Pv 3944 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

12. rujna 2016., godina LXIII, broj 3944

Centar za industrijski razvoj - CIRAZ

Moramo biti inovativniji i konkurentniji

intervju

Ivica Cerovečki Kotka

informatički boom u osijeku

Snažan rast izvoza i broja zaposlenih u IT-u

dodaci prehrani

Stvarna preventiva ili samo trend?

Novi pogled na energetski sustav koji se mijenja: matrica energije siemens.com

Naš se energetski sustav mijenja. Sa sve većim udjelom decentralizirane proizvodnje električne energije raste i kompleksnost.

Krajnji potrošači u sve većem broju i sami postaju proizvođači električne energije i napajaju mrežu. Iz linearnog lanca pretvorbe energije razvio se višeslojni sustav s mnogim novim sudionicima.

siemens.com

sadržaj

3944 / 12. rujna 2016. tema tjedna

Centar za industrijski razvoj - CIRAZ Bez inovacija nema rasta

INTERVJUI 12

Ivica Cerovečki, većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Kotke Korak ispred konkurencije

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Na europskoj cesti

PV ANALIZA 18

Proizvođači i veletrgovci dodacima prehrani Preventivna zaštita od bolesti ili samo trend i placebo?

obljetnica 22

140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj Kad Sava potekne prema Dunavu

OKRUGLI STOL

Predviđa se daljnji rast tržišta dodataka prehrani

Split - turistički prepoznat, a prometno neusklađen U zagrljaju prometnog kolapsa

AKTUALNO 28

Snažan rast tvrtki s područja informatičke tehnologije na istoku Hrvatske Dvoznamenkasti rast izvoza i broja zaposlenih

obnovljivi izvori energije 32

Novi modeli prodaje energije Do zelene struje na tri načina – aukcijom, okvirnim sporazumom i putem burze

deloitte

Ljestvica 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi Agrokor i Zagrebačka banka korak do 10 najvećih

Istraživanje o navikama plaćanja Prepolovljen broj nenaplativih računa

SVIJET FINANCIJA

Ivica Cerovečki privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Marko Jazidžija

Kvalitetan proizvod nađe svog kupca Segment kupaca vrhunski izrađenog namještaja kakav proizvodimo mi i još nekoliko hrvatskih proizvođača namještaja stalno raste. Upravo stoga domaći proizvođači iz te tržišne niše moraju biti još odgovorniji

N Marko Jazidžija, vlasnik i direktor tvrtke Naprijed, Sinj

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

amještaj vrhunske kvalitete mora imati svoju cijenu. S obzirom na zahtjevnu izradu te puno znanja i stručnog rada na obradi i izradi elemenata, njegova cijena mora biti najmanje tri ili četiri puta veća od troškova materijala. Naravno, i materijal mora biti vrhunski. Čak su i troškovi montaže originalnog i vrlo kvalitetnog namještaja veoma visoki, čak i do 15 posto prodajne cijene. To neki kupci ponekad ne razumiju. Ipak je sve više kupaca koji znaju što je kvalitetan namještaj i ne prave probleme zbog cijene jer, u pravilu, znaju koliko je zahtjevno proizvesti kvalitetan komad namještaja. Primjerice, prema zahtjevu jednog našeg kupca morali smo napraviti tri posebna stolca koje mi u Naprijedu, ali i nitko u Hrvatskoj, ne može napraviti. Naručili smo njihovu izradu kod jednog našeg kolege u Njemačkoj. Samo rad za svaki stolac naplatili su nam oko 3000 kuna. Naravno da nismo ništa prigovorili, jer smo svjesni koliko je bila zahtjevna njihova izrada te kakvu tehnologiju i znanje su morali imati njegovi izrađivači. Segment kupaca vrhunski izrađenog namještaja kakav proizvodimo mi i još nekoliko hrvatskih proizvođača namještaja stalno raste. To je suprotno percepciji da platno sposobniji kupci kupuju dizajnirani namještaj poznatih svjetskih proizvođača, ponajviše talijanski. Dakle, navike se mijenjaju, što je i razumljivo, jer se trend u gradnji i opremanju luksuznijih objekta i kuća okreće prema autentičnom i tradicionalnom. Upravo stoga domaći proizvođači iz te tržišne niše moraju biti još odgovorniji i pedantniji. Svaki kupac bez obzira na visinu narudžbe mora dobiti kvalitetan proizvod. Prema svakome se treba odnositi profesionalno i jednako. Podrazumijeva se da dizajn i sirovina moraju biti besprijekorni. Sve mora biti kvalitetno, uključujući i montažu. Tek se tada može zahtijevati cijena i nekoliko puta veća od sirovine. Cijena se, svakako, formira i prema količini - nije isto ako netko naruči stotinu stolova ili samo

4 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

jedan. Brzina izrade je također važna jer kupci nemaju vremena za čekanje. Zato morate imati i vrhunske strojeve i tehnologiju. S druge pak strane, pogreške uvijek stvaraju nepovjerenje i teško je nakon toga sanirati posljedice. Naprijed se zadnjih godina javlja na razne natječaje, kako bi dobio poticaje, ali ih unazad četiri godine nikada nismo dobili, bez obzira na to što smo ispunjavali uvjete koje su zahtijevali ti natječaji. Dakle, ispunjavali smo uvjete, ali nismo dobili nikakva sredstva uz obrazloženje da nema novca ili smo elimirani zbog neke banalnosti. To donekle boli jer poticaje iz naših ministarstava dobvaju multinacionalne kompanije. Apsurd ove države jest i to da ni jedno od moje djece u Sinju nema besplatne udžbenike, dok ih u Zagrebu imaju. To je možda i pokazatelj odnosa države prema ruralnim krajevima. Nažalost, mi smo najveća tvrtka u cetinskom kraju iako zapošljavamo 80 radnika. Uz tvrtku Gojanović najveći smo proizvođač namještaja

Isplati se proizvoditi bilo gdje u Hrvatskoj. Uvjet je da proizvodite kvalitetno u Dalmaciji. No unatoč takvom odnosu prema nama, mogu reći da se isplati proizvoditi bilo gdje u Hrvatskoj. Uvjet je da proizvodite kvalitetno. Svaki kvalitetan proizvod nađe svog kupca. Naravno da to nije lako. Treba vam i vemena da vas potrošači kao takvog prepoznaju. U segmentu visokokvalitetnog namještaja sve su nam veća konkurencija proizvođači iz Srbije. Oni, naime, imaju i do 30 posto niže cijene na natječajima za opremanje hotela od hrvatskih proizvođača. Navodno ih država potiče i nadoknađuje im tu razliku.

BROJKE, BROJKE

HRVATSKO TRŽIŠTE AUTOMOBILA u mjeseci 8 mjeseci 2016.

Registri rano u p rvih 8 ukupno 32.330 novih au tomobil a

10 najprodavanijih marki automobila Marka

Komada

Udio

10 najprodavanijih modela Model

Broj

Udio

Volkswagen

4510

13,95%

Volkswagen Golf

1658

5,13

Opel

3385

10,47%

Renault Clio

1460

4,52%

Renault

2801

8,66%

Ford Focus

1367

4,23%

Škoda

2541

7,86%

Opel Astra

1360

4,21%

Ford

2461

7,61%

Škoda Octavia

1292

4,00%

Suzuki

1680

5,20%

Suzuki Vitara

1069

3,31%

Peugeot

1631

5,04%

Volkswagen Polo

946

2,93%

Dacia

1467

4,54%

Opel Corsa

942

2,91%

Hyundai

1356

4,19%

Volkswagen Passat

856

2,65%

10.

Toyota

1225

3,79%

10.

Ford Fiesta

702

2,17%

Od početka godine registrirano:

8 Lexusa 2 Rariro električna klasična automobila

2 Tesle 1 Chevrolet 1 Maserati Izvor: Promocija plus

Zanimljivosti

) obila na LPG (ukupno 201 Dacia prodaje 13,7% autom pno 190 komada) Toyota 15,5% hibrida (uku ) ila (0,7 posto udio u prodaji voz električnih Volkswagen 30 komada i er Rov d p, Alfa Romeo, Volvo, Lan Audi, Mercedes, BMW, Jee l dize na ila voz 90% od Infiniti proizvode više

Udio novoregistriranih 1.

Zagrebačka regija

11.249

34,79%

Požeško-slavonska

3752

11,61%

Bjelovarsko-bilogorska

3004

9,29%

* Za vozila registrirana u Daruvaru i Križevcima plaća se znatno niže osiguranje i zbog toga su mnoga službena vozila registrirana u ta dva grada

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Centar za industrijski razvoj - CIRAZ

bez inovacija nema rasta

U Hrvatskoj ne postoje tehnička i institucionalna infrastruktura koja bi trebala pomoći u podizanju inovacijske izvedbe i konkurentnosti industrije, unatoč postavljanju strateškog okvira kroz strategije industrijskog razvoja, poticanja inovacija i pametne specijalizacije. To bi uz Ministarstvo gospodarstva i znanstveno-istraživačku zajednicu trebao raditi novoosnovani Centar za industrijski razvoj - CIRAZ, najvažniji strateški projekt Hrvatske gospodarske komore piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Naša je vizija postati ključni dio hrvatskog institucionalnog okvira provedbe industrijske i inovacijske strategije te Strategije pametne specijalizacije. Danijela Ćenan, direktorica Sektora CIRAZ-a HGK

rvatska zadnjih nekoliko desetljeća u inovativnosti nije prednjačila niti su se ispunjavala očekivanja koja su se od nje tražila. Inovacijski sustav koji postoji u nas radio je ispod svojih potencijala, o čemu svjedoči slabi doprinos inovacija gospodarskom rastu. Po tome smo daleko ispod inovacijskog prosjeka Europske unije i pripadamo zemljama koje se smatraju umjerenim inovatorima. Jedan od razloga za to su i strukturni problemi s kojima se Hrvatska suočava te niski obujam poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj, unatoč činjenici da postoje mnoge izdašne porezne olakšice namijenjene upravo poticanju stvaranja novih ideja i proizvoda.

Nema podrške za inoviranje

Upravo zbog takve situacije u hrvatskom društvu krenulo se u osnivanje Centra za industrijski razvoj - CIRAZ, koji je najvažniji strateški projekt Hrvatske gospodarske komore. Analizom stanja u Hrvatskoj o istraživanjima, razvoju i inovacijama došlo se do zaključka kako ne postoji adekvatna suradnja znanstveno-istraživačkog, privatnog i javnog sektora koji nose politike u Hrvatskoj u području istraživanja, razvoja i inovacija, ističe direktorica Sektora CIRAZ-a HGK Danijela Ćenan. “Analize su pokazale kako ne postoje tehnička i institucionalna infrastruktura koja bi trebala pomoći u podizanju inovacijske izvedbe u nas, a samim time i do podizanja konkurentnosti nacionalne industrije. Iako je strateški okvir postavljen usvajanjem Indu-

6 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

strijske strategije, Strategije poticanja inovacija i Strategije pametne specijalizacije, ključna je njihova provedba kojoj bi, uz resorno ministarstvo i znanstveno-istraživačku zajednicu, CIRAZ trebao uvelike pridonijeti”, ocjenjuje Danijela Ćenan.

Financiranje većinom iz EU-a

CIRAZ je sektor unutar HGK koji je, kao partner Ministarstva gospodarstva, zadužen za pomoć u provedbi dvaju strateških projekata koji se financiraju iz ESI fondova. Riječ je

Aktivnosti CIRAZ-a financirat će se 85 posto iz Fonda za regionalni razvoj EU-a, a 15 posto iz HGK o Strateškom projektu za podršku inicijativa klastera konkurentnosti te Strateškom projeku za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi. Aktivnosti ovog centra financirat će se velikom većinom iz Fonda za regionalni razvoj Europske unije - ukupno 85 posto potrebnog novca, dok će ostatak od 15 posto financirati HGK. “Misija CIRAZ-a je podrška jačanju naci-

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Djelatnici Centra za industrijski razvoj Hrvatske gospodarske komore

onalnog industrijskog razvoja i inovacijskog sustava te aktivno sudjelovanje u provedbi industrijske i inovacijske strategije te Strategije pametne specijalizacije, a naša je vizija postati ključni dio hrvatskog institucionalnog okvira provedbe industrijske, inovacijske i strategije pametne specijalizacije”, ističe Danijela Ćenan. Novoosnovana institucija koja zapošljava oko 40 djelatnika, koji su do posla došli javnim natječajem kao i njena voditeljica, u sljedeće četiri godine radit će na podršci industrijskog razvoja Republike Hrvatske i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, potom na jačanju pozicije Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti te jačanju znanja i vještina poslovnog sektora

potrebnih za ostvarivanje ciljeva industrijskog razvoja. Ona će također davati i podršku internacionalizaciji hrvatskog gospodarstva, njegovoj promociji i brendiranju kao i uspostavi učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i jačanju inovacijskog lanca vrijednosti Republike Hrvatske.

Prepoznati potencijale rasta

Glavne aktivnosti CIRAZ-a u području jačanja konkurentnosti bit će rad na procjeni pozicije konkurentnosti Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti i opskrbe u prioritetnim tematskim područjima, kao i identifikacija aktivnosti za poboljšanje pozicije u globalnim lancima vrijednosti i opskrbe te mogućih

strateških segmenata za nadogradnju industrije. Centar će raditi i na izradi i provedbi akcijskog plana s mjerama za jačanje pozicije Hrvatske u odabranim globalnim lancima vrijednosti i opskrbe, a identificirat će i potencijalne praznine u lancima vrijednosti s ciljem identifikacije niša kao osnove za privlačenje investicija u odabrana područja. Rad Centra pomoći će i izradi i provedbi akcijskih planova za promotivne aktivnosti i marketinške alate za poticanje priljeva investicija, a pomoći će i izradu i provedbu izvoznih strategija za prioritetne sektore/proizvodne niše u okviru klastera konkurentnosti i industrija u nastajanju kroz podršku u istraživanju tržišta i promociju izvoza, organizaciju sajmova, vanjskih prezenta-

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

Spajanje znanosti, vlasti i gospodarstva Ideja osnivanja CIRAZ-a potekla je kroz procese pripreme strategija za industrijski razvoj, te za poticanje inovacija i pametne specijalizacije, ističe potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš. “Pokazalo se da Hrvatskoj nedostaje suradnja akademske zajednice, gospodarstva i nositelja vlasti, bez koje nije moguće provesti razvojne politike, a jedan od ciljeva osnivanja Centra je i onima koji imaju inovativne

8 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

projekte omogućiti pristup do izvora financiranja. Važnu ulogu u radu CIRAZ-a imat će i Svjetska banka s kojom bi Ministarstvo gospodarstva kroz desetak dana trebalo zaključiti ugovor o suradnji vrijedan više od pet milijuna eura. Suradnja bi trebala rezultirati analizom o tome s kojim proizvodima danas Hrvatska može konkurirati u globalnom lancu vrijednosti”, zaključuje Radoš.

Što je Think Tank?

Akademija za industrijski razvoj

Stvaranje i promocija novih ideja za gospodarski i društveni razvoj

Priprema programa i edukacijskih modula

Inova Think Tank je međunarodno savjetodavno vijeće za provedbu industrijske i inovacijske strategije kao i Strategije pametne specijalizacije okupljeno kako bi se stvorile i promovirale nove ideje za gospodarski i društveni razvoj. U njemu bi se trebali osigurati savjeti za provedbe Strategije poticanja inovacija i Strategije pametne specijalizacije kroz suradnju domaćih i međunarodnih stručnjaka. Think Tank će se sastojati od vodećeg tima koji će činiti inozemni stručnjaci, a šest operativnih timova bit će sastavljeno od predstavnika CIRAZ-a, Ministarstva gospodarstva, predstavnika znanstvene zajednice i predstavnika poslovnog sektora.

CIRAZ će sudjelovati i u radu Akademije za industrijski razvoj (AIR) za koju će pripremati programe i edukacijske module i nabavljati nastavni materijal za AIR i ljetnu školu konkurentnosti u području globalnih lanaca vrijednosti i opskrbe, promicanja izvoza, izravnih stranih investicija, brendiranja, istraživanja, razvoja i inovacija, upravljanja ljudskim potencijalima, financiranja projekata i drugim područjima koja je prepoznao poslovni sektor. CIRAZ je zadužen za rad Akademije, a programe i module Akademije CIRAZ će napraviti u suradnji sa Svjetskom bankom. Ključni moduli AIR-a su iz područja: globalnih lanca vrijednosti i opskrbe, promicanja izvoza, izravnih stranih investicija, brendiranja, I&R i inovacija, upravljanja ljudskim potencijalima, financiranja projekata, i drugim područjima koje je prepoznao poslovni sektor.

cija, te pomoć u identifikaciji proizvoda i tržišta. Hrvatska ima mnoge potencijalno velike brendove na međunarodnoj razini i upravo oni se moraju prepoznati kako

CIRAZ ne daje financijsku pomoć i potpore niti odlučuje o novcu iz eu fondova bi se promovirali na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Cijeli postupak morat će se i pratiti i procjenjivati njegove učinke kroz indikatore konkurentnosti industrije, procjenu postojećeg zakonodavnog i institucionalnog okvira i uvjeta za poticanje investicija, pripremu sustavnog predviđanja i procjene mogućnosti za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva, te jednako tako i procjene potreba na tržištu rada koje će pratiti i davanje smjernica za dugoročni razvoj industrije i razvoj ljudskih resursa.

Olakšati inovacije

U jačanju inovacijskog sustava CIRAZ će raditi na obavljanju poslova tajništva te-

matskih inovacijskih vijeća u okviru inovacijske mreže za industriju, te pripremiti, održavati i ažurirati web tematske inovacijske platforme u okviru te inovacijske mreže. Radit će i na umrežavanju u zajednice znanja i inovacija te tehnološke platforme Europske unije, a sudjelovat će i u sustavnom predviđanju mogućnosti za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva i pametnu specijalizaciju. Centar će mapirati tehnološke kapacitete i stupanj tehnološkog razvoja tvrtki u Hrvatskoj i kroz sakupljene podatke davati podršku izradi razvojnih strategija za istraživanje, razvoj i inovacije poslovnog sektora. Tvrtke mogu od Centra očekivati pomoć u izradi natječajne dokumentacije za istraživačko-razvojne projekte, kao i pripremu “zalihe” projektnih ideja, a radit će se i na edukaciji o procedurama javljanja na natječaje, ali i metodologijama za primjenu i provedbu istraživačkih, razvojnih i inovacijskih projekata. Preko Centra moći će se pronalaziti i izvori financiranja poslovnih projekata, a dat će se podrška poslovnom sektoru u primjeni zaštite prava intelektualnog vlasništva, jačanju znanja i vještinama poslovnog sektora posebice na području istraživanja, razvoja i inovacija. Ono što CIRAZ neće raditi jest davanje financijske pomoći poduzećima, dijeljenje potpora za tvrtke niti će se baviti odlučivanjem o dodjeli sredstva iz EU fondova.

Što CIRAZ čini za gospodarstvo • Podrška u identifikaciji potencijalnih praznina u RH lancima vrijednosti • Podrška u izradi i provedbi izvoznih strategija (uključujući i jedinstveno tržište EU-a) za prioritetne sektore/proizvodne niše u okviru klastera konkurentnosti i industrija u nastajanju (podrška u istraživanju tržišta i promociji izvoza, organizacija sajmova, vanjskih prezentacija, pomoć u identifikaciji proizvoda i tržišta...) • Podrška poslovnom sektoru u izradi natječajne dokumentacije za istraživačkorazvojne projekte • Priprema “zalihe” projektnih ideja • Edukacija poslovnog sektora o procedurama javljanja na natječaje, ali i metodologijama za primjenu i provedbu IRI projekata • Podrška poslovnom sektoru u pronalaženju izvora financiranja • Podrška poslovnom sektoru u primjeni zaštite prava intelektualnog vlasništva • Jačanje znanja i vještina poslovnog sektora na području istraživanja, razvoja i inovacija • Priprema sustavnog predviđanja (“forecasta”) i procjene mogućnosti za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Novi program HAMAG-BICRO-a

Osigurane gotovo 1,2 milijarde kuna Cilj programa je potaknuti aktivnosti financijskih institucija odnosno olakšati pristup financiranju mikro, malih i srednjih tvrtki

rvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije prošli tjedan potpisali su Sporazum o financiranju za provedbu financijskih instrumenata u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Kroz četiri nova financijska proizvoda (Pojedinačna jamstva, Ograničena portfeljna jamstva, Mikro zajmovi i Mali zajmovi) koje će provoditi HAMAG-BICRO u suradnji s financijskim institucijama, malim i srednjim poduzetnicima osigurane su gotovo 1,2 milijarde kuna. Temeljem toga, HAMAG-BICRO raspisao je javni poziv na iskazivanje interesa za odabir financijskih institucija u sklopu programa ESIF pojedinačna jamstva s ciljem poticanja aktivnosti financijskih

institucija te olakšavanja pristupa financiranju mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva. Cilj programa je potaknuti aktivnosti financijskih institucija odnosno olakšati pristup financiranju mikro, malih i srednjih tvrtki kroz povećanje broja subjekata malog gospodarstva koji primaju potporu uključujući one novoosnovane, veću dostupnost kredita i

ostalih oblika financiranja, smanjenje kamatne stope (ponajprije kroz smanjenje premije za rizik), smanjenje traženih instrumenata osiguranja (kolaterala) te rast zapošljavanja i povećanje iznosa privatnih ulaganja. Već je odabrano 14 banaka te jedno leasing društvo koji će sudjelovati u provedbi novih financijskih instrumenata. (B.O.)

Badel 1862

Meteor Grupa vlasnik 67,5 posto potraživanja

aga o budućnosti Badela 1862 dobila je prošli tjedan novu, neočekivanu epizodu. Naime, dok se čekala odluka tehničkog ministra gospodarstva Tomislava Panenića o sudbini domaćeg proizvođača pića, u Meteor Grupi nisu sjedili skrštenih ruku, već su od vjerovnika nastavili kupovati potraživanja. Ministru su predočili dokumentaciju prema kojoj su i službeno vlasnici 67,5 posto potraživanja te tako imaju većinu za odlučivanje o nastavku predstečajne nagodbe.

Podsjetimo, sve do ove objave trajala je potraga za strateškim partnerom koji bi ušao u Badel i ubrizgao financijsku injekciju koja bi pomogla da se riješi nagomilani dug te tvrtke koji iznosi oko 680 milijuna kuna. U utrci je, uz Meteor Grupu, sudjelovao i slovački St. Nicolaus, ali ovim otkupom potraživanja Meteor ih je eliminirao kao konkurenta preuzevši kontrolu nad predstečajnom nagodbom. Panenić je kazao kako je Meteor dostavio dokaze o otkupu dvije trećine potraživanja Badelovih vjerovnika i dodao da sto-

10 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

ga strukture i institucije ne trebaju birati strateškog partnera. Međutim, tu odluku moraju još potvrditi nadležne institucije države jer dokumentacija koju su donijeli nije originalna. Inače, Badel 1862 je u predstečajnoj nagodbi već tri i pol godine. Đakovačka Meteor Grupa i St. Nicolaus kao potencijalni strateški partneri nudili su financijsku injekciju od 26, odnosno 25 milijuna eura, a kako će se cijela stvar razvijati nakon ovakvog raspleta, ostaje za vidjeti. (M.S.)

Nova usluga za članice HGK

Besplatno porezno savjetovanje

a temelju iskazanih potreba gospodarstvenika, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je uslugu poreznog savjetovanja. Usluga je namijenjena svim članicama Komore, besplatna je i dio je paketa pomoći gospodarstvenicima. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera koji je jednak vrijednosti jednog upita odnosno stručnog mišljenja/očitovanja ovlaštenih poreznih savjetnika sukladno Zakonu o poreznom savjetništvu. Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja. Potrebno je dostaviti i detaljno obrazložiti postavljeno pitanje (ili više njih, ali vezano za određeni problem) za ovlaštene porezne savjetnike uz svu potrebnu popratnu dokumentaciju. Sukladno postupku odabira, članici će biti dostavljena obavijest o dodjeli vaučera odnosno mogućnosti korištenja usluge poreznog savjetovanja s naznakom

čera je ograničen i baziran je na mjesečnoj osnovi. Prijave se otvaraju 1. u mjesecu i zatvaraju ispunjenjem maksimalnog broja prijava za taj mjesec. Ako zainteresirana članica ne ostvari pristup usluzi zbog navedenog ograničenja, prijavu je moguće ponoviti idući mjesec ili koristiti usluge stručnjaka za poreze HGK. HGK je pokrenuo i čitav niz usluga vezanih za edukaciju i savjetovanje članica pa je tako na razini četiri regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) moguće

Prijave se otvaraju 1. u mjesecu i zatvaraju ispunjenjem maksimalnog broja prijava za taj mjesec predviđenog datuma izvršenja. Porezni savjetnici izradit će mišljenje/očitovanje u pisanom obliku koje će HGK dostaviti članici odmah po zaprimanju. Broj vau-

sudjelovati i na besplatnim seminarima o poreznim pitanjima na kojima predavanja drže renomirani stručnjaci Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Besplatno sudjelovanje za članice HGK

Kupujmo hrvatsko u Zagrebu 29. i 30. rujna

rvatska gospodarska komora nastavlja s promocijom domaćih kvalitetnih proizvoda putem svoje najpoznatije akcije Kupujmo hrvatsko, koja će se održati u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića 29. i 30. rujna. Akcija je jedan od najpoznatijih poticaja proizvodnje te očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta. Promocijom nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i svih ostalih kvalitetnih hrvatskih proi-

zvoda, ova je akcija odigrala najznačajniju ulogu u jačanju svijesti o važnosti kupovanja domaćih proizvoda. U Zagrebu će hrvatske tvrtke, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i kućne radinosti imati priliku dva dana izlagati svoje proizvode na Trgu bana Jelačića. Komora će i ove godine svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje, dok je kotizacija u iznosu od 500 kuna predviđena za izlagače koji nisu članice HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ivica Cerovečki, većinski vlasnik i predsjednik nadzor

Kad je riječ o šivanju po mjeri, jedna od najvažnijih stvari je diskrecija

12 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

nog odbora Kotke

korak ispred konkurencije Od vas se očekuje perfektna kvaliteta, 100 posto točna isporuka, uz nevjerojatnu fleksibilnost, a uz sve to cjenovno se moramo uklopiti ako želimo preživjeti. Mi još uvijek radimo i zarađujemo kako za plaće, tako i za dividendu i investicije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

onkurencija, kad je u pitanju tekstilna i odjevna industrija, je nemilosrdna. Teško je konkurirati robi koja dolazi i Kine, ali i istočnoeuropskih zemalja. Ipak, krapinska tekstilna tvrtka Kotka uspjela je pronaći svoju nišu. Danas rade isključivo muška odijela te se svojom kvalitetom izrade, uz stalne inovacije, uspješno pozicioniraju na zapadnoeuropskom tržištu. Tajnu svojeg poslovnog uspjeha u razgovoru za Privredni vjesnik podijelio je većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Kotke Ivica Cerovečki koji ističe kako “samo zahvaljujući svojim djelatnicima ovaj brod plovi dalje”.

