Pv 3937/3938 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. srpnja 2016., godina LXIII, broj 3937/3938

sve više domaćih tvrtki proizvodi prirodnu kozmetiku

Raste izvoz prirodne kozmetike Rast se bilježi od 2000. godine, a proizvodnja se sada stabilizirala na desetak tona godišnje intervju

Joze Tomaš Potestas

konjunkturni test

Bez značajnih promjena do jeseni Ugovor EIB-a i HBOR-a

Za male i srednje poduzetnike 250 milijuna eura

sadržaj

3937/3938/ 18. srpnja 2016. TEMA TJEDNA

Prirodna kozmetika Priroda i ljepota vole se javno

INTERVJU 12

Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas Pripremamo investiciju na Plitvičkim jezerima

AKTUALNO 16

Hrvatska narodna banka Revidiran rast BDP-a, javni dug i dalje najveći rizik

PV ANALIZA 18

Podatkovni centri Hrvatska je izolirana, ali i podkapacitirana

konjunkturni test 22

U Hrvatskoj je još prisutan strah od prebacivanja infrastrukture u “tuđe” data centre

II. tromjesečje 2016. Bez značajnijih promjena do jeseni

PRIČA S RAZLOGOM 34

Diverzifikacija osigurava kontinuitet i sigurnost poslovanja Fine’sa Grupa: šest u jedan, i uspjeh je zajamčen

HRWWWATSKA 40 Trodimenzionalni ispis Malo kasnimo za Zapadom

Joze Tomaš

SVIJET FINANCIJA 52

Ugovor EIB-a i HBOR-a Za male i srednje poduzetnike 250 milijuna eura

business & Lifestyle 64

Split cooking class Dođu kao turisti, odu kao chefovi

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 22. kolovoza 2016. privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Sanjin Šolić

uz bok Mauricijusu i Barbadosu Nastavkom investicija Lošinj će zaokružiti ponudu, ostvariti komparativnu prednost, istaknuti se među konkurencijom

K Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Grupe Jadranka

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ao čovjek rođen na Lošinju, otoku sa 2800 sunčanih sati godišnje, cijeli sam životni vijek vezan uz turizam i s velikim zadovoljstvom predstavljam Grupu Jadranka koja je danas jedan od najvećih i najznačajnijih investitora u hrvatski turizam. Lani smo uspješno zaokružili važan dio investicijskog ciklusa. Grupa Jadranka i njen brend Lošinj Hotels&Villas ovu su godinu započeli s gotovo u cijelosti realiziranim investicijskim krugom u uvali Čikat, jednoj od najljepših lošinjskih uvala i ujedno prvoj uvali s premium ponudom i uslugom na razini kategorije pet zvjezdica. Luksuzni Hotel Bellevue, Villa Hortensia te Boutique hotel Alhambra objekti su jedinstvene arhitekture, sofisticirane udobnosti za luksuzan odmor iz snova, bogati pomno biranim detaljima, s vrhunskom uslugom i jedinstvenim konceptom sadržaja. Time smo napravili značajan iskorak u dodatnom pozicioniranju Lošinja kao elitne, eko i spa&health turističke destinacije. Osim toga, izgradili smo i aquapark u kampu Čikat koji je prvi takav park na hrvatskim otocima, čime je kamp dobio kategoriju četiri zvjezdice, a značajna sredstva uložili smo proteklih godina u Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju kao zoni zdravstvenog turizma te hotele Vespera i Aurora u Sunčanoj uvali koja je profilirana kao zona zabave, sporta i razonode. Sve su to projekti od iznimne važnosti za daljnji razvoj turizma na Lošinju, koji su već utjecali na promjenu slike cijeloga otoka, dok turisti prepoznaju Lošinj kao destinaciju za drugačiji i sadržajniji odmor. No, dosadašnja ulaganja u hotele u sklopu brenda Lošinj Hotels&Villas pokazala su i sve nedostatke u privlačenju gostiju koji teže luksuznom i personaliziranom pristupu. Tako se stalno potvrđuje da je za dodatni iskorak nužna rekonstrukcija i proširenje Zračnog pristaništa na 1800 metara te izgradnja nove zgrade pristaništa, čime će na Lošinj moći slijetati avioni kapaciteta do 180 putnika, a što će omogućiti lakšu dostupnost Lošinju kao aviodestinaciji. Također, treba uzeti u obzir emitivna tržišta s kojih dolaze naši gosti koji traže brži i ugodniji

4 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

prijevoz do destinacije. I sada su svi koji dođu na Lošinj oduševljeni, ali otvoreno kažu da je do nas jako teško doći. Zato inzistiramo na zračnoj luci koja će nam dati dodatni vjetar u leđa jer će olakšati dolazak gostiju, ali i podići cijelu destinaciju na novu razinu. Volja postoji i nadamo se da će taj projekt uskoro krenuti s realizacijom. Uz proširenje zračne luke, postoji još jedan ključan projekt - izgradnja Eco Golf Resorta na Punta Križi, koji predstavlja dodanu vrijednost

Izgradnja Eco Golf Resorta omogućit će produžetak turističke sezone i sadržaj te omogućava, ono što nam je svima najbitnije, produžetak turističke sezone. Naime, golf teren je ključan element razvoja Grupe Jadranka i Lošinja, jer se kod nas golf može igrati cijele godine. Uz sve to, činjenica da nam popularni Ernie Els dizajnira dva golf terena sa 18 rupa - što će uključivati prateće sadržaje, hotel i određeni broj vila - je važan marketinški potez jer će svi vrhunski igrači golfa željeti zaigrati na novom terenu Ernieja Elsa i vjerujem da će se nakon toga još mnogo puta vraćati. Također, u nastavku investicijskoga ciklusa planirana je i rekonstrukcija Hotela Helios smještenog u park-šumi Čikat koji će svojim holističkim konceptom i uslugom biti potpuno drugačiji od ostalih hotela te projekt izgradnje nove marine i popratnih sadržaja. Time će otok Lošinj zaokružiti ponudu, ostvariti komparativnu prednost te se istaknuti među konkurencijom i orijentirati prema gostima koji traže vrhunsku uslugu, dodatne sadržaje te ugodniji i brži dolazak do destinacije. Tek tada ćemo moći reći da imamo pravu turističku ponudu, u punom smislu te riječi, te da zaista stojimo uz bok destinacijama kao što su Mauricijus ili Barbados.

BROJKE, BROJKE

Krave i mlijeko Od toga mliječnih i kombiniranih pasmina krava

U 2015. godini ukupan broj krava u Republici Hrvatskoj iznosio je

159.268

174.805

Krava pod kontrolom mliječnosti bilo je 98.567, dok je broj stada pod kontrolom mliječnosti iznosio 5480 (prosječna veličina stada 18 grla) Prema pasminskoj strukturi:

5,2%

Simentalskoj pasmini pripadaju 110.002 krave - prosječna proizvodnja mlijeka 4967 kg mlijeka po kravi

3,9%

2,9%

Holstein pasmina 43.857 - prosječna proizvodnja mlijeka 7337 kg mlijeka po kravi Smeđa pasmina 5017 krava - prosječna proizvodnja mlijeka 5502 kg mlijeka po kravi

25,1%

62,9%

Križane 9108 krava Ostale pasmine (mliječne, kombinirane mesne i izvorne)

6821 krava

Prosječna proizvodnja mlijeka svih pasmina - 5956 kg

Tijekom 2015. godine otkupljeno je

Mlijeko je otkupljeno od 9948

Kvaliteta ukupno isporučenog

513.406.175 kg kravljeg mlijeka od 31 mljekare i 12 registriranih malih

hrvatskih seoskih gospodarstava

kravljeg mlijeka bila je 95,9%

i velikih farmi proizvođača

mlijeka I. razreda prema EU

obiteljskih sirana

kravljeg mlijeka

standardima

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Prirodna kozmetika

6 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Priroda i ljepota vole se javno Bez obzira na nedostatak definicije, pod prirodnom kozmetikom se smatra ona kozmetika koja u svom sastavu ne sadrži sintetske mirise, boje, konzervanse, silikone, parafine, mineralna ulja i ostale petrolate, kaže Anto Kaurin iz Ulole. Pojašnjavajući temelje prirodne kozmetike, Vlasta Pojatina iz Olivala ističe kako je riječ o sirovinama prirodnog podrijetla počevši od ekstrakata ljekovitog bilja, biljnih i eteričnih ulja do prirodnih voskova piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

adnjih godina ljudi sve više izbjegavaju kozmetičke proizvode prepune konzervansa, boja, dodataka koji izbjeljuju ili pomlađuju kožu... i okreću se preparatima s prirodnim sastojcima. Stoga se u svijetu sve više razvija i proizvodi prirodna kozmetika, pa tako i u Hrvatskoj raste broj tvrtki koje proizvode upravo takve “mazalice”, primjerice Olival, Ulola i Nikel.

“Olival posluje pozitivno već 22 godine i prepoznatljiv je brend u prirodnoj kozmetici. Jedini u regiji nositelji smo prestižnog NaTrue certifikata za svoju liniju za njegu lica na bazi smilja”, rekla je Vlasta Pojatina, dodajući kako je njena tvrtka zadnjih nekoliko godina bilježila neprekidan dvoznamenkasti rast prodaje i proizvodnje. Do kraja ove godine trebala bi biti završena nova tvornica u koju će preseliti proizvodnju, ali i raditi na razvoju i proširenju proizvodnih linija.

Samo kvalitetna, provjerena i certificirana sirovina jamči i dobar proizvod

Hrana za kožu

Olival je 1994. godine osnovala magistra farmacije Vlasta Pojatina koja je svoj hobi i znanje iz farmaceutike pretvorila u posao. Rad u ljekarništvu dao joj je dobre temelje, a farmaceutika poznavanje kozmetologije i tehnologije. Od početka je započela s proizvodnjom ulja za masažu na osnovi prirodnih ulja, pogotovo maslinovog. I sam naziv Olival nastao je kao asocijacija na Oleum olivae - maslinovo ulje koje je sadržavao svaki proizvod. Uskoro je Olival povećao svoj asortiman raznih kozmetičkih proizvoda koje su povezivale prirodne sirovine, masna ulja i različite ekstrakte.

Pojašnjavajući temelje prirodne kozmetike, Vlasta Pojatina ističe kako je riječ o sirovinama prirodnog podrijetla počevši od ekstrakata ljekovitog bilja, biljnih i eteričnih ulja do prirodnih voskova. U njoj nema sintetičkih emulgatora i mirisa i boja, a proizvodi se kontroliranim postupkom koji ne zagađuje okoliš. U Olivalu sirovine nastoje nabavljati od domaćih proizvođača koji im mogu osigurati stalnu kvalitetu i potrebne certifikate, dok egzotična ulja nabavljaju od velikih svjetskih proizvođača i dobavljača. Kako bi se privukli kupci, važna je i ambalaža koja smanjuje doticaj prozvoda sa zrakom ili rukama. Prirodna kozmetika često ima nešto kraći rok trajanja, a miris i boja moraju biti prirodni. Najjednostavnije rečeno – prirodna kozmetika hrana je za kožu. Osim u Hrvatskoj, Olivalovi proizvodi mogu se kupiti u gotovo svim zemljama regije, a od ove godine i u Slovačkoj. U tijeku su i pregovori s nekoliko novih tržišta u Europskoj uniji. Svakako treba reći kako je brend Olival podijeljen na osam linija i 86 proizvoda koji sadrže

8 86

na linija i proizvoda podijeljen je brend Olival

oko proizvoda trenutačno je u asortimanu Ulole

36svjetskih zlatnih medalja

osvojila je kozmetika Nikel

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Hrvatska gospodarska ko

Još ovisim

U HGK naglašavaju kako je kvalite o čemu svjedoči etabliranost na piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

prirodne sastojke od kojih je certificirana samo linija za njegu lica na bazi smilja i to je 100-postotna prirodna kozmetika. “Možda bi se mogli izdvojiti neki proizvodi kao što je Čičkov šampon za kosu koji je s nepromijenjenom formulom na tržištu već 18 godina. Tu su i dobro poznato avokadovo, orahovo i čičkovo ulje za kosu. Na tržištu smo prisutni već 20 godina i s linijom proizvoda za zaštitu od sunca, a ove smo godine predstavili 12 novih proizvoda koji kao temeljne sastojke sadrže maslinovo ulje i kakao maslac”, pojasnila je Vlasta Pojatina.

Do kraja ove godine trebala bi biti završena nova Olivalova tvornica u koju će preseliti proizvodnju Na upit postoji li neki proizvod koji se nalazi samo u Olivalovom asortimanu, Vlasta Pojatina je izdvojila njihova dva proizvoda. Stari proizvod je Intenzivna krema za stopala koja sadrži jedinstvenu prirodnu smolu koja omekšava i otapa tvrde naslage na petama. Novi proizvod je 100 posto prirodna, certificirana dvokomponentna micelarna otopina za čišćenje lica na bazi smilja. Proizvod je na tržištu nekoliko mjeseci i u Olivalu su posebno ponosni na njega jer nešto slično u području prirodne kozmetike nigdje drugdje ne postoji. U tvrtkinim planovima za budućnost ističe se širenje asortimana prirodne certificirane kozmetike za lice i tijelo te širenje brenda na inozemna tržišta i u velike drogerijske lance koji su najveći distributeri Olivalovih proizvoda. Uz to, u Olivalu planiraju uzgoj vlastitih nasada eko certificiranog smilja.

Podrijetlo sirovina - izuzetno važno

Druga poznata hrvatska tvrtka prirodne kozmetike je Ulola koja na tržištu postoji od 2002. Svoje poslovanje započeli su proizvodnjom prirodnih sapuna koji su uskoro postali pravi hit, a i danas su jedan od njihovih najtraženijih proizvoda na tržištu. Neki trgovački lanci upravo su s Ulolom otvorili priču o 8 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

ve više hrvatskih tvrtki bavi se proizvodnjom kozmetičkih proizvoda na bazi prirodnih sastojaka, a neke od njih imaju i svoje nasade bilja koje koriste u proizvodnji. No, kako kažu u Sektoru za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, podaci o proizvodnji te uvozu i izvozu ne raspoznaju posebno prirodnu kozmetiku od ostalih vrsta kozmetike, pa tako ne postoje posebni statistički podaci koji prate samo proizvodnju prirodne kozmetike. Ipak, prema podacima HGK vidljivo je kako se proizvodnja kozmetičkih pripravaka u Hrvatskoj povećavala od 2000. do danas, a svoj vrhunac dosegnula je 2013. godine kada je proizvedena 16.091 tona kozmetičkih pripravaka. Usporedbe radi, 2000. su proizvedene 2784 tone, 2011. godine 8049 tona, a već sljedeće godine 14.243 tone kozmetike. Nakon 2013. uslijedila je stagnacija i pad njene proizvodnje, pa

komora

imo o uvozu sirovina

eta proizvoda velikih i većine malih domaćih proizvođača na vrlo visokoj razini domaćem i susjednim tržištima te brojna domaća i međunarodna priznanja

su tako 2014. proizvedene 13.372 tone, a 2015. godine 11.452 tone kozmetičkih proizvoda. U proizvodnji parfema i toaletno-kozmetičkih proizvoda 2014. godine bilo je registrirano 65 tvrtki koje su te godine ukupno uprihodile 190 milijuna kuna i zapošljavale 400 radnika. Tri godine ranije, u Hrvatskoj je bila zabilježena

51 tvrtka s ukupnim prihodom od 188 milijuna kuna i 345 zaposlenika. Promatrajući prema vrstama kozmetičkih proizvoda, vidljivo je kako je 2015. proizvedeno 33.290 kilograma preparata za manikuru i pedikuru, 961.547 kilograma šampona, 436.256 kilograma pripravaka za uljepšavanje, 60.100 kilograma pripravaka za kosu, 800.834 kilograma sredstava za čišćenje zubi, 19.120 kilograma dezodoransa i antiperspiranata te 5174 kilograma ostalih pripravaka za osobnu uporabu. No, postavlja se pitanje kakva su zapravo obilježja proizvodnje kozmetike u našoj zemlji. U HGK-u kažu kako još uvijek ovisimo o uvozu sirovina, a u Hrvatskoj je još uvijek snažna prisutnost velikih svjetskih i europskih proizvođača. Rast potrošnje generiran je uvozom, a veliki proizvođači postupno su se orijentirali na osnovne djelatnosti - sredstva za pranje i kozmetiku. Unatoč tome, u HGK-u naglašavaju kako je kvaliteta proizvoda velikih i većine malih domaćih proizvođača na vrlo visokoj razini o čemu svjedoči etabliranost njihovih robni marki na domaćem i susjednim tržištima te brojna domaća i međunarodna priznanja.

65 tvtki

registrirano za proizvodnju kozmetike u 2014.

400

radnika zapošljavale te tvrtke

190 mil kn

njihov prihod te godine

Uvoz veći od izvoza Uspoređujući uvoz i izvoz kozmetičkih proizvoda, prema podacima HGK, može se zaključiti kako još uvijek više uvozimo nego izvozimo takvih pripravaka. Naime, 2014. godine uvezene su 1072 tona mirisa (parfema i toaletnih voda), a izvezena 181 tona. Usporedbe radi, 2010. je uvezeno 689 tona, a izvezeno samo 16 tona takvih proizvoda. Pritom se može zaključiti kako ipak polako, ali sigurno raste izvoz domaćih kozmetičkih proizvoda. Ako se pak promatra ukupan izvoz i uvoz toaletnih i kozmetičkih proizvoda, primjetno je kako je 2014. uvezeno 32.466 tona, dok je izvezeno 8229 tona takvih proizvoda.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Olival posluje pozitivno već 22 godine i prepoznatljiv je brend u prirodnoj kozmetici. Jedini u regiji nositelji smo prestižnog

NaTrue certifikata za svoju liniju za njegu lica na bazi smilja. Vlasta Pojatina, Olival

Ulola Diabetica, linija namijenjena za njegu kože osoba oboljelih

od šećerne bolesti, jedan je od noviteta na hrvatskom tržištu i u inozemstvu Anto Kaurin, Ulola

prirodnoj kozmetici, tako da im je ona bila prvi hrvatski proizvođač takve kozmetike čiji su se proizvodi našli na njihovim policama. No, nije zlato sve što sija, pa tako i u nekim proizvodima tzv. prirodne kozmetike ima surogata, tvrdi Anto Kaurin, direktor proizvodnje Ulole. Naime, on kaže kako se pod krinkom “prirodno” na tržištu mogu naći proizvodi koji u sebi sadrže i naftne derivate i mineralna ulja. “Pojam prirodno nije jasno definiran i često zbunjuje kupce. Bez obzira na nedostatak definicije, pod prirodnom kozmetikom se smatra ona kozmetika koja u svom sastavu ne sadrži sintetske mirise, boje, konzervanse, silikone, parafine, mineralna ulja i ostale petrolate. U viziji naše tvrtke nema mjesta takvim sastojcima. U našim proizvodima isključivo se koriste certificirana hladnoprešana ulja”, istaknuo je Kaurin. U proizvodnji prirodne kozmetike, ali i u konačnoj kvaliteti, izgledu i namjeni kozmetičkog proizvoda vrlo je važno podrijetlo sirovina. Samo kvalitetna, provjerena i certificirana sirovina jamči i dobar proizvod. Kako navodi Kaurin, sirovine za Uloline proizvode nabavljaju od provjerenih dugogodišnjih dobavljača, te svaka korištena sirovina ima certifikat o podrijetlu i kvaliteti. Da je brend Ulola prepoznat ne samo na hrvatskom nego i na mnogim inozemnim tržištima, dokaz je to što se njihovi proizvodi mogu kupiti u Švedskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, a uskoro i u Poljskoj i Saudijskoj Arabiji te preko Ulola web shopa. U Ulolinom asortimanu trenutačno je pedesetak raznih proizvoda za njegu kose, lica i tijela - krema za lice, mlijeko za skidanje šminke, krema za ruke protiv prekomjerne pigmentacije, zatim kozmetička linija namijenjena muškarcima te linija namijenjena osobama oboljelim od šećerne bolesti. “Ulola Diabetica, linija namijenjena za njegu kože osoba oboljelih od šećerne bolesti, jedan je od noviteta na hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Takva vrsta kozmetike je proteklih godina bila zapostavljena te smo u suradnji s dijabetolozima i dijabetičkim društvima diljem Hrvatske kreirali liniju proizvoda namijenjenu za prevenciju i njegu takvih bolesnika”, istaknuo je Kaurin. Kad je riječ o poslovanju Ulole, naglasio je kako je komunikacija s kupcima njihov imperativ, a na svaki upit odgovaraju u najkraćem mogućem roku i kupac vrlo lako može doći do osobnog kontakta s osobama koje stoje iza samih proizvoda. Na taj način kupac može svojim prijedlozima pomoći kreiranju novih i poboljšanju postojećih proizvoda. Neki od planova za budućnost tvrtke Ulola su stvaranje novih proizvoda, širenje na inozemna tržišta te zapošljavanje novih kadrova.

10 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Filozofija izvana i iznutra

Jednu od najnagrađivanijih hrvatskih kozmetika - Nikel, pokrenula je i osmislila magistra farmacije Mirjana Brlečić koja je ujedno vlasnica i direktorica tvrtke Priroda liječi. Za svoje inovativne proizvode dobila je mnoga priznanja i više od 36 svjetskih zlatnih medalja u SAD-u, Velikoj Britaniji, Aziji, Rusiji i EU. Kozmetički brend Nikel uvršten je među vodeće tržišne marke u Hrvatskoj. Samo u ovoj godini za inovativnu liniju za sunčanje pod nazivom Zaštita od štetnih učinaka UV-zraka biljkama i antioksidansima koji obnavljavaju i umiruju kožu i čuvaju od prijevremenog starenja, Mirjana Brlečić osvojila je sedam zlatnih medalja na svjetskim izložbama inovativnih proizvoda, i to u Aziji, SAD-u, Velikoj Britaniji, zemljama EU-a te u Kuala Lumpuru u Maleziji gdje je dobila Best award – novčanu nagradu i zlatnu medalju. Mirjana Brlečić nam je ispričala kako je tvrtku Priroda liječi osnovala 1998. godine dok je 2004. pokrenula proizvodnju prirodne kozmetike Nikel i to stoga što nije mogla pronaći kremu za svoju preosjetljivu kožu. “Kao farma-

Sve što djeluje iznutra kao hrana, djeluje i izvana primijenjeno na kožu, ističe Mirjana Brlečić ceutkinja odlučila sam istražiti što to izaziva upalu, a nakon toga kreirati kremu bez dodataka koje moja koža ne voli. Tako sam kreirala savršenu kremu što je bio poticaj za daljnja istraživanja”, pojasnila je ističući kako je Nikel kozmetika inspirirana prirodom i tradicijom. To je svojevrsna filozofija “izvana i iznutra”. Zašto je to filozofija? Mirjana Brlečić kaže da je to zato što je ona farmaceutkinja i zna što organizmu treba kako bi on bio jak, a koža zablistala. “Farmacija i kozmetologija povezane su i isprepletene što znači da biljka koja ima određeno djelovanje na organizam, isto djelovanje ima i na kožu. Drugim riječima, sve što djeluje iznutra kao hrana, djeluje i izvana primijenjeno na kožu”, istaknula je Mirjana Brlečić. Kao primjer izdvojila je pasifloru koja umiruje ako se pije kao farmaceutski pripravak, a jednako tako umiruje kožu ako se na nju nanese Nikelova Bogata krema s cvijetom pasiflore za osjetljivu kožu. Isto tako, peršin je

čistač organizma, a primijenjen na koži djeluje protiv bora, ujednačuju boju tena i posvjetljuje pjege, pa tako preporuča Nikelovu Kremu s peršinom. Probiotik koji obnavlja sluznicu ako se pije, obnavlja kožu ako se na nju nanosi kao krema. Nikelova Probiotik krema za obnavljanje vrlo oštećene kože 2013. godine dobila je zlatnu medalju na sajmovima u SAD-u i EU, a Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIIPA) uvrstila je tu kremu u top 10 izuma u svom godišnjem izboru. Nikelovi proizvodi izvoze se u Poljsku, Srbiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Koreju i Njemačku.

Biljne matične stanice za mladost kože

I u Nikelovom asortimanu nalazi se proizvod koji se po svojim sastojcima razlikuje od proizvoda konkurentskih tvrtki, a to je Tonik Alpska ruža. Riječ je o bio hidrolatu Rose Damascene i biljnim matičnim stanicama alpske ruže. Tim tonikom započinje njega kože, a kako kaže Mirjana Brlečić, do sada ni jedna kozmetička kuća nije lansirala tonik s biljnim matičnim stanicama ni pristup njezi kože njegovom aplikacijom prije daljnje njege. Taj je tonik spojio četiri najvažnije sastavnice bitne za održavanje mladosti kože: dubinsku hidra-

taciju, regeneraciju, jačanje vitalnosti i samoobnavljanje najvrednijih, epidermalnih matičnih stanica kože tj. popravak DNA i odgađanje starenja. Osim toga, taj tonik štiti kožu od faktora koji ubrzavaju njeno preuranjeno starenje od utjecaja UV zraka i zagađenja. Mirjana Brlečić za Nikel Tonik Alpsku ružu

U nekim proizvodima ima surogata, kaže kaurin dobila je zlatne medalje za inovativni pristup njezi kože i to na svjetskoj izložbi inovativnih proizvoda u SAD-u - INPEX 2012. i Europskoj izložbi inovativnih proizvoda u Rumunjskoj Euroinvent 2013. Govoreći o tvrtkinim planovima, Mirjana Brlečić je rekla kako već dulje vrijeme radi na potpuno novom antiaging proizvodu u kojem će biti sažeto sve njezino znanje farmaceutkinje i kozmetologinje. “To će biti vrlo luksuzan, bogat inovativnim, skupocjenim sastojcima i vrlo učinkovit proizvod – kruna mog rada”, zaključila je Mirjana Brlečić.

