Pv 3935

| 10 godina cammea | poduzetnicima 1,2 milijarde | cyber kriminal | predstavljanja |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. srpnja 2016., godina LXIII, broj 3935

Mirovinski fondovi

Državni udjeli u tvrtkama zanimljiva meta poseb

an pr

i lo g

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

intervju

Alan Šišinački

Holcim Hrvatska, Koromačno HGK-žk Split

Gospodarstvo sve ovisnije o turizmu

hgk: tri godine u eu

Još uvijek neiskorištena prilika

sadržaj

3935 / 4. srpnja 2016.

TEMA TJEDNA

6

6

Mirovinski fondovi Državni udjeli u tvrtkama - zanimljiva meta

12

Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska, Koromačno Dodatnim angažmanom iz negative u pozitivu

INTERVJU

HGK 16

Tri godine u EU Još uvijek neiskorištena prilika

aktualno

50

22

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije u 2015.

Sve ovisniji o turizmu

24

10 godina Cammeo Grupe Franšiznim poslovanjem do tržišnog uspjeha

PRIČA S RAZLOGOM

Nekada su se u zagrebačkoj Tomićevoj ulici nalazili vinogradi.

Iako ih više nema, dobri duhovi vina i zabave još tu žive

KOLUMNE

12

Alan Šišinački

28

Mala škola kvalitete - dr. Krešimir Buntak Kvaliteta – misterij ili karakteristika ili …

29

Pogled iznutra - Igor Pureta Zamke modernog komuniciranja

HRWWWATSKA 32

Istraživanje Hrvatske udruge banaka o korištenju interneta Nema pasivne obrane od cyber kriminala

38

Novi krediti iz EU fondova s povoljnim kamatama Malim i srednjim poduzetnicima osigurano gotovo 1,2 milijarde kuna

SVIJET FINANCIJA

business & Lifestyle 50

Nova turistička ponuda Zagreba Vinoljupci u Tomićevoj

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Sabina Mikulić

kronični manjak sezonaca Poslodavci stoje u redu na zavodu tražeći djelatnike, a djelatnici stoje u redu čekajući na naknadu, koju ti isti poslodavci plaćaju

P Sabina Mikulić, suvlasnica obiteljske tvrtke Adriatic Mikulić iz Orebića

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rošle je godine problem radne snage u turizmu bio već vidljiv, da bi ove godine kulminirao. Jednostavno kazano, tržište rada ne prati razvoj i potrebe turizma.

U vlasništvu moje obitelji je Camp Adriatic i Boutique hotel Adriatic. U sklopu kampa, koji radi sezonski, su ronilački centar, dva restorana i 15 apartmana. Zbog nedostatka sezonskih djelatnika jedan od restorana koji smo ranijih godina otvarali 20. travnja ove smo godine otvorili 20. lipnja. Gledano s naše ekonomske strane tu smo profitirali, jer nije bilo puno gostiju i nismo imali troškova, ali gledano sa strane kvalitete usluge naši gosti su ostali uskraćeni za a la carte restoran. Dugoročno, mi smo ipak na gubitku.

Hotel od otvorenja 2012. radi tijekom cijele godine. Razlog cjelogodišnjeg poslovanja je u tome da zadržimo kvalitetnu radnu snagu. Nemoguće je naći kvalitetne djelatnike koji će raditi samo tijekom sezone. Zimi zapošljavamo 12 djelatnika, a četiri člana moje obitelji rade sve poslove. Rezultat su brojni zadovoljni gosti te izniman uspjeh - naš je hotel jedini na Pelješcu otvoren tijekom zime. No, zbog sadašnje situacije prvi put razmišljamo o tome da ga zatvorimo 1. studenoga ove godine i priuštimo si odmor za novac koji potrošimo tijekom zime na djelatnike i namete. Svjesni smo da kvaliteta usluge ne bi bila onakva kakva je sada, ali to ionako u našoj turističkoj državi nije bitno.

Osim problema s radnom snagom, sve veći teret su nam fiskalni i parafiskalni nameti. Primjerice, koncesiju plaćamo po cjelogodišnjem obračunu za korištenje pet mjeseci, ZAMP plaćamo po stolcu, po krevetu, po vremenu poslovanja, a ništa se ne čini da ti kreveti i ti stolci budu puni. Razna su davanja za sezonske djelatnike: sanitarni pregledi, zaštita na radu, higijenski minimum, HRT... Što se tiče same kategorizacije objekata, odnosno minimalnih uvjeta, svjedok sam apsurdne situacije: morali smo sagraditi sanitarni čvor za osobe s invaliditetom u kampu u kojem se takve osobe uopće ne mogu kretati. Od nadležnog ministarstva tražili smo izuzeće iz pijeteta prema tim osobama jer se ne može-

4 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

mo reklamirati kao objekt pogodan za osobe smanjene pokretljivosti. Dobili smo odgovor da ne moramo imati četiri zvjezdice, a kamp postoji više od 40 godina i oduvijek je bio prva kategorija i kao takav se reklamira u ADAC-u više od 30 godina. Umjesto da nas potaknu da idemo prema pet zvjezdica, oni nas nakon 40 godina vraćaju na tri?

Naš je hotel jedini na Pelješcu otvoren tijekom zime, no razmišljamo o tome da ga zatvorimo 1. studenoga Vjerovala sam da će u zadnjem sazivu vlade ministar turizma biti jedan od potpredsjednika, te da će turizam postati strateški važna grana, da će se uspostaviti sinergija svih ministarstava koja mogu pridonijeti razvoju turizma, da će se stvarati uvjeti za cjelogodišnje poslovanje, da će se poticati mali i obiteljski hoteli…

Ništa od toga se nije dogodilo. S obzirom na to da sam član Udruge malih i obiteljskih hotela, mogu reći da intenzivno radimo na širenju svijesti nadležnih institucija o važnosti tog gospodarskog segmenta, te još vjerujem da ćemo dobiti kvalitetnu podršku.

Vratila bih se na problem djelatnika. Kao poduzetnik tvrdim da za podizanje kvalitete u turizmu treba dozvoliti uvoz radne snage. Iscrpljena je baza Hrvata koji žive u BiH. To je već premalo za potrebe hrvatskog turizma. Sam Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao bi se aktivnije uključiti u rješavanje problema. Sad je situacija takva da poslodavci stoje u redu na zavodu tražeći djelatnike, a djelatnici stoje u redu čekajući naknadu, koju ti isti poslodavci plaćaju. Nažalost, sustav je tako dozvolio.

BROJKE, BROJKE

RADIO I TELEVIZIJA U 2015.

Radio

136 radiopostaja,

U 2015. radilo je što je za dvije manje nego u 2014.

4 23 109

radiopostaje pokrivale su programom cijelu državu

regionalna pokrivenost

lokalnih radiopostaja

17ih se smatra javnom institucijom, 9 je neprofitnih i 110 komercijalnih

1.113.663sata programa od toga je 768.489 sati glazbenoga programa i 144.773informativnog programa

Prema statusu radiopostaja,

Najveći broj radiopostaja - njih

Ukupno su proizvele

13- nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zagrebu Televizija

Ukupno je

25televizija

programa, a najviše,

6

Prema statusu televizija,

Izvor: DZS

207.828sati

46.250sati, informativnog programa

ih ima nacionalne koncesije

14 a

koje su proizvele

regionalne

5

lokalne

1 je javna televizija,

24su komercijalne televizije

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Mirovinski fondovi

6 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Državni udjeli u tvrtkama zanimljiva meta Ono što mirovince često muči jest slaba mogućnost utjecaja na vođenje tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele - htjeli bi imati veća prava pri donošenju strateških odluka - i baš zato su im zanimljive kompanije u kojima država ima većinski paket. Razumljiv zahtjev s obzirom na to da novac mirovinaca ne znači bianco ček za državu koja u velikom broju slučajeva želi privatizaciju ali bez prenošenja upravljačkih prava piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

I

ako se kaže da su samo dvije stvari sigurne, smrt i porezi, u Hrvatskoj bi se mogla dodati još jedna, a to je da će u kompanije koje država želi privatizirati uložiti mirovinski fondovi. Iako već imaju značajne udjele u gotovo svim jačim domaćim tvrtkama, tu ne misle stati, pokazali su interes za (zasad) propalu monetizaciju autocesta, zanimljiv im je i HEP čija se inicijalna ponuda dionica spominjala u više navrata, LNG terminal na Krku, zračne luke i brojni drugi projekti. Nedavno su opet došli u fokus javnosti i medija kup-

Osam milijardi kuna mirovinci su do sad investirali u domaće kompanije njom 20 posto dionica Končara koje je tehnička vlada premijera Tima Oreškovića brzinski odlučila prodati kako bi pokrpala proračunske rupe. Tih 360 milijuna kuna mogli bi biti samo početak novonajavljenog vala privatizacije državnih udjela u tvrtkama od kojih mnoge posluju s plusom pa su stoga zanimljiva meta mirovinskim fondovima kojima ne manjka investicijskog potencijala, dapače. Imovina im

konstantno raste što potvrđuje da kapitalom upravljaju pametno, unatoč ponekom promašaju poput ulaganja u građevinske tvrtke koje je kriza potpuno pokosila.

Kratak pogled na imovinu četiriju obveznih mirovinskih fondova otkriva da oni trenutačno raspolažu sa 75,5 milijardi kuna (AZ Fond 30,3 milijarde, Raiffeisen 23 milijarde, PBZ/CO 12,2 milijarde i Erste Plavi 10,1 milijarda), a kad se tome dodaju otvoreni i zatvoreni dobrovoljni fondovi, dolazimo do iznosa od 79,3 milijarde kuna kapitala. Oko 70 posto tog novca, ili približno 55 milijardi kuna, uloženo je u državne obveznice, ali ne treba zanemariti ni osam milijardi investiranih u domaće kompanije.

360mil kn ili 20% dionica Končara nedavno kupili mirovinski fondovi

Končar - logično ulaganje

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ističe kako se na primjeru Končara opet pokazalo da su upravo mirovinski fondovi najsnažniji investitori na Zagrebačkoj burzi. “Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da su ponude za kupnju dionica Končara pristigle jedino od mirovinskih fondova”, ističe Grbavac i dodaje kako Raiffeisen mirovinski fondovi značajne udjele imaju u društvima Hrvatski Telekom, Podravka, Atlantic Grupa, Ledo, AD Plastik, Ericsson Nikola Tesla, Tankerska Next Generation i HUP Zagreb (10,28 posto).

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi društva za upravljanje obveznim i dobro-

sa

510mil kn

mirovinski fondovi su dokapitalizirali Podravku

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

550 mil kn teška dokapitalizacija mirovinaca HPB-a

sa

300milkn

mirovinci su dokapitalizirali Luku Rijeka

voljnim mirovinskim fondovima, Končar vidi kao logično ulaganje mirovinaca jer se radi o jakoj kompaniji s dugom tradicijom. “Naš investicijski tim donio je odluku o povećanju udjela u Končaru radi očekivanog nastavka uspješnog poslovanja na domaćem, kao i na svjetskim tržištima, te smatramo da će uz kvalitetno korporativno upravljanje ostvareni rezultati biti i bolji”, rekao nam je Vlaić, uz napomenu kako osim Končara, veće udjele drže u još nekoliko vodećih domaćih kompanija poput Podravke, Atlantic Grupe, Adrisa i Ericsson Nikole Tesle.

Atlantic Grupa prije mjesec dana bila je u fokusu interesa i AZ Fonda, najvećeg institucionalnog investitora u Hrvatskoj s ukupnom imovinom većom od 30 milijardi kuna, pod vodstvom Dinka Novoselca. AZ je za 108 milijuna kuna kupio četiri posto dionica Atlantica i tako udvostručio svoj vlasnički udjel u kompaniji koja je još uvijek u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija (50,2 posto). No mirovinci sada imaju 28,5 posto dionica, što bi svakako trebalo povećati njihov utjecaj na vođenje poslovanja kompanije. AZ nije štedio ni pri kupnji udjela u Končaru, gdje su kroz obvezne i dobrovoljne fondove pod svojim upravljanjem iskeširali 150 milijuna kuna i došli do 14 posto dionica.

Najveći udjel u Končaru pak ima PBZ/CO na čelu s Dubravkom Štimcem, oni su za 101,5

8 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

milijuna kuna u ovoj nedavnoj rundi rasprodaje povećali udjel sa 10 na 16 posto, a značajnije udjele imaju i u Podravki te Tankerskoj NG. Obje te tvrtke fondovi su lani dokapitalizirali, sa 510, odnosno 237 milijuna kuna, a čari dokapitalizacije osjetili su i HPB (550 milijuna) i Luka Rijeka (300 milijuna kuna).

Kompanije s većim udjelom vlasništva OMF-ova Fond

Tvrtka

Udio

AZ Fond

Končar

14,50%

Podravka

12,68%

Luka Rijeka

14,24%

HUP Zagreb

10,28%

Raiffeisen

PBZ / CO

Atlantic Grupa

9,68%

Ericsson Nikola Tesla

9,28%

Končar

16,37%

Podravka

10,87%

Tankerska NG Erste Plavi

Izvor: Skdd

Končar

9,61% 12,44%

Podravka

9,34%

Tankerska NG

6,25%

Koliko vrijede i zarađuju obvezni mirovinski fondovi Fond

Imovina u mlrd.kn

Članovi

Prinos u '16.

Prinos u 2015.

AZ Fond

30,31

621.205

0,65%

5,61%

Raiffeisen

23,02

534.734

-0,32%

6,67%

PBZ/CO

12,15

316.977

-0,82%

7,01%

Erste Plavi

10,09

279.272

-0,04%

6,41%

Ukupno:

75,5

1.752.188

Izvor: Hanfa

Slučaj Podravka

Podravka je vrlo zanimljiv slučaj jer mirovinci zajednički posjeduju 40 posto kompanije i najveći su dioničar, što se očituje i u upravljačkoj strukturi. Naime, Štimac je predsjednik Nadzornog odbora Podravke, a Vlaić i Novoselec su također njegovi članovi te tako imaju odličan uvid u poslovanje. Vlaić ističe kako je Podravka upravo zahvaljujući dokapitalizaciji novcem mirovinskih fondova bila u stanju kupiti slovensku tvrtku Žito i ističe to kao primjer po kojem se vidi da su fondovi puno agilniji u menadžmentu od države koja je često spora i troma, što u poslovnom svijetu može igrati ogromnu ulogu. Naravno, dobro dođe i pozamašan investicijski potencijal veći od 20 mili-

Četiri OMF-a, uključujući i otvorene i zatvorene dobrovoljne fondove, raspolažu sa 79,3 milijarde kuna kapitala jardi kuna koji je mirovincima na raspolaganju za ulaganje u dionice, dok je državni budžet iovako razvučen preko svojih granica.

Ono što mirovince često muči jest slaba mogućnost utjecaja na vođenje tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele - htjeli bi imati veća prava pri donošenju strateških odluka - i baš zato su im zanimljive kompanije u kojima država ima većinski paket. Razumljiv zahtjev s obzirom na to da novac mirovinaca ne znači bianco ček za državu koja u velikom broju slučajeva želi privatizaciju ali bez prenošenja upravljačkih prava. Takav krnji model prodaje ne ide nikome na ruku jer tvrtke ostaju pod političkim utjecajem, a novac od doka-

*Prinosi u fondovima kategorije B

pitalizacije se troši po ustaljenim, često promašenim modelima odlučivanja koji kad-tad kompanije dovedu u dubioze. Zanimalo nas je stoga kako točno mirovinci štite svoja ulaganja u kompanijama i koliko imaju konkretnog utjecaja na upravljanje tvrtkama u kojima su značajniji vlasnici. Vlaić nam je objasnio da mirovinski fondovi, baš kao i ostali investitori, vlasnička prava koja proizlaze iz vlasništva nad dionicama pojedine kompanije ostvaruju prvenstveno putem sudjelovanja na glavnim skupštinama. “Predstavnik mirovinskog fonda može na glavnoj skupštini predložiti upravi kompanije povećanje transparentnosti poslovanja tj. otvaranje prema javnosti, uvrštenje u višu kotaciju uređenog tržišta, redovito objavljivanje značajnih poslovnih događaja na način koji jednako tretira sve investitore, osnivanje ureda za odnose s investitorima ili, primjerice, podizanje kvalitete financijskih izvješća.

Upravljanje kompanijama je, prema domaćoj regulativi, u izravnoj nadležnosti uprave kompanije koja pojedine odluke može donositi uz suglasnost nadzornog odbora”, rekao je Vlaić, dodajući kako su u sklopu svakog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima uspostavljeni odjeli analize i korporativnog upravljanja, koji kontinuirano prate poslovanje kompanija, služe kao podrška odjelu upravljanja imovinom s ciljem donošenja investicijskih odluka.

“S obzirom na to da mirovinski fondovi imaju mogućnost ulaska u vlasništvo kompanija, a zakonski okvir dozvoljava investitorima s više od pet posto udjela u pojedinoj kompaniji aktivnosti kojima se može izravno utjecati na rad glavne skupštine (zahtjev za sazivanjem glavne skupštine, prijedlog dnevnog reda, predlaganje izbora članova nadzornog odbora), vjerujemo da nam regulatorni okvir omogućuje podizanje kvalitete korporativnog upravljanja u kompanijama”, smatra Vlaić, a budući da je on i predsjednik Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima, upitali smo ga koliko su mirovinci koordinirani u svom djelovanju.

Naravno, dobili smo diplomatski odgovor da u Erste Plavom “investicijski tim radi neovisno i samostalno”, ali često se iz ulagačkih krugova

Na primjeru Končara opet se pokazalo da su upravo mirovinski fondovi najsnažniji investitori na Zagrebačkoj burzi. Ono što je

zabrinjavajuće jest činjenica da su ponude za kupnju dionica Končara pristigle jedino od mirovinskih fondova.

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Tvrtke u kojima OMF-ovi imaju značajnije udjele Podravka: 39,7%

PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 2,94 RAIFFEISEN DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 1,45

AZ OMF KATEGORIJE B - 2,88 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 2,42 Hrvatski Telekom: 12,5%

Ledo: 26,5%

AZ OMF KATEGORIJE B - 12,68 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 10,87 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 9,34 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 5,27 AZ PROFITDOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 1,57

AZ OMF KATEGORIJE B - 12,50 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 6,06 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 5,40 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 2,55 Adris Grupa: 20,9%

Dalekovod: 37,8%

AZ OMF KATEGORIJE B - 15,69 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 9,26 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 7,23 AZ PROFIT DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 4,76 AZ BENEFIT DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 0,95 Quaestus nekretnine: 34,6%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 9,99 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 9,11 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 8,87 AZ OMF KATEGORIJE B - 6,65 Luka Rijeka: 30,2%

AZ OMF KATEGORIJE B - 14,24 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 7,60 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 7,55 AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A - 0,85 Tankerska Next Generation: 29,7%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 8,75 AZ OMF KATEGORIJE B - 2,06 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 1,72 Hrvatska pošta: 12,5%

ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 8,97 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 3,58 AZ OMF KATEGORIJE B - 8,90 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 8,78 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 3,28

Ericsson Nikola Tesla: 12,4%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 9,28 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 3,15

Metronet telekomunikacije: 19,9%

HEP: 12%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 10,00 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 9,95

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 9,29 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 2,74

Čakovečki mlinovi: 19,8%

Arenaturist: 12%

AZ OMF KATEGORIJE B - 9,86 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 4,04 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 3,98 AZ PROFIT DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND 1,94

AZ OMF KATEGORIJE B - 7,63 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 2,73 AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A - 1,37 PBZ CO OMF - KATEGORIJA A - 0,27

Šećerana Viro: 16,6%

Jadran Galenski laboratorij: 9,8%

AZ OMF KATEGORIJE B - 9,88 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 3,10 AZ PROFIT DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 1,86 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 1,80 Granolio: 15,7%

PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 7,89 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 7,85 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 9,61 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 9,25 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 8,61 RAIFFEISEN DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - 2,28

PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 6,12 PBZ CO OMF - KATEGORIJA C - 3,76

AD Plastik: 14,2%

INA: 4,2%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 6,42 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 2,85 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 2,75 AZ OMF KATEGORIJE B - 2,24

AZ OMF KATEGORIJE B - 2,28 RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 0,80 PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 0,66 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 0,46

Atlantic Grupa: 28,5%

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 9,68 AZ OMF KATEGORIJE B - 8,44 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 6,07

HPB: 13,3%

Magma: 2,2%

PBZ CO OMF - KATEGORIJA B - 4,12 ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B - 3,90

RAIFFEISEN OMF KATEGORIJE B - 1,48 AZ OMF KATEGORIJE B - 0,77

10 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

čuju prigovori da OMF-ovi guše i monopoliziraju tržište kapitala te istiskuju manje ulagače. S likvidnošću kakvu mirovinci imaju to ne treba čuditi, ali valja imati na umu da praktički četiri čovjeka mogu donositi odluke koje itekako usmjeravaju cjelokupno tržište.

Brojke kažu: odličan posao

AD Plastik jedna je od kompanija koja je zanimljiva OMF-ovima i u kojoj imaju više od 14 posto vlasničkih udjela pa smo Katiju Klepo,

Mirovinci i dalje vide solidan potencijal u ulaganju u domaće kompanije članicu Uprave za financije i računovodstvo upitali koliko fondovi utječu na upravljanje tvrtke i općenito kakva je suradnja menadžmenta s investitorima. “Ti fondovi trenutačno nemaju značajniji utjecaj na donošenje poslovnih odluka u AD Plastiku, ali suradnju s njima ocjenjujemo kao uspješnu. Uprava kompanije organizira redovne sastanke s investitorima, uključujući i fondove, na kojima se jedan do dva puta godišnje prezentiraju osnovne smjernice rada i planovi te se dobivaju povratne informacije od investitora. U budućem razdoblju vidimo fondove kao stabilne vlasnike koji će vjerojatno povećavati

svoje učešće u vlasništvu”, poručila je Katija Klepo.

Unatoč tome što imaju udjele u svim značajnijim igračima na domaćem tržištu i činjenici da u zadnjih nekoliko godina sve više diverzificiraju imovinu na strana tržišta, mirovinci i dalje vide solidan potencijal u ulaganju u domaće kompanije. “Strani ulagači pomalo su zaboravili hrvatsko dioničko tržište, ali ono nudi priliku za ulaganje u izdanja koja ostvaruju zavidne razine povrata, pogotovo u uvjetima kada su povrati na stranim tržištima na relativno niskim razinama. U zadnjih godinu dana posebno su se istaknuli turistički i prehrambeni sektori, ali zanimljive mogu biti i kompanije iz drugih sektora poput prerađivačkog”, razložio nam je Vlaić, uz napomenu da će buduća struktura portfelja fondova ovisiti o stanju na tržištu i ocjeni rizičnosti i povrata za pojedine klase imovine.

S dosta strana se mogu čuti prigovori na rad mirovinaca, a nad glavom im vječito visi mač države koja neprekidno pokazuje interes da zavuče svoje prste u drugi mirovinski stup.

Usprkos tome, brojke im daju za pravo kad tvrde da rade odličan posao za oko dva milijuna svojih klijenata (1,75 milijuna u obveznim i oko 270.000 u dobrovoljnim fondovima) jer je, gledajući od 2009. godine, Hrvatska među tri vodeće zemlje po rastu udjela imovine mirovinskog sustava u BDP-u. Kako će se situacija na tržištu odvijati - nemoguće je reći, ali mora im se priznati da su krizu prebrodili relativno glatko, što ulijeva optimizam i nadu da bi buduće generacije umirovljenika mogle primati pristojne mirovine iz vlastitih doprinosa. No, realnost nas uči da uvijek treba biti na oprezu jer znate što kažu za nadu...

U zadnjih godinu dana posebno su se istaknuli turistički i prehrambeni sektori, ali zanimljive mogu biti i kompanije

iz drugih sektora poput prerađivačkog.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska,

Dodatnim angažmanom iz negative u pozitivu

Mi smo Planom 2015 Plus mobilizirali naše zaposlenike na svim razinama da kroz dodatni angažman poboljšamo naše procese i efikasnost sustava. U tome je ključnu ulogu imalo značajno smanjenje troškova u administraciji i proizvodnji, ali i niz inicijativa fokusiranih na povećanje prihoda i razvoja novih usluga i proizvoda razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

predsjednikom Uprave Holcima Hrvatska Alanom Šišinačkim razgovarali smo o poslovanju ove tvrtke, o stanju na tržištu cementa i betona te o korištenju goriva iz otpada. Šišinački se osvrnuo i na učinke spajanja Holcima i Lafargea kad je riječ o tržištima tvrtke kojoj je na čelu.

n Kakva vam je bila prošla poslovna godina?

- Mi smo Planom 2015 Plus, koji smo pokrenuli u drugoj polovini 2013. godine, mobilizirali naše zaposlenike na svim razinama da kroz dodatni angažman poboljšamo naše procese i efikasnost sustava. Nakon što je potražnja na tržištu pala za 50 posto, a Holcim pet godina poslovao s gubitkom, zajednički usmjerenim naporima željeli smo u 2015. godini ostvariti pozitivan rezultat. Rezultat toga je da smo, nakon poslovnog gubitka od 78 milijuna

Strateški vrlo važna odluka je bila da dio ušteda uložimo u pokretanje Centra za inovacije i projekte

je bila da dio ostvarenih ušteda uložimo u pokretanje Centra za inovacije i projekte. Naši stručnjaci uz pomoć tehnologije i moderno opremljenih laboratorija Holcimovim kupcima pružaju dodatnu uslugu tehničke podrške pri projektiranju, proizvodnji i tijekom izvođenja građevinskih radova. Osim toga, Centar je ostvario suradnju na raznim projektima s brojnim arhitektima i projektantima te tržištu u protekle dvije godine predstavio pet novih proizvoda. Kupci su to, očito, prepoznali pa je lani ostvaren devet posto veći prihod u odnosu na 2014. godinu iako se razina građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj još uvijek nije značajno povećala.

troškova u administraciji i proizvodnji, ali i niz inicijativa fokusiranih na povećanje prihoda i razvoja novih usluga i proizvoda. Strateški vrlo važna odluka

n Što planirate u ovoj godini?

- Pet novih proizvoda u dvije godine je, za industriju kao što je proizvodnja cementa, odličan rezultat i zadovoljni smo time što je tržište

kuna, prošle godine uspjeli ostvariti 3,6 milijuna kuna dobiti. U tome je ključnu ulogu imalo značajno smanjenje

12 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

KoromaČno

Potrošnja cementa u Hrvatskoj se smanjila s oko tri milijuna tona godišnje koliko je iznosila 2008. godine na procijenjen jedan do 1,5 milijuna tona cementa prošle godine

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Naša tvornica u Koromačnom zahvaljujući fokusu na troškove postigla je zavidan rezultat na razini Europe, kako na razini troška administracije tako i na razini fiksnog, a pogotovo varijabilnog troška proizvodnje cementa. Izuzetan rezultat postigli smo i u segmentima proizvodnje agregata kao i betona.

