bi mogao ispuniti uvjete i zadovoljiti kriterije. Za postizanje te razine usluge morate biti educirani i angažirani, što iziskuje puno učenja, obrazovanja i iskustva. Nakon

Uvjet za članstvo u Zajednici pri HGK-u su reference, tako da to može biti orijentir poduzetnicima pri izboru konzultanta što započnemo rad na projektu, kroz svakodnevnu komunikaciju gradi se čvrst poslovni odnos, pa nas klijent i nakon dovršetka projekta želi angažirati i za ostale projekte koje želi pokrenuti.

Nakon što mali i srednji poduzetnik prođe na natječaju i budu mu odobrena sredstva, slijedi isto tako zahtjevan dio, a to je provođenje projekta, pri čemu svaka radnja mora biti u skladu s projektom te se za svaki trošak mora imati račun. I tu, naravno, poduzetnici koriste naše usluge.

Kvalitetan poslovni savjetnik mora biti na usluzi korisniku, imati ogromno znanje i biti educiran. Uz to mora imati kvalitetnu komunikaciju i s klijentima i s državnim institucijama.

Mogu reći da je financijska pismenost malih i srednjih poduzetnika sve veća te da nam poduzetnici uglavnom dolaze pripremljeni.

Znaju što im treba i što mogu dobiti. Mi smo vodili različite vrste projekata za poduzetnike, ali vodimo i projekt iz Socijalnog fonda za Nezavisni sindikat Hrvatskih autocesta.

BROJKE, BROJKE

Industrijska proizvodnja travanj 2016. u usporedbi s ožujkom 2016. ukupna industrijska proizvodnja bilježi pad za

2,9%

travanj 2016. u usporedbi s travnjem 2015. ukupna industrijska proizvodnja bilježi rast za

4,9%

Mjesečna usporedba

Godišnja usporedba

u travnju 2016. u odnosu na ožujak 2016.:

travanj 2016. u odnosu na travanj 2015.:

energija manja za 8,4% kapitalni proizvodi manji za 6,1% intermedijarni proizvodi veći za 1,4% netrajni proizvodi za široku potrošnju veći za 0,7% trajni proizvodi za široku potrošnju veći za 0,5%

intermedijarni proizvodi veći za 8,2% netrajni proizvodi za široku potrošnju veći za 6,7% kapitalni proizvodi veći za 5,1% trajni proizvodi za široku potrošnju veći za 0,6% energija manja za 3,2%

broj zaposlenih u industriji u travnju 2016. veći je za 0,2% u usporedbi s ožujkom 2016., a u usporedbi s travnjem 2015. manji je za 0,3% ukupna proizvodnost rada u industriji veća je za 7,5% u razdoblju od siječnja do travnja 2016. u usporedbi s istim razdobljem 2015.

Godišnja usporedba

proizvodnost rada kapitalnih proizvoda veća za 11,2% u netrajnim proizvodima za široku potrošnju veća za 9,2% u intermedijarnim proizvodima veća za 7,6% u energiji veća za 3,7% u trajnim proizvodima za široku potrošnju manja je za 4,4% Izvor: DSZ

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 5

Tema TJedna Poslovanje gospodarskih subjekata po hrvatskim

Prednjači Grad Zagreb U županijskim središtima smješteno je 59,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. Tvrtke registrirane u njima ostvaruju 72,1 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, zapošljavaju 65,2 posto ukupno zaposlenih, dok u neto dobiti sudjeluju sa 69,5 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H 639,6 mlrd kn

ukupni prihodi 106.569 poduzetnika u 2015.

617

mlrd kuna njihovi lanjski rashodi

rvatski poduzetnici, njih 106.569 koji su poslovali u 2015. godini, sjedišta svojih tvrtki koncentrirali su upravo u središtima hrvatskih županija, pokazala je analiza Financijske agencije o poslovanju poduzetnika po županijama u prošloj godini. Također, vidljivo je da samo u dvije županije djeluje više od 10.000 poduzetnika: u Splitsko-dalmatinskoj županiji 11.957 poduzetnika, a u Gradu Zagrebu njih 35.089. Dakle u županijskim središtima smješteno je 59,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. Tvrtke registirane u njima ostvaruju 72,1 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, zapošljavaju 65,2 posto ukupno zaposlenih, dok u neto dobiti sudjeluju sa 69,5 posto.

Kako bismo dobili ukupnu sliku, pogledajmo Finine podatke o poslovanju svih poduzetnika u 2015. Njih 106.569 imali su 838.584 zaposlena što je 29.204 zaposlena više u odnosu na 2014. godinu. Oni su ostvarili ukupne prihode od 639,6 milijardi kuna, rashode od 617 milijardi kuna te 17,1 milijardu kuna neto dobiti. Dobit razdoblja od 35,9 milijardi kuna lani je ostvarilo je 68.611 poduzetnika ili 64,4 posto, dok je gubitak razdoblja od 18,8 milijardi kuna iskazalo 37.958 poduzetnika ili 35,6 posto. Od 639,6 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 115,3 milijarde ostvarene su prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 10,2 posto više na godišnjoj razini.

Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 15.385 poduzetnika ili 14,4 posto, kupljeno je robe u vrijednosti 104,5 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 10,8 milijardi kuna.

Promatrano na razini županija, poduzetnici Istarske županije u 2015. godini ostvarili su najveći rast dobiti u odnosu na 2014. godinu, 267,4 posto, a slijede poduzetnici Primorsko-goranske županije s rastom od 218,8 posto, Šibensko-

6 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

kninske županije sa 115,9 posto, Krapinsko-zagorske sa 115,7 posto te Zagrebačke županije s rastom dobiti od 104,7 posto.

Rangiraju li se županijska središta po broju poduzetnika, broju zaposlenih te prihodima i neto dobiti/gubitku, Zagreb je i dalje prvi Vidljive županijske razlike

Broj poduzetnika, broj zaposlenih te ukupan prihod promatrano po gradovima koji su ujedno i sjedišta županija, očekivano je najveći u Gradu Zagrebu koji istodobno ima i status županije.

Slijedi ga Split, sjedište Splitsko-dalmatinske županije koja je po kriteriju broja poduzetnika, zaposlenih i ukupnom prihodu na drugom mjestu, a po neto dobiti na 12. Rijeka je treće rangirano županijsko središte po broju poduzetnika i po broju zaposlenih kod poduzetnika po ukupnom prihodu i po neto dobiti.

U sjedištima županija, dakle, ukupno je registriran 63.381 poduzetnik, a s obzirom na to da je samo u Zagrebu 35.089 poduzetnika, proizlazi da Zagreb ima više poduzetnika nego sva drustr. 10 ga županijska središta.

županijama u 2015.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Hrvatske županije i svijet

6.529

15.371

8.361 800

Izvor: HGK

9.436

34.763

60.070 1.960

PRIMORSKOGORANSKA ŽUPANIJA

Primorsko-goranska županija ima BDP približno kao cijela Crna Gora, po ekonomskoj snazi 155. zemlja svijeta, a ostvaruje ga s približno upola manjim brojem stanovnika.

KARLOVAČKA ŽUPANIJA Karlovačka županija ima BDP približno kao Solomonski otoci, prema ekonomskoj snazi 174. država svijeta (od ukupno 190 zemalja prema podacima MMF-a) te približno pet puta manji broj stanovnika.

10.128

18.378

566

43.975

47.988 1.931

1.829

3.202 22.643

KRAPINSKO -ZAGORSKA 38.182 ŽUPANIJA

1.840

Krapinsko-zagorska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Španjolska u svijetu, dok Zagrebačka županija ima je udio stanovništva te nešto manji udio BDP-a županije od 3,1 posto u Hrvatskoj od udjela znatno veći od 0,6 posto Japana u svijetu, 5,7 koliki je španjolski udio u posto prema 6,5 posto, svjetskom stanovništvu. dok je udio stanovništva daleko veći, 7,4 posto u odnosu na 1,8 posto Japana.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

915

VARAŽDI ŽUPANIJA

Varaždinska žu približno kao S stanovnika te ž

GRAD ZAGREB Zagreb ima gotovo dvostruko veći BDP i broj stanovnika od Malte, prema ekonomskoj snazi najslabije članice EU-a.

35.089 328.040 330.102 17.673

ISTARSKA ŽUPANIJA Istarska županija ima BDP približno kao Maldivi, 161. država prema ekonomskoj snazi, a pritom Maldivi imaju 1,7 puta više stanovnika.

9.552

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

1.819

Ličko-senjska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Mađarska u EU, dok je udio stanovništva nešto manji, 1,2 posto u Hrvatskoj u odnosu na 1,9 posto Mađarske u EU.

30.746

16.147

46.092 3.556 703 4.017

106.569 639.648 838.584 35.926

republika hrvatska

1.856 106

ZADARSKA ŽUPANIJA

legenda: broj poduzetnika

broj zaposlenih

ukupan prihod, u mil. HRK

8 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Zadarska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Brazil u svijetu, dok je udio stanovništva nešto veći, četiri posto u Hrvatskoj u odnosu na 2,8 posto Brazila u svijetu.

dobit razdoblja nakon oporezivanja, u mil. HRK

Šibensko-kninska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Meksiko u svjetskom BDP-u, dok je udio stanovništva od 2,6 posto u Hrvatskoj veći u odnosu na 1,8 posto Meksika u svijetu.

3.597 12.548

2.052

5.381

21.095

11.570

300

825

2.626

12.074

25.316

641

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Međimurska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Australija u svjetskom BDP-u, dok je udio stanovništva u Hrvatskoj od 2,7 posto znatno veći u odnosu na 0,3 posto Australije u svijetu.

1.467

9.572

15.211

597

NSKA A

panija ima BDP an Marino, dok je broj upanije pet puta veći.

605.703 25.652

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Koprivničko-križevačka županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Austrija u EU, dok je udio stanovništva u Hrvatskoj nešto veći i čini 2,7 posto u odnosu na 1,7 posto Austrije u EU.

1.629

7.225

881

3.470

14.073

241

7.197

146

37.475

Bjelovarsko-bilogorska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Danska u EU, dok je udio stanovništva u Hrvatskoj od 2,8 posto znatno veći u odnosu na 1,1 posto Danske u EU.

Virovitičko-podravska županija ima udjele BDP-a i stanovništva u Hrvatskoj približno kao Grčka u EU.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Brodsko-posavska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj gotovo kao Kanada u svjetskom BDP-u, dok je udio stanovništva u Hrvatskoj od 3,7 posto osjetno veći u odnosu na 0,5 posto Kanade u svijetu.

9.298 11.957 40.559

3.472

7.957

135

70.498 2.665

Osječko-baranjska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj nešto veći od udjela Njemačke u svjetskom BDP-u, 5,6 posto u odnosu na 4,9 posto, dok je udio stanovništva znatno veći, 7,1 posto u odnosu na 1,1 posto Njemačke.

BRODSKOPOSAVSKA ŽUPANIJA

Požeško-slavonska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Rumunjska u EU, dok je udio stanovništva u Hrvatskoj od 1,8 posto manji u odnosu na tri posto Rumunjske u EU.

727

862

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

VIROVITIČKOPODRAVSKA ŽUPANIJA

Sisačko-moslavačka županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Švedska u EU, dok je udio stanovništva dvostruko veći, četiri posto u Hrvatskoj u odnosu na 1,9 posto Švedske u EU.

Kontinentalna Hrvatska

4.561 24.299

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

270

65.567 504.368

1.660

7.941

15.089

327

13.870

17.217

639

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Splitsko-dalmatinska županija ima BDP približno kao Fidži, 158. zemlja svijeta prema ekonomskoj snazi (od ukupno 190 zemalja prema podacima MMF-a), a ostvaruje ga s upola manjim brojem stanovnika.

1.617

3.705

9.428

19.539

860

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Dubrovačko-neretvanska županija ima udio BDP-a u RH približno kao Belgija u EU, dok je udio stanovništva od 2,9 posto u Hrvatskoj neznatno veći u odnosu na 2,2 posto Belgije u EU.

Vukovarsko-srijemska županija ima udio BDP-a u Hrvatskoj približno kao Indija u svijetu, 2,5 posto, dok je udio stanovništva daleko manji, 2,4 posto u odnosu na 17,9 posto Indije.

41.002 135.281 232.881 10.272

Jadranska Hrvatska

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

17,1 mlrd njihova neto dobit

838.584 zaposlena bila u tim tvrtkama u 2015.

Izostavimo li Grad Zagreb, koji se promatra i kao županija i kao grad-sjedište županije, analiza pokazuje da ne postoji ni jedan gradsjedište u kojem je više od 6500 poduzetnika.

Do te brojke došao je samo Split, slijedi Rijeka sa 4279 poduzetnika, Osijek 2485 te Zadar sa 2116 poduzetnika. U svim drugim sjedištima županija broj poduzetnika manji je od 2000, a najmanje poduzetnika registrirano je u Gospiću, samo 206, Krapini 271 te Pazinu 292.

Rangiraju li se županijska središta po broju poduzetnika, broju zaposlenih te prihodima i neto dobiti odnosno gubitku, Zagreb je i dalje prvi u sva četiri ranga, Rijeka je druga, a Split treći. Slijede ih Velika Gorica, Varaždin, Karlovac i Zadar.

Kad je riječ o gubicima, Finini podaci pokazuju da su najveći neto gubitak ostvarili šibenski poduzetnici 307,4 milijuna kuna, slijede poduzetnici Virovitice sa 44,9 milijuna kuna, Gospića sa 15,9 te Slavonskoga Broda sa 3,1 milijuna kuna gubitka. Na negativan rezultat poduzetnika u tim županijskim središtima najviše su utjecali šibenski TLM Aluminium u stečaju sa 124,6 milijuna kuna gubitka, potom virovitički Contorte sa 41,8 i Hrvatski duhani sa 34,4 milijuna kuna gubitka, slijede gospićki Italikacink sa 1,9 i Calcit Lika sa 1,5 milijuna kuna gubitka te društvo iz Slavonskoga Broda, Bilfinger Đuro Đaković Montaža sa 42,7 milijuna kuna gubitka.

Analiza Hrvatske gospodarske komore Županije - velike gospodarske razlike pokazuje da su u ukupnom bruto domaćem proizvodu vidljive velike razlike. Tako Zagreb

10 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

ima udjel od 33,1 posto, Primorsko-goranska županija 8,8 posto BDP-a, a Splitsko-dalmatinska županija 8,2 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Valja napomenuti da Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija imaju BDP po stanovniku znatno veći od prosjeka Hrvatske odnosno 77.465 kuna.

“Za prikazivanje gospodarskih razlika županija koristili smo se glavnim makroekonomskim pokazateljima kao što su BDP, zaposlenost, nezaposlenost, plaće i financijski podaci poslovanja poduzetnika. Kod nekih pokazatelja, poput BDP-a i zaposlenosti, uočljiv je visok stupanj koncentracije županija. Drugim riječima, samo tri županije obuhvaćaju 50 posto BDP-a Hrvatske i goto-

Poduzetnici Istarske županije lani su ostvarili najveći rast dobiti u odnosu na 2014., čak 267,4 posto vo 50 posto zaposlenih” istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

HGK indeks gospodarske snage po županijama

Iznad prosjeka samo Grad Zagreb te Istarska i Primorsko-goranska županija Hrvatska gospodarska komora provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage.

HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka Republike Hrvatske. On pokazuju da se samo Grad Zagreb i dvije županije (Istarska i Primorskogoranska) nalaze iznad hrvatskog prosjeka, dok je preostalih 18 županija ispod prosjeka. Takav položaj većine županija posljedica je upravo utjecaja Grada Zagreba na visinu prosjeka Republike Hrvatske. Najniže pozicionirane su Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija čiji se indeks nalazi na

Pristupanjem Hrvatske u EU, Hrvatska je podijeljena na dvije NUTS-2 regije: Kontinentalnu Hrvatsku s oko 2,96 milijuna stanovnika te Jadransku Hrvatsku s oko 1,47 milijuna stanovnika. Kontinentalna Hrvatska ima dvostruko više županija nego Jadranska, a približno je takav i odnos BDP-a. Ipak, u usporedbi BDP-a po stanovniku prema prosjeku EU-a, razlika tih dviju regija relativno je mala: Kontinentalna se nalazi na 60 posto prosjeka EU-a, a Jadranska Hrvatska na 57 posto. HGK u svojoj analizi ističe i kako bi manje razvijene županije mogle povećati svoju konkurentnost adekvatnim iskorištavanjem sredstava koja su na raspolaganju iz fondova EU-a, pogotovo ako se uzme u obzir da Hrvatska, prema iskorištenosti fondova, zaostaje u odnosu na druge članice EU-a.

Broj zaposlenih odraz krize

Kretanje broja zaposlenih u zadnjih nekoliko godina bilo je odraz gospodarske krize te je lani broj zaposlenih bio manji u odnosu na 2008. godinu i to u svim županijama.

Broj zaposlenih u apsolutno smislu najviše je smanjen u Zagrebu, zatim u Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. No u relativnom smislu najveći pad je zabilježen u Virovitičko-podravskoj (24,5 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (23 posto).

Nešto je drugačija situacija kod kretanja nezaposlenosti. Naime, najveći relativni rast nezaposlenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji i iznosi nevjerojatnih 73,7 posto. Zagrebačka županija bilježi rast neza-

Motovun

Rijeka

razini od oko dvije trećine prosjeka Hrvatske. Upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj odnosno uočava se potreba ulaganja u njihov razvoj, s ciljem smanjivanja razvojnih razlika između županija, ali i poticanja ukupnog gospodarskog rasta Republike Hrvatske.

poslenih od 67 posto, a u Gradu Zagrebu od 49,2 posto. Pad broja nezaposlenih zabilježen je samo u Zadarskoj i Karlovačkoj županiji.

Trend povećanja stope nezaposlenosti bi-

Najveći neto gubitak u 2015. ostvarili su šibenski poduzetnici: 307,4 milijuna kuna lježi se od 2009. do 2014. i to u gotovo svim županijama. Pritom omjeri ostaju nepromijenjeni, odnosno u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji se neprekidno bilježe najviše stope nezaposlenosti. Iako se trend lani promijenio, te je stopa nezaposlenosti smanjena u svim županijama, ona ipak i dalje ostaje viša u odnosu na 2008. godinu u svim županijama osim Zadarske gdje je ta stopa na razini iz 2008. godini. Podaci o distribuciji neto plaća po županijama pokazuju da su najveće prosječne neto plaće u 2014. godini zabilježene u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pritom je uočljiva velika razlika između najviše plaće, one u Zagrebu, i najniže u Varaždinskoj županiji koja iznosi približno 45 posto.

Kod nekih pokazatelja, poput BDP-a i zaposlenosti uočljiv je visok stupanj koncentracije županija. Drugim riječima, samo tri županije obuhvaćaju 50 posto BDP-a

Hrvatske i gotovo 50 posto zaposlenih.

Zvonimir Savić, HGK

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta u tehničkoj vladi

Želimo konkurentne poduzetnike

Pojednostavili smo zajednička nacionalna pravila kako bismo omogućili da nam poduzetnici povlače bespovratna sredstva iz EU fondova, te smo sve tehnički pripremili i osigurali financijske instrumente u određenim kreditnim aranžmanima uz kamatu od 0,5 do maksimalno tri posto piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M Svjestan sam da je Ministarstvo poduzetništva i obrta iz EU fondova lani za sustav subvencija povuklo 57 milijuna kuna. Želio bih, i na tome ćemo intenzivno raditi, da u ovoj godini moje ministarstvo sklopi ugovore vrijedne otprilike 10 puta više.

Tada bih bio zadovoljan.

inistarstvo poduzetništva i obrta u ovom mandatu iskazalo je spremnost za suradnju i rješavanje problema mikro, malih i srednjih poduzetnika te obrtnika. Ministar, sada u tehničkoj vladi, Darko Horvat odmah je povukao neke poteze kojima je olakšao poslovanje poduzetnicima kako bi im povećao konkurentnost, primjerice putem aplikacija za sredstva iz strukturnih fondova EU-a.

Dodatni problem poduzetnicima pojavljuje se nakon što iskoriste 35 ili 45 posto bespovratne potpore u zaokruživanju financijske konstrukcije i investicije za koju su se pripremili. Znači, s jedne strane pojednostavili smo zajednička nacionalna pravila kako bismo omogućili da nam poduzetnici povlače bespovratna sredstva iz EU fondova, a s druge smo sve tehnički pripremili i osigurali financijske

n Što sve planira Ministarstvo poduzetništva i obrta kako bi se obrtnicima i malim i srednjim poduzetnicima olakšalo poslovanje?

- Ako želimo postati pravi servis realnom sektoru i identificirati najveće probleme, informacije o tome što je potrebno ne možemo dobiti ni od koga drugoga osim od samih poduzetnika. Stoga smo do sada već obišli većinu županija, a nakon svakog sastanka s čelnicima tamošnje lokalne ili područne samouprave razgovaramo s poduzetnicima. U svakoj županiji posjetili smo i po nekoliko tvrtki, koje smo sami izabrali, s namjerom da nam ljudi kažu, rekao bih, bez rukavica ono što ih tišti. Ti poduzetnici bez uvijanja iznose probleme koji ih sputavaju, a to su primjerice otvaranje novih radnih mjesta, osmišljavanje izvozne strategije ili povećanje proizvodnje ili usluga. Jedan od važnih problema s kojim se susreću je pokretanje novog investicijskog ciklusa. Nakon gotovo tri mjeseca neke stvari smo rekonstruirali u prilog našim poduzetnicima, a veliki doprinos tomu bilo je povlačenje sredstava iz EU fondova. Pravila po kojima hrvatski poduzetnici mogu povlačiti taj novac su bila vrlo komplicirana i problematična.

Niz natječaja koji se objavljuju idu u prilog obrtnicima, mikro i malim poduzetnicima te trgovačkim društvima

12 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

instrumente u određenim kreditnim aranžmanima uz kamatu od 0,5 do maksimalno tri posto. Ova najviša kamata plaćat će se u slučaju kada je kredit namijenjen za obrtna sredstva, dok će se za kredit namijenjen pokretanju investicijskog ciklusa plaćati kamata od 0,5 posto.

n Nedavno ste spomenuli uvođenje novih instrumenata financiranja poduzetnicima. O čemu je riječ?

- Od prvog dana kada sam postao ministar govorim kako želim da hrvatskom poduzetni-

Patrik Macek/PIXSELL

ku stvorimo onakve uvjete poslovanja kakve imaju poduzetnici u državama u našem okruženju. Oni dolaze u Hrvatsku noseći sa sobom jeftina sredstva, imaju jeftine izvore financiranja jer banke u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj imaju daleko niže kamate nego što je to u Hrvatskoj. Željeli smo napraviti našeg poduzetnika konkurentnim i ponuditi mu kapital po istim onim kamatama kakve danas plaća njegova konkurencija. S druge pak strane niz natječaja koji se objavljuju idu u prilog obrtnicima, mikro i malim poduzetnicima te trgovačkim društvima. Za njih je u ovoj završnoj fazi stvaranje pravila na temelju kojih će se ove godine raspisati natječaj E-impuls vrijedan gotovo 300 milijuna kuna. Za subvencije nećemo više koristiti sredstva državnog proračuna već ćemo sustav potpora isključivo temeljiti na financiranju iz strukturnih fondova EU-a. Također smo sigurni da će se imenovanjem novih uprava u HPB-u i HBOR-u dogoditi sinergija koja će pridonijeti tomu da te dvije banke svoje kamate smanje ispod tri posto, a na temelju njihovih postojećih i novih proizvoda na tržištu. Zbog konkurencije na

financijskom tržištu ti će elementi dovesti do toga da u jednom konkurentnom okruženju i komercijalne banke koje danas posluju u Hrvatskoj svoje proizvode i kamate približe ovoj našoj filozofiji. Neki od željenih efekata na hrvatskom financijskom tržištu već su se počeli događati. Većina komercijalnih banaka svoje kreditne aranžmane nudi na financijskom tržištu Hrvatske s kamatnom stopom ispod četiri posto. Sjetimo se samo situacije od prije šest mjeseci kada je kamatna stopa više do šest posto smatrana normalnom i povoljnom.

n Što će točno uključivati E-impuls?

- Okvir E-impulsa u ovoj godini temeljit će se na Strategiji razvoja poduzetništva od 2013. do 2020., a prvi strateški cilj bit će poboljšanje ekonomske uspješnosti i konkurentnosti hrvatskog poduzetnika. Kroz E-impuls osigurat ćemo potporu poduzećima u modernizaciji postrojenja i opreme, uvođenju novih tehnologija, postupaka i normi, te raznih mjera za unapređenje proizvodnje, razvoja klastera i zadruga, pružanja potpora poduzećima u primjeni tehničkih i normativnih akata i sustava

Ako država može pokretati javnu nabavu kao obvezu samo i isključivo kada u proračunu postoje sredstva, jedan malo drukčiji metodološki pristup trebalo bi uvesti i u privatni sektor.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Darko Horvat i naša novinarka Sanja Plješa

kvalitete. Poticat će se žensko poduzetništvo, zadrugarstvo te okrupnjavanje gospodarskog potencijala kroz potporu klasterima. Također, kroz E-impuls osigurat ćemo i promociju poduzetništva, kao što su nastupi na sajmovima bez obzira na to održavaju li se u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Poticat će se razvoj i otvaranje novih tvrtki te sustav potpora kojima ćemo omogućiti da te tvrtke zapošljavaju ili omogućuju samozapošljavanje. Kroz E-impuls primijenit će se, siguran sam, mnogi strateški dokumenti koje ćemo s razine strategije primjenjivati i transformirati određene akte, a specifična strategija koju želimo implementirati i dati joj poseban naglasak kroz E-impuls je strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti.

n Koliko će se sredstava davati poduzetnicima kroz E-impuls?

- Prilagodbom zajedničkih nacionalnih pravila osigurali smo smanjenje donjeg i povećanje gornjeg praga potpore u privlačenju sredstava iz EU strukturnih fondova. Tako će u tom segmentu najniža potpora kada je izvor strukturni fond iznositi 300.000 kuna, a najviša 30 milijuna kuna. U E-impulsu će najniža potpora biti 30.000 kuna, a najviša 300.000 kuna.

U E-impulsu nije intencija potporama poticati one tvrtke koje kroz strukturne fondove mogu izravno pronaći svoj izvor financiranja nego onaj najosjetljiviji dio hrvatskog poduzetništva - obrte, mikro i mala poduzeća.

n Prošla vlada najavljivala je da će se prag za ulazak obrtnika u PDV povisiti sa 230.000 kuna, no do toga nije došlo...

- U ministarstvima financija, gospodarstva, poduzetništva, ali i ostalim ministarstvima kojima je vrlo bitan porezni sustav složili smo se da ove godine neće biti izmjena

Do kraja godine ćemo nastojati otvoriti natječaje iz strukturnih fondova u iznosu većem od 1,5 milijardi kuna poreznog sustava. Reformu poreznog sustava najavili smo za prvu polovinu 2017. te smatramo da imamo dovoljno vremena za jednu sustavnu analizu za uvođenje poreznih olakšica i smanjenje poreznih stopa, kojima također moramo osigurati ravnopravnu konkurentnu utakmicu za hrvatskog poduzetnika. Siguran sam da će se ostvariti nekoliko poreznih učinaka kojima će se olakšati poslovanje hrvatskih poduzetnika. U ovom trenutku razmišljamo i o povećanju stope ulaska u sustav PDV-a.

14 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

n Obrtnici već godinama traže jednakopravni položaj svih gospodarskih subjekata jer smatraju da su neravnopravni u odnosu na vlasnike tvrtki.

Hoće li se nešto mijenjati u tom smislu?

- Ako ste pratili metodologiju izrade izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, jedan od sinergijskih učinaka je i umrežavanje pet registara, među kojima su trgovački i obrtni registar. Umrežavanjem nekoliko raznorodnih sustava koji funkcioniraju vrlo neovisno i daju različite rezultate, pa i one statističke, siguran sam da ćemo u konačnici unutar tih pet registara imati jedinstveni format digitalnog podatka. Vidjet ćemo hoće li biti mogućnosti i potrebe da se način na koji se vodi registar trgovačkog društva, odnosno OIB koji se dodjeljuje pravnoj osobi, odnosno trgovačkom društvu, istom ili sličnom metodologijom primijeni i na obrt. Bude li se dalo mogućnosti i povjerenja ovoj ili nekoj sljedećoj vladi da u nekom kontinuitetu osmišljava i realizira ovakve projekte, realno je očekivati da do umrežavanja dođe već do kraja ove godine. n Hoće li to uključiti i zaštićeni račun obrtnicima na koji još uvijek nemaju pravo?