Kao farmaceutkinja odlučila sam istražiti što to izaziva upalu, a nakon toga kreirati kremu bez dodataka

koje moja koža ne voli. Tako sam kreirala savršenu kremu što je bio poticaj za daljnja istraživanja. Mirjana Brlečić, Nikel

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas, Split

Pripremamo investiciju na Plitvičkim jezerima Ovih dana ćemo predati dokumentaciju za povlačenje sredstava iz EU fondova. Imamo mogućnost povući maksimalno 10 milijuna kuna. U tom turističkom naselju u sedam objekata imat ćemo 70 ležajeva te niz popratnih sadržaja uobičajnih za kategoriju četiri plus zvjezdice razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N BROJKE, BROJKE

30 mil kn investicija u Plitvice 10 mil kn očekuju iz EU u planu gradnja 7 objekata sa 70 ležajeva kategorije 4+ zvjezdice

akon što je prošle godine dovršena investicija u rekonstrukciju Hotela Park, tvrtka Potestas već ovo ljeto započinje novu značajnu investiciju u gradnju luksuznog turističkog naselja u sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Tvrtka Potestas, inače, zapošljava 75 do 80 radnika, a s direktorom Jozom Tomašem razgovarali smo o poslovanju, o novim ulaganjima, o splitskom i hrvatskom turizmu. Tomaš nam je govorio o svjetskim trendovima u hotelijerstvu i kanalima prodaje. Iako tvrtka koju vodi upravlja hotelom visoke kategorije, Tomaš priželjkuje gradnju novih hotela u Splitu, što znači da nove hotele ne smatra konkurencijom. Osim Hotelom Park i turističkim naseljem na Plitvičkim jezerima, tvrtka Potestas upravlja još i luksuznom Villom Petra u Bolu na Braču. U Zagrebu ima sedam residence jedinica kategoriziranih s četiri zvjezdice.

n Zašto ste pokrenuli novu investiciju? O čemu se konkretno radi? - Poučeni dobrim iskustvom realizacije investicije u rekonstrukciju Hotela Park, odlučili smo investirati u razvoj projekta na Plitvičkim jezerima. Ovih dana predat ćemo dokumentaciju za povlačenje sredstava iz EU fondova. Imamo mogućnost povući maksimalno 10 milijuna kuna. U tom turističkom naselju u sedam objekata imat ćemo 70 ležajeva te niz popratnih sadržaja uobičajnih za kategoriju četiri plus zvjezdice. Imamo zemljište na kojem nam već jedan objekt radi. Namjeravamo izgraditi još šest vila, te ponavljam, ostale sadržaje. Ukupna investicija iznosi gotovo 30 milijuna kuna. Ukoliko bude sve išlo prema našim željama, moguće je da će otvaranje biti u ljeto

12 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

iduće godine ili najkasnije u sezoni 2018. U ovom projektu nam je vrlo važna ekološka i prirodna komponenta. Uostalom, radi se o Plitvičkim jezerima.

n Prisjetimo se nedavno dovršene investicije u rekonstrukciju Hotela Park. O čemu se radilo? - Rekonstrukcija Hotela Park, prema projektu splitskog arhitekta Emila Šverka, iznosila je više od 10 milijuna eura od čega je 3,5 milijuna eura osigurano kao maksimalni iznos iz

U ovom projektu nam je vrlo važna ekološka i prirodna komponenta. Uostalom, radi se o Plitvičkim jezerima Europskih fondova, kroz program Povećanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzeća. Sami smo, bez angažiranja vanjskih suradnika, pripremali projektnu dokumentaciju te prijavili projekt i dobili maksimalna sredstva. Provedba projekta bila je još zahtjevnija. Ovaj projekt je vrlo značajan zbog više razloga: povukao je maksimalna sredstva, ocijenjen je najvišom ocjenom, a prilikom ocjenjivanja projekta uzeto u obzir da je Split vrlo perspektivna turistička destinacija kojoj se predviđa rast. Hotel je tako dobio zvjezdicu više i sad ih ima pet. Postojećoj zaštićenoj zgradi u kojoj se

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

nalazi hotel pripojen je aneks te je nadograđen i četvrti kat čime su prošireni kapaciteti hotela sa 57 na 73 sobe uključujući šest apartmana, od kojih neki s vanjskim jacuzzijem i pogledom na arhipelag.

A SAD MALO O NAMA...

75 do 80 radnika stalno zapošljava tvrtka Potestas 28 do 30 mil kn planirani prihod tvrtke ove godine

n Koje nove sadržaje ste dobili? - Za osobe koje tijekom cijele godine iz poslovnih razloga borave u Splitu posebno su dizajnirane dvoetažne sobe u kojima je potpuno opremljen, funkcionalni ured odvojen od hotelske sobe. Napravljen je novi eno-gastronomski koncept, luksuzni spa centar s fitness dvoranom, vanjski bazen na terasi hotela, zimski vrt i konferencijske dvorane, povećane su površine soba, lobija i ostalih hotelskih sadržaja. Na parkiralištu Hotela Park smještena je tada prva punionica za baterije električnih automobila u gradu Splitu. Za poslovne skupove i svečanosti opremljena je dvorana sa 250 sjedećih mjesta za veće skupove – konferencije i vjenčanja, te dvije manje prostorije, kapaciteta do 150 mjesta svaka. Pored kongresnog centra smješten je Priska Spa by Filomena koji je, osim gostima hotela, na raspolaganju i vanjskim korisnicima. n Je li investicija opravdala očekivanja? Vidi li se to već sada, nakon jedne godine poslovanja? - Naravno da je opravdala. Nismo u investiciju ušli bez izrađene kvalitetne projekcije i bez studije isplativosti. To nam je uostalom bilo nužno prilikom apliciranja za dobivanje HBOR-ovog kredita i prijave za EU sredstva. Znači, mogu reći da smo poslovali prema oče-

14 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

kivanjima, što znači odlično. Zadovoljni smo dosadašnjim opsegom posla i pokazateljima.

n Što vas opterećuje? - Iako Hotel Park posluje čitave godine, te imamo stalno zaposlene radnike, muči nas sve

Splitu je nužno kvalitetno upravljanje destinacijom veći nedostatak kvalitetne sezonske radne snage. To je veliki, a bit će još veći problem hrvatskog turizma. Recimo, nama je problem i to što turistički radnici smatraju stresnim raditi u hotelima s pet zvjezdica. Ne samo zbog očekivanja menadžmenta, nego zbog očekivanja gostiju takvih hotela. Kod nas uglavnom rade radnici sa splitskog područja.

n Kolike prihode namjeravate ostvariti ove godine? - Planiramo ostvariti od 28 do 30 milijuna kuna. n Split kao turistička destinacija raste dvoznamenkasto. Prate li određeni problemi taj rast? - Činjenica je da Split raste. Međutim, činjenica je i to da se sve više gradi novih apartmana i da

Nema razlike po bookingu

Svaki gost je dobrodošao Jesu li hrvatski hotelijeri, poput svjetskih lanaca, počeli preporučavati gostima direktne rezervacije? Preporučuju li izbjegavanje online agencija kao što su Booking.com, Expedia…? - Hrvatski hotelijeri neće sebi dozvoliti luksuz odbijanja gosta, bilo kojim prodajnim kanalom on došao. U situaciji kada ste popunjeni, naravno da ćete preferirati direktne goste, ali mi još uvijek radimo sa svim prodajnim kanalima. Možda nam je veći problem sustav ocjenjivanja tih online agencija. Primjerice, pojedini gosti dobro znaju da lošom recenzijom na Booking.comu mogu naštetiti hotelijeru. Zato su hotelijeri ponekada izloženi ucjenama pojedinih gostiju. Isto tako, online agencije u isti koš stavljaju apartmane i hotele. Hotel je ipak institucija koja ima raznovrsne usluge, a apartman nudi samo smještaj i kuhinju.

obitelji podižu kredite i ulaze u velike rizike. Nažalost, to nije jednostavan posao i nema brze zarade. Očito u tom segmentu u dobrom dijelu godine imamo puno veću ponudu nego potražnju. Manje je poznato da se čak i za vrijeme prošlogodišnjeg Ultra festivala mogla pronaći pokoja slobodna postelja u Splitu. Prošle godine je bilo puno manje kapaciteta na tržištu nego ove. Uskoro će doći do dampiranja cijena, nešto slično kao 2006. godine u čarteru.

n Koje je rješenje takve situacije? - Sigurno je da će otvaranje novih hotela i rješavanje problema Hotela Marjan okrenuti situaciju u drugom smjeru. Moja je procjena da će za nepune tri godine Split dobiti 1000 do 1500 vrlo kvalitetnih hotelskih soba. To nije

Gradi se sve više novih apartmana, obitelji podižu kredite i ulaze u velike rizike mala stvar. Tada će slika biti potpuno drugačija. Ipak, Splitu je nužno kvalitetno upravljanje destinacijom. Potrebna mu je agencija za upravljanje destinacijom, koja će osmišljavati turistički razvoj. U Splitu se mora znati koliko kakve vrste usluge može biti.

n Što je s nekoć spominjanom izgradnjom kongresnog centra? - To je svakako dobrodošla inicijativa, i to Splitu treba. Ima više dobrih lokacija, a prema mojem sudu idealna je lokacija Prodajnog centra Koteks. Naravno da to dolazi u obzir nakon što Split bude imao dovoljno smještajnih kapaciteta u hotelima. Ima nekoliko objekata koji se mogu adaptirati u kongresni centar, a može se izgraditi i novi. Prodajni centar Koteks je idealan i po lokaciji, i po površini, ali i po mogućoj brzini i cijeni adaptacije. n Jeste li zadovoljni brojem poslovnih skupova u vašem hotelu? - Zadovoljni smo jer smo rekonstrukcijom hotela organizatorima skupova uspjeli ponuditi sve što im treba. Mi smo hotel koji ima prepoznatljivost tako da nam i to ide na ruku. Stalno imamo neka poslovna okupljanja. n Kakvu sezonu očekujete? - Naravno, pod uvjetom da se nešto loše ne dogodi, a to nešto ne smijemo ni spominjati, ovo će biti odlična sezona. Split je kao destinacija vezana za prekooceanske goste, tako da poremećaj u našem okruženju može imati posljedice po splitski turizam.

Iako Hotel Park posluje čitave godine, te imamo stalno zaposlene radnike, muči nas sve veći nedostatak kvalitetne sezonske radne snage. To je veliki, a bit će još veći problem hrvatskog turizma.

n Koji su najbrojniji gosti Hotela Park? - Naši najbrojniji gosti su Amerikanci. Odmah iza njih su Britanci, Talijani, Francuzi, Australci… Imamo veliki porast gostiju iz Južne i Srednje Amerike, Indije i Japana. Dolaze nam putem svih kanala prodaje. 18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Hrvatska narodna banka

Revidiran rast BDP-a, javni dug i dalje najveći rizik Ovo razdoblje povoljnih uvjeta financiranja treba iskoristiti kako bi se dugovi smanjili, jer kada dođe do promjene uvjeta financiranja, Hrvatska je zbog visoke razine i javnog i vanjskog duga još uvijek osjetljiva na takve negativne šokove, ocijenio je guverner HNB-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H 2,9%

očekivani rast osobne potrošnje u 2016.

2,9%

projekcija stope rasta investicija u ovoj godini

rvatska narodna banka u svom izvješću o gospodarskim kretanjima i prognozama revidirala je očekivanu stopu realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini sa 1,8 na 2,3 posto, s time da bi se rast BDP-a u 2017. godini mogao i ubrzati na 2,5 posto. “Takve prognoze temelje se na rastu osobne potrošnje i rastu investicija. Početkom ove godine, odnosno u prvih pet-šest mjeseci za koje imamo podatke, vidi se da je osobna potrošnja znatno porasla, a isto tako i investicije u prvom kvartalu ove godine, djelomice zbog porasta korištenja EU fondova ali i kao autonomna komponenta koja se u velikoj mjeri zasniva na povećanju poslovnog optimizma”, istaknuo je proteklog tjedna na briefingu guverner HNB-a Boris Vujčić. U središnjoj banci u ovoj godini očekuju rast osobne potrošnje po stopi od 2,9 posto, dok je u 2015. on iznosio 1,2 posto, a u idućoj godini očekuje se njegov rast od 2,5 posto. U ovoj godini očekuje se deflacija od 0,9 posto, dok bi u idućoj moglo doći do inflacije od 1,2 posto.

Rastu dohoci, raste i potrošnja

5,7%

očekivani rast izvoza ove godine

“Rast osobne potrošnje je posljedica rasta realnog dohotka jer se ove godine bilježi rast plaća. Uz negativnu stopu inflacije te uz padajući teret otplate dugova raste i raspoloživi dohodak sektoru kućanstava koji tako može više trošiti”, pojasnio je Vujčić. Stopa rasta investicija projicirana je na razini od 2,9 posto, dok je prošle godine iznosila 1,6 posto. U idućoj godini, pak, očekuje se povećanje investicija za 6,1 posto. Preliminarni podaci HNB-a pokazuju da su u prvom tromjesečju 2016. godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila 503 milijuna eura, što je za 107,4 milijuna ili 27,1 posto više nego u istom lanjskom

16 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

razdoblju. Realni izvoz roba i usluga u prvom ovogodišnjem kvartalu zadržao se na razini s kraja prošle godine, te godišnja stopa rasta i dalje iznosi 7,1 posto. Usporavanje rasta izvoza na tromjesečnoj razini održava smanjenje realnog izvoza roba, odnosno smanjenje izvoza energije, kapitalnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je izvoz intermedijarnih

Hrvatska mora naći načina da kreira nova radna mjesta i snizi tu visoku stopu nezaposlenosti, kazao je Vujčić dobara (koja se koriste u proizvodnji drugih dobara, bilo kao sirovine bilo kao poluproizvodi) nastavio rasti, a raste i izvoz netrajnih proizvoda i to već šesto uzastopno tromjesečje. Blago je smanjen realni izvoz usluga. U HNB-u prognoziraju da bi izvoz roba i usluga mogao snažno porasti u ovoj godini kao cjelini, iako bi godišnja stopa mogla biti niža nego u 2015. kad su zabilježene iznimno velike stope rasta izvoza. Ove godine, prognozira HNB, izvoz bi mogao porasti za 5,7 posto. “Imali smo rast robnog izvoza veći od 10 posto. Ove godine očekujemo niži, ali još uvijek zdravi rast i to je očito potaklo i rast investicija”, kazao je Vujčić. Podaci o uvozu pokazuju da se prvenstveno uvozi kapitalna investicijska oprema, što u HNB-u tumače kao pokazatelj da poduzetnici koji izlaze na tržište EU-a počinju i više ulagati budući da izvoz kontinuirano raste. No, glavni

rizik za hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaju visoka razina javnog i inozemnog duga zbog osjetljivosti na moguće pogoršanje stanja na međunarodnim financijskim tržištima. Bruto inozemni dug u HNB-u ove godine prognoziraju na razini od 96,9 posto BDP-a, a javni na oko 85 posto BDP-a. “Temeljni rizik na ovakvoj razini vanjskog i javnog duga je promjena uvjeta financiranja na tržištu. Sa zadnjim izdanjem državnih obveznica vidjelo se da su uvjeti financiranja na domaćem tržištu povijesno daleko najbolji, a takvu situaciju imamo i na međunarodnom tržištu. Međutim, takvo stanje neće sigurno trajati zauvijek i ovo razdoblje povoljnih uvjeta financiranja treba iskoristiti kako bi se dugovi smanjili, jer kada dođe do promjene uvjeta financiranja, Hrvatska je zbog visoke razine i javnog i vanjskog duga još uvijek osjetljiva na takve negativne šokove”, ocijenio je guverner te dodao kako u središnjoj banci za sada ne vide negativne učinke političke nestabilnosti na sva pozitivna kretanja, posebice stoga što ne postoje naznake izmjena u proračunu.

Najveći problem i dalje nezaposlenost

Kao najveći problem hrvatskog gospodarstva u HNB-u i dalje vide nezaposlenost, uz naglasak da je Hrvatska lani imala najvišu stopu nezaposlenosti od 17 posto u 2015., dok je očekivana stopa nezaposlenosti u ovoj godini 15,6 posto. “Hrvatska mora naći načina da kreira nova radna mjesta i snizi tu visoku stopu nezaposlenosti. Nova zaposlenja u velikoj mjeri moraju doći i iz nekih novih sektora i novih poduzeća,

koja treba poticati u rastu i stvoriti im poticajno okruženje, posebno regulatorno”, istaknuo je Vujčić te dodao kako je HNB proveo anketu među malim i srednjim poduzećima koja su kao najveći problem za svoje poslovanje istaknula regulatorno okruženje, odnosno loše i kontradiktorne propise te njihove česte izmjene. Govoreći o financijskoj stabilnosti Vujčić je kazao kako je HNB ocjenjuje vrlo visokom te istaknuo kako je hrvatski bankarski sustav visoko kapitaliziran i stabilan. “Adekvatnost kapitala banaka lani je smanjena za tri postotna boda kao posljedica konverzije kredita u švicarcima, ali sada je ponovno na 22 posto. Kapitaliziranost banaka

HNB je revidirao očekivanu stopu realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini sa 1,8 na 2,3 posto je tolika da i kada ne bi naplatile ništa od svih loših plasmana za koje nisu izdvojile rezervacije, njihova bi stopa adekvatnosti kapitala još uvijek bila iznad zakonski propisane, što znači da je hrvatski bankarski sustav i dalje vrlo stabilan”, zaključio je Vujčić.

Kapitaliziranost banaka je tolika da i kada ne bi naplatile ništa od svih

loših plasmana za koje nisu izdvojile rezervacije, njihova bi stopa adekvatnosti kapitala još uvijek bila iznad zakonski propisane, što znači da je hrvatski bankarski sustav i dalje vrlo stabilan. Boris Vujčić, guverner HNB-a

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Podatkovni centri

Hrvatska je izolirana, ali i podkapacitirana Među važnijim podatkovnim centrima u Hrvatskoj ističu se Datacross Jastrebarsko, oni u tvrtkama Altus IT i Megatrend te Hrvatski Telekom i Vipnet piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ako je točan podatak da država upravlja s više od 1000 četvornih metara razjedinjenog tzv. sistemskog prostora, jasno je da se

velikim novcem potrebnim za održavanje i upravljanje infrastrukturom u nas upravlja neracionalno. Marijan Lalić, Podatkovni centar Križ

odatkovni centri, tj. skupine umreženih računalnih poslužitelja koji se koriste za pohranu, obradu ili distribuciju velikih količina podataka, jedan su od temelja infrastrukture koja je danas neophodna za razvoj digitalnog društva. Takve “farme servera” čuvaju i brinu o iznimno važnim podacima i IT opremi raznih institucija, banaka, telekoma, farmaceutskih kompanija, priređivača igara na sreću i IT tvrtki, bez obzira na to je li riječ o malim i srednjim poduzećima ili pak velikim korporacijama. Stoga se u njihovoj izgradnji posebna pozornost posvećuje upravo sigurnosti. Tehnološka tranzicija na treću informatičku platformu, koja uključuje mobilno poslovanje, usluge računalstva u oblaku, tehnologije analize sve veće količine podataka (big data), društvene mreže te IoT (internet of things), imala je izravan učinak na gradnju i promjene unutar podatkovnih centara. Među važnijim podatkovnim centrima u Hrvatskoj ističu se Datacross Jastrebarsko, podatkovni centri tvrtki Altus IT i Megatrend te Hrvatskog telekoma i Vipneta.

šta, velikim, srednjim i malim korporacijama i financijskom sektoru jer zadovoljava sve regulatorne zahtjeve i standarde, kao i državnim institucijama, IT tvrtkama i cloud te telekom operatorima”, ističe. Hrvatska je, prema njegovim riječima, prilično izolirana u odnosu na Zapadnu Europu i po broju podatkovnih centara i po načinu poslovanja. “Ako pogledamo stanje u Zapadnoj Europi, jasno se može vidjeti puno veća gustoća podatkovnih centara, posebice oko većih gradova koji imaju popunjene kapacitete, što znači da su IT poslovanje i ekonomija tih ze-

U izgradnji podatkovnih centara posebna pozornost posvećuje se sigurnosti

Neracionalno upravljanje

Marijan Lalić, član Uprave Podatkovnog centra Križ, kaže nam kako je podatkovni centar Datacross izgrađen krajem 2012. u Jastrebarskom. Njegova ukupna bruto površina iznosi 5500 četvornih metara. “Centar je građen modularno i sukladno preporukama Uptime instituta koji je trenutačno najveći autoritet za projektiranje, izgradnju i standardizaciju podatkovnih centara. Nakon neovisne revizije, Centar je započeo s radom u veljači 2013. i u ožujku su sklopljeni prvi ugovori s korisnicima. Zbog visokog standarda izvedbe i modularnosti namijenjen je širokom segmentu trži-

18 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

malja puno razvijeniji i u krajnjoj mjeri učinkovitiji, te da je taj sektor vrlo važan i u konačnici profitabilan”, naglašava Marijan Lalić. Ako je točan podatak da država upravlja s više od 1000 četvornih metara razjedinjenog tzv. sistemskog prostora, nastavlja on, jasno je da se velikim novcem potrebnim za održavanje i upravljanje infrastrukturom u nas upravlja neracionalno. Trenutačno i većina banaka koje posluju u Hrvatskoj ima regulatorne probleme sa svojim IT poslovanjem i sigurnosti u svojim sistemskim dvoranama koji se pokušavaju

IT sve više postaje outsourcing poslovanje, a sve manje interna komponenta u organizacijama

rješavati na različite načine. “Mi možemo kvalitetom, standardom i kapacitetima zadovoljiti sve njihove zahtjeve i u toj borbi za posao uglavnom se borimo s podatkovnim centrima u drugim državama kao što su Slovačka, Poljska, Austrija ili Rumunjska, ne samo za posao već i za potrebu da podaci ili kopije podataka ostanu i čuvaju se u Hrvatskoj”, objašnjava.

Dobivanje na vidljivosti

Big data, prema njegovim riječima, nije nešto što je izravno povezano s korištenjem u podatkovnim centrima. “Data centri, barem ono što oni u izvornom značenju predstavljaju, osiguravaju standardiziranu razinu prostora za smještaj opreme. Neki data centri pokušavaju dobiti na vidljivosti korištenjem sličnih uzrečica big data, IoT... No to nije primarni posao data centar providera jer time ulaze u poslovno područje svojih najvećih korisnika. Big data je posao za specijalizirane tvrtke, isto tako i IoT”, smatra Lalić dodajući kako IT sve više postaje outsourcing poslovanje, a sve manje interna komponenta u organizacijama. Tako je, primjerice, poslovanje u oblaku naj-

brže rastuća grana u IT poslovanju. “Ustvari, IT poslovanje postaje sve više ‘globalna usluga’, za razliku od uvriježenog pojma podrške i troška. Zapadna Europa je transformaciju započela puno prije nego se to kod nas dogodilo ili se tek događa. Zato je i gustoća podatkovnih centara puno veća nego u Hrvatskoj ili još istočnije od nas. Tvrtke više ne moraju kupovati opremu i imati skupe stručnjake, jednostavno mogu unajmiti gotovo rješenje, ne moraju brinuti o sigurnosti ili standardima kad je to sve već implementirano u podatkovnim centrima. Rizik i odgovornost su prebačeni na davatelja usluge, ne moraju investirati u kapacitete koji su uglavnom slabo iskorišteni, već plaćaju potrošnju kapaciteta koji im treba u skladu s njihovim mogućnostima i potrebama i još puno drugih benefita”, kaže on dodajući kako će se u postojećem centru u Jastrebarskom povećavati kapaciteti već ove godine i to modularno u skladu s poslovnim planom i rastom poslovanja. “Planiramo graditi još jedan podatkovni centar na drugoj lokaciji i trenutno smo započeli s razvojem projekta”, otkriva nam.

Podatkovni centar Datacross

Podatkovni centar HT-a

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Osjećaji i procjene

Sve informacije kojima se barata počivaju na osjećaju i procjenama. Jedna od tih procjena je da u Hrvatskoj trenutačno ima između 2500 i

3000 četvornih metara IT prostora u sklopu data centara koji svoje usluge pružaju korisnicima. Goran Đoreski, Altus informacijske tehnologije

Goran Đoreski, direktor u tvrtki Altus informacijske tehnologije koja ima podatkovni centar u Selskoj ulici u Zagrebu, kaže kako je njihova prva serverska soba sagrađena 2006., dok je druga puštena u produkciju 2011. godine. “Ukupno je to 400 četvornih metara IT prostora, što znači nekih 120 serverskih kabineta. U ovom trenutku je u izgradnji proširenje od novih 230 četvornih metara koje će biti u produkciji prije kraja godine”, ističe on dodajući kako ne postoji službena statistika o hrvatskim data centrima, budući da nema regulatora koji je prikuplja, a nijedna od inicijativa da se takva statistika uspostavi dobrovoljno nije zaživjela zbog nedostatka interesa samih data centara. “Tako da sve informacije kojima se barata počivaju na osjećaju i procjenama. Jedna od tih procjena je da u Hrvatskoj trenutačno ima između 2500 i 3000 četvornih metara IT prostora u sklopu data centara koji svoje usluge pružaju korisnicima, a koji nisu samo za vlastite potrebe. Iz perspektive činjenice da Mađarska ima otprilike 20.000 četvornih metara na oko 10 milijuna stanovnika reklo bi se da je Hrvatska podkapacitirana za oko 300 posto. S druge strane, znamo li da je više od 50 posto postojećih data centar kapaciteta u Hrvatskoj prazno, nameće se zaključak da Hrvatska sporije ulazi u outsource svoje IT infrastrukture nego susjedne zemlje”, naglašava Đoreski dodajući kako su hrvatski podatkovni centri više-manje jednako kvalitetni kao i oni na Zapadu, osim što su manji. Data centar Hrvatskog Telekoma otvoren je 2014. godine. Investicija te tvrtke u ICT centar, vrijedna 62,5 milijuna kuna, bila je jedna od najvećih te godine. Data centar HT-a koristi se za potrebe tržišta (usluga kolokacije servera korisnika), smještaj cloud usluga tog operatora

20 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

te dijela internog telekomunikacijskog sustava. “HT je izgradio data centar sukladno najvišim svjetskim standardima. U njemu su aplicirani najviši sigurnosni standardi koji se koriste u modernim data centrima te je ovo jedan od najboljih i najsigurnijih data centara u ovom dijelu Europe”, kažu nam u Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma. Kako u Hrvatskoj postoji četiri-pet većih podatkovnih centara, navedeni kapaciteti su ispod onih u Europi. No, smatraju u HT-u, stope rasta i trendovi su u skladu s Europom. “Sama kvaliteta izvedbe je u skladu s visokim tehnološkim zahtjevima. U regiji se Hrvatska može smatrati predvodnikom, kako tehnološki tako i kapacitetom. Glavni trendovi su visoka razina dostupnosti i skalabilnost/modularnost te pružanje raznih hibridnih rješenja za korisnike. Također, infrastruktura mora moći podržati sve veće zahtjeve koji dolaze s pojavom big data, IoT-a i clouda”, ističu u HT-u.