3,6 mil kn lanjska dobit Holcima

oko

20%

prihoda Holcim ostvaruje izvozom

5 novih

proizvoda predstavljeno tržištu u protekle 2 godine

prepoznalo novi pristup i inovacije. Jedan od primjera je Općina Tar koja je za obnovu pješačke površine koristila propusni beton. U tom svjetlu naše se daljnje aktivnosti temelje na povećanju prihoda kroz dodatne usluge. Troškove ćemo i dalje smanjivati, pogotovo u administraciji, jer moramo i dalje ulagati u Centar za inovacije i projekte, odnosno u tim stručnjaka koji pruža kontinuiranu tehničku podršku našim partnerima pri planiranju i izvođenju građevinskih projekata. U svemu tome prisutne su, naravno, i aktivnosti prema lokalnim zajednicama u kojima poslujemo kao i odgovornost prema zaposlenicima. Naš je prioritet zdravlje i sigurnost tako da na tom području ove godine imamo brojne akcije poboljšanja. Osim toga, ove smo godine prema novom kolektivnom ugovoru masu plaća povećali za milijun kuna, a u trenutku u kojem u Hrvatskoj svi govore o efikasnosti, u Holcimu smo dogovorili da postotak povećanja plaće radnika ovisi o ocjeni učinka radnika.

n Oporavlja li se industrija cementa na našem području i kakvo je stanje na tržištima na koja izvozite?

- Potrošnja cementa u Hrvatskoj se smanjila s oko tri milijuna tona godišnje koliko je iznosila 2008. godine na procijenjen jedan do 1,5 milijuna tona cementa prošle godine. Iako su se početkom ove godine pojavile neke najave projekata u građevinarstvu, to se još nije pretvorilo u konkretne brojke. Prema podacima koje je u svibnju objavila Hrvatska gopodarska komora, u prvom je kvartalu ove godine u odnosu na lanjski prvi kvartal, obujam građevinskih radova u Hrvatskoj povećan samo za 3,5 posto, a u Europskoj je uniji u ožujku zabilježen pad građevinske aktivnosti od 1,4 posto na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Najsnažniji pad je u Sloveniji, čak 36,7 posto, pa u Mađarskoj 33,9 posto.

14 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

n Što vam je donijelo spajanje Holcima i Lafargea u smislu pozicioniranja na tržištu?

- Holcim i Lafarge su dva najveća proizvođača u našoj industriji, svaki s više od 100 godina iskustva i uspjeha. Spajanjem je nastala nova kompanija koja ima sve preduvjete da bude

Spajanjem Holcima i Lafargea nastala je tvrtka koja ima sve preduvjete da bude stvarni globalni lider u industriji stvarni globalni lider u industriji. Gledano lokalno, spajanje nam je donijelo primjenu inovacija, iskustva i znanja Grupe. Primjerice, Lafarge je u Lyonu uložio u najveći laboratorij za inovacije, dok je Holcim za Gotthard tunel još 1996. godine započeo s testiranjima za najbolju recepturu i metodu ugradnje betona. Gledajući regiju, LafargeHolcim Grupa je aktivna u Italiji, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i, naravno, Hrvatskoj. Za kupce na tim tržištima to znači da imaju sigurnost raznovrsnih proizvoda i usluga koje im pružamo uz najmanji trošak logistike.

n Gdje sve izvozite i kakav je položaj izvoznika u Hrvatskoj?

- Cement izvozimo u Italiju, Sloveniju te BiH. Oko 20 posto prihoda ostvarujemo iz izvoza.

No, povećanjem udaljenosti, zbog troška prijevoza, naš proizvod gubi na konkurentnosti.

Zato smo prvenstveno usmjereni na tržište koje je u radijusu od 200 kilometara od naše tvorni-

Što manje otpada, čim više reciklaže Kakva su iskustva u zemljama koje imaju odlične rezultate u zbrinjavanju otpada? Što kod nas nije dobro?

- Tvornice cementa u Austriji i Švicarskoj godišnje zamijene 90 do 100 posto fosilnog goriva. Dakle, iako imaju neusporedivo veće stope recikliranja, očito znaju kako i zašto iskoristiti ostatak otpada koji nije moguće reciklirati, čime smanjuju eksplo-

ataciju i uvoz fosilnih goriva. Zato predlažemo da u Hrvatskoj umjesto paušalnih izjava o poskupljenju usluge gospodarenja otpadom, svi koji sudjeluju u procesu pogledaju kako se to radi u razvijenim europskim zemljama kao što su Austrija ili Švicarska kako bismo proizvodili što manje otpada, čim više reciklirali i na najprihvatljiviji način zbrinjavali ostatak otpada.

ce te odredišta dostupna morskim putem. Kod svih proizvoda kod kojih je to moguće takav je pristup sve više cijenjen jer se proizvodi i prodaje lokalno, zapošljava lokalno stanovništvo i lokalni dobavljači, a u konačnici smanjuje se i emisija CO2 koja nastaje prijevozom.

n Koliko ste kao domaći proizvođači cementa konkurentni u odnosu na kolege iz konkurentnih zemalja?

- Naša tvornica u Koromačnom zahvaljujući fokusu na troškove postigla je zavidan rezultat na razini Europe, kako na razini troška administracije tako i na razini fiksnog, a pogotovo varijabilnog troška proizvodnje cementa. Izuzetan rezultat postigli smo i u segmentima proizvodnje agregata kao i betona. Osim toga Holcim Hrvatska je unutar LafargeHolcim Grupe prepoznat i po Centru za inovacije i projekte te po dodatnim uslugama koje pružamo kupcima. Želimo im ponuditi drugačiji pristup, stručni savjet i uslugu optimizacije, suradnju s investitorima i arhitektima na testiranju novih proizvoda i usluga. Tako je prije mjesec dana naš laboratorij za beton i agregat dobio akreditaciju, pa možemo obavljati testiranja prema 12 međunarodnih metoda. Uz to, nadamo se i zelenoj javnoj nabavi temeljenoj na kružnom gospodarstvu u kojoj će se birati lokalni proizvodi, reciklirani građevinski materijal i proizvodi s manjim udjelom CO2. n Kako funkcionira korištenje otpada iz Centra Marišćina?

- Korištenje zamjenskih goriva samo je mali dio našeg poslovanja jer uspjeh temeljimo na našim proizvodima i uslugama u građevinskoj industriji. S obzirom na to da je naša proizvodnja energetski vrlo intenzivna, nužno je da dio resursa posvetimo smanjenju korištenja fosilnih goriva, pa tako brinemo o korištenju zamjenskih goriva. Holcim je s tvrtkom Ekoplus ugovorio suradnju u zbrinjavanju gorivog otpada tijekom probnog rada na Marišćini. Naglasak smo stavili na uslugu analiziranja kvalitete

gorivog otpada u Holcimovom laboratoriju, u cilju stabilizacije kvalitete njegove proizvodnje.

Holcimov Centar za inovacije i projekte ima moderno opremljen laboratorij za zamjenska goriva i sirovine koji može napraviti veliki broj različitih testiranja, a Holcimovi stručnjaci dali su Centru Marišćina savjete za postizanje visoke kvalitete gorivog otpada koji onda dalje mogu ponuditi na zbrinjavanje i drugim oporabiteljima.

n Jeste li zadovoljni kvalitetom koju dobivate?

- Zadovoljni smo kvalitetom isporučenog gorivog otpada jer su svi parametri sukladni zahtijevanim vrijednostima. Svaku pošiljku otpada kontroliramo u našem laboratoriju te oporabljujemo isključivo onaj otpad koji svojom kvalitetom udovoljava definiranim graničnim vrijednostima. Pošiljke otpada koje ne odgovaraju kriterijima postavljenim na razini LafargeHolcim Grupe vraćaju se pošiljatelju. Naš ključni fokus je zaštita zdravlja ljudi i stalno smanjenje utjecaja na okoliš te smo u tom smjeru postavili sve procedure proizvodnje cementa prema kojima radimo. Svake godine organiziramo Dan otvorenih vrata na kojima svim posjetiteljima pokazujemo što i kako radimo. Nekoliko puta tema je bila zbrinjavanje otpada gdje smo prvenstveno govorili o potrebi smanjenja stvaranja otpada, o potrebi recikliranja. Tek na kraju dolazi naša uloga zbrinjavanja kao energetska i materijalna oporaba, koja direktno smanjuje korištenje tradicionalnih fosilnih goriva, ali je ipak samo jedan dio cjelokupnog procesa gospodarenja otpadom

Troškove ćemo i dalje smanjivati, pogotovo u administraciji jer moramo i dalje ulagati u Centar za inovacije i projekte, odnosno u tim stručnjaka koji pruža kontinuiranu tehničku podršku našim partnerima pri planiranju i izvođenju građevinskih projekata.

n U kojem postotku to gorivo zamjenjuje fosilna goriva, te koliko smanjuje emisije CO2?

- Zamjenska goriva koristimo od 1999. godine, a uspjeli smo dostići zamjenu od samo 16 posto fosilnih goriva godišnje. Za usporedbu, tvornice cementa u Austriji i Švicarskoj koriste 90 posto do čak 100 posto energije iz otpada.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 15

Hrvatska gospodarska komora Tri godine u EU

Još uvijek neiskorištena prilika

Hrvatska je ulaskom u EU dobila prilike za svoje gospodarstvo. Turizam je svijetao primjer kako se može iskoristiti dobar imidž ulaska u EU, no druge gospodarske grane nisu to pratile. Nedostaju nam strane investicije i konkurentniji proizvodi koji bi povukli hrvatsko gospodarstvo s najnižih pozicija u Uniji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska je ulaskom u Europsku uniju najviše prilika dobila za svoje gospodarstvo, no statistike i iskustva ukazuju na to kako ih još uvijek nismo iskoristili, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore.

Hrvatske tvrtke su ulaskom dobile priliku olakšati dolazak svojih proizvoda i usluga na zajedničko tržište koje je pratila i liberalizacija domaćeg tržišta.

Izmjene zakona koje su pratile ulazak Hrvatske u EU su dodatno liberalizirale poslovanje Hrvatsko gospodarstvo dobilo je i benefite koje članice Europske unije imaju temeljem ugovora o slobodnoj trgovini s trećim zemljama. Jednako tako hrvatske tvrtke pratilo je i poboljšanje imidža na europskom tržištu kao i onome svjetskom upravo zbog činjenice da smo postali članica EU-a, što je pratio i pojačani interes tvrtki u Uniji i izvan nje za poslovanje i suradnju s hrvatskim tvrtkama.

Hrvatske kompanije dobile su pristup i novim tehnologijama i znanjima kao i novim izdašnijim fondovima i pro-

gramima EU-a. Izmjene zakona koje su pratile ulazak Hrvatske u EU dodatno su liberalizirale poslovanje čime su domaće tvrtke morale postati još konkurentnije, a neke od njih pretrpjele su i gubitke zbog zatvaranja nekih od bliskih tržišta. Pa što nam je to donijelo članstvo u Uniji?

Turizam ima koristi

U hrvatskoj turističkoj djelatnosti došlo je u posljednje tri godine do promjene strukture potražnje turista s novog europskog domaćeg tržišta, a ponuda se sve više diverzificira. Od ulaska u EU

16 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

turizam bilježi rast potražnje i ponude.

Od 2012. do 2015. godine broj stranih turista porastao je za 22 posto, zabilježen je i porast stranih noćenja za 15 posto, dok su prihodi porasli za 16 posto na 7,9 milijardi eura. Najveći porast broja turista zabilježen je iz Velike Britanije (60 posto), Mađarske (42 posto) Poljske (24 posto) i Austrije (18 posto).

U zadnjih 15 mjeseci i industrijska proizvodnja bilježi rast. U odnosu na travanj prošle godine ona je porasla za 4,9 posto. Smanjena je cijena sirovina za naša poduzeća, koje dolaze s tržišta Eu-

Anketa HGK

Čak 35 posto tvrtki povećalo izvoz Prema anketi koju je Hrvatska gospodarska komora provela među svojim članicama, trećina ispitanih tvrtki u protekle tri godine krenula je u izvoz na europsko tržište, a čak 35 posto tvrtki je povećalo izvoz svojih proizvoda i usluga. To je pratio i porast prihoda od izvoza u 37 posto tvrtki, a 16 posto tvrtki pronašlo je novog inozemnog partnera za zajednička ulaganja. Petina tvrtki bilježi istovremeno sma-

njenje izvoza na treća tržišta, ali 31 posto ispitanih ističe kako im je sada lakše sudjelovati na javnim nadmetanjima i u drugim državama članicama Europske unije. Čak devet od 10 ispitanih također smatra kako je tržište rada za hrvatske radnike u EU sada lakše dostupno, a 22 posto njih smatra kako je olakšan pristup informacijama o izvorima sufinanciranja projekata iz EU fondova.

Saša Bukovac

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja EU Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja Europskoj uniji, ističe Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK. “BDP nam je u 2015. rastao ispod razine rasta u EU. Kod nas bilježimo rast od 1,6 posto, a u EU 1,9 posto. I dalje se držimo na 55 posto prosjeka razvijenosti svih zemalja članica, samo su Bugarska i Rumunjska nerazvijenije od nas. No i one će nas, ako nastave rasti sadašnjim stopama od četiri posto, prestići.

Istovremeno druga smo najlošija članica po

ropske unije kao i onih s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini. Cijene sirovina rasle su u onim zemljama u kojima je Hrvatska do ulaska u EU imala povlašteni status. Proizvođači su od ulaska u EU svoju proizvodnju prilagodili standardima Unije, a okolišni standardi su se negativno odrazili na konkurentnost.

Poljoprivreda pod pritiskom

Domaći poljoprivrednici i prozvođači prehrambenih proizvoda pod pritiskom su jake konkurencije s tržišta Europske unije. U isto vrijeme izgubljene su dobre pozicije na tržištu regije. Istovremeno niska kupovna moć domaćeg stanovništva i dugotrajna kriza okrenuli su kupce jeftinijim proizvodima. Uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda porastao je za 27 posto od 2012. do 2015. godine, pa sada uvozimo godišnje više od 2,7 milijardi eura vrijednu hranu. Izvoz je istovremeno

stopi nezaposlenosti i treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti”, kaže Bukovac te dodaje kako su u zadnjoj godini investitori uložili samo 127 milijuna eura što je najniža razina još od ratne 1995. godine. “Hrvatska mora poboljšati iskorištavanje europskih fondova, i smanjiti negativnu vanjskotrgovinsku bilancu u poljoprivrednim proizvodima koja je narasla na 240 milijuna eura.

Izvoz mora nastaviti rasti i moramo povećati broj tvrtki koje svoje robe i usluge plasiraju na tržište EU-a”, zaključio je Bukovac.

rastao za 24 posto, no i dalje postoji deficit.

Struktura izvoza i uvoza se promijenila pa sada uvozimo 83 posto hrane iz EU-a, dok na to tržište izvozimo 54 posto hrane. Prije ulaska smo u EU izvozili 74 posto svog izvoza hrane, a uvozili 42 posto.

U financijskom sektoru došlo je do promjena u zakonskim okvirima koji reguliraju financijsko tržište s posebnim naglaskom na zaštitu klijenata i upravljanje rizicima. EU financijašima je omogućen rad na hrvatskom tržištu uz odobrenje regulatora. Istovremeno trgovina je pod utjecajem zajedničkog tržišta.

Jeftinije komunikacije i prijevoz

Raste broj uvezenih gospodarskih vozila, pojavljuje se i nelojalna konkurencija, a istovremeno jača zaštita potrošača zbog EU regulative.

Tržište telekomunikacijskih i poštanskih usluga je liberalizirano što je dove-

lo do smanjenja troškova. Omogućen je slobodniji pristup na jedinstvenom europskom tržištu, a prijevoz između trećih zemalja porastao je za trećinu. Ulazak u Europsku uniju olakšao je mnogima u sektoru prijevoza poslovanje, a nova konkurencija primorala je tvrtke na obnovu flote. Željeznički prijevoz nije iskoristio priliku koja mu je pružena, a slabo je rastao i prijevoz u morskim i riječnim lukama. Istovremeno značajno raste broj putnika u zračnom prometu gdje se bilježi i značajno ulaganje u infrastrukturnu obnovu. U graditeljstvu još uvijek nije došlo do vidljivog i očekivanog oporavka.

Glavni problem koji se ističe je visoka cijena rada u ovoj branši. Nije došlo ni do većeg investicijskog vala financiranog iz Europskih fondova, a i same tvrtke si ne pomažu jer nedovoljno surađuju, posebice u zajedničkim nastupima na međunarodnim natječajima.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 17

S MARKOVA TRGA Telefonska sjednica tehničke vlade

Novi uvjeti kredita HŽ Carga Za financijsku konsolidaciju iskoristit će se 120 milijuna kuna, a za financiranje zbrinjavanja viška radnika 130 milijuna kuna. HŽ Cargo će kredit vraćati sukcesivno, u roku od 10 godina od potpisa ugovora o kreditu svibnja ove godine. Iz Vlade su objasnili kako se HŽ Cargo još uvijek nalazi u procesu restrukturiranja i financijske konsolidacije te je

Vlada je HŽ Cargu dala suglasnost da se kratkoročni kredit iz 2014. zamijeni dugoročnim

N

a prošlotjednoj telefonskoj sjednici tehnička je vlada HŽ Cargu dala suglasnost da se kratkoročni kredit iz 2014. godine zamijeni dugoročnim desetogodišnjim kreditom kod Hrvatske poštanske i Croatia banke uz državno jamstvo, u ukupnom iznosu od 250 milijuna kuna. U svrhu financijske konsolidacije iskoristit će se 120 milijuna kuna, a za financiranje zbrinjavanja viška radnika 130 milijuna kuna.

HŽ Cargo će kredit vraćati sukcesivno, u roku od 10 godina od potpisa ugovora o kreditu i otplaćivati ga u jednakim mjesečnim ratama, a kamatna stopa je promjenjiva i trenutačno iznosi 4,40 posto godišnje.

Podsjetimo, Vlada je HŽ Cargu u travnju 2014., godine dala suglasnost za kreditno zaduženje kod tih dviju banaka, a koje su trebali vratiti jednokratno, u roku od godine dana.

Potkraj svibnja prošle godine Vlada je odobrila izmjenu uvjeta zaduženja, kojima je bilo predviđeno da se kredit otplati jednokratno, do 16.

18 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

s obzirom na to suočen s nemogućnošću vraćanja kratkoročnog kredita. Banke nisu prisilno naplatile kredit jer je HŽ Cargo pokrenuo pregovore s bankama kako bi refinancirao postojeću glavnicu kratkoročnog kredita u dugoročni kredit.

HŽ Cargo ima likvidni potencijal

U Vladi također naglašavaju kako novi kreditni uvjeti neće povećati kreditnu zaduženost HŽ Carga niti mu ugroziti održivost jer tvrtka ima likvidni potencijal koji omogućava plaćanje mjesečnih anuiteta dugoročnog kredita u iznosu od oko 2,08 milijuna kuna mjesečne glavnice uvećane za kamate.

Iz Vlade pojašnjavaju i da bi neodobravanje novih uvjeta kredita HŽ Cargu imalo za posljedicu aktiviranje državnog jamstva u punom iznosu od 250 milijuna kuna, što bi se naplatilo iz državnog proračuna, dok bi Ministarstvo financija tada regresno zatražilo plaćanje od HŽ Carga u jednokratnoj isplati. To bi dovelo do blokade žiro-računa HŽ Carga, a automatski i do blokade ovisnih društava, odnosno njihova stečaja. (I.G.)

aktualno Gospodarenje otpadom

Sukob oko centara za gospodarenje otpadom Prema Nacrtu plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. planiranim, a nerealiziranim CGO-ima smanjio bi se kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada. No Mladen Jozinović tvrdi da je nemoguće zbrinuti otpad bez CGO-a te da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prekoračuje ovlasti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Ministarstvu zaštite okoliša i prirode održano je javno izlaganje o Nacrtu plana gospodarenja otpadom 2016.-2022.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode u tehničkoj vladi Lidija Runko Luttenberger istaknula je kako je plan gospodarenja otpadom na kojem se radi prilika da Hrvatska napokon dobije sustav gospodarenja otpadom koji će joj omogućiti da ispuni sve preuzete obveze i da ne plaća penale. “Prethodno zamišljeni sustav koji počiva na velikim centrima za gospodarenje otpadom to ne omogućava i građanima donosi višestruko veće račune za odvoz otpada. Značajni rast cijene odvoza otpada moguće je zaustaviti jedino jačanjem odvojenog prikupljanja otpada što je u fokusu ovog plana”, kazala je Lidija Runko Luttenberger.

Glavna odrednica plana je jačanje segmenta odvojenog prikupljanja otpada kroz veći broj reciklažnih centara i decentralizacija. Jedino tako se može spriječiti značajno poskupljenje odvoza otpada za građane te istodobno postići zadane ciljeve recikliranja. Podsjećamo, do 2020. Hrvatska mora odvojeno prikupljati 50 posto papira, stakla, metala i plastike.

Prethodno planirani, a nerealizirani centri za gospodarenje otpadom, prilagođeni su novoj situaciji tako da se smanjuje njihov kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada. To će u konačnici omogućiti manje troškove rada tih cen-

tara što je u interesu svih. Ujedno se stvara velika šansa za bitno veće učešće domaće industrije pri uspostavi sustava, a i samo funkcioniranje sustava generirat će veliki broj zelenih radnih mjesta. Također, plan se mora usvojiti kako bi što prije počeli koristiti 475 milijuna eura za projekte zaštite okoliša. Tim sredstvima sufinancirat će se planirani reciklažni centri, ali i prethodno zamišljeni CGO-i.

Ministarstvo opstruira rad?

Mladen Jozinović, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

(RCGO) sjeverozapadne Hrvatske Piškornice i voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK-u, kaže kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prekoračuje ovlasti jer je javni uvid u Nacrt plana trajao samo osam dana. “Budući da je to, navodno, po stavovima Ministarstva, nacrt plana koji je pripremio Mihael Zmajlović dok je bio ministar, a nije ga se usudio staviti na sjednicu Vlade jer je bio tehnički ministar, čudim se kako ministar Slaven Dobrović uopće ima hrabrosti staviti plan na sjednicu tehničke vlade, što namjerava nakon završenog javnog uvida. Posebice zbog toga jer je riječ o velikom financijskom problemu za državu”, ističe Jozinović dodajući kako je Hrvatska u travnju dobila drugo pismeno upozorenje EK koji planira do kraja godine zamrznuti 460 milijuna eura. “Pod tim strahom ministar Slaven Dobrović promijenio je plan i planira ugasiti centre za gospodarenje otpadom”, naglašava Jozinović.

Jozinović ističe kako to ministarstvo u zadnja četiri mjeseca opstruira rad trgovačkih društava osnovanih po sadašnjem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. “Nama su zakinuta ustavna prava.

Trenutačno, ministar Dobrović ne poštuje zakon i Ustav zbog toga što subjektivno odlučuje koji su centri navodno u visokoj fazi pripremljenosti, a koji to nisu”, napomenuo je dodajući kako smatra da je nemoguće zbrinuti otpad bez CGO-a.

“Mislim da je riječ o utopiji. Možda za 20 godina”, zaključio je Jozinović.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 19

Domovina i dijaspora Hrvati zajedno u biznisu

Bolja suradnja otva poslovne prilike Cilj projekta G2 je poslovno umrežiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu. Emocije su jake, sada treba vratiti povjerenje piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Volim reći da Hrvatska nema četiri milijuna stanovnika, već osam. Možemo to usporediti s našom reprezentacijom gdje ima igrača koji nisu rođeni u Hrvatskoj, ali daju svoj obol za uspjeh domovine. Mi takvu suradnju želimo preslikati na poslovni svijet.

Josip Hrgetić, voditelj Projekta G2

N

a prošlotjednom susretu Hrvati zajedno u biznisu predstavljen je Projekt G2 u sklopu kojeg će se ove godine drugi put održati istoimena konferencija. Organizator konferencije multidisciplinarna je skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, čiji je cilj poslovno umrežiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu.

“Glavna tema današnjeg sastanka bit će umrežavanje Hrvata iz domovine i onih koji žive vani, po cijelom svijetu. Volim reći da Hrvatska nema četiri milijuna stanovnika, već osam. Možemo to usporediti s našom nogometnom reprezentacijom gdje također ima igrača koji nisu rođeni u Hrvatskoj, ali daju svoj obol za uspjeh domovine. Mi takvu suradnju želimo preslikati na poslovni svijet. Želimo da naša dijaspora investira u Hrvatsku i donese nove ideje i kapital”, poručio je Josip Hrgetić, voditelj Projekta G2.

Prošle godine je održan Meeting G2.1. koji je okupio oko 200 sudionika, od čega je njih 50 pristiglo iz inozemstva, točnije iz 18 zemalja svijeta s gotovo svih kontinenata, a zbog velikog interesa sudionika iduća konferencija MG2.2. održat će se od 10. do 12. listopada ove godine u Kongresnom centru Forum Zagreb, iako je inicijalno planirana za 2017. Naglasak će biti na primjerima dobre prakse, a govo-

20 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

ra će biti i o drugim važnim temama, poput inovacija, obrazovanja, brendiranja Hrvatske, izvoza...

Primjer Mlinara u Australiji

“Potencijal za suradnju je velik; ona već u jednoj mjeri funkcionira, ali to može biti puno bolje. Primjerice, u Australiji postoji već druga ili treća generacija mladih ljudi hrvatskog podrijetla koja bi željela ulagati u domovinu svojih predaka. Njih uopće ne zanimaju politička previranja. Druga važna stvar je da se proširi glas o uspješnim poslovnim pričama jer to privlači investitore”, istaknuo je Don Markušić, australski odvjetnik hrvatskih korijena i predsjednik Azijsko-pacifičke gospodarske komore, dodavši kako moramo popraviti poslovnu klimu, riješiti probleme nefunkcionalnog pravosuđa te prestati stalno mijenjati zakonodavni i regulatorni okvir koji se odnosi na investicije budući da tako nestabilnošću tjeramo ulagače.

“Također ne treba zaboraviti ni drugi smjer ove priče, a to su prilike koje se otvaraju za hrvatske poduzetnike da osvoje strana tržišta.

Evo, imamo primjer takve uspješne ekspanzije Mlinara koji se proširio na Australiju. Pomogli su im naši ljudi tamo koji imaju i puno iskustva s ulaganjima u Aziji pa mogu biti most hrvatskim poduzetnicima za ulazak i na ta tržišta

TE Plomin

Za modernizaciju 9,5 milijuna eura Don Markušić

Josip Hrgetić

vara kako bi izbjegli početničke greške”, objašnjava Markušić.

Vraćanje povjerenja

Žarko Tomašić, voditelj Radnog odbora za gospodarstvo Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, također se založio za jačanje povjerenja između Hrvata u domovini i izvan nje, poručivši kako dijaspora i dalje ima velik interes ulagati u Hrvatsku.

Dijaspora i dalje ima velik interes ulagati u Hrvatsku, kaže Žarko Tomašić “Naravno, jake su i emocionalne veze s domovinom pa nam je svima draže zarađivati novac u zemlji koju volimo više. Ipak, s novcem se mora pametno, on više ne smije doći u krive ruke. Prošlost nas uči da su se mnogi izgubili u šumi hrvatske administracije i vraćali se kući s negativnim iskustvom.

