Pv 3946 by NEstar

| 100 godina zvijezde | Hrvatska i indonezija | dunavska strategija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

26. rujna 2016., godina LXIII, broj 3946

spašavanje obrtništva

Obrtnici nisu više zadnja rupa na svirali U Ministarstvu poduzetništva i obrta te HOK-u tvrde da se kroz izmjene zakonodavstva pokreće rješavanje brojnih problema obrtnika

intervju

Efka Heder SEECEL

primorsko-goranska županija

Poslovanje u pozitivi

Hrvatska gospodarska komora

Građevinarima treba 3000 stranih radnika

Priča o ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji AmbiDOM sve vrste namještaja, parketi, vrata i prozori, dekori AmbiPRO materijali, oprema i strojevi AmbiENERGO biomasa, peleti AmbiDESIGN ideje, noviteti i inovacije

13. - 16. 10. 2016. 43. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije

7. sajam zdrave hrane

2. sajam…ona pčelarstva prava,

napokon.

IZGRADIMO SMEĐU MAGISTRALU konferencija o drvno-prerađivačkoj industriji

DESIGN DISTRIcT dizajnerska dostignuća u industriji namještaja

BERNARDO BERNARDI izložba hrvatske ikone arhitekture i dizajna 7. sajam zdrave hrane

7. sajam alternative

7. sajam zdrave hrane

B2B SUSRETI IZVOZNIKA hrvatske drvne industrije s tržišnim liderima

PRIMJENA ZNANOSTI U DRVOPRERAĐIVAČKOM SEKTORU MIKS međunarodna izložba keramike i stakla

2. sajam pčelarstva DRVO JE PRVO

2. sajam pčelarstva

na Zagrebačkom velesajmu Partneri

www.zv.hr

7. sajam alternative 7. sajam alternative

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

Partneri

ORGANIZATORI: +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

Partneri Partneri

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

w.zv.hr www.zv.hr

Partneri Partneri

+UYDWVND SĀHOD

PARTNERI I POKROVITELJI: +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] HRVATSKA +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] GOSPODARSKA KOMORA

+UYDWVND SĀHOD

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

+UYDWVND SĀHOD

Drvno-prerađivačka industrija Hrvatske

sadržaj

3946 / 26. rujna 2016. TEMA TJEDNA

Problemi i rješenja za hrvatske obrtnike Obrtnici nisu više zadnja rupa na svirali

AKTUALNO 10

Analiza Hrvatske gospodarske komore Građevinarima treba 3000 stranih radnika

Efka Heder, ravnateljica SEECEL-a Želimo pokazati da trava nije zelenija negdje drugdje

Prof. David Clutterbuck Najviše me veseli kad me klijent više ne treba

INTERVJUI

40 Renée Saboti Slovenc, voditeljica Odjela za marketing i komunikacije tvrtke Combis U fokusu mnogih tvrtki su - promjene

AKTUALNO 16

U prostoru bivše tvornice Maraska bit će prvi hotel u Hrvatskoj kojim će upravljati Hyatt

Osam milijardi eura na čekanju Zašto i kroz Dunavsku strategiju valja tražiti puteve bržeg razvoja gospodarstva

PV ANALIZA 18

Primorsko-goranska županija u 2015. Poslovanje u pozitivi

Nova destinacija: Daleki istok Inicijativa za unapređivanje gospodarske suradnje Hrvatske i Indonezije

Okolišni otisak kao komunikacijski alat Priroda voli plastične cijevi

AKTUALNO

Održivi razvoj

PRIČA S RAZLOGOM

Veliki jubilej velike tvrtke Zvijezda slavi svoje prvo stoljeće proizvodnje

Prezentacija projekta Maraska Dogus Grupa dovela Hyatt

BUSINESS & LIFESTYLE

Efka Heder privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Goran Bosankić

Mobitel umjesto kartica i novčanica Svijet moderne trgovine okreće se mobilnoj platformi. Hrvatska ne zaostaje: prvi projekt beskontaktnog mobilnog plaćanja s Amexom u svijetu lansiran je prošle godine na našem tržištu

N Goran Bosankić, Asseco SEE, pre sales menadžer

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

eosporna je činjenica da svaki aspekt naših života danas u manjoj ili većoj mjeri uključuje pametni telefon. Stoga nije iznenađujuće da se svijet moderne trgovine, zajedno s financijskim institucijama, okreće mobilnoj platformi kao primarnom kanalu prema krajnjim klijentima. Uz već poznate funkcije mobilne platforme u trgovini, kao što su razne loyalty aplikacije i istraživanje željenog proizvoda, ono što definitivno možemo prepoznati kao sljedeći korak je plaćanje, primarno u fizičkom obliku na prodajnom mjestu. Najbitniju ulogu u tome igra činjenica da se danas plaćanje korištenjem mobilnih uređaja u najvećoj mjeri oslanja na već postojeću provjerenu tehnologiju prihvata bez kontaktnih kartica. Tome svakako ide u prilog to da velike kartične kuće već godinama svojim regulativama stvaraju preduvjete za prihvat takvih platnih kartica. S druge strane, broj izdanih beskontaktnih kartica je u stalnom porastu, pa je tako u 2015., prema Mastercard istraživanju objavljenom u veljači 2016., na globalnoj razini zabilježen porast od preko 50 posto u broju izdanih kartica s opcijom beskontaktnog plaćanja, odnosno, više od 900 milijuna izdanih kartica u samo jednoj godini. Ako gledamo Hrvatsku u tim okvirima, brojke su jednako impresivne. Dok smo u 2014. prilično sramežljivo plaćali beskontaktno – manje od 10 posto, u 2015. se taj udio penje na preko 30 posto, s tendencijom rasta i još impresivnijim predikcijama za 2016. Uzevši u obzir navedeno, jasno je zašto cijela tzv. platna industrija usmjerava svoje resurse za inovaciju prema takvim rješenjima. Jedan od najpoznatijih i najrazvikanijih primjera je moćni Apple, s platnim servisom ApplePay. Ovaj servis, koji je uveden krajem 2014., omogućava korisnicima novih iPhone modela da plaćaju na svim prodajnim mjestima u SAD-u koja prihvaćaju beskontaktne kartice. Tako je Apple otvorio novo poglavlje u ovoj industriji i put budućim sličnim rješenjima. Jednostavnost upotrebe, visoka razina sigurnosti, oslanjanje na već spomenutu postojeću infrastrukturu, te spremnost korisnika za ovakav način plaćanja ključni su

4 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

faktori ovakvog uspjeha. Europa, koja je po zastupljenosti pametnih telefona ipak naklonjenija Android platformi (oko 85 posto svih pametnih telefona koristi Android OS), nimalo ne zaostaje u tom pogledu. Vidljivo je to iz brojnih nadolazećih projekata mobilnih plaćanja koji se oslanjaju na HCE (Host Card Emulation) svojstvo

Što je proces plaćanja jednostavniji, to je odluka o kupnji lakša pametnih telefona na Android platformi, koje se pak oslanja na već spomenutu beskontaktnu tehnologiju. Za razliku od Apple Paya, HCE opcija na Android platformi daje bankama slobodu da samostalno izdaju virtualnu karticu. Bilo kao samostalna aplikacija ili dio mobilnog bankarstva, na telefon stiže virtualna kartica, u najmanju ruku jednaka po svim značajkama onoj koja se nalazi u novčaniku. Značajna je činjenica da se i ovaj servis oslanja na postojeću prihvatnu infrastrukturu za beskontaktna plaćanja. Ni Hrvatska tu nimalo ne zaostaje jer je prvi projekt beskontaktnog mobilnog plaćanja s Amex karticom u svijetu lansiran prošle godine upravo na našem tržištu. Što je proces plaćanja jednostavniji, a sredstvo plaćanja u što manjoj mjeri prisutno u samoj transakciji kao bitan element, to je odluka o kupnji lakša. Upravo na tu kartu igra svijet moderne trgovine, bilo da se radi o fizičkom ili online okruženju. No što to sve zapravo znači za krajnjeg korisnika? Za samog kupca dio iskustva kupovanja koji nosi najmanje zadovoljstva je upravo – plaćanje. Ukoliko se to iskustvo plaćanja pojednostavi i učini atraktivnim, kao što je to slučaj s mobilnim plaćanjem, cjelokupno iskustvo kupovanja postaje bolje i u konačnici pozitivnije, kako za klijenta tako i za samog trgovca.

BROJKE, BROJKE

POSLOVANJE PROIZVOĐAČA NAPITAKA, MINERALNE VODE I DRUGIH FLAŠIRANIH VODA U 2015.

poslovalo s dobiti

iskazalo neto gubitak

poduzetnika 46%

1333

ukupno zaposlenih što je manje za 8,9% u odnosu na 2014.

54%

6285 kuna je prosječna mjesečna neto plaća

Top 5 poduzetnika po ukupnim prihodima:

JAMNICA, Zagreb, najveći ostvareni ukupni prihod 1,7 milijardi kuna što je 89,3% u ukupnim prihodima promatrane djelatnosti. Ima 1101 zaposlenog, prosječna neto plaća je 6733 kune JIL, Zagreb, prihodi 61,6 milijuna kuna što je 3,3% u prihodu djelatnosti, 14 zaposlenih, prosječna plaća 4726 kuna

NATURALIS, Civljane, prihod 27,6 milijuna kuna što je 1,5% prihoda djelatnosti, ima 30 zaposlenih, prosječna neto plaća 5061 kuna

ŽIVA VODA, Zagreb, prihod 17,1 milijun kuna što je

0,9% posto ukupnih prihoda djelatnosti, ima 36 zaposlenih, prosječna plaća je 4368 kuna

AMICUS, Varaždin, prihod 9,9 milijuna kuna što je 0,5%

ukupnih prihoda djelatnosti, ima 7 zaposlenih, prosječna plaća 4803 kune Izvor: Fina

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Problemi i rješenja za hrvatske obrtnike

Obrtnici nisu više zadnja rupa na svirali

Zbog zapreka u poslovanju u Hrvatskoj se zatvara sve više obrta, a uporedo se smanjuje i broj zaposlenika u tim oblicima vlasništva. No, u Ministarstvu poduzetništva i obrta te HOK-u tvrde kako se kroz izmjene zakonodavstva pokreće rješavanje brojnih problema obrtništva piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H 76.675 aktivnih obrta u kolovozu 2016.

76.818

obrta samo mjesec dana ranije

200.047

vlasnika/ortaka i radnika u obrtima u srpnju 2016. (15.131 ili 7% manje nego 2012.)

rvatski obrtnici već dulje vremena suočeni su s nizom problema koji im onemogućavaju normalno poslovanje. Velik problem predstavljaju im prevelike administrativne barijere pri dobivanju kredita ili subvencija te česte ovrhe na poslovnom računu s kojeg im plijene sva sredstva. Poznato je kako obrtnici odgovaraju svom svojom imovinom te nemaju pravo na otvaranje zaštićenog računa. Njihov udjel u broju blokiranih građana Hrvatske, nažalost, sve je veći. Prema podacima Financijske agencije (Fine), zadnjeg dana srpnja bilo je blokirano ukupno 328.357 građana, a usporedbe radi na taj dan prije godinu dana pod blokadom je bilo 320.619 građana. Kao jedan od razloga rasta broja blokiranih Fina navodi kako se zatvara sve više obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrt, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku kao fizičkoj osobi tj. građaninu. No, s druge pak strane, ako je građanin imao neki kredit i zbog njega došao u dug, a u međuvremenu otvorio obrt, taj mu se dug odmah evidentira na poslovnom računu obrta te banka stoga može ovršiti taj račun iako dugovanje nema veze s obrtom. Razlog tome leži u jedinstvenom OIB-u građanina kao fizičke osobe i obrtnika tj. - građanin i obrt su jedno. Za razliku od vlasnika tvrtke koja ima drugi OIB te se zato dugovanja ne mogu prebacivati s poslovnog na privatni račun i obrnuto. Zbog svega toga obrtnici se sve teže nose s problemima i sve češće stavljaju ključ u bravu. Prema statističkim podacima Ministarstva poduzetništva i obrta, posljednjeg dana ovogodišnjeg kolovoza u Hrvatskoj je bilo registrirano 76.675 aktivnih obrta. Od toga je u uslužnom zanatstvu bilo 28.534, u ugostiteljstvu i turizmu 12.612, u trgovini 10.287, u proizvodnom zanatstvu 7907, prijevozu osoba i stvari 7403,

6 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

u sektoru frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa 5733 te u ribarstvu, marikulturi i poljodjelstvu 4199 obrta. U Gradu Zagrebu je potkraj kolovoza bilo zabilježeno najviše aktivnih obrta, njih 12.111, a slijede Splitsko-dalmatinska sa 10.014 te Primorsko-goranska županija sa 7890 aktivnih obrta. Uspoređujući podatke o broju obrta od 2012. do 2016. godine, vidljivo je kako je na dan 31. srpnja ove godine u Hrvatskoj bilo registrirano

i privatni dugovi, nastali prije zasnivanja obrta, evidentiraju se obrtniku na poslovnom računu 9150 obrta manje ili 10,6 posto manje nego na isti dan 2012. godine. Ako se pak promatraju statistike za jednu godinu, broj obrta se u ovoj godini u odnosu na prošlu (podaci za razdoblje do 31. srpnja) smanjio za 997 ili 1,3 posto. Osim što se zatvaraju, u obrtima je i sve manje zaposlenih. Tako je potkraj ovogodišnjega srpnja, prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo registrirano 200.047 vlasnika/ortaka i radnika u obrtima što je 15.131 ili sedam posto manje nego 2012. Istodobno je bilo i 864 osobe ili 0,4 posto manje zaposlenih u obrtima nego na dan 31. srpnja 2015. U rješavanje problema obrtnika krenula je Hrvatska obrtnička komora (HOK), a njen

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Roman Krunić, vlasnik Roto Krune

Poteškoće u komercijalizaciji inovacija Tvrtka Roto Kruna, koja je kao obrt započela s radom 2006. godine, bavi se proizvodnjom alata za obradu metala i drveta - specijalnih inovacija roto-rašpe. Nakon brojnih nagrada i priznanja na svjetskim sajmovima i izložbama inovacija, ta se tvrtka orijentirala više na izvoz nego na plasman proizvoda na domaćem tržištu. Tako se roto-rašpa izvozi u gotovo sve države EU-a, Veliku Britaniju, BiH, Srbiju i Izrael. Godišnje proizvedu od 30.000 do 40.000 komada roto-rašpi. Kako je istaknuo Roman Krunić, vlasnik Roto Krune, tvrtka trenutačno izvozi 78 posto svojih proizvoda, a cilj im je do kraja ove godine udio izvoza povećati na 85 posto. Roto Kruna ostvaruje godišnji rast od 15 do 20 posto. Govoreći o problemima s kojima se susreću u poslovanju, Krunić je istaknuo kako je jedan od temeljnih problema poteškoća u komercijalizaciji inovacija. Dosad su vlasnici Roto Krune sami morali tražiti prodajne kanale za izvoz svojih proizvoda, ali Krunić naglašava kako je u zadnje vrijeme ipak primjetno pozitivno ozračje i to na području gospodarske diplomacije.

Da bi mogao ostati na tržištu i biti konkurentan, obrtnik se mora prilagoditi tržištu. Kada bi država

imala novca za stvaranje tehnoloških centara u kojima bi djeca učila za svoja buduća zanimanja, to bi zaista bilo odlično. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

predsjednik Dragutin Ranogajec ističe kako ta institucija od ministarstava financija, pravosuđa i uprave traži da se obrtnicima omogući dobivanje posebnog računa, kako bi se odvojio račun obrta od privatnog računa vlasnika obrta. Uz to je vezano i odvajanje OIB-a obrtnika od OIB-a obrta. Time bi se obrtnicima omogućilo otvaranje zaštićenog računa, kao i ostalim građanima koji su u radnom odnosu, te bi im se omogućilo da im na blokadu odlazi jedna trećina osobnih primanja, a ostatak bude za život. “Obrtnici se jednostavno trebaju zaštititi kao poslodavci. No, proboj pravne osobnosti je teško dokazati na sudu. Obrtnicima želimo pružiti iste uvjete i mogućnosti kao što imaju vlasnici tvrtki”, naglasio je Ranogajec.

Brze promjene zakona

Je li na pomolu konačno rješavanje problema obrtnika, upitali smo tehničkog ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata prilikom njegova posjeta 49. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju (MOS). Komentirajući probleme obrtnika, Horvat je naglasio kako će Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture biti jedan od prvih zakona koji će doživjeti promjene i među prvima ići u saborsku proceduru. Neke od promjena odnose se na dodjelu besplatnih državnih zemljišta poduzetnicima pri čemu će oni dobiti pravo na vlasništvo zemljišta, ali tek nakon nekog vremena kada pokažu zaradu od poslovanja. Uz to, naglasak će biti i na poduzetničkim zonama u kojima se još više treba odvijati poduzetnička infrastruktura. “Treba pojednostaviti proceduru kojom poduzetnici i obrtnici apliciraju za sustav poticajnih mjera i to na temelju Zakona o poticanju ulaganja, a sve s ciljem da aplikacija svakog poduzetnika bude što jednostavnija”, rekao je Horvat. Najavio je i kako će u saborsku proceduru ući Zakon o pogrebničkoj djelatnosti kroz koji će se jedna regulirana djelatnost prenami-

8 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

jeniti u poduzetničku i novim se zakonom tako tretirati. U suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), Ministarstvo poduzetništva i obrta analizirat će Zakon o obrtu koji će, ta-

Nastavlja se sa stipendiranjem učenika za deficitarna obrtnička zanimanja kođer, doživjeti promjene. Izmjene će imati i Zakon o računovodstvu, iz kojeg će se maknuti sve nepotrebno. No, izmjene tih dvaju zakona napravit će se u suradnji s Ministarstvom financija jer je to u djelokrugu tog ministarstva. Horvat smatra kako se sve to može riješiti u roku od godinu dana uz preduvjet stabilne vlade u sklopu koje će se svaki ministar baviti svojim resorom. U proteklih šest mjeseci napravljen je veliki iskorak u poimanju obrtništva što se očituje u odličnom poslovnom odnosu HOK-a i Ministarstva poduzetništva i obrta. Naime, kako je istaknuo Ranogajec, stvoren je dijalog između HOK-a i resornog ministarstva, a to označava početak jednog novog doba i ideje koja shvaća da politika ne može bez gospodarstva. “Ministar Horvat je otvorio vrata Ministarstva, a mi u HOK-u nikada ne kritiziramo a da ne predložimo protuprijedlog”, istaknuo je Ranogajec. Pojasnio je to na primjeru nacionalnih pravila za konkuriranje obrtnika za sredstva iz EU fondova, koja su dosad bila prilično stroga. “Na to smo upozorili, pokrenut je proces i pravila su promijenjena. Također smo isticali i da obrt-

i obrtnici su izvoznici

Obrtnički proizvodi putuju i regijom i svijetom Proizvodno-uslužni obrt Elmet proizvodi i popravlja sve vrste svitaka za plinske elektromagnetske ventile, magnetske prekidače za dizala, digitalne mjerače te strojeve i strojne dijelove za elektromehaničare. Branimir Turković taj je obrt 2001. godine preuzeo od svog oca. Od ukupnog broja proizvoda koji uglavnom nisu za široku potrošnju, jedan dio izvoze u Tunis i Rumunjsku. Tako taj obrt, među ostalim, godišnje proizvede od 50 do 100 komada digitalnih mjerača. I današnja tvrtka Vedriš nastala je kao obrt još 1994. godine i od tada je prisutna na hrvatskom tržištu s gromobranskim i elektro priborom. Obrt je u međuvremenu prerastao u eminentnu tvrtku koja se bavi proizvodnjom i ima vlastitu alatnicu za razvoj svih programa pribora koje proizvode. Kako je istaknuo Dalibor Vedriš, vlasnik tvrtke Vedriš, od ukupnog broja proizvoda izvoze 50 do 60 posto i to posebice u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Mađarsku, Srbiju i Njemačku. Među planovima za budućnost, Vedriš ističe proširenje proizvodnje te povećanje broja zaposlenih.

Obrti u razdoblju srpanj 2012. – srpanj 2016. RH Razdoblje

OBRTI RH

Zaposleni u obrtima (vlasnici/ortaci + radnici) srpanj 2012.- srpanj 2016. Razdoblje

ZAPOSLENI U OBRTIMA

31.07.2012.

85.968

31.07.2012.

215.178

31.07.2013.

82.667

31.07.2013.

211.206

31.07.2014.

79.902

31.07.2014.

204.418

31.07.2015.

77.815

31.07.2015.

200.911

31.07.2016.

76.818

31.07.2016.

200.047

brojčani pad 1. g. 2016/2015 postotni pad 1. g. 2016/2015

-997

brojčani rast 1.g. 2016/2015

-1,3%

-864

postotni rast 1.g. 2016/2015

-0,4%

brojčani pad 2016/2012

-9.150

brojčani pad 2016/2012

-15.131

postotni pad 2016/2012

-10,6%

postotni pad 2016/2012

-7,0%

nik ne može doći do sredstava iz EU fondova, a sada se to mijenja i nudit će se sredstva po 0,5 posto kamate. Ta sredstva će obrtnicima biti na raspolaganju od kraja rujna. Promijenjen je i

stvoren je dijalog između hok-a i resornog ministarstva, što je početak jednog novog doba, kaže ranogajec e-Impuls te otvoren obrtnicima koji dosad nisu imali mogućnosti pristupa do svih programa i sredstava te su smanjeni donji limiti za dobivanje tog novca”, rekao je Ranogajec. Dodao je kako je upozoravao da je 300.000 kuna ili 50.000 eura previsok limit za ulazak

jednog obrtnika u bilo koji projekt. U Ministarstvu su to shvatili, smanjili limite i sada imamo mnogo obrtnika koji su se javili na taj natječaj. “Već četiri godine govorimo o tome da treba poticati i vratiti uloženi novac našim mentorima majstorima koji rade s učenicima, budućim obrtnicima, dakle koji rade s radnom snagom tj. naučnicima koji će, kada izađu na tržište, biti kompetentni, konkurentni i osvajati nova tržišta. Naravno, trebat ćemo stvoriti bolju materijalnu osnovu, ali i standard u našoj državi”, kazao je Ranogajec, dodavši kako se nastavlja sa stipendiranjem učenika za deficitarna obrtnička zanimanja. Dio u zakonu koji se odnosi na nove tehnologije također je veoma važan jer su obrtnici često na repu događanja. A kod obrtnika će se najprije naći najnovija tehnologija jer njega posao i tržište tjeraju da uđe u investiciju i rizik te kupi novu tehnologiju. “Da bi mogao ostati na tržištu i biti konkurentan, obrtnik se mora prilagoditi tržištu. Kada bi država imala novca za stvaranje tehnoloških centara u kojima bi djeca učila za svoja buduća zanimanja, to bi zaista bilo odlično”, zaključio je Ranogajec.

Treba pojednostaviti proceduru kojom poduzetnici i obrtnici apliciraju za sustav poticajnih mjera i to na temelju Zakona o poticanju ulaganja, a sve s ciljem da aplikacija svakog poduzetnika bude što jednostavnija.

Darko Horvat, tehnički ministar poduzetništva i obrta

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Analiza Hrvatske gospodarske komore

Građevinarima treba 3000 stranih radnika Graditeljstvo je gotovo prepolovljeno, a oporavak teško možemo očekivati bez uvoza radne snage kao vatrogasne mjere u ovom razdoblju dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj, upozorava potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

86.740 osoba

bilo zaposleno u graditeljstvu u 2015.

21.394

broj nezaposlenih građevinara iste godine (po evidenciji HZZ-a)

rema analizi Hrvatske gospodarske komore temeljenoj na podacima njenih članica iz sektora graditeljstva, primjetan je značajan mjesečni odljev kvalificiranih radnika. U zadnje vrijeme došlo je do velikog odljeva kvalificiranih radnika iz Republike Hrvatske, posebno zidara, tesara, armirača, keramičara i sličnih zanimanja.

Premale i nepravedno raspodijeljene kvote

“Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više postaje ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Unatoč redovnom oglašavanju i traženju radne snage preko HZZ-a i sudjelovanja na sajmovima poslova, poslodavci nikako ne mogu nadomjestiti radnike koji su otišli jer na tržištu rada u Hrvat-

10 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

skoj jednostavno nema dovoljnog broja takvih radnika”, ističe potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, dodajući kako tvrtke zaposlenike koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni putem povjeravanja dijela poslova drugim izvođačima jer su gotovo svi poslovni subjekti suočeni s istim problemom - nedostatkom radne snage. Podsjetila je da je u zadnjih nekoliko godina u graditeljskom sektoru izgubljeno više od 53.000 radnih mjesta (34.400 kod pravnih osoba i 18.700 kod obrtnika), udio građevinarstva u BDP-u smanjen je sa 8,5 na 4,4 posto, obujam građevinskih radova smanjen je za 46,6 posto, vrijednost izvršenih radova za 49,3 posto, broj završenih stanova za 69,2 posto, a broj izdanih građevinskih dozvola niži je za 46,3 posto. “Graditeljstvo je gotovo prepolovljeno, a oporavak teško možemo očekivati bez uvoza radne snage kao

Rang-lista zanimanja prema broju traženih radnika od poslodavaca (NKZ 10)

Treba stvoriti platformu za sustav obrazovanja uz rad te sustav poticanja zaposlenika za cjeloživotno učenje, ističe Mirjana Čagalj

vatrogasne mjere u ovom razdoblju dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj”, upozorava Mirjana Čagalj ocijenivši kako je rješavanje uvoza radne snage kao hitne mjere koja se dogodila ove godine bilo pozitivan pomak, no da su kvote bile premale i nepravedno raspodijeljene. “Nije se vodilo računa o veličini i potrebama pojedinog poduzeća. Kriterij za dodjelu dozvole je bio isključivo na temelju toga tko se prvi prijavio i mnoge tvrtke su ostale zakinute”, smatra Mirjana Čagalj, predlažući da se godišnja kvota za zapošljavanje stranaca za 2017. na području graditeljstva višestruko poveća (potrebno je oko 3000 dozvola), a u skladu s realnim potrebama sektora za radnicima te da se takva odluka donese što brže.

Model dualnog obrazovanja

Mirjana Čagalj naglašava da je uvoz radne snage nužna mjera u kratkoročnom razdoblju, no da je dugoročno potrebno stvoriti platformu za sustav obrazovanja uz rad te sustav poticanja zaposlenika za cjeloživotno učenje. “HGK u suradnji s HOK-om želi usmjeriti strukovno obrazovanje prema potrebama gospodarstva kroz uvođenje hrvatskog modela dualnog obrazovanja i učenja za poduzetništvo. Dualnim obrazovanjem tvrtke će dugoročno planirati kadrove, dok će učenici imati kvalitetnije školovanje koje im otvara bolje mogućnosti na tržištu rada”, pojasnila je ona. Trenutačno stanje na domaćem tržištu rada u graditeljstvu karakterizira niska stopa aktivnosti u odnosu na druge članice EU-a te jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće. Hrvatsko graditeljstvo dodatno opterećuje ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te stručno

Zanimanje

Broj traženih radnika

(71120023) zidar

(71150023) tesar

1.094 852

(71310043) soboslikar/ličilac

482

(71230013) fasader

296

(71260023) vodoinstalater

261

(71140023) armirač

258

(71110013)

234

(83420353) rukovatelj građevinskim strojevima

211

monter građevinskih elemenata

(73140073) keramičar

165

(71220043) polagač keramičkih pločica

113

(72130013) limar

(71220023) podopolagač

(75220023) stolar

(71210023) krovopokrivač

(71240022) hidroizolater

(71240043) izolater

(71140042) betonirac

Izvor: HGK

Tablica zatraženih kvota od Vlade RH i donesenih kvota radnika od poslodavaca Tražene kvote

Donesena kvota za 2016.

