Pv 3941 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

22. kolovoza 2016., godina LXIII, broj 3941

pv analiza

Poslovanje putničkih agencija i turoperatora Od 1696 poduzetnika u djelatnosti, njih 984 zabilježilo porast dobiti za 1,3 posto

poseb

Franjo Matijašević

fo n i N E E e terpris

Slavonija Bus

Brojne domaće tvrtke drže ritam s promjenama

i lo g

n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Polugodišnji financijski rezultati

an pr

Brzorastući start-up zizoo

U godinu i pol privukli 2,5 mil €

sadržaj

3941 / 22. kolovoza 2016. TEMA TJEDNA

Polugodišnji financijski rezultati Relativno dobar ritam u uvjetima ubrzanih promjena

Franjo Matijašević, vlasnik Slavonija Busa Hrvatske prijevozničke tvrtke prolaze težak i trnovit put

HUP-ova poruka politici Deranja: Od političara ne očekujemo obećanja, već da počnu raditi

INTERVJU

AKTUALNO

PV ANALIZA

Preko internetske platforme Zizoo može se rezervirati više od 8000 plovila u 30 zemalja

Poslovanje putničkih agencija i turoperatora u prošloj godini Najuspješniji privatnik Katarina Line, najveći gubitak iskazao Atlas

Zaštićeni proizvodi na razini EU-a U godini dana više od 10 zaštićenih proizvoda

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM 24

Badanj commerce, Brštanovo Investicija u novi pogon 15 milijuna kuna

TURIZAM 31

Franjo Matijašević

Vjerski turizam u Hrvatskoj Sakralni objekti sve privlačniji

HRWWWATSKA 32

Brzorastući start-up hrvatskog podrijetla Još pristupačniji odmor na čarter brodu

SVIJET FINANCIJA 38

HGK: Kartično poslovanje u prvom tromjesečju U Hrvatskoj 8,8 milijuna kartica

Priznanje potrošača Best Buy Award za Baranjski kulen

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Strahimir Filipović

Zabrinutost zbog velikog uroda Kako sada stoje stvari, moguće je da 20 posto uroda ne nađe mjesto na tržištu. Ako do toga dođe, neće biti samo oštećeni poljoprivrednici, nego i država zbog nenaplaćenog PDV-a

N Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, Opuzen

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

išta me nije toliko podsjetilo na situaciju s neretvanskom mandarinom kao naš jedriličar Tonči Stipanović koji je pogriješio na startu zadnjeg plova i ostao bez gotovo sigurne zlatne medalje. Takva je trenutačno situacija i s mandarinama. U dolini Neretve je zadnjih 15 godina učinjeno dosta toga da bismo imali kvalitetnu mandarinu, kako bi ona bila prepoznata na tržištu i da bi je bilo dovoljno. No, u ovoj situaciji teško je govoriti o tome kakva će joj biti budućnost. U vrlo kratko vrijeme mogu se razviti neki scenariji koji mogu biti korisni za proizvođače neretvanske mandarine, ali i loši. Trenutačno stanje na tržištu je izuzetno nepovoljno za našu mandarinu. Prije svega mislim na trgovačke odnose EU-a i Rusije te poziciju Turske kao značajnog proizvođača agruma, odnosno mandarina. Ove godine imat ćemo rekordan urod mandarina, prema nekim procjenama između 90.000 i 95.000 tona. Berba bi trebala započeti oko 20. rujna, a već na polovini berbe očekujem da će se plodovi morati sortirati tako da budu otprilike iste veličine. Kako sada stoje stvari, moguće je da 20 posto uroda ne nađe mjesto na tržištu. Ako do toga dođe, neće biti samo oštećeni poljoprivrednici, nego će i država odmah izgubiti zbog nenaplaćenog PDV-a. Moguće je i da ćemo se vratiti nekoliko koraka unazad jer se procjenjuje da će poljoprivrednici prodavati urod u bescijenje, ali i da će kamionom voziti plodove u sela i gradove te ih prodavati na trgovima ili uz ceste. U tome možda ima i dobrih stvari jer će tako poljoprivrednik preživjeti, ali je i puno toga loše jer se ulazi u sivu zonu. U takvoj situaciji ambalažeri, prijevoznici, carina, inspekcija, administracija - svi oni mogu ostati bez prihoda. Zato smo mi u dolini Neretve zabrinuti. U situaciji kada imamo rekordnu berbu, pred nama je izazov kako nadoknaditi gubitak ruskog tržišta. Naše tržište i tržište regije je malo za tolike količine. Veliki potencijal je tržište Srednje i

4 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Sjeverne Europe, ali je problem kako u kratko vrijeme postići rezultate koji će nas zadovoljiti. Tržište Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke pa i Poljske treba mnogo bolje obraditi kako bismo plasirali neretvansku mandarinu. Možda imamo malu prednost jer smo fizički najbliže tim tržištima. Bliži smo od Španjolske, ali smo lošije organizirani. Ako nam turska mandarina ugrozi tržište Srbije i Bosne i Hercegovine, situacija će se dodatno zakomplicirati. Ipak, nadamo se da će turska mandarina dospjeti na rusko tržište i u takvoj situaciji ne bi značajnije

Ove godine imat ćemo rekordan urod mandarina, prema nekim procjenama između 90.000 i 95.000 tona konkurirala na europskom tržištu. Sitnije plodove moguće je plasirati na Kosovo jer se radi o tržištu koje voli jeftinije proizvode. Višak uroda omogućuje plasman mandarina u baltičke i skandinavske zemlje, ali se tu javlja jedan drugi problem. Ove ćemo godine, naime, imati dovoljno mandarine, ali iduće ne jer smo svjedoci da mandarina rađa dobro svake druge godine. A trgovci iz tih zemlja traže jamstvo da ih možemo opskrbiti i iduće godine. Manadarinko će ove godine otvoriti tržište Velike Britanije, a sigurno je da će nam porasti češko i slovačko tržište. Standardno dobro nam je slovensko tržište. Poljoprivrednici iz doline Neretve idealnim smatraju godišnji urod od oko 60.000 tona jer je u takvoj situaciji mogu plasirati, a postižu i korektnu cijenu. No u ovakvoj situaciji - kada je urod vrlo velik - imaju problema s plasmanom i neće postići dobru cijenu.

BROJKE, BROJKE

Izvor: DZS

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Polugodišnji financijski rezultati

Relativno doba uvjetima ubrza Poslovanje Adris Grupe je u prvom polugodištu po prihodima na razini lanjskog, i Zvijezda poslovale su s većom dobiti nego u istom lanjskom razdoblju, dok su v

akon prvih šest mjeseci poslovanja u 2016. godini, može se zaključiti kako vodeće tvrtke u Hrvatskoj mogu biti relativno zadovoljne ostvarenim rezultatima s obzirom na uvjete poslovanja koji nisu bili nimalo lagani. Prvenstveno se to odnosi na domaću nestabilnost uvjetovanu političkim trzavicama kojima je prva polovina godine bila itetako obilata, ali i nestabilnostima kao što su terorističke prijetnje, kako na europskoj tako i na svjetskoj razini. Poslovanje Adris

Grupe je u prvom polugodištu po prihodima na razini lanjskog, i to bez duhanskog poslovanja. Kompanije iz sustava Agrokora, Jamnica, Ledo i Zvijezda poslovale su s većom dobiti nego u istom lanjskom razdoblju, dok su veći gubitak zabilježili Vupik, PIK Vinkovci i Tisak. Financijska izvješća pokazuju i kako su, primjerice, prihodi Ine pali više od 30 posto, a dobit za više od 90 posto. Donosimo financijske pokazatelje poslovanja vodećih kompanija u Hrvatskoj u prvoj polovini 2016. godine.

Saponia Grupa: Rast dobiti za 42 posto

na kuna, što je 12 milijuna kuna manje nego lani. U Tele2 Hrvatska kažu da su na kvartalnu dobit utjecali veći troškovi naknada za radiofrekvencijski spektar. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihodi od krajnjih korisnika su stabilni i iznose 170 milijuna kuna.

Osječka Saponia na razini grupe u prvih je šest mjeseci ove godine poslovala s neto dobiti od 6,9 milijuna kuna, što

u istom razdoblju lani. Ukupni prihodi iznosili su 376,9 milijuna kuna i smanjeni su 18 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

je dva milijuna ili 42 posto više nego u istom razdoblju lani. Ostvareni su ukupni prihodi od 537,1 milijun kuna, što je rast od 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tele2 Hrvatska: Dobit od 16 milijuna kuna

Viro tvornica šećera: Gubitak 2,23 milijuna kuna Gubitak tvornice šećera Viro u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,23

Dobit tvrtke Tele2 Hrvatska prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije nakon prvih šest mjeseci 2016. iznosi 16 miliju-

Končar D&ST: Neto dobit 13,3 milijuna kuna Tvrtka Končar Distributivni i specijalni transformatori u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 13,3 milijuna kuna neto dobiti, što je 7,7 posto manje nego 6 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

milijuna kuna za razliku od istog prošlogodišnjeg razdoblja kada je ostvarena neto dobit od 23,7 milijuna kuna. Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 200,8 milijuna kuna i smanjeni su 50 posto.

r ritam u anih promjena to bez duhanskog poslovanja. Kompanije iz sustava Agrokora, Jamnica, Ledo i eći gubitak zabilježili Vupik, PIK Vinkovci i Tisak pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

gubitak za 13 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 84,6 milijuna kuna, uz rast broja putnika i prodaje. Operativni su prihodi u prvom polugodištu bili na razini prethodne godine, no uz smanjenje operativnih troškova za dva posto, operativni gubitak uspješno je smanjen na 83,6 milijuna kuna.

Sunčani Hvar: Gubitak od 11,7 milijuna kuna Ukupni prihodi Sunčanog Hvara u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 44,6 milijuna kuna, što je devet posto više

Privredna banka Zagreb: Neto dobit veća gotovo 50 posto

Privredna banka Zagreb u prvom je polugodištu 2016. ostvarila 675,4 milijuna kuna neto dobiti, što je rast od 47 posto

u odnosu na isto razdoblje lani. Banka je ostvarila kamatni prihod u iznosu od 1,45 milijardi kuna, dok kamatni troškovi iznose 301,5 milijuna kuna. Imovina Banke na kraju prvog polugodišta je iznosila 68,7 milijardi kuna. PBZ Grupa je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 829,6 milijuna kuna, što je 38,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Croatia Airlines: Gubitak manji 13 posto Croatia Airlines je nakon prvih šest mjeseci poslovanja u 2016. smanjio neto

nego u istom lanjskom razdoblju. Tvrtka je istovremeno ostvarila gubitak od 11,7 milijuna kuna, što je 8,2 milijuna kuna više nego lani. Prihodi od prodaje soba porasli su na 24,4 milijuna kuna, dok je najznačajniji rast ostvaren u prihodima odjela hrane i pića koji iznose 16 milijuna kuna.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 7

tema tjedna Polugodišnji financijski rezultati Dukat: Neto dobit 38,8 milijuna kuna Dukat je nakon prvih šest mjeseci poslovanja u ovoj godini ostvario neto do-

Jamnica je prvo ovogodišnje polugodište završila s dobiti nakon oporezivanja od 127,8 milijuna kuna, što je rast od 18,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupan prihod Jamnice povećan je četiri posto, na 1,29 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi porasli za tri posto, na 1,14 milijardi kuna.

Ledo: Prihodi veći dva posto bit od 38,8 milijuna kuna, što je povećanje od 37,1 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje lani. Poslovni su prihodi iznosili 747,5 milijuna kuna i manji su za 2,9 posto. Pad bilježe i prihodi od prodaje, za 2,7 posto, na 744,2 milijuna kuna.

Ledo Grupa u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja u iznosu od 187,5 milijuna kuna, odnosno rast od 11,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni prihodi iznosili su 1,17 milijardi kuna, što je dva

Belje: Smanjen gubitak

Nakon prvih šest mjeseci ove godine tvrtka Belje je ostvarila gubitak od 2,79 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani za gotovo 86 posto. Ukupni su prihodi tvrtke smanjeni za 3,8 posto, na 734,7 milijuna kuna, a smanjeni su i ukupni rashodi, za 5,9 posto, na 737,5 milijuna kuna.

Arenaturist: Rast prihoda, ali i gubitaka

PIK Vinkovci i Vupik: Ipak gubici

Arenaturist u prvih je šest mjeseci ostvario prihode od 98,5 milijuna kuna što je četiri posto više nego u istom lanj-

Prvih šest ovogodišnjih mjeseci PIK Vinkovci su završili s gubitkom od 8,7 milijuna kuna. Kompanija je povećala prihode od prodaje za 13,6 posto, na 212,8 milijuna kuna. U prvom polugodištu, kako navode iz tvrtke, izvoz je iznosio 7,2 milijuna kuna te ima trend rasta. Povećanje gubitka u prvoj polovini godine bilježi i Vupik. Oni su lani u istom razdo-

posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu su prihodi od prodaje porasli za 2,4 posto, na 1,13 milijardi kuna.

Zvijezda: Dobit od 10,9 milijuna kuna skom razdoblju, dok je gubitak dosegnuo 64,5 milijuna kuna, odnosno 20,2 milijuna više nego u prvom polugodištu prošle godine. Poslovni rashodi tvrtke u prvom polugodištu iznosili su 141,7 milijuna kuna i bili su veći za devet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Zvijezda je u prvih šest mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 10,9 milijuna kuna, što je rast od 47,8 posto. Ukupni

blju imali 3,48 milijuna kuna gubitka da bi on ove godine bio 7,2 milijuna kuna. Smanjeni su i prihodi od prodaje za 8,4 posto, na 143 milijuna kuna

Jamnica: Prihod veći četiri posto su prihodi Zvijezde iznosili 411,5 milijuna kuna i smanjeni su za 1,9 posto. Smanjeni su i ukupni rashodi, za 3,2 posto, na 395,5 milijuna kuna. U drugom tromjesečju ističu se i investicije od ukupno 19,4 milijuna kuna, od čega su najznačajnija ulaganja u opremu za prehrambenu industriju.

8 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Tisak: Gubitak 7,2 milijuna kuna U prvom ovogodišnjem polugodištu Tisak je ostvario gubitak prije oporezivanja od 7,2 milijuna kuna, dok je lani taj gubitak u istom razdoblju bio 6,3 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Tiska u promatranom razdoblju iznosili 1,27 milijar-

rezultati

Tehnika: Gubitak umjesto planirane dobiti U prvom polugodištu ove godine građevinska tvrtka Tehnika zabilježila je gubitak od 13,1 milijun kuna, iako je planom poslovanja tvrtka trebala ostvariti neto

di kuna i veći su za 1,7 posto, a povećani su i ukupni rashodi, za 1,8 posto, na 1,28 milijardi kuna.

Hrvatska lutrija: Rast prihoda šest posto Hrvatska lutrija u prvom polugodištu ove godine bilježi bruto dobit od 26,8

Đuro Đaković Grupa: Prihodi povećani 53 posto

dobit u iznosu od 10,69 milijuna kuna. Ukupni prihodi su iznosili 312,3 milijuna kuna i smanjeni su za 16 posto.

Janaf: Neto dobit 56 posto veća Janaf može biti zadovoljan poslovanjem

milijuna kuna, što je 51,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok su prihodi od igara na sreću porasli šest posto. Ukupni prihodi Hrvatske lutrije za prvih šest mjeseci iznose 236,8 milijun kuna.

u prvih šest mjeseci ove godine jer je ostvario neto dobit od gotovo 135 milijuna kuna, što je porast za 55,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvaren je rast ukupnih prihoda za 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno od 370 milijuna kuna, dok je ukupne rashode smanjio za 1,8 posto, na 102 milijuna kuna.

Đuro Đaković Grupa u prvom je polugodištu ove godine ostvarila prihode u iznosu od 272,1 milijun kuna, što je 53 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, ali i gubitak od 10,9 milijuna kuna koji je ipak smanjen u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci kada je iznosio gotovo 34 milijuna kuna. Dobit prije amortizacije, financijskih prihoda i rashoda te poreza bila je pozitivna i iznosila je 7,9 milijuna kuna.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 9

tema tjedna Polugodišnji financijski rezultati Dalekovod: Neto dobit veća od 40 milijuna kuna

Grupa Petrokemija: Prva dobit od 2011. U prvom polugodištu ove godine Grupa Petrokemija je ostvarila 921.000 kuna dobiti, što je prva polugodišnja dobit te tvrtke od 2011. godine. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 1,06 milijardi

bila 5,3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje dosegnuli su u prvom polugodištu 450,3 milijuna kuna. U prvih je šest mjeseci ove godine neto dobit Dalekovoda iznosila 40,9 milijuna kuna, što je rast u odnosu na isto razdoblje lani, kada je bila 6,9 milijuna kuna. Neto dobit Dalekovod Grupe povećana je, pak, za 321 posto, na 28,1 milijun kuna, a ukupni prihodi iznosili su 504,3 milijuna, dok su ukupni prihodi Dalekovoda povećani za gotovo 10 posto na 385,4 milijuna kuna.

Adris Grupa: Neto dobit 151 milijun kuna Adris Grupa je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 151 milijun kuna, što je, unatoč prodaji duhanskog dijela poslovanja, na prošlogodišnjoj razini. Ukupni su prihodi Adris Grupe u prvom polugodištu iznosili 2,4 milijarde kuna. U prvih šest mjeseci ove godine Maistra je ostvarila tri posto manje noćenja nego u istom razdoblju lani, uz povećanje prosječne cijene noćenja od osam posto, što je dovelo do rasta poslovnih prihoda

Grupa Končar: Pad prihoda, rast dobiti kuna i manji su za 19,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni su rashodi iznosili 1,059 milijardi kuna i smanjeni su 20 posto.

Zagrebačka banka: Gotovo udvostručena neto dobit U prvom ovogodišnjem polugodištu Zagrebačka banka ostvarila je 780 milijuna

Optima Telekom: 6,3 milijuna kuna dobiti kuna neto dobiti, što je rast od 94 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su poslovni prihodi dosegnuli 2,1 milijardu kuna te su veći za 17 posto. Neto prihod od kamata dosegnuo je 1,36 milijardi kuna i veći je za 1,8 posto, kao rezultat stabilnog prosječnog volumena kredita i nižih troškova financiranja.

od pet posto. Cromaris je ostvario neto dobit od 7,2 milijuna kuna, a u skladu s rastom količina i cijena ostvaren je porast prihoda od 18 posto. U prvih šest mjeseci Croatia osiguranje Grupa ostvarila je neto dobit od 62 milijuna kuna.

Grupa Končar ostvarila je u prvom polugodištu ukupne poslovne prihode od 1,3 milijardi kuna, što je 16 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a dobit prije oporezivanja porasla je gotovo 18 posto, na 72,1 milijun kuna, dok je godinu dana prije iznosila 61,1 milijun kuna.

U prvih šest mjeseci ove godine Optima Telekom ostvario je 228 milijuna kuna ukupnih poslovnih prihoda, što je 2,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je dobit prije poreza dosegnula 6,3

Kraš: Rast neto dobit za 12,3 posto U prvih šest mjeseci ove godine Kraš Grupa ostvarila je konsolidirane ukupne prihode od 458,6 milijuna kuna, što je za 1,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je čista dobit porasla za 12,3 posto, te je u u prvom polugodištu

10 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

milijuna kuna. Usporedbe radi, u istom lanjskom razdoblju kompanija je poslovala s gubitkom od 266.000 kuna.

Hrvatski Telekom: Rast prihoda i neto dobiti

U prvom ovogodišnjem polugodištu Hrvatski Telekom je zabilježio neto dobit od 417 milijuna kuna koja je veća za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ukupni su prihodi porasli tri posto te iznose 3,4 milijarde kuna. “Možemo biti vrlo zadovoljni financijskim rezultatima u prvih šest mjeseci. Stoga nastavljamo ciklus ulaganja u mrežnu infrastrukturu i inovativne usluge, u održavanje i jačanje naše pozicije tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu, te u poboljšanje korisničkog iskustva”, istaknuo je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.

što je na razini istog prošlogodišnjeg razdoblja, dok su prihodi od prodaje porasli 7,5 posto. Prihodi od prodaje u tom su razdoblju dosegnuli 730,3 milijuna kuna, dok su godinu dana prije iznosili 679,4 milijuna kuna. “Poslovni rezultati u prvom polugodištu pokazuju nastavak stabilnog poslovanja”, kazala je predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević. juna kuna, što je 7,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni prihodi Atlantic Grupe u prvom su polugodištu pali za 2,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 2,48 milijardi kuna. Pad bilježe i prihodi od prodaje, za 3,3 posto, na 2,45 milijardi kuna.

AD Plastik Grupa: Dobit porasla 4,2 posto

Ina: Dobit pala više od 90 posto U prvom polugodištu ove godine Ina je ostvarila neto prihod od prodaje od 6,29 milijardi kuna, što je 32 posto manje nego lani. Neto dobit tvrtke iznosila je

23 milijuna kuna te je pala za više od 90 posto, što je posljedica pada cijena nafte i plina, stoji u izvješću kompanije. Zarada po dionici pala je na 2,3 kune, dok je prije godinu dana iznosila 32,8 kuna.

Atlantic Grupa: Pad dobiti i prihoda U prvih šest mjeseci ove godine Atlantic Grupa ostvarila je neto dobit nakon manjinskih interesa u iznosu od 133,5 mili-

Valamar: Prihodi porasli 36 posto

U prvom polugodištu 2016. AD Plastik Grupa ostvarila je 512,2 milijuna kuna poslovnih prihoda, što je 2,42 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit porasla za 4,2 posto, na 28,1 milijun kuna. Ostvareni prihodi u skladu su s planom poslovanja koji je obuhvatio daljnji pad prihoda na ruskom tržištu, ali uz znatno sporije kretanje.

Hotelska tvrtka Valamar Riviera u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je ukupne poslovne prihode od 507 milijuna kuna, što je za 36 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je broj noćenja istodobno porastao za 13 posto. Ukupni prihodi od prodaje u prvom polugodištu porasli su za 22 posto, na gotovo 420 milijuna kuna.

Hrvatska poštanska banka: 91,3 milijuna kuna neto dobiti

Ericsson NT: Prihodi porasli više od sedam posto Ericsson Nikola Tesla u prvih šest mjeseci bilježi 51 milijun kuna neto dobiti, Prema nerevidiranim izvještajima, Hrvatska poštanska banka je u prvom polugodištu 2016. ostvarila 91,3 milijuna kuna neto dobiti uz snažan rast tržišnih udjela u svim segmentima poslovanja. U HPB-u se hvale i sa 17.600 novih tekućih računa građana u prvom polugodištu te više od 800 novih računa pravnih osoba. 22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Franjo Matijašević, vlasnik Slavonija Busa

12 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Hrvatske prijevozničke tvrtke prolaze težak i trnovit put Hrvatsko zakonodavstvo nije potpuno uređeno, pa je često teško uspješno se zadržati na tržištu pored velikih igrača koji još uvijek diktiraju tržište. No ponosni smo na činjenicu što i uz njih Slavonija Bus ipak uspijeva i to poštujući sve zakone i državne namete. Priča s FlixBusom se ovdje izvrsno uklopila razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lavonija Bus, tvrtku koja se bavi prijevozom putnika u domaćem i međunarodnom prijevozu, osnovao je Franjo Matijašević u travnju 1994. godine. Kako je gospodarstvo Brodsko-posavske županije tijekom Domovinskog rata pretrpjelo ogromne gubitke, a postojala je velika potreba u djelatnosti prijevoza putnika, tako je taj današnji 100-postotni vlasnik tvrtke odlučio krenuti u samostalnu djelatnost. Franjo Matijašević kaže nam kako je od jednog tvrtka narasla na današnjih 57 modernih autobusa različite veličine, te na šezdesetak zaposlenika. Prosječna starost voznog parka tvrtke iznosi devet godina. Stoga joj je želja podići tehničku opremljenost i smanjiti prosječnu starost voznog parka na prihvatljivih pet godina. Realnost planiranog, ističe on, umnogome će ovisiti o stanju tržišta i gospodarskom razvitku Hrvatske. Nekoliko autobusa Slavonija Busa odnedavno se nalazi u sustavu FlixBusa, europskog autobusnog operatera koji jedinstveni poslovni model temelji na suradnji s regionalnim partnerima. Uz Slavoniju Bus, Matijašević je vlasnik istoimene putničke agencije te buffeta.

n Koji su glavni problemi hrvatskih tvrtki koje se bave domaćim, kao i međunarodnim autobusnim prijevozom? - Hrvatske prijevozničke tvrtke, osobito one manje i srednje veličine prolaze težak i trnovit put. Slavonija Bus je od samog po-

S velikim sustavima proizašlim pretvorbom i privatizacijom u pravilu teže surađujemo četka stvorena samostalno i bez bilo kakvih potpora. Hrvatsko zakonodavstvo nije potpuno uređeno, pa je često teško uspješno se zadržati na tržištu pored velikih igrača koji još uvijek diktiraju tržište. No ponosni smo na činjenicu što i uz njih Slavonija Bus ipak uspijeva i to poštujući sve zakone i državne

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU namete. Priča s FlixBusom se ovdje izvrsno uklopila jer njihov ulazak na bilo koje tržište u potpunosti se prilagođava propisima države u koju ulaze, a i razvoj FlixBusa nije zasnivan na državnim potporama, tako da nam ta činjenica, gledajući globalan uspjeh FlixBusa, daje samo još jači vjetar u leđa.

