Pv 3934

| prevoditelji | skupština hgk | pelješki most ide dalje | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

27. lipnja 2016., godina LXIII, broj 3934

Djelatnost izdavanja knjiga

Malo se čita, a još manje kupuje •

Sektor nakladništva kriza je jako pogodila, a bolji dani još nisu na vidiku

intervju

Petar Ćurlin

Hotel Villa Dvor, Omiš

pv analiza: proizvodnja jaja

Galop uvoza konzumnih jaja polako prelazi u kas

Probudi navijaËa u sebi i osvoji vrijedne nagrade Potpuno novi KIA SPORTAGE

x

12 Samsung Galaxy S7

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu πiroke potroπnje minimalne vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni telefon. SaËuvajte raËun i poπaljite SMS s kljuËnom rijeËi INA, brojem raËuna i osobnim podacima na 60023 (2,40 kn/SMS).

Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Viπe na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035

sadržaj

3934 / 27. lipnja 2016.

TEMA TJEDNA

6

6

Djelatnost izdavanja knjiga Malo se čita, a još se manje kupuje knjige

10

Zajednica za prevoditeljstvo pri HGK-u pripremila online katalog prevoditelja Do dobrog prevoditelja u par klikova

aktualno

IntervjuI 12

Petar Ćurlin, vlasnik hotela Villa Dvor, Omiš Malo i obiteljsko hotelijerstvo je način života

32

Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave Ricarda Za daljnji razvoj nam nedostaju profesionalni vozači

AKTUALNO 16

Skupština Hrvatske gospodarske komore Nova predstavništva u službi poduzetnika

18

EU direktive i domaće tržište jaja Galop uvoza konzumnih jaja pomalo prelazi u kas

26

5. regionalna konferencija gospodarstvenika u Vinkovcima Samo se treba usuditi

PV ANALIZA

64

aktualno

Nosite brk sa stavom

12

PRIČA S RAZLOGOM 34

Petar Ćurlin

Petrokov, Zagreb Četvrt stoljeća poslovanja

HRWWWATSKA 40 IDC Adriatics

Rast IT potrošnje u Hrvatskoj

svijet financija 52

EIF i HBOR potpisali prvi sporazum u okviru EFSU-a 150 milijuna kuna malim i srednjim tvrtkama

64

Poliboy Barbershop Nosite brk sa stavom

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Nataša Trslić Štambak

na promjene se mora reagirati Od PR agencija više se ne traži samo implementacija i obavljanje aktivnosti, nego strateško savjetovanje, kreiranje sadržaja te mogućnost komuniciranja na više kanala

D

Nataša Trslić Štambak, izvršna direktorica Graylinga za SEE regiju

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

anas kada se PR struka češće gleda kroz negativnu prizmu zbog navodnih afera, možda i nije najzgodniji trenutak pisati o PR industriji. No, naša branša zapravo je puna svijetlih primjera. Mnoge PR agencije u Hrvatskoj i regiji svakodnevno osmišljavaju vrhunske kampanje i provode kompleksne projekte. Usudila bih se reći da smo i mi u Graylingu takav primjer jer smo nedavno osvojili nagradu EMEA SABRE Awards: Eastern Europe PR Consultancy of the Year za najbolju PR agenciju Istočne Europe u 2016. godini. To je za agenciju veliko priznanje, posebice stoga što dolazi od vodeće globalne PR grupacije - The Holmes Groupa. Usto, priznanje se ne odnosi samo na jedan projekt ili kampanju (što je već samo po sebi veliko postignuće), nego za cjelokupni rad, strategiju, pristup i rast agencije u regiji Istočne Europe.

Proteklih nekoliko godina na istočnoeuropskim tržištima bilo je vrlo izazovno i na ekonomskom i na političkom planu, što se odrazilo na poslovanje PR agencija. Nestabilne političke prilike ili vrlo rigidni stavovi vlada u nekim zemljama ne ohrabruju međunarodnu poslovnu zajednicu da usmjerava i povećava svoja ulaganja u Istočnu Europu. To posljedično dovodi i do smanjenja ulaganja u PR i marketinške kampanje.

Hrvatski PR sektor također osjeća kretanja u gospodarstvu i u politici. Zadnjih godinu i pol dana s rastom ekonomije vidimo i naznake porasta PR budžeta. Usprkos činjenici da se uz PR branšu u Hrvatskoj u posljednje vrijeme vežu negativne asocijacije, drago mi je što mogu reći da u Hrvatskoj imamo niz vrhunskih PR stručnjaka koji su na svjetskoj razini.

U nedavnom godišnjem istraživanju The Holmes Reporta - Global Communication Report 2016 - objavljeno je da se od agencija više ne traži samo implementacija i obavljanje aktivnosti, nego strateško savjetovanje, kreiranje sadržaja te mogućnost komuniciranja na više kanala (od tradicionalnih medija do društvenih mreža).

Noseći se s takvim tržišnim izazovima te povećanim zahtjevima klijenata, agencije su potaknute da budu efikasnije i fleksibilnije te

4 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

da imaju strateški pristup. Opet ću govoriti iz vlastita iskustva: da bi odgovorio na izazove tržišta, Grayling je prilagodio strategiju poslovanja, organizirao se tako da može brže reagirati na promjene na tržištu, fokusirao se na unapređenje svojih kompetitivnih prednosti. Mnoge su agencije morale učiniti isto kako bi opstale na tržištu i ostale konkurentne. Sa 10 vlastitih ureda u Istočnoj Europi, mi smo vodeća internacionalna PR agencija u ovom dijelu svijeta.

Zahvaljujući tome, možemo ponuditi uslugu regionalnog koordiniranja. Štoviše, specijalizirali smo se za multi-market klijente, projekte i kampanje, a 73 posto prihoda u prvom kvartalu 2016. čine upravo multi-market klijenti.

U Hrvatskoj imamo niz vrhunskih PR stručnjaka koji su na svjetskoj razini Zbog povećanog pritiska na razine budžeta za PR kampanje i aktivnosti, posebnu smo pažnju posvetili razvoju i proširenju Public Affairs (PA) tima i usluga. Donedavno se smatralo da PA mogu raditi samo specijalizirane lokalne agencije čiji lokalni konzultanti dubinski ulaze u problematiku i imaju kontakte s relevantnim dionicima. No, poneke lokalne PA agencije pribjegavaju i nekim metodama uvjeravanja koje nisu etične. Na taj način može se ugroziti ugled klijenta ne samo na lokalnoj, nego i na globalnoj razini. Internacionalne agencije imaju stroge etičke kodekse te se drže međunarodnih standarda u svom radu, a uz to mogu pružiti PA usluge klijentu na nekoliko tržišta. To je situacija specifična za EU, gdje zbog problema zajedničkih većem broju EU zemalja vidimo porast potražnje za multi-market PA uslugama. Usto, pomaže i činjenica da Grayling ima specijalizirani PA tim u Bruxellesu. Razvijanje, proširenje i specijalizacija usluga vrlo su važni za opstanak i rast agencije.

BROJKE, BROJKE

Kinematografija u 2015. u 2015. godini u Hrvatskoj

78 kinematografa

55% 19%

ukupno

34.998

prikazuje filmove cijele godine

sjedala

tri mjeseca i manje

najviše kinematografa je u Splitsko-dalmatinskoj županiji -

15

ukupno je bilo

174.526

prikazivanja,

3724 domaća filma, 170.802 strana

u odnosu na 2014. broj predstava bio

5%, gledatelja 7% više, udio predstava domaćeg filma bio je 2% veći je veći za

ukupno je bilo

4.347.959

gledatelja,

129.016 gledatelja gledalo je domaći film u 2015. ukupno u Hrvatskoj

7 2 5

proizvođača filma poduzeća za proizvodnju filmova

televizijskih centara

Izvor: DZS

ukupno proizvedeno

2 92

igrana

4 39

137 filmova

crtana

dokumentarna

reklamno-propagandnih

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Djelatnost izdavanja knjiga

6 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Malo se čita, a još se manje kupuje knjige Pozicija nakladnika u Hrvatskoj i dalje je nezavidna i nestabilna. Razlog tome je negativni trend prouzročen dugogodišnjom krizom čije se posljedice unatoč tome što gospodarski pokazatelji govore da smo iz krize izašli - ne mogu preko noći promijeniti, ističe Vedran Skoblar iz Mozaika knjiga piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvati jako malo čitaju, a još manje kupuju knjige - tako bi se najjednostavnije mogla opisati situacija u sektoru nakladništva koji su kriza i recesija veoma pogodile, a neki bolji dani još nisu na vidiku. Prema istraživanju GfK Hrvatska provedenom u travnju ove godine, više od polovine - odnosno 53 posto hrvatskih građana - u godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu. I oni koji su je uzeli, uglavnom su je posudili u knjižnici. Gdje se točno nalazimo kad je u pitanju čitanje knjiga, pokazuje usporedba s

Prema istraživanju GfK-a iz travnja, 53 posto hrvatskih građana u godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu Njemačkom gdje čak 83 posto Nijemaca pročita barem jednu knjigu u godinu dana s time da je njih čak 59 posto i kupilo barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana što je tri puta više nego u Hrvatskoj. Samo 19 posto onih koji su je pročitali, knjigu su i kupili.

Teške godine za nakladnike

Kada se pogledaju brojke o čitanosti i kupnji knjiga u Hrvatskoj, jasno je da biti nakladnik nije jednostavan izbor. Prema posljednjoj

analizi Financijske agencije o poslovanju poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga kroz razdoblje od pet godina, odnosno od 2010. do 2014. godine, podaci govore da je najviše nakladnika bilo 2010. godine, njih 352, dok ih je 2014. bilo najmanje, tek njih 328. Kako se smanjivao njihov broj, tako je padao i broj zaposlenih te ukupni prihod. Od 2010. godine kada je bilo 1895 zaposlenih u sektoru izdavanja knjiga, taj se broj u 2014. smanjio na 1488, što je 407 zaposlenih manje ili 21,5 posto. Osnovni razlog smanjenja su tvrtke kao što je Mozaik knjiga, koji je 2010. godine imao 277 zaposlenih, a 2014. godine taj je broj smanjen na 111, te Profil International, koji je 2010. godine imao 154 zaposlena da bi četiri godine kasnije njihov broj bio smanjen na 100. Znači, samo kod ta dva društva broj zaposlenih smanjen je za 220 djelatnika.

“Pozicija nakladnika u Hrvatskoj i dalje je nezavidna i nestabilna. Razlog tome je negativni trend prouzročen dugogodišnjom krizom čije se posljedice - unatoč tome što gospodarski pokazatelji govore da smo iz krize izašli - ne mogu preko noći promijeniti. Taj se negativni trend očituje u sve manjem broju prodajnih mjesta zbog zatvaranja knjižara, kao i smanjenja zanimanja za kupnju knjiga i sve slabijih čitateljskih navika”, rekao nam je direktor prodaje i marketinga Mozaik knjige Vedran Skoblar koji ističe da sve to za posljedicu ima pad tiskanih naklada i manji broj novih naslova godišnje.

“Smatramo da će budućnost biti mnogo bolja ako svi zajedno više pridonesemo promicanju kulture čitanja i odgajanju novih generacija čitatelja u Hrvatskoj”, naglašava Skoblar.

328

nakladnika poslovalo u Hrvatskoj 2014.

873,6milkn prihod nakladnika u 2014.

13,6milkn

dobit Profil Internationala u 2014.

234,5milkn prihod Školske knjige u 2014.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Poslovanje poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u razdoblju od 2010. do 2014. godine (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Godina

Broj poduz.

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit ili gubitak razdoblja

Prosječna mjesečna neto plaća

Troškovi osoblja

Troškovi agencijskih radnika

Prihodi od dotacija, državne potpore i subvencija

2010.

352

1.895

1.049.470

5.470

4.995

190.177

1.316

8.093

2011.

347

1.830

930.973

52.818

4.866

176.886

0

6.904

2012.

340

1.517

807.032

26.700

5.334

160.335

0

7.878

2013.

349

1.621

778.197

27.086

4.877

156.295

107

7.646

2014.

328

1.488

873.625

43.093

5.321

159.807

189

7.322

4.439.296

155.167

-

843.501

1.612

37.842

Ukupno 2010.-2014. godina

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

Manji prihodi, manje subvencije i manje novih naslova

Bez nekog uzastopnog gospodarskog rasta ne treba očekivati drastičnu proizvodnju ni prodaju knjiga.

Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u

Kad govorimo o prihodima koji su ostvarili nakladnici, on je bio najveći 2010. godine, veći od milijarde kuna, dok je dobit te godine bila najmanja i iznosila je samo 5,5 milijuna kuna. Najmanji je prihod ostvaren 2013. godine, a riječ je o 778,2 milijuna kuna, dok je godinu dana kasnije prihod porastao i to za 12,3 posto, na 873,6 milijuna kuna.

Pad prihoda najvećim je djelom rezultat toga što tri društva, koja su u 2010. godini značajno pridonosila ukupnim rezultatima poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, više ne posluju. Društvo International Masters Publishers je u likvidaciji jer je jedini njegov osnivač, International Masters Publishers iz Švedske, 17. lipnja 2015. godine donio odluku o prestanku rada te tvrtke. Oni su, naime, 2010. godine ostvarili prihode od 47,2 milijuna kuna, dok su 2014. godine uprihodili tek 1,9 milijuna kuna. Društvo Večernji posebni proizvodi je Trgovački sud u Zagrebu brisao iz registra u srpnju 2011. godine, a samo godinu dana ranije ostvarili su značajne prihode u iznosu od 22,8 milijuna kuna. Treći je slučaj društvo Enigma nad kojim je Trgovački sud u Zagrebu u ožujku prošle godine otvorio stečajni postupak, a i oni su 2010. godine ostvarili značajne prihode od 17,9 milijuna kuna.

S osnove dotacija, državnih potpora i subvencija nakladnici su od 2010. do 2014. godine primili 37,8 milijuna kuna. Gledano po godinama, najmanje, 6,9 milijuna, dobili su 2011. godine, a najviše, 8,1 milijun kuna, 2010. godine.

U 2014. godini s te je osnove ostvaren prihod u iznosu od 7,3 milijuna kuna.

“Poslije svih ovih ovih godina krize ne možemo govoriti o dobroj poziciji nakladništva, osim segmenta s udžbenicima koji je poseban dio kreativne industrije koji je relativno stabilan. S druge strane nakladništvo vezano uz tržište prati smanjenje potpore Ministarstva te

8 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

se nalazi u lošoj poziciji. Zadnjih godina smo po broju naslova na razini 90-ih, znači, broj naslova procjenjujemo na 1200 do 1300 godišnje, što je trećina našeg potencijala”, rekao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u Mišo Nejašmić. Kako bi bili usporedivi s indeksima zemalja Europske unije, trebali bi proizvoditi između 4000 do 4500 naslova godišnje. “To bi bio neki optimum pro-

Značajno poboljšanje realno bi se moglo očekivati tek kada dođe do porasta kupovne moći stanovništva izvodnje novih knjiga za društvo. Jedan od bitnih preduvjeta da se to dogodi jest makroekonomski rast jer knjigu rijetki doživljavaju kao egzistencijalnu. Bez nekog uzastopnog gospodarskog rasta ne treba očekivati drastičnu proizvodnju ni prodaju knjiga”, kaže Nejašmić.

Za bolju budućnost treba jasan pristup

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu, od ukupno 328 poduzetnika, njih 209 poslovnu godinu završilo je s dobiti, a 119 s gubitkom. U odnosu na prethodnu godinu, u 2014. godini poduzetnici čija je pretežita djelatnost izdavanje knjiga povećali su ukupne prihode za 17,1 posto, ali i ukupne rashode za 15,4 posto te je ostvaren ukupan prihod poduzetnika u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Od ukupnog broja izdavača

Broj poduzetnika i osnovni financijski rezultati poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

2013.

2014.

328 209 119 1.488 873.625 815.087 56.857 13.764 43.093 54.542 33.260 21.282 5.321

210 105 1.490 746.308 706.186 41.559 13.818 27.741 69.497 30.840 38.657 5.185

Index 99,5 113,3 99,9 117,1 115,4 136,8 99,6 155,3 78,5 107,8 55,1 102,6

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

Rang lista poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna, plaće u kunama) R. br.

Naziv

1. ŠKOLSKA KNJIGA d.d.

2.

PROFIL INTERNATIONAL d.o.o.

3.

ALFA D.D. 4.

MOZAIK KNJIGA d.o.o.

EGMONT d.o.o.

5.

6.

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.

7.

NAKLADA LJEVAK d.o.o.

8.

NAŠA DJECA d.o.o.

9.

VERBUM d.o.o.

10.

PRESSCUT d.o.o.

Ukupno TOP 10 poduzetnika u razredu djelatnosti 58.11 Ukupno svi poduzetnici u razredu djelatnosti 58.11 Udio TOP 10 u ukupnim rezultatima razreda djelatnosti 58.11

Broj zaposlenih 322 100 82 111 23 42 28 29 46 33 816 1.488 54,8%

Ukupni prihod 234.460 111.913 59.776 58.058 38.041 21.280 19.325 18.466 16.675 15.432 593.427 873.625 67,9%

Dobit ili gubitak razdoblja 12.343 13.577 2.010 -1.251 1.898 2.881 221 1.114 1.577 1.640 36.011 43.093 83,6%

Prosječna mjesečna neto plaća 5.782 8.079 6.323 4.946 10.232 5.850 5.397 7.281 4.273 5.359 6.071 5.321 114,1%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

knjiga, samo su dva u državnom vlasništvu, Hrvatska sveučilišna naklada i AGM, dok je jedan zadružnom vlasništvu, Ognjište - Nakladna zadruga, svi ostali su u privatnom vlasništvu od osnivanja ili nakon pretvorbe.

Prva tvrtka po ostvarenom prihodu je Školska knjiga sa 234,5 milijuna kuna prihoda u 2014. godini, što je više od 25 posto prihoda poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, točnije 26,8 posto. Taj je nakladnik 2010. godine ostvario prihod u iznosu od 197,9 milijuna kuna te je njegov udio u prihodu poduzetnika - na razini poduzetnika čija je pretežita djelatnost izdavanje knjiga - tada bio 18,9 posto.

Najveću dobit u 2014. ostvario je Profil International u iznosu od 13,6 milijuna kuna, on je ujedno sa 111,9 milijuna kuna prihoda na drugom mjestu. Prema visini obračunate prosječne mjesečne neto plaće izdvaja se društvo Egmont sa 10.232 kune, dok je najmanja pro-

sječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u društvu Verbum 4273 kune te Mozaiku knjiga 4946 kuna. Prosječna mjesečna neto plaća na razini svih nakladnika iznosila je 5321 kunu, što je za 9,1 posto više od prosjeka Hrvatske.

“Kako bi nakladništvo bilo održivo u budućnosti, potreban je jasan poduzetnički pristup te razvijanje nakladništva kao branše koja samu sebe održava u smislu proizvodnje, prodaje i naplate knjiga, čime će se financirati proizvodnja novih naslova, dok će u manjoj mjeri i dalje biti nužno subvencionirati pojedina važna izdanja koja se ne mogu tiskati u dovoljno velikim nakladama da bi bila tržišno isplativa”, ocijenio je Skoblar te istaknuo kako bi se značajno poboljšanje realno moglo očekivati tek kada dođe do porasta kupovne moći stanovništva što bi na kraju moglo dovesti do veće potražnje za knjigom.

Smatramo da će budućnost biti mnogo bolja ako svi zajedno više pridonesemo promicanju kulture čitanja i odgajanju novih generacija čitatelja u Hrvatskoj.

Vedran Skoblar, Mozaik knjiga

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Zajednica za prevoditeljstvo pri HGK-u pripremila on

Do dobrog prevodite U protekla tri desetljeća prevoditeljska profesija se temeljito promijenila, a razvoj tehnologije izmijenio je i sadržaj koji se prevodi i organizaciju rada, ističe profesorica Nataša Pavlović. Već sada se od prevoditelja sve više očekuje da ispravljaju i dotjeruju strojne prijevode, a ne samo da prevode piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

oznavanje jednog ili više stranih jezika važno je danas čak i u svakodnevnom životu, a u poslovnom svijetu sve više se traže usluge profesionalnih prevoditelja.

No, i pred same prevoditelje novo vrijeme donosi nove izazove. Stručnjaci ističu kako se u protekla tri desetljeća prevoditeljska profesija temeljito promijenila, a razvoj tehnologije izmijenio je i sadržaj koji se prevodi i organizaciju rada.

“Nekad je tipični prevoditelj sjedio za pisaćim strojem i sam prevodio neki tekst, najčešće knjigu. Današnji tipični prevoditelj dio je tima koji radi na velikom prijevodnom projektu, a koji se sastoji od prevoditelja, redaktora i drugih stručnjaka. Svima njima uglavnom upravlja voditelj projekta. Svaki je prevoditelj zadužen za dio teksta, koji je najčešće stručni, a u svom radu služi se cijelim

nizom informatičkih alata i resursa”, kaže profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nataša Pavlović čije je područje znanstvenog istraživanja upravo istraživanje prijevodnih procesa, novih tehnologija u prevođenju i obrazovanja samih prevoditelja.

Katalog prevoditelja

Kad je riječ o specifičnim kompetencijama koje mora imati dobar prevoditelj, profesorica Pavlović ističe da se uz izvrsno poznavanje dvaju ili više jezika i kultura prevoditelj mora dobro snalaziti u stručnim područjima, što uključuje vladanje stručnom terminologijom. Prevoditelj mora biti u stanju izraditi prijevod na materinjem ili stranom jeziku koji odgovara potrebama naručitelja i funkciji koju će prijevod imati u ciljnoj kulturi. Mora imati vještinu redakture

vlastitog i tuđeg prijevoda, kao i strojnih prijevoda. A kad je riječ o općim osobinama, dakle onima koje nisu specifične isključivo za prevoditeljstvo, prevoditeljima je danas osobito važna prilagodljivost, brzina, pouzdanost i spremnost na stalno učenje.

Kako bi se što bolje štitili i promicali interesi prevoditelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prije tri godine osnovana je Zajednica za prevoditeljstvo koja okuplja samostalne prevoditelje, trgovačka društva, obrte i strukovne udruge iz područja prevoditeljstva. Zajednica je u travnju 2016. godine brojila 217 članica.

Kako bi pomogli samoj struci, ali i gospodarstvencima olakšali potragu za kvalitetnim prevoditeljima, u Zajednici su pripremili katalog prevoditelja u obliku online baze podataka s profilima članova koji su prihvatili Kodeks etičkog po-

Norma: šest kartica na dan

tko je tko i Što je što

Sve iznad norme je hitno

Mali rječnik prevođenja

U Hrvatskoj se prijevod najčešće obračunava prema broju kartica autorskoga teksta. Prema standardu Europske komisije, preporučen je obračun prevoditeljske ili autorske kartice od 1500 znakova bez razmaka. Dnevna norma za dostavu i utvrđivanje rokova prijevoda je šest kartica po radnom danu. Prijevod koji prelazi dnevnu normu smatra se hitnim prijevodom, a on ulazi u višu cjenovnu kategoriju. Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja preporuča minimalnu cijenu za autorsku karticu prijevoda stručnih tekstova od 80 kuna za prijevod sa stranog na hrvatski jezik, za konferencijsko (simultano) prevođenje preporuka je 400 kuna po satu. Za lekturu teksta na stranom jeziku preporučena je cijena od 64 kune za karticu, a za lekturu hrvatskog teksta 44 kune po kartici teksta.

Prijevodi - pismeno ili usmeno prenošenje različitih tekstova iz jednog jezika u drugi jezik. Cilj je da prevoditelj svojim znanjem i iskustvom uz osjećaj za jezični ritam i terminologiju što više zadrži izvorni tekst. Prevoditelj posjeduje analitičke sposobnosti i znanje o kulturi zemlje na čiji jezik prevodi. Stalni sudski tumač odnosno “ovlašteni prevoditelj” stoji na raspolaganju posebno sudovima i tijelima državne uprave ali i fizičkim i pravim osobama te vlada odgovarajućim specifičnim znanjem.

Imenovao ga je Županijski sud te on izrađuje ovjereni prijevod – službeni prijevod. Konferencijski prevoditelj prenosi izgovoreni tekst s jednoga jezika na drugi. Radi li se to u trenutku govora, tada govorimo o simultanom prevođenju. Dodatni je oblik simultanog prevođenja šaptano prevođenje gdje tumač sjedi iza osobe i šapće joj u uho. Ako konferencijski prevoditelj radi bilješke i poslije toga prenosi usmeno na ciljni jezik, tada govorimo o konsekutivnom prevođenju.

10 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

nline katalog prevoditelja

telja u par klikova

slovanja HGK. U katalogu je opis njihova poslovanja, kvalifikacija i specijalizacija. Članovi Zajednice koji su otvorili profil u katalogu sami odgovaraju za kvalitetu usluge koju pružaju i snose odgovornost za ugovorene poslove s naručiteljima.

Naručitelji mogu jednostavnim pretraživanjem (http://prevoditelji.hgk.hr) doći do prevoditelja za različite jezične kombinacije i stručna područja. Također se može odabrati prevoditelje koji su ujedno i sudski tumači, lektori, audiovizualni prevoditelji, rade s prevoditeljskim informatičkim alatima ili su specijalizirani za konferencijsko odnosno usmeno prevođenje.

“Uz naš katalog svi koji trebaju informaciju o davateljima prevoditeljskih usluga mogu jednostavno doći do upravo onih prevoditelja koji su im potrebni s obzirom na jezike, vrstu prijevoda, tematsko područje i lokaciju”, istaknuo je predsjednik Zajednice za prevoditeljstvo pri HGK-u Damir Pavuna koji napominje kako kompetencije prevoditelja nisu strogo definirane, iako su neupitna osnova jezičnih i informatičkih predznanja, jer je kvaliteta prijevoda vrlo kompleksna pa je jako podložna ocjeni i kriterijima naručitelja. Pavuna smatra da je tržište prevoditeljskih usluga u Hrvatskoj danas obilježeno nedostat-

kom pravne regulative, ali i normizacije te standardizacije prevoditeljstva kao struke. “Zasad nemamo čvrsta pravila i uvjete koji definiraju kompetencije prevoditelja pa ih ne utvrđuje niti katalog prevoditelja Zajednice. Postoje ISO standardi vezani uz postupke i procedure prevođenja. Svatko u katalogu sam odgo-

Tržište prijevoda raste stabilno i to 10 posto godišnje na svjetskoj razini vara za vjerodostojnost i istinitost svojih podataka što je dodatno potkrijepljeno i potpisivanjem etičkog kodeksa”, kaže Pavuna te ističe kako je prevoditeljstvo u velikom usponu te da tržište prijevoda raste stabilno i to 10 posto godišnje na svjetskoj razini.

“Prevoditelje čeka puno izazova u budućnosti jer se stvari brzo mijenjaju i usložnjavaju. Stoga je za očekivati da će se prevoditeljstvo suočiti s promjenama”, kaže Pavuna.

Sve više za sve nižu cijenu

Sve veći broj tekstova koji se prevode tiču se “lokalizacijske industrije” – prevođenja softvera i popratne dokumentacije, kao i mrežnih stranica. Sve češće se prevode multimedijalni tekstovi. Od prevoditelja se očekuje služenje sve većim brojem prevoditeljskih alata i resursa. Prevoditelji moraju imati sve širi raspon vještina i biti spremni na obavljanje različitih vrsta poslova - biti prevoditelj, ali i terminolog, redaktor, voditelj projekta, a istodobno naručitelji očekuju sve nižu cijenu. Problem je i to što pojedini poslodavci angažiraju studente ili čak posve nekvalificirane osobe jer njima mogu manje platiti. Kad je riječ o razvoju trendova, profesorica Nataša Pavlović kao jedan od važnijih ističe razvoj strojnog prevođenja, za koji se može očekivati da će se nastaviti i u budućnosti.

“To dakako ne znači da će sustavi za strojno prevođenje zamijeniti prevoditelje, ali posve sigurno znači da će njihov razvoj dodatno izmijeniti način organizacije posla u prevoditeljstvu. Već sada se od prevoditelja sve više očekuje da ispravljaju i dotjeruju strojne prijevode, a ne samo da prevode”, kaže Nataša Pavlović te dodaje kako će u budućnosti taj način rada vjerojatno postati uobičajen.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 11

Intervju Petar Ćurlin, vlasnik hotela Villa Dvor, Omiš

Izdržali smo najteže godine, a sada ulazimo u lakše razdoblje. Hotel nam je na TripAdvisoru uvršten među 25 najboljih hotela u Hrvatskoj s prosječnom ocjenom 9,2, a naš restoran Kanjon je među 100 najboljih restorana, kaže Petar Ćurlin

12 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Malo i obiteljsko hotelijerstvo je način života Kod nas je hotelijer opterećen parafiskalnim davanjima većim nego bilo gdje u svijetu, tako da je hotelijerstvo skup posao u kojem su velika ulaganja, a povrat ulaganja vrlo spor. Unatoč svemu, svakoj obitelji koja se bavi turizmom preporučio bih ulaganje u obiteljske hotele jer je hotelijerstvo žilav proizvod i prenosiv je na potomke. Obitelj preko hotela izgradi svoju prepoznatljivost, a može otrpjeti krizu i loše periode poslovanja razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

otel Villa Dvor iz Omiša po mnogo čemu je jedinstven.

