Pv 3948

| obljetnica končara | prihodi od turizma | otvoreni proračun | deskbloks

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

10. listopada 2016., godina LXIII, broj 3948

PV ANALIZA: Poslovanje marina

Nautički turizam podržava se samo riječima Djelatnosti marina administrativno su tako svrstane da se ne mogu kandidirati za povoljna poticajna sredstva

intervju

Tomislav Pongrac Gamepires

OSJEČKO-BARANJSKa ŽUPANIJa

Slabašan, ali ipak stabilan rast

drvna industrija

Šume rastu brže od profita

Priča o ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji

43. MEĐUNARODNI SAJAM NAMJEŠTAJA, UNUTARNJEG UREĐENJA I PRATEĆE INDUSTRIJE

...ona prava, napokon.

13. – 16. 10. 2016.

7. sajam zdrave hrane

7. sajam zdrave hrane

2. sajam pčelarstva

na Zagrebačkom velesajmu 2. sajam pčelarstva

7. sajam alternative

Vrijedne nagrade Radno vrijeme: 10-19 h 7. sajam alternative za posjetitelje! www.zv.hr Petak i subota do 20 h Partneri

ORGANIZATORI:

Partneri

POKROVITELJI:

PARTNERI:

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

Partneri

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] +UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH]

Partneri

www.zv.hr www.zv.hr

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

+UYDWVNL SĀHODUVNL VDYH] MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

+UYDWVND SĀHOD Drvno-prerađivačka industrija Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

+UYDWVND SĀHOD

sadržaj

3948 / 10. listopada 2016.

TEMA TJEDNA

6

6

Drvna industrija Šume rastu brže od profita

INTERVJUI 12

Tomislav Pongrac, kreativni direktor u tvrtki Gamepires Nije lako napraviti punokrvnu igru

26

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek Potreban je brži gospodarski oporavak

PV ANALIZA 18

Poslovanje marina Nautički turizam i u praksi treba biti strateški

AKTUALNO

64

24

Klasični motocikl, retro izgleda i vlastitog brenda, grupa entuzijasta nudi turistima za istraživanje Hrvatske

Gospodarstvo Osječko-baranjske županije u 2015.

Slabašan, ali ipak stabilan rast

Pametna Hrvatska 28

Modularni radni stol Deskbloks - to je ono što svi želimo

Svinjogojstvo 32

12 Tomislav Pongrac

Stvaranje linijske proizvođačke organizacije Ima li spasa hrvatskom svinjogojstvu?

PRIČA S RAZLOGOM 34

Franck iduće godine slavi 125. obljetnicu poslovanja Nema posustajanja

HRWWWATSKA 40 Po četvrti put u prestižnome društvu Adacta ušla među pet posto najboljih Microsoftovih partnera u svijetu

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Thumper bikes Istraživanje na klasičan način

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ana Tkalac Verčić

Javnost se ne smije podcjenjivati Unatoč popularnom vjerovanju da odnosi s javnošću imaju neku tajnu moć masovne manipulacije javnim mišljenjem, ne treba pretjerivati u takvim ocjenama

O Ana Tkalac Verčić, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

dnosi s javnošću, često u kolokvijalnom govoru nazvani PR, jedno je od onih područja u kojima gotovo svatko može biti stručnjak. Čak i praktičari u tom području upotrebljavaju pojam odnosa s javnošću kao sinonim za publicitet, promidžbu, medijsku manipulaciju ili spin.

Katkad se taj pojam upotrebljava kao nešto pogrdno ili negativno. U zadnjih nekoliko desetljeća brojna istraživanja pokazuju da su stavovi javnosti prema odnosima s javnošću negativni, odnosno da ljudi ne vjeruju motivima komunikacijskih stručnjaka. S druge strane, pokazalo se da što ljudi više znaju o području odnosa s javnošću, to je njihov stav prema tom zanimanju bolji.

Odnose s javnošću nije lako definirati. Taj termin zapravo je neispravan. Pravilniji bi naziv bio odnosi s javnostima. Pristupanje pojedinim segmentima javnosti kao da su jedna, opća javnost, na neki način poništava same pretpostavke na kojima se grade moderni odnosi s javnošću. U svakidašnjoj praksi oni se bave različitim javnostima od kojih svaka ima specifične želje, ciljeve ili probleme i time specifične potrebe za različitim oblicima komunikacije.

Unatoč popularnom vjerovanju da odnosi s javnošću imaju neku tajnu moć masovne manipulacije javnim mišljenjem, ne treba pretjerivati u takvim ocjenama. S druge strane, dobro korištenje odnosa s javnošću može u određenim situacijama znatno utjecati na stvaranje stajališta različitih segmenata javnosti. No javnost se ne smije podcjenjivati generalizacijama o masovnoj manipulaciji.

Dakle, odnosi s javnošću nisu odgovorni za masovnu manipulaciju, ali su odgovorni za uspostavu i održavanje veze javnosti s jedne strane i socijalne odgovornosti menadžmenta s druge. Pomažu u predviđanju javnog mišljenja, razumijevanju novih socijalnih vrijednosti i načina života, pomaka u mišljenjima izbornog tijela te drugih promjena u društvu. Sve to ne pridonosi samo demokratskom procesu, nego i boljem socijalnom, gospodarskom, političkom sustavu i kvalitetnijem zadovoljenju socijalnih potreba. Zanemarujući kvalitetne

4 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

odnose s javnošću, organizacija se izlaže riziku da postane neosjetljiva na promjene koje se događaju oko nje i time postane manje funkcionalna.

Odnosi s javnošću, u većoj mjeri nego druga zanimanja, svoju socijalnu korisnost definiraju putem svojeg djelovanja na društvo. Ti pozitivni socijalni utjecaji povećavaju se kad se putem odnosa s javnošću promiče slobodna konkurencija ideja, pojedinaca i institucija na tržištu javnog mišljenja; kad otkrivaju svoje izvore i ciljeve te kad djeluju na visoke standarde ponašanja.

Stručnjaci za odnose s javnošću moraju se ne samo mijenjati, nego i voditi svoje klijente kroz promjene Tranzicijska društva poput hrvatskog izložena su mnogim izazovima u području odnosa s javnošću. Velike promjene u socijalnom, političkom i društvenom okružju često nameću nova pravila igre. Načini poslovanja i komunikacije, koji su donedavno bili prihvatljivi, danas više nisu. Svi se moraju prilagoditi tim promjenama, a stručnjaci za odnose s javnošću moraju se ne samo mijenjati, nego i voditi svoje klijente kroz promjene.

Upravo zato što odnosi s javnošću imaju širok raspon utjecaja na društvo, komunikatori moraju uzeti u obzir i ciljane i slučajne posljedice posla koji obavljaju. Kolektivno, preko profesionalnih udruženja, moraju preuzeti odgovornost za propisivanje određenih standarda ponašanja, uspostavljajući obrazovne i profesionalne zahtjeve te potičući istraživanja kako bi se znanje koje vodi i razvija praksu – proširilo.

BROJKE, BROJKE

Vinogradarstvo u Hrvatskoj u 2015.

20.393

45.357

hektara vinograda

proizvođača vina

18.546 hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštićenom oznakom izvornosti

20.777 vinogradara raspolaže površinom od 0,1 do 0,49 hektara, ukupno imaju 4214,1 hektar 18.813 vinogradara ima manje od 0,10 ha, odnosno ukupno raspolažu sa 1068 hektara 2903 vinogradara imaju između 0,50 i 0,99 hektara i raspolažu s ukupno 1996 hektara 2145 vinogradara ima od 1 do 2,99 hektara 140 vinogradara ima 10 i više hektara pod vinogradima, raspolažu s ukupno 6790 hektara Površina vinograda pod važnijim vinskim sortama grožđa:

graševina 4609 hektara plavac mali 1702 hektara malvazija istarska 1689 hektara

9,1% 9,1% 57,0% 24,8%

o stale sorte vinove loze zauzimaju

12.393 hektara Izvor: DZS

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Drvna industrija

Šume rastu brže od profita Unatoč krizi i zanemarivanju pozicije koju nudi značajno prirodno bogatstvo hrvatskih šuma, domaća drvna industrija bilježi stalan rast. Gotovo polovina godišnjeg prirasta u hrvatskim šumama nije iskorištena, a veliki interes stranih investitora govori kako u ovoj branši i dalje postoji potencijal za zaradu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

vi pričamo o tome kako su šume najveće prirodno bogatstvo kojim raspolažemo. Statistika se slaže s time jer, prema procjenama, zalihe su na razini gotovo 400 milijuna prostornih metara. No, pitanje je kako i koliko doista raspolažemo tim blagom.

Manje od 20 posto šuma u Hrvatskoj je u privatnom vlasništvu, dok velikom većinom, s oko 80 posto drvnoga blaga, upravlja država kroz tvrtku Hrvatske šume. Šumari procjenjuju da naše šume svake godine narastu za 10 milijuna kubika, a samo 5,8 milijuna se iskoristi kroz sječu i završi u drvnoj industriji. Upravo činjenica da je na raspolaganju ogromna neiskorištena vrijednost - gotovo na razini ukupne vrijednosti koja se iskoristi iz šuma - privlači u ovaj sektor mnoge zainteresirane. Strani igrači žele ulagati i pokazuju interes za preostale preži-

vjele hrvatske drvoprerađivačke tvrtke, a velik pritisak je i onih koji žele ulagati u energetski potencijal ove gospodarske grane.

Hrvatska gospodarska komora prije više godina inicirala je akciju Drvo je prvo kojoj je bio cilj podignuti svijest o mogućnostima ove gospodarske grane.

Prije te akcije, drvna je industrija u društvu bila prepoznata kao grana s tri “niska” epiteta: s niskokvalificiranom radnom snagom i niskim troškovima rada, koja uz nisku tehnološku razinu pridonosi zaposlenosti u ruralnim sektorima. Istraživanja u okviru akcije danas pokazuju kako se javnost znatno senzibilizirala na temu važnosti drva. O tome govori i podatak da čak 40 posto hrvatskih građana želi živjeti u drvenim kućama, ali i podatak da njih 60 posto misli kako je slabo informirano o drvu,

6 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Šume svake godine narastu za 10 milijuna kubika, a 5,8 milijuna se iskoristi za sječu i drvnu industriju proizvodima od drveta i ponudi domaćih proizvođača. U posljednjih petnaestak godina ova je gospodarska grana, unatoč maćehinskom odnosu političkih moćnika, ostvarivala rast i provodila restrukturiranje. Slabi igrači su nestali s tržišta, oni preživjeli ulagali su u nove tehnologije, a kvalitetna sirovina, po kojoj je Hrvatska poznata, pomagala im je u povratku na strana

tržišta, tako da sada ovaj sektor nikako ne može biti zadnja rupa na svirali hrvatskog gospodarstva.

Veliki suficit

Hrvatski drvari izvoze više od 65 posto svojih proizvoda što čini više od 10 posto ukupnog domaćeg izvoza. Istovremeno, udio djelatnosti u bruto domaćoj proizvodnji porastao je na 3,5 posto. Ovaj sektor uvozi tek pet posto sirovine, tako da je suficit proizvodnje, prerade drva i proizvodnje namještaja vrlo velik. U krizu su drvoprerađivači prvi ušli i prvi iz nje izašli, pa je u prošloj godini izvezeno proizvoda ukupno vrijednih 1,45 milijardi eura, dok je suficit robne razmjene iznosio velikih 542 milijuna eura.

Važnost ovog sektora prepoznata je i u Europskoj uniji. Nedavno prihvaćene smjernice o njegovu razvoju upućuju zemlje članice da u svojim razvojnim stra-

Katalog hrvatske drvne industrije

Vodič ponude i katalog znanja U okviru projekta Drvo je prvo Hrvatske gospodarske komore ovog ljeta je objavljen i Katalog hrvatske drvne industrije. Taj dokument zamišljen je kao vodič ponude i mogućnosti te katalog znanja domaćih drvoprerađivača. U vodiču je predstavljen i sam projekt Drvo je prvo i aktivnosti koje tegijama povežu šume i s njima povezane gospodarske sektore, te razvoj ruralnih područja u kojima se te šume nalaze. Strategijama se mora osigurati dovoljna količina sirovine za one poduzetnike koji daju visoku dodanu vrijednost

hrvatska drvna industrija provodi kako bi poticala uporabu drva i održivo šumarstvo.

Ovaj katalog se osim u tiskanom obliku može naći i na web stranici: http:// www.hgk.hr/documents/hgkdrvojeprvo katalogweb5785f41bb12d8.pdf proizvodima od drva, a malim poduzećima koja rade s drvom u ruralnim sredinama treba osigurati mogućnosti za gospodarski razvoj, investiranje, zapošljavanje radnika te njihov ostanak u tim sredinama.