Ilijana Grgić

n Kada pogledate dosadašnje poslovanje, što možete odgovoriti na jednostavno pitanje gdje je Kotka danas? - Kotka danas, stara 63 godine, čvrsto stoji na zemlji, radi na lokaciji na kojoj je se nalazi već 55 godina, a prošla je sve moguće peripetije, dakle, sve ono što prolazi dvije trećine tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj. Ostali smo čvrsto na nogama i mogu reći kako je to najbolja konfekcija u Hrvatskoj, a i u ovom dijelu Europe. n Što je tajna dugovječnosti i opstanka tvrtke kakva je Kotka? - Riječ je o simbiozi najvažnijh čimbenika. Prvi čimbenik je rukovodstvo koje mora, kao na brodu ili u čamcu, određivati smjer, a smatram da je Kotkino čelništvo u turbulentnim vremenima znalo određivati pravac našeg razvoja. Važno je reći da smo u prošlosti bili dječja, ženska i muška konfekcija. Na kraju smo odlučili razvijati isključivo mušku konfekciju, unatoč tome što su tu najveće investicije. Drugi je čimbenik ulaga-

nje. Potrebno je strahovito puno novca kako bi se sve složilo, da bi radnik dobro šivao i, u konačnici, da bi gotovo odijelo vrhunski izgledalo. Dakle, potrebna je sinkronizacija. Kotka je sve to uspjela napraviti, a investirali smo u proizvodnju, kadrove i obrtna sred-

Ostali smo čvrsto na nogama i mogu reći kako je to najbolja konfekcija u Hrvatskoj, a i u ovom dijelu Europe stva. U zadnjih 10 godina uložili smo šest milijuna eura, naravno, riječ je o ulaganjima koja se sastoje od pomoći države, kredita, ali najvećim dijelom ipak je riječ o vlastitim sredstvima. Ulaganja u proizvodnju su nam omogućila da danas radimo za najpoznatije europske proizvođače kao što su Pierre Cardin, Dressler, Winsdor, Baldessarini. Izvozimo više od 90 posto svoje proizvodnje. Tako smo lani napravili 170.000 odijela, od kojih smo samo 2000 prodali u Hrvatskoj na 15 prodajnih mjesta od Osijeka do Dubrovnika, a sve ostalo je otišlo u izvoz. Najveći su nam kupci njemačke robne kuće. Treći čimbenik je, pak, edukacija na svim razinama. Znači, uporni rad uz školovanje ljudi. Nastojimo da svi zaposleni od radnika pa do direktora i vlasnika budu zadovoljni, naravno u okvirima koji su mogući u tekstilno-odjevnoj industriji. 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU n Koliki vam je kapacitet? Pretpostavljam da 170.000 odijela nije vaš krajnji domet. - Plafon u proizvodnji uvijek postoji. Mi smo prije dvije-tri godine godišnje izrađivali između 200.000 i 220.000 odijela. No u međuvremenu su se promijenile tendencije u muškoj modi, a mi to moramo pratiti. Kako bismo pratili te trendove, šaljemo naše

Naše najbolje radnice su, vjerovali ili ne, frizerke. tekstilaca nema, a one se najbrže adaptiraju

Mi sami sebe spašavamo tako što konstantno obučavamo svoje djelatnike, i mogu reći da smo do sada uspijevali u tome. Edukacija i osposobljavanje mora biti trajno, tako da mi minimalno dva puta godišnje imamo stručna osposobljavanja.

stručnjake u inozemstvo, posebice u Italiju kako bi učili od najboljih. Isto tako, u našu tvornicu u Krapinu dovodimo eminentne strane stručnjake. Jedan od njih je njemački stručnjak Jozef Moser, iza kojeg je uspješna 40-godišnja karijera, a koji je radio za poznatu njemačku tvrtku Loden Fray. On našim stručnjacima prenosi svoje iskustvo i znanje - kako sašiti odijelo da ono bude, kako bi Zagorci rekli, “kak’ Bog zapoveda”.

n Koliko imate djelatnika?

- Trenutačno zapošljavamo 626 djelatnika, a taj se broj uvijek kreće u rasponu od 580 do 620 jer neki dolaze, a neki odlaze u mirovinu. Nadam se da su naši djelatnici zadovoljni, da imaju smiješak na licu. Plaće jesu najniže u tekstilnoj branši, ali također moram reći kako su plaće u Kotki među najvišima u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj. One su u prosjeku oko 3100 kuna.

n Od vas očekuju veliku kvalitetu kako biste se mogli nositi s konkurencijom i konkurirati na zapadnoeuropskom tržištu. Imate li problema s pronalaskom kvalitetnih djelatnika? - Situacija, kad je u pitanju kvalitetna radna snaga, u cijeloj Hrvatskoj je ista. Svi problemi isplivaju na površinu kad se događaju neke stvari kao što su recimo izbori, no nakon godinu dana nitko to više ne spominje i sve se ponavlja po istim shemama. Na žalost, u Hrvatskoj sve djelatnosti imaju problem s pronalaskom stručne radne snage jer je jednostavno nema na tržištu. Nemamo više

14 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

šnajdera, više ne postoji ni tekstilna škola u Zaboku koja je bila jako dobra, iz koje su nam dolazili vrlo kvalitetni radnici. Tekstilni fakultet koji s nama dosta surađuje i koji nam godišnje održi nekoliko predavanja, školuje iznimno darovite dizajnere i kreatore. Naravno, i oni su potrebni, no s druge strane, ne treba ih puno. Našem sektoru su potrebni inženjeri, organizatori posla, stručnjaci za kvalitetu i konstrukciju. Upravo njih nedostaje kao i radnika u samom procesu proizvodnje.

n Možemo li onda reći kako vi u biti stvarate vlastite radnike jer ih na tržištu nije moguće naći? - Naše najbolje radnice su, vjerovali ili ne, frizerke. Tekstilaca nema, a frizerke imaju gipkost prstiju, imaju onaj potreban osjećaj za ljepotu i one se najbrže adaptiraju te veoma brzo mogu sjesti za mašinu i šivati. Što možemo, nama je fluktuacija takva da nam dvadesetak radnika svake godine ode - neki odlaze u mirovinu, a ovaj kraj je pogođen i iseljavanjem mladih obitelji u druge zemlje Europske unije. Mi sami sebe spašavamo tako što konstantno obučavamo svoje djelatnike, i mogu reći da smo do sada uspijevali u tome. Edukacija i osposobljavanje mora biti trajno, tako da mi minimalno dva puta godišnje imamo stručna osposobljavanja. Orijentiramo se na naše ljude, ljude koji znaju i hoće. Realizatori posla moraju biti sposobni osigurati dovoljno posla jer se moda stalno mijenja. U samo dvije godine promijenilo se strahovito mnogo, pogotovo u muškoj odjeći gdje se očekuju izvanredni krojevi i ekstra kvalitetne tkanine.

n Šivanje po mjeri je trend koji je sve više prisutan na tržištu. I Kotka svojim kupcima nudi tu uslugu? - Svi se time bavimo i do sada se to radilo za strane naručitelje. Tako, primjerice, imate u ugovoru za Dresslera da radite po sezoni 14.000 odjela, a minimalno 10 posto kapaciteta morate osigurati za šivanje po mjeri. Stvarno šivanje po mjeri mora biti takvo da čovjek osjeća odijelo ali da ga nigdje ne stišće, da mu se istaknu dobre strane i malo skriju nedostaci. Važna je kvaliteta tkanine, a kod nas, ako želite, možete birati najkvalitetnije. Najbolji sam vam primjer ja: dok me nisu izmjerili, nisam znao da mi je lijeva ruka čak tri centimetra kraća od desne. Znači, stručnjak modelar vas promotri, uzme mjere, daje vam preporuke i dobijete odijelo gdje se taj nedostatak uopće ne vidi. Mogu reći da smo šivanje po mjeri, nakon dvije godine učenja i strpljivog rada, doveli do savršenstva.

Pavle Čondrić

n Kakav je proces šivanja po mjeri?

- Onaj tko želi da mu sašijemo odijelo po mjeri, mora doći u Krapinu k nama kako bi mu se uzele mjere i točno definiralo što želi. Usudim se reći kako to već ide prema nekoj umjetnosti jer u jednom takvom odijelu čovjek se ugodno osjeća i lijepo izgleda.

n Tko je vaša ciljana klijentela? - Kad je riječ o šivanju po mjeri, jedna od najvažnijih stvari je diskrecija, ne zna se za koga se šiva. Naša klijentela mogu biti i odvjetnici, i gospodarstvenici, te političari, svi oni koji žele dobro i lijepo izgledati i svima njima je zajamčena 100-postotna diskrecija. A znate, otkrit ću vam da kad se čovjek ugodno i dobro osjeća u svom odijelu, onda je velika vjerojatnost kako će se vratiti po još jedno. Stanje u tekstilnoj industriji u proteklih petnaestak godina je, kad je riječ o velikim poduzećima, takva da osim Varteksa, Siscije i Kotke više ni nema nikoga, srednjih i malih proizvođača pak ima nešto više, no nas velikih koji bismo bili nositelji branše, koji bismo mogli diktirati tempo cijelog sektora, na žalost, više nema. Čini se da su zapeli u nekoj krivini. Kotka,

zahvaljujući svojim ljudima i i stalno prateći zahtjeve tržišta plovi dalje, i za sad je riječ o sigurnoj plovidbi. A s obzirom na to da se nalazimo u ringu europskog tržišta, moramo biti uvijek jedan korak ispred konkurencije jer na to tržište svoje proizvode žele plasirati svi. Od vas se očekuje perfektna kvaliteta, 100 posto točna isporuka, uz nevjerojatnu fleksibilnost, a uz sve to cjenovno se moramo uklopiti ako

U Hrvatskoj sve djelatnosti imaju problem s pronalaskom stručne radne snage želimo preživjeti. Mi još uvijek radimo i zarađujemo kako za plaće, tako i za dividendu i investicije. Za sad smo sigurni.

Stvarno šivanje po mjeri mora biti takvo da čovjek osjeća odijelo ali da ga nigdje ne stišće, da mu se istaknu dobre strane i malo skriju nedostaci. Važna je kvaliteta tkanine, a kod nas, ako želite, možete birati najkvalitetnije.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Šivanje po mjeri

Virtuozni majstori-krojači O majstoru-krojaču, koji uzima mjeru i upoznaje se s građom osobe, ovisi i kasnija dorada svakog detalja na sakou i hlačama - do savršenstva, i to je ono što šivanje po mjeri razlikuje od onog konfekcijskog, kaže Anita Pavić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

sašivena odijela lako su nosiva, praktična i elegantna, mogu se koristiti za razne prigode, ne gužvaju se i lako održavaju.

Svaki majstor-krojač radi na svoj način

Muškarci se različito ponašaju pri uzimanju mjera kad su sami ili sa svojim suprugama. Na kraju uvijek treba vidjeti što i supruga želi. Josef Moser, njemački krojač i modelist za šivanje po mjeri

krapinskoj tekstilnoj tvornici Kotka potrebno je 168 operacija da bi se iz 176 iskrojenih dijelova sašilo muško odijelo od visokokvalitetnih tkanina i savršenog kroja. To odijelo još bolje pristaje i ljepše izgleda ako je šivano po mjeri. Važno je istaknuti kako se mnogi ljudi ne uklapaju u konfekcijske veličine i zato je poželjno imati vlastitog majstora-krojača koji može odrediti linije tijela, uzeti ispravne mjere i iskrojiti anatomski savršeno odijelo. Šivanje po mjeri novi je program u Kotki koji se kupcima nudi u šest klasičnih i dva specijalna modela. Kupci mogu sami birati tkanine od najpoznatijih talijanskih proizvođača, kao što su Loro Piana, Ermenegildo Zegne, Zignone, Vitale Barberis. Uglavnom se koristi najkvalitetnija vuna koja se može kombinirati uz svilu, pamuk, a zimi naravno kašmir, gdje je potrebno samo za jedan metar izdvojiti i do 150 eura. Važno je istaknuti da osnovni materijal za izradu odijela omogućava koži da diše, a tako

16 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

“Muškarci su različite građe i treba izabrati ono što će im pristajati, počevši od tkanina, gumba... O majstoru-krojaču, koji uzima mjeru i upoznaje se s građom osobe, ovisi i kasnija dorada svakog detalja na sakou i hlačama - do savršenstva, i upravo je to ono što šivanje po mjeri razlikuje od onog konfekcijskog”, objašnjava Kotkina modelistica Anita Pavić koja je zajedno sa Stjepanom Pečekom i Mirkom Hršakom prošla edukaciju šivanja po mjeri. Njih je tajnama zanata podučio vrsni njemački krojač i modelist za šivanje po mjeri Josef Moser, koji je došao iz jedne od najboljih robnih kuća Lodenfrey iz Münchena. Pred Kotkinim timom krojača sada predstoji samostalan rad i stjecanje vlastitih iskustava, jer svaki dobar majstor-krojač ima svoj način rada i ophođenja s klijentima. “Komunikacija s kupcima i mušterijama mora biti dobra, krojači svoju osobnost moraju prenijeti na ljude. Zadatak je krojača informirati kupca, upoznati ga s mogućnostima tkanina, nenametljivo sugerirati koja tkanina pristaje uz koji futer, preuzeti inicijativu, učiniti odijelo zanimljivim, posebnim i unikatnim”, pojašnjava Moser, ističući kako se muškarci različito ponašaju pri uzimanju mjera kad su sami ili sa svojim suprugama, te da uvijek treba na kraju vidjeti što i supruga želi.

Diskrecija zajamčena

Kada se uzmu mjere, za sedam do 10 dana slijedi proba odijela, dok se sve eventualne promjene obavljaju u što je moguće kraćem razdoblju. Kad je riječ o osnovnim zadacima u proizvodnji šivanja po mjeri, oni se mogu podijeliti u devet osnovnih zadataka. Prvi je ugodna

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Postupak izrade naloga šivanja po mjeri u pet koraka: 1. korak Kupac se zanima za šivanje odijela po mjeri 2. korak Informiranje kupca o procesu narudžbe šivanja odijela po mjeri, kao i dobivanje informacija od kupca kakvo odijelo zapravo treba, odnosno želi, te se prema tim informacijama savjetuje izbor štofa 3. korak

Razrada naloga za šivanje po mjeri: a) lzbor štofa (najvažnije je dati informaciju o utjecaju cijene štofa na konačnu cijenu odijela) b) Personaliziranje - različite opcije primjerice, izbor futera, gumba za kant i rukave, eventualno stavljanje monograma... c) Izabrati model i veličinu za: SAKO: slim, regular, ležerno, jednoredno ili dvoredno kopčanje, polupodstavljeni, fazona, šlicevi, džepovi... HLAČE: “bequem” ili klasične, uže i moderne, sa šlingicama ili tregerima.... d) Uzimanje mjera kao i razgovor u kojem modelu se osjeća udobno - traje oko 30 minuta

4. korak Vrijeme izrade odijela je takvo da proba slijedi za sedam do 10 dana, eventualne korekcije obavljaju se u najkraćem mogućem roku 5. korak: Svako odijelo šivano po mjeri je unikatno, izrađeno po individualnoj želji i zahtjevu kupca i profesionalna komunikacija, zatim stopostotna diskrecija, treće je točno uzimanje mjera prema anatomiji tijela, naravno slijedi precizno ručno krojenje, te kontrola u svakoj operaciji proizvodnje. Slijedi obvezna proba djelomično sašivenog odjela, te detaljna kontrola gotovog odijela po izlazu iz šivaonice, potom pažljivo glačanje, te u konačnici vrlo stroga završna kontrola. Suvremeni muškarci žele imati moderno odijelo koje će nositi na poslovne sastanke i u kojem će ostaviti dobar dojam. Kotka ovom uslugom nastavlja s praksom kontinuirane ponude novih trendova svojim kupcima u tekstilnoj i odijevnoj industriji.

Bespovratnih 37,6 milijuna za proizvodnju U Ministarstvu poduzetništva i obrta prošli je tjedan predstavljeno 17 projekata koji su ostvarili status korisnika potpore za ulaganje temeljem Zakona o poticanju ulaganja. “Ulaganja iznose 343,6 milijuna kuna, uz predviđeno otvaranje 602 nova radna mjesta. Iako smo u procesu tzv. tehničke vlade, dinamika potpisivanja ugovora i uvođenje novih projekata u poticajne mjere neće stati”, istaknuo je tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat. Podijeljene su odluke o financiranju šest projekata putem poziva Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganja u opremu gdje je dodijeljeno više od 37,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, u sklopu Operativ-

nog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., te se time planira otvoriti investicijski ciklus vrijedan više od 110 milijuna kuna. Korisnici potpora obvezali su se na otvaranje 108 novih radnih mjesta. Jedan od korisnika je Silvio Gotić, direktor tvrtke Kircek iz Ljubešćice, koja se bavi preradom drva i proizvodnjom dijelova za namještaj, koji je istaknuo kako je njihova investicija u proširenje proizvodnih kapaciteta vrijedna 8,5 milijuna kuna, a bespovratna iznosi 3,5 milijuna kuna. Dobitnik potpore od 5,6 milijuna je obrt Prerada plastike Šantek iz Novog Marofa, koji planiraju proširiti svoj proizvodni prostor te nabaviti nove opremu, a riječ je o investiciji većoj od 12,5 milijuna kuna. (I.G.)

Ministarstvo gospodarstva

Natječaj za ulaganja nove tehnologije U sklopu provedbe Industrijske strategije 2014.-2020., Ministarstvo gospodarstva je u 2016. godini objavilo javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije. Državne potpore po ovom programu namijenjene su proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnologije. Cilj programa je potaknuti poduzetnike na ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta te osnivanje nove poslovne jedinice uz uvjet zadržavanja i/ili povećanja broja radnika. U proračunu Ministarstva gospodarstva za taj program predviđeno je 40 milijuna kuna. Maksimalni intenzitet potpore za velike poduzetnike iznosi 25 posto, a za srednje 35 posto prihvatljivih troškova projekta. Maksimalni iznos potpore

po poduzetniku ograničen je na 1,5 milijuna kuna bez obzira na visinu prihvatljivih troškova projekta. Prihvatljive aktivnosti u sklopu ovog programa su ulaganja u materijalnu imovinu (strojevi i oprema namijenjeni proizvodnji) te aktivnosti ulaganja u nematerijalnu imovinu do gornje granice od 25 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta (patenti, licencije, industrijski softveri). Informacije o natječaju, kriterijima i uvjetima prijave objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva (www.mingo.hr).

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Proizvođači i veletrgovci dodacima prehrani

Preventivna zaštita od bolesti ili samo trend i placebo? Registracija dodataka prehrani usklađena je s europskim propisima kroz domaći Zakon o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima. Istim propisom je definirano da Ministarstvo zdravlja vodi registar dodataka prehrani piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M Prekomjerni i nekontrolirani unos dodataka prehrani može dovesti do negativnih posljedica za zdravlje. Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu

nogi ljudi ih kupuju, ali zapravo nisu upoznati s time što zapravo znače dodaci prehrani. Ti su proizvodi uvršteni u kategoriju prehrambenih proizvoda, pa se zato svi opći propisi o hrani primjenjuju i na te dodatke, kao što je propis o općem označavanju, prehrambenim aditivima, kontaminantima, novoj hrani te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Pod dodacima prehrani u prvom redu podrazumijevaju se vitamini i minerali, a zatim aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, pojedini dijelovi biljaka i njihovi ekstrakti, mikroorganizmi, pčelinji proizvodi, alge te jestive gljive. Sastav, označavanje i stavljanje na tržište dodataka prehrani u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, zatim Pravilnikom o dodacima prehrani, Pravilnikom o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenja programa monitoringa dodataka prehrani, hrane kojoj su dodani vitamini, minerali i druge tvari kao i hrani s prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Dodacima prehrani smatra se ona hrana čiji je cilj dopuniti uobičajenu prehranu, a koja predstavlja koncentrirane izvore hranjivih tvari ili druge tvari prehrambenog ili fiziološkog učinka, pojedinačne ili u kombinaciji, i to u doziranom obliku, primjerice u kapsulama, pastilama, tabletama, vrećicama praha ili ampulama tekućine. Registracija dodataka prehrani usklađena je s europskim propisima upravo Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, a istim propisima je definirano da Ministarstvo zdravlja vodi registar dodataka prehrani. Objašnjavajući našu potrebu za uporabom dodataka hrani, Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, je istaknula kako je poznato da zbog različitih fizio-

18 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

loških razloga može doći do deficita određenih nutrijenata u ljudskom organizmu, pa je zato upotreba dodataka prehrani opravdana i nužna. No, ona je upozorila kako s druge strane prekomjerni i nekontrolirani unos dodataka prehrani može dovesti do negativnih posljedica za zdravlje, pa je pri njihovoj konzumaciji potrebno voditi računa o stvarnim potrebama organizma.

Ipak postoje problemi

Jedna od vodećih tvrtki proizvođača inovativnih dodataka prehrani zasigurno je MarinaLab Opus koja se od 2002. godine uz to bavi i proizvodnjom medicinskih proizvoda, kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom. Od ukupne prodaje, 70 posto odnosi se na domaće tržište, dok se preostali proizvodi izvoze u Francusku, Sloveniju te zemlje regije. Tvrtka surađuje s ljekarnama i veledrogerijama, a od ukupne proizvodnje 70 posto odnosi

Imamo jedan od najstrožih pravilnika o dodacima prehrani, ističe Nikolina Karin se na dodatke prehrani, te 30 posto na kozmetičke proizvode. O kvaliteti proizvoda dovoljno govore brojne nagrade za inovativne proizvode. “Pratimo sve regulative EU-a, imamo sve certifikate, a cilj nam je zadovoljstvo kupaca. Naša tvrtka bavi se specifičnom proizvodnjom dodataka prehrani, jer proizvodimo probiotike

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA koji djeluju na razne zdravstvene tegobe. Moram istaknuti da zasada u toj proizvodnji nemamo konkurencije”, rekla je Rosa Ferinčević, direktorica tvrtke MarinaLab Opus. No, govoreći o hrvatskom tržištu dodataka prehrani, dodala je kako joj se čini da nismo dobro usklađeni s EU-om jer još uvijek postoji sivo tržište na kojem se prodaju razne vrste krema, čajeva i ostalih proizvoda sumnjive kvalitete. “Naše zakonodavstvo to dovoljno ne prati, a smatram da se i premalo kontrolira što se stavlja na tržište”, istaknula je Rosa Ferinčević. Terra Organica je tvrtka koja se bavi maloprodajom eteričnih ulja, prirodne kozmetike i dodataka prehrani. Kako je naglasila direktorica te tvrtke Nikolina Karin, oni se ne susreću s problemom zakonodavstva i regulative jer se to na njih ne odnosi nego na proizvođače i distributere takvih vrsta proizvoda. No, njihov problem su strani web shopovi putem kojih naših ljudi naručuju razne vrste proizvoda koji se u Hrvatskoj ne mogu registrirati kao dodaci prehrani, te neprovjereni proizvodi. Naime, kako je istaknula Nikolina Karin, takvi proizvodi koji se naručuju putem web shopova, ne prolaze nikakve carinske kontrole, ne oporezuju se i zaobilaze sva davanja koja imaju naši uvoznici. “Razne tvrtke iz EU-a imaju u Hrvatskoj registrirane hr domene putem kojih prodaju dodatke prehrani koji nisu prošli nikakve kontrole u našoj zemlji. Osim tog problema, postoji još jedan, a to je što imamo jedan od najstrožih pravilnika o dodacima prehrani među svim zemljama EU-a”, istaknula je Nikolina Karin. Dodala je kako bi

se, prema njezinom mišljenju, ti problemi mogli riješiti “olabavljanjem” spomenutog pravilnika, uvođenjem veće kontrole za sve subjekte koji posluju na hrvatskom tržištu iako su im sjedišta izvan granica naše zemlje te uvođenjem carine i poreza na pošiljke koji dolaze izvan EU-a.

Gornja granica unosa

Kako bi se ipak zaštitilo tržište dodataka prehrani, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), kao krovna institucija u području sigurnosti hrane u Europi, po-

đenu i to vrlo složenu proceduru koja uključuje ispitivanje i analizu popratne dokumentacije koju je obvezno dostaviti uz zahtjev za ishođenje statusa dodatka prehrani. Ta se procjena provodi na razini EFSA-inog Znanstvenog odbora za prehrambene aditive i nutrijente dodane hrani (ANS) pri čemu se na temelju dostupnih znanstvenih spoznaja procjenjuje sigurnost unosa nutrijenata. “Ukoliko zahtjev za stavljanjem na hrvatsko tržište dolazi od domaćeg proizvođača, prolazi istu proceduru, ali se taj zahtjev upuću-

Preko web shopova naručuju se i proizvodi koji se u Hrvatskoj ne mogu registrirati stavila je gornju granicu prihvatljivog unosa dodataka prehrani za različite populacijske skupine i to za određene nutrijente. Te vrijednosti, koje su za svaki nutrijent drukčije, predstavljaju najvišu razinu kroničnog dnevnog unosa određenog nutrijenta za koju je procijenjeno da neće proizvesti rizik za zdravlje. Naravno da svaka hrana kojom se nadopunjava uobičajena prehrana nije uvrštena u kategoriju dodatka prehrani, pa zato svaki proizvod koji treba dobiti taj naziv na području EU-a prolazi odre-

je EFSA-i preko nacionalnog nadležnog tijela tj. Ministarstva zdravlja”, rekla je Andrea Gross Bošković. Dodala je kako to ministarstvo može zatražiti mišljenje od Hrvatske agencije za hranu o nekom dodatku prehrani, i to prije stavljanja na nacionalno tržište ili u slučaju kada se ustanovi da određeni proizvod ne udovoljava sastavu navedenom na deklaraciji.

Potrošačima treba edukacija

U Hrvatskoj gospodarskoj komori je prije godinu dana osnovana Zajednica proi-

Euromonitor International

Vitafoods Europe

Rast tržišta dodataka prehrani

Hrvatski proizvodi i ove godine u Ženevi

Prema procjenama Euromonitor Internationala, predviđa se daljnji rast tržišta dodataka prehrani, koji trenutno iznosi oko sedam milijardi eura na godišnjoj razini. Proizvodi - dodaci prehrani koji sadrže vitamine i minerale imaju udio od oko 50 posto na tržištu u odnosu na sve ostale proizvode, navodi se u Radnom dokumentu Europske komisije iz 2008. godine. Inače, najpopularniji dodaci prehrani u Europi su dodaci namijenjeni funkcioniranju probavnog sustava, općeg zdravlja, poboljšanih seksualnih funkcija, zatim funkcioniranju imunosnog sustava, kostiju, srca i ljepoti. Neki od tržišno najznačajnijih dodataka prehrani su riblja ulja, probiotici i biljni sastojci te enzimi, esencijalne masne kiseline i glukozamin. 20 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

Članice Zajednice proizvođača i veletrgovaca dodataka prehrani prvi put su zajednički predstavile svoje proizvode na sajmu Vitafoods Europe 2015. u Ženevi, na zajedničkom štandu HGK, te je iskazan interes za ponovnim nastupom na tom sajmu. Ove godine na sajmu Vitafoods Europe 2016/Finished Product Europe nastupit će sedam članica hrvatske Zajednice, i to u sklopu zajedničkog štanda HGK.

zvođača i veletrgovaca dodacima prehrani koja djeluju u području proizvodnje i trženja dodacima prehrani u našoj zemlji, a sve s ciljem zaštite zajedničkih interesa proizvođača i veletrgovaca dodataka prehrani. Broj članica te zajednice neprekidno raste, a trenutno ona okuplja 52 tvrtke. Zajednica je osnovana i kako bi se njenim članicama pružila stručna potpora u rješavanju zajedničkih pitanja pred nadležnim tijelima Hrvatske, Europske unije i trećih zemalja. To se posebice odnosi na poboljšanje i ubrzanje procesa registracije dodataka prehrani na hrvatskom tržištu i njihovom usklađivanju s europskom praksom. “Zajednica proizvođača i veletrgovaca dodataka prehrani pri HGK-u trajno prikuplja podatke o stručnim pitanjima i pruža usluge pribavljanja i distribuiranja informacija iz područja dodataka prehrani, posebice u području vezanom za legislativu, zatim prati opće propise na razini EU-a, ali i nacionalne propise država članica Unije kao i trećih zemalja”, rekle su Ita Juroš i Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Naglasile su kako ta zajednica predlaže mjere gospodarske politike te izmjene postojećih mjera koje će rezultirati većom konkurentnošću hrvatskih poslovnih subjekata u djelatnosti dodataka prehrani. Također, Zajednica organizira niz edukacija za svoje članice te provodi promotivne aktivnosti kako bi se potrošači što bolje upoznali s pravim značenjem dodataka prehrani i to putem medija i raznih brošura. Kako su istaknuli iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, zbog kompleksnosti službenih podataka u kojima nisu pregledni podaci o dodacima prehrani tj. oni se statistički ne vode kao zasebna kategorija, u tom Sektoru ne raspolažu podacima o količini i vrijednosti uvoza i izvoza dodataka prehrani. Zato je jedan od ciljeva osnivanja Zajednice i bila vjerodostojna analiza tržišta dodataka prehrani u Hrvatskoj. Upravo zbog nedostataka službenih relevantnih podataka, Zajednica razmatra najpovoljniji način prikupljanja podataka o veličini tržišta. Govoreći o prodaji i distribuciji dodataka za prehranu, u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo su rekli kako su primarni distribucijski kanal za većinu takvih dodataka i dalje ljekarne i specijalizirane trgovine, pri čemu je u prodaji takvih dodataka

Zajednica proizvođača i veletrgovaca dodacima prehrani pri HGK-u okuplja 52 tvrtke vrlo važna uloga ljekarnika koji svojom preporukom i savjetom utječe na odluku kupca. Oni se moraju educirati kako bi znali prevenirati ili olakšati manje zdravstvene probleme. Međutim, sve se više širi i asortiman dodataka prehrani u trgovini mješovitom robom. U porastu je i već spomenuta trgovina putem interneta, pri čemu treba naglasiti da se kod prodaje dodataka prehrani izravnom prodajom (poštom ili putem interneta) može naići i na proizvode loše kvalitete ili pak proizvode koji ne zadovoljavaju propisane uvjete, nerijetko uz tvrdnje o nevjerojatnim ljekovitim svojstvima. Zato potrošači trebaju znati da dodaci prehrani pri stavljanju na tržište trebaju proći postupak notifikacije tj. moraju biti uvršteni u program monitoringa Ministarstva zdravlja. To znači da su u skladu s propisima te da su provjereni njihov sastav i funkcija.