Poslovne banke u Hrvatskoj nemaju pretjeranog sluha za male i srednje poduzetnike. Suradnja, uz neprimjereno visoke troškove i instrumente osiguranja, najčešće je inicirana s naše strane. U posljednje vrijeme i ovdje se klima mijenja, no ni blizu onome što imaju prijevoznici u državama EU-a.

n Je li bilo promjena u vašem poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU ili ne? - Posebnih i značajnih promjena u poslovanju nismo imali, od samih početaka imali smo dobru poslovnu suradnju s inozemnim tvrtkama, posebice tvrtkom Neoplan iz Njemačke. Promjene koje smo osjetili odnosile su se uglavnom na pojednostavljenu proceduru prilikom uvoza. n Koji su današnji trendovi u vašoj djelatnosti i prate li ih hrvatski autobuseri? - Trendovi u poslovanju prijevoza vežu se uglavnom uz podizanje razine informatizacije i komunikacije s korisnicima usluga. Zadnjih godina tvrtka je učinila velike korake upravo u tom području. Osigurali smo mogućnost prodaje karata putem interneta, komunikaciju putem društvenih mreža te informatizaciju poslovnog sustava što je podiglo našu uslugu na višu razinu i danas je ova vrsta usluge neophodna. FlixBus razvija vlastitu visokoinovativnu tehnološku platformu koja nam samo pomaže biti dio još veće i sofisticiranije tehnologije. Uz ovakvu sofisticiranu tehnologiju, podrazumijeva se i ulaganje u podizanje kvalitete prijevoznih sredstava na što smo također fokusirani i dosljedno radimo na tome. U ovom trenutku smo fokusirani na suradnju s FlixBusom i tu želimo maksimalno uložiti svoje napore i energiju. n Općenito gledajući, kakav je hrvatski autobusni vozni park i gdje se on nalazi u odnosu na susjedne zemlje, ali i onaj u EU? - Mislimo da je generalno vozni park većine prijevoznika u Hrvatskoj na razini ili vrlo blizu onome u Europskoj uniji. U odnosu na susjedne države pak mislimo da je znatno iznad njihova prosjeka iako i tamo ima dobrih primjera. n Ima li država razumijevanja za autobusnu djelatnost? - Na žalost ne, većina poticaja i subvencija koje je država pred-

14 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

vidjela i provela, kao što su sufinanciranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola, obično su bili namijenjeni korisnicima naših usluga. Zakonodavni okviri ne mogu dobiti prolaznu ocjenu, dijelom jesu usklađeni s EU zakonima, no u čestim izmjenama ne postoji konzistencija i jasna komunikacija prilikom apliciranja. U tom smislu i dalje se najviše borimo samostalno na tržištu, u okviru svojih mogućnosti.

Trendovi u poslovanju vežu se uglavnom uz dizanje razine informatizacije i komunikacije s korisnicima n Kakav imate odnos s konkurencijom, je li lojalna ili ne? - Odnos s konkurencijom je sličan kao i u većini grana gospodarstva. S dijelom malih i srednjih poduzeća, zbog zajedničkih poslovnih politika i problema, taj odnos je dobar. S velikim sustavima proizašlim iz pretvorbe i privatizacije u pravilu teže surađujemo jer su oni ti koji još uvijek diktiraju tržište te uživaju veće podrške. n Što je s bankama, jesu li one susretljive kad je u pitanju kreditiranje autobusnih prijevoznika? - Poslovne banke u Hrvatskoj nemaju pretjeranog sluha za male i srednje poduzetnike. Suradnja, uz neprimjereno visoke troškove i instrumente osiguranja, najčešće je inicirana s naše strane. U posljednje vrijeme i ovdje se klima pomalo mijenja, no ni blizu onome što imaju prijevoznici u državama EU-a, iz kojih su najčešće matične banke naših poslovnih banaka. Ipak, moram priznati da partnerstvo s FlixBusom pomalo utječe na sluh banaka kad su u pitanju nova investiranja. Pristup EU fondovima gotovo da i nije zastupljen. Jedan od naših prijavljenih projekata iz 2015. godine još uvijek nije dobio nastavak iako je stigla i obavijest da je predmet prošao administrativnu provjeru. Komplicirani postupak i spora realizacija ne omogućavaju nam pravovremeno ulaganje primjerice u informatizaciju, pa ponovno moramo samostalno ulagati vlastita sredstva.

n Često spominjete FlixBus. Zbog čega ste se odlučili uključiti u tu zajednicu? - Podrška koju FlixBus nudi kroz svoj poslovni model omogućava nam optimizirano korištenje kapaciteta autobusa te osigurava ekonomske benificije i održivu platformu od 25 milijuna zadovoljnih putnika koji koriste usluge putovanja autobusom kroz Europu. Tu se FlixBus i Slavonija Bus susreću

Pregovorima s tvrtkom FlixBus planiramo otvaranje i novih linija i podržavaju u poslovnim procesima. Veseli nas činjenica što ćemo upravo mi brinuti, s povjerenjem koje nam je ukazao FlixBus, o našim putnicima iz Slavonije! U pregovorima

je proširenje suradnje na novim tržištima i poslovima. Novi vjetar u leđa!

n Možete li nam otkriti neke planove za budućnost, nove usluge, eventualne akvizicije drugih autobusera, proširenje voznog parka ili pak možda razmišljate o ulasku na nova tržišta i ulaganju u druge gospodarske grane? - Kako smo gotovo isključivo orijentirani na prijevoz putnika u cestovnom prometu, nastojat ćemo zadržati taj trend. Ulaganja i poboljšanja usmjerit ćemo na podizanje razine usluge prema našim korisnicima te pomlađivanje voznog parka. A ponajprije temeljenim na novim tehnologijama, očuvanju okoliša i smanjenju utroška energenata, za što su zaslužni novi pogonski agregati koji zadovoljavaju ekološke norme Euro V i Euro VI. Ovaj dio također susreće model FlixBusa jer on svoje poslovanje, između ostalog, temelji i na održivosti i ekološkoj prihvatljivosti. Pregovorima s tvrtkom FlixBus planiramo otvaranje i novih linija, prema modelu FlixBusa, kako u inozemnom tako i u tuzemnom prometu.

A SAD MALO O NAMA...

22 godine posluje Slavonija Bus 57 modernih autobusa ima u voznom parku oko 60 zaposlenih

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO HUP-ova poruka politici

Deranja: Od političa obećanja, već da po Čini se da je jedini konstantni program političara kada dođu na vlast to da ne čine ništa, nadajući se da će se sve riješiti samo od sebe i misle da je ovaj ekonomski rast dostatan, ali mi im poručujemo da nije. Tražimo da formiraju kvalitetnu vladu koja će se uhvatiti u koštac s problemima, poručila je predsjednica HUP-a piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je da od iduće vlade očekuje konkretne mjere i operativne planove za potporu gospodarstvu, a ne šuplja programska obećanja kojih su se dovoljno naslušali. Svojih 16 zahtjeva od prošle godine su smanjili na sedam najbitnijih i poručuju da se nova vlast njima mora pozabaviti odmah, bez floskula od stotinu dana prilagodbe. Također apeliraju da ih se više konzultira pri donošenju odluka vezanih uz gospodarstvo jer nitko bolje od njih ne zna kakvo je realno stanje stvari na terenu. Ističu kako je ekonomski rast koji imamo nedovoljan za hvatanje priključka s konkurentima te da ćemo bez kvalitetnih ministara i suradnje u okviru Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV) nastaviti tavoriti na samom europskom dnu. “Voljeli bismo da doprinos politike bude značajniji i da gospodarski rast bude trajniji i brži. Čini se da je jedini konstantni program političara kada dođu na vlast to da ne čine ništa, nadajući se da će se sve riješiti samo od sebe i misle da je ovaj ekonomski rast dostatan, ali mi im poručujemo da nije. Tražimo da formiraju kvalitetnu vladu koja će se uhvatiti u koštac s problemima. Ne tražimo da rade naš posao, ali ovaj rast govori da smo mi poduzetnici dosegli svoj maksimum i da je sad red na politici da odradi svoje”, poručila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, dodavši kako više nema smisla ponavljati koji nas sve problemi muče jer ih do sada znaju i ptice na grani. Ipak, kako političari teško pamte, a brzo zaboravljaju, još jednom se osvrnula na bolne gospodarske točke poput rigidne administracije, prenormiranosti zakona, neefikasnog

pravosuđa, prevelikih davanja, loše poduzetničke klime, demografskih problema i paradoksalnog nedostatka radne snage.

Ne mrdamo s dna

“Treba nam cjelovita reforma s promišljenom strategijom. Od političara ne očekujemo obećanja već želimo da počnu raditi. Nekih naznaka reformi je bilo, ali nije se provelo ništa. Moramo biti svjesni da smo još uvijek u deficitu, trebamo smanjiti javni dug, a bez operativnog programa ćemo se opet zaduživati. Obećanja bez operativnog plana su ludom radovanje, a bez oporavka gospodarstva nema novca za reforme i nema hvatanja priključka s konkurentskim zemljama EU-a”, kazala je Deranja, naglasivši kako treba stalno ponavljati da smo nažalost jedna od najlošijih zemalja u Uniji, što se

16 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

stalno zanemaruje. “Politika nas je dovela do toga da ne mrdamo s dna i da imamo najgoru kupovnu moć u Europi. Bez rada se nećemo odlijepiti od dna. Od već poznatih 16 pitanja smo izdvojili sedam prioritetnih na koje želimo odgovore odmah, u prvih 100 dana”, oštro je poručila. “Samo izvozno orijentirane grane gospodarstva bilježe značajniji rast, a to su ICT industrija i turizam. Taj rast je krhak i ako politika ne krene raditi svoj posao, ostat ćemo na začelju EU-a. Treba nam rast BDP-a po stopama od četiri ili pet posto. Razumijemo da je kampanja i da se love glasovi, međutim znamo da se od tog ništa ne realizira. Sad želimo odgovore na ovih sedam pitanja i konkretne planove jer trenutno ne vidimo kako svoje gospodarske programe stranke misle realizirati”, zaključila je.

ra ne očekujemo čnu raditi Davor Majetić, glavni direktor HUPa, izjavio je kako ih kao poslodavce muči to što smo stalno u izbornoj kampanji, a posljedica toga je stagnacija dok drugi rastu. Kazao je da HUP-ovih sedam pitanja koja su odlučili staviti kao prioritet

Samo izvozno orijentirane grane gospodarstva, ICT i turizam, bilježe značajniji rast novom mandataru i njegovom timu nisu ništa novo, dapače, o njima se priča već 10 godina, a riječ je o: uvođenju pravila razboritog fiskalnog ponašanja i fiskalnoj konsolidaciji, reformi javne uprave, uklanjanju najvećih administrativnih i investicijskih barijera, otklanjanju drugih opterećenja poslovnog sektora, poboljša-

nju funkcioniranja pravosuđa i kvalitete propisa, povećanju efikasnosti državnih poduzeća i državne imovine te modernizaciji obrazovnog sustava i reformi tržišta rada, posebno s ciljem većeg zapošljavanja mladih.

Popraviti komunikaciju s gospodarstvom

Ukratko se osvrnuo na svako od pitanja istaknuvši kako u jeku kampanje svjedočimo obećanjima o povećavanju davanja, ali ne specificira se odakle bi novac za to trebao doći. “Najavljuje se svašta, ali mi moramo biti fiskalno odgovorni. Političari se moraju ponašati i trošiti odgovorno, bez nepotrebnog zaduživanja. Prošle godine smo vidjeli podatke prema kojima se od 40 milijardi kuna iz javnih nabava 10 izgubi u korupciji. Kamate su nam tri posto BDP-a pa je jasno da rast od 2,5 posto ne rješava ništa. Administracija je tema o kojoj stalno govorimo, ali promjena nema”, tvrdi Majetić i dodaje kako treba nagrađivati dobre radnike, a kažnjavati nerad. “Također treba srediti i poslovne procese na lokalnoj i centralnoj razini. Sve je komplicirano i nepredvidivo, zakonsko

okruženje je vrlo komplicirano i nikad ne znate koliko će vas što koštati, a mi gospodarstvenici se više bavimo tim davanjima i da sve bude po pravilima nego biznisom”, požalio se, osvrnuvši se na poreze koje smatra previsokima, čime se umanjuje konkurentnost poduzetnika i tjeraju investitori. Poplava zakona i neefikasno pravosuđe daju svoj obol lošoj poslovnoj klimi, državna imovina propada umjesto da donosi profit, tržište rada je rigidno pa imamo paradoksalnu situaciju da poslodavcima nedostaje radnika iako imamo 200.000 nezaposlenih. Sve su to, prema Majetiću, područja koja hitno treba reformirati. “Očekujemo da nova vlada krene raditi odmah i da ne odgađa bitne stvari za kraj mandata. Jako je bitno pitanje ljudi koji će provoditi obećanja jer program može biti dobar, ali ako ga vode loši ljudi, od njega nema ništa i obrnuto. Zanima nas tko će voditi izvršnu vlast i da se izbor radi po kvaliteti i vještinama. Očekujemo da ljudi koji donose promjene razgovaraju s gospodarstvenicima, a ne da donose odluke iz svojih ureda, nemajući pojma kakvo je stanje na terenu”, zaključio je Majetić.

Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom

Strukturne slabosti u državi se ne rješavaju Nakon predstavljanja dokumenta HUPovih 7, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca planiraju održati četiri okrugla stola gdje će se razgovarati o mogućim rješenjima ključnih problema koji ograničavaju gospodarski rast. Prvi održani okrugli stol bio je na temu Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom. Uz predstavnike političkih stranka sudjelovala su i dvojica ekonomskih stručnjaka, Velimir Šonje iz Arhivanalitike i Hrvoje Zgombić iz tvrtke Zgombić i partneri. “Smanjivanje deficita u vrijeme političkih

turbulencija, čini se, Hrvatskoj vrlo dobro ide”, istaknuo je Šonje te upozorio da takva situacija nije održiva. “Fundamentalne strukturne slabosti u državi se ne rješavaju, za sada imamo sreću, ali to neće biti tako ako se promijene trendovi na globalnom tržištu”, istaknuo je Šonje. “Porezi su izvor svih zala u Hrvatskoj. Uzmite primjer Slavonije - zbog visokih poreza više nitko nikoga ne može zaposliti”, istaknuo je Zgombić i upozorio da je potrebno smanjiti porezni teret jer bez toga nema zapošljavanja. (I.G.) 22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Poslovanje putniÄ?kih agencija i turoperatora u proĹĄ

18 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

šloj godini

Najuspješniji privatnik Katarina Line, najveći gubitak iskazao Atlas Poduzetnici koji se bave poslovanjem putničkih agencija, organizatori putovanja i ostalih rezervacijskih usluga prošle godine su iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u visini od 89,9 milijuna kuna, iako je njih 984 zabilježilo porast dobiti za 1,3 posto u odnosu na 2014. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatskoj je tijekom prošle godine poslovalo 1696 poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatora) i ostalih rezervacijskih usluga te drugih srodnih djelatnosti. Od spomenutog broja poduzetnika, njih 58 posto poslovalo je s dobiti, a 42 posto iskazalo je neto gubitak, podaci su Financijske agencije (Fina). U 2015. godini ti su poduzetnici zapošljavali 5312 radnika što je 3,5 posto više nego 2014. Prosječna mjesečna obraču-

Najbolje su poslovali srednje veliki poduzetnici, jedina skupina koja je ostvarila neto dobit nata neto plaća iznosila je 4946 kuna i bila je 4,2 posto viša nego pretprošle godine. Ujedno je bila za 1,5 posto niža od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod ostalih hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici koji se bave poslovanjem putničkih agencija, organizatora putovanja i ostalih rezervacijskih usluga prošle godine su iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u visini od 89,9 milijuna kuna iako je njih 984 zabilježilo porast dobiti za 1,3 posto u odnosu na 2014. Prema veličini ostvarene neto dobiti najuspješnije društvo u privatnom vlasništvu bilo je Katarina Line koje je zapošljavalo 35 radnika i ostvarilo 15,6 milijuna kuna neto dobiti. Prema Fininim podacima, društvo s najvećim ostvarenim gubitkom je Atlas sa zabilježenih 86,8 milijuna kuna neto gubitka. Među top 10 poduzetnika prema najvećem prihodu u 2015. najuspješnije je poslovala pulska turistička tvrtka Uniline. Ta je tvrtka prošle godine uprihodovala 319,5 milijuna kuna što je 6,7 posto ukupno ostvarenog prihoda svih poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja. Uniline je lani zapošljavao 137 radnika.

Atlas bilježio najmanju produktivnost

PUTNIČKE AGENCIJE

1696 poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija 2015. 58% poslovalo s dobiti 42% iskazalo neto gubitak 5312 radnika zapošljavali lani (3,5% više nego 2014.) 4946 kn prosječna mjesečna neto plaća (4,2% viša nego 2014. godine) 1,5% niža od prosječne neto plaće kod ostalih hrvatskih poduzetnika

Prema vlasničkoj strukturi najuspješnije su poslovala društva u mješovitom vlasništvu koja su ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat u visini od 1,3 milijuna kuna. Promatrajući prema veličini poduzeća, najbolje su poslovali srednje veliki poduzetnici, jedina skupina koja 22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatora) i ostalih rezervacijskih usluga te djelatnostima povezane s njima (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

2014.

Broj poduzetnika Broj dobitaša

892

Broj gubitaša

2015.

Index

1.696

984

110,3

638

712

111,6

5.131

5.312

103,5

Ukupni prihodi

4.377.928

4.749.488

108,5

Ukupni rashodi

4.430.641

4.803.316

108,4

Broj zaposlenih

Porez na dobit

28.674

36.116

126,0

Dobit razdoblja

161.534

163.620

101,3

Gubitak razdoblja

242.921

253.563

104,4

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

-81.387

-89.944

110,5

Izvoz

1.805.196

1.908.587

105,7

Uvoz

146.726

173.321

118,1

1.658.470

1.735.266

104,6

154.850

157.026

101,4

4.747

4.946

104,2

Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

je ostvarila neto dobit u iznosu od 25,3 milijuna kuna, dok su mali i veliki poduzetnici ostvarili neto gubitak. Uspoređujući četiri poduzetnika s najvećim ostvarenim prihodima u prošloj godini prema pokazatelju produktivnosti, najbolje rezultate ostvarili su već spomenuta Katarina Line i Meeting point Croatia, dok je Atlas zabilježio najmanju produktivnost mjerenu prihodom po zaposlenom, koja je gotovo dvostruko bolja od prosjeka na razini Hrvatske. Kako su se ti poslovni podaci odrazili na ovogodišnje poslovanje spomenutih putničkih agencija, pokušali smo doznati od čelnika tih tvrtki. Govoreći o spomenutom poslovnom uspjehu, Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, je rekao kako je iznimno ponosan na postignuto jer se taj uspjeh nije dogodio preko noći. “U godinama poslovanja koje su iza nas, gradili smo povjerenje i lojalnost klijenata i poslovnih partnera diljem međunarodne mreže, a uspjeh koji je postignut, ali i oni koji tek slijede temelje se na snazi Uniline tima. Upravo su znanje, poslovna strast, vizija i entuzijazam Uniline tima razlog postignutog i razvoja kompanije”, istaknuo je Žgomba. Dodao je kako ta tvrtka neprekidno prati tržišne potrebe i trendove te svoju ponudu usluga razvija prema njima kako bi nudili kompletne i inovativne turističke usluge po konkurentnim cijenama. Velike napo-

re ulažu u otvaranje novih kanala prodaje kao i izgradnju povjerenja, pouzdanost i dugotrajne poslovne odnose s poslovnim partnerima.

Brojni problemi u poslovanju

Na upit Privrednog vjesnika što očekuje od ove turističke godine, Žgomba je rekao kako se po svemu sudeći i ove godine nastavlja trend rasta te bi zato ona trebala biti bolja u odnosu na prethodnu godinu. “U našoj kompaniji turistički promet bilježi dvoznamenkasti porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U šest mjeseci ostvarili smo i veći broj dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, naglasio je Žgomba. No, kao i u svakoj drugoj branši, tako i u sektoru poslovanja putničkih agencija i turoperatora postoje problemi. Najveći problemi s kojima se suočava Uniline su događanja u mikro, ali i makro okruženju. Zbog krivog tumačenja Ministarstva financija,

20 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

posebni postupak oporezivanja je trenutno jedan od značajnijih problema s kojim se susreću turističke agencije i touroperatori, i ozbiljno narušava konkurentnost turističkih agencija u odnosu na druge sudionike na tržištu. Također, Žgomba ističe i sve veću konkurenciju između domaćih i inozemnih destinacija te neadekvatan Zakon o radu koji je u velikoj mjeri restriktivan i opterećuje poslovanje. Naravno, kao i ostatku turističkog sektora, važna je sigurnosna situacija u okruženju. “Kao i u svakom poslovanju, određenih izazova će uvijek biti, a naš je zadatak da budemo spremni i na njih reagiramo u što kraćem roku. Stoga, nadamo se daljnjoj uspješnoj suradnji s javnim sektorom i resornim institucijama kako bismo navedene poteškoće sveli na minimum, naravno na zadovoljstvo svih uključenih strana”, zaključio je Žgomba.

Top 10 poduzetnika u odjeljku djelatnosti N79, rangirani prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna) Naziv

Mjesto

UNILINE d.o.o.

Pula

ATLAS d.d.

Dubrovnik

KATARINA LINE d.o.o.

Opatija

190.710

15.609

MEETING POINT CROATIA d.o.o.

Rijeka

149.738

-2.866

KOMPAS d.o.o.

Poreč

142.404

-1.260

GULLIVER TRAVEL d.o.o.

Dubrovnik

103

113.044

5.844

KOMPAS ZAGREB d.d.

Zagreb

92.211

441

BAN TOURS d.o.o.

Zagreb

90.621

2.389

BALTIK d.o.o.

Samobor

65.922

10.

SPEKTAR - PUTOVANJA d.o.o.

Zagreb

64.151

1.612

737

1.526.297

-59.067

Ukupno

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

137

319.525

5.910

204

297.971

-86.753

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

S druge pak strane, za Atlas je 2015. bila godina restrukturiranja, konsolidiranja poslovanja i kreiranja novih poslovnih modela i akvizicija novih partnera, a sve kako bi bili ostvareni preduvjeti za rast u ovoj i godinama koje slijede. “I dalje smo pratili utjecaj svjetske krize i terori-

Katarina Line je vlastitim sredstvima sagradila i modernu poslovnu zgradu u centru Opatije stičkih napada koji su destabilizirali tržište i rezultirali promjenama u ponašanju naših klijenata. Utjecaj krize na ruskom tržištu uvelike se odrazio na poslovni rezultat. Iako je prerano za konkretne informacije na temu tekuće sezone, trendovi sa svih naših emitivnih tržišta su dobri te vjerujemo kako ćemo zabilježiti znatan rast”, rekao je Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa i Adriatica. net Grupe. Dodao je kako veliki potencijal i nadalje vide u DMC segmentu poslovanja, a interes za njihove turističke aranžmane poput krstarenja Jadranom i izleta u stalnom je rastu. “Vjerujemo da ćemo u tekućoj godini ostvariti preduvje-

te za daljnji razvoj poslovanja i učvršćivanje tržišne pozicije najveće turističke grupacije u regiji”, naglasio je Varga.

Obljetnica Katarina Linea 2017.

Jedna od uspješnih hrvatskih tvrtki u privatnom vlasništvu je već spomenuta Katarina Line. Na upit kako već gotovo 25 godina Katarina Line uspijeva biti jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki u privatnom vlasništvu, vlasnica te tvrtke Katica Hauptfeld je rekla kako razlog tome leži u dugogodišnjem korektnom radu i odnosu prema državi, zaposlenicima, ali i stranim te domaćim partnerima. “Rijetko mijenjamo zaposlenike i poslovne partnere jer smatramo da ako netko dobro radi svoj posao, tada to treba cijeniti. Osim toga, Katarina Line je obiteljska tvrtka, a svi radimo za profit koji ne ostavljamo sebi nego ga dalje ulažemo u poslovanje”, naglasila je Katica Hauptfeld. Dodala je kako Katarina Line nije klasična putnička agencija. U novi posao, kaže, ne ide kreditnim sredstvima, nego tek kada sakupe dovoljno novca. Katarina Line je tako vlastitim sredstvima sagradila modernu poslovnu zgradu u centru Opatije te kupila poslovne prostore u Splitu i Dubrovniku. Vlasnici i dalje namjeravaju investirati, ali uvijek vlastitim sredstvima. Procjenjujući tvrtkino poslovanje u ovoj godini, Katica Hauptfeld kaže kako predviđa porast od pet do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Iako je u šest mjeseci ove godine ta tvrtka zabilježila porast fizičkih rezultata od samo jedan posto, sve je to popravio financijski rezultat tj.

povećanje od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Kroz poslovanje koračamo step by step, tj. sve postupno radimo, pa se tako već sada pripremamo za veliku proslavu 25. obljetnice naše tvrtke koja će biti u studenom 2017. godine”, istaknula je Katica Hauptfeld. No, i Katarina Line se susreće s problemima u poslovanju. Jedan od njih je i to što se tu tvrtku u javnosti percipira kao cruising agenciju iako se kroz taj oblik turizma ostvaruje samo trećina prihoda. U svojoj floti imaju 50 brodova u četiri kategorije – od trabakula, na kojima se najviše vole odmarati mlađe osobe, do deluxe brodova, namijenjenih krstarenju gostiju visoke platne moći. Katica Hauptfeld kaže kako su krstarenja na tim brodovima iznimno popularna, pa u budućnosti u svojoj floti želi imati od 10 do 15 brodova deluxe kategorije. No, problem je, napominje, što se u postojećim lukama koncesionari loše ponašaju prema takvim brodovima tj. ne daju im dovoljno vezova i često su prisiljeni usidriti se jedan do drugoga daleko od obale, pa se gosti moraju penjati po drugim brodovima da dođu do obale. Osim toga, tim brodovima osim veza treba i priključak za struju što je problem kada se njih više vežu na jedno mjesto. Među posebno problematičnim lukama Katica Hauptfeld izdvaja Hvar, Split, Dubrovnik, Zadar i Opatiju. Jedna od posebnosti tvrtke Katarina Line je i to što je ta tvrtka, kao jedina iz Hrvatske, ušla u organizaciju europskih putničkih agencija – STAN, koja se bavi edukativnim putovanjima mladih.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Sjednica tehničke Vlade

Za prijevoz srednjoškolaca 120 milijuna kuna Vlada je dala i niz suglasnosti gradovima za zaduživanje: Kraljevica će se tako zadužiti za 1,8 milijuna kuna, Kastav za oko 11 milijuna, Čakovec za osam, Kutina za 3,55 milijuna kuna, a Općina Šenkovec za 4,5 milijuna kuna

a prošlotjednoj sjednici tehnička je vlada na prijedlog ministra gospodarstva Tomislava Panenića povukla Prijedlog odluke o izuzimanju od prodaje dionica tvrtke Jadran iz Crikvenice jer se nisu na užem kabinetu stigli usuglasiti o detaljima. Državne dionice Jadrana trebale su poslužiti kao jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj za odobrenje hitnog kredita od 200 milijuna kuna Petrokemiji, a sve kako bi se kutinskoj tvrtki omogućilo plaćanje duga za prirodni plin. Ovo će biti drugi put da se kao instrument osiguranja kredita Petrokemiji koriste dionice tvrtki u državnom vlasništvu, a već ranije je to bilo učinjeno s dionicama Končar Elektroindustrije. Ministar gospodarstva je nakon sjednice Vlade pojasnio da u toj odluci nema ništa sporno.

