Pv 3945 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

19. rujna 2016., godina LXIII, broj 3945

Trgovina na malo

Nakon velikog pada, dugi blagi rast Promet u trgovini na malo u porastu je 23. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke

intervju

Igor Milas Ribola

PV ANALIZA: Informatizacija zdravstva

Omjerom cijene i kvalitete hrvatska rješenja tuku i SAD

sadržaj

3945 / 19. rujna 2016.

TEMA TJEDNA 6

Trgovina na malo Nakon velikog pada, dugi blagi rast

INTERVJUI 12

Igor Milas, predsjednik Uprave Ribole Trgovci se trebaju što prije udružiti

40 Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea Turistima nudimo doživljaj i upoznavanje s odredištem

AKTUALNO 21

HGK na sajmu World Food Moscow Hrvatske tvrtke osvajaju rusko tržište

PV ANALIZA 22

Informatizacija zdravstvenog sustava Omjerom cijene i kvalitete hrvatska rješenja tuku i SAD

AKTUALNO

U neobičnom vrtu moguće je nakratko zaboraviti sve svoje brige

6. turistički forum kontinentalnog turizma Kakvo more kad imamo hranu, glazbu i mačeve

PRIČA S RAZLOGOM 34

Kultura sporoga Kako živjeti sporo i ispunjeno

KOLUMNA: IZNAD CRTE 37

Igor Milas

U mom selu najljepši mlin U Hrvatskoj bi se moglo dogoditi da imamo više poduzetničkih zona nego što je poduzetnika

HRVATSKA&REGIJA 44

Ljekovito bilje u službi revitalizacije Bosnia grows Organic ima rješenje za zapušteno poljoprivredno zemljište

Business & LIFESTYLE 64

A Most Unusual Garden Bajkoviti vrt kao stvoren za džin-tonik

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ema Culi

simbol zaštite vlastitih vrijednosti Akcija Kupujmo hrvatsko nije usmjerena protiv proizvoda čije je podrijetlo izvan hrvatskih granica, već svima šalje poruku da cijenimo vlastiti proizvod

Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatska gospodarska komora je prije 19 godina započela akciju Kupujmo hrvatsko, a dodjela znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko od početka su bili njen sastavni i neodvojivi dio. S namjerom promoviranja nositelja ovih znakova stvorili smo akciju koja je postala jedan od najprepoznatljivijih brendova u Hrvatskoj. O tome najbolje svjedoče podaci neovisnih istraživanja koji pokazuju da je gotovo 98 posto građana čulo za akciju Kupujmo hrvatsko, dok je oko 94 posto građana podržava. U zadnjih 19 godina ova promotivno-prodajna manifestacija poprimila je razmjere nacionalne akcije kojoj se pridružilo nekoliko stotina hrvatskih tvrtki. No, Kupujmo hrvatsko je daleko više od toga. Krilatica, koja je uspjela preživjeti gotovo dva desetljeća i postati brend za sebe, pretvorila se u simbol zaštite vlastitih vrijednosti i upravo je to cilj koji Hrvatska gospodarska komora nastoji ostvariti od njenoga začetka. Akcija Kupujmo hrvatsko nije usmjerena protiv proizvoda čije je podrijetlo izvan hrvatskih granica, već svima šalje poruku da cijenimo vlastiti proizvod. Da cijenimo trud i kreativnost domaćih proizvođača koji se svakodnevno bore s uvjetima na tržištu, stvaraju dodanu vrijednost i zapošljavaju ljude. U tom kontekstu, akcija Kupujmo hrvatsko ima posebnu dimenziju. Ona potiče potrošače na razmišljanje o važnosti ulaganja u vlastito gospodarstvo i društvo u cjelini. Stoga Hrvatska gospodarska komora ne želi stati na rezultatima koje je akcija Kupujmo hrvatsko polučila do sada. Organizirajući različite oblike promocije hrvatskih proizvoda osmislili smo nekoliko nastavaka ove manifestacije koja ima za cilj promociju hrvatskog proizvoda ne samo prema krajnjem potrošaču, već prema svim segmentima hrvatskog gospodarstva. Akcija Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam održala se i ove godine u Poreču te je primjer jedinstvene manifestacije koja je okupila najeminentnije hrvatske tvrtke iz različitih područja našeg gospodar-

4 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

stva te ih povezala s hrvatskim turističkim sektorom. Nije dovoljno govoriti ljudima da bi trebali kupovati kvalitetan domaći sir i vino. Potrebno je to isto ponuditi i našim gostima jer na taj način štitimo svoju domaću proizvodnju, ali stvaramo i prepoznatljiv, autentičan identitet turističke destinacije. No postoji cijeli niz proizvoda koji mogu zadovoljiti potražnju turističkog sektora, a koji se ne odnose samo na prehrambene proizvode. Hrvatske tvrtke imaju mogućnost hotelima ponuditi hrvatsku sobu, hrvatsku kupaonicu, hrvatsku kuhinju, hrvatsku odjeću i obuću profesionalne namjene, vanjski namještaj, građevinski materijal, softverska rješenja i niz ostalih prepoznatljivih roba i usluga. Drugim riječima, u vremenima geopolitičke nesigurnosti i traženja izlaska iz krize nije dovoljno nadati se samo lijepom vremenu koje će nam dovesti turiste i popuniti smještajne kapacitete. Potrebno je potaknuti turizam da postane pokretač domaće proizvodnje, baš kao što to treba biti svaki segment našeg gospodarstva i svaki građanin ove zemlje, kao krajnji potrošač. Samo na takav način možemo izgraditi svoj vlastiti identitet temeljen na kvalitetnom i autentičnom hrvatskom proizvodu. To je svakako ambiciozan pothvat, ali to je i jedini put koji vodi do dugoročnog uspjeha i pozicioniranja Hrvatske na regionalnom i globalnom tržištu. Imajući to u vidu, nastavljamo i nadalje s akcijom Kupujmo hrvatsko. Nakon akcije održane u Rijeci u svibnju, ta će se akcija održati prvo u Gradu Zagrebu 29. i 30. rujna, potom u Osijeku 14. listopada na Trgu Ante Starčevića, dok će se 16. i 17. studenoga u Zadru održati Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam. Akcija Kupujmo hrvatsko predstavlja najsnažniji simbol očuvanja vrijednosti našega gospodarstva jer građani imaju priliku, kupujući kvalitetne hrvatske proizvode, izravno pridonijeti povećanju našeg bruto domaćeg proizvoda, očuvanju radnih mjesta te omogućiti bolju budućnost mladim generacijama. To je naša misija na kojoj kontinuirano nastavljamo raditi.

BROJKE, BROJKE

Kućni ljubimci u 61% kućanstava u Hrvatskoj 56% Preko polovine ljudi na svijetu (56%) ima barem jednog kućnog ljubimca U Argentini, Meksiku i Brazilu najveći je postotak vlasnika kućnih ljubimaca (preko 75% stanovništva posjeduje kućnog ljubimca)

Najmanje ih ima u Aziji: u Južnoj Koreji svega 31% populacije ima kućnog ljubimca, slijedi Hong Kong sa 35%, te Japan sa 37%

31-37% 75%

↑

Hrvatska se nalazi u gornjem dijelu ljestvice: 61% kućanstava ima barem jednog kućnog ljubimca

Trećina online populacije u svim ispitivanim zemljama za kućnog ljubimca izabralo je psa, a 23% mačku

61%

Samo 12% ih ima ribu kao kućnog ljubimca, a 6% pticu

Izvor: GfK

Psi su najpopularniji u Argentini gdje ih za kućne ljubimce ima 66% online populacije, slijedi Meksiko sa 64% vlasnika

Psi su najmanje popularni među online populacijom Turske – psa ima svega 12% online populacije, te u Hong Kongu – 14% vlasnika pasa

U Rusiji (57%) i Francuskoj (41%) najveći je broj vlasnika mačaka

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Trgovina na malo

Nakon velikog pada, dugi blagi rast Najsvježiji podaci DZS-a pokazuju da je realni rast prometa u trgovini na malo u srpnju ubrzao na 4,5 posto godišnje. Inače, promet u trgovini na malo u porastu je već 23. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

13,4 %

pad dobiti u hrvatskoj maloprodaji 2010.-2013.

9,6 %

pad dobiti od maloprodaje istodobno u EU28

3,2 %

porasli troškovi nabave u Hrvatskoj u tom razdoblju

rgovina se svakako ubraja u one sektore koji su najviše podložni širim ekonomskim kretanjima jer ovisi o potrošnji građana, a posebice je osjetljiv sektor trgovine na malo, kojeg i na stabilnim tržištima muče brojni problemi. Najbolje se to vidjelo u posljednjih nekoliko godina, kada je kriza poharala globalnu ekonomiju i zadala ozbiljan udarac trgovačkoj branši. Od 2008. do 2015. trgovinu na malo općenito obilježili su pad maloprodajnog prometa i dobiti te smanjenje broja zaposlenih. Hrvatske male trgovce muče i dodatni problemi, počevši od niskih marži i pritiska velikih igrača koji su svoju prodajnu mrežu proširili na svako veće mjesto, pa sve do negativnih trendova našeg gospodarstva koje se oporavlja puno sporijim tempom od europskog prosjeka. Indirektna posljedica kontrakcije trgovine na malo odražava se i na domaće dobavljače. Naime, mali trgovci ponajviše plasiraju hrvatske proizvode, a to je naročito bitno za lokalne proizvođače koji nemaju kapaciteta i kapitala da bi se probili na police velikih centara pa stoga na tim policama caruju jeftini, uvozni proizvodi. Praktički je nemoguće cjenovno konkurirati takvoj robi, iako je generalno dosta lošije kvalitete od onog što je lako dostupno na lokalnom tržištu. No, kako to obično biva, u krizna vremena rijetko tko ima luksuz gledati na kvalitetu te cijena (p)ostaje najvažnija stavka pri šopingu. Nećemo ni ulaziti u kompliciranu mrežu sustavnog pogodovanja uvozu zbog čega se domaći proizvođači, a naročito izvoznici, bune već godinama.

Analiza EIZ-a

Ipak, nakog velikog pada koji je došao s globalnom gospodarskom krizom, izgleda da se polako naziru blagi znakovi oporavka domaćeg sektora trgovine na malo. Pokazuju to i podaci svih relevantnih institucija poput HGK, DZS-a i Fine, a detaljnije su se tom problematikom pozabavili 6 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

u sektorskoj analizi Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) koju potpisuje Ivan-Damir Anić. “U Hrvatskoj su u 2015. godini zabilježena pozitivna kretanja u gospodarstvu i trgovini na malo, tako je u 2015. godini u Hrvatskoj zabilježen rast broja poduzetnika u trgovini, zaposlenosti u trgovini na malo, bruto plaća i izravnih

prihod domaćih poduzetnika u trgovini prošle godine je dosegao 217,9 milijardi kuna stranih ulaganja u trgovini. Usprkos pozitivnim kretanjima, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU28 u pogledu financijske uspješnosti”, ističu iz EIZ-a i dodaju da je Hrvatska jedna od zemalja EU-a koja je ostvarila pad dobiti u maloprodaji. Riječ je o padu od 13,4 posto u razdoblju od 2010. do 2013. godine, dok je u istom razdoblju bruto dobit u EU28 smanjena za 9,6 posto. Smanjenje dobiti u maloprodaji u Hrvatskoj posljedica je većeg rasta troškova nabave roba i usluga (3,2 posto) u odnosu na rast prihoda od prodaje (2,9 posto), a slična situacija je i na području cijele Unije. Prema podacima Fine, u prošloj godini je prihod poduzetnika u trgovini dosegao 217,9 milijardi kuna, odnosno porastao je za 9,3 milijardi kuna u usporedbi sa 2014. “Promatramo li poduzetnike iz područja djelatnosti trgovine u razdoblju od 2008. do 2015. godine, zaključak je da su iz godine u godinu, u pravilu, ostvarivali sve manje ukupne prihode. Sa 256,5 milijardi kuna u 2008. godini prihod se smanjio na 208,6 milijardi kuna u 2014. godini, a u 2015.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

U ovoj godini očekuje se rast BDP-a od 1,5 posto i rast potrošnje kućanstava od 1,4 posto, a u 2017. godini

očekuje se i daljnji oporavak gospodarstva i potrošnje. U takvom okruženju možemo očekivati da će i realni promet u trgovini na malo blago rasti. Ekonomski institut Zagreb, prognoza

godini se taj trend promijenio. Prema kriteriju ukupnog prihoda, kroz cijelo navedeno razdoblje, područje djelatnosti trgovine je područje s najvećim ukupnim prihodima”, stoji u izvješću Fine. Najsvježiji podaci DZS-a pokazuju da je realni rast prometa u trgovini na malo u srpnju ubrzao na 4,5 posto godišnje, a to pripisuju nastavku dobrih gospodarskih pokazatelja općenito, koji su uz to snažno podržani solidnim ostvarenjima u turizmu i sezonskim poboljšanjima na tržištu rada. “Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo u srpnju je zabilježio realni mjesečni rast od dva posto odnosno 1,6 posto u nominalnom izrazu. U istom promatranom mjesecu, prema izvornim neprilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo zabilježio je značajan dvoznamenkasti nominalni i realni rast od 15,1 posto, odnosno 16,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini realno porastao za 3,6 posto (nominalno 1,3 posto)”, priopćili su. Inače, promet u trgovini na malo u porastu je već 23. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. No, ipak treba ponovno istaknuti kako su prošlogodišnji prihodi branše (217,9 milijardi kuna), unatoč pozitivnim promjenama, i dalje značajno manji u odnosu na 2008. godinu (265,5 milijardi kuna), što pokazuje da smo još uvijek daleko od pretkriznih vremena.

Prognoze EIZ-a

Prema projekcijama EIZ-a, u 2016. godini očekuje se rast BDP-a od 1,5 posto i rast potrošnje kućanstava od 1,4 posto, a u 2017. godini očekuje se i daljnji oporavak gospodarstva i potrošnje. “U takvom okruženju možemo očekivati da će i realni promet u trgovini na malo

Konkurentske prednosti malih trgovaca:

1. personalizirana usluga 2. lokacija 3. brzina kupnje 4. specijaliziran proizvodni program 5. fleksibilnost 8 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

blago rasti”, poručuju iz EIZ-a, ali i napominju kako je gospodarstvo još uvijek na klimavim nogama te bi se eventualni problemi lako mo-

Prema projekcijama EIZ-a, očekuje se daljnji oporavak gospodarstva i potrošnje gli odraziti na trgovačku branšu. “Prijetnje za oporavak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposlenost, niske plaće i usporen rast cijena. Prilike za oporavak su rast kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, veća orijentacija na izvoz, rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije i poboljšanje investicijske klime”, zaključuju u EIZ-ovoj analizi.

Razlika između velikih i malih

Važno je u cijeloj priči napraviti razliku između velikih lanaca koji predvode branšu i čije poslovanje nosi pozitivne trendove, te malih trgovina koje još dugo neće osjetiti oporavak u praksi. Izraziti problemi koji su zadnjih godina mučili male trgovce su značajno niža produktivnost rada mjerena ostvarenim prometom po zaposleniku u odnosu na srednje i velike trgovce, potom niži koeficijenti obrtaja trgovačke robe koji poskupljuju financiranje zaliha i povećavaju troškove poslovanja, ali i niska bruto marža, nepovoljniji uvjeti nabave uslijed

Nedostaci:

1. više cijene 2. niske marže 3. nepovoljniji uvjeti nabave 4. niža produktivnost rada 5. manji volumen obrtaja robe

Top 10 poduzetnika po visini ukupnog prihoda u 2015. godini

Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima Rbr.

Naziv

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Dobit ili gubitak razdoblja

KONZUM D.D.

12.602

14.940.741

234.604

PLODINE D.D.

3.230

3.879.338

35.388

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

1.610

3.712.555

185.418

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

2.429

3.221.376

6.739

TOMMY D.O.O.

2.381

2.265.483

105.024

STUDENAC

2.189

1.411.290

60.469

METSS D.O.O

738

462.216

18.160

LONIA D.D.

888

457.837

698

GAVRANOVIĆ D.O.O.

691

421.316

15.684

10.

RIBOLA D.O.O.

422

379.368

15.665

Ukupno top 10

27.180

31.151.519

677.849

Ukupno svi po odabranim kriterijima (1.213)

37.890

37.822.395

788.786

Izvor: Fina

nemogućnosti korištenja prednosti ekonomije obujma te viša razina cijena kao ključ nekonkurentnosti malih trgovaca. Dodatno im je poziciju otežavala i koncentracija tržišta koja za posljedicu ima porast značaja sve manjeg broja vodećih igrača te internacionalizacija kojom na hrvatsko tržište dolaze veliki inozemni trgovci. Svojim poslovanjem i sve snažnijom pristunošću na domaćem tržištu oni znatno utječu na koncentraciju i doprinose razvoju suvremene prodajne tehnologije. Na probleme upozorava i Robert Fućak, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske koji okuplja 157 članica sa 220 prodajnih mjesta i više od 1000 zaposlenih. “Kod nas često vidite kako se političari

Kontrakcija trgovine na malo odražava se i na domaće dobavljače hvale investicijama u nove trgovačke centre i otvaranjem novih radnih mjesta u sklopu njih. No, ono što nećete čuti jest koliko je radnih mjesta zbog toga izgubljeno, kako je zatvoreno par malih trgovina, kako su zatvorene pekare i pržionice kave koje su ih opskrbljivale, a nemaju kapacitete da bi se probile u velike lance, kako se zatvorilo nekoliko knjigovodstvenih i IT servisa koji ne mogu servisirati više od desetak malih trgovina. To je jedan zatvoreni krug gubitaka o kojima nitko ne govori, a kad

se podvuče crta, ispadne da je više radnih mjesta izgubljeno nego stvoreno otvaranjem velikog centra s početka priče”, objašnjava Fućak i napominje kako se velikima uz to i pogoduje gradnjom pristupnih cesta, izmjenom urbanističkih planova, davanjem dozvola i slično.

Ljudi umjesto strojeva

Ulaganje u nove tehnologije još je jedan trošak koji si mali trgovci ne mogu priuštiti, stoga u svom kvartovskom dućanu nikad nećete vidjeti samoposlužnu blagajnu, ali to ne mora nužno biti hendikep. Dapače, jedna od komparativnih prednosti malih trgovaca bi upravo trebala biti personalizirana usluga, odnosno prijateljski odnos prema kupcu i poznavanje njegovih navika i prohtjeva. Naravno, to nije jedini as u njihovu rukavu: konkuretnost mogu graditi na još nekoliko stvari koje im idu u prilog, a najvažnija među njima je lokacija jer blizina trgovine mjestu stanovanja često ima presudan utjecaj pri odlasku u manje i hitne šopinge. Mnogi kvartovski dućani odlikuju se i posebnom ponudom svježeg voća i povrća domaćih proizvođača koja privlači kupce kojima su dozlogrdile “plastične” rajčice iz velikih centara, a naravno, tu su i svježi kruh i peciva te mliječni proizvodi na koje, prema nekim podacima, otpada i do 80 posto prometa. Prednost malih trgovina također je i brzina obavljanja kupnje, bez čekanja u redovima, zatim fleksibilnost po pitanju ponude koja se lako može prilagoditi zahtjevima kupaca te specifično radno vrijeme. Moglo bi se reći da temelji uspjeha malih trgovaca leže upravo na kvaliteti komunikacije zaposlenika s kupcima i općenito korektnim poslovnim odnosima unutar samih tvrtki.

Kod nas često vidite kako se političari hvale investicijama u nove trgovačke centre i otvaranjem novih radnih

mjesta u sklopu njih. No, ono što nećete čuti jest koliko je radnih mjesta zbog toga izgubljeno. Kad se podvuče crta, ispadne da je više radnih mjesta izgubljeno nego stvoreno. Robert Fućak, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

95.000

zaposlenih u trgovini na malo u Hrvatskoj

oko

3000 kn plaća prodavača

Nažalost, svjedočimo konstantnoj degradaciji radnika u trgovini pa je puno izglednije da ćete tijekom svoje kupnje naići na smrknuta i napaćena lica, nego na zadovoljni smiješak prodavača. Prosječna plaća radnika u trgovini na malo, kojih je oko 95.000, iznosi oko 4200 kuna, no u taj prosjek ulaze i primanja voditelja poslovnica i drugih zanimanja, bolje plaćenih od samih prodavača, čiji se realni prosjek plaća kreće oko mizernih 3000 kuna. Predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Robert Fućak smatra kako je za oporavak malih trgovaca nužan dugoročni rast gospodarstva i udruživanje. “Najprije nam je potreban oporavak srednjeg sloja građana koji će se onda vratiti u trgovine i prestati kupovati

samo najjeftiniju robu. Kada vidite da se kod nas kruh i mlijeko kupuju na akciji, onda znate do čega smo došli. Rast ekonomije, rast plaća, sigurnija radna mjesta, sve je to potrebno da se vrati optimizam kupaca i da prestanu vagati svaku kunu koju troše. Drugi dio priče je udruživanje. Naši nezavisni trgovci s jednim ili dva prodajna mjesta su osuđeni na propast prije ili kasnije, ako ne krenu s međusobnim povezivanjem”, ističe Fućak i dodaje kako upravo na tome rade kroz udruge. Objašnjava kako su najprije osnovali regionalne udruge s kojima su dosegli maksimum, potom su se udružili u Savez i sada su već dosegli kritičnu masu s kojom mogu razmišljati o nekakvoj zajedničkoj robnoj marki. “Danas smo došli do volumena s kojim bi takav potez bio isplativ i mislim da ćemo do konca ove godine to i napraviti”, najavljuje Fućak i ističe kako su male trgovine iznimno važne za lokalne proizvođače i zajednice, naročito na otocima koji izvan sezone nisu zanimljivi velikim igračima. Isto vrijedi i za takozvane pasivne krajeve zemlje gdje se velikima jednostavno ne isplati ulagati. Male trgovine su u takvim zajednicama sve, oko njih se vrti i društveni život i imaju nezamjenjivu ulogu za mještane. U svakom slučaju, još je dug put oporavka pred trgovačkim sektorom, ali kako poslovica kaže – i najduže putovanje počinje prvim korakom. Čini se da je taj koračić učinjen prošle godine, a ove godine bi nastavak trenda trebao donijeti dodatan napredak. S vremenom i uz bolju suradnju, pozitivne trendove trebali bi osjetiti i mali trgovci koji su najugroženiji u branši.

Realni indeksi prometa od trgovine na malo od 2013. do 2016. 130 120 110 100 90 80 70 0

VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. 2013. Izvor: DZS

2014. Izvorni indeksi

10 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

2015. Sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi

2016. Kalendarski prilagođeni indeksi

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

Trgovina zrcalna slika gospodarstva Opstanak malih trgovina zapravo osigurava na jedan način i funkcioniranje društvene zajednice. Hrvatska je i turistička zemlja pa razvoj malih prodavaonica predstavlja turistički adut, iz posve praktičnih razloga jer bolja ponuda znači i veću potrošnju

Hrvatskoj se, slično kao i u Europi, broj malih trgovina smanjio nakon jačanja i širenja velikih trgovačkih lanaca. No ipak, dio njih je ostao na tržištu zahvaljujući svojim konkurentskim prednostima, regionalno dobroj zastupljenosti te navikama potrošača usmjerenih na kupnju domaćih i lokalnih proizvoda. Mišljenja sam da je dobro što na hrvatskom tržištu postoje različiti maloprodajni formati jer je svaki od njih bitan da bi tržište bilo kvalitetno i kontinuirano opskrbljeno proizvodima. Opstanak malih trgovina zapravo osigurava na jedan način i funkcioniranje društvene zajednice, budući da upravo male trgovine igraju veliku ulogu te imaju važnu socijalnu komponentu u opskrbi potrošača na otocima i brdsko-planinskim područjima. Hrvatska je i turistička zemlja pa razvoj malih prodavaonica predstavlja turistički adut, iz posve praktičnih razloga jer bolja ponuda znači i veću potrošnju. Najnoviji makroekonomski pokazatelji zorno prikazuju da

je trgovina zrcalna slika cjelokupnog gospodarstva. Pozitivna kretanja u ukupnom gospodarstvu itekako se vide i u kretanju prometa u trgovini na malo.

Trendovi uzlazno

Što se tiče kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2016. godine, u srpnju ove godine taj promet je bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 4,5 posto u odnosu na srpanj 2015., što je najbrža dinamika rasta još od srpnja prošle godine (4,6 posto). Srpanjski rast predstavlja

nastavak uzlaznoga trenda koji traje od rujna 2014. Uzlazni godišnji trend maloprodajnog prometa koji traje već gotovo dvije godine, djelomično je rezultat i poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi od listopada 2014. Također, na uzlazni trend prometa u trgovini na malo pozitivno utječe i realno povećanje neto plaća iz siječnja 2015. Slijedom evidentiranog trenda, rast prometa bilježi se i na kumulativnoj razini, odnosno u prvih sedam mjeseci ove godine kada je realan promet u trgovini na malo u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,4 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i 13,8 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Očekujem da će postignute stope rasta industrijske proizvodnje i BDP-a u prvih sedam mjeseci 2016. godine te povećanje raspoloživog dohotka stanovništva, temeljenom dijelom na poreznom rasterećenju te prihodu od odlične turističke sezone, i u idućem razdoblju rezultirati dinamičnim stopama rasta prometa u trgovini na malo.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Igor Milas, predsjednik Uprave kaštelanske tvrtke Ri

trgovci se trebaju što prije udružiti Sve bi skupa bilo drugačije kada bi se domaći trgovci udružili i povezali. Lakše bismo izdržali pritisak stranih trgovačkih lanaca. Da smo se povezali 2000. ili 2007. godine, sada bi nam bilo puno lakše. Naš problem je to što prekasno reagiramo piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P 70

maloprodajnih objekata ima Ribola od Šibenika do Zaostroga

500milkn

očekivani promet ove godine

očetkom ove godine predsjednik Uprave kaštelanske tvrtke Ribola postao je Igor Milas, zamijenivši na toj poziciji umirovljenog Antu Kovača. Radeći u Riboli od samih početaka, Milas je njezin radnik s najdužim stažom. Zanimljivo je da je njegova obitelj bila prethodni vlasnik Ribole. Nakon što je tu trgovačku tvrtku preuzela obitelj Dragičević, Igor Milas je nastavio raditi kao izvršni direktor. Tako i nakon Kovačeva odlaska u mirovinu, Ribola ima prirodan kontinuitet u upravljanju. S Igorom Milasom razgovarali smo o poslovanju Ribole, pozicioniranju ove trgovačke kuće na tržištu, o funkcioniranju grupacije Ultra Gros čiji je Ribola aktivan član, o perspektivi domaćih trgovaca te o trendovima koji se očekuju u trgovini u narednom razdoblju.

n Koliki prihod je prije preuzimanja imala Ribola? Koliko trgovina je imala te 2005. godine? - Ribola je imala promet od 38 milijuna kuna, a sada je promet 12 puta veći. Imala je devet trgovina od kojih je jedna bila sezonska. n Kako posluje Ribola?

550

zaposlenika plus 50 sezonskih

- Trenutačno Ribola ima 70 maloprodajnih objekata raspoređenih od Šibenika do Zaostroga. Očekivani promet ove godine trebao bi doseći gotovo 500 milijuna kuna. Svake godine imamo rast prometa između osam i 10 posto. To očekujemo i ove godine. Dobit nam godišnje iznosi oko 15 milijuna kuna. Trenutačno zapošljavamo 550 stalnih te 50 sezonskih radnika.

n Znači, nemate izrazitih problema sa sezonskim radnicima? - Pa, nemamo toliko problema sa sezoncima jer uglavnom imamo stalno zaposlene radnike. Imamo sedam sezonskih maloprodajnih objekta, pa se ekipiramo bez većih problema.