Izbjegavati proizvode anonimnih proizvođača

“Pri kupnji treba biti oprezan, birati kvalitetne proizvode provjerenih proizvođača koji posluju u skladu s propisima i pažljivo čitati navedene informacije. Proizvode anonimnih prodavača, kao i one koji nude obećanja koja zvuče predobro da bi bila istinita, primjerice o brzom mr-

šavljenju, izgradnji mišićne mase ili pak izliječenju teških bolesti, treba zaobići u širokom luku”, rekla je Ita Juroš. Dodala je kako se prije svake kupnje nekog takvog proizvoda preporučljivo savjetovati s nutricionistom, liječnikom ili ljekarnikom za detaljnije informacije o ulozi i djelovanju proizvoda. Jedna od teškoća s kojima se susreću proizvođači dodataka prehrani su razlike u nacionalnim propisima između zemalja članica. Neke od njih imaju vlastite propise o registraciji, maksimalnim količinama vitamina i minerala i dozvoljenim biljnim vrstama, što može dovesti do nemogućnosti stavljanja na tržište proizvoda iz jedne države članice EU-a na tržište druge zemlje članice. Na razini Hrvatske novost je uspostava Središnjeg informacijskog sustava Sanitarne inspekcije, koji omogućuje jednostavniju predaju zahtjeva za registraciju subjekata i objekata u poslovanju, obavijesti o uvrštavanju proizvoda u sustav monitoringa te praćenje statusa rješavanja predmeta u Ministarstvu zdravlja. Na europskoj razini, težište je na pitanju zdravstvenih tvrdnji za biljne vrste, koje je ostalo potpuno neriješeno prema propisima EU-a o zdravstvenim tvrdnjama koji su stupili na snagu još 2007. godine.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO 140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrv

Kad Sava potekne prema Dunavu Na području Općine Sikirevci Sava je spojena s novoizgrađenim melioracijskim kanalom čime su stvoreni preduvjeti za navodnjavanje oko 8500 hektara poljoprivrednih površina na području Vukovarskosrijemske županije piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada neka institucija koja se bavi djelatnošću korisnom za najširu društvenu zajednicu svoj posao obavlja kvalitetno, te još uz to obilježava 140 godina takvoga rada, onda je to zaista činjenica na koju valja biti ponosan. Upravo se to ovih dana dogodilo Hrvatskim vodama. Povijesni zapisi kazuju kako se prvo organizirano upravljanje vodama u Hrvatskoj dogodilo 7.

rujna 1876. godine kada je u Osijeku utemeljeno Društvo za regulaciju rijeke Vuke. Cilj toga društva je bila regulacija i obrana od poplava, isušivanje tadašnjih brojnih močvara i uspostava plovnoga puta na području rijeke Vuke. O tome koliki se značaj i u to vrijeme pridavao takvom složenom poslu pokazuje i činjenica da je na čelu tog društva bio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

U gradnju melioracijskog kanala dugog gotovo 15 kilometara uloženo je 493 milijuna kuna ZORAN ĐUROKOVIĆ, GENERALNI DIREKTOR HRVATSKIH VODA

Ulaganja od pet milijardi eura u sedam Vodno gospodarstvo se mora prilagođavati novim uvjetima, prateći najmodernije tehnologije i metodologije piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

astavljamo tamo gdje je stao Josip Juraj Strossmayer. Doduše, u njegovo vrijeme se voda odvodila s polja jer je trebalo isušiti močvare. Danas mi upuštamo vode rijeke Save i dajemo mogućnost bolje poljoprivredne proizvodnje i isto tako ostanka slavonskih ljudi na njihovim poljima, rekao je ovih dana Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda. Na ovu je dužnost imenovan u svibnju ove godine s mjesta voditelja Glavnog centra obrane od poplava

Hrvatskih voda. Inače, dosadašnji radni vijek od 1989. godine provodi upravo u sustavu današnjih Hrvatskih voda.

n Široj hrvatskoj javnosti ste poznati niz godina budući da ste se u medijima pojavljivali u vrijeme ekstremnih hidroloških prilika kao rukovoditelj obrane od poplava. Još uvijek se pamti katastrofalna poplava u županjskoj Posavini iz 2014. godine. U kojoj mjeri su Hrvatske vode spremne odgovoriti takvim klimatskim promjenama?

22 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

- Utvrđene klimatske promjene i sve učestalije pojave ekstremnih hidroloških prilika upućuju nas da se vodno gospodarstvo mora prilagođavati novim uvjetima, prateći najmodernije tehnologije i metodologije u cilju unapređenja upravljanja vodnogospodarskim sustavima. U srpnju ove godine donesen je i Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021., koji kao planski dokument za to razdoblje uređuje upravljanje stanjem voda i rizicima od poplava. Riječ je o građevinskim mjerama, ali

atskoj Kad posao vodi struka...

Povod za njegovo osnivanje bile su česte poplave koje je izazivala rijeka Vuka, te postojanje velikih močvara južno od Osijeka - Bara Palača i Kolođvarska bara. Te dvije močvare su zajednički zauzimale površinu od oko 132,4 četvorna kilometra, dok je cijelo plavno područje obuhvaćalo prostor od čak 748,1 četvornog kilometra što je tri puta veća površina od današnjeg Kopačkog rita. Izravan povod za osnivanje Društva i konačni početak konkretnih građevinskih zahvata bila je katastrofalna poplava 1870. godine koja je čak onemogućila promet između Osijeka, Đakova i Vukovara. Naravno, bio je to posao koji je od isušivanja močvara do stvaranja više od 50.000 hektara obradivih površina trajao nekoliko desetljeća. No, bio je to početak organiziranog upravljanja vodama koje na prostoru Republike Hrvatske u kontinuitetu traje sve do danas. Valja naglasiti da se u razdoblju od gotovo stoljeća i pol izmijenilo samo sedam zakona koji su normirali područje vodnog gospodarstva na području današnje Hrvatske. Očito, tamo gdje posao vodi struka, a ne politika, stvari su posložene puno dugoročnije i postojanije.

Vode ima, ali kako je iskoristiti

Tu veliku obljetnicu Hrvatske vode su proteklih dana obilježile potpisivanjem niza ugovora s mnogim gradovima i općinama o budućim poslovima vrijednim više desetina milijuna kuna. No, pravi rođendanski pir upriličen je bio na rijeci Savi na području Općine Sikirevci, gdje je Sava spojena s

m godina isto tako i nizu tzv. negrađevinskih mjera čijom se provedbom planira smanjiti ugroženost od poplava na područjima s neprihvatljivom razinom rizika od poplava. Dosadašnja iskustva su pokazala da se isplati ulagati u sustave obrane od poplava jer su u konačnici štete uvijek veće od potrebnih ulaganja.

n Koji su to konkretni projekti? - Odmah nakon saniranja posljedica poplava u županjskoj Posavini započelo se s pripremom projekta modernizacije lijevoobalnog savskog nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške u dužini od 230 kilometara u vrijednosti od gotovo 60 milijuna eura. Potrudit ćemo se da već od slje-

novoizgrađenim melioracijskim kanalom. Riječ je o investiciji vrijednoj čak 493 milijuna kuna. Izgradnjom kanala duljine gotovo 15 kilometara omogućen je dovod savske vode do kanala Konjsko, a zatim preko vodotoka Istočna Berava u vodotok Biđ i konačno u vodotok rijeke Bosut. Time su stvoreni preduvjeti za navodnjavanje oko 8500 hektara poljoprivrednih površina na području Vukovarskosrijemske županije. Taj je kanal izgrađen u sklopu Nacionalnog programa navodnjavanja poljoprivrednih površina usvojenog 2005. godine, a radovi su počeli 2009. godine. “Danas je Sava potekla prema Dunavu. Izgradnjom ovog kanala osiguran je ključni preduvjet izgradnje sustava javnog navodnjavanja na ovom području jer ovaj infrastrukturni projekt osigurava vodu nužnu za gradnju novih sustava navodnjavanja koji će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj”, kazao je tom prigodom tehnički ministar poljoprivrede Davor Romić. I, kao i mnogo puta ranije, Hrvatske vode su uspješno obavile svoj posao. A da bi potencijali dovedene vode zaista bili iskorišteni za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sada se trebaju iskazati drugi. Na potezu je prije svega država i jedinice lokalne uprave i samouprave, ali i sami poljoprivrednici kako se ne bi dogodilo da novoizgrađenim kanalima protekne još puno vode dok se ona ne počne koristiti za uzgajanje, obradu i prodaju, umjesto nerentabilnih ratarskih kultura, nekih drugih puno dohodovnijih.

deće godine započnemo s radovima na pojedinim dionicama kako bismo omogućili miran život i rad stanovnika toga područja. Istovremeno se pripremaju i drugi projekti poput onoga za područje rijeke Kupe i srednjeg dijela Posavlja, gdje je u pripremi projekt ukupne vrijednosti 120 milijuna eura, a koji će u velikoj mjeri pomoći obrani od poplava na području Grada Karlovca.

Zoran Đuroković

Ovaj infrastrukturni projekt osigurava vodu nužnu za gradnju novih sustava navodnjavanja

koji će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Davor Romić, tehnički ministar poljoprivrede

n Što su Hrvatske dobile ulaskom Hrvatske u EU? - Ulaskom u EU dodatno su postignuti visoki standardi upravljanja vodama, koji su integrirani u nacionalno zakonodavstvo, a koji su ujedno i uvjet povlačenja bespovratnih sredstava europskih fondova u provedbi vrlo zahtjevnih infrastrukturnih vodnokomunalnih projekata. Do kraja 2023. godine samo u vodoopskrbu je planirano investirati 850 milijuna eura, a u odvodnju komunalnih otpadnih voda gotovo tri milijarde eura. Za potrebe obrane od poplava i zaštite od štetnog djelovanja voda do 2022. godine se planira uložiti 600 milijuna eura, dok se za potrebe razvoja navodnjavanja planira uložiti još dodatnih 400 milijuna eura. Pred nama su u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju moguća ulaganja od gotovo pet milijardi eura što će ovisiti i o priljevu sredstava, kao i o suradnji svih naših institucija i zainteresiranih korisnika.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 23

OKRUGLI STOL: Split - turistički prepoznat, a prometno neusklađ

U zagrljaju prometnog kolapsa S obzirom na stalni porast broja turističkih dolazaka u Split i Splitskodalmatinsku županiju, koji i ove godine bilježe rekordne brojke, te istovremeno nepromijenjene prometne kapacitete, tijekom sezone stvaraju se u gradu i bližoj okolici gužve i prometni čepovi, upozorava Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK, koja smatra da inicijative stručnjaka treba uvažavati puno više nego do sada, što bi pridonijelo bržem rješavanju problema piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a inicijativu Mirjane Čagalj, potpredsjednice Hrvatske gospodarske komore za promet, graditeljstvo i veze, Hrvatska gospodarska komora organizirala je prošloga tjedna okrugli stol pod nazivom Split - turistički prepoznat, prometno neusklađen. Na okruglom stolu sudjelovali su prometni i građevinski stručnjaci te predstavnici Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske koji su raspravljali o najvećim problemima splitskoga prometa poput utjecaja povećanja broja stanovnika u ljetnim mjesecima za oko šest posto na promet, rasta prometa Zračne luke Split, prednosti i nedostataka trajektne luke u centru grada, (ne) premještanja autobusnoga i željezničkoga kolodvora... “Zadnjih desetak godina svjedoci smo transformacije Splita iz tranzitnoga grada u iznimno traženo turističko odredište. S obzirom na stalni rast broja turističkih dolazaka u Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, koji i ove godine bilježe rekordne brojke, te istovremeno nepromijenjene prometne kapacitete, tijekom sezone stvaraju se u gradu i bližoj okolici gužve i prometni čepovi”, pojašnjava Mirjana Čagalj.

Pritisak turista cijeli tjedan

“Povećanje dolazaka i odlazaka turista je uvišestostručeno, ali samo rijetki prate što se događa s infrastrukturom i gospodarstvom te kako se turizam reflektira na ovo područje. Ovoga puta smo htjeli vidjeti kako se on reflektira sa stajališta infrastrukture, jesu li prometnice dovoljno

U Splitu su gužve na prometnicama nevezane uz dolazak turista, ističe Joško Stella dobre za prihvat tolikog broja turista, kao i kako se sve to zajedno odražava na gospodarstvo te na promet putnika i roba”, istaknula je Mirjana Čagalj. “Jadrolinija i gradska luka su jako dobro organizirane za prihvat velikog broja turista, ali je očito da je prometnica koja vodi kroz grad do luke zakrčena i da je promet usporen. Ona ne može primiti toliki broj putnika i vozila. Ranijih godina smjene turista bile su subotom, a ove godine pritisak je cijeli tjedan”, ocijenila je ona. Prema njezinu mišljenju Split se mora pretvoriti u moderno prometno središte jer unatoč pogodnoj geografskoj i pro-

24 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

metnoj poziciji, turističke usluge uvelike ovise o kvaliteti prometne infrastrukture koja je trenutačno po svim pokazateljima nezadovoljavajuća. Potpredsjednica HGK problem vidi i u nedostatku parkirnih mjesta te u segmentu taksi službe. “Kada bismo svaki problem riješili, barem djelomično, napravili bismo pomak”, rekla je Mirjana Čagalj koja smatra da inicijative stručnjaka treba uvažavati puno više nego do sada, što bi pridonijelo bržem rješavanju problema. Prema njezinim riječima, rješenje je u unapređenju i povećavanju kapaciteta za promet u mirovanju, uspo-

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

Na okruglom stolu HGK sudjelovali su prometni i građevinski stručnjaci te predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije

stavi održivog intermodalnog prijevoza, povećanju korištenja javnog prijevoza, uspostavi centralnog sustava upravljanja prometom i izgradnji biciklističkih staza. “Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista između 120 velikih turističkih gradova Europe. Stoga je potrebno hitno podići razinu kvalitete prometne usluge i uskladiti prometne potrebe i kapacitete kako bismo izbjegli prometni kolaps”, istaknula je ona, naglasivši da je za kvalitetno rješenje ovih problema nužna izrada i provedba kvalitetne strategije.

veliki je problem i nedostatak parkirnih mjesta”, naglašava Stella prema čijem je mišljenju najveći problem uska, a jedina prometnica koja vodi iz trajektne luke prema izlazu iz grada. Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, ne slaže se pak s tvrdnjama da je Split zbog rasta broja turista prestao biti tranzitnim gradom.

Turizam (ni)je isključivi krivac

Ona je ustvrdila i kako splitska zračna luka ruši povijesne rekorde u broju putnika - gotovo 544.000 dolazaka u srpnju što je za 25 posto više u odnosu na prošlu godinu, a što je apsolutni rekord po broju putnika na jednom domaćem aerodromu u jednom mjesecu, a gradska luka s prometom većim od četiri milijuna putnika treća je luka na Mediteranu po broju prevezenih putnika te zauzima izuzetno važno mjesto u putničkom i teretnom prometu. “Posebno je zanimljiv promet brodova na kružnim putovanjima u splitskoj luci koji je zadnjih godina u značajnom porastu, kao i broj putnika koji njima dolaze”, dodala je Mirjana Čagalj napomenuvši kako bi ova godina trebala biti rekordna jer će u splitsku luku uploviti najveći broj kruzera do sada, njih 292 s oko 300.000 putnika. Direktor Turistističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella ne slaže se s tvrdnjom da je turizam isključivi krivac za prometne gužve i zastoje u Splitu. “Infrastrukturni problemi Splita vidljivi su i izvan turističke sezone. U Splitu su gužve na prometnicama nevezane uz dolazak turista, a

Ako budemo težili masovnom dolasku turista, nikada nećemo pronaći adekvatno prometno rješenje, smatra Mrčić “Sve dok bude imao trajektnu i zračnu luku, željeznički i autobusni kolodvor s tako velikim brojem putnika, Split će biti tranzitni grad. Primjetno je da se u Splitu bilježi pad željezničkog prometa, a da željeznički kolodvor zauzima ogromni prostor. Stoga je nužno razmisliti o njegovu premještanju na drugu lokaciju čime bi se dobio prostor kojim bi se nakon smišljenih zahvata donekle mogle ublažiti sadašnje gužve”, smatra Mrčić, ocijenivši kako preveliki rast broja apartmana nije dobar pravac turističkog razvoja Splita. “Ako budemo težili masovnom dolasku turista, nikada nećemo

pronaći adekvatno prometno rješenje. Split zato treba težiti dolasku manjeg broja turista koji koriste usluge destinacije više kvalitetne kategorije”, kazao je Mrčić. Dodao je i kako bi se u nekom razumnom razdoblju moralo voditi računa o preseljenju Zračne luke Split na novu lokaciju jer splitski aerodrom bilježi svake godine sve veći broj putnika te je zbog toga jedan od inicijatora gužvi u prometu. Smatra da bi trebalo na području Županije splitsko-dalmatinske razmišljati o jačanju još jedne luke za javni promet, napomenuvši kako misli na luku u Drveniku, južno od Makarske.

Tunel ispod željezničke pruge?

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, rekao je kako bi pravo rješenje izlaza iz trajektne luke bilo ono koje već postoji u papirima, a riječ je o gradnji tunela ispod željezničke pruge. Dodao je kako će se iduće godine investirati i u proširenje mosta na Bačvicama. Prema njegovu mišljenju, metroom je moguće povezati današnji željeznički kolodvor i izmjestiti ga na drugu lokaciju čime bi se ubrzala komunikacija i smanjile gužve. “Prometna infrastruktura u ovom trenutku koči splitski turistički razvoj”, zaključio je Škorić. Na okruglom stolu, između ostalog, govorilo se i o problemima čvorišta Stobreč i Solin, problemu obilaznice Trogir-Omiš, o mogućnosti izgradnje brze željezničke pruge, o projektu intermodalnosti… Na skupu je pokrenuta inicijativa za sastanak gradonačelnika i načelnika gradova i općina na potezu od Trogira do Omiša sa županom splitsko-dalmatinskim kako bi se zajednički i konkretnije nastojali riješiti ovi problemi.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Počela sezona berbe suncokreta i vađenja šećerne re

Slaže se mozaik boljih prinosa i veće prerade Hrvatske šećerane raduju se dobrim prinosima i zadovoljne su kvalitetom šećerne repe, a najveći hrvatski proizvođač suncokretova ulja planira ugovaranje novih količina uljarica za povećane preradbene kapacitete piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oslije kraće ljetne stanke, nakon što je završena žetva žitarica, na poljima Slavonije i Baranje opet je živo i tako će biti sve do prvih zimskih dana. Ovih je dana započela žetva suncokreta, počinje vađenje šećerne repe, a nešto kasnije i berba kukuruza. Sezona završava pripremom tla i sjetvom ozimih kultura. Trenutno su najzaposleniji, ali ne i osobito zadovoljni - uzgajivači suncokreta. Naime, nekoliko ranoljetnih olujnih nevremena najviše je štete učinilo upravo na poljima ove uljarice. Tadašnji olujni vjetar polegao je stabljike suncokreta, a iznadprosječne količine vlage u razdoblju zriobe dovele su do pojave bolesti. Prema prvim procjenama, urod će se kretati između 2,5 i tri tone po hektaru. Prinosi će biti različiti, ovisno o lokalitetima i posljedicama vremenskih (ne) prilika.

U Hrvatskoj još nije određena otkupna cijena suncokreta Josip Bičvić, predsjednik Uprave Tvornice ulja Čepin, očekuje kako će ova godina ipak biti na razini prosjeka od tri tone. “Ako bude tako, bit ćemo zadovoljni. Ove godine smo imali ugovoreno gotovo 20.000 hektara suncokreta, za sljedeću godinu planiramo to i značajnije pove-

ćati. Zainteresirani smo za otkup svih količina suncokreta koje se proizvode u Hrvatskoj, i to s najkonkurentnijom cijenom i isplatom u dogovorenim rokovima”, tvrdi Bičvić dodajući kako su usjevi Žito Grupe osigurani te će sva šteta biti namirena. No, većina vlasnika OPG-ova u Slavoniji i Baranji nema osigurana polja i njihova je zabrinutost zbog lošijeg uroda velika. Dodatnu im nesigurnost na samom početku žetve suncokreta povećava i činjenica da u Hrvatskoj još uvijek nije poznata otkupna cijena. Otkup uljarica obavljat će se prema Kodeksu otkupa.

Mađari i Srbi znaju cijene

Za razliku od hrvatskih ratara, uzgajivači suncokreta u susjednoj Mađarskoj i Srbiji, desetak dana prije žetve doznali su otkupne cijene. U Mađarskoj je cijena

26 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

2,30 kuna po kilogramu, dok je u Srbiji definirana cijena 2,10 kuna. Upitno je zašto to nije moguće učiniti i kod nas i poljoprivrednicima dati mogućnost izbora predaje ovogodišnjeg uroda. “Mi smo manja uljara i od Viktorije i od Glencora te u pravilu čekamo da oni usklade svoje cijene nakon čega mi definiramo svoju cijenu kojom pratimo njih. One su trenutačno između 280 i 320 eura. To je dosta širok raspon i stoga nismo još formirali službenu cijenu. Odlučit ćemo za nekoliko dana kada će se i burze suncokreta stabilizirati”, kaže Bičvić. Unatoč ovogodišnjim problemima u proizvodnji suncokreta na 15. danima polja suncokreta održanima u organizaciji Žito Grupe i Tvornice ulja Čepin moglo se čuti kako ratari i dalje žele ulagati u ovu kulturu. Slično tvrdi i Ernest Nad,

pe, ali i proizvodnje ulja i šećera

Josip Bičvić, predsjednik Uprave Tvornice ulja Čepin

Polja suncokreta koja su u lipnju i srpnju pretrpjela olujno nevrijeme

voditelj Odjela za poljoprivredu HGKŽK Osijek, navodeći kao razlog tomu činjenicu da je Tvornica ulja Čepin znatna sredstva uložila u modernizaciju prijama, proizvodnje i prerade uljarica. “I ove je godine bilo planirano zasijati 10.000 hektara površina suncokretom u Osječko-baranjskoj županiji, a zasijano je 13.000. U čitavoj Hrvatskoj je zasijano oko 40.000 hektara što bi dalo od 80.000 do 100.000 tona suncokreta koja bi zadovoljila potrebe domaće uljarske industrije”, smatra Nad dodavši kako bi upravo uljarice kao ratarska kultura mogle imati budućnost na našim poljima.

suncokreta s mađarskim proizvođačima ove uljarice. “Predstavili smo Tvornicu ulja Čepin, ali i Žito Grupu kao otkupljivača uljarica i žitarica. Iskazali smo zanimanje za suradnju i otkup prvenstveno suncokreta, ali i svih ostalih kultura, osobito s područja južne Mađarske. Ti su proizvođači nama geografski bliži nego

Veća tvornica traži više sirovina

Žito Grupa, kao vlasnik čepinske uljare, započela je investicijski ciklus koji s ukupnim ulaganjima u ovoj fazi iznosi gotovo 25 milijuna eura. Riječ je o investicijama za povećanje prijamnih skladišnih kapaciteta, u nove dijelove za povećanje učinkovitosti prerade pogona, novo kotlovsko postrojenje na biomasu koje značajno diže učinkovitost. Kapacitet prerade se diže za 50 posto, odnosno na mogućnost prerade 150.000 tona uljarica. “Investicija sama po sebi bez osiguranja sirovine i odnosa s kooperantima je beznačajna i stajat će prazna. Stoga nam slijedi ozbiljni dio posla osiguravanja sirovine i građenje odnosa s kooperantima”, objašnjava Bičvić. U tom kontekstu, uz posredovanje HGK-ŽK Osijek, predstavnici Tvornice ulja Čepin su prije nekoliko dana boravili u Pečuhu, u Mađarskoj, gdje je održana prezentacija čepinske uljare i iskazana spremnost za buduće ugovaranje otkupa

Viro planira otkupiti između oko 370.000 tona šećerne repe mnogi iz Hrvatske. Granice su otvorene, a mi i otkupnim cijenama planiramo pratiti razinu većih uljara iz Mađarske”, pojašnjava Bičvić, dodajući kako 50-postotno povećanje preradbenih kapaciteta zahtijeva i osiguranje više sirovina.

Šećerna repa: rekordna proizvodnja

U sve tri hrvatske šećerane (Osijek, Županja i Virovitica) ovih dana započinje najsloženiji godišnji posao – kampanja prerade šećerne repe. Trebala bi to biti jedna od uspješnijih kampanja budući da će prema dosadašnjim pokazateljima i prosječni prinos, ali i digestija (udjel šećera u repi), biti znatno bolji nego prošle godine. Najstarija i najveća hrvatska šećerana, ona u Osijeku, potpalom vapnene peći prva je započela svoju 110. kampanju

prerade šećerne repe. Planiraju preraditi 550.000 tona šećerne repe, a ukupna proizvodnja bijelog kristal šećera trebala bi iznositi 110.000 tona. S potrebnom količinom sirovine nemaju problema budući da su s proizvođačima ugovorili otkup repe s oko 7000 hektara. Najveći dio ugovorene proizvodnje repe je od hrvatskih proizvođača, a četvrtinu potrebne repe već tradicionalno otkupljuju od proizvođača iz Mađarske i Srbije. U županjskoj Sladorani je sve spremno za početak kampanje šećerne repe koja bi trebala trajati oko 70 dana. U ovoj šećerani očekuju rekordnu godinu. Kako zbog očekivanih prinosa šećerne repe, koji se procjenjuju na količinu između 80 i 90 tona po hektaru, tako i zbog kvalitete repe. Stoga u Sladorani s pravom očekuju proizvodnju oko 65.000 tona šećera. U virovitičkoj Tvornici šećera Viro planiraju otkupiti između 360.000 do 370.000 tona šećerne repe od čega će proizvesti oko 50.000 tona šećera. I oni ističu kako su prinosi šećerne repe ove godine iznimno visoki, a očekuje se i visok sadržaj šećera u repi. Otkupna cijena šećerne repe u sve tri hrvatske šećerane se kreće između 260 i 270 kuna po toni za digestiju 16, što je lijepo povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 230 kuna po toni. U prilog takvom povećanju ide i činjenica da se cijena šećera na svjetskom tržištu kreće između 550 i 580 eura po toni. S obzirom na ove činjenice, kao i na to da je šećerna repa u pravilu najdohodovnija ratarska kultura, realno je očekivati kako će se površine pod šećernom repom povećati i sljedeće godine.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Snažan rast tvrtki s područja informatičke tehnolo

Dvoznamenkasti rast izvoza i broja zaposlenih Broj tvrtki za razvoj softvera u Osječko-baranjskoj županiji se povećao za 76 posto, broj zaposlenih narastao je za 70 posto, a prihod od prodaje u inozemstvu veći je za čak 85 posto piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada je nedavno objavljena tablica brojčanih pokazatelja razvoja tvrtki iz djelatnosti informatičke tehnologije s područja Osječko-baranjske županije unatrag nekoliko godina, mnogi neupućeni su ostali iznenađeni. Podatak o tome kako je unatrag pet godina za 76 posto porastao broj tvrtki koje se bave proizvodnjom softvera, te za 70 posto broj zaposlenih – definitivno nije uobičajen, osobito ne za Slavoniju. A upravo se to događa u toj djelatnosti. “Jedna od najljepših priča Slavonije je priča o nastajanju udruge Osijek Software City 2012. godine”, navode Ana Čobanković i Ivan Jurlina na službenoj stranici udruge Osijek Software City. Tada se pet

lokalnih tvrtki okupilo i pokrenulo projekt Osijek Software City kako bi povećali atraktivnost programerske struke u Osijeku, konkurentnost programera na tržištu i potaknuli poduzetništvo u ICT sektoru. “U protekle četiri godine udruga je pokrenula brojne projekte i aktivnosti, te trenutno ima preko 70 fizičkih članova i 33 pravna člana. Jedna od aktivnosti udruge je i sustavno praćenje napretka tvrtki za razvoj softvera Osječko-baranjske županije”, kažu ovi autori posebno se zahvaljujući gospođi Korneli Miling iz HGK.

