Pv 3936

| javni dug | nove investicije | poljoprivreda | turizam | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. srpnja 2016., godina LXIII, broj 3936

SKLUZI EK

HENDALOVO ISTRAŽIVANJE za pv

REDNI V IV

O ZA PR VN

Gospodarska diplomacija SNIK JE

Koliko javnost uopće zna o radu hrvatske gospodarske diplomacije?

intervju

Mladen Fogec Siemens Hrvatska

ŽETVA PŠENICE

Nova žetva, stari problemi

ekonomija dijeljenja strelovito raste

Novi ekonomski odnosi mijenjaju sliku svijeta

sadržaj

3936 / 11. srpnja 2016.

TEMA TJEDNA 6

Hendalovo istraživanje eksluzivno za Privredni vjesnik Gospodarska diplomacija? Što je to?

INTERVJU 14

6

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatska Iz krize će nas izvući dobro gospodarstvo, a ne politika

PV ANALIZA 20

PwC predviđa: Silovit rast profitabilnosti u pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja Niste vjerovali u dijeljenje? Sad samo gledajte...

AKTUALNO

20

26

HGK izborio promjenu procedure upisa KOD-a 95 Vozačke dozvole neće se poništavati

ŽETVA PŠENICE

Danas praktički sve možete podijeliti, od intelektualnih usluga do vlastitog kauča

30

Nova žetva – stari problemi Kome i po kojoj cijeni prodati višak hrvatske pšenice ne osobite kvalitete?

PRIČA S RAZLOGOM 34

14

Business Showroom Inovacije na dohvat ruke

HRWWWATSKA 41

Mladen Fogec

Stagnacija u ICT konkurentnosti Valja težiti višem od pukog prosjeka

svijet financija 52

Institut za javne financije o transparentnosti lokalnih proračuna I dalje nezadovoljavajuće

business & lifestyle 64

Trio Gušt: Inženjeri za buku Kad je posao pjesma

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Krešimir Mlinarić

Bolja suradnja za korak naprijed Zbog nedostatka suradnje brojni poslodavci moraju ulagati značajna sredstva i mnogo vremena kako bi educirali i osposobili mlade ljude koje su netom zaposlili

H Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatsko gospodarstvo i poslodavci, posebice ICT sektor, već su godinama svjesni glavnog problema s kojim se susreću u svakodnevnom poslovanju – nedostatkom kvalitetnog stručnog kadra na tržištu rada. Isto tako, godinama poslodavci ističu kako je za rješenje tog problema potrebno izmijeniti postojeći kurikulum, ali i ojačati suradnju između gospodarskog te obrazovnog i znanstvenog sektora.

Suradnja između tvrtki i obrazovnih i znanstvenih institucija ponajprije se odnosi na tješnju suradnju na području stručne prakse i dijeljenja praktičnog znanja s mladim generacijama koje tek trebaju kročiti na tržište rada, kako bi tijekom studija stekli što više konkretnih i primjenjivih vještina te se usmjerili na neka područja koja se možda ne uče za vrijeme studija. Na Zapadu fakulteti njeguju kulturu suradnje nastavnog osoblja s gospodarstvom.

Njihovi predavači često kontinuirano prenose znanja i iskustva iz realnog sektora kao predavači studentskoj zajednici ili se pred kraj karijere uključe u visokoobrazovni sustav i studentima prenose svoje znanje i bogato radno iskustvo. U Hrvatskoj takve prakse gotovo da i nema. S jedne strane imamo akademske institucije s doživotnim funkcijama, koje nemaju stvarni dodir s gospodarstvom osim, možda, kroz poneki projekt. S druge strane imamo tvrtke koje vape za kvalitetnim kadrom, s bazičnim znanjima i vještinama potrebnim za rad u realnom sektoru, koje mogu dobiti samo ukoliko ulože velike vlastite napore i sredstva u edukaciju kadra. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni na kulturu studenata koji, upravo zbog nedostatka poticaja i informacija, ali i nastavnih programa, često na tržište rada dolaze potpuno nespremni, bez ikakve prakse, ili sa znanjima koja su već zastarjela i neupotrebljiva.

Rijetki su fakulteti koji razvijaju kulturu razmjene studenata s realnim sektorom kako bi već tijekom studija radili na stvarnim projektima i osjetili što znači raditi u tvrtkama, a da to ne traje samo tjedan ili dva. Sve to dovodi do kontinuiranog pada konkurentnosti hrvatskih sveučilišta u globalnim razmjerima, a koji je identificiran u svim mjerodavnim ispitivanjima.

4 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Bolja suradnja gospodarstva i obrazovnog i znanstvenog sektora predstavljala bi značajan korak naprijed za sveukupan razvoj hrvatskog gospodarstva, a s obzirom na okruženje iz kojeg dolazim posebno to mogu reći za razvoj ICT sektora. Trenutno zbog nedostatka te suradnje brojni poslodavci moraju ulagati značajna sredstva i mnogo vremena kako bi educirali i osposobili mlade ljude koje su netom zaposlili.

Sve više tvrtki, samoinicijativno, pokreće suradnju sa sveučilištima Postoje iznimke i hvalevrijedne inicijative fakulteta i sveučilišta, koje su u pravilu inicirali proaktivni pojedinci. No, upravo takve inicijative pokazuju da postoji želja da se stvari mijenjaju nabolje. Sve više tvrtki, samoinicijativno, pokreće suradnju sa sveučilištima, učilištima, institutima i školama. Dogovaraju gostujuća predavanja stručnjaka iz različitih područja, organiziraju posjete studenata tvrtkama, ljetne prakse, izradu diplomskih i završnih radova uz mentoriranje nekoga iz tvrtke ili više njih.

Zajedničkim radom i trudom tvrtki i institucija ne samo da pripremaju mlade za tržište rada, već ih čine i konkurentnijima. Mladi ljudi koji sudjeluju u takvim projektima, inicijativama i suradnjama na tržište rada dolaze s realnim očekivanjima, ali i s vještinama koje ih čine poželjnim zaposlenicima i konkurentnijim kandidatima u odnosu na druge. Međutim, potrebno je napraviti korak naprijed i napraviti strukturne i sustavne promjene - uključiti poslodavce, naročito one koji uspješno djeluju u nekim sektorima i područjima, da daju svoja mišljenja i pomognu obrazovnim institucijama u obnovi nastavnog programa, kako bi oni osposobljavali studente sukladno potrebama tržišta rada i na taj način učinili učenike i studente konkurentnijima na tom tržištu sutra.

BROJKE, BROJKE

kopitarI u Hrvatskoj U 2015.

Broj registriranih kopitara u Hrvatskoj u 2015. iznosio je

24.339grla

Prema vrsti:

Konji

21.868

Magarci

2459

Nakon pada broja grla u 2014. godini, u 2015. je zabilježen rast od 1033 grla ili od 4,4%

Hladnokrvnjaci 12.210 (56%) Poniji 965 (4%)

Zebre

9

Broj konja povećan je za 724 grla (3,4%), dok se broj magaraca povećao za 306 grla (14,2%)

Omjer broja konja prema skupinama:

Toplokrvnjaci 8693 (40%)

Mule

3

Najveći broj registriranih aktivnih kopitara nalazi se na području Sisačkomoslavačke županije (5112 grla), a najmanji na području Dubrovačkoneretvanske županije (272 grla)

U ukupnom broju konja prevladavaju hrvatske izvorne pasmine:

Hrvatski hladnokrvnjak 6877 grla Hrvatski posavac 4691 grlo Lipicanac 2062 grla

Od ukupnog broja magaraca (2459), 1326 ih je razvrstano u pasminu primorsko-dinarski magarac, 694 u skupinu istarski magarac, 70 u pasminu sjevernojadranski magarac, dok se 694 grla vode kao ostali magarci Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 5

tema tjedna HENDALOVO ISTRAŽIVANJE EKSLUZIVNO ZA PRIVREDNI VJ

6 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

JESNIK

Gospodarska diplomacija? Što je to?

Ispitivanje pokazuje kako čak 63,6 posto ispitanika nije upoznato s radom i djelovanjem hrvatske gospodarske diplomacije, njih 33,7 zna tek ponešto o tome, a najporazniji je podatak da je s njenim djelovanjem dobro upoznato tek 2,7 posto anketiranih piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

M

nogi smatraju kako bi se država što manje trebala miješati u ekonomske procese, no postoji jedan segment u kojem se očekuje upravo njena proaktivna uloga, a to je gospodarska diplomacija. Moderne diplomacije stavljaju gospodarstvo u samo središte svog djelovanja te se bore za svako strano ulaganje i za svaki izvozni posao. Hrvatska također pokušava ići tim korakom, dok su aktivnosti gospodarske diplomacije sažete u tri osnovna cilja: pomagati hrvatski izvoz, štititi interese hrvatskih kompanija u svijetu te pomoći u privlačenju stranih investicija. No, čini se kako aktivnosti koje provode institucije još uvijek nisu zaživjele upravo među onima kojima su i najpotrebnije, odnosno među poslovnim subjektima koji bi upravo uz pomoć gospodarske diplomacije trebali jače zakoračiti na međunarodnu ekonomsku scenu.

Gospodarska diplomacija nepoznanica

Ispitivanje koje je za Privredni vjesnik provela agencija Hendal na uzorku od 401 poslovnog subjekta pokazuje kako čak 63,6 posto njih nije upoznato s radom i djelovanjem hrvatske gospodarske diplomacije, njih 33,7 zna tek ponešto o tome, a najporazniji je podatak da je s njenim djelovanjem dobro upoznato tek 2,7 posto ispitanih. Godinu dana ranije taj postotak je bio veći i iznosio 4,8 posto.

Ništa bolji podaci nisu ni kad je riječ o tome tko bi po njihovom mišljenju trebao voditi aktivnosti jače promocije izvoza i izvoznih mogućnosti Hrvatske na inozemnim tržištima.

Naime, čak 29,9 posto ispitanih ne zna tko bi to trebao raditi, 32,4 posto smatra kako bi tu glavnu riječ trebala imati Hrvatska gospodarska komora, zatim Ministarstvo gospodarstva za koje 18,2 posto ispitanih smatra kao bi upravo ono trebalo imati glavnu riječ kad je u pitanju gospodarska diplomacija, pet posto ih smatra kako bi to trebala raditi svaka tvrtka za sebe, četiri posto vlada, a 3,2 posto ispitanih smatra kako bi to trebalo raditi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Tek 1,7 posto smatra da bi jaču aktivnost po tom pitanju trebala imati Hrvatska obrtnička komora, 1,5 posto sam predsjednik vlade, Hrvatska udruga poslodavaca

32,4%

ispitanika smatra da bi HGK trebao imati glavnu riječ u promociji izvoza i izvoznih mogućnosti

Prosječna ocjena o mjerama i poticajima izvoza hrvatskih proizvoda je, školski rečeno, mršava dvojka 1,2 posto, a isti postotak njih smatra kako bi te aktivnosti trebala voditi i ostala ministarstva, od predsjednice to očekuje tek 0,5 posto, a od Udruge izvoznika tek 0,2 posto.

Tek prolazna ocjena

Prosječna ocjena o mjerama i poticajima izvoza hrvatskih proizvoda je, školski rečeno, mršava dvojka. Kad je riječ o hrvatskom ulasku u Europsku uniju, odnosno na pitanje o tome kako je taj ulazak utjecao na konku-

67,6 %

anketiranih smatra da im je konkurentnost ostala ista kao i prije ulaska u EU

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 7

HENDALOVO ISTRAŽIVANJE EKSLUZIVNO ZA PRIVREDNI VJESNIK Istraživanje Privrednog vjesnika iz 2015.

Promjene postotaka u manje od godinu dana Privredni vjesnik identično je istraživanje proveo i u travnju 2015. godini, tada 60 posto ispitanih nije bilo upoznato s radom gospodarske diplomacije, dok je godinu kasnije taj postotak čak veći za 3,6 posto, odnosno 63,6 posto poslovnih subjekata nije upoznato s aktivnostima koje su im

namijenjene. Pokazatelj koji se u godinu dana također promijenio tiče se institucija koje bi trebale predvoditi te aktivnosti - dok je lani 28,1 posto ispitanih smatralo da to u najvećoj mjeri treba raditi Hrvatska gospodarska komora, u samo godinu dana taj postotak je porastao na 32,4 po-

Koliko ste upoznati s radom i djelovanjem hrvatske gospodarske diplomacije?

63,6%

24,7%

16,7% 15,7%

33,7%

4,8%

veljača 2016.

Nisam upoznat

Znam ponešto

2,7%

Dobro sam upoznat

Nedovoljno

Sada razmislite o tome kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju utjecao na konkurentski položaj Vaše tvrtke. Je li Vaša konkurentnost na tržištu danas...

69,7%

28,8% 28,7% 26,4%27,4% 26,7%

veljača 2016.

35,1%

travanj 2015.

Kakvo je Vaše mišljenje o mjerama i poticajima izvoza hrvatskih proizvoda?

travanj 2015.

60,0%

sto, što je pokazatelj da se aktivnosti HGK u javnosti sve više percipiraju kao dobre kad je u pitanju promoviranje hrvatskog gospodarstva. I prosječna ocjena mjera i poticaja izvoza lani je također bila mršava dvojka, 2,11 - tek neznatno veća nego ove godine.

2,2% 2,0% Dovoljno

Dobro

0,2% 0,5%

Vrlo dobro

Odlično

Ne znam

Smatrate li potrebnim da se izvan Hrvatske ustroje gospodarska predstavništva kao mjesta za dobivanje svih informacija o gospodarstvu?

51,4%

67,6%

29,2% 18,9%

20,7%

travanj 2015.

veljača 2016.

19,5% 11,4%

Lošija

Na jednakoj razini

11,7%

veljača 2016.

Bolja

Da, potrebno je

Nisam siguran je li potrebno, ne znam

Nije potrebno, gospodarstvo ne bi imalo koristi

Tko bi po Vašem mišljenju trebao voditi aktivnosti jače promocije izvoza i izvoznih mogućnosti Hrvatske na inozemna tržišta?

38,0% 28,1%

32,4%

29,7%

travanj 2015. veljača 2016.

18,2%

HGK

1,9% Ne znam

1,2%

Ministarstvo gospodarstva

52 %

ispitanika smatra da treba osnovati gospodarska predstavništva izvan Hrvatske

5,0%

Mi sami, svaka firma za sebe

8,2%

4,0%

Vlada

7,0%

3,2%

Minist. vanjskih i eur. poslova

0,5% 1,7% 0,5% 1,5% 1,0% 1,2% HOK

Premijer

HUP

1,2% Ostala ministarstva

0,7% 0,5% 0,5% 0,2% 3,6% 1,5% 1,2% 0,7% 0,7% 0,5% 0,5% Predsjednica

rentski položaj njihove tvrtke, čak 67,6 posto od 401 ispitanog odgovara kako je na jednakoj razini, njih 20,7 posto smatra kako je njihova konkurentnost lošija, a 11,7 posto ocjenjuje da je njihova konkurentnost bolja nakon ulaska Hrvatske u EU. Gotovo 52 posto ispitanika smatra kako je potrebno izvan Hrvatske ustrojiti gospodarska

8 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Udruga izvoznika

Uspješni Struka, Sposobni Svi gospodar- stručljudi zajedno stvenici njaci

Država Agenc. za promidžbu hrvatskih proizvoda

Gospodarska diplomacija

3,6% ostali

predstavništva kao mjesta za dobivanje svih informacija o gospodarstvu, a bila bi sastavljena od predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, HGK i Hrvatske turističke zajednice. Da nije potrebno otvaranje takvih predstavništva, odnosno da gospodarstvo od toga ne bi imalo nikakave koristi smatra 19,5 posto ispitanih, dok je neodlučnih 29,2 posto.

Predsjednik HGK Luka Burilović o gospodarskoj diplomaciji

Postoji prostor za aktivnije uključivanje HGK Primjeri prakse država koje imaju učinkovit i razrađen sustav gospodarske diplomacije (primjerice, model Austrije gdje je Austrijska gospodarska komora kroz svoju mrežu inozemnih predstavništava jedan od glavnih nositelja projekta gospodarske diplomacije) pokazuju da je to smjer u kojem bismo se trebali dalje razvijati

G

ospodarska diplomacija danas je jedan od glavnih prioriteta većine zemalja u međunarodnim odnosima. Pružanjem potpore domaćim tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja, jačanjem njihove međunarodne prisutnosti i širenjem tržišta stvara se prostor za jačanje domaćeg gospodarstva, te se direktno utječe na povećanje životnog standarda i općenito društvenog rasta i napretka.

Diplomacija u Republici Hrvatskoj tek unatrag nekoliko godina poprima obilježja i razvija se u pravcu gospodarske diplomacije. Iako neki pozitivni primjeri postoje, važno je da treba raditi dalje na kontinuiranom poboljšanju i tražiti nova rješenja koja će dati pozitivne rezultate. Ključan moment je koordinirano provođenje raznih aktivnosti i definirani pravci budućeg djelovanja svih relevantnih sudionika uključenih u ovaj sustav a koji rade na promociji domaćeg gospodarstva u inozemstvu, jačanju trgovinskih odnosa, prije svega promicanju izvoza i ulaganja, pružanju potpore tvrtkama kod otvaranja novih tržišta, te započinjanja novih ili jačanja postojećih oblika suradnje na inozemnim tržištima.

Gospodarska diplomacija jedan je od ključnih alata za poticanje gospodarskog rasta, odnosno rasta izvoza te inozemnih ulaganja u Republici Hrvatskoj, te Hrvatska gospodarska komora podupire aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, nositelja projekta gospodarske diplomacije u Hrvatskoj.

Prema našim saznanjima, dio naših članica direktno je koristio uslugu MVEP-a pomoći izvozniku i to ponajviše kroz informiranje o pojedinim tržištima te posredovanje u povezivanju s inozemnim tvrtkama. Međutim, zbog velikog opsega posla veleposlanstava i konzularnih ureda Republike Hrvatske, odnosno većeg broja zaduženja pojedinih djelatnika unutar diplomatskih ureda (kultura, politika,

gospodarstvo, konzularni poslovi) oni nisu u mogućnosti u potpunosti izaći u susret zahtjevima hrvatskih tvrtki. Vjerujemo da postoji prostor za aktivnije uključivanje HGK u projekt gospodarske diplomacije te stoga trenutačno s MVEP-om razmatramo tu mogućnost. Primjeri pozitivne prakse država koje imaju učinkovit i u potpunosti razrađen sustav gospodarske diplomacije (primjerice, model Austrije gdje je Austrijska gospodarska komora kroz svoju mrežu inozemnih predstavništava jedan od glavnih nositelja projekta gospodarske diplomacije) pokazuju da je to smjer u kojem bismo se trebali dalje razvijati. Smatramo nužnim u skoro vrijeme definirati suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske gospodarske komore na ovom području jer jedna od ključnih aktivnosti HGK upravo je potpora u internacionalizaciji poslovanja hrvatskih tvrtki.

U nastojanju da bude potpora svojim članicama pri izlasku na inozemna tržišta te pri privlačenju inozemnih ulaganja HGK već ostvaruje dugogodišnju suradnju s mrežom

Luka Burilović, Predsjednik HGK

Jedna od ključnih aktivnosti HGK upravo je potpora u internacionalizaciji poslovanja hrvatskih tvrtki diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u svijetu. HGK je bio aktivan i u Povjerenstvu Vlade za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva te smo kroz isto, ali i u direktnoj komunikaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, u svakom trenutku nastojali omogućiti našim tvrtkama maksimalnu korist od institucija koje su u određenom trenutku provodile aktivnost internacionalizacije.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 9

HENDALOVO ISTRAŽIVANJE EKSLUZIVNO ZA PRIVREDNI VJESNIK Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Integrirani sustav gospodarske diplomacije Hrvatski izvoznici uspješno otvaraju nova tržišta, kreiraju nove proizvode, stvaraju nova radna mjesta i potiču konkurentnost. Hrvatska diplomacija ih aktivno podržava na tom putu, stoga je i uspostavljen sustav gospodarske diplomacije kao trajni institucionalni okvir potpore hrvatskim tvrtkama

M

inistarstvo vanjskih i europskih poslova osnovalo je posebnu Upravu za gospodarske poslove te navode kako je hrvatska gospodarska diplomacija u funkciji prosperiteta Hrvatske te da koristi međunarodne diplomatske resurse za unapređenje prosperiteta države. “Diplomati danas moraju razumjeti ne samo globalna politička kretanja, nego moraju pratiti i gospodarska kretanja te njihov utjecaj na globalne političke odnose. Stoga, uz politička, gospodarska pitanja sastavni su dio i element Hrvatske vanjske politike”, stoji u odgovoru Ministarstva na naš upit o hrvatskoj gospodarskoj diplomaciji. Također naglašavaju da hrvatski izvoznici uspješno otvaraju nova tržišta, kreiraju nove proizvode, stvaraju nova radna mjesta i potiču konkurentnost. Hrvatska diplomacija ih aktivno podržava na tom putu, stoga je i uspostavljen sustav gospodarske diplomacije kao trajni institucionalni okvir potpore hrvatskim tvrtkama.

“Integrirani sustav gospodarske diplomacije izvoznicima nudi jasno definiran popis usluga na stranim tržištima, primjerice informiranje o propisima i uvjetima poslovanja, usmjera-

10 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

vanje na izvore informacija o financijskom poslovanju partnera te pomoć u organizaciji promotivnih događanja, posjetu službenim institucijama, traženju poslovnih partnera, pri uspostavi poduzeća ili podružnice te u uklanjanju trgovinskih barijera. Sustav gospodarske diplomacije izvoznicima dostavlja informacije o izvoznim prilikama prikupljenima iz diplomatske mreže, okuplja izvoznike u Hrvatskoj i inozemstvu (po tržištu i pojedinim projektima), organizira međunarodne posjete hrvatskih tvrtki u pratnji visokih dužnosnika, posjete stranih diplomata hrvatskim institucijama i vodećim kompanijama te promiče interese hrvatskih gospodarstvenika u EU i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Putem web stranice Gospodarske diplomacije i Izvoznoga portala Vlade Republike Hrvatske s poslovnom zajednicom dijele se informacije o izvoznim tržištima, vijesti, najave događanja, informacije o trgovinskoj politici EU-a i važećim trgovinskim režimima, a dostupne su i usluge poput testa izvozne spremnosti”, odgovorili su nam iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova očito smatrajući kako je to što rade sasvim dovoljno.

Bruno Lopandić, zamjenik direktorice Predstavništva HGK u Bruxellesu

Ključna riječ je sinergija Veza ali i povezanost svih dionika u procesu gospodarske diplomacije snažnija je i važnija no ikad

Z

amjenik direktorice Predstavništva HGK u Bruxellesu Bruno Lopandić o gospodarskoj diplomaciji može govoriti iz prve ruke jer je upravo Predstavništvo HGK jedno od mjesta koje može pomoći hrvatskim gospodarstvenicima u njihovim nastojanjima jačeg angažmana na stranim tržištima. Lopandić o gospodarskoj diplomaciji kaže da je riječ o izuzetno važnoj temi kojoj sve zemlje pristupaju ozbiljno te da je ključna riječ - sinergija.

“Moramo biti racionalniji i pametnije se koristiti resursima. Primjerice, kako je najavio predsjednik HGK Luka Burilović, s ministrom vanjskih poslova dogovorena je suradnja u gospodarskoj diplomaciji i to s otvaranjem novih predstavništva u Šangaju, u zapadnim zemljama - u Italiji, Austriji, Njemačkoj i državama V4 te u regiji - u Beogradu i Sarajevu. Suradnja bi se ostvarivala na više načina, upotrebom zajedničkih prostorija, za što je zainteresirana i Hrvatska turistička zajednica. Komorski bi se djelatnici upućivali u veleposlanstva i konzulate, što bi značilo povratak gospodarskih atašea.

Također, ideja je da s komorama diljem svijeta napravimo razmjenu tako što bismo mi, primjerice, ustupili ured i prateću infrastrukturu djelatniku poljske komore, a jednako tako da unutar njihove komore radi naš djelatnik. To je dobro i zbog ušteda i zbog toga što ste na izvo-

ru gospodarskih informacija te zemlje”, kaže Lopandić te dodaje kako to ne bi bio preveliki trošak za potencijalni učinak koji može donijeti našem gospodarstvu.

Samo umrežavanjem svih institucija i sinergijskim djelovanjem te poduzetničkim pristupom moći će se održati dugoročna izvozna sposobnost hrvatskoga gospodarstva i zadržati relativni tržišni udjeli na novim ali i starim tržištima, te pokušati iskoristiti neka nova, poput do jučer zapostavljenih tržišta Srednje Europe ili sve važnije Kine.

“Model djelovanja hrvatske gospodarske diplomacije morat će imati nekoliko ključnih elemenata: dobru diplomatsku pripremu službenih međudržavnih susreta, političke dogovore na najvišoj državničkoj razini i intenzivnu političku potporu hrvatskim poduzetnicima u sklapanju konkretnih većih poslova u inozemstvu. Europsko i svjetsko gospodarstvo okreće se prioritetima poput digitalnog gospodarstva, snažnim ulaganjima u istraživanje, razvoj te inovacije. Stoga valja zaključiti kako bez sinergije svih institucija neće biti prostora za gospodarski razvoj na nacionalnoj razini, pa tako ni napretka u efikasnom sinergijskom djelovanju gospodarske diplomacije. Veza ali i povezanost svih dionika u procesu gospodarske diplomacije snažnija je i važnija no ikad”, kaže Lopandić.

Bruno Lopandić, zamjenik direktorice Predstavništva HGK u Bruxellesu

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 11

HENDALOVO ISTRAŽIVANJE EKSLUZIVNO ZA PRIVREDNI VJESNIK Igor Zgrabljić, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj

Sve mora biti jednostavno i neovisno o dnevnoj politici Prvi korak Hrvatske kad je riječ o privlačenju stranih investicija trebao bi biti proaktivan stav države jer se vlade vani natječu u privlačenju stranih ulaganja, s time da se ne smiju zanemariti ni postojeći ulagači

G Igor Zgrabljić, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj

lavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Igor Zgrabljić ističe kako je gospodarska diplomacija dvosmjerna ulica koja s jedne strane treba uzeti u obzir to da hrvatsko gospodarstvo nije bilo usmjereno prema izvozu, dok se druga odnosi na institucije koje se time bave, a to su Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koji bi medijski trebali imati proaktivniji pristup.