Smješten je na visokoj stijeni, pa je njegova posebnost to što je izdvojen i pruža užitak u prekrasnom pogledu. Poseban je i po tome što se, od trenutka kada ga je preuzeo Petar Ćurlin koji ga je rekonstruirao, vodi računa o energetskoj učinkovitosti.

Ipak, možda je najposebniji po tome što je njegov vlasnik 2012. godine proslavio izgradnju lifta. To možda na prvi pogled zvuči čudno, ali probijanje tunela za dizalo trajalo je više od godinu dana, jer se tunel dugačak 36 metara doslovno morao isklesati u središtu stijene. Dizalo je donijelo prekretnicu u poslovanju jer se do tada moralo svladati više od 200 stepenica da bi se došlo do recepcije.

S vlasnikom hotela Petrom Ćurlinom razgovarali smo o poslovanju hotela, o turističkoj sezoni te o načinu promocije na specifičnim tržištima.

Isto tako, Ćurlin nam je kazao svoje mišljenje o turističkom sektoru u Hrvatskoj, otkrio neke tajne poslovanja malih i obiteljskih ho-

tela te načine vođenja obiteljskog posla. Villa Dvor izgrađena je 1937. godine. U vlasništvo Petra Ćurlina došla je 1995. Zahtjevna rekonstrukcija počela je 2000., a hotel je otvoren u siječnju 2006. godine. Jedinstven je i po tome što njegov vlasnik uz obalu Cetine ima zemljište na kojem uzgaja povrće za potrebe hotela, a ima i kompostanu. Brat mu se u omiškom zaleđu bavi stočarstvom. Petar Ćurlin od pet ujutro bavi se poljoprivredom, u osam je u hotelu gdje obavlja sitne popravke, a potom postaje glavni kuhar.

Izvan sezone promovira hotel na sajmovima, a čitave godine ga vodi kao direktor. Hotel ima 23 sobe i restoran.

n Kakva je bila prošla turistička sezona?

- Sezona je bila odlična. Ostvarili smo 4500 noćenja i prihod od 2,8 milijuna kuna te nastavili poslovati s dobiti. Svake godine ostvarujemo dobit, ali to ništa ne znači jer je u vođenju hotela puno važniji kvalitetan novčani tijek od knjigovodstvene dobiti. Izdržali smo najteže godine, a sada ulazimo u lakše razdoblje.

Hotel nam je na TripAdvisoru uvršten među 25 najboljih hotela u Hrvatskoj s prosječnom ocjenom 9,2, a naš restoran Kanjon je među 100 najboljih restorana. n Kakva će biti ova godina?

- Ova godina bi nam trebala biti najbolja.

Odradili smo odličan posao u prodaji i

promidžbi. Imamo već snažan rast. Svibanj nam je čak 55 posto bolji nego prošlogodišnji. Lipanj bi trebao biti bolji za čak 40 posto. Uglavnom, očekujem da ćemo premašiti 5500 noćenja. Ono što nas je

Cijele godine imamo jedinstvenu cijenu jer ako spuštate cijenu, onda to radite na račun radnika iznenadilo jest da već u ovom trenutku imamo rezervacija za iduću godinu.

n Na što ste stavili naglasak u poslovanju kad je riječ o gastronomiji i ostalim uslugama?

- Kod nas jelovnik ne znači ništa jer uglavnom radimo s vlastitim namirnicama, tako da u ponudi imamo ono što uzgojimo u tom trenutku. Otvorili smo i OPG jer je u Hrvatskoj nabava kvalitetnog mesa i mliječnih proizvoda nestabilna. Izlete za svoje goste aranžiramo u

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 13

intervju

Možda ne dvoznamenkasto, ali...

Turizam će u našoj županiji dugoročno rasti Kako se razvija turizam na području Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske?

- Razvija se brzo i ima ozbiljan uzlazni trend. Ponajviše zahvaljujući tome što se Split jako razvija u turističkom smislu. Veseli me to što se vrlo ozbiljno počelo promišljati o tome na koji način se turizam na ovom području treba razvijati.

Procjenjujem da će turizam u našoj županiji dugoročno rasti. Možda ne po dvoznamenkastim stopama kao posljednjih godina, ali se trend razvoja neće zaustaviti. Što se tiče Hrvatske, na

ruku nam ide nestabilna situacija u nama konkurentnim zemljama, ali to može biti i mač s dvije oštrice. Hrvatska kao država ima veliki potencijal u povezivanju poljoprivrede s turizmom i to nismo dovoljno iskoristili. Žao mi je zbog toga - jer je vrhunski poljoprivredni proizvod dodatna kvaliteta za turizam. Kada se pristupi ekološkoj proizvodnji, taj je potencijal još veći i može rezultirati dovođenjem platno sposobnijih gostiju. Moramo ulagati u infrastrukturu, a potencijal imamo i u prezentaciji kulturne i prirodne baštine.

suradnji s najboljim organizatorima izleta na omiškom području i ne uzimamo proviziju.

Naš posao je hotelijerstvo i želimo da nam je gost zadovoljan.

4500 noćenja

ostvarili prošle godine

2,8

mil kn realizirani prihod

n Na koji način promičete svoj hotel?

- Nastupili smo na 10 sajmova širom svijeta.

Jednostavno, u ovom poslu morate 10 posto prihoda odvojiti za promociju. Kako sam ekonomist, način i tržište promidžbe prilagođavamo intervalutnim odnosima. Posljednje tri godine radili smo promidžbu na tržištima čija valuta nije euro: u Švicarskoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, Južnoafričkoj Republici… Zbog odnosa njihovih valuta prema euru, mi smo na ovim tržištima cjenovno povoljniji za 20-ak posto. Odlično smo odradili posao na tim tržištima tako da smo u svibnju uglavnom imali goste iz Švicarske. Cijele godine imamo jedinstvenu cijenu jer ako spuštate cijenu, onda to radite na račun radnika. Jednostavno ne smijete raditi s minusom, a minus ne smijete pokrivati na uštrb radničkih prava. Svake godine produžujemo sezonu, tako da radimo od travnja do kraja listopada. Rast možete imati samo ukoliko produžujete sezonu. Imamo goste iz netipičnih tržišta za Omiš.

Gosti Omiša uglavnom su Poljaci, Česi, Mađari, Nijemci, Talijani…, a naši gosti su Australci, Amerikanci, Britanci, Skandinavci, Austrijanci, Švicarci, Kanađani… n Jeste li zadovoljni onim što ste postigli?

- Mi smo obiteljski biznis. Uložili smo dosta truda i rada. Mogu reći da smo prošli i kroz teško razdoblje. Sada radimo dobar posao i imamo vrhunske rezultate. Ono što je u poslu jako bitno, a što naši poduzetnici često zaboravljaju, to je da kada vam dobro ide i kada ostvarujete

14 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Otvorili smo i OPG jer je u Hrvatskoj nabava kvalitetnog mesa i mliječnih proizvoda nestabilna dobre rezultate, onda to moraju osjetiti i vaši radnici. Isto tako, svake godine morate ulagati u hotel kako biste održali kvalitetu. Okosnica mog poslovanja je obitelj - radimo supruga, ja i naše četvero djece, a naši radnici ne odlaze nego su od početka s nama. Čak su nam isti i sezonci. Ako dobijemo dobrog radnika, on je kod nas siguran da može ostati do mirovine.

n Poznati ste po investicijama u energetiku. O čemu se radi?

- U startu smo investirali u dizalicu topline.

Vodu iz Cetine koristimo za dobivanje energije tako da toplinu uzimamo iz rijeke, a višak toplinske energije koristimo, odnosno transferiramo, za dobivanje tople vode. Tako imamo besplatnu toplu vodu, uz besplatno hlađenje objekta. Još smo ugradili i solarnu elektranu tako da smo s energetskog stajališta učinkoviti te i na taj način poboljšavamo poslovni rezultat hotela. Uglavnom, naši troškovi energije su nekoliko puta niži, između tri i pet puta, nego kod naših kolega koji koriste kombinaciju plina i električne energije ili samo električnu energiju. Kada od početka radite na energetskoj učinkovitosti, imate vrlo osjetan rezultat u uštedama.

n Koliko ste investirali u hotel?

- Teško je reći koliko smo ukupno investirali jer stalno investiramo i zato što ima puno ugrađenog rada. Početna investicija iznosila je gotovo tri milijuna eura. Sredstva smo dijelom osigurali putem programa Poticaj za uspjeh, a dijelom smo izdvojili vlastita sredstva. Protekle zime smo investirali sigurno 500.000 kuna. n Zašto se mali obiteljski hoteli ne rade više onakvom dinamikom kakva je bila prije 10 ili 15 godina?

- Osnovni problem je to što je teško proizvesti poduzetnika. Poduzetnik se rađa i njega se teško može stvoriti. Zato mislim da se velika većina obitelji koja se željela baviti hotelijer-

Svake godine ostvarujemo dobit, ali to ništa ne znači jer je u vođenju hotela puno važniji kvalitetan novčani tijek od knjigovodstvene dobiti stvom time već bavi. Financijske i državne institucije bi sigurno osigurale kreditne linije slične Poticaju za uspjeh da postoji pritisak na njih u tom smislu. Druga stvar je to što je

hotel vrlo složen proizvod za čije vođenje su potrebna specifična znanja, vještine i standardi. Dio poduzetnika puno radije ulaže u gradnju apartmana jer im je to jednostavnije i jer na tržištu nema dovoljno kvalificirane snage.

Konobar mora doslovno znati tri-četiri jezika, a plaću dobiva u sezoni i nije velika. Kod nas je hotelijer opterećen parafiskalnim davanjima većim nego bilo gdje u svijetu, tako da je hotelijerstvo skup posao u kojem su ulaganja velika, a povrat ulaganja vrlo spor. Unatoč svemu, svakoj obitelji koja se bavi turizmom preporučio bih ulaganje u obiteljske hotele jer je to način života, a hotelijerstvo je žilav proizvod i prenosiv je na potomke. Obitelj preko hotela izgradi svoju prepoznatljivost, a može otrpjeti krizu i loše periode poslovanja. Radi se o dugoročnom ulaganju. Kada se jednom kvalitetno pozicionirate na tržištu, poslovanje je mnogo lakše. Doduše, treba to izdržati - a to može samo obitelj. Morate stalno ulagati u kvalitetu jer ako preskočite uložiti samo jedne godine, to će vam se vratiti smanjenjem cijene vaše usluge u narednim godinama. U tom slučaju morate raditi s niskim cijenama koje ne donose pozitivno poslovanje, tako da upadate u problem. Svake godine morate barem 10.000 kuna uložiti u svaku sobu kako biste je osvježili i obavili sitne popravke.

Poduzetnik se rađa i njega se teško može stvoriti. Zato mislim da se velika većina obitelji koja se željela baviti hotelijerstvom time već bavi.

n U čemu, prema vašem mišljenju, griješe institucije?

- Kod nas vlada agresivna promocija kako moramo imati hotele s pet zvjezdica, a destinacije su nam, osim na nekoliko lokacija, na razini tri ili čak dvije zvjezdice. Hotel može imati zvjezdicu više nego destinacija, ali ne dvije. U suprotnom se ne uklapa i ne može dobiti tržište.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Skupština Hrvatske gospodarske komore

Nova predstavništva u službi poduzetnika Hrvatska gospodarska komora želi pomoći poduzetnicima u izlasku na nova tržišta i zato započinje s otvaranjem predstavništava u inozemstvu.

Uz Šangaj, Beograd i Sarajevo otvorit će se predstavništva i u Beču, Milanu, Münchenu i Istanbulu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Komparativne prednosti Hrvatske, BiH te Srbije se mogu iskoristiti kako bi se još više unaprijedila gospodarska suradnja tih država uz uvažavanje nacionalnih i gospodarskih interesa.

Luka Burilović, predsjednik HGK

rvatska gospodarska komora je svjesna važnosti tržišta Dalekog istoka, pogotovo Kine, te upravo zato iniciramo mogućnost otvaranja predstavništva HGK u Šangaju, istaknuto je na prošlotjednoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore.

Kina, kao drugo gospodarstvo svijeta, značajan je partner hrvatskim tvrtkama te će otvaranje našeg predstavništva još više pridonijeti produbljenju gospodarske suradnje i, vjerujemo, rezultirati smanjenjem velike disproporcije uvoza i izvoza, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. “Hrvatska ima visokokvalitetne inovativne proizvode te je cilj upravo takve proizvode i naš know how plasirati na kinesko tržište“, istaknuo je Burilović.

Na skupštini je prihvaćena i odluka o otvaranju predstavništva Komore u Beogradu i Sarajevu do kraja ove godine. Razlog tomu svakako je rast gospodarske razmjene i važnost tih tržišta za hrvatske tvrtke. U prošloj godini je hrvatski izvoz u Srbiju iznosio 562,3 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na godinu ranije za velikih 10,41 posto, dok je uvoz iz te zemlje rastao po dvostruko većih 21,83 posto i iznosio je ukupno 433,1 milijun eura. U isto vrijeme izvoz hrvatskih tvrtki u Bosnu i Hercegovinu je porastao za neznatnih 0,09 posto na 1,13 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 7,38 posto na 495 milijuna eura. Kontinuirano prateći prilike na globalnom tržištu te interese

16 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

i potrebe svojih članica, HGK je uočio potrebu značajnijeg prisustva i pružanja potpore gospodarstvenicima na tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine koja su među našim najznačajnijim tržištima, i u odnosu na izvoz, ali i prema ulaganjima naših tvrtki u te zemlje, dodao je predsjednik Komore. “Hrvatska i Bosna i Hercegovina te Srbija susjedne su zemlje koje su do 1991. bile dio zajedničke države. Stanovnike tih država vežu brojne poslovne, prijateljske i rodbinske veze, a ne postoji ni jezična barijera. To su sve komparativne prednosti koje se mogu iskoristiti kako bi se još više unaprijedila gospodarska suradnja Hrvatske i BiH te Srbije uz uvažavanje nacionalnih i gospodarskih interesa”, istaknuo je Burilović.

Smanjen Komorski proračun

U Komori su najavili i otvaranje predstavništva HGK u Austriji sa sjedištem u Beču, te u Italiji sa sjedištem u Milanu, dok bi ono u Njemačkoj bilo sa sjedištem u Münchenu. Kao posljedica dobre suradnje s Turskom već je inicirano otvaranje predstavništva i u Istanbulu. “Sam predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan je nakon iznimno uspješnoga Hrvatsko-turskog foruma najavio kako očekuje da uskoro otvorimo predstavništvo u Turskoj”, istaknuo je Burilović te dodao kako lokacije predstavništava nisu odabrane nasumce nego je riječ o tržištima zainteresiranima za suradnju s Hrvatskom.

Predsjednik HGK

Gospodarstvo nema vremena za čekanje Osvrnuvši se na aktualnu političku situaciju, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović apelirao je na sve dionike politike da budu odgovorni.

“Nestabilnost dovodi u pitanje reforme koje su nužne za pokretanje gospodarstva.

Nakon dugo godina recesije imamo pozitivne rezultate i u izvozu i rastu BDP-a i porastu industrijske proizvodnje. Političari moraju biti odgovorni jer hrvatsko gospodarstvo nema vremena za čekanje. Poruka je vrlo jasna i nadam se da će je kreatori političkih odluka shvatiti”, zaključio je Burilović

Kako najavljuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavništva u tim državama promicat će i zastupati interese hrvatskoga gospodarstva, a osobito će raditi na uspostavljanju poslovnih odnosa među gospodarskim subjektima, zatim na privlačenju investicija, transferu tehnologije i znanja, uspostavljanju odnosa s predstavništvima drugih država, praćenju političkih odluka koje se odnose na gospodarska kretanja u svijetu i projekata međunarodnih organizacija. Za neka predstavništva već je osiguran prostor i više nego povoljan najam, a svako od njih podnosit će Skupštini HGK jednom godišnje izvješća o svom radu za proteklu godinu.

Skupština je donijela i izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske gospodarske komore za 2016. godinu. Tako je za 2016. godinu Komora planirala proračun u iznosu od 169 milijuna kuna prihoda. Izmjenom i dopunom ukupni je budžet smanjen na 160 milijuna i to

uslijed provođenja smjernica gospodarske politike hrvatske vlade, radi otvaranja predstavništava HGK do kraja 2016. godine u Šangaju,

Lokacije predstavništava nisu odabrane nasumce nego je riječ o tržištima zainteresiranima za suradnju s Hrvatskom Beogradu i Sarajevu te radi neostvarivanja planiranih prihoda od članarina.

Donesena je i odluka o odabiru eksternog revizora za reviziju financijskih izvještaja i to će od sada biti konzultantska i revizorska tvrtka BDO Croatia.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA EU direktive i domaće tržište jaja

Galop uvoza konzumnih jaja pomalo prelazi u kas Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU-a proizvođači konzumnih jaja morali su prestati s proizvodnjom, pa je uvelike porastao njihov uvoz. No slika se u zadnje vrijeme lagano mijenja, pa je izvoz jaja počeo rasti što pokazuje da se domaći proizvođači mogu nositi s inozemnom konkurencijom, a Hrvatska poljoprivredna agencija pokrenula projekt dobrovoljnog označavanja jaja znakom “Jaja hrvatskih farmi” piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

H 143

registrirana proizvođača jaja u Hrvatskoj u 2015.

105 mil jaja uvezeno prošle godine

16,7 mil jaja lani izvezeno

rvatsko tržište jaja pretrpjelo je težak udarac ulaskom u Europsku uniju (EU) - broj nesilica na domaćim farmama je osjetno pao zbog stupanja na snagu nove regulative koja uređuje zaštitu životinja na farmama, a sve to je za posljedicu imalo drastičan rast uvoza jaja. Prije ulaska na jedinstveno tržište praktički smo pokrivali potražnju iz vlastite proizvodnje, ali Direktiva 1999/74/EC izbacila je iz stroja dosta uzgajivača koji jednostavno nisu imali novca za prilagodbu kaveza novim propisima. Podaci iz 2013. pokazuju da je u Hrvatskoj bilo registrirano 165 proizvođača kokošjih konzumnih jaja od kojih je čak 80 posto trebalo osuvremeniti pogone kako bi mogli nastaviti proizvodnju. To je zahtijevalo ulaganje od 20 eura po nesilici, što je za mnoge bilo nedostižno.

Izgubljeno 250.000 do 300.000 nesilica

Prošle godine je broj registriranih proizvođača jaja pao na 143, što se ne čini strašno na prvi pogled, ali prema projekcijama udruge Croatiastočar, zbog zastarjele infrastrukture izgubili smo od 250.000 do 300.000 nesilica, a ako uzmemo u obzir da se po nesilici godišnje dobije oko 300 jaja, ispada da je oko 90 milijuna domaćih jaja godišnje manje na tržištu. Naravno, nije dugo trebalo da taj dio kolača preuzmu jaja sumnjive kvalitete koja po dampinškim cijenama uvozimo iz Poljske, Njemačke, Slovenije, Slovačke pa čak i Albanije. Već 2014. je uvoz/unos jaja dosegao 50 milijuna, a u 2015. je porastao za čak 113 posto, popevši se na 105 milijuna jaja. Situaciji ne pomaže ni činjenica da je prošla godina bila izuzetno dobra za peradare i proizvođače jaja u EU, u kojoj je zabi-

18 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

lježen rast proizvodnje za 2,7 posto u odnosu na 2014. godinu. Ako uzmemo u obzir da je na području 28 zemalja Unije registrirano više od 500 milijuna nesilica, dok se kod nas ta brojka kreće oko 1,75 milijuna, postaje jasno koliko je domaće tržište osjetljivo. Cijela naša proizvodnja čini tek 0,35 posto kapaciteta jedinstvenog tržišta, što je na razini statističke greške.

Bez kapitalnih potpora

“S obzirom na to da Vlada nije donijela Operativni program ulaganja u razvoj peradarstva, kao što je to bio slučaj sa svinjogojskom i govedarskom proizvodnjom, sektor proizvodnje konzumnih jaja nije koristio kapitalne potpore.

Uvozno-izvozna bilanca nam je vrlo nepovoljna, gotovo 400 milijuna eura smo u minusu, kaže Branko Bobetić S druge strane, nakon ulaska u članstvo EU-a proizvođači konzumnih jaja morali su prestati s proizvodnjom u onim kapacitetima koji nisu udovoljavali odredbama Uredbe o dobrobiti kokoši nesilica. Zbog toga su znatno smanjeni proizvodni kapaciteti, što je vidljivo iz pokazatelja kapaciteta registriranih proizvođača u

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA nam ulazak u Uniju nije donio ništa dobrog, naprotiv, barem na kratke staze. No optimističan je po pitanju budućeg razvoja proizvodnje, kako vlastite, tako i općenito. “Broj nesilica na

Kroz dvije godine bismo trebali biti ponovno samodostatni u proizvodnji jaja, smatra Dražen Čurila

U izvoz možete ići dampinškom cijenom, ali ona ne smije biti više od 20 posto niža od domaće. Kod nas su uvozna jaja duplo jeftinija.

Za razliku od Francuza, mi ne podržavamo domaću proizvodnju jer je kod nas najbitnija cijena, a na kvalitetu se manje gleda.

Dražen Čurila, direktor Lunete

zadnje tri godine. U zadnje dvije godine zbog pada proizvodnje jaja kod registriranih proizvođača bilježi se galopirajući uvoz konzumnih jaja, i to najvećim dijelom iz EU članica koje su visoko iznad samodostatnosti ili imaju najkonkurentniju cijenu”, ističu u Croatiastočaru, a njegov direktor Branko Bobetić naglašava kako redovno Vladi i ministarstvima šalju materijale o stanju i trendovima u sektorima mesa, mlijeka i jaja te statistike uvoza i izvoza proizvoda. “Mi svake godine radimo analizu financijskih pokazatelja u ovim branšama. Uvozno-izvozna bilanca nam je vrlo nepovoljna, gotovo 400 milijuna eura smo u minusu, zato smo u veljači poslali novoizabranoj vladajućoj garnituri najnovije podatke budući da mnogi od njih nemaju kontinuitet u radu”, kazao je Bobetić koji poziva institucije da kroz promidžbene aktivnosti potiču domaću potrošnju i proizvodnju, poduzmu mjere uređenja domaćeg tržišta i zaštite od dampinga te implementiraju proklamirani EU kodeks primjerene trgovačke prakse u cjelokupnom prehrambenom lancu.

Volijere za nesilice

No, da nije sve tako crno pokazuju i primjeri proizvođača koji nisu čekali da država nešto učini, već su se sami odlučili na alternativne načine proizvodnje jaja koji doduše iziskuju veće troškove, ali i daju mnogo kvalitetniji finalni proizvod, što tržište itekako prepoznaje. U takve zasigurno spada i Dražen Čurila, direktor Lunete, jedne od najmodernijih hrvatskih farmi iz Svetog Đurđa nadomak Ludbrega. On je prvi u Hrvatskoj počeo s podnim uzgojem nesilica na tzv. volijerama koje im, za razliku od kaveza, omogućuju slobodno kretanje pa nije imao problema s modernizacijom. Trenutačno stanje u branši okarakterizirao je kao dosta loše jer

20 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

hrvatskim farmama je značajno pao nakon prilagodbe novim pravilima EU-a, ali on je u stalnom porastu i polako se vraćamo na brojke koje smo imali prije uvođenja novih kaveza ili alternativnih načina držanja nesilica. Kroz dvije godine bismo trebali biti ponovno samodostatni u proizvodnji jaja i nadam se da će kupci na hrvatskom tržištu kupovati domaća svježa jaja”, ističe on. Njegova farma posluje već četiri godine, početno ulaganje od 20 milijuna kuna dobrim je dijelom (osam milijuna kuna) sufinancirao kroz IPARD, a ostatak kreditom HBOR-a. Trenutačno proizvodi 14 milijuna jaja godišnje, ali tu ne misli stati.

Veliki planovi Lunete

“Planiramo značajno proširenje proizvodnih kapaciteta, već od iduće godine planiramo proizvoditi više od 40 milijuna jaja godišnje.

Naravno, kao i do sada, bez upotrebe kaveza.

Prijavili smo se za Mjeru 4 Ruralnog razvoja i još uvijek čekamo rezultate tog natječaja koji je završio u travnju prošle godine. Više od pola naše proizvodnje plasiramo u zemlje EU-a i nadam se da ćemo i dalje tako nastaviti, ali istovremeno želimo i kupcima u Hrvatskoj ponuditi jaja koja nisu proizvedena u kavezima”, objašnjava Čurila i napominje kako uvoz ne ruši samo cijenu, već i kvalitetu. Proizvođači poput njega najzaslužniji su za to što nam, paralelno s uvozom, raste i izvoz jaja. U 2014. smo izvezli 5,5 milijuna jaja, a prošle godine se ta brojka popela na 16,7 milijuna, što je ohrabrujući rast i pokazatelj da se domaći proizvođači mogu nositi s inozemnom konkurencijom. Ono što im treba je barem minimalna zaštita države od nelojalne konkurencije pa, ako hoćete, i doza protekcionizma. Ističe to i Čurila, navodeći primjer Francuza koji za vrijeme turističke sezone troše samo domaća jaja što kod nas nije slučaj. “U izvoz možete

ići dampinškom cijenom, ali ona ne smije biti više od 20 posto niža od domaće. Kod nas su uvozna jaja duplo jeftinija. Za razliku od Francuza, mi ne podržavamo domaću proizvodnju jer je kod nas najbitnija cijena, a na kvalitetu se manje gleda. Naši proizvođači ne mogu parirati cijenom na stranom tržištu jer praktički sve zemlje potiču vlastitu proizvodnju. Kod nas je uvriježeno mišljenje da je u Uniji zabranjen protekcionizam, ali to su gluposti - uvijek se može štititi svoje”, naglašava Čurila, uz pojašnjenje da naši kupci i ne znaju čija jaja kupuju u trgovinama jer ne razumiju oznake koje praktički sve govore, od zemlje podrijetla do načina uzgoja.

Visoki standardi proizvodnje

Upravo zbog tog razloga je Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) pokrenula projekt dobrovoljnog označavanja jaja znakom “Jaja hrvatskih farmi”. Pravo na korištenje znaka ostvaruje se za konzumna jaja koja su snesle kokoši nesilice u Hrvatskoj, koja se moraju proizvoditi, pakirati, čuvati i transportirati na način kojim se osigurava očuvanje njihove kakvoće.

“Cilj označavanja je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje svježih konzumnih jaja na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje jaja uz istovremeno povećanje proizvodnje konzumnih jaja na hrvatskim farmama kao i informiranje potrošača o podrijetlu svježih jaja koja se sustavno kontroliraju”, poručuju iz HPA. Trenutačno 12 domaćih proizvođača koristi oznaku, među kojima je i Luneta.

zaključuje Čurila. Jedna od akcija kojom se pokušava potpomoći domaće proizvođače je i postavljanje tzv. jajomata koji bi građanima trebali olakšati pristup kvalitetnim domaćim jajima, izbacujući pritom posrednike poput trgovačkih lanaca. Trend je počeo prije nekoliko godina, a danas mnogi hrvatski gradovi imaju svoje jajomate koje pune lokalni proizvođači.

Princip rada, koji se već pokazao kao uspješan putem mlijekomata, ima nekoliko prednosti: proizvođače spaja direktno s kupcima, štedi im vrijeme jer ne moraju sami raditi na štandovima te smanjuje troškove, što je i najvažnija stavka za svakog poduzetnika.