Ni kriza ih nije omela

A prema riječima Kornele Miling, više stručne suradnice u HGK-ŽK-u Osijek,

djelatnosti tvrtki iz IT sektora u osječkoj komori intenzivnije prate od 2008. godine, osobito nakon 2012. godine kada je i pokrenut projekt i osnovan Osijek Software City kao udruga tada malih informatičkih tvrtki. “Već tada se, prema određenim pokazateljima, uočavalo kako se ta djelatnost izdvaja od ostalih i da se razvijaju bržim tempom od drugih. Iako je to bilo vrijeme početka krize, kod njih se kriza nije osjećala jer oni su sve vrijeme imali rastuće pokazatelje. Počevši od broja tvrtki, broja zaposlenih i ukupnih prihoda, najznačajniji je bio podatak o udjelu prihoda od prodaje u inozemstvu. K tome, imaju veliku dodanu vrijednost, a istovremeno mala ulaga-

Financijski pokazatelji poslovanja tvrtki Osječko-baranjske županije djelatnosti J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (NKD 2007) 2011. Broj tvrtki Broj zaposlenih Neto plaće

2012.

2013.

2014.

2015.

index OBŽ 2011=100

RH 2011

109

176

2.087

247

268

311

347

420

170

8.889

4.604

4.974

4.988

5.262

5.120

111

6.611

Ukupni prihod (u 000 HRK)

74.498

72.849

83.426

98.899

112.565

151

4.878.659

Prihodi od prodaje u inozemstvu (u 000 HRK)

24.835

25.269

26.197

34.195

45.956

185

989.222

33%

35%

31%

35%

41%

122

20%

Ukupni rashod (u 000 HRK)

61.747

62.970

73.358

81.572

92.082

149

4.403.535

Dobit razdoblja (u 000 HRK)

10.720

9.428

9.724

15.430

16.898

158

455.937

615

724

1.412

589

505

84.608

Konsolidirani financijski rezultat (u 000 HRK)

10.104

8.704

8.312

14.841

16.393

162

371.329

Investicije u dugotrajnu imovinu (u 000 HRK)

4.704

3.304

1.133

2.171

2.198

188.421

Udio prihoda od prodaje u inoz. u ukupnim prihodima

Gubitak razdoblja (u 000 HRK)

Izvor podataka: FINA; obrada HGK ŽK Osijek

28 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

gije na istoku Hrvatske u posljednjih pet godina ime, informatičke tvrtke već godinama upozoravaju na nedostatak obrazovanog kadra i upravo taj problem predstavlja jednu od najvećih kočnica još bržeg napretka ove djelatnosti. Ideologija u osnovnim školama još uvijek ima prednost u odnosu na informatiku.

Paralelna obrazovna scena

nja i relativno male troškove”, objasnila je za Privredni vjesnik Kornela Miling. Prema konkretnim pokazateljima u razdoblju od 2011. do 2015. godine, broj tvrtki za razvoj softvera u Osječko-ba-

Tablica prikazuje financijske pokazatelje poslovanja tvrtki Osječko-baranjske županije djelatnosti razreda J 62 - Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (NKD 2007). Upravo je ovo razred u kojem su naše tvrtke registrirane. Na žalost, ovdje nisu iskazani rezultati podružnica ili izdvojenih pogona (npr. SPAN, Netgen, GDi, 5 minuta, NTH, Gauss), obrta i slobodnih zanimanja.

ranjskoj županiji se povećao za 76 posto, a ukupan broj zaposlenih narastao je za 70 posto (hrvatski prosjek za isto razdoblje također je značajan u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti i povećan je za zavidnih 47 posto). Prosječna neto plaća narasla je za 11 posto, a ukupni prihod u istom razdoblju narastao je za 51 posto. Prihod od prodaje u inozemstvu za isto razdoblje veći je za čak 85 posto. No, da sve ipak ne bilo idilično, pobrinuo se hrvatski obrazovni sustav koji usprkos brojnim pozivima i apelima, desetljećima ustraje u svojim arhaičnostima i još je uvijek daleko od 21. stoljeća i stvarnih potreba društva, a osobito razvojnog gospodarstva. Na-

Objašnjavajući taj značajan problem, u udruzi Osijek Software City kažu kako ekonomski uspješne zajednice efikasnije reagiraju na promjene na tržištu. U zadnjih 10 do 20 godina potreba za programerima je znatno porasla, a naš obrazovni sustav reagira sporo i sa zakašnjenjem. Ove relativno mlade tvrtke nemaju snagu da ga promijene, pa izgrađuju svojevrsnu paralelnu obrazovnu scenu. Odnosno, kako kažu - developersku supkulturu koja motivira individualce na samoeduciranje kroz materijale dostupne na internetu. Iako se čini kao bazična mjera, vrlo je efikasna. Također, i tvrtke samostalno, ali i putem ove udruge, s određenim fakultetima pokušavaju izgraditi paralelne praktične programe koji studentima daju onu razinu edukacije koja je teže izvediva u formalnom programu. Međutim, u tom segmentu često nailaze na problem budući da visokoobrazovne institucije žele promijeniti obrazovanje tek u manjoj mjeri uz zadržavanje svog postojećeg kadra. No, jasno je kako se ne može napraviti veći iskorak bez osvježavanja akademskog kadra.

Analiza kroz godine RH 2015

index RH 2011=100

Udio OBŽ u RH 2015.

3.028

145

3,17%

13.028

147

2,66% 76,38%

6.889

104

7.313.483

150

1,35%

2.028.437

205

1,69%

28%

137

6.563.114

149

1,24%

737.385

162

2,09%

147.902

175

0,40%

589.483

159

2,52%

283.109

150

0,77%

2011. godina – prošlo je tri godine nakon početka krize. U OBŽ-u registrirane su 62 tvrtke koje imaju 247 zaposlenih, prosjek neto plaće iznosi 4600 kuna. Izvoz čini 33 posto prihoda, dok hrvatski prosjek iznosi 20 posto. Ukupni prihod iznosi više od 74 milijuna kuna. 2012. godina – godina nastajanja udruge Osijek Software City. Broj zaposlenih kao i neto plaća su porasli. Broj zaposlenih iznosi 268, a prosječna neto plaća 4970 kuna. Izvoz čini 35 posto prihoda. 2013. godina – godina u kojoj je omogućeno osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Zbog jednostavnijeg i jeftinijeg načina otvaranja tvrtke broj tvrtki je naglo porastao sa 64 na 83, kao i broj zaposlenih sa 268 na 311. Prosječna neto plaća je i dalje u porastu i iznosi 4990 kuna. Pozitivno je to što rastu i ukupan prihod i izvoz, iako se rast izvoza te godine usporio. 2014. godina – nakon dvije godine pada dobiti u odnosu na 2011. godinu, dobit je narasla preko 15 milijuna kuna. Nastavlja se rast tvrtki sa 83 na 96, broja zaposlenih sa 311 na 347, neto plaća sa 4990 kuna na 5260 kuna i rast ukupnog prihoda preko 98 milijuna kuna. 2015. godina - ukupni prihod iznosi više od 112 milijuna kuna, prihod od izvoza čini 41 posto, dok hrvatski prosjek iznosi 28 posto. Ostvarena dobit iznosi više od 16 milijuna kuna. Registrirano je 109 tvrtki koje imaju 420 zaposlenih.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 29

INTERVJU Tomislav Bilić, predsjednik udruge osijek software ci

Slavimo pozitivne stvari i ignorirajmo negativne

Sve dok su intelektualno potkapacitirani individualci na naslovnicama medija, mlad i pametan čovjek neće vidjeti svoju budućnost u takvoj sredini. Bilo bi lijepo kad bi mediji shvatili da imaju moć mijenjati društvo na bolje razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

omislav Bilić predsjednik je udruge Osijek Software City, ujedno i direktor jedne od vodećih osječkih IT tvrtki Inchoo. Od osnivanja udruge 2012. aktivno promovira IT sektor, udruživanje i zajedničke nastupe informatičkih tvrtki u pripremi raznih radionica i seminara.

n Uspoređujući pokazatelje od 2011. do

Jednom kreiran interes vodi prema samoedukaciji i usavršavanju, čime individualci postaju konkurentni na tržištu radne snage.

2015. godine, evidentan je snažan rast sektora kroz mnoge pokazatelje (broj tvrtki i zaposlenih, plaće, udjel izvoza...). Kako objašnjavate tako snažan i uvjerljiv rast baš toga sektora u Osječko-baranjskoj županiji? - Ova grana djelatnosti raste svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Ipak, u našoj županiji ta grana raste natprosječno brže nego u ostatku Hrvatske. Iskreno vjerujem kako je ovakav rast posljedica koordiniranih aktivnosti članova software development zajednice kroz udrugu Osijek Software City. Cilj je udruge da kroz praktičan rad promovira razvoj softvera među populacijom i pri tome zainteresira što

Stvaramo vrlo pozitivan eko sustav s velikim brojem svjetski priznatih stručnjaka veći broj ljudi za ovu djelatnost. Jednom kreiran interes vodi prema samoedukaciji i usavršavanju, čime individualci postaju konkurentni na tržištu radne snage. Uspjeh naših aktivnosti vidi se kroz vrlo mjerljive pokazatelje u ovom

30 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

istraživanju. Iskoristio bih priliku da se zahvalim mladom članu udruge Ivanu Jurlini što je napravio ovo istraživanje.

n Udjel izvoza je kontinuirano prilično veći u ovoj županiji nego na razini države. Kako to ostvarujete? - Udjel izvoza u našoj županiji je primjetno veći od državnog prosjeka. Ovo djelomično možemo zahvaliti jačini (čitaj: slabosti) lokalne gospodarske scene, pa se stručne programerske tvrtke okreću stranim tržištima. Nakon što je ostvaren taj moment istupa na strano tržište, lokalnim tvrtkama se otvaraju vidici i nakon toga svoje strategije usmjeravaju na izvoz. Za naše gospodarstvo je to najzdraviji novac koji postoji jer je plod isključivo pameti i tehničke izvrsnosti. n Iskazane neto plaće su ipak manje od državnog sektorskog prosjeka. Zašto? - Osječke tvrtke su većinom mlade i male tvrtke koje su nedavno stupile na strana tržišta u kojima vladaju žestoki tržišni odnosi. U državnom prosjeku dominiraju zagrebačke tvrtke u kojima velik dio radi s državnim tvrtkama gdje su uvjeti upitno tržišni. Ipak, bez obzira na to što imamo manje neto plaće, one su u četiri godine rasle za 11 posto, dok su u državnom prosjeku rasle za četiri posto. Ako zadržimo trend, što nam i je cilj, prestići ćemo državni prosjek za nekoliko godina. n Ova priča o uspjehu prilično narušava poslovično uvjerenje kako Slavonci i nisu osobito poduzetni za razliku od ljudi iz Istre, Zagreba ili sjeverozapadne Hrvatske. Kako to tumačite? - Naša grana je jedna od iznimaka i ne želimo se uspoređivati sa sredinom. Ipak, i ja smatram kako Slavonci u prosjeku nisu osobito podu-

Sajam SMM 2016.

Veliki interes za našu brodogradnju HGK je organizirao nastup hrvatskih tvrtki na međunarodnom sajmu brodogradnje i brodske opreme SMM 2016. koji se prošlog tjedna održao u Hamburgu. Na zajedničkomu izložbenom prostoru predstavili su se Uljanik, Brodosplit, Brodotrogir te proizvođači brodske opreme Končar Generatori i motori, Indi metal, Data Link, Elka, Adriawinch, Adriadiesel, MPD Tvornica pumpi i tvrtka ACM-JEK. “U odnosu na proteklih nekoliko godina, valja istaknuti da je povećan interes za suradnju s našim brodogradilištima, što pokazuju i pozitivni statistički podaci, osobito rast izvoza”, istaknula je

i ja smatram da slavonci u prosjeku nisu osobito poduzetni, a imamo bogate resurse i potencijal

zetni, a imamo bogate resurse i potencijal. Trebamo slaviti uspješne priče, a mediji tu trebaju pomoći. Slavimo pozitivne stvari i ignorirajmo negativne. Kad bismo bili kontinuirani u tome, utjecali bismo na promjenu razmišljanja zajednice. Sve dok su intelektualno potkapacitirani individualci na naslovnicama medija, mlad i pametan čovjek neće vidjeti svoju budućnost u takvoj sredini. Bilo bi lijepo kad bi mediji shvatili da imaju moć mijenjati društvo na bolje.

n Kako vidite budući razvoj sektora u Osijeku i uopće? - Vidim ga izrazito pozitivno. Stvaramo vrlo pozitivan eko sustav s velikim brojem svjetski priznatih stručnjaka. Tvrtke su vrlo heterogene, pa imamo pokrivene brojne industrije i tehnologije. Za vrijeme našeg životnog vijeka potreba za programerima bit će u kontinuiranom porastu. Očekujem da će jednom u budućnosti doći do zasićenja opčinjenosti tehnologijom, ali to neće doći u sljedećih par desetljeća.

tajnica Udruženja metaloprerađivačke industrije HGK Gordana Ribarić, dodavši da su na sajmu predstavljeni najmoderniji inovativni proizvodi i tehnološka rješenja renomiranih tvrtki iz područja brodogradnje. U središtu pozornosti sajma bili su digitalna ekonomija i zelena inovativna rješenja. SMM je, inače, jedan je od najvažnijih sajmova pomorstva i brodogradnje u svijetu.

Susret u Opatiji

Hrvatske poduzetnice osvajaju Švedsku

Članice HGK i mreža poslovnih žena Švedske Qoola Qvinor (Cool women) prošlog su tjedna na konferenciji u Opatiji razgovarale o mogućnostima poslovanja, suradnji, specifičnostima našeg i švedskog tržišta, a imale su i priliku čuti niz zanimljivih predavanja. Uz to stotinjak poduzetnica je i predstavilo svoje proizvode, tako da bi se uskoro mogle ostvariti i konkretnije poslovne

suradnje. “Švedske poduzetnice pokazale su veliki interes, primjerice, za hrvatski proizvod na5u što je dobar pokazatelj zašto je nužno poticati ovakve susrete. Razmjena ideja i iskustava sigurno će unaprijediti poslovanje svake poduzetnice”, istaknula je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić. Inovatorica i autorica projekta Na5u Anđelka Toto Ormuž kazala je kako je proizvod na europskom tržištu postao prepoznatljiviji nakon što je objavljen u međunarodnoj bazi poslovne suradnje te plasiran EEN centrima u drugim zemljama, ciljanim tržištima za ovaj proizvod.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Novi modeli prodaje energije iz OIE

Do zelene struje na tri načina – aukcijom, okvirnim sporazumom i putem burze S obzirom na to da se radi o novom sustavu u cijelosti, izvjesno je da će trebati proteći neko vrijeme u kojem će se pratiti kako je on zaživio piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

prvim danom iduće godine prestaje obveza opskrbljivača u preuzimanju električne energije od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) koji je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji određen za voditelja EKO bilančne grupe. Nju će činiti povlašteni proizvođači električne energije, odnosno postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracije (OIEiK). HROTE će imati obvezu planiranja proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu te prodaje električne energije koju proizvode njeni članovi.

Način prodaje iz EKO bilančne grupe bit će reguliran Pravilima prodaje električne energije koja donosi operator Andrea Brajko, stručna suradnica u Odjelu EKO bilančne grupe HROTE-a, kaže kako od početka primjene sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIEiK-a, odnosno od

2007., opskrbljivači električnom energijom u Hrvatskoj imaju obvezu preuzimanja električne energije, koju je HROTE otkupio od povlaštenih proizvođača, po reguliranim cijenama koje su značajno više od tržišnih. “S početkom rada EKO bilančne grupe, koji je predviđen za 1. siječnja 2017., prestaje obveza opskrbljivača u preuzimanju električne energije od HROTEa te HROTE, kao voditelj EKO bilančne grupe, ima obvezu prodavati električnu energiju iz EKO bilančne grupe na tržištu električne energije”, objašnjava ona. Način prodaje električne energije iz EKO bilančne grupe bit će reguliran Pravilima prodaje električne energije koja donosi operator. Prema prijedlogu navedenih pravila koja će HROTE poslati na suglasnost Ministarstvu gospodarstva predviđa se kombinacija prodaje električne energije na dugi i kratki rok, kroz tri modela prodaje: prodaje na aukcijama, prodaje na burzi električne energije i prodaje putem okvirnih sporazuma.

Okvirni sporazumi

Prodajom električne energije na dugi rok (mjesec dana ili dulje razdoblje), nastavlja ona, smanjuje se cjenovni i količinski rizik za HROTE. “S obzirom na to da većinu proizvodnje

znakovi hrvatske kvalitete Karlovačko nepasterizirano Retro je pivo vrhunske kvalitete koje spaja izvoran okus nepasteriziranog piva s naprednim procesom proizvodnje. Ima bogat okus i svježinu, a kako nije pasterizirano, ima nešto kraći rok za uživanje – 48 dana. Osim toga, ne sadrži konzervanse, a u proizvodnji je korišten ječam s hrvatskih polja.

hrvatska kvaliteta

Karlovačko nepasterizirano Retro Heineken Hrvatska d.o.o.

32 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

HEINEKEN Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva te je važan gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj i Karlovačkoj županiji. Kao članica HEINEKEN kompanije, najinternacionalnijeg proizvođača piva na svijetu, HEINEKEN Hrvatska ima pristup različitim proizvodnim i korporativnim alatima kako bi potrošači bili još zadovoljniji. U svom portfelju kompanija ima vrhunske proizvode koji će zadovoljiti ukuse odraslih ljubitelja piva u različitim prigodama.

električne energije EKO bilančne grupe čine vjetroelektrane i sunčane elektrane s nepredvidljivom proizvodnjom na dulji rok, HROTE će velike količine električne energije prodavati na tržištu za dan unaprijed i unutardnevnom tržištu”, napominje ona dodavši kako će se dugoročna prodaja električne energije provoditi kroz aukcije. One će biti provedene elektronskim putem, a na aukcijama će moći sudjelovati svi sudionici na tržištu električne energije u Hrvatskoj. Prodaja električne energije na kratki rok pak obavljat će se na Hrvatskoj burzi električne energije (CROPEX) te putem okvirnih sporazuma koje će HROTE sklopiti s tržišnim sudionicima. “Na CROPEX-u se trenutačno svakodnevno obavljaju aukcije za trgovinu električnom energijom za dan unaprijed, a u narednom razdoblju očekuje se da će se povećati likvidnost tržišta nakon spajanja CROPEX-a s drugim likvidnim burzama električne energije u okruženju što će omogućiti prodaju veće količine električne energije na CROPEXu bez utjecaja na postignutu cijenu”, kaže Andrea Brajko. Kao dodatna mogućnost prodaje električne energije na kratki rok predviđen je model putem sklopljenih okvirnih sporazuma. “Okvirnim sporazumom će biti definiran način financijskog poravnanja između HROTE-a i kupca električne energije, dok će se trgovati na način koji nije predviđen na CROPEX-u, kao što je prodaja električne energije za dva dana unaprijed ili prodaja električne energije nakon proteka roka za trgovinu na CROPEX-u”, ističe ona.

Suzdržano mišljenje

Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju u Sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore, u sklopu kojeg djeluje i Zajednica OIE, kaže nam kako je

pravilnik o tome u javnoj raspravi pa nije jasno kako će sve skupa na kraju izgledati. “Naime, nije poznato koji će kriteriji određivati maksimalnu cijenu za natječaj. Stoga je teško dati bilo kakvu konkretnu usporedbu s prethodnim sustavom. No, sigurno je da potreba pronalaženja kupca energije ne ide u prilog investitorima. Jamstva koja treba dostaviti uz potrebne dozvole za izgradnju postrojenja mogu predstavljati prepreku za donošenje odluke o izgradnji postrojenja. Slično tome, postavljeni uvjeti mogu uzrokovati odbijanje financijskih institucija za financiranje projekata”, objašnjava Štih. S obzirom na to da se radi o novom sustavu u cijelosti, izvjesno je da će trebati proteći neko vrijeme u kojem će se pratiti kako je on zaživio. “Za sada je mišljenje dionika na koje se pravilnik odnosi prilično suzdržano upravo stoga što nije poznato na koji će način sustav funkcionirati u praksi. U velikoj mjeri, nadležne institucije u rukama imaju instrument kojim će se određivati instalirani kapaciteti novih projekata jer će maksimalnom cijenom na natječajima otvarati ili zatvarati mogućnost izgradnje objekata”, napominje. S druge strane, nastavlja, postavljanjem preniske maksimalne cijene izvjesno je da će se umanjiti interes za korištenje vlastitih prirodnih energetskih resursa i samim tim povećavati potrebe za uvozom energije u slučaju porasta potrošnje električne energije. “Povećaju li se iznosi maksimalnih cijena, neizostavno će doći do potrebe za povećanjem dijela prodajne cijene električne energije koji se odnosi na poticanje korištenja obnovljive energije, a iznos bi mogao biti i dvostruko veći od dosadašnjeg što bi moglo utjecati na konkurentnost energetski intenzivne industrije u Hrvatskoj pa je kompromis određivanje prihvatljive cijene i proizvođačima i potrošačima ključ uspjeha integracije obnovljive energije u hrvatski elektroenergetski sustav”, zaključuje Štih.

Ribnjaci PP Orahovice predstavljaju umjetno močvarno stanište posebne krajobrazne i ornitološke vrijednosti. Smješteni su u netaknutoj prirodi, u potpunosti automatizirani i opremljeni najmodernijom tehnologijom. Šaran PP Orahovice zbog smanjenog udjela masti i prepoznatljivog laganog okusa mesa, poznat je po svojoj kvaliteti i tražena je namirnica koja se koristi u tradicionalnim hrvatskim jelima poput fiš-paprikaša, šarana na rašljama, „pijanog šarana“ te mnogim drugim specijalitetima.

Šaran PP Orahovice PP Orahovica d.d.

PP Orahovica d.d utemeljen je 1963.. U proizvodnim jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s približno 10.760 hektara obradivih površina, a zapošljava više od 300 radnika. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji, a ribnjačarstvo je još jedna djelatnost po kojoj je PP Orahovica danas prepoznatljiva tvrtka.

izvorno hrvatsko

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Eurosender

Jednostavna i povoljna dostava

Iako je tek nedavno započeo s lokalnim marketinškim aktivnostima, Eurosender već ima nekoliko stotina registriranih hrvatskih tvrtki koje koriste njegove usluge. Trenutačno, 40 posto narudžbi u Hrvatskoj dolazi od tvrtki i 60 posto od pojedinaca, a iz tvrtke Eurosender predviđaju da će taj omjer ubrzo biti obrnut piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Narudžba se ostvaruje putem web stranice, a sustav automatski generira završnu cijenu

ezadovoljni ograničenom i skupom ponudom dostavnih tvrtki u zemljama Europske unije, Tim Potočnik i Jan Štefe s web developerom Žigom Janežom odlučili su 2014. godine pokrenuti tvrtku Eurosender. Tvrtka je brzo izrasla u jedan od vodećih europskih rezervacijskih sustava za dostavne usluge različitih vrsti pošiljaka (prtljage, paketa, manjih pošiljaka, sportske opreme...) ostvarivši partnerstva s dostavnim tvrtkama kako bi ostvarila cijene koje su čak 70 posto niže od standardnih dostavnih tarifa. Eurosender dostavne usluge dostupne su u 27 zemalja Europske unije, pa tako i u Hr-

34 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

vatskoj. “Ideja da kreiramo sustav Eurosender došla je iz našeg nezadovoljstva složenošću i visokim troškovima dostave između europskih gradova. Zato smo odlučili stvoriti platformu koja objedinjuje potražnju za dostavnim uslugama. To znači da smo ujedinili uvjete dostave koji se primjenjuju, bez obzira na to koja dostavna tvrtka obavlja uslugu te djelujemo u ime kupca, ako se pojave bilo kakvi problemi s prijevozom. Naš fokus je na upravljanju vremenom – usluga je ekonomična zahvaljujući jednostavnom procesu naručivanja, što znači da Eurosender nije samo web stranica za usporedbu cijena, nego svakom kupcu dodjeljuje dostavnu kompani-

Najniže cijene dodatnog osiguranja paketa

Strateško partnerstvo s ERGO Grupom Eurosender je nedavno potpisao strateško partnerstvo s Grupacijom ERGO, jednom od najvećih osiguravateljskih grupacija u Europi. Partnerstvo će korisnicima omogućiti najniže tržišne cijene dodatnog osiguranja paketa poslanih putem internetske platforme Eurosender. Dvije kompanije dogovorile su povoljne cijene kojima će Eurosender korisnicima ponuditi viši stupanj osiguranja uz istodobno veću sigurnost i kvalitetu usluge. Paketi dodatnog osiguranja dostupni su za sve tipove klijenata, kako privatne korisnike tako i poslovne. “Primijetili smo da postoji visoka potražnja za dodatnim osiguranjem pošiljaka zato što većina

ju ovisno o njegovim potrebama i omjeru cijena”, ističe jedan od osnivača i direktor Tim Potočnik.

Većina pošiljaka iz Zagreba

O tome koliko je hrvatskom tržištu bila potrebna ovakva web platforma koja svakom kupcu dodjeljuje dostavnu kompaniju ovisno o njegovim potrebama i omjeru cijena, govori i činjenica da je broj registriranih tvrtki u pr-

Tim Potočnik i Rok Jarc

vom tromjesečju 2016. porastao za 40 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. godine. Kod registriranih tvrtki, najčešće rute su Hrvatska-Njemačka, Hrvatska-Belgija, Hrvatska-Slovenija i Hrvatska-Austrija, a značajan je i porast narudžbi u tuzemstvu od 45 posto u prvom tromjesečju 2016., naspram četvrtog tromjesečja 2015. U istom razdoblju je, kod narudžbi fizičkih osoba, najčešća ruta Hrvatska-Irska s povećanjem od 35 posto. U domaćem prometu, većina pošiljki tvrtki ima polazište iz Zagreba i većih gradova poput Zadra, Splita i Karlovca, dok fizičke

korisnika šalje robu visoke vrijednosti. Korisnici traže integriranu i pouzdanu uslugu slanja pošiljki, kako bi u slučaju bilo kakvih problema ili gubitka pošiljke znali kome se obratiti i kako svoje gubitke jednostavno nadoknaditi. Željeli smo pronaći rješenje koje neće značajno povećati konačnu cijenu naše usluge, u čemu smo i uspjeli potpisivanjem partnerstva s Grupacijom ERGO”, izjavila je Silvana Rodriguez, direktorica u Eurosenderu. ERGO je također odlučio uložiti u tvrtku Eurosender, imajući vjeru u njezin poslovni model i potencijal koji industrija dostave predstavlja osiguravateljskoj industriji. Tako je u novoj rundi investicija koju predvodi Grupacija ERGO, Eurosender nedavno primio sredstva u iznosu od 300.000 eura.

osobe najčešće šalju iz Zagreba prema drugim regijama Hrvatske. Trenutačno, 40 posto narudžbi u Hrvatskoj dolazi od tvrtki tj. pravnih osoba i 60 posto od pojedinaca, a iz tvrtke Eurosender predviđaju da će taj omjer ubrzo biti obrnut.

Sigurno i učinkovito

“Usluge koje nudi Eurosender najbolje su rješenje za male i srednje tvrtke koje nemaju velike obujme dostave pa stoga ne mogu ostvariti povoljne ugovore s dostavnim tvrtkama. Eurosender je platforma koja je jednostavna za korištenje, sigurna te vremenski i troškovno učinkovita. Naša usluga je optimizirana za pošiljke do 50 kilograma, ali također nudimo konkurentne cijene za veće pošiljke i palete”, kaže country menadžer za Hrvatsku Rok Jarc. Proces dostave koje nudi Eurosender vrlo je jednostavan. Naime, narudžba se ostvaruje putem web stranice na kojoj se odabiru tri parametra – zemlja preuzimanja, odredišna zemlja i težina pošiljke. Tada sustav automatski generira završnu cijenu koja se ne povećava tijekom procesa narudžbe. Sve pošiljke u vrijednosti do 200 eura osigurane su od mogućeg gubitka i oštećenja te se putem broja mogu pratiti u svakom trenutku. Inače, Eurosender je bila prva slovenska start-up tvrtka koja je primljena u ProSiebenSat 1 akcelerator u Münchenu. Početno ulaganje i mreža izgrađena kroz akcelerator pokazali su se ključnim faktorima za ulazak na najvažnija europska tržišta i omogućili su tvrtki da proširi svoj koncept poslovanja prema B2B kupcima.