Upravo zato ova pozornica G2 nudi rješenje i vraćanje tog izgubljenog povjerenja”, zaključio je Tomašić.

Termoelektrana Plomin u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede i Alstom Hrvatska potpisali su ugovor o modernizaciji i generalnom remontu turbinskog postrojenja bloka 2 TE Plomin. Vrijednost ugovora je 9,5 milijuna eura.

Iznimno smo zadovoljni ovom modernizacijom, koja podrazumijeva zamjenu vitalnih dijelova turbine, kaže Mihajlo Mirković, direktor TE Plomin. “Modernizacijom turbine, tzv. retrofitom niskotlačnog dijela, postiže se veća efikasnost kroz poboljšanje unutrašnjeg stupnja djelovanja turbine te smanjenje specifične potrošnje topline.

Turbini se tako produžuje radni vijek za čak 200.000 sati”, naglasio je

on. Jedan od najvažnijih rezultata modernizacije bit će manja potrošnja ugljena te samim time i manja emisija ugljičnog dioksida. Jedna od mjera kojom će se to provesti je i ugradnja 17,3 milijuna eura vrijednog DENOX postrojenja za izdvajanje dušikovih oksida iz dimnog plina bloka 2 tijekom 2017. kako bi se do 1. siječnja 2018. uskladio rad i ispuštanje plinova s graničnim vrijednostima emisija prema Direktivi Europske unije. (K.S.)

HAKOM

Nova prava i obveze operatora

Od ponedjeljka se počinju primjenjivati odredbe izmijenjenog Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga koje donose nova korisnička prava i obveze operatorima. Tako od ponedjeljka, među ostalim, vrijede izmijenjena pravila u odnosu na prodaju putem sredstava daljinske komunikacije i izvan poslovnih prosto-

rija operatora. HAKOM je dodatno sektorski uredio ove načine prodaje usluga, kako bi one bile što jasnije za korisnike elektroničkih komunikacija. Isto tako, postupci svih operatora koji se bave ovakvim načinom prodaje će se ujednačiti te će nužno sadržavati sve potrebne informacije za korisnike.

Kako bi se izbjegle prijevare i krađe identiteta pri zasnivanju pretplatničkog odnosa, uređaji će se isporučivati samo na adresu korisnika. Valja napomnuti da će HAKOM pojačano provoditi nadzore provjeravajući pridržavaju li se operatori tih propisa. (B.O.)

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 21

aktualno Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije u 2015.

Sve ovisniji o turizmu S obzirom na to da je turizam ovisan o nizu vanjskih utjecaja o kojima druge grane ne ovise, za stabiliziranje gospodarstva bilo je nužno razmišljati i o ulaganju u druge grane gospodarstva kako bi se eventualni podbačaj u turizmu mogao nadomjestiti kroz njih, smatra Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@perivredni.hr

P

oduzetnici Splitsko-dalmatinske županije lani su ostvarili ukupne prihode od 40,6 milijardi kuna što je povećanje od 7,2 posto na godišnjoj razini te ukupne rashode od 39,4 milijarde kuna što je rast od 6,6 posto u odnosu na 2014. godinu.

U Županiji je lani poslovalo 11.957 poduzetnika koji su zapošljavali 70.489 radnika ili 8,4 posto od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, istaknuto je među ostalim na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split.

Izvoz težak šest milijardi kuna

Dobit od 2,7 milijardi kuna ostvarilo je 62 posto poduzetnika, dok ih je 38 posto ostvarilo gubitke od 1,8 milijardi kuna. Povećanje dobiti razdoblja od 20,4 i gubitka od 16 posto rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom od 824,8 milijuna kuna, koji je za 31,6 posto

veći u odnosu na 2014. Ostvarena neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije čini 4,8 posto ukupne neto dobiti Hrvatske koja ukupno iznosi 17,1 milijardu

kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2015. godini županijski su poduzetnici uložili 2,2 milijarde kuna ili 49,2 posto više nego godinu prije, ostvarivši tako udjel od 5,8

znakovi hrvatske kvalitete Znalci i ljubitelji gastronomije se slažu da su kozice iz Jadranskog mora posebnog okusa. Ova pašteta izrađena je od čistog mesa bijele ribe u koje su ubačeni repovi svježih jadranskih kozica i prirodni začini. Rezultat spoja vrhunske recepture i najmodernije tehnologije je brz, prirodan, zdrav i ukusan obrok pogodan za užinu, predjelo ili za kanape sendviče.

hrvatska kvaliteta

Riblja pašteta s jadranskim kozicama Trenton d. o. o.

22 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Trenton d. o. o. obiteljska je tvrtka osnovana 1994. u vlasništvu obitelji Karninčić.

Tvrtka počinje otkupom, punjenjem i distribucijom maslinova ulja. Relativno brzo proširila je ponudu proizvodnjom stolnih maslina, kapara i slanih inćuna – delikatesama lokalnog podneblja blisko povezanima s maslinovim uljem. Od samog početka Trenton pridaje posebnu pozornost kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda, u suradnji s najboljim stručnjacima te stalnom suradnjom s mjerodavnim laboratorijima u zemlji i inozemstvu.

Mirjana Čagalj

Splitsko gospodarstvo se još nije oporavilo Analiza broja tvrtki i ukupnih prihoda koje su one ostvarile u Splitu ukazuje na to da se gospodarstvo nije oporavilo i vratilo na razinu iz 2008. godine. Unatoč tomu što je broj tvrtki povećan za 12,66 posto, u 2014. ostvareno je oko 33 posto manje prihoda u odnosu na 2008. godinu, kazala je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK. “Razlog tomu je to što su tvrtke iz djelatnosti trgovine, građevinarstva i prerađivačke industrije, koje su ostvarivale gotovo 80 posto ukupnih prihoda svih tvrtki u Splitu u 2008., uvelike pogođene krizom što je za posljedicu imalo i veliko smanjenje prihoda.

Jedino je turizam ostvario značajne pozitivne pomake i u samo nekoliko godina iznimne rezultate”, ocijenila je ona. S obzirom na to da financijski rezultati trgovačkih društava po gradovima za 2015. još nisu dostupni, ne možemo govoriti o utjecaju povećanja

posto u ukupnim investicijma hrvatskih poduzetnika. U inozemstvo je svoje proizvode i usluge plasiralo 7,6 posto poduzetnika Županije koji su izvezli roba i usluga u vrijednosti šest milijardi kuna što je povećanje od 11,3 posto na godišnjoj razini. Splitsko-dalmatinska županija ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu koja je u plusu 2,8 milijardi kuna.

“Prema dostupnim pokazateljima graditeljstvo i trgovina i dalje stagniraju te nisu zabilježili rast u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. S druge strane, turizam je pokazao veliki rast u odnosu na 2008. i svi pokazatelji govore kako je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije sve ovisnije o turizmu. S obzirom na to da je turizam ovisan o nizu vanjskih utjecaja o kojima druge grane ne ovise, za stabiliziranje gospodarstva bilo je nužno razmišljati i o ulaganju u druge grane gospodarstva kako bi se eventualni pod-

dolazaka i noćenja turista u Splitu na rezultate poslovanja tvrtki iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

No, kada usporedimo 2010. i 2014., govorimo o povećanju dolazaka od 156 i noćenja od 320 posto u 2014. godini u odnosu na 2010.

U isto vrijeme, tvrtke koje posluju u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Splitu u 2014. povećale su prihoda za 107 posto u odnosu na 2010., dok je broj tvrtki povećan za 72,7 posto. Valja naglasiti i da povećanje dolazaka i noćenja turista u proteklih pet godina u relativnim odnosima ne prati povećanje broja tvrtki i njihovih prihoda pa se može zaključiti da je ključnu ulogu u turističkom procvatu Splita odigrao privatni smještaj, dok je planirano povećanje hotelskih kapaciteta izostalo”, pojasnila je Mirjana Čagalj.

bačaj u turizmu mogao nadomjestiti kroz njih. Kvalitetnom analizom stanja možemo vidjeti idemo li u željenom pravcu te nosi li nam on i potencijalne opasnosti o kojima autori Strategije razvoja Grada Splita te Strategije razvoja Splitsko-dalmatinske županije svakako trebaju voditi računa”, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.

Najviše mikro poduzetnika

S obzirom na veličinu, najveći broj poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji su mikro poduzetnici (90,7 posto), slijede mali poduzetnici (8,2 posto), srednji (0,9 posto) te veliki (0,2 posto). U Splitskodalmatinskoj županiji lani je broj nezaposlenih smanjen za 9,4 posto u odnosu 2014., dok je stopa registrirane nezaposlenosti smanjena sa 24 posto u 2014. na 22 posto u 2015. godini.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 4476 kuna što je za 4,5 posto više nego prethodne godine. No i dalje zaostaje za državnim prosjekom te je 10,8 posto manja od prosječnih plaća poduzetnika na razini Hrvatske. “Kada u obzir uzmemo sve ekonomske pokazatelje i kada mjerimo prema indeksu gospodarske snage koji se dobije na osnovi većeg broja gospodarskih parametara, onda je Splitsko-dalmatinska županija na 12. mjestu u Hrvatskoj. Indeks gospodarske snage dobijemo na osnovi BDP-a po stanovniku, ukupnim prihodima poduzetnika, prosječnoj neto plaći po zaposlenom, dobiti, prihodima na inozemnom tržištu, stopi nezaposlenosti te projekciji rasta stanovništva do 2030.”, pojasnio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

As You Wish je programski proizvod za digitalno oglašavanje, informiranje i upravljanje redovima korisnika. As You Wish obitelj proizvoda je nastala iz potrebe za poboljšanjem komunikacije u tvrtki, ali i komunikacije tvrtke s korisnicima njezinih usluga. Ova jedinstvena obitelj proizvoda je razvijena u Sageni kao izraz osluškivanja zahtjeva korisnika i njihovih svakodnevnih potreba.

As You Wish Programski proizvod Sagena informatički

Sagena je suvremeno organizirana informatička tvrtka, osnovana 1992. u Zagrebu.

Tvrtka je projektno usmjerena te nastupa kao cjelovit integrator rješenja prema načelu “ključ u ruke”. Područje rada pokriva različite razine - od izgradnje infrastrukture, ugradnje softvera i aplikacija pa sve do testiranja i održavanja rješenja obogaćenih nizom kvalitetnih usluga. Misija tvrtke je omogućiti korištenje najnaprednijih tehnologija u poslovnom procesu domaćih i stranih tvrtka različitih profila, te na taj način omogućiti klijentima bolje i uspješnije poslovanje.

izvorno hrvatsko

inženjering d.o.o.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 23

PRIČA S RAZLOGOM 10 godina Cammeo Grupe

Franšiznim poslovanjem do tržišnog uspjeha

Pristupačna cijena naših usluga mnogima je omogućila siguran i kvalitetan prijevoz za malo novca pa svakim danom bilježimo sve veći broj novih korisnika, a samostalno smo razvili i inovativni softverski sustav Taxi Navigator, namijenjen taksi kompanijama, kaže generalni direktor Cammeo Grupe piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

10 godina posluje Cammeo Grupa

725djelatnika danas zapošljava Cammeo Grupa

oko

50 tvrtki

u inozemstvu koristi Taxi Navigator

C

ammeo Grupa osnovana je prije 10 godina, kao mala obiteljska tvrtka koja je u floti imala tek 13 vozila i svega nekoliko zaposlenih. Zahvaljujući franšiznom poslovanju, danas je prerasla u vodeću hrvatsku taksi kompaniju koja posluje u devet hrvatskih gradova i zapošljava 725 djelatnika, sa stalnom tendencijom rasta.

Generalni direktor Cammeo Grupe Vladimir Minovski kaže nam kako ovu tvrtku koriste svi profili korisnika - od djece školske dobi, preko studenata i poslovnih ljudi do umirovljenika. “Pristupačna cijena naših usluga mnogima je omogućila siguran i kvalitetan prijevoz za malo novca pa svakim danom bilježimo sve veći broj novih korisnika. Kao tvrtka koja ide ukorak s vremenom, nastojimo se kontinuirano prilagođavati modernim tekovinama pa smo tako samostalno razvili

24 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

i inovativni softverski sustav Taxi Navigator, namijenjen taksi kompanijama, koji omogućava potpunu kontrolu i besprijekornu komunikaciju na svim razinama upravljanja taksi servisom. Ovaj sustav već primjenjuje oko 50 tvrtki u inozemstvu, a potkraj prošle godine plasirali smo ga i na tržište Katara. Tako smo se, osim kao lider u našoj djelatnosti, pozicionirali i kao lider u inovativnosti”, objašnjava nam Minovski.

Pristupačan servis

Valja naglasiti da su tu tvrtku prije 10 godina u Rijeci osnovali njegovi roditelji, Kosta i Lile Minovski, koji su tada prilično odvažno pristupili obavljanju djelatnosti u kojoj nisu imali previše iskustva. “Taj se korak pokazao pametnim poslovnim pothvatom jer u to vrijeme u Rijeci, kao ni u ostatku Hrvatske, nije bilo

Cammeo liga

Korisnici ocjenjuju i vozače i uslugu U povodu obilježavanja 10. obljetnice rada, Cammeo Grupa je pokrenula Cammeo ligu. To je sustav ocjenjivanja i nagrađivanja najboljih djelatnika koji ima za cilj potaknuti korisnike usluga da komentiraju i ocjenjuju rad tvrtke, kako bi u konačnici poboljšali samu uslugu. Svi korisnici usluga mogu tako ocijeniti ljubaznost i profesionalnost vozača te kvalitetu same usluge, a vozači s najboljim ocjenama klijenata te najboljim rezultatima u ostvarenom prometu i broju prevezenih putnika na kraju svakog mjeseca bivaju prikladno nagrađeni. Cammeo liga pokrenuta je u svibnju, a dosad je u njoj sudjelovalo više od 50.000 korisnika. Prosječna ocjena vozača je 4,89, što dodatno potvrđuje visoku razinu kvalitete usluge Taxi Cammea.

odgovarajuće taksi službe koja bi kvalitetom i cijenom odgovarala potrebama prosječnog građanina. Nije postojala nikakva kultura vožnje taksijem pa je i to predstavljalo priličan izazov na samim počecima. Ipak, uspjeli smo se predstaviti korisnicima kao pouzdan i pristupačan servis koji im je dostupan u svakom trenutku i malo-pomalo uspjeli potaknuti stvaranje navika vožnje taksijem. Nakon Rije-

država još uvijek nije uskladila sve propise i standarde s europskim regulativama. Sve to prilično otežava obavljanje taksi djelatnosti.

Komunikacija s državom bi mogla biti znatno bolja. U većini slučajeva izostaje spremnost druge strane da barem čuje naše probleme.

Smatram da, ako postoji volja, onda se lako pronađe i način da se određene stvari pomaknu nabolje”, ističe Minovski dodajući kako je odnos s konkurencijom vrlo diskutabilan.

Postoji izuzetno visoki potencijal za razvoj taksi djelatnosti u Hrvatskoj, kaže Vladimir Minovski

Stižu novi projekti

ke, ta se priča ponovila i u drugim gradovima, pa čak i u Zagrebu koji je do našeg dolaska na tržište bio poznat po enormno visokim, nepristupačnim cijenama”, napominje on dodajući kako je tvrtka zadovoljna tržišnim položajem, ali i da imaju dovoljno prostora za daljnje širenje. “Postoji izuzetno visoki potencijal za razvoj ove djelatnosti u Hrvatskoj i to u svim gradovima, kako na kontinentu tako i na moru”, kaže. Najveći problem u poslovanju, nastavlja on, svakako je nedovoljno liberalizirano taksi tržište, posebice u Zagrebu gdje se tvrtka susreće s ograničenim brojem dozvola za obavljanje djelatnosti i visokom potražnjom za uslugama, a time i potrebom za zapošljavanje novih djelatnika. “Pored toga, veliki problem nam predstavlja i nedovoljan broj kvalificiranih vozača na tržištu rada. Iako smo već gotovo tri godine u Europskoj uniji,

“Smatram da je svaka konkurencija koja posluje u okviru zakona dobrodošla jer potiče sve aktere na tržištu da budu kvalitetniji. Sve dok ista pravila vrijede za sve i dok ih svi akteri poštuju, nema razloga za zabrinutost. Ipak, svjedoci smo sve većeg broja manipulacija i iskorištavanja dvosmislenosti zakona, što potiče razvoj sive ekonomije i ugrožava kvalitetu taksi usluga uopće, a u konačnici to nikome ne ide u prilog - ni državi niti tvrtkama koje posluju u skladu sa zakonima”, napominje.

No, tvrtka je uspjela otkloniti sve poteškoće izazvane globalnom eonomskom krizom, stabilizirati svoje poslovanje te želi stvoriti snažne preduvjete za daljnji razvoj. “Naši planovi se vezuju uglavnom za proširenje franšizne mreže, koja se pokazala kao vrlo uspješan projekt pa ćemo u tom smjeru i nastaviti razvojne procese. Prema sadašnjim planovima, u sklopu franšize ćemo u narednih godinu dana zaposliti 1000 novih djelatnika. Osim franšize, izuzetno nam je bitan Taxi Navigator u koji ćemo nastaviti ulagati kako bismo bili što konkurentniji ne samo na domaćem, već i na inozemnom tržištu.

Uskoro planiramo lansirati i neke nove, inovativne projekte koji će dodatno učvrstiti našu tržišnu poziciju”, zaključuje Minovski.

Svjedoci smo sve većeg broja manipulacija i iskorištavanja dvosmislenosti zakona, koje potiču razvoj sive ekonomije i ugrožavaju kvalitetu taksiusluga uopće, što u konačnici nikome ne ide u prilog - ni državi, niti tvrtkama koje posluju u skladu sa zakonima.

Vladimir Minovski, generalni direktor Cammeo Grupe

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Pršutana Perajica, Unešić

Skuplje, ali kvalitetno Pršutana Perajica jedna je od rijetkih pršutana u Dalmaciji koja proizvodi značajnije količine pršuta, a koja nabavlja svježe butove isključivo od hrvatskih proizvođača

A SAD MALO O NAMA...

3 godine posluje Pršutana Perajica 5000 pršuta proizvedu godišnje i više od 15 kg mogu biti teški njihovi pršuti

M

ile Perajica je prije tri godine napustio obrtništvo te osnovao tvrtku Pršutana Perajica registriranu za proizvodnju suhomesnatih proizvoda te njihovu distribuciju.

Obitelj je vlasnik i trgovačkog obrta u sklopu kojeg na splitskoj tržnici posluje trgovina Kuća sira i pršuta.

Pršutana Perajica jedna je od rijetkih pršutana u Dalmaciji koja proizvodi značajnije količine pršuta, a koja nabavlja svježe butove isključivo od hrvatskih proizvođača. Perajica kaže da unatoč izazovima lakše i veće zarade neće odustati od proizvodnje drniškog pršuta po tradicionalnoj recepturi. Neće, kaže, ni prestati kupovati svinje domaćih uzgajivača, unatoč tome, što su one iz uvoza značajno jeftinije.

Osiguran i posao za djecu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Istina je da nam je zbog toga proizvodni proces skuplji, ali smo se odlučili na kvalitetu i ne namjeravamo raditi kompromise. Drugi problem nam je taj što od uzgajivača svinja moramo kupovati cijele svinje, a ne samo pozicije koje nama trebaju, tako da imamo problema s plasmanom pojedinih dijelova, poput suhih rebara, glave, nogica... Uglavnom, te ostatke osušimo te ih pokušavamo plasirati kroz naša tri maloprodajna objekta”, ističe Mile Perajica, vlasnik i voditelj prodaje Pršutane Perajica iz Unešića.

26 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Mile Perajica kaže da se za podizanje proizvodnih kapaciteta odlučio stoga što ima šestero djece od kojih je samo jedno maloljetno.

Na ovaj način im, kaže, osigurava radno mjesto. “Veseli me to što je moj sin Ivica već preuzeo vođenje pršutane kao i to što su se nakon 25 godina življenja u gradu odlučili svaki vikend provoditi u našem zaseoku Perajice, te što moja djeca obnavljaju stare kuće na selu.

Nikada nisam dobio poticaj. Netko bi u našoj državi trebao cijeniti opredijeljenost za domaći i ručni, odnosno tradicionalni način proizvodnje”, naglašava Perajica.

Pršutana Perajica ima kapacitet od oko 5000 komada pršuta godišnje. Proizvodi još i pečenicu, kobasicu, pancetu, suhi vrat, buđolu, suha rebra, a u skoroj budućnosti planiraju proizvoditi i svinjsku mast i čvarke. Članovi su udruge Drniški pršut.

“Proizvodimo pršute i teže od 15 kilograma, što znači da sirovi butovi moraju biti teški 25 kilograma.

Netko bi u našoj državi trebao cijeniti opredijeljenost za tradicionalan način proizvodnje, ističe Perajica To, pak, znači da naši stalni partneri uzgajivači svinja iz okolice Bjelovara, Našica, Virovitice, Slavonskog Broda i Đakova uzgajaju svinje teške od oko 250 kilograma. Proces sušenja i sazrijevanja takvog pršuta je najmanje dvije godine, što zahtijeva srpljenje ali i otežano financiranje proizvodnje”, pojašnjava Perajica dodajući kako uskoro planira investirati i u zrionicu. (J.V.)

enterprise europe

info

Broj 144, 4. srpnja 2016.

Susreti kreativnih poduzetnika

Kreativci sa svih meridijana U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija u zagrebačkom Muzeju suvremenih umjetnosti održali su se gospodarski susreti Designed for Business. Na njima je poslovne partnere tražilo više od 100 međunarodnih poduzetnika iz područja kreativnih industrija iz 17 zemalja U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija početkom lipnja su se u zagrebačkom Muzeju suvremenih umjetnosti održali gospodarski susreti Designed for Business koji su okupili više od 100 međunarodnih poduzetnika iz područja kreativnih industrija. Na njima su poduzetnici tražili potencijalne poslovne partnere i predstavili svoje proizvode na novim tržištima.

Međunarodni gospodarski susreti održavaju se na prostoru cijele Europe i organizira ih Europska poduzetnička mreža (EEN).

Na njima se poduzetnicima i istraživačkim grupama nudi mogućnost sudjelovanja na unaprijed dogovorenim “jedan na jedan” sastancima s potencijalnim međunarodnim partnerima radi ostvarenja zajedničke suradnje. Mreža omogućuje ambicioznim i inovativnim malim i srednjim poduzećima da ostvare rast i internacionaliziraju poslovanje. Partneri u zemljama članicama, tako i u Hrvatskoj, besplatno nude poduzetnicima informacije o uvjetima poslovanja na europskom tržištu, pronalaze odgovarajuće partnere i tehnologije te omogućuju ostvarivanje međunarodne suradnje. Glavni organizator susreta Designed for Business 2016 bila je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u suradnji sa Step Ri-

Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskim klasterom konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Zadovoljstvo ovim susretom i velikim odazivom međunarodnih poduzetnika koji su prepoznali kreativnost hrvatskih projekata te otvorili mogućnost njihova izvoza na nova tržišta izrazio je i Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a.

“Na ovaj način HAMAG-BICRO, kroz Europsku poduzetničku mrežu, ustrajno potiče male i srednje poduzetnike da brže ostvare svoj rast, lakše pristupe financiranju te ostvare nova poslovna partnerstva”, ističe Vrbanec. Poduzetnici iz 17 zemalja diljem

svijeta održali su 158 međunarodnih sastanaka s tematikom vezanom uz kulturne i kreativne industrijske projekte koji sve više postaju ključna komponenta razvoja svih svjetskih ekonomija. Očekuje se kako će uspjeh ovogodišnjih susreta potvrditi brojne ostvarene poslovne suradnje, novi poduzetnički projekti, ali i partnerstva u prijavama EU projekata. Na susretima je sudjelovao i velik broj znanstvenika i istraživačkih grupa koji su prepoznali važnost i korisnost B2B susreta za promociju ekspertiza i vještina koje mogu ponuditi tvrtkama kao i mogućnost dogovora suradnje i zajedničkog prijavljivanja novih europskih projekata.

enterprise europe Potpora za Spin City

Potpora za projekt urbane mobilnosti Urban Mobility, tvrtka koja stoji iza prvog projekta car sharinga u Hrvatskoj, osigurala je jamstvo za gotovo 900.000 kuna kredita preko HAMAG BICRO-a. Ukupna vrijednost ovog poslovnog projekta veća je od 3,3 milijuna kuna Financijska potpora države neophodna je za razvoj inovativnog poduzetništva u Hrvatskoj, istaknuto je na susretu predstavnika Ministarstva poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO-a i tvrtke Urban Mobility koja je u Hrvatsku donijela uslugu car sharinga Spin City.

U ovaj je projekt uloženo 3,3 milijuna kuna, a HAMAG-BICRO tvrtki je osigurao jamstvo u iznosu od gotovo 900.000 kuna. Jamstva kao jedan od ključnih instrumenata Agencije za pružanje podrške pokretanju i razvoju poduzetničkih projekata generirala su odlične rezultate u proteklih nekoliko godina. Na temelju iskustava provedbe financijskih instrumenata te prepoznatih potreba tržišta, izrađeni su i novi instrumenti koji će se provoditi kroz strukturne fondove. Mikro i mali zajmovi, individualna i portfeljna jamstva te subvencija kamatne stope uvelike će olakšati poduzetnicima pristup financiranju u sljedećim godinama.

“Naša agencija podupire kvalitetne mlade i inovativne poduzetničke pothvate koji teško pronalaze izvore financiranja”, istaknuo je predsjednik Uprave HAMAGBICRO-a Vjeran Vrbanec. “Upravo je car sharing Spin City prvi projekt ove vrste u Hrvatske. Riječ je o inovativnom pristupu rješavanju problema prijevoza u urbanim sredinama. Matija i njegov tim dokaz su kako u Hrvatskoj ima kvalitetnih projekata, dobrih poslovnih prilika i načina kako uspješno pokrenuti ili unaprijediti vlastito poslovanje. Stoga ćemo, zajedno s MINPO-om, napraviti iskorak u strateškom i učinkovitom povlačenju EU sredstava

kako bismo osigurali konkurentnost hrvatskih poduzetnika na međunarodnoj razini”, ističe Vrbanec.

“Izvor financiranja poduzetnicima je jedan od najvećih problema pri pokretanju posla, pogotovo u Hrvatskoj gdje još nije razvijeno tržište fondova rizičnog kapitala i ostalih alternativnih izvora financiranja, pa među poduzetnicima postoji percepcija da do novca mogu samo putem kreditnog zaduženja kod komercijalnih banaka”, dodao je pomoćnik ministra poduzetništva i obrta u tehničkoj vladi Mario Antonić. “Naše ministarstvo i s nama povezan HAMAG-BICRO kontinuirano osmišljavaju mjere za pružanje poticaja poduzetnicima i obrtnicima kako bi im se smanjio rizik za ulaganje. Naime, želimo im omogućiti da se što više posvete razvoju svoje poduzetničke ideje, a što manje servisiranju financija”, kaže Antonić.

