Pv 3943 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

5. rujna 2016., godina LXIII, broj 3943

Zračne luke u Hrvatskoj

Let poželjnih udavača

Domaći aerodromi bilježe dobre rezultate. Samo tijekom srpnja prevezeno je 1,48 milijuna putnika, 19 posto više nego u lanjskom srpnju intervju poseb

an pr

i lo g

Dubravko Pernjak Mih, Kolan

fo n i N E E

rise Enterp i s o n Što do e Network Europ

Intervju: Leila Krešić Jurić

I u turizmu treba smanjiti administrativne barijere

Priča s razlogom: Šiloturist

Na pravom mjestu u pravo vrijeme

U SVOJOJ BOJI, ŠKOLU OSVOJI!

S I T A R G vrecica s a t r a St

S I T A GR vrecica as

Star t

prirodni materijali prirodni materijali

ručna izrada ručna izrada

sadržaj

3943 / 5. rujna 2016. TEMA TJEDNA

Zračne luke u Republici Hrvatskoj Let poželjnih udavača

INTERVJU 12

Dubravko Pernjak, vlasnik obrta Mih, Kolan Danas za improvizacije nema mjesta

Državni zavod za statistiku BDP u drugom kvartalu veći za 2,8 posto

20. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu Privatni sektor je reanimiran

3. specijalizirani sajam poljoprivredne mehanizacije – Osijek Farm Show Ne zanimaju nas dokoni šetači

AKTUALNO

Priča s razlogom 24

Gospodarski rast premašio očekivanja Vlade

Šiloturist Ključ uspjeha: biti na pravom mjestu u pravo vrijeme

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

Emocionalnom inteligencijom do voditelja Recept za savršeni razvoj suradnika ne postoji, kao što ne postoji ni savršeni voditelj

Intervju: Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK I u turizmu treba smanjiti administrativne barijere

TURIZAM

Dubravko Pernjak

HRWWWATSKA 32

Hrvatska inovacija Zdravlje na dlanu osvaja svijet

SVIJET FINANCIJA 40 Financijska agencija Lani poslovala 32.402 poduzetnika bez zaposlenih

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Zoran Havriluk

Informatizacija nisu samo novi gadgeti Najvažniji cilj implementacije kvalitetnog sustava je svakako automatizacija poslovnih procesa kako bi se uštedjelo vrijeme koje se inače troši za neke nepotrebne, rutinske poslove

I Zoran Havriluk, direktor tvrtke Hema

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ako danas rijetki ciljano razmišljaju o ICT tehnologiji, sve njene grane stvorene su s ciljem olakšavanja ljudskog rada i uštede vremena. Pod pojmom informatizacije podrazumijevamo mnogo više od novih gadgeta, mobitela i tableta. Najuspješniji subjekti svojim rezultatima dokazuju u kolikoj mjeri kvalitetan informatički sustav može pojednostaviti poslovne procese i bitno smanjiti troškove. To posebice vrijedi za javnu upravu koja obrađuje i upravlja velikim brojem podataka. Kada veliki dio vremena i ljudskog resursa izdvajate samo za održavanje postojećeg poslovanja, ne možete jačati svoju poziciju na tržištu ili širiti posao na nova tržišta. U današnjim uvjetima rada naglasak je uvijek na učinkovitosti, preciznosti i kvaliteti odrađenog posla u stvarnome vremenu. Upravo na toj pretpostavci počiva i ideja o kreiranju brenda kao što je Setcor, koji omogućava olakšavanje i ubrzavanje procesa rada i snižavanje troškova i to jednostavnom premisom - klijentu je potrebno rješenje po mehanizmu ključ u ruke. Drugim riječima, trebate stručnjake koji će voditi računa o ICT resursima vaše tvrtke, pratiti rad računala, nadzirati mrežu, serversku infrastrukturu i sva softverska rješenja. Rezultat outsourcinga takve usluge brzo je vidljiv i mjerljiv - ako vaše ICT rješenje nije omogućilo brže i jednostavnije poslovne procese, ono nema smisla i trebali biste razmisliti o drugim alternativama. Kako bismo pojasnili na koji način ICT rješenja mogu pridonijeti poslovnome razvoju, navest ćemo primjere iz naše nedavne prakse. Riječ je o informatizaciji javne uprave Grada Novske. Uvođenjem tableta kao svakodnevnog sredstva rada gradskih vijećnika ostvareni su financijski i ekološki benefiti. Materijalima se može pristupiti elektronskim putem u bilo kojem trenutku, što je već u samome početku osiguralo uštedu od oko 10.000 kuna. Daljnja softverska rješenja koja će se primijeniti dodatno će pojednostaviti radne procese i pridonijeti radnoj učinkovitosti. Nadalje, cjelovita optimizacija ICT sustava kroz virtualizaciju poslužiteljskih sustava re-

4 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

zultira većom razinom hardverske, energetske i ekonomske učinkovitosti. Napredak tehnologije doveo je do toga da jedan server, zahvaljujući virtualizacijskoj tehnologiji, može podržati više poslužiteljskih servisa. Time se znatno štedi na prostoru i održavanju informatičke opreme što može iznimno pridonijeti razvoju poslovanja. Drugi primjer odnosi se na našu uslugu uvođenja DMS sustava koji omogućuje digitalizaciju i pohranjivanje kompletne dokumentacije poslovnih subjekata uz prethodnu katego-

U današnjim uvjetima rada naglasak je na učinkovitosti, preciznosti i kvaliteti odrađenog posla u stvarnome vremenu rizaciju. Kada poslujete s nizom dokumenata, kao što je to u slučaju javne uprave, kvalitetna organizacija predstavlja već pola obavljenog posla. Zahvaljujući DMS sustavu imate jasan pregled nad svim dokumentima po parametrima koji ste sami odredili te ćete bez poteškoća naći template i verziju dokumenta koja vam je potrebna. Zaključno, kada razmišljamo o tome koji je najvažniji cilj implementacije kvalitetnog sustava, svakako se nameće sljedeće: automatizacija poslovnih procesa kako bi se uštedjelo vrijeme koje se inače troši za neke nepotrebne, rutinske poslove. Osim izravne financijske i vremenske uštede, poboljšava se komunikacija s korisnicima određenog sustava i povećava kvaliteta rada.

BROJKE, BROJKE

Pad broja krmača ukupan broj krmača u 2015. godini (pod kontrolom proizvodnosti, uzgojno selekcijskim radom i izvan kontrole proizvodnosti) iznosio je

96.000 krmača

broj krmača od 2006. do 2015. pao je za čak

101.000

broj krmača pod kontrolom proizvodnosti u 2015. godini iznosio je

24.674

od toga na velikim farmama

22.268

na obiteljskim gospodarstvima

2406 krmača

Najviše krmača pod kontrolom proizvodnosti zabilježeno je u Osječko-baranjskoj županiji (12.522), a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj (2)

U odnosu na prethodnu godinu broj uzgojno valjanih krmača porastao je za 916 grla

U 2015. godini registriran je promet od

11.948 uzgojno valjanih svinja koje su se izlegle u Hrvatskoj, od čega je 720 grla prodano izvan granica Hrvatske

Prema pasminskoj strukturi: 5,9%

0,02% Hibridni program PIC

10,8%

Hibrindi program Topigs

29%

54,1%

Hrvatski uzgojni program Izvorne pasmine (uključujući i 0,05% krmača banijske šare) Ostali hibridi

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Zračne luke u Republici Hrvatskoj

Let poželjnih udavača Aerodromi u Hrvatskoj bilježe dobre poslovne rezultate i investiraju u infrastrukturu unatoč nekim sitnim zakulisnim igrama raznih interesnih skupina. A da im ide dobro pokazuju i neslužbeni podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo prema kojima je samo ovogodišnjeg srpnja prevezeno 1,48 milijuna putnika što je 19 posto više nego u srpnju prošle godine

H 331 mil €

teška investicija u Zračnu luku Zagreb

1,1 mlrd kn

uložit će se u modernizaciju aerodroma u Dubrovniku

oko

35 mil €

vrijednost investicije u Malom Lošinju

rvatske zračne luke redom bilježe porast broja putnika i prometa, ulažu u širenje kapaciteta i općenito ostvaruju odlične poslovne rezultate, unatoč ponekim problemima koji, kako to obično biva, korijen imaju u političkom kadroviranju i nezdravom uplitanju stranačkih interesnih skupina u posao. Usprkos tim sitnim negativnim utjecajima, val rasta turizma kojem na ruku idu geopolitička zbivanja u konkurentskim državama podiže i domaće aerodrome pa stoga ne čudi da su ih mirovinski fondovi, najveći institucionalni ulagači na našem tržištu, označili kao iznimno poželjne “udavače” i spremno čekaju na bilo kakvu naznaku privatizacije. Priču, kao i uvijek u biznisu, najobjektivnije pričaju brojke, a one pokazuju da je u srpnju ove godine u hrvatskim zračnim lukama nastavljen trend rasta broja putnika. Prevezeno ih je 1,48 milijuna ili 19 posto više nego u srpnju prošle godine, pokazuju neslužbeni podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ). U srpnju je najviše putnika bilo u Zračnoj luci Split, njih 541.200 ili 25,4 posto više nego lanjskoga srpnja, slijedi Zračna luka Dubrovnik sa 380.000 putnika i rastom od 16,5 posto, dok je u zagrebačkoj zračnoj luci prevezeno 10,6 posto više putnika nego u lanjskom srpnju, ukupno njih 302.000.

Rast i na otocima

Najveći porast broja putnika zabilježen je na bračkom aerodromu, od gotovo 90 posto, no taj podatak djeluje malo manje impozantno kada se uzme u obzir konkretan broj ljudi koji su prošli kroz tu zračnu luku, a bilo ih je ukupno 2992. Mali Lošinj jedini je domaći aerodrom koji je ostvario pad broja putnika u odnosu na lanjski srpanj, i to za 55 posto, ali

6 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

kao i u slučaju Brača, fluktuacije djeluju dramatično jer se radi o relativno malim brojkama - u ovom slučaju riječ je o 1652 putnika. Srpanjski porasti u zrakoplovnom prijevozu putnika nastavljaju se na lipanjske.

U Zračnoj luci Zadar očekuju ove godine ostvariti promet preko pola milijuna putnika Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo malo više od milijun putnika ili 13,6 posto više nego u lipnju lani. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, pak, zračne su luke, prema podacima DZS-a, zabilježile gotovo tri milijuna putnika, odnosno bile su u plusu 9,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Neslužbeni podaci HACZ-a obogaćeni brojkama za srpanj pokazuju da je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prevezeno 4,37 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najveći broj putnika prošao je kroz Zračnu luku Zagreb, 1,5 milijuna ili 6,82 posto više, potom u Splitu, 1,2 milijuna ili 18,2 posto više, te u Dubrovniku, 1,05 milijuna ili 15,7 posto više. Kao i na mjesečnoj bazi, opet se najveće fluktuacije, pozitivne i negativne, bilježe na Braču i Malom Lošinju. Do srpnja 2016. broj putnika na bračkom aerodromu narastao je 53 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, odnosno prevezeno je 6328 putnika, dok je najveći minus zabilježen

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Zračna luka Split

Planira se rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala, već je izrađena projektna dokumentacija i pribavljena građevinska dozvola, a u tijeku je otvoreni postupak javne nabave za odabir glavnog izvođača radova. Financiranje će se realizirati iz vlastitih izvora, a ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 450 milijuna kuna. Pero Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split

na Malom Lošinju, za 39 posto, što prevedeno u brojke znači da je kroz lošinjski aerodrom prošlo 3892 putnika. Pad broja putnika u tome je razdoblju zabilježen i u Zračnoj luci Osijek, za 3,4 posto, na 16.045 putnika, ali upravu osječkog aerodroma to ne brine jer na godišnjoj razini očekuju značajan rast putnika.

U Osijeku uvode nove linije

“U Zračnoj luci Osijek iz godine u godinu bilježimo porast broja putnika. Ako uzmemo u obzir 2015. godinu u kojoj smo imali nešto manje od 30.000 putnika i dosadašnji broj putnika u 2016. godini, opravdano je reći da do kraja godine očekujemo nešto više od 40.000 putnika. Porast od oko 30 posto je svakako zna-

Neslužbeni podaci HACZ-a pokazuju da je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prevezeno 4,37 milijuna putnika čajan, kao i činjenica da će se povećati i broj operacija zrakoplova s obzirom na to da ćemo linije prema Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku prvi put imati tijekom cijele godine, kao i prema Zagrebu s kojim smo i do sada prometovali i u zimskoj sezoni”, objasnio nam je direktor Zračne luke Osijek Domagoj Marinić, dodav-

8 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Zračna luka Zagreb

ši kako rade na uvođenju novih linija prema stranim destinacijama. “Linija prema Londonu s kompanijom Ryanair je vrlo uspješna, letovi su gotovo uvijek popunjeni te je to definitivno dobar temelj za uvođenje i drugih linija. Trenutačno nam je primarno povezati Slavoniju s gradovima u Njemačkoj i Irskoj te omogućiti da linije prometuju tijekom cijele godine”, istaknuo je Marinić, dodajući kako će se investirati u aerodromsku infrastrukturu. “Potkraj ove godine u Zračnoj luci će započeti druga faza rekonstruiranja putničke zgrade pri kojoj će, osim samog izgleda i funkcionalnosti putničke zgrade, najznačajnija biti izgradnja još jednog dolaznog i jednog odlaznog gatea. To će nam omogućiti da istovremeno opslužujemo i domaće i međunarodne letove. Uz to, potkraj 2015. potpisan je ugovor za izgradnju aviohangara na prostoru Zračne luke Osijek”, pojasnio je Marinić. Osječani nisu jedini koji planiraju ulagati u svoje kapacitete. S obzirom na konstantan rast putnika i splitski aerodrom mora investirati u infrastrukturu, a što to konkretno znači pojasnio nam je pomoćnik direktora Zračne luke Split Pero Bilas. “Planira se rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala, već je izrađena projektna dokumentacija i pribavljena građevinska dozvola, a u tijeku je otvoreni postupak javne nabave za odabir glavnog izvođača radova. Financiranje će se realizirati iz vlastitih izvora, a ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 450 milijuna kuna”, rekao nam je Bilas, potvrdivši nam HACZ-ove neslužbene brojke o 1,2 milijuna putnika u prvih sedam mjeseci ove godine. Ističe kako se rast broja letova prema stranim destinacijama odvija is-

Zračna luka Zadar

ključivo sezonski, a do sad je u 2016. ostvaren promet od 6556 zrakoplova, odnosno u porastu je za 7,4 posto.

U Zadru ne spavaju na lovorikama

I Zračna luka Zadar je također rasla po solidnim stopama. Naime, od početka godine prevezli su 350.000 putnika ili 4,5 posto više u

Najviše putnika, prema HACZ-ovim podacima, prošao je kroz Zračnu luku Zagreb, a slijede Split i Dubrovnik odnosu na isto lanjsko razdoblje. Nakon iznimno dobrog srpnja kada je zabilježen rast od 15,1 posto, takav trend je nastavljen i u kolovozu. “Samo je u prva dva tjedna kolovoza kroz našu zračnu luku prošlo gotovo 50.000 putnika što je rast od 7,5 posto. U lipnju ove godine opslužili smo 69.591 putnika što je rast od 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, a rast je zabilježen i u svibnju kada je prevezeno 62.748 putnika što je 5,7 posto više u odnosu na isti mjesec lani”, istaknuo je Nikola Barać, službenik za informiranje Zračne luke Zadar, koji predviđa da bi ove godine trebali ostvariti promet preko pola milijuna putnika i time nadmašiti rekordnih 496.000 putnika od pri-

Zračna luka Osijek

je dvije godine. Prema zadarskoj Zračnoj luci trenutačno leti 25 operatora od kojih je tradicionalno najvažniji Ryanair sa 13 linija i oko 60 posto ukupnoga prometa. Ove godine uveli su novu liniju za Berlin, dok prema Zadru od ove godine lete i zrakoplovne kompanije Air Berlin, Luxair i Lot. Unatoč odličnim pokazateljima, Uprava zadarskog aerodoroma ne spava na lovorikama, u izradi im je master plan kojim se u idućih 20 godina predviđa izgradnja novih infrastrukturnih objekata izvan gabarita sadašnje zračne luke. “Već sad imamo neke projekte s ishodovanim dozvolama za gradnju kao što su nova trafostanica kao uvjet za izgradnju solarnih panela i novo skladište za duty-free shop, a u postupcima za ishođenje dozvola za gradnju su dogradnja putničke zgrade kako bi se u cijelosti uskladili sa schengenskom regulativom, rekonstrukcija i produženje USS-a 14-32 i glavne stajanke te dogradnja parkirališta. Planira se i početak projektiranja novog hangara za održavanje većih zrakoplova”, pojasnio je Barać.

Ovih dana je kroz zračnu luku prošao stotisućiti putnik, a do kraja godine bit će ih 160.000. Ohrabruje i to što su aviokompanije prvi put ove godine produžile sezonu letova. Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka u Omišlju

Veliki planovi na Malom Lošinju i Omišlju

I riječka zračna luka u Omišlju na otoku Krku bilježi ovoga ljeta rekordan promet. Napokon je uređen i terminal za prihvat putnika, a s moderniziranom opremom spremni su za schengenski režim letova. “Ovih dana je kroz zračnu luku prošao stotisućiti putnik, a do kraja godine bit će ih 160.000. Ohrabruje i to što su aviokompanije prvi put ove godine produžile sezonu letova”, zadovoljno ističe direktor aerodroma Tomislav Palalić. U planovima im je izgradnja još jedne uzletno-sletne staze koja 5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Trenutačno nam je primarno povezati Slavoniju s gradovima u Njemačkoj i Irskoj te omogućiti da linije prometuju tijekom cijele godine. Domagoj Marinić, direktor Zračne luke Osijek

bi bila postavljena okomito na već postojeću, kako bi se izbjeglo otkazivanje letova zbog bure. Ni na Malom Lošinju ne sjede skrštenih ruku unatoč nešto lošijim rezultatima ove sezone. Imaju ambiciozne planove rekonstrukcije i proširenja zračnog pristaništa koji uključuju produljenje piste sa 900 na 1800 metara te izgradnju nove zgrade pristaništa, čime će na Lošinj moći slijetati zrakoplovi kapaciteta do 180 putnika. To će omogućiti ugovaranje čarter linija, a cijeli otok biti će dostupniji gostima koji traže najvišu kvalitetu. Projekt je uvršten na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske još 2014. godine, a prema sadašnjim procjenama, ukupna vrijednost investicije iznosit će oko 35 milijuna eura.

Dotjerivanje Dubrovnika i Zagreba

Dubrovački aerodrom također prolazi ozbiljno dotjerivanje teško 1,1 milijardu kuna, od čega će čak 950 milijuna sufinancirati EU, što ovaj projekt čini jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata u državi. Modernizacija dubrovačke zračne luke itekako je potrebna jer broj putnika stalno raste, a dosadašnji kapaciteti su dosegli svoje limite. Ako uzmemo u obzir činjenicu da čak 65 posto gostiju koji posjećuju Dubrovnik dolazi zračnim putem, jasno je od kolike je važnosti dogradnja aerodroma za turizam tog kraja. Završetak radova očekuje se sredinom 2019. godine, a do tada

10 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

će se u potpunosti izgraditi preostali dio pristanišne zgrade, rekonstruirati uzletno-sletna staza, staza za vožnju i stajanje te putnički terminal s nadstrešnicom.

Modernizacija dubrovačke zračne luke je potrebna jer broj putnika stalnO raste, a kapaciteti su dosegli svoje limite Naravno, ne možemo ne spomenuti dovršetak izgradnje putničkog terminala zagrebačke zračne luke koji se očekuje u ožujku iduće godine. Ukupno će biti investiran 331 milijun eura, odnosno 243 milijuna za dizajn i konstrukciju novog putničkog terminala te 88 milijuna za održavanje aerodromske infrastrukture tijekom koncesijskog perioda od 30 godina. Nova zgrada terminala prostirat će se na 65.000 metara kvadratnih u sklopu ko-

Odlični rezultati u Zračnoj luci Pula

U iščekivanju novoga rekorda U osam mjeseci ove godine kroz Zračnu luku Pula prošlo je 349.633 putnika ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine

Z jih je planirano 6000 kvadrata komercijalnih prostora. U prvoj fazi će imati kapacitet od pet milijuna putnika kojima će na raspolaganju biti 30 šaltera za registraciju putnika s tri trake za preuzimanje prtljage. Prtljaga će se sortirati potpuno automatiziranim sustavima, dok će putnici putem aviomostova izravno iz terminala ulaziti u zrakoplove i obrnuto. Sjenu na odličnu sezonu i poslovanje nedavno je malo bacila dnevno-politička saga o kadroviranju, naime, DUUDI je na svojoj internet stranici prije nešto više od mjesec dana objavio natječaje za izbor direktora šest zračnih luka i direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe te člana Uprave aerodroma Pula. Riječ je o direktorima aerodroma Zadar, Split, Rijeka, Osijek, Zagreb i Dubrovnik. Samo nekoliko dana nakon te objave tehnički ministar prometa Oleg Butković je poništio sve raspisane natječaje uz objašnjenje kako nema smisla da se nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora biraju direktori državnih tvrtki. Unatoč tim sitnim zakulisnim čarkama koje se kod nas očito ne mogu izbjeći, trenutačnim poslovanjem hrvatskih zračnih luka mogu biti zadovoljni i putnici, i uprave aerodroma, a i država. Nadamo se da će se pozitivni trendovi nastaviti te da će se nastaviti bilježiti rekordne brojke, kako na terminalima, tako i u državnoj blagajni.

račna luka Pula ponovno dokazuje kako je među najfrekventnijim zračnim lukama u Hrvatskoj. Naime, nakon srpnja, i tijekom kolovoza još je jednom probijena granica od 100.000 putnika koji su tijekom jednog mjeseca prošli tim aerodromom. Dosad je kroz Zračnu luku Pula prošlo 115.026 putnika. Prema podacima te zračne luke, u srpnju je tamo zabilježeno 116.334 putnika. Uspoređujući ovogodišnje rezultate s prošlom godinom, vidljivo je kako je tijekom kolovoza ostvareno povećanje prometa putnika od 28 posto u odnosu na isti lanjski mjesec kada je bilo registrirano 89.550 putnika. Osim toga, povećan je ukupan rast broja putnika u osam mjeseci ove godine, pa je tako prema statističkim podacima Zračne luke Pula, kroz to razdoblje prošlo 349.633 putnika ili 25 posto više nego u osam mjeseci 2015. Ovogodišnjim rezultatima gotovo je dosegnut ukupan promet putnika u prošloj godini kada je u toj zračnoj luci bilo zabilježeno ukupno 359.426 putnika. Analizirajući promet putnika prema državama od kuda su došli u Hrvatsku, u osam mjeseci ove godine vidljivo je kako su najveći porast

zabilježili Francuzi i to 92 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Nakon njih slijede Irci s povećanjem od 52 posto, zatim Nijemci s plusom od 26 posto, Britanci s povećanjem od 22 posto, Rusi kojih je bilo 20 posto više te Nizozemci s povećanjem od 10 posto u odnosu na osam mjeseci 2015. Kako ističu u Upravi Zračne luke Pula, zbog svih tih odličnih statističkih pokazatelja u osam mjeseci ove godine, te dobrih najava za ostatak godine, potkraj rujna očekuje se probijanje granice od 400.000 putnika kada će se u toj zračnoj luci pripremiti i prigodna proslava za - konačno probijanje psihološke granice od 400.000 putnika. Iako je intenzitet prometa uvećan za 25 posto kvaliteta usluge te profesionalnost svih radnika Zračne luke Pula nije se nimalo umanjila. Tome ide u prilog i istraživanje kvalitete usluge osoblja zračnih luka koje je proveo Thomson Airways, a u kome su njegovi putnici upravo Zračnu luku Pula proglasili najboljim aerodromom. Tako je Zračnoj luci Pula dodijeljeno priznanje Customer Satisfaction Questionnaire (CSQ) za najbolje aerodromsko iskustvo u svojoj kategoriji. (S.P.)

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Dubravko Pernjak, vlasnik obrta MIH, Kolan (Pag)

Danas za improvizacije nema mjesta Vlada mora riješiti dva ključna problema proizvođača hrane. Prvi je problem visoke stope PDV-a i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta na prehrambene proizvode, a drugi je uvoz. Moramo znati da je uvozni lobi niskim cijenama doslovno uništio hrvatsku proizvodnju hrane piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T oko

11 mil kn

godišnji prihod MIH-a

21 radnika zapošljava MIH

600.000€ investirali u novi objekt koji radi od 2005. godine

radicija proizvodnje paškog sira u obitelji Pernjak duga je više od 100 godina. Osim proizvodnje sira, koja se odvija u MIH-ovu pogonu čiji je vlasnik Dubravko Pernjak, obitelj ima dva obiteljska gospodarstva od kojih se jedno bavi proizvodnjom meda, a drugo maslinovog ulja. MIH ima stado od 700 ovaca od kojih je 550 muznih. S Dubravkom Pernjakom, vlasnikom obrta MIH, razgovarali smo o proizvodnji paškog sira, stanju na tržištu sira, problemima mliječne industrije te poteškoćama proizvodnih tvrtki. Pernjak nam je otkrio i planove za ulaganja u proizvodni pogon te kako će pri tome pokušati dobiti i sredstva iz fondova EU-a. Poticaje za investicije, iako je uložio u novi proizvodni pogon i opremu, do sada nije dobio. Pernjaci su vlasnici 60 košnica pčela i maslinika sa 130 stabala maslina, imaju vinograd, uzgajaju 40 svinja i perad, a bave se i turizmom. Vlasnici su oko milijuna četvornih metara pašnjaka na Pagu. Poput mnogih otočnih obitelji uporedo rade nekoliko poslova.

n Koliko radnika ima MIH i koliki je godišnji promet? - Uprihodimo oko 11 milijuna kuna godišnje, a zapošljavamo 21 radnika. Zaposleni su i članovi obitelji, iako obrt dozvoljava pomoć članova obitelji koji ne trebaju biti zaposleni. Kad je riječ o prihodima, na sir otpada 90 posto udjela. Ostalo uprihodimo od paške janjetine, meda, maslinovog ulja… Nešto uprihodimo i kroz turizam koji je tradicija naše obitelji jer smo pi-

12 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

oniri u bavljenju turizmom i ugostiteljstvom u Kolanu. Imali smo svoj pansion i restoran kroz koji smo nekada plasirali svoje proizvode. Moj otac Ante imao je prvu gostionicu u Kolanu i među prvima na Pagu. On je i utemeljitelj or-

Proizvodnja je dinamičan posao i ako ne pratite najnovije trendove, zaostajete i nazadujete ganiziranog posla u našoj obitelji. Mogu reći da njegove vizije i poslovne odluke i danas imaju utjecaja na naše poslovanje. Bio je daleko ispred svog vremena.

n Koliko ste investirali u novi pogon? - U novi objekt smo uselili 2005. godne i tada smo u njega investirali 600.000 eura. Međutim, u ovom poslu stalno se ulaže jer vam uvijek treba neki stroj ili nešto drugo. Od 2005. godine naovamo gotovo svake godine investiramo u kupnju nekog stroja. Ulažemo i u proizvodni prostor. Proizvodnja je dinamičan posao i ako ne pratite najnovije trendove, zaostajete i nazadujete. Za praćenje trendova nužna su ulaganja. Nabavili smo automatsko

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Smanjena proizvodnja meda Proizvodite i med. Kako ide? - Naša obitelj je prije 30 godina bila veliki proizvođač kaduljinog meda. Surađivali smo s Medexom i ostvarivali solidne prihode od te djelatnosti. Danas smo proizvodnju meda smanjili. Plasiramo ga kroz naš maloprodajni objekt u sklopu sirane. Tako plasiramo i maslinovo ulje. izmuzište prije četiri godine i time puno pojednostavili posao mužnje ovaca, u što je investirano 60.000 eura. Uskoro nabavljamo još jedan novi stroj, a da bismo ga montirali unutar pogona, moramo rušiti jedan zid. To isto tako zahtijeva dodatno ulaganje. To je začarani krug. Sve što zaradite, morate kanalizirati u modernizaciju, odnosno investirati da biste mogli nastaviti raditi.