“I naši poduzetnici sami bi trebali biti proaktivniji te bi se trebali raspitati što koja institucija može za njih učiniti. Kad je riječ o institucijama, zadnjih nekoliko godina velike iskorake je napravio HGK, te Ministarstvo vanjskih poslova sa svojom upravom za gos-

Kad je riječ o institucijama, zadnjih nekoliko godina velike iskorake je napravio HGK, te Ministarstvo vanjskih poslova sa svojom upravom za gospodarsku bilateralu

12 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

podarsku bilateralu. Neke se stvari ipak događaju, to ide nekim svojim tempom, iako bismo mi htjeli da se to sve događa malo brže”, ističe on. Kad je riječ o privlačenju stranih investicija, Zgrabljić ističe kako se u zadnjih 25 godina u Hrvatsku uložilo 30 milijardi eura te da su se strani ulagači odlučili upravo za Hrvatsku zbog sposobne i educirane radne snage. “Ono što je definitivno izazov pri donošenju odluke o dolasku stranih ulagača u Hrvatsku je mentalitet, a pod tim mislim na percepciju ulagača, kako stranih tako i domaćih. Znači, mentalitet bi trebao biti otvoreniji i ljudi bi trebali biti mnogo educiraniji o tome što stvarno znači jedno strano ulaganje - od povećanja radnih mjesta do širenja tržišta hrvatskih proizvoda prema van”, kaže Zgrabljić.

Prvi korak Hrvatske kad je riječ o privlačenju stranih investicija, ističe Zgrabljić, trebao bi biti proaktivan stav države jer se vlade vani natječu u privlačenju stranih ulaganja, a ne bi se smjeli zanemariti ni postojeći ulagači koji uvijek mogu i dodatno ulagati.

“Zatim moraju postojati tzv. lokalni navigatori, da sami investitori znaju kome se mogu obratiti, a ne da ih se na stotinu strana šalje po različite dozvole. Ti lokalni navigatori trebali bi imati svojevrstan mandat da pomognu ulagaču. Razvijene zemlje biraju u kojem sektoru žele strana ulaganja i biraju iz kojih zemalja žele ulaganja jer nije isto dolazi li vam ulagač iz Koreje ili iz Rusije - oni imaju drugačije paradigme ulaganja. Korejci ulažu na rok od 50 godina, a njihove investicije su radno intenzivne i zapošljavaju nove radnike”, kaže Zgrabljić, navodeći primjer Slovačke čija je delegacija nekoliko puta išla u Koreju i nudila beneficije koje ulagači mogu očekivati dolaskom na njihovo tržište.

“Kad je riječ o gospodarskoj diplomaciji, sve mora biti jednostavno i ne smije biti ovisno o dnevnoj politici”, naglašava Zgrabljić.

Iskustva

Božo Skoko

Nema jasne strategije ni dovoljno stručnjaka

:: Josip Hrgetić

Božo Skoko

Članstvo u EU nismo iskoristili za bolji plasman hrvatskih proizvoda na europsko tržište kao ni korištenje oznake “Made in EU” u osvajanju trećih tržišta

B

ožo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se diplomacija od političko-ceremonijalne djelatnosti pretvorila u vrlo angažiranu radnu aktivnost, što iziskuje više stručnjaka za pojedina područja pa tako i gospodarstvo, a manje diplomata opće prakse, isluženih političara i zaslužnih podupiratelja stranke na vlasti.

“To je na vrijeme shvatila čak i većina tranzicijskih država koje su svojim diplomatima počele davati konkretne naputke i mjeriti njihov učinak, od povećanja izvoza na tržištu zemlje primateljice i rješavanja bilateralnih problema, do većeg broja pozitivnih novinskih izvješća o njihovoj domovini. Upravo jačanje gospodarskih odnosa te utjecaj na javno mnijenje u zemlji primateljici nametnulo se kao primarna zadaća suvremenih diplomata jer je to preduvjet i uspješnijim političkim odnosima”, kaže Skoko ističući primjer bivšeg njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera koji je 2000. godine pozvao svoje veleposlanike da se u području gospodarstva smatraju odvjetnicima njemačkih interesa u inozemstvu, budući da je uspjeh njemačkog gospodarstva pretpostavka uspješnog društvenog razvoja. Skoko također podsjeća da je njemački državni tajnik Wolfgang Ischinger tada izjavio: “S obzirom na promijenjene izazove, diplomati bi se

trebali manje baviti gospodarskom statistikom, a više ofenzivnim odnosima s javnošću. Umjesto uobičajenog prikupljanja informacija, veleposlanstva se moraju više posvetiti sudjelovanju u oblikovanju mišljenja u pojedinim zemljama. Od veleposlanika se više ne traži da bude klasičan tajni diplomat nego da politički aktivno utječe na oblikovanje javnog mišljenja i odluka svoje zemlje u zemlji u kojoj gostuje. Veleposlanik sutrašnjice mora biti PR agent modernog tipa za Njemačku”.

“Hrvatska se ozbiljnije počela baviti organiziranjem gospodarske diplomacije 2003., kada je utemeljena i posebna uprava za to područje te su raspisani natječaji za stručnjake koji bi trebali promovirati hrvatsko gospodarstvo. Međutim, učinci tog novog pristupa nažalost su izostali, iako pojedinim diplomatima treba odati priznanje jer su nas gospodarski zbližili s pojedinim državama. No, to su bili više rezultati njihove upornosti i suradnje s gospodarstvenicima nego organizirane državne strategije”, smatra Skoko dodajući kako članstvo u EU nismo iskoristili za bolji plasman hrvatskih proizvoda na europsko tržište kao ni korištenje oznake “Made in EU” u osvajanju trećih tržišta.

“Naša diplomacija je i tu prilično zakazala jer nema jasne strategije, a ni dovoljno stručnjaka koji bi takvu strategiju mogli provesti u djelo”, ocjenjuje Skoko.

voditelj projekta G2 koji za cilj ima gospodarsko umrežavanje hrvatske dijaspore s domovinom, poručuje kako im je domaća gospodarska diplomacija dala popriličan vjetar u leđa. “Nama su praktički svi izišli u susret, od Predsjednice, premijera, članova Vlade, do službenika MVPEI-a i državnih ureda.

Povezali su nas sa svim ambasadorima diljem svijeta i stvarno nam pomažu, ne samo deklarativno, već i konkretno”, kazao je Hrgetić.

:: Don Markušić

australski odvjetnik hrvatskih korijena i predsjednik Azijskopacifičke gospodarske komore, kaže kako se “sve zemlje svijeta intenzivno bave gospodarskom diplomacijom, pa i Hrvatska mora pojačati rad na tom području. Diplomacija je danas potpuno drugačija nego prije i bilo bi jako dobro da se naši veleposlanici uz pomoć dijaspore što više uključe u ekonomski aspekt priče”.

:: Joseph Gene Petrić, MVPEI

“Uloga ambasada promijenila se s vremenom. Prije su se diplomati bavili samo politikom, a danas moraju u svoj rad uključiti i gospodarsku stranu priče. Rekao bih da je ranije bio 100-postotni fokus na politiku, dok danas imamo 60 posto politike i 40 posto ekonomije.”

:: Tamara Sušanj Šulentić, Pliva “Kao kompanija koja je uvelike orijentirana izvozu na više od 60 svjetskih tržišta i koja iz godine u godinu bilježi rast u ovom segmentu poslovanja, Pliva podržava svaku promjenu koja će dovesti do učinkovitijeg djelovanja Hrvatske gospodarske diplomacije i osnaživanja svijesti da bez podrške realnom gospodarstvu nema napretka ni za druge segmente.”

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatska i

Iz krize će nas izvući dobro gospodarstvo, a ne politika Ono što ja vidim kao naš društveni i ekonomski problem jest to da bismo mi uzeli sve najbolje iz sustava tržišne ekonomije, ali i sva prava koja su bila u bivšem sistemu, a to jednostavno ne ide. Takva jedna utopijska idealna država ili san ne postoji. Važno je da sami uživamo u dobrim stvarima otvorene ekonomije, ali i da prihvaćamo minuse razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S Generalno, ne postoji strategija razvoja Hrvatske i to ne samo u energetici. Mi kao kompanija zbog toga ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću planirati svoje poslovanje u nekom budućem razdoblju.

iemens Hrvatska vodeći je isporučitelj proizvoda, rješenja i usluga za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, za industrijsku automatizaciju i pogonsku tehniku. Jedni su od predvodnika rješenja za sustave radiološke i laboratorijske dijagnostike. U Hrvatskoj je Siemens prisutan više od 130 godina, a zapošljava oko 900 ljudi u svoje četiri kompanije u Hrvatskoj. Njegov pečat u Hrvatskoj vidi se u modernizaciji domaćih termoelektrana, naftovodnog sustava, rafinerija nafte, sustava prijenosa i distribucije električne energije, industrijskih postrojenja. Isporučio je značajan udio medicinske dijagnostičke opreme koja se svakodnevno koristi u hrvatskim bolnicama i laboratorijima. Na čelu Siemensa Hrvatska kao predsjednik Uprave je Mladen Fogec, s kojim smo razgovarali o aktualnim društvenim i gospodarskim kretanjima, problemima ulagačke klime i odnosa prema stranim ulagačima jer uz vođenje Siemensa u Hrvatskoj Fogec je i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

n Kakva je danas poslovna pozicija vaše kompanije u Hrvatskoj?

- Siemens je u Hrvatskoj uvijek bio i ostat će vodeća kompanija. Poznati smo kao inovativna kompanija koja jako mnogo ulaže u istraživanje i razvoj što je oko pet do šest posto naših godišnjih prihoda. Prilagođavamo se situaciji, ne čekamo neke signale koji nam trebaju doći

14 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

iz politike ili drugih zemalja, već pratimo situaciju te reagiramo na vrijeme i brzo. Važno je reći da naša reakcija ne znači restrukturiranje, ne znači otpuštanje, već prilagodbu trenutačnim zahtjevima tržišta, a to možemo napraviti upravo zahvaljujući našim ljudima, proizvodima i rješenjima.

n Možemo li onda reći da trenutačna politička situacija i određena nestabilnost nije utjecala na vaše poslovanje?

- Kako bi uopće mogla utjecati na nas kad smo se na to navikli! Kad pogledamo političku situaciju svih ovih godina i krizu koja traje od

Trebamo sami shvatiti da možemo biti sposobni za veliki biznis, a to znači promjenu mentaliteta 2008. godine, mogu samo reći - na to smo se navikli. To nema nekog presudnog utjecaja na naše poslovanje. Potrebno je samo objasniti našim vlasnicima da u Hrvatskoj postoji nesigurnost u smislu projekata. Jednostavno ne

Foto: Pavle Čondrić

predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU

Poznati smo kao inovativna kompanija koja jako mnogo ulaže u istraživanje i razvoj što je oko pet do šest posto naših godišnjih prihoda.

Prilagođavamo se situaciji, ne čekamo neke signale koji nam trebaju doći iz politike ili drugih zemalja, već pratimo situaciju te reagiramo na vrijeme i brzo.

možete prognozirati da će se u nekom razdoblju odraditi neki projekt, odnosno da možemo biti fokusirani na neki dio našeg portfelja ili proizvoda, produkata i rješenja. Poslovanje u Hrvatskoj zahtijeva stalnu prilagodbu trenutačnoj situaciji, a situacije su iznenadne i vrlo brzo se mijenjaju. Primjerice, mi smo dosta vezani uz energiju i energetiku, ako uzmete da je u zadnjih nekoliko godina bilo lansirano puno energetskih projekta, krenimo od Hidroelektrane Ombla ili od Plomina 3, pa do najave termoelektrane u Osijeku, kada vidite da se nakon nekoliko godina ni jedan od tih projekta nije realizirao, onda imate malo poteškoća objasniti vlasnicima zašto puno ulažete u te projekte. Primjerice, samo izrada jedne ponude kao što je ona za TE u Osijeku iznosi više od pola milijuna eura. To su problemi s kojima se suočavamo. Generalno, ne postoji strategija razvoja Hrvatske, a to se ne odnosi samo na energetiku. Mi kao kompanija zbog toga ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću planirati svoje poslovanje u nekom budućem razdoblju. Ali kako u našoj tvrtki uglavnom rade Hrvati, mogu reći da smo na to navikli a i da smo vrlo sposobni u prilagodbama, tako da je i Siemens sposoban odgovoriti na te izazove sa svim svojim resursima.

n I ranije ste govorili kako se u Hrvatskoj ne bi trebalo toliko baviti politikom već ekonomijom. Je li to uopće moguće?

-To je jako dobro pitanje, a odgovor je: to u ovom trenutku nije moguće. Politika je ušla u svaku poru našeg društva. Vidite čime se bavimo svi skupa, što je u fokusu medija. Važno je reći, da unatoč svemu, nas neće izvući iz krize politika, nego će to učiniti dobro i 16 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

učinkovito gospodarstvo. Naravno, politika ima svoju zadaću - a to je briga o državi, socijalnim aspektima - ali važno je to da treba pustiti struku da radi svoj posao, znači da se energetikom bave energetičari, zdravstveni stručnjaci zdravstvom, odnosno moramo što prije odvojiti politiku od gospodarstva. Što prije to odvojimo, bit će nam bolje. Ne smijemo si dozvoliti situaciju kao što imamo u

Poslovanje u Hrvatskoj zahtijeva prilagodbu trenutačnoj situaciji, a one su iznenadne i brzo se mijenjaju nogometu da imamo 4,2 milijuna stanovnika i svi oni “znaju” što bi izbornik ili trener trebao raditi. U Hrvatskoj je trenutačni dojam da se svi razumiju u sve, a to jednostavno nije točno i nije moguće.

n Što bi po vama trebalo napraviti da bi Hrvatska od male zemlje za veliki odmor postala mala zemlja za veliki biznis?

- Prvo i najosnovnije trebamo sami shvatiti da možemo biti sposobni za veliki biznis, a to znači promjenu mentaliteta. Naš mentalitet,

Ni mojoj djeci nije jasan strah od ino kapitala Kako promijeniti percepciju stranih investitora u Hrvatskoj, zašto je prisutan strah od stranog kapitala, primjerice kada je najavljena prodaja državnog udjela u Končaru, u javnosti se mogla osjetiti bojazan da će doći Siemens i sve pokupovati. Što vi mislite da je razlog tom strahu?

- Najbolji odgovor na to pitanje su komentari moje djece. U Siemensu sam proveo cijelu svoju dosadašnju karijeru, ni mojoj djeci nije jasan taj strah, pogotovo zato što znaju politiku tvrtke u kojoj radim, i oni se često pitaju zašto su ljudi protiv toga.

Smatram da postoje određeni ljudi koji su ili krivo informirani ili žele zbuniti javnost i

uvjeriti ljude da je ulazak stranog kapitala nešto loše. Zanimljivo mi je to bilo gledati, pogotovo kad je riječ o Končaru, jer je to priča koja je vrlo interesantna. Malo ljudi zna da je Siemens 1995. imao hrabrosti i povjerenja u ovu državu te je tada kupio većinski udio u jednom dijelu Končara odnosno u Energetskim transformatorima, eto - ta tvrtka je u 51-postotnom vlasništvu Siemensa. Energetski transformatori tada su radili godišnji promet od 15 milijuna njemačkih maraka, danas je to 150 milijuna eura prometa, od toga se 99 posto izvozi, ima više od 500 zaposlenih i gle u toj tvrtki ne radi ni jedan stranac. Eto, sami procijenite je li to bilo loše. Bi li se trebala bojati

na žalost, još uvijek vuče puno utjecaja iz nekih prošlih vremena. Trebamo se preokrenuti i napokon prihvatiti činjenicu da više nismo u bivšem sustavu, da smo prihvatili, u punom opsegu riječi, kako demokraciju tako i tržišnu ekonomiju. Tržišna ekonomija nije idealno društveno uređenje niti su takvi odnosi koji vladaju u njoj, ali je momentalno najbolje ekonomsko uređenje koje svijet poznaje. Moramo prihvatiti sve pluseve i minuse tržišne ekonomije, no naravno istodobno se ne smije zanemarivati socijalna politika. Ono što ja vidim kao naš društveni i ekonomski problem jest to da bismo mi uzeli sve najbolje iz sustava tržišne ekonomije, ali i sva prava koja su bila u bivšem sistemu, a to jednostavno ne ide. Takva jedna utopijska idealna država ili san ne postoji. Važno je da sami uživamo u dobrim stvarima otvorene ekonomije, ali i da prihvaćamo minuse. Smatram da kad to shvatimo, onda ćemo biti spremni krenuti naprijed. Naravno, promjena mentaliteta je potrebna u cijeloj zemlji od sjevera do juga, i ako svi shvatimo da će nam na taj način biti bolje, budućnost bi mogla biti jako dobra, no potreban je jedan veliki konsenzus i onda ćemo sigurno krenuti naprijed.

n Privlačenje stranih investitora, to je nešto s čime se u Hrvatskoj i ne možemo baš pohvaliti, no pojedine zemlje su dosta uspješnije, koja su to njihova iskustva koja bi i nama mogla pomoći ?

- Pogledati kako to rade drugi nije zabranjeno. Mi smo kao Udruženje stranih ulagača nedavno organizirali forum na kojem su nam bili gosti iz osam relevantnih zemlja kao što su Japan, Norveška, Švicarska ili Njemačka.

tvrtki poput naše i je li bila loša odluka o ulasku jednog takvog strateškog partnera koji vam je otvorio tržište cijelog svijeta.

Riječ je o vladinim dužnosnicima zaduženim upravo za privlačenje stranih ulaganja koji su vrlo rado, i to na prvi naš poziv, došli u Hrvatsku. Zanimljiv je primjer Japana koji svakom ulagaču koji ima želju ulagati u Japan dodijeli samo njegova account menadžera zaduženoga za njega, koji ga vodi od ureda do ureda, od vrata do vrata kako bi mu olakšao dobivanje svih potrebnih rješenja, dozvola... Mi imamo Agenciju za strana ulaganja koja puno radi, no ona sama nije dovoljna ako nam nedostaje potrebna infrastruktura. Deklarativno, sve naše vlade do sada s kojima sam surađivao su bile vrlo afirmativne i pozitivne kad je u pitanju deklarativno podržavanje stranih investicija.

Na operativnoj razini to baš nisam primijetio.

n Znam da bi se od politike trebalo maknuti, no čini se da nas ona prati u stopu, tako nas očekuju i novi izbori. Očekujete li ipak neku promjenu po tom pitanju ?

- Promjene su moguće ako postoji konsenzus kad su u pitanju potrebne promjene. U Hrvatskoj bi trebalo odrediti kojih je to njenih pet ili šest strateških interesa. Kad se to odluči, onda oko tih pitanja više ne bi trebalo biti političke borbe. Danas, kad promatrate ekonomske pokazatelje - a oni su vrlo jasni, analizu je napravio i HGK za razdoblje od 2008.-2015.

- Hrvatska je od svih zemlja u Europskoj uniji i okruženju najmanje napredovala. Pred nama je još jako puno posla samo da bismo se vratili na razinu gospodarskog razvoja iz 2008. godine. Neke zemlje iz našeg okruženja, kao što su Bugarska ili Rumunjska puno brže napreduju od nas, a neke zemlje koje su nam prije gledale u leđa, kao što su Češka ili Slovačka, danas su ispred nas.

U Hrvatskoj bi trebalo odrediti koji su to njenih pet ili šest strateških interesa. Kad se to odluči, onda oko tih pitanja više ne bi trebalo biti političke borbe.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 17

S MARKOVA TRGA JAVNI DUG

Smanjenje nakon 17 godina Javni je dug tijekom prvog kvartala smanjen za 1,3 milijarde kuna na što je primarno utjecalo smanjenje inozemnog duga, čime je smanjen i udio toga duga u BDP-u, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P Od 1999. prvi put imamo nominalno smanjivanje javnog duga, a ova je vlada kao vrh prioriteta, uz zapošljavanje i gospodarski rast, predvidjela promjenu smjera kretanja javnog duga.

rivremeno proračunsko financiranje pa potom razdoblje tehničke vlade kratkoročno smanjuju intenzitet stvaranja dodatnih obveza, što rezultira i nešto povoljnijom dinamikom kretanja javnoga duga, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Potkraj prvog kvartala ove godine javni dug iznosio je 288,3 milijarde kuna, što je 85,8 posto BDP-a. U odnosu na ožujak prošle godine zabilježeno je smanjenje razine javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6 posto. U odnosu na veljaču, u ožujku ove godine iznos javnoga duga smanjen je za 1,3 milijarde kuna, i to unatoč izdavanju državne obveznice na domaćem tržištu od četiri milijarde kuna s rokom od 10 godina uz prinos od 3,99 posto. Ta je obveznica utjecala na povećanje unutarnjega duga opće države za 2,6 milijardi kuna, ali je istodobno tijekom ožujka razina inozemnog duga smanjena znatno više, za 3,9 milijardi kuna. “Javni je dug tijekom prvog kvartala smanjen za 1,3 milijarde kuna na što je primarno utjecalo smanjenje inozemnog duga, čime je smanjen i udio tog duga u BDP-u. Takva su kretanja javnoga duga, prije svega, rezultat povoljnije situacije u proračunu te privremenog proračunskoga financiranja”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Očekivani deficit 2,6 posto BDP-a Zdravko Marić, ministar financija u tehničkoj vladi

Ministar financija u tehničkoj vladi Zdravko Marić također se osvrnuo na najnovije podatke o prvom međugodišnjem padu javnoga duga od kraja 1999. godine. “Najveći dio smanjivanja javnog duga rezultat je pozitivnih tečajnih pomaka, a oko tri četvrtine hrvatskog javnog duga je denominirano u stranoj valuti, najvećim dijelom u eurima. Kuna je u zadnjih 12 mjeseci u odnosu na euro i dolar blago aprecirala, pa je to imalo učinka. Kako god bilo, to je dobar poka-

18 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

zatelj jer od 1999. prvi put imamo nominalno smanjivanje javnog duga, a ova je vlada kao vrh prioriteta, uz zapošljavanje i gospodarski rast, predvidjela promjenu smjera kretanja javnog duga”, rekao je Marić te dodao kako bi se moglo

Na kraju prvog kvartala ove godine javni je dug iznosio 288,3 milijarde kuna ili 85,8 posto BDP-a vidjeti smanjivanje udjela javnog duga u BDPu na razini cijele godine. “To je izuzetno važno za same javne financije i kredibilitet javnih financija, naš odnos s financijskim institucijama i rejting agencijama, a to u konačnici utječe i na smanjivanje cijene zaduživanja kako države, tako i poduzetnika i građana”, kazao je Marić te dodao da po njemu i dalje stoji Vladino predviđanje proračunskog deficita od 2,6 posto BDP-a.

Smanjenje i bruto ino duga

Na kraju prvog kvartala zabilježeno je i smanjenje razine bruto inozemnog duga. Tako je na kraju prvoga kvartala ove godine bruto inozemni dug iznosio 44,3 milijarde eura, što je 1,2 milijarde eura manje nego potkraj prošle godine te 4,8 milijardi eura ili 9,7 posto manje nego na kraju prvoga kvartala prošle godine. Time je udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,7 posto na kraju 2015. godine na 100,5 posto na kraju ožujka ove godine. Gotovo trećina ovogodišnjeg smanjenja inozemnog duga rezultat je povoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

Sjednica tehničke vlade

One-stop-shop za financiranje poduzetnika Namjera je programa potaknuti kreditnu aktivnost financijskih institucija i olakšati pristup financiranju mikro, malim i srednjim poduzetnicima kroz veću dostupnost kredita, niže kamate i ostale troškove kredita, rekao je Darko Horvat piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T

ehnička je vlada na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku o usvajanju jamstvenog Programa ESIF, za europske strukturne i investicijske fondove Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, koji se većim dijelom financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. HAMAG-BICRO će poduzetnicima izravno ili putem financijskih institucija davati jamstvo za pokriće

Za stipendije djeci stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja isplatit će se 12,3 milijuna kuna dijela glavnice kredita ili leasinga. Na raspolaganju je 70 milijuna eura. “Namjera je programa potaknuti kreditnu aktivnost financijskih institucija i olakšati pristup financiranju mikro, malim i srednjim poduzetnicima kroz veću dostupnost kredita, niže kamate i ostale troškove kredita te smanjenje traženih sredstava”, istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je dodao kako usvajanjem ovih programa Vlada započinje s filozofijom one-stop-shopa za financiranje poduzet-

nika jer će HAMAG-BICRO na jednom mjestu nuditi i jamstva i zajmove. Vlada je također odlučila usvojiti Programa ESIF za mikro i male zajmove HAMAG-BICRO-a.

Riječ je o zajmovima kojima će poduzetnici moći financirati osnivanje obrta i trgovačkih društava, modernizaciju i proširenje postojećeg poslovanja te povećanje broja novih radnih mjesta, zadržavanje postojećih ili za samozapošljavanje.

Odobreno zaduženje šest gradova

Vlada je dala suglasnost za nova zaduženja šest gradova, a pojašnjavajući tu odluku ministar financija Zdravko Marić kazao je kako tu nema ništa sporno, jer je odluka temeljena na odredbama Zakona o proračunu i svim ostalim zakonima koji uređuju fiskalno poslovanje.

“Sukladno zakonu, radi se o zaduženjima koja ne prelaze tri posto ukupnih prihoda lokalnih jedinica, odnosno ukupni iznos anuiteta i svih obveza po kreditnim zaduženjima ne prelaze 20 posto prihoda ostvarenih u prošloj godini,“

pojasnio je Marić. Zaprešić se zadužio za 35 milijuna kuna, kako bi financirali investicije poput javne rasvjete, dogradnju osnovne škole te gradnju sportske dvorane. Split će se zadužiti za 30 milijuna kuna da bi refinancirao municipalne obveznice, a Labin za 25 milijuna kuna za rekonstrukciju i dogradnju sportske dvorane. Jastrebarsko se zadužilo za pet milijuna kuna kako bi financiralo rekonstrukciju i izgradnju ulica u gradu.

Pregradi je odobreno zaduženje za 2,5 milijuna kuna za financiranje projekata komunalne infrastrukture na području grada, a Valpovu 500.000 kuna za kreditiranje energetske obnove zgrada.

Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnost na odluku o isplati trećine prošlogodišnje neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, odnosno 12,3 milijuna kuna, za stipendije djeci stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA PwC predviđa: Silovit rast profitabilnosti u pet ključ

Niste vjerovali u dijeljenje? Sad samo gledajte...

Mlađe generacije drugačije gledaju na svijet od svojih roditelja, stoga se ne libe iskušavanja novih modela ekonomskih odnosa kako bi zaobišli sveprisutnu krizu koja muči etablirani sustav. S nevjericom gledaju na sve oko sebe, ali vjeruju jedni drugima, a upravo to povjerenje ključ je tzv. ekonomije dijeljenja piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Internetska ekonomija nije klasična siva zona, ali ju je jako teško kontrolirati - to još nitko nije uspio, a mislim da ni neće. Baš zato su potrebni novi zakonodavni okviri jer je veliko pitanje gdje su porezi na tom nadnacionalnom, većinom internetskom tržištu.

Damir Novotny, ekonomski analitičar

E

konomija dijeljenja već je odavno otkinula dobar dio tržišnog kolača klasičnoj vlasničkoj ekonomiji, a globalni pokazatelji jasno ukazuju da će se takav trend nastaviti i ubuduće. Mlađe generacije drugačije gledaju na svijet od svojih roditelja, pa tako i na gospodarstvo, stoga se ne libe iskušavanja novih modela ekonomskih odnosa kako bi zaobišli sveprisutnu krizu koja muči etablirani sustav. S nevjericom gledaju na sve oko sebe, ali vjeruju jedni drugima, a upravo to povjerenje ključ je nastanka novih ekonomskih odnosa. Danas praktički sve možete podijeliti, od intelektualnih usluga do vlastitog kauča, a neke od kompanija koje svoj model poslovanja temelje na ekonomiji dijeljenja već su postale poprilično moćni igrači, poput Ubera ili Airbnb-a. Iako domaće tržište tradicionalno kasni za globalnim trendovima, sveprisutni internet ih je relativno brzo donio i k nama te podigao pravu buru među uspavanim bivšim monopolistima.

Ipak, “stari” kapital se neće tek tako predati, njegova moć se ogleda u utjecaju na političke i zakonodavne strukture koje ga, zasad dosta uspješno, štite od slobodnotržišne utakmice. U kojoj mjeri će se uspjeti oduprijeti nadirućim inovacijama koje ne mare previše za regulativu i izbacuju posrednike kako bi krajnjem kupcu donijeli što jeftiniju uslugu, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno jest da inovativni modeli poslovanja neće nestati samo zato što nekima smetaju, dapače, potencijal ekonomije dijeljenja je golem i to će svakako biti sila na koju će svi morati računati. Pokazuju to i najnoviji podaci iz nedavno objavljene analize PwC-a prema kojima će se ukupni iznosi tran-

20 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

sakcija u pet najjačih europskih sektora ekonomije dijeljenja (a to su izravne financijske usluge, organizacija usluga smještaja među fizičkim osobama, organizacija usluga prijevoza među fizičkim osobama, kućanske usluge na zahtjev i intelektualne usluge na zahtjev) povećati za čak 20 puta, s današnjih 28 milijardi eura na 570 milijardi eura do 2025. godine. Posebice će to ići na ruku već etabliranim pružateljima usluga koji su predvidjeli da će zaraditi otprilike 85 posto ukupne vrijednosti transakcija ostvarenih u ekonomiji dijeljenja do 2025., odnosno 487 milijardi eura.

Impozantan rast

Četiri od pet nabrojenih sektora predviđa ostvarivanje godišnjih transakcija u vrijednosti od 100 milijardi eura do 2025. godine, a samo sektor intelektualnih usluga na zahtjev neće

Danas praktički sve možete podijeliti, od intelektualnih usluga do vlastitog kauča doseći tu ključnu brojku. No i on će rapidno rasti pa PwC predviđa da će se širiti 40 posto godišnje i do 2025. godine doseći ukupnu vrijednost godišnjih transakcija u Europi od 20 milijardi eura, što je ogromno povećanje u od-

Ä?nih sektora ekonomije dijeljenja

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA napominje da će biti zanimljivo vidjeti kako će države reagirati na promjene i izazove koje ekonomija dijeljenja stavlja pred njih, naročito na planu oporezivanja. “Riječ je o novim poslovnim modelima na koje fiskalna poltika još uvijek nema odgovora, o potpuno novom virtualnom tržištu koje jednostavno još ne znaju regulirati. Svi ti tipovi razmjene privatnih potencijala poput Ubera ili Airbnb-a će se sigurno nastaviti razvijati u narednim godinama i vlade će se, ako žele prikupiti nešto poreza od takvih djelatnosti, morati početi ozbiljnije baviti tom temom”, istaknuo je Novotny, uz napomenu da se radi o vrlo delikatnoj branši gospodarstva koja gotovo graniči sa sivom ekonomijom.

Gdje su porezi

Danas praktički svaki tjedan jedna inovacija izgura drugu pa smo došli u jednu spiralu koja zahtijeva da se proizvod dobro formira kako bi se dobro prilagodio principima ekonomije dijeljenja.

Matija Krznar, Urban Mobility

nosu na manje od jedne milijarde eura u 2015. godini. Na razini Starog kontinenta, procjenjuje se u PwC-ovoj analizi, prihodi ostvareni na spomenutim platformama u pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja mogli bi dosegnuti 83 milijarde eura do 2025. godine, što je impozantan rast u odnosu na današnje četiri milijarde eura. Ne čudi stoga što isto istraživanje pokazuje rapidan rast organizacija koje podržavaju ekonomiju dijeljenja. “Čini se da će do 2025. godine od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja kućanske usluge na zahtjev ostvariti najbrži rast i povećavati prihode za otprilike 50 posto godišnje, a razvoj tog sektora potiče nova generacija potrošača koji se sve češće okreću uslugama na zahtjev kako bi zadovoljili svoje potrebe u kućanstvu, kao što je npr. Deliveroo za dostavu hrane iz restorana i TaskRabbit za razne fizičke zadatke po principu uradi sam”, navode u PwC-u.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi se brojke iz PwC-ove analize vrlo lako mogle ostvariti pa čak i nadmašiti, te

22 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

“Internetska ekonomija nije klasična siva zona, ali ju je jako teško kontrolirati - to još nitko nije uspio, a mislim da ni neće.

Baš zato su potrebni novi zakonodavni okviri jer je veliko pitanje gdje su porezi na tom nadnacionalnom, većinom internetskom tržištu. Turizam je prvi krenuo s time, pa danas, primjerice, imate situaciju da ako bukirate smještaj preko turskih web agencija, ne plaćate porez. Oni sada debelo koriste tu sivu zonu pa naši građani mogu preko njih rezervirati smještaj i elegantno izbjeći plaćanje poreza. Dakle, pitanje regulative i dalje ostaje otvoreno, ali mnoge države rade na tome. Ono što je sigurno jest da se sharing ekonomija neće dati zaustaviti i da će ubuduće samo rasti po vrlo visokim stopama tako da me ne bi čudilo da se

Korisnici danas očekuju da se njihovi zahtjevi ispune praktički odmah i na njima lako dostupan način prognoze iz PwC-ove analize ostvare pa čak i nadmaše”, poručuje Novotny i navodi primjer Ubera čiji je menadžer jako agresivan i najavljuje ulazak na kinesko tržište, a ako uspije u tom svom naumu, pričamo o desecima milijardi eura koje će se vrtjeti samo oko te jedne kompanije.

Matija Krznar, direktor tvrtke Urban Mobility koja je nedavno u Zagreb dovela Spin City, novi poslovni model dijeljenja automobila omogućivši tako građanima korištenje vozila bez troškova njihova posjedovanja i održavanja, ističe kako se današnja ekonomija vrlo brzo razvija te da je životni vijek proizvoda puno kraći nego prije. “U tom kontekstu mijenjaju se sve ekonomske dogme koje su do sada trajale. Danas praktički svaki tjedan jedna inovacija izgura drugu pa smo došli u jednu spiralu koja zahtijeva da se proizvod dobro formira kako bi se dobro prilagodio principima ekonomije dijeljenja. Mi smo se odlučili za integraciju ekonomije dijeljenja sa suvremenom i zelenom tehnologijom”, objasnio nam je Krznar, dodavši kako je vrlo bitno da se proizvodom daju odgovori na potrebe korisnika koji danas očekuju da se njihovi zahtjevi ispune praktički odmah i na njima lako dostupan način.

Rast tek počinje

Rob Vaughan, ekonomist u PwC-u, također naglašava kako rast u ekonomiji dijeljenja tek počinje. “Procjenjujemo da će do 2025. godine mnoga područja ekonomije dijeljenja konkurirati po veličini svojim tradicionalnim pandanima. Usred tog dramatičnog širenja Europa ima priliku za izgradnju statusa globalnog tržišta i inkubatora inovacija u ekonomiji dijeljenja. No, da bi postigla taj cilj, morat će razviti stabilniji, usklađen i dinamičan

potencijal ekonomije dijeljenja je golem i to će svakako biti sila na koju će svi morati računati

regulatorni okvir na razini EU-a i u svih 28 država članica”, smatra Vaughan. A upravo na tome Europska komisija radi kroz nedavno predstavljeni Europski program za ekonomiju dijeljenja koji nazivaju prvim proaktivnim korakom na putu do razvoja uspješnog zakonodavnog okvira. Njime se nudi prilika svakoj državi članici da provjeri ispunjavaju li njeni propisi predviđenu svrhu te postoji li mogućnost za uklanjanje potencijalnih prepreka uz istodobnu zaštitu poštenog tržišnog natjecanja, prava iz radnog odnosa i potrošača. “Pristup koji se temelji na dokazima bit će ključan, zajedno s prilagodljivim načinom razmišljanja koji kreatorima politika omogućuje suradnju s poduzećima u ekonomiji dijeljenja i organizacijama u privatnom sektoru radi eksperimentiranja s novim regulatornim inovacijama”, zaključuje Vaughan.

Procjenjujemo da će do 2025. mnoga područja ekonomije dijeljenja konkurirati po veličini svojim tradicionalnim pandanima.

Usred tog dramatičnog širenja Europa ima priliku za izgradnju statusa globalnog tržišta i inkubatora inovacija u ekonomiji dijeljenja.

Rob Vaughan, ekonomist u PwC-u

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO 2. godišnjica Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba

Ključ je ekonomska suradnja Trgovina između Južne Koreje i Hrvatske doseže vrijednost od oko milijardu dolara, no potencijal suradnje uvelike premašuje tu brojku, kazao je korejski veleposlanik u Hrvatskoj Park Won-sup

G Veleposlanik Park Won-sup i akademik Željko Reiner

ospodarski odnosi Hrvatske i Južne Koreje pokazuju konstantni napredak, ali i dalje su daleko od svog punog potencijala, poručeno je sa svečanosti obilježavanja druge godišnjice Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba kojoj su nazočili brojni gospodarski i politički uglednici.

Veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Park Won-sup istaknuo je kako je Hrvatsku lani posjetilo 350.000 korejskih turista, što je značajna brojka kad se uzme u obzir geografska udaljenost dviju zemalja.

“Trgovina između Južne Koreje i Hrvatske doseže vrijednost od oko milijardu dolara, no potencijal suradnje uvelike premašuje tu brojku. Naše dvije zemlje sve više obraćaju pozornost jedna na drugu, taj trend treba nastaviti jer je ekonomska suradnja ključ”, poručio je korejski veleposlanik, dodavši kako Hrvat-

sko-korejski poslovni klub mora biti most hrvatskim poduzetnicima prema osvajanju stranih tržišta, a posebice onima koji žele izvoziti u Južnu Koreju.

Hrvatska i Južna Koreja već sasvim solidno surađuju na području obrazovanja, znanosti i tehnologije te sporta, a samo mali korak je potreban da se isto preslika i na gospodarsku suradnju. Izaslanik hrvatske predsjednice Marko Jurčić poručio je kako je krajnje vrijeme za djelovanje i konkretne investicije, a s njim se složio i predsjednik Sabora Željko Reiner koji bi želio i bolje gospodarske odnose, naročito na polju energetike, željeznice i infrastrukture općenito. “Naravno, suradnju treba razvijati i u drugom smjeru, da se hrvatskim poduzetnicima otvori tržište Južne Koreje za izvoz. Uvjeren sam da će suradnja dviju zemalja rasti na obostranu korist”, zaključio je Reiner. (M.S.)

Poslovni susreti u zagrebačkoj gospodarskoj komori

Kineski gospodarstvenici u Zagrebu

U

HGK-Komori Zagreb prošloga tjedna održani su poslovni razgovori kineskih gospodarstvenika iz pokrajine Jilin s hrvatskim poduzetnicima.

Ta se pokrajina nalazi se na sjeveroistoku Kine, ima 27,3 milijuna stanovnika, a bogata je prirodnim mineralnim naslagama i ima rezerve nafte, plina, ugljena, nikla, molibdena, grafita, gipsa, zlata i srebra te velike rezerve naftnog škriljca.

Obje naše zemlje mogu imati koristi od jačanja partnerskih odnosa, istaknula je glavna direktorica Ministarstva trgovine provincije Jilin Cong Hongxie.

“I Hrvatska u ovom dijelu Europe, kao i

Kina u Aziji, ima povoljnu geostratešku poziciju i upravo na tome se može graditi gospodarska razmjena dviju zemalja”, dodala je. Kineskim poduzetnicima su predstavnice HGK Jelena Dumičić iz Sektora za međunarodne odnose i An-

24 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

drea Grubišić, iz Odjela za privlačenje investicija, predstavile ekonomske pokazatelje gospodarstva, mogućnosti suradnje s hrvatskim tvrtkama te posebnosti rada na našem tržištu. Predstavnicima kineskog izaslanstva obratili su se i predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina HGK-a Dubravko Ranilović te Karlo Matić iz tvrtke Ošljar, koji su predstavili dio investicijskih mogućnosti u turizmu i trgovini nekretninama. Na skupu je istaknuto kako Kina potiče i usmjerava ulaganja u inozemstvo, a ovom se prilikom predstavila kao tržište otvoreno za različite oblike suradnje s hrvatskim tvrtkama. (K.S.)

Privatizacija rapske hotelske tvrtke Imperijal

Boban: Ponuda Valamara je win-win Ponudu za kupnju 318.446 dionica društva Imperial hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam sa sjedištem u Rabu, zajednički su podnijeli Valamar Riviera i AZ obvezni mirovinski fond, najveći domaći institucionalni investitor

O

ponudi Valamar Rivijere za kupnju 50,08 posto državnih dionica rapske hotelske tvrtke Imperial, Centar za restrukturiranje i prodaju trebao bi odlučivati ovaj tjedan, izjavio je prije prošlotjedne sjednice tehničke vlade predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislav Boban te dodao kako se planira produljiti rok za oko 60 dana za dostavu obvezujućih ponuda za dubrovačke Hotele Maestral.

“U zadanom roku do 5. srpnja stigla je jedina obvezujuća ponuda za kupnju Imperialovih dionica i to ona Valamara koji za to nudi 260 milijuna kuna, što je malo više od početne tražene cijene, te vjerujem da će Upravno vijeće CERP-a prihvatiti tu ponudu. Valamar je poznat kao veliki investitor u hrvatski turizam

i mogu reći da smo jako zadovoljni time što su se javili s ponudom, to je tzv. winwin situacija”, ocijenio je Boban.

Valja napomenuti da su ponudu za kupnju 318.446 dionica Imperiala za-

jednički podnijeli Valamar Riviera i AZ obvezni mirovinski fond koji su sklopili ugovor o zajdničkom djelovanju. Inače, AZ već raspolaže sa 9,45 posto vlasništva u toj hotelskoj tvrtki..

Potencijalno ulaganje u rapsku tvrtku koja počiva na dugogodišnjoj tradiciji i visokoj kvaliteti destinacije i turističkih usluga, Valamar Riviera i AZ obvezni mirovinski fond vide kao nastavak strategije investiranja u razvoj i podizanje kvalitete hrvatskog turizma.

Kad je riječ o nastavku najavljenih privatizacija, Boban je istaknuo kako su poslali dopis Vladi upravo s tim pitanjem.

“Sve što je započeto uključujući i očekivanje obvezujućih ponuda za dionice Hotela Maestral nastavit ćemo, a za neke druge projekte smatram da će trebati pričekati novu vladu”, kazao je Boban. (I.G./J.V.)

Počeli upisi na visoku školu za komunikacijski menadžment

20 posto studenata tijekom studija nađe posao

E

dward Bernays, visoka škola za komunikacijski menadžment, prva je visokoobrazovna institucija koja je uvela stručnu praksu koja studentima od prve godine studija omogućava praktičan uvid u svakodnevicu odnosa s javnošću te daje rijetku priliku da steknu dragocjeno iskustvo u svim sektorima važnima za komunikacijski menadžment, i to kod više od 70 partnerskih institucija. Potvrda ovakva načina studiranja jest činjenica da je gotovo 20 posto studenata koji su otišli na praksu u partnerske institucije

pronašlo trajniji angažman, dakle započelo karijeru u odnosima s javnošću.

“Kao odgovor na negativan trend zaposlenosti mladih Bernays unapređuje i razvija sustav stručne prakse povezujući studente izravno s potencijalnim poslodavcima, dajući im priliku da se dokažu na licu mjesta svojim radom i angažmanom, a ako se i ne ostvari trajniji angažman, studenti su stekli raznoliko praktično iskustvo i razvili svoju mrežu kontakata”, ističe Maja Banovac Barić, voditeljica Centra za razvoj karijera i povezivanje s tržištem.

Upisi u Bernays, koji jedini u Hrvatskoj izvodi cjelovito specijalizirano obrazovanje iz komunikacijskoga menadžmenta i odnosa s javnošću prilagođeno stvarnim potrebama tržišta, su u tijeku.

Više na www.bernays.hr.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO HGK izborio promjenu procedure upisa KOD-a 95

Vozačke dozvole neće se poništavati Ovo je izuzetno bitno našim prijevoznicima koji obavljaju međunarodni prijevoz jer su dosad, zbog upisivanja KOD-a 95, morali mijenjati vozačku dozvolu, što je dodatni trošak, a s privremenom potvrdom do izdavanja nove koja je također trošak nisu mogli raditi izvan Hrvatske, ističe direktorica Sektora za promet i veze HGK

oko

1000

profesionalnih vozača izgubila Hrvatska u proteklih nekoliko godina

70vozača

je odobrena kvota u ovoj godini

151 kn

cijena nove vozačke dozvole za profesionalne vozače

H

rvatska gospodarska komora, u suradnji s Udruženjem cestovnog teretnog prometa i Udruženjem cestovnog putničkog prometa, uspjela je izboriti promjenu dosadašnje procedure upisa KOD-a 95 u vozačku dozvolu.

Naime, prema odluci MUP-a, koja je na snazi od 15. lipnja, profesionalnom vozaču koji podnese zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole neće se oduzimati i poništavati obrazac postojeće vozačke dozvole ako joj nije istekao rok važenja, sve do preuzimanja nove vozačke dozvole. Posljedica je ove odluke da će izdavanje nove vozačke dozvole profesionalni vozači platiti 151 kunu po redovnom postupku jer neće biti potrebe za ubrzani ili žurni postupak koji se plaćao 200 odnosno 450 kuna.

“Ovo je izuzetno bitno našim prijevoznicima koji obavljaju međunarodni prijevoz jer su

26 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

dosad, zbog upisivanja KOD-a 95, morali mijenjati vozačku dozvolu, što je dodatni trošak, a s privremenom potvrdom do izdavanja nove koja je također trošak nisu mogli raditi izvan Republike Hrvatske, tako da im je, zapravo, bio onemogućen rad”, istaknula je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK, dodavši kako je to pozitivan korak, ali i da bi država trebala uložiti dodatne napore kako bi naši prijevoznici bili konkurentni.

Povećati konkurentnost prijevozništva

Ljubica Herceg ističe da je prije svega bitno prijevoznicima odobriti veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje (iz proračunskih i iz sredstava fondova EU-a) te poticati prekvalifikacije domaćih vozača, kako bi se riješio problem njihova nedostatka. “S obzirom na to da je, prema procjeni naših udruženja, Hrvatska u proteklih nekoliko godina izgubila oko 1000 profesionalnih vozača, odobrena kvota od 70 vozača u ovoj godini iznimno je niska i smanjuje konkurentnost hrvatskih prijevoznika”, naglašava Ljubica Herceg.

S njom se slaže i predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa Darko Vukadinović koji smatra da je usvajanjem ove inicijative omogućeno daljnje nesmetano upisivanje KOD-a 95 koji su profesionalni vozači C1, C1E, C ili CE kategorije trebali imati upisanog u vozačke dozvole najkasnije do 1. srpnja 2016. godine. “Također, smatramo da bi trebalo ukinuti preventivne tehničke preglede vozila i obvezu dolaska na homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih u EU te da je potrebno smanjenje troškova registracije i tehničkog pregleda.

Tek tada možemo govoriti o povećanju opće konkurentnosti našeg prijevozništva”, zaključuje Vukadinović.

Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe

Tržište preplavljeno lubenicama iz uvoza Proizvođače lubenica prati paradoks u kojem s jedne strane jeftina roba iz uvoza ruši cijenu domaće robe, a s druge strane lubenice u izvozu postižu manju cijenu od onih koje se uvozi, ističe predsjednik Uprave AgroFructus Grupe

P

očela je sezona lubenica, jedne od naših važnijih povrtnih kultura s udjelom nešto manjim od 10 posto u ukupnoj proizvodnji povrća. Lubenica je povrtna kultura koja se konzumira kao voće. Vrijednost proizvodnje lubenica u Hrvatskoj je oko 50 milijuna kuna. Uzgaja se u svim regijama Hrvatske i prisutna je od sredine lipnja kada počinje sazrijevati u dolini Neretve pa sve do rujna kada zadnji plodovi dozrijevaju u Slavoniji. Vidljivi su trendovi povećanja proizvodnje, no otkupna cijena za naše proizvođače pada, a tržište preplavljuje roba iz uvoza.

Pomoć države je izostala, a proizvođači su prepušteni sami sebi.

“Proizvođače lubenica prati paradoks u kojem s jedne strane jeftina roba iz uvoza ruši cijenu domaće robe, a s druge strane lubenice u izvozu postižu manju cijenu od onih koje se uvozi”, ističe Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe.

Cijena hrvatske lubenice, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, za izvezenu tonu u 2015. iznosila je 229 eura, dok se u istoj godini tona uvezene lubenice plaćala u prosjeku oko 273 eura.

Proizvođači se moraju udružiti

“Situacija je znatno bolja nego u 2014. kada smo za tonu iz uvoza plaćali gotovo 280 eura, dok smo izvozili za manje od 160 eura po toni.

Nadam se da nam se takva situacija neće ponoviti. Naša lubenica je vrhunske kvalitete i proizvođači moraju nastupati udruženo kako bi bili konkurentniji i postigli veću cijenu na domaćem, ali i na stranom tržištu”, ističe Matijević.

“Pozivam trgovce da daju prednost domaćem voću i povrću. Na taj način čuvaju našu

proizvodnju, radna mjesta i značajno pridonose gospodarskom rastu. Potrošači prepoznaju hrvatsku kvalitetu i vrijeme je da to prepoznaju i trgovci te da im daju priliku da kupuju domaće”, poručio je predsjednik Uprave AgroFructus Grupe.

Inače, AgroFructus Grupa je u 2015. uz vlastitu proizvodnju i otkup imala oko jednu petinu tržišta lubenica u Hrvatskoj. “Ako ne bude previše padalina tijekom ljeta, imat ćemo jako dobru sezonu lubenica, a AgroFructus Grupa, mogla bi prvi puta prebaciti brojku od 10.000 tona”, nada se Matijević.

oko mil kn

50

vrijednost proizvodnje lubenica u Hrvatskoj

229 €

cijena izvezene tone hrvatske lubenice u 2015.

Potrošači prepoznaju hrvatsku kvalitetu i vrijeme je da to prepoznaju i trgovci, poručuje Denis Matijević 11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO ŽK Sisak i hrvatski gospodarstvenici idu na sajam u Gornjoj Radgoni

Vidimo se na Agri

Posebnost je Agre 2016 obilježavanje Međunarodne godine mahunarki, promocija uzgoja i prerade industrijske konoplje te aromatičnog bilja

Ž

upanijska komora Sisak drugu godinu zaredom organizira zajednički nastup hrvatskih gospodarstvenika na 54. međunarodnomu sajmu poljoprivrede i prateće industrije Agra, koji će se od 20. do 25. kolovoza održati u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Na zajedničkom izložbenom prostoru Županijske komore Sisak, na 145 četvornih metara unutarnjeg i vanjskog prostora, predstavit će se Stražaplastika iz Huma na Sutli, MD konstrukcije iz Svete Nedelje, Tehno-dom i Arosa Grande iz Zagreba, OPG Marina Dobošić iz Žabnice (Dubrava) te obrt Bođirković iz Borova. Agra je najveće i najvažnije događanje takve vrste u Sloveniji. Lani je na tom sajmu izlagalo gotovo 1800 izlagača iz 30 zemalja, a sajam obišlo više od 120.000 posjetitelja. U sklopu

Za detaljnije informacije o predstavljanju hrvatskih gospodarstvenika na sajmu obratite se u Županijsku komoru Sisak, Mladenu Dragojeviću (telefon: 044/521 518 ili e-adresa: mdragojevic@hgk.hr).

Više informacija o sajmu možete pronaći na www.pomurski-sejem.si.

sajma predstavit će se najnovija tehnološka dostignuća poljoprivredne mehanizacije, brojni alati i oprema za poljoprivrednike, vinogradare i podrumare, voćare, ratare, povrtlare, šumare, zatim

organska i biološka proizvodnja, integrirana proizvodnja te šarolika ponuda proizvoda iz prehrambene industrije, gotovo sve za potrebe suvremenog zemljoradnika i procese proizvodnje hrane. Posebnost je Agre 2016 obilježavanje Međunarodne godine mahunarki, promocija uzgoja i prerade industrijske konoplje te aromatičnog bilja. Naglasak će biti i na ekološkoj poljoprivredi, lokalnoj prehrambenoj ponudi te na korištenju poljoprivredne tehnologije koja je u funkciji zaštite okoliša.

Zajedničko tržište Europske unije

Krčkom maslinovom ulju EU oznaka izvornosti

Riječ je o ekstra djevičanskom maslinovom ulju dobivenim isključivo mehaničkim postupcima od autohtonih krčkih sorti maslina koje moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 posto

U

Službenom listu Europske unije od 6. srpnja 2016. objavljena je Provedbena uredba Komisije o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Krčko maslinovo ulje - ZOI). Time je Republika Hrvatska dobila još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva započeo je u siječnju 2014., kada je udruga maslinara Krka Drobnica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti naziva Krčko masli-

novo ulje. Ministarstvo je pak u travnju 2015. donijelo Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime je taj naziv zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju iste godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je EK zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti Krčko maslinovo ulje na razini EU-a. Nakon procedure na europskoj razini, objavom ove uredbe EK-a naziv Krčko maslinovo ulje upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

To se ulje proizvodi isključivo na području otoka Krka i manjih otočića

28 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

unutar administrativnih granica otočnih jedinica lokalne samouprave Grad Krk i općina Baška, Vrbnik, Punat, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj.

Riječ je o ekstra djevičanskom maslinovom ulju dobivenim isključivo mehaničkim postupcima od autohtonih krčkih sorti maslina Debela, Naška, Rošulja i Slatka koje moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 posto. Za proizvodnju ovog ulja mogu se koristiti i sorte koje se nalaze na definiranom zemljopisnom području, ali ne u udjelu većem od 20 posto i koji nema utjecaja na kvalitetu proizvoda.

Istraživački projekti u poljoprivredi

Istraživanja na korist OPG-ova Prošlog tjedna s predstavnicima znanstvenih institucija potpisano je 16 ugovora o provedbi istraživačkih projekata 14. natječaja Vijeća za istraživanje u poljoprivredi. Vrijednost sufinanciranja je 1,8 milijuna kuna piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

V

ijeće za istraživanje u poljoprivredi potiče strateška poljoprivredna istraživanje kojima se želi primijeniti rezultate istraživanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Prošlog tjedna s predstavnicima pet znanstvenih institucija potpisano je 16 ugovora o provedbi istraživačkih projekata 14. natječaja Vijeća za istraživanje u poljoprivredi ukupne vrijednosti sufinanciranja u iznosu od 1,8 milijuna kuna. Kako bi se prilagodili potrebama hrvatskih poljoprivrednika kojima su rezultati istraživanja prvenstveno i namijenjeni, za svaki VIP natječaj određuje se nekoliko prioritetnih područja istraživanja.

Na 14. VIP natječaju su bila ponuđena dva prioritetna područja: Mala poljoprivredna gospodarstva i razvoj ruralnog područja te Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uvođenjem novih tehnologija i inovacija. Pristiglo je ukupno 85 prijava, od kojih je 70 zadovoljilo formalne uvjete natječaja te su upućene na znanstvenu i stručnu recenziju, dok je preostalih 15 prijava negativno ocijenjeno zbog nepoštivanja jednog ili više uvjeta natječaja.

Prenošenje rezultata istraživanja

Prihvaćeno je osam projekata zagrebačkog Agronomskog fakulteta kojima će se istraživati održiva proizvodnja svinja na otvorenom području Banovine, online sustav za sastavljanje krmnih smjesa, nove tehnologije u povećanju konkurentnosti uzgoja teladi, održive mjere za eko poljoprivredu u mediteranskim područjima, zelena energija iz ostataka ratarske proizvodnje, revitalizacija lokalnih sorti heljde na sjeverozapadu Hrvatske, proizvodnja šećerne repe uz uvođenje nepesticidnih metoda suzbijanja štetnika te proizvodnja jaja i mesa kokoši hrvatice u Dalmaciji. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša istraživat će primjenu “trap croping” tehniku u zaštiti plodovitog povrća od stakleničkog štitastog moljca. Insti-

tut za poljoprivredu i turizam provest će dva projekta istraživanja sušenja masline i gnojidbi industrijske rajčice uz pomoć gljiva. Poljoprivredni fakultet u Osijeku ima tri projekta koja će biti sufinancirana iz ovog natječaja. To su istraživački projekti korištenja domaćim sortama pšenice, tehnologijama proizvodnje voćnih sadnica i tehnologijama proizvodnje začinske paprike. Osječki Poljoprivredni institut provodi dva projekta, razvoja germplazme krušne i durum pšenice te tehnologija za uzgoj šljiva. Ukupna vrijednost svih odobrenih projekata je 2,1 milijun kuna.

S obzirom na to da je cilj Vijeća za istraživanja u poljoprivredi distribucija rezultata istraživanja do krajnjih korisnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, sva završna izvješća dosadašnjih projekata te prezentacije i brošure rezultata istraživanja projekata nalaze se na web stranici Ministarstva poljoprivrede te na web stranicama Savjetodavne službe. Ta je služba važna karika u prenošenju informacija o rezultatima istraživanja poljoprivrednicima kojima su ta istraživanja u konačnici i namijenjena, kako bi bili u toku s novim spoznajama u poljoprivredi, a time i konkurentniji na domaćem i europskom tržištu.

Ukupna vrijednost svih odobrenih projekata je 2,1 milijun kuna

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO ŽETVA PŠENICE RODA 2016. GODINE

Nova žetva – stari problemi Ovogodišnja žetva pšenica bi trebala donijeti oko 800.000 tona nove pšenice, a hrvatski pekari i prerađivači zbog povećanog uvoza brašna i poluproizvoda potroše jedva oko 400.000 tona. Na svjetskom tržištu ima još i prošlogodišnjih viškova. Kome i po kojoj cijeni onda prodati višak hrvatske pšenice ne osobite kvalitete? piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P 800.000t očekivani prinos pšenice

oko

350.000t bit će tržni višak

90lipa za kg pretpostavlja se da će biti ovogodišnja otkupna cijena pšenice

rvi ozimi ratarski plodovi - ječam i uljana repica - već su u silosima i skladištima, a prije desetak dana započela je i žetva pšenice. Uspješna završnica svakog dobro obavljenog posla za većinu ljudi je radostan događaj. Tako je nekada bilo i ratarima kada bi došlo vrijeme žetve, ubiranja plodova rada koji je započeo još protekle jeseni.

No, kada je o pšenici ili gotovo svakoj žitarici riječ, hrvatski ratari zadnjih četvrt stoljeća gotovo da i ne pamte godinu kada je žetva dočekana sa zadovoljstvom. Svake, ali baš svake godine, imaju razloga za nezadovoljstvo. Nekad su to loši vremenski uvjeti u nekoj od faza razvoja određene poljoprivredne kulture koji su utjecali na lošiji prinos. Nekada su to niske otkupne cijene prema mišljenju proizvođača.

Nekada je za to kriva država, vlada, nadležni ministar, otkupljivači, minsko-pekarska industrija ili pak okrutno svjetsko tržište.

Žetva kao opterećenje

Za žetvu su nekada znali uglavnom samo oni koji se tim poslom bave i koje to zanima.

Međutim, unatrag nekoliko godina za žetvu

su saznavali i gotovo svi hrvatski građani, ali i stranci koji su se zatekli na prometnicama koje su, zbog nezadovoljstva posljedicama žetve, blokirali seljaci. Tada bi uslijedili dani pregovora predstavnika različitih seljačkih udruga s nadležnima o većoj otkupnoj cijeni ili ostvarenju nekog drugog prava. Zbog negodovanja šire javnosti od toga se zadnjih godina uglavnom odustalo. No, to nikako ne znači da je nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, a posebice seljaka, danas bitno manje nego što je to bilo prije. Jer, uistinu je loš osjećaj baviti se nekim poslom gotovo cijele godine, očekivati kakve-takve rezultate i zaradu, a onda doživjeti poslovni neuspjeh.

Stoga se nameće logično pitanje: zašto se onda nakon svih tih godina nezadovoljstva uporno i dalje bave pšenicom ili sličnim ratarskim kulturama?

Neki na to odgovaraju kako je to tradicija “jer je tako radio moj otac i njegov otac, pa ću i ja”. Drugi tvrde kako Slavonija ima idealne klimatske i pedološke uvjete upravo za žitarice.

Oni zločestiji su skloniji tvrdnji kako je to zato što za uzgoj pšenice od sjetve do žetve treba nešto manje od dvadesetak radnih dana.

Drago Šurina, Granolio

Otkupit ćemo samo najbolje Prema riječima Drage Šurine iz tvrtke Granolio, najvećeg hrvatskog trgovca pšenicom, njih primarno zanima isključivo pšenica prve i druge klase, a planiraju otkupiti do 175.000 tona pšenice. No, kako kaže, otkupit će se i pšenica lošije kvalitete,

ali ona neće završiti u njihovim mlinovima jer pekarska industrija ne želi raditi s pšenicom lošije kvalitete. “Uostalom, i zbog loše pšenice koju smo imali prošle godine znatno je povećan uvoz polugotovih pekarskih proizvoda”, ističe Šurina.

30 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO

Razočarava podatak da se u Hrvatsku uvozi sve više polusmrznutih pekarskih proizvoda i tjestenine i to u vrijednosti

od 100 milijuna dolara godišnje, dok istodobno naši mlinari ne mogu plasirati pekarima domaće brašno.

Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek

Točno je kako su ratarske kulture dohodovno slab proizvod. Osobito ako šira zajednica u kojoj se uzgajaju živi od prodaje tog osnovnog proizvoda kao sirovine. Zbrajanje tona i vagona uzgojene i prodane pšenice, ječma, kukuruza ili suncokreta realno donosi slabašnu korist. Uostalom, ako je samo o pšenici riječ, Osijek kao opjevano središte poljoprivredne proizvodnje danas nema ni jednu jedinu tvornicu tjestenine.

Unatoč očekivanoj gotovo rekordno niskoj otkupnoj cijeni pšenice zanimanje otkupljivača je izuzetno slabo Istina je da se država i nadležne državne strukture svih ovih 25 godina nisu potrudile razviti kakvu-takvu dugoročnu poljoprivrednu i prehrambenu strategiju kojom bi se vodili poljoprivredni proizvođači. Veliki kombinati, kako ih se nekada zvali, odnosno koncerni i kompanije, kako ih se danas naziva, imaju puno više manevarskog i financijskog prostora da se nekako snađu u tom kaosu državne nebrige te prežive, pa čak i zarade.

Velika većina onih malih i srednjih proizvođača i seljaka nema mogućnosti da se preko noći riješi postojeće ratarske mehanizacije, da se educira, financira i nađe tržište za neke nove poljoprivredne proizvode. Uz poštovanje i uvažavanje svih tržišnih pravila igre, majka

država se pokazala zaista kao nezainteresirana maćeha. Osim u slučaju kada bi određenim političkim strukturama seljaci bili potrebni kao biračka mašinerija. No, to je već neka druga priča koja nema veze ni s tržištem niti poljoprivredom, ali nažalost, ima sa Slavonijom.

U takvoj atmosferi Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek još se jednom pokušala postaviti kao koristan posrednik, te je za istim stolom uoči žetve pšenice okupila predstavnike velikih i malih proizvođača, prerađivača, znanosti i struke.

Pšenica više nije kurentna roba

Unatoč očekivanoj gotovo rekordno niskoj otkupnoj cijeni pšenice (procjene kažu od 90 lipa do jedne kune po kilogramu) ove je godine izrazito slabo zanimanje otkupljivača. Svjetsko tržište je zasićeno prošlogodišnjim zalihama, a domaće tržište pokazuje znakove znatno smanjene potražnje zbog značajno povećanog uvoza polusmrznutih pekarskih proizvoda i tjestenine. K tome, domaća mlinsko-pekarska industrija ima loša iskustva s prošlogodišnjom slabom kvalitetom hrvatske pšenice.

Kako je objasnio Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle jeseni je u Hrvatskoj pšenicom zasijano 148.000 hektara tako da se može očekivati proizvodnja od oko 800.000 tona pšenice.

“To je pet posto više nego godinu ranije. No, razočarava podatak da se u Hrvatsku uvozi sve više polusmrznutih pekarskih proizvoda i tjestenine i to u vrijednosti od 100 milijuna dolara godišnje, dok istodobno naši mlinari ne mogu plasirati pekarima domaće brašno. Nadam se da će doći do određenog kompromisa jer poznato je da je u vrijeme žetve cijena nešto niža nego na burzama roba u Europskoj uniji. Proizvođači će izići s prijedlogom da se do 1. listopada osigura besplatno skladištenje i čuvanje pšenice,

Stjepan Pušić, PZ Almus

Zalutali u poljoprivredu zbog poticaja Stjepan Pušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Almus iz Ernestinova, složio se s tvrdnjama kako je odabir odgovarajućeg sjemenskog sortimenta svakako važan i utječe na konačnu kvalitetu pšenice, ali je nužno i odraditi sve zadane poslove i radnje od pripreme tla za sjetvu, same sjetve i kasnijih prihrana i zaštita. “Dobar dio ljudi je zalutao u poljoprivredu. Siju se površine samo da

bi se pokupili poticaji. Više puta sam na različitim skupovima tražio da se uvede reda. Žalosno je proći kroz slavonske atare i vidjeti puno zakorovljenih površina, puno neobrađene zemlje, a da se istovremeno ubiru poticaji. Ne želim nikoga prozivati, ali u konačnici je to naša sramota, sramota nas koji odgovorno radimo u poljoprivredi”, naglasio je Pušić.

32 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

a u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede i jedinicama lokalne samouprave pokušat će organizirati skladištenje pšenice kako ne bi sada, tijekom žetve, prodavali po uobičajeno niskim otkupnim cijenama”, objasnio je Nad. Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, smatra kako je 800.000 tona pšenice za Hrvatsku malo te da bi se trebalo proizvoditi barem milijun tona. “Polovina toga potrebna je hrvatskoj prehrambenoj industriji, a ostalo bismo morali znati prodati”, istaknuo je Brlošić dodajući kako je uvjeren da je hrvatska pšenica kvalitetnija od one proizvedene u Francuskoj, izražavajući pri tome razočaranost kako se govori o cijeni pšenice od 90 lipa dok kukuruz dostiže cijenu od 1,25 kuna za kilogram.

Međutim, realnost kazuje kako su zbog sve većeg uvoza brašna i pekarskih proizvoda u Hrvatskoj bitno smanjene potrebe za pšenicom roda 2016. godine. Od očekivanog ovogodiš-

Država i nadležne strukture 25 godina nisu se potrudile razviti dugoročnu poljoprivrednu i prehrambenu strategiju njeg prinosa od oko 800.000 tona, 400.000 tona će biti dovoljno za potrebe domaće mlinsko-pekarske industrije. Naravno, pod uvjetom da zadovolji traženom kvalitetom. Pri tome će tržni višak iznositi oko 350.000 tona i valjat će ga izvesti. Preostalih 50.000 tona bit će iskorišteno za sjemensku proizvodnju za jesensku sjetvu.

Naravno, sve su to kalkulacije rađene neposredno prije nedavnog velikog olujnog nevremena koji je zadesio istočnu Hrvatsku u vrijeme kada je žetva pšenice tek započela.

Ante Nevistić, Inpecto

Loša kvaliteta pšenice Ante Nevistić iz đakovačke tvrtke Inspecto, koja se bavi kontrolom kakvoće robe i sirovina u silosima, skladištima i teretnim lukama, a koja “pokriva” pola godišnje proizvodnje pšenice u Hrvatskoj, naveo je problem kvalitete hrvatske pšenice.

“Prošle smo godine nakon analize utvrdili kako smo imali jedva pet do šest posto pšenice prve klase, 22 posto druge klase, više od 60 posto pšenice treće klase, te

čak devet posto stočne pšenice. To su uistinu poražavajući rezultati, posebice za mlinarsku industriju. Bez dobro odabranog sortimenta uz poštivanje svih proizvodnih kriterija zaista nije moguće dobiti kvalitetu pšenice koja je konkurentna za mlinskopekarsku industriju. Cilj je da se udjel pšenice druge klase poveća na barem 40 posto kako bi se zadovoljile potrebe mlinsko-pekarske industrije”, rekao je Nevistić.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Business Showroom

Inovacije na dohva

Pored upoznavanja s uslugama i uređajima, prostor će služiti kao edukacijski cent partnere i medije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Budućnost je u inovacijama, a 3D printer može po pristupačnoj cijeni i vrlo brzo materijalizirati neku ideju.

Marko Martinis, Level Up

U

glavnom sjedištu Hrvatskog Telekoma, zagrebačkom SkyToweru, otvoren je Business Showroom, prvi telekomunikacijski multimedijalni centar u nas koji predstavlja jedinstven prodajno-izložbeni prostor s objedinjenom inovativnom ponudom ICT usluga ove vodeće telekomunikacijske kompanije u Hrvatskoj i njezine mreže partnera. Business Showroom je opremljen najsuvremenijom ICT tehnologijom, rješenjima i uslugama tvrtki Mobilisis,

S daljnjim razvijanjem usluga mijenjat će se i predstavljeni sadržaj Combis, Supra Net Projekt, Zumtobel Grupa, Uljanik TESU elektronika (UTE), Include, Level Up, Lenovo, MESC... Važno je naglasiti kako hrvatski štih centru, osim domaćih proizvoda i usluga, daje namještaj koji je proizveden u Lijepoj našoj.

Pored upoznavanja s uslugama i uređajima među kojima se ističu Cloud i Iot (Internet of

34 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Things) rješenja za razvoj pametnih gradova, smart parking punionica za električna vozila, električni romobil, smart klupa sa solarnim punjenjem i pristupom internetu, prostor će služiti kao edukacijski centar za korisnike, djelatnike, poslovne partnere i medije, a uključivat će i zone HT-ovih svjetskih partnera Samsunga i Microsofta. S daljnjim razvijanjem usluga mijenjat će se i predstavljeni sadržaj.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, istaknuo je kako stručnjaci Hrvatskog Telekoma svakodnevno nadograđuju postojeća i razvijaju nova rješenja, a posebnu pozornost posvećuju kvaliteti i pouzdanosti mreže te najvišoj razini zaštite korisničkih podataka.

“Od danas, u sklopu Showrooma moći ćemo to na jednom mjestu i cjelovito demonstrirati”, poručio je.

Partnerske tvrtke

Saša Kramar, član Uprave HT-a zadužen za poslovne korisnike, kazao je kako Business Showroom predstavlja ključna dostignuća u područjima od strateške važnosti za kompaniju.

Sva rješenja, dodao je, nastala su u suradnji s korisnicima, kako najmanjima tako i najvećima. “Bili smo kod njih, razgovarali s njima, slušali smo ih i pokušali prepoznati što im treba”, istaknuo je dodajući kako je HT ponosan na to što je uspio stvoriti eko sustav partnerskih tvrtki s kojima svakodnevno razvija i nudi rješenja.

at ruke

tar za korisnike, djelatnike, poslovne

Ivica Ivanović, voditelj tehničke podrške Business Showrooma, kaže kako je ideja o tom centru i začeta radi korisnika. “Jer, htjeli smo korisniku posvetiti vrijeme i dati mu da u

sva rješenja u showroomu nastala su u suradnji s korisnicima, ističe saša kramar, član uprave ht-a pravom live sustavu isproba sve naše usluge”, ističe on dodajući kako danas u svijetu postoji mnoštvo tehnoloških rješenja u kojima korisnik može zalutati ako ih ne upozna dobro.

“U Business Showroomu on može saslušati o usluzi koja ga zanima, prodajnom predstavniku postaviti dodatna pitanja i dobiti sliku o tome je li ona upravo ono što mu treba. A pritom smo htjeli dati šansu i hrvatskim proizvođačima da promoviraju svoju opremu i rješenja”, objašnjava Ivanović.

Marko Martinis, direktor Level Up-a, koji u telekomunikacijskom multimedijalnom cen-

tru predstavlja hrvatski 3D printer, napominje kako je želja te tvrtke širem krugu korisnika približiti i pobliže ih upoznati s inovativnim tehnologijama i njihovim proizvodom, na kojem se radilo četiri godine. “Budućnost je u inovacijama, a 3D printer može po pristupačnoj cijeni i vrlo brzo materijalizirati neku ideju”, naglašava Martinis.

Bike sharing sustav

Također, Robert Piljan iz tvrtke Uljanik TESU elektronika (UTE), koja u Business Showroomu predstavlja brend Go2bike, tj. sustav automatskog iznajmljivanja bicikla, ističe kako od suradnje s HT-om očekuje približavanje svojeg proizvoda većem broju korisnika. Riječ je, naime, o bike sharing sustavu dijeljenja bicikala koji je krenuo 2013. godine iz Umaga. Nakon toga, sustav je postavljen u još nekoliko hrvatskih gradova poput Pule i Koprivnice. “Razvili smo rješenje praćenja preko GPS sustava u stvarnom vremenu zahvaljujući kojem se u svakom trenutku zna gdje se nalazi korisnik i bicikl”, objašnjava on dodajući kako se sustav koristi vrlo jednostavno. “Korisnik nakon registracije dobiva RFID karticu s kojom se prijavljuje na postolje bicikla. To je zapravo jedina integracija korisnika sa sustavom. Po završetku vožnje, korisnik vraća bicikl u za njega predviđeno postolje. Sustav potom automatski registrira korisnika i, također, automatski zaključava bicikl”, kaže on.

U Business Showroomu klijent može saslušati o usluzi koja ga zanima, prodajnom predstavniku postaviti dodatna pitanja i dobiti sliku o tome je li ona upravo ono što mu treba.

A pritom smo htjeli dati šansu i hrvatskim proizvođačima da promoviraju svoju opremu i rješenja.

Ivica Ivanović, Business Showroom

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo VILENJAK Workshop, Lug Samoborski

Stvarnost bolja od mašte Od prvog razgovora o osnivanju poduzeća, cilj im je bio raditi interijere koji su posebni i priuštiti svojim klijentima da ostvare svoje želje po pristupačnim cijenama viti, samo je pitanje koliko posla zahtijeva i koja će na kraju biti cijena. No, zadovoljstvo klijenta uvijek je najbitniji faktor u poslovanju.

Njihovi kijenti znaju što žele, a Vilenjak Workshop se razlikuje od nekih drugih poduzeća po tome što kod njih nema “premalog” ili neisplativog posla. U više navrata se dogodilo da klijent koji je prvo naručio neki manji posao, za par mjeseci zove za veći.

Može i obnova

“Obnavljali smo stare kuhinje, stolce za njihanje, radili smo walk-in-closete, terase i kuhinje od nule. Crtamo, pratimo što se događa u svijetu dizajna i igramo se s idejama klijenata dok nisu zadovoljni krajnjim proizvodom”, kaže Kramar.

Trenutačno surađuju s jednom velikom marketinškom agencijom. “U poslovanju za-

Obnavljali smo stare kuhinje, stolce za njihanje, radili smo walkin-closete, terase i kuhinje od nule. Crtamo, pratimo što se događa u svijetu dizajna i igramo se s idejama klijenata dok nisu zadovoljni krajnjim proizvodom.

Damir Kramar Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

V

ilenjaci, kaže narodna predaja, malena su bića koja na svijet donose radost, bezbrižnost i sreću. Pomažu ljudima i vraćaju dobro dobrim.

Ako sretnete vilenjaka, on vam može ispuniti želje: a isto je i s tvrtkom Vilenjak Workshop, kad su u pitanju vaše želje za uređenje interijera. Sve što zamislite, oni svojim spretnim rukama pretvaraju u stvarnost koja često biva i bolja od mašte.

“Osnovna djelatnost Vilenjak Workshopa je stolarija po mjeri i uređenje interijera. Nismo se željeli ograničiti samo na stolariju, nego smo odlučili raditi i s drugim materijalima interesantnim za uređenje interijera, kao što je epoxy smola, staklo, izrada unikatnih lampi i ogledala te mnogih manjih komada koji interijer čine posebnim. Također izrađujemo terase, sjenice, pergole, namještaj za terase, a u budućnosti namjeravamo proizvoditi kutije za nakit i cigare, stalke za mobitele i kućice za ljubimce od kvalitetnog drva. Doživi ideju - to je naš moto, ali i cilj svakog projekta”, kaže vlasnik Vilenjak Workshopa Damir Kramar te dodaje kako se sve može napra-

36 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Za njih nijedan posao nije premali ili neisplativ sad nismo imali većih problema. Najvažniji je detaljan dogovor s klijentom, koji nekad zahtijeva i višekratnu izmjeru, pa treba napraviti i više različitih nacrta i ponuda. Ali ništa od toga nije teško, sve je to dio posla”, kaže vlasnik Vilenjak Workshopa.

Od prvog razgovora o osnivanju poduzeća, cilj im je bio raditi interijere koji su posebni, priuštiti svojim klijentima da ostvare svoje želje po pristupačnim cijenama, i da nakon toga uživaju u svoja četiri zida. Sve je moguće, kaže Damir Kramar, a uz malo volje i truda, zašto ljudi i ne bi imali dom kakav žele i zaslužuju? Vilenjak Workshop je mjesto na kojemu se ideje klijenata realiziraju, bez obzira koliko bile otkačene, komplicirane ili malo-velike. (I.G.)

Zdravo za gotovo Marko Sever

Nema idile za poljoprivrednike Eko Sever

Još jedan veliki problem koji se dodatno potencira s velikim kišama je taj da su hrvatski poljoprivrednici uništili svoje najveće blago. A to je humus

Lj

eto nam je došlo i baš nam je lijepo. Sunce fino grije, povremeno malo kiša pada s mjestimičnom grmljavinom.

Pa onda svakih desetak dana nekoliko dana zahladnjenja u unutrašnjosti. Onako, baš lijepo ljeto. Nažalost, ove godine mislim da za poljoprivrednike neće biti idile. Vrijeme je baš bilo iznimno loše raspoloženo. Možda se tako ne čini za većinu ljudi, pogotovo onih koji s poljoprivredom nemaju direktnog kontakta, ali ove godine bit će velikih problema. Vidjet ćemo kako će se sve to odraziti na jesen i cijenu hrane u Hrvatskoj, premda smatram da kupci tu razliku neće previše osjetiti, ali će zato, nažalost, naši poljoprivrednici pasti još niže na koljena. O čemu se točno radi?

Pa, u krucijalnim trenucima proizvodnje dogodilo se to da je bila ekstremno niska temperatura, praćena mrazom ili kišom, i to će se jako odraziti na kvalitetu i količinu poljoprivrednih proizvoda u središnjoj Hrvatskoj, a sada, nakon nedavnih oluja, očito je da će i istočni dio Hrvatske imati problema. Nije da je sav urod nestao i da neće biti hrane, ali jednostavno ima puno proizvođača kojima se proizvodnja prepolovila ili čak i gore nastradala. Njima, nažalost, ne može nitko nadoknaditi izgubljenu godinu, pogotovo financijski. Nije moguće očekivati da će država ili EU moći pokriti sve te troškove koji se realno broje u stotinama milijuna. Čak možda i eura.

Nekoliko stvari trebaju ljudi biti svjesni. Ekstremne situacije s vremenom će biti sve učestalije i ovakvih problema bit će sve više. Postoje načini kako se braniti od ovakvih problema, ali nažalost ljudi nisu spremni ulagati u poljoprivrednu proizvodnju. Kod povrćara to znači investicije u plastenike ili staklenike, a kod voćara ulaganje u zaštitu od tuče, pa i zaštitu od mraza. Sve je to ostvarivo i samostalno, ali puno je jednostavnije ako se lokalna samouprava odluči pomoći.

Novac potreban za sve to može se dobiti

i iz EU fondova - ali onda kad ih budemo imali mogućnosti povlačiti. Do danas se, naime, još čeka provedba prvih natječaja iz ruralnog razvoja. Čak i za zaštitu od mraza potrebna je velika količina vode.

Ti sustavi, koji stvaraju vodenu maglicu i raspršuju je u voćnjaku, iziskuju izvor od šest litara vode na sekundu. To su veliki, izdašni izvori, i tu u principu zajednica, što nacionalna, ali isto tako i lokalna, treba odraditi svoj dio i omogućiti svim poljoprivrednicima da imaju pristup navodnjavanju, pristup vodi s dovoljnim izvorom i kapacitetom. Bez toga nećemo moći očekivati da hrvatski poljoprivrednik dugo podnosi ovakve udarce u svojoj proizvodnji. Mora se osigurati i zaštita i kvalitetnija proizvodnja, koja neće toliko ovisiti o vremenskim ekstremima.

Još jedan veliki problem koji se dodatno potencira s velikim kišama je taj da su hrvatski poljoprivrednici uništili svoje najveće blago. A to je humus. On ima ogromnu mogućnost upijanja vode, pogotovo kod izrazito velikih kiša. Naši poljoprivrednici u Slavoniji su uspjeli smanjiti postotak humusa s nekadašnjih pet do šest posto na današnjih manje od dva posto. I to u svega dvadesetak godina intenzivne proizvodnje.