- Osobno smatram da priča o predstečajnim nagodbama nije zaživjela i ostvarila onaj učinak koji se očekivao. Isto tako, sustav blokada, odnosno dolaska u situaciju da netko bude blokiran i metodologija izlaska iz jednog takvog opterećenja u Hrvatskoj stvara velike probleme ponajprije poslodavcima, a potom i onima koji nad poslodavcima provode taj represivni mehanizam. Smatram da mehanizam stečajeva, zatvaranja i ponovnog otvaranja trgovačkih društava i obrta treba u Hrvatskoj imati jednu drukčiju filozofiju. Tu je i metodologija naplate potraživanja i stvaranja obveze da se i u privatnom sektoru pokreće nabava odnosno investicija samo i isključivo kada je identificirana i zaključena financijska konstrukcija. Možda to na prvi pogled izgleda nedorečeno, ali morat će se početi voditi računa i o tome. Nisu pokretači nelikvidnosti samo javna poduzeća i država. Mi kao državna administracija imamo veliku obvezu da to sve do kraja godine dovedemo u red, ali isto tako je obveza privatnog sektora da drukčijim poslovnim odnosom sklapa i realizira poslove te podmiruje svoje obveze. Napominjem od prvog dana da svaka medalja ima lice i naličje. Jedan dio pro-

Ako obrtnika prisiljavate da bude majstor, tu obvezu nemate u trgovačkom društvu U posljednje vrijeme zatvara se sve više obrta. Kako se to može spriječiti?

- Za to je velikim dijelom kriva gospodarska kriza. No, mogućnost otvaranje pravne osobe u modalitetu jednostavnog društva pridonijelo je tome da je jedan dio obrtnika dobrom ili lošom edukacijom ili lošim sugestijama napustio obrt i otvorio trgovačko društvo, većinom zbog računovodstvenih pogodnosti. U Bavarskoj, pak, imamo sustav obrta u kojem je jasno naznačeno što su to obrti. No, koje su to gospodarske djelatnosti koje se u Hrvatskoj mogu provoditi kao obrt ili kao trgovačko društvo? Ako obrtnika prisiljavate da bude majstor, tu obvezu nemate u trgovačkom društvu. Jako je polemično koje se djelatnosti mogu i blema u ovom trenutku kao državni dužnosnik prihvaćam na svoja leđa, ali onu drugu stranu medalje ostavljam ljudima u poslovnom tzv. B2B odnosu. Narudžba robe ili usluge i njihovo plaćanje ne smije biti dovedeno u pitanje ako je posao dobro obavljen. Ako država može pokretati javnu nabavu kao obvezu samo i isključivo kada u proračunu postoje sredstva, jedan malo drukčiji metodološki pristup trebalo bi uvesti i u privatni sektor.

n Koliko sredstava planiramo povući iz strukturnih fondova EU-a i u što će se ona uložiti?

- Svjestan sam da je Ministarstvo poduzetništva i obrta iz EU fondova lani za sustav subvencija povuklo 57 milijuna kuna. Želio bih, i na tome ćemo intenzivno raditi, da u ovoj godini moje ministarstvo sklopi ugovore vrijedne otprilike 10 puta više.

Tada bih bio zadovoljan. Što se tiče ukupnog gabarita u ovoj godini, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić ima jasnu strategiju, a i njegova intencija je da se taj iznos osjetno poveća, prvenstveno u financiranju infrastrukturnih projekata. U EU fondovima trebamo pronaći sredstva za financiranje raznih projekata barem do razine 50 do 60 posto njihove vrijednosti. Ni jedan projekt u Hrvatskoj ne bi se smio graditi i realizirati samo i isključivo iz državnog proračuna.

Sada smo već na razini 82 milijuna kuna potpora. E-impuls ima vrijednost 300 milijuna kuna, isto kao i otvoreni natječaj turizma, zatim gotovo 200 milijuna kuna je namijenjeno za uvođenje informatičke opreme, softver i telekomunikacijsku opremu tako da će ukupno biti do kraja godine još šest ili sedam natječaja kroz

moraju obavljati kao obrt, a koje se mogu obavljati i kao obrt i kao trgovačko društvo. U Bavarskoj postoji lista od 59 obrtničkih zanimanja i može ih obavljati samo obrtnik s majstorskim ispitom.

Za razliku od nas, oni štite svoj sustav obrazovanja u kojeg je vrlo dobro umrežena i akademska zajednica. Smatram da hrvatskim obrtnicima treba dati maksimalnu mogućnost da preuzmu vlasništvo nad poslovnim prostorima u kojima godinama obavljaju svoju djelatnost. Obrtnik bi tada mogao ulagati u taj prostor i to je jedan od doprinosa na koji način revitalizirati zagrebačke ulice u kojima su se nekada nalazile obrtničke radnje. Ja sam za to. Intencija mi je bila i bit će da ako radim i gradim, da to radim u svome i da nisam u najmu, da imam stabilno poslovno okruženje.

koje će se poticati financiranje poduzetničke infrastrukture bez obzira na to je li riječ o infrastrukturi u poduzetničkim zonama, razvojnim centrima, inkubatorima... Do kraja godine ćemo nastojati otvoriti natječaje iz strukturnih fondova u iznosu većem od 1,5 milijardi kuna. Za stipendije učenika u ovoj godini bit će namijenjeno više od 18 milijuna kuna. Stavom da ništa više ne plaćamo iz državnog proračuna uspjeli smo vratiti stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja u iznosu

Narudžba robe ili usluge i njihovo plaćanje ne smije biti dovedeno u pitanje ako je posao dobro obavljen od 11 milijuna kuna iz prošle godine. Važno je istaknuti kako ni jedna stipendija nije plaćena iz državnog proračuna nego iz strukturnih fondova.

n Što mislite o dualnom sustavu obrazovanja za obrtnička zanimanja, i što se sve, prema Vašem mišljenju, treba promijeniti u tom obrazovnom sustavu?

- Već smo poslali memorandum u Njemačku, koji će, siguran sam, do kraja godine potpisati dva resorna ministarstva

Bavarske i Hrvatske, a njegovi supotpisnici bit će komorski sustavi Bavarske i Hrvatske. Formirana je radna skupina koja mora vrlo brzo napraviti koncept uvođenja dualnog sustava obrazovanja.

Kroz dva pilot-projekta s kojima ćemo startati ove jeseni želimo animirati djecu, roditelje, poslodavce, ali i osnivače srednjoškolskih ustanova strukovnog obrazovanja da shvate kako nije županija kao osnivač ta koja kaže kako će se djeca upisivati i kakve će biti upisne kvote u školskoj godini. Identifikacija novootvorenih radnih mjesta kao i potreba realnog sektora mora definirati barem jednim velikim dijelom upisne kvote u srednjoškolske obrazovne ustanove s mogućnošću da jedan veliki dio te djece svoj praktični dio naukovanja provede u tvrtkama ili obrtima. I to sve uz pomoć našeg ministarstva na način da ili stipendijom ili naknadama tim učenicima na praksi te pokrivanjem troškova mentorstva tj. poslodavca stvorimo pozitivno okruženje. Moje će se ministarstvo pojaviti kao medijator koji će se u konačnici uključiti u promjenu zakonodavne regulative. Danas u Zakonu u radu postoji niz ograničenja kojima se maloljetnim učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja onemogućava praksa u nekoj radionici. Što se tiče kurikularne reforme, u javnosti vlada veliko neznanje jer je u njoj u velikom dijelu objašnjeno strukovno obrazovanje i to po modelu dualnog sustava. Mi se u ovom trenutku prepiremo, oportunisti smo, a ustvari uopće ne znamo o čemu je riječ u toj reformi. Ona ide dalje, ali nije poanta u tome tko će je voditi nego na koji će se način provesti.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 15

pv analiza

16 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela osnovana u sklopu Udruženja hotelijera pri HKG-u

Hoteli iz ove grupacije su i prijatelji i konkurencija Riječ je o vrlo posebnim hotelima, isključivo najviše kategorije i jedinstvene ponude. Zajedničkim nastupom, smatraju članovi grupacije, smanjit će vlastite troškove, ali i osigurati zahtjevnim gostima ponudu koja nadilazi i njihova očekivanja i okvire jedne destinacije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

sklopu Udruženja hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana je Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela. Grupacija okuplja za sada 10 hotela, na čiju inicijativu je i osnovana.

To su hoteli Meneghetti Wine Hotel, Restaurant & Winery iz Bala, San Rocco Heritage Hotel & Gourmet Restaurant iz Brtonigle, hoteli Kazbek i The Pucić Palace iz Dubrovnika, hoteli Bevanda i Navis iz Opatije, Life Palace Heritage Hotel iz Šibenika, dvorac hotel Martinis Marchi Heritage iz Maslinice na otoku Šolta, Vestibul Palace Hotel iz Splita te hotel Bastion iz Zadra.

Sve su to redom vrlo posebni hoteli, isključivo najviše kategorije i jedinstvene ponude (gourmet, wine, heritage, boutique, dvorac…). Riječ je o hotelima s četiri i pet zvjezdica te hotelima baštine visoke kategorije, s do 60 soba, koji nude jedinstvene sadržaje i ponudu. Iako su osnovni kriteriji zadani, grupacija se obvezala izraditi detaljne i transparentne kriterije kako bi joj se mogli priključiti ostali hoteli, slične kategorije i kvalitete. Primanje u članstvo donosit će se natpolovičnom većinom. Objekt može i u pre-opening razdoblju postati član ako ima razrađen projekt i vizualizacije koje dokazuju

ispunjavanje zadanih kriterija.

“Hoteli u ovoj grupaciji su i prijatelji i konkurencija, a HGK je podrška i partner koji će raditi na zajedničkim ciljevima i pridonijeti daljnjem razvoju ovog turističkog proizvoda, a time i konkurentnosti hrvatskog turizma u cjelini”, rekao je nakon osnivanja potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.

HGK hotelima nudi usluge poput lobiranja za legislativu i bolje uvjete poslovanja u zemlji i EU Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić kazala je da HGK hotelima nudi usluge poput lobiranja za legislativu i bolje uvjete poslovanja u zemlji i EU, povezivanje s novim partnerima kroz međunarodne delegacije i B2B susrete, izrade studija, korištenje benchmarking alata, baze podataka i drugo.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 17

pv analiza Posebno je zanimljiva mogućnost promocije na emitivnim tržištima, naročito u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Ciljevi udruživanja Jedinstveni smo i vrlo značajni u privlačenju posebnog dijela gostiju, koji je jako poželjan u turizmu.

Očekujem da će se uskoro inicijativi priključiti slični hoteli iz kontinentalnog dijela Hrvatske te hoteli iz primorskog

dijela koji zadovoljavaju kriterije članstva.

Nenad Nizić

Vestibul Palace Hotel, Split

Vlasnik hotela Vestibul Palace iz Splita Nenad Nizić izabran je za predsjednika Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela, a za potpredsjednike su izabrani vlasnik San Rocco Heritage Hotela & Gourmet Restauranta iz Brtonigle Tullio Fernetich te direktor hotela The Pucić Palace iz Dubrovnika Arijan Hadžović.

“Krajnje je vrijeme da se Hrvatska odredi kakva je turistička destinacija, odnosno u kojem će se smjeru razvijati. Iz naše grupacije želimo ukazati na to da i u Hrvatskoj postoji određen broj hotela koji zaslužuju međunarodnu prepoznatljivost ili su je na neki način stekli. Dio hotela iz naše grupacije nosi oznake međunarodnih udruga hotela. Većina naših članica je napravila velike stvari u destinaciji iz koje dolaze. Učinili su je prepoznatljivom, a većina je pokrenula i razvoj turizma na neki drugačiji način u svojoj destinaciji”, ističe Nizić. On smatra da je ovo udruživanje korak prema osnaživanju rada Udruge hotelijera pri HGK-u, tako da je Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela samo jedan segment u tom mozaiku. “Doduše, naš značaj je mnogo veći jer smo jedinstveni i vrlo značajni u privlačenju posebnog dijela gostiju, koji je jako poželjan u turizmu. Očekujem da će se uskoro inicijativi priključiti slični hoteli iz kontinentalnog dijela Hrvatske te hoteli iz primorskog dijela koji zadovoljavaju kriterije članstva. Cilj nam je privući i druge hotele jer njih ima još na desetke. Želimo u članstvo privući hotele koji su u članstvu ekskluzivnih udruženja poput Small Luxury Hotels, Realis&Chateaux… Recimo da na Booking.comu imaju minimalnu ocjenu 8,7 ili na TripAdvisoru minimalno 4. Članstvo nekog hotela u drugim udruženjima nam ne smeta, kao ni to što pojedini hotel nije član.

Nama je bitno da je hotel prepoznat po kriterijima koje mi cijenimo”, kaže Nizić. Što se tiče razvoja Udruženja, Nizić pojašnjava da se još treba poraditi na kriterijima te Life Palace Heritage Hotel, Šibenik

18 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

da treba do kraja definirati program i strategiju djelovanja. Mišljenja je da se zajednički može puno toga napraviti u promociji, boljem pozicioniranju na tržištu te edukaciji radnika i menadžera. “Namjeravamo dovoditi stručnjake sa svjetski poznatih svečilišta, instituta te iz vodećih hotelskih lanaca kako bi nam prenijeli svoje znanje. Kroz razne radionice nastojat ćemo educirati svoje menadžere o tome kako se radi turizam na visokoj razini. Želimo unaprijediti rezervacijski sustav. Nastojat ćemo nekoliko mladih ljudi osposobiti za channel menadžere (to su oni koji objedinjuju kanale prodaje i brzo ih zatvaraju i otvaraju, op. a.) što bi nam omogućilo objedinjavanje rezervacijskih sustava na jednom mjestu i znatno

Udruživanje olakšava promociju na američkom i udaljenijim tržištima olakšalo poslovanje. Isto tako grupacija ima velike zajedničke mogućnosti u promociji putem društvenih mreža. Cilj nam je na sajmovima imati naš zajednički štand”, pojašnjava predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela u sklopu Udruženja hotelijera pri HGK.

Povezivanje i prenošenje iskustva

Pucić Palace prvi je hotel unutar dubrovačkih zidina. Ima 19 soba, dva restorana, wine bar…

Hotel u blizini ima aneks u kojem su još četiri sobe. Otvoren je 2002. godine i bio je poznat u to vrijeme, između ostalog, i kao hotel koji je prodavao najskuplje noćenje. Iznosilo je 1150 eura. Nekoliko godina proglašavan je najboljim hotelom u Hrvatskoj. “Čak i bez zajedničke promocije, povezivanje objekata visoke kvalitete može umnogome smanjiti troškove posloThe Pucić Palace, Dubrovnik

Grupacija otvorena za nove članove

Tko može biti član Član Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela u sklopu Udruženja hotelijera pri HGK-u može postati neovisni hotel, villa, dvorac ili sličan objekt te objekt koji je dio hotelske grupacije, visoke je kategorije i pruža vrhunsku uslugu i doživljaj, a ispunjava kriterije koje je navela Grupacija i koje se obvezala još preciznije razraditi. Mora imati četiri ili pet zvjezdica, biti manjeg kapaciteta od 60 soba, imati dodatne sadržaje u kojem bar u jednom dijelu mora biti jedinstven. Mora imati vrhunsku i visokopersonaliziranu uslugu koja gostu pruža doživljaj luksuza.

vanja. Osim toga, ovako udruženi gostima možemo u Hrvatskoj ponuditi nekoliko destinacija u kojima mogu boraviti po nekoliko dana a da im kvaliteta usluge bude otprilike na istoj razini. Svi skupa možemo postati prepoznatljivi i na dalekim tržištima. Kolegama možemo prenijeti svoje bogato iskustvo jer dio njih posluje samo nekoliko godina. Iako smo cijene usluge donekle korigirali, doduše ne puno, mogu reći da nije baš lako prodavati sobe po vrlo visokim cijenama. Velika je konkurencija. U starom dijelu Dubrovnika sada posluju još dva hotela, ali i niz apartmana koji imaju izuzetno visoku razinu usluge”, ističe Arijan Hadžović, direktor hotela The Pucić Palace iz Dubrovnika.

San Rocco Heritage Hotel & Gourmet Restaurant iz Brtonigle predsjedava hrvatskim dijelom udruženja Jeunes restaurateurs d’Europe.

Radi se međunarodnoj udruzi koja okuplja 360 restorana u 11 europskih zemalja kojima su zajedničke točke - kao glavni kriteriji za članstvo u toj asocijaciji - inovativnost i kvaliteta.

U Hrvatskoj je u ovo udruženje učlanjeno 13 restorana.

Tullio Fernetich, vlasnik San Rocco Heritage Hotel & Gourmet Restauranta, kaže da je luksuz relativan pojam jer svaki respektabilan hotel mora imati udobnost i vrhunsku uslugu.

“Izdvajaju se hoteli koji imaju posebnost. Ako vas je tržište prihvatilo kao posebnog, onda ste na dobrom putu. Ključ uspjeha te ono što izdvaja naš hotel je svakako to što je u rad uključena čitava obitelj, tako da gost ima osjećaj prisnosti kada ga mi ugostimo. Kako nismo smješteni odmah uz more, važnu ulogu kod nas ima gastronomska ponuda”, ističe Fernetich.

Fernetich kaže da je Hrvatska imala loše hotelsko naslijeđe koje je prilagođeno masovnom turizmu, s prilično lošom gastronomskom ponudom. “To je razlika u odnosu na turističke destinacije u nama konkurentnim zemljama. Kod nas se još uvijek smatra da je gastronomija u hotelskim restoranima loša, a u svijetu je upravo suprotno. Najbolja gastronomska ponuda u Italiji i Austriji je upravo u

Hotel Martinis Marchi, Maslinica na otoku Šolta

hotelskim restoranima. Gastronomija, sigurnost, ogroman prostor, zdrav način provođenja godišnjeg odmora, to je ono što privlači goste.

U San Roccu je to izuzetna gastronomska ponuda. Sve drugo se nadovezuje i nadopunjuje na nju. Mi smo se uspjeli na taj način pozicionirati. Imamo dosta namirnica s našeg imanja, a bazen je smješten u masliniku. Imamo wellness i spa”, kaže Tullio Fernetich.

Specifična ponuda

Stancija Meneghetti ima jedinstvenu ponudu.

U sklopu imanja koje se prostire na površini od 30 hektara nalazi se vrhunski hotel, jedan od ponajboljih restorana te vinograd i maslinik iz kojih se proizvode vina i maslinovo ulje visoke kvalitete.

Na imanju je u tijeku investicija. Stancija Meneghetti će od ovog ljeta imati novih 19 soba, pa će ih ukupno imati 26, od čega 15 rezidencija, svaka površine 75 metara četvornih, s dnevnim boravkom u prizemlju, velikom terasom i vrtom te spavaćom sobom i kupaonicom na katu. Proširuje se hotelska kuhinja, restoran, gradi se novi salon i bar, obnavljaju bazeni, gradi se još jedan novi vanjski bazen koji će biti grijan čitavu godinu, renovira se vinarija u sklopu koje će biti wine bar, gradi se fitness i spa…

Imanje će imati pristup i vlastitoj plaži na kojoj će se nalaziti bar, a do koje će se dolaziti šetnjom šumskim putem dugačkim kilometar.

Stanciju Meneghetti zbog vrhunske i raznolike ponude izabiru gosti više platne moći.

Goran Hanžek, partner poznatog odvjetnika Miroslava Pliše u Stanciji Meneghetti te direktor Meneghetti Wine Hotel, Restaurant & Winery iz Bala kaže da se zajedničkim načinom može ukazati na specifičnosti ovog udruženja. “Riječ je o specifičnoj ponudi koja se poprilično razlikuje od ponude velikih hotela. Mi imamo drugačiji način promocije i primamo drugačiju vrstu gostiju. Upravo je struktura gostiju koji koriste naše usluge i razlog ovog udruživanja. Naše udruživanje može donijeti samo dobre stvari za hrvatski turizam jer se izdvajamo po kvaliteti ponude, što može

Osnovni cilj nam je zajednički marketinški i promotivni nastup te zajednički nastup prema institucijama.

Moramo uvjeriti institucije da, iako imamo istu kategoriju kao velike hotelske grupacije, imamo drugačiji način poslovanja i pristup tržištu.

Stjepan Vojinić

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 19

pv analiza biti motivirajuće za dolazak gostiju koji uglavnom još uvijek ne znaju da mi imamo ovakvu vrstu ponude. Udruživanje može potaknuti i vlasnike objekata niže kategorije da investiraju u podizanje kvalitete svoje usluge. Ako vide da postoje gosti koji traže takvu vrstu usluge, dio njih će sigurno podići svoju uslugu na našu razinu. Cilj osnivanja naše udruge je da svaki

Destinacija od našeg rada ima vrlo veliku korist, kaže Ivan Kuret naš član mora zadovoljavati minimalne standarde kako bi se zajednički mogli pozicionirati i obratiti se gostima određene kategorije. Svaki objekt mora imati svoju specifičnost kako bi zahtjevni gost bio zadovoljan i osjećao se ugodno”, pojašnjava Hanžek.

Značaj za destinaciju

Poznati hotelijer s Kvarnera Krunoslav Kapetanović vlasnik je hotela Villa Kapetanović te od prošle godine hotela Navis u Opatiji koji je učlanjen u ovo udruženje. Kapetanović pozdravlja inicijativu HGK da osnuje još nekoliko udruženja vezanih uz hotelijerstvo, te da na taj način opravda ulogu koju ima. U svakom slučaju, i Villu Kapetanović namjerava učlaniti u

jedno od tih udruženja, čija su osnivanja inicirana. Posebnosti hotela Navis koji je već učlanjen su lokacija, arhitektura, dizajn i usluga na visokoj razini. Ima 44 sobe.

“Promocija hrvatskog turizma na visokoj razini naš je cilj i izazov. Vrijeme je da se pokaže da kod nas postoje objekti vrhunske, da ne kažem luksuzne kvalitete, jer se za njih ne zna. Zajednički možemo doći do potencijalnih gostiju jer u sklopu nacionalne promocije to ne možemo uspjeti. Istina je da, recimo, Amerikanci puno više znaju o Hrvatskoj nego prije desetak godina, ali je istina i to da ne vjeruju kako mi imamo ponudu luksuznih hotela i vrhunsku gastronomiju. Naš izazov i imperativ je doći do najboljih gostiju. Udruživanjem i objedinjavanjem promocije članica ovog udruženja možemo smanjiti troškove promocije i imati učinkovitu promociju. Očekujemo da će nam HGK sa svojom infrastrukturom pomoći u tome”, mišljenja je Krunoslav Kapetanović.

Splitska tvrtka Tatami trade upravlja hotelima Life u Rogoznici te Life Palace u Šibeniku.

Life Palace je učlanjen u udruženje. Iako Šibenik kasni u turističkom razvoju, direktor tvrtke Mario Erceg zadovoljan je rezultatima poslovanja ovog luksuznog hotela. “Nakon samo jedne godine, koliko naš hotel radi u Šibeniku, uspjeli smo postići da destinacija i preko našeg hotela postane prepoznatljiva. Naravno da Šibenik ima niz stvari koje ga čine prepoznatljivim. Mi smo mu donekle donijeli nešto što nije imao, a to je izuzetno kvalitetan smještaj

Ina Rodin, HTZ New York

Amerikanci ne vjeruju da imamo luksuzne hotele Direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u New Yorku Ina Rodin bila je gost prve sjednice Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela kako bi predstavila potencijal tržišta SAD-a. “Američko je tržište nepravedno zanemareno, a to je jedno od ključnih tržišta za članice Grupacije. Od 320 milijuna stanovnika, petina putuje. Od toga Europu godišnje posjeti 11 milijuna, od kojih je lani u Hrvatskoj boravilo preko 300.000 gostiju i realiziralo oko 900.000 noćenja. Hrvatska ima bogato kulturno-povijesno naslijeđe, što američki turisti osobito cijene.

Uz sigurnost, u zemlji boravka traže i smještaj u luksuznim hotelima. No, potrebna je agresivnija i jača promocija jer Amerikanci ne vjeruju da Hrvatska ima luksuzne hotele, stoga iznimno podržavam osnivanje Grupacije i pozivam na intenzivnu suradnju i promociju na američkom tržištu”, kazala je Ina Rodin.

Hotel Kazbek, Dubrovnik

Hotel Bastion, Zadar

20 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

San Rocco Heritage Hotel, Brtonigla

Meneghetti Wine Hotel, Bale

i hotelsku ponudu visoke razine u samom njegovom središtu. Imamo odlične povratne informacije od turoperatora, od gostiju i korisnika naših usluga. Posebni smo i jedinstveni, a kvaliteta je ono što nas izdvaja. Polako se dižemo kao destinacija”, pojašnjava Erceg.

Erceg od udruživanja očekuje povezivanje u smislu promocije na američkom i na udaljenijim tržištima. “Očekujemo suradnju na zajedničkom brendiranju te suradnju na ozbiljnim zajedničkim projektima. Namjera nam je formiranje jednog zajedničkog proizvoda na razini države koji se temelji na luksuznoj ponudi, odnosno na izuzetno visokoj kvaliteti, koji može udovoljiti gostima s visokim očekivanjima”, ističe Mario Erceg te dodaje da je izgledno da se i hotel Life iz Rogoznice učlani u ovu grupaciju.

Ne možemo sami

Stjepan Vojinić, direktor grupacije Pervanovo iz Dubrovnika, koja upravlja nizom luksuznih vila, apartmana te luksuznim hotelom Kazbek, kaže da je pristupanje Kazbeka ovom udruženju motivirano ostvarenjem zajedničkih ciljeva. “Osnovni cilj nam je zajednički marketinški i promotivni nastup te zajednički nastup prema institucijama. Moramo uvjeriti institucije da, iako imamo istu kategoriju kao velike hotelske grupacije, imamo drugačiji način poslovanja i pristup tržištu. Mali hotel s pet zvjezdica koji ima individualan pristup gostu, stavlja se u isti koš s velikim hotelskim grupacijama koje su, iako imaju isti broj zvjezdica, doslovno prava industrija. Naravno da ne dijelimo niti isti prostor niti imamo ista tržišta. Ovako udruženi možemo mnogo lakše nastupiti prema institucijama ali i na tržištu. Moramo uvjeriti institucije da za nas postoje neki sajmovi koji nisu pokriveni nastupima Hrvatske, a nama su interesantni. Postoje specijalizirani sajmovi za luksuzni turizam na kojima bismo trebali biti nazočni. Sami to ne možemo. Kroz zajednički nastup želimo se izboriti za potporu našim projektima”, pojašnjava Stjepan Vojinić.

Mladenka Štura, direktorica hotela Bastion i Kalelarga smještenih u staroj zadarskoj jezgri, kaže da je za poslovanje i pozicioniranje na tržištu malih hotela koji se bore u uvjetima nepoticajnim za poslovanje, pogotovo u privlačenju malo drugačijih gostiju, neophodno puno više ljudi, novca i truda. “Za izlazak na tržište imamo ograničen proračun, tako da ne možemo puno učiniti. Sada je već došlo vrijeme za određenu selekciju u našem turizmu. Svaki hotel koji ima kvalitetu usluge i posebnost kakvu imaju hoteli članovi našeg udruženja želi pokazati svoju posebnost. Samostalno nam je to teško, a ovako udruženi to možemo napraviti. Zajednički šaljemo poruku da smo svi pojedinačno drugačiji i posebni, ali da smo s dru-

Hotel Bevanda, Opatija

ge strane svi vrlo kvalitetni. Tu poruku šaljemo svojim partnerima. Hotel Bastion je član udruženja Relais & Châteaux koje je prepoznalo našu kvalitetu, ali to je još uvijek nedovoljno.

Možemo puno više napraviti”, pojašnjava Mladenka Štura.

Profiliranje usluge

Nekadašnji gradonačelnik Splita Ivan Kuret direktor je hotela Martinis Marchi iz Maslinice na Šolti. Hotel je nastao rekonstrukcijom dvorca, ima sedam luksuznih soba, vrhunski restoran, konferencijsku dvoranu, bazen, amfiteatar i novu luku nautičkog turizma. Ivan Kuret kaže da je zajednički cilj udruživanja profiliranje zajedničke usluge hotela koji su po mnogo čemu jedinstveni i imaju visokokvalitetnu uslugu.

“Zajednički se možemo prezentirati na domaćem i inozemnom tržištu te tako na lakši način doći do klijenata koji su potencijalni korisnici ovakve vrste usluge. S jedne strane smo mali i nije nam se lako samostalno izboriti na tržištu, a s druge strane smo posebni, tako da se možemo puno jasnije prikazati, a samim time i primijetiti”, napominje Ivan Kuret.

Kuret naglašava da su hotel i pripadajuća marina kojima upravlja smješteni u turistički slabo razvijenoj destinaciji. “Maslinicu i Šoltu želimo prikazati na jedan sasvim drugačiji način. Već sada od nas čitava destinacija ima koristi. U suradnji s udrugama proizvođača trudimo se promovirati proizvode malih obiteljskih gospodarstava. Međutim, u promotivnom smislu destinacija od našeg rada ima vrlo veliku korist”, pojašnjava Ivan Kuret.

Hotel Bevanda otvoren je prije tri godine.

Nastao je kao nadopuna poznatog opatijskog restorana. Dražena Gadžić, voditeljica hotela Bevanda, kaže kako suradnja i uključivanje hotela Bevanda u ovaj projekt imaju cilj da hotel bude prepoznat kao poseban objekt s visokom razinom usluge. “S obzirom na to da smo mali i luksuzni, imamo drugačiji pristup gostu i poslovanju. Želimo da se to zna. Voljeli bismo biti prepoznati kroz udruženost sa sličnima.