Javni prijevoz učenika

“Htjeli smo samo imati kvalitetniji nadzor nad zaduženjem jer želimo postaviti određene uvjete prema Upravi Petrokemije kako da se postupa sa sredstvima koja će dobiti i koristiti za svoje poslovanje”, rekao je Panenić te dodao kako bi ta točka dnevnog reda trebala biti usuglašena i pripremljena za iduću sjednicu Vlade.

Prihvaćen je prijedlog odluke o financiranju troškova javnog prijevoza učenika srednjih škola do kraja prosinca ove godine, za što je u državnom proračunu osigurano 120 milijuna kuna. Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova ostvarivali bi učenici koji su u školskoj godini 2016./2017. upisali i redovito pohađaju srednju školu, a kojima je udaljenost do škole veća od pet kilometara. Učenicima iz kućanstava koja su korisnici zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje u potpunosti će se financirati mjesečne učeničke karte.

Novo zaduženje gradovima

Vlada je dala i niz suglasnosti gradovima za zaduživanje. Kraljevica će se zadužiti za 1,8 milijuna kuna kod Istarske kreditne banke, Kastav će se zadužiti kod Societe Generale za 10,92 milijuna kuna, Čakovec kod OTP banke za osam milijuna kuna, dok će se Kutina zadužiti kod PBZ-a za 3,55 milijuna kuna, a Općina Šenkovec kod Raiffeisenbanka Austria za 4,5 milijuna kuna. (I.G.)

Rezultati kontrole javnih poziva za bespovratne potpore

Nepravilnosti u baš svim slučajevima Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić objavio je rezultate kontrole javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstva u 2015. godini koja je otkrila porazne prakse unutar samog ministarstva, ali i na razini lokalnih samouprava. Naime, prošle godine je objavljeno šest javnih poziva za ukupno 25,5 milijuna kuna, a na svakom od njih utvrđene su

nepravilnosti. Novac su, tvrdi, dobivale nepotpune prijave koje su se dokumentacijom dopunjavale i mjesec dana nakon isteka roka, prijave bez opisa projekta, prijave koje nemaju veze s namjenom sredstava, a istaknuo je i kako su neke prijave, u slučaju kad je kriterij bilo vrijeme zaprimanja, stizale desetak minuta od otvaranja natječaja. Prema Paneniću

22 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

to jasno pokazuje da se radi o organiziranoj praksi koju je provodila bivša garnitura koja je upravljala Ministarstvom, na čelu s Ivanom Vrdoljakom. Tehnički ministar je najavio kako će sve prijaviti policiji, DORH-u i USKOK-u. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je pak da ga ne zabrinjavaju Panenićeve najave podnošenja prijava. (M.S.)

AKTUALNO Zaštićeni proizvodi na razini EU-a

U godini dana više od 10 zaštićenih proizvoda Otkako je Krčki pršut lani dobio oznaku zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, još je devet domaćih proizvoda dobilo oznaku podrijetla ili izvornosti, a na redu su i nova dva - međimursko meso ‘z tiblice i paška sol

aška sol i Međimursko meso ‘z tiblice dobili su prošloga tjedna tzv. prijelaznu nacionalnu zaštitu naziva, odnosno izvornosti proizvoda. Prijelazna nacionalna zaštita označava vremenski period koji traje od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake Europskoj komisiji, koja provodi postupak na razini Europske unije, do donošenja konačne odluke o registraciji oznake na razini cijele Europske unije. Donošenjem odluke Europske komisije prestaje važiti prijelazna nacionalna zaštita, a naziv proizvoda postaje zaštićen od neovlaštenog korištenja i zlouporabe na cijelom tržištu Europske unije. Tako će se, vjerojatno vrlo brzo, broj hrvatskih proizvoda zaštićenih u EU popeti na 12. Prvi hrvatski proizvod sa zaštitom podrijetla na razini Europske unije bio je krčki pršut. Sredinom travnja prošle godine, točnije 14. travnja ta delicija dobila je oznaku zemljopisnog podrijetla prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Hrvatski je sabor isti dan proglasio i Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. U međuvremenu njihov broj je znatno povećan pa tako sada čak 10 hrvatskih proizvoda ima oznaku zemljopisnog podrijetla ili izvornosti. Uz krčki pršut, oznake zemljopisnog podrijetla imaju i baranjski kulen, lički krumpir, drniški pršut, dalmatinski pršut i poljički soparnik/zeljanik/uljenjak. Oznake zemljopisne izvornosti na razini EU-a imaju istarski/istrski pršut, ogulinski kiseli kupus/ zelje, neretvanska mandarina i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres. Nacionalnim zakonima i pravilnicima o zemljopisnom podrijetlu zaštićeni su slavonski kulen/kulin i zagorski puran, a oznakom izvornosti varaždinsko zelje, krčko maslinovo ulje, istarsko ekstra djevičansko te šoltansko maslinovo ulje, korčulansko maslinovo ulje i paška janjetina. Svi ovi proizvodi u postupku

su registracije i na europskoj razini pa se tako za varaždinsko zelje rješavaju prigovori, za kulin, purana, krčko i istarsko maslinovo ulje traje faza prigovora, a za šoltansko i korčulansko ulje te pašku janjetinu Europska komisija razmatra zahtjev. Uz meso ‘z tiblice i pašku sol, na nacionalnoj razini podnesena su još dva zahtjeva za oznake zemljopisnog podrijetla - za slavonski med i ličku janjetinu.

Znak Europske unije košta

Svi proizvodi čiji su nazivi registrirani na razini Europske unije na etiketi moraju imati pripadajući znak, a to označavanje država podupire kroz program Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. U prošloj godini je dodijeljeno 612.000 kuna za 11 skupina proizvođača - za malostonsku kamenicu, cresku janjetinu, istarski med, zagorske mlince, goranski medun, meso crne slavonske svinje, dalmatinsku pancetu, dalmatinsku pečenicu, brački varenik i slavonsku kobasicu. U ovoj godini za slične je namjene osigurano 589.000 kuna. (K.S.)

Broj hrvatskih proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti i podrijetla i dalje raste

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 23

PRIČA S RAZLOGOM Badanj commerce, Brštanovo

Investicija u novi pogo Pogon je tako projektiran da će svaki pršut na sušenju ili zrenju biti dostupan a da se ne pomiče bilo koji drugi. To nema ni jedan pogon u Hrvatskoj, ističe Mijo Žižić, koji će tako, upravo zahvaljujući modernoj tehnologiji, moći koristiti više domaće sirovine piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

o kraja studenoga ove godine tvrtka Badanj commerce iz Brštanova useljava u novi moderan pogon. Tada bi trebali doći prvi sirovi svinjski butovi u novi pogon odnosno modernu pršutanu. Investicija u novi pogon, uključujući opremu, iznosi oko 15 milijuna kuna. Pogon se nalazi u poslovnoj zoni Gizdavac u Općini Muć. Objekt je površine 1500 metara četvornih, smješten na parceli od 6000 četvornih metara. Na dio ulaganja Badanj commerce očekuje povrat jer je predana dokumentacija za povlačenje sredstva iz EU fondova. “Planiramo dobiti povrat na dovršetak gradnje i opremanje u vrijednosti od 50 posto. Nadamo se dobiti oko pet milijuna kuna. Grube građevinske radove financirali smo vlastitim sredstvima, odnosno uz pomoć poslovne banke. Ovo je trenutačno najsuvremeniji pogon ove veličine jer je opremljen potpuno novom opremom i napravljen po standardima najrazvijenijih zemalja u kojima se proizvode pršuti i suhomesnati proizvodi”, ističe Mijo Žižić, suvlasnik i direktor obiteljske tvrtke Badanj commerce. Pogon je tako projektiran da će svaki pršut na sušenju ili zrenju biti dostu-

pan a da se ne pomiče bilo koji drugi. “To nema ni jedan pogon u Hrvatskoj. Prednost ovog novog pogona je u tome što će moći svaki dan primiti određe-

Sada možemo više puta stavljati manje količine u proizvodni proces, kaže direktor pršutane nu količinu pršuta na obradu i sušenje, a da se to ne održava na ujednačenost proizvodnje. Znači da ćemo zahvaljujući takvoj modernoj tehnologiji moći koristiti više domaće sirovine. Do sada smo morali sve odjedanput dovesti, kako bismo butove tretirali jednako”, napominje Mijo Žižić. Žižić kaže da se njegova tvrtka unazad nekoliko godina uspjela povezati s

nekoliko manjih farmi u Slavoniji te da je zadovoljan tom suradnjom. “S novim pogonom možemo svaki dan dobivati sirovinu i obrađivati je, možemo više puta stavljati manje količine u proizvodni proces. Baš to nam omogućuje suradnju s domaćim proizvođačima i ona će se zahvaljujući tehnologiji koju ugrađujemo u naš novi pogon svakako intenzivirati”, najavljuje direktor tvrtke Badanj commerce.

Postupno povećanje kapaciteta

Puni kapacitet pogona iznosi 50.000 komada pršuta i trebao bi se, kako očekuje Žižić, doseći 2020. godine. Do tada će, kaže, postupno podizati proizvodnju. U prvoj godini novog pogona planira sušiti do 15.000 komada pršuta najvećeg razreda kvalitete. “Planiramo proizvoditi tri kategorije pršuta. Proizvodit ćemo one koji odležavaju godinu, dvije i tri godine. To su i europski standardi. U novom pogonu imamo potpuno kontrolirane uvjete proizvodnje što će nam osiguravati ujednačenu i visoku kvalitetu. Nove tehnologije u proizvodnji pršuta su i razvijene tako da se proizvodnja približi onoj izvornoj, te kako bi se ujednačila

znakovi hrvatske kvalitete Ožujsko Amber pivo je posebnog karaktera, specifične jantarne boje, punog okusa i fine arome. Trosladno pivo s visokim udjelom neprevrelog ekstrakta začinjeno gorkim hmeljem za profinjenu gorčinu i aromatičnim hmeljem za primamljivu aromu. Neodoljiva pjena savršeno zaokružuje ovo pivsko iskustvo, čineći Amber idealnim izborom za istinske pivske sladokusce.

hrvatska kvaliteta

Ožujsko Amber Zagrebačka pivovara d. o. o.

24 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Tijekom 117 godina tradicije u pripravljanju piva, Zagrebačka pivovara izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Od 1994. godine u većinskom je vlasništvu tvrtke AnheuserBusch InBev, najvećeg proizvođača piva na svijetu koji zapošljava oko 120.000 ljudi. Anheuser-Busch InBev ima moto: “Postati najboljim pivarom u boljem svijetu”, a u Zagrebačkoj pivovari kažu kako upravo ta rečenica najbolje opisuje i njihovo nastojanje da budu najbolji u stvaranju dugoročnih veza s potrošačima, gradeći robne marke i iskustva koja spajaju ljude, svjesni svoje odgovornosti u zajednici u kojoj djeluju.

gon 15 milijuna kuna

Tehnologija i kvaliteta

Raste potražnja za izvornim pršutom Badanj commerce je do sada na tržište plasirao oko 4000 komada pršuta godišnje, dijelom i kroz vlastiti maloprodajni objekt. Trenutačno tvrtka zapošljava devet radnika, a kada se dosegne puni proizvodni kapacitet, broj radnika trebao bi prijeći 30. Uz dalmatinsku pancetu i pečenicu, u novom pogonu proizvodit će buđolu, plećku te još neke proizvode. “Podižemo kapacitet svih proizvoda. Za pršutom, pogotovo izvornim, raste potražnja. Cijene još uvijek osciliraju, a na udrugama proizvođača pršuta je da onemoguće plasman proizvoda koji podsjećaju na dalmatinski ili neki drugi zaštićeni pršut. Sve će se to riješiti kada se pogoni hrvatskih proizvođača pršuta opreme novom tehnologijom”, mišljenja je Mijo Žižić. kvaliteta. Znači, nove tehnologije ne znače industrijsku proizvodnju nego čuvaju izvornost i smanjuju rizik poslovanja. Proizvodi se u idealnim i kontro-

liranim uvjetima”, pojašnjava Mijo Žižić. Proizvode će Badanj commerc plasirati uglavnom na hrvatsko tržište na kojem raste potreba za pršutom više kategori-

je. “Bez obzira na priče koje se plasiraju u javnost, hrvatski proizvođači pršuta ne mogu izvoziti velike količine. Za jednu ozbiljnu narudžbu trebate osigurati pola milijuna komada pršuta. Toliku količinu ne samo da nemamo, nego ju je problem i isfinancirati. Izvoz treba financirati, a svi se mi borimo s nedostatkom obrtnih sredstava. Pored toga, problem hrvatskih proizvođača pršuta predstavljaju i zastarjeli proizvodni pogoni. Tehnološki dosta zaostajemo za europskim proizvođačima”, ističe Žižić. Dodaje kako je velik problem i osiguranje dovoljne i kvalitetne sirovine. Drugi problem je loša obrada buta, a najveći problem je to što nema dovoljno kvalitetnih klaonica kako bi odjedanput mogli dobiti nekoliko tisuća komada svježih butova.

Vrhunska graševina prvo je vrhunsko vino kontinentalne Hrvatske i danas već prava vinska zvijezda. Ima raskošnu aromu zrelog grožđa, sklad svih komponenti sorte i posebnu plemenitost u okusu koju je teško definirati pa ju je potrebno kušati. Razvija složene voćne i cvjetne arome i mineralno osvježavajući karakter. Prilagodljiva je raznim jelima, ali će se njena kvaliteta najbolje iskazati uz jela od bijelog mesa i plemenite bijele ribe.

Graševina Kutjevo d.d.

Proizvodno područje Kutjeva d.d. je Požeška kotlina smještena u središnjoj Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj. Danas je Kutjevo d.d. utemeljeno na većinskom privatnom kapitalu Envera Moralića. Kutjevo ima 520 hektara vlastitih nasada vinograda na južnim padinama planina Papuk i Krndija i dugu i neprekinutu tradiciju u proizvodnji vina - još od davne 1232. godine.

izvorno hrvatsko

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Vinarija Medea, Vodnjan

Škrta zemlja svoje blago čuva Sniženje cijena smo postigli rezanjem troškova u odgovarajućim segmentima, kao što je korištenje navojnog čepa. No, ono na čemu nismo štedjeli je kvaliteta vina, istaknula je Sandra Marček, voditeljica prodaje Vinarije Medea

A SAD MALO O NAMA...

od 27 zaposlenika u Vinariji Medea 80% radi u proizvodnji vina 240.000 litara godišnja proizvodnja 400.000 l vina očekuju 2018. godine

ekadašnje Agroproduktove vinograde koji se nalaze na pola puta između Pule i Medulina te staru vinariju u Vodnjanu, koja spada u red jednog od najstarijih istarskih vinskih podruma, danas vodi mladi ekipa enologa i ostalih stručnjaka. U zadnjih pet godina promijenila se vlasnička struktura, a sadašnji se vlasnik Kristijan Florečić odlučio posvetiti uglavnom vinogradarstvu i vinarstvu te je sa 45 na 60 hektara povećao površinu pod vinogradima na crvenoj zemlji južne Istre. Na tom području najvećim dijelom zasađene su sorte malvazija istarska i merlot, uz manji dio chardonnayja, terana, cabernet sauvignona i refoška. Mladi vinogradi podizani su u tri navrata - 2008., pa prije tri i opet prije godinu dana. No, malvazija istarska na položaju Montiron raste već 35 godina, a upravo taj dio predstavlja jedan od posljednjih očuvanih lokaliteta na crvenoj zemlji. U ponudi Vinarije Medea nalazi se dvije linije vina - linija Medea te premium linija Montiron i Punta Greca.

Vrijednost za novac Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Upravo se vina linije Punta Greca dobivaju od nasada vinove loze iz najjužnijih istarskih vinograda koji se nalaze na poluotoku Marlera nedaleko od svjetionika Galiola, na toponimu

26 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Punta Greca, pjeskovitom tlu s elementima gline i dominantnom istarskom crvenicom”, rekla je Sandra Marček, voditeljica prodaje Vinarije Medea. Dodala je kako je na toj jedinstvenoj lokaciji posađeno 3,5 hektara merlota od čega se proizvodi jedno od najboljih takvih vina u Hrvatskoj. Ukupna godišnja proizvodnja svih Medeinih vina iznosi 240.000 litara, a s obzirom na činjenicu da je na većini tih vinograda mladi nasad, njihov pravi urod očekuje se 2018. godine kada u Vinariji Medea predviđaju godišnju proizvodnju od 400.000 litara vina. U vinariji je trenutno 27 zaposlenika od čega 80 posto radi u proizvodnji vina. Nedavno su u Zagrebu predstavljena Medeina vina berbe 2015. koja, osim novog godišta, odlikuje niža cijena, novi vizualni identitet te novi navojni čep. Tim novostima Medea želi dodatno ojačati tržišnu poziciju jednog od vodećih proizvođača istarskih vina u kategoriji vrijednost za novac.

U ponudi vinarije su dvije linije vina - Medea te premium linija Montiron i Punta Greca “Cilj nam je približiti Istru i njen teritorij svima koji žele uživati u vinu. Sniženje cijena smo postigli rezanjem troškova u odgovarajućim segmentima, kao što je korištenje navojnog čepa. No, ono na čemu nismo štedjeli je kvaliteta vina. Vjerujemo da je riječ o potezima kojima ćemo Medeu voditi u smjeru stvaranja još dostupnijih vina na tržištu”, istaknula je Sandra Marček. Dodala je kako su vizualne promjene vidljive na novim etiketama na bocama, od kojih je svaka napravljena od drugačije strukture papira. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 145, 22. kolovoza 2016.

KICkoff Zagreb

Thorium A+ i Hydrokinetic turbine u lovu na milijun kuna Dva hrvatska tima odlaze na finale natjecanja KICkoff u kojemu mogu dobiti nagradu od 10.000 eura i potporu u akceleratorskom programu vrijednu do 150.000 eura. Finale natjecanja je idućeg mjeseca u Varšavi Desetak hrvatskih timova s inovativnim idejama na području energetike natjecalo se na polufinalu KICkoff natjecanja u Zagrebu. Svoje mjesto u finalu osigurali su Kristijan Horvat (Hydrokinetic turbine) i Marko Rasic (Thorium A+) koji u rujnu odlaze u Varšavu boriti se za nagradu od 10.000 eura, profesionalno mentorstvo i priliku sudjelovanja u KIC InnoEnergy Highway akceleratorskom programu uz financijsku potporu do 150.000 eura. Nimalo lagan zadatak imao je žiri u sastavu Ákos Dervalics, Damir Sabol, Ivica Meštrović, Predrag Vranić te Leopold Botteri koji su od natjecatelja tražili ideje koje bi na energetskom tržištu mogle promijeniti svijet. Hydrokinetic turbine je turbina prikladna za ugradnju u (plitki) riječni tok umjerene brzine. Takva turbina bi se mogla instalirati pod riječne mostove ili kao autonomno rješenje za izolirane lokacije s potrošnjom i potražnjom energije s minimalnim utjecajem na okoliš i izgledom. Turbina se smješta i sidri u riječni tok te je kabelom povezana s potrošačima ili električnom mrežom. Turbina pretvara kinetičku u električnu energiju. Thorium A+ je inovativno cloud rješenje koje automatizira svakodnevne poslovne procese u energetskom pregledu i BIM industriji. Procjenitelj energije ili inženjer izravno unosi

podatke u platformu u polje korištenjem mobilne tehnologije. Zahvaljujući automatizaciji cijelog procesa iz unesenih podataka se automatski generiraju sve tablice i grafovi i smještaju u odgovarajuća poglavlja izvješća čime se uštedi 50-70 posto vremena rada po projektu. Klijenti su vlasnici kuća i zgrada koji po zakonu moraju imati energetski certifikat svoje zgrade ili osobe koje su u procesu izgradnje nove ili rekonstrukciji postojeće zgrade. “Iznimno sam ponosan na naše start-upe koji su predstavili odlične ideje o tome kako učinkovito koristiti energiju i uspješno unaprijediti postojeće proizvode na energetskom tržištu”, istaknuo je Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a. “U ovaj projekt se naša agencija uključila zahvaljujući predstavniku KIC InnoEnergy za Hrvatsku. Želja nam je i kroz njega osigurati potporu našim poduzetnicima za nastup

na međunarodnom tržištu”, zaključuje Guina. Više od 100 projektnih prijedloga, 12 europskih država i šest polufinalnih natjecanja prijavilo se na KICkoff natjecanje kojemu je cilj promicati poduzetništvo među mladima te pružiti potporu najboljim projektima koji mogu ubrzati održivi razvoj europskog energetskog tržišta. KICkoff natjecanje provodi KIC InnoEnergy, europska tvrtka posvećena promicanju inovacija, poduzetništva i obrazovanja na području održive energetike, u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Razvojnom agencijom Zagreb-TPZ, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Step RI-Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu i Centrom kompetencija za obnovljive izvore energije čije je snage udružio Invento Capital Partners.

enterprise europe Inovativno poduzetništvo

Kako biti poduzetnik U okviru Osječkog ljeta mladih Tera Tehnopolis je predstavio programe pomoći za poduzetnike početnike U sklopu Osječkog ljeta mladih, Ivan Štefanić, direktor tvrtke Tera Tehnopolis, je zajedno sa svojim suradnicima održao predavanje na kojemu je predstavljeno poduzetništvo iz dva različita ugla. Biti poduzetnik, s jedne strane, uopće nije jednostavno, no istovremeno biti poduzetnik nije komplicirano i ne mora biti previše stresno, što su dokazali i studenti koji su sudjelovali u izlaganju svojih poduzetničkih ideja. Neovisno o motivu za poduzetničku karijeru, dobra ideja o inovativnom proizvodu ili usluzi često nije dovoljna za uspjeh na tržištu. Način kojim se zarađuje novac i način na koji poduzetnik vodi poslovanje mogu biti od presudne važnosti za postizanje uspjeha. Inovativni menadžment, marketing, upravljanje intelektualnim vlasništvom i financijama te pažljivo osluškivanje i tumačenje ranih i možda nerazumljivih signala koje emitiraju kupci i konkurenti mogu poduzetnika povesti u pravom smjeru. Prije ulaska u poduzetničke vode, kvalitetno izrađen poslovni plan je ključ za

uspješan nastavak vlastite poduzetničke karijere. Projekt Promo Budi uzor pruža priliku svim zainteresiranima za sudjelovanje na natjecanju za najbolji poslovni plan uz poticanje razvoja poduzetništva kod studenata i netom diplomiranih uz pomoć studentskog poduzetničkog inkubatora StudOS. Cilj je da se svi studenti te ostali koji žele ući u poduzetničke vode potaknu na poduzetničko razmišljanje i poduzetničke aktivnosti te da im se kroz mentoriranje prenesu znanja potrebna za razvoj poduzetničkog pothvata. Natjecanje se organizira jednom godišnje, a ove godine je značajno unaprijeđeno jer je izrađena web aplikacija za pisanje poslovnog plana koja značajno olakšava njegovu izradu. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sa 293.000 kuna. Ukupna vrijedost projekta je veća od 312.000 kuna. Nakon kvalitetno napisanog poslovnog plana te pokretanja poslovanja unutar poduzetničkog inkubatora StudOS, novim poduzetnicima se pruža prilika za dodatno usavršavanje u sklopu programa Erasmus za mlade poduzetnike. Program novim poduzetnicima nudi priliku stje-

Ivan Štefanić, direktor tvrtke Tera Tehnopolis

canja potrebnih znanja i iskustva u jednoj od EU zemalja ili izvan granica EU-a kod poduzetnika domaćina, a u slučaju da već jeste iskusni poduzetnik, prijavom u Program kao poduzetnik domaćin možete preko novog poduzetnika svoje poslovanje osvježiti novim idejama te razviti poslovne kontakte u inozemstvu. Svi zainteresirani za sudjelovanje u bilo kojem od ovih programa, mogu se javiti na 031/251 000, ili putem e-pošte ured@ tera.hr ili pak doći osobno na adresu Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek.

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

2 3

Designed for Business

Kako do partnera i novih tržišta U okviru Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija u Zagrebu su se održali gospodarski susreti Designed for Business koji su okupili više od 100 međunarodnih poduzetnika iz područja kreativnih industrija U sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija početkom lipnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održali su se gospodarski susreti Designed for Business koji su okupili više od 100 međunarodnih poduzetnika iz područja kreativnih industrija. Na susretima se radilo na pronalasku potencijalnih poslovnih partnera i predstavljanju proizvoda na novim tržištima. Međunarodni gospodarski susreti održavaju se na prostoru cijele Europe u organizaciji Europske poduzetničke mreže gdje se poduzetnicima i istraživačkim grupama nudi mogućnost sudjelovanja na unaprijed dogovorenim “jedan na jedan” sastancima s potencijalnim međunarodnim partnerima radi ostvarenja obostrane suradnje. Mreža omogućuje ambicioznim i inovativnim malim i srednjim poduzećima da ostvare rast i internacionaliziraju poslovanje. Partneri u zemljama članicama, tako i u Hrvatskoj, besplatno nude poduzetnicima informacije o uvjetima poslovanja na europskom tržištu, pronalaze odgovarajuće partnere i tehnologije te omogućuju ostvarivanje međunarodne suradnje. Glavni organizator susreta Designed for Business 2016 bila je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u suradnji sa Step RI - Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskim klasterom konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

“Iznimno sam zadovoljan odazivom međunarodnih poduzetnika koji su prepoznali kreativnost hrvatskih projekata te otvorili mogućnost izvoza istih na nova tržišta”, kaže predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec. “Na ovaj način HAMAG-BICRO, kroz Europsku poduzetničku mrežu, ustrajno potiče male i srednje poduzetnike da brže ostvare svoj rast, lakše pristupe financiranju te ostvare nova poslovna partnerstva”, dodao je Vrbanec. Poduzetnici iz 17 zemalja diljem svijeta održali su 158 međunarodnih sastana-

ka o kulturnim i kreativnim industrijama koje sve više postaju ključna komponenta razvoja svih svjetskih ekonomija. Očekuje se kako će uspjeh ovogodišnjih susreta potvrditi brojne ostvarene poslovne suradnje, novi poduzetnički projekti, ali i partnerstva u prijavama EU projekata. Na susretima je sudjelovao i velik broj znanstvenika i istraživačkih grupa koji su prepoznali važnost i korisnost B2B susreta za promociju ekspertiza i vještina koje mogu ponuditi tvrtkama kao i mogućnost dogovora suradnje i zajedničkog prijavljivanja novih europskih projekata.

enterprise europe Zdrava radna mjesta

Paneuropska kampa

radna mjesta

Europska komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu pokrenule su dvogodišnju paneuropsku kampanju usmjerenu na održivi rad te sigurnost i zdravlje na radnom mjestu u kontekstu sve starije radne snage Europska komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EUOSHA) pokrenule su dvogodišnju paneuropsku kampanju - Zdrava radna mjesta za radnike svih dobi, što je najveća svjetska kampanja u tom području. Kampanja je usmjerena na održivi rad te sigurnost i zdravlje na radnom mjestu u kontekstu sve starije radne snage, a ujedno je pravodoban podsjetnik na to da će današnji mlađi radnici postati stariji radnici u budućnosti. Sigurni i zdravi radni uvjeti tijekom cijelog radnog vijeka dobri su kako za radnike i tvrtke, tako i za društvo u cjelini. To je

glavna poruka kampanje za zdrava radna mjesta 2016./2017. Radna snaga sve starija Radna snaga u Europi sve je starija. Dob za odlazak u mirovinu sve je viša, a duži radni vijek je izgledan. Očekuje se da bi u mnogim europskim zemljama do 2030. godine, 30 posto radne snage sačinjavali radnici u dobi od 55 do 64 godine. Rad je dobar za fizičko i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demografske promjene mogu prouzročiti probleme, no osiguranjem održivog radnog vijeka može se doskočiti tim izazovima.