Europski dokumenti

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Bug u sustavu

Šume Gorskog kotara u opasnosti Nakon ledoloma koji je uništio šume u Gorskom kotaru tijekom zime 2014., smrekove šume u tom kraju sada uništava smrekov potkornjak, kukac koji u pravilu napada srušena ili bolesna stabla. Nakon ledoloma puno srušenih stabala nije uklonjeno pa kukac prelazi i na zdravo drveće u okruženju. Stoga nije rijetko vidjeti na stotine suhih smreka u šumama u kojima živi kukac koji polaže svoja jaja pod korom stabala. Tijekom ljetnih mjeseci namnoži se nekoliko generacija nametnika, koji tamo i prezimljuju, a kako kažu stručnjaci, u samo dva do tri tjedna mogu uništiti na desetke stabala kojima su trebala desetljeća da do-

potiču kružnu ekonomiju, bioekonomiju i zeleno gospodarstvo, a novi dokument o kaskadnoj uporabi drva potiče na višestruku uporabu drva do krajnjeg njegovog korištenja kao goriva. No kod nas još uvijek postoji veliki problem s poticanjem uporabe drva u društvu. Javni natječaji čak i na državnoj razini ne potiču kupovinu ovih proizvoda iz domaćih izvora nego je i dalje najčešći kriterij što niža cijena na uštrb kvalitete.

Istovremeno i sama industrija ne zna što bi s otpadom u drvnoj proizvodnji koja godišnje iznosi čak milijun prostornih metara materijala podobnog za energetske potrebe. Iako nekolicina proizvođača već ima kogeneracijska postrojenja koja proizvode električnu energiju i toplinu koju iskorištavaju za vlastite potrebe (sušenje sirovine ili grijanje prostora), još uvijek postoji prostor za prodaju te energije na tržištu. Unatoč gotovo besplatnoj sirovini, ni naše nacionalne

segnu svoju punu visinu.

Jedini način na koji se potkornjak može ukloniti je sječa zaraženog stabla, njegovo uklanjanje i spaljivanje. Šumari kažu kako je stoga važno stabla uništena ledom prije dvije godine što prije izvući iz šuma, a preventivno bi trebalo rušiti i sva stabla lošijeg zdravlja koja privlače ovog nametnika. Na nekim područjima je već uništeno i do 50 posto smreka, upozoravaju šumari iz tog kraja, dok Ministarstvo poljoprivrede ističe kako je najveći problem u privatnim, zapuštenim šumama u koje Hrvatske šume nemaju pristup. Rješenje bi moglo biti donošenje uredbe kojom će se omogućiti

energetske strategije nisu prepoznale potencijal. Tako se potiču vjetroelektrane koje mogu proizvoditi 720 megavata

I sama industrija ne zna što bi s drvnim otpadom kojeg se godišnje stvori čak milijun prostornih metara električne energije, dok je kvota potpora za energetska postrojenja iz biomase ograničena na postrojenja koja maksimalno mogu proizvesti 120 megavata.

ulazak na privatne posjede, no te odluke još nema. Slovenski šumari koji su imali iste probleme to su - ali relativno brzo nakon ledoloma koji je pogodio njihove šume isto kada i naše - riješili upravo na taj način.

Do sada je u Gorskom kotaru sanirano oko 300.000 kubika polomljenih stabala, no u šumama je još oko 100.000 kubika stabala koja predstavljaju otvoreni problem.

Tvrtke koje se bave energetikom iz biomase upozoravaju kako se za njihovu proizvodnju dobar dio opreme može proizvesti u Hrvatskoj, dok za vjetroelektrane sva oprema dolazi iz uvoza.

I jedan nacionalni dokument, Strategija pametne specijalizacije, može odigrati važnu ulogu kad je riječ o povlačenju novca iz EU fondova za hrvatske tvrtke. Na raspolaganju nam je 330 milijuna eura, od kojih je 110 rezervirano za centre kompetencije, a klasteri, pa tako i oni drvni, mogu biti ključni u povlačenju novca za reindustrijalizaciju te za malo i srednje poduzetništvo. Svoju ulogu može odigrati i turizam, posebice kroz jačanje suradnje lokalnih dobavljača i investitora u naše turističke objekte, od čega veliku korist mogu imati oba sektora. Dobar primjer za to je virovitička drvna industrija Tvin, koja je ove godine napravila dobru suradnju s turističkim sektorom, opremajući luksuzne hotele na obali.

Miljenko Katranček, član Uprave Spin Valisa:

Viktor Horvatinović, savjetnik Florian Grupe, Italija/Hrvatska:

Naš namještaj je konkurentan u zapadnim trgovačkim lancima i cijenjen je zbog kvalitete slavonske hrastovine, koju posebno naglašavamo i s velikom pažnjom obrađujemo. Želimo uspostaviti širu mrežu kupaca u domaćem hotelskom i turističkom sektoru i otvoreni smo za suradnju.

Dostupnost sirovine treba biti osnova svih budućih ulaganja. Naša grupa je do sada investirala osam milijuna eura u Hrvatsku i pripremamo nove projekte usmjerene na jačanje logističkih i distribucijskih kanala za drvne proizvode te proizvodnju vrhunskih proizvoda od slavonskog hrasta.

8 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

adriatic wood days u dubrovniku

Šumu i drvo treba bolje i odgovornije tretirati Tijekom višednevne konferencije koja je okupila razne dijelove struke naglašena je važnost brendiranja i certificiranja drvnih proizvoda

U

Dubrovniku je prošlog tjedna završeno višednevno događanje Adriatic Wood Days, u okviru kojeg su održane četiri tematske konferencije. Glavnina sudionika je ocijenila da je to velika prilika za susrete proizvođača namještaja i dobavljača drugih kvalitetnih proizvoda iz drvoprerađivačkog sektora.

Tijekom četiri dana u radu AWD-a sudjelovalo je više od 250 stručnjaka iz različitih sektora i podsektora, među kojima su bili i vodeći akademski kao i stručnjaci za istraživanje i razvoj iz Njemačke, Italije i Austrije, te mnogobrojni investitori iz drugih zemalja Europske unije i Turske. Osim nekoliko desetaka stručnih prezentacija i panel-rasprava, ostvareni su mnogobrojni poslovni sastanci čime je ovaj skup dobio poseban značaj u jačanju pozicija i bolje vidljivosti prerade drva i šumarstva u zemljama Jugoistočne Europe.

Najnoviji trendovi u opremanju i dizajnu hotelskih interijera te novosti na polju upotrebe drva u graditeljstvu bile su glavne teme uvodne konferencije, a istaknuti međunarodni predavači dali su stručan pregled trenutnih sektorskih prilika. Domaći proizvođači namještaja kaskaju za svjetskim trendovima i nisu dovoljno prepoznati na tržištu, ističe Iza-

bela Galović Ninić, dizajnerica mnogih projekata na Jadranu i u Europi, među kojima je i splitski hotel Radisson Blu. “Hrvatski proizvođači namještaja na domaćem tržištu slabo su cijenjeni, nedovoljno marketinški aktivni, a cjelokupni drvoprerađivački sektor ima velikih problema s edukacijom i motivacijom kadrova kojima sektor nije dovoljno atraktivan”, dodaje Izabela Galović Ninić.

Dobar primjer uporabe drva u graditeljstvu može biti Austrija, kaže arhitekt Werner Nussmüller. “Austrijanci su nakon 20 godina uspjeli u svojoj nacionalnoj kampanji promocije drva, jer se danas čak 27 posto kuća i objekata gradi od drva, dok je to početkom devedesetih bilo tek tri posto. Drvo je sve prisutnije u

obnovi starih zgrada i objekata javne namjene”, ističe Nussmüller.

Na skupu je istaknuta i važnost brendiranja i certificiranja drvnih proizvoda, a u razgovorima o električnoj energiji iz biomase i drva koja bilježi rast isticalo se kako bi se trebala poticati i proizvodnja toplinske energije radi uravnoteženja i veće učinkovitosti kogeneracija koje se grade. Stručnjaci ističu kako šumu i drvo treba bolje i odgovornije tretirati te kroz europske i nacionalne strategije skrbiti da se uvišestruči vrijednost drvne sirovine.

Na skupu su predstavljene najbolje europske prakse u području istraživanja i razvoja njemačkog Steinbeis instituta Tübingen te Polo Technologico Pordenone iz Italije.

Arsen Kantarci, direktor tvrtke Monalp Biomass:

Zdravko Jurčec, direktor tvrtke Jurcon projekt:

Hrvatska je dobro mjesto za ulaganje u proizvodnju energije iz drva, odnosno u kogeneraciju. Zato temeljito pripremamo tri projekta na ruralnim područjima, svaki snage pet megavata, a nusproizvod će biti po 50.000 tona peleta na svakoj lokaciji. Ukupno planiramo realizirati ulaganje od 120 milijuna eura.

U svom uredu zapošljavamo 28 projektanata koji usko surađuju i s hotelijerima. U budućnosti će se graditi više malih hotela kapaciteta 30-50 ležajeva, a veliki sustavi sa 350-400 ležajeva su popunili svoje niše. Cijene održavanja hotela će rasti, a mnogi investitori ne vode računa o tome kad opremaju hotele.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO 50. obljetnica preseljenja Končarevih tvornica transformatora

Vjera u znanje i fokus na izvoz

U Jankomiru se radi 1,5 posto svjetske proizvodnje transformatora, a 240 milijuna prihoda ostvarenih prošle godine i 120 milijuna eura izvoza svrstava Končar u sam vrh hrvatskih kompanija, rekao je Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končara-Distributivnih i specijalnih transformatora piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Poznata je izreka da sunce nikada ne zalazi nad Končarevim transformatorima, a to možda najbolje pokazuje kako velik i dobar posao radite.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović

T

vrtka Končar obilježila je 50. obljetnicu preseljenja svojih tvornica transformatora na lokaciju Jankomir, a tim povodom ih je posjetila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Nakon kraćeg razgledavanja impozantnih proizvodnih pogona, održana je svečanost na kojoj se Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končara-Distributivnih i specijalnih transformatora, kroz kratku prezentaciju osvrnuo na povijest proizvodnje transformatora u kompaniji, od njenih početaka do danas.

“Ovo je specijalizirana proizvodnja koja zahtijeva i prodajnu i nabavnu suradnju s cijelim svijetom. Od krize 90-ih kad smo se podijelili na tri društva (Končar-Mjerni transformatori, Končar-Energetski transformatori i Končar-Distributivni i specijalni transformatori), svake godine jačamo i širimo poslovanje. Pokušali smo stvoriti jedan model rada u kojem su zadovoljni i kupci i menadžeri i radnici. Na ovoj lokaciji radi se do 1,5 posto svjetske proizvodnje transformatora, a 240 milijuna prihoda ostvarenih prošle godine i 120 milijuna eura izvoza svrstava nas u sam vrh hrvatskih

10 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

kompanija”, pohvalio se Klapan. Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago istaknuo je kako su se na ovo obilježavanje odlučili jer nam nedostaje pozitivnih primjera u društvu, a posebno gospodarstvu. “Željeli smo pokazati da kod nas postoje centri koji znaju, hoće i mogu. Izgradnja ovih tvornica je bila istinski poduzetnički poduhvat kakvih danas u Hrvatskoj nažalost nema. Da bi sve ovo funkcioniralo kako treba, potrebna je kompetentnost, a ove tvornice su među najboljima u svojoj branši u svijetu. Zajedničko ulaganje Siemensa i Končara je bilo samo početak, danas smo najuspješniji u Hrvatskoj i šire. Tvornica je dobra za vlasnike, za radnike i državu, radi se o investiciji na kojoj možemo učiti kako dovesti ulagače u Hrvatsku”, naglasio je Bago, dodavši kako u idućih pet godina očekuju rast od preko šest posto, rast izvoza preko 12 posto, rast zaposlenih te investicije u vrijednosti od oko milijardu kuna.

Dokaz da rješenja postoje

Predsjednica je čestitala Končaru koji je okarakterizirala kao jednu od naših najvažnijih kompanija, dodavši da ih posebno izdvaja izvozna orijentacija i neprekidan tehnološki razvoj. “Vi pokazujete kako se na vlastitom znanju mogu postići odlični rezultati i na najzahtjevnijim tržištima. Posebno cijenim to što ste uspjeli unatoč godinama globalne recesije zadržati stručnjake i kreirati dobro plaćena radna mjesta. Tu vidimo da rješenja za probleme koji nas muče kao državu postoje, a nalaze se u vjeri u vlastito znanje i fokusiranosti na izvoz”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović apostrofiravši važnost izvoza kao nacionalnog interesa čiji rast moramo poticati svim mjerama. “Poznata je izreka da sunce nikada ne zalazi nad Končarevim transformatorima, a to možda najbolje pokazuje kako velik i dobar posao radite”, zaključila je Grabar Kitarović.

Regionalni sastanak Europske poduzetničke mreže u Ohridu

Jačanje suradnje za nove projekte u regiji Više od 50 sudionika okupilo se na godišnjem regionalnom sastanku Europske poduzetničke mreže za Jugoistočnu Europu u makedonskom Ohridu. Ovakvi sastanci prilika su za osmišljavanje zajedničkih projekata, razmjenu iskustva i dogovore o budućim aktivnostima

V

iše od 50 sudionika okupilo se na godišnjem regionalnom sastanku Europske poduzetničke mreže za Jugoistočnu Europu početkom listopada u Ohridu. Na skupu su bili predstavnici svih centara EEN-a iz regije koja pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine uz predstavnike Europske komisije.