Onaj tko ulaže vlastiti novac u veću investiciju, nije napravio dobar poslovni

potez. Treba investirati putem kredita i dobiti poticaje. Samo takva investicija danas ima smisla.

n Poslujete li profitabilno? - Ozbiljnijom proizvodnjom sira počeli smo se baviti 1986. godine. Od tada stalno poslujemo pozitivno. Imali smo pauzu u proizvodnji za vrijeme Domovinskog rata, kada nam je obrt bio u mirovanju. U kontinuitetu nikada nismo poslovali s minusom. n Jeste li dobivali poticaje? - Bilo je nekih projekata za koje smo mogli dobiti sredstva, ali nikada nismo dobili sredstva za investiciju. Dobivali smo poticaje za pašnjake, za ovčarstvo, ranije i za mlijeko, ali za investicije ne. Kad smo započeli s gradnjom novog pogona, bili su projekti u sklopu SAPARD-a i IPARD-a, ali nismo dobili sredstva jer nismo u cijelosti zadovoljavali uvjete. Kasnije smo imali manje investicije koje se nisu uklapale u politiku poticaja, odnosno propisane kriterije. n Planirate li novu značajniju investiciju? - Sigurno ćemo morati investirati jer smo u sadašnjem proizvodnom pogonu dosegli maksimalni kapacitet. No, ovoga puta nećemo krenuti u investiciju ako ne dobijemo poticajna sredstva iz EU fondova. Danas, onaj tko ulaže vlastiti novac u veću investiciju, nije napravio dobar poslovni potez. Treba investirati putem kredita i dobiti poticaje. Samo takva investicija danas ima smisla. Osim toga, investicija mora biti planska i morate znati zašto ulažete. n Kako ćete znati što će se događati na tržištu? - Naravno da svaka investicija nosi određeni rizik. Zato bez dobro razrađenog poslovnog plana, odnosno master plana, danas nije pametno ići u investiciju. Nekada se to radilo ne-

14 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

planski, ali danas je to nužnost. Master plan je nužan za svaku investiciju. Ne ide se čak ni u male projekte bez njega.

n Zbog čega se nekada moglo bez tih planova, a danas ne može? - Ponajviše stoga što su danas marže, odnosno zarade manje nego prije. Puno je veća konkurencija na tržištu negoli je bila nekada. Svi napreduju i investiraju i morate pratiti svaki korak i svaku promjenu na tržištu. Više nemate mjesta za improvizaciju. Isto tako, morate stalno paziti na potrošnju, kontrolirati troškove. Ako ih ne nadzirete, vrlo brzo prelazite iz pozitivnog poslovanja u negativno. Nekad, kada su, kažem, bile veće marže, bilo je mjesta improvizaciji, a danas za nju više nema mijesta. n Kakvo je danas stanje na tržištu? Prepoznaju li potrošači kvalitetu i posebnost paškog sira? - Ako naše buduće vlade - jer one prethodne nisu - ne shvate dva ključna problema prehrambene industrije i ako ih ne pokušaju riješiti, bit će sve gore. Tu ne mislim samo na proizvođače paškog sira nego i na ostale proizvođače, primjerice mlijeka, kruha, mesa... Riječju, mislim na proizvodnju bilo kojeg prehrambenog artikla. Prvi su problem visoke stope PDV-a i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta na prehrambene proizvode, a drugi je problem uvoza. Moramo znati da je uvozni lobi niskim cijenama doslovno uništio hrvatsku proizvodnju hrane i bacio je na koljena. Neću reći da se uvoze samo nekvalitetni proizvodi - i hrvatski proizvodi se dijele na kvalitetne i one koji to nisu. No, riječ je o hrvatskim proizvodima koji se konzumiraju u Hrvatskoj. Novac i dobit ostaje kod nas, zapošljavaju se hrvatski građani i uplaćuju sredstva u proračun. Od uvoza nemate gotovo nikakvu širu korist. Hrvatski proizvođač uglavnom kupuje i sirovinu od domaćih proizvođača, tako da uz sebe veže još tvrtki i obrta. n Zašto je proizvodnja u Hrvatskoj skupa? - Malo smo tržište i prostorno smo razvučena zemlja, tako da nam je transport skup. Usitnjene se nam parcele i nemamo dugu poduzetničku tradiciju. Naravno, našu proizvodnju u prehrambenoj industriji poskupljuje i visok PDV na hranu. Kilogram zlata ili paški sir ili neki osnovni prehrambeni proizvod oporezuje se po stopi PDV-a od 25 posto. Imamo veći PDV na hranu nego u nama susjednim državama. Veći je nego i u najbogatijim zemljama! Recimo, mi smo u MIH-u 2009. i 2010., u godinama krize, morali podignuti kredit kako bismo platili PDV. Nitko tada nije imao sluha

Cijene nekretnina

za naše probleme ni za poteškoće proizvođača paškog sira. S druge strane, zbog kroničnog nedostatka novca u to vrijeme obavljala se robna razmjena - popularne kompenzacije. Novca nije bilo, ali ste morali plaćati PDV i za to podizati kredite. Zbog tog razloga su i neke perspektivne tvrtke propadale. Nemojte misliti da smo mi protiv plaćanja PDV-a, ali smo definitivno za njegovo smanjenje kad je riječ o prehrambenim proizvodima. Vlada je ta koja bi morala uspostaviti ravnotežu proizvodnje i uvoza.

n Koliki je, prema Vašoj procjeni, uvoz sira u Hrvatskoj? - Uvoz sira kod nas iznosi oko 80 posto. Jedan mali uvoznik u Hrvatsku uveze 400 tona ovčjeg sira, a stotine uvoznika sira posluju na našem tržištu. Usporedbe radi, na Pagu svi skupa proizvedemo oko 300 tona ovčjeg sira. Kakva je situacija s mlijekom, to jest sirovinom? - Nikakva, odnosno - porazna. U Hrvatskoj nedostaje kravljeg mlijeka, a da ne govorim o ostalim vrstama. Zbog problema plasmana na rusko tržište bilo je dosta mlijeka iz EU-a i na našem tržištu, što je utjecalo na smanjenje cijene mlijeka kod nas. Takva situacija utjecala je i na propast tvrtki i na pad proizvodnje. U

Bez dobro razrađenog poslovnog plana, odnosno master plana, danas nije pametno ići u investiciju Hrvatskoj je taj pad puno drastičniji, iako proizvodnja mlijeka pada i u EU. To će rezultirati rastom cijene mlijeka što bi se moglo dogoditi već na jesen. Kada se otvori rusko tržište, nastat će ogromni problemi za proizvođače sira. Bit će manjka mlijeka i bit će vrlo skupo.

n Zašto je u Hrvatskoj drastičniji pad proizvodnje mlijeka? - Zato što smo prodali mljekarski sektor strancima. Ključno rješenje je donošenje interventnih mjera za povećanje domaće proizvodnje, pojeftinjenje domaće proizvodnje te brendiranje domaćih proizvoda. Proizvodnja paškog sira je limitirana i za njegovo bolje pozicioniranje nužna je uz zaštitu i određena potpora države. To je u svijetu poznat proizvod. Kao država nismo ni približno iskoristili značaj paškog sira i nekih drugih delicija koje proizvodimo.

Dubrovnik najskuplji

Cijene nekretnina u Hrvatskoj, prema istraživanju Njuškala, provedenom na uzorku od 170.000 nekretnina oglašenih u kolovozu, pokazuju godišnji pad od jedan posto. Na pad prosječnih cijena nekretnina utjecao je pad cijena kuća od dva posto, dok su u kolovozu cijene stanova neznatno rasle na godišnjoj razini. U većini županija prosječne cijene nekretnina su u padu i to najviše u kontinentalnom dijelu

Hrvatske. Cijene u županijama na priobalju i tijekom kolovoza nastavile su rasti. Dubrovnik je četvrti mjesec zaredom najskuplji grad u Hrvatskoj s godišnjim rastom cijena od 10 posto. U kolovozu su, inače, najviše cijene po kvadratu imale nekretnine u Dubrovniku, Splitu i Zadru. Najniže cijene nekretnina i dalje su u Vukovaru u kojemu je cijena kvadrata manja od 500 eura. Od većih gradova u Hrvatskoj, najveći pad cijena zabilježen je u Bjelovaru s padom od sedam posto. Najveći interes potencijalni kupci pokazuju za stanove u Zagrebu, a slijede ga Rijeka, Split, Osijek, Pula, Crikvenica i Varaždin. (B.O.)

AgroFructus upozorava:

Mandarine nema tko brati

rocjenjuje se da će ovogodišnji urod mandarina iznositi čak 90.000 tona, a mi ne možemo naći radnike koji će ih ubrati i pripremiti za tržište, istaknuo je predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević, dodajući kako im nedostaje 150 sezonskih radnika, a razlog tomu vide u iseljavanju i nemogućnosti uvoza radne snage. “Iz Hrvatske je iselilo više od 100.000 radno sposobnih, a trend odlaska čitavih obitelji još je u uzlaznoj putanji”, ustvrdio je Matijević ocijenivši kako je 20 dozvola za nova zapošljavanja stranaca u sektoru poljoprivrede i šumarstva prema

Odluci o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za ovu godinu daleko od postojećih potreba hrvatskih poljoprivrednika. “Imamo oko 170.000 poljoprivrednih gospodarstava. Prema kvoti koju smo dobili, na 8500 gospodarstava moguće je zaposliti tek jednog stranca”, rekao je Matijević koji smatra da će se ovaj problem odraziti posebice na male proizvođače.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Ministarstvo poduzetništva i obrta i novac iz EU fondova

Za pet tvrtki 27 milijuna bespovratnih kuna Pronašli smo izvore financiranja koji su nam omogućili plasman više od 120 milijuna eura sredstava po kamati koja kreće od 0,5 posto, a moguće je osigurati da bude i nula posto, istaknuo je Darko Horvat piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Projekti ovih pet tvrtki teški su više od 94 milijuna kuna, a zaposlit ĆE minimalno šezdesetak radnika

ehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat dodijelio je prošli tjedan odluke o financiranju projekata koji su ispunili uvjete javnih poziva Ministarstva poduzetništva i obrta, objavljenih u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. “U ovakvim prilikama ćemo se sve češće družiti jer ove odluke o financiranju koje su predmet aplikacija podnesenih po starim pravilima polako privodimo kraju. Prije nekoliko mjeseci sam inzistirao da se zajednička nacionalna pravila rekonstruiraju i pojednostave pa danas imamo većinu prijava po novim pravilima gdje nema sedam nego tri administrativne procedure te više nije potrebno osigurati financijsku konstrukciju pri samoj prijavi, već kod sklapanja ugovora. Danas svakom poduzetniku koji kreće u zaokruživanje financijske konstrukcije stoje na raspolaganju mikrokrediti i jamstva MINPO-a po uvjetima koji ni sami nismo mogli zamisliti kad smo pokretali program. Pronašli smo izvore financiranja koji su nam omogućili plasman više od 120 milijuna eura

16 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

sredstava po kamati koja kreće od 0,5 posto, a moguće je osigurati da bude i nula posto”, istaknuo je Horvat, dodavši kako mu je zadovoljstvo dodijeliti 27 milijuna kuna za projekte pet tvrtki, teške više od 94 milijuna kuna, kojima će se potaknuti zapošljavanje minimalno šezdesetak radnika. “Danas možemo tvrditi da smo naučili privlačiti i povlačiti bespovratna sredstva EU-a. Jedini problem koji vidim jest visina participacije u ovom bespovratnom dijelu”, poručio je ministar. Najveći iznos bespovratnih sredstava (14,8 milijuna kuna za projekt vrijedan 55,7 milijuna) dobila je riječka tvrtka Elcon Geraetebau na čijem je čelu Aldin Žlibanović. “U Elcomu se bavimo proizvodnjom dijelova CNC glodanjem i tokarenjem. Prilično velik dio svog asortimana plasiramo u izvoz, najviše u zemlje njemačkog govornog područja. Po završetku ovog projekta otvorit ćemo najmanje još 20 radnih mjesta, a nadamo se i više”, kazao je Žlibanović, napomenuvši kako će se dobiveni novac utrošiti za gradnju novih proizvodnih pogona te ulaganje u strojeve i opremu. Vladimir Pleško, vlasnik tvrtke OMP koja se bavi obradom metala i trgovinom, izjavio je kako su poduzetnici u Hrvatskoj još uvijek stigmatizirani kao tajkuni, iako ih velika većina radi na dobrobit svoje zajednice i države. “Moja tvrtka sa 40 radnika bavi se obradom metala i 90 posto izvozimo. Stalno ulažemo u posao jer se samo tako može ostvariti kontinuitet i predanim radom doći do profita. Ovo nam je prva veća poticajna mjera i iskoristit ćemo je za povećanje kapaciteta i nabavu strojeva, a nadamo se da ćemo tako biti još konkurentniji”, naglasio je Pleško čija je tvrtka za projekt vrijedan 16 milijuna dobila 5,1 milijun bespovratno. I ostale tri tvrtke koje su dobile poticaje (Krklec-Metal, TEO-Belišće i Toner) sredstva će redom usmjeriti u izgradnju novih hala kako bi povećale proizvodnju i time postale konkurentnije na tržištima na koja izvoze svoju robu.

S MARKOVA TRGA Sjednica tehničke Vlade

Vlada jamči za Petrokemiju Vlada Republike Hrvatske svjesna je važnosti društva Petrokemija, ne samo za Kutinu i kutinski kraj, nego za cijelu Hrvatsku, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a prošlotjednoj sjednici tehnička je vlada dala suglasnost i državno jamstvo Petrokemiji za 200 milijuna kuna kredita kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za restrukturiranje i financijsku konsolidaciju društva. Obrazlažući odluku ministar financija Zdravko Marić rekao je kako Petrokemija u svom radu veže uz sebe najznačajnije resurse Hrvatskih željeznica, morskih i riječnih luka, dobavljača i transporta plina, kao i niz uslužnih djelatnosti na održavanju postrojenja, da ostvaruje godišnji promet od oko 2,5 milijardi kuna, te da ima kapacitet godišnje proizvodnje 1,35 milijuna tona koji koristi na razini 80-90 posto, te zapošljava oko 1600 ljudi. “Vlada Republike Hrvatske svjesna je važnosti društva Petrokemija, ne samo za Kutinu i kutinski kraj, nego za cijelu Hrvatsku. Proizvodnja mineralnih gnojiva od iznimnog je značaja za hrvatsku poljoprivredu, a s tom je djelatnošću Petrokemija značajan sudionik i na regionalnom tržištu. Sredstva ostvarena kreditnim zaduženjem u ukupnom iznosu od 200 milijuna kuna koristit će se za refinanciranje dijela postojećih obveza, a ujedno će se na taj način stvoriti pretpostavke za nesmetano daljnje poslovanje te za nastavak započetih aktivnosti i daljnje mjere financijske i poslovne konsolidacije Petrokemije u 2016., ali i za pripremu proljetne sjetve u 2017.”, rekao je Marić. Petrokemija će se tako zadužiti po kamatnoj stopi od četiri posto godišnje, dok je ranije to zaduživanje bilo uz kamatnu stopu od osam do 8,5 posto. “Mi smo tu problematiku i taj predmet preuzeli, kao rezultat određenih odgoda i nečinjenja iz prijašnjeg razdoblja i zato smo u ovu odluku uveli određene financijske pokazatelje koje društvo mora ispuniti odnosno ne smije prekoračiti. Prije svega, odnos njihovog duga prema operativnom poslovanju i financijskim rezultatima, ali i druge mjere koje će biti na odgovornosti i zaduženju Ministarstvu gospo-

darstva i CERP-u, kako bi se na kvartalnoj bazi pratili financijski i poslovni rezultati Petrokemije”, rekao je Marić te dodao da se sve to čini kako se nikad više ne bi doveli u situaciju da praktički u zadnjem trenutku moraju donositi ovakve odluke.

I Fondu odobreno prekoračenje

Vlada je dala suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za korištenje prekoračenja po njihovom transakcijskom računu, otvorenom kod HPB-a, od najviše 100 milijuna kuna, na razdoblje od godine dana, radi održavanja tekuće likvidnosti. “U prvom polugodištu ove godine Fond je ostvario prihode od 552 milijuna kuna, a rashode od gotovo 896 milijuna kuna. Kad se pribroji višak prihoda iz prethodne godine u visini od 248 milijuna kuna, ostaje mu gubitak od 96 milijuna kuna”, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

200 mil kn kredit kod HBOR-a

4% godišnje kamatna stopa

1600 ljudi zapošljava Petrokemija

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Državni zavod za statistiku

BDP u drugom kvartalu veći za 2,8 posto

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a također je pozitivan, a među njenim sastavnicama najsnažniji pozitivni utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti imao je rast izdataka za potrošnju kućanstva od tri posto, istaknuo je Marko Krištof, ravnatelj DZS-a piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ržavni zavod za statistiku (DZS) objavio je prošli tjedan prve procjene kvartalnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2016. uz realne stope rasta prema kategorijama izdataka i područjima djelatnosti. Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, istaknuo je kako je BDP za drugo tromjesječje realno veći za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je sezonski prilagođeni BDP veći za dva posto u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine.

Porasla i potrošnja države

“Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom kvartalu 2016. ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a također je pozitivan, a među njenim sastavnicama

najsnažniji pozitivni utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti imao je rast izdataka za potrošnju kućanstva od tri posto”, istaknuo je Krištof, dodavši kako je dopri-

nos neto inozemne potražnje bio negativan. “Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu je zabilježen u djelatnosti prerađivač-

Zdravko Marić, tehnički ministar financija

Gospodarski rast premašio očekivanja Vlade Rast BDP-a od 2,8 posto premašio je očekivanja i same hrvatske vlade, tako je bar istaknuo tehnički ministar financija Zdravko Marić koji je, nakon objave preliminarnih brojki Državnog zavoda za statistiku kao rezultatu hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju 2016. godine, podsjetio kako su oni očekivali gospodarski rast negdje oko 2,5 posto. “Nastavljen je trend rasta iz prvog tromjesečja, prije svega osobne potrošnje, a ono što nas sve skupa treba radovati je rast investicijske potrošnje koja u drugom tromjesečju raste 6,3 posto. Izvoz i uvoz nastavljaju svojom dinamikom rasta. Uvoz je dobrim dijelom vezan uz situaciju s domaćom potražnjom, izvoz bilježi blago usporavanje, no sigurno će nastaviti biti jedan od glavnih pokretača uz osobnu potrošnju i vrlo ohrabrujuću investicijsku potrošnju”, kazao je Marić. (I.G.)

18 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Luka Burilović, predsjednik HGK

gotovo uravnotežen proračun

Izvoznici izvlače Hrvatsku iz krize

Proračunski deficit opće države samo 0,2 posto BDP-a

Zahvaljujući izvoznicima hrvatsko se gospodarstvo počelo izvlačiti iz krize. Ovaj sedmi kvartalni rast BDP-a rezultat je napora naših tvrtki koje su i u drugom kvartalu bilježile rast izvoza od 4,1 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ocijenio je predsjednik HGK Luka Burilović. Podsjetio je kako je izvoz u prvih 10 mjeseci protekle godine porastao 11,6 posto, što je jasan pokazatelj da se na krilima izvoznika oporavlja cjelokupno gospodarstvo. “Unatoč mnogobrojnim preprekama s kojima se svakodnevno suočavaju, promjenama regulativa, poreznim opterećenjem među najvišim u Europi, gospodarstvenici se sve uspješnije bore na globalnom tržištu”, istaknuo je Burilović dodavši da je izrazito bitan dio formule oporavka povratak optimizma kod potrošača. “Dugotrajna recesija i negativni trendovi na tržištu rada negativno su utjecali na potrošnju proteklih nekoliko godina. Drago mi je da je ovaj trend rasta potrošnje već neko vrijeme u uzlaznoj putanji”, kazao je on napomenuvši kako sve veći broj građana kupuje hrvatsko te da se i u tome zasigurno krije razlog rasta BDP-a. Naglašava da i dalje postoji veliki prostor za dodatni rast i da prije svega moramo povećati iskorištenost sredstava iz EU fondova. “Bilo bi šteta ne iskoristiti priliku s obzirom na to da na raspolaganju imamo gotovo 11 milijardi eura. Svoj gospodarski razvoj moramo velikim dijelom financirati iz tog novca”, kazao je Burilović naglasivši kako je HGK dosad sufinancirao poduzetnike sa 800.000 kuna s ciljem bolje iskoristivosti sredstava iz EU fondova.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je deficit opće države u prvih šest mjeseci samo 518 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a. Podsjetimo, riječ je o deficitu opće države u koji su uračunati i podaci iz izvanproračunskih fondova odnosno Hrvatske vode, cestarska poduzeća, DAB, CERP, HZZO i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne i regionalne samouprave. “U ovih šest mjeseci približili smo se gotovo uravnoteženom proračunu. Deficit je u odnosu na isto lanjsko razdoblje niži za pet milijardi kuna. Ti rezultati govore u prilog ne samo gospodarskog oporavka, nego su i argument za EK i rejting agencije da je Hrvatska napravila veliki iskorak na području javnih financija”, rekao je Marić te pojasnio da su se takvi rezultati postigli čvrstom kontrolom rashodne strane uz efikasno ubiranje poreza. Tako su proračunski prihodi sedam posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je prihod od PDV-a za 2,2 posto veći. “To je jedan od temeljnih elemenata na kojem gradimo priču o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Uz fiskalnu konsolidaciju, to je gospodarski rast i aktivacija državne imovine. Mi smo kao vlada uspjeli pokrenuti određene projekte u tom segmentu, nismo bili u mogućnosti u potpunosti ispuniti sve što smo zacrtali za ovu godinu, ali i to što smo napravili bit će dovoljno da ove godine prvi put u našoj povijesti zabilježimo smanjenje javnoga duga”, naglasio je Marić. (I.G.)

ke industrije koja, doduše, bilježi nešto sporije stope rasta nego ranije. Slijedi je trgovina koju iskazujemo zajedno s turizmom i prijevozom koja je rasla 3,3 posto, a posebno ohrabruje i rast građevinarstva od 4,3 posto”, kazao je on, istaknuvši kako je građevinarstvo važno jer čini glavninu bruto investicija u fiksni kapital. Gledajući po komponentama, investicije su porasle za 6,3 posto (rastu već četvrti kvartal zaredom), izvoz roba i usluga 4,1 posto, uvoz je narastao za 6,7, dok je konačna potrošnja veća za 2,9 posto. “Možda će vas iznenaditi podatak da je potrošnja države također porasla i to za 2,6 posto”, istaknuo je Krištof. Uspoređujući Hrvatsku s ostalim članicama Europske unije, Krištof je naglasio kako smo rasli iznad prosjeka EU-a koji iznosi 1,8 posto. “Nalazimo se negdje na sredini tablice u usporedbi s drugim državama EU-a s dva posto sezonski pri-

lagođenog realnog rasta. Najveći rast u drugom kvartalu 2016. zabilježila je Rumunjska sa 5,9 posto, dok je jedina država koja bilježi negativnu stopu rasta Grčka s minusom od 0,7 posto”, rekao je Krištof.

Robni izvoz i potrošnja kućanstava

Objavljeni podaci DZS-a potvrdili su i očekivanja analitičara Hrvatske gospodarske komore o rastu BDP-a koji je znatno premašio očekivanja. “Za prvih šest mjeseci ove godine kumulativni rast je na godišnjoj razini također približno iznosio 2,8 posto čemu su pridonijele sve kategorije ukupne potražnje. Najveći doprinos je i dalje dolazio od robnog izvoza koji je unatoč znatnom usporavanju rasta i dalje najviše poticao rast BDP-a. Među kategorijama domaće potražnje na rast BDP-a najviše je utjecalo kretanje potrošnje stanovniš-

tva. Ova je kategorija, potaknuta rastom plaća, učincima pada cijene sirove nafte na raspodjelu potrošnje te rastom potrošačkog optimizma, imala tek nešto manji utjecaj od robnog izvoza. Rastu BDPa značajno su pridonijele i investicije u fiksni kapital, koje su dijelom pod utjecajem korištenja EU fondova, a dijelom pod utjecajem oporavka poslovnog raspoloženja, također značajno povećane po stopi od 6,3 posto najvišoj od trećega kvartala 2008. godine. Doprinos rastu BDP-a u prvoj polovini godine dali su i državna potrošnja i izvoz usluga koji je ipak bio manje izražen nego kod ostalih kategorija. Tako se rast BDP-a i dalje temeljio na kombinaciji povoljnih kretanja u međunarodnom okruženju te na pozitivnim pomacima u domaćoj ekonomiji koji se ogledaju u većini makroekonomskih pokazatelja osim u kretanju zaposlenosti”, priopćeno je iz HGK.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO 20. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduze

Privatni sektor je Uz rast BDP-a od 2,8 posto u drugom kvartalu ove godine imamo rast industrijske proizvodnje, pokretanje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta te rast izvoza, naveo je tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuvši da u to još nisu ubrojani učinci turističke sezone i velikih javnih investicija. Samo pokrenute investicije u segmentu malog i srednjeg poduzetništva dosežu iznos od 14 milijardi kuna piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatski mali i srednji poduzetnici su, prema podacima Financijske agencije, prošle godine uprihodili više od 346 milijardi kuna. Ostvaruju 58 milijardi kuna izvoza te 48 milijardi kuna uvoza. Njihove investicije u protekloj godini iznosile su više od 18 milijardi kuna. Mali i srednji poduzetnici zapošljavaju više od 580.000 zaposlenika. Na ovogodišnjem 20. jubilarnom nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je imalo krovnu temu Poduzetništvo bez prepreka, održanom prošloga tjedna, okupilo se 450 sudionika. Savjetovanje je s ciljem promocije poduzetništva u potpunosti financirano sredstvima Europske unije. U sklopu savjetovanja tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je kako investicijski potencijal maloga i srednjega poduzetništva u ovome trenutku pemašuje 14 milijardi kuna, te kako će kroz te investicije doći do novog zapošljavanja. Horvat je na skupu predstavio mjere, javne pozive i financijske instrumente koji su ove godine stavljeni na tržište u Hrvatskoj, a koje jednim dijelom pridonose, kako kaže, pozitivnoj gospodarskoj statistici. “Uz rast BDP-a od 2,8 posto u drugom kvartalu ove godine imamo rast industrijske proizvodnje, pokretanje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta te rast izvoza. Veseli nas što je ovaj rast realiziran bez podataka o učincima turističke sezone i bez velikih javnih investicija. To znači da je reanimiran privatni sektor te da se investicije događaju u privatnom sektoru. Imamo gotovo 100.000 novozaposlenih ove godine te 14 milijardi kuna pokrenutih investicija u segmentu malog i srednjeg poduzet-

ništva, što bi trebalo generirati zapošljavanje još oko 10.000 radnika”, kazao je Horvat. Prema njegovim predviđanjima, ako o budemo zadržali ovaj trend, onda se u narednih nekoliko godina možemo na-

Uvjeti financiranja domaćih poduzetnika izjednačit će se s onima u ostalim zemljama EU, najavio je Vjeran Vrbanec dati rastu od pet posto. “Do kraja godine očekujemo rast od oko tri posto što je prekretnica. Gospodarski rast do tri posto u EU kvalificira se kao stagnacija, dok onaj iznad tri posto znači da gospodarstvo jače i brže kreće naprijed”, pojasnio je ministar Horvat.