Naš glavni cilj je da postanemo prepoznatljivi po kvaliteti usluge i da se povežemo sa sebi sličnima. U svijetu se mora znati da u Hrvatskoj postoje hoteli s vrhunskom uslugom.

Naše udruživanje sigurno će polučiti i marketinške rezultate korisne za cjelokupni hrvatski turizam”, smatra Dražena Gadžić.

Vrijeme je da se pokaže da kod nas postoje objekti vrhunske, da ne kažem luksuzne kvalitete, jer

se za njih ne zna. Zajednički možemo doći do potencijalnih gostiju jer u sklopu nacionalne promocije to ne možemo uspjeti.

Krunoslav Kapetanović

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u

Moramo dovesti velike hotelske lance Prije svega moramo dovesti velike svjetske hotelske lance. Najlakše je odgovoriti kako bi oni već došli da vide interes, međutim, trebate se potruditi da ih privučete. Ako ih Beograd može dovesti, možemo i mi.

Treba im se doslovno udvarati piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I Moramo znati da smo trenutačno hit destinacija, ali i to da nakon nekog vremena to ne moramo biti.

Zato moramo smisleno raditi na ponudi.

zgradnja Hotela Vestibul Palace, koji je u Dioklecijanovoj palači otvoren 2007. godine, svakako je bila kvalitativna prekretnica u turističkom razvoju Splita. S Nenadom Nizićem, vlasnikom tvrtke Ecco ing koja upravlja hotelom Vestibul Palace, ali i Villom Dobrić i Residenceom by Vestibul Palace, razgovarali smo o perspektivi hrvatskog turizma, o razvoju i pozicioniranju destinacije te o planovima i poslovanju njegove tvrtke. Nenad Nizić je nedavno izabran za predsjednika Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u.

n Kakva je Hrvatska destinacija?

- Mi smo brzorastuća turistička destinacija.

Takav dinamičan proces sa sobom nosi neke pozitivne razvojne stvari, ali i neke negativne.

Naša je prednost lokacija, prelijepo more i kulturno naslijeđe… Turisti žele zdrav život, a to im mi možemo još uvijek ponuditi, uz gastronomiju i uz niz drugih stvari. Naša prednost, ali i veliki izazov, je to što nas sve više posjećuju gosti koji prvi put dolaze u Hrvatsku. Zato mo-

Naša najskuplja a ujedno i najprodavanija soba prošle sezone dosegla je cijenu od 830 eura za noćenje ramo naći načina da ponudimo nešto svojim gostima koji će doći ove godine: moramo im ponuditi doživljaj i osmišljenu uslugu. Moramo 22 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

znati da smo trenutačno hit destinacija, ali i to da nakon nekog vremena to ne moramo biti.

Zato moramo smisleno raditi na ponudi.

n Na koji način kao destinacija možemo napraviti iskorak?

- Prije svega moramo dovesti velike svjetske hotelske lance. Najlakše je odgovoriti kako bi oni već došli da vide interes, međutim, trebate se potruditi da ih privučete. Ako ih Beograd može dovesti, možemo i mi. Treba im se doslovno udvarati. Treba imati sluha. Sve je u turizmu povezano. Direktne avionske linije sa svjetskim metropolama ne možete imati ako nemate putnike i hotele, ali ne možete imati niti hotelske lance ako nemate direktne linije.

Ista je stvar i s kongresnim centrom. Splitu treba polivalentni centar u kojem će se održavati i sajmovi i poslovni skupovi. Raste nam broj gostiju s američkog, kanadskog, brazilskog, britanskog, australskog i drugih tržišta, a oni vole odsjedati upravo u hotelima koji su članovi naše udruge. Sve to treba znati, pratiti i međusobno povezati. n Možete li komentirati turistički razvoj Splita?

- Split se definitivno ubrzano razvija, tako da su već vidljivi i neki negativni trendovi tog razvoja. Prije svega mislim na nerazmjer između ponude tzv. privatnog, odnosno, apratmanskog smještaja u odnosu na hotelski. Trebamo se odrediti jesmo li grad gastronomije, sporta, posebnog načina života, grad kulture... Ili smo možda sve to skupa. Splitski turizam se prema mojem mišljenju razvija dosta nekontrolirano, tako da je nužno napraviti strategiju turističkog

razvoja koje očito sada nema. Moramo znati otprilike što možemo očekivati za tri godine. Primjerice, ukoliko nam nedostaje postelja u hotelskom smještaju, treba privući investitore u hotele. Ukoliko nam treba kongresni centar, onda ga trebamo izgraditi. Isto tako nužno je riješiti prostor autobusnog i željezničkog kolodvora, kao i ograničiti veliki broj objekata brze hrane. Sve se može kada se planski radi i kada se ima vizija. Novca u svijetu ima, a nužno je stvoriti poticajno okruženje za što morate imati ljude koji to razumiju i koji to hoće napraviti. Split ima velike mogućnosti, samo nisam siguran da to svi znaju ili da to svi žele priznati.

n Koje sve objekte ima vaša tvrtka?

- Osim hotela Vestibul Palace, tvrtka Ecco ing ima Villu Dobrić s četiri smještajne jedinice te novi objekt Residence

by Vestibul Palace sa sedam apartmana.

Novi objekt će imati recepciju, sedam smještajnih jedinica veličine dvosobnih i trosobnih stanova, garažu, a gosti će moći boraviti najmanje dva dana do najviše mjesec dana bez prekida. Ovakav model smještajnih objekata imamo u nizu europskih gradova.

n Na koji način ćete voditi Residence

by Vestibul Palace? Koliko ste investirali u njega?

- Radi se o objektu koji ima sedam rezidencijalnih apartmana, praonicu rublja te garaže koje koriste gosti naših objekata. Nalazi se u središtu Splita, ali nije unutar Dioklecijanove palače. U vođenju ovog objekta pomaže nam i činjenica da se hotel Vestibul Palace već izvrsno pozicionirao na tržištu, tako da smo često bili primorani svoje goste slati kolegama koji imaju luksuzne smještajne kapacitete unutar Dioklecijanove palače. Novi objekt je kategoriziran kao apartmani sa četiri zvjezdice. U njega je investirano 1,3 milijuna eura, a očekujem da će postići prosječnu cijenu najma od 340 eura. U novom objektu usluga i komfor ne zaostaju za onima u Vestibul Palaceu, a cijena je dvostruko niža. n Koje ste nagrade dobili u zadnje vrijeme?

- Početkom godine, prema izboru časopisa Conde Nast Traveler, hotel Vestibul Palace je uvršten među 10 najboljih malih hotela u gradskim jezgrama. U listopadu prošle godine europsko izdanje Conde Nast Tra-

vellera uvrstilo je Vestibul Palace među 25 najboljih hotela u Središnjoj Europi, za što je dobio glasove gotovo 83.000 čitatelja. Vestibul Palace koji ima sedam luksuznih soba tako je dospio na Zlatnu listu najboljih hotela na svijetu, i to kao jedini hotel iz ove regije i prvi hotel iz Hrvatske.

n Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima?

- Zadovoljni smo. Svake godine ostvarujemo rast. Prošle smo godine postigli izvrsne cijene soba i one su prema mojem mišljenju sada na gornjoj granici. Tako je naša najskuplja a ujedno i najprodavanija soba prošle sezone dosegla cijenu od 830 eura za noćenje, dok je druga po kvaliteti dosegla cijenu od 630 eura. Ostale sobe u sezoni smo prodavali za 495 eura. Prosječna cijena koju ostvarimo na razini godine je 340 eura. Prošle godine čak nam je i studeni, mjesec koji je uvijek najlošiji, ostvario rekordnu popunjenost od 50 posto. Od polovine siječnja do polovine veljače bili smo zatvorili hotel zbog odlaska osoblja na godišnji odmor, a mi tada obavljamo neophodne radove na sanaciji. Već sada smo sigurni da će ovogodišnja sezona biti još uspješnija.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA trga Pala Vlada

Preslagivanja nema, izbori na jesen Nakon što je izglasano nepovjerenje premijeru Oreškoviću, automatizmom je pala vlada, a pokušaji Domoljubne koalicije da preslagivanjem zadrže vlast propali su čim je natpolovična većina zastupnika zauzela stav o potrebi raspuštanja Sabora i novim izborima piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

stranaka nije uvjerio kako uživa potporu 76 ili više zastupnika za dobivanje statusa mandatara. Isto tako natpolovična većina zastupnika zauzela je stav o potrebi raspuštanja Sabora i novim izborima. S obzirom na to da je ustavni rok od 30 dana za obavljanje konzultacija nemoguće skratiti, uvažavajući volju većine zastupnika i građana za novim izborima, apeliram na predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera da se rasprava i odlučivanje o raspuštanju Sabora održe što je moguće prije”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović te dodala kako je većina zastupnika izrazila želju da se izbori održe početkom rujna.

N

epunih pet mjeseci, točnije 145 dana trajala je Vlada kojoj je na čelu bio Tihomir Orešković. Politička kriza koja je gotovo paralizirala njen rad kulminirala je zahtjevom za njegovim opozivom koji je Saboru uputio HDZ odnosno Domoljubna koalicija. Dan prije izglasavanja nepovjerenja premijeru Tomislav Karamarko dao je ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade. Prošli je četvrtak glasovanjem u Hrvatskom saboru nepovjerenje premijeru iskazalo 125 zastupnika, 15 ih je bilo protiv, dok su dva bila suzdržana.

“Rušenjem ove vlade nestaje zadnja prilika da ove godine poduzmemo odlučne mjere da Hrvatsku usmjerimo do cilja, a to je izlazak iz gospodarske krize.

Svoju sam dužnost predsjednika Vlade obavljao časno i u najboljem interesu Republike Hrvatske. Ponosan sam na sve što sam učinio kao predsjednik Vlade. Za sve propuste prihvaćam svoju odgovor-

nost. Mogu mirno reći da sam dao sve od sebe”, rekao je sad već tehnički premijer Tihomir Orešković te je zahvalio na suradnji svim članovima Vlade izrazivši nadu da će Hrvatska pronaći svoj pravi put i ostvariti svoj potencijal.

Tehnička vlada

Izglasavanjem nepovjerenja premijeru automatizmom je izglasano i nepovjerenje Vladi te je odmah počeo teći ustavni rok od 30 dana u kojemu parlamentarne stranke mogu pokušati formirati novu većinu i imenovati novog premijera i vladu. No, od preslagivanja koje je željela Domoljubna koalicija neće biti ništa. Naime na opoziv Vlade žurno je reagirala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je dan nakon pada Oreškovićeve vlade održala konzultacije s predstavnicima parlamentarnih klubova i ostalim zastupnicima.

“Tijekom konzultacija nitko me od predstavnika parlamentarnih klubova i

24 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Većina zastupnika izrazila je želju da se izbori održe početkom rujna, kazala je hrvatska predsjednica Dosadašnja vlada, sada tehnička, nastavit će raditi svoj posao do izbora nove vlade, ali ona ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, ni zaključivati ugovore značajnije vrijednosti.

Politička neizvjesnost u zemlji i dalje se nastavlja, a sve to uvelike utječe na gospodarstvo te usporava toliko zazivane reforme.

Sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća

Nova radna mjesta su ključna Pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava u tehničkoj vladi Mario Bebić kazao je kako se obujam sredstava za poticanje zapošljavanja neće smanjivati već će se preraspodijeliti piše Ilijana Grgić grgic@privedni.hr

I

z drugog pokušaja prošli tjedan ipak je održana sjednica Gospodarskosocijalnog vijeća, koja je tjedan dana ranije otkazana jer nije imala kvorum. Na sjednici su predstavnici socijalnih partnera raspravljali o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, politici zapošljavanja, prijedlogu programa rada GSVa za ovu godinu te odlaganju pregovora o osnovici za plaće sa sindikatima javnih službi.

“Svi socijalni partneri usuglasili su se o povlačenju izmjena Zakona o strancima iz hitne procedure koje treba doraditi i uputiti u redovitu proceduru. Po hitnom postupku može se odraditi samo dio vezan uz usklađivanje s Direktivom EU-a”, rekao je predsjednik GSV-a Mladen Novosel dodavši kako su imali kvalitetnu raspravu o izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Revizija aktivne politike zapošljavanja

“U javnosti je bilo dosta spora vezano uz SOR-ovce, odnosno osposobljavanju visokokvalificiranih kadrova. Riječ je o mjeri koja definitivno nije dala očekivane rezultate”, ocijenio je Novosel ističući kako je ključno otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta jer mjere za poticanje zapošljavanja same po sebi ne mogu riješiti problem.

Pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava u tehničkoj vladi Mario Bebić dodao je kako se “obujam sredstava za poticanje zapošljavanja neće smanjivati već će se preraspodijeliti jer je evaluacija pokazala kako je određeni dio mjera jako skup, primjerice SOR, i da ih trebamo ograničiti na javni sektor, a da

klasične mjere zapošljavanja trebamo primjenjivati za poznate poslodavce, odnosno da što prije prekvalificiramo i osposobimo ljude te da poslodavcima osiguramo ona zanimanja koja im trebaju”.

Socijalni partneri usuglasili su se o povlačenju izmjena Zakona o strancima iz hitne saborske procedure “Problem je to što u Hrvatskoj svake godine raste potreba za sezonskim zapošljavanjem, a iz raznih razloga jednom broju ljudi to nije zanimljivo i u

tom smislu se poslodavci nalaze u nezgodnoj situaciji. To bi se moglo riješiti tako da se konačno raščisti takvo stanje i pomogne onima koji trebaju pomoć u traženju posla. Vjerujemo da bi onda brojke bile uveliko drugačije nego sada”, rekao je dopredsjednik GSV-a Damir Kuštrak.

Petrov nije došao

Sindikati su na sjednici očekivali potpredsjednika tehničke vlade Božu Petrova, pogotovo kad se razgovaralo o pregovorima o osnovici plaća u javnim službama, s obzirom na to da je upravo Petrov bio voditelj Vladine pregovaračke skupine, No, Petrov se nije pojavio.

“Očito Vlada nije svjesna težine problema i mogućih posljedica za državni proračun, ali sindikati su i dalje strpljvi i žele o tome pregovarati, no trenutačno očito nemamo s kime”, rekao je Novosel te upozorio da bi, ako radnici počnu podnositi tužbe, udar na državni proračun mogao biti veći od dvije milijarde kuna.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Godišnja skupština Eurochambresa održana u Zagreb

Weber: Ne smijemo dopustiti političke i religijske podjele Predsjednik Eurochambresa Richard Weber je istaknuo kako je na primjeru Hrvatske naučio dvije stvari: kako poduzetnici mogu mijenjati sistem u kojem posluju i kako se mijenja sam demokratski proces, odnosno čuva ideal demokracije unatoč ponekad burnim promjenama piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Stvaranje novog modela digitalne komunikacije i suradnja među komorama zemalja Europe uz ohrabrivanje poduzetnika na digitalnu transformaciju put je koji vodi inovacijama, razvoju i rastu.

Luka Burilović, predsjednik HGK

G

odišnja skupština Eurochambresa, odnosno Udruženja europskih trgovinskih i industrijskih komora, prvi put se održala u Hrvatskoj, u prostorijama sjedišta Hrvatske gospodarske komore (HGK). Za Eurochambres koji se diči doista dugom tradicijom bila je to 119. godišnja skupština, a središnja tema događaja ovaj put bila je uloga digitalnih komora u službi digitalnoga gospodarstva.

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je ispred predsjednika i direktora europskih nacionalnih komora iz tridesetak zemalja kako živimo u vremenu promjena, u kojem tržište diktira ponudu i potražnju pa bez prilagodbe i stvaranja nove vrijednosti nije moguće opstati.

“Kako se mijenjaju svjetski trendovi, i komore su te koje se moraju mijenjati jer je to jedini način koji vodi konkurentnosti gospodar-

26 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

stva. Stvaranje snažnih komora na nacionalnoj i europskoj razini mora biti naš imperativ, najrazvijenije zemlje u Europi imaju jake komore koje jamče opstojnost, kontinuitet i stabilnost nacionalnih ekonomija, a time i konkurentnost cijelog kontinenta”, istaknuo je, dodavši kako u trenutačnim političkim previranjima diljem EU-a uloga komora kao jamaca stabilnosti za tvrtke još više dolazi do izražaja. Naglasio je kako HGK može poslužiti kao primjer drugima da je provođenje ključnih reformi u vrlo kratkom roku izvedivo, ali da tu ne misle stati jer žele biti još bolji partner privredi i svojim članicama.

U smjeru digitalizacije

“U današnjem svijetu globalnih promjena, digitalna ekonomija je jedan od pravaca u kojem komore moraju krenuti. One se doga-

bu đaju već danas, a komore su te koje moraju osigurati potporu i digitalnu platformu za što lakše uključivanje naših članica u globalne tokove poslovnih procesa. Digitalizacija komora jedan je od puteva kojim moramo ići i upozoravati na promjene s kojima se poduzetnici susreću u digitalnom svijetu”, kazao je Burilović, uz napomenu da naglasak treba staviti na internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća (MSP). Njegove riječi potvrđuju i statistike prema kojima samo sedam posto MSP-a u Europi prodaje svoje proizvode preko granice, a tek dva posto njih iskorištava prednosti digitalnih prilika. Procjenjujue se da jedinstveno europsko digitalno tržište može pridonijeti 415 milijardi eura ekonomiji Starog kontinenta.

“Stvaranje novog modela digitalne komunikacije i suradnja među komorama zemalja Eu-

Politički i ekonomski lideri moraju usmjeriti građane prema suradnji, zato je moja poruka danas – ostanimo zajedno, kazao je Weber rope uz ohrabrivanje poduzetnika na digitalnu transformaciju put je koji vodi inovacijama, razvoju i rastu”, zaključio je Burilović.

Gospodarske komore za jedinstvo

Predsjednik Eurochambresa Richard Weber je istaknuo kako je na primjeru Hrvatske naučio dvije stvari: kako poduzetnici mogu mijenjati sistem u kojem posluju i kako se mijenja sam demokratski proces, odnosno čuva ideal demokracije unatoč ponekad burnim promjenama. Osvrnuo se na turbulentne europske događaje vezane za izbjeglice kazavši kako ponekad nacionalizam pobijedi humanost, a to nije dobro za ekonomiju.

“Na primjeru mladih zemalja poput Hrvatske i institucija poput HGK možemo svi naučiti kako se bolje nositi sa stalnim promjenama. Ne smijemo dopustiti političke i religijske podjele.

Politički i ekonomski lideri moraju usmjeriti građane prema suradnji, zato je moja poruka danas – ostanimo zajedno”, kazao je Weber, zaključivši kako veliku ulogu u stvaranju tog jedinstva imaju upravo gospodarske komore.

Arnaldo Abruzzini, izvršni direktor Eurochambresa

Ciljevi se mogu ostvariti samo uz prave ljude

A

rnaldo Abruzzini izvršni je direktor Eurochambresa, organizacije koja okuplja gospodarske i trgovinske komore s europskog kontinenta. Eurochambres je jedan od glavnih lobista za male, srednje i velike poduzetnike, čije interese zastupa pred institucijama Europske unije. S Abruzzinijem smo razgovarali uoči skupštine Eurochambresa u Zagrebu.

n Eurochambres je jedan od glavnih lobista europskog poslovnog svijeta u europskim institucijama. Koje su glavne teme o kojima se sada raspravlja?

- Eurochambres ima jedinstvenu poziciju da bude glas više od 20 milijuna poslovnih subjekata u Europi. Mi se svakodnevno susrećemo s donositeljima odluka i politika Europske unije i razgovaramo o glavnim strateškim temama koje se odnose na promjene potrebne u našem društvu i poslovnom društvu, kako bismo podigli rast na razine na kojima je bio. Edukacija i trening, međunarodna trgovina, inovacije, digitalizacija i bolja regulacija teme su o kojima stalno razgovaramo. n Kako učiniti Europu najkompetitivnijim gospodarstvom u svijetu?

- Moramo pobjeći od shvaćanja kako je svaki euro koji potrošimo izgubljen novac. Moramo investirati naš novac u strateške teme. Prva od njih je imati kvalitetno obrazovanje i treninge koji će stvarati kvalitetnu radnu snagu koja posjeduje znanja i vještine. Ako ne budemo imali prave ljude koji će to moći napraviti, nikada nećemo moći ostvariti svoje ciljeve. n Kako male države poput Hrvatske i njihovi poduzetnici

mogu koristiti posredovanje europskog udruženja komora?

- Čak 80 posto zakona i propisa koji se odnose na poslovanje i ekonomsku strukturu Europske unije donosi se na razini EU-a u Bruxellesu.

Ako želite biti aktivni i promijeniti neke od tih regulatornih okvira, morate biti aktivni kroz Eurochambres.

n Najveći posao u odnosima europskih i američkih zakonodavaca je donošenje sporazuma o investiranju i trgovini.

Kakva je u tome pozicija Eurochambresa?

- Između Europe i Sjedinjenih Američkih Država odvija se najveći dio svjetske trgovine i toga treba biti svjestan. Mi zapravo ne trebamo TTIP jer ta trgovina postoji. Ono što njime možemo postići su koristi koje mogu imati mala i srednja poduzeća kako bi im se omogućilo poslovanje s obje strane Atlantika.

Sada se većina te gospodarske suradnje odnosi na velike kompanije.

Ovim ugovorom moramo osigurati bolji položaj za male igrače na tržištu. No zbog političkih okolnosti u SAD-u ne vjerujem da će doći do pomaka oko zaključenja ugovora do početka rada nove američke administracije. (K.S.)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

Očit trend vraćanja obveznog komorskog članstva Prije 15 godina prvi ovakav forum inicirali su predsjednici komora iz Ancone i Splita, a danas on okuplja 45 gospodarskih komora članica, koje predstavljaju čak 1,8 milijuna tvrtki dualnog strukovnog obrazovanja (po uzoru na njemačko-austrijski model). “Primarni je cilj projekta dualnog strukovnog obrazovanja bolje povezivanje odnosno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i smanjenje stope nezaposlenosti mladih koja, primjera radi, u Njemačkoj iznosi 7,2, a u Hrvatskoj više od 40 posto”, pojasnila je Katija Buličić.

Brojne inicijative

Predsjednica HGK-ŽK Split Katija Buličić predstavila je niz novih usluga HGK

O

čit je trend vraćanja obveznog članstva komora zadnjih godina, a slijedom toga upravo je na gospodarskim komorama da preuzmu ulogu vodiča, tumača i nositelja brojnih aktualnih promjena kojima smo svi svjedoci, istaknuo je Arnaldo Abruzzini, glavni tajnik Eurochambresa - krovne institucije 1700 regionalnih i lokalnih europskih gospodarskih komora sa sjedištem u Bruxellesu, na panelu Gospodarske komore u tumačenju promjena: inovativne usluge ususret novim izazovima, održanom u sklopu 16. foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora koji je od 13. do 15. lipnja u Anconi okupio više od 200 sudionika iz sedam zemalja jadransko-jonske regije.

Predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split Katija Buličić u ime HGK predstavila je niz novih Komorinih usluga kao uvid u poziciju i ulogu gospodarskih komora u vlastitim zemljama, s naglaskom na inovativne usluge koje nude svojim članicama. Tako je istaknula projekt digitalne komore, Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) te projekt

28 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Održani su i sastanci pet tematskih okruglih stolova koji djeluju pri forumu: za plavi rast, povezivanje regije, kvalitetu okoliša i poljoprivredu, održivi turizam te žensko poduzetništvo. HGK-ŽK Split je u suradnji s Komorom Udina organizirao i koordinirao okrugli stol za žensko poduzetništvo, a u suradnji s HGKŽK-om Pula i Komorom Drača okrugli stol za održivi turizam. Na ta dva skupa predloženi su neki od mogućih zajedničkih projekata: Centar za razvoj ženskog poduzetništva jadransko-jonske regije, projekt Žene kao pokretači proizvodnje usmjerene podizanju kvalitete turističke usluge, projekt Mreža žena u ribarstvu, certificiranje i edukacija u sektoru turizma, razvoj posebnih oblika turizma sa svrhom produženja turističke sezone (vjerski/ciklo/ eno-gastro turizam...), Green flag projekt.

“Prošlo je 15 godina od kada se održao prvi ovakav forum na inicijativu tadašnjih predsjednika Gospodarske komore Ancone i HGKŽK Split, a danas on okuplja 45 gospodarskih komora članica, koje predstavljaju 1,8 milijuna tvrtki”, rekao je njegov predsjednik Rodolfo Giampieri. U ime vlada osam zemalja jadransko-jonske regije govorio je Fabio Pigliapoco, glavni tajnik Jadransko-jonske inicijative, istaknuvši da su tri foruma civilnoga društva (forum komora, forum gradova i forum sveučilišta) neophodni za jadransko-jonsku makroregiju te da su srce Strategije EU-a za tu makroregiju.

Na izložbi ekonomskih i znanstvenih inovacija INTRAG 2016.

Hrvatskim inovatorima 17 nagrada Cilj 10. Inovacijske misije bio je usmjeren na poslovnu suradnju Hrvatske i Poljske te na komercijalizaciju hrvatskih inovacija

U

konkurenciji brojnih poljskih inovacija i 15 država iz cijeloga svijeta, 12 hrvatskih inovatora osvojilo je 17 nagrada na 9. međunarodnoj izložbi ekonomskih i znanstvenih inovacija koja se održala 14. i 15. lipnja u Katowicama u Poljskoj.

Najuspješniji hrvatski izlagač bio je Tomislav Bronzin iz tvrtke CITUS s inovacijom C@N Person Recog, a ujedno je pobjednik međunarodnog dijela izložbe s Velikom nagradom i zlatnom medaljom. “Naše izlaganje na sajmu INTRAG 2016 bilo je ciljano jer je u okviru izložbe organizirana i Inovacijska misija u sklopu koje smo održali poslovne sastanke

Hrvatska delegacija na INTRAG-u 2016.

s potencijalnim predstavnicima tvrtke Citus u Poljskoj te smo pronašli partnere za zajedničku prijavu na EU projekt

Horizon 2020”, rekao je Bronzin. Naime, Hrvatska gospodarska komora supokrovitelj je ovogodišnjeg nastupa hrvatskih inovatora na izložbi INTRAG 2016, a cilj 10. Inovacijske misije bio je usmjeren na poslovnu suradnju Hrvatske i Poljske te na komercijalizaciju hrvatskih inovacija. U sklopu Inovacijske misije hrvatske tvrtke održale su ukupno 37 B2B sastanaka s potencijalnim poslovnim partnerima iz Poljske.

Organizatori ovogodišnjeg nastupa hrvatskih inovatora su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba uz potporu gradonačelnika Grada Zagreba i Hrvatske gospodarske komore.

Korak do potpisivanja ugovora o sufinanciranju

Komori pola milijuna eura za dualno obrazovanje

H

rvatska gospodarska komora korak je do potpisivanja ugovora o sufinanciranju projekta uključivanja malih i srednjih poduzetnika u sustav dualnog obrazovanja u okviru Erasmus+ programa. “Svjesni potrebe gospodarstva za kvalificiranom radnom snagom koja će se educirati u skladu s potrebama industrije, krenuli smo s projektom okupljanja svih zainteresiranih poduzetnika koji se žele uključiti u sustav dualnog obrazovanja. Ovako želimo stvarati kompetentnu radnu snagu, ali i smanjiti nezaposlenost mladih koja je u Hrvatskoj među najvišima u Europi”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako vrijednost projekta iznosi približno

pola milijuna eura, a partneri su, uz Austrijsku federalnu gospodarsku komoru, i određene nacionalne institucije.

Burilović kaže da je svrha projekta oblikovati tim ljudi među partnerskim institucijama u Hrvatskoj, koji će postati referentna točka za sva pitanja u vezi sa sustavom dualnog obrazovanja te stvoriti bazu podataka poduzetnika i učenika zainteresiranih za sudjelovanje u takvom sustavu. “U određenim europskim zemljama, primarno Austriji i Njemačkoj, koje bilježe i najniže stope nezaposlenosti mladih u EU, gospodarske komore centralna su točka za provedbu sustava dualnog obrazovanja koje podrazumijeva obrazovanje putem rada”, kaže Burilović te objašnjava da je austrijska komora

odabrana kao glavni partner s obzirom na iskustvo i znanje koje ima u provedbi dualnog obrazovanja. U okviru projekta predstavnici HGK i nacionalnih institucija bit će educirani kako bi pripremili zainteresirane poslodavce, učenike i škole na uključivanje u model sustava dualnog obrazovanja. U okviru projekta planirano je i certificiranje mentora za provedbu dualnog obrazovanja te izrada vodiča za mentore u MSP-ovima.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 29

Društveno odgovorno poslovanje Nova društvena mreža

Vipnet pokrenuo mrežu za dobrotvorni crowdfunding

Izazov je moguće pokrenuti isključivo s ciljem prikupljanja donacija za udruge i projekte udruga, ne i za pojedince piše Miro Soldić soldic@privredni.hr željom za većom uključenosti u društvene promjene, nastala je ideja da napravimo jedinstvenu društvenu mrežu koja će na jednom mjestu spajati one koje žele pomoći s onima koji to aktivno čine. Sada je to moguće ne samo na jednostavan već i zabavan način koji uključuje postavljanje osobnih ciljeva”, objasnila je Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta, dodajući kako im je želja pomoći u podizanju svijesti o različitim društvenim problemima i angažirati još veći broj ljudi za njihovo rješavanje.