Ekonomija obujma

Među prednostima korištenja usluga podatkovnih centara za tvrtku, u HT-u ističu smanjenje troškova smještaja računalne opreme, povećanje sigurnosti i osiguravanje veće dostupnosti. Data centri to ostvaruju kroz ekonomiju obujma te grade visokodostupnu

Ne postoji službena statistika o hrvatskim data centrima, budući da nema regulatora koji ju prikuplja infrastrukturu koju zatim dijele svi korisnici smješteni kod njih. “Time je i malim korisnicima omogućen zakup prostora u data centru, za što dobivaju vrhunsku infrastrukturu, dok veći korisnici ne moraju brinuti o troškovima održavanja takve infrastrukture. Još uvijek je u Hrvatskoj prisutan strah od prebacivanja infrastrukture u ‘tuđe’ data centre. No, znatne uštede koje se pritom ostvaruju, kao i razina dostupnosti i sigurnosti koju data centri omogućuju, polako utječu na odluku sve većeg broja tvrtki da svoju serversku infrastrukturu stave u jedan od data centara”, napominju. Korisnici podatkovnog centra HT-a su najveće tvrtke u Hrvatskoj s najzahtjevnijim standardima, kada je riječ o fizičkoj i IT sigurnosti. “U velikoj mjeri korisnici dolaze iz financijskog sektora, trgovine i transporta. Kod nas se kolo-

Temperatura je važna

Idealni Island Mogućnost da velika svjetska IT kompanija gradi data centar u Lici, o čemu se špekuliralo prije koju godinu, medijski zvuči dobro, ali uglavnom nema realnu podlogu. Goran Đoreski, direktor u tvrtki Altus IT, kaže kako prednost hladnijih krajeva svakako postoji, no zemlje kao što je Island imaju idealne uvjete za takvu djelatnost. “Zimska temperatura tamo ne ide ispod -4, a ljetna iznad 13, što je savršeno za data centar. Električnu energiju dobivaju uglavnom iz geotermalnih izvora. S time se jako teško natjecati, tako da ako velika korporacija poput Googlea ili Facebooka traži lokaciju po Islandu, Švedskoj, Fin-

skoj i slično, teško je konkurirati. Nadalje, glavna komunikacijska čvorišta u Europi su London, Amsterdam i Frankfurt, tako da smo i tu malo izvan ruke”, objašnjava nam. Data centri u Hrvatskoj će se razvijati, nastavlja Đoreski kojem se čini kako će se u tome pratiti lokalne potrebe. Jedina prava i realna prilika za rast jest činjenica da je Hrvatska punopravna članica EU-a i da se nalazi na njezinom rubnom području. “Čini mi se da takva pozicija može značiti prednost u borbi za korisnike koji pokrivaju prostor bivše Jugoslavije, a traže centralizaciju data centara”, napominje on.

ciraju cijele infrastrukture navedenih korisnika ili dijelovi koji služe za nastavak poslovanja u slučaju havarija. Također, određene djelatnosti na neki način imaju obvezu svoje podatke čuvati na alternativnoj lokaciji te se naš data centar koristi i u tu svrhu”, kažu nam u HT-u. Alen Gojčeta, voditelj prodaje ICT korisnicima u Vipnetu, ističe kako se Vipnetov podatkovni centar prostire na 1800 četvornih metara. Osim kapaciteta na Žitnjaku, Vipnet raspolaže vlastitim podatkovnim centrima u Osijeku, Rijeci i Splitu te centrima naslijeđenima akvizicijom B.neta i Amisa. Vipnetov podatkovni centar na Žitnjaku otvoren je 2014. u sklopu Vipnetove nove tehnološko-poslovne zgrade u kampusu, a kolokacijska soba prostire se na površini od 170 četvornih metara. U podatkovni centar uloženo je gotovo milijun eura. “Centar radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a pod punim opterećenjem može autonomno funkcionirati 48 sati. Osiguran je stručno osposobljenim osobljem, videonadzorom, vatrodojavnim i vatrozaštitnim sustavom, a kako bi u svakom trenutku bili osigurani vrhunski uvjeti, centralni nadzorno-upravljački sustav prati elektromagnetske priključke, stanje opreme te rad agregata i klimatizacijskih jedinica. Uz pomoć podatkovnog centra, Vipnet pruža različite mogućnosti mrežnog povezivanja kolocirane opreme s ostalim lokacijama korisnika u Hrvatskoj te u osam zemalja u kojima posluje Telekom Austria Grupa. Također, Vipnet nudi uslugu kolokacije za sve segmenta korisnika”, ističe on.

Infrastruktura kao usluga

Vipnet, nastavlja Gojčeta, kontinuirano prati i osluškuje potrebe tržišta te je zbog toga u bilo kojem trenutku spreman na ulaganje

u proširenje postojećih kapaciteta, bilo da se radi o implementaciji novih usluga ili o samom fizičkom povećanju kapaciteta podatkovnog centra. Tvrtke koje su korisnici usluga Vipnetovog podatkovnog centra izbjegavaju visoka početna ulaganja u izgradnju, opremanje i održavanje vlastitih server soba i podatkovnih centara. A koje kompanije i u kojoj mjeri će ga koristiti, ovisi o veličini i djelatnosti kojom se bave. “Srednje velika tvrtka će najčešće koristiti infrastrukturu kao uslugu, financijska institucija ili korporacija će zahtijevati visokodostupne resurse kojima osigurava kontinuitet poslovanja, dok

U Hrvatskoj je još prisutan strah od prebacivanja infrastrukture u “tuđe” data centre, kažu u HT-u će se softverske razvojne tvrtke povremeno i ograničeno koristiti različitim platformama za testiranje i razvoj. Male tvrtke i pojedinci će se s druge strane često oslanjati na kompletne poslovne procese u obliku cloud aplikacija. No, jedino je sigurno da količina servisa koje podatkovni centri ugošćuju postaje sve šira, a njihovo korištenje sve veće”, zaključuje on. 18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 21

konjunkturni test za II. tromjesečje 2016.

Bez značajnijih promjena do jeseni U konjunkturnom testu Centra za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je 317 tvrtki, a dobiveni rezultati ne upućuju na značajnije promjene u nacionalnom gospodarstvu u sljedećem tromjesečju piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

konjunkturnom testu hrvatskog gospodarstva za drugo tromjesečje 2016. godine, što ga je krajem lipnja i početkom srpnja proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, ukupno je sudjelovalo 317 tvrtki i to 126 iz

22 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

prerađivačke industrije, 53 iz građevinarstva, 48 iz trgovine i 90 iz uslužnog sektora. Tvrtke uključene u istraživanje ostvaruju 6,66 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,52 posto svih zaposlenih u tim djelatnostima. Rezultati testa ne upućuju na značajnije

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)*

Povoljna kretanja na čekanju Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva se u drugom tromjesečju ove godine smanjio za 1,33 indeksna boda i sada iznosi 99,11. Rezultat je to smanjenja sezonski prilagođenih vrijednosti komponenti pokazatelja konjunkture u trgovini i u prerađivačkoj industriji. Upravo su ta dva sektora najviše ponderirana u strukturi ESI-a. Iako su predviđanja HNB-a o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj u 2016. godini uglavnom pozitivna, ocjene i očekivanja gospodarstvenika izražene kroz pojedinačne pokazatelje konjunkture i agregatni indeks ekonomskog raspoloženja, ipak treba uzeti u obzir. Tako je za očekivati rast hrvatskog gospodarstva, ali ipak nešto sporiji od najavljivanoga, odnosno faza stabilnosti mogla bi potrajati još neko vrijeme. Slične zaključke izvode i ekonomisti EkonomESI>

skog instituta Zagreb temeljem kretanja CEIZ indeksa. U prilog ovim ocjenama i očekivanjima su i posljednji rezultati konjunkturnih istraživanja Europske komisije. Indeks raspoloženja potrošača se, u lipnju 2016. godine na razini EU-a i na razini euro područja, smanjio. Prema podacima HNBa, indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja u Hrvatskoj se kontinuirano tijekom godine također smanjuju. I pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na EU razini i razini euro područja očituje negativni trend još od zadnjeg tromjesečja prošle godine. Općenito, dinamiku ESI-ja kao kompozitnog indikatora za EU i euro područje tijekom prve polovine 2016. godine obilježio je trend smanjenja vrijednosti što znači da će povoljna kretanja još pričekati neko vrijeme. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

120 110 100 90 80 70 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 73,51 101,90 98,99 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

promjene u nacionalnom gospodarstvu u sljedećem tromjesečju. Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) ostao je nepromijenjen. Pokazatelji u građevinarstvu (PKG) i u uslužnom sektoru (PKU) su porasli, dok se pokazatelj u trgovini na malo (PKT) smanjio. Te su promjene pokazatelja rezultirale blagim smanjenjem indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI).

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – nema promjena

Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) je i u drugom tromjesečju zadržao vrijednost 12,28 što znači da se ne očekuju nikakve promjene u ovom sektoru sve do jeseni. Takvu relativno stabilnu razinu poslovanja PKI najavljuje još od početka prošle godine. Budući da je pokazatelj u području pozitivnih vrijednosti i stabilan znači da je među gospodarstvenicima prisutan optimizam. Iz

njega je rezultiralo i poboljšanje odgovora na pitanje o očekivanoj proizvodnji i odgovora vezanih uz stanje zaliha gotovih proizvoda, uz nešto nepovoljnije ocjene narudžbi. Nepromijenjena vrijednost pokazatelja potvrđuje se i odgovorima gospodarstvenika na ostala pitanja u anketnom upitniku. Naime, oni potražnju za njihovim proizvodima, konkurentski položaj, opseg izvoznih poslova i trenutačni poslovni položaj u većini slučajeva

U prerađivačkoj industriji se do jeseni ne očekuju nikakve promjene ocjenjuju nepromijenjenim, a nepromijenjenu očekuju i proizvodnju (59 posto) i svoj poslovni položaj u sljedećih šest mjeseci (75 posto). 18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 23

konjunkturni test I dalje je visoki postotak anketiranih koji posluju likvidno (68 posto). U odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje najviše porastao u proizvodnji kemikalija i kemijskih

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR prerađivačke industrije)

PKI

promjena, bodovi

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

13,64

-4,56

C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

-21,7

-37,01

Prerada drva i proizvoda od drva C16 i pluta, osim namještaja

7,08

26,34

proizvoda (+56,58), zatim u proizvodnji strojeva i uređaja (+32,12) te preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (+26,34). Pokazatelj se smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje u sedam odjeljaka i to najviše u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (-37,01) te proizvodnji namještaja (-33,41). Za razliku od proizvodnje kože u kojoj je prošlo tromjesečje pokazatelj porastao, proizvodnja namještaja već drugo tromjesečje bilježi smanjenje.

PKI > Prerađivačka industrija 25

C18

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

25,46

-10,6

C20

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

64,53

56,58

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

41,64

16,61

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

17,55

C25

proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva

17,21

-15,03

5 0

C27 Proizvodnja električne opreme

-0,79

-28,03

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

55,39

32,12

C31 Proizvodnja namještaja

-5,76

-33,41

Popravak i instaliranje strojeva C33 i opreme

11,81

9,66

12,28

0,00

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

15 10

-5 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Građevinarstvo

Nastavak razdoblja pozitivnih promjena Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) je u drugom tromjesečju ove godine porastao za 7,4 boda i sada iznosi 19,89. Ako se promatra kretanje ovog pokazatelja u zadnjih godinu dana i ako se izuzme njegovo smanjenje u prvom tromjesečju 2016. godine, lako se može uočiti da, unatoč tome, PKG kontinuirano i prilično snažno raste. Također treba uočiti da je taj pokazatelj od trećeg tromjesečja prošle godine u području pozitivnih vrijednosti što dodatno potvrđuje da se sektor građevinarstva oporavlja i da u njemu konačno prevladava optimizam. Posljednje povećanje PKG-a, uvažavajući njegova prognostička svojstva, na-

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR gragevinarstva)

PKG

32,56

11,02

F42 Gradnja građevina niskogradnje

20,54

20,92

-2,4

-24,33

19,85

7,4

GRAĐEVINARSTVO

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0 -20

promjena, bodovi

F41 Gradnja zgrada Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

javljuje povoljna kretanja u ovom sektoru tijekom ljeta odnosno u trećem tromjesečju ove godine. Iako je PKG porastao, gospodarstvenici se i dalje suočavaju s poteškoćama. I ovaj put je tri četvrtine anketiranih izjavilo da imaju poteškoće u poslovanju, koje su, za razliku od prvog tromjesečja kada su dominirali

nepovoljni vremenski uvjeti, sada izražene kroz pomanjkanje radne snage (45 posto anketiranih). Sadašnje stanje narudžbi u 80 posto slučajeva ocijenjeno je zadovoljavajućim, a likvidnost je uglavnom dobra ili s povremenim poteškoćama. Promatrano po odjeljcima, PKG se povećao u gradnji zgrada (+11,02) i gradnji građevina niskogradnje (+20,92). Smanjenje pokazatelja je zabilježeno u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (-24,33).

-40 -60 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

24 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

trgovina

Opet pesimistično Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se smanjio za 17,05 bodova i sada iznosi 0,51. Iako se tijekom 2015. godine moglo zaključiti da se gospodarska situacija u trgovini poboljšava, zadnji rezultati to, na žalost, ne potvrđuju. Smanjenje PKT-a rezultat je pogoršanja sezonski prilagođenih vrijednosti svih triju komponenti: ocje-

ne sadašnjeg poslovnog položaja, ocjene sadašnjeg stanja zaliha i očekivanog poslovanja. Ovim drugim uzastopnim smanjenjem i približavanjem području negativnih vrijednosti gospodarstvenici u trgovinskom sektoru sve snažnije izražavaju svoj pesimizam. Stoga je do jeseni za očekivati slabljenje gospodar-

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20 0 -20 -40 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Sektor usluga

Povoljno ljeto Pokazatelj konjunkturne klime u sektoru usluga (PKU) bilježi drugo uzastopno povećanje. Porastom od 16,84 boda trenutačno je na razini od 40,79. Rezultat je to, prema sezonski prilagođenim podacima, porasta svih triju komponenti indikatora: ocjene poslovanja u prethodnom tromjesečju, promjene potražnje za uslugama u odnosu

na prethodno tromjesečje i očekivane potražnje za uslugama u sljedećem tromjesečju. Promatrano kroz dulje razdoblje, može se uočiti da se PKU nakon višegodišnjeg zadržavanja blizu vrijednosti nula, od trećeg tromjesečja 2014. (izuzevši četvrto tromjesečje 2015.) povećava i da je prema zadnjim rezultatima na relativno visokoj (pozitivnoj) razini. To upućuje na moguće oživljavanje gospodarske aktivnosti u hrvatskom uslužnom sektoru tijekom sljedeća dva

PKU > Sektor usluga

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

promjena, bodovi

7,26

-6,35

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

3,82

-4,99

Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima

0,51

-17,05

ske aktivnosti, ili u najboljim uvjetima, zadržavanje postignute razine, jer su ocjene prometa u odnosu na prethodno tromjesečje i u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine ipak malo bolje, stanje zaposlenih u poduzeću zadovoljavajuće, a likvidnost uglavnom dobra. Pokazatelji konjunkturne klime pogoršali su se i u trgovini na veliko (-4,99) i u trgovini motornim vozilima (-6,35). Posebno zabrinjava smanjenje PKT-a u trgovini motornim vozilima gdje se ovaj pokazatelj i u prvom tromjesečju smanjio, i to za gotovo 35 bodova.

tromjesečja. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), može se uočiti da se PKU u većini odjeljaka povećao. Najveće povećanje bilježi se u prijevozu i skladištenju (+68,75), zatim u informacijama i komunikacijama (+33,92) i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+32,08). PKU se smanjio u tri sektora. Najveće smanjenje zabilježeno je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-14,53).

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR usluga)

10 0 -10 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 6,27 14,07 4,68 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

promjena, bodovi

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Prijevoz i skladištenje

75,03

68,75

Informacije i komunikacije

54,99

33,92

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

9,61

-10,2

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

31,17

-14,53

30 20

PKU

11,61

-0,98

Obrazovanje

-3,66

15,84

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

33,15

32,08

Ostale uslužne djelatnosti

USLUGE

15,13

19,35

40,79

16,84

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica tehničke vlade

Milijarde za brži internet Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj predviđa ukupna ulaganja u iznosu od 5,7 milijardi kuna, od čega 1,5 milijardi kuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj

N Dana je i suglasnost Zaboku da se zaduži za 12 milijuna kuna kod HBOR-a

a početku prošlotjedne sjednice Vlade tehnički premijer Tihomir Orešković imao je potrebu pojasniti medijske napise da bi on godišnji odmor trebao provesti u Vili Jadranka na Brijunima te da će sa sobom povesti kuhare, konobara i spremačicu iz Banskih dvora. “Prije dva tjedna dobio sam poruku da ako ću se aktivirati, da mogu očekivati oštre napade na sebe i svoju obitelj. Vidim da je kampanja počela. Nisam ni znao da ću biti dva tjedna na Brijunima dok nisam to pročitao, sada znam. To je laž i to je žalosno. Uvjeren sam da će narod prepoznati da je sve to kampanja i da će se svašta pisati”, kazao je Orešković te dodao kako se nada da će to bar prodati više novina i da će većom prodajom novina doći i do rasta BDP-a.

Dvije odluke

Vlada je donijela dvije odluke vezane uz razvoj širokopojasnog pristupa internetu, prva je Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, čiji su glavni strateški ciljevi pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije, koja omogućuje pristup internetu brzinama od naj26 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

manje 30 Mbit/s za sve stanovnike Hrvatske, te da najmanje 50 posto kućanstava Hrvatske budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od najmanje 10 Mbit/s. “Strategija predviđa ukupna ulaganja u iznosu od 5,7 milijardi kuna, od čega 1,5 milijardi kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 1,5 milijardi kuna iz hrvatskog proračuna, a ostalo iz ostalih izvora, kao što je privatni sektor ili krediti”, pojasnio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Druga Vladina odluka odnosi se na Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. “Programom se daju upute i smjernice kojima se nositelje pojedinačnih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini upućuje na optimalni pristup razradi tih projekata, a u svrhu poticanja daljnjeg razvoja tržišta elektroničkih komunikacija”, rekao je Butković te dodao kako to ujedno predstavlja i program državnih potpora koji je nakon provedenoga postupka provjere usklađenosti odobrila Europska komisija. Okvirni nacionalni program odobrila je Europska komisija koja je odredila da ukupna procijenjena financijska sredstva za ovu namjenu iznose najviše 252 milijuna eura, od čega će se 117,2 milijuna eura financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 134,8 milijuna eura zajmom EIB-a. Očekuje se da će privatno financiranje iznositi najviše 120 milijuna eura.

Zaduženje Zaboka

Vlada je dala suglasnost Gradu Zaboku za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 12 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od sedam godina te počekom od tri godine uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od tri posto. Sredstva će se koristiti za financiranje izgradnje sportske dvorane i rekonstrukcije kotlovnice u postojećoj zgradi gimnazije u Zaboku.

AKTUALNO Komentar HGK

Godina dana deflacije Trend negativne promjene nastavio se i u lipnju, kada su potrošačke cijene bilježile pad za 1,6 posto u odnosu na godinu ranije. Osnovni deflatorni pritisci ostaju isti: niže cijene plina, hrane i goriva

lipnju su potrošačke cijene bile niže za 1,6 posto nego prije godinu dana, što je nešto blaži godišnji pad u odnosu na onaj iz prethodnog mjeseca. Time se nastavlja trend negativne promjene koji traje posljednjih godinu dana, stoji u komentaru analitičara Hrvatske gospodarske komore. “Pod utjecajem nižih cijena plina, hrane te niže cijene goriva, u lipnju je nastavljen deflacijski trend. Uz slabi oporavak potražnje koja je stalni ograničavajući element rasta potrošačkih cijena, očekujemo da će indeks potrošačkih cijena u ovoj godini biti ispod 100”, kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savić. Osnovni deflatorni pritisci ostaju jednaki: niže cijene plina (koje su snižene 24,2 posto administrativnom odlukom od 1. travnja), hrane (-0,4 posto) te goriva (-10,8 posto). Od ova tri deflatorna izvora, najjače ostaju cijene goriva koje su u lipnju izravno spustile potrošačke cijene za 0,7 postotnih bodova.

Iako je pad potrošačkih cijena temeljen na šokovima na svjetskim tržištima nafte, odnosno primarno izvire iz ponude, njihov je rast ograničen i sa strane potražnje, budući da se osobna potrošnja oporavlja vrlo sporo. To pokazuje temeljni indeks potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administrativnih cijena) koji je od početka godine deflatoran, a u svibnju na razini od -0,8 posto.

Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima

Prilagoditi obrazovni sustav tržištu

govor za projekt Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima, vrijedan 11,52 milijuna kuna, potpisali su prošli tjedan Nada Šikić, tehnička ministrica rada i mirovinskog sustava, i Darko Horvat, tehnički ministar poduzetništva i obrta. Ugovoreno je 1280 stipendija s pojedinačnim iznosom od 750 kuna mjesečno. Stipendije su namijenjene učenicima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja poput autolakirera, automehaničara, dimnjačara,

elektroinstalatera, fasadera, instalatera grijanja i klimatizacije, konobara, kuhara, mesara, pekara, plinoinstalatera i slastičara. Ministrica Šikić tom je prigodom istaknula kako ministarstva rada i poduzetništva pripremaju i nastavak projekta u iznosu od 23 milijuna kuna koji će se potpisati početkom kolovoza. Unutar tog projekta stipendirat će se 2000 učenika, provest će se 40 naukovanja, a također će se prvi puta iz EU fondova financirati učeničke zadruge, vježbovne tvrtke

i studentski poduzetnički inkubatori u ukupnom iznosu od dva milijuna kuna. Ministar Horvat je naglasio kako je to potpuni zaokret u filozofiji osiguranja izvora financiranja za stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima. “Cilj nam je kroz tri-četiri godine prilagoditi srednjoškolski obrazovni sustav potrebama tržišta rada”, zaključio je Horvat. Projekt Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima provodi se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Europskog socijalnog fonda i Sporazuma o poslovnoj suradnji Ministarstva poduzetništva i obrta te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (S.P.)

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Poticanje poduzetništva i inovacija u Hrvatskoj

Poduzetnik nije Poduzetništvo još uvijek nema dovoljan utjecaj u Hrvatskoj. Jer da je on dovoljan, tada bi nam stope rasta BDP-a bile veće, kao i stupanj zaposlenosti, a niz problema koji iz toga proizlaze manji, smatra Mladen Vedriš piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

aklada Konrad Adenauer organizirala je prošli tjedan u Zagrebu stručnu konferenciju na temu Poduzetništvo i inovacije u Hrvatskoj, u suradnji sa Zagrebačkom inicijativom, udrugom za socijalno tržišno gospodarstvo. Na konferenciji se moglo nešto više čuti o zapošljavanju, uvjetima financiranja, povezanosti gospodarstva sa znanosti i obrazovanjem, konkurentnosti te inovacijama. Michael A. Lange, direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, kazao je kako dinamični privatni sektor ima ključnu ulogu za samoodrživi gospodarski rast. Kako bi se stvorilo poticajno okruženje za investicije, dodao je, državni sektor valja bolje surađivati s pri-

Poslovni sektor u nas nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj, istaknuo je Želimir Kramarić vatnim kako bi se analizirale prilike i prepreke za potrebne reforme. Mladen Vedriš, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i predsjednik Zagrebač28 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

ke inicijative, kazao je kako poduzetništvo još uvijek nema dovoljan utjecaj u Hrvatskoj. “Jer da je on dovoljan, tada bi nam stope rasta BDP-a bile veće, kao i stupanj zaposlenosti, a niz problema koji iz toga proizlaze manji”, istaknuo je dodajući kako Hrvatska zaostaje u poduzetničkom sektoru.

Propisi u konfliktu

Uspoređujući poduzetništvo s nedavno završenim europskim nogometnim prvenstvom, Vedriš je istaknuo kako se moglo primijetiti da uspijevaju oni koji su najbolje organizirani, koji imaju najbolje trenere i publiku koja ih podržava. “Ista stvar je i u poduzetništvu. Ne može poduzetnik biti Rambo koji će sam probiti, raščistiti i likvidirati sve prepreke”, kazao je dodajući kako je velika odgovornost države da poduzetnicima olakša poslovanje. Jer, zakonskih propisa je mnogo i često su u konfliktu. Nije svejedno ni kolika je kamatna stopa za kredit poduzetniku čiji konkurent u susjedstvu ima primjetno povoljnije uvjete kreditiranja. “Također, nije svejedno ima li on potporu lokalne zajednice te građevinsku dozvolu ili bilo koji drugi papir dobije u roku od dva tjedna, a ne tri godine. Dakle, da bi poduzetnik bio uspješan, svi oni koji čine njegov

vijesti

Rambo tim moraju obaviti svoj dio posla. A on ima ono najvrednije – ideju, upornost i snagu da radi. No, moramo mu pripremiti teren – igralište na kojem može raditi, a to je uloga države, bolje rečeno pojedinih resora”, naglasio je Vedriš. Darko Horvat, tehnički ministar poduzetništva i obrta, istaknuo je kako je s Ministarstvom rada i mirovinskog osiguranja potpisan sporazum koji osigurava stipendije za učenike u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. U pomoć je pozvan i Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi se po regijama definiralo koja su to deficitarna zanimanja. “Jer, neće biti tretirana deficitarnim ista zanimanja na sjeverozapadu Hrvatske, u istočnom dijelu li na jugu Hrvatske”, naglasio je ministar u tehničkoj vladi dodajući kako je u pripremi program e-Impuls koji je namijenjen onim najslabijima – obrtnicima te mikro i malim tvrtkama. Važno je naglasiti kako sredstva e-Impulsa neće biti namaknuta iz državnog proračuna već će se subvencije i bespovratne potpore poduzetnicima u većem gabaritu nego dosad podijeliti iz sredstava strukturnih fondova. “Svaka država koja u proteklih desetak godina bilježi gospodarski rast, njegov veliki dio bazirala je na bespovratnim potporama kroz EU fondove”, napomenuo je.

Jeftini izvori financiranja

Nadalje, nastavio je, rekonstrukcijom zajedničkih nacionalnih pravila hrvatskom poduzetniku je omogućeno da daleko lakše dolazi do sredstava iz europskih fondova. No, to je dio od oko 45 posto financijske konstrukcije

za cjelokupnu investiciju. Kako bi se drugim mehanizmom poduzetnicima omogućilo zaokružiti financijsku konstrukciju, u Hrvatsku su transferirane tri tranše od 250 milijuna eura iz relativno jeftinih izvora financiranja u Europi. Tako će se, među ostalim, financirati zajmovi, krediti i jamstvene sheme u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO, a koji na prostor Hrvatske donose kreditne aranžmane po cijeni od 0,5 posto. “Mislim da bolje nije moglo. Očekujemo veliku potražnju za takvim jeftinim izvorima financiranja. U konačnici očekujemo da će taj plasman jeftinog novca u Hrvatskoj pokrenuti onaj poduzetnički kotačić i pridonijeti rastu BDP-a”, kazao je. Također, dodao je, nedostatak kvalificiranih ljudi ne primjećuje se isključivo u turističkoj sezoni, već i u građevini, metalskoj i elektroindustriji. “Hitno trebamo pristupiti prekvalifikacijama i osluškivanju onoga što treba realni sektor kako bismo kroz upisne kvote u srednjem strukovnom obrazovanju za tri ili pet godina na tržište rada izbacili isključivo one profile koje hrvatsko gospodarstvo može progutati”, naglasio je. Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU, ističe kako poslovni sektor u nas nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj. Proračunska ulaganja u znanstveni sektor pak uglavnom se odnose na financiranje plaća i funkcioniranje znanstvenih institucija, što nije loše. “Ono što je ključno i što je jako loše to je nepovezanost sustava znanosti s gospodarstvom”, istaknuo je.

na državi je da olakša poslovanje poduzetnicima Stoga je HGK u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HAZU-om pokrenuo Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) koji treba raditi na tome da u konačnici postane tvornica inovacija, a prije toga odraditi velik dio posla u povezivanju inovacija, istraživanja i razvoja s gospodarstvom. Na koncu, smatra Kramarić, Hrvatska bi se trebala iz gospodarstva s vrlo malim udjelom novih i inovativnih proizvoda pretvoriti u gospodarstvo s puno većim brojem proizvoda i usluga visoke dodatne vrijednosti kako bi se uključila u globalno tržište. “Jer samo s takvim proizvodima možemo biti konkurentni i to će nam povećavati broj tvrtki, dodanu vrijednost, BDP i drugo”, zaključio je.

Hotel Adriatic na listi The Guardiana Najstariji rovinjski hotel Adriatic iz sastava rovinjske turističke tvrtke Maistra britanski The Guardian stavio je na svoju internet listu među osam chick hotela u svijetu. Na toj se listi nalaze još pariški Coq hotel, Casa Bonay u Barceloni, hotel Oderberger u Berlinu te Skuggi hotel u Reykjaviku. Hotel Adriatic opisuje se kao jedan od najboljih i najpristupačnijih europskih boutique hotela. Maistra je u obnovu hotela Adriatic prošle godine uložila 30 milijuna kuna. Inače, internet izdanje The Guardiana mjesečno posjeti više od 155 milijuna korisnika.