Ovakvi godišnji sastanci članova Mreže pokazali su se kao izvrsna platforma za osmišljavanje budućih zajedničkih projekata, razmjenu iskustva i dogovore o budućim zajedničkim aktivnostima.

Ovaj regionalni sastanak bio je, kao i uvijek, izvrsna prilika za umrežavanje s kolegama iz ostalih zemalja na regionalnoj razini, istaknula je Vesna Torbarina iz Hrvatske gospodarske komore, voditeljica projekta EEN u Hrvatskoj. “Ovakvi skupovi su izvrsna prilika za daljnje obrazovanje, razmjenu dobre prakse među institucijama koje sudjeluju u mreži kao i davanje savjeta i informacija o provedbi projekata”, ističe Vesna Torbarina.

Istvan Nemeth iz Opće uprave za unutrašnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP u Europskoj komisiji na skupu je prezentirao prioritete Europske komisije za 2016./2017. te naglasio potrebu za suradnjom EEN-a Jugoistočne Europe u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj strategiji. U okviru ovih strategija postoje višestruke mogućnosti uključivanja i unapređenja suradnje institucija koje su članovi EEN mreže.

Predstavljen je i portal WEgate za umrežavanje i poticanje žena u poduzetništvu. Riječ je o novoj inicijativi Europske komisije namijenjenoj prvenstveno poduzetnicama kao pomoć u osnivanju

Predstavljen je i portal WEgate za umrežavanje i poticanje žena u poduzetništvu i vođenju vlastitih tvrtki. Cilj WEgatea je da posluži kao one-stop-shop za žensko poduzetništvo dajući motivaciju i potrebne informacije za početak i rast poslovanja. Financijska pomoć, savjeti o marketingu i prodaji te mentorstvo odabranih stručnjaka samo su neki od alata koje će platforma koristiti za osnaživanje poduzetnica širom Europe.

KaTaNa projekt

Prekogranična i sektorska suradnja start-up tvrtki iz regije moguća je i putem KaTaNa projekta. Poslovni inkubator iz Novog Sada, također član EEN mreže, prezentirao je ovaj projekt koji može pomoći u sufinanciranju mladih tvrtki iz regije s inovativnim potencijalom. Europska poduzetnička mreža je najveća

poslovna mreža u svijetu i ključni instrument EU strategije za poticanje rasta i broja radnih mjesta. Broji više od 600 partnerskih organizacija i institucija iz više od 50 zemalja (poput komora, regionalnih agencija, sveučilišta, tehnoloških centara) koji pomažu malim i srednjim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja, transferu tehnologije i znanja te komercijalizaciji inovacija.

Unapređenje regionalne suradnje moguće je uz organizaciju poslovnih susreta, studijskih posjeta i direktnih kontakata koji pomažu poduzetnicima da prošire svoje poslovanje i nađu pouzdane poslovne partnere. Na stranici EEN Hrvatska (www.een.hr) redovito se objavljuju takva događanja za tvrtke i nove poslovne ponude iz cijele Mreže. (K.S.)

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Tomislav Pongrac, kreativni direktor u tvrtki Gamepires

Mi se deklariramo ponajprije kao igraÄ?i, a tek potom kao razvojni inĹženjeri

12 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Nije lako napraviti punokrvnu igru Ako povučemo paralelu s proizvođačima igara širom svijeta, Hrvatska jako dobro stoji i sa znanjem i kvalitetom, ali ne i sa stanjem svijesti unutar same države. Ono što nas razlikuje od stranih proizvođača je to što su u većini tih država državne institucije prepoznale i priznale industriju igara razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

amepires je pokrenut 2010. godine kao gaming label tvrtke Pandora studio. Srž razvojnog tima čine programeri i dizajneri s višegodišnjim iskustvom u izradi igara za osobna računala i konzole (Playstation i Xbox) te razvijanju naprednih tehnologija potrebnih za izradu igara i VR (virtualna stvarnost) projekata.

Tomislav Pongrac, kreativni direktor u tvrtki Gamepires, kaže nam kako je cjelokupno poslovanje tvrtke okrenuto isključivo prema izvozu te da njihova igra Gas Guzzlers, arkadno-pucačka simulacija vožnje, ima stotine tisuća fanova širom svijeta. Igra je osvojila

Najbolju suradnju trenutačno imamo s HGK-om koji je bio od velike pomoći kada su u pitanju sajmovi drugo mjesto u natjecanju za najbolju europsku trkaću igru na European Games Awardu 2012. godine u Kölnu u sklopu najvećeg svjetskog sajma digitalne zabave Gamescom.

Tvrtka ima 12 zaposlenika i desetak vanjskih suradnika s kojima surađuje na izradi projekata. Trenutačno zapošljava programere i 3D dizajnere tako da će tim uskoro biti još veći.

n Hrvatski proizvođači računalnih igara vrlo su vitalan i žilav dio ICT industrije, zašto?

- Iako povijest izrade igara u Hrvatskoj nije mala, broj tvrtki za njihovu izradu unazad nekoliko godina znatno je porastao. Svake godine se pojavljuju novi timovi sa zanimljivim idejama i igrama. Razlog tome je kreativna priroda našeg posla koji se znatno razlikuje

od izrade klasičnog poslovnog softvera. Drugi aspekt je relativno nisko početno ulaganje. Za pokretanje posla potrebna je ideja, računalo i ponešto znanja. Naravno, napraviti punokrvnu igru koja će konkurirati velikim svjetskim naslovima nije nimalo lako, ali postoje jednostavniji smjerovi poput izrade igara za mobilne uređaje ili web igara. Konačno tu su i alati poput UE4 i Unityja koji početnicima znatno olakšavaju izradu i više nije potrebno razvijati vlastite alate kako bi se radile igre. U Hrvatskoj trenutačno posluje više od 20 tvrtki za izradu igara. Croatian Game Developers Association je klaster koji nas je sve objedinio po uzoru na slične strukovne udruge u svijetu. Domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99 posto softvera, što znači da je Hrvatska prepoznata na svjetskom tržištu koje u svojoj ukupnoj vrijednosti premašuje filmsku i glazbenu industriju. Ukupni prihodi od računalnih igara u 2009. iznosili su oko četiri milijuna kuna, da bi 2014. godine dosegnuli 50 milijuna kuna. Za hrvatske prilike to je rast koji je veći od 300 posto, s godišnjom stopom rasta od 50 posto.

S obzirom na to da se sve izvozi, tako je i udio prihoda izvoza narastao za 430 posto.

n Kakav je odnos države prema ovoj djelatnosti?

- Odnos države i gaming industrije u Hrvatskoj je slab s tendencijom vrlo sporog rasta.

Državni aparat je izuzetno spor i nema baš razumijevanja za posao kojim se bavimo. Nekih posebnih poticaja nema i sve se više-manje svodi na podršku u vezi s izlaganjem domaćih game developera na svjetskim sajmovima kao što je Gamescom i slični. Jako se malo ulaže u obrazovni sustav kako bi se omogućilo stvaranje kadrova za zapošljavanje. Nekog izravnog državnog poticanja prozvodnje igara nema.

Najbolju suradnju trenutačno imamo s Hrvatskom gospodarskom komorom koja je bila od velike pomoći kada su u pitanju sajmovi.

više od tvrtki

20

za izradu igara posluje u Hrvatskoj

50 mil kn

ukupni prihodi od računalnih igara u 2014.

99%

softvera izvoze domaći proizvođači računalnih igara

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Hrvatske igre i hrvatski timovi mogu stati uz bok svjetskim naslovima i često nije nimalo neuobičajeno da su igre poput Serious Sama puno poznatije izvan granica Hrvatske nego u samoj državi.

n Gdje se hrvatski proizvođači računalnih igara nalaze u odnosu na globalnu konkurenciju i što naše tvrtke mogu ponuditi svijetu?

- Ako povučemo paralelu s proizvođačima igara širom svijeta, Hrvatska jako dobro stoji i sa znanjem i kvalitetom, ali ne i sa stanjem svijesti unutar same države. Ono što nas razlikuje od stranih proizvođača je to što su u većini tih država državne institucije prepoznale i priznale industriju igara. Dobar primjer je Poljska gdje je industrija igara eksplodirala, a sam predsjednik Poljske je američkom predsjedniku, prilikom posjeta, simbolično poklonio primjerak Witcher 2 igre kao jednog od najjačih izvoznih poljskih brendova. Hrvatske igre i hrvatski timovi mogu stati uz bok svjetskim naslovima i često nije nimalo neuobičajeno da su igre poput Serious Sama puno poznatije izvan granica Hrvatske nego u samoj državi. To sve govori o razini informatičke pismenosti institucija i čitave nacije. n Jedan od većih problema je dvostruko oporezivanje u SAD-u, zar ne?

- Dvostruko oporezivanje je jedan od većih problema s kojim se sreću proizvođači igara. S obzirom na to da su Sjedinjene Američke Države najveće tržište za prodaju igara te da se Steam, kao centrano mjesto za prodaju igara, nalazi u SAD-u (proizvođači PC igara nemaju drugog izbora nego prodavati ih preko Steama), logično je da se zarada od prodaje oporezuje po američkim zakonima. Kako Hrvatska i SAD nemaju regulirane odnose u vezi s oporezivanjem, prisiljeni smo platiti još jednom isti porez i u Hrvatskoj. Drugim riječima, ispada da po prodanom primjerku više zarađuju drugi nego sami proizvođači igara, iako su uložili 100 posto novca i znanja u razvoj tog proizvoda. Država koja uredno dvostruko

14 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

oporezuje naše proizvode zauzvrat ne čini ništa ili gotovo ništa za nas. Zbog ove situacije većina hrvatskih proizvođača prisiljena je tražiti izdavače u EU s kojima SAD ima riješene odnose o dvostrukom oporezivanju, umjesto da izravno prodaju svoje proizvode. Naravno, u više navrata smo pokušali objasniti o svojem

Dvostruko oporezivanje je jedan od većih problema s kojim se sreću proizvođači igara problemu dvostrukog oporezivanja, ali on se godinama posve zanemaruje.

n Što od računalne igre danas traži prosječan korisnik?

- Ponajprije zabavu. I nije toliko važno jesu li u pitanju AAA naslovi (s najvećim razvojnim budžetima i razinama promocije, op.a.) ili mobilne igre, praktički svaki proizvod će naći svojeg kupca. U trenutku kada su se pojavile mobilne i web igre, prilično se debatiralo o tome kako one preuzimaju tržište klasičnih igara. Međutim, istina je potpuno drugačija.

Pojavom novih vrsta igara pojavila su se nova tržišta i čak potpomogla da se kultura igranja proširi. To je također pogodovalo i ostalim tržištima i žanrovima. Konačni rezultat je da industrija igara raste iz godine u godinu. Ljudi koji se prije nisu smatrali gejmerima, počeli su se zanimati za igre putem svojih mobilnih uređa-

ja i tako ušli u svijet igara. Naravno, svaki korisnik preferira određene kategorije igara, ali pravim gejmerima to na kraju nije presudno.

Sigurno će biti onih koji igraju isključivo AAA naslove, uzdišu za naprednom grafikom, ali jako velikom dijelu populacije, posebice u mobilnom području, to uopće nije bitno.

n Je li teško pronaći izvor financiranja za razvoj i plasiranje igre na tržište?

- Svake godine sve je lakše naći private investitore koji su spremni uložiti novac za pokretanje neke game developerske tvrtke ili projekta. Situacija se očito mijenja na bolje, a to nije bio slučaj do prije pet-šest godina, kada je bilo praktički nemoguće naći investitora.

Nažalost, dosta tih investitora dolazi iz inozemstva, a manji broj iz Hrvatske. Opet, to je pitanje svijesti o kojem smo razgovarali ranije.

Dosta je timova koji su potpuno samostalni i koji su se uspjeli sami izdići iz nule. Za to je, naravno, bilo potrebno puno odricanja i neplaćenog rada, ali tko želi, to će i postići na neki način. n Ima li u Hrvatskoj dovoljno razvojnih inženjera i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini?

- Nažalost, to je jedan od većih problema, broj timova je jako narastao u zadnjih pet godina i jednostavno u Hrvatskoj nema dovoljno stručnih kadrova koji bi se mogli zaposliti.

Država daje veći prioritet nekim drugim stvarima nego učenju informatike, programiranja i dizajna koje bi trebalo uvesti što je ranije

moguće, po mogućnosti u sklopu osnovnoškolskog obrazovanja.

Trenutačne glavne tvrtke za izradu igara vode ljudi koji su sami naučili posao iz čistog entuzijazma i želje, a ne zahvaljujući sustavu školstva.

Izrada igara je izuzetno kreativan, zabavan, al i težak posao, koji često objedinjuje vrhunski dizajn, programiranje i znanje prirodnih znanosti.

n Namjerava li se Gamepires i dalje razvijati u ovoj djelatnosti ili planirate zakoračiti u neka nova područja?

- Mi se deklariramo ponajprije kao igrači, a tek potom kao razvojni inženjeri. To znači da volimo igrati različite vrste igara i ne želimo se ograničavati bilo kojim žanrom. Iako smo kao tvrtka krenuli s trkaćom igrom, to nikako ne znači da na tome želimo i ostati. Uostalom, članovi tima izrađivali su razne vrste igara u prošlosti i tako ćemo nastaviti i dalje.

Trenutačno, između ostalog, radimo na Scum projektu, open world survival igri koja će revolucionalizirati žanr survival igara u svijetu.

Igra je okruženjem smještena na dalmatinski otok, a krasit će je flora i fauna karakteristična za to područje. Reference za igru uzete su sa stvarih lokacija, ponajprije s otoka Brača, ali i s drugih mjesta na našoj obali. Nakon projekta virtualizacije grada Zagreba, koji se je pojavio kao jedna od arena u našoj Gas Guzzlers igri, nastavljamo s promocijom Hrvatske u svijetu i u našim budućim proizvodima.

Izrada igara je izuzetno kreativan, zabavan, al i težak posao, koji često objedinjuje vrhunski dizajn, programiranje i znanje prirodnih znanosti.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Osnovano prvo Udruženje hostelijera

Hosteli zajedno u promociju

N

a osnivačkoj sjednici Udruženja hostelijera pri HGK-u za predsjednika Udruženja izabran je Zoran Salopek, direktor i vlasnik Palmers Lodge Hostela i Palmers Lodge Garden Hostela iz Zagreba.

“Poslovanje hostela treba podignuti na višu razinu kako bi se unaprijedila kvaliteta te ostvarili njihovi interesi u pitanjima zakonodavnog okvira, tržišnog brendiranja, edukacije, promocije te drugih područja od interesa za hostele. Upravo je zbog toga osnovano Udruženje hostelijera pri HGK-u”, naglasila je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić. “Radit ćemo na uspostavljanju što bolje komunikacije s državnim i javnim službama, uvođenju nižih stopa PDV-a te boravišnih pristojbi

za hostelske turističke usluge, a naglasak rada bit će na promociji hrvatskih hostela u inozemstvu”, istaknuo je Salopek. “Mladi turisti čine približno 272 milijuna od ukupno 1,2 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu u 2015. Taj udio upućuje na potencijal na koji hostelska ponuda može najbolje odgovoriti”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za turizam HGK Sanela Vrkljan koja je imenovana za poslovnu tajnicu Udruženja. U Hrvatskoj je registrirano više od 220 hostela.

Turistički rezultati u Hrv

Smiješi na najbolji Već početkom rujna nadmaše nadamo se da će se potkraj go ocijenio je Anton Kliman piše Sanja

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-3/14

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sutkinje Lucije Butigan, predsjednice vijeća, te Aste Kovačić i Aide Marijan, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Cigetić, povodom prijave prijavitelja STUDIO SPORT d.o.o. iz Zagreba, Jordanovac 48, OIB: 26286352261 kojeg zastupa punomoćnik Luka Mađerić, odvjetnik u Zagrebu, iz Odvjetničkog društva Župić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269F, protiv prijavljenog HEMINGWAY BAR d.o.o., Opatija, Eugena Kumičića 5, OIB: 31190697197, kojeg zastupa punomoćnik Roman Bihar, odvjetnik iz Zagreba, Mesnička 6/1, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 17. ožujka 2016., u nazočnosti zakonskog zastupnika prijavitelja i punomoćnika prijavitelja, a u odsutnosti prijavljenog, nakon vijećanja istog dana, presudio je Prijavljeni HEMINGWAY BAR d.o.o., Opatija, Eugena Kumičića 5, OIB: 31190697197 ODGOVORAN JE zbog povrede iz članka 5. Pravilnika Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, zato što je bez znanja prijavitelja i njegove suglasnosti, te bez plaćanja naknade, koristio prijaviteljev originalni i izvorni idejni projekt, na način, da ga je dostavio nadležnom tijelu Primorsko-goranske županije u svojoj dokumentaciji uz ponudu za davanje koncesije, pa mu se na temelju članka 36. stavak 1. točka 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

16 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

P

oznato je da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana, a u bruto domaćem proizvodu (BDP) u šest mjeseci ove godine sudjelovao je sa 11,3 posto što je rast od 0,2 postotnih bodova, pa se očekuje da će do kraja godine njegov udio u BDP-u iznositi gotovo 20 posto.

Turistički radnici kažu kako je ovo jedna od najboljih turističkih godina u Hrvatskoj što potvrđuju i statistički podaci.

Tako su, primjerice, u prvom polugodištu ove godine ostvarene 2,443 milijarde eura turističkog prihoda što je 6,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u drugom tromjesečju, prihodi od turizma iznosili su 2,56 milijardi eura što je 5,3 posto više nego u istom razdoblju 2015.

Komentirajući HNB-ove podatke, Anton Kliman, tehnički ministar turizma, ocijenio je kako turistički prihod u šest ovogodišnjih mjeseci pokazuje da predsezona postaje sve značajnija za naš turizam. “To definitivno nije najviše što

vatskoj

nam se jedna od ih turističkih godina ni su rezultati turističkog prometa ostvarenog tijekom cijele protekle godine, a dine bilježiti i rekordan turistički prihod koji će premašiti 9,5 milijardi eura, Plješa pljesa@privredni.hr

rezultati turističkog prometa ostvarenog tijekom cijele protekle godine i izrazio nadu kako će se potkraj godine bilježiti i rekordan turistički prihod koji će premašiti 9,5 milijardi eura.

Turistima zanimljivi Zagreb i Karlovac

hrvatski turizam može i zato radimo na projektu turističkih vaučera kako bismo stvorili uvjete kojima će se omogućiti mnogo bolji rezultati u pred i posezoni na Jadranu, ali i na kontinentu - i to tijekom cijele godine. To će potaknuti i pozitivno utjecati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, istaknuo je Kliman. Dodao je kako su već početkom rujna nadmašeni

Prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew iz Glavnog ureda HTZ-a, u našoj zemlji u rujnu boravilo je gotovo dva milijuna turista koji su ostvarili oko 11,4 milijuna noćenja. No, podaci iz eVisitora ne mogu se uspoređivati s prošlogodišnjima jer je sada riječ o drukčijoj metodologiji brojenja i prikupljanja podataka o prijavama i odjavama turista. Prema podacima eVisitora u Hrvatskoj je tijekom rujna boravilo 1,8 milijuna stranaca koji su ostvarili 10,2 milijuna noćenja. Domaćih je, pak, gostiju bilo 158.300 koji su ostvarili 1,1 milijun noćenja. Po brojnosti turista isticala se Istarska županija u čijim je turističkim odredištima tijekom rujna bilo 473.200 turista koji su zabilježili 3,3 milijuna noćenja. Po broju noćenja slijedi je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj su bila registrirana 2,2 milijuna noćenja

te Kvarner sa zabilježenih oko dva milijuna noćenja. Promatrajući kontinentalne županije, u rujnu je najviše turista posjetilo Zagreb u kojem je zabilježeno i najviše noćenja - 201.700. Nakon toga slijedi Karlovačka županija s ostvarenih 55.100 noćenja te Krapinsko-zagorska županija gdje je registrirano 24.600 noćenja.

Sezona se produljuje

Uz sve to, u devet mjeseci ove godine eVisitor je registrirao ukupno 15 milijuna turističkih dolazaka i 87 milijuna noćenja.

Pritom su stranci ostvarili 13,4 milijuna dolazaka i 77,1 milijun noćenja, a domaći gosti 1,5 milijuna dolazaka te 9,8 milijuna noćenja. Najviše turista odmaralo se u Istri, a zatim na Kvarneru te u Splitskodalmatinskoj županiji. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše noćenja eVisitor je registrirao u Zagrebu, i to 1,5 milijuna.

Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, rekao je kako je rujan bio iznimno dobar po posjećenosti turista našim odredištima što je dokaz kako se sezona sve više produljuje. “Hrvatska je ove godine iznimno popularna na brojnim stranim tržištima”, naglasio je Ivičić.

Državni zavod za statistiku

Više turističkih dolazaka i noćenja Dobre financijske rezultate prate i odlični fizički pokazatelji koje je prikupio Državni zavod za statistiku. Prema njihovim najnovijim podacima, u osam mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj ostvareno je 7,1 posto više dolazaka turista te 8,2 posto više noćenja tj. 64,9 milijuna noćenja. Od toga su 92,8 posto ostvarili strani, a 7,2 posto domaći

gosti. U strukturi noćenja stranih turista najviše su sudjelovali Nijemci - 26,1 posto, zatim Talijani 11 posto te Slovenci 8,7 posto.

U kolovozu je najviše noćenja ostvareno u sobama za iznajmljivanje, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor - ukupno 13,84 milijuna ili 54,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ujedno je u razdoblju od siječnja do kolovoza

broj noćenja stranaca bio 8,8 posto veći, a broj noćenja domaćih turista 1,2 posto veći nego u tom razdoblju prošle godine.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Poslovanje marina

Nautički turizam i u praksi treba biti strateški Statistička raščlamba djelatnosti gospodarstva marine svrstava u sport i rekreaciju te se stoga one ne mogu kandidirati za povoljna poticajna sredstva, bilo da se radi o sredstvima iz EU fondova, bilo da se radi o državnim sredstvima koja se odnose na turizam i ulaganje u nove sadržaje, upozorava Sean Lisjak piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

753 mil kn lanjski prihod luka nautičkog turizma

8,5 mil €

prihodi marina Dogus Grupe u prvih 8 mjeseci 2016.

142,9milkn ACI-jevi prihodi u 8 ovogodišnjih mjeseci

P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je Hrvatska brojila 121 luku nautičkog turizma na morskoj obali, od kojih ih je 70 klasificirano kao marine, među kojima i 13 suhih.

Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je 3.614.784 metra četvorna. Hrvatske luke nautičkog turizma imaju 17.351 vez.

U lukama nautičkog turizma posljednjeg dana protekle godine na stalnom vezu bilo je 13.399 plovila, što je za 2,9 posto više na godišnjoj razini. Vezom u moru koristilo se 85,7 posto plovila, a njih 14,3 posto isključivo mjestom na kopnu. Prema vrsti plovila, na stalnom morskom vezu 51 posto su jahte na jedra, 45,9 posto su motorne jahte, a 3,1 posto otpada na ostale vrste plovila.

Prema zastavi plovila, najviše ih je na stalnom vezu bilo iz Hrvatske, čak 43,6 posto.

Slijedi Austrija sa 16,6 posto, Njemačka sa 15,2 posto, Italija i Slovenija s po 5,2 posto…

Prema podacima DZS-a, broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma lani je bio 193.450 ili 6,7 posto više nego u 2014. Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru njih 64,1 posto su jahte na jedra, 32,1 posto motorne jahte, a 3,8 posto su ostala plovila. U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske, čak 46,7 posto, Italije 16,5, Njemačke 12, Austrije 7,4 i Slovenije 4,2 posto, što čini 86,8 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Nužni novi sadržaji

Luke nautičkog turizma lani su ostvarile prihod od 753 milijuna kuna, od čega je 519 milijuna kuna ili 68,9 posto ostvareno od iznajmljivanja vezova. U odnosu na 2014. ukupan

18 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

prihod je veći za 5,1, dok je prihod od iznajmljivanja vezova manji za 1,6 posto.

Kad je riječ o ovogodišnjoj nautičkoj sezoni, iako je ona još uvijek u tijeku, prema riječima Seana Lisjaka, predsjednika Udruženja hrvatskih marina pri HGK-u te člana Uprave pulskog Tehnomonta koji u svom sastavu ima marinu u Verudi, nautički sektor je i ove godine zabilježio uspješnu sezonu. Lisjak kaže da su vlasnici marina zadovoljni te da bi ovogodišnja posezona mogla biti duža nego dosadašnjih godina. Ističe i kako se osjeti blago povećanje tranzita plovila u marinama na području srednje Dalmacije. “Doduše, veliki broj prirodnih

Marine već duže vrijeme traže da se usluga pružanja veza tretira kao usluga u turizmu jer ona to i jest, kaže Duka uvala na kojima je dozvoljeno besplatno sidrenje te povoljne vremenske prilike znaju utjecati na pad uplovljavanja tranzitnih plovila u marine. No, unatoč tome osjeti se povećanje tranzita plovila u marinama”, ističe Lisjak.

Pozivajući se na Benchmark analizu marina, koju su izradili stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije,

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Ostvareni prihod luka nautičkog turizma bez PDV-a u 2014. i 2015. (u mil. kn)

33

40 0

Primorskogoranska

Zadarska

Šibenskokninska

Splitskodalmatinska

Istarska

Struktura broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi plovila u 2015.

PLOVILA PREMA STALNOM VEZU

5%

5%

PLOVILA U TRANZITU

4% 47%

44% 12% 13%

15%

17%

17% Hrvatska Austrija Njemačka Ostale zemlje Slovenija Italija

Hrvatska Njemačka

Italija Ostale zemlje Austrija Slovenija

Izvor: DZS

Lisjak naglašava kako je vidljiva razlika u pojedinim promatranim kategorijama sjevera i juga. To bi se, pojašnjava, moglo objasniti većom zainteresiranošću nautičara za južni, u nautičkom smislu atraktivniji, dio Jadrana.

“Iz strukture prihoda marina uočljivo je da još uvijek pretežiti udio prihoda dolazi od iznajmljivanja veza. To je ono na čemu treba poraditi. Potrebno je omogućiti marinama i koncesionarima na tim područjima da stvore pretpostavke za nove sadržaje, nove usluge poput trgovina, ugostiteljskih, zabavnih i smještajnih objekata, kako bi se na taj način ostvario dodatni rast ukupnog prihoda. Jedan od

preduvjeta da bi se to moglo ostvariti je i konačno donošenje i usvajanje strategije razvoja nautičkog turizma te krovnih zakona poput zakona o pomorskom dobru te o koncesiji”, smatra Lisjak.

Prema njegovu mišljenju, nautički turizam treba valorizirati kao specifični turistički proizvod, a ne kao izvor prihoda države kroz koncesijske naknade.

“Statistička raščlamba djelatnosti gospodarstva marine svrstava u sport i rekreaciju te se stoga one ne mogu kandidirati za povoljna poticajna sredstva, bilo da se radi o sredstvima iz EU fondova, bilo da se radi o državnim sredstvima koja se odnose na turizam i ulaganje u

20 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Dubrovačkoneretvanska

ŽUPANIJE Izvor: DZS

nove sadržaje. Mnogi naši članovi su razočarani kada uz odlične razvojne projekte novih i dodatnih sadržaja nalete na administrativnu prepreku NKD broja, koja ih u startu eliminira u mogućnosti povlačenja takvih sredstava”, pojašnjava Lisjak.

Kriza se još osjeti

7% 14%

33

113

2015.

118

146

195

2014.

123

98

80

111

120

155

151

160

194

200

Jedna od najvećih novosti u zadnje vrijeme u hrvatskom nautičkom sektoru je ulazak Dogus Grupe u vlasništvo triju marina na području sjeverne i srednje Dalmacije. Dogus Grupa je iskazala interes i za Marinu Zadar, te je drugi - odmah iza države - po veličini dioničar najvećeg lanca marina na Mediteranu ACI-ja. U ACI-ju Dogus Grupa ima udjel od gotovo 12 posto.

U prvih osam mjeseci ove godine u marinama Dogus Grupe u Hrvatskoj D-Marin Mandalina, D-Marin Dalmacija i D-Marin Borik - promet je povećan za dva posto.

Prihodi u prvih osam mjeseci u ove tri marine iznose 8,5 milijuna eura, dok se do kraja godine očekuje prihod od 12,4 milijuna eura. Najveće prihode među trima marinama ostvaruje D-Marin Dalmacija iz Sukošana, koja je ujedno i najveća među njima, ali i najveća marina na istočnoj obali Jadrana. Ključna tržišta odakle dolaze gosti su Austrija, Njemačka i Slovenija.

“Kod rasta prometa važno je istaknuti kako se u nautičkom turizmu ne bilježi rast kao kod ostalih oblika turizma, odnosno segmenata ponude hrvatskog turizma, budući da se na nautički turizam još uvijek reflektiraju posljedice recesije.

Ponajprije je to vidljivo kroz činjenicu

Adriatic Croatia International Club

Najveći lanac marina na Mediteranu Najveći lanac marina na Mediteranu Adriatic Croatia International Club - u prvih osam mjeseci 2016. godine ostvario je ukupne prihode od 142,9 milijuna kuna što je lagani rast u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Prihodi od nautičkih aktivnosti, u koje spadaju godišnji, mjesečni i dnevni vez, zakup te ostale usluge nautičarima, dosegnuli su iznos od 135 milijuna kuna.

Na godišnjem vezu u ACI marinama 31. kolovoza ove godine bio je registriran 3491 ugovor o godišnjem vezu, a u prvih osam

mjeseci ostvareno je ukupno 87.476 broddana temeljem usluga dnevnog veza.

Na mjesečnom vezu ostvareno je 2203 brod-mjeseci. Ove godine je ACI završio investiciju u 22 marinu. Riječ je o marini Veljko Barbieri u Slanom u čiju gradnju je investirano 60 milijuna kuna. To je nakon ACI marine Opatija prva investicija ACI-ja u gradnju marine nakon punih 16 godina.

“ACI marina Veljko Barbieri započela je s radom 3. kolovoza te je do kraja tog mjeseca u tranzitu realizirano 485 uplovljavanja i

da brodogradilišta još uvijek nisu izašla iz krize, da je kupnja novih brodova, posebno onih do 12 metara dužine, u stagnaciji i padu. Takve je brodove kupovala srednja klasa koja je najviše pogođena recesijom. U stagnaciji je i prodaja rabljenih brodova. Dakle, zbog svega toga vidljiv je povećani promet čartera”, pojašnjava Božidar Duka, regionalni direktor D-Marina.

Ulaganja Dogus Grupe u ovim trima marinama do sada su dosegnula oko 30 milijuna eura, ne računajući troškove njihova preuzimanja. Broj vezova u tim marinama je 1800 na moru te 350 na kopnu.

Nužnost kontinuiranog ulaganja

Kako bi se održala perspektiva razvoja nautičkog turizma i ostvarila konkurentnost hrvatskih marina u odnosu na susjedne zemlje, prema Dukinom mišljenju, neupitna je nužnost kontinuiranog ulaganja u poboljšanje razine usluge i sadržaja u marinama. Potrebna su ulaganja i u destinaciju i u destinacijsku infrastrukturu što je direktno vezano uz ponudu marina.

Osim ponude marina, prema Dukinim riječima, važan segment je kvalitetna destinacijska infrastruktura i ponuda te učinkovita i osmišljena promocija.

“Liberalnijim postavljanjem uredbi i odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakona o koncesiji i Pomorskog zakonika, za razliku od dosadašnjih rigidnih odredbi za marine, stvorili bi se bolji uvjeti za njihovo poslovanje i pozicioniranje na tržištu. Marine već duže vrijeme traže da se usluga pružanja veza tretira kao usluga u turizmu

Nove vezove i marine treba graditi u devastiranom prostoru kako bi ga unaprijedile, te u većim naseljima, smatra Berket jer ona to i jest. Također, ona bi trebala imati i nižu stopu PDV-a od 13 posto, a ne onu opću stopu od 25 posto. Ta razlika u poreznim stopama otvorila bi prostor za dodatno investiranje i poboljšanje usluga

932 brod-dana, dok su u manje od mjesec dana registrirana 42 ugovora o godišnjem vezu. U tijeku su pripreme za početak realizacije projekta kompletne rekonstrukcije kopnenog i morskog dijela ACI marine Rovinj, dok je za ACI marinu Opatija izrađeno idejno rješenje za rekonstrukciju kopnenog i morskog dijela. U ACI marini Dubrovnik provode se aktivnosti na pripremi proširenja bazena travel lifta te na odabiru modela daljnjeg razvoja i proširenja te marine”, istaknuo je Kristijan Pavić, član Uprave ACI-ja.

u hrvatskim marinama. Drugim riječima, nautički turizam i u praksi bi trebao postati strateški proizvod hrvatskog turizma. Doduše, tako je i navedeno u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine”, kaže Duka.

Josip Berket, vlasnik marine Kaštela, do sada je u nautički dio te marine uložio oko 120 milijuna kuna i nastavlja s ulaganjima. Prema njegovu mišljenju, planiranje upravljanja nautičkim turizmom moralo bi se centralizirati kako bi bilo usklađeno. Smatra da zbog općinskih prihoda nije dobro da svaka općina planira vezove, misleći pritom pogotovo na otočke općine od kojih većina planira izgradnju marine. Berket ističe da nautički turizam mora biti planiran strateški u svrhu razvoja otoka. Kad je riječ o novim vezovima i marinama, Berket godinama tvrdi da ih je potrebno graditi u devastiranom prostoru kako bi ga unaprijedile te u većim naseljima. Marine, po njemu, treba graditi u Veloj Luci, Korčuli, Visu, Komiži, Starom Gradu... “Protivim se tome da se marine grade u prirodnim otočnim uvalama jer tako radimo štetu.

Te uvale su i razlog zbog kojeg nam nautičari dolaze. Uspješnu nautičku sezonu ne možemo pripisati našoj pameti jer nismo napravili ništa posebno. Ponajviše smo uspješni zbog toga što je naša obala idealna za nautičare te što su naši otoci s prirodnim uvalama privlačni. Nautičari žele doći k nama jer mi, kao i Jonsko more, imamo idealne uvjete za jedrenje.

Nigdje u svijetu kao kod nas ne možete obitelj s malom djecom voditi na jedrenje. U Italiji zbog otvorenog mora to nije moguće”, pojašnjava Berket.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Dorada modela

Pravednija podjela potpomognutih područja Novi indeks obuhvaćat će i demografski kriterij, pa će se temeljem toga moći bolje definirati sudjelovanje u EU natječajima, kako bi se taj novac doista usmjerio na razvoj nerazvijenih područja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr te praćenje promjena u njegovim vrijednostima na godišnjoj osnovi, kao i sve učestalije primjedbe s terena, bili su temelj za donošenje odluke o pokretanju evaluacije postojećeg modela i pristupanje izmjeni odnosno doradi modela za izračun tog indeksa. “Vrijeme je pokazalo da postoji dosta nelogičnosti i manjkavosti”, napomenuo je.

Indeks siromaštva

Ako bude sve u redu, novi indeks razvijenosti će se primjenjivati od 1. siječnja 2017., kaže Tolušić

U

Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavljen je informatički sustav podataka i pokazatelja za novi model izračuna indeksa razvijenosti.

Tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić istaknuo je kako je indeks razvijenosti alat koji je iznimno bitan za funkcioniranje ovog, kao i Ministarstva financija te cjelokupne lokalne i regionalne samouprave. Njime se, naime, potiče razvoj manje razvijenih područja kroz određene poticaje u državnom proračunu. “Također, on je vrlo bitan za EU fondove jer dobar dio natječaja koji raspisujemo vežemo za indeks razvijenosti”, naglasio je.

Izdvajanje potpomognutih područja (I. i II. skupina jedinica lokalne samouprave (JLS) prema indeksu razvijenosti i I. skupina županija, svi s indeksom razvijenosti manjim od 75 posto prosjeka Hrvatske) kao slabije razvijenih područja čiji razvoj država dodatno potiče, kao i povezivanje intenziteta poticaja prema stupnju razvijenosti, našlo je od uvođenja 2009. godine široku primjenu. No, pet godina korištenja indeksa razvijenosti

22 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Na programiranju novog indeksa razvijenosti i razvoju novih alata intenzivno se radilo posljednjih šest mjeseci u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci. Demo verzija je zapravo gotova, no slijedi savjetovanje sa stručnom javnošću i provjera postoji li potreba za dodatnim izmjenama. “Ako bude sve u redu, novi indeks razvijenosti će se primjenjivati od 1. siječnja 2017. godine”, najavio je ministar.

Ako se uzme u obzir predstavljena i vrlo izgledna varijanta, novi indeks će prvi put biti dvostruki, odnosno obuhvaćat će ne samo ekonomski nego i demografski kriterij što dosad nije bio slučaj. A demografski kriteriji, smatra Tolušić, kao što su odljev stanovništva i starosna dob, vrlo su bitni. “Ako ovaj prijedlog bude usvojen, a vjerujem da će biti, dobit ćemo 50 novih jedinica lokalne i regionalne samouprave obuhvaćane indeksom razvijenosti”, kazao je dodavši kako se nada da će se tako pokazati pravi pokazatelji o tome tko je razvijen a tko nije. “Temeljem toga možemo definirati neke stvari u natječajima za EU fondove i činiti s njima ono što bismo uistinu trebali, a to je razvijati nerazvijena područja”, ustvrdio je.

Uporedo s ovim, dodao je ministar, radi se na još jednom indeksu koji je potreban Hrvatskoj zbog EU fondova. To je indeks višestruke deprivacije, tzv. indeks siromaštva koji će biti gotov do konca listopada. Taj indeks će omogućiti da, među ostalim, ratom pogođeni i osiromašeni gradovi dobiju određena sredstva iz EU fondova.

Aplikacija Otvoreni proračun

Građani, uključite se u kreiranje proračuna Proračun je jedan od temeljnih akata po kojima poslujemo i najtransparentniji je upravo u županijama. No, i takav je često težak za čitanje pa smo ga odlučili dodatno pojednostaviti i otvoriti prema korisnicima, kazao je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

H

rvatska zajednica županija (HZŽ) pokrenula je aplikaciju Otvoreni proračun kojom se želi potaknuti građane na uključivanje u kreiranje županijskih proračuna te dodatno poraditi na transparentnosti i učinkovitosti budžetiranja. “Proračun je jedan od temeljnih akata po kojima poslujemo i on je, prema istraživanju Instituta za javne financije, najtransparentniji upravo u županijama. Međutim, i takav je često težak za čitanje prosječnom građaninu pa smo ga odlučili dodatno pojednostaviti i otvoriti prema korisnicima, tako da svi mogu vidjeti sve što radimo”, kazao je Goran Pauk, predsjednik HZŽ-a, dodavši kako će nova aplikacija biti od koristi i tijelima lokalne samouprave za povećavanje efikasnosti rada. Pauk je istaknuo kako je ovo prvi put da je jedna razina regionalne uprave unificirala prikaz budžeta i to drži velikim iskorakom u transparentnosti.

Očekuje da se do kraja godine sve županije uključe u projekt koji će svaku od njih koštati oko 10.000 kuna.

Vraćanje povjerenja

Aplikaciju je u suradnji sa HZŽ-om realizirala tvrtka Coin, a Dejan Gambin, član Uprave te kompanije, ukratko je demonstrirao sve mogućnosti koje nudi zainteresiranima. U kratkoj prezentaciji pokazao je kako korisnici mogu u grafičkom obliku dobiti odgovor na brojna pitanja i saznati odakle dolazi novac u županijske proračune, na što se troši, koliko se godišnje troši na investicije, koje se vrste poreznih prihoda ubiru... Posebno je istaknuo funkciju strojne čitljivosti svih dokumenata koja omogućava svim zainteresiranima korištenje podataka u razne svrhe.

Ivica Bošnjak, pročelnik Odjela za financije Zagrebačke županije, naglasio je kako je glavni benefit projekta sudjelovanje građana u budžetiranju. “Ova aplikacija prije svega omogućava bolje razumijevanje strukture županij-

skih proračuna, a njome želimo potaknuti participativno budžetiranje građana”, poručio je Bošnjak, a Viviana Benussi, zamjenica župana Istarske županije, dodala je kako je duboko uvjerena da će Otvoreni proračun pridonijeti efikasnosti rada samih županija i unaprijediti njihovo poslovanje.

Matija Posavec, čelnik Međimurske županije, naglasio je kako je ovaj projekt od iznimne važnosti za povratak povjerenja građana u tijela lokalne samouprave. “Živimo u visokocentraliziranoj državi koja ima stotine agencija i percepciju o velikom broju zaposlenih u javnoj upravi što rezultira nepovjerenjem građana u javnu upravu. Zato je svaki ovakav iskorak bitan i drago mi je da su županije prve krenule u takav projekt. Ako se pomaknemo i za jedan centimetar u vraćanju povjerenja ljudi, onda to znači jako puno”, zaključio je Posavec.

Aplikacija pokazuje odakle dolazi novac, na što se troši, koje se vrste poreznih prihoda ubiru...

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO GOSPODARSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2015.

Slabašan, ali ipa stabilan rast Nakon niza od pet godina negativnih financijskih rezultata, od 2009. do 2013. godine, ovo je druga godina za redom otkako trgovačka društva s područja Osječko-baranjske županije ostvaruju skroman, ali pozitivan financijski rezultat, koji je u porastu piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja, nakon 2014. i u 2015. godini nastavlja se lagani pozitivan trend pokazatelja poslovanja trgovačkih društava Osječko-baranjske županije, rečeno je na sjednici Gospodarskog vijeća HGKŽupanijske komore Osijek, održanoj prošloga četvrtka.

Ukupni prihodi u 2015. godini porasli su za 2,2 posto u odnosu na 2014. godinu, a broj zaposlenih za 1,9 posto. Iako je ostvarena dobit razdoblja manja za 32,9 posto, gubitak se još više smanjio – za 37,1 posto, konsolidirani financijski rezultat je pozitivan i iznosi 53 milijuna kuna, dok je u 2014. iznosio sedam milijuna kuna.

Kada se osim trgovačkih društava u obzir uzmu i ostali obveznici poreza na dobit - obrti, OPG-ovi, zadruge - pozitivni rezultat je 152 milijuna kuna. Nakon niza od pet godina negativnih financijskih rezultata, od 2009. do 2013. godine, ovo je druga godina za redom otkako trgovačka društva županije ostvaruju skroman, ali pozitivan financijski rezultat, koji je u porastu. Ostvareni ukupni prihodi u 2015. godini iznosili su 23,1 milijardu kuna, dobit 782 milijuna, a gubitak 729 milijuna kuna.

U pozitivi prednjače veliki

Najveći udio u ukupno ostvarenoj dobiti lani je imala prerađivačka industrija sa 30,3 posto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 19,4, trgovina sa 15,5, građevinarstvo sa 10,2 posto, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s osam posto. Najveći udio u gubitku imala je trgovina, 28,4 posto, potom prerađivačka

Financijski rezultati poslovanja trgovačkih društava Osječko-baranjske županije u 2015. u odnosu na 2014. (u milijunima kuna) Broj poduzetnika Broj zaposlenih (na temelju sati rada) Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat Investicije u dugotrajnu imovinu Izvoz Uvoz Saldo

2014 4.006 35.020 22.636 1.166 1.159 7 1.706 3.712 1.881 1.831

2015 4.298 35.689 23.137 782 729 53 1.296 4.506 2.502 2.004

indeks 107,3 101,9 102,2 67,1 62,9 777,7 76,0 121,4 133,0 109,4

Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek

industrija 24,7 posto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 13,2, građevinarstvo 10,6 te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 7,4 posto. Promatrano prema veličini tvrtki, najveći broj zaposlenih (57 posto) je u malim tvrtkama. S druge

24 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

strane, te tvrtke u ukupnom izvozu roba i usluga sudjeluju s tek 13 posto. Male tvrtke su u 2015. ostvarile negativan konsolidirani financijski rezultat od 71 milijun kuna i negativan saldo izvoza i uvoza u vrijednosti 87 milijuna.

pak Za tvrtke srednje veličine u 2015. godini je karakteristično da u svim promatranim pokazateljima sudjeluju sa 10 do 20 posto, da su ostvarile pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 46 milijuna kuna te pozitivan saldo izvoza

Krivulja koja pokazuje kretanje broja blokiranih pravnih osoba i nepodmirenih prijavljenih obveza u padu je još od kraja 2010. i uvoza u vrijednosti 419 milijuna kuna.

Velike tvrtke imaju najveći udjel u ukupnim prihodima (43 posto), investicijama u dugotrajnu imovinu (54 posto), izvozu (72 posto) i uvozu (63 posto), a ostvarile su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 79 milijun kuna i pozitivan saldo izvoza i uvoza u vrijednosti 1,67 milijardi kuna.

Velike tvrtke imaju i puno veću produktivnost jer s upola manjim brojem zaposlenih ostvaruju veći prihod od malih tvrtki: velike tvrtke su sa 9096 zaposlenih ostvarile prihod od 10 milijardi kuna, a male sa 20.403 zaposlena prihod od 8,8 milijardi.

Podaci o izvozu i uvozu pokazuju da je tvrtki koje su ostvarile prihode od prodaje u inozemstvu u 2015. bilo za 66 više nego u 2014., dok je ostvareni izvoz veći za 21,4 posto ili za 783 milijuna kuna. Povećao se i broj tvrtki koje su uvozile i to 10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO

Broj insolventnih pravnih osoba i iznos nepodmirenih prijavljenih obveza u Osječko-baranjskoj županiji 1700

1500

1400

1200

1100

900

800

600

500

200

200

31.12.’08.

31.12.’09.

31.12.’10.

31.12.’11.

31.12.’12.

Struktura ukupnih prihoda trgovačkih društava Osječko-baranjske županije (2015.); UP=23,1 mlrd kuna

16%

18%

31%

24%

Industrija Poljoprivreda, lov i šumarstvo Trgovina Građevinarstvo Ostale djelatnosti Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek

za 44, a uvoz se povećao za 33 posto ili za 610 milijun kuna. Ostvaren je pozitivan saldo razmjene u iznosu od dvije milijarde kuna što je 9,4 posto više nego godinu ranije kada je iznosio 1,8 milijardi kuna.

Investicije manje, ali kvalitetnije

31.12.’14.

31.12.’15.

Iznos nepodmirenih prijavljenih obveza

Broj insolventnih pravnih osoba

10%

31.12.’13.

Značajan pokazatelj, ali s negativnim trendom su investicije u dugotrajnu imovinu koje drugu godinu za redom padaju.

U 2014. godini su pale 8,8 posto, dok su u 2015. pale za 24 posto. Najveći pad investicija je u djelatnosti poslovanja nekretninama gdje je unazad nekoliko godina velike investicije nosio Eurodom koji je u međuvremenu pripojen tvrtki sa sjedi-

30.6.’16.

u mil. kuna

ZORAN KOVAČEVIĆ, PREDSJ

1800

Izvor podataka: Fina; Obrada: HGK ŽK Osijek

štem izvan Osječko-baranjske županije.

Najveća ulaganja u 2015. ostvarena su u prerađivačkoj industriji (400 milijuna kuna ili 30,8 posto ukupnih ulaganja u Županiji). Od toga dvije trećine se odnose na proizvodnju prehrambenih proizvoda, a ostalo na proizvodnju strojeva, kemijsku industriju i proizvodnju papira. Nadalje, djelatnost s najvećim ulaganjem je poljoprivreda (370 milijuna kuna ili 28,6 posto ukupnih ulaganja). Značajna su bila i ulaganja u djelatnosti opskrbe vodom i gospodarenja otpada (251 milijun kuna ili 19,4 posto svih ulaganja).

Krivulja koja pokazuje kretanje broja blokiranih pravnih osoba i nepodmirenih prijavljenih obveza u padu je još od kraja 2010. godine kada je imala svoj vrhunac.

Od tada pada i broj insolventnih osoba i iznos nepodmirenih obveza, pa su tako na dan 30. lipnja ove godine bile 552 insolventne pravne osobe što je 43,6 posto manje nego potkraj 2015., dok je iznos njihovog dospjelog nepodmirenog duga bio 244 milijuna što je za 33,7 posto manje.

Pokazatelji o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti također pokazuju pozitivne trendove: potkraj srpnja 2016. broj zaposlenih prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje o broju osiguranika iznosio je 84.465 što je 2,2 posto više nego prije godinu dana, dok se broj nezaposlenih smanjio za čak 12 posto i iznosi 26.232.

Broj aktivnog stanovništva na području Županije u godinu dana smanjio se za 1,6 posto ili za 1757 osoba. Međutim, stopa nezaposlenosti u ovoj hrvatskoj županiji još je uvijek dvostruko veća (23,7 posto) nego što je to u Hrvatskoj (12,7 posto), a osobito zabrinjava podatak o stalnom padu broja aktivnog stanovništva. Naime, u zadnjih sedam do osam godina, ova županija je ostala bez 13.000 radnika.

26 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Potreba gospoda Porast izvoza su imale go odjeće, kemijskih proizvo razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@

D

rugu godinu zaredom bilježi se lagani rast gospodarstva Osječko-baranjske županije. Ostvareni ukupni prihodi u 2015. godini iznosili su 23,1 milijardu kuna, a konsolidirani financijski rezultat je znatno bolji nego godinu prije. Kako objašnjava takav rast, pitali smo Zorana Kovačevića, predsjednika HGK-Županijske komore Osijek.

- Ukupni prihodi ostvareni u 2015. godini od 23,1 milijarde kuna odnose se samo na trgovačka društva, a kad se uzmu u obzir svi obveznici poreza na dobit, tada je ukupni prihod 24 milijarde. Evidentni su pozitivni pomaci i lagani rast gospodarstva Osječko-baranjske županije čiji rast od dva posto ukupnog prihoda još uvijek nije dovoljan za brži gospodarski oporavak. No, treba istaknuti da je ove godine financijski rezultat kvalitetniji jer nema efekata predstečajne nagodbe.

n Potkraj srpnja 2016. bilo je 84.465 zaposlenih osoba što je 2,2 posto više nego prije godinu dana, dok se broj nezaposlenih smanjio za čak 12 posto i iznosi 26.232. Gdje je “nestao” toliki broj ranije nezaposlenih osoba?

- Raduje porast zaposlenih, ali je to daleko od broja zaposlenih u 2008. godini kada je bilo gotovo 100.000 zaposlenih. Inače naše tržište radne

EDNIK HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE OSIJEK

n je brži rski oporavak tovo sve značajnije djelatnosti prerađivačke industrije: proizvodnja hrane, da, drva, građevinskog materijala, gotovih metalnih proizvoda, strojeva... privredni.hr

cijama. U stvarnosti, porast investicija imale su poljoprivreda, prerađivačka industrija i to posebno proizvodnja hrane, kemijska industrija, proizvodnja strojeva, gotovih metalnih proizvoda, te opskrba vodom i gospodarenje otpadom.

snage je podložno sezonskim oscilacijama: dobra turistička sezona i sezonski radovi u poljoprivredi utjecali su na povećanje zaposlenosti. Do smanjenja broja nezaposlenih, osim zapošljavanja u sezoni, došlo je i zbog administrativnih razloga (brisanje iz evidencije HZZ-a).

n Zabrinjavajuće zvuči podatak o nastavku pada broja aktivnog stanovništva koji se na području Županije u godinu dana smanjio za 1,6 posto ili za 1757 osoba.

- Na žalost, to je trend koji traje još od 2008. godine kada smo imali gotovo 124.000 aktivnog stanovništva, za razliku od sadašnjih nešto manje od 111.000 što je u konačnici za 13.000 manje. Razlog tome je pad zaposlenosti stanovništva te odlazak aktivnog stanovništva radi zapošljavanja u zemlje EU-a što jest zabrinjavajući podatak.

n Među dobrim pokazateljima je i rast izvoza od čak 24,1 posto u odnosu na 2014. godinu. Čega se to više izvozilo?

- Ako govorimo o pozitivnim rezultatima poslovanja, onda su tu svakako podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Porast izvoza su imale gotovo sve značajnije djelatnosti prerađivačke industrije: proizvodnja hrane, odjeće, kemijskih proizvoda, drva, građevinskog materijala, gotovih metalnih proizvoda, strojeva...

Investicije u 2015. su kvalitetnije i izdašnije nego u 2014. budući da je riječ o kvalitetnim proizvodnim investicijama, rekao je Zoran Kovačević

n Među loše podatke svakako spada i onaj o negativnom trendu investicija u dugotrajnu imovinu koje drugu godinu za redom padaju.

- Sama statistika ne odražava uvijek stvarno stanje. Naime, do 2015. godine samo jedna neproizvodna investicija kroz nekoliko godina imala je veliki udio u investicijskoj aktivnosti. Investicije u 2015. godini su kvalitetnije i izdašnije nego u 2014. budući da je riječ o kvalitetnim proizvodnim investi-

n Neka idealistička promišljanja o gospodarstvu Osječko-baranjske županije kazuju kako će se u ovom dijelu Hrvatske dobro živjeti kada gospodarstvo godišnje bude imalo ukupne prihode od 30 milijardi kuna s oko 100.000 zaposlenih.

Koji su preduvjeti da se to doista i ostvari?

- Promatranjem gospodarske strukture evidentno je da se ona u zadnjih 10 godina izmijenila. U takvoj gospodarskoj strukturi promišljamo o granama djelatnosti koje bi mogle značajno pridonijeti ostvarenju tih, sad gotovo nedostižnih, još pet milijardi kuna ukupnog prihoda. Upravo u tome vidimo ključni problem jer nema novih investicija koje će sektoru graditeljstva vratiti izgubljenih oko dvije milijarde kuna prihoda i porast standarda života kroz povećanje osobne potrošnje koje će biti posljedica promjena u poreznoj politici države, a koja bi u nekoliko narednih godina povratila gotovo pet milijardi kuna izgubljenih u sektoru trgovine. Naravno, od svih ostalih dobrostojećih sektora, posebice prerađivačke industrije i poljoprivrede, očekujemo ubrzane stope rasta.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 27

Pametna Hrvatska modularni radni stol

Deskbloks - to je ono što svi želimo Projekt je u fazi prototipa, ali sudeći po dosadašnjim reakcijama tržišta, mogao bi postati pravi hit. Njegovi tvorci tvrde da se radi o jedinstvenom proizvodu, prvom takve vrste u svijetu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

D Zbog hrasta kao glavnog materijala nosivost je jako velika, tako da običan Deskbloks sastavljen od 10 blokova može nositi i pet puta više od svoje težine.

Stjepan Stipo Ćorić

eskbloks je modularni radni stol koji je u potpunosti plod domaće pameti i kreativnosti. Projekt se trenutno nalazi u fazi prototipa, ali sudeći po dosadašnjim reakcijama tržišta, mogao bi postati pravi hit. Njegovi tvorci tvrde da se radi o jedinstvenom proizvodu, prvom takve vrste u svijetu.

Ideja se rodila na osnovi modularnog telefona iz 2013. godine, kada je osnivač Stjepan Stipo Ćorić, inače inženjer informatike, odlučio napraviti modularno kućište za računalo. S vremenom je ta zamisao evoluirala u Deskbloks, stol sastavljen od modula koji bi se po želji korisnika mogli izmjenjivati, dodavati i nadograđivati.

Organizacija kabela

Kako Ćorić ipak dolazi iz IT branše, nije se zadovoljio običnim blokovima, već je htio olakšati neke stvari budućim korisnicima pa je počeo s razvojem modula s ugrađenim USB portovima i zvučnicima, čak i blokovima koji imaju integrirane stanice za bežično punjenje

28 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

mobitela. Veliku pozornost posvetio je organizaciji kablova jer je stol prvotno zamišljen za korištenje sa stolnim računalima i prijeno-

Ugrađeni su USB portovi i zvučnici, a moduli nude i bežično punjenje mobitela snicima. Deskbloks taj problem rješava estetski i funkcionalno tako što su noge i dno stola napravljeni s kanalicama kroz koje prolaze kablovi pa tako ostaju nevidljivi, ne smetaju stolicama i eliminiraju neugodna posrtanja po uredu.

“Stol je napravljen od kvalitetnog hrvatskog hrasta, koji je kao drvo za namještaj masivno, tvrdo te otporno na razne temperature i uvjete

Seecel

Među finalistima nagrade Startup Nations

R

egionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL), na čelu s ravnateljicom Efkom Heder, izabran je među pet finalista za prestižnu nagradu Startup Nations Award for Groundbreaking Policy Thinking u organizaciji Globalne poduzetničke mreže (Global Entrepreneurship Network – GEN) koja uključuje 160 zemalja svijeta. Nagrada će se dodijeliti 19. studenoga u gradu Cork, u Irskoj, a namijenjena je pojedincima ili organizacijama koji globalno pridonose analitičkim i inovativnim pristupima razvoju poduzetništva, odnosno poticanju poduzetničkog razmišljanja.

Budući da pet finalista dolazi s pet kontinenata, SEECEL neće predstavljati samo Hrvatsku, već i cijelu Europu.

s kojim će se korisnici susretati. Zbog hrasta kao glavnog materijala nosivost je jako velika, tako da običan Deskbloks sastavljen od 10 blokova može nositi i pet puta više od svoje težine”, kazao je Ćorić, dodavši kako trenutno imaju kampanju za prikupljanje sredstava na Indiegogo stranici. “S prikupljenim sredstvima naš tim bi unajmio vlastite strojeve te proizvodnju preselio u Ilok gdje bi se mogao u potpunosti posvetiti usavršavanju i pripremi proizvoda za tržište. Uz tu kampanju imamo i par investitora koji su voljni uložiti svoja sredstva i pomoći nam”, ističe Ćorić i napominje da bi se od tamo sve izvozilo jer su ciljana tržišta za stol zemlje EU-a, a kasnije i cijeli svijet.

Stranci ulagači

Unatoč činjenici da je riječ o hrvatskom proizvodu čiji bi se proizvodni proces u cijelosti odvijao u Hrvatskoj, svi njihovi investitori zasad su stranci jer od potencijalnih domaćih ulagača nisu dobili ni jedan pozitivan odgovor.

“Bez obzira na to, ostajemo se boriti ovdje do kraja”, poručuje Ćorić koji vjeruje u uspjeh projekta i u skoroj budućnosti planira ponuditi više opcija blokova tako da svaki korisnik može za sebe odabrati ono što mu najviše odgovara. Štoviše, već rade na novom modulu koji će sadržavati i računalo. Riječ je o jednoj od najskupljih opcija, ali njome se rješavate troškova kupnje kompjutora - sve što vam je potrebno je monitor koji možete priključiti direktno u stol.

Pozivaju sve zainteresirane, od velikih investitora do pojedinaca, koji su spremni donirati makar simboličnu svotu putem crowdfunding platformi, da ih podrže u njihovoj poslovnoj avanturi i pomognu im u realizaciji proizvodnje ovog jedinstvenog proizvoda.

Ovime smo izabrani u svjetski top pet stručnosti, što bi sportskim rječnikom značilo da igramo finale lige prvaka, kazala je Efka Heder

“Briljantni umovi diljem svijeta konstantno su posvećeni stvaranju okruženja koje potiče poduzetnički rast putem politika temeljenih na provjerljivim činjenicama”, izjavila je Cristina Fernandez, direktorica politika i istraživanja GEN-a, dodavši kako su se ovogodišnji finalisti dokazali kroz inovativne projekte i inicijative koje se mogu replicirati diljem svijeta. SEECEL, Hrvatsku i Europu na svečanoj će dodjeli predstavljati njegova ravnateljica Efka Heder koja iza sebe ima više od 25 godina radnog iskustva na području razvoja ljudskog potencijala s naglaskom na učenje za poduzetništvo i upravljanje znanjem.

“Ovime smo izabrani u svjetski top pet stručnosti, što bi sportskim rječnikom značilo da igramo finale lige prvaka”, kazala je Efka Heder.

Inače, SEECEL svoje projektne aktivnosti provodi u osam zemalja Jugoistočne Europe, uključujući Tursku, uz aktivnu suradnju različitih dionika, predstavnika resornih ministarstava zaduženih za obrazovanje, gospodarstvo i poduzetništvo, cjelokupnog obrazovnog sustava (osnovne i srednje škole te fakulteti), poduzetničkih potpornih institucija (obrtničke i gospodarske komore) i brojnih poduzetnika.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Energetska učinkovitost u zgradarstvu

Stižu novi modeli financiranja Sada prvi put nakon tri godine ide nova faza u kojoj će se malo postrožiti uvjeti, samim time ih neće sve zgrade moći ispuniti i morat će se u dogledno vrijeme otvoriti i neki drugi oblici financiranja, kazao je Dražen Pomper piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U

Hrvatskoj gopodarskoj komori održan je World Cafe, grupni dijalog pod nazivom Nemamo vremena za ponavljanje grešaka iz prošlosti – što nam je potrebno za energetski učinkovite zgrade u Hrvatskoj? Fokus je stavljen na okupljanje svih ključnih aktera iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a rasprava je bila usmjerena na izazove koje donosi nova regulativa i promjena modela financiranja te na nužnost bolje edukacije građana o toj tematici.

U instalacijama grijanja i hlađenja postoji ogroman prostor za dodatne uštede, tvrdi Ivan Balen Energetska učinkovitost u zgradama ne pridonosi samo uštedi resursa nego i općem povećanju kvalitete života, ocijenio je Domagoj Šarić, viši stručni savjetnik Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, dok je Ivan Balen, profesor na Fakultetu strojarstva 30 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

i brodogradnje, istaknuo kako se unatoč direktivama koje postavlja EU kod nas zakoni i pravilnici donose ishitreno. Dodao je i kako je kod nas prevelik naglasak na toplinskoj izolaciji, dok su instalacije grijanja i hlađenja u regulativi relativno zapostavljene, a tu, prema njegovom mišljenju, postoji ogroman prostor za dodatne uštede.

Dražen Pomper, direktor Monela, kazao je kako financiranje u najvećoj mjeri ide preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji trenutačno financira 40 posto subvencije za obnovu, dok ostatak osiguravaju suvlasnici preko pričuve, odnosno kredita banaka. Upozorava da će se modeli financiranja ubuduće mijenjati te kako bi trebalo požuriti s prilagodbom na te nove uvjete.

Prilagodba novim uvjetima

“Sada prvi put nakon tri godine ide nova faza u kojoj će se malo postrožiti uvjeti, samim time ih neće sve zgrade moći ispuniti i morat će se u dogledno vrijeme otvoriti i neki drugi oblici financiranja. Do izražaja će doći novi modeli, tu prvenstveno mislim na revolving fondove koji u Zapadnoj Europi već postoje”, ističe Pomper i najavljuje kako će subvencije u idućih desetak godine nestati.

Andreja Barberić, savjetnica iz Inkasatora, smatra da građani imaju neke navike koje korijene vuku iz zastarjelog sustava i koje treba mijenjati. “No, ne možemo reći da je odgovornost samo na građanima, svi sudionici procesa energetske obnove i upravljanja zgradama se moraju više uključiti. Naročito se moraju aktivirati tvrtke koje se bave isporukom različitih oblika energije jer tržište stalno nudi nove modele, a građani ih nisu u dovoljnoj mjeri primijetili ni prihvatili jer jednostavno nemaju dovoljno znanja. Upravo zato svi moramo sudjelovati u edukaciji građana pri čemu veliku ulogu imaju i mediji”, zaključila je Andreja Barberić.

Prijedlog izmjene ekološke naknade

Jesu li kilometri mjerilo?

Ako Vlada usvoji predložene izmjene, ekološka naknada za vozila povećala bi se za vozila čiji vlasnici godišnje prijeđu više od 10.000 kilometara. No, takvi vozači, smatra Dario Soldo iz HGK, već su sve itekako platili kroz cijenu goriva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

inistarstvo zaštite okoliša i prirode nedavno je predložilo Vladi izmjenu ekološke naknade za vozila. Točnije, predlaže se ažuriranje Uredbe o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon, i to u dva dijela. “U dijelu koji se odnosi na obračun posebne naknade za laka dostavna vozila prijedlog Ministarstva je da se ona uskladi s obračunom koji se primjenjuje za osobna vozila i koji se uspješno izračunava već gotovo dvije godine. Taj model podrazumijeva da vlasnici vozila koja više onečišćuju okoliš plaćaju i višu naknadu. Dosadašnjim modelom laka dostavna vozila bila su u povlaštenom položaju u odnosu na osobna vozila, iako zbog konstrukcijskih značajki i načina uporabe vozila imaju značajno veću potrošnju goriva i veću emisiju CO2 te sukladno tome i

veće emisije onečišćujućih tvari”, objašnjavaju nam u Ministarstvu.