Spin City je temeljen na principima ekonomije dijeljenja i ekologije uz primjenu suvremene tehnologije, ističe direktor Urban Mobilityja Matija Krznar. “Car sharing građanima omogućava korištenje vozila bez troškova njihova posjedovanja i održavanja. Usluga u prvom redu služi za vožnju Zagrebom i okolicom.

Zahvaljujući jamstvu HAMAG-BICRO-a Urban Mobility je lakše stvorio preduvjete za pokretanje posla. To podrazumijeva i otvaranje novih 10 zelenih radnih mjesta. Ponosni smo na to što na ekološki i društveno odgovoran način zapošljavamo 10 mladih ljudi prosječne dobi 29 godina i što je na zagrebačkim ulicama flota Spin Cityja od 30 vozila – 10 na električni i 20 na klasični pogon. Vjerujem da upravo mnoštvo ovakvih inovativnih projekata može dati poseban zamah hrvatskom gospodarstvu”, zaključuje Krznar.

www.een.hr

4. srpnja 2016.

2 3

Zagreb Connect 2016

Prijave za start-up natjecanje su otvorene U studenom Zagreb okuplja poduzetnike, investitore, poslovne anđele i start-up entuzijaste iz cijelog svijeta na najvećoj europskoj konferenciji poslovnih anđela. Na skupu će se održati i start-up natjecanje Zagreb Connect koji će sudionicima omogućiti pristup investitorima iz cijelog svijeta BAN Winter University 2016, najveća europska konferencija poslovnih anđela koja se održava u Zagrebu u 29. i 30. studenog 2016., postat će središnje mjesto okupljanja za sve poduzetnike, investitore, poslovne anđele i start-up entuzijaste iz svih dijelova Europe i svijeta.

Tijekom dva dana konferencije održat će se predavanja i paneli najvećih stručnjaka start-up industrije, bit će prilika za networking te uvid u najnovije trendove na tržištu. Neizostavan dio konferencije je i start-up natjecanje Zagreb Connect koje će prijavljenim timovima omogućiti vidljivost na globalnoj razini. “Iznimno smo ponosni jer smo uspjeli dovesti ovakvu konferenciju u našu zemlju. Svi koji djeluju u Hrvatskoj svjesni su izazova koji se stavlja pred njih te je ova konferencija osmišljena upravo kao idealni spoj tj. razmjena iskustava koja će pridonijeti uspješnosti razvoja našeg eko sustava”, kaže je Davorin Štetner, predsjednik hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE. “Natječaj je otvoren za start-upe iz čitavog svijeta, a EBAN konferencija i natječaj pružit će pravi poticaj start-up zajednici za dalje”, smatra Štetner. Posebnu snagu konferenciji pružaju strateški par-

tneri – Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) te Izraelsko veleposlanstvo, čime se konferencija dodatno širi izvan granica Europe. Izraelska ambasada na konferenciju dovodi i tri visoko rangirana govornika koji će se aktivno uključiti u program konferencije te mentoriranje finalista Zagreb Connecta.

Izraelsko veleposlanstvo već treću godinu sudjeluje u ovom projektu, a razlog je taj što je Država Izrael broj 1 u tome području, istaknula je veleposlanica Izraela u Hrvatskoj Zina Kalay. “Naši start-upi se prodaju za ogroman novac, što donosi veliki prihod državi. Na konferenciju EBAN Winter University dovest ćemo troje stručnjaka iz ovog područja – jednog koji ima start-up, jednog predstavnika državnog tijela koje se bavi podržavanjem start-upa te jednog investitora tj. poslovnog anđela. Naši stručnjaci dolaze s ciljem da sa sudionicima podijele svoja iskustva”, istaknula je Zina Kalay. Svaki prijavljeni tim na Zagreb Connectu moći će se predstaviti u službenoj brošuri konferencije koja će se distribuirati poslovnim anđelima diljem svijeta, a 20 najboljih prezentirat će svoje ideje pred 1700 sudionika konferencije uključujući 400

poslovnih anđela i investitora. Nagradni fond natjecanja iznosi 50.000 eura, a sudjelovanje u finalu uključuje i mentorstvo uglednih domaćih i inozemnih poduzetnika i poslovnih anđela.

Dan uoči konferencije, 28. studenog, održat će se bootcamp za finaliste gdje ih očekuju intenzivne radionice te prilika da usavrše svoj pitch za konferenciju. Konferencija EBAN Winter University podići će natjecanje Zagreb Connect na višu razinu, a time pozitivno utjecati na čitavu start-up zajednicu, kaže gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

“Osim važnosti koje natjecanje i konferencija imaju za start-up zajednicu, jačanje ove zajednice od iznimne je važnosti Gradu Zagrebu jer izravno djeluje na mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja u našem gradu. A po tom parametru Grad Zagreb se zaista može pohvaliti statistikom koja ga svrstava uz bok drugim svjetskim metropolama”, ističe Bandić.

Obrazac za prijavu kao i sve informacije o natjecanju Zagreb Connect mogu se pronaći na službenoj web stranici konferencije http://ebanwu2016.com/, a rok za prijave timova je 1. rujna.

enterprise europe

Stabilno poslovno raspoloženje u članicama EU-a prije Brexita Eurostatova analiza rezultata istraživanja poslovnog raspoloženja za lipanj očekivano počinje uvodnom napomenom da su rezultati anketa prikupljeni prije objave rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Stoga su rezultati istraživanja u razdoblju od veljače do lipnja relativno malo oscilirali, ali se može očekivati da će srpanj dovesti do većeg pada ESI indeksa.

Promatrano po pojedinim sektorima koji čine ukupni indeks, može se izdvojiti sektor industrije gdje je od veljače bio prisutan stalni trend poboljšanja raspoloženja te sektor trgovine na malo gdje se raspoloženje lagano pogoršavalo. Ukupne ocjene pojedinih sektora ipak pokazuju da je u lipnju pozitivno raspoloženje pre-

vladavalo kod većine ispitanih u sektoru usluga, trgovine na malo i financijskom sektoru, dok su ispitanici u industriji i građevinarstvu te potrošači i nadalje bili pretežno negativno raspoloženi.

Indeksi ekonomskog raspoloženja za EU, ali i za Hrvatsku, nisu znatnije oscilirali u prvom dijelu ove godine, odnosno išli su u prilog očekivanjima o nastavku rasta gospodarske aktivnosti na razini približnoj prošlogodišnjoj, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. “Međutim, istraživanje za srpanj pokazat će koliki će utjecaj imati najavljeno istupanje Ujedinjenoga Kraljevstva iz EU-a na ukupno ekonomsko raspoloženje, a posredno i na kretanje

gospodarstva EU-a u ovoj godini“, smatra Savić. Rezultati po zemljama također nisu previše oscilirali, pa su se prema promjeni indeksa u odnosu na početak godine izdvojili samo Belgija i Luksemburg, u kojima je poslovno raspoloženje osjetno poboljšano te Mađarska i Švedska u kojima je jednako tako pogoršano.

Rezultati Faze 1 evaluacije Prijavi se na Start-up Factory projekata iz programa Eureka Zagreb Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) objavila je 13. svibnja natječaj za sufinanciranje projekata sredstvima Eureka programa. Faza 1 evaluacije pretprijava sukladno javnom pozivu Eureka programa završila je 15. lipnja. Rok za predaju pretprijava bio je 31. svibnja do kada je ukupno zaprimljeno 13 pretprijava.

Pozitivno su ocijenjeni ENA SSLL, Bruketa&Žinić OM, Pocket Pet Slovenija, TradeTicity CADCAM Design Centar, CS Computer systems, Energy Plus, Applicon, Pakt Media i SV Group. Negativno su ocijenjeni IRMS, SmartCaaS, USK i LBM-INT. Pozitivno ocijenjene pretprijave ovime se pozivaju na dostavu punih prijava temeljem Priručnika za prijavu u program Eureka koji se nalazi na linku: http://www. hamagbic ro.hr/inovacije/privatni-sektor/eureka/dokumenti/ do 15. srpnja prema otvorenom natječaju (tekst poziva dostupan na http://www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/eureka/zajednicki-poziv-dunavska-regija/).

Otvoren je natječaj za ulazak u program predakceleracije Startup Factory Zagreb Razvojne agencije Zagreb. Prijavi se i osvoji do 150.000 kuna bespovratnih sredstava i ulazak u intenzivan tromjesečni predakceleracijski program!

Ovaj će program pripremiti vaš start-up ili razvojni tim za ulazak u akceleratore i za daljnje prikupljanje financiranja kroz tromjesečni program koji uključuje edukaciju, besplatan uredski prostor, visokokvalitetno mentorstvo i mrežu kontakata s investitorima.

Start-up Factory Zagreb prvi je javno financirani program predakceleracije na području Grada Zagreba i šire i nudi vam tromjesečni program predakceleracije i pored toga bespovratna sredstva u iznosu do 150.000 kuna po timu – “no equity”!

Više o programu Startup Factory Zagreb te kako se prijaviti saznajte na: http://www.tehnopark.hr/STARTUP-FACTORY-ZAGREB/Prijava.

www.een.hr

4. srpnja 2016.

4 5

Nove prilike za mlade u projektu Erasmus Erasmus za mlade poduzetnike je međunarodni program razmjene koji pruža priliku novim i ambicioznim poduzetnicima da uče od iskusnih poduzetnika koji upravljaju tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva u drugim zemljama sudionicama. Od 2015. godine TERA Tehnopolis je kao lokalna kontakt točka uključena u sedmi ciklus Programa.

vanje. Prijaviti se možete kao novi poduzetnik ili poduzetnik domaćin. Ukoliko ste tek pokrenuli svoju tvrtku ili samo imate poslovnu ideju bez potrebnog iskustva za realizaciju, prijavom u Program kao novi poduzetnik steći ćete sva potrebna znanja i iskustvo kako biste po povratku s razmjene mogli uspješno pokrenuti vlastiti posao. U slučaju da ste već iskusni poduzetnik, prijavom u Program kao poduzetnik domaćin možete preko novog poduzetnika svoje poslovanje osvježiti novim idejama te razviti poslovne kontakte u inozemstvu.

Zbog izuzetno uspješne provedbe Programa, TERA je dobila dodatne razmjene koje će biti realizirane u narednim mjesecima. Stoga ovim putem pozivamo sve zainteresirane da iskoriste ovu priliku, uključe se u Erasmus za mlade poduzetnike i unaprijede svoje poslo-

Za dodatne informacije možete se javiti na broj telefona 031/251 009.

Otvorene prijave na Promo Budi uzor Projekt Promo Budi uzor je natjecanje za najbolji studentski poslovni plan. Projekt se održava u tri županije - Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj, kako bi se promoviralo poduzetništvo i obrt, a ciljna skupina su apsolventi i netom diplomirani studenti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 312.000 kuna od čega 293.000 financira EU. Od početka projekta ukupno je sudjelovalo 155 osoba. Na održana četiri okrugla stola sudionici su prolazili teme od identificiranja poslovne ideje pa sve do poslovnog plana koji je prvi korak prema ostvarenju poduzetništva. Kao pomoć pri pisanju omogućeno im je korištenje web aplikacije Alat za izradu poslovnog plana koja je usklađena s kriterijima natjecanja Budi uzor®. Najuspješni-

ji su osvojili vrijedne nagrade te imaju priliku svoju poduzetničku ideju provesti u djelo u okviru projekta Studentski poduzetnički inkubator-StudOS, koji im omogućava inkubaciju u trajanju od šest mjeseci bez naknade.

Samo natjecanje provodi se u okviru Međunarodne izložbe inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi uzor®/INOVA®. Osim studentskog natjecanja u pisanju poslovnih planova, izložba je namijenjena i inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržišnu vrijednost svoje inovacije i započeti poslovanje. Dolaskom brojnih stranih delegacija i njihovim izlaganjem izložba je prigoda za održavanje poslovnih razgovora, mjesto za pronalazak partnera, kupaca, dobavljača ili djelatnika.

Svi sudionici, ali i posjetitelji, imaju priliku povećati svoju konkurentnost i pro-

biti se na domaće, ali i europsko tržište.

Ovogodišnja 12. izložba Budi uzor®/41.

INOVA® održava se od 9. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, a glavni organizatori su Hrvatski savez inovatora, TERA Tehnopolis i Hrvatska udruga inovatora-poduzetnika.

Prijave za sudjelovanje na broj telefona 031/251 000 ili e-mailom na ured@ tera.hr. Rok za predaju poslovnih planova je 1. rujna, a rok za prijavu inovatora 16. rujna.

enterprise europe EU fondovi

82 milijuna kuna za projekte Projektima koji su financirani bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj potaknut će bespovratne potpore je i dalje otvoren do iskorištenja sredstava Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) predstavilo je projekte financirane bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.

Projektima su dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu većem od 82 milijuna kuna (82.033.354,67 kuna) čime će se potaknuti ulaganja u ukupnom iznosu većem od 258 milijuna kuna (258.292.165,76 kuna) te će se otvoriti 190 radnih mjesta.

Predstavljeni su korisnici čiji su projekti dobili sredstva u sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kroz tri poziva: Ulaganje u proizvodnu tehnologiju malih i srednjih poduzeća (sedam ugovora), Izgradnja proizvodnih kapaciteta malih i srednjih poduzeća i ulaganje u opremu (pet ugovora) te Podrška razvoju malih i srednjih poduzeća u turizmu povećanjem kvalite-

Poziv na potpore je trajno otvoren Javni poziv na dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a trajni je poziv što znači da se projektne prijave obrađuju i ocjenjuju prema redoslijedu po kojem su predane, a istim redoslijedom se potpisuju i ugovori za dodjelu bespovratnih sredstava, ovisno o ishodu vrednovanja projektnih prijava, do iskorištenja raspoloživih sredstava. Projektne prijave podnosit će sve do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. prosinca 2016. Poziv Podrška razvoju MSP-a u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima kako bi se potaknule investicije u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proši-

renjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku investicije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za kategoriju tri, četiri ili pet zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diverzifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu. Poziv za turizam trajno je otvoreni poziv, što znači da se prijave zaprimaju kontinuirano, zaključno do 31. prosinca 2016., odnosno do iskorištenja sredstava čija je ukupna vrijednost 304 milijuna kuna.

www.een.hr

4. srpnja 2016.

6 7

a poduzetničke se ulaganja u ukupnom iznosu većem od 258 milijuna kuna, a otvorit će se i 190 radnih mjesta. Natječaj za

Korisnici bespovratnih potpora: Akord, Županja Brenum, Mlini Crv, Velika Gorica Dundo promet, Radoboj KFK Tehnika, Rugvica Marin Expert, Dugopolje

Marodi, Nedelišće Multinorm, Gradište Oprema strojevi, Ludbreg Ragusa, Nedelišće TPK Orometal, Oroslavje

manjim dimenzijama za manje složene građevinske objekte”, zaključuje Fukat.

te i dodatne ponude hotela (dva ugovora).

Jedna od tvrtki koja je dobila potporu je i KFK Tehnika, međunarodno poznat i priznat proizvođač staklenih fasada iz Rugvice koji radi projekte diljem svijeta. “Ovo je naš prvi projekt kojim smo povukli 15 milijuna kuna, no u ovoj godini krećemo s novim projektom za koji također očekujemo potporu”, ističe Luka Fukat iz KFK Tehnike. “Ovim projektom smo kupili robota kojim ćemo neke standardne poslove ubrzati, ali i raditi proizvode koje do sada nismo bili u stanju proizvoditi. Jednako tako financirat ćemo i novih pet linija za sklapanje fasada koje će biti izvedene u

“Poduzetnici koji su se predstavili dokaz su kako u Hrvatskoj ima dovoljno kvalitetnih projekata, dobrih poslovnih prilika i načina kako uspješno pokrenuti ili unaprijediti vlastito poslovanje”, ističe ministar poduzetništva i obrta u tehničkoj vladi Darko Horvat. “Naš cilj je ovu godinu zaključiti sa 10 puta više sredstava iz EU fondova nego lani. Na taj način i uz jednostavnije procedure prijava na natječaje te kraći rok ostvarenja potpore, Ministarstvo poduzetništva i obrta postavlja se kao istinski partner poduzetniku i snažna pomoć hrvatskom realnom sektoru. Pojednostavljivanje procedure prvenstveno se odnosi na pitanje zatvaranja financijske konstrukcije, što su do sada poduzetnici morali dokazivati prilikom prijave na natječaj, a sada će im to biti omogućeno tijekom provedbe projekta. Isto tako dodao je kako Ministarstvo priprema nove natječaje čiji je redoslijed objave planiran na način da poduzetnicima omogući put ulaganja od začetka ideje do konačnog komercijalnog proizvoda”, kaže Horvat. Pozivi Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP-a te Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP-a i ulaga-

Tvornica parketa Kolarec, Kravarsko Usluga, Pakrac Vemo Trade, Drnje

nje u opremu objedinjeni su u zajednički poziv Kompetentnost i razvoj MSP-a koji je najveći objavljeni natječaj za poduzetnike u iznosu od 867 milijuna kuna, pri čemu će se iznosi pojedinačnih potpora kretati od 300.000 kuna do 30 milijuna kuna. Poziv je namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja poduzetnika, bilo da su ta ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diverzifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljitom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice.

“Iznimno sam ponosan na naše poduzetnike i vjerujem kako će rezultati ovih projekata uskoro biti mjerljivi u povećanju broja zaposlenih, ostvarenih prihoda te izvoza proizvoda na nova tržišta, ostvarujući na taj način gospodarski rast Hrvatske”, kaže predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec. “Zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obrta radimo iskorak u strateškom i učinkovitom povlačenju EU sredstava kako bismo imali što više ovakvih uspješnih poduzetničkih priča”, zaključuje Vrbanec.

enterprise europe Kampanja za promicanje održivog rada i zdravog starenja

Zdrava radna mje

Europska komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pokrenule su dvogodišnju p sigurnost i zdravlje na radnom mjestu i podsjetnik je na to da će današnji mlađi radnici postati stariji radnici u Radna snaga u Europi sve je starija.

Dobna granica za odlazak u mirovinu sve je viša, a duži radni vijek je izgledan. Očekuje se da bi u mnogim europskim zemljama do 2030. godine 30 posto radne snage sačinjavali radnici u dobi od 55 do 64 godine.

Rad je dobar za fizičko i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demografske promjene mogu prouzročiti probleme, no osiguranjem održivog radnog vijeka može se doskočiti tim izazovima.

Usmjerenost na poduzeća Europska komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pokrenule su zbog toga dvogodišnju paneuropsku kampanju Zdrava radna mjesta za radnike svih dobi, što je najveća svjetska kampanja u tom području. Kampanja je usmjerena na održivi rad te sigurnost i zdravlje na radnom mjestu i podsjetnik je na to da će današnji mlađi radnici postati stariji radnici u budućnosti.

promicanja održivog rada i zdravog starenja od samog početka radnog vijeka. Tim će aktivnostima poduzeća štititi zdravlje svojih radnika do umirovljenja i nakon toga, ali i očuvati produktivnost u svojim organizacijama.

Kampanja je usmjerena na europska poduzeća (javna i privatna) te na potrebu

Glavna poruka kampanje je: sigurni i zdravi radni uvjeti tijekom cijelog radnog vije-

Briga za radna mjesta Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen naglasila je aktualnost ove teme: “Ova je kampanja od iznimne važnosti jer se upravo odvijaju važni

vezani. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) nastoji učiniti Europu sigurnijim, zdravijim i produktivnijim mjestom za rad. Agencija provodi istraživanja, razvija i distribuira pouzdane, uravnotežene i nepristrane informacije o sigurnosti i zdravlju te organizira pa-

neuropske kampanje za jačanje svijesti. Agenciju je osnovala Europska unija 1994., a sjedište joj je u Bilbau (Španjolska). U njoj zajednički djeluju predstavnici Europske komisije, predstavnici vlada država članica, organizacija poslodavaca i radnika te vodeći stručnjaci iz svih država članica EU-a i šire.

ka dobri su kako za radnike i tvrtke, tako i za društvo u cjelini.

E vodič E-vodič Zdrava radna mjesta za sve uzraste organizacijama pruža informacije i podršku u području upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu u kontekstu starenja radne snage. Njime se nastoji razviti svijest i znanje povezano sa starenjem radne snage, samim procesom starenja i njegovim posljedicama na radnom mjestu te pružiti praktične smjernice za suočavanje s izazovima koji su s time po-

www.een.hr

4. srpnja 2016.

8 9

esta za radnike

paneuropsku kampanju - Zdrava radna mjesta za radnike svih dobi. Kampanja je usmjerena na održivi rad te u budućnosti Christa Sedlatschek, direktorica EUOSHA-e, naglasila je prednosti koje poduzeća mogu ostvariti sudjelovanjem u kampanji: “Ako se usmjerimo na održivi rad tijekom cijelog radnog vijeka, svi će radnici moći bolje štititi svoje zdravlje, a time će i poduzeća ostvarivati velike prednosti. Zdravi su radnici produktivni, a produktivni su radnici najvažniji čimbenik svake učinkovite organizacije: svi su na dobitku. Stoga neizmjerno cijenimo suradnju EU-OSHA-e i nacionalnih kontaktnih točaka, službenih partnera kampanje i medijskih partnera”.

razgovori o budućnosti sigurnosti i zdravlja na radu u Europskoj uniji. Sada je trenutak da se u Europi pobrinemo za potrebe budućih radnih mjesta i onih koji tek ulaze u svijet rada. Radna mjesta na kojima se uzimaju u obzir zdravstveni problemi sve starije radne snage dugoročno su produktivnija. To je dobro i za radnike i za poduzeća”.

Kampanja ima četiri osnovna cilja: promicanje održivog rada i zdravog starenja od samog početka radnog vijeka, isticanje važnosti sprečavanja rizika tijekom cijelog radnog vijeka, pomoć poslodavcima i radnicima (i onima u malim i srednjim poduzećima) pružanjem informacija i alata za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u kontekstu sve starije radne snage, te poticanje razmjene informacija i dobrih praksi.

Korist za sve Koristi od osiguravanja zdravih mjesta rada imaju svi. Radna snaga će biti zdra-

va, produktivna i motivirana, što će omogućiti organizacijama da nastave biti konkurentne i inovativne. Prijenosom znanja i većom koncentracijom talenata i vještina bit će moguće zadržati vrijedne vještine i radno iskustvo unutar organizacije. Smanjit će se broj bolovanja i izostanaka s rad-

Koristi od osiguravanja zdravih mjesta rada imaju svi.

Radna snaga će biti zdrava, produktivna i motivirana, što će omogućiti organizacijama da nastave biti konkurentne i inovativne

nog mjesta, što će organizacijama smanjiti troškove zbog nesposobnosti za rad i donijeti bolju produktivnost. Istovremeno fluktuacija radne snage bit će manja, a radna okolina će biti pozitivnija, što će motivirati zaposlenike svih životnih dobi da ostvare svoj potencijal.

Mreža institucija podrške • EU-OSHA ima mrežu nacionalnih info točaka, po jednu u svakoj državi članici. Svaka središnja točka djeluje kao službeni predstavnik i koordinira kampanje u toj zemlji. U Hrvatskoj je to Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, gosp. Zdravko Muratti; • info@mrms.hr •m edijski partner kampanje EU-OSHA je mreža novinara i urednika diljem Europe koji su zainteresirani za širenje poruka kampanje široj publici

• E U-OSHA i Europska poduzetnička mreža (EEN) su partneri i podržavaju se u promociji svojih aktivnosti.

U svakoj zemlji članici EU-a postoji jedna kontakt osoba - EEN EU-OSH ambasador. U Hrvatskoj je to Vesna Torbarina; vtorbarina@ hgk.hr iz Hrvatske gospodarske komore koja je partner u Europskoj poduzetničkoj mreži.

enterprise europe

Poslovni razgovori za klastere u Varšavi Mjesto održavanja: Varšava, Poljska Datum održavanja: 19.-20. rujna Rok za prijavu: 11. rujna

slovnih susreta predstavljaju jedinstveno mjesto za spajanje, povezivanje i razmjenu znanja.

Fokus ovogodišnjih susreta je: - upoznavanje klastera (i poduzetničkih mreža) iz cijele Europe - potraga za partnerima na razvojnim projektima - stjecanje znanja o internacionalizaciji klastera te područjima njihove specijalizacije - otkrivanje novih mogućnosti za međuklastersku suradnju - predstavljanje, raspravljanje i razvoj novih projektnih ideja s ostalim klasterima Više informacija možete saznati putem poveznice https://www.b2match.eu/ cluster-matchmaking-2016.

Europska poduzetnička mreža poziva Vas na konferenciju i poslovne razgovore namijenjene klasterima. Prošlogodišnja konferencija u Kopenhagenu privukla je više od 150 klastera iz 32 zemlje što je rezultiralo sa 544 C2C (cluster-tocluster) poslovna susreta. Četvrto izdanje će biti jednako uzbudljivo. Ovo događanje predstavlja odličnu prilika za održavanje poslovnih razgovora s vodećim europskim klasterima. Kao i prijašnjih godina, događanje pruža velike mogućnosti umrežavanja, uzbudljiv i interaktivan program. Ovakvi oblici po-

Poslovni susreti žena Švedske i Hrvatske Hrvatska gospodarska komora vas poziva na Poslovne susrete žena iz Švedske i Hrvatske koji će se održati u utorak, 6. rujna u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta, u Opatiji s početkom u 9 sati.

Organizatori događaja su Qoola Qvinnor iz Švedske i Hrvatska gospodarska komora. Qoola Qvinnor mreža je poslovnih žena koja prvenstveno povezuje

žene koje su vlasnice tvrtki i/ili obrta, a mreža trenutačno broji 600 članica i povezana je sa 30 digitalnih mrežnih grupa u sklopu kojih imaju 25.000 sljedbenika.

Pozivamo sve zainteresirane poduzetnice da se besplatno registriraju putem prijavnog obrasca i iskažu interes za B2B. Molimo vas da prijave pošaljete najkasnije do petka, 10. kolovoza na gjelavic@hgk. hr. Predavanja i B2B sastanci bit će na engleskom jeziku.

U tijeku su natječaji u okviru Obzora 2020.

Obzor 2020. (Horizon 2020) je novi program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.2020. godine.

Program će pridonijeti ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije - Europa 2020, Unija inovacija (Innovation Union) i Izgradnja europskog istraživačkog prostora (European Research Area). Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU-a o njihovoj materijalnoj sigurnosti,

općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost (Excellent Science), Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership) i Društveni izazovi (Societal Challanges).

S objavom prvih natječaja u okviru novog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. pokrenut je i nacionalni portal www.obzor2020.hr. Hrvatski portal okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije pruža sve relevantne informacije za pojedina područja programa Obzor 2020. i trenutno objavljene natječaje.

www.een.hr

4. srpnja 2016.

10 11

Objavljen Javni poziv za nacionalno sufinanciranje Life projekata za 2016. godinu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavilo je javni poziv za dostavu zahtjeva za iskazivanje načelne financijske podrške tradicionalnim projektima iz Programa Life 2014.-2020. koji se prijavljuju na natječaj za 2016. godinu.