Zasluge poduzetnicima

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, ujedno i izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Luka Burilović, istaknuo je kako je hrvatsko gospodarstvo pokrenuto te je ugledalo svjetlo na kraju tunela. Zasluge za gospodarski rast pripisao je ponajviše poduzetnicima. “Oni su na njega najviše utjecali, unatoč promašenim gospodarskim politikama u

20 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

pojedinim razdobljima te silnim preprekama koje su imali i još uvijek ih imaju. Nisu odustajali kada su nailazili na prepreke te su zbog toga uspješni. Zato bi se politike trebale ugledati na poduzetnike te preuzimati model upravljanja koji imaju poduzetnici”, istaknuo je predsjednik HGK-a. Burilović je napomenuo kako je Hrvatska u proteklom razdoblju imala pad BDP-a među najvećima u Europi. “To se napokon mijenja i ta promjena nas raduje. Rast od 2,8 posto u drugom kvartalu ove godine svakako predstavlja dobar trend. Znači da Hrvatska svakako može biti prosperitetna zemlja jer imamo ljude koji znaju i mogu puno napraviti”, dodao je on. Predsjednik HGK-a je pozvao poduzetnike da se ne ustručavaju koristiti usluge Hrvatske gospodarske komore. Istaknuo je kako se HGK reformirala i prilagodila potrebama suvremenog gospodarstva, a sada to očekujemo i od države. Izaslanik predsjednika tehničke vlade Tihomira Oreškovića i njegov posebni savjetnik Davor Huić smatra kako ekonomski rast ubrzava te da je realno očekivati da ćemo na razini godine imati rast između 2,5 i tri posto.

Povoljniji uvjeti poslovanja

Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić je mišljenja kako je za bolje gospodarske rezultate neophodna međusobna suradnja i usklađenost. “Svi napori mogu biti uzaludni ako svatko gleda samo svoj resor. U poduzetništvu administrativne prepreke, puno više od financijskih, ometaju poduzetnike u razvoju. U svakom slučaju one više iritiraju poduzetnike”, istaknuo je on.

etništvu

reanimiran

Panenić je ukazao i na ogromno nezadovoljstvo poduzetnika postupanjem inspekcijskih službi. “Inspektori rade prema postojećem zakonu koji ne predviđa poduzetniku mogućnost da u određenom razdoblju ispravi propust, nego predviđa sankcioniranje. Upravo zbog toga treba zakone mijenjati. Ponekad su nerazumljivi, ili pak nelogični, a znaju biti i međusobno kontradiktorni”, pojasnio je Panenić. U sklopu ovoga skupa otkrivena je i jedna novina - a to je da će se uvjeti

financiranja domaćih poduzetnika izjednačiti s onima u ostalim zemljama Europske unije. Vjeran Vrbanec, ravnatelj Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) je naglasio kako će se ubrzo početi plasirati krediti po, kako kaže, za naše prilike nevjerojatno niskim kamatnim stopama. “Pri tome je moguće da će se u nekim slučajevima pojedini poduzetnički projekti moći financirati po kamatnoj stopi od nula posto”, rekao je Vrbanec.

Lucijan Kapiteli, vlasnik tvrtke Advanced Maritime Venture iz Supetra, smatra da su i za male, srednje i velike tvrtke najveći kapital zaposlenici te da samo timski rad i kvalitetni zaposlenici mogu dovesti do uspjeha tvrtke. Tonči Glavina, voditelj Poduzetničkog inkubatora Klis istaknuo je, pak, kako su u zadnje vrijeme dosta pojednostavljeni propisi i procedure koji se odnose na poduzetništvo te kako se u tom smislu dosta napravilo.

Tehnološki inkubator

Dodijeljene nagrade u devet kategorija

Novi prostor za start-upe

Najbolji poduzetnici, institucije i zone

Uoči Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislav Boban i Zlatko Ževrnja, župan splitsko-dalmatinski, potpisali su Odluku o dodjeli na korištenje poslovnog prostora u Splitu koji je bio u državnom vlasništvu. Prostor površine 1079,42 četvornih metara, namijenjen je za potrebe smještaja tehnološkog inkubatora. U tom tehnološkom inkubatoru, prema Ževrnjinim riječima, bit će smještene start-up tvrtke te tvrtke koje se bave naprednim tehnologijama.

U sklopu Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu dodijeljene su nagrade u devet kategorija. U konkurenciju za dodjelu nagrada ušli su svi poduzetnici, poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije koje su korisnici projekata potpora i kredita Ministarstva poduzetništva i obrta i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u 2015. godini. U kategoriji najbolji mikro poduzetnik dobitnik je tvrtka Advanced Maritime Venture iz Supetra. Najbolji mali poduzetnik je tvrtka Suvremeni materijali i tehnologije iz Zagreba. Najbolji srednji poduzetnik je Delt papir iz Zagreba. Najbolji obrtnik je Anto Barbarić, vlasnik obrta Microplet iz Pleternice. Najbolja poduzetnica je Sadžida Džendžo vlasnica tvrtke Estherm iz Svete Nedelje. Najbolji poduzetnik inovator je Matija Žulj, vlasnik tvrtke Agrivi iz Kutine. Najbolji izvoznik je Phoenix iz Orahovice. Najbolja poduzetnička potporna institucija je Tehnološki park Vinkovci, dok je najbolja poduzetnička zona Poduzetnička zona Janjevci iz Donjeg Miholjca.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO 3. SPECIJALIZIRANI SAJAM POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Ne zanimaju nas dokoni šetači Imamo jedinstveni koncept u široj regiji, a prikazana je sva recentna poljoprivredna mehanizacija u svijetu, ali i s područja sjemenarstva i zaštite bilja, kaže Drako Aračić, ističući kako je riječ o poslovnom sajmu piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako su mnogi prije dvije godine skeptično komentirali pojavu i budućnost sajma koji je usko specijaliziran za poljoprivrednu mehanizaciju, Farm Show Osijek, posljednjeg kolovoškog vikenda treći je put održan na prostoru osječke sportske zračne luke. I ne samo da je održan, nego je okupio pravu europsku, pa i svjetsku traktorsku, kombajnsku i sličnu izlagačku kremu. U ime organizatora sajma, Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj, Darko Aračić je za Privredni vjesnik istaknuo kako je vidljiv stalni napredak, naročito u organizacijskom dijelu.

Raste tržište traktora

nifestacije pravi put kako treba organizirati sajmove. Uostalom, ovakve sajmove možete vidjeti diljem Europe. Stoga priča o tome kako su sajmovi stvar prošlosti, jednostavno ne stoji. Nas i naše izlagače

Cilj Farm Showa je da postane središnji sajam ovakve vrste ne samo u Slavoniji, nego i u Hrvatskoj

Dominković

“Porast broja izlagača je ograničen brojem tvrtki koje se bave proizvodnjom ili distribucijom poljoprivredne mehanizacije. No, očito je kako tržište raste zadnjih godinu-dvije, a sajamska produkcija podignuta je na višu razinu. Treću godinu održavamo ovaj sajam, a posjećenost i zastupljenost izlagača potvrđuje da je ovakva specijaliziranost sajamske ma-

kve vrste ne samo u Slavoniji, nego i u Hrvatskoj. “Imamo jedinstveni koncept u široj regiji, a prikazana je sva recentna poljoprivredna mehanizacija u svijetu, ali

na ovakvom sajmu ne zanimaju dokoni šetači koji ne znaju što bi radili nedjeljom prijepodne pa, eto, naiđu s obitelji ili prijateljima na hamburger, pivo ili šećernu vatu. Ovo je poslovni sajam namijenjen ljudima koji se bave ovom djelatnošću”, istaknuo je Aračić, dodajući kako im je cilj da ovo postane središnji sajam ova-

i s područja sjemenarstva i zaštite bilja i ono što predstavljamo je na visokoj razini”, kaže Aračić, naglasivši da je još mnogo toga potrebno napraviti kako bi hrvatska poljoprivreda, a posebice prateća poljoprivredna mehanizacija, stala na noge. Prema njegovim riječima, prosječna starost traktora u Hrvatskoj je čak 20

znakovi hrvatske kvalitete Bijeli kristal šećer pod nazivom „Sladonija“ proizvodi se rafiniranjem iz šećerne repe i šećerne trske. Šećer proizveden u Sladorani d.o.o. odlikuje se vrhunskom kvalitetom .

hrvatska kvaliteta

Bijeli kristal šećer Sladorana d. o. o.

22 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Županjci su se oduvijek prema zemlji odnosili s ljubavlju i poštovanjem, a zemlja im zato uzvraća uslugu, darujući im bogatstvo plodova poput šećerne repe iz koje vrhunskom preradom nastaje Sladonija šećer. 1942. godine - osnovano je dioničko društvo Sladorana d. d. Zagreb s ciljem izgradnje triju tvornica sladora u Hrvatskoj, a iste godine 28. rujna donesena je odluka o izgradnji Sladorane u Županji. Izgradnja tvornice trajala je do 1947. godine kada je 11. rujna započela prva kampanja prerade šećerne repe. Tijekom godina tvornica je prošla niz rekonstrukcija s ciljem postizanja većega kapaciteta. U 2012. godini Viro tvornica šećera postaje stopostotni vlasnik Sladorane.

– OSIJEK FARM SHOW godina, a godišnje ih se proda oko 250. Istodobno, u Sloveniji se godišnje proda 1500, a u Austriji oko 8500 traktora. S takvim podacima u Hrvatskoj je zaista teško očekivati razvitak konkurentne poljoprivrede. Inače, specijaliziranost ovoga sajma odgovara i izlagačima. “Ovo je sajam koji posjeti nekoliko tisuća posjetitelja od kojih je velika većina profesionalnih poljoprivrednih proizvođača, a mi kao izlagači mislimo da smo došli prezentirati tehniku koja njima treba. Mi ovdje primarno izlažemo traktore, kao i pripadajuću opremu za sve faze pripreme zemljišta i sjetvu te opremu za navodnjavanje”, rekao je Franjo Dominković, direktor zagrebačke tvrtke PMT (Poljoopskrba Međunarodna trgovina). Prema njegovim riječima, velika prednost ovoga sajma je i u tome što izlagači mogu pokazati kako rade izloženi strojevi što itekako zanima zainteresirane proizvođače.

I pokusna polja kukuruza

Pored mehanizacije, zainteresirani su se mogli uvjeriti i u nova ostvarenja sjemenarskih kuća. Naime, jedan dio sajma namijenjen je pokusnim poljima gdje je nekoliko najvećih sjemenarskih tvrtki proljetos zasijalo kukuruz, a mogle su se vidjeti uzgojene različite vrste kukuruza. Organizatori sajma razmišljaju i o budućnosti, te su od zainteresiranih poljoprivrednika i posjetitelja saznali što im je nadalje činiti. Tako su se mogli čuti prijedlozi da bi se sajam trebao širiti na voćarsku, povrtlarsku i vinogradarsku mehanizaciju, a iskazano je i zanimanje za prezentaciju opreme za stočarstvo. Očito, ratarstvo jest važno, ali ima nešto i u drugim poljoprivrednim djelatnostima.

Nema razvoja bez ulaganja Sajmom su zadovoljni posjetitelji poput Pere Ljubičića iz Soljana kod Županje, koji se na svom OPG-u bavi prvenstveno ratarstvom. “Zadovoljan sam ponudom. Nešto smo već kupili, nešto rezervirali i ‘kaparili’, pa idemo u daljnja ulaganja jer nema razvoja bez ulaganja. Nisu sjajna vremena za prodaju ratarskih proizvoda, no nadamo se boljima. Trenutačno me najviše zanima kupnja traktora, ali i potrebne opreme kao što su plug, utovarivač i prskalica. Ušli smo u Europu pa treba pratiti sve trendove, ali i iskoristiti natječaje koji se nude kroz europske fondove. Cijene su zadovoljavajuće i jedan solidan Pero Ljubičić traktor se može naći po cijeni između 70.000 i 100.000 eura. To nije malo, ali valja misliti na budućnost jer tu je i sin koji će se nastaviti baviti ovom djelatnošću”, kaže Ljubičić.

Jaguar za polja Jedna od hrvatskih premijera na sajmu Farm Show bila je ona silažnog kombajna ClaasJaguar870kojegpokrećemotorsnage440kW,odnosnogotovo600KS.Distrubuteri ovakvih strojeva nerado govore o njegovoj cijeni budući da se ona razlikuje ovisno o opremi koja danas podrazumijeva i satelitsku navigaciju. Prema procjenama upućenih, ovakav kombajn može stajati između 300.000 i 500.000 eura.

Zeleni silvanac je sorta grožđa koja se u PP Orahovici uzgaja od 1978. Njegova posebnost proizlazi iz smještaja vinograda čiji je jedinstven geografski položaj idealan za razvoj vinove loze. Zeleni silvanac prostire se na 23,5 ha, a u umjereno kontinentalnoj klimi, njegove bobice imaju optimalnu količinu oborina, topla, optimalna ljeta i umjereno hladne zime. Silvanac zeleni proizvod je tradicije hrvatskog uzgoja vinove loze i nositelj je brojnih nagrada.

Silvanac zeleni, vrhunsko vino PP Orahovica d.d.

PP Orahovica d.d. utemeljen je 1963. godine. U proizvodnim jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s približno 10.760 hektara obradivih površina, a zapošljava više od 300 radnika. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji. Od vinogradarske proizvodnje uzgajaju se sorte grožđa kao što su: silvanac zeleni, pinot sivi, rizling rajnski, graševina, frankovka, chardonnay i sauvignon.

izvorno hrvatsko

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 23

Priča s razlogom Šiloturist

Ključ uspjeha: biti na pravom mjestu u pravo vrijeme Svake smo godine pratili potrebe svojih gostiju i nastojali im se prilagoditi, tako da danas pored apartmanskog i hotelskog smještaja nudimo prijevoz minibusom i turističkim brodom, kaže Dragan Brnić, vlasnik niza apartmana, koncesionar špilje Biserujka, vlasnik prvog otočkog akvarija s jadranskom ribom te prvog tropskog akvarija u Hrvatskoj piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam uvijek zažalio ako sam negdje vidio priliku a

uristička agencija Šiloturist u vlasništvu Dragana Brnića sa 140.000 noćenja u receptivi i popunjenošću od stotinjak dana godišnje spada u sam hrvatski vrh u svojoj branši. Impresivne brojke rezultat su dugogodišnjeg pametnog razvijanja biznisa koji može poslužiti kao primjer drugim turoperatorima u tome kako temeljno poslovanje obogatiti komplementarnim djelatnostima i integrirati u ukupnu turističku ponudu destinacije, u ovom slučaju Šila i Baške na otoku Krku.

Bez dvojbi o investicijama

nisam ušao u posao, jer se ispostavilo da sam bio u pravu i da bih profitirao. Dragan Brnić, vlasnik Šiloturista

Brnić je svoju poduzetničku priču počeo, kako sam kaže, od nule. Turističku agenciju otvorio je 1994. godine, a od tada do danas konstantno raste po tridesetak posto godišnje. Samo u 2014. je ostvario 12,4 milijuna kuna prihoda, dobit od 2,43 milijuna i zapošljava 20 radnika. Prisjećajući se početaka poslovanja ispričao nam je kako je isprva radio kao posrednik za punjenje privatnih apartmana, a kako je financijski jačao, počeo je ulagati i u vlastite smještajne kapacitete. Danas ima oko 50 svojih apartmana s dvjestotinjak kreveta. Ističe kako se nije puno dvoumio oko tih investicija jer mu jedan apartman u vlasništvu donosi sedam puta više profita nego jedan u posredništvu. Bogat portfelj nekretnina dao mu je i jaku bazu za nova ulaganja, a danas ga banke bez problema financijski prate u novim projektima, umirene odličnom likvidnošću tvrtke i hipotekama na koje se mogu upisati. Zarađeni novac od samih je početaka sustavno investirao u nove segmente poslovanja

24 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

kako bi poboljšao i zaokružio turističku ponudu. Tako je od 1997. koncesionar špilje Biserujka, 2008. otvorio je prvi otočki akvarij s jadranskom ribom u Baški, a prošle godine je na Krku otvorio i prvi tropski akvarij u Hrvatskoj s više od 100 vrsta riba morskog i slatkovodnog tropskog svijeta te 200 vrsta školjki i puževa. “Svake smo godine pratili potrebe svojih gostiju i nastojali im se prilagoditi, tako da danas pored apartmanskog i hotelskog smještaja nudimo prijevoz minibusom i turističkim brodom”, ispričao nam je Brnić koji ni tu nije stao. Naime, prije nekoliko mjeseci u Poreču

Smatram da ne treba previše svaštariti i dislocirati biznis ako to nije uistinu nužno je otvorio još jedan akvarij/terarij i ponosno ističe da vrlo brzo planira zaposliti još radnika. Sve ove sadržaje dodatno je integrirao kroz prodaju ulaznica u povoljnijim paketima. Kao najbitniju stvar za biznis Brnić ističe tajming koji je i njemu samom uvelike pomogao u počecima karijere. “Za agencijsko poslovanje je ključ uspjeha biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ja sam u Bašku došao u vrijeme kad su se gradili novi

objekti i pomogao vlastitim ulaganjima ljudima da ih što prije dovrše. Kad bi apartmani i vile bili završeni, okrenuo bih se dovođenju stranih agencija i partnera iz Šila jer da nije bilo tih kapaciteta, ni sam se ne bih mogao razvijati. S druge strane, da je bilo kapaciteta, ali ne i gostiju, opet ne bih mogao širiti posao”, objašnjava Brnić, dodajući kako je upravo to fino uravnotežavanje kapaciteta i popunjenosti bio jedan od najvećih izazova u njegovoj menadžerskoj karijeri. Ističe kako je važno sagledati širu sliku poslovne situacije i kao primjer navodi tropski akvarij na Krku koji je dovršio prošle godine. Riječ je o velikoj investiciji za koju je upitno hoće li se sama isplatiti, ali gledajući u paketu, sigurno će mu donijeti zaradu jer će poboljšati promet u akvariju u Baški i općenito privući više gostiju.

Treba slijediti instinkt

Brnić kaže kako je u njegovom poslu dosta teško dugoročno planirati i ističe da poduzetnici moraju imati nos koji će ih dovesti na pravo mjesto u pravo vrijeme. Svoje poslovno djelovanje dugo je ograničavao na područje dviju turističkih zajednica, Šila i Baške, koje odlično poznaje. “Tu radim praktički cijeli život, svi poznaju mene i ja poznajem njih, imam uhodanu logistiku. Rekao bih da je to jedna od mojih snaga. Inače smatram da ne treba previše svaštariti i dislocirati biznis ako to nije uistinu nužno”, naglašava, no i tu se odlučio na iskorak kroz svoju investiciju u akvarij u Po-

Bogat portfelj nekretnina Brniću je dao i jaku bazu za nova ulaganja, a banke ga bez problema financijski prate reču. “Da, proučavao sam situaciju i smatram da je proširenje na Istarsku županiju logičan sljedeći korak. Lokacija jest nova, ali ostajem u svom fahu. Akvaristika mi je bliska kroz ova dva projekta koje sam već odradio, a i ciljana skupina gostiju je također ista”, objašnjava Brnić i opet se vraća na važnost poduzetničke intuicije. “Treba slijediti instinkt, ponekad se u tome malo i pogriješi, ali u principu ne. Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam uvijek zažalio ako sam negdje vidio priliku a nisam ušao u posao, jer se ispostavilo da sam bio u pravu i da bih profitirao. Naravno, taj instinkt proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva”, zaključuje Brnić, a da je njegov poduzetnički instinkt itekako dobar, prepoznala je i struka. Ovjenčan je brojnim nagradama, a među najvećim priznanjima mu je svakako i nagrada koju mu je prošle godine dodijelio stručni žiri Hrvatske udruge menadžera (HUM-CROMA). Proglašen je menadžerom godine u konkurenciji malih poduzeća i odano mu je posebno priznanje za osobni doprinos hrvatskom gospodarstvu u području razvoja turističke industrije.

A SAD MALO O NAMA...

50 svojih apartmana s oko 200 kreveta ima Šiloturist 12,4 mil kn ostvaren prihod u 2014. 20 radnika zapošljava agencija

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Krešoval, Zagreb

Do drvene kuće za 30 dana Većina Krešovalovih objekata napravljena je od trupaca sibirskog bora i ariša koje uvoze iz Rusije, ali koriste i domaće materijale - hrast, smreku i bor - te surađuju s lokalnim stolarima vrlo brzo izrađuje svu potrebnu dokumentaciju, a dobiva i potrebne “papire”.

Cijena nije presudna

Od dobivanja rješenja o gradnji na području Hrvatske pa do isporuke naručene kuće (do 100 četvornih metara) ne prolazi više od 20 do 30 dana, a sama izgradnja drvenih dijelova kuće s pokrovom ne prelazi 15 radnih dana, dok unutrašnje uređenje traje desetak dana. Veliki problem u poslovanju predstavlja im općenito loša slika hrvatske ekonomije koja se manifestira slabom financijskom situacijom kod kupaca, pa se drvene kuće, kako je to objasnio Križanović, prodaju na kapaljku. “S

Već kod same odluke o izgradnji drvene kuće jako je bitno da se sve do tančina isplanira jer se narudžba, isporuka i izgradnja kuće vrlo brzo realiziraju. Zlatko Križanović, voditelj prodaje Krešovala

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

agrebačka tvrtka Krešoval jedna je od nekoliko kompanija u Hrvatskoj koje se bave izgradnjom drvenih kuća, sjenica, klupa i stolova te ostalih proizvoda od drvene građe, a većina njihovih objekata napravljena je od trupaca sibirskog bora i ariša koje uvoze iz Rusije. Sibirski bor zbog specifičnih uvjeta u kojima raste, niskih temperatura i sporog razvoja, ima izrazito jaku strukturu i čvrstoću drveta što ga čini idealnim materijalom za izradu drvenih kuća. Osim uvoza trupaca, koriste i domaće materijale hrast, smreku i bor - za izradu autohtonih zagorskih kuća, a surađuju i s lokalnim stolarima koji im izrađuju lamperiju, brodski pod, neke dijelove krovišta i ostalu stolariju. “Već kod same odluke o izgradnji drvene kuće jako je bitno da se sve do tančina isplanira jer se narudžba, isporuka i izgradnja kuće vrlo brzo realiziraju. Najviše se vremena utroši na planiranje. Zato se nakon odluke o kupnji kuće prvo izrađuje skica budućeg objekta s rasporedom prostorija i pripadajućim mjerama visine, dužine i širine, na osnovi koje sastavljamo ponudu. Potom se odabire materijal, ishoduje potrebna dokumentacija, naručuje te na kraju slijede isporuka i montaža”, objasnio nam je Zlatko Križanović, voditelj prodaje Krešovala. Ističe kako njihov projektni tim

26 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Kupcima se nudi mogućnost izgradnje kuće po segmentima ili po principu ključ u ruke obzirom na to da nas u Hrvatskoj ima petoro ili šestoro koji se bavimo prodajom drvenih objekata, potencijalni kupci obilaze sve nas i onda se odlučuju za kupnju po nekim svojim kriterijima. Cijena nije presudna jer mi nismo ni najjeftiniji ni najskuplji tako da ne mogu precizirati što je presudno kod odabira”, naglašava Križanović i dodaje kako kupcima nude mogućnost izgradnje kuće po segmentima ili po principu ključ u ruke. Iako imaju upite za svoje proizvode iz Italije, Austrije, Njemačke i Slovenije, još se nisu odlučili za izvoz. “Naši poslovni planovi uključuju korekciju cijena u dogovoru s našim dobavljačem u Rusiji te malo jače reklamiranje po Hrvatskoj i Sloveniji”, zaključuje Križanović. (M.S.)

enterprise europe

info

Broj 146, 5. rujna 2016.

Uredba o integriranim načinima prikupljanja podataka

Podaci za bolje upravljanje društvom Europska komisija je predložila uredbu o integriranim načinima prikupljanja i uporabe podataka iz društvenih istraživanja kako bi se osigurala vrhunska razina socijalne politike u Europi Europska komisija je donijela prijedlog uredbe o novim, integriranim načinima prikupljanja i uporabe podataka iz društvenih istraživanja kako bi se poboljšala podrška stvaranju politika općenito, posebice socijalnih. Pouzdanijom bazom dokaza u pogledu socijalnih pokazatelja poboljšat će se analiza društvenih kretanja i pridonijeti vrhunskoj razini socijalne politike u Europi. Predloženom okvirnom uredbom omogućit će se brža objava podataka jer se u mnogim područjima skraćuju rokovi njihova prijenosa. Objedinjavanjem sedam postojećih anketa kućanstava koje se sada provode u EU te usklađivanjem varijabli koje su zajedničke dvjema ili više anketama povećat će se i usporedivost i koherentnost socijalne statistike EU-a. K tomu, na taj će se način pospješiti zajednička analiza društvenih fenomena na temelju novih metoda društvenih istraživanja. Konačno, na raspolaganju će biti potpuniji i raznovrsniji skup podataka, zahvaljujući inovativnim pristupima i metodama koje će primjenjivati nacionalni statistički uredi te kombiniranju podataka iz nekoliko izvora. Ova inicijativa dio je velikog programa modernizacije socijalne statistike koji se provodi u bliskoj suradnji s državama čla-

nicama. Njome su obuhvaćeni sve veći izazovi u tom području statistike, među ostalim brze inovacije u pogledu metodologije te uporabe IT-a, dostupnost novih izvora podataka, nove potrebe te očekivanja korisnika podataka, kao i trajni pritisak na dostupne resurse. Podržat će se i planirani Europski stup socijalnih prava koji zahtijeva pouzdanu bazu dokaza u područjima kao što su nejednakost, vještine,

pristup zaposlenju za sve i troškovi socijalne zaštite – sva ta područja trebalo bi bolje opisati pouzdanim i pravovremenim statističkim podacima. Ova inicijativa ujedno je dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), a njome se nastoji pojednostaviti europska socijalna statistika koja se prikuplja na temelju uzoraka te povećati učinkovitost prikupljanja podataka i relevantnost statističkih rezultata.

enterprise europe

Podrška razvoju Centara kompetencija prioritetnih tematskih i podtematskih područja Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016.2020. Centri kompetencija predstavljaju novu vrstu istraživačke infrastrukture koja je važna za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i novim tehnologijama te će provedba ovog javnog poziva pridonijeti povezivanju istraživača s gospodarstvom i olakšati prijenos istraživačkih rezultata u poslovni sektor.