Kampanja je usmjerena na europska poduzeća (javna i privatna) te na potrebu promicanja održivog rada i zdravog starenja od samog početka radnog vijeka. Tim će aktivnostima poduzeća štititi zdravlje svojih radnika do umirovljenja i nakon toga, ali i očuvati produktivnost u svojim organizacijama. Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen naglasila je aktualnost te teme: “Ova je kampanja od iznimne važnosti jer se upravo vode važni razgovori o budućnosti sigurnosti i zdravlja na radu u Europskoj uniji. Sada je trenutak da se u Europi pobrinemo

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

4 5

anja za zdrava za potrebe budućih radnih mjesta i onih koji tek ulaze u svijet rada. Radna mjesta na kojima se uzimaju u obzir zdravstveni problemi sve starije radne snage dugoročno su produktivnija. To je dobro i za radnike i za poduzeća”, kaže Marianne Thyssen. Održiv rad štiti zdravlje Christa Sedlatschek, direktorica EUOSHA-e, naglasila je prednosti koje poduzeća mogu ostvariti sudjelovanjem u kampanji. “Ako se usmjerimo na održivi rad tijekom cijelog radnog vijeka, svi će radnici moći bolje štititi svoje zdravlje, a time će i poduzeća ostvarivati velike prednosti. Zdravi su radnici produktivni, a produktivni su radnici najvažniji čimbenik svake učinkovite organizacije: svi su na dobitku. Stoga neizmjerno cijenimo suradnju između EU-OSHA-e te nacionalnih kontaktnih točaka, službenih partnera kampanje i medijskih partnera”, kaže Christa Sadlatschek. Kampanjom se želi promicati održivi rad i zdravo starenje od samog početka radnog vijeka, istaknuti važnost sprečavanja rizika tijekom cijelog radnog vijeka, po-

moći poslodavcima i radnicima (i onima u malim i srednjim poduzećima) te pružanjem informacija i alata za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u kontekstu sve starije radne snage poticati razmjenu informacija i dobrih praksi. E-vodič za zdrava radna mjesta Kampanjom Zdrava radna mjesta za radnike svih dobi 2016.-2017. jača se svijest o važnosti dobrog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu te sprečavanja rizika tijekom cijelog radnog vijeka. Nadalje, ističe se prilagođavanje rada pojedinačnim sposobnostima, bez obzira na to je li radnik na početku ili pri kraju svojeg radnog vijeka. U okviru projekta izdan je i e-vodič Zdrava radna mjesta za sve uzraste koji organizacijama pruža informacije i podršku u području upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu u kontekstu starenja radne snage. Njime se nastoji razviti svijest i znanje povezano sa starenjem radne snage, samim procesom starenja te njegovim posljedicama na radnom mjestu i pružiti praktične smjernice za suočavanje s izazovima koji su s time povezani.

Mreža institucija podrške • EU-OSHA ima mrežu nacionalnih info točaka, po jednu u svakoj državi članici. Svaka od njih djeluje kao službeni predstavnik i koordinira kampanje u toj zemlji. U Hrvatskoj je to Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Zdravko MURATTI; info@mrms.hr •M edijski partneri kampanje EU-OSHA su mreža novinara i urednika diljem Europe koji su zainteresirani za širenje poruka kampanje široj publici • E U-OSHA i Europska poduzetnička mreža (EEN) su partneri i podržavaju se u promociji svojih aktivnosti. U svakoj zemlji članici EU-a postoji jedna kontakt osoba - EEN EU-OSH ambasador. U Hrvatskoj je EEN EU-OSH ambasador Vesna Torbarina; vtorbarina@hgk.hr iz Hrvatske gospodarske komore, koja je partner u Europskoj poduzetničkoj mreži.

Life projekti za 2016. godinu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavilo je javni poziv za dostavu zahtjeva za iskazivanje načelne financijske podrške “tradicionalnim” projektima iz Programa Life 2014.-2020. koji se prijavljuju na natječaj za 2016. godinu. Predmet poziva je dostava zahtjeva za nacionalno sufinanciranje projektnih prijedloga koji će se prijaviti na ovogodišnji natječaj Europske komisije za Program Life 2014.-2020. – “tradicionalni” projekti. Za taj program se mogu prijaviti javna tijela, privatne tvrtke i nevladine organizacije. Mogućnost dodatnog

sufinanciranja ostvarit će oni projekti koji zadovolje uvjete iz javnog poziva. Rok za dostavu zahtjeva na ovaj poziv za neposredno sufinanciranje počinje danom njegove objave na mrežnoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Za projekte iz potprograma Klima rok je istekao 17. kolovoza, a potprograma Okoliš, prioritetnog područja Okoliš i učinkovitost resursa 22. kolovoza. Za prioritetna područja Priroda i biološka raznolikost i Upravljanje okolišem i informacije rok je do 25. kolovoza 2016. Više informacija može se pronaći na linku: http://www.mzoip. hr/hr/ministarstvo/javni-pozivi-i-natjecaji.html.

enterprise europe

Analiza o ulasku Hrvatske u EU

Hrvatske tvrt od ulaska u Euro U poduzetničkom sektoru generalna percepcija ulaska u EU je pozitivna. Velike tvrtke su ulazak u EU dočekale gospodarska komora Velike tvrtke su evidentno ulazak u EU dočekale spremnije te su se uhvatile u koštac s izazovima zajedničkog tržišta, a mikro poduzeća u najmanjoj mjeri osjećaju pozitivne efekte pristupanja EU, dok je percepcija ulaska kod malih tvrtki čak nešto bolja nego kod srednjih, pokazuje Analiza koju je provela Hrvatska gospodarska komora među svojim članicama o utjecaju pristupanja EU-a na njihovo poslovanje povodom treće godišnjice ulaska Hrvatske u EU. Uz pomoć institucija još bolji rezultati Kako ističe pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK Saša Bukovac, može se zaključiti da je u poduzetničkom sektoru generalna percepcija ulaska u EU pozitivna. Oko 60 posto hrvatskih tvrtki prisutno je na zajedničkom tržištu te postoji potencijal za povećanje tog broja, koji može biti iskorišten kroz dodatne programe pomoći tvrtkama koje na njemu ne posluju ali imaju namjeru. Naravno, i tvrtkama koje posluju na zajedničkom tržištu potrebno je pomoći kroz sredstva iz EU fondova i nacionalnih sredstava, kao i kroz mrežu poduzetničkih potpornih institucija, što uključuje i Hrvatsku gospodarsku komoru”, naglašava Bukovac. Anketa je izrađena na uzorku od 316 tvrtki. Uzorak tvrtki u dobroj mjeri odražava i strukturu hrvatskoga gospodarstva, te je 93 posto anketiranih tvrtki svrstano u kategoriju MSP-ova, dok je sedam po-

sto njih svrstano u kategoriju velikih poduzeća. Anketom se željelo utvrditi koliko je ulazak u EU utjecao na njihovo poslovanje u smislu djelovanja na zajedničkom tržištu. Anketa svakako ukazuje na sektore koji su se brže prilagodili poslovanju na zajedničkom tržištu, kao i na one koji

se suočavaju s poteškoćama po ulasku ili su izloženi konkurentskim proizvodima iz ostalih zemalja članica. Rezultati ukazuju i na potrebu osmišljavanja dodatnih mjera kojima će se unaprijediti konkurentnost pojedinih grana gospodarstva te im omogućiti ravnopravno natjecanje na zajedničkom europskom tržištu.

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

6 7

ke imaju koristi psku uniju spremnije te su se uhvatile u koštac s izazovima zajedničkog tržišta, pokazuje Analiza koju je provela Hrvatska

je ali ima namjeru, dok 20 posto tvrtki koje ne posluju na EU tržištu niti nema namjeru širiti svoje poslovanje. Treba naglasiti da znatan broj tvrtki koje nemaju namje-

Povećanju izvoza u ostale EU zemlje pogodovala je činjenica da su se značajno olakšali uvjeti poslovanja na zajedničkom tržištu, što je potvrdilo dvije trećine anketiranih

Već poslujemo vani ili to namjeravamo uskoro Slobodno kretanje roba jedna je od četiri slobode na kojima leži Europska unija te je bilo za očekivati da je ulaskom u EU došlo do pojačanja aktivnosti hrvatskih tvrtki na zajedničkom tržištu. Tako, primjerice, 60 posto anketiranih tvrtki posluje na EU tržištu, 20 posto njih ne poslu-

ru poslovati na EU tržištu to nije ni u mogućnosti zbog prirode svojih djelatnosti. Vidljivo je da 86 posto velikih tvrtki, 60 posto srednjih te 62 posto malih tvrtki djeluje na zajedničkom tržištu, dok s druge strane, svega 52 posto mikro poduzeća, koja zapošljavaju manje od 10 radnika, posluje izvan granica Hrvatske. Ovi rezultati zahtijevaju osmišljavanje dodatnih programa i mjera namijenjenih mikro, malim i srednjim poduzećima, koje će se usmjeriti prema jačanju konkurentnosti, pri čemu ciljana skupina trebaju biti tvrtke koje ne posluju na zajedničkom tržištu ali imaju namjeru, na koje otpada 20 posto anketiranih. Kemija, drvo, metal i hrana prednjače Kada govorimo o prisutnosti različitih sektora na zajedničkom tržištu, vidljivo je da su na njemu najprisutnije kemijska, drvoprerađivačka, metaloprerađivačka i prehrambeno-prerađivačka industrija te je tako, primjerice, 100 posto anketiranih

iz kemijske industrije prisutno na tom tržištu, dok je i kod ostalih navedenih sektora prisutnost veća od 80 posto. Najnižu stopu prisutnosti na zajedničkom tržištu bilježe komunalno gospodarstvo (osam posto), što je i razumljivo zbog prirode aktivnosti, te graditeljstvo i financijski sektor, kod kojih je udio prisutnih tvrtki 26 posto, odnosno 47 posto. Uz podatke vezane uz aktivnosti, odnosno prisutnosti na zajedničkom tržištu, vrlo su značajni podaci o pokretanju izvoza na tržišta drugih EU zemalja. Naime, 37 posto anketiranih tvrtki izjavilo je da su po ulasku počeli izvoziti svoje proizvode u EU, pri čemu tim brojem nisu obuhvaćene tvrtke koje su izvozile i prije ulaska, dok je 40 posto njih povećalo izvoz roba na EU tržište. Sukladno tome, 38 posto anketiranih bilježi povećane prihode od izvoza posljednjih godina. Svakako je povećanju izvoza u ostale EU zemlje pogodovala i činjenica da su se značajno olakšali uvjeti poslovanja na zajedničkom tržištu, što je potvrdilo dvije trećine anketiranih. Najbolje rezultate pokazuju velike tvrtke kod kojih je 50 posto počelo izvoziti, 64 posto je povećalo svoj izvoz, dok ih je 59 posto povećalo prihode od izvoza. S druge strane, svega 28 posto mikro poduzeća počelo je izvoziti, 27 posto je povećalo svoj izvoz po ulasku, dok 26 posto njih bilježi povećane prihode od izvoza. Male i srednje tvrtke pokazuju ujednačene rezultate od oko 40 posto, u svim kategorijama, s time da male tvrtke vode u svakoj pojedinačnoj kategoriji za jedan do dva postotna boda. ›››

enterprise europe

no-prerađivačke industrije tvrdi da su se suočili sa smanjenjem izvoza na treća tržišta. Ulaskom u EU omogućeno je i olakšano sudjelovanje na javnim natječajima u svim zemljama članicama o čemu se pozitivno izjasnilo 64 posto anketiranih, gdje se po svim kategorijama bilježe ujednačeni odgovori.

››› Najbolji razultati u izvozu hrane Sektorski gledajući, najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i ribarstvo te prehrambeno-prerađivačka industrija bilježeći rast plasmana proizvoda na EU tržište od 64 posto, odnosno 62 posto, dok s druge strane bilježe i iznimnu izloženost konkurentskim proizvodima iz drugih zemalja članica (90 posto u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i 76 posto u poljoprivredi i ribarstvu). Visoku izloženost konkurentskim proizvodima ili uslugama iskazali su i anketirani poduzetnici iz sektora turizma, trgovine i kemijske industrije. Slab rast izvoza proizvoda i usluga, kao i slab rast prihoda od izvoza, bilježi se u komunalnom gospodarstvu, graditeljstvu, trgovini i djelatnostima svrstanim u kategoriju “ostalo”, gdje se udio tvrtki koje su iskazale rast izvoza i porast prihoda kreće maksimalno do 30 posto. Pristupanje zajedničkom tržištu trebalo je olakšati poslovanje tvrtki s obzirom na to da su ukinute carinske i druge administrativne barijere. Valja naglasiti da je za većinu industrijskih proizvoda, osim dijela prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, i prije ulaska vrijedila nulta carinska stopa, ali su postojale carinske i druge administrativne procedure koje su usporavale ili otežavale izvoz hrvatskih proizvoda. No, nešto više od jedne trećine ispitanika (37 posto) izjavilo je da ulazak u EU nije donio olakšanja u poslovanju. Ta brojka otprilike korespondira s udjelom anketiranih tvrtki koje ne posluju na zajedničkom tržištu (40 posto). S druge strane, 63 posto anke-

tiranih u ukupnom uzorku osjetilo je olakšano poslovanje po ulasku u EU, pri čemu prednjače velike tvrtke, s više od 250 zaposlenih, od kojih je 73 posto izjavilo da se susreće s olakšanim poslovanjem. Istu percepciju ima 71 posto malih tvrtki te 65 posto srednjih. Svega 50 posto mikro tvrtki navelo je da im se po ulasku u EU olakšalo poslovanje, što proizlazi i iz njihove slabije prisutnosti na zajedničkom tržištu. Sektorski gledajući, najbolji rezultati po pitanju olakšanog poslovanja bilježe se u IT industriji i telekomunikacijama gdje je takva percepcija prisutna kod 100 posto ispitanika, dok ispitani iz metaloprerađivačke i prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, u preko 80 posto slučajeva, drže da je ulazak u EU olakšao poslovanje na zajedničkom tržištu. Sektori koji su slabije prisutni na EU tržištu svakako ne osjećaju u tolikoj mjeri pogodnosti zajedničkog tržišta te su ispitanici iz sektora financija, graditeljstva, komunalnog gospodarstva i kategorije “ostalo” u manje od 50 posto slučajeva iskazali percepciju olakšanog poslovanja. Mali gubici u zemljama Cefte Hrvatska je bilježila, i još uvijek bilježi, značajnu trgovinsku razmjenu sa zemljama Cefte, s kojima je izgubila povlastice nakon ulaska u EU. To se posebice odnosi na sektor prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, što je potvrđeno i anketom Hrvatske gospodarske komore. Naime, svega 13 posto ukupno anketiranih tvrtki iskazalo je smanjenje izvoza roba na treća tržišta, dok 32 posto anketiranih iz sektora poljoprivrede i ribarstva te čak 48 posto njih iz prehrambe-

Pomoć EU fondova Tema koja je svakako zanimljiva za poduzetnike, kao i za širu javnost, jest mogućnost financiranja projekata iz EU fondova. Hrvatska je, kako je poznato, na začelju liste zemalja članica po iskorištenju alociranih sredstava te je razina iskorištenosti oko 65 posto, što je značajno ispod EU prosjeka koji iznosi 91 posto. Jedan od ključnih elemenata dobrog iskorištenja jest kvalitetna diseminacija informacija o mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata, o čemu se 77 posto ukupno anketiranih tvrtki izrazilo pozitivno. Najmanje tvrtki koje osjećaju povećanje raspoloživih informacija o mogućnostima financiranja kroz EU fondove (73 posto) dolazi iz kategorije malih poduzetnika koji zapošljavaju od 10 do 49 radnika, dok najveći postotak takvih tvrtki dolazi iz kategorije velikih (91 posto). Očito je da je, pored dobrog informiranja, za bolju iskorištenost potrebno učiniti dodatne korake na olakšanju procedura, osiguravanju financiranja projekata te optimiziranju kriterija prihvatljivosti koji će osigurati bolji odaziv korisnika i bolju prolaznost. Naravno, potrebno je i dodatno jačati kapacitete na razini administracije kako bi se osigurala ubrzana obrada prijava te dosegla razina iskorištenosti kakva se bilježi u drugim zemljama. Koliko je zapravo važno pristupanje Hrvatske Uniji iz perspektive poduzetnika govori i činjenica da 84 posto ispitanika tvrdi da je ulazak Hrvatske važan ili izuzetno važan, dok njih 14 posto tvrdi da je činjenica da je RH postala dijelom EU-a nevažna za njihovo poslovanje. Ako se rezultati promatraju sektorski i s obzirom na veličinu poduzeća, primjetno je da ulazak u EU najmanje važnim za svoje poslovanje smatraju financijski sektor (40 posto) i sektor graditeljstva (26 posto), dok ga važnim ili izuzetno važnim smatraju svi ispitanici iz kemijske industrije, IT-a, telekomunikacija i drvoprerađivačke industrije. Kad je riječ o kategoriji veličine, ulazak u EU nevažnim drži 20 posto mikro poduzeća.

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

8 9

E-impuls mikro poduzećima u programu E-impulsa kretat će se od 30.000 do 300.000 kuna, a ukupno raspoloživih je 250 milijuna kuna.

Javnim pozivom za prijavu projektnih prijedloga mikro i makro poduzetnika E-impuls hrvatskom malom poduzetništvu stavljeno je na raspolaganje novih 250 milijuna kuna. Za razliku od dosadašnjih sličnih programa za male i srednje poduzetnike koji su financirani iz državnog proračuna, sredstva za E-impuls u potpunosti su osigurana iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.2020. i Europski fond za regionalni razvoj.

Kao i do sada ta će sredstva biti disperzirana, a provedbu ugovora nadgledat će HAMAG-BICRO. E-impuls je namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga. Potpore u okviru ovog poziva namijenjene su pravnim ili fizičkim osobama koje se bave ekonomskom djelatnošću, a koje su, sukladno definiciji, mikro i mala poduzeća. Pojedinačna potpora male vrijednosti malim i

Ovim pozivom želi se potaknuti što veći broj mikro i malih poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga koja će primiti bespovratnu potporu u svrhu jačanja konkurentnosti. Javni poziv na dostavu projektnih prijava E-impuls je privremeni otvoreni poziv, a projektne prijave podnose se s krajnjim rokom dostave do 30. rujna. Ministarstvo će održati informativne radionice kako bi potencijalnim prijaviteljima pružili detaljne informacije o natječaju i natječajnoj proceduri na kojima će se sudionici detaljno upoznati s postupkom prijave, prihvatljivošću projekata i prijavitelja, kao i prihvatljivošću troškova, postupkom vrednovanja projektnih prijava, rokovima, procesom nabave i samom provedbom projekata. O datumu održavanja radionica potencijalni korisnici bit će na vrijeme obaviješteni putem mrežnih stranica. Natječajna dokumentacija i više informacija o pozivu nalaze se na: www. strukturnifondovi.hr/natjecaji/1276.

HSM-Informatika i MKP dobili novac za istraživanje Tvrtke HSM-Informatika i MKP su s HAMAG-BICRO-om potpisali ugovore o dodjeli sredstava za projekte međunarodne istraživačko-razvojne suradnje u sklopu programa Eureka. Ovim programom Europske unije potiču se mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Ciljevi Eureka programa su potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika te stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. HSM-Informatika sa svojim projektnim konzorci-

jem razvija platformu za aplikacije govornih tehnologija na pametnim telefonima za jezike Dunavske regije. Cilj projekta je razvoj softverske platforme za niz govornih aplikacija za pametne telefone na jezicima Dunavske regije. Ugovoreni iznos koji se dodjeljuje korisniku je 63.000 eura (473.000 kuna). MKP razvija inteligentni uređaj za nadzor baterija (IBMD - Intelligent Battery Monitoring Device), novi pristup sustavima nadzora baterija koji će moći davati točne razine Gibbsove energije za sve baterijske tehnologije koje su trenutno u industrijskoj uporabi. Ugovoreni iznos koji se dodjeljuje korisniku je 89.000 eura (666.000 kuna).

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Prva rata za 30 no Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prvu ratu za novih 30 projekata unutar operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupno je do sada odobren 831 projekt s iznosom potpore od 94,5 milijuna kuna. Ovu potporu poljoprivrednici mogu iskoristiti za cijeli niz aktivnosti kojima će unaprijediti svoje gospodarstvo, mogu kupiti zemljište, domaće životinje, bilje, sjeme i sadni materijal, mehanizaciju i opremu (čak i rabljenu) te solarne ploče. U okviru te operacije poljoprivrednici mogu podizati nove nasade te izgraditi objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u

kunskoj protuvrijednosti, od čega 85 posto za svaki projekt dolazi iz EU proračuna, dok 15 posto dolazi iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate. Polovinu potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon odluke o dodjeli sredstava čime se omogućava pokretanje aktivnosti iz poslovnog plana, a preostalih 50 posto potpore poljoprivrednici mogu zatražiti nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana. Do sada je za pokretanje aktivnosti iz poslovnog plana poljoprivrednicima isplaćeno ukupno 22 milijuna kuna. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja za raz-

doblje 2014.-2020. za obavljeno ulaganje u sklopu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Korisniku Primorac d.o.o. iz Zagreba isplaćeno je 680.000 kuna za opremu i uređaje za sušenje, pranje, čišćenje, sortiranje, hlađenje i zamrzavanje, preradu, punjenje, privremenu pohranu i skladištenje proizvoda. U okviru programa je isplaćeno i korisniku Podravka 6,2 milijuna kuna za opremu i uređaje za sušenje, pranje, čišćenje, sortiranje, punjenje, vaganje, pakiranje i označavanje proizvoda te za opremu za termičku obradu, sterilizaciju, pasterizaciju i sušenje. Agencija je obavila dvije nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (Operacija 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje

Rokovi za pčelare Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podsjeća sve pčelare koji namjeravaju podnijeti zahtjev za potporu u 2016. godini na rokove propisane Pravilnikom o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2016. godini. Rok za podnošenje zahtjeva za mjeru Obnavljanje pčelinjeg fonda je 24. ko-

lovoz. Korisnici ove mjere su uzgajivači pčelinjih matica koji su upisani u: • Upisnik uzgajivača selekcioniranih matica pčela • Evidenciju pčelara i pčelinjaka • Upisnik poljoprivrednih gospodarstva Uzgajivači koji zadovoljavaju navedene uvjete također su obvezni provoditi testiranja i uzgoj selekcioniranih matica

sukladno uzgojnom programu, a detalji se mogu pronaći na web stranici http:// www.apprrr.hr/pcelarstvo-1038.as.

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

10 11

ovih projekata Objavljena rang lista projekata u operaciji 4.1.1.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je rang listu projekata kojima su izdane privremene odluke o raspodjeli sredstava, nakon prvog natječaja za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.

stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš). Korisniku OPG Carević Ivan iz mjesta Cepidlak u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji isplaćeno je 75.000 kuna za cisternu za gnojnicu i gnojovku te mikser na elektropogon za gnojovku, a korisniku OPG Karamarković Branko iz mjesta Ilmin Dvor u Virovitičko-podravskoj županiji 50.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju za zbrinjavanje stajskog gnojiva. U okviru IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su kori-

Sredstva se privremeno raspodjeljuju jer se ne mogu financirati svi projekti u okviru dostupnih financijskih sredstava. Na rang listi nalazi se 940 projekata s brojem ostvarenih bodova i vremenom podnošenja zahtjeva za potporu (datum, sat, minute, sekunde), a crta na rang listi zaustavljena je na 241. projektu koji se može financirati u ovoj operaciji. Rang lista se nalazi na http://www. apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru4-1621.aspx. Nakon završetka žalbenog postupka koji slijedi nakon izdavanja privremenih odluka o raspodjeli sredstava, Agencija za

snici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Agencija je isplatila Općini Marčana u Istarskoj županiji 2,3 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Agencija je u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva isplatila korisniku OPG Borojević Dobrivoj iz mjesta Trojeglava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 504.000 kuna za gradnju i opremanje silosa za žitarice kapaciteta

plaćanja će izdati konačne odluke o raspodjeli sredstava onim korisnicima za koje ima dovoljno sredstava i čiji se projekti mogu financirati u okviru prvog natječaja za operaciju 4.1.1. Konačne odluke o odbijanju izdat će se korisnicima za čije projekte nema dovoljno sredstava. Pomicanje crte na rang listi rezultiralo bi dugotrajnim postupkom obrade kao i čekanjem okončanja svih postupaka koje bi poduzeli korisnici čiji su zahtjevi za potporom odbijeni, a sve to bi stopiralo korištenje raspoloživog EU novca. Iz tog razloga, preostala financijska sredstva namijenjena prvom natječaju za operaciju 4.1.1. prebacit će se u novi natječaj koji će biti raspisan prema novim pravilima.