12 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Izvan sezone sezonske djelatnike nastojimo zadržati te ih stalno educiramo. Na taj način izbjegavamo onaj stres u proljeće koji imaju tvrtke koje anagažiraju veći broj sezonaca. Uglavnom, ulazimo pripremljeni u turističku sezonu.

n Ima li trgovina općenito problema s radnom snagom? - Ima. Taj problem je posebno došao do izražaja ove godine. Dovoljno je prelistati dnevne novine i vidjeti oglase velikih trgovačkih lanaca u kojima traže radnike. Te oglase vidimo sve

Prije preuzimanja Ribola je imala promet od 38 milijuna kuna, a sada je 12 puta veći češće. Osim starog problema s nedovoljnim brojem mesara, u posljednje vrijeme sve više nedostaje čak i trgovaca.

n Kako to, kada imamo toliko nezaposlenih?

- Mi trgovci uspijemo nekako popuniti broj potrebnih trgovaca, ali sve je manje kvalitetnih trgovaca koji mogu odgovoriti osnovnim zahtjevima trgovačkog zanimanja. Mladi ljudi radije izabiru poslove vezane uz turizam. Vole imati više slobodnog vremena. Pogotovo u turistički razvijenim mjestima gdje većina ima neki apartman.

n Je li zanimanje trgovca atraktivno? - Koliko vidim, mlađim ljudima to nije atraktivno zanimanje. To me malo čudi jer su, recimo, kod nas vrlo jasne i velike mogućnosti

bola

Nemamo toliko problema sa sezoncima jer uglavnom imamo stalno zaposlene radnike. Ali opÄ&#x2021;enito u trgovini sve je prisutniji problem nedostatka radne snage, kaĹže Igor Milas

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

napredovanja. Svaki poslovođa daje signal područnom voditelju kad primijeti da neki radnik ima potencijal za napredak i taj radnik napreduje vrlo brzo. Danas primjećujem određenu nezainteresiranost kod mladih ljudi. Kako rastu potrebe turističkih tvrtki za radnicima, nama trgovcima se sužava izbor.

Koliko vidim, mlađim ljudima trgovina nije atraktivno zanimanje. To me malo čudi jer su, recimo, kod nas vrlo jasne i velike mogućnosti napredovanja. Svaki poslovođa daje signal područnom voditelju kad primijeti da neki radnik ima potencijal za napredak i taj radnik napreduje vrlo brzo.

n Kako posluje Ultra Gros grupacija? - Ultra Gros grupacija ima 21 članicu s prometom od 4,2 milijarde kuna. Treći smo po prometu, ali smo blizu NTL-a, koji je drugi. Svi mi unutar grupacije imamo definirano područje na kojem svaka naša članica djeluje. Preklapanja koja smo imali događala su se uglavnom prije formiranja grupacije. Takav je slučaj s našom trgovinom u Šibenku. Nju smo otvorili dvije godine prije ulaska Djela u našu grupaciju. n Na koji način surađujete s članicama Ultra Gros grupacije? - U Dalmaciji smo se teritorijalno podijelili. Znači, na zadarskom području je Sonik, na šibenskom Djelo, a mi i Victa smo na splitskom području. Inače, s Victom imamo odličnu suradnju bez obzira na to što nam se područje na kojem poslujemo preklapa. Victa je donedavno imala nekoliko velikih centara, a sada su se počeli širiti s malim trgovinama. Bilo je situacija kada smo se možda mogli preklapati, ali to mi dogovorom lako riješimo. Suradnja Victe i Ribole je doista na zavidnoj razini. Čak se i zajednički oglašavamo u medijima. Imamo zajedničke akcije te niz zajedničkih projekata. n Imate li planove još većeg okrupnjavanja?

- Kada je trgovina u pitanju, neke stvari na hrvatskom tržištu su definirane. U svojoj grupa14 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

ciji imamo pravilo da nam ne mogu pristupiti članice koje imaju promet manji od 100 milijuna kuna te koje nisu likvidne. E sad, hoće li Ultra Gros imati porast prometa iznad 4,2 milijarde kuna ili će imati pad, ovisi o rastu svake pojedinačne članice ili o pristupanju ili mogućem izlasku pojedinih članica. Ipak, mogu reći da smo stabilna grupacija s odličnom međusobnom suradnjom.

n Što se događa među domaćim udruženjima trgovaca? Je li moguće jače povezivanje? - Bilo je različitih vrsta povezivanja, koja su završila na različite načine. O puno faktora ovisi što će se događati ubuduće. Pitanje je koliko pojedini vlasnik ima energije, kapitala, motiva i volje te vizije i strategije da izdrži pritisak stranih lanaca, koji je već vidljiv. n Na koji način je moguće povezati sve te domaće lance? - Teško mi je na to pitanje dati odgovor, ali logično bi bilo da se svi povežemo. Tu mislim i na Konzum i na Tommy, Plodine i na NTL i

Svake godine imamo rast prometa između osam i 10 posto na Ultra Gros… Na sve nas. Ne bih imao ništa protiv niti da Konzum bude nositelj tog povezivanja. Sve bi skupa bilo drugačije kada bi se domaći trgovci udružili i povezali. Lakše bismo

Vrhunska kvaliteta domaće robe

Imamo oko 500 vlastitih robnih marki Koliki je udjel vlastitih robnih marki u prometu Ribole i Ultra Grosa? - Imamo oko 500 vlastitih robnih marki. One konkretno u Riboli imaju udjel od oko 10 do 12 posto u ukupnom prometu. Domaći proizvođači udruženi u našu grupaciju tržištu su odgovorili na takav način da nema razlike u kvaliteti vlastitih robnih marki i osnovnih brendova. Preko naših vlastitih robnih marki kupcu smo ponudili jeftiniju košaricu uz istu kvalitetu.

izdržali pritisak stranih trgovačkih lanaca. Da smo se povezali 2000. ili 2007. godine, sada bi nam bilo puno lakše. Naš problem je to što prekasno reagiramo. Recimo, na koji način bi Ribola samo za sebe mogla uvesti 50 kontej-

Možete imati vrhunsko pecivo, meso, ribu, voće i povrće, ali ako vam radnica ne pozdravi lijepo kupca, sve vam pada u vodu nera naranči ili banana kada nam toliko ne treba? A kada smo udruženi, onda to ima smisla. Dugoročno bi svakome od nas udruživanje olakšalo poslovanje.

n Ribola je imala veliku investiciju prije nekoliko godina. O čemu se radi? - Da, kupili smo dio prostora i objekata nekadašnjeg Adriachema gdje smo izgradili moderni logistički centar s hladnjačama, modernim otkupnim centrom voća i povrća te skladištima. To nam je zaista odličan prostor. Otkupljujemo i veće količine robe, te u tom smislu surađujemo s dalmatinskim članicama Ultra Gros grupacije. Imamo 21.000 četvornih metara zatvorene površine. Tu je skladišni prostor za Nird, najvećeg uvoznika tekstila i igračaka, i za tvornicu konca Unitas, za tvrtke kojima je, isto kao i Riboli, vlasnik obitelj Dragičević. Ukupna investicija bila je veća od 3,5 milijuna eura. n Koliko ste uložili prošle godine i koliko planirate ulagati? - U ovome poslu ulažete stalno. Morate ulagati da biste opstali. Kada uđete u našu trgovinu,

odmah vidite da pratimo trendove u svakom smislu. Bilo da se radi o cijenama, bilo da se radi o novim proizvodima, edukaciji radnika, robi na policama ili možda dizajnu. Prošle godine smo uložili oko 15 milijuna kuna, a do kraja godine i do početka iduće turističke sezone namjeravamo realizirati još pet novih investicija u otvaranje novih trgovina. Te investicije ukupno iznose oko 20 milijuna kuna.

n Kakva je budućnost takozvanih kvartovskih trgovina? - Sve vodi prema tome da se potrošači okreću prema kvartovskim trgovinama čija površina je oko 300 metara četvornih i koje imaju odličnu ponudu. Takav je trend i u Italiji i u Njemačkoj. U trgovini je najisplativiji veliki centar koji radi odlično. Međutim, kontinuitet odličnog poslovanja takvog centra je upitan. Kvartovska trgovina, međutim, ima kontinuitet jer kupci žele brzo obaviti svakodnevnu kupnju. n Znači, slažete se da treba ulagati u kvartovske trgovine? - Slažem se s vama i mogu potvrditi da su trendovi takvi, te da su takve trgovine perspektivnije. Zato je i strategija Ribole upravo otvaranje trgovina površine od oko 300 do 500 metara četvornih. Dugoročno smo procijenili da će poslovanje takvih trgovina biti najmanje ugroženo, te da će to biti segment koji će presuđivati oko pozicioniranja na tržištu. Neće presuđivati samo lokacija, nego i kvaliteta ponude u takvim trgovinama. Naravno da Ribola ima i veće trgovine, ali većina je ovakvih. U takvim trgovinama jako je važno imati motivirano i educirano osoblje. Možete imati vrhunsko pecivo, meso, ribu, voće i povrće, ali ako vam radnica ne pozdravi lijepo kupca, sve vam pada u vodu. U velikom centru se nekada kupuje bez osjećaja i često se potroši više od planiranog. S druge strane, kupnja u manjoj trgovini odvija se u nekoliko minuta. Svaki tip trgovine ima svoje prednosti i mane. U trgovini je i edukacija vrlo važna i to ne samo kod radnika, nego i kod uprave.

U ovome poslu ulažete stalno. Morate ulagati da biste opstali. Kada uđete u našu trgovinu, odmah vidite da pratimo trendove u svakom smislu. Bilo da se radi o cijenama, bilo da se radi o novim proizvodima, edukaciji radnika, robi na policama ili možda dizajnu. Prošle godine smo uložili oko 15 milijuna kuna.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Žabac Food Outlet

Dobra hrana s velikim popustima

U food outlet trgovinama će se kupovati hrana, sredstva za čišćenje, higijenu i slično po puno povoljnijoj cijeni, minimalno od 50 do 90 posto od uobičajene cijene

svijetu se baci ili propadne gotovo trećina proizvedene hrane, a samo u Hrvatskoj se uništi više od 400.000 tona hrane koja se nije prodala, a mogla je naći put do kupaca. Upravo zbog toga i zbog činjenice da nitko do sada ozbiljnije nije ušao u posao s oštećenom ali zdravstveno ispravnom robom, onom pred krajem roka trajanja i tvorničkim viškovima, kreće start-up projekt - Žabac Food Outlet. Ovim projektom želimo promijeniti svijest ljudi da nije dobro hranu bacati iz više razloga, od kojih je najvažniji zagađivanje okoline, ističe idejni tvorac ovog projekta Mario Žamboki. “Food outlet trgovine će biti mjesta gdje će se kupovati hrana, sredstva za čišćenje, higijenu i slično po puno povoljnijoj cijeni, mini-

malno od 50 do 90 posto od uobičajene cijene. U te trgovine ljudi će dolaziti svakodnevno jer će uvijek nalaziti nove proizvode raznih proizvođača i dobavljača. Mi ćemo otkupljivati višak od tvornica, lom robu, te robu prije isteka trajanja. Ovaj naš projekt ima viziju vratiti osmijeh stanovništvu i to na način da bez ob-

zira koliko im je novčanik pun ili manje pun, mogu sebi uvijek priuštiti najbolje brendove na tržištu i to za polovinu cijene”, kaže Žamboki. Prvi outlet otvoren je u središtu Zagreba, na početku Tkalčićeve ulice, no vrlo brzo proširit će se i na ostale dijelove Hrvatske. U planu je otvorenje food outleta na zagrebačkoj Trešnjevci u većem prostoru te novi koncept - mobilna trgovina koja se planira pokrenuti u proljeće sljedeće godine. “Promatrali smo stvar s etičke i ekonomske strane. Bacanje hrane nije prihvatljivo jer se na taj način iscrpljuju prirodni izvori poput vode i zagađuje okoliš. Istovremeno to je i bacanje novca, a čak i uz niže cijene koje možemo ponuditi kupcima, na tome se može i zaraditi”, ističe Žamboki. (K.S.)

Konferencija EMCC-a Hrvatska 22. i 23. rujna u Zagrebu

Coaching i mentorstvo u organizacijama

uropsko vijeće za mentorstvo i coaching Hrvatska – EMCC Hrvatska organizira 2. konferenciju o coachingu i mentorstvu koja se održava 22. i 23. rujna u Zagrebu. Predavač je David Clutterbuck, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka i autoriteta za leadership, mentorstvo i coaching. Teme konferencije su učinkovitost coacheva i razvoj njihovih kompetencija, alata i tehnika te razvoj uspješnih mentorskih programa u organizacijama. “Konferencija je namijenjena coachevima i mentorima bez obzira na nišu, struč-

njacima za razvoj ljudskih potencijala i interne komunikacije te menadžerima u privatnom i javnom sektoru, poduzetnicima i trenerima. To je jedinstvena prilika za sve koji se bave organizacijskim i osobnim razvojem da usvoje nova znanja i alate od vodećeg svjetskog stručnjaka u ovome području”, navodi Irena Antolić, predsjednica EMCC-a Hrvatska. EMCC Hrvatska je nevladina organizacija koja okuplja mentore, coacheve te druge stručnjake iz srodnih zanimanja (razvoj ljudskih resursa, trening, organizacijska psihologija, razvoj i upravljanje)

16 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

i otvorena je za sve posvećene profesionalnoj izvrsnosti te razvoju coachinga i mentorstva. Dio je European Mentoring and Coaching Councila - EMCC International, krovnog europskog nezavisnog tijela koje razvija, promovira i postavlja standarde dobre prakse u coachingu i mentorstvu u Europi i šire. (B.O.)

Podaci Eurostata o robnoj razmjeni

Hrvatskim poduzetnicima su najzanimljivije europske zemlje Vidljiv je trend odmaka od tradicionalnih tržišta, pojačan angažman tvrtki i rast interesa za poslovanje prema zemljama Višegradske skupine, kazao je Luka Burilović

omentirajući objavljene podatke Eurostata o robnoj razmjeni EU-a, predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da su hrvatskim poduzetnicima i dalje najzanimljivije europske zemlje, ponajprije članice Europske unije. Ističe kako je vidljiv trend odmaka od tradicionalnih tržišta, a da je pojačan angažman tvrtki i rast interesa za poslovanje prema zemljama Višegradske skupine. “Hrvatske tvrtke sve se češće okreću i dalekim tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država ili Kanade gdje se otvaraju nove mogućnosti za jači plasman naših proizvoda. Ipak, najinteresantnija tržišta u ovom trenu su među novijim članicama EU-a poput Poljske, Mađarske, Češke ili Slovačke i upravo zato ćemo tamo imati predstavnike HGK”, najavljuje Burilović. Prema Eurostatovim podacima o ostvarenoj robnoj razmjeni u prvih sedam mjeseci, EU je u naizgled nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske. Vrijednost robnog izvoza smanjena je na godišnjoj razini za 5,5 posto. Pritom je pad zabilježen kod svih najvažnijih grupa proizvoda osim kod hrane i pića. Najveći pad zabilježen je kod energije, odnosno energenata, te kod strojeva, uređaja i vozila. Izvoz je smanjen prema čak devet od 10 najvećih vanjskotrgovinskih partnera EU-a, pri čemu je izuzetak bio izvoz prema Japanu ostvaren na istoj razini. Promatrano prema članicama, pad Extra EU izvoza, odnosno izvoza prema trećim zemljama, zabilježen je kod čak 21 članice. Hrvatska je s rastom Extra EU izvoza od pet posto (prema podatku Eurostata) uz Irsku, Luksemburg i Maltu najviše povećala taj oblik izvoza.

Otvaranje novih tržišta

Vrijednost uvoza EU-a također bilježi pad od 4,6 posto i to ponajprije zbog smanjene vrijednosti uvezenih energenata i u znatno manjoj mjeri sirovina, čemu je najviše pridonio pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu. Kao

posljedica navedenih kretanja izvoza i uvoza, na razini EU-a bilježi se smanjenje robnog suficita u robnoj razmjeni s ostalim tržištima. Taj je suficit smanjen sa 31 milijarde eura u sedam mjeseci prošle godine na 20,7 milijardi eura. Upravo prema tom podatku EU je u boljoj poziciji od Hrvatske. Naime, zbog oporavka domaće potražnje i nastavka rasta izvoza u Hrvatskoj se bilježi relativno dinamičan rast uvoza i kao posljedica toga trend povećanja robnog deficita na godišnjoj razini. Zbog toga je za Hrvatsku i nadalje prioritet povećanje prisutnosti na postojećim i otvaranje novih tržišta kako bi neto efekt robne razmjene s inozemstvom imao pozitivan učinak na rast BDP-a. Veća dinamika rasta izvoza prema ostalim zemljama jest jedna od specifičnosti robne razmjene Hrvatske s EU-om u prvoj polovini godine. Takva kretanja ostvarena su ponajprije zahvaljujući znatno povećanoj vrijednosti izvoza u SAD i Saudijsku Arabiju gdje je znatno povećan izvoz oružja, lijekova i streljiva. Ipak treba napomenuti da se rast hrvatskoga izvoza i dalje temelji na rastu izvoza prema članicama EU-a, posebice prema Njemačkoj, te da taj izvoz i dalje čini približno 68 posto ukupnog. (B.O.)

Prema Eurostatovim podacima o robnoj razmjeni u prvih sedam mjeseci, EU je u naizgled nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 17

aktualno Predstavljen natječaj Razvoj poslovne infrastrukture

Šansa za gradnju poduzetničke strukture Prihvatljivi prijavitelji, kao i njihovi partneri u okviru ovog natječaja, su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te poduzetničke potporne institucije

akon sedam objavljenih natječaja u vrijednosti tri milijarde kuna, poduzetnicima se kroz EU fondove osigurava i poslovna infrastruktura. Naime, tehnički ministri regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić te poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavili su Poziv na dostavu projektnih prijava Razvoj poslovne infrastrukture, ukupne vrijednosti 380 milijuna kuna. Kroz aktivnosti projekata u okviru natječaja ulagat će se u materijalnu i nematerijalnu imovinu s ciljem izgradnje, rekonstrukcije i opremanja nove i postojeće poduzetničke poslovne infrastrukture. Prihvatljivi prijavitelji, kao i njihovi partneri u okviru ovog natječaja, su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te poduzetničke potporne institucije upisane u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture.

“Ovim javnim pozivom dajemo mogućnost našim općinama, gradovima i županijama da prema svojim razvojnim planovima poboljšaju i grade svoju poduzetničku strukturu i tako privuku nova ulaganja koja će otvoriti nova radna mjesta. Najmanja sredstva koja mogu dobiti su 200.000 kuna, a najviše se može dobiti 20 milijuna kuna”, naglasio je ministar Horvat. “Nastavljamo kroz EU fondove našim poduzetnicima stvarati preduvjete za rast, razvoj i povećanje konkurentnosti”, izjavio je ministar Tolušić. Izgradnja novih i proširenje postojećih poduzetničkih centara, poslovnih inkubatora, poduzetničkih akceleratora, poslovnih i znanstveno-tehnoloških parkova omogućit će malom i srednje velikom poduzetništvu pristup infrastrukturi što će privući razne investitore i stvoriti nova radna mjesta. (B.O.)

Tehnički ministar poljoprivrede Davor Romić

Hrvatskoj poseban status

ehnički ministar poljoprivrede Davor Romić obznanio je kako je Europska komisija donijela odluku kojom je Hrvatska dobila poseban status zemlje koja je preventivno cijepila goveda protiv bolesti kvrgave kože, ali je slobodna od bolesti (tzv. free zone with vaccination). “To podrazumijeva da se promet svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i svježeg mesa i mesnih proizvoda cijepljenih životinja prema drugim EU članicama odvija bez ikakvih ograničenja. Jednako tako, omogućen je i promet cijepljenih živih goveda, određeno vrijeme nakon cijepljenja, s time da imamo

propisana vremenska ograničenja. Prva smo zemlja s takvim statusom i pohvaljeni smo u Komisiji s obzirom na procese koje smo proveli”, kazao je Romić zahvalivši se znanstvenim institucijama koje su pomogle u provođenju projekta, počevši od fakulteta i instituta pa sve do stočara koji su pomogli da dobijemo ovaj status. Pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane Tomislav Kiš najavio je nastavak akcije cijepljenja. “Rok se malo pomaknuo jer nismo htjeli gubiti ni dan izvoza i u tome smo uspjeli, detalji mjera će biti propisani najkasnije u ponedjeljak. U čitavoj toj priči je najvažnije da je po-

18 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

trošačima svejedno je li govedo cijepljeno ili ne, za njih nema nikakvih posljedica ni razlike u kvaliteti proizvoda koje kupuju”, istaknuo je Kiš, najavivši da će država stočarima nadoknaditi eventualne štete koje nastanu cijepljenjem. (M.S.)

S MARKOVA TRGA Sjednica tehničke vlade

Orešković: Stegnuli smo remen i to je dalo rezultata

U prvih šest mjeseci ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države bio je 518 milijuna kuna što je 0,2 posto BDP-a, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je pet milijardi kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a samom početku prošlotjedne sjednice tehničke vlade premijer Tihomir Orešković izrazio je nadu da će se nova vlada što prije formirati i što prije krenuti s reformama. “Nadam se da će iskoristiti i dosta reformi koje smo mi pripremili”, dodao je Orešković. Vlada je prihvatila izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine. Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se makroekonomskim okvirom s gospodarskim rastom od 2,8 posto. “Ovaj gospodarski rast dolazi nakon šest godina recesije i kumulativnog pada. Stopa rasta je dobra, ali na njoj još treba raditi i jačati je kako bismo išli smjerom koji želimo i zaslužujemo”, ocijenio je Marić. U prvih šest mjeseci ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države bio je 518 milijuna kuna što je 0,2 posto BDP-a, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je pet milijardi kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvoj su polovini ove godine ostvareni na razini od 56,3 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi nešto manji od 58,7 milijardi kuna. Rast prihoda najvećim je dijelom rezultat boljeg punjenja državne blagajne od poreza i to za 8,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Tako je od PDV-a u proračun uplaćeno jedan posto više ili 20,5 milijardi kuna, poreza na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, a poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više. Tome valja dodati i bolje korištenje i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Najbolji rezultati od 2008.

“Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun, te ga planiramo i dalje držati pod kontrolom. U usporedbi s prvom polovinom prošle godine, prihodi su

povećani za više od 10 posto, dok su rashodi porasli za oko 0,4 posto”, rekao je Marić. “Stegnuli smo remen i to je dalo rezultata, a dobrim rezultatima pomogao je rast BDP-a. Nadam se da će te dobre rezultate prepoznati i rejting agencije te konačno poboljšati rejting Hrvatskoj”, dodao je Orešković istaknuvši kako su to najbolji rezultati od 2008. godine. Vlada je odobrila i zaduženje Valpovu od 2,45 milijuna kuna kredita za financiranje investicija novih infrastrukturnih projekata i rekonstrukciju postojeće komunalne infrastrukture, te Našicama od 5,5 milijuna kuna za kupnju Dvorca Pejačevićev trg. Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet odobreno je sklapanje ugovora o nabavi tri turistička broda na električni pogon. Riječ je o poslu vrijednom gotovo 10 milijuna kuna, koji će se 80 posto financirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 20 posto sredstvima UNDP-a Hrvatska.

Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun, ocijenio je Zdravko Marić

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO 49. međunarodni sajam obrtništva i poduzetništva u Celju

Hrvatska želi biti zemlja-partner 2017. U sklopu proračuna Ministarstva obrta i poduzetništva nastojat će se osigurati djelomično financiranje 50. MOS-a. Biti zemlja-partner ne znači imati svoj izložbeni prostor već partnerski sudjelovati u svim aktivnostima na sajmu, istaknuo je tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Više od 1500 izlagača iz 36 država Na ovogodišnjem MOS-u nastupilo je više od 1500 izlagača iz 36 država, a najveću zajedničku prezentaciju ponovno je pripremila Kina. U suradnji s Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije, u sklopu popratnih događanja MOS-a, održani su poslovni razgovori poduzetnika iz država članica EU-a i država Jugoistočne Europe. U organizaciji HOK-a na tim razgovorima sudjelovali su i hrvatski obrtnici i poduzetnici iz sektora obnovljivih izvora energije, obrade metala, prerade plastičnih masa, prerade drva, građevinarstva i elektroindustrije.

rvatska obrtnička komora (HOK) i ove je godine organizirala i sa 30 posto sufinancirala troškove nastupa hrvatskih obrtnika na 49. međunarodnom sajmu obrtništva i poduzetništva (MOS), održanom proteklog tjedna u Celju. Na sajmu je bilo više od 30 izlagača iz Hrvatske, što samo po sebi govori da je za hrvatske poduzetnike taj sajam zanimljiv kao mjesto na kojem se stječu novi poslovni kontakti. Od ukupnog broja domaćih izlagača, troje je nastupilo prvi put. U suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko-zagorske županije, na MOS-u je prezentiran katalog tradicijskih i umjetničkih obrta te županije te uzorci proizvoda 15 tradicijskih obrta. Na sajmu su predstavljena dva nova kataloga metaloprerađivačkog i građevinskog sektora te baza poslovnih kontakata HOK-a na CD-u pod nazivom Poslovne informacije 2016. Osvrnuvši se na organizaciju MOS-a, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec nije krio zadovoljstvo te je istaknuo kako na MOS-u nastupaju hrvatski, ali i ostali izlagači koji imaju proizvod za Europu i za njih je to velika prilika. Dodao je kako naši obrtnici žele izaći na nova tržišta, predstaviti svoje proizvode, ali i vidjeti što radi konkurencija.

Potrebna revitalizacija sajmova

Prilikom posjeta celjskom sajmu, tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat je istaknuo kako su u tijeku pregovori da sljedeće godine na jubilarnom 50. MOS-u Hrvatska bude zemlja-partner. “U sklopu proračuna Ministarstva obrta i poduzetništva nastojat će se osigurati djelomično financiranje tog događaja. Biti zemlja-partner ne znači imati svoj izložbeni prostor već partnerski sudjelovati u svim aktivnostima na sajmu”, istaknuo je Horvat. Pritom je naglasio kako će se s istom željom i nadom pristupiti pokušaju revitalizacije Zagrebačkog velesajma. “Ovo je već druga godina za

20 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Na sajmu je, uz potporu HOK-a, bilo više od 30 izlagača iz Hrvatske redom u kojoj bilježimo gospodarski rast, a ako nam se ostvare ciljevi koje smo postavili na početku mandata, kako je ovo godina stvaranja pretpostavki za ostvarenje pet-postotnog gospodarskog rasta u budućem razdoblju, u 2017. godini vratit ćemo ovakve aktivnosti na kojima se stječu novi, važni kontakti”, rekao je Horvat. Napomenuo je kako u ovom trenutku postoje izdašna sredstva za korištenje iz strukovnih fondova EU-a, pa je u planu izrada posebnog projekta za sajmove u sljedećoj godini, za što će se iskoristiti sredstva iz fondova EU-a.