Predstoje kontinuirana ulaganja

Ono na čemu bi svakako trebalo poraditi je podizanje prilično mizerne potrošnje jaja u Hrvatskoj od 170 komada godišnje po stanovniku. Za usporedbu, u razvijenijim zemljama poput Njemačke i SAD-a konzumira se više od 260 jaja po stanovniku na godinu. U zadnje je vrijeme u većini zapadnih zemalja došlo do promjena prehrambenih trendova, što je podiglo potrošnju jaja po stanovniku, jer je to izrazito zdrava namirnica, bogata proteinima i zdravim kolesterolom. U prilog potrošnji svakako ide i činjenica da su jaja poprilično jeftina, no tu se opet moramo dotaknuti domaće gospodarske politike koja na hrvatska jaja nameće 25 posto PDV-a, dok je u Njemačkoj porezna stopa samo sedam posto. Doduše, bilo je sramežljivih predizbornih najava bivšeg ministra financija Borisa Lalovca o smanjenoj stopi

Trebalo bi poraditi na podizanju prilično mizerne potrošnje jaja u Hrvatskoj od 170 komada godišnje po stanovniku “To je jedini način da kupcima dokažemo podrijetlo jaja, da su jaja proizvedena na hrvatskim farmama najsvježija, da imamo visoke standarde proizvodnje koji su u puno slučajeva viši od onih u zemljama iz kojih jaja uvozimo i, ono što je najvažnije, da kupnjom hrvatskih proizvoda možemo imati razvijenu poljoprivredu. Bez razvijene poljoprivrede nikada nećemo dostići životne standarde zapadnih zemalja, a to sigurno nećemo postići kupnjom njihovih proizvoda s naših hrvatskih polica”,

Uvozno-izvozna bilanca nam je vrlo nepovoljna, gotovo 400 milijuna eura smo u minusu, zato smo u veljači poslali novoizabranoj vladajućoj garnituri najnovije podatke budući da mnogi od njih nemaju kontinuitet u radu.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara

PDV-a (13 posto) za određene poljoprivredne proizvode među kojima su bila jaja, ali kao i obično, sve je ostalo samo na najavama.

Sigurno je da cjelokupnom sektoru peradarske proizvodnje u narednim godinama predstoje kontinuirana ulaganja u modernizaciju postojećih kapaciteta u primarnoj proizvodnji i pratećoj industriji s ciljem povećanja samodostatnosti i konkurentnosti, kako na domaćem, tako i na stranim tržištima.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Prva sjednica tehničke vlade

Predložene izmjene Zakona o računovodstvu Sabor funkcionira još malo manje od mjesec dana. Važno je da javnosti poručimo da će funkcionirati sva državna tijela, ispunit ćemo sve međunarodne obveze, kao i sve vezano uz plaće, obveze, mirovine, rekao je premijer Tihomir Orešković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T

ehnička vlada premijera Tihomira Oreškovića održala je prošlog četvrtka svoju prvu sjednicu i to nakon što joj je Sabor izglasao nepovjerenje. “Bit ćemo tehnička vlada neka četiri mjeseca, a možda i duže. Bitno je da nam je svima to jasno, Sabor funkcionira još malo manje od mjesec dana. Važno je da javnosti poručimo da će funkcionirati sva državna tijela, ispunit ćemo sve međunarodne obveze, kao i sve vezano uz plaće, obveze, mirovine”, rekao je premijer Tihomir Orešković na početku sjednice, a ministar vanjskih poslova Miro Kovač na to se nadovezao riječima: “Nećemo se mi dati”.

Saboru ipak upućeni zakonski prijedlozi

Iako je riječ o tehničkoj vladi, u Sabor je ipak poslano nekoliko zakonskih prijedloga. Ministar financija Zdravko Marić, obrazlažući Prijedlog zakona o računu za plaćanje potrošača kojim se utvrđuju pravila za transparentnost i usporedivost naknada koje se naplaćuju potrošaču, rekao je da Sabor još uvijek zasjeda te da će se vidjeti hoće li biti kvoruma, odnosno kako će se i na koji način donositi odluke o predloženim zakonskim izmjenama.

“Idemo s ovim prijedlogom zakona, a riječ o direktivi EU-a koja treba biti implementirana do 18. rujna”, rekao je Marić, dok je govoreći o izmjenama Zakona o računovodstvu pojasnio da su one “plod komentara zainteresiranih stranaka u javnoj raspravi, a utjecat će na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika”.

“Ključne su izmjene ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnoga

Izmjene Zakona o računovodstvu utjecale bi na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika kontnog plana koji pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima”, rekao je Marić.

U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa

22 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s beneficiranim radnim stažom.

“Predloženim zakonskim izmjenama povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini, kazala je ministrica rada i socijalne skrbi Nada Šikić.

HEP-u suglasnost za korporativna jamstva

Hrvatskoj elektroprivredi dana je suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP Grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa. HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vredniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost tehničke vlade.

Izgradnja Pelješkog mosta

Butković i Tolušić: Pelješki most nitko ne može zaustaviti

Tolušić je istaknuo kako ne može garantirati da će domaće tvrtke dobiti poslove na natječaju, ali kako svakako imaju dobru šansu za to te ih je sve pozvao da se uključe piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

I

zgradnja Pelješkog mosta mora što prije ići u realizaciju, bez obzira na to tko je na vlasti – poručili su tehnički ministri pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković te regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić s konferencije za novinare održane povodom objave natječaja za odabir izvođača radova na izgradnji mosta s pristupnim cestama.

“Ovaj projekt je takav da se mora ići u izgradnju, bez obzira na to tko pobijedio na idućim izborima. Vlak je krenuo i mora doći do cilja.

Ovaj put se ne radi o predizbornom obećanju, nego zaista ozbiljno, u 2017. godini krenut će se s izgradnjom mosta i pristupnih cesta”, kazao je Butković dodavši da je vrijednost radova u prvoj fazi natječaja 1,7 milijardi kuna te da se nadaju sufinanciranju EU-a od 85 posto.

U prvom stupnju natječaja će se provjeravati pravna i tehnička sposobnost ponuditelja, a do kraja godine bi trebali imati izvođača.

Tolušić je istaknuo kako ne može garantirati da će domaće tvrtke dobiti poslove na natječaju, ali kako svakako imaju dobru šansu za to sudeći po tenderima za željezničke radove koje su uspješno apsolvirali te ih je sve pozvao da se uključe. Poručio je kako u dogovoru s Europskom komisijom (EK) sami odlučujemo koliko ćemo novca potrošiti i kojim tempom ćemo graditi. “Imamo potpunu dokumentaciju, a u dosadašnjoj komunikaciji s EK-om smo dobili ono što smo tražili, sve je u našim rukama”, izjavio je.

Postoje li ovlasti

Na pitanje ima li tehnička vlada čiji je član uopće ovlasti za pokretanje ovakvih natječaja, Tolušić odgovora kako, što se toga tiče, nema nikakvih problema. “Bez obzira na to što je Vlada tehnička, nema nikakvih prepreka za natječaj. Na kraju krajeva, ovo nije projekt samo ove vlade i nema smisla da se uspori izgradnja jer je riječ o vrlo kompleksnom projektu. Nemamo pravo dovesti se u

situaciju da ovako nešto usporimo”, naglasio je Tolušić Sama gradnja Pelješkog mosta dio je sveobuhvatnog Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom ukupne vrijednosti od oko 526 milijuna eura. Za realizaciju projekta predložena je stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova u omjeru 78,50 posto, iz fondova EU-a, a radovi bi trebali biti zapo-

Gradnja Pelješkog mosta dio je šireg projekta vrijednog oko 526 milijuna eura četi i dovršeni u razdoblju od 2016. do 2022. godine te će se provoditi kroz nekoliko faza.

Prva faza podrazumijeva izgradnju pristupnih cesta mostu, potom slijedi druga faza - sama izgradnja mosta Pelješac. U trećoj i četvrtoj fazi izgradit će se dionica ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže-Prapratno) te tzv. Stonska obilaznica (relacija Đonta-Doli).

Ovaj projekt je takav da se mora ići u izgradnju, bez obzira na to tko pobijedio na idućim izborima.

Vlak je krenuo i mora doći do cilja. Ovaj put se ne radi o predizbornom obećanju, nego zaista ozbiljno, u 2017. godini krenut će se s izgradnjom mosta i pristupnih cesta.

Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Iznos prosječne mjesečne bruto plaće porastao za 162 kune

Rast plaća na godišnjoj razini U odnosu na travanj prošle godine bruto plaća porasla je za 68 kuna ili za 0,9 posto, a neto plaća za 38 kuna ili za 0,7 posto

P

rosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom, u pravnim osobama, u travnju je iznosila 7688 kuna. Istodobno, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća iznosila je 5633 kune. Time je, u odnosu na ožujak, bruto plaća smanjena za 137 kuna (1,8 posto), dok je neto plaća smanjena za 89 kuna ili za 1,6 posto. Riječ je o već uobičajenoj pojavi (prisutnoj od 2004. godine) da su plaće u travnju niže od onih u ožujku, vjerojatno i zbog manjeg broja radnih dana. U odnosu na travanj prošle godine bruto plaća porasla je za 68 kuna ili za 0,9 posto, a neto plaća za 38 kuna ili za 0,7 posto.

Pri nastavku pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini realan je rast plaća bio znatno viši, pa je bruto plaća realno porasla za 2,6 posto, a neto plaća za 2,4 posto.

Dinamika bržeg rasta bruto plaće od neto plaće viša je u svim ovogodišnjim mje-

secima, što je povezano s prestankom utjecaja promjena u porezu na dohodak koje su prošle godine djelovale na snažan rast neto plaće.

Sumarno, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani iznos prosječne mjesečne bruto plaće porastao je za 162 kune ili za 2,1 posto, dok je prosječna neto plaća povećana za 97 kuna ili za 1,7 posto.

“U prva četiri mjeseca nastavlja se lagani rast bruto i neto plaća, što je rezultanta s jedne strane gospodarskog rasta, a s druge deflacijskih kretanja. Očekujemo da će se i u nastavku godine zadržati trend rasta plaća, koji ne bi trebao znatnije ugroziti konkurentnost zemlje s obzirom na to da se u većini nama sličnih zemalja bilježi izraženiji rast plaća i troška rada”, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. (B.O.)

Prosječna neto plaća iznosila je 5633 kune

Visok udio radova na zgradama

Nastavak rasta građevinskih radova

I

ndeks obujma građevinskih radova u travnju, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, smanjen je za 1,3 posto u odnosu na ožujak, dok je u odnosu na travanj prošle godine zabilježen rast za jedan posto (sezonski i kalendarski prilagođeni podaci). Na godišnjoj je razini rast prisutan u svim mjesecima ove godine s

tim da je travanjski rast najniži. Razlog tome je relativno visok pad aktivnosti na ostalim građevinama (za 5,7 posto u travnju) kao rezultat i dalje niske aktivnosti javnog sektora na infrastrukturnim projektima. S druge strane, obujam građevinske aktivnosti na zgradama kontinuirano raste u posljednjih šest mjeseci pa je tako u travnju zabilježio rast za 8,7 posto

24 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

u odnosu na isti mjesec lani. Stoga se u strukturi odrađenih sati na gradilištima prema vrstama građevina zadržava visok udio radova na zgradama (u travnju je iznosio 47,4 posto), uz istodoban rast udjela radova na novogradnjama koji je dosegao 56,1 posto, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore.

Sumarno, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, obujam građevinskih radova povećan je za 2,8 posto, pri čemu su radovi na zgradama porasli za 9,2 posto, dok je obujam radova na ostalim građevinama smanjen za tri posto. (B.O.)

Ekonomski institut Zagreb

Revidirana procjena rasta realnog BDP-a

Investicije su nastavile pozitivan trend iz 2015. te su u prvom tromjesečju ove godine ostvarile najvišu stopu rasta još od 2008. godine

N

ajnovije prognoze Ekonomskog instituta Zagreb upućuju na ubrzavanje gospodarstva u 2016. i 2017. godini. U odnosu na posljednju prognozu iz ožujka, procjena rasta realnog BDP-a za 2016. revidirana je za 0,4 postotna boda naviše i sada iznosi 1,9 posto, dok je procjena rasta realnog BDP-a za 2017. također nešto viša nego ranije i sada iznosi 2,1 posto. Osnovne razloge promjene prognoza objavljenima u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly Ekonomski institut, Zagreb pronalazi u vrlo povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali i u deflaciji koja realni rast BDP-a čini većim od nominalnog.

Nakon što je u 2015. zabilježila porast od 1,2 posto, domaća potražnja u prvom je tromjesečju ove godine porasla za čak 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od početka 2008. godine.

Takav rast ponajprije se može zahvaliti vrlo niskim cijenama nafte, ali i poreznim promjenama iz 2015. te konverziji kredita vezanih uz tečaj švicarskog franka. Uz blagi oporavak na tržištu rada te porast potrošačkog optimizma, Ekonomski institut, Zagreb očekuje da bi se pozitivan trend mogao nastaviti u ovoj i u sljedećoj godini i to za 1,5 posto u ovoj i za 1,6 posto u 2017. godini.

Državna potrošnja stabilizirala se početkom godine i u prvom tromjesečju zabilježila skroman desezonirani rast od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. S obzirom na proračun za ovu godinu, očekivani rast proračunskih prihoda i daljnji oporavak ekonomije, Institut prognozira pozitivnu stopu rasta državne potrošnje od 0,6 posto u ovoj godini. U

formiranja nove vlade i razini političke stabilnosti u zemlji.

U ovoj i sljedećoj godini vanjska trgovina će i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza. Pozitivan doprinos imat će priljevi iz EU fondova dok će oporavak profita banaka u inozemnom vlasništvu imati negativan učinak na bilancu plaćanja.

Uzimajući u obzir očekivanja da će proračunski prihodi rasti brže od rashoda, proračunski deficit nastavit će se smanjivati. Prema prijedlogu proračuna, Hrvatska bi već ove godine mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu procedurom prekomjernog deficita.

Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb smatraju kako će deficit u ovoj godini biti ispod razine od tri posto BDP-a (2,9 po-

skladu s ubrzavanjem stope rasta BDP-a, u 2017. očekuje i blago ubrzavanje stope rasta državne potrošnje, i to za 0,9 posto.

Moguća ugroza

Investicije su nastavile pozitivan trend iz 2015. te su u prvom tromjesečju ove godine ostvarile najvišu stopu rasta još od 2008. godine. Uzevši u obzir poboljšanje gospodarske aktivnosti te dinamiku korištenja sredstava iz EU fondova, institut smatra kako će investicije u ovoj godini rasti po stopi od 2,5 posto koja će se u sljedećoj godini ubrzati na 3,3 posto.

Ipak, implementacija nekih investicijskih aktivnosti mogla bi biti ugrožena u trećem tromjesečju ove godine zbog činjenice da će vlada biti tek tehnička barem do sredine rujna. Konačne brojke vezane za investicije uvelike će ovisiti o brzini

Državna potrošnja stabilizirala se i zabilježila skroman desezonirani rast sto), ali to nužno ne znači da će Hrvatska i izići iz procedure prekomjernog deficita već ove godine. Iduće godine deficit bi se mogao dodatno smanjiti na 2,5 posto što najvjerojatnije znači da će Hrvatska tada i formalno izići iz procedure prekomjernog deficita. (B.O.)

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO 5. REGIONALNA KONFERENCIJA GOSPODARSTVENIKA U VINK

Samo se treba usuditi

U ljudima želimo potaknuti prepoznavanje vlastitih snaga i vrijednosti, da se okrenemo pozitivnom stavu i da iziđemo iz začaranog kruga kukanja i negativnih emocija, poručila je Mara Majstorović iz Lotusmedije piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Mađarska je u početku imala istih problema kao što ih sada ima Hrvatska, no mislim da će za nekoliko godina ljudi pisati projekte i nećemo imati potrebe za zvanjem Zagreba i ministarstava da nam nešto srede.

Janos Andoči, MSB

K

ako o(p)stati u poslu - zasigurno je najčešće pitanje koje si danas gotovo svakodnevno postavljaju poduzetnici iz Hrvatske, ali i nama susjednih zemalja. Odgovor na to pitanje potražila je vinkovačka tvrtka Lotusmedia koja već petu godinu za redom organizira konferencije gospodarstvenika u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Vukovar i Agencijom za razvoj Vukovarskosrijemske županije.

Govoreći o ciljevima ovakve konferencije, Mara Majstorović, direktorica Lotusmedije i neposredna organizatorica konferencije, kaže kako je definitivno došlo vrijeme prepoznavanja vlastite odgovornosti.

Najlakše je okriviti sustav

“Uvjerena sam kako je završilo vrijeme upiranja prstom u stilu tko je kriv. Umjesto toga, svatko bi trebao dati svoj doprinos jer je najlak-

26 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

še okriviti sustav. U ljudima želimo potaknuti prepoznavanje vlastitih snaga i vrijednosti, da se okrenemo pozitivnom stavu i da iziđemo iz začaranog kruga kukanja i negativnih emocija. Generalno, kao poruka ove konferencije najbolje odgovara poznati citat Abrahama Lincolna ‘Ne možete pobjeći od odgovornosti sutrašnjice izbjegavajući je danas’”, istaknula je Mara Majstorović. “Cilj ove konferencije je bio poručiti preko jednog oblika odgovornosti, rada i zajedništva kako doći do rješenja krize i pokretanja Hrvatske u pravom smjeru. Nemamo više vremena za isprike i odgađanja. Ma koliko možda nekome zvuči čudno, ali novca ima, institucije imamo, kao i ljude i vrijednosti, samo se trebamo usuditi”, istaknula je ona.

Konferencija je započela panelom Jedinstveno EU tržište i neiskorišteni potencijali gdje je Ana Mandac, pomoćnica sada tehničkog ministra poduzetništva i obrta, ocijenila je kako su dvije ključne stvari potrebne za lakši pristup

OVCIMA

vijesti Michelinov vodič o Zagrebu

Priče Here iz Prokuplja

Prodaju na tone bureka u SAD i EU Zanimljiva osobna iskustva sudionicima konferencije je ispričala i Vesna Jevtović, vlasnica tvrtke Hera iz Prokuplja u Srbiji. Iako je imala 60-godišnju tradiciju vodenice, mlina i obiteljske pekarnice, Hera je uglavnom životarila u prosječnosti niza sličnih obrta. “Imali smo ideju i poslovnu priliku, prepoznatljiv i autentičan proizvod, no ni to nije bilo dovoljno. Tek kada smo ozbiljnije shvatili značaj izvoza naših autentičnih i kvalitetnih proizvoda i primjene suvremene tehnologije, krenuli smo naprijed. Danas proizvodimo 20 tona pekarskih proizvoda mjesečno i to najviše bureka s različitim nadjevima. Od toga 80 posto izvozimo u SAD i zemlje EU-a. Naš tradicionalni proizvod (burek) uspjeli smo upakirati da izgleda moderno, ali i da sačuvamo tradiciju recepta i prilagodimo ga suvremenom načinu života”, objasnila je Vesna Jevtović.

sredstvima iz EU fondova. To su pristup informacijama te snažna, iskrena i otvorena komunikacija. Dragan Jelić, pomoćnik tehničkog ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, smatra da se treba što više vremena raditi na terenu te u kontaktima s poduzetnicima i lokalnom upravom jer će se tako problemi najbrže

Gospodarski susret u Virovitici

Za lakši pristup sredstvima iz EU fondova potrebni su pristup informacijama te snažna i otvorena komunikacija rješavati. U Ministarstvu gospodarstva pak tvrde kako će olakšati poduzetničku klimu u Republici Hrvatskoj, zainteresirati mlade za poduzetništvo, rasteretiti ih nepotrebnih procedura te omogućiti digitalizaciju svih procesa komunikacije s državom, poručio je Željko Pravdić, pomoćnik tehničkog ministra gospodarstva.

Biti uspješan - kako je to?

Drugi panel bio je upoznavanje s uspješnim poduzetnicima i primjerima dobre prakse. Zanimljivo je bilo čuti kako su mali poduzetnici i obrtnici, unatoč svim administrativnim preprekama i globalnoj ekonomskoj krizi, uspjeli opstati i razvijati posao te ostvarivati značajan izvoz. Županjska tvrtka Akord za proizvodnju namještaja po mjeri uspješno je aplicirala na dva EU natječaja vrijedna približno četiri milijuna kuna bespovratnih sredstava, a mađarskohrvatska tvrtka MSB za poslovno savjetova-

Turistička zajednica grada Zagreba u suradnji s Veleposlanstvom Hrvatske u Parizu i Hrvatskom turističkom zajednicom predstavila je posebno izdanje Michelinovog vikend vodiča Le Guide Vert u kojem se na 145 stranica predstavlja turistička ponuda Zagreba i njegove okolice. Ovo je prvo ovakvo izdanje posvećeno hrvatskom glavnom gradu, a uz najzanimljivije zagrebačke vedute i atrakcije, predstavljeni su još Varaždin, Samobor i Hrvatsko zagorje.

Mara Majstorović, direktorica Lotusmedije

nje sa sjedištem u Pečuhu privukla je do sada respektabilnih 430 milijuna eura sredstava iz europskih fondova.

“Izdržljivost, napor i trud tajna su svakog uspjeha ne samo u EU nego i u Hrvatskoj. Početnicima koji žele postati poduzetnici savjetujem da prvo pročitaju mnogo knjiga iz psihologije, da dobro upoznaju sebe jer su to veliki izazovi. Treba i puno strpljenja jer se susrećete s ljudskom glupošću i ako to prebrodite, ništa vas neće spriječiti do postignete uspjeh. Moramo učiti cijeli život i treba nas zanimati to što radimo. Mađarska je u početku imala istih problema kao što ih sada ima Hrvatska, no mislim da će za nekoliko godina ljudi pisati projekte i nećemo imati potrebe za zvanjem Zagreba i ministarstava da nam nešto srede”, rekao je Janos Andoči iz tvrtke MSB.

Gospodarski susret u Virovitici, koji su organizirali Njemačkohrvatska industrijska i trgovinska komora u suradnji s gradom Viroviticom kao glavnim partnerom i Županijskom komorom Virovitica, naglasio je još jednom činjenicu da je Njemačka najvažniji hrvatski gospodarski partner. Gunther Neubert, direktor Njemačkohrvatske industrijske

i trgovinske komore, podsjetio je da je Njemačka, s gospodarskim obujmom većim od tri milijarde eura lani, potisnula Italiju s mjesta najvažnijeg hrvatskog gospodarskog partnera.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 27

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb

Sažeti financijski izvještaji za 2015. godinu IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za 2015. godinu u kunama

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU na dan 31.prosinca 2015.

2015.

2014.

ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zarađene bruto premije

225.283.674

173.506.251

(3.947.756)

(2.050.842)

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija

(22.170.801)

(26.126.307)

Ukupno zarađene premije

199.165.117

145.329.102

Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije osiguranja

PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u nekretnine Prihodi od kamata Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja Neto pozitivne tečajne razlike Ostali prihodi od ulaganja Ukupno prihodi od ulaganja

279.837

2.191.485

2.145.903

1.205.028

679

12.240

25.545

147.079

-

3.250

17.020

508

2.468.984

3.559.590

OSTALI PRIHODI Ostali prihodi

2.957.087

1.765.493

Ukupno ostali prihodi

2.957.087

1.765.493

(122.079.017)

(85.160.323)

IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete Promjena pričuva za štete Ukupno izdaci za osigurane slučajeve

(7.753.579)

(7.532.242)

(129.832.596)

(92.692.565)

IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) NETO OD REOSIGURANJA Ovisni o rezultatu (bonusi)

800.000

1.200.000

Neovisni o rezultatu (popusti)

1.424.400

500.000

Ukupno izdaci za povrate premija

2.224.400

1.700.000

POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI), NETO Troškovi pribave

(35.318.380)

(21.428.292)

Administrativni troškovi

(28.698.113)

(25.046.242)

(64.016.493)

(46.474.534)

(691.546)

-

(1.814)

-

Ukupno poslovni rashodi TROŠKOVI ULAGANJA Usklađenje vrijednosti (smanjenje) ulaganja Gubici ostvareni pri prodaji ( realizaciji) financijske imovine Neto negativne tečajne razlike Ukupno troškovi ulaganja

(3.602)

-

(696.962)

-

OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja

(1.279.251)

(2.325.046)

Ukupno ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađenja

(1.279.251)

(2.325.046)

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

10.990.286

10.862.039

Tekući porez na dobit

(2.391.683)

(1.227.824)

114.499

(1.022.798)

8.713.102

8.611.417

Odgođeni porez DOBIT TEKUĆE GODINE Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

660.162

206.210

9.373.264

8.817.627

u kunama

31.12.2015.

31.12.2014.

NEMATERIJALNA IMOVINA Nematerijalna imovina 768.375 597.870 Ukupno nematerijalna imovina 768.375 597.870 MATERIJALNA IMOVINA Oprema 563.712 394.693 Ostala materijalna imovina i zalihe 10.523 9.702 Ukupno materijalna imovina 574.235 404.395 ULAGANJA Ulaganja u nekretnine 6.560.000 7.251.546 Ulaganja u ovisna društva, pridružena 4.164.000 4.164.000 društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja 87.155.656 67.281.068 Ukupno ulaganja 97.879.656 78.696.614 Odgođena porezna imovina 1.888.390 1.773.891 POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova 124.425.630 103.036.530 osiguranja Ostala potraživanja 2.720.110 1.796.565 Ukupno potraživanja 127.145.740 104.833.095 NOVAC Novac u banci i blagajni 1.159.102 1.393.735 Ukupno novac 1.159.102 1.393.735 PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ostali plaćeni troškovi budućeg 1.184.260 613.516 razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg 1.184.260 613.516 razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA 230.599.758 188.313.116 KAPITAL I REZERVE Upisani kapital 44.363.000 44.363.000 Revalorizacijske rezerve 866.372 206.210 Zakonske i statutarne rezerve 10.895.010 5.351.410 Zadržana dobit 3.067.817 Dobit tekuće godine 8.713.102 8.611.417 Ukupno kapital i rezerve 67.905.301 58.532.037 TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos 113.759.048 91.588.246 Pričuva šteta, bruto iznos 26.753.656 19.000.078 Pričuve za povrate premija ovisne 75.600 2.300.000 i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti), bruto iznos Ukupno tehničke pričuve 140.588.304 112.888.324 OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze 4.712.702 4.383.372 Ukupno ostale pričuve 4.712.702 4.383.372 ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA 1.675.072 1.016.109 OBVEZA OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova 7.520.252 6.328.365 osiguranja Ostale obveze 5.724.619 4.378.402 Ukupno ostale obveze 13.244.871 10.706.767 ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Ostalo odgođeno plaćanje troškova i 2.473.508 786.507 prihod budućeg razdoblja Ukupno odgođeno plaćanje 2.473.508 786.507 troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNO PASIVA 230.599.758 188.313.116

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za 2015. godinu OPIS

Uplaćeni kapital redovne dionice

Revalorizacijske rezerve

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

Zadržana dobit/preneseni gubitak

Stanje 1. siječnja 2014. godine Pokriće gubitka 2013. godine Nerealizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju Dobit tekuće godine

44.363.000 -

-

2.216.250 (476.023)

3.611.183 -

5.965.082 (5.965.082)

-

206.210 -

-

-

-

-

8.611.417

206.210 8.611.417

Stanje 31. prosinca 2014. godine Stanje 1. siječanj 2015. godine Raspored dobiti 2014. godine Nerealizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2015. godine

44.363.000 44.363.000 -

206.210 206.210 660.162

1.740.227 1.740.227 430.571 -

3.611.183 3.611.183 2.045.212 -

3.067.817 -

3.067.817 -

8.611.417 8.611.417 (8.611.417) -

58.532.037 58.532.037 660.162

44.363.000

866.372

2.170.798

5.656.395

3.067.817

3.067.817

8.713.102 8.713.102

8.713.102 67.905.301

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU za 2015. godinu u kunama

2015.

UKUPNO

5.282.584 (11.723.689) (5.282.584) 11.723.689

49.714.410 -

PricewaterhouseCoopers d.o.o.

Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31 10000 Zagreb

2014.