Tesar

Naziv zanimanja

368

150

Zidar

294

Armirač

159

100 40

Betonirac

Krovopokrivač

Monter suhe gradnje

Keramičar

Fasader

Soboslikar-ličilac

Elektroinstalater Ukupno

1039

500

Izvor: HGK

osposobljenih kadrova. Osim toga, prosječna neto plaća u graditeljstvu u 2015. godini bila je 4881 kunu, što je u usporedbi s prosječnom neto plaćom u gospodarstvu Republike Hrvatske za 14,5 posto manje. Ukupni broj zaposlenih u 2015. u graditeljstvu bio je 86.740 što je udio od 6,6 posto u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj te je tako potkraj 2015. broj zaposlenih u graditeljstvu bio 66.938 u pravnim osobama te 19.802 u obrtu. Inače, u 2015. je ukupan broj nezaposlenih građevinara u evidenciji HZZ-a u Republici Hrvatskoj bio 21.394. Primjerice, u 2008. godini bilo je 15.425 nezaposlenih u građevinarstvu, što znači da je u 2015. godini u evidenciji HZZ-a bilo oko 28 posto više registriranih građevinskih radnika koji nemaju posao. 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Efka Heder, ravnateljica SEECEL-a

Želimo pokazati da trava nije zelenija negdje drugdje Misija Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija (SEECEL) je sustavni razvoj i promoviranje učenja za poduzetništvo. Sjedište im je u Zagrebu gdje će dogodine biti završen novi, 30 milijuna eura vrijedan centar. O tome čime se Centar bavi i što planira, govori nam njegova ravnateljica piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

egionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL) je neprofitna institucija osnovana 2009. godine uz pomoć Vlade RH i HGK, na inicijativu osam zemalja: Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Turske. Misija SEECEL-a je sustavni razvoj i promoviranje učenja za poduzetništvo kao ključne kompetencije nužne za gospodarski napredak. Sjedište im je u Zagrebu gdje će dogodine biti završen novi, 30 milijuna eura vrijedan centar koji već u izgradnji zorno predočava vrijednosti koje u SEECEL-u njeguju. Naime, radovi su pod stalnim nadzorom kamera tako da se transparentno može vidjeti napredak, odnosno kako se troši javni novac, na gradilištu praksu imaju mladi inženjeri koji tako stječu iskustvo za budući rad, sama zgrada je projektirana prema najmodernijim ekološkim i sigurnosnim standardima, a kada bude dovr-

programe SEECEL-a prošlo je više od 50.000 ljudi, od čega samo u Hrvatskoj preko 6000 učenika i 500 obrazovnih radnika. Reakcije sudionika su iznimno pozitivne i općenito se među ekipom koja nas je ugostila na intervjuu s ravnateljicom Efkom Heder osjeća pozitivna energija koja ulijeva optimizam da će bez ikakvih poteškoća ostvariti ambiciozne planove zacrtane za skoru budućnost.

Oko 70 posto naših gospodarskih subjekata su mikro poduzetnici, oni moraju biti u fokusu

n Što je zapravo učenje za poduzetništvo, koji su mu temeljni postulati i ciljevi? - Naši stručnjaci su učenje za poduzetništvo definirali kao koncept odgoja, obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji promovira poduzetnički način razmišljanja. To podrazumijeva razvoj proaktivnih i učinkovitih pojedinaca u svakodnevnim životnim situacijama, bez isključive usmjerenosti na pokretanje tvrtki. Svrha je stvaranje poduzetnički pismenog društva i pozitivne poduzetničke klime, a cilja se na cjelokupnu populaciju, da svi promišljaju gdje je prilika i perspektiva. Oko 70 posto naših gospodarskih subjekata spada u kategoriju mikro poduzetnika, oni moraju biti u fokusu i njima moramo pokazati da trava nije zelenija negdje drugdje, već da se i kod nas može dobro živjeti od svog rada.

šena, postat će centar u kojem će na razvoju učenja za poduzetništvo i poduzetničkih kompetencija raditi stručnjaci iz cijele Europe. Iako su u fokusu javnosti najčešće upravo zbog novog sjedišta, iza kulisa rade izrazito uspješan i naširoko cijenjen posao na razvoju obrazovanja, pa vrijedi spomenuti da se prema njihovim iskustvima i saznanjima kroje paneuropske politike institucija EU-a. Kroz pilot-

n Po čemu se učenje za poduzetništvo razlikuje od općenite edukacije poduzetnika? - Učenje za poduzetništvo je širi pojam od usko usmjerenih edukacija za poduzetnike koje često srećemo. Mi zapravo radimo na promjeni načina razmišljanja građana - kroz formalni obrazovni sustav ih učimo temeljnim ekonomskim konceptima, financijskoj pismenosti, osnovama projektnog menadžmenta, svemu što im je potrebno da svoju poduzet-

12 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

obzira jesu li već poduzetnici ili zaposlenici u javnom, odnosno privatnom sektoru. Učenje za poduzetništvo zahtijeva značajnu promjenu u obrazovanju i sustavni pristup toj promjeni. S druge strane, uobičajena edukacija poduzetnika s kojom se često možemo sresti kod nas podrazumijeva dosta uži pristup. Često je usmjerena na pokretanje tvrtki ili na adresiranje određenih nedostataka u znanju postojećih poduzetnika, dok je učenje za poduzetništvo zapravo holistički pristup. Naravno, to ne znači da se ne bavimo i konkretnim problemima tj. potrebama trenutnih poduzetnika, dapače, iza nas su brojni projekti koji pomažu ljudima u praksi poput priče o 27 žena poduzetnica iz regije i ostalih edukativnih i video materijala koje možete naći na našem webu.

can do mentalitet - s time bi se trebalo početi već u vrtićima - ali budući da su oni kod nas pod ingerencijom lokalnih samouprava, malo je teže provoditi standardizirane programe. Zato smo se mi fokusirali na uvođenje instrumentarija učenja za poduzetništvo od prvog stupnja formalnog obrazovanja, odnosno od početka osnovne škole. Kod nas se još uvijek na poduzetništvo gleda kroz prizmu serije Mućke i dosta ljudi misli da se djecu u tako ranoj dobi indoktrinira. To je potpuno pogrešno, jer poduzetni pojedinci stvaraju vrijednost i stoga pospješuju naše živote, a za razvoj takvih pojedinaca na dobrobit društva potrebno je jasno definirati metode podučavanja i obrazovne ishode koji se žele postići. Djeca se zapravo svakodnevno susreću s nekim općim ekonomskim principima, samo što ih ne doživljavaju kao takve. Tu trebamo kvalitetan obrazovni kadar da im objasni o čemu se radi. Bitno je istaknuti i da će mlade ljude u životu čekati puno promjena na tržištu rada, a što ste stariji, pada vam tolerancija na te promjene, pa ulazite u frustracije. Imamo dobar primjer toga danas kod nas, gdje je tranzicija mnoge starije osobe ostavila izvan tržišta rada. Da bi i ljudi i društvo ubuduće funkcionirali optimalno, moramo mijenjati taj stav nespremnosti na ekonomske promjene, kako na osobnoj tako i na institucionalnoj razini.

n Kad bi zapravo trebalo početi s obrazovanjem građana za poduzetništvo? - Tu se vodimo po principu – poduzetnici sutrašnjice su u našim školama već danas. Što ranije počnemo s obrazovanjem, to su bolji rezultati koje na kraju dobijemo i to potvrđuju studije. Djeci treba od malih nogu usaditi tzv.

n Kako konkretno pratite analize potreba za edukacijom u malom i srednjem poduzetništvu? - Najkonkretnije moguće, umjesto da sjedimo u uredu i teoretiziramo što treba poduzetnicima, izlazimo na teren i pitamo ih. Tako smo u našem nedavno provedenom istraživanju pita-

ničku ideju realiziraju od početka do kraja. Cilj nam je stvoriti proaktivne pojedince s pozitivnim stavovima prema poduzetništvu, bez

Vodimo se po principu poduzetnici sutrašnjice su u našim školama već danas

Da bi i ljudi i društvo ubuduće funkcionirali optimalno, moramo mijenjati taj stav nespremnosti na ekonomske promjene, kako na osobnoj, tako i na institucionalnoj razini.

više od

50.000 ljudi

prošlo pilot-programe SEECEL-a od toga u Hrvatskoj

6000 500

oko

učenika i

obrazovnih radnika

14 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Fokus na Hrvatsku

Znamo i možemo stvoriti “poduzetnička gnijezda” Kakvi su vam planovi za budući razvoj SEECEL-a? - Cilj nam je postati svjetski ekspertni centar učenja za poduzetništvo, jer to nije samo prioritet EU-a, već i svih vodećih globalnih institucija poput Svjetskog ekonomskog foruma, G20 i Skupštine UN-a. Već smo dobili upit za suradnju sa zemljama ASEAN-a, a naša vizija i misija je pozicionirati SEECEL u budućem proračunskom razdoblju Europske komisije kao europsku agenciju sa širokim geografskim mandatom. Uz sve to planiramo se i više fokusirati na Hrvatsku gdje smo već pokazali da znamo i možemo stvoriti “poduzetnička gnijezda”. Vjerujemo da uz suradnji svih domaćih institucija možemo osloboditi goleme potencijale naše zemlje.

li više od 2500 poduzetnika u osam zemalja s kojim izazovima se susreću i kakve edukacije trebaju, pri čemu smo se usmjerili na mikro i male jer su istraživanja ukazala na značajnu razliku između njih i srednjih poduzeća u administrativnim mogućnostima, dostupnosti sredstava i sličnom. Nakon takve analize doznali smo što im je potrebno, a države onda mogu intervenirati ondje gdje te potrebe nisu adekvatno zadovoljene.

n I što to najviše muči domaće poduzetnike? - Ovom faktorskom analizom uvidjeli smo tri grupe izazova s kojima se susreću poduzetnici u svom poslovanju, a to su: kontinuirana promjena u tržišnim uvjetima, izazovi s ulaskom na nova tržišta i sposobnosti zaposlenika (s posebnim fokusom na djelovanje u skladu s administrativnim zahtjevima). Kontinuirana promjena u tržišnim uvjetima zahtijeva edukaciju o tome kako mikro i mala poduzeća mogu inovirati. Tu je svjetski trend usmjeren na dizajn razmišljanje i inoviranje poslovnih modela, a to su i dvije vrste edukacija koje trebaju značajniju podršku u Hrvatskoj. Oba područja su zapravo usko povezana, usmjerena su na korištenje etnografskih istraživačkih metoda, vizualizacije, tehnike prototipiranja, sustvaranja i eksperimentiranja, kako bi se stvorila nova konkurentska prednost poduzeća, a koja zapravo suštinski proizlazi iz promjena na tržištu. Izazovi s ulaskom na nova tržišta zahtijevaju značajniju mentorsku potporu za pojedinačna tržišta na koja se namjerava izvoziti određeni proizvod, a to obuhvaća proučavanje regulative određene zemlje, pronalazak par-

tnera, upoznavanje inozemne kulture, izradu plana prodaje i rasta te kontrolu implementacije. Zadovoljavanje administrativnih barijera predstavlja još jedan izrazito zanimljiv izazov. Naime, porezni propisi oduzimaju dosta vremena poduzetnicima, pa su kolege proučili četiri porezna zakona (porez na dohodak, dobit, dodanu vrijednost i fiskalizaciju) te pronašli bolne točke mikro i malih poduzeća u Hrvatskoj. Prvo, otprilike 70 posto ispitanih poduzetnika nikada nije sudjelovalo na treninzima o poreznim propisima, a postoje značajni izazovi kojima je trenutno jedini odgovor zapravo edukacija poduzetnika o tome. Dugoročno, istraživanje usmjerava na potrebu da se porezni propisi osuvremene, te da se komunikacija Porezne uprave i poduzetnika ne lomi na račun poduzetnika usmjeravajući mikro i male poduzetnike na porezne savjetnike, već da država preuzme veću savjetodavnu ulogu. U takvoj ulozi, budući i trenutni poduzetnici bi dobili odgovor na njihove porezne zavrzlame

Poduzetni pojedinci stvaraju vrijednost i stoga pospješuju naše živote, a za razvoj takvih pojedinaca na dobrobit društva, potrebno je jasno definirati metode podučavanja i obrazovne ishode koji se žele postići.

Treninzi o poreznim propisima su potrebni i trebali bi biti jasni i pruženi poduzetnicima u maksimalno dva dana. Treninzi o poreznim propisima su potrebni i trebali bi biti jasni i pruženi poduzetnicima koji često nisu financijski stručnjaci. 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO ZAŠTO I KROZ DUNAVSKU STRATEGIJU VALJA TRAŽITI PUTEVE

Osam milijardi eura na čekanju Jedan od najznačajnijih projekata koji se radi u Komori je Centar za industrijski razvoj koji je vezan uz inovacije i istraživanja, a cilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama bolju povezanost sa znanošću, sveučilištima te institutima za razvoj novih proizvoda i usluga kako bi bili konkurentniji na globalnoj razini, naglasio je Želimir Kramarić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U Svaki poduzetnik ili tvrtka koja ima određenu poslovnu ideju, uz suradnju s HGK-om može puno

lakše pronaći potrebnog partnera iz inozemstva kako bi kroz Dunavsku strategiju mogli lakše i učinkovitije promovirati, te u konačnici i sufinancirati svoj projekt. Ivana Erak, HGK-ŽK Osijek

Hrvatskoj gospodarskoj komoriŽupanijskoj komori Osijek, u zajedničkoj koordinaciji Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva gospodarstva njemačke pokrajine Baden Württemberg, krajem proteklog tjedna je održan sastanak triju radnih grupa koje djeluju u okviru Prioritetnog područja 8. europske strategije za razvoj Dunavske regije - direktno namijenjene konkurentnosti gospodarstva. Naime, u okviru PO8 djeluje nekoliko radnih grupa, od kojih su tri grupe - Inovacije i transfer tehnologija, Energetska efikasnost i okoliš te Suradnja poslovnih organizacija - u Osijeku održale svoje radne sastanke kojima su nazočili ugledni predstavnici instituta, komora, regionalnih agencija, sveučilišta i poduzetničkih centara iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke, Srbije i drugih EU zemalja. Naime, sudjelovanje Hrvatske u sukoordinaciji s Ministarstvom gospodarstva Baden-Württemberga u PO8 Podrška razvoju konkurentnosti, uključujući razvoj klastera, otvara nove mogućnosti za društveno-gospodarski razvoj Hrvatske kroz implementaciju prekograničnih i transnacionalnih projekata sa zemljama regije. Ono je, također, prilika za daljnje jačanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucionalnih kapaciteta i primjenu iskustava i znanja stečenih u hrvatskim pretpristupnim pregovorima. Budući da je Europska strategija za razvoj dunavske regije (EUSDR) prvenstveno mehanizam za suradnju koji ne zahtijeva stvaranje nove EU strukture ili institucija, provodi se Akcijskim planom za razvoj dunavske regije koji daje detaljne informacije o mogućim organizacijama, strukturama, centrima, udrugama i mrežama koje mogu biti uključene u implementaciju aktivnosti i projekata.

Zajedničkim projektima do novca

Sudjelujući u radu ovoga skupa, Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, je istaknuo kako

16 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

je “omotnica za Dunavsku strategiju teška 90 milijuna eura. Stoga pozivamo poslovne faktore da zajedno iskoriste ovu mogućnost. Mogu se udružiti dionici iz javnog sektora kao što su općine, gradovi, županije, ali i države. Istovremeno, putem gospodarskih komora i sličnih asocijacija mogu se udružiti i poslovni subjekti kako bi za svoje zajedničke projekte tražili određena sredstva. Kada je riječ samo o gospodarskom sektoru, mi u Komori već sada imamo neke projekte koji se odnose na strukovno i dualno obrazovanje. Nadalje, putem

Omotnica za Dunavsku strategiju teška je 90 milijuna eura, rekao je potpredsjednik HGK HGK omogućavamo hrvatskim tvrtkama da što prije dođu do poslovnih partnera, primjerice u Mađarskoj, Austriji, Češkoj ili bilo kojoj drugoj zemlji članici Dunavske strategije”. Jedan od najznačajnijih projekata koji se s ovim u vezi radi u Komori je Centar za industrijski razvoj koji je vezan uz inovacije i istraživanja, a cilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama bolju povezanost sa znanošću, sveučilištima te institutima za razvoj novih proizvoda i usluga kako bi bili konkurentniji na globalnoj razini, naglasio je Kramarić. Kao jednu od najkorisnijih aktivnosti na osječkom skupu, pomoćnik tehničkog ministra poduzetništva i obrta, Mikel Čivljak je istaknuo radnu skupinu na kojoj se raspravljalo o mogućnosti suradnje na razini poslovnih subjekata.

BRŽEG RAZVOJA GOSPODARSTVA

Što je Dunavska strategija?

Zajedničko pronalaženje rješenja Dunavska strategija EU-a pokrenuta je u travnju 2011. U njoj sudjeluje devet država članica EU-a (Njemačka, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) i pet trećih zemalja (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija). Tih 14 zemalja ima više od 115 milijuna stanovnika i uključuju se u projekt stvaranja druge makroregije u Europi (prva je regija Baltič-

“Naši poslovni subjekti na ovoj platformi imaju priliku doći u poziciju razvijati suradnju sa srodnim i komplementarnim poduzećima kako bi lakše otkrili svoje mogućnosti na tržištu EU-a, ali i šire, te kako bi što prije dostigli traženu razinu kompetentnosti u cilju boljeg nastupa na svjetskom tržištu”, poručio je Čivljak, naglasivši kako je upravo prioritetno područje 8 - Jačanje gospodarske konkurentnosti i razvoja klastera važno jer pokriva široko područje počevši od suradnje gospodarskih dionika, malih i srednjih poduzeća, istraživačkih institucija, a kroz nove tehnologije i inovativne pristupe.

Razvoj transnacionalne suradnje

“Na konkurentnost bitno utječu inovacije u poduzećima i transferi tehnologija, kao i aspekt zaštite okoliša. Pri tome je jako teško povezati tvrtke iz 14 različitih zemalja i upravo je u tome neprocjenjiva uloga gospodarskih komora budući da je velika većina tvrtki uvezana u odgovarajuće komore. Valja znati kako u 14 zemalja Dunavske regije postoji 4,5 milijuna različitih poduzeća u kategoriji malog gospodarstva. U Hrvatskoj u tu skupinu spada 99,5 posto tvrtki jer se radi o tvrtkama do 250 zaposlenih. Na razini EU-a je udio takvih tvrtki oko 95 posto. Opstanak tako malih tvrtki na tržištu zahtijeva potpuno drugačiju vrstu potpore od onoga što treba velikim kompanijama. To je vrlo zahtjevan zadatak institucija poput naših koje žele poticati konkurentnost. A upravo to želimo razvijati kroz Dunavsku strategiju koja nam omogućava da razvijamo transnacional-

kog mora). Stategija je pokrenuta s ciljem koordiniranja politika EU-a diljem regije, a temelji se na ideji da se najučinkovitija rješenja za izazove - bez obzira jesu li ekološke, gospodarske ili sigurnosne prirode - pronalaze zajednički. Jednakopravnim uključivanjem susjednih zemalja EU-a, Dunavska strategija približava zemlje zapadnog Balkana, Moldaviju i regije Ukrajine Uniji.

nu suradnju kroz barem dvije zemlje članice Dunavske regije. Međutim, nije jednostavno u praksi povezivati institucije, primjerice, iz BiH i Rumunjske. Ovakvi skupovi tome itekako pomažu i ubrzavaju te procese. Svima nam je cilj da nakon toga povežemo tvrtke, odnosno poduzetnike naših zemalja kako bi kroz konkretne zajedničke projekte mogli povući golema sredstva iz EU fondova. Konkretno se radi o osam milijardi eura što kroz program INTERREG stoji na raspolaganju do 2020. godine. Kroz bivše programe prekogranične suradnje Hrvatska i sada može nastaviti kroz program INTERREG. U iduće tri godine upravo kroz aktivnosti Dunavske strategije možemo vrlo konkretno izgrađivati razvoj ove velike europske regije”, kazala je za Privredni vjesnik Dragica Karajić, iz Ministarstva poduzetništva i obrta, te koordinatorica Prioritetnog područja konkurentnosti Dunavske strategije. HGK-ŽK Osijek već više godina ima iskustva s ovakvim aktivnostima prekograničnog povezivanja svojih članica, a kroz Dunavsku strategiju se otvara još jedna nova mogućnost takvih povezivanja. “Nakon prijašnje euroregionalne suradnje i današnje asocijacije dunavskih komora čija smo članica, vidimo izuzetnu priliku za naše poduzetnike. Svaki poduzetnik ili tvrtka koja ima određenu poslovnu ideju, uz suradnju s HGK-om može puno lakše pronaći potrebnog partnera iz inozemstva kako bi kroz Dunavsku strategiju mogla lakše i učinkovitije promovirati, te u konačnici i sufinancirati svoj projekt”, objasnila je Ivana Erak iz HGK-ŽK Osijek.

Svima nam je cilj povezati tvrtke, odnosno poduzetnike naših zemalja, kako bi kroz konkretne

zajedničke projekte mogli povući golema sredstva iz EU fondova. Dragica Karajić, Ministarstvo poduzetništva i obrta

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Primorsko-goranska županija u 2015.

Poslovanje u pozitivi

Tijekom 2015. godine ukupni prihodi poduzetnika Primorsko-goranske županije iznosili su 34,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na 2014. godinu od tri milijarde kuna ili za 9,5 posto, rekao je predsjednik HGKŽupanijske komore Rijeka Vidoje Vujić, dodajući kako su konsolidirani financijski rezultati poslovanja poduzetnika bili 731 milijun kuna što je povećanje od 502 milijuna kuna ili 319 posto više u odnosu na 2014. piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

9436

poduzetnika poslovalo u Primorskogoranskoj županiji u 2015.

730,7 mil kn

njihova neto dobit (rast od 218,8% u odnosu na 2014.)

Primorsko-goranskoj županiji u prošloj je godini poslovalo 9436 poduzetnika sa 60.070 zaposlenih, te se u ovoj županiji mogu pohvaliti kako im se broj zaposlenih u odnosu na 2014. povećao i to za 4,4 posto. Rezultati poslovanja u 2015. godini za većinu poduzetnika imali su pozitivan predznak, naime njih 5855 ili 62 posto poslovalo je s dobiti, dok je 3581 poduzetnik ili 38 posto na kraju godine zabilježio negativni saldo. U odnosu na prethodnu godinu, lani su poduzetnici Primorsko-goranske županije ostvarili ukupan prihod veći za 9,5 posto, ali su povećali i ukupne rashode za 7,9 posto. Najveći rast ukupnih prihoda u odnosu na 2014. godinu lani su ostvarili poduzetnici Općine Mošćenička Draga i to za nevjerojatnih 118,9 posto, a na drugom je mjestu Općina Brod Moravice s rastom prihoda njenih poduzetnika od 41,7 posto. Poduzetnici Grada Rijeke ostvarili su 18,3 milijarde kuna prihoda u 2015. godini, te su time sudjelovali sa 52,6 posto u ukupnim županijskim prihodima. Osim što su ostvarili najviše prihode, poduzetnici Općine Mošćenička Draga, lani su zabilježili i najveći rast ukupnih rashoda i to od 111,6 posto, a slijede poduzetnici Omišlja čiji su rashodi porasli za 31,7 posto. Prema Fininom izvješću poduzetnici Primorsko-goranske županije iskazali su pozitivan financijski rezultat odnosno neto dobit u iznosu od 730,7 milijuna kuna što je nevjerojatan porast od 218,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je većim dijelom rezultat povećanja dobiti od 25,3 posto uz istovremeno smanjenje gubitka razdoblja za 7,9 posto. “Tijekom 2015. godine ukupni prihodi poduzetnika Primorsko-goranske županije izno-

18 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

sili su 34,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na 2014. godinu od tri milijarde kuna ili za 9,5 posto. Ti su poduzetnici platili porez

Izvoz koje su ostvarile tvrtke te županije lani je dosegao 7,6 milijardi kuna što je povećanje od 1,3 milijarde kuna na dobit od 308 milijuna kuna što je povećanje od 53,4 milijuna kuna ili 21 posto u odnosu na 2014. godinu”, rekao je predsjednik HGK-Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić, dodajući kako su konsolidirani financijski rezultati poslovanja poduzetnika bili 731 milijun kuna što je povećanje od 502 milijuna kuna ili 319 posto više u odnosu na 2014. godinu.

Izvoz rastao za više od 20 posto

U HGK-ŽK-u Rijeka također ističu kako je vrijednost izvoza koje su ostvarile tvrtke te županije lani dosegao 7,6 milijardi kuna što je povećanje od 1,3 milijarde kuna ili za 20,5 posto u odnosu na 2014. godinu te je ostvaren trgovinski saldo od 3,9 milijardi kuna što ustvari predstavlja povećanje od 1,2 milijarde kuna ili 43,2 posto u odnosu na godinu ranije. “Po HGK indeksu gospodarske snage po županijama, Primorsko-goranska županija zau-

zima treće mjesto i nalazi se iznad republičkog prosjeka”, istaknuo je Vujić. Primorsko-goranska županija ima izrazito povoljan geostrateški položaj, a Luka Rijeka je najveća i najznačajnija hrvatska morska luka i predstavlja ulazna vrata za zemlje Srednje Europe. Povećanje prometa u njoj također se pozitivno odrazilo na županijsko gospodarstvo. Naime, u Luci Rijeka lani je prekrcano 4,3 milijuna tona suhih tereta, što je četiri posto više nego prethodne godine, a bez kontejnerskog prometa ostvaren je promet od 2,8 milijuna tona, što je povećanje od tri posto u odnosu na godinu prije. U 2015. godini, iznos ukupnih neto plaća i nadnica u Primorsko-goranskoj županiji iznosio je 3,4 milijarde kuna, a prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom bila je 4749 kuna, što je za 5,4 posto manje od prosječne mjesečne plaće od 5019 kuna zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele Hrvatske.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika Općine Baška i to 6993 kune, zatim slijede Grad Bakar sa 5453 kune, Općina Punat sa 5362 kune, te gradovi Cres sa isplaćenih 5310 kuna i Mali Lošinj sa 5227 kuna. Grad Rijeka nalazi se na 9. mjestu gradova odnosno općina Primorsko-goranske županije prema obračunatoj prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenom koja neznatno viša od županijskoga prosjeka, odnosno 4811 kuna.

Više od polovine zaposlenih u Rijeci

U ukupnom broju zaposlenih Primorsko-goranske županije Grad Rijeka sudjeluje sa 50,5 posto. Poslovanje poduzetnika Grada Rijeke u 2015. godini bilježi povećanje broja zaposlenih za 4,8 posto, rast ukupnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 12 posto te rast ukupnih rashoda od 8,3 posto, ali i rast dobiti od 38,2 posto te smanjenje gubitka za 44,5 posto što je

nevjerojatnih

118,9%

lanjski rast ukupnih prihoda u Općini Mošćenička Draga

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Financijski rezultati poduzetnika Primorsko-goranske županije u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih

2014.

Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvoz Uvoz Investicije u novu dugotrajnu imovinu

Indeks

57.551

2015. 9.436 5.855 3.581 60.070

31.742.173 31.258.114 1.819.665 1.335.605 254.851 1.564.226 1.335.017 229.209 4.665 6.302.641 3.583.392 2.776.762

34.762.529 33.723.534 2.278.469 1.239.475 308.273 1.960.467 1.229.746 730.721 4.749 7.592.103 3.699.398 2.666.123

109,5 107,9 125,2 92,8 121,0 125,3 92,1 318,8 101,8 120,5 103,2 96,0

110,6 108,2 104,4

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

Financijski rezultati poduzetnika Primorsko-goranske županije u 2015. godini po (iznosi u tisućama kuna, plaće u kunama) djelatnostima s najvećim brojem poduzetnika Djelatnost (NKD 2007)

C-P rerađivačka industrija F-G rađevinarstvo G - Trgovina na veliko i na malo I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane M - Stručne, znanstv. i tehničke djelatnosti Ukupno

Broj poduz.

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Prosječan br. zaposl.