HGK na sajmu World Food Moscow

Hrvatske tvrtke osvajaju rusko tržište Na zajedničkom izložbenom prostoru HGK, svoje proizvode uspješno je predstavilo 12 hrvatskih tvrtki. Do kraja sajma, tvrtke Sardina, Eurocompany, Kaprina i Maraska ugovorile su poslove vrijedne više milijuna kuna

rvatske tvrtke sklopile su višemilijunske ugovore s ruskim distributerima na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije World Food Moscow. Tvrtka Sardina ugovorila je nove narudžbe svojih proizvoda u vrijednosti od tri milijuna kuna preko ruskog distributera Hayat service, a tvrtka Kaprina zaključila je ugovore o prodaji dodataka prehrani u iznosu od milijun kuna putem svoje ruske podružnice Kaprina Moskva. Eurocompany je dogovorio suradnju s ruskom tvrtkom Be fresh u području prodaje orašastih plodova i suhog voća, dok je Maraska zaključila predugovor s distributerima za rusko tržište, a s izvozom se kreće početkom sljedeće godine. “Nastup na ovom sajmu omogućuje sklapanje izravnih kontakata s ruskim partnerima, prije svega zbog plasmana proizvoda hrvatske prehrambene industrije na ovomu značajnom, velikom tržištu”, rekao je direktor Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Moskvi Jakov Despot, dodavši da će Predstavništvo, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske te Predstavništvom HTZ-a, i dalje raditi na okupljanju i animiranju hrvatske poslovne zajednice, s ciljem daljnjeg učvršćivanje pozicije hrvatskoga gospodarstva na ruskom tržištu.

Osiguranje dobrih pozicija

U okviru sajma, Predstavništvo HGK organiziralo je poslovnu konferenciju i B2B razgovore na kojima su sudjelovali brojni predstavnici hrvatskih i ruskih tvrtki. Potpredsjednik tvrtke Podravka za regiju Rusije i Zajednicu neovisnih država Damir Perlok predstavio je značajne poslovne uspjehe Podravke na ruskom tržištu.

HGK je na sajmu organizirao konferenciju i brojne B2B razgovore “Podravka je u zadnje dvije godine, zahvaljujući novom poslovnom modelu, ostvarila najveći rast prodaje u posljednjih 20 godina”, istaknuo je Perlok naglasivši da upravo sada, u vrijeme političke i gospodarske krize, treba ostati ili doći na ovo tržište kako bi se osigurale dobre pozicije za budućnost. Na zajedničkom izložbenom prostoru HGK, svoje proizvode uspješno su predstavili Podravka, Maraska, Mlinar, Zvečevo, Belje, Sardina Postira, Badel 1862, Eurocompany, Kaprina, Vegetariana, Fami i Anamarija Kava. World Food Moscow održavao se od 12. do 15. rujna, a hrvatske su tvrtke na njemu nastupile u organizaciji Predstavništva HGK u Ruskoj Federaciji, uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Predstavništva Hrvatske turističke zajednice. To je vodeći i najstariji međunarodni sajam iz područja prehrambene industrije na tržištu Rusije i zemalja bivšega Sovjetskog Saveza. (B.O.)

Nastup na ovom sajmu omogućuje sklapanje izravnih kontakata s ruskim partnerima, prije svega zbog plasmana proizvoda hrvatske prehrambene industrije na ovomu značajnom, velikom tržištu. Jakov Despot, direktor Predstavništva HGK u Moskvi

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Informatizacija zdravstvenog sustava

22 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Omjerom cijene i kvalitete hrvatska rješenja tuku i SAD Hrvatska je među predvodnicima razvoja i korištenja sustava e-zdravstvo u Europi, pa samim time i u svijetu. Trenutačno, u Hrvatskoj se putem sustava e-naručivanje 10.000 ljudi iz ordinacije obiteljske medicine naručuje u bolnicu svaki dan. A po raspoloživosti usluge e-recept još od 2014. do danas dijelimo prvo mjesto u Europi piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lektroničko zdravstvo ili e-zdravstvo suvremeni je način pružanja zdravstvenih usluga temeljen na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. One omogućavaju integraciju sustava i podataka povećavajući kvalitetu i učinkovitost, bolju kontrolu te dostupnost i sigurnost kako za pacijente tako i za liječnike. Trenutačno se u Hrvatskoj putem sustava e-naručivanja 10.000 ljudi iz ordinacije obiteljske medicine naručuje u bolnicu svaki dan. A po raspoloživosti usluge e-recept još od 2014. do danas dijelimo prvo mjesto u Europi. Hrvatska ima i ICT tvrtke koje razvijaju izuzetno kvalitetna rješenja za e-zdravstvo. Među njima prednjače Ericsson Nikola Tesla, IN2 i MCS Grupa čiji se sustavi svrstavaju uz bok najboljima u svijetu. Ivan Lupić, direktor ICT rješenja za industriju i društvo u Ericsson Nikoli Tesli, kaže kako je u Hrvatskoj informatizirana primarna zdravstvena zaštita, a medicinski se podaci, prikupljeni različitim uslugama i aplikacijama poput e-recepta ili e-uputnice, razmjenjuju kroz Centralni informacijski zdravstveni sustav (CEZIH). “Ta ogromna količina podataka treba omogućiti bolje upravljanje znanjem o zdravlju pojedinaca i o javnom zdravstvu, učinkovitiji i kvalitetniji rad zdravstvenim timovima, kao i formiranje novih aplikacija, poput središnjeg elektroničkog zdravstvenog zapisa ili e-kartona kao jedinog mjesta gdje će autorizirani korisnik moći pristupiti cjelo-

životnom, sveobuhvatnom zapisu medicinskih podataka o pacijentu. Uz pojam e-zdravstva usko se vezuje i mobilno ili m-zdravstvo koje dodatno povećava mobilnost pacijenata i liječnika te, kroz mobilne aplikacije, omogućuje bolju samobrigu pacijenata i aktivnije sudjelovanje u procesu liječenja”, objašnjava on.

Pojačani napori

Gotovo sve europske zemlje i brojne države širom svijeta uvode e-zdravstvo. Kad je riječ o tehnologijama i aplikacijama, trenutačno je u fokusu implementacija e-kartona te portala za pacijente. Taj proces je već u tijeku i u Hr-

Gotovo sve europske zemlje i brojne države širom svijeta uvode e-zdravstvo vatskoj. “Informatizacija bolnica je u SAD-u i razvijenim zemljama EU-a, koje su predvodnice razvoja e-zdravstva, tehnološki već odrađena, a mi tu trebamo pojačati napore da se sve bolnice u potpunosti informatiziraju te, što je posebice važno, procesno povežu s CEZIHom. Jer, interoperabilnost je ključna. Važno je podatke koji se nalaze u različitim sustavima 19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA

Podaci za e-karton uzimaju se iz već postojećih u CEZIH-u, pri čemu liječnici doslovce ne moraju napraviti nijedan klik. Ivan Lupić, ENT

unutar zdravstva smisleno povezati i učiniti ih dostupnima drugim autoriziranim dionicima u različitim procesima”, napominje Lupić. Kao što je uvijek slučaj kod uvođenja novih usluga i suvremene tehnologije, temeljna prepreka snažnijem korištenju e-zdravstva je nedovoljna informiranost, strah od promjena, djelomično neprilagođeni poslovni procesi zaostali iz vremena “prenošenja papira” te nepostojeća ili manjkava zakonska regulativa. “Tako je, primjerice, u medijima trenutačno vrlo prisutna rasprava o ogromnom dodatnom administrativnom opterećenju liječnika koje bi trebao uzrokovati e-karton. A prava je istina da se podaci za e-karton uzimaju iz već postojećih podataka u CEZIH-u, pri čemu liječnici doslovce ne moraju napraviti nijedan klik. S druge strane, postojanje e-kartona može u velikom broju slučajeva, zbog raspoloživosti podataka autoriziranim korisnicima, značajno povećati brzinu, kvalitetu i sigurnost zdravstvene usluge”, ističe on.

Dobrobit ispred prepreka

Također, jedan od značajnih izazova ovog sustava povezan je sa sigurnošću, odnosno privatnošću, premda su sigurnosni standardi i mjere primijenjene u e-zdravstvu vrlo stroge pa nadilaze, primjerice, i one u m-bankarstvu. “No, dovoljno je sjetiti se uvođenja e-recepta pa da sa sigurnošću možemo tvrditi kako se napredak ipak ne da zaustaviti i kako su do24 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Uz već etablirane tvrtke, prostora ima i za one koji tek pokušavaju uspjeti u tom području, kaže Ivan Lupić brobiti odgovornog i sustavnog uvođenja ICT tehnologija u zdravstvo ipak jače od svih prepreka. Sjetite se samo koliko nam je svima

život jednostavniji od kada imamo e-recept, koliko nepotrebnog gubljenja vremena izbjegnemo i to upravo onda kad nam je to najpotrebnije”, naglašava Lupić. Tržište vezano uz usluge e/m-zdravstva je ogromno, a sve projekcije ukazuju na to da će i dalje rasti. “Uz već etablirane tvrtke, prostora ima i za one koji tek pokušavaju uspjeti u tom području. To nije lagan, ali je svakako zanimljiv i izazovan put”, smatra direktor ICT rješenja za industriju i društvo u ENT-u. Siniša Košćina, zamjenik direktorice Sektora zdravstva u IN2, kaže nam kako se složenica naziva informacijskog sustava ili procesa sa slovom “e” na početku danas koristi u vrlo različitim situacijama što zna buniti i ljude iz struke, a posebice pacijente koji s pravom očekuju da je e-sustav nešto novo i bolje s jasnim koristima za sve. “Informatizirane ljekarne, odnosno programi na kojima ljekarnik provjerava ima li određeni lijek na zalihi i nakon izdavanja ispisuje račun, u Hrvatskoj postoje već 20 godina. Informatizirane ordinacije obiteljske medicine, odnosno program u koji obiteljski liječnik upisuje razlog dolaska pacijenta, postoji već 10 godina, dok je većina bolnica informatizirana dulje od pet godina. Pri tome mislim na program u koji se pacijent prijavi na prijamu i u koji se unose svaka vizita i terapija te ordiniraju pregledi i na kraju ispisuje otpusno pismo. Povezivanjem ordinacije obiteljske medicine i ljekarne dobiva se elektronski dokument i sustav pod imenom e-recept, a povezivanjem obiteljske medicine i bolnice e-uputnica. Za dobivanje termina u bolnici koriste se e-liste čekanja i e-naručivanje. Naravno, svi sustavi zajedno slijevaju informacije u e-karton kao jedinstveno mjesto pohrane svih vaših medicinskih podataka. Sve ovo zajedno čini e-zdravstvo”, objašnjava Košćina.

Izazovi povezivanja

Hrvatska je među predvodnicima razvoja i korištenja sustava e-zdravstva u Europi, pa i u svijetu. Vrlo malo zemalja ima sva četiri e-sustava razvijena i praktički potpuno u produkciji kao Hrvatska. E-karton zapravo još nemamo, ali i on dolazi ubrzo. “Iako smo relativno kasno - 2000. godine - prepoznali važnost informatizacije u području zdravstva, neprekidnim ulaganjima i razvojem dostigli smo i prestigli puno zemalja. Naravno, prednost nam je to što smo mala zemlja pa su izazovi povezivanja manji, ali su nas jako i brzo naprijed odveli upornost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja te korištenje znanja vlastitih stručnjaka koji poznaju situaciju u praksi i znaju razvijati IT sustave. Tu mislim na Ericsson Nikolu Teslu, IN2, MCS i niz drugih. Što se nedostataka tiče,

brzina razvoja e-sustava uvijek može biti veća, a ako trebam izdvojiti gdje najviše zaostajemo, to su pravilnici i propisane norme”, napominje.

Usudio bih se reći kako nema boljih od nas izuzevši SAD i neka skandinavska rješenja, ističe Siniša Košćina Glavne prepreke u snažnijem korištenju ezdravstva u Hrvatskoj, nastavlja Košćina, jesu raspoloživi resursi, točnije financije. “Naime, sad će me kolege stručnjaci smatrati neozbiljnim, no lako je razviti IT sustav, ali ga je teško uvesti u produkciju i za to su potrebni ljudi i vrijeme! Jedini način da informacijski sustav zaživi je taj da na terenu provodite svoje vrijeme i radite s korisnicima, a to košta. Znate koliko? Prema uobičajenoj svjetskoj praksi, 50 posto proračuna informacijskog projekta je implementacija! Ona prva ne bude predviđena u proračunima IT investicija i zato dio novih projekata ne uspije zasjati punim sjajem ili uopće biti iskoristiv u željenoj mjeri”, tvrdi Košćina. Hrvatska, nastavlja on, ima ICT tvrtke koje nude vrlo kvalitetna rješenja na tome području. “Usudio bih se reći kako nema boljih od nas izuzevši SAD i neka skandinavska rješenja. A ako gledamo omjer kvalitete i cijene, tučemo i SAD. Potvrda toga je da danas Ericsson uvodi sustave u Armeniji i Kazahstanu, IN2 u Sloveniji i Azerbajdžanu, te da se skupa borimo za Bugarsku, Rumunjsku, Češku… Zašto idemo

Jedni način da informacijski sustav zaživi je taj da na terenu provodite svoje vrijeme i radite s korisnicima, a to košta. Znate koliko? Prema uobičajenoj svjetskoj praksi, 50 posto proračuna informacijskog projekta je implementacija! Ona prva ne bude predviđena u proračunima IT investicija, i zato dio novih projekata ne uspije zasjati punim sjajem. Siniša Košćina, IN2

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 25

PV ANALIZA

Čak 99 posto razmijenjenih recepata u Hrvatskoj su digitalni, za razliku od europskog prosjeka od 33 posto. Procesi u Hrvatskoj se konstantno poboljšavaju, a personalizacija je novo i uzbudljivo područje čije vrijeme počinje uvođenjem mobilnog portala za pacijente. Branko Šoštarić, MCS Grupa

na istok? Jer naši sustavi predstavljaju integralna rješenja za koje je najpodesniji greenfield teren tj. da u državi i bolnici kao početnu poziciju nemate ništa. Na Zapadu imate puno lokalnih već informatiziranih otoka i glavnina posla i projekata se odnosi na integraciju, s time da to jako zapinje i ide puževim korakom, ponajprije zbog nepostojanja standarda zapisa medicinske informacije, dok zemlje bez prethodnih sustava vrlo lako usvajaju naše objedinjene platforme”, napominje on dodajući kako, uz tvrtke, Hrvatska ima i kvalitetne stručnjake. “Malo nas plaši ovaj odljev IT stručnjaka, ali stalno stvaramo nove. Neka ljudi idu van, uče i stječu iskustvo i donesu nam ga natrag. Trenutačno stručnjake za e-zdravstvo školujemo sami. Specijaliziranih sveučilišnih programa nema, par predmeta na zadnjim godinama pojedinih fakulteta kao, primjerice, biomedicinska informatika na FER-u, nisu dovoljni te smo se angažirali u izgradnji studijskih programa koji će u budućnosti stvarati kadar kako za IT tvrtke tako i za zdravstvene ustanove. No, to traje i prave rezultate takvih programa očekujemo za pet godina. Do tada, jako investiramo u naše ljude i mogu vam reći da potpuno samostalnog konzultanta ili razvojnog inženjera u području e-zdravstva dobijete tek nakon dvije godine rada uz mentora”, kaže Košćina.

Personalizacija skrbi

Branko Šoštarić, predsjednik Uprave MCS Grupe, ističe kako sve više zemalja uvodi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u zdravstveni sustav kroz elektroničke zdravstvene kartone, telemedicinu, upravljanje znanjem o zdravlju, virtualne timove, mobilno zdravstvo, liječenje temeljeno na prikupljenim podacima o obrađenim slučajevima te upravljanje specijalističkim medicinskim podacima. “Trendovi u Europi i svijetu su personalizacija skrbi o problemima pacijenata, integracija informacijskih sustava dionika u zdravstvu, optimizacija poslovnih procesa te korištenje Big Datae. Hrvatska je iznimno napredna u određenim aspektima integracije i informatizacije i 99 posto razmijenjenih recepata u Hrvatskoj su digitalni za razliku od europskog prosjeka od 33 posto. Procesi u Hrvatskoj se konstantno poboljšavaju, a personalizacija je novo i uzbudljivo područje čije vrijeme počinje uvođenjem mobilnog portala za pacijente”, kaže on. Mobilni portal, koji je prošao testnu fazu pilot-projekta, skupini od gotovo milijun i pol građana Hrvatske omogućit će učinkovitije naručivanje u ordinacije obiteljske medicine, slanje zamolbe za obnovu kontinuirane terapije, a bit će moguće poslati i zahtjev za neke uobičajene administrativne dokumente, poput doznaka ili ispričnica.

26 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Čak se i najbogatije države suočavaju s ograničenim resursima za zdravstvo, smatra Branko Šoštarić Hrvatska se, dodaje Šoštarić, kreće oko europskog prosjeka kad je riječ o razvoju ezdravstva u vrlo širokom smislu tog pojma. “Uz e-recept, prosjek nam podiže i korištenje e-uputnice, razmjena informacija s vanjskim pružateljima zdravstvenih usluga i razmjena laboratorijskih nalaza među ustanovama, ali smo lošiji od prosjeka u povezivanju zdravstvenih ustanova širokopojasnom mrežom preko 50 Mbps te za čak 22 posto kaskamo u dostupnosti jedinstvene bežične mreže. Očekuje se da će sliku Hrvatske s aspekta e-zdravstva uskoro unaprijediti i uvođenje e-kartona i mobilnog portala za pacijente baš kao nekoć centralni informacijski zdravstveni sustav te e-recept i e-uputnica”, objašnjava. Uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija uvijek je skupo, a posebice ako se radi o sustavima s velikom složenošću. “S obzirom na to da zdravstvo pripada takvoj grupi, razlozi za uvođenje novih tehnologija moraju biti financijski opravdani, dakle podrazumijevaju racionalizaciju i smanjenje troškova. Čak se i najbogatije države svijeta suočavaju s ograničenim resursima koji se mogu koristiti za zdravstvene usluge. Uz ograničene resurse, iznimno je bitan i usklađen zakonski okvir. Zbog relativno naprednog e-zdravstva, Hrvatskoj se često događa da projekti čekaju pravilnik, umjesto suprotno”, zaključuje Šoštarić.

AKTUALNO HURA Media AdEx

Nastavljen trend rasta oglašavanja Raste internetsko i televizijsko oglašavanje, pad od 10,4 posto zabilježen kod oglašavanja u tisku

rijednost oglašavanja u medijima u 2015. godini u Hrvatskoj, odnosno zakup oglasnog prostora kod primarnih komunikacijskih kanala - televizija, novine, magazini, radio, posteri i internet, iznosio je ukupno 1,452 milijarde kuna, što je 3,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu, čime ulaganje u oglašavanje drugu godinu bilježi porast. Rezultati su to HURA Media AdEx-a (Advertising Expenditure) koje je objavilo Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA).

Internetsko oglašavanje bilježi rast od čak 43,6 posto Već drugu godinu zaredom internetsko oglašavanje bilježi značajan rast. U odnosu na 2014. godinu porast iznosi čak 43,6 posto. Porast je zabilježen i u segmentima televizijskog oglašavanja te klasičnog display oglašavanja, dok je pad od 10,4 posto zabilježen u ulaganju u oglašavanje kroz tisak, čime se ovaj negativan trend nastavlja i u odnosu na 2014. godinu. Božidar Abramović, član Uprave HURA-e i voditelj medijske sekcije koja je pripremala HURA Media AdEx, pojašnjava kako “rezultati AdEx-a reflektiraju pozitivne pomake u našoj industriji za koje se nadamo da će se nastaviti i u budućnosti. Povećanje investicija oglašivača iznova potvrđuje važnost oglašavanja i dodane vrijednosti koju donosi njihovim tvrtkama i poslovanju. Čak je zabilježeni pad investicija u oglašavanje u tiskovinama dijelom posljedica povećanja ulaganja u online oglašavanje kod istih izdavača.” Podaci za 2015. godinu pokazuju nastavak dominacije oglašavanja na televiziji u ukupnom volumenu oglašavanja gdje televizija predvodi s udjelom od 51 posto, nakon čega slijede oglasi u tisku sa 18,9 posto te internetsko oglašavanje u udjelu od 11,6 posto.

Zakup medijskog prostora HURA

FINAL

vs. 2014.

udjeli 2015.

740

3,5%

51,0% 18,9%

2014. (u mil kn) 2015. (u mil kn) TV

715

307

275

-10,4%

RADIO

132

130

-1,5%

9,0%

OOH

126

128

1,6%

8,8%

INTERNET

117

168

43,6%

11,6%

0,0%

0,8%

1.408

1452

3,1%

100,0%

OSTALO UKUPNO

HURA Media AdEx (Advertising Expenditure) je pojam koji se odnosi na potrošnju za zakup medijskog prostora u primarnim komunikacijskim kanalima i procjena je ulaganja u oglašavanje kod glavnih TV postaja, većih izdavača tiskovina i njihovih internet izdanja, radija, većih dobavljača vanjskog oglašavanja i općenito ulaganje u oglašavanje na internetu. Podaci predstavljaju procjenu neto investicije u ATL oglašavanje po tipu medija, u milijunima kuna, prema stručnoj procjeni HURA-inog Odbora za medije. Procjena ne uključuje kreativu, produkciju i specijalne formate. Primarni izvori podataka za procjenu su MediaPuls (Ipsos Puls), AGB Nielsen, Fina i medijske agencije HURA-e.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO 11. HRVATSKI DANI BIOMASE

Od šume ne vidimo Iako Hrvatska raspolaže značajnim potencijalom biomase za proizvodnju energije, zbog pomanjkanja tržišta i zamjene drugim energentima koje uvozimo, te nedostatka ekološke svijesti o prednosti obnovljivih izvora energije, korištenje biomase je svedeno na samo 4,3 posto ukupnih potreba piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oko

260.000t peleta

proizvede se godišnje u Hrvatskoj

oko

90%

te proizvodnje odlazi u izvoz

0,25kn

stoji 1 kilovatsat energije dobivene iz peleta

ada netko unatoč dobroj vidljivosti i jasnoći ne vidi ono što je većini vidljivo, kaže se kako “od šume ne vidi drvo”. Ta je stara narodna izreka na neki način bila lajtmotiv 11. hrvatskih dana biomase koji su u Našicama održani 9. rujna u sklopu manifestacije 16. dani slavonske šume. Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatska udruga za biomasu, kao organizatori tog znanstveno-gospodarskog skupa, upozorili su na ciljeve Svjetske klimatske konferencije održane prošloga prosinca u Parizu. Prema tom Pariškom sporazumu, nužno je smanjenje korištenja fosilne energije do 2030. godine za oko 60 posto uz održanje zatopljenja Zemlje ispod dva stupnja Celzijeva. Kako bi dostigla te ciljeve Pariškog sporazuma, Hrvatska bi trebala puno umješnije koristiti vlastite potencijale. To više jer korištenje šumske biomase u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prema podacima Hrvatskog šumarskog društva, još 1965. godine iz biomase se (uglavnom ogrjevnog drva) zadovoljavala četvrtina

svih energetskih potreba. Danas, iako Republika Hrvatske raspolaže značajnim potencijalom biomase za proizvodnju energije (toplinska energija, električna energija, biogoriva), zbog pomanjkanja tržišta i zamjene drugim energentima koje uvozimo (plin, nafta-loživo ulje, struja) te nedostatka ekološke svijesti o prednosti obnovljivih izvora energije (OIE), korištenje biomase je svedeno na samo 4,3 posto ukupnih potreba.

Izvozimo pelete – uvozimo naftu

Svjetska energetska kriza, koja će se sve više produbljivati korištenjem ograničenih rezervi nafte, te utjecaj korištenja fosilnih goriva na povećanje stakleničnih plinova s jedne strane, a poštivanje međunarodnih sporazuma i deklaracija (Kyoto protokol, Gradečka deklaracija 2005.) s druge strane, daju šumarskom sektoru, a time i državi, mogućnost i obvezu boljeg korištenja manje vrijednog drva i otpada i općenito biomase. Jedan od neiskorištenih hrvatskih energetskih potencijala svakako su drveni

Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

Prilika za 70.000 novih radnih mjesta Težište ovogodišnjih Hrvatskih dana biomase bili su Pariški sporazum o klimi, uporaba bioenergije u zaštiti okoliša, nove tehnologije i inovacije. Josip Dundović je istaknuo kako upravo taj sporazum nudi velike šanse jer obnovljive energije pokreću nacionalni i globalni investicijski val te stvaraju 70.000 novih radnih mjesta. Istovremeno, drastično se reducira ovisnost o uvozu energije iz kriznih područja. U izjavi za Privredni vjesnik, Dundović je u tom smislu iznio vrlo egzaktne podatke, no nažalost vrlo malo ili gotovo ništa od toga nije u međuvremenu učinjeno. “Prema podacima UNDP-a iz 2010. u Republici

Hrvatskoj do 2020. godine upotrebom biomase potencijali izravnih zelenih radnih mjesta (proizvodnje opreme i održavanja postrojenja) iznose 5500 izravnih i 55.000 neizravnih zelenih radnih mjesta (u popratnoj industriji). Danas u svijetu ima preko 2,3 milijuna zaposlenih u području OIE, od toga gotovo polovina otpada na biomasu i biogoriva. EU strategijom Agenda 2020. predviđa se do 2020. u Uniji stvoriti tri milijuna zelenih radnih mjesta. Austrijskim master-planom Zelena radna mjesta (listopad 2010.) pod motom Više radnih mjesta kroz zelena radna mjesta procijenjen je potencijal u sektorima

28 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

OIE od 100.000 zelenih radnih mjesta do 2020. godine, od čega 6500 otpada na biomasu. Inače, danas u Austriji više od 185.000 zaposlenih radi na poslovima zelenih radnih mjesta, tj. svako 20. radno mjesto od ukupno zaposlenih je zeleno”, kazao je Dundović.

drvo peleti. Proizvodnja drvenih peleta u Hrvatskoj je svake godine sve veća i dostigla je oko 260.000 tona. Nažalost, 13 hrvatskih proizvođača peleta taj vrijedan ekološki energent uglavnom izvozi iz Hrvatske. Ne zato što to žele, nego stoga što u Hrvatskoj nema dovoljno interesa za njega, pa oko 90 posto godišnje proizvodnje završi u izvozu. Najviše u Sloveniji i Italiji. Istovremeno, Hrvatska uvozi skupe i ekološki neprihvatljive fosilne energente kao što su nafta i plin. Možda je najbolji primjer elektrane i toplane u mađarskom gradu Pečuhu koja kao energent koristi drvnu sječku i djelomično uvezenu biomasu upravo - iz Hrvatske. Slična elektrana i toplana u Osijeku, prema

Usprkos ekološkim i financijskim prednostima bioenergije, Hrvatska još uvijek nije progledala izračunima Drvnog klastera, godišnje za potrebe mazuta troši oko 120 milijuna kuna. Prema aktualnim cijenama energenata istovjetne energetske vrijednosti, kada bi u Osijeku radili kao u Pečuhu, mogli bi uštedjeti do 40 milijuna kuna. Naime, izračuni pokazuju kako jedan kilovatsat energije dobivene iz mazuta stoji 0,70 kuna, iz loživog ulja 0,60, plina 0,40 kuna, a iz peleta - 0,25 kuna. Dakle, vidimo li zaista od šume drvo?

Poruka za novu vladu

Usprkos ekološkim i financijskim prednostima bioenergije, Hrvatska još uvijek nije progledala. Zašto je tomu tako, objašnjava Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu pri Hrvatskom šumarskom društvu i organizator ovoga skupa koji se u Našicama održava još od 2007. godine: “Radi se o nizu sustavnih i dugoročnih mjera i konkretnih aktivnosti koje bi trebalo poduzeti. Problem je ponajprije u lokalnoj samoupravi - načelnici općina i gradonačelnici morali bi planirati i inicirati izgradnju potrebne infrastrukture poput

toplovoda i bioenergana. Druga je stvar onda drvna industrija i Hrvatske šume ili privatni šumovlasnici, kada je riječ o šumskoj biomasi. Osim toga, imamo i energetske potencijale za proizvodnju poljoprivredne biomase. Hrvatska samo iz poljoprivrede godišnje ima oko četiri milijuna tona biomase. Sve to samo treba dobro uvezati i organizirati, a to mogu učiniti jedino strukture sustava, strukture države - i to od najmanjih općina, preko gradova i županija do države, te pripadajuće industrije i poljoprivredne proizvodnje”. Definitivno, dobra je to i konkretna poruka novoj vladi koja bi trebala što žurnije donijeti kako energetsku i klimatsku strategiju do 2030., tako i strategiju šuma. Dundović smatra kako bi lokalne i županijske vlasti trebale poticati uporabu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i motivirati stanovništvo za energetsku uporabu obnovljivih izvora. Kako kaže, s riječi na djela trebaju prijeći i Hrvatske šume i drvna industrija aktivnijim pokretanjem kogeneracijskih postrojenja te proizvodnjom briketa i peleta.