EU smjernice

Drugi dio pak se odnosi na vrijednosti korektivnog koeficijenta za osobna vozila proizvedena nakon 1. siječnja 2010. godine. Taj se koeficijent određuje na temelju podatka o emisiji CO2 za pojedino vozilo.

“Ovaj dio predloženih izmjena vezan je uz činjenicu da je automobilska industrija kroz razvoj tehnologije vozila napravila napredak u smanjenju emisije CO2. Kao posljedica okolišnih politika EU-a, na tržištu je danas prisutan značajan broj vozila s nižim razinama emisije CO2. S ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida i povećanja broja vozila s manje od 90 ili 100 grama CO2 po kilometru, koja su do prije koju godinu bila izuzetak, a danas su pravilo, predložena je izmjena korektivnog koeficijenta za izračun tzv. ekološke naknade za vozila, koji se temelji na podacima o emisiji CO2 vozila”, ističu u Ministarstvu. Ako Vlada usvoji predložene izmjene, ekološka naknada za vozila povećala bi se samo za vozila čiji vlasnici godišnje prijeđu više od 10.000 kilometara. Tako bi se vlasnicima

onih vozila koja godišnje prijeđu između 10.000 i 20.000 kilometara naknada u prosjeku povećala za 15 kuna godišnje. Onima koji prijeđu između 20.000 i 30.000 kilometara naknada bi se u prosjeku povećala za 30 kuna godišnje, dok bi oni koji prijeđu više od 30.000 kilometara za naknadu trebali izdvajati 40 kuna više. “Osobna vozila u Hrvatskoj godišnje prosječno prijeđu 12.000 kilometara. A 75 posto osobnih vozila je ispod granice od 20.000 prijeđenih kilometara. Predloženim izmjenama uspostavlja se pravedniji model izračuna uz uvažavanje temeljnog načela zaštite okoliša - ‘onečišćivač plaća’ - odnosno načela prema kojemu onaj tko više onečišćuje, više i plaća”, napominju u Ministarstvu.

Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako predloženo povećanje cijene naknade za okoliš ne slijedi logiku smjernica Europske unije. “Broj prijeđenih kilometara ne bi smio biti mjerilo”, ističe on dodavši kako se na gorivo već plaćanju nerazmjerno velika davanja i kada se prelazi puno kilometara, onda se itekako kroz gorivo plati i sve ostalo. “Pozitivan sinergijski učinak postigao bi se na sljedeći način - treba financijski poticati zamjenu starih za nova ‘ekološka’ vozila uz olakšice za uloženu investiciju kao što su manje trošarine, cestarine i slično”, zaključuje Soldo.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 31

Svinjogojstvo stvaranje linijske proizvođačke organizacije

Ima li spasa hrvatskom svinjogojstvu?

Osnivanje proizvođačke organizacije dobar je iskorak u udruživanju i apliciranju za sredstva EU-a i jačanju konkurentnosti hrvatskoga svinjogojstva, kazao je Ernest Nad iz HGK-ŽK Osijek ocijenivši nedopustivim da sada imamo trećinu proizvodnje dok smo devedesetih bili izvozno orijentirani i dostatni za domaće potrebe piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

D 1,375mlrd $ težak uvoz svinjetine u Hrvatsku

oko

600.000 tovnih svinja danas proizvodi Hrvatska

između i %

25 30

potreba za svinjetinom zadovoljava domaća proizvodnja

a je proizvodnja u Hrvatskoj proteklih 25 godina postala izrazito nepoželjna aktivnost, možda se najbolje vidi u segmentu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a naročito u svinjogojstvu.

Svinjogojska proizvodnja je nekoć činila gotovo 15 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje Hrvatske, odnosno 36 posto stočarske proizvodnje. Od nastanka samostalne hrvatske države, prema gotovo svim parametrima, svinjogojstvo je na nanižim razinama ikada.

Domaća proizvodnja svinjskog mesa danas zadovoljava između 25 i 30 posto domaćih potreba. Umjesto da proizvodi oko 2,4 milijuna tovnih svinja, koliko je godišnje potrebno hrvatskom tržištu, kod nas je taj broj pao na oko 600.000 svinja. I kako je netko ovih dana ironično primijetio: hrvatsko svinjogojstvo lošije je stajalo valjda jedino u doba osmanskog vladanja ovim prostorima.

I dok se sve manje uzgaja i proizvodi, sve se više uvozi. Konkretno, uvozimo u vrijednosti 1,375 milijardi dolara, dok je izvoz simboličan.

To su katastrofalni podaci usporedimo li ih s devedesetim godinama prošloga stoljeća kada smo imali pozitivan izvozni trend. Samo ovih nekoliko podataka dovoljno ilustrira sadašnje stanje u hrvatskom svinjogojstvu, i stoga je dobrodošla svaka inicijativa koja može unaprijediti ovaj sektor. Svjesni da samo udruživanjem i okrupnjavanjem proizvodnje mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu, svinjogojci Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije krenuli su s osnivanjem linijske proizvođačke organizacije - strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje, a inicijalni skup

32 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

održan je nedavno u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek.

Poticaj države

Povod im je, kako kaže jedan od inicijatora Dario Periškić, svinjogojac iz Vukovarskosrijemske županije, bila želja da aktivno sudjeluju u kreiranju poljoprivredne politike kao i u rješavanju nagomilanih problema u svinjogojstvu.

“Problema je previše, od niske otkupne cijene do prekomjernog uvoza. Samo prošle godine prodajna cijena je bila oko jedan euro po kilogramu. Mi s takvom cijenom ne možemo opstati i zato nam treba pomoć države. Uostalom, svinjogojci iz država EU-a imaju pomoć svojih matičnih država, jedino je mi nemamo”, kaže Periškić koji na svom imanju drži 180 krmača, 60 nazimica i pripadajući tov od 1200 tovljenika. Inicijativi se odmah priključilo 15 svinjogojaca iz Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, očekuje se i pristupanje svinjogojaca iz Osječko-baranjske, ali i ostalih županija diljem Hrvatske. Osnivanje linijske proizvođačke organizacije podržale su županije, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora.

“Trenutačno imamo šest proizvođačkih organizacija koje su odobrene u Ministarstvu i to tri u sektoru voća i povrća i tri u sektoru mlijeka i mesa. Podržavamo i ovu organizaciju kako bismo se udružili u proizvođačku organizaciju, koncentrirali svoje proizvode i lakše ih plasirali na tržište. Ministarstvo poljoprivrede uskoro otvara natječaj u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj upravo za operativne troškove za sub-

Radi se na pravilnicima

Majdak: Zakone ne treba mijenjati Mijenjati zakone nije potrebno već će se odraditi dio poboljšanja pravilnika, kaže Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede, odgovarajući na stalna upozorenja kako treba mijenjati zakone. “Pod proizvođačkom organizacijom se može provući i dio prerade, kao što se to čini u Istri, tako da i oni imaju realnu šansu biti priznati od Ministarstva poljoprivrede. Nama je cilj kako u dijelu proizvodnje, tako i u dijelu prerade poticati sve one proizvođače i prerađivače koji će pozicionirati i koncentrirati svoje proizvode i tako ih plasirati na tržište te kvalitetno poslovati”, rekao je Majdak.

vencioniranje operativne organizacije”, tvrdi Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede dodajući kako proizvođačka organizacija, da bi bila odobrena, mora priložiti statut i plan poslovanja u narednih pet godina.

Svinjogojska proizvodnja je nekoć činila gotovo 15 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje Hrvatske Za ustrojstvo i početnu fazu rada svake proizvođačke organizacije u okviru ove start-up mjere osigurano je do 100.000 eura godišnje.

Zamjenik ministra očekuje i u drugim sektorima ustrojavanje proizvođačkih organizacija, a inicijative već postoje u ratarskoj proizvodnji, ovčarstvu i kozarstvu te pčelarstvu.

“Priča s proizvođačkim organizacijama napreduje i nadamo se da će uz potporu Ministarstva, kako nacionalnom tako i EU-a, one zaživjeti i kvalitetnije pozicionirati naše poljoprivredne proizvođače na tržištu. Čim završe s ustrojem, u roku od dva mjeseca možemo očekivati odobrenje Ministarstva”, zaključuje Majdak.

Mijenjati zakone i razvijati tržište

I HGK-ŽK Osijek je prihvatio inicijativu strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje da u organiziranju proizvodnje napravi korak naprijed, i poslovanje uskladi s propisima EU-a.

“Osnivanje proizvođačke organizacije zasigurno je dobar iskorak u udruživanju i apliciranju za sredstva EU-a i dakako jačanju konkurentnosti hrvatskoga svinjogojstva. Ministarstvo poljoprivrede mora napraviti veći iskorak u sanaciji stanja svinjogojske proizvodnje, iznaći odgovarajuće mjere ekonomske politike koje bi trebale proizvodnju dići na veću i zadovoljavajuću razinu. Nedopustivo je da sada imamo trećinu proizvodnje dok smo devedesetih bili izvozno orijentirani i dostatni za domaće potrebe”, upozorava Ernest Nad iz osječke Komore.

Svu pomoć u radu ovog projekta obećala je i Osječko-baranjska županija. “Ako se samo 1000 OPG-ova uključi u ovaj program, ako im se zajamči tehnologija i tržište, siguran sam da će ovaj projekt uspjeti. U Hrvatskoj, međutim, nije dovoljno napraviti samo kvalitetnu organizaciju; moramo jako puno toga učiniti da dobijemo konkurentan proizvod. Moramo mijenjati naše zakone i propise o kvaliteti hrane, moramo razvijati tržište gdje se u stvari dobiva bitka za cijeli sektor i za ovaj projekt”, smatra osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak.

Unatoč svesrdnoj pomoći koju proizvođačkoj organizaciji u osnivanju nude državne institucije, interes svinjogojaca iz Osječko-baranjske županije na njezinu predstavljanju u Osijeku nije bio zamjetan. Ili nisu bili zainteresirani, ili ih je zaista tako malo preostalo.

Prošle godine prodajna cijena je bila oko jedan euro po kilogramu.

Mi s takvom cijenom ne možemo opstati.

Uostalom, svinjogojci iz država EU-a imaju pomoć svojih matičnih država, jedino je mi nemamo.

Dario Periškić, svinjogojac

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Franck iduće godine slavi 125. obljetnicu poslo

Nema posustaja

Duga tradicija svakako je obveza jer uključuje visoka očekivanja potrošača, ali je i iz želimo ne samo očuvati, nego i prestići postignuća prethodnih naraštaja, poručuj piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

J 40 mil kn

lani uložio Franck u proizvodne pogone u Zagrebu

5,3 mil kn

uloženo u tvornicu u Hercegovcu u zadnjih godinu i pol

edan od najjačih domaćih brendova, Franck, iduće godine slavi 125. obljetnicu poslovanja. Na domaćem tržištu i dalje drže vodeću poziciju u kategorijama kave i čaja, a u suradnji s Adria Snack Companyjem su lideri i u kategoriji snacka. Impozantni jubilej obilježili su lansiranjem posebne linije espressa namijenjenog HoReCa kanalu, a konstantnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje jasno pokazuju da nemaju namjeru posustati u borbi s globalnom konkurencijom.

“Tradicija Francka duga je 125 godina i to nas čini jednim od najstarijih velikih hrvatskih brendova. Duga tradicija svakako je obveza jer uključuje visoka očekivanja potrošača, ali je i izazov za svaku novu generaciju zaposlenika. No, nas svaki izazov motivira jer želimo ne samo očuvati, nego i prestići postignuća prethodnih naraštaja”, poručuju iz kompanije, uz napomenu kako su svjesni da je ljestvica postavljena vrlo visoko.

Na domaćem tržištu imaju najveći udio u prodaji s vlastitim brendom kave, a kako se globalno tržište kave sve više konsolidira, sličnu poslovnu filozofiju prakticiraju i u Francku. Aktivnosti na izvoznim tržištima intenzivirali su preuzimanjem brendova kave Santana i Loka, što im je dalo solidne temelje za bolje pozicioniranje u Sloveniji.

Prije mjesec dana Franck i Adria Snack Company stekli su međunarodno priznati certifikat International Featured Standard Food (IFS Food) koji trgovačkim lancima jamči jednoobraznost pristupa i razinu kvalitete, odnosno sigurnost prehrambenih proizvoda privatnih robnih marki.

Značajniji iskorak u kategoriji snacka

više od

30

novih proizvoda u kategoriji toplih napitaka lansirao Franck

“Na hrvatskom smo tržištu usmjereni na učvršćivanje liderske pozicije kroz inovacije, sustavni rad na razvoju proizvodnog asortimana i razvoj brendova, čime stvaramo pretpostavke za daljnji iskorak u regiji te internacionalizaciju poslovanja”, ističu u Francku, dodajući kako se to posebice odnosi na kategoriju snacka. To je biznis koji raste na europskom tržištu, a u kojem planiraju