2015. 278.942

Neto dobit/neto gubitak 2015. 317.476

2015. 12.436

Prosječna mjesečna neto plaća 2015. 4.866

svih 978

2015. 6.681.468

2015. 6.322.233

2015. 596.418

1.176 2.192

2.918.989 13.027.371

3.023.626 12.711.140

104.058 388.765

231.222 148.692

-127.164 240.073

5.279 13.730

4.185 4.246

906

2.531.528

2.558.392

152.730

199.587

-46.857

7.032

4.677

1.428

1.810.829

1.552.868

256.306

52.159

204.148

4.390

6.041

6.680

26.970.185

26.168.259

1.498.277

910.601

587.676

42.867

4.673

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

Top 10 poduzetnika po dobiti razdoblja u 2015. godini Naziv

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D. D., RIJEKA 3. MAJ MOTORI I DIZALICE D.D., RIJEKA ROTO ULAGANJA D.O.O., RIJEKA CEDAR D.O.O., KASTAV PLODINE D.D., RIJEKA ELCON GERAETEBAU D.O.O., RIJEKA STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA RIDENT, RIJEKA LESNINA H. D.O.O., KUKULJANOVO TEHNO-DRVO D.O.O., RIJEKA ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB D.D., OPATIJA Ukupno top 10 Ukupno svi po odabranim kriterijima (9.436)

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

20 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

1.279 164 0 241 3.230 130 177 623 440 366 6.650 60.070

955.794 109.622 53.734 224.847 3.879.338 86.361 123.682 788.948 124.795 207.328 6.554.449 34.762.529

(iznosi u tisućama kuna) Dobit ili gubitak razdoblja 143.882 82.787 49.910 40.041 35.388 32.862 32.157 30.917 27.977 26.523 502.442 730.721

Vrijednost investicija

Izvoz u razdoblju

Uvoz u razdoblju

5.496 12 0 75.067 40.885 19.790 2.235 5.898 0 69.014 218.396 2.666.123

521.715 183 0 206.315 0 84.395 18.441 2.577 73.168 124.032 1.030.826 7.592.103

193.486 485 0 0 459.498 19.674 205 433.879 0 27 1.107.256 3.699.398

u konačnici rezultiralo iskazivanjem neto dobiti poduzetnika u Rijeci od od 673,2 milijuna kuna što je povećanje za više od 13 puta u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim prihodima poduzetnika Primorsko-goranske županije Grad Rijeka sudjeluje sa 52,5 posto, u ukupnim rashodima sa 51,7 posto, u dobiti razdoblja 55 posto, gubitku razdoblja 33 posto, a u neto dobiti sa 92,1 posto. Najveći broj poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji u 2015. godini poslovalo je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, njih 2192 poduzetnika ili 23,2 posto. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima bilo je 1428 poduzetnika što je udio od 15,1 posto, dok je u građevinarstvu poslovalo 1176 poduzetnika ili 12,5 posto.

Gotovo 99 posto poduzetnika u Primorskogoranskoj županiji bilo je u privatnom sektoru “Najznačajnije djelatnosti poslovanja poduzetnika Primorsko-goranske županije u kojima prepoznajemo komparativne prednosti su prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. U tim najznačajnijim djelatnostima posluje 7107 poduzetnika koji ostvaruju 86,6 posto ukupnih prihoda i 76 posto dobiti gospodarstva u Županiji”, naglasio je Vujić ocijenivši da se dodatno osnaženje poslovanja poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji vidi u stabilizaciji zakonskih uvjeta poslovanja i izdvajanjima za državu. “Za naše županijsko gospodarstvo od posebne je važnosti daljnji razvoj Luke Rijeka te prateće cestovne i željezničke infrastrukture. Posebnu važnost imaju ulaganja i programi unapređivanja turističkog i industrijskog sektora”, ocijenio je Vujić. Najveće ukupne prihode i ukupne rashode ostvarili su poduzetnici u trgovini na veliko i malo dok su najveću neto dobit iskazali oni u prerađivačkoj industriji. Najveći neto gubitak iskazali su pak poduzetnici u građevinarstvu dijeleći tako sudbinu cijelog građevinskog sektora u Hrvatskoj. U top 10 poduzetnika po dobiti u Primorsko-goranskoj županiji ulaze 3. maj Brodogra-

dilište te 3.maj Motori i dizalice, zatim tvrtka Roto ulaganja, te tvrtka Cedar koja se bavi izvozom drvne građe, slijede trgovački lanac Plodine pa Elcon Geraetebau specijaliziran za izradu dijelova CNC tehnologijom, zatim Stomatološka poliklinika Rident, Lesnina Hrvatska, drvoprerađivačka tvrtka Tehno-drvo i na kraju Adriatic Croatia International Club odnosno ACI marine. Tih top 10 poduzetnika lani je ostvarilo nešto više od pola milijarde kuna dobiti. Gotovo 99 posto poduzetnika u Primorskogoranskoj županiji bilo je u privatnom sektoru, njihovi prihodi iznosili su 30 milijardi kuna dok su im ukupni rashodi bili 29,3 milijarde kuna, a ostvarena dobit popela se na 1,7 milijardi kuna.

U pet godina više poduzetnika ali manje prihoda

Kada se usporede ostvareni rezultati u razdoblju od 2010. do 2015. godine vidljivo je kako su poduzetnici Primorsko-goranske županije najviše investirali u dugotrajnu imovinu, isto tako najveća dobit u tom razdoblju ostvarena je 2011. godine i to 2,5 milijardi kuna, a iste godine ostvareni su i najveći ukupni prihodi od 36,5 milijardi kuna. Kad je u pitanju broj poduzetnika njih je lani bilo za osam posto više nego 2010. godinu kada je pak bilo najviše zaposlenih 62.090, u pet godina njihov broj se smanjio za 3,3 posto na 60.070. Najveća prosječna mjesečna plaća obračunata je lani i iznosila 4749 kuna, što je više za 8,5 posto u odnosu na 2010. godinu. Može se zaključiti kako je u proteklih pet godina došlo do povećanja broja poduzetnika, no unatoč tome što ih je bilo više, ostvareno je manje ukupnih prihoda i manja dobit, također se smanjio broj zaposlenih kojima za utjehu može biti podatak da su u odnosu na 2010. u prosjeku imali 374 kune veću plaću.

Najznačajnije djelatnosti poslovanja poduzetnika Primorskogoranske županije u kojima prepoznajemo komparativne prednosti su prerađivačka

industrija, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Vidoje Vujić, predsjednik HGK-ŽK Rijeka

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Inicijativa za unapreÄ&#x2018;ivanje gospodarske suradnje

22 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Hrvatske i Indonezije

Nova destinacija: Daleki istok Zbog članstva u EU i geostrateškog položaja koji spaja Uniju sa zemljama nečlanicama u regiji, zanimljivi smo indonezijskim ulagačima. S druge strane, našim tvrtkama bi zemlje poput Indonezije, Južne Koreje i Japana, kao velika i lukrativna gospodarstva, trebale predstavljati pravi mamac. Ulazak na ta tržišta olakšat će im novoosnovano Indonezijsko poslovno vijeće piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rije nekoliko dana predstavljeno je Indonezijsko poslovno vijeće, organizacija usmjerena na unapređivanje gospodarske suradnje Hrvatske i Indonezije s naglaskom na poticanje razvoja

Indonezija stranim investitorima nudi pogodnosti u brojnim sektorima poduzetništva. “Vijeće je osnovano na inicijativu poslovnih ljudi iz Hrvatske i Indonezije, a osnovni cilj nam je stvaranje poslovnih prilika na obje strane. Ono što je važno jest da je Vijeće nastalo u suradnji i s podrškom veleposlanstava dviju zemalja, ali poslovni ljudi su ti koji će upravljati procesima i generirati gospodarsku aktivnost. Mi zapravo služimo kao poveznica i stvaramo preduvjete za uspostavljanje kontakata i B2B susrete”, objasnio nam je Igor Zgrabljić, glavni tajnik Vijeća. Ponukani ovom inicijativom malo smo pobliže bacili pogled na potencijale indonezijskog tržišta koje na prvu zvuči kao egzotična, daleka i poprilično nevažna destinacija za domaće po-

duzetnike i ulagače, što u realnosti ne može biti dalje od istine. Samo podatak o broju stanovnika jasno pokazuje gospodarsku snagu i mogućnosti koje se nude. Naime, Indonezija je četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu, s više od 250 milijuna stanovnika. Također je članica Saveza država Jugoistočne Azije (ASEAN) koji povezivanjem 10 zemalja te regije čini tržište od preko 620 milijuna ljudi s kombiniranim BDPom od 2,6 bilijuna dolara. Ako uzmemo u obzir da cijelo jedistveno tržište EU-a - koje držimo svetim gralom za domaće kompanije - ima tek 500 milijuna potencijalnih kupaca, postavlja se pitanje zašto smo tako slabo orijentirani na Daleki istok. To se pita i Zgrabljić koji smatra da je tržište Unije zasićeno jakom konkurencijom kraj koje se našim tvrtkama jako teško probiti.

Lakše uz halal certifikat

“S druge strane, zemlje poput Indonezije, Južne Koreje i Japana su velika gospodarstva u čije bi se osvajanje domaće tvrtke trebale puno aktivnije uključiti. Naša prisutnost tamo je minimalna, ali upravo zato se zadnjih godina osnažuje gospodarska diplomacija koja olakšava posao poduzetnicima, međutim, oni su ti koji moraju djelovati i iskoristiti ono što se nudi”, poručuje Zgrabljić, a slično misle i u HGK gdje već godinama, u suradnji s EU institucijama i partnerima, rade na edukaciji članica o trećim tržištima, tržištima izvan EU-a, a sve s ciljem da se europskim tvrtkama ta tržišta približe. Podaci Komore pokazuju kako, gledajući ukupnu robnu razmjenu Hrvatske sa svijetom 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO u 2015. godini, robna razmjena s Indonezijom čini svega 0,06 posto. Promatrajući detaljnije strukturu robne razmjene po godinama, primjetno je da je ostvaren najbolji izvoz u sektoru industrije (željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor, oprema za signalizaciju, sigurnost, nadzor ili upravljanje u prometu te turbomlazni motori, turbopropelerni motori i ostale plinske turbine) te u sektoru poljoprivrede (neprerađeni duhan). Hrvatska, pak, iz Indonezije uvozi sirovine, obuću te neke prehrambene proizvode. “Ovakva struktura i količina robne razmjene ne čudi jer hrvatske tvrtke najviše posluju s europskim zemljama (skoro 90 posto ukupne robne razmjene) te su većini azijska tržišta, pa tako i Indonezija, nepoznanica percipirana kao poslovni rizik ili preveliki poslovni zalogaj s obzirom na to da su procedure uvoza i dobivanja potrebnih dozvola za pojedine proizvode ponekad dosta komplicirane”, naglašava Jelena Dumičić, viša stručna suradnica Sektora za međunarodne poslove HGK, i dodaje kako je prije svega potrebno razumijevanje administrativnih procedura pri izvozu.

Direktno u HoReCa kanale

Indonezija je tržište koje se, kao i ostale države ASEAN-a, zadnjih godina ekonomski značajno razvija i raste. Bez obzira na globalnu financijsku krizu, Indonezija je održala gospodarski rast od 5,5 posto, a kupovna moć stanovništva također kontinuirano raste. U Komori smatraju da su područja u kojima postoji prostor za proširenje bilateralne gospodarske suradnje Hrvatske i Indonezije: brodogradnja (postoji potreba za brodicama za ribarstvo te plovilima za potrebe države, također postoji i potreba za prijenosom znanja jer Indonezija želi razviti i vlastitu brodogradnju – do 2019. planira što kupiti, što izgraditi više od 1500 brodica), transport i logistika, humana i veterinarska farmaceutika, turizam (u smislu razmjene informacija i know-howa za razvoj turizma) i prehrambeni proizvodi – bez obzira što Indonezija u EU izvozi značajne količine prehrambenih proizvoda, također ima manjak proizvodnje određenih prehrambenih proizvoda koje uvozi. Iako je stanovništvo većinom muslimanske vjeroispovijesti (preko 80 posto), postoji interes za proizvode poput alkohola i pršuta. Naravno, posjedovanje halal certifikata dodatno olakšava ulazak na tržište. Prilike u prehrambenom sektoru vidi i

EU-a koje ima jedinstveno carinsko tržište, u ASEAN-u se ne primjenjuje zajednička vanjska carina na uvezenu robu. Svaki član ASEAN-a može nametnuti, temeljem svojih nacionalnih regulativa, carine na robu koja se uvozi u pojedinu zemlju. Želimo istaknuti da je prije nekoliko dana započeo prvi krug pregovora Unije i Indonezije za Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Indonezije, za koji se nadamo da će u konačnici rezultirati smanjenjem birokratskih barijera za izvoz u Indoneziju. Još tri članice ASEAN-a su također u pregovorima za trgovinske sporazume, što će u konačnici olakšati neke barijere. Dva sporazuma su već sklopljena, s Vijetnamom i Singapurom”, kazala je Jelena Dumičić.

Dobar primjer Altproa Zgrabljić koji ističe da moramo pametno birati branše i proizvode koje ćemo plasirati. “To je tržište koje pretežno treba gledati kao uvozno-izvozno jer je Indonezija jedna od pet najvećih izvoznika nekih ključnih sirovina, npr. za proizvodnju hrane. Zato mislim da je sektor hrane upravo taj gdje hrvatski proizvođači trebaju tražiti svoju priliku. Pritom prvenstveno mislim na proizvode vrhunske kvalitete poput vina i maslinovog ulja jer tu onda nemamo problem količine i ne natječemo se s masovnim proizvođačima. Plasman ide direktno u HoReCa kanale, vrhunske hotele i restorane i tako se olakšava ulazak”, naglašava. Zbog članstva Hrvatske u EU i našeg geostrateškog položaja, koji spaja Uniju sa zemljama u regiji koje nisu članice, zanimljivi smo indonezijskim ulagačima kao svojevrsna ulazna točka za ta tržišta. Uz razgranatu prometnu mrežu autocesta, željeznica, zračnih, morskih i riječnih luka, investitorima pružamo najkraću cestovnu i morsku rutu do Europe i drugih prekomorskih destinacija, odnosno skraćenje morskog puta od Europe do Dalekog istoka za čak sedam dana u odnosu na sjevernoeuropske morske luke. Upravo zato rad Indonezijskog poslovnog vijeća nije fokusiran isključivo na Hrvatsku, već i okolne zemlje. S druge strane, kako nam je objasnila Jelena Dumičić, Indonezija može donekle poslužiti kao ulazna točka za ASEAN, jer iako je ASEAN područje slobodne trgovine, ne postoji pravilo zajedničkih preferencijalnih tarifa. “Za razliku od

24 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Istaknula je kako uz uvoz i izvoz potencijali za suradnju postoje i u investicijskom sektoru jer Indonezija stranim investitorima nudi pogodnosti u brojnim sektorima poput poljoprivrede, graditeljstva, proizvodne industrije, turizma i drugog. Jednako tako i Hrvatska stranim investitorima, pa tako i indonezijskim, također nudi mnoge pogodnosti i potpore za poslovanje u zemlji.

Hrvatska tvrtka Altpro već je u Jakarti pokrenula proizvodnju željezničkih sigurnosnih sustava Kao dobar putokaz za osvajanje tržišta Indonezije može poslužiti naša kompanija Altpro koja je s tamošnjim partnerom zajednički pokrenula proizvodnju željezničkih sigurnosnih sustava u Jakarti, odakle opskrbljuju druge zemlje u regiji. Gospodarska diplomacija kroz brojne institucije odrađuje sve bolji posao pripreme terena, a poduzetnicima ostaje učiniti zadnji korak i objeručke zgrabiti prilike otvorene na dalekim tržištima koja, zbog poslovne kratkovidnosti, često zanemarujemo.

Hrvatska - Indonezija, struktura robne razmjene 2015. Hrvatski izvoz u Indoneziju prošle godine

USD

Željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor; oprema za signalizaciju u prometu i dijelovi

1.761.654

30,50

Neprerađeni duhan; duhanski otpaci

1.638.890

28,38

Razne vrste cementa

413.883

7,17

Drvo (obrađeno)

328.624

5,69

Tkanine (sintetičke)

188.249

3,26

Odjeća i pribor za odjeću, od kože ili od umjetne kože

162.011

2,81

Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike, posude ili slično

141.431

2,45

Ostali gotovi proizvodi, uključujući modne krojeve za odjeću

126.768

2,19

Električna oprema za signalizaciju, sigurnost ili upravljanje i nadzor prometa svih vrsta

123.609

2,14

Revolveri i pištolji

119.249

2,06

Električni uređaji (raznih vrsta)

106.709

1,85

Parfumerijski, kozmetički ili toaletni pripravci

91.337

1,58

Sulfonamidi

64.336

1,11

Ostale tkanine od sintetičkih rezanih vlakana

62.726

1,09

Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove)

58.470

1,01

UKUPNO PRIKAZANO

5.111.077

88,49

UKUPAN IZVOZ U INDONEZIJU

5.775.578

100,00

USD

2.043.940

14,41

1.297.474

9,15

879.731

6,20

Hrvatski uvoz iz I ndonezije prošle godine Nepremazani papir i karton Poliacetali, ostali polieteri i epoksidne smole, u primarnim oblicima; polikarbonati, alkidne smole, polialil esteri i ostali poliesteri, u primarnim oblicima Pripremljena ili konzervirana riba; kavijar i nadomjesci kavijara Palmino ulje i njegove frakcije Odijela, kompleti, jakne, sakoi, hlače (osim odjeće za plivanje), za muškarce ili dječake Monitori i projektori, televizijski prijamnici

804.560

5,67

783.193

5,52

768.141

5,42

Papir za izradu toaletnog i kozmetičkog papira

692.420

4,88

Papir i karton, premazan s jedne ili s obje strane kaolinom (china clay) ili drugim anorganskim tvarima

624.427

4,40

511.756

3,61

Pripravci koje se rabi za prehranu životinja

404.093

2,85

Obuća s potplatom od gume, plastične mase, od kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od tekstilnog materijala

319.603

2,25

Obuća s potplatom od gume, plastične mase, kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od kože

Ostalo pokućstvo i dijelovi

307.807

2,17

Kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi ili suhi

305.424

2,15

Mekušci, živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni, dimljeni ili u salamuri

294.041

2,07

284.993

2,01

UKUPNO PRIKAZANO

Amino spojevi s kisikovom skupinom

10.321.603

72,78

UKUPAN UVOZ IZ INDONEZIJE

14.182.787

100,00

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za međunarodne odnose

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 25

Intervju Prof. David Clutterbuck

Najviše me veseli kad me klijent više ne treba

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za coaching, mentorstvo, razvoj ljudskih resursa i menadžment gostovao je u Zagrebu na konferenciji Coaching i mentorstvo u organizacijama piše Martina Detelić

rof. David Clutterbuck jedan je od vodećih svjetskih autoriteta za coaching, mentorstvo, razvoj ljudskih resursa i menadžment. Slavni Britanac boravio je u Zagrebu kao gost EMCC-a Hrvatska, te nastupio na njihovoj dvodnevnoj konferenciji posvećenoj coachingu i mentorstvu u organizacijama. Konferencija je tijekom proteklog četvrtka i petka okupila zamjetan broj profesionalaca iz branše, a Clutterbuck, i inače poznat po svojim provokativnim nastupima, oduševio je publiku koja je došla čuti čovjeka koji o ovoj temi savjetuje neke vlade i moćne kompanije kao što su Google, Goldman Sachs, Standard Chartered Bank, Lloyds-TSB, Svjetska banka, Nokia. Clutterbuck je gostujući profesor na sveučilištima Oxford Brookes, Sheffield Hallam i York St John. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća uveo je koncept mentorstva u Europu, te napisao prvu knjigu na ovu temu, Svatko treba mentora, dosad tiskanu u pet izdanja. Autor je ili koautor 65 stručnih knjiga i stotina članaka. Voditelj je Globalne mreže za mentorstvo i interni coaching, suosnivač Europskog vijeća za mentorstvo i coaching, te voditelj istraživačkog tima koji je stvorio međunarodne standarde za mentorstvo u organizacijama. HR Magazine proglasio ga je jednim od 25 najutjecajnijih stručnjaka u području ljudskih resursa, coachinga i liderstva.

n S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo u radu s klijentima i organizacijama, kad je riječ o mentorstvu što vas najviše veseli i motivira? - Jedno od najvećih veselja za mene kao mentora je kad me klijent više ne treba.

To ima gorko-slatki okus, ali naučio sam to poticati sve ranije i ranije u mentorskom odnosu – no, uvijek ostajem dostupan i otvoren ukoliko me klijent ponovno zatreba.

n Koje su osnovne prednosti mentorstva u odnosu na druge, tradicionalnije oblike treninga i profesionalnog razvoja? - Što više napredujete u profesiji, to više morate učiti, ali vam je i mnogo teže pronaći relevantne treninge i edukacije. Na

Otkrili smo i razliku između učinkovitih i neučinkovitih mentora: prvi govore oko 80 posto vremena, a oni drugi oko 20 posto vama je sve veći fokus i odgovornost da vaš proces učenja bude relevantan i pravovremen, odnosno da je moguć odmah kad se za njega ukaže potreba. Razgovor i učenje koje se odvija između mentora i klijenta je u određenoj mjeri intuitivno, za razliku od savjeta iz nekog priručnika, poslovne literature ili tečaja na interne-

26 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

tu. Mentor i klijent mogu istraživati temu na način na koji to nije moguće u konvencionalnim treninzima. O temama se može razgovarati dubinski, u sigurnom okruženju punom povjerenja. Jedno od tumačenja mentorstva je da je ono pomoć osobi da dođe do vlastite mudrosti, za razliku od samog dobivanja podataka, informacija i vještina.

n Ponekad je teško do kraja razlikovati coaching i mentorstvo. - Razlike između coachinga i mentorstva nisu baš tako jasne kao što se na prvi pogled mnogima čini, stvarnost je puno kompleksnija. Kao što postoji nekoliko modela mentorstva, postoje i najmanje dva vrlo različita modela coachinga. Sponzorsko mentorstvo je ono u kojem je izuzetno važna snaga, moć mentora, i učenje se odvija jednostrano – uči klijent. Najstariji i najrašireniji, takozvani tradicionalni coaching je, poput sponzorskog mentorstva, prilično direktivan. Coach je u ulozi osobe koja postavlja ciljeve i standarde ili prati njihovo provođenje nakon što ih je netko u organizaciji već postavio. Sportski coachevi najčešće funkcioniraju po tom modelu. Coach klijentu kaže što da radi, promatra ga i daje mu povratnu informaciju na ono što radi. Dobri tradicionalni coachevi potiču klijente na eksperimentiranje, refleksiju i razvijanje vještine samoprocjenjivanja. Relativno nedavno je nastao razvojni coaching čiji je cilj da klijent slijedi vlastitu agendu i, što je najsnažnije, pomaže klijentu da nauči voditi razgovore kakve treba voditi sam sa sobom. Jedan od mnogih izvora iz kojih je nastao razvojni coaching je upravo razvojno mentorstvo.

imao značajnu ulogu u njihovom napredovanju prema vrhu. Ono što sigurno znamo jest da postoji eksponencijalan rast u mentorskim provizijama, što nam sigurno nešto govori.

n Prema vašim saznanjima, koliko je učinkovito mentorstvo unutar samih kompanija? - Ponekad je vrlo teško pronaći mentora u kompaniji. Osnovna vještina postavljanja pitanja je nešto u čemu mnogi menadžeri jednostavno nisu dobri. Štoviše, otkrili smo i značajnu razliku između učinkovitih i neučinkovitih mentora neučinkoviti govore otprilike 80 posto vremena, a oni učinkoviti tek oko 20 posto vremena.

n Možete li nam pojasniti razlike između razvojnog coachinga i razvojnog mentorstva? - Dakle, temeljne postavke i način razmišljanja su izuzetno slični, a razlike se više odnose na stupnjeve i nijanse. Slični su po tome što je fokus na kvaliteti klijentovog razmišljanja, što coach/ mentor koristi vlastito iskustvo kako bi postavio pitanja; davanje savjeta je u razvojnom coachingu dopušteno, ali ne kao osnovna metoda i samo u određenim okolnostima. Velik dio učenja događa se kod klijenta nakon coaching/ mentorskog susreta, a i coach i mentor brinu za dobrobit klijenta. Razlike su pak u tome što kod razvojnog mentorstva mentori češće predstavljaju klijenta drugima i pomažu mu kod networkinga, češće objašnjavaju politiku organizacije i principe profesije, daju povratne informacije... Coaching je češće kratkoročan ili srednjoročan proces fokusiran na performanse na određenom području, a mentorstvo je srednjoročan ili dugoro-

čan odnos fokusiran na karijeru i općenite teme, ne tako specifično definirane kao u coachingu.

n Kažete da je upravo mentorstvo najbrže rastuća metoda razvoja na razinama visokog menadžmenta. Koliko je ono doista rašireno u biznisu?

što više napredujete u profesiji, to više morate učiti - To je dosta teško reći s obzirom na to da postoje formalno i neformalno mentorstvo. Nedavno istraživanje je pokazalo kako je u Velikoj Britaniji 80 posto predsjednika kompanija, odnosno izvršnih direktora ocijenilo da je upravo mentor

n Koliko su česti slučajevi “ovisnosti” o mentoru? - Prema istraživanjima, postoji potencijalni problem koji se tiče muško-ženskih mentorskih odnosa. Kad je riječ o mentorskom odnosu u kojem je muškarac mentor, a žena klijent, zabilježen je značajan broj takvih slučajeva. U obrnutoj situaciji, kad je žena mentor, a muškarac klijent, nema toliko zabilježenih slučajeva, ali to je naravno u skladu s brojkama (zastupljenost žena na višim pozicijama). Ali i to je potencijalan problem. n Možete li nam malo pojasniti zašto dolazi do problema? - Istraživanje iz SAD-a pokazuje da mentorski odnos, osobito mentorski model sponzorskog tipa koji uključuje osobe istog spola, karakterizira veći stupanj socio-emocionalne podrške, nego kad je riječ o osobama različitog spola. U ovom drugom slučaju, odnos je više transakcijski i praktične je prirode. Mentori muškarci koji su u odnosu s mlađim, ženskim klijenticama mogu kliznuti u stereotip odnosa otac-kći i stvoriti nezdrav odnos međusobne ovisnosti. Rijetkost je da se u mentorskim odnosima u smislu razvojnog mentorstva dogodi i seksualna intimnost, ali i to se događa.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Industrijska zona Nemetin

Prva zelena poslovna zona Industrijska zona Nemetin prva je zelena industrijska zona u Hrvatskoj. Korištenjem alternativnih izvora, električna i toplinska energija bit će bez naknade distribuirana korisnicima zone za potrebe grijanja ili hlađenja bit će omogućena proizvodnja električne kao i toplinske energije koja će bez naknade biti distribuirana korisnicima zone. Cijeli projekt financira se sredstvima Europske unije-komponenta IPA IIIC Program prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska.

Brojne olakšice

Investitori ostvaruju prava na stopu olakšice od pet do 30 posto na cijenu zemljišta, i to prema djelatnostima

ndustrijska zona Nemetin prva je zelena industrijska zona u Hrvatskoj. Korištenjem alternativnih izvora energije u toj poslovnoj zoni nedaleko od Osijeka bit će omogućena proizvodnja električne kao i toplinske energije koja će korisnicima zone biti besplatno distribuirana za hlađenje i grijanje industrijskih pogona. Grad Osijek je zajedno sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera i mađarskim partnerima kroz projekt Hrvatsko-mađarska mreža za obnovljive izvore energije (CHREN) osnovao trgovačko društvo Obnovljivi izvori energije Osijek kao projektno društvo koje se bavi primijenjenim istraživanjima sa svrhom promicanja znanja i spoznaja o obnovljivim izvorima energije na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Najvažniji i najveći projekt na kojemu Centar radi je bioplinsko postrojenje 2x320 kWh kogeneracijske jedinice koje će biti izgrađeno na prostoru gradske Industrijske zone Nemetin. Na taj način, korištenjem alternativnih izvora,

28 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Investitori u poslovne projekte u Industrijsku zonu Nemetin ostvaruju prava na stopu olakšice od pet do 30 posto na cijenu zemljišta, i to prema prioritetnim djelatnostima koje su poželjne za ulazak u industrijsku zonu. Najveći popust dobit će investori u proizvodnju hrane, pića, farmaceutskih proizvoda, metalnih, elektroničkih proizvoda, kao i strojeva, automobila, izdavaštvo, računalne i informacijske djelatnosti, arhitekturu i inženjerstvo te znanstvena istraživanja. Popust od 10 posto na cijenu zemljišta mogu dobiti investitori u proizvodnju odjeće, tekstila i kože, preradu drva, proizvodnju papira, kemikalija, gume i plastike, namještaja, popravak strojeva i opreme te popravak računala. Pet posto popusta mogu dobiti invesitori u proizvodnju metala, sakupljanje otpada, skladištenje te ulagači u uslužne djelatnosti. Industrijska zona Nemetin nalazi se na području posebne državne skrbi i poduzetnici koji će obavljati djelatnost na ovom području mogu koristiti posebne povlastice i pogodnosti za područja posebne državne skrbi kroz natječaje. Poticaj ulagačima može biti i uvođenje četvrte zone naplate komunalnog doprinosa isključivo za područje Industrijske zone Nemetin koja iznosi 15 kuna po prostornom metru. U toj zoni nalazi se željeznička pruga, autocesta je udaljena 24 kilometra, zračna luka nešto više od osam kilometara, a do riječne luke ima manje od dva i pol kilometra. Parcele su od 2500 do 50.000 četvornih metara, a ukupno je za poslovne namjene na raspolaganju pet hektara zemljišta.