Problem je ponajprije u lokalnoj samoupravi načelnici općina i gradonačelnici morali bi planirati i inicirati izgradnju potrebne infrastrukture poput toplovoda i bioenergana. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO 6. turistički forum kontinentalnog turizma – Turizam

Kakvo more kad imamo hranu, glazbu i mačeve Rješenja za popravljanje brojki u kontinentalnom turizmu trebalo bi implementirati čim prije ako želimo da se udjel kontinenta u turističkim rezultatima Hrvatske popne s mizernih dva posto, kakav je sada. Uz uvođenje CRO kartice, priliku nude razne manifestacije kulturne i povijesne baštine, ali i izvrsna hrana kojom obiluju svi hrvatski predjeli piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Kontinentalni turizam u Hrvatskoj ima veliki potencijal. Nužno je smanjiti veliki disparitet koji imamo u odnosu kontinentalnog i obalnog turizma. Odnos treba biti puno veći u korist kontinentalnog turizma i izraženiji kroz čitavu godinu, a isto je tako cilj smanjiti pritisak na obalu, odnosno bolje rasporediti turistički proizvod. Anton Kliman, tehnički ministar turizma

asno je kako je na kontinentu puno teže organizirati manifestacije, odnosno događanja koja će privući turiste. Turistički djelatnici na kontinentu trebaju uložiti znatno više rada, ali i novca kako bi uz dobru ideju ostvarili i dobar turistički rezultat makar nekoliko vikenda godišnje. Stoga se turizam događanja nametnuo kao logična središnja tema 6. turističkog

Renesansni festival je svijetla točka ne samo u Koprivnici, nego u čitavoj Hrvatskoj, kaže Renato Labazan foruma koji se održao u Vinkovcima u sklopu 51. vinkovačkih jeseni. U organizaciji HGK-ŽK Vukovar i turističkih zajednica Vukovarskosrijemske županije i Grada Vinkovaca, te uz potporu Županije i Grada, krajem prošloga tjedna tu se okupilo pedesetak predstavnika turističkih zajednica, organizatora različitih manifesticija i predstavnika tvrtki. “Namjera je bila da se ovim forumom, a osobito ovom konkretnom temom - Turizam događanja, osnaži turistički sektor osobito u smislu jačanja kontinentalnog turizma. Cilj je bio da se kroz ovakav forum gdje su se mogli

30 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

čuti brojni primjeri dobre prakse iz čitave Hrvatske, pronađe model prema kojem bi se naše tvrtke na što kvalitetniji način uključile u organizaciju različitih manifestacija. Uloga HGK u tom procesu itekako je značajna”, objasnio je Ivan Marijanović, direktor HGK-ŽK Vukovar. Primjere dobre prakse na ovom su skupu predstavili turistički djelatnici iz Koprivnice, Splita, Nina, Dubrovnika, Zagreba, Vinkovaca... Predstavnici potencijalnih sponzora su govorili o svojim očekivanjima od ulaganja u sponzorstvo, a bilo je govora i o koristi od događaja za društvenu zajednicu i gospodarstvo.

Renesansni festival

Između ostalih, o primjerima dobre prakse govorio je Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Koprivnice. “U odnosu na Varaždin, a osobito Zagreb, Koprivnica je ipak provincija. Nažalost, tako je, jer nemamo ni tu veličinu, a što je još važnije, ni dobru prometnu povezanost. K tome, Koprivnica je primarno industrijski grad. Stoga većina ljudi razmišlja o zapošljavanju u industriji, a ne o avanturama zapošljavanja u turističkom smislu. Renesansni festival, koji u Koprivnici razvijamo, spada u ono što se naziva turizmom događanja ili turizmom manifestacija. Renesansni festival je svijetla točka ne samo u Koprivnici, nego u čitavoj Hrvatskoj jer smo ni iz čega napravili mega manifestaciju europskih razmjera. To se, nažalost, u Hrvatskoj ne zna ili se o tome vrlo malo zna. Stoga nam je jedan od najvažnijih zadataka čim prije probiti tu svojevrsnu medijsku barijeru. U ta tri-četiri dana, koliko traje festival, Koprivnica je prepuna ljudi. Oni dolaze na bedeme, ali

događanja

Renesansni festival, Koprivnica

obilaze i čitav grad. To je dokaz da se može od jednog, ponavljam, provincijskog industrijskog grada napraviti turistički zanimljiva destinacija. Za to je, pored znanja, potrebno mnogo truda, enormne energije i – sreće”, kaže Labazan. Renesansni festival u Koprivnici održava se 11 godina i stalno bilježe uzlazni trend u razini sadržaja i posjećenosti. No, kako ističe Labazan, sadržajno je festival najveći te vrste u Europi, a i prostor gdje se održava u potpunosti je popunjen, te se prostorno ne može širiti. Međutim, može se širiti u vremenskom pogledu, primjerice, produžiti na dva vikenda. Renato Labazan navodi kako je zadovoljan pozornošću koju Ministarstvo turizma i Hrvat-

Mađarska nema ni more niti Alpe, a godišnje ostvari desetak milijardi turističkih eura ska turistička zajednica u posljednje dvije godine pridaju Renesansnom festivalu. No, kako kaže, nužno je da se u HTZ-u konačno razdijeli morski i kontinentalni turizam, te da se kontinentalnim bavi zasebni odjel. “Realno, ne može se u isti koš stavljati obalni turizam, zagrebački turizam i nas na kontinentu. To nije održivo jer ako se već govori o nužnosti razvoja kontinentalnog turizma, onda valja i učiniti nešto kon-

kretno. Pri tome naglašavam kako nije sve u novcu”, dodaje on. Možda najbolji primjer u koji se Hrvatska može ugledati pruža Mađarska, koja nema ni more niti Alpe, a godišnje ostvari desetak milijardi turističkih eura koje potroši više od 11 milijuna turista.

Good Food Festival Dubrovnik

Dubrovačka Turistička zajednica je niz godina organizirala mnoštvo različitih malih gastronomskih manifestacija koje su se odvijale vikendima. Objedinili su ih u Good Food Festival prije dvije godine i kalendarski ga pozicionirali na kraj listopada. Naravno, ne slučajno, jer to je baš vrijeme uoči završetka ljetnog reda letenja koji Dubrovniku donosi mnogo izravnih letova. Cilj je da to događanje bude zaseban motiv dolaska turista u Dubrovnik u vrijeme zalaska sezone. Njihove inozemne promocije i marketinške kampanje usmjerene su na to da širu publiku privuku u Dubrovnik upravo u vrijeme Good Food Festivala. Prema dosadašnjim pokazateljima, tijekom listopada u Dubrovniku dnevno boravi oko 12.000 gostiju, te još nekoliko tisuća na brodovima koji pristaju na kružnim putovanjima. Teško je procijeniti koliko njih dolazi baš zbog Good Food Festivala, ali turisti u destinaciji definitivno konzumiraju sadržaje tog festivala. Ono što je izvjesno, kako kažu u TZ-u Dubrovnik, nekoliko inozemnih čartera je organizirano upravo u vrijeme tog festivala. U svakom slučaju, on je dodatni sadržaj koji Dubrovčani u jesen nude svojim gostima. Osim toga, kako ističe Jelka Tepšić, voditeljica Odjela za komunikacijske taktike TZ-a Dubrovnik, turizma nema bez domaćeg sta-

Good Food Festival, Dubrovnik

Šokolijada, Nin

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Zaključci Foruma

Spojimo organizatore i sponzore Na kraju 6. turističkog foruma Turizam događanja sudionici su uskladili nekoliko zaključaka i mjera koje će predložiti Hrvatskoj turističkoj zajednici. Prema riječima Marija Banožića, pročelnika Upravnog odjela za kulturu i turizam Grada Vinkovaca, sudionici su utvrdili sljedeće zaključke: 1. D a se napravi burza koja bi spajala organizatore manifestacije s jedne i potencijalne sponzore s druge strane. Za početak bi takva burza bila online, nešto slično onome što je prije nekoliko godina već pokušao organizirati HTZ. Takva bur-

za bi bila online mjesto gdje se prezentiraju manifestacije, a sponzori imaju mogućnost odabira onoga što ih zanima. 2. D a sredstva koja dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica, zbog organizacijskih problema, sezonalnosti događanja te zbog problema oko statističkog prikazivanja budu razdijeljena na kontinentalni dio i na morsku Hrvatsku. 3. D a se organizatorima događanja odnosno manifestacija koji nemaju dovoljno iskustva, kroz Glavni ured HTZ-a organiziraju specijalizirane radionice gdje bi iskusniji educirali buduće kadrove.

novništva. Zato je Good Food već nakon prve dvije godine uspješno događanje jer su ga prigrlili domaći stanovnici i na to se onda nadodaju i brojni turisti.

Šokolijada u Ninu

Jasno je da je gastronomija važan dio turističke ponude. Međutim, tek rijetki imaju priliku u svojoj gastro ponudi izdvojiti nešto baš autentično i neviđeno drugdje. Takvu priliku iskoristili su u najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu - Ninu. Tamošnja Turistička zajednica iz zaborava je prije petnaestak godina izvukla svoj stari mesni specijalitet – šokol. “Ovaj suhomesnati specijalitet nekada je imao pravo kultno mjesto u većini ninskih obitelji. Stjecajem niza okolnosti gotovo je zaboravljen, a zbog nedostatka kvalitetnog svinjskog mesa tek je neko-

Renato Labazan

liko obitelji radilo svoje šokole. Stoga nije bilo jednostavno kada smo prije 15 godina prionuli organizaciji prve Šokolijade. Tada je bilo 10, a ove godine smo imali već 105 prijavljenih natjecatelja, šokolara. U međuvremenu je manifestacija

Vinkovačke jeseni

prerasla sam Nin i proširila se na čitavo ninsko područje, a većina ovdašnjih restorana sada i u svojoj ponudi ponosno ističe šokole. A Nin je svojoj bogatoj tradicionalnoj turističkoj ponudi pridodao još jednu manifestaciju koja okuplja turiste, ali i domaće stanovništvo”, ističe Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nina. Priča o izradi šokola započinje već na početku godine kada se meso za pripremu dijeli natjecateljima, a završava u srpnju kad se odabiru najbolji šokolari. Šokol se priprema od vratine, koja prvo malo odleži u morskoj soli, potom u kuhanom crnom vinu, da bi se, nakon dodavanja začina, prepustila djelovanju dima i bure. Receptura je, naravno, tajna, a pobjeda na Ninskoj šokolijadi stvar prestiža. Samo natjecanje za turiste je vrlo zanimljivo i itekako ukusno.

znakovi hrvatske kvalitete

hrvatska kvaliteta

Poduka stranih jezika – Angla

32 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Angla d.o.o.

Poslovnim ljudima strani jezik je sredstvo za postizanje poslovnih rezultata, stoga Angla jezični programi uvijek poštuju posebne potrebe i zahtjeve poduzeća i njihovih zaposlenika. Programi su maksimalno prilagođeni grupama/ pojedincima, njihovim stručnim i osobnim profilima, predznanju te specifičnostima poduzeća. U nastavi koristimo najkvalitetnije udžbenike i nastavne materijale. Da bismo postigli što bolje rezultate, mnoge nastavne materijale kreiramo sami, nakon što procijenimo stvarne potrebe i interese polaznika. Angla programi odgovaraju najvišim stručnim i pedagoškim standardima, učinkovito zadovoljavaju potrebe i interese polaznika, razvijaju sve jezične vještine (govor, slušanje, čitanje, pisanje), sastavljeni su prema standardima Vijeće Europe, odnosno CEF-u (Common European Framework), sveobuhvatni su i cjeloviti, a provode se tako da polaznike sustavno vode od početka učenja jezika do tečne konverzacije i potreba jezika struke.

korporativno upravljanje

Devet tvrtki dobilo priznanja

Marija Dejanović

Jelka Tepšić

Atlantic Grupa ima najbolju praksu korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje provedeno nad dioničkim društvima izlistanim na Zagrebačkoj burzi. Proveo ga je Centar za istraživanje i razvoj upravljanja,

Jedno od rješenja – CRO kartica

godinu, a isto je tako cilj smanjiti pritisak na obalu, odnosno bolje rasporediti turistički proizvod. U tu svrhu smo pripremili nekoliko zakona koje nažalost nismo uspjeli uputiti u saborsku proceduru”, rekao je Kliman dodajući kako je jedna od mogućnosti uvođenje CRO kartice kojom će se moći ostvarivati domaći turistički promet. Radi se o tzv. regresu poslodavaca prema zaposlenicima, a koji bi se poslodavcima vraćao kroz poreznu olakšicu. Govoreći o korisnim primjerima, ministar Kliman je istaknuo Mađarsku gdje su s primjenom slične kartice započeli 2011. godine kada je bilo samo 100.000 korisnika da bi već 2015. godine bilo registrirano 1,3 milijuna korisnika koji su ostvarili oko 300 milijuna eura prometa. Naravno, za takav rezultat je potreban snažan impuls države, ali i korist bi mogla biti višestruka. Pored većeg iskorištenja potencijala kontinentalnog turizma, takva kartica može pomoći produženju predsezone i posezone na moru budući da će, kako ističe tehnički ministar, kontinentalci imati priliku takvu karticu koristiti i na morskim destinacijama do lipnja i od rujna.

a predstavljeno je prošlog tjedna na Liderovoj konferenciji Korporativno upravljanje u 21. stoljeću. Posebna priznanja za izvrsnost u korporativnom upravljanju dodijeljena su i AD Plastiku, Ericsson Nikoli Tesli, Hrvatskom Telekomu, Končar Elektroindustriji, MIV-Metalskoj industriji Varaždin, Podravskoj banci, PIK Rijeci te Optima Telekomu. Kao bolne točke domaćih tvrtki, istraživanje je navelo neadekvatnu uporabu komisija, pitanje društvene odgovornosti, transparentnost te sustav nagrađivanja. Po prosječnoj ocjeni (5,02), Hrvatska se našla na granici između dobrog i nezadovoljavajućeg korporativnog upravljanja.

Tehnički ministar turizma Anton Kliman je nedavno, ocjenjujući dosadašnju turističku sezonu, izrazio zadovoljstvo ukupno ostvarenim prometom, ali i nezadovoljstvo time što je s jedva dva posto zastupljen kontinentalni turizam. Stoga smo za ga Privredni vjesnik pitali što bi trebalo učiniti kako bi udjel kontinentalnog turizma bio veći.

Čak i Dubrovnik, uz sve morske čari, u posezoni goste privlači gastro festivalom “Bez ikakve sumnje, kontinentalni turizam u Hrvatskoj ima veliki potencijal. Nužno je smanjiti veliki disparitet koji imamo u odnosu kontinentalnog i obalnog turizma. Odnos treba biti puno veći u korist kontinentalnog turizma i izraženiji kroz čitavu

PREVENTIVNO – KOREKTIVNA HODNA PODLOGA – SOBNA PLAŽA® Osmislili smo i izradili svima dostupno, jednostavno i, poput morske plaže učinkovito, preventivno-korektivno ortopedsko pomoćno sredstvo. Našim inovacijskim radom nastala je “SOBNA PLAŽA”. Sastoji se od triju ploča (50×50 cm) što spajanjem u niz čine podlogu (150×50 cm) namijenjenu uporabi u svakom domu, vrtiću, školi, fitness/športskom centru, rehabilitacijskom odjelu ili lječilištu, svugdje gdje se vodi skrb o zdravlju, osobito stopala i nogu.

Sobna plaža Sandi – Invent d.o.o.

SOBNA PLAŽA namijenjena je posebice PREVENCIJI nastanka patoloških stanja stopala i nogu djece i odraslih, poticanju pravilnog rasta i razvoja stopala u dječjoj i adolescentnoj dobi, jačanju stopala i nogu te ekstrinzičnih i intrinzičnih mišića, kao i istezanju mekih struktura stopala i poboljšanju cirkulacije.

izvorno hrvatsko

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Kultura sporoga

Kako živjeti sporo i ispunjeno Okretanje prema sporome reakcija je na uvjerenje da je brže uvijek bolje. Postoje pokreti sporoga u različitim društvenim aktivnostima poput sporog dizajna, spore tehnologije, sporog putovanja, spore znanosti, spore hrane, pa i spore mode piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr put prema obavljanju posla pravom brzinom. To je puno bolje nego činiti stvari sporije. Za mene osobno to znači živjeti puni život i svaki njegov trenutak, pronaći dublju i smisleniju vezu s drugim ljudima te na takav način stvarati sretniji, humaniji i zdraviji svijet”, kaže Honoré. Posljednjih godina ova kultura sporoga ulazi u sve pore društva. Postoje pokreti koji promoviraju sporost u različitim društvenim aktivnostima poput sporog dizajna, spore tehnologije, sporog putovanja, spore znanosti, spore hrane, a u posljednje vrijeme zahuktao se i pokret spore mode. On je, primjerice, počeo još 2008., kada je skovan i izraz slow fashion, a pod njim se podrazumijeva pristup modi prilično oprečan “normalnoj”, onoj modi koja počiva na obrascu brze konzumacije i iskorištavanja. “Sporo” znači održivo, obzirno prema okolišu i zajednici, usmjereno na podizanje svijesti o ukupnom proizvodnom procesu - čime se zapravo želi pripomoći ukidanju eksploatacijskih obrazaca u tekstilnoj i modnoj industriji. Sporo, moglo bi se reći, postaje pomodna zamjena za “zeleno”, a baš kao i green projekti, spori projekti podrazumijevaju organsko, održivo, osviješteno i - ako je ikako moguće - razgradivo. I još mnogo toga, ovisno o tome koji se pojam veže uz ono početno “slow”.

ijelo društvo tjera nas da napravimo što više posla u što kraće vrijeme. Ljudi žele što manje ometanja i žele posao obaviti sa što manje izgubljenoga vremena, tako da nam je teško usporiti. Upravo zbog toga što od ranog jutra trčimo da sve obavimo na vrijeme, događa nam se da protrčimo kroz život umjesto da ga živimo. Okretanje prema sporome reakcija je na uvjerenje da je brže uvijek bolje, kaže jedan od rodonačelnika Slow pokreta, novinar Carl Honoré. “Filozofija sporoga nije posvećena tome da se sve čini puževim korakom, nego je ona

34 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Pravo vrijeme za sve

Pokret sporoga prati i stvaranje niza brendova uz koje se vežu pojmovi poput sporosti, mirnoće i dovoljno vremena, koji se često vizualiziraju fotografijama obitelji koje provode vrijeme zajedno ili žena koje sjede u joga pozi lotosa. Sve je i veće tržište za takve proizvode koji promoviraju sporiji život i uživanje u vremenu koje provodite samo sa sobom ili svojim najdražima. Čak i velike telekom kompanije koje žive od brze komunikacije odnedavno rade promotivne kampanje u kojima promiču spori život. Tako je primjerice kompanija

Orange pokrenula kampanju s porukom kako se dobre stvari događaju kada vam je ugašen telefon. Isto tako, nedavno je Audi promovirao svoj novi automobil na tržištu Velike Britanije pod sloganom “Ovo je najsporiji auto koji smo ikada napravili”, pri čemu, dakako, nisu mislili ni na kakve teškoće u zaobilaženju drugih automobila na cesti, nego da je taj auto najbolji zato što rađen s posebnom brigom za svoje kupce. Nedavno je u prodaju u Španjolskoj krenula i nova linija sporog sladoleda - to

Sporo postaje pomodna zamjena za “zeleno”, a podrazumijeva štošta održivo, osviješteno i - ako je ikako moguće razgradivo je sladoled koji se sporo topi, toliko sporo da možeš uživati u svim okusima tek za dvanaest (?!) minuta. “Sporo znači raditi stvari pravom brzinom, ili kako bi Talijani rekli, tempo giusto, što znači da postoji vrijeme kad treba biti brz i kada treba biti spor. Slično vrijedi i za komunikaciju. Ponekad je najbolja opcija za komunikaciju brzi tweet, no najčešće je najbolji način komuniciranja ugasiti tehnologiju i razgovarati s čovjekom oči u oči. Treba promijeniti brzinu i biti discipliniran pri tome. Mislim da kod vas u Hrvatskoj ljudi znaju uživati u sporom načinu života. Imate vremena za susrete s prijateljima i obitelj, te znate usporiti život, posebice u prekrasnoj prirodi koja vas okružuje. To je nešto što trebate zadržati”, ističe Honoré.

Sporo starenje

“Sporim” putem krenula je i industrija ljepote koja konačno napušta pozicije instant popravaka i kreće prema proizvodima koji neće nauditi tijelu, duši i umu i neće izazvati pad morala kod korisnika koji ne vidi brze rezultate, bar tako tvrde u Vichyju. U prošlosti je industrija ljepote bila mjesto koje je odvajalo a ne spajalo, a mnogi su javno bili napadani da su predebeli,

premršavi, imaju previše bora, previše ili nedovoljno šminke, da su predlakavi ili premladi. Filozofija sporog to mijenja u smjeru prirodne i prave ljepote umjesto prave boje kože, kose ili noktiju. Na taj način okrećemo se onome najboljem kod sebe, a ujedno usporavamo starenje i zadržavamo dobar izgled, poručuju iz te kozmetičke tvrtke objašnjavajući kako je previše žena danas u sukobu sa sobom jer teže nedostižnom: vječnoj mladosti. No, priznaju kako ih baš sve potiče na to - diskriminacija mladih koja nas okružuje, mladost kao jedini kodeks ljepote, predrasude u radnom okruženju, pa čak i sama riječ anti-ageing. U našoj kulturi vlada uvjerenje da starenje znači gubitak privlačnosti, produktivnosti, sreće, snage i zdravlja, ističe Vesna Manestar, direktorica marketinga u Vichyju. “Slow aging proizvodi se tretiraju kao proizvodi koji liječe, no to ne bi trebalo biti tako. Slow age filozofija govori o prihvaćanju starenja i izvlačenju onog najboljeg iz toga, o prihvaćanju prednosti koje nam ono pruža”, ističe Vesna Manestar. Nakon devetogodišnjeg istraživanja u Laboratorijima Vichy dokazali su da znakovi starenja nastaju mnogo prije nego što ih se može uočiti, i to najmanje zbog genetike. “Čak 80 posto starenja je pod utjecajem različitih čimbenika iz okoline bilo da je riječ o UV zračenju, zagađenju, duhanu i slično, ili onima unutarnjima poput stresa i prehrane. Upravo na njih možemo utjecati pravilnom njegom. I upravo to se može učiniti proizvodima koje nudi naša linija Slow age koji djeluju na prve znakove starenja. Proces nastajanja znakova starenja dugo traje i dugo se akumulira prije nego što se vidi kroz promjene na koži i na to se može djelovati”, zaključuje Vesna Manestar.

Što očekivati

Napredak u medicini, prehrani, kozmetici, plastičnoj kirurgiji produljuje očekivani životni vijek. Tijekom posljednjih 60 godina muškarci i žene u prosjeku su dobili dodatnih 14 godina života. Pitanje je dokle se ta stavka može produljivati, a da se dramatično ne gubi na kvaliteti života. Daleki istok može nas mnogo čemu naučiti. U Japanu su, primjerice, starije osobe okružene ljubaznošću, a obitelj i prijatelji smatraju da su povlašteni kada dijele iskustvo sa svojim roditeljima, bakama, djedovima ili starijim rođacima. Tamo se doživjeti visoku starost smatra časnim osobnim postignućem. Hoće li neminovnim starenjem ukupne populacije te vrijednosti doći i na naše prostore, vidjet ćemo i sami u sljedećim desetljećima. Naravno, ostane li nam u Hrvatskoj dovoljno mladih s kojima bismo se, tako ostarjeli, uopće mogli uspoređivati.

Slow age filozofija govori o prihvaćanju starenja i izvlačenju onog najboljeg iz toga, o prihvaćanju prednosti koje nam ono pruža.

Vesna Manestar, Vichy

Mislim da kod vas u Hrvatskoj ljudi znaju uživati u sporom načinu života. Imate vremena za susrete s prijateljima i obitelj, te znate usporiti život, posebice u prekrasnoj prirodi koja vas okružuje. To je nešto što trebate zadržati.

Carl Honoré

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo PIVOVARA LEGIONAR, Osijek

Jako pivo jakoga naziva Inženjeri Ante Drmić i Marko Tokić na ideju pokretanja zanatske pivovare došli su nakon višegodišnjeg kućnog kuhanja piva i iskušavanja različitih recepata i okusa. A sami su napravili i svu opremu Sprema se i zimsko

“Željeli smo da naziv naše pivovare i piva bude lako pamtljiv i prepoznatljiv. Da naziv bude jak kao i pivo koje proizvodimo. Zaključili smo kako je ime Legionar upravo ono što želimo. Dizajneri su pak odlično slijedili našu ideju i nastala je ova vrlo efektna etiketa kakvu sada imamo”, objašnjava Ante Drmić. Boce prvog Legionara tako su se na tržištu pojavile u svibnju ove godine, a za sada ih se može pronaći u nekoliko osječkih lokala. Uz boce, Legionar se puni i u bačve. “Dok god ne povećamo kapacitet, koji sada iznosi oko 2500 litara mjesečno, ostat ćemo orijentirani na lokalno tržište. Ne želimo brza-

Dok god ne povećamo kapacitet, koji sada iznosi oko 2500 litara mjesečno, ostat ćemo orijentirani na lokalno tržište. Ne želimo brzati jer s jedne strane inzistiramo na postojanoj kvaliteti našega piva, a s druge strane ne želimo iznevjeriti dosadašnje potrošače. Marko Tokić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

a val otvaranja malih zanatskih (craft) pivovara, kojih je u Hrvatskoj već desetak, krajem prošle godine zajahali su i mladi Osječani – Ante Drmić i Marko Tokić. U stručnom smislu, ovaj idealni dvojac - jer obojica su inženjeri: jedan strojarstva, a drugi prehrambene tehnologije - na ideju pokretanja zanatske pivovare došli su nakon višegodišnjeg kućnog kuhanja piva i iskušavanja različitih recepata i okusa. A budući da je oprema za proizvodnju piva prilično skupa, odlučili su sami napraviti svu opremu. Drmić je konstruirao najveći dio opreme i projektirao tehnološki proces proizvodnje uz konzultacije s Tokićem, koji je pazio na to da sva oprema zadovoljava prehrambene standarde. Uoči konkretnog pokretanja proizvodnje, krajem prošle godine, pridružio im se i Domagoj Staklenac, koji je kao diplomirani ekonomist bio idealan za pokrivanje poslova prodaje, marketinga i distribucije. Ovakva simbioza triju različitih struka pokazala se dobrim potezom. K tome, u izradi potrebne opreme i potrošnoga materijala poput boca, čepova i kartonske ambalaže angažirali su hrvatske tvrtke i obrtnike. Kao osobito dobar pokazao se odabir osječke tvrtke za izradu vizualnog identiteta i dizajna etiketa Studio 33 čiji je uradak već pobrao nekoliko vrijednih međunarodnih dizajnerskih priznanja.

36 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

U izradi boca, čepova i kartonske amabalaže angažirali su hrvatske tvrtke i obrtnike ti jer s jedne strane inzistiramo na postojanoj kvaliteti našega piva, a s druge strane ne želimo iznevjeriti dosadašnje potrošače”, kaže Marko Tokić. Za sada proizvode dvije vrste piva: Legionar India Pale Ale, pivo bakreno crvene boje koje se radi od četiri vrste ječmenog slada i tri vrste američkog hmelja. Drugo je Legionar Belgian Blond Ale zlatne boje, a proizvedeno je korištenjem triju vrsta ječmenog slada i dviju vrsta europskog hmelja. Zajedničko tim pivima jest to da se proizvode po njemačkom zakonu o čistoći piva iz 1516. godine (Reinheitsgebot). Kako najavljuju, za predstojeće zimske dane, tržištu će ponuditi i nešto jače - crno zimsko pivo. (S.S.)

IZNAD CRTE

U mom selu najljepši mlin

Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Kad već nije reagirao nitko drugi, reagirala je Europska komisija i objasnila da ne može više financirati poduzetničke zone u Hrvatskoj, jer bi se moglo dogoditi da u nekom trenutku imamo više poduzetničkih zona nego što je poduzetnika u tim zonama

ekada davno postojao je čudan običaj u selima. Kada bi u nekom selu napravili silose i mlin, okolna sela nisu takvu investiciju doživjela kao poticaj za suradnju, već kao izazov da naprave veći i ljepši mlin i silos. I tako se dogodilo da u selima imamo silose i mlinove, ali nismo imali dovoljno onih koji će te silose i mlinove puniti. Što se u međuvremenu promijenilo? Promijenio se društveno-politički sustav, promijenila se država, promijenila se i vlast (više puta), ali su narodni običaji ostali isti. Naime, oni mlinovi i silosi su davno zaboravljeni, ali sada postoje neki drugi izazovi za lokalne vlasti. Posljednjih godina to su bile poduzetničke zone. Neka sela odlučila su da im nije dovoljna jedna poduzetnička zona (jer svako selo ima poduzetničku zonu) nego će imati dvije zone, pa će po tome biti “bolja” od ostalih. Činjenica da u tim zonama nema niti jedne tvrtke - ili je stanar zone tvrtka s dva zaposlena - nije smetala niti lokalnim vlastima, ali niti državnima koje su odobravale financiranje tih zona iz državnog proračuna ili EU fondova. Livade na kraju sela proglašavane su poduzetničkim zonama, sredstva su potrošena na uređenje infrastrukture, lokalni, regionalni i državni čelnici svečano su otvarali te “zone” i na kraju ih (zajedno sa sredstvima koja su potrošena) zaboravljali. I onda, kada već nije reagirao nitko drugi, reagirala je Europska komisija i objasnila da ne može više financirati poduzetničke zone u Hrvatskoj jer bi se moglo dogoditi da u nekom trenutku imamo više poduzetničkih zona nego što je poduzetnika u tim zonama. Na radionici o poduzetničkoj infrastrukturi koja je prije koju godinu održana u Ministarstvu poduzetništva i obrta objavljen je podatak kako je prosječan broj zaposlenih u poduzetničkim zonama u Hrvatskoj 192 djelatnika. Možda nekome taj broj zvuči jako dobro, ali ozbiljne poduzetničke zone su one zone

u kojima je zaposleno nekoliko tisuća (ili u boljoj varijanti nekoliko desetaka tisuća) ljudi. U tom trenutku Poduzetnički inkubator BIOS imao je 40 stanara sa više od 200 zaposlenih. Jedan inkubator imao je veći broj zaposlenih kod svojih stanara nego što je prosjek poduzetničkih zona. Vidjeli su i odgovorni u državi da to tako ne ide i promijenili pravila oko ulaganja u poduzetničke zone, tj. donijeli odluku da postojeće zone moraju biti popunjene do određenog postotka kako bi se moglo krenuti u financiranje novih zona. Na taj način zaustavili su natjecanje lokalnih čelnika u disciplini tko će imati više poslovnih zona. Međutim, ne može se natjecateljski duh tako lako zaustaviti.

gotovih proizvoda (sokova, džemova, kolača...) i na taj način ostvarivati veću dodanu vrijednost. Okolna mjesta nisu ovaj inkubator prepoznala kao infrastrukturu koja omogućuje dodatnu suradnju, već kao crvenu maramu koja ih poziva da naprave veći i ljepši inkubator. Nije mi namjera kao direktoru inkubatora kukati na dolazak konkurencije, jer načelno inkubatori djeluju na određenom ograničenom prostoru i vrlo teško mogu biti konkurencija jedni drugima, već kao korisnik EU sredstava upozoriti na to kako ćemo ponovno rasipati sredstva bez velike šanse da se dobije infrastruktura koja će pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva. Mišljenja sam kako bi netko (tijelo odgovorno za provedbu određenog programa) trebao donijeti pravila o financiranju bilo kojeg tipa poduzetničke infrastrukture kao što su donesena pravila za poslovne zone, ali prije nego što potrošimo nekoliko desetaka ili stotina milijuna eura i nakon toga shvatimo da od toga nema koristi. Postoje vrlo konkretni pokazatelji kojima se može izmjeriti potencijal određenog područja za potrebama

Kad već EU neće financirati zone, našli su lokalni načelnici novu sportsku disciplinu: natjecanje za najljepši inkubator u selu Našli su lokalni načelnici novu sportsku disciplinu. Otvoreno je natjecanje za najljepši inkubator u selu. Kad već Europska komisija neće financirati poslovne zone, financirat će inkubatore. I sada se vraćamo problematici s početka priče. U Drenovcima su napravili poljoprivredni inkubator s dvije proizvodne trake (za proizvode od tijesta i za preradu voća i povrća) koje će korisnici inkubatora moći rabiti za izradu svojih

određene infrastrukture (npr. prosječni godišnji broj novootvorenih trgovačkih društava ili obrta iz onih djelatnosti koje lokalna samouprava planira subvencionirati kroz inkubator ili neki drugi oblik poduzetničke infrastrukture). Koristeći objektivne, mjerljive pokazatelje prestat će natjecanje čiji je mlin ljepši, a početi dogovori o suradnji kako bi postojeću i novu infrastrukturu maksimalno koristili svi sudionici koji joj gravitiraju.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 37

AKTUALNO 9. Weekend Media Festival

Novi pogled na biznis i industriju Na WMF-u se stječu i razmjenjuju znanja i poslovna iskustva te sklapaju poslovi, istaknuo je Predrag Grubić

ajveće regionalno okupljanje komunikacijske industrije, 9. Weekend Media Festival koji će se održati od 22. do 25. rujna, dovodi zanimljive predavače iz inozemstva, predstavlja nove trendove i pokreće najvažnija društvena pitanja. U programu WMF-a posebno se ističe predavanje američkog futurista Garyja Whitehilla. Iako živimo u nemirnim vremenima, Whitehill će u Rovinju predstaviti svoju optimističnu viziju 21. stoljeća vođenog inovacijom, ujedinjenog kulturom i nadahnutog pravdom, kazao je direktor programa Nikola Vrdoljak. “WMF je finale jedne uspješne turističke sezo-

ne. Raduje nas što na njemu ustrajemo na konceptu kreativnog dokoličarenja, no tijekom njegova trajanja izmjenjuju se različita iskustva iz komunikacijske industrije, ali i šire. Tamo se stječu i razmjenjuju znanja i poslovna iskustva te sklapaju poslovi. WMF je stalni pratitelj Adrisovih

38 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

investicijskih napora da podigne kvalitetu ponude u Rovinju. Ovo je svakako primjer dobre prakse snažnijeg iskoraka iz klasične ekonomije u kreativnu ekonomiju”, ocijenio je Predrag Grubić, voditelj korporativnih komunikacija Adris Grupe, glavnog sponzora WMF-a. Uz predavanja, panele i prezentacije, WMF i ove godine donosi brojne radionice koje će se paralelno održavati u pet dvorana. Sudionici radionica moći će na njima steći brojna nova znanja, od toga kako prezentirati svoju ideju, preko e-mail marketinga i Google Analyticsa, sve do mobilnog oglašavanja i copywritinga.

predstavljamo Ilića Dvor, Sutivan, Brač

Od tri zgrade nastao hotel Sva su se tri objekta gradila i rekonstruirala pod nadzorom konzervatora. Prevladava brački kamen i drugi tradicionalni materijali, pojašnjava Jelena Pajić

vrtka Ilića Dvor iz Sutivana na Braču, čija je vlasnica austrijska poduzetnica Helena Ramsbacher, upravlja luksuznim hotelom Hotel Lemongarden, koji je ovo ljeto započeo s radom. Hotel je nastao preuređenjem zgrade poznate kao Ilića Dvor, zgrade Definis Dvora te treće zgrade koja je bila nekada hotel, a u kojem se sada, nakon preuređenja, nalazi restoran i četiri luksuzna apartmana. U Ilića Dvoru smješteni su bar i recepcija te sobe, a Definis Dvor ima samo sobe. Hotel Lemongarden sada ima uređenih 17 soba, dok bi iduće sezone trebalo biti spremno svih 28 soba. Dakle, taj je hotel nastao spajanjem triju objekata povezanih zajedničkim vrtom u kojem se nalazi i bazen. Gradnja i renoviranje objekata trajali su 15 godina. “Sva su se tri objekta gradila i rekonstru-

Gosti uglavnom dolaze s austrijskog, njemačkog, američkog i britanskog tržišta irala pod nadzorom konzervatora. Prevladava brački kamen i drugi tradicionalni materijali. Sobe su prostrane, s površinom od najmanje 55 četvornih metara. Svaka soba ima hodnik, dvije kupaonice te predsoblje. Sobe imaju pogled na more i vrt. Uređene su tradicionalno, ali s potpunim komforom”, pojašnjava Jelena Pajić, voditeljica općih poslova tvrtke Ilića Dvor. U hotelskom vrtu zasađeno je različito bilje, a u jednom njegovom dijelu uzgaja se voće i povrće koje se koristi u kuhinji restorana. Kompleks obuhvaća i niz popratnih pomoćnih objekata. Hotel ima koncesiju na plažu koja je na raspolaganju njegovim gostima, a uređena je i opremljena prema najvišim standardima.

U listopadu nastavak radova

Prema riječima Jelene Pajić, sezona je bila bolja od očekivane i traje još uvijek jer je hotel u rujnu popunjen. “Gosti uglavnom dolaze s austrijskog, njemačkog, američkog i britanskog tržišta. Restoran su, osim hotelskih, već prepoznali i ostali gosti. Imamo vrhunskog kuhara, a koristimo namirnice s otoka Brača i to u najvećoj mogućoj mjeri iz organskog uzgoja”, ističe Jelena Pajić. Kompleks su ovoga ljeta posjećivali i vlasnici nekoliko hrvatskih hotela koji su bili oduševljeni načinom na koji je riješen hotel te njegovim bujnim unutarnjim raslinjem. Početkom druge polovine listopada hotel će zatvoriti vrata kako bi se dovršile i uredile preostale sobe te dosegao puni kapacitet. Tada započinje gradnja wellness centra koji će, prema riječima Jelene Pajić, biti spreman za iduću sezonu. “Vlasnica tvrtke Ilića Dvor Helena Ramsbacher vlasnica je i hotela u središtu Beča. To je boutique hotel kategoriziran s četiri zvjezdice, koji ima 30 soba i dvoranu u kojoj se poslužuje doručak. Njezin bečki hotel dio je poznatog lanca Small Luxury Hotels”, ističe Jelena Pajić. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

15 godina trajala gradnja i renoviranje objekata 17 soba Hotela Lemongarden za sada uređeno (28 soba trebalo bi biti iduće sezone) najmanje 55 m2 površina sobe u tom hotelu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 39

TURIZAM Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke tvrtke Uniline

Turistima nudimo doživljaj i upoznavanje s odredištem Iako je turistička promocija Hrvatske u inozemstvu zadovoljavajuća, ipak bi u sljedećim godinama više pažnje trebalo usmjeriti na konkretne regionalne destinacije te na određene niše turističkih proizvoda, primjerice aktivni, zdravstveni i eno-gastro turizam razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uristička kompanija Uniline iz Pule u prošloj godini bila je jedna od najuspješnijih turističkih tvrtki, a ove godine je proglašena najvećom turističkom kompanijom u sektoru putničkih agencija i turoperatora u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba ističe kako se taj uspjeh nije dogodio preko noći jer su u proteklim godinama poslovanja gradili povjerenje i lojalnost klijenata i poslovnih partnera u Hrvatskoj i inozemstvu.

n Uniline ove godine obilježava 20 godina poslovanja. Što se sve dogodilo u proteklom razdoblju? - Priča Unilinea započela je prije 20 godina u malom uredu, vođena poslovnom strašću i željom za uspjehom nekolicine visokomotiviranih ljudi koji su u poslovanje unijeli svoje znanje, entuzijazam i veliku ljubav prema turizmu. Tada smo bili incoming agencija te smo u Hrvatsku

dovodili goste iz naših klasičnih europskih emitivnih tržišta. Međutim, već smo tada postavili strateški plan temeljen na incoming turoperaterstvu s naglaskom

Fiskalno i pravno uređenje turističkog sektora je preduvjet za razvoj na privlačenje gostiju sa svih kontinenata. Godine koje su slijedile obilježene su neprekidnim rastom, a poslovanje se postupno razvijalo na sve grane turi-

Izravni booking

Internet ne treba gledati kao prijetnju S obzirom na činjenicu da turisti sve više rezerviraju smještaj putem interneta, kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost putničkih agencija? - Smatram da internet ne treba gledati kao prijetnju, već kao tehnološko sredstvo i dodatni kanal prodaje naših usluga. Turističke agencije i turoperatori se u ovom slučaju javljaju kao konsolidatori koji osim samog smještaja korisnicima

pružaju dodatne usluge, ali i podršku. S obzirom na to, uvjeren sam da kvalitetne agencije s dobrom ponudom i visokim stupnjem tehnološkog razvoja na ovo gledaju i gledat će kao priliku za daljnji rast. Ono što mogu zasigurno potvrditi jest da mi u Unilineu na razvoj internet platformi gledamo pozitivno te nam iste predstavljaju dodatni alat za ostvarenje ciljeva i planova.

40 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

stičke usluge. Također, 2010. postajemo ekskluzivni nositelji franšize Europcar te od tada svojim klijentima nudimo i renta-car uslugu. Uzimajući sve to u obzir, s ponosom možemo reći da je Uniline danas kompanija koja nudi cjelokupan turistički proizvod.

n U protekla dva desetljeća unaprijedili ste tvrtkino poslovanje. Čime se sve danas bavi Uniline? - Uniline je danas kompanija koja ima različite profile klijenata te za svakog od njih stvaramo i prilagođavamo ponudu nudeći im upravo ono što im je potrebno. Upravo smo zbog potrebe da gostima pružimo motiv dolaska, ali i povratka u destinaciju, posljednjih godina intenzivno razvijali i ulagali u destinacijski menadžment. Najveći dio klijenata se odnosi na korisnike klasičnih turističkih usluga kojima kroz različite programe nudimo doživljaj i upoznavanje s destinacijom. Važni su nam također i naši poslovni partneri za koje organiziramo kongrese, različite oblike evenata i poslovna putovanja. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni naše sportaše koje pratimo u pripremama, natjecanjima i svim njihovim putovanjima. Od prošle godine, Uniline ima još jedan važan segment poslovanja, a to je hotelski menadžment, odnosno akvizicija smještajnih objekata u menadžment ili vlasništvo. Ovaj posljednji segment za nas predstavlja iskorak u smjeru osiguranja zaista kompletnog proizvoda u vlastitom aranžmanu. Upravo su neprekidna ulaganja i adekvatne prodajne aktivnosti rezultirale time da je Uniline ove godine proglašen najvećom turističkom

usmjeriti na konkretne regionalne destinacije, na određene niše turističkih proizvoda, primjerice aktivni, zdravstveni i eno-gastro turizam te svakako ono najvažnije, a to je produljenje pred i posezone s kvalitetnim eventima i sadržajima.

kompanijom u sektoru putničkih agencija i turoperatora u Hrvatskoj. Ono što nas dodatno veseli jest činjenica da smo se na vrh popeli upravo u trenutku kada obilježavamo 20. godinu poslovanja zbog čega imamo dvostruki razlog za slavlje.

n Jeste li zadovoljni ovogodišnjom sezonom i kakve turističke, ali i financijske rezultate očekujete do kraja godine? - S obzirom na dosadašnje podatke, ali i očekivanja do kraja godine, zadovoljan sam rezultatima. Prema trenutačnom stanju u procjenama za ovu godinu u Unilineu očekujemo oko 15 posto veće prihode u odnosu na 2015. godinu. U

prva tri kvartala ostvarili smo više dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, za što očekujemo da će se pozitivno odraziti na konačni financijski rezultat.

n Treba li nešto mijenjati u turističkoj promociji Hrvatske u inozemstvu kako bismo privukli još više turista u našu zemlju? - Općenito gledajući smatram kako je turistička promocija Hrvatske u inozemstvu zadovoljavajuća i to temeljim na činjenici da iz godine u godinu bilježimo poraste u noćenjima i dolascima. Ipak, mišljenja sam da bi se u narednim godinama turističku promociju trebalo više

n Kakvi su planovi Unilinea za 2017. godinu? - Naša je praksa da potkraj svake godine evaluiramo postavljene ciljeve, kratkoročne i dugoročne te ih po potrebi redefiniramo i postavljamo nove. Planovi, poslovni i financijski, su uvijek ambiciozni, ali upravo je to ono što nas motivira na daljnji rast i razvoj. Za 2017. godinu planiramo veliki i važan iskorak kad je riječ o našoj novoj informatičkoj platformi kojom ćemo objediniti sve usluge koje pruža Uniline te povećati učinkovitost i kvalitetu rada. Ostali, ali svakako ne manje važni planovi su daljnje jačanje destinacijskog menadžmenta kroz suradnju sa sustavom turističkih zajednica i Ministarstvom turizma, akvizicije hotelskih objekata u menadžment ili vlasništvo te, naravno, širenje i jačanje poslovanja u regiji s ciljem učvršćivanja pozicije vodeće turističke kompanije u sektoru putničkih agencija i turoperatora u Hrvatskoj, ali i u regiji. n Da ste na mjestu ministra turizma, na koji biste dio u tom sektoru stavili najveći naglasak za razvoj? - Ono što ja vidim kao prioritete u našem sektoru su razvoj različitih oblika smještaja jer je to upravo ono što razlikuje Hrvatsku od drugih destinacija, zatim jačanje i daljnji razvoj destinacijskog menadžmenta, kvalitetno upravljanje destinacijama te fiskalno i pravno uređenje turističkog sektora što je ujedno i preduvjet za razvoj.

HGK dodijelio priznanje tvrtki Uniline

Godine uspjeha i doprinosa gospodarstvu U povodu 20. obljetnice poslovanja pulske kompanije Uniline te za izniman doprinos razvitku hrvatskog gospodarstva, protekli tjedan je predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić uručila priznanje predsjedniku Uprave te tvrtke Borisu Žgombi. Preuzimajući ga Žgomba je istaknuo kako je njegova tvrtka u proteklih 20

godina neprekidno rasla i uspješno poslovala. Dodao je kako su tvrtkin rad prepoznali partneri i suradnici, poput HGK-Županijske komore Pula, te im upravo to daje dodatnu motivaciju da istim tempom i energijom nastave daljnje poslovanje. “Buduće aktivnosti kompanije usmjerene su na zadržavanje vodeće pozicije u Hrvatskoj, ali i za-

uzimanje vodeće pozicije destinacijske menadžment kompanije u regiji”, rekao je Žgomba. Čestitajući mu na priznanju, Jasna Jaklin Majetić je naglasila kako je Uniline postigao izniman uspjeh i stvorio prepoznatljiv ugled, šireći pritom svoje djelovanje iz Hrvatske na zemlje regije, prekooceanske zemlje te azijsko tržište.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 41

HRWWWATSKA Trendovi u e-trgovini

Do automobila online, zašto ne? Određene kategorije proizvoda koje donedavno nitko nije ni pomišljao kupovati putem web shopa, poput automobila, sada pronalaze svoje kupce online piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr online poslovanja iznosi 221 milijardu funti. “Ono je snažnije čak i od građevine”, kazao je.

Navike potrošača

Saša Kolenko je pojasnio e-commerce strategiju tvrtke na primjeru različitih, specijaliziranih web shopova koji funkcioniraju unutar AWT-a. Jedan od njih je i web shop Dobra Vina koji je napravljen upravo u suradnji s Perpetuum Mobileom. Dodao je da su specijalizirani web shopovi izvrstan način kako se može doprijeti do točno određene skupine potrošača. Na kratkom panelu na kojem su sudjelovala njih trojica raspravljalo se o tome koliko e-

Više se ne razgovara o tome je li e-trgovina potrebna ili ne, već kako je najbolje primijeniti u organizaciji, a da bi se izvukla najveća korist za poslovanje tvrtke.

Ivo Špigel, Perpetuum Mobile

vrtka Perpetuum Mobile prošli tjedan u Zagrebu organizirala je besplatan seminar o e-commerce trendovima, izazovima i prilikama na tržištu. Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea, istaknuo je kako e-trgovina postaje sve važnija u svakodnevnom poslovanju. Sve do prije nekoliko godina, kazao je, često se na tržištu moglo čuti kako je e-trgovina nešto zgodno za poslovanje, ali da ona tvrtkama nije prioritet. Ono što se pak danas čuje, dodao je Špigel, i što je razlika u odnosu na to proteklo vrijeme jest da se više ne razgovara o tome je li e-trgovina potrebna ili ne, već kako ju je najbolje primijeniti u organizaciji, a da bi se izvukla najveća korist za poslovanje tvrtke. Na seminaru je o globalnim trendovima u e-trgovini govorio Mike Pugh iz tvrtke Main Door, a o e-commerce strategiji kompanije AWT Internationala Saša Kolenko. Pugh je istaknuo kako Hrvatska ponešto kaska u odnosu na druge europske zemlje što se razvoja e-trgovine tiče, ali da to znači kako postoji prostor za rast za one tvrtke koje još uvijek nisu krenule s takvim načinom poslovanja. U Velikoj Britaniji, dodao je, vrijednost

42 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Potrošači sve češće u trgovinama isprobavaju proizvode, a naručuju ih putem web shopova commerce mijenja kupovne navike potrošača, ali i način na koji se tvrtke odnose prema njima. Zaključili su kako je sve veći trend među potrošačima da u trgovinama isprobavaju proizvode, a naručuju ih putem web shopova. Također, određene kategorije proizvoda koje donedavno nitko nije ni pomišljao kupovati putem web shopa, poput automobila, sada pronalaze svoje kupce online. No, pitanje je kako izgraditi povjerenje potrošača do te mjere da bi bio spreman dati nekoliko desetaka tisuća eura nekome koga nikada nije upoznao. Dobitna kombinacija očito postoji jer je primjetan taj trend među premium proizvođačima i prodavačima (automobila) koji sve češće otvaraju web shopove.

Tvrtka SAP

Digitalna rješenja za financijske direktore Mogućnost planiranja, predviđanja i analize podataka u cloudu promijenit će dosadašnji način analiziranja, istaknula je direktorica SAP-a Sonja Popović

redstavnici tvrtke SAP su na prošlotjednom događanju Uloga direktora financija u digitalnoj transformaciji okupljenim predstavnicima financijskog sektora održali niz predavanja s ciljem rješavanja izazova poslovanja u doba digitalne ekonomije. Ranko Petraković, principal solution consultant, predstavio je novu generaciju SAP-ovog glavnog proizvoda - zbirku poslovnih aplikacija nazvanu S/4 HANA. Antonio Bujan, senior presales specialist, predstavio je Digital Boardroom - sljedeću generaciju digitalnog rješenja koje će na sastancima uprava pružiti novi doživljaj povezujući ljude, uređaje i različita mjesta u stvarnom vremenu. “Organizacijama je nakon prijelaza na aplikacije u cloudu potrebna mogućnost

analitičkog izvještavanja u takvom okruženju. Želja za brzim i učinkovitim izvještavanjem raste s porastom konkurencije te je nužna za uspjeh i očuvanje kompanije. Mogućnost planiranja, predviđanja i analize podataka u cloudu promijenit će dosadašnji način analiziranja”, istaknula je direktorica SAP-a Sonja Popović. “Osim tehnoloških promjena u arhitekturi baze podataka, SAP je razvojem potpuno novog, pojednostavljenog korisničkog sučelja nazvanog Fiori, otišao i korak dalje tvrdeći da ono povećava produktivnost. Fiori sučelje omogućuje jednako korisničko sučelje na svim uređajima, s naglaskom na prijenosne uređaje poput mobilnih telefona i tableta i u stanju je pružiti informacije i grafike u stvarnom vremenu iz raznih SAP i ne-SAP izvora. Tako je moguće da, primjerice, financijski direktor na svom mo-

bitelu vidi trenutačni i sveobuhvatan pregled poslovanja s poslovnim partnerom s kojim je upravo na sastanku - uključivši stanje ukupnog duga, neizmirene obveze, prosječne dane kašnjenja i slično”, zaključio je Ranko Petraković. (B.O.)

5. Hospital Days konferencija

Kako unaprijediti zdravstveni sustav?

zagrebačkom Hypo Event centru 29. i 30. rujna održavaju se peti jubilarni Hospital Daysi, najveća regionalna poslovnotehnološka konferencija usmjerena na poslovanje bolnica, zdravstveni sustav i primjenu tehnologije u zdravstvu. Petogodišnjicu konferencije obilježit će bogati program s fokusom na opći konsenzus po pitanju unapređenja zdravstvenog sustava, kao i gostovanje brojnih međunarodnih i regionalnih stručnjaka. Ključne teme konferencije bit će Liječničke specijalizacije - temelj profesionalnog razvoja i jamac funkcionalne održivosti zdravstvenog sustava, Nove

tehnologije u zdravstvu, Upravljanje bolnicama - Treba li nam profesionalni management?, E-zdravlje - Izazovi uvo-

đenja e-kartona, Smjernice u liječenju i dijagnostici, Privatno zdravstvo i Zdravstveni sustav budućnosti - pametno zdravstvo i fokusiranost na ishode liječenja. Očekuje se da će konferencija okupiti više od 700 sudionika, predstavnika državnih institucija, vodećih zdravstvenih, IT i farmaceutskih stručnjaka, dionika zdravstvenog sustava, osiguravatelja te predstavnika medija iz Hrvatske i regije. Organizator konferencije je tvrtka IN2 u partnerstvu s Microsoftom Hrvatska, a održava se u suradnji s Veleposlanstvom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj. (B.O.)

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 43

HRVATSKA&REGIJA Bosnia grows Organic ima rješenje za zapušte

Ljekovito bilje u službi revitalizacije Ivana Stjepanović odlučila je u Bijelom Brdu pokraj Dervente zapuštene njive zasijati ljekovitim i začinskim biljem po organskim principima. U početku je planirano uzeti u zakup i očistiti 50 hektara u korov zaraslog ali jako plodnog poljoprivrednoga zemljišta te zasijati ljekovito bilje. Za te početne radove potrebno je oko 150.000 eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Organska poljoprivreda te diverzifikacija na tržištima je jedini zdravi način rasta i to za svaku državu. Ova vrsta proizvodnje ne iskorištava resurse do maksimuma, već putem kvalitete dobivamo zasluženu cijenu za svoje proizvode. Ivana Stjepanović, vlasnica tvrtke Bosnia grows Organic

ad imate tisuće hektara poljoprivrednoga zemljišta koje je idealno za organski uzgoj, onda je pokretanje ekološke proizvodnje logični izbor. No kad ta proizvodnja može značiti revitalizaciju cijelog jednog područja, pa i cijele države, onda je takva proizvodnja puno više od ekonomske stavke. Velike površine poljoprivrednoga zemljišta u Bosanskoj Posavini već 25 godina, odnosno od posljednjeg ratnoga sukoba, stoje neobrađene i nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima. No, te zapuštene poljoprivredne površine na kojima raste šiblje i drveće nije financijski jednostavno dovesti u stanje sadnje. Nije jednostavno, ali je moguće!