Naš fokus je na upravljanju vremenom – usluga je ekonomična zahvaljujući jednostavnom procesu naručivanja, što znači da Eurosender nije samo web stranica za usporedbu cijena, nego svakom kupcu dodjeljuje dostavnu kompaniju ovisno o njegovim potrebama i omjeru cijena. Tim Potočnik, direktor Eurosendera

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo DIZAJN POD, Zagreb

Podne obloge najvišega standarda U djelatnosti podnih obloga koja obuhvaća tekstilne i PVC obloge, dekorativne betone, epoksi i podove od dekorativnih smola, ne postoji škola pa tvrtka puno ulaže u obuku svojih djelatnika tržištu. “Naime, uvijek se nešto gradi, renovira, redizajnira, tako da uvijek ima posla. Ponekad smo prilično zadovoljni, a katkad ipak malo manje. Nastojimo održati kvali-

Tvrtka je posložena tako da ne nailazi na nerješive probleme u poslovanju

Uvijek se nešto gradi, renovira, redizajnira, tako da uvijek ima posla. Ponekad smo prilično zadovoljni, a katkad ipak malo manje. Nastojimo održati kvalitetu a ne kvantitetu. Albert Matošević, direktor Dizajn poda

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

agrebačka tvrtka Dizajn pod osnovana je 2009. godine i specijalizirana je za prodaju, ugradnju i održavanje podnih i zidnih obloga. Albert Matošević, direktor Dizajn poda, kaže nam kako tvrtka profesionalno osmišljava, savjetuje i izvodi sve radove prema željama i potrebama investitora. “U fokusu su nam podne obloge koje zadovoljavaju najviše standarde, a bogata paleta dezena omogućava jedinstvena rješenja i ugradnju u sve vrste interijera. Zastupnici smo svjetski poznatih podnih obloga Milliken, Upofloor i Teknai”, objašnjava on. Ideja o pokretanju tvrtke rezultat je njegova višegodišnjeg poslovanja u toj djelatnosti, ali i činjenice da poslu i dalje pristupa s ljubavlju kao prvoga dana. “Dakle, volim ono što radim. Kada je građevinski sektor bio u tržišnom opadanju i posla sve manje, odlučili smo pokrenuti vlastiti posao i boriti se zalaganjem i radom. A to još uvijek traje”, napominje prvi čovjek ove tvrtke. Kaže kako i za Dizajn pod i za druge tvrtke u istoj djelatnosti ima mjesta na hrvatskom

36 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

tetu, a ne kvantitetu tako da velike projekte izbjegavamo. Uvjete poslovanja s investitorima dogovaramo unaprijed, tako da je to definirano prije same izvedbe”, kaže dodajući kako je tvrtka posložena tako da ne nailazi na nerješive probleme u poslovanju. “Unatoč tomu, ponekad se jave problemi s naplatom potraživanja. No, na koncu uspijemo podmiriti potraživanja. Primjera radi, već je rujan a tvrtka nema ni jednog dužnika”, naglašava Matošević.

Brojne edukacije

Među planovima ističe uvođenje novih materijala na tržište te širenje poslovanja. “Naravno, to nosi veću odgovornost, ulaganja i zapošljavanja novih djelatnika. Kada se uvodi novi djelatnik u ovaj posao, edukacija traje dulje razdoblje, a sve ih je manje na tržištu. Radi se o specifičnoj djelatnosti podnih obloga koja obuhvaća tekstilne i PVC obloge, dekorativne betone, epoksi i podove od dekorativnih smola. Za ovaj dio škola ne postoji kao, primjerice, za parketare ili keramičare. S obzirom na to, ulažemo u ljudske resurse, prolazimo razne edukacije i obuke kod svojih dobavljača”, ističe on dodajući kako se tvrtka zalaže za inovativne proizvode. “No, da bi se takav proizvod plasirao na naše tržište, potrebne su bar dvije godine. Primjerice, dekorativne smole koje imamo u ponudi probijamo na tržište već tri godine”, zaključuje Matošević. (B.O.)

Zdravo za gotovo

Etične banke za pomoć proizvođačima hrane Marko Sever Eko Sever

Upravo ovakav tip financijske institucije jako nedostaje Hrvatskoj, pa i čitavoj našoj regiji, te će uvelike olakšati da se projekti i poslovanja, za koje je naša država nezainteresirana i o kojima ne vodi previše računa, lakše financiraju, održe i napreduju

jeto nam je na zalasku i kreću nove pobjede koje nam se nude na poslovnom planu s jeseni i zimom. Više puta sam pisao o problemu financiranja projekata i htio bih se opet malo zadržati na toj temi, ali s optimističnijim pogledom. Postoji inicijativa osnivanja Etične banke u Hrvatskoj, www.ebanka.eu, kojoj je za cilj podržavati realne projekte fokusirane na malo i srednje poduzetništvo, koje je ipak najbitniji dio gospodarstva svake zemlje. Podaci pokazuju da svaka zemlja u segmentu poslovanja malog i srednjeg poduzetništva ima preko 60 posto ukupno zaposlenih i isto tako preko 65 posto ukupnih prihoda gospodarstva. Naravno, to ovisi od zemlje do zemlje i do pojedinog područja poslovanja, a u nekim zemljama taj udjel prelazi čak 90 posto. Recimo, poljoprivreda, koja je meni najzanimljivija, trenutno tu ide čak i preko 95 posto. Etičnu banku osniva Zadruga za etično financiranje, www.zef.hr. Da biste mogli biti korisnici banke, morate biti članovi zadruge jer je koncept takav da se financiraju projekti koji su dio zadruge i zajednice ljudi koji smatraju i vjeruju u etičnost financiranja, pogotovo fokusirajući se na projekte poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, proizvodnju, informatizaciju, društveno poduzetništvo i poduzetnike početnike. Ideja je da svi projekti prolaze kroz evaluaciju članova, stručnjaka i, naravno, zaposlenika banke. Etične banke u Europi postoje već godinama, a trenutno 28 njih, koje su članovi Udruženja etičnih banaka Europe, posjeduju preko 40 milijardi eura kapitala. Upravo ovakav tip financijske institucije jako nedostaje Hrvatskoj, pa i čitavoj našoj regiji te će uvelike olakšati da se projekti i poslovanja, za koje je naša dr-

razvoju ovakvih vrsta poslovanja. Pogotovo poslovanja društveno odgovornih tvrtki i samog društvenog poduzetništva gdje će jedna sredina moći razvijati poslovanje kako žitelji te regije ili općine ne bi imali potrebe za odlaskom u veća urbana središta za pronalaskom posla. Bitno je da strukturno krenu u podršku raznih sektora, ponajviše poljoprivrede, i da razviju ne samo proizvodnju, već i otkup te prodaju poljoprivrednih proizvoda. Bez potonjih, neće biti puno pomoći, tako da fokus mora biti na procesiranju hrane koju će poljoprivrednici proizvoditi. No, nije dovoljan samo jeftin i kvalitetan kapital da se stvari pokrenu nabolje. Potrebno je strukturno i sveobuhvatno investiranje u sve dijelove strukture poslovanja - do samog krajnjeg potrošača. Nažalost, mi kasnimo sa svime, pa i u

Etične banke u Europi postoje već godinama, a trenutno 28 njih koje su članovi Udruženja etičnih banaka Europe posjeduju preko 40 milijardi eura kapitala žava nezainteresirana i o kojima ne vodi previše računa, lakše financiraju, održe i napreduju. Jedan od dobrih primjera je mljekarska industrija u Hrvatskoj, koja uvelike stagnira i nestaje. Ovakva financijska industrija bi taj sektor mogla prepoznati, očuvati i pomoći proizvođačima mlijeka u daljnjem razvoju. Jasno, kada etične banke započnu s radom, one neće riješiti sve probleme koje mi trenutno imamo, ali će napokon poći pravim smjerom u

ovom pogledu, za mnogim državama Europe, ali kvalitetno strukturiranim financiranjem raznih projekata uvelike i ubrzo, već kroz nekoliko godina, vidjet ćemo kvalitetni pomak poboljšanja našeg gospodarstva, a ponajviše poljoprivrede. Imamo veliki potencijal za proizvodnju i plasman svojih proizvoda u Središnjoj i Sjevernoj Europi, i to upravo u segmentu kvalitetnih proizvoda gdje ponajviše mislim na ekološko certificiranu hranu, konkretno, na svježe povrće i voće.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 37

Kontrola kvalitete

Mala škola kvalitete dr. Krešimir Buntak

Kontrola kvalitete jedan je od tri ključna parametra kojima se ostvaruje upravljanje kvalitetom, dok su druga dva: planiranje i poboljšanja kvalitete

ontrola kvalitete sastavni je dio aktivnosti vezanih uz sustave upravljanja kvalitetom i prema definiciji danoj u normi ISO 9000:2000 glasi: kontrola kvalitete dio je sustava upravljanja kvalitetom fokusiran na ispunjavanje osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu. Povijesni razvoj kontrole kvalitete odvijao se kao i sama potreba za izučavanje načina za upravljanje kvalitetom. Kontrola kvalitete provodila se na razne načine, od onih najjednostavnijih pa sve do današnjeg znanstvenog pristupa. U samim počecima njena razvoja, vlasnik tvrtke je samostalno kontrolirao kvalitetu proizvoda u svim fazama nastanka proizvoda. Kasnije, kako se tehnološki proces razvijao, u proizvodnim organizacijama pojavljuju se zaposlenici koji kontroliraju kvalitetu, a nakon toga dolazi do pojave ustrojavanja cijelih timova čija je temeljna zadaća kontrola i nadzor kvalitete proizvoda. Važan događaj u povijesti kontrole kvalitete bio je 1987. godine kada je prvi put objavljen niz normi ISO 9000. Zahvaljujući tim normama unutarnja kontrola kvalitete i osiguranje kvalitete postaju dio integralnog sustava upravljanja kvalitetom. Pod osnovnim zahtjevima za kontrolu kvalitete misli se na specifikacije poduzeća vezane uz zahtjeve kupca, odnosno korisnika i odnosi se na mjerljive karakteristike proizvoda i usluga. Kontrola kvalitete jedan je od tri ključna parametra kojima se ostvaruje upravljanje kvalitetom, dok su druga dva: planiranje i poboljšanja kvalitete. Riječ kontrola odnosi se na postupke koji se primjenjuju u tijeku realizacije proizvoda radi zadovoljavanja određenih zahtjeva i normi. Kontrola se sastoji od kontinuiranog promatranja stvarnog ispunjavanja funkcije, uspoređivanja ispunjavanja te funkcije sa zadanim zahtjevima, a ako se promatrano ispunjavanje funkcije značajno razlikuje od definiranih zahtjeva, mora se djelovati u pravcu otklanjanja odstupanja. Budući da

je uloga kontrole kvalitete u procesu proizvodnje izuzetno značajna, često je organizacijski srećemo upravo unutar procesa realizacije proizvoda u vidu odjela, ureda ili sektora kontrole kvalitete. Ti se organizacijski dijelovi sastoje od: ulazne kontrole, kontrole proizvodnje, završne kontrole, ispitne stanice, inženjeringa kontrole i laboratorija. U postupcima kontrole kvalitete primjenjuje se niz statističkih alata, no važno je istaknuti da kontrola kvalitete ne

je vanjska kontrola kvalitete. Vanjska kontrola kvalitete proizvoda i usluga postoji od samog početka najprimitivnije razmjene dobara u prvobitnoj zajednici, dakle može se reći od prvobitne zajednice. Postoje mnogobrojni sačuvani zapisi koji se odnose na pojave vanjske kontrole kvalitete, a prepoznatljive su i po vrlo okrutnim metodama kažnjavanja za otkrivanje proizvodnih tajni ili pogreškama radnika u proizvodnim procesima. Do danas su se potpuno razvila

Važan događaj u povijesti kontrole kvalitete bio je 1987. godine kada je prvi put objavljen niz normi ISO 9000 dodaje vrijednost proizvodu i bez obzira na njenu važnost, treba je svesti na zadovoljavajući minimum. Zbog tog razloga važno je osigurati upravljivost procesa realizacije proizvoda čije se ključne karakteristike stabilnosti, učinkovitosti i djelotvornosti mogu pratiti definiranjem i praćenjem ključnih pokazatelja učinaka procesa (Key Performance Indicators – KPI). Postoje dvije osnovne podjele ili vrste nadzora kontrole kvalitete proizvoda i proizvođača, a to su unutarnji i vanjski nadzor. Unutarnju kontrolu kvalitete provodi proizvođač, a vanjsku kontrolu obavlja cjelokupno vanjsko okruženje (korisnik, tržište, društvo, država). Za konkurentnost organizacije ključna

38 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

i promovirala dva temeljna oblika vanjske kontrole: neizravna ili pasivna vanjska kontrola i izravna ili aktivna vanjska kontrola. Glavna karakteristika neizravne ili pasivne vanjske kontrole može se prepoznati u porastu ili opadanju konkurentnosti, odnosno povećanju ili gubitku pozicije tvrtke na tržištu. Izravna ili aktivna vanjska kontrola kvalitete podrazumijeva uvijek svjesno nametnute propise i zakone kojima društvo (država, svijet) određuje minimalnu potrebnu kvalitetu i istodobno stvara vlastitu zaštitu od nekvalitete. U svakom slučaju kontrola kvalitete važan je dio cjelokupnog sustava upravljanja na kvalitetan način i velika je pomoć menadžmentu kako bi mogao donositi odluke na temelju činjenica.

AKTUALNO Sud časti Hrvatske gosopodarske komore

Od sada i online prijava žalbi Želimo da Sud časti HGK bude prepoznat kao jedno od vodećih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, rekla je Zdravka Kezele Kokorić, tajnica Suda časti HGK

ud časti HGK u srpnju ove godine omogućio je podnošenje žalbi protiv prvostupanjskih odluka putem elektroničkog obrasca. Time se nastavlja s unapređenjem učinkovitosti i kvalitete rada Suda te s pojednostavljenjem komunikacije sa strankama, započetima još u listopadu 2015. godine, otkako je strankama u prvostupanjskom postupku omogućeno podnošenje prijave online. “Takvo podnošenje prijava i žalbi omogućava strankama brže, jednostavnije i jeftinije pokretanje prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka pred Sudom časti, a postignut je i viši stupanj djelotvornosti Suda, odnosno ubrzan je postupak. Da su stranke prihvatile ovaj vid komunikacije, potvrđuje i činjenica da je čak u godinu dana zaprimljeno 76 prijava podnesenih online, dok su protiv drugostupanjskih odluka tim putem podnesene dvije žalbe”, rekla je tajnica Suda časti HGK Zdravka Kezele Kokorić, dodajući da je broj prijava elektroničkim putem veći od broja prijava u pisanom obliku. “Čak 85 posto zaprimljenih prijava odnosi se na prijave potrošača, odnosno potrošačke sporove. Želimo da Sud časti HGK bude prepo-

znat kao jedno od vodećih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova”, naglasila je ona, dodajući da je postupak pred Sudom za stranke besplatan, a prijava se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja prijavitelja za učinjenu povredu i počinitelja, najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je povreda učinjena. Obrazac se može pronaći na poveznici http://www.hgk.hr/obrazac-za-podnosenjezalbe?category=208.

Zdravka Kezele Kokorić, tajnica Suda časti HGK

Radionica: Kako poslovati u Kini?

Osam koraka do kineskog partnera

rocjena potencijalne koristi, znanje kineskog jezika, analiza ciljnog tržišta, izbor regije, registracija poslovnog entiteta, izbor lokalnih partnera, poznavanje pravnih propisa i informiranje o različitim aspektima kineskog društva - osam je glavnih koraka koje trebaju slijediti hrvatski poduzetnici ako žele poslovati u Kini, rečeno je na prošlotjednoj radionici pod nazivom Kako poslovati u Kini, održanoj u organizaciji CEPOR-a. Rečeno je i kako se prije svakog sastanka s mo-

gućim kineskim poslovnim partnerom treba pripremiti što uključuje i prijevod službene posjetnice na kineski jezik na kojoj će uz naziv tvrtke pisati i prevedeno ime i prezime odgovorne osobe u toj tvrtki. Uz to, kineskog partnera treba oslovljavati titulom i prezimenom, a tek nakon nekog vremena - imenom. Iako su Kinezi dobri poslovni partneri, nakon što se sklopi posao i potpiše ugovor, a prije svakog uvoza proizvoda iz te zemlje u Hrvatsku, potrebno je ponovno otići tamo i pregledati kvalitetu robe. Jedna od

uspješnih hrvatskih tvrtki koja već 11 godina kroz joint venture posluje u Kini je zagrebački Končar-Mjerni transformatori. Na radionici je istaknuto da se hrvatski poduzetnici koji žele poslovati u Kini, za savjete i informacije obrate u Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju te Pododjel za prekomorska tržišta HGK. Podsjetimo, upravo je HGK pokrenuo projekt pod nazivom Poduzetnik izvoznik kako bi omogućio domaćim tvrtkama da pronađu potencijalne partnere na dalekim tržištima. (S.P.)

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 39

TURIZAM Nove kulturno-turističke institucije

Proizvodimo povijesno pamćenje U Virtualnom muzeju karlovačke industrije nalazi se građa u digitalnom obliku. Riječ je o dizajnu i ambalaži, tehničkim nacrtima, fotografijama i razglednicama, ali i umjetničkim štafelajnim slikama i crtežima na temu industrijskog krajolika piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr postojećoj tvornici potkivačkih čavala”, rekao je kustos VMKI-ja Igor Čulig. Dodao je kako su ga u pripremu projekta virtualnog muzeja usmjerile nerazvijena muzejska praksa za bavljenje tom temom te potreba za stvaranjem mreže sudionika, od kulturnih ustanova do privrednih subjekata i privatnih kolekcionara. Tako je nastao VMKI, tzv. novi pogon Gradskog muzeja Karlovac, a taj neobičan muzej financijski su podržali Grad Karlovac i Karlovačka županija, dok je pokrovitelj bio HGK Karlovac. “U tom novom obliku muzeja ‘proizvodimo’ povijesno pamćenje i nove ideje, pa se tako tamo nalaze karlovački proizvodi i sredstva za proizvodnju koja su se nekada upotrebljavala u našem gradu”, naglasio je Čulig.

Sve više stranih turista

Neobičan muzej financijski su podržali Grad i Karlovačka županija, dok je pokrovitelj bio HGK Karlovac

irtualni muzej karlovačke industrije (VMKI) nastao je 2014. kao izdanak Gradskog muzeja Karlovac, muzejske ustanove osnovane davne 1904. godine. Kako bi u virtualnoj sferi prevladao fizička ograničenja u prikupljanju i prezentaciji razne vrste građa o industrijskoj baštini, dokumentirao proizvodne procese i prostore, pozicionirao cijeli niz spomeničkih kompleksa u društveno-povijesnom kontekstu te na koncu postao dio kulturno-turističke karte Hrvatske, VMKI je nastao i kao odgovor na pitanje kako se uopće prihvatiti industrije kao muzejske teme. “Prije nekoliko godina Gradski muzej Karlovac je osnovao zbirku industrijske baštine, a prije 16 godina u Karlovcu je održan prvi simpozij o toj vrsti baštine te je napravljena prva tematska izložba, posvećena tada još

40 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

Govoreći o muzejskom sadržaju koji je isključivo u digitalnom obliku, Čulig je istaknuo kako je zasad najprisutnija građa iz muzejskih zbirki Gradskog muzeja Karlovac. Riječ je o dizajnu i ambalaži, tehničkim nacrtima, fotografijama i razglednicama, ali i umjetničkim štafelajnim slikama i crtežima na temu industrijskog krajolika. “Polako se odazivaju i privatni kolekcionari, a ove jeseni i zime očekujem i prve rezultate suradnje s Društvom numizmatičara i kolekcionara Karlovca. Hoće li to uroditi izložbom u nekom prostoru koji nije muzejski ali će se za tu priliku prenamijeniti, još uvijek nije poznato”, rekao je Čulig. VMKI sve više posjećuju domaći i strani turisti. Dosad su ga posjetili gosti iz Nizozemske, Njemačke, Francuske, Italije, Češke, Rusije, a ima sve više i turista s Dalekog istoka. Osim virtualnog muzeja, turisti posjećuju i muzejski kompleks na Turnju, usmjeren na vojnu povijest. No, još uvijek je Karlovac dio zajedničkog itinerera s odlaskom na Plitvička jezera, pa mnogi posjetitelji posjećuju VMKI prilikom odlaska u taj park.

Dodijeljene nagrade World Travel Awards

I ove godine turistički Oscari idu Valamaru Nagrada World Travel Awards dodjeljuje se od 1993. te već 23. godinu zaredom odaje priznanja i nagrađuje svjetska postignuća u turističkom sektoru. Valamar Riviera prima je četvrtu godinu zaredom

etvrtu godinu zaredom hotel Valamar Riviera, kategorije četiri zvjezdice, proglašen je vodećim hrvatskim butik hotelom, dok je treću godinu zaredom obiteljski hotel Valamar Club Tamaris, također kategorije četiri zvjezdice, proglašen vodećim ljetovalištem u Hrvatskoj. Oba porečka hotela dobila su prestižne turističke nagrade World Travel Awards koje su predstavnicima tih hotela nedavno dodijeljene na Sardiniji. Ovogodišnjim nagradama kompanija Valamar potvrdila je iznimnu kvalitetu usluge te još jednom ukazala na visoko postavljene turističke standarde u hotelima i objektima iz svog sastava. Osim njih i dubrovački hotel Valamar Lacroma Dubrovnik, kategorije četiri zvjezdice, ove je godine, treći put zaredom, osvojio nagradu za vodeći poslovni hotel. Osvajanjem svih ovih nagrada u četiri nominirane kategorije Valamar je u potpunosti nadmašio konkurenciju među kojom su bili nominirani i hrvatski hoteli kategorije pet zvjezdica. “Ovo veliko priznanje potvrda je napornog rada i predanosti svih članova Valamarove velike obitelji te sve bolje kvalitete naše usluge. Čestitam svim zaposlenicima nagrađenih hotela te njihovom vodstvu”, izjavio je prilikom primanja nagrade Davor Brenko, potpredsjednik za prodaju i marketing u Valamar Rivijeri.

Gosti prepoznaju kakvoću

Komentirajući nagrade, Eduard Folo, direktor Valamarove regije Borik i grad, u Dubrovniku, je rekao kako je Valamar uspješna tvrtka koja mnogo ulaže u sva područja poslovanja, što prepoznaju gosti i poslovni partneri. “Jasna strategija i ulaganja kojima nastoji unaprijediti svoju uslugu i ponudu potvrđuju da je Valamar jedna od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. Treba naglasiti kako ljudi čine razliku,

zato ulaganje u zaposlenike predstavlja jedan od najboljih puteva do uspjeha i zadovoljstva gostiju”, naglasio je Folo. Inače, nagrada World Travel Awards dodjeljuje se od 1993. te već 23. godinu zaredom odaje priznanja i nagrađuje svjetska postignuća u turističkom sektoru. U časopisu Wall Street Journal ta se nagrada naziva Oscar industrije putovanja. Nagrade World Travel Awards pokrivaju širok raspon kategorija, a kandidati se biraju glasovima profesionalaca iz turističke industrije. (S.P.)

Valamar je u potpunosti nadmašio konkurenciju, pa i hotele s pet zvjezdica

Valamar Riviera

Najveća turistička grupacija Valamar Riviera vodeća je turistička kompanija u Hrvatskoj i jedan od najaktivnijih investitora u sektoru s gotovo 2,6 milijardi kuna ulaganja u posljednjih 12 godina. Sa 25 hotela i ljetovališta te 13 kamping ljetovališta u kojima može smjestiti preko 48.000 gostiju dnevno, posluje na četiri atraktivne destinacije od Istre i Kvarnera do Dubrovnika. Valamar upravlja s oko 10 posto ukupnoga kategoriziranog smještaja u Hrvatskoj, što ga čini najvećom hrvatskom turističkom grupacijom.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 41

HRWWWATSKA Premium partnerstvo s Aerohive Networksom

Uspjeh tvrtke Maidea Domaća tvrtka će tržištu Hrvatske te u regiji osigurati dostupnost Aerohive mrežne opreme i infrastrukture, kao i kontinuiranu edukaciju, treninge i radionice te nastaviti suradnju s postojećim korisnicima

aidea, tvrtka u stopostotnom domaćem vlasništvu specijalizirana za razvoj, izgradnju i implementaciju poslovnih informacijskih sustava kroz vlastita i partnerska rješenja, potpisala je regionalno premium partnerstvo za najbrže rastućeg svjetskog proizvođača profesionalne WiFi opreme, Aerohive Networks. Maidea će tako tržištu Hrvatske te u regiji osigurati dostupnost Aerohive mrežne opreme i infrastrukture, kao i kontinuiranu edukaciju, treninge i radionice te nastaviti suradnju s postojećim korisnicima. Aerohive Networks je američka kompanija osnovana 2006. u Kaliforniji, a bavi se proizvodnjom računalne mrežne opreme. Tržišnu prisutnost Maidea će ostvarivati sa strateškim partnerom, tvrtkom

Aero-IT iz Slovenije, koja je regionalni distributer Aerohive mrežnih rješenja za Istočnu i Južnu Europu i Poljsku.

Entuzijazam i znanje

“Maidea je postala partner Aerohivea zahvaljujući referencama iz telekom industrije te velikim poslovnim korisnicima, kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Entuzijazam i znanje koje su pokazali uz inovativni pristup za kreiranje i izvedbu ICT rješenja bili su presudni pri ovom partnerstvu”, naglasio je Aleš Gošek, direktor tvrtke Aero-IT. “Izuzetna nam je čast što smo uspjeli postati premium partner tvrtke Aerohive, što je potvrda našeg angažmana, truda i kontinuiranog unapređivanja znanja na području upravljanja usluga za velike poslovne korisnike”, izjavio je Matija Matijevac, direktor Maidee. (B.O.)

Aleš Gošek

Matija Matijevac

HG Spot

Otvorena poslovnica u Osijeku

rvatski maloprodajni lanac informatičke opreme i potrošačke elektronike HG Spot prošli tjedan otvorio je prvu poslovnicu u Osijeku. Tako je, osim novootvorene poslovnice u Osijeku, kupnja moguća na ukupno šest HG Spot prodajnih mjesta, koja se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci te Vinkovcima. Otvaranjem nove trgovine na području Slavonije, HG Spot nastavlja širenje poslovanja u ovom djelu Hrvatske, koje pritom lokalnom stanovništvu osigurava kvalitetan izbor za kupnju informatičke opreme, a time i otvaranje novih radnih

42 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

mjesta. “Otvaranje novih prodajnih mjesta rezultat je pozitivnih poslovnih rezultata koje ostvarujemo iz godine u godinu. A iskreno se nadam kako će nova radna mjesta i uvjeti kakvi su rijetki u ovoj branši zadržati barem nekolicinu mladih ljudi u Slavoniji”, istaknuo je Saša Lončar, direktor HG Spota. U novom poslovnom prostoru u Osijeku građani će moći birati između najnovijih modela uređaja i opreme nekih od najvećih svjetskih brendova, poput Applea, Samsunga, HP-a, Acera, Asusa, Della te drugih proizvođača informatičke robe, elektronike i telefonije. (B.O.)

Najnoviji mrežni trendovi

Demonstracija najvećih brzina Vipnetovi sustavi već su danas spremni za prijenos 4K sadržaja koji ima četiri puta veću razlučljivost od klasičnog HD sadržaja

ipnet je prošli tjedan demonstrirao VoLTE, poznatiji kao Voice over LTE poziv, te najveće brzine u mobilnoj i fiksnoj mreži. U mobilnom segmentu je u 4G+/LTE mreži demonstrirana brzina od 300 Mbit/s, a u fiksnom segmentu je pomoću novog Docsis 3.1 standarda demonstrirana brzina od 2,1 Gbit/s. Kontinuirani porast podatkovnog prometa prisutan na globalnoj razini podrazumijeva snažne investicije u mrežne kapacitete kako bi bilo moguće održati i poboljšati razinu korisničkog iskustva. To potvrđuje nedavno istraživanje koje je za Vipnet provela agencija Prizma, a prema kojem su brzina interneta i kvaliteta mreže bitni za gotovo 75 posto ispitanika.