Odabrani hrvatski finalisti natjecanja Siemens CEE Press Award 2016

Novinar Privrednog među finalistima

rva faza jednog od najvećih i najznačajnijih regionalnih novinarskih natjecanja – Siemens CEE Press Award 2016, koje uključuje predstavnike medija iz 10 zemalja Srednje i Istočne Europe – završena je proglašenjem najboljih novinarskih radova s temom Inteligentna infrastruktura u svakoj od država koje sudjeluju u natjecanju. Na regionalnoj razini je bilo ukupno 147 prijavljenih novinarskih radova, a u Hrvatskoj njih 17. Pobjednici iz Hrvatske, koji će sudjelovati u izboru najboljih novinarskih radova Srednje i Istočne Europe, su: Marko Biočina, nagrađen za članak Četiri ključna izazova u Europi za razvoj tehnologije koja će biti kičma elektroenergetskih sustava budućnosti objavljen na stranici jutarnji.hr, Boris Odorčić, za članak Hrvatska je izolirana, ali i potkapacitirana, objavljen u Privrednom vjesniku, te Kata Pranić, za članak Bestežinska Hrvatska 2050., objavljen u tjedniku Lider. “Vrlo smo zadovoljni odazivom predstavnika medija i njihovim doprinosom odgovaranju na važna pitanja o infrastrukturi i povezanim zahtjevima suvremenog načina života. Posebno smo ponosni na to što smo kroz ovo natje-

canje stvorili svojevrsnu regionalnu sinergiju te razmjenu mišljenja i iskustava u područjima koja su važna za razvoj svake zemlje”, rekao je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska. Završnica regionalnog natjecanja i dodjela nagrada održava se 29. rujna u Beču gdje će biti proglašeni autori triju najboljih novinarskih radova na razini Srednje i Istočne Europe. Glavna nagrada za troje regionalnih pobjednika bit će trodnevno studijsko putovanje u London, a posjetit će i Crystal, najveću svjetsku izložbu o budućnosti gradova.

Boris Odorčić u finale se probio člankom “Hrvatska je izolirana, ali i potkapacitirana”

Održiva gradnja i energetska učinkovitost

Poticaj lokalnoj industriji

ustrijski ured za vanjsku trgovinu i Hrvatski savjet za zelenu gradnju organizirali su prošli tjedan u Zagrebu stručni skup na temu Održiva gradnja i energetska efikasnost u Hrvatskoj – poslovne prilike i EU poticaji. Cilj stručnog skupa bio je kroz informativno-edukativna predavanja približiti sudionicima pregled održive gradnje na hrvatskom tržištu, predstaviti aktualne i buduće projekte te prikazati mogućnosti financiranja i certificiranja prema zelenim standardima. Također, na događaju su razmijenili

iskustva austrijski i hrvatski arhitekti, građevinari, gospodarstvenici, udruženja i zadruge. Petra Škevin iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju istaknula je kako se u hrvatskoj tradicionalnoj arhitekturi i gradnji već stoljećima koriste principi zelene gradnje kao što je pravilna orijentacija zgrade s obzirom na osunčanje ili, primjerice, ružu vjetrova. “Naravno, novi je izazov još tome dodati moderne tehnologije koje danas postoje”, naglasila je, dodajući kako zelena gradnja uvijek potiče lokalnu industriju. (B.O.) 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 29

Održivi razvoj Okolišni otisak kao komunikacijski alat

Priroda voli plastične cijevi

Naš cilj je predstaviti industriju plastike kao propulzivnu granu koja je odgovorna i održiva. To je sada moguće provjeriti i mjerenjem otiska na okoliš, kaže Gordana Pehnec Pavlović. Istraživanje EK dokazuje, naime, da su plastične cijevi za okoliš povoljne, što je jako dobra vijest i za domaće proizvođače piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Nakon ovog istraživanja Europska komisija želi napraviti harmonizirane mjere. U njih će implementirati

okolišni otisak, kao mjerljivu metodu utjecaja pojedinog proizvoda, usluge i pojedine organizacije na okoliš. Tony Calton, glavni direktor TEPPFA-e

ektor za industriju Hrvatske gospodarske komore nedavno je predstavio rezultate projekta koji provodi Europska komisija o procjeni utjecaja industrije plastike na okoliš, posebice utjecaja koji imaju plastične cijevi za vodu. Projekt je predstavljen na radionici u Splitu, u suradnji s Udruženjem proizvođača plastičnih cijevi u Europskoj uniji - TEPPFA (The European Plastic Pipe and Fittings Association) te Ministarstvom zaštite okoliša. Projekt se provodi već dulje, a hrvatski proizvođači plastike upoznati su s njime prvi put prošle godine. ”Hrvatska ima vrlo kvalitetne proizvođače plastičnih cijevi koji pobjeđuju na međunarodnim natječajima. Stalno povećavaju proizvodnju i izvoze. Međutim, ugrožava ih nepotreban uvoz”, kazala nam je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK. Proizvođači plastičnih cijevi u Hrvatskoj, kazala je, zapošljavaju oko 500 radnika, a pet najznačajnijih proizvođača su Vargon, Drnišplast, Alpro-ATT, Krah, Heplast-pipe. U 2014. godini ukupna proizvodnja svih hrvatskih proizvođača plastičnih cijevi iznosila je 78.628 tona, dok je prošle godine narasla na 87.939 tona. “Ovo povećanje ne znači da smo puno napravili jer do njega je došlo zato što su Hrvatske vode u velikom investicijskom ciklusu. Iako u zadnje vrijeme koriste domaće proizvode, to je još uvijek nedovoljno. Praksa u razvijenim zemljama je da se ugrađuje 80 posto plastičnih cijevi, a cijevi od drugih materijala tek 20 posto”, kaže Gordana Pehnec Pavlović. Dodaje da su investicije Hrvatskih voda uz pomoć sredstava EU-a za naše proizvođače velika prigoda, ali se ta prigoda nedovoljno koristi. Što se tiče izvoza, Gordana Pehnec Pavlović kaže da je on moguć u nama susjedne, odnosno manje udaljene zemlje. Naime, plastične

30 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

cijevi su velikih dimenzija te su stoga nepogodne za transport na udaljenija tržišta.

Rezultati projekta

Kad je riječ o cijevima za toplu i hladnu vodu, što se u istraživanju posebno proučilo, one su ekološki prihvatljivije od cijevi načinjenih od drugih materijala. “Testirali su se materijali nužni kao repromaterijal za proizvodnju pojedinog proizvoda, potom vrijeme njegove primjene te nakon toga mogućnosti za reciklažu, odnosno oporabu. Na tom testiranju u svim fazama ispitivanja plastične cijevi pokazale su jako dobar rezultat jer imaju vrlo mali otisak na okoliš. To je za našu industriju vrlo značajno, budući da u Hrvatskoj imamo izuzetne proizvođače vrlo kvalitetnih plastičnih cijevi, ali i nepotrebno velik uvoz. Budući da, kako sam spomenula, razvijene zemlje ugrađuju čak 80 posto plastičnih cijevi, nadamo se da će takva razina biti postignuta i kod nas. Industrija plastičnih cijevi koristi malo vode i malo energije, a plastične cijevi se mogu reciklirati”, pojašnjava Gordana Pehnec Pavlović. Naši proizvođači, dodaje ona, dobili su podršku Ministarstva gospodarstva, a o rezultatima istraživanja koje je predstavila na radionici izvijestit će i Hrvatske vode, kako bi to bio jedan od argumenata pri odabiru dobavljača.

Nastavak na ostale proizvode

Projekt će se uskoro nastaviti i izvan segmenta cijevi za toplu i hladnu vodu. “Kako se dokazala ekološka prihvatljivost na cijevima tople i hladne vode, ne bi trebalo biti odstupanja ni kod ostalih proizvoda. Naš cilj je predstaviti industriju plastike kao propulzivnu granu industrije koja je odgovorna i održiva što je moguće provjeriti i mjerenjem otiska koji se proizvodnjom ostavlja u okolišu. Za industriju plastičnih cijevi ovo je istraživanje jako važno jer se i na znanstveni način dokazalo da nema velike štete za okoliš. Plastične cijevi su

ovim projektom dokazano dobre za okoliš, uz obvezu da se na kraju ti proizvodi zbrinjavaju kroz kružno gospodarstvo. Za zbrinjavanje je odgovorna sama industrija i svi dionici u zbrinjavanju otpada”, ističe Gordana Pehnec Pavlović.

Industrija plastičnih cijevi koristi malo vode i malo energije, a plastične cijevi se mogu reciklirati Ovaj projekt je s Europskom komisijom odradilo Europsko udruženje proizvođača plastičnih cijevi (TEPPFA), a njezin čelnik bio je prisutan na radionici u Splitu. Napomenuo je kako je EK prije prvih početaka istraživanja, još 2003. godine, napravila procjenu životnog ciklusa proizvoda. Samo te godine, EK je odvojio 50 milijuna eura u svrhu procjene utjecaja na okoliš tih proizvoda.“Nakon ovog istraživanja EK želi napraviti harmonizirane mjere. U njih će implementirati okolišni otisak kao mjerljivu metodu utjecaja pojedinog proizvoda, usluge i pojedine organizacije na okoliš. Na taj način se mogu međusobno uspoređivati proizvodi koji su prihvatljivi za okoliš. Intencija je da se rezultati implementiraju u europske politike”, istaknuo je Tony Calton, glavni direktor TEPPFA-e.

Prema Caltonovim riječima, ta je udruga rado pristala sudjelovati u testiranju utjecaja plastičnih cijevi na okoliš. Proizvođači su, kaže, ne samo dragovoljno surađivali na projektu nego su ga i sufinacirali. “Smisao ovog projekta je da se promijeni percepcija po kojoj plastika negativno utječe na okoliš. To će svakako utjecati i na kupce kojima je važna ekološka komponenta. Ovaj faktor utjecaja na okoliš do kojeg smo došli istraživanjem vjerojatno će donijeti prevagu u korist plastičnih cijevi. Od hrvatskih proizvođača očekujemo povratnu informaciju o tome kako oni vide rješenje tog problema”, rekao nam je Tony Calton, koji nam je otkrio kako ukupna proizvodnja plastičnih cijevi na razini Europske unije iznosi 60 milijuna tona godišnje te da se među članovima TEPPFA-e nalazi i 10 najvećih globalnih kompanija iz ove djelatnosti.

Proizvođači upozoravaju

Domaći proizvođači kanalizacijskih i vodovodnih cijevi nisu ipak željeli puno govoriti o istraživanju i njegovim rezultatima. Ivica Vuković, vlasnik Kraha, tvrtke koja uskoro započinje proizvodnju u novom pogonu u Zagvozdu, kazao je da se kod nas u ovom segmentu nekontrolirano uvozi. Rješenje vidi u sređivanju javne nabave. “Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz plastičnih cijevi iz Europske unije u Hrvatsku vrijedan je 45 milijuna eura, dok uvoz iz zemalja izvan EU-a iznosi osam milijuna eura”, otkriva Vuković. Josip Dičak, direktor Drnišplasta, slaže se s Vukovićem da se sređivanjem javne nabave može puno napraviti. “Kao da mi u Hrvatskoj namjerno pilimo granu na kojoj sjedimo” - jedino nam je to bio voljan reći Josip Dičak. 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 31

Novi model u gospodarenju Kaskadna uporaba drva

Drvo se može višestr upotrijebiti Modelom optimizirane kaskadne uporabe drva koja je rezultat novog pristupa gospodarenju šumama na razini Europske unije želi se upotrijebiti drvo više puta prije nego što se pretvori u energiju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ože li se drvo ponovno upotrijebiti poput plastike ili stakla? Možda ne na isti način i jednako mnogo puta, no drvo u različitim oblicima može se ponovno upotrijebiti prije negoli završi kao gorivo u pećima. Upravo tim mogućnostima bavi se novi Model optimizirane kaskadne uporabe drva, a on je rezultat novog i multidisciplinarnog pristupa gospodarenju šumama na razini Europske unije. Takvom, kaskadnom uporabom, želi se produljiti životni vijek proizvoda od drva, i drvo upotrijebiti više puta prije nego što se pretvori u energiju. Hrvatska se mora bolje organizirati i poboljšati u upravljanju šumama, ističe redoviti profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivica Tikvić. “Šumarstvo i industrije koje se temelje na šumama su važan sektor, jednako u Europskoj uniji kao i Hrvatskoj, i to ne samo zbog udjela u stvaranju bruto domaćeg proizvoda nego i po pitanju zaposlenosti, ruralnog razvoja, zaštite prirode i zaštite okoliša. U nas on čini 3,6 posto BDP-a, a u Europskoj uniji čak 7,5 posto. I dok smo u nekim područjima predvodnici šumarskih trendova, u mnogima moramo još dosta toga poboljšati. Primjerice, imamo samo jednu tvornicu opreme za biomasu, dok ih je u Austriji 80. S druge strane, Hrvatska šumama gospodari održivo jer se siječe 70 posto godišnjeg prirasta, što je rezultat naslijeđa, kao i strukture vlasništva”, ističe Tikvić.

Kukac koji zabrinjava

Posljednjih mjeseci šumare u Gorskom kotaru ozbiljno zabrinjava jedan kukac koji bi mogao ozbiljno ugroziti ovu gospodarsku granu. Smrekov potkornjak je kukac koji napada drveće slabijeg imuniteta, a kako je ledolom ozbiljno pogo-

I dok smo u nekim područjima predvodnici šumarskih trendova, u mnogima moramo još dosta toga poboljšati, kaže prof. Tikvić dio šume u tom kraju, postoji ozbiljna mogućnost da ovaj nametnik ugrozi gotovo trećinu svih goranskih šuma. Na području Čabra čak i više od polovine šuma nalazi se u toj opasnosti. “Upravo zbog takvih izvanrednih događanja nužno je usklađeno pristupiti zaštiti okoliša, šumarstvu i drugim sektorima kako bi sustav gospodarenja i zaštite bio učinkovit. Nova vlada mora donositi razvojne planove jer nedostaju neki strateški dokumenti, primjerice, plan pošumljavanja kao i sustav praćenja poremećaja”, ističe Tikvić. Europska unija donosi niz zakonodavnih paketa vezanih uz cirkularnu

32 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

ekonomiju, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, kaže europarlamentarna zastupnica Marijana Petir. “Pri predstavljanju klimatskog paketa od povjerenika smo tražili bolje vrednovanje hrvatskih šuma u europskoj klimatskoj politici. Dugogodišnje šume, koje prevladavaju u Hrvatskoj, su značajan ponor ugljika i trebale bi se uračunati u kvotu koju Hrvatska treba ispuniti kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova”, ističe Marijana Petir. Dodala je kako postoje mehanizmi fleksibilnosti, koji ovise o nacionalnim planovima gospodarenja šumama. “Prethodne vlade nisu donijele šumskogospodarsku osnovu te nedosta-

Zagrebački velesajam

truko je strateški dokument za komunikaciju s Europskom komisijom. I naša energetska strategija je manjkava i značajno odstupa od trendova u Europskoj uniji. Unija napušta uvoz fosilnih goriva i model razvoja baziran na energetici, a trenutno troši milijardu eura dnevno za uvoz električne energije, što se može usmjeriti na gospodarski rast i obnovljive izvore. Upravo stoga je potrebno usvojiti kriterije održivosti za biomasu, ali se istovremeno pobrinuti i za nelojalnu konkurenciju koju predstavlja drvo iz trećih zemalja. Naša riječ se čuje u Europskom parlamentu, imamo utjecaj, ali trebamo potporu i suradnju s donositeljima odluka na nacionalnoj razini jer u suprotnom nećemo ostvariti ciljeve - otvaranje novih radnih mjesta, održivo gospodarenje te ublažavanje klimatskih promjena”, naglasila je Marijana Petir.

Nema bacanja

Bacanje iskorištenog drva nije u skladu s energetskim pristupom i u Europskoj uniji se o toj temi očekuju žučne rasprave, ističe Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera i predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora. “Upotreba drva u energetske svrhe ima i niz prednosti te je dio širih energetskih poticaja, što će mnoge koji se bave drvom dovesti do toga da iz prerade drva odlaze u energetiku. No lošu energetsku strategiju Hrvatske potvrđuje činjenica kako se u njoj nalaze kvote za biomasu u iznosu od 120 megavata, dok je za energiju na bazi vjetra taj iznos čak 720 megavata. Suprotno energiji iz vjetra, za koju je sve uvozno, od tehnologije do komponenti, za dobivanje energije iz drvne biomase postoji dovoljna količina lokalne sirovine, koju drvna industrije može iskoristiti na mjestu nastanka te na taj način pridonijeti većem ruralnom razvoju. Kaskadna uporaba drva, također, podrazumijeva lokalnu proizvodnju i višestruko korištenje drva kao obnovljivog i održivog resursa”, zaključuje Kavran.

Zdravi život i izvorni proizvodi Sajmovi Organica, APItera i Mystic, te Izvor, održat će se u sedam paviljona i okupiti 430 izlagača iz 15 zemalja

ruga polovina poslovne godine na Zagrebačkom velesajmu počinje od 29. rujna do 2. listopada kada se održavaju Sajmovi zdravog življenja (Organica, APItera i Mystic) te Izvor - sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manfiestacija. Ti će se sajmovi održati u sedam paviljona na 16.000 četvornih metara površine, a okupit će 430 izlagača iz 15 zemalja. Sajmovi zdravog življenja tematski i prostorno obuhvaćaju tri cjeline: Organicu&Kronoplju, na kojoj će biti eko tržnica, organski certificirana hrana te biodinamička proizvodnja, APItera s proizvodima od meda, opremom za pčelarstvo i apikozmetikom te Mystic na kojem će se predstaviti prirodna, energetska i duhovna medicina. Program predavanja, seminara, kongresa, prezentacija, radionica, okruglih stolova i ostalih programa edukacije ukupno će trajati 270 sati, a održavat će se na sedam lokacija kroz četiri dana trajanja sajmova. Važno je istaknuti kako su ti sajmovi dobili veliku institucionalnu pomoć od brojnih ministarstava, Hrvatske gospodarske komore te raznih udruga i agencija. Prvi sajam županija, izvornih proizvoda,

običaja i manifestacija Izvor prezentirat će potencijale hrvatskih županija i regija kroz podizanje svijesti o važnosti očuvanja domaće proizvodnje, tradicije, obrta i malog gospodarstva. Taj je sajam prodajnog karaktera kako bi se potaknuo interes za izvorne hrvatske poljoprivredne proizvode, suvenire te predmete malog obrta. Izvor se organizira u suradnji s Gradom Zagrebom, Hrvatskom

sajam izvor promovira hrvatske obrte, proizvode i suvenire zajednicom županija, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Obrtničkom komorom Zagreb. Na sajmu Izvor HGK će održati gospodarski forum pod nazivom Domaća proizvodnja - ključ uspjeha. (S.P.)

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Veliki jubilej velike tvrtke

Zvijezda slavi svoje prvo stoljeće proizvodnje Predsjednik Uprave Zvijezde Goran Pajnić istaknuo je kako je jubilej dočekan s odličnim poslovnim rezultatima. Poslovni planovi Zvijezde, pak, usmjereni su na jačanje na domaćem tržištu te širenje poslovnih aktivnosti u inozemstvu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ijetke su tvrtke koje se mogu pohvaliti da su čitavo stoljeće prisutne na tržištu, a tih prvih 100 godina poslovanja proteklo je u stalnim inovacijama i ulaganjima kako bi bili u društvu najboljih. Zagrebačka tvornica ulja Zvijezda iz sastava koncerna Agrokor može se pohvaliti takvom poviješću. Oni su najveći proizvođač jestivih ulja u Hrvatskoj te jedini i prvi proizvođač margarina, majoneza i proizvoda na bazi majoneze na području bivše Jugoslavije. Sve je započelo u vihoru Prvog svjetskog rata kada je vladala nestašica masti životinjskog podrijetla. Sredinom rujna 1916. godine održana je u Zagrebu

U prvih šest mjeseci ove godine nastavljamo kontinuirano rasti. Porastao je izvoz, pri čemu su otvorena nova tržišta Europske unije kao što su Rumunjska i Grčka, ali i tržište Švicarske te Izraela. Goran Pajnić, predsjednik Uprave Zvijezde

Od 1993. Zvijezda je u vlasništvu Agrokora, a uz tvrtku maticu, tu su i tvrtke kćeri u Sarajevu, Ljubljani i Zadru

slaviji. Godine 1935. ugrađene su automatske preše, a kapacitet je porastao na 35 tona rafiniranog ulja dnevno. Nakon Drugog svjetskog rata naziv Prva hrvatska tvornica ulja mijenja se u Tvornica ulja Crvena zvijezda, Zagreb, a 1995. ime se opet mijenja, i to u ono koje i danas nosi - Zvijezda. Od 1993. godine Zvijezda je u većinskom vlasništvu Agrokora, a uz tvrtku maticu, tu su i tvrtke kćeri Zvijezda Sarajevo, Zvijezda Ljubljana i Sojara Zadar. U svima njima Zvijezda ima 100-postotno vlasništvo.

osnivačka skupština na kojoj je, prema dozvoli tadašnje kraljevske zemaljske vlade, osnovana Prva hrvatska tvornica ulja – dioničko društvo, a prema aktu osnivanja cilj je bio “sagraditi tvornicu ulja, eksploatirati svakovrsne uljarice, te svoje proizvode rasprodavati”. Godinu dana nakon osnivanja potekle su prve kapi ulja od buće i suncokreta, a do kraja godine proizvedeno je 800.000 litara ulja. Ubrzo im je prostor u Palmotićevoj postao pretijesan, te sele u Branimirovu ulicu. Zanimljivo je kako zagrebačka tvornica podmiruje 55 posto ukupne potrošnje ulja u tadašnjoj Kraljevini Jugo-

Osvajanje novih tržišta

34 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Osim proizvoda u vlastitoj proizvodnji, Zvijezda pod svojom markom distribuira i trgovačku robu: kečap, ocat, kvasac, ulje za prženje, bućino ulje, aditive, masline, konzervirano povrće, torteline i njoke. Također distribuira i sireve Belja i Mljekare Livno, maslinova ulja i sireve Agrolagune te proizvode tvrtki Dijamant, Zott i Callebaut. Zvijezda je u prošloj godini imala ukupne prihode od 923,1 milijun kuna, dok su investirali ukupno 11,4 milijuna kuna, od čega su najznačajinija ulaganja u modernizaciju proizvodnje majoneze.

Predsjednik Uprave Zvijezde Goran Pajnić istaknuo je kako je jubilej dočekan s odličnim poslovnim rezultatima. “U prvih šest mjeseci ove godine nastavljamo kontinuirano rasti. Porastao je izvoz, pri čemu su otvorena nova tržišta Europske unije kao što su Rumunjska i Grčka, ali i tržište Švicarske te Izraela”, rekao je Pajnić te dodao kako su poslovni planovi Zvijezde usmjereni na jačanje konkurentnosti na domaćem tržištu te širenje poslovnih aktivnosti u inozemstvu. Zvijezdu je kao pravi primjer tržišnog lidera istaknuo dopredsjednik Agrokora Ante Todorić navodeći kako je sve to postignuto uz snažne investicije te objedinjavanje tržišnoga, poljoprivrednoga i industrijskog znanja.

Ulaganja veća od 500 milijuna kuna

“U ovih stotinu godina poslovanja Zvijezde njenu najveću vrijednost, kako onda tako i sada, činili su njeni djelatnici, a njih je bilo više od 10.000. Oni su najzaslužniji za to što je Zvijezda danas predvodnica hrvatskih brendova. Njih nema jako puno, ali se na njih možemo osloniti i za njih možemo reći kako je riječ o pravim domaćim, ali i izvoznim proizvodima, te da se u njima vidi perspektiva za novih 100 godina”, rekao je Todorić te istaknuo kako se od 1993., kada je postala dio koncerna Agrokor, u Zvijezdu uložilo više od 500 milijuna kuna, a investiralo se u tehnologiju, znanje i ljude, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i logistički centar. Todorić je istaknuo kako je jedna od misija Zvijezde i otkup uljarica. “Prije 30 godina otkupljivalo se 300.000 tona uljarica, a danas 100.000, i s time nismo zadovoljni. Trebamo gledati kamo ide hrvatska poljoprivreda i hrvatski seljak i na koji će se način razvijati. Moramo se vratiti puno većem otkupu uljarica”, rekao je Todorić.

Borba za svakog kupca

Prema istraživanju Ipsos plusa, Zvijezda je uvjerljivo najsnažniji brend u kategoriji ulja u Hrvatskoj, a čak 90 posto korisnika margarina u pripremi kolača koristi upravo Zvijezda margarin. Kad je riječ o majonezama, u Zvijezdi se mogu pohvaliti da među potrošačima u Hrvatskoj njihova majoneza zauzima peto mjesto na ukupnoj listi svih hrvatskih robnih marki, odnosno ima visoki tržišni udjel od 79 posto.

Zvijezda je uvjerljivo najsnažniji brend u kategoriji ulja u Hrvatskoj “Zvijezda je superbrend i jedan od najboljih superbrendova u zadnjih 20 godina, svi njeni glavni proizvodi drže od 60 do 80 posto tržišta. Zadnjih 30 godina u ovom segmentu poslovanja u svijetu došlo je do okrupnjavanja i jako je malo onih koji su uspjeli opstati a da nisu dio multinacionalnih kompanija. Važno je istaknuti da u svojem poslovnom okruženju Zvijezda svojim proizvodima konkurira najvećim proizvođačima”, rekao je je Todorić. U povodu obilježavanja stote obljetnice poslovanja, u Muzeju suvremene umjetnosti stoga je postavljena izložba Sto godina okusa, koja je otvorena do kraja rujna i gdje svi oni koje žele mogu besplatno vidjeti što znači jedno stoljeće u životu tvornice ulja.

U ovih stotinu godina poslovanja Zvijezde njenu najveću vrijednost, kako onda tako i sada, činili su njeni djelatnici, a njih je bilo više od 10.000. Oni su najzaslužniji za to što je Zvijezda danas predvodnica hrvatskih brendova.

Ante Todorić, dopredsjednik Agrokora

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo VOLIM LJUTO, Igrišće

Iz ljubavi prema ljutom Volim Ljuto se bavi proizvodnjom i preradom chili papričica u ljute umake, sušene papričice, ljutu zimnicu i ostale prerađevine od chili papričica počeli kontaktirati i ljudi koji me ne poznaju i tražiti moje proizvode, pa sam potom odlučio pokrenuti posao”, objašnjava Vrabec.