Predmet ovog poziva je dostava zahtjeva za nacionalno sufinanciranje projektnih prijedloga koji će se prijaviti na ovogodišnji natječaj Europske komisije za Program Life 2014.-2020. – tradicionalni projekti. Na program se mogu prijaviti javna tijela, privatne tvrtke i nevladine organizacije. Mogućnost dodatnog sufinanciranja ostvarit će oni projekti koji zadovolje uvjete iz javnog poziva. Rok

za dostavu zahtjeva na ovaj poziv za neposredno sufinanciranje počinje danom objave javnog poziva na mrežnoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a završava: • za projekte iz potprograma Klima do 17. kolovoza 2016.

• za projekte iz potprograma Okoliš, prioritetnih područja: • Okoliš i učinkovitost resursa do 22. kolovoza 2016.

• Priroda i biološka raznolikost do 25. kolovoza 2016.

• Upravljanje okolišem i informacije do 25. kolovoza 2016.

Više informacija može se pronaći na sljedećem linku: http://www.mzoip.hr/hr/ ministarstvo/javni-pozivi-i-natjecaji.html.

Objavljen najveći EU natječaj u RH za istraživanje, razvoj i inovacije veliki poduzetnici i/ili organizacije za istraživanje i širenje znanja koji doprinose svojim znanjem i istraživačkim kapacitetima u provedbi projekata istraživanja i razvoja. Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu Korisnika i Partnera.

Ovaj poziv je trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) od dana objave ovog poziva do iskorištenja sredstava te najkasnije do 31. prosinca 2019.

Javni poziv provodi se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetne osi 1 Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; Specifičnog cilja 1.b.1 Novi proizvodi i usluge koji kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI); Operacije 1.b.1.1. Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

Prihvatljivi partneri su mikro, mali, srednji i

Za dodjelu potpora iz ovog poziva u držav-

nom proračunu Republike Hrvatske osigurano je 748 milijuna kuna. Sredstva su osigurana temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Obvezni udio nacionalnog sufinanciranja osigurat će korisnici što će se provjeravati tijekom postupka ugovaranja i provedbe projekta. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog poziva iznosi 190.000 kuna, a najviša 56 milijuna kuna.

Više informacija, kao i natječajna dokumentacija može se pronaći putem poveznice http://www.strukturnifondovi.hr/ natjecaji/1158.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Usluge čišćenja Ríkiskaup, Island, traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a prijave na islandskom jeziku se predaju na Ríkiskaup, 105, Reykjavik, Island. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Programski paketi

Reykjavik, Island. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IT tehnologije Sociedad Pública EuskoTrenbideak Ferrocarriles Vascos, S.A. Unipersonal, Bilbao, Španjolska, traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška.

Natječaj je otvoren do 26. srpnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Sociedad Pública EuskoTrenbideak Ferrocarriles Vascos, S.A. Unipersonal Atxuri, 6, Laura Andikoetxea, 48006 Bilbao, Španjolska, contratacion@euskotren.eus.

Sustav telemetrijskog nadzora ​Dimos Leroy, Grčka, traži nabavu sustava telemetrijskog nadzora. Natječaj je otvoren do 11. srpnja, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Dimos Leroy, Lakki, koy Christodoyloy Ellina, 854 00 Leros, Greece, ellinasc@gmail.com, Elektronički pristup podacima: http://www.leros.gr. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://www.promitheus.gov.gr.

Verein Smart Grid Schweiz, Bern, Švicarska, traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 2. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Verein Smart Grid Schweiz, c/o Energie Wasser Bern, Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Verena Jordi, 3001 Bern; Suisse, ewbbeschaffungen@ewb.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=887827.

Motorna vozila

Ríkiskaup, Island, traži nabavu motornih vozila posebnih namjena. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a prijave na islandskom jeziku se predaju na Ríkiskaup, 105,

Razvoj programske podrške

Francuske željeznice traže nabavu usluge razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na SNCF, 116 cours Lafayette - CS 13511, SNCF - DAG IT - prestations et logiciels informatiques, Barkat Chekki, 69489 Lyon Cedex 03, France. barkat.chekki@sncf.fr. VIše podataka o nadmetanju na http://www.sncf.com/fournisseurs/achats-sncf.

Cestovni prijevoz nBW AG, Stuttgart, Njemačka, traži nabavu usluga cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na nBW AG, Schelmenwasenstraße 15, Strategischer

Einkauf, Albina Lazareva, 70567 Stuttgart, Deutschland, a.lazareva@enbw.com. Više podataka o nadmetanju na http://www. enbw.com.

Informacijske tehnologije

EWE; Oldenburg, Njemačka, traži nabavu usluga informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 8. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na EWE AG, Tirpitzstraße 39, EWE AG, Herrn Andreas Möller, 26122 Oldenburg, Deutschland. kek@ewe.de. Više podataka o nadmetanju na http://www.ewe.de.

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge Ente Público Euskal Trenbide Sarea Bilbao, Španjolska, traži nabavu arhitektonskih, građevnih, inspekcijskih i tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 8. rujna, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Ente Público Euskal Trenbide Sarea c/ San Vicente, nº 8, planta 14, Arantza Diaz De Cerio García, 48001 Bilbao, Espana, kontratazioa@ets-rfv.eus. Više podataka o nadmetanju na http://www.contratacion. euskadi.eus/w32-1084/es/contenidos/ anuncio_contratacion/expjaso5998/es_ doc/es_arch_expjaso5998.html?ruta=/ w32-1084/es/v79aWar/comunJSP/v79aSubmitBuscarAnuncioFiltro.do?origenSu bHome=busquedaPersonalizada.

www.een.hr

4. srpnja 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Poljska tvrtka nudi distribuciju prehrambenih proizvoda Poljska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju renomiranih brendova iz prehrambene industrije, traži proizvođače pića, slatkiša i drugih prehrambenih proizvoda, kojima bi ponudila usluge distribucije na poljskom tržištu. Tvrtka je osnovana ove godine i djeluje u FMCG (fast-moving consumer goods) sektoru te posjeduje licencu za prodaju alkoholnih napitaka koji sadrže do 18 posto alkohola. Među poslovnim partnerima ove tvrtke nalaze se neki od najpoznatijih proizvođača, distributera, dobavljača i kupaca iz prehrambene industrije.

Tvrtka nudi usluge distribucije tvrtkama koje bi htjele pristup poljskom tržištu te je zainteresirana za kupnju brendiranih proizvoda.

Bugarski proizvođač traži dobavljača materijala za izradu namještaja (BRBG20160407001)

Bugarska tvrtka, proizvođač kućnog i uredskog namještaja, namještaja za kafiće, barove, trgovine i hotele, traži dobavljače materijala za svoje krajnje proizvode.

Tvrtka traži proizvođača ili dobavljača materijala za namještaj kako bi sklopili sporazum o proizvodnji. Potencijalni partneri mogu biti proizvođači i dobavljači drveta, metala, stakla, plastike, tkanine, ispuna, kože i svih materijala koji se koriste u proizvodnji namještaja. Proizvodi i materijali potencijalnog partnera moraju biti certificirani u skladu s EU standardima.

Švedski veletrgovac traži proizvođače valjaka za tijesto (BRSE20160303001)

Švedski veletrgovac kuhinjskih aparata, koji isporučuje proizvode putem nacionalne mreže distributera, traži proizvođače valjaka za tijesto izrađenih od bukve ili breze. Tvrtka je zainteresirana za obične valjke, ali i one s teksturom te različitih promjera i širina koje bi distribuirala na švedskom tržištu. Potencijalni partner su proizvođači kuhinjskih pomagala i pribora te dobavljači takvih proizvoda.

Britanska tvrtka nudi zastupstvo proizvođačima građevinskih proizvoda od aluminija i čelika (BRUK20160426001) Britanski zastupnik, specijaliziran za sektor graditeljstva, traži proizvođače građevinskih proizvoda od čelika i aluminija, kojima nudi zastupstvo u Velikoj Britaniji. Tvrtka nudi svoje usluge proizvođačima čeličnih okvira za zgrade, skela, aluminijskih fasada i prozora izrađenih od drva/ aluminija. Tvrtka traži građevinske proizvode koje proizvode ili dobavljaju: proizvođači čeličnih okvira i građevinske tvrtke, prerađivači aluminija i tvrtke koje se bave ugradnjom aluminijskih fasada te vrata i prozora, skela...

Britanska tvrtka nudi zastupstvo proizvođačima specifičnih prehrambenih proizvoda (BRUK20160603001) Britanska agencija za marketing i trgovinu traži partnere za dugoročnu suradnju. Potencijalni partneri su proizvođači specifičnih visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda poput začina, egzotičnog voća, žitarica, koji su zainteresirani za izvoz u Irsku i/ili Veliku Britaniju kroz ugovore o za-

stupanju. Osim prodaje i zastupstva, tvrtka nudi i usluge istraživanje tržišta i marketinšku podršku. Češka tvrtka traži proizvođača namještaja za sjedenje (BRCZ20160525001) Češka tvrtka, specijalizirana za uređenje interijera, traži poslovnog partnera/dobavljača koji proizvodi sjedeće garniture (namještaj) obložene jastucima, kao što su fotelje, sofe i slično. Tvrtka preferira jednostavan, bezvremenski dizajn. Tvrtka sama proizvodi i projektira namještaj, ali traži i poslovne partnere s vlastitim dizajnom.

Predviđene vrste suradnje su: outsourcing ili sporazum o proizvodnji. Tvrtka traži partnera koji je u stanju proizvesti namještaj za sjedenje, individualno dizajniran za svakog kupca. Radi se o proizvodnji po komadu, a ne o velikim količinama.

Nizozemska tvrtka traži partnera za proizvodnju odjeće (BRNL20160530001)

Nizozemska tvrtka traži partnera koji je zainteresiran za proizvodnju odjeće od specijalizirane tkanine koja sprečava neugodne mirise. Oblici suradnje koje nizozemska tvrtka nudi su podugovaranje i sporazum o proizvodnji. Potencijalni poslovni partner bi trebao biti u mogućnosti ponuditi cjelovitu uslugu, tj. rezanje, šivanje i proizvodnju prema zadanim uputama. Potencijalni partner bi trebao imati neku vrstu organskog certifikata za svoje tkanine.

Poljski proizvođač vode traži distributera (BOPL20160122001) Poljski proizvođač mineralne i izvorske vode, kao i posebne izvorske vode s niskim udjelom natrija za dojenčad, bebe i majke, traži distributera za svoje proizvode.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

2

3

5

6

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

4

7

8

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Boja za tijelo Henna, brend Hemani, naziv Henna black. Proizvod je opasan za korištenje jer sadrži fenol koji nagriza kožu u koncentracijama koje se nalaze u proizvodu. (slika 1) Električni grijač za vodu, brend SupportPlus, model Edelstahl Wasserkocher - Stainless Steel Kettle. Proizvod predstavlja opasnost za korištenje jer nije kvalitetno izveden pa može doći do električnog udara pri njegovu korištenju. (slika 2) Set za pravljenje nakita, brend RICO Design, model Schmuck Bastelpackung Jewellery kit. Proizvod predstavlja opasnost za korištenje jer sadrži previsoke razine nikla koji može u dodiru s kožom izazvati osip. (slika 3) Automobil Mercedes, modeli SLK, proizvedeni između veljače i rujna 2015. godine. Proizvod predstavlja opasnost za korištenje jer kabeli napajanja mogu biti loše spojeni i automobil može ostati bez električne energije u vožnji. (slika 4)

Automobil Dodge, model Charger, proizveden između 2010. i 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik jer prilikom dizanja na dizalicu zbog zamjene kotača može skliznuti i oštetiti se ili ozljediti osobu koja se njime služi. (slika 5) Motocikli KTM, modeli 250 SX-F, 250 SX-F Factory Edition, modelske godine 2016.

Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer radilica može pri većem naporu puknuti, a vozač izgubiti kontrolu nad vozilom. (slika 6) Zračna truba, nepoznatog brenda, oznake Supporters Horn - Gastuta. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kao pogonsko gorivo sadrži etan koji je lako zapaljiv. (slika 7) Plastična igračka, brend Feng Sheng, model Power Hovercraft. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako može razdvojiti na male dijelove koji mogu biti progutani ili inhalirani. (slika 8)

www.een.hr

4. srpnja 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Traže se dobavljači drva za ogrjev (BRFR20160415001) • Francuska tvrtka traži europske dobavljače bukvinog drva za ogrjev. Traži se dugoročno partnerstvo sa stranim dobavljačem uz sporazum o distribuciji.

Traže se proizvođači i dobavljači govedine, svinjetine, piletine i puretine (RDCZ20160503001) • Ciparska tvrtka čija je glavna djelatnost izvoz prehrambenih proizvoda (smrznuto meso, riba) je u potrazi za europskim proizvođačima i dobavljačima govedine, svinjetine, piletine i puretine kojima bi pružila svoje usluge na drugim tržištima preko komercijalnog agencijskog ugovora ili ugovora o uslugama distribucije.

Danska tvrtka traži proizvođača metalnih proizvoda za domaćinstvo (BRDK201608512001) • Danska tvrtka koja se bavi prodajom različitih proizvoda za domaćinstvo, kojima je dizajn i funkcija u fokusu, traži proizvođača metalnih proizvoda za njihovu ponudu. Traži se sporazum o proizvodnji alata za roštilj od nehrđajućeg čelika, roštilj vilica, roštilj kliješta, roštilj lopatica kao i držača svijeća od mjedi i željeza.

Traži se učinkovit način prikupljanja golf loptica na vodenoj površini (TRCZ20160427001) • Češki golf hotel je u potrazi za tehnologijom ili uređajem koji može prikupljati golf loptice koje upadnu u hotelski ribnjak. Trenutno se one prikupljaju na težak, skup i spor način. Njihovo prikupljanje mora biti mehanizirano ili automatizirano, a tehnologija testirana i spremna za uporabu. Traži se komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom.

Proizvodnja baterijskih ćelija i/ili baterija na temelju zadanih specifikacija (TRHU20160413001) • Istraživački i

razvojni mali i srednji poduzetnik iz Mađarske je razvio i namjerava komercijalizirati električni (hibridni) koncept bespilotnog helikoptera. Baterije su ključni element ove električne i hibridne tehnologije te je stoga presudno smanjiti težinu baterija. Traže se partneri iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država koji su u mogućnosti proizvoditi pojedinačne baterije ili baterijske ćelije prema odgovarajućim zadanim parametrima. Traži se ugovor o proizvodnji ili komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom.

Poljski proizvođač konditorskih proizvoda traži stroj ili proizvodnu liniju za punjenje tvrdih bombona (TRPL20160519001) • Poljska tvrtka koja

proizvodi slatkiše specijalizirana je za proizvodnju lizalica različitih oblika i okusa te tvrdih bombona i karamela. Tvrtka planira pokrenuti proizvodnju novih proizvoda – punjenih bombona, te je u potrazi za strojem ili proizvodnom linijom koja bi punila bombone čvrstim ili tekućim punjenjem.

Tvrtka traži dobavljača i nudi suradnju uz komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom.

Traži se automatizirani kiosk za iznajmljivanje sportske opreme (TRSG20160519001) • Mali i srednji poduzetnik iz Singapura traži partnere za razvoj automatiziranog samoposlužnog kioska za iznajmljivanje sportske opreme koji bi bio razvijen do kraja 2016. godine. Rješenje mora sadržavati samoposlužni terminal i elektroničko postolje za najmanje 10 kompleta opreme te mora biti opremljen elektromehaničkim mehanizmom za kontrolu zaključavanja. Tražene

vrste suradnje su: zajedničko ulaganje, licenciranje, ugovor o proizvodnji, ugovor o pružanju usluge i/ili ugovor o tehničkoj suradnji. Škotski proizvođač inovativnih, organskih čokoladica traži partnera (TRUK20160513001) • Škotska tvrtka je razvila inovativni i zdrav čokoladni proizvod te traži partnera za proizvodnju kako bi proširili posao. Traži se mali ili srednji industrijski partner koji nudi fleksibilnost i ima iskustvo u proizvodnji čokolade. Suradnja bi išla preko ugovora o proizvodnji.

Ruska tvrtka traži nova rješenja za gradnju silo tornjeva (TRRU20160505001) • Mala tvrtka iz Rusije (regija Lipetsk) koja dizajnira i gradi traži tehnološke partnere s iskustvom u gradnji ekonomičnih silo tornjeva. Tražena tehnologija bi trebala osigurati nužno brtvljenje i biti u fazi prototipa spremnog za demonstraciju ili već biti na tržištu tehnologije. Tvrtka predlaže ugovor o tehničkoj suradnji. Češko sveučilište traži različite partnere za H2020 SFS-10-2017 za rad na istraživanju sekundarnih biljnih metabolita i malih ribonukleinskih kiselina kao alata u obrambenom biljnom sustavu (RDCZ20160503001) • Poznato češko sveučilište traži partnere (istraživačke institucije i različite tvrtke) za prijavu na SFS-10-2017: Istraživanje nastajanja biljnih bolesti i bolesti stoke, akcija istraživanja i inovacija s dvije faze procesa prijave. Cilj projektne ideje je pronaći ulogu sekundarnih biljnih metabolita i malih ribonukleinskih kiselina u održivosti proizvodnje usjeva.

enterprise europe

4. srpnja 2016.

16

Misija - BioJapan 2016 Misija BioJapan 2016. počinje 10. listopada, traje pet dana i sastoji se od tržišno-specifičnih poslovnih seminara, posjeta tvrtkama, B2B sastanaka, predstavljanja proizvoda te umrežavanja. Osim toga, misija će omogućiti benchmarking europskih i japanskih klastera na posebno organiziranim događanjima. Misija je usmjerena na biotehnološki sektor te je organizirana u okviru događanja BioJapan 2016 Expo u Yokohami.

Cilj ove misije je olakšati prvi kontakt EU-a i japanskih tvrtki koji bi mogao biti ključ za nove poslovne mogućnosti.

Europske tvrtke će u sklopu ove misije moći: • steći znanja o strukturi tržišta, dobiti analizu sektora, japanske poslovne kulture, politike...

• identificirati relevantne kontakte (donositelje odluka, R&D centre, potencijalne poslovne partnere...)

• uspostaviti odnose s potencijalnim partnerima • koristiti mogućnosti personaliziranih B2B sastanaka Prihvatljivi sudionici moraju dolaziti iz zemalja članica EU-a ili iz zemalja korisnica COSME programa.

Pravo nastupa na sajmu imaju: • klasteri iz relevantnog sektora, kao i članice klastera • mala i srednja poduzeća uz određene uvjete • velika poduzeća se također mogu prijaviti, ali im neće biti dan prioritet Ciljani sektori su: • Lijekovi i otkrivanje lijekova • Podrška otkrivanju ljekova i ugovorne usluge (sinteza, analiza, servisi, screening...)

• Farmaceutski i medicinski uređaji • Funkcionalna hrana i poljoprivreda

• Liječenje, dijagnostika i medicinski uređaji i oprema • Uređaji za istraživanje, bio informatika i bio imaging...

Glavni kriteriji za izbor su: • profesionalni i obrazovanje kandidata • strategija tvrtke sudionika u vezi s Japanom

Koji troškovi se pokrivaju?

• Prisustvovanje na predavanjima • transfer grupa u okviru posjeta tvrtkama • registracija za sajam, mjesto na štandu EU delegacije s ukupnom uslugom, uključujući printanje plakata za povećanje vidljivosti • pristup sustavu za pronalazak partnera • prevođenje za vrijeme B2B razgovora te simultano prevođenje za vrijeme održavanja prezentacija Uz to, MSP može aplicirati za 600 eura naknade namijenjene troškovima života za vrijeme boravka u Japanu.

Kako bi se osigurao visok stupanj osobne pažnje, broj sudionika u toj misiji će biti ograničen. Također, svi sudionici moraju uplatiti 1000 eura povratne naknade kao rezervaciju sudjelovanja na događanju.

Prijaviti se možete do 9. lipnja. Više informacija, kao i prijavnicu možete pronaći putem poveznice http://www.eu-japan. eu/events/biotech-cluster-sme-mission

Poslovni razgovori Meet4Business Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom Meet4Business Agra 2016 koji će se održati 23. kolovoza u Sloveniji u Gornjoj Radgoni, u okviru 54. međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2016.

Sajam Agra s više od 50 godina postojanja najveći je gospodarski događaj takve vrste u Sloveniji i široj regiji s više od 1700 izlagača iz 30 zemalja.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 23. kolovoza - Poslovni 20 rujna - Poslovni razgovori Meet4Business, razgovori Open4Business, Gornja Radgona, Slovenija Pečuh Mađarska 19. rujna - Poslovni razgovori za klastere, Varšava, Poljska

10. listopada - BioJapan - poslovna misija, Yokohama, Japan

Tematski fokus: • prehrambena industrija • pakiranja, tehnike pakiranja i logistika

• poljoprivreda • šumarstvo

Prijave do 18. kolovoza. Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje (cijena otkazivanja je 40 eura), a više informacija o događanju možete pronaći na: http://meet4businessagra2016.talkb2b.net/ Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Obrt za usluge LA LA LAND, Zagreb

Biti mlad a uspješan

No uz volju i rad, dobru organizaciju i kvalitetan tim ljudi, razumijevanje profesora i podršku najbližih može se uspješno voditi poduzeće, pa čak i u Hrvatskoj, kaže Čabraja

S

ve se može kad se hoće, tim se riječima najbolje može opisati mladog Miru Čabraju koji je, iako student Fakulteta za film i scenske umjetnosti u Zagrebu, odlučio zaplivati poduzetničkim vodama. Naime, u slobodno se vrijeme preko svog obrta La La Land bavi poslovnim a opet edukativnim projektima namijenjenim najmlađima. Trenutačno je to predstava Ti i Ja – znanstvenika dva, na kojoj uz njega radi još nekoliko ljudi. Ema Šajatović zadužena je za promociju, Dalia Alić za produkciju, uz Čabraju glumi Antonia Šašo te Ana Maria Štefanac kao alternacija, dok je savjetnica za dječju psihologiju Antonia Ćosić. Osim predstave tu su i edukativne radionice i drugi projekti koji su trenutno u nastanku.

Hrabrost i upornost

“Gluma je studij kao i svaki drugi, ali se po svom programu razlikuje od ostalih fakulteta.

Na fakultetu provodimo više od 10 sati dnevno, što je i veliki gušt jer se baviš sobom i stvarima koje te ispunjavaju i čine sretnim, ali s druge strane, u mom slučaju, zna biti i naporno. No uz volju i rad, dobru organizaciju i kvalitetan tim ljudi, razumijevanje profesora i podršku najbližih može se uspješno voditi poduzeće, pa čak i u Hrvatskoj”, kaže Čabraja ističući kako sa svakim novim projektom voli dati priliku i novim ljudima.

“Svi željno iščekujemo da se osamostalimo i postanemo neovisni. Iako sve dolazi u svoje vrijeme, moja situacija je malo drugačija. Završavam drugu godinu glume, a već četiri mjeseca uz studij vodim poduzeće i financijski sam postao neovisan. Zapravo još nisam svjestan

da već nekoliko mjeseci nisam ‘žicao’ novac od roditelja”, objašnjava Čabraja.

Biti mlad a uspješan u Hrvatskoj mnogi smatraju nemogućim, no ne i ovaj mladi glumac - iako i sam ističe kako je mladima teže biti uspješan iz više razloga. “Nemaju dovoljno iskustva ni prilika, ali upravo sam zato sam sebi i ljudima s kojima surađujem pružio šansu za rad na svojim projektima. Imam sreću pa me zanima i režija, volim pisati, baviti se organizacijom, pa sam u suradnji s ljudima iz struke počeo s realizacijom svojih projekata”, kaže Čabraja te dodaje kako ljudi u Hrvatske vole jako puno kukati i biti negativni umjesto da tu energiju usmjere u prave stvari.

“Svjestan sam situacije u državi, ona nije laka, i nemaju svi iste mogućnosti. No bitno je donijeti odluku, skupiti hrabrosti i pokrenuti se. ‘Hrabrost i upornost!’ - citat je iz moje predstave koji mi je često misao vodilja. Spletom okolnosti uz studij glume otvorio sam vlastitu tvrtku i spojio ugodno s korisnim. Ipak, gluma je moja prva ljubav i zato su svi moji projekti usko vezani uz nju”, kaže Čabraja, koji i kad je budućnost u pitanju ima jako puno planova.

“Nije riječ samo o planovima, već i o dosta dogovorenih projekata čija realizacija slijedi ovo ljeto i jesen. Za koji tjedan odlazim u Beograd gdje ću održati audiciju za ovu istu predstavu u srpskoj verziji Ti i Ja - naučnika dva. Režirat ću je ovo ljeto, a premijeru u Beogradu doživjet će početkom jeseni. Trenutačno radim i na dva televizijska projekta u Zagrebu i Beogradu. Sa studenticom dramaturgije Doroteom Šušak radim na novoj predstavi koja će svoju premijeru također imati na jesen u Zagrebu”, otkriva nam Čabraja.

Svjestan sam situacije u državi, ona nije laka, i nemaju svi iste mogućnosti.

No bitno je donijeti odluku, skupiti hrabrosti i pokrenuti se.

Miro Čabraja, vlasnik La La Landa

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 27

Mala škola kvalitete

Kvaliteta – misterij ili karakteristika ili …

dr. Krešimir Buntak

Naziv Sustav upravljanja kvalitetom jako čudi i ostavlja veliku nejasnoću ako stvarno ne znamo na što se ta kvaliteta odnosi; međutim puno je jasnije ako obrnemo redoslijed riječi - tada dobivamo naziv Sustav kvalitetnog upravljanja

D

ugi niz godina proučavajući područje sustava upravljanja kvalitetom, nailazio sam na čitav niz karakterističnih naziva tog područja. Od “to je ono - kvaliteta i to” ili “i mi imamo onaj ISO” ili “i mi imamo uveden ISO” ili… Posebno je zanimljivo slušati kako se raspravlja je li sustav upravljanja kvalitetom zapravo tehnički ili menadžerski aspekt. Naravno, pritom je prijevod - koji je možda u skladu s hrvatskim jezikom, ali nije u skladu s porukom i stvarnim značenjem originalnog naziva - mnogo puta doveo do krivog promišljanja, a onda i implementacije. Stoga ćemo na samom početku kroz ključne pojmove koji se nalaze u imenu pokušati objasniti o čemu se radi. Naslov Sustav upravljanja kvalitetom sadrži u sebi tri ključna pojma: sustav, kvaliteta i upravljanje.

Kvaliteta je izraz kojim se najčešće ukazuje na postojanje sustava upravljanja kvalitetom u poduzeću ili nekoj organizaciji. Najčešća definicija kvalitete uzeta je upravo iz norme koja daje nazive i definicije svih pojmova koji se koriste u sustavima upravljanja kvalitetom, iz norme ISO 9000, u kojoj je kvaliteta definirana kao stupanj do kojeg skupina postojećih bitnih svojstava ispunjava zahtjeve. Postavlja se pitanje o kojim se to bitnim svojstvima radi i na što se odnose. Ako gledamo pragmatično, onda će svakom biti jasno da je kvaliteta svojstvo koje se odnosi na: ili ključne karakteristike proizvoda ili postupka ili procesa ili funkcije ili organizacije. Stoga jako čudi i ostavlja veliku nejasnoću naziv Sustav upravljanja kvalitetom ako stvarno ne znamo na što se ta kvaliteta odnosi.