Kriteriji za udruge

Donacije se uplaćuju preko društvene mreže direktno na račune udruga

Č

ini pravu stvar – ime je nove društvene mreže koju je pokrenuo Vipnet s ciljem prikupljanja dobrotvornih sredstava putem crowdfundinga. Princip je poprilično jednostavan: prikupljanje donacija moguće je pokrenuti tako da pojedinac otvori svoj korisnički profil, odabere udrugu kojoj želi pomoći i prijavi osobni izazov koji želi ostvariti s ciljem prikupljanja donacija za tu udrugu. Dijeljenjem izazova s prijateljima i poznanicima, informirajući ih o tome na društvenim mrežama, korisnik poziva i motivira svoju zajednicu da ga podrži u ostvarenju izazova donirajući udruzi koju je odabrao i pri tome zajedno čine pravu stvar.

“Prije dvije godine pokrenuli smo inicijativu Čini pravu stvar, koja je uključivala volontiranje, recikliranje i educiranje. Motivirani iskustvom i povratnim informacijama naših zaposlenika, volontera raznih udruga te njihovom

30 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Korištenje mreže potpuno je besplatno, odnosno donacije se uplaćuju preko društvene mreže direktno na račune udruga, bez troškova provizije. Izazov je moguće pokrenuti isključivo s ciljem prikupljanja donacija za udruge i projekte udruga, ne i za pojedince, a status i ukupan iznos prikupljenih donacija moguće je u svakom trenutku pratiti i na profilu korisnika i na profilu udruge.

Udruge koje žele sudjelovati u projektu moraju zadovoljavati poprilično stroge kriterije kako bi cijela priča bila što transparentnija, tj. moraju postojati barem dvije godine i imati iza sebe barem četiri provedena projekta da postanu članovi mreže. Trenutno je u projekt uključena 21 udruga: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Crveni nosovi, Djeca prva, Hrabri telefon, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, Hrvatski savez za rijetke bolesti, Krijesnica, Mali zmaj, Mladi matematičari Marin Getaldić, Put u život, Savez društava Naša djeca, Sve za nju, SOS Dječje selo Hrvatska, Udruga za terapijsko jahanje Krila, Udruga za autizam Zagreb, Udruga za autizam Bjelovar, Udruga za sindrom down Međimurske županije, Udruga Debra, Udruga Pčelice, Udruga Biom i Udruga za lokalni razvoj Turbina promjena.

Iskustvo zlata vrijedi

Prilika za učenje i posao

Kroz ovaj projekt Poslovni dnevnik radnu je praksu odlučio omogućiti studentima s invaliditetom i onima slabijeg materijalnog statusa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

će se razvijati i unutar naše kompanije uvijek nam je dobrodošla”, naglašava Nika Blažević.

Ovdje smo vidjeli priliku ne samo da im pomognemo da

Hvalevrijedan projekt

Jedna od korisnica ovog programa je i Zrinka Filipić, studentica treće godine Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld koja je dobila priliku odraditi neko vrijeme u Atlantic Grupi i njihovom odjelu upravljanja ljudskim potencijalom.

“Reklamu za ovaj projekt sam vidjela u novinama. Kao studentica treće godine željela sam ostvariti praksu u nekim od domaćih kompanija i tako steći znanja koja će mi kasni-

K

roz projekt Iskustvo zlata vrijedi 2016. Poslovni dnevnik je, četvrtu godinu zaredom, odlučio proširiti svijest u poslovnoj zajednici i šire te problematizirati pitanje zapošljavanja onih koji do posla u trenutnoj gospodarskoj situaciji ne mogu doći lako. Ove godine u sklopu projekta Iskustvo zlata vrijedi 2016. radnu praksu su odlučili omogućiti ne samo studentima s invaliditetom, nego i studentima slabijeg materijalnog statusa.

“Naša tvrtka je prepoznala da ovaj projekt doprinosi položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada”, ističe Nika Blažević iz odnosa s javnošću Metroa. “Situacija je još teža osobama s invaliditetom koje još uvijek nisu uspjele steći radno iskustvo. Ovdje smo vidjeli priliku ne samo da im pomognemo da steknu iskustvo, nego da ujedno i naš Metro tim obogatimo različitostima”, dodaje ona. U svojim redovima ova kompanija već ima zaposlene osobe s invaliditetom i od ovakvih programa vide veliku korist. “Često nam je teško pronaći studente koji su spremni raditi i pokazati želju za učenjem i rastom, a i potencijalnim ostankom u kompaniji.

Svaka inicijativa koja dolazi izvan kompanije i može pomoći pronalasku kvalitetnih ljudi koji

Projekt Iskustvo zlata vrijedi već četvrtu godinu zaredom vodi Poslovni dnevnik je biti potrebna u poslu te naučiti ujedno nešto novo. Uvijek me je zanimao rad u kompanijama i s ljudima i odlučila sam se prijaviti na ovaj projekt jer mislim da bih mogla pokazati kolike su mogućnosti osoba s invaliditetom koje nitko baš ne razumije kada kažu da žele posao”, kaže Zrinka Filipić. Iskustva stečena radom u Atlanticu drugačija su od njenih očekivanja.

“Nisam imala doticaj s radom u velikim tvrtkama, a sada vidim koliko je to zapravo težak, ali i izuzetno dobar posao”, zaključila je studentica.

Velika većina onih koji su do sada sudjelovali u ovom projektu imaju samo riječi hvale za njega. No istovremeno ističu kako se o ovom i sličnim projektima treba više govoriti i to ne samo u poslovnim medijima nego i u školama, fakultetima i hrvatskim tvrtkama.

steknu iskustvo, nego da ujedno i naš Metro tim obogatimo različitostima.

Nika Blažević, Metro

Odlučila sam se prijaviti na ovaj projekt jer mislim da bih mogla

pokazati kolike su mogućnosti osoba s invaliditetom koje nitko baš ne razumije kada kažu da žele posao.

Zrinka Filipić, studentica

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Električna energija

Razigrava se tržište Na tržištu električne energije kupci mogu birati između 16 registriranih opskrbljivača. Oko 20 posto potrošnje opskrbljuju oni izvan HEP Grupe

P

oslovni tjednik Lider organizirao je prošli tjedan u Zagrebu 5. konferenciju Energetska budućnost Hrvatske. Leo Prelec, zamjenik ministra gospodarstva u tehničkoj vladi, istaknuo je kako je tržište električne energije u Hrvatskoj potpuno otvoreno i kupci mogu birati između 16 registriranih opskrbljivača. “Oko 20 posto ukupne potrošnje opskrbljuju opskrbljivači koji nisu u sustavu HEP Grupe, a Hrvatska elektroprivreda je izašla na vanjska tržišta tako da se razigrava i hrvatsko i regionalno energetsko tržište električne energije”, naglasio je.

Razvoj OIE i porast njihova udjela u ukupnoj potrošnji jedna je od glavnih smjernica energetske politike EU-a. “U Hrvatskoj je od 2007., kada je krenuo sustav poticanja proizvodnje, izgrađeno i pušteno u pogon 531 MW iz novih obnov-

ljivih izvora, od čega najveći udio čine vjetroelektrane, čak 418 MW”, napomenuo je.

Budućnost konvencionalnih izvora energije, nastavio je, ne treba suprotstavljati obnovljivim. Među njima ne treba biti veznik “ili” nego “i”, a budući konvencionalni izvori energije trebaju se planirati s velikim mogućnostima regulacije, kazao je.

Govoreći o veleprodajnom tržištu plina, dodao je kako trenutačno u Hrvatskoj ima 56 registriranih opskrbljivača. “Ove godine pripremaju se izmjene i dopune Zakona o tržištu plina kojima će se redifinirati sadašnji tržišni model”, istaknuo je dodajući kako je projekt izgradnje LNG terminala u prošlosti prolazio razne faze razvoja. “Krajnje je vrijeme osigurati model za njegovu što skoriju realizaciju”, napomenuo je dodajući kako bi projekt mogla ubrzati izgradnja njegove prve faze, a to je plutajući LNG terminal. (B.O.)

Okrugli stol o siromaštvu

Sve više siromašnih

S

iromaštvo i nejednakost gorući su i nažalost rastući problemi, kako Hrvatske, tako i kompletne Europske unije, poručeno je s okruglog stola u organizaciji Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), Hrvatske mreže protiv siromaštva (HMPS) i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).

Seamus Boland iz EGSO-a poručio je kako su na razini EU-a doneseni ciljevi u borbi protiv siromaštva prema kojima bi do 2020. broj siromašnih na području Unije trebao pasti ispod 20 milijuna, ali zbog gospodarske krize njihov broj raste (trenutačno 24 milijuna ljudi živi u siromaštvu). “Više od 120 milijuna stanovnika EU-a živi u riziku od siromaštva, a 17 posto ih je ugroženo i nakon primanja socijalnih transfera. Situacija je najbolja

u Češkoj i Nizozemskoj, a najlošija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Brine i to što su najugroženija djeca ispod 18 godina te što gotovo 10 posto zaposlenih živi ispod razine siromaštva”, kazao je Boland

32 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

dodavši kako su strategije EU-a fokusirane na branjenje eura i financijsku stabilnost, ali ako sastavni dio tih strategija nije suzbijanje siromaštva, ono će i dalje rasti.

“Kod nas se govori o radu kao o trošku, a ne investiciji”, kazala je Ana Miličević Pezelj, članica EGSO-a i SSSH, upozorivši kako poslodavci zloporabe atipične ugovore o radu što je jedna od glavnih boljki Hrvatske. “Poslodavci iskorištavaju krizu da bi iskoristili radnike, ali mi kao država ništa nećemo postići jeftinom cijenom rada jer smo premali i time samo rasipamo ljudski potencijal.

Gledamo sitni profit poslodavaca, a gubimo kao društvo”, smatra ona i zaključuje da je u sustavu u kojem imamo mali broj bogatih i golem broj sirotinje nešto definitvno trulo. (M.S.)

Nova usluga za članice Komore

Besplatno porezno savjetovanje za članice HGK Nova usluga dio je paketa pomoći gospodarstvenicima. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera

N

za taj mjesec. Ako zainteresirana članica ne ostvari pristup usluzi zbog navedenog ograničenja, prijavu je moguće ponoviti idući mjesec ili koristiti usluge stručnjaka za poreze HGK.

a temelju iskazanih potreba gospodarstvenika, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je uslugu poreznog sa-

vjetovanja.

Usluga je namijenjena svim članicama Komore besplatna je i dio je paketa pomoći gospodarstvenicima. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera koji je jednak vrijednosti jednog upita odnosno jednog stručnog mišljenja/očitovanja ovlaštenih poreznih savjetnika sukladno Zakonu o poreznom savjetništvu.

Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja. Potrebno je dostaviti i detaljno obrazložiti postavljeno pitanje (ili više njih, ali vezano za određeni problem) za ovlaštene porezne savjetnike uz svu popratnu dokumentaciju potrebnu za razumijevanje upita i izradu stručnog mišljenja. Sukladno navedenom postupku odabira, članici će biti dostavljena obavijest o dodjeli vaučera odnosno mo-

Besplatni seminari o poreznim pitanjima

gućnosti korištenja usluge poreznog savjetovanja s naznakom predviđenog datuma izvršenja. Porezni savjetnici izradit će mišljenje/očitovanje u pisanom obliku koje će HGK dostaviti članici odmah po zaprimanju. Broj vaučera je ograničen i baziran je na mjesečnoj osnovi. Prijave se otvaraju 1. dana u mjesecu i zatvaraju ispunjenjem maksimalnog broja prijava

Imajući na umu kompleksnost sustava oporezivanja u Hrvatskoj, uzrokovanu prilagodbom na zajednički sustav oporezivanja EU-a, Hrvatska gospodarska komora je pokrenula čitav niz usluga vezanih za edukaciju i savjetovanje članica pa je tako na razini četiri regionalna centra - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek - moguće sudjelovati i na besplatnim seminarima o aktualnim poreznim pitanjima na kojima predavanja drže renomirani porezni stručnjaci Hrvatske komore poreznih savjetnika.

HGK vjeruje kako će usluga poreznog savjetovanja olakšati poslovanje članicama i pridonijeti lakšem razumijevanju poreznih zakona i propisa.

Nova shema školskog voća i povrća

Besplatno voće i povrće za sve učenike

U

novu Shemu školskog voća i povrća, putem koje će se i sljedeće godine osigurati besplatno voće i povrće za učenike u Hrvatskoj, bit će uključeni svi učenici osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, ukupno 1393 škole odnosno 503.236 učenika, kojima će se voće i povrće ponuditi kao obrok kontinuirano kroz cijelu školsku godinu.

Dobavljači koji ispunjavaju uvjete iz javnog poziva i škole koje mogu sudjelovati u Shemi školskog voća i povrća mo-

raju sklopiti Ugovor o pristupanju Shemi školskog voća i povrća. Sklopljene ugovore dobavljači moraju dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 20. srpnja ove godine. Procijenjeni iznos potpore po učeniku iznosi bez PDV-a 4,29 eura odnosno 32,76 kuna, dok je iznos s PDV-om 5,36 eura odnosno 40,95 kuna. Procijenjeni iznos potpore po učeniku izračunat je na osnovi broja učenika upisanih u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima 2015./2016. koji mogu sudje-

lovati u provedbi Sheme školskog voća i povrća iznosa planiranog za troškove za voće i povrće franco škola.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Lipapromet, Zagreb

Iz poduzetničke avan respektabilne tvrtk

Vlasnik tvrtke je 2012. krenuo u proces pripremanja poduzeća za drugu generaciju se, pak, od male obiteljske tvrtke prometnula u jednog od vodećih veletrgovaca piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

L

Unatoč velikom broju otpisanih potraživanja koja su posljedica neuspjelih predstečajnih nagodbi i stečajeva poslovnih partnera, Lipapromet svih 25 godina posluje s dobiti. direktor Darko Balun

ipapromet se u 25 godina poslovanja od male obiteljske tvrtke prometnuo u jednog od vodećih veletrgovaca elektromaterijalom i rasvjetom.

Darko Balun, direktor Lipaprometa, kaže kako je tvrtku osnovao Mate Lipovac, koji je i danas 100-postotni vlasnik. “On je u poduzetničku avanturu, uslijed teške ekonomske situacije, s mnogo entuzijazma i radnog elana, krenuo nakon višegodišnjeg rada u Tvornici električnih proizvoda, tj. TEP-u. Odluka o ulasku u veleprodaju elektromaterijala stoga je predstavljala logičan slijed, nakon kojeg Mato Lipovac, iako bez mnogo poduzetničkog iskustva, uspijeva gotovo ni iz čega stvoriti respektabilnu tvrtku”, ističe Balun.

Jasne odluke

Tvrtka na gotovo 5000 četvornih metara suvremeno organiziranog i opremljenog skladišnog prostora u svakom trenutku korisnicima nudi širok izbor proizvoda renomiranih domaćih i inozemnih proizvođača - od rasvjete, preko instalacijskog materijala, sklopne i mrežne opreme, kabela i vodiča, transformatora, portafonije do raznih alata, pribora i mjernih instrumenata. “Uspjehu prodajnog tima Lipaprometa pridonosi i potpora inženjera projektnog ureda, koji uz savjetodavne usluge nudi usluge projektiranja svjetlotehničkih rješenja te sustava za upravljanje u zgradarstvu.

Zahvaljujući sinergiji dugogodišnjeg iskustva iz područja svjetlotehnike i najnovijih softverskih rješenja za simulaciju i projektiranje u rasvjeti, Lipapromet nudi precizna i jedinstvena rješenja te projekte za uredsku, industrijsku, trgovačku, dekorativnu, cestovnu, urbanu i sportsku rasvjetu.

Zajedno sa svojim tvrtkama kćerima LipaprometSlavonija i Indora Plus zapošljava 60 djelatnika, od toga više od 50 posto više i visoke stručne spreme”, objašnjava.

Premda tvrtka zauzima jednu od vodećih pozicija u branši, kako u distribuciji elektromaterijala tako i u rasvjeti, situacija na tržištu je, sukladno općoj gospodarskoj situaciji, i dalje teška i složena. “Iako se nazire lagani rast aktivnosti na tržištu, opća nelikvidnost otežava poslovanje u smislu visokih rizika naplate

34 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Tržište je otvoreno, a mi se ne bojimo nijedne zdrave konkurencije, kaže Darko Balun potraživanja. Istovremeno, zbog konkurencije pritisak na cijene je konstantan, pa ostvarene razlike u cijeni teško mogu pokrivati troškove visokoprofesionalne tvrtke kakvu želimo izgraditi.

Unatoč velikom broju otpisanih potraživanja koja su posljedica neuspjelih predstečajnih nagodbi i stečajeva poslovnih partnera, Lipapromet svih 25 godina posluje s dobiti. Istovremeno, u cijelom kriznom razdoblju zadržali smo zaposlenost na istoj razini, a zadnje dvije godine zapošljavamo i nove djelatnike. Sve to ne bi bilo moguće bez jasnih odluka vlasnika vezano uz usmjeravanje dobiti u poslovanje, a kako bi tvrtka mogla nesmetano funkcionirati u ovim kriznim vremenima”, napominje on dodajući kako je najznačajniji

nture do ke

u, svjestan da samo mali dio tvrtki uspijeva preživjeti smjenu generacija. Njegova elektromaterijalom i rasvjetom

njihov segment distribucija i projektiranje rasvjete i rasvjetnih rješenja, ponajprije na području energetski učinkovite rasvjete. “Stoga u energetskoj učinkovitosti vidimo i baziramo svoj budući rast”, naglašava Darko Balun.

Osim nelikvidnosti, posebice onoj u građevinskom sektoru, kamen spoticanja u poslovanju je javna nabava. Naime, kako se dobar dio poslovanja tvrtke temelji na projektima energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti, dakle onima koji su u nadležnosti Zakona o javnoj nabavi, u Lipaprometu smatraju kako on nije prilagođen nuđenju visokokvalitetnih i tehnički naprednijih proizvoda i tehnologija koje tvrtka zastupa. “Zakon o javnoj nabavi u većini slučajeva koristi najpovoljniju cijenu kao jedini faktor za odabir dobavljača/izvođača, što bitno otežava poslovanje tvrtkama poput naše koja već više od 22 godine zastupa vodeće svjetske proizvođače poput Philips Lightinga, Schneider Electrica i slično”, kaže.

Dostupan kapital

S bankama, priznaje Balun, nema problema, jer kao likvidna tvrtka Lipapromet ima visoke bonitetne ocjene. “Tako nam je kapital dostupan u odgovarajućoj količini i po prihvatljivim uvjeti-

ma, iako oni nisu na razini zapadnih zemalja. Ono na čemu bi banke mogle dodatno poraditi i gdje smatramo da ima dodatnog prostora je projektno financiranje”, ističe on dodajući kako o konkurenciji misli sve najbolje. “Činjenica je da je kriza pročistila dio konkurencije i da kvalitetne tvrtke pomalo dolaze do zasluženih pozicija. Tržište je otvoreno, a mi se ne bojimo nijedne zdrave konkurencije u okvirima fer tržišne utakmice”, napominje direktor Lipaprometa.

Vlasnik tvrtke je 2012. godine krenuo u proces pripremanja poduzeća za drugu generaciju, svjestan da samo mali dio tvrtki uspijeva preživjeti smjenu generacija. “U tom smislu odvojili smo vlasničku od upravljačke funkcije, profesionalizirali upravu i menadžment. Istovremeno radimo na jačanju projektno-prodajnih kapaciteta tvrtke prije svega na području rasvjete, sistema upravljanja u zgradarstvu te energetske učinkovitosti gdje, kako smo već naveli, vidimo dodatne mogućnosti rasta. Samo prošle i ove godine zaposlili smo šest novih djelatnika - od toga četiri inženjera. Naša je ambicija biti predvodnik u znanjima i inovacijama koji će graditi tvrtku za buduće generacije naših zaposlenika. I upravo zato vjerujemo da smo na pravom putu”, zaključuje Balun.

25 godina posluje Lipapromet

60

zapošljava djelatnika (više od 50% VS i VSS)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Šipun, Vrbnik

Povratak sansigota Ivica Dobrinčić ima i širi značaj za hrvatsko vinarstvo jer je ovaj agronom dosta energije uložio u spašavanje gotovo nestalih autohtonih sorti vinove loze poput sansigota i proišćine 13 godina trajao je sansigotov put do povratka. “Pronašao sam ga u vinogradu obitelji Žic iz Punta te razmnožio. Sorta se već raširila, tako da je posađena čak i na Ižu. Tu sortu smo spasili u zadnji tren. Sada se bavim povratkom odnosno spašavanjem proišćine, jedne gotovo izumrle sorte. Ove godine proizveli smo prvih 50 litara vina od ove sorte”, kaže Dobrinčić.

Podrum bolna točka

Izgradnja podruma bolna je točka u razvojnim planovima Ivice Dobrinčića i njegovog obrta Šipun. Želi izgraditi vinariju, a ne može jer ne postoje adekvatni prostorni planovi. “Mi smo, naime, utrostručili proizvodnju vina i povećali površine pod vinogradima, a ostali smo u podrumu malih kapaciteta”, žali se Dobrinčić.

Prema postojećem prostornom planu, u Vrbniku, koji je proglašen gradom vina, ne možete izgraditi funkcionalan podrum. Žao mi je što se o tome ne priča jer mi koji se želimo razvijati trpimo veliku štetu.

Ivica Dobrinčić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

O

brt za vinarstvo i rasadničarstvo Šipun počeo je s radom prije 13 godina. Osnovao ga je diplomirani agronom Ivica Dobrinčić. U početku mu je osnovna djelatnost bila proizvodnja cjepova za vinovu lozu. Vinarstvom se u početku bavio samo usputno, da bi mu sada proizvodnja vina bila osnovna djelatnost.

Ivica Dobrinčić ima i širi značaj za hrvatsko vinarstvo jer je ovaj agronom dosta energije uložio u spašavanje gotovo nestalih autohtonih sorti vinove loze poput sansigota i proišćine, uz jarbolu, belinu, kameninu, debejan… Osnovu njegove proizvodnje zauzima žlahtina te sansigot. Podignuo je mlade nasade cabernet sauvignona, merlota, proišćine te nešto malo muškata.

“Sansigot je sorta koja je već našla svoje mjesto na tržištu, a gotovo smo je bili izgubili. Više od polovine ovog vina plasiramo u inozemstvo. Izvozimo ga u SAD i Belgiju.

Skupa sa žlahtinom ga izvozimo i u Austriju i Njemačku. Sansigot je prepoznat te je dobio i zlatnu medalju na ocjenjivanju. Volim se baviti autohtonim sortama, a pogotovo me veseli kada se uspiju spasiti od zaborava. Naravno, da se ne bavim rasadničarstvom, ne bih to mogao raditi jer sam te sorte sam razmnožavao i uzgajao sadnice”, ističe Dobrinčić. Punih

36 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Sorta sansigot se već raširila, posađena je čak i na Ižu “Na raspolaganju nam je mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova do kraja 2018., a ne možemo se natjecati jer Općina Vrbnik nije usvojila prostorni plan. Još je na potpisivanju u Ministarstvu. Kod nas je procedura donošenja prostornih planova dosta spora, a to nas onemogućava u razvoju. Prema postojećem planu, u Vrbniku, koji je proglašen gradom vina, ne možete izgraditi funkcionalan podrum. Žao mi je što se o tome ne priča jer mi koji se želimo razvijati trpimo veliku štetu. Meni je, primjerice, zbog toga nemoguće konzumirati Vinsku omotnicu, a htio bih to, jer želim investirati”, kaže.

Njegova obitelj i dva zaposlenika obrta obrađuju šest hektara vinograda u Vrbničkom polju. “Veseli me to što je Hrvatska postala vinska destinacija i što smo mi dio tog procesa, ali nam je za jači uzlet potrebna podrška”, smatra Dobrinčić. (J.V.)

Poduzetnički eko sustavi

IZNAD CRTE Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

U kreiranje poduzetničkog eko sustava uključeni su svi dionici koji žele sudjelovati u razvoju poduzetništva u nekoj regiji. Kroz svoju suradnju oni kreiraju aktivnosti koje u toj regiji povećavaju konkurentnost i razvijaju poduzetništvo

P

oduzetnički eko sustav je buzzword (engleska riječ koja nema jednoznačan prijevod na hrvatski, ali označava frazu koja je popularna posebno u tehnološkom svijetu, op.a.) o čemu u zadnje vrijeme sve češće čujemo ili čitamo, a što se odnosi na infrastrukturu, institucije, pojedince i inicijative (aktivnosti) koje teže povećanju broja poduzetnika i njihovoj uspješnosti u nekoj regiji.

U kreiranje poduzetničkog eko sustava uključeni su svi zainteresirani dionici - investitori, poduzetnici, lokalna samouprava, udruženja poslodavaca, potporne institucije, financijske institucije, škole i fakulteti, neprofitne organizacije (udruge) i svi ostali koji žele sudjelovati u razvoju poduzetništva u nekoj regiji. Kroz svoju suradnju oni kreiraju aktivnosti koje u toj regiji povećavaju konkurentnost i razvijaju poduzetništvo. Taj razvoj poduzetništva ne mora biti (i najčešće nije) direktno financiranje poduzetničke aktivnosti, već su to aktivnosti koje pobuđuju poduzetnički duh kod različitih društvenih i dobnih skupina (od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, do fakulteta i nezaposlenih mladih ljudi) i/ili koje poduzetnicima kroz organizirane radionice i predavanja povećavaju specifična znanja i vještine.

Kako prepoznati uspješno organiziran poduzetnički eko sustav? U principu - vrlo jednostavno. Pratite investitore i start-upe. To su skupine koje puno više vole i ugodnije se osjećaju u kvalitetnim i dobro organiziranim poduzetničkim eko sustavima. Broj start-upa u tim sustavima raste puno brže nego u drugim, poduzetnici-početnici iz drugih regija dolaze u te sustave, a investitori puno češće investiraju i sudjeluju u njihovom funkcioniranju. Iako kao uzore u ovom području možemo prepoznati Silicijsku dolinu, a u Europi primjerice London i Berlin, postoji čitav niz manjih mjesta/ regija koje relativno uspješno održavaju

poduzetnički eko sustav jer najvažnija karika u organizaciji su ljudi, osobe koje svoje vrijeme i energiju ulažu kako bi uspostavili, a kasnije i održavali uspješan poduzetnički eko sustav.

U Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji grupica entuzijasta, vlasnika ICT tvrt-

Članovi udruge svojim su radom počeli pomalo ispravljati ove probleme kroz prezentacije svog poslovanja, rezultata i mogućnosti - studentima na fakultetima, učenicima u srednjim školama, ali i djelatnicima institucija koje su povezane s kreiranjem poslovnih uvjeta u regiji. Vrlo brzo pročulo se za Osijek Software City i aktivnosti koje pridonose kvalitetnijem poslovnom okruženju za ICT tvrtke, ali i sve ostale poduzetnike koji se bave novim tehnologijama. Počele su se pojavljivati i zainteresirane institucije koje su se željele uključiti u ovaj projekt i svojim sudjelovanjem pridonijeti razvoju poduzetničkog eko sustava. Fakulteti Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku pridružili su se u organizaciji edukacija i radionica za studente i nezaposlene osobe, lokalna samouprava u potporu organizaciji različitih događanja, Poduzetnički inkubator BIOS ponudio je udruzi infrastrukturu (prostor i opremu) za organizaciju radionica, natjecanja... kao i čitav niz drugih institucija koje su prepoznale kvalitetu i korist projekta. Uz relativno malo novca, ali puno zalaganja i slobodnog vremena članova udruge u Osijeku i okolici organizirano je jako mnogo edukacija (kako

Osijek je kroz djelovanje tih pojedinaca i institucija koje su im se pridružile postao mjesto u kojem je dobro raditi ICT posao ki, pokrenula je udrugu kojoj je cilj bio učiniti njihovo poslovanje u regiji malo ugodnijim. Iako tvrtke većinom izvoze svoje usluge (znanje) i ne ovise o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, postojali su i postoje problemi u poslovanju koji su vezani uz mjesto u kojemu je tvrtka registrirana (nedovoljan broj raspoloživih stručnjaka, administrativne zapreke...).

specijaliziranih edukacija za profesionalce, tako i edukacija za početnike – studente, nezaposlene, srednjoškolce, osnovnoškolce), natjecanja, sajmova, konferencija i drugih događanja. Osijek je kroz djelovanje tih pojedinaca i institucija koje su im se pridružile postao mjesto u kojem je dobro raditi ICT posao. Uz malo novca, ali puno angažmana i truda.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Sjednica Turističkog poslovnog vijeća pri HGK-u

Prognoza sezone: bit će solidno Dosadašnji tijek predsezone nije bio tako pozitivan, što su posebice osjetili kampovi te privatni smještaj. Unatoč tome što se približava špica sezone, u privatnom smještaju polovinom lipnja otvoreno je tek 80 posto objekata piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

u tim zemljama pogodovati Španjolskoj i Portugalu, jer se predviđa kako će u tim zemljama turistički promet rasti od 12 do 13 posto u odnosu na prošlu godinu.