488 tona te nabavu transportera, traktora i utovarivača. Korisniku OPG Sanjin Vuić isplaćeno je 400.000 kuna za podizanje nasada lijeske, obradu tla i sadnju, postavljanje ograde te nabavu specijalnih uređaja za berbu voća, opremu za transport i traktor. Ulaganje je realizirano u Općini Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Korisniku OPG Škunca Anton isplaćeno je 612.000 kuna za podizanje nasada smokve (nabava sadnica, priprema terena i ograđivanje, izgradnja ograde) i kupnju cisterne, traktora, prikolice, pluga i freze. Ulaganje je realizirano u gradu Novalja u Ličko-senjskoj županiji.

enterprise europe

EU NATJEČAJI jevoza. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Regionale Verkehrsgesellschaft Dahme-Spreewald mbH, Nissanstr 7, Geschäftsführung, Herrn Lehmann, 15926 Luckau, Deutschland, lehmann@rvs-lds. de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge Ente Público Euskal Trenbide Sarea Bilbao, Španjolska, traži nabavu arhitektonskih, građevnih, inspekcijskih i tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 8. rujna, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Ente Público Euskal Trenbide Sarea c/

San Vicente, nº 8, planta 14, Arantza Diaz De Cerio García, 48001 Bilbao, Espana, kontratazioa@ets-rfv.eus. Više podataka o nadmetanju na http://www.contratacion. euskadi.eus/w32-1084/es/contenidos/ anuncio_contratacion/expjaso5998/es_ doc/es_arch_expjaso5998.html?ruta=/ w32-1084/es/v79aWar/comunJSP/v79aSubmitBuscarAnuncioFiltro.do?origenSu bHome=busquedaPersonalizada.

ve na hrvatskom jeziku se predaju na: Flora VTC d.o.o., 54521868069, Vukovarska 5, Služba pravnih i općih poslova, Kristijan Kašaj, 33000 Virovitica, pravnasluzba@flora-vtc.hr: Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0017920. Računalna oprema Hrvatske ceste traže nabavu računala i računalne opreme te potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Matija Mikac, 10000 Zagreb, matija.mikac@hrvatske-ceste.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=201 6%2fS+002-0017938. Usluge cestovnog prijevoza

Kateteri KBC Rijeka traži nabavu katetera. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave, Ivan Majić, 51000 Rijeka, nabava-ivanm@kbcrijeka.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0017977. Dizelsko gorivo Flora VTC traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prija-

Regionale Verkehrsgesellschaft DahmeSpreewald mbH, Lockau, Njemačka, traži nabavu usluga posebnog cestovnog pri-

Popravci vozila Compañía del Tranvía de San Sebastián, S.A.U., San Sebastian, Španjolska, traži nabavu usluge popravaka karoserije vozila. Natječaj je otvoren do 16. rujna, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na: Compañía del Tranvía de San Sebastián, S.A.U., c/ Fernando Sasiain, 7, Igor Gonzalez, 20015 San Sebastián; Espana, direccion@dbus.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Zbrinjavanje mulja

Consorzio Depurazione del Savonese SpA, Savona, Italija, traži uslugu zbrinjavanja mulja. Natječaj je otvoren do 19. rujna, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na: Consorzio Depurazione del Savonese SpA, Via Caravaggio 1, Servizio Gare e Contratti — http://www.depuratore.sv.it/ gare_e_contratti.html 17100 Savona, Italia, gare@pec.depuratore.sv.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci i održavanje vozila. Amiacque, Milano, Italija, traži nabavu usluga popravaka i održavanja vozila. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na: Amiacque Srl, Via Rimini 34/36, Patrizia Ceriani, 20142 Milano, Italia, patrizia.ceriani@ amiacque.gruppocap.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Švedski veletrgovac traži proizvođače valjaka za tijesto (BRSE20160303001)

terijala za namještaj kako bi sklopila sporazum o proizvodnji. Potencijalni partneri mogu biti proizvođači i dobavljači drveta, metala, stakla, plastike, tkanine, ispuna, kože i svih materijala koji se koriste u proizvodnji namještaja. Proizvodi i materijali potencijalnog partnera moraju biti certificirani u skladu s EU standardima. Britanska tvrtka nudi zastupstvo proizvođačima građevinskih proizvoda od aluminija i čelika (BRUK20160426001) Britanski zastupnik, specijaliziran za sektor graditeljstva, traži proizvođače građevinskih proizvoda od čelika i aluminija, kojima nudi zastupstvo u Velikoj Britaniji. Tvrtka nudi svoje usluge proizvođačima čeličnih okvira za zgrade, skela, aluminijskih fasada i prozora izrađenih od drva/ aluminija. Tvrtka traži građevinske proi-

Švedski veletrgovac kuhinjskih aparata, koji isporučuje proizvode putem nacionalne mreže distributera, traži proizvođače valjaka za tijesto izrađenih od bukve ili breze. Tvrtka je zainteresirana za obične valjke, ali i one s teksturom te različitih promjera i širina koje bi distribuirala na švedskom tržištu. Potencijalni partner su proizvođači kuhinjskih pomagala i pribora te dobavljači istih proizvoda. Bugarski proizvođač traži dobavljača materijala za izradu namještaja (BRBG20160407001) Bugarska tvrtka, proizvođač kućnog i uredskog namještaja, namještaja za kafiće, barove, trgovine i hotele traži dobavljače materijala za svoje krajnje proizvode. Tvrtka traži proizvođača ili dobavljača ma-

zvode koje proizvode ili dobavljaju: proizvođači čeličnih okvira i građevinske tvrtke, prerađivači aluminija i tvrtke koje se bave ugradnjom aluminijskih fasada te vrata, prozora, skela... Britanska tvrtka nudi zastupstvo proizvođačima specifičnih prehrambenih proizvoda (BRUK20160603001) Britanska agencija za marketing i trgovinu traži partnere za dugoročnu suradnju. Potencijalni partneri su proizvođači specifičnih visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda poput začina, egzotičnog voća i žitarica koji su zainteresirani za izvoz u Irsku i/ili Veliku Britaniju kroz ugovore o zastupanju. Osim prodaje i zastupstva tvrtka nudi i usluge istraživanje tržišta i marketinšku podršku.

Nizozemska tvrtka traži partnera za proizvodnju odjeće (BRNL20160530001)

Nizozemska tvrtka traži partnera koji je zainteresiran za proizvodnju odjeće od specijalizirane tkanine koja sprečava neugodne mirise. Oblici suradnje koje nizozemska tvrtka nudi su podugovaranje i sporazum o proizvodnji. Potencijalni poslovni partner bi trebao ponuditi cjelovitu uslugu, tj. rezanje, šivanje i proizvodnju proizvoda prema zadanim uputama. Potencijalni partner bi trebao imati neku vrstu organskog certifikata za svoje tkanine. Švedska tvrtka traži distributera za inovativan reflektirajući sprej (BOSE20141210001) Švedski proizvođač novog inovativnog proizvoda u segmentu reflektirajućih proizvoda traži distributera. Proizvod je sprej s reflektirajućim efektom koji objekte čini vidljivima u uvjetima slabog osvjetljenja, kao što su sumrak i mrak. Sprej se lako nanosi i savršen je za korištenje prilikom večernjih šetnji, za sportske aktivnosti, jahanje i lov. Lako je periv, tako da ne ostavlja trajne tragove na tkaninama.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Sredstvo za posvjetljivanje kože, brend CaroWhite, barkod: 6181100530056. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži hidrokinin koji može izazvati iritaciju i oštećenja kože. (slika 1) Ventilator, brend Mini fan, model USB Mini fan BB-815. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se prednji štitnik lako može svinuti i moguće je dodirnuti oštrice ventilatora. (slika 2) Vozilo za sve terene Can-Am, model Commander, proizveden 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje budući da zbog loše kvalitete zupčanika upravljača može doći do gubljenja kontrole u vožnji. (slika 3) Automobil Hyundai, model Genesis, proizveden između 2011. i 2015. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vijci koji učvršćuju diferencijal za stražnju osovinu mogu popustiti i blokirati prijenos vozila. (slika 4) Motocikl Honda, model cbr300ra, proizveden između 2014. i 2016. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer posrebreni kontakti sustava paljenja mogu korodirati i spriječiti ponovno paljenje vozila. (slika 5) Automobil Porsche, model 918 Spyder, proizveden 2014. godine. Proizvod pred-

stavlja rizik za korištenje jer vijci kojima su učvršćeni sigurnosni pojasevi mogu popustiti što može povećati opasnost od ozljeda prilikom nesreće. (slike 6) Automobil Opel, model Vivaro, proizveden između 2012. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer loša veza između upravljača i upravljačkog mehanizma može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom. (slika 7) Motociklistička kaciga, brend Nishua, model NTX-3. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ne pruža dovoljnu zaštitu za bočne udarce. (slika 8) Automobil Bentley, model Continental Flying Spur, proizveden 2008. i 2009. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stakleni panel u krovu može popustiti i pasti na vozača u vožnji. (slika 9) Motocikli Harley Davidson, modeli FLHTCU, FLHTCU TC, FLHTCUL, FLHTCUL TC, FLHTK, FLHTKL, FLHTP, FLHX, FLHXS, FLTRX, FLTRXS, FLTRU, FLHXSE, FLSS, FLSTFBS, FXSE, proizvedeni 2016. godine s crnim glavama motora označenim brojevima 36700049B, 36700056B, 36700146 i 36700186. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nakon duljeg stajanja mogu blokirati kvačilo i nemoguće ih je ubaciti u brzinu. (slika 10)

www.een.hr

22. kolovoza 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Traži se lagani, električni pokretač za primjenu u automobilskoj industriji (TRAT20150415001) • Austrijska tvrtka, veliki dobavljač u automobilskoj industriji, traži inovativna tehnološka rješenja u

području prijenosa. Specifični zahtjev uključuje tehnološka rješenja za lagani, električni pokretač za primjenu u autoindustriji. Rješenja bi trebala imati jasno demonstrirane prednosti nad postojećim tehnologijama (posebice vezano za potrošnju energije i sigurnost). U obzir dolaze svi tipovi partnera i suradnje, bez geografskih ograničenja. Turska tehnološka tvrtka traži partnera u Smart Cities području (TRTR20160613001) • Turska IKT tvrtka, s velikim iskustvom u području infrastrukture elektronskih gradova i sigurnosnih sustava, primjerice GIS, eID i biometrijska rješenja, integrirani mrežni sigurnosni sustavi, pohrana podataka i slično, traži potencijalne partnere koji mogu ponuditi jedinstve-

na rješenja u području pametnih gradova. Tvrtka je otvorena za sve modele suradnje. Potencijalni partner bi trebao biti u mogućnosti sudjelovati u velikim projektima koje provodi turska tvrtka. H2020 EE-20-2017- Energetski učinkovitiji i integriraniji podatkovni centri: softver developer open source rješenja za centre podataka traži partnere (TRFR20160601001) • Francuski developer (MSP) nudi open source softverska rješenja za privatne mreže i centre podataka. Tvrtka želi oformiti europski konzorcij za prijavu na EE-20-2017 natječaj: energetski učinkovitiji i integriraniji podatkovni centri. Tvrtka radi na softverskim komponentama koje omogućuju velike uštede energije za mreže od 10 do 1000 jedinica i trebaju MSP/industrijske/R&D partnere specijalizirane za cloud/mreže/servere, kao i proizvođače hardvera za suradnju u istraživanju i inovacijama. Proizvodi, tehnologije ili sastojci za poboljšanje općeg zdravlja i izgleda desni (TRBE20160526001) • Belgijska multinacionalna kompanija, aktivna u području

potrošnih dobara, traži proizvode, tehnologije i sastojke koji zaustavljaju povlačenje desni i/ili liječe tkivo desni a ne zahtijevaju recept. Traže se partneri iz akademije i industrije za ugovore o licenciranju ili tehnološkoj suradnji. Britansko sveučilište traži industrijske partnere za suradnju u istraživanju u području 3D modeliranja (TRUK20150708001) • Britansko sveučilište, istraživački centar za kompjutorske ani-

macije, traži partnere iz industrije za ugovore o suradnji u istraživanju za projekte 3D modeliranja u područjima: 1) kreiranja i animacije virtualnih osoba korištenjem geometrijskog modeliranja baziranog na PDE-u 2) učinkovitog modeliranja likova 3) animacijskih tehnika virtualnih likova. Specijalni stroj za etiketiranje (TRPL20160509001) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju različitih tipova etiketa za kozmetičku i prehrambenu industriju traži stroj za etiketiranje s posebnim karakteristikama. Stroj treba biti mali i prijenosan te raditi na različitim dijametrima i supstratima. Poljska je tvrtka zainteresirana za komercijalni ugovor s tehnološkom suradnjom. Škotski proizvođač inovativnih, organskih čokoladica traži partnera (TRUK20160513001) • Škotska tvrtka je razvila inovativni i zdravi čokoladni proizvod te traži partnera za proizvodnju kako bi proširila posao. Traži se mali ili srednji industrijski partner koji nudi fleksibilnost i ima iskustvo u proizvodnji čokolade. Suradnja bi išla preko ugovora o proizvodnji.

enterprise europe

22. kolovoza 2016.

Poslovni susreti na 6. konferenciji Dunavskog područja Advantage Austria (Sektor za vanjsku trgovinu pri Austrijskoj gospodarskoj komori) organizira u okviru 6. konferencije Dunavskog područja Međunarodni kooperacijski forum za dobavljače i kupce logističkih rješenja za industriju automobila i prehrambenu industriju. U utorak 13. rujna stručnjaci će pružiti informacije o aktualnom razvoju i izazovima na europskim prijevozničkim rutama. U fokusu su teme granična kontrola i vrijeme čekanja u EU te intermodalni prijevoz u Dunavskoj regi-

ji. Panel Financijska pitanja i projekti bavi se, s druge strane, subvencijama, porezima i infrastrukturnim projektima. Nakon predavanja postoji prilika za B2B susrete s predstavnicima poduzeća i drugih institucija iz cjelokupnog Dunavskog područja. Za sudjelovanje na eventu i matchmakingu potrebno je obaviti registraciju na web stranici: https://www.b2match.eu/ donauraumlogistik2016/sign_up. Međunarodni kooperacijski forum je namijenjen poduzećima iz automobilske i prehrambene industrije s Dunavskog područja te ponuđačima logističkih rješe-

nja, koji su aktivni na bilo kojem mjestu u dobavljačkom lancu u prehrambenoj i automobilskoj industriji. Više informacija o kooperacijskom forumu uključujući registraciju, program, online dogovaranje termina (B2B susreti) nudi Vam službena web-stranica (na engleskom jeziku) www.b2match.eu/donauraumlogistik2016. Event se održava 13. rujna 2016. u Austrijskoj gospodarskoj komori, Wiedner Hauptstraße 63, 1045 Beč, Austrija. Radni jezik je engleski. Za sve dodatne informacije obratite se Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Europsku poduzetničku mrežu: gđa Irena Spahić, e-mail: ispahic@hgk.hr.

Poslovni razgovori na sajmu drvenih konstrukcija i šumarstva

Poslovni razgovori za klastere u Varšavi

Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete na Sajmu drvenih konstrukcija i šumarstva koji će se održati od 1. rujna na Međunarodnom sajmu drvne industrije u Klagenfurtu. Cilj događanja je na jednom mjestu okupiti tvrtke iz Središnje Europe te regije Alpe-Adria kao i predstavnike javne vlasti u sektoru šumarstva i drvne industrije. Glavne teme su: drvena gradnja i proizvodi od drva, alati za šumarstvo, zaštita zdravlja, sigurnost i prevencija nezgoda, tehnike siječe drva, pilane, bioenergija, transport i logistika. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje, a više informacija o događanju možete pronaći na: https://www.b2match. eu/timberfair2016.

U Varšavi u Poljskoj 19. i 20. rujna održavaju se poslovni razgovori za klastere. Rok za prijavu je 11. rujna. Europska poduzetnička mreža poziva na konferenciju i poslovne razgovore namijenjene klasterima. Prošlogodišnja konferencija u Kopenhagenu privukla je više od 150 klastera iz 32 zemlje što je rezultiralo sa 544 C2C (cluster-to-cluster) poslovna susreta. Četvrto izdanje će biti jednako uzbudljivo. Ovo događanje predstavlja odličnu priliku za održavanje poslovnih razgovora s vodećim europskim klasterima. Kao i prijašnjih godina, događanje pruža velike mogućnosti umrežavanja, uzbudljiv i interaktivan program. Ovakvi oblici poslovnih susreta predstavljaju jedinstveno mjesto za spajanje, povezivanje i razmjenu znanja. Fokus ovogodišnjih susreta je na: upoznavanju klastera (i poduzetničkih mreža) iz cijele Europe, potrazi za partnerima na razvojnim projektima, stjecanju znanja o internacionalizaciji klastera te područjima njihove specijalizacije, otkrivanju novih mogućnosti za međuklastersku suradnju, predstavljanju, raspravljanju i razvoju novih projektnih ideja s ostalim klasterima. Više informacija možete saznati putem poveznice https://www.b2match.eu/cluster-matchmaking-2016.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 23. kolovoza - Meet4Business Agra 2016, poslovni susreti, Gornja Radgona, Slovenija 1. rujna - Poslovni razgovori na sajmu drvenih konstrukcija i šumarstva, Klagenfurt, Austrija 9. rujna - Poslovni razgovori

na sajmu Riga Food 2016, Riga, Latvija

19.-20. rujna - Poslovni razgovori za klastere, Varšava, Poljska

13. rujna - Poslovni susreti na 6. konferenciji Dunavskog područja, Beč, Austrija

20. rujna - Poslovni razgovori Open4Business, Pečuh, Mađarska

14.-18. rujna - Startup Camp Rijeka 2016, Rijeka

27. rujna - Poslovni susreti u sklopu sajma Polagra Food, Poznan, Poljska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Restaurant-pansion Đuđa & Mate Vid, Vid

Duh starog Rima na obali Norina Neretvanska jela, neretvanske lađe i predivna priroda u ovaj objekt privlači sve više gostiju, pa i onih iz dalekih zemalja. Atraktivna ponuda temelji se na dugoj tradiciji, ali i besprijekornoj partnerskoj suradnji ugostitelja

artnerstvo dvojice prijatelja, vlasnika obrta Restaurant-pansion Đuđa & Mate Vid iz Vida, besprijekorno funkcionira više od 20 godina. Njihova suradnja započela je 1993. kada su Mate Ilić i Davor Taslak otvorili restoran Đuđa & Mate u Vidu, mjestu tek tri kilometra od Metkovića, koji je ubrzo nakon otvaranja privukao veliki broj gostiju. U ponudi imaju tradicionalnu neretvansku i mediteransku kuhinju, specijaliteti

Specijaliteti restorana su žabe, jegulje i neretvanski brudet restorana su žabe, jegulje i neretvanski brudet, a namirnice, koliko je god moguće, nabavljaju od lokalnih proizvođača. Partnerstvo je uvijek funkcioniralo odlično, pa i sada nakon odlaska partnera u mirovinu. Prije dvije godine poslovanje i vlasništvo preuzeli su njihovi sinovi Jure Taslak rođen 1980. i Ivan Ilić rođen 1982. godine. Prema riječima Mate Ilića, prenošenje poslovanja i vlasništva na nasljednike išlo je bez ikakvih problema jer su Jure i Ivan od malih nogu uključeni u rad objekta.

Suradnja s Arheološkim muzejom

Njihov obrt upravlja restoranom i pansionom sa 11 smještajnih jedinica. Objekt s restoranom, konobom i sobama smješten je između Arheološkog muzeja Narona i rijeke Norin, pritoke Neretve. Restoran ima 60 mjesta, konoba 40 unutar objekta te 100 na terasi uz samu rijeku. Arheološki muzej Narona još od 2007. privlači brojne goste jer u njemu su predstavljeni artefakti jednog od najvećih nalazišta na svijetu kad je riječ o broju rimskih eksponata i skulptura pronađenih na jednom mjestu. Na ovom je lokalitetu, naime, nađeno čak 17 mramornih skulptura u prirodnoj veličini, starih preko

2000 godina, kao i razni mozaici, nakit, oružje. Kako obrt surađuje s muzejom, gosti restorana imaju popust na ulaznice. Restaurant-pansion Đuđa & Mate Vid u vlasništvu ima i tri neretvanske lađe, pa za goste organiziraju i fotosafari lađama po nedirnutim dijelovima rijeke Norin sve do restoranskog izletišta usred močvare. “To je naš ranč na kojem gostima organiziramo zabavu s muzikom. Jako smo zadovoljni i dolascima turističkih grupa na berbu mandarina”, otkriva Jure Taslak. Dolaze, kaže, iz čitave Europe, a u restoranu su bili gosti iz cijeloga svijeta. “Samo nam iz Ukrajine dođu dva autobusa turista u berbu mandarina. Imamo sve više turista koji provode godišnji samo kod nas”, otkriva Taslak. Mladi vlasnici Jure Taslak i Ivan Ilić imaju velike ambicije, a prva je proširenje smještajnih kapaciteta kako bi mogli primiti i autobusdva gostiju. U tom dijelu namjeravaju prijaviti projekt za sredstva iz EU fondova. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

od 1993. posluje objekt uz restoran ima 11 smještajnih jedinica 60 mjesta ima restoran a konoba 40 + 100 na terasi

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 27

Mala škola kvalitete

Raditi prave stvari na pravi način dr. Krešimir Buntak

Dugi niz godina se ukazuje, potpuno krivo, da će već i promjena vlasničke strukture osigurati konkurentnost gospodarstvu

sim što je za sustave upravljanja kvalitetom ključno da su temeljni parametri kvalitete organizacije opći i zajednički za sve tipove i veličine organizacije, postoji još jedna postavka koja suštinski definira kvalitetu upravljanja. Ova druga postavka govori o tome da se kvaliteta proizvoda i usluga ostvaruje zahtjevima za kvalitetom organizacije (poduzeća), odnosno kvalitetom njena upravljanja. Naime, kvalitetnim upravljanjem organizacije upravljat će se svim segmentima organizacije počevši od pojedinih operacija, preko postupaka i procesa, funkcija do kvalitete proizvoda i/ili usluge. To nas upućuje na zaključak da je kvaliteta proizvoda i/ili usluge u konačnici posljedica kvalitetnog upravljanja organizacijom, odnosno da se samo kvalitetnim upravljanjem organizacijom kao složenim sustavom može postići kontinuirana kvaliteta proizvoda, te da kvaliteta proizvoda u tom slučaju nije slučajna pojava već sustavna posljedica. Zašto je to tako važno? Ako pogledate uvjete na tržištu, najčešće su dobro specificirani zahtjevi za kvalitetom proizvoda i naravno tržišna cijena proizvoda (ovdje za analizu ne uzimamo u obzir brendiranje proizvoda nakon čega se može na temelju brenda postići viša cijena bez obzira na stvarnu proizvodnu cijenu). Osim toga, potrebe potrošača nisu statične, već se neprekidno mijenjaju. Neko svojstvo proizvoda koje se danas smatra inovativnim, već će sutra postati uobičajenim. Troškovi proizvoda koji se danas smatraju niskim, sutra će već biti previsoki da bi bili konkurentni. Jedini način na koji organizacija (poduzeće) može konkurirati na tržištu jest da kontinuirano unapređuje svoje procese i kvalitetu upravljanja poslovnim procesima, odnosno cijelom organizacijom. U tom kontekstu za sustave kvalitetnog upravljanja vrijedi uzrečica “radi pravu stvar na pravi način”! Pritom je važno upoznati nekoliko ključnih termina (pojmova) kojima se to i omogućuje

od čega dva pojma imaju posebno značenje. Riječ je o pojmovima učinkovitost (eng. effectiveness) i djelotvornost (eng. efficiency). Prema normi ISO 9000 u kojoj su dani i objašnjeni pojmovi i definicije, učinkovitost je mjera u kojoj se ostvaruju planirane radnje i postižu planirani rezultati (točka 3.2.14), a djelotvornost

strukture osigurati konkurentnost gospodarstvu. Posebno se to pokušavalo nametnuti kroz politiku i govor političara. Veliki broj poduzeća koja su kroz privatizacijski proces promijenili vlasničku strukturu su, nažalost, propala. Opstala su najčešće ona koja su promijenila upravljački model i upravljačku strukturu. Stoga za konkurentnost nije

Za konkurentnost nije ključ promjena vlasništva, već je ključ promjena upravljačkog modela je odnos između postignutih rezultata i upotrijebljenih resursa (točka 3.2.15). To znači da ako upravljamo učinkovito i djelotvorno, upravljamo na način da ostvarujemo planirane ciljeve koristeći planirane resurse, što u konačnici utječe na našu konkurentnost. Promatrajući tako odnos organizacije i konkurentnosti kroz kvalitetu upravljanja nameće se još jedan vrlo značajan zaključak za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Naime, dugi niz godina se ukazuje, potpuno krivo, da će već i promjena vlasničke

28 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

ključ promjena vlasništva, već je ključ promjena upravljačkog modela. Upravljački model kojim se uspjelo razviti i postati konkurentno prvo japansko gospodarstvo, a kasnije i mnoga druga, je model upravljanja kvalitetom i zasigurno je dobar izbor politici i gospodarstvu u pokušaju pokretanja i osiguranja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali i javnog sektora. “Radite prave stvari na pravi način”, a ako ne znate prepustite onima koji to znaju i angažirajte ih.

novi impuls

održivi turizam i očuvani duh Mediterana Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Gosti mnogim našim malim iznajmljivačima daju vrhunske ocjene koje su rijetke i u popularnijim turističkim zemljama. Kod nas se ocjene 8,0 i 8,5 smatraju lošim, dok se u mnogim zemljama 7,5 smatra odličnom ocjenom

rvatska je destinacija s tri zvjezdice, a želimo i možemo biti destinacija s pet zvjezdica. Zato se i postavlja pitanje: kako iskoristiti potencijal koji Hrvatska ima u turizmu i podići razinu usluge na pet zvjezdica? Iako često i sama mislim kako skup pojedinaca može podići ponudu i kako država nema veze s time, ipak vidim da nije baš tako. Bez potpore državnih institucija taj se cilj ne može lako postići. Barem ne u širem kontekstu. Najbolji su primjer mali iznajmljivači. Sve je veći broj onih koji ulažu u svoje objekte, dodatne sadržaje, vlastitu edukaciju… Mnogo ih ima apartmane i sobe u rangu hotela s pet zvjezdica. Ulaganja sežu od onih u sami materijal za izgradnju, od pločica, parketa, do namještaja, posteljine, dekoracije, web stranica… Oglašavaju se na raznim portalima, vode svoje profile na rezervacijskim sustavima na najbolji mogući način. Upravljaju recenzijama, vode Facebook i Google Ad Words kampanje. Imaju pristojne cijene, odlično zarađuju, popunjenost im je gotovo maksimalna. Gosti to prepoznaju i cijene. To nam pokazuje da imamo poduzetne ljude koji su spremni uložiti u podizanje kvalitete usluge, koji smišljaju nove proizvode... Mali iznajmljivači grade bazene, nude kvalitetne doručke, vode svoje goste na izlete, organiziraju im transfere, odlaske na koncerte, osluškuju njihove primjedbe i želje... Sve to pokazuje njihove poduzetničke vještine. Gosti to nagrađuju. Najmjerodavniji pokazatelji su ocjene i komentari po raznim portalima. Gosti mnoge naše male iznajmljivače ocjenjuju vrhunskim ocjenama kakve se rijetko viđaju u popularnijim turističkim zemljama. Tako da se kod nas ocjene 8,0 i 8,5 već smatraju lošim, dok se u mnogim zemljama 7,5 smatra odličnom ocjenom. Kad bi kod nas postojao neki pravni okvir koji bi malim iznajmljivačima koji imaju vrhunske objekte i uslugu, omogu-

ćio dobivanje statusa neke vrste hotela, poput difuznog, mnogi bi se rado upustili u to. Neki od njih bi sve napravili kako bi od iznajmljivača postali hotelijeri. Za sada bi, s postojećim pravnim okvirom, formalnim prelaskom u kategoriju hotela dobili jedino enormno povećanje troškova, a za uzvrat ne bi dobili ništa. Sve dok se taj problem ne riješi, neće biti ni konkretnog povećanja broja hotela, a to vuče za sobom posljedice koje se odražavaju i na niz drugih subjekata naslonjenih na turizam. Za sada se putem Ministarstva turizma i Splitsko-dalmatinske županije na širem splitskom području donekle pomagalo malim iznajmljivačima u podizanju kvalitete njihovog smještaja. Možda je vrijeme za bar još jedan korak. Po vrhunskoj ponudi ne zaostaju ni ugostitelji, suvenirnice, turističke agencije i drugi mali poduzetnici. Odličan primjer je grad Split. Netko će reći da su cijene visoke, da hrana nije baš vrhunska, ali nitko ne može poreći oživljavanje mediteranskog duha u Splitu. Dokaz tome su renovirane kamene kuće pretvorene u apartmane, restorane i slično. Sve one su oplemenjene vazama i teglama s cvijećem ili drugim detaljima. Mnoge sitnice čuvaju duh Mediterana kakav je nekada bio. Zato često citiram O. W. Holmesa koji kaže: “Najvažnija stvar na svijetu nije gdje smo, već u kojem smjeru idemo”.