Prilagođen TV sadržaj

Osim toga, prikazan je Ultra HD (4K) streaming videosadržaja preko Vip 4G+/ LTE mreže. Vipnetovi sustavi već su da-

Do kraja godine krećemo s implementacijom brzina do 300 Mbit/s u četiri najveća grada, kaže Adrian Ježina Adrian Ježina i Tomislav Makar

nas spremni za prijenos 4K sadržaja koji ima četiri puta veću razlučivost od klasičnog HD sadržaja, a korisnicima će biti dostupan u trenutku kad bude dovoljno TV sadržaja 4K kvalitete prilagođenog za hrvatsko tržište. “Naši će korisnici u testiranim brzinama moći uživati čim se na tržištu pojave uređaji koji podržavaju

takve brzine. Konkretno, do kraja godine krećemo s implementacijom brzina do 300 Mbit/s u četiri najveća grada. U fiksnom segementu, cjelokupna je mreža spremna za nadogradnju na Docsis 3.1 standard, a konkretnije količine terminala pomoću kojih će krajnji korisnici moći surfati brzinama do 1Gbit/s očekujemo tijekom 2017.”, izjavio je Adrian Ježina, član Uprave Vipneta. (B.O.)

Datacross

Prihodi lani porasli čak 86,8 posto

atacross je u prošloj godini ostvario prihod veći od 12 milijuna kuna, što predstavlja značajan rast od čak 86,8 posto. Neto dobit se tako povećala za 60,4 posto, a EBITDA dobitak povećao se za 170 posto, te sada iznosi 1.346.300 kuna, što je jasan pokazatelj trenda ubrzanog rasta poslovanja Datacrossa. “Osim poslovnog uspjeha, Datacross svake godine bilježi i porast broja zaposlenih. Planiramo daljnje širenje poslovanja i baze klijenata, kako u IT i financijskoj industriji, tako i u drugim sektorima”, izjavio je

Krešo Troha, predsjednik Uprave podatkovnog centra Datacross. Podatkovni centar Datacross smješten je u Jastrebarskom, a izgrađen je potkraj 2012. godine. Namijenjen je širokom spektru krajnjih korisnika, a primarna djelatnost centra je prodaja usluga i razvoj poslovanja na domaćem i širem regionalnom tržištu. Ciljna grupa su veliki i srednji korisnici, poput IT i telekomunikacijskih tvrtki, onih iz financijske industrije te državne institucije. No, usluge se pružaju i malim korisnicima. (B.O.) 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Energetika

I RWE opskrbljuje kućanstva plinom Kućanstva će prelaskom na RWE Plin uštedjeti oko pet posto na svojim računima, a ako s tom tvrtkom ugovore opskrbu i strujom i plinom, prosječno će uštedjeti i do dva mjesečna računa godišnje

vrtka RWE Plin od prošloga tjedna krenula je s opskrbom hrvatskih kućanstava plinom. Ponuda je dostupna svim kućanstvima u Hrvatskoj, bez obzira kojeg opskrbljivača plinom trenutačno imaju i na čiju su distribucijsku mrežu spojeni. Kućanstva će prelaskom na RWE Plin uštedjeti oko pet posto na svojim računima, a ako s tom tvrtkom ugovore opskrbu i strujom i plinom, prosječno će uštedjeti i do dva mjesečna računa godišnje, priopćeno je iz Briefing komunikacija. “RWE je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja pruža jedinstvenu uslugu opskrbe plinom i električnom energijom svim kategorijama korisnika. Prošle smo godine ušli u opskrbu plinom za poslovne korisnike te smo u vrlo kratkom roku došli do 1000 poslovnih korisnika. Iskustvo koje smo stekli u opskrbi električnom energijom više od 110.000 hrvatskih kućanstava i tvrtki te 23 milijuna korisnika opskrbe električnom energijom i plinom u 12 europskih zemalja, omogućit će nam da svim našim korisnicima donesemo konkretnu uštedu u opskrbi ovim energentima”, istaknuo je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Plina i RWE Ener-

gije, dodavši da njemački RWE godišnje isporuči 1000 puta veće količina plina nego što Hrvatska godišnje potroši, te je time sigurnost opskrbe zajamčena. Miliša smatra da će RWE Plin u prve tri godine zauzeti oko 10 posto hrvatskog tržišta opskrbe plinom. Kako kaže, na hrvatskom tržištu trenutačno djeluju čak

34 opskrbljivača u obvezi javne usluge, koji plinom opskrbljuju kućanstva. “Potpuna liberalizacija tržišta plina, ukidanje monopola i davanje prava izbora građanima dovest će do konsolidacije tržišta te očekujem da će se tržišna utakmica za nekoliko godina svesti na tri do pet velikih igrača”, poručio je Miliša. (B.O.)

Bisnode konferencija o poslovnoj strasti

Priče o poslovnom uspjehu Inspirirana uspjehom svojih klijenata, tvrtka Bisnode - vodeći ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj - prošli

tjedan organizirala je Bisnode B4B konferenciju o poslovnoj strasti i inspiraciji. Na konferenciji je ova tvrtka, koja je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu, okupila klijente te sa sudionicima podijelila njihove priče o uspjehu. Maria Anselmi, generalna direktorica Bisnode Southern Marketa, istaknula je kako, bez obzira na podatke i analize, i dalje radi na svojoj početnoj misiji. “A to

44 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

je pomoći ljudima u tome da bolje razumiju svijet u kojem žive”, istaknula je ona. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan još od 1989. i okuplja više od 2400 stručnjaka iz 18 europskih država. Kao najveći partner globalne platforme Dun&Bradstreet, Bisnode osigurava informacije o poslovanju za više od 250 milijuna tvrtki iz 220 zemalja svijeta. Bisnode u Hrvatskoj prisutan je kroz svoje portale Poslovna.hr i Boniteti.hr te online platformu Winko.com. (B.O.)

predstavljamo Ekatrin Katrin, Varaždin

Dizajnerske torbice iz art fabrika Smatramo da visoka moda nema smisla ako je prisutna samo na modnim pistama, već vrhunska kvaliteta i originalan dizajn moraju biti dostupni u svakodnevnom životu jer to je i smisao mode, kaže Leda Bosnić

katrin Katrin je obrt za dizajn i usluge osnovan u travnju 2015. godine u Varaždinu. Riječ je o relativno mladom, ali već etabliranom hrvatskom modnom brendu poznatom po izradi ženskih torbica. Svi njihovi proizvodi su ručni rad, krasi ih originalan dizajn po prihvatljivim cijenama, a odnedavno su dostupni i putem web prodavaonice www.ekatrinkatrin.com. ”Prvenstveno se bavimo modnim dizajnom, točnije, osmišljavamo i izrađujemo ženske torbice. Opis našeg poslovanja i rada je art fabrik, termin koji smo osmislili kako bismo pokazali da je naša djelatnost svojevrsni spoj umjetnosti i ručnog rada, prava mala tvornica”, rekla nam

Ekatrin Katrin surađuje isključivo s domaćim dobavljačima i koristi isključivo eko kožu je Leda Bosnić, modna dizajnerica i nositeljica obrta. U poslu joj je veliki oslonac obitelj: suprug pomaže u proizvodnji i dizajnu, otac je logistika, a sestra radi PR i marketing. “Dizajnerske torbice činimo lako dostupnima. Trudimo se biti cjenovno prilagođeni hrvatskom tržištu. Smatramo da visoka moda nema smisla ako je prisutna samo na modnim pistama, već vrhunska kvaliteta i originalan dizajn moraju biti dostupni u svakodnevnom životu jer to je i smisao mode: učiniti svakodnevni život i uobičajene stvari ljepšima”, objašnjava ona, dodajući kako u proizvodnji koriste isključivo eko kožu pa su stoga prepoznati kao brend ljubitelj životinja. Odličan prijam njihovih torbica kod domaćih klijentica, prvenstveno Varaždinki i Zagrepčanki, ponukao ih je na otvaranje web

prodavaonice. “To se poklopilo s lansiranjem najnovijeg modela torbe te smo tako i službeno krenuli s pripremama za sezonu jesen/zima. Ženske torbe radimo i po narudžbi u Varaždinu, a sada je, zahvaljujući webshopu, ta mogućnost lakše dostupna i ostalim Hrvaticama, a i šire”, pojašnjava ona.

Izvoz - na čekanju

Na naš upit o izvozu odgovara kako zasad ne može upotrijebiti taj termin jer njihovi strani kupci dolaze u fizičku prodavaonicu. No to ne znači da njihove torbice nisu pronašle put do stranog tržišta, dapače, već su imali specijalnu narudžbu za Pariz, a dobivaju i upite za izvoz u SAD i Njemačku. Tu im najveću glavobolju zadaju visoki troškovi poštarina za inozemstvo, zbog čega je izvoz trenutačno na čekanju. Surađuju isključivo s domaćim dobavljačima. Iako se neki njihovi materijali proizvode u inozemstvu, sve ih nabavljaju preko hrvatskih tvrtki. “Primjerice, koristimo vrhunsku njemačku eko kožu koja je otporna na vodu, sunčevu svjetlost i izuzetno je izdržljiva. I sve alate koje koristimo nabavljamo u Hrvatskoj, a hrvatske tvrtke za nas rade i sav popratni asortiman poput ambalaže. Imamo dobru suradnju s domaćim tvrtkama”, ističe ona najavljujući širenje ponude u skoro vrijeme. (M.S.)

Ženske torbe radimo i po narudžbi u Varaždinu, a sada je, zahvaljujući webshopu, ta mogućnost lakše dostupna i ostalim Hrvaticama, ali i šire. Leda Bosnić, modna dizajnerica i nositeljica obrta

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 45

aktualno Deloitteova ljestvica 500 najvećih tvrtki u Srednjoj

Agrokor i Zagrebačka banka korak do 10 najvećih Zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredujući sa 22. na 11. mjesto na listi 500 srednjoeuropskih tvrtki, najbolji plasman i ove godine pripao je Agrokor Grupi s ostvarene 6,4 milijarde eura prihoda od prodaje

a ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, koju je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, našlo se 13 hrvatskih tvrtki. Zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredujući sa 22. na 11. mjesto na listi 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman i ove godine pripao je Agrokor Grupi s ostvarene 6,4 milijarde eura prihoda od prodaje. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati u idućim godinama više od sedam milijardi eura prihoda što bi Agrokor svrstalo u top 10 Srednje Europe. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka popela se za jedno mjesto te se pozicionirala na 11. mjestu. Od osiguravatelja, najbolji plasman ostvarilo je Croatia osiguranje zauzevši 21. mjesto. Desetu godinu u nizu, Deloitte je proveo analizu najvećih tvrtki iz 18 zemalja Srednje Europe i Ukrajine (najvećih 500 tvrtki, 50 banaka i 50 osiguravateljskih društava). Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na lanjske 682 milijarde eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag od 473 milijuna eura (tri posto više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500. rangirane kompanije. “Unatoč značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna tvrtka PKN

Orlen sa 21,1 milijardom eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL sa 13,3 milijarde eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura)”, navela je Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom Odjelu za reviziju. “Poljske tvrtke su na-

su godine Agrokor Grupa s ostvarene 6,4 milijarde eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa sa 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator Grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. Ina je zabilježila pad prihoda od 20 posto zbog manje prodaje prirodnog plina

Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna tvrtka PKN Orlen, kaže Marina Tonžetić stavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu”, dodaje ona.

Među najvećima 40 tvrtki iz Adria regije

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 tvrtki iz Adria regije od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. Među sedam novih tvrtki na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Grupa, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska sa 13 tvrtki te Srbija sa sedam. Za razliku od prošle godine, kada je imala četiri predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi dva, a Makedonija jednog. Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove

46 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

To 5

i ukupno manje prodaje naftnih derivata te pada cijena derivata, pa je 2015. završila na četvrtom mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi. Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora (četiri tvrtke) te iz potrošačkog sektora i transporta (sedam tvrtki). Za Agrokorom na 11. i Inom na 53. mjestu ove godine slijedi Konzum, koji se našao na 91. mjestu. Za njima slijede HEP (93.), Roglić Grupa (143.), T-HT Grupa (232.), HEP-Operator (244.), Atlantic Grupa (312.), Adris Grupa (318.), Petrol Croatia (358.), Zagrebački holding (451.), Podravka (477.), Lidl Croatia (484.). Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravateljskih društava. “Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP banci uz rast ukupne aktive od 7,4 posto u odnosu na 2014. godinu. Od hrvatskih banaka Za-

Europi Hrvatske tvrtke na listi CE Top 500 Prihodi 2007. 2015.

CE Top 500

Agrokor

2.822

6.435

128%

INA

3.523

2.476

-30%

Konzum

1.355

1.711

26%

HEP

1.285

1.694

32%

143

Roglić Group

n.p.

1.253

n.p.

232

T-HT Group

1.205

908

-25%

244

HEP - Operator

n.p.

866

n.p.

312

Atlantic Grupa

228

716

214% 63%

Tvrtka

Promjena %

318

Adris Grupa

433

708

358

Petrol Croatia

n.p.

632

n.p.

451

Zagrebački holding

427

513

20%

477

Podravka

n.p.

496

n.p.

484

Lidl Croatia

n.p.

485

n.p.

Vanja Vlak

* Prihodi i dobiti su izraženi u milijunima EUR

grebačka banka zabilježila je najveći rast aktive (6,9 posto) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura”, rekao je Uroš Kalinić, direktor u Deloitteovom Odjelu za financijsko savjetovanje. “Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje četiri godine na listu ušle samo četiri”, kaže Kalinić. Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 10,3 milijarde eura, Erste banka na 31. mjestu s imovinom od 8,9 milijardi eura, dok se iz Slovenije NLB Grupa plasirala na 19. mjesto, s imovinom od 11,8 milijardi eura.

p To 0 50 2015. - relativno dobra godina

“Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarene 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Kad je riječ o osiguravateljima iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje koje je na 21. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 388,5 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je ove godine 49. na listi sa 155,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije”, ističe Vanja Vlak, direktor u Deloitteovom Odjelu revizije. Na trenutačnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje

ostvarile su visoki rast od 7,4 posto, kao i one iz potrošačkog sektora i transporta, kod kojih je rast iznosio 4,1 posto. Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije s prosječnim povećanjem prihoda od 12,9 posto. Dva su sektora s izostankom većeg rasta posljednjih godina pokazala ohrabrujuće znakove. Tako je najveće povećanje prihoda, koje doseže čak 19 posto, zabilježeno u građevinarstvu. Znanost života i zdravstvo također bilježe povećanje prihoda uz srednju vrijednost od 5,7 posto u 2015. godini. Podaci za prvo tromjesečje govore o mogućem zaustavljanju uglavnom pozitivnih kretanja zabilježenih 2015., s obzirom na prosječan pad prihoda u prvom kvartalu 2016. od 3,3 posto, izraženo u eurima. “Promatrajući ukupnu sliku koju pruža analiza ovogodišnje rang ljestvice, može se zaključiti da je 2015. bila relativno dobra godina za najveće srednjoeuropske tvrtke”, naglašava Marina Tonžetić. “Ipak, tromjesečni rezultati i makroekonomski podaci govore o blagom padu entuzijazma. No, valja naglasiti da prvo tromjesečje nije uvijek točan pokazatelj za cijelu godinu”, zaključila je ona. (B.O.)

Uroš Kalinić

Marina Tonžetić

Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 47

Hrvatska&regija Intervju: Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrg

Na europskoj c Bosanskohercegovačkom gospodarstvu SSP bi trebao donijeti približavanje EU standardima što bi, pak, trebalo ujecati na veću konkurentnost naših proizvoda na svjetskom, ali i domaćem tržištu. On donosi i bolje predvidivo poslovno okruženje zbog postupnog približavanja zakonima i standardima EU-a razgovarao Zdravko Latal latal@privredni.hr

predsjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Brunom Bojićem razgovarali smo o tome što bi Bosni i Hercegovini i njenom gopodarstvu trebao donijeti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na njenom putu u Europsku uniju, gospodarskom stanju u zemlji, suradnji s gospodarskim komorama u regiji, a posebice Hrvatskom gospodarskom komorom...

n Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju napokon su parafirali predstavnici Bosne i Hercegovine i Europske unije. Prema zadnjim informacijama iz Bruxellesa, zemlja je na dobrom putu da već iduće godine dobije status kandidata za prijam u EU. Možete li nam reći što ovaj ugovor znači za bosanskohercegovačko gospodarstvo? - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu još 1. lipnja prošle godine zamijenivši tako dotadašnji Privremeni sporazum. Ključni datum u povijesti odnosa BiH i EU-a bio je 15. veljače ove godine kada je BiH Vijeću Europe podnijela zahtjev za članstvo u Uniji.

Za bosanskohercegovačko gospodarstvo taj bi ugovor trebao donijeti sve ono što bi pridonijelo njegovu razvoju, a to je prije svega približavanje EU standardima što bi, pak, trebalo ujecati na veću konkurentnost bosanskohercegovačkih proizvoda na svjetskom, ali i domaćem tržištu. Također, on donosi i postupno

BiH bi trebala dobiti povećanje izvoznih kvota za šećer, vino i ribu uvođenje viših standarda zaštite potrošača te veću konkurentnost na tržištu što bi potencijalno moglo dovesti do smanjenja cijena i većeg izbora roba i usluga za građane BiH. Osim toga, ne smije se zaboraviti da on donosi i bolje predvidivo poslovno okruženje zbog postupnog približavanja zakonima i standardima EU-a što je šansa da privučemo više no što je

to bilo do sada novih investitora. Dakako, on bi trebao pridonijeti i većem stupnju napretka u glavnim pitanjima kao što su smanjenje stope kriminala i korupcije, promocija reforme visokog obrazovanja, razvoj demokracije i ljudskih prava, unapređenje transportne infrastrukture, pristup EU tržištu s mogućnošću sudjelovanja na natječajima za javne ugovore... Zadnja runda pregovora o prilagodbi SSP-a, jer je EU zatražio njegovu adaptaciju na zahtjev Hrvatske, završena je u Bruxellesu potkraj travnja.

n Što bi BiH time dobila? - Prema zadnjim informacijama BiH bi, prema onome što je dogovoreno s Europskom komisijom, trebala dobiti povećanje izvoznih kvota za šećer, vino i ribu. Istovremeno je dogovoreno i fazno olakšavanje uvoza iz EU-a za mlijeko, neke vrste jogurta, maslac, jednu vrstu mesnih prerađevina i vino. Bosna i Hercegovina bi time dobila pristup tržištu od 500 milijuna potrošača, ali bi istodobno podignula uvozne rampe. Pred bosanskohercegovačkim gospodarstvom je sada teška zadaća prestrojavanja, a ja se nadam da

Dobra suradnja s HGK-om

Zajednički interes: ekonomski napredak naših zemalja Hrvatska gospodarska komora planira u inozemstvu otvoriti i nekoliko svojih predstavništava, od kojih jedno i u Sarajevu. Kakva je vaša suradnja s HGK-om, ali i drugim komorama u regiji? - Vanjskotrgovinska komora BiH je u dobrim odnosima sa svim komorama u regiji. Imamo zajedničke planove i projekte. Osnovan je i Komorski investicijski forum, a sve u cilju što bolje

regionalne suradnje. Mi svakako podržavamo, gradimo i čuvamo dobre odnose sa svima kojima je u interesu zaštititi i unaprijediti poslovni ambijent Bosne i Hercegovine. Suradnja s HGK-om je na zadovoljavajućoj razini, ali naravno da se odnosi uvijek mogu i trebaju unaprijediti jer smo prvi susjedi i svakako imamo zajednički interes, a to je ekonomski napredak naših zemalja.

48 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

rgovinske komore Bosne i Hercegovine

cesti ćemo uspjeti postići i iskoristiti više pozitivnih nego negativnih efekata pri ulasku na EU tržište. Kad je riječ o Hrvatskoj, s njom ostvarujemo i u postojećim uvjetima najveći obujam vanjskotrgovinske razmjene. Zajedno smo bili dio Cefte dok Hrvatska nije ušla u EU, tako da će se i ubuduće, i pri ulasku BiH u EU, nastaviti dobri ekonomski odnosi.

n Političke stranke, ali i dio medija, posebice sad pred lokalne izbore u listopadu, političko i gospodarsko stanje u zemlji ocjenjuju katastrofalnim. Kad je riječ o gospodarstvu, koliko su te ocjene točne? - Bosanskohercegovački gospodarstvenici, pored svih teškoća koje su posljedica kompliciranog sustava države, opstaju i bilježe uglavnom pozitivne ekonomske rezultate. Ključan korak za BiH je mijenjati imidž i poslovni ambijent zemlje uz ekonomske reforme. Politika je takva da se pred izbore iskorištavaju pokazatelji koji su negativni ili stagniraju dugi niz godina, no nama su na prvom mjestu gospodarstvo i gospodarstvenici, tako da nam je važnije kako poboljšati ekonomsku sliku države. Neka se zna, ekonomski pokazatelji bilježe stope rasta u gotovo svim sektorima privrede, zahvaljujući ponajprije izvozno orijentiranim industrijama uslijed oporavka eurozone, i to je ono što je važno u ovom trenutku. Turizam bilježi stope rasta što je pokazatelj da se počinje prepoznavati kvaliteta i bogatstvo turističkih potencijala naše zemlje. Strane investicije ponovno bilježe stopu rasta za oko 14 posto, tako da se ipak ide naprijed. n U gospodarstvu se ipak događaju neka nemila zbivanja i to pri ugovorenim izvoznim poslovima, lani s Turskom, a ove godine s Ruskom Federacijom. Neke izvozničke tvrtke zbog svojih interesa zloporabe naklonost ovih država, ne poštuju ugovorne klauzule, a ni država te zloporabe ne onemogućava i ne sankcionira. - Država, ponajprije Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, se trudi osigurati i pružiti potporu našim

privrednicima. Na žalost, u tom lancu uvijek postoje pojedinci koji uslijed sitnih vlastitih interesa ugroze cjelokupnu sigurnost poslovanja. Takve slučajeve je neophodno strogo sankcionirati kako bi se sistem kristalizirao u budućnosti i rizik nepoštivanja pravila sveo na minimum.

n Spominju se investicije veće od milijardu konvertibilnih maraka godišnje namijenjene gradnji autocesta, željeznica, velikih energetskih objekata, u turizmu... Ove godine, konkretno do početka rujna, više se o investicijama pričalo nego gradilo. - U 2015. godini započete su reforme i usvojena je Reformska agenda čije je alate bilo potrebno usvojiti i primijeniti. Na žalost, efekt je morao biti takav da se više pisalo jer je pažnja posvećena promjenama koje tek trebaju zaživjeti kao posljedica ekonomskih reformi. U tijeku 2016. godine bilježimo rast investicija, najavljeno je dosta dobrih projekata, tako da ćemo na rezultate morati pričekati.

Ekonomski pokazatelji bilježe stope rasta u gotovo svim sektorima privrede, zahvaljujući ponajprije izvozno orijentiranim industrijama uslijed oporavka eurozone, i to je ono što je važno u ovom trenutku.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Raspad Istrabenza

Peraču pet godina Drugi put osuđeni Igor Bavčar i dalje tvrdi da nije kriminalac. Brani se time da nije znao prepoznati krizu. Nova, dvije godine blaža kazna, nadograđena je s nezgodnom novčanom sankcijom: Bavčar ima vratiti državi 18 milijuna eura što ih je stekao pranjem novca piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

a ponovljenom suđenju Igor Bavčar, nekadašnji šef Istrabenza, kažnjen je s pet godina zatvora i to za pranje novca, za jedini krimen na koji je državni tužitelj Jože Kozina skoncentrirao kaznenu odgovornost menadžera kojemu

U samo šest godina upravljanja Bavčar je uspio opteretiti tvrtku sa 900 milijuna eura duga se nije posrećilo tajkunsko preuzimanje jednog od stupova slovenskog gospodarstva. Prošli ponedjeljak Bavčar je na Okružnom sudu u Ljubljani dobio blažu kaznu od prethodne jer je tužitelj odustao od progona za navođenje Boška Šrota na kazneno djelo, što je na prvom suđenju završilo sa sedam godina kazne zatvora. Nova, dvije godine blaža kazna, nadograđena je s nezgodnom novčanom sankcijom. Bavčar 50 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

ima vratiti državi 18 milijuna eura što ih je stekao pranjem novca. Prvu presudu Vrhovni sud vratio je na popravak uz obrazloženje da su premalo konkretizirani grijesi koji se stavljaju Bavčaru na teret. Ponovljeno suđenje suženo je samo na notorno pranje novca. Očito je državni tužitelj išao na to da se do krajnosti skrate mogućnosti za daljnja žalbena nadmudrivanja. Novom presudom nitko nije zadovoljan. Bavčar je na izlasku iz sudnice najavio nove žalbe. Novom presudom iznenađena je i javnost. Očekivala je da će Bavčar provesti više godina o državnom trošku u kaznionici Dob pri Ljubljani. U direktorski stolac Istrabenza Bavčar je sjeo kada je tvrtka vrijedila oko 500 milijuna eura. U samo šest godina upravljanja Bavčar je uspio opteretiti tvrtku sa 900 milijuna eura duga. On ne odbija objektivnu odgovornost, ali tvrdi da nije kriminalac samo stoga što nije znao prepoznati da nailazi kriza.

Lančano dodavanje

Tužilaštvo se zato usredotočilo samo na pranje novca, što očito nije jedini Bavčarov krimen.

vijesti

zatvora

Malo preživjelih

Okaziona prodaja Odlaskom Bavčara iz Istrabenza opterećenog sa 900 milijuna eura duga, počela je rasprodaja holdinške imovine. Prva je otišla Droga Kolinska i to za 382 milijuna eura hrvatskoj Atlantic Grupi. U međuvremenu zbog rasterećenja od teških dugova prodano je 51 posto poslovnog udjela u Istrabenz Plinu talijanskom društvu Siad. Ovog proljeća Istrabenz Turizam završio je postupak prodaje Grand hotela Adriatic u Opatiji. Hotel je kupila Teri-Trgovina Zagreb, u vlasništvu Alberta Golomeića, veletrgovca hranom i pićem. Novog vlasnika dobio je i portoroški hotel Kempinski Palace. Bavčar je u obnovu tog hotela uložio 100 milijuna eura, a Miodrag Kostić dobio je obnovljeno zdanje za četvrtinu toga iznosa. Istrabenz je lani prodao i wellness centar Thai Si u Trevisu. Talijani su isto tako kupili i tvrtku Actual IT koja se bavi informatičkim poslovima. Mještani Kopra ovih dana bili su neugodno iznenađeni kada su uočili da se i uprava seli iz staklene palače u Zelenom parku u Kopru na novu lokaciju u Portorožu. Na bubanj, dakle, ide i komandno mjesto Istrabenza s kojeg je Bavčar vodio svoje megalomanske operacije.

Od policajca do osuđenika

Sporni teran

Igor Bavčar prošao je kratak, ali i buran put od kadeta policijske škole u Ljubljani do čelnog čovjeka Istrabenza. Kao policajac upisao se na Fakultet političkih znanosti. Po završetku studiranja zaposlio se u vodstvu Republičke konferencije Saveza omladine. Vodio je poznatu akciju za oslobađanje Janeza Janše iz zatvora 1988. godine. Od 1991. godine vodi Glavni štab oružanih snaga. Bio je ministar za europske integracije, također i aspirant na preuzimanje LDS-a od tada bolesnog Janeza Drnovšeka. Kada je shvatio da je bez izgleda u borbi za Drnovšekovu ostavštinu, odlučio je otići u gospodarstvo. I tako se skrasio u Istrabenzu.