PaLma opet na čelu Vijeća

Kriza je nastala na određenim tržištima, primjerice u Tunisu, Egiptu i Turskoj, ali ta situacija neće bitnije ići u prilog našoj zemlji jer mi uglavnom ne nudimo all inclusive proizvod.

Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

O

ve godine očekujemo solidnu turističku sezonu, a rast će se kretati na razini europskih procjena za ovu godinu od 3,5 do 4,5 posto, istaknuo je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ratomir Ivičić na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a direktor Sektora za istraživanja u HTZ-u Igor Borojević rekao je kako je u prva četiri ovogodišnja mjeseca ostvareno 1,3 milijuna dolazaka gostiju što je rast od 7,5 posto, dok je noćenja ostvareno 3,35 milijuna što je povećanje od 6,1 posto.

“Kriza je nastala na određenim tržištima, primjerice u Tunisu, Egiptu i Turskoj, ali ta situacija neće bitnije ići u prilog našoj zemlji jer mi uglavnom ne nudimo all inclusive proizvod kao što se to turistima nudi u resortima tih zemalja”, dodao je Ivičić, kazavši kako će stanje

38 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Ipak, dosadašnji tijek predsezone nije bio tako pozitivan, što su posebice osjetili kampovi te privatni smještaj. Unatoč tome što se približava špica sezone, u privatnom smještaju polovinom lipnja otvoreno je tek 80 posto objekata.

Na sjednici je istaknuto i kako su nepravedno zapostavljeni OPG-ovi. “Od 500 registriranih OPG-ova u Hrvatskoj, samo ih 20 posto ima smještaj”, naglasila je Dijana Katica. Na sjednici je bilo riječi i o nedostatku kadrova, posebice u hotelijerstvu. No, istaknuto je kako je u Hrvatskoj potrebno više od 20.000 sezonskih radnika raznih struka u turizmu.

Valja naglasiti da je na toj sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri HGK Franco Palma ponovno izabran za predsjednika, a predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK te potpredsjednik ECTAA-e Boris Žgomba za zamjenika. Potvrđeni su i novi članovi tog vijeća pa ih je umjesto dosadašnjih 11 sada 21. “Turističko poslovno vijeće tako sada okuplja vodeće nacionalne strukovne udruge u turizmu te sva udruženja i zajednice pri HGK, postajući tako jedinstveno tijelo i glas turističkog sektora u zemlji”, ocijenila je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić dodavši kako je misija Vijeća lobirati za zajedničke interese cijelog sektora kroz usku suradnju s institucijama, prije svega s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom, a Palma je istaknuo kako je Komora institucija koja postaje sve interesantnija i u svome se radu sve više usmjerava prema svojim članicama. “Komora im treba biti servis, a članice Vijeća imaju mogućnost kroz TPV iznijeti sve ono što je interesantno za turistički sektor te kroz raspravu predlagati rješenja”, zaključio je Palma.

Uspostavljen izravni let Air Transata

Iz Toronta ravno u Zagreb i obrnuto Ova linija će zasigurno dovesti više turista iz Kanade u Hrvatsku i poboljšati kulturnu, političku i gospodarsku suradnju dviju zemalja, istaknuo je Gilles Ringwald, potpredsjednik Air Transata za komercijalna pitanja piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

K

anadska aviokompanija Air Transat uspostavila je sezonske letove na izravnoj liniji Toronto-Zagreb-Toronto, a u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb svečano je, uz poznati vodeni pozdrav, dočekan inauguracijski let.

“Ova linija će zasigurno dovesti više turista iz Kanade u Hrvatsku i poboljšati kulturnu, političku i gospodarsku suradnju dviju zemalja. U Kanadi živi mnogo iseljenika i ljudi koji svoje korijene vuku iz Hrvatske pa će i njima ovaj let omogućiti da lakše posjete rodbinu i pijatelje.

Putnicima koji idu u suprotnom smjeru otkrit će se živa umjetnička scena Toronta i općenito ljepote Kanade, a fleksibilnost pri putovanju će im dati naši povezani letovi unutar zemlje”, istaknuo je Gilles Ringwald, potpredsjednik Air Transata za komercijalna pitanja, dodavši kako im je lojalnost klijenata izuzetno bitna.

Air Transat je treća najveća kanadska zrakoplovna kompanija “U ovom poslu ste onoliko dobri koliko su dobri zadnji dojmovi vaših putnika, mi smo toga itekako svjesni i zato našim klijentima nudimo vrhunsku uslugu i udobnost”, poručio je Ringwald.

Zadovoljstvo uspostavom prve izravne transatlantske linije iskazao je i otpravnik poslova pri Veleposlanstvu Kanade u Zagrebu Bill McCrimmon. “Zaista me veseli što je kanadska zrakoplovna tvrtka Air Transat uključila Zagreb kao novo odredište u svojem ljetnom i jesenskom rasporedu. Ova će usluga pridonijeti jačanju ekonomskih, kulturoloških i me-

đuljudskih odnosa naših dviju zemalja. Također smatram da će izravna linija biti pozitivan pokazatelj ekonomskog i poslovnog okruženja u Hrvatskoj”, smatra on, a isto mišljenje dijeli i Jacques Feron, predsjednik Uprave MZLZ-a koji je zaželio dobrodošlicu novim klijentima i izrazio nadu da će se dobra suradnja nastaviti i na novom terminalu zračne luke.

Airbusima preko oceana

Air Transat je treća najveća kanadska zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Montrealu i vodeća za odmorišne destinacije. Godišnje prevezu oko tri milijuna putnika prema 60 destinacija u 30 zemalja diljem svijeta te zapošljavaju oko 2500 ljudi. Flota im se sastoji od tridesetak zrakoplova i uključuje tipove Airbus 330-300 (koji će letjeti na liniji Zagreb-Toronto), Airbus 330-200, Airbus 310-300 te Boeing 737 serije 700 i 800. Dio su grupacije Transat koja je jedan od najvećih turoperatora u Kanadi. Godine 2015. proglašeni su najboljom kompanijom u Sjevernoj Americi u kategoriji Leisure Airline (kompanija specijalizirana za redovne čarter i turističke letove) na godišnjoj dodjeli nagrada Skytrax World Airline Awards.

Ovu titulu Air Transat je prošle godine osvojio već četvrti put za redom.

3

oko mil putnika preveze Transat godišnje

60

leti na destinacija

u 30 zemalja diljem svijeta

oko

2500 ljudi

zapošljava ova aviokompanija

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Nove tehnologije u građevini i arhitekturi

Više od vjerne kopije u računalu

Generativni dizajn, 3D printeri i robotizacija na gradilištima, računalstvo u oblacima i internet stvari samo su neke od tehnologija koje uvelike mijenjaju dosadašnji način rada piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Najveću korist od ovakvog načina rada imaju investitori.

Tako ne iznenađuje da često zahtjev za rad u BIM-u dolazi upravo od njih.

Vedran Orešić, konzultant u Prior inženjeringu

D

ugi niz godina, ili bolje reći desetljeća, računala u građevinskoj industriji koristila su se samo kao zamjena za ručni način crtanja pomoću olovke i ravnala. Iako je takav način bio višestruko praktičniji nego ručni, prave prednosti računala nisu se iskorištavale. U međuvremenu, tehnologija je sve više napredovala, a zahtjevi tržišta su rasli i došlo je vrijeme da se promijeni način rada. Danas se tehnologija koristi na nove načine koji ne samo da ne kopiraju stare obrasce nego i donose mogućnosti koje su do jučer bile nezamislive. Generativni dizajn, 3D printeri i robotizacija na gradilištima, računalstvo u oblacima i internet stvari samo su neke od tehnologija koje uvelike mijenjaju dosadašnji način rada.

Trenutačno, novost u svijetu građevinske industrije je BIM - Building Information Modeling. Riječ je o novom pristupu u projektiranju koji se oslanja na inteligentan, podacima bogat model kao temelj za projektiranje, analizu i suradnju svih sudionika kroz sve faze

40 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

životnog ciklusa objekta. Arhitektonske tvrtke svih veličina - od multinacionalnih projektantskih kuća do malih arhitektonskih ureda - jednostavno moraju usvajati nove načine rada, alate i tehnologije poput BIM-a kako bi u izazovnom poslovnom okruženju zadržale konkurentnost.

Ukorak s vremenom

Tvrtka koja se usmjerila na novi pristup u projektiranju građevinskih objekata, a koji uz pomoć softverskog alata Autodesk Revit olakšava projektiranje i prikaz u 3D, jest zagrebački Prior inženjering. Važno je naglasiti kako je osnova Building Information Modelinga upravo taj softver kojim se izrađuje virtualni 3D model građevine.

Vedran Orešić, BIM konzultant u Prior inženjeringu, tvrtki koja je osnovana 1992. godine i trenutačno zapošljava 11 osoba, kaže nam kako su neke zemlje u svijetu već napredovale s usvajanjem novih tehnologija u građevinskoj industriji, posebice BIM-om.

Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika s

“Primjerice, Velika Britanija je tu tehnologiju već ugradila u svoj nacionalni pravilnik zato što su upravo nove tehnologije prepoznate kao strateški ciljevi i način razvoja industrije. Druge zemlje u većoj ili manjoj mjeri prate trendove, ovisno o razini razvoja gospodarstva ili društva u cjelini”, ističe on dodajući kako Hrvatska, nažalost, kao i na nekim drugim područjima, donekle zaostaje u praćenju novih tehnologija. “Čak ne toliko kad se gledaju pojedinačni primjeri - jer ima pojedinih tvrtki koje idu ukorak s vremenom - nego više kao društvo u cjelini. Dakle, neke hrvatske tvrtke prepoznale su usvajanje naprednih tehnologija kao dobru priliku za isticanje na našem tržištu, ali nažalost, neke će se suočiti s time prekasno”, objašnjava on.

Digitalni prototip

Ideja koja stoji iza BIM-a, nastavlja on, nije nova i u nekim drugim industrijama se razvila puno ranije. “Primjerice, digitalni prototip kao koncept je u automobilskoj industriji prisutan već duži niz godina. Tehnološki napredak razvoj softvera i mogućnosti računala - doveli su do toga da je to sad moguće primijeniti i na građevinskim objektima. Okosnica BIM procesa je virtualni model građevine – buduća građevina ‘izgrađena’ u računalu, model koji nije samo oblikovno vjeran budućem objektu već sadrži sve informacije o njemu.

Tako, osim što možemo kvalitetno sagledati kako će realizacija izgledati, možemo i analizirati sve aspekte objekta i simulirati njegovo

Ideja koja stoji iza BIM-a nije nova i u nekim drugim industrijama razvila se puno ranije ponašanje. Ne govorimo samo o svojstvima novoizgrađenog objekta nego i o kontroli nad projektom, od projektiranja, preko same izgradnje do praćenja objekta kroz njegov cijeli životni vijek”, naglašava Orešić.

Od početne ideje, BIM se razvojem tehnologije i uviđanjem novih mogućnosti do danas uvelike razvio. Tako je on sada više od vjerne kopije objekta u računalu. “Potrebno je istaknuti da ipak najveću korist od ovakvog načina rada imaju investitori. Tako ne iznenađuje da često zahtjev za rad u BIM-u dolazi upravo od njih. S takvim zahtjevima već su se susrele domaće tvrtke koje posluju sa stranim investitorima”, zaključuje naš sugovornik.

Dobri rezultati članica CISEx-a

Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera – CISEx objavila je analizu godišnjih financijskih izvješća članova udruge.

Otkako je udruga osnovana, tvrtke članice bilježe kontinuirani rast prihoda, izvoza i broja zaposlenih te tako dokazuju da je izvozno orijentirana IT industrija jedan od najperspektivnijih i najvitalnijih segmenata hrvatskog gospodarstva.

U trenutku kad se radila analiza za 2015., udruga je imala 188 članova, od kojih je 167 obveznika po-

reza na dobit i obveznika predaje godišnjih financijskih izvješća.

Svi pokazatelji, broj zaposlenih i poslovni prihodi pokazuju pozitivan trend i značajan rast u petogodišnjem razdoblju. Tako je broj zaposlenih u 2015.

(3553) u odnosu na 2011.

(2385) veći za 49 posto.

Ključni pokazatelj je rast prihoda koji se ostvaruju od izvoza. Lančani indeks rasta tih prihoda od 2011. do 2015. iznosi 13,7 posto.

Prihodi od izvoza, koji su 2011. iznosili 406 milijuna kuna, u 2015. iznose 670 milijuna kuna ili čak 64,9 posto više. “Ovakvi podaci govore da se neupitno radi o tvrtkama koje su našle svoje mjesto u globalnoj ekonomiji”, istaknula je Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a. (B.O.)

EBAN Winter University 2016

Otvorene prijave za Zagreb Connect EBAN Winter University 2016, najveća europska konferencija poslovnih anđela koja se održava u Zagrebu 29. i 30. studenog, postaje središnje mjesto okupljanja za sve poduzetnike, investitore, poslovne anđele i start-up entuzijaste iz svih dijelova Europe i svijeta. Tijekom ta dva dana moći će se poslušati predavanja i paneli najvećih stručnjaka start-up industrije i bit će to prilika za networking te uvid u najnovije trendove.

Neizostavan dio konferencije je i start-up natjecanje Zagreb Connect koje će prijavljenim timovima omogućiti vidljivost na

globalnoj razini. Prijave za natjecanje su otvorene do 1. rujna. Svaki prijavljeni tim na Zagreb Connectu moći će se predstaviti u službenoj brošuri konferencije koja će se distribuirati poslovnim anđelima diljem svijeta. Obrazac za prijavu i sve informacije o natjecanju mogu se pronaći na web stranici konferencije http://ebanwu2016.com/.

(B.O.)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Prilike za poduzetnike iz fondova EU-a u financijskoj perspektivi 2014.-2020.

Samo uporni dođu do EU sredstava Nacionalna omotnica koja je na raspolaganju Hrvatskoj kroz strukturne i investicijske fondove iznosi oko 11,6 milijardi eura, oko 12 puta više od financijske omotnice koju smo imali na raspolaganju tijekom IPA programa

P

rilikama za poduzetnike iz fondova EU-a u financijskoj perspektivi 2014.-2020. bavila se istoimena konferencija održana prošli tjedan u Zagrebu. Cilj konferencije bio je predstavljanje mogućnosti financiranja projekata poduzetnika iz fondova Europske unije na praktičan i razumljiv način. Nacionalna omotnica koja na raspolaganju Hrvatskoj kroz Europske strukturne i investicijske fondove iznosi oko 11,6 milijardi eura što je oko 12 puta više od financijske omotnice koju je Hrvatska imala na raspolaganju za vrijeme IPA programa.

“Poduzetništvo ima sijaset mogućnosti i javnih poziva na natječaje koje su namijenjeni upravo njima. Ono što je važno istaknuti je da sve ove procese vezane uz sustav EU fondova treba depolitizirati te da taj sustav počne funkcionirati neovisno o tome tko je na vlasti”, istaknula je direktorica tvrtke EU projekti-Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge Ariana Vela, te dodala da poduzetnici

poduzetništva i obrta na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Kompetentnost

Otvoren je natječaj s fondom od 867 milijuna kuna za mikro, mala i srednja poduzeća

moraju biti uporni jer samo takvi na kraju i dođu do EU sredstava.

Polaznicima konferencije je između ostalog predstavljen poziv Ministarstva

i razvoj MSP-a kroz koji je osigurano ukupno 867 milijuna kuna za mikro, mala i srednja poduzeća. Natječaj se vodi kao trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga s rokom prijave od 1. lipnja do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava. (I.G.)

znakovi hrvatske kvalitete Tehnokom je prva hrvatska tvrtka koja je sudjelovala kao glavna konzultantska kuća za tvrtku INAGIP na projektu optimizacije proizvodnje plina na plinskim platformama postavljenima na sjevernom Jadranu, također projektirali smo i izveli projekte solarnog hlađenja, prve takve vrste u Hrvatskoj.

Primjeri projekata: rashladni kontejner s plinskim apsorpcijskim uređajima, solarno hlađenje, projekt optimizacije plina na plinskim platformama.

hrvatska kvaliteta

Projektiranje, konzalting i inženjering termoenergetskih i procesnih postrojenja Tehnokom d.o.o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

TEHNOKOM d.o.o. tvrtka je za nove tehnologije, inženjering i trgovinu, osnovana 1990. godine u Zagrebu. Naša djelatnost usmjerena je na područje energetike, procesne tehnike (konzalting u području proizvodnje, distribucije i primjene plina i nafte) te na područje vodoopskrbe i odvodnje. Izrađujemo cjelovita tehnološka rješenja primjenjujući pametne tehnologije i mjere energetske učinkovitosti korištenjem obnovljivih izvora energije. Izvodimo projekte optimiranja energetskih i procesnih postrojenja, studije izvodljivosti, projekte po sistemu ključ u ruke; isporučujemo, ugrađujemo...

Nova oznaka zemljopisnog podrijetla

Zagorski puran s oznakom zemljopisnog podrijetla Ovu oznaku moći će rabiti svi proizvođači koji na tržište stavljaju puru starosti od šest do osam mjeseci, koja je uzgojena slobodnom ispašom na otvorenom

Z

agorski puran novi je hrvatski proizvod koji je dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla, objavila je u Europska komisija proteklog tjedna.

Oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla moći će rabiti svi proizvođači koji na tržište stavljaju autohtoni zagorski proizvod - puru starosti od šest do osam mjeseci, koja je uzgojena slobodnom ispašom na otvorenom. Zagorska pura se mora pakirati kao očišćen trup s vratom i iznutricama, ili pak polovica očišćenog trupa u svježem ili smrznutom stanju. Proizvodi pod oznakom “Zagorski puran” moraju biti uzgojeni isključivo na području Hrvatskog zagorja, koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s prve dvije županije, odnosno općine Brdovec, Mari-

Benedicta Terra Dalmatia – ekstra djevičansko maslinovo ulje

Bilaja d.o.o.

ja Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.

Uz zagorskog purana prošloga je tjedna oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla dobilo još sedam proizvoda iz četiriju drugih zemalja članica EU-a.

Visokokvalitetni proizvodi

“Uvrštavanje ovih osam novih proizvoda iz pet država članica u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i registar zaštićenih oznaka izvornosti pokazuje vrijednost našeg sustava zemljopisnih oznaka i veliko zanimanje koje vlada za njega”, rekao je povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan povodom dodjele oznaka zaštićenog zemljopisnog podrijetla. “Uvijek je ohrabrujuće vidjeti kada visokokvalitetni prehrambeni proizvodi iz Europe dobiju priznanje koje

zaslužuju. Vrlo je zanimljivo vidjeti i raspon proizvoda koji su danas uvršteni u registar. Oznakama zemljopisnog podrijetla visokokvalitetni proizvodi dobivaju dodanu vrijednost od čega koristi imaju europski poljoprivrednici i proizvođači hrane”, istaknuo je Hogan.

Prema podacima Europske komisije u svim kategorijama proizvoda - od onih poljoprivrednih, preko vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića - vrijednost prodaje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla već je u 2010. godini iznosila 54,3 milijarde eura, što je gotovo šest posto poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora pića u Europskoj uniji. Ukupno 15 posto sve hrane i pića izvezenih iz EU-a u treće zemlje u 2010. činili su proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla.

Registriranjem naziva kao oznake zemljopisnog podrijetla, naziv proizvoda dobiva zaštitu jednakovrijednu pravu intelektualnog vlasništva za proizvode određenog zemljopisnog podrijetla, koji na temelju svojeg podrijetla imaju posebna svojstva ili ugled. Registracijom naziva proizvod se štiti od zloporabe, oponašanja ili aludiranja na njegov naziv. (K.S.)

Benedicta Terra Dalmatia je vrhunsko ekstra djevičanskogo maslinovo ulje, pakirano u bocu od emajliranog stakla, koja osigurava trajnost vrhunske kvalitete ulja. Za tu je kvalitetu zaslužna + velika briga o svakom plodu masline koja ulazi u proizvod: ručno se bere i prerađuje istoga dana. Obrt posjeduje oko 1000 stabala maslina i ima oko 3000 kooperanata. O kakvoći ulja svjedoče brojne nagrade i priznanja: Zlatna medalja na Maslini 2006. i 2011.; Zlatna medalja 2009. na Eco World Festu; Noćnjak 2010. brončana medalja za kvalitetu; Zlatna medalja za visoku kvalitetu 2011. godine u Novom Sadu i dr. Proizvod dolazi u tri pakiranja (0,25, 0,5 i 0,75 l), a izvozi se u SAD, Kinu, Japan, Austriju...

Obrt “Bilaja” s radom počinje 2003. godine. Bavi se isključivo preradom maslina. U Općini Marina (Splitsko-dalmatinska županija) ima najveću i najsuvremeniju uljaru kapaciteta četiri tone na sat. Od samih početaka „Bilaja“ posluje prema EU standardima te svake godine unapređuje poslovanje.

izvorno hrvatsko

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 43

HUP Konferencija “Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji”

Naprijed, informatičarke!

Konferencija je organizirana kako bi se potaknula rasprava o položaju žena u digitalnim i kreativnim industrijima, ali i kako bi se među učenicama promovirala kreativna i tzv. STEM zanimanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako je Europa još prije 20 godina prepoznala važnost kreativnih zanimanja koja su od tada i prioritet razvoja europskog gospodarstva, u Hrvatskoj još ima predrasuda vezanih uz takve poslove. Ipak valja istaknuti da je u našoj zemlji u kreativnim zanimanjima zaposleno podjednako žena i muškaraca - 47 posto žena i 53 posto muškaraca, kazala je Ivana Nikolić Popović, predsjednica Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija HUP-a, na prošlotjednoj konferenciji Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji održanoj u HUP-u u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija. Konferencija je organizirana s ciljem poticanja rasprave o položaju žena u digitalnim i kreativnim industrijima, ali i kako bi se promovirala kreativna i tzv. STEM zanimanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kao dobar izbor budućih karijera mladih djevojaka.

Govoreći o reciprocitetu žena i muškaraca na višim upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama, predsjednica HUPa Gordana Deranja je istaknula kako je, kao i u ostalim gospodarskim sektorima, tako i u kreativnim i digitalnim industrijama, vidljiva neravnoteža spolova kada se gledaju top pozicije u nekoj tvrtki. “Žene su itekako dokazale da su uspješne u svim tim industrijama, ali ih je još uvijek vrlo malo u top menadžmentu. Primjera radi, u Hrvatskoj ih je na tim pozicijama samo 20 posto. Zato mogućnost da žene dođu na najviše funkcije u upravljanju tvrtke trebaju podržati i muškarci, koji su sada u poziciji odlučivanja o tome kome će otvoriti priliku za napredovanje”, rekla je Gordana Deranja. Dodala je kako ipak i same žene moraju biti proaktivnije i glasnije u traže-

Proaktivnije i glasnije

Naime, kako je istaknuto, kreativna i digitalna ekonomija su glavna područja koja razvijaju kreativnost jedne nacije. Zato se, naglasila je Ivana Nikolić Popović, od novih menadžera očekuju visoke kreativne sposobnosti te visoka razina kritičkog razmišljanja.

Kao i u SAD-u, i kod nas se učenice teže odlučuju za zanimanja u ICT sektoru

44 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

nju jednakih prilika i uvjeta kakve imaju kolege. Naime, i dalje je primjetno da za isti posao žene u prosjeku dobivaju 10 posto nižu plaću nego muškarci.

Rješavati dok je rano

U sklopu konferencije raspravljalo se i o tome na koji način dodatno zainteresirati djevojčice za STEM predmete te kako općenito podići kvalitetu kreativne i STEM edukacije te logičkog promišljanja u osnovnoj i srednjoj školi. Naglašeno je kako se žene moraju više uključiti u digitalnu industriju jer one mogu potaknuti bolji i brži razvoj tog sektora.

Na okruglom stolu u sklopu konferencije rečeno je kako je prema nekim istraživanjima provedenima u SAD-u vidljivo da se učenice teže odlučuju za zanimanja u ICT sektoru zbog percepcije da su to muška zanimanja, ali i zbog pritiska okoline i školskih kolega koji ih ne potiču na odabir informatičkih zanimanja. Obrazlažući tu tezu, Lidija Kralj, članica stručnih radnih skupina za kurikulum osnovne škole, navela je da je slična situacija i u Hrvatskoj, pa zato treba djeci u školama davati kreativne zadatke u kojima će koristiti tehnologiju kao pomoć pri učenju.

“Problem nedostatka ženskog kadra na upravljačkim pozicijama treba rješavati od početka, već od djetetove najranije dobi tj. od prvog razreda, i to pružanjem mogućnosti u obrazovnom sustavu”, zaključila je Lidija Kralj.

predstavljamo OPG Rendulić, Modruški Salopeki, Josipdol

Povratak tradiciji na ekološkim postavkama Inzistiramo na starim sortama te time i jesmo posebni na tržištu. Naša najveća prednost je upravo tradicija i predanost njezinom očuvanju.

Ekološki certifikat samo oplemenjuje naš rad, kažu u ovoj ličkoj obitelji

G

otovo 250 godina tradicije u proizvodnji domaće hrane u obitelji Rendulić rezultiralo je pokretanjem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, putem kojeg su se odlučili svoju tradiciju pretočiti u ekološku poljoprivredu. U svojim počecima ova lička obitelj uz poljoprivredu se bavila i pilarstvom te mlinarstvom.

No, dok je pilarstvo kao djelatnost u OPG-u Rendulić ostalo na čekanju, oni postaju sve prepoznatljiviji po svojim eko proizvodima.

Uz domaće integralno brašno proizvode i lički krumpir te domaći češnjak, ali i stare domaće sorte graha kao i brašno od pira. Stara vodenica još je u funkciji i upravo se u njoj melje brašno koje proizvode.

Novo vrijeme i novi izazovi

“Inzistiramo na starim sortama te time i jesmo posebni na tržištu. Naša najveća prednost je upravo tradicija i predanost njezinom očuvanju. Ekološki certifikat samo oplemenjuje naš rad i motivira nas da uspijemo. Svoje proizvo-

Zahvaljujući web prodaji, zna se dogoditi da se njihov češnjak proda dok je još na polju de prodajemo prvenstveno u malim obiteljskim i kvartovskim trgovinama. Veoma nam je važan izravan doticaj s kupcima”, istaknuo je nositelj OPG-a Dražen Rendulić. On kaže kako na njihovom OPG-u rade svi, od najmlađih do najstarijih članova kućanstava, dok u sezoni berbe češnjaka, krumpira i graha zaposle i nekoliko sezonskih radnika. Svjesni su kako novo vrijeme nosi nove izazove, kao i

nove kanale prodaje pa su se na ovom malom ličkom gospodarstvu okrenuli i web prodaji svojih proizvoda. Javljaju im se kupci iz čitave Hrvatske, a zna se dogoditi da se domaći češnjak proda dok je još na polju.

Radi specifične lokacije te vodenice i stare kamene kuće, Rendulići planiraju ići i korak dalje i sve to zaokružiti jednom lijepom turističkom ponudom. Želja im je animirati mlade da se vrate i ožive ruralna područja baveći se eko turizmom i poljoprivredom.

“Najteže je i najlakše biti sam svoj gazda.

Mnogi se boje preuzeti odgovornost i krenuti u samostalni posao. Ja sam primjer da se isplati spojiti obitelj, posao i hobi u jedno, pa onda nije teško raditi i po 18 sati dnevno. Nakon nekog vremena posao i življenje vam postane jedno te isto, a mi smo to i pretvorili u svoj moto Spojeni s prirodom”, kaže Rendulić. Prema njegovu iskustvu, hrvatsko tržište je prilično osviješteno kad je upitanju ekološka poljoprivreda, ali ujedno je i oprezno, gotovo sumnjičavo. “Istina je da eko proizvod ne može biti cjenovno pristupačan svakome, kad ga se uspoređuje s cijenom konvencionalnoga proizvoda, no svaki čovjek sam mora odlučiti što mu je važno”, zaključe Rendulić. (I.G.)

Najteže je i najlakše biti sam svoj gazda.

Mnogi se boje preuzeti odgovornost i krenuti u samostalni posao. Ja sam primjer da se isplati spojiti obitelj, posao i hobi, pa onda nije teško raditi i po 18 sati dnevno.