Ministarstvo gospodarstva objavilo je 19. kolovoza dokumentaciju za I. fazu ograničenog javnog poziva za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstva Podrška razvoju Centara kompetencija ukupne vrijednosti 786 milijuna kuna.

Cilj javnog poziva je poboljšanje inovacijskog okruženja i povećanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru kroz razvoj Centara kompetencija i provedbu istraživačkorazvojnih projekata poslovnog sektora unutar jednog ili više identificiranih

E-impuls Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je 21. srpnja poziv na dostavu projektnih prijava E-impuls. U sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 250 milijuna kuna mikro i malim poduzećima. Poziv je namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga. Potpore u okviru ovog

poziva namijenjene su pravnim ili fizičkim osobama koje se bave ekonomskom djelatnošću, a koje su, sukladno definiciji, mikro i mala poduzeća (Uredba Europske komisije 651/2014). Iznosi pojedinačnih potpora male vrijednosti (de minimis) kretat će se od 30.000 do 300.000 kuna uz maksimalan intenzitet potpore od 65 posto bespovratnih sredstava za mala poduzeća te 85 posto za mikro poduzeća. Više informacija možete pronaći putem poveznice https://poduzetnistvo.gov.hr/ vijesti/objavljen-e-impuls/1459, a prijave se zaključuju 30. rujna.

Provedba javnog poziva odvijat će se kroz dvije faze. U I. fazi (predodabir prijavitelja) bit će odabrani prijavitelji koji zadovoljavaju kriterije za prijavu u II. fazi natječajnog postupka. Poziv za iskaz interesa (I. faza) bit će otvoren do 18. listopada. Upute za prijavitelje i sve potrebne obrasce možete preuzeti putem poveznice http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1194.

www.een.hr

5. rujna 2016.

2 3

Modernizacija u drvnoj industriji

U tijeku je natječaj za modernizaciju u drvnoj industriji pod nazivom 8.6.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva. Natječaj je usmjeren povećanju učinkovitosti, okolišne prihvatljivosti, ergonomičnosti i sigurnosti radnih procesa u primarnoj preradi drva kroz modernizaciju postojećih te uvođenje novih učinkovitih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme. Modernizacijom će se povećati konkurentnost na tržištu te pridonijeti promjeni dugogodišnjeg negativnog trenda smanjenja broja zaposlenih u primarnoj preradi drva, što ima izraziti utjecaj na stanovništvo ruralnih krajeva. Također, operacija je usmjerena uvođenju ICT tehnologija u primarnu preradu drva čime će se, uz povećanje proizvodnosti, pridonijeti i racionalnijem korištenju prirodnih resursa što ima direktan pozitivan utjecaj na prirodu i okoliš. Korisnici ovog natječaja mogu biti obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (2007.): područje C, odjeljak 16. Proizvodnja drva

cence, u postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva - izgradnja i rekonstrukcija objekata te kupnja nove i rabljene opreme za sušenje, parenje, skladištenje i zaštitu drvnih proizvoda (sušare, parionice, silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri...), stjecanje strojeva, alata, uređaja, opreme i objekata, kroz financijski leasing do iznosa njihove tržišne vrijednosti. Priznaju se i opći troškovi - usluge konzultanata i drugi opći troškovi potrebni za pripremu i provedbu projekta, uključujući poslovne planove, idejne planove marketinga drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i usluga šuma, studije izvedivosti, analize troškova i koristi, projektno-tehničku dokumentaciju, geodetske podloge, elaborate, trošak nadzora, studije utjecaja na okoliš i prirodu. i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja – proizvodnja proizvoda od slame i pleterskih proizvoda, i to oni koji mogu dokazati da ulazna količina drvne sirovine - oblovine u zadnje dvije godine koje prethode godini podnošenja zahtjeva za potporu nije bila veća od 10.000 prostornih metara godišnje. U slučaju da korisnik kao ulaznu drvnu sirovinu djelomično koristi ili uopće ne koristi oblovinu, tada se maksimalna dozvoljena količina ulazne sirovine izračunava na temelju koeficijenata iskorištenja oblovine. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do polovine ukupnih prihvatljivih troškova. Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen. Isti korisnik može podnijeti jedan zahtjev za potporu u okviru istog tipa operacije tijekom jednog natječaja. Visina potpore je između 10.000 i milijun eura, a prihvatljivi troškovi su kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za predindustrijsku preradu drva (blanjalice, pile i slično), kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za proizvodnju peleta i briketa (briketirka, peletirka...), instalacija i/ili kupnja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (kupnja opreme, kupnja ili razvoj računalnih programa, li-

Kupovina rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme prihvatljiva je za ulaganja pod uvjetima da svi oni ne smiju biti stariji od četiri godine, prodavatelj strojeva, alata, uređaja ili opreme mora dostaviti i izjavu o podrijetlu te izjavu da u proteklih sedam godina kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme nije sufinancirana bespovratnim nacionalnim ili EU sredstvima, a rabljeni strojevi, alati, uređaji i oprema moraju imati tehničke karakteristike u skladu s potrebama tipa operacije i udovoljavati prihvatljivim normama i standardima. Cijena rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme ne smije biti viša od njihove tržišne vrijednosti i mora biti manja od cijene sličnih novih strojeva, alata, uređaja i opreme, a moraju imati i tehničke karakteristike u skladu s potrebama tipa operacije i udovoljavati prihvatljivim normama i standardima. Korisnicima se potpora isplaćuje jednokratno ili u ratama do najviše tri rate /maksimalni iznos prve rate iznosi do polovine odobrenih sredstava - mogućnost predujma 50 posto odobrenih sredstava/. Rok za prijavu zainteresiranih je 15. studenoga.

enterprise europe

Informativne radionice za EU natječaj Kompetentnost i razvoj MSP-a Nastavljajući dosadašnju praksu informiranja članica o poslovnim mogućnostima, Hrvatska gospodarska komora organizira informativne radionice za EU natječaj Kompetentnost i razvoj MSP-a. Natječaj je objavilo Ministarstvo poduzetništva i obrta, a otvoren je do 31. prosinca 2016. Cilj natječaja je sufinancirati razvojne projekte prijavitelja – mikro, malih i srednjih poduzeća, koji obuhvaćaju ulaganja u infrastrukturu i opremu, u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki te samim time i hrvatskog gospodarstva. Ovim edukacijama HGK želi informirati poduzetnike o kriterijima i mogućnostima ovog natječaja, ali i pridonijeti što boljoj informiranosti poduzetnika o mogućnostima sufinanciranja razvojnih projekata sredstvima EU-a. Sudjelovanje na edukacijama za članice HGK je besplatno. Informativne radionice održavat će se u svim županijama Republike Hrvatske, putem županijskih komora HGK. Raspored

Za detaljnije informacije javite se kontakt osobi koja pokriva traženo područje. • Požega - HGK-ŽK Požega 16. rujna • Pula - HGK-ŽK Pula 5. rujna (mdumancic1@hgk.hr) (mpercan@hgk.hr) • Slavonski Brod - HGK-ŽK Slavonski • Karlovac - HGK-ŽK Karlovac 6. rujna Brod 19. rujna (mbalen@hgk.hr) (bskarjak@hgk.hr) • Virovitica - HGK-ŽK Virovitica • Knin - HGK-ŽK Knin 6. rujna 20. rujna (svlahinja@hgk.hr) (knin@hgk.hr) • Šibenik - HGK-ŽK Šibenik 21. rujna • Split - HGK-ŽK Split 7. rujna (jvlahov@hgk.hr) (ilucic@hgk.hr) • Dubrovnik - HGK-ŽK Dubrovnik • Čakovec - HGK-ŽK Čakovec 8. rujna 22. rujna (ntrojic@hgk.hr) (jkantolic@hgk.hr) • Osijek - HGK-ŽK Osijek 27. rujna • Zadar- HGK-ŽK Zadar 9. rujna (ierak@hgk.hr) (mmisulic@hgk.hr) • Zagreb - Komora Zagreb 28. rujna • Otočac - HGK-ŽK Otočac 13. rujna (dcar@hgk.hr) (flokas@hgk.hr) • Varaždin - HGK-ŽK Varaždin • Bjelovar - HGK-ŽK Bjelovar 14. rujna 4. listopada (rpapec@hgk.hr) (ibrajdic@hgk.hr) • Rijeka - HGK-ŽK Rijeka 5. listopada • Krapina - HGK-ŽK Krapina 15. rujna (rijeka@hgk.hr). (jhorvat@hgk.hr) održavanja radionica po županijskim komorama možete vidjeti u tablici, a prijavi-

ti se možete na kontakt naveden uz svaku županijsku komoru.

www.een.hr

5. rujna 2016.

4 5

EU Projekti

Obrazovanje za stručnjake u EU fondovima Prvo specijalizirano učilište za obrazovanje stručnjaka za EU fondove upisuje novu generaciju polaznika u Splitu, Zagrebu i Rijeci. Najbolji studenti dobit će priliku odraditi praksu u jednoj od najpoznatijih konzultantskih tvrtki u Hrvatskoj Učilište EU projekti, prvo hrvatsko specijalizirano učilište za obrazovanje stručnjaka za EU fondove, ujedno i jedino na tržištu, u organizaciji konzultantske kuće otvorilo je upise nove generacije polaznika u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Osnovala sam Učilište EU projekti zato što u Hrvatskoj postoji velika potreba za stručnjacima koji se bave problematikom fondova EU-a, posebice zato što trenutačni kapaciteti onemogućuju iskorištavanje velikih iznosa koji su nam na raspolaganju, ističe osnivačica Učilišta Ariana Vela. “Naše 15-ogodišnje konzultantsko iskustvo i rad na projektima poput Pelješkoga mosta, kao i više od 8000 osoba koje smo dosad educirali, dokaz su da znamo što radimo i da naši polaznici mogu očekivati konkretne rezultate u svom obrazovnom procesu”, smatra Ariana Vela. Polaznici mogu postati voditelji pripreme i provedbe EU projekata uz stručno vodstvo predavača škole i mentorice Ariane Vele. Svaki polaznik dobiva na poklon knjigu o pripremi projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pod nazivom Menadžment ESI fondova - Priručnik o pripremi i provedbi projekata financiranih iz ESI fondova u financijskoj perspektivi 2014.-2020., a za dvoje najboljih i najredovitijih polaznika učilište je osiguralo i praksu u trajanju

od dva mjeseca u jednoj od najpoznatijih konzultantskih tvrtki u Hrvatskoj - EU projekti. Programe ovog učilišta verificirala je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a stečena znanja upisuju se u e-radnu knjižicu. Polaznici, uz neizostavni teoretski dio, prolaze opsežnu praksu kroz koju stječu znanje o

svim procesima potrebnim za uspješnu prijavu i provedbu projekata koje financira EU. Predavanja počinju u rujnu i listopadu, a svoje mjesto u grupi možete rezervirati već sada, i to uz posebno kreirane cijene i popust od 10 posto. Više informacija o upisima i programima ovog učilišta možete dobiti na telefon 01/5534 878, e-poštu info@uep.hr ili na internetskoj stranici učilišta www.uep.hr.

enterprise europe Istraživanje o zaštiti okoliša

Europljani žele više brige o okolišu Prema posebnom istraživanju Eurobarometra, dvije trećine građana želi više zalaganja EU-a u zaštiti okoliša Zaštita okoliša tema je koja brine građane Europske unije. Prema posebnom istraživanju Eurobarometra Europskog parlamenta, dvije trećine građana želi više zalaganja EU-a u zaštiti okoliša. Da EU treba učiniti više po pitanju zaštite okoliša smatra 67 posto ispitanika, dok 21 posto misli da je sadašnja razina zaštite zadovoljavajuća, pokazuju rezultati istraživanja. Više od polovine građana misli da trenutačne mjere na razini EU-a nisu dovoljne, dok 37 posto smatra da su dovoljne. Više o istraživanju i odgovorima hrvatskih građana može se pronaći na internetskim stranicama EEN-a. EU ima razvijenu politiku u području zaštite okoliša kao i ovlasti u većini područja, poput zagađenja vode i zraka, upravljanja otpadom i klimatskim promjenama.

“Dijelimo brige građana i predani smo radu na novim mjerama i prijedlozima u borbi protiv klimatskih promjena i zaštite

Europska unija ima razvijenu politiku u području zaštite okoliša te ima ovlasti u većini područja okoliša. Nakon konferencije u Parizu imamo pred sobom ambiciozne ciljeve. Europska unija ima jak utjecaj na postignut dogovor i razvija mjere koje će ga pretvoriti u djela”, ističe predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Giovanni La Via (EPP, Italija). U Europskoj uniji trenutačno se provodi niz projekata zaštite okoliša. Natura 2000 najveća je koordinirana mreža zaštićenih područja na svijetu (pokriva preko 18 posto kopnenog područja EU-a te gotovo šest posto vodenog teritorija).

Dogovoren je zakon o smanjenu korištenja plastičnih vrećica. U implementaciji dogovora iz Pariza, EU nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030., te promovira korištenje obnovljivih izvora energije kako bi se borili protiv klimatskih promjena. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o zaštiti kvalitete zraka, uključujući ambiciozne ciljeve za nacionalne granice za glavne zagađivače do 2030. Parlament je osnovao istražni odbor koji se bavi skandalom lažiranja rezultata testova na emisije u automobilskoj industriji. Zastupnici su usvojili nova pravila o označavanju energetske učinkovitosti proizvoda te se također bave zakonom o boljem i efikasnijem upravljanju otpadom.

www.een.hr

5. rujna 2016.

6 7

Bolje kontrolirati one koji izbjegavaju platiti porez Porezne politike država članica tema je koja zanima velik broj građana unatoč njenoj relativnoj složenosti. Čak 75 posto Europljana smatra da Europska unija treba učiniti više u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza te samih poreznih prijevara, kažu rezultati zadnjeg Eurobarometra Europskog parlamenta. Borba protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza bila je visoko na popisu prioriteta Europskog parlamenta i prije otkrića takozvanih panamskih dokumenata i LuxLeaks skandala. Od početka gospodarske i financijske krize zastupnici Parlamenta zalažu se za veću transparentnost poreznih sustava i zaustavljanje nepravednih poreznih olakšica. Roberto Gualtieri (S&D, Italija), predsjednik Odbora za gospodarstvo, kaže kako je potrebno odgovoriti na zahtjev tri četvrtine građana koji traže veće djelovanje na razini EU-a. “Europski parlament predvodi tu borbu usvojivši ambiciozne i konkretne prijed-

loge za povećanje transparentnosti poreznog sustava te borbu protiv utaja, tražeći automatsku razmjenu informacija između država članica o poreznim odlukama te pojedinačno izvještavanje država članica o oporezivanju multinacionalnih tvrtki, skupa sa zajedničkom definicijom poreznih utočišta te konkretnim sankcijama”, kaže. Nakon LuxLeaks skandala zastupnici su osnovali dva posebna odbora koji su donijeli odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka. U završnom izvješću traži

se osnivanje registra pravih vlasnika tvrtki, crna lista poreznih utočišta te sankcije protiv krivog korištenja patenata. Istražni odbor o skandalu panamskih dokumenata, Odbor za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaja poreza, počinje s radom ove jeseni kako bi ispitao rad Europske komisije i država članica u borbi protiv pranja novca i utaje. Parlament će na jesen također početi s radom na pravilima o transparentnosti za multinacionalne tvrtke.

Kako poslovati s Kinom Jeste li razmišljali o proširenju svog poslovanja u Kinu? Kako naći partnera u toj dalekoj zemlji? Informirajte se na vrijeme i upoznajte kulturološke razlike. Jeste li znali da vaši kineski partneri od vas ne očekuju: grljenje prilikom upoznavanja, (pre)čvrst stisak ruke pri rukovanju, spremanje posjetnice u etui ili džep čim ste je primili, posjetnicu bez kineskog prijevoda, nesmotreno korištenje brojeva (primjerice, broj 4 nesretan je broj u Kini – izgovara se isto kao i riječ

smrt na kineskom jeziku). Kako bi se mali i srednji poduzetnici educirali u poslovanju s Kinom, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) u suradnji s Language Houseom i Hrvatskom gospodarskom komorom organizira 8. rujna radionicu na temu Kako poslovati s Kinom. Na radionici će svoja dosadašnja iskustva predstaviti tvrtke koje već posluju s Kinom, a predstavnici europskih i hrvatskih institucija odgovarat će na pitanja i dati preporuke za uspješno poslovanje. Otvoreno će se

diskutirati o mogućnostima iniciranja i formuliranja aktivnosti potrebnih za pripremu poduzetnika za buduće poslovanje u Kini. Imat ćete priliku upoznati poduzeća koja već posluju s kineskim partnerima i to u području elektroindustrije, turizma, vinarstva, prevoditeljstva, uvoza i izvoza te predstavnike Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu. Pozivnicu i detaljniji program događanja možete preuzeti pod pratećim dokumentima na web stranici http://beta. hgk.hr/documents/poziv-cepor-kakoposlovati-u-kini57b7196b194e8.pdf. Molimo da svoj dolazak potvrdite na telefon 01/2305 363 ili email: deterovic@ cepor.hr.

enterprise europe

Prilika za poslovne susrete u Kini 6. studenoga, te u gradu Qingdao od 6. do 8. studenoga. Na ovom sajmu, u njegovih dosadašnjih 10 izdanja, sudjelovalo je više od 2650 europskih tvrtki, međunarodnih organizacija, sveučilišta i istraživačkih centara, a održano je više od 23.000 bilateralnih sastanaka, čime je postao bitan faktor razvoja poslovnih odnosa europskih i kineskih gospodarstvenika. Europska poduzetnička mreža u Kini organizira poslovne susrete u okviru 11. sajma suradnje EU-a i Kine koji će se održati u gradu Chengdu od 2. do

Sam Sajam suradnje održat će se u razdoblju od 28. listopada do 1. studenoga, a zastupat će sljedeće sektore: - poljoprivreda - šumarstvo

- biotehnologija - energija - okoliš - ICT Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, a kako biste ih pronašli, potrebno je u online katalogu popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Svaka tvrtka dobit će individualni raspored poslovnih razgovora. Detaljnije informacije i upute za registraciju možete pronaći na: http://www.euchina.org.cn/register.html.

Slovačka kooperacijska burza Poslovni razgovori TO Design 2016 Slovačka agencija za razvoj ulaganja i trgovine organizira 10. slovačku kooperacijsku burzu koja će se održati 3. studenoga u Hotelu Bratislava u Bratislavi, pod pokroviteljstvom slovačkog predsjedništva u Vijeću EU-a. Burza je namijenjena stručnoj javnosti.

Europska poduzetnička mreža Torino organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom TO Design 2016 koji će se održati od 3. do 5. studenoga u Torinu s ciljem povezivanja proizvodnih tvrtki s vodećim dizajnerima.

Slovačka kooperacijska burza je najveći međunarodni kooperacijski susret slovačkih i stranih poslovnih subjekata, koje SARIO organizira od 2007. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva Republike Slovačke i uz nazočnost premijera Republike Slovačke, ministra gospodarstva i drugih državnih dužnosnika.

Događanje će se održati u okviru festivala neovisnog dizajna Operæ, koji uključuje izlagače, mnogobrojne sastanke, debate i radionice na kojima se umrežuju talijanski i međunarodni dizajneri, tvrtke i dućani.

Glavna tema ovogodišnje burze je automobilska industrija i prateći ključni sektori - strojarstvo, energetika, informacijskokomunikacijske tehnologije, logistika te istraživanje i razvoj. Prijavu sudjelovanja je nužno izvršiti online prijavnicom na web stranici http://slovakmatchmakingfair2016.sario.sk/ Sve dodatne informacije nalaze se na web stranici www.sario.sk.

Cilj poslovnih susreta je unapređenje razvoja novih proizvoda i procesa te poticanje umrežavanja, sinergije i partnerstva proizvođača i dizajnerskog svijeta te pomoći ulasku na nova tržišta diljem svijeta. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u online katalogu, a na kraju će svaka tvrtka dobiti svoj raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje, a više informacija, program i upute za prijavu možete pronaći na https://www.b2match.eu/todesign2016.

www.een.hr

5. rujna 2016.

8 9

Meet in Italy for Life Sciences – Matchmaking event Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEP RI) kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) poziva vas na gospodarske susrete matchmaking event - koji će se održati 26. i 27. listopada 2016. u Rimu, Italija. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije, upoznaju se s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama

tvrtke te mogu procijeniti mogućnost suradnje. Ciljani sektori su: biotehnologija, medicina, farmaceutika, nutricionizam i ICT za zdravstvo. Kako funkcionira? Posjetite stranicu https://www.b2match. eu/mit4ls2016. Registrirajte se, izradite kratki profil svoje tvrtke te napišite što nudite, odnosno što tražite. U galeriju možete dodati video i fotografije svojih projekata/proizvoda. Istražite profile drugih tvrtki koje sudjeluju na gospo-

darskim susretima i zabilježite one koje su vam interesantne. Započnite dogovarati sastanke. Na dan registracije dobit ćete vlastiti raspored sastanaka. Tijekom događanja upoznat ćete potencijalne poslovne partnere. Na istom događanju 2015. godine bilo je 300 sudionika, 1400 sastanaka jedan-na-jedan, te 39.200 pregleda profila prije početka događanja. Sudjelovanje je besplatno, a registracija obvezna. Prijave su otvorene do 10. listopada 2016. Više informacija na: https:// www.b2match.eu/mit4ls2016.

Poslovni razgovori Euronaval 2016 Europska poduzetnička mreža Francuske i Francusko ministarstvo obrane organiziraju poslovne susrete pod nazivom Euronaval 2016 na svjetskoj izložbi pomorske obrane, pomorskog okoliša, prometa i infrastrukture, pomorske sigurnosti i zaštite koji će se održati od 19. do 21. listopada u Parizu - Le Bourget. Euronaval slovi kao jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj industriji o čemu svjedoče i sljedeće brojke: • 370 izlagača sa 5 kontinenata • 30.000 posjeta • 70 posto čine međunarodne tvrtke • 15.000 m² bruto izložbeni prostor. Također, to je vodeći događaj za proizvođače pomorskih dronova (UXV) i satelit-

skih programa, uključujući i komunikacije, navigaciju, vremenske prognoze, obranu i sigurnost Sektori aktivnosti: • mornarička obrana: obrana domovine, projekcija snaga, logistička podrška, obuka • pomorski okoliš: prevencija onečišćenja, kontrola onečišćenja, demontaža brodova, hidrografija, oceanografija • transport i infrastruktura: prijevoz tereta i osoba, propulzija morske energije,

luka i pomorskih infrastruktura, telekomunikacije • pomorska sigurnost: spašavanja mora, sigurnost života i brodova na moru, borba protiv piratstva i ilegalnog traffikinga, sigurnost infrastrukture, pomorski i obalni nadzor, humanitarne misije • usluge: kontrola kvalitete, normizacija, klasifikacija, puštanje u pogon i prihvaćanje, obuka, zapošljavanje, savjetovanje, tehnička pomoć, osiguranje • istraživanje i inženjering: dizajn ureda, laboratorija i test centara Detaljnije informacije i upute za registraciju možete pronaći na: http://www.euronaval2016businessmeetings.com/p_ index.php.

Poslovni razgovori BURTARIM 2016 Europska poduzetnička mreža iz Turske organizira poslovne susrete pod nazivom BURTARIM 2016 na poljoprivrednom sajmu u Bursi, 14. međunarodnom sajmu poljoprivrede, proizvodnje sjemena i sadnica i mliječne industrije pod nazivom Bursa Agriculture 2016 koji će se održati od 12. do 16. listopada u Bursi, u Turskoj. O uspješnosti sajma govore podaci prema kojima je prošle godine na sajmu sudjelovalo 456 tvrtki i predstavnika iz 28 ze-

malja te 286.916 posjetitelja iz 46 država. Poslovni susreti u okviru sajma održat će se 13. listopada, s naglaskom na: poljoprivrednoj mehanizaciji i tehnologiji, staklenicima, vodi i sustavima za navodnjavanje, poljoprivrednim lijekovima, sjemenju, sadnicama, mladicama, hortikulturi i cvjećarstvu, ekološkoj poljoprivredi, uzgoju te opremi i uslugama za poljoprivredu i staklenike, informatici u poljoprivredi, mlijeku i mliječnim proizvodima te uzgoju stoke. Sudjelovanje na poslovnim

susretima se ne naplaćuje, a radni jezik je engleski. Dodatne pogodnosti: besplatan prijevoz iz zračne luke u Istanbulu u Bursu, besplatan smještaj za tvrtke koje dolaze u svojstvu kupaca, personalizirani raspored sastanaka, usluge prevođenja tijekom poslovnih razgovora. Detaljnije informacije možete pronaći na: www.b2match.eu/burtarim2016 Ili na web stranici sajmahttp://www.burtarim. com/en/index.php.

enterprise europe

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Za razvoj malih pol gospodarstava 98, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prvu ratu za novih 17 projekata unutar operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupno su do sada odobrena 864 projekta s iznosom potpore od 98,3 milijuna kuna. Ovu potporu poljoprivrednici mogu iskoristiti za cijeli niz aktivnosti kojima će unaprijediti svoje gospodarstvo, mogu kupiti zemljište, domaće životinje, bilje, sjeme i sadni materijal, mehanizaciju i opremu (čak i rabljenu) te solarne ploče. U okviru te operacije poljoprivrednici mogu podizati nove nasade te izgraditi objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, od čega 85 posto za svaki projekt dolazi iz EU proračuna, dok 15 posto dolazi iz Državnog proračuna. Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate. Polovinu potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon Odluke o dodjeli sredstava čime se omogućava pokretanje aktivnosti iz poslovnog plana, a preostalih 50 posto potpore poljoprivrednici mogu zatražiti nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana. Do sada je za pokretanje aktivnosti iz poslovnog plana poljoprivrednicima isplaćeno gotovo 23 milijuna kuna. Pregled do sada odobrenih i isplaćenih korisnika možete pogledati na http://www.apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru-6-1966.aspx. Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja mjere 19 Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative Leader (CLLD

pore je 18,3 milijuna kuna za 50 LAG-ova, a njihov popis možete vidjeti na http:// www.apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru-19-1623.aspx.