Traže se prilike za izvoz

Poslovanje na hrvatskom tržištu, prema njegovim riječima, zadovoljavajuće je. “Međutim, situacija na domaćem tržištu daleko je od one kakva bi trebala biti, ponajprije zbog trzavica oko naplate potraživanja i izvora financiranja samog projekta. Stoga kontinuirano tražimo prilike za izvoz naših proizvoda, tj. kvalitetne distributere koji bi ga prepoznali i posvetili se njegovoj distribuciji na nova tržišta”, napominje. Osim problema s naplatom i pronalaskom odgovarajućeg izvora financiranja, poteškoće u poslovanju ove tvrtke iz Igrišća uzrokuje dobro poznata i složena birokracija. “Unatoč tomu što se već nalazimo u 21. stoljeću, hr-

Naši proizvodi su najviše kvalitete, a cilj nam je povećati proizvodnju i postati najveći

proizvođač premium ljutih proizvoda u regiji. Goran Vrabec Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

moru uvoznih proizvoda na našem tržištu, ljubitelji ljuto začinjene hrane mogu uživati u onima hrvatskog podrijetla. Naime, u proljeće 2013. godine s radom je započelo Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Vrabec i tvrtka pod nazivom Volim Ljuto. U tom projektu, OPG je zadužen za proizvodnju i preradu chili papričica, a tvrtka za marketing i distribuciju proizvoda pod brendom Volim Ljuto. Proizvodi ove tvrtke trenutačno se mogu kupiti preko web shopa VolimLjuto.com i na više od 30 prodajnih mjesta širom Hrvatske. Goran Vrabec, direktor tvrtke i vlasnik OPG-a, kaže nam kako se bave proizvodnjom i preradom chili papričica u ljute umake, sušene papričice, ljutu zimnicu i ostale prerađevine od chili papričica. “Naši proizvodi su najviše kvalitete, a cilj nam je povećati proizvodnju i postati najveći proizvođač premium ljutih proizvoda u regiji”, ističe on. Ideja o pokretanju brenda rezultat je njegove ljubavi prema ljutoj hrani. “Ta me ljubav dovela do toga da sam uz pomoć roditelja posadio petnaestak sadnica chili papričica i napravio umake koje sam za Božić podijelio prijateljima kao poklone. Nakon toga su me

36 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Tvrtka kontinuirano radi na proširenju i modernizaciji proizvodnje kao i na novim proizvodima vatska birokracija još nije ušla u njega. Mislim da će ona tek za desetak godina shvatiti kako postoji online svijet i da se većina birokratskih stvari može odraditi upravo putem interneta, kako to, primjerice, rade u nekim državama Europske unije, a ne pješke, skupljajući papire od šalteta do šaltera”, kaže on. Tvrtka kontinuirano radi na proširenju i modernizaciji proizvodnje kao i na novim proizvodima. “Uskoro se namjeravamo okušati u maloprodaji kroz otvaranje vlastite trgovine u Zagrebu. To je još jedna ideja koju moram isprobati. Jer, poznavajući sebe, kasnije će mi biti žao ako se barem ne okušam u tome”, zaključuje Vrabec. (B.O.)

novi impuls

Svaki je poduzetnik inovator Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Kada poduzetnici ne bi bili inovatori, ne bi imali povećanja prihoda, veću zaradu odnosno dobit, ne bi došlo do otvaranja novih radnih mjesta, razvoja novih proizvoda i usluga…

esto čitamo o inovatorima, izumiteljima, poticajima za inovacije, uspješnim poslovnim pričama koje se temelje na inovacijima i izumima… Tako bi mnogi od nas htjeli nešto izumiti, nešto inovirati te pokušati na taj način steći svjetsku slavu i bogatstvo. Nažalost, nismo svi Mate Rimac. Ne može svatko od nas izumiti nešto poput interneta, bar-koda, revolucionarne aplikacije, električnog automobila… Bez obzira na to što se radi o komplementarnim pojmovima u svakodnevnom govoru, inovacije i izumi se često miješaju. No, radi se o potpuno različitim pojmovima. Da bi se postalo izumiteljem, nužno je imati posebne vještine, talente i znanja, odnosno kako se često kaže “dar s neba”. S druge strane, inovator može biti bilo tko, može biti svatko od nas. Osmisliti, razviti i proizvesti novi proizvod je izum, dok je inovacija, s druge strane, kreativna ideja koja se lako može pretvoriti u proizvod, uslugu ili metodu. Poduzetnik koji fanove na Facebooku pretvara u kupce, menadžer koji na neki svoj poseban način motivira svoje zaposlenike, kozmetičarka koja dijeli poklonbonove potencijalnim klijentima, knjigovodstveni servis koji ima zanimljive newslettere, turistička agencija koja nudi neobična putovanja,… Svi su oni inovatori. Svi oni pomoću inovacija, koje se na prvi pogled čine jednostavne, unapređuju svoje poslovanje. Svi poduzetnici, bez obzira na to radi li se o malim ili velikima, neprestano unapređuju svoje proizvode ili usluge kako bi bili što kvalitetniji, te kako bi njihove tvrtke bile što uspješnije. To je svakodnevni proces koji nikada ne prestaje. Zato se može reći i da su svi poduzetnici inovatori. Većina poduzetnika nisu izumitelji, ali su svi inovatori - jer svi, na sebi svojstven način, unapređuju poslovanje. Kada poduzetnici ne bi bili inovatori, ne bi imali povećanja prihoda, veću zaradu odnosno dobit, ne bi došlo

tinških vještina, ne namjerava ulagati u njih. Njen objekt ima veliku konkurenciju, sličan je tisućama objekata na sličnim lokacijama. Kći vlasnice je diplomirana ekonomistica turizma, ali je zaposlena na recepciji obližnjeg velikog hotela i nema slobodnog vremena koje može posvetiti majčinom objektu. Vlasnica, u ovom slučaju, ne gleda svoju kćer kao potencijalnu manadžericu. Da bi uspješno poslovala i opstala na tržištu, vlasnica objekta koji smo izdvojili kao primjer mora biti inovativna. Te inovacije mogu biti novi dizajn smještajnih jedinica, nova web stranica, privlačni newsletteri, stjecanje novih marketinških vještina, bolja kodo otvaranja novih radnih mjesta, razvoja novih proizvoda, usluga… Ukratko, kada poduzetnici ne bi bili inovatori, ne bi opstali na tržištu. Formalno obrazovanje koje nam se pruža nije dovoljno za uspješno poslovanje. Formalno obrazovanje nije dovoljno za prilagodbu tržištu i trendovima. Više nego ikad, danas je potrebno imati inovacijske vještine. Ključno je pitanje kako stvoriti novu vrijednost za svog korisnika, a ako nemamo odgovor na njega, nećemo uspjeti bez obzira na to što radili i kojom se djelatnošću bavili. Uzet ćemo primjer malog poduzetnika u turizmu. Primjer malog obiteljskog pansiona na obali, B&B koncepcije. Objekt ima šest apartmana i prosječna godišnja popunjenost je 50 dana. Vlasnica nije zadovoljna prihodima koje ostvaruje, pa namjerava investirati i izgraditi još jedan sličan objekt kako bi udvostručila dobit. Dakle, radila bi na isti način i očekivala drugačiji rezultat. Takav pristup je pravi recept za katastrofu. Bez obzira na povećanje kapaciteta, rezultat njena poslovanja bit će loš. Važno je naglasiti kako spomenuta gospođa samostalno vodi čitav posao. Bez obzira na to što joj nedostaje marke-

Ako naši proizvodi ili usluge korisnike ostavljaju hladnima, moramo početi razmišljati drugačije munikacija, posebne ponude… U slučaju ovog naizgled jednostavnog posla inovacije mogu biti sve ono čime se može pomoći gostima da imaju što kvalitetniji odmor. Mogućnosti za inovacije u ovom primjeru su velike. U ovom, ali i u svim drugim slučajevima, ako naši proizvodi ili usluge korisnike ostavljaju hladnima, moramo početi razmišljati drugačije. Inovacija je novi način na koji radimo stvari, a koji rezultira pozitivnom promjenom. Nije bez osnove Bill Gates rekao da su naši najnezadovoljniji korisnici najveći izvor našeg učenja.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Akcija Poslovi u turizmu

Tražili su se i vrtlari i spasioci na plaži

Hrvatskoj je u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza na portalu MojPosao objavljeno više od 4700 radnih pozicija u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo, što je 50 posto više oglasa nego u istom razdoblju prošle godine. Ovi podaci su objavljeni kao rezultat tradicionalne akcije pod nazivom Poslovi u turizmu, koja se odvijala s ciljem olakšavanja pronalaska sezonskih radnika poslodavcima. Oglasi za kategoriju Turizam i ugostiteljstvo činili su, kao i prošle godine, 23 posto od ukupnog broja objavljenih oglasa. U bazi životopisa za poslove u turizmu nalazi se više od 85.000 životopisa kandidata, a u ovoj godini otvoreno je gotovo 6000 novih profila u toj kategoriji te zabilježeno više od 83.000 prijava za rad u turizmu.

Ove godine najtraženija zanimanja u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo su konobar/barmen, kuhar, pomoćni radnik u kuhinji, pizza-majstor, pomoćni kuhar i recepcionar. Od ne tako čestih zanimanja u turizmu izdvajaju se oglasi za vrtlara, sommeliera, spasioca na plaži te radnika na uređenju hortikulture. Promatrajući prema županijama, od ukupnog broja prijavljenih poslova u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo 57 posto oglasa odnosilo se na priobalne županije, nešto više nego prošle godine. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju 24 posto, bilo je za Splitsko-dalmatinsku 15 posto te Istarsku županiju 13 posto. Među gradovima na obali, u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza, najviše radnih pozicija oglašeno je u Splitu

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-90/15 Zagreb, 22. travnja 2016.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vladimira Njegovana i Branke Andrassy, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice BARBARE RAJKOVIĆ iz Sv. Ivana Zeline, Blaškovec, Mokrice 22, protiv prijavljenog GRADNJA BULJAN j.d.o.o. Dugo Selo, Ježevo, Sportska ulica 10, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 22. travnja 2016. godine u prisutnosti prijaviteljice Barbare Rajković osobno te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, presudio je Prijavljeni GRADNJA BULJAN j.d.o.o. Dugo Selo, Ježevo, Sportska ulica 10 ODGOVORAN JE što nije izvršio radove na rekonstrukciji/dogradnji stambene namjene u Blaškovcu, Mokrice 22, prema ponudi i predračunu te Ugovoru o gradnji od 22. srpnja 2015., za radove mu je u cijelosti isplaćena ugovorena cijena od 101.937,50 kn i koje radove je bio dužan završiti do 5. rujna 2015., čime je počinio povredu iz članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/06., 114/06., 127/07. i 8/08.) pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

38 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

ili četiri posto od ukupnog broja oglasa u turizmu, zatim u Dubrovniku - tri posto, te u Poreču - dva posto. Za svako radno mjesto u prosjeku treba dvije godine radnog iskustva. (S.P.)

skup turističkih djelatnika

DHT u Bolu na Braču

ani hrvatskog turizma (DHT) održat će se 26. i 27. listopada u Bolu na Braču u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice. Radni dio programa te manifestacije odvijat će se u Bluesun hotelu Elaphusa gdje će se dodijeliti godišnje turističke nagrade predstavnicima te industrije i najboljim turističkim odredištima. Na dvodnevnom skupu analizirat će se ova turistička godina te najaviti glavne aktivnosti za pripremu iduće. Prvoga dana DHT-a održat će se 16. hrvatski turistički forum pod nazivom Zračni prijevoz u turizmu - preko granica do cjelogodišnjeg poslovanja. Uz to, bit će i prezentiran Nacionalni turistički brend - mjerenje učinkovitosti i smjernice za 2017. Drugoga dana skupa predstavit će se rezultati istraživanja pod nazivom Djelatnici - pokretačka snaga turizma, prezentacija CRO kartica - poticanje domaće turističke potrošnje te okrugli stol Kako do konkurentnog i održivog modela upravljanja hrvatskim turizmom. U sklopu DHTa održat će se niz sastanaka, radionica i skupova strukovnih turističkih udruga. Na večernjoj završnici DHT-a dodijelit će se godišnje nagrade Top 10 hrvatskog turizma. (S.P.)

U Zagrebu uskoro Svjetski kongres socijalnog turizma

Odmor nije luksuz nego potreba Svjetski kongres održat će se od 18. do 21. listopada u Zagrebu kao nastavak prošlogodišnje inicijative promicanja socijalnog turizma na kongresu u Sao Paolu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako učiniti turizam dostupnim za sve strukture ljudi, bez obzira na njihovu financijsku situaciju, zdravstvene probleme i godine, jedna je od tema o kojoj će se razgovarati na Svjetskom kongresu socijalnog turizma koji će se pod nazivom ISTO 2016 World Congress, Driving Tourism through inclusion od 18. do 21. listopada održati u Zagrebu. Taj je kongres izravni nastavak prošlogodišnjeg, održanog u Sao Paolu, a nastavlja i inicijativu promicanja socijalnog turizma, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Teme kongresa vezane su uz tri glavna područja: Dostupan turizam za sve, Socijalna politika, pokretač rasta domaćeg turizma te Turizam za razvoj regije i održivosti. ISTO organizira Me đ u n a ro d n a organizacija so-

cijalnog turizma pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i zagrebačkog gradonačelnika, ministarstava turizma te socijalne politike i mladih, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza te udruge osoba oštećenog sluha Svijet tišine.

Potreban veći angažman

Miljenko Bura, predsjednik Hrvatskog organizacijskog odbora je rekao kako se u našoj zemlji socijalni turizam najčešće veže uz putovanja osoba s posebnim potrebama, ali taj termin zapravo znači mnogo više i obuhvaća brojne društvene skupine, od mladih do starih, koji trebaju sve što i ostali turisti. No, razvitak ovog oblika turizma traži mnogo više angažmana. Na ISTO-u u Zagrebu očekuje se od 170 do 200 sudionika, od čega stotinjak iz inozemstva. O nekim, možda i negativnim konotacijama na temu socijalnog turizma govorio je Charles Belanger, direktor organizacije ISTO, koji je rekao kako termin socijalnog turizma neki ljudi pogrešno tumače jer smatraju da je to turizam samo za siromašne. “U stvarnosti to nije tako. Socijalni turizam odnosi se na specifične strukture

ljudi, primjerice mlade, studente, samce, velike obitelji, osobe sa zdravstvenim poteškoćama, umirovljenike... To je dio socijalne politike kako bi i ti, na neki način, manje privilegirani ljudi u društvu, isto mogli putovati i uživati u odmoru”, istaknuo je Belanger. Dodao je kako se u zadnjih nekoliko godina povećao broj studija koje obrađuju temu socijalnog turizma.

Na prijelomnoj točki

Govoreći o tome zašto se kongres ISTO održava baš u Hrvatskoj, Belanger je rekao kako je to zato što je hrvatsko ministarstvo turizma u sklopu Strategije razvitka turizma veliki naglasak stavilo na razvitak socijalnog turizma, pa je vidljiva želja naše države za unapređenjem takvog oblika turizma. “Socijalni turizam u svijetu se nalazi na prijelomnoj točki. To je pogotovo zbog velikih demografskih promjena i brojnih društvenih izazova poput veće socijalne uključenosti, brige i skrbi za starije osobe, novih poslovnih modela i prijenosa znanja”, naglasio je Belanger. Dodao je kako je prema najnovijim istraživanjima Europske unije vidljivo da 39 posto građana EU-a nije u mogućnosti otputovati na odmor od tjedan dana. Polovina tih građana ne može putovati zbog zdravstvenih teškoća, a druga polovina zbog financijskih problema. “Treba naglasiti kako je danas odmor potreba, a ne luksuz, jer se ljudi moraju odmoriti kako bi se mogli nositi sa svim teškoćama i izazovima svakodnevnog života”, istaknuo je Belanger. Dodao je kako turizam mora biti alat regionalnog razvoja i održivosti te pritom pohvalio Hrvatsku budući da je unatoč rastu svojih turističkih odredišta uspjela sačuvati okoliš.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Renée Saboti Slovenc, voditeljica Odjela za mark

U fokusu mnogih tvr Krovnom temom 10. jubilarne Combis konferencije Loaded želimo sudionike uvesti duboko u digitalni svijet promjena te ih prikazanim ICT projektima inspirirati i potaknuti da promišljaju o promjenama u budućnosti. Svima su nam potrebne nove ideje za razvoj poslovanja, ali i razumijevanje brzine promjena u poslovanju piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

red nama je 10. jubilarno izdanje Combis konferencije, jedne od najvećih poslovno-tehnoloških konferencija koje se organiziraju u Hrvatskoj. Renée Saboti Slovenc, voditeljica Odjela za marketing i komunikacije tvrtke Combis, vodećeg pružatelja IT usluga u Hrvatskoj, od samih početaka direktorica je ove konferencije koja se polovinom listopada održava u Umagu. U razgovoru za Privredni vjesnik govori o iskustvima, očekivanjima i dostignućima prvog desetljeća konferencije.

n Što je u fokusu 10. jubilarnog izdanja Combis konferencije? Što želite poručiti krovnom temom? - Krovnom temom konferencije Loading Evolution. Loading Change. Future Loaded želimo sudionike uvesti duboko u digitalni svijet promjena te ih prikazanim ICT projektima inspirirati i potaknuti da promišljaju o promjenama u budućnosti. Naglasak je na promjenama jer su one danas u fokusu mnogih kompanija, a svima su nam potrebne nove ideje za razvoj poslovanja, ali i razumijevanje brzine promjena u poslovanju. Tako će plenarno predavanje, pod pokroviteljstvom Hrvatskog Telekoma, održati Harry Redknapp, poznati nogometni trener, bivši nogometaš i jedan od najpoznatijih sportskih govornika Ujedinjenog Kraljevstva. U svom predavanju Redknapp će se osvrnuti i na tehnologiju u svijetu sporta, posebice u nogometu, te na načine na koje je IT utjecao na igru, na pravila i doživljaj gledatelja. Od Redknappa očekujemo da nas inspirira na promjene jer, priznat ćemo, promjene su u sportu - jedina konstanta. Osim toga, predavanja i studije slučajeva ključan su dio svake Combis konferencije, a ove su godine podijeljeni u tri

dijela - Digitalized Business, Cloud, IoT & BigData i Technology-enabled Business. Vjerujemo da svatko može pronaći nešto za sebe između tri predavanja koja se paralelno održavaju. IT je ušao u gotovo sve pore poslovanja i mnogo je uspješnih projekata, studija slučajeva koje ćemo prezentirati, a mnogo je i izazova o kojima ćemo pričati. Dodatno, ove ćemo godine imati panel diskusiju

Želimo potaknuti neka nova razmišljanja i kreiranje poslovnih IT rješenja koja će obilježiti vrijeme koje dolazi pod nazivom Digitalna era u financijskoj industriji. Svjetski, pa i domaći trendovi digitalizacije pokazuju da je financijska industrija najbolje odgovorila na izazove koje pred njih stavlja digitalizacija industrije i razvoj tehnologija. Stoga je ovo prilika da direktno od vodećih banaka saznamo u kojem smjeru se razvija digitalna transformacija banaka te kako tehnologija može osigurati veću konkurentnost, kako se digitalna transformacija i inovacije odražavaju na tržište. Bit će to panel diskusija s koje bi svaki sudionik trebao izići s ponekom idejom za svoje poslovanje! Uz sve to, pripremamo i neformalna druženja i druga popratna događanja.

40 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

n Hoćete li na konferenciji predstavljati i projekte svog internog startupa – Combis Neostartupa? - Tako je, Combis Neostartup projekti također čine dio sadržaja koji preporučam svim sudionicima. U Neostartupu smo razvili Olive Manager, sustav za upravljanje procesom prerade maslina, proizvodnjom maslinovog ulja i rezervacijom termina za preradu, koji je imao za cilj ne samo da uljarama omogući optimalno korištenje stroja za preradu maslina, nego i proizvodnju što više kvalitete maslinovog ulja. Jednom riječju - alat za donošenje odluka zasnovanih na podacima, koji je primjenjiv i u drugim djelatnostima. Drugo rješenje je ERScheduler, alat koji omogućuje automatizaciju postupka izrade rasporeda smjena zaposlenika primjenom naprednih algoritama računanja, a koji je doniran Hitnoj pomoći u Vinkovcima. Aplikacija koja je visoko prilagodljiva i lako primjenjiva u svim radnim okruženjima. n Kad biste uspoređivali ovu konferenciju s onima drugih IT tvrtki - što biste rekli, po čemu se vaša konferencija najviše razlikuje od drugih? - Combis konferencija se danas svrstava među najvažnije IT konferencije i to ne samo zbog broja sudionika, već i zbog različitih, pomalo nesvakidašnjih tema i značajnog poslovnog networkinga. Razlog velikog uspjeha i popularnosti zasigurno leži i u samom konceptu - za razliku od jednodnevnih konferencija na kojima se nakon ručka ili večere okupljeni rasprše, Combis konferencija je zamišljena kao dvodnevno događanje izvan Zagreba, daleko od rutine, stresa i jakog poslovnog ritma. Takva organizacija osigurava apsolutno drugačiji doživljaj - više interakcije među okupljenima, nesebičnu razmjenu znanja i iskustava, ali i određe-

eting i komunikacije tvrtke Combis

tki su - promjene

Combis konferencija se danas svrstava među najvažnije IT konferencije i to ne samo zbog broja sudionika, već i zbog različitih, pomalo nesvakidašnjih tema i značajnog poslovnog networkinga.

nu dozu opuštanja. Na ovaj način se tijekom godina stvorila bliska IT zajednica čija je poveznica upravo ova konferencija i mislim da je to najbolji pokazatelj njenog postignuća. Zbog svih tih razloga velika većina naših posjetitelja planira doći na konferenciju i ove godine, čak 94 posto sudionika, kako potkrepljuju i naša istraživanja. Stoga na ovoj jubilarnoj 10. konferenciji očekujemo više od 400 sudionika.

n Tko su bili najbolji prezenteri desetljeća na Combis konferenciji? - Na svakoj konferenciji koja je dosad održana, što znači između 207 predavača, bilo je odličnih, čak izuzetnih govornika. Ako hladnokrvno, bez emocija pogledamo statistiku, onda su se među glavnim govornicima izdvojili Leonard Brody i Fredrik Härén, a među predavačima to su Ratko Mutavdžić iz Microsofta koji je bio proglašen za najboljeg predavača dvije godine zaredom i naš kolega iz

Combisa Igor Dužević koji se na pozornicu penje punih sedam godina što kao prvi, a što kao drugi najbolji predavač konferencije.

n Koji su najveći benefiti koje od konferencije imaju posjetitelji – sudionici događaja? - Zadatak Combis konferencije je pokazati ne samo naš uvid, iskustvo i kompetencije, nego i sponzora konferencije, redom renomiranih svjetskih IT kompanija. Želimo prikazati kako doživljavamo pojedine primjene tehnologije u pojedinim industrijama i prezentirati sve što smo protekle godine uspjeli postići zajedno s našim korisnicima. Uz to, želimo potaknuti neka nova razmišljanja i kreiranje poslovnih informatičkih rješenja koja će obilježiti vrijeme koje tek dolazi. Zbog svih tih razloga, pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže 13. i 14. listopada u Umagu!

Na ovoj jubilarnoj 10. konferenciji očekujemo više od 400 sudionika

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Otvoren treći hrvatski natječaj za EY poduzetnika go

Od poduzetnika podu Kriteriji koji su bili aktualni prošle godine vrijede i ove, a novitet je da se ove godine prijave primaju u digitalnom obliku i da svi ostali mogu nominirati potencijalne kandidate piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Poduzetnici u Hrvatskoj ne dobivaju zasluženu pažnju, a ima ih jako puno koji su odlični i okrenuti

izvozu. Važno je da se čuju pozitivne priče i da potaknemo mlade da se bave poduzetništvom. Berislav Horvat, CMP EY Hrvatska

ve godine će EY treći put zaredom održati hrvatski natječaj za poduzetnika godine, a pobjednik će otputovati u Monte Carlo, na dodjelu svjetskog “poduzetničkog Oscara”, gdje će među svjetskom gospodarskom elitom predstavljati ono najbolje od domaće ekonomije. Ključne informacije i novitete ovogodišnjeg izdanja programa predstavio je Berislav Horvat, CMP EY Hrvatska. “Ovaj program smo pokrenuli kako bismo stvarno pokušali nešto napraviti za razvoj poslovnog okruženja. Poduzetnici u Hrvatskoj ne dobivaju zasluženu pažnju, a ima ih jako puno koji su odlični i okrenuti izvozu. Radi se o društvenom projektu i drago mi je da imamo podršku svih koji su uključeni. Važno je da se čuju pozitivne priče i da potaknemo mlade da se bave poduzetništvom”, istaknuo je Horvat, pozvavši sve da se prijave jer kroz ovo dobivaju prepoznatljivost i priliku da se u finalu svjetskog natjecanja u Monte Carlu povežu s poduzetnicima koji su globalni lideri u svome poslu. Kriteriji koji su bili aktualni prošle godine vrijede i ove, dakle, kompanija mora biti aktivna barem tri godine i imati najmanje 20 zaposlenika, a sami kandidati moraju imati veliki utjecaj na donošenje ključnih odluka. Prijave za sudjelovanje otvorene su od 20. rujna do 31. listopada, a novitet je da se ove godine primaju u digitalnom obliku i da svi mogu nominirati potencijalne kandidate, što znači da javnost

može predlagati poduzetnike koji onda, ako žele sudjelovati i zadovoljavaju kriterije, ulaze u natjecanje.

Nije lako naći kandidate jer se uspješni poduzetnici u Hrvatskoj čak malo srame pokazati što rade, kaže Müller “Ovo je nagrada od poduzetnika poduzetnicima”, naglasio je Berislav Horvat. Prošlogodišnji pobjednik natječaja za hrvatskog EY poduzetnika godine Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix osvrnuo se na svoja iskustva koja je stekao kroz projekt.

U fokusu oni koji nose ekonomiju

“Trud, rad i inovativnost nam omogućavaju da u biznisu budemo najbolji. To što smo prepoznati u sklopu ovog programa samo nas je još više motiviralo da budemo prisutni na globalnom tržištu. Za moju kompaniju je specifično

znakovi hrvatske kvalitete Brodske tende Brodske tende i pokrivala ne moraju samo lijepo izgledati, nego i štititi plovilo od soli, sunca, nepoželjnih pogleda... Postoji niz modela tendi i pokrivala: bimini top, sprayhood, kabriolet tenda, kokpit tenda, fly tenda... Svi su proizvodi custom made – ručno izrađeni po narudžbi. Želje naših klijenata na prvom su mjestu i uvijek ih upotpunjujemo kvalitetnim tehničkim rješenjima te u konačnici dobivamo vrhunski proizvod i zadovoljnoga klijenta, koji su naša najbolja promidžba. Argola tende i jedra – proizvodnja i dizajn tendi, jedara, jastuka i ostale brodske konfekcije, obrt je osnovan 2001. godine. Osmišljavamo, dizajniramo i izrađujemo brodske tende i pokrivala, nutarnje i vanjske jastuke i servisiramo jedra. Danas u suvremenome proizvodnom pogonu od 300 m² zapošljavamo 11 mladih djelatnika uvijek spremnih na nove izazove...

42 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

dine

uzetnicima

to da razvijamo tzv. moralni kapitalizam koji je odgovoran i prema radniku i okolišu i državi. EY nam je nominacijom postao partner i mislimo da ćemo ubuduće i dalje razvijati suradnju”, poručio je Đuro Horvat, dodavši da je prosjek plaća u Tehnixu oko 1000 eura, po čemu su vodeći u branši. “Upravljanje otpadom je globalni problem, a mi smo tu razvili brojne patente. Ekologija kao znanost je bila maksimalno zapostavljena, bavila se problemom politike, a ne okoliša i sad su nam potrebne nove tehnologije kako bismo riješili nagomilane probleme. Zato je naša poslovna filozofija - filozofija cijelog planeta”, kazao je Horvat.

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria, istaknuo je kako su već treću godinu za redom glavni sponzor hrvatskog izdanja EY Poduzetnika godine. “Iza organizacije ovako velikog programa stoji ogroman posao. Nije lako naći kandidate jer se uspješni poduzetnici u Hrvatskoj čak malo srame pokazati što rade, budući da poslovna klima još uvijek nije kakva treba biti. Mi ih želimo prezentirati i pokazati koliko su dobri i inovativni. Puno pričamo o ekonomiji, a malo o onima koji tu ekonomiju nose i u tome je prava vrijednost ovog natječaja”, zaključio je Müller.

Maraschino Maraschino je originalan zadarski liker koji se proizvodi po tradicionalnoj recepturi još od 16. stoljeća. Na tim osnovama, ali na isti način, nakon 2. svjetskog rata proizvodnja je nastavljena u tvornici Maraska. Svojstva ovoga slatkog likera su kristalna prozirnost, karakterističan okus i aromatičan miris. Osnovna je sirovina za proizvodnju Maraschina visokovrijedni destilat koji se proizvodi posebnim postupkom maceriranja i destiliranja zrelih plodova i lišća mladih grančica višnje maraske. Maraska d.d. Zadar je tvrtka koja uspješno nastavlja 5-stoljetnu zadrsku likersku tradiciju, a proizvodi su joj poznati i priznati na domaćem i svjetskom tržištu. Ime i razvoj Maraske utemeljeni su na onom najboljem što se može dobiti iz višnje maraske. Među proizvodima izdvajaju se voćni likeri Maraschino, Cherry brandy i Orahovac, biljni likeri Pelinkovac i Vlahovac...

Prošlogodišnji pobjednik natječaja za hrvatskog EY poduzetnika godine Đuro Horvat,Tehnix

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 43

10.-11.10.2016. Split 3.-6.11.2016. Neum Grand hotel Neum

SABATINA 2016. održat će se od 10.-11.10.2016. u Splitu i od 3.-6.11.2016. u Neumu, Grand hotel Neum

www.zsd.hr

SaI atina 2016 26. Međunarodni susret vinogradara i vinara

Do 20.10.2016. osigurajte svoje mjesto za promociju tvrtke i proizvoda na Sabatini 2016. na SAJMU vinogradarstva i vinarstva ili BURZI VINA u Grand hotelu Neum prijavom na tel. 021/348-388 ili mail: info@zsd.hr

44 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Do 30.9.2016. prijavite svoja vina i/ili jaka alkoholna pića i sudjelujte u natjecanju za titulu Šampiona Sabatine 2016. Ocjenjivanja vrše povjerenstva sastavljena od renomiranih ovlaštenih ocjenjivača.