Nepobitno je dokazalo da se ključno kazneno djelo pranja novca dogodilo 2007. godine i to lančanom preprodajom 7,3 posto udjela u Istrabenzu. Prvo je taj udjel kupila Pivovarna Laško u vrijeme dok je oko nje Boško Šrot gradio tajkunsku piramidu sličnu Bavčarovoj. Pivovarna je ubrzo taj udjel prodala tvrtki kćeri Plinfin za 23 milijuna eura. Odmah zatim cijelu tvrtku za samo 7500 eura kupila je Sportina. Iz Sportine udjel je preparkiran Microtrustu za 24,9 milijuna eura. Istog dana paket je proslijeđen do Pom-Investa i to za 49,2 milijuna eura. Cijelu verižnu operaciju Bavčar je izveo da bi na kraju preprodajnog lanca pospremio u džep 24,3 milijuna eura. Tim novcem planirao je konsolidirati vlasništvo tvrtke, a potom provesti i menadžersko preuzimanje Istrabenza. Na žalost, posao je skrahirao. Udarila je financij-

Statistički ured Slovenije objavio je kako je u Sloveniji 2014. nastalo 7318 novih poduzeća koja su zapošljavala najmanje jednu osobu. Iste godine prestalo je postojati 5567 takvih poduzeća. U opsežnom istraživanju došlo se i do podatka da je od poduzeća nastalih 2009. sljedećih pet godina preživjelo 37 posto. Najžilavijim pokazale su se tvrtke iz zdravstva i socijalne politike (67 posto ih je opstalo). Najveći pomor zbiva se u građevinarstvu gdje petu godinu doživi samo 24 posto tvrtki. Zanimljiva je pojedinost da se u 2014. godini ugasilo manje tvrtki nego u 2013. što daje naslutiti da se gospodarsko stanje postupno poboljšava.

ska kriza, banke su ustuknule pred mogućim nevoljama tražeći povrat novca od dužnika. Igor Bavčar godinama tvrdi pred sudskim vijećima da poslovni uspjeh nije kriminal. U rijetkim novinskim intervjuima objašnjavao je da se Istrabenz, nakon što je u nadmetanju za premoć u Petrolu izgubio 200 milijuna eura, mogao održati na životu samo da su banke pristale reprogramirati kredite i da slovenska politika nije aktivirala protutajkunske zakone. Slovenska javnost uvjerena je u nešto drugo – da je Bavčar sa svojom ekipom vukao poteze koji su bili u zavadi sa zdravom ekonomskom logikom, da je učinio veliku štetu za nacionalnu ekonomiju te da je nemjerljiv njegov doprinos kopanju rupe u slovenskom bankarstvu koju se u međuvremenu moralo zatrpati proračunskim novcem.

Slovensko Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu upozorilo je na povećanu prodaju vina Teran u trgovinama i turističkim objektima u Hrvatskoj, posebno u Istri. Teran se prodaje i nakon 30. lipnja kada je istekao trogodišnji prijelazni rok za prodaju starih zaliha. Teran je Slovenija zaštitila prije mnogo godina, čemu se Hrvatska nije protivila sve do 2014. kada su krenuli zahtjevi da se ime teran zadrži i za vino proizvedeno u Hrvatskoj. O svemu što znaju o prodaji vina pod zaštićenim imenom u susjednoj Hrvatskoj, slovenske inspekcije, kako je najavljeno, izvijestit će hrvatske nadležne službe, također i organe Europske komisije.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Istraživanje o navikama plaćanja

Prepolovljen broj nenaplativih računa Sa 78 posto pravodobno plaćenih računa Hrvatska se uz Poljsku smjestila na vodeće mjesto u odnosu na ostale zemlje Istočne Europe piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sto računa smatralo se nenaplativim, a u 2016. godini ta brojka iznosi tri posto. “I ovdje se potvrđuje određena doza optimizma”, napominje ona. Važno je naglasiti kako su potrebna dodatna 22 dana za naplatu izvan dospijeća. “Tako je našim ispitanicima u prosjeku potrebno 58 dana da zatvore ciklus od izdavanja računa do naplate 97 posto izdanih faktura”, kazala je Barbara Cerinski. Udio zakašnjelih plaćanja u Hrvatskoj je 22 posto, dok je lani bio 29 posto. U B2C segmentu on je 21 posto, dok je lani bio 17 posto. Tako se može reći kako su građani za četiri posto manje discipliraniji u odnosu na prošlu godinu. Naprotiv, u B2B segmentu primjećuje se pozitivan trend. Naime, udio neplaćanja u dospijeću u tome segmentu je 23 posto, dok je lani bio 34 posto. “To je prilično bitan i lijep skok”, kaže ona dodajući kako se u Istočnoj Europi 26 posto računa plaća nakon dospijeća. “Tako se Hrvatska na-

avike plaćanja hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Naime, prema rezultatima EOS istraživanja European Payment Practices 2016, rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i sada iznose 36 dana. Zahvaljujući tome, dva su dana kraći u odnosu na istočnoeuropski prosjek, pokazuje istraživanje koje je u suradnji s kompanijom EOS proveo neovisni institut tržišta TNS Infratest, telefonskom anketom u ožujku.

U 2016. godini bitno je smanjen broj nenaplativih računa Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa u Hrvatskoj, kaže kako istraživanje pokazuje da se čak 78 posto ukupnih računa uspije naplatiti u roku od 36 dana, ocijenivši kako je to bitan pozitivan pomak jer je lani u dospijeću bilo plaćeno 71 posto računa. Sa svojih 78 posto pravodobno plaćenih računa, Hrvatska se uz Poljsku smjestila na vodeće mjesto u odnosu na ostale zemlje Istočne Europe gdje je prosjek računa plaćenih na vrijeme 74 posto.

Prvih sedam razloga loših navika plaćanja privatnih kupaca Prezaduženost/osobni bankrot i namjerno neplaćanje u Hrvatskoj se puno češće navode nego u istočnoj Europi 2016.

Nezaposlenost Prezaduženost / osobni bankrot Namjerno neplaćanje / prijevara

Zaboravnost Reklamacija usluge

15 10

Konjunktura

ISTOČNA EUROPA 47

Privremeni nedostatak likvidnosti

Bitan skok

“Ono što smo lani naslućivali, ove godine možemo potvrditi. Skraćivanjem rokova plaćanja poboljšava se disciplina plaćanja. To je posebice uočljivo u sektoru trgovine gdje se osam od 10 računa plati na vrijeme”, naglašava Barbara Cerinski. U 2016. godini bitno je smanjen broj nenaplativih računa. Jer, u 2015. šest po-

HRVATSKA

2015.

2 9

n=101/120

26 8 n=617/-

Što mislite koji su razlozi zakašnjelih plaćanja ili neplaćanja računa? Baza: privatni korisnici; podaci u %; izjave za “nema podataka” nisu prikazane Izvor: Studija EOS Grupe „European Payment Practices“ 14 2016. – Hrvatska © EOS

52 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

lazi u prilično dobroj poziciji u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje”, ističe Barbara Cerinski. Ako se pak ove brojke dodaju onima u Zapadnoj Europi, gdje se naplati 80 posto u dospijeću, a 20 posto nakon toga, dobiva se da je prosjek računa plaćenih nakon dospijeća na Starome kontinentu 23 posto. “Hrvatska je, dakle, sa svojih 22 posto lagano ispred europskoga prosjeka”, ističe ona.

Prvih sedam razloga loših navika plaćanja poslovnih kupaca

- Jednako kao i u Istočnoj Europi, nedostatak likvidnosti i neispunjavanje obveza vlastitih kupaca razlozi su zakašnjelih plaćanja 2016.

HRVATSKA

2015.

Privremeni nedostatak likvidnosti Neispunjavanje obveza vlastitih kupaca

39 36

Među najčešćim razlozima zakašnjelih plaćanja ili neplaćanja računa poslovni kupci ističu privremeni nedostatak likvidnosti (52 posto), neispunjavanje obveza vlastitih kupaca (36 posto), iskorištavanje kredita dobavljača (29 posto), vlastite narudžbe (25 posto), stečaj (22 posto) i nedovoljnu profesionalnost pri obradi računa (17 posto). “Ako pogledamo rezultate u Istočnoj Europi, vidimo da se odgovori bitno ne razlikuju tj. gospodarstvenici, hajdemo tako reći, pate od istih problema”, naglašava direktorica EOS Matrixa. Nezaposlenost (47 posto), prezaduženost ili osobni bankrot (44 posto), privremeni nedostatak likvidnosti (33 posto) te namjerno neplaćanje ili prijevara (29 posto) najčešći su razlozi loših navika plaćanja kod privatnih kupaca. Ni ovdje ne postoje posebnosti koje bi Hrvatsku razlikovale u odnosu na zemlje Istočne Europe obuhvaćene istraživanjem. Kao posljedice neplaćanja ili kašnjenja s plaćanjima koje su najviše utjecale na poslovanje poduzeća ističu se izgubljena dobit (36 posto), nedostatak likvidnosti (35 posto), viši trošak kamata (27 posto) i pad ili zastoj u ulaganjima (11 posto). Unatoč pozitivnom razvoju platnog mentaliteta, sve više hrvatskih tvrtki skeptično je prema budućem razvoju navika plaćanja u usporedbi sa 2015. godinom. Poboljšanje u navikama plaćanja klijenata njih 34 posto vidi kao najveći izazov u budućnosti. Slijedi poboljšanje organizacije poduzeća (25 posto) te do-

Nedovoljna profesionalnost pri obradi računa Aktualna konjunktura

51 38 32

Vlastite narudžbe

udio zakašnjelih plaćanja je smanjen sa 29 na 22 posto

Iskorištavanje kredita dobavljača Stečaj

ISTOČNA EUROPA

23 21

16 14 n=167/195

24 n=1379/-

Što mislite koji su razlozi zakašnjelih plaćanja ili neplaćanja računa? Baza: poslovni korisnici; podaci u %; izjave za “nema podataka” nisu prikazane Izvor: Studija EOS Grupe „European Payment Practices“ 14 2016. – Hrvatska © EOS

Najvećih sedam budućih izazova upravljanja potraživanjima - Glavni budući izazovi pred hrvatskim poduzećima je poboljšanje navika plaćanja kupaca HRVATSKA

2016. Poboljšati navike plaćanja kupaca

ISTOČNA EUROPA

Poboljšanje organizacije poduzeća Dosljednost / ozbiljnost

Kreditna / bonitetna provjera

Brže upravljanje potraživanjima

Zadržavanje postojećeg stanja

23 18

Smanjenje troškova

n=200

n=1600

Što je u odnosu na upravljanje potraživanjima iz vaše perspektive najveći izazov za vaše poduzeće u naredne dvije godine? Baza: svi ispitanici; podaci u %; izjave za “nema podataka” nisu prikazane Izvor: Studija EOS Grupe „European Payment Practices“ 14 2016. – Hrvatska © EOS

sljednost i ozbiljnost u procesu naplate (22 posto).

Pojava kompenzacija

Rezultati istraživanja o navikama plaćanja predstavljeni su prošli tjedan u sklopu okruglog stola Naplata potraživanja – Je li najgore prošlo? Kako sustići najbolje koji je organizirala tvrtka EOS Matrix u suradnji s poslovnim tjednikom Lider. Alan Herjavec, izvršni direktor Sektora naplate potraživanja u HPB-u, smatra da je disciplina plaćanja nešto poboljšana zbog uvođenja maksimalnih zakonskih rokova za plaćanje, kao i kroz proces predstečajnih nagodbi gdje

je velik dio potraživanja postao nedospio ili je pak nestao. Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave RBA, istaknula je kako smo “tradicionalno bili pri dnu kao jedna od najnediscipliniranijih zemalja po pitanju naplate potraživanja. Osvijestili smo se u kriznim godinama iza nas”. Ksenija Sanjković, članica Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja, smatra kako se u inozemstvu i u Hrvatskoj rokovi plaćanja produljuju, dodajući kako HKO primjećuje i povećan trend zahtjeva za reprogramom duga te da se na domaćem tržištu pojavljuju kompenzacije kao vrlo čest način zatvaranja potraživanja.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Finina analiza

Zagreb uvjeRljivo prvi

U gradovima s najviše stanovnika u Hrvatskoj, a u kojima živi 37 posto radno sposobnoga stanovništva, sjedište imaju 57.033 poduzetnika koji su lani ostvarili 65 posto ukupnih prihoda te isti udio u neto dobiti poduzetnika

rema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.godine, 10 gradova s najvećim brojem stanovnika su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac i Sisak. Najviše stanovnika je u Zagrebu (790.017), to je istodobno više nego u ostalih devet gradova (773.427). Usporedba broja stanovnika s brojem poduzetnika i brojem zaposlenih te ukupnim prihodom i neto dobiti/ gubitkom poduzetnika, koje su iskazali u godišnjem financijskom izvještaju za 2015. godinu, pokazala je da je u odnosu na broj stanovnika najmanje poduzetnika u Sisku, u kojem je i najmanji broj zaposlenih tj. 161 na 1000 radno sposobnih stanovnika. Kod ostalih se gradova taj broj kreće od 218 (Velika Gorica) do 344 (Rijeka i Pula), dok je Zagreb uvjerljivo na prvom mjestu sa 614 zaposlenih kod poduzetnika u odnosu na 1000 radno sposobnih stanovnika. Prema broju poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, na prvom je mjestu Pula sa 67 poduzetnika, slijedi Zagreb sa 65 i Split sa 53 poduzetnika. Sisak je pak na začelju sa 22 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, a nešto su bolji Slavonski Brod sa 24 i Karlovac sa 28 poduzetnika. Jedan od odgovora zašto je tome tako vjerojatno se krije u činjenici da je od 38.760 radno sposobnih stanovnika Pule njih 8449 ili 21,8 posto visokoobrazovano. Za usporedbu, na razini države udio visokoobrazovanih osoba u radno sposobnom stanovništvu je 17,8 posto. S obzirom na broj radno sposobnih stanovnika taj su potencijal, u odnosu na broj aktivnih poduzetnika, najbolje iskoristili stanovnici Pule (na osmom mjestu po broju stanovnika, a na četvrtom po broju poduzetnika), a najmanje u Sisku

(na 10. mjestu po broju stanovnika i na 19. mjestu po broju poduzetnika), stanovnici Karlovca (na devetom mjestu po broju stanovnika i 13. mjestu po broju poduzetnika) i stanovnici Slavonskoga Broda (na sedmom mjestu po broju stanovnika, a na 15. mjestu po broju poduzetnika).

Zagreb slijede Rijeka i Karlovac

U gradovima s najviše stanovnika u Hrvatskoj, a u kojima živi 37 posto radno sposobnoga stanovništva, sjedište imaju 57.033 poduzetnika ili njih 54 posto, koji su lani ostvarili 417,9 milijardi kuna ili 65 posto ukupnih prihoda poduzetnika te isti toliki udio u neto dobiti poduzetnika, odnosno 11,07 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu. Naime, oni su lani ostvarili prihode od 328,04 milijarde kuna i neto dobit od 9,24 milijarde kuna, a posebice se ističu Hrvatska elektroprivreda, Hrvatski Telekom i HEP-Operator distribucijskog sustava. Prema ostvarenoj neto dobiti na drugom su mjestu riječki poduzetnici sa 673,2 milijuna kuna što ih ujedno svrstava na treće mjesto među svim hrvatskim gradovima i općinama.

54 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu su ostvarili prihode od 328,04 milijarde i neto dobit od 9,24 milijarde kuna Poduzetnici s najvećom ostvarenom neto dobiti sa sjedištem u Rijeci su Brodogradilište 3. maj i Autocesta Rijeka-Zagreb. Poduzetnici Karlovca su, pak, na trećem mjestu sa 533,8 milijuna kuna neto dobiti, dok su u usporedbi sa svim poduzetnicima u gradovima i općinama na četvrtom mjestu. Tom je rezultatu najviše pridonijelo društvo HS Produkt s ostvarenih 210,7 milijuna kuna neto dobiti koji je i najuspješniji poduzetnik po financijskom rejtingu u 2015. i dobitnik Finine nagrade Zlatna bilanca.

NOVI FINANCIJSKI INSTRUMENT: KREDITI ZA RAST I RAZVOJ

220 milijuna eura kredita po povoljnim kamatama Projekt se sufinancira u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, a sredstva dolaze u obliku kreditnih linija, jamstvenih shema i fondova poduzetničkog kapitala piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

povodu pokretanja novog financijskog instrumenta Krediti za rast i razvoj, u Osijeku su prošlog tjedna predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva poduzetništva i obrta predali predstavnicima Hrvatske banke za obnovu i razvoj Odluku o povjeravanju provedbe financiranja. Ukupna vrijednost ovog financijskog instrumenta je 110 milijuna eura iz europskih fondova, a namijenjen je mikro, malim i srednje velikim poduzetnicima u fazi rasta i razvoja. Ugovor bi trebao biti potpisan do kraja godine i njime bi se preko HBOR-a malim i srednjim poduzetnicima u fazi rasta i razvoja plasirala sredstva uz kamatu od dva do tri posto. Projekt se sufinancira u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, a sredstva dolaze u obliku kreditnih linija, jamstvenih shema i fondova poduzetničkog kapitala. Poduzetnicima će se dodjeljivati dugoročni investicijski krediti s rokom otplate do 12 godina. Kada se iznosu od 110 milijuna eura EU sredstava pribroje sredstva poslovnih banaka, koje će sudjelovati s minimalno 50 posto vlastitih sredstava, hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju će biti 220 milijuna eura uz znatno povoljnije uvjete od tržišnih.

Brže do kredita

“Nadam se da će uvjeti kreditiranja biti tako posloženi da će najveći dio povoljnih kredita biti plasiran poduzetnicima u Slavoniji i Baranji jer je to i cilj kreditiranja kroz EU fondove. Ovi financijski instrumenti predstavljaju novi i jednostavniji pristup EU sredstvima zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva. Poduzetnici brže mogu doći do kredita po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita komercijal-

nih banaka te ih u ovom slučaju mogu koristiti za osnivačka ulaganja, investicije u zemljišta i građevinske objekte, opremu i uređaje, ali i druge aktivnosti”, istaknuo je tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić.

Poduzetnicima će se dodjeljivati dugoročni investicijski krediti s rokom otplate do 12 godina Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić je pak naglasio da je “sve što je namijenjeno većem zapošljavanju i većoj proizvodnji svakako dobrodošlo jer je to Hrvatskoj nasušna potreba”. Inače, potpisivanjem ove odluke Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., pokrenulo je provedbu šestog financijskog instrumenta. U okviru Sporazuma o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), za provedbu financijskih instrumenata u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., u lipnju 2016. potpisan je ugovor ukupne vrijednosti 150 milijuna eura za pet financijskih instrumenata koje provodi HAMAG-BICRO.

Ovi financijski instrumenti predstavljaju novi i jednostavniji pristup EU sredstvima zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva. Tomislav Tolušić, tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Adria Resorts preuzela dio hotela Marjan Turistička tvrtka Adria Resorts u sastavu Adris Grupe otkupila je potraživanja na tzv. aneksu splitskoga hotela Marjan te potraživanja od 72 radnika, čime je potvrdila svoju ozbiljnost kao investitora u slučaju ove splitske hotelske kuće, ističu iz Adrisa. Adris je do sada u svoj turistički dio poslovanja uložio više od tri milijarde kuna, a u idućem trogodišnjem razdoblju namjerava uložiti dodatnih 1,6 milijardi kuna. Hotel Marjan planiraju urediti sukladno standardu pet zvjezdica.

Gisdata na telekom tržištu Saudijske Arabije

HNB u sustav ubacio 1,1 milijardu kuna Prošli tjedan novčano tržište bilo je življe zahvaljujući aktivnostima Hrvatske narodne banke koja je intervenirala na deviznom tržištu otkupom 69 milijuna eura od depozitnih institucija, po prosječnom tečaju od 7,501971. Tim putem, priopćeno je iz središnje banke, koristeći visoke priljeve deviza do kojih dolazi uslijed rastućeg izvoza i vrlo uspješne turističke sezone, a uz smanjenje stanja inozemnog duga, u novčani sustav ubačeno je novih 517,6 milijuna kuna, dodatno stimulirajući gospodarski rast i s njime povezano oživljavanje kreditne aktivnosti banaka. Održana je i redovita obrnuta repo aukcija središnje banke s datumom namire u prošlotjednu srijedu, a na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 630 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od

0,5 posto. Putem ovih dviju aukcija središnja banka je u sustav ubacila 1,147 milijardi kuna potvrdivši time trend ekspanzivne monetarne politike koji traje već duže vrijeme. Kako je dospijevalo samo 188 milijuna kuna trezorskih zapisa, nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a nije najavljena ni za ovaj tjedan budući da nema nikakvih dospijeća. Iako je početkom prošlog tjedna likvidnost u sustavu bila nešto smanjena, došlo je do njezina poboljšanja, osobito na kraju tjedna zbog isplate redovnih mjesečnih mirovina. Ovaj tjedan započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve te bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla porasti, ali to zasigurno neće imati utjecaj na visinu kamatne stope koja i dalje ostaje krajnje povoljna. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

880

29.8.-2.9.2016.

5.9.-9.9.2016.

0,5 0,4

660

0,3 440 0,2 220

Geoinfomacijska tvrtka Gisdata ušla je na tržište Saudijske Arabije, ugovorom za licenciranje industrijskog softverskog sustava GDi Vizion. Taj softver uspješno plasiran na tržištu Europe i šire, a u Saudijskoj Arabiji izabran je kao platforma za vođenje i upravljanje životnim ciklusom Saudi National Fiber Networka, nacionalne backbone telekom mreže sa 17.000 kilometara optičkih kabela. Vrijednost ugovora u prvom koraku kreće se oko tri milijuna saudijskih rijala što je više od 500.000 eura, s velikim potencijalom rasta u sljedećim fazama.

0,1

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na dolar i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno ojačala za 0,77 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,19 posto, valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,057528

CAD kanadski dolar

5,131067

JPY japanski jen (100)

6,495134

CHF švicarski franak

6,822082

GBP britanska funta

8,832462

USD američki dolar

6,637472

EUR euro

7,481095

Izvor: HNB

primjena od 10.9.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

EUR 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

dok je u odnosu na švicarski franak također ojačala i to za 0,18 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,48 kuna, američki dolar na 6,63 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,82 kune. 7,490

6,72

6,92

7,485

6,70

6,90

7,480

6,68

6,88

7,475

6,66

6,86

7,470 7,465

USD 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

6,64 6,62

CHF 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

6,84 6,82

vijesti Međunarodno tržište kapitala Podravka Grupi kredit od 123 milijuna eura

Blaga nervoza na tržištima kapitala Trgovanje na Wall Streetu prošli je tjedan bilo pod pritiskom pada cijene dionice Applea jer posljednja verzija iPhonea nije impresionirala ulagače. Apple je razočarao i najavom da neće objaviti podatke o prodaji tijekom prvog vikenda, te je tako ograničio prostor analitičarima u brzi uvid u popularnost njihova najnovija uređaja. Proteklih mjeseci cijene američkih dionica kreću se u vrlo uskom rasponu, dok investitori pokušavaju procijeniti izglede eventualnog Fedova podizanja kamatnih stopa te samo zdravlje američkog gospodarstva. “Ulagači se pitaju kada i hoće li Fed uopće ponovno poduzeti taj potez. Osjeća se nervoza”, rekao je menadžer Pioneer Investment Managementa John Carey. Na europskim burzama najvažniji indeksi su oslabjeli nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi izjavio da se na njihovom zasjedanju nije razmatralo produljenje programa otkupa obveznica, vrijednog 80 milijardi eura mjesečno. Na azijskim burzama indeksi su bili pod pritiskom izvješća o nuklearnom pokusu u Sjevernoj Koreji.

6920 6900

18550

FTSE 100

18500

6880

18450

6860

18400

6840

18350

6820

18300

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9. 4560

5280

4550

5260

4540

5240

4530

5220

4520

NASDAQ

10850 10800

CAC40

4510

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9. 17400

DAX

17300

10750

NIKKEI 225

17200

10700

17100

10650

17000

10600

16900

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi pad Mirexa

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

5300

5200

Dow Jones

datum

5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 9.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 226,3746 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast od 0,44 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 120,9358 bodova i također predstavlja rast od 0,64 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 114,8791 bod, te je i on zabilježio naznatan rast od 0,36 posto. MIREX - tjedni

kategorija A MIREX A

07.09. 120,93580

0,4826

5,95

AZ - A

08.09. 122,87290

-0,0223

7,66

Erste Plavi - A

08.09. 119,75220

0,0549

6,20

PBZ CO - A

08.09. 122,23830

0,1111

6,35

Raiffeisen OMF - A 08.09. 117,31620

0,0214

2,47 3,63

kategorija B MIREX B

07.09. 226,37460

0,3309

AZ - B

08.09. 232,23890

-0,0794

4,41

Erste Plavi - B

08.09. 232,90550

-0,0539

3,89

PBZ CO - B

08.09. 206,76940

-0,0656

2,87

0,8%

Raiffeisen OMF - B 08.09. 225,66820

-0,0585

2,58

0,6%

kategorija C 4,50

0,4% 0,2% 0,0% 5.9.

6.9.

7.9.

MIREX C

07.09. 114,87910

0,2234

AZ - C

08.09. 112,96480

0,0585

5,35

Erste Plavi - C

08.09. 115,73930

0,0593

6,05

PBZ CO - C

08.09. 114,34780

Raiffeisen OMF - C 08.09.

MIREX - mjesečni

117,16110

0,0457

4,22

-0,0292

3,43

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

08.09. 216,92550

0,0338

2,12

1,00%

AZ Profit

08.09. 257,26810

0,0115

2,16

1,25% 0,75%

Croatia osiguranje 08.09. 153,56000

-0,0653

2,44

0,50%

AZ Benefit

08.09. 241,36550

0,0506

5,08

0,25%

Erste Plavi Expert 08.09. 195,20620

0,0501

5,31

Erste Plavi Protect 08.09. 190,47880

0,0304

4,54

0,00% 7.8.

14.8.

22.8.

30.8.

7.9.

Podravka je s EBRD-om i četiri poslovne banke potpisala ugovor o sindiciranom kreditu kojim je Podravka Grupi na rok od šest godina i uz povoljnu kamatu odobreno 123 milijuna eura. Odobrena sredstva namijenjena su refinanciranju postojećih kreditnih obveza te za daljnja kapitalna ulaganja i moguće akvizicije. Tako 99 milijuna eura ide za refinanciranje postojećih kreditnih obveza, ali po znatno povoljnijim kamatama čime će se ujednačiti uvjeti Podravci s onima koje imaju konkurenti u Adria regiji.

DZS revidirao podatke o izvozu i uvozu Hrvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci 2016. porastao 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 43,45 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 4,1 posto, na 71,9 milijardi kuna, pokazuju objavljeni drugi podaci DZS-a. Riječ je o nešto većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a. Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je 28,5 milijardi kuna, što je za 1,4 milijarde kuna ili 5,3 posto više nego u prvih šest mjeseci 2015.. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je šest mjeseci iznosila 60,4 posto.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

HŽ uvodi mobilnu aplikaciju za kupnju karata HŽ-Putnički prijevoz omogućio je besplatno preuzimanje aplikacije za pametne telefone namijenjene kupnji karata, dok će do kraja rujna na većim kolodvorima postaviti kartomate za plaćanje karticama. Prema iskustvima drugih željezničkih europskih operatora, očekuju da će udio internetske prodaje karata iznositi 20 do 25 posto na godišnjoj razini. Sve te inovacije dio su projekta nabave integriranog sustava prodaje i rezervacije karata vrijednog 38,3 milijuna kuna.

ZSE suosnivač tvrtke za prekogranično pružanje usluga

Zagrebačka burza namjerava s estonskim Funderbeam Venturesom osnovati društvo za prekogranično pružanje usluga investitorima i start-up društvima stvaranjem alternativne platforme za financiranje društava i omogućavanjem trgovanja takvim investicijama, u kojem bi imala 20 posto vlasničkog udjela. Zagrebačka burza obavijestila je o tome Hanfu. Projekt je dio dugoročne strategije Zagrebačke burze za potporu društvima u svim fazama razvoja: od startupa do malog i srednjeg poduzetništva i, konačno, reguliranog tržišta.