Dražen Rendulić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 45

(41)

(2)

13.041

2014. ’000 kn

673.625

(21.526) 14.481 (36.007) 963 534 (5.513) (27.363)

768.789

Ukupno obveze, kapital i rezerve

580.731

(16.883) 15.476 (32.359) 1.138 867 (692) (25.940)

678.906

Ukupno obveze

557.077 2.500 512 15.885 4.337 420

(94.860)

652.083 1.200 448 21.503 2.456 1.216

Obveze Pričuve za ugovore o osiguranju Pričuve za sudjelovanje u dobiti Ostale pričuve Obveze iz ugovora o osiguranju i ostale obveze Odgođena porezna obveza Tekuća porezna obveza

92.894

Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Prihodi od kamata Dobici/gubici od prodaje materijalne imovine (uključujući zemljišta i građevinske objekte)

89.883

Ukupno kapital i rezerve

30.000 24.618 (11) 21.248 17.039

NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

30.000 19.483 7 21.248 19.145

Kapital i rezerve Dionički kapital Rezerva fer vrijednosti Aktuarski dobici/gubici po mirovinskim planovima Zakonske rezerve Zadržana dobit

673.625

2015. ’000 kn

768.789

Ukupna imovina

2.116 10.648 5.803 175.182 363.624 336 96.293 3.518 15.007 1.098

2014. ’000 kn

Izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca

1.983 8.582 5.725 69.274 506.089 12.348 146.188 4.375 13.229 996

2015. ’000 kn

Imovina Oprema Ulaganje u nekretnine Nematerijalna imovina Ulaganja koja se drže do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i potraživanja Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama Potraživanja iz ugovora o osiguranju i ostala potraživanja Novac i novčani ekvivalenti

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Ostale nevlasničke promjene kapitala

Stanje na dan 1. siječnja 2015.

Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

Ukupno sveobuhvatna dobit

1.284

-

(5.135) 19

(6.419)

-

-

Rezerva fer vrijednosti ’000 kn 24.607

Dionički kapital ’000 kn 30.000

-

-

-

Zakonske rezerve ’000 kn 21.248

7.190

Zadržana dobit ’000 kn 17.038

-

-

-

(5.135) 19

1.284

(6.419)

Ukupno kapital i rezerve ’000 kn 92.893

30.373

(11)

19

12.001 18.383

12.306

Dobit za godinu

14.480 (2.479)

15.476 (996)

(142.647) (22.057) (9.802) (330)

190.312 (144.410) 1.763

147.624 1.600 40.192 896

(5.135)

15.476 (3.170)

Dobit prije poreza Porez na dobit Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobici i gubici od promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju, neto od odgođenog poreza Aktuarski dobici/gubici po mirovinskim planovima s definiranim mirovinama

21.430 (5.954)

Dobit iz poslovanja Financijski rashodi

(155.167) (21.278) (10.114) (254)

Neto nastale štete Troškovi pribave Administrativni troškovi Ostali poslovni rashodi

167.423 1.701 38.429 690

Neto zarađene premije Prihod od provizija i naknada Financijski prihodi Ostali poslovni prihodi

208.243 (156.643) 1.476

167.625 (210) 8

Neto zaračunata premija Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja

Neto poslovni prihodi Nastale štete Udio reosiguranja u nastalim štetama

151.385 (3.728)

171.424 (3.799)

Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje

147.657 (20) (13)

2014. ’000 kn

2015. ’000 kn

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca

Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Zagreb, Slovenska 24 OIB: 82891092011, IBAN: HR3224020061300000339 Internet: www.erste-osiguranje.hr, E-mail: kontakt@erste-osiguranje.hr Tel: + 385 (0)72 37 2700, Fax: + 385 (0)72 37 2710

2.332 (683) (2.840)

5.178 (30) (2.971) 104.958

NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

(102) 1.098 996

NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

utvrđujem da su tehničke pričuve društva Erste osiguranje VIG obračunate u skladu sa Zakonom o osiguranju, Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja te načelima struke osiguranja i aktuarske struke, zaključujem da, na temelju razumnih aktuarskih pretpostavki, utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Erste osiguranje VIG na dan 31.12.2015. omogućavaju društvu Erste osiguranje VIG ispunjenje obveza po ugovorima o osiguranju zaključenih do 31.12.2015. godine.

prijenosne premije, bruto iznos 1.011.548 kuna, udio reosiguranja 388.522 kuna, neto iznos 623.026 kuna matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 497.254.765 kuna, udio reosiguranja 273.470 kuna, neto iznos 496.981.295 kuna pričuva šteta, bruto iznos 8.327.938 kuna, udio reosiguranja 3.713.144 kuna, neto iznos 4.614.794 kuna druge tehničke pričuve osiguranja, bruto iznos 500.000 kuna, udio reosiguranja 0 kuna, neto iznos 500.000 kuna posebna pričuva za osiguranje iz skupine životnih osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja preuzima investicijski rizik, bruto iznos 146.188.314 kuna, udio reosiguranja 0 kuna, neto iznos 146.188.314 kuna

Ovo Mišljenje sastavni je dio Izvješća o stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja koje je prema Pravilniku o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskih pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja dužan sastaviti Deloitte d.o.o., kao revizor društva Erste osiguranje VIG d.d.

Ivana Škopljanac U Zagrebu, 21. ožujka 2016. ovlašteni aktuar

• • • • •

Utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Erste osiguranje VIG na dan 31.12.2015. su:

•

•

Na temelju raspoloživih podataka i informacija dobivenih od društva ErsTE osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (dalje: Erste osiguranje VIG), a za koje odgovara društvo Erste osiguranje VIG

1.660 1.098

(562)

(562)

(7.860)

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE ERSTE OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. na dan 31. prosinca 2015.

(102)

1.765

ČISTI NOVČANI TOK

-

(22) (7.860)

64 (1.812) (5.761)

20 (664) (789)

(10.200)

435

744

Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi)

45.445

49.895

106.413

44.338

43.810

(10.200)

90

(13)

NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

(878) (327) 26.232

(857) (327) 27.718

Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Izdaci za nabavu zemljišta i građevinskih objekata koji ne služe društvu za provođenje djelatnosti Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća

(39.856)

(46.174)

(5.743)

(4.587) 37.408 (39.733) 13

(7.730) (75.006) (141.689) (13.261)

Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja Povećanje/smanjenje depozita zadržanih iz posla predanog u reosiguranje Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit

24.607

-

18.372

18.383 (11) -

21.248

-

-

-

-

-

17.038

(7.860)

(7.860)

12.001

12.001

-

-

-

12.897

19.144

(10.200)

(10.200)

12.306

12.306

Izvješće neovisnog revizora o skraćenim financijskim izvještajima društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb

30.000

-

-

-

-

-

-

-

21.248

21.248

-

-

-

-

92.893

(7.860)

(7.860)

30.373

18.383 (11) 12.001

(4.596)

22.979

70.380

89.883

(10.200)

(10.200)

7.190

12.306

Branislav Vrtačnik, predsjednik Uprave Deloitte d.o.o.

Zagreb, 15. lipnja 2016.

Vanja Vlak, ovlašteni revizor

Prema našem mišljenju, skraćeni financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu zaključno s 31. prosincem 2015. godine podudaraju se, u svim značajnim odrednicama, s revidiranim financijskim izvještajima, sukladno Zakonu o osiguranju (NN br.151/05, 87/09, 82/09, 54/13 i 94/14) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12).

Mišljenje

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o skraćenim financijskim izvještajima na temelju postupaka koje smo primijenili sukladno Međunarodnom revizijskom standardu (MRevS) 810, “Izvještavanje o skraćenim financijskim izvještajima”.

Odgovornost revizora

Odgovornost za sastavljanje skraćenih revidiranoih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o osiguranju (NN br.151/05, 87/09, 82/09, 54/13 i 94/14) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12) snosi Uprava Društva.

Odgovornost Uprave za skraćene financijske izvještaje

Skraćeni financijski izvještaji ne sadrže sve zahtjevane objave u skladu sa MSFI, koje je usvojila Europska Unija. Prema tome, čitanje skraćenih financijskih izvještaja nije zamjena za čitanje revidiranih financijskih izvještaja Društva.

Priloženi skraćeni financijski izvještaji društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb (“Društvo”), a koji se sastoje od izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2015. godine, nekonsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i nekonsolidiranog izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila izvedeni su iz financijskih izvještaja pripremljenih sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (skraćeno: “MSFI”) koje je usvojila Europska unija za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine. Na navedene financijske izvještaje izrazili smo nemodificirano mišljenje 25. veljače 2016. godine. Navedeni financijski izvještaji i skraćeni financijski izvještaji ne odražavaju učinke događaja nakon datuma našeg izvještaja o obavljenoj reviziji.

Stanje na dan 31. prosinca 2014.

Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu

Isplata dividende

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Ostale nevlasničke promjene kapitala Dobit za godinu

(4.596)

22.979

-

6.235

19.491

30.000

-

Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu

-

30.000

-

Isplata dividende

(5.116)

Stanje na dan 1. siječnja 2014.

Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa

-

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje

Stanje na dan 31. prosinca 2015.

-

Dobit za godinu

HRVATSKA&REGIJA Slovenski poučak

Na popravnom iz oporezivanja nekretnina Slovenija će vjerojatno već sljedeće godine imati na stolu cijeli set zakonskih rješenja za novi oblik oporezivanja koji ima za svrhu smanjiti opterećenja na plaće, a izgubljeni priljev nadoknaditi porezom na imovinu piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

10 mil €

i više utrošeno na pripremu Zakona o oporezivanju nekretnina

N

akon što je Ustavni sud Slovenije izmasakrirao Zakon o oporezivanju nekretnina za koji je bivša premijerka Alenka Bratušek uspjela prije toga dobiti potrebnu većinu u Državnom zboru, veći dio javnosti bio je uvjeren da se neka nova inačica nekretninskog zakona još dugo neće pojaviti na obzorju. Kakva zabluda! Slovenski poreznici s dijelom pripadajuće struke nastavili su pojačano raditi na oporezivanju imovine i vrlo je vjerojatno da će Slovenija već sljedeće godine imati na stolu cijeli set zakonskih rješenja za novi oblik oporezivanja koji ima za svrhu smanjiti opterećenja na plaće, a izgubljeni priljev nadoknaditi porezom na imovinu.

Oprez zbog Ustavnog suda

220 mil €

planiralo se ubrati od poreza na nekretnine u prvoj godini primjene

tek u ožujku

2019.

očekuju se prve odluke o razrezu poreza

Ustavni sud grubo je “rasparao” Zakon o oprezivanju nekretnina za koji treba reći da nije izglasan na prečac i bez velikih priprema. Na njemu se radilo nekoliko godina, ozbiljno i sveobuhvatno, pa se procjenjuje da su pripremni troškovi stajali više od 10 milijuna eura.

Veliki broj popisivača prošao je Sloveniju uzduž i poprijeko opisujući pojedinačno svaku nekretninu. Usprkos obavljenom poslu, već u prva dva mjeseca primjene Zakona, pokazalo se da su nekretninske evidencije i dalje nesređene i u raskoraku s faktičkim stanjem na terenu. Ljudi su dobivali porezna terećenja za imovinu za koju nisu ni znali da postoji, a kamoli da je njihova. Pojavila se i prava zbrka s podacima o vrijednosti nekretnina. Ustavnom sudu prekipjelo je zbog odredbe da se porezni obveznik nema pravo žaliti ni u slučaju da ga poreznici terete porezom za svinjogojsku farmu na otočiću u Bledskom jezeru.

Porez na nekretnine iznimno je zanimljiv za slovenske javne financije. U prvoj godini primjene vlada Alenke Bratušek planirala je

48 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

ubrati oko 220 milijuna eura nekretninskog poreza. Ustavni sud privremeno je stornirao takvu poreznu stavku, ali novo Projektno vijeće za koordinaciju rada na sveukupnim rješenjima oko nekretninskog poreza, koje je lani osnovala vlada Mire Cerara, predano radi na novoj regulativi pazeći da na njoj ne bude “izbočina” za koje bi Ustavni sud opet kvačio osporavajuće presude. Vijeće stručnjaka oblikovalo je nacrt zakona o općem vrednovanju imovine, bavilo se i pripremom terena (i javnosti) za praktično uvođenje novog poreza, a poprilično je napredovalo s polaznim osnovama za evidentiranje nekretnina.

Ljudi su dobivali porezna terećenja za imovinu za koju nisu ni znali da postoji, a kamoli da je njihova Projektno vijeće, na podukama iz storniranog zakona, zna da se ništa ne smije lomiti preko koljena, da treba strpljivo graditi sustav novog oprezivanja te da javnost treba brifirati o svim bitnim pitanjima svake faze postupka. S koliko se ozbiljnosti pristupilo poslu, svjedoči plan općeg vrednovanja imovine.

Korak po korak

Do rujna ove godine uskladit će se modeli vrednovanja na stručnoj razini, u studenom s općinama, a u prosincu s – javnošću. U siječnju 2018. godine planira se donijeti ured-

Pruga Pragersko-Hodoš

Brže i elektrificiranije

ba o modelima oporezivanja. U veljači 2018. vlasnicima stižu na kućne adrese obavijesti o vrijednosti njihovih nekretnina, a u ožujku rješavat će se posebne okolnosti koje se jave u postupku vrednovanja. Tek u ožujku 2019. godine slovenski građani dobit će prve odluke o razrezu poreza. Uvidom u stanje i okolnosti u Sloveniji nedvojbeno je da hrvatske vlasti podcjenjuju i krajnje zanemaruju opsežnost pripremnog posla što ga treba svladati da bi se u novoj poreznoj shemi rasteretilo plaće, a nedostajeće prihode prikupilo na nekretninama.

Slovenski premijer nije krio oduševljenje nakon što se provezao elektromotornim vlakom dionicom obnovljene željezničke pruge Pragersko-Hodoš koja još jedina nije bila elektrificirana na cijeloj sredozemnoj koridorskoj osovini Lyon-Trst-Divača-Ljubljana-Budimpešta-ukrajinska granica.

Uz investicijski trošak od 465 milijuna eura (od toga je 207 milijuna pristiglo iz kohezijskog fonda) u prvoj fazi nadograđena je pruga tako da pri 160 kilometara brzine podnosi 22,5 tona osovinskog pritiska, u drugoj fazi elektrificirano je svih 109 kilometara pruge te je izgrađeno osam stanica za napajanje, dok je završni dio posla (2013.-2015.

godine) bio usredotočen na smanjenje prekomjernog utjecaja na okoliš. U tu svrhu izgrađeno je 13,5 kilometara protuzvučne ograde. Direktni vlakovi skratili su vrijeme putovanja na pruzi Pragersko-Hodoš za 22 minute, lokalni za 37 minuta i teretni vlakovi za otprilike 40 minuta. Otpala su i 15-minutna stajanja u Pragerskom radi izmjene lokomotiva. (F.K.)

Rade za Dukat

Taktički mudro rješenje

Prihodi od poreza na imovinu općinama Besmislice kakve je proizveo prvobitni Zakon o oporezivanju imovine pokopale su njegovu primjenu i sada Projektno vijeće i njegove radne skupine itekako paze da nađu rješenja koja će biti prihvatljiva za veći dio javnosti. Aksiom na kojem ustraje Projektno vijeće – sve što se ubere porezom na imovinu treba pripasti općinama – ima veliki smisao. Takvo rješenje čini lokalne zajednice još zainteresiranijima za poprilično izdašan izvor prihoda. Da bi taj prihod bio stabilan i dugoročno ostvariv, nužno je srediti evidencije i aktualizirati sve vlasničke promjene. To je pretežno posao općina – ako ga dobro obave, bit će i porezno honorirane. Općine su po prirodi posla upućene i u specifična stanja, a zakon im ostavlja dovoljno prostora za potrebna usklađivanja da bi rješenja bila provediva. Stručnjaci posebno sugeriraju postupnost u prelasku na novi porez. Predlažu da se u 2018. godini još ubire doprinos za uporabu građevinskog zemljišta. U 2019. godini porez na nekretnine počeo bi se zaračunavati samo za zgrade i dijelove zgrada te za neizgrađeno građevinsko zemljište. Tek u 2020. godini novi režim oporezivanja vrijedio bi za sve nekretnine.

Ljubljanske mlekarne utrostručile prodaju u Hrvatsku Tomaž Žnidarič, direktor Ljubljanskih mlekarni, pohvalio se da je slovenska tvrtka, sada u vlasništvu Lactalisa, usprkos mliječnoj krizi uspjela ove godine povećati otkup mlijeka od slovenskih proizvođača za osam posto. Takvo povećanje otkupa omogućeno je rastom prodaje u zemljama nekadašnje Jugoslavije te u Grčkoj. Ljubljanske mlekarne uspjele

su utrostručiti prodaju u Hrvatsku gdje je posebno traženo Alpsko mlijeko i Mu jogurt. Osim toga mljekari u Ljubljani proizvode i za robnu marku Dukat. Dobro ide prodaja na Kosovu i u Makedoniji, a otvorilo se i tržište Belgije gdje Ljubljanske mlekarne u suradnji s tamošnjom sestrinskom tvrtkom proizvode grčke jogurte. (F.K.)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 49

Misija MMF-a Međunarodni monetarni fond će 21. lipnja povećati

Bolji život na dugom putu Srbija dobiva dobre ocjene u realizaciji stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, ali sada predstoji najteži zadatak reforma javnog sektora, dok plaće i mirovine ostaju na ledu jer je ključni cilj zaustavljanje javnog duga piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

U Uspjeli smo ostvariti te rezultate. Ako budemo imali snage, bit će u zapadnim udžbenicima

poučavano da smo zemlja koja je s najboljim mogućim rezultatima prošla kroz reforme MMF-a.

Aleksandar Vučić, premijer Srbije

središtu pozornosti srpske ekonomske javnosti proteklog je tjedna bio posjet Misije Međunarodnog monetarnog fonda koju, kako se čuje s obje strane, karakteriziraju pohvale za završene domaće zadaće u okviru stand by aranžmana.

Misija je u Beogradu boravila sedam dana povodom četvrte (bila je odgođena zbog izbora u travnju) i pete, redovne tromjesečne revizije trogodišnjeg aranžmana koji je Vlada Srbije potpisala s MMF-om u veljači 2015. godine.

Budući da su u pitanju bile pohvale, premijer Aleksandar Vučić nije propustio priliku da ih što prije prenese medijima i da pritom novinarima kaže još ponešto na različite teme, uglavnom političke.

Ali da se držimo ekonomije. MMF će 21. lipnja i službeno povećati procjenu gospodarskog rasta Srbije sa 1,8 na 2,5 ove godine. Vučić je odmah poručio da će to biti najveći rast za Srbiju u prošlih 10 godina unatoč mjerama fiskalne konsolidacije, što znači da se temelji na investicijama i izvozu. Još je rekao da se očekuje kako

Na to što reforme kasne, šef misije MMF-a bira gledati kao na polupunu, a ne polupraznu čašu će rast dogodine ići i do četiri posto i poručio “običnim građanima koji su podržali teške mjere, a ne laka obećanja, da to znači veće plaće, mirovine i životni standard”. Vučić je priznao da su plaće male, ali je naglasio kako su prvi put prešle protuvrijednost od 400 eura, te kako vjeruje da će za njegova novog mandata koji je

50 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

upravo počeo prosječne plaće u Srbiji doći i do 500 eura. No, plaće i mirovine će tek doći na dnevni red, pa će se o njima razgovarati u rujnu s MMF-om. “Mi ovog puta nismo pokretali to pitanje u razgovorima s MMF-om, ali vjerujem da će građani moći biti zadovoljni ako nastavimo s dobrim rezultatima. U tom slučaju mogu očekivati dublji džep”.

Ponosni Vučić

Dodao je da je ponosan na Srbiju i na građane zbog svega što su učinili u nepune dvije godine i pored poplava, suše i problema u regiji. Vučić smatra kako je Srbija jedna od najperspektivnijih europskih zemalja, koja korača ka svojoj budućnosti. “Uspjeli smo ostvariti te rezultate.

Ako budemo imali snage, bit će u zapadnim udžbenicima poučavano da smo zemlja koja je s najboljim mogućim rezultatima prošla kroz reforme MMF-a”, naveo je Vučić.

On je ocijenio da je ovo prijelomni trenutak za oporavak domaće ekonomije i zahvalio MMF-u i Svjetskoj banci “na velikoj pomoći i želji da Srbija bude makroekonomski uređena zemlja na putu razvoja i prosperiteta”.

Ali da u priču uvedemo i drugu stranu. “Uvijek sam zadovoljan razgovorima, bila je odlična diskusija”, rekao je šef Misije MMF-a James Roaf i dodao kako se aranžman Srbije s Međunarodnim monetarnim fondom uspješno provodi i da Srbija postiže izuzetne rezultate u odnosu na postavljene ciljeve.

Roaf je istaknuo da je od velikog značaja jačanje investicija u privatnom sektoru, čemu su pridonijeli pozitivni trendovi i oporavak na fiskalnoj strani programa Srbije s MMF-om.

Tijekom razgovora sa srpskom delegacijom koju je predvodila guvernerica Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rečeno je da je inflacija niska i stabilna, fiskalni deficit od 3,7 posto BDP-a u 2015. godini na najnižoj razini od 2008., te da program reformi financijskog sektora dobro napreduje.

procjenu gospodarskog rasta Srbije

U osnovi problema je uspješno restrukturiranje javnih poduzeća jer ako ono izostane, padaju i fiskalna konsolidacija i ozdravljenje javnih financija, kažu ekonomisti

Nije, međutim, sve prošlo glatko, pa su se uz pohvale za čije je prenošenje zadužen osobno premijer Vučić čule i primjedbe. Šef Misije MMF-a je za medije izjavio da reforme u Srbiji kasne, posebno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, zbog čega nema prostora da se povećaju plaće i mirovine – ni ove niti sljedeće godine. Razgovori nisu bili lagani, dobivena je pozitivna ocjena, ali i zahtjev da se reforme ubrzaju.

Zabrinuti ekonomisti

Treća strana priče je analiza situacije i realna ocjena mogućnosti boljeg života. “U narednom razdoblju fiskalni rezultati jesu bolji od plana, ali tek nešto bolji, a to nikako ne ostavlja prostor za povećanje plaća i mirovina. Tim prije što se planirani efekti racionalizacije neće ostvariti”, smatra predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović. On podsjeća da još nije ispunjen dogovor za prošlu godinu o smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi za 14.500, a već sada bi s Fondom trebalo utvrditi za koliko je potrebno smanjiti broj zaposlenih do kraja ove godine.

“Mislim da će Vlada pokušati to preskočiti pravdajući se drugim rezultatima, ali ostaje

otvoreno pitanje što će se događati dalje. Ovo su bili veoma teški razgovori, praktično se sada lomi reforma u Srbiji, hoće li se završiti ili ponovno ostaviti za neko vrijeme”, upozorava bivši predstavnik Srbije u MMF-u Srboljub Antić.

U osnovi problema je uspješno restrukturiranje javnih poduzeća jer ako ono izostane, padaju i fiskalna konsolidacija i ozdravljenje javnih financija, smatraju ekonomski analitičari i ocjenjuju da je zadnji tren da se raskrsti s velikim poduzećima koja se već godinama bezuspješno restrukturiraju i nisu održiva.

“Ostvarena je promjena, uvedena su pravila koja važe za sva poduzeća. To je nepovratno, nema više posebnog tretmana, bila su dva i pol desetljeća izuzeta od pravila koja su važila za čitavu privredu. Sada su uvedena u proces koji će se za pola godine ili godinu završiti najčešće stečajem, a za neka poduzeća uspješnom privatizacijom”, kaže ekonomist Milojko Arsić.

Na to što reforme kasne šef misije MMF-a bira gledati kao na polupunu, a ne polupraznu čašu. Kaže, rast gospodarstva je ubrzan i povećava Srbiji prognozu za ovu godinu. Roaf vjeruje da će u narednih godinu dana biti dostignut i ključni cilj – zaustavljanje rasta javnog duga.

Reforme u Srbiji kasne, posebno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru,

zbog čega nema prostora da se povećaju plaće i mirovine – ni ove niti sljedeće godine.

James Roaf, šef Misije MMF-a

Kad će veće plaće

San o 500 eura Građane Srbije, naravno, najviše zanima kad će bolji život odnosno veće plaće. Premijer je obećao da će prosječne plaće dostići željenih 500 eura za mandata nove vlade, što znači u naredne četiri godine. Koliko vrijedi ovo obećanje?

Jedan od odgovora je analiza realizacije prethodnih obećanja. Vučić je u siječnju ove godine izjavio kako očekuje da prosečna plaća dostigne 500 eura već 2017. godine. Zatim je u travnju rok pomaknuo na 2018. godinu, da bi sada, u lipnju, rok vezao za naredni

mandat. Što bi značilo da bi posljednji rok za ispunjenje sna o 500 eura mogla biti 2020. godina, uz pretpostavljeni rast od pet posto godišnje i tečaj koji se ne mijenja.

Sada je službeno prosječna plaća u Srbiji 401 euro, pa bi to značilo da bi se za četiri godine zarađivalo 25 posto više nego sada. Vrijedi podsjetiti da je to polovina sadašnje slovenske prosječne zarade i oko dvije trećine prosječne plaće u Hrvatskoj. Komentirati – ne vrijedi, sve je jasno.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA REZULTATI PODUZETNIKA U 10 NAJVEĆIH GRADOVA PO

U Puli 67 poduzetnik sposobnih stanovnik

U 10 gradova s najviše stanovnika u Republici Hrvatskoj, u kojima živi 37 posto rad sposobnoga stanovništva, sjedište imaju 57.033 poduzetnika ili 54 posto, koji su milijardi kuna ukupnoga prihoda te 11,08 milijardi kuna neto dobiti

Rang

Broj radno sposobnih stanovnika

Udio radno sposobnih u broju stanovnika

Broj poduzet.

Rang

Žup.

Popis 10 gradova s najvećim brojem stanovnika – broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupan Naziv grada

Broj stanovnika

Broj zaposl.

21

Zagreb

790.017

17

Split

178.102

1

537.188

68%

35.089

1

330.102

2

121.242

68%

6.459

2

8

Rijeka

35.805

128.624

3

88.271

69%

4.279

3

30.346

14 13

Osijek

108.048

4

73.921

68%

2.485

5

20.105

Zadar

75.062

5

50.709

68%

2.116

6

12.825

1

Velika Gorica

63.517

6

43.739

69%

1.317

9

9.519

12

Slavonski Brod

59.141

7

39.363

67%

953

15

10.050

18

Pula - Pola

57.460

8

38.760

67%

2.600

4

13.327

4

Karlovac

55.705

9

36.833

66%

1.039

13

9.936

3

Sisak

47.768

10

32.268

68%

696

19

5.197

Top 10 gradova

1.563.444

-

1.062.294

68%

57.033

-

477.212

RH

4.284.889

-

2.873.828

67%

106.569

-

838.584

Udio 10 gradova u RH

36%

-

37%

-

54%

-

57%

Izvor: DZS, za podatke koji se odnose na broj stanovnika i broj radno sposobnih stanovnika te Fina odnosno Registar godišnjih financijskih izvještaja za podatke koji se odnose na poduzetnike

P

rema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, 10 gradova s najvećim brojem stanovnika su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula-Pola, Karlovac i Sisak. Najviše stanovnika je u Zagrebu (790.017), više nego u preostalih devet gradova zajedno (773.427). Usporedba tih podataka s brojem poduzetnika i brojem zaposlenih kod poduzetnika te ukupnim prihodom i neto dobiti/gubitkom poduzetnika koje su iskazali u godišnjem financijskom izvještaju za 2015. godinu, pokazala je da je u odnosu na broj stanovnika najmanje poduzetnika u Sisku, a jednako tako najmanji je i broj zaposlenih tj. 161 na 1000 radno sposobnih stanovnika. Kod ostalih se gradova taj broj kreće od 218 (Velika

Gorica) do 344 (Rijeka i Pula-Pola), dok je Zagreb uvjerljivo na prvom mjestu sa 614 zaposlenih kod poduzetnika u odnosu na 1000 radno sposobnih stanovnika, pokazuju podaci Financijske agencije.

U Puli 21,8 posto visokoobrazovanih

Prema broju poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, na prvom je mjestu Pula-Pola sa 67 poduzetnika, a na drugom Zagreb sa 65, dok je treći Split sa 53 poduzetnika. Prema istom kriteriju na začelju je Sisak sa 22 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, a nešto su bolji Slavonski Brod sa 24 poduzetnika i Karlovac sa 28 poduzetnika. Jedan od odgovora zašto je tome tako vrlo vjerojatno krije se u činjenici da je od 38.760 radno sposobnih stanovnika Pule, njih 8449 ili 21,8

52 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

posto visokoobrazovano. Za usporedbu, na razini Republike Hrvatske udio viso-

U Zagrebu ima 614 zaposlenih kod poduzetnika u odnosu na 1000 radno sposobnih stanovnika koobrazovanih osoba u radno sposobnom stanovništvu je 17,8 posto, a u Sisku 11,3 posto. S obzirom na broj radno sposobnih stanovnika taj su potencijal, u odnosu na

BROJU STANOVNIKA

ka na 1000 radno ika

dno ostvarili 417,9

Broj zaposl. na 1000 radno sposobnih stanovnika

Prihodi

1

65

614

328.040.304

2

53

295

20.410.821

3

48

344

18.262.467

4

34

272

12.740.061

Dobit/gubitak razdoblja

Rang

Broj poduzet. na 1000 radno sposobnih stanovnika

TOP 3 poduzetnika s najviše

Rang

Rang

prihod i neto dobit/gubitak poduzetnika u 2015. godini

1

9.240.607

1

2

136.748

12

3

673.207

4

31.524

zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Rijeci i u Puli – prema podacima iz GFI-ja za 2015.