Uzorci za natjecanje zaprimaju se do 30.9.2016. Uzorci se dostavljaju u: SPLIT osobno ili poštom do 30.9.2016. radnim danima od pon.-pet. od 7-14 h na adresu: Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Ulica Kamila Tončića 4 ZADAR osobno dana 30.09.2016. od 9-14 h na adresu: Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, 23000 Zadar, Dr. Franje Tuđmana 24/h PROPOZICIJE i PRIJAVU za sudjelovanje u ocjenjivanju i natjecanju preuzmite na www.zsd.hr, a sve informacije zatražite na tel. 021/348-388 ili mail: info@zsd.hr

predstavljamo Language House, Zagreb

Postati prijatelj prijatelja Kinezi iznimno cijene uvažavanje njihove kulture te stoga preporučam da se za to se dobro pripremi, kaže Marija Opačak

inezi teško posluju sa strancima. To uvijek treba imati na umu kada hrvatski poduzetnik želi ostvariti poslovnu suradnju u toj zemlji svijeta. No, kako bi se pomoglo domaćim poduzetnicima u toj namjeri, zagrebačka prevoditeljska kuća Language House, od srpnja ove godine pruža i konzultantske usluge za planiranje poslovanja u Kini. Taj je obrt za usluge osnovan u lipnju prošle godine s ciljem povećanja kvalitete prijevoda, s posebnim naglaskom na kineski. U tom segmentu usmjereni su na povezivanje potencijalnih poslovnih partnera i hrvatskih tvrtki s adekvatnim agencijama u Kini koje se bave izradom poslovnih planova,

Language House od srpnja ove godine pruža i konzultantske usluge za planiranje poslovanja u Kini analizom ciljnog tržišta, pravnim savjetima i zaštitom intelektualnog vlasništva. “Language House nudi usluge prevođenja na 11 svjetskih jezika, a njen tim čini 15 prevoditelja, visoke razine iskustva i stručnosti”, rekla je Marija Opačak, vlasnica Language Housea.

U Kini je sve drugačije

Govoreći o uvjetima poslovanja u Kini, istaknula je kako moramo biti svjesni činjenice da je u toj zemlji sve drukčije od onoga kako smo naviknuli poslovati. “Kinezi iznimno cijene uvažavanje njihove kulture i zato preporučam svima koji planiraju poslovati i putovati u Kinu da se za to dobro pripreme”, kazala je ona, ističući kako je ponekad dovoljno naučiti nekoliko pozdravnih riječi jer će to Kinezi cijeniti. Ako netko pak želi ostvariti dobre

poslovne kontakte, tada će mu trebati neko vrijeme kako bi ostvario povjerenje. Pritom je poželjno (is)koristiti poslovne veze koje će poduzetnika koji dolazi iz Hrvatske predstaviti potencijalnom kineskom partneru. “Tako se postaje tzv. prijatelj prijatelja”, pojašnjava Marija Opačak. To u kineskoj kulturi znači doživotno povjerenje. Uz to, svakako treba imati na umu da se sastanci dogovaraju barem dva mjeseca unaprijed, a potencijalnom kineskom partneru treba poslati agendu, kratak opis tvrtke na kineskom jeziku te jasno definirati što se očekuje od sastanka. Važno je znati da Kinezi planiraju dugoročno. Ako se želi sklopiti brzinski kupoprodajni ugovor o uvozu jednog kontejnera neke robe, Marija Opačak kaže da se tako najčešće neće moći poslovati jer Kinezi smatraju da će se takav poslovni partner kratko zadržati na njihovoj lokaciji. Zato, napominje ona, pri opisu tvrtke i poslovanja, treba navesti dugoročan plan planiranja i razvoja nekog projekta. Language House od rujna posluje i u Kini, pa tako svim zainteresiranim hrvatskim tvrtkama može ponuditi svoje usluge u toj zemlji. U Hrvatskoj planiraju održavati radionice kako bi informirali hrvatske poduzetnike o mogućnostima poslovanja u Kini. Hrvatskim poduzetnicima ubrzanje komunikacije hrvatskih i kineskih potencijalnih poslovnih partnera pružit će i ured Hrvatske gospodarske komore koji se do kraja godine treba otvoriti u Šangaju. (S.P.)

Treba imati na umu da se sastanci dogovaraju barem dva mjeseca unaprijed, a potencijalnom kineskom partneru treba poslati agendu, kratak opis tvrtke na kineskom jeziku te jasno definirati što se očekuje od sastanka. Marija Opačak

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Turistička sezona u BiH

Turizam zagubljen u statistici Zbog nezainteresiranosti vlasti da discipliniraju hotelijere i druge vlasnike smještajnih kapaciteta da prijavljuju goste i turističkim zajednicama uplaćuju novac naplaćen od boravišnih pristojbi, državnim vlastima na svim razinama, a ni javnosti, neće zadugo biti poznati stvarni rezultati turističkih posjeta i zarađenog novca piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

509.000 gostiju

posjetilo BiH u 6 mjeseci 2016. ili 8% više nego u 2015.

više od mil noćenja zabilježeno u istom razdoblju uz rast od 6,9%

97.218 noćenja

ili 14,5% ostvarili gosti iz Hrvatske

urizam u Bosni i Hercegovini je, tvrde vlasti na razini države i dva entiteta, među prioritetnim gospodarskim granama zajedno s poljoprivredom i industrijom. Doduše, najnoviji podaci o turističkoj sezoni prema Agenciji za statistiku BiH su oni za lipanj, što znači da kasne dva mjeseca. No za to nisu krivi statističari, nego nadležne državne službe kojima očito ne smeta što hotelijeri bilježe rekordan broj noćenja i što su tijekom ljetne i zimske sezone njihovi kapaciteti gotovo rasprodani, dok su po statističkim pokazateljima puni najviše 35 posto. O privatnim iznajmljivačima soba ili apartmana ne treba ni govoriti. Primjera radi, u desetak dana održavanja Sarajevskog film festivala hoteli u gradu i okolnim mjestima bili su rasprodani do zadnjeg ležaja. Procjenjuje se da je Sarajevo u to vrijeme zabilježilo rekordan broj noćenja - viši od 40.000. Rekordan posjet ovog ljeta, uz Sarajevo, bilježe Međugorje, Neum, toplice, ali i drugi turistički centri u zemlji. Zbog nezainteresiranosti vlasti da discipliniraju hotelijere i druge vlasnike smještajnih kapaciteta da prijavljuju goste i turističkim zajednicama uplaćuju no-

46 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

vac naplaćen od boravišnih pristojbi, državnim vlastima na svim razinama, a ni javnosti, neće zadugo biti poznati stvarni rezultati turističkih posjeta i zarađenog novca.

Najviše gostiju iz Hrvatske

Bilo kako bilo, prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u šest ovogodišnjih mjeseci BiH je posjetilo ukupno 509.000 gostiju što je na godišnjoj razini povećanje od osam posto. Zabilježeno je i više od milijun noćenja uz rast od 6,9 posto. Od tog broja, domaći gosti su ostvarili 34,1 posto noćenja, a inozemni 65,9 posto. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske 14,5 posto (97.218 noćenja), zatim Turske 11,1 posto, Srbije 10,9 posto, Italije 6,3 posto i Slovenije 6,1 posto. No najdulje su se zadržavali gosti iz Južnoafričke Republike koji su ostvarili 5,6 noćenja, potom Irske sa 3,7 i Kuvajta tri noćenja. Problema, međutim, ima svakakvih. Tako je u ljetnim mjesecima Sarajevski vodovod uveo redukcije vode u noćnim satima, a isti problem imaju i neki drugi turistički centri. Objašnjenje: nema sredstava za ozbiljniju obnovu vodovodne mreže. Osim toga, vlasti u Sarajevu su

Obnovljena suradnja

Suradnja Aluminija i TLM-a nezadovoljne radom Kantonalne turističke zajednice, pa se krenulo u osnivanje nove. Tako u špici turističke sezone Sarajevska županija ima dvije županijske turističke zajednice, ali su informativni turistički uredi i njihove mjenjačnice zaključane. U ljetnim mjesecima se uobičajeno intenziviraju radovi na rekonstrukciji ili izgradnji cesta, ili deminiranju zemljišta u blizini prometnica, pa često nastaju i kraći zastoji u prometovanju.

Holiday opet radi

I nešto lijepo. Nekadašnji za Zimske olimpijske igre izgrađeni Hotel Holiday Inn, hotelska kuća koja je poslovala u okviru poznate hotelske grupacije i koja je tijekom rata izgubila ono “inn”, nije radio više godina, nego se uglavnom povlačio po sudovima. Napokon, na kraju tih ružnih zbivanja, ove godine hotel je otkupljen, a novi vlasnik Holidaya je Europa Grupa koju čine hoteli Europa, Art, Astra i Astra-garni. Za

Rekordan posjet ovog ljeta, uz Sarajevo, bilježe Međugorje, Neum, toplice i drugi turistički centri u zemlji kupnju, poreze i do sada utrošena sredstva za adaptaciju ova grupacija je u Holiday investirala više od 45 milijuna konvertibilnih maraka. Do sada je obnovljeno prizemlje hotela s restoranima, kavanama, konferencijskim dvoranama i drugim sadržajima, potom 400 soba i parkiralište, a zaposleno je 20 radnika od kojih 35 bivših radnika hotela.

Zavod za statistiku FBiH

U srpnju najviše gostiju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, u srpnju je ovaj entitet posjetilo najviše gostiju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su ostvarili 24.323 noćenja, uglavnom u Sarajevu i na širem području grada. Na drugom mjestu po broju noćenja su Poljaci koji su uglavnom boravili u Međugorju, Mostaru i Neumu zabilježivši ukupno 24.323 noćenja. Na trećem mjestu su gosti iz Turske sa 15.048 noćenja, a gosti iz Hrvatske nalaze se na osmom mjestu sa 7730 noćenja. Inozemni gosti su u srpnju na području Federacije BiH ostvarili ukupno 188.230 noćenja.

Menadžmenti mostarskog Aluminija i šibenskog TLM-a dogovorili su se da već u trećem tromjesečju ove godine obnove uspješnu poslovnu suradnju i da je prošire u idućoj godini, kako bi se u konačnici dosegnulo strateško partnertsvo. Na sastanku su bili i predstavnici slovenskog Impola, partnera TLM-a. Do kraja godine trebao bi se održati još jedan sastanak na kojem bi se trebale utvrditi po-

jedinosti suradnje. “Proizvodimo najčišći aluminij, a ova suradnja nam jamči postojanog kupca, dok TLM-u osigurava visokokvalitetnu sirovinu za daljnju obradu”, izjavio je direktor Aluminija Mario Gadžić. (Z.L.)

Investicija od 550 milijuna eura

TE Stanari puštena u rad

TE Stanari kod Doboja snage 300 megavata i službeno je puštena u rad, a ukupna godišnja proizvodnja od dva milijuna megavat-sati već je prodana na inozemno tržište. Istodobno s izgradnjom TE moderniziran je i rudnik Stanari. Radovi su počeli krajem 2012.

godine. EFT Grupa je u investiciji sudjelovala sa 30 posto vlastitih sredstava, a ostatak je namaknut kreditima Kineske razvojne banke i nekoliko regionalnih banaka. Prilikom puštanja u rad TE Stanari istaknuto je da je Kineska razvojna banka prvi put odobrila kredit jednoj privatnoj tvrtki u ovoj regiji. TE Stanari je projektirana na temelju potvrđenih rezervi ugljena od 108 milijuna tona što je dovoljno za njen rad u idućih 40 godina. (Z.L.)

BiH

Korak bliže EU Vijeće za opće poslove EU-a proteklog je tjedna prihvatilo zahtjev BiH za ulazak u članstvo EU-a i naložilo EK da pripremi upitnik. No, put do Bruxellesa neće biti lagan iako su čelnici EU-a obećali svoju potporu, ali i naglasili poštivanje stroge procedure. Vijeće EU-a je i formalno zatražilo od EK da dostavi mišljenje o bosanskohercegovačkom zahtjevu. To, pak, ukazu-

je na to da će vlasti BiH morati u odgovarajućem roku odgovoriti na set od nekoliko tisuća pitanja. Predstavnici Unije posebno su pozdravili parafiranje Protokola o prilagodbi SSP-a. (Z.L.)

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA SANACIJA SLOVENSKIH BANAKA

Tlo se još trese Na osnovi pogrešnog stresnog testa temeljem kojeg je Oliver Wyman ustrajao na otpisu 70 posto nominalne vrijednosti (dosad najveći otpis u cijelom EU), provedene su drastične sanacijske mjere. Oštećeni ulagači sada dokazuju da su njihovi ulozi nastradali nerazmjerno stanju koje nije bilo tako teško kao što su pokazivali streseri piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

oko mil€

600

vrijednost dionica i poređenih obveznica koje su poništene vlasnicima 2013.

4,8mlrd€

mogući manjak u bankama predvidio sporni test Olivera Wymana

ustavnih tužbi podnijeli oštećeni građani

lovenska javnost iznenađena je prvim odzivima iz Hrvatske na tužbu adresiranu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Južnu susjedu tuži se da nije pravna država, odnosno da manipulacijama posredstvom pravosuđa onemogućava Ljubljansku banku u pokušaju da utjera stari dug od hrvatskih tvrtki. Javljajući o prvim refleksijama, slovenski novinari mogli su samo izvijestiti o očitoj nezainteresiranosti za spor. Ne iznenađuje što je Slovenija zbunjena mlakim odzivom iz Hrvatske. Za takvo iznenađenje važne su dvije okolnosti. Slovenija spada među najučestalije mušterije Europskog suda za ljudska prava, gledajući broj tužbi prema broju stanovnika. Još je nezgodnije to što je slovenski državni proračun već izrešetan presudama iz Strasbourga tako da su se iznosi presuđenih odšteta (za izbrisane, za štediše LB-a u BiH i Hrvatskoj te za suđenja u nedopustivo dugim rokovima) namnožili do stavke koja već bitno određuje stavke standardne proračunske potrošnje. Sasvim je logično da se teret izgubljenih sporova želi olakšati i kakvom presudom koja će ići u prilog slovenskom državnom proračunu.

48 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Ustavni sud zatrpan tužbama

Osim za tužbu protiv Hrvatske, slovenska javnost itekako je zainteresirana i za ishod bankarskog spora kreiranog unutar slovenskih javnih financija, a može imati štetu i do 600 milijuna eura. Riječ je o tolikoj vrijednosti dionica i podređenih obveznica koje su jednim potezom pera poništene vlasnicima 2013. godine u operaciji velike sanacije slovenskog bankarstva. Ofureni vlasnici dionica i podređenih financijskih instrumenata reagirali su na otimačinu s nekih dvadesetak tužbi Ustavnom sudu Slovenije. Sud zatrpan gomilom argumentirane dokumentacije kojom su nesretni

Izbrisani podređeni financijski instrumenti (u mil. eura) NLB

257

NKBM

Abanka

120

Probanka

Factor banka

Banka Celje

vijesti Gorenje na pregledu

ČUDNA ISKUSTVA S EU-om

Ista pravila - različite prakse Priča sa sanacijom slovenskog bankarstva ima poprilično elemenata horor priče iz koje se može naslutiti da nešto nije u redu s distribucijom prava unutar EU-a. Sud iz Luxembourga u odgovoru Ustavnom sudu Slovenije izričito navodi da Bankarski izvještaj Europske komisije, koji je mnogo toga presudio u Sloveniji, nije obvezan za članice te da EK ne traži potpuno brisanje dionica i podređenih obveznica. Ljubljansko Delo svojedobno je razotkrilo dokument koji dokazuje suprotno – da je EK od Slovenije izričito zahtijevao potpuno brisanje. U Italiji podređeni vjerovnici nisu razvlašćeni u sličnim sanacijama. U slučaju Hypo Banka neke podređene obveznice “ošišane” su do 90 posto, ali je tamošnji Ustavni sud presudio da je takvo brisanje bilo neustavno pa sada Koruška pregovara s ulagačima o djelomičnoj nadoknadi štete. U spašavanju četiriju grčkih banaka nije bilo brisanja nego su ulagači dobili mogućnost prodaje po diskontnoj cijeni, ponegdje čak i mogućnost konverzije u kapital banke. Direktor Udruženja banaka Slovenije dr. France Arhar više je puta izjavio da EU na osnovi istih pravila provodi sasvim različite prakse u spašavanju banaka.

dr. France Križanič

ulagači dokazivali da je pljenidba temeljena na pogrešnim podacima i krivim premisama, pokušao se izvući posredstvom zamolbe Europskom sudu u Luxembourgu za tzv. prethodne odgovore na sedam pitanja. Ustavne suce u Sloveniji posebno je zanimalo pitanje je li europski izvještaj o bankarstvu obvezujući za članice EU-a te u kakvom je odnosu taj dokument prema drugim regulama iz europskog pravnog reda.

nju ispravnost testiranja slovenskih banaka na nova moguća stresna stanja. Nekadašnji ministar financija dr. France Križanič tvrdi da je sanacija banaka u Sloveniji provedena na osnovi fiktivnih i pogrešnih pretpostavki. Sporni test Olivera Wymana pokazao je 4,8 milijardi eura mogućeg manjka u bankama i to uglavnom na procjeni da će BDP u Sloveniji padati 2013. godine za 3,1 posto, 2014. za 3,8 i 2015. za 2,5 posto. Wyman je promašio za 14 postotnih bodova. BDP u te tri godine nije pao za 9,5 posto nego je porastao za 4,4 posto. Na osnovi pogrešnog stresnog testa temeljem kojeg je Wyman ustrajao na otpisu 70 posto

France Križanič tvrdi da je sanacija banaka provedena na osnovi fiktivnih i pogrešnih pretpostavki

Krive Wymanove procjene

Sud iz Luxembourga se oglasio, ali nije donio presudu umjesto Ustavnog suda u Sloveniji. Svojim objašnjenjima dao je za pravo onima u Sloveniji koji dokazuju da nije trebalo poništiti dionice i podređene papire u tako drastičnom obliku kako je to 2013. godine provela vlada Alenke Bratušek. Najčešće se dovodi u sum-

nominalne vrijednosti (dosad najveći otpis u cijelom EU), provedene su drastične sanacijske mjere. Oštećeni ulagači sada dokazuju da su njihovi ulozi nastradali nerazmjerno stanju koje nije bilo tako teško kao što su pokazivali strani streseri.

Spor o tome smije li premijer Miro Cerar znati cijenu za koju bi se mogla prodati neka tvrtka, razotkrio je novost vezanu za Gorenje. Agencija za tržište vrijednosnim papirima, nakon što je doznala da je Franjo Bobinac upoznao Cerara tijekom pregleda japanskog Panasonica kao tvrtke zainteresirane za kupnju većinskog udjela u Gorenju, sprema se podnijeti prijavu za zloporabu tzv. unutarnjih informacija. Očito je da vlasnici Gorenja pletu novu vlasničku shemu s Panasonicom koji je u Gorenje već uložio 10 milijuna eura.

Vrije u energetici

Da u slovenskoj energetici vrije, dao je znati Branko Sevčnikar, vođa Sindikata djelatnosti energetike. Naime, između vodstva i zaposlenika trzavice su tolike da je već ove jeseni moguć dulji prekid rada u TE Šoštanj. Sindikati se boje i menadžera poput Armana Koritnika kojem prigovaraju da nema sluha za radnike i da nastavlja praksu Blaža Košoroka i Stojana Nikolića dok su vodili Holding Slovenskih elektrana. “Staro vodstvo napravilo je štetu od više stotina milijuna eura, a za to nitko dosad nije odgovarao”, tvrdi Sevčnikar.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: Privatizacija tvornice lijekova Galeni

Britansko-ruski konzorcij jedini u utrci

Hoće li konzorcij koji čine Frontier Pharma Limited i LLC NPA Petrovax Pharm postati i službeno strateški partner srpske farmaceutske industrije koja grca u dugovima, uskoro će odlučiti Vlada Srbije, ali nema dvojbe da će odluka biti pozitivna piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs privatizacije nije uspjelo, da su se dugovi gomilali, da država kao većinski vlasnik nije vodila mnogo računa o razvoju nego je pokrivala svoje potrebe i da je konačno došlo vrijeme da se podvuče crta. Također je očito da jedini strateški partner koji je ostao u trci nije neka ugledna ili bar rastuća svjetska farmaceutska tvrtka, ali je to možda i dobro ako se želi zadržati kontrola nad Galenikom, ma što to značilo. Uostalom prodaje se manjinski paket Galenikinih dionica iako će novi dioničar voditi glavnu riječ ako želi stati na zelenu granu.

Dvije ponude otpale

220 mil € nagomilani dugovi Galenike

ekada najveća srpska uzdanica u farmaceutskoj industriji, beogradska tvornica Galenika koja je devedesetih i dvijetisućitih godina bila na silaznoj putanji, da bi prije nekoliko godina stigla i do dna zahvaljujući čerupanju menadžmenta koji je potom uhićen, uskoro će, barem se tako čini, konačno dobiti strateškog partnera jer je preostao samo jedan kandidat. Je li to i najbolje rješenje, pokazat će vrijeme, ali je očito da nekoliko ranijih pokušaja

50 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Dakle stvari stoje ovako: Ministarstvo privrede Srbije priopćilo je 16. rujna, a na prijedlog nadležne Komisije, da samo ponuda britanskoruskog konzorcija koji čine Frontier Pharma Limited i LLC NPA Petrovax Pharm ispunjava uvjete javnog natječaja za izbor strateškog partnera za beogradsku farmaceutsku kompaniju Galenika. Komisija za provedbu postupka izbora strateškog partnera za Galeniku je utvrdila kako druge dvije ponude, tvrtki Cadila Pharmaceuticals iz Indije i EMS S.A. iz Brazila, nisu dostavljene u skladu s uputom za ponuđače i nisu usuglašene s bitnim elementima ugovora o strateškom partnerstvu koji je predložila Vlada Srbije. Što je ponuđeno? Britansko-ruski konzorcij je za 25 posto vlasništva u Galenici ponudio traženu minimalnu cijenu od sedam milijuna eura i spreman je zadržati 700 od 1400 radnika te tvrtke. Je li time riješen i skinut s dnevnog reda jedan od najvećih problema preostalih državnih poduzeća u procesu privatizacije, ne može se precizno reći. Taj konzorcij je prihvatio i obvezu da 50 posto kupoprodajne cijene

ka pripadne Srbiji i Akcionarskom fondu prilikom zajedničke prodaje dionica u Galenici. Uredbom o strateškom partnerstvu određeno je da ako tijekom postupka samo jedan sudionik ispunjava njegove uvjete i kriterije, Komisija o tome radi izvještaj koji se preko Ministarstva privrede dostavlja Vladi. Kako je priopćeno, Ministarstvo privrede će Vladi predložiti da se konzorcij Frontier Pharma Limited i LLC NPA Petrovax proglasi izabranim ponuđačem za Galeniku te da s njim otpočnu pregovori o sklapanju ugovora o strateškom partnerstvu. Vlada Srbije će na temelju izvještaja Komisije odlučiti hoće li ti pregovori uistinu i započeti. Pregovori bi trebali trajati maksimalno 90 dana. Ideja je da strateško partnerstvo traje najviše pet godina, a onda da se Galenika proda.

Prodaje se manjinski paket Galenikinih dionica, iako će novi dioničar voditi glavnu riječ ako želi stati na zelenu granu Nema dvojbe da će odluka Vlade biti pozitivna jer su sve druge varijante za rješenje problema Galenike otpale. Govoreći o tome ovoga ljeta srpski premijer Aleksandar Vučić je ustvrdio kako su zbog ogromnih, starih obveza neki poznati poslovni ljudi (a zainteresiran je bio, kako je naveo, i Soros) odustali od privatizacije Galenike.

Zabrinuti sindikati

“Razlog za odustajanje investitora od privatizacije je očajno stanje poduzeća s obzirom na to da stare obveze iznose 220 milijuna eura, a kamate su jezive. Onaj tko bi želio preuzeti Galeniku, platio bi 100 milijuna eura, a ostatak bi ostao na državi. Na kraju, morat ćemo platiti mi”, rekao je Vučić. A ta njegova izjava svakako nije bila baš neka reklama za beogradsku tvornicu lijekova. Ako se izostavi posljednja rečenica koja obećava da će država ipak otpisati dugove. Iz kuta zaposlenih i sindikata pitanje je koliko je ulazak strateškog partnera, po cijeni od sedam milijuna eura, opravdan. Naročito ako država oprosti nagomilane dugove. “Ako se budu otpisali dugovi Galenike, onda je zaista

pravo pitanje treba li 25 posto tvornice ustupiti po tako maloj cijeni. Ta cijena je opravdana zbog loše bilance tvornice, ali ako se otpišu dugovi, onda ona nije više realna. Tada se otvara pitanje svrsishodnosti svega ovoga. Interes sindikata je veći broj zaposlenih, ulaganje u tvornicu lijekova i proširenje proizvodnje. Nas je sada 1400 jer je nakon tri kruga otpuštanja otišlo 1400 ljudi. Očekujemo investitora koji će nas zaposliti, a ne i dalje smanjivati broj radnika”, upozorio je predsjednik sindikata Nezavisnost u Galenici Zoran Pantelić.

Tko su tvrtke-članovi konzorcija?

Veoma je zanimljiv i sam konzorcij u kojem su britanski Frontier Pharma Limited i ruski LLC NPA Petrovax Pharm. Kompanija iz Velike Britanije postoji tek od travnja ove godine i nema mnogo podataka o njoj, osim da joj je sjedište u Londonu i da je direktor 31-godišnji Britanac Kiren L. Naidoo. S druge strane, njihov partner u ovom poslu je ruska kompanija koja ove godine slavi 20. rođendan, i lider je, kako tvrde na svojoj web stranici, u farmaceutskoj industriji Rusije, posebice kad je riječ o inovativnim rješenjima. Najpoznatiji su po lijekovima Grippol i Polyoxidonium, a za potrebe cijepljenja protiv gripe na nacionalnoj razini prije dvije godine napravili su 13,5 milijuna cjepiva Grippol plus. Prije tri godine ova kompanija postala je dio Interros Grupe, jedne od najvećih investicijskih kompanija u Rusiji (metal, infrastruktura, nekretnine, turizam). Interros je bio i glavni financijer Zimskih igara u Sočiju prije dvije godine. Procjenjuje se da je vrijednost imovine ove ruske kompanije oko 15 milijardi dolara.

7 mil €

ponudio britansko-ruski konzorcij za 25 % dionica Galenike

700od 1400 radnika

konzorcij je spreman zadržati

Kompanija baka

Umjesto u plusu 2015. završila u minusu Galenika postoji već 70 godina i tijekom zlatne ere sedamdesetih i osamdesetih godina bila je među najpoznatijim i najvećim kompanijama u ovom dijelu svijeta. Problemi počinju devedesetih, a od tada do danas dug Galenike premašio je 20 milijardi dinara (1 euro = 124 dinara). Novih lijekova gotovo da nema, ali iako proizvodnja teče, nagomilani dugovi prijete uništenjem ove tvrtke. Galenika trenutačno ima nešto više od 1400 zaposlenih, a prema zadnjem financijskom izvješću za 2015. godinu, dug kompanije je veći od 17 milijardi dinara. Prihod tvrtke u prošloj godini bio je 5,6 milijardi dinara, od čega 5,2 milijarde od prodaje, dok su rashodi iznosili 5,58 milijardi dinara. Umjesto planirane neto dobiti od 1,2 milijarde dinara, Galenika je 2015. završila u minusu od 1,8 milijardi dinara.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Planirane financijske aktivnosti u sektoru zdravstvenih usluga

Za bolje zdravstvo povučene 1,3 milijarde EU kuna U tijeku je i razrada projekata te priprema za povlačenje dodatnih 412 milijuna kuna iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020., kazao je Dario Nakić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

z europskog Operativnog paketa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020., vrijednog 1,5 milijardi kuna, dosad je u hrvatski zdravstveni sustav povučeno 1,3 milijarde kuna što je više od 90 posto ukupnog iznosa. Do kraja ove godine očekuje se potpisivanje ugovora sa svima koji su svoje projekte prijavili na taj natječaj, rekao je Dario Nakić, tehnički ministar zdravlja, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Dodao je kako je u tijeku i razrada projekata te priprema za povlačenje dodatnih 412 milijuna kuna iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. Taj će se novac povući iduće godine. Nakić je pojasnio kako se iz tih fondova financiraju programi za opremanje i uređenje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija, zatim nabava opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, izgradnja hitnih bolničkih prijama (u ukupnom iznosu od 173 milijuna kuna) i uspostava hitne medicinske službe brzim brodovima za što je predviđeno 45 milijuna kuna. Za izgradnju hitnih bolničkih prijama prijavili su se KBC Sestre Milosrdnice Zagreb, KBC Split, KBC Osijek, OB Sisak, OB Bjelovar, OB Dubrovnik i OB Varaždin.

Novac za sve bolnice

Nakić je istaknuo kako će pokrenuti projekti dovesti do smanjenja broja upućivanja pacijenata u bolnice jer će se povećati broj i kvaliteta usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, izgradit će se objedinjeni hitni bolnički prijami u sedam bolnica u Hrvatskoj. Opremanjem dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija želi se smanjiti broj akutnih postelja i boravak pacijenata u bolnici, povećati obrada i liječenje kroz

uređenje objekata, a neke za opremu. Pri odobravanju projekata vodilo se računa o nabavi opreme za one djelatno-

Nabavu opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, vrijednu 171 milijun kuna, provodit će županije sti koje ima određena bolnica. Pritom je naglasio kako će se novac ipak osigurati i za one bolnice koje se još nisu javile na natječaj. dnevne bolnice te skratiti liste čekanja. Dnevne bolnice ili dnevne kirurgije će se izgraditi ili rekonstruirati u 28 bolnica diljem Hrvatske. Na natječaj za obnovu dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija prijavilo se dosad 16 bolnica, a odobreni su projekti za njih 13. Ukupna vrijednost natječaja iznosi 625 milijuna kuna, a za te projekte odobreno je 500 milijuna kuna, s time da će se iz EU fondova pokriti 85 posto, dok će ostatak osigurati županije ili lokalna uprava. Osim toga, nabavit će se i 13 novih CT-ova, jedan linearni akcelator te šest digitalnih mamografa u ukupnoj vrijednosti 101,76 milijuna kuna. Neke od uređaja dobit će bolnice u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Karlovcu, Vukovaru, Sisku, Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Zadru. Nakić je istaknuo kako su se neke bolnice javljale na natječaj za izgradnju i

52 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Potpis ugovora za 90 dana

Pojašnjavajući pojednostavljenu proceduru i smanjenje potrebne dokumentacije za prijavu na natječaje, pomoćnik tehničkog ministra regionalnog razvoja i EU fondova Dragan Jelić je rekao kako se očekuje da će se u roku od 90 dana potpisati ugovori s bolnicama kako bi se one mogle pripremiti za provedbu javne nabave za građevinske radove. Objasnio je i kako će nabavu opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, vrijednu 171 milijun kuna, provoditi županije. Jelić je napomenuo kako će sami liječnici u bolnicama te oni s koncesijama iskazati potrebu za nabavom opreme te svoje projekte dostaviti u županije. Od ukupne vrijednosti te opreme, 85 posto financirat će se iz EU fondova, a ostatak iz Nacionalnog fonda za financiranje projekata.

Preuzimanje u Podravci

Kofola kupila Studenac U Lipiku planiramo ulagati u proizvodne kapacitete, pa čak možda i prebaciti proizvodnju iz nekih drugih zemalja gdje su tvornice potkapacitirane, istaknuo je Jannis Samaras piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ofola ČeskoSlovensko, jedan od vodećih europskih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića, kupio je od Podravke Studenac. Češko-slovačka grupacija je u zadnju godinu i pol kupila slovensku Radensku za 53 milijuna eura, Badelove brendove Voćko, Inku i Naru, vlasnik je i Podravkine tvrtke za proizvodnju mineralnih i izvorskih voda Studenca i Studene, ledenih čajeva te voćnih sirupa Lero. Ukupna vrijednost ove transakcije, prema neslužbenim izvorima, procjenjuje se na devet milijuna eura. Kofola se na ovaj način značajnije pozicionira u jadranskoj regiji, a sam dovršetak transakcije predviđen je za kraj ove godine. Podravkino poslovanje temelji se na poslovnim programima s međunarodnom perspektivom, a budući da je ovaj program lokalno usmjeren, odlučili smo izaći iz segmenata napitaka, istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. “Pažljivo smo započeli postupak odabira kompanije s ozbiljnim namjerama koja će unaprijediti trenutačno poslovanje tog programa i pritom uzeti u obzir prava zaposlenika. Drago mi je što mogu objaviti da smo pronašli takvog partnera u kompaniji Kofola ČeskoSlovensko te da je postupak dezinvesticije ovime uspješno dovršen, a mi ćemo se fokusirati na prehrambene i farmaceutske proizvode te jačanje naših glavnih brendova”, naglasio je Mršić.

Svi radnici ostaju

Ugovorom je osigurano kako će se u sljedećih 18 mjeseci osigurati zaštićena pozicija radnih mjesta svih zaposlenika pogona u Lipiku. Jannis Samaras, generalni direktor društva Kofole ČeskoSlovensko, izrazio je zadovoljstvo sklapanjem ovog ugovora. “Ovaj korak je značajan za daljnji rast obitelji Kofola. Studenac ima sve što tražimo od brenda: bogatu povijest i kupce koji su emotivno vezani za njega. Studenac također treba revitalizaciju, a to je ono u čemu smo mi najbolji”, ocijenio

Zvonimir Mršić i Jannis Samaras

je Samaras. Dodao je kako je strategija tvrtke Kofola ČeskoSlovensko jačanje u jadranskoj regiji. “Želimo da svi naši brendovi budu jaki jer to je naš posao. Inka, Voćko i Nara će se stoga uskoro ponovno puniti u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji. U Lipiku, pak, planiramo ulagati u proizvodne kapacitete, pa čak možda i prebaciti proizvodnju iz nekih drugih zemalja gdje su tvornice potkapacitirane. Svi radnici će ostati, a planiramo zaposliti i 30 do 40 komercijalista te ovisno o razvoju proizvodnje i dodatne radnike u tvornici”, istaknuo je Samaras. Kofola ČeskoSlovensko ima šest proizvodnih pogona i 1900 zaposlenika u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj.

9 mil €

procijenjena vrijednost nove transakcije Kofole

53 mil €

Kofola kupila slovensku Radensku

Inka, Voćko i Nara uskoro će se ponovno puniti u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji, istaknuo je Samaras 26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Croatian Economic Outlook Quarterly Ekonom

Ove godine rast BDP-a od 2,6 posto Razloge promjene prognoza analitičari EIZ-a pronalaze u vrlo povoljnim kretanjima prometa u trgovini na malo, snažnom oporavku investicija, visokoj stopi rasta državne potrošnje u drugom tromjesečju, očekivanjima rekordno uspješne turističke sezone te i u dalje prisutnim deflacijskim pritiscima

P 3,1%

rast potrošnje kućanstava u 6 mjeseci 2016. (najviša stopa od 2008.)

2,6%

rast državne potrošnje u 2. kvartalu 2016. (najviša stopa rasta od 2009.)

otaknuti donekle neočekivano visokim stopama rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prvoj polovini godine te dostupnim pokazateljima za treće tromjesečje, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju stopu rasta BDP-a od 2,6 posto u 2016. godini te blago ubrzavanje rasta od 2,7 posto u 2017. godini. Osnovne razloge promjene prognoza analitičari EIZ-a pronalaze u vrlo povoljnim kretanjima prometa u trgovini na malo, snažnom oporavku investicija, visokoj stopi rasta državne potrošnje u drugom tromjesečju, očekivanjima rekordno uspješne turističke sezone te i u dalje prisutnim deflacijskim pritiscima koji realni rast BDP-a čine većim od nominalnog.

Turizam i nafta dižu potrošnju

Nakon što je u 2015. zabilježila rast od 1,2 posto, potrošnja kućanstava u prvoj polovini godine porasla je za čak 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od 2008. godine. Takav rast ponajprije se može zahvaliti uspješnom početku turističke sezone te i dalje vrlo niskim cijenama nafte. S obzirom na vrlo

povoljna očekivanja vezana uz turizam u trećem tromjesečju i nastavak oporavka potrošačkog optimizma, očekuje se da bi potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla porasti za 2,6 posto. Stopa rasta u 2017. godini mogla bi biti nešto niža, oko 2,4 posto, ponajprije zbog baznog efekta. Ipak, ako se ostvare najavljene izmjene poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, moguće je da rast potrošnje kućanstava bude i veći u sljedećoj godini. Na godišnjoj je razini državna potrošnja porasla za čak 2,6 posto u drugom tromjesečju, što je najviša stopa rasta od kraja 2009. godine. Takav neočekivani rast najvjerojatnije je posljedica namirivanja zaostalih plaćanja i novog zapošljavanja u kratkom razdoblju između privremenog financiranja u prvom tromjesečju i izglasavanja nepovjerenja vladi sredinom lipnja. S obzirom na to da će vlada biti tehnička u većem dijelu druge polovine godine, očekujemo da će rast državne potrošnje usporiti do kraja godine, procjenjuju u EIZ-u. Ipak, prva polovina godine već je uvelike odredila stopu rasta državne potrošnje za koju očekuju da će na godišnjoj razini iznositi 1,1 posto. S obzirom na to da je prognoza za 2017. uvjetovana neizvjesnostima vezanim uz prioritete nove vlade,

Razduživanje stanovništva i korporativnog sektora

Pad ukupnih kredita 2,4 posto Turistička sezona i rast izvoza povećali su ponudu strane valute u zadnjih nekoliko mjeseci što je dovelo do zamjetne aprecijacije kune prema euru. Početkom rujna središnja je banka stoga intervenirala na deviznom tržištu otkupivši 69 milijuna eura čime je tečaj kune prema euru stabiliziran. Do kraja lipnja ove godine udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima pao je na 15 posto ponajviše zahvaljujući snažnom

padu nenaplativih kredita poduzeća koji su u razdoblju od godine dana smanjeni za čak 4,7 milijardi kuna. Međutim, razduživanje stanovništva i korporativnog sektora se nastavlja, pa stoga analitičari smatraju da će na godišnjoj razini ukupni krediti pasti za 2,4 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,1 posto.

54 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

skog instituta, Zagreb

EIZ je prognozu ostavio nepromijenjenu na 0,9 posto. Investicije su u drugom tromjesečju porasle za visokih 6,3 posto na godišnjoj razini. Uzevši u obzir rast investicija u prvoj polovini godine, očekivani oporavak domaće aktivnosti, i pretpostavljajući da će se nova Vlada formirati u što skorijem roku, u ovoj godini očekujemo značajan oporavak investicija u iznosu od 4,5 posto u odnosu na 2015. godinu. Sljedeće godine taj bi rast mogao biti nešto manji, oko 4,2 posto, ističu analitičari EIZ-a.

Izvoz bi mogao usporiti

U ovoj i sljedećoj godini rast izvoza mogao bi blago usporiti u odnosu na prethodne tri godine, dok će se već zabilježeni oporavak uvoza nastaviti u nadolazećem razdoblju. Analitičari EIZ-a očekuju da bi izvoz u ovoj godini mogao rasti stopom od 5,9 posto, dok bi u idućoj godini mogao usporiti na pet posto. Istodobno će uvoz porasti za šest posto u ovoj i za 5,5 posto u idućoj godini. S obzirom na ubrzavanje rasta uvoza, tekući račun bilance plaćanja će i dalje biti u suficitu, ali nešto manjem nego što je EIZ očekivao ranije, 3,6 posto BDP-a u ovoj i 1,9 posto BDP-a u sljedećoj godini. Uzimajući u obzir proračunski deficit u 2015. godini i oporavak gospodarstva zabilježen u prvoj polovini godine, deficit će se nastaviti smanjivati prema 2,3 posto BDP-a u ovoj i 2,1 posto u sljedećoj godini. To znači da će deficit u ovoj godini zadovoljiti uvjete Europske komisije i da u 2017. godini možemo očekivati

Sažetak prognoza Rast realnog BDP-a (u %) Rast potrošnje kućanstava (u %) Saldo proračuna opće države (ESA 2010 definicija, u % BDP-a)

2016.

2017.

2,6

2,7

2,6

2,4

-2,3

-2,1

Izvor: Ekonomski institut, Zagreb

i formalno zadovoljavanje svih uvjeta za izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Sva očekivanja vezana za javne financije u velikoj su mjeri određena razvojem političke situacije, sastavljanjem nove vlade i većine u Saboru te budućim promjenama ekonomske politike, ističu analitičari EIZ-a. Tržište rada i dalje šalje dvojake signale. S jedne strane, prema DZS-u, broj zaposlenih u prvih sedam mjeseci pao je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 1,8 posto. Istovremeno, broj nezaposlenih zajedno sa stopom nezaposlenosti i dalje pada. Pod utjecajem takvih trendova očekuje se da će stopa nezaposlenosti pasti na 15,7 posto u 2016. godini, te se spustiti na 14,9 posto u 2017. U ovoj godini turizam bi u velikoj mjeri mogao odrediti oporavak glavnih makroekonomskih pokazatelja, između ostalog, rasta BDP-a, osobne potrošnje i broja zaposlenih. Istovremeno, stopa nezaposlenosti mladih treća je najviša u Europskoj uniji i sve se više mladih iseljava iz Hrvatske u razvijenije europske zemlje, zaključuju u EIZ-u.

2,3

prema % BDP-a smanjivat će se proračunski deficit u 2016.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

LAG-ovima nove IPARD isplate

APPRRR obavio je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Tako su LAG-u Mura-Drava isplaćene 169.167,63 kune. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) EU sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a...

Mala potražnja za kratkoročnim pozajmicama Na novčanom tržištu prošli je tjedan započeo aktivnostima središnje banke koja je u ponedjeljak održala redovitu obratnu repo aukciju, 38. u ovoj godini, na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 40 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. U odnosu na prošlotjednu aukciju iznos repo kredita povećao se za 10 milijuna kuna. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu u ovome je razdoblju slaba. Ako se i prijavi sudionik koji bi uzeo kratkoročnu pozajmicu, spreman je prihvatiti vrlo nisku cijenu te pozajmice, što većini sudionika koji nude svoje viškove ne odgovara. Stoga je svakodnevno evidentirana visoka ponuda uz istodobno nepodmirenu potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Kako u ovome razdoblju nije bilo trezorskih zapisa na dospijeću, u prošli utorak nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Zadnja

održana aukcija bila je krajem mjeseca kolovoza, a za ovaj tjedan Ministarstvo financija nije najavilo aukciju. U rujnu prošle godine održane su tri aukcije trezorskih zapisa, a sadašnje izostajanje aukcija potvrda je činjenice da su prihodi proračuna dostatni za njegovo uredno izvršavanje. Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju koja je krajnje skromna. Uz ovakav odnos ponude i potražnje novca zasigurno će kratkoročna kamatna stopa i dalje bilježiti minimalne razine. Stoga ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu koje i dalje zadržava obilježje tromosti zbog visoke ponude novca s jedne strane i slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama s druge strane. Ostaje nam vidjeti hoće li se trend promijeniti u preostalom posljednjem kvartalu godine. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

12.9.-16.9.2016.

Promet

400

19.9.-23.9.2016.

0,5 0,4

300

0,3 200 0,2

Valamaru rapski Imperijal Valamar Riviera potpisala je s CERP-om ugovor o prodaji i prijenosu dionica društva Imperial, po ukupnoj cijeni od 260,8 milijuna kuna. Nakon plaćanja ugovorene cijene i prijenosa dionica, Valamar Riviera steći će ukupno 318.446 dionica, odnosno 50,08 posto udjela i prevladavajući utjecaj u rapskom Imperijalu. Potpisom ugovora s CERP-om za Valamar Rivijeru nastala je obveza objavljivanja ponude o preuzimanju preostalih dionica Imperijala koju će objaviti zajedno s partnerom AZ obveznim mirovinskim fondovima.

100

0,1

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

0,0

23.9.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Švicarski franak u porastu Prema srednjem tečaju HNB-a, švicarski franak je porastao prema kuni za pet lipa i prošli tjedan završio na 6,90 kuna. Američki dolar kretao se skokovito, no početak i kraj tjedna

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

5,103487 5,12616

JPY japanski jen (100)

6,629616

CHF švicarski franak

6,895362

GBP britanska funta

8,705844

USD američki dolar

6,688741

EUR euro

7,500085

Izvor: HNB

primjena od 24.9.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

EUR

bio je oko 6,69 kuna, dok je u tjednu bio i pet lipa više. Kuna je prema euru imala minimalne pomake, pa je krajem tjedna ta valuta vrijedila kao i na njegovom početku - 7,50 kuna.

7,5100 7,5075

USD

6,78 6,76

CHF

6,90 6,89

7,5050

6,74

6,88

7,5025

6,72

6,87

7,5000

6,70

6,86

7,4975

6,68

6,85

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Pad cijena prodanih novih stanova

Dolar oslabio prema svim valutama Pozitivne trendove na svim svjetskim burzama prošloga petka zaustavio je pad potražnje za njemačkim obveznicama koji je trajao cijeli tjedan. Cijelog tjedna cijene nafte su fluktuirale nakon što je Saudijska Arabija najavila kako je ponudila smanjiti proizvodnju. No, ipak, do dogovora o smanjenju proizvodnje nije došlo. Turska valuta kao i državne obveznice pale su nakon što je tamošnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio rezanje kamata na tom tržištu. Dionice, obveznice i cijene roba nastavile su rasti nakon što je dolar oslabio prema svim valutama jer je središnja američka banka najavila kako se kamate neće mijenjati i tako otkazala planove za rast kamata u idućoj i godinama nakon nje. Investitore je motivirala i činjenica da je središnja japanska banka najavila kako će potaknuti rast inflacije, dok su Indonezija i Turska smanjila kamate, a središnja banka Novog Zelanda također je najavila smanjenja kamatnih stopa.

7050 7000

5350

FTSE 100

5325

6950

5300

6900

5275

6850

5250

6800

5225

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9. 18600 18500

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9. 4600

NASDAQ

4550

18400 18300

4450 4400

18100

4350

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9.

10700

CAC40

4500

18200

10800

Dow Jones

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9. 16900

DAX

16800

10600

16700

10500

16600

10400

16500

10300

16400

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9.

NIKKEI 225

19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 23.9.

U prvom polugodištu ove godine prosječna cijena jednoga četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe iznosila je 10.179 kuna, što je 0,6 posto manje nego u drugom polugodištu prošle godine i 11 posto manje nego u prvom polugodištu 2015. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene su smanjene u Zagrebu za 10,2 posto, u ostalim naseljima za 9,4 posto, a nešto su niže bile i cijene stanova građenih na temelju Programa društveno poticane stanogradnje (smanjene za 0,7 posto).

Nema suficita sa Srbijom Mirovinski fondovi

fond

Mirex nastavio rasti

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 227,6019 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,9546 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 121,8605 bodova, a Mirexa C 115,1654 boda. MIREX - tjedni

MIREX A

22.09. 122,46420

0,4954

7,29

AZ - A

22.09. 124,57920

0,4507

9,16

Erste Plavi - A

22.09. 121,74670

0,6939

7,97

PBZ CO - A

22.09. 123,26000

0,4008

7,24

Raiffeisen OMF - A 22.09. 118,42310

0,5296

3,44 4,58

kategorija B MIREX B

22.09. 228,44450

0,3702

AZ - B

22.09. 234,50080

0,3868

5,42

Erste Plavi - B

22.09. 235,22440

0,4229

4,92

PBZ CO - B

22.09. 209,00890

0,3976

3,99

0,8%

Raiffeisen OMF - B 22.09. 227,80320

0,3093

3,55

0,6%

kategorija C MIREX C

22.09. 115,43830

0,2370

5,01

AZ - C

22.09. 113,41920

0,2104

5,78

0,2%

Erste Plavi - C

22.09. 116,25910

0,2189

6,52

0,0%

PBZ CO - C

22.09. 114,95350

0,1937

4,77

0,2892

3,95

0,4%

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen OMF - C 22.09.

117,75010

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

3,0%

Raiffeisen DMF

22.09. 218,96920

0,4319

3,08

2,0%

AZ Profit

22.09. 260,13740

0,6480

3,30

1,5%

Croatia osiguranje 22.09. 154,95710

0,5659

3,37

1,0%

AZ Benefit

0,4015

5,80

0,5%

Erste Plavi Expert 22.09. 198,44820

0,5277

7,06

Erste Plavi Protect 22.09. 191,26660

0,1858

4,97

2,5%

0,0% 22.8.

29.8.

6.9.

14.9.

22.9.

22.09. 243,01360

Prema podacima Privredne komore Srbije, u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je u robnoj razmjeni sa Srbijom bila u minusu prvi put od devedesetih godina. Prema tim podacima Srbija je u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci izvezla robe u vrijednosti 256,5 milijuna eura, što je rast od 13,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno, hrvatski je izvoz u Srbiju iznosio 244,7 milijuna eura, što je samo 0,2 posto više.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

BAT ulaže 30 milijuna eura

British American Tobacco je najavio ulaganje 30 milijuna eura u povećanje i poboljšanje kapaciteta u Hrvatskoj. U proteklih osam mjeseci British American Tobacco, jedna od vodećih multinacionalnih kompanija u svijetu s otprilike 60.000 zaposlenika, uspješno je integrirala hrvatski TDR u svoj globalni sustav, a investicijom će se tvornica u Kanfanaru ojačati i zaposliti nove radnike, uz 1700 ljudi koji u tvornici već rade.

Kreditom spašen Triko

Iločka tvrtka Triko dobila je kredit od 10 milijuna kuna kojim će se nabaviti novi strojevi, unaprijediti i širiti proizvodnja te otvoriti nova radna mjesta. Novac dolazi iz kreditnog fonda Programa ESIF pojedinačna jamstva kojim upravlja Ministarstvo obrta i poduzetništva. Na raspolaganju je 250 milijuna eura, a krediti se daju uz kamatu od 0,5 posto i nisu namijenjeni samo “zdravim tvrtkama”, nego će ih moći ishoditi i zadužene ili tvrtke u problemima.

Indeksi probili psihološke granice kretale su se u rasponu od -0,34 posto do +9,43 posto. Promet veći od milijun kuna prikupilo je 15 izdanja, dok je sa 26 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi porasli su i sedmi uzastopni tjedan i svaki je probio svoju psihološku granicu. Crobex je sa 1.875,90 bodova proteklog tjedna za čak 3,27 posto porastao na 1.937,17 bodova, na razinu najvišu od 2. svibnja 2014. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 3,02 posto i trgovanje je zaključio na 1.129,73 boda. Svi sektorski indeksi su tjedan završili raZAGREBAČKA BURZA stom u rasponu od +1,80 posto koliko THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je uvećan CROBEXkonstrukt do +6,21 UKUPAN TJEDNI PROMET: 598.949.230,70 kn posto koliko je porastao CROBEXnuTJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.083.606,00 kn tris. I obveznički indeksi tjedan su index zadnja vrijednost tjedna promjena zaključili porastom: CROBIS za 0,04 CROBEX 1.937,1700 +3,27% posto, a CROBIStr za 0,13 posto. CROBEX10 1.129,7300 +3,02% Najlikvidnije izdanje drugi tjedan zaCROBIS 108,3309 +0,04% redom je HT s prometom od 19,1 miliCROBIStr 154,4648 +0,13% jun kuna, od čega se 15,8 milijuna odnosi na redovni, a 3,3 milijuna na blok Top 10 tjedna zadnja promet. HT je zabilježio rast cijene od promet po prometu promjena cijena 1,36 posto na 164,71 kunu. Imperial je +1,36% 164,71 19.092.664,46 HT d.d. u redovnoj trgovini sakupio 7,1 milijun +0,89% 800,05 9.225.078,04 Imperial d.d. kuna, a blok transakcijom gotovo 2,2 +9,43% 33,18 6.873.927,34 Valamar Riviera d.d. milijuna kuna. Cijena mu je porasla za +2,60% 435,01 5.691.551,29 Adris grupa d.d. - povl. 0,89 posto na 800,05 kuna. Valamar +5,83% 381,00 4.118.448,10 Podravka d.d. Riviera je trgovana u iznosu od 6,9 +0,99% 10.750,00 3.412.910,03 Ledo d.d. 0,00% 23,85 2.870.113,19 milijuna kuna, a dionica joj je poskuSunčani hvar d.d. +2,95% 871,99 1.620.815,12 Atlantic grupa d.d. pjela za 9,43 posto na cijenu od 33,18 +1,96% 2.600,00 1.554.281,58 HUP - Zagreb d.d. kuna i tako je postala dobitnica tjedna. -0,34% 583,01 1.381.411,10 Adris grupa d.d. - red. Porast cijene dionice bilježi osam od 10 najlikvidnijih izdanja, dok Sunčani 10 dionica tjedna zadnja Hvar bilježi tjedan bez postotne propromet s najvećim rastom cijene promjena cijena mjene. AD Plastik bilježi rast od 4,75 +34,24% 489,99 144.896,42 Tehnika d.d. posto i zadnju cijenu od 132,25 kuna, +19,73% 52,00 327.919,16 Vupik d.d. a sakupio je 1,3 milijuna kuna. Dionica +17,85% 330,00 546.620,34 Viadukt d.d. Atlantic Grupe poskupjela je za 2,95 +17,50% 128,00 83.209,42 Termes grupa d.d. posto te je na kraju trgovanja iznosila +16,94% 26,02 23.356,40 Jadroplov d.d. 871,99 kuna, uz promet od 1,6 milijuna +14,51% 5,84 4.142,06 VABA d.d. +14,29% 200,00 4.000,00 kuna. Sunčani Hvar je tjedan zaključio PIK-Vinkovci d.d. +13,24% 77,00 3.465,00 Hotel Medena d.d. cijenom od 23,85 kuna te prometom +12,84% 70,00 47.250,00 OT - obv. 250 mil. HRK od 2,9 milijuna kuna od kojih se samo +11,70% 52,50 33.520,55 SNH GAMA d.d. 285.000 odnosi na redovni, a ostatak na blok promet. Između 10 najlikvid10 dionica tjedna zadnja nijih izdanja s padom cijene jedino je promet s najvećim padom cijene promjena cijena redovna dionica Adrisa (-0,34 posto). -17,53% 40,00 1.080,00 Apartmani Medena d.d. Sakupila je 1,4 milijuna kuna i tjedan -17,16% 255,15 2.506,30 Tekstilpromet d.d. zaključila cijenom od 583,01 kune. -16,20% 72,07 1.008,98 Hoteli Zlatni rat d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -9,30% 0,39 16,77 Magma d.d.

I sedmi uzastopni tjedan ključni indeksi bilježe značajan porast. Unatoč tome, redovni dionički promet u odnosu na pretprošli tjedan pao je za 39 milijuna kuna ili 37 posto, na oko 67 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 47,6 milijuna kuna što je 71 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, osam je izdanja tjedan završilo s rastom cijene, jedno padom, a jedno nije zabilježilo postotnu promjenu. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih

Zvečevo d.d. PIK d.d. Spin Valis d.d. BC institut d.d. Slatinska banka d.d. HTP Orebić d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

-7,80%

90,13

-6,74%

83,00

27.790,40

-6,25%

750,00

39.000,00

-3,90%

370,00

32.930,00

-3,83%

50,00

4.150,00

-3,13%

62,00

10.651,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Bogati smo po financijskoj imovini

I opet rast Od 78 aktivnih fondova, pozitivnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo njih 45, pao je samo jedan, i to za 0,01 posto, a dva su završila tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto zabilježilo je 35 fondova, a ni jedan nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva su mjesta zauzeli dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +5,25 do -0,01 posto. Poraslo je svih 27 dioničkih fondova. Dobitnike predvodi Alpen.Special Opportunity s rastom od 5,25 posto, koji je time i dobitnik tjedna. Više od tri posto porasli su i KD Nova Europa

(+3,61 posto) i Ilirika BRIC (+3,37 posto). Poraslo je i svih sedam posebnih fondova. Najviše je rastao Raiffeisen Harmonic, 1,89 posto. I svih 14 mješovitih fondova bilježi porast vrijednosti. Najznačajnije je, za 1,85 posto, porastao HPB Global, a slijede ga PBZ Global (+1,37 posto) i OTP uravnoteženi (+1,29 posto). Ni među 11 obvezničkih fondova nema gubitnika. Dobitnike predvodi Neta Emerging Bond sa +1,63 posto. Rast vrijednosti bilježi 16 od 19 novčanih fondova, Erste Euro-Money i Erste Money nisu imali postotnu promjenu, a za 0,01 posto pao je Neta MultiCash. Auctor Cash, pak, porastao je za 0,04 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 15.09.2016. do 22.09.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0012 Addiko Growth € 11,3569 ZB euroaktiv € 131,6206 ZB trend $ 153,9199 Capital Breeder kn 90,3832 KD Prvi izbor kn 14,0036 Ilirika Europa € 118,5885 PBZ Equity fond € 11,4371 HPB Dionički kn 110,7358 Erste Adriatic Equity € 95,9500 Neta Global Developed kn 86,8012 ZB aktiv kn 123,6881 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 101,0465 Platinum Global Opportunity $ 14,8646 KD Nova Europa kn 5,5156 OTP indeksni kn 45,8479 Platinum Blue Chip € 98,8993 Neta Frontier kn 492,3743 OTP Meridian 20 € 94,4648 A1 kn 94,1400 Alpen.Special Opportunity kn 151,5475 Neta New Europe kn 64,3558 Ilirika BRIC € 81,2044 Crobex10 kn 106,2459 KD Energija kn 8,1070 ZB BRIC+ € 95,5857 Allianz Equity € 160,3433 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,9800 Raiffeisen Harmonic € 105,3100 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2300 ZB Future 2025 € 100,3704 ZB Future 2030 € 98,1676 ZB Future 2040 € 98,1370 ZB Future 2055 € 98,2228 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,4968 PBZ Global fond € 14,9964 Addiko Balanced € 13,0987 KD Balanced kn 128,8335

tjedna promjena [%]

0,49 1,52 2,05 1,59 1,82 2,69 2,28 1,41 1,52 2,88 2,99 0,96 1,01 1,13 3,61 1,82 2,20 0,03 1,48 1,99 5,25 1,20 3,37 1,60 2,40 2,84 1,17 0,88 1,89 0,16 1,65 1,82 1,83 1,86 0,70 1,37 1,07 1,00

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 100,7475 OTP uravnoteženi kn 114,6566 Allianz Portfolio kn 162,3069 Smart Equity € 101,9749 PBZ Conservative 10 fond € 111,2922 You Invest Active € 99,4700 You Invest Balanced € 101,5700 You Invest Solid € 102,7400 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,1583 PBZ Flexible 30 fond € 101,3598 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,7482 Addiko Conservative € 14,4172 Raiffeisen Bonds € 176,7500 PBZ Bond fond € 130,3724 InterCap. Bond (Capital One) € 212,8299 HPB Obveznički € 160,6702 Neta Emerging Bond kn 83,2076 Erste Adriatic Bond € 119,1300 Raiffeisen Classic € 106,1400 PBZ Short term bond fond kn 102,1514 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3014 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4083 ZB plus kn 175,7322 ZB europlus € 150,6998 PBZ Euro Novčani € 139,3253 Raiffeisen Cash kn 157,8800 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3376 PBZ Dollar fond $ 132,1277 HPB Novčani kn 143,7836 OTP novčani fond kn 133,2692 InterCap. Money (Money One) kn 129,9278 Allianz Cash kn 118,4784 Erste Euro-Money € 116,0100 Auctor Cash kn 111,1019 Raiffeisen euroCash € 105,9700 HPB Euronovčani € 106,4037 Locusta Cash kn 1360,8581 Neta MultiCash kn 107,6376 OTP euro novčani € 102,7911

1,85 1,29 1,12 0,21 0,41 0,81 0,60 0,32 0,32 0,46

naziv(fond)

valuta

0,16 0,24 0,15 0,13 0,30 0,60 1,63 0,23 0,15 0,06 0,63 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 0,01 0,01 0,02 0,00 0,00 0,04 0,01 0,00 0,02 -0,01 0,02

Izvješće o globalnom bogatstvu Allianza u svom sedmom izdanju pokazuje da su naši građani po financijskoj imovini 33. u svijetu. U izračun ulazi samo imovina u novcu i financijskim instrumentima, a kada bi se pribrojao kapital koji leži u nekretninama, brojke bi bile još bolje. Najbogatiji su Švicarci i Amerikanci, dok su Britanci u najnovijem izvješću za 2015. skočili na treću poziciju, potisnuvši Japan.

Otvorena bioplinara

U Križevcima je otvoreno bioplinsko postrojenje Bioplinara Organica Kalnik 1 i Bioplinska elektrana Orehovec. Oba bioplinska postrojenja su sastavni dijelovi investicijskog ciklusa vrijednog 261 milijun kuna, od kojih je 93 milijuna kuna uloženo u izgradnju u ruralnom dijelu Koprivničko-križevačke županije. Ovo su prva dva postrojenja od ukupno šest i već je u njima zaposleno 20 ljudi. Ugovorena je isporuka sirovine za bioplin od 150 poljoprivrednika, a dovršetkom postrojenja otvorit će se ukupno 100 radnih mjesta.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Daniel Dana

Rješavanje sukoba Mate

Riječ je o obiteljskoj priči koja se događa u dva dana, što je dovoljno da sveznajući pripovjedač uđe u kuće i odnose među članovima šireg obiteljskog stabla Vice Drče i Nikole Glavine. Cijela ta prozna konstrukcija zapravo izgleda poput čudnog kaleidoskopa - tek okvir pukih slučajnosti drži ih povezane u cjelinu. Naime, u fragmentarnim isprepletenim minijaturama, čitatelji saznaju o onome o čemu se obično pred drugima šuti. Pažljivo navučene maske padnu s lica gotovo svih članova u trenutku kada nestaje Nikolin sin Lucio...

Sabaa Tahir

Žar u pepelu Lumen izdavaštvo

Radna mjesta se mijenjanju. Kako međuljudska pravila ponašanja postaju sve labavija, a rokovi za završavanje zadataka sve su kraći, rješavanje sukoba postaje sve važnije pitanje strateškog menadžmenta. Ova knjiga će vam pomoći u stjecanju specifičnih medijacijskih vještina i menadžerskih alata za uspješno sprečavanje i rješavanje, kao i upravljanje poslovnim sukobima. Organizacije koje prepoznaju činjenicu da postoji potreba za strateškim upravljanjem unutrašnjim sukobima bit će jedan korak ispred na iznimno kompetitivnom tržištu sutrašnjice. Ankica Tomić

Vice versa Naklada Ljevak

Prije 500 godina divlji je ratnik Taius ujedinio rascjepkana bojovnička plemena i osvojio veći dio kontinenta. Prozvao se carem i utemeljio Bojovničko carstvo, izgrađeno na okrutnosti i strahovladi. Elias Veturius najbolji je vojnik Carstva, a Laia kći vođe pokreta otpora... Ona zna da svako suprotstavljanje Carstvu i vojnicima s Crne klisure znači - smrt. No kad joj elitna jedinica Carstva ubije djeda i baku, zapali dom i uhiti brata optuživši ga za izdaju, Laia ga kreće osloboditi. Laia i Elias slučajno se sretnu...

60 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Benedikt XVI.

Posljednji razgovori Verbum

Knjiga koju držite u rukama zove se Ustav Republike Hrvatske, ali njen autor nije Vladimir Šeks. Šeksološki gledano, ova knjiga nije se ni smjela dogoditi. Jer, u lijepo uređenim zemljama ljudske nesreće nisu pravilnost, nego anomalija. Kulturološki gledano, ovom je tekstu, baš kao i filmu koji je iz njega nastao, suđeno postati ustavom publike hrvatske. Naravno, i ne samo nje. Otkuda ta, (pre) učen svijet bi kazao, diskrepancija?

Stephen R. Covey

7 navika uspješnih obitelji Mozaik knjiga

S Peterom Seewaldom, svojim dugogodišnjim sugovornikom, Benedikt XVI. kao prvi papa u povijesti pravi bilancu svojega pontifikata i svojega života. Papa emeritus prvi put govori i o poteškoćama, osjećajima i teškim trenucima koji su prethodili njegovu odreknuću od službe te odgovara na pitanja o svojoj teološkoj karijeri, prijateljstvu s Ivanom Pavlom II., svojem izboru za papu, o svojem nasljedniku papi Franji i odnosu s njime... Također papa progovara o pitanjima što je vjera, gdje se ustvari nalazi Bog, kako moliti... Ante Tomić, Rajko Grlić

Ustav Republike Hrvatske Hena Com

Pravu sreću ne donose ni novac ni slava nego kvaliteta vaših odnosa s ljudima koje volite i poštujete. Kako prestati razmišljati kao “ja” i početi razmišljati kao “mi” u obitelji, kad nas gotovo sve oko nas upućuje da mislimo samo na sebe? Kako kvalitetno provoditi vrijeme s obitelji kad roditelji moraju raditi? Kako stvoriti ozračje veselja, pustolovine i uzbuđenja u obitelji? Ova knjiga pomaže vam učiniti najviše što možete i upućuje vas kako dobiti najveće blagodati za vašu obitelj.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Bakrena žica Elkakon, Zagreb, www.elkakon.hr. Tvrtka proizvodi bakrenu okruglu lak žicu (IEC 60317-8, 60317-13; dimenzije 0,300-3,000mm) i bakrenu pravokutnu žicu (IEC 60317-27; do 150mm2). Zainteresirani su za sve oblike suradnje. Kontakt: Oskar Pollak, oskar.pollak@ elkakon.hr, +385 12452850, +385 989832291. Lijevanje Ljevaonica Duga Resa, Duga Resa, www. ljevaonica-dresa.hr. Tvrtka nudi lijevanje nodularnog i sivog lijeva te strojnu obradu. Kontakt: Josip Martišković, ljevaonica.duga.resa@ ka.t-com.hr, +385 47841550, +385 98246259. Dokumenti i pametne kartice AKD, Zagreb, www.akd.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja. Proizvodi niz proizvoda okupljenih u tri osnovna brenda: AKD dokumenti, AKD kartice i e-rješenja, AKD zaštićeni tisak. AKD proizvodi i svojim

kupcima isporučuje elektroničke dokumente građana poput biometrijske putovnice, vize, osobne iskaznice, vozačke dozvole, dozvole boravka, pogranične propusnice, vojne iskaznice te prateća IT rješenja. Značajni dio proizvodnog programa AKD-a čini i smart card program koji podrazumijeva izradu i personalizaciju svih vrsta smart kartica (kontaktnih i/ili beskontaktnih) te isporuku zaokruženih,

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Izgradnja i opremanje dječjih vrtića

Grad Rijeka nabavlja radove izgradnje i opremanja dječjeg vrtića Morčić i dječjeg vrtića Đurđice. Procijenjena vrijednost nabave je 29,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Spremnici za otpad

Grad Zagreb nabavlja spremnike za odvojeno sakupljanje otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 27. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Održavanje fontana

Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja fontana na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

pratećih e-sustava i aplikativnih rješenja ili prilagodbu raznim postojećim sustavima, poput e-zdravstvene iskaznice, e-tahografa, eakademske iskaznice, identifikacijskih kartica, platnih, telekomunikacijskih, prijevoznih i parkirnih kartica ili pak drugih vrsta službeno propisanih iskaznica/dokumenata na razini nacionalnih državnih institucija. Kontakt: Adela Jelinek Bišćan, adela.jelinek.biscan@akd.hr, +385 13657714, +385 989810382. Arhivska oprema Primat-RD, Hrvatski Leskovac, www.primatrd.hr. Tvrtka već više od 16 godina projektira, razvija i instalira arhivsku, sigurnosnu, skladišnu i industrijsku opremu te oprema objekte prema najrazličitijim zahtjevima i potrebama njezinih investitora. Kontakt: Viktor Rožman, viktor.rozman@primat-rd.hr, +385 16593444. Oprema za zavarivanje Sigmat, Slavonski Brod, www.sigmat.hr. Tvrtka nudi: opremu za zavarivanje, dodatne materijale za zavarivanje, proizvodnju inoks ograda, strojarsku obradu. Kontakt: Josip Pavelić, josip.pavelic@sigmat.hr, +385 35409733, +385 993118062. Vagoni i dijelovi Đuro Đaković Specijalna vozila, Slavonski Brod, www.ddsv.hr. Tvrtka je usmjerena na razvoj novih vagona u potpunosti prilagođenih zahtjevima kupca. Kontakt: Josip Bucić, josip.bucic@ddsv.hr, +385 35218817, +385 98428004.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 7. listopada. Vozila za spašavanje i gašenje

Zračna luka Dubrovnik nabavlja vozila za spašavanje i gašenje (dva komada). Procijenjena vrijednost je devet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. listopada.

Regija

Protuprovalna i sigurnosna oprema za objekte

Ministarstvo obrane Slovenije nabavlja protuprovalnu i sigurnosnu opremu za objekte na različitim lokacijama širom Slovenije. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Obnova nekretnina

Slovenske željeznice nabavljaju radove na obnovi nekretnina u vlasništvu Grupe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 6. listopada. Uniforme

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova nabavlja uniforme i dijelove uniformi. Rok dostave ponuda je 31. listopada. Službena odjeća

Pošte Crne Gore nabavljaju službenu odjeću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 150.000 eura. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Zemljišta, kuće, industrijske nekretnine

metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 17. i 18. listopada od 9 do 11 u sobi broj 120. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 10 posto vrijednosti nekretnine u iznosu od 518.000 kuna, a uplaćuje se na IBAN ovog suda HR2523900011300000793, poziv na broj 12282010. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

Zemljišta i kuće na Braču, procijenjene na 117 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju vrtove, zgrade, košare i dvorove, stojne kuće, šume, vinograde, pašnjake i zapuštena zemljišta, ukupne površine 320.064 četvorna metra u Supetru na Braču. Dražba za ovu nekretninu održat će se 2. studenog u 12.30 sati, na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru, Ulica hrvatskih velikana 6. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Osiguravanje u iznosu od 10 posto utvrđenih vrijednosti treba uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 10801-8939-15, a po uplati dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije pola sata do početka održavanja dražbe,

Poslovni centar u Zagrebu, procijenjen na 44 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni centar na Savskoj Opatovini 36, ukupne površine 28.900 četvornih metara. Ponude za ovu nekretninu se predaju na adresu Javnog bilježnika Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, na broj ST-790/13, s naznakom “Ponuda za nekretninu Euroyachting d.o.o. u stečaju. - NE OTVARATI” do 17. listopada. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647 218. Ponuđač je dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna na žiro-račun stečajnog dužnika otvoren kod Erste Steiermärkiche Banka d.d., broj računa: HR1924020061100701366, a ostatak kupovnine u roku od 60 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

Industrijska nekretnina u Zagrebu, procijenjena na 58 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijsko postrojenje i nekretnine na Čulinečkoj cesti ukupne površine 16.074 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 18. listopada u 10.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/III. kat. Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće dan prije ročišta u 12 sati uz sudskog

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

ovršitelja. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiroračun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-670-15, kod Hrvatske poštanske banke. Kuća i oranica u Bibinju, procijenjeni na 51 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću od 192 četvorna metra, oranicu od 111 četvornih metara i dvorište od 500 četvornih

62 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Poslovna nekretnina u Našicama, procijenjena na 20,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja upravnu zgradu, pogon gredica, mehaničku radionicu i skladište, pogon 1 i 2, halu za piljevinu, halu finog mlina, kotlovnicu i ostale pomoćne zgrade te dvorište ukupne površine 80.558 četvornih metara, na adresi B. Radića 200. Dražba za ovu nekretninu održat će se 6. listopada u 11 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 40/II. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem - kontakt na broj 099/3795 335 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 4. listopada uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0, otvoren kod HPB-a s uplatnim pozivom na broj HR05 272-358-14, te dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Sigurnosni materijali NTNU - The Norwegian University of Science and Technology, Norveška, traži brave i okove za sustav kontrole pristupa. Nabava je podijeljena u šest lotova i vrijednost je 16 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na norveškom, njemačkom, engleskom ili švedskom jeziku se predaju na NTNU, Seksjon for anskaffelser, Marian Brandt, 7050 Trondheim, Norway, marian.brandt@ntnu.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Znakovi Sogn og Fjordane fylkeskommune, Norveška, traži nabavu oznake adresa i prateći materijali montaže, kao i usluge polaganja temelja, montažu i postavljanje znakova. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogn og Fjordane fylkeskommune, 941388841, Askedalen 2, Katrine R. Wilson, 6863 Leikanger; Norway, katrine. wilson@sfj.no. Više podataka na https://kgv.

doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2653. Automobili

Hrvatske šume objavljuju natječaj za nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 6. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume d.o.o., 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Služba za javnu nabavu, Slaven Šarić, 10000 Zagreb, slaven.saric@hrsume. hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0018864 Programi i podrška Grad Zagreb objavljuje natječaj za usluge održavanja programske podrške za informacijsku tehnologiju. Predmet nabave je: redovno održavanje i rezervni dijelovi sustava za nadzor i upravljanje prometom proizvođača Atron GMBH. Sustav za nadzor i upravljanje prometom implementiran je u Podružnici Zagrebački električni tramvaj 2008. godine i od tada je po zahtjevu naručitelja dograđivan uvođenjem novih aplikacija i modula. Isporučitelj sustava za nadzor i upravljanje prometom je tvrtka Atron Electronic GmbH, koja je pored vlastite opreme ugradila i opremu proizvođača Init AG i Gorba AG. Operativni sustavi na kojima se odvija rad Sustava su: Windows 2008 Server SP1, Red Hat Linux 8.0 3.2-7, Windows 7, Atos. Sustav za nadzor i upravljanje prometom funkcionira 24/7/365 te je potrebno osigurati kontinuirano i stabilno funkcioniranje svih integralnih dijelova tog sustava. Vrijednost nabave je 2,5 milijuna kuna, a natječaj je otvoren do 4. listopada.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Prezentacija projekta Maraska

Dogus Grupa dovela Hyatt

Ovo nije dovršetak naših ulaganja u Hrvatsku. Vjerujemo u veliki turistički, nautički i gospodarski potencijal Hrvatske. Zato ćemo nastaviti ulagati u razne sektore, istaknuo je Hüsnü Akhan, predsjednik Uprave Dogus Grupe

piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H Radovi kojima će se prostor bivše tvornice transformirati u hotel s pet zvjezdica počinju krajem godine

otel Hyatt Regency Zadar Maraska bit će prvi hotel u Hrvatskoj kojim će upravljati Hyatt Hotels Corporation. Pored hotela, koji će biti smješten u nekadašnjoj zgradi tvornice Maraska i imati 130 luksuznih soba i apartmana te biti kategoriziran s pet zvjezdica, u kompleksu će se izgraditi 115 luksuznih rezidencija te komercijalni dio s ekskluzivnim trgovinama, restoranima i ugostiteljskim objektima. Hotel će, kako su rekli čelnici Dogus Grupe, imati jedan od najljepših wellness i spa centara u Hrvatskoj, konferencijski centar, otvoreni i zatvoreni bazen te ugostiteljske sadržaje. Dovršetak cjelokupne investicije Dogus Grupe u iznosu od 100 milijuna eura planiran je do proljeća 2019. godine. Uz ovu investiciju, ulaganja Dogus Grupe u Hrvatskoj doseći će 350 milijuna eura. Do projekta s hotelom Hyatt Regency Dogus Grupa je uložila 250 miljuna

eura u nekoliko projekata. U vlasništvu Grupe su tri marine - D-Marin Mandalina u Šibeniku, D-Marin Dalmacija u Sukošanu i D-Marin Borik u Zadru te luksuzni D-Resort Šibenik i boutique hotel Villa Dubrovnik, a u vlasništvu ima i gotovo 11 posto udjela u ACI-ju. “Ovo nije dovršetak naših ulaganja u Hrvatsku. Vjerujemo u veliki turistički, nautički i gospodarski potencijal Hrvatske. Zato ćemo nastaviti ulagati u razne sektore koji se uklapaju u korporativnu politiku naše grupacije”, istaknuo je Hüsnü Akhan, predsjednik Uprave Dogus Grupe.

Lanac Hyatt

Naci Baserdem, predsjednik Dogus Turizam Grupe, istaknuo je da Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj luksuznog turizma, na koji je Dogus Grupa snažno usmjerena. “Zajedno s Hyattom, nadamo se da ćemo osnažiti potencijal ove regije i privući turiste iz Hrvatske i svijeta”, naglasio je Naci Baserdem. Regionalni direktor Dogus Grupe za Hrvatsku i Crnu Goru Burak Baykan kazao je kako je ovaj hotel zamišljen kao gradski hotel i da je 64 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

Ministar Kliman:

Mala smo zemlja i ne smijemo biti prosječni Nazvavši vlasnika Dogus Grupe prijateljem Hrvatske jer ulaže u Hrvatsku, tehnički ministar turizma Anton Kliman nije sakrio oduševljenje prezentacijom Hotela Hyatt Regency Zadar Maraska. Poručio je kako je hrvatski javni sektor otvoren za ovakve investicije i kako će ih podržavati. “Usmjereni smo na poticanje izvrsnosti jer je to jedini ispravan put. Želimo podignuti razninu hrvatskog turizma na razinu veće isplativosti”, kazao je Kliman dodavši da je do 21. rujna u Hrvatskoj ostvareno 83 milijuna noćenja.

17 međunarodnih zlata, šest srebra i jedna bronca za mliječne i mesne proizvode

Vindijina berba medalja Pored velike konkurencije, strogih laboratorijskih testiranja i ocjenjivanja kvalitete prehrambenih proizvoda, njemačko agrikulturno udruženje DLG ponovno je dodijelilo zlatna, srebrna i brončana priznanja za čak 13 Vindijinih i 11 Kokinih proizvoda. Krovna europska organizacija kad je riječ o prehrani i agrikulturi, koja kroz brojna ispitivanja i laboratorijske analize svake godine ispita gotovo 30.000 namirnica, na ovaj je

ovaj projekt izuzetno važan za Dogus Grupu, a nada se, i za Zadar. “Nismo ga ranije predstavili jer smo ga htjeli predstaviti u cijelosti. Krajem godine očekujemo početak radova”, rekao je Baykan. Hyatt Regency Zadar Maraska prvi je Hyattov hotel u vlasništvu Dogus Grupe i općenito u Hrvatskoj, te četvrti ukupno. Dogus Grupa već posjeduje Grand Hyatt Istanbul i Park Hyatt Istanbul, a trenutačno radi na razvoju Hyatt House Istanbul Gebzea.

način još jednom potvrdila izvrsnost namirnica koje nose oznaku Kvaliteta Vindija. Riječ je o mliječnim te svježim i paniranim pilećim i purećim proizvodima za koje se koriste visokokvalitetne sirovine provjerenog domaćeg podrijetla, što naposljetku rezultira kvalitetnim proizvodima za krajnje potrošače. Najviša zlatna DLG priznanja od mliječnih su proizvoda osvojili svježe mlijeko, kozje mlijeko, mlijeko bez laktoze, sirevi Ovidur i Caprodur te svježi krem sir Vivis, kao i omiljeni mliječni deserti svih generacija – puding od vanilije i čokolade, Choco Loco te puding sa šlagom od čokolade. Tvrtka Koka, koja je dio poslovnog sustava Vindija, može se pohvaliti s čak sedam zlatnih i četiri srebrne medalje. Zlatnom se medaljom okrunio Kokin asortiman prerađevina, i to Cekin Dimcek i pileća prsa te Vindon Deluxe šunka i Prestige Classic šunka. Uz njih se u zlatnoj kategoriji nalaze i Cekin pileća krila u pikantnoj marinadi te Cekin panirani pileći kroketi i fritesi.

Badel 1862 predstavio Svarog

Ponovivši kako je ovo prvi hotel u Hrvatskoj kojim upravlja Hyatt, Jacques Morand, regionalni potpredsjednik Hyatt International Hotels and Resortsa, dodao je kako imaju planove upravljati hotelima u Splitu, Zagrebu i Dubrovniku. “Svojim gostima namjeravamo pružiti vrhunski smještaj i usluge koje su Hyatt Regency učinile uspješnim i prepoznatljivim širom svijeta. Želimo biti i dobar susjed lokalnoj zajednici te pridonijeti osnaživanju turističkog profila Hrvatske. Ovo je možda početak stvaranja jedne nove generacije hotelijera koja neće raditi samo u Zadru, nego svugdje po svijetu”, kazao je Morand te otkrio da je Hyatt ovih dana potpisao ugovore o upravljanju hotelima u Sofiji i Bukureštu.

Nova dimenzija premium votke Bogat i jedinstven portfelj proizvoda vrhunske kvalitete i dugovječnih brendova tvrtke Badel 1862 od sada uključuje i novo lice Svaroga, koje je upotpunjeno osvježenim izgledom i poboljšanim okusom. Vodka Svarog već je četiri godine na tržištu, a novim dizajnom boce prilagodila se još više klupskoj sceni. Osim novog izgleda boce, uz dizajn povezan s pričom o staroslavenskom Bogu sunca Svarogu, poboljšana je i sama kvaliteta proizvoda te postignuta još bolja ravnoteža žesti-

ne i lakoće okusa. Svarog je trostruko destilirana votka rađena od vrhunskih sastojaka, s izvorskom hrvatskom vodom, proizvedena najboljim metodama filtracije. Novim Svarogom Badel 1862 ulazi u tržište premium votke, a postotak alkohola je povećan na 40 posto što je česta praksa kod globalnih premium brendova s kojima se Svarog natječe u premium kategoriji. Uz klupski primamljiv proizvod, novo lice zasigurno će osvojiti novi dio tržišta i svojom poboljšanom kvalitetom i atraktivnim dizajnom.

26. rujna 2016. | broj 3946 | Privredni vjesnik | 65

Nastavak uspješne suradnje s Japanom

Japanci traže naša vina

Sedam japanskih distributera tijekom posjeta Hrvatskoj kušalo je odabrana vina i odlučilo se za uvoz vrhunskih sorti koje do sada nisu bile u ponudi na japanskom tržištu

U Vinima Belje goste je dočekao i Mirko Filipović, čime su Japanci bili posebno oduševljeni

Distributeri hrvatskih vina u Japanu, zajedno s predstavnicima nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca, obišli su proteklog tjedna Hrvatsku s ciljem nastavka suradnje na izvozu hrvatskih vina u Japan. Sedam japanskih distributera i potencijalnih kupaca koji su stigli u Hrvatsku tijekom obilaska vinograda i podruma kušalo je odabrana vina i autentične hrvatske specijalitete, te se odlučilo za uvoz vrhunskih vina i vinskih sorti koje do sada nisu bile u ponudi na japanskom tržištu, a koje će se do kraja godine početi izvoziti u Japan. Izvoz hrvatskih vina u Japan započeo je prošle godine nakon čega je u veljači ove godine organizirano veliko predstavljanje hrvatskih vina na najvećem sajmu trgovine u Japanu, Supermarket Trade Showu

u Tokiju. I predstavljanje u Tokiju i dolazak japanskih partnera u Hrvatsku dio

U Japanu se godišnje popije 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe su velikog projekta promocije hrvatskih vina u Japanu koji je financiran iz Vinske omotnice, mjere Promidžba na tržištima

66 | Privredni vjesnik | broj 3946 | 26. rujna 2016.

trećih zemalja iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., u kojem zajednički sudjeluju Vina Belje, PP Orahovica i Kraljevski vinogradi. Projektom je potvrđeno da je Japan vrlo zahtjevno, ali i zanimljivo tržište za hrvatske vinare koji mogu pružiti autentična vina visoke kvalitete. U Japanu se godišnje popije 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe, među kojima hrvatska vina sve više dobivaju na značaju. Tijekom posjeta Vinima Belje japanske je goste dočekao i Mirko Filipović, Cro Cop, koji im je zaželio dobrodošlicu u Hrvatsku, čime su japanski gosti bili posebno oduševljeni jer je Cro Cop izuzetno omiljen među Japancima i sigurno je najveći ambasador hrvatskog sporta i Hrvatske u Japanu.

Što čini tvrtku uspješnom? Uspješni i zadovoljni zaposlenici.

Uplatite dobrovoljnu mirovinsku štednju za sebe i svoje zaposlenike i iskoristite poreznu olakšicu Srce svake tvrtke njezini su zaposlenici. Nagradite ih uplatom dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje. Uplate poslodavca u III. stup su porezno priznati izdatak na koji se ne plaćaju dodatni porezi i doprinosi.