Ako ubrzo ne promijene način proizvodnje, samo će uništiti zemlju do kraja. Smanjit će si prinose još više, morat će još više ulagati u gnojiva samo da bi zadržali prinose, što znači da će na kraju dana, između troškova i prihoda, sve manje ostajati njima. S druge strane, ove sve veće količine vode će sve više ispirati gornje slojeve zemlje i uništavati usjeve i polja. Humus je taj

Nama je bilo potrebno 15 godina da na ekološkom gospodarstvu dignemo humus za tri posto Ako se ovako nastavi, poljoprivrednici će u sve većem broju propadati i odustajati od proizvodnje jer jednu godinu možete podnijeti smanjen urod, pa i prepolovljen, ali nekoliko godina za redom jednostavno ne možete. To je preveliki financijski udarac za bilo koga. Planirate, radite i onda vas majčica priroda iznenadi i pomrsi sve vaše planove.

koji obnovom i povećanjem postotka u tlu može uvelike pomoći u nadolazećim godinama ekstremnih kiša. Ali to ne ide preko noći. Nama je bilo potrebno 15 godina da na svom ekološkom gospodarstvu dignemo humus za tri posto; 15 godina pomnog planiranja i velikog rada kako bismo poboljšali kvalitetu svojeg tla. Toga treba biti svjestan.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 37

Turizam Dobri turistički rezultati ususret špici sezone

Turiste zanimaju Dubrovnik i Istra

Prema podacima sustava eVisitor, u prvom srpanjskom vikendu ostvarena su 371.602 dolaska turista i 1,7 milijuna noćenja

U

Hrvatskoj se ususret špici turističke sezone bilježe dobri turistički rezultati. Tako su prema podacima sustava eVisitor u prvom srpanjskom vikendu ostvarena 371.602 dolaska turista i 1,7 milijuna noćenja. Toga je vikenda na odmoru u našim turističkim odredištima najviše boravilo Slovenaca, a zatim Nijemaca, Čeha, Poljaka i Austrijanaca. Najposjećenije destinacije bile su Rovinj, Poreč, Dubrovnik, Medulin i Umag.

Da je sezona dobro pripremljena i odvija se u skladu s očekivanjima, potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pri čemu je vidljiv porast potražnje za boravkom u Hrvatskoj u prvom dijelu ove godine. Naime, u našoj zemlji je, prema podacima DZS-a, u če-

tiri mjeseca ove godine ostvareno 1,35 milijuna turističkih dolazaka što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je zabilježeno 3,3 milijuna noćenja ili 6,1 posto više.

Uz dobre turističke rezultate, u ovoj godini je zabilježena i dobra turistička potrošnja.

Tako su, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri mjeseca prihodi od turizma iznosili 390,8 milijuna eura što je 16,2 posto više nego u tri mjeseca 2015. Pritom su prihodi iz osobnih razloga porasli za 55,7 milijuna eura ili 18,4 posto na 357,5 milijuna eura.

Prihodi od dolazaka iz poslovnih razloga tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosili su 33,3 milijuna kuna i bili su 1,2 milijuna eura niži nego u istom razdoblju 2015. (S.P.)

Sjednica Strukovne skupine zdravstvenog turizma HGK-ŽK Rijeka

Iskoristiti prepoznatljivost tradicije Kvarnera

U

HGK-ŽK Rijeka prošli je tjedan održana konstituirajuća sjednica Strukovne skupine zdravstvenog turizma u kojoj se nalaze predstavnici sedam zdravstvenih ustanova, za čijeg je predsjednika izabran Šime Živković, direktor u Dentvitalisu. Strukovna skupina zdravstvenog turizma HGK-ŽK Rijeka osnovana je s ciljem promicanja i zaštite zajedničkih interesa članica kao i razvoja te vrste turizma, a surađivat će s matičnim Udruženjem zdravstvenog turizma pri HGK-u. Kako je rečeno na sjednici te skupine, konkurentsku prednost zdravstvenog turizma u Primorsko-goranskoj županiji, među ostalim, čine klima, geopolitički položaj, cijene usluga, postojeća

medicinska infrastruktura i sigurnost destinacije.

Na sjednici je Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, istaknuo kako je Klaster osnovan prije dvije godine s ciljem unapređenja ukupne ponude zdravstvenog turizma regije te zajedničkog nastupa na međunarodnom tržištu. U ovom trenutku ima 26 članica koje pružaju cijeli spektar medicinskih, obrazovno-znanstvenih i turističkih usluga. “Klaster treba sustavno djelovati s ciljem objedinjavanja pripreme i plasmana prepoznatljivog i konkurentnog zdravstveno-turističkog proizvoda, podizanja razine znanja, vještina i kompetencija članova te podizanja učinkovitosti poslovnih procesa, a samim time i uspje-

38 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

ha destinacije kao cjeline”, rekao je Mozetič. Dodao je kako je cilj Klastera iskoristiti prepoznatljivost tradicije Kvarnera u pružanju usluga zdravstvenog turizma. Inače, Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera ove je godine dobio nagradu u kategoriji Zdravstveni i medicinsko-turistički klaster godine na International Medical Travel Journal Summitu u Madridu. (S.P.)

Istraživanje MasterCarda o trendovima putovanja

Hrvati uglavnom ljetuju u domovini Kada je riječ o turističkoj potrošnji, ustanovljeno je kako kod dvije trećine svih putovanja trošak iznosi do 5000 kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

tanovnici Hrvatske gotovo dva puta češće putuju radi razonode i odmora nego poslovno, a prilikom kupnje prate trendove u industriji plaćanja što znači da sve više koriste kreditne kartice, rezultati su istraživanja MasterIndex koje je u travnju provela kompanija MasterCard u suradnji s GfK-Centrom za istraživanje tržišta.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1011 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj, u dobi od 18 do 55 godina. Pokazalo se da su naši stanovnici radi odmora u proteklih 12 mjeseci putovali 3,2 puta, dok su poslovno putovali 1,5 puta. Čak 65 posto putovanja radi razonode odnosi se na putovanja u Hrvatskoj, a više od polovine ispitanika i dalje planira ljetovati u mjestima na hrvatskom Jadranu. Oko dvije trećine svih putovanja odnosi se na ona unutar Hrvatske, dok se u države izvan Europe, primjerice u Rusiju ili Ameriku, rijetko putuje.

U istraživanju su na upit o bliskim destinacijama koje najčešće posjećuju, ispitanici odgovorili kako su to Ljubljana, Sarajevo, Beč, Budimpešta, München i Beograd. Kada je riječ o turističkoj potrošnji, ustanovljeno je kako kod dvije trećine svih putovanja trošak iznosi do 5000 kuna. Pritom nešto više troše stariji od 30 godina, s većim primanjima, te ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara. Tri posto tih ispitanika na putovanju troši više od 10.000 kuna. Ispitanici su odgovorili kako kreditnim karticama najčešće plaćaju zrakoplovne karte i smještaj u inozemstvu. Kada je riječ o plaćanju raznih tretmana ljepote, wellnesa ili odlaska u ekskluzivne restorane, tada će te usluge u podjednakom omjeru platiti ili karticom ili gotovinom.

Gotovina za smještaj

Na upit o tome gdje planiraju provesti ovogodišnje ljetovanje, 58 posto ispitanih odgovorilo je kako je to u nekom od mjesta u Hrvatskoj, pri čemu će 49 posto njih boraviti u vlastitom smještaju ili kod prijatelja. U hotelima planira boraviti 12 posto ispitanika, i to onih iznad 50

godina i s većim primanjima. “Tijekom tri ljetna mjeseca prošle godine mjesta na našoj obali posjetilo je 8,43 milijuna turista, od čega je čak 93 posto bilo stranaca. Boravak im nastojimo učiniti ugodnijim putem brojnih pogodnosti koje smo osigurali korisnicima MasterCarda”, rekla je Sanja Žigić, direktorica tvrtke MasterCard u Hrvatskoj.

Kada je riječ o pronalaženju smještaja, 40 posto ispitanika bira online rezervacije ili internetske stranice turističkih agencija, a 35 posto pozive ili slanje poruka e-pošte vlasnicima izabranog smještajnog objekta. Još uvijek se više koristi gotovina nego kreditna kartica za

Karticama se najčešće plaćaju zrakoplovne karte i smještaj u inozemstvu plaćanje smještaja. Tako 60 posto ispitanika, uglavnom mladih i niže platne moći, koristi gotovinu za plaćanje smještaja. Kreditna kartica se pak koristi prilikom plaćanja na benzinskim crpkama, zatim pri kupnji svakodnevnih potrepština te odjeće i obuće. Može se zaključiti kako kreditnu karticu na putovanjima koriste osobe starije dobi i većih primanja. Tako će takvu karticu koristiti 50 posto ispitanika u 40 posto raznih kupnji.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Podrška u poslovanju South Central Venturesa

Investicija u Agrivi od milijun eura

Naprednim agrotehnološkim softverskim rješenjima hrvatska agrotehnološka tvrtka pomaže poljoprivrednicima u postizanju učinkovite, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tehnologiju doveli do što većeg broja poljoprivrednika. U sljedećem razdoblju snažno ćemo se fokusirati na povećavanje tržišnog udjela u ključnim poljoprivrednim EU zemljama i lidersko pozicioniranje u određenim tržišnim nišama na globalnoj razini. Razgovori s potencijalnim strateškim investitorima koji nas mogu dodatno ubrzati su uvijek dobrodošli, ali trenutno nam to nije fokus”, izjavio je Matija Žulj, osnivač Agrivija.

Veliki planovi

Globalno tržište tehnologija u poljoprivredi se snažno razvija i s obzirom na to da smo se uspjeli pozicionirati kao jedan od vodećih igrača u industriji, potražnja za našom tehnologijom je sve veća.

Matija Žulj, osnivač Agrivija

S

outh Central Ventures (Enterprise Innovation Fund - ENIF), fond rizičnog kapitala od 40 milijuna eura koji ulaže u start-upe, male i srednje velike tehnološke tvrtke na zapadnom Balkanu, investirao je milijun eura u Agrivi, hrvatsku agrotehnološku tvrtku. Svojim naprednim agrotehnološkim softverskim rješenjima, Agrivi pomaže poljoprivrednicima diljem svijeta u postizanju učinkovite, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje. Softver je dostupan na bilo kojem uređaju kroz internetsku aplikaciju te kao mobilna aplikacija na uređajima koje podržava iOS ili Android.

“Globalno tržište tehnologija u poljoprivredi se snažno razvija i s obzirom na to da smo se uspjeli pozicionirati kao jedan od vodećih igrača u industriji, potražnja za našom tehnologijom je sve veća. Partnerstvo sa SCV-om će nam pomoći višestruko pojačati naše operativne kapacitete, održati najvišu razinu zadovoljstva naših kupaca i dodatno ubrzati daljnje pozicioniranje na tržištu kako bismo našu

40 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Ulaganjem u iznosu od milijun eura South Central Ventures će podržati Agrivi u daljnjoj globalnoj ekspanziji, uvođenju ključnih promjena u industriju proizvodnje hrane i postizanju pozitivnog utjecaja na više od milijardu ljudi. “Mogu reći da smo vrlo sretni da imamo Agrivi u našem portfelju. Matija i njegov tim imaju velike planove i u bitnoj su misiji da riješe neke od ključnih globalnih problema kroz pomoć poljoprivrednoj industriji da postane naprednija i efikasnija. Mi smo tu da im pomognemo u postizanju tih ciljeva i ako uspijemo, to će se pozitivno odraziti na velik dio globalne populacije”, istaknuo je Jure Mikuž, managing partner u South Central Venturesu.

Svega godinu dana nakon osnivanja Agrivi je osvojio prvu nagradu na Svjetskom natjecanju start-up projekata koje se održalo u studenom 2014. u Seoulu u Južnoj Koreji, kao projekt s potencijalno najvećim globalnim utjecajem.

Danas je više od 15.000 poljoprivrednih proizvođača iz 150 zemalja prepoznalo vrijednost Agrivijevih softverskih rješenja i koristi ih kako bi unaprijedili svoju proizvodnju.

Valja naglasiti kako su i investitori u fondu različiti, od međunarodnih financijskih institucija, poput Europskog investicijskog fonda (EIF), preko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i njemačke razvojne banke (KfW) do regionalnih korporacija, privatnih investitora i vlada u regiji.

Stagnacija u ICT konkurentnosti

Valja težiti višem od pukog prosjeka Hrvatsku je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2015. napustilo 10.000 ICT profesionalaca piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

acionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem Hrvatska po ICT konkurentnosti stagnira te se nalazi, kao i prošle godine, na 54. mjestu od ukupno 139 zemalja. Od zemalja Jugoistočne Europe najbolje su pozicionirane Makedonija (46.) i Crna Gora (51.), a najbolje rangirane zemlje su Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan.

Ljerka Puljić, potpredsjednica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, na predstavljanju analize ICT sektora za 2015. koje je održano prošli tjedan u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), istaknula je kako ni u ovom sektoru neće biti velikih promjena dok one ne zahvate cijeli sustav i sve sektore. Dodala je i to da se vrlo malo osjeća kako je ICT sektor pokretač inovacija. “A to je ono što sedam vodećih zemalja zapravo razlikuje od nas drugih jer su one uspjele iskoristiti ICT sektor kao pokretač za inovacije koje danas postaju, smijem reći, jedan od glavnih, ako ne i glavni element konkurentnosti”, napomenula je.

Analiza ICT sektora u Hrvatskoj za 2015., koju je pripremila tvrtka Bisnode, pokazala je da ICT sektor zapošljava gotovo 32.000 ljudi i ostvaruje prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz ove industrije premašio je pet milijardi kuna i raste po stopi od 12 posto, što je znatno više od rasta izvoza ostatka gospodarstva Hrvatske.

Računalno programiranje

Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs, kaže da “kada govorimo o brojkama, riječ je o rastu prihoda od oko četiri posto i rastu zapošljavanja od četiri posto. Sektor ima svojih jačih strana kao što je proizvodnja softvera i IT usluga koja raste po dvoznamenkastim stopama, dakle, u prihodima 11 posto, a u izvozu čak

31 posto. Ovo je jedna od najpotentnijih grana hrvatske industrije”, ističe on dodajući kako bismo možda trebali prestati ganjati prosjeke, a težiti višem od toga. “Jer, primjerice, Hrvatska je prema korištenju e-recepata među tri najjače zemlje EU-a, daleko iznad prosjeka”, kaže.

Cjelokupni ICT sektor, a posebice razvoj softvera i računalno programiranje, vrlo je osjetljiv na ljude koji su glavni resurs u proizvodnji. “Procjena Europske komisije kaže da će do 2020. ostati 756.000 radnih mjesta u Europi nepopunjeno naspram potencijala koji sektor nudi”, naglasio je Balen dodajući da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku od 2011. do 2015. Hrvatsku napustilo 10.000 ICT profesionalaca. To je loše za gospodarstvo jer tvrtke ne mogu naći dovoljno ljudi na ovom tržištu koje samo po sebi raste.

31 mlrd kn prihod ICT sektora u Hrvatskoj u 2015.

32.000 osoba

bilo zaposleno lani u tom sektoru

Hrvatska može povećati broj zaposlenih u sektoru sa sadašnjih oko 32.000 na 50.000 osoba Prema procjenama, nastavlja on, do 2025.

Hrvatska može povećati broj zaposlenih u ovom sektoru sa sadašnjih oko 32.000 na 50.000 osoba. “Ključna stvar je hoćemo li uspjeti proizvesti dovoljan broj stručnjaka koji će ostati ovdje i raditi na projektima jer postoji potencijal”, napomenuo je.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je kako je jedna od ključnih reformi za ovaj sektor reforma sustava obrazovanja koja bi osigurala dovoljan broj adekvatno educiranih kadrova za kojima u ICT sektoru postoji velika potražnja, ali da ona još uvijek nije započela.

Nakon predstavljanja rezultata analize održan je i panel na kojem se razgovaralo o mogućnostima njegova razvoja i ključnim ograničenjima.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije

Novi natječaj HGK za dodjelu vaučera U okviru projekta vaučera Moj EU projekt Hrvatska gospodarska komora raspisuje četvrti natječaj za dodjelu vaučera. Natječaj je namijenjen isključivo članicama HGK, a predviđeni budžet za provedbu natječaja je 200.000 kuna. Novac je namijenjen sufinanciranju izrade projekata za prijavu na natječaj Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva. Kroz ovaj natječaj HGK će dodijeliti 20 vaučera namijenjenih izradi prijavne dokumentacije za projekte, što uključuje ispunjavanje prijavnih obrazaca, izradu

poslovnih planova i studije izvedivosti, odnosno ostalih dokumenata propisanih samim natječajem koji je raspisalo nadležno provedbeno tijelo. Vaučeri se mogu realizirati kod članica HGK, registriranih za savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, koje u Bazi EU projekata poslovnih savjetnika pri HGK-u imaju evidentiran najmanje jedan ugovoren projekt.

Natječaj je objavljen na mrežnim stranicama HGK i bit će otvoren do 29. srpnja, odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave za dodjelu vaučera započele su 4. srpnja, a obrađivat će se prema redoslijedu zaprimanja.

Bespovratna sredstva

Osam milijuna kuna za projekte društvenog poduzetništva

M

inistarstvo rada i mirovinskoga sustava 1. srpnja je objavilo poziv za dostavu projektnih prijedloga Poticanje društvenog poduzetništva. Možda nije zgorega navesti da, prema definiciji objavljenoj u sklopu natječaja, “društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, pridonosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini”. Prihvatljive aktivnosti za prijavu za bespovratna sredstva su: upravljanje projektom i administracija; razvoj poslovnih ideja i planova za nova društvena poduzeća/društvene poduzetnike; jačanje kapaciteta zaposlenika; unapređenje i stjecanje stručnih i poslovnih sposobnosti i vještina skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada; osmišljavanje i provedba informativnih aktivnosti u području društve-

nog poduzetništva; razmjena znanja i iskustava između postojećih društvenih poduzeća u Hrvatskoj i zemljama EU-a te promidžba i vidljivost. Ukupna sredstva javne potpore iznose osam milijuna kuna. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu počeo je teći 1. srpnja i traje do 2. rujna 2016. godine. Na natječaj se mogu prijaviti sve vrste tvrtki, udruge, zadruge, ali i umjetnici. Više o uvjetima natječaja može se pronaći na internetskoj stranici EU-projekti na kojoj se može i preuzeti natječajna dokumentacija (www. eu-projekti.info/natjecaji/ poticanje-drustvenog-poduzetnistva).

znakovi hrvatske kvalitete Ožujsko Rezano spaja najbolje od dva pivska svijeta. Jedinstvena kombinacija 60% legendarne Žuje i 40% kultnog Tomislav piva zaslužna je za pivo umjerene gorčine, primamljive boje mahagonija, ugodnog okusa i mirisa karamelnog slada. Jednostavno savršeno rezano za savršeni svakodnevni užitak!

hrvatska kvaliteta

Ožujsko Rezano Zagrebačka pivovara d. o. o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Tijekom svoje 117 godina duge tradicije u pripravljanju piva, kvalitete i predanog rada, Zagrebačka pivovara izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Svoju je predanost pivu potvrdila poslovnim dostignućima i pozicijom vodeće pivovare na hrvatskom tržištu. Od 1994. godine u većinskom je vlasništvu tvrtke Anheuser-Busch InBev, najvećeg proizvođača piva na svijetu koji zapošljava oko 120.000 ljudi. Poslanstvo Anheuser-Busch InBeva «Postati najboljim pivarom u boljem svijetu» najbolje opisuje naše nastojanje biti najbolji u stvaranju dugoročnih veza s potrošačima, gradeći robne marke i iskustva koja spajaju ljude, svjesni svoje odgovornosti u zajednici u kojoj djelujemo. Zagrebačka pivovara prva je u Hrvatskoj pokrenula kampanju odgovornoga konzumiranja...

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nove isplate Novac za šume U Narodnim novinama br. 58/16 objavljen je Natječaj za provedbu Podmjere 8.6. Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda – provedba tipa operacije 8.6.3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda. Korisnici u okviru ove operaciju su: šumoposjednici, udruge šumoposjednika/ šumovlasnika, obrti, mikro, mala i srednja poduzeća te jedinice lokalne uprave i samouprave kao i njihova udruženja. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u Agronetu do 22. studenoga. Prihvatljivi troškovi mogu biti kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za sječu, privlačenje, izvoženje i iznošenje drva i slično.

Može se zatražiti potpora i za proizvodnju šumske biomase, za daljinski prijevoz drva, za šumsko uzgojne radove za pripremu šumskog tla za sjetvu ili sadnju, izgradnju objekata i kupnju nove i rabljene opreme za skladištenje, zaštitu i sušenje drvnih proizvoda (silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri, sušare...) kao i za opće troškove.

Potpora može iznositi do polovine ukupnih prihvatljivih troškova u rasponu od 5000 do 700.000 eura.

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.2020. za izvršeno ulaganje u sklopu Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (Operacija 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima). Korisniku Elcon-prehrambeni proizvodi isplaćeno je 467.000 kuna za ulaganje u opremanje objekta za preradu jaja. Lokacija investicije je Zlatar Bistrica u Krapinsko-zagorskoj županiji. Do sada je korisnicima unutar Operacije 4.2.1. za

prihvatljiva ulaganja isplaćeno više od sedam milijuna kuna.

Agencija je obavila i isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Dar Blue isplaćeno je 3,8 milijuna kuna za podizanje trajnog nasada borovnice po najsuvremenijoj metodi na površini od 10,6 hektara, postavljanje ograde, sustav za navodnjavanje, opremu za zaštitu tla te izgradnju gospodarskog objekta za skladištenje (rashlađivanje) i pakiranje konzumnog ploda. Ulaganje je realizirano u mjestu Dereza u Bjelovarsko-bilogorskoj

županiji. Isplaćeno je i 12,3 milijuna kuna Ličko-senjskoj županiji u okviru Mjere 5 Programa ruralnog razvoja unutar operacije 5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta, a kroz isplatu predujma i prve rate Ličko-senjskoj županiji do sada je za razminiranje isplaćeno preko 35 milijuna kuna. Unutar navedene operacije 5.2.2. prihvatljivi korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave, a intenzitet potpore iznosi do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova koji obuhvaćaju troškove pretraživanja i/ili razminiranja poljoprivrednih površina. Do sada je Agencija za plaćanja isplatila više od 161 milijun kuna za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja.

Škrlet je vrlo rijetka autohtona sorta grožđa koja se može naći samo na području Moslavine i Pokuplja. Uzgajali su je još naši stari pod imenom „ovnek žuti“, zbog izgleda grozda koji podsjeća na glavu ovna. Grozdovi su rastresiti, s velikim razmakom među bobicama koji sprečava nakupljanje vlage i omogućuje strujanje zraka među bobicama, zbog čega se rjeđe javljaju bolesti i potrebna je manja upotreba zaštitnih sredstava nego kod drugih sorata. Ovi grozdovi daju lagano vino svježih voćnih aroma.

Škrlet Miklaužić – kvalitetno vino Vinarija Miklaužić

Vinarija Miklaužić najpoznatiji je proizvođač vina od ove autohtone vinske sorte, a godišnje proizvede 22.000 litara Škrleta. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih medalja i priznanja upravo za vino Škrlet. Uz Škrlet kao moslavački brand. proizvode chardonnay, bijeli pinot, moslavac, graševina i muškatna mješavina dunja. Od crnog sortimenta izdvaja se frankovka te crveno i crno koje je mješavina merlota i crnog pinota, a proizvode i pjenušac Glamour.

izvorno hrvatsko

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom

Kako zaštititi domaće proizvođače?

U Ministarstvu poljoprivrede priprema se zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom kojim se želi zaštititi posebice male proizvođače hrane u odnosu na velike trgovačke lance. No još se ne zna kako bi se i tko bi ga provodio, a predstavnici mnogih zainteresiranih strana prigovaraju njegovom sadržaju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E

uropska komisija potaknuta promjenama na europskom tržištu pokrenula je inicijativu kojom bi se zaštitile male i srednje tvrtke koje su zbog jačanja konkurencije često postale žrtve prijevara u odnosu s trgovcima njihovim proizvodima. Na razini zajednice zemalja to pitanje nije riješeno, no potaknute su mnoge države da ove probleme riješe na lokalnim razinama vlastitim idejama. Takvu priliku iskoristile su mnoge naše susjedne zemlje, no Hrvatska to još nije učinila.

Problemi ostali neriješeni

U Ministarstvu poljoprivrede u pripremi je zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom koji bi trebao riješiti dio tih problema. No kako ističe Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a, glavni problemi prepoznati u odnosima trgovaca i proizvođača - retroaktivno iskorištavanje nejasnoća u poslovnim ugovorima, nepotrebno prenošenje troškova na proizvođače, zloporaba povjerljivih informacija koje trgovci imaju, bezrazložno raskidanje ugovora - neće se riješiti samim zakonom. “Ovaj zakon je ambiciozan, no pitanje je tko će ga kontrolirati i kako će se i s kojim ovlastima provoditi”, ističe Cerovac.

Hrvoje Gregurić, predsjednik Saveza udruga povrćara, upozorava na to da zakon nije riješio mnoge probleme poput naknadnih rabata, prekoračenja rokova plaćanja i manipuliranja kvalitetom robe, a Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore dodaje kako Hrvatska nije protiv uvoza kvalitetnih proizvoda nego protiv uvoza hrane s rokovima trajanja

pri kraju i cijenama ispod proizvodnih.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, ističe kako se započelo sa širokom raspravom - unatoč tome što je vlada tehnička - zbog velike potrebe za zakonom. “Cilj zakona je jasan - zaštititi domaću proizvodnju, a efekt bi trebao biti stvaranje povoljnijeg položaja za domaće proizvođače”, naglašava Karalić.

Zaštićena trgovina

Čak 30 posto svojeg proračuna svaka obitelj troši na hranu i zato je to važno za cijelo gospodarstvo, ističe Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. “No pitanje je koliko je proizvođača hrane spremno raditi s velikim kupcima i jamčiti stabilnu kvalitetu i velike godišnje količine svojih proizvoda”, dodala je.

Ovaj zakon neće riješiti mnoge proi-

44 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

zvođačke problema, smatra Goran Pajnić iz HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede. “Lako je moguće da će kroz njegovu primjenu trgovci odlučiti kako im neće biti isplativo potpisivati 300 ugovora s malim proizvođačima nego će lakše raditi samo s nekoliko njih.

Država nije riješila problem slabe pregovaračke pozicije koju imaju neumreženi mali proizvođači”, ocjenjuje Pajnić.

Rašeljka Maras iz Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk ističe kako ovaj zakon nije obuhvatio ni jedan konkretan problem s kojim se suočavaju ugroženi sektori primarne proizvodnje i prerade. “Zakon ograničava suradnju primarne proizvodnje i otkupljivača, dok je trgovina opet ostala zaštićena. Definirani su penali u međusobnom odnosu poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača, a sektor trgovine je oslobođen sankcija”, upozorava ona.

predstavljamo ULICA SNOVA, Rakitje

Kad avantura osvaja svijet Ubrzo nakon mog planera, tvrtka je na tržište plasirala moju bilježnicu namijenjenu srednjoškolcima i studentima, potom moj rokovnik te my passport etui i my travel diary

U

lica snova osnovana je 2012. i u istoj godini na hrvatsko tržište plasirala je svoj prvi proizvod po imenu moj planer. Magdalena Bešker, direktorica i osnivačica Ulice snova, kaže kako je taj ženski planer veličine 15x11 centimetara idealan za svaku torbicu. “Vesele unutrašnjosti i prilagođenog sadržaja, dostupan je u pedesetak boja te je vrlo brzo osvojio žene diljem Hrvatske. Poseban je iz više razloga – napravljen je u Hrvatskoj od najkvalitetnijeg recikliranog papira. Korice se mogu personalizirati po želji i ugravirati ime i prezime, citat, logo ili sliku. Tako se uz malo kretivnosti i mašte

Tako su proizvodi Ulice snova dostupni su i u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, a uskoro i u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj može stvoriti unikatan i jedinstven planer. S obzirom na to da su korice tvrdo-mekane od kožno-gumiranog materijala, samim time su i vodootporne”, objašnjava nam.

Problemi kao izazov

Ubrzo nakon planera, Ulica snova je na tržište plasirala moju bilježnicu namijenjenu srednjoškolcima i studentima. “Potom je plasiran moj rokovnik koji je poslovnija inačica planera. Izašla je i engleska verzija, odnosno my business planner. I zadnje, na što sam jako ponosna, my passport etui i my travel diary.

My passport etui je etui za putovnicu koji također postoji u pedesetak boja i može se personalizirati. U svijetu ne postoji ništa slično.

Uz njega ide my travel diary gdje se bilježi sve vezano za putovanja”, naglašava Magdalena Bešker.

Ideja o Ulici snova povezana je s organiziranjem raznih događanja zahvaljujući kojem je uspjela uštedjeti nešto novca i tako otvoriti tvrtku te pokrenuti posao. “Oduvijek sam znala da ću imati vlastiti posao jer volim sama kreirati svoj dan i svoje vrijeme. Kako tada na našem tržištu nije bilo lijepih planera, a ja volim sve zapisivati, tako mi je za te poslove trebao planer. Stoga sam odlučila osmisliti planer idealan za sebe i svoje potrebe. Našla sam grafičku dizajnericu jer tada nisam znala napraviti pripremu i nacrtati ilustracije te smo krenule u avanturu. Ona je sve moje ideje realizirala i napravile smo odličan proizvod”, napominje ona dodajući kako je vrlo zadovoljna dosadašnjiim poslovanjem. “Tvrtku sam osnovala i pokrenula u vrijeme krize. Jasno da sam cijenu proizvoda morala prilagoditi kako bi oni bili dostupni većini. No, Hrvatska je malo tržište te sam proširila poslovanje. Tako su proizvodi dostupni u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, a uskoro i u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj. Ulica snova polako ali sigurno korača prema svijetu”, kaže Magdalena Bešker.

Ulica snova na probleme poslovanja gleda kao na izazove koje treba savladati. “Papirologiju i birokraciju ne volim, no moram se time baviti. Kod nas je sve to, nažalost, vrlo sporo i tromo. Ako vam trebaju neki papiri, jednostavno se morate naoružati živcima i strpljenjem jer drugačije ne ide. No vjerujem da će se u skoroj budućnosti i to promijeniti”, ističe. (B.O.)

Vesele unutrašnjosti i prilagođenog sadržaja moj planer dostupan je u pedesetak boja te je vrlo brzo osvojio žene diljem Hrvatske.

Magdalena Bešker

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA BiH lani zabilježila rast turističkih noćenja od 25,5 posto

Nakon turista, dolaze i hoteli

Prošle godine zemlju je posjetilo više od milijun gostiju. U Federaciji BiH počinje izgradnja više od 10 hotela, turističkih naselja i objekata toplica u vrijednosti 615 milijuna maraka piše Zdravko Latal latal@privredni.hr općeno da samo ovo svetište godišnje posjeti više od milijun vjernika. A i oni su turisti. Problem registriranja gostiju nije prisutan samo u Međugorju, nego i u Sarajevu, Neumu i drugim turističkim mjestima.

Obnova uništenih hotela

Najviše objekata gradit će se u Sarajevu i Mostaru

B

osna i Hercegovina među turističkim destinacijama u Europi bilježi najveće stope rasta turističkih posjeta i noćenja, ali na bazi relativno malog broja gostiju. Prošle godine zemlju je posjetilo više od milijun gostiju što je značilo rast u odnosu na 2014. od 21,5 posto. Gosti su ostvarili 2,1 milijun noćenja uz rast od 25,5 posto. Broj noćenja inozemnih gostiju porastao je prema podacima Agencije za statistiku BiH za 31 posto. U prva četiri mjeseca ove godine zemlju je posjetilo 266.400 gostiju uz rast od 10 posto, te 551.500 noćenja uz rast od 9,3 posto.

Noćenja inozemnih gostiju imala su rast od 14,2 posto. Od ukupnog broja noćenja najveći broj ostvarili su gosti iz Hrvatske 20,2 posto, zatim iz Srbije 13,2 posto, Turske 8,9, Slovenije 6,2, Italije 4,8 i Njemačke 3,8 posto. Kao i prošle godine najduže su se u BiH zadržavali gosti iz Južnoafričke Republike, 6,7 noći. U podatke Agencije za statistiku BiH, kad je riječ o turističkom prometu, sumnjaju svi, državni organi, zatim turističke organizacije, pa i sami statističari. Nedavno je prilikom obilježavanja godišnjice ukazivanja Gospe u Međugorju pri-

46 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Vlada Federacije BiH je u cilju intenziviranja gospodarskih aktivnosti u ovoj i narednoj godini utvrdila listu od 107 prioritetnih investicija u poljoprivredi, energetici, industriji, turizmu, transportu, komunikacijama i zaštiti okoliša u ukupnoj vrijednosti 21,2 milijarde KM. U turizam se planira uložiti 615 milijuna KM. Federacija BiH planira gradnju i obnovu više hotelskih objekata, turističkih naselja i objekata toplica.

Po priopćenju iz Vlade FBiH, najviše objekata gradit će se u Sarajevu i Mostaru, a neki od njih su na čekanju više od 60 godina. Jedna od investicija s bradom je i Jajce, vojarna izgrađena još u austrougarskom razdoblju iznad Baščaršije, koja je rezervirana za gradnju reprezentativnog hotelskog kompleksa. U planu je gradnja i hotela s pet zvjezdica u centru grada u sklopu gospodarskog, kulturnog i sportskog centra Skenderija. Hotel će imati 17 katova, 220 soba, 700 ležaja i garažu za 150 vozila. Investicija je vrijedna 114 milijuna KM. Pri završetku su radovi na rekonstrukciji Hotela Zagreb, teško devastiranog u ratu, a obnovit će se i Hotel Nacional, također teško oštećen ratnim razaranjima.

U planu je i izgradnja turističkog kompleksa Korea u Novom Sarajevu.

Na popisu investicija su i objekti u zimskosportskom centru Bjelašnica-Igman. U Mostaru će biti nastavljeni radovi na obnovi, zapravo izgradnji novog Hotela Ruža, uništenog u ratu, kao i obnova teško devastiranog Hotela Neretva. Obnova Ruže stajat će 80 milijuna KM, a sanacija Neretve oko 12 milijuna KM. Među prioritetima Vlade FBiH su i ulaganja u dvoje toplice i jedan klimatski centar – Banju Aquaterm (tri milijuna KM), Banju Gračanica (osam milijuna KM) i turističko-klimatski centar Muška voda kod Kladnja (25 milijuna KM).

25.000 brojeva Oslobođenja

Ogledalo BiH stvarnosti kroz 73 godine Na 50. godišnjicu Oslobođenja, usred rata 1993., u demonstraciji svjetske novinarske solidarnosti 82 lista na svijetu objavila su stranice Oslobođenja, i to je bila naklada od 22,2 milijuna primjeraka

R

ođen 30. kolovoza 1943. godine u Donjoj Trnavi dok je bjesnio Drugi svjetski rat, dnevni list Oslobođenje tijekom svoje nepune 73 godine, kroz 25.000 brojeva, svakoga je dana svjedočio zbilju Bosne i Hercegovine, sve njezine muke i stradanja, ali i sve uspjehe, donoseći pravovremenu, objektivnu i profesionalnu informaciju.

Zato ne čudi da je proslava 25.000-tog broja Oslobođenja okupila brojne uglednike bosanskohercegovačkog života, inozemne diplomate, brojne gospodarstvenike, kao i goste iz inozemstva. Istodobno je otvorena i izložba naslovnica.

Povodom jubileja tiskano je specijalno izdanje na 164 stranice kroz koje se podsjeća na početke, zapravo povijesno naslijeđe znanja o uspostavi i raspadu jednog sustava, oslobodilačkom ratu od 1992. u kojem je sa svakodnevno bombardiranom redakcijom i tiskarom bio na prvoj liniji obrane i izlazio usprkos svemu. Za to doba vezan je jedan kuriozitet, kako ekipa iz novina voli reći - simbolično najveća pobjeda, koji samo rijetki mediji na svijetu imaju - proglašeni su 1992. najboljim dnevnim novinama na svijetu.

Godinu kasnije, povodom 50. godišnjice Oslobođenja, usred rata 16. rujna 1993., u demonstraciji svjetske novinarske solidarnosti ukupno 82 lista na svijetu

na svim kontinentima, jezicima i pismu objavila su stranice Oslobođenja, i to je bila naklada od 22,2 milijuna primjeraka.

Partnerstvo kroz Biznis plus

Zanimljivo je prelistati jubilarni broj u kojem se vidi i kako su se partizani radovali kada su prvo Oslobođenje imali u

dakcija, redizajniran portal i pripremljen novi imidž novina, a osnovan je i Klub čitatelja.

“Naš veliki jubilej povod je i tome da vam pripremimo nekoliko iznenađenja.

Jedno od njih svakako je izložba naših naslovnica o kojoj ćete još čitati. Oslobođenje priprema i izvanredne brojeve koji

Za vlasnika Oslobođenja Muju Selimovića jubilej je potvrda da je Oslobođenje važno u kreiranju zdravog okruženja rukama, kako su praćeni tadašnji državni dužnosnici i koje su važne vijesti iz svijeta bile na naslovnici, što su bili prioriteti i kako su se mijenjali. Kroz svjedočenja suvremenika otvara se prostor za podsjećanje na tradiciju, na slavne autore, sugovornike, fotoreportere, karikaturiste... ali i razgovore s čitateljima i suradnicima o Oslobođenju, onom koje pamte i koje žele čitati.

Glavna urednica Vildana Selimbegović smatra da je za neke ova impozantna brojka cilj, ali za Oslobođenje je to tek dobar početak. Zato je modernizirana re-

će kao poklon čitateljima biti posvećeni velikim i važnim datumima naše povijesti”, rekla je glavna urednica.

Za vlasnika Oslobođenja Muju Selimovića jubilej je samo potvrda kako je Oslobođenje važan segment u kreiranju zdravog okruženja i atmosfere, podrške procesima koji će osigurati da BiH postane bolje mjesto za život. Posebno je izdvojio i suradnju na projektu poslovnog povezivanja Biznis plus, posebnom projektu udruženih medija regije, među kojima je Privredni vjesnik hrvatski partner projekta. (Z.L.)

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Luka Kopar

Pobuna u pristaništu

Lučki radnici zatražili su razgovor s Vladom kako bi im se bez uvijanja objasnilo kakve se to vlasničke promjene spremaju za Luku Kopar, na što Vlada nije pristala. Stoga su prvi vikend u srpnju umjesto na radnim mjestima proveli na ulicama, a pridružili su im se i mnogi sugrađani piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

Od drugog kolosijeka pruge Kopar-Divača žele napraviti kravu muzaru kakva je bila investicija u TEŠ 6. Tu se priprema svojevrsna praonica novca.

Alenka Žnidaršič Kranjc, predsjednica NO-a Luke Kopar

lovenija je u Kopru dobila pobunu koju premijer Miro Cerar neće moći ohladiti samo s ostavkama nekoliko prištapskih ljudi. Prekasno je da se štetu sanira na taj način. Naime, zaposlenici Luke Kopar već mjesec dana upozoravaju da se neće pomiriti s prepuštanjem luke ili nekog njenog dijela stranim vlasnicima. Nisu ni skrivali da će se protiv takvih namjera boriti svim raspoloživim sredstvima. Prethodne vlasti dopustile su razne privatizacijske orgije u prošlosti u kojima je gospodarstvo Slovenskog primorja bačeno na koljena (Istrabenz, Cimos, Vino Koper, ribarstvo). Poučeni iskustvima iz najbližeg okoliša lučki radnici zatražili su razgovor s Vladom kako bi im se bez uvijanja objasnilo kakve se to vlasničke promjene spremaju za Luku Kopar.

Muljanje Vladinih operativaca

Vlada nije pristala razgovarati s radnicima.

Umjesto toga njeni operativci toliko su petljali i muljali u nastalom sporu da su zaposlenici prvi vikend u srpnju umjesto na radnim mje-

stima proveli na ulicama. Tamo su im se pridružili i mnogi sugrađani. Svi su nosili barjake, a preko cijelog čela kolone razvili su višemetarski transparent: Ustala Primorska - ustani i Slovenija!

Tijekom tri dana radnog bojkota kamioni su se naslagali u duge stajaće kolone. I Slovenske željeznice bile su prinuđene zaustavljati vlakove na usputnim stanicama. Maersk je preusmjerio 1200 kontejnera u Trst, a neki su tereti skrenuli i u Rijeku. Poduzeća iz logističkog lanca sada čekaju s kakvim će se odštetnim zahtjevima javiti korisnici njihovih usluga. Šteta je očito velika i ne zna se gdje je svemu kraj.

Premijer Miro Cerar sa sastanka u Parizu oštro je prozvao čelne ljude Uprave predbacivši im da su “ulici dopustili upravljati lučkim poslovima”.

Cijela fertutma započela je najavom Slovenskog državnog holdinga (SDH) da će smijeniti Alenku Žnidaršič Kranjc, predsjednicu i još dva člana Nadzornog odbora. Kao razlog za smjenu SDH navodi – loš rad i premali dividendni donos u državni proračun. Svima u Ko-

TKO JE JÜRGEN SORGENFREI?

“Stručnjak” ili stručnjak Upornost kojom je SDH gurao u Nadzorni odbor Luke Kopar velikog stručnjaka iz Hamburga Jürgena Sorgenfreia navela je pobunjene radnike i aktiviste da se temeljitije pozabave likom i djelom eksperta sa sjevera Njemačke. Internetska gerila brzo je otkrila da je Sorgenfrei bio na funkciji člana Uprave marketinga Luke Hamburg, ali da je 2009. godine razriješen zbog suprotstavljenih stajališta o budućem lučkom razvoju.

Veliki stručnjak proslavio se s dvije studije.

U onoj koju je radio za njemačko Savezno ministarstvo za transport spominje Kopar

kao ozbiljnu konkurenciju pristaništu Hamburg i to na zaleđnim tržištima Mađarske, Slovačke i Austrije. Godinu dana kasnije u studiji koju je naručilo slovensko Ministarstvo za infrastrukturu i za nju platilo vraški skupih 160.000 eura, Sorgenfrei se predomislio. Sada tvrdi da Luka Koper nije odviše perspektivno poduzeće i da mu je za opstanak nužno izgraditi terminal kraj Divače gdje bi se teret dopremao kamionima i dalje pretovarivao na vlakove. U Kopru su na takvu zamisao skočili kao opareni: Sorgenfrei nas tjera u dodatne troškove koji Kopru

48 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

izbijaju prednost u odnosu na Trst i Rijeku.

Alenka Žnidaršič Kranjc izričito je rekla da njemački stručnjak time poništava Luci Kopar 60 milijuna eura dobiti čime se njezino poslovanje degradira na nulu, a možda i na minus pet milijuna eura. Nakon svega toga pitanje tko je prepustio Luku Kopar Nijemcima – više se ne izgovara šaptom.

vijesti Tranzicijsko imenovanje

NLB je dobio tranzicijskog predsjednika Uprave koji ima zadaću u 2017. godini dovršiti privatizaciju vodeće slovenske banke. Ta je obveza pripala Blažu Brodnjaku koji NLB vodi privremeno od veljače 2016., a prije bilo kakvog tranzicijskog zahvata mora čekati Vladu i Državni zbor da isprave otežavajuće zakonodavne regule kojima se strogo nalaže da se NLB ima prodati po malim dijelovima tako da nitko ne bude pojedinačno veći vlasnik od države koja zadržava udjel od 25 posto pru bilo je jasno da nešto nije u redu s takvom argumentacijom jer je očito da Luka Kopar među svim jadranskim pristaništima ostvaruje najveći prinos na kapital, najbrže raste i spada među uspješnija slovenska poduzeća u državnom vlasništvu.

Teška pitanja bez odgovora

Dakako na sve je reagirala i prozvana Alenka Žnidaršič Kranjc. U Delu je bez uvijanja rekla kako je određena za odstrel jer ne pristaje smijeniti predsjednika Uprave Dragomira Matića.

Uvjerena je da je “pogriješila” što je dirnula u osinjak izjavom da se drugi kolosijek željezničke pruge Kopar-Divača može izgraditi za 800 milijuna, umjesto za 1,4 milijarde eura, kako se to prikazuje u aktualnim projekcijama. “Od drugog kolosijeka žele napraviti kravu muzaru kakva je bila investicija u TEŠ 6. Tu se priprema svojevrsna praonica novca”, revoltirano je uzvratila predsjednica Nadzornog odbora. Priznala je još nešto zanimljivo – da je po povratku iz inozemstva poželjela odgovornima predstaviti

Cijela fertutma započela je najavom SDH da će smijeniti Alenku Žnidaršič Kranjc, predsjednicu i još dva člana NO-a računicu sa 800 milijuna eura troška za drugi kolosijek. “Nakon razgovora s europskim financijerima bila sam uvjerena da imam dobro rješenje. Na žalost, već na prvoj adresi dobila sam savjet – makni ruke što dalje od toga, mogla bi postati persona non grata. Stvar može za tebe postati životno opasna”, kazala je ona. Očito otvoreno je previše teških i grubih pitanja na koja zasad nitko ne daje odgovore.

Prva žrtva

Marko Jazbec podnio ostavku Nakon što je javnost razobličila laži i manipulacije operativnih ljudi koji su se poduhvatili smijeniti garnituru u Luci Kopar, prvi je kapitulirao Marko Jazbec. Predsjednik Uprave SDH dao je ostavku.

Javnost zahtijeva smjenu infrastrukturnog mi-

nistra Gašperšiča, a posebno je revoltirana manipulacijama državnog sekretara Metoda Dragonje. S platoa palače u Parizu premijer Miro Cerar odrješito je uzvratio u kamere TVS-a da uopće ne razmišlja o kadrovskim promjenama u Vladi.

uvećan za kontrolnu dionicu. Naknadno se spoznalo da tako rigidna odredba bitno ruši cijenu koju se uz drukčije uzuse može postići za NLB.

Inovativni Lek

U ljubljanskom predgrađu Mengeš prošle srijede farmaceutska tvrtka Lek otvorila je novi proizvodni pogon vrijedan 28 milijuna eura. To je dosad najveća pojedinačna investicija Novartisa u Sloveniji, ali i prva uopće u toj zemlji gdje će se proizvoditi ključne sastavnice za inovativne lijekove. Sve dosadašnje investicije u Sloveniji bile su usredotočene na proizvodnju generičkih sastavnica i lijekova.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Anketa Njemačko-srpske privredne komore

Nijemci bi i ponovno ulagali u Srbiju Predsjednik Upravnog odbora Njemačko-srpske privredne komore Ronald Seeliger istaknuo je da to pokazuje da njemačke tvrtke ocjenjuju buduće srpsko gospodarstvo pouzdanim i smatraju da se njihova investicija u Srbiji može isplatiti piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

Č 3,4 mlrd €

lanjska robna razmjena Srbije i Njemačke

350

njemačkih tvrtki posluje u Srbiji

1,8 mlrd € uložile te tvrtke u Srbiju

lanovi Njemačko-srpske privredne komore ocijenili su da se ekonomska situacija u Srbiji ove godine blago poboljšala u odnosu na 2015., a 90 posto tvrtki ponovno bi investiralo u Srbiju, pokazala je nedavno predstavljena tradicionalna godišnja anketa o uvjetima poslovanja.

Ova anketa, nekada rutinska, postaje sve značajnija proporcionalno rastu utjecaja Njemačke kao partnera Srbije prije svega na političkom planu. Kao nekada Hrvatska sada se i Srbija, koja je debelo zakasnila na putu u EU, oslanja najviše na pomoć Njemačke, točnije na kancelarku Angelu Merkel, računa srpski premijer Aleksandar Vučić. To je pokazala i Konferencija o zapadnom Balkanu održana u Parizu 3. i 4. srpnja te eurointegracija kao glavna tema susreta Angele Merkel i Vučića na marginama tog summita.

Spremni za investiranje u Srbiji

Ova tema, međutim, realno zanima sve manje građana Srbije koji muku muče s preživljavanjem i sve manje dovode u direktnu vezu bolji život i Europsku uniju, pa ne dijele premijerov njemački entuzijazam. I gospodarstvenici također mnogo realnije ocjenjuju Njemačku kao privrednog partnera ispred koje su po razmjeni i Rusija i Italija, a i Kina sve više dolazi u

Njemački veleposlanik u Srbiji Axel Dittmann upozorava da je potrebno poboljšanje investicijske klime fokus, ponajprije kao investitor, nakon preuzimanja Željezare Smederevo.

Ali da se vratimo na čisto ekonomske odnose Srbije i Njemačke i pogled njemačkih gospodarstvenika na ekonomsku situaciju u 50 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Srbiji, počevši od onoga što se promijenilo u godinu dana. Može se odmah konstatirati da se promijenilo ime anketara. Do prije dva mjeseca i više godina unazad udruga njemačkih tvrtki zvala se Njemačko-srpsko privredno udruženje, a sada je prerasla u Njemačko-srpsku privrednu komoru.

Na srpskom tržištu posluje oko 350 njemačkih kompanija koje su uložile 1,8 milijardi eura i zapošljavaju oko 30.000 radnika, a 300 tvrtki članice su Njemačko-srpske privredne komore koja je najveća bilateralna organizacija ovakve vrste u Srbiji.

Anketa je provedena od 1. veljače do početka ožujka ove godine, a u njoj je sudjelovala 71 tvrtka članica Komore. Dobiveni rezultati su pokazali da se broj onih koji očekuju poboljšanje srpskog gospodarstva povećao s lanjskih 10 posto na 23 posto u ovoj godini, dok se broj onih koji očekuju pogoršanje smanjio sa 29 na osam posto.

Predsjednik Upravnog odbora Njemačkosrpske privredne komore Ronald Seeliger istaknuo je da to pokazuje da njemačke tvrtke ocjenjuju buduću srpsku privredu pouzdanom i smatraju da se njihova investicija u Srbiji može isplatiti. Seeliger, čelni čovjek farmaceutske tvrtke Hemofarm u Vršcu koju je prije 10 godina kupila njemačka Stada Grupa i predstavlja najveću njemačku investiciju u Srbiji, izjavio je na konferenciji za novinare gdje su predstavljeni rezultati ankete “da su njemačke tvrtke spremne investirati i zapošljavati u Srbiji”. “Imamo problema, ali možemo se nositi s njima. Zadovoljni smo i ponovno bismo izabrali Srbiju. Veoma je važno da Srbija, unatoč izazovima, nastavi s reformama i u tome ima podršku Komore”, istaknuo je Seeliger, dodavši kako je za njemačke tvrtke značajno to što je Međunarodni monetarni fond povećao prognozu gospodarskog rasta za 2016. u Srbiji na 2,5 posto te da se njemačke tvrtke orijentiraju u skladu s time.

On je kazao da su u anketi pri ocjenjivanju najlošijih faktora koji utječu na poslovanje u

Srbiji, gospodarstvenici naveli korupciju i kriminal, efikasnost javne uprave, pravnu sigurnost, porezni sustav i poreznu upravu te transparentnost na javnim natječajima.

Anketa je pokazala da njemačke tvrtke u Srbiji trenutačno poslovanje ocjenjuju boljim nego opću privrednu klimu, pa ga tako 42 posto ispitanika ocjenjuje dobrim, oko 48 posto zadovoljavajućim, dok 10 posto nije zadovoljno.

Prognoze za vlastito poslovanje njemačkosrpskih tvrtki u ovoj godini pokazuju da oko 48 posto ispitanika očekuje poboljšanje situacije u vlastitoj tvrtki, a 51 posto smatra da će stanje ostati nepromijenjeno, dok samo jedan posto procjenjuje da će se stanje pogoršati u odnosu na proteklu godinu.

Poboljšanje gospodarskog okruženja

Anketa je također pokazala kako 46 posto tvrtki ne očekuje promjene u broju zaposlenih u ovoj godini, 44 posto smatra da će biti novih zapošljavanja, dok 10 posto procjenjuje kako će se broj radnika smanjiti. Slično kao i lani, 41 posto tvrtki želi ove godine više investirati, ali 14 posto smatra da će se investicije smanjiti.

Njemačke tvrtke zadovoljne su produktivnošću i motivacijom zaposlenih, kvalifikacijama, akademskim obrazovanjem, raspoloživošću kadrova i troškovima rada u Srbiji.

U anketi u kojoj su se ocjenjivale i druge države, provedenoj u 16 država Srednje i Istočne Europe, Srbija se u kategoriji poželjne privredne lokacije nalazi na 11. mjestu na listi od 20 zemalja. Njemački veleposlanik u Srbiji Axel Dittmann smatra važnim to što se u rezultati-

Axel Dittmann, njemački veleposlanik

Njemačka želi vidjeti Srbiju u EU Njemačka želi vidjeti Srbiju u Europskoj uniji tamo gdje joj je i mjesto i u potpunosti podržava provođenje reformi u Srbiji, kako ekonomskih tako u vladavini prava, istaknuo je njemački veleposlanik u Beogradu Axel Dittmann, poručivši “kako vjeruje u dobru budućnost EU-a i Srbiju u takvoj Uniji”. On je najavio kako će Njemačka nastaviti podupirati proces reforme i transformacije Srbije na njenom putu prema EU kao fer i pouzdan partner.

ma ankete vidi poboljšanje u odnosu na 2015. godinu i što bi 90 posto anketiranih ponovno uložilo u Srbiju, ali i upozorava da je potrebno poboljšanje investicijske klime, prije svega u području vladavine prava, jer su jasni i pouzdani okviri važni za poslovanje. Član Upravnog odbora Njemačko-srpske privredne komore Martin Knapp ukazao je pak da se njemčke tvrtke aktivno zalažu za poboljšanje gospodarskog okruženja u Srbiji te unapređenje trgovinske i robne razmjene.

On je u prilog ovoj tvrdnji naveo podatak da je ukupna trgovinska razmjena Srbije i Njemačke u 2015. godini iznosila 3,4 milijarde eura, što je povećanje od 12 posto na godišnjoj razini, pri tome je izvoz Srbije u Njemačku povećan za 13 posto u odnosu na 2014. godinu, a uvoz iz Njemačke u Srbiju 11 posto.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Institut za javne financije o transparentnosti

I dalje nezadovolja Čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili ni jedan, a još je petina općina objavila samo jedan od pet proračunskih dokumenata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

2,35

ocjena transparentnost proračuna lokalnih jedinica

4,3

ocjena županija

3,05 ocjena gradova

P

remda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica poboljšava sa 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja, stanje je i dalje daleko od zadovoljavajućeg. Čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili ni jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina predstavljenog protekli tjedan. Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenoga 2015. do ožujka 2016. godine na svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, koje su ovisno o broju javno objavljenih proračunskih dokumenata ocjenjivane od najmanjih nula, za niti jedan objavljeni dokument, do najvećih pet. A riječ je o pet proračunskih dokumenata - godišnje izvršenje proračuna za 2014. godinu, polugodišnje za 2015., prijedlog proračuna

52 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

i izglasani proračun za 2016. te proračun za građane za 2016. godinu.

Županije najtransparentnije

Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Karlovačka, slijede Primorsko-goranska, Istarska i Šibenskokninska županija, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne - ocjena im je 4,3, gradovi znatno manje 3,05, a općine su uglavnom vrlo netransparentne tek 2,04. Čak 37 posto jedinica je objavilo isti broj dokumenata, a njih 15 posto čak i manje nego u prošlom ciklusu istraživanja, no isto tako bilježe se i neki pomaci pa je gotovo polovina lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja.

lokalnih proračuna

avajuće Proračunski odlikaši Među odlikašima kad su upitanju županije su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Šibensko-kninska županija, gradovi koji su objavili svih pet proračunskih dokumenta su Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica,Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb, te Županja, a općine Bizovac, Kistanje, Konavle, Kostrena, Lovran, Orehovica, Radoboj, Sveti Križ Začretje.

Samo je osam općina, 25 gradova i 11 županija u razdoblju istraživanja objavilo sve tražene proračunske dokumente, zbog čega im je i dodijeljena nagrada Instituta za javne financije. S druge strane, devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument, dok ni jedna županija nije završila s ocjenom jedan ili nula.

Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, naj­transparentnija je Karlovačka županija “Među najtransparentnijim jedinicama lokalne uprave nalaze se jedinice s izrazito niskim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i malim brojem stanovnika, dok se neke od jedinica lokalne uprave s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku nalaze na dnu ljestvice”, rekla je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, dodajući kako se nada da će rezultati ovog istraživanja poslužiti za sveobuhvatnu fiskalnu reformu.

Građani stavljeni pred gotov čin

U Institutu ocjenjuju zabrinjavajućim činjenicu da lokalne jedinice i dalje u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedlog proračuna nego izglasani proračun pa se tako građani stavljaju

pred gotov čin, jer ne mogu sudjelovati u njegovu planiranju. Također je zabrinjavajuće i to što posebice općine nedovoljno i nepravovremeno objavljuju polugodišnja i godišnja izvješća o izvršenju proračuna, pa građani ne mogu kontrolirati prikupljanje i trošenje proračunskih sredstava.

Na važnost transparentnosti i pravodobnosti objave informacija o svim strategijama, projekcijama ili odlukama vlasti na svim razinama, kao i provođenja javnih rasprava o zakonskim prijedlozima ukazao je i tehnički ministar financija Zdravko Marić, koji je istaknuo kako objava svih dokumenta vezanih uz proračune na svim razinama bitno podiže vjerodostojnost svih politika, a znači i veći element participacije građana i udruga u raspravi o proračunu.

Preporuke - jače zakonske odredbe

Institut za javne financije i ove je godine uputio preporuke koji bi podigli razinu transparentnosti lokalnih proračuna, stoga preporučuju da Ministarstvo financija, u koordinaciji s Ministarstvom uprave, pojača zakonske odredbe koje obvezuju na objavu podataka, odnosno da se jasno definira da se svi cjeloviti proračunski dokumenti moraju objaviti najkasnije u trenutku kad ih izvršna vlast šalje predstavničkoj, a usvojeni proračun u trenutku kada je izglasan.

“Jedino bi tako građani u svim lokalnim jedinicama mogli sudjelovati u proračunskom procesu. Osim toga, neophodno je utvrditi i primjenjivati kazne za čelnike lokalnih jedinica koji se tih odredbi ne pridržavaju”, kažu u Institutu te ocjenjuju nužnim da baš sve lokalne jedinice imaju svoje mrežne stranice, da one budu što bolje organizirane i da se proračunski dokumenti u njima mogu što lakše pronaći.

Među naj­ transparentnijim jedinicama lokalne uprave nalaze se jedinice s izrazito niskim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i malim brojem stanovnika.

Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Hypo Bank postaje Addiko Bank

Novi brend, nova poslovna strategija Jasnim, jednostavnim i izravnim bankarstvom želimo klijentima ponuditi jednostavnije bankovne proizvode. Upravo nas to razlikuje od konkurencije.

Odlučili smo se za kreativan pristup koji se izravno bavi segmentima koje želimo, možemo i hoćemo poboljšati, rekao je Ulrich Kissing, predsjednik Uprave Addiko Grupe piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Primjenjivat će se načela usmjerena na osiguravanje ključnih proizvoda i usluga koje klijenti doista trebaju

H

ypo Alpe-Adria-Bank odlazi u povijest jer će od 11. srpnja u Hrvatskoj i tržištima regije poslovati pod novim nazivom - Addiko Bank.

Novi identitet brenda banke predstavljen je prošlog tjedna na konferenciji za novinare, a tom je prigodom rečeno kako novi brend odražava novu poslovnu strategiju i pozicioniranje banke kroz jasnije, jednostavnije i izravnije bankarstvo. S novom vlasničkom strukturom koju čine jedan od najvećih globalnih private equity ulagača Advent International i Europska banka za obnovu i razvoj, poslovodstvo dosadašnjeg Hypo Banka je odlučilo temeljito promijeniti poslovanje banke uz primjenu viših standarda poslovanja. “Imamo razloga za optimizam, a upravo jasnim, jednostavnim i izravnim bankarstvom želimo klijentima ponuditi jednostavnije bankovne proizvode. Upravo nas to razlikuje od konkurencije. Odlučili smo se za kreativan pristup koji se izravno bavi segmentima koje želimo, možemo i hoćemo poboljšati”, rekao je Ulrich Kissing, predsjednik Uprave Addiko Grupe.

54 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Tako će se u Addiko Banku u svakodnevnom poslovanju primjenjivati načela usmjerena na osiguravanje ključnih proizvoda i usluga koje klijenti doista trebaju. To znači, dodao je Kissing, da nema više čekanja u redovima za uplatu ili isplatu, nepotrebne dokumentacije pri odabiru nekog kreditnog programa te bezbrojnih bankovnih proizvoda, koji klijentima uglavnom nisu ni trebali.

Od sada će u Addiko Banku umjesto dosadašnjih šest vrsta kreditnih kartica, klijentima na usluzi biti samo dvije - jedna za fizičke, a druga za pravne osobe. Umjesto dosadašnjih 14 vrsta nenamjenskih kredita, u ponudi će biti samo dvije vrste. Jedan kredit je tzv. brzi kredit koji će klijent moći dobiti po novim uvjetima, a u roku pola sata od odobrenja, novac će mu biti na računu.

Rebrending je dugotrajan proces

Govoreći o rebrendingu, Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka Hrvatska, je rekao kako nije poanta u samoj promjeni boje, vizualnog identiteta i naziva banke - dosadašnja plava boja Hypo Banka mijenja se u crvenu Addiko Banka - nego u sustavnoj promjeni poslovanja na bolje. “Iako će se sve poslovnice Hypo Banka promijeniti u Addiko Bank do kraja rujna ove godine, svjesni smo da je rebrending cijelog poslovanja banke dugotrajan proces. Smatramo da je novi brend simbol ove transformacije i početak izgradnje jedne bolje banke, koja će biti na usluzi klijentima, s naglaskom na male i srednje poduzetnike”, naglasio je Žižek. Dodao je kako sam naziv Addiko ništa ne znači jer nema neko doslovno značenje, no odabran je s ciljem da mu zaposlenici banke i klijenti s vremenom daju značenje i osobnost.

Na dizajnu novog brenda, Addiko Bank je surađivao s hrvatskom kreativnom agencijom Bruketa&Žinić te međunarodnom brend konzultantskom tvrtkom Prophet.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Krediti na razini od prije šest godina

Očito je da je investicijska aktivnost i dalje slaba, osobito kod SME sektora, dok se veće tvrtke financiraju u inozemstvu, a kućanstva se ne zadužuju zbog neizvjesnosti oko ostvarivanja dohodaka, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

U

svibnju je vrijednost kredita poslovnih banaka iznosila 266,7 milijardi kuna nastavljajući se kretati oko najniže nominalne razine od sredine 2010. godine, iako je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,2 posto ili za 500 milijuna kuna čemu su pridonijeli svi sektori.

Kod sektora kućanstava mjesečni je rast ostvaren na razini od 0,1 posto ili za 145 milijuna kuna, što je, iako simboličan, prvi mjesečni rast od lanjskog studenoga.

Naime, kreditna je zaduženost kućanstava na osnovi konverzije kredita u švicarskim francima i suzdržanosti u novim kreditnim zaduženjima, zadnjih mjeseci padala. Sada su krediti u švicarcima go-

Iako će ova godina biti druga godina gospodarskog rasta, on neće biti baziran na financiranju putem kredita tovo u potpunosti konvertirani (ostala je 2,1 milijarda kuna što je 1,8 posto ukupne kreditne izloženosti ovog sektora) te ukupna vrijednost kredita stagnira, a vid novih zaduživanja kućanstava ostaju tek gotovinski krediti. Ovo je ujedno i jedina kategorija kredita po kojoj su kućanstva više zadužena u godišnjoj usporedbi, kao i u odnosu na kraj 2010. godine. Naime, u usporedbi s krajem 2010. (otkad postoje usporedivi podaci po kategorijama kredita), kućanstva su po kreditima za auto-

mobile zadužena čak 81 posto, po stambenim kreditima 14 posto, a po kreditnim karticama 18 posto manje.

Kod sektora trgovačkih društava mjesečni je rast također bio samo simboličan, na razini od tek 0,3 posto ili 235,7 milijuna kuna, i to na temelju rasta kredita za investicije. Zaduženja za investicije su na razini od 31,7 milijardi kuna, što je 6,4 milijarde kuna manje nego potkraj 2010. Ukupna kreditna zaduženost ovog sektora na godišnjoj razini pada od sredine 2012. godine, u svibnju stopom od -3,7 posto.

Razdužuje se i sektor države

Sektor države, prema kojem su u kriznom razdoblju banke značajno povećale svoju izloženost, u proteklih pet mjeseci ove godine također se uglavnom razduživao te je i na godišnjoj razini bio manje zadužen, kao i privatni sektor. No, banke i dalje ostaju značajno izložene prema ovom sektoru, na razini od 20,5 posto.

Iako će ova godina biti druga godina gospodarskog rasta, već je razvidno da

on ponovno neće biti baziran na financiranju putem bankovnih kredita. Naime, očito je da i dalje nema većih investicija, osobito kod SME sektora, a veće tvrtke se financiraju u inozemstvu, dok kućanstva ostaju suzdržana kod zaduživanja u kontekstu neizvjesnosti budućih dohodaka odnosno više nego nedostatnih pozitivnih pomaka u sferi zapošljavanja.

“Unatoč tomu što je u svibnju zabilježen blagi rast kreditne aktivnosti poslovnih banaka, nominalna je vrijednost ukupnih kredita na razini od prije šest godina. To implicira da ovogodišnji gospodarski rast ponovno neće biti induciran bankovnim kreditima. Drugim riječima, očito je da je investicijska aktivnost i dalje slaba, osobito kod SME sektora, dok se veće tvrtke financiraju u inozemstvu, a kućanstva se ne zadužuju zbog neizvjesnosti oko ostvarivanja dohodaka, što je vezano uz mogućnost zapošljavanja”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

JGL isplaćuje dividendu od 2,50 kuna po dionici Jadran Galenski laboratorij isplatit će dioničarima dividendu od 2,50 kuna po dionici iz kumulirane zadržane dobiti, dok će lanjsku dobit od 19,7 milijuna kuna rasporediti u rezerve, odlučila je Glavna skupština te riječke tvrtke.

Ukupni prihodi kompanije u 2015. porasli su za 3,27 posto u odnosu na 2014. godinu, na 624,4 milijuna kuna, dok je neto dobit kompanije porasla za 10 posto, na 19,7 milijuna kuna.

Za modernizaciju i remont TE Plomin 9,5 milijuna eura

Ponuda novca i dalje dominantna U skladu s očekivanjem, proteklo razdoblje bilo je zanimljivo na ukupnom hrvatskom financijskom tržištu zbog činjenice da je izdana državna obveznica u iznosu od šest milijardi kuna čime je neutraliziran dio viška likvidnosti. Unatoč tome, ponuda novca i dalje je dominantna, a međusobno trgovanje sudionika krajnje skromno zbog vrlo slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Stoga je izdanje državne obveznice zaista dočekano kao dobra prilika u upravljanju viškovima likvidnosti.

Središnja banka je održala redovitu obrnutu repo aukciju po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 55 milijuna kuna dodatne likvidnosti, što u odnosu na tjedan ranije predstavlja smanjenje za 25 milijuna kuna. Vrijedno je istaknuti da se korištenje dodatnog izvora likvidnosti sma-

njuje već treći tjedan za redom što ponovno pokazuje da je likvidnost bankarskog sustava iznimno dobra. U srpnju za sada nije održana ni najavljena aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Statistika održanih aukcija prošle godine pokazuje da od kraja lipnja pa sve do kraja kolovoza nije održana aukcija trezorskih zapisa. Imamo li na umu činjenicu da je izdanje obveznice prošlo vrlo dobro, te da će, prema objavi Ministarstva financija, sredstva prikupljena ovim izdanjem biti upotrijebljena za refinanciranje obveznice Republike Hrvatske dospijeća 22. srpnja 2016. godine, a ostatak sredstava za opće proračunske potrebe, moguće je očekivati da ni ovoga srpnja neće biti aukcije. U idućem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu pokazatelja na novčanom tržištu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

27.6.-1.7.

u%

4.7.-8.7.

5 4

300

3 200

Termoelektrana Plomin i Alstom Hrvatska potpisali su ugovor o modernizaciji i generalnom remontu turbinskog postrojenja bloka 2 TE Plomin. Vrijednost ugovora je 9,5 milijuna eura ili 71,7 milijuna kuna te će se u razdoblju instalacije prethodno ugovorenog Denox postrojenja na bloku 2 u svibnju sljedeće godine provesti sve potrebne aktivnosti tog ugovora. Jedan od najvažnijih rezultata modernizacije bit će manja potrošnja ugljena te samim time i manja emisija CO2, što je u skladu s aktivnostima TE Plomin da smanji svoj utjecaj na okoliš. Čak 45 posto svih investicija u TE Plomin 2 u 2015. godini činila su ulaganja u zaštitu okoliša.

2 100

0

1

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

0

8.7.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na euro i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno oslabjela za 0,07 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala za 0,5 po-

valuta

AUD australski dolar

5,077632

CAD kanadski dolar

5,199352

JPY japanski jen (100)

6,724395

CHF švicarski franak

6,903051

GBP britanska funta

8,763212

USD američki dolar

6,764515

EUR euro

7,482907

Izvor: HNB

primjena od 9.7.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

7,53

EUR

srednji tečaj za devize

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

sto, dok je u odnosu na švicarski franak također ojačala i to za 0,4 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,48 kuna, američki dolar na 6,76 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,90 kuna.

USD

7,52

8.7.

6,850

6,95

CHF

6,825

6,94

7,51

6,800

6,93

7,50

6,775

6,92

7,49

6,750

6,91

7,48

6,725

6,90

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Prodano 32 posto više automobila

Čeka se razvoj situacije nakon Brexita Na tržištima kapitala protekloga je tjedna vladao oprez zbog političke nesigurnosti u vezi s Brexitom, problemom talijanskih banaka i usporavanjem rasta globalnoga gospodarstva. Trgovanje na Wall Streetu bilo je pod pritiskom pada cijena dionica energetskoga sektora nakon pada cijena nafte za gotovo pet posto, i to nakon što je objavljeno da su zalihe nafte u SAD-u pale nešto manje nego što se očekivalo, što možda pokazuje da potrošnja Amerikanaca nije tako jaka kao što su se ulagači nadali. S druge strane, podršku tržištu pružili su dobri pokazatelji s američkog tržišta rada. Prema izvješću ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, u lipnju je u privatnom sektoru broj zaposlenih porastao za 172.000, dok su analitičari očekivali 159.000.

Još uvijek se ne zna hoće li Fed u ovoj godini povećati kamate, a ta odluka ovisit će o daljnjem razvoju situacije na svjetskim financijskim tržištima nakon odluke Britanaca o napuštanju Europske unije. Na europskim burzama polagano su se nadoknađivali gubici nastali zbog poremećaja na tržištima nakon Brexita. Ulagači su oprezni i na azijskim tržištima kapitala.

6560 6540

18300

FTSE 100

18200

6520

18100

6500

18000

6480

17900

6460

17800

4.7.

5050 5000

5.7.

6.7.

8.7.

4.7.

4300

NASDAQ

4250

4900

4150

4850

4100

4800

6.7.

7.7.

8.7.

CAC40

4050

4.7.

9700

5.7.

4200

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7.

16000

DAX

15800

9600

15600

9500

15400

9400

15200

9300

15000

4.7.

Mirovinski fondovi

5.7.

6.7.

fond

Blagi rast vrijednosti

7.7.

4950

9800

Dow Jones

7.7.

8.7.

datum

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

7.7.

8.7.

NIKKEI 225

4.7.

vrijednost (kn)

5.7.

6.7.

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 220,1432 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast za 0,03 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 116,0807 bodova i također predstavlja rast od 0,25 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 112,5671 bod, te je on zabilježio neznatan pad od 0,14 posto.

kategorija A MIREX A

07.07. 116,08070

0,1556

1,70

AZ - A

07.07.

0,2197

3,36

Erste Plavi - A

07.07. 113,30270

0,1621

0,48

PBZ CO - A

07.07. 116,98410

0,0972

1,78

Raiffeisen OMF - A 07.07. 113,59910

0,0562

-0,78 0,78

117,95730

kategorija B MIREX B

07.07. 220,14320

0,0205

AZ - B

07.07. 226,22710

0,0437

1,70

Erste Plavi - B

07.07. 225,47470

0,0526

0,57

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

07.07. 200,19500

0,0473

-0,40

0,05%

Raiffeisen OMF - B 07.07. 220,31280

-0,0379

0,14

0,00%

kategorija C MIREX C

07.07.

112,56710

-0,2380

2,40

AZ - C

07.07. 109,99420

-0,3548

2,58

-0,10%

Erste Plavi - C

07.07. 112,61000

-0,2078

3,18

-0,15%

PBZ CO - C

07.07. 111,98970

-0,3233

2,07

Raiffeisen OMF - C 07.07. 115,74460

-0,0908

2,18

-0,05%

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,50%

Raiffeisen DMF

07.07. 211,28510

0,0047

AZ Profit

07.07. 247,22960

0,0132

-1,83

-0,25%

Croatia osiguranje 07.07. 148,96260

-0,1372

-0,63

-0,50%

AZ Benefit

07.07. 234,07220

-0,1744

1,90

-0,75%

Erste Plavi Expert

07.07. 187,08660

0,1583

0,93

Erste Plavi Protect 07.07. 186,49940

-0,1519

2,36

0,25% 0,00%

-1,00% 7.6.

14.6.

22.6.

29.6.

7.7.

-0,54

U lipnju su u Hrvatskoj prodana 6244 nova putnička automobila što je 32,1 posto ili 1519 komada više nego u lipnju prošle godine, dok je u prvih šest mjeseci ove godine prodano 26.387 vozila odnosno 22,3 posto ili 4812 primjeraka više nego u istom razdoblju lani, podaci su agencije Promocija Plus. Ovogodišnjeg lipnja najviše je prodano novih Opela, 937, slijedi Volkswagen sa 868 komada, Renault sa 627 prodanih vozila, a dobar rezultat ima i Ford sa 560 komada.

Hidroelektra niskogradnja radi u Petrinji Tvrtka Hidroelektra niskogradnja započela je s izvođenjem radova na rekonstrukciji i dogradnji sustava odvodnje aglomeracije Petrinja, u vrijednosti 204,7 milijuna kuna. Iz Hidroelektre su izvijestili i da su 28. lipnja kao podizvođač sklopili s tvrtkom Zagreb-Montaža ugovor o izvođenju dijela radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji novog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 469,4 milijuna kuna bez PDV-a, a krajnji rok za dovršetak radova je 27. veljače 2020.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

CA: Prošlogodišnja dobit ide u zakonske rezerve

Na redovitoj Glavnoj skupštini Croatia Airlinesa odlučeno je da se prošlogodišnja dobit od 13.829.005,85 kuna u cjelokupnom iznosu raspoređuje u zakonske rezerve Društva CA. Inače ukupni prihodi Croatia Airlinesa u 2015. bili su 1,55 milijardi kuna i bili su na razini 2014. Na skupštini je dosadašnjoj Upravi dana razrješnica za 2015. godinu kao i predsjedniku te članovima Nadzornog odbora. Također na četverogodišnji mandat imenovani su novi članovi NO-a.

Ledo: isplata dividende od 133,4 milijuna kuna Neto dobit Leda prošle je godine iznosila 168,1 milijun kuna, a za isplatu dividende predlaže se 133,4 milijuna kuna, dok bi se u zadržanu dobit rasporedilo 34,7 milijuna kuna, stoji u izvješću Nadzornog odbora Leda. Lani su ostvarili neto dobit u iznosu od 168,1 milijun kuna, a Uprava predlaže da se od toga u zadržanu dobit rasporedi 34,7 milijuna kuna, a za isplatu dividende 133,4 milijuna kuna.

Crobexi značajno porasli, u fokusu Imperial +8,25 posto do -2,08 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su samo tri izdanja, dok je s pet izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su porasli drugi tjedan zaredom. Crobex je sa 1.679,48 bodova porastao za 2,64 posto te prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.723,79 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 2,47 posto i trgovanje je zaključio na 1.001,93 boda. Sektorski indeksi su završili u rasponu od -2,27 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do 10,78 posto koliko je porastao CROBEXturist.

ZAGREBAČKA BURZA Obveznički indeksi tjedan su zakljuTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE čili različitim predznacima; CROBIS je UKUPAN TJEDNI PROMET: 228.425.200,90 kn umanjen za 0,06 posto, a CROBIStr je TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.571.450,16 kn porastao za 0,04 posto. Najlikvidnije index zadnja vrijednost tjedna promjena izdanje je Imperial koje je trgovano u CROBEX 1.723,7900 +2,64% iznosu od 5,4 milijuna kuna, a cijena CROBEX10 1.001,9300 +2,47% mu je porasla za čak 35,96 posto na CROBIS 106,5921 -0,06% 775 kuna nakon ponude Valamar RiCROBIStr 150,5021 +0,04% viere za kupnju 318.446 njegovih dionica. Valamar Riviera tjedan je također Top 10 tjedna zadnja zaključio porastom od 0,44 posto na promet po prometu promjena cijena cijenu od 25 kuna, a prikupio je 3,8 +35,96% 775,00 5.351.756,75 Imperial d.d. milijuna kuna. Treći najlikvidniji HT +0,44% 25,00 3.787.330,45 Valamar Riviera d.d. sakupio je 2,7 milijuna kuna i zabi+1,66% 143,45 2.673.400,20 HT d.d. lježio porast od 1,66 posto, uz zadnju +8,85% 122,99 1.444.067,01 AD plastik d.d. cijenu od 143,45 kuna. Porast cijene +2,08% 9.800,00 1.361.582,08 Ledo d.d. dionice bilježi svih 10 najlikvidnijih +3,46% 359,00 1.338.635,08 Arenaturist d. d. +1,32% 381,97 1.109.653,35 izdanja. Dobitnik je Imperial s poskuAdris grupa d. d. - povl. +3,28% 339,00 993.211,67 Podravka d.d. pljenjem od 35,96 posto. Slijedi AD +0,79% 1.016,00 820.645,88 Ericsson Nikola Tesla d.d.

Plastik kojem je cijena porasla za 8,85 +2,94% 280,01 644.051,11 Hoteli Maestral d.d. posto na 122,99 kuna, a njegovom je dionicom protrgovan iznos od 1,4 mi10 dionica tjedna zadnja lijuna kuna. Arenaturist bilježi porast promet s najvećim rastom cijene promjena cijena od 3,46 posto na 359 kuna uz promet +59,99% 53,50 16.050,00 Turbos srebro long F od 1,3 milijuna kuna. Podravki je dio+44,44% 1,30 451,30 Pounje d.d. nica poskupjela za 3,28 posto na 339 +35,96% 775,00 5.351.756,75 Imperial d.d. kuna, a sakupila je 993.000 kuna. +30,47% 24,79 17.486,20 Hidroelektra nisko. d.d.

Hoteli Maestral bilježe uvećanje od +29,38% 48,00 12.046,00 Turbos WTI nafta short N 2,94 posto, zadnju cijenu od 280,01 +28,40% 4,34 79.819,20 Turbos H. HUB N. GAS s. C +27,78% 115,00 2.300,00 kune i promet od 644.000 kuna. Peti Europlantaže d.d. +24,98% 100,00 2.000,00 Europlantaže d.d. - povl. najlikvidniji Ledo tjedan je zaključio +21,33% 4.500,00 13.500,00 MIV d.d. porastom od 2,08 posto odnosno za+19,85% 95,40 87.960,00 Turbos DAX short U dnjom cijenom od 9800 kuna i prometom od 1,4 milijuna kuna. Slijedi HT 10 dionica tjedna zadnja (+1,66 posto), a zatim povlašteno izdapromet s najvećim padom cijene promjena cijena nje Adris Grupe s uvećanjem cijene -34,67% 25,74 8.274,00 Turbos srebro short 7 dionice za 1,32 posto na 381,97 kuna -32,36% 57,90 5.185,04 Turbos zlato short 8 i sa sakupljenim 1,1 milijunom kuna.