Prva solarna punionica za električna vozila

Prva solarna punionica za električna vozila ELEN Leaf proteklog tjedna puštena je u rad ispred zgrade zagrebačke Gradske uprave. Riječ je o prototipu najsuvremenije stanice za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj i prvoj punionici koja za napajanje koristi solarnu energiju. Ova punionica kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN, u sklopu kojeg su do sada na 21 lokaciji u 12 gradova u Hrvatskoj otvorene punionice za električna vozila.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Isplata potpora poljoprivrednicima po novom modelu

Pravičnija raspodjela novca Naš je cilj da naši proizvođači mogu planirati svoju proizvodnju i da mogu u realnom vremenu znati kojim novcem raspolažu, poručio je ministar poljoprivrede u tehničkoj vladi Davor Romić

Uz konvergenciju, fokus novog modela stavljen je na zaštitu okoliša kroz tzv. zeleno plaćanje, veću

inistar poljoprivrede u tehničkoj vladi Davor Romić i v.d. ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) Ivan Macanić predstavili su analizu novog modela isplate potpora za proizvodnu 2015. godinu. “Za proizvodnu 2015. godinu u proračunu su osigurane 3,4 milijarde kuna, što je za oko 300 milijuna kuna više sredstava namijenjenih poljoprivrednim proizvođačima nego 2014. godine (3,08 milijardi). Isplate su vezane za novi model koji smo usuglasili s Europskom komisijom, a potpore su već došle do krajnjih korisnika s kojima smo održali i sastanak da bismo im objasnili kako cijela stvar funkcionira”, istaknuo je Romić, dodavši kako su također osigurali i predujam od 776 milijuna kuna s kojim će ići prema proizvođačima.

uvid u realnom vremenu brigu o malim i srednjim poljo privrednicima te zaštitu ugroženih sektora. Davor Romić, tehnički ministar poljoprivrede

Mnogi korisnici su zatražili detaljniji uvid u novi sustav izračuna i raspodjele sredstava jer je ovo prva godina obračuna i isplata potpora po tom modelu, iako je novi model usvojen još 2014. Stoga je ministar od APPRRR-a zatražio da se analiziraju isplaćene potpore kako bi se na konkretnim primjerima različitih tipova gospodarstava moglo doći do zaključka koji su proizvođači i koje proizvodnje dobili više a koji manje potpora po novom modelu. “Želio bih istaknuti da smo u dogovoru s APPRRR-om zatražili od njih da poljoprivredni proizvođači u realnom vremenu dobiju informaciju o tome koje su potpore dobili, koliki iznos i iz kojeg izvora, što znači da se treba prilagoditi i softver i ostale mjere. Naš je cilj da naši proizvođači mogu planirati svoju proizvodnju i da mogu u realnom vremenu znati

30 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

kojim novcem raspolažu”, poručio je ministar. Novi model izravnih potpora nastao je kao posljedica izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i primjenjuje ga cijeli EU. Sve zemlje imaju određene probleme s implementacijom jer, kako je spomenuo i Romić,

APPRRR je putem Agronet sustava prvi puta objavio koliko svaki od korisnika ima prava na potpore u sljedećih pet godina ona iziskuje određene prilagodbe u praksi za koje treba vremena. Sve države članice su imale i imaju mogućnost da unutar zadanih okvira samostalno kreiraju omjere potpora pojedinim sektorima, sukladno svojim specifičnostima, kao i mogućnost odabira modela pravičnije raspodjele između korisnika. Jedan od temeljnih elemenata i ciljeva reforme je ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanje do 2019. godine zbog čega će se do tada primjenjivati obvezan postupak konvergencije. “To podrazumijeva da će se korisnicima čija je početna vrijednost prava veća od nacionalnog prosjeka od 168 eura po hektaru ta prava postupno smanjivati, dok će onima s nižim

prosjekom rasti”, objasnio je Macanić, uz napomenu kako je po toj logici jasno da su veliki kombinati u novoj preraspodjeli dobili manje sredstava. Rekao je i da je APPRRR putem Agronet sustava prvi puta objavio koliko svaki od korisnika ima prava na potpore u sljedećih pet godina. Romić je kazao kako je, uz konvergenciju, fokus novog modela stavljen na zaštitu okoliša kroz tzv. zeleno plaćanje, veću brigu o malim i srednjim poljoprivrednicima te zaštitu ugroženih sektora. Jedan od trenutačno najugroženijih sektora u domaćoj poljoprivredi je mljekarstvo, a ministar se posebno osvrnuo na tu problematiku naglasivši kako je na tržištu EU-a cijena mlijeka u zadnje vrijeme drastično pala, što naše mljekarstvo, koje uvelike ovisi o uvozu, čini posebno osjetljivim.

Mljekarstvu isplaćeno 209 milijuna kuna potpora

“Godine 2014. sektoru mljekarstva isplaćeno je 93 milijuna kuna, a u 2015. čak 209 milijuna kuna potpora. Kada pogledamo taj iznos, vidimo da je ova potpora koja se odnosi na mljekarstvo imala utjecaja, međutim, problem sektora nisu toliko potpore koliko pad cijene mlijeka. Prosječna cijena je u 2014. bila 2,68 kuna, a u 2015. je pala na 2,66 kuna. Upravo ta razlika u cijeni je problem sektora”, istaknuo je Romić, dodavši kako je u Hrvatskoj trenutačno 650.000 hektara zapuštene obradive površine. Od ukupnog iznosa isplaćenog poljoprivrednicima prošle godine na osnovno plaćanje otpalo je 43 posto sredstava, na zeleno

plaćanje 30 posto, proizvodno vezane potpore 15 posto, preraspodijeljeno plaćanje 10 posto te na potpore za male poljoprivrednike dva posto. Od ukupno 98.000 korisnika potpora njih 53.000 dobilo je veće iznose (51 posto omotnice), 34.000 je dobilo manje (45 posto omotnice), a nešto manje od 12.000 korisnika dobilo je jednake iznose potpore (četiri posto omotnice). Manje novca su ge-

naš je cilj da naši proizvođači mogu planirati svoju proizvodnju i znati kojim novcem raspolažu, kaže ministar romić neralno dobivali poljoprivrednici s inicijalno velikim vrijednostima prava, odnosno oni koji su imali velika povijesna prava a mali broj hektara, zatim oni koji nisu korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja te oni koji nisu korisnici proizvodno vezanih potpora. Na dobitku su mali i mladi proizvođači s manjim brojem hektara bez povijesnih prava, korisnici IAKS mjera te oni koji se bave ekološkom proizvodnjom.

3,4 mlrd kn osigurano u proračunu za proizvodnu 2015.

776 mil kn predujma osigurano za proizvođače

650.000 ha

zapuštenih obradivih površina u Hrvatskoj

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Samoborska tvrtka probija se na veliko tržište

Geolux radi za Kinu U Kini je pušten u rad sustav za upravljanje navodnjavanjem koji koristi Geoluxove senzore. Sustav je izgrađen u suradnji s kineskom tvrtkom Eagle Technologies i po narudžbi kineskog Ministarstva za upravljanje vodenim resursima

U početku smo bili skeptični prema mogućnosti izvoza elektroničkih uređaja u Kinu. Međutim, pokazalo se da ako imate vrhunski, specijalizirani proizvod, koji je po performansama i cijeni konkurentan, bez problema ćete pronaći kupce i u Europi i u Kini. Nikša Orlić, direktor Geoluxa

vrtka Geolux iz Samobora započela je s izvozom senzora za mjerenje brzine protoka vode u Kinu. U suradnji s kineskom tvrtkom Eagle Technologies, koja se bavi poslovima projektiranja i izgradnje sustava za upravljanje vodenim resursima u Kini, Geoluxovi senzori ugrađeni su u sustav za nadzor i upravljanje navodnjavanjem u pokrajini Hetao u sjeverozapadnoj Kini. Sustav je izgrađen po narudžbi kineskog Ministarstva za upravljanje vodenim resursima, te je pušten u rad početkom srpnja 2016. Geolux se bavi razvojem i proizvodnjom radarskih senzora za primjenu u sustavima nadzora prometa, u sustavima tehničke i perimetarske zaštite te za hidrološka mjerenja. Posluje od 2007. godine, sa sjedištem u Samoboru i uredom u Zagrebu, a većinu prihoda ostvaruje kroz izvoz. Sada, u vrijeme kad je Kina već pravi sinonim za zemlju iz koje se uvozi elektronika, tvrtka iz Samobora uspješno izvozi svoje specijalizirane uređaje za beskontaktno mjerenje brzine protoka vode u tu zemlju. Geolux se specijalizirao za razvoj senzora zasnovanih na radarskoj tehnologiji, poput radarskih senzora za mjerenje brzine vozila na cesti i detektora pokreta za korištenje u sustavima perimetarske zaštite. Mjerač brzine protoka vode njihov je najnoviji proizvod, koji precizno određuje brzinu vodenog toka bez potrebe za uranjanjem senzora u vodu.

Sve bez kontakta

Tomislav Grubeša, tehnički direktor Geoluxa, objašnjava detalje o proizvodu. “Geolux je razvio beskontaktne mjerače brzine protoka vode za primjenu kod otvorenih tokova poput

32 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

rijeka i kanala za navodnjavanje. Prednost beskontaktnih mjerača pred klasičnim, mehaničkim mjeračima koji se uranjaju u vodu je u bitno boljoj preciznosti mjerenja i manjim troškovima održavanja. Mehanički mjerači imaju problem s nečistoćama u vodi koje se talože oko uronjenog mjerača i ometaju mu rad”, kaže Grubeša.

Do kraja rujna 2016. opremit će se dodatnih 110 lokacija senzorima za mjerenje protoka vode Nakon uspješnog puštanja u rad prvog sustava s Geoluxovim senzorima protoka vode, u pripremi su novi projekti za istog naručitelja. Do kraja rujna 2016. opremit će se dodatnih 110 lokacija senzorima za mjerenje protoka vode, koje će Geolux isporučiti u Kinu tijekom srpnja. “U početku smo bili skeptični prema mogućnosti izvoza elektroničkih uređaja u Kinu. Međutim, pokazalo se da ako imate vrhunski, specijalizirani proizvod, koji je po performansama i cijeni konkurentan na tržištu, bez problema ćete pronaći kupce i u Europi i u Kini. A Kina je ogromno tržište, osobito u segmentu hidroloških senzora”, kaže Nikša Orlić, direktor Geoluxa.

PRIČA S RAZLOGOM Diverzifikacija osigurava kontinuitet i sigurn

Fine’sa Grupa: šest i uspjeh je zajamč

Bave se financijama, investicijama, nekretninama i eko energijom, imaju i dvije usp a uza sve to i lokalne medije u domicilnoj Varaždinskoj županiji. Samo tijekom pro obveznice u iznosu od 11 milijuna eura piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

T 6 kompanija objedinjeno 2012. godine

380

zaposlenih ima Grupa

vrtka Fine’sa Grupa formalno je osnovana 2012. godine objedinjavanjem vođenja šest do tada samostalnih kompanija. Danas im je poslovanje odličan i poprilično zanimljiv primjer diverzifikacije, naime, bave se financijama, investicijama, nekretninama i eko energijom, imaju i dvije uspješne proizvodne kompanije – ribarsku i obućarsku, te lokalne medije u domicilnoj Varaždinskoj županiji. Zajedno s vlasnički povezanim poduzećima trenutačno zapošljavaju više od 380 djelatnika. Matična kompanija Fine’sa Grupa razvila se primarno kao konzultantska kompanija, a danas lokalnim poduzetnicima nude i različite modele financiranja. Njihov pristup se zasniva na implementaciji provjerenih metodologija koje su primijenili na vlastitim projektima iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti. “Poduzetnici su izvrsno prihvatili naš model jer uz consulting, osiguravamo i kapital za projekte koje ocijenimo pozitivnim. Za klijente provodimo poslovno i financijsko restrukturiranje ili uime klijenata vodimo investicije, apliciramo za fondove EU, nacionalne poticaje, strukturiramo investicije, posredujemo u komunikaciji s bankama, te ukoliko je potrebno, sufinanciramo klijenta kroz izdavanje i otkup konvertibilnih vrijednosnica ili podređenim dugom”, objasnio nam je Libor Weiser, predsjednik Uprave Fine’se, dodajući kako pružaju i svu administrativnu, odnosno pravnu podršku klijentima. Potrebni kapital osiguravaju djelomično iz vlastitih izvora, a ostatak namiruju izdavanjem komercijalnih vrijednosnica te sredstvima banaka.

34 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Samo tijekom prošle godine su izdali vlastite korporativne obveznice u iznosu od 11 milijuna eura, a investitori su pretežito fizičke osobe. Usluge financiranja prvenstveno su namijenjene malim i srednjim poduzetnicima za održavanje likvidnosti i stvaranje uvjeta za korištenje bespovratnih sredstava EU fondova i nacionalnih poticaja, investicijskih kredita HBOR-a, jamstava HAMAG Investa, kao i kredita komercijalnih banaka.

Razni oblici financiranja

“Financiranje može biti projektno, za projekte kod kojih će investitor kredit otplaćivati iz cash flowa samog projekta ili partnerskim učešćem u dobiti. Također nudimo i financiranje ‘mezzanine’ instrumentima sa sudjelovanjem u vlasničkom kapitalu, bez nužnih promjena u vlasništvu, te predfinanciranje koje podrazumijeva financiranje nabave roba ili usluga prije samog početka proizvodnog procesa, za razliku od factoringa gdje klijente financiramo kroz ustup potraživanja a nakon završetka proizvodnog procesa”, ističe Weiser. Na naše pitanje kako općenito uklapaju u poslovanje tako raznolike branše, te kako su uopće završili u tako puno sektora koji naizgled nemaju veze jedan s drugim, Weiser odgovara kako je diverzifikacija u današnjim turbulentnim vremenima zapravo jako dobra stvar jer osigurava kontinuitet i sigurnost poslovanja neovisno o problemima u pojedinim branšama. “Kompanije u zrelijim životnim ciklusima mogu kapitalno i kadrovski pomoći u razvoju kompanija koje se tek razvijaju. Grupa za sve

ost poslovanja

u jedan, čen

ješne proizvodne kompanije – ribarsku i obućarsku, šle godine izdali su vlastite korporativne kompanije obavlja uslugu planiranja, kontrolinga, planiranja cash flowa te vodi riznicu, ITC i pravne poslove, dok pojedine kompanije vode komercijalno poslovanje i brinu o core businessu. Primjerice, naša obućarska kompanija je dobro kapitalizirana, kadrovski i tehnološki dobro opremljena, profitabilna, i zaista je primjer za to kako uz naše usluge management consultinga i druge kompanije mogu biti organizirane i profitabilne. U segmentu ribarstva posjedujemo flotu brodova,

Ako je potrebno, i sufinanciraju klijenta kroz izdavanje i otkup konvertibilnih vrijednosnica lovimo i prerađujemo sitnu plavu ribu, većinom inćune i srdele, koje solimo i mariniramo te izvozimo. Na putu smo stvaranja vlastitog brenda s kojim ćemo nastupiti na tržištu Srednje Europe”, najavljuje Weiser i napominje kako im je izvoz vrlo značajan u strukturi prihoda. Ribarske proizvode, većinom slane i marinirane inćune, izvoze primarno u Italiju i Španjolsku, ali tu planiraju uči-

niti zaokret i preorijentirati se na tržišta Srednje Europe. U obućarstvu također sva proizvodnja ide u izvoz, najviše u Njemačku i Švedsku, ali i u ostale države europskog sjevera.

Ništa bez medija

Uza sve to, vlasnici su i par medijskih projekata. “U vlasništvo medija smo ušli jer smo željeli podržati projekt eVaraždin koji je prerastao u najutjecajniji medij sjeverozapadne hrvatske. Danas smo jedini vlasnici. Osim utjecajnog lokalnog portala www.evarazdin.hr, razvili smo i besplatni mjesečnik 30 dana koji distribuiramo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Budućnost vidimo u integraciji naših medija s društvenim mrežama te u mobilnom oglašavanju”, poručuje Weiser i ističe da ih u poslovanju najviše muče standardne i dobro poznate hrvatske boljke poput učestale izmjene propisa, problema u pravosudnom sustavu i sporosti državne administracije. “U posljednje vrijeme se također javlja problem nedostatka adekvatno educiranih kadrova, tako da većinu kadrova moramo sami stvarati”, naglašava. I ubuduće imaju namjeru razvijati vlastite kapacitete i postojeće kompanije, s tim da će poseban naglasak staviti na pružanje usluga management consultinga te financiranje malih i srednjih poduzeća podređenim dugom. “Također planiramo napraviti iskorak u turizmu gdje su već u tijeku investicije u luku nautičkog turizma te u jedan kamp. Spremni smo ući i u druge investicije koje ocijenimo profitabilnima”, zaključuje Weiser.

Diverzifikacija u današnjim turbulentnim vremenima zapravo je jako dobra stvar jer osigurava kontinuitet i sigurnost poslovanja neovisno o problemima u pojedinim branšama. Libor Weiser, predsjednik Uprave Fine’se

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo FSB Racing Team, Zagreb

Prva hrvatska momčad u Formuli Student Iza njih su već brojna natjecanja na kojima su, uz zapažene uspjehe, sudjelovali s četiri bolida kućne izrade. Natjecanje Formule Student koncipirano je tako da potiče inovativnost i realizaciju naučenog u praksi Natjecanja su međunarodnog karaktera, a organiziraju ih svjetski poznate udruge inženjera pa stoga ne čudi interes brojnih kompanija iz branše koje gledaju kako “ugrabiti” mlade i talentirane kadrove. Veliki broj članova FSB tima završi u tvrtkama kao što je Rimac Automobili, a nekolicina sadašnjih se upravo priprema na odlazak iz Hrvatske zbog boljih uvjeta zaposlenja.

Izravna suradnja s realnim sektorom

“Svaki član se u FSB Racing Team učlanio prvenstveno iz ljubavi prema motorima, tehnologiji i brzini. Osim zadovoljstva, naš projekt studentima kroz izgradnju bolida ‘od nule’ pruža realno iskustvo kakvo manjka na skoro

Svaki član se u FSB Racing Team učlanio prvenstveno iz ljubavi prema motorima, tehnologiji i brzini. Naš projekt studentima kroz izgradnju bolida “od nule” pruža realno iskustvo kakvo manjka na skoro svakom fakultetu u Hrvatskoj. Tin Koren, član FSB tima Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

SB Racing Team je prva hrvatska momčad u Formuli Student, natjecanju studenata tehničkih fakulteta u osmišljavanju, konstruiranju i izradi bolida jednosjeda. Priča je počela prije 12 godina, kada je jedan od studenata zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) na internetu otkrio Formulu Student i predstavio je profesorima s Katedre za motore i vozila. Nakon inicijalnog sastanka na kojem je prisustvovalo oko 150 studenata, profesora i ostalih zaposlenika Fakulteta, ozbiljnije su krenuli s razvojem vlastitih vozila. Danas su iza njih brojna natjecanja na kojima su, uz zapažene uspjehe, sudjelovali s četiri bolida kućne izrade: Arctosom 2014. i 2013., Likosom 2012., Risom 2007. i Kunom 2006. godine. Natjecanje Formule Student koncipirano je tako da potiče inovativnost i razvija sposobnosti studenata da primjenjuju u praksi ono što su naučili na fakultetu. Fokus priče nije na utrkivanju, već pokazivanju inovativnosti pri izradi i primjeni znanja stečenih tokom studija u praktičnom okruženju. Jedan od najvažnijih dijelova projekta o kojem tim mora voditi brigu su financije, gdje članovi pokazuju marketinške i menadžerske sposobnosti budući da projekt financiraju sponzori i donatori.

36 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Veliki broj članova FSB tima završi u tvrtkama kao što je Rimac Automobili svakom fakultetu u Hrvatskoj. Cijeli tim funkcionira kao mala tvrtka jer ne radi se samo o izgradnji bolida, nego i o cijeloj pripremi i planiranju proizvodnje skoro svih dijelova te pronalaženju sponzora i donatora koji bi novčano podržali proizvodnju”, naglašava Tin Koren, član tima zadužen za marketing, uz napomenu da su takva iskustva studentima izrazito važna jer danas pri zaposlenju više nije dovoljna samo diploma - traže se i specifična znanja. “Ovdje pričamo o izravnoj suradnji s realnim sektorom, a to nam uvelike pomaže u pronalaženju tvrtki za praksu te u konačnici i zaposlenja”, zaključuje. Trenutno u FSB Racing Teamu rade na novom, petom prototipu bolida pod nazivom Strix koji je u završnoj fazi proizvodnje i od njega očekuju nastavak tradicije dobrih rezultata na utrkama Formule Student. (M.S.)

IZNAD CRTE

Nezaduženi ili prezaduženi?

Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Stručnjaci Ministarstva poduzetništva odlučili su u natječaju poticati bespovratnim sredstvima tvrtke koje su zadužene (i prezadužene) kreditno ili neplaćenim obvezama prema dobavljačima

edavno je provedena javna rasprava o Nacrtu poziva za dostavu projektnih prijedloga e-Impuls - natječaju za bespovratna sredstva koji će Ministarstvo poduzetništva i obrta objaviti u srpnju (prema dostupnim informacijama), a namjera natječaja je povećanje konkurentnosti mikro i malih poduzetnika. Ono što je većini sudionika u raspravi zasmetalo je jedan od kriterija za potencijalne prijavitelje, a to je da su prihvatljivi prijavitelji (između ostaloga): “poduzetnici koji imaju koeficijent vlastitog financiranja manji ili jednak 35 posto”. Što je koeficijent vlastitog financiranja? To je koeficijent koji nam pokazuje koliko je imovine tvrtke (kratkoročne i dugoročne) financirano vlastitim kapitalom. Uobičajena preporuka stručnjaka je da taj koeficijent bude veći od 50 posto, tj. da tvrtka veći dio imovine financira vlastitim kapitalom, a manji dio kreditima, obvezama prema dobavljačima, državi... No stručnjaci Ministarstva poduzetništva odlučili su u ovom natječaju poticati bespovratnim sredstvima tvrtke koje su zadužene (i prezadužene) kreditno ili neplaćenim obvezama prema dobavljačima. U ovu grupu ubrajale bi se i obveze prema državi (tj. financiranje imovine neplaćanjem poreza i doprinosa), ali su te obveze u natječaju jasno definirane - obveze prema državi moraju biti podmirene. Ovaj kriterij natječaja postavljen je kako bi se pomoglo tim tvrtkama da kroz bespovratna sredstva smanje udio financiranja koji nisu vlastita sredstva, a prema informacijama sa savjetovanja tvrtke koje su poslovale manirom dobrog gospodarstvenika i koje su dobit ostavljale za razvoj tvrtke i investicije... moći će se javiti za druge financijske instrumente - kredite i jamstva. Vrlo zanimljiva strategija. Država otvoreno kaže poduzetnicima: Vi koji ste se zaduživali u bankama ili niste plaćali dobavljačima i iz tih sredstava ste nabavljali/obnavljali imovinu tvrtke sada ćete biti nagrađeni

mogućnošću prijave na natječaj za financiranje svojih projekata bespovratnim sredstvima. S druge strane, svi vi koji ste posao razvijali vlastitim sredstvima sada se možete zadužiti kod banaka i vraćati kredit (istina, s manjim kamatama od redovnih bankarskih kredita, ali ipak vraćati i ipak s kamatama). Jedan od standardnih ciljeva kada se iz državnih sredstava i EU fondova bespovratno financiraju projekti poduzetnika je i otvaranje novih radnih mjesta. Što mislite, tko će prije otvarati nova radna mjesta - tvrtke koje vlastitu dobit usmjeravaju u nove investicije i razvoj ili tvrtke koje razvoj financiraju kreditima i odgađanjem

riječ o tvrtkama koje izvoze svoj proizvod (znanje) i koje sve svoje obveze u pravilu plaćaju na vrijeme. To su tvrtke koje otvaraju nova radna mjesta i čiji ekonomski pokazatelji (rast prihoda, rast izvoza, rast broja zaposlenih) izgledaju puno, puno bolje od prosječnih ekonomskih pokazatelja Hrvatske. Smatram da takvim tvrtkama treba dodatno pomoći kako bi njihovi pokazatelji (a onda naravno i ukupni ekonomski pokazatelji) bili još bolji. Jedna mala digresija vezano uz informatičku djelatnost. I prethodna vlada pomalo se maćehinski odnosila prema ovoj djelatnosti. U Strategiji pametne specijalizacije (ili skraćeno S3 strategiji) ova je djelatnost prvo bila definirana kao vertikalna tema Strategije, da bi u završnom tekstu natječaja završila kao horizontalna tema. Netko će reći – bitno je da su navedeni u Strategiji, međutim osnovna razlika između vertikalne i horizontalne teme je u tome da se vertikalna tema može prijaviti na natječaj (u ovom slučaju za centar kompetencije), a horizontalna ne može. Dakle, stručnjaci koji su osmišljavali i usvajali Strategiju sjetili su se informatičke djelatnosti, ali su i u ovom slučaju onemogućili ICT djelatnosti da se direktno prijavljuje na natječaj.

Tvrtke koje su poslovale manirom dobrog gospodarstvenika moći će se javiti za kredite i jamstva plaćanja dobavljačima? Odgovor nije težak. Osim sudionika u javnoj raspravi ovaj kriterij upitan je i informatičkom sektoru koji kroz jednu od svojih udruga (CISEx - Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera) također poziva Ministarstvo poduzetništva i obrta da iz završnog teksta natječaja isključi ovaj kriterij jer se 88 posto članova udruge neće moći prijaviti na natječaj. Treba imati na umu da je tu

Ostaje nam nadati se da će stručnjaci Ministarstva poduzetništva i obrta uvažiti ove argumente i na kraju omogućiti svima koji svojim tvrtkama upravljaju pažnjom dobrog gospodarstvenika da se ipak prijave na ovaj natječaj. Ne samo zbog tih tvrtki i zbog njihovih vlasnika, već zbog potencijala za rast, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje prometa i izvoza.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Natječaj: Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva

Turizmom do posla Kroz ovaj projekt, koji će se provoditi sljedeće dvije godine, osigurana su bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u ukupnom iznosu od 31,5 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

sposobljavanje ranjivih skupina stanovništva za rad, a to su osobe s invaliditetom, mlađi od 25 godina, stariji od 54 te dugotrajno nezaposlene osobe, cilj je provedbe projekta pod nazivom Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva, koji je prošli tjedan predstavljen na konferenciji ESF - turizmom do posla. Kroz ovaj projekt, koji će se provoditi sljedeće dvije godine, osigurana su bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u ukupnom iznosu od 31,5 milijuna kuna, a koristit će ih ustanove za obrazovanje odraslih te udruge koje djeluju u turizmu i ugostiteljstvu. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 500.000 kuna, a najviši dva milijuna kuna. Kroz projekt će se financirati i mentori tj. stručnjaci iz turističko-ugostiteljskog sektora te predavači u obrazovnim ustanovama, a u planu je zaposliti 1050 osoba iz ranjivih skupina.