Izvoz na tržište Zapadne Europe

Na ideju kako revitalizirati cijeli jedan kraj došla je mlada poduzetnica Ivana Stjepanović, koja je u Bijelom Brdu pokraj Dervente odlučila zapuštene njive ponovno zasijati, i to ljekovitim i začinskim biljem po organskim principima. U početku je planirano uzeti u zakup i očistiti 50 hektara u korov zaraslog ali jako plodnog poljoprivrednoga zemljišta te zasijati ljekovito bilje. Za te početne radove potrebno je oko 150.000 eura. Kako bi sve bilo puno jednostavnije i transparentnije, Ivana Stjepanović osnovala je tvrtku Bosnia grows Organic - Bosna raste organski. “Naš je cilj proizvodnja ljekovitog i začinskog bilja vrhunske kvalitete za izvoz na europska tržišta. Time bi se, istodobno, stvorila i nova radna mjesta u Općini Derventa te se poboljšala ekonomska situacija. Naravno, to će značiti i stvaranje uvjeta za život u Bijelom Brdu gdje je 100 posto stanovništva izbjeglo te bi time omogućili obiteljima povratak”, objašnjava nam Ivana Stjepanović, ističući kako joj je želja i cilj u godinama koje dolaze stvoriti

44 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

prepoznatljiv brend vrhunske organske kvalitete. Ova mlada ekonomistica i menadžerica rođena je u Bijelom Brdu gdje je živjela do 1992. godine kada je s obitelji izbjegla u Austriju. Tamo je studirala međunarodnu ekonomiju i menadžment, dok je radno iskustvo brusila na raznim pozicijama strateškog marketinga u međunarodnim kompanijama. “U ovaj projekt unosim svoje široko iskustvo u brend menadžmentu te ljubav prema ljudima i zemlji. Naravno, nije dovoljno imati samo jaku volju i želju, već su potrebna i financijska sredstva. Jedan dio potrebnih sredstava prikupljala sam crowdfundingom, a mogu reći i da je potpisano dosta ugovora za zakup. Ide to polako, ali važno je da ovo ljudi prepoznaju kao dobar projekt koji i njima donosi korist”, kaže Ivana Stjepanović, dodajući kako do sada za svoj projekt nije dobila nikakvu pomoć od

Ivana Stjepanović ističe kako joj je želja i cilj stvoriti prepoznatljiv brend vrhunske organske kvalitete institucija iako na projekt blagonaklono gleda načelnik Općine Derventa Milorad Simić. Jedan od onih koji su spremni svoju zemlju dati u zakup kako bi na njoj počelo rasti organsko bilje je Lukica Stjepanović, koji kaže kako je 25 godina mnogo vremena što njive stoje zapuštene, no ljudi nemaju novca da ih

no poljoprivredno zemljište

Planira se zasijati kamilica, hibiskus, gospina trava, metvica i ružmarin kojima odgovara klima u Posavini

očiste, a prodati ih ne žele jer im je to djedovina. “Ideja da se na ovim njivama sadi organsko bilje a zemlja daje u zakup je odlična. Ako je potrebno, ja bih i sam pomogao u tome”, rekao je Stjepanović. Valja napomenuti da se planira zasijati one organske usjeve koji su veoma traženi kod europskih potrošača, a kojima klimatski uvjeti u Posavini odgovaraju, kao što su kamilica, hibiskus, gospina trava, metvica i ružmarin. Što će se na kojoj parceli zasijati, odredit će se uzimanjem uzoraka tla na svakom zemljištu dostupnom za sijanje.

Prva žetva na ljeto 2017.

“Organska poljoprivreda te diverzifikacija na tržištima je jedini zdravi način rasta i to za svaku državu. Ova vrsta proizvodnje ne iskorištava resurse do maksimuma, već putem kvalitete dobivamo zasluženu cijenu za svoje proizvode”,

smatra Ivana Stjepanović, napominjući kako su na tržištima Zapadne Europe, a u njenom slučaju Austrije i Njemačke, jako zainteresirani za otkup organskoga bilja i začina. Otkrila nam je i kako je u pregovorima s nekoliko vodećih kompanija iz te branše, no detalje nam još nije htjela otkriti. Prve sadnice trebale bi biti posađene u proljeće, a prva žetva i izvoz ljekovitog bilja iz Bijelog Brda trebali bi se ostvariti u ljeto 2017. godine.

Uzimanje uzoraka tla na njivi

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Počela gradnja prve hidroelektrane u BiH nak

Treća sreća za HE Vr U blizini Zenice Elektroprivreda BiH počela je gradnju HE Vranduk, prve hidrocentrale na rijeci Bosni. Gradnja je, po principu ključ u ruke, povjerena austrijsko-hrvatskom konzorciju Strabag-Končar piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

vaput do sada, oba puta pred opće izbore 2010. i 2014. godine, svečano se obilježavao početak gradnje prve hidroelektrane na rijeci Bosni, hidroelektrane Vranduk, na lokaciji udaljenoj desetak kilometara nizvodno od Zenice, i u oba slučaja, odmah nakon završenih izbora, građevinari su sa svojim strojevima napuštali gradilište. Treći put, ponovno pred lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koji će se održati početkom listopada, obilježeno je na svečan način i na istom mjestu otvaranje istog gradilišta. Treća sreća, kažu investitor Elektroprivreda BiH i građevinari austrijsko-hrvatskog konzorcija Strabag-Končar, koji su ovog puta po principu ključ-u-ruke dobili posao i koji su, ne čekajući visoke goste, još prije više od mjesec dana počeli s pripremnim radovima. Javnost u Bosni i Hercegovini vjeruje da će ovog puta, po onoj narodnoj, stvarno posrijedi biti treća sreća. Elektroprivreda BiH je nakon višegodišnjih priprema i službeno objavila početak gradnje HE Vranduk, prve hidrocentrale na rijeci Bosni, a u najskorije vrijeme ta kom-

HE Vranduk godišnje će proizvoditi 100 GWh struje, a s radom početi 2019.

panija namjerava nedaleko od HE Vranduk otpočeti i s gradnjom HE Janjići. HE Vranduk instalirane snage 19,6 MW godišnje će proizvoditi 100 GWh struje, a ta bi proizvodnja, kako je planirano, trebala početi 11. studenoga 2019. godine. HE Vranduk je prvi kapitalni projekt koji je Elektroprivreda BiH počela graditi nakon 40 godina postojanja i nakon rata. Ugovor s konzorcijem, koji čine kompanije Strabag i Končar, za projektiranje, izgradnju, isporuku i montažu opreme te puštanje u rad vrijedan je više od 57,4 milijuna eura, a sredstva su osigurana iz kredita Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, kao i iz vlastitih sredstava Elektroprivrede BiH. Početku izgradnje prethodile su opsežne pripreme, uključujući izradu i reviziju idejnog projekta, dodatnih istraživanja, ishođenje okolišne dozvole, urbanističke suglasnosti, prethodne vodne suglasnosti i drugih zakonskih uvjeta, kao što je zaštita povijesnog naslijeđa, srednjovjekovnog grada i tvrđave Vranduk.

Novi investicijski ciklus

Hidroelektrana Vranduk je planirana kao protočno postrojenje derivacijskog tipa s više objekata koji će funkcionalno predstavljati građevinsku cjelinu. U okviru projekta bit će izgrađena brana visine 19 i dužine 115 metara, ulazna građevina, dovodni tunel dug 35 meta-

Popis 50 najvećih na Balkanu po prometu

Elektroprivreda BiH najviša na Coface listi Francuska grupacija za osiguranje kredita Coface objavila je listu od 50 najvećih kompanija na Balkanu na osnovi ostvarenog prometa, na kojoj se našlo i pet kompanija iz Bosne i Hercegovine. Elektroprivreda BiH Sarajevo zauzima 26. mjesto s ukupnim prometom od 486,9 milijuna eura i 4837 zaposlenika. Holding Sarajevo je na 31. mjestu s ukupnim prometom od 435,9 milijuna

eura i 485 zaposlenih, Konzum Sarajevo je 32. s godišnjim prometom od 434,6 milijuna eura i 4380 zaposlenih, trgovinski lanac Bingo Tuzla je na 34. mjestu s prometom od 410,8 milijuna eura i 4465 zaposlenika. Peta kompanija koja se našla na ovoj listi, gdje je pozicionirana na 49. mjesto, je Optima Grupa iz Banje Luke s prometom od 359,8 milijuna eura i 128 zaposlenih.

46 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

akon 40 godina

randuk

Novi trogodišnji aranžman za BiH

Stigla prva tranša kredita MMF-a Izvršni odbor MMF-a odobrio je novi trogodišnji aranžman za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od 553,3 milijuna eura, odnosno 1,82 milijarde konvertibilnih maraka. Prva tranša u iznosu od 154,1 milijun KM već je doznačena BiH, a kako je priopćeno iz Vijeća ministara BiH, tzv. produženi aranžman bit će odobravan u tranšama u periodu od tri godine. Od odobrenog iznosa od 154,1 milijuna KM, dvije trećine bit će alocirano na Federaciju BiH, a jedna trećina na Republiku Srpsku. Otplata duga alocirana je na vlasti dva entiteta, a novi kredit MMF-a trebao bi pridonijeti financijskoj stabilizaciji svih razina vlasti u BiH. Ministar

financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda informirao je medije da su se vlasti BiH u Pismu namjere obvezale MMF-u da će odobrena sredstva koristiti za niz reformskih mjera koje moraju provesti do 2019. godine, koje se odnose na unapređivanje poslovnog okruženja i ambijenta, te za fiskalnu konsolidaciju i očuvanje stabilnosti financijskog sektora. (Z.L.)

Kod Svilaje konačno počeli radovi

Gradi se most i otvaraju ceste

ra, objekt strojarnice, riblja staza, kao i drugi pomoćni objekti. Uzvodno od brane nalazit će se akumulacija dužine šest kilometara. Prilikom otvaranja radova kao prednost je istaknuta i činjenica da izgradnja HE Vranduk i akumulacije ne predviđa potapanje naselja i da će zapravo biti locirana u kanjonu rijeke Bosne. Karakteristično je da će zbog akumulacije vodostaj rijeke biti povećan za samo 12 posto. Ipak, to će zahtijevati izgradnju nove 5,8 kilometara dugačke regionalne prometnice Zenica-Nemila na višoj razini i izmještanje 720 metara lokalne prometnice do naselja Vranduk. Uz to će Elektroprivreda BiH kroz tzv. Program prijateljskog okruženja elektrane financirati rekonstrukciju ili izgradnju vodne i kanalizacijske mreže, rasvjete i razvitak sporta. Kako su prilikom otvaranja radova najavili predstavnici državnih i entitetskih vlasti, izgradnja HE Vranduk zapravo predstavlja početak velikih investicijskih radova u narednoj godini u Bosni i Hercegovini, kao što su izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, najveći poratni investicijski projekt vrijedan 722 milijuna eura, kao i Vjetroelektrane Podveležje, te pokretanje novog ciklusa gradnje dionica autocesta i brzih cesta.

Pušteno je u promet 36 kilometara prve dionice autoceste Banja Luka-Doboj od Doboja do Prnjavora. Radove su izvodili Integralinženjering iz Laktaša i skopski Granit, a veći dio investicije od 180 milijuna eura osiguran je kreditom EBRD-a. U radu je također 36 kilometara duga dionica od Prnjavora do Banje Luke, koja bi trebala biti

završena do 2018. Ključni infrastrukturni objekt koji će Bosnu i Hercegovinu, kako se u BiH voli reći, povezati sa svijetom također je krenuo u gradnju. Započeli su pripremni radovi na mostu preko Save kod Svilaje, a projekt će ukupno stajati 22,3 milijuna eura. Kako je rečeno na svečanom otvorenju radova, riječ je o velikoj međunarodnoj investiciji na koridoru V.c koji povezuje Luku Ploče, Mostar, Sarajevo, Slavoniju i Mađarsku, ali i Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Most dug 640, a visok 29 metara gradit će Poslovna udruga Viadukt Zagreb i kompanija Hering iz Širokog Brijega. (Z.L.)

Kontrola u cijelom lancu proizvodnje

Ruski inspektori ponovno u BiH Inspektori Federalne službe za veterinarstvo i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije ponovno borave u BiH sa zadatkom pregleda 14 kompanija industrije mlijeka i mesa koje su se kandidirale za izvoz svojih proizvoda u Rusiju. Inspektori iz Rusije će, uz izvozne tvrtke, kontrolirati i cijeli lanac proizvodnje, od uzgajivača, veterinara, klaonica i prerađivača, do nekoliko laboratorija i graničnih

prijelaza. Vlasti u BiH očekuju da će ruski inspektori uskoro odobriti izvoz voća i povrća u Rusiju jer su otklonjeni svi propusti. (Z.L.)

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenska mini porezna reforma

Manje opterećenje za razvojne plaće Slovenska vlada pristala je rasteretiti godišnji bruto dohodak veći od 1,6 prosječne slovenske plaće koja je lani iznosila 18.670 eura u bruto iznosu, te 12.426 eura u neto isplati, a prima je 10 posto zaposlenika piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S za

96 mil €

povećavaju se plaće u gospodarstvu

lovensku vladu nije trebalo dugo uvjeravati u nužnost poreznih preinaka u svrhu rasterećenja viših plaća kakve u poduzećima zarađuju razvojni kadrovi. Međutim, poprilično vremena trebala je za preračunavanja kako nadomjestiti 96 milijuna eura prihoda za koje se povećavaju plaće u gospodarstvu i 10 milijuna eura za koliko će rasti plaće u javnom sektoru. Olakšica iz mini porezne reforme ide na ruku nekih 10 posto zaposlenika s godišnjim bruto dohotkom većim od 1,6 prosječne slovenske plaće koja je lani iznosila 18.670 eura u bruto iznosu te 12.426 eura u neto isplati.

Nove olakšice od 1. siječnja 2017.

10 mil €

rast plaća u javnom sektoru

17na 19%

podiže se stopa poreza na dohodak pravnih osoba

Vlada je prošli tjedan kompletirala set poreznih zakona za raspravu u Parlamentu koja ne bi trebala dugo potrajati jer se sustav novih olakšica želi aktivirati od 1. siječnja sljedeće godine. Uz niže stope poreza na dohodak, mini reforma uključuje i neoporezivanje božićnice te 13. i 14. plaće. Na žalost, dijelom predloženih zakonskih rješenja nikako nisu zadovoljni oni zbog kojih se ide u malu poreznu reformu. Smjer je dobar, priznaju sva udruženja iz gospodarstva. Ne dopada im se – predloženi troškovnik. Obveznicima poreza na dohodak vraća se 106 milijuna eura – za toliko će ra-

Predložena preraspodjela poreznog opterećenja revoltirala je poslodavce i njihova udruženja sti plaće koje su sada porezno preopterećene, ali se istodobno diže stopa poreza na dohodak pravnih osoba sa 17 na 19 posto. S takvim povećanjem Vlada želi nadoknaditi 60 milijuna eura otpisanog poreza zaposlenicima, dok će se za preostalih 46 milijuna snaći boljom na48 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

platom javnih prihoda. “Ne uspije li se s boljom naplatom, bit će nužno ići na ograničenje javne potrošnje”, objasnila je državna tajnica Mateja Vraničar Erman, koju se već spominje kao sigurnu kandidatkinju za popunu mjesta ministra financija s kojeg je ljetos otišao dr. Dušan Mramor. Predložena preraspodjela poreznog opterećenja revoltirala je poslodavce i njihova udruženja. Trgovinska zbornica Slovenije u čije je ime istupila predsjednica Mariča Lah, prvo se pobunila protiv dizanja poreza na dohodak pravnih osoba sa 17 na 19 posto. Zahtijeva da se kompenzacija za rasterećenje potraži u smanjenju opsega javne potrošnje, sive ekonomije i crnog tržišta, zatim u boljem sustavu javnog naručivanja te u djelotvornijoj politici naknada za nezaposlenost povezano s javnim radovima. Pobunila se i Gospodarska zbornica Slovenije. Njen predsjednik Marjan Mačkošek izravno se obratio zastupnicima Državnog zbora apelom da uvaže stajališta GZS-a i drugih udruženja poslodavaca. Za prijedlog Vlade rekao je da nije korektan prema poduzećima ni prema većini građana Slovenije.

U proračunu nema mjesta olakšicama

Ministarstvo financija, dok je na njegovom čelu bio dr. Dušan Mramor, nedvojbeno je u kratkom roku ostvarilo veliki zaokret u sređivanju javnih financija. Javno financijski deficit Slovenije smanjen je na razinu s koje je Slovenija mogla izaći iz postupka prekomjernog deficita. Prije toga Europska komisija skinula je Sloveniju s popisa država u prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Takve promjene nisu išle bez stiskanja, pa je sada razumljivo da u držav nom proračunu koji iznosi oko devet milijardi eura nema prostora za 106 milijuna eura poreznih olakšica, nego se novac mora djelomično uzeti od poduzeća. Sve to pokazuje kako su u Sloveniji u škripcu s novcem i kako su krhke slovenske javne financije.

vijesti Imre Balogh na iskušenju Imre Balogh, doktor regionalnih i ekonomskih znanosti koji je u prošlosti radio u raznim financijskim institucijama u Mađarskoj, Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj, prošli tjedan je izabran na dužnost izvršnog direktora DUTB-a (slovenske loše banke). Balogh, čiji mandat počinje 1. listopada, odmah će se suočiti s teškim problemima. Čeka ga konačna odluka o prodaji Cimosa i Mariborske livarne. Brzo mora naći i vlasnike za Alpinu te Litostroj Jeklo koji su u postupku restrukturiranja. DUTB čeka i prodaja nekretnina u stambenim naseljima Celovški dvori i Markovec, a morat će se baviti i prezaduženim imperijem DZS Bojana Petana.

Specijalist za cvijeće

Peter Glavič

Sindikati zdravstva nemaju mjere Zaslužni profesor dr. Peter Glavič ovih dana javno se obrušio na predstavnike sindikata u slovenskom zdravstvu, zamjerajući im da nemaju mjere kada traže dodatnih 100 milijuna eura za veće plaće liječnika i dodatnih 120 milijuna eura za ublažavanje problema predugačkih čekanja na red za zdravstvenu uslugu. Dr. Glavič u osudi sindikalnih zahtjeva polazi od statističke činjenice da su plaće u slovenskom zdravstvu u zadnjih osam godina (2007.-2015.) rasle natprosječno i to za 20,7 posto. U isto vrijeme plaće u kulturi povećane su 5,8, a u obrazovanju samo za 4,7 posto. Glavič posebno navodi da među 50 ljudi u Sloveniji s najvišim plaćama prednjače liječnici, uglavnom direktori zdravstvenih domova. Njihove plaće kreću se između 7000 i 11.000 eura bruto mjesečno. Predsjednici Vlade, Parlamenta i Ustavnog suda za svoj rad primaju upola manje. Platni nerazmjer unutar javnog sektora posebno je uočljiv u strukturi plaća profesora na Medicinskom fakultetu. Ni jedan profesor nije zaposlenik fakulteta jer bi tamo snosio posljedice obrazovnog siromaštva. Profesori medicine zaposleni su na Kliničkom centru, a na Fakultetu predaju za honorar.

U Sloveniji ima malo prijevozničkih tvrtki koje se mogu pohvaliti 80-godišnjom poslovnom tradicijom. Tvrtka Bizjak, prijevozi i logistička poduzeća SIGR, u vlasništvu obitelji Bizjak, imaju tako dugu tradiciju u međunarodnom prometu brzo pokvarljive robe. Poslovanje se temelji na prijevozu cvijeća kojim tvrtka opskrbljuje veći dio slovenskog i trećinu balkanskog tržišta. Tvrtka nudi kupcima i dodatne usluge u manipulacijama robom (prepakiravanja, ambalažiranje i etiketiranje).

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Jesen u Srbiji donosi poskupljenja

Skuplja struja novi udar na kućni proračun Uz ovo poskupljenje koje je nedavno najavio ministar energetike išlo je i obrazloženje da je u stvari riječ o poklonu građanima jer će umjesto 7,7 posto, koliko je od Srbije zahtijevao MMF, u listopadu struja poskupjeti za 3,8 posto piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

J Hajde da se uspoređujemo i s plaćama i socijalnim davanjima u regiji, pa na osnovi toga vidimo koliko je stvarno struja u Srbiji jeftinija u odnosu na regiju.

esen u Srbiji obilježit će prije svega povećanje cijena struje. Iako je najavljeno poskupljenje od 1. listopada za “samo 3,8 posto”, potrošačima to nije velika utjeha. Jer kako pokazuje iskustvo, svako povećanje cijena energenata vuče i ostale cijene, a koliko, tek će se vidjeti. U svakom slučaju, za tako nepopularan potez, bez obzira na to o kojem postotku i iznosu se radi, pronađen je dobar model, barem što se tiče Vlade Srbije koja o tome odlučuje. Opravdanje glasi: tako nalaže Međunarodni monetarni fond. I iako je financijski aranžman s Fondom inače trogodišnji i stand-by i samo za nedaj-Bože, ovdje se svaki zahtjev ili preporuka MMF-a smatra ultimativnim, a tzv. revizije aranžmana odnosno kontrolno čekiranje prolaznog vremena (u kolovozu je završena peta i šesta revizija) smatra se prvorazrednim zadatkom i događajem koji zauzima središnje mjesto u vijestima uz obvezno sudjelovanje premijera Aleksandra Vučića.

Kako kaže MMF

Vera Vida, predsjednica Centra za zaštitu potrošača

Najave takvih poskupljenja koja se ne mogu sakriti jer se moraju službeno objaviti, za razliku od ostalih koje više nitko ne objavljuje, također su dobro pripremljene odnosno spinovi su savršeni. Uz ovo najnovije poskupljenje koje je nedavno najavio ministar energetike na konferenciji za novinare išlo je i obrazloženje da je u stvari riječ o poklonu građanima jer će umjesto 7,7 posto, koliko je od Srbije zahtijevao MMF, u listopadu struja poskupjeti za 3,8 posto. Naravno, električna energija i u Srbiji je kompleksan problem i državno pitanje. Specifično je to što je niskim cijenama struje u 90-

50 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

im godinama čuvan socijalni mir, što se, mimo svih očekivanja, produžilo i u novom mileniju sve do današnjih dana.

Ekonomisti smatraju da je poskupljenje struje bilo nužno te da je pogreška to što je do sada odlagano To je pak znatno oslabilo Elektroprivredu Srbije (EPS), koja je svojim nedomaćinskim ponašanjem i sama pridonijela svojem sunovratu, uz veliku pomoć države, razumije se. Sada se stiglo do točke kada se nešto mora mijenjati, ali to je stiglo u najnepovoljnijem trenutku jer osiromašeni građani, koji su jedva preživjeli smanjenje mirovina i plaća u javnom sektoru prije dvije godine, daljnja poskupljenja struje teško mogu izdržati.

Nije baš svejedno

U ovom trenutku dodatno nezadovoljstvo javnosti izaziva i upozorenje Fiskalnog savjeta Srbije da EPS zapravo nije smanjio plaće nego ih je čak povećao preko dodatnih primanja što je u 2015. donijelo prekoračenje planirane mase plaća od 40 milijuna eura te znači da su prošlogodišnja i ovogodišnja pokupljenja potrošena na plaće umjesto na investicije. Protiv ovog

upozorenja su se pobunili i rukovodstvo i sindikati EPS-a uputivši oštro priopćenje. Prosječna cijena struje nakon poskupljenja od 3,8 posto iznosit će 6,6 dinara za kilovat-sat (0,06 eura) bez poreza, trošarine i naknade za obnovljive izvore energije. Agencija za energetiku priopćila je da je izmjena regulirane cijene opskrbe uglavnom posljedica više cijene po kojoj EPS nabavlja električnu energiju za opskrbu domaćinstava i malih kupaca. Kad je riječ o reakcijama javnosti, one su podijeljene: dok potrošači strahuju da će nove, više cijene struje udarati na kućni budžet jer će se preliti i na druge cijene, ekonomisti ističu da će rast samo blago utjecati na inflaciju. Stručnjaci se slažu da je cijena kilovata struje u Srbiji među najnižima u Europi te da je vrijeme da konačno postane realna, a da siromašni dobivaju pomoć pri plaćanju skupljih kilovata. Ekonomisti smatraju da je poskupljenje električne energije bilo nužno te da je pogreška to što je do sada odlagano. Ekonomist Danilo Šuković je, komentirajući najnovije poskupljenje, naglasio da je cijena struje u Srbiji bez sumnje stalno bila deprecirana te upozorio da će ona biti ispod uravnotežene razine i nakon novog poskupljenja. On ističe da se razlog krije u tome što je država stalno niskom cijenom struje vodila socijalnu politiku, umjesto da cijena bude realna, a da se siromašnim građanima daje socijalna pomoć, kako se to radi u ekonomski i društveno uređenim zemljama.

Vladimir Vučković, član Fiskalnog savjeta

Vrijeme curi Ne vidimo da dolazi do suštinskih promjena, da se kontrolira masa plaća, da se smanjuje broj zaposlenih i tehnički gubici. Svi ti problemi nisu novi i treba ih rješavati. Uz to nužna je i reforma Srbijagasa, Resavice, Željeznice i čitavog niza drugih poduzeća za koje je predviđena privatizacija koja se, za sada, nije završila, kaže član Fiskalnog savjeta Vladimir Vučković. “Vlada je sama potpisala da će doći do otpuštanja i korekcije cijena te da će se svi problemi rješavati. Do kraja godine treba očekivati konkretne planove. Vrijeme curi”, upozorava Vučković.

Tržište i socijala

Šuković dodaje i kako je krajnje vrijeme da se socijalna politika odvoji od ekonomije i da se o njoj brine država, a da cijene u privredi zapravo regulira tržište, dok uspjeh ili neuspjeh poduzeća ovisi o rezultatu njihova rada, a ne o nečijoj volji. S druge strane, s ovakvom platnom moći svaki izdvojeni dinar više udar je na kućni budžet, smatraju u Centru potrošača Srbije. “Stalno se uspoređujemo s cijenama struje u regiji. Hajde da se uspoređujemo i s plaćama i socijalnim davanjima u regiji, pa na osnovi toga vidimo koliko je stvarno struja u Srbiji jeftinija u odnosu na regiju”, poručuje predsjednica Centra za zaštitu potrošača Vera Vida. Država, smatra ona, mora naplatiti struju od onih koji je ne plaćaju, a ne da se trošak prebija preko leđa potrošača koji redovno podmiruju svoje obveze. Da nije sve crno-bijelo ni u

tom segmentu, smatra i ekonomski novinar Milan Ćulibrk koji upozorava da je zahvaljujući tarifnom sistemu EPS uspio uvesti europske tržišne cijene struje za najveće potrošače, ali da priča o niskim cijenama sada ima i dopunu. “Već nekoliko godina ukazujemo na to da je država ogroman novac davala za loše poslovanje javnih poduzeća. Kada se podvuče crta, račun pokazuje da vjerojatno nije moralo doći do smanjenja plaća i mirovina da nije bilo gubitaka javnih poduzeća, prije svih Srbijagasa”, kaže član Fiskalnog savjeta Srbije Vladimir Vučković. Vučković ističe da nije tajna da Elektroprivreda Srbije ima problema u svom poslovanju, što je prepoznala i Vlada u aranžmanu s MMF-om i Svjetskom bankom. Za sada država ne daje novac za kredite i obveze EPS-a, ali tendencije su upozoravajuće kad je riječ o zaduženosti EPS-a koja raste, iznosi gotovo 1,2 milijarde eura i brzo se povećava.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Savjet Hrvatske narodne banke

Oporavak kreditne aktivnosti U uvjetima visoke kunske i devizne likvidnosti država je po povoljnijim uvjetima osigurala planirana financijska sredstva na domaćem tržištu, a primjetan je i oporavak kreditne aktivnosti prema ostalim domaćim sektorima

avjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici razmotrio recentna gospodarska i novčana kretanja te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz središnje banke. U drugom tromjesečju 2016. realni je bruto domaći proizvod porastao za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Mjesečni pokazatelji za početak drugog polugodišta upućuju na nastavak gospodarskog rasta sličnim intenzitetom. Hrvatska narodna banka nastavila je s provođenjem ekspanzivne monetarne politike održavanjem treće strukturne repo operacije. U uvjetima visoke kunske i devizne likvidnosti država je po povoljnijim uvjetima osigurala planirana financijska sredstva na domaćem tržištu, a

primjetan je i oporavak kreditne aktivnosti prema ostalim domaćim sektorima: u prvih sedam mjeseci ove godine ukupni plasmani povećali su se za 1,5 posto, potaknuti snažnijim kreditiranjem poduze-

ća, ali i stanovništva. Gotovinski fiskalni podaci pokazuju da su se tijekom travnja i svibnja nastavila povoljna fiskalna kretanja. Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se na ovoj sjednici s odlukama nadzornih odbora triju kreditnih institucija o imenovanju novih ili produženju mandata dosadašnjim članovima uprava tih institucija. Tako Irena Weber postaje članica Uprave KentBanka, Darku Drozdeku povjerava se još jedan mandat člana Uprave Privredne banke Zagreb, dok Yves Lallemand postaje predsjednikom Uprave Société Générale-Splitske banke. Na svojoj sjednici Savjet središnje banke odobrio je zahtjev Primorske banke za pružanje investicijske usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa.