U svijetu u kojem se grade megaresorti, megakruzeri i u kojima je gost samo broj, održivi razvoj turizma je najispravniji način gradnje turističke budućnosti. Zato se nadam i vjerujem da lokalni moćnici neće uspjeti prodati ono najvrednije takozvanim velikim igračima koji će slijediti primjere Tunisa, Egipta i njihovog modela turističkog razvoja. Ovaj put ću citirati Aristotela Onassisa: “Suština biznisa je znati nešto što drugi ne znaju”. U našem slučaju to znači imati nešto što drugi nemaju, a to je taj dašak starog Mediterana koji su mnoge mediteranske zemlje davno izgubile. Mi još uvijek nismo.

Nadam se i vjerujem da lokalni moćnici neće uspjeti prodati ono najvrednije tzv. velikim igračima Osnova turizma postaje sve kvalitetnija i sigurna sam da će to prepoznati oni koji trebaju, te izgraditi čitav okvir u kojem će se razvijati ne samo mali iznajmljivači nego i ugostitelji, turističke agencije, agencije za “rent-a-sve”, charter tvrtke i druge male ali za turizam važne tvrtke. Za sada veliki broj njih radi kvalitetno, ali svatko za sebe. Izgradnja okvira, neću reći strategije jer ona postoji i jako je dobra, nažalost se ne provodi. Da se provodi, to bi zasigurno vinulo hrvatski turizam u neslućene visine gdje mu je i mjesto. Iako to ne izgleda uvijek tako, svi više volimo poslovati, a i lakše poslujemo - u zadanim okvirima. Naravno, uz uvjet da su oni ispravni i čvrsti.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Turistički rezultati u glavnom hrvatskom gradu

Zagreb udvostručio broj turista Prema službenim podacima Odjela za statistiku Grada Zagreba, u pet mjeseci ove godine Zagreb je posjetilo više od 360.000 gostiju i ostvareno je 638.439 noćenja

lavni hrvatski grad postao je prepoznatljivo turističko odredište koje posebice privlači mladu populaciju turista, i to zbog brojnih kulturno-turističkih manifestacija koje se održavaju tijekom cijele godine. Takav uzlazni trend rezultirao je otvaranjem novih hostela i obiteljskog smještaja. “Sve više vlasnika stanova i kuća u Zagrebu prepoznaje taj oblik mikropoduzetništva, pa je tako u zadnjih pet godina broj pružatelja smještaja u domaćinstvima gotovo šesterostruko porastao, a krajem lipnja bilo ih je 1140”, rekla je Danijela Čavlović, predsjednica sekcije Zajednice obiteljskog smještaja Grada Zagreba pri HGK-u. Dodala je kako se gosti sve više vraćaju u Zagreb upravo zbog domaćina koji svoje goste dočekuju

s pićem dobrodošlice i daju im relevantne informacije o glavnom hrvatskom gradu, što turisti posebno cijene. Da u hrvatskoj metropoli postoji uzlazni trend razvitka turizma slaže se i Leila Krešić-

Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK. “Zagreb je 2015. posjetilo oko milijun turista, a to je gotovo 50 posto više nego prije 10 godina. Istodobno je primjetan rast broja noćenja i to po prosječnoj godišnjoj stopi od sedam posto”, istaknula je Leila Krešić-Jurić. Napomenula je kako je u odnosu na 2014. godinu broj dolazaka turista u Zagreb prošle godine porastao za 11,4 posto, dok je broj ostvarenih noćenja porastao za 13 posto. Prema službenim podacima Odjela za statistiku Grada Zagreb, u pet mjeseci ove godine Zagreb je posjetilo više od 360.000 gostiju te je ostvareno 638.439 noćenja. U ukupnom broju noćenja inozemnih je 75 posto ili 480.957. Najviše gostiju dolazi iz Republike Koreje, a zatim iz Njemačke, Italije te SAD-a. (S.P.)

HGK-ove radionice završila 554 polaznika

Počinje sezona pustolovnog turizma

akon završetka glavne sezone, počinje razdoblje pustolovnog turizma koji se sve više pozicionira kao jedan od ključnih turističkih proizvoda. Sudeći prema stopi rasta tog oblika turizma koja je proteklih godina iznosila i do 65 posto na godišnjoj razini, pustolovni turizam sve više jača. “Svaki oblik turizma koji se održava u razdoblju izvan glavne sezone od velike je važnosti za našu zemlju”, rekla je Laura Popovac, predsjednica Zajednice pustolovnog turizma pri HGK-u. Dodala je kako Hrvatska sa svojim prirodnim resursima pruža mogućnosti za razne aktivnosti iz pustolovnog turizma, primjerice špiljarenje, penjanje, treking, biciklizam, planinarenje, jahanje, vožnju

kajakom i kanuom morem i rijekama, rafting i ronjenje. U suradnji s Hrvatskog gorskom službom spašavanja (HGSS), kao partnerom u segmentu sigurnosti izvođenja pustolovnih događanja, HGK od 2004. održava radionice za osposobljavanje nositelja i organizatora turističkih sadržaja u prirodi. Te se radionice održavaju s ciljem pružanja višeg stupnja sigurnosti turistima pri sudjelovanju u pustolovnim aktivnostima koje se uglavnom ostvaruju na nepristupačnom terenu. Program osposobljavanja u razdoblju od 2004. do 2015. završila su ukupno 554 polaznika, dok

30 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

je u ovoj godini radionice pohađalo 175 polaznika. Inače, ove je godine u suorganizaciji HGK održan prvi međunarodni susret profesionalaca u pustolovnom turizmu International Adventure Expo (IAE’16) u Zagrebu. Osim toga, pet hrvatskih turističkih agencija, koje se bave pustolovnim turizmom, ove godine je organiziralo studijsko putovanje za strane turoperatore i novinare pod nazivom Bike, Hike, Taste and Dive in Croatia’s Adventures. (S.P.)

Vjerski turizam u Hrvatskoj

Sakralni objekti sve privlačniji Projekt Hrvatska 365 usmjeren je na razvoj i promociju specifičnih oblika turizma u čemu se izdvaja vjerski turizam. Promocija tog oblika turizma u budućnosti će još više ojačati, kaže Anton Kliman piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

jerski turizam, kao poseban oblik turizma, u Hrvatskoj ima veliki potencijal za razvoj, čemu pridonose i podaci o tome kako veliki broj vjernika, ali i ostalih turista, u vlastitim aranžmanima posjećuje brojne sakralne objekte. Takav oblik turizma značajan je i po tome što se može razvijati tijekom cijele godine, pa nije ovisan o sezoni. “Ministarstvo turizma upravo u vjerskom turizmu vidi veliku šansu za razvoj i to posebice kroz program Hrvatska 365, kroz koji se Hrvatska promovira kao zemlja bogate kulturne i sakralne baštine te zbog toga privlači brojne turiste”, rekao je Anton Kliman, tehnički ministar turizma. Dodao je kako je upravo projekt Hrvatska 365 usmjeren na razvoj i promociju specifičnih oblika turizma u kojem se izdvaja i vjerski turizam, čija će se promocija u budućnosti još više ojačati. No, potrebno je istaknuti kako se upravo fotografije brojnih kulturnih i vjerskih središta i objekata, crkava, katedrala i svetišta nalaze na promotivnim katalozima i brošurama koji se distribuiraju na ciljanim tržištima u inozemstvu.

Sve više hodočasnika i turista

Da je vjerski turizam vrlo značajan segment u ukupnoj turističkoj ponudi pokazuju statistički podaci o posjećenosti hrvatskih svetišta za nedavni blagdan Velike Gospe. Naime, naših pet najznačajnijih svetišta - Mariju Bistricu, Trsat, Aljmaš, Sinj i Pleternicu - obišlo je više od pola milijuna ljudi. Svetište Majke Božje Bistričke godišnje posjećuje oko 800.000 hodočasnika i ostalih gostiju, a u tamošnjim lokalnim smještajnim objektima ostvaruje se oko 13.000 noćenja. Prema podacima Turističke zajednice Marije Bistrice, u razdo-

Za blagdan Velike Gospe Mariju Bistricu, Trsat, Aljmaš, Sinj i Pleternicu posjetilo je više od pola milijuna ljudi blju od 13. do 15. kolovoza to je svetište posjetilo oko 300.000 hodočasnika, a zabilježeno je oko 500 noćenja. To je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je svetište Majke Božje Bistričke obišlo 250.000 hodočasnika te je istodobno bilo registrirano 480 noćenja. U ostalim dijelovima Hrvatske, primjerice u svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu, za blagdan Velike Gospe bilo je oko 40.000 hodočasnika, a u svetištu Gospe od utočišta u Aljmašu oko 75.000 hodočasnika. I na jugu Hrvatske u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske u razdoblju od 6. kolovoza do 1. listopada ove godine, kada vjernici obilježavaju i Devetnicu (razdoblje molitve tijekom devet dana), a

ujedno je tada i završno hodočašće Makarskog dekanata, procjenjuje se da će biti oko 200.000 posjetitelja. Povećanju broja hodočasnika i ostalih posjetitelja tog svetišta zasigurno pridonosi i činjenica što ove godine to svetište obilježava 300 godina krunidbe Gospine slike, pa se tako sve vjerske svečanosti produžuju do 25. rujna. Na blagdan Velike Gospe svetište Čudotvorne Gospe Sinjske posjetilo je oko 50.000 hodočasnika i ostalih posjetitelja. Prema podacima Turističke zajednice Grada Pleternice pored Požege, tamošnje svetište Gospe od suza prošle godine posjetilo je 150.000 hodočasnika, a za ovu godinu se procjenjuje kako će ga obići oko 160.000 posjetitelja.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Brzorastući start-up hrvatskog podrijetla

Još pristupačniji odmor na čarter brodu Osim usluge rezervacije na internetskoj stranici, Zizoo na svom blogu nudi mnoštvo sadržaja vezanih za jedrenje i detaljne informacije o odredištima, plažama i restoranima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

više od

8000 plovila

na 200 lokacija u 30 zemalja može se rezervirati preko Zizooa

2,5 mil €

investicija postigla tvrtka od osnutka 2014. godine

izoo, internetsku platformu za iznajmljivanje čarter brodova za odmor i jedrenje, osnovala je 2014. godine Anna Baničević, Bečanka crnogorskog podrijetla, s partnerima iz Hrvatske Sinanom Mašovićem i Ivanom Miletićem te partnerom iz Španjolske Benitom Gonzalezom del Valleom. Zizoo je nadimak poznatog oceanografa s crvenom kapicom, Jacques-Yvesa Cousteaua. Ime nikako nije odabrano slučajno jer su oceanografu i tvrtki tri stvari zajedničke i važne – more, pustolovine i individualnost. Ideja o pokretanju ovog start-upa bila je odmor na brodu učiniti pristupačniijim. Ubrzo se ona pretvorila u stvaran i vrlo uspješan projekt. Jer, na njoj je trenutačno moguće rezervirati više od 8000 brodova različitih kategorija

(katamarana, jedrilica, jahti...) na 200 lokacija u 30 zemalja. A do 2019. godine Zizoo želi tu ponudu povećati na 100.000 brodova. Važno je naglasiti da su osnivači tvrtke inovativnom idejom i poslovnim modelom uvjerili europske i američke investitore, koji su ove godine uložili čak 1,7 milijuna eura u Zizooov daljnji rast. Ovakvom uspjehu Zizoo platforme uvelike je pridonijelo i otvaranje ureda u Zagrebu i Berlinu te njihov tim sada broji 30 zaposlenika. Tvrtka je od osnutka postigla ukupno 2,5 milijuna eura investicija, a trenutačno se usmjerava na daljnje unapređenje proizvoda i ubrzanje stope rasta. Usporedbe radi, lani je Zizoo ostvario prosječni mjesečni rast rezervacija od 35 posto. Do 2020. na ciljnom tržištu plan je ostvariti godišnji prihod od 450 milijuna eura.

Hrvatska kao najvažnije tržište

“Ponosni smo na to što su nam povjerenje ukazali renomirani europski institucionalni investitori iz područja turizma i digitalne industrije, a posebice nas veseli podrška iz Amerike. Ona je velik je i važan korak i potpora našem planiranom širenju poslovanja u SAD-u”, rekla je osnivačica i direktorica tvrtke Anna Baničević. “Zahvaljujući našim uslugama odmor na brodu postaje dostupan svima i jednostavan za rezerviranje, baš kao Osnivači tvrtke 32 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Hrvatski softver

Taxi Navigator za izvoz

što je jednostavno rezervirati smještaj putem platformi Booking.com ili Airbnb”, objasnio je Sinan Masović. Uz Hrvatsku, Zizoo među najpopularnija odredišta za odmor u Europi ubraja Španjolsku, Italiju i Grčku, a najviše turista zaintere-

Zizoo surađuje isključivo s kvalificiranim partnerima, čarter tvrtkama i skiperima siranih za ove usluge dolazi iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije i SAD-a. “U našoj ponudi Hrvatska je trenutno tržište broj jedan za turiste iz Zapadne Europe i SAD-a. Također, Hrvatska je najvažnije tržište u ovom sektoru i globalni primjer smjera kojim nautički turizam mora ići. Pozitivnom trendu i rastu u industriji najviše pridonosi mlada tzv. millenial generacija koja otkriva jedrenje kao bolju alternativu odmora od statičnog hotelskog smještaja. Vjerujemo da Hrvatska ima jedinstvenu priliku iskoristiti sadašnju startnu poziciju i postati globalni div nautičkog turizma”, dodao je Ivan Miletić. Kako bi jamčio kvalitetu usluge, Zizoo surađuje isključivo s kvalificiranim partnerima, čarter tvrtkama i skiperima. Osim usluge rezervacije na internetskoj stranici, Zizoo na svom blogu nudi mnoštvo sadržaja vezanih za jedrenje, kao i detaljne informacije o odredištima, plažama i restoranima. Najpopularniji sadržaji su ekskluzivne upute za rute i komentari putnika koji su ih već posjetili.

Taxi Cammeo ne tako davne 2013. pustio je u rad prvu verziju svog softverskog rješenja za cjelovito upravljanje taksi kompanijama Taxi Navigator. Trenutačno, više od 12.000 vozila u šest zemalja koristi ovaj jedinstveni sustav čija današnja verzija uz aplikacije za smartphone, praćenje vozila uživo te ocjenjivanje vozača sadrži niz funkcionalnosti kojima se omogućuje interakcija svih segmenata međusobno (korisnik-call centar-vozač) kako bi se dobila realna povratna informacija s terena. “Svi naši klijenti u prvih mjesec dana korištenja sustava poboljšali su svoje poslovanje u prosjeku 30

posto, a to i je glavni cilj sustava - optimizacija i olakšanje poslovanja te pružanje najbolje usluge korisnicima. Na dnevnoj bazi dobivamo upite iz raznih dijelova svijeta poput Rusije, Engleske, Nizozemske, SAD-a, Perua, Nigerije, Australije i mnogih drugih. Sustav je tako izvezen u Katar, a obavljeni su preliminarni razgovori u Turskoj, Španjolskoj i Austriji”, rekao je Tomislav Opić, voditelj prodaje Taxi Navigatora. (B.O.)

12. Advanced Technology Days

Novosti iz cloud svijeta Konferencija Advanced Technology Days 12, jedno od najvažnijih događanja za IT zajednicu u organizaciji kompanije Microsoft Hrvatska, održava se 16. i 17. studenoga u zagrebačkom Hypo centru. Okosnica ovogodišnje konferencije bit će novosti iz cloud svijeta. Posebno mjesto dobit će Windows 10 koji je nedavno doživio novi update na godišnjicu lansiranja pri čemu se već najavljuju nova ažuriranja u sljedećoj godini. Bit će riječi i o novim inači-

cama Windows Servera 2016 i System Centra 2016 koji će u svijet privatnog i hibridnog oblaka donijeti najsvježije inovacije iz Microsoftovih podatkovnih centara. S obzirom na sve veći značaj digitalne transformacije kroz koju prolaze pojedinci, kompanije, javne i državne organizacije, ovogodišnji ATD će posebnu pažnju posvetiti sigurnosti informacijskih sustava pri čemu Microsoft pruža niz rješenja bilo da se radi o tehnologijama u javnom oblaku, kod nekog od partnerskih pružatelja usluga ili pak u svom vlastitom, privatnom oblaku. (B.O.)

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosanskohercegovačke željeznice

Gubici uzbrdo, prome Zbog neispunjavanja obveza entitetskih vlasti o zakonom utvrđenim obvezama sufinanciranja transporta rastu gubici i Željeznica FBiH i Željeznica RS-a piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

A 2 mil KM

platile Željeznice FBiH za tvrtku Gredelj Revom

180 mil KM

nepodmirenog duga Željeznice FBiH završile 2015.

s dugom od mil KM

190

ušle Željeznice RS-a u ovu godinu

ko bi se nekom izmišljenom mjerom umješnosti i uspješnosti rada mjerili pozitivni i negativni rezultati poslovanja dvaju željezničkih poduzeća u Bosni i Hercegovini, Željeznica FBiH i Željeznica RS-a, onda bi taj omjer u najboljem slučaju iznosio 90 posto loše, a 10 posto dobro. Pa da krenemo s onim što je - dobro. Željeznice FBiH postale su ovih dana vlasnik tvrtke Gredelj Revom iz Dobošnice koja je prije mnogo godina poslovala u sastavu zagrebačkog Gredelja. Tadašnja integracija se, međutim, pokazala katastrofalno lošom. Radnici bosanskog Gredelja već godinama ne rade, tvrtka se vuče po sudovima, a gubici i tužbe se gomilaju. Porezna uprava Federacije BiH zaplijenila je svu pokretnu i nepokretnu imovinu Gredelja i nakon više neuspješnih prodajnih natječaja te smanjenja ukupne vrijednosti na dva milijuna konvertibilnih maraka prodala tu remontnu tvrtku Željeznicama FBiH. Željezničari su ranijih godina prijevozna sredstva slali na remont izvan zemlje, a sada će i oni iz Federacije, ali i oni iz srpskog entiteta, kako se tvrdi, remont obavljati u zemlji. Radnici bosanskohercegovačkog Gredelja tvrde da su sačuvali pogone i hale, te da remonti mogu započeti vrlo brzo.

Remonti magistralnih pruga

Druga pozitivna vijest jest ta da je započela obnova zapuštenih magistralnih pruga na kojima vlakovi voze prosječnim brzinama od 40 do 60 kilometara, kako bi vlakovi mogli prometovati brzinom od 70 do 110 kilometara na sat. Od Mostara do prijevoja Bradina posao je u završnoj fazi, a u tijeku je remont pruge od Bradine do Sarajeva. U tijeku su i licitacije za remont pruge od Sarajeva do Zenice. Od Mostara do Čapljine, odnosno do granice s Hrvatskom, remont je već obavljen ranijih godina. Željeznice RS-a uz pomoć međunarodnih kreditnih aranžmana rade na obnovi donjeg i gornjeg stroja pruge, kao i signalno-sigurnosnih uređaja od Banj4 Luke u dva pravca, prema granici s Hrvatskom i prema Doboju. Među dobre vijesti uvjetno bi se mogle uvrstiti i najave iz Željeznica FBiH da će najvjerojatnije od početka primjene novog reda vožnje u promet biti pušteni i suvremeni talgo vlakovi koji su

34 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

još prije sedam godina kupljeni u Španjolskoj, ali osim probnih i svečane vožnje, nisu prometovali. Razlog: vlakovi nisu bili plaćeni. Bilo je govora da će Željeznice FBiH ove moderne vlakove iznajmiti Turskoj, ali od toga nije bilo ništa, a hoće li talgo uistinu krenuti s novim redom vožnje, mnogi više sumnjaju nego što u to vjeruju.

Željeznice FBiH kupile tvrtku za remont lokomotiva i vagona Gredelj Revom iz Dobošnice Željeznice RS-a priopćile su da su u šest mjeseci ove godine ostvarile gubitak od 9,9 milijuna KM što je 5,3 milijuna KM više nego u istom lanjskom razdoblju. Razlog takvom stanju je činjenica da su prihodi smanjeni za pet milijuna KM, a troškovi povećani za 300.000 KM. Do smanjenja prihoda je došlo uslijed pada usluga, jer se i gospodarstvo i putnici sele na brži i suvremeniji cestovni prevoz. Financijske obveze te tvrtke prema dobavljačima premašile su 2,2 milijuna KM, za doprinose i poreze duguju 6,9 milijuna KM, a uz to mjesečne obveze domaćim bankama iznose 1,3 milijuna KM. Po osnovi međunarodnih kredita zadnjeg dana prošle godine dug je iznosio 160 milijuna KM. U ovu godinu se ušlo s ukupnim dugom od 190 milijuna KM, što premašuje ukupnu vrijednost imovine Željeznica RS-a. Nakon svakih izbora, broj činovnika zaposlenih u toj tvrtki se povećava, a broj radnika se ne smanjuje, pišu banjalučki mediji.

Vlada duguje željezničarima

Ništa bolje stanje nije ni u Željeznicama FBiH, tvrdi čelništvo i sindikati ove kompanije. Od 2004. do kraja prošle godine samo za doprinose na plaće uplaćeno je 140 milijuna KM, što je samo dio propisanih zakonskih obveza, pa je po toj osnovi ukupan dug dosegao enormnih

Bankarstvo u BiH

t nizbrdo

Započelo udruživanje U bankarskom sustavu Bosne i Hercegovine, posebice u Federaciji BiH, započeo je proces udruživanja domaćih banaka. Konkurencijsko vijeće BiH dopustilo je pripajanje Privredne banke Sarajevo, prije rata najmoćnije financijske institucije u BiH, BOR banci Sarajevo koja zauzima središnju poziciju u bankarskom sustavu zemlje. Skupštine dioničara dviju banaka su još 8. lipnja usvojile odluku o pripajanju, a sada je tu odluku potvrdilo i Konkurencijsko vijeće. Ovom odlukom je utvrđen prijenos cijele imovine i obveze PBS-a na BOR banku bez provedbe likvidacije. Nova banka će na tržištu

raditi pod imenom Privredne banke Sarajevo. Na relaciji Sarajevo-Zenica pri kraju je još jedan proces spajanja dviju domaćih banaka, Moje banke Sarajevo, članice moćne ASA Prevent Grupacije, i Investiciono-komercijalne banke Zenica. Nova banka će, kako se tvrdi, postati vodeća domaća banka u FBiH s više od 400 milijuna KM aktive. (Z.L.)

Rusija sumnja da je hrana iz EU

Privremeni stop uvozu iz BiH 180 milijuna KM. Uz to željezničari su u ovom razdoblju utrošili 696 milijuna KM za održavanje i modernizaciju infrastrukture, od čega su sredstva Vlade FBiH iznosila 229 milijuna KM, a obveza je bila 467 milijuna KM. Razliku su platili željezničari iz vlastitih obrtnih sredstava kako bi osigurali siguran i redovit promet putnika i robe. Programom rada i financiranja, iz proračuna entiteta za ovu godinu Vlada FBiH je bila obvezna osigurati 64 milijuna KM za održavanje željezničke infrastrukture, ali je do sada uplatila samo 19,2 milijuna KM. U Upravi Željeznica FBiH kažu da će, ako Vlada ispoštuje svoju obvezu u cijelosti, moći podmiriti obveze prema fondovima. To je zapravo odgovor željezničara upućen Poreznoj upravi FBiH koja je početkom ljeta započela s discipliniranjem poreznih dužnika, posebice onih najvećih. No, to je discipliniranje bilo kratkog daha jer je Vlada pod pritiscima i prijetnjama radnika naložila Poreznoj upravi FBiH da obustavi prinudne naplate do 30. ožujka iduće godine, do kada Porezna uprava treba napraviti bazu podataka o dužnicima, kao da ta baza danas ne postoji.

Ruska veterinarska i fitosanitarna regulatorna služba Rosselkhoznadzor donijela je prvih dana kolovoza odluku o privremenoj zabrani uvoza mesa, voća i povrća iz BiH uz obrazloženje da nije bilo informacija o fitosanitarnom statusu proizvoda. Kasnije je stiglo obrazloženje da je do zabrane uvoza došlo zbog sumnje ruskih vlasti da nije riječ samo o izvozu proizvoda iz BiH nego i onih iz EU-a. Nakon intervencije ministra vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića Ambasadi Rusije, 18. kolovoza u Sarajevo su doputovali ruski inspektori koji će u suradnji s bosanskohercegovačkim službama za veterinarski i fitosanitarni nadzor napraviti kontrolu domaćih proizvođača i izvoznika kako bi se otklonile ruske sumnje. Inače, vlasti u BiH su imale sličnih problema sa zabranama izvoza ugovorenih količina mesa u Tursku prošle godine jer su izvoznici bili obvezni izvoziti isključivo meso bosanskohercegovačkih farmera, a bilo je slučajeva da se Turcima prodavalo i meso proizvedeno u Poljskoj i jednom broju susjednih država. (Z.L.)