I predrasude su prepreka

Objašnjavajući cilj projekta, ministar turizma Anton Kliman je rekao kako je ove godine u turizam već uloženo oko 680 milijuna eura, a u pet mjeseci je porasla zaposlenost u turizmu za sedam posto. “Kako bi svaka sezona bila kvalitetna i uspješna, potrebno je zaposliti ljude koji će pridonijeti njenom uspjehu. Zato smo u okviru ovog projekta osigurali značajna sredstva za programe osposobljavanja i usavršavanja upravo ranjivih skupina stanovništva, a stjecanjem stručnih znanja oni će u kratkom razdoblju pridonijeti razvoju turističke ponude, ali i promociji Hrvatske”, istaknuo je Kliman. Predstavljajući projekt, Ines Jambrošić, viša stručna savjetnica u Ministarstvu turizma, je istaknula kako su početkom ove godine poslodavci izrazili potrebu za 2800 kvalificiranih ljudi koji

Bespovratna sredstva sežu od 500.000 do dva milijuna kuna po projektu su se trebali zaposliti do početka turističke sezone. Tako je do travnja zaposleno više od 1100 osoba. “Iako je turizam radno intenzivna djelatnost i pokretač gospodarskih aktivnosti, a u ukupnom bruto domaćem proizvodu sudjeluje sa 17,2 posto, još uvijek ga opterećuju stare boljke poput visoke sezonalnosti, nedostatka novih proizvoda i kvalificirane radne snage koja posjeduje određena znanja i vještine”, rekla je Ines Jambrošić. Upravo zato, dodala je, na tržište rada treba uključiti ranjive skupine stanovništva i dodatno ih obrazovati. Među njima su

38 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

svakako i stariji od 54 godine, koji s oko 19 posto sudjeluju u ukupnom broju nezaposlenih. Nekada se na ljude u toj dobi gledalo kao na ljude u naponu snage za poslovne pothvate, dok su danas pomalo zaboravljeni na tržištu rada. O tome da je obrazovanje odraslih iznimno fleksibilno govorio je Mile Živičić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. O onima koji su ostali bez posla, kaže on, ne može brinuti samo obrazovni sustav. “U našoj zemlji još ne postoji dovoljno dobro razrađen sustav financiranja obrazovanja odraslih nego školovanje financiraju sami polaznici”, rekao je. Osim toga, u Hrvatskoj je registrirano i 7000 radno sposobnih nezaposlenih osoba s invaliditetom. Pristup tržištu rada u njihovu slučaju često priječe dvije stvari: nepovoljna obrazovna struktura, ali i predrasude koje potencijalni poslodavaci nažalost još uvijek imaju o zapošljavanju osoba s invaliditetom, rečeno je na konferenciji.

Sjednica Turističkog vijeća HTZ-a

Dobre najave za kolovoz Na razini godine očekuje se porast od tri do pet posto turističkog prometa, rekao je Ratomir Ivičić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vrhunac turističke sezone ulazimo s pozitivnim predznakom iz predsezone, a iako u našim turističkim mjestima dominiraju individualni turisti, hotelijeri imaju dobre najave za kolovoz jer su gotovo svi hotelski kapaciteti rasprodani u tom mjesecu. Slijedom toga na razini cijele godine očekuje se porast od tri do pet posto turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu, rekao je Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na prošlotjednoj sjednici Turističkog vijeća te nacionalne turističke organizacije. Dodao je kako zbog izlaska Velike Britanije iz Europske unije postoji bojazan kako će se to negativno odraziti i na dolazak Britanaca na hrvatski Jadran, ali na sreću, to

Turističko vijeće HTZ-a usvojilo je i prijedloge o dodjelama potpora u iznosu većem od 13 milijuna kuna se ipak za sada još ne događa. Naime, u šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 180.000 turističkih dolazaka s tog tržišta. Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba je istaknuo kako nema razloga za nervozu u turističkom sektoru jer je ovo mirna turistička godina. No, ipak je izrazio nepovjerenje prema godinama koje tek dolaze, za koje je rekao da bi mogle biti nešto lošije, ali o nama samima ovisi kakve će one zapravo biti u turističkom smislu. “Treba pojačati promociju hrvatske turističke ponude kako bismo preduhitrili negativne utjecaje na turizam”, naglasio je Žgomba.

Rast privatnog smještaja

No, svojevrsni problemi postoje u privatnom smještaju u kojem je ove godine registrirano 6500 kreveta više nego lani. Ministar turizma u tehničkoj vladi Anton Kliman smatra kako se ne smije gušiti privatna inicijativa nego to poslovanje mora biti strateški organizirano. “Ovakvim načinom rada može doći do inflacije privatnog smještaja, a to nije opredjeljenje razvoja domaćeg turizma. Želimo i moramo upravljati turističkim procesima jer ćemo samo na takav način ostvariti željene rezultate te imati zadovoljne goste”, istaknuo je Kliman. Dodao je kako je u planu i rekategorizacija privatnog smještaja. U sklopu sjednice Turističkog vijeća HTZ-a članovi toga vijeća usvojili su prijedloge o dodjelama potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda u ukupnom iznosu većem od 13 milijuna kuna. Glavni ured HTZ-a pripremio je i objavu novog Javnog poziva za udruženo oglašavanje u 2017. godini s partnerima iz javnog i privatnog sektora, no članovi Vijeća će na skoroj telefonskoj sjednici dodatno razmotriti prijedloge tog poziva. Ujedno su usvojene promjene Pravila o Hrvatskoj turističkoj nagradi koja će se ove godine dodijeliti u listopadu u sklopu Dana hrvatskog turizma. (S.P.)

Ovakvim načinom rada može doći do inflacije privatnog smještaja, a to nije opredjeljenje razvoja domaćeg turizma. Želimo i moramo upravljati turističkim procesima jer ćemo samo na takav način ostvariti željene rezultate. Anton Kliman, tehnički ministar turizma

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Trodimenzionalni ispis

Malo kasnimo za Zapadom

Hrvatsko tržište počelo je prepoznavati dostupnost tehnologije, njene osnovne namjene i mogućnosti, posebice u zadnjih godinu dana, kaže Fran Vince, voditelj inženjerskih usluga u tvrtki Finder piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A Primijetili smo da veliki broj tvrtki koje koriste tehnologiju 3D printanja izvoze svoje proizvode i surađuju s tvrtkama iz inozemstva. Fran Vince, Finder

ditivne tehnologije koje se kriju iza češće korištenog anglizma 3D printanje sve snažnije ulaze u svakodnevicu. Ti uređaji za izradu većinom plastičnih tvorevina tehnologijom trodimenzionalnog ispisa u samome početku svojega razvoja prije nekoliko godina proizvodili su jednostavije predmete poput zviždaljki, kvačica za rublje, nakita, suvenira ili igračaka. Danas, pak, svoje mjesto nalaze u medicini gdje se koriste u proizvodnji proteza, zrakoplovnoj i automobilskoj industriji, arhitekturi, građevinarstvu... Nacrte za pretakanje ideja u stvarni proizvod korisnici mogu pronaći na internetu te, uz korištenje dodatnih programa poput Google SketchUpa, AutoCada i Blendera, stvarati vlastite 3D modele. I tako se listi primjene tih proizvoda koji nastaju zahvaljujući aditivnim tehnologijama gotovo ne nazire kraj. Fran Vince, voditelj inženjerskih usluga u tvrtki Finder koja se tehnologijom 3D printanja (aditiv-

40 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

nim tehnologijama) bavi od 2014. godine, kaže kako je hrvatsko tržište počelo prepoznavati dostupnost tehnologije, njene osnovne namjene i mogućnosti, posebice u zadnjih godinu dana. “Tome su pridonijeli mediji, obrazovne ustanove, razne radionice i sajmovi, ali vjerujem i pružatelji usluga kao što smo mi. Rekao bih da malo kasnimo za Zapadom što se tiče implementacije tehnologije, tako da ima mjesta za napredak prema punom potencijalu. U svakom slučaju, postupni napredak se vidi, što je najbitnije”, ističe ovaj magistar strojarstva.

Dijelovi za vozila

U medijima, nastavlja on, može se mnogo toga čuti o printanju organa i drugim egzotičnim primjenama koje se izvode na prestižnim institutima. Međutim, u gospodarstvu je, barem u ovom trenutku, realnost izrada predmeta od polimernih materijala i u manjoj mjeri od metala. “Zrakoplovna i automobilska industrija su među prvima počele s korištenjem

Industrija računalnih igara

tehnologije 3D ispisa jer im značajno skraćuje procese ispitivanja i razvoja proizvoda. Neki proizvođači već serijski ugrađuju 3D printane dijelove u svoja vozila. Tehnologija je našla veliku primjenu i u medicini jer je moguće oponašati geometrijske forme ljudskih kosti i drugih dijelova tijela temljem podataka iz CT skena. Kada govorimo o primjeni tehnologije u okviru manjih budžeta, onda je to izrada prototipova proizvoda široke potrošnje, razvoj inovacija, izrada malih serija i zamjenskih dijelova, izrada nakita, izrada modela za kalupe... primjena ima bezbroj”, napominje on. Tvrtka Finder najviše upita zaprima za 3D printanje modela složenih konstrukcija koje naručitelji koriste za provjeru prije negoli krenu u daljnju proizvodnju. “To su najčešće kućišta, složeni profili ili dijelovi neke veće konstrukcije. Dio narudžbi koristi se za potvrdu vizualnog i taktilnog dojma proizvoda koje se planira proizvoditi. Velika je potražnja za restauracijom i izradom zamjenskih dijelova koje nije moguće nabaviti, a dio su nekog proizvoda koji klijenti

U gospodarstvu je realnost izrada predmeta od polimernih materijala i u manjoj mjeri od metala smatraju vrijednim. U tom slučaju potrebno je ponajprije reverznim inženjerstvom napraviti 3D model/nacrt predmeta koji se potom izrađuje 3D printanjem. Naše usluge mogu koristiti svi, a naglasak stavljamo na inženjerske konstrukcije s obzirom na to da na tom području možemo pružiti najviše”, ističe.

Nedovoljno korištena tehnologija

Tvrtka tako iz vlastitog iskustva može kazati kako tvrtke u Hrvatskoj nedovoljno koriste tehnologiju 3D printanja i da za objektivnu ocjenu toga treba provesti istraživanje. “Primijetili smo da veliki broj tvrtki koje koriste tehnologiju 3D printanja izvoze svoje proizvode i surađuju s tvrtkama iz inozemstva. Mnogi još uvijek tehnologiju smatraju neprovjerenom, skupom i ne prepoznaju vrijednost koju bi im ona mogla donijeti. Na nama koji se bavimo tehnologijom ostaje zadatak da kvalitetnom uslugom predstavimo tehnologiju u najboljem mogućem svjetlu, te da potencijalnim korisnicima približimo primjenu i istaknemo prednosti tehnologije”, zaključuje Vince.

Osam hrvatskih tvrtki na Gamescomu Najveći svjetski sajam digitalne zabave od 17. do 21. kolovoza u Kölnu okuplja elitu developera softera za igre pa tako i hrvatske proizvođače

rvatska gospodarska komora treću godinu zaredom organizira nastup hrvatske industrije računalnih igara na sajmu Gamescom 2016. Ovaj najveći svjetski sajam digitalne zabave od 17. do 21. kolovoza u Kölnu okuplja elitu developera softera za igre pa tako i hrvatske proizvođače računalnih igara koji će se predstaviti na trostruko većem prostoru u odnosu na 2015. godinu. Na hrvatskom štandu nastupa osam tvrtki, članica Grupacije za razvoj računalnih igara Udruženja za IT - Digitalna avantura, Intercorona, Iron ward, Virtualni koncepti, Pandora studio, Abest, Dvaput dva i Lion game Lion. Ove tvrtke su na svjetskom tržištu poznatije po brendovima Reboot, LGM Games, Iron Ward, Exordium Games, Gamepires, Croteam, 2×2 Games i Lion game Lion. Igor Škevin, tajnik Udruženja za IT HGK, istaknuo je kako Komora sufinancira nastup hrvatskih tvrtki na Gamescomu u cilju poticanja izvoza te inter-

nacionalizacije njihova poslovanja. Važno je istaknuti kako su tvrtke članice Grupacije osnovale Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara koji je nedavno postao dio europske asocijacije game develeopera (European Games Developer Federation EGDF). Ante Vrdelja, tajnik klastera, kaže kako je Hrvatskoj to pošlo za rukom prije Poljske i, primjerice, Turske. Razvoj računalnih igara zasigurno je najbrže rastući segment informatičke industrije u Hrvatskoj, koji se počinje mjeriti s tradicionalnim predstavnicima IT industrije otkako se tvrtka Nanobit uvrstila na deveto mjesto ljestvice hrvatskih IT izvoznika za 2013. godinu. Prema istraživanju hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija, što ga je proveo Ekonomski institut, u branši game developmenta trenutačno je zaposleno oko 250 osoba, a u državi djeluje više od 20 tvrtki koje se bave tom granom računalnog programiranja, koje su gotovo 100-postotni izvoznici. (B.O.)

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Istraživanje o zelenoj gradnji

Broj zelenih zgrada udvostručit će se do 2018. Zelena gradnja cjeloviti je holistički proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivost. Najčešće globalno istican benefit od zelenih građevina jest smanjenje operativnih troškova odnosno troškova upravljanja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roj kompanija koje očekuju da će se 60 posto zgrada u njihovu vlasništvu certificirati prema međunarodnim standardima zelene gradnje udvostručit će se do 2018. i sa sadašnjih 18 posto podići na 37 posto, pokazuje studija World Green Building Trends 2016, Developing Markets Accelerate Global Green Growth.

Najsnažniji sektor zelenih zgrada su komercijalne zgrade Zelena gradnja cjeloviti je holistički proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivosti. U tome procesu uzima se u obzir iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom, način i količina potrošnje vode, krajobraz, rješenja i ambijent interijera, briga o zdravlju korisnika, odabir i način upotre-

be materijala, emisija stakleničkih plinova iz objekta, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i slično. Predviđeni rast u najvećoj će mjeri biti dosegnut u zemljama koje još uvijek razvijaju tržišta zelene ekonomije, uključivo Meksiko, Brazil, Kolumbiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku, Kinu i Indiju koje izvješćuju o izuzetnom porastu broja certificiranih projekata prema međunarodnim standardima. Studija je nastala uz podršku United Technologies, članice Stručnog korporativnog odbora koji djeluje pri Svjetskom savjetu za zelenu gradnju, te uz pomoć US Green Building Council organizacije i globalne tvrtke Saint-Gobain također uključene u rad Stručnog korporativnog odbora. Prikazuje rezultate istraživanja više od 1000 stručnjaka na području zelene gradnje u ukupno 69 zemalja – uključujući savjete za zelenu gradnju i njihove članice – investitore, građevinske tvrtke, proizvođače materijala i tehnologija, arhitekte i ostale inženjere.

znakovi hrvatske kvalitete Trenton Pašteta od dimljenog lososa proizvodi se od najkvalitetnijeg fileta dimljenog lososa kojima su pridodani dalmatinski začini. Dugotrajnosti je postignuta postupkom pasterizacije, čime je sačuvana hranjiva vrijednost sastojaka. Proizvod se uklapa i u koncept trenda brze hrane, jer spada u gotova jela koja ne zahtijevaju nikakvu daljnju obradu ni pripremu.

hrvatska kvaliteta

Pašteta od dimljenog lososa Trenton d. o. o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Trenton d. o. o. obiteljska je tvrtka osnovana 1994. u vlasništvu obitelji Karninčić. Započeli su s otkupom, punjenjem i distribucijom maslinova ulja, a ponudu ubrzo proširili proizvodnjom stolnih maslina, kapara i slanih inćuna. Od samog početka Trenton pridaje posebnu pozornost kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda, u suradnji s najboljim stručnjacima te stalnom suradnjom s mjerodavnim laboratorijima u zemlji i inozemstvu. Visoki standardi kvalitete u kombinaciji s pristupačnim cijenama privukli su brojne stalne kupce, gurmane i poklonike zdrave hrane.

Rast vrijednosti građevina

Brazil, prema zaključcima studije, očekuje šesterostruki rast postotka onih kompanija koje planiraju certificirati svoje kapitalne projekte prema zelenim standardima (sa šest na 36 posto), Kinu očekuje peterostruki porast, dok u Saudijskoj Arabiji očekuju porast sa pet na 32 posto. Vlasnici zelenih zgrada izvješćuju da očekuju prosječan porast vrijednosti njihovih građevina za sedam posto u odnosu na tradicionalno građene zgrade (kontinuirani porast u kategoriji zelene novogradnje i zelenih rekonstrukcija postojećih zgrada). Najčešće globalno istican benefit od zelenih građevina jest smanjenje operativnih troškova odnosno troškova upravljanja. Oko 30 posto anketiranih smatra sve važnijom činjenicom kvalitetnu dokumentaciju i kvalitetu osiguranu postupcima zelenog certificiranja, odgovarajuću edukaciju korisnika zgrada o održivosti te povećanu prodajnu vrijednost svoje nekretnine, priopćeno je iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Najsnažniji sektor zelenih zgrada su komercijalne zgrade, pri čemu gotovo polovina ispitanika (oko 46 posto) vjeruje da će u okviru sljedeće tri godine izgraditi neki zeleni komercijalni projekt. Smanjenje globalne potrošnje energije nastavlja se smatrati jednim od najvažnijih interesa za zaštitu prirode i k tome za daljnje

snažnije implementiranje zelenih principa u zgradarstvu (kod 66 posto ispitanika taj je razlog među glavna dva razloga za odabir zelene gradnje); 37 posto ispitanika opredijelilo se za smanjenje potrošnje prirodnih resursa općenito, a nakon toga visokih 31 posto ispitanika smatra važnim i princip učinkovitog korištenja vodnih resursa. Sva tri parametra visoko su pozicionirana u konceptu zelene gradnje.

Globalni fenomen

Terri Wills, izvršna direktorica Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (WorldGBC), istaknula je kako ova studija dodatno potvrđuje snažne poslovne razloge za gradnju prema zelenim principima – i taj je snažni porast postao istinski globalni fenomen. “Zelene zgrade predstavljaju važnu ulogu u razvoju mnogih prosperitetnih ekonomija, posebice ondje gdje brzi rast stanovništva dodatno stvara pritisak na izgrađenost okoliša, a što nužno zahtijeva primjenu održivih principa i ujedno osiguranje visoke kvalitete života. Savjeti za zelenu gradnju i njihovi članovi diljem svijeta odigrat će važnu ulogu u ovom predviđenom razvoju tržišta zelenih nekretnina i infrastrukture, dok će njihovo vodstvo i ekspertiza biti od vitalnog značaja za multidisciplinarne socijalne, ekonomske i okolišne korisnosti koje donose zelene zgrade”, dodala je Terri Wills.

Zelene zgrade predstavljaju važnu ulogu u razvoju mnogih prosperitetnih ekonomija, posebice ondje gdje brzi rast stanovništva dodatno stvara pritisak na izgrađenost okoliša.

Terri Wills, izvršna direktorica Svjetskog savjeta za zelenu gradnju

Traminac Iločkih podruma vodeće je vino među svjetskim tramincima. To plemenito vino punog je harmoničnog i slatkastog okusa kojim dominira aroma meda. Osvajao je sve prestižne svjetske nagrade u Londonu, Parizu, Madridu, Bruxellesu, Düsseldorfu, Izraelu, Veroni, San Franciscu i Kanadi. Kvalitetu su prepoznali i na engleskom dvoru pa su ga uvrstili u arhivu engleskog dvora, a služen je i na svečanosti krunidbe i dijamantnoj obljetnici kraljice Elizabete II.

Traminac Iločki podrumi d.d.

Zahvaljujući jedinstvenim pedoklimatskim uvijetima, dugogodišnjoj tradiciji u proizvodnji vina i vrsnim enolozima, Iločki podrumi proizvode izvrsna vina koja prepoznaju potrošači, ali i struka. Proizvodnja i dio starih podruma koji su građeni u 15. i 18. stoljeću imaju ukupni kapacitet od 8.000.000 litara. Zahvaljujući najboljim položajima u ovom dijelu Europe i tradiciji proizvodnje, Iločki podrumi izgradili su prepoznatljiv imidž koji se temelji na vrhunskoj kvaliteti njihovih vina.

izvorno hrvatsko

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 43

Mala škola kvalitete

To nije za nas, mi smo specifični…

dr. Krešimir Buntak

v.d. pročelnika Odjela za poslovanje i menadžment Sveučilišta Sjever, Koprivnica

Norma je štura tekstom i uglavnom se referira na to što se treba osigurati ili učiniti. Pritom se ne prejudicira način, odnosno kako. Tu se omogućava da organizacije kreiraju i rabe alate, metode i metodologije koje su prihvatljive za njihove specifičnosti

nteresantno je kako tijekom razgovora u kojima su kvaliteta, upravljanje kvalitetom, odnosno sustavi kvalitetnog upravljanja ključna tema, sudionici koji nisu baš doma s tom temom i područjem vrlo brzo žele promijeniti temu poznatom izrekom “to nije za nas, mi smo specifični”! Naravno da vam je istog trenutka jasno da se radi o ljudima koji ne razumiju bitne pretpostavke sustava kojem je upravo kvalitetno upravljanje sa svim ključnim načelima i temeljnim upravljačkim konceptima, nazovimo to tako, zajednički nazivnik (za one koji se sjećaju matematike i rada s razlomcima - svođenje na zajednički nazivnik je prvi korak prema rješenju problema). Osim toga, ako gledamo prirodu - nisu li različitost i raznolikost upravo ključna karakteristika okruženja, pa ipak postoje prirodni zakoni koji vrijede za sve. Ili društveno okruženje u kojem je svaki pojedinac jedinstven i različit, i u takvom okruženju postoje zakoni i norme koje vrijede za sve i omogućavaju život u zajednici. I dok su nam zakoni manje-više jasni, kao i njihovo donošenje i primjena, norme su ipak više dogovor u kojem se konsenzusom donose najčešće preporuke za primjenu. To proizlazi iz definicije koja se može naći na stranicama Hrvatskog zavoda za norme: norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatoga tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu, uz napomenu da bi se norme trebale temeljiti na provjerenim znanstvenim, tehničkim i iskustvenim rezultatima i biti usmjerene promicanju najboljih prednosti za društvo. Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) kao svjetsko udruženje nacionalnih tijela za normizaciju kroz svoje tehničke odbore priprema međunarodne norme, a u pripremi i donošenju

normi sudjeluju sve zainteresirane institucije. Krajnji rezultat toga su norme koje imaju generičku karakteristiku, odnosno pisane su na takav način da vrijede i primjenjive su za sve. Kada govorimo o području kvalitete i sustavima upravljanja kvalitetom, ključ-

su prihvatljive za njihove specifičnosti. Naravno da su neke industrije zbog pojedinih specifičnosti postrožile zahtjeve vezane uz sustave upravljanja i tako su nastale pojedine granske norme kao što je to na primjer u automobilskoj industriji (TS 16949), no za pojedine struke

Norme su ipak više dogovor u kojem se konsenzusom donose najčešće preporuke za primjenu na norma prema kojoj se ocjenjuje sukladnost sa zahtjevima koncepta je norma ISO 9001. U prvoj točki norme ISO 9001 pod naslovom Područje primjene jasno piše: “Svi zahtjevi norme generički su i namjena im je da budu primjenjivi u bilo kojoj organizaciji bez obzira na njezinu vrstu, veličinu, proizvode i usluge”. Kako onda riješiti specifičnosti pojedinih struka ili područja? Čitajući normu lako je zamijetiti da je vrlo štura tekstom i uglavnom se referira na to što se treba osigurati ili učiniti. Pritom se ne prejudicira način, odnosno kako. Tu se omogućava da organizacije kreiraju i rabe alate, metode i metodologije koje

44 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

su razvijeni i posebni vodiči za primjenu norme ISO 9001 (zdravstvo, edukacija). I sam tehnički odbor 176 je razvio velik broj normi za pomoć u implementaciji sustava upravljanja kvalitetom i njegovog poboljšanja. Uz normu ISO 9004 koja ima ulogu komplementarnog para, još je čitav niz normi razreda 10. Na kraju, važno je još jednom naglasiti svima koji razmišljaju o poboljšanju kvalitete upravljanja u svojoj organizaciji uvodeći sustav sukladan zahtjevima norme ISO 9001: temeljni parametri kvalitete organizacije opći su i zajednički za sve tipove i veličine organizacije.

predstavljamo Poljoprivredna zadruga Supetar, Supetar

Povratak proizvodnji Nakon pauze od dvadesetak godina, prije dvije godine ponovno je pokrenuta proizvodnja maslinovog ulja, a pojedini zadrugari proizvode macerirano ulje sa smiljem i gospinom travom

oljoprivredna zadruga Supetar osnovana je 1947. godine. U početku je otkupljivala masline, maslinovo ulje, vino, smokve, višnju marasku, badem i ljekovito aromatično bilje, a imala je i vlastitu uljaru. Potom se bavila konzerviranjem crnih i zelenih maslina, imala je četiri vlastite prodavaonice... Kasnije je djelatnost proširena i na zanatstvo te je otvorena drvodjelska, kovačka i pekarska radnja. Zadruga je imala i

Jedan zadrugar proizvodi i brački varenik koji upraviteljica Zadruge Tia Mlinac namjerava zaštititi vlastiti ribarski pogon s pripadajućom flotom, a također i knjižaru i papirnicu u kojoj se opskrbljivalo šire područje nekadašnje općine Brač. Posjedovala je vlastite voćnjake, maslinike, nasade ljekovitog i aromatičnog bilja. Uglavnom, uz ovu zadrugu bio je vezan značajan dio gospodarskog života Supetra i Brača. PZ Supetar imao je proizvodnu pauzu čak dvadesetak godina, do unazad dvije godine kada je pokrenuta proizvodnja maslinovog ulja. Pojedini zadrugari proizvode i macerirano ulje sa smiljem i gospinom travom, a jedan od njih proizvodi i tradicionalni brački varenik koji upraviteljica Zadruge Tia Mlinac namjerava zaštititi, kao i bračko maslinovo ulje. Trenutačno Zadruga okuplja 48 zadrugara.

Žele u gospodarsku zonu

Do pokretanja proizvodnje Zadruga je živjela od najma niza prostora koje su joj ostavili zadrugari. Jedan takav prostor u središtu Supetra nastoji zamijeniti za adekvatan prostor u gospodarskoj zoni kako bi imala na jednom mjestu proizvodni pogon i sve svoje djelatnosti. “Ako riješimo zemljište u gospodarskoj zoni, Grad Supetar u našem prostoru u središtu gra-

da namjerava otvoriti školu. Bili smo pred potpisivanjem ugovora, ali problem je nastao stoga što je velika razlika između vrijednosti naše nekretnine i zemljišta u gospodarskoj zoni, pa bi Grad Supetar morao odvojiti dio novca za tu razliku. Nadamo se da ćemo se dogovoriti. Mi bismo na novoj lokaciji izgradili sušaru, mini uljaru te objedinili sve naše djelatnosti”, kaže upraviteljica PZ-a Supetar. Zadruga ima i rakijašnicu u sklopu koje pruža usluge pečenja rakije svojim članicama i drugim bračkim poljoprivrednicima. Uglavnom, mali proizvođači zakupljuju kotao te sami peku rakiju. “Sva naša tri maslinika površine 2,5 hektara ušla su u ekološku proizvodnju. Dva su u najmu, a jednoga smo vlasnici. Pored toga povukli smo oko 15.000 eura potpore namijenjene razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava u sklopu mjere Ruralnog razvoja za koju smo aplicirali u srpnju prošle godine. Tim sredstvima namjeravamo opremiti sušionicu”, ističe Tia Mlinac koja od iduće godine očekuje bolje pozicioniranje zadružnih proizvoda jer će tada imati značajne količine maslinovog ulja. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

1947. god osnovan PZ Supetar 48 zadrugara okupljeno u toj zadruzi oko 15.000 € povukli iz EU fondova

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hecegovina

68 tvrtki duguje 792 milijuna KM U Poreznoj upravi FBiH pojašnjavaju da su morali blokirati račune tvrtki jer uz isplate plaća ne uplaćuju doprinose mirovinskom i zdravstvenom osiguranju Federacije BiH piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

orezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine blokirala je račune Sveučilišne kliničke bolnice i Regionalnog medicinskog centra Dr. Safet Mujić u Mostaru zbog neplaćenog poreza zbog čega je ugroženo pružanje medicinskih usluga u ovim zdravstvenim ustanovama. Mediji su objavili da su zbog pomanjkanja medikamenata zaustavljene operacije, ali su to ova dva centra demantirala. Dug Sveučilišne klinike iznosi 54,4 milijuna KM, a Medicinskog centra Dr. Safet Mujić 4,1 milijun KM. Izražene su i sumnje da je blokiranje računa rezultat političkih nadigravanja oko Mostara u kojem unazad više godina nisu održani izbori za gradsku vlast. Računi su blokirani i u sedam ugljenokopa u sastavu Elektroprivrede BiH i to zbog višemilijunskih dugova, uglavnom prema mirovinskim i zdravstvenim fondovima, što bi u konačnici ishodu moglo ugroziti poslovanje i proizvodnju struje u tom koncernu. Samo tri dana nakon blokade na sastanku predstavnika sedam ugljenokopa i Porezne uprave FBiH u Elektroprivredi BiH dogovoreni su uvjeti i rokovi o njihovom postupnom uvođenju u sustav plaćanja zakonskih obveza.

Najniža mirovina 380 KM

U Poreznoj upravi FBiH pojašnjavaju da su morali blokirati račune jer ni medicinski centri, ni rudnici, pa niti mnoge druge tvrtke ne poštuju zakonske obveze, odnosno da uz isplate plaća zaposlenicima istodobno uplaćuju i doprinose mirovinskom i zdravstvenom osiguranju Federacije BiH. Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović izjavio je novinarima da je Porezna uprava FBiH u proteklih sedam dana izdala 68 rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima s računa jer njihovi vlasnici duguju državi više od 792 mili-

Federaciji BiH mirovine prima sa 10 do 20 dana zakašnjenja, a oni izvan zemlje i mjesec dana kasnije. Direktor Mirovinskog zavoda FBiH Zijad Krnjić objašnjava da je razlog niskih mirovina (najniže iznose 380 KM ili oko 190 eura), činjenica da jedino u BiH, od svih bivših jugoslovenskih republika, tvrtke nisu obvezne državi plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje istovremeno s plaćama. Upravo stoga su te obveze potkraj prvog ovogodišnjeg kvartala, iznosile oko 950 mlijuna KM i to bez kamata.

Neovisni revizori kao rješenje?

Centralna banka BiH priopćila je da je u zemlji blokirano više od 70.000 računa gospodarskih i drugih subjekata juna KM. Od tih 68 rješenja najviše ih je u Ljubuškom 35, zatim u Sarajevu 10, Mostaru i Livnu po sedam i u Tuzli dva. Centralna banka BiH priopćila je, pak, da je u zemlji blokirano više od 70.000 računa gospodarskih i drugih subjekata, a kod nekih od njih i više računa. Zbog neuplaćivanja obveznih doprinosa u mirovinske i zdravstvene fondove Mirovinski zavod FBiH ima golemih problema s osiguravanjem novca za isplatu mirovina koje bi se po obećanju Vlade FBiH morale isplaćivati svakog 5. u mjesecu. Ipak, najveći broj umirovljenika u

46 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Postupak Porezne uprave FBiH podržavaju uglavnom umirovljenici, a mnogim građanima nije jasno zašto je odluka o blokadi računa u dva mostarska klinička centra donesena upravo u vrijeme održavanja sjednice Doma naroda Skupšine FBiH na kojoj je glavna tema bila rješavanje problema u zdravstvu. S te je sjednice, napomenimo, Vladi FBiH upućen zahtjev da se iznađe rješenje za deblokadu računa dok se ne riješe problemi funkcioniranja zdravstvenih ustanova koje su po nekim ocjenama, prekapacitirane. Ništa manje problema nije ni u poslovanju Gradskog saobraćajnog poduzeća Sarajevo (GRAS), a time i županijske uprave Sarajeva. Dug te tvrtke premašuje 160 milijuna KM ili oko 80 milijuna eura, a radnicima već šest godina nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Razmišlja se i o pokretanju stečaja, ali bi to izazvalo blokadu prometa u glavnom gradu BiH. Inače, analitičari zbog sumnji u rad menadžmenta gubitaša predlažu da u te tvrtke uđu neovisne revizorske kuće koje bi utvrdile stupanj uspješnosti upravljanja, ali istovremeno upozoravaju na već ranije viđena rješenja, da će nakon blokade doći do deblokade računa jer se na jesen održavaju lokalni izbori.

Međunarodni monetarni fond i BiH

Političari se svađaju, novac zamrznut Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Federacije BiH Fadil Novalić zbog blokada iz srpskog entiteta na cesti za Europsku uniju nisu potpisali već odobren kredit kod MMF-a od 550 milijuna eura piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

ako je to u Bosni i Hercegovini. I ne prvi put. Zbog, blago rečeno, političkih svađa između vlasti Republike Srpske i njihovih kolega iz Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, BiH je ostala bez već odobrenog kredita Međunarodnog monetarnog fonda od 550 milijuna eura ili od oko 1,1 milijarde KM. Kredit je bio ugovoren po vrlo povoljnim uvjetima, a bio je namijenjen ubrzanju puta BiH prema euroatlantskim integracijama. Uskraćivanje ovog za BiH značajnog i dugoočekivanog kreditnog aranžmana (podsjetimo MMF nije ni lani zemlji zbog unutrašnjih političkih razmirica učinio operativnim već odobreni kredit) nije jedini veliki gubitak. Naime, dugo očekivani novac za realizaciju Reformske agende za popunjavanje praznih proračunskih blagajni, zatim za potporu Protokolu o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te za finalizaciju mehanizama koordinacije kao i usvajanje brojnih strategija, nije jedina šteta. Naime, strogoću MMF-a podržat će i drugi veliki bosanskohercegovački kreditori u svijetu kao primjerice Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i njima slične međunarodne financijske institucije.

Tko podmeće balvane?

Zbog blokada vlasti srpskog entiteta već usvojenih memoranduma i postignutih dogovora za put BiH do Europske unije, navodno zbog objavljivanja nepotpunih i netočnih podataka o popisu stanovništva iz 2013. godine na štetu srpskog naroda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Federacije BiH Fadil Novalić nisu stavili potpise na Pismo namjere za aktiviranje kredita od 550

milijuna eura te ga je MMF do daljnjeg zamrznuo. Tko je podmetnuo BiH balvane na cesti do EU-a saznat će se prije ili kasnije. Na to pitanje zapravo postoje dva odgovora, jedan koji stiže iz Banje Luke, a drugi iz Sarajeva. Željka Cvijanović, predsjednica Vlade Republike Srpske, upire prstom u Sarajevo i u priopćenju ističe da je cijeli slučaj samo još jedan dokaz nedostatka kredibiliteta BiH i ništa više. Vlada RS-a je ozbiljno pristupila usuglašavanju Pisma namjere s MMF-om jer bi taj aranžman pomogao svim razinama vlasti u provedbi Reformske agende, izjavila je Željka Cvijanović i dodala kako “znajući da se aktivnosti koje podrazumijevaju angažman i partnerstvo svih razina vlasti u zemlji teško realiziraju u praksi, RS se pripremio i na ovu soluciju i osigurao 50 milijuna KM kredita od drugog kreditora”.

Višestruke posljedice

Ekonomski stručnjaci ustvrdili su da će nove svađe političara imati višestru-

ke posljedice, ponajprije kad je riječ o građanima, posebice umirovljenicima. Znajući da su proračunske blagajne na svim razinama vlasti prazne, vlasti će funkcioniranje osigurati isključivo zaduživanjem, koje najčešće nije ugodno zbog sve viših kamata. Nedostatak sredstava iz kredita MMF-a i ponašanje struktura vlasti, nesumnjivo će usporiti rad na već prihvaćenim reformskim aktivnostima i zapravo će dati argumente onim snagama koje se protive reformama ili nastoje, iz vlastitih interesa, usporiti reformske procese. Uz to, zamrzavanje već odobrenog kredita po povoljnim uvjetima bit će i loša poruka međunarodnoj zajednici u realizaciji i ostalih dogovora na putu u EU. Ako je točno da su ovi sporovi rezultat popisa stanovništva čije rezultate ne prihvaća službena Banja Luka, onda bi upravo zbog tog stanovništva, vlast RS-a trebala razdvojiti dvije potpuno različite stvari, standard ljudi i njihov broj, odnosno je li nekog od triju konstitutivna naroda 100.000 više ili manje.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA & REGIJA Slovenske monetarne trzavice

Ukor s Draghijevog uzvišenja Policija je zatražila od Banke Slovenije dokumentaciju potrebnu za kompletiranje slike događaja koji su prethodili sanaciji slovenskih banaka, što je pak naljutilo čelnika Europske središnje banke piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S 2,7 mlrd €

bila je rupa u bankarstvu po internom testu Banke Slovenije

3,3 mlrd €

iznosio je gubitak banaka po testu Ronalda Bergera

ukob između Europske središnje banke i slovenskih organa otkrivanja i progona - policije i tužilaštva - razotkrio je da odnosi u Europi među granama vlasti na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini nisu pregledni, a ni nužno sinkronizirani. Slovenska policija pokucala je 6. srpnja u osam sati ujutro na vrata Banke Slovenije. Od nadležnih službi zatražila je određenu dokumentaciju potrebnu za kompletiranje slike događaja koji su prethodili znanoj sanaciji slovenskih banaka potkraj 2013. godine. Policiju zanima kako je tekao postupak procjene loših plasmana i posebno kako se dogodilo famozno brisanje vrijednosnih papira. Takva mjera slovenskih novčanih vlasti upakirana u sanacijski svežanj uzrokovala je da su brojni građani izgubili svoje uloge koji su im trebali donijeti obećavajuće dividendne prinose.

48 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Rušenje “privilegija povjerljivosti”

Samo nekoliko sati nakon nenajavljenog policijskog posjeta Banci Slovenije, iz Frankfurta se oglasila Europska središnja banka. Njen guverner Mario Draghi ogorčeno je poručio slovenskim vlastima da nije dopušteno čeprkati po papirima središnje europske monetarne vlasti čiji je sastavni dio i BS. Slovenska policija time je narušila “privilegij povjerljivosti” bez kojeg je teško zamisliti djelovanje monetarnih vlasti, ukorio je Draghi slovenske organe istraživanja i progona. Oni se, međutim, nisu dali impresionirati pismom monetarne središnjice iz Frankfurta. Uzvratili su da iz Banke Slovenije nisu odnijeli ništa što se ne odnosi na moguće zloporabe u postupku sanacije. Istodobno su i pitali je li privilegija povjerljivosti apsolutna. To bi značilo da su nositelji monetarne vlasti imuni od svake zloporabe. A to nije slučaj u Slove-

vijesti Kaos na 13 kilometara

Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB-a

Oporavak brži od očekivanog U prvom javnom istupu nakon što je izabran za predsjednika Uprave NLB-a, Blaž Brodnjak objavio je zanimljive pokazatelje iz poslovanja vodeće slovenske banke, ujedno i najveće primateljice pomoći iz sanacijske vreće. Novinar Dela podsjetio je Brodnjaka da je lani najavio prodaju loših potraživanja NLB-a u visini od 800 milijuna eura, a da ih je u međuvremenu prodao samo za 400 milijuna. Novi predsjednik Uprave odbio je zaključak da je banka obavila posao samo polovično. Rekao je da su stvari imale svoju dinamiku. “Neki su se portfelji prilagodili, pojedini komintenti nešto su sami platili, a i banka je uspjela utjerati dio potraživanja, tako da je konačni iznos loših potraživanja za prodaju pao na 670 milijuna eura”, kazao je Brodnjak. To još ne znači da je u pravu France Križanič kada tvrdi da se u sanaciji pristalo na pretjerane zahtjeve niti je to potvrda onih pretpostavki na kojima policija raščišćava sumnju da se netko protupravno okoristio u sanaciji. Nove brojke ipak su pokazatelj da sve sumnje ne treba odbaciti kao neosnovane. Brodnjak je rekao i to da će NLB ove godine isplatiti 43,9 milijuna eura dividende. Upitan za budućnost NLB-a Brodnjak je kratko rekao: “To će biti važan regionalni specijalist na tržištu nekadašnje Jugoslavije”.

niji gdje policija želi istražiti pojedine dijelove sanacijske operacije. Dr. France Križanič, ministar financija do 2012. godine, od prvog dana najžešći je kritičar slovenske sanacije. Tvrdi da je provedena na osnovi fiktivnih i pogrešnih pretpostavki. Za tvrdnju nudi i dokaze. Križanič je podsjetio slovensku javnost da su nad bankama provedena tri stresna testiranja. Interni test Banke Slovenije pokazao je 2,7 milijardi eura veliku rupu u slovenskom bankarstvu. Vanjske stresne tvrtke pronašle su veće gubitke – test Ronalda Bergera indicirao je 3,3 milijarde, a Oliver Wyman otišao je u procjeni do 4,8 milijardi eura. Stres-meštri Wymana procjenu su

France Križanič tvrdi da je sanacija banaka provedena na osnovi fiktivnih i pogrešnih pretpostavki izveli na pretpostavci da će se slovenski BDP u tri godine od testiranja urušiti ukupno za 9,5 posto, a u stvarnosti porastao je za 4,4 posto. Ključnu metu Wyman je promašio za 14 postotnih bodova!

4,8mlrd€

procijenio je gubitak slovenskog bankarstva Oliver Wyman

Tradicionalni zastoji na ljetnom putu iz Austrije prema Hrvatskoj, a kroz štajerski dio Slovenije, ovog ljeta kulminirat će na 13 kilometara dugoj dionici između Draženaca i Gruškovja koja se poklapa s trasom Pyhrnske autoceste u gradnji. Prvi vikend u srpnju potvrdio je da će ovogodišnje gužve potući dosadašnje rekorde. Prve subote u srpnju kolona u Dražencima bila je dugačka šest kilometara, a put od Maribora do Zagreba produžio se za sat i pol.

Franko u BASF-u

Sanacija na pogrešnim pretpostavkama

Sanacija izvedena na pogrešnim pretpostavkama i u visini kakvu je naznačio Wyman imala je za posljedicu da se vlada Alenke Bratušek zadužila za 4,8 milijardi eura, po kamatnoj stopi od četiri posto, što državni proračun opterećuje sa 192 milijuna eura kamatnog troška svake godine. Križaniča posebno zanima zašto je kapitalna adekvatnost slovenskih banaka podignuta tom sanacijom znatno iznad europskog prosjeka – u NLB-u na 17 i u NKBM-u čak na 20 posto, dok je europski prosjek bio 10 posto. U prosincu 2013. godine država je u sanacijskom postupku razvlastila dioničare i vlasnike podređenih obveznica u NLB-u, NKBM-u, Abanci i u Banci Celje. Pri tom se pozvala na Communication Europske komisije, na dokument koji je počeo vrijediti znatno kasnije, 1. siječnja 2016. godine. Postoje indicije da su neki važni dokumenti antidatirani. Nad cijelom sanacijom lebdi pitanje – zašto je bila tako skupa i tko se njome okoristio?

Kemijski inženjer Simon Franko početkom srpnja preuzeo je dužnost direktora BASF-a Slovenija, te direktora podružnica BASF-a u Hrvatskoj i Srbiji. Na tim položajima naslijedio je Michaela Nama koji odlazi na novu dužnost unutar Skupine BASF. Njegova karijera u najvećem kemijskom poduzeću na svijetu, koje zapošljava 112.000 ljudi i ostvaruje 70 milijardi eura prodaje, traje 17 godina.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: Makroekonomske analize i trendovi

Kratki let srpske ekonomije

Iako su pokazatelji u prvom kvartalu ove godine bili neočekivano dobri, pad industrijske proizvodnje i prometa, kao i usporavanje izvoza zbog planskog smanjenja proizvodnje Fiata u Kragujevcu pred početak ljeta brišu pokriće za daljnja optimistična očekivanja piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

L U budžetu bilježimo suficit, tako da se čini da smo gotovo zaboravili na inflaciju kao problem, a sada se isto događa

ošiji ekonomski rezultati u svibnju i početkom lipnja, pad industrijske proizvodnje i prometa u trgovini i stagnacija prihoda slika je srpskog gospodarstva prikazana u najnovijem biltenu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) objavljenom prošloga tjedna. Ekipa ekonomista okupljena oko ovog biltena, čiji su naručitelji, izdavači i financijeri Ekonomski institut i Privredna komora Srbije, suglasna je da rezultati nisu više tako obećavajući kao što se činilo u prvom kvartalu ove godine. Neočekivano dobri prethodni ekonomski pokazatelji ponijeli su nositelje državne odnosno ekonomske politike da licitiraju s očekivanim stopama rasta, a ponajviše, razumije se, bivšeg i budućeg premijera Aleksandra Vučića koji i dalje spominje “najviše stope rasta u regiji” i najavljuje njihovo dupliranje već sljedeće godine.

Inflacija, deficit, Brexit – no problem

s budžetom, jer iz mjeseca u mjesec stižu dobre vijesti. Ivan Nikolić, ekonomist

Bez realnog pokrića jer se daljnje usporavanje može očekivati zbog ljetnjih odmora i dodatnih poteškoća. “U odnosu na pokazatelje na koje smo navikli prethodnih nekoliko mjeseci, međugodišnja industrijska proizvodnja je reducirana na niže, izvoz raste, ali sporije od uvoza, dok prihodi stagniraju”, ocijenio je ekonomist Ivan Nikolić. On je naveo da postoji pozitivna strana ove priče jer je, s druge strane, makroekonomska stabilnost u svibnju dodatno utvrđena, budući da je inflacija ostala veoma niska i iznosi -0,1 posto mjesečno, odnosno 0,7 na godišnjoj razini. Najsvjetlija točka je uravnoteženje proračuna koje se sve više učvršćuje pa će, čini se, izostati jo-jo efekt kao kod brzih dijeta kod kojih se kilogrami brzo vrate ili čak uvećaju. “U budžetu bilježimo suficit, tako da se čini da smo gotovo zaboravili na inflaciju kao problem, a sada se isto događa s budžetom, jer iz mjeseca u mjesec stižu dobre vijesti. Kao rezultat fiskalne konsolidacije deficit je smanjen

50 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

i u svibnju, a u razdoblju siječanj-svibanj pao je na samo 11 milijardi dinara, što je za devet posto više od planiranog za cijelu 2016.”, rekao je Nikolić i naglasio da deficit budžeta više nije problem u Srbiji. Govoreći o efektima Brexita, što je jedna od tema lipanjskog MAT-a, Nikolić je ocijenio da on nema većeg utjecaja na Srbiju i njen javni dug jer ovaj nema veze s funtom. Poslije Brexita nema velikih promjena u globalnom međuvalutnom odnosu niti se promijenila vrijednost dolara i eura u kojima je iskazan javni dug Srbije, ustvrdio je Nikolić. On je dodao da

Za trendove srpskog izvoza u idućem razdoblju prioritetno je poslovanje Fiata Srbija je Narodna banka Srbije poslije britanskog referenduma tri puta kupovala devize na međunarodnom tržištu i poručio je građanima Srbije da ubuduće štede u dinarima.

Fiat: od rješenja do problema

Ekonomist Stojan Stamenković upozorio je kako je za trendove srpskog izvoza u idućem razdoblju kao i prethodnih nekoliko godina prioritetno poslovanje kompanije Fiat Srbija. Naveo je kako je u izvozu Srbije, koji je ove godine rastao 10,5 posto, a u svibnju za samo četiri posto, Fiat i dalje najvažniji, ali da izvoz automobila neprekidno pada i da ne ohrabruje vijest da je ukinuta treća smjena u tvornici u Kragujevcu. Upravo objavljeno ukidanje treće smjene kako bi se planski smanjivala

proizvodnja i vijesti o otpuštanju trećine zaposlenih, odnosno 900 radnika koji će ostati bez posla u ionako osiromašenom gradu koji počiva na automobilskoj industriji, veća je briga za Vladu Srbije nego za ionako problemima i padajućim trendovima opterećeni menadžment. Zbog čega se premijer Vučić odmah po najavi redukcije proizvodnje i zaposlenih u Kragujevcu uputio ravno u Torino. Stamenković smatra nevjerojatnim da Ministarstvo gospodarstva za probleme Fiata sazna iz medija, a potom poručuje da će učiniti sve da tvornica u Kragujevcu nastavi raditi s istim kapacitetom, ali ne kažu govore li o onom iz 2013. ili sadašnjem. Podsjetio je da je Vučić nakon razgovora u središnjici talijanske kompanije u Torinu objavio kako će Fiat ostati u Srbiji, ali “da ne može govoriti o detaljima”. Postavlja se pitanje je li perspektiva da se za dvije godine ukine još jedna smje-

na u Kragujevcu, rekao je Stamenković i istaknuo kako je nevjerojatno da autoput do Kragujevca nije prioritet, iako se najavljuje da će biti gotov krajem 2018. godine. Iako je jedan od uvjeta u ugovoru Fiata i države Srbije (jedan od rijetkih koji je obznanjen) bio brzi završetak ovog dijela autoputa.

Elektroprivreda Srbije: problemi na vidiku

Po svoj prilici, a i sudeći po tome što je bila jedna od glavnih tema na konferenciji za medije povodom najnovijeg izdanja MAT-a, Elektroprivreda Srbije trebala bi se pripremiti za velike promjene, a s njom ili čak prije nje i građani Srbije koji još uvijek plaćaju struju po cijeni među najnižima u Europi. Stamenković, koji je koordinator Mjesečnih analiza i trendova, upozorava da Elektroprivreda Srbije jest jedan od strukturnih problema, ali da njen glavni

problem u ovom trenutku nije povećanje prihoda kao što je prethodno ocijenio Fiskalni savez Srbije. “Fiskalni savjet je ocijenio da je EPS pojeo povećanje cijene struje iz 2015. kroz povećanje prihoda, a mi smo u našoj analizi pokazali da to nije točno”, rekao je Stamenković na predstavljanju novog broja MAT-a. Ako se gleda samo statistika prihoda, iznos mase prihoda u 2014. i 2015. je bio podjednak, a čak je u 2015. formalno zabilježen pad za 0,1 posto, navodi Stamenković. “To povećanje koje su negdje zapazili je na bazi završnih računa i sadrži i druge stavke, poput privremenih poslova, naknada za službeni put i naročito za smještaj i prehranu tijekom boravka ekipa na terenu. Imali smo nepogode, kao što znate”, objasnio je Stamenković i pozvao Fiskalni savjet da kad sljedeći put iznosi podatke – navede i izvor.

O prodaji Željezare Smederevo

Rezerve s pokrićem Ekonomist Stojan Stamenković rekao je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja najnovijeg MAT-a da je u pogledu prodaje Željezare Smederevo kineskom Hestilu bio optimist, ali da sad ima rezerve. “Kad je bila velika parada oko potpisivanja ugovora, bio sam veliki optimist. Sad ne mogu kazati da sam postao pesimist, ali

imam izvjesne rezerve kako će to ići dok ne vidim račun koji pokazuje da Željezara povećava proizvodnju i izvoz”, rekao je Stamenković. On je istaknuo da za rezervu ima pokriće u tome što je bio isto tako veliki optimist kada je Željezaru prije 14 godina preuzeo US Steel - da bi je neslavno vratio vladi Srbije 2012. godine za jedan dolar.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Ugovor EIB-a i HBOR-a

Za male i srednje poduzetnike 250 milijuna eura Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco pojasnio je da su sredstva iz ove kreditne linije namijenjena financiranju investicijskih projekata u industriji, turizmu i ostalim strateškim sektorima, i to u iznosima od 40.000 do 2,5 milijuna eura. Posebna pozornost posvećena je projektima koji jamče zapošljavanje mladih piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E EIB prati HBOR već 15 godina i u tom je razdoblju potpisano 15 ugovora ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura,

kojima je HBOR podržao više od 2700 projekata. Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a

uropska investicijske banka i Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisali su Ugovor o financiranju u visini od 250 milijuna eura, a novac je namijenjen potpori projektima malih i srednjih poduzetnika. Riječ je o drugom dijelu kreditne linije ukupno vrijedne 500 milijuna eura, čija je prva tranša potpisana još 2014. godine. HBOR je ovaj kredit dobio na rok otplate od 12 godina, uz mogućnost počeka četiri godine, uz kamatu od 0,5 posto. Valja napomenuti da će za krajnje korisnike kredita kamata iznositi dva do četiri posto, ovisno o tome koju će kreditnu liniju HBOR-a koristiti. “EIB prati HBOR već 15 godina i u tom je razdoblju potpisano 15 ugovora ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura, kojima je HBOR podržao više od 2700 projekata. EIB je bio među prvim bankama koje su u jeku ekonomske krize ponudile mogućnost financiranja hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević dodavši kako je to omogućilo HBOR-u da ojača kreditiranje poduzetništva. Tako je ta banka lani odobrila rekordnih 7,8 milijardi kuna kredita, od čega većinu malim i srednjim poduzetnicima. “Samo u prvoj polovini ove godine odobrena su 1452 kredita ukupno vrijedna 4,15 milijardi kuna. U broju je to 84 posto više nego prošle godine, a u iznosu dva posto više odobrenih kredita”, pojasnio je Tomašević.

Sve više interesa korisnika

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco pojasnio je da su sredstva iz ove kreditne linije namijenjena financiranju investicijskih projekata u industriji, turizmu i ostalim strateškim sektorima, i to u iznosima od 40.000 do 2,5 milijuna 52 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

eura. “Posebnu pozornost posvetili smo projektima koji jamče zapošljavanje mladih, s obzirom na to da je Hrvatska jedna od europskih zemalja u kojoj je nezaposlenost mladih velik problem”, istaknuo je Scannapieco. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a i tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo kako je HBOR samo ove godine povukao više od 190 milijuna eura za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva. “Zadnjih mjeseci intenziviralo se ugovaranje ovakvih kredita, a sve to pokazuje da ima sve više interesa korisnika. Taj interes treba iskoristiti za daljnje stimuliranje i jači gospodarski rast jer trenutačni, iako na zdravijim temeljima nego u predkrizno vrijeme, još uvijek nije dovoljan da ostvari glavni cilj, a to je brže otvaranje novih radnih mjesta”, rekao je Marić. Tijekom 2015. godine EIB je u Hrvatskoj sklopio ugovore o financiranju u vrijednosti 358 milijuna eura. Čak 84 posto zajmova odobrenih lani izdvojeno je za kombiniranu infrastrukturu, pri čemu su obuhvaćeni sektori prometne infrastrukture, gospodarenja otpadom i vodama, zaštite okoliša i ostale infrastrukture u javnom sektoru. Daljnjih 11 posto zajmova bilo je namijenjeno sektoru zdravstva, a pet posto potpori prometnom sektoru.

U pet godina uložena 2,1 milijarda eura

Kad je riječ o sufinanciranju za sredstva iz fondova EU-a EIB je u 2015. s Ministarstvom financija potpisao zajam od 300 milijuna eura, što je prva tranša od ukupno 600 milijuna eura, za sufinanciranje prioritetnih projekata koji dobivaju potporu iz EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine. EIB-ova sredstva trebala bi omogućiti lakšu apsorpciju bespovratnih sred-

Akvizicija u BiH

Ina preuzela Energopetrol

stava EU-a. Riječ je o prioritetnim projektima čija se vrijednost procjenjuje na 8,1 milijardu eura, koji bi trebali pomoći poboljšanju kvalitete života hrvatskih građana. Jedan od takvih projekata je željeznička pruga na dionici Dugo Selo-Križevci, te projekti na području vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda.