-23,60% 110,00 62.583,00 Granolio d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -22,44% 85,70 58.657,00 Turbos WTI nafta long Q

Prošloga tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili gotovo jednako aktivni kao i tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije pao je za 204.000 kuna ili 0,7 posto te je iznosio 27,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 19,5 milijuna kuna što predstavlja 71 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, sedam izdanja je tjedan završilo s rastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od

Turbos DAX long Q Turbos DAX long E Turbos € bund fut. S. L Turbos E-mini S&P 500 S. D Turbos DAX long F Dukat d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

-20,70%

50,20

144.068,66

-18,00%

82,00

13.099,50

-17,18%

24,10

2.410,00

-11,70%

6,94

34.072,50

-10,55%

108,50

4.201,80

-8,55%

310,00

17.050,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Krčki graditelji osvajaju slovensko tržište

Većina fondova u zelenom Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna rast zabilježilo njih 50, palo ih je 27, a dva su zaključila tjedan bez postotne promjene. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 11 fondova, a pet ih je palo više od jedan posto.

Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom bilo je osam dioničkih i dva mješovita fonda.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +6,72 do -2,74 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 16. Najviše je vrijednost porasla fondu KD Victoria koji je sa +6,72 posto postao dobitnik tjedna, dok je najviše pao ZB euroaktiv, za 2,74 posto. Tri od sedam posebnih fondova zabilježila su rast. Najviše je vrijednost uvećana fondu Raiffeisen Harmonic,

za 0,16 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je devet. Prvo mjesto dijele OTP uravnoteženi i KD Balanced kojima je vrijednost uvećana za 1,26 posto. Najveće smanjenje vrijednosti, pak, zablježio je HI-balanced od 0,21 posto. Od 11 obvezničkih fondova poraslo ih je šest. Najviše je rastao Neta Emerging Bond, za 0,46 posto, a slijedi ga PBZ Dollar Bond sa 0,39 posto. InterCapital Bond (Capital One) bilježi pad od 0,11 posto, a PBZ Short term bond od 0,07 posto.

Poraslo je 16 od 19 novčanih fondova, a Erste Money bilježi tjedan bez postotne promjene.

Najveći tjedni porast od 0,03 posto bilježe PBZ Dollar i Locusta Cash, dok je OTP euro novčani pao za 0,01 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 30.6.2016. do 7.7.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 19,3375 HI-growth € 11,0170 ZB euroaktiv € 121,2739 ZB trend $ 146,1604 Capital Breeder kn 85,4713 KD Prvi izbor kn 13,2268 Ilirika Europa € 110,2472 PBZ Equity fond € 10,5218 HPB Dionički kn 100,8633 Erste Adriatic Equity € 85,9800 Neta Global Developed kn 83,0742 ZB aktiv kn 113,4034 InterCapital SEE Equity (Capital Two) € 91,9133 Platinum Global Opportunity $ 14,4788 KD Nova Europa kn 5,1807 OTP indeksni kn 40,6847 Platinum Blue Chip € 95,5150 Neta Frontier kn 468,3720 OTP Meridian 20 € 87,6200 A1 kn 85,6400 Alpen.Special Opportunity kn 147,3698 Neta New Europe kn 61,0819 Ilirika BRIC € 70,4948 Crobex10 kn 95,3304 KD Energija kn 8,0476 ZB BRIC+ € 84,6556 Allianz Equity € 144,2243 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,9700 Raiffeisen Harmonic € 102,9300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 103,1200 ZB Future 2025 € 96,5896 ZB Future 2030 € 93,7539 ZB Future 2040 € 93,2678 ZB Future 2055 € 93,2951 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,8646 PBZ Global fond € 14,4000 HI-balanced € 12,7801 KD Balanced kn 123,4647

tjedna promjena [%]

6,72 -0,47 -2,74 -0,48 1,04 -1,18 -1,64 1,89 0,45 1,28 -0,82 1,66 1,17 -0,09 -0,03 2,05 -1,22 0,55 0,24 0,60 0,13 0,84 -0,31 1,50 -2,00 0,33 1,62 -0,17 0,16 0,04 0,04 -0,17 -0,20 -0,24 0,19 -0,10 -0,21 1,26

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 93,6832 OTP uravnoteženi kn 104,6933 Allianz Portfolio kn 155,0650 Smart Equity € 101,8724 PBZ Conservative 10 fond € 107,5652 You Invest Active € 98,1000 You Invest Balanced € 100,0700 You Invest Solid € 101,2900 InterCapital Smart (Smart Equity II) € 99,9337 PBZ Flexible 30 fond € 99,6269 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 193,1532 HI-conservative € 14,1084 Raiffeisen Bonds € 173,6900 PBZ Bond fond € 127,0398 InterCapital Bond (Capital One) € 207,6229 HPB Obveznički € 156,2642 Neta Emerging Bond kn 82,4639 Erste Adriatic Bond € 117,2000 Raiffeisen Classic € 104,2400 PBZ Short term bond fond kn 101,1702 PBZ Dollar Bond fond $ 100,5525 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3348 ZB plus kn 175,5778 ZB europlus € 150,6220 PBZ Euro Novčani € 139,2837 Raiffeisen Cash kn 157,6800 Erste Money kn 151,4500 HI-cash kn 152,2769 PBZ Dollar fond $ 131,8175 HPB Novčani kn 143,6761 OTP novčani fond kn 133,2165 InterCapital Money (Money One) kn 129,6505 Allianz Cash kn 118,4411 Erste Euro-Money € 115,9200 Auctor Cash kn 110,8413 Raiffeisen euroCash € 105,8600 HPB Euronovčani € 106,3539 Locusta Cash kn 1357,4415 Neta MultiCash kn 107,8638 OTP euro novčani € 102,7739

0,54 1,26 0,44 -0,06 -0,07 0,39 0,40 0,44 -0,09 0,05

naziv(fond)

valuta

0,10 -0,03 0,07 -0,04 -0,11 -0,04 0,46 0,10 0,01 -0,07 0,39 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,03 0,01 0,00 0,01 0,00 0,02 0,01 0,02 0,01 0,03 -0,00 -0,01

Ponuda tvrtke Građevinarstvo i proizvodnja Krk na javnom natječaju za obnovu sjevernog dijela obilaznice Ljubljane je, zajedno s partnerskom tvrtkom CBE Inženiring, izabrana kao najbolja i najpovoljnija. Vrijednost radova je 6,7 milijuna eura, bez PDV-a. Rok za izvedbu radova je 88 dana.

Obnova će se odvijati u četiri faze, a posebna se pozornost mora posvetiti zaštiti voda, kako tijekom same izgradnje, tako i kad cesta bude u funkciji jer je postavljen zahtjev za maksimalnom pažnjom na odvodnji oborinskih voda kako ne bi došlo do njihova kontakta s prirodnim tokovima vode.

Koprivnica prodaje udjel u Koprivnica plinu Gradsko poduzeće Komunalac iz Koprivnice objavilo je javni poziv za iskazivanje interesa za preuzimanje do 100 posto udjela u Koprivnica plinu, koji drži distribucijsku mrežu, te u budućemu poduzeću Koprivnica Opskrba koje će preuzeti opskrbu plinom. Riječ je o opskrbi gotovo 12.000 kućanstava te oko 1000 poslovnih subjekata, među kojima su i Podravka i Carlsberg. Ponude se trebaju dostaviti do 20. srpnja.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar John McCormick

Zašto je Europa važna MATE

Robin Ellacott u paketu naslovljenom na svoje ime pronađe odrezanu žensku nogu.

Njezin šef, privatni detektiv Cormoran Strike, manje je iznenađen, ali nimalo manje uznemiren. Četvoricu ljudi iz svoje prošlosti drži mogućim krivcima i zna da je svaki od njih neopisivo okrutan. Dok se policija usredotočava na jednog sumnjivca za kojeg je Strike sve sigurniji da nije počinitelj zločina, Robin i on uzimaju stvari u svoje ruke i istražuju ostalu trojicu muškaraca. Ali kad se dogode nova strašna djela, vrijeme im počne odmicati…

Vicente Azpitarte, Jose Manuel Puertas

Luka Modrić trnovit put do svjetske slave Dominović

Uz sve probleme, postoje različiti euroskepticizmi vezani uz pojedinačne države članice. Dok francuska ljevica kritizira EU zbog elitizma i povezanosti s globalizacijom, francuska desnica brine zbog ugrožavanja nacionalnog identiteta koje EU čini, a krajnja desnica vidi integraciju kao “kraj Francuske”. U Njemačkoj su se strahovi od konkurencije i gubitka ekonomske moći povećali zajedno s ogorčenošću glede obveze pomoći neposlušnim članicama eurozone. U mnogim zemljama imamo paradoks otvorenih granica...

Robert Galbraith

Karijera zla Mozaik knjiga

Pišući biografiju jednog od najboljih hrvatskih nogometnih reprezentativaca, dvojica španjolskih sportskih novinara razgovarala su s oko 200 sugovornika. Priča o Modriću priča je o samopouzdanju, napornom radu, svladavanju prepreka i ljubavi prema nogometu. Put je to prepun teškoća čiji je protagonist postao jedna od najvećih zvijezda svjetskoga nogometa.

60 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

Michael Kumpfmüller

Raskoš života Hena Com

Glavni junak ove knjige, dvanaestogodišnji dječak William Wenton, ima čudesnu sposobnost razbijanja šifri. William pokušava shvatiti zašto je njegova obitelj pred osam godina bila primorana promijeniti ime i u dramatičnim okolnostima pobjeći iz svog londonskog doma u Norvešku, gdje su prinuđeni na skroviti život ispunjen tajnama i strahom.

Kad njegov genijalni talent za razbijanje šifri bude nenadano otkriven, William se suočava s neviđenim opasnostima koje su godinama iz potaje vrebale na njega.

John Tarrant

Donesi mi nosoroga ...i drugi zen koani koji će vam spasiti život Planetopija

Raskoš života bolna je koliko i lijepa priča o čovjeku na čijem se kraju susreću ljubav i smrt. U baltičkom ljetovalištu u Müritzu, u ljeto 1923., Franz Kafka, tada malo kome znani pisac, i Dora Diamant se zaljubljuju. Već tada teško oboljeli Franz pod dojmom je snažnih osjećaja i odlučuje se na zajednički života s Dorom u Berlinu.

Unatoč brojnim preprekama, njegovoj teškoj bolesti, preopreznim roditeljima, društvenim nedaćama i nesigurnosti vremena, njihova je romansa na samom rubu života postala jedna od najljepših ljubavnih priča 20. stoljeća.

Bobbie Peers

Kradljivac luridija Naklada Ljevak

Već 1500 godina zen majstori prenose koane s naraštaja na naraštaj, najčešće u osobnim susretima učitelja i učenika.

Ovu zbirku čini 14 klasičnih zen koana koje je majstorski prepričao John Tarrant, suvremeni zen učitelj i pionir razvoja koana kao metode razumijevanja uma. Uvijek začudni i nepredvidljivi, koani su poput samoga života, oni su duboka pitanja koja nas navode da razmišljamo kreativno, izvan okvira i navika, te razotkrivamo vlastito iskustvo življenja kroz smijeh i paradoks.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com.

Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode. Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova.hr. 098/9909 141.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jedno-

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska

Osobna vozila

Ministarstvo branitelja nabavlja osobna vozila za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata sa 100-postotnim oštećenjem organizma I. skupine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. kolovoza.

kratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting. com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 10. kolovoza.

Opremanje škole

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta treba uslugu opremanja područne škole Podcrkavlje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

nost nabave iznosi 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 21. srpnja

Regija

Kiosci za prijave na let

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja kioske za samostalnu prijavu na let. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 100.000 KM. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Ublaživači udara

Zamjena brojila

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju cjeloviti zaštitni cestovni sustav (ublaživač udara). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

HEP-Operator distribucijskog sustava treba uslugu zamjene brojila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. srpnja.

Mrežna oprema

Ploče za označavanje imena ulica i trgova

UPS sustavi

Uredski materijal

Općinski sud u Rijeci nabavlja uredski materijal po grupama.

Procijenjena vrijednost je 1,5

Grad Zagreb nabavlja ploče za označavanje imena ulica i trgova. Procijenjena vrijed-

Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH nabavlja mrežnu opremu. Rok za dostavu ponuda je 27. srpnja.

Vrhovni sud Slovenije nabavlja 45 sustava neprekidnog napajanja UPS. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju livade, poslovne zgrade i maslinik Livada površine 1973 metra četvorna prodaje se za 1.093.042 kune u Svetoj Nedelji.

Dražba će održati 12. srpnja u 13.15 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, soba broj 5/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini od pet posto od utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na posebni depozit Općinskog suda u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru HR37 23900011300029968 uz poziv na broj HR00 101-4960-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Prodaju se nekretnine u Supetru koje u naravi predstavljaju maslinik, pašnjak i gospodarsku zgradu ukupne površine 13.171 metar četvorni za 2.822.163,19 kuna. Dražba će se održati 13. srpnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru, Hrvatskih velikana 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi 282.216,32 kune i treba je uplatiti na račun depozita suda br.

HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 10801-8715-15, te uplatnicu donijeti na uvid uređujućem sucu najmanje pola sata prije početka održavanja dražbe.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Građevinsko zemljište u Poslovnoj zoni u Lovasu ukupne površine 14.704 metra četvorna prodaje se za 334.430,21 kunu.

Nekretnina će se prodavati na devetoj usmenoj javnoj dražbi koja će se održati 14. srpnja

62 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 22/I. Razgledavanje nekretnine je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/253 898. Jamčevina iznosi 10 posto početne vrijednosti nekretnine.

Industrijske zgrade i dvorište u Rijeci ukupne površine 3923 metra četvorna prodaju se za 4.439.764 kune. Ponude za kupnju dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine) Hotmeyer d.o.o. u stečaju – ne otvarati” na adresu: PSC d.o.o., Kružna 6, 51000 Rijeka.

Javno otvaranje ponuda bit će u prostorijama PSC-a d.o.o., Kružna 6/1, 51000 Rijeka, dana 15. srpnja u 12 sati. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5143 463. Pravo sudjelovanja u podnošenju pismenih ponuda imaju sve pravne i fizičke osobe koje uplate jamčevinu u visini od 10 posto od početne prodajne cijene na transakcijski račun stečajnoga dužnika: IBAN: HR 9224840081107243120 kod Raiffeisen banka d.d., uz opis plaćanja: jamčevina u predmetu St-226/14, te uz upis OIB-a ponuditelja u pozivu na broj odobrenja. Uplaćena jamčevina na dan javnog otvaranja ponuda mora biti na transakcijskom računu stečajnoga dužnika.

Gospodarska zgrada, gospodarska dvorište, oranica, kuća, dvorište u Trnovcu ukupne površine 13.223 metra četvorna prodaju se za 2.620.875,74 kune. Dražba će se održati 18. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 104/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće 14. i 15. srpnja u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine te je treba uplatiti na račun HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-322313.

Zgrada u Splitu, procijenjena na 21 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu površine 240 četvornih metara, garažu površine 51 četvorni metar, dvorište površine 568 četvornih metara - u naravi poslovna zgrada s okolnim zemljištem u Ulici Zbora narodne garde 42. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. rujna u 9 sati na adresi Općinski sud u Splitu, Dračevac, soba br. 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Razgledavanje se održava dana 19. i 20. rujna u vremenu od 9 do 12 sati. Jamčevinu u iznosu od dva milijuna kuna za sudjelovanje na dražbi potrebno je uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-3388-13, i dostaviti na uvid uređujućem sucu.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Električni strojevi, aparati, oprema, potrošni materijal i rasvjeta E.ON Distribuce, a.s. objavljuje natječaj za nabavu električnih strojeva, aparata, opreme i potrošnog materijala te rasvjete. Vrijednost nabave: 122 milijuna eura. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na E.ON Distribuce, a.s., 28085400, F. A. Gerstnera 2151/6, RTS, a.s., divize veřejných zakázek, Lazaretní 13, 615 00 Brno, Radomír Drozd, 370 49 České Budějovice, Česká, radomir.drozd@rts. cz. Više podataka o nadmetnju na istoj adresi. Šljunak, pijesak, drobljeni kamen i agregat Nadležni centar za zbrinjavanje otpada općine Kétpó (županija Jasz-Nagykun-Szolnok) objavio je natječaj za nabavu šljunka, pijeska, drobljenog kamena i agregata. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski, a natječaj je otvoren do 25. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://nhszketpo. hu/ketpo/letoltes/#ScrollToContent Naručitelj: NHSZ Kétpó Hulladékgazdálkodási Kft. AK15701 Almásy tér 1. Kétpó 5411, Mađarska.

Sustav za mrežnu sigurnost NIBIO, Norsk institutt for bioøkonomi (Norveški institut bioekonomskog istraživanja) traži sustav za mrežnu sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, 1086 Oslo, Norway. support@mercell.com, http://permalink.mercell.com/59209642.aspx.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Računalni programi Järfälla kommun, Švedska, traži nabavu softvera informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 24. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Järfälla kommun, 212000-0043, Vasaplatsen 9-11, Järfälla, 17780 Sweden, helena. ekstrom@jarfalla.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.e-avrop.com/jarfalla/eUpphandling/Announcement.aspx?id=29894.

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Općina Chepelare, Bugarska, objavljuje natječaj za arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na bugarskom jeziku se predaju na: Obština Cheperale, 000615164, ul. Belomorska, 44B Chepelare 4580, Bulgaria, mail@chepelare. bg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Uniforme i korporativna odjeća

Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a.

Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Trio Gušt: Inženjeri za buku

Kad je posao pjesma Oni nisu samo zabavljači, nego i biznismeni. I to biznismeni koje se čuje.

Tako im je jednom prilikom u Amsterdamu i sam B.B. King rekao da nikad u životu nije čuo veću buku od manje ljudi piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I

ako je poznat po vrhunskoj zabavi koju napravi prilikom koncerata i proslava, splitski glazbeni sastav Trio Gušt izdvaja se i po tome što su njegovi članovi, osim u glazbenim školama, obrazovani i na zahtjevnim tehničkim fakultetima. Pored toga, trojica članova benda imaju i ozbiljne izvanglazbene poduzetničke poslove.

Od nastupa i dalje možemo lijepo živjeti. Nije kao nekada, ali ništa više nije kao nekada, kaže Dundić Članovi Trija Gušt započeli su glazbenu karijeru kao dio Narodnog orkestra Filip Dević.

Prvu postavu 1982. činili su Rade Konstadinović, Želimir Dundić i Željko Cvitanović. Cvitanovića je 1989. godine u bendu zamijenio Gordan Šegvić. Prije njih jedan kvintet tog or-

64 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

kestra nastupao je po gažama dok su Dundić i ekipa, ugledavši se na njih, također formirali trio. Kvintetu se tada gledalo kroz prste, ali Triju Gušt baš i nije, pa je kažnjen i to time što nije s ovim kulturno umjetničkim društvom putovao u Australiju. To je bio jedini put da je Narodni orkestar Filip Dević bio u Australiji. Trio Gušt u Australiji je dosad bio sedam puta, svaki put svirajući po mjesec dana. Članovi popularnog splitskog sastava završili su glazbene škole, a veliko iskustvo stjecali su u raznim grupama, kulturno-umjetničkim društvima, orkestru HNK... Sva trojica su vokali, a Želimir Dundić Dundo svira violinu i mandolinu, Rade Konstantinović harmoniku i klavijature, a Gordan Šegvić gitare. Od početka djelovanja izdali su 11 albuma i nastupili na tridesetak festivala. No, prije svega toga završili su svoje fakultete: Gordan Šegvić i Rade Konstadinović elektrotehnički, dok je pjevač Želimir Dundić diplomirao na riječkom fakultetu brodogradnje. Za razliku od kolega, Dundić je radio u struci - u Brodosplitu - punih 12

godina, prelazeći put od odjela predmontaže, preko šefa objekta do pozicije istraživača u Institutu za brodogradnju u sklopu ovog brodogradilišta. Početkom devedesetih je napustio taj posao te se potpuno okrenuo glazbi.

Sva tri člana benda sada se uz glazbu bave dodatnim poslom i pravi su poduzetnici. Dundić je prvi izgradio vilu s pet zvjezdica u Dalmatinskoj zagori, Konstadinović ima brodove u čarteru dok se Šegvić, koji je i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu na temu akustike, posvetio upravljanju nekretninama i obiteljskom životu.

Villa Olka postala posao

Villu Olka Dundić je izgradio na djedovini u Goričaju, malenom zaseoku u Zabiokovlju blizu Zagvozda. Napravio ju je za druženje, da bi ga prijatelji polako uvjerili kako je vila idealna za iznajmljivanje posebnim grupama gostiju.

Villa Olka ima 12 komfornih soba, vanjski bazen, vanjski i unutrašnji jacuzzi, biljar salu, saunu, teretanu, boćalište, pikado, profesionalni poker stol, bicikle... Susjed i rođak Ante Dundić odmah u susjedstvu ima zoološki vrt, 10 konja za jahanje i kočije, lovački muzej... Gostima nije daleko ni rafting na Cetini, a nakon izgradnje tunela kroz Biokovo, more im je na tek petnaestak minuta vožnje.

“Nisam opterećen poslovnim rezultatima jer sam taj objekt i okućnicu napravio za obitelj i druženje s prijateljima. Sve što zaradim od iznajmljivanja, ponovno uložim u uređivanje okoliša. Mnogi misle da sam vilu izgradio zato što je u blizini probijen tunel za Bašku Vodu, ali vjerujte da u to vrijeme nisam imao namjeru komercijalizirati objekt. Na to su me nagovorili prijatelji na jednom od brojnih druženja”, otkriva Želimir Dundić.

Villa Olka je i uređena s brojnim detaljima vezanim uz ostavštinu obitelji Dundić, kao i uspomenama s brojnih putovanja i turneja Trija Gušt po svijetu. “Nastupali smo svuda osim u Africi. I u Africi smo bili, ali nismo svirali. Čak smo i na Novom Zelandu i u Kanadi nastupali, i to po četiri puta. Najbolje nam je bilo u Južnoj Americi. Nismo ništa zaradili, ali smo doživjeli nezaboravno iskustvo. Isto tako, u Villu Olku dolazili su turisti sa svih kontinenata”, pojašnjava Dundić.

Sviranje je način života

Dundić kaže da članovi Trija Gušt još uvijek mogu dobro živjeti od nastupa. “Nije kao nekada, ali ništa više nije kao nekada. Međutim, imamo dovoljno nastupa da možemo solidno živjeti”, kaže Dundić.

Prlikom nastupa u Amsterdamu upoznali su legendarnog B.B. Kinga koji ih je pozvao da odsviraju dvije pjesme u jednoj TV emisiji.

Rekao je tada da nikad u životu nije čuo veću buku od manje ljudi te ih pozvao da, svaki put kad požele, budu specijalni gosti na njegovim koncertima. Na tragu B.B. Kinga bio je i Zvonko

Bogdan koji je i sam Dundića prozvao Galamdžijom.

Dundić voli istaknuti da je za njih trojicu sviranje i nastup način života. Nije im to samo posao, iako od toga žive. “Ime našeg benda sve govori. Da ne uživamo u ovome što radimo, vjerovatno bismo se vratili svojoj struci jer nije lako završiti fakultete koje smo mi završili. Nas trojica smo zajedno u ovom sastavu više od 30 godina, dok smo Rade i ja čak 43 godine zajedno.” Što se tiče ostalih biznismena među pjevačima, Dundić smatra kako je najspretniji Miroslav Škoro. “Tvrdim da je najpromućurniji i najpametniji čovjek na našoj estradi. Uspješan je u svim poslovima kojih se dohvati. Pored toga je duhovit i druželjubiv. U svakom poslu je uspio”, mišljenja je Želimir Dundić.

11. srpnja 2016. | broj 3936 | Privredni vjesnik | 65

10. međunarodni viteški turnir Vitezova zelingradskih

Zveckanje oklopa i mačeva uz Hipokras Ovogodišnji turnir održan je u čast 450. obljetnice bitke kod Sigeta, a sve viteške borbe bile su posvećene Nikoli Šubiću Zrinskom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Međunarodni viteški turnir Vitezova zelingradskih jedna je od najvećih kulturno-turističkih manifestacija takvog tipa u Hrvatskoj, koji je ove godine proslavio 10. obljetnicu u Svetom Ivanu Zelini.

Zahvaljujući autentičnom ambijentu, spektakularnim viteškim borbama i prikazima svakodnevnog srednjovjekovnog života, i posjetitelji su na čas postali dio te priče. Ovogodišnji turnir održan je u čast 450. obljetnice bitke kod Sigeta, a sve viteške borbe bile su posvećene Nikoli Šubiću Zrinskom.

Tijekom trodnevnog turnira održana je i noćna opsada grada, u kojoj je više od 200 vitezova u oklopima pokušavalo osvojiti utvrdu dok su oko njih letjele vatrene kugle i strijele. Prilikom opsade vitezovi su se koristili i cijelim arsenalom srednjovjekovnih bojnih naprava i oružja. Inače, na ovogodišnjem turniru sudjelovali su vitezovi iz Hrvatske, Poljske, Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Ukrajine. No, i najmlađi po-

sjetitelji turnira i sami su postali vitezovi na jedan dan i borili se u dječjoj opsadi grada.

Festival srednjovjekovnih pića

Govoreći o Međunarodnom viteškom turniru, Mladen Houška, predsjednik udruge Vitezovi zelingradski, je rekao kako

je obrtničkim radionicama kovača, stolara, lončara, travara, medara i drugih zanatlija smještenih u originalni ambijent koji su uz zvukove alata, mirise hrane i pića, glasanje domaćih životinja te pjesmu i smijeh uličnih zabavljača stvorili jedinstvenu atmosferu.

Kao i proteklih godina, naglasak turnira bio je na srednjovjekovnoj hrani, pa su

Posebna atrakcija bila je kušAona dvora Zrinski u kojoj su se pripremala jela koja su nekada jeli plemići upravo ta udruga ima jedan od najvećih arsenala u regiji s više od 10 funkcionalnih i autentičnih srednjovjekovnih bojnih naprava koje ukučuju katapulte, samostrele, topove, trebuchete i baliste. Na turniru su posjetitelji mogli vidjeti i naučiti kako se koriste te bojne naprave, ali se sami okušati u ispaljivanju kugli iz katapulta.

Turniri u srednjem vijeku privlačili su brojne trgovce i zanatlije koji su nudili svoje proizvode, pa tako i ovdje.

Srednjovjekovno trgovište prožeto

66 | Privredni vjesnik | broj 3936 | 11. srpnja 2016.

tako posjetitelji u kuhinji na otvorenom mogli uživo vidjeti kako su se pripremala jela u srednjem vijeku, a ujedno su mogli isprobati razne specijalitete poput kaše 1000 zrna. Posebna atrakcija bila je upravo kušaona dvora Zrinski u kojoj su se pripremala jela koja su nekada jeli plemići. Za vrijeme turnira održan je i prvi hrvatski festival srednjovjekovnih pića. Ona su spravljena prema starinskim receptima kao što su medeno pivo, razne vrste rakija, aromatizirano crno vino Hipokras ili Benediktinski liker.