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza 10.990.286 10.862.039 Amortizacija opreme (bilješka 7) 256.989 452.667 Amortizacija nematerijalne imovine 327.232 142.715 (bilješka 6) Gubici/(dobici) od svođenja na fer vrijed691.546 (1.911.186) nost ulaganja u nekretnine Novčani tok prije promjene poslovne 12.266.053 9.546.235 imovine i obveza Povećanje ulaganja raspoloživih za (38.514.565) (25.457.878) prodaju (Povećanje)/smanjenje ulaganja koja se (1.632.391) 5.615.204 vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje/(povećanje) depozita, zaj9.370.717 (3.245.717) mova i potraživanja Povećanje potraživanja (21.389.100) (34.459.646) (Povećanje)/smanjenje ostale imovine (821) 17.959 (Povećanje)/smanjenje ostalih (923.544) 1.892.431 potraživanja Povećanje plaćenih troškova budućeg (570.744) (604.843) razdoblja Povećanje tehničkih pričuva 27.699.980 31.958.549 Povećanje ostalih obveza 3.036.872 5.306.153 Povećanje odgođenog plaćanja troškova 1.687.001 116.637 Promjene poslovne imovine i obveza (21.190.899) (18.861.151) Plaćeni porez na dobit (933.204) (212.185) Neto novčani tokovi iz poslovnih (9.903.746) (9.527.101) aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Izdaci za nabavu materijalne imovine (182.795) (74.783) Izdaci za nabavu nematerijalne imovine (740.950) (370.877) Primici od ulaganja koja se drže do 19.000.000 26.087.685 dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do (8.408.550) (16.398.473) dospjeća Neto primici od investicijskih ak9.667.705 9.243.552 tivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti ČISTI NOVČANI TIJEK (236.041) (283.549) UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH 1.408 3.250 VALUTA NA NOVAC SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH (234.633) (280.299) EKVIVALENATA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA 1.393.735 1.674.034 DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA 1.159.102 1.393.735 DAN 31. PROSINCA SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH (234.633) (280.299) EKVIVALENATA

Dobit tekuće godine

Izvješće neovisnog revizora o sažetim financijskim izvještajima Dioničaru društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Priloženi sažeti financijski izvještaji koji obuhvaćaju sažeti izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2015. i saćete izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama kapitala, te novčanom toku za tada završenu godinu, izvedeni su iz revidiranih financijskih izvještaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d. (“Društvo”) za godinu završenu 31. prosinca 2015. godine.

Izrazili smo pozitivno revizijsko mišljenje o tim financijskim izvještajima u našem izvješću datiranom 24. ožujka 2016. godine. Revidirani financijski izvještaji, kao i sažecti financijski izvještaji ne odražavaju učinke događaja koji su nastali nakon datuma našeg izvješća o tim financijskim izvještajima.

Sažeti financijski izvještaji ne sadrže sve objave zahtijevane Međunarodnim standardima finacijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji. Čitanje sažetih financijskih izvještaja stoga nije zamjena za čitanje revidiranih financijskih izvještaja Društva.

Odgovornost Uprave za sažete financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje sažetaka financijskih izvještaja u skladu s člankom 155.

MIŠLJENJE NEZAVISNOG AKTUARA O OBRAČUNU TEHNIČKIH PRIČUVA DRUŠTVA CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE d.d. ZA 2015. GODINU Odgovornost Adekvatna tehnička pričuva je odgovornost Uprave društva za osiguranje. Zadatak ovlaštenog aktuara društva je da pri utvrđivanju ispravnosti obračunatih tehničkih pričuva provjeri i potvrdi sljedeće: - da društvo čuva odgovarajuće podatke za izračun tehničkih pričuva kao i njihovu vjerodostojnost, - da su metode provjere i temelji obračuna tehničkih pričuva u skladu s pravilima aktuarske struke i važećim propisima, - da tehničke pričuve osiguranja omogućuju ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju.

Ograničenje uporabe Ovo sažeto mišljenje namijenjeno je samo za potrebe javne objave u skladu sa Zakonom o osiguranju i ne bi se smjelo koristiti u druge svrhe.

Pregled pričuva Pri utvrđivanju ispravnosti obračuna tehničkih pričuva provjereno je sljedeće: -da društvo čuva odgovarajuće podatke za izračun tehničkih pričuva kao i njihovu vjerodostojnost, -da su metode provjere i temelji obračuna tehničkih pričuva u skladu s pravilima aktuarske struke i važećim propisima, -da tehničke pričuve osiguranja omogućuju is-

Zakona o osiguranju, Narodne novine 151/05, 87/08, 82/09, 54/13 i 94/14.

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o sažetim financijskim izvještajima temeljeno na našim postupcima, koji su u skladu s Međunarodnim revizijskim standardom (MRevS-om) 810 “Angažmani radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima.

Mišljenje Prema našem mišljenju, sažeti financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosivca 2015. dosljedni su, u svim značajnim odrednicama, tim financijskim izvještajima u skladu s člankom 155 Zakona o osiguranju, Narodne novine 151/05, 87/08, 82/09, 54/13 i 94/14.

PricewaterhouseCoopers d.o.o.

Zagreb, 17 lipnja 2016.

Siniša Dušić Član Uprave, ovlašteni revizor

punjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju.

Utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2015. su sljedeći: u HRK Tehničke priču- Bruto iznos ve neživotnih osiguranja na 31.12.2015.

Pričuve za prije- 113.759.047,91 nosne premije Pričuve šteta 26.753.656,55 Pričuve za bo75.600,00 nuse i popuste

Udio reosiguranja -

Neto iznos

113.759.047,91 26.753.656,55 75.600,00

Zaključak Temeljem aktuarske provjere metoda, testova točnosti podataka provedenih od strane revizorskog tima i aktuarskog pregleda obračuna tehničkih pričuva potvrđujem da su na dan 31.12.2015. tehničke pričuve neživotnih osiguranja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d. u skladu sa Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkim pričuva osiguranja (NN 97/2009, 135/2009, 150/2009, 39/2012, 56/2013, 97/2013), važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja.

U Zagrebu, 15. veljača 2016.

Emir Ždralović dopl.ing.mat.

Ovlašteni aktuar

AKTUALNO HAMAG-BICRO podupro Spin City uslugu dijeljenja automobila

Lociraj, otključaj, vozi Osnivač Urban Mobilityja Matija Krznar predstavio je inovativnu uslugu Spin City - kratkoročno iznajmljivanje auta prema modelu zajedničkog korištenja flote električnih i konvencionalnih automobila piše Miro Soldić soldic@privredni.hr nada da će se on preslikati i na druge regionalne centre, a ne samo Zagreb. “Želja nam je da ovakvih projekata bude što više”, naglasio je Vrbanec, a slično razmišlja i Antonić koji je

Poslujemo tek mjesec dana, interes klijenata je velik, kaže Krznar

P 2 god i 3,3 mil kn do realizacije projekta

900.000 kn od HAMAG-BICRO-a

10 radnih mjesta

stvorio projekt

redsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec i pomoćnik tehničkog ministra poduzetništva Mario Antonić posjetili su tvrtku Urban Mobility, jednog od uspješnih korisnika jamstvenog programa te agencije. Osnivač Urban Mobilityja Matija Krznar predstavio je inovativnu uslugu Spin City - kratkoročno iznajmljivanje auta prema modelu zajedničkog korištenja flote električnih i konvencionalnih automobila uz korištenje suvremene IT tehnologije.

“Ovo je prva usluga car sharinga u Hrvatskoj, poslujemo tek oko mjesec dana, ali interes klijenata je velik. Put od ideje do realizacije ovog projekta je bio dug, trajao je dvije godine i stajao 3,3 milijuna kuna, od čega smo 900.000 dobili upravo od HAMAG-BICRO-a. Danas zapošljavamo 10 ljudi i pokazujemo da ovakvi projekti mogu dati zamah gospodarstvu”, istaknuo je Krznar, dodavši kako njihov poslovni koncept podiže kvalitetu života u urbanim sredinama i čuva okoliš.

Vrbanec je poručio kako je ponosan na to što može predstaviti ovakav projekt i da se

30 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

ustvrdio kako se u slučaju Spin Cityja radi o novim stvarima koje povezuju tehnologije i mijenjaju društvenu organizaciju. “U gradovima je promet veliki problem, a ovo je jedno od inovativnih rješenja koje tome može doskočiti”, zaključio je Antonić.

Ekonomija dijeljenja

Koncept Spin Cityja temelji se na principima ekonomije dijeljenja i građanima omogućava korištenje flote od 30 vozila (20 klasičnih i 10 električnih WV-ovih gradskih modela Up) bez troškova njihova posjedovanja i održavanja. Usluga se naplaćuje po minuti te uključuje gorivo, osiguranje, održavanje i porez. Princip rada je poprilično jednostavan, nakon registracije putem web portala usluga funkcionira u tri koraka: lociraj, otključaj, vozi. Vozilo se putem web i smarthphone aplikacije može pronaći na mapi i rezervirati, dok je otključavanje i zaključavanje vozila moguće putem smarthphone aplikacije ili članske kartice. Plaća se preko online sustava naplate tzv. gateway payment koji predstavlja vezu između web stranica i kartičnih kuća i omogućava naplatu te autorizaciju kreditnih kartica putem interneta. Cijena varira ovisno o paketu usluge koji se izabere, a ovakav model dijeljenja automobila je u europskim metropolama već odavno zaživio i vrlo je uspješan. Sada je red i na Zagrebu.

Promjena procedure upisa KOD-a 95

Prijevoznici trebaju pomoć države Država prijevoznicima treba odobriti veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje te poticati prekvalifikacije kako bi se riješio problem manjka vozača, kaže Ljubica Herceg

H

rvatska gospodarska komora i njena udruženja cestovnoga teretnog i putničkog prometa uspjeli su izboriti promjenu dosadašnje procedure upisa KOD-a 95 u vozačku dozvolu. Naime, prema odluci Ministarstva unutarnjih poslova, koja je na snazi od 15. lipnja, profesionalnom vozaču koji podnese zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole neće se oduzimati i poništavati obrazac postojeće dozvole ako joj nije istekao rok važenja, sve do preuzimanja nove vozačke dozvole.

“Ovo je izuzetno bitno našim prijevoznicima koji obavljaju međunarodni prijevoz jer su dosad, zbog upisivanja KOD-a 95, morali mijenjati vozačku dozvolu, što je dodatni trošak, a s privremenom potvrdom do izdavanja nove koja je također trošak nisu mogli raditi izvan Hrvatske, tako da im je, zapravo, bio onemogućen rad”, istaknula je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK, dodavši kako je to pozitivan korak, no da bi država trebala uložiti dodatne napore kako bi naši prijevoznici bili konkurentni.

Ljubica Herceg ističe da je ponajprije bitno prijevoznicima odobriti veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje (iz proračunskih i iz sredstava fondova Europske unije) te poticati prekvalifikacije domaćih vozača kako bi se riješila problematika njihova manjka. “S obzirom na to da je, prema procjeni naših udruženja, Hrvatska u proteklih nekoliko godina izgubila oko 1000 profesionalnih vozača, odobrena kvota od 70 vozača u ovoj godini iznimno je niska i smanjuje konkurentnost hrvatskih prijevoznika”, kaže Ljubica Herceg.

Preventivni tehnički pregledi

Dodala je kako je potrebno uvesti i novi sustav naplate cestarina na autocestama te da se HGK zalaže za uvođenje vinjeta za gospodarski segment vozila ili da se omogući dodatni popust stalnim korisnicima radi vraćanja vozila na autoceste. Time će se postići smanjenje pro-

Pravila upisivanja KOD-a 95 prijevoznicima su donosila trošak i praktički onemogućavala rad meta na lokalnim cestama i povećanje sigurnosti prometa.

“Uz to, apeliramo na to da se omogući povrat dijela trošarina kako bi se potaknulo hrvatske prijevoznike, a i ostale prijevoznike koji tranzitiraju kroz Hrvatsku, da gorivo kupuju u Hrvatskoj”, kaže Ljubica Herceg te navodi da zbog mnogobrojnih nameta hrvatski prijevoznici kupuju gorivo u susjednim zemljama u kojima je ono jeftinije, a može se ostvariti i povrat dijela trošarina. Primjer takvih zemalja su Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Slovenija i Španjolska.

“Smatramo i da bi trebalo ukinuti preventivne tehničke preglede vozila i obvezu dolaska na homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih u EU te da je potrebno smanjenje troškova registracije i tehničkog pregleda. Tada možemo govoriti o povećanju opće konkurentnosti našeg prijevozništva”, zaključuje Ljubica Herceg. (B.O.)

Prema procjeni naših udruženja, Hrvatska je u proteklih nekoliko godina izgubila oko 1000 profesionalnih vozača.

Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 31

INTERVJU MILAN VRDOLJAK, PREDSJEDNIK UPRAVE tvrtke RICARDO

Za daljnji razvoj nam nedostaju profesionalni vozači

Do prije godinu smo najprije kupovali kamione i onda tražili ljude. Sada smo u situaciji da najprije tražimo ljude i tek onda kupujemo kamione, kaže prvi čovjek najvećeg hrvatskog cestovnog prijevoznika piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

M A SAD MALO O NAMA...

4 mil € nova investicija u transportnu flotu 280 transportnih jedinica i 315 zaposlenih ima Ricardo

ilan Vrdoljak i Darko Rimac, suvlasnici tvrtke Ricardo, najvećeg cestovnog prijevoznika u Hrvatskoj, sredinom svibnja su preuzeli 30 novih Mercedes-Benzovih tegljača s poluprikolicama. Riječ je o investiciji vrijednoj četiri milijuna eura kojom je njihova transportna flota povećana na respektabilnih 280 prijevoznih jedinica. Trenutno je u Ricardu zaposleno 315 radnika, a zahvaljujući povećanju posla s novim tegljačima, ovih dana kreće zapošljavanje još 50 osoba.

n Definitivno ste najveći cestovni prijevoznik u Hrvatskoj. Jeste li ponosni na tu lidersku poziciju?

- Točno je. Ricardo je lider na hrvatskom tržištu. Međutim, smatram kako je vrijeme da

se svi već jednom okanemo razmišljanja o hrvatskom tržištu. Naime, mi smo već gotovo tri godine članica Europske unije, na tržištu koje ima više od 500 milijuna stanovnika. U tim okvirima valja biti svjestan kako je to naša zajednička država. Mi znamo da je Hrvatska naša domovina, ali EU je naša zajednička država čiji smo jedan jako mali dio.

n Ipak, vaša transportna flota je sada respektabilna i za EU uvjete.

- To je tako kada to gledamo opet iz našeg hrvatskog kuta. Mi sada, s ovim novim kamionima, imamo oko 300 voznih jedinica.

Istovremeno, u Europskoj uniji se ozbiljnijim prijevoznikom ne može nazvati nitko tko ima manje od 500 voznih jedinica. Dakle, mi još moramo rasti dva puta više kako bismo došli u

Raspisan natječaj

Traže 50 vozača U ovom trenutku tvrtka Ricardo ima raspisan natječaj za prijem 50 profesionalnih vozača teretnih vozila. Konkretno, traži se 20 radnika za rad na području Zagreba i okolice, te 30 radnika za rad u domaćem i međunarodnom transportu.

Zainteresirani trebaju zadovoljavati sljedeće uvjete: KV vozač C+E kategorija, Iskaznica digitalnog tahografa i COD95. Poželjno je iskustvo u domaćem, odnosno međunarodnom transportu. Traži se i potvrda o nekažnjavanju te, za vozače koji imaju am-

bicija raditi u međunarodnom transportu, da poznaju zakonske propise na području međunarodnog prijevoza. U natječaju stoji i naznaka kako se rad zasniva na određeno radno vrijeme s mogućnošću prelaska na neodređeno. O tome što potencijalni budući vozači dobivaju, Milan Vrdoljak, direktor Ricarda, navodi: “Prije svega ljudi dobiju siguran posao s redovitim i stimulativnim primanjima. Naime, iz činjenice da je tvrtka Ricardo najveći cestovni prijevoznik u Hrvatskoj, prozlazi i činjenica da imamo

32 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

najviše posla. To sve jamči i sigurnost posla. Konkretna primanja naših vozača se kreću od 7000 do 15.000 kuna. Riječ o neto primanjima s dnevnicama, a na to sve ide dodatni stimulativni dio što ovisi o konkretnoj osobi”.

nekakvu granicu da nešto malo činimo i značimo u Europskoj uniji. To su nesporne činjenice koje mora shvatiti svaki naš poduzetnik koji želi postići nešto više od hrvatskog tržišta.

n Za nove kamione su potrebni i novi vozači. Kako rješavate taj problem?

- Postoji realan problem s mladim ljudima koji sa 18-19 godina završe formalno školovanje za vozače motornih vozila. Oni su, naravno, bez iskustva i tko može tako mladim ljudima dati jedan ovakav kamion i preuzeti odgovornost za njih?! Upravo iz tih razloga smo uveli projekt Ricardo-plus kroz koji takve mlade ljude obučavamo kako bi relativno brzo samostalno mogli obavljati taj posao omogućivši im vlastiti program prekvalifikacije iz C u kategoriju E, koja im omogućava upravljanje vozilima do 40 tona nosivosti. No, takva edukacija ne može ići preko noći. Kroz jednu godinu možemo stručno osposobiti i educirati do 50 vozača, a realne potrebe razvoja tvrtke su znatno brže. Zato i tražimo da nam se omogući ono što se kolokvijalno naziva uvozom stručne radne snage.

U našem slučaju – iskusnih profesionalnih vozača. n Pitanje kvote zapošljavanja stranaca sve češće je u prijeporu između realnih potreba poslodavaca i velikog broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Kako to premostiti u vašem slučaju?

- Što se tiče kvota za uvoz radnika, prije svega valja znati kako je to nešto što su zemlje

Kroz godinu možemo osposobiti i educirati do 50 vozača, a potrebe su nam veće EU-a već prošle. Tako su Poljska, Češka i Slovačka već imale problem odljeva vozača u zapadnoeuropske zemlje. Dakle, nama jedino preostaje tržište ex-Jugoslavije, a to su prvenstveno Srbija i Bosna i Hercegovina odakle možemo pokušati dovesti te ljude u Hrvatsku. Iskreno, mislim da sadašnje kvote nisu dostatne jer odgovorno tvrdim kako se ni jedan profesionalni vozač koji želi raditi kao vozač ne nalazi na Zavodu za zapošljavanje. Ako pak ipak postoji neki takav, onda se postavlja pitanje koliko takva osoba doista želi raditi kao profesionalni vozač? Jer, ako ne želi raditi u Ricardu, postoje druge prijevozničke tvrtke u Hrvatskoj. A ako baš ne želi raditi u Hrvatskoj, postoji velika mogućnost da kao profesionalni vozač dobije posao u nekoj članici EU-a.

n Koliko profesionalnih vozača u ovom trenutku može dobiti posao u Ricardu?

- Do prije godinu smo najprije kupovali kamione i onda tražili ljude. Sada smo u situaciji da najprije tražimo ljude i tek onda kupujemo kamione. To vam sve govori o tome koliko nam je potrebno profesionalnih vozača i koliko ih u svakom trenutku možemo zaposliti.

Mi smo već gotovo tri godine članica Europske unije, na tržištu koje ima više od 500 milijuna stanovnika. U tim okvirima valja biti svjestan kako je to naša zajednička država.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM PETROKOV, ZAGREB

Četvrt stoljeća poslovanja Tvrtku je s austrijskim Odörferom povezala usmjerenost prema kvaliteti i dizajnu kao i činjenica da je on trendseter u sanitarijama piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

etrokov, jedna od vodećih tvrtki koja prodaje opremu za centralno grijanje, vodovod, plinsku i sanitarnu opremu, keramiku i klimatizaciju, na tržištu je prisutna već 25 godina. Od 2012. godine djeluje s austrijskom obiteljskom tvrtkom Odörfer s kojom se usmjerila na širenje asortimana u svijetu kupaonica

B2B segment poslovanja čini oko 75 posto prihoda tvrtke i u području obnovljivih izvora energije.

Odörfer je danas vlasnik 70 posto tvrtke, dok je preostalih 30 posto u vlasništvu osnivača Krunoslava Petrokova. “Spajanje s Odörferom predstavlja sigurnost za razvoj poslovanja i ambiciozne planove koji uključuju osvajanje domaćeg ali i regionalnog tržišta. S austrijskim Odör-

ferom povezala nas je i usmjerenost prema kvaliteti i dizajnu kao i činjenica da je Odörfer trendseter u sanitarijama što će biti i jedan od naših smjerova razvoja poslovanja na domaćem tržištu”, kaže Simona Zavratnik, direktorica Petrokova.

Solarova ulica

Tvrtka, koja se ubraja među 250 najuspješnijih u Hrvatskoj, trenutačno ima šest poslovnica u Zagrebu i na Jadranu, 126 zaposlenika, a do kraja godine planira zaposliti još 10 novih. “U ovoj godini planiramo proširenje asortimana i uvođenje novih i ekskluzivnih brendova, kao i otvaranje novih poslovnica te širenje u regiju”, ističe ona dodajući kako je uspješna priča o Petrokovu počela u malom dućanu u Solarovoj ulici. “A Solarova ulica kao da je svojim nazivom simbolički obilježila našu veliku viziju i jedno od područja djelovanja. To su obnovljivi izvori energije koje smatramo budućnošću i koje smo, zahvaljujući jasnoj viziji, prepoznali još davnih godina. Zato smo na krovu naše poslovne zgrade u Svetoj Klari postavili najveću solarnu elektranu na nekom objektu u Hrvatskoj na što smo iznimno

ponosni”, prisjeća se ona. Ta je solarna elektrana puštena u pogon u lipnju 2012. godine. Investicija tvrtke Petrokov iznosila je devet milijuna kuna. Investitor očekuje kako će povrat ulaganja ostvariti nakon devet i pol godina, a ugovor o otkupu električne energije sklopljen je na razdoblje od 12 godina. Fotonaponske ćelije elektrane u Svetoj Klari prostiru se na 3000 četvornih metara. Elektrana ima instaliranu snagu od 400 kilovata (kW), a godišnja proizvodnja električne energije kreće se oko 400.000 kilovatsati (kWh) što je dovoljno da se oko 130 kućanstava opskrbi električnom energijom. Također, zahvaljujući ovoj elektrani u atmosferu se godišnje ispušta oko 230 tona manje ugljikovog dioksida (CO2).

Veleprodajno tržište

Veliki izazov na domaćem tržištu, nastavlja Simona Zavratnik, predstavljaju tzv. kućni brendovi iz Kine koji se sve više, na žalost, plasiraju na tržište. “Radi se proizvodima koji su cjenovno dosta niski ali i upitne kvalitete. S obzirom na to da je naše poslovanje posvećeno izvrsnosti, inovaciji te vrhunskim proizvodi-

Pametni zeleni uređaji

Petrokovljev Sajam noviteta Tvrtka Petrokov nedavno je održala drugi Sajam noviteta. Na dvodnevnom događanju predstavljene su inovacije poput proizvoda za upravljanje grijanjem i hlađenjem pomoću pametnog telefona, pametni zeleni uređaji za grijanje i hlađenje visokih standarda održivosti i ekologije te proizvodi nagrađeni na jednom od najprestižnijih međunarodnih natjecanja za industrijski dizajn Red Dot Design Award. Osim uvida u nove proizvode, posjetitelji su od Petrokovih stručnjaka mogli dobiti besplatne savjete o uređenju doma.

34 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Adacta pružila priliku studentima

Suradnjom do vrijednog iskustva Adacta je uvijek u potrazi za novim i stručnim zaposlenicima, kaže direktor Adacte Krešimir Mlinarić

T

vrtka Adacta, vodeća regionalna kompanija iz područja implementacije poslovnih rješenja, intenzivirala je suradnju s osječkim Sveučilištem Josip Juraj Strossmayer kako bi pružila priliku studentima da steknu vrijedno iskustvo i prije završetka studija.

ih na razvoj vještina koje su danas neophodne u našoj industriji”, istaknuo je direktor Adacte Krešimir Mlinarić.

Ovogodišnja uspješna suradnja obilježena je neformalnom proslavom u dvorištu Zavoda za matematiku na kojoj se okupilo stotinjak studenata, a koju je povodom završetka akademske go-

Tako će, tijekom ovog ljeta, četvero studenata sa Zavoda za matematiku u Osijeku svoje znanje moći proširiti kroz praksu u Adactinim uredima u Zagrebu i Osijeku. “Adacta je uvijek u potrazi za novim i stručnim zaposlenicima. Kako na tržištu kronično nedostaje obrazovanih i stručnih informatičara, odlučili smo se fokusirati na suradnju sa Sveučilištem Josip Juraj Strossmayer kako bismo studentima pokazali što ih očekuje kad zakorače na tržište rada, ali i usmjerili

dine organizirala Adacta.

“Druženje sa studentima i ljetna praksa koju smo im osigurali samo je početak intenzivnije suradnje sa Sveučilištem i Zavodom za matematiku, a nadamo se da će u budućnosti biti još prigoda za razmjenu iskustava i mišljenja sa studentima te da ćemo ovaj model suradnje uspješno proširiti i na druge fakultete”, rekao je.

Podsjetimo, tvrtka Adacta svoj je ured u Osijeku otvorila prije gotovo dvije godine u sklopu širenja poslovanja. (B.O.)

zahvaljujući vlastitoj solarnoj elektrani u koju su uložili devet milijuna kuna, smanjili su emisiju co2 za 230 tona godišnje ma i usluzi, mi takve proizvode nemamo i ne želimo imati u ponudi, već se oslanjamo na proizvode renomiranih europskih i hrvatskih proizvođača”, napominje.

Za tvrtku, koja je ponajprije orijentirana na veleprodajno tržište, a B2B segment poslovanja čini oko 75 posto prihoda, 2015. godina bila je vrlo uspješna jer je zabilježila promet od 200 milijuna kuna i rast prodaje od 10 posto.

“Najveći pomak smo napravili u reorganizaciji i povećanju produktivnosti i tako postavili snažne temelje za ovu godinu”, zaključuje Simona Zavratnik.

Simona Zavratnik, direktorica Petrokova

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Natura Design, Graberje Ivanićko

Veza klompi i glazbe Tu su bili mjeseci eksperimentiranja i proučavanja i trajat će do kraja života jer kao i u glazbi, nikad ne možeš do kraja naučiti svirati, niti možeš biti najbolji. Ali možeš razviti svoj stil i biti prepoznatljiv i kvalitetan, kaže direktor Natura Designa Wald znači šuma na njemačkom jeziku.

Fleksibilnost i konkurentna cijena

Prednost obuće koje oni izrađuju je u tome što može biti fleksibilna i konkurentna cijenom.

Fleksibilna u smislu da se mogu brže realizirati nove ideje i ispuniti neke želje kupaca koje veliki proizvođači ne mogu. Napisati, primjerice, vaše ime ili bilo što drugo što daje osobni štih.

“Prve suradnje s obzirom na situaciju bile su ostvarene s dobavljačima. Bilo je potrebno saznati gdje i kako doći do kvalitetnih materijala, gdje se mogu izraditi posebni alati koje svaki novi model zahtijeva. Uglavnom sam se susretao s dobrim ljudima koji su bili voljni pomoći i dati dobar savjet i uslugu. Ako smijem,

Primijetio sam zajedničku erotičnost oblina lijepe ženske cipele i jedne violine ili gitare.

I eto me tu, s novim izazovom za moju kreativnost, s vjerom da ništa nije slučajno i da pod suncem i ženskim stopalima ima mjesta za moju Waldi obuću.

Jurica Kondres, Natura Design Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

K

ako jedan razgovor uz kavu može promijeniti život zna Jurica Kondres, koji je prije godinu dana u najam uzeo strojeve bivšeg proizvođača drvene obuće, osnovao tvrtku i udahnuo novi život drvenoj obući ili, kako se to narodski kaže, klompama.

“Volim drvo kao prirodan materijal i nije mi strana njegova obrada. Međutim, ovo je jedna sasvim nova priča. Tu su bili mjeseci eksperimentiranja i proučavanja i trajat će do kraja života jer kao i u glazbi, nikad ne možeš do kraja naučiti svirati, niti možeš biti najbolji. Ali možeš razviti svoj stil i biti prepoznatljiv i kvalitetan. U tom smjeru se želim razvijati. Stečeno znanje i iskustvo mogu prenositi budućim zaposlenicima i to je najveća vrijednost proteklog razdoblja za budući rast tvrtke”, kaže direktor Natura Designa Jurica Kondres, zaljubivši se istog časa u svoj novi zanat koji u iznenađujućem omjeru ima dodirnih točaka s njegovom prvom ljubavi - izradom glazbenih instrumenata. “Primijetio sam zajedničku erotičnost oblina lijepe ženske cipele i jedne violine ili gitare. I eto me tu, s novim izazovom za moju kreativnost, s vjerom da ništa nije slučajno i da pod suncem i ženskim stopalima ima mjesta za moju Waldi obuću”, kaže Kondres te pojašanjava da se za taj naziv odlučio jer

36 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Sljedeći koraci su otvaranje prema domaćem tržištu kroz internet marketing i ostvarene kontakte s kupcima istaknuo bih tvrtku Memorabilia, u kojoj uvode i održavaju web shopove i bave se strategijom marketinga, njihov pristup daleko nadilazi puko odrađivanje posla”, kaže Kondres te napominje kako su ostvareni kontakti i s nekim manjim veleprodajnim kupcima i postoji interes uglavnom za sljedeću sezonu jer su za ovu već popunjeni. “Sljedeći koraci su otvaranje prema domaćem tržištu, kroz internet marketing i ostvarene kontakte s kupcima, a u budućnosti i tržište Europske unije jer se u bogatijim europskim zemljama više cijene ručni rad i prirodni materijali”, ističe Kondres te napominje kako bi se otvaranjem tržišta i povećanjem proizvodnje ukazala potreba i za zapošljavanjem radnika. (I.G.)

novi impuls

Mirno more nikad nije stvorilo dobrog kapetana

Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Bez obzira imate li 20, 30, 40 ili 50 godina - svako doba je dobro za ulazak u poduzetništvo. Samo je neko manje, a neko više stresno

S

vi danas pričaju o ženama poduzetnicama. Toj temi se daje sve više prostora u medijima.