Međutim, mnogo je jasnije ako obrnemo redoslijed riječi.

Tada dobivamo naziv Sustav kvalitetnog upravljanja (engl. Quality Manage-

ment System) iz kojeg vrlo lako možemo prepoznati o čemu se stvarno radi. Narav-

osiguravajući pritom održivi uspjeh organizacije koji se kao pojam pojavio prilikom zadnje revizije norme ISO 9004 kao komplementarni par norme ISO 9001 koja je vezana uz certificiranje sustava upravljanja i ima za cilj usmjeravanje u pravcu poboljšanja sustava upravljanja. Treći pojam koji se vrlo često javlja je sustav ili sustavni pristup. Definirajući sustav kao suvislu cjelinu čiji je svaki dio cjeline određen njome i usmjeren ostvarenju određenog cilja zapravo se ukazuje na značaj cjelovitog sagledavanja. To nosi sa sobom i zahtjeve za optimizacijom i usklađivanjem, odnosno osiguranjem sinergijskog efekta. Da ne bi sve ovo zvučalo previše znanstveno, dobro se je vratiti nekoliko tisuća godina unazad u Staru Grčku. Tada se promišljalo o načinu upravljanja cjelinom i došlo

Kvaliteta je izraz kojim se najčešće ukazuje na postojanje sustava upravljanja kvalitetom u poduzeću ili organizaciji no da sustav kvalitetnog upravljanja nosi sa sobom i zahtjeve za upravljanjem kvalitetom proizvoda i/ili usluge, kvalitetom svih postupaka u organizaciji, kao i kvalitetom upravljanja procesima odnosno organizacijom u cjelini. Pritom treba naglasiti da kada govorimo o upravljanju, odnosno kvalitetnom upravljanju, mislimo na proces oblikovanja, usmjeravanja i usklađivanja svih činitelja proizvodno-uslužnog procesa u kojem pojedinci, radeći zajedno u organizaciji, učinkovito ostvaruju odabrane ciljeve u izvršavanju funkcija planiranja, organiziranja, upravljanja kadrovima, vođenja i kontroliranja. Naravno,

28 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

do spoznaje da će se maksimum cjeline osigurati zbrajanjem optimuma njenih parcijalnih dijelova. To znači da ako gledamo organizaciju kao sustav - ili si želimo objasniti sustavni pristup - tada organizaciju sagledavamo kao zaokruženu cjelinu uz razumijevanje odnosa cjeline i njenih dijelova, te njihovih međusobnih veza kao i veza prema okolini. Tako se i sustav kvalitetnog upravljanja mora sagledavati kao cjelina u kojoj upravljanje njenim elementima i njihovim međusobnim vezama, ali i vezama prema okolini, omogućava procese optimiranja kako bismo dobili sustav kvalitetnog upravljanja.

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Zamke modernog komuniciranja predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Povežite se sa svojim ljudima, no bez obzira na zamke koje postavlja moderna tehnologija i njena prihvaćenost među mlađima, uvijek imajte na umu da vaš tim postoji da bi posao bio obavljen na vrijeme i kvalitetno

D

anašnja komunikacija sve je više, ako već ne i u potpunosti, ovisna o tehnologijama.

Umjesto osobnog kontakta ili kratkog razgovora telefonom sve se češće koriste različite platforme za komuniciranje. One omogućuju da u kratkom roku prenesemo informaciju, dobijemo je ili okupimo grupu ljudi za kratku digitalnu razmjenu mišljenja.

Starija generacija radnika često ima problema i s korištenjem e-maila, no kako nam u timove dolaze sve mlađe osobe, one sa sobom donose i svoje navike iz privatnog života. Siguran sam da su mnogi čuli za Viber, WhatsApp, Messenger, a i da ga koriste svakodnevno, ako ni za što drugo onda ga rabimo za komunikaciju s našom djecom koja su nas i naučila koristiti te aplikacije.

No, što se događa kad takav način komunikacije donesu u poslovno okruženje? Suvremene tvrtke sve više napuštaju čvrstu hijerarhijsku strukturu i stegu koje su nekad bile potpuno uobičajene. Uobičajene titule mijenjaju se kako bi se radnici bolje osjećali, pa su tako u nekoj tvrtki perače prozora prozvali “menadžerima za poboljšanje rasvjete”. U takvoj, novoj kulturi ideje se razmjenjuju lakše i brže, potiče se kreativnost i osmišljavaju načini koji bi radnicima naporan radni tempo učinili podnošljivijim. Poduzeća se čak natječu u tim promjenama i pomicanju granica, naročito kako bi privukla ili zadržala one pojedince koji čine pozitivnu razliku u sve zahtjevnijem svijetu.

Nema sumnje da je način na koji se komunikacija odvija danas promijenio i organizacijsku kulturu, koja je postala opuštenija pa je sve manje onih koji na posao dolaze poslovno odjeveni, a sve više onih u ležernoj odjeći, ponekad u tome i pretjerujući. Na neki način briše se granica između poslovnog i privatnog načina komuniciranja, odijevanja i ponašanja, kao da više nije potrebno imati (i igrati) nekoliko uloga u toku dana. Stvara se kultura

u kojoj je komunikacija među kolegama ležernija, a ponekad se ta ležernost protegne i na komunikaciju između rukovoditelja i članova tima, pa se u takvoj organizacijskoj kulturi briše i ona - ponekad fina, a ponekad vrlo čvrsta granica - između te dvije hijerarhije.

Time su novi izazovi pred objema stranama. Ponekad možemo pomisliti da nam je nadređeni gotovo poput prijatelja, pa mu možemo reći stvari na način na koji se inače ne bismo usudili. Nadređeni pak imaju problem kako prijatelju, odnosno onome s kim se komunicira prijateljski i neformalno, prenijeti povratnu informaciju o tome da treba izmijeniti pristup poslu ili posvetiti više pažnje ostvarivanju rezultata.

cije. Ako imate bliske osobne veze, s vremena na vrijeme ćete najprije kod jedne osobe, a zatim i kod svih ostalih, činiti male ustupke koje će članovi tima – bez obzira na to što i njima činite slične ustupke – smatrati nepravičnima. Takve veze mogu proizvesti samo razočaranja među ljudima, a vas kao rukovoditelja učiniti manje učinkovitim. Rukovoditelji i članovi njihovih timova nisu jednaki unutar organizacije. Čak i ako veći dio vremena skrivate svoju autoritativnost, s vremena na vrijeme ćete je morati upotrijebiti. Tada se to neće sviđati članovima vašeg tima jer će zbog načina na koji komunicirate izgubiti osjećaj da vi ipak imate odgovornosti za obavljanje posla u traženoj kvaliteti i rokovima. Bliski osobni odnosi teško mogu podnijeti ovu “prijevaru”, tim više što rukovoditelji neprestano pritišću svoje timove na dodatan napor, izvještavaju o stanju svojih projekata ili se određuju prema budućim ciljevima. Prijatelji također imaju očekivanja, ali drugačije prirode.

Prije ili kasnije morat ćete reagirati na način koji vašim podređenima neće biti po volji. No odnos rukovoditelja i podređenih je ples po vrlo tankoj žici: da bi se ljudi bolje osjećali i bolje obavljali svoj posao, trebate im se približiti jer težite zajedničkom cilju. Taj odnos uvijek treba ostati

Ako stvorite ili dozvolite bliske osobne veze s članovima svog tima, imat ćete problema kao rukovoditelj Spriječite da vas način na koji moderna komunikacija upravlja svijetom smete i dovede u nezgodne situacije. Ako stvorite ili dozvolite bliske osobne veze s članovima svog tima, imat ćete problema kao rukovoditelj. Bit će vam teško donijeti teške, ali nužne odluke koje se odnose na njih ili ćete s pogrešnim naočalama gledati što i kako rade te im nećete moći dati kritične i za njihov razvoj važne povratne informa-

na razini na kojoj je vrlo jasno da razlika u odgovornosti postoji. Povežite se sa svojim ljudima, no bez obzira na zamke koje postavlja moderna tehnologija i njena prihvaćenost među mlađima, uvijek imajte na umu da vaš tim postoji da bi posao bio obavljen na vrijeme i kvalitetno. Ako to zanemarite, susrest ćete se s komunikacijom koja možda vama neće biti po volji: sa svojim nadređenim!

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Novi turistički pravilnici

Pravljenje reda u turizmu

Objašnjavajući razlog donošenja ovih pravilnika, ministar turizma u tehničkoj vladi Anton Kliman je rekao kako su oni potrebni zbog uklanjanja prepreka u poslovanju koje u praksi koče razvoj kvalitete turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

broj obiteljskih kupaonica, zatim sanitarija za djecu i perilica za rublje.

Na tragu poticanja kvalitete

Brojne izmjene Pravilnika o kampovima su naglašeno pozitivne i poželjne, kaže Adriano Palman

K

ako bi se napravilo reda u poslovanju u turizmu, nedavno su usvojena četiri turistička pravilnika: za kampove, za ostale ugostiteljske objekte za smještaj, za ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Objašnjavajući razlog donošenja ovih pravilnika, ministar turizma u tehničkoj vladi Anton Kliman je rekao kako su oni potrebni zbog uklanjanja prepreka u poslovanju koje u praksi koče razvoj kvalitete turizma. “Cilj predloženih izmjena je olakšati investitorima poslovanje te prilagoditi našu kategorizaciju suvremenim potrebama današnjih turista”, istaknuo je Kliman.Tako se, primjerice u Pravilniku za kamp povećava broj mobilhomeova na kamp mjestu ili parceli sa 30 na 40 posto. Osim toga, uvodi se pojam glamping kućice i glamping opreme.

Broj glamping kućica na kamp mjestu ili parceli može iznositi do 40 posto, a mobilhomeovi i glamping kućice moći će zajedno zauzeti najviše 50 posto kamp mjesta ili parcela. U kampovima su povećani standardi za kategoriju pet zvjezdica, pa je primjerice povećan

30 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Komentirajući te izmjene, Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske (KUH), je rekao kako ta udruga pozdravlja izmjene Pravilnika o kampovima, ocijenivši kako su one uglavnom na dobrom tragu kad je riječ o razvoju i budućnosti kamping sektora te poticanja kvalitete. “U KUH-u smo, doduše, imali neke dodatne prijedloge o kamp odmorištima, usmjerene na kontrolirani razvoj tog sektora, kao i neke prijedloge o novim nazivima određenih vrsta tipologija kampova kako bi se izbjegla zabuna na tržištu. No, brojne izmjene su naglašeno pozitivne i poželjne, te stoga vjerujemo da će to dodatno potaknuti kampove u podizanju kvalitete te da će se eventualno sljedećom izmjenom prihvatiti i ovo ostalo”, istaknuo je Palman. Što se tiče Pravilnika za ostale ugostiteljske objekte za smještaj, uvodi se kategorija dvije zvjezdice za nove objekte, a u apartmanima je smanjen broj kupaonica i zasebnih zahoda u novim objektima. Osim toga, po novome u kupaonici nije obvezna kada, dok u sobama u hostelima neće biti obvezni noćni ormarići, noćne svjetiljke i stol sa stolcem.

U Pravilniku za ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisuje se da dvije sobe kategorije dva sunca, imaju vlastitu kupaonicu, što do sada nisu imale, a visine prostora su neodređene. Uz to, potrebno je osigurati nesmetano, udobno i sigurno kretanje gosta. Uvodi se i nova vrsta kategorizacije – kamp odmorište. U izmjenama Pravilnika za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, njihovi su standardi usklađeni s ostalim pravilnicima, pa je tako u apartmanima smanjen broj kupaonica i zasebnih zahoda za nove objekte.

Kako neslužbeno doznajemo, mjerodavni u tim ostalim turističkim objektima također pozdravljaju nove pravilnike, ali oni i dalje imaju određene primjedbe na neke dijelove tih pravilnika, o kojima za sada ne žele govoriti.

Ugovor o suradnji UHPA-e i Ator-a

Rusi vole Hrvatsku Trebamo razmisliti o novim turističkim programima kojima ćemo privući ruske turiste na dolazak u Hrvatsku i to u razdoblju pred i posezone, rekao je Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

R

usija je tržište s velikim potencijalom za hrvatski turizam, posebice kada se uzme u obzir činjenica da su ruski turisti među najvećim potrošačima. Kako bi se povećao dolazak turista s tog tržišta u Hrvatsku, protekli tjedan je u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice potpisan Ugovor o suradnji između Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruge turističkih operatora Rusije (ATOR). Predsjednik UHPA-e Boris Žgomba tom je prigodom istaknuo kako je tim ugovorom stvorena pozitivna platforma na temelju koje će suradnja i protok informacija između hrvatskih i ruskih turoperatora biti još učinkovitiji. “Interes postoji s obje strane te sam vrlo optimističan kada govorimo o rezultatima ove suradnje; siguran sam da neće izostati. Trebamo razmisliti o novim turističkim programima kojima ćemo privući ruske turiste na dolazak u Hrvatsku i to u razdoblju pred i posezone”, rekao je Žgomba.

Rusima olakšati dobivanje viza

Ugovor o suradnji pozdravila je i Maja Lomidze, direktorica ATOR-a, koja je naglasila kako obično takvi ugovori ostaju “mrtvo slovo na papiru”, ali je isto tako izrazila uvjerenje da će se ugovor UHPA-e i ATOR-a uskoro konkretizirati. To je pojasnila činjenicom kako je ATOR dosad potpisao dva slična ugovora o suradnji sa srodnim udrugama iz Italije i Izraela, no oni nisu urodili plodom jer su se, kako je kazala, kolege iz tih zemalja, neprekidno raspitivali o tome koji su ruski turoperatori likvidni a koji nisu, a sve zbog tadašnje negativne gospodarske situacije u Rusiji.

“Hrvatska je iznimno sigurna turistička zemlja, itekako zanimljiva ruskim turistima koji prepoznaju prirodne ljepote hrvatskih turističkih destinacija. Rusi Hrvatsku doživljaju kao ljetnu destinaciju, iznimno dobre geografske lokacije na samo 2,5 sata leta avionom od Moskve do Zagreba, čistog mora, bogate enogastronomije i kulturno-povijesne baštine te sličnog slavenskog mentaliteta”, rekla je Maja Lomidze. No, dodala je kako postoje i neki nedostaci vezani za našu zemlju, na koje se Rusi žale, a to su ponajprije problemi s dobivanjem

U četiri mjeseca ove godine ruski turisti zabilježili su više od 6000 dolazaka u Hrvatsku vize, koja bi trebala biti jeftnija i dostupnija, te previsoke cijene turističkih paket-aranžmana.

Naime, upozorila je kako je zbog krize u Rusiji i pada rublje pala i platna moć stanovništva, pa im je sve teže plaćati skuplje turističke aranžmane.

Inače, u četiri mjeseca ove godine ruski turisti zabilježili su više od 6000 dolazaka u Hrvatsku, što je 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je registrirano 18.449 noćenja ili 8,4 posto više. Tijekom cijele prošle godine u našoj zemlji je registrirano 104.000 ruskih turista. Kako je istaknuo Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZa, ta nacionalna turistička organizacija ulaže značajne napore kako bi se pozitivan trend turističkog prometa s ruskog tržišta zadržao tijekom cijele godine. Pritom je izrazio nadu da će u tome pomoći i ugovor između UHPA-e i ATOR-a.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Istraživanje Hrvatske udruge banaka o korišten

Nema pasivne obrane od cyber kriminala Najviše građana se o načinima zaštite od računalnih napada informira preko prijatelja, suradnika, rođaka ili kolega (35 posto). Ono što zabrinjava jest to da ovu temu više od 27 posto ispitanika ne smatra relevantnom, ističe Zdenko Adrović, direktor HUB-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H 48%

ispitanika uopće ne mijenja lozinke

95%

ispitanika ima instaliranu antivirusnu zaštitu

44,7%

ispitanika ne zna kolika im je razina ugroženosti od napada

rvatski građani još uvijek nemaju naviku mijenjati lozinke, ne prijavljuju internetske prijevare nadležnim institucijama i oslanjaju se uglavnom na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na internetu, pokazuje istraživanje kojim Hrvatska udruga banaka (HUB) nastavlja osvješćivati građane o važnosti zaštite od internetskih prijetnji. Ipak, ohrabruju rezultati koji pokazuju da se prepoznaje potreba za edukacijom u ovom području.

Rezultati istraživanja provedenog početkom lipnja na uzorku od 610 korisnika interneta, pokazuju da građani i dalje ponavljaju najučestaliju grešku – ne mijenjaju lozinke.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, kaže kako čak 84 posto građana uopće ne mijenja lozinke, mijenja ih jednom godišnje ili tek kada zaborave staru lozinku. S druge strane, 16 posto građana svaki mjesec ili češće mijenjaju zaporke ili lozinke. “Na žalost, 16 posto je relativno mali broj”, ističe on.

Istraživanje, čiji je cilj bio utvrditi navike (ne)sigurnog korištenja interneta, načine informiranja o cyber prijetnjama, procjene izloženosti napada i mišljenja o nužnosti dodatne edukacije, otkriva kako 95 posto ispitanika ima instaliranu antivirusnu zaštitu. “Ipak, pet posto nema instaliranu takvu zaštitu i ne znaju čemu ona služi. Nadam se kako ćemo zajednički uspjeti nekako smanjiti taj postotak”, napominje on.

Meta hakera

Na pitanje kako građani postupaju kada uoče pokušaj prijevare na internetu, najviše ispitanika, njih 43 posto, odgovorilo je da se nisu susreli s njome. “Začudila me ova brojka jer,

32 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

iskreno, mislio sam da se više osoba nije susrelo s pokušajima prijevare na internetu”, naglasio je Adrović dodajući kako tek 12 posto građana takve prevare prijavljuje relevantnim institucijama, dok prijatelje, rođake i suradnike o njima upozori 22 posto ispitanika.

U obrani od cyber napada velik dio opasnosti možemo spriječiti sami, ističe Milan Parat Najviše građana se o načinima zaštite od računalnih napada informira preko prijatelja, suradnika, rođaka ili kolega (35 posto). “Ono što zabrinjava jest to da ovu temu više od 27 posto ispitanika ne smatra relevantnom”, kaže.

Istraživanje pokazuje kako 16 posto ispitnika ne prati tu temu, a do informacije dolazi slučajno ako naiđe u medijima, dok njih 16 posto traži objašnjenja pretragom interneta. Posebice je zanimljivo kako svega 10 posto građana prati specijalizirane IT portale ili posjeduje dovoljno znanja o tome pa im ne treba dodatno informiranje.

Nadalje, procjenjujući razinu ugroženosti, polovina ispitanika (49,3 posto) smatra da nisu ili da su samo relativno ugroženi. Svega šest posto građana smatra da su prilično ugroženi ili čak redovita meta hakera, dok 44,7 posto ne zna kolika im je razina ugroženosti ili ne

ju interneta

King ICT u Makedoniji

Implementiran DMS King ICT Makedonija, uz podršku King ICT-a Hrvatska i tvrtke Aktivis (u većinskom vlasništvu King ICT-a Hrvatska), implementirao je sustav za upravljanje dokumentima (Document Management System DMS) u državnoj upravi Republike Makedonije.

Točnije, uvedena je elektronska arhiva u državnoj upravi te elektronska razmjena dokumenata kroz predefinirane procese, odnosno skeniranje svakog dokumenta, a odgovornim službenicima u svakom trenutku omogućeno je praćenje tijeka dokumenata. Igor Katuševski, direktor King ICT-a Makedonija, istaknuo je kako je

razmišlja o tome. “To nije dobro”, ističe Adrović dodajući kako smo svi ugroženi jer živimo u digitalnome dobu i ne možemo se pasivno obraniti od cyber kriminala.

Među najznačajnijim rezultatima istraživanja o edukaciji u području online sigurnosti ističu se zaključci kako bi se građani trebali više educirati o tome (41 posto) te da bi se edukacija trebala provoditi u školama (18 posto).

Grad Novska i tvrtka Hema

Uštede zahvaljujući informatizaciji

Phishing poruke

Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a, kaže kako banke dosta ulažu u povećanje sigurnosti svojega poslovanja, uključujući sigurnost na internetu. “No, u obrani od cyber napada velik dio opasnosti možemo spriječiti sami”, napominje.

Kao primjer opasnosti za korisnike internetskog bankarstva i interneta uopće, Parat ističe phishing poruke, odnosno navođenja korisnika da daju osobne ili financijske podatke nepoznatim ljudima ili tvrtkama putem elektroničke pošte. “Stoga valja stalno ponavljati jednostavnu i korisnu mjeru, a to je da se ne odgovara na poruke elektroničke pošte nepoznatih ljudi koji traže takve podatke i ne slijede linkovi u e-mailovima sumnjiva sadržaja. Ako se pak koristi internetsko bankarstvo i pritom primijete neuobičajeni detalji na internet stranici, valja prekinuti transakciju i obratiti se svojoj banci”, kaže Parat.

taj projekt velik uspjeh i važna referenca za King ICT Makedonija i za ostale King ICT tvrtke. “Bio je izazov raditi na projektu koji je imao za cilj poboljšanje operativne efikasnosti državnih institucija i podizanje kvalitete administrativnih usluga u državnoj upravi, ali sa znanjem i sposobnostima visoko kompetentnih zaposlenika cilj projekta je ispunjen”, kazao je.

(B.O.)

Gradonačelnik Novske Vlado Klasan i suradnici potpisali su ugovor sa zagrebačkom tvrtkom Hema, koja će u sklopu brenda Setcor brinuti o preventivnom i interventnom održavanju ICT sustava, planirati procese potrebne za njegovo unapređenje te pripremati potrebnu dokumentaciju.

Važno je naglasiti kako je samo inicijalna informatizacija rada gradske skupštine i uvođenje nove računalne tehnolo-

gije rezultirala uštedom od čak 20.000 kuna. Primjerice, gradski vijećnici sada koriste tablet putem kojeg primaju sve potrebne materijale što će rezultirati dodatnom uštedom od otprilike 10.000 kuna. Osim Novske, novu tehnologiju koristit će Dječji vrtić Radost, Radiopostaja Novska, Turistički informativni centar Novska, Novokom i Vodovod. “Ostvarili smo niz uspješnih suradnji s tvrtkama iz realnog sektora, ali posebice nas veseli kad naš rad biva prepoznat i u javnom sektoru”, rekao je Zoran Havriluk, direktor Heme. Sljedeća faza suradnje odnosi se na uspostavu Wi-Fi mreže na Novljanskom jezeru. (B.O.)

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosanskohercegovačke željeznice

Gubici sve veći, promet sve manji

Uprava Željeznica RS-a zaposlenicima isplaćuje samo plaće i to sa zakašnjenjem od dva do tri mjeseca, a radnici najavljuju štrajk. Željeznice Federacije BiH, pak, bilježe pad prometa i rast troškova piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

14 mil KM

dug Uprave Željeznica RS-a radnicima za prekovremeni rad, topli obrok, prijevoz...

više od mil KM

6

dug Vlade RS-a Željeznicama RS-a

20%

pad broja putnika i 34,8% manje putničkih kilometara bilježe Željeznice FBiH u 3 mjeseca 2016.

R

adnici Željeznica Republike Srpske gotovo sve plaće koje su zaradili dobili su nakon ozbiljnih prijetnji da će stupiti u generalni štrajk i obustaviti sav promet na prugama. Najduži prekid željezničkog prometa u novijoj povijesti u Bosni i Hercegovini od 43 dana 2011. godine bio je rezultat golemog nezadovoljstva radnika Željeznica RS-a, što je prouzročilo milijunske gubitke, ne samo ovoj kompaniji i Željeznicama FBiH, nego i Rudniku željezne rude Ljubija, zeničkoj Željezari ArcelorMittal, zatim rudnicima, drvnoj industriji...

Zadnjih mjeseci plaće stižu sa zakašnjenjem od 60 do 90 dana. Tako su travanjske plaće isplaćene 6. lipnja. Uz to Uprava zaposlenicima po osnovi toplih obroka, troškova prijevoza i drugih obveza, kao što je prekovremeni rad, još duguje 14 milijuna konvertibilnih maraka, bez pripadajućih kamata i troškova sudskih presuda po tužbama radnika. Svih šest sindikata ove tvrtke tijekom lipnja održalo je jednosatni štrajk upozorenja na kojem su Vladu RS-a i Upravu Željeznica RS-a upozorili da će zbog katastrofalnih uvjeta rada, zastar-

34 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

jele tehnologije i nepodmirenih obveza zakazati generalni štrajk u srpnju, sličan onom iz 2011. Predstavnici sindikata smatraju da je broj zaposlenih u kompaniji znatno veći od potreba, da vladajuće stranke nakon svakih izbora za nagradu zapošljavaju svoje simpatizere i zaslužne članove, dok je istovremeno položaj strojovođa i transportnih radnika sve teži, te da su njihovo strpljenje i financijska izdržljivost iscrpljeni.

Željezara Smederevo budi nadu

U Vladi RS-a priznaju da je stanje teško, da se iz godine u godinu smanjuje broj putnika i prevezene robe, ali da najavljene obustave rada neće pomoći, nego odmoći ozdravljenju tvrtke.

U Vladi tvrde da su dužni Željeznicama RS-a nešto više od šest milijuna KM te poručuju da će do kraja godine doći do restrukturiranja Željeznica RS-a, kada će se najvjerojatnije utvrditi koliki je višak zaposlenih. Sindikati su odgovorili da nema viška radnika, ali zato ima viška činovnika. A i veći broj radnika u transportu u odnosu na europske standarde rezultat je zastarjele tehnologije na željeznicama. Tračak

VELIKA Britanija I BiH

Brexit zabrinuo financijaše

nade za mogući financijski oporavak očekuje se od realizacije Reformske agende, ali i MMFa, odnosno obveze za restrukturiranje javnih poduzeća u oba entiteta. MMF je odobravanje novog kreditnog aranžmana nužnog za preživljavanje državnih poduzeća u Bosni i Hercegovini uvjetovao ukidanjem grantova entitetskim vladama namijenjenim kompanijama u njihovom vlasništvu. Tihu nadu željezničarima, a posebice vlastima u srpskom entitetu, bude vijesti da će se intenzivirati proizvodnja u Željezari Smederevo koja je sada u kineskom vlasništvu, što bi trebalo povećati prijevoz željezne rude iz Ljubije u Smederevo.