Ina i MOL potpisali su Ugovor o stjecanju dionica Energopetrola kojim je Ina preuzela 1.840.128, odnosno 33,5 posto Energopetrolovih dionica u vlasništvu MOL-a. Ovom transakcijom Ina je povećala svoj vlasnički udio u Energopetrolu na 67 posto te postala većinski vlasnik kompanije čiji će financijski rezultati biti konsolidirani u rezultate Ina Grupe. Akvizicijom Energopetrola Ina se dodatno pozicionirala na tržištu Bosne i Hercegovine te dokazala da vjeruje u dugoročnu perspektivu Energopetrola i tržišta Bosne i Hercegovine. Ovime Ina postaje najveći pojedinačni distributer naftnih derivata u toj zemlji s ukupno 101

aktivnom benzinskom postajom u maloprodajnoj mreži. Poslovnu odluku Uprava Ine donijela je na temelju dobrog poznavanja tržišnih prilika u Bosni i Hercegovini, a s ciljem daljnje izgradnje regionalne pozicije koja može imati pozitivan utjecaj na Inino poslovanje te plasman visokokvalitetnih Ininih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine.

Erste Plavi i Wiener osiguranje

Tijekom 2015. godine EIB je u Hrvatskoj sklopio ugovore o financiranju u vrijednosti 358 milijuna eura U razdoblju od 2011. do 2015. godine EIB je u hrvatsko gospodarstvo uložio 2,1 milijardu eura. Od toga je za male i srednje projekte otišlo 70 posto sredstava, 19 posto na vodoopskrbu, odvodnju, kruti otpad i urbanizaciju, osam posto za promet i telekomunikacije, za projekte iz sektora obrazovanja i zdravstva dva posto, jedan posto za poljoprivredu i uslužne djelatnosti, te 0,1 posto na projekte iz sektora energetike. Glavna uloga EIB-a je osiguranje sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju EU-a, a zajmovi koje izdaje namijenjeni su za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture, poboljšanje konkurentnosti europske industrije, zaštitu okoliša, obnovljivih izvora energije i slično. EIB financira projekte zemalja članica EU-a i kandidatkinja za punopravno članstvo. Važno je istaknuti i da financiraju projekte izvan EU-a koji povoljno utječu na jačanje europskih integracija.

Zajedno za dobrovoljnu mirovinsku štednju

Erste Plavi mirovinski fondovi i Wiener osiguranje dogovorili su suradnju temeljem koje će se dobrovoljna mirovinska štednja nuditi na više od 100 prodajnih mjesta Wiener osiguranja u Hrvatskoj. Riječ je o proizvodima koji korisnicima osiguravaju dodatna primanja u mirovini. “Zadovoljstvo nam je što nam se Wiener osiguranje priključilo kao partner u

nuđenju dobrovoljne mirovinske štednje građanima, proizvoda za koji smatramo da predstavlja odgovor za premošćivanje mirovinskog jaza budućih umirovljenika”, rekao je, među ostalim, Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavih mirovinskih fondova. “Naša strategija je kontinuirano nadopunjavanje palete programa koje možemo ponuditi postojećim i budućim klijentima. Stoga nam je drago što u sklopu ove partnerske suradnje, možemo ponuditi i dobrovoljnu mirovinsku štednju Erste Plavog”, izjavio je Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Komentar HGK o radno sposobnom stanovništvu

Zabrinjavajuće! Trenutačno stanje radno sposobnog stanovništva je na razini od 3,595 milijuna, što je za 17.000 osoba manje nego prošle godine, 48.000 manje nego 2008. godine te ujedno rekordno nisko otkad postoje relevantni podaci za usporedbu

Radno sposobno stanovništvo 3650 3640

u 000

3630 3620 3610 3600

2015. 03

2015. 04

2015. 01

2015. 02

2014. 03

2014. 04

2014. 01

2014. 02

2013. 03

2013. 04

2013. 01

2013. 02

2012. 03

2012. 04

2012. 01

2012. 02

2011. 03

2011. 04

2011. 01

2011. 02

2010. 03

2010. 04

2010. 01

2010. 02

2009. 03

2009. 04

2009. 01

2009. 02

2008. 03

2008. 04

2008. 01

2008. 02

3590

Izvor: DZS, obrada HGK

ezultati Ankete o radnoj snazi (koja je temeljena na alternativnoj, međunarodno usporedivoj metodologiji Međunarodne organizacije rada), pokazuju pozitivne godišnje pomake u području nezaposlenosti, skromnije u području zaposlenosti, dok se negativne promjene uočavaju kod aktivnosti i kod stanja radno sposobnog stanovništva. Naime, u prvom ovogodišnjem kvartalu je zabilježen godišnji pad broja nezaposlenih (za 58.000) uz daleko blaži rast broja zaposlenih (za 11.000), što je rezultiralo smanjenjem radno aktivnog stanovništva za 47.000. Uslijed relativno snažnog smanjenja broja nezaposlenih, stopa nezaposlenosti se spustila za 2,7 postotnih bodova, na 15,4 posto.

Hrvatsku među tri najlošije članice EU-a. Dodatno, iako se razine zaposlenih i nezaposlenih kreću blagim pozitivnim trendom, ostaje vrlo negativna i zabri-

Stalni pad

njavajuća pojava stalnog pada radno sposobnog stanovništva, koja traje 27 uzastopnih kvartala. Tako je trenutačno stanje radno sposobnog stanovništva na razini od 3,595 milijuna, što je za 17.000 osoba manje nego prošle godine, 48.000 manje nego 2008. godine te ujedno rekordno nisko otkad posto-

Ovakvim blagim pomacima, osobito u sferi zapošljavanja, razine nezaposlenih i zaposlenih ostaju vrlo nepovoljne, što je posebno naglašeno pri usporedbi s ostalim članicama Europske unije: nezaposlenost je vrlo visoka, dok su zaposlenost i aktivnost vrlo niske te svrstavaju

Značajnije pozitivne pomake na tržištu rada ne treba očekivati ni ove godine, smatraju analitičari HGK

54 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

je relevantni podaci za usporedbu. Isto tako, uspoređujući sadašnje razine s onima iz prvog kvartala 2008. godine, vidljivo je značajno lošije stanje: broj zaposlenih je manji za 151.000, broj nezaposlenih je veći za 86.000, a kontingent aktivnog stanovništva je manji za 65.000, uslijed čega su smanjene stope zaposlenosti i aktivnosti (za četiri odnosno za jedan postotni bod), a stopa nezaposlenosti je veća 1,5 puta (za pet postotnih bodova). Stoga, iz podataka Ankete o radnoj snazi može se zaključiti da su trenutačni pozitivni pomaci na tržištu rada oslonjeni više na pad nezaposlenih nego na rast zapošljavanja, što pokazuju i podaci statistike iz administrativnih izvora. To navješćuje da značajnije pozitivne pomake na tržištu rada ne treba očekivati ni ove godine, oni će ostati blagi i suzdržani, u skladu s blagim i suzdržanim oporavkom gospodarske aktivnosti (čiji će rast biti ponovno usporeniji od nama usporedivih posttranzicijskih europskih zemalja), a ostat će pod pritiskom ekonomske emigracije i negativnih demografskih trendova.

Europska banka za obnovu i razvoj

Za Raiffeisen Factoring 90 milijuna eura Kreditna sredstva EBRD-a koristit će se za povećanje plasmana malim i srednjim poduzećima, kao i za stvaranje novih faktoring proizvoda, rekao je Igor Fišer

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kreditnim aranžmanom s Raiffeisen Factoringom u iznosu od 90 milijuna eura nudi raznolikost izvora financiranja malim i srednjim poduzetnicima te većim tvrtkama u Hrvatskoj. Faktoring kao financijski instrument omogućava financiranje radnoga kapitala domaćih malih, srednjih i većih poduzetnika i poduzeća. Osiguravanje stabilnih izvora financiranja od temeljne je važnosti za oživljavanje malih i srednjih poduzeća i njihovih aktivnosti, kao i za daljnji razvoj faktoring tržišta u Hrvatskoj. “Mali i srednji poduzetnici su snažan pokretač hrvatske ekonomije koji stvara više od 55 posto dodane vrijednosti s udjelom od 67 posto u ukupnoj zaposlenosti. Odlučno podržavamo daljnje jačanje SME sektora u Hrvatskoj i podržavamo daljnji gospodarski rast zemlje te stoga ovaj novi program s Raiffeisen Factoringom iznova potvrđuje naš strateški fokus na ovaj sektor”, istaknuo je Phil Bennett, prvi potpredsjednik EBRD-a.

EBRD u Hrvatsku do sad uložio oko 3,5 milijardi eura

“Drago nam je suradnju s Raiffeisen Factoringom proširiti i produbiti ovom uslugom”, rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić. “Ohrabreni smo uspješnom provedbom prethodnih kreditnih linija čime je dokazana snažna tržišna potražnja za ovim proizvodom, posebno među malim i srednjim poduzećima. Poseban fokus u okviru novog EBRD-ovog financiranja bit će usmjeren financiranju poduzeća u udaljenim područjima Hrvatske”, naglasila je ona. “Drago nam je nastaviti uspješnu suradnju s EBRD-om koja potvrđuje da nas je EBRD prepoznao kao

Zajam od 20 milijuna eura za AFP Group EBRD je osigurao 20 milijuna eura zajma za tvrtku Aluflexpack Group GmbH (AFP Group) u svrhu potpore širenju asortimana fleksibilne ambalaže i za daljnji razvoj proizvoda na bazi aluminija. Kredit EBRD-a bit će na raspolaganju hrvatskim proizvođačima fleksibilne ambalaže ujedinjenima u AFP Groupu - Aluflexpack Novom, Omial Novom i TOF-u - koje je Montana Tech Components AG u studenome 2012. preuzela od Hypo Alpe-Adria-Banka. Novi švicarski vlasnik uveo je opsežan program modernizacije koji je 2013. djelomično financiran zajmom EBRD-a od 20 milijuna eura. Aluflexpack Novi, Omial Novi i TOF nalaze se u hrvatskim regijama s visokom nezaposlenošću i slabom industrijskom bazom. Novi zajam EBRD-a financirat će nove proizvodne pogone koji će dovesti do povećanja kapaciteta kao i do razvoja novih inovativnih i tehnološki složenijih proizvoda za kojima postoji velika lokalna i inozemna potražnja.

pouzdanog i dobrog partnera. Faktoring je najbrže rastući financijski proizvod u Srednjoj i Istočnoj Europi, a poslovni planovi i strateški ciljevi Raiffeisen Factoringa slijede stvarne trendove na tržištu. Kreditna sredstva EBRD-a koristit će se za povećanje plasmana malim i srednjim poduzećima, kao i za stvaranje novih faktoring proizvoda”, dodao je predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa Igor Fišer. EBRD je u Hrvatskoj aktivan kao investitor od osamostaljenja

zemlje i do sada je uložio oko 3,5 milijardi eura u 187 projekata. Poslovne aktivnosti Banke uključuju sve sektore gospodarstva i posebno su jake u infrastrukturi, korporativnom sektoru, financijskim institucijama i energetici. EBRD-ov strateški plan za razdoblje 2016.-2018. za zemlje u kojima posluje, uključujući Hrvatsku, ima tri prioriteta: jačanje gospodarske otpornosti, usmjerenje prema globalnim izazovima i potporu regionalnoj integraciji.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Pad proizvođačkih cijena u lipnju U lipnju su proizvođačke cijene na domaćem tržištu nastavile s padom na godišnjoj razini od 4,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Premda su u odnosu na prethodni mjesec proizvođačke cijene porasle za 1,2 posto, izvješće iz svibnja je potvrdilo nastavak trenda deflatornih kretanja na godišnjoj razini koji je neprekidno prisutan od kolovoza 2013. Snažnom godišnjem padu proizvođačkih cijena u lipnju pridonijele su niže cijene u kategoriji energije koje su zabilježile pad od 11,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Dominantna i obilna ponuda novca Iako je u prošlom tjednu bila smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, na novčanom tržištu nije došlo do porasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Ni činjenica što je u tjednu ranije dio likvidnosti neutraliziran izdanjem državne obveznice, također nije utjecala na rast potražnje. Ponuda novca i dalje je dominantna i obilna, unatoč tome što je stanje računa depozitnih institucija umjerenije. Središnja banka je ponovno održala redovitu obrnutu repo aukcija po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na aukciji je povučeno 60 milijuna kuna dodatne likvidnosti, što u odnosu na tjedan ranije predstavlja povećanje za pet milijuna kuna. Nakon što se korištenje dodatnog izvora likvidnosti smanjivalo tri tjedna za redom, ponovno je došlo do promjene u smjeru blagog povećanja iznosa korištenja. Unatoč tomu, korištenje repo kredita zaista je vrlo

skromno. Pored redovite repo aukcije, prošloga je utorka Hrvatska narodna banka održala treću od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu. Na aukciji je ukupno plasirano 234,4 milijuna kuna na rok od četiri godine po kamatnoj stopi od 1,4 posto. Do sada, u tri održane strukturne repo operacije HNB je bankama ukupno plasirao 945,9 milijuna kuna. Podaci govore da, unatoč smanjenju kamatne stope sa 1,8 na 1,4 posto, korištenje ove vrste repo kredita nije obilno. Povoljni uvjeti trgovanja, zbog visoke ponude novca i vrlo niske kamatne stope, zadržat će se i u sljedećem razdoblju. Stoga potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica mogu računati na iznimno nisku kamatnu stopu, dok imatelji viškova likvidnosti ulažu napor da što učinkovitije njima upravljaju. U tome im je pomoglo nedavno izdanje državne obveznice kao i obveznice Grada Zagreba. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

Smanjen broj nezaposlenih osoba

4.7.-8.7.2016.

11.7.-15.7.2016.

5 4

300

3 200 2 100

U Hrvatskoj je potkraj lipnja bila registrirana 219.491 nezaposlena osoba, što je 12.836 osoba ili 5,5 posto manje u odnosu na svibanj, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U odnosu na lipanj prošle godine, broj nezaposlenih potkraj lipnja ove godine niži je za 15,6 posto. Smanjenje broja nezaposlenih nastavlja se i u srpnju. Prema podacima HZZ-a, ukupno je tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašla 32.261 osoba, što je 5,1 posto manje nego u lipnju prošle godine.

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,29 posto. Potkraj tog tjedna tečaj eura iznosio je 7,498890 kuna. No, prema kuni pala

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,146095

CAD kanadski dolar

5,220614

EUR

JPY japanski jen (100) 6,354992 CHF švicarski franak

6,875931

GBP britanska funta

8,99471

USD američki dolar

6,731499

EUR euro Izvor: HNB

7,49889 primjena od 16.7.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7.

je vrijednost američkog dolara, za 0,69 posto na 6,731499 kuna. I švicarski franak je pao za 0,13 posto na 6,875931 kunu. 7,52 7,51

USD

6,82 6,80

CHF

6,90 6,89

7,50

6,78

6,88

7,49

6,76

6,87

7,48

6,74

6,86

7,47

6,72

6,85

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7.

vijesti Međunarodno tržište kapitala U blokadi 330.000 građana

Prestrašeni ulagači na svjetskim burzama Nakon kratkotrajnog oporavka svjetskih burza, kada su one nadoknadile veliki dio gubitaka nastalih neposredno nakon odluke o Brexitu, prošli tjedan je ponovno bio turbulentan za ulagače na tim burzama. Naime, oni su se uplašili nestabilnosti u Europskoj uniji, a njihov se strah automatski odrazio na azijske burze gdje su također pale cijene dionica. Osim toga, na cijene dionica utjecao je i tečaj britanske funte koji je potkraj prošlog tjedna potonuo na novu najnižu razinu u zadnjih 30 godina. I ulagači na Wall Streetu su prošli tjedan poslovali sa strahom, pa je i na toj burzi bio primjetan pad cijena dionica. Procjenjuje se kako će zbog Brexita i poremećaja na financijskim tržištima vjerojatno Američka središnja banka odustati od planiranog povećanja kamata u ovoj godini. S druge pak strane, ostale vodeće banke u svijetu poput britanske, kineske i japanske, mogle bi dodatno olabaviti monetarnu politiku. Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju kako je svaki korak koji bankari poduzmu vrlo riskantan i mogao bi se negativno odraziti na poslovanje na svjetskim burzama.

6750 6725

18600

6700

18500

6675

18400

6650

18300

6625

18200

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7. 5080 5060

4450

5040 5020

4350 4300

4980

4250

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7.

10200

CAC40

4400

5000

10300

Dow Jones

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7. 4500

NASDAQ

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7. 16600

DAX

16400

10100

16200

10000

16000

9900

15800

9800

NIKKEI 225

15600

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7.

Mirovinski fondovi

fond

Porasli svi Mirexi

18700

FTSE 100

datum

11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 15.7.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 221,4958 bodova i bila je 0,61 posto viša nego pretprošli petak. Vrijednost Mirexa A iznosila je 116,8421 bod i također predstavlja rast od 0,66 posto. Mirex C kraj prošlog tjedna dočekao je na 112,8197 bodova i njegova vrijednost bila je 0,22 posto viša nego u tjednu ranije.

MIREX A

14.07. 116,84210

0,1215

2,37

AZ - A

14.07. 118,39610

0,0671

3,74

Erste Plavi - A

14.07. 114,82780

0,2960

1,84

PBZ CO - A

14.07. 118,09650

0,1107

2,75

Raiffeisen OMF - A 14.07. 114,39350

0,1442

-0,08

kategorija B MIREX B

14.07. 221,49580

0,1484

1,40

AZ - B

14.07. 227,73370

0,1366

2,38

Erste Plavi - B

14.07. 227,27500

0,2226

1,38

PBZ CO - B

14.07. 201,56730

0,1125

0,28

0,4%

Raiffeisen OMF - B 14.07. 221,25230

0,1461

0,57

0,3%

kategorija C 2,63

MIREX - tjedni

0,2% 0,1% 0,0% 11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

MIREX - mjesečni

MIREX C

14.07. 112,81970

0,0846

AZ - C

14.07. 110,34790

0,0595

2,91

Erste Plavi - C

14.07. 112,93060

0,0595

3,47

PBZ CO - C

14.07. 112,30470

0,1169

2,35

Raiffeisen OMF - C 14.07. 115,84220

0,1047

2,26

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,0%

Raiffeisen DMF

14.07. 212,10150

0,0968

-0,15

1,0%

AZ Profit

14.07. 249,58310

0,1925

-0,90

0,5%

Croatia osiguranje 14.07. 149,78970

0,1764

-0,08

0,0%

AZ Benefit

14.07. 234,95170

0,0969

2,29

Erste Plavi Expert

14.07. 188,53290

0,1518

1,71

Erste Plavi Protect 14.07. 186,83580

0,0613

2,54

1,5%

-0,5% -1,0% 14.6.

21.6.

29.6.

6.7.

14.7.

U Hrvatskoj je potkraj svibnja u blokadi bilo gotovo 330.000 građana s više od 39 milijardi kuna neplaćenih dugova, i to ponajviše prema bankama. Iako je to zakonski omogućeno, pokretanje postupka osobnog bankrota zbog nemogućnosti podmirivanja dugovanja do sada je pokrenulo samo 536 građana, podaci su Financijske agencije (Fina). Ukupni dug građana potkraj svibnja je iznosio 39,16 milijardi kuna, a 53 posto ili 20,76 milijardi kuna odnosi se na dug građana prema bankama.

Vaba banka povećala temeljni kapital Temeljni kapital Vaba banke potkraj lipnja dodatno je povećan uplatom većinskog vlasnika, češke J&T banke, za iznos od 76 milijuna kuna, čime je četvrti put potvrđena vjera u kvalitetu poslovanja Vaba banke Varaždin. Nakon provedbe povećanja temeljnog kapitala u sudskom registru, ukupni temeljni kapital Banke iznosit će 307.085.400 kuna, dok će vlasnički udio J&T banke iznositi 82,55 posto. Novom uplatom kapitala pred Vaba banku su postavljeni novi izazovi koje će tijekom sljedećeg razdoblja trebati ostvariti, a sve s ciljem daljnje optimizacije poslovanja i ostvarivanja još kvalitetnijih rezultata.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Erste Groupu nagrada Euromoneyja

Časopis Euromoney dodijelio je Erste Group Banku AG priznanje za najbolju banku u upravljanju imovinom u Srednjoj i Istočnoj Europi u sklopu publikacije Awards for Excellence 2016 (Nagrade za izvrsnost 2016.), koja se bavi financijskom industrijom. Ersteov odjel privatnog bankarstva uslužuje 15.000 klijenata, čija zajednička imovina iznosi 17 milijardi eura u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

Smanjena industrijska proizvodnja Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju je smanjena 1,4 posto u odnosu na travanj. U tom je mjesecu, pak, prema podacima Eurostata, pala za 2,8 posto. Među zemljama Europske unije Hrvatska je u ožujku imala jedan od najsnažnijih skokova industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, za 3,9 posto. Inače, prema podacima Eurostata, u svibnju je među zemljama EU-a najviše smanjena industrijska proizvodnja u Nizozemskoj, za 7,8 posto, zatim Portugalu za 4,4 posto, Grčkoj za 4,3 posto i Rumunjskoj za četiri posto.

Dobitnik tjedna Atlantska plovidba se u rasponu od +16,67 posto do -2,97 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 13 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su, nakon dva tjedna porasta, prošli tjedan zaključili različitim predznacima. Crobex je tako sa 1.723,79 bodova porastao za 0,03 posto te prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.724,23 boda. Crobex10 je u tjedan dana pao za 0,18 posto i trgovanje je zaključio na 1.000,17 bodova. Sektorski indeksi su završili u rasponu od -0,95 posto koZAGREBAČKA BURZA liko je pao CROBEXturist do 5,50 poTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE sto koliko je rastao CROBEXtransport. UKUPAN TJEDNI PROMET: 665.444.711,96 kn Obveznički indeksi tjedan su zakljuTJEDNI DIONIČKI PROMET: 29.455.363,38 kn čili porastom; CROBIS je uvećan za index zadnja vrijednost tjedna promjena 0,47 posto, a CROBIStr je porastao za CROBEX 1.724,2300 +0,03% 0,55 posto. Najlikvidnije izdanje je HT CROBEX10 1.000,1700 -0,18% trgovan u iznosu od 5,6 milijuna kuna, CROBIS 107,0922 +0,47% a cijena mu je pala za 0,38 posto na CROBIStr 151,3368 +0,55% 142,90 kuna. Povlašteno izdanje Adris Grupe sakupilo je gotovo 4,5 milijuTop 10 tjedna zadnja na kuna, a bilježi porast za 0,53 posto promet po prometu promjena cijena odnosno zadnju cijenu od 384 kune. -0,38% 142,90 5.591.734,98 HT d.d. Valamar Riviera je tjedan zaključi+0,53% 384,00 4.445.824,66 Adris grupa d. . - povl. la prometom od 1,8 milijuna kuna i -1,00% 24,75 1.812.936,41 Valamar Riviera d.d. cjenovnim padom od jedan posto na -1,47% 334,00 1.626.969,57 Podravka d.d. 24,75 kuna. Porast cijene dionice bi+0,35% 39,99 1.573.249,10 Zagrebačka banka d.d. lježe četiri od 10 najlikvidnijih izdanja. +16,67% 175,00 1.492.288,19 Atlantska plovidba d.d. 0,00% 530,00 1.192.741,85 Dobitnik tjedna je Atlantska plovidba Adris grupa d.d. +0,04% 230,10 1.088.522,29 Maistra d.d. čija je dionica poskupjela za 16,67 po-0,98% 1.006,00 1.080.937,32 Ericsson Nikola Tesla d.d. sto na 175 kuna, a njome se trgovalo -2,97% 752,00 989.231,36 Imperial d.d. u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Slijedi spomenuto povlašteno izdanje Adrisa 10 dionica tjedna zadnja (+0,53 posto), a zatim izdanje Zagrepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena bačke banke kojemu je cijena porasla +65,74% 83,20 4.026,40 Turbos DAX long Q za 0,35 posto na 39,99 kuna, a saku+63,36% 255,52 255,52 Turbos zlato long 9 pilo je 1,6 milijuna kuna. Posljednja +60,00% 160,00 5.760,00 Europlantaže d.d. - povl. među 10 najlikvidnijih s porastom od +56,52% 180,00 5.090,00 Europlantaže d.d. 0,04 posto na 230,10 kuna je Maistra, +40,24% 115,00 28.018,00 Turbos DAX long E a sakupila je 1,1 milijun kuna. Tjedan +39,17% 151,00 2.086,00 Turbos DAX long F +37,94% 407,00 560.214,08 bez postotne promjene bilježi redovno Tehnika d.d. +33,20% 32,10 2.808,75 Turbos € bund fut. S. L izdanje Adris Grupe sa zadnjom cije+29,85% 87,00 174,00 Hoteli Zlatni rat d.d. nom od 530 kuna i prometom od 1,2 +23,64% 13,60 23.324,00 Turbos E-mini S&P 500 l. L milijuna kuna. Cjenovni pad zabilježilo je pet izdanja. Gubitnik tjedna s pa10 dionica tjedna zadnja dom od 2,97 posto odnosno cijenom promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 752 kune je Imperial, a trgovan je u -49,57% 3,50 2.103,74 Turbos E-mini S&P 500 s. D iznosu od 989.000 kuna. -38,16% 59,00 146.804,61 Turbos DAX short U

Proteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili nešto aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije uvećan je za 1,9 milijuna kuna odnosno devet posto te je iznosio 29,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je gotovo 21 milijun kuna što predstavlja 71 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, četiri su izdanja tjedan završila porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su

Turbos E-mini S&P 500 s. E Magma d.d. Turbos DAX short S Koka d.d. Slatinska banka d.d. Turbos srebro short 7 Karlovačka banka d.d. Hidroelektra niskograd. d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

-28,39%

10,34

2.399,00

-26,67%

0,33

5.950,00 47.679,00

-25,16%

95,20

-21,94%

209,98

419,96

-20,16%

40,04

3.132,88 6.006,00

-19,19%

20,80

-18,40%

6,12

24,48

-13,27%

21,50

2.666,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Suradnja EBRD-a i RBA

Fondovi rasli treći uzastopni tjedan Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna porast zabilježilo 70 fondova, a palo ih je osam. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 27 fondova, a ni jedan fond nije porastao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom prošlog tjedna nalazilo se devet dioničkih i jedan posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +5,14 do -0,90 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 25. Najviše je vrijednost porasla fondu ZB euroaktiv koji je sa +5,14 posto postao dobitnik tjedna. Ovaj fond 23 posto portfelja investira u Francusku, 19 posto u Švicarsku te 16 posto

u Ujedinjeno Kraljevstvo. Oko 20 posto portfelja ulaže u financijsku industriju, 14 posto u sirovine, a u zdravstvo 13 posto. Značajnije je vrijednost uvećana fondovima ZB BRIC+ i Ilirika BRIC, za 4,76 posto odnosno za 4,29 posto. Najviše je pao KD Victoria, za 0,90 posto, a slijedi ga Capital Breeder s minusom od 0,17 posto. Od sedam posebnih fondova poraslo ih je šest, a od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 11. Od 11 obvezničkih fondova poraslo ih je 10, a InterCapital Bond pao je za 0,05 posto. Poraslo je i 18 od 19 novčanih fondova, a Neta MultiCash pao je za blagih 0,004 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 07.07.2016. do 14.07.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 19,1632 Addiko Growth € 11,2361 ZB euroaktiv € 127,5114 ZB trend $ 151,9484 Capital Breeder kn 85,3245 KD Prvi izbor kn 13,7160 Ilirika Europa € 114,4911 PBZ Equity fond € 10,5838 HPB Dionički kn 101,5164 Erste Adriatic Equity € 86,7800 Neta Global Developed kn 85,1338 ZB aktiv kn 113,7121 InterCapital SEE E. (Cap.Two) € 93,0630 Platinum Global Opportunity $ 14,7951 KD Nova Europa kn 5,3696 OTP indeksni kn 40,7408 Platinum Blue Chip € 99,2632 Neta Frontier kn 480,7500 OTP Meridian 20 € 89,2435 A1 kn 86,2900 Alpen.Special Opportunity kn 152,4451 Neta New Europe kn 61,9921 Ilirika BRIC € 73,5186 Crobex10 kn 95,5131 KD Energija kn 8,2802 ZB BRIC+ € 88,6878 Allianz Equity € 144,4845 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,7800 Raiffeisen Harmonic € 102,8300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,4000 ZB Future 2025 € 98,8545 ZB Future 2030 € 96,8543 ZB Future 2040 € 96,4795 ZB Future 2055 € 96,5916 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 166,0804 PBZ Global fond € 14,7132 Addiko Balanced € 12,9718 KD Balanced kn 124,0100

tjedna promjena [%]

-0,90 1,99 5,14 3,96 -0,17 3,70 3,85 0,59 0,65 0,93 2,48 0,27 1,25 2,18 3,65 0,14 3,92 2,64 1,85 0,76 3,44 1,49 4,29 0,19 2,89 4,76 0,18 1,53 -0,10 1,24 2,34 3,31 3,44 3,53 0,74 2,18 1,50 0,44

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 93,7734 OTP uravnoteženi kn 104,0747 Allianz Portfolio kn 154,9561 Smart Equity € 101,8560 PBZ Conservative 10 fond € 108,4593 You Invest Active € 99,1500 You Invest Balanced € 100,9500 You Invest Solid € 102,0000 InterCapital Smart (S. Eq. II) € 100,1383 PBZ Flexible 30 fond € 100,6803 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 193,4613 Addiko Conservative € 14,2263 Raiffeisen Bonds € 174,2100 PBZ Bond fond € 127,6239 InterCapital Bond (Cap. One) € 207,8748 HPB Obveznički € 156,8247 Neta Emerging Bond kn 82,6323 Erste Adriatic Bond € 117,3300 Raiffeisen Classic € 104,6100 PBZ Short term bond fond kn 101,2524 PBZ Dollar Bond fond $ 100,8716 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3429 ZB plus kn 175,5905 ZB europlus € 150,6231 PBZ Euro Novčani € 139,2927 Raiffeisen Cash kn 157,6900 Erste Money kn 151,4600 Addiko Cash kn 152,2832 PBZ Dollar fond $ 131,8436 HPB Novčani kn 143,6888 OTP novčani fond kn 133,2290 InterCapital Money (Mon. One) kn 129,6884 Allianz Cash kn 118,4477 Erste Euro-Money € 115,9300 Auctor Cash kn 110,8546 Raiffeisen euroCash € 105,8800 HPB Euronovčani € 106,3623 Locusta Cash kn 1357,8861 Neta MultiCash kn 107,8625 OTP euro novčani € 102,7904

0,10 -0,59 -0,07 -0,02 0,83 1,07 0,88 0,70 0,20 1,06

naziv(fond)

valuta

0,16 0,84 0,30 0,46 -0,05 0,36 0,20 0,11 0,35 0,08 0,32 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,01 0,03 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,03 -0,00 0,02

Program Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za žene poduzetnice u Hrvatskoj pod nazivom Women in Business nastavlja s radom u suradnji s Raiffeisenbankom Austria (RBA). Taj je program započeo sredinom 2015. godine, a financiran je iz EBRDovog posebnog dioničarskog fonda i EBRD-ovog Taiwan Business fonda za tehničku suradnju. Kroz program se ženama koje upravljaju malim i srednjim poduzećima pruža brži i bolji pristup kreditima i poslovnom savjetovanju za postizanje rasta i razvoja poslovanja.