Poduzetnice su sve popularnija tema raznih skupova, foruma, edukacija i sličnih događanja. Međutim, ključno je pitanje: kada se kao žena trebate upustiti u poduzetništvo?

U dvadesetima si dovoljno hrabra i neiskusna da se odlučiš na takvo što. Prvi porazi te kasnije ojačaju, a što je najvažnije, tad vjerojatno još živiš s roditeljima pa se ne moraš brinuti o plaćanju računa, kredita… Možeš se posvetiti svojoj tvrtki, ne moraš se zamarati egzistencijom.

U drugoj krajnosti, u pedesetima iza sebe imaš veliki broj i poraza i pobjeda, iskustva na pretek, postala si pravi ekspert u svojoj struci ili bar u jednoj niši…

I što je najvažnije, djeca su ti odrasla, već su postali ljudi, samostalno žive, više za njih ne moraš raditi. Škole stranih jezika, gimnastike, plivanje, ljetni kampovi, fakulteti, sve je tada iza tebe. Ni egzistencija nije više upitna, sada se možeš u potpunosti posvetiti svojoj tvrtki. Tvrtka može biti tvoje novo dijete.

U tridesetima i ranim četrdesetima žene su većinom majke i domaćice, a tek onda mogu biti poduzetnice. Možda ne zvuči baš moderno, ali to je činjenica. U to vrijeme moraš brinuti o djeci, vrtiću, školi, domaćim radovima, izletima, cjepivima, natjecanjima, školskim priredbama, dječjim rođendanima, zajedničkim obiteljskim ljetovanjima, odjeći i obući svake sezone, zdravoj prehrani, moraš ići na tržnicu, u šoping centre, peglati, kuhati dan ranije, smišljati ručkove, večere, doručke, čistiti kuću i bar jednom tjedno napraviti generalno čišćenje, a gdje su još društvene obveze! I uz to biti poduzetnica. Teško je biti i zaposlenica, ali kao poduzetnica osim kuće, obitelji i djece, trebaš držati i sve konce svoje tvrtke. Osim što posao moraš odraditi, prije

toga ga moraš postaviti. I to nije sve, još ga treba i naplatiti. Svaki mjesec moraš imati novca za plaće zaposlenika, doprinose i sve druge obveze. Nikog ne zani-

ma koliko ti je tko ostao dužan, kome je blokirana tvrtka…

Nema više rada od osam do četiri, pet ili šest... Radno vrijeme je od nula do 24 sata, svake minute koju uspiješ odvojiti u danu između tisuću privatnih obveza.

Smetalo vam je što ste imali lošeg šefa koji je možda nekad tražio nemoguće, no na kraju bi ipak shvatio da je to neizvedivo. Kad postaneš poduzetnica, više nema nemogućeg, ti si ta koja nemoguće situacije treba pretvoriti u ostvarene.

I što je najgore u tim godinama, ne možeš se posvetiti svojoj tvrtki u potpunosti jer nije samo ona važna. Najvažnija su djeca, obitelj, zdrav život u raznim varijantama, a tek onda dolazi tvrtka. Žene u tridesetima moraju platiti račune, kredite, sve one izvanškolske aktivnosti... I što ako tvrtka ne ide dobro? Što ako u nekom trenutku nema planiranih aktivnosti, a time ni prihoda? Od nečeg treba živjeti… Lakše je ako su iza vas suprug i roditelji. No, što ako nemate takvu podršku i ako je sve na vama? Ne

očajavajte! Takve žene koje se bore nikad neće propasti. One će se boriti kao lavice, do kraja i upravo je ta kategorija žena poduzetnica najuspješnija.

Ukoliko upoznate takvu ženu, nemojte osjetiti ljubomoru, osjetite duboko poštovanje i motivaciju.

Bez obzira imate li 20, 30, 40 ili 50, svako doba je dobro za ulazak u poduzetništvo. Samo je neko doba manje, a neko više stresno. Kaže se da mirno more nije nikada napravilo dobrog kapetana.

Prije nekoliko mjeseci javila mi se žena od 65 godina koju zanima ulazak u poduzetništvo. Toliko želje, volje, energije, motivacije davno nisam vidjela ni kod mnogo mlađih žena. Uvjerena sam da će upravo ta gospođa napraviti zavidnu karijeru i to u postposlovnom životnom razdoblju. Ako uz sebe uspije vezati mladost, uspjeh će biti višestruko uvećan. To je davno provjerena formula.

Kad postaneš poduzetnica, više nema nemogućeg Bez obzira na to što ste, tko ste, jeste li djevojka, žena, majka, baka, koliko godina imate, ako imate viziju u koju vjerujete, vrijeme je za poduzetništvo. Nemojte nikoga slušati, vama osobno se treba dogoditi taj “klik”, osjetit ćete ga kao što ste osjetili leptiriće u trbuhu kad ste se prvi put zaljubili. Poduzetništvo vam može, pogotovo na početku, ponuditi puno neprospavanih noći, nedovoljno pune račune, nedostatak vremena, isključivanje iz društvenog života, grižnju savjesti što ne provodite dovoljno vremena s obitelji i prijateljima, sumnju u vlastite mogućnosti…, ali na kraju ćete vidjeti da se isplatilo i da je vrijedilo truda.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM HGK: Sjednica Vijeća Udruženja putničkih agencija (UPA)

jačat ćemo poziciju H europskoj turističko Predsjednik UPA-e Boris Žgomba ponovno je imenovan na funkciju potpredsjednika Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA). Tako će i dalje sudjelovati u kreiranju glavnih europskih turističkih smjernica kao i jačanju poslovanja putničkih agencija u Europi piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P Jedan od prioriteta bit će zalaganje za razvoj i promociju poslovanja hrvatskih turističkih agencija te ukupnog turističkog gospodarstva.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u

rimjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija gorući je problem tih agencija problem, čije rješavanje može znatno utjecati na povećanje njihove profitabilnosti, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Vijeća Udruženja putničkih agencija (UPA) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Naime, prema tumačenju Porezne uprave, taj se postupak primjenjuje u slučaju kada putničke agencije posluju s kupcima u svoje ime, a koriste isporuku dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja. Pritom porezni obveznik ne može birati između posebnog postupka i redovnog postupka oporezivanja. Kako kažu u Poreznoj upravi, posebni postupak primjenjuje se neovisno o tome koristi li putnička agencija isporuke dobara i usluga poreznih obveznika iz EU-a, trećih zemalja ili tuzemnih poreznih obveznika. Tako, primjerice, ako putnička agencija obavlja usluge u svoje ime a za tuđi račun, pri čemu koristi usluge drugih poreznih obveznika, ona u biti kupuje usluge od drugih poreznih obveznika poput smještaja u hotelu, usluge prijevoza te ulaznice za muzeje ili koncerte. Putnička agencija će navedene usluge objediniti u jednu uslugu pri čemu će obaviti i usluge kao što su primjerice rezervacije, priprema vaučera i druge dokumentacije, ugovaranje prijevoza putnika do određenog turističkog odredišta, organiziranje usluge vodiča ili turističkog pratitelja kao i dodatnih usluga.

Profitabilnost u padu

Na sjednici Vijeća UPA-e je naglašeno kako je zbog toga, ali i ostalih problema s kojima se suočavaju turističke agencije, njihova profitabilnost u padu posljednjih nekoliko godina.

Kako je istaknuo Tomislav Fain, član Vijeća UPA-e, osim zakonske legislative, profitabilnost agencija prvenstveno otežavaju nelojalna tržišna utakmica nekih agencija te nekvalificirana radna snaga. Tom 38 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

je prigodom rečeno kako već sada treba početi rješavati problem nedovoljno obrazovane radne snage kako bi se rezultati vidjeli tek 2020. godine. Ukoliko se nešto ne promijeni, članovi Vijeća UPA-e pri HGK-u upozoravaju kako će većina putničkih agencija biti prisiljena potra-

Gorući problem putničkim agencijama predstavlja posebni postupak oporezivanja žiti druge načine poslovanja poput preseljenja poslovanja u neke druge zemlje regije. Time će Hrvatska izgubiti fiskalni doprinos od njihovog poslovanja, a posljedično i još veći rast nezaposlenosti.

Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, članovi Vijeća UPA-e su ustvrdili kako su zabilježeni turistički rezultati u pet mjeseci ove godine na istoj razini ili u nekim hrvatskim dijelovima nešto lošiji nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, oni ove godine s umjerenim optimizmom očekuju turističke rezultate na razini 2015.

Na sjednici Vijeća UPA-e Boris Žgomba, predsjednik UPA-e, pohvalio se ponovnim imenovanjem na funkciju potpredsjednika Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) što je potvrda njegovog kvalitetnog rada za vrijeme prošlog mandata. Napomenuo je kako je iznimno važno da UPA ima svog predstavnika na tako visokoj funkciji u krovnoj organizaciji europskih putničkih agencija. Žgomba je

Terme Tuhelj i Terme Olimia

Hrvatske na oj karti Nove atrakcije: festival umjetnosti i wellnessa U pet mjeseci ove godine u Termama Tuhelj ostvarena su 39.352 noćenja što je 20,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ujedno je u tom razdoblju zabilježeno 2,4 milijuna eura prihoda, 17,6 posto više nego prošle godine, rečeno je na prošlotjednoj zajedničkoj konferenciji za novinare poslovodstva Termi Tuhelj i Termi Olimia. U Termama Tuhelj nastavlja se projekt Art&Spa, a tu će se ovoga ljeta održati i Art&Wine fest - festival glazbe i vina koji će se odvijati svake subote u SpaAreni.

dodao kako će kao potpredsjednik ECTAA-e i dalje sudjelovati u kreiranju glavnih europskih turističkih smjernica kao i jačanju značenja i pozicije poslovanja putničkih agencija u Europi.

Prvi zip line iznad mora u Europi

Iskustvo koje se ne zaboravlja

domaća imena u odboru ectaa-e

“Jedan od prioriteta bit će zalaganje za razvoj i promociju poslovanja hrvatskih turističkih agencija te ukupnog turističkog gospodarstva, kao i jačanje pozicije Hrvatske na europskoj turističkoj karti”, rekao je Žgomba.

Važno je napomenuti kako je u odbor ECTAA-e imenovana i Sanela Vrkljan, pomoćnica direktorice Sektora za turizam HGK, koja je ujedno imenovana i za poslovnu tajnicu UPA-e. Uz nju, u odboru ECTAA-e je i Domagoj Hunski, voditelj ključnih kupaca iz turističke agencije Uniline, zatim Ivan Pukšar, direktor turističke agencije Kompas Zagreb, Željko Trezner, savjetnik Upravnog odbora Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) te Ivana Maltar, voditeljica ureda UHPA-e.

Sva ljetna događanja bit će dio 1. urbanog festivala umjetnosti i wellnessa gdje će gosti svakoga tjedna uživati u jednoj vrsti umjetnosti. Važno je napomenuti kako gosti Termi Tuhelj mogu posjetiti i Terme Olimia koje se nalaze u Podčetrteku, a upravo te terme ove godine obilježavaju 50 godina termalnog turizma. Rečeno je i kako je u obnovu Wellness hotela Sotelia kategorije četiri zvjezdice iz sastava Terma Olimia te u dvije punionice za električna vozila uloženo 1,5 milijuna eura. (S.P.)

Svi turisti željni adrenalinske zabave od sada mogu uživati u novoj turističkoj ponudi na crikveničkoj rivijeri - zip lineu. Naime, Adrenalin park Crikvenica uveo je novi ekstremni sadržaj za turiste - Zip line Kačjak tj. spuštanje niz čelično uže u more. Spuštajući se, turisti mogu gledati

poluotok Kačjak iz potpuno nove perspektive. Taj novi oblik turističke ponude poseban je po tome što je to prvi zip line iznad mora u Europi. Početna točka spuštanja nalazi se na 35 metara nadmorske visine, a dužina samog spusta iznosi 500 metara.

Zip line ima dvije trase jedna završava na kopnu, a druga na moru, dok se cijeli spust odvija iznad mora. U Adrenalin parku Crikvenica kažu kako je to iskustvo od onih koja se ne zaboravljaju. (S.P.)

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA IDC Adriatics

Rast IT potrošnje u Hrvatskoj

U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,5 posto na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr izvozne ofenzive nekolicine domaćih ponuđača softvera i IT usluga. Na domaćem informatičkom tržištu u prošloj godini svjedočili smo nekim značajnijim spajanjima i novonastalim tvrtkama. Tako je došlo do udruživanja poduzeća IT Sistemi iz Splita te eVisiona iz Zagreba, zatim nastala je kompanija Setcor pripajanjem tvrtki Aduro, Hema i itSoft, dok je SPAN, jedna od vodećih lokalnih tvrtki, u 2015. godini kupio Infocumulus, a 2016. Recro-net”, ističe Ana Papež. Dobar dio ukupnih tehnoloških tržišnih segmenata u 2015. godini iskazao je rast vri-

7,13 mlrd kn IT tržište u Hrvatskoj u 2015.

9,75mlrd kn moglo bi to tržište iznositi u 2020.

31%

udio IT usluga

I

nformatičko tržište Hrvatske u 2015. iskazalo je rast od 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu te pritom doseglo vrijednost od 7,13 milijardi kuna, sukladno rezultatima godišnjeg istraživanja IDC Adriaticsa. Ova analitička tvrtka očekuje nastavak blagog oporavka IT tržišta u 2016. U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,5 posto na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera, da bi se dosegla vrijednost od 9,75 milijardi kuna u 2020. godini.

“Značajan rast potrošnje na domaćem IT tržištu u prošloj godini može se ponajviše pripisati povećanoj prodaji pametnih telefona te skoku vrijednosti serverskog tržišta ponajprije zahvaljujući pojavi superračunala Bura u Rijeci, a u nešto manjoj mjeri rastu isporuka IT usluga te softverskih aplikacija. Porast vrijednosti usluga pruženih u oblaku, širenje kapaciteta u segmentu podatkovnih centara, digitalizacija poslovanja, sve veća upotreba mobilnih aplikacija i big data analitike te u budućnosti i šira primjena naprednih tehnologija poput interneta stvari - predstavljat će ishodišne točke daljnjeg sazrijevanja hrvatskog IT tržišta”, napominje Ana Papež, regionalna direktorica IDC-a za Jugoistočnu Europu (SEE).

Značajnija spajanja

“Strukturni fondovi Europske unije potaknuli su daljnje jačanje start-up scene i nastavak 40 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

U ukupnoj vrijednosti domaćeg tržišta IT usluge bile su najveća zasebna kategorija s udjelom od 31 posto jednosti. Kategorije IT usluga i pakiranog softvera zabilježile su porast u odnosu na 2014. godinu. U segmentu hardvera najsnažniji skok zabilježile su isporuke pametnih telefona, poslužitelja te ispisnih uređaja, dok je pala vrijednost isporučenih tableta zbog visokog stupnja zasićenosti tržišta, osobnih računala, uređaja za pohranu podataka te mrežne opreme.

IT usluge bile su najveća zasebna kategorija s udjelom od 31 posto, osobna računala zauzela su udio od 18 posto, a pametni telefoni 17 posto u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini. Na domaćem tržištu IT usluga Combis je zadržao vodeću poziciju, kao i Microsoft na tržištu pakiranog softvera, dok su Lenovo i HP bili prvaci na tržištima računala i ispisnih uređaja u 2015. godini.

Priznanje za izvrsnost

Span je Microsoft Partner godine Microsoft svake godine dodjeljuje partnerska priznanja u raznim kategorijama na globalnoj i državnoj razini, a 2016. je u odabiru sudjelovalo 2500 tvrtki iz 119 zemalja širom svijeta

S

pan, hrvatska tvrtka koja pruža usluge projektiranja i izgradnje informacijskih sustava te tehničke podrške za korisnike, imenovana je Microsoft Partnerom godine za Hrvatsku u 2016. Osvajanje ovog priznanja, koje se dodjeljuje za izvrsnost u inovaciji i implementaciji rješenja baziranih na Microsoft tehnologijama, pozicionira Span kao jednog od najznačajnijih Microsoftovih partnera u regiji. Microsoft svake godine dodjeljuje partnerska priznanja u raznim kategorijama na globalnoj i državnoj razini, a 2016. je u odabiru sudjelovalo čak 2500 tvrtki iz 119 zemalja širom svijeta.

“Zahvalni smo Microsoftu što je prepoznao naš trud koji stalno ulažemo u razvoj svog znanja i kompetencija. Moram priznati da nas veseli ovo priznanje

i naša obostrana suradnja”, istaknuo je Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatske i Bosne i Hercegovine, naveo je kako ova nagrada dodatno potvrđuje uspješnost višegodišnje suradnje tvrtke Span i Microsoftovog tima u Hrvatskoj, inovativnost koju Span pruža postojećim korisnicima te poslovni utjecaj koji stvara prilikom stjecanja novih korisnika. “Biti Microsoft Partner godine u Hrvatskoj, u konkurenciji 1100 Microsoft hrvatskih partnera, predstavlja veliko priznanje.

Kako se IT trendovi ubrzano mijenjaju, tako cloud, mobilnost i big data postaju ključ povećanja produktivnosti i učinkovitosti ne samo za komercijalni nego i javni sektor. Ovogodišnje priznanje Spanu samo je dodatna potvrda dugogodiš-

Nikola Dujmović i Ivan Vidaković

njem sustavnom i uspješnom ulaganju u razvoj vlastitih kompetencija i znanja, s posebnim fokusom na cloud i mobilnost, te primjeni tih znanja kod krajnjih korisnika, ne samo u Hrvatskoj nego i globalno”, rekao je Vidaković. (B.O.)

Hrvatska workout/fitness mobilna aplikacija

Madbarz postao dio Techstarsa

H

rvatska workout/ fitness mobilna aplikacija Madbarz postala je dio nove generacije elitnog svjetskog tehnološkog akceleratora Techstars London koji pomaže start-upima ubrzati rast, razvoj i širenje poslovanja. Od više od 1000 prijava u program je primljeno svega jedan posto, točnije 11 kompanija od kojih je jedna Madbarz. Sa stopom prihvaćanja od jedan posto, statistički gledano, teže je upasti u Techstarsov akceleracijski program nego, primjerice, na

Harvard koji ima stopu prihvaćanja od šest posto.

Madbarz je alat koji svakoj osobi, neovisno o tjelesnoj formi, pomaže u dolasku do željenih rezultata, pa čak i do potpune transformacije. Sve to čini kroz sustav koji se sastoji od niza unaprijed kreiranih treninga, mogućnosti stvaranja vlastitih treninga prema osobnim potrebama te praćenja napretka kroz detaljne statistike.

Trenutačno se ubraja u svjetske top fitness aplikacije te broji skoro milijun korisnika i svakoga dana na nju se registrira 2000 novih korisnika.

Madbarz je alumni tim Zagrebačkog inkubatora poduzetništna (ZIP), a njegovi osnivači Luka Macner i Nikola Mratinić u Techstarsovom programu će raditi do 20. rujna. Pritom će imati priliku razvijati i unapređivati Madbarz pod vodstvom široke mreže mentora iz kompanija kao što su Google, Facebook, Microsoft, Amazon, eBay, Samsung, Oracle...

Ono što Techstars čini posebnim jest visoki postotak uspješnosti kompanija koje prođu kroz taj akceleracijski program. Naime, u prosjeku 75 posto kompanija koje prođu kroz Techstarsov program digne milijunske investicije, dok 90 posto njih uspješno posluje ili ih pak preuzmu veliki tržišni igrači. (B.O.)

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarst

Potpore za šumarstvo

Zahtjevi od 15. srpnja U Narodnim novinama je objavljen Natječaj za provedbu Podmjere 8.6. Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda-provedba tipa operacije 8.6.1.

Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima. Također u Narodnim novinama 55/16 objavljen je i Natječaj za provedbu Podmjere 8.6. Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda-provedba tipa operacije 8.6.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva. Prihvatljivi korisnici potpore u okviru tipa operacije 8.6.1. su: šumoposjednici, udruge šumoposjednika/šumovlasnika te obrti, mikro, mala i srednja poduzeća. Korisnici u okviru tipa operacije 8.6.2. su: obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva. Liste prihvatljivih troškova sastavni su dijelovi ovih natječaja i nalaze se u Prilogu I. Sredstva javne potpore iznose ukupno 30 milijuna kuna, a intenzitet javne potpore po projektu iznosi do polovine ukupnih prihvatljivih troškova. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u Agronetu od 15. srpnja do 15. studenoga 2016. godine.

Nove isplate Malo manje od milijun kuna isplaćeno je OPG-u iz Var uzgojem lješnjaka i oraha. Sredstva su isplaćena i dva

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku OPG-a Setnik Marinka iz Varaždinske županije isplaćeno je 956.000 kuna za ulaganje u izgradnju sušare, navodnjavanje te kupnju mehanizacije i opreme. IPARD sredstvima izgrađen je objekt za skladištenje oraha i lješnjaka te uveden sustav navodnjavanja kap po kap za nasad lješnjaka. Također nabavljeni su i stroj za krckanje lješnjaka i odvajanje jezgre od ljuske lješnjaka, samohodni kombajn za lješnjake i orahe, sušara za lješnjak, traktor, prikolica (kontejner) za transport lješnjaka, stroj za odvajanje nečistoća nakon berbe lješnjaka, pokretni transporter-elevator, prebirna traka za lješnjake, kalibrator, vučeni atomizer, malčer te dizel agregati. Realizacijom projekta nadopunjuje se i modernizira postojeće poslovanje, te se povećala kvaliteta i konkurentnost proizvoda

uz poštovanje standarda zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i sigurnosti na radu.

Isplate i LAG-ovima

Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja u sklopu inicijative Leader (CLLD - lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). LAG-u Prigorje isplaćene su 183.000 kuna, dok su LAG-u Adrion isplaćene 134.000 kuna. Do sada je Agencija za plaćanja

znakovi hrvatske kvalitete - Dnevna bolnica za nepsihotične poremećaje - Dnevna bolnica za ovisnost - Dnevna bolnica za poremećaje prehrane - PIPS – Program integrativne psihijatrije - Dnevna bolnica za liječenje psihotičnih i graničnih poremećaja - PAM – Dnevna bolnica za oboljele od demencije - Program za pamćenje - STUP – Preventivni i terapijski program liječenja poremećaja uzrokovanih stresom i traumom

hrvatska kvaliteta

Usluga dnevne bolnice sa pripadajućim programima Psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”

42 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Psihijatrijska bolnica ”Sveti Ivan” zdravstvena je ustanova za stacionarno akutno i produženo te ambulantno i liječenje u dnevnoj bolnici kao i psihosocijalnu rehabilitaciju oboljelih od psihotičnih poremećaja, poremećaja raspoloženja, neurotskih te vezanih za stres i somatoformnih poremećaja, poremećaja ličnosti i ponašanja.

vu i ruralnom razvoju

e aždinske županije koji se bavi ma LAG-ovima

Lokalnim akcijskim grupama (LAGovima) iz Mjere 19 isplatila više od 4,67 milijuna kuna. Unutar Podmjere 19.1. Pripremna potpora lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira je izradu Lokalnih razvojnih strategija i tekuće troškove - najam ureda, režijski izdaci ureda, potrošni uredski materijal, uredska i računalna oprema, usluge knjigovodstvenog/financijskog/pravnog stručnjaka, troškovi organiziranja i provođenja zaštite na radu i drugo.

U tijeku isplata IAKS mjera

Do kraja mjeseca završit će isplata potpora za proizvodnu 2015. godinu

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju krenula je s isplatama poljoprivrednicima potpore u okviru Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava mjera ruralnog razvoja čime će do kraja mjeseca završiti isplata potpora za proizvodnu 2015. godinu. Te tri mjere su: Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 Ekološki uzgoj i Mjera 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima. Mjera 10 je potpora koja se dodjeljuje poljoprivrednicima koji pridonose ublažavanju nepovoljnog učinka poljoprivrede na okoliš te potiču bioraznolikost i očuvanje genetskih resursa značajnih za poljoprivredu i uključuju obradu tla i sjetvu na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture, zatravnjivanje trajnih nasada, očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, pilot-mjere za zaštitu kosca i leptira, uspostavu poljskih traka, održavanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika, očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

Mjera 11 je potpora za ekološki uzgoj, a može se ostvariti kroz

dvije podmjere plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode i plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Mjera 13 je potpora za održavanje poljoprivredne proizvodnje na područjima gdje su nepovoljni uvjeti za poljoprivredne aktivnosti, a ovom je potporom obuhvaćeno 41 posto od ukupnih poljoprivrednih površina. Potporu poljoprivrednici mogu ostvariti u gorsko-planinskim područjima, u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima i u područjima s posebnim ograničenjima.

Sve ove potpore poljoprivrednici ostvaruju uz osnovnu potporu koja im je već isplaćena po hektaru poljoprivrednog zemljišta, naravno uz preduvjet da su tu potporu zatražili na jedinstvenom zahtjevu za izravna plaćanja.

- Plidenta Herbal - Plidenta Healtcare 15Sekundi - Plidenta Healtcare Parodont - Plidenta Healtcare Sensitiv - Plidenta Healtcare Freshmed - Plidenta TotalMed

Zubne paste Plidenta Neva d.o.o.

Neva d.o.o. je najstariji i vodeći hrvatski proizvođač kozmetičkih i higijenskih proizvoda, članica Atlantic Grupe, jedne od najpropulzivnijih tvrtki u Hrvatskoj i široj regiji. Neva u svojem portfoliju od 1947. godine proizvodi vrhunske vodeće robne marke na hrvatskom tržištu, kao što su zubne paste Plidenta, balzami za usnice Rosal Lip Balm, kozmetika Rosal i Melem. Svi su Nevini proizvodi razvijeni isključivo u vlastitim laboratorijima u Zagrebu i rezultat su znanja, iskustva i inovativnosti hrvatskih stručnjaka.

izvorno hrvatsko

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Komentar Hrvatske gospodarske komore

Hrvatska među tri najnerazvijenije zemlje EU-a Ako hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od 1,5 posto i ako Rumunjska ove godine ostvari očekivani rast od oko četiri posto već u 2016., Hrvatska može postati druga najnerazvijenija članica EU-a, smatra Zvonimir Savić

P

odaci o BDP-u po glavi stanovnika korigirani paritetom kupovne moći valuta, koji su objavljeni pretprošlog tjedna, potvrdili su očekivani pad Hrvatske u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU-a. Naime, iako je ostvaren rast BDP-a od 1,6 posto u prošloj godini, taj je rast bio manji nego na razini cijelog EU-a gdje je iznosio dva posto. Tako je razlika u stopi rasta, s obzirom na to da se pariteti kupovne moći valuta ni broj stanovnika kratkoročno bitnije ne mijenjaju, i dalje utjecala na pogoršanje pozicije u odno-

Iako je lani u Hrvatskoj BDP-a porastao 1,6 posto, taj je rast bio manji nego na razini cijelog EU-a su na prosjek EU-a. Točnije, Hrvatska je pala sa 59 posto prosjeka u 2014. na 58 posto lani. Kada se promatra dugoročnije, Hrvatska je pod snažnim utjecajem krize i šestogodišnjega realnog pada BDP-a sa 63 posto u pretkriznoj 2008. pala na tih 58 posto. Takav pad ipak nije bio prenaglašen u usporedbi s pojedinim članicama EU-a s obzirom na to da je položaj Cipra istodobno pogoršan za čak 24 postotna boda, Grčke za 23 postotna boda, a Finske za 12 postotnih bodova. No, unatoč znatno manjem padu od pojedinih starih članica, Hrvatska prema tom pokazatelju zauzima tek 26. mjesto među svim čla-

nicama, a manje razvijene u odnosu na prosjek su samo Rumunjska i Bugarska.

Uz nastavak relativno niskog rasta u narednim godinama može se očekivati da će i Rumunjska u naredne tri godine prestići Hrvatsku, odnosno da će samo Bugarska biti manje razvijena članica EU-a.