Samo jedan međunarodni vlak

Ništa manje problema nema ni druga željeznička kompanija u Bosni i Hercegovini, Željeznice Federacije BiH. Promet je u padu, a troškovi u porastu ili, u najboljem slučaju, ostaju na istoj razini. Prema podacima Zavoda za stati-

Vlada RS-a poručuje da će se do kraja godine restrukturirati Željeznice RS-a stiku BiH, u razdoblju siječanj-ožujak prevezeno je 60.000 putnika i ostvareno 2,8 milijuna putničkih kilometara, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pad od 20 posto u prijevozu putnika i 34,8 posto u ostvarenim putničkim kilometrima. U međunarodnom putničkom prometu broj prevezenih putnika je manji za 8,7 posto, a putničkih kilometara za 33,2 posto. Recimo i to da u međunarodnom prometu prometuje samo jedan dnevni vlak - i to za Zagreb, dok su ukinuti brzi vlakovi za Beograd i Ploče. U teretnom prometu, u istom razdoblju, prevezeno je 1,9 milijuna tona roba i ostvareno je 164,9 milijuna tonskih kilometara.

O izlasku Velike Britanije iz EU-a u BiH postoje suprostavljena mišljenja.

Tako financijski stručnjaci i dio gospodarstvenika ne kriju zabrinutost, ponajprije zbog slabljenja eura i jačanja dolara. Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izjavio je kako očekuje usložnjavanje ekonomskih i monetarnih zbivanja u Europi, što će se neminovno odraziti na ekonomsku aktivnost u zemljama regije, pa time i na BiH. Političari, međutim, ne pokazuju preveliki strah kad je riječ o tome da će se britansko izdvajanje iz EU-a odraziti na put BiH u tu zajednicu i na ekonomiju zemlje. Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ka-

zao je kako je integracija u EU stvar interesa i dobrovoljnosti, a “našu želju za ulazak u EU motiviraju činjenice, a ne emocije”.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da izlazak Velike Britanije iz Unije neće imati velik utjecaj na ekonomiju BiH, dok je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izrazio uvjerenje da za BiH Unija i dalje ostaje zajednički strateški cilj o kojem postoji konsenzus sva tri naroda.

Robna razmjena BiH

Skroman rast izvoza

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u proteklih pet mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u vrijednosti 3,6 milijardi KM uz rast od 1,6 posto i uvezla za 6,2 milijarde KM uz pad od 1,2 posto.

Prvi vanjskotrgovinski partner BiH u ovom razdoblju je Njemačka u koju je izvezeno robe u vrijednosti 630,6 milijuna KM što je povećanje od 10,5 posto, dok je uvoz veći 4,9 posto i iznosio je 798 milijuna KM. Hrvatska je pak uvezla robe iz BiH u vrijednosti 384,3 milijuna

KM uz rast od 4,8 posto, a izvezla u BiH u vrijednosti 580,7 milijuna KM uz pad od 9,5 posto. U zemlje Cefte BiH je izvezla robe u vrijednosti od skromnih 500 milijuna KM uz pad od 11,2 posto, dok je uvoz imao stopu rasta od 6,1 posto te je iznosio 803 milijuna KM. BiH je najbolje trgovala sa zemljama članicama EU-a u koje je izvezeno robe u vrijednosti 2,7 milijardi KM uz rast od 6,3 posto, a uvezla u vrijednosti 3,8 milijardi KM što je povećanje od 1,4 posto. (Z.L.)

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Četvrt stoljeća slovenske samostalnosti

Isplatilo se, ali moglo je i bolje Svoje je izglede Slovenija umanjila privatizacijskim nespretnostima.

Rješenje s privatizacijskim vaučerima djelovalo je obećavajuće, ali kada su se politički suprotstavljene strane počele naguravati oko važnih dijelova gospodarstva, mnogo je toga krenulo naopako piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S 1013 €

prosječna plaća u Sloveniji (43 € bila u 1991. god.)

610 €

prosječna mirovina (30 € iznosila nakon osamostaljenja)

za

75%

porastao BDP u ovih 25 godina

večarski svršetak lipnja obilovao je u Sloveniji brojnim procjenama ostvarenja postignutih u 25 godina samostalnosti i neovisnosti. Svi koji su bili u prilici o tome govoriti ili pisati suglasni su u procjeni – napor se isplatio! Takvu svoju procjenu većina je nadogradila dodatkom da je Slovenija trebala postići i više, da je to mogla i morala, ali je svoje izglede umanjila privatizacijskim nespretnostima. Rješenje s privatizacijskim vaučerima djelovalo je u početku obećavajuće, ali kada su se politički suprotstavljene strane počele naguravati oko važnih dijelova gospodarstva mnogo je toga krenulo naopako. Provedena su tri privatizacijska kruga, a najdrastičniji bio je onaj pod dirigentskom palicom Janeza Janše koji prvih godina samostalnosti nije imao pristup stolu za kojim su se dijelile vlasničke karte. Kada je došao u priliku ostvarivati načelo – tko ima ekonomsku, lakše će zadržati i političku moć – vlasnički je tako ispretumbao slovensko gospodarstvo da su neka poduzeća nestala, a neka su se jedva održala na životu, poput Pivovarne Laško, koja je dobila u zadaću da zagospodari, osim industrijom pića, i medijima.

Četvrt stoljeća samostalnosti, usprkos privatizacijskim spoticanjima, izmijenilo je lice Slovenije. Slovenski BDP realno je 75 posto veći nego što je bio prije 25 godina, iako je u

Nekadašnja plaća vrijedila je koliko i 717 litara mlijeka.

Za današnju plaću može se kupiti čak 1151 litra njegovom rastu bilo poprilično krivudanja.

Prve dvije godine bile su izrazito depresivne.

Slovenija je izgubila jugoslavensko i istočno tržište što je unakazilo BDP za 14 posto. Uslijedilo je 16 godina konjunkture u kojima se BDP povećavao prosječno po stopi od četiri posto.

Kriza se vratila 2009. godine i u razdoblju do 2013. opet se izgubilo približno 10 posto BDP-

Milan Kučan, prvi slovenski predsjednik

Mogući socijalni i politički konflikti Ovih svečarskih dana oglasio se i Milan Kučan, prvi slovenski predsjednik, kojeg današnja desnica optužuje da predvodi “strice iz ozadja” koji još vuku konce u slovenskom gospodarstvu. Kučan ne vidi ništa loše u tome što je u prošlosti davao političku potporu velikim tvrtkama u trenutku kada su ostajala bez istočnih tržišta. Pojedina su poduzeća nestala, ali su se uspjela održati Gorenje, Iskra, farmaceutska i još neka druga poduzeća koja su danas važna sastavnica ekonomskog suvereniteta Slovenije.

Kučan je zabrinut mogućom eskalacijom sukoba koji vuku

36 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

podrijetlo iz razdoblja od 2004. do 2008. godine, kada je u Sloveniji bila na djelu izrazito stranačka privatizacija. “Iz toga vremena izrodilo se mnogo državne imovine koju danas prodaju ljudi bez ikakve veze s njenim stvaranjem.

Tu imovinu stvarali su ljudi, danas u poodmakloj životnoj dobi, koji njenu prodaju doživljavaju kao bolnu nepravdu.

Po načinu nastanka tu imovinu oni doživljavaju svojom.

Upozoravam, tu se ne radi samo o emocijama. To je potencijalno žarište socijalnih i političkih konflikata u Sloveniji”, ističe Kučan.

vijesti Zloslutne ležarine Ležarine što ih pojedine slovenske banke uvode na depozite tvrtki, za Mitju Gasparija, bivšeg guvernera Banke Slovenije, izraz su mnogo teže i kompliciranije pojave nego što je pojam negativna kamatna stopa.

“Ležarine su znak da je svjetsko gospodarstvo u anemičnom stanju, da nam vjerojatno stiže sekularna stagnacija, što znači da nam se ne događa blaže i kratkotrajno otklizavanje, nego da smo sve bliže kavezu niskog rasta i to za dugi niz godina”, kazao je on ističući kako igru s ležarinama nikako ne bi trebalo zaigrati i s depozitima građana. Tvrtkama s viškom depozita Gaspari savjetuje da ležarine izbjegnu ulaganjem u pametna preuzimanja.

Neodoljivi Jadran a. Zadnje dvije godine Slovenija ponovno raste, ne toliko kao prije, ali još uvijek dvostruko brže od prosjeka EU-a, što njeno zaostajanje za Unijom čini manjim. Raskorak se smanjio sa 26 na 17 posto.

Korist od rasta BDP-a

Od rasta BDP-a svi u Sloveniji imali su korist.

Neto mjesečna plaća u 1991. godini - tada je Slovenija imala još dinar, a potom tolarske bonove i tolar - preračunato je iznosila 43 eura. Sada je prosječna plaća dosegla 1013 eura. Mirovine su rasle nešto manje nego plaće. Prosječna starosna mirovina danas iznosi 610 eura, a nakon osamostaljenja stisnula se na 30 eura.

Porast plaća i mirovina iskazuje se u visokim brojkama i građani Slovenije danas teško mogu sebi predočiti što se prije četvrt stoljeća moglo kupiti za 43 eura plaće i 30 eura tadašnje mirovine. Valja uvažiti i okolnost da su se i cijene u međuvremenu znatno promijenile. Za ilustraciju, cijena kruha iznosila je preračunato 11 centi, a danas za kilogram treba izdvojiti 1,87 eura.

Statistički ured Slovenije objavio je zanimljive prigodne podatke na osnovi kojih se može usporediti kupovnu moć na početku neovisnosti i sada nakon 25 godina samo-

Ostvarenja u agraru Prinosi t/ha

1991.

2015.

pšenica

4,3

5,1

krumpir

13,9

27,4

jabuke

17,8

34

masline

1,4

1,5

mlijeko (u tonama)

581.094

618.526

svinje

529.041

271.385

4.947

254

morsko ribarstvo (u tonama)

stalnosti. Za prosječnu plaću prije se moglo kupiti 397 kilograma crnog kruha – sada 546 kilograma. Nekadašnja plaća vrijedila je koliko i 717 litara mlijeka. Za današnju plaću može se kupiti čak 1151 litru mlijeka. U trenutku izdvajanja iz Jugoslavije Slovenci su imali registrirano 600.000 automobila, a lani 1.080.000. Posebno se promijenila obrazovna struktura. Prije 25 godina osnovna škola bila je obrazovni limit za 47 posto stanovništva. Sada je dominantno srednjoškolsko obrazovanje, ima ga 53 posto stanovnika, a broj onih s visokim obrazovanjem porastao je s devet na 21 posto.

Koliko je hrvatski dio Jadrana privlačan za turiste iz Slovenije potvrdila je najnovija anketa Dela.

Na ljetovanje u Sloveniji, izvan mjesta prebivališta, otići će 24 posto ispitanika, a na ljetovanje u Hrvatsku sprema se 45 posto svih građana kojima nije problem izdvojiti za odmor između 500 i 1000 eura. Četvrtina ispitanika priznala je da neće ići na odmor jer da za takav trošak nema pokrića (pretežno umirovljenici i zaposlenici s obrazovanjem koje nije veće od osnovnoškolskog).

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Novi krediti iz EU fondova s povoljnim kamatam

Malim i srednjim poduzetnicima osigu gotovo 1,2 milijarde Naglasak EU-a u ovom operativnom razdoblju 2014.-2020. bit će na što većem korištenju financijskih instrumenata koji u svojoj konačnici nisu ništa drugo nego krediti, rekao je Tomislav Tolušić ističući kako smo jedna od prvih zemalja u Europskoj uniji koja je krenula u povlačenje europskih sredstava na ovaj način piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

projekte, po najpovoljnijim uvjetima na tržištu, s iznimno niskim kamatnim stopama. Mikro i mali zajmovi, individualna i portfeljna jamstva te subvencija kamatne stope uvelike će olakšati poduzetnicima pristup financiranju u nadolazećem periodu.

Mogući slični krediti i za velike tvrtke

Potpisivanje Sporazuma o financiranju

506 mil €

povukla Hrvatska iz EU fondova u prvih 5 mjeseci 2016.

U

Zagrebu je prošli tjedan potpisan Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za prevođenje financijskih instrumenata u okviru Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020. Na taj je način malim i mikro, ali jednim dijelom i srednjim poduzetnicima omogućen pristup do 1,2 milijarde kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova putem četiri financijska proizvoda: Mikro krediti, Mali krediti, Ograničena portfeljna jamstva i Pojedinačna jamstva. Riječ je o najznačajnijoj reformi hrvatskog poduzetništva - novim financijskim instrumentima s najvećim kreditnim potencijalom kojim će se poduzetnicima osigurati povoljnija jamstva za njihove poduzetničke

38 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Mikro i mali krediti odobravat će se u iznosima do 25.000, odnosno 50.000 eura, dok će kamatna stopa biti od 0,5 do 1,5 posto za investicijske namjene, odnosno do 3,5 posto za obrtna sredstva, a poduzetnicima će ih izravno plasirati HAMAG-BICRO. “Putem jamstava komercijalnim bankama garantirat će se da će poduzetnici koji su kod njih realizirali kredit njega uistinu i vratiti.

S druge strane, kod sufinanciranja kamatnih stopa, ako će banke biti dovoljno fleksibilne da spuste kamatnu stopu za svakog poduzetnika, mi smo istim tim poduzetnicima spremni i voljni pomoći kako bi im se kamata još dodatno snizila. Ako je, recimo, kamatna stopa na neki kredit četiri posto, ona se u konačnici može spustiti na jedan ili 0,5 posto, a u nekim situacijama čak i na nula posto”, pojasnio je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec.

Prvi natječaji za kreditiranje trebali bi se raspisati za mjesec dana, pojasnio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a u tehničkoj vladi Tomislav Tolušić, dok će financijski instrumenti vezani uz jamstva biti dostupni do kraja godine.

“Kad je riječ o europskim sredstvima, nama su na raspolaganju bespovratna sredstva i fi-

a

urano kuna nancijski instrumenti. I upravo će naglasak EU-a u ovom operativnom razdoblju 2014.-2020. biti na što većem korištenju financijskih instrumenta koji u svojoj konačnici nisu ništa drugo nego krediti”, rekao je Tolušić ističući kako smo jedna od prvih zemalja u Europskoj uniji koja je krenula u povlačenje europskih sredstava na ovaj način.

Velike tvrtke bi slične povoljne kreditne linije mogle također očekivati do kraja godine i to od Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Povučeno relativno malo EU novca

Ministar Tolušić rekao je kako Hrvatska i dalje na raspolaganju ima većinu od 10,7 milijardi eura dostupnih iz fondova EU-a budući da je dosad povučeno relativno malo novca. U prvih pet mjeseci Hrvatska je iz EU fondova povukla 506 milijuna eura, lani 558 milijuna

Prvi natječaji za kreditiranje trebali bi se raspisati za mjesec dana eura, a 548 milijuna eura u 2014. godini. Većina sredstava od 506 milijuna eura povučenih u prvih pet mjeseci ove godine, prema podacima Ministarstva, usmjerena je na projekte iz područja prometa i zaštite okoliša, razvoja poduzetništva, ulaganja u obnovu studentskih domova, projekte znanstvenih institucija. U tom ministarstvu navode i kako su neke od važnijih promjena u 2016. koje su pridoni-

jele ovom uspjehu pojednostavljenje sustava i procedura EU fondova, uspostavljanje Baze projekata, jačanje administrativnih kapaciteta, koordinacija tijela u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, koordinacija županija i regionalnih razvojnih agencija te pokretanje postupka izmjene operativnih programa.

“U ovom trenutku imamo bazu sa 3000 projekata lokalnih i regionalnih jedinica, i to s građevinskim dozvolama, a ti su projekti vrijedni 30 milijardi kuna. No, za sada nije moguće sve te projekte financirati iz Operativnog programa”, rekao je Tolušić navodeći kako nije moguće financirati, primjerice, izgradnju škola, sveučilišnih kampova ili županijskih cesta.

Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je, kako je u njegovu ministarstvu, i to samo putem projekata mikro, malih i srednjih trgovačkih društava, identificiran investicijski potencijal od 13 milijardi kuna. “Ako znate da 10 milijardi kuna investicija diže bruto domaći proizvod za jedan posto, i po toj stavci se od aktivacije ovih financijskih instrumenata i njihovog učinka na gospodarstvo očekuje povećanje ovogodišnjeg BDP-a za jedan posto”, rekao je Horvat.

3000

projekata lokalnih i regionalnih jedinica nalazi se u Bazi

30 mlrd kn vrijednost tih projekata

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija o predstečajnim nagodbama

Riješeno 8759 predmeta Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,386 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika Najviše prijavljenih obveza u građevinarstvu

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,386 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,418 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov uku-

2761tvrtka sklopila do sada predstečajnu nagodbu

više od mlrdkn

39,22

iznos njihovih prijavljenih obveza

20,824 mlrd kn

prijavljene obveze građevinarstva

Z

aključno sa 24. lipnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopila 2761 tvrtka. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 39,22 milijarde kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 36.726 radnika.

Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 394 poduzeća koja zapošljavaju 5633 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 8,92 milijarde kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 3156 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 24. lipnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 48,14 milijardi kuna.

Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8759 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 76,679 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 64.261 radnika. U radu je, pak, 200 predmeta ciji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 5,7 milijardi kuna.

40 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Prijavljene obveze poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu premašuju 32,957 milijardi kuna pni dug, pak, premašuje 73,967 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,824 milijarde kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,543 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,957 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,709 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječkobaranjske županije sa 5,707 milijardi kuna..

Analize RBA

Industrijska proizvodnja u svibnju veća za 1,6 posto I u nastavku godine, uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, očekujemo pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje koje bi trebale poduprijeti i pozitivnu stopu ukupnog realnog rasta BDP-a, ističu analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju je industrijska proizvodnja prema kalendarski prilagođenim indeksima, zabilježila godišnji rast od 1,6 posto. Premda usporen, trend pozitivnih stopa godišnjeg rasta nastavljen je i 16. mjesec zaredom. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju je drugi uzastopni mjesec zabilježen mjesečni pad industrijske proizvodnje (1,4 posto), prvenstveno podržan padom u kategoriji intermedijarnih proizvoda (4,9 posto), energije (1,1 posto) te netrajnim proizvodima za široku potrošnju (jedan posto).

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja, ukupna industrijska proizvodnja je prema kalendarski prilagođenim indeksima zabilježila rast od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potražnje te pada zaliha koji je bio prisutan tijekom 2015. godine.

Godišnji rast industrijske proizvodnje u svibnju, promatrajući prema kategorijama GIG-a, podržan je rastom u svim kategorijama osim energije koja je na godišnjoj razini zabilježila pad od 1,6 posto. Godišnji rast u kategoriji kapitalnih proizvoda iznosio je 5,5 posto, u kategoriji trajni proizvodi za široku potrošnju 2,8 posto, u kategoriji netrajni proizvodi za široku potrošnju 2,2 posto, dok je u kategoriji intermedijarni proizvodi iznosio 1,4 posto.

Rast u rudarstvu i vađenju

Promatrano prema NKD-u, godišnji rast u svibnju u prerađivačkoj industriji (koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje) usporio je na 2,5 posto što je najniža stopa rasta tijekom prvih pet mjeseci

ove godine. Promatrajući u strukturi prerađivačke proizvodnje, prehrambeni proizvodi (koji čine gotovo 14 posto ukupne industrijske proizvodnje) zabilježili su godišnji pad od 0,3 posto zabilježivši tako prvu negativnu stopu na godišnjoj razini u 2016. godini. Razmjerno snažne stope godišnjeg pada zabilježene su i u proizvodnji duhanskih proizvoda (32,4 posto) te metala (24,4 posto), dok je godišnji pad od 14,3 posto zabilježen u proizvodnji odjeće te koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

S druge strane, podrška ukupnom rastu obujma industrijske proizvodnje došla je i iz kategorije rudarstva i vađenja gdje je u svibnju zabilježen godišnji rast od 0,9 posto, dok je u kategoriji opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije također zabilježen rast od 1,7 posto godišnje.

I u nastavku godine, uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, očekujemo pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje koje bi trebale poduprijeti i pozitivnu stopu ukupnog realnog rasta BDP-a, ističu analitičari RBA.

na

2,5%

usporen rast prerađivačke industrije

32,4%

godišnji pad u proizvodnji duhanskih proizvoda

24,4%

zablježeni pad u proizvodnji metala

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

I male tvrtke na ZSE? Zagrebačka burza zatražila je tehničku pomoć Europske banke za obnovu i razvoj u projektu koji bi malim i srednjim tvrtkama otključao vrata tržišta kapitala. Stoga bi studija izvodivosti trebala dati odgovor na pitanja ima li smisla, u kojem obliku i s kojim mjerama, razvijati pristup malim i srednjim tvrtkama na domaćoj burzi, ali i nakon akvizicije Ljubljanske burze, u Sloveniji, a potencijalno i u ostatku regije. Vrijednost posla je 170.000 eura, a očekuje se da će projekt financirati Taiwan Business EBRD Technical Cooperation fond, zajedno sa Zagrebačkom burzom.

Povećana proizvodnost u industriji

Višak novca i iščekivanje obveznica Iako je novčano tržište i dalje krajnje tromo i zagušeno visokom ponudom novca, u ovome razdoblju na novčanom tržištu je ipak zanimljivije zbog informacija vezanih uz izdanje državne obveznice na domaćem financijskom tržištu koje će barem djelomično neutralizirati iznimno visoku ponudu novca. Pored toga, najavljeno je izdanje obveznice Grada Zagreba, te će potencijalni investitori zaista imati dobru priliku za usmjeravanje viškova likvidnosti u kvalitetne financijske instrumente. Središnja banka je i prošloga ponedjeljka održala redovitu obrnutu repo aukcija po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 80 milijuna kuna dodatne likvidnosti, što u odnosu na tjedan ranije predstavlja smanjenje za 10 milijuna kuna. Iako se radi o smanjenju iznosa korištenja, valja istaknuti da je već drugi tjedan za redom smanjeno korištenje dodatnog izvora likvidnosti opet zbog

visokog viška likvidnosti u bankarskom sektoru. U ovom je razdoblju održana i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Iako je planirani iznos izdanja bio 300 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana, zbog većeg zanimanja sudionika izdanje je povećano na 562 milijuna kuna, a kamatna stopa je pala sa 0,95 na 0,94 posto u odnosu na izdanje početkom lipnja. Ovaj tjedan će biti znatno zanimljiviji na novčanom tržištu zbog pripreme za izdanje najavljene državne obveznice te za redovitu mjesečnu isplatu mirovina. Pored toga, razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u zadnju dekadu te će depozitne institucije i tu okolnost trebati uklopiti u aktualne aktivnosti. Dodamo li tome da je početak srpnja ujedno i početak intenzivnijeg korištenja godišnjih odmora, sve zajedno bi moglo utjecati na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

20.6.-24.6.2016.

u%

27.6.-1.7.2016.

5 4

300

3 200 2 100

U Hrvatskoj je industriji u svibnju ove godine bilo 0,3 posto više zaposlenih nego u travnju, ali i 0,4 posto manje nego u petom mjesecu prošle godine, dok je ukupna proizvodnost rada u industriji povećana za 6,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U okviru prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najznačajnije, za 17,7 posto, porastao broj zaposlenih u duhanskoj industriji, a za 10,1 posto povećan je broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila. Najveći pad - za 19,1 posto, bilježi prerada nafte.

0

1

27.6..

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Nakon rasta kune oporavak Kuna je u proteklom tjednu padala prema svjetskim valutama, no tjedan je završila na gotovo istim razinama. Euro je po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke tjedan zaključio na 7,53 kune što je za dvije lipe više od početka valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,064497

CAD kanadski dolar

5,233913

JPY japanski jen (100)

6,604513

CHF švicarski franak

6,947146

GBP britanska funta

9,021629

USD američki dolar

6,776376

EUR euro

7,525843

Izvor: HNB

primjena od 2.7.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

EUR

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

tjedna i pet više od tečaja u srijedu. Dolar je tjedan zaključio na 6,78 kuna, dok ga je započeo s lipom manje, a švicarski franak je zaključno vrijedio 6,95 kuna kao i na početku tjedna, ali i sedam lipa više nego u srijedu.

7,53 7,52

USD

6,80 6,78

CHF

7,00 6,95

7,51

6,76

6,90

7,50

6,74

6,85

7,49

6,72

6,80

7,48

6,70

6,75

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Cijene nekretnina pale 0,5 posto

Oporavak nakon Brexita 6800 6600

5000

FTSE 100

4900

6400

4800

6200

4700

6000

4600

5800

4500

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

Sve svjetske burze oporavile su se od pada uzrokovanog referendumom o britanskom izlasku iz Europske unije. Nakon početnog straha cijelog proteklog tjedna burzovni indeksi su rasli, a u petak su neki od njih čak prerasli najviše vrijednosti tjedna u kojem je održan referendum. Ove pozitivne trendove su predvodile banke i njihove dionice koje su bile i najviše pogođene padom vrijednosti u tjednu ranije. Istovremeno je zabilježen i rast vrijednosti državnih obveznica koji se krajem tjedna događao na svim tržištima, a rasla je i vrijednost zlata i srebra. Rast vrijednosti plemenitih metala pratio je i rast cijena nikla i olova, a nafta je lagano gubila na vrijednosti krajem tjedna.

18000 17800

4300

17400

4100

17200

4000

17000

3900

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

2080

CAC40

4200

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

15800

DAX

15700

2060

NIKKEI 225

15600

2040

15500

2020

15400

2000

15300

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex u padu

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

4400

NASDAQ

17600

2100

Dow Jones

datum

27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A

MIREX - tjedni

MIREX A

30.06. 115,31220

0,1510

AZ - A

30.06. 116,53770

-0,0118

1,03 2,11

Erste Plavi - A

30.06. 113,31130

0,4022

0,49

PBZ CO - A

30.06. 116,44710

0,1963

1,32

Raiffeisen OMF - A 29.06. 113,17680

0,3012

-1,15 0,63

kategorija B MIREX B

30.06. 219,81590

0,1321

AZ - B

30.06. 225,54950

0,0666

1,40

Erste Plavi - B

30.06. 225,30220

0,2201

0,50

PBZ CO - B

30.06. 199,74430

0,1371

-0,62

0,8%

Raiffeisen OMF - B 29.06. 220,05040

0,2028

0,02

0,6%

kategorija C 2,49

0,4% 0,2% 0,0% 28.6.

29.6.

30.6.

MIREX - mjesečni

MIREX C

30.06. 112,66740

0,0210

AZ - C

30.06. 110,14800

0,0060

2,73

Erste Plavi - C

30.06. 112,69210

0,0566

3,26

PBZ CO - C

30.06. 112,20340

0,0309

2,26

Raiffeisen OMF - C 29.06. 115,70680

0,0038

2,14

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,0%

Raiffeisen DMF

30.06. 211,05660

0,2387

-0,65

-0,4%

AZ Profit

30.06. 246,56970

0,0435

-2,09

-0,2% -0,6%

Croatia osiguranje 30.06. 149,23470

0,1249

-0,45

-0,8%

AZ Benefit

30.06. 234,15370

0,0438

1,94

-1,0%

Erste Plavi Expert 30.06. 186,42590

0,2787

0,57

Erste Plavi Protect 30.06. 186,57210

0,0609

2,40

-1,2% 30.5.

6.6.

14.6.

Veći prihodi Sunčanog Hvara

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog ponedjeljka iznosila je 219,8159 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad za 0,0926 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 115,3122 boda, a Mirexa C 112,6674 boda.

27.6.