- lokalni razvoj pod vodstvom zajednice), podmjere 19.1 Pripremna potpora LAGovima: Zeleni bregi, Krka, Baranja, Sjeverna Istra, Mura-Drava, Karašica, Šumanovci, Zapadna Slavonija, Sjeverna Bilogora, Marinianis, Virovitički prsten, Vinodol, Prigorje-Zagorje, Laura, Bilogora-Papuk, Zrinska gora-Turopolje, Adrion, More 249 i Izvor. Do sada je Agencija za plaćanja Lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima) iz mjere 19 isplatila više od 11 milijuna kuna. Unutar podmjere 19.1. Pripremna potpora LAG-ovima Europska unija sufinancira izradu lokalnih razvojnih strategija i tekuće troškove (najam ureda, režijski izdaci ureda, potrošni uredski materijal, uredska i računalna oprema, usluge knjigovodstvenog/financijskog/pravnog stručnjaka, troškovi organiziranja i provođenja zaštite na radu...). Iznos ukupno odobrene pot-

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je prve isplate iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u sklopu mjere 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, podmjere 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti za operaciju 7.1.1 - Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima. Do sada je odobren gotovo 21 milijun kuna potpore za 240 općina i gradova diljem Hrvatske, a isplaćeno je 656.000 kuna na račune ovih devet općina - Kanfanar, Lasinja, Brinje, Marijanci, Mikleuš, Lišane Ostrovičke, Pučišća, Martijanec i Satnicu Đakovačku. Korisnici operacije 7.1.1. su općine i gradovi do 10.000 stanovnika, a prihvatljivi troškovi su izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada, strateškog razvojnog programa općine ili grada, strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija). Potpora iznosi do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova, između 5000 i 70.000 eura, a popis svih odobrenih korisnika možete pogledati na http://www.apprrr.hr/izdane-odluke-zamjeru-7-1967.aspx.

www.een.hr

5. rujna 2016.

10 11

ljoprivrednih ,3 milijuna kuna Objavljen je natječaj za ulaganja u javne sustave za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama br. 76/16 Natječaj

za provedbu podmjere 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije – provedba tipa operacije 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda. Prihvatljivi korisnici su javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Intenzitet javne potpore po projektu/operaciji unutar tipa operacije 7.2.1 iznosi do 100 po-

sto od ukupnih prihvatljivih troškova, a sredstva javne potpore iznose ukupno 40.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u Agronetu od 5. rujna do 5. listopada 2016. Detaljnije informacije možete pronaći na http:// www.apprrr.hr/podmjera-72---ulaganjau-izradu-poboljsanje-ili-prosirenje-svihvrsta-male-infrastrukture-ukljucujuciulaganja-u-obnovljive-izvore-energije-iustedu-energije-2048.aspx.

Obavijest za proizvođače jabuka i mandarina Zbog Odluke Vlade Ruske Federacije od 25. lipnja o produljenju zabrane uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije za dodatnih godinu dana odnosno do kolovoza 2016. godine Europska komisija odlučila je nastaviti provedbu mjere sprečavanja i upravljanja krizama na tržištu u sektoru voća i povrća. U tu svrhu, Europska komisija je donijela 11. lipnja Delegiranu uredbu o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o provedbi privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju kojim se osigurava provedba ove uredbe Europske komisije. Mjera uključuje postupke povlačenja jabuka i mandarina za slobodnu distribuciju za razdoblje od 1. srpnja do datuma kada će količine dodijeljene Hrvatskoj biti iskorištene ili do 30. lipnja 2017. godine, ovisno o tome što bude prije. Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/921 Hrvatska je

dobila mogućnost provedbe dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima: jabuka za količinu od 600 tona, mandarina za količinu 1000 tona, i dodatnu količinu koja ne smije prijeći 3000 tona za jedan ili više proizvoda, ovisno o odluci. Kao i prošle godine Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina za slobodnu distribuciju humanitarnim organizacijama, centrima i ustanovama socijalne skrbi, ustanovama za predškolski odgoj, ustanovama za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje koje ne sudjeluju u Shemi školskog voća i povrća, bolničkim ustanovama i kaznenim institucijama. Ministarstvo poljoprivrede je pripremilo Upute za proizvođače i primatelje proizvoda u okviru mjere povlačenja s tržišta proizvoda za slobodnu distribuciju u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/921 i Pravilnikom te upućujemo proizvođače da se o načinu i uvjetima provedbe mjere povlačenja s tržišta jabuka i mandarina za slobodnu distribuciju informiraju na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede: http://www.mps.hr/default. aspx?id=17772.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Informatički uređaji i sustavi

šimirova 42, Služba za poslove nabave, Ivan Majić, 51000 Rijeka, nabava-ivanm@ kbc-rijeka.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2016%2fS+002-0017977. Dizelsko gorivo Flora VTC traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Flora VTC d.o.o., 54521868069, Vukovarska 5, Služba pravnih i općih poslova, Kristijan Kašaj, 33000 Virovitica, pravnasluzba@flora-vtc.hr: Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0017920. Računalna oprema

HAC ONC, traži nabavu informatičkih sustava i poslužitelja. Natječaj je otvoren do 7. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Koturaška cesta 43, SO nabava, Ivica Lončar, 10000 Zagreb, ivica. loncar@hac-onc.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0018806. Kateteri KBC Rijeka traži nabavu katetera. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Kre-

Hrvatske ceste traže nabavu računala i računalne opreme te potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Matija Mikac, 10000 Zagreb, matija.mikac@hrvatske-ceste.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0017938. Usluge cestovnog prijevoza Regionale Verkehrsgesellschaft DahmeSpreewald mbH, Lockau, Njemačka, traži nabavu usluga posebnog cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se preda-

ju na Regionale Verkehrsgesellschaft Dahme-Spreewald mbH, Nissanstr 7, Geschäftsführung, Herrn Lehmann, 15926 Luckau, Deutschland, lehmann@rvs-lds. de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci vozila Compañía del Tranvía de San Sebastián, S.A.U., San Sebastian, Španjolska, traži nabavu usluge popravaka karoserije vozila. Natječaj je otvoren do 16. rujna, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na: Compañía del Tranvía de San Sebastián, S.A.U., c/ Fernando Sasiain, 7, Igor Gonzalez, 20015 San Sebastián; Espana, direccion@dbus.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Zbrinjavanje mulja Consorzio Depurazione del Savonese SpA, Savona, Italija, traži uslugu zbrinjavanja mulja. Natječaj je otvoren do 19. rujna, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na: Consorzio Depurazione del Savonese SpA, Via Caravaggio 1, Servizio Gare e Contratti — http://www. depuratore.sv.it/gare_e_contratti.html 17100 Savona, Italia, gare@pec.depuratore.sv.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci i održavanje vozila Amiacque, Milano, Italija, traži nabavu usluga popravaka i održavanja vozila. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na: Amiacque Srl, Via Rimini 34/36, Patrizia Ceriani, 20142 Milano, Italia, patrizia.ceriani@amiacque.gruppocap.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

www.een.hr

5. rujna 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Poljski distributer nudi distribuciju dekorativnih materijala za uređenje prozora (BRPL20151021001)

Poljska tvrtka, specijalizirana za sveobuhvatne usluge za uređenje i dekoraciju prozora i interijera, traži proizvode za nadopunu postojeće palete proizvoda koji se može distribuirati u Poljskoj. Tvrtka dakle traži proizvođače tekstila i dekoracija za prozore: pozamanterije, poruba, dekorativne tkanine, šipki za zavjese i drugih dekorativnih materijala. Tvrtka nudi usluge distribucije potencijalnim poslovnim partnerima, a radi proširenja svog proizvodnog asortimana. Njemački proizvođač stolaca traži dobavljača dijelova izrađenih od šperploča (BRDE20160706001) Njemački dizajner i proizvođač visoko kvalitetnih uredskih stolaca (stolci koji se okreću, stolci za sastanke, itd.) traži dobavljača/proizvođača dijelova za izradu naslona i sjedala stolica, koji su izrađeni od šperploča. Obzirom da njemačka tvrtka izrađuje stolce različite kvalitete – od onih jeftinijih do luksuznih proizvoda – traži se proizvođač dotičnih dijelova u različitim kvalitetama (A, B i C kvaliteta). Njemačka tvrtka traži partnera za dugoročnu suradnju uz sklapanje ugovora

o proizvodnji. Potencijalni dobavljač bi trebao proizvoditi dijelove od šperploča prema nacrtima njemačke tvrtke, koja će osigurati potrebne alate i kalupe. Britanski zastupnik u području turizma, nudi svoje usluge (BRUK20160720001) Britanska tvrtka sa sjedištem u Londonu, uspješna je kao zastupnik i agent u području turizma te traži međunarodne klijente, koje bi dodali u svoj portfelja inozemnih partnera. Britanska tvrtka nudi zastupstvo stranim partnerima iz područja turizma i kulturne baštine, a to mogu biti hoteli, restorani, kazališta, sportska igrališta, muzeji, galerije, kazališta, itd. Britanski distributer piva i energetskih napitaka traži dobavljača (BRUK20140901001) Britanska tvrtka, koja se bavi kupnjom i distribucijom alkoholnih pića i energetskih napitaka u Aziji, traži dobavljača, kako bi proširila svoj asortiman proizvoda. Kroz postojeću bazu klijenata i mrežu u Aziji te urede u Hong Kongu i Kini, britanska bi tvrtka distribuirala europsko pivo i energetske napitke u velikim količinama. Tvrtka prvenstveno traži proizvođače piva, koji mogu ponuditi velike količine tog proizvoda. Grčki zastupnik nudi partnerstvo proizvođačima strojeva (BRGR20160627001) Grčka tvrtka specijalizirana za strojogradnju, proizvodnju i prodaju strojeva i opre-

me za proizvodnju hrane, brašna, stočne hrane, kao i za reciklažu i preradu hrane, zainteresirana je za sklapanje ugovora o trgovačkom posredovanju s proizvođačima svih vrsta strojeva za preradu hrane, kako bi zastupala proizvode u Grčkoj. Tvrtka je također zainteresirana za zastupanje tvrtki koje proizvode strojeve za obnovljive izvore energije, recikliranje (papir, plastika, metal, recikliranje industrijskog otpada ), te za proizvode na biomasu. Tvrtka je posebno zainteresirana za suradnju s partnerima koji su u mogućnosti dostaviti strojeve koji su komplementarni s postojećim asortimanom proizvoda tvrtke. Češka tvrtka traži proizvođača tekstila za proizvodnju platnenih pelena (BRCZ20160607001)

Češka tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju modernih platnenih pelena za bebe, traži proizvođača tekstila. Tvrtka traži poslovnog partnera koji može proizvesti određeni materijal koji se koristi kao vanjski sloj pelene. Vizija tvrtke je da postane jedan od najvećih europskih proizvođača modernih platnenih pelena za djecu i da doprinese rastu platnenih pelena na tržištu. Tvrtka nudi sporazum o proizvodnji. Tvrtka traži proizvođača sljedećeg materijala: poliester pletenina laminirana s poliuretanom ili s poliuretanskom folijom. Težina bi trebala biti oko 190g / m2 . Materijal mora imati „Oekotex 100“ certifikat te mora biti periv na 60° C (povremeno na 90° C).

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

4 7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječje vlažne maramice, brend Baby tender, model OUU-0270. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži sastojke koji mogu izazvati alergijske reakcije. (slika 1) Automobil Great Wall, model Voleex C20R. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer servo upravljač može otkazati poslušnost u vožnji i otežati manevriranje. (slika 2) Dječja sjedalica za bicikl, brend Baby-Seat-Handy, model BG-5. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav učvršćivanja za bicikl nije kvalitetno izveden. (slika 3) Peć na pelete, brend Piazzetta, P960. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se ručica pećnice pregrijava pri korištenju pa je nije moguće koristiti jer nema kvalitetnu toplinsku izolaciju. (slika 4)

Automobili Citroën, modeli C4 Cactus, C4 i DS4. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer modeli proizvedeni 2014. mogu imati probleme s curenjem goriva zbog neispravne instalacije. (slika 5, 6) Kamperi Knaus Tabbert, modeli Box Star, Box Star Plus, Box Life, CaraBus, VANTourer, OrangeCamp i Main Camp, proizvedeni 2015. i 2016. godine. Proizvodi mogu predstavljati rizik za korištenje jer je konstrukcija stražnje klupe za sjedenje preuska i zatezač pojasa ne može obaviti zatezanje u slučaju nesreće. (slika 7, 8) Automobil Dodge, model Ram DS i DX, proizvedeni 2015. i 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav za elektroničku kontrolu servo uređaja upravljača može otkazati i otežati manevriranje vozilom. (slika 9)

www.een.hr

5. rujna 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Proces bojenja pročišćenog pčelinjeg voska (TOLV20160614002) • Sveučilište iz Latvije razvilo je tehniku bojenja pčelinjeg voska. Izum se odnosi na industriju pčelarstva i proizvoda na bazi pčelinjeg voska, kao što su svijeće od pčelinjeg voska. Sveučilište nudi ugovor za tehničku suradnju partnerima iz industrije, poduzetnicima i organizacijama aktivnima u sektoru pčelarstva. Uređaj za poboljšanje kvalitete života sa softverom koji analizira tjelesne funkcije 24/7 (TOLV20160304001) • Tvrtka iz Latvije, koju su 1991. godine osnovali iskusni medicinski stručnjaci i istraživači s područja neuroznanosti, usmjerena je na istraživanje ljudskih psiholoških, neuroloških i fizioloških stanja, te nudi novi uređaj sa softverom koji tokom cijeloga dana analizira tjelesne funkcije kao što su EEG, GSR, broj otkucaja srca... Tvrtka je u potrazi za investitorima ili R&D projektnim partnerima za završetak razvoja i zainteresirana je za suradnju u obliku financijskog ugovora, ugovora o licenciranju ili ugovora o istraživačkoj suradnji. Postupak za kalorimetrijska ispitivanja vodenih tekućina • Njemački centar za istraživanje okoliša razvio je metodu kalorimetrijskog ispitivanja vodenih tekućina za brzo i pouzdano određivanje kontaminacije vode iz slavine, mineralne vode i procesne vode mikroorganizmima, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Centar je u potrazi za partnerima kroz komercijalni ugovor s tehničkom pomoći ili ugovor o tehničkoj suradnji. Pogon kućne energije od 10 kW - spremnik tople vode kao Future and Emerging Technologies (FET) rješenje (TOHU20151127002) • Mađarska privatna tvrtka bavi se rješenjima zelene energije. Nude 10-kW pogon kućne energije - spre-

mnik tople vode iz kojeg se može stvoriti troškovno učinkovita 600 MW hidroelektrana. Ciljno tržište uključuje pružatelje usluga, financijere, operatore elektroenergetskog sustava i javne vlasti koje upravljaju rezervoarima hidroelektrana. Tražene vrste partnerstva su ugovor o istraživanju, financijski ugovor ili ugovor o licenciranju. Poljski proizvođač slastica traži aparaturu za punjenje tvrdih bombona (TRPL20160519001) • Poljska tvrtka slastičarskih proizvoda specijalizirana je za proizvodnju lizaljki različitih okusa i oblika, kao i tvrdih bombona i karamela, a planira pokrenuti proizvodnju punjenih bombona. Tvrtka je u potrazi za strojem koji bi punio tvrde bombone mekim (tekućim) ili tvrdim punjenjem. Tvrtka traži dobavljače te nudi suradnju u obliku komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Traži se pružatelj usluge impregnacije tekstila/papira kroz ugovor o proizvodnji (TRDE20160510001) • Njemački start-up angažiran je u razvoju, proizvodnji i komercijalizaciji sustava energetske transformacije i njihovih sastavnih dijelova. Tvrtka je razvila novu tehnologiju te je sada u potrazi za partnerom za proizvodnju. Traži se industrijski partner koji posjeduje modularnu ili kontinuiranu proizvodnu liniju za tekstilnu ili papirnu impregnaciju različitim kemikalijama. Tražena vrsta suradnje je ugovor o proizvodnji. Traži se novi automatizirani sustav za proizvodnju drvenih ploča (TRIT20160412001) • Talijanska tvrtka želi investirati u novi automatizirani sustav za proizvodnju drvenih ploča. Tvrtka posjeduje patent za posebnu drvenu ploču čija je prednost odsutnost ikakvih ljepila. Tvrtka traži partnere sa stručnim znanjem u rješenjima za automatizaciju industrijskih drvnih procesa, te partnere koji su u mogućnosti razviti i proizvesti vrlo precizan i djelotvoran stroj za mljevenje lamela. Učinkoviti uzgoj i berba mikro algi (TOES20160229001) • Dva španjolska sveučilišta razvila su učinkovitiji način

za uzgoj i berbu mikro algi, podižući žetvu i do 85 posto u odnosu na postojeće foto-bioreaktore na tržištu. Patentirani izum (patent još nije odobren) koristan je u proizvodnji biomase od algi na industrijskoj razini. Dobivena biomasa može se koristiti u raznovrsne svrhe, npr. kao izvor ugljika za bioplinska postrojenja. Iako raspoloživa za tehničku suradnju, dva su sveučilišta ponajviše zainteresirana za licenciranje izuma proizvođačima mikro algi. Traži se tvrtka iz sektora medicinske slikovne dijagnostike za razvoj prototipa termo-foto akustične slikovne dijagnostike (TRFR20160301001) • Francuski javni istraživački laboratorij posvećen fotonici i elektromagnetizmu radi na primjeni termo-akustične i foto-akustične slikovne dijagnostike. Obećavaju neinvazivne i neionizirajuće tehnologije, za razliku od postojećih tehnika, koje podrazumijevaju određenu složenost u lociranju i obradi signala za lociranje tumora. Laboratorij traži poduzeće iz sektora slikovne dijagnostike koje je u mogućnosti razviti prototip putem ugovora o tehničkoj suradnji. Proizvodnja ciklodekstrinskih polimera na industrijskoj razini za vezivanje tekstilnih bojila (TRES20160419001) • Španjolski tehnološki centar razvio je proces hvatanja boje iz otpadnih voda tekstilne industrije vezivanjem na ciklodekstrine. Postavljen je poluindustrijski pilotni pogon, te je tehnološki centar trenutno u potrazi za partnerima koji su u stanju proizvoditi industrijske količine ciklodekstrinskih polimera u svrhu upijača u tekstilnoj industriji. Vrsta traženog partnerstva je sporazum o tehničkoj suradnji s industrijskim partnerom, a zatim ugovor o proizvodnji s krajnjim industrijskim korisnicima.

enterprise europe

5. rujna 2016.

Agro Organic poslovni razgovori organiziraju se drugi poslovni susreti koji imaju za cilj dodatno pomoći tvrtkama da lakše i brže dođu do domaćih i inozemnih partnera u okviru Foruma.

Europska poduzetnička mreža u Srbiji organizira međunarodne poslovne susrete Agro Organic B2B 2016, koji će se održati u okviru 10. foruma organske proizvodnje u Selenči (Srbija), 30. rujna 2016. Nakon uspješno organiziranih susreta prošle godine, na kojima je sudjelovalo 79 predstavnika iz osam zemalja i održano 144 sastanka,

Teme ovogodišnjeg Agro Organic B2B: • proizvodnja i trgovina organskom hranom i pićem • organska sjemenja i sadni materijal • zaštitna sredstva u organskoj poljoprivredi • poljoprivredni strojevi i oprema • pakiranje • obnovljiva energija • proizvodna oprema • primijenjena znanost i istraživanja • inovativne tehnologije u organskoj proizvodnji • partnerska suradnja na projektima koje financira EU

Tvrtke koje se prijave dobivaju mogućnost da same izaberu potencijalne partnere prema njihovim karakteristikama i iskazanom interesu za suradnju. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na događaju je besplatno, a sudionici moraju sami sebi osigurati troškove prijevoza i smještaja. Više informacija kao i upute za registraciju možete pronaći na: http://agroorganic2016b2b.talkb2b.net/.

Poslovni susreti na Polagra Food Fairu Europska poduzetnička mreža i Poljska agencija za razvoj poduzetništva organizirat će Međunarodne poslovne susrete u sklopu sajma Polagra Food Fair, jednog od najvećih sajmova prehrambene industrije u Središnjoj i Istočnoj Europi. Poslovni susreti će se održati 27. rujna u Poznanu. Poslovni susreti se odnose na tvrtke i druge subjekte koji predstavljaju prehrambeni sektor, s posebnim naglaskom na: • hranu i piće • HoReCa (Hotel/Restaurant/Catering) • tehnologije za preradu hrane • ambalažu/pakiranja • logistiku i distribuciju

Paralelno sa sajmom održat će se i: • Međunarodni sajam tehnologija za preradu hrane - Polagra Tech • Međunarodni sajam ambalaže - PakFood • Međunarodni sajam gastronomije Polagra Gastro Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno te uključuje: • 1 - dnevnu ulaznicu za Polagra sajam prehrambene industrije za jednu osobu po tvrtki, ali samo za tvrtke koje imaju dogovorene poslovne susrete! (ulaznica vrijedi i za Polagra Tech, PakFood i Polagra Gastro) • personalizirani raspored sastanaka

•p auze za kavu i lagani ručak • pomoć djelatnika Europske poduzetničke mreže prije, za vrijeme i nakon događanja Registracija za poslovne susrete obavlja se online putem linka https://www. b2match.eu/b2b-food2016. Prijava je moguća do 9. rujna, a biranje poslovnih partnera od 5. do 16. rujna. Svaki sudionik će nakon toga mailom dobiti svoj raspored sastanaka.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 9. rujna - Poslovni razgovori na sajmu Riga Food 2016, Riga, Latvija 13. rujna - Poslovni susreti na 6. konferenciji Dunavskog područja, Beč, Austrija 14.-18. rujna - Startup Camp Rijeka 2016, Rijeka 19.-20. rujna - Poslovni razgovori za klastere, Varšava, Poljska 20. rujna - Poslovni razgovori Open4Business, Pečuh, Mađarska

27. rujna - Poslovni susreti u sklopu sajma Polagra Food, Poznan, Poljska 30. rujna - Poslovni razgovori Agro Organic, Selenča, Srbija 10. listopada - Bio Japan, poslovna misija, Yokohama, Japan 12. listopada - Poslovni susreti Drontech, Torun, Poljska 13. listopada - Poslovni susreti Pula Boat Fair, Hrvatska 13. listopada - Poslovni razgovori Burtarim, Bursa, Turska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo OPG Boris Violić, Potomje

Potpuno kontrolirana proizvodnja Vino ću i nadalje proizvoditi samo od grožđa iz svojih vinograda. Želim imati potpuni nadzor nad proizvodnim procesom, od početka do kraja, kaže vlasnik vinograda smještenih na najboljim položajima na Pelješcu

oris Violić vlasnik je pet hektara vinograda na najboljim položajima na Pelješcu. Radi se o položaju Dingač. Proizvede godišnje oko 20.000 boca vina. Osim plavca malog, koji ima oko 70 posto udjela u njegovoj proizvodnji, od crvenih sorti proizvodi još crljenak, a od bijelih chardonnay i rukatac. Bijele sorte zauzimaju oko 25 posto udjela u proizvodnji. Violić kaže da nikad neće odustati od potpuno kontrolirane proizvodnje koju ima danas. “Vino ću i nadalje proizvoditi samo od grožđa iz svojih vinograda. Želim imati potpuni nadzor nad proizvodnim procesom, od početka do kraja. To je pogotovo važno u proizvodnji crvenih vina. Proizvodim ručno, radim selekciju po svakom trsu. Čak i kupce osobno poznajem. Dosta prodajem individualnim kupcima koji vole stari tradicionalni dingač”, pojašnjava vlasnik OPG-a iz Potomja. Planira, kaže, podizati nove nasade i još investirati u podrum. Osim vinograda ima maslinik iz kojeg dobiva ulje vrhunske kvalitete te voćnjak koji mu daje sirovinu za proizvodnju likera. Proizvodi 15 vrsta likera od kojih su najpoznatiji oni od ruže, rogača, nešpule, višnje… U OPG-u su zaposleni on i supruga, a u sezoni berbe, obrade vinograda i radova u podrumu zapošljava još nekoliko sezonskih radnika. Njegova vina se mogu naći u restoranima na dubrovačkom području. Na tržištu je sada njegova berba iz 2014. godine.

Desertni Dingač

Violić ističe da jako puno polaže na kvalitetu vina: gotovo svaki grozd ručno prekontrolira prije obrade. Njegov najluksuzniji proizvod je desertni Dingač. “Riječ je o kasnoj berbi iz

Naš desertni Dingač se otvara i pije kada su veliki dani u nekoj obitelji, kaže Violić našeg vinogada na položaju Dingač. Osušene bobice se izdvajaju, tako da imamo ostatak šećera. Alkohol se kreće iznad 16 posto, šećer je oko 80 grama. Ne možemo ga dobiti svake godine, nego samo kad su povoljni uvjeti. Uglavnom se servira uz slatka jela, poput domaćih čokoladnih kolača, uz sušeno kandirano voće. Često kažem da se naš desertni Dingač otvara i pije kada su veliki dani u nekoj obitelji. Bogat je željezom tako da popravlja krvnu sliku, a stručnjaci kažu da je i afrodizijak”, ističe Violić. Ove godine očekuje odličnu berbu, tako da bi mogao dobiti i određene količine tog desertnog vina. Boris Violić je s desetak mladih peljeških vinara sudjelovao u proizvodnji tzv. društvenog vina Imperator, koji postiže cijenu i od 1000 eura. “Radi se o kupaži plavca malog s položaja Dingač i Postup. Svatko od nas donira oko 80 kilograma grožđa, koje ne bira vlasnik vinograda nego netko od nas desetak. Svake godine je netko drugi domaćin fešte. Godišnje proizvedemo oko 150 boca Imperatora”, kaže Violić. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

oko 20.000 boca vina proizvede godišnje od toga 70% plavca malog, 25% udjel bijelih sorti 15 vrsta likera od raznog voća

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Za razvoj ruralnog turizma i poticanje društvenog poduzetništva

Osigurano milijardu i pol kuna

inistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU osiguralo je više od milijardu i pol kuna za razvoj ruralnog turizma te više od 270 milijuna kuna za poticanje društvenog poduzetništva. Zajednička poljoprivredna politika jedno je od područja u koje Europska unija najviše ulaže, a ruralni razvoj, kao važna sastavnica te politike, financira se iz Europskog

društveno poduzetništvo je iznimno bitno u hrvatskoj zbog društvene, ekonomske i okolišne oDrživosti, rekao je tomislav tolušić poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Taj fond financira čak 2,026 milijardi eura od ukupnih 2,383 milijarde koliko je namijenjeno za Program ruralnog razvoja. Ostatak sredstava pokriva se iz državnog proračuna. U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU pojašnjavaju kako su glavni ciljevi Programa ruralnog razvoja poticanje konkuren28 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

tnosti poljoprivrede, osiguravanje i uspostava održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama te ravnomjeran teritorijalni razvoj ruralnih područja. Jedan od najvažnijih ciljeva tog programa je demografska obnova ruralnih područja u Hrvatskoj. Tako se jednom od mjera potiče razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, a ostanak ili dolazak mladih u ruralna područja nastoji se postići osiguravanjem primjerenih uvjeta za život i rad tim mladim osobama. Kako bi se spriječio odlazak mladih u inozemstvo iz Hrvatske, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU najavljuju skorašnju objavu dva natječaja za mikro i mala poljoprivredna gospodarstva te fizičke osobe koje su nositelji ili članovi OPG-a i pokreću nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnom području. To su programi pod nazivom Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području pri čemu je moguće dobiti bespovratna sredstva u 100-postotnom iznosu i to do najviše 50.000 eura, te Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, a moguće je dobiti 70 posto bespovratnih sredstava u odnosu na vrijednost projekta, do najviše 200.000 eura.