Zaostajanje za tranzicijskim zemljama

Trendovi u zadnjih desetak godina također otkrivaju znatno zaostajanje Hrvatske za drugim bivšim tranzicijskim zemljama. Naime, zbog niže baze i dijelom dobrih razvojnih politika one su prednjačile rastom među članicama EU-a. U razdoblju od 2005. do 2015. prosječna stopa rasta BDP-a starih članica iznosila je 1,1 posto, dok je prosječni rast bivših tranzicijskih zemalja, uključujući Hrvatsku, bio 2,5 posto. Dinamičniji rast doveo je do rasta udjela većine tih zemalja u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU-a.

Najviše su napredovale Rumunjska, Litva i Poljska, za čak 23, 21 i 19 postotnih bodova, a Hrvatska je u 2015. bila u potpuno istom odnosu na prosječnu razinu razvi-

44 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

jenosti EU-a kao i prije 10 godina. Jedina bivša tranzicijska zemlje lošija od Hrvatske bila je Slovenija koja je nazadovala za tri postotna boda, ali je ta zemlja imala najbolju početnu poziciju te još 2005. bila na 86 posto prosjeka EU-a. Zbog takvog razvoja događaja Hrvatska je sa šestog mjesta prema promatranom pokazatelju među 11 bivših tranzicijskih zemalja u 2005. lani pala na deveto.

“S obzirom na dugogodišnji trend pada gospodarske aktivnosti, ne iznenađuju podaci Eurostata prema kojima je razina razvijenosti Hrvatske, mjerene BDP-om po glavi stanovnika, niža u 2015. godini, i to za pet postotnih bodova, u odnosu na 2008. Hrvatska se tako, s razinom od 58 posto prosjeka EU-a nalazi među tri najnerazvijenije zemlje EU-a. Ako hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od 1,5 posto, te ako bi Rumunjska ove godine ostvarila očekivani rast od oko četiri posto već ove godine, Hrvatska može postati druga najnerazvijenija članica EU-a”, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

predstavljamo Tiko Pro, Zagreb

S klijentima od početka Klijentima napominjemo da se na natječaje ne prijavljuju samo zbog dobivanja sredstava, nego zbog rješavanja realnog problema u poduzeću, kaže Tea Markotić

T

iko Pro afirmirana je konzultantska tvrtka koja nudi cjelovitu potporu klijentima kod stjecanja bespovratnih i povratnih sredstava s ciljem razvoja poduzeća. Od osnivanja pa do danas specijalizirali su se za prijavu na hrvatske razvojne, infrastrukturne, turističke i poljoprivredne natječaje te europske instrumente za poticanje inovativnih tehnoloških poduzeća.

Glavna branša njihovih klijenata obično je proizvodno-prerađivačka industrija. Zapošljavaju 11 ljudi, a organizacijski su strukturirani u tri jedinice: europski dio (specijaliziran za program Obzor 2020., SME instrument, FTE, Life natječaje), hrvatski dio (rad s hrvatskim nacionalnim natječajima iz Operativnog programa

Glavna branša njihovih klijenata obično je proizvodnoprerađivačka industrija Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., E-impulsa, Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., poticajima iz Zakona o poticanju ulaganja...) te slovenski dio (najstarija jedinica u Tiko Pro-u koja se bavi isključivo slovenskim poljoprivrednim i poduzetničkim projektima).

Nerealana očekivanja klijenata

Tea Markotić, voditeljica projekata u Tiko Prou, smatra da tajna njihova uspjeha leži u tome što su uz klijente od samog početka što im omogućuje da dobro upoznaju projekte i upare ih s prikladnim natječajima. “Klijentima napominjemo da se na natječaje ne prijavljuju samo zbog dobivanja sredstava, nego zbog rješavanja realnog problema u poduzeću”, objašnjava Tea Markotić i dodaje kako se ponose svojom listom referenci i pronalaženjem poticaja za uspješna velika poduzeća koja nisu prikladna za prijavu na klasične natječaje iz europskih fondova.

Probleme u poslovanju im zadaje nestabilna hrvatska politika i spori birokratski procesi.

“Nadamo se da će se u tom segmentu situacija brzo poboljšati jer poduzetnički sektor ne može rasti bez potpore zakonodavca”, ističe Tea Markotić. Također ih muče i nerealna očekivanja klijenata koji očekuju jamstvo za dobivanje sredstava što je nemoguće jer mnogo toga ovisi o kvalitativnoj ocjeni evaluatora, o tome koliko im se projekt svidi te o tome kako ocijene dodanu vrijednost projekta za zajednicu i održivost projekta s obzirom na proteklo poslovanje poduzeća.

“Uz to, mnogo puta nas kontaktiraju poduzeća u teškoćama, stečaju..., a koja bi željela koristiti bespovratna sredstva za prestrukturiranje poduzeća ili financiranje operativnih troškova redovnog poslovanja. Nažalost, poduzeća koja iskazuju slabije financijske rezultate nisu prikladni prijavitelj. Bespovratna sredstva moraju biti korištena namjenski i sukladno razvojnim ciljevima poduzeća”, naglašava Tea Markotić i poručuje da trenutačno zbog povećanja opsega poslovanja traže nove snage na području vođenja projekata i marketinških aktivnosti na hrvatskom tržištu.

“Naša vizija sažeta je u našem sloganu Projektima do izvrsnosti. Želimo postati jedna od vodećih konzultantskih tvrtki u državama bivše Jugoslavije te u državama njemačkog govornog područja gdje već polako prikupljamo prve uspješne reference”, zaključuje Tea Markotić. (M.S.)

Želimo postati jedna od vodećih konzultantskih tvrtki u državama bivše Jugoslavije te u državama njemačkog govornog područja.

Tea Markotić, Tiko Pro

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Grade se termoelektrane, a gdje je ugljen?

Uz godišnju potrošnju ugljena u TE Stanari od 2,3 milijuna tona, samo za nova tri bloka termoelektrana u Tuzli, Banovićima i Kaknju godišnje je potrebno proizvesti još oko 7,5 milijuna tona ugljena. No, ugljenokopi u postojećem stanju ne mogu proizvesti potrebne količine piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

O

320 mil KM investirat će Vlada FBiH u modernizaciju 5 rudnika

722,3 mil € investirat će Kinezi u Blok 7 TE Tuzla

500 mil €

trebala bi biti teška investicija u Blok 8 TE Kakanj

snovni problem Bosne i Hercegovine kad je riječ o investicijama u energetski sektor jest nepostojanje energetske strategije, istaknuto je na panelu Strateški pristup investiranju u energetskom sektoru BiH, održanom u Tuzli u okviru Sajma energetike Energa. Taj nedostatak je posebice vidljiv kad se investicije u energetici usporede sa zbivanjima u regiji. Istina, pomaci su vidljivi, zaključili su energetski stručnjaci, ali ovaj problem i dalje izaziva probleme inozemnih investitora i domaćih tvrtki u realizaciji njihovih planova. Posebno upozorenje s ovog skupa upućeno je državi jer izgradnja velikih tvornica struje i njihove potrebe za ugljenom ne prati i adekvatna modernizacija ugljenokopa koji u postojećem stanju ne mogu proizvesti potrebne količine ugljena za nove termoelektrane. To najbolje ilustrira TE i Rudnik Stanari kod Doboja u srpskom entitetu. TE Stanari snage 300 megavata s planiranom godišnjom proizvodnjom struje od dva milijuna megavata, koja je puštena u probni rad početkom proljeća, godišnje će trošiti 2,3 milijuna tona ugljena.

Velika kineska ulaganja

Na nedavnom 7. Sarajevo business forumu kineska tvrtka Gezhouba Group Company Limited i Elektroprivreda BiH potpisale su ugovor o realizaciji do sada najveće investicije u zemlji,

izgradnju Bloka 7 TE Tuzla snage 450 megavata, s time da će cijelu investiciju kreditirati Razvojna banka Kine sa 722,3 milijuna eura.

Uskoro se očekuje sklapanje još jednog velikog posla, izgradnje Bloka 8 TE Kakanj, investicije teške oko 500 milijuna eura. Predstavnički dom Skupštine Federacije BiH dao je načelnu suglasnost na predloženi sporazum s kineskom tvrtkom Dongfang Electric Corporation Limited. U Banovićima također očekuju da će do kraja godine prikupiti potrebnu papirologiju za izgradnju Bloka 1 TE Banovići snage 350 megavata. Vrijednost investicije se procjenjuje na oko 495 milijuna eura. U usporedbi s godišnjom potrošnjom ugljena u TE Stanari od 2,3 milijuna tona, samo za nova tri bloka termoelektrana u Tuzli, Banovićima i Kaknju godišnje je potrebno proizvesti još oko 7,5 milijuna tona ugljena.

Vlada Federacije BiH je, nakon brojnih upozorenja, shvatila da bez ugljena nema ni kilovata, te je odlučila da do 2018. godine u modernizaciju proizvodnje pet rudnika koji posluju u sklopu državne kompanije Elektroprivrede BiH investira 320 milijuna konvertibilnih maraka, priopćio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić. U modernizaciju Rudnika Kreka investirat će se 158 milijuna KM, u Kakanj 70 milijuna KM, Brezu 40 milijuna KM, Đurđevik u blizini Tuzle 35 milijuna KM i u Rudnik Abid Lolić 12 milijuna KM, a

Republika Srpska

Izdano 100 koncesija, a izgrađeno samo 19 malih HE U zadnjih 10 godina u Republici Srpskoj potpisano je više od 100 koncesijskih ugovora za izgradnju malih hidroelektrana, a izgrađeno ih je samo 19, stoji u izvješću Regulatorne komisije za energetiku RS-a. Od tih 100 koncesija danas je važećih još šest dozvola. Ri-

46 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

ječ je o mini hidroelektranama snage veće od jednog MW. Ukupna snaga 19 malih hidroelektrana iznosi 49,765 MW, a Regulatorna komisija RS-a upravo vodi postupak za izdavanje triju novih dozvola za izgradnju tih mini HE snage do 10 MW.

Rast zračnog prometa u BiH

Putnika više za 18 i tereta za 273 posto

preostali iznos predstavlja rezervu. Ranija vlada FBiH investirala je u rudnike u svojem mandatu 150 milijuna KM. No, to je bilo nedovoljno novca za poboljšanje sigurnosti i značajnije povećanje proizvodnje u ugljenokopima. Sadašnja vlada tvrdi da je osigurala sredstva, ali zahtijeva detaljno razrađene planove za svaki rudnik i ono što će se investicijom dobiti. Sindikat rudara FBiH, kao i poznavatelji ove problematike, podržavaju ovakav pristup vlasti, ali upozoravaju da ni ova sredstva neće biti dovoljna, dok Vladu FBiH pitaju što planira s modernizacijom preostalih rudnika u entitetu.

Kreće gradnja vjetroelektrana

U BiH se već dugo vremena zagovara izgradnja vjetroelektrana. Stoga je odlučeno da prve dvije velike investicije u tom području krenu do kraja godine. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna iz Mostara najavila je nakon završetka radova na obnovi HE Rama početak gradnje vjetroelektrane Mesihovina instalirane snage 51 MW na području Općine Tomislavgrad. Završetak radova se očekuje potkraj iduće godine, a novac je osiguran donacijom njemačke vlade od milijun eura, kreditom KfW-a od 71 milijun eura, a ostatak će osigurati EPHZHB. Elektroprivreda BiH također je donijela odluku o izgradnji vjetroelektrane Podveležje I. Projekt je vrijedan oko 80 milijuna eura, a sredstva su osigurana kod njemačke razvojne banke KfW. Ukupna instalirana snaga VE Podveležje bit će 48 MW, a puštanje u rad se planira u 2018. godini. Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg izjavio je da je realizacija vjetroparka na Podveležju najveća poslijeratnu investiciju u ovom dijelu BiH.

U 2015. kroz četiri zračne luke u Bosni i Hercegovini prevezeno je 1,1 milijun putnika, što je rast od 18,1 posto u odnosu na 2014. godinu. Najviše putnika, 772.940, registrirala je Međunarodna zračna luka Sarajevo (rast od 8,9 posto), kroz Zračnu luku Tuzla putovala su 259.094 putnika (rast 71,2 posto), a kroz Zračnu luku Mostar 75.244 putnika (rast od 10,7 posto). Jedino je Zračna luka Banja Luka imala pad prometa za 17,5 posto s ukupno 22.800 putnika.

Zračne luke u BiH registrirale su lani i rast robnog prometa od čak 273 posto - prevezli su ukupno 9734 tona roba, ponajviše zbog isporuka junećeg mesa u Tursku. Najveći promet lani, upravo zahvaljujući izvozu mesa u Tursku, registrirala je ZL Banja Luka (5001 tona), zatim sarajevska (4238 tona), tuzlanska (237) i mostarska luka (150 tona). Krešimir Kučko, predsjednik Uprave

Croatia Airlinesa, najavio je otvaranje CA baze u sarajevskoj luci. Istodobno je i Jozsef Ujhelyi, izvršni direktor za razvoj mađarskog Wizzaira, razgovarao u Sarajevu s predstavnicima entitetskih vlasti i ponudio im ulaganja od 100 milijuna eura u proširenje i modernizaciju MZL Sarajevo. Ove godine opet će se uspostaviti i aviolinija Sarajevo-Budimpešta.

Ayse Selcan Sanli, konzulica u Veleposlanstvu Republike Turske u Mostaru izjavila je medijima da je njena zemlja zainteresirana za ulaganja u modernizaciju ZL Mostar i uspostavljanje zračnog prometa s nekoliko turskih gradova. (Z.L.)

Nova prognoza Svjetske banke

Predviđa se rast BDP-a od 2,6 posto

Svjetska banka prije nekoliko dana revidirala je procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda za Bosnu i Hercegovinu. Nova prognoza za ovu godinu iznosi 2,6 posto, što predstavlja povećanje od 0,3 posto u odnosu na pret-

hodnu procjenu iz siječnja ove godine. Povećanje stope BDP-a za BiH za ovu godinu oslikava ukupni ekonomski rast i povećanje izvoznih rezultata.

Procjena rasta BDP-a za narednu godinu ostala je ista i iznosi 3,2 posto, dok procjena Svjetske banke za 2018. godinu iznosi 3,5 posto. Domaće procjene predviđaju rast BDP-a u ovoj godini za tri posto, pa i nešto više. (Z.L.)

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Gospodarski kriminal na slovenski način

Prijave na ho-ruk, a onda - ćorak

Slovenska javnost zabrinuta je stanjem u pravosuđu gdje se osumnjičenike drži u pretkaznenom postupku čak i tri godine nakon kućne premetačine i privođenja u policiju piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

zbog štete od mil €

300

i isplate nagrade od 78.000 € samom sebi priveden je čelnik Elana još 2011.

zbog štete od mil €

250

pokrenuta istraga protiv Uroša Rotnika

2,5 mil €

teška prijava protiv Romana Glasera

P

ripadnici Nacionalnog istražnog ureda priredili su “istražnu budnicu” Janku Medji, predsjedniku Uprave NLB-a, još u rujnu 2013. godine. Banuli su u njegovu kuću, kao što to čine u sličnim istražnim prigodama - rano ujutro i uz bljesak reflektora javnih medija. Viđenog bankara se istraživalo, nakon toga i privelo, a sve zbog sumnje da je svojedobno kao član Uprave banke UniCredit trgovao unutarnjim informacijama pri kupnji dionica Mercatora. Prošle su gotovo tri godine od jutarnjeg upada u stan, a slučaj se nije pomaknuo s polazne točke. Janko Medja još se nalazi u tzv. pretkaznenom postupku – priznala je slovenska policija ovih dana.

Slično kao Medja prošli su još neki vodeći ljudi slovenskog gospodarstva. S jutarnjim posjetom policije među prvima suočio se Robert Ferk, predsjednik Uprave Elana. Rano buđenje imao je davne 2011. godine i to zbog dva krimena - da je sebi neosnovano dao isplatiti 78.000

48 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

eura nagrade te da je prodajom nekretnina i neke druge imovine prouzročio Elanu štetu od

Pripadnici Nacionalnog istražnog ureda priredili su “istražnu budnicu” nizu direktora 300 milijuna eura. Ferkov slučaj zasad je jedan od rijetkih koji je slovensko pravosuđe uspjelo privesti kraju. Za sporne poslove s nekretninama Nacionalni istražni ured nije uspio prikupiti valjane dokaze za podizanje optužnice.

U slučaju s nagradom Ferk s još dva upletena

vijesti

U tri godine 22.600 prijava za gospodarski kriminal

Velika meljava - malo ušura Svatko u Sloveniji ima pravo ukazati na kazneno djelo i prijaviti ga nadležnim organima.

Izgleda da je takvo prijavljivanje postalo omiljeni sport. Samo lani bila je u pretresu 5741 prijava za gospodarski kriminal, a u zadnje tri godine ukupno 22.600 prijava. Policija i tužilaštvo zasuti su prijavama, a s obzirom na to da svaka mora ići u obradu, istražna tijela troše mnogo vremena kako bi razmrsila bitno od nebitnoga. Mnogo se prijava odbacuje, a i one koje idu u dalji postupak često padaju zbog pomanjkanja ili nedovoljno čvrstih dokaza.

Nakon svega javnost ima dojam da je mnogo gospodarskog kriminala, a kako je presuda iznimno malo, optužuje se sustav da je krajnje neučinkovit.

Osim što se prijave pišu olako, problem je to što ni ponuđeni dokazi nisu kvalitetni, tvrdi Branko Mayr, docent koji predaje forenzička istraživanja u financijama i računovodstvu na Visokoj školi za računovodstvo. “U našim razvikanim slučajevima kao dokaz za kriminalno djelo nude se knjigovodstvene kartice ili neki drugi knjigovodstveni izvidi. Kartica ne može biti dokaz, može samo poslužiti kao indikacija da se nešto dogodilo. Dokaz su dokumenti koji svjedoče o nastanku kaznenog djela”, upozorava Mayr kojem je posebno neshvatljiva praksa da se u kućne pretrese ide pod reflektorima javnih medija. Takva halabuka u suprotnosti

suradnika priznao je da su krivotvorili dokumente za isplatu. Sud je stoga presudio da Ferk ima platiti 250 eura kazne i odraditi 720 sati za opće dobro.

Nekoliko kućnih premetačina imao je Uroš Rotnik i to zbog navodnih nepravilnosti i zloporaba položaja pri gradnji 6. bloka Termoelektrane Šoštanj. Prvi pretres obavljen je 2012. godine, a Tužilaštvo je objavilo da tek sada pokreće dva zahtjeva za istragu zbog učinjene štete od 250 milijuna eura. Roman Glaser iz Perutnine Ptuj imao je “jutarnje buđenje” na poticaj malih dioničara koji su ga prijavili da je dionice u vlasništvu peradarskih menadžera prodao Slovenskoj industriji čelika po znatno većoj cijeni od one koju su za svoje dionice istržili mali dioničari.

Istražiteljski sitnozor

S prijavom od 2,5 milijuna eura protupravno stečene koristi Glaser još uvijek čeka u fazi pretkaznenog postupka. U istoj početnoj fazi

Branko Mayr

je s važnim pravilom struke koje kaže da prvo valja osigurati dokaze. U galami, zna se, prvo stradaju dokazi. Mayr posebno uočava da se u Sloveniji širi tzv. sitni kriminal u javnom sektoru, pretežno u školama, vrtićima i manjim općinama. Zbog štednje daju se nespojivi poslovi istoj osobi. Danas ta osoba plaća, a sutra knjiži. Takva štednja je besmislena, tvrdi Mayr, a usput odaje i tajnu kako prepoznati sitnog tata. To su ljudi koji rade od jutra do večeri, ne idu na dopust i nikad nisu bolesni. Dakle, i velika “marljivost” može biti indikacija da nešto nije u redu.

“paca” se i slučaj s DUTB-om (loša banka) i to pod objedom da je zaključio ugovor s tvrtkom za savjetovanja iz Švedske u čijem je suvlasništvu zatečen Torbjorn Mansson – isti Šveđanin koji je doveden u Sloveniju da s pozicije izvršnog direktora vodi poslove loše banke.

Nacionalni istražni ured stavio je pod lupu i Bojana Petana te grupu njegovih suradnika.

Sve ih se sumnjiči da su financijski iscrpljivali Marinu Portorož, Terme Čatež i Turističko poduzeće Portorož, a u korist holdinga DZS. Zaključak o istrazi nedavno je postao pravno valjan.

Kriminalisti su budili i Sonju Gole. Dugogodišnju direktoricu Adria Mobila sumnjiče da je na menadžersko društvo Protej prenijela većinski udjel Adrije, a potom sa suradnicima podijelila 22 milijuna eura dividendi. Adria Mobil vraćen je u kolovozu 2014. godine ACHu, a prijave su u fazi rješavanja, potvrdilo je Tužilaštvo, neizjašnjavajući se ni jednom riječi o predugom trajanju pravne neizvjesnosti.

Razjedinjeni gospodarstvenici Manja udruženja slovenskih poslodavaca podržala su namjeru slovenske vlade da preinakama u dohodovnoj tablici snizi porezna opterećenja na visoke plaće. “Bolje manji nego nikakvi popravci”, rezonirala su vodstva AmCham Slovenija, Slovensko-njemačka gospodarska zbornica, Udruženje Manager te istaknuti menadžeri – Tomaž Berločnik (Petrol), Robert Trnovec (Microsoft Slovenija) i Tomaž Lanišek (Knauf Insulation). Sasvim drukčije reagirala je Gospodarska zbornica Slovenije. Samo Hribar Milič oglasio se priopćenjem u kojem je rekao da su poduzeća već platila trošak poreznog restrukturiranja, te da GZS stoga zahtijeva rasterećenje ukupnog gospodarstva.

Traže se vozači

U drugoj polovini 2016. godine slovenski poslodavci najavili su da će otvoriti 8500 novih radnih mjesta, a trebat će i 20.000 novih radnika. Takve pokazatelje izbacilo je istraživanje provedeno među 2500 tvrtki sa 10 i više zaposlenika. U nastavku ove godine najveća potražnja bit će za vozačima teških kamiona i šlepera, a lako će se zaposliti i zavarivači, metalostrugači, elektromehaničari i kuhari.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Kinesko izaslanstvo u Srbiji

Selfie Kine i Srbije u Smederevu Kinezi su se jasno izjasnili da Srbiju vide prije svega kao tranzitnu rutu na Novom putu svile te da su zainteresirani za to da u Srbiji grade infrastrukturu, kako prometnu tako i energetsku, a u torbi je kinesko izaslanstvo imalo više od tri milijarde dolara potencijalnih investicija baš u takve projekte piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

N

akon posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Srbiji (od 17. do 19. lipnja) može se reći da je i pored 22 potpisana međudržavna sporazuma o suradnji, brojnih izljeva prijateljstva, razmjene odličja i sličnih manifestacija glavna poveznica ostala Željezara Smederevo koja je sada i službeno postala dio kineskog Hestila.

Smederevo je završen posao, samo formalno potvrđen za vrijeme posjeta kineskog predsjednika, a o ostalima (osim jednog ili dva konkretna) tek će se pregovarati, što znači da su na dugom štapu.

Zbog dva razloga: za posao je kao i za ljubav potrebno dvoje, a Kinezi - kako svjedoči srpska strana - planiraju dugoročno, teški su pregovarači i još prevrću svaki dinar, dolar ili juan, bar tri puta.

Dobar politički okvir

Analitičari smatraju da je sada lopta na srpskoj strani i da bi dobar politički okvir, koji je za Kinu možda važniji nego za neke druge države, trebalo valjano iskoristiti, a to podrazumijeva ozbiljno i utemeljeno bavljenje bilateralnim projektima. Srpski premijer Aleksandar Vučić koji je bio domaćin Xi Jinpingu uz predsjednika Tomislava Nikolića kazao je kako su Kinezima ponuđeni i Petrokemija, Tvornica poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Budimka i neka druge tvrtke, ponajviše ostaci neuspješnih privatizacija. Jer ako su Kinezi zbog samo njima do kraja znanih razloga preuzeli najveći vrući krumpir srpskog gospodarstva, Željezaru Smederevo (doduše bez dugova i repova), od koje su odustali i Amerikanci, a bilo je i prijedloga da se definitivno zatvori jer je za državnu bla-

gajnu bila bunar bez dna, zašto onda ne bi prošlo još nešto slično?

Za sada nema odgovora, a Željezara je priča za sebe. To je svojevrsni kineski pilot-projekt na dugi rok u ovom dijelu svijeta. Kad je riječ o drugim područjima, Kinezi su se jasno izjasnili da Srbiju vide prije svega kao tranzitnu rutu na Novom putu svile te da su zainteresirani za to

Željezara Smederevo je svojevrsni kineski pilotprojekt na dugi rok u ovom dijelu svijeta da u Srbiji grade infrastrukturu, kako prometnu tako i energetsku, a u torbi je kinesko izaslanstvo imalo više od tri milijarde dolara potencijalnih investicija baš u takve projekte.

Programski direktor Centra za međunarodnu suradnju i održivi razvoj (CIRSD) Nikola Jovanović objasnio je da Kina već nekoliko godina razvija dva dodatna koridora za povezivanje s Europom - prvi je kopneni i čine ga brze željeznice velikog transportnog kapaciteta, koji polazi iz unutrašnjosti Kine, kroz sjeverni Iran, Tursku, pa iz Istanbula ulazi u Europu preko Balkana, a drugi morski, iz Istočnog kineskog mora, Indijskim oceanom kroz Sueski kanal do Mediterana i

50 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

luke Pirej.

Raskrižje na Balkanu

“Zajedničko za oba kraka jest to da prolaze kroz Balkan, prema krajnjim europskim destinacijama. I tu dolazimo do potencijalne uloge Srbije kao važne tranzitne karike u globalnoj trgovini”, rekao je Jovanović. On je ocijenio da je jedan od glavnih benefita posjeta kineskog izaslanstva na čelu s predsjednikom države bila mogućnost da se Srbija kandidira kao ključna država Jugoistočne Europe za kineske investicije i logističke centre te afirmira kao mala, ali važna karika najvećeg globalnog trgovinskog koridora u nastajanju.

Profesor Slobodan Unković, nekadašnji veleposlanik bivše SRJ u Pekingu, takođe ističe značaj geopolitičkog položaja Srbije na Novom putu svile, što je potvrdio i summit Kine i 16 država Središnje i Istočne Europe održan u prosincu 2014. u Beogradu na koji je došao i kineski premijer. Unković smatra da je visoka razina odnosa uspostavljenih između Kine i ex socijalističke Jugoslavije sada prenesena na Srbiju. “Srbija je jedna od rijetkih zemalja s kojima je Kina još 2009. godine potpisala Sprazum o strateškom partnerstvu kakav ima i s državama kao što su SAD i Rusija”, ističe on.

Sada je strateško partnerstvo potvrđeno u direktnom TV prijenosu još jednim potpisom predsjednika Srbije i Kine na Izjavu o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, a ministri i čelnici državnih tvrtki i institucija potpisali su niz sporazuma o privredno-tehničkoj suradnji, o suradnji u području obrambene industrije, o promociji suradnje u području trgovine, turizma i telekomunikacija, infra-

strukture i energetike, ali i obrazovanja i kulture od kojih se jedan odnosi na suradnju Radiotelevizije Srbije i Kineskog međunarodnog radija.

Do izvora dva putića

Najkonkretnija dva potpisa stavila je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović.

Ona je potpisala Ugovor o izgradnji autoputa Surčin-Obrenovac, vrijedan 233,6 milijuna dolara (iz kineskog kredita) sa Lu Shanom, izvršnim direktorom China Communication Construction Company, dok je s pomoćnikom ministra vanjskih poslova Kine i glavnim tajnikom Sekretarijata za suradnju Kine i država Srednje i Istočne Europe (CIEZ) Liu Haixingom potpisala Memorandum o razumijevanju za osnivanje Centra za suradnju Kine i CIEZ-a u području prometa i infrastrukture.

“Osnivanjem Centra za suradnju s Kinom u području infrastrukture i potpisivanjem ugovora za još jednu dionicu koridora XI., korak smo bliže tome da Srbiju učvrstimo kao prometno čvorište u ovom dijelu Europe i mjesto gdje se susreću investicije i roba iz Kine i EU-a”, navela je Zorana Mihajlović, ocijenivši da će time Beograd postati centar za sve kineske investicije u infrastrukturu za 16 zemalja što je odlučeno na 3. summitu šefova vlada Kine i zemalja CIEZ-a. No, ona nije objasnila zašto nije potpisan i dugo najavljivani ugovor o početku gradnje brze pruge između Beograda i Budimpešte.

Ipak, najjači dojam na TV gledatelje koji su mogli satima pratiti posjet kineskog izaslanstva, osim otkrivanja spomenika Konfuciju, postavljanja temeljnog kamena za Kineski kulturni centar, sve u Novom Beogradu, osmijeha, rukovanja i ostalog, ostavio je direktan prijenos iz Željezare Smederevo.