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Ekonomsko stanje u Srbiji

Dobro prolazno vrijeme Ekonomska situacija u Srbiji polovinom godine pokazuje da rastu investicije, proizvodnja i izvoz, ali je najveći uspjeh to što je državni proračun stavljen pod kontrolu i što je u srpnju zabilježen suficit. Problem je, međutim, kako fiskalnu konsolidaciju održati na dugi rok bez jakog gospodarstva piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

Financijska konsolidacija nije dovoljna

za više od mlrd €

smanjen proračunski deficit u godinu i pol

140 mil €

smanjen javni dug od početka 2016.

ao i obično, sada je vrijeme kada se radi presjek stanja i analizira situacija u ekonomiji u prvoj polovini godine i mjeri prolazno vrijeme. Kako stoje stvari u Srbiji? Stručnjaci kažu da je najvažnije to što se bilježi uzlazni trend, ponajprije investicija, proizvodnje i izvoza, zbog čega će privredni rast biti veći od planiranog. Kada je riječ o proračunu, veliki pomak u odnosu na prethodne godine jest taj što je državni proračun uspješno stavljen pod kontrolu te što je u srpnju čak ostvaren i suficit, a najveće iznenađenje jest podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine proračun i zbirno bio u plusu. Smanjenje minusa u državnoj kasi je trend zadnjih godinu i pol dana, od kada je počela fiskalna konsolidacija, odnosno uvođenje reda u državne financije. U tom je razdoblju deficit smanjen za više od milijardu eura, odnosno za više od tri posto bruto domaćeg proizvoda. Da bi se sada iz minusa prešlo u plus.

36 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Ivan Nikolić, član Fiskalnog savjeta, kaže da je glavno pitanje kako to održati jer je financijska konsolidacija jedna od pretpostavki visokih stopa rasta i dinamičnije ekonomske aktivnosti. No, ona nije dovoljna, što potvrđuje i iskustvo zemalja u okružju. Primjerice, Makedonija ima makroekonomsku stabilnost, čak i jako nizak postotak udjela javnog duga u BDPu, ali nema tih željenih visokih stopa rasta koje bi u konačnici povećale standard stanovništva. Ono što je očit uspjeh Srbije i u čemu se svi slažu jest činjenica da je budžetski deficit 20 puta manji od planiranog za ovo razdoblje, što ga svrstava među pet najnižih u Europi. Kako je došlo do ovakvog trenda? Sada je već očito da je sve krenulo nabolje ili u pravcu stabilizacije nakon smanjenja mirovina i plaća u javnom sektoru potkraj 2014. godine. Za sada se taj potez ocjenjuje pozitivnim, ali će se, kako kažu ekonomisti, konačna ocjena dati tek kad prođe dovoljno vremena. Žrtva će se isplatiti samo ako u dogledno vrijeme ekonomija napravi puni krug, pa privredni rast omogući i rast plaća i mirovina. “Prvo su se povećali prihodi proračuna više od planiranog. Smanjili su se rashodi za oko 19 milijardi dinara što je također važna činjenica. U ekonomskoj politici nije to utrka na 100 metara. To je proces. Ovi svi podaci koji su, da kažem, privremeni, ili podaci koji se uzimaju u nekom međuvremenu, dok se proces odvija, su indikatori. Indikatori da je ekonomska politika na pravom putu”, kaže profesor Beogradske bankarske akademije dr. Ismail Musabegović. Za sada je put pravi jer je proizvodnja u prvoj polovini ove godine veća za osam posto, a izvoz se povećao za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U međuvremenu, izvoz se približio uvozu!

Zračni promet

Rekordi beogradskog aerodroma Dobre vijesti ovoga ljeta stigle su i iz zračnog prometa jer beogradski aerodrom Nikola Tesla obara rekorde. U srpnju je broj putnika za tri posto nadmašio raniji mjesečni rekord, iz kolovoza 2015. godine, kada su kroz tu zračnu luku prošla 574.654 putnika. Broj polijetanja i slijetanja je u srpnju tri posto veći na godišnoj razini. Najprometniji dan u 2016. godini do sada bio je petak, 29. srpanj, kada je kroz beogradski aerodrom prošlo 20.908 putnika. Narednog dana, 30. srpnja, dostignut je skoro isti broj, 20.871 putnik. Beogradski aerodrom navodi da je ove godine imao ukupno više od 2,7 milijuna putnika. Prošle godine na Aerodromu Nikola Tesla zabilježeno je više od 4,7 milijuna putnika, a do kraja ove godine očekuju više od pet milijuna.

“Uvoz nam je prvi put pokriven izvozom. Prije tri godine iznosio je 58,5 posto. Danas je gotovo 79 posto. To je rekordna pokrivenost uvoza izvozom. To Srbija nikada do sada nije uspjela napraviti, a sada je uspjela zahvaljujući velikom broju stranih poduzeća”, istaknuo je premijer Aleksandar Vučić. Dodao je kako je, nakon prošlogodišnjeg oporavka, ekonomija ove godine ubrzala rast pa se mijenjaju i procjene - zadnja govori da će ovogodišnji privredni rast iznositi 2,8 posto. Od početka godine privreda je porasla 3,5 posto, a zarade osam posto i to u privatnom sektoru. “Ako sve bude ovako kako je krenulo, već bi treći kvartal omogućio da se razgovara o povećanju plaća i mirovina”, rekao je Musabegović. Realnije ocjene, dakle, moći će se dati tek krajem godine. Iako je od početka 2016. smanjen za 140 milijuna eura, javni dug je i dalje jedan od tri ključna problema koje je potrebno riješiti kako bi se ovakav uzlazni trend ekonomije nastavio. Osim njega, tu su i reforma javnih poduzeća i rješavanje sudbine tvrtki u restrukturiranju Do kraja godine očekuje se remont termoelektrane Nikola Tesla što bi trebalo omogućiti rast proizvodnje elektroenergetskog sektora. Među gospodarskim granama koje su ostvarile dobre rezultate ističu se i prerađivačka industrija, poljoprivreda i turizam.

Novca ima i za kulturu

Dobre rezultate po običaju priopćio je premijer osobno. “Imali smo rekordnu naplatu cestarine u prva tri kolovoška vikenda na cestama Beograd-Niš i Beograd-Subotica. Osim toga dobri su i rezultati u poljoprivredi, broj turista povećan je za 12,7 posto u odnosu na prvu polovinu prošle godine, broj noćenja je povećan za 14,9 posto, a najveće povećanje zabilježeno je u Be-

ogradu, na planinama i u srbijanskim toplicama”, naglasio je Vučić. Iako je broj nezaposlenih i dalje velik, on je ipak pao ispod 18 posto i 31. srpnja u evidenciji je bilo 706.611 nezaposlenih osoba što je za 5,3 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine.

Krenulo je nabolje nakon smanjenja mirovina i plaća u javnom sektoru potkraj 2014. Vučić se ovoga puta nije hvalio samo štednjom nego i rashodnom stranom proračuna jer će se državna kasa ovoga puta otvoriti i za dugo zapostavljanu i osiromašenu kulturu. On je najavio završetak obnove Narodnog muzeja u Beogradu, koja je neuspješno započela prije desetak godina, te za šest mjeseci nastavak radova na obnovi Muzeja suvremene umjetnosti koji je zatvoren već godinama. U tijeku su radovi i na više od 200 javnih objekata, škola, vrtića, domova zdravlja u više od stotinu gradova i općina, priopćio je premijer. Što se stranih investicija tiče, Vučić je najavio plan kojim bi Srbija trebala privući što više investitora koji su izabrali upravo ovu regiju za svoje poslovanje. “Mi smo svi na tržištu, svi radimo za svoje zemlje i svatko se bori da u svoju zemlju privuče što više investitora. Srbija je po obujmu investicija na istoj razini kao u prvih sedam mjeseci prošle godine koja je bila veoma dobra za nas i to bez velikih i značajnih privatizacija”, kazao je Vučić i pokazao mapu najavljenih investicija na kojoj prednjače do sada zaobilaženi dijelovi južne i zapadne Srbije.

2,8%

očekivani ovogodišnji gospodarski rast

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Hrvatska gospodarska komora: Kartično poslo

U Hrvatskoj 8,8 mil U prvom ovogodišnjem kvartalu porasla je i vrijednost kartičnih transakcija kao i broj transakcija. Kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji, a potom za plaćanja u zemlji

29,6

mlrd kn vrijednost kartičnih transakcija u 1. kvartalu

84,2 mil broj transakcija u istom razdoblju

1,8 mil

kreditnih kartica bilo u Hrvatskoj potkraj ožujka

rvatska gospodarska komora već 17. godinu zaredom prikuplja i obrađuje podatke o kartičnom poslovanju, uz uspješnu suradnju s bankama i kartičnim kućama. Prema posljednjim prikupljenim i obrađenim podacima, potkraj ožujka ove godine u Hrvatskoj je bilo 8,8 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što predstavlja rast od gotovo dva posto u zadnjih godinu dana, točnije u odnosu na 31. ožujak prošle godine. Udio chip (pametnih) kartica u ukupnom broju kartica je 94 posto. Beskontaktne kartice čine 22 posto od ukupnog broja kartica. Danas u Hrvatskoj od ukupno 27 banaka, 25 ih pruža usluge kartičnog poslovanja. Analiza ukupnog broja kreditnih kartica, kojih je na kraju ožujka bilo 1,8 milijuna, pokazuje da 49 posto otpada na kreditne kartice banaka, a 51 posto kreditne kartice dviju kartičnih kuća.

Rast transakcija stranaca

Ukupna vrijednost kartičnih transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće u prvom ovogodišnjem tromjesečju godine iznosila je 29,6 milijardi kuna što je za 4,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je broj transakcija bio 84,2 miliju-

Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom broju kartica (31.3.2016.)

3,1%

Prepaid

20,1%

Kreditne Debitne

Potkraj ovogodišnjeg ožujka u Hrvatskoj je bilo 4440 bankomata na, što predstavlja rast od 4,9 posto. Značajniji rast vidljiv je kod transakcija koje su stranci realizirali u Hrvatskoj: ukupna vrijednost transakcija stranaca je veća za 17,6 posto, a broj transakcija za 24 posto u odnosu na prvo tromjesečje protekle godine. Gledano prema

Broj bankomata (2000. - III/2016.) 5000 4000 3000 2000

Izvor: Banke i kartične kuće; Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

38 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

III/2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

0 2001.

Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

1000

2000.

76,8%

ovanje u prvom tromjesečju

ilijuna kartica

U Hrvatskoj dvije kartice po stanovniku

Na kraju ožujka 2016. u Hrvatskoj je bilo više od 102.000 EFT POS terminala, a u odnosu na isto razdoblje 2015. godine njihov broj je porastao za 3,5 posto. Prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalu u prva tri mjeseca ove godine bila je 217,2 kune što je za 5,2 kune više nego godinu dana ranije.

Broj EFT-POS terminala (2000. - III/2016.) 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000

III/2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

2001.

0 2000.

mjestu nastanka i vrsti transakcije, kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (59 posto od ukupne vrijednosti transakcija), 35,6 posto su transakcije plaćanja u zemlji, 5,4 posto otpada na transakcije koje su realizirane u inozemstvu (4,3 posto su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,1 posto su transakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Potkraj ovogodišnjeg ožujka, u Hrvatskoj je bilo 4440 bankomata, a u odnosu na kraj ožujka 2015. godine, njihov broj je povećan za gotovo četiri posto. Većinu čine bankomati koji su instalirani izvan prostora banaka (73 posto), a preostali bankomati su u prostoru banaka i gotovo svi su dostupni klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata, njih gotovo 92 posto su isplatni, a 7,9 posto bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju, dok 0,1 posto čine uplatni bankomati. Prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu u prva tri mjeseca ove godine bila je 707,4 kune što je za 13,5 kuna više nego u istom lanjskom razdoblju.

Izvor: Banke i kartične kuće; Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Hrvatska prati svjetske i europske trendove u području kartičnog poslovanja. Na kraju 2014. godine na svjetskoj razini bilo je 12 milijardi platnih kartica te 2,7 kartica po odraslom stanovniku. Kod nas bilježimo 2,6 kartica po odraslom stanovniku (18+). Ako gledamo podatke za članice Europske unije, prosječan broj kartica po stanovniku na kraju 2014. bio je 1,5 kartica, a u isto vrijeme u Republici Hrvatskoj smo imali dvije kartice po stanovniku. Veći broj kartica po stanovniku od Hrvatske imaju samo Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je na začelju liste Rumunjska sa 0,7 kartica po stanovniku.

Broj kartica, bankomata i EFT-POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2000. - III/2016.) Kraj godine

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. III/2016.

Broj kartica

Rast/pad (%)

Broj bankomata

Rast/pad (%)

Broj EFT-POS

Rast/pad (%)

2.448.054 3.410.193 4.705.290 5.480.306 6.360.954 7.364.376 8.126.010 8.927.504 8.495.403 8.776.280 8.910.182 9.172.638 8.566.244 8.567.080 8.629.805 8.837.164 8.786.011

39,3 38 16,5 16,1 15,8 10,3 9,9 -4,8 3,3 1,5 2,9 -6,6 0,01 0,7 2,4 -0,6

793 947 1298 1612 1919 2298 2649 2986 3341 3606 3787 3977 4111 4146 4260 4430 4440

19,4 37,1 24,2 19,0 19,7 15,3 12,7 11,9 7,9 5,0 5,0 3,4 0,9 2,7 4,0 0,2

9524 16.230 22.427 31.391 41.760 54.979 59.510 70.556 82.332 86.904 92.715 101.768 93.966 100.334 101.176 105.219 102.305

70,4 38,2 39,9 33,0 31,6 8,2 18,6 16,7 5,6 6,7 9,8 -7,7 6,8 0,8 4,0 -3,0

Izvor: Banke i kartične kuće; Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Komentar HGK

Očekuje se rast industrijske proizvodnje od četiri posto Unatoč oporavku te rastu u prvih šest mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je 12,6 posto niža u odnosu na prvo polugodište 2008. godine, kazao je Zvonimir Savić iz HGK Industrijska proizvodnja - kalendarski prilagođene godišnje stope rasta 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0

HRVATSKA

rema zadnjim objavljenim podacima Eurostata (od kojih se neki poslije revidiraju), industrijska je proizvodnja u lipnju ove godine na razini Europske unije bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 0,5 posto u odnosu na lipanj 2015. godine, čime se nastavlja trend godišnjeg rasta koji kontinuirano traje od prosinca 2014. godine. Takav pozitivan trend (zaključno s prvim tromjesečjem ove godine) jednim je dijelom rezultat povoljnije domaće (potrošnja kućanstva, države i investicije), ali i inozemne potražnje (izvoz roba). Podaci za drugo tromjesečje ove godine dostupni su samo na razini ukupnog bruto domaćeg proizvoda Unije (ne i po kategorijama potrošnje), ali kako je riječ o godišnjem rastu BDP-a u drugom kvartalu može se zaključiti da se barem dio

potražnje kreće u pozitivnom smjeru, što ima utjecaj na kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini.

Rast u 13 zemalja Unije

Promatrano po zemljama, rast industrijske proizvodnje na razini EU-a u ovogodišnjem lipnju rezultat je povoljnijih kretanja industrijske proizvodnje u 13 zemalja EU-a (od 25 zemalja, podaci za Belgiju, Cipar i Austriju nisu dostupni). U 11 zemalja EU-a je zabilježen godišnji pad proizvodnje (Danska, Estonija, Irska, Francuska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Rumunjska i Švedska), no unatoč tom padu, razina ovogodišnje lipanjske proizvodnje u većini tih zemalja (osim u Estoniji, Italiji i na Malti) veća je u odnosu na onu iz lipnja 2014. godine. U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja

40 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

III

XII

VII

VIII

III

XII

VIII

VII

-6,0

Izvor: Eurostat; Obrada: HGK

EU-a bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku veća za 1,3 posto (u Hrvatskoj 5,3 posto veća) u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i 6,2 posto manja (u Hrvatskoj 12,6 posto manja) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. ”Unatoč oporavku te rastu u prvih šest mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je 12,6 posto niža u odnosu na prvo polugodište 2008. godine. Očekujemo da će industrijska proizvodnja u ovoj godini u Hrvatskoj rasti po stopi od oko četiri posto te ako se i u idućim godinama nastavi takva dinamika rasta, razina industrijske proizvodnje bi 2019. godine dostigla onu iz 2008. godine”, prokomentirao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Analitičari RBA

Nastavak smanjenja broja nezaposlenih Bez obzira na ohrabrujući trend smanjenja ukupnog broja nezaposlenih osoba, ostaje činjenica da je hrvatsko tržište rada i dalje obilježeno nizom strukturnih problema, smatraju analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj srpnja ove godine ukupan broj nezaposlenih spustio se na 217.089 osoba što je ujedno i najniži broj registriranih nezaposlenih od kolovoza 2008. godine. Premda je s jedne strane riječ o ohrabrujućem podatku, on ipak u cijelosti nije odraz strukturnih poboljšanja na hrvatskom tržištu rada. Naime, trend pada broja nezaposlenih na godišnjoj razini koji neprekidno datira od travnja 2014. godine dijelom je potpomognut i drugim čimbenicima osim zapošljavanja. Naime, kroz mjere aktivne politike zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa tj. stručnog osposobljavanja na godinu dana (koje je zaslužno i za veći rast zaposlenosti), padu broja nezaposlenih osoba pridonijeli su i izlasci iz evidencije nezaposlenih koji nisu uzrokovani zapošljavanjem (poput brisanja iz evidencije zbog nepridržavanja zakonskih odredbi ili zbog izlaza iz radne snage...). Tako podaci pokazuju da je u srpnju broj izišlih iz evidencije zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti zabilježio pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (od 33,9 posto odnosno 22,3 posto). Osim toga, zadnji podaci HZZ-a potvrđuju negativne migracijske trendove koji još više produbljuju strukturne demografske slabosti. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine broj izišlih iz evidencije nezaposlenih radi zapošljavanja u inozemstvu dosegnuo 3288 što je 9,4 posto više nego u istom razdoblju lani.

Pogoršanje nakon turističke sezone

No ipak, ukupan broj nezaposlenih osoba u srpnju u odnosu na prethodni mjesec niži je za 2402 ili 1,1 posto čime je šesti mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini. Istodobno je, u odnosu na

U odnosu na lanjski srpanj broj nezaposlenih smanjen je za 40.905 odnosno 15,9 posto lanjski srpanj, broj nezaposlenih smanjen za 40.905 odnosno 15,9 posto potvrđujući neprekidan trend godišnjeg pada tijekom posljednjih 28 mjeseci. Bez obzira na ohrabrujući trend smanjenja ukupnog broja nezaposlenih osoba, ostaje činjenica da je hrvatsko tržište rada i dalje obilježeno nizom strukturnih problema. S jenjavanjem turističke sezone, prema jesenskim mjesecima očekujemo povratak sezonskih radnika ponovno u status nezaposlenosti, a time i pogoršanje pokazatelja (ne)zaposlenosti na mjesečnoj razini, zaključuju analitičari RBA.

217.089 nezaposlenih osoba potkraj srpnja

2402 1,1 %

za ili

smanjen broj nezaposlenih u srpnju u odnosu na lipanj 2016.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Vaba: rast neto kamatnih prihoda Vaba banka Varaždin, prema nerevidiranim podacima, prvo polugodište završila je s ukupnom imovinom od 1,86 milijardi kuna. Pritom su ukupni krediti iznosili 900,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 47,4 milijuna kuna (gotovo 5,56 posto) u odnosu na 31. prosinca 2015. godine. Istovremeno, Vaba banka ostvarila je 40,1 milijun kuna kamatnih prihoda, dok su kamatni rashodi iznosili 23,1 milijun, što je rezultiralo neto kamatnim prihodom od 17 milijuna kuna, a što je rast za 98,43 posto odnosno 8,4 milijuna kuna.

KentBank potvrdio snažan rast

Mirno i bez napetosti Osnovna obilježja trenda na novčanom tržištu tijekom ovoga ljeta ostala su nepromijenjena: iznimno visoka ponuda novca, krajnje skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama i vrlo niska kamatna stopa. Sezona nije donijela jačanje potražnje za novcem, kako je bilo uobičajeno u ranijim razdobljima, a ukupno domaće financijsko tržište također je relativno mirno. U pretprošlome tjednu Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa u eurima na kojoj je umjesto planiranih milijardu upisano 1,5 milijardi trezorskih zapisa u eurima s rokom dospijeća od 455 dana i kamatnom stopom 0,7 posto godišnje. Ponuda je bila još veća, ali nije sve prihvaćeno. Preračunato u kune, aukcija je iznosila više od 11 milijardi, a njezin uspjeh i niska kamatna stopa potvrđuju činjenicu da je likvidnost sudionika visoka.

Središnja banka redovito održava tjedne repo aukcije putem kojih banke mogu dobavljati dodatnu likvidnost pod predvidljivim povoljnim uvjetima i uz kolateral. Zbog iznimno visoke likvidnosti korištenje repo kredita također je skromno. Aukcija je održana i pretprošloga ponedjeljka te je povučeno 50 milijuna kuna dodatne likvidnosti, kao i u tjednu ranije, po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. U proteklom blagdanskom tjednu bilo je jednako mirno i bez ikakve napetosti na novčanom tržištu. Budući da sezonskog utjecaja gotovo nije ni bilo, realno je i dalje očekivati slične okolnosti trgovanja. One osobito pogoduju sudionicima koji upravljanje dnevnom likvidnošću naslanjaju na povremeno uzimanje kratkoročnih pozajmica budući da je ponuda novca obilna uz gotovo neznatnu kamatnu stopu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

8.8.-12.8.2016.

15.8.-19.8.2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

KentBank je u prvoj polovini godine ostvario rast aktive od 30 posto, što je značajno utjecalo na ostvarenje pozitivnog rezultata od 2,3 milijuna kuna, uz rast plasmana od 29 posto - plasirano je 482 milijuna kuna. U prvoj polovini 2016. ostvaren je rast neto kamatnih prihoda za 32 posto u odnosu na prvu polovinu 2015. godine. Posebna je pažnja tijekom 2016. usmjerena na povećanje prihoda od provizija i naknada, s naglaskom na razvitku novih proizvoda i usluga. Tim je pristupom neto prihod od provizija i naknada povećan za 50 posto.

0,2

15.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro uvećala vrijednost za 0,1 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,032089

CAD kanadski dolar

5,149283

JPY japanski jen (100)

6,591828

CHF švicarski franak

6,898509

GBP britanska funta

8,678615

USD američki dolar

6,604644

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,473155 primjena od 20.8.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8.

odnosu na američki dolar za 1,6 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi sa švicarskim frankom oslabjela za 0,2 posto.

7,495 7,490

USD

6,725 6,700

CHF

6,905 6,900

7,485

6,675

6,895

7,480

6,650

6,890

7,475

6,625

6,885

7,470

6,600

6,880

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8.

vijesti Međunarodno tržište kapitala HT podnio zahtjev AZTN-u

Burzovni indeksi umanjili vrijednost Optimizam na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna potaknule su visoke cijene nafte i nada ulagača u to da američka središnja banka neće povećati kamatne stope u ovoj godini. Međutim, on je ubrzo splasnuo zbog slabih makroekonomskih pokazatelja najvećih svjetskih gospodarstava i, među ostalim, sve češćih izjava dužnosnika Feda da je ipak moguće povećanje ključnih kamatnih stopa do konca 2016. godine. Ulagački oprez potvrđivao je i ispodprosječni obujam trgovanja. Tako su i vrijednosti promatranih burzovnih indeksa bile umanjene na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 2,6 posto, a Londonske burze FTSE za 1,4 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 2,2 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 0,7 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 0,6 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,9 posto.

7050

FTSE 100

7000 6950

18800 18700

6850

18600

6800

Dow Jones

18900

6900

18500

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8. 5270

NASDAQ

5260 5250

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8. 4500

CAC40

4475 4450

5240

4425

5230

4400

5220

4375

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8. 10750

DAX

10700

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8. 16900

10650

16700 16600

10550

16500

10500

16400

Mirovinski fondovi

fond

datum

NIKKEI 225

16800

10600

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8.

Mirex u padu

19000

15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19.8.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

18.08. 119,30590

0,1902

4,53

AZ - A

18.08. 121,36360

0,2026

6,34

Erste Plavi - A

18.08. 117,43590

0,2465

4,15

PBZ CO - A

18.08. 120,71190

0,1297

5,03

Raiffeisen OMF - A 18.08. 115,71260

0,1679

1,07

kategorija B MIREX B

18.08. 223,71420

0,0531

2,41

AZ - B

18.08. 229,90390

0,0450

3,36

Erste Plavi - B

18.08. 229,91850

0,0817

2,56

PBZ CO - B

18.08. 204,48150

0,0321

1,73

0,0%

Raiffeisen OMF - B 18.08. 223,02520

0,0607

1,38

-0,1%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

18.08. 113,88620

0,0004

3,60

AZ - C

18.08. 111,79450

0,0045

4,26

-0,3%

Erste Plavi - C

18.08. 114,34940

0,0032

4,77

-0,4%

PBZ CO - C

18.08. 113,39040

-0,0031

3,34

Raiffeisen OMF - C 18.08. 116,38140

-0,0029

2,74

-0,2%

16.8.

17.8.

18.8.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

18.08. 214,02600

0,1306

0,75

1,00%

AZ Profit

18.08. 254,12320

0,0749

0,91

1,25% 0,75%

Croatia osiguranje 18.08. 151,63910

0,50%

AZ Benefit

0,25% 0,00% 18.7.

25.7.

2.8.

Brodosplitove brane za Veneciju

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog ponedjeljka iznosila je 223,7142 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,2 posto. Proteklog ponedjeljka vrijednost Mirexa A iznosila je 119,3059 bodova, a Mirexa C 113,8862 boda.

15.8.

Optima Telekom nedavno je sklopio ugovor o pripajanju s društvom H1 Telekom. Optima Telekom je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja podnio prijavu o namjeri koncentracije. U skladu s tim promijenjenim okolnostima, Hrvatski Telekom podnio je AZTN-u zahtjev za produljenje privremenog upravljanja Optima Telekomom na razdoblje od dodatne tri godine, do 2021. Podsjećamo, AZTN je odobrio 19. ožujka 2014. koncentraciju HT-a i Optima Telekoma, ograničeno na razdoblje od četiri godine, do 9. srpnja 2018. godine.

10.8.

18.8.