Naziv poduzetnika

Mjesto

Broj zaposlenih

3

PLODINE d.d.

Rijeka

3.230

57

JADROLINIJA

Rijeka

2.120

3. MAJ Brodogradilište d.d.

Rijeka

1.279

Naziv poduzetnika

Mjesto

Broj zaposlenih

ULJANIK Brodogradilište d.d.

Pula

1.596

7

42

253

6.955.904

8

105.277

19

12

30

218

11.860.979

6

445.670

5

10

24

255

4.707.444

16

-3.054

492

6

67

344

6.359.875

10

-94.261

551

11

28

270

6.079.250

11

533.853

4

21

22

161

2.529.557

30

4.427

195

652

54

449

417.946.663

-

11.073.997

-

ARENATURIST d.d.

Pula

Pula

-

37

292

639.647.947

-

17.139.504

-

ULJANIK d.d.

Pula

448

-

-

-

65%

-

65%

-

broj aktivnih poduzetnika, najbolje iskoristili stanovnici Pule-Pola (na 8. mjestu po broju stanovnika, a na 4. po broju poduzetnika). Istodobno taj je potencijal najmanje iskorišten u Sisku (na 10. mjestu prema broju stanovnika, a na 19. mjestu prema broju poduzetnika), stanovnici Karlovca (na 9. mjestu prema broju stanovnika, a na 13. mjestu prema broju poduzetnika) i stanovnici Slavonskoga Broda (na 7. mjestu prema broju stanovnika, a na 15. mjestu prema broju poduzetnika).

Zagreb, Rijeka i Karlovac

Očekivano, kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu najviše je zaposlenih na 1000 radno sposobnih stanovnika (614), a prema istom kriteriju među 10 najvećih

Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

gradova po broju radno sposobnih stanovnika drugo mjesto dijele Rijeka (344) i Pula (344). U gradovima s najviše stanovnika u Republici Hrvatskoj, u kojima živi 37 posto radno sposobnoga stanovništva, sjedište imaju 57.033 poduzetnika ili 54 posto, koji su ostvarili 417,9 milijardi kuna ukupnoga prihoda, što je 65 posto od ukupnih prihoda poduzetnika te 11,08 milijardi kuna neto dobiti, što je također 65 posto od ukupne dobiti/gubitka razdoblja u Hrvatskoj u 2015. godini. Po ostvarenoj neto dobiti na prvom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu, s dobiti većom od 9,24 milijarde kuna, a među njima se ističu tri poduzetnika: Hrvatska elektroprivreda, Hrvatski Telekom i HEPOperator distribucijskog sustava.

Među gradovima s rang ljestvice na drugom su mjestu prema ostvarenoj neto

dobiti poduzetnici Rijeke, sa 673,2 milijuna kuna što ih ujedno svrstava na treće mjesto među svim hrvatskim gradovima i općinama. Poduzetnici s najvećom ostvarenom neto dobiti sa sjedištem u Rijeci su brodogradilište 3. maj i Autocesta Rijeka-Zagreb.

Poduzetnici Karlovca na visokom su trećem mjestu s ostvarenih 533,8 milijuna kuna neto dobiti, dok su u usporedbi sa svim poduzetnicima s gradovima i općinama Republike Hrvatske na četvrtom mjestu. Tom je rezultatu najviše pridonijelo društvo PPK karlovačka mesna industrija s ostvarenih 15,4 milijuna kuna neto dobiti.

Valja napomenuti da su podaci prikupljeni i obrađeni prema sjedištu poduzetnika iako oni posluju i na drugim područjima izvan svoga sjedišta. (V.A.)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Prezentacija poslovanja Dalekovoda

Nova tržišta i konsolidacija poslovanja Cilj je osigurati otvaranje novih dugoročnih projekata i tržišta, povećati učinkovitosti u realizaciji projekata te osigurati uspješan nastavak optimizacije troškova, kazao je Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda piše Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

U

prava Dalekovoda je, u sklopu redovite prezentacije poslovanja pred zainteresiranim investitorima i partnerima tvrtke u prostorijama Zagrebačke burze, predstavila financijski pregled poslovanja i planove za nadolazeće razdoblje.

Nakon što je u 2015. godini zabilježen značajan rast prihoda, predstavnici tvrtke iskazali su optimizam utemeljen na pokazateljima po kojima Dalekovod u idućim godinama očekuje daljnji stabilan rast prihoda. Također su ustvrdili da tvrtka nema poteškoća u otplati duga po predstečajnoj nagodbi. “Trenutačno ne bismo izlazili u javnost s financijskim projekcijama, ali već možemo reći da smo sigurni kako će one u budućnosti biti stabilne s tendencijom blagog rasta”, istaknuo je Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda.

Pozitivni trendovi vidljivi su u činjenici kako su već danas za 2017. godinu ugovoreni poslovi u vrijednosti gotovo 600 milijuna kuna i značajno poboljšan EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), koji je nakon nekoliko godina u 2015. bio u pozitivi.

Pozitivni rezultati potvrđeni su i ključnim projektima koje Dalekovod provodi na inozemnim tržištima, s naglaskom na Norvešku i Ukrajinu. Marko Jurković, član Uprave Dalekovoda, kazao je kako je tvrtka u Norveškoj trenutačno aktivna na tri projekta čija ukupna vrijednost premašuje 200 milijuna eura, dok su u Ukrajini aktivni projekti vrijedni više od 110 milijuna eura. “Na nekim tržištima, kao što je norveško, prisutni smo već godinama. To nam je gotovo najvažnije tržište i tamo je zaposleno više od 200 naših ljudi”, napomenuo je dodajući kako Dalekovod ima klijente u više od 80 zemalja te da oko 70 posto svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu.

Sudjelovanje u dugoročnim projektima

Mogućnost razvijanja novih poslova i osvajanja novih tržišta očituje se u podatku da će Dalekovod do kraja godine sudjelovati u nizu natječaja za koje je tek započeo proces slanja ponuda. Tako će prema najavama Dalekovod do konca 2016. sudjelovati u natječajima za dobivanje poslova u više od 10 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, Norvešku i Ukrajinu.

Jurković je dodao kako je Dalekovod izuzetno zadovoljan što sudjeluje u gradnji željezničke pruge Dugo Selo-Križevci jer je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj zadnjih godina.

“Osim toga, taj nam projekt daje vrlo važnu domaću referencu”, naglasio je Jurković.

Većina tih projekata su dugoročni te se njihov završetak očekuje za nekoliko godina, što Dalekovodu osigurava stabilnost poslovanja u narednom razdoblju.

Pozitivne najave budućeg poslovanja utemeljene su na već neko vrijeme dostupnim informacijama o tome da se očekuju značajne investicije u prijenosnu

54 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

mrežu u čitavoj Europi. Prema udruženju ENTSOE (Europsko udruženje prijenosnika električne energije) o desetogodišnjem planu investicija u prijenosnu mrežu, objavljenom 2014., ukupne investicije do 2030. godine procjenjuju se na oko 150 milijardi eura, a u tom procesu Dalekovod očekuje zaposliti dio svojih kapaciteta. Prema riječima predstavnika tvrtke, posebice je zanimljivo njemačko tržište čija je prijenosna mreža zastarjela.

S druge strane, Španjolska za Dalekovod trenutačno ne predstavlja izazov jer tamo postoji jaki lokalni igrač.

Prvi čovjek Dalekovoda dodao je kako će u nastavku 2016. te u narednom razdoblju naglasak razvoja poslovanja tvrtke, koja ima oko 1500 zaposlenika, biti stavljen na tri točke. “Cilj je osigurati otvaranje novih dugoročnih projekata i tržišta, povećati učinkovitost u realizaciji projekata te osigurati uspješan nastavak optimizacije troškova”, napomenuo je Premužak.

Iz tvrtke je najavljen nastavak dosadašnjeg pozitivnog trenda konsolidacije poslovanja, ponajprije kroz nastavak provedbe operativnog restrukturiranja.

HPB ORGANIZIRAO susret s investitorima

Tržište pada, banka raste Dok je tržište kredita u prva tri mjeseca palo tri posto, HPB-ovi krediti porasli su 1,3 posto, a depoziti 0,2 posto uz istodobni pad bankarskog sektora od 3,8 posto

H

rvatska poštanska banka je protekloga tjedna organizirala susret s investitorima na kojem je predstavila najnovije rezultate poslovanja i najvažnije aktivnosti i tako odgovorila na upite pojedinih dioničara. Banka na ovaj način želi pridonijeti razvoju dobre prakse korporativnog upravljanja, propćeno je iz HPB-a.

Kad je riječ o rezultatima poslovanja u prvih pet ovogodišnjih mjeseci koji su predstavljeni investitorima, valja naglasiti da je HPB ostvario 136 milijuna kuna operativne dobiti što je rast od 4,9 posto u odnosu na prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Kad je riječ o tržišnom udjelu HPB-a, on je u ukupnim kreditima porastao na 4,62 posto, a u depozitima na 4,98 posto, prema zadnjim službenim podacima HNB-a za prvo tromjesečje 2016. godine.

Osim toga, treba naglasiti da u uvjetima pada tržište kredita u prva tri mjeseca za tri posto, HPB je zabilježio kreditni rast od 1,3 posto. Također, HPB bilježi rast depozita od 0,2 posto, dok istodobno bankarsko tržište bilježi pad od 3,8 posto.

Banka bilježi i snažan rast u segmentu stanovništva, pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine imala 6600 kreditnih partija u vrijednosti od 720 milijuna kuna. Pri tome valja imati na umu da je broj klijenata u Banci u svibnju premašio brojku od 650.000. Nastavlja se rast i broja novootvorenih računa građana, pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine otvoreno novih 14.400 tekućih računa.

Raste i broj akvizicija novih klijenata i u segmentu gospodarstva gdje je u prvih pet mjeseci zabilježeno 680 novootvorenih poslovnih računa. (V.A.)

ZB Trader Global odsada i na m-zabi

Trgovanje dionicama putem m-bankarstva

Šest godina nakon uvođenja online trgovanja na domaćim burzama i godinu dana nakon mogućnosti online ulaganja na svjetskim burzama, Zagrebačka banka je predstavila i mobilnu inačicu te platforme, dostupnu putem m-zaba usluge. To je prva aplikacija koja putem m-bankarstva građanima-domaćim ula-

gačima omogućuje direktnu kupovinu i prodaju dionica na inozemnim burzama.

Usluga je na hrvatskom jeziku, omogućava pristup velikom broju tržišta i financijskih instrumenata, a omogućuje i praćenje statusa naloga te mogućnost praćenja cijena u realnom vremenu.

“Uslugu m-zaba za građane aktivno koristi više od 153.000 korisnika koji mjesečno obave 500.000 transakcija vrijednih pola milijarde kuna”, kazala je Andreja Vidović, direktorica mobilnog i online bankarstva Zabe, dodajući kako je zabilježen i trend rasta financijskih transakcija putem m-zabe.

Koliko pozitivno digitalne plaforme mogu utjecati na korištenje bankarskih

usluga vidljivo je i u korištenju usluge ZB Trader za globalna tržišta u prvih godinu dana, otkako je moguća putem e-zabe za građane. Kako je istaknuo Jurica Jednačak, direktor brokerskih poslova Zabe, potkraj 2015. inozemna imovina klijenata na usluzi ZB Trader Global iznosila je 3,5 milijuna eura, dok se do lipnja 2016. ta imovina popela na 7,4 milijuna eura.

Iznos prosječnih prvih uplata također je povećan sa 22.000 eura u 2015. na 53.000 eura u 2016. Trgovanjem na ZB Trader Globalu u 2016. je ostvaren promet od čak 71,8 milijuna eura, u usporedbi sa 8,9 milijuna eura prometa u 2015., a najviše se trgovalo na Nasdaqu te na Njujorškoj burzi. (V.A.)

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Adris Grupa do 2019. investira četiri milijarde kuna Adris Grupa prošle godine ostvarila je ukupne prihode u visini od 6,5 milijardi kuna što je 18 posto više nego 2014.

Pritom je neto dobit iznosila 389 milijuna kuna, 21 posto više nego pretprošle godine, a taj trend povećanja pokazuje i u ovoj godini.

Izvanredna neto dobit Adris Grupe prošle godine iznosila je 1,04 milijarde kuna, a ostvarena je transakcijom duhanskog dijela poslovanja, čime je ta kompanija završila stratešku transformaciju svog portfelja. Adris Grupa će do 2019. godine investirati gotovo četiri milijarde kuna u turizam, zdravu hranu i regionalizaciju osiguranja.

Jurica Jednačak ponovno predsjednik

Rekordno visoka likvidnost Na novčanom tržištu prošli tjedan započeo je uz veliku neravnotežu ponude i potražnje novca. Isplatom mirovina likvidnost u sustavu ponovno je porasla na rekordno visoku razinu.

Stoga je višak likvidnosti u sustavu bio iznad 11,3 milijarde kuna. U uvjetima vrlo slabe potražnje za kunama te skromnim volumenima trgovanja, ovakva razina likvidnosti utjecala je na zadržavanje kamatnih stopa oko postojećih razina. Kako se u sljedećim danima ne očekuje promjena bilo kakvih okolnosti koje utječu na odnose na novčanom tržištu, ne očekujemo nekakve značajnije promjene. Središnja banka je u ponedjeljak održala redovitu obrnutu repo aukcija po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 100 milijuna kuna dodatne likvidnosti, jednako kao i u tjednu ranije. Također je izostala aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a iduća

je najavljena za 28. lipnja, kada Ministarstvo financija planira izdati 300 milijuna kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana. U ovakvim okolnostima likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju koja je vrlo skromna. Uz ovakav odnos ponude i potražnje novca zasigurno će kratkoročna kamatna stopa i dalje bilježiti minimalne razine. Pred nama je praznični tjedan u kojem će biti prvi značajniji val sezonskih putovanja vezanih uz početak korištenja ljetnog odmora.

U tom smislu će i osobna potrošnja imati trend rasta, te će i potreba za gotovinom biti izraženija. Tradicionalno su takva razdoblja utjecala na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu, ali je zadnjih godina taj utjecaj neznatan radi viška likvidnosti koji je postao trajan.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

6.6.-10.6.2016.

u%

Promet

400

13.6.-17.6.2016.

5 4

300

3 200 2 100

0

Na izbornoj sjednici Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima Hrvatske gospodarske komore, direktor Direkcije brokera Zagrebačke banke Jurica Jednačak ponovno je izabran za predsjednika tog udruženja. Tom je prigodom Jednačak naglasio kako u sljedećem razdoblju očekuje značajne promjene u sektoru poslovanja u posredovanju na financijskim tržištima, među ostalim i unapređenje sustava prijave poreza na kapitalnu dobit.

1

13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

0

17.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna neznatno ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala neznatnih 0,09 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,522726 kuna. valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,935848

CAD kanadski dolar

5,172391

JPY japanski jen (100)

6,41105

CHF švicarski franak

6,939784

GBP britanska funta

9,532091

USD američki dolar

6,686273

EUR euro

7,522726

Izvor: HNB

primjena od 18. 6.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

EUR

Kuna je ojačala i u odnosu prema američkom dolaru, i to za 0,03 posto. Srednji tečaj dolara u petak je iznosio 6,686273 kune. Prema kuni je porastao švicarski franak - za 0,2 posto, na 6,939784 kune.

7,5325 7,5300

USD

6,73 6,72

CHF

6,97 6,96

7,5275

6,71

6,95

7,5250

6,70

6,94

7,5225

6,69

6,93

7,5200

6,68

6,92

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Gredelju novi posao u Crnoj Gori

Strah ulagača i pad cijena dionica Na Wall Streetu su protekli tjedan cijene dionica padale iz dana u dan jer su se ulagači bojali nekih najava o izlasku Velike Britanije iz Europske unije što bi moglo dodatno naštetiti ionako slabom rastu globalnog gospodarstva. Ulagače nije ohrabrila ni odluka Američke središnje banke (Fed) da kamate ostaju nepromijenjene jer je ta banka ipak ostavila otvorenu mogućnost podizanja kamata u dva navrata do kraja ove godine. Osim toga, prošli tjedan je na svjetskom tržištu pala cijena sirove nafte, pa se tako cijena nafte tipa Brent, koja je referentna za europsko tržište, spustila na 49,9 dolara za barel. Istodobno je cijena sirove nafte tipa WTI, referentne za američko tržište, pala na 48,4 dolara za barel. Uz to je jen na međunarodnim tržištima ojačao više od dva posto prema dolaru čime je dosegnuo najviše razine u posljednje dvije godine. To se dogodilo nakon što japanska središnja banka Bank of Japan nije dala nove poticajne mjere za gospodarstvo.

6150 6100

17760

FTSE 100

17740

6050

17720

6000

17700

5950

17680

5900

17660

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

4860 4855

NASDAQ

4300 4250

4845

4200

4840

4150

4835

4100

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

9700

DAX

16200

9650

16000

9600

15800

9550

15600

9500

15400

Mirovinski fondovi

fond

datum

CAC40

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

16400

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

Mirex i dalje pada

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

4350

4850

9750

Dow Jones

NIKKEI 225

13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 17.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 219,1922 boda i bila niža za 0,6 posto u odnosu na tjedan ranije. Pala je i vrijednost Mirexa A, i to za 0,6 posto na 114,9765 bodova. Prošli tjedan porasla je jedino vrijednost Mirexa C, i to za neznatnih 0,08 posto. Njegova vrijednost iznosila je 112,4428 bodova.

MIREX A

16.06. 114,97650

-0,1795

AZ - A

16.06. 116,19610

-0,2059

0,73 1,81

Erste Plavi - A

16.06. 112,53820

-0,2207

-0,19

PBZ CO - A

16.06. 115,97210

-0,3169

0,90

Raiffeisen OMF - A 16.06. 113,50790

-0,0336

-0,86

kategorija B MIREX B

16.06. 219,19220

-0,0939

0,34

AZ - B

16.06. 224,44280

-0,0597

0,90

Erste Plavi - B

16.06. 224,55630

-0,1836

0,17

PBZ CO - B

16.06. 199,79550

-0,1488

-0,60

0,1%

Raiffeisen OMF - B 16.06. 220,20330

-0,0750

0,09

0,0%

kategorija C 2,29

MIREX - tjedni

-0,1% -0,2% -0,3% 13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

MIREX - mjesečni

MIREX C

16.06. 112,44280

0,0438

AZ - C

16.06. 109,91250

0,0697

2,51

Erste Plavi - C

16.06. 112,08030

0,0864

2,70

PBZ CO - C

16.06. 112,06360

0,0626

2,13

Raiffeisen OMF - C 16.06. 115,60440

-0,0016

2,05

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

16.06. 210,90120

-0,0543

0,6%

AZ Profit

16.06. 247,25800

-0,0502

-1,82

0,4%

Croatia osiguranje 16.06. 149,06170

-0,0845

-0,56

0,2%

AZ Benefit

16.06. 233,52230

0,0296

1,67

0,0%

Erste Plavi Expert 16.06. 185,65840

-0,2348

0,16

Erste Plavi Protect 16.06. 185,64780

0,0395

1,89

0,8%

-0,2% 16.5.

23.5.

31.5.

8.6.

16.6.

-0,72

Nakon provedenog međunarodnog javnog nadmetanja, predstavnici Tvornice željezničkih vozila Gredelj i Željezničkog prevoza Crne Gore AD Podgorica sklopili su ugovor o srednjem popravku šest putničkih vagona.

Iz Gredeljevih proizvodnih pogona prema Crnoj Gori upućeno je pet obnovljenih i moderniziranih vagona koji će se u najkraćem roku uključiti u redovni željeznički promet. Inače, tijekom nekoliko posljednjih godina Gredelj je za potrebe Željezničkog prevoza Crne Gore AD Podgorica popravio više od 40 putničkih vagona različitih vrsta, dva elektromotorna vlaka te četiri lokomotive.

Pala vrijednost novih narudžbi Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 3,2 milijarde kuna što je 4,9 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, istodobno je vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima porasla za 5,8 posto.

Ti podaci statističkog zavoda vrijede za poslovne subjekte sa 20 i više zaposlenih.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Najveći pad industrijske proizvodnje u travnju Od svih zemalja Europske unije Hrvatska je u travnju zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, i to 2,8 posto u odnosu na ožujak. U ožujku je u našoj zemlji zabilježen rast industrijske proizvodnje od 3,9 posto u odnosu na veljaču, podaci su Eurostata. Ipak, Hrvatska je i među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini.

Suradnja HGK, HOK-a i UHCP-a

Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika (UHCP) potpisali su sporazum o suradnji u području cestovnog teretnog prijevoza, koji treba pomoći u osnaživanju zajedničkih interesa prijevoznika te usklađenom djelovanju prema donositeljima odluka. Taj sporazum obuhvaća rješavanje pitanja poput uvođenja povrata dijela trošarina iz cijene kupljenoga goriva u Hrvatskoj, smanjenja RTV pristojbe koja se plaća za svaki radioprijamnik u vozilu, smanjenja troškova registracije i tehničkog pregleda radi povećanja opće konkurentnosti prijevozništva...

Crobexi i dalje crveni, najtrgovaniji Končar EI završila porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +0,59 posto do -26,58 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je sa 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi pali su i treći tjedan zaredom. Crobex je sa 1.694,96 bodova u tjednu ranije pao za 0,95 posto te je trgovanje zaključio na 1.678,85 bodova. Crobex10 je pao za 0,88 posto na 980,47 bodova. Sektorski indeksi su završili u rasponu od -2,54 posto koliko je pao CROBEXnutris do +0,02 poZAGREBAČKA BURZA sto koliko je porastao CROBEXturist.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi prošli tjedan su UKUPAN TJEDNI PROMET: 299.040.127,18 kn zaključili tako da je CROBIS umanjen TJEDNI DIONIČKI PROMET: 34.038.799,83 kn za 0,09 posto, a CROBIStr ostao neindex zadnja vrijednost tjedna promjena promijenjen. Najlikvidnije izdanje je CROBEX 1.678,8500 -0,95% Končar EI sa sakupljenih 27,8 milijuna CROBEX10 980,4700 -0,88% kuna, od kojih se samo 295.000 kuna CROBIS 106,9855 -0,09% odnosi na redovni, a ostatak na blok CROBIStr 150,6162 0,00% promet. Cijena mu je tijekom tjedna pala za 0,44 posto na 667,07 kuna. HT Top 10 tjedna zadnja je trgovan u iznosu od 21,3 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna od čega je sedam milijuna kuna -0,44% 667,07 27.750.274,03 Končar - el. industrija d.d. ostvareno blok transakcijom, a osta+0,59% 141,32 21.270.303,97 HT d.d. tak u redovnoj trgovini. Cijena mu je +0,21% 24,00 3.271.210,85 Valamar Riviera d.d. porasla za 0,59 posto na 141,32 kune.

-1,46% 338,00 2.987.728,83 Podravka d.d.

Treća najlikvidnija Valamar Riviera -3,56% 385,00 2.895.897,22 Adris grupa d. d. - povl. sakupila je 3,3 milijuna kuna i tjedan -0,71% 9.800,00 2.185.550,01 Ledo d.d.

-26,58% 52,20 878.851,56 zaključila porastom od 0,21 posto na Turbos DAX long Q +0,14% 153,73 867.771,83 Pevec d.d.

24 kune. Porast cijene dionice bilježe -2,33% 502,00 817.910,25 Adris grupa d. d. - red. samo tri izdanja. Najviše je cijena po-0,16% 815,41 713.930,23 Atlantic grupa d.d. rasla spomenutom HT-u (+0,59 posto), pa je time i dobitnik tjedna. Slijede 10 dionica tjedna zadnja također spomenuta Valamar Riviera promet s najvećim rastom cijene promjena cijena (+0,21 posto) i na kraju Pevec kojem je +68,72% 41,00 324,00 Turbos € bund fut. Long F cijena uvećana za 0,14 posto na 153,73 +59,53% 41,00 65.349,30 Turbos WTI nafta short N kune, a sakupio je 868.000 kuna. Se+35,38% 77,30 86.336,60 Turbos WTI nafta short M dam je izdanja prošli tjedan zaklju+24,61% 160,50 506,30 Turbos DAX short K čilo padom cijene. Gubitnik tjedna +22,58% 95,00 22.968,60 Turbos DAX short U je Turbos DAX long Q sa cjenovnim +21,89% 30,74 153,70 Turbos srebro long C +19,05% 250,00 22.500,00 padom od 26,58 posto na 52,20 kuna, Elektroprojekt d.d. +15,95% 9,74 270.705,42 TurbosE-miniS&P500shortD a trgovan je u iznosu od 879.000 +14,85% 36,82 9.205,00 Turbos srebro long F kuna. Povlašteno izdanje Adris Gru+14,73% 126,20 14.712,70 Turbos DAX short S pe zabilježilo je pad 3,56 posto na 385 kuna i sakupilo 2,9 milijuna kuna 10 dionica tjedna zadnja prometa. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] promet s najvećim padom cijene promjena cijena

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su i dalje, zabrinuti situacijom na domaćoj političkoj sceni, bili gotovo jednako aktivni kao tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na pretprošli tjedan porastao je za samo 790.000 kuna ili dva posto te je iznosio 34 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je nešto više od 29 milijuna kuna što predstavlja 86 posto od ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih, samo su tri izdanja tjedan

Turbos DAX long E Turbos DAX long Q Croatia airlines d.d.

Turbos WTI nafta long Q Jadroplov d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long L Puljanka d.d.

Turbos DAX long F Vupik d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

-29,93%

92,00

71.859,80

-26,58%

52,20

878.851,56

-23,00%

100,00

9.200,00

-15,71%

104,60

75.898,60

-13,88%

16,25

3.950,95

-13,24%

5.700,00

205.645,00

-12,73%

9,60

102.639,20

-11,28%

1,18

149,86

-11,07%

134,20

440.974,10

-11,04%

30,06

7.033,47

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Potrošačke cijene pale 1,8 posto

Loš tjedan za fondove Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna porast zabilježio 21 fond, palo ih je 55, a dva su fonda tjedan zaključila bez postotne promjene. Ulagače na svjetskim burzama zabrinuo je skorašnji referendum o izlasku Velike Britanije (Brexit) iz Europske unije. Na Zagrebačkoj burzi ulagače obeshrabruje situacija na domaćoj političkoj sceni. Sve to negativno se odrazilo i na tjedne rezultate fondova, pa niti jedan fond nije rastao više od jedan posto, a 26 ih je palo više od jedan posto.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom nalaze se četiri novčana te po dva obveznička, mješovita i dionička fonda. Tjedne promjene svih fon-

dova kretale su se u rasponu od +0,96 do -5,17 posto. Od 28 dioničkih fondova palo ih je 26.

Porastom od 0,46 posto dobitnik tjedna postao je Neta Frontier. Najviše je pao Ilirika Europa, za 5,17 posto, a značajnije minuse bilježe još i ZB euroaktiv sa -5 posto i ZB trend koji je pao za 4,71 posto. Svih sedam posebnih fondova je palo. Najviše je vrijednost umanjena ZB Future fondovima. Od 14 mješovitih fondova porasla su samo dva. Fondu Smart Equity II vrijednost je uvećana za 0,96 posto, a rastao je još samo OTP uravnoteženi (+0,35 posto). Od 10 obvezničkih fondova palo ih je osam. Osim toga, poraslo je 15 od 19 novčanih fondova.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 9.6.2016. do 16.6.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,3113 HI-growth € 10,8597 ZB euroaktiv € 123,6060 ZB trend $ 147,1304 Capital Breeder kn 84,5993 KD Prvi izbor kn 13,1038 Ilirika Europa € 108,9585 PBZ Equity fond € 10,3322 HPB Dionički kn 101,8029 Erste Adriatic Equity € 85,4500 Neta Global Developed kn 82,7232 ZB aktiv kn 111,5879 Capital Two € 90,0552 Ilirika Azijski tigar € 43,1319 Platinum Global Opportunity $ 14,2389 KD Nova Europa kn 4,9726 OTP indeksni kn 39,9135 Platinum Blue Chip € 94,0290 Neta Frontier kn 461,6996 OTP Meridian 20 € 87,2652 A1 kn 85,2300 Alpen.Special Opportunity kn 144,2389 Neta New Europe kn 61,8300 Ilirika BRIC € 66,9239 Crobex10 kn 93,7964 KD Energija kn 7,8444 ZB BRIC+ € 79,9126 Allianz Equity € 142,0571 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,0000 Raiffeisen Harmonic € 101,7700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,7300 ZB Future 2025 € 94,9576 ZB Future 2030 € 92,2947 ZB Future 2040 € 91,7265 ZB Future 2055 € 91,8379 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8949 PBZ Global fond € 14,2101 HI-balanced € 12,6621

tjedna promjena [%]

-0,87 -1,78 -5,00 -4,71 -1,13 -2,01 -5,17 -1,00 -0,98 -0,70 -2,55 -0,69 -0,80 -3,35 -1,37 -3,90 -0,92 -4,23 0,46 -2,23 -0,63 -2,23 0,44 -3,91 -1,16 -2,25 -3,70 -0,91 -0,48 -0,22 -0,20 -1,84 -2,38 -2,65 -2,65 -0,88 -1,27 -1,29

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,5786 HPB Global kn 93,9746 OTP uravnoteženi kn 102,7152 Allianz Portfolio kn 153,9440 Smart Equity € 102,0102 PBZ Conservative 10 fond € 107,2588 You Invest Active € 97,1300 You Invest Balanced € 99,0900 You Invest Solid € 100,2300 Smart Equity II € 97,8075 PBZ Flexible 30 fond € 98,8735 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,5441 HI-conservative € 14,1703 Raiffeisen Bonds € 173,2700 PBZ Bond fond € 126,9657 Capital One € 207,5895 HPB Obveznički € 156,0839 Neta Emerging Bond kn 80,7269 Erste Adriatic Bond € 116,8400 Raiffeisen Classic € 104,1800 PBZ Short term bond fond kn 101,3197 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3156 ZB plus kn 175,5386 ZB europlus € 150,6128 PBZ Euro Novčani € 139,2608 Raiffeisen Cash kn 157,6600 Erste Money kn 151,4300 HI-cash kn 152,2543 PBZ Dollar fond $ 131,7255 HPB Novčani kn 143,6476 OTP novčani fond kn 133,2045 Money One kn 129,6253 Allianz Cash kn 118,4368 Erste Euro-Money € 115,8600 Auctor Cash kn 110,7976 Raiffeisen euroCash € 105,8200 HPB Euronovčani € 106,3314 Locusta Cash kn 1356,1962 Neta MultiCash kn 107,8848 OTP euro novčani € 102,7880

-0,61 -0,30 0,35 -0,07 -0,13 -0,71 -1,01 -0,77 -0,47 0,96 -1,01

naziv(fond)

valuta

-0,20 -0,50 -0,16 -0,16 -0,25 -0,16 0,09 -0,18 -0,14 0,06 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,02 -0,03 -0,04

Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je uz blago ubrzanje pada bila na razini od -1,8 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pad cijena na godišnjoj razini potaknut je padom u kategoriji prijevoza od 7,7 posto koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva od 13,5 posto.