Za razvoj zelenog turizma 120 milijuna eura

Za razvoj zelenog ili ekološkog turizma u Hrvatskoj će do 2020. godine biti osigurano 120 milijuna eura te će biti nužna stalna briga za zaštitu okoliša i prirodne raznolikosti kako bi se oni sačuvali za buduće naraštaje. Za prirodnu baštinu je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija već raspisan natječaj koji će trajati do 2017. godine, po kojem će za nacionalne parkove i parkove prirode biti namijenjeno 50 milijuna eura, a u pripremi je natječaj vrijedan 70 milijuna eura za turističku infrastrukturu u zaštićenim područjima, prezentaciju i edukaciju o prirodnoj baštini.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Christos Ikonomou

Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš V.B.Z.

U ovoj knjizi se tri svijeta sklapaju u jedan, a tri su lika na čelu Herrerine halucinantne procesije: Vuk trubadur na dvoru narkobosa, Milena djevojka koju putovanje vodi u srce mita i Otkupitelj čovjek čije riječi mogu zaliječiti sve osim smrti. Iza njih nižu se pustinje, rijeke i gradovi, putuje se tamo gdje nasilje susreće poeziju, a bogovi pretkolumbovske Amerike na ulicama, u kantinama i kuplerajima miješaju se s božanstvima ove današnje – s narkodilerima, otmičarima, krijumčarima i carinicima.

Oliver Lafay

Trening snage turbo Znanje

Grčku već godinama potresa gospodarska kriza, no nije uvijek bilo tako. A ovo je zbirka pripovijedaka o obespravljenoj grčkoj radničkoj klasi, ljudima koji žive na periferiji Atene, u siromašnim četvrtima koje se ne spominju u turističkim vodičima. Junaci priča otpušteni su radnici i njihove obitelji, umirovljenici, radnici koji uzaludno čekaju plaće, mladi parovi, gladna djeca. Suočeni s teškim životnim situacijama, bore se za svoje dostojanstvo, egzistenciju i prava vjerujući u budućnost, čak i onda kad im je sve oduzeto. Yuri Herrera

Balade o teškim vremenima Fraktura

Do pojave Lafayjeve metode, trening snage u velikoj se mjeri temeljio na klasičnom pristupu tjelovježbi. Promjena sustava po Lafayju je radikalna: njegova metoda uvelike smanjuje vrijeme između početka usvajanja vježbe i učinkovitog vježbanja. Pojedinac raspolaže podacima koji mu omogućuju najbrže ostvarenje ciljane vježbe. On se mijenja. Izazvana preciznom primjenom metode, ta promjena dovodi do poznavanja i svijesti o stanju vlastita tijeka, ali i do želje za novim teorijskim znanjima.

60 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

Ružica Aščić

Dobri dani nasilja Hena Com

Kada se glomazni brodski kontejner nasuče na otoku između onog svijeta i našeg, John Sakupljač u njemu pronalazi mladu ženu, ranjenu, smrznutu i jedva živu. Uz pomoć Vidara i Učenjaka, John prati njezin oporavak. Uskoro otkrivaju da ju njezin genetski kod povezuje sa svim poznatim ljudskim rasama. Ona je djevojka čiji je dolazak proreknut i nitko ne može pretpostaviti što znači činjenica da je preživjela. Nitko osim Eve, Majke Života, koja poziva svoju kći da svjedoči istini o svojoj priči, koja je, istovremeno, istina o svima nama.

Jessica Nadel

Zeleno povrće za svaki dan Mozaik knjiga

Prva, dugo iščekivana zbirka priča Ružice Aščić Dobri dani nasilja donosi 23 kratke priče za dugo sjećanje. Teško je ove priče usporediti s bilo čime u domaćoj književnosti, kao neku daljnju rođakinju iz inozemstva mogli bismo istaknuti Flannery O’Connor i njezino poniranje u dno ljudske duše. Priče Ružice Aščić se bave svakodnevnim Zlom i vjernim mu pratiteljem Nasiljem, a samo iznimno i Nepravdom, ali na vrlo nesvakodnevni način. Zlo pronalaze u ljudskim zakutcima, u svojevrsnom naturalizmu duše koji, pomalo distancirano, bilježe. William Paul Young

Eva Naklada Ljevak

Od vafla s tikvicama i cimetom, do čipsa od kovrčavog kelja, pa čak i kolača sa špinatom - otkrijte više od 100 recepata u kojima se upotrebljava zeleno povrće. Svako od tih neodoljivih veganskih jela s ljubavlju je osmislila posvećena blogerica i pekarica Jessica Nadel, kako bi pokazala koliko su nevjerojatno raznovrsni kelj, tikvice, brokula, špinat, blitva, zelje... Mnoga od tih jela ne sadržavaju gluten, a uz svako dolazi i tablica s podacima o prehrambenim vrijednostima, kako biste pratili što točno jedete.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Ugostiteljska oprema Fusio, Poreč, www.fusio.hr. Tvrtka nudi široku paletu ugostiteljske opreme namijenjene profesionalcima koji od svojih uređaja žele dobiti nešto više. Važan element u odabiru ugostiteljske opreme čini detaljna priprema. Fusio svojim kupcima nudi mogućnost aktivnog sudjelovanja pri projektiranju i usavršavanju tehnoloških rješenja. Standardnu opremu je moguće prilagoditi prostoru, kapacitetu i željama kupca. Kontakt: Federika Lovrić Klarić, federika.lovric. klaric@fusio.hr, +385 992195000. Oprema za grijanje i kupaonice PNP, Garešnica, www.pnp.com.hr. Tvrtka nudi ovjesni pribor za radijatore, pumpe za vodu Pedrollo, kupaonički namještaj i sanitarije, mesingani i pocinčani fiting. Kontakt: Nenad Popović, pnp@pnp.com.hr, +385 43531541, +385 98239603. Ambalaža Model i Pakiranja, Zagreb, www.modelgroup. com. Tvrtka nudi tržištu inteligentnu, inovativnu i učinkovito proizvedenu ambalažu, izrađenu od valovitog kartona, zajedno sa sveobuhvatnim paketom usluga. Kontakt: Jurica Brkić, jurica.brkic@modelgroup.com, +385 12409619.

Dizalice i brodska oprema Vulkan-Nova, Rijeka, www.vulkan-nova.hr. Tvrtka je tvornica dizalica i brodske opreme s temeljnom djelatnosti projektiranja, konstruiranja i proizvodnje: sidreno-priteznih vitala, vitala za tegalj, vitala za sakupljanje, štopera sidrenog lanca, štopera za tegalj, brodskih dizalica, visećih radioničkih i skladišnih dizalica

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Opremanje studentskog doma

Grad Knin nabavlja namještaj, opremu i uređaje za opremanje studentskog doma. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. kolovoza. Fotokopirni papir

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Financijska agencija nabavlja fotokopirni papir. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. srpnja. Sanacija i obnova pročelja

Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, nabavlja rado-

i mosnih dizalica. Nudi usluge strojne obrade, održavanja i servisiranja. Kontakt: Graziela Vozila, prodaja@vulkan-nova.hr, +385 51444074, +385 993126373. Suradnja Mod-Diz-obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Zainteresirana je za poslovnu suradnju u cilju povećanja vlastite proizvodnje. Kontakt: Jelena Šprem, jelena.sprem@mod-diz. com, +385 42330740. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi Božjakovina, Dugo Selo. Poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi uzgojem i skladištenjem žitarica i uljarica, proizvodnjom žitnih pahuljica i mlinskih proizvoda, proizvodnjom vina, uzgojem i tovom stoke te proizvodnjom crnog ribizla, nudi svoje usluge i proizvode. Kontakt: Zdravko Lemić, zdravko.lemic@bozjakovina. hr, +385 1 2762296, +385 91 2762210. Hidraulični cilindri i oprema Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme uz proizvodnju hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320 proizvodi i zavarene tipova cilindara. Proizvode i hidraulične amortizere za različite namjene kao i specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila, te prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvode i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/781528.

ve na obnovi i sanaciji pročelja, zamjeni pokrova i izgradnji sustava zaštite od djelovanja munje glavne zgrade. Procijenjena vrijednost je pet milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 29. srpnja. Remont brodova flote

Jadrolinija nabavlja usluge remonta brodova flote. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. rujna.

zgrade Prijenosnog područja Rijeka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 43 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. kolovoza. Usluge čišćenja

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge čišćenja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. kolovoza.

Regija

Informatička oprema Izgradnja kompleksa poslovne zgrade

Hrvatski operator prijenosnog sustava nabavlja radove izgradnje kompleksa poslovne

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Federalna uprava policije u BiH nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaji i nekadašnje zeničko odmaralište Poslovni prostor, ukupne površine 495,37 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 232/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Zgrada, ukupne površine 7203 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,5 milijuna kuna, nalazi se u Gospiću, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Gospiću, Trg A. Stepinca 3, soba br. 5/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Livada, ukupne površine 2995 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 74.875 kuna, nalazi se u Medulinu, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, Pula, soba br. 16. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, zgrada, dvorište, oranica i trosobni stan, ukupne površine 3346 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 153.634,70 kuna, nalazi se na adresi Novi Varoš, naselje Stara Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada, ukupne površine 216 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 296.000 kuna, nalazi se u Pepeljnjakovoj ulici br. 10 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 22. srpnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine. Zgrada, ukupne površine 2185 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,05 milijuna kuna, nalazi se u Imotskom, prodaje se na dražbi 22. srpnja u 13 sati na Trgovačkom

62 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine. Pašnjak, ukupne površine 6499 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,24 milijuna kuna, nalazi se u Vižinadi u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 22. srpnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. Jamčevina iznosi 10 posto od početne vrijednosti nekretnine. Kuća, koja u naravi predstavlja nekadašnje zeničko odmaralište, ukupne površine 5833 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 12,99 milijuna kuna, nalazi se u naselju Kaštel Stari, Općina Kaštela, prodaje se na dražbi 22. srpnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene nekretnine. Kuća, ukupne površine 877,58 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 950.000 kuna, nalazi se u Čazmi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 25. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, Športska 2/I., soba 4/1. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 53,56 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 476.365 kuna, nalazi se u Ulici 1. svibnja 9 u mjestu Buje u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Dvije zgrade i industrijsko dvorište, ukupne površine 1905 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,95 milijuna kuna, nalazi se u Teslinoj 2 u Novoj Gradiški u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 560,45 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 775.751,10 kuna, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 28. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40, soba br.14/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Šljunak, pijesak, drobljeni kamen i agregat Nadležni centar za zbrinjavanje otpada općine Kétpó (županija Jasz-Nagykun-Szolnok) objavio je natječaj za nabavu šljunka, pijeska, drobljenog kamena i agregata. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je mađarski, a natječaj je otvoren do 25. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://nhszketpo. hu/ketpo/letoltes/#ScrollToContent Naručitelj: NHSZ Kétpó Hulladékgazdálkodási Kft. AK15701 Almásy tér 1. Kétpó 5411, Mađarska.

ky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Računalni programi Järfälla kommun, Švedska, traži nabavu softvera informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 24. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Järfälla kommun, 212000-0043, Vasaplatsen 9-11, Järfälla, 17780 Sweden, helena. ekstrom@jarfalla.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.e-avrop.com/jarfalla/eUpphandling/Announcement.aspx?id=29894. Istraživanje i razvoj Ministarstvo unutarnjih poslova Češke objavljuje natječaj za usluge na području istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká Republika - Ministerstvo vnitra 00007064, Nad Štolou 936/3, Kontaktní místo: nám. Hrdinů 1634/3, 140 21 Praha 4, 170 34 Praha 7, Česká, vezak@mvcr.cz. Više podataka o nadmetanju na https://www.zakazky. mvcr.cz/vz00026898.

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Općina Chepelare, Bugarska, objavljuje natječaj za arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na bugarskom jeziku se predaju na: Obština Cheperale, 000615164, ul. Belomorska, 44B Chepelare 4580, Bulgaria, mail@chepelare. bg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Hrana i piće Općina Torsby, Švedska, traži nabavu hrane, pića, duhanskih proizvoda i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 16. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na Torsby kommun, 201000-1777, 1. Strategiavdelningen, Mats Ågren SE-685 80 Torsby, Sweeden, mats. agren@torsby.se. Više podataka o nadmetanju na Visma Commerce AB - http://www.opic. com/notice.asp?req=dicbdwrk.

Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a stat-

Odjeća, obuća, prtljaga i pribor Inköp Gävleborg, Söderhamn, Švedska, traži nabavu odjeće, obuće, prtljage i pribora. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Inköp Gävleborg, Vänligen se vår hemsida, Na pažnju (osoba za kontakt): Bruna Jordao, SE826 80 Söderhamn, Sweden, bruna.jordao@ inkopgavleborg.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.kommersannons.se/ inkopgavleborg/Notice/NoticeOverview. aspx?ProcurementId=4982.

18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Dođu kao turisti, odu kao chefovi

Split cooking class

Polaznici radionica naučit će sve korake: od odabira namirnica na splitskoj tržnici do priprave delicija pod vodstvom vrhunskih kuhara Kuharske akademije. U svoje domovine – jer riječ je uglavnom o turistima, pa i iz dalekih zemalja – vratit će se s certifikatom i vještinama koje će dalje i sami moći izgrađivati piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vo ljeto će zahvaljujući Savezu kuhara mediteranskih europskih regija (SKMER), odnosno njihovoj kulinarskoj akademiji, dio turista provoditi godišnji odmor kuhajući, odnosno učeći pripraviti jela. I za to će, naravno, platiti. Tematske kulinarske radionice na engleskom jeziku vodit će poznati kuhari, članovi SKMER-a. Jedna radionica će, na primjer, biti na bazi pripremanja jela od tune, druga na bazi škampa, treća na bazi mesa, četvrta povrća... “Čitav projekt je zamišljen tako da turisti koji se odluče na ovaj način provesti barem

Promoviramo zdravi način prehrane u kojem je mediteranska kuhinja vodeća, kaže Alma Harašić Bremec 64 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

jedan dan s nama, posjete splitsku tržnicu i ribarnicu te kupe namirnice. Potom dolaze u prostorije Kuharske akademije te pod nadzorom mentora uče pripremanje jela. Naravno, mi osiguramo dovoljne količine namirnica tako da se ne oslanjamo u potpunosti na kupnju polaznika”, pojašnjava Alma Harašić Bremec, voditeljica projekta Saveza kuhara mediteranskih europskih regija. Projekt nosi naziv Split cooking class, a prema riječima Alme Harašić Bremec radionice neće uključiti previše sudionika, nego će grupa imati šest do osam polaznika. “Najviše interesa pokazuju Amerikanci kojima nije nikakav problem naučiti nešto novo i vidjeti način na koji se hrana proizvodi, a naravno oduševljava ih i certifikat koji dobiju na kraju. Tamo gdje žive nemaju prigodu sve to vidjeti. Prostorije smo vrlo moderno uredili, a sudionici jela neće pripremati samo turistički, nego će stvarno naučiti gastronomske tajne budući

da će ih nadzirati i obučavati naši chefovi. Imamo četiri chefa mentora koji odlično govore engleski jezik”, pojašnjava Alma Harašić Bremec.

Novi Beach Cl ub

u D-Marinu D almacija

Zdrav život

Osim za naše polaznike i za SKMER, ističe ona, ovaj projekt ima širi značaj jer na jedan vrlo efektan način prezentira gastronomsku ponudu Dalmacije. “Ovdje se obučavaju amateri kroz tečajeve na različite teme poput tjestenina, rižota, tune, povrća… Promoviramo zdravi način prehrane u kojem je mediteranska kuhinja prepoznata kao vodeća. Tečajevi jesu namijenjeni amaterima, ali njihova kvaliteta je tolika da se mogu mjeriti s profesionalcima. Za poluprofesionalce imamo dvotjednu školu kuhanja A la Chief. Tu uče sve od početka do kraja, od profesionalnog rezanja luka pa sve do pripremanja zahtjevnih jela. Istina, moraju se učlaniti u SKMER, a na kraju dobivaju certifikat što im, sudeći prema njihovim reakcijama, puno znači. I tu suradnja ne prestaje nastavljamo im slati naše recepte i novosti. Oni su naši članovi koji su u konačnici osposobljeni da se dalje mogu sami educirati i usavršavati”, kaže voditeljica projekta. Savez kuhara mediteranskih regija organizira niz manifestacija od kojih je najpoznatija Biser mora na kojem se natječu najbolji kuhari iz 21 zemlje. Promoviraju se i ambasadori SKMER-a kojih ima u više zemalja diljem svijeta - u Italiji, Poljskoj, Češkoj, Rusiji, Turskoj, Indiji, zemljama regije, a dva i u Hrvatskoj - a na natjecanjima se prepoznaju po plavim kapicama. Za Istru i Kvarner ambasador je Stevo Karapandža, dok je za središnju Hrvatsku Branko Ognjenović. Svi ambasadori promoviraju projekte SKMER-a. “To su sve manifestacije koje promoviraju kuharska zanimanja, a tako ćemo nastaviti i dalje. Međutim, od prošle godine pokrenuli smo projekt koji promovira konobare, barmene, bariste, restorane… Kuhari i konobari se natječu u paru. Znači, na pravi način se promovira ugostiteljska struka sa svim njezinim elementima”, navodi Alma Harašić Bremec.

Promocija restorana

SKMER u listopadu ove godine organizira promociju splitskih restorana na Rivi. Projekt se zove Split Gourment Expo. “To je logično s obzirom na to da se turistička sezona polovinom listopada bliži kraju, pa će tada turisti i građani Splita moći vidjeti što nude splitski restorani. Krajem godine organizirat ćemo i Festival čokolade. Lokaciju još nismo odredili, a tražimo topliji prostor i ambijent. Možda to bude Dom mladeži, a možda i neki drugi prostor”, najavljuje Alma Harašić Bremec.

Užitak u ljepoti

urska Dogus Grupa, jedan od najvećih investitora u hrvatski nautički turizm, otvorila je Beach Club u sukošanskoj marini D-Marin Dalmacija, vrijedan nekoliko milijuna eura. D-Marin Dalmacija (nekadašnja Marina Dalmacija) najveća je marina na Jadranu, te je jedna od rijetkih luka nautičkog turizma koja posjeduje svoju plažu. Za čistoću mora ta je plaža, duljine 650 metara, nagrađena Plavom zastavom. Za sve ljubitelje ekskluzivne usluge i stila, oaza unutar Beach Cluba nudit će uživanje u koktelima u baru ili u mediteranskim specijalitetima u mirnoj atmosferi ekskluzivnog restorana na prvom katu. Uz opuštanje u Beach baru, Beach Club nudi specijalitete u dva restorana i zabavni program s gostovanjima DJ-eva u noćnom baru, najam ležaljki i suncobrana te sunčališta na morskim pontonima, dok će za najmlađe na raspolaganju biti dječji klub. Samo nekoliko dana nakon otvorenja, 23. srpnja održat će se koncert turskog blues benda Sahte Raki koji sudjeluje i na Split Blues Festivalu. “Spoj plaže, restorana i noćnog bara koji će svojom ponudom i vrhunskom uslugom upotpuniti svaki godišnji odmor, hrvatskom turizmu zasigurno će dati dodanu vrijednost”, ističu u D-Marinu Dalmacija. (J.V.) 18. srpnja 2016. | broj 3937/3938 | Privredni vjesnik | 65

Nova knjiga

Damir Škaro i Vladimir Stipetić: Sport u vremenu globalizacije

Danas je važno pobijediti Istraživanja pokazuju da je sportska industrija kontinuirano u prvih 15 najuspješnijih industrijskih grana daleko utjecajnija od telekom operatora, automobilske industrije, osiguranja ili financija

Proslavljeni hrvatski boksački olimpijac, a danas uspješni poduzetnik Damir Škaro predstavio je svoju četvrtu knjigu pod naslovom Sport u vremenu globalizacije. Težište knjige je na prikazu razvoja profesionalnog sporta kao gospodarske djelatnosti, a autor se fokusirao na proces kojim je sport postao dinamičan sektor ekonomije sa stopom rasta većom

od prosjeka ostalih grana, što ubrzava razvoj gospodarstva u cjelini. “Ova knjiga bavi se fenomenom sporta u kontekstu njegove profesionalizacije, globalizacije i komercijalizacije, odnosno kako je sport od zabave postao važna ekonomska djelatnost koja ima popriličan utjecaj na BDP. Suvremeni sport je zbog velikog interesa postao masovna društvena pojava i to u svjetskim razmjerima, a smisao sporta sve više postaje natjecanje u odnosu na zabavu i samu igru. Još važniji nego prije postaju i sportski rezultati jer oni diktiraju visinu sredstava koja se izdvajaju za sport. Zato već odavno ne vrijedi ono Coubertinovo geslo da je važno sudjelo-

vati, danas je važno pobijediti”, istaknuo je Škaro, kojem je u pisanju knjige kao koautor pomogao akademik Vladimir Stipetić. “Zanos novih generacija sportom stvorio je nove radnike, cijelu jednu industriju koja se vrti oko klubova, navijača, kladionica, televizijskih prava, proizvodnje sportske opreme... Danas se utakmice engleske lige lako prate u Indiji i Kini, tržište je naraslo do neslućenih razmjera, a sport postaje sve važnija komponenta BDP-a”, objašnjava Stipetić i ilustrira to brojkama koje pokazuju da je na razini Europe udio sporta u BDP-u tri posto, dok se udio poljoprivrede kreće oko jedan posto. Istraživanja pokazuju da je sportska industrija kontinuirano u prvih 15 najuspješnijih industrijskih grana, daleko utjecajnija od telekom operatora, automobilske industrije, osiguranja ili financija (M.S.)

Ghetaldus optika

Samo za vaše oči Atraktivni modeli sunčanih naočala nešto su s čime ćete sigurno svoje ljetne kombinacije dodatno začiniti. Ravno s modnih pista, iz svjetskih modnih metropola u Ghetaldus optike dolaze redovito novi modeli sunčanih naočala. Bogat izbor modela zadovoljit će sve one istančanog modnog ukusa koji vole biti u trendu, a za one vjerne klasičnom stilu tu je ponuda sunčanih naočala koje su za svaku priliku i nikada ne izlaze iz mode. Najbolje za vaše oči prepustite stručnjacima koji će vam savjetovati koje naočale

najbolje odgovaraju vašem obliku lica i osobnom stilu. Ljeto je vrijeme kada se ne odvajamo od sunčanih naočala, a Ghetaldus optika se pobrinula da se opremite najboljim modelima vrhunskih svjetskih brendova po izuzetno povoljnim cijenama! Vruće cijene pomoći će vam da odaberete ne samo jedan model, nego da iskoristite jedinstvenu priliku i po odličnim cijenama nabavite i par modela za sve prilike! U tijeku je popust do čak 50 posto na top modele naočala poznatih brendova u svim Ghetaldus optikama. Ako želite zablje-

66 | Privredni vjesnik | broj 3937/3938 | 18. srpnja 2016.

snuti atraktivnim statement modelima sunčanih naočala zanimljivog dizajna, s efektnim dodacima, drugačijeg oblika ili s kombinacijama boja i ako želite biti sigurni s nekim vječnim modelom za nekoliko sezona, vaša najbolja adresa je Ghetaldus optika. Saznajte sve o najnovijim akcijama na Facebook stranici Ghetaldus optike kao i na Instagramu i odaberite i vi svoje savršene modele sunčanih naočala za ovo ljeto!

Sezonsko sniženje cijena sunčanih naočala!

-od 1.7. do 1.9.2016.-

ruÄ?na izrada

prirodni materijali

suvenir