Nikola Jovanović je ocijenio da Srbija ima potencijalnu ulogu važne tranzitne karike u globalnoj trgovini Bila je to finalna priredba s uredno uniformiranim radnicima i građanima Smedereva kao statistima koji su u svakom trenutku osmijesima, zastavicama i aplauzom iskazivali ljubav prema gostima. Svi vole izraze simpatija, pa makar ih izražavala mala država prema velikoj, a mali vole makar samo da se slikaju pored velikog. A u Smederevu je baš bilo svih vrsta slikanja.

Sjena nad robnom razmjenom

Ono o čemu se najmanje govorilo tijekom posjeta kineskog predsjednika Srbiji jest robna razmjena između dviju zemlje. Neravnoteža je tolika da negira sam izraz razmjena, sve više nalikuje na jednosmjerne isporuke, jer iz Kine u Srbiju dolazi 70 puta više robe nego što stigne iz Srbije u Kinu. Dok srpski izvoz u Kinu iznosi 20,5 milijuna dolara, kineski u Srbiju težak je više od 1,5 milijardi dolara. I dok se u drugim slučajevima pitanje neravnoteže u državnim bilateralnim razgovorima uvijek stavlja na stol ili poteže u medijima, što je slučaj kad se spomene broj i jačina hrvatskih tvrtki u Srbiji i obratno, kad je riječ o Kini, podaci o razmjeni nekako ostaju u sjeni ili se čak izbjegava spominjanje srpskog izvoza u Kinu, a umjesto toga govori se samo o ukupnoj brojci.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA EIF i HBOR potpisali prvi sporazum u okviru EFSU

150 milijuna kuna malim i srednjim tvrtkama

Sporazum će HBOR-u omogućiti da inovativnim poduzećima u Hrvatskoj tijekom sljedeće dvije godine ponudi jamstva za bankovne zajmove, i to zahvaljujući jamstvu koje daje EIF i koje ima potporu programa Obzor 2020. piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E Korisnici kredita koji će biti osigurani Innovfin jamstvom

ostvarit će nižu kamatnu stopu kredita, budući da će se zbog jamstva polazna kamatna stopa umanjiti za 0,422 ili 0,572 postotna boda, ovisno o veličini poduzetnika.

Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a

uropski investicijski fond (EIF) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisali su prvi sporazum za mala i srednja poduzeća u okviru programa InnovFin uz osiguranu potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerovog plana.

Sporazum će HBOR-u omogućiti da inovativnim poduzećima u Hrvatskoj tijekom sljedeće dvije godine ponudi jamstva za bankovne zajmove, i to zahvaljujući jamstvu koje daje EIF i koje ima potporu programa Obzor 2020., okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije. Očekuje se da će podrška EU-a inovativnim hrvatskim tvrtkama generirati portfelj zajmova u vrijednosti od 150 milijuna kuna.

Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a, istaknuo je kako je suradnja s EIFom započela još 2007. godine. Tako je HBOR i prije hrvatskog punopravnog članstva u Europskoj uniji dobio priliku razvijati se i unapređivati vlastito poslovanje u suradnji i po uzoru na renomirane europske financijske institucije. “Prije dvije godine s EIF-om smo započeli suradnju na korištenju jamstva u okviru CIP programa. Ovim zajedničkim projektom pridonijeli smo razvoju tržišta mikrokredita u Hrvatskoj te omogućili mikro poduzetnicima, koji imaju do 10 zaposlenih, pristup kreditima do 25.000 eura samo uz mjenice i zadužnice. Potpisanim Ugovorom za sudjelovanje u InnovFin jamstvenom programu, kojim EIF prvoklasnom garancijom jamči 50 posto svakog odobrenog kredita, omogućit ćemo malim i srednjim poduzetnicima, ali i malim srednjekapitaliziranim društvima koji imaju do 500 zaposlenih, lakši pristup financiranja kroz nižu cijenu kredita. Naime, korisnici kredita koji će biti osigurani InnovFin jamstvom ostvarit će nižu kamatnu stopu kredita budući da će se

52 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

zbog jamstva polazna kamatna stopa umanjiti za 0,422 ili 0,572 postotna boda, ovisno o veličini poduzetnika”, naglasio je.

Rokovi otplate

Jamstvo po InnovFin programu moći će se koristiti po postojećim programima HBOR-a po kojima će, već sad vrlo povoljni kreditni uvjeti, postati još povoljniji. “Dakle, redovne kamatne stope po kreditnim programima HBOR-a, koje iznose dva, tri ili pet posto ovisno o vrsti i području ulaganja te veličini poduzetnika, bit će dodatno umanjene za te postotke, dok će se zadržati redovni dugi rokovi otplate kredita koji se, po određenim kreditnim programima HBOR-a, kreću čak do 17 godina. Ovaj instrument bit će dostupan hrvatskim poduzetnicima od jeseni i očekujemo veliki interes za sredstva ovakvog karaktera”, napomenuo je Tomašević dodajući kako je sklopljeni ugovor prvi projekt odobren u okviru Junckerovog plana u Hrvatskoj.

Instrument će biti dostupan hrvatskim poduzetnicima od jeseni, kaže Dušan Tomašević Zamjenik izvršnog direktora EIF-a Roger Havenith kazao je kako 99,7 posto od ukupnog broja registriranih tvrtki u Hrvatskoj otpada na mala i srednja poduzeća. U njima je zaposleno 68 posto od ukupnog broja zaposlenika.

“HBOR je najveća ustanova za promicanje

SU-a ulaganja u Hrvatskoj te je u savršenoj poziciji za pronalaženje inovativnih poduzeća kojima će ovakva podrška EU-a najviše koristiti. Ovo je prva transakcija u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja u Hrvatskoj. A tijekom

Ovo je prva transakcija u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja u Hrvatskoj, ističe Roger Havenith sljedećih nekoliko mjeseci očekujemo potpisivanje dodatnih sporazuma. HBOR je dugogodišnji partner EIF-a i sigurni smo da će uz jamstvo za MSP-ove u okviru programa InnovFin uspješno usmjeriti sredstva upravo hrvatskim malim i srednjim tvrtkama i manjim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije”, istaknuo je Havenith.

Snižavanje kamata

Darko Horvat, tehnički ministar poduzetništva i obrta, napomenuo je kako su prvoklasno jamstvo od 50 posto i posljedično snižavanje kamata neki od koraka koji moraju osjetiti krajnji korisnici, a to su hrvatski poduzetnici. Spletom sretnih okolnosti, a to je i pojava ovog financijskog mehanizma, nastavio je, banke snižavaju kamatne stope.

“Tako se u komercijalnim bankama danas nude kreditni aranžmani ispod četiri postotna boda. Iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, stvaranjem tržišne utakmice u financijskom svijetu siguran sam da možemo doći do toga da nam kreditni aranžmani od jedan do dva postotna boda, a kakvi danas postoje u susjednim zemljama, moraju postati svakodnevica”, napomenuo je Horvat.

Tomislav Tolušić, tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ocijenio je kako dosad u Hrvatskoj nije bilo ovakve prvoklasne garancije koja ne ulazi u de minimis potpore i koja je tako još prihvatljivija hrvatskim poduzetnicima. Dodao je i to da se ovom garancijom otvara nova tržišna niša za hrvatske poduzetnike zbog činjenice da, uz mala i srednja poduzeća koja imaju do 250 zaposlenika, ona obuhvaća i manja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja imaju do 500 zaposlenih. “Tako se za ovaj

instrument sada može javiti puno više poduzetnika nego dosad”, naglasio je Tolušić.

Otvaranje radnih mjesta

Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, kazao je kako je riječ o 150 milijuna kuna novih i izuzetno povoljnih zajmova za male i srednje poduzetnike u pogledu otplatnih uvjeta, kamatnih stopa i prvoklasnih jamstava. “Ti zajmovi ključni su za širenje poslovanja malih i srednjih poduzeća te za otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj. Plan ulaganja, tj. Junckerov plan, glavna je inicijativa Europske komisije koja ima za cilj potaknuti ulaganja i otvaranje radnih mjesta diljem Europske unije”, napomenuo je Mimica.

Ulaganja u EU zadnjih godina za više od 300 milijardi eura manja su od povijesnoga prosjeka, a Junckerovim planom želi se nadoknaditi upravo taj manjak i stvoriti okruženje koje je povoljno za investiranje. Stoga je Plan ulaganja za Europu usredotočen na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći investicijskim projektima, kao i na pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredastva.

Važno je naglasiti kako Plan ulaganja za Europu već daje rezultate. Naime, Europska investicijska banka (EIB) procjenjuje da je do svibnja EFSU potaknuo ulaganja u Europi u vrijednosti većoj od 100 milijardi eura.

HBOR je najveća ustanova za promicanje ulaganja u Hrvatskoj te je u savršenoj poziciji za pronalaženje

inovativnih poduzeća kojima će ovakva podrška EU-a najviše koristiti.

Roger Havenith, zamjenik izvršnog direktora EIF-a

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Najviše poduzetnika Kod poduzetnika sa 100-postotnim domaćim kapitalom zaposleno je 81,9 posto od ukupnoga broja radnika, a ostvarili su 68,5 posto ukupnih prihoda i 67,6 posto ukupnih rashoda

O

d 106.569 poduzetnika najviše je poduzetnika s domaćim podrijetlom kapitala, njih 98.388 ili 89,5 posto, slijede poduzetnici sa stranim podrijetlom kapitala, njih je 9908 ili 9,3 posto, a preostala 1273 poduzetnika, odnosno njih 1,2 posto, imaju miješani tj. kapital domaćeg i stranog podrijetla u različitim omjerima, pokazuju podaci Financijske agencije.

Kod poduzetnika sa 100-postotnim domaćim kapitalom zaposleno je 81,9 posto od ukupnoga broja radnika, a ostvarili su 68,5 posto ukupnih prihoda i 67,6 posto ukupnih rashoda. Iako su imali niži udjel ukupnih prihoda i rashoda, ostvarili su 95,2 posto pozitivnog konsolidiranog financijskog rezultata i 82,3 posto poreza na dobit.

Kod poduzetnika sa 100-postotnim stranim kapitalom zaposleno je pak 10,6 posto od ukupnoga broja radnika, a

Rang lista TOP 5 poduzetnika sa 100 postotnim domaćim kapitalom po ukupnome prihodu u 2015. g. (prihod i dobit u tisućama kuna, neto plaće u kunama) NAZIV

Ukupan prihod

Dobit ili gubitak razdoblja

Broj zaposlenih

Neto plaće

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

1. KONZUM d.d.

13.454.641

14.940.741

108.802

234.604

11.886

12.602

3.934

4.030

2. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

11.431.361

9.529.315

1.209.052

1.739.787

447

431

9.030

9.727

3. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.

7.062.829

7.018.390

620.061

725.199

7.514

7.485

6.922

7.212

4. PLODINE d.d.

3.416.053

3.879.338

41.422

35.388

3.025

3.230

3.825

3.998

5. PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o.

2.884.136

3.752.368

128.616

206.505

51

15

6.725

6.940

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Rang lista TOP 5 poduzetnika sa 100 postotnim stranim kapitalom po ukupnome prihodu u 2015. g. (prihod i dobit u tisućama kuna, neto plaće u kunama) NAZIV

Ukupan prihod

Dobit ili gubitak razdoblja

Broj zaposlenih

Neto plaće

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

5.151.066

4.872.836

37.649

69.353

716

763

4.309

4.330

2. PLIVA HRVATSKA d.o.o.

3.798.517

3.971.429

586.051

169.901

1.878

1.976

9.673

10.286

3. LIDL HRVATSKA d.o.o. K.D.

3.274.918

3.712.555

108.635

185.418

1.486

1.610

6.869

7.394

4. VIPnet d.o.o.

3.019.138

2.920.319

60.753

36.487

1.064

1.168

12.682

9.422

5. BOXMARK LEATHER d.o.o.

2.518.308

2.695.531

-22.145

-280.188

3.426

3.808

4.326

4.246

1. PETROL d.o.o.

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

54 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

s domaćim kapitalom Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2015. godini prema porijeklu kapitala (iznosi u milijunima kn, plaće u kn) Opis

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupan prihod Ukupni rashodi Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja Investicije u novu dugotrajnu imovinu Izvoz Uvoz Prosječne mjesečne neto plaće – odnos prema prosjeku RH %

100% domaći kapital

100% strani kapital

95.388 686.983 437.988.188 417.109.294 4.569.127 27.321.848 11.012.082 16.309.766 25.213.021 57.099.517 48.538.413 4.603

9.908 89.112 127.725.306 126.701.404 810.762 5.100.973 4.887.833 213.139 6.646.110 37.621.074 34.713.495 6.875

Domaći kapital veći od 50% i manji od 100% 301 35.605 43.479.676 44.523.064 -240.574 1.179.946 1.982.759 -802.813 4.000.159 13.906.278 15.617.430 6.994

Strani kapital veći od 50% i manji od 100% 648 21.974 25.142.159 23.451.824 399.031 2.170.970 879.666 1.291.304 2.423.219 6.151.064 5.062.469 7.238

Domaći kapital 50% i strani kapital 50% 324 4.910 5.312.617 5.168.904 15.606 152.147 24.040 128.107 162.346 536.367 533.380 5.266

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Udjeli poduzetnika Hrvatske razvrstanih po porijeklu kapitala u 2015. godini (udjeli u %, HR=100,0%) Opis

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupan prihod Ukupni rashodi Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja Investicije u novu dugotrajnu imovinu Izvoz Uvoz Prosječne mjesečne neto plaće – odnos prema prosjeku RH u %

100% domaći kapital

100% strani kapital

89,5% 81,9% 68,5% 67,6% 82,3% 76,1% 58,6% 95,2% 65,6% 49,5% 46,5% 91,7%

9,3% 10,6% 20,0% 20,5% 14,6% 14,2% 26,0% 1,2% 17,3% 32,6% 33,2% 137,0%

Domaći kapital veći od 50% i manji od 100% 0,3% 4,2% 6,8% 7,2% -4,3% 3,3% 10,6% -4,7% 10,4% 12,1% 14,9% 139,3%

Strani kapital veći od 50% i manji od 100% 0,6% 2,6% 3,9% 3,8% 7,2% 6,0% 4,7% 7,5% 6,3% 5,3% 4,8% 144,2%

Domaći kapital 50% i strani kapital 50% 0,3% 0,6% 0,8% 0,8% 0,3% 0,4% 0,1% 0,7% 0,4% 0,5% 0,5% 104,9%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

ostvarili su 20 posto ukupnih prihoda i 20,5 posto ukupnih rashoda. Uz ostvarene udjele ukupnih prihoda i rashoda (20 i 20,5 posto), ostvarili su 14,2 posto dobiti razdoblja i 26 posto gubitka razdoblja, čime je njihov udjel u konsolidiranom rezultatu 1,2 posto, a u porezu na dobit 14,6 posto.

Negativni rezultati

S negativnim financijskim rezultatom poslovali su poduzetnici kod kojih je udjel domaćeg kapitala veći od 50 a manji od 100 posto. Iako čine tek 0,3 posto od ukupnog broja poduzetnika, ostvarili su 10,6 posto gubitka razdoblja i negativan konsolidirani rezultat od 4,7 posto.

Poduzetnici sa 50 posto i većim udjelom stranog kapitala čine 0,6 posto ukupnog broja poduzetnika, zapošljava-

ju 2,6 posto od ukupnoga broja radnika, a ostvarili su 7,5 posto pozitivnog konsolidiranog rezultata (neto dobiti). Poduzetnici s jednakim udjelom domaćeg i stranog kapitala (50 naprama 50 posto) imaju najmanji udjel u strukturi prema vlasništvu kapitala i vrlo ujednačene udjele u svim financijskim kategorijama. U dugotrajnu imovinu najviše su investirali poduzetnici sa 100-postotnim domaćim i 100-postotnim stranim kapitalom, a vrlo visok udjel izvoza i uvoza se odnosi na poduzetnike u 100-postotnom stranom vlasništvu – 32,6 posto izvoz, a 33,2 posto uvoz.

Najviše prosječne mjesečne neto plaće u odnosu prema prosjeku Republike Hrvatske isplatili su poduzetnici sa 50 posto i većim udjelom stranog kapitala – njihove su prosječne neto plaće (7238 kuna), veće za 44,2 posto od prosječ-

Dobit razdoblja po zaposlenom kod poduzetnika s domaćim kapitalom iznosi 23.741 kunu ne neto plaće Republike Hrvatske (5019 kuna). Ako se poslovni rezultat mjeri izvedenim pokazateljima, dobit razdoblja po zaposlenom kod poduzetnika s domaćim kapitalom iznosi 23.741 kunu, dok je dobit razdoblja po zaposlenom kod poduzetnika sa stranim podrijetlom kapitala deseterostruko manja i iznosi 2391 kunu. (V.A.)

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Poslovanje Grupe Solaris Grupa Solaris u 2015. godini ostvarila je 322 milijuna kuna poslovnih prihoda, dok joj financijski prihodi iznose 3,8 milijuna kuna.

U istom razdoblju ostvarena su 302 milijuna kuna poslovnih rashoda te 20,4 milijuna kuna financijskih rashoda, navodi se u godišnjem konsolidiranom i revidiranom financijskom izvješću tvrtke za 2015. koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Bruto dobit Grupe iznosi 3,88 milijuna kuna, a neto dobit nakon odbitka poreza 2,47 milijuna kuna.

Suradnja Zabe s eStudentom

Golemi višak likvidnosti u sustavu Iza nas je iznimno miran praznični tjedan u kojem je novčano tržište bilo jednako tromo kao i u prethodnome. Unatoč očekivanju da će početak korištenja godišnjih odmora barem djelomično potaknuti potražnju za novcem, u uvjetima izrazite neravnoteže ponude i potražnje novca, u kojoj ponuda dominira, to se nije primijetilo. I dalje je dnevni višak likvidnosti u sustavu iznad 11 milijardi kuna.

Zbog vrlo slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama, kamatna stopa se drži na krajnje niskoj razini i njezin trend do daljnjega ostaje nepromijenjen.

Središnja banka je u prošli ponedjeljak održala redovitu obrnutu repo aukcija po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 90 milijuna kuna dodatne likvidnosti, što u odnosu na tjedan ranije predstavlja smanjenje za 10 milijuna kuna. Iako se

radi o smanjenju iznosa korištenja, valja istaknuti da je općenito korištenje dodatnog izvora likvidnosti zaista zanemarivo opet zbog razloga golemog viška likvidnosti u bankarskom sustavu.

Mogućnost usmjeravanja viškova kratkoročne likvidnosti u trezorske zapise Ministarstva financija također je skromna budući da od 7. lipnja nije održana aukcija. Iduća pak je najavljena za 28. lipnja, kada Ministarstvo financija planira izdati 300 milijuna kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana.

Unatoč burnom međunarodnom financijskom tržištu na kraju prošlog tjedna zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a, kao i događanjima na domaćoj političkoj sceni, hrvatsko financijsko tržište za sada ne pokazuje znakove dinamičnijeg trgovanja i moguće promjene pokazatelja.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

13.6.-17.6.2016.

u%

20.6.-24.6.2016.

5 4

300

3 200 2 100

Zagrebačka banka potpisala je novi ugovor o suradnji s eStudentom - studentskom udrugom koja povezuje najbolje studente i najbolja poduzeća, kako bi im pružila nova iskustva, znanja i prilike. Kroz ovo strateško partnerstvo Zaba sudjeluje u različitim projektima i studentskim natjecanjima u organizaciji eStudenta - prati studente, mentorira ih, podupire ih u njihovim projektima te u konačnici pomaže da spremnije dočekaju ulazak na tržište rada. Ova suradnja traje već 12 godina.

0

1

20.6.

21.6.

23.6.

24.6.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro uvećala vrijednost za 0,05 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva pak uma-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,008217

CAD kanadski dolar

5,209906

EUR

JPY japanski jen (100) 6,565629 CHF švicarski franak

6,947987

GBP britanska funta

9,420143

USD američki dolar

6,76294

EUR euro

7,516332

Izvor: HNB

primjena od 25.6.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

njena je u odnosu na američki dolar za 1,9 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom oslabjela za 0,4 posto.

7,522 7,520

USD

6,85 6,80

CHF

6,95 6,94

7,518

6,75

6,93

7,516

6,70

6,92

7,514

6,65

6,91

7,512

6,60

6,90

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Korporativne obveznice Atlantic Grupe

Tjedan u znaku Brexita Vrijednost promatranih burzovnih indeksa početkom protekloga tjedna rasla je jer su se ulagači nadali da Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske ipak neće izaći iz Europske unije. Međutim, kako se referendum približavao, tako su ulagači bili oprezniji zbog neizvjesnosti oko njegova ishoda. Konačni rezultat referenduma u protekli četvrtak pokazao je kako većina građana Velike Britanije ipak ne želi biti dio Europske unije. A Brexit - izlazak Britanije iz EU-a - negativno se odrazio na promatrano tržište kapitala. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za pet posto, a Londonske burze FTSE za 1,5 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 3,6 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 1,5 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 1,3 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za čak 6,3 posto.

6350 6300 6250

18000 17800

6150

17600

6100

5000 4950

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

4600

NASDAQ

4500

4900 4850

4300 4200

4750

4100

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

10400

CAC40

4400

4800

10600

Dow Jones

17400

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

17000

DAX

16500

10200

NIKKEI 225

16000

10000

15500

9800

15000

9600

14500

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog ponedjeljka iznosila je 219,9085 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3 posto. Proteklog ponedjeljka vrijednost Mirexa A iznosila je 115,8624 boda, a Mirexa C 112,5135 bodova.

18200

6200

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti Mirexa

18400

FTSE 100

datum

20.6. 21.6. 22.6. 23.6. 24.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

23.06. 115,86240

0,1947

1,51

AZ - A

23.06. 116,87800

0,1096

2,41

Erste Plavi - A

23.06. 113,85880

0,3248

0,98

PBZ CO - A

23.06.

117,12310

0,1735

1,90

Raiffeisen OMF - A 21.06. 114,09200

-0,0231

-0,35 0,67

kategorija B MIREX B

23.06. 219,90850

0,1252

AZ - B

23.06. 224,98320

0,1018

1,15

Erste Plavi - B

23.06. 225,80470

0,1855

0,72

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

23.06. 200,24830

0,0804

-0,37

0,10%

Raiffeisen OMF - B 21.06. 220,81580

-0,0426

0,37

0,05%

kategorija C 2,35

0,00% -0,05% -0,10% 20.6.

21.6.

22.6.

23.6.

MIREX - mjesečni

MIREX C

23.06. 112,51350

0,0534

AZ - C

23.06. 110,13010

0,0740

2,71

Erste Plavi - C

23.06. 112,34480

0,1151

2,94

PBZ CO - C

23.06. 112,00490

0,0418

2,08

Raiffeisen OMF - C 21.06. 115,53620

-0,0727

1,99

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

23.06. 211,95140

0,1843

-0,22

0,6%

AZ Profit

23.06. 247,66760

0,1836

-1,66

0,4%

Croatia osiguranje 23.06. 149,66310

0,0863

-0,16

0,2%

AZ Benefit

23.06. 233,80890

0,0749

1,79

0,0%

Erste Plavi Expert 23.06. 186,61120

0,1671

0,67

Erste Plavi Protect 23.06. 185,91370

0,0821

2,04

0,8%

-0,2% 23.5.

30.5.

7.6.

15.6.

23.6.

Atlantic Grupa je uspješno izdala korporativne obveznice u iznosu od 200 milijuna kuna, s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,125 posto uz polugodišnju isplatu kamata s dospijećem 17. lipnja 2021. godine. Izdavanjem obveznica na domaćem tržištu kapitala Atlantic Grupa, nakon nedavno potpisanog ugovora kojim su definirani povoljniji financijski uvjeti i produljena ročnost postojećih kredita, nastavlja s praksom kontinuiranog unapređenja vlastitih izvora financiranja, kao i s poticanjem razvoja domaćeg tržišta kapitala.

Fondovska industrija u EFAMA-i Nakon dvije godine članstva u statusu promatrača, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK primljeno je u punopravno članstvo u Europsko udruženje upravljanja fondovima i imovinom (EFAMA) na godišnjoj skupštini tog udruženja koje je održano na Malti. “Punopravno članstvo Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima u EFAMA-i pridonosi ponajprije promociji hrvatske fondovske industrije u EU ali i šire”, rekao je predsjednik Udruženja Hrvoje Krstulović.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Bruto dobit Hrvatske lutrije

Hrvatska lutrija je u prvih pet mjeseci ostvarila bruto dobit od 20 milijuna kuna, što predstavlja rast od 11,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, kada je dobit iznosila 17,9 milijuna kuna. Operativna dobit (EBITDA) iznosila je 27,7 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Hrvatske lutrije iznose 195,8 milijuna kuna, odnosno za 7,2 milijuna kuna ili 3,8 posto više. Procijenjeni rashodi za razdoblje siječanj-svibanj bilježe sporiji rast od prihoda i iznose 175,8 milijuna kuna te su veći za 5,2 milijuna kuna ili 3,1 posto.

Milijarde ilegalnih cigareta U EU u 2015. konzumirane su 53 milijarde ilegalnih cigareta, navodi se u izvješću revizorske kuće KMPG. Vlade država članica EU-a izgubile su gotovo 11,3 milijarde eura u poreznim prihodima zbog ovog kaznenog djela, s obzirom na to da je svaka 10 konzumirana cigareta ilegalna. U Hrvatskoj je zabilježena manja razina šverca duhanskih proizvoda, što se tumači povećanim provjerama na graničnim prijelazima radi migrantske krize, osobito iz BiH i Srbije. Unatoč tomu, procjena gubitka poreznih prihoda u proračunu Hrvatske prošle godine iznosi 29 milijuna eura.

Brexit srušio Crobexe šilo blagim porastom cijene, dok su se tjedne promjene najlikvidnijih kretale u rasponu od +0,46 do -4,45 posto. Promet veći od milijun kuna skupila su samo četiri izdanja, dok je sa 10 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Nakon što su se Britanci na referendumu izjasnili kako žele izaći iz EU-a, i na domaćem tržištu Brexit je donio negativne predznake. Ključni indeksi pali su i četvrti uzastopni tjedan, a najviše su oslabjeli u petak nakon rezultata britanskog referenZAGREBAČKA BURZA duma.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Crobex je tako pao za 1,52 posto te UKUPAN TJEDNI PROMET: 570.339.501,67 kn prošlotjedno trgovanje zaključio na TJEDNI DIONIČKI PROMET: 29.046.473,43 kn 1.653,32 boda. Samo u petak Crobex index zadnja vrijednost tjedna promjena je pao za čak 1,65 posto. Crobex10 CROBEX 1.653,3200 -1,52% je u petak pao za 1,45 posto, a njegoCROBEX10 966,3300 -1,44% va ukupna tjedna promjena iznosi CROBIS 106,8168 -0,16% -1,44 posto i trgovanje je zaključio na CROBIStr 150,5251 -0,06% 966,33 boda.

Najlikvidnije izdanje, a i dobitnik tjedTop 10 tjedna zadnja na je Valamar Riviera sa sakupljenih promet po prometu promjena cijena 6,3 milijuna kuna i uvećanjem od 0,46 +0,46% 24,11 6.281.945,91 Valamar Riviera d.d. posto na cijenu od 24,11 kuna. Drugi -1,74% 138,86 3.517.936,12 HT d.d. najlikvidniji HT je sakupio 3,5 milijuna -4,08% 9.400,00 1.664.130,12 Ledo d.d. kuna, a cijena mu je pala za 1,74 po0,00% 385,00 1.114.904,99 Adris grupa d.d. - povl. sto na 138,86 kuna. Ledo je trgovan u -3,84% 325,01 989.228,90 Podravka d.d. iznosu od 1,7 milijuna kuna i zabilježio -0,60% 499,00 885.415,74 Adris grupa d.d. - red.

-1,89% 800,00 884.030,60 je cjenovni pad od 4,08 posto odnoAtlantic grupa d.d.

-1,79% 990,00 857.073,75 Ericsson Nikola Tesla d.d. sno zadnju cijenu od 9400 kuna.

-4,45% 105.101,00 840.810,00 Jamnica d.d.