Prema istraživanju oglasnika Njuškalo, provedenom na uzorku od 167.000 nekretnina oglašenih u lipnju 2016. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju pad od 0,5 posto prema istom mjesecu prošle godine. U usporedbi s lipnjem 2011. godine pokazuju njihov pad za šest posto. Na pad prosječnih cijena nekretnina u Hrvatskoj utjecao je pad cijena kuća, dok su stanovi nastavili s rastom prosječnih cijena šest mjeseci za redom.

22.6.

30.6.

Sunčani Hvar nakon nekoliko loših poslovnih godina, promjena vlasnika i uspješno provedene predstečajne nagodbe, od prošle se godine stabilizira i bilježi bolje rezultate. Hotelijerska tvrtka Sunčani Hvar ostvarila je dosad najuspješniju predsezonu sa 8,6 posto više noćenja po sobi i 15 posto većim prihodima nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a trenutačno stanje rezervacija nagovještava i premašivanje ciljeva za ovu godinu.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Atlantic želi Podravku

Prvi čovjek Atlantic Grupe Emil Tedeschi kaže kako njegova tvrtka i dalje želi kupiti Podravku. “Podravka nije napravila dosta toga što je mogla napraviti.

Mogla je biti kompanija s prometom od 20 milijardi i više. Podravka može bitno bolje i mislim da bi u sinergiji s Atlantic Grupom postizala bitno bolje stope rasta”, ističe Tedeschi.

Dodao je kako su svakoj kompaniji, koju su akvizirali, dodali na vrijednosti.

“Radimo na tome da Podravka možda distribuira neke Atlanticove proizvode na kojima nismo prisutni i obrnuto”, zaključio je Tedeschi.

Dokapitalizirana Vaba Češki J&T dovršio je četvrtu u nizu dokapitalizaciju Vaba banke.

U tu je banku uloženo 76 milijuna kuna u temeljni kapital i sada on premašuje 307 milijuna kuna. Istovremeno češki vlasnik je povećao svoj udio na 82,5 posto vlasništva. Cijela operacija u skladu je s najavama J&T-a da će Vaba postati jači igrač na tržištu i dosadašnji negativni rezultat pretvoriti u dobit jer, kako kažu u Banci, želja im je u nekoliko godina ući među 10 najjačih banaka u Hrvatskoj.

Crobexi u tjednom plusu prikupila su samo tri izdanja, dok je s pet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Proteklog tjedna su ključni indeksi nakon četiri negativna tjedna porasli. Crobex je porastao za 1,58 posto te prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.679,48 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 1,19 posto i trgovanje je zaključio na 977,79 bodova. Svi sektorski indeksi su završili u tjednom plusu u rasponu od 1,18 posto koliko je uvećan CROBEXturist do 3,71 posto koliko je rastao CROZAGREBAČKA BURZA BEXkonstrukt. Obveznički indeksi THE ZAGREB STOCK EXCHANGE tjedan su zaključili padom: CROBIS je UKUPAN TJEDNI PROMET: 329.142.572,37 kn umanjen za 0,15 posto, a CROBIStr za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.775.410,27 kn 0,06 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnije izdanje je HT s promeCROBEX 1.679,4800 +1,58% tom od 11,3 milijuna kuna od čega se CROBEX10 977,7900 +1,19% 5,5 milijuna kuna odnosi na blok proCROBIS 106,6541 -0,15% met gdje je transakcija obavljena po CROBIStr 150,4409 -0,06% cijeni od 138,50 kuna. U redovnoj trgovini HT je skupio 5,7 milijuna kuna Top 10 tjedna zadnja i ostvario rast cijene od 1,62 posto, na promet po prometu promjena cijena 141,11 kuna. Drugo najlikvidnije izda+1,62% 141,11 11.251.001,19 HT d.d. nje su povlaštene dionice Adris Gru-2,08% 377,01 4.695.287,29 Adris grupa d.d. - povl. pe s prometom od 4,7 milijuna kuna, +3,24% 24,89 4.504.074,13 Valamar Riviera d.d. a cijena Adrisa je pala za 2,08 posto +1,71% 41,60 739.354,63 Đuro Đaković holding d.d. na 377,01 kunu. Valamar Riviera je kao +1,88% 815,00 596.064,86 Atlantic grupa d.d. treća najlikvidnija trgovana u iznosu 0,00% 5.100,00 494.700,00 Čakovečki mlinovi d.d. +8,25% 13,39 473.564,77 od 4,5 milijuna kuna, a zabilježila je Dalekovod d.d. +1,82% 1.008,00 447.664,42 Ericsson Nikola Tesla d.d. cjenovni rast od 3,24 posto na zadnju +0,86% 106.000,00 425.500,02 Jamnica d.d. cijenu od 24,89 kuna.

-0,10% 39,00 399.299,81 Zagrebačka banka d.d.

Porast cijene dionice bilježi sedam od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik je 10 dionica tjedna zadnja sedmi najlikvidniji Dalekovod s povepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ćanjem cijene od 8,25 posto na 13,39 +27,91% 11,00 15.679,00 Turbos E-mini S&P 500 long L kuna. Dionicom Dalekovoda ostvaren +25,76% 83,00 2.656,00 Brionka d.d. je promet od 474.000 kuna. Slijedi +20,00% 120,00 1.440,00 Croatia airlines d.d. treća najlikvidnija Valamar Riviera +18,86% 8,32 3.328,00 Turbos H. HUB N. GAS long F (+3,24 posto). +17,01% 63,30 372.887,52 Turbos DAX long Q Tjedan bez postotne promjene zabilje+11,54% 26,10 1.173,00 Turbos E-mini S&P 500 long F +10,33% 287,00 177.678,30 žili su Čakovečki mlinovi sa zadnjom Viro tvornica šecera d.d. +10,00% 1,65 22.041,62 OT - Optima Telekom d.d. cijenom od 5100 kuna i prometom od +8,25% 13,39 473.564,77 Dalekovod d.d.

495.000 kuna. +7,89% 19,97 218.560,95 Belje d.d.

Gubitnik tjedna je povlašteno izdanje Adris Grupe s cjenovnim padom od 10 dionica tjedna zadnja 2,08 posto. Pad bilježi jedino još i diopromet s najvećim padom cijene promjena cijena nica Zagrebačke banke s tjednim mi-46,73% 14,16 2.874,00 Turbos srebro short 6 nusom od 0,10 posto na cijenu od 39 -32,13% 3,38 64.748,16 Turbos H. HUB N. GAS short C kuna i prometom od 399.000 kuna.

-31,04% 121,30 2.426,00 Turbos DAX long F

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -29,06% 7,86 96.458,20 Turbos E-mini S&P 500 short D

Prošloga tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije bio je manji za 1,3 milijuna kuna ili četiri posto te je iznosio gotovo 28 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 18,5 milijuna kuna što je 67 posto ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih, sedam izdanja je tjedan završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +8,25 do -2,08 posto. Promet veći od milijun kuna

Turbos € bund fut short L Turbos E-mini S&P 500 short E Turbos H. HUB N. GAS short B Badel 1862 d.d.

Turbos DAX short U Tehnika d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

-19,61%

29,10

2.910,00

-18,17%

15,40

25.698,00

-15,84%

6,80

4.080,00

-10,53%

20,56

41.784,98

-9,25%

79,60

101.378,90

-8,61%

265,03

2.650,30

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Raste zaposlenost

Dobitnik tjedna je ZB BRIC+ Od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna porast zabilježilo njih 39, dok je njih 39 palo. Pet fondova je zabilježilo rast veći od jedan posto, a 12 pad veći od jedan posto. Od 10 fondova s najvećim rastom šest je dioničkih, dva mješovita te po jedan obveznički i posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,6 do -5,76 posto.

Od 28 dioničkih fondova poraslo ih je osam, a najviše, 2,6 posto, ZB BRIC+ i time postao dobitnik tjedna, dok je najviše pao ZB euroaktiv (-5,76 posto). Tri od sedam posebnih fondova su porasla. Najviše je vrijednost uvećana fon-

du Raiffeisen Harmonic, 1,43 posto, dok najveći pad od 1,15 posto bilježi ZB Future. Od 14 mješovitih fondova poraslo je njih sedam. Najviše je vrijednost uvećana fondu OTP uravnoteženi, 0,89 posto, a najznačajniji pad bilježi HPB global (-1,23 posto). Od 11 obvezničkih fondova njih pet je poraslo, a najviše Neta Emerging Bond (1,87 posto). Najveći pad bilježe Hi-conservative (-0,95 posto)..

Poraslo je 16 od 19 novčanih fondova, a Raiffeisen euroCash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najveći tjedni porast od 0,05 posto bilježi Locusta Cash. Najviše, za 0,02 posto, pao je OTP euro novčani.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 23.06.2016. do 30.06.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,120 HI-growth € 11,069 ZB euroaktiv € 124,688 ZB trend $ 146,861 Capital Breeder kn 84,592 KD Prvi izbor kn 13,384 Ilirika Europa € 110,356 PBZ Equity fond € 10,327 HPB Dionički kn 100,478 Erste Adriatic Equity € 84,890 Neta Global Developed kn 83,759 ZB aktiv kn 111,549 InterCapitalSEEEquity(Cap.Two) € 90,847 Platinum Global Opportunity $ 14,491 KD Nova Europa kn 5,182 OTP indeksni kn 39,866 Platinum Blue Chip € 96,698 Neta Frontier kn 465,832 OTP Meridian 20 € 87,407 A1 kn 85,130 Alpen.Special Opportunity kn 147,178 Neta New Europe kn 60,576 Ilirika BRIC € 69,162 Crobex10 kn 93,919 KD Energija kn 8,212 ZB BRIC+ € 84,379 Allianz Equity € 141,921 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,170 Raiffeisen Harmonic € 102,770 Raiffeisen zaštićena glavnica € 103,080 ZB Future 2025 € 96,554 ZB Future 2030 € 93,916 ZB Future 2040 € 93,458 ZB Future 2055 € 93,517 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,554 PBZ Global fond € 14,414 HI-balanced € 12,808 KD Balanced kn 121,932

tjedna promjena [%]

-2,24 -0,22 -5,76 -2,61 -0,88 -0,16 -2,71 -0,53 -2,11 -0,54 -0,50 -0,58 -0,00 0,71 -0,07 -0,19 -1,00 1,36 -1,20 -0,13 0,81 -1,25 1,17 0,36 0,45 2,60 -1,11 0,42 1,43 0,38 -0,29 -0,91 -1,07 -1,15 -0,09 0,07 -0,25 -0,41

naziv(fond)

valuta

HPB Global kn OTP uravnoteženi kn Allianz Portfolio kn Smart Equity € PBZ Conservative 10 fond € You Invest Active € You Invest Balanced € You Invest Solid € PBZ Flexible 30 fond € OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € HI-conservative € Raiffeisen Bonds € PBZ Bond fond € InterCapital Bond (Cap. One) € HPB Obveznički € Neta Emerging Bond kn Erste Adriatic Bond € Raiffeisen Classic € PBZ Short term bond fond kn PBZ Dollar Bond fond $ NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn ZB plus kn ZB europlus € PBZ Euro Novčani € Raiffeisen Cash kn Erste Money kn HI-cash kn PBZ Dollar fond $ HPB Novčani kn OTP novčani fond kn InterCapital Money (Money One) kn Allianz Cash kn Erste Euro-Money € Auctor Cash kn Raiffeisen euroCash € HPB Euronovčani € Locusta Cash kn Neta MultiCash kn OTP euro novčani €

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

93,177 103,393 154,391 101,930 107,641 97,720 99,670 100,850 99,575

-1,23 0,89 0,11 -0,11 -0,47 0,01 0,09 0,23 -0,18

192,961 14,112 173,560 127,090 207,857 156,332 82,085 117,080 104,230 101,245 100,164

0,03 -0,95 0,05 -0,02 -0,00 -0,09 1,87 0,11 0,04 -0,03 -0,07

143,329 175,564 150,621 139,275 157,670 151,450 152,270 131,783 143,665 133,213 129,635 118,440 115,900 110,826 105,840 106,344 1357,094 107,865 102,783

0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,00 0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,00 0,05 -0,01 -0,02

U Hrvatskoj je u svibnju bilo ukupno 1.376.697 zaposlenih, što je 1,9 posto više nego u travnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Statistika veći postotak rasta broja zaposlenih bilježi kod obrta i slobodnih profesija, za 4,7 posto. U obrtu i slobodnim profesijama u svibnju je bilo 199.119 zaposlenih, što je 8982 osobe više nego u travnju. Na godišnjoj razini broj zaposlenih je pao u 13 djelatnosti, a porastao u njih pet. U djelatnosti trgovine broj zaposlenih se nije mijenjao na godišnjoj razini.

FlixBus širi poslovanje

Autobusni operator FlixBus najavio je u petak širenje svog poslovanja u Hrvatskoj, povezivanjem Slavonije s više od 800 destinacija u ostatku Europe. Najavili su i širenje poslovanja na europskom tržištu nakon udruživanja s Megabusom. FlixBus od ovoga tjedna povezuje Osijek, Vukovar, Vinkovce, Slavonski Brod i druge gradove istočne Hrvatske svakodnevnim autobusnim linijama sa Slovenijom, Austrijom i Njemačkom. Uz presjedanje u nekim od glavnih čvorišta, poput Zagreba, Ljubljane, Münchena ili Stuttgarta, putnici iz Slavonije će moći nastaviti putovanje i u ostale dijelove Europe.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar C. H. Prahalad

Bogatstvo na dnu ekonomske piramide Mate

Maglovite ljetne večeri 11 osoba uputi se privatnim avionom u New York, no 18 minuta kasnije avion se sruši u ocean.

Preživjeli su samo slikar Scott Burroughs i četverogodišnjak, posljednji član obitelji medijskog mogula. Dok se raspliće priča koja prati živote preživjelih, posljedice nesreće, ali i priče putnika i posade zrakoplova, misterij koji okružuje tragediju postaje sve jasniji, a sumnjive okolnosti ukazuju na urotu. U sve snažnijoj oluji medijskih optužbi, situacija izmiče kontroli...

Dr. Robert Melillo

Isključena djeca Harfa

Siromašne zemlje mogle bi biti bogate, imati živahan privatni sektor i tržišnu ekonomiju. Ironično je to da ovim ekonomijama mogu biti svojstveni visoki troškovi i nepristupačnost kredita te neučinkoviti poslovni upravljački sustavi. Ipak, nemaju sve siromašne zemlje manjkavu pravnu infrastrukturu. Nekima samo manjkaju sposobnosti da provedu zakone. U čemu je onda problem? Konzultanti iz McKinseyja smatraju da zakoni sami po sebi nisu dovoljni. Bitno je kako se provode na terenu kroz sustav mikroregulative.

Noah Hawley

Prije pada Profil Knjiga

Svake se godine 1,5 milijunu djece dijagnosticira autizam, Aspergerov sindrom, ADHD, disleksija ili opsesivno-kompulzivni poremećaj. Dr. Melillo u svom Programu ravnoteže mozga izlaže novo poimanje uzroka takvih poremećaja.

U ovoj knjizi je taj program detaljno opisan, a roditeljima pokazuje kako primjenjivati tretmane kod kuće bez uporabe lijekova. Program među ostalim uključuje vježbe za poboljšanje psihičkih, senzornih i akademskih aspekata, plan modifikacije ponašanja, kontrolni program koji osigurava trajne rezultate.

46 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Jelena Zlatar

Ticala Hena Com

Autorica iznosi vlastiti put od duboke tuge koju je proživljavala još od djetinjstva u kojem joj je majka umrla od raka, preko vlastite borbe s bolešću do trenutka kada u njezinu domu iznenada umire otac za kojeg je bila jako vezana.

Unatoč svemu, ova je knjiga – prepuna ljubavi i nade – svojevrstan vodič prema boljem životu kojem svi težimo.

U njoj nam autorica ukazuje na neprocjenjive vrijednosti zahvalnosti, oprosta i ljubavi prema samima sebi. Ukratko, ovo je dobra knjiga za dobre ljude…

Roxy Dillon

Prirodno mladi Planetopija

Jelena Zlatar je u ovoj svojoj knjizi fokusirana na međuljudske odnose, na rubne situacije u kojima subjekti proživljavaju rastanak, gubitak povjerenja, osvještavaju nezadovoljstvo i emocionalnu bol, ili su u različitim stupnjevima mentalnih ili fizičkih neravnoteža. Zanima je psihološko stanje ljudi koji se nađu u limbu nemogućnosti ostvarenja povezanosti s drugim, u stadiju kad u drugome više ne vide partnera ni prijatelja, kad se s njime više ne osjećaju ugodno, pa napeto iščekuju trenutak kad je pristojno otisnuti se u novo, nepoznato.

Ivana Plechinger

Ono što ostaje, uvijek ljubav je Naklada Ljevak

Bore i vrećice ispod očiju, gubitak kose, upale na koži, slabija pokretljivost, stanjivanje usana i drugi simptomi starenja rezultat su oslabljene stanične i hormonalne funkcije.

No jednostavnom primjenom hrane, biljaka, dodataka prehrani te eteričnih i baznih ulja svi se ti simptomi mogu zaustaviti, pa čak i obrnuti! Odabirom tretmana koji odgovaraju upravo vašim potrebama možete za svega nekoliko tjedana dobiti novi, pomlađen izgled, ali i postići bolje zdravlje i vitalnost.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Poljoprivredni proizvodi RWA Reifeisen Agro, Zagreb, www.rwa.hr.

Tvrtka se bavi prodajom sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava te otkupom merkantile. Kontakt: Goran Tonković, gtonkovic@rwa.hr, +385 12022654, +385 98355121.

Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka prodaje hrastovinu i bukovinu. Traže poslovne partnere u inozemstvu. Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavski-hrast.hr, +385 44611777, +385 98430072.

Partnerstvo Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka za uvoz i izvoz svježe i smrznute ribe traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu.

Kontakt: Igor Jurković, meduza@ka.t-com.hr, +385 47432400.

Partnestvo Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124.

Distribucija Seal Tech, Zagreb, www.sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila. Traže distributera za brtveni materijal. Kontakt: Tomislav Vulić, sealtech. zadar@gmail.com, +385 23231333.

Namještaj i posteljina Media Commerce, Zagreb, www.magicbaby. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom namještaja i posteljine te dječje opreme renomiranih brendova. Zainteresirana je za sve oblike suradnje koji će pomoći brzom i kvalitetnom ulasku na nova tržišta, kao i stvaranju brendova. Kontakt: Mladen Matijević, mladen@ media-commerce.com.hr, +385 17897040, +385 912327377.

Hrvatska

Vatrogasna vozila

IZBOR IZ NADMETANJA

Vatrogasna zajednica Grada Zagreba nabavlja šest vozila za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Promotivni materijal

Sveučilište u Rijeci treba uslugu tiska i izrade promotivnih materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 540.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. srpnja.

Javna rasvjeta Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ponikve eko otok treba uslugu nadzora i upravljanja javnom rasvjetom za više općina. Procijenjena vrijednost je 2,1 milijun kuna.

Strojevi Kolman, Donja Zelina, www.kolman.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom strojeva za pakiranje, punjenje i etiketiranje. Kontakt: Josip Kolman, kontakt@kolman.hr. 01/2069 640, 098/204 335.

Suradnja Lož Metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera, radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko.ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939.

Rok za dostavu ponuda 3. kolovoza.

586.000 eura. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

Vozila za hitnu pomoć

Odjeća i obuća

Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije nabavlja četiri vozila za hitnu medicinsku pomoć putem operativnog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Bolnica Nova gorica, Slovenija, nabavlja odjeću i obuću za djelatnike i ostale tekstilne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 eura. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

Motorne pile

Košulje

Hrvatska pošta nabavlja košulje za šalterske radnike. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 4,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. kolovoza.

Šume Republike Srpske Sokolac nabavljaju 90 motornih pila.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 121.000 KM. Rok za dostavu ponuda je 12. srpnja.

Računalna oprema

Regija

Računalni tomograf - CT

Bolnica Ptuj, Slovenija, nabavlja računalni tomograf. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

Univerzitet Crne Gore nabavlja računalnu opremu za Ekonomski i Filozofski fakultet. Rok za dostavu ponuda je 20. srpnja.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju zgrade, parkiralište, stanovi...

Nekretnine u Supetru na Braču, procijenjene na 117 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju vrtove, zgrade, košare i dvorove, stojne kuće, šume, vinograde, pašnjake te zapuštena zemljišta, ukupne površine 320.000 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 6. srpnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru, Ulica hrvatskih velikana 6, Supetar. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koju je potrebno uplatiti na račun depozita Suda br.

HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 10801-8939-15, i dostaviti potvrdu najkasnije pola sata do početka održavanja dražbe.

Stanovi, parkiralište, garaže i poslovni prostori u Hrašću Turopoljskom, u Zagrebu, procijenjeni na 72 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 22.995 četvornih metara stanova, parkirališno-garažnih mje-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

sta, parkirališnih mjesta i poslovnih prostora.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 14. rujna u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 48,3 milijuna kuna.

Razgledavanje je 7. rujna u 10 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antona Jerkovića.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu do 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model Hr05, poziv na broj 116-2903-13, a kupac je potvrdu o

48 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Zgrada u Splitu, procijenjena na 21 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu površine 240 četvornih metara, garažu površine 51 četvorni metar, dvorište površine 568 četvornih metara - u naravi poslovna zgrada s okolnim zemljištem u Ulici Zbora narodne garde 42. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. rujna u 9 sati na adresi Općinski sud u Splitu, Dračevac, soba br. 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje se održava dana 19. i 20. rujna u vremenu od 9 do 12 sati. Jamčevinu u iznosu od dva milijuna kuna za sudjelovanje na dražbi potrebno je uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-3388-13, i dostaviti na uvid uređujućem sucu.

Poslovni prostori u Matuljima, procijenjeni na 13 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 30.164 četvorna metra poslovnih prostora, hala, skladišta, radionica, garaže, livade i pašnjaka. Otvaranje ponuda za ovu nekretninu održat će se 9. srpnja. Ponude se podnose u zatvorenim omotnicama na adresu: Corrado Illiasich 21/2, 51000 Rijeka, preporučenom pošiljkom, zaključno sa 9. srpnja, s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine) stečajna masa Javor d.o.o. – ne otvarati”.

Početna cijena je 13 milijuna kuna, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto od početne cijene.

Zgrada u Varaždinu, procijenjena na 32 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvorište i oranicu u Jalkovečkoj ulici 106 A i B. Dražba za ovu nekretninu održat će se 8. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 104/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledanje je 5. i 6. srpnja u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-7352012.

Kuća, dvorište i pašnjak, ukupne površine 802,05 četvornih metara, Bregovljana, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.079.000 kuna. Dražba se održava 5. srpnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNGKärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia. schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag.vemap.com.

Elektromehanička oprema Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna objavljuje natječaj za nabavu elektromehaničke opreme.

Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych “Waś” Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Ul. Stalowa 7-9, Przetwórstwo Tworzyw Sztucznych Waś Józef i Leszek Waś Spółka Jawna, Dariusz Książczyk, Godzikowice, Poland, dariusz.ksiazczyk@was.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Električni strojevi, aparati, oprema, potrošni materijal i rasvjeta

E.ON Distribuce, a.s. objavljuje natječaj za nabavu električnih strojeva, aparata, opreme i potrošnog materijala te rasvjete. Vrijednost nabave: 122 milijuna eura. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na E.ON Distribuce, a.s., 28085400, F. A. Gerstnera 2151/6, RTS, a.s., divize veřejných zakázek, Lazaretní 13, 615 00 Brno, Radomír Drozd, 370 49 České Budějovice, Česká, radomir.drozd@rts. cz. Više podataka o nadmetnju na istoj adresi.

Transformatorska stanica Rumunjska nacionalna tvrtka za distribuciju električne energije Transelectrica SA (Compania Nationala de Transport al Energiei Electrice Transelectrica SA) objavila je poziv za javni na-

tječaj za izvršenje radova na obnovi/modernizaciji transformatorske stanice (izrada, nabava opreme i usluge projektiranja) 400/110/20 kV Domnesti (županija Ilfov). Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a više podataka o nadmetanju može se naći na www.e-licitatie.ro. Šljunak, pijesak, drobljeni kamen i agregat

Nadležni centar za zbrinjavanje otpada općine Kétpó (županija Jasz-Nagykun-Szolnok) objavio je natječaj za nabavu šljunka, pijeska, drobljenog kamena i agregata. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski, a natječaj je otvoren do 25. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://nhszketpo.hu/ketpo/letoltes/#ScrollToContent Naručitelj: NHSZ Kétpó Hulladékgazdálkodási Kft. AK15701 Almásy tér 1. Kétpó 5411, Mađarska Sustav za mrežnu sigurnost NIBIO, Norsk institutt for bioøkonomi (Norveški institut bioekonomskog istraživanja) traži sustav za mrežnu sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, 1086 Oslo, Norway. support@mercell.com, http://permalink.mercell.com/59209642.aspx.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Bušenje i istraživanje Katowicki Holding Węglowy S.A. objavljuje natječaj za izvođenje radova bušenja i istraživanja.

Natječaj je otvoren do 10. srpnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, Katowicki Holding Węglowy S.A., Jarosław Michniak, 40-028 Katowice, Poland, j.michniak@khw.pl.

Više podataka o nadmetanju istoj adresi i http:// www.khw.pl.

4. srpnja 2016. | broj 3935 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Nova turistička ponuda Zagreba

Vinoljupci u Tomićevoj Nekada su se u zagrebačkoj Tomićevoj ulici nalazili vinogradi. Iako ih više nema, dobri duhovi vina i zabave još tu žive

Vino i vinska kultura važan su segment hrvatske turističke ponude.

Zagrebačka Tomićeva ulica mnogima je poznata po uspinjači, no malo tko zna kako su se nekada tu nalazili vinogradi.

Dobri duhovi vina i zabave još uvijek žive u toj ulici, što najbolje pokazuju tri ugostiteljska objekta koja se nalaze u Tomićevoj i gostima nude probrana hrvatska vina. S ciljem oživljavanja vinske tradicije Tomićeve ulice, udruga Vinoljupci uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Turističke zajednice Zagrebačke županije, Grada Zagreba, Grada Ozlja i Grada Jastrebarsko, kreirala je jedinstvenu turističku manifestaciju pod

nazivom Vinoljupci u Tomićevoj/Winelovers’ Street. Ta će se enološka atrakcija održati u subotu, 9. srpnja, u nekoliko ugostiteljskih objekata u Tomićevoj te u parku između Strossa i Ilice. U sklopu programa organizirane su razne radionice, promocije i kušaonice vina, a tema čitave manifestacije je plešivička vinska regija. Okosnicu događanja čini open-air festival na kojem će nastupiti petnaestak vinara s Plešivice.

Uz kušanje brojnih vrsta vina i pjenušaca, posjetitelji će moći sudjelovati i na raskošnoj zabavi Griffin Glitter&Gold na kojoj će se predstaviti nagrađeni pjenušci Griffin jednog od najpopularnijih mladih hrvatskih vinara Krešimira Ivančića. (S.P.)

50 | Privredni vjesnik | broj 3935 | 4. srpnja 2016.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.