Društveno poduzetništvo

Osim toga, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU otvorilo je natječaj Poticanje društvenog poduzetništva namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva za koji je osigurano osam milijuna kuna. Natječaj se provodi s ciljem financiranja informativne i edukacijske djelatnosti te podupiranja financiranja postojećih i potencijalnih društvenih poduzeća. Pojašnjavajući taj natječaj, Tomislav Tolušić, tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU je rekao kako je društveno poduzetništvo iznimno bitno u Hrvatskoj zbog društvene, ekonomske i okolišne održivosti. “Dobit od ove djelatnosti se u cijelosti, ili barem većim dijelom, ulaže u dobrobit zajednice. Na taj način izravno se pridonosi zapošljavanju, smanjivanju regionalnih razlika i pravednijoj raspodjeli društvenog bogatstva”, naglasio je Tolušić. (S.P.)

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Emocionalnom inteligencijom do voditelja predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Bez obzira na to kakav posao rade naši suradnici te žele li i formalno postati voditelji, želimo im da budu hrabri, strastveni i autentični. Njihov put do uspjeha i uspješnog obavljanja voditeljskih zadataka je u našim rukama

mocionalna inteligencija, htjeli mi to ili ne, utječe na naše ponašanje, na to kako prolazimo kroz prilično zamršen socijalni aspekt života, te na to kako donosimo osobne odluke koje bi trebale dovesti do (nadamo se) pozitivnih rezultata. Naši suradnici uče emocionalnu inteligenciju poželjnu na poslu od nas, svojih mentora. Upijaju svako naše ponašanje i posebno su osjetljivi na našu svijest o vlastitim emocijama, a i na naše reakcije na emocije s kojima se oni nose. Izuzetno malo ljudi radi na svojoj emocionalnoj inteligenciji samostalno, a mnoga istraživanja pokazuju da visoka emocionalna inteligencija daje veliku prednost pri zapošljavanju, napredovanju, uspjehu, no i samom suočavanju sa životnim problemima. Kako se razvija kvalitetna emocionalna inteligencija? Jednostavno rečeno, najbolji voditelji se okružuju kvalitetnim ljudima jer znaju da ne mogu sve sami. Svi želimo da nam suradnici postanu voditelji. Bez obzira na to kakav posao rade te žele li i formalno postati voditelji, želimo im da budu hrabri, strastveni i autentični. Želimo im da uspiju inspirirati ljude kako bi dali sve od sebe i da iz određenih situacija izvuku više nego obično. Njihov put do uspjeha i uspješnog obavljanja voditeljskih zadataka je u našim rukama. Možemo ih naučiti vještinama kojima će voditi sebe i druge u pobjede u ovom kompetitivnom svijetu ili ih možemo pustiti da ostare i dožive mirovinu misleći da je situacija u kojoj se godinama nisu maknuli s mjesta, ali nisu dobili otkaz, dobra. Suradnici koji misle da je svaki uspjeh njihova zasluga i važna su im tuđa priznanja umjesto vlastitog razumijevanja osobnog razvoja, teško će u potpunosti shvatiti važnost timskog rada. Istodobno će zanemariti one koji su im pri tome pomogli i negirat će njihovu pomoć. I mnogi voditelji često misle kako je individualni uspjeh njihovih suradnika velika stvar i potiču

ga, nadajući se kako će pohvala za svaki uspjeh i traženje novog stvoriti suradnike koji će stremiti sve većim postignućima i time biti uspješniji od drugih. Nova priznanja ne grade suradnicima samopouzdanje već jedino to da traže nova priznanja. Kad priznanja prestanu, suočavaju se s velikim osobnim problemima. U poslovnom svijetu rizik je jedna od osnova uspjeha, pa stoga naše suradnike trebamo suočiti s rizičnim situacijama. To će im omogućiti donošenje odluka i razvijanje kritičkog razmišljanja o vlastitim postupcima i o njihovom utjecaju na tim koji vode. Jedino će tako steći iskustva i, nadamo se, u jednom trenutku postati bo-

trenutku. Naravno, u kontroli treba pronaći mjeru. Dobar voditelj čvrsto kontrolira svoje suradnike, postavlja pred njih određene zahtjeve i određuje pravila. Prečvrsta kontrola, bez mogućnosti slobodnog izbora u nekim situacijama, može dovesti do ovisnosti, nepovjerenja u vlastite sposobnosti i ideje, smanjenje ambicija, pa i do potisnutog neprijateljstva! Bez obzira na to koliko suradnici u nekim trenucima postanu naporni ili neprijateljski nastrojeni, voditelji su, ako rade svoj posao kako treba, i dalje njihovi heroji, njihov uzor. Ova spoznaja mnoge voditelje nagna na skrivanje svojih grešaka iz straha da će ih suradnici ponavljati, no istina je zapravo suprotna. Ako ne pokažemo svoje manjkavosti, kod suradnika će se stvoriti snažan osjećaj krivnje kod svake greške jer će vjerovati da su oni jedini koji griješe. Kako bi se razvili u voditelje, suradnici moraju znati da ljudi u koje se ugledaju nisu nepogrešivi. Tako će razviti sposobnost razumijevanja svojih grešaka, učenja iz njih i na kraju, ne ostajati savinuti pod njihovom težinom, već kročiti spremniji prema novim izazovima. Najbolji smo voditelji onda kada radimo na sebi, nastojimo poboljšati svoje voditeljske vještine i ispravljati neizbježne greške. Svaki voditelj čini najbolje što zna

Recept za savršeni razvoj suradnika ne postoji, kao što ne postoji ni savršeni voditelj i toga treba biti svjestan lji voditelji od nas. Pritom trebaju znati da nam je stalo i da imaju našu podršku kad im je potrebna. Kao što voditelj treba prepoznati trenutak kad će gurnuti svog suradnika u novu situaciju, tako treba prepoznati i situacije u kojima mora reći “ne”. Povremeni i pravodobni “ne” možda će ih u tom trenutku razočarati, no preboljet će ga ako čak i nesvjesno prepoznaju da je došao u pravom

i može u određenom trenutku. Recept za savršeni razvoj suradnika ne postoji, kao što ne postoji ni savršeni voditelj i toga treba biti svjestan. Emocionalna inteligencija će nam pomoći da to razumijemo, prihvatimo i prenesemo na naše suradnike. Stoga, da bismo mogli biti uzor u korištenju emocionalne inteligencije, moramo se ponašati otvoreno i iskreno te autentično izražavati svoje stavove i emocije.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 29

Turizam Intervju: Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HG

I u turizmu treba sman administrativne barij Određeni segmenti turizma kao i određene destinacije iskazuju iznimno visoki rast turističkih rezultata i to u luksuznom i visokokvalitetnom smještaju u hotelima i kućama za odmor kategorije četiri i pet zvjezdica, kojih je sve više u odnosu na prethodne godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rema svim sadašnjim statističkim podacima očito je kako će 2016. biti još jedna rekordna turistička godina. To tvrde gotovo svi turistički radnici i tehnički ministar turizma Anton Kliman. Dobrim rezultatima pogodovale su odlične vremenske prilike, novi hrvatski turistički proizvodi, ali i prepoznatljivost Hrvatske u inozemstvu. O tijeku ovogodišnje sezone porazgovarali smo s Leilom Krešić Jurić, direktoricom Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore.

Ono što moramo i možemo kao država napraviti i u čemu nas ne sprečava nikakva europska direktiva jest pojednostavljenje administrativno-birokratske procedure i uvjeta poslovanja. Od zadanog načina vođenja tvrtke, izvješćivanja državi, poreznog tretmana do radnog zakonodavstva.

n U javnosti se neprekidno govori o tome kako je ovo još jedna rekordna turistička sezona. Što mislite o tome? - Ovogodišnja turistička sezona je jednostavno - odlična. Takvu prognozu je prije glavne sezone dalo i Turističko poslovno vijeće pri HGK-u koje kao krovno tijelo okuplja sva komorska udruženja turističkog sektora i vanjske udruge u turizmu. Statistika je neupitna, a ozračje turističke sezone i dalje vlada u većini domaćih turističkih destinacija, na moru i na kontinentu. Statistički trend ulaska stranaca u zemlju, kojeg prati Ministarstvo unutarnjih poslova, bolji je nego ranijih godina. Naravno, određeni segmenti turizma i određene destinacije iskazuju iznimno visoki rast i to u luksuznom i visokokvalitetnom smještaju u hotelima i kućama za odmor kategorije četiri i pet zvjezdica, kojih je sve više u odnosu na prethodne godine. Pritom se u tome najviše izdvaja Splitskodalmatinska županija s rastom od 30 posto u dolascima i noćenjima. n Kakva su vaša očekivanja i procjene do kraja ove godine? - Očekivanja za 2016. godinu upućuju na rast noćenja od sedam posto u odnosu na prošlu godinu, te rekordne prihode od turizma uz premašivanje osam milijardi eura. No, ne zaboravimo da Strategija razvitka hrvatskog turizma do 2020. očekuje od te djelatnosti 14 mi-

30 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

lijardi eura prihoda uz visoki rast investicijskih ulaganja u nove hotelske kapacitete i turističku infrastrukturu. Ono što moramo i možemo kao država napraviti i u čemu nas ne sprečava nikakva europska direktiva, kojima se ponekad volimo “pokrivati”, jest pojednostavljenje administrativno-birokratske procedure i uvjeta poslovanja koji otežavaju svako poduzetništvo u Hrvatskoj, pa tako i u turizmu. Od zadanog načina vođenja tvrtke, izvješćivanja državi, poreznog tretmana poduzetnika do fleksibilnijeg radnog zakonodavstva. Tek nakon toga će se prihodi od turizma moći učinkovitije prelijevati prema čitavom gospodarstvu.

n Među turističkim subjektima, putničke agencije suočavaju se s mnogim problemima. Jesu li rješenja tih problema na vidiku? - Putničke agencije bilježe rast u broju što dovoljno ukazuje na interes poduzetnika da se bave tom djelatnošću. Trenutno je u Hrvatskoj registrirano oko 2500 putničkih agencija i organizatora putovanja, s time da u tri regije, a to su Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija i Zagreb, djeluje više od

Posebni postupak oporezivanja putničkim agencijama izravno uvjetuje smanjenje profitabilnosti 500 takvih agencija. Među ključnim problemima s kojima se suočavaju agencije izdvaja se primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija, što je njihov gorući problem. Tu je zatim nedostatak letova iz Zračne

njiti jere

Novo u Istri

Obiteljsko selo za odmor Mirami Family Village sastoji se od 50 mobilnih kućica pored mora, a u planu je izgradnja još 40

U luke Zagreb, a i ostalih zračnih luka u Hrvatskoj, i to u sezoni, ali i izvan sezone, nedostatak izvanpansionske ponude izvan glavne sezone te nedostatak kvalificirane radne snage za koji se očekuje da će u predstojećim godinama biti još izraženiji. Upravo zato podržavamo kurikularnu reformu, usklađivanje obrazovanja i potreba prakse te uvođenje sustava dualnog obrazovanja. Što se tiče primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija koji je prihvatila i Hrvatska, on izravno uvjetuje smanjenje povećanja profitabilnosti putničkih agencija. O tome je vodstvo Udruženja putničkih agencija pri HGK-u pokrenulo lobiranje pri nadležnom Ministarstvu financija, uz podršku Ministarstva turizma, te očekujemo da se po imenovanju nove vlade i Sabora donesu i nove odrednice.

sklopu kampa Aminess Park Marede, kategorije četiri zvjezdice, koji se nalazi u istarskom Novigradu, ove godine otvoren je Mirami Family Village - jedinstveni koncept obiteljskog sela za odmor. Takav koncept ima poseban tzv. edutainment program (spoj učenja i zabave), potpuno prilagođen djeci. Mirami Family Village sastoji se od 50 mobilnih kućica pored mora, a u planu za 2017. je izgradnja još 40 takvih kućica. Pojašnjavajući taj koncept, Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave tvrtke Aminess (nekadašnje Lagune Novigrad) je istaknula kako se u tom resortu djeci nudi poseban oblik zabave kroz istraživanje i igru. “Djecom se bave posebno osposobljeni edukatori u Mirami Edutainment Factoryju koji povezuju edukaciju, učenje i zabavu. Dosad je kroz taj oblik animacije za djecu na odmoru koji je uključivao razne radionice sudjelova-

lo 1900 najmlađih gostiju obiteljskog sela, te smo za kvalitetu programa od njih dobili ocjenu 9,6 od mogućih 10”, rekla je Zrinka Bokulić. Mirami Family Village proteklog tjedna posjetio je i tehnički ministar turizma Anton Kliman koji je prilikom obilaska obiteljskog sela za odmor naglasio kako je to izvrsna tržišna niša kojom se ponuda prilagođava djeci i razvija

Djeci se u resortu nude i zabava i edukacija njihove vještine tijekom ljetnog odmora dok nema škole. “Tvrtka Aminess pametno ulaže te odlično funkcionira s cijelom destinacijom na kojoj se nalazi”, rekao je Kliman. (S.P.)

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Hrvatska inovacija

Zdravlje na dlanu osvaja svijet

BodyRecog, aplikacija zagrebačke tvrtke Live Good, kojom se procjenjuju zdravstveni rizici i pružaju personalizirane preporuke, ima već 16 međunarodnih iznimno vrijednih nagrada, među kojima i titulu jedne od 50 svjetskih najinovativnijih tvrtki u području sporta. Predstavljena je čak i u sklopu Olimpijskih igara u Brazilu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Aplikacija se sprema za svjetsko tržište u dvije verzije - BodyRecog HOME i BodyRecog PRO

edna od najperspektivnijih aplikacija u području zdravlja, sporta i fitnessa – BodyRecog, zagrebačke tvrtke Live Good, nedavno je predstavljena u sklopu najvećeg svjetskog sportskog događaja - Olimpijskih igara u Brazilu. Riječ je o sustavu za poboljšanje učinka treninga na tijelo te za procjenu zdravstvenog stanja osobe. Inovacija je plod višegodišnjeg znanstvenog i poduzetničkog rada Anite Bušić, magistrice molekularne biologije. Pomoću ove hrvatske aplikacije korisnik dobiva procjenu zdravstvenog rizika za srčanožilna oboljenja, dijabetesa i raka temeljem tjelesnog tipa i oblika. Specifičnost sustava proizlazi, među ostalim, iz digitalnog mjerenja ljudskog tijela pomoću kamere pametnog telefona za laike, odnosno pomoću skenera za profesionalne korisnike. Tako BodyRecog procjenjuje zdravstvene rizike na temelju digitalno dobivenog oblika tijela, te pruža perso-

32 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

nalizirane preporuke. “Naša vizija je pomoću BodyRecoga pratiti zdravlje pojedinca, pojedine nacije, ali i svijeta u realnom vremenu. To postižemo prikupljanjem podataka, ponajprije o zdravstvenom statusu pojedinaca, pa većeg broja osoba unutar jedne države, više država te konačno diljem svijeta. Takvi su podaci potrebni biomedicinskim stručnjacima i institucijama poput Zavoda za javno zdravstvo pojedine županije, države te konačno Svjetske zdravstvene organizacije”, objašnjava nam Anita Bušić, vlasnica i osnivačica tvrtke Live Good u Zagrebu, te tvrtki BodyRecog Metrics u SAD-u i Live Good u Velikoj Britaniji.

Potreba za personalizacijom

Izvorna ideja o ovoj inovaciji zapravo bila je izraditi softverski program za personalizirani program prehrane, tjelovježbe i otpuštanja stresa, na temelju tjelesnog tipa i oblika čovjeka. “U to bi bila uključena najnovija saznanja o

Rijetko sretna priča

Iz nezaposlenosti u svjetski uspjeh Anita Bušić odlučila je otvoriti tvrtku nakon što je 2011. ostala bez posla i potom tri godine bezuspješno pokušavala naći novi. Tada je magistrica molekularne biologije odlučila unovčiti svoje znanje. U manje od dvije godine posao je proširila u SAD i Veliku Britaniju. “Proučila sam poslovne trendove i došla do zaključka kako bi bilo najbolje napraviti vlastitu aplikaciju za kojom tržište ima potrebu. A danas je u mojem užem timu sedam zaposlenika, uz četvero vanjskih suradnika koji rade u Zagrebu, te po jedan u Bostonu i Londonu. Širi tim obuhvaća tehnološke i znanstvene partnere, te poslovne savjetnike”, kaže Anita Bušić.

međudjelovanju genetike, prehrane, imuniteta, metabolizma i hormona pojedinca s njegovim okolišem. BodyRecog je tek prva faza tog idejnog projekta koji omogućava određivanje tjelesnog tipa i oblika čovjeka te analizira dobivene podatke. O samom sam programu razmišljala već dulje vrijeme i mislila sam napisati knjigu, te možda čak i niz knjiga o tim temama. Međutim, uvidjela sam da nove generacije nova znanja najlakše usvajaju preko aplikacija, radije nego iz knjiga, a ujedno ljude zanima uglavnom ono što vrijedi za njih, no ne i za druge. Otud je nastala potreba za personalizacijom, što je knjigom gotovo nemoguće postići, dok aplikacija to omogućuje”, napominje Anita Bušić dodajući kako je očito pronašla ono što tržište treba. “Jer, od 2013. do danas aplikacija BodyRecog i ja kao inovatorica osvojili smo 16 međunarodnih iznimno vrijednih nagrada, među kojima i titulu jedne od 50 svjetskih najinovativnijih tvrtki u području sporta”, ističe ona. Aplikacija se sprema za svjetsko tržište u dvije verzije. BodyRecog HOME namijenjena je zdravstveno osviještenim pojedincima i u obliku je fotoaplikacije koja digitalno mjeri ljudsko tijelo, prikazuje rezultate mjerenja na fotografiji, analizira dobivene podatke, određuje kategoriju zdravstvenog rizika pojedinca te daje stručne preporuke na temelju dobivenih podataka, tj. kategorije zdravstvenog rizika. Korisnici su sportaši (profesionalni i amaterski) kao i zdravstveno osviješteni pojedinci koji se bave sportom u rekreativne svrhe te brinu o izgledu svoga tijela.

Indijski programeri

Tu je i BodyRecog PRO - verzija za biomedicinske i fitness stručnjake, koja nudi dubinsku analizu dobivenih podataka te obrađuje puno veći broj parametara. Uz softver, tu je poseban skener za digitalno mjerenje ljudskog tijela, radi postizanja veće preciznosti te dobivanja dodatnih izmjera. Korisnici su sportski klubovi (profesionalni i amaterski), fitness i wellne-

ss centri, znanstvene i zdravstvene ustanove, zdravstvena osiguravateljska društva, tvrtke usmjerene proizvodnji dodataka prehrani, kao i ljekarne i farmaceutske tvrtke. “Razvoj još traje i trajat će niz godina budući da želimo izraditi više modula. Na BodyRecogu većinom rade Hrvati – analitički dio obiju verzija, dok na digitalnom dijelu rade indijski programeri s tvrtkama u Americi. Najveći izazov je sve dijelove usuglasiti da rade od početka do kraja. Naime, pri kraju smo s prvom verzijom već dva mjeseca i od programera stalno čujemo: do kraja tjedna, do ovog petka… a tjedni prolaze… Tako da kada me pitaju kada ćemo biti gotovi, moram iskreno odgovoriti da ne znam”, kaže ona dodavši kako u području digitalnog mjerenja ljudskog tijela postoji konkurencija BodyRecogu koja se uglavnom koristi u modnoj industriji, no nijedna ne analizira podatake kao ova aplikacija. “U svijetu analize i procjene zdravstvenih rizika obično se prati jedan

Na globalnom tržištu ove se godine očekuje više od milijardu skidanja raznih wellness aplikacija zdravstveni parametar, ponekad nekoliko njih, a rezultati i savjeti su izrazito šturi. Prednost BodyRecoga naspram konkurencije je kudikamo veći broj parametara. Pratimo najnovija znanstvena istraživanja i nastojimo ih postupno unijeti u aplikaciju. Sa stajališta procjene zdravstvenih rizika, BodyRecog je sveobuhvatno, predijagnostičko i savjetodavno rješenje”, ističe. Potencijal koji BodyRecog može ostvariti na globalnom tržištu kao jedinstvena aplikacija i inovacija je izniman, a to potkrepljuje i činjenica kako se u ovoj godini očekuje više od milijardu skidanja raznih wellness aplikacija. 5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Izvoz u Rusiju i dalje zaus

Bosanske breskve iz Gvineje Ruski inspektori su pronašli brojne nedostatke u sustavu kontrole, te zaključili da uzgoj, pripreme za izvoz, sortiranje i pakiranje, a posebice fitosanitarne kontrole ne ispunjavaju standarde za trgovanje s Rusijom piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

proizvodnje junećeg mesa, donijela je odluku o bescarinskom uvozu svježeg mesa po izuzetno povoljnim uvjetima i cijenama. Lani je Bosna i Hercegovina zahvaljujući toj odluci ostvarila izvoz u Tursku vrijedan 354,6 milijuna konvertibilnih maraka uz golemi rast od 51,3 posto. Turci, međutim nisu bili naivni te

Poljoprivrednici traže da se izvoznici koji ne poštuju pravila novčano kazne, pa i da im se oduzmu izvozničke dozvole

97,9 mil KM lanjski izvoz iz BiH u Rusiju

49,7 mil KM izvoz u Rusiju u 7 mjeseci ove godine

409,8 mil KM

težak uvoz iz Rusije u istom razdoblju

lužbeni izvještaj inspektora ruske federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Rosseljhoznadzor, koji su u Bosni i Hercegovini boravili od 17. do 20. kolovoza zbog ozbiljnih sumnji u korektnost bosanskohercegovačkih izvoznih tvrtki, posebno pri izvozu voća i povrća, dok ovo pišemo, nije stigao u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali na web stranici te ruske državne institucije objavljeno je da su inspektori otkrili brojne nepravilnosti u radu bosanskohercegovačkih izvoznih tvrtki, ali i entitetskih inspekcija.

Lanjska afera s Turskom

Čini se da bosanskohercegovačke vlasti nisu ništa naučile iz prošlogodišnje afere s izvozom mesa po izuzetno povoljnim uvjetima u Tursku. Podsjetimo, turska vlada, da bi nakon katostrofalnih poplava pomogla bosanskohercegovačkim farmerima u obnovi

34 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

su otkrili da izvoznici iz BiH meso nisu kupovali samo od domaćih farmera, nego i uvozili iz susjednih država i članica Europske unije. Izvoz mesa u Tursku bio je zaustavljen i nakon mnogo diplomatskog pregovaranja nastavljen polovinom ove godine, ali uz znatno smanjenu dinamiku i količine. Vanjskotrgovinska bilanca trgovanja s Turskom u ovoj godini je negativna. U sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno je robe za 191,8 milijuna KM što je četiri posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Povijest se ponavlja, no ovoga puta s Rusima. Država, proizvođači i izvozne tvrtke iz Bosne i Hercegovine su logično, kao i mnoge druge zemlje, željele iskoristi uvođenje trgovinskih blokada između zemalja Europske unije i Rusije i preuzeti dio tog vrijednog ruskog kolača, posebice kad je riječ o izvozu voća i povrća. Uz to, Rusija zadnjih godina bilježi negativne trendove u izvozu, a Bosna i

stavljen

Namjenska industrija u BiH

Nammo As bi širio suradanju

Hercegovina značajni izvozni rast. Prošle godine BiH je izvezla u Rusiju robe u vrijednosti 97,9 milijuna KM, uglavnom prehrambenih proizvoda, a najvećim dijelom voća i povrća, uz rast od 23,1 posto. Uvoz iz Rusije iznosio je 910 milijuna KM uz veliki pad od 29,6 posto. U sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno je roba za 49,7 milijuna KM uz rast od 19,5 posto. Istovremeno, uvoz iz Rusije iznosio je 409,8 milijuna KM uz pad od gotovo 30 posto. Inače, ruski su inspektori obišli veći broj poljoprivrednih proizvođača u BiH i uvjerili se da poljoprivrednici uistinu raspolažu s dovoljnim proizvodnim mogućnostima za ostvareni izvoz. Ali, konstatirali su i brojne nedostatke u sustavu kontrole, te da uzgoj, pripreme za izvoz, sortiranje i pakiranje, a posebice fitosanitarne kontrole, ne ispunjavaju standarde za trgovanje s Rusijom. Fitosanitarni certifikati, naime, nalaze se na svim dostupnim mjestima i ne postoji kontrola njihovog izdavanja. Točnije, gotovo svatko može uzeti i popuniti ove formulare.

U Sarajevu su boravili visoki dužnosnici norveškofinske tvrtke Nammo As i u Vladi Federacije BiH izrazili interes za proširenje suradnje s UNIS Ginexom iz Goražda, jednim od nositelja namjenske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Ova članica norveško-finske kompanije Nammo Palencia sa sjedištem u Španjolskoj već više godina kupuje proizvode goraždanske tvrtke, a cilj posjeta čelnih ljudi Nammo Asa je bio omogućiti da i druge tvrtke iz ove grupacije uspostave poslovnu suradnju s UNIS Ginexom. Razgovaralo se i o interesu i mogućnostima da Nammo As postane dioničar goraždanske tvrtke, za što su dobili i suglasnost

Putevi meda

Uz razgledavanje i kupnja meda

Izvoz kad se otklone propusti

Inspektori su otkrili da su pojedini izvoznici u Rusiju izvozili “bosanske” breskve kupljene u Gvineji. Državna institucija Rosseljhoznadzor uputila je inspekcijske nalaze Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uz preporuku da se propusti čim prije otklone kako bi se nastavio izvoz bosanskohercegovačkih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini izrazili su nezadovoljstvo radom državnih službi te zatražili da se izvoznici koji ne poštuju ni domaće niti inozemne regule strogo novčano kazne, pa i da im se u ponovljenim slučajevima oduzmu izvozničke dozvole. Zbog njihove sitne zarade kamioni kornišona, šljiva, te drugog povrća i voća, umjesto u inozemstvu završavaju na gradskim deponijima otpada.

malih dioničara UNIS Ginexa, ali konačnu suglasnost treba dati većinski vlasnik, Vlada Federacije BiH. Suradnja na novim osnovama UNIS Ginexu bi omogućila da postane veliki proizvođač i dobavljač komponenata za namjensku i civilnu proizvodnju streljiva na europskom i američkom tržištu. Inače, tvornica Igman iz Konjica jedan je od najvećih proizvođača pješačkog streljiva u Europi. (Z. L.)