Tjedan bez postotne promjene za-1,36% 12,37 554.543,21 Dalekovod d.d. bilježilo je povlašteno izdanje Adris Grupe sa zadnjom cijenom od 385 10 dionica tjedna zadnja kuna i prometom od 1,1 milijun kuna. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Osam je izdanja tjedan zaključilo pa+56,98% 70,80 649,00 Turbos EBF long E dom cijene. Gubitnik tjedna je Jamni+31,07% 175,90 50.469,30 Turbos DAX long F ca s cjenovnim padom od 4,45 posto +13,92% 18,82 8.775,74 Turbos E-mini S&P 500 s. E na cijenu od 105.101 kune, a trgovana +13,76% 11,08 111.551,72 Turbos E-mini S&P 500 s. D je u iznosu od 841.000 kuna. Po padu +12,93% 46,30 14.396,10 Turbos EBF long F cijene slijedi Ledo (-4,08 posto), a za+10,42% 115,50 41.464,30 Turbos WTI nafta long Q +10,03% 12,40 47.503,02 tim Podravka kojoj je cijena umanjena Petrokemija d.d. +7,57% 897,90 1.787,34 Index certif. GOLD (zlato) za 3,84 posto na 325,01 kunu, a čijom +6,95% 72,03 32.969,40 Termes grupa d.d. je dionicom protrgovano 989.000 +6,71% 7,00 476,42 Turbos H.H. N. GAS long F kuna. Atlantic Grupa tjedan je zaključila minusom od 1,89 posto odnosno 10 dionica tjedna zadnja zadnjom cijenom od 800 kuna, uz promet s najvećim padom cijene promjena cijena promet od 884.000 kuna.

-56,28% 9,60 4.800,00 Quaestus nekretnine d.d.

Prošloga tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su, zabrinuti ishodom referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz Europske unije (Brexit), bili manje aktivni nego tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na tjedan prije smanjen je za pet milijuna kuna ili 15 posto te je iznosio 29 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 17,6 milijuna kuna što je 61 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih samo je jedno izdanje tjedan zavr-

Turbos EBF short L Turbos zlato short 8 Turbos H. H. N. GAS s. B Magma d.d.

Turbos E-mini S&P 500 l. L PEVEC d.d.

PIK d.d.

Turbos srebro long F RIZ-odašiljaći d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

-21,48%

36,20

19.121,90

-20,77%

85,60

174,20

-20,00%

8,08

4.322,80

-13,33%

0,39

7.273,82

-10,42%

8,60

42.160,00

-10,17%

138,10

293.608,58

-9,48%

85,09

18.999,11

-9,18%

33,44

8.360,00

-8,35%

80,10

55.533,14

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Industrogradnji 9,3 milijuna kuna

Većina fondova u zelenom Od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna rast zabilježilo 68 fondova, palo ih je 10, a jedan je tjedan zaključio bez postotne promjene. Od 28 dioničkih fondova porasla su 24. Najznačajnije je, za 7,04 posto, porastao ZB euroaktiv i time postao dobitnik tjedna. Najviše je pao Neta New Europe, za 0,79 posto. Pet od sedam posebnih fondova je raslo, a Raiffeisen Harmonic i Raiffeisen zaštićena glavnica pali su za 0,44 odnosno 0,04 posto.

Najviše je vrijednost uvećana fondovima pod upravljanjem ZB Investa, i to tako da je ZB Future 2055 porastao za 3,01 posto, ZB Future 2040 za 2,99 posto, a ZB Future 2030 za 2,70 posto.

Od 14 mješovitih fondova pao je samo OTP uravnoteženi, za 0,23 posto. Fondu HI-balanced vrijednost je uvećana za 1,40 posto, a s rastom od 1,36 posto slijedi ga PBZ Global. PBZ Flexible 30 porastao je za 0,89 posto. Od 11 obvezničkih fondova poraslo ih je devet, a pala su dva. Najznačajnije je porastao HI-conservative, za 0,54 posto, a s porastom od 0,25 posto slijedi ga HPB Obveznički. Novi fond PBZ Investa, PBZ Dollar Bond, je ostvario rast od 0,24 posto. Poraslo je 17 od 19 novčanih fondova. Najveći tjedni porast od 0,02 posto bilježe PBZ Dollar, Raiffeisen euroCash i OTP euro novčani. Neta MultiCash pao je za minimalnih 0,004 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 16.6.2016. do 23.6.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,5360 HI-growth € 11,0929 ZB euroaktiv € 132,3044 ZB trend $ 150,7954 Capital Breeder kn 85,3401 KD Prvi izbor kn 13,4062 Ilirika Europa € 115,1569 PBZ Equity fond € 10,3822 HPB Dionički kn 102,6453 Erste Adriatic Equity € 85,3500 Neta Global Developed kn 84,1820 ZB aktiv kn 112,1989 Capital Two € 90,8502 Ilirika Azijski tigar € 44,2413 Platinum Global Opportunity $ 14,3897 KD Nova Europa kn 5,1857 OTP indeksni kn 39,9409 Platinum Blue Chip € 97,6772 Neta Frontier kn 459,5767 OTP Meridian 20 € 88,4719 A1 kn 85,2400 Alpen.Special Opportunity kn 146,0023 Neta New Europe kn 61,3396 Ilirika BRIC € 68,8751 Crobex10 kn 93,5810 KD Energija kn 8,1750 ZB BRIC+ € 82,2440 Allianz Equity € 143,5076 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,6700 Raiffeisen Harmonic € 101,3200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,6900 ZB Future 2025 € 96,8376 ZB Future 2030 € 94,7830 ZB Future 2040 € 94,4728 ZB Future 2055 € 94,6051 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,7026 PBZ Global fond € 14,4035 HI-balanced € 12,8393

tjedna promjena [%]

1,23 2,15 7,04 2,49 0,88 2,31 5,69 0,48 0,83 -0,12 1,76 0,55 0,88 2,57 1,06 4,29 0,07 3,88 -0,46 1,38 0,01 1,22 -0,79 2,92 -0,23 4,21 2,92 1,02 0,57 -0,44 -0,04 1,98 2,70 2,99 3,01 0,49 1,36 1,40

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 122,4337 HPB Global kn 94,3370 OTP uravnoteženi kn 102,4766 Allianz Portfolio kn 154,2282 Smart Equity € 102,0406 PBZ Conservative 10 fond € 108,1532 You Invest Active € 97,7100 You Invest Balanced € 99,5800 You Invest Solid € 100,6200 Smart Equity II € 98,4016 PBZ Flexible 30 fond € 99,7539 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,9092 HI-conservative € 14,2470 Raiffeisen Bonds € 173,4800 PBZ Bond fond € 127,1156 Capital One € 207,8574 HPB Obveznički € 156,4667 Neta Emerging Bond kn 80,5746 Erste Adriatic Bond € 116,9500 Raiffeisen Classic € 104,1900 PBZ Short term bond fond kn 101,2706 PBZ Dollar Bond fond $ 100,2366 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3224 ZB plus kn 175,5515 ZB europlus € 150,6176 PBZ Euro Novčani € 139,2687 Raiffeisen Cash kn 157,6600 Erste Money kn 151,4400 HI-cash kn 152,2635 PBZ Dollar fond $ 131,7555 HPB Novčani kn 143,6565 OTP novčani fond kn 133,2071 Money One kn 129,6308 Allianz Cash kn 118,4386 Erste Euro-Money € 115,8800 Auctor Cash kn 110,8111 Raiffeisen euroCash € 105,8400 HPB Euronovčani € 106,3390 Locusta Cash kn 1356,4175 Neta MultiCash kn 107,8799 OTP euro novčani € 102,8058

0,70 0,39 -0,23 0,18 0,03 0,83 0,60 0,49 0,39 0,61 0,89

naziv(fond)

valuta

0,19 0,54 0,12 0,12 0,13 0,25 -0,19 0,09 0,01 -0,05 0,24 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,00 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 -0,00 0,02

Vlada je na teret proračunske zalihe odobrila isplatu Industrogradnji od 9,63 milijuna kuna, s time da se radi podmirenja obveza Ministarstva branitelja treba isplatiti više od 5,7 milijuna kuna, a Ministarstva socijalne politike i mladih 3,92 milijuna kuna. Ministar financija Zdravko Marić objasnio je da je Industrogradnja 2012. radi namirenja poreznog duga državi prepustila zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas Ministarstvo branitelja te Ministarstvo socijalne politike i mladih. Nastali dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade.

Rast ukupnih prihoda Kutjeva

Kutjevo je u 2015. ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 333.958.590 kuna (rast od 4,4 posto u odnosu na 2014. godinu) te ukupne rashode od 329.986.818 kuna (rast od 3,4 posto u odnosu na lani). Ostvarena neto dobit Kutjeva iznosi 1.752.969 kuna, navodi se u revidiranom, konsolidiranom godišnjem izvješću tvrtke za 2015. koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Ukupna vrijednost imovine tvrtke na koncu 2015. iznosila je 605.074.851 kunu što je za 1,61 posto manje u odnosu na 2014. godinu.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Jeffrey Gitomer

Mala crvena knjiga prodaje MATE

Knjiga Černobilska molitva, na ruskom prvi put objavljena 1997. da bi 2013. doživjela nadopunjeno izdanje, nastajala je gotovo tri desetljeća, za kojih je autorica u etnografskoj maniri snimala i bilježila razgovore što ih je vodila sa svjedocima i sudionicima černobilske tragedije. Životne priče nepoznatih pripovjedača vlastite prošlosti izmjenjuju se u nastojanju da se prenese mala povijest, osobne istine o jednom događaju i političkom sustavu, ali i konkretnom vremenu i životnom prostoru.

Marisha Pessl

Noćni film Znanje

Kroz ovu knjigu prodaje naučit ćete zašto do prodaje dolazi. Kad svladate zadane elemente, uspješno ćete prodavati - zauvijek. Razlika između uspjeha i prosječnosti je u filozofiji. Većina prodavača misli samo do kraja mjeseca. Ali vi morate početi misliti do kraja vremena. U prodaji, suptilna razlika između uspjeha i neuspjeha je razlika između pokušaja prodaje onoga što imate i stvaranja atmosfere u kojoj će potencijalni kupac kupiti to što imate.

Ljudi ne vole da im se prodaje, ali obožavaju kupovati.

Svetlana Aleksijevič

Černobilska molitva (kronika budućnosti) Edicije Božičević

Ashley Cordova pronađena je mrtva. Iako njezina smrt izgleda kao samoubojstvo, novinar Scott McGrath sumnja u to.

Istražujući okolnosti Ashleyina života, McGrath se suočava s ostavštinom njezina oca: redatelja Stanislasa Cordove koji nije viđen u javnosti više od 30 godina. Vođen željom za osvetom, znatiželjom i potrebom da otkrije istinu, McGrath uz pomoć dvoje stranaca ulazi sve dublje u Cordovin sablasni svijet. Zadnji put kad je bio nadomak tome da razotkrije mračnu stranu kultnog redatelja, McGratha je napustila žena i ostao je bez posla, a sada...

60 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Ayaan Hirsi Ali

Heretkinja Naklada Ljevak

Zato što na vrata mogu pokucati u zoru i obavijestiti te o smrti tvojega sina, moraš otići, hodati, pobjeći od te vijesti. Žena koja bježi od vijesti je Ora, a cijeli njezin život mogao bi se ispričati kroz ratove. Šestodnevni, kad je upoznala Avrama i Ilana – ljubav i prijateljstvo koje će trajati zauvijek; Jomkipurski, u kojemu im je sudbina baš njezinim prstima promiješala živote, a nju učinila majkom, i ovaj novi koji joj prijeti uzeti Ofera. Da bi ga spasila, Ora kreće na zavjetno putovanje brdima Galileje...

Dr. Joe Dispenza

Stvorite novo ja Planetopija

Među 1,6 milijardi muslimana koliko ih danas ima na svijetu, ističe autorica, značajno manji dio pripada ekstremističkoj struji. No samo je jedan islam, a Hirsi Ali dokazuje da se ne može zanijekati da su neka od njegovih temeljnih naučavanja – među njima i dužnost borbe u svetom ratu – inkompatibilna s vrijednostima slobodnog društva. Stoljećima se činilo da je islam imun na promjene, no autorica zaključuje da je revizija islamske doktrine, kojoj je cilj pomiriti vjeru s modernitetom, danas bliža ostvarenju no ikad ranije.

David Grossman

Do kraja zemlje Fraktura

Želite li promijeniti naviku, ali ne uspijevate? Želite li stvoriti novo ja, ali ne znate kako?

Dr. Joe Dispenza objašnjava nam da su naše navike povezane s našim mozgom te kako ih promijeniti. Sve što jesmo moguće je mijenjati, ali trebamo se fokusirati na ono što želimo. Taj iskorak podrazumijeva napor, ali svaki puta kad pomislimo nešto novo, ili se prepustimo novoj aktivnosti, mozak to bilježi. Pritom razbijamo krug repetitivnog ponašanja i otvaramo vrata promjeni koja nam može promijeniti život.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja AGBS Yazilim, Istanbul, Turska, www.agbs. com.tr. Turska softverska tvrtka osnovana je 2011. i nalazi se u Istanbulu. Specijalizirana je za: digitalne marketinške tehnologije (softver i digitalni dizajn), mobilne aplikacije (IOS, Android, proširena stvarnost), razvoj prilagođenih softverskih rješenja. Kontakt: info@agbs.com. tr, info@agbs.com.tr, +90216-3901228.

Suradnja Tvornica Turbina, Karlovac, www.ttk.hr. Tvrtka se bavi dizajnom i proizvodnjom novih brodskih uređaja, proizvodnjom rezervnih dijelova za brodove i industrijske pumpe i turbine, obnavljanjem brodova, vibracijskom dijagnostikom, dinamičkim balansiranjem i zvučnom analizom, te proizvodnjom turbogeneratorskih agregata u kogeneraciji na biomasu. Svi proizvodi tvrtke su pod strogim nadzorom i kontrolom nacionalnih i internacionalnih institucija (CRS, BV, DNV, IRS, ABS, LRS, GL, RUSSIA REGISTER). Tim stručnjaka tvrtke sastoji se od kvalificiranih ljudi, ran-

giranih od konstruktora, crtača, ovlaštenih inženjera do specijalista u vibrodijagnostici i planiranju. Imate li bilo kakvih zahtjeva za novu brodsku opremu, dizajn, rezervne dijelove ili obnavljanje uređaja, usluge u području brodogradnje, kontaktirajte nas i naš tim stručnjaka. Kontakt: Ivica Mikšić, info@ttk.hr, +385 47648588 Strojna obrada Prometal, Čakovec, www.prometal-ck.hr.

Tvrtka nudi usluge strojne obrade: CNC toka-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Roniteljska oprema

MORH nabavlja roniteljsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.

Komunikacijska oprema

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Fina - Financijska agencija nabavlja komunikacijsku opremu za nadogradnju Fina podatkovnog centra. Procijenjena vrijednost nabave iznosi šest milijuna. Rok dostave ponuda je 25. srpnja.

Tisak

Hrvatska lutrija nabavlja usluge tiska srećaka. Procijenje-

renje, CNC glodanje, konvencionalno glodanje i tokarenje, brušenje okruglo, plansko i alatno, varenje, obrada prokroma, brušenje i poliranje.

Kontakt: Marko Marčec, prometal.ck@gmail. com, +385 40334171, +385 996762864.

Partnerstvo Varga elektronik, Prelog, www.varga-elektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju električnih kutija i različitih limenih pozicija (dimenzije 0,2 mm). Tvrtka traži i one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@vargaelektronik.hr, +385 40 643 189, +385 99 2762 074.

Suradnja El-set, Zlatar Bistrica, www.el-set.hr. Tvrtka traži partnere kao što su: potencijalni kupci kabelske opreme kućanskih aparata i kabelske opreme u automobilskoj industriji; kooperanti u proizvodnji i montaži elektromontažnih uređaja; proizvođači komponenti za kabelske setove; proizvođači opreme za ispitivanje kabelskih setova/opreme. Kontakt: Karmen Moler, info@el-set.hr, 049 461 301.

Partnerstvo Mirnapack, Rovinj, www.mirnapack.hr. Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj novih proizvoda (paletizacija i depaletizacija) te partnera koji bi plasirao slobodne kapacitete tvrtke na EU tržište (CNC strojna obrada). Kontakt: Marijan Pučić, marijan.pucic@mirnapack.hr, +385 52816733, +385 911518029.

na vrijednost je 2,5 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda 25. srpnja.

Održavanje klimatizacijske opreme

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održavanja klimatizacijske opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. srpnja.

Policijska oprema

Agencija za policijsku podršku/potporu BiH nabavlja policijsku opremu. Rok dostave ponuda je 11. srpnja.

Telefonski i telefaks uređaji

Ministarstvo finansija i trezora BiH nabavlja telefonske i telefaks uređaje. Rok za dostavu ponuda je 30. lipnja.

Zaštitna odjeća i obuća

Regija

Nabava vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovenije nabavlja vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Željeznička infrastruktura Crne Gore AD-Podgorica nabavlja službenu i zaštitnu odjeću i obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 70.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 8. srpnja.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, zemljišta...

Poslovni prostor, ukupne površine 902,4 četvorna metra, s pripadajućim parkirališnim mjestima, Samobor, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 8.002.406,10 kuna. Dražba se održava 28. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Zemljište, ukupne površine 5016 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 874.800 kuna. Dražba se održava 28. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor na broj mobitela: 091/7635 324.

Kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 932 četvorna metra, Kutina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 675.000 kuna. Dražba se održava 29. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini. Nekretnina se na prvom ročištu za dražbu ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća s dvorištem, ukupne površine 196 četvornih metara, Strmec Remetinečki, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 170.994,24 kune. Ročište za prodaju drugom usmenom javnom dražbom održava se 29. lipnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu svakoga radnoga dana od 9 do 15 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 095/9202 025.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stan, ukupne površine 35,2 četvorna metra, Červar-Porat, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 389.278,20 kuna. Dražba se održava 30. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije treći-

62 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

ne utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 3892,78 kuna.

Pašnjak, ukupne površine 2302 četvorna metra, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 1.873.807,09 kuna. Dražba se održava 30. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 770 četvornih metara, Sveti Križ Začretje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 975.000 kuna. Dražba se održava 1. srpnja u 8.30 sati Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 130,83 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 1.276.800 kuna. Dražba se održava 4. srpnja u 12.15 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju oni kupci koji su tri dana prije održavanja javne dražbe uplatili osiguranje u iznosu 10 posto vrijednosti nekretnine. Obavijesti oko prodaje nekretnine moguće je dobiti kod stečajne upraviteljice Katarine Conar Brod, na broj telefona 091/5366 789, svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati.

Oranica, ukupne površine 2505 četvornih metara, Caginec, Zagrebačka županija, početne vrijednosti 152.905,66 kuna (procijenjene vrijednosti 373.304,81 kuna). Dražba se održava 5. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto početne cijene nekretnine. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom i pozivom na broj mobitela: 091/5046 022.

Kuća, dvorište i pašnjak, ukupne površine 802,05 četvornih metara, Bregovljana, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.079.000 kuna. Dražba se održava 5. srpnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Elektromehanička oprema Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna objavljuje natječaj za nabavu elektromehaničke opreme.

Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Ul. Stalowa 7-9, Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych Waś Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Dariusz Książczyk, Godzikowice, Poland, dariusz.ksiazczyk@was.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Savjetovanje i razvoj IT sustava Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske objavilo je natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Rok za dostavu ponuda je 28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://docs.solidalapok.hu. Naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova Mađarske, Belügyminisztérium, Támogatás-koordinációs Közbeszerzési Projektiroda József Attila utca 2-4, Budapest, Mađarska.

Električni strojevi, aparati, oprema, potrošni materijal i rasvjeta E.ON Distribuce, a.s. objavljuje natječaj za nabavu električnih strojeva, aparata, opreme i potrošnog materijala te rasvjete. Vrijednost nabave: 122 milijuna eura. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na E.ON Distribuce, a.s., 28085400, F. A. Gerstnera 2151/6, RTS, a.s., divize veřejných zakázek, La-

zaretní 13, 615 00 Brno, Radomír Drozd, 370 49 České Budějovice, Česká, radomir.drozd@rts. cz. Više podataka o nadmetnju na istoj adresi.

Transformatorska stanica Rumunjska nacionalna tvrtka za distribuciju električne energije Transelectrica SA (Compania Nationala de Transport al Energiei Electrice Transelectrica SA) objavila je poziv za javni na-

tječaj za izvršenje radova na obnovi/modernizaciji transformatorske stanice (izrada, nabava opreme i usluge projektiranja) 400/110/20 kV Domnesti (Županija Ilfov). Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a više podataka o nadmetanju može se naći na www.e-licitatie.ro.

Sustav za mrežnu sigurnost NIBIO, Norsk institutt for bioøkonomi (Norveški institut bioekonomskog istraživanja) traži sustav za mrežnu sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, 1086 Oslo, Norway. support@mercell.com, http://permalink.mercell.com/59209642.aspx.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Bušenje i istraživanje Katowicki Holding Węglowy S.A. objavljuje natječaj za izvođenje radova bušenja i istraživanja.

Natječaj je otvoren do 10. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, Katowicki Holding Węglowy S.A., Jarosław Michniak, 40-028 Katowice, Poland, j.michniak@khw.pl.

Više podataka o nadmetanju istoj adresi i http:// www.khw.pl.

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Poliboy Barb

Nosite brk sa stav Brice su zahvaljujući njemu i njegovim kolegama postali u posljednje vrijeme ponovno popularni. Marko Šimunović najbolje će vam uživo demonstrirati zbog čega se svaki pravi muškarac mora bar jednom u životu obrijati kod brice piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

jednom zagrebačkom rockerskom dvorištu poznatom po okupljanju bajkera i živim rockerskim svirkama vikendom, smjestio se i jedan sasvim neobičan brijački salon. Njega je otvorio frizer i brijač velikog iskustva i nekonvencionalnog izgleda. Za sve to kriv je, kako sam kaže, rock and roll koji su u njega usadili njegovi roditelji.

Iza Markovog iznimnog projekta stoji 15 godina bavljenja frizerskim i brijačkim poslom “Dok su bili mlađi, oni su isto brijali na rock and roll i prenijeli su to na mene”, kaže Marko 64 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

Šimunović, majstor-brico i vlasnik Polyboy Barbershopa.

“U meni se posljednjih godina probudila ljubav i želja da se sačuva jedna tradicija brijača. To me je pokrenulo za ovaj posao. Htio sam pokazati nešto što je zaboravljeno, a treba se cijeniti, posebice među muškarcima. Danas je jako malo muškaraca uopće doživjelo pravo tradicionalno brijanje. I upravo zato često dajemo besplatno priliku ljudima da dožive to iskustvo. Većina njih se zaljubi u to iskustvo i prestane se brijati kod kuće”, ističe Šimunović.

Biti brico nekada je značilo igrati višestruku ulogu u društvu. Brijačnice su bile ono što su sada privatni i poslovni savjetnici i društvene mreže, ali i mjesto na kojemu potražite prvu liječničku pomoć.

“Brijači su uvijek voljeli učiti, proučavati stvari s kojima se susreću. Takve često možemo vidjeti u filmovima. Brijačnica je u gradu i

ershop

Mnogi nisu ni svjesni toga što je brada prije značila. Trebate samo pogledati novčanice s kojima svaki dan baratate. Na njima su uvijek bradati ili brkati muškarci, naglašava Šimunović

vom selu bilo mjesto okupljanja i druženja, dijeljenja iskustava. I kada su ljudi trebali nekakvu pomoć, vrlo često je brico bio taj koji im je rješavao probleme”, govori Šimunović.

Nakon petnaestak godina bavljenja frizerskim i brijačkim poslom u ZGAT-u i Frizeraju, Marko Šimunović je stekao bogato iskustvo koje je kapitalizirao otvorivši svoj salon i pokrenuvši nove trendove kroz brijački posao.

Brice su zahvaljujući njemu i njegovim kolegama postali u posljednje vrijeme ponovno popularni.

Konzervativni pogled

“Meni je cilj da današnjim ljudima približim kulturu koja je zaboravljena, kao i tradicionalne tehnike i navike”, kaže Šimunović. “Kod

nas još dosta konzervativno gledaju na bradu, posebice u manjim mjestima. Mnogi nisu ni svjesni toga što je brada prije značila. Trebate samo pogledati novčanice s kojima svaki dan baratate. Na njima su uvijek bradati ili brkati muškarci”, naglašava Šimunović.

Njegovane brkove i bradu nosili su nekoć moćni i ugledni muškarci. “Brada pokazuje muškost i važno je brinuti za nju. A možda još više to vrijedi za lijepe i njegovane brkove. Osobno, kad na ulici vidim nekoga tko nosi brkove, uvijek mu skidam šešir na pozdrav jer znam kako je to imati brkove i svaki dan ih frkati. A posebice spavati s njima - to je prilično komplicirana stvar”, naglašava Šimunović.

Dakle ako ste muškarac i želite pokazati moć, pustite brkove ili bradu. Ako ne prije, barem u studenom, kad se brkovi puštaju u povodu mjeseca borbe protiv raka prostate. No čak i ako nemate brk, i dalje se možete doći obrijati kod pravog majstora brice. On će vam ispričati priču o brkovima i bradi, tradicionalno vas obrijati, pustiti neke od rock i rockabilly hitova i preporučiti svoje prijatelje, također mlade čuvare starih zanata - primjerice pravog majstora šeširdžiju kao i kolegu koji proizvodi najzanimljivije bicikle u Zagrebu i vrlo, vrlo širokoj okolici.

Osobno, kad na ulici vidim nekoga tko nosi brkove, uvijek mu skidam šešir na pozdrav jer znam kako je

to imati brkove i svaki dan ih frkati. A posebice spavati s njima - to je prilično komplicirana stvar.

Marko Šimunović

27. lipnja 2016. | broj 3934 | Privredni vjesnik | 65

Zagrebačka Lanterna dobila prestižni certifikat

Svjetlo koje se ne gasi Vrhunsku kvalitetu jela, vina i usluge posjetitelji restorana Lanterna ove su godine nagradili prestižnom nagradom Certificate of Excellence, koju je tom restoranu dodijelio svjetski portal TripAdvisor piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

R

estoran Lanterna nalazi se u Opatovini, jednoj od najstarijih ulica u strogoj jezgri Zagreba, u podrumu

starom više od 300 godina.

Njegove vlasnike, braću Tomislava i Ivana Švagelja, od otvaranja tog restorana u rujnu 2010. godine, vodio je isti cilj - u središtu grada ponuditi tradicionalna zagrebačka jela po pristupačnim cijenama i uz ugodnu obiteljsku atmosferu. Kroz uređenje interijera restorana i ponudu gastro specijaliteta željeli su spojiti tradicionalno i suvremeno, a neke ideje o jelima nastale su na temelju recepata iz stare kuharice iz 1854.

godine, koju su braća pronašla u Muzeju grada Zagreba. Kako bi ta jela prilagodili okusima suvremenog gosta, u svako jelo dodali su i neki svoj sastojak. Restoran Lanterna već se nekoliko godina nalazi među top 10 restorana u Zagrebu prema ukupnoj ocjeni usluge, a u vrlo kratkom vremenu za Lanternu se čulo čak i u Londonu. Vrhunsku kvalitetu jela, vina i usluge posjetitelji restorana Lanterna ove su godine nagradili prestižnom nagradom Certificate of Excellence koju je tom restoranu dodijelio portal TripAdvisor. To je jedan od najposjećenijih portala na svijetu, specijaliziran za ponudu putovanja, ocjenu re-

66 | Privredni vjesnik | broj 3934 | 27. lipnja 2016.

storana, hotela, lokacija i gradova. Milijuni gostiju ocjenjuju mjesta na osnovi vlastitog iskustva, a njihove se ocjene bilježe na portalu TripAdvisor. Upravo se zagrebačka Lanterna nalazi među pet restorana s najviše ostavljenih komentara na tom portalu.

Namirnice s Dolca

“Iznimno smo zadovoljni zbog dodijeljenog certifikata.

To nam mnogo znači, također i našim radnicima, ali još više našim gostima koji dolaze prvi put u restoran. Zbog ovog certifikata svi ti gosti mogu očekivati vrhunsku uslugu i kvalitetna jela nastala na temelju zagrebačkih

recepata, a sve upotpunjeno vrhunskim hrvatskim vinima. Žao nam je što nam još uvijek dolazi više stranaca nego domaćih gostiju, ali taj se trend lagano počinje mijenjati i to nas veseli”, rekao je Tomislav Švagelj.

Važno je istaknuti kako su sva jela spravljena od domaćih namirnica jer se svako jutro svježe namirnice nabavljaju od kumica na Dolcu. Švagelj kaže kako je u Lanterni misao vodilja da “ne mogu svakom gostu pogoditi okus koji mu najbolje odgovara, ali mogu garantirati da je svako jelo visoke kvalitete jer je napravljeno od svježe namirnice koja je stigla sa zagrebačke tržnice”.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.