0,1121

1,15

0,0139

3,68

Erste Plavi Expert 18.08. 191,96410

0,1998

3,56

Erste Plavi Protect 18.08. 188,67340

-0,0001

3,55

18.08. 238,14670

Nakon provedenog međunarodnog natječaja, Brodosplit je krajem srpnja potpisao ugovor s tvrtkom Costruzioni Mose Arsenale (COMAR) za gradnju 22 dodatne brane (čelična vrata) za spas Venecije od poplava. U jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije, vrijednom više od sedam milijardi eura, ističu u Brodosplitu, predviđeno je postavljanje ukupno 78 brana. Brodosplit će isporučiti 63 brane koje obuhvaćaju 20.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti, s radovima i logistikom, preko 70 milijuna eura.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Dividenda ACI-ja

Na glavnoj skupštini ACI-ja u srpnju odlučeno je da će se iz dijela dobiti ostvarene u 2015. dioničarima isplatiti dividenda u bruto iznosu od 147,36 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena dioničarima, imateljima redovnih dionica oznake ACI-R-A, upisanim u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan 28. srpnja 2016. Ova hrvatska nautička tvrtka u 2015. ostvarila je neto dobit nakon oporezivanja u iznosu od 27,3 milijuna kuna. Od toga se 16,4 milijuna kuna isplaćuje kao dividenda, a 10,9 milijuna kuna prenosi se u zadržanu dobit.

TDR-ov udjel u Tisku Agrokor i TDR potpisali su ugovor o kupoprodaji dionica Tiska. Tako je TDR stekao 16 posto vlasničkog udjela u tom vodećem maloprodajnom lancu kioska u nas. TDR, u vlasništvu British American Tobaccoa, stekao je 381.854 dionice Tiska, što čini 16 posto glasačkih prava. Kako je BAT potpuni vlasnik TDR-a, tako je i on posredno stekao dionice. Većinski vlasnik Tiska, s udjelom od 51,34 posto, i dalje je Agrokor, BAT drži udjel od 25,86 posto, a TDR 16 posto. Ova transakcija, stoji u priopćenju Agrokora, omogućit će dodatna nova ulaganja u modernizaciju, učinkovitost te povećanu sigurnost poslovanja.

Valamar Riviera najlikvidnija i dobitnica tjedna U samo četiri trgovinska dana protekloga tjedna ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na pretprošli uvećan je za 5,1 milijun kuna odnosno za 13 posto te je iznosio 44 milijuna kuna. Crobex je s pretprošlotjednog 1.786,31 boda porastao za 0,36 posto te je prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.792,81 bodu, odnosno na najvišoj razini od kolovoza prošle godine. CroZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE

UKUPAN TJEDNI PROMET: TJEDNI DIONIČKI PROMET: index

CROBEX CROBEX10 CROBIS CROBIStr

Top 10 po prometu

Valamar Riviera d.d. HT d.d. Adris grupa d.d. - povl. Optima Telekom d.d. Adris grupa d.d. - red. Tankerska next generation d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Podravka d.d. Kraš d.d. Janaf d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene

Turbos WTI nafta long Q Turbos DAX short S Badel 1862 d.d. Turbos € bund fut. Short L Turbos WTI nafta long P Chromos agro d.d. Pevec d.d. ZAIF Proprius d.d. Petrokemija d.d. HUP - Zagreb d.d. 10 dionica s najvećim padom cijene

Turbos WTI nafta short N Kreditna banka Zagreb d.d. Termes grupa d.d. Varteks d.d. Tisak d.d. Đuro Đakovic holding d.d. Turbos DAX long Q Viro tvornica šećera d.d. Liburnia riviera hoteli d. d. Turbos € bund fut. Long F

44 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

112.740.538,79 kn 43.992.997,79 kn

bex10 je u tjedan dana porastao za 0,94 posto i trgovanje je zaključio na 1.041,64 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili promjenama u rasponu od -3,91 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do +1,08 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,05 posto, a CROBIStr za 0,13 posto. Najlikvidnije izdanje drugi tjedan zaredom je Valamar Riviera koja je sakupila promet od 8,8 milijuna kuna, a cijena joj je uvećana za 6,59 posto na 28,95 kuna. HT je sakupio 3,5 milijuna kuna i zabilježio porast od 0,98 posto na 143,95 kuna. Povlašteno izdanje Adris

zadnja vrijednost

tjedna promjena

1.792,810 1.041,640 107,621 152,777

+0,36% +0,94% +0,05% +0,13%

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+6,59%

28,95

8.826.445,98

+0,98%

143,95

3.544.287,07

+0,80%

403,21

2.931.514,00

+4,24%

1,72

1.914.422,23

-0,90%

550,00

1.881.857,06

-4,70%

71,00

1.680.993,01

+2,23%

22,49

1.321.952,42

+0,56%

361,00

1.261.282,94

-3,05%

509,00

1.260.765,77

-1,52%

4.540,00

1.012.538,80

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+37,66%

97,60

40.590,20

+36,32%

54,80

112.255,50

+16,31%

31,80

526.777,93

+13,86%

23,00

6.130,10

+12,49%

118,00

234,50

+11,05%

249,89

2.748,79

+10,43%

200,00

619.685,95

+9,52%

11,50

171.350,00

+9,06%

20,35

126.679,92

+8,69%

2.499,96

108.219,63

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-41,53%

42,10

176.692,50

-20,01%

60,00

112.255,50

-14,59%

92,03

1.564,51

-12,65%

16,16

100.886,33

-12,49%

140,01

2.660,19

-12,20%

47,41

907.048,81

-8,51%

121,50

103.697,00

-7,48%

296,01

15.240,15

-5,45%

3.820,00

42.589,05

-5,14%

49,80

1.749,60

Grupe tjedan je zaključilo prometom od 2,9 milijuna kuna i porastom od 0,80 posto na cijenu od 403,21 kune. Porast cijene dionice bilježi šest od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnica tjedna je najlikvidnija Valamar Riviera s porastom od 6,59 posto. Cjenovni pad zabilježila su četiri izdanja. Gubitnik tjedna s padom od 4,70 posto je Tankerska Next Generation čija je zadnja cijena iznosila 71 kunu, a sakupljeni promet 1,7 milijuna kuna. Deveti najlikvidniji Kraš bilježi pad od 3,05 posto na 509 kuna, a njegovom je dionicom protrgovan iznos od 1,3 milijuna kuna. Slijedi Janaf s padom od 1,52 posto na 4540 kuna i prometom nešto većim od milijun kuna. Posljednje izdanje s padom cijene je redovna dionica Adrisa čija je zadnja cijena iznosila 550 kuna, što predstavlja pad od 0,90 posto, a njome se trgovalo u iznosu od 1,9 milijuna kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Tevina akvizicija Actavis Genericsa

Dobitnici prevladali deveti uzastopni tjedan Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova proteklog je tjedna porast zabilježilo 46, palo ih je 30, a dva su tjedan zaključila bez postotne promjene. Ovo je deveti uzastopni tjedan u kojem prevladavaju dobitnici. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 15. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB BRIC+ koji je s porastom od 2,19 posto i dobitnik tjedna. Najviše je pao ZB euroaktiv (-0,91 posto). Od sedam posebnih fondova porasla su dva, a Raiffeisen zaštićena glavnica je zapisao tjedan bez postotne promjene. Raiffeisen Harmonic bilježi rast od 0,84 posto, a Raiffeisen Dynamic je porastao za 0,35 posto. ZB Future 2055 pao je za 0,98 posto, a neposredno nakon njega smjestili su se ZB Fu-

ture 2040 s padom od 0,97 posto i ZB Future 2030 s minusom od 0,96 posto. Među 14 mješovitih fondova većina je gubitnika, porasla su samo četiri fonda. Najviše je rastao HPB Global, za 0,60 posto. Najznačajniji pad bilježe Addiko Balanced s minusom od 0,62 posto i PBZ Global s padom od 0,52 posto. Od 11 obvezničkih fondova poraslo ih je osam. Po porastu predvodi InterCapital Bond s +0,09 posto. Najveći tjedni minus bilježi PBZ Dollar Bond fond s padom od 0,10 posto. Poraslo je 17 od 19 novčanih fondova, Raiffeisen euroCash bilježi tjedan bez postotne promjene, a za blagih 0,01 posto pao je samo OTP euro novčani. Najveći porast od 0,03 posto bilježi InterCapital Money.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 11.08.2016. do 18.08.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,2663 Addiko Growth € 11,2440 ZB euroaktiv € 129,9581 ZB trend $ 151,9630 Capital Breeder kn 87,4589 KD Prvi izbor kn 13,7686 Ilirika Europa € 116,0447 PBZ Equity fond € 10,9202 HPB Dionički kn 104,8676 Erste Adriatic Equity € 88,1900 Neta Global Developed kn 85,7066 ZB aktiv kn 117,7316 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 96,8763 Platinum Global Opportunity $ 14,8907 KD Nova Europa kn 5,3524 OTP indeksni kn 42,7846 Platinum Blue Chip € 98,7559 Neta Frontier kn 507,4714 OTP Meridian 20 € 92,1668 A1 kn 88,7000 Alpen.Special Opportunity kn 147,5588 Neta New Europe kn 63,2630 Ilirika BRIC € 78,0216 Crobex10 kn 99,0097 KD Energija kn 8,2025 ZB BRIC+ € 92,3921 Allianz Equity € 154,3218 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,4400 Raiffeisen Harmonic € 104,5000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 103,9700 ZB Future 2025 € 99,5046 ZB Future 2030 € 97,0553 ZB Future 2040 € 96,7901 ZB Future 2055 € 96,8901 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 170,4803 PBZ Global fond € 14,7852 Addiko Balanced € 13,0040 KD Balanced kn 125,2288

tjedna promjena [%]

1,13 -0,84 -0,91 -0,63 0,56 -0,74 -0,64 0,25 0,31 -0,28 -0,28 -0,17 1,01 0,01 0,47 0,78 -0,84 0,73 -0,11 0,66 -0,86 -0,13 2,12 0,64 1,13 2,19 1,32 0,35 0,84 0,00 -0,77 -0,96 -0,97 -0,98 -0,24 -0,52 -0,62 -0,25

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 95,7492 OTP uravnoteženi kn 108,4455 Allianz Portfolio kn 158,5316 Smart Equity € 101,8014 PBZ Conservative 10 fond € 109,9124 You Invest Active € 99,5000 You Invest Balanced € 101,5300 You Invest Solid € 102,7000 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 100,7150 PBZ Flexible 30 fond € 101,2717 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,5392 Addiko Conservative € 14,3294 Raiffeisen Bonds € 175,5200 PBZ Bond fond € 128,9077 InterCapital Bond (Cap. One) € 210,3367 HPB Obveznički € 158,5631 Neta Emerging Bond kn 82,5270 Erste Adriatic Bond € 118,1300 Raiffeisen Classic € 105,4500 PBZ Short term bond fond kn 101,6496 PBZ Dollar Bond fond $ 102,1137 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3712 ZB plus kn 175,6570 ZB europlus € 150,6789 PBZ Euro Novčani € 139,3218 Raiffeisen Cash kn 157,7700 Erste Money kn 151,4800 Addiko Cash kn 152,3126 PBZ Dollar fond $ 131,9961 HPB Novčani kn 143,7375 OTP novčani fond kn 133,2473 InterCap. Money (Money One) kn 129,8074 Allianz Cash kn 118,4611 Erste Euro-Money € 115,9900 Auctor Cash kn 110,9751 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,3910 Locusta Cash kn 1359,5088 Neta MultiCash kn 107,7989 OTP euro novčani € 102,7761

0,60 0,41 0,49 -0,04 -0,03 -0,25 -0,17 -0,06 0,07 -0,18

naziv(fond)

valuta

0,02 -0,07 0,03 0,02 0,09 0,04 -0,03 0,03 0,01 0,06 -0,10 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,00 0,03 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,01

Teva Pharmaceutical Industries, u čijem sastavu posluje i Pliva Hrvatska, i Allergan objavili su da je Teva dovršila akviziciju generičkog poslovanja Allergana (Actavis Generics). Ovom akvizicijom spajaju se dvije vodeće generičke kompanije komplementarnih snaga, istraživačko-razvojnih kapaciteta, proizvoda u fazi pred stavljanje na tržište, portfelja proizvoda, globalne prisutnosti, operativnih mreža i kultura. Akvizicijom Actavis Genericsa Teva jača međunarodne komercijalne mogućnosti i u značajnoj mjeri globalizira prodaju i istraživačko-razvojnu mrežu.

Dobit Maraske

Maraska je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ostvarila poslovne prihode u iznosu od 65,8 milijuna kuna. Oni su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjeni za 3,2 milijuna kuna. Istovremeno, objavljeno je u nerevidiranom, nekonsolidiranom financijskom izvještaju na Zagrebačkoj burzi, Maraska je ostvarila poslovne rashode u iznosu od 61,7 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prethodne godine poslovni rashodi iznosili 64 milijuna kuna. Za razdoblje siječanj-lipanj ostvarena je dobit od 1,9 milijuna kuna.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Janis Varufakis

Trpite ono što morate? Sandorf

Ovo je priča o tri ultrabogate kineske obitelji s pedigreom i tračevima, klevetama i spletkama do kojih dolazi kada Nicholas Young, nasljednik jednog od najvećih bogatstava u Aziji, dovodi kući svoju ABC djevojku (Kineskinju rođenu u Americi). Putujući po najekskluzivnijim mondenim lokacijama Dalekog istoka roman daje pogled na azijski jet set, prikazujući sudar dvaju svjetova - starog i novopečenog bogatstva te prekomorskih i kontinentalnih Kineza, ali i prikazuje što znači biti mlad, zaljubljen i nevjerojatno, suludo bogat.

Lee Child

Počivao u miru Znanje

U ovom svojevrsnom ekonomskom trileru Varufakis, kombinirajući oštar analitički um, visoka humanistička načela i praktičnu racionalnost, dekonstruira poslijeratni ekonomsko-politički sustav, uvodeći nas iza kulisa makijavelističkih “igara prijestolja” u kojima je konstanta vječno nadigravanje sudionika. Od Bretton Woodsa preko Nixonovog šoka do recentne krize eura, s osvrtima na događaje koji su im prethodili i s vizijom moguće budućnosti, knjiga predstavlja povijest Europske unije, kao i globalnog financijskog poretka. Kevin Kwan

Suludo bogati Azijci Naklada Ljevak

Sve što Reacher želi doznati kad stigne u taj gradić je zašto se to mjesto zove Majčin Počinak. No nitko mu ne želi dati pravi odgovor. Tamo pronalazi negostoljubive stanovnike i Michelle Chang kojoj je nestao partner s kojim je radila na kompliciranoj istrazi. Reacher joj se pridružuje u istrazi čije se rješenje krije u duboko skrivenim stranicama interneta. Konačni obračun sa zlikovcima iz najgore noćne more odigrat će se u tom malom i nepristupačnom mjestu po imenu Majčin Počinak.

46 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Hrvoje Turković

Politikom po kulturi Menadar Media

Nakon osam godina provedenih iza rešetaka, Najdan Maksumić zvan Teddy odlučan je zauvijek raskrstiti sa svojom kriminalnom prošlošću. A kada mu u život bane osoba iz prošlosti i zatraži vraćanje duga od 300.000 kruna, situacija počinje izmicati kontroli. No, Teddy dobiva ponudu da pronađe otetog mladića, čiji se roditelji otmicu ne usuđuju prijaviti policiji. Iako se posao čini čistim, Teddy si je obećao držati se podalje od nezakonitih radnji u koje bi ga slučaj mogao uvaliti i ipak prihvaća ponudu jer mu utjerivač dugova opasno puše za vratom...

David Kessler, Elisabeth Kübler-Ross

Pouke života Planetopija

Riječ je o napisima nastalim tijekom tridesetak godina u kojima se autor bori protiv intervencija političara koji smatraju posve legitimnim arbitrirati u kulturu. No, tekstovi su pisani i protiv ponašanja ponekih kulturnjaka koji prihvaćaju logiku političke intervencije na štetu svoje djelatnosti. Tekstovi su uvijek pokušavali razrađenom argumentacijom delegitimizirati političarsku logiku u kulturi, upozoriti na njene pogubne posljedice, a i razobličiti koristoljubivo pristajanje kuturnjaka uz tu logiku.

Jens Lapidus

Vip soba V.B.Z.

Je li ovo zaista život kakav želim živjeti? Svatko od nas u nekom trenutku postavlja ovo pitanje. Tragedija nije u tome da je život kratak nego da često ne vidimo ono što je uistinu važno. Kad biste znali da vam preostaje još samo nekoliko dana života, kako biste ih proživjeli? Elisabeth KüblerRoss i David Kessler vode nas kroz pouke koje trebamo naučiti kako bismo mogli živjeti život u svoj njegovoj punini. U svom radu i kao terapeuti intenzivno su se posvetili radu s umirućima i istraživanju smrti i umiranja.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obuća Mod-Diz-Obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Zainteresirana je za poslovnu suradnju u cilju povećanja vlastite proizvodnje. Kontakt: Jelena Šprem, jelena.sprem@moddiz.com, +385 42330740. Partnerstvo u proizvodnji električnih kutija Varga elektronik, Prelog, www.vargaelektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju električnih kutija i proizvodnju različitih limenih pozicija (dimenzije 0,2 mm). Također, tvrtka traži one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@varga-elektronik.hr, +385 40 643 189, +385 40 643 189. Oprema za zaštitu okoliša Kova, Mraclin, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Građanska odijela

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja građanska odijela (odjeća i obuća). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 16 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. rujna. Čišćenje poslovnih prostora

Narodne novine nabavljaju usluge čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. kolovoza. Panoramsko vozilo

NP Plitvička jezera nabavlja panoramsko vozilo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. rujna. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Vozila na električni pogon

Parkovi iz Varaždina nabavljaju vozila na električni pogon putem financijskog leasinga.

Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr, 098/990 9141. Kompenzatori Đuro Đaković kompenzatori, Slavonski Brod, www.kompenzatori.hr. Tvrtka raspolaže proizvodnom i upravnom zgradom, ukupne površine 3300 četvornih metara. Tvrtka zapošljava 128 radnika u proizvodnji, od koje 90 posto čini izvoz. Nude svoje proizvode. Kontakt: Mladen Novotny, mladen.novotny@kompenzatori.com, + 385 35492494, + 385 914458271. Otpadni metal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455. Partnerstvo El-Set, Zlatar Bistrica, www.el-set.hr. Tvrtka traži partnere kao što su: potencijalni kupci kabelske opreme kućanskih aparata i kabelske opreme u automobilskoj industriji, kooperanti u proizvodnji i montaži elektromontažnih uređaja, proizvođači komponenti za kabelske setove, proizvođači opreme za ispitivanje kabelskih setova/opreme. Kontakt: Karmen Moler, info@ el-set.hr, 049 461 301.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 7. rujna. Izgradnja i održavanje sportskih terena

Osječko-baranjska županija nabavlja radove na izgradnji i održavanju sportskih terena. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 1. rujna. Poštanske usluge

Grad Šibenik nabavlja poštanske usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 1. rujna.

Regija

Cipele

Ministarstvo unutarnjih poslova Slovenije nabavlja 3000 pari radnih cipela. Rok dostave ponuda je 9. rujna. Vozila

Policija Kosova nabavlja 7378 laganih vozila. Rok dostave ponuda je 29. kolovoza. Radovi na izgradnji objekta uz žičaru

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Direkcija za javne radove u Podgorici nabavlja radove na izgradnji II. faze objekta uz žičaru Ski rezorta Kolašin 1600. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 20. rujna.

Boce

13 jul Plantaže iz Podgorice nabavljaju boce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 784.000 eura. Rok dostave ponuda je 1. rujna.

Dizajn pametnih solarnih klupa

UNDP-CG, Podgorica nabavlja usluge dizajna pametnih solarnih klupa. Rok dostave ponuda je 2. rujna.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se trafostanica, autosalon, vinograd... Šuma i pašnjak, ukupne površine 3139,84 četvorna metra, Sopot, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 33.414,17 kuna. Dražba se održava 23. kolovoza u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Autosalon i servisno-skladišni prostor, ukupne površine 4399,7 četvornih metara u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 11 milijuna kuna. Dražba se održava 25. kolovoza u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 1,1 milijun kuna. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/311 312. Stan, ukupne površine 55,06 četvornih metara, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 361.744,20 kuna. Dražba se održava 25. kolovoza u 11 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu položile jamčevinu u novčanom iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije dražbe.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća i dvorište, ukupne površine 646 četvornih metara, Supetarska Draga, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 2.840.000 kuna. Dražba se održava 25. kolovoza u 12 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Rabu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom

48 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

dužan je platiti kupac. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 57,55 četvornih metara, Selce, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 1.149.103,14 kuna. Dražba se održava 26. kolovoza u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 100.000 kuna. Razgledavanje uz sudskog ovršitelja moguće 29. srpnja od 12 do 14 sati. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 809 četvornih metara, Ivanec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 509.735,68 kuna. Dražba se održava 29. kolovoza u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 22. i 23. kolovoza od 13 do 15 sati. Kuća, dvor, voćnjak, klet i vinograd, ukupne površine 2573 četvorna metra, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 403.821,55 kuna. Dražba se održava 30. kolovoza u 8 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine 29. kolovoza, uz prethodnu najavu sudskom ovršitelju ovog suda na broj telefona: 048/240 370. Trafostanica i dvorište, ukupne površine 94 četvorna metra, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 13.000 kuna. Dražba se održava 26. kolovoza u 12.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod četvrtine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 24. i 25. kolovoza od 13 do 15 sati. Vinograd i šuma, ukupne površine 1406 četvornih metara, Pićan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 97.477,98 kuna. Dražba se održava 30. kolovoza u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 26. kolovoza. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon: 098/292 281.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Radovi na toplinskoj izolaciji Sysav, Sydskånes avfallsaktiebolag, Malmo, Švedska, traži uslugu izvođenja radova na sustavima grijanja - toplinske izolacije (npr. kotlova i cijevi). Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc.aspx?ID=109400&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 5. rujna. Računalni programi Järfälla kommun, Švedska, traži nabavu softvera informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 24. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Järfälla kommun, 212000-0043, Vasaplatsen 9-11, Järfälla, 17780 Sweden, helena. ekstrom@jarfalla.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.e-avrop.com/jarfalla/eUpphandling/Announcement.aspx?id=29894.

Uniforme i korporativna odjeća

Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Građevinski radovi Uprava za građevinske radove Statsbygg Hovedkontor, Norveška, traži usluge građevinskih radova na izgradnji aneksa zgrade veličine 1980 m² (tri kata). Dokumentacija dostupna na linku: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/ Folder/144701. Natječaj je otvoren do 5. rujna.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

aspx?ID=106770&Goto=Docs. Natječaj je otovoren do 26. rujna.

Sigurnosni sustavi Øresundsbro konzorcij, Norveška, traži nabavu CCTV opreme, sustava za nadzor prometa na Øresund mostu. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc.

Odjeća, obuća, prtljaga i pribor Inköp Gävleborg, Söderhamn, Švedska, traži nabavu odjeće, obuće, prtljage i pribora. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Inköp Gävleborg, Vänligen se vår hemsida, Na pažnju (osoba za kontakt): Bruna Jordao, SE-826 80 Söderhamn, Sweden, bruna.jordao@inkopgavleborg.se. Više podataka

o nadmetanju na https://www.kommersannons. se/inkopgavleborg/Notice/NoticeOverview. aspx?ProcurementId=4982. Radna odjeća Općina Halmstad, Švedska, tražu uslugu najma i održavanja radne odjeće. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=107479&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 3. rujna.

22. kolovoza 2016. | broj 3941 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Priznanje potrošača

Best Buy Award za Baranjski kulen Prije nešto manje od godinu dana Baranjski kulen Belje dobio je oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. U međuvremenu osvojio je više nagrada i priznanja na specijaliziranim sajmovima, a na nedavnoj najvećoj hrvatskoj kulenijadi, onoj u Jagodnjaku, osvojio je zlatnu medalju na temelju ocjena stručnjaka. Baranjski kulen je ovih dana dobio i Best Buy Award koju dodjeljuju potrošači u skla-

du sa strogim m e đ u n a ro d nim normama. Najveći broj glasova hrvatskih potrošača osvojio je kao kulen s najboljim omjerom

cijene i kvalitete. U Belju su osobito ponosni na ovo priznanje budući da je ovaj kulen pripreman prema tradicionalnoj recepturi i u skladu sa strogom specifikacijom proi-

zvodnje. Proizvodi se od najboljih komada svinjskog mesa i pažljivo birane mljevene crvene paprike, a specifičan je po zrenju od nekoliko mjeseci čime se postiže vrhunska kvaliteta te suhomesnate delicije. “Baranjski kulen jedan je od nekoliko zaštićenih hrvatskih proizvoda pa mogu reći da svaki komad kulena predstavlja pravi okus Baranje, ali i bogatu tradiciju našeg kraja. Best Buy veliko je priznanje za nas, posebice stoga što su ga na izravan način dodijelili naši potrošači”, izjavila je Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma u Belju. (S.S.)

U Rovinju otvoren novi obiteljski hotel

Amarin vole djeca i odrasli Na mjestu nekadašnjeg starog hotela i kampa Valdaliso u Rovinju nedavno je otvoren novi obiteljski hotel Amarin. U njegovu izgradnju, kompanija Adris i turistička tvrtka Maistra uložile su 300 milijuna kuna. Hotel raspolaže sa 280 soba, s pogledom na more i starogradsku jezgru Rovinja, a može primiti 1000 gostiju. Većina soba su family tj. dvokrevetne sobe spojene vratima. To olakšava komunikaciju gostiju koji u hotelu borave s djecom, a ujedno im omogućava privatnost. Osim dječjih igrališta i igraonica koje su kreirane prema raznim dobnim skupina-

ma, hotelskim gostima na raspolaganju je sedam unutarnjih i vanjskih bazena, wellness i spa zona veličine 1500 četvornih metara te šest ugostiteljskih objekata s posebnim jelovnicima za djecu. Inače, ulaganje u izgradnju hotela Amarin je najveća ovogodišnja investicija u istarskom turizmu. Adris je u turistički dio svog poslovanja dosad uložio tri milijarde kuna, a ukupna ulaganja ove godine u turistički dio poslovanja iznose više od 400 milijuna kuna. U toj kompaniji najavljuju kako će u sljedeće tri godine u turizam uložiti dodatnih 1,6 milijardi kuna. (S.P.)

50 | Privredni vjesnik | broj 3941 | 22. kolovoza 2016.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Sezonsko sniženje cijena sunčanih naočala!

-od 1.7. do 1.9.2016.-