Nedaleko od špilje Vjetrenica kod Ravnog u Speleološkom muzeju Zavala gosti ovog vrijednog prirodnog lokaliteta od sada mogu kupovati razne vrste meda, ali i druge lokalne autohtone specijalitete i proizvode u zaleđu Dubrovnika. Riječ je o prvom od devet planiranih promotivno-prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini, u Trebinju, Nevesinju, Gackom, Bileći, Berkovićima, Ravnom, Mostaru, Stocu i

Ljubinju te šest u crnogorskim općinama Žabljak, Plužine, Šavnik, Nikšić, Mojkovac i Kolašin. Radi se o prvom dijelu projekta Tera - Putevi meda kroz Durmitor i Hercegovinu. Vrata za ulazak u ovu vrijednu i zanimljivu turističku ponudu otvorena su i drugim pčelarskim udrugama u Hercegovini i Crnoj Gori, za što, kako kažu u Ravnom, interes postoji. Na cesti meda nalaze se pčelari s pčelinjacima koji će gostima nuditi degustacije te prodaju meda i ljekovitih proizvoda na bazi meda, ali i druge proizvode i specijalitete te objasniti način rada s pčelama. Svi pčelari imat će svoje prospekte pisane na dva jezika. (Z.L.)

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA SANACIJA koparskog koncerna

Preuzimanje na vidiku Gerd Rosendahl zadovoljan je time što se poslovanje uspjelo normalizirati i što su stvoreni uvjeti za privatizaciju o kojoj ovisi povratak Cimosa među važne dobavljače u automobilskoj industriji piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P na

330 mil €

rodaja Cimosa strateškom partneru nije jedini, ali je ključni uvjet da se veliki kupci iz automobilske industrije vrate s narudžbama poznatom koncernu u Kopar s kojim su dugo radili i bili zadovoljni sve do prije četiri godine kada im je nezgodna kombinacija visoke zaduženosti i opasne mješavine državno-bankarskog vlasništva dala misliti treba li važne automobilske dijelove kupovati od partnera s tako nepouzdanom podlogom. Država kao vlasnik Cimosa u krizi je djelovala ubitačno sporo, a i krajnje neuvjerljivo. Naknadni događaji, naime, pokazali su da se u važne restrukturirajuće mjere išlo s figom u džepu.

Nazadovanje u prodaji

Još teži problem je zaduženost. Na 330 milijuna eura prometa Cimos je u knjigama vukao 400 milijuna eura duga. Za takvu razinu zaduženosti po svim pravilima treba imati 900 milijuna eura prometa i tome odgovarajući EBITD. Sve to Cimos nije imao jer je 2012. godine počeo pripisivati kamate glavnici pa se na kraju našao u položaju da su njegovi ključni kupci počeli tražiti paralelne isporučitelje. Nova uprava uspjela je za razdoblje od 2016. do 2020. godine zaključiti poslove u vrijednosti 125 milijuna eura. No, u istom razdoblju ugasit će se ugovori u približno jednakoj vrijednosti. “Nazadujemo u prodaji”, priznao je

prometa Cimos je u knjigama vukao 400 mil € duga

Visoka cijena normalizacije

60 mil €

uspjelo se uštedjeti provedbom niza mjera od 2014.

6855 ljudi zapošljavao Cimos 2014.

Racionalizacija na sve strane Otpuštanje prekobrojnih radnika najveći je problem u Cimosu i težak izazov u ovoj godini. Promet otprilike isti kakav ostvaruje Cimos budući preuzimatelj Palladio stvara s oko 4000 radnika. Cimos je 2014. godine imao 6855 zaposlenika. U međuvremenu broj radnika se smanjio, ali još ne toliko kao proizvodnja, pa će ove godine bez posla ostati još oko 700 radnika. Nedavno je Cimos zatvorio tvornicu u Sarajevu koja je zapošljavala 120 ljudi. “Nisam čovjek koji lako otpušta. No ne učinimo li to sada u Cimosu, potopit ćemo cijelo poduzeće”, ističe Gerd Rosendahl, ali uz najavu da se nada kako će Cimos u dogledno vrijeme biti u prilici opet zapošljavati. Racionalizacije u Cimosu ne izvode se samo na zaposlenicima. Cimos je smanjio broj pravnih osoba sa 26 na samo 11. Centralizirana je prodaja i nabava. Cimos je prije imao šest distributera električne energije i pet osiguravatelja, a sada u

36 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

svakoj djelatnosti ima po jednog partnera. Smanjen je škart u proizvodnji i racionaliziran trošak informacijske tehnologije. Sve te mjere od početka 2014. godine do danas donijele su uštedu od 60 milijuna eura

vijesti Opozvan Ivanušič Uvod u prošlotjednu skupštinu osiguravateljske tvrtke Sava Re bio je buran. Nadzorni odbor samo nekoliko dana prije skupštine opozvao je predsjednika Uprave Zvonka Ivanušiča. Kao razlog opoziva navodi se da je Ivanušič doveo u zabludu NO pri kupnji poslovne zgrade ACH te je način te kupnje okvalificirao kao teži oblik kršenja obveza Uprave. Naime, za zgradu ACH Sava Re je platila Metalka Commerceu 5,1 milijun eura. Sporno je to što je Metalka Commerce samo nekoliko mjeseci prije istu zgradu kupio za 3,5 milijuna eura. Ivanušič odbija sve prigovore.

ovih dana Gerd Rosendahl, menadžer iz Njemačke koji je pristao napustiti dobar posao u SAD-u i doći u Kopar kako bi sredio Cimos za normalno poslovanje i privatizaciju.

Cimos bi trebao preuzeti Palladio Finanziaria, tvrtka sa srodnom proizvodnjom i približno jednako velika Ohrabruje to što Cimos ima oko 200 upita za poslove i to od renomiranih naručitelja kao što su Daimler, Audi, Ford, BMW, Bentley, Honeywell, Bosch Mahle Turbo Systems, Borg Warner Turbo Systems, Thyssen, Benteler... Rosendahl je uvjeren da će Cimosova proizvodnja ponovno rasti od 2019. godine, ali pod uvjetom da prije toga uspije privatizacija za koju se vjerovalo da će biti zaključena potpisivanjem ugovora u rujnu ove godine.

Modernizacija proizvodnje

Bio je određen i datum kada bi preuzimatelj - Palladio Finanziaria, tvrtka sa srodnom proizvodnjom i približno jednako velika - potpisala ugovor. To bi se trebalo dogoditi u petak, 9. rujna, ali sada i sam Rosendahl sumnja da se posao može dovršiti u tom roku. Još traje skrbni pregled, usuglašavaju se posljednje finese, ali će se, po svemu sudeći, dogoditi preuzimanje. Izbor tvrtke Palladio Finanziaria smatra se dobrim. Palladio ima pogone, osim u Europi, još i u Meksiku, Indiji i široj Aziji, što je važna činjenica za spajanje jer svi pokazatelji daju naslutiti da će automobilska tržišta rasti u Aziji, dok će se Europa držati u postojećim okvirima. Cimos najavljuje modernizaciju proizvodnje jer kupci zahtijevaju tehnički sve usavršenija rješenja i niže cijene. Sada u Cimosu istražuju kako kombinirati čelik i aluminij te kako smanjiti masu pojedinih komponenata. Automobilska industrija nastoji smanjiti težinu automobila jer se time smanjuje i ispuste CO2. “Još prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da radimo turbo punjače za Daimlerove motore od 1000 kubika, a danas je to realnost”, rekao je Rosendahl, zadovoljan što se poslovanje uspjelo normalizirati i što su stvoreni uvjeti za privatizaciju o kojoj ovisi povratak Cimosa među važne dobavljače u automobilskoj industriji.

Novi iseljenici

Lani se iz Slovenije iselilo gotovo 15.000 ljudi ili četiri posto više nego godinu prije. Prosječna starost iseljenika bila je 35 godina, a njihova prva destinacija opet je Austrija. U sjeverno susjedstvo otišla je četvrtina iseljenih. Slovenci su iseljavali i u Njemačku te nešto manje u Švicarsku i Hrvatsku. Polovina iseljenih ima srednjoškolsko obrazovanje, trećina samo osnovnu školu, a petina ih je s visokoškolskom izobrazbom.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Sa 5,7 milijardi kuna podržano 1689 projekata U prvom ovogodišnjem polugodištu banka je odobrila 1588 kredita ukupne vrijednosti 4,2 milijarde kuna od čega se 73 posto sredstava odnosilo na financiranje investicija stavlja 2,5 puta veći iznos od onog odobrenog ovim subjektima u istom razdoblju prethodne godine. Ovako veliki broj podržanih projekata rezultat je novih mjera kojima je unaprijeđena suradnja s leasing društvima i poslovnim bankama, a sve s ciljem lakše dostupnosti povoljnih kreditnih sredstava gospodarstvenicima.

Rast osiguranja izvoznih poslova

U prvom ovogodišnjem polugodištu ulaganja u turistički sektor podržana su s iznosom od 834,7 milijuna kuna što predstavlja povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatska banka za obnovu i razvitak je u prvih šest mjeseci ove godine podržala hrvatske izvoznike s ukupno 3,2 milijarde kuna i to kroz kreditiranje, osiguranje i izvozne činidbene bankarske garancije kojih je u izvještajnom razdoblju izdano u vrijednosti većoj od jedne milijarde kuna.

H 445,7 mil kn

prihodi HBOR-a u prvih 6 mjeseci 2016.

107,2 mil kn

ostvarena dobit u istom razdoblju

rvatska banka za obnovu i razvitak objavila je protekli tjedan polugodišnje financijsko izvješće za 2016. godinu. U tom izvještajnom razdoblju HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 445,7 milijuna kuna, rashode u iznosu od 338,5 milijuna kuna i dobit u iznosu od 107,2 milijuna kuna. HBOR je u prvom polugodištu 2016. godine kroz kreditiranje, osiguranje izvoznih potraživanja i izdavanje činidbenih garancija podržao 1689 projekata hrvatskih gospodarstvenika s ukupnim iznosom od 5,7 milijardi kuna. U izvještajnom razdoblju ta je banka odobrila 1588 kredita ukupne vrijednosti 4,2 milijarde kuna od čega se 73 posto sredstava odnosilo na financiranje investicija. Najaktivniji korisnici HBOR-ovih kredita bili su mali i srednji poduzetnici za čije je projekte odobren iznos od 3,2 milijarde kuna što pred-

38 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Malim i srednjim poduzetnicma za njihove projekte odobreno je 3,2 milijarde kuna Kroz poslove osiguranja izvoza u prvoj polovini 2016. godine osigurano je izvoznih poslova u iznosu od 633,57 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, najveći interes za osiguranje izvoznih potraživanja bio je za tržište Nizozemske, Srbije, Armenije, Bosne i Hercegovine, Alžira te Ruske Federacije.

Analize RBA

Krediti stanovništvu i dalje silazno S obzirom na veću osviještenost (i averziju) klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u narednim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji sektora stanovništva, procjenjuju analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti sektoru stanovništva potkraj lipnja iznosili su 118,2 milijarde kuna. Iako su na mjesečnoj razini zabilježili blagi rast od 128 milijuna kuna ili od 0,1 posto, krediti stanovništvu nastavili su 12. mjesec zaredom bilježiti pad na godišnjoj razini. Tako su u odnosu na lanjski lipanj, ukupni krediti stanovništvu manji za čak 9,4 milijarde ili za 7,4 posto. Razduživanje sektora stanovništva snažno je podržano i učincima prisilne konverzije švicarskog franka. Posljedično su se stambeni krediti, koji imaju udio od 44 posto u kreditima stanovništvu, potkraj lipnja spustili na 52,6 milijardi kuna. Iako su u odnosu na svibanj viši za 107,5 milijuna kuna (0,2 posto) u usporedbi s lanjskim svibnjem niži su za 9,1 milijardu kuna (14,7 posto). Stoga u strukturi stambenih kunskih kredita s valutnom klauzulom od kraja prošle godine značajno raste udio kredita vezanih uz euro, dok oni vezani uz švicarski franak bilježe snažan pad. Tako su krajem lipnja stambeni krediti vezani za euro iznosili 42,4 milijarde kuna što je gotovo osam milijardi kuna više nego lanjskoga lipnja. Istodobno su se stambeni krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem lipnja spustili na 1,8 milijardi kuna što je 20,3 milijarde kuna manje u odnosu na lanjski lipanj (godišnji pad veći od devet posto).

Rast gotovinskih nenamjenskih kredita

Važno je naglasiti da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od 62 posto, stoga je jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 0,7 odnosno pet posto godišnje) dodatno utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti. Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, drugo mjesto

u strukturi ukupnih kredita stanovništvu (34 posto) pripada gotovinskim nenamjenskim kreditima koji su potkraj lipnja dosegnuli 40,4 milijarde kuna. U odnosu na svibanj viši su za 204 milijuna kuna (0,5 posto) dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od jedne milijarde kuna (2,7 posto). Gotovinski nenamjenski krediti su ujedno i jedina skupina kredita stanovništvu koja bilježi rast na godišnjoj razini. Drugim riječima, godišnjem padu ukupnih kredita sektoru stanovništva pridonijele su sve preostale komponente kredita prema namjeni: potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima. “S obzirom na veću osviještenost (i averziju) klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u narednim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji sektora stanovništva”, procjenjuju analitičari RBA.

Stambeni krediti imaju udjel od 44 posto u ukupnim kreditima stanovništvu

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Lani poslovala 32.402 poduzetnika bez zaposlenih Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti građevinarstva, slijede poduzetnici u djelatnosti poslovanja nekretninama, poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Hrvatskoj je u 2015. godini poslovalo 106.569 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija, koji su predali svoje izvještaje u Registar godišnjih financijskih izvještaja. Od toga broja, 32.402 poduzetnika ili 30,4 posto nije imalo zaposlenih radnika. Od 32.402 poduzetnika koji nisu imali zaposlenih u 2015. godini, njih 30.743 redovno je poslovalo, dok je 619 poduzetnika u likvidaciji, a 1040 u stečaju. Od 32.402 poduzetnika, u 2014. godini njih 2998 imalo je 7507 zaposlenih, pokazuju podaci Financijske agencije.

Udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnom broju poduzetnika u Republici Hrvatskoj protekle je godine iznosio 30,4 posto, a u ukupnim prihodima 2,1 posto, s time da su poslovali s neto gubitkom u iznosu većem od 3,3 milijarde kuna. Najveći su ukupan prihod (udio 40,3 posto), a jednako tako i najveću neto dobit, ostvarili poduzetnici sa 250 i više zaposlenih. Oni u ukupnom broju poduzetnika sudjeluju sa 0,4 posto, a u ukupnom broju zaposlenih sa 35,7 posto. Najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u djelatnosti trgovine, njih 7258, na drugom mjestu su poduzetnici

Rang lista TOP poduzetnika bez zaposlenih po ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u kunama) Naziv

Mjesto

Prihodi

Dobit

TE PLOMIN d.o.o.

Plomin

658.767.405

3.357.498

HRVATSKA BRODOGRADNJA TROGIR d.o.o.

Trogir

270.937.571

5.743.390

STARLIGHT d.o.o.

Umag

228.200.788

683.205

CERVESIA ZAGREB d.o.o.

Zagreb

163.746.418

163.481.211

ANDO d.o.o.

Zagreb

149.967.513

133.938

Izvor: Fina, Transparentno.hr

Rang lista TOP poduzetnika bez zaposlenih po neto dobiti u 2015. godini (iznosi u kunama) Naziv

Mjesto

Prihodi

Dobit

CERVESIA ZAGREB d.o.o.

Zagreb

163.746.418

163.481.211

HEINEKEN ADRIA d.o.o.

Karlovac

70.234.204

70.077.921

ROTO ULAGANJA d.o.o.

Rijeka

53.733.903

49.909.888

TVORNICA DUHANA ZAGREB d.d.

Rovinj

43.491.831

27.057.562

INPROX ZAGREB SESVETE d.o.o.

Zagreb

54.999.349

26.255.854

Izvor: Fina, Transparentno.hr

40 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (4733), a na trećem poduzetnici iz djelatnosti građevinarstva (4153). Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u djelatnosti trgovine, a slijede ih poduzetnici u djelatnosti poslovanja nekretninama te poduzetnici građevinarstva. Promatrano na razini područja djelatnosti, gotovo su svi poduzetnici bez zaposlenih iskazali neto gubitak u 2015. godini, točnije u 14 područja djelatnosti iskazan je neto gubitak, dok su poduzetnici u šest područja djelatnosti poslovali pozitivno. Ukupan rezultat svih poduzetnika bez zaposlenih bio je također

Prema oblicima vlasništva, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u privatnom vlasništvu, njih 98,5 posto negativan i iznosio je 3,4 milijarde kuna neto gubitka. Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (1,2 milijarde kuna), na drugom mjestu su poduzetnici u djelatnosti poslovanja nekretninama (892 milijuna kuna), a na trećem poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika bez zaposlenih, u 2015. godini Opis

2014.

2015.

Broj poduzetnika

32.402

Broj dobitaša

13.508

Broj gubitaša

Indeks

18.894

Broj zaposlenih

7.507

Ukupni prihodi

13.895.704

13.636.029

98,1

Ukupni rashodi

17.193.416

16.793.568

97,7

Dobit prije oporezivanja

2.203.713

1.880.028

85,3

Gubitak prije oporezivanja

5.501.426

5.037.568

91,6

Dobit razdoblja

2.051.342

1.697.666

82,8

5.475.264

5.049.731

92,2

-3.423.922

-3.352.064

97,9

Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz

1.269.227

1.898.982

149,6

Uvoz

1.153.306

1.486.026

128,8

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

1.492.412

1.604.685

107,5

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika bez zaposlenih, u 2015. godini Opis Broj poduzetnika

Ukupno

Državno

Privatno

Zadružno

Mješovito

32.402

31.932

311

Ukupni prihodi

13.636.029

716.224

12.819.782

39.185

60.838

Ukupni rashodi

16.793.568

729.314

15.764.968

46.654

252.631

Dobit razdoblja

1.697.666

17.191

1.659.743

6.121

14.612

5.049.731

34.633

4.790.907

14.438

209.753

-3.352.064

-17.443

-3.131.164

-8.317

-195.141

Gubitak razdoblja Neto dobit/gubitak

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

usluživanja hrane (597,7 milijuna kuna). Najmanji neto gubitak iskazali su poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti rudarstva i vađenja (5,5 milijuna kuna).

Neto gubitak u gotovo svim županijama

Analizirajući županije po broju poduzetnika bez zaposlenih, posebno se ističu Grad Zagreb (10.831 poduzetnik bez zaposlenih, udio od 33,4 posto u ukupnom broju poduzetnika), Istarska županija (4064 poduzetnika, uz udio od 12,5 posto), Splitsko-dalmatinska županija (3899 poduzetnika, s udjelom od 12 posto), Primorsko-goranska županija (2748 poduzetnika i udio od 8,5 posto) i Zagrebačka županija (1646 poduzetnika, s udjelom od 5,1 posto).

Zanimljivo je napomenuti da su poduzetnici bez zaposlenih iz gotovo svih županija ukupno iskazali neto gubitak. Jedino su poduzetnici bez zaposlenih Karlovačke županije (38,6 milijuna kuna) i Koprivničko-križevačke županije (3,4 milijuna kuna) ostvarili neto dobit. Najveći iskazani neto gubitak poduzetnika bez zaposlenih iskazan je u Gradu Zagrebu i iznosio je 1,3 milijarde kuna. Odmah iza slijede poduzetnici bez zaposlenih Požeško-slavonske županije (400,5 milijuna kuna), Istarske županije (328,9 milijuna kuna), Splitsko-dalmatinske županije (275,3 milijuna kuna) i Primorsko-goranske županije (238,3 milijuna kuna). Prema oblicima vlasništva, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je

u privatnom vlasništvu, njih 98,5 posto. Poduzetnici bez zaposlenih u zadružnom vlasništvu imaju jedan posto, dok ostali imaju manje od jedan posto udjela u ukupnom broju poduzetnika bez zaposlenih. Poduzetnici bez zaposlenih u svim oblicima vlasništva iskazali su neto gubitak, a najveći neto gubitak iskazan je kod poduzetnika bez zaposlenih u privatnom vlasništvu i to u iznosu od 3,1 milijarde kuna. Prema ukupnom prihodu u 2015. godini, među poduzetnicima bez zaposlenih na prvom je mjestu TE Plomin s prihodom od 658,76 milijuna kuna i dobit od 3,35 milijuna kuna, a prema kriteriju neto dobiti Cervesia Zagreb čija je dobit 163,4 milijuna kuna u odnosu na 163,7 milijuna kuna ukupnoga prihoda.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Elda otvara novu tvornicu Tvrtka Elda, koja je zadnjih osam godina poznata na globalnom tržištu e-cigareta, u Industrijskom parku u Novoj Gradiški otvara novu tvornicu. Investicija je vrijedna 24,5 milijuna kuna, a omogućit će nova zapošljavanja i rast prihoda. Riječ je o kompaniji koja posluje više od 35 godina, a proizvodnjom e-tekućina za elektronske cigarete bavi se od 2008. te 99 posto prihoda ostvaruje od izvoza. Elda je prošle godine ostvarila 12 milijuna kuna prihoda uz 2,6 milijuna kuna dobiti, a u ovoj godini očekuje se porast prihoda za čak 50 posto.

Rujan donosi živost u trgovanju U ovom je razdoblju novčano tržište bilo aktivnije nego u prethodnom zbog blagog rasta potražnje za novcem. To potvrđuje i rezultat redovite obrnute repo aukcije koju je središnja banka održala prošloga ponedjeljka s namirom u srijedu i dospijećem za sedam dana. Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 330 milijuna kuna po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Iznos povučenih sredstava veći je za 300 milijuna kuna u odnosu na prethodnu aukciju. U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju kunskih i trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu i s rokom dospijeća od godine dana. Planirani iznos izdanja bio je 400 milijuna kuna i pet milijuna eura. Iako je ukupan iznos pristiglih ponuda bio više nego dvostruk, odnosno 931 milijun kuna, ostvareni iznos emisije iznosio je 406 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 0,87 posto, što predstavlja daljnji pad prinosa na trezorske zapise u kunama. Kod trezorskih zapisa uz va-

lutnu klauzulu ostvareni iznos emisije bio je četverostruko veći od planiranog izdanja i iznosio je 20,1 milijun eura, a kamatna stopa pala je na 0,24 posto. Potkraj tjedna likvidnost sudionika novčanog tržišta bila je smanjena zbog plaćanja obveza prema državi korporativnog sektora. Navedeno smanjenje likvidnosti ipak nije utjecalo na promjenu kratkoročne kamatne stope. Sredinom idućeg tjedna završava razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, ali zbog visoke likvidnosti sustava nema napetosti u trgovanju. Sudionici su već ranije održali potrebne razine svojih računa pa kraj razdoblja protječe bez povećane potražnje za dodatnom likvidnošću. Početak rujna donosi malo živosti u trgovanju koja će se zadržati i u idućem tjednu radi početka razdoblja održavanja obvezne pričuve kao i činjenice što je vrijeme godišnjih odmora uglavnom prošlo te aktivnosti jačaju u svim sektorima. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Viktor Lenac popravlja USS Mount Whitney

Potražnja

Ponuda

Promet

1200

22.8.-26.8.2016.

29.8.-2.9.2016.

0,5 0,4

900

0,3 600 0,2 300

Brodogradilište Viktor Lenac očekuje novi veći posao remonta zapovjednog broda američke ratne mornarice USS Mount Whitney, vrijedan gotovo 21 milijun dolara. Radovi na tom brodu trebali bi početi potkraj ove godine, a trajat će do polovine 2017. te osigurati značajne prihode i stabilnu zaposlenost. Inače, Viktor Lenac je u prvom polugodištu ove godine ostvario ukupan prihod od 109,5 milijuna kuna, ali i neto gubitak od 9,3 milijuna kuna.

0,1

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna neznatno ojačala prema euru Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka ojačala prema euru za 0,15 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,472675 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,050811

CAD kanadski dolar

5,113017

JPY japanski jen (100)

6,476577

CHF švicarski franak

6,81254

GBP britanska funta

8,884407

USD američki dolar

6,706763

EUR euro

7,472675

Izvor: HNB

primjena od 3.9.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

EUR

29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 2.9.

0,20 posto, pa je tako tečaj te valute iznosio 6,693093 kune. U odnosu na kunu ojačao je švicarski franak za 0,47 posto, a njegov srednji tečaj u petak je iznosio 6,844903 kune. 7,4850 7,4825

USD

6,715 6,710

CHF

6,86 6,85

7,4800

6,705

6,84

7,4775

6,700

6,83

7,4750

6,695

6,82

7,4725

6,690

6,81

29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 2.9.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Niža prosječna neto plaća

Cijena nafte utječe na svjetske burze Na kretanja cijena dionica na svjetskim burzama prošloga tjedna ponajviše je utjecala cijena barela nafte, pa je tako zbog njenoga pada istodobno zabilježen pad cijena dionica gotovo na svim burzama. Tako je cijena barela nafte sredinom prošlog tjedna pala ispod 45 dolara, a to je, među ostalim, utjecalo i na pad cijena dionica na Wall Streetu. Pritom su se ponajviše snizile cijene dionica u energetskom sektoru na toj burzi. Dan kasnije cijene nafte su se stabilizirale na međunarodnim tržištima ispod razine od 47 dolara i to nakon što je Saudijska Arabija objavila da proizvođači napreduju u usaglašavanju stajališta o ograničavanju proizvodnje. Na londonskom tržištu cijena barela nafte ostala je nepromijenjena. Takva stabilizacija cijene barela nafte ponovno je potaknula oporavak europskih, ali i ostalih svjetskih burza. Potkraj prošlog tjedna i na drugom kraju svijeta - na Tokijskoj burzi, ojačao je indeks Nikkei.

6840

FTSE 100

6820

18800 18700

6800

18600

6780

18500

6760

18400

6740

18300

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09. 5235

NASDAQ

5230

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09. 4470 4460

5225

4450

5220

4440

5215

4430

5210

4420

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09. 10750 10700

Dow Jones

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09. 16950

DAX

16900

10650

16850

10600

16800

10550

16750

10500

16700

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09.

Mirovinski fondovi

fond

datum

CAC40

NIKKEI 225

29.8. 30.8. 31.8. 1.09. 2.09.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

-0,1425

4,88

I dalje porast Mirexa

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa B, potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 225,1493 bodova. To je skok od 0,5 posto u odnosu na tjedan ranije. Porasla je vrijednost i ostala dva Mirexa, pa je tako Mirex A tjedan završio na 120,0498 bodova s porastom od 0,6 posto, a Mirex C na 114,4816 bodova što je 0,4 posto više nego u tjednu ranije.

MIREX A

31.08. 119,70640

AZ - A

31.08. 121,63330

-0,2052

6,58

Erste Plavi - A

31.08. 118,04240

-0,0868

4,69

PBZ CO - A

31.08. 121,07690

-0,1795

5,34

Raiffeisen OMF - A 31.08. 116,28350

-0,0233

1,57 2,84

MIREX - tjedni

kategorija A

0,4%

kategorija B MIREX B

31.08. 224,64710

-0,0587

AZ - B

31.08. 230,47580

-0,0903

3,61

Erste Plavi - B

31.08. 231,40830

0,0005

3,22

PBZ CO - B

31.08. 205,36440

-0,1245

2,17

Raiffeisen OMF - B 31.08. 224,22590

-0,0131

1,92 4,02

kategorija C

0,3% 0,2% 0,1% 0,0% 29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

MIREX - mjesečni

MIREX C

31.08. 114,34490

0,0278

AZ - C

31.08. 112,29880

0,0599

4,73

Erste Plavi - C

31.08. 114,86130

0,0464

5,24

PBZ CO - C

31.08. 113,88190

0,0011

3,79

Raiffeisen OMF - C 31.08. 116,75910

-0,0020

3,07

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

31.08. 215,05300

0,0093

AZ Profit

31.08. 255,16810

-0,0430

1,32

0,4%

Croatia osiguranje 31.08. 152,34110

-0,1012

1,62

0,2%

AZ Benefit

31.08. 239,41150

0,0389

4,23

0,0%

Erste Plavi Expert

31.08. 192,85940

-0,0293

4,04

Erste Plavi Protect 31.08. 189,31660

0,0154

3,90

0,8% 0,6%

-0,2% 1.8.