Osim toga, zabilježene su i niže cijene hrane koje u strukturi indeksa potrošačkih cijena čine 25,12 posto, a zabilježen je godišnji pad tih cijena od 0,6 posto. Pad cijena bilježi i kategorija stanovanja, vode, električne energije te plina i ostalih goriva.

Rast prodaje automobila

Prodaja automobila na europskim tržištima snažno je ubrzana u svibnju, a rast prodaje zabilježen je i u Hrvatskoj, podaci su Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

Prema tim podacima, i u sljedećem razdoblju predviđa se nastavak pozitivnog trenda u Europi. Rast prodaje automobila u Hrvatskoj u svibnju nastavio se u travnju kada je njihov broj na godišnjoj razini povećan za čak 27,2 posto. To je najviše od siječnja 2014. kada je udruženje počelo bilježiti podatke za Hrvatsku.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Lee Kuan Yew

Pogled jednog čovjeka na svijet Mate

Nakon oslobađanja iz koncentracijskog logora mladi Mađar Miklós brodom putuje u Švedsku. Premda mu liječnik predviđa samo šest mjeseci života, upušta se u neobičan pothvat: u potrazi za djevojkom piše svim Mađaricama na oporavku u toj zemlji, a ima ih čak 117. Kad dobije odgovor od Lili, odmah se zaljubi. No da bi svoju vezu ostvarili, Miklós i Lili moraju se boriti sa skandinavskom birokracijom, slijepom ljubomorom, beznadnim dijagnozama, stotinama kilometara udaljenosti i tragičnim posljedicama rata.

Paidrag O`Morain

Džepni mindfulness Profil Knjiga

Bivši singapurski premijer Lee Kuan Yew jednostavnom prozom, koja se kloni političke korektnosti, analizira Kinu, SAD i Europu. Kao državniku mu je uspjelo u samo jednoj generaciji Singapur pretvoriti iz siromašne, malarijom pogođene naseobine u financijsko, tehnološko i intelektualno središte Azije. Možda najznačajniju ulogu odigrao je kao ekonomski savjetnik kineskim liderima. Ono što ovu knjigu čini posebno relevantnom za Hrvatsku jest to što nudi uvid u problematiku ekonomskog razvoja male zemlje, koja ne može mijenjati “pravila igre”.

Peter Gardos

Groznica u zoru Fraktura

Mindfulness je meditacija nastala kombiniranjem znanstvenih psiholoških metoda i istočnjačkih tehnika, a osvojio je svijet u zadnjih nekoliko desetljeća. Za sve one koji smatraju da nemaju vremena za vježbanje mindfulnessa, iskusni irski trener Paidrag O’Morain pripremio je priručnik koji omogućuje da se mindfulness primjenjuje u kratkim odsječcima slobodnog vremena: dok čekate u redu, vozite se na posao, pješačite ili pripremate ručak, iskoristite priliku za vježbanje mindfulnessa i usmjeravanje pažnje na dah.

60 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Zaharij Karabašliev

18% sivo Hena Com

U ovoj knjizi Parkin je odlučio dokazati da smo, kada činimo ono što volimo, zapravo sretniji, zdraviji, bogatiji i uspješniji. On upućuje i na zapreke koje ljude sprečavaju u namjeri da čine ono što žele, poput razmišljanja: “Bilo bi sebično od mene da činim ono što volim”. Kroz praktične ideje, fascinantne činjenice i motivirajuće pozive na djelovanje, Parkin nas izbavlja iz pesimizma i nadahnjuje pozitivnom snagom misli: “J*** mi se, činit ću ono što volim”.

Virpi Mikkonen, Tuulia Talvio

Veganski sladoled Planetopija

Zack je useljenik koji se Amerike dokopao nakon studija u Bugarskoj. Sanjao je o njoj kao dijete, a što je ostalo od tog sna, otkrit će nam tek kad je cijelu prokrstari. Nakon što ga žena napusti, kreće na put koji će imati sasvim neočekivan ishod. Ono što je iza njega nije ništa u usporedbi s onim što je pred njim, jer odmah iza meksičke granice, u Tijuani, čeka ga najluđi mogući zaokret. Tu će se njegovom razočaranju i tuzi pridružiti jedan stari Nikon i vreća marihuane – suputnici koji će ga pratiti do samoga iznenađujućeg kraja.

John C. Parkin

J*** mi se: čini ono što voliš Naklada Ljevak

Knjiga sadrži više od 80 recepata za sladolede na štapiću, instant-sladolede, sladoledne torte, ledene lizalice, sladoledne kreme, kremaste ledene napitke, sladoledne kolačiće i sendviče, razne preljeve i druge dodatke s isključivo zdravim, cjelovitim sastojcima: bez rafiniranih šećera, bez mliječnih proizvoda, bez glutena, s receptima za verzije bez orašastih plodova. Sa ili bez aparata za sladoled, za zabave, cijelu obitelj ili kao zdravi dekadentni desert za jednu osobu – ponekad samo od nekoliko vrhunski odabranih sastojaka.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste.

Pruža usluge izvođenja građevinskih radova.

Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale).

Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330.

Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala.

Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to

je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.

Hidraulična oprema i cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Službena ljetna odjeća

Grad Zagreb nabavlja služ‑ benu odjeću za podružnicu ZET‑a (ljetnu). Procijenjena vri‑ jednost nabave iznosi 1,6 mili‑ juna kuna. Rok dostave ponu‑ da je 5. srpnja.

Računala i računalna oprema

Grad Zagreb nabavlja računa‑ la i računalnu opremu. Procije‑ njena vrijednost nabave iznosi 25 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Putničko teretni brod

Jadrolinija nabavlja putničko teretni brod po sistemu ključ u ruke, kapaciteta 400 osoba (iz‑

6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. Osim cilindara, u proizvodnom programu imamo i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje primjene korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za prijevoz i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Tvrtka proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@ hydromat.hr, 042/781 528.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com.

Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj.

Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

gradnja, porinuće, opremanje, primopredajna ispitivanja, pri‑ mopredaja). Procijenjena vri‑ jednost je 60,3 milijuna kuna.

Rok za dostavu ponuda 1. ko‑ lovoza.

Autogume za autobuse

Tvrtka Promet iz Splita nabav‑ lja autogume za autobuse.

Procijenjena vrijednost naba‑ ve iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

Elektromaterijal za održavanje javne rasvjete

VG komunalac nabavlja elek‑ tromaterijal za održavanje jav‑ ne rasvjete. Procijenjena vri‑ jednost nabave iznosi 1,5

milijuna kuna. Rok dostave po‑ nuda je 30. lipnja.

Regija

Održavanje plinovoda

Plinovod iz Ljubljane traži izvo‑ đača za izgradnju i održavanje plinovoda na osam lokacija.

Procijenjena vrijednost nabave je 1,9 milijuna eura. Rok dosta‑ ve ponuda je 12. srpnja.

Izgradnja regionalne bolnice

Ministarstvo zdravstva Koso‑ va nabavlja radove na izgrad‑ nji regionalne bolnice Ferizaj.

Procijenjena vrijednost naba‑ ve iznosi devet milijuna eura.

Rok za dostavu ponuda je 26. srpnja.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na dražbi i stara istarska kamena kuća Parking, tvornička hala i trafostanica, ukupne površine 25.374 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna, nalazi se na adresi Put Mostina bb, Split, prodaje se na dražbi 23. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba 121/I., sudnica broj 5.

Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline.

Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene. Šuma, ukupne površine 2359 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 31.469 kuna, nalazi se u naselju Žminj u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba broj 4. Nekretnina se na ročištu za prvu javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 3456 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 698.000 kuna, nalazi se u naselju Kunovec Breg u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 24. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 22/I., Koprivnica. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranice, kuća i dvorište, vrt, sjenokoše, vinograd i šuma, ukupne površine 27.064,38 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 33.000 kuna, nalazi se u naselju Budinščina, Krapinsko-zagorska županija, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 8.30 sati na općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Trafostanica i dvorište, ukupne površine 29 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 12.651,53 kune, nalazi se u Đakovu, a

62 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

nad tim je nekretninama upisano razlučno pravo u korist Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba br. 40/II. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine.

Stan, ukupne površine 73,86 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 884.128,63 kune, nalazi se u naselju Rovinjsko Selo u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba br. 4. Nekretnina se na ročištu za drugu javnu dražbu ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 58,48 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 336.362 kune, nalazi se na adresi Trg kralja Zvonimira 25 u Koprivnici, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 8 sati, na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te utvrđene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 11.793,24 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 939.000 kuna, nalazi se u naselju Železna Gora, Općina Štrigova u Međimurskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića br. 18, soba 37. Nekretnina u naravi predstavlja radionicu i dvorište, zgradu, vinograd i voćnjak.

Adaptirana stara istarska kamena kuća, ukupne površine 414,3 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,22 milijuna kuna, nalazi se u naselju Kaštel, Općina Buje u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovna zgrada, ukupne površine 397 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 6,07 milijuna kuna, nalazi se u Posedarju u Zadarskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, adresa Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Elektromehanička oprema Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna objavljuje natječaj za nabavu elektromehaničke opreme.

Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Ul. Stalowa 7-9, Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych Waś Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Dariusz Książczyk, Godzikowice, Poland, dariusz.ksiazczyk@was.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Farmaceutski proizvodi Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona Ściślewska, 77-200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Savjetovanje i razvoj IT sustava Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske objavilo je natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Rok za dostavu ponuda je 28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://docs.solidalapok.hu. Naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske, Belügyminisztérium, Támogatás-koordinációs Közbeszerzési Projektiroda József Attila utca 2-4, Budapest, Mađarska.

Električni strojevi, aparati, oprema, potrošni materijal i rasvjeta E.ON Distribuce, a.s. objavljuje natječaj za nabavu električnih strojeva, aparata, opreme i potrošnog materijala te rasvjete. Vrijednost nabave: 122 milijuna eura. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na E.ON Distribuce, a.s., 28085400, F. A. Gerstnera 2151/6, RTS, a.s., divize veřejných zakázek, Lazaretní 13, 615 00 Brno, Radomír Drozd, 370 49 České Budějovice, Česká, radomir.drozd@rts. cz. Više podataka o nadmetnju na istoj adresi.

Transformatorska stanica Rumunjska nacionalna tvrtka za distribuciju električne energije Transelectrica SA (Compania Nationala de Transport al Energiei Electrice Transelectrica SA) objavila je poziv za javni natječaj za izvršenje radova na obnovi/modernizaciji transformatorske stanice (izrada, nabava opreme i usluge projektiranja) 400/110/20 kV Domnesti (Županija Ilfov). Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a više podataka o nadmetanju može se naći na www.e-licitatie.ro.

Sustav za mrežnu sigurnost NIBIO, Norsk institutt for bioøkonomi (Norveški institut bioekonomskog istraživanja) traži sustav za mrežnu sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se

predaju na Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, 1086 Oslo, Norway. support@mercell.com, http://permalink.mercell.com/59209642.aspx.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Novi koncept treninga

Svima nama treba FisKultura

Upravo prezaposlenim ljudima koji previše sjede na poslu Goga Majerić, jedna od najboljih hrvatskih osobnih trenerica, namijenila je svoj fitness centar u središtu zagrebačkog Cityja. Njezin pristup potpuno je individualiziran, pa će trening prilagoditi ne samo fizičkom stanju, nego i dnevnom raspoloženju klijenta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

središtu zagrebačkog Cityja – financijskog i poslovnog središta grada koji je u posljednjih desetak godina niknuo istočno od autobusnog kolodvora, jedna od najboljih hrvatskih osobnih trenerica Goga Majerić otvorila je svoje lječilište za tijelo i za duh.

“Ideja je bila da se napravi prostor dostupan zaposlenim ljudima, tako da ljudi koji između osam i 12 sati sjede, mogu

u nekom trenutku uzeti pauzu i nadomjestiti ili neutralizirati nekretanje bar jednim satom tjelovježbe. Svi znamo da nam je tijelo predodređeno za pokret. A suvremeni način života i ovaj poslovni tempo nam nalažu da sjedimo više od 16 sati dnevno. To je apsolutno neprirodno za čovjekovo tijelo”, ističe Goga Majerić.

Koncept treninga koji razvijaju u FisKulturi podrazumijeva i edukaciju o tome kako se pravilno sjedi, te kako da se tijelo koje je zbog sjedenja neadekvatno stisnuto rastereti i ispravi. “Ovo nije klasična teretana. Pružamo per-

Svi znamo da nam je tijelo predodređeno za pokret.

A suvremeni način života i ovaj poslovni tempo nam nalažu da sjedimo više od 16 sati dnevno. To je apsolutno neprirodno za čovjekovo tijelo.

Goga Majerić

64 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

Ljetna kolekcija Roberta Severa

Treninzi su vrlo raznoliki jer je svatko od nas vrlo različit, kažu u FisKulturi

sonalizirani i individualizirani pristup. Naravno da postoje grupe i grupni programi i tu ciljamo na žensku populaciju, no nismo pri tome isključivi - i muškarci su uvijek dobrodošli u grupu jer je motivacija drugačija kad zajedno vježbaju pripadnici obaju spolova”, dodaje Goga Majerić.

Glavni koncept ovih treninga je povratak prirodnom pokretu. “Nekakva bučica ili mašina je uvjet koji nitko od nas u svakodnevnom životu nema. Nama treba prirodan pokret, poput onih kada u vožnji automobila želite nešto dosegnuti sa stražnjeg sjedala ili kada se želite propeti jer želite nešto dosegnuti s najviše police u dućanu, ili kada želite podići svoje dijete. Vraćamo vas upravo tom prirodnom pokretu. Educiramo vas kako da pravilno napravite prirodne pokrete jer tako sigurno neće doći do povreda”, kaže Goga Majerić.

Slavlje različitosti

Treninzi su vrlo raznoliki jer je svatko od nas vrlo različit, kaže. Upravo zato se prvi sat radi analiza klijenta i razgovara se s njime o njegovim mogućnostima i željama kao i vremenu koje ima na raspolaganju. “Čak i jedna osoba može imati različite afinitete i potrebe iz dana u dan, pa čak i u različito doba istoga dana. Jedan dan je pod povećanim stresom i tada nikako nećemo raditi vježbe koje će mu podići razinu stresa. Tada biram više rasterećenja, otvaranja i istezanja. S druge strane, ako je čovjek energetski ispuhan, onda radimo vježbe koje energiziraju, potiču cirkulaciju i protok limfe. Naš je pristup toliko individualiziran da uvažavamo ne samo razlike koje postoje od osobe do osobe, nego i potrebe kakve ima naš polaznik onoga dana kad dođe na trening”, zaključuje Goga Majerić.

Zavodljiva Angie Rose

Z

avodljiva, koketna, senzualna i romantična - takva je kolekcija Angie Rose Roberta Severa, koju će ovaj dizajner, vrlo omiljen među poznatim Hrvaticama, uskoro predstaviti na BIPA Fashion.

HR Cruise Collectionu. Kolekcija je inspirirana opuštenim životnim stilom, za žene koje se vole osjećati chic i ženstveno, ali i s dozom ležernosti koja ide uz vruće ljetne dane i noći. ”Naša je ideja da je odjeća izuzetno nosiva, a vizualno atraktivna, i da je kolekcija zaokružena total lookom, od nakita do torbica koji i ovog puta dolaze iz naše radionice”, najavio je Robert Sever.

Linije ove cruise kolekcije su već prepoznatljiva silueta RS brenda, izrazito nosive i satkane od ugodnih i finih materijala poput svile, viskoze te ručno kačkane čipke koja je okosnica i ove kolekcije. U formi se dizajner poigrao i dužim modelima koji raskošću i vo-

lumenom najljepše ističu siluetu ženskog tijela.

Angie Rose nosi suknje u nekoliko dužina, lepršave i duge od fine čipke, košulje opuštenog i oversized kroja, ukrašene volanima i čipkom - koje odaju romantičnu stranu RS brenda.

Prije nekoliko godina Robert Sever u kolekciju je uvrstio ručno oslikane traperice, pa su tako i u ovoj zastupljeni komadi na kojima ima puno ručne dorade, poput trapera oslikanog cvjetnim motivima koji su naknadano izvezeni. Revija Roberta Severa na rasporedu je 27. lipnja, druge večeri BIPA Fashion.

HR Cruise Collectiona, koji se ove sezone prvi put događa na prekrasnom platou Gradec Galerije Klovićevi dvori.

20. lipnja 2016. | broj 3933 | Privredni vjesnik | 65

Limitirana serija/Dostupno od lipnja do isteka zaliha

Stigao radler s viškim limunom Nakon pokretanja suradnje s domaćim proizvođačima limuna u travnju prošle godine, kompanija Heineken Hrvatska predstavila je ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera – prvog radlera na hrvatskom tržištu za čiju je proizvodnju korišten isključivo domaći limun i to onaj s otoka Visa.

Kao i svi Karlovačko radleri, ne sadrži konzervanse, umjetne boje ni sladila.

“Ponosni smo što možemo predstaviti novo, ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera napravljeno od domaćeg limuna s jednog od naših najljepših otoka. Ovo je rezultat uspješne suradnje kompanije Heineken Hrvatska i malih proizvođača limuna koji su dokazali da nam mogu osigurati kvalitetne sirovine kakve koristimo u našoj proizvodnji. Karlovačko Limun Natur Radler vrhunski je proizvod čiji su sastojci 100 posto prirodni, a ponosni smo što uz ječam s hrvatskih polja, sada sadrži i viški

limun”, rekao je Boris Milushev, predsjednik Uprave kompanije Heineken Hrvatska.

Kompanija je ove godine pokrenula i Klub proizvođača ječma Kompanija Heineken Hrvatska pokrenula je projekt nabave domaćih sirovina još 2014. kako bi pridonijela održivosti domaćeg uzgoja proizvodnih sirovina te pozitivno utjecala na razvoj lokalnog gospodarstva i poljoprivrede. Projekt je započet suradnjom s domaćim proizvođačima ječma, a

proširen je na suradnju s proizvođačima limuna i mandarina za Karlovačko radlere. Tako Karlovačko, najpoznatiji brand kompanije, ali i njegove ekstenzije sadrže ječam s hrvatskih polja, a Karlovačko radleri i domaće agrume. U svrhu proširenja suradnje s proizvođačima ključnih sirovina, kompanija je ove godine pokrenula i Klub proizvođača ječma Karlovačko čiji je cilj okupiti domaće proizvođače pivarskog ječma, pridonijeti održivosti njegove proizvodnje te razvoju hrvatske poljoprivrede.

Ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera s viškim limunom od lipnja do isteka zaliha dostupno je u nepovratnoj staklenoj boci zapremnine 0,33 litre u određenim trgovinama i ugostiteljskim objektima.

Novi vizualni identitet

BBDO Za osmijeh djeteta u bolnici Akcija Za osmijeh djeteta u bolnici, u organizaciji Saveza društava Naša djeca Hrvatske, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Pedijatrijskog društva hrvatske udruge medicinskih sestara, osvježena je novim vizualnim identitetom koji je osmislio Ivica Ivaci, senior dizajner agencije BBDO Zagreb.

U akciju je uključeno 38 bolnica/ dječjih odjela u Hrvatskoj, a prestižni naslov Dječji bolnički odjel-prijatelj djeteta do kraja 2015. dobilo je njih 33. Akciju podr-

žavaju Ministarstvo zdravlja, donatori, sponzori i građani, a svojom pro bono kreativom akciji se pridružio i BBDO Zagreb, najnagrađivanija agencija na ovogodišnjim Danima komunikacija s osvojenim nagradama Grand Prix Effie i Ideja X te titulom Agencija godine.

“Iznimno nam je drago da možemo svojim kreativnim radom podržati rad Saveza i njegovih partnera u ovoj hvalevrijednoj akciji.

Nadamo se da će novi vizualni identitet privući još više donatora

66 | Privredni vjesnik | broj 3933 | 20. lipnja 2016.

kako bismo svi zajedno omogućili djeci što ljepši i ugodniji boravak u bolnici, za što više osmijeha na njihovim licima”, rekao je povodom suradnje Luka Duboković, izvršni direktor BBDO-a Zagreb.

Ova akcija u 17 godina trajanja uvelike je pridonijela mogućnosti boravka roditelja uz bolesno dijete, otvaranju igraonica i škola u bolnici, oplemenjivanju i uređivanju bolničkih prostora te općoj humanizaciji liječenja djece u hrvatskim bolnicama, istaknula je predsjednica Saveza društava Naša djeca i predsjednica Središnjeg koordinacijskog odbora Akcije Aida Salihagić Kadić.

Nadamo se da će novi vizualni identitet privući još više donatora, rekao je dizajner Ivica Ivaci

Sakuplja jte nSaalkjeuppnl ice ja jt unšatlejedpitne ei icdeoi uštedite do

NAJOŠTRIJA PONUDA NAJOŠTRIJA PONUDA NJEMAČKE KVALITETE! NJEMAČKE KVALITETE! Sakupljajte naljepnice za

NORTH SEA Od 19.5. do 3.8.2016. za svakih Shikoku line potrošenih 25 kn u BILLA supermarketima od 19.5.do 27.7.2016.

CS Kochsysteme Solingen dobivate po jednu naljepnicu vjernosti.

SOLINGEN SOLINGEN NOŽEVI NOŽEVI

1 naljep nica = 25 kn 1 naljep nica = 25 kn

asortiman SAMO U BILLA GERMANY supermarketima od 19.5. do 27.7.2016.

PRE UČUJEJE PORUČU PREPOR HRV CHEFF ATSKIKICHE HRVATS IVAN ANIN PAŽANIN IVANPAŽ

U svim BILLA supermarketima za Solingen svakih potrošenih 25 kuna dobivate jednu naljepnicu. Sakupljajte naljepnice Početak priče o do CS65% Kochsysteme i ostvarite uštedu na CS Shikoku seže u davnu 1829. godinu, kada je u asortiman. njemačkom gradu Solingenu poznatom Knjižice za naljepnice u svim kao i „Grad oštrica“,potražite bivši kovač Carl BILLA supermarketima, a popunjene Schmidt odlučio zajedno sa svojim knjižice s odgovarajućim brojem sinovima proizvoditi mačeve.Idealan naljepnica za kupnju CS Shikoku spoj tradicije i elegancije sažet je u asortimana možete iskoristiti sve do liniji noževa Shikoku, koje odlikuje 3.8.2016. ili do isteka zaliha. ergonomski oblik i vrhunski materijali Ukoliko nemate broj naljepnica čelika od kojih dovoljan su proizvedeni.

Vrhunske zaperfomanse ostvarenje akcijskog popusta, željeni rezanja i visoka otpornost proizvod možete kupiti po njegovoj na koroziju zadovoljit će i najzahtjevnijeg redovnoj cijeni. kuharskog Chefa.

SOLINGEN NOŽEVI

Nehrđajući čelik

Preporučljivo ručno pranje

Ručno naoštreno

Namjenjen za kontakt sa hranom

Preporučljivo ručno pranje

Namjenjen za kontakt sa hranom

SIGURNOST I ERGONOMIJA

Ergonomski SIGURNOST I oblikovana gumirana ERGONOMIJA ručka.

Ergonomski oblikovana gumirana ručka.

GRANTON OŠTRICA

NIKAL - ČELIK

Visokokvalitetan nehrđajuči čelik u punoj dužini noža za NIKAL - ČELIK veću čvrstoću i otpornost na Visokokvalitetan nehrđajuči koroziju. čelik u punoj dužini noža za veću čvrstoću i otpornost na koroziju.

UŠTEDA

65%

SOLINGEN NOŽEVI

Ručno naoštreno

JAMSTVO 3 GODINE JAMSTVO 3 GODINE

Nehrđajući čelik

Udubljenja koja propuštaju zrak GRANTON i tekućinu, čime se olakšava OŠTRICA rezanje voća i povrća.

Udubljenja koja propuštaju zrak i tekućinu, čime se olakšava rezanje voća i povrća.

SOLINGEN NOŽEVI

UŠTEDA

60%

SOLINGEN NOŽEVI

NOŽ NOŽ

NOŽ NOŽ

kuharski CS Shikoku Duljinakuharski oštrice: 17 cm Redovna cijena CS325,00 Shikoku kn

za guljenje CS Shikoku Duljina oštrice: 10 cm za guljenje Redovna cijena CS Shikoku 171,50 kn Duljina oštrice: 10 cm Redovna cijena

59171,50 ,90 kn kn 59,90 kn

UZ 10

NALJEPNI

CA

NALJEPNI

CA

UZ 10

SOLINGEN

SOLINGEN

SOLINGEN NOŽEVI NOŽEVI

UŠTEDA

SOLINGEN

SOLINGEN NOŽEVI NOŽEVI

UŠTEDA

65%

NOŽ NOŽ

NOŽ NOŽ

za kruh CS Shikoku za kruh Duljina oštrice: 20 cm CS Shikoku

Redovna cijena Duljina oštrice: 20 cm

314,00 kn Redovna cijena 314,00 kn , kn , kn

90 UZ 15 109 UZ 15CA 109 90

NALJEPNI NALJEPNI

CA

DuljinaRedovna oštrice: cijena 20 cm kn Redovna cijena

299,00 299,00 kn , kn , kn

90 UZ 15 109 UZ 15CA 109 90

NALJEPNI NALJEPNI

CA

65%

NOŽ NOŽ

za sjeckanje Santoku CS Santoku Shikoku za sjeckanje Duljina oštrice: 13 cm CS Shikoku

DuljinaRedovna oštrice: cijena 13 cm kn Redovna cijena

UZ 10 UZ 10CA

NALJEPNI NALJEPNI

199,00 199,00 kn , kn , kn

89 90 89 90

UŠTEDA

61%

SJEKIRICA za meso CS Shikoku SJEKIRICA

Duljina oštrice: 16 cm za meso CS Shikoku

DuljinaRedovna oštrice: cijena 16 cm kn Redovna cijena

389,00 389,00 kn , kn , kn

90 UZ 15 149 UZ 15CA 149 90

NALJEPNI NALJEPNI

CA

CA

60%

Redovna cijena

172,00 kn

UZ 10

NALJEPNI

CA

59,90 kn

DA

STALAK

OŠTRAČ

za meso CS

99,00 knkn 201,00

63%

UŠTEDA

ŠKARE

Dimenzije: 33.5 x 22 x 1.8 cm Redovna cijena

CA

SOLINGEN NOŽEVI NOŽEVI

54%

65%

za rezanje CS

79 34,90 49 kn

UŠTEDA

UŠTEDA

DASKA

UZ 10

CA

UZ 15

ET DA U ŠTE UŠ

UŠTEDA

NALJEPNI

CA

NALJEPNI

SOLINGEN

SOLINGEN NOŽEVI NOŽEVI

63%

za rezanje i filetiranje Shikoku za rezanjeCS i filetiranje Duljina oštrice: 20 cm CS Shikoku

UZ 15

NALJEPNI

Duljina oštrice: 17 cm Redovna cijena

129389,00 ,90 kn kn 149,90 kn

za noževe CS

noževa CS

Dimenzije: 12.5 x 11.5 x 27cm

201,00 kn

495,60 kn

Redovna cijena

UZ 10

NALJEPNI

CA

79,90 kn

Redovna cijena

UZ 15

NALJEPNI

179,90 kn

CA

www.billa.hr