Allianz Poduzetnički klub

Potpora bivšim zaposlenicima, sadašnjim poduzetnicima

siguravateljska kuća Allianz održala je u Zagrebu prošloga tjedna svoj prvi Poduzetnički klub koji okuplja oko 200 malih poduzetnika, nekadašnjih njihovih zaposlenika u prodaji, a koji su krenuli u poduzetničke vode te su postali vlasnici agencija za prodaju osiguranja i Allianzovi su ekskluzivni poslovni partneri. Ovakav vid poslove edukacije pokrenut je s ciljem osiguranja široke podrške ne samo u segmentu izravne poslovne suradnje već i u njihovom razvoju kao po-

duzetnika kroz podršku u obrazovanju, informiranju i umrežavanju. “Vrijeme je da iz razdoblja čuđenja i iznenađenja zašto je toliko ljudi spremno na poduzetništvo pređemo na to kako biti dugoročno uspješan”, rekao je predsjednik Uprave Allianza Boris Galić. Svoja iskustva u poduzetništvu podijelio je i menadžer i investitor Nenad Bakić. “Pravi poduzetnik preuzima rizik i stalno je inovativan. To ne znači da morate biti Steve Jobs, već da morate u svakodnevnom poslovanju uvoditi male

52 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

procesne inovacije”, samo je jedan u nizu savjeta koje je Bakić uputio vlasnicima agencija koji su prepoznali da je budućnost u poduzetništvu. (I.G.)

Analize RBA

Ino dug pao za 10,4 posto

S obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na 2015., ističu analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj svibnja ukupni bruto inozemni dug spustio se na 44 milijarde eura. Tako je uz mjesečni pad od 341 milijun eura ili 0,8 posto, ukupni bruto inozemni dug u odnosu na lanjski svibanj niži za 5,1 milijardu eura odnosno za 10,4 posto što je šesti mjesec zaredom otkako se bilježi pad vanjskog duga na godišnjoj razini. Tijekom prvih pet mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,5 milijardu eura što je za 3,3 posto niže u odnosu na kraj 2015. godine. Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug krajem svibnja iznosio 5,7 milijardi eura. Premda je u odnosu na travanj zabilježio mjesečni rast od 210 milijuna eura ili za 3,8 posto, na godišnjoj razini se bruto inozemni dug drugih monetarnih institucija nastavio smanjivati, što je ponajprije posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora, koje datira još od svibnja 2012. godine. Tako je u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježio značajan pad od 2,7 milijardi eura ili 31,7 posto. U prvih pet mjeseci bruto inozemni dug drugih monetarnih institucija smanjio se za 396 milijuna eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 6,5 posto.

Smanjuje se i dug opće države

Također, značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od sektora opće države čiji je bruto inozemni dug potkraj svibnja iznosio 15 milijardi eura. Uz blagi mjesečni rast od 91 milijun eura ili 0,6 posto zabilježen je i treći mjesec zaredom godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,3 milijarde eura, odnosno 7,7 posto). U odnosu na kraj 2015. godine bruto inozemni dug opće države je niži za 900 milijuna eura ili 5,7 posto. No promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bru-

to inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) potkraj svibnja je iznosila 18,6 milijardi eura. Time je uz mjesečni i godišnji pad (od 0,8 posto odnosno 5,5 posto) udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu kliznuo na 42,2 posto (0,7 postotnih bodova niže nego krajem 2015. godine). U istom razdoblju ostali domaći sektori (čiji bruto inozemni dug iznosi 16 milijardi eura) smanjili su razinu duga za 400 milijuna eura ili 2,4 posto u odnosu na kraj protekle godine. Peti mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini od 385 milijuna eura ili 2,3 posto. S obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu, ističu analitičari RBA.

44 mlrd €

ukupni bruto ino dug potkraj svibnja 2016.

5,1 mlrd €

smanjen bruto ino dug u godinu dana

341 mil €

mjesečni pad toga duga

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

U srpnju 328.357 građana dugovalo 40,26 milijardi kuna Udio duga građana prema svim financijskim institucijama iznosi 59,56 posto ili 23,979 milijardi kuna. Najviše se dugovalo bankama kao vjerovnicima na što je otpadala 20,921 milijarda kuna ili 51,96 posto ukupnoga duga

Građani koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 4373, ukupno duguje 21,47 milijardi kuna

rema podacima koje je obradila Financijska agencija, 31. srpnja ove godine zbog nepodmirenog duga bilo je blokirano 328.357 građana koji su ukupno dugovali 40,26 milijardi kuna. Zadnjeg dana srpnja protekle godine u blokadi je bilo 320.619 građana čiji je dug iznosio 34,10 milijardi kuna, dok su u srpnju 2014. bila blokirana 317.163 građana s dugom od 28,37 milijardi kuna. Jedan od razloga tog trenda jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.

Bankama se duguje najviše

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima potkraj ovogodišnjeg srpnja prelazio je polovinu iznosa ukupnoga duga, točnije na njega je otpadala 20,921 milijarda kuna ili 51,96 posto ukupnoga duga. Inače, udio duga građana prema svim financijskim institucijama iznosi 59,56 posto ili 23,979 milijardi kuna. 54 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s udjelom od 10,98 posto ili 4,421 milijarda kuna, potom osiguravateljskim društvima s udjelom od 3,13 posto ili 1,259 milijardi kuna, telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,65 posto ili 1,068 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama sa 2,46 posto udjela ili 989 milijuna kuna te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,01 posto udjela u ukupnom dugu građana ili nešto više od 811 milijuna kuna. Za usporedbu, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. srpnja protekle godine u ukupnom dugu bio je 54,24 posto, a 31. prosinca 54,54 posto, dok je 30. lipnja ove godine taj udio iznosio 52,22 posto. Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidljivo je da je najviše blokiranih građana onih čiji je nepodmireni dug veći od 2000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Njih je 31. srpnja ove godine bilo 78.937. Pribroje li im se i oni koji su blokirani za iznos do 2000 kuna, ukupno je 123.513 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Usporede li se ti podaci sa stanjem od 31. prosinca 2015. godine, razvidno je da je broj blokiranih građana koji duguju do 10.000 kuna, smanjen sa 126.662 na 123.513 (stanje 31. srpnja 2016.) ili za 2,49 posto. Jednako tako smanjen je i iznos njihova duga sa 477,55 milijuna kuna na 463,98 milijuna kuna ili za 2,84 posto. Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od milijun kuna. Iznos njihova duga 31. srpnja 2016., u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, veći je za 11,77 posto ili za 2,26 milijardi kuna. Slijedi dug građana čiji je iznos veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna s rastom od

Dug građana segmentiran po vjerovnicima (skup) – stanje 31. 7. 2016. Stanje na dan

Vrsta (skup) vjerovnika

Iznos duga

Udio u %

31. 7. 2016.

Banke, kreditne unije, ŠKZ i štedionice

20.920.516.053,21

51,96

31. 7. 2016.

Leasing i factoring društva

988.618.832,56

2,46

31. 7. 2016.

Osiguravajuća društva

1.259.199.177,24

3,13

31. 7. 2016.

Tvrtke - kartično poslovanje

811.015.929,72

2,01

Ukupan dug prema financijskom sektoru

23.979.349.992,73

31. 7. 2016.

Središnja država

31. 7. 2016.

Županije, gradovi/općine (JLP(R)S)

59,56

4.421.126.533,15 372.940.172,52

Ukupan dug prema središnjoj državi i JLP(R)S

4.794.066.705,67

31. 7. 2016.

Telekomunikacijske tvrtke (usluge)

31. 7. 2016.

Odvjetnici i sudski vještaci

31. 7. 2016.

Komunalne tvrtke (usluge)

31. 7. 2016.

Svi ostali vjerovnici (ostale tvrtke, građani, obrti ...)

SVEUKUPAN iznos duga građana

10,98 0,93 11,91

1.068.244.257,08

2,65

400.330.974,54

0,99

311.254.406,12

0,77

9.708.604.046,40

24,11

40.261.850.382,54

100,00

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Broj blokiranih građana i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje prema ročnosti – 31.7.2016. g. Stanje na dan

Trajanje blokade

Iznos duga

Udio u %

Broj blokiranih građana

Udio u %

31. 7. 2016.

do 30 dana

110.960.026,61

0,28

11.271

3,43

31. 7. 2016.

od 31-60 dana

528.431.690,78

1,31

6.055

1,84

31. 7. 2016.

od 61-180 dana

613.052.381,21

1,52

18.539

5,65

31. 7. 2016.

od 181-360 dana

873.140.708,34

2,17

22.320

6,80

31. 7. 2016.

više od 360 dana

38.136.265.575,60

94,72

270.172

82,28

31. 7. 2016.

Ukupno sve ročnosti

40.261.850.382,54

100,00

328.357

100,00

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

10,76 posto (878,73 milijuna kuna) te onih čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od jednog milijuna kuna, koji je porastao za 9,01 posto (297,60 milijuna kuna).

Prevladavaju dugotrajne blokade

Broj blokiranih građana kao i iznos njihova duga, promatrano po ostalim segmentima visine duga, s izuzetkom onog jednakog ili manjeg od 2000 kuna te većeg od 2000, a jednakog ili manjeg od 10.000 kuna, povećao se u odnosu na stanje od 31. prosinca 2015. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Njih je 31. srpnja 2016. bilo za 10,56 posto više nego krajem prošle godine. Za usporedbu, dug 4373 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3 posto), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,47 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 53,3 posto) i veći je od duga preostala 323.984 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,7 posto), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 18,79 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 46,7 posto).

U strukturi dospjelog a nepodmirenog duga prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade s time da dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade. Porastao je udio duga građana koji se odnosi na dugotrajnu blokadu (više od 360 dana). Potkraj srpnja ove godine on je bio veći (94,72 posto) od udjela krajem lanjskoga srpnja (94,19 posto), za 0,53 posto. Slijedom toga, udjeli duga koji se odnose na kraća razdoblja blokade, s izuzetkom onoga u trajanju od 31 do 60 dana, koji se povećao za 1,07 posto manji su 31. srpnja ove godine u odnosu na njihove udjele godinu dana prije. Od ukupnog broja građana u Republici Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih 3.644.227 ili 85,05 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih, te je ukupan broj otvorenih računa građana evidentiranih u Jedinstvenom registru računa (JRR), prema stanju od 31. srpnja 2016. godine, 7.266.015 računa. Od toga je blokiranih 726.245 računa ili 10 posto. Broj računa građana potpuno izuzetih od ovrhe je 487.455.

Ukupno je 123.513 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

RWE podupire najbolje projekte

Tvrtka RWE Hrvatska, opskrbljivač električnom energijom i plinom, odabrala je 10 projekata različitih umirovljeničkih udruga diljem Hrvatske, koje će financirati s ukupnim iznosom od 100.000 kuna u sklopu donacijskog natječaja Umirovljenici i RWE u akciji. RWE je pokrenuo natječaj u lipnju s ciljem poticanja inicijativa, projekata i kampanja aktivnog provođenja umirovljeničkih dana starijih sugrađana, kroz omogućavanje nepovratne financijske potpore. Na natječaj se prijavilo više od 70 udruga i inicijativa.

Asseco objavio izvješće o poslovanju Grupa Asseco South Eastern Europe objavila je izvješće o poslovanju u drugom tromjesečju sukladno kojem je zabilježila stabilan rast prihoda od prodaje od osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prvoj polovini 2016. prihodi od prodaje porasli su za 11 posto. Operativna dobit (EBIT) iznosila je 5,5 milijuna eura, što je za šest posto manje. Neto dobit Grupe iznosila je 4,6 milijuna eura i bila je niža za tri posto. Društvo je prijavilo vrijednost nedovršenih usluga u 2016. u iznosu od 108,4 milijuna eura, što čini povećanje od 13 posto.

Bez napetosti na novčanom tržištu Trgovanje sudionika novčanog tržišta u ovome je razdoblju bilo suzdržanije nego u prethodnome zbog ponovnog pada potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Pad potražnje odrazio se i na iznos tjednog korištenja repo kredita središnje banke. Naime, Hrvatska narodna banka održala je u prošli ponedjeljak redovitu obrnutu repo aukciju. Unatoč smanjenju repo kamatne stope za 0,2 postotna boda, interes za kunama na obratnoj repo aukciji bio je značajno smanjen u usporedbi s prethodnom aukcijom. Stoga je na prošlotjednoj obratnoj repo aukciji središnja banka depozitnim institucijama plasirala samo 30 milijuna kuna na tjedan dana po kamatnoj stopi 0,30 posto. Važan razlog velikom smanjenju interesa sudionika bio je povrat likvidnosti u sustav uslijed isplate mirovina koja je bila krajem pretprošlog tjedna. U prošlu srijedu je započelo novo razdoblje odr-

žavanja obvezne pričuve, ali nikakve napetosti na novčanom tržištu nije bilo. Kako na samom početku razdoblja sudionici obiluju viškovima likvidnosti, realno je očekivati da do daljnjega neće biti promjene visine kamatne stope. Već drugi tjedan za redom nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, niti je najavljena za ovaj tjedan. Iako bi imateljima viškova likvidnosti odgovaralo da su aukcije redovite, izostajanje aukcija pokazuje da su proračunski prihodi u ovom dijelu godine dostatni za financiranje rashoda. Kako je likvidnost sustava trajno iznimno visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju, i u idućem razdoblju očekujemo vrlo povoljne uvjete trgovanja sudionika. Potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica mogu biti sigurni da će kratkoročna kamatna stopa i dalje bilježiti minimalne razine. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

5.9.-9.9.2016.

12.9.-16.9.2016.

0,5 0,4

300

0,3 200 0,2 100

0,1

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Loš tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro umanjila vrijednost za 0,2 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva za isti

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,014798

CAD kanadski dolar

5,072123

JPY japanski jen (100)

6,55589

CHF švicarski franak

6,856828

GBP britanska funta

8,817765

USD američki dolar

6,682673

EUR euro

7,498627

Izvor: HNB

primjena od 17.9.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

EUR

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9.

postotak umanjena je i u odnosu na američki dolar, a u usporedbi sa švicarskm frankom oslabjela je za 0,3 posto.

7,500 7,495

USD

6,685 6,680

CHF

6,88 6,87

7,490

6,675

6,86

7,485

6,670

6,85

7,480

6,665

6,84

7,475

6,660

6,83

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Vaba u HUB-u

Većina indeksa umanjila vrijednost Ulagački optimizam na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna potaknule su izjave pojedinih dužnosnika Feda kako američka središnja banka ne treba žuriti s povećanjem kamatnih stopa u SAD-u. Ipak, one nisu vratile snažnije povjerenje ulagača u tržište kapitala zbog rasprava o pojedinim mjerama središnjih banaka (europske i japanske) i učinkovitosti monetarnih politika. Stoga se trgovalo oprezno, uz pad cijena nafte. Sredinom tjedna dio ulagača ohrabrili su solidni poslovni rezultati nekoliko kompanija i rast cijena nafte. Tako je većina promatranih burzovnih indeksa umanjila vrijednost na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 2,5 posto, a frankfurtski DAX za 1,5 posto. Pad vrijednosti od 1,06 posto zabilježio je i američki Dow Jones. Indeks Tokijske burze Nikkei bio je manji za 0,9 posto. S druge pak strane, indeks Londonske burze FTSE uvećao je vrijednost za 0,2 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto.

6760 6740

18500

FTSE 100

6720

18300

6700

18200

6680

18100

6660

18000

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9. 5400 5350

NASDAQ

4400

5250

4375

5200

4350

5150

4325

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9.

10450

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9. 16900

DAX

16700

10350

16600

10300

16500

10250

16400

fond

NIKKEI 225

16800

10400

Mirovinski fondovi

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 226,6473 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 121,2228 bodova, a Mirexa C 114,9282 boda.

CAC40

4425

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9.

Rast vrijednosti Mirexa

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9. 4450

5300

10500

Dow Jones

18400

datum

12.9. 13.9. 14.9. 15.9. 16.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

15.09. 121,22280

0,1420

6,21

AZ - A

15.09. 123,37060

0,1353

8,10

Erste Plavi - A

15.09. 119,91870

0,1522

6,35

PBZ CO - A

15.09. 122,25420

0,1180

6,37

Raiffeisen OMF - A 15.09. 117,31040

0,1603

2,46

kategorija B 15.09. 226,64730

0,1193

3,75

AZ - B

15.09. 232,62390

0,0855

4,58

Erste Plavi - B

15.09. 233,18970

0,0700

4,02

PBZ CO - B

15.09. 207,09410

0,1198

3,03

0,4%

Raiffeisen OMF - B 15.09. 226,26990

0,1902

2,85

0,3%

kategorija C 4,55

0,2% 0,1% 0,0% 12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

MIREX - mjesečni

MIREX C

15.09. 114,92820

0,0050

AZ - C

15.09. 113,00400

-0,0289

5,39

Erste Plavi - C

15.09. 115,67430

-0,0124

5,99

PBZ CO - C

15.09. 114,56440

Raiffeisen OMF - C 15.09.

117,10310

0,0149

4,41

0,0424

3,38

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

15.09. 217,23790

0,1044

2,26

1,5%

AZ Profit

14.09. 257,63050

-0,0819

2,30

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje 15.09. 153,67230

0,5%

AZ Benefit

14.09. 241,38770

0,0%

Erste Plavi Expert

15.09. 195,74660

0,1402

5,60

Erste Plavi Protect 15.09. 190,37720

0,0064

4,49

-0,5% 15.8.

22.8.

30.8.

7.9.

15.9.

Konzultant za restrukturiranje

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

MIREX B

MIREX - tjedni

Vaba banka Varaždin postala je 19. članica Hrvatske udruge banaka (HUB), gospodarskog interesnog udruženja banaka, čime postaje promotor zajedničkih interesa i odgovornog bankovnog poslovanja. Zajednički Sporazum o pristupanju u članstvo HUB-a potpisali su direktor HUB-a Zdenko Adrović i predsjednik Uprave Vaba banke Ivica Božan. Potpisivanjem originala Kodeksa dobre bankovne prakse Vaba banka potvrdila je prihvaćanje postavljenih standarda poslovanja i otvorene komunikacije prema klijentima i bankama s ciljem promicanja odgovornosti, javnosti i profesionalnosti bankovne struke, s ostalim članicama HUB-a.

0,1305

2,51

-0,0496

5,09

Nadzorni odbor Petrokemije dao je suglasnost za izbor tvrtke KPMG Croatia kao konzultanta za izradu programa restrukturiranja sukladno propisanim aktivnostima iz odluke Vlade o davanju suglasnosti Petrokemiji za kreditno zaduženje u visini od 200 milijuna kuna kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Aktivnosti na izradi Programa restrukturiranja započinju 15. rujna, objavljeno je na internetskim stranicama ove kutinske tvrtke.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Izdano više građevinskih dozvola U srpnju je izdano 555 građevinskih dozvola u Hrvatskoj, što je 16,6 posto više u odnosu na isti mjesec 2015. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema vrstama građevina, za zgrade su izdane 483 (87 posto), a za ostale građevine 72 dozvole (13 posto). Prema vrstama radova, pak, najviše dozvola, njih 367 (66 posto), izdano je za novogradnje. Istovremeno, 188 dozvola ili 34 posto izdano je za rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i obnove.

Digitalni potpis u oblaku

Zagrebačka banka uvela je digitalni potpis u oblaku za online ugovaranje usluga, koji se temelji na Remote Digital Signature sustavu Asseca SEE. Ugovaranje usluga s bankom od doma omogućeno je zahvaljujući naprednom elektroničkom potpisu i autentikaciji koji su u kombinaciji ekvivalent vlastoručnom potpisu osobe odnosno ovlaštenog zastupnika tvrtke. Banka zapravo izdaje certifikat koji građanima i tvrtkama omogućuje elektroničku identifikaciju, autentikaciju i potpis ugovora s bankom putem mobilnog ili internetskog bankarstva.

Redovni promet premašio 100 milijuna kuna Od 10 najlikvidnijih, devet je izdanja tjedan završilo porastom cijene, a jedno nije zabilježilo postotnu promjenu. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od 0,00 posto do +9,18 posto. Promet veći od milijun kuna imalo je 19 izdanja, dok je sa 30 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je sa 1.851,17 bodova prošloga tjedna porastao za 1,34 posto na 1.875,90 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 1,63 posto i trgovanje je zaključio na 1.096,58 bodova, nadomak psihološke graniZAGREBAČKA BURZA ce od 1.100,00 bodova. Sektorski inTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE deksi su tjedan završili promjenama UKUPAN TJEDNI PROMET: 426.851.553,49 kn u rasponu od -4,49 posto koliko je TJEDNI DIONIČKI PROMET: 106.418.539,08 kn pao CROBEXtransport do +6,07 posto index zadnja vrijednost tjedna promjena koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. CROBEX 1.875,9000 +1,34% Obveznički indeksi tjedan su zakljuCROBEX10 1.096,5800 +1,63% čili različitim predznacima; CROBIS je CROBIS 108,2867 -0,02% umanjen za 0,02 posto, a CROBIStr je CROBIStr 154,2660 +0,07% porastao za 0,07 posto. Najlikvidnije izdanje je HT s promeTop 10 tjedna zadnja tom od 18,7 milijuna kuna, uz rast promet po prometu promjena cijena cijene od 4,03 posto na 162,50 kuna. +4,03% 162,50 18.671.209,86 HT d.d. Valamar Riviera trgovana je u izno+5,28% 30,32 8.954.422,06 Valamar Riviera d.d. su od devet milijuna kuna i tjedan je +1,19% 423,99 7.354.519,03 Adris grupa d.d. - povl. zaključila porastom od 5,28 posto na +9,18% 45,31 5.169.445,71 Zagrebačka banka d.d. 30,32 kune. Povlašteno izdanje Adris -2,36% 126,25 3.886.783,00 AD plastik d.d. Grupe sakupilo je 7,4 milijuna kuna, 0,00% 360,01 3.147.250,56 Podravka d.d. +0,76% 665,03 2.162.141,16 od čega se 3,5 milijuna odnose na rePBZ d.d. +6,14% 605,00 2.100.665,94 HPB d.d. dovni, a 3,9 milijuna na blok promet. +4,12% 130.151,00 2.051.510,02 Jamnica d.d. Cijena povlaštene dionice porasla je +1,15% 792,99 1.942.165,72 Imperial d.d. za 1,19 posto na 423,99 kuna. Porast cijene dionice bilježi devet od 10 najli10 dionica tjedna zadnja kvidnijih izdanja, dok Podravka bilježi promet s najvećim rastom cijene promjena cijena tjedan bez postotne promjene. Dobit+72,33% 25,85 129,25 Turbos € Bund fut. Short L nica tjedna je dionica Zagrebačke ban+31,11% 59,00 85.159,25 Turbos DAX short S ke s poskupljenjem od 9,18 posto od+29,24% 8,00 1.903,40 Karlovacka banka d.d. nosno zadnjom cijenom od 45,31 kune +21,83% 2,79 1.204.060,20 OT - Optima Telekom d.d. i sakupljenih 5,2 milijuna kuna. HPB je +21,60% 98,50 3.978,50 Turbos DAX short K sakupio 2,1 milijun kuna, a cijena mu +19,10% 66,10 15.487,40 Turbos WTI nafta short N +16,28% 12,00 41.674,30 je porasla za 6,14 posto na 605 kuna. Turbos E-mini S&P 500 short E +16,03% 12,74 48.288,96 Hoteli Brela d.d. Slijedi dionica Valamar Riviere (+5,28 +10,65% 4.260,00 911.460,42 Zvijezda d.d. posto) i Jamnice (+4,12 posto) uz zadnju +10,15% 108,94 15.093,32 Termes grupa d.d. cijenu od 130.151 kune i promet od 2,1 milijun kuna. Idući su najlikvidniji HT 10 dionica tjedna zadnja i povlašteno izdanje Adrisa koji su popromet s najvećim padom cijene promjena cijena rasli za 4,03 odnosno 1,19 posto. -28,14% 3,32 11.885,60 Turbos H Hub N. GAS short C [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -22,18% 22,25 9.554,97 Jadroplov d.d.

Kao i pretprošli tjedan, ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su i tijekom protekloga ohrabreni značajnijim porastom Crobexa. Naime, ključni burzovni indeksi porasli su već šesti tjedan zaredom. Prošlotjedni redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije povećan je za 8,8 milijuna kuna ili devet posto te je iznosio 106,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 53 milijuna kuna što je 50 posto ukupnog redovnog prometa.

Jadran d.d. Turbos WTI nafta long Q Turbos H Hub N. GAS short B Turbos E-mini S&P 500 long L Chromos agro d.d. Turbos DAX long E Turbos € Bund fut. Long E Uljanik Plovidba d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

-21,03%

26,85

5.611,65

-15,83%

73,31

14.472,40

-13,01%

6,82

1.023,00

-12,50%

14,00

134.158,00

-9,96%

225,00

3.375,00

-9,70%

151,70

15.838,70

-9,46%

64,10

2.927,60

-9,26%

125,00

142.135,99

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI JGL s certifikatom ISO 50001

Prevladali gubitnici Od 78 aktivnih fondova, protekloga tjedna negativnu postotnu promjenu zabilježilo je 40 fondova, poraslo ih je 37, a jedan je zabilježio tjedan bez promjene vrijednosti. Od 27 dioničkih fondova palo ih je 16. Najznačajnije je porastao Crobex10, za 2,6 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Slijedi OTP indeksni, koji je uvećan za 2,2 posto, dok je Erste Adriatic Equity rastao za 1,7 posto. Najviše je pao KD Energija, za 4,23 posto. Svih sedam posebnih fondova bilježi pad. Najveći tjedni minus bilježi ZB Future 2030 sa -1,68 posto. Palo je šest od 14 mješovitih fondova. Dobitnike predvodi OTP uravnoteženi sa +1,67 posto. HPB Global

bilježi porast od 0,97 posto, a KD Balanced porastao je za 0,37 posto. You Invest Active zabilježio je pad od 1,35 posto. Od 11 obvezničkih fondova porasla su četiri. Dobitnike predvodi PBZ Short term bond sa +0,22 posto, a slijede ga PBZ Bond i InterCapital Bond s porastom od 0,12 odnosno 0,06 posto. Najveći minus bilježi Neta Emerging Bond (-0,86 posto). Rast vrijednosti bilježi 16 od 19 novčanih fondova, a PBZ Euro Novčani zabilježio je tjedan bez postotne promjene. Raiffeisen euroCash je porastao za 0,03 posto, a s plusom od 0,02 slijedi ga InterCapital Money. Najveći pad bilježi OTP euro novčani (-0,02 posto). [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 8.9.2016. do 15.9.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,8983 Addiko Growth € 11,1874 ZB euroaktiv € 128,9769 ZB trend $ 151,5134 Capital Breeder kn 88,7669 KD Prvi izbor kn 13,6365 Ilirika Europa € 115,9451 PBZ Equity fond € 11,2785 HPB Dionički kn 109,0794 Erste Adriatic Equity € 93,2600 Neta Global Developed kn 84,2810 ZB aktiv kn 122,5141 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 100,0380 Platinum Global Opportunity $ 14,6991 KD Nova Europa kn 5,3233 OTP indeksni kn 45,0305 Platinum Blue Chip € 96,7671 Neta Frontier kn 492,2442 OTP Meridian 20 € 93,0911 A1 kn 92,3000 Alpen.Special Opportunity kn 143,9938 Neta New Europe kn 63,5927 Ilirika BRIC € 78,5575 Crobex10 kn 104,5724 KD Energija kn 7,9173 ZB BRIC+ € 92,9471 Allianz Equity € 158,4874 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,9300 Raiffeisen Harmonic € 103,3600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,0600 ZB Future 2025 € 98,7446 ZB Future 2030 € 96,4120 ZB Future 2040 € 96,3707 ZB Future 2055 € 96,4316 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,2688 PBZ Global fond € 14,7938 Addiko Balanced € 12,9605 KD Balanced kn 127,5642

tjedna promjena [%]

1,51 -1,08 -3,12 -2,45 0,60 -2,10 -1,62 0,84 1,24 1,70 -1,80 0,98 0,93 -0,06 -2,74 2,20 -2,01 -0,65 -0,50 1,53 -2,92 -0,29 -3,44 2,60 -4,23 -2,72 0,96 -0,94 -1,36 -0,06 -1,55 -1,68 -1,59 -1,64 0,02 -1,06 -0,88 0,37

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 98,9187 OTP uravnoteženi kn 113,2019 Allianz Portfolio kn 160,5137 Smart Equity € 101,7610 PBZ Conservative 10 fond € 110,8384 You Invest Active € 98,6700 You Invest Balanced € 100,9600 You Invest Solid € 102,4100 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,8283 PBZ Flexible 30 fond € 100,9005 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,4315 Addiko Conservative € 14,3823 Raiffeisen Bonds € 176,4900 PBZ Bond fond € 130,1989 InterCapital Bond (Cap. One) € 212,1986 HPB Obveznički € 159,7106 Neta Emerging Bond kn 81,8763 Erste Adriatic Bond € 118,8600 Raiffeisen Classic € 105,9800 PBZ Short term bond fond kn 102,0918 PBZ Dollar Bond fond $ 102,6511 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3999 ZB plus kn 175,7220 ZB europlus € 150,6954 PBZ Euro Novčani € 139,3202 Raiffeisen Cash kn 157,8600 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3325 PBZ Dollar fond $ 132,1028 HPB Novčani kn 143,7745 OTP novčani fond kn 133,2603 InterCap. Money (Money One) kn 129,9058 Allianz Cash kn 118,4744 Erste Euro-Money € 116,0100 Auctor Cash kn 111,0622 Raiffeisen euroCash € 105,9600 HPB Euronovčani € 106,4025 Locusta Cash kn 1360,5298 Neta MultiCash kn 107,6444 OTP euro novčani € 102,7753

0,97 1,67 0,32 -0,10 -0,10 -1,35 -1,15 -0,81 0,28 -0,58

naziv(fond)

valuta

-0,05 -0,55 0,04 0,12 0,06 -0,19 -0,86 -0,07 -0,06 0,22 -0,23 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 0,01 0,03 0,00 0,02 -0,01 -0,02

Riječki JGL je prva farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj koja je certificirana prema normi sustava upravljanja energetskom učinkovitošću ISO 50001:2011. Riječ je o četvrtoj normi integriranoj u poslovanje JGL-a, kao i prvoj na razini Grupe, koja je osim u JGL, implementirana i u tvrtku kći Adrialab. Tijekom izgradnje novih proizvodnih pogona u kompleksu Pharma Valley na lokaciji Svilno 2 implementirana su mnoga rješenja kojima se godišnje štedi 2,5 milijuna kuna u energiji, odnosno 3.641 MWh.

100.000 putnika u tri mjeseca FlixBus, europski autobusni operator koji poslovni model temelji na suradnji s regionalnim partnerima, nakon tri mjeseca poslovanja u Hrvatskoj prevezao je 100.000 putnika. Kada je FlixBus 16. lipnja krenuo s prvim linijama iz Zagreba, Splita, Rijeke i Pule, njegova mreža započela je brzo i održivo širenje. Uz pet hrvatskih autobusnih partnera, svi dijelovi Hrvatske povezani su s najvećim poslovnim, kulturnim i zabavnim centrima izravno kao što su Beč, Frankfurt, Rim... Do sada je stvoreno gotovo 50 novih radnih mjesta uključujući tim iz Zagreba te zaposlene unutar partnera.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Courtland. L. Bovée i John V. Thill

Suvremena poslovna komunikacija Mate

Annika Bengtzon uspijeva naći vremena i za majčinstvo i za karijeru dok radi u dinamičnom okruženju uredništva tabloida Kvällspressen u Stockholmu. U najkraćoj noći skandinavske godine trinaestero ljudi treba početi snimati televizijsku seriju za emitiranje u udarnom terminu. No, kad je na Ivanjsko jutro zvijezda švedske televizije pronađena ustrijeljena, Annika se uključuje u istragu i otkriva da je njoj vrlo draga osoba osumnjičena za ubojstvo. S razvojem događaja privatni joj se život dodatno komplicira, a ubojica je i dalje na slobodi...

Tomislav Zagoda

Krizni put Gustava S. Znanje

Jeste li sigurni da zainteresirana strana percipira vašu poruku onako kako ste vi to zamislili? Nijedna druga vještina neće vam pomoći u karijeri na toliko različitih načina kao vještina komuniciranja. Ako tražite pouzdan način da se istaknete od konkurencije, unapređivanje komunikacijskih vještina mogao bi vam biti najvažniji korak. Otkrijte što je zapravo poslovna komunikacija i naučite kako poslovnom svijetu prilagoditi vlastitu komunikaciju iz života i s fakulteta.

Lisa Marklund

Udarni termin Algoritam

Riječ je o dnevniku jednog zagrebačkog maturanta koji muku muči sa svojom djevojkom Bugom. Ona je ekološka amazonka koja želi spasiti svijet, a on želi samo jednu stvar: prijeći Mažino-liniju, kako naziva gumicu na njezinim gaćicama. Ona prosvjeduje protiv krupnog kapitala i svake nepravde, a on piše debeo hrvatski roman, razmišlja o svrsi umjetnosti, a u slobodno vrijeme popravlja prastari renolček. Ona upoznaje Ernesta, zgodnog vegetarijanca, a on skrivene čari neugledne Bibe. U čemu je onda tajna veza između njih dvoje?

60 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

Marina Stepnova

Lazarove žene Naklada Ljevak

Supruga policijskog inspektora Brune Cuculića Lidija obuzeta je pripremama za proslavu srebrnog pira. Sin Filip kreće na ljetnu kazališnu radionicu u Delnicama. No, idilu prekida umorstvo građevinskog poduzetnika Nevena Grgurića, koji je bio glavni investitor u kontroverznom projektu izgradnje homoseksualnog turističkog kompleksa Duga. Uskoro se, uoči Žabarske noći - glavne lokalne fešte, događaju još dva umorstva. Cuculić i njegova pomoćnica Sara moraju riješiti trostruko umorstvo prije nego što nastrada još netko.

Jeremy Pang

Kineska kuhinja Školska knjiga

Ova obiteljska saga počinje s prvim godinama 20. stoljeća i nastavlja se do danas. To je doista u pravom smislu obiteljska saga u kojoj svaka od žena – Marusja, Galina Petrovna i Lidočka – zauzima, uz izvjesno preklapanje, određeno povijesno razdoblje i mjesto u životu matematičkog genija Lazara Lindta. Lindt u početku osjeća (neuzvraćenu) ljubav prema Marusji, ženi svog mentora, potom se ženi mladom Galinom Petrovnom te napokon uživa status mitske figure u životu svoje unuke Lidočke, čija se majka utopila. Bartol Fuchs

Žabarska noć Opus Gradnja

Jeremy Pang, osnivač londonske Škole woka, donosi ovom knjigom izvorne okuse tradicionalnih kineskih jela i u vaš dom. Upoznat ćete se s osnovnim tehnikama pripreme kineskih jela i jednostavnim, ali izvornim kineskim receptima za, primjerice, prženu junetinu s crnim grahom u pivu, pikantni patlidžan na sečuanski ili klasičnu slatkokiselu svinjetinu... Vježbajte pripremu jela u woku i potpuno promijenite način kuhanja. Zahvaljujući ovoj knjizi uskoro ćete i sami kod kuće pripremati izvrsna kineska jela.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Krpe Proting Horvat, Krapina, www.krpe.info. Tvrtka daje usluge najma ekološke krpe za brisanje alata i strojeva, reciklažnih krpa koje se peru. Također, prodaju industrijske krpe za brisanje alata i strojeva, te nude njihovo ekološko zbrinjavanje. Kontakt: Goran Horvat goran.proting@gmail.com, +385 912503000. WPS Office Anosoft, Karlovac, www.anosoft.hr. Tvrtka je WPS Office distributer za regiju. Distribuiraju WPS Office Business edition - aplikaciju za rad s tekstom, tablicama i prezentacijama, a traže poduzeća koja su zainteresirana za daljnju prodaju. Ciljano tržište: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Biljana Šušnjar,wps.office@ anosoft.hr. Drvene ploče Kircek, Ljubešćica, www.kircek.hr. Tvrtka proizvodi drvene ploče od masivnog drva i to u dva tipa: širinski spojene ploče (hrast) i dužin-

sko-širinski spojene ploče (hrast, orah, trešnja, jasen i javor). Ploče prodaje u državama širom Europe. Ploče mogu biti izrađene u sljedećim dimenzijama: - dužina: 400-2500 mm (širinski spoj), 400-6000 mm (dužinsko-širinski spoj), - širina: 120-1000 mm, - debljina: 9-43 mm (širinski spoj), 9-43 mm (dužinsko-širinski spoj), 43-120 mm - specijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B, B/C. Vlaga drva: 8-10%. Ljepilo: D3 ili D4. Brušenje: granulacija

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Radovi na uklanjanju postojećeg objekta

Lječilište Veli Lošinj nabavlja radove na uklanjanju postojećeg objekta Medicinskog trakta i izgradnji novog objekta Medicinskog trakta Lječilišta Veli Lošinj. Procijenjena vrijednost nabave je osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. rujna. Strojevi i oprema za zemljane radove

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Zagreb nabavlja radne strojeve i opremu za zemljane radove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 4,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada.

80-220. Zainteresirana je isključivo za dugoročnu suradnju. Kontakt: Silvio Gotić silvio.gotic@kircek.hr. +385 42623500. Računala i hardver Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu, i ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics International (SGI), sa sjedištem u Milpitas California, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999. Prozori i vrata Lokve, Lokve, www.lokve.com. Tvrtka ima modernu, kompjutoriziranu i tehnološki zaokruženu proizvodnju prozora i balkonskih vrata - u varijanti drvo i drvo-aluminij, koje karakterizira kvaliteta, moderan dizajn te tehničko-tehnološka inovativnost. Kontakt: Sanda Bolf, sanda@lokve-prozori.hr, +385 51508302 Parketi od hrastova drveta Pana, Čakovec, www.pana.hr. Tvrtka prodaje klasične parkete i seljačke podove od hrastova drveta, prozore od drveta i drvo-aluminija, te brikete od hrastove piljevine. Kontakt: Antonija Šerdoner, antonija@pana.hr, +385 40492555, +385 98231325..

Zakup vozila

Jadrolinija traži zakup devet dostavnih i lakih dostavnih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. rujna. Izgradnja stadiona

Grad Đurđevac nabavlja radove na izgradnji stadiona na ŠRC-u Đurđevac. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 9,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 26. rujna.

Regija

Izgradnja objekata

Brčko Distrikt nabavlja radove na izgradnji tipskih objekata - zgrade područnih va-

trogasnih domova za potrebe Odjeljenja za javnu sigurnost u MZ-u Maoča, MZ-u Bijela i MZ-u Sandići. Rok dostave ponuda je 7. listopada. Vatrogasna vozila

Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ/K Mostar nabavlja vatrogasna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 598.000 KM. Rok dostave ponuda je 24. listopada. Projektiranje i izgradnja sportske dvorane

Općina Cerknica nabavlja radove projektiranja i izgradnje sportske dvorane Rakek. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni prostori, zemljišta, stanovi... Poslovni prostor, ukupne površine 80,35 četvornih metara, Punikve, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 108.500 kuna. Dražba se održava 20. rujna u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Potrebna je i uplata jamčevine za dražbu u iznosu pet posto od početne cijene, što iznosi 5425 kuna. Oranica, ukupne površine 694,15 četvornih metara, Zabok, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 2.394,30 kuna. Dražba se održava 20. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti Kuća i dvorište, ukupne površine 318 četvornih metara, Jasenice, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 1.617.851,53 kune. Dražba se održava 21. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale osiguranja u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Građevinsko zemljište (riješena infrastruktura), ukupne površine 1862 četvorna metra, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 19 milijuna kuna. Dražba se održava 21. rujna u

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Sve informacije o prodaji imovine stečajnog dužnika zainteresirani mogu dobiti na mobitele: 091/2406 996 i 098/1745 443, radnim danom od 9.30 do 13 sati. Betonara i zemljište, ukupne površine 6079 četvornih metara, Gornji Muć, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 745.136,74 kune. Ročište za jav-

62 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

no otvaranje pisanih prijava i usmenu javnu dražbu zakazano je za 22. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Podnositelji pisanih prijava za dražbu dužni su najkasnije do 20. rujna poslati pisanu prijavu za dražbu i uplatiti jamčevinu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene nekretnine. Sve obavijesti oko pregleda imovine koja se prodaje mogu se dobiti na broj mobitela 091/5888 133. Kuća, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 665,38 četvornih metara, Kloštar Podravski, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna. Dražba se održava 22. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 45.000 kuna. Oranica, ukupne površine 18.608,76 četvornih metara, Kabal, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 2.063.519,40 kuna. Dražba se održava 26. rujna u 12 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Vrbovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine. Kuća, zgrada, dvorište, voćnjak, oranica i livada, ukupne površine 3755 četvornih metara, Koprivnički Bregi, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 352.261,75 kuna. Dražba se održava 27. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 56,28 četvornih metara, Labin, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 385.159,49 kuna. Dražba se održava 23. rujna u 13 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu. Nekretnina se ne može prodati na prvom ročištu za javnu dražbu ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. po cijeni nižoj od 256.772,98 kuna. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje uplatom iznosa od 10 posto vrijednosti nekretnine (38.515,94 kune).

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Sigurnosni materijali NTNU - The Norwegian University of Science and Technology, traži brave i okove za sustav kontrole pristupa. Nabava je podijeljena u šest lotova i vrijednost je 16 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na norveškom, njemačkom, engleskom ili švedskom jeziku se predaju na NTNU, Seksjon for anskaffelser, Marian Brandt, 7050 Trondheim, Norway, marian.brandt@ntnu.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika.

Znakovi Sogn og Fjordane fylkeskommune, Norveška, traži nabavu oznake adresa i prateći materijali montaže, kao i usluge polaganja temelja, montažu i postavljanje znakova. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogn og Fjordane fylkeskommune, 941388841, Askedalen 2, Katrine R. Wilson, 6863 Leikanger; Norway, katrine. wilson@sfj.no. Više podataka na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2653.

Automobili Hrvatske šume objavljuju natječaj za nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 6. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume d.o.o., 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Služba za javnu nabavu, Slaven Šarić, 10000 Zagreb, slaven.saric@hrsume. hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0018864 Papir, plastika i sredstva za čišćenje Nord-Trøndelag fylkeskommune, Norveška, nabavlja papir, plastične proizvode i sredstva za čišćenje. Vrijednost nabave je 8,5 milijuna kruna, a prijave na norveškom jeziku se predaju do 14. rujna na Nord-Trøndelag fylkeskommune (NordTrøndelag County), 938967091, Postboks 2560, Ellinor Fornes Nossum, 7735 Steinkjer. Norway. Više o natječaju na https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/CompanyInformation/Index/3526.

Programi i podrška Grad Zagreb objavljuje natječaj za usluge održavanja programske podrške za informacijsku tehnologiju. Predmet nabave je: redovno održavanje i rezervni dijelovi sustava za nadzor i upravljanje prometom proizvođača Atron GMBH. Sustav za nadzor i upravljanje prometom implementiran je u Podružnici Zagrebački električni tramvaj 2008. godine i od tada je po zahtjevu naručitelja dograđivan uvođenjem novih aplikacija i modula. Isporučitelj sustava za nadzor i upravljanje prometom je tvrtka Atron Electronic GmbH, koja je pored vlastite opreme ugradila i opremu proizvođača Init AG i Gorba AG. Operativni sustavi na kojima se odvija rad Sustava su: Windows 2008 Server SP1, Red Hat Linux 8.0 3.2-7, Windows 7, Atos. Sustav za nadzor i upravljanje prometom funkcionira 24/7/365 te je potrebno osigurati kontinuirano i stabilno funkcioniranje svih integralnih dijelova tog sustava. Vrijednost nabave je 2,5 milijuna kuna, a natječaj je otvoren do 4. listopada.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

A Most Unusual Garden mjesto koje morate posjetiti

Bajkoviti vrt kao stvo

U neobičnom vrtu kojim dominira kućica na drvetu, u širem središtu Zagreba, moguće je - pijuckajući tople, hladne, slatke ili žestoke napitke nakratko zaboraviti sve svoje brige piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a početku Horvaćanske, odnosno na kraju Savske ulice u Zagrebu, nalazi se neobičan vrt smješten pokraj bijele kućice ukrašene crtežima. Središnjim dijelom vrta dominira

U lokalu goste nitko ne dira, ne gnjavi s reklamama, ne tjera da nešto kupe ili konzumiraju stablo na kojem je, pak, drvena dvokatna kućica do koje vodi stepenište. Na donjoj etaži te kućice smješteno je nekoliko stolova i stolaca koji su gotovo uvijek zauzeti onima koji 64 | Privredni vjesnik | broj 3945 | 19. rujna 2016.

svoje slobodno vrijeme koriste za pijuckanje toplih, hladnih, slatkih ili žestokih napitaka. I interijer kuće u kojoj se nalazi kafić jednako je zanimljiv. Ukrašen je umjetničkim crtežima umjesto tapeta, uređen starinskim detaljima, a domaćini preporučuju kućni specijalitet džin-tonik, osvježavajuće alkoholno piće koje, kako kažu, savršeno ide uz prostor u kojem se ispija.

Svakako svratite

Za to mjesto turistički internet vodiči kažu da ga obavezno morate posjetiti kada dođete u Zagreb. To je A Most Unusual Garden - poslovno-hedonistički projekt u koji su njegovi sadašnji vlasnici ušli neplanirano. Moj prijatelj je radio kao voditelj lokala koji je poslovao u ovom prostoru i pozvao me da

ren za džin-tonik Nama je važno da je atmosfera dobra, da nema presinga. Mislim da je to ključ dobrog poslovanja.

Ivan Knežević, suvlasnik A Most Unusual Gardena

bi zatražio savjet o tome kako unaprijediti poslovanje i dignuti ga na višu razinu, kaže sadašnji suvlasnik Ivan Knežević. “Vlasnik lokala kojem smo ponudili ovaj koncept nije imao hrabrosti krenuti u njega i ponudio nam je da mi to napravimo. Smatrali smo da je ova pozicija idealna za takvo što i kako promjenom koncepta možemo napraviti nešto novo i puno bolje nego prije”, ističe Knežević. Da su pogodili želje svojih gostiju, govori činjenica kako lokal nikada nije prazan. Ovaj ugostiteljski objekt jedan je od rijetkih posebnih oaza u širem centru grada, u koju je moguće pobjeći kako bi se ljudi maknuli od svih problema koji ih muče. Njegovu pozitivnom ozračju pridonosi i činjenica da su ljudi koji sudjeluju u ovom projektu ili rade u A Most Unusual Gardenu potpuno unijeli sebe i uživaju u tome. “Nama je važno da je atmosfera dobra, da nema presinga. Mislim da je to ključ

dobrog poslovanja. Nismo htjeli kopirati nikoga nego smo gradili i uređivali tijekom vremena. Iako svi govore kako su uređenje i lokacija jako važni za poslovanje, mislim da je naš lokal pun upravo zbog pozitivne energije koja ovdje vlada”, naglašava Knežević. U lokalu goste nitko ne dira, ne gnjavi s reklamama, ne tjera da nešto kupe ili konzumiraju, a osoblje je vedro i nasmijano. “U ugostiteljstvu je sve jasno. Ako ti netko dođe popiti pivo ili kavu, važno je da ga pustiš tih pola sata na miru da uživa u tim trenucima koje si je odvojio za to”, naglašava Knežević.

Veliki promet ne znači i veliku zaradu

Ugostiteljstvo nije tako unosno kao što je nekada bilo i ako želite napraviti dobar posao i dobru atmosferu, treba puno ulagati, tako da veliki promet ne znači i veliku zaradu. I u A Most Unusual Gardenu kažu kako je bavljenje ovim po-

slom mrvicu profitabilnije nego baviti se poljoprivredom. “Smeta me kada netko vidi stotinjak ljudi u lokalu i kaže: ‘vi ćete kroz godinu dana sve isplatiti i kupiti si još tri takva lokala’. Nije lako poslovati jer moramo zadovoljiti zakonske odredbe, platiti obveze, nabavne cijene su sve više, a porezi rastu. Ako želiš imati glazbu ili internet u kafiću, za sve moraš pitati. I ZAMP i Hrvatske šume moraju dobiti svoj novac. Zato smatram da je ugostiteljstvo na krivim smjernicama i tu nešto treba mijenjati”, kaže Knežević. No za dobro poslovanje ovog neobičnog mjesta ipak su “glavni krivci” oni koji ga vode. Uz dobru atmosferu i pozitivne kritike koje se šire društvenim mrežama, organiziraju različita događanja kojima se promoviraju određeni proizvodi, ali organiziraju i izložbe, svirke ili tematske večeri koje privlače nove goste. Ako niste još otkrili ovaj neobični vrt, možda je ovaj vikend vrijeme da to učinite.

19. rujna 2016. | broj 3945 | Privredni vjesnik | 65

Za dizajn hotela D-Resort Šibenik: Nikola Bašić i Marko Murtić u finalu prestižne nagrade

Svjetsko priznanje hrvatskim arhitektima Bašićeva i Murtićeva vizija mediteranske arhitekture, u potpunosti lišene globalizacije i globalnih trendova u hotelijerstvu, privukla je pažnju svjetskih znalaca Arhitekti Nikola Bašić i Marko Murtić za projekt hotela D-Resort Šibenik nominirani su za nagradu za najbolje dizajnersko rješenje hotela. Riječ je o The International Hotel and Property Award koju dodjeljuje britanski The Design Awards. Na dodjelu u Veneciji prošloga petka (dobitnici su se doznali tek nakon zaključenja ovog broja Privrednog vjesnika), hrvatski su arhitekti došli kao jedan od četiri europska finalista. Inače, u finale prestižne nagrade za koju se natječu najbolje dizajnirani hoteli svijeta u kategoriji do 200 soba, probilo se ukupno sedam finalista iz 33 države. Pažnju svjetskih stručnjaka privukao je hotel D-Resort Mandalina kao rijetki primjer integracije arhitekture i interijera. Bašićev i Murtićev glavni koncept bila je moderna vizija mediteranske arhitekture, u potpunosti lišena globalizacije i globalnih trendova u hotelijerstvu. “Kreirali smo vlastitu viziju mediteranske arhitekture s osjećajem za baštinu koja dominira vizurama Šibenika”, kažu arhitekti koji su kao

Namještaj, rasvjetna tijela i tepisi osmišljeni su za ovaj projekt pod zajedničkim brendom Stuff

osnovni materijal u gradnji rabili bijeli cement oblikovan u drvenim kalupima. Promišljeni kontrast stvaraju unutarnji elementi od sirovo rezanog hrasta. Namještaj, rasvjetna tijela i tepisi osmišljeni su u Emur Studiju, pod zajedničkim brendom Stuff. “Stuff je superior design brand namijenjen opremanju modernih

turističkih i institucionalnih interijera, ali i privatnih objekata. To je moderan, ali prije svega funkcionalan dizajn izrađen od vrlo kvalitetnih materijala. Za potrebe hotela D-Resort dizajnirali smo i proizveli više od 30 komada namještaja”, kaže Marko Murtić, koji je interijer finalizirao uz pomoć arhitektice Ane Aščić. (A.M.)

Kraševa igra dovela nagrađenog u Barcelonu

Raketa dočekao svoju Domaćicu Kraševe Domaćice među glavnim i omiljenim su poslasticama u svlačionici FC Barcelone. Katalonska momčad sigurno će se razveseliti novoj pošiljci koju je Ivanu Rakitiću u Barcelonu donio glavni dobitnik velike Kraševe nagradne igre Luka Grbavac iz Vinkovaca.

“Oduševljen sam osvojenom nagradom te ću ovo putovanje prepričavati još dugo i pamtiti ga zauvijek”, izjavio je Grbavac koji je svom najdražem nogometašu pripremio i mali poklon za sjećanje – suvenir iz Vinkovaca. Rakitić je pak Grbavca oduševio dresom FC Barcelone koji su potpisali svi igrači katalonskog nogometnog kluba te kartama za nogometnu utakmicu.

Ivan Rakitić i dobitnik nagradne igre Luka Grbavac s dresom Barcelone

Priča o ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji AmbiDOM sve vrste namještaja, parketi, vrata i prozori, dekori AmbiPRO materijali, oprema i strojevi AmbiENERGO biomasa, peleti AmbiDESIGN dizajnerska dostignuća

13. - 16. 10. 2016. 43. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije

7. sajam zdrave hrane

2. sajam pčelarstva

…ona prava, napokon.

7. sajam zdrave hrane IZGRADIMO SMEĐU MAGISTRALU konferencija o drvno-prerađivačkoj industriji

DRVO JE PRVO

zdrave hrane BERNARDO BERNARDI 7.7. sajam sajam alternative PRIMJENA ZNANOSTI U 2. hrvatske sajam pčelarstva DRVOPRERAĐIVAČKOM SEKTORU izložba ikone arhitekture i dizajna

MIKS međunarodna izložba keramike i stakla

B2B SUSRETI IZVOZNIKA 2. sajam pčelarstva hrvatske drvne industrije s tržišnim liderima

7. sajam alternative

www.zv.hr 7. sajam alternative

Partneri

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

Partneri

ORGANIZATORI: +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] Partneri Partneri

Partneri

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] +UYDWVND SĀHOD

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] PARTNERI I POKROVITELJI: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

www.zv.hr

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

+UYDWVND SĀHOD