8.8.

16.8.

24.8.

1.9.

1,24

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 5686 kuna, što je realno 0,3 posto niže nego u prethodnom mjesecu, ali 2,4 posto više nego u lipnju 2015. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je prosječna neto plaća isplaćena za lipanj ove godine, na mjesečnoj razini, prema svibnju, nominalno niža za 0,4 posto. Nominalni rast od 0,8 posto ostvaren je u lipnju i na godišnjoj razini.

U Hrvatskoj 12,9 turističkih dolazaka Prema prvim podacima sustava eVisitor i eCrew (nautika) tj. na temelju prijava i odjava u osam mjeseci ove godine, u Hrvatskoj je realizirano ukupno 12,9 milijuna dolazaka i 75,1 milijun noćenja. Tijekom tog razdoblja najviše noćenja je ostvareno u Istri - 20,7 milijuna noćenja, zatim Primorsko-goranskoj - 14,4 milijuna noćenja te Splitsko-dalmatinskoj - 14 milijuna noćenja. U osam mjeseci u hrvatskim destinacijama najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, 14,2 milijuna, zatim Slovenci 8,4 milijuna te Austrijanci 5,7 milijuna noćenja.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

U srpnju porasla zaposlenost

U Hrvatskoj je potkraj srpnja bilo 1,63 milijuna zaposlenih što je 1,1 posto više nego potkraj lipnja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u pravnim osobama u srpnju bilo je 1,18 milijuna zaposlenih ili jedan posto više nego u lipnju, a u obrtu i slobodnim profesijama 212.137 ili 1,8 posto više. Osiguranika poljoprivrednika bilo je 0,2 posto manje ili 19.851. Broj nezaposlenih u srpnju je u odnosu na lipanj 2016. pao za 1,1 posto na 217.089, pri čemu se stopa registrirane nezaposlenosti sa 13,6 posto na kraju lipnja spustila na 13,3 posto na kraju srpnja.

BKS Bank: dobar polugodišnji rezultat BKS Bank AG u prvom polugodištu ove godine ostvario je dobit od 24,7 milijuna, a bilančna svota povećana je na 7,1 milijardu eura. U Hrvatskoj je postupak pripajanja BKS Banka matičnom BKS Banku AG u završnoj fazi. Hrvatski BKS Bank uspješno je povećao bilančnu svotu na 210,9 milijuna eura, što je porast od 3,9 posto. Pritom je zabilježena povećana potražnja za kreditima te je kreditni volumen u prvom polugodištu dosegnuo 167,2 milijuna eura, dok se dobit sa 1,67 milijuna eura udvostručila u odnosu na prethodnu godinu.

Skok dionice Zagrebačke burze, Crobexi zeleni ne najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +159,32 do -1,92 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 22 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi i četvrti su uzastopni tjedan zaključili rastom. Tako je Crobex porastao za 0,84 posto, na 1.823,65 bodova što su razine na kojima je zadnji put bio u studenome 2014. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 1,50 posto i trgovanje je zaključio na 1.065,46 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili promjenama u rasponu od -1,23 poZAGREBAČKA BURZA sto koliko je pao CROBEXkonstrukt THE ZAGREB STOCK EXCHANGE do +1,31 posto koliko je uvećan CROUKUPAN TJEDNI PROMET: 711.840.552,92 kn BEXnutris. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.597.337,73 kn Obveznički indeksi, pak, tjedan su zaindex zadnja vrijednost tjedna promjena ključili porastom: CROBIS je za 0,25 CROBEX 1.823,6500 +0,84% posto, a CROBIStr za 0,34 posto. CROBEX10 1.065,4600 +1,50% Najlikvidnije izdanje je HT koje je saCROBIS 107,9025 +0,25% kupilo 13,6 milijuna kuna, od čega se CROBIStr 153,4512 +0,34% 4,2 milijuna kuna odnose na blok promet, a 9,4 milijuna kuna na redovni Top 10 tjedna zadnja promet. Cijena mu je porasla za 5,92 promet po prometu promjena cijena posto na 154,75 kuna. Povlašteno izda+5,92% 154,75 13.592.514,45 HT d.d. nje Adris Grupe trgovano je u iznosu +0,47% 406,00 3.659.387,85 Adris grupa d.d. - pov. od 3,7 milijuna kuna, a bilježi porast +0,78% 560,00 3.235.041,48 Adris grupa d.d. - red. za 0,47 posto na 406 kuna. Redovnom +29,38% 2,29 2.862.267,25 Optima Telekom d.d. izdanju te tvrtke cijena je povećana za -1,92% 358,00 2.487.552,53 Podravka d.d. 0,78 posto na 560 kuna, a sakupilo je +0,72% 822,00 2.211.737,43 Atlantic grupa d.d. +2,83% 72,00 2.096.950,91 3,2 milijuna kuna. Tankerska NG d.d. -0,69% 28,85 1.908.022,40 Valamar Riviera d.d. Porast cijene dionice bilježi sedam od +159,32% 25,50 1.597.320,16 Zagreba.ka burza d.d. 10 najlikvidnijih izdanja. Uvjerljiva do-1,90% 205,01 1.571.033,20 Pevec d.d. bitnica tjedna je dionica Zagrebačke burze koja je od srijede, kada je uvr10 dionica tjedna zadnja štena na Službeno tržište, poskupjela promet s najvećim rastom cijene promjena cijena za 159,32 posto, sa 10 na 25,50 kuna. +159,32% 25,50 1.597.320,16 Zagrebačka burza d.d. Njome je u tri dana protrgovan iznos +56,49% 72,30 319.397,80 Turbos WTI nafta short N od 1,6 milijuna kuna. Po porastu cijene +47,95% 6,85 610.953,73 Viktor Lenac d.d. slijede Optima Telekom (+29,38 posto) +45,62% 1.169,28 58.888,00 Turbos zlato long E i HT (+5,92 posto). +29,38% 2,29 2.862.267,25 Optima Telekom d.d. Cjenovni pad zabilježila su tri izda+24,81% 29,23 14.615,00 Turbos HT long 7 +22,92% 295,00 2.950,00 nja. Gubitnica tjedna je Podravka s Tekstilpromet d.d. +21,46% 94,00 133.097,05 Institut IGH d.d. padom od 1,92 posto na 358 kuna, a +18,12% 3.570,00 566.117,40 Zvijezda d.d. sakupila je 2,5 milijuna kuna. Pevec +17,88% 26,64 1.332,00 Turbos srebro short 7 je tjedan zaključio cijenom od 205,01 kunu, što predstavlja pad od 1,90 po10 dionica tjedna zadnja sto, te prometom od 1,6 milijuna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena Cijena je pala i Valamar Rivieri za -41,87% 11,58 3.474,00 Turbos HT short 3 0,69 posto na 28,85 kuna, a trgova-24,62% 68,60 262.970,30 Turbos WTI nafta long Q na je u iznosu od 1,9 milijuna kuna. -19,68% 99,20 591,60 Turbos WTI nafta long P [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -11,84% 1.102,01 6.956,03 Ilirija d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi prošloga su tjedna bili vidljivo aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet u odnosu na onaj pretprošloga tjedna povećan je za 17 milijuna kuna ili 54 posto te je iznosio 48,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 31 milijun kuna što je 64 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih izdanja, njih sedam je tjedan završilo s rastom cijene, a tjedne promje-

Turbos DAX short S Đuro Đakovic holding d.d. Varteks d.d. Proficio d.d. Atlantska plovidba d.d. Tehnika d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

-11,22%

43,50

423.232,10

-8,32%

48,50

660.400,11

-4,95%

17,10

69.456,04

-4,58%

36,45

99.682,12

-4,24%

174,00

1.082.253,27

-4,21%

340,04

12.845,04

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI HEP: neto dobit 1,2 milijarde kuna

Fondovi i dalje u zelenom Već 11 tjedana među otvorenim investicijskim fondovima prevladavaju oni s porastom vrijednosti. Od njih 78, pozitivnu postotnu promjenu protekloga je tjedna zabilježilo 69 fondova, palo ih je osam, a jedan je fond tjedan zaključio bez promjene. Rast veći od jedan posto zabilježilo je devet fondova, a ni jedan nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a dva mješoviti fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,48 do -0,68 posto. Od 27 dioničkih fondova porasla su 22. Najviše je porastao Ilirika BRIC, 1,64 posto, dok naj-

značajniji pad bilježi Neta Frontier s minusom od 0,68 posto. Svih sedam posebnih fondova bilježi porast, a predvodi ih Raiffeisen Dynamic s tjednim plusom od 0,76 posto. Među 14 mješovitih fondova pao je samo Smart Equity i to za 0,03 posto. Najveći rast od 2,48 posto, bilježi OTP uravnoteženi koji je time postao i dobitnik tjedna. Poraslo je i svih 11 obvezničkih fondova, a dobitnike predvodi Neta Emerging Bond s rastom od 0,72 posto. Poraslo je i 16 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen euroCash bilježi tjedan bez postotne promjene. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 25.08.2016. do 01.09.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,5401 Addiko Growth € 11,2740 ZB euroaktiv € 130,7162 ZB trend $ 152,6820 Capital Breeder kn 87,7510 KD Prvi izbor kn 13,8371 Ilirika Europa € 116,0367 PBZ Equity fond € 11,1111 HPB Dionički kn 106,6538 Erste Adriatic Equity € 90,1100 Neta Global Developed kn 85,4438 ZB aktiv kn 120,0305 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 98,5984 Platinum Global Opportunity $ 14,7743 KD Nova Europa kn 5,2892 OTP indeksni kn 43,6060 Platinum Blue Chip € 97,8714 Neta Frontier kn 500,7279 OTP Meridian 20 € 92,4706 A1 kn 90,2300 Alpen.Special Opportunity kn 146,9378 Neta New Europe kn 63,7149 Ilirika BRIC € 78,4761 Crobex10 kn 101,1094 KD Energija kn 8,0474 ZB BRIC+ € 92,3293 Allianz Equity € 155,2957 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,8900 Raiffeisen Harmonic € 103,7800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,0000 ZB Future 2025 € 99,6410 ZB Future 2030 € 97,2563 ZB Future 2040 € 97,0649 ZB Future 2055 € 97,1495 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 172,9627 PBZ Global fond € 14,8490 Addiko Balanced € 13,0498 KD Balanced kn 126,5485

tjedna promjena [%]

0,75 0,64 0,28 0,55 0,14 1,00 0,68 1,05 1,39 0,76 0,11 1,09 0,58 -0,47 -0,32 0,96 -0,41 -0,68 0,52 1,05 0,60 0,83 1,64 1,12 -0,52 1,39 0,56 0,76 0,22 0,03 0,32 0,41 0,48 0,46 0,71 0,53 0,54 0,98

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 97,5232 OTP uravnoteženi kn 111,2517 Allianz Portfolio kn 159,1983 Smart Equity € 101,7605 PBZ Conservative 10 fond € 110,4105 You Invest Active € 99,5400 You Invest Balanced € 101,5900 You Invest Solid € 102,7900 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,1912 PBZ Flexible 30 fond € 101,2261 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,9893 Addiko Conservative € 14,3771 Raiffeisen Bonds € 176,1800 PBZ Bond fond € 129,5597 InterCap. Bond (Capital One) € 211,2928 HPB Obveznički € 159,2375 Neta Emerging Bond kn 82,8074 Erste Adriatic Bond € 118,5100 Raiffeisen Classic € 105,8200 PBZ Short term bond fond kn 101,8624 PBZ Dollar Bond fond $ 102,2463 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3842 ZB plus kn 175,6900 ZB europlus € 150,6879 PBZ Euro Novčani € 139,3206 Raiffeisen Cash kn 157,8100 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3227 PBZ Dollar fond $ 132,0400 HPB Novčani kn 143,7550 OTP novčani fond kn 133,2538 InterCap. Money (Mon. One) kn 129,8494 Allianz Cash kn 118,4665 Erste Euro-Money € 116,0000 Auctor Cash kn 111,0068 Raiffeisen euroCash € 105,9400 HPB Euronovčani € 106,3968 Locusta Cash kn 1360,0048 Neta MultiCash kn 107,6845 OTP euro novčani € 102,7790

1,61 2,48 0,50 -0,03 0,33 0,11 0,10 0,09 0,22 0,08

naziv(fond)

valuta

0,11 0,15 0,26 0,32 0,26 0,35 0,72 0,19 0,25 0,10 0,15 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 0,02 0,00 0,00 0,02 -0,11 0,00

Hrvatska elektroprivreda (HEP) u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit od 1,2 milijarde kuna, što je 275 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. U promatranom razdoblju povećana je vrijednost investicija za 73 posto, na 174,7 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća HEP-a. Povećanje dobiti je rezultat povećanih financijskih prihoda uz smanjene poslovne rashode. Poslovni prihodi te tvrtke u prvom polugodištu ove godine iznosili su 4,09 milijardi kuna i bili su manji za 1,9 posto.

Viro gubitak pokriva iz zadržane dobiti

Na prošlotjednoj glavnoj skupštini dioničara Viro tvornice šećera usvojene su sve predložene odluke. Pritom je usvojeno Izvješće Uprave o poslovanju za 2015. godinu, kao i izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru. Skupština je utvrdila da je Viro tvornica šećera u protekloj godini ostvarila gubitak u iznosu od 6,5 milijuna kuna, koji će se pokriti iz zadržane dobiti iz prethodnih razdoblja.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Michael Lewis

Munjeviti momci s Wall Streeta Profil Knjiga

Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, doživljava šikaniranje koje kulminira na javnom suđenju. Kako bi dokazala svoju lojalnost režimu, Wan Xin postaje fanatična zagovornica politike jednog djeteta, a one koji su se odlučili na drugu trudnoću nesmiljeno progoni. Iako je zbog njezine slijepe odanosti Partiji i sam ostao udovac, njezin nećak Wan Zu želi zabilježiti njezin život.

Irena Dousková

Ponosni Budi Hena COM

Na Wall Streetu, ali i na drugim svjetskim burzama, brokere su zamijenili kompjutori koji obavljaju daleko najveći dio transakcija. Procjenjuje se da oko 60 posto burzovnih transakcija obavljaju kompjutori, te da se preko njih obavljaju poslovi vrijedni stotine milijardi dolara. Burzovni stručnjaci znaju da je onaj tko ima brže kompjutore i brže prijenosne sustave u velikoj prednosti. Nekoliko nanosekundi brži prijenosni sustavi mogu vlasnicima donijeti profite koji se mjere u milijardama dolara.

Mo Yan

Žabe Fraktura

Helena Freisteinová je učenica drugog razreda koja pažljivo promatra svijet oko sebe pokušavajući ga što bolje razumjeti. Život joj nije nimalo lak, a u tome joj pomaže njen uzor i junak - ponosni, hrabri i ustrajni Budi. Znatiželjan dječji um susreće se s proklamacijom slobode u umjetnosti i izvan nje, s razgovorima o politici, ljubavnim odnosima, bolesti i smrti, od čega dosta toga ne razumije. No, u njenom se iskazu nazire i realističan život druge polovine 20. stoljeća, poglavito traumatičnih 70-ih godina u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

46 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

Bill Readings

Sveučilište u ruševinama Meandar Media

Tinejdžeri Andreas i Zipp ukradu torbicu iz kolica, te pokrenu nesretni niz događaja koji završi smrću novorođenčeta. Nesvjesni zločina, slijede staricu, slučajnu prolaznicu, do njenih ulaznih vrata i Andreas ulazi u njenu kuću s nožem. Zipp ga čeka, ali Andreas se ne pojavljuje… Inspektor Sejer i njegov suradnik Jacob Skarre ne mogu povezati smrt djeteta s prijavljenim nestankom lokalnog delinkventa. I dok se u gradiću stvara sve veća pomutnja, nevjerojatna istina skrivena je u staričinom podrumu.

Sri Nisargadatta Maharaj

Ja sam to Harša

U jeku političkih borbi oko obrazovnog kurikuluma u koju se nekad jače, a nekad slabije uključuje hrvatska akademska zajednica - desetljeće nakon primjene bolonjske reforme visokog obrazovanja čiji su rezultati manje-više porazni - sa Sveučilišta sve snažnije dopire miris raspadanja. Ono je kao zaštitnik nacionalne kulture već neko vrijeme u stanju dezintegracije, ali nastavlja svoj život kao birokratsko Sveučilište izvrsnosti. Nastoje li se razumijeti procesi koji su doveli do toga, ova knjiga se ne bi smjela zaobići. Karin Fossum

Kad vrag drži svijeću Edicije Božičević

Maharaj inspirira i vodi sve koji dolaze k njemu i daje im podršku ustežući se od svake kritike. Grešnik i svetac samo su zamijenili obilježja jer svetac je nekoć griješio, a grešnik će postati svet. Vrijeme je da ih pomirimo u sebi. Učitelj ne procjenjuje. Njegova je jedina briga patnja i njeno okončanje. Iz svojeg iskustva zna da su korijeni patnje u umu koji se mora osloboditi svojih razornih navika. Maharaj nam svojim učenjem i primjerom pokazuje prečicu do oslobođenja koja nije logična, ali je iskustveno provjerena.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Savjetovanje LifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav upravljanja u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, dean@hsehs.com, +385-91-1618506. IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adria-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Cipele

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja obuću – cipele niske i visoke. Procijenjena vrijednost nabave je 35,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. listopada. Čišćenje poslovnih prostora

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska pošta nabavlja usluge čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

tic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413, +385 993657413. Različite usluge Fering FIT, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka je stručna za mikrofiltraciju i separaciju fluida, uređaje za obradu komprimiranog zraka i proizvodnju dušika/kisika. Tvrtka iznajmljuje skladišne/proizvodne prostore u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza za Zagreb. Kontakt: Davorin Ferić, fering-fit@ fering-fit.hr, +385 1 2325175, +385 98 359719. Klimatizacijski sustavi Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka proizvodi i postavlja te savjetuje o klimatizacijskim sustavima. Ivica Bašić, deltron@deltron.hr, + 385 21453400. Savjetovanje u komunikacijskim tehnologijama IKI, Zagreb, www.iki.hr. Aktivnosti i tehnička rješenja tvrtke IKI usmjereni su prema telekomunikacijskim operatorima, financijskim institucijama i većim poslovnim sustavima u procesu tranzicije s postojećih telekomunikacijskih mreža i usluga na novu generaciju infrastrukture. Pružamo podršku telekomunikacijskim operatorima, davateljima usluga i većim tvrtkama na polju planiranja mreža, konzultacija, instalacija, održavanja, tehničke podrške, obuke, mjerenja i testiranja mreža te uređivanja mrežnog prometa. Kontakt: Miroslav Isailović, miro@ iki.hr, +385 13665788.

bavlja stručni nadzor isporuke građevinskog i instalaterskog materijala kao i sanitarne opreme, te gradnje 420 obiteljskih kuća. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

Regija

Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na-

Oznake za životinje

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore nabavlja oznake za životinje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 43.760 eura. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

Boksovi za službene pse

Ministarstvo sigurnosti, Granična policija nabavlja boksove za službene pse. Rok dostave ponuda je 14. rujna. Multifunkcionalni aparati

Stručni nadzor

aparate. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavlja multifunkcionalne

Izrada projektne dokumentacije

Ministarstvo za gospodarski razvoj i tehnologiju Slovenije nabavlja usluge izrade projektne dokumentacije za pilot-projekt postavljanja IT platforme. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju kuće, stanovi i zgrade Kuća, ukupne površine 964 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 338.026 kuna, nalazi se u naselju Gornja Vrba u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 8. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 51/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 58,23 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 436.725 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 8. rujna u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 41/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 11.424 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 341.334 kune, nalazi se u naselju Mičijevac, Općina Križevci u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 8. rujna u 8.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 10/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 2768 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 128.000 kuna, nalazi se u Erdutu u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 8. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, Ovršni odjel, soba br. 6a. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, ukupne površine 837 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 418.000 kuna, nalazi se u Josipovcu u Osijeku, prodaje se na dražbi 8. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 84,05 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 448.323 kune, nalazi se u Gospodskoj 26 u Zagrebu,

48 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

prodaje se na dražbi 8. rujna u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 320/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Stan, ukupne površine 82,21 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 679.000 kuna, nalazi se u Puli, prodaje se na dražbi 8. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 25. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zgrada, koja u naravi predstavlja ugostiteljski objekt s dvorištem, ukupne površine 405 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 750.000 kuna, nalazi se u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 8. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba broj 17, prizemlje. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 478 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 137.460 kuna, nalazi se u Jastrebarskom, prodaje se na dražbi 9. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, Braće Kazić 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 27,39 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 300.000 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 9. rujna u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 307/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Zgrada, ukupne površine 1065 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,98 milijuna kuna, nalazi se u Grožnjanu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 9. rujna u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 499,93 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 428.000 kuna, nalazi se u naselju Hreljin Ogulinski u Karlovačkoj županiji, prodaje se na dražbi 12. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, soba broj 4. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Papir, plastika i sredstva za čišćenje Nord-Trøndelag fylkeskommune, Norveška, nabavlja papir, plastične proizvode i sredstva za čišćenje. Vrijednost nabave je 8,5 milijuna kruna, a prijave na norveškom jeziku se predaju do 14. rujna na Nord-Trøndelag fylkeskommune (Nord-Trøndelag County), 938967091, Postboks 2560, Ellinor Fornes Nossum, 7735 Steinkjer. Norway. Više o natječaju na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/3526.

Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika.

Sigurnosni materijali NTNU - The Norwegian University of Science and Technology, traži brave i okove za sustav kontrole pristupa. Nabava je podijeljena u šest lotova i vrijednost je 16 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na norveškom, njemačkom, engleskom ili švedskom jeziku se predaju na NTNU, Seksjon for anskaffelser, Marian Brandt, 7050 Trondheim, Norway, marian.brandt@ntnu.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Modernizacija grijača na struju Poduzeće EDF Poljska objavilo je natječaj: Modernizacija pokretnih grijača za struju (OPP) u kotlovima br. K-1 i K-2 u elektrani EDF Poljska d.d. u Krakowu (Modernizacja obrotowych podgrzewaczy powietrza (OPP) na kotłach nr K-1 i K-2 w EDF Polska S.A. Oddział Kraków). Rok za dostavu ponuda je 8. rujna. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj/kontakt: EDF Polska S.A. Złota 59 Kontaktna točka: EDF Polska S.A. Oddział nr 2 CUW w Krakowie, 31-587 Kraków, ul. Ciepłownicza 1. Sigurnosni sustavi Øresundsbro konzorcij, Norveška, traži nabavu CCTV opreme, sustava za nadzor prometa na Øresund mostu. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=106770&Goto=Docs. Natječaj je otovoren do 26. rujna.

Znakovi

Sogn og Fjordane fylkeskommune, traži nabavu oznake adresa i prateći materijali montaže, kao i usluge polaganja temelja, montažu i postavljanje znakova. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogn og Fjordane fylkeskommune, 941388841, Askedalen 2, Katrine R. Wilson, 6863 Leikanger; Norway, katrine.wilson@sfj.no. Više podataka na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ CompanyInformation/Index/2653. 5. rujna 2016. | broj 3943 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Najveći shopping centar u Istri

Prvi kupci posjetili svoj City Mall Pula City Mall je prvog radnog dana dobrodošlicu kupcima i posjetiteljima zaželio zabavnim programom za cijelu obitelj, darovima i brojnim popustima Prvog dana rujna u Puli je otvoren najveći istarski shopping centar, koji je dobrodošlicu kupcima i posjetiteljima zaželio zabavnim programom za cijelu obitelj, darovima i brojnim popustima. Uz Pulske mažoretkinje, kolo sreće, kreativne radionice za djecu, žonglere i zabavljače, publiku je zabavio i jedan četveronožni artist - pas Elvira, koji je svojim nastupom i službeno obznanio da je Pula City Mall pet friendly i da su kućni ljubimci, naravno sa svojim vlasnicima, ovdje veoma dobrodošli. Pula City Mall prvi je trgovački kompleks u Puli, osmišljen kao kombinacija trgovačkog centra zatvorenog tipa (mall) i

retail parka. Vrijednost investicije Pula City Malla je 20 milijuna eura, a po maloprodajnoj površini od oko 13.000 kvadrata ujedno je i najveće istarsko trgovačko središte. U ponudi ima brendove i maloprodajne lance koji prvi put nastupaju na istarskom tržištu: C&A, Deichmann, Dominik srebrnarnica, Galileo, Hervis, Interspar hipermarket, Leggiero bar, Mass, New Yorker, Sportina i ZOO CITY, a u sastavu ponude su Istrijanima već otprije poznati lanci poput:

dm-a, Farmacie, Kik-a, Müllera, Tele2, Top Shopa i Western Uniona. Osim što će obogatiti trgovačku ponudu regije, Pula City Mall će otvoriti najmanje 200 radnih mjesta, a kroz komunalne naknade i davanja u lokalni proračun značajno će pridonijeti razvoju infrastrukture i poboljšanju standarda života u Puli i regiji. Investitor i vlasnik Pula City Malla je hrvatsko projektno društvo iz austrijske Grupacije MID, jedan od najvećih developera na domaćem tržištu, a iza sebe ima brojne realizirane projekte.

Sajam AGRA 2016.

Juicyju pregršt medalja Juicy, domaći brend voćnih sokova i napitaka te jedan od vodećih u regiji, u sklopu 54. međunarodnog prehrambenog sajma AGRA u Gornjoj Radgoni na stručnom kušanju uzoraka sokova raznih proizvođača kvalitetom proizvoda oduševio je članove komisije te osvojio niz nagrada za kvalitetu proizvoda. Tako je veliku zlatnu medalju osvojio Juicy Ananas 100%, zlatnu medalju osvojili su Juicy naranča 100% i Juicy gusti višnja/jabuka, srebrna medalja pripala je voćnom soku Juicy marelica nektar 40%, dok je Juicy 50 | Privredni vjesnik | broj 3943 | 5. rujna 2016.

jabuka 100% osvojio brončanu medalju. U ocjenjivanju je sudjelovao 21 proizvođač iz Austrije, Češke, Hrvatske i Slovenije, a šesteročlana stručna komisija ispitala je i ocijenila ukupno 95 uzoraka različitih proizvođača iz tih zemalja. Juicy, proizvođača Stanić Beveragesa, dijela Stanić Grupe, u ispitivanju je sudjelovao s pet voćnih sokova i za sve njih osvojio medalje, što na najbolji način dokazuje najvišu kvalitetu proizvoda. Juicy je ovih dana dobio i renomirani međunarodni certifikat IFS Food za svoju tvornicu u Kreševu, u BiH.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik