| Konkurentnost: Hrvatska 74. | WHATSUPCROATIA | 10 godina otp leasinga |
privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
3. listopada 2016., godina LXIII, broj 3947
Akcija Hrvatske gospodarske komore
Kupujmo hrvatsko kao stil života poseb
an pr
i lo g
fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ
intervju
Ivica Kovačević
Jako vino
znanstveni forum u osijeku
Hrvatskoj dostupne 4,3 milijarde eura
pv analiza: tržište nekretnina
Cijene napokon prihvatljivije
sadržaj
3947 / 3. listopada 2016. TEMA TJEDNA
6
6
Održana akcija HGK Kupujmo hrvatsko Burilović: Kupujmo hrvatsko mora biti stil života
10
Izvješće o globalnoj konkurentnosti Hrvatska napredovala za tri mjesta
AKTUALNO
INTERVJUI 12
Ivica Kovačević, direktor tvrtke Jako vino Naša su vina na svjetskoj razini
22
Prof. Ljubo Jurčić, ekonomist Propadamo od kada je politika prekinula vezu sa znanošću
PV ANALIZA
10
16
Tržište nekretnina Tržište se stabiliziralo, cijene razumnije
20
Forum Ekonomskog fakulteta u Osijeku Hrvatskoj dostupne 4,3 milijarde eura
30
U HOK-u održan 10. susret trgovaca Vratiti dignitet trgovačkoj struci
AKTUALNO
Hrvatska je na ljestvici Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. zauzela 74. mjesto
TURIZAM
12 Ivica Kovačević
33
U Zagrebu održan 5. Zagreb Tourfilm Festival Najbolji idu na Festival festivala
34
WhatsUpCroatia - novi način dodatne promocije Hrvatski komunikacijski servis na WhatsAppu za sve
HRWWWATSKA
SVIJET FINANCIJA 38
10 godina OTP Leasinga Od start-upa do četvrtog mjesta u Hrvatskoj
BUSINESS & LIFESTYLE 50
Potpisan sporazum o suradnji Dalmacijavina i Borova Od proljeća startasice Pipi
privredni vjesnik
Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak
MARKETING
Lektura Sandra Baksa
marketing
PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
voditelj marketinga
Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr
Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 3
gost komentator Hrvoje Dunkić
Buka oko oblaka Kompanije bi od oblaka trebale očekivati tri stvari - uštedu, evoluciju u načinu na koji IT podržava poslovanje tvrtke i inovacije u kreiranju poslovnih rješenja koje tvrtkama osiguravaju prednost na tržištu
J Hrvoje Dunkić, voditelj Microsoft odjela u Combisu
Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr
edno od mnogih istraživanja istraživačke kuće IDC na temu clouda pokazuje da će do 2020. cloud tržište porasti na više od 195 milijardi dolara te da će više od 80 posto enterprise IT organizacija koje su sudjelovale u istraživanju, prihvatiti hibridnu cloud arhitekturu, odnosno koristiti neki od servisa u oblaku u kombinaciji s vlastitom infrastrukturom. Nadalje, istraživanje kaže da će u sljedećih pet godina razvoj softvera, odnosno rješenja iz oblaka, rasti tri puta brže od razvoja i korištenja softvera na tradicionalan način, on-premise. Zašto se to događa? Zbog čega je korištenje clouda budućnost? Kompanije bi od oblaka trebale očekivati tri stvari - uštedu, evoluciju u načinu na koji IT podržava poslovanje tvrtke i inovacije u kreiranju poslovnih rješenja koje tvrtkama osiguravaju prednost na tržištu. Razni servisi, modeli i načini korištenja imaju različiti utjecaj na ova tri područja, no svim je cloud servisima zajednička konzumacija gotovo svega što nam je u IT-u potrebno po poznatom as a service modelu. On podrazumijeva formulu - koristi koliko ti treba i kad ti treba i plati samo ono što koristiš. Cloud usluge možemo promatrati na isti način na koji promatramo, odnosno konzumiramo i plaćamo, usluge u kućanstvu - struju, vodu ili telefon. Razlog tome jest to što ne moramo razmišljati o tome što je sve potrebno da, na primjer, električna energija dođe do naših domova. Fokusirani smo samo na konzumaciju usluga. Hrvatske tvrtke su u cloud krenule nekako s jačanjem prisutnosti platforme Microsoft Office 365, koja je zasigurno najraširenije korišteni cloud servis. Glavni motiv, uz svu skepsu koja je prema ovim servisima postojala (i još uvijek postoji), a u skladu je s gospodarskim stanjem, bila je - ušteda. No, u zadnje je vrijeme sve više primjera tvrtki koje u takve projekte ne idu samo radi uštede, nego da ostvare i sve ostale pogodnosti. Što kroz veću efikasnost, što kroz veću produktivnost svojih korisnika korištenjem nove razine platforme za kolaboraciju. Ipak postoji nekoliko izazova. Imamo men-
4 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
talitet koji je opterećen vlasništvom, koji se još uvijek dosta opire korištenju i plaćanju servisa. Skepsa koja se oko oblaka uglavnom gradi kad je riječ o sigurnosti i privatnosti, zapravo je dosta vezana i uz gubitak kontrole, koja je opet povezana s vlasništvom. I na kraju, čest je problem dugoročnog planiranja, a za promjene koje donosi oblak potrebno je imati dugoročnu strategiju.
Najvažnije je naglasiti da priča o cloudu nikako nije sve ili ništa. zbog tog razloga hibridni oblak je way to go Najvažnije je naglasiti da priča o cloudu nikako nije sve ili ništa. Zbog tog razloga hibridni oblak je way to go. Kombiniranje on-premise infrastrukture i servisa s onima u oblaku na način da cloud postane neka vrsta proširenja podatkovnog centra. I onda servis po servis, kako se koji pokaže isplativ za poslovanje. Planirati dugoročno, razraditi cloud strategiju. Nemaju svi cloud servisi jednaku vrijednost i učinak na poslovanje. Ima servisa koji nikad neće u cloud, ali činjenica da za svaku kompaniju postoji cloud servis može ispuniti neko od spomenutih očekivanja. Kad se poslovanje i IT više ne moraju brinuti o nabavi i uspostavi infrastrukture, kad sve to mogu koristiti kao servis te vrlo jednostavno i brzo početi s razvojem, i kad kroz inovativna rješenja realiziraju novu vrijednost za poslovanje, tada oblak postaje nešto što čini razliku. Pomoću rješenja iz oblaka tako nešto sada je tvrtkama na dohvat ruke. To je ta transformacija koju trebate očekivati od oblaka. O poslovanju u oblaku pripremamo više predavanja za Combis konferenciju koja će se 13. i 14. listopada održati u Umagu.
BROJKE, BROJKE
poštanske usluge
(rujan 2016.)
22 1
davatelja poštanskih usluga u Hrvatskoj na kraju drugog tromjesečja
davatelj univerzalne usluge
7
davatelja zamjenskih poštanskih usluga
79,8
milijuna
poštanskih usluga ostvareno u drugom tromjesečju
57,5
Prema vrstama, najviše, otpada na univerzalnu uslugu
%
37,8
milijuna
pismovnih pošiljaka u broju pošiljaka u univerzalnoj usluzi
19,7%
udio ostalih davatelja
80,3%
5,2%
udio Hrvatske pošte na tržištu poštanskih usluga u drugom tromjesečju
udio poštanskih usluga u unutarnjem prometu
93% 7%
udio poštanskih usluga u međunarodnom prometu
udio je paketa u vrstama poštanskih pošiljaka
Izvor: HAKOM
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 5
TEMA TJEDNA održana akcija HGK Kupujmo hrvatsko
Burilović: Kupujmo Hrvatsko mora biti stil života Svi imamo jednaku odgovornost za stanje ekonomije, a pozitivan odnos prema vlastitom proizvodu je najbolji način iskazivanja domoljublja. Apeliram na svijest svakoga građanina: kupovinom domaćeg čuvamo radna mjesta i stvaramo bogatiju Hrvatsku, istaknuo je predsjednik HGK piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
U 19. put
održana akcija HGK Kupujmo hrvatsko
84%
građana kupuje proizvode hrvatske kvalitete
Hrvatskoj je više od 211.000 nezaposlenih, a da bi se taj broj smanjio nužna je akcija Kupujmo hrvatsko, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvorenju dvodnevne akcije Kupujmo hrvatsko održane proteklog četvrtka i petka na središnjem zagrebačkom trgu. Na Trgu bana Josipa Jelačića hrvatske tvrtke, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, zadruge i kućna radinost imali su priliku izlagati svoje proizvode i prodavati ih po povoljnijim cijenama, dok je HGK svojim članicama omogućio besplatno sudjelovanje u toj akciji. “Svi imamo jednaku odgovornost za stanje ekonomije, a pozitivan odnos prema vlastitom proizvodu je najbolji način iskazivanja domoljublja. Apeliram na svijest svakoga građanina: kupovinom domaćeg čuvamo radna mjesta i
stvaramo bogatiju Hrvatsku. Kupujmo hrvatsko mora biti stil života”, istaknuo je Burilović. Dodao je kako posebno priznanje treba dati herojima današnjice - poduzetnicima, te po-
Naša su najveća kvaliteta upravo domaći proizvodi, kazala je Mirka Jozić zvao sve da potrošačku košaricu dopune sa samo pet posto više domaćih proizvoda. “Jamčim da će to imati pozitivan učinak na ukupno gospodarstvo”, naglasio je Burilović.
Dražen Benčević, Rukotvorine Benčević
Jedini kontakt i način za komunikaciju s tržištem Mi se već više od 50 godina bavimo obradom vune i pletenih proizvoda i ovakav način prezentacije proizvoda uvijek je koristan. Akcija Kupujmo hrvatsko je već sama po sebi izvrstan brend koji objedinjuje proizvode svih segmenata hrvatskog gospodarstva. Ako pogledate oko nas, na ovoj akciji nedostaju veliki proizvođači koji su u međuvremenu nestali. Kada je ova akcija započinjala prije desetak godina, bilo je više velikih hrvatskih proizvođača. Sada su snaga hrvatskog gospodarstva mala proizvodnja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti, što svakako govori o tome koliko je ova akcija važna da i ovo malo poduzetnika koji su ostali ne nestanu. Nama je ovo jedini kontakt i jedini način za komunikaciju s tržištem. Sajmovi su skupi i logistika je preskupa za nas male izlagače. Nama je 3000 kuna za najam na komercijalnim sajmovima veliki trošak.
6 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Naša su najveća kvaliteta upravo domaći proizvodi, kazala je Mirka Jozić, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. “HGK to ovom akcijom pokazuje, a građani prepoznaju pa se njih 84 posto odlučuje na kupnju proizvoda hrvatske kvalitete”, ocijenila je Mirka Jozić.
Važnost kupnje domaćih proizvoda
Ususret zagrebačkoj akciji, na natjecanjima likovnih i literarnih radova u osnovnim i srednjim školama na temu Kupujmo hrvatsko nagrađeni učenici osvojili su pametne telefone i tablete marke Vivax – hrvatske proizvode
Dorotea Kuzmić, Euromilk
Akcija Kupujmo hrvatsko treba biti češća Mi smo mala mljekara iz Beloslavca u Zagrebačkoj županiji koja otkupljuje mlijeko 160 hrvatskih proizvođača iz šest županija u našoj regiji i plasiramo ih ponajprije kroz naš najpopularniji brend sir Dragec. Sa sirevima nastupamo na sajmovima na kojima mnogi naši novi kupci dolaze u prvi kontakt s njima. Akcija Kupujmo hrvatsko je svakako vrlo pohvalna i mislimo da bi se ona trebala češće održavati. Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni koliko je važno kupovati hrvatske prozvode, pogotovo one napravljene od hrvatske sirovine. O našim proizvodima, primjerice, ovisi čak dvjestotinjak obitelji i ako kupujete naše proizvode, ujedno podržavate proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj koja je, znamo, pala na prilično niske grane.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 7
TEMA TJEDNA I poznati vole hrvatsko
I kvaliteta i poticanje rasta gospodarstva Ovogodišnja akcija Kupujmo hrvatsko imala je svog superjunaka – CROheroja, pod čijim se kostimom skrivao Mario Valentić. Uz njega, kineziologa i poznatog osobnog trenera, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na otvorenju akcije pojavilo se još dvadesetak poznatih osoba. “I ja kupujem hrvatsko, a ova akcija je moj stil života”, rekao je bivši vaterpolist, a sada voditelj brenda Startas u Borovu Dubravko Šimenc. “Volim kupovati domaće proizvode jer se svaki put iznova uvjerim u njihovu kvalitetu”, istaknula je najpoznatija hrvatska fitness trenerica Renata Sopek. Glumac i voditelj Tarik Filipović ističe da voli kupovati hrvatske proizvode jer se time pomaže očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta, što u konačnici donosi boljitak za sve građane Hrvatske, a potiče se i gospodarski rast. Hrvatsko vole i stručnjaci za odnose s javnošću Krešimir Macan i Božo Skoko. “Volim i kupujem hrvatsko jer je kvalitetno i na taj način promoviramo hrvatski identitet i pomažemo hrvatskom gospodarstvu”, kazao je Skoko. Akciju su poduprli i komičar Zlatan Zuhrić Zuhra, voditelji Duško Čurlić, Antonia Stupar Jurkin, pjevač Sandi Cenov, pjevačice Alka
Posebno priznanje treba odati herojima današnjice poduzetnicima. Pozivam sve da potrošačku košaricu dopune sa samo pet posto više domaćih proizvoda. Jamčim da će to imati pozitivan učinak na ukupno gospodarstvo. Luka Burilović, predsjednik HGK
Vujica i Sanja Doležal, blogerica Andrea Andrassy, TV voditelj Zoran Šprajc, političarka Jadranka Kosor, komičar Ivan Šarić, glumac Goran Navojec te promotori hrvatske mode – Vinko Filipić i kreatorice Matija Vuica i Martina Felja.
tvrtke M-SAN. U kategoriji likovnih radova nagradu je osvojilo četvero učenika 4.a razreda Osnovne škole Grigora Viteza te jedna učenica 6.a razreda Osnovne škole Julija Klovića. Nagradu u kategoriji literarnih radova osvojila je učenica 3.b razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. HGK provodi već 19 godina ovu akciju kojom potiče proizvodnju i promovira domaće kvalitetne proizvode te jača svijest građana o važnosti kupnje takvih proizvoda. Promocijom nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i svih ostalih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, ova je akcija odigrala najznačajniju ulogu u jačanju svijesti nacije o važnosti kupnje domaćih proizvoda. Ta je akcija istodobno i osnovni poticaj proizvodnji te očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Uz činjenicu da utječe na svijest potrošača o važnosti
kupnje domaćih proizvoda, usmjerena je i na promociju hrvatskih proizvođača koji ulažu
Ovom akcijom HGK potiče i promovira domaće proizvode te jača svijest građana o važnosti njihove kupnje veliki trud, kreativnost i napore u svakodnevnoj borbi s tržišnim izazovima.
Ivan Šulog, OPG Šulog Ivan
Hvalevrijedna akcija Akcija Kupujmo hrvatsko je hvalevrijedna jer mali proizvođači mogu doći do krajnjeg kupca i prezentirati svoje proizvode i kvalitetu. Drugim kanalima je vrlo teško doći do krajnjeg kupca. Budući da smo mi poznati proizvođači egzotičnog voća, meni je ovaj skup mjesto za ostvarivanje novih poslovnih kontakata i pronalaženje novih partnera s kojima bismo mogli ojačati proizvodnju ovih proizvoda i na taj način jače iskoračili na europsko tržište.
8 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Na Zagrebačkom velesajmu održani sajmovi zdravog življenja i sajam županija
Jak domaći proizvod za jako gospodarstvo Onaj tko nije jak u domicilnom gospodarstvu, jako teško može iskoračiti na otvoreno tržište, rekao je potpredsjednik HGK Josip Zaher piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
N
a Zagrebačkom velesajmu prošli tjedan održavali su se sajmovi zdravog življenja Mystic, Organica i Apitera te Izvor, sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija. Riječ je o sajamskim manifestacijama koje se pobudile veliki interes izlagača, njih 430 iz 15 zemalja svijeta, ali i brojnih posjetitelja. “Ovakve manifestacije iznimno su važne za očuvanje zdravlja zbog novih saznanja o korištenju prirodnih izvora kao i prezentacija potencijala hrvatskih županija i regija, a sve u cilju podizanja svijesti o važnosti očuvanja domaće proizvodnje, tradicije, obrta i malog gospodarstva”, istaknula je voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Dina Tomšić.
Domaći proizvod - ključ uspjeha
U sklopu sajmova Hrvatska gospodarska komora održala je Gospodarski forum Domaća proizvodnja - ključ uspjeha. Potpredsjednik HGK Josip Zaher istaknuo je potrebu jačanja domaće proizvodnje, te važnosti ovih sajmova za podizanje svijesti o kupnji domaćih pro-
U hrvatskoj postoji 212.000 OPG-ova izvoda. Takva je i akcija HGK Kupujmo hrvatsko koja se u istodobno održavala na središnjem zagrebačkom trgu. “Ovakvim aktivnostima pomažemo domaćoj proizvodnji, utječemo na svijest građana i povećavamo mogućnost prodora domaćeg proizvoda. Onaj tko
nije jak u domicilnom gospodarstvu, jako teško može iskoračiti na otvoreno tržište”, rekao je Zaher. “Proizvodnja je ključna grana svakog gospodarstva. Svaka zemlja svoj bitak temelji na proizvodnji”, istaknuo je potpredsjednik HGK. Na Forumu se govorilo i o problemima koji opterećuju hrvatske poduzetnike ali i obrtnike te obiteljska poljoprivredna i ekološka poljoprivredna gospodarstva.
takvom velikom tržištu”, rekao je Sever. Jedna od tema bila je i pitanje registra OPG-ova, budući da on nije javni, odnosno nije moguće online provjeriti je li neki OPG registriran ili ne. Pomoćnik tehničkog ministra poljoprivrede Zdravko Barać izjavio je kako se razvija
Važnost udruživanja
U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, postoji 212.000 OPG-ova, istaknuo je između ostaloga moderator Foruma Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika, naglasivši kako nije problem otvoriti OPG nego ga voditi i plasirati proizvode obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva na tržište. O važnosti udruživanja OPG-ova kako bi na tržištu imali snažniju poziciju, govorio je Marko Sever iz OPG-a Sever. “Imamo potencijalnoga kupca u Njemačkoj. Njegove potrebe su veće od naših mogućnosti i zbog toga je bitno da se krenemo udruživati i zajednički nudimo svoje proizvode na jednom
sustav koji bi trebao omogućiti kvalitetnu provjeru OPG-ova i proizvoda koji oni nude. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi naglasila je važnost akcije Kupujmo hrvatsko koja se ove godine održava 19. put. “Uz pomoć te i sličnih akcija podižemo svijest o kupovini domaćeg. Kupnjom domaćeg čuvamo svoja radna mjesta i stvaramo nova”, zaključila je Ema Culi.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 9
AKTUALNO Izvješće o globalnoj konkurentnosti
Hrvatska napredova Pomak sa 77. na 74. mjesto predstavlja blago povećanje konkurentnosti u odnosu na druge. Također, najnovije izvješće potvrđuje realnu ocjenu stanja hrvatskog društva i gospodarstva. To je nedovoljan pomak kako bismo živjeli bolje i sigurnije. Ali, svaki pomak koji se primjećuje je pozitivan, ističe Ivica Mudrinić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H
4,15
ocjena Hrvatske
za
11 mjesta
pala Hrvatska u inovativnosti
za
7 mjesta
pala u razvoju financijskog tržišta
rvatska je na ljestvici Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.2017. zauzela 74. mjesto među 138 gospodarstava svijeta. U odnosu na prošlogodišnje rezultate koje objavljuje Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, Hrvatska je napredovala za tri mjesta. Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja u svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine. Slijede Singapur, koji je i 2015. bio na 2. mjestu, te Sjedinjene Američke Države, koje su također zadržale 3. mjesto na ljestvici. Nizozemska i Njemačka su zamijenile mjesta. Nizozemska je, naime, lani bila na 5., a sada se nalazi na 4. mjestu, dok je Njemačka bila na 4., a sada se nalazi na 5. mjestu. Od zemalja s kojima se Hrvatska uspoređuje, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska i Srbija. Slovenija je 2015. godine bila na 59., a trenutačno zauzima 56. mjesto na ljestvici. Slovačka je bila na 67., a sada je na 65., dok je Poljska skočila pet mjesta naprijed – sa 41. na 36. mjesto. Bugarska je sa 54. mjesta došla na 50., a Srbija sa 94. na 90. mjesto. S druge pak strane, Makedonija, Rumunjska, Grčka, Mađarska i Crna Gora bilježe pad. Makedonija je pala sa 60. na 68. mjesto, Rumunjska sa 53. na 62., Grčka sa 81. na 86., Mađarska sa 63. na 69., a Crna Gora sa 70. na 82. mjesto. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kaže kako pomak sa 77. na 74. mjesto predstavlja blago povećanje konkurentnosti u odnosu na druge. Također, najnovije izvješće potvrđuje realnu ocjenu stanja hrvatskog društva i gospodarstva. “To je nedovoljan pomak kako bismo živjeli bolje i sigurnije. Ali, svaki pomak koji se primjećuje je pozitivan”, ističe. Hrvatska na 74. mjestu i ocjenom od 4,15 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Ovogodišnji pomak na ljestvici zahvaljuje se dobrim ekonomskim pokazateljima odnosno
10 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, posebice razvoju financijskog tržišta gdje je i ove godine uočen pad za sedam mjesta i inovativnosti gdje je Hrvatska pala za 11 mjesta.
Inovativnost u padu
Ovogodišnji rezultati pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (84.), visokog obrazovanja i treninga (49.), efikasnosti tržišta rada (100.), efikasnosti tržišta roba (95.) i poslovne sofisticiranosti (80.) te stagniranje u područjima institucija (89.), infrastrukture (46.), zdravstva i osnovnog obrazovanja (66.), tehnološke spremnosti (47.) i veličine tržišta (78.).
Pomak na ljestvici zahvaljuje se dobrim ekonomskim pokazateljima, odnosno povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita “Pozitivne trendove bilježimo u makroekonomskom okruženju, dakle, pitanju deficita, upravljanja javnim dugom. Također, povećalo se tržište roba i tržište rada. Međutim, zabrinjava činjenica da nam je inovativnost u padu jer upućuje na našu nespremnost za ono što zovemo četvrtom industrijskom revolucijom koja je pred nama. Stoga ćemo se trebati što prije osposobiti za nadolazeću utakmicu”, napominje Mudrinić dodavši kako Hrvatska treba što prije iskoristiti sredstva iz fondova Europske unije, a koja se nude za istraživanje, razvoj i inovativnost. “Jer, to su sredstva koja bi
la za tri mjesta
trebala Hrvatskoj omogućiti da napravi znatan pomak upravo u tome segmentu. Imamo brojne male i srednje tvrtke koje su u tom području iznimno dobre i koje konkuriraju na svjetskom tržištu, na najrazvijenijim tržištima, ali ih je premalo. Trebamo zapravo proširiti bazu kojom raspolažemo. Prednost je u činjenici da nam je polazna točka dobra jer imamo mlade ljude koji su inovativni i koji pobjeđuju na međunarodnim natjecanjima u programiranju ili matematici. Njima treba dati šansu da svoje znanje i inovativnost stave u funkciju razvitka, a ne da svoju budućnost traže negdje drugdje”, ističe on.
Niska učinkovitost javne uprave
Pomak za tri mjesta na ljestvici ovog izvješća - čiji se rezultati temelje na anketi gospodarstvenika u 14.000 poduzeća širom svijeta (u Hrvatskoj su anketirana 84 rukovoditelja u proljeće 2016.), statističkim podacima za 2015. i 2016. godinu i onim međunarodnih organizacija (Svjetska banka, OECD, MMF, WHO, UNESCO)- nedovoljan je kako bi Hrvatska bolje privlačila investicije i kako bi u njoj bio moguć veliki val zapošljavanja. “Potrebne su reforme o kojima govorimo već više od desetljeća. Potrebno je i sinkronizirati strategije i imati jasnu viziju budućnosti Hrvatske. Očekujemo da će se nova vlada ozbiljno pozabaviti
time”, naglašava on dodavši kako je siguran da ako Hrvatska upregne snage kojima raspolaže, može u relativno kratkom roku od tri, četiri ili pet godina napraviti skokovit rast odnosno poboljšati svoju poziciju, početi privlačiti kapital i stvarati nova radna mjesta. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako blagi pomak na ljestvici ne pokazuje cjelovitu sliku u kojem se smjeru kreće Hrvatska. Jer, primjerice, restriktivno radno zakonodavstvo drastično je srezalo radnička prava, dodaje Sever upozorivši i na primjetno povećanje nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom. Izvješće otkriva kako su najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj u 2016. godini, prema percepciji gospodarstvenika, niska učinkovitost javne uprave, porezne stope, nestabilnost politika, porezna regulativa i, među ostalim, korupcija. Također, izvješće pokazuje da su osnovni pokretači konkurentnosti: infrastruktura, zdravstvo, obrazovanje i tržište uvijek važni za konkurentnost zemlje, ali sugerira da su tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost i inovativnost u novije vrijeme bitni za povećanje konkurentnosti i održivi gospodarski rast. Izvješće ukazuje i na to da desetogodišnji pad otvorenosti ekonomija predstavlja rizik razvoju i rastu.
Ako Hrvatska upregne snage kojima raspolaže, može u relativno kratkom roku od tri, četiri ili pet godina napraviti skokovit rast odnosno poboljšati svoju poziciju, početi privlačiti kapital i stvarati nova radna mjesta. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 11
INTERVJU Ivica Kovačević, direktor tvrtke Jako vino, Bol, otok Br
Naša su vina na svjetskoj razini Kad je riječ o vinima u višem kvalitetnom razredu, hrvatska su vina na svjetskoj razini. Smatram da, s obzirom na naše specifičnosti i konfiguraciju terena te usitnjenost vinograda, hrvatski vinari u nižem cjenovnom razredu nemaju što tražiti. Ne možemo se niskom cijenom nositi s vinima iz zemalja koje imaju ogromne plantaže vinograda razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
I 16 mil kn
godišnji prihod Jakog vina
između
80.000i 90.000kg grožđa godišnje preradi ta tvrtka
230.000 boca vina
plasira godišnje na tržište
vica Kovačević od samog početka vodi tvrtku Jako vino koju je osnovao poznati pooduzetnik Jako Andabak. U samo sedam godina od kada je proizvedeno prvo vino, Jako vino se uspjelo pozicionirati na hrvatsko i inozemno tržište. S Ivicom Kovačevićem razgovarali smo o poslovanju i planovima tvrtke Jako vino, stanju na tržištu, o značaju turizma u plasmanu vina te poziciji hrvatskih vina u svijetu. Osim što vodi tvrtku Jako vino, Ivica Kovačević predsjednik je udruge Vino Dalmacija, a bio je i predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore za 2014. godinu.
n Možete li ocijeniti ovogodišnju berbu? - Za bijele sorte, a tu prije svega mislim na pošip i vugavu, mogu reći kako je ovo izuzetno dobra godina. Bolja je čak i od prošlogodišnje berbe. Kad je riječ o crvenim sortama čija berba traje i do polovine listopada, ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, i one će imati izuzetno kvalitetnu godinu. Ipak, godina bi bila možda još bolja da nismo imali štete u vinogradima koje je izazvala velika bura potkraj srpnja, te će urod ipak biti smanjen. To znači da će količinski berba biti na razini prošlogodišnje, a kvalitetom čak i bolja. Ipak, o ovome govorim s određenom rezervom jer nikada ne možete u potpunosti ocijeniti berbu sve dok grožđe ne uđe u podrum. n Koliki proizvodni kapacitet ima tvrtka Jako vino? - Naš sustav vinogradarstva i vinarstva podijeljen je na tri tvrtke. Krovna je Jako vino. Imamo potpuno nove vinograde na tri mjesta. Jedan u blizini zračne luke površine 55 hektara, kaskadne vinograde na položaju Stipančići površine sedam hektara te još jedan vinograd
12 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
površine jedan hektar. Zakupili smo 4,5 hektara vinograda od poznatog vinogradara Jakova Carevića. Imamo i kooperante. Ukupno godišnje preradimo između 80.000 i 90.000 kilograma grožđa. Na tržište plasiramo 230.000 boca vina. Sve tri naše tvrtke iz vinogradarstva i vinarstva ostvare godišnji prihod od 16 milijuna kuna. Morate imati na umu da smo s
Smatram da bismo mogli puno više napraviti u smislu zajedničkog nastupanja i zajedničke promocije proizvodnjom započeli prije sedam godina, a ozbiljnije se pojavili na tržištu prije četiri godine. U tako kratkom vremenu ostvarili smo izuzetne rezultate.
n Jeste li dosegli puni kapacitet u postojećoj vinariji u Bolu? - Da, vinarija u Bolu je dosegla puni kapacitet. Kako uglavnom imamo mlade vinograde koji sada svake godine sve bolje rađaju, odlučili smo izgraditi novu vinariju na prostoru našeg najvećeg vinograda. Trenutačno smo u proceduri rješavanja dokumentacije. Njena izgradnja trebala bi nam osigurati dovoljan kapacitet u trenutku kad nam vinogradi dostignu puni urod.
ač
Izvozimo u 17 zemalja između 15 do 20 posto naše proizvodnje, kaže Kovačević
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 13
INTERVJU
Nitko od nas nema ništa protiv uvoza i klasične tržišne utakmice, ali ima protiv toga da se uvozi vino u rinfuzi i odmah pakira te bez ikakve kontrole stavlja na tržište.
n Kolika je investicija u novu vinariju i koliko ste do sada investirali u vinogradarstvo i vinarstvo? - Prema gruboj procjeni. u podizanje novih vinograda te u opremu vinarije smještenu u zgradi Poljoprivredne zadruge Bol investirali smo oko sedam milijuna eura. Ne mogu precizno reći koliko će iznositi investicija u novu vinariju. Oprema stoji između milijun i 1,5 milijuna eura, a zgrada između tri i četiri milijuna. Znači, ta investicija će premašiti pet milijuna eura. n Hoće li u novoj vinariji biti prostor za degustacije? Kako je s tim segmentom u postojećoj vinariji? - Naravno, predviđen je i prostor za degustacije. Taj nam je segment vrlo važan u plasmanu naših vina i pokazao se punim pogotkom u postojećoj vinariji. Vinarija na bolskoj rivi radi jako dobro i postala je kultno mjesto, pogotovo stoga što zgrada u kojoj se nalazi, a riječ je o prvoj vinarskoj zadruzi, ima svoju povijest. Malo koji gost Bola zaobiđe našu vinariju bez obzira na to koliki je ljubitelj vina. Čitavo ljeto smo puni i radimo jako dobro. Rijetki su gosti koji su probali naša vina a da ih pri odlasku kući nisu i kupili.
To je naša top linija temeljena na autohtonim sortama. Druga linija je Vino Brač 1903 s kojom smo započeli ove godine. Riječ je o paleti vina za široku potrošnju, namijenjenih svakodnevnoj konzumaciji i plasmanu u trgovačke lance. Ta su vina cjenovno niže kategorije, ali s odličnim omjerom cijene i kvalitete.
n Zašto ste se odlučili na drugu liniju? - Uspjeli smo doseći visoki standard s vinima visoke kvalitete našeg brenda Stina. To nas je potaknulo da isto napravimo i s linijom Brač 1903. Ni jedan vinogradar ne može svake godine proizvesti vino i grožđe najviše kvalitete. Naravno da nitko ne namjerava bacati grožđe vrlo dobre kvalitete i zato smo se
Da nema turističke sezone, hrvatski vinari bi imali velikih problema s plasmanom i odlučili na ovu liniju. Vidjet ćemo kako će tržište na nju reagirati. Veliki sam optimist i smatram da ćemo time u potpunosti zadržati brend Stinu u najvišem kvalitetnom razredu.
n Izvozite li? - Izvozimo u 17 zemalja između 15 do 20 posto svoje ukupne proizvodnje. Izvozimo u sve značajnije europske zemlje, zatim u Japan, Kanadu, SAD, čak i u Gvatemalu. Izvozimo vina iz naše linije Stina. n Koje sve linije vina imate u ponudi? - Kad je riječ o kvaliteti i tržištu, postoje dvije ponude. Prva je ponuda Stina koju plasiramo u HoReCa kanalu, enotekama i izvozimo je. 14 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
n Kakva je kvaliteta vina u srednjem cjenovnom razredu? - Kad je riječ o vinima u višem kvalitetnom razredu, hrvatska su vina na svjetskoj razini. Smatram da, s obzirom na naše specifičnosti i konfiguraciju terena te usitnjenost vinograda, hrvatski vinari u nižem cjenovnom razredu nemaju što tražiti. Ne možemo se niskom cijenom nositi s vinima iz zemalja koje imaju ogromne plantaže vinograda. Mišljenja sam da najveći potencijal rasta i podizanja kvalitete imamo u srednjem platnom razredu. Znači, vino čija će boca stajati od 90 do 100 kuna u restoranu mora biti odlične kvalitete. U segmentu ekstra kvalitete i srednje kvalitete, možemo se nositi sa svima. n Je li porasla kvaliteta vina i vinska kultura u Hrvatskoj? - Jako smo napredovali u oba segmenta, pogotovo u zadnjih nekoliko godina. U svakom ozbiljnom restoranu imate barem 10 vina koje možete popiti na čaše, što je unazad pet godina bilo rijetko. Na taj način turistima približavamo naša ozbiljnija vina.
n Što turisti misle o našim vinima? Koliko je bitan turizam za naše vinare? - U segmentu buteljiranih vina smo dokazali kvalitetu i to turisti znaju, i to nam je jako važno. A da nema turističke sezone, hrvatski vinari bi imali velikih problema s plasmanom. Bitno je da turist dobije naša bolja vina i da mu se ona skupo ne naplate. Veliku štetu napravi onaj koji turistu podvali loše vino, a naplati skupo. To se
godinama na čekanju
Novi zakon o vinu riješio bi barem dio problema vinara
Što je s novim zakonom o vinu? - On je napisan. Već nekoliko godina čekamo neku novu vladu da ga pošalje u saborsku proceduru na usvajanje. Očito postoje pritisci i nesuglasice o načinu puštanja u promet vina, označavanja vina, decentralizacije Zavoda za vinarstvo. Kada bi se donio zakon o vinu, vinarska uduženja dobila bi više na značaju i riješio bi se barem dio problema koji nas muče.
ne smije događati. Turisti koji su nas posjetili i koji su probali naša vina mogu biti naši najveći promotori u svojim zemljama. To moramo iskoristiti kako bismo lakše izvozili.
n Udruženje vinarstva upozorava da se nešto čudno događa u nižem i srednjem cjenovnom razredu. - Da, događa se nekontrolirani uvoz. Nitko od nas nema ništa protiv uvoza i klasične tržišne utakmice, ali ima protiv toga da se uvozi vino u rinfuzi i odmah pakira te bez ikakve kontrole stavlja na tržište. Istodobno, mi domaći vinari moramo slati vino na analizu Zavodu za vinarstvo te čekati više od mjesec dana kako bismo dobili dozvolu. Naravno, sve to moramo i platiti. Znači, domaći vinari su u neravnopravnom položaju. Dok, s druge strane, onaj tko uveze i pakira vino, stavlja ga na police bez ikakve kontrole i troška, a može ga označiti kako hoće. Nismo mi protiv uvoza, ali ovako kako se to radi kod nas - toga nema nigdje u svijetu! Mi smo se pobunili i tražimo da budemo ravnopravni jer ako se kontrolira nas, treba se kontrolirati i sve ostale.
Bitno je da turist dobije naša bolja vina i da mu one skupo ne naplate. Veliku štetu napravi onaj koji turistu podvali loše vino a naplati skupo. To se ne smije događati.
n Planira li Udruženje vinarstva neke nove akcije? - Sastajemo se redovito. Smatram da bismo mogli puno više napraviti u smislu zajedničkog nastupanja i zajedničke promocije. Zajednički nastup je puno efektniji i jeftiniji. Osim nastupa u inozemstvu trebamo u Hrvatsku dovoditi ključne osobe iz svijeta vina. Vjerujte mi da oni imaju što vidjeti i kušati kod nas. Trenutačno se u Udruženju više bavimo problemima s administracijiom i nastojimo iskoristiti EU fondove. Problem je u tome što nemamo osjećaj zajedništva. 3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 15
PV ANALIZA Tržište nekretnina
Tržište se stabiliziralo, cijene razumnije U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano 1348 novih stanova, od kojih 630 u Zagrebu i 718 u ostatku Hrvatske. Trgovačka društva i druge pravne osobe prodale su 1090 stanova, a 258 su bili stanovi POS-a piše Ilijana Grgić grgic@privedni.hr
10.883 kn prosječna cijena kvadrata (bez POS-a)
6% manje od prosječne cijene prošle godine
11.380 kn prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu (8,6% manje nego laniI)
P
rosječna cijena kvadrata novih stanova koje su u prvom polugodištu ove godine prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe u Hrvatskoj, a bez stanova iz programa društveno poticajne stanogradnje odnosno POS-a, iznosila je 10.883 kune, što je šest posto ili 697 kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju posljednji objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Po DZS-u, prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu u prvom je polugodištu iznosila 11.380 kuna što je za 8,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok se kvadrat novog stana u ostalim gradovima prodavao za 10.274 kune, što je 2,5 posto manje. Kada se uključe podaci o cijenama iz programa POS-a, tada je prosječna cijena po metru četvornom prodanih novih stanova na razini Hrvatske u prvoj polovini ove godine bila 10.179 kuna ili 11 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a prosječna cijena po četvornom metru stanova POS-a u prvom je polugodištu iznosila 7756 kuna i bila je 0,7 posto manja nego u prvom polugodištu 2015. godine.
Stabilizacija cijena
U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano 1348 novih stanova, od kojih 630 u Zagrebu i 718 u ostatku Hrvatske. Trgovačka društva i druge pravne osobe prodale su 1090 stanova, a 258 su bili stanovi POS-a.
16 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
“Razlog padu cijena koji navodi DZS jest taj što su konačno prodani stanovi u vlasništvu ili pod hipotekom banaka koji su dugo opterećivali portfelje, a nisu ih bili spremni prodati po tržišnim cijenama, ali se konačno situacija i kod njih promijenila”, kaže vlasnik i direktor agencije za promet nekretnina Opereta Boro
U Zagrebu je trenutno 1400 stanova u izgradnji Vujović, koji ističe kako su se cijene nekretnina stabilizirale te da ne očekuje njihov daljnji pad, ali ni značajan rast. “Jasno je da se od početka krize jako slabo gradilo i da se traže kvalitetne novogradnje. Očekujemo oporavak tržišta novih stanova, što je već vidljivo u stvarnosti. U Zagrebu je trenutno 1400 stanova u izgradnji. Tržište je gladno novih, pogotovo stanova s tri spavaće sobe. Cijene takvih nekretnina su visoke, skoro na pretkriznim razinama. Očekujemo daljnju diferencijaciju cijena između novih i starih stanova”, kaže Vujović. Trenutačno stanje na tržištu nekretnina povezano je s negativnim kretanjima koja su
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 17
PV ANALIZA
tijekom recesije ponajviše pogodila građevinski sektor. U posljednjih 20 godina - od pravog booma s početka 2000-ih i zlatnog predrecesijskog doba 2008. koje je bilo rezultat velikih infrastrukturnih ulaganja i izgradnje stambenih nekretnina - građevinarstvo je doživjelo značajan pad aktivnosti. Analiza RBA pokazuje da je pad ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV) građevinskog sektora u razdoblju od 2008. do 2015. bio veći od 45 posto. No visokofrekventni pokazatelji od početka ove godine ukazuju na zaustavljanje tih negativnih trendova. U prvoj polovini 2016. obujam građevinskih radova je porastao po godišnjoj stopi od 4,1 posto i to prvenstveno zahvaljujući radovima na izgradnji zgrada gdje je zabilježen godišnji rast od 10,2 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine porastao je i broj izdanih građevinskih dozvola i to po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi - od gotovo 22 posto, no istovremeno je predviđena vrijednost radova za koje su dozvole izdane pala za 9,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Realne cijene, brza realizacija
Informacije s terena, kao i interni pokazatelji Biliškov nekretnina drugačiji su od statistike DZS-a, te pokazuju pak da su u 2015. i 2016. cijene nekretnina stabilne, s blagim oscilacijama do dva posto tijekom godine, a na pojedinim lokacijama bilježi se i rast do 10 posto. “Možda je razlog statističkog pada
cijena u novogradnji koju su prodavale tvrtke, te su u obračun išle stambene zgrade u finalnoj fazi prodaje, a posljednji stanovi se uglavnom prodaju po nešto nižoj cijeni jer se mahom radi o lošijem tlocrtu, iskoristivosti prostora te lošijoj lokaciji unutar same građevine”, kaže članica Uprave i direktorica Biliškov nekretnina Jasna Biliškov Barun te isti-
Tržište je gladno novih, pogotovo stanova s tri spavaće sobe, kaže Boro Vujović, vlasnik Operete če kako njihova iskustva pokazuju da su u prošloj i u ovoj godini cijene i prodaja nekretnina u stabilnom i blago rastućem trendu. “Prodavatelji koji su postavili realnu cijenu koje tržište može i želi platiti vrlo brzo dođu do realizacije. Ali, naravno, ima jako puno onih koji ne žele prilagoditi cijenu tržištu, te će svoje nekretnine prodavati još godinama. Smatram da će i nadolazeće godine bilježiti stabilnost
18 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
i blagi rast, te da će na tržište u većim gradovima doći kvalitetni novi projekti, s obzirom na to da se na tržištu pojavio deficit istih”, kaže Jasna Biliškov Barun. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je broj prodanih novih stanova u prvom polugodištu ove godine više nego dvostruko veći od broja prodanih stanova u istom razdoblju prošle godine, a za toliko je povećana i korisna površina stanova. S time da je prvo polugodište prošle godine bilo obilježeno vrlo malim brojem prodanih novih stanova, njih svega 610, a uobičajeno se polugodišnje proda oko 1000 novih stanova. “Pad prosječne cijene četvornog metra novih stanova uz povećanje broja prodanih novih stanova mogao bi sugerirati početak nešto povoljnijih kretanja u stanogradnji. U vrijeme krize gradio se skroman broj novih stanova, uglavnom na prestižnim lokacijama, za manji broj platno sposobnih kupaca, što je održavalo relativno visoku cijenu četvornog metra stana. Tendencije koje se sada naziru sugeriraju obnavljanje interesa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za izgradnju stambenih jedinica pristupačnih širem krugu kupaca. To potvrđuje i činjenica da je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 21,1 posto više građevinskih dozvola za izgradnju stanova uz 22,7 posto veću korisnu površinu”, komentira situaciju na tržištu nekretnina Hrvatska gospodarska komora.
Kupac diktira tržište
Podaci koje je obradio Državni zavod za statistiku ne daju cjelovitu sliku tržišta nekretnina jer je prodaja novih stanova tek jedan dio ukupnog tržišta nekretnina, smatra predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i suvlasnik tvrtke za nekretnine Kastel Dubravko Ranilović, te dodaje kako je u Hrvatskoj tržište rabljenih stanova ipak dominantno. Pozitivan trend u prvih šest mjeseci zabilježen je u Zagrebu i gradovima u priobalju kao što je Zadar dok su istovremeno u kontinentalnim dijelovima Hrvatske poput Slavonskoga Broda ili Osijeka cijene nekretnina i dalje u silaznoj putanji. “Što se tiče cijena, moram reći kako je još uvijek u prosjeku prisutan trend njihova pada, i to gledajući cijelu Hrvatsku. Iako
Cijene na pojedinim lokacijama bilježe i rast do 10 posto, kažu u Biliškov Nekretninama moramo reći kako su ti padovi vrlo mali, i oni su svojevrstan korektiv. Tako da smo
Prosječne cijene prodanih novih stanova prema prodavatelju u prvom polugodištu 2014., 2015. i 2016. 130 120 110 100 90 80 70 0
Ukupno
2014.
Trgovačka društva i druge pravne osobe
2015.
POS Izvor: DZS
2016.
došli do nekih realnih cijena, s time da valja reći kako postoje bitne razlike unutar samog tržišta. Tako u Zagrebu imate situaciju da je kvadrat stana u centru grada u suterenu 700 eura, a u toj istoj zgradi samo na katu cijena kvadrata je tri puta skuplja”, istaknuo je Ranilović. Razlika u cijeni kvadrata vidljiva je od županije do županije; tako Dubrovačkoneretvanska županija ima prosječnu cijenu kvadrata stambenog prostora iznad 2000 eura. Također, vidljive su i znatne razlike u cijenama između pojedinih gradova u istoj županiji, a diferenciranost cijena se prelijeva i na lokacijske razine unutar pojedinog grada. “Rezultat krize je da su cijene došle
u svoje realnije okvire, te da kupci danas određuju kakva će biti potražnja, kriteriji i cijena kvadrata. Prilikom kupnje sve se gleda, od kvalitete izvedbe do toga kakva je mikro lokacija odnosno blizina škole, vrtića ili javnog prijevoza. Tržište se stabiliziralo i iščistilo, te smatram da su nekretnine dobile vrijednost koju zaslužuju”, kaže Ranilović. Iz svega bi se mogao izvući zaključak da nekretnine s “dobrom” lokacijom pronalaze kupce i po znatno višim cijenama od prosjeka, dok istovremeno višak ponude manje kvalitetnih nekretnina i dalje stvara pritisak na tržištu te na kraju u prosjeku dovode do statističkog pada cijena kvadrata.
Broj i površina novih stanova i struktura cijene u prvom polugodištu 2016. Prodani stanovi
Prosječna cijena po 1 m2, kune
broj
korisna površina, m2
ukupno
troškovi građevinskog zemljišta
troškovi gradnje i dobit izvođača
ostali troškovi
Republika Hrvatska
1348
90.233
10.179
1727
6579
1873
Zagreb
630
40.491
11.184
1893
6967
2324
Ostala naselja
718
49.742
9361
1592
6263
1506
Prema prodavatelju stanova - Trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a Republika Hrvatska
1090
69.922
10.883
1837
6791
2255
Zagreb
603
38.515
11.380
1926
7042
2412
Ostala naselja
487
31.407
10.274
1728
6483
2063
Republika Hrvatska
258
20.311
7 756
1349
5851
556
Zagreb
27
1 976
7 360
1264
5516
580
Ostala naselja
231
18.335
7 799
1358
5887
554
POS
Izvor: DZS
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 19
AKTUALNO 2. ZNANSTVENI FORUM EKONOMSKOG FAKULTETA U OSIJEKU
Burilović: Hrvatsk 4,3 milijarde eura Za pokretanje gospodarstva nužan je paket strukturnih reformi koji će obuhvatiti javnu administraciju, obrazovanje, zdravstveni i mirovinski sustav, te upravljanje javnim poduzećima. Riječ je o reformama koje već dugo čekaju, pa tako čekaju i novu vladu, a koje su bitne za podizanje potencijalne stope rasta BDP-a, istaknuo je Boris Vujčić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
N
akon 1. znanstvenog foruma o aktualnoj poziciji Republike Hrvatske u europskom i globalnom okruženju, održanom prošle godine, Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku prošli tjedan je organizirala 2. znanstveni forum pod nazivom Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u Republici Hrvatskoj. Cilj foruma bio je okupiti stručnjake iz poslovnog, javnog i znanstvenog života kako bi se ukazalo na ključne gospodarske probleme Hrvatske u europskom i globalnom okruženju, te predstavile smjernice vezane uz poticanje konkurentnosti, ubrzanje gospodarskog rasta i ostvarenje potrebnog društvenog standarda. “Ovdje su predstavnici institucija, ljudi koji imaju stvarne poluge vlasti. To su ministri, to je guverner HNB-a, vodeći ljudi HGK i HUP-a... Dakle, oni koji mogu
pomicati realne tokove u ovoj zemlji. Cilj ovoga znanstvenog skupa je iznjedriti ideje koje su i prihvatljive i primjenjive u gospodarstvu, odnosno tzv. realnom sektoru”, istaknuo je Vladimir Cini, dekan osječkog Ekonomskog fakulteta.
Reforme, reforme, reforme...
Zajednički nazivnik svim govornicima i sudionicima panel rasprava bile su – reforme. Tako je Boris Vujčić, guverner HNB-a, istaknuo da je za pokretanje gospodarstva nužan paket strukturnih reformi koji će obuhvatiti javnu administraciju, obrazovanje, zdravstveni i mirovinski sustav, te upravljanje javnim poduzećima. “Riječ je o reformama koje već dugo čekaju, pa tako čekaju i novu vladu, a koje su bitne za podizanje potencijalne stope rasta BDP-a. Domaća proizvodnja u ovom trenutku raste, no sve to skupa neće biti dovoljno ako se ne provedu reforme koje će omogućiti da stopa rasta
20 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
BDP-a bude viša od sadašnje i bude održiva”, kazao je Vujčić. Slično razmišlja i tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji
Tomislav Panenić očekuje da reforme neće biti zaustavljene zbog parcijalnih interesa očekuje da će nova vlada stajati iza svojih odluka te da reforme neće biti zaustavljene zbog parcijalnih interesa. Kao jedini predstavnik gospodarstvenika na ovome skupu, Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, smatra da
oj dostupne bi nova vlada među svojim prvim potezama trebala smanjiti troškove administracije i poreza te stvoriti uvjete poslovanja poduzetnicima koji će im omogućiti pozitivne poslovne rezultate. “Naša grupa trenutačno najbolje posluje u Poljskoj gdje ćemo ove godine ostvariti promet od oko 800 milijuna eura, dok u Hrvatskoj očekujemo oko 400 milijuna. Prema određenim pokazateljima, veći promet nego u Hrvatskoj, ove ćemo godine vjerojatno ostvariti i na tržištu
Želio bih da se ostvare povoljniji tržišni uvjeti koji bi omogućili što snažniji razvoj gospodarstva, a time i države, istaknuo je Roglić Bugarske. To jesu veća tržišta nego što je hrvatsko, ali želio bih da se i u Hrvatskoj ostvare povoljniji tržišni uvjeti koji bi omogućili što snažniji razvoj gospo-
darstva, a time i čitave države”, istaknuo je Roglić.
Povećati konkurentnost županija
Odgovarajući na pitanje iz naziva ovoga skupa, Luka Burilović, predsjednik HGK, je ocijenio kako je “ovo razdoblje idealno za povećanje konkurentnosti županija jer razvoj možemo financirati iz Europskog fonda u kojemu su dostupne 4,3 milijarde eura. Tako bismo oslabili val iseljavanja, što je bitno uzme li se u obzir da je Hrvatsku lani napustilo gotovo 35.000 ljudi”, Ukazujući na neravnomjernost u razvijenosti hrvatskih regija, Burilović je rekao kako su brojke najbolji pokazatelj zašto nam je nužno povećanje regionalne konkurentnosti. “Lani su oko 65 posto ukupnih prihoda poduzetnika Republike Hrvatske ostvarili poduzetnici iz Grada Zagreba, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije, dok su najveću dobit ostvarili poduzetnici iz Grada Zagreba, Istarske i Splitsko-dalmatinske županije i zajedno
čine dvije trećine ukupne dobiti poduzetnika Republike Hrvatske”, rekao je Burilović. “Temeljna stvar buduće hrvatske vlade jest sređivanje državnih financija. Dakle, da se smanji deficit i poveća konkurentnost države kako bismo dobili bolje ocjene kreditnih agencija. Ne samo radi ocjena kao takvih, nego i stoga što ćemo se morati još zaduživati kako bismo vraćali dugove koje imamo. To su preduvjeti kako bismo mogli snažnije krenuti naprijed, ali i za bolje i učinkovitije korištenje EU fondova. To prije svega govorim zbog Slavonije i Baranje jer to je jedna od slabije razvijenih hrvatskih regija. Kao Slavonac nezadovoljan sam odnosom središnje države i uvjeren sam u to da buduća hrvatska vlada mora više učiniti kako bi pomogla ovom području, kako bismo uz kvalitetnu regionalnu politiku smanjili razliku između manje i više razvijenih, te u konačnici povećali standard građana u područjima poput Slavonije”, zaključio je predsjednik HGK.
Ugovor o suradnji HGK i Ekonomskog fakulteta
Povezivanje gospodarstva i znanosti je prirodno Prije početka Znanstvenog foruma potpisan je Sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji između Hrvatske gospodarske komore i osječkog Ekonomskog fakulteta, čime bi se, uz ostalo, studentima i profesorima omogućilo sudjelovanje na stručnim konferencijama koje organizira HGK, te dolazak predavača na Ekonomski fakultet, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, dodajući kako HGK i ovaj fakultet već sada zajednički rade na mnogim projektima i ja-
čaju kapacitete jednih i drugih približavajući znanstvenu zajednicu gospodarstvu. “Smatram kako nema prirodnije veze od one da Ekonomski fakultet potpiše ugovor o suradnji s HGK-om kao asocijacijom gospodarstva. Fakultet promiče ekonomsku znanost, a time dajemo podlogu nositeljima ekonomske politike, ali i gospodarstvenicima za njihov rad. Stoga je prirodno da se gospodarstvo i znanost povezuju”, istaknuo je dekan Vladimir Cini.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 21
INTERVJU prof. Ljubo Jurčić, ekonomist
Propadamo od kada je politika prekinula vezu sa znanošću Rješenje se prije svega nalazi u suradnji politike i intelektualne javnosti. Pri tome politika mora tražiti znanje od intelektualaca, od grupe znalaca, a ne da čim dođe na funkciju - sve zna razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
N
a Znanstvenom forumu u Osijeku sudjelovao je i ugledni ekonomist prof. Ljubo Jurčić kojeg smo za Privredni vjesnik upitali ima li znanost recept kako potaknuti ekonomski rast i razvoj u Republici Hrvatskoj. - Recept je u državi. Država mora biti organizirana, a ona nikada nije u jednoj točki nego se nalazi u svim točkama svoga teritorija. Razvoja države nema bez ravnomjernog regionalnog razvitka. Često se govori da je Istra razvijenija, ali to je stvar položajne rente. No, i Istri je u interesu da se razvija i Slavonija. Nadalje, na prvom je mjestu industrijska politika i to na način da svaka zemlja zna kako koristiti i razvijati svoje resurse koji se uvijek nalaze u nekom od dijelova zemlje. Da biste iskoristili te resurse, morate imati politiku ravnomjernog regionalnog razvitka. I to tako da kombinacijom poticaja, monetarnom, fiskalnom i industrijskom politikom, te sustavom obrazovanja i demografskom politikom, razvijete mogućnosti da se u svakom dijelu Hrvatske ili neke druge zemlje ti resursi mogu iskoristiti u korist naroda koji tamo živi i da tamo ostane. Znači, prva točka je uvijek upravljanje prostorom i demografijom, a druga točka bi u tom smislu bila regionalni razvitak. Država treba prenositi dio javnih ovlasti na lokalnu upravu, a u suradnji s državnom politikom operativno djelovanje lokalne uprave stvara uvjete za regionalni razvitak. Bez toga se regija sama ne može razviti niti centralistička država može razviti regiju.
n Zašto se tako ne postupa u Hrvatskoj? - Nema znanja. Hrvatska propada od kada je hrvatska politika prekinula vezu s hrvatskom znanošću. Nakon toga je hrvatska znanost također počela propadati
ovisna o našem okruženju. Recimo, turizam u Europi raste pet-šest posto, pa se to prelijeva i kod nas. Svjetski izvoz raste i svjetski izvoznici traže robe koje
Razvoja države nema bez ravnomjernog regionalnog razvitka
jer nije imala svoju potvrdu i provjeru u praktičnim aktivnostima, djelovanju i politici. Danas djelujemo kao razbijena vojska. Političar dođe na funkciju, želi nešto napraviti u kratkom roku, ali nema preduvjete za to niti zna kako se to radi. S druge strane, mi znanstvenici gledamo svatko sa svoje točke. Primjerice, fiskalisti hoće što manju državnu potrošnju, monetaristi što stabilniju valutu i što manju kamatu, a proizvođači ostaju kao riba na suhom. Znači, nema koordinacije različitih dijelova znanosti kao ni različitih političkih razina. Istovremeno, razvijene zemlje su upravo to postigle. Sagledaju što je nacionalni, a što regionalni interes, a regionalni razvoj potiče i nacionalni.
n Kada će se stvoriti potrebna kritična masa koja će pomaknuti takva hrvatska lutanja ili još uvijek nismo dotakli dno? - Nažalost, još uvijek ima prostora za padanje. Mi se sada spontano razvijamo, a ova stopa rasta od oko dva posto je zapravo prirodna stopa rasta koja je
22 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
kod nas mogu kupiti i ništa se ne događa zahvaljujući ekonomskoj politici. Kao i u svim zemljama u povijesti, zemlja se može početi razvijati kada se u rukovodstvu države nađe troje do petero ljudi koji razumiju problem i koji znaju rješenja. Rješenje se prije svega nalazi u suradnji politike i intelektualne javnosti. Pri tome politika mora tražiti znanje od intelektualaca, od grupe znalaca, a ne da čim dođe na funkciju - sve zna. Politika mora biti svjesna što ne zna i gdje tražiti znanje.
n Sada se ponovno formira nova hrvatska vlast. Što očekujete od nje? - Prije svega se nadam kako će političari koji sada formiraju vlast to i shvatiti. Znanje u Hrvatskoj postoji, ali je raštrkano. Nije koncentrirano ni u institucijama, niti u politikama, a kada svi djelujemo sami za sebe, onda nema uspjeha. Uvijek u povijesti su civilizacije nastajale kada su se ljudi udružili oko zajedničkih ciljeva. Mi se u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek nismo udružili oko zajedničkih ciljeva, nego svatko nastoji prezentirati sebe kao najuspješnijeg i najpametnijeg.
S MARKOVA TRGA Sjednica tehničke vlade
Nove investicije u turizmu Ukupno ulaganje u Autokamp Punta Nova je 139,3 milijuna kuna, a u rekonstrukciju Hotela Park u Rovinju 539 milijuna kuna. Oba projekta uvrštena su na listu strateških investicijskih projekata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
T
ehnička vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici jednoglasno usvojila odgovor na pismo Europske komisije vezano uz njen upit o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, odnosno izmjene koje su vezane uz konverziju kredita u švicarskim francima. EK je zanimalo je li došlo do prekršaja u smislu temeljnih sloboda iz Ugovora o funkcioniranju EU-a, odnosno jesu li se ograničile slobode kretanja kapitala i poslovnog nastana. “Te dvije slobode je moguće djelomično ograničavati ako su u skladu s temeljnim načelima EU-a, odnosno ako su u skladu s načelom pravne sigurnosti i proporcionalnosti,” pojasnio je ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade, no o detaljima pisma nije mogao govoriti jer je riječ o predsudskom procesu, pa bi objava dokumenata utjecala na istražni proces. “Na sve upite dali smo iscrpne odgovore, no postoji mogućnost da se nakon zaprimanja pisma zatraže dodatna objašnjenja i mi smo ih spremni dati”, rekao je Marić, dodavši kako smatra da je moguće postići odgovor i zadovoljiti obje strane kako ne bi ni došlo do sudskog epiloga.
Novi strateški projekti
Projekti izgradnje Autokampa Punta Nova i rekonstrukcije rovinjskog Hotela Park uvršteni su na listu strateških investicijskih projekata. Ukupno ulaganje u Autokamp Punta Nova je 139,3 milijuna kuna, a investitor je tvrtka Nova Camping. Kamp bi trebao biti s pet zvjezdica u Općini Povljana na otoku Pagu, a predviđeno je uređenje 500 kamp parcela, 85 kamp mjesta, četiri sanitarna objekta i 250 mobilnih kućica ukupnog smještajnog kapaciteta 2200 ljudi, uz stvaranje uvjeta za zapošljavanje 20 stalnih i 145 sezonskih radnika kao i neizravno zapošljavanje još 40 zaposlenika u objektima koji će se davati u najam. Projekt rekonstrukcije Hotela Park u Rovinju vrijedan je 539 mi-
lijuna kuna, a investitor je rovinjska Maistra. Postojeći hotel s tri zvjezdice zamijenit će se luksuznim turističkim objektom koji bi trebao raditi cijele godine. Njegov bi kapacitet bio 209 smještajnih jedinica s oko 500 ležajeva. Također se planira i otvaranje 85 novih radnih mjesta. “Riječ je o projektima koji su za mandata prošle vlade stajali od dvije do četiri godine, a mi smo ih uspjeli ‘otkočiti’ u ovih šest mjeseci. Dobar je to put kako razvijati investicije, pogotovo u turizmu”, istaknuo je ministar turizma Anton Kliman. Vlada je donijela odluke o trogodišnjem i godišnjem planu poslovanja Hrvatske lutrije. Planirani ukupni prihodi u ovoj godini veći su od 505,2 milijuna kuna, dok se u idućoj očekuje prihod od 541,2 milijuna kuna, a u 2018. od 586,7 milijuna kuna. Prema tom planu ukupan prihod trebao bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,55 posto.
Riječ je o projektima koji su za mandata prošle vlade stajali od dvije do četiri godine, a mi smo ih uspjeli ‘otkočiti’ u ovih šest mjeseci. Anton Kliman, tehnički ministar turizma
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 23
AD Plastik i Volkswagen
Posao za 2,5 milijuna eura
AKTUALNO Energy Market Forum
Ubrzati promjene LNG terminal je potreban ne samo za Hrvatsku nego za cijelu Jugoistočnu Europu, a i odobren je kao strateška investicija EU-a, istraknuo je Dejan Ljuština
U Solinska tvrtka AD Plastik dogovorila je posao s njemačkim Volkswagenom: proizvodit će rukohvate za četiri modela VW vozila, odnosno za Golf Variant, Golf Sportsvan, Touran i Tiguan, a isporučivat će ih u tvornice u Njemačkoj i Meksiku. “Sukladno planu, tvornica u Solinu će na ovom poslu ostvariti godišnji prihod od 2,5 milijuna eura, a suradnja s Volkswagenom je dogovorena na minimalno četiri godine”, stoji u priopćenju solinske tvrtke. Rukohvati će se proizvoditi u Solinu, a prema sadašnjim informacijama serijska proizvodnja planirana je 2017. godine. Dioničko društvo AD Plastik najveći je hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju, a klijenti su im gotovo sve vodeće automobilske kompanije.
Zagrebu je prošli tjedan održana četvrta regionalna konferencija Energy Market Forum u organizaciji Poslovnog dnevnika. Na tome događaju su kroz keynote i stručne prezentacije te panel diskusije čelni ljudi vodećih kompanija i stručnjaci razgovarali o razvoju hrvatskog i regionalnog energetskog tržišta i mogućim rješenjima problema. Nakon jakog ciklusa liberalizacije hrvatskog tržišta energije tijekom proteklih godina, fokus razvoja industrije u narednom razdoblju bit će usmjeren prema stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta i konačne liberalizacije tržišta plina. Darko Horvat, tehnički ministar poduzetništva i obrta, istaknuo je da bez obzira na potpunu regulaciju, jedno izvjesno razdoblje valja ostaviti vladi da kao kvazi regulator utječe na tržišnu utakmicu. Iskoči li taj vlak zvan tržišna utakmica iz kolosijeka, dodao je, i krene li priča po zlu, te ako hrvatsko gospodarstvo dođe u sitaciju da mora imati nekonkurentnu cijenu energenata, onda ono nema apsolutno nikakve šanse. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za konzalting u PwC-u Hrvatska, kazao
je kako je u Hrvatskoj potrebno ubrzati promjene, a transformacija sektora i restrukturiranje ključnih društava zahtijeva stabilnost i širu podršku ključnih dionika. “Procesi transformacije HEP Grupe ključni su za budućnost energetskog sektora i stabilnost poslovanja. Što se tiče LNG terminala, on je potreban ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Jugoistočnu Europu, a i odobren je kao strateška investicija EU-a”, istaknuo je. (B.O.)
znakovi hrvatske kvalitete Hrvatski kišobran Klobuk Hrvatskog kišobrana izrađuje se s posebnom preciznošću. Osim po bojama i dizajnu, razlikuje se i po broju žica (8, 12 ili 16 žica). Sastoji se od metalnih, drvenih, plastičnih i tkanih dijelova. Svaki kišobran prolazi kroz odgovarajuću kontrolu kvalitete, a dvostruko šivanje daje mu dodatnu čvrstoću. Tabacco d.o.o.
Tabacco je društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, sa sjedištem u Zaprešiću. Poslovanje započinje 1990. otvaranjem kioska na Zaprešićkoj tržnici, da bi deset godina kasnije postalo vodeća distributerska kuća za prodaju kišobrana. 2001. tvrtka prelazi na sustav veleprodaje, a 2002. počinje s uvozom i distribucijom kišobrana. Bavi se proizvodnjom i prodajom kišobrana te prodajom sunčanih naočala, dioptrijskih naočala, tunika, magneta i lavande. Hrvatski kišobran proizvode od 2010. godine.
24 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Pogodnosti za poduzetnike
Kako uštedjeti vrijeme i novac
Raspisan je natječaj za poticanje investicija u nove proizvodne kapacitete, vrijedan 867 milijuna kuna. Najmanji iznos potpore je 300.000 kuna, a najveći 30 milijuna piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
U
okviru sjednice Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb razgovaralo se o nekoliko tema koje bi domaćim poduzetnicima mogle biti od koristi i olakšati im poslovanje uštedom vremena i novca. Igor Bobek, viši stručni suradnik u Odjelu za EEN i EU programe i fondove potpore za mala i srednja poduzeća Sektora za međunarodne poslove HGK prezentirao je natječaj Kompetentnost i razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) koji je raspisalo Ministarstvo poduzetništva i obrta. “Namjena natječaja je poticanje investicija u nove proizvodne kapacitete, a cilj mu je jačanje konkurentnosti MSP-a i hrvatskog gospodarstva općenito. Vrijednost natječaja je 867 milijuna kuna, najmanji iznos potpore je 300.000 kuna (prije 1,5 milijuna), a najveći 30 milijuna. Manjom donjom granicom pokušava se uključiti više tvrtki i privući što više projekata”, kazao je Bobek, dodavši kako se razina ukupno prihvatljivih troškova kreće od 35 do 45 posto vrijednosti projekta. Potpore se daju i za savjetodavne usluge ili sudjelovanje na sajmovima čega do sada nije bilo. Brojna pitanja iz publike su
pokazala da postoji veliki interes kod poduzetnika, pokrenula se žustra rasprava i razmjenjivala su se iskustva iz prve ruke. Korisnike najviše muče procedure javne nabave unutar samih projekata koje teku sporo i dosta su ograničavajuće. Mirjana Košec, tajnica Centra za mirenje pri HGK-u, predstavila je usluge tog centra istaknuvši kako mirenje štedi sredstva i vrijeme te se često dolazi do rješenja prihvatljivog za obje stranke, uz napomenu da je HGK među prvima osnovao centar za mirenje koji se može
organizirati u svakoj županijskoj komori. Andreja Čavlina, tajnica Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u, prezentirala je usluge tog sudišta. “Arbitraža je u suštini suđenje, ali možete odabrati hoćete li svoj slučaj rješavati na sudu ili u izvansudskoj arbitraži. Mi u HGK-u pružamo samo okvir za provođenje procesa, dok samu arbitražu prepuštamo stručnjacima”, objasnila je ona, napomenuvši da kod arbitraže nema višestupanjskog odlučivanja, a odluka je pravomoćna, što opet strankama štedi vrijeme i novac.
Marko Polo – ekstra djevičansko maslinovo ulje Ovo ulje dobiveno je izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupcima, od odabranih sorti maslina zapadnog dijela otoka Korčule: lastovke, drobnice i oblice. Specifičnosti su mu izražen voćni okus, blaga pikantnost i umjerena gorčina. Proizvodi se u više pakiranja za domaće i strano tržište. Blato 1902 d.d.
Blato 1902 d.d. je utemeljeno kao Hrvatska težačka zadruga, nastala na stoljetnim tradicijama uzgoja loze, masline i drugih jadranskih kultura. Temeljna djelatnost tvrtke je proizvodnja, prerada i promet vina i maslinovog ulja, iako još ima i drugih područja rada, poput ugostiteljstva i trgovine. Sjedište je u Blatu, a poslovne jedinice su u Zagrebu i Rijeci. Pokriva tržište cijele Hrvatske, a dio matičnih proizvoda se izvozi.
Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 25
predstavljamo Studio Botanike, Zagreb
kokedama za sjećanje Njihove osnovne djelatnosti su prodaja i iznajmljivanje biljaka, oblikovanje interijera te uređenje privremenih prostora za vjenčanja, izložbe i ostale evente ih izdvaja holistički pristup poslu. “Naša biljka je posađena u posudu prikladnu upravo toj biljci, zapakirana u ručno izrađenu vrećicu od ekološki prihvatljivog kraft papira s uputama o održavanju biljke te personaliziranom porukom, i dostavljena je direktno u novi dom”, objasnila nam je Maja Francuz, dodavši kako im je vrlo važna komunikacija s klijentima.
Sve po preporuci
Od konkurencije su se diferencirali i samom ponudom proizvoda, a posebno ističu kolekciju kokedama čiji naziv dolazi od japanskih riječi koke (mahovina) i dama (kugla). Radi se o formi bonsaija koji se uzgaja u kugli prekrivenoj mahovinom koja biljku oslobađa oklopa posude, a ujedno zadržava vlagu. “Činilo nam se da je upravo kokedama idelan oblik cvjet-
Želimo da ljudi shvate da su biljke živi organizmi koje je prije svega potrebno razumjeti kako bismo mogli uživati u njihovom rastu, a ne privremeni, potrošni predmeti. Maja Francuz Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
S
tudio Botanike je s radom počeo u lipnju 2016., a čini ga tim stručnjaka koji su svoju zanesenost prirodom, znanje i iskustvo pretočili u projekt koji spaja arhitekturu, hortikulturu i dizajn. “Cilj nam je promijeniti odnos ljudi prema prirodi i pokazati im najrazličitije mogućnosti suživota ljudi i biljaka, kako u unutarnjim tako i vanjskim prostorima. Želimo da ljudi shvate da su biljke živi organizmi koje je prije svega potrebno razumjeti kako bismo mogli uživati u njihovom rastu, a ne privremeni, potrošni predmeti. Naš studio je kreativna radionica ispunjena biljkama, teglama i ostalim predmetima koje biramo ili izrađujemo sami, a naše osnovne djelatnosti su prodaja i iznajmljivanje biljaka, oblikovanje interijera te uređenje privremenih prostora za vjenčanja, izložbe i ostale evente”, ističe jedna od osnivačica tog studija Maja Francuz. Koriste kvalitetne, prirodne materijale, neke biljke uzgajaju sami, dok druge nabavljaju iz hrvatskih i europskih rasadnika, a u sve ono što nije moguće izraditi u njihovoj radionici pokušavaju uključiti lokalne i tradicionalne obrtnike. Sve to sadržano je u izrazu crafted greenery koji svaki njihov aranžman i projekt obuhvaća u cijelosti. Od konkurencije
26 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Studio botanike, osim prodaje, omogućuje i iznajmljivanje biljaka nog aranžmana koji ne nastaje od rezanog cvijeća već od živih biljaka a koji primjerice, kao poklon može prenositi poruku darivanja dugi niz godina”, naglašava Maja Francuz. Do klijenata dolaze po preporuci, oglašavanjem na internetu i društvenim mrežama te sudjelovanjem na tematskim događanjima i sajmovima. Problem s kojim se najčešće susreću u poslovanju je nezainteresiranost domaćih obrtnika (poput lončara) za osmišljavanje novih i možda nešto kompliciranijh proizvoda, ali i nedovoljno razvijena svijest o važnosti ozelenjavanja privatnih i javnih prostora. “Uz proizvodne novitete koje ćemo predstavljati na sezonskoj bazi, naša uloga će biti i edukacija o odnosu prema prirodi te suživotu ljudi i biljaka”, zaključuje Maja Francuz. (M.S.)
enterprise europe
info
Broj 147, 3. listopada 2016.
Održano finale KICkoffa
Prilika za izvoz i novac za investiranje
Iako nisu dobili prve tri nagrade, hrvatski projekti dobili su zanimljive poslovne ponude. Thorium je za svoj računalni program za energetsko certificiranje dobio ponudu za investiranje od pola milijuna eura, a HyOpti je dobio ponudu za izvoz svoje inovativne turbine
U Varšavi je sredinom rujna održano finale KICkoff natjecanja na kojem su sudjelovala dva hrvatska predstavnika s projektima HyOpti i Thorium, pobjednici HAMAG-BICRO polufinala istog natjecanja održanog u Zagrebu 8. srpnja 2016.
sjevernim podnebljima. Prva nagrada je bila 10.000 eura, dok su 5000 eura i 3000 eura dobili grčki start-up PleioneEnergy, za projektiranje sustava za pohranu energije, te GreenerGizer, projekt mađarskog inovatora koji omogućuje smanjenje potrošnje energije rashladnih uređaja.
Hrvatski natjecatelji Kristijan Horvat (Hydrokinetic turbine) i Marko Rašič (Thorium A+) uspjeli su ući među top 10 finalista iz 12 zemalja EU-a, iako su prve tri nagrade na samom finalu otišle u ruke start-upa iz zemalja Srednje i Istočne Europe. Pobjedničko rješenje PolarSol smanjuje troškove grijanja zgrada zahvaljujući korištenju solarne energije, toplinske pumpe i patentiranog izmjenjivača topline. Sustav se može proširiti tako da odgovara svim potrebama, a radi čak i u hladnim,
Ipak, ni hrvatski projekti nisu loše prošli. Projektu Thorium je ponuđena investicija od 500.000 eura. Marko Rašič još razmatra ponudu zajedno sa svojim timom i dodaje kako je KIC iskustvo u Varšavi bilo izuzetno zanimljivo. “Radionice su bile intenzivne, a sama priprema za finalni događaj odlična. Upoznali smo mnogo zanimljivih ljudi i, što je najbitnije, stekli kontakte za daljnju suradnju”, ističe Rašič. I drugi hrvatski predstavnik, Kristijan Horvat, je dobio zanimljivu ponudu. Projektu HyOpti je ponu-
đen izvoz inovativne turbine za plitki riječni tok. “Prisustvo na ovom događanju bilo je izuzetno iskustvo. Tvrtka je dobila besplatnu medijsku promidžbu. Sve zajedno otvara vidike za nove poslovne prilike, moguće iskorake u tehnološkom smislu i povezivanja s drugim tvrtkama iz EU-a. Ulazak u finale za nas je veliki uspjeh. S obzirom na to da sudjelovanje na natjecanju nije bilo motivirano traženjem sufinanciranja za dovršenje razvoja, već traženjem partnera za kasniju promidžbu i distribuciju u svijetu, naš cilj je ispunjen”, kaže Horvat. Više od 100 projektnih prijedloga iz 12 europskih država i kroz šest polufinalnih natjecanja prijavilo se na KICkoff natjecanje kojemu je cilj promicati poduzetništvo među mladima te pružiti potporu najboljim projektima koji mogu ubrzati održivi razvoj europskog energetskog tržišta. KICkoff natjecanje provodi KIC InnoEnergy, europska tvrtka posvećena promicanju inovacija, poduzetništva i obrazovanja na području održive energetike, u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Razvojnom agencijom Zagreb, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci - Step Ri, Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu i Centrom kompetencija za obnovljive izvore energije čije je snage udružio Invento Capital Partners.
enterprise europe
Meet in Italy for Life Sciences – Matchmaking event Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci Step Ri kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 26. i 27. listopada 2016. u Rimu, Italija. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke te mogu procijeniti mogućnost suradnje. Ciljani sektori: biotehnologija, medicina, farmaceutika, nutricionizam, ICT za zdravstvo.
sretima i zabilježite one koje su vam interesantne. Započnite dogovarati sastanke.
Kako funkcionira? Posjetite stranicu https://www.b2match. eu/mit4ls2016. Registrirajte se, izradite kratki profil svoje tvrtke te napišite što nudite, odnosno što tražite. U galeriju možete dodati video i fotografije svojih projekata/proizvoda. Istražite profile drugih tvrtki koje sudjeluju na gospodarskim su-
Na dan registracije dobit ćete vlastiti raspored sastanaka. Tijekom događanja upoznat ćete potencijalne poslovne partnere. Godine 2015. na događanju je bilo: • 300 sudionika • 1400 jedan-na-jedan sastanaka • 39.200 pregleda profila prije početka događanja Sudjelovanje na događanju je besplatno, a registracija je obvezna. Prijave su otvorene do 10. listopada 2016. Više informacija na: https://www.b2match.eu/ mit4ls2016.
Poslovni susreti u sklopu sajma Pula Boat Fair 2016 Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske sa zadovoljstvom Vas pozivaju da sudjelujete na poslovnim susretima koji će se održati 13. listopada 2016. u sklopu Pula Boat Fairaa u Marini Veruda u Puli. Događaj je namijenjen tvrtkama koje djeluju u nautičkom sektoru, bilo da su proizvođači ili pružatelji usluga, a glavni sektori interesa su brodogradnja, brodska oprema, metaloprerada, obnovljivi izvori energije, strojarstvo i projektiranje, plastika, usluge te ostalo vezano za gradnju i opremanje plovila. Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje. Prijaviti se možete online putem linka www.b2match.eu/ pbf2016, nakon čega dobivate sve potrebne informacije putem maila.
Gospodarski susreti Re-industrialisation of the European Union 2016 Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci Step Ri kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 27. listopada 2016. u Bratislavi, Slovačka. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke pa mogu procijeniti mogućnost suradnje.
Za sva pitanja molimo da se obratite kontakt osobama u HGKu: Denis Hrelja, HGK-ŽK Pula dhrelja@hgk.hr, tel: 052/378 115, Jelena Ravlić, HGK-Europska poduzetnička mreža, jravlic@ hgk.hr, tel: 01/4561 763.
Događaj je namijenjen istraživačima, inovatorima te malim i srednjim poduzetnicima. Ciljani sektori: nanotehnologija, napredni materijali, proizvodnja i proizvodna tehnologija te biotehnologija.
Više informacija o sajmu: www.pulaboat.com.
Kontakt osoba: Andrea Oštrić - andrea.ostric@uniri.hr.
www.een.hr
3. listopada 2016.
2 3
ZIP Master Class predavanje Ovogodišnje događanje organizira se u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koja kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN) omogućuje sudjelovanje međunarodnih predavača na događanju U utorak, 4. listopada, u ZIP inkubatoru na Remetinečkoj cesti 7, u 17.30 sati bit će održano prvo predavanje iz novog Master Class ciklusa.
Tijekom interaktivne prezentacije (The Entrepreneurs’ Dilemma: have an idea, now what?) Mirene i Winfrieda, polaznici Master Classa moći će saznati više o tome kako najbolje uklopiti vlastitu kompaniju u najpogodnije okruženje (Which ecosystem to choose?), gdje pronaći izvore financiranja za početak ili poboljšanje rada (Where is the money?), kao i priliku učiti iz direktnog primjera (case study) start-upa koji je nedavno prodan jednom tehnološkom gigantu, a prvotno su ga financirali poslovni anđeli.
Master Class je projekt školovanja u sklopu kojeg su ZIP-ovci - od prvog predavanja održanog u srpnju 2013. do danas - imali čast i zadovoljstvo pokretačima start-up projekata i široj zainteresiranoj javnosti u više navrata dovoditi mnoge domaće i međunarodne stručnjake kao predavače i mentore, kako bi svoja iskustva prenijeli hrvatskoj poduzetničkoj zajednici. Ovogodišnje događanje organizira se u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koja kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN) omogućuje sudjelovanje međunarodnih predavača na događanju. Ovaj put u toj će se ulozi pojaviti Mirena Bagur, osnivačica CONTeXO Grupe u kojoj vodi tim stučnjaka s pod-
ručja visokih tehnologija, zdravstvenih tehnologija i start-upa, te Winfried Burke, suosnivač iGetBettera, ujedno i član MIT Mentor Smart programa, fokusiranog na mentoriranje odabranih start-upa.
Veliku podršku ovoj inicijativi pruža i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu, koje je osiguralo i financijsku podršku u prvom ciklusu predavanja s ciljem omogućavanja rasta i internacionalizacije poslovanja ambicioznim i inovativnim malim i srednjim poduzećima. Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a prijave su moguće putem sustava Entrio.
Javni poziv: Razvoj poslovne infrastrukture Poziv je namijenjen jedinicama lokalne samouprave, jedinicama regionalne (područne) samouprave, te poduzetničkim potpornim institucijama upisanim u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture. Cilj ovog poziva je razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture i povećanje broja proizvoda/ usluga. Prihvatljive su aktivnosti ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja imaju za cilj izgradnju/rekonstrukciju i opremanje nove ili održavanje i opremanje postojeće poduzetničko poslovne infrastrukture, u svrhu pruža-
nja novih ili kvalitetnijih usluga poduzetnicima. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u okviru otvorenog Poziva s rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca ili do iskorištenja raspoloživih sredstava koja iznose 380 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti je 200.000 kuna, dok je najveći iznos 20 milijuna kuna. Više o ovom natječaju kao i natječajnu dokumentaciju možete pronaći na http:// www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1289.
enterprise europe
Poslovni razgovori TO Design 2016 đenje razvoja novih proizvoda i procesa te poticanje umrežavanja, sinergije i partnerstva između proizvođača i dizajnerskog svijeta, koje im može pomoći pri ulasku na nova tržišta.
Europska poduzetnička mreža Torino organizira međunarodne poslovne susrete pod nazivom TO Design 2016 koji će se održati od 3. do 5. studenog u Torinu s ciljem povezivanja proizvodnih tvrtki s vodećim dizajnerima.
Događanje će se održati u okviru festivala nezavisnog dizajna Operæ, koji uz izložbe uključuje i mnogobrojne sastanke, debate i radionice na kojima se umrežuju talijanski i međunarodni dizajneri, tvrtke i dućani. Cilj poslovnih susreta je unapre-
Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja i traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje, a više informacija, program događanja kao i upute za prijavu možete pronaći na www.b2match.eu/todesign 2016.
Poslovni razgovori Food4Life Matchmaking Event 2016 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Food4Life Matchmaking Event 2016 koji će se održati 10. studenoga u Sofiji, u okviru međunarodnih sajmova Meatmania, The World of Milk, Bulpek, Salon de Vin, Interfood & Drink i Sihre. Radite u sektoru hrane i pića? Tražite li nove kupce, partnere ili investitore za svoju tvrtku, ili potencijalne partnere za razvoj poslovanja ili istraživanje? Ovo je pravo događanje za Vas!
Ciljani sektori: • Hrana, bio proizvodi, organski proizvodi, inovacije u prehrambenom sektoru; • Meso i mesne prerađevine; • Mlijeko i mliječne prerađevine; • Vino i vinarija, sommelieri; • Kruh, pekarstvo i konditorski proizvodi; • Sirovine; strojevi, oprema i tehnologija; • Dizajn i tehnologija pakiranja; • Ugostiteljska oprema za hotele, restorane i spa
Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se obavlja, najkasnije do 30. listopada, na www. b2match.eu/food4life2016.
10. Slovačka kooperacijska burza Slovačka agencija za razvoj ulaganja i trgovine organizira 10. Slovačku kooperacijsku burzu koja će se održati 3. studenoga 2016. u hotelu Bratislava u Bratislavi, pod pokroviteljstvom slovačkog predsjedništva u Vijeću EU-a. Burza je namijenjena stručnoj javnosti. Slovačka kooperacijska burza je najveći međunarodni kooperacijski susret slovačkih i stranih poslovnih subjekata, koje SARIO organizira od 2007. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva Republike Slovačke i uz nazočnost premi-
jera Republike Slovačke, ministra gospodarstva i drugih državnih dužnosnika. Glavna tema ovogodišnje burze je automobilska industrija i prateći ključni sektori - strojarstvo, energetika, informacijskokomunikacijske tehnologije, logistika te istraživanje i razvoj. Za sudjelovanje se je nužno prijaviti putem online prijavnice na stranici http:// slovakmatchmakingfair2016.sario.sk/ Sve dodatne informacije nalaze se na web stranici www.sario.sk
www.een.hr
3. listopada 2016.
4 5
Zagreb Connect Zagreb Connect dio je najveće europske konferencije poslovnih anđela EBAN Winter University 2016 koja se prvi put održava u Hrvatskoj 29. i 30. studenoga u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Dvodnevni program konferencije donosi pregled najnovijih trendova na svjetskoj start-up sceni koji će prezentirati ugledni poduzetnici i poslovni anđeli te brojni stručnjaci iz industrije. Očekuje se preko 1700 sudionika, od toga 400 poslovnih anđela, nekoliko stotina studenata i preko 100 prijavljenih start-upa iz cijele Europe i svijeta. Zbog brojnih upita za sudjelovanje u natjecanju, koji su dolazili iz gotovo cijele Europe, rok prijave je bio produljen do 1. listopada kako bi se svi zainteresirani mogli prijaviti. Cilj je bio osigurati sudjelovanje najkvalitetnijih natjecatelja i ideja, te dati istu priliku za prijavu svim zainteresiranima. Stoga su organizatori konferencije uputili poziv svim zainteresiranima da iskoriste ovu priliku i prijave se. Uz to, tijekom mjeseca rujna organizatori su zainteresirane informirali o prijavama, programu bootcampa, mentorima i svemu što finalisti mogu očekivati na ovoj konferenciji. Zagreb
Connect, start-up natjecanje omogućuje svim prijavljenim timovima predstavljanje poslovnim anđelima diljem svijeta, dok će 20 finalista predstavljati svoju ideju za vrijeme konferencije te ući u izbor za osvajanje nagradnog fonda u vrijednosti 50.000 eura. Prijaviti se možete preko službene web stranice konferencije http://ebanwu2016.com/. Glavne nagrade za finaliste start-up natjecanja su: 1. mjesto 20.000 eura, 2. mjesto 10.000 eura, 3. mjesto 7000 eura, nagrada Grada Zagreba 5000 eura, godinu dana inkubacije u Tehno-
loškom parku Zagreb te put u Tel Aviv gdje će jedan tim imati priliku upoznati izraelsku start-up scenu. Finalisti natjecanja dobit će priliku raditi s uglednim domaćim i stranim mentorima na jednodnevnoj intenzivnoj radionici – bootcampu, koja će se održati 28. studenoga 2016. Sve informacije o ovoj konferenciji mogu se pronaći na http://ebanwu2016.com, a karte za ovo događanje dostupne su preko sustava Entrio (https://www.entrio.hr/en/event/eban-winter-university-2016-3290).
Prilika za poslovne susrete u Kini Europska poduzetnička mreža u Kini organizira poslovne susrete u okviru 11. sajma suradnje EU-a i Kine koji će se održati u gradu Chengdu od 2. do 6. studenoga, te u gradu Qingdao, od 6. do 8. studenoga. U njegovih dosadašnjih 10 izdanja, na ovom sajmu je sudjelovalo više od 2650 europskih tvrtki, međunarodnih organizacija, sveučilišta i istraživačkih centara, a održano je više od 23.000 bilateralnih sastanaka, čime je sajam postao bitan faktor razvoja poslovnih odnosa između europskih i kineskih gospodarstvenika. Sam Sajam održat će se u razdoblju od
28. listopada do 1. studenoga, a zastupat će sljedeće sektore: • poljoprivreda • šumarstvo • biotehnologija • energija • okoliš • ICT Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, po-
trebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Detaljnije informacije i upute za registraciju možete pronaći na: http:// www.eu-china.org.cn/.
enterprise europe
Poslovni razgovori na Sajmu MIDEST u Parizu zvodnja i prerada metala i metalnih proizvoda, proizvodnja strojeva i uređaja, kovanje i lijevanje) koji kupcima nude priliku za interakciju na različitim razinama. Na njemu se u prosjeku predstavi oko 1700 izlagača iz 45 zemalja te više od 40.000 profesionalaca iz industrijskog sektora.
Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati od 6. do 9. prosinca u okviru Sajma MIDEST u Parizu.
Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.
• Prerada plastike, gume i kompozitni materijali • Obrada drva • Obrada ostalih materijala (staklo, keramika...) • Elektronika i električne energije • Mikrotehnologije • Površinski tretmani, toplinski tretmani i završna obrada • Industrijski zatvarači • Kalupi - modeli - prototipovi • 3D print • Eko tehnologije • Pametni gradovi – smart cities • Transport i logistika
Ovaj sajam je poznat kao jedan od vodećih svjetskih sajmova i platformi za industrijske kooperanate na međunarodnoj razini, u oblasti know-howa i industrijskog podugovaranja (proi-
Ciljani sektori: • Strojna obrada – strojevi • Industrijske usluge • Ljevaonice • Polugotovi proizvodi u obradi metala
Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a cijene, detalje događanja i registraciju možete pronaći na www.een-matchmaking.com/Registration/Midest2016/regSelectPartner.
Poslovni razgovori Euronaval 2016. Europska poduzetnička mreža Francuske i Francusko ministarstvo obrane organiziraju poslovne susrete pod nazivom Euronaval 2016 na svjetskoj izložbi pomorske obrane, pomorskog okoliša, prometa i infrastrukture, pomorske sigurnosti i zaštite koji će se održati od 19.do 21. listopada u Parizu - LE BOURGET. Euronaval slovi kao jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj industriji o čemu svjedoče i sljedeće brojke: • 370 izlagača sa 5 kontinenata • 30.000 posjeta • 70 posto čine međunarodne tvrtke • bruto izložbeni prostor: 15.000 m² Također, to je vodeći događaj za proizvođače pomorskih dronova (UXV) i satelitskih programa, uključujući i komunikacije, navigaciju, vremenske prognoze,
obranu i sigurnost. Prilika je to za tvrtke da susretnu kupce i korisnike iz mornaričkih snaga i sigurnosnih službi te za inovativne male i srednje poduzetnike kao i mikro poduzeća da se pozicioniraju među svjetski rangiranim tvrtkama. Sektori aktivnosti: • Mornarička obrana: obrana domovine, projekcija snaga, logistička podrška, obuka • Pomorski okoliš: prevencija onečišćenja, kontrola onečišćenja, demontaža brodova, hidrografija, oceanografija • Transport i infrastruktura: prijevoz tereta i osoba, propulzija morske energije, luka i pomorskih infrastruktura, telekomunikacije • Pomorska sigurnost: spašavanje mora, sigurnost života i brodova na moru, borba protiv piratstva i ilegalnog traffikinga, sigurnost infrastrukture, po-
morski i obalni nadzor, humanitarne misije • Usluge: kontrola kvalitete, normizacija, klasifikacija, puštanje u pogon i prihvaćanje, obuka, zapošljavanje, savjetovanje, tehnička pomoć, osiguranje • Istraživanje i inženjering: dizajn ureda, laboratorija, test centara Detaljnije informacije i upute za registraciju možete pronaći na www.euronaval2016 businessmeetings.com/p_index.php.
www.een.hr
3. listopada 2016.
6 7
Eurostars
Tvrtka Sedam IT dobila 1,4 milijuna kuna HAMAG-BICRO s tvrtkom Sedam IT potpisao ugovor o dodjeli 1,5 milijuna kuna kroz program Eurostars Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec i zamjenik predsjednika Uprave Boris Guina potpisali su gotovo 1,5 milijuna kuna vrijedan ugovor o dodjeli financijskih sredstava kroz program Eurostars s tvrtkom Sedam IT. Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica u projektu. Bespovratna sredstva iz ovog programa osigurala je ovaj put jedna od vodećih hrvatskih tvrtki pružatelja informatičko-komunikacijskih rješenja i usluga koja zapošljava više od 80 vrhunskih stručnjaka – tvrtka Sedam IT.
njivale kroz softver u oblaku kao glavne usluge, namijenjene za više klijenata istovremeno. Vrijednost ugovorenih sredstava iz programa Eurostars iznosi 1,4 milijuna kuna, a očekivano trajanje projekta je 18 mjeseci.
Ante Jurišić, predsjednik Uprave Sedam IT
Riječ je o projektu SafeBox čije se rješenje temelji na uslugama u oblaku koje bi se koristile za upravljanje gotovinskim depozitima. Tehnologije bi se primje-
Ponosni smo na to što smo prvi u Hrvatskoj čiji je projekt odobren u snažnoj konkurenciji na razini cijele Europske unije, ističe Ante Jurišić, predsjednik Uprave Sedam IT. “Za ovaj projekt smo konkurirali u suradnji s našim talijanskim partnerom NEXT S.r.l. Radit ćemo na razvoju tehnološki naprednih i inovativnih rješenja i proizvoda kojima ćemo snažno konkurirati na međunarodnim tržištima, a to nas motivira na izvrsnost kojom osiguravamo rast i razvoj naše kompanije”, naglašava Jurišić.
Za EU novac ne treba čarobni štapić Tvrtka Fest jedan je u nizu uspješnih hrvatskih poduzetnika koji su ideju pretvorili u projekt i za njegovo ostvarenje osigurali značajna sredstva iz EU fondova. Radi se o projektu Proizvodni pogon opreme za događaje na otvorenom “Čarobnjak iz Ozlja” čija je ukupna vrijednost 12,4 milijuna kuna. Uz pomoć 4,2 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, Fest namjerava izgraditi proizvodno-skladišni prostor s novom tehnološkom opremom i započeti s proizvodnjom opreme za društvena javna događanja na otvorenom, kao što su šatori, montažne hale, razne vrste podova, poligoni i trampolini, proizvodi koji se uglavnom ili uopće ne proizvode u Hrvatskoj.
Osim što će ovaj poduzetnik osnažiti svoju ponudu s potpuno novim proizvodima iz vlastite proizvodnje i novim tehnološko-proizvodnim procesom, kroz ovaj projekt osigurat će se i otvaranje novih radnih mjesta na području Ozlja. Hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju je više od šest milijardi kuna kroz šest otvorenih natječaja i financijske instrumente koji dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. Većina raspoloživih sredstava namijenjena je razvoju mikro, malog i srednjeg poduzetništva u svrhu poticanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Sredstva se dodjeljuju uglavnom za osnivanje novih poslovnih jedinica ili proširenje postojećih, stvaranje i jačanje kapaciteta za razvoj procesa,
roba i usluga, ulaganje u projekte istraživanja, razvoja i inovacija, istraživačku infrastrukturu, ulaganje u socijalnu uključenost i druga područja.
enterprise europe Provedena analiza učinaka projekata financiranih kroz program PoC
Visoka uspješno odabranih projeka Većina projekata financiranih kroz program PoC, njih 58 posto, nastavila je svoj razvojni put prema izlasku na tržište, a na njega je već izašao svaki peti proizvod sufinanciran kroz ovaj program Tijekom predstavljanja novougovorenih projekata financiranih programom Provjere inovativnog koncepta (PoC) kroz njegov šesti poziv, HAMAG-BICRO predstavio je rezultate analize učinaka do sada financiranih PoC projekata. Program PoC namijenjen je financiranju inovativnih projekata koji se nalaze u ranoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa s izraženim komercijalnim potencijalom. Isti predstavlja dobar primjer za provedbu analize učinaka s obzirom na broj poziva, projekata i vrijeme provedbe koje obuhvaća period od 2010. do 2013. tijekom kojeg je provedeno pet poziva i ugovoreno 160 projekata. Predstavljena analiza temelji se na anketnom ispitivanju provedenom u periodu od listopada 2015. do ožujka 2016. godine. Odaziv na anketu bio je veći od 80 posto te je zaprimljeno 129 ispunjenih upitnika podjednako od korisnika PoC Private (64) i PoC Public (65) programa. Ispunjavajući online upitnik korisnici su, ovisno o fazi do koje su došli s rezultatima PoC projekta, odgovarali na do 75 različitih pitanja. Pitanja su se odnosila na ostvarene rezultate tijekom provedbe PoC projekta, kratkoročne ishode te dugoročne učinke programa. Prema anketi, većina financiranih projekata, 58 posto ispitanih korisnika, nastavila je svoj razvojni put nakon završetka financiranja u programu PoC kako bi dalje razvili projekt i izveli ga na tržište. U tom procesu iz 48 (37 posto) financiranih projekata proizašle su 74 projektne prijave
Program PoC ima svoje mjesto u paleti programa financiranja istraživanja i razvoja te inovacija koji se prije svega fokusiraju na rješavanje tehničkog problema, odnosno izradu prototipa i demonstraciju izvedivosti određenog koncepta
za povlačenje sredstava iz drugih izvora financiranja, kako domaćih tako i europskih, za koje je stopa uspješnosti iznosila visokih 45 posto. Dok su privatni korisnici dodatno uložili sredstva u iznosu od 64 posto sredstava utrošenih iz programa PoC za daljnji razvoj, s omjerom privatno uloženih i povučenih sredstava 60:40, korisnici iz znanstveno istraživačkih institucija gotovo su sva sredstva uložena u daljnji razvoj privukli iz drugih izvora financiranja (u iznosu od 299 posto od utrošenih iz programa sredstava).
www.een.hr
3. listopada 2016.
8 9
ost ata nih temeljem PoC-a i to u iznosu od 35,6 milijuna kuna. Analizirani korisnici ostvarili su prosječni godišnji rast ukupnih prihoda u periodu od godine dana prije početka projekta do godine dana nakon završetka projekta od 9,3 posto, dok su u istom tom periodu korisnici (43/43 iz PoC-a 1-4) ostvarili prosječni rast od prihoda od inovativnih proizvoda od 24 posto. Osim konkretnih rezultata i novih znanja temeljem provedenih PoC projekata razvijeni su i novi kapaciteti i sposobnosti za inovacije samih korisnika. Tijekom i nakon projekata zaposleno je 96 djelatnika u istraživanju i razvoju kako na određeno tako i na neodređeno (66 kod privatnih korisnika i 30 kod znanstveno istraživačkih institucija). Kao rezultat projekata predano je 40 patentnih prijava (24 međunarodne). Ostvaren je veći broj suradnji tvrtki i znanstveno istraživačkih institucija.
Analiza pokazuje kako je 34 posto ispitanih korisnika nakon završetka projekta ili dodatnih razvojnih aktivnosti provelo neke aktivnosti komercijalizacije. Nakon završetka PoC projekata, 26 od 129 analiziranih korisnika plasiralo je rezultate svojih PoC projekata na tržište što je nešto više od 20 posto. Od tog broja 16 projekata je od trenutka lansiranja proizvoda do 2015. godine (za 2015. dana je procjena) ostvarilo je u kumulativi prihode od proizvoda razvije-
Korisnici programa PoC private, mikro, mala i srednja poduzeća, značajno su povećali svoje kapacitete za istraživanje i razvoj. Analizirani korisnici (njih 36/64) ostvarili su prosječni godišnji rast troškova za I&R u periodu od godine dana prije početka projekta do godine dana nakon završetka projekta od 8,9 posto, dok su u istom tom periodu korisnici (njih 33/64) održali prosječni udio troškova istraživanja i razvoja u ukupnim prihodima na razini od 4,7 do 4,8 većine financiranih projekata. Broj zaposlenih u I&R u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) rastao je u istom periodu prosječno 13,6 posto godišnje.
Dugoročno, analizirani korisnici (POC 1-3 18/28) ostvarili su prosječni godišnji rast troškova za I&R u periodu od godine dana prije početka projekta do tri godine na-
Analiza pokazuje kako je 34 posto ispitanih korisnika nakon završetka projekta ili dodatnih razvojnih aktivnosti provelo neke aktivnosti komercijalizacije
kon završetka projekta od 28 posto, dok su u istom tom periodu korisnici povećali prosječni udio troškova I&R u ukupnim prihodima sa 9,3 na 12,5 posto. Analize pokazuju kako program PoC ima svoje mjesto u paleti programa financiranja istraživanja i razvoja i inovacija koji se prije svega fokusiraju na rješavanje tehničkog problema, odnosno izradu prototipa i demonstraciju izvedivosti određenog koncepta. Takav pristup omogućava bolje upravljanje rizicima, kako za samog korisnika tako i za financijera ili investitora. Provedena faza PoC-a daje osnovu za daljnja ulaganja i privlačenje dodatnih sredstava, što pokazuju i prikupljeni podaci. U tom smislu program PoC pokazuje i svoju ulogu u generiranju portfelja projekata za daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj koji u konačnici rezultiraju proizvodima na tržištu.
enterprise europe
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Nove isplate iz IPARD-a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku OPG Igor Jurković isplaćena je 481.000 kuna za izgradnju i opremanje objekta za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga. Ulaganje je realizirano u mjestu Fuškulin u Istarskoj županiji. Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD pro-
grama, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Korisniku Altilia d.o.o. iz Krapinsko-zagorske županije isplaćeno je tri milijuna kuna za ulaganje u gradnju i opremanje objekta za uzgoj pilića. Korisnik je IPARD sredstvima izgradio i opremio objekt za držanje peradi (tov pilića i uzgoj nesilica teških linija) unutar prostora farme, uključujući opremu za sprečavanje širenja ptičjih bolesti. Korisniku Fortuna Agro d.o.o. iz Međimurske županije isplaćeno je 745.000 kuna za ulaganje u podizanje novih nasada voća, navodnjavanje te protugradnu zaštitu. IPARD sredstvima također je sufinancirano i sljedeće:
meteo stanica - osnovni model, malčer udarni metal, atomizer te traktorski viličar s vilicama. Za projekte iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika Agencija je Općini Dežanovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji isplatila 3,7 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Gradu Kutjevu u Požeško-slavonskoj županiji isplaćeno je 2,5 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju sustava ka-
Potpore za mlijeko Europska komisija donijela je Uredbu (2016/1612) kojom se provodi jedan od instrumenata europske politike u sektoru mlijeka zbog iznimno teškog stanja u tom sektoru. Potpora Unije osigurana je za prihvatljive podnositelje zahtjeva koji smanje svoje isporuke kravljeg mlijeka za razdoblje od tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pod uvjetima utvrđenima Uredbom. Potpora se dodjeljuje na temelju podnesenog zahtjeva, a minimalna količina smanjenja isporuke kravljeg mlijeka je 1500 kilograma. Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su proizvođači mlijeka koji su kravlje mlijeko isporučili prvim otkupljivačima u srpnju 2016. Potpora iznosi 14 eura za 100 kilograma kravljeg mlijeka za količinu koja odgovara razlici između
kravljeg mlijeka isporučenog tijekom referentnog razdoblja i kravljeg mlijeka isporučenog tijekom razdoblja smanjenja. Proizvođači mlijeka sami odlučuju o količini smanjenja koja se kreće između najmanje 1500 kilograma i najviše 50 posto proizvodnje iz referentnog razdoblja, ali moraju paziti pri prijavi količina jer u slučaju da je smanjenje veće od odobrenog plaća se odobrena količina smanjenja, a ukoliko je smanjenje bilo manje od odobrenog, isplata se smanjuje primjenom koeficijenata smanjenja. Rokovi za podnošenje zahtjeva su do: • 12. listopada 2016. u 12 sati za drugo razdoblje smanjenja (studeni/prosinac 2016. i siječanj 2017.) • 9. studenoga 2016. u 12 sati za treće razdoblje smanjenja (prosinac 2016. i siječanj/veljača 2017.)
• 7. prosinca 2016. u 12 sati za četvrto razdoblje smanjenja (siječanj, veljača i ožujak 2017.) Podnositelji zahtjeva koji su podnijeli zahtjev za prvo razdoblje smanjenja ne smiju podnijeti zahtjev za drugo razdoblje primjene ove mjere. Detalje i potrebnu dokumentaciju možete pogledati na http://www.apprrr. hr/smanjenje-proizvodnje-mijeka-2074. aspx.
www.een.hr
nalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Obavljene su i nove isplata na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za dovršeno ulaganje u sklopu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Korisniku Zvir, obrt za trgovinu iz Splitsko-dalmatinske županije, isplaćena je 801.000 kuna za ulaganje u građenje i opremanje objekata za preradu maslina u ulju s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom. Korisniku Badanj komerc d.o.o. iz Brštanova u Splitsko-dalmatinskoj županiji isplaćeno je 1,7 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje pršutane. Agencija je po osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja isplatila nova sredstva. Tako je LAG-u Mura-Drava ovaj put isplaćeno 169.000 kuna.
3. listopada 2016.
Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-
10 11
promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu.
Novac za zbrinjavanje gnojiva Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za završena ulaganja u sklopu podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (operacija 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš). Tako je korisniku OPG Fumić Goran iz Ličko-senjske županije isplaćeno 69.000 kuna za ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (nabavljena je prikolica za stajnjak), dok je OPG-u Pali Široki Katarina isplaćena 61.000 kuna za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš (nabavljena je cisterna). Također, OPG-u Tadijal Vladimir isplaćene su 742.000 kuna za ulaganje u izgradnju spremišta za stajnjak te skrepere za izgnojavanje (nabavljeni su i utovarivač za gnoj, cisterna za gnojnicu, te prikolica za razbacivanje stajnjaka). Korisniku Vrhovec - obrt za poljoprivrednu proizvodnju iz mjesta Luka u Zagrebačkoj županiji isplaćeno je 1,8 milijuna kuna. Obrt je uložio u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva i nabavio poljoprivrednu mehanizaciju za manipulaciju gnojem (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu mineralnog i organskog gnojiva).
enterprise europe
EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Informatički uređaji i sustavi
Medicinski potrošni materijal KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, traži nabavu medicinskog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Lidija Kanić, 10000 Zagreb, nabava@kbcsm.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0021268. Sportska odjeća Ministarstvo untarnjih poslova traži nabavu sportske odjeće. Natječaj je otvoren do 8. studenog, a prijave na hrvat-
Različita roba Hrvatske vode traže nabavu različite robe. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, 28921383001, Ulica grada Vukovara 220, Sektor informacijske i komunikacijske tehnologije, Središnja služba za javnu nabavu, Tihana Fiala Kovačević, 10000 Zagreb, tihanaf@voda.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0021270.
skom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Ilica 335, 10000 Zagreb, Kristina Barać, 10000 Zagreb, kbarac@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0021275.
Električna energija Osječko-baranjska županija traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Osječko-baranjska županija, 10383308860, Trg Ante Starčevića 2, Služba za javnu nabavu, Zlatko Hosu, 31000 Osijek, nabava@obz.hr.
HAC ONC traži nabavu informatičkih sustava i poslužitelja. Natječaj je otvoren do 7. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Koturaška cesta 43, SO nabava, Ivica Lončar, 10000 Zagreb, ivica. loncar@hac-onc.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0018806. Kirurški konac
KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, traži nabavu kirurškog konca. Natječaj je otvoren do 9. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Lidija Kanić, 10000 Zagreb, nabava@kbcsm.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2016%2fS+002-0021207.
Frm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+005-0021159.
Elektronička oprema Hrvatski operator prijenosnog sustava, Zagreb, traži nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Organizacijska jedinica koja provodi postupak javne nabave: Prijenosno područje Rijeka, M.Tita 166, 51410 Opatija, Milvana Brnelić, 10000 Zagreb, Hrvatska, ri-nabava@hops.hr. Više podataka o nadmetanju, www.hops.hr, https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-
Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0021210.
www.een.hr
3. listopada 2016.
12 13
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.
Ruski distributer nudi suradnju proizvođačima alkoholnih i bezalkoholnih pića (BRRU20160819002) Ruski distributer pića, povezan s mnogim postojećim lokalnim klijentima, traži proizvođače alkoholnih i bezalkoholnih pića. Tvrtka nudi asistenciju tvrtkama/dobavljačima alkoholnih pića, kojima možda nedostaje potrebno znanje/iskustvo za izvoz u Rusiju, u uspostavljanju baze klijenata u Ruskoj Federaciji. Ruska tvrtka nudi usluge distribucije proizvođačima jabukovače, vina, piva i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića. Sjevernoirska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima prirodnih i medicinskih proizvoda (BRUK20160830001) Sjevernoirska tvrtka, specijalizirana za distribuciju biljnih, homeopatskih, prirodnih dodataka prehrani i medicinskih proizvoda, traži nove inovativne proizvode i uređaje za dodavanje svom proizvodnom asortimanu. Tvrtka traži proizvođače prirodnih/alternativnih/homeopatskih medicinskih proizvoda, prirodnih lijekova i/ili srodnih zdravstvenih uređaja kako bi prodavali proizvode pod ugovorom o distribuciji. Poljski distributer hrane i pića nudi usluge distribucije (BRPL20160706001) Poljski uvoznik i distributer hrane i pića traži nove proizvode za uvoz i distribuciju u Poljskoj. Tvrtka već distribuira tzv. superfoods (proizvode visoke nutritivne vrijednosti), biocertificirane i necertificirane vrste, kao i sokove, koncentrate i premium kave. Tvrtka traži proizvode koji su novi i inovativni i koji će nadopuniti postojeću liniju proizvoda kroz ugovor o distribuciji. Od posebnog interesa su proizvodi koji pridonose zdravom životnom stilu, bilo da su organski, makrobiotički ili bez glutena, sladila, alergena... Poljski distributer je zainteresiran i za inovativne proizvode poput egzotičnih voćnih sokova, sušenog voća i orašastih plodova.
Ruski proizvođač odjeće traži dobavljača konca (BRRU20160905001) Ruski proizvođač dječje odjeće za djecu od 0 do 12 godina proizvodi kvalitetnu i udobnu odjeću (u skladu s pozitivnim mišljenjima potrošača), prilagođenu za rusko i strana tržišta i potrebama kupaca. Asortiman tvrtke uključuje: kombinezone; komplete za bebe; jakne; kapute; zimske setove za dječake i djevojčice. Tvrtka nudi dugoročnu suradnju, strogo u skladu s odredbama i uvjetima isporu-
proširiti svoju ponudu tako da djeluje kao distributer/zastupnik za strane proizvođače. Od posebnog interesa su također razna predjela, glavna jela, juhe, hladne plate, sirevi, riba i meso, pekarski i zamrznuti proizvodi. Tvrtka posluje kroz veliku organiziranu distribucijsku i maloprodajnu mrežu u Srednjoj i Južnoj Italiji. Traže proizvođače s područja Balkana i Jugoistočne Europe. Svi proizvodi moraju biti u skladu s EU direktivama i propisima o zaštiti potrošača od rizika za zdravlje. Rumunjska tvrtka traži proizvođače industrijske elektronike (BRRO20160805001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju industrijske elektronike, traži proizvođače spomenutih proizvoda kako bi povećala svoj asortiman proizvoda, ponudivši usluge distribucije potencijalnom partneru. Tvrtka komercijalizira termometre, uređaje za snimanje, senzore, pretvarače, industrijske odašiljače, sonde, laboratorijsku i ostalu opremu.
ke proizvoda i fleksibilne cijene. Tvrtka traži proizvođače konca visoke izdržljivosti za proizvodnju dječje odjeće: - poliesterski konac za šivanje (prekriven voskom ili silikonski, transparentan); - najlonski konac za šivanje (vrlo je jak, ali ne povlači tkaninu; topi se na visokim temperaturama); - pamučni konac za šivanje (ne skuplja se na tkanini, prirodan je). Britanski distributer traži proizvođače poljoprivredne opreme (BRUK20160701001) Britanska tvrtka zainteresirana je za rad s dobavljačima poljoprivredne opreme - uključujući traktore, prikolice i rezervne dijelove, poljoprivredne alate, strugala, gnojiva i sjemena, insekticide i pesticide koji su zainteresirani za pronalazak novih međunarodnih partnera - distributera. Talijanski distributer nudi distribuciju proizvođačima prehrambenih proizvoda (BRIT20160822001) Talijanska tvrtka specijalizirana za trgovinu hranom, gurmanskim proizvodima, alkoholnim i bezalkoholnim pićima, želi
Crnogorski distributer nudi distribuciju prehrambenih proizvoda (BRME20160818001) Crnogorski distributer specijaliziran za distribuciju robe široke potrošnje traži dobavljače koji djeluju u poljoprivrednoprehrambenoj industriji, kako bi ponudio ekskluzivnu distribuciju na tržištu Crne Gore. Posebno zanimljivi su proizvodi široke potrošnje (namirnice, prehrambeni proizvodi), alkoholna i bezalkoholna pića, kao što su vina, voćni i gazirani sokovi. Francuski laboratorij nudi usluge proizvodnje kozmetičkih linija (BOFR20160615001) Francuski laboratorij za istraživanje i razvoj kozmetike nudi svoje usluge: stvaranje inovativnih koncepata, istraživanje i dizajniranje formula, regulatorni nadzor, industrijski transfer, dizajniranje ambalaže i proizvodnje. Nude usluge proizvodnje europskim tvrtkama koje su spremne razviti vlastitu kozmetičku liniju. Francuska tvrtka je otvorena za ugovore o proizvodnji s tehničkom pomoći.
enterprise europe
RAPEX izvješće 1
6
2
3
7
4
8
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-
5
9 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.
Dječje cipelice, brend Nelli Blu, model CP40-119 RZ. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se njegovi dijelovi mogu lako odvojiti i dijete ih može inhalirati ili progutati. (slika 1) Šampon i gel za tuširanje, brend Delkam, naziva Hello Kitty Shampoo&Bath gel. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima previsoku razinu bakterija u pakiranju. (slika 2) Automobil Suzuki, model Jimny, proizveden 2013. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ojačivač kočnice može biti neispravan, što može povećati put kočenja vozila. (slika 3) Automobil Fiat, model 500, proizveden 2015. i 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vodilice prednjeg desnog sjedala mogu biti neispravne i sjedalo može popustiti i ispasti iz ležišta. (slika 4) Motocikli KTM, modeli 250 SX-F EU, 350 SX-F EU/US, 450 XC-F US 150 XC-W EU/US, 250 XC-W US, 300 XC-W US, 250 EXC EU, 300 EXC Six Days EU, 300 EXC EU/AU, 250 EXC-F Six Days EU, 250 EXC-F EU/AU, 350
EXC-F Six Days EU, 350 EXC-F EU /AU, 450 EXC-F Six Days EU, 450 EXC-F EU/AU, 500 EXC-F AU, modelske godine 2017. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer cilindri ručne kočnice mogu biti loše izvedeni pa može doći do slabljenja kvalitete kočenja. (slike 5,6) Motocikli Husquarna, modeli TC 125, TC 250, FC 350, FC 450, TX 125, TE 250 EU, TE 300 EU, FE 250 EU, FE 350 EU, FE 450 EU and FE 500 EU, modelske godine 2017. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer cilindri ručne kočnice mogu biti loše izvedeni pa može doći do slabljenja kvalitete kočenja. (slika 7) Automobil Mercedes Benz, model GLE, proizveden 2014. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stražnji nasloni za glavu i njihov sustav učvršćivanja mogu biti neispravni što može dovesti do ozljeda putnika pri sudaru. (slika 8) Mobilni telefon Samsung, model Galaxy Note 7, proizvodi koji su naručeni prije lansiranja proizvoda na tržište. Proizvod je opasan za korištenje jer se baterija može pregrijati zbog kratkog spoja unutar kućišta. (slika 9)
www.een.hr
3. listopada 2016.
14 15
Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Traži se novi automatizirani sustav za proizvodnju drvenih ploča (TRIT20160412001) • Talijanska tvrtka želi investirati u novi automatizirani sustav za proizvodnju drvenih ploča. Tvrtka posjeduje patent za posebnu drvenu ploču čija je prednost odsutnost ikakvih ljepila. Tvrtka traži partnere sa stručnim znanjem o rješenjima za automatizaciju industrijskih drvnih procesa, te partnere koji su u mogućnosti razviti i proizvesti vrlo precizan i djelotvoran stroj za mljevenje lamela. Proizvodnja baterijskih ćelija i/ili baterija na temelju zadanih specifikacija (TRHU20160413001) • Istraživački i razvojni mali i srednji poduzetnik iz Mađarske je razvio i namjerava komercijalizirati električni (hibridni) koncept bespilotnog helikoptera. Baterije su ključni element ove električne i hibridne tehnologije te je stoga presudno smanjiti težinu baterija. Traže se partneri iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država koji su u mogućnosti proizvoditi pojedinačne baterije ili baterijske ćelije prema odgovarajućim zadanim parametrima. Traži se ugovor o proizvodnji ili komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom. Traže se održivi novi proizvodi i tehnologije za proširenje/zamjenu postojećeg portfelja (TRDE20160902001) • Mali njemački proizvođač optičkih medija za pohranu podataka traži nove proizvode i/ili tehnologije koji bi bili proširenje ili supstitucija njihovog proizvodnog portfelja. Sadašnja proizvodna linija sastoji se od kalupljenja brizgane plastike, nakon čega slijede različiti procesi premazivanja i prskanja, s potpuno automatiziranim rukovanjem. Traže se partneri iz industrije koji su spremni ugraditi svoju održivu tehnologiju u postojeće okruženje. Predviđen je komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.
Talijanska biotehnološka tvrtka za proizvodnju nanočestica silicijevog dioksida traži suradnju na području tehnologije i proizvodnje (TRIT20160915002) • Talijanska biotehnološka tvrtka proizvodi ekstremno svestrane nanosonde i nanočestice silicija za različite primjene. Tvrtka traži ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom istraživanju s akademskom zajednicom, istraživačkim centrima i tvrtkama aktivnim u tom području, kako bi se postigla nova istraživačka dostignuća, istražile različite primjene tehnologije i razvili novi proizvodi za in vitro i in vivo tržišta. Traže se tekuće solucije za primjenu u proizvodnji umjetnih tkiva (TRAT20160906001) • Austrijski MSP koji djeluje u sektoru zdravstva traži ekspertizu i/ili rješenje materijala od tekućih polimera za proizvodnju jeftinih tjelesnih tkiva. Traže tvrtke ili istraživačke ustanove za ugovor o tehničkoj suradnji, licencu za prilagodbu tehnologije, odnosno sporazum o suradnji na istraživanju. Britanska tvrtka traži EU distributera za široku paletu medicinskih proizvoda (BOUK20160921006) • Britanska tvrtka koja se bavi opskrbom sanitetskim materijalom nudi široku paletu medicinskih proizvoda distributerima iz Europske unije. Paleta sadrži proizvode bitne za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, koji podržavaju standarde zdravlja i sigurnosti, a uključuju rukavice, pregače i maramice. Britanski inovator i proizvođač prijenosnih sustava hlađenja pokojnika traži distributera u Europi (BOUK20160919002) • Britanska tvrtka specijalizirana za dizajn i proizvodnju rješenja za mobilne mrtvačnice traži europske distributere za svoje sustave hlađenja podržane novim tehnologijama. Ovi sustavi omogućuju hlađenje tijela svih veličina na u potpunosti prijenosni način. Tvrtka nudi sedam različitih proizvoda pod svojim rasponom rashladnih sustava koji su međunarodno priznati i naširoko se koriste u 90 posto britanskih bolnica.
Usluge snižavanje troškova električne energije (BOFR20160801005) • Francuski energetski broker specijaliziran za snižavanje troškova električne energije traži teške industrije u Europi s visokim razinama potrošnje električne energije, koje žele u svoje tvrtke uvesti smart upravljanje energijom kako bi smanjile troškove i dugoročno povećale prihode. Predviđen je ugovor o trgovini električnom energijom kroz ugovor o uslugama. Belgijsko trgovačko društvo traži nove dobavljače iz sektora medicinske i veterinarske opreme i proizvoda, poljoprivrede i uzgoja, obnovljivih izvora energije i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (BRBE20160805001) • Belgijska tvrtka je trgovac aktivan u različitim područjima djelovanja, kao što su medicinska i veterinarska oprema i proizvodi, poljoprivreda i uzgoj, obnovljivi izvori energije i agro hrane. Tvrtka je u potrazi za novim dobavljačima proizvoda i/ili usluga. Engleska tvrtka traži proizvođače korporativnih poklona i promotivnih predmeta (BRUK20160824001) • Engleska tvrtka već nekoliko godina razvija svoje poslovanje u uvozu/izvozu alkoholnih pića. Nedavno su pokrenuli vlastitu marku za pivo te su u procesu razvoja vlastite robne marke za druga alkoholna pića. Kako bi pomogli promovirati i prodavati nove marke pića, tvrtka je u potrazi za proizvođačima korporativnih poklona.
enterprise europe
3. listopada 2016.
16
DroneTech - poslovni susreti Europska poduzetnička mreža u Torunu (Poljska) organizira prve poslovne susrete povodom DroneTech Svjetskog susreta 2016. u Torunu. Datum održavanja poslovnih susreta je 12. listopada 2016. Poslovni susreti predstavljaju jedinstvenu platformu za razmjenu inovativnih tehnologija, pokretanje prekograničnih suradnji i pronalazak poslovnih partnera. Sudionici mogu unaprijed dogovoriti sastanke s tvrtkama koje su im interesantne. Ovo je prvo događanje posvećeno bespilotnim tehnologijama, tj bespilotnim letjelicama (dronovima) i kopnenim vozilima. Događanje targetira širok spektar
tvrtki, sveučilišta, ustanova, istraživačkih i razvojnih centara iz Europe i drugih dijelova svijeta, zainteresiranih za razmjenu znanja, iskustva, novih projektnih ideja. Na događanju će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja, koji koriste dronove. Područja na koja se poslovni susreti odnose su: •p oljoprivreda, šumarstvo •p rijevoz tereta, transport •g rađevinski i arhitektonski sektor •e nergetika, zaštita okoliša •k inematografija, fotografija •n afta i plin, rudarstvo •s igurnost, zaštitarstvo, hitne intervencije •s port • t urizam
Rokovi: Do 30. rujna Registracija i kreiranje online kooperacijskog profila 1.-7. listopada – Odabir tvrtki za poslovne susrete, bukiranje sastanaka 12. listopada – poslovni susreti (od 9 do 15 sati). Registracija je moguća putem linka http://dronetech2016.talkb2b.net/. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.
Poslovni susreti u sklopu sajma Pula Boat Fair 2016 Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske sa zadovoljstvom Vas pozivaju da sudjelujete na poslovnim susretima koji će se održati 13. listopada 2016. u sklopu Pula Boat Faira u Marini Veruda Pula. Poslovni susreti predstavljaju jedinstvenu mogućnost povezivanja tvrtki iz različitih zemalja koje djeluju u istom sektoru, s ciljem predstavljanja i otkrivanja novih proizvoda i usluga, istraživanja novih poslovnih mogućnosti kako bi pronašli nove potencijalne klijente i dobavljače te partnera za zajedničko ulaganje ili inovacijske projekte.
Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje. Prijaviti se možete online putem linka: www.b2match.eu/pbf2016 nakon čega dobivate sve potrebne informacije putem maila. Za sva pitanja molimo da se obratite kontakt osobama u HGK-u: Događaj je namijenjen tvrtkama koje djeluju u nautičkom sektoru, bilo da su proizvođači ili pružatelji usluga a glavni sektori interesa su brodogradnja, brodska oprema, metaloprerada, obnovljivi izvori energije, strojarstvo i projektiranje, plastika, usluge te ostalo vezano za gradnju i opremanje plovila.
Denis Hrelja, HGK-ŽK Pula, dhrelja@hgk. hr, tel: 052/378 115 Jelena Ravlić, HGK- Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, tel: 01/456 1763 Više informacija o sajmu: http://www. pulaboat.com/
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4. listopada - Poslovni razgovori CONXEMAR 2016, Vigo, Španjolska 10. listopada - Bio Japan, poslovna misija, Yokohama, Japan 12. listopada - Poslovni susreti Drontech, Torun, Poljska 13. listopada - Poslovni razgovori Burtarim, Bursa, Turska 13. listopada - poslovni susreti u sklopu Pula Boat Faira
19. listopada - Poslovni razgovori Euronaval 2016, Paris Le Burget, Francuska 26. listopada - Meet in Italy for Life Sciences – Matchmaking event, Rim, Italija 27. listopata - Gospodarski susreti Reindustrialisation of the European Union 2016, Bratislava, Slovačka 2.- 8. studenoga - Poslovni susreti u Kini, Chengdu i Qingdao, Kina
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković
predstavljamo Mediterra Natura, Zagreb
Hrvatska vina probijaju se na Baltik Procijenili smo da u Latviji, Estoniji i Finskoj možemo plasirati vina iz Hrvatske i regije. Tamo je razvijena i web prodaja što nama kao relativno maloj tvrtki i odgovara, kaže vlasnik i direktor tvrtke Mediterra Natura
T
vrtka Mediterra Natura iz Zagreba osnovana je 2010. godine. Ta tvrtka, čiji je vlasnik i direktor Domagoj Nobilo, bavi se izvozom vina iz Hrvatske i regije te hrvatskih autohtonih delikatesnih proizvoda. Na neki način servis je udruge Medittera Natura koja okuplja više od 80 članova proizvođača vina i delicija iz regije. “Pioniri smo na nekim tržištima. Primjerice, tržište Japana probili smo 2010. godine i od tada je nekoliko proizvođača vina, naših partnera, prisutno na japanskom tržištu. Te je godine tridesetak hrvatskih vina profesionalno predstavljeno u Tokiju”, kaže Nobilo kojega pomalo čude nedavni napisi u hrvatskim medijima o izvozu hrvatskih vina u Japan. Nakon što je u lipnju ove godine Mediterra Natura pobijedila na natječaju, prvi put je s tvrtkom Alko, državnim uvoznikom i distributerom alkoholnih pića za Finsku, realiziran izvoz plavca malog. “U Finsku smo plasirali Telus Plavac mali koji proizvodi OPG Arambašić iz Orebića. Taj plavac postiže cijenu od gotovo 15 eura što je za kvalitetno vino odlična cijena. Do sada je na finskom tržištu bilo prisutno samo jedno bijelo vino iz Hrvatske, ono istarske Veralde. U Poljskoj imamo zajedničku
tvrtku nobilo želi ustrojiti kao onestop-shop hrvatskih i regionalnih vina te delikatesa tvrtku, ali i inače volimo imati mješovite tvrtke kako bismo imali lokalnu komponentu. Uskoro namjeravamo probiti tržište baltičkih zemalja. Naime, procijenili smo da u Latviji, Estoniji i Finskoj možemo plasirati vina iz Hrvatske i regije. Tamo je razvijena i web prodaja što nama kao relativno maloj tvrtki i odgovara”, pojašnjava Nobilo.
Prema njegovim riječima, ideja mu je tvrtku ustrojiti kao one-stop-shop hrvatskih i regionalnih vina te delikatesa. “Primijetili smo da takvog projekta odnosno tvrtke u Hrvatskoj i regiji baš i nema. Objedinili smo proizvode i usluge kako bismo smanjili troškove u poslovanju pri izvozu. Kad je riječ o izvozu vina, organiziramo svu logističku podršku, rješavamo dokumentaciju, kemijske analize i transport. Postižemo najbolje cijene transporta jer se pojedinim uvoznicima više isplati rad s jednim partnerom koji im uštedi novac, vrijeme i energiju. To nam daje određenu prednost u odnosu na tvrtke koje izvoze vina”, ističe Nobilo.
svake godine rast
Tvrtka Mediterra Natura u svojem poslovanju svake godine ostvaruje rast. Tako je lani uprihodila oko 600.000 kuna, dok ove godine Nobilo očekuje prihod od 700.000 kuna. Ove su godine počeli i posredovati u uvozu talijanskih destilata koje koriste domaći proizvođači jakih alkoholnih pića. To znači da desetak posto prihoda Mediterra Natura ostvari na domaćem tržištu. “Mogli bismo i više raditi na domaćem tržištu, ali izbjegavamo odgode plaćanja jer je nelikvidnost još uvijek veliki problem hrvatskog tržišta. Pri izvozu avansno naplaćujemo jer smo jedanput imali neugodno iskustvo kada smo odobrili odgodu plaćanja”, rekao je Nobilo. (J.V.)
A SAD MALO O NAMA...
2010. god osnovana Mediterra Natura 600.000 kn lanjski prihod tvrtke oko 10% prihoda Mediterra Natura ostvari u Hrvatskoj
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 27
28 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Mala škola kvalitete
Za propuste u kvaliteti padale su glave dr. Krešimir Buntak
v.d. pročelnika Odjela za poslovanje i menadžment Sveučilišta Sjever, Koprivnica
Kroz povijest prvi zahtjevi za osiguranjem kvalitete proizvoda s aspekta sigurnosti pojavili su se u Carskoj Rusiji. Nesretnici koji su imali upravljati kvalitetom u to vrijeme svoje su propuste vrlo skupo plaćali
O
siguranje kvalitete pojavilo se s novim zahtjevima tržišta, kad se pojavila konkurencija i kad je ponuda počela premašivati potražnju. U tom trenutku, uz istu razinu sigurnosti i kvalitete, prihvatljiviji proizvod je bio onaj s boljom cijenom. Kroz povijest, prvi zahtjevi za osiguranjem kvalitete proizvoda s aspekta sigurnosti pojavili su se u Carskoj Rusiji. Iz tog vremena poznat je proglas ruskog cara Petra I. Velikog vezan uz njegov nenadani posjet Tulskoj tvornici oružja nakon velikih problema u bitkama u kojima je dolazilo do čestog zakazivanja puške. Proglas je glasio: “Naređujem da se upravitelj Tulske tvornice oružja Kornil Bjelokasov izbičuje i protjera u manastir na prisilni rad jer se on, bitanga, usudio i imao hrabrosti da državnim trupama prodaje neupotrebljive puške. Glavnog kontrolora Frola Fuksa izbičevati i protjerati u Azov jer je propustio loše puške i izdao za njih ispitnu dozvolu i znak kvalitete. Nadalje naređujem da se Peterburška uprava za oružje smjesta preseli u Tulu kako bi danonoćno mogla kontrolirati proizvodnju pušaka. Glavni kontrolor i njegovi podređeni moraju stalno nadzirati kako kontrolori u proizvodnji rade i daju li se korektno ispitni znakovi i znak kvalitete. U slučaju najmanje sumnje preispitati proizvodnju i provesti probe s bojevim streljivom. Jednom mjesečno glavni kontrolor Uprave za oružje treba na slučajan način izdvojiti dvije puške i njima se treba pucati do zakazivanja ili uništenja. Ako u borbi ijedna puška zakaže zbog nekvalitetne izrade, bit će svi odgovorni u Upravi za oružje nemilosrdno izbičevani po golom tijelu. Upravitelju tvornice će sljedovati 25 udaraca bičem i kazna od jednog černovica (1 veliki dukat). Glavnog kontrolora bičevati dok ne izgubi svijest. Sve oficire Uprave za oružje degradirati u podoficire, a samog komandanta Uprave prevesti u pisara. Svima ostalim u Upravi ukida se
tjedna porcija votke. Novom upravitelju tvornice oružja Demidovu naređujem da u Tuli svim zaposlenima iz Uprave za oružje izgradi kuće koje ne smiju biti lošije od njegove. A ako ipak budu lošije, neka se ne ljuti, naređujem da se strelja.”
Pojmovi osiguranje kvalitete (quality assurance) i kontrola kvalitete (quality control) često se koriste naizmjenično. Međutim, imaju različito značenje. Osiguranje kvalitete označava planirane i sistematične aktivnosti implementirane u sustav kvalitete kako bi zahtjevi za kvalitetom proizvoda i usluga bili ispunjeni, te se osigurala ekonomičnost procesa realizacije proizvoda ili usluge. Kontrola kvalitete, s druge strane, obuhvaća tehnike i aktivnosti opažanja koje se koriste kako bi se zadovoljili zahtjevi za kvalitetom. Definicija osiguranja kvalitete prema normi ISO 9000:2000 glasi: “Osiguranje kvalitete dio je sustava upravljanja kvalitetom fokusiran na stvaranje povjerenja u ispunjavanje osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu”. ISO 8402 – 1986 pak definira osiguranje kvalitete vezano uz proizvodnju ili uslugu. Sva ta sustavna djelovanja potrebna su za pribavljanje povjerenja da će proizvod ili usluga za-
Glavnog kontrolora bičevati dok ne izgubi svijest, glasio je naputak Petra I. Velikog. a upravi, zakaže li još ijedna puška, ukinuti sljedovanje voTke! Nakon vojske i industrija je krenula s provjerama sigurnosti, osobito otac znanosti o menadžmentu F.W. Taylor. Jasno, ovaj put zbog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. To znači da se težište s proizvoda proširilo na proces realizacije proizvoda. Da bi se moglo upravljati proizvodnim procesima, nužna je bila uporaba statističkih metoda za što je posebno zaslužan W.A. Shewhart (1891.-1967.), značajan i po tome što je osmislio jedan od najpoznatijih alata upravljanja kvalitetom i procesima - Shewhartov ciklus, danas više poznat kao PDCA krug ili Demingov krug, kojem ću zasigurno u nadolazećim tekstovima dati dosta pažnje.
dovoljiti dane zahtjeve za kvalitetu. S aspekta stavljanja gotovih proizvoda na tržište osobito je važna završna kontrola, odnosno ispitivanje važnih značajki kvalitete uz ključni zahtjev za dokumentiranjem rezultata ispitivanja kako bi se osigurala sljedivost do svakog proizvoda. To je iznimno važno budući da na jedinstvenom tržištu Europske unije, zbog izbjegavanja tehničkih barijera, proizvodi moraju odgovarati smjernicama i normama novog pristupa (New Approach). Stoga oprez, direktori i poduzetnici: hrvatsko tržište je samo dio europskog i na njemu vrijede sve EU norme i zakoni jedinstvenog tržišta.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 29
AKTUALNO U HOK-u održan 10. susret trgovaca
Vratiti dignitet trgovačkoj struci Kroz zakonsku regulativu i učinkoviti inspekcijski nadzor treba onemogućiti formiranje damping cijena za sve proizvode i usluge, te zabraniti korištenje bonova kao sredstva plaćanja
U
proteklih pet godina zatvoreno je 5000 malih trgovačkih obrta, a pritom je izgubljeno 11.000 radnih mjesta. Da trgovačka struka ne bi tonula sve dublje, potreban je povratak digniteta trgovini kao struci kako bi se zvanje trgovca vratilo u obrazovani sustav, ali i uvelo u normativne akte, zaključeno je na prošlotjednom 10. susretu trgovaca u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Uz to, mali trgovci-obrtnici su se složili da je potrebno poduzeti sve potrebne radnje kako bi trgovina bila ravnopravna djelatnost s ostalim djelatnosti-
ma u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Nakon panel diskusije na kojoj su trgovci-obrtnici razmijenili mišljenja s predstavnicima institucija i nekih ministarstava, zaključeno je kako kroz zakonsku regulativu i učinkoviti inspekcijski nadzor treba onemogućiti formiranje damping cijena za sve proizvode i usluge, te zabraniti korištenje bonova kao sredstva plaćanja. Ceh trgovine HOK-a smatra nužnom i pokretnu trgovinu, posebice u ruralnim i slabije naseljenim područjima u Hrvatskoj. Trgovci-obrtnici traže da jedinice lokalne uprave i samouprave provode zakonske
odredbe, vezane uz obavljanje pokretne trgovine, ali i to da inspekcijske službe provode učinkovitiji inspekcijski nadzor nad takvim oblicima trgovine. Osim toga, Ceh trgovine podržava polaganje ispita malih trgovaca-obrtnika za higijenski minimum u trgovini, ali isto tako oni traže da se taj ispit polaže samo jednom, a ne svake četiri godine kao što je to bilo dosad. Također, mali trgovci smatraju kako treba nastaviti razgovore s bankama i kartičarskim kućama kako bi se realizirali povoljniji uvjeti korištenja kreditnih kartica u malim trgovinama. (S.P.)
Konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija
Kako unaprijediti financijsko tržište? Ako ste gospodarstvenik u potrazi za kvalitetnijom suradnjom s financijskim institucijama, posjetite konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija koja će se održati 20. listopada u zagrebačkom Hotelu Westin, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, dok je suorganizator Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Želja organizatora je na jednom mjestu okupiti predstavnike svih financijskih i regulatornih institucija te resornih ministarstava kako bi se otvorila mogućnost zajedničkog djelovanja na ukupnom unapređenju hrvatskog financijskog tržišta u svim segmentima poslovanja. Također se
30 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
želi uključiti poslovne subjekte, korisnike usluga financijskih institucija u kreiranje proizvoda i usluga financijskih institucija te definiranje parametara buduće suradnje. Tijekom konferencije održat će se i Financijski info trg. Riječ je o novom vidu poslovne suradnje koji omogućava gospodarstvenicima savjetovanje, umrežavanje i razmjenu iskustava u jedinstvenom okruženju kao i relevantne informacije važne za povećanje konkurentnosti i iskoristivosti ukupnog hrvatskog gospodarskog potencijala. Valja istaknuti da se za konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija ne plaća kotizacija, a više informacija može se saznati na adresi http://dhfi.hgk.hr.
Dan velikih planova
Izvoz još nema svoje pravo mjesto Izvoz bi trebao biti okosnica svih naših razgovora o gospodarstvu jer bez njega ne možemo rasti. Danas kada nam izvoz raste po odličnim stopama, uvoz raste više, upozorio je Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike
H
rvatska je uspjela iskoristiti globalne okolnosti i ostvariti značajan rast u turizmu, ali se vlade moraju pobrinuti i za dugoročne i kratkoročne rizike i spremiti se na njih, istaknuo je glavni ekonomist EBRD-a Sergej Guriev na prošlotjednoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova. “Treba se brinuti za stvaranje uvjeta za dugoročni rast. Zadovoljan sam time što je rast proračunskog deficita stavljen pod kontrolu i što je ispod mastriških kriterija, što je ključno jer je udio duga u BDP-u u Hrvatskoj velik. Dobro je i to što Vlada vrlo ozbiljno razmišlja o povećanju efikasnosti državne uprave i državnih poduzeća”, kaže Guriev.
Izvoz nema svoje pravo mjesto u društvu, kaže Marko Jurčić, savjetnik i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. “Izvoz bi trebao biti okosnica svih naših razgovora o gospodarstvu jer bez njega ne možemo rasti. Sve novije drža-
ve članice EU-a zabilježile su veći rast izvoza. Danas i kada nam izvoz raste po odličnim stopama, uvoz raste više”, upozorava Jurčić.
Do 2020. želimo gospodarski rast od pet posto i nova radna mjesta te doseći stopu zaposlenosti od 68 posto, što je 100.000 novih radnih mjesta, najavio je Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i vjerojatni budući mandatar za sastavljanje nove vlade. “Mjere za ostvarivanje ovih ciljeva bit će u novom programu vlade. Iduća godina bit će godina poduzetništva. Poduzetnici, mali i srednji, kralježnica su gospodarstva, a idućih godinu dana temelj su promjena i rasta. Provest ćemo cjelovitu poreznu reformu, ulagat ćemo u generatore rasta, povećat ćemo učinkovitost institucija, radit ćemo na održivosti javnih financija i reformirati obrazovni sustav”, najavio je Plenković. (K.S.)
Siemens CEE Press Award 2016
Nagrada ide u Austriju, Rumunjsku i Sloveniju
P
objednici regionalnog novinarskog natjecanje Siemens CEE Press Award 2016 održanog prošlog tjedna u Beču su Ulrike Moser Wegscheider, nagrađena za tekst objavljen u poslovnom magazinu Business Magazine Trend iz Austrije, zatim Oraan Marculescu, nagrađen za tekst objavljen u izdanju Stiinta si Tehnica iz Rumunjske, te Nataša Koražija koja je nagrađena za tekst objavljen u časopisu Časnik Finance iz Slovenije. Glavna nagrada za troje pobjednika bit će studijsko putovanje u London, a posjetit će i Crystal, najveću svjetsku izložbu o budućnosti gradova.
“Na kraju natjecanja s ponosom možemo reći da smo vrlo zadovoljni činjenicom da je Siemens CEE Press Award 2016 ispunio postavljene ciljeve. Odziv predstavnika medija bio je izvanredan, te smo uspjeli stvoriti regionalnu sinergiju u obradi tema koje su neizbježne u suvremenom životu i u budućnosti”, rekla je voditeljica korporativnih komunikacija u Siemensu Austrija i regiji Srednje i Istočne Europe Katharina Swoboda na službenoj dodjeli nagrada. Siemens CEE Press Award 2016 održan je u Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i
Srbiji. Iz Hrvatske u izboru najboljih novinarskih radova sudjelovali Boris Odorčić za članak Hrvatska je izolirana, ali i potkapacitirana objavljen u gospodarskom tjedniku Privredni vjesnik, zatim Kata Pranić za članak Bestežinska Hrvatska 2050. objavljen u tjedniku Lider te Marko Biočina za tekst Četiri ključna izazova u Europi za razvoj tehnologije koja će biti kičma elektroenergetskih sustava budućnosti objavljen na portalu jutarnji.hr.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 31
TURIZAM Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u
Hrvatska postaje odredište luksuznog turizma Kako bi postali članovi Grupacije, hoteli moraju imati kategoriju četiri ili pet zvjezdica ili pak biti hoteli u kategoriji baštine. Stručno povjerenstvo posebno vrednuje dodatne pokazatelje kvalitete usluge i sadržaja
N
edavno osnovanoj Grupaciji jedinstvenih luksuznih hotela, koja djeluje u sklopu Udruženja hotelijera pri HGK-u, priključilo se još šest luksuznih hotela, pa je sada u toj grupacija 16 hotela. Kako bi postali članovi Grupacije, hoteli moraju imati kategoriju četiri ili pet zvjezdica ili pak biti hoteli u kategoriji baštine. Svi hoteli moraju imati visoku kvalitetu usluge, najviše 60 soba, zatim restoran koji pruža poseban gourmet doživljaj te jedinstvenu prodajnu ponudu. Ta ponuda mora biti prepoznatljiva u jednoj od kategorija - povijesti, kulturi, prirodi, konceptualnom dizajnu, doživljaju i/ili inovativnosti, a hotele mora karakterizirati posebnost lokacije na kojoj se nalaze. Uz minimalne
uvjete koje hotel mora ispunjavati prilikom pristupanja Grupaciji jedinstvenih luksuznih hotela, stručno povjerenstvo posebno vrednuje dodatne pokazatelje kvalitete usluge i sadržaja. Zajedničko brendiranje svih tih hotela, koje bi trebalo dovesti do prepoznatljivosti Hrvatske kao odredišta luksuznog turizma, jedan je od ključnih razloga grupiranja tih hotela pri HGKu. Nedavno je Komora objavila natječaj za izradu i osmišljavanje imidža i vizualnog identiteta Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela. Sve tvrtke zainteresirane za sudjelovanje u natječaju za izradu i osmišljavanje imidža brenda i vizualnog identiteta Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela, mogu zatražiti natječajnu dokumentaciju na e-adresi nabava@hgk.hr. (S.P.)
Obilježen Svjetski dan turizma
Turizam promiče univerzalnu pristupačnost
S
vjetski dan turizma, koji se tradicionalno obilježava svugdje u svijetu, svečano je obilježen proteklog tjedna i u hrvatskom Ministarstvu turizma. Ovogodišnja proslava održana je na temu Turizam i pristupačnost: promičemo univerzalnu pristupačnost, a tom su prigodom predstavljene potrebe turista s posebnim potrebama. Ujedno je predstavljen projekt Centra za kreativno osposobljavanje osoba s invaliditetom UNUO, kojim se provodi integracija osoba s invaliditetom u društvenu zajednicu kroz kulinarstvo. Priliku za razvoj socijalnog turizma prvenstveno čini svijest o pravima obespravljenih skupina u Hr-
vatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji. Također je istaknuto kako je ekonomska situacija u EU pridonijela povećanju potencijalnih korisnika socijalnog turizma, ali i sve većoj osviještenosti o tom pitanju, i to prije svega onih koji brinu o obespravljenim skupinama, ali i onih koji upravljaju razvojem turističkih odredišta. Tom prigodom je tehnički ministar turizma Anton Kliman rekao kako je lani to ministarstvo izradilo Nacionalni program razvoja socijalnog turizma pod nazivom Turizam za sve. Tim se programom kod pružatelja usluga želi osvijestiti relevantnost socijalnog turizma, ali su potrebne i prilagodbe postojećih turističkih objekata i proizvoda za taj oblik
32 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
turizma. Osim toga, ovim se programom želi omogućiti i olakšati pristup ranjivih skupina tržištu rada u turizmu i ugostiteljstvu. Kliman je istaknuo kako bi socijalni turizam mogao utjecati na revitalizaciju turistički i gospodarski pasivnih krajeva budući da se znatni dio javnih objekata, koji će se prenamijeniti za aktivnosti socijalnog turizma, nalazi u tim krajevima. (S.P.)
U Zagrebu održan 5. Zagreb Tourfilm Festival
Najbolji idu na Festival festivala Nagrađuju se najbolji turistički filmovi u četiri kategorije - promotivni filmovi do tri minute, zatim do sedam minuta i do 60 minuta te tv film/ reportaža/putopis u trajanju do 60 minuta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
M
eđunarodni festival turističkih filmova Zagreb Tourfilm, u organizaciji tvrtke Balduči film i Turističke zajednice Zagreba, obilježio je petu godišnjicu. Dodjela nagrada održana je u hotelu Esplanade. Na festival filmove prijavljuju sami autori, TV kuće ali i turističke zajednice te ministarstva turizma. Ove godine su putopisne serijale, reportaže ili dokumentarce na temu turizma prijavili i njemački ZDF i austrijski ORF, a predstavljeno je 126 filmova iz 44 države. Filmovi se natječu u četiri kategorije: promotivni
do tri minute, zatim do sedam minuta i do 60 minuta te TV film/reportaža/putopis do 60 minuta. Posebno se dodjeljuje nagrada za najbolji hrvatski film, a pobjednik izravno ulazi u konkurenciju filmskog festivala u Portugalu. Kako je istaknula direktorica festivala Spomenka Saraga, Zagreb Tourfilm već je nakon prve godine primljen u svjetsku asocijaciju turističkih festivala (CIFFT). Asocijacija, sa sjedištem u Beču, okuplja 17 festivala koji se održavaju diljem svijeta. Tijekom godine CIFFT vodi evidenciju o bodovnom stanju filmova te se koncem
godine proglašava ukupni pobjednik. Na Festivalu festivala koji će se i ove godine održati u Beču, pobjednik će dobiti Grand Prix CIFFT. “Naš je festival, prema ocjenama i komentarima gostiju na društvenim mrežama, proglašen jednim od najboljih. To što prijave stižu iz sedamdesetak zemalja dovoljno govori o prepoznatljivosti izvan granica Hrvatske”, rekla je Spomenka Saraga. Dodala je kako je ove godine Zagreb Tourfilm festival surađivao s Fakultetom za turizam iz Maribora, čiji su studenti bili članovi studentskog stručnog ocjenjivačkog suda te su finskom filmu pod nazivom Polar night magic dodijelili nagradu Students choice award. Govoreći o planovima Zagreb Tourfilm festivala, Spomenka Saraga je naglasila kako želi povećati program i broj dana održavanja, ali i ostvariti još bolju suradnju s turističkim zajednicama. “Ove godine nas je razveselio veliki broj kvalitetnih filmova iz Hrvatske koji, na žalost, nisu svi mogli biti nagrađeni. Upravo su hrvatski filmovi ove godine osvojili velik broj nagrada na festivalima u svijetu, a nadam se da će takvih nagrada ubuduće biti još više”, zaključila je Saraga.
Grand prix dobio turski film
Đuri Tomljenoviću nagrada za životno djelo Na Zagreb Tourfilm festivalu Grand Prix je osvojio turski film Turkey: Home of Turquoise, koji je osvojio i nagradu za najbolji film do tri minute. Nagrađeni su još srpski film The Danube in Serbia: 588 impressions u kategoriji do sedam minuta te austrijski Magic Salzburg-Austrian for 200 years u kategoriji do 60 minuta. Španjolski Catalunya Experiences proglašen je najboljim TV filmom-re-
portažom do 60 minuta. Među hrvatskim filmovima pobjednici su Misty Motovun u kategoriji do tri minute, Dubrovnik and time u kategoriji do sedam minuta te film Barone o španjolskoj tvrđavi u kategoriji do 60 minuta. Dodijeljeno je i niz specijalnih nagrada, a nagradu za životno djelo (Promocija turizma - stil života) dobio je TV novinar Đuro Tomljenović.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 33
HRWWWATSKA WhatsUpCroatia - novi način dodatne promocije
Hrvatski komunikacijski servis na WhatsAppu za sve WhatsUpCroatia, pojašnjava Aleksandar Kovačević, je inovativni komunikacijski i marketinški servis, koji na platformi WhatsApp kroz poseban računalni program omogućava izravnu dvosmjernu komunikaciju s korisnicima, bilo da se radi o slušateljima, kupcima, klijentima ili članovima neke organizacije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
D 1
više od mlrd korisnika WhatsApp Messengera
700 mil
fotografija dijeli se svakodnevno preko WhatsAppa
odatna promocija tvrtke u današnje vrijeme ne mora biti bauk. Naime, tvrtke u Hrvatskoj pomoću novog servisa WhatsUpCroatia mogu se vrlo jednostavno, na moderan i kreativan način dodatno promovirati, kao i svoja poslovna rješenja koja nude. Servis predstavlja inovativnu platformu za sve digitalne marketinške kampanje, promocije i način kako doprijeti do ciljne publike. Aleksandar Kovačević, izvršni direktor u WhatsUpCroatiji, kaže kako je servis povezan s WhatsApp Messengerom koji je platforma mobilnih aplikacija za slanje poruka s više od milijardu korisnika diljem svijeta. Korisnici WhatsAppa dijele više od 700 milijuna fotografija i 100 milijuna videa
svaki dan. Jer, kao privatni chat messenger, WhatsApp omogućuje korisnicima dijeljenje neograničenog broja tekstualnih, video i audio poruka besplatno. WhatsUpCroatia dio je
25 godina iskustva
Mali, ali iskusni i kreativni tim Iza WhatsUpCroatia servisa stoji mala, ali iskusna kreativna ekipa koja se 25 godina bavi marketingom, promocijom i organiziranjem raznih događanja. Ekipa je do sada radila u svim elektroničkim medijima, a imaju i višegodišnje iskustvo u tiskanim
medijima. Kreativni tim čine Aleksandar Kovačević, Silvije Šimac, Silvano Gospodarić i Silvio Duka. Za prodajni dio zaduženi su Siniša Kovačević, Silvija Jurin i Ivan Ištuk. Vlasnik agencije Idi za srcem Kristijan Milan Lopac ujedno je i suvlasnik tvrtke u Nje-
34 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
mačkoj koja se bavi WhatsApp marketingom više od godinu dana i ima izuzetne rezultate te velike klijente poput Mercedesa, Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Antenne Bayern... Za programerski dio zadužen je Luka Kovačević.
Pogodan za tvrtke i za policiju Svjesni jednostavnosti i popularnosti WhatsAppa, policija u indijskome gradu New Delhiju odlučila je stvoriti antikorupcijski WhatsApp broj i promovirati ga na svim svojim tradicionalnim promocijskim kanalima. Svi korisnici zamoljeni su da aktivno sudjeluju u poboljšanju rada policije u New Delhiju tako da prijave sve nepravilnosti (pošalju sliku ili videozapise policajaca koji ne obavljaju svoju dužnost, uzimaju mito i/ili na bilo koji način ne poštuju propise). Na dan pokretanja kampanje stiglo
sustava WhatsApp i jedinstven je na hrvatskom tržištu. WhatsUpCroatia, pojašnjava Kovačević, zapravo je inovativni komunikacijski i marketinški servis, koji na platformi WhatsApp kroz poseban računalni program omogućava izravnu dvosmjernu komunikaciju s korisnicima, bilo da se radi o slušateljima, kupcima, klijentima ili članovima neke organizacije. Servis
Za korištenje servisa nije potrebno skidati nikakvu aplikaciju omogućuje izravni marketing odnosno izravnu komunikaciju, pri čemu se poruka šalje do krajnjeg korisnika koji je unaprijed pristao na primanje poruke ili informacije koja ga zanima. Posebnost servisa je njegova jednostavnost i niska cijena za klijenta, a istovremeno omogućuje korisniku i besplatno komuniciranje. “Namijenjen je svima koji imaju potrebu za komunikacijom s korisnicima. Primjeri izvana govore da se jednako dobro koristi u turizmu, na sajmovima i višednevnim događanjima, trgovačkim lancima, osiguravateljskim društvima, bankama, medijima, ali i unutar pojedinih organiziranih grupa kao što su sindikati, klubovi navijača, fun klubovi... Posebice možemo istaknuti komunikaciju građana s institucijama”, napominje Kovačević. Najveća korist je svakako ta što servis omogućava dostavu informacije u bilo kojem trenutku kada je uz korisnika mobilni telefon. A postotak otvaranja, tj. čitanja informacija je gotovo 100 posto.
je više od 23.000 WhatsApp poruka. Drugi primjer dolazi iz Unilevera, svjetski poznate tvrtke koja je, između ostalog, vlasnik majoneza marke Hellmans, a koja je željela povećati korištenje njihovog proizvoda u pripremi jela u Brazilu. Ponudila je potrošačima WhatsApp liniju/poseban broj gdje su mogli postaviti pitanje profesionalnim kuharima, dobiti recepte, dijeliti videozapise pripreme hrane..., a sve s ciljem prikupljanja i povećanja baze podataka telefonskih brojeva korisnika.
“Kako su poruke multimedijalne, praktične su za dostavu različitih informacija uz minimalni trošak, a za krajnjeg korisnika je i besplatan za razliku od SMS-a. On postupno zamjenjuje newsletter jer je i postotak čitanja skoro dvostruko veći”, naglašava on.
Mogu i kvizovi i ankete
Očekivanja su, nastavlja Kovačević, u skladu s novim trendovima u oglašavanju i komunikaciji, a to je da će uskoro svi poslovni subjekti, bez obzira na to iz koje branše dolaze, imati i svoj WhatsUpCroatia broj za komunikaciju s krajnjim korisnicima, ali i za komunikaciju sa zaposlenicima tvrtke ili poslovnim partnerima. “Budućnost je u izravnom, ciljanom marketingu, što je moguće uz WhatsUpCroatia”, ističe on dodajući kako servis omogućava i jednostavnu realizaciju kvizova ili anketa. Kad je riječ o inovacijama, novim proizvodima, nastavlja, uvijek postoji mogućnost otpora kod pojedinaca jer im inovacija nije baš poznata ili je nisu, u prvi tren, razumjeli. “Ali to se s našim servisom još nije dogodilo jer već sada svi koriste WhatsApp u privatnoj komunikaciji s prijateljima, rodbinom”, kaže on dodavši kako smatra da marketinške agencije dobro osluškuju tržište i uglavnom rade dobro, neke s više ili manje uspjeha. Stoga im nije potrebno sugerirati ono što svi dobro znamo, pa čak i oni koji nisu u marketingu, a to je da je budućnost u digitalnom oglašavanju, a posebice oglašavanju preko pametnih telefona, tvrdi Kovačević. Za korištenje servisa nije potrebno skidati nikakvu aplikaciju. “Dovoljno je da korisnici memoriraju telefonski broj koji mi dodjeljujemo i putem WhatsAppa pošalju riječ start, nakon čega će dobiti uvodnu poruku i link s mogućim kategorijama informacija na koje se žele predbilježiti. A u bilo kojem trenutku servis se može otkazati slanjem riječi stop”, zaključuje Kovačević.
Kako su poruke multimedijalne, praktične su za dostavu različitih informacija uz minimalni trošak, a za krajnjeg korisnika je i
besplatan za razliku od SMS-a. On postupno zamjenjuje newsletter jer je i postotak čitanja skoro dvostruko veći. Aleksandar Kovačević, izvršni direktor u WhatsUpCroatia
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 35
HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina
Rekordi namjenske industrije
Namjenska industrija ostvarila je rekordno uspješne poslovne rezultate u prošloj godini, ukupan prihod bio je veći za 34 posto, a izvoz za 43 posto. Streljivo i oružje traže kupci po cijelom svijetu, a potencijalni ulagači stižu u BiH i iz skandinavskih zemalja piše Zdravko Latal latal@privredni.hr
O
191,8 mil KM
prihod tvrtki namjenske industrije u 2015.
155 mil KM vrijednost njihova lanjskog izvoza
32,1 mil KM lanjska ostvarena dobit
stvareni rezultati namjenske industrije u Federaciji BiH u prošloj godini višestruko su nadmašili ciljeve planirane u Strategiji razvoja i Akcijskom planu u ovoj djelatnosti za razdoblje od 2012. do 2022. godine i do sada su najbolji, zaključeno je na sjednici Vlade FBiH prilikom usvajanja izvještaja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o poslovanju tvrtki iz sektora namjenske industrije u prošloj godini. Nakon nekoliko godina suočavanja s ozbiljnim teškoćama u poslovanju, namjenska industrija (uz nekoliko izuzetaka, kao što je Vitezit iz Viteza) izašla je iz krize. Na dan 31. prosinca 2015. godine tvrtke namjenske industrije ostvarile su ukupan prihod od 191,8 milijuna konvertibilnih maraka, što je za 34 posto više nego u 2014. godini. Posebno su bili impozantni za ovu industriju izvozni rezultati, koji su dosegnuli 155 milijuna KM, uz rast od 43 posto. Na osnovi izvješća, poduzeća namjenske industrije imala su lani nešto više od 3000 zaposlenika i ostvarili su dobit od 32,1 milijun KM, a prihod je realiziran sa 100 posto u odnosu na plan.
Izvoz streljiva u Hrvatsku
Uz sve to, nužno je i spomenuti da ove kompanije godišnje angažiraju sve veći broj kooperanata, kako u proizvodnji dijelova i sirovina,
Grant od tri milijuna KM
Cilj: modernizacija i više zaposlenih Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH osiguralo je za ovu godinu grant sredstava od tri milijuna KM, namijenjenih transferu javnim poduzećima isključivo iz namjenske proizvodnje, koji su definirani kao djelatnost od posebne važnosti za ovaj entitet. Uvjet za kandidiranje za sredstva mogu zadovoljiti samo poduzeća s najmanje 50 zaposlenika. Cilj je povećanje broja zaposlenih, rast indeksa industrijske proizvodnje i primjena u procesu proizvodnje novih suvremenih tehnologija.
36 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
tako i usluga, u kojima je također zaposlen veći broj radnika. U tom kontekstu je spomenuta kompanija GIG inženjering koja je do sada radila isključivo za potrebe željeznica, a sad se sve više orijentira i na suradnju s namjenskom industrijom. Izuzetno dobre poslovne rezultate polučili su Igman iz Konjica, UNIS Ginex iz Goražda, BNT-TmiH iz Novog Travnika, Binas iz Bugojna i Pretis iz Vogošće kod Sarajeva. Sa složenim proizvodnim problemima i dalje se suočava tvornica vojnih i gospodarskih eksploziva Vitezit iz Viteza zbog čega je Vlada FBiH zatražila od Nadzornog odbora i Uprave ove kompanije da u što kraćem roku održe skupštinu Društva na kojoj će obvezno biti razmatrano izvješće o prošlogodišnjem, ali i ovogodišnjem poslovanju. Nasuprot Vitezitu, Tvornica municije Igman iz Konjica svrstala se među najuspješnije europske kompanije u ovom sektoru s izvozom u 54 zemlje među kojima su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska, Turska, Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Crna Gora i Makedonija. U prvih šest mjeseci ove godine Igman je ostvario dobit od 10,7 milijuna maraka što je za 2,3 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema riječima direktora Džahida Muratbegovića, sve što tvornica proizvede, to i plasira na zahtjevna svjetska tržišta.
Interes sa svih strana
Druga po financijskim i proizvodnim rezultatima u namjenskoj proizvodnji FBiH je UNIS Ginex iz Goražda. Nedavno je ministar Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić razgovarao u Sarajevu s veleposlanicom Kraljevine Norveške u BiH Vibekom Lilloe i s predstavnicima norveško-finske tvrtke Nammo AS i UNIS Ginexa o mogućnostima proširenja suradnje i ulaska Nammo AS-a u suvlasničke odnose UNIS Ginexa. Predstavnici norveško-finske kompanije su još ranije u nekoliko navrata boravili u Goraždu i iskazali interes za ulaganje u UNIS Ginex, dok su mali dioničari pokazali interes za prodaju svog dijela vlasništva. Kao i kod drugih
SURADNJA EP HZHB-a I HEP-a
Zajednički novi projekti Predstavnici Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatske elektroprivrede na radnom sastanaku u Prozoru/Rama razmotrili su mogućnost unapređenja suradnje u realizaciji novih projekata. Ovom suradnjom, posebice EP HZHB trebao bi ostvariti veće energetske kapacitete, povećati prodaju i osigurati sigurniju vlastitu opskrbu energijom, čime bi se otvorila i nova rad-
na mjesta, priopćeno je iz te tvrtke. Naglašeno je da će se realizirati nekoliko projekata čija je osnova korištenje obnovljivih izvora energije, a za početak će se raditi na izgradnji vjetroparkova. (Z.L.)
Željeznice Federacije BiH
Talgo vlakovi u prometu
tvornica namjenske proizvodnje, većinski vlasnik te tvrtke je Vlada FBiH koja bi sad trebala prihvatiti ovu ponudu. Kako je na sastanku u Sarajevu zaključeno, suradnja na novim osnovama bi UNIS Ginexu stvorila uvjete za brži razvoj i osigurala poziciju velikog proizvođača streljiva. Dogovoreno je da kompanija Nammo
Tvornica municije Igman svrstala se među najjače europske kompanije u branši s izvozom u 54 zemlje AS Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostavi pismo namjere i prijedlog dinamičkog plana razvoja UNIS Ginexa. Sve uspješnije posluje i BHT-Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika koja je od prošle godine u suradnji sa sarajevskim Zrakom proizvela za inozemnog kupca novu generaciju minobacača. Interes za kupnju dionica ovog poduzeća, od ranije poznatog po proizvodnji haubica i višecjevnih raketnih sustava, iskazali su i neki inozemni kupci, uglavnom s Istoka.
Prošlo je šest godina od kupovine devet suvremenih kompozicija talgo vlakova i isto toliko godina neizvjesnosti što će biti s njima. Napokon je na relaciji Sarajevo-Doboj prvi
put u promet pušten talgo vlak uz najavu da će linija biti produžena i do Banje Luke. Željeznice FBiH namjeravaju do kraja godine, ako se uspješno okončaju pregovori s HŽ-om, talgo vlakovima povezati Sarajevo i Zagreb. Ove moderne kompozicije Željeznice FBiH kupile su u Španjolskoj za 132 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno 66 milijuna eura. (Z.L.)
Modernizacija cesta
Tuzla bliža Sarajevu Nakon 45 godina na cesti Sarajevo-Tuzla završeni su prvi radovi na njenoj modernizaciji i u promet su puštene dvije dionice, tunel Karaula dugačak 902 metra, dva mosta i prilazne ceste u ukupnoj dužini od oko tri kilometra. Time je premošten jedan od najtežih cestovnih prijevoja u zemlji, napose u zimskom periodu, na nadmorskoj visini većoj od 1000 metara, koji je često zbog snijega bio za-
tvoren za promet. Cijena investicije je 31 milijun KM, a putovanje od Sarajeva do Tuzle, koje je do sada trajalo dva i pol sata, skraćeno je za 30 minuta. (Z.L.)
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 37
SVIJET FINANCIJA 10 godina OTP LeasiNga
Od start-upa do četvrtog mjesta u Hrvatskoj U prvoj se godini krize hrvatsko leasing tržište prepolovilo, a tada je uslijedio pad za oko još 30 posto. Vrijednost tržišta s pretkrizne 2,2 milijarde eura pala je na 690 milijuna eura u prošloj godini, a rast iz prve polovine ove godine prvi je pozitivni trend nakon krize, istaknula je Renata Pondeljak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
U 26.761
novosklopljeni ugovor o leasingu u 6 mjeseci 2016.
za
53%
rast novozaključenih ugovora OTP Leasinga u istom razdoblju
prvoj polovini ove godine hrvatsko je tržište leasinga mjereno vrijednošću novosklopljenih ugovora raslo prvi put od početka ekonomske krize, i to za 32,5 posto. U tom je razdoblju, OTP Leasing, inače osnovan 2006. godine, ostvario rast vrijednosti novosklopljenih ugovora od 112,5 posto. Predsjednica Uprave OTP Leasinga Renata Pondeljak kazala je proteklog tjedna kako je na početku njihova poslovanja bilo jako teško probiti se do klijenta jer je bila snažna dominacija Hypo Leasinga koji je tada sam držao gotovo 45 posto tržišta. U svojih prvih 10 godina poslovanja OTP Leasnig je kontinuirano rastao - tako je broj djelatnika sa skromnih sedam narastao na 70, te su praktički od startupa došli do pozicije četvrtog leasing društva u Hrvatskoj. “U prvoj se godini krize hrvatsko leasing tržište prepolovilo, a tada je uslijedio pad za oko još 30 posto. Vrijednost tržišta s pretkrizne 2,2
38 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Daljnji poticaj rastu OTP Leasing očekuje od novog strateškog partnerstva s Magyar Suzuki Corporationom milijarde eura pala je na 690 milijuna eura u prošloj godini, a rast iz prve polovine ove godine prvi je pozitivni trend nakon krize”, istaknula je Renata Pondeljak napomenuvši kako je leasing uvijek usko vezan uz gospodarsku aktivnost, a u Hrvatskoj je to posebno izraženo jer gotovo 80 posto tržišta otpada na leasing vozila koja koriste poduzetnici.
Konferencija SmartCard 2016
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u prvih šest mjeseci ove godine sklopljen je ukupno 26.761 novi ugovor o leasingu što je za 30 posto više nego u istom razdoblju lani, dok im je ukupna vrijednost bila 3,4 milijarde kuna ili za 32,5 posto viša. OTP Leasing je u tom razdoblju zabilježio rast novozaključenih ugovora za gotovo 53 posto, na 1958, dok je vrijednost ugovora premašila 385 milijuna kuna. Rastu novosklopljenih ugovora pridonijela je i činjenica da je OTP Leasing početkom godine otvorio dvije nove podružnice, u Varaždinu i Slavonskom Brodu, a pozitivno se odrazilo i preuzimanje velikog dijela zaposlenih VB Leasinga. Nije zanemariva ni činjenica da su
U Hrvatskoj gotovo 80 posto tržišta otpada na leasing vozila koja koriste poduzetnici se s tržišta povukla tri velika igrača odnosno VB Leasing, Hypo Leasing i Hypo Steiermark Leasing, a njihov tržišni udjel rasporedio se na ostale leasing kuće. U OTP Leasingu izdvajaju i rast u nautičkom poslovanju gdje oni drže 37 posto tržišta nautičkog poslovanja, i nalaze se na drugom mjestu.
Novo strateško partnerstvo
Daljnji poticaj rastu OTP Leasing očekuje od novog strateškog partnerstva s Magyar Suzuki Corporationom, na osnovi kojeg će se formirati posebna ponuda za kupce Suzuki vozila u Hrvatskoj. U godinama koje dolaze, OTP leasing ali i ostale leasing kuće u Hrvatskoj očekuje daljnja borba u prilagodbi zakonskih propisa kako bi se ovom vidu financijske industrije omogućilo jednostavnije poslovanje. “Zakon o leasingu nemate nigdje osim u Hrvatskoj. U drugim europskim zemljama to je regulirano kroz zakone o bankarskom sektoru. Kod nas još uvijek nije u potpunosti riješena razlika između vlasništva i korištenja imovine, te Zakon o trošarinama nije usklađen s nama”, ističe članica Uprave OTP Leasinga Klaudija Karabuva Vidas, ujedno i predsjednica Udruženja leasing društava pri HGK-u, koja dodaje kako će se upravo kroz Udruženje boriti da zakonodavac shvati specifičnost poslovanja leasing industrije u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj 8,8 milijuna kartica U Hrvatskoj je u 2015. bilo 35.647 poslovnih subjekata kod kojih se moglo platiti karticama, što je 11,4 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata
U
Hrvatskoj je potkraj lipnja ove godine bilo 8,8 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u zadnjih godinu dana broj kartica je povećan za 1,2 posto, rekla je pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Vanja Dominović na prošlotjednoj Međunarodnoj konferenciji o tehnologijama, normama i primjeni kartica i uređaja u financijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima SmartCard 2016, održanoj u Opatiji. Prema podacima HGK, najveći udio i dalje čine debitne kartice banaka, a udio pametnih kartica je 94 posto. Broj bankomata je porastao za četiri, a EFT POS terminala za dva posto.
Puno prostora za daljnji razvoj
Savjetnica u HNB-u Zrinka Petroci predstavila je podatke o platnim karticama i kartičnim transakcijama u 2015. godini. “Najveći broj bankomata na 100.000 stanovnika je u Istarskoj županiji, njih 180, dok je njih najmanje u Brodskoposavskoj županiji, svega 53”, dodala je. U Hrvatskoj je u 2015. bilo 35.647 poslovnih subjekata kod
kojih se moglo platiti karticama, što je 11,4 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata. Zrinka Petroci je istaknula da je kod EFT POS terminala uočen trend zamjene kontaktnih s kontaktno-beskontaktnim karticama. Lani je po jednoj aktivnoj kartici realizirano prosječno sedam platnih transakcija mjesečno. “Puno je prostora za daljnji razvoj kartičnih plaćanja, a tehnologija će to omogućiti”, smatra Damir Hozdić iz MasterCarda napomenuvši kako trenutačna rješenja omogućuju i sigurnost i jednostavnost korištenja. Robert Kajić iz Austria Carda predstavio je najnovije projekte koje je razvio Austria Card. Osvrnuo se i na trend kombiniranja različitih funkcija u jednoj kartici, prisutan u zemljama u kojima za takva rješenja postoji interes. Ovogodišnja konfrencija Smart Card 2016, u organizaciji tvrtke Case iz Rijeke te u suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zagrebačke banke, okupila je više od 200 sudionika, predstavnika domaćih i stranih proizvođača kartica, opreme i rješenja za kartice, banaka, kartičnih kuća, informatičkih kuća, Fine, HNB-a te drugih institucija i medija.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 39
SVIJET FINANCIJA Akademija Zagrebačke burze: Brexit – katas
Kud plovi ovaj br Oko izlaska Britanaca toliko je toga još nedefinirano da se ne može napraviti ekonometrijski model prema kojem bi se itko mogao ravnati, zaključili su sudionici skupa. U svakom slučaju, posljedice Brexita bit će goleme za gospodarstva Velike Britanije i EU-a, no neće se osobito osjetiti na području Hrvatske piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
Za sljedeću godinu se očekuje rast stope inflacije u Britaniji za dva do četiri boda. Očekuje se i smanjenje investicija za 15 do 20 posto, a samim time možemo predvidjeti i druge nepovoljne efekte koji će se odraziti na broj radnih mjesta, plaće i stopu nezaposlenosti. Sandra Švaljek, EIZ
N
a okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze pod nazivom Brexit – katastrofa ili prilika razgovaralo se o utjecaju koji bi istupanje Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a moglo imati na globalna gospodarska kretanja i tržišta kapitala. U raspravi kojom je moderirao Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, sudjelovali su Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta, Zagreb, viceguverner HNB-a Michael Faulend i predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović. Glavni zaključak je da europska ekonomija plovi u nepoznato jer trenutačno imamo toliko nedefiniranih stvari oko samog izlaska Britanaca da se uopće ne može napraviti neki suvisli ekonometrijski model prema kojem bismo se mogli ravnati. Posljedica će svakako biti, prvenstveno negativnih, ali što se tiče Hrvatske, najvjerojatnije će biti minorne jer naša robna razmjena s Velikom Britanijom čini tek 0,5 posto BDP-a. Dapače, zbog naše specifične situacije, pretumbacije na velikoj sceni mogle bi nam čak otvoriti i neke nove prilike ako pametno odigramo karte. “Brexit je iznenadio cijeli svijet. Jedan predizborni populistički potez protestnim je glasovima doveo do istupanja UK iz EU-a. Same procedure i vremenski okvir nisu definirani i ne znamo kako će se proces odvijati, no znamo da će imati jake posljedice na gospodarstvo Unije”, istaknuo je Šantić, dodavši kako je London trenutno financijsko središte EU-a te da će stoga Brexit dovesti do brojnih promjena u financijskoj industriji Europe, kako među bankama, tako i na tržištu kapitala.
Devalvacija funte
Sandra Švaljek se osvrnula na prve vidljive efekte izlaska koji su se manifestirali devalvacijom funte i najavila kako ubuduće možemo očekivati još negativnih trendova za Britance. “Za sljedeću godinu se očekuje rast stope inflacije u Velikoj Britaniji za dva do četiri boda. Također se smanjuju apetiti za ulaganja u Veliku Britaniju, očekuje se smanjenje investici40 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
ja za 15 do 20 posto, a samim time možemo predvidjeti i druge nepovoljne efekte koji će se odraziti na broj radnih mjesta, plaće i stopu nezaposlenosti”, kazala je Sandra Švaljek, dodavši kako se tu radi o kratkoročnim efektima. Nakon početnog šoka situacija na trži-
Pretumbacije na velikoj sceni mogle bi Hrvatskoj čak otvoriti i neke nove prilike štima se polako stabilizirala jer se još uvijek ništa konkretno ne zna, odnosno Britanija nije još obavijestila EU o svom izlasku. Bez obzira na to, sama nepredvidljivost automatski nepovoljno djeluje na ulagače. “Čim imamo nepredvidljivost, vrlo često dolazi do odlaganja odluka o investiranju. Dugoročne su procjene vrlo različite, ovisno o statusu Velike Britanije nakon izlaska i idu od vrlo optimističnih, da će britanski BDP do 2030. godine pasti samo za dva posto, do pesimističnih koje predviđaju devet do deset posto pada BDP-a. Gotovo je nemoguće izmodelirati bilo što uz ovoliko nepoznanica”, naglašava ona i dodaje kako bi osim financijskog sektora i neki drugi mogli biti ozbiljno pogođeni, poput kemijske i automobilske industrije te strojogradnje. S druge strane i države EU-a će osjetiti nepovoljne efekte, ovisno o tome koliko su im razvijeni odnosi s Velikom Britanijom. Mi ćemo biti bitno manje pogođeni od, primjerice, Irske jer nam razmjena s UK-om iznosi samo 0,5 posto BDP-a što bi se, prema računici Sandre Švaljek, do 2020. moglo manifestirati kroz 0,2 posto pada domaćeg BDP-a. “No postoje efekti koji se ne mogu procijeniti pa mislim da će njihov utjecaj biti i veći. Kod nas bi mogao
trofa ili prilika
rod
patiti turizam jer bi moglo doći do pada potražnje”, zaključila je.
Za Hrvate nema brige
Michael Faulend, viceguverner HNB-a, drži kako se ne trebamo pretjerano brinuti o utjecaju Brexita na dolazak britanskih turista u Hrvatsku jer je, unatoč rastu cijena i inflaciji koja bi mogla oslabiti kupovnu moć turista s
Robna razmjena s Velikom Britanijom čini 0,5 posto hrvatskog BDP-a Otoka, razlika u standardu između Hrvatske i Britanije tolika da ćemo im i dalje biti vrlo privlačna destinacija. Ono što njega i Brborovića brine je pretjeran utjecaj središnjih banaka na tržišta kapitala. “Suočeni s nedostatkom ikakvih pozitivnih kamata koje mogu dobiti, ulagači traže druga
rješenja poput državnih obveznica. Sljedeća područja koji bi im mogla biti zanimljiva su dionice i nekretnine. Tržišta jesu ovisna o potezima središnjih banaka i to u tolikoj mjeri da to više nije zdravo”, poručio je Brborović. Faulend se složio s tom tezom naglasivši kako središnje banke uistinu previše utječu, ali da to nije samo posljedica Brexita već dio monetarne politike koja traje dugi niz godina. “Jako puno guvernera upozorava na te probleme i ne slažu se s takvom monetarnom politikom jer ona dugoročno može donijeti puno više štete za gospodarstvo nego koristi. Danas se bogatstvo više ne redistribuira preko inflacije nego preko negativnih kamatnih stopa, doduše ne toliko kod nas koliko vani. Kamate su toliko niske da dolaze u pitanje mirovine na području eurozone”, objasnio je Faulend i odbacio špekulacije da bi Unija zbog Brexita mogla olabaviti kriterije za uvođenje zajedničke valute za Hrvatsku. “Ja u to sumnjam, rane od Grčke su presvježe da bi ih stare zemlje Unije tako lako zaboravile. Stoga nisam previše optimističan da će Hrvatska lakše ući u eurozonu, mislim da mi moramo odraditi svoje zadaće, odnosno postaviti ekonomiju na zdrave fundamente prije uvođenja eura”, zaključio je viceguverner.
Danas se bogatstvo više ne redistribuira preko inflacije nego preko negativnih kamatnih stopa, doduše ne toliko kod nas koliko vani. Kamate su toliko niske da dolaze u pitanje mirovine na području eurozone. Michael Faulend, viceguverner HNB-a
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 41
vijesti
svijet financija Tržište novca Zagreb
ENT pustio u rad LTE u Armeniji Nakon što su Ericsson Nikola Tesla i armenski Ucom ugovorili isporuku LTE mreže u ožujku ove godine, napredna mreža je prošlog tjedna puštena u rad u glavnom gradu Erevanu. Njeno puštanje u rad omogućit će veću kvalitetu i brzinu interneta te korištenje naprednije aplikacije. Softverski paket Ericsson ExpertAnalytics će na temelju analitike u stvarnom vremenu armenskoj tvrtki omogućiti da unaprijedi korisnički doživljaj, predvidi njihovu razinu zadovoljstva te automatski poduzme potrebne akcije za poboljšanje.
TFI Holding traži ulagače
Slaba potražnja za kratkoročnim pozajmicama U prošlotjedni ponedjeljak središnja je banka održala redovitu obratnu repo aukciju na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 40 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Na novčanom tržištu nastavlja se razdoblje slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Tražitelji pozajmica spremni su platiti vrlo nisku cijenu pozajmica što uglavnom ne odgovara sudionicima koji nude svoje viškove pa tako unatoč visokoj ponudi kuna svakodnevno potražnja ostaje nepodmirena. U prošlotjedni petak bio je kraj tromjesečja i slijedio je odljev likvidnosti iz sustava zbog plaćanja obveza korporativnoga sektora prema državi, međutim zbog obilja kuna u sustavu, odljev nije utjecao na kretanje kamatnih stopa, koje su se nastavile kretati oko minimalnih razina. Kako u ovome razdoblju nije bilo trezorskih zapisa na dospijeću, nije
održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. U rujnu nije održana niti jedna aukcija trezorskih zapisa, a aukcija nije najavljena ni za ovaj tjedan. Iako nije bilo zapisa na dospijeću, izostajanje aukcija pokazuje da su proračunski prihodi u ovom razdoblju zadovoljavajući i da su dostatni za financiranje rashoda. Započinje zadnji kvartal u ovoj godini koji nam prema sadašnjim pokazateljima neće donijeti nikakva prevelika iznenađenja. Likvidnost sustava iznimno je visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju koje gotovo i nema. U ovakvim uvjetima većih promjena u visini kamatne stope ne bi trebalo biti. Stoga ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu koje i dalje zadržava inertnost zbog visoke ponude novca s jedne strane i slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama s druge strane. [Jelena Drinković]
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Promet
400
19.9.-23.9.2016.
u%
26.9.-30.9.2016.
0,5 0,4
300
0,3 200 0,2 100
Švicarska razvojna kompanija TFI Holding traži investitore koji bi sudjelovali u više od 800 milijuna eura vrijednom projektu izgradnje odmarališta na Jadranu. Kompanija sa sjedištem u švicarskom Wollerau kupila je 450.000 četvornih metara zemljišta u Zablaću, u blizini Šibenika, za 60 milijuna eura te planira kupiti dodatne 162.000 četvornih metara za izgradnju luksuznog odmarališta s hotelima, vilama, trgovinama i marinom, kao i klinikom te školom. Ako odziv bude pozitivan, izgradnja bi mogla započeti iduće godine.
0
0,1
26.9.
27.9.
28.9.
29.9.
30.9.
0,0
pon.
uto.
sri.
čet.
pet.
Hrvatsko devizno tržište
Kuna oslabjela u odnosu na euro, franak i dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno oslabjela za 0,76 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je također oslabjela za 0,19 valuta
srednji tečaj za devize
AUD australski dolar
5,118804
CAD kanadski dolar
5,106277
EUR
JPY japanski jen (100) 6,646021 CHF švicarski franak
6,910786
GBP britanska funta
8,715866
USD američki dolar
6,721551
EUR euro
7,511333
Izvor: HNB
primjena od 1.10.2016.
42 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
posto, a u odnosu na švicarski franak za 0,35 posto. Tako je euro prošli tjedan zaključio na 7,51 kuni, američki dolar na 6,72 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,91 kuni. 7,520 7,515
USD
6,76 6,74
CHF
6,93 6,92
7,510
6,72
6,91
7,505
6,70
6,90
7,500
6,68
6,89
7,495
6,66
6,88
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
vijesti Međunarodno tržište kapitala
Zabrinutost zbog zdravlja Deutsche Banka Trgovanje na svjetskim burzama prošlog tjedna obilježila je zabrinutost ulagača u vezi s Deutsche Bankom, a na burzovne indekse na Wall Streetu utjecao je i oštar pad cijene dionice Applea. Dionica najveće njemačke banke Deutsche Bank već je danima pod pritiskom zbog medijskih napisa da njemačka vlada neće pomaći toj banci koja je već dulje vrijeme u problemima. Iako je sam Deutsche Bank smirivao situaciju i poručio da mu ne treba pomoć države u vezi sa zahtjevom američkog ministarstva pravosuđa po kojemu bi trebao platiti 14 milijardi dolara kazne u sklopu istrage o prodaji loših hipotekarnih vrijednosnica, čini se kako te izjave nisu umirile ulagače. Pod pritiskom je i dionica američke banke Wells Farga, a sve zbog skandala koji je nastao kada se pokazalo da su zaposlenici te banke otvarali račune klijentima bez njihova odobrenja. S druge strane, pozitivnu podršku tržištu pružio je rast cijena nafte nakon što su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte postigle dogovor o smanjenju proizvodnje nafte kako bi poduprle cijene koje su dugo pod pritiskom zbog prevelike ponude.
6925 6900
18400
6875
18300
6850
18200
6825
18100
6800
18000
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9. 5340 5320
4460
5300
4420
5260
4400
5240
4380
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
10500
CAC40
4440
5280
10550
Dow Jones
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9. 4480
NASDAQ
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9. 16900
DAX
16800
10450
16700
10400
16600
10350
16500
10300
16400
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
Mirovinski fondovi
fond
Blagi rast vrijednosti
18500
FTSE 100
datum
NIKKEI 225
26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2016 (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 228,5030 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast od 0,08 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 122,8820 bodova i također predstavlja rast od 0,25 posto. Vrijednost Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosila je 115,7264 boda, te je i on zabilježio rast od 0,27 posto.
kategorija A MIREX A
29.09. 122,88200
-0,0321
7,66
AZ - A
29.09. 125,11960
-0,0572
9,63
Erste Plavi - A
29.09. 122,01800
0,0811
8,21
PBZ CO - A
29.09. 124,14040
-0,1898
8,01
Raiffeisen OMF - A 29.09. 118,42180
0,0476
3,43 4,60
kategorija B MIREX B
29.09. 228,50300
0,0510
AZ - B
29.09. 234,46370
-0,0013
5,41
Erste Plavi - B
29.09. 235,58480
0,1322
5,08
MIREX - tjedni
PBZ CO - B
29.09. 209,07690
0,0450
4,02
0,10%
Raiffeisen OMF - B 29.09. 227,84810
0,0886
3,57
0,05%
kategorija C 5,27
0,00% -0,05% -0,10% 26.9.
27.9.
28.9.
29.9.
MIREX - mjesečni
MIREX C
29.09. 115,72640
0,1181
AZ - C
29.09. 113,82000
0,0973
6,15
Erste Plavi - C
29.09. 116,63530
0,3265
6,87
PBZ CO - C
29.09. 115,26600
0,1087
5,05
Raiffeisen OMF - C 29.09. 117,87430
0,0818
4,06
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
3,0%
Raiffeisen DMF
29.09. 219,07340
0,1043
3,13
2,0%
AZ Profit
29.09. 260,36280
0,0933
3,38
2,5% 1,5%
Croatia osiguranje 29.09. 155,32320
0,2330
3,61
1,0%
AZ Benefit
29.09. 243,65250
0,2613
6,08
0,5%
Erste Plavi Expert 29.09. 198,95120
0,0606
7,33
Erste Plavi Protect 29.09. 191,61100
0,2553
5,16
0,0% 29.8.
5.9.
13.9.
21.9.
29.9.
Rekordna prerada povrća u Kalniku Podravkina tvornica Kalnik Varaždin nakon modernizacije proizvodne linije ostvaruje rast u gotovo svim kategorijama, što je rezultiralo i porastom plana cijele tvornice za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Dnevno se u tvornici prerađuje između 110 i 130 tona sirovina, a rekordna prerada očekuje se u proizvodnji ajvara budući da se planira preraditi čak 6000 tona paprike.
Broj zaposlenih u industriji stagnira Broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj u kolovozu ove godine bio je na istoj razini kao i u srpnju, ali je stagnirao na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih osam mjeseci ove godine, prema istom razdoblju lani, broj zaposlenih u industriji blago je pao za 0,3 posto, dok je istodobno proizvodnost rada porasla za 5,3 posto. U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj industriji, u kolovozu je na mjesečnoj razini broj zaposlenih porastao za 0,1 posto, a na godišnjoj za 0,2 posto, uz porast proizvodnosti rada za 5,6 posto.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 43
vijesti
svijet financija BURZA
Ulaganja Xellia Pharmaceuticalsa
Farmaceutska tvrtka specijalizirana za istraživanje i razvoj, te proizvodnju antiinfektivnih lijekova za opasne bakterijske i gljivične infekcije Xellia Pharmaceuticals priopćila je da će njen zagrebački Centar izvrsnosti za istraživanje i razvoj biti osnažen s više od 15 novih znanstvenika i dodatnih 1000 metara četvornih laboratorijskog prostora. Investicija je vrijedna više od 30 milijuna kuna, a omogućit će nastavak intenzivnog rada na novim rješenjima. Xellia je od 2011. godine do sada u razvoj uložila više od 200 milijuna kuna.
Remont NE Krško od 20 milijuna eura Nuklearna elektrana Krško do kraja listopada je u jednomjesečnom redovnom remontu vrijednom 20 milijuna eura. Nuklearka je 28. gorivi ciklus, koji je započeo nakon završenog remonta u svibnju 2015. godine, odradila besprijekorno te su sva mjerenja pokazala da njezin rad nije imao nikakav štetan utjecaj na okoliš. NE Krško od remonta koji je završio u listopadu 2004. radi u 18-mjesečnim gorivim ciklusima, dok je do tada radila u 12-mjesečnim ciklusima.
Crobexi uzlazno i osmi tjedan ponu od -10,07 do +3,21 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 16 izdanja, dok je sa 28 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je sa 1.937,17 bodova prošlog tjedna porastao za 0,21 posto na 1.941,32 boda. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,27 posto i trgovanje je zaključio na 1.132,77 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,89 posto koliko je pao CROBEXtransport do +6,84 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su također zaključili rastom: CROBIS za 0,52, a CROBIStr za 0,60 posto. Najlikvidnija je povlaštena dionica Adris Grupe s prikupljenih 19 ZAGREBAČKA BURZA milijuna kuna, od čega se 15,4 milijuna THE ZAGREB STOCK EXCHANGE odnosi na blok promet, a 3,5 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 428.402.081,97 kn na redovni. Ta je dionica zabilježila rast TJEDNI DIONIČKI PROMET: 74.632.931,00 kn cijene od 0,57 posto na 437,50 kuna. index zadnja vrijednost tjedna promjena Valamar Riviera je sakupila 13,7 milijuCROBEX 1.941,3200 +0,21% na kuna, a dionica joj je poskupjela za CROBEX10 1.132,7700 +0,27% 2,47 posto na 34 kune. Dionicom HT-a CROBIS 108,8971 +0,52% protrgovano je 11,8 milijuna kuna, a tjeCROBIStr 155,3981 +0,60% dan je zaključila padom od 0,44 posto i cijenom od 163,98 kuna. Porast cijena Top 10 tjedna zadnja dionica bilježe četiri od 10 najlikvidnijih promet po prometu promjena cijena izdanja. Dobitnica tjedna je dionica AD +0,57% 437,50 18.975.556,28 Adris grupa d.d. - povl. Plastika s poskupljenjem od 3,21 posto +2,47% 34,00 13.685.874,10 Valamar Riviera d.d. i zadnjom cijenom od 136,50 kuna te sa -0,44% 163,98 11.834.425,62 HT d.d. sakupljenih 3,4 milijuna kuna. Slijedi 0,00% 10.750,00 3.871.095,99 Ledo d.d. -0,29% 869,50 3.448.172,75 Atlantic grupa d.d. Valamar Riviera (+2,47 posto), a zatim +3,21% 136,50 3.355.230,70 AD plastik d.d. redovno izdanje Adrisa (+1,20 posto) s +1,20% 589,99 3.302.069,91 Adris grupa d.d. - red. prometom od 3,3 milijuna kuna i cije-10,07% 125.000,00 2.871.100,00 Jamnica d.d. nom od 589,99 kuna. Cijena je porasla -0,52% 379,00 2.581.491,02 Podravka d.d. i povlaštenoj dionici Adris Grupe (+0,57 -3,45% 700,01 2.529.178,59 Auto Hrvatska d.d. posto). Ledo i HPB tjedan su zaključili 10 dionica tjedna zadnja bez postotne promjene - Ledo cijenom promet s najvećim rastom cijene promjena cijena dionice od 10.750 kuna i prometom od +51,59% 109,25 56.991,81 Hoteli Zlatni rat d.d. 3,9 milijuna kuna od čega se 2,2 miliju+29,31% 150,00 5.250,00 Hoteli Jadran d.d. na kuna odnosi na blok transakciju, a +24,40% 3,11 3.139,77 Puljanka d.d. +21,23% 32,55 12.579,10 Jadran d.d. HPB cijenom od 630 kuna i sakuplje+20,00% 240,00 8.900,00 PIK-Vinkovci d.d. nih 1,5 milijuna kuna. Gubitnica tjedna +17,26% 128,99 117.918,50 Granolio d.d. je Jamnica s minusom od 10,07 posto, +16,67% 70,00 1.050,00 Kreditna banka Zagreb d.d. to jest cijenom od 125.000 kuna te +15,50% 231,00 55.924,00 Hoteli Tučepi d.d. prometom od 2,9 milijuna kuna. Auto +12,86% 70,00 105.000,00 OT - obveznice 250 mil. HRK Hrvatska bilježi pad od 3,45 posto na +12,50% 9,00 900,00 Karlovačka banka d.d. 700,01 kunu i sakupljenih 2,5 milijuna 10 dionica tjedna zadnja kuna. Dionica Podravke pojeftinila je promet s najvećim padom cijene promjena cijena za 0,52 posto na 379 kuna i sakupila -56,67% 52,00 15.600,00 Čateks d.d. 2,6 milijuna kuna. Cijena je pala i HT-u -40,77% 0,77 176,33 Pounje d.d. (-0,44 posto). -24,97% 20,07 596,75 Medora hoteli i ljetovališta d.d. -10,07% 125.000,00 2.871.100,00 Jamnica d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]
I osmi uzastopni tjedan ključni indeksi Zagrebačke burze zabilježili su porast. Ulagači su bili nešto aktivniji nego pretprošloga tjedna pa je redovni dionički promet protekloga tjedna porastao za 7,5 milijuna kuna ili za 11 posto te je premašio 74,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 49 milijuna kuna što predstavlja 66 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, četiri su izdanja tjedan završila porastom cijene, četiri padom, a dva nisu zabilježila postotnu promjenu. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u ras-
Tekstilpromet d.d. PEVEC d.d. Tehnika d.d. Petrokemija d.d. Atlantska plovidba d.d. Viktor Lenac d.d.
44 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
-9,46%
231,01
18.496,03
-7,65%
169,00
614.864,56
-7,33%
454,07
126.631,46
-5,66%
17,99
159.842,23
-5,25%
180,02
81.275,68
-4,83%
6,50
229.955,58
vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Arkada investirala 12,9 milijuna kuna
Većina fondova ipak rasla Od 78 aktivnih fondova pozitivnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo njih 47, palo ih je 30, a dva su fonda bila bez promjene vrijednosti. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,48 do -2,27 posto. Poraslo je 12 od 27 dioničkih fondova. Dobitnike predvodi KD Victoria s porastom od 1,48 posto, a time je i dobitnik tjedna. Palo je svih sedam posebnih fondova. Najviše je vrijednost umanjena fondu ZB Future 2055, za 1,13 posto. Poraslo je devet od 14 mješovitih fondova. Najznačajnije je, za 0,92 posto, porastao OTP uravnoteženi. Raslo je 10 od 11 obvezničkih fondova. Dobitnike predvodi PBZ Bond
s rastom od 0,24 posto. Rast vrijednosti bilježi 16 od 19 novčanih fondova, a Erste Money bilježi tjedan bez postotne promjene. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježi KD Victoria i to za 19,48 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic s rastom od 7,03 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond ZB global s rastom prinosa od 11,01 posto. Kod obvezničkih fondova je od početka godine najveći prinos ostvario HPB Obveznički i to za 6,09 posto. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,91 posto. [Iva Skorin]
Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)
valuta
od 22.09.2016. do 29.09.2016. godine vrijednost udjela
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,3129 Addiko Growth € 11,2136 ZB euroaktiv € 129,8575 ZB trend $ 152,3188 Capital Breeder kn 90,5730 KD Prvi izbor kn 13,6995 Ilirika Europa € 117,6562 PBZ Equity fond € 11,5221 HPB Dionički kn 111,1206 Erste Adriatic Equity € 96,8000 Neta Global Developed kn 85,1871 ZB aktiv kn 124,2305 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 101,6256 Platinum Global Opportunity $ 14,7069 KD Nova Europa kn 5,4274 OTP indeksni kn 46,4652 Platinum Blue Chip € 96,9827 Neta Frontier kn 490,9894 OTP Meridian 20 € 94,1917 A1 kn 95,1800 Alpen.Special Opportunity kn 148,1000 Neta New Europe kn 63,7559 Ilirika BRIC € 80,3214 Crobex10 kn 107,1632 KD Energija kn 8,1802 ZB BRIC+ € 94,0034 Allianz Equity € 162,2744 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,5000 Raiffeisen Harmonic € 104,3300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1300 ZB Future 2025 € 99,5554 ZB Future 2030 € 97,1558 ZB Future 2040 € 97,0473 ZB Future 2055 € 97,1100 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,7484 PBZ Global fond € 14,9064 Addiko Balanced € 12,9926 KD Balanced kn 128,6482
tjedna promjena [%]
1,48 -1,26 -1,34 -1,04 0,21 -2,17 -0,79 0,74 0,35 0,89 -1,86 0,44 0,57 -1,06 -1,60 1,35 -1,94 -0,28 -0,29 1,10 -2,27 -0,93 -1,09 0,86 0,90 -1,66 1,20 -0,40 -0,93 -0,10 -0,81 -1,03 -1,11 -1,13 0,14 -0,60 -0,81 -0,14
vrijednost udjela
tjedna promjena [%]
HPB Global kn 101,2508 OTP uravnoteženi kn 115,7142 Allianz Portfolio kn 162,9692 Smart Equity € 101,8705 PBZ Conservative 10 fond € 111,3226 You Invest Active € 99,6600 You Invest Balanced € 101,8300 You Invest Solid € 103,0700 InterCap.Smart (Smart Eq. II) € 102,2838 PBZ Flexible 30 fond € 101,0484 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,8042 Addiko Conservative € 14,4264 Raiffeisen Bonds € 176,9800 PBZ Bond fond € 130,6895 InterCap. Bond (Capital One) € 213,0909 HPB Obveznički € 161,0403 Neta Emerging Bond kn 83,0256 Erste Adriatic Bond € 119,2700 Raiffeisen Classic € 106,3300 PBZ Short term bond fond kn 102,1991 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4210 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4167 ZB plus kn 175,7456 ZB europlus € 150,7036 PBZ Euro Novčani € 139,3293 Raiffeisen Cash kn 157,9100 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3431 PBZ Dollar fond $ 132,1534 HPB Novčani kn 143,7910 OTP novčani fond kn 133,2724 InterCap. Money (Money One) kn 129,9490 Allianz Cash kn 118,4824 Erste Euro-Money € 116,0200 Auctor Cash kn 111,1108 Raiffeisen euroCash € 105,9800 HPB Euronovčani € 106,4079 Locusta Cash kn 1361,0811 Neta MultiCash kn 107,6332 OTP euro novčani € 102,7790
0,50 0,92 0,41 -0,10 0,03 0,19 0,26 0,32 0,12 -0,31
naziv(fond)
valuta
0,03 0,06 0,13 0,24 0,12 0,23 -0,22 0,12 0,18 0,05 0,12 0,01 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 -0,00 -0,01
Građevinska tvrtka Arkada iz Duge Rese povećala je svoje kapacitete za proizvodnju kamenih agregata i radova u niskogradnji te kupila sedam novih radnih strojeva, u što je uloženo 12,9 milijuna kuna, od čega 3,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Novi strojevi bi trebali povećati kapacitete tvrtke za 20 posto na godišnjoj razini, ali i do 40 posto u pojedinim radnim danima.
Končar-Inženjeringu posao od 4,3 milijuna eura
Njemačka tvrtka PSI AG i hrvatski Končar-Inženjering za energetiku i transport potpisali su s Javnim poduzećem EP HZH-B ugovor o nabavi i implementaciji sustava za daljinsko vođenje distributivnog elektroenergetskog sustava, vrijedan 4,3 milijuna eura. Predviđeno trajanje projekta je tri godine, a obuhvaća i isporuku sustava automatizacije za brojna energetska postrojenja te telekomunikacijskog podsustava za njihovo povezivanje sa središnjim računalnim sustavom u novom dispečerskom centru u Mostaru.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 45
knjigometar Elliot Aronson, Timothy D. Wilson, Robert M. Akert
Socijalna psihologija Mate
Godine 2009. Springsteen i E Street Band nastupili su u poluvremenu Super Bowla. Iskustvo je bilo toliko uzbudljivo da je Bruce odlučio pisati o tome i to je začetak ove autobiografije. Proteklih sedam godina Springsteen se posvetio pisanju priče svog života na iskren, humoran i originalan način poznat i iz njegovih pjesmama. Opisuje odrastanje katolika u Freeholdu, u New Jerseyju, odrastanje između poezije, opasnosti i mraka koji su hranili njegovu maštu. Knjiga je napisana liričnošću jedinstvenog umjetnika i mudrošću čovjeka koji je duboko razmišljao o svom iskustvu.
Goran Vojnović
Smokva Fraktura
Riječ je sveobuhvatnom udžbeniku socijalne psihologije koji, za razliku od većine sličnih tekstova, njeguje pristup “pričanja priče” nastojeći vrlo složenu materiju približiti studentima i učiniti je uzbudljivom i zabavnom. Autori opisuju na koji način teorije nadahnjuju istraživanja, zašto i kako se ta istraživanja provode te kakav utjecaj imaju na svakidašnji život. Tako čitatelj može steći jasnu predodžbu o tome što je socijalna psihologija i kako nam pomaže u svakodnevnome životu.
Bruce Springsteen
Born to Run Profil Knjiga
Jadran pokušava zajedno s Anjom vidjeti može li spasiti svoj brak, u kojem je naizgled sve idealno, no ispod te površine kipti nezadovoljstvo. Kad mu umre djed, odlazi u Momjan u djedovu kuću te pokušava povezati sve konce svoga nesređenog života, shvatiti oca Safeta, koji je 1992. nestao, ostavio ga i otišao u Bosnu, majku Vesnu te djeda Aleksandra i njegovu opsesiju knjigama. Od Ljubljane do Momjana u Istri i Bosanske Otoke Jadran pronalazi dijelove svoje obiteljske povijesti, ali još i više - uspijeva razumjeti samoga sebe.
46 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Duško Petrović
Izbjeglištvo u suvremenom svijetu Naklada Ljevak
Život nas ponekad može povrijediti. Nesporazumi se događaju. Osjećamo da su nas iznevjerili oni koji su nam trebali biti oslonac. Zbog toga se možemo osjećati tužno i usamljeno. Upravo o takvim životnim situacijama progovara Philippe u ovoj knjizi. Božje je milosrđe svima potrebno, iako toga mnogi nisu uvijek svjesni, a kada i jesu, nisu ga uvijek pripravni primiti. Philippe daje jasne i jednostavne upute kako se nositi s vlastitim poteškoćama i povredama, nerazumijevanjima, neslaganjima i ostavljenostima zbog čega smo nerijetko tužni i usamljeni.
Mira Kelley
Prošli životi i paralelne stvarnostI Planetopija
Knjiga predstavlja originalni interdisciplinarni doprinos razumijevanju aktualnih prijepora o pitanju migracije i izbjeglištva, kako u hrvatskom, tako i u europskom i globalnom kontekstu, ali i pregled teorijskog promišljanja fenomena izbjeglištva zadnjih nekoliko desetljeća. Baveći se novijim teorijama, od Hanne Arendt do Žižeka, autor kroz inovativno iščitavanje tih pristupa otvara “neoznačenu pukotinu” koja omogućuje originalan teorijski okvir za promišljanje zajednice te etnografski i autoetnografski pristup ovoj temi. Jacques Philippe
Istinsko milosrđe Verbum
Autorica iznosi svoja iskustva s regresijom, osobne i priče svojih klijenata kroz transkripcije seansi te vježbe pomoću kojih i sami možemo zaroniti dublje u sebe. Ona govori o tome kako se u bilo kojem trenutku možemo povezati sa svojim Višim Jastvom, zašto je važno oprostiti, zašto imamo pravo voljeti sebe te kako nas Univerzum uvijek podupire. Radom na prošlosti moguće je iscijeliti sadašnjost jer, sa stajališta duše, svi naši sadašnji, prošli i budući životi postoje istodobno u istom trenutku – sada.
pST!
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Masivni hrastov parket Drvoproizvod, Jastrebarsko, www.drvoproizvod.hr. Tvrtka nudi masivni parket od hrasta - Divine parquet. Kontakt: Igor Josip Leščić, drvoproizvod@drvoproizvod.hr, +385 16281 066. Partnerstvo El-Set, Zlatar Bistrica, www.el-set.hr. Tvrtka traži partnere kao što su: potencijalni kupci kabelske opreme kućanskih aparata i kabelske opreme u automobilskoj industriji, kooperanti u proizvodnji i montaži elektromontažnih uređaja, proizvođači komponenti za kabelske setove, proizvođači opreme za ispitivanje kabelskih setova/opreme. Kontakt: Karmen Moler, info@el-set.hr, 049 461 301. Kompenzatori Đuro Đaković kompenzatori, Slavonski Brod, www.kompenzatori.hr. Tvrtka raspolaže proizvodnom i upravnom zgradom, ukupne površine 3300 četvornih metara. Tvrtka zapošljava 128 radnika u proizvodnji, od koje 90 posto čini izvoz. Nude svoje proizvode. Kontakt: Mla-
den Novotny, mladen.novotny@kompenzatori. com, + 385 35492494, + 385 914458271. Otpadni metal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Vozila za sakupljanje otpada
Grad Zagreb nabavlja vozila za sakupljanje otpada putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave je 26 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.
Turbine Tvornica turbina, Karlovac, www.ttk.hr. Tvrtka dizajnira i proizvodi nove brodske uređaje, rezervne dijelove za brodove te industrijske pumpe i turbine, obnavlja brodove, radi vibracijsku dijagnostiku, dinamičko balansiranje i zvučne analize, a proizvodi i turbogeneratorske agregate u kogeneraciji na biomasu. Svi proizvodi tvrtke su pod strogim nadzorom i kontrolom nacionalnih i internacionalnih institucija (CRS, BV, DNV, IRS, ABS, LRS, GL, RUSSIA REGISTER). Tim stručnjaka tvrtke sastoji se od kvalificiranih ljudi, rangiranih od konstruktora, crtača, ovlaštenih inženjera do specijalista u vibrodijagnostici i planiranju. Kontakt: Ivica Mikšić, info@ttk.hr, +385 47648588. Digitalni marketing AGBS Yazilim Bilişim, Istanbul, Turska, www. agbs.com.tr. Tvrtka se bavi računalnim programima i specijalizirana je za digitalne marketinške tehnologije (softver i digitalni dizajn), mobilne aplikacije (IOS, Android, proširena stvarnost), razvoj prilagođenih softverskih rješenja. Kontakt: info@agbs.com.tr, +902163901228. Generatori i motori Končar-Generatori i motori, Zagreb, www. koncar-gim.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom generatora i motora koji su temelj u proizvodnji električne energije, ostalim elektroenergetskim postrojenjima, brodogradnji te prerađivačkoj industriji. Kontakt: Josip Študir, jstudir@koncar-gim.hr, +385 13667499.
kuna. Rok dostave ponuda 18. listopada. Svijetleće dekoracije
Pula parking nabavlja svijetleće dekoracije za ukrašavanje grada. Procijenjena vrijednost je 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. listopada.
Opremanje studentskog doma
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
Posipni materijal
Rad Sarajevo nabavlja posipni materijal. Rok dostave ponuda je 31. listopada. Računalna oprema
Studentski centar Varaždin nabavlja usluge opremanja studentskog doma. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.
PVC granulat
Hidrološki instrumenti
Rekonstrukcija magistralnog puta
Državni hidrometeorološki zavod nabavlja hidrološke instrumente. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 390.000
M-2.4 (M-1) Ulcinj-Sukobin, dionica Ulcinj-Krute. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.
Hrvatski zavod za transfuziju nabavlja PVC granulat. Rok dostave ponuda je 21. listopada.
Ministarstvo za javnu upravu Slovenije nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Vozila
RegijA
Direkcija za saobraćaj Podgorica nabavlja radove na rekonstrukciji magistralnog puta
Crnogorski elektrodistributivni sistem nabavlja nova vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 201.000 eura. Rok dostave ponuda je 2. studenoga.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 47
stečajevi, nekretnine, dražbe
Prodaje se autosalon, dvorišta i voćnjaci Prodaje se poslovni prostor u Umagu površine 60,64 metra četvorna za 1.144.252,50 kuna. Dražba će se održati 6. listopada u 9.15 sati, na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, I. kat, sudnica 2. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, na broj telefona: 098/292 281. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 4. listopada dale osiguranje uplatom od 10 posto utvrđene vrijednosti u korist žiro-računa ovog suda broj HR59 2390 0011 3000 0270 3 i dokaz o tome predočili sucu prije dražbe. Kuća, dvorište i oranica ukupne površine 856 metara četvornih prodaju se za 1.741.100 kuna u Novoj Vasi kod Poreča. Dražba će se održati 4. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 13. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 174.110 kuna, te je treba uplatiti na račun broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2727-15. Prodaje se autosalon i servisno-skladišni prostor za 10.000.000 kuna u Zagrebu ukupne površine 4399,7 metara četvornih. Nekretnina se ne može prodati ispod navedene cijene. Ročište će se održati 4. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 84/II. Uvjet prodaje: po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje nekretnine je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/311 312. Jamčevina iznosi 1.000.000 kuna. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr
Kuća, dvorište i voćnjak ukupne površine 2.413,32 metra četvorna prodaje se za 181.662 kune u Zlataru. Dražba će se održati 5. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2/I. Nekretnina se ne
48 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Voćnjak, dvorište i livada ukupne površine 8320 metara četvornih prodaje se u Zagrebu za 11.220.000 kuna. Ročište za dražbu će se održati 5. listopada u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/II. Nekretnine se prodaju kao cjelina prema načelu viđeno-kupljeno. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljm na broj telefona 01/8891 224. Jamčevina iznosi 10 posto, a osoba koja valjano želi pristupiti dražbi kao ponuditelj mora je uplatiti na depozitni računa suda broj: IBAN:HR9223900011300000460, pozivom na broj 05, Ovr-151/2016. Prodaje se livada-lug ukupne površine 5224 metra četvorna za 17.975,17 kuna u Kelemenu, Općina Jalžabet. Dražba će se održati 7. listopada u 12.30 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica b. Radića 2, soba 223/II. Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001, svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na žiro-račun broj: HR4023900011300002754, s pozivom na broj spisa St-179/14, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Upravna zgrada, pogon gredica, mehanička radionica i skladište, zatim pogoni 1 i 2, hala za piljevinu, hala finog mlina, kotlovnica te ostale pomoćne zgrade i dvorište ukupne površine 80.558 metara četvornih prodaju se za 20.816.631,78 kuna u Našicama. Ročište za prodaju održat će se 6. listopada u 11 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 40/II. Prodaja će biti po načelu viđenokupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/3795 335 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 4. listopada uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0 otvoren kod HPB s uplatnim pozivom na broj HR05 272-358-14 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe.
tenderi
tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.
Više informacija na: tenderi.hgk.hr
Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Sigurnosni materijali NTNU-The Norwegian University of Science and Technology, Norveška, traži brave i okove za sustav kontrole pristupa. Nabava je podijeljena u šest lotova i vrijednost je 16 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na norveškom, njemačkom, engleskom ili švedskom jeziku se predaju na NTNU, Seksjon for anskaffelser, Marian Brandt, 7050 Trondheim, Norway, marian.brandt@ntnu.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Automobili Hrvatske šume objavljuju natječaj za nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 6. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume d.o.o., 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Služba za javnu nabavu, Slaven Šarić, 10000 Zagreb, slaven.saric@hrsume. hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0018864 Ugradnja prozora Armasuisse nekretnine (Armasuisse Immobilier) traži izvođača radova za ugradnju prozora i adaptaciju infrastrukture postojeće zrakoplovne baze u gradu Payerne, kanton Vaude. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilierm, Blumenbergstrasse 39, Marianne Zürcher, 3003 Berne, Švicarska, marianne.zuercher@armasuisse.ch, www.
armasuisse.ch. Više podataka na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=930205 Razne potrepštine Grad Helsingborg, Švedska, nabavlja materijale i pomagala za vanjske i unutarnje igre, sportske igre, hobije i obrtničke potrepštine, kao i bicikle i dječja kolica za škole, vrtiće i rekreacijske centre. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Helsingborgs stad, 212000-1157, Rådhuset, Axel Victorin, SE-251 89 Helsingborg, axel.victorin@helsingborg.se. Više podataka na www.helsingborg.se i https://www.kommersannons.se/elite/Notice/NoticeOverview. aspx?ProcurementId=17314. Nabava i isporuka pneumatskih ručnih alata ili ručnih alata na motorni pogon Grad Värnamo, Švedska, nabavlja razni ručni alat i njegove dijelove. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Värnamo kommun, 212000-0555, Upphandlingsförvaltningen, Värnamo 331 83, Sweden, stefan.h.goodwin@varnamo.se. Više podataka na www.varnamo.se i https:// www.e-avrop.com/varnamo/e-Upphandling/ Announcement.aspx?id=30462. Ugradnja HPL vrata Okružna bolnica u Bayreuthu raspisala je natječaj za ugradnju HPL vrata s čeličnim okvirima (dijelom kao protupožarna vrata) - 234 komada i kliznih vrata - osam komada. Trajanje radova: početak 9. siječnja 2017.-završetak 20. prosinca 2017. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Bezirkskrankenhaus Bayreuth, Nordring 2, Technisches Baubüro, rau Hübner, 95445 Bayreuth, Deutschland, B16069-Sucht@bezirkskrankenhaus-bayreuth.de Više podataka o nadmetanju na www.bezirkskrankenhaus-bayreuth.de.
3. listopada 2016. | broj 3947 | Privredni vjesnik | 49
privredni vjesnik
Potpisan sporazum o suradnji Dalmacijavina i Borova
Od proljeća startasice Pipi Od sada će radnici Dalmacijavina u vinogradu u Drnišu koristiti radnu obuću tvrtke Borovo, a dvije će tvrtke raditi i na razvoju i proizvodnji Pipi Startasica Tvornica obuće Borovo i Dalmacijavino, proizvođač vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića započeli su suradnju u segmentu radne i zaštitne obuće. Obje kompanije, iako jedna u državnom, a druga u privatnom vlasništvu, poznate su kao dugogodišnji izvorni hrvatski proizvođači kvalitetne robe. Od sada će radnici Dalmacijavina u vinogradu u Drnišu koristiti radnu obuću tvrtke Borovo, a dvije će tvrtke raditi i na razvoju i proizvodnji Pipi Startasica koje će biti predstavljene sljedećeg proljeća. “Radi se o dva prepoznatljiva hrvatska brenda koja sve uspješnije posluju, unatoč mnogim problemima koji su još donedavno pratili obje tvrtke. Dalmacijavino smo preuzeli u stečaju i naš prvi zadatak bio je ponovno pokrenuti proizvodnju i vratiti proizvode na police trgovina. Sada kada se polako vraćamo, možemo razmišljati o projektima poput Pipi Startasica, koji će našem proizvodu dati dodanu vrijednost”, izjavio je Luka DielZadro, predsjednik Uprave Dalmacijavina, naglasivši kako je uvjeren da je ovo početak dugogodišnjeg partnerstva. Voditelj brenda Startas Borovo Dubravko Šimenc kazao je da je ponosan na potpisani sporazum i suradnju. “Pogotovo u vremenu kada se sve teže na tr-
U samo četiri mjeseca Dalmacijavino je prodalo oko dva milijuna bočica Pipija
Sve odrednice kvalitete Borova prenose se i na taj segment te pružaju maksimalnu zaštitu i kvalitetu u raznim poslovnim uvjetima”, rekao je Šimenc. Stvari se povoljno kreću i za Dalmacijavino: u samo četiri mjeseca od ponovnog pokretanja proizvodnje prodalo je gotovo dva milijuna bočica Pipija, a raste i prodaja ostalih proizvoda. Osim Pipi narančade, od kolovoza je ponovno započela i proizvodnja hajdučke Pipi limunade.
žištu nal a z e kva l i te t n i partneri koji podržavaju razvoj hrvatskog gospodarstva s ciljem zadržavanja proizvodnje i očuvanja dugogodišnje tradicije”, rekao je Šimenc.
Rast Borova
U zadnje tri godine, prema njegovim riječima, Borovo mijenja stanje na domaćem tržištu. Kao izvorno hrvatska kompanija sa sjedištem u Vukovaru i tradicijom od 85 godina, vođena vizijom da obuća dizajnirana i proizvedena u Hrvatskoj može postati vrhunski brend, Borovo razvija nove robne marke, povećava proizvodnju, ponovno intenzivno razvija izvoz te pokreće projekte kojima širi poslovanje. “Segment radne i zaštitne obuće nije široj javnosti toliko poznat s obzirom na to da se njegov plasman realizira isključivo kroz veleprodaju.
50 | Privredni vjesnik | broj 3947 | 3. listopada 2016.
Tr e n u tačno se u pogonima Dalmacijavina u Splitu pune vina prošlogodišnje, izvrsne berbe. A ovogodišnja berba merlota započela je prošli ponedjeljak; očekuje se da će vinograd u Drnišu dati ukupno 1,2 milijuna kilograma grožđa. Dalmacijavino trenutačno zapošljava 83 stalna te 120 sezonskih radnika u vinogradima u Drnišu i na Hvaru. (J.V.)
Trošak dolje... radni vijek gore!
Hennlich industrijska tehnika - Vaš dobavljač za sve fleksibilne kabele
HENNLICH industrijska tehnika d.o.o.
Smanjite trošak i produljite radni vijek kabela jamstvo do 36 mjeseci na fleksibilne kabele
Stupničkoobreška 17 10255 Gornji Stupnik, Hrvatska Telefon: +385 (0)1 3874-334 Faks: +385 (0)1 3874-336 E-pošta: hennlich@hennlich.hr
www.hennlich.hr
Priča o ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji
43. MEĐUNARODNI SAJAM NAMJEŠTAJA, UNUTARNJEG UREĐENJA I PRATEĆE INDUSTRIJE
...ona prava, napokon. 7. sajam zdrave hrane
7. sajam zdrave hrane
13. – 16. 10. 2016. 2. sajam pčelarstva
2. sajam pčelarstva
7. sajam alternative na Zagrebačkom velesajmu
www.zv.hr 7. sajam alternative
Partneri
ORGANIZATORI:
Partneri
POKROVITELJI:
+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]
Partneri
PARTNERI:
+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]
Partneri
www.zv.hr www.zv.hr
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
+UYDWVND SĀHOD Drvno-prerađivačka industrija Hrvatske
+UYDWVND SĀHOD
% 5 -3 PR
O
P
T MO
IVN
U OP
I
ST
Program ekskluzivnog namještaja Voglauer. Program Alpin - postolje stola je od masivnog hrasta, a ploča u furniranom drvu četkanog hrasta daje izgled starog drveta. Postolje klupe je također od masivnog hrasta, a naslon i sjedište su presvučeni u goveđu nappa kožu ili vunenu tkaninu od 100% - tne runske vune. (01420040)
prirodno drvo ekskluzivni dizajn sofisticirano ekološki A od sada i na Instagramu: www.instagram.com/lesnina_inspiracija
Dio proizvoda možete pronaći u našem:
Svijet pogodnosti kartice Lesnina XXXL Card
Karticu potražite u najbližoj trgovini
ZAGREB Jankomir, Ulica Dušana Vukotića 7, radno vrijeme: pon. - nedjelja: od 10:00 - 20:00 | ZAGREB Sesvete, Slavonska avenija 106, radno vrijeme: pon. - nedjelja: od 10:00 - 20:00 | SPLIT, Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 2, radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 21:00, subota: od 9:00 20:00 | ČAKOVEC, (samo namještaj) Globetka b.b., radno vrijeme: pon. - petak: od 11:00 - 19:00, subota: od 9:00 - 19:00 | OSIJEK, (samo namještaj) Industrijska zona Jablanova 19, radno vrijeme: pon.-subota: 9:00 - 20:00 | RIJEKA, Kukuljanovo 345, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 21:00 | VARAŽDIN, Gospodarska 37, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 20:00 | ZADAR, Murvica Jug 16, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 20:30. Ponuda vrijedi za sve vrste plaćanja od 29.08. do 12.09.2016. odnosno do rasprodaje zaliha. www.xxxlesnina.hr