Crobexi rasli i peti uzastopni tjedan tjedan završilo porastom cijene. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 19 izdanja, dok je sa 24 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi i peti su tjedan za redom zaključili plusom. Crobex je s prošlotjednih 1.823,65 bodova porastao za 1,51 posto na 1.851,17 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 1,27 posto i trgovanje je zaključio na 1.078,94 boda. Najlikvidnija je redovna dionica Adris Grupe s prometom od 24,3 milijuna kuna, a bilježi i najznačajniji porast cijene za ZAGREBAČKA BURZA 5,36 posto na 590 bodova, što je čini THE ZAGREB STOCK EXCHANGE i dobitnicom tjedna. HT je tjedan zaUKUPAN TJEDNI PROMET: 314.427.552,06 kn ključio sa sakupljenih 11,5 milijuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.617.453,99 kn kuna i poskupljenjem dionice za 0,94 index zadnja vrijednost tjedna promjena posto na 156,20 kuna. Povlašteno izCROBEX 1.851,1700 +1,51% danje Adrisa bilježi porast od 3,20 CROBEX10 1.078,9400 +1,27% posto odnosno zadnju cijenu od 419 CROBIS 108,3098 +0,38% kuna, a povlaštenom dionicom proCROBIStr 154,1604 +0,46% trgovan je iznos od 8,7 milijuna kuna. Porast cijene dionice bilježi sedam Top 10 tjedna zadnja od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnica promet po prometu promjena cijena tjedna je spomenuta redovna dionica +5,36% 590,00 24.295.829,28 Adris grupa d.d. - red. Adrisa. Slijedi Ericsson NT s uveća+0,94% 156,20 11.529.115,36 HT d.d. njem od 4,79 posto odnosno zadnjom +3,20% 419,00 8.669.715,56 Adris grupa d.d. - povl. cijenom od 1149 kuna i sa sakuplje+0,56% 360,00 6.044.119,44 Podravka d.d. nih 2,3 milijuna kuna. Atlantic Grupa +3,21% 848,40 5.349.282,69 Atlantic grupa d.d. bilježi porast od 3,21 posto na 848,40 +0,94% 10.750,00 5.013.275,98 Ledo d.d. -0,28% 673,00 3.993.162,12 kuna, a sakupila je 5,4 milijuna kuna, Končar - EI d.d. -29,41% 18,00 2.529.019,15 Zagrebačka burza d.d. od čega se 2,5 milijuna kuna odnosi na +4,79% 1.149,00 2.315.536,42 Ericsson Nikola Tesla d.d. blok promet. Ledu je cijena porasla za -13,12% 178,11 1.942.555,03 PEVEC d.d. 0,94 posto na 10.750 kuna, a tijekom tjedna njime se trgovalo u iznosu od 10 dionica tjedna zadnja pet milijuna kuna. Cijena je rasla još promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Podravci, za 0,56 posto na 360 kuna, a +28,09% 28,59 2.225,54 Jadroplov d.d. sakupila je šest milijuna kuna. +26,97% 87,10 276.690,00 Turbos WTI long Q Cjenovni pad zabilježila su tri izdanja. +26,97% 87,10 150.796,40 Turbos WTI long Q Gubitnica tjedna je dionica Zagrebač+26,97% 87,10 138.900,00 Turbos WTI long Q ke burze s minusom od 29,41 posto +26,97% 87,10 24.996,30 Turbos WTI long Q odnosno zadnjom cijenom od 18 kuna +26,97% 87,10 16.400,00 Turbos WTI long Q +19,95% 30,00 90,00 i prometom od 2,5 milijuna kuna. PeFinvest Corp d.d. +18,46% 4,62 3.620,10 Turbos HHN GAS short C vec je tjedan zaključio padom za 13,12 +18,46% 4,62 9,24 Turbos HHN GAS short C posto na 178,11 kuna, a trgovan je u +17,06% 1.290,00 2.580,00 Ilirija d.d. iznosu od 1,9 milijuna kuna. Končar EI zabilježio je pad od 0,28 posto na 673 10 dionica tjedna zadnja kune i sakupio četiri milijuna kuna promet s najvećim padom cijene promjena cijena prometa. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -31,22% 6,19 526,15 Karlovačka banka d.d.

Sudeći po prometu prošlog tjedna ulagači na Zagrebačkoj burzi ohrabreni su rastom Crobexa, ključni burzovni indeksi rastu već peti uzastopni tjedan. Redovni dionički promet tako je u odnosu na pretprošlotjedni uvećan za čak 49 milijuna kuna, odnosno za 101 posto, te je iznosio 97,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 75 milijuna kuna što predstavlja 77 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, sedam je izdanja

Zagrebačka burza d.d. Hoteli Maestral d.d. Turbos EBF short L Turbos WTI nafta short N Turbos WTI nafta short N Turbos WTI nafta short N Turbos WTI nafta short N Turbos WTI light sweet (nafta) short Hrvatski duhani d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

-29,41%

18,00

2.529.019,15

-27,06%

239,96

1.052.304,22

-25,37%

15,00

2.550,00

-23,24%

55,50

208.789,00

-23,24%

55,50

171.725,20

-23,24%

55,50

81.378,00

-23,24%

55,50

60.282,00

-23,24%

55,50

22.750,50

-15,88%

71,50

1.787,50

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Petrokemija potpisala ugovor s HBOR -om

Dobitnici uvjerljivo prevladali Među otvorenim investicijskim fondovima već 12. uzastopni tjedan prevladavaju oni s porastom vrijednosti. Od njih 78 pozitivnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo 70 fondova, palo ih je sedam, a jedan je zabilježio tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 14 fondova, a samo je jedan pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički, a jedno mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od rasta 3,67 do pada od 1,05 posto. Poraslo je 25 dioničkih fondova, a najznačajniji rast bilježi Ilirika BRIC za 3,67 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Svih

sedam posebnih fondova bilježi porast. Predvodi ih Raiffeisen Harmonic s uvećanjem od 0,96 posto. Rasli su i svi mješoviti fondovi. Od njih 14 najznačajnije je vrijednost uvećana fondu ZB global, za 1,32 posto. Poraslo je 10 od 11 obvezničkih fondova, a za 0,26 posto pao je samo Neta Emerging Bond. Dobitnike predvodi PBZ Dollar Bond s rastom od 0,63 posto. Rast vrijednosti bilježi 14 od 19 novčanih fondova, a Erste Euro-Money zabilježio je tjedan bez postotne promjene. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi Ilirika BRIC s rastom od 19,26 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 1.9.2016. do 8.9.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,5881 Addiko Growth € 11,3100 ZB euroaktiv € 133,1244 ZB trend $ 155,3256 Capital Breeder kn 88,2397 KD Prvi izbor kn 13,9297 Ilirika Europa € 117,8580 PBZ Equity fond € 11,1845 HPB Dionički kn 107,7452 Erste Adriatic Equity € 91,7000 Neta Global Developed kn 85,8296 ZB aktiv kn 121,3244 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 99,1158 Platinum Global Opportunity $ 14,7074 KD Nova Europa kn 5,4735 OTP indeksni kn 44,0598 Platinum Blue Chip € 98,7567 Neta Frontier kn 495,4714 OTP Meridian 20 € 93,5597 A1 kn 90,9100 Alpen.Special Opportunity kn 148,3295 Neta New Europe kn 63,7806 Ilirika BRIC € 81,3578 Crobex10 kn 101,9181 KD Energija kn 8,2672 ZB BRIC+ € 95,5499 Allianz Equity € 156,9868 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,0600 Raiffeisen Harmonic € 104,7800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1200 ZB Future 2025 € 100,2947 ZB Future 2030 € 98,0557 ZB Future 2040 € 97,9325 ZB Future 2055 € 98,0414 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,2407 PBZ Global fond € 14,9525 Addiko Balanced € 13,0753 KD Balanced kn 127,0957

tjedna promjena [%]

0,23 0,32 1,84 1,73 0,56 0,67 1,57 0,66 1,02 1,76 0,45 1,08 0,52 -0,45 3,48 1,04 0,90 -1,05 1,18 0,75 0,95 0,10 3,67 0,80 2,73 3,49 1,09 0,14 0,96 0,12 0,66 0,82 0,89 0,92 1,32 0,70 0,20 0,43

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 97,9688 OTP uravnoteženi kn 111,3448 Allianz Portfolio kn 160,0021 Smart Equity € 101,8614 PBZ Conservative 10 fond € 110,9493 You Invest Active € 100,0200 You Invest Balanced € 102,1300 You Invest Solid € 103,2500 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,5460 PBZ Flexible 30 fond € 101,4920 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,5378 Addiko Conservative € 14,4621 Raiffeisen Bonds € 176,4200 PBZ Bond fond € 130,0475 InterCapital Bond (Cap. One) € 212,0814 HPB Obveznički € 160,0173 Neta Emerging Bond kn 82,5898 Erste Adriatic Bond € 118,9400 Raiffeisen Classic € 106,0400 PBZ Short term bond fond kn 101,8642 PBZ Dollar Bond fond $ 102,8861 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3918 ZB plus kn 175,7090 ZB europlus € 150,6916 PBZ Euro Novčani € 139,3202 Raiffeisen Cash kn 157,8400 Erste Money kn 151,5400 Addiko Cash kn 152,3274 PBZ Dollar fond $ 132,0813 HPB Novčani kn 143,7644 OTP novčani fond kn 133,2555 InterCap. Money (Money One) kn 129,8806 Allianz Cash kn 118,4701 Erste Euro-Money € 116,0000 Auctor Cash kn 111,0459 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,3991 Locusta Cash kn 1360,2838 Neta MultiCash kn 107,6515 OTP euro novčani € 102,7963

0,46 0,08 0,50 0,10 0,49 0,48 0,53 0,45 0,35 0,26

naziv(fond)

valuta

0,28 0,59 0,14 0,38 0,37 0,49 -0,26 0,36 0,21 0,00 0,63 0,01 0,01 0,00 -0,00 0,02 -0,01 0,00 0,03 0,01 0,00 0,02 0,00 0,00 0,04 -0,01 0,00 0,02 -0,03 0,02

Petrokemija je s HBORom potpisala ugovor o kreditu vrijednom 200 milijuna kuna, za što je suglasnost i državno jamstvo dobila od Vlade. Kredit će biti korišten za provedbe restrukturiranja i financijske konsolidacije društva. Iz tog kredita Petrokemija bi trebala pokriti dugovanja koja ima prema Ini i Prvom plinarskom društvu. Petrokemija ostvaruje godišnji promet od oko 2,5 milijardi kuna, te zapošljava oko 1600 radnika.

Imovina Erste Adriatic Bonda premašila milijardu kuna

Imovina obvezničkog investicijskog fonda Erste Adriatic Bond premašila je iznos od milijardu kuna, a prinos tog fonda od početka ove godine do 6. rujna iznosio je 4,80 posto, izvijestili su iz Erste Asset Managementa, tvrtke koja upravlja tim fondom. Erste Adriatic Bond pretežno ulaže u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca na području Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Mađarske i Bugarske.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar V. Mahajan, R. E. Gunther

Afrika u usponu Mate

Ovaj leksikon ima jednu temu, ali dvije strane, odnosno, u tehničko-grafičkom smislu, dva stupca. U svakom su stupcu uporedo obrađena 233 pojma o Prvom svjetskom ratu osvijetljena s hrvatskog i srpskog motrišta. Njime se želi rehabilitirati razlike u pogledu na isto, a onda sličnosti učiniti uvjerljivijima. Čitatelja se želi obavijestiti o ratnim zbivanjima i ličnostima ali da ni u jednom trenutku ne zaboravi da su uvijek postojale najmanje dvije sukobljene strane i da linija istine ne slijedi ni liniju fronte, ni logiku nametnutu pobjedom ili porazom.

Julia Heaberlin

Crnooke suzane Znanje

S više od 900 milijuna potrošača, afrički kontinent je jedno od najbrže rastućih tržišta. U ovoj knjizi otkriva se sve bogatstvo i kompleksnost tog tržišta i pomaže kompanijama da uvide njegove goleme mogućnosti. Mahajan priča priču o afričkim poduzetnicima, rukovoditeljima i poduzećima koja prepoznaju priliku i upuštaju se u izvlačenje kapitala iz njih. U razdoblju u kojem je sve teže postići rast, Uspon Afrike otkriva nešto što bi za vas mogla biti najveća, dosad neotkrivena, prilika za rast.

Urednik: Josip Pavičić

Prvi svjetski rat Naklada Pavičić

Šesnaestogodišnja Tessa Cartwright pronađena je na rubu smrti bez sjećanja na ono što joj se dogodilo. Otada je mediji proganjaju kao jedinu preživjelu “Crnooku suzanu”, što je nadimak ostalih žrtava serijskog ubojice jer je njihov zajednički grob bio prekriven tim cvijećem. Zbog Tessina svjedočenja o tom traumatičnom iskustvu jedan muškarac u zatvoru čeka smrtnu kaznu. Nakon gotovo dva desetljeća Tessa pod svojim prozorom pronalazi svježe zasađene crnooke suzane...

60 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

Didiera Chardez

Majka Terezija. Život svetice iz Calcutte Verbum

Ova džepna knjiga profesora na Collegeu de France je ohrabrujuća jer protresa klišeje i približne odrednice koje se pripisuju pjesniku silnih krila. U malom formatu autor prolazi kroz život i rad čovjeka koji je zaglavio u svom stoljeću, razjašnjavajući raspone njegove misli, od malicioznih do onih prožetih svjetlom zvijezda. U tridesetak poglavlja Compagnon se bavi Baudelaireovim realizmom i klasicizmom, ulogama Pariza i Honfleura, grada i mora, ali i prokrastinacijom i smijehom.

Christopher Corr

Duboko u šumi Planetopija

U ovom izdanju u formi stripa čitateljima se približava život Majke Terezije te njezini značajni doživljaji i zgode koji pokazuju svu ljudsku i duhovnu veličinu utemeljiteljice reda Misionarki ljubavi. Strip na način pristupačan mlađoj publici otkiva tko je bila Majka Terezija, kako je došlo do njezina poziva i njegova oživotvorenja kroz otvaranje kuća za bolesne, siromašne i napuštene te s velikom umješnošću vodi u svakodnevicu te iznimne žene snažne vjere i velike svetosti.

Antoine Compagnon

Jedno ljeto s Baudelaireom TIM press

Duboko u šumi stoji bijelo obojena drvena kućica s devet krasnih prozora i crvenim ulaznim vratima, i čeka svoje stanare. Kada jedan mišić zaključi da će to biti savršen dom, dođu i ostale šumske životinje – pa i veliki medo. No, hoće li medo uspjeti popraviti stvar kad se njihova kuća treskom sruši? Ova ruska narodna priča namijenjena je najmanjima, a zbog svoje jednostavne pozitivne poruke, životinjskih likova bliskih djeci i ponavljanja melodičnog teksta lako će zadržati njihovu pozornost.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

vjetrom, kišom... Više informacija saznajte na www.blackbull.com.hr, www.astrasun.com. hr. Kontakt: Želimir Stilin, stilin@blackbull. com.hr, +385 915255590, +385 12305099.

Furnir, parket i ploče od drveta Kontrade, Buzet, www.kontrade.hr. Tvrtka nudi: furnir, hrastov parket (lam), otpreske, mozaični parket, parket od masivnog drva, ploče od jasena, javora, oraha, elementi od jasena, ploče i elementi od bukve, ploče i elementi od hrasta, otpaci i ostaci od struganja. Kontakt: Ksenija Ipša, ksenija.ipsa@kontrade. hr, +385 916624955, +385 52662495.

Alati za autoindustriju Siga International, Brestovje. Tvrtka nudi dizajn i proizvodnju alata za autoindustriju. Kontakt: Irena Čretnim siga-international@zg.tcom.hr, +385 13370410, +385 98315910.

Električni grijači El-Gri, Zagreb. Tvrtka nudi električne grijače. Kontakt: Vladimir Babić, +385 13703133, info@ el-gri.hr.

Ugostiteljska oprema Fusio, Poreč, www.fusio.hr. Tvrtka nudi široku paletu ugostiteljske opreme namijenjene profesionalcima koji od svojih uređaja žele dobiti nešto više. Važan element u odabiru ugostiteljske opreme čini detaljna priprema. Fusio svojim kupcima nudi mogućnost aktivnog sudjelovanja u projektiranju i usavršavanju tehnoloških rješenja. Standardnu opremu je moguće prilagoditi prostoru, kapacitetu i željama kupca. Kontakt: Federika Lovrić Klarić, federika.lovric.klaric@fusio.hr, +385 992195000.

Oprema za prehrambenu industriju IPROM, Samobor, www.iprom.hr. Tvrtka proizvodi opremu za prehrambenu industriju i industriju pića: transportere, punilice, čepilice, etiketirke, paletizere, depaletizere, kompletne linije za preradu voća i povrća.Kontakt: Jelena Lovrić, jelena.lovric@iprom.hr, +385 13373311. Gotovi tekstilni proizvodi Kuća Stilin, Zagreb. Tvrtka za dizajn, proizvodnju, vele i maloprodaju, uvoz-izvoz gotovih

Ambalaža Model pakiranja, Zagreb, www.modelgroup. hr. Tvrtka nudi tržištu inteligentnu, inovativnu i učinkovito proizvedenu ambalažu, izrađenu od valovitog kartona, zajedno sa sveobuhvatnim paketom usluga. Kontakt: Jurica Brkić, jurica.brkic@modelgroup.com, +385 12409619.

tekstilnih proizvoda za svakodnevno nošenje pod zaštićenim robnim markama: Black Bull i Stilin moda. Također se bavimo projektiranjem i implementacijom zelene energije, dobivanjem čiste energije iz prirode suncem,

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Kemikalije

Hrvatska elektroprivreda nabavlja kemikalije. Procijenjena vrijednost nabave je sedam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. rujna. Oprema za 13 lokacija za nadzor državne granice

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja opremu za 13 lokacija za nadzor državne granice na lokacijama PU vukovarskosrijemska i PU splitsko-dalmatinska. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 50,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

uređaje s nosačima. Procijenjena vrijednost je 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. rujna.

zrakoplova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 940.000 eura. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

Plastične vezice

Pogrebna oprema

Hrvatska pošta nabavlja plastične vezice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. rujna.

Komunalno-stambeno Herceg Novi nabavlja pogrebnu opremu. Rok dostave ponuda je 14. rujna. Suveniri

Tjelesna zaštita

Osječko-baranjska županija nabavlja usluge tjelesne zaštite osoba i imovine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. rujna.

Regija

Interoperabilni ENC uređaji s nosačima

Stepenice

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja interoperabilne ENC

Aerodromi Crne Gore nabavljaju stepenice za opsluživanje

Turistička organizacija Herceg Novi nabavlja različite suvenire. Rok dostave ponuda je 19. rujna. Računalna i mrežna oprema

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Banjoj Luci nabavlja računalnu i mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se hoteli, poslovne zgrade te stanovi i garaže Prodaje se industrijska zgrada ukupne površine 1133 metra četvorna procijenjene vrijednosti 2.889.150 kuna u Šibeniku. Dražba će se održati 13. rujna u 8.50 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda HR4023900011300001202 Hrvatske poštanske banke d.d., depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj HR05 51-590-150. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Prodaje se stan i garaža u Splitu ukupne površine 133,6 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.179.000 kuna. Javna dražba održat će se 13. rujna u 10.15 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6/I., soba 121, sudnica 5. Uvjeti prodaje bit će po principu viđeno-kupljeno i “tko da više”. Razgledavanje imovine koja se prodaje i druge obavijesti mogu se dogovoriti sa stečajnim upraviteljem na tel. 021/381 350 i mob. 098/254 563. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Prodaje se hotel u Medulinu za 11.272.660 kuna. Hotelski objekt se sastoji od prizemlja i dva kata s dva prizemna pomoćna objekta na dvorišnoj strani. Dražba će se održati 14. runa u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 25. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Kao kupci mogu sudjelovati svi koje su položili jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine koja se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-2333-13. Uplata jamčevine neće se uzeti u obzir ukoliko ona na dan održavanja ročišta za dražbu ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti

62 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Prodaje se dio nekretnina Elektromaterijala, tvrtke u stečaju u Rijeci, koja se sastoji od trgovačkog centra i skladišta, ukupne površine 29.266 metara četvornih, a procijenjene vrijednosti 17.500.000 kuna. Dražba će održati 14. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu Rijeka, I. kat, sudnica 3. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz najavu na telefonske brojeve 051/650 624, 650 653, 650 559. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Prodaje se prazni neplodni plato ukupne površine 12.121 metar četvorni procijenjene vrijednosti 3.500.000 kuna u Splitu. Dražba će se održati 15. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba 121/I. kat, sudnica broj 5. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mob 091/4751 111, radnim danom od 10 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene. Prodaju se dvorište i zgrada ukupne površine 1003 metra četvorna procijenjene vrijednosti 5.174.776 kuna u Dugom Selu. Dražba će se održati 19. rujna u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ul. grada Vukovara 84, soba 430/IV. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod HPB-a broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-6734-16, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Prodaje se hotel u Aljmašu ukupne površine 2420 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.522.178,68 kuna. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem 20. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 22/I. Uvjet prodaje bit će po načelu ‘viđeno-kupljeno’. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj 098/1706 649, a jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i treba je uplatiti na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj 2390001-1300000200, s pozivom na broj 05 132-323-14 kod HPB-a i dokaz o tome predočiti prije početka dražbe.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/3526. Sigurnosni sustavi Øresundsbro konzorcij, Norveška, traži nabavu CCTV opreme, sustava za nadzor prometa na Øresund mostu. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=106770&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 26. rujna. Sigurnosni materijali

Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Automobili Hrvatske šume objavljuju natječaj za nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 6. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume d.o.o., 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Služba za javnu nabavu, Slaven Šarić, 10000 Zagreb, slaven. saric@hrsume.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0018864 Papir, plastika i sredstva za čišćenje Nord-Trøndelag fylkeskommune, Norveška, nabavlja papir, plastične proizvode i sredstva za čišćenje. Vrijednost nabave je 8,5 milijuna kruna, a prijave na norveškom jeziku se predaju do 14. rujna na Nord-Trøndelag fylkeskommune (Nord-Trøndelag County), 938967091, Postboks 2560, Ellinor Fornes Nossum, 7735 Steinkjer. Norway. Više o natječaju na https://kgv.

NTNU - The Norwegian University of Science and Technology, traži brave i okove za sustav kontrole pristupa. Nabava je podijeljena u šest lotova i vrijednost je 16 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na norveškom, njemačkom, engleskom ili švedskom jeziku se predaju na NTNU, Seksjon for anskaffelser, Marian Brandt, 7050 Trondheim, Norway, marian.brandt@ntnu.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Znakovi Sogn og Fjordane fylkeskommune, Norveška, traži nabavu oznake adresa i prateći materijali montaže, kao i usluge polaganja temelja, montažu i postavljanje znakova. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogn og Fjordane fylkeskommune, 941388841, Askedalen 2, Katrine R. Wilson, 6863 Leikanger; Norway, katrine. wilson@sfj.no. Više podataka na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2653. 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

DIANA VILJEVAC

64 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

VILJEVAC DESIGN, ZAGREB

Ženstveno i romantično za jake i samouvjerene žene Hrvati vole modu i prate trendove, zato je bitno da nudimo unikatnost proizvoda i kvalitetu usluge po pristupačnim cijenama, što nas izdiže iz mase, ističe Diana Viljevac piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

omantičnost i ženstvenost dvije su karakteristike koje dominiraju u kreacijama mlade i sve traženije hrvatske dizajnerice Diane Viljevac. Ova mlada dizajnerica ne boji se novih izazova i iz sezone u sezonu trudi se unaprijediti svoje kreacije, bilo da je riječ o eksperimentiranju s novim formama ili bojama. Štoviše, uz dizajn i proizvodnju odjeće, dizajnerica se može pohvaliti kako je upravo ona tvorac ženske torbice s laskavom titulom koju su joj dodijelili modni časopisi - torbica koju svi žele. Riječ je o maloj ženskoj torbici koja je jednostavna a opet moćna i kvalitetna. “Tvrtku sam osnovala prije dvije godine i zadovoljna sam napretkom. Ne bih se voljela zalijetati i govoriti o velikim planovima, ali vjerujem u svoj tim ljudi i, u konačnici, u svoju ideju kojom vodim tvrtku. Bitno mi je da su zadovoljni klijenti, ali i zaposlenici, stoga mislim da sve može ići samo na bolje”, naglašava dizajnerica i direktorica tvrtke Viljevac design Diana Viljevac koja ponosno ističe kako posluju, odnosno odjeću i dodatke izrađuju u Zagrebu, za razliku od nekih drugih koji proizvodnju imaju izvan Hrvatske.

Kupci točno znaju što žele

Ističe kako je hrvatsko tržište specifično po tome što kupci točno znaju što žele i po kojim cijenama. “Važno je biti u toku s aktualnostima i uvijek biti korak ispred konkurencije. Svi su aktivni na društvenim mrežama i znaju sve novosti. Hrvati vole modu i prate trendove, zato je bitno da nudimo unikatnost proizvoda i kvalitetu usluge po pristupačnim cijenama, što nas izdi-

že iz mase”, smatra ova uspješna dizajnerica te dodaje da je svojim klijentima prva od modnih dizajnera omogućila mobilnu aplikaciju za iPhone i androide kako bi bili u toku s vijestima koje ih zanimaju. “Također smo bili prvi koji su izbacivali videokampanje kako bismo klijentima ponudili nešto drugačije i novo”, kaže Diana Viljevac. Broj djelatnika koje zapošljava ovisi o količini posla - trenutačno ih je šestero, a kad imaju velike narudžbe, zapošljavaju se djelatnici na određeno vrijeme. “Imamo vanjske suradnike poput PR agencije koja se bavi našim marketingom, web majstore zadužene za digitalni dio, zapošljavamo i fotografe i ostalu produkciju za potrebe snimanja koja su konstanta u našoj branši”, kaže Diana Viljevac ističući kako kvalitetne radnike nije lako pronaći. “Često vodim razgovore za posao i mali broj ljudi se uopće prijavi, a na burzi rada ima mnogo nezaposlenih za traženo mjesto”, napominje ona.

Upornost je ono što me gura naprijed i što jača samu tvrtku iz godine u godinu, kaže mlada dizajnerica

Širenje palete proizvoda

“Nije lako ostati motiviran, ali upornost je ono što me gura naprijed i što jača samu tvrtku iz godine u godinu”, kaže ova zagrebačka dizajnerica i poduzetnica, koja ima velike planove poput povećanja proizvodnje i broja zaposlenih u sljedećoj godini te otvoranja novih prodajnih mjesta. “Svake godine dodamo nešto novo u ponudu pa tako imam u planu i sljedeće godine proširiti paletu proizvoda. Vjerujem da me čeka lijepa budućnost”, zaključuje Diana Viljevac. 12. rujna 2016. | broj 3944 | Privredni vjesnik | 65

Nova kolekcija za sezonu proljeće-ljeto 2017.

Galeb predstavio novu kolekciju

Galeb ove godine obilježava 65 godina rada. Jedna je od rijetkih hrvatskih tekstilnih tvrtki koja iz godine u godinu organizira modne revije za nadolazeće sezone Kolekcije za novu sezonu brendova Galeb, Adriatic, GLB oduševile su proteklog tjedna okupljene u prostorima kampa Galeb u Omišu. Galeb, inače, ove godine obilježava 65 godina rada. Jedna je to od rijetkih uspješnih hrvatskih tekstilnih tvrtki koja iz godine u godinu organizira modne revije za nadolazeće sezone, a ovu najnoviju, za proljeće-ljeto 2017., publici je predstavio na lokaciji najbližoj svojoj omiškoj tvornici. Modni događaj otvorio je direktor Stjepan Pezo, a okupljeni su uživali u novim modelima brendova: Galeb namijenjen nešto staroj populaciji koja voli klasične krojeve, Adriatic koji krasi mornarski štih i GLB, kolekcija za mlade i one koji se takvima osjećaju. Uz dobro poznatu udobnost i kvalitetu donjeg rublja, Galeb svake godine svojim vjernim kupcima nudi više, osluškujući želje i tržišne trendove, a zadržavajući visoke standarde kvalitete. Ove godine Galeb je na natjecanju brendova izabran kao najbolji u kategoriji tekstilnih proizvoda i ponosno nosi medalju Superbrands 2016/2017.

Galeb je na natjecanju brendova izabran kao najbolji u kategoriji tekstilnih proizvoda

1. prvo prvenstvo Hrvatske u utrci dronova

Krajnović Zed odlazi u Španjolsku

Prvo prvenstvo Hrvatske u utrkama dronova održano je 3. i 4. rujna u Prelogu, u organizaciji Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS), MAK Zapada i Zmajarskog kluba Rode iz Preloga.

Utrke su postavljene i vožene prema standardima europskog i svjetskog udruženja rotor-sportova, ERSA i WRSA, organizacija koje su nositelji licence za Europski i Svjetski kup i natjecanja. HUBS je

66 | Privredni vjesnik | broj 3944 | 12. rujna 2016.

trenutačno nositelj licence za Hrvatsku. Na prvenstvu je Goran Krajnović Zed odnio prvu nagradu, koja glasi: sudjelovanje na Europskom prvenstvu u utrkama dronova početkom listopada na Ibizi. Drugi je Hrvoje Klicper Klic, a treći Vatroslav Suvala Suki. U otvorenom dijelu natjecanja pobijedio je natjecatelj iz Slovenije Alan Geršek Psycho, a osim njega, za Europsko prvenstvo još su se kvalificirali Zoran Ziraldo (Insomnia) i Igor Mikan (Rock) Atraktivnosti utrke pridonijeli su i visoki standardi sigurnosti HUBS-a koji je već na ovoj prvoj utrci zadovoljio sve zahtjeve Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i postavio standard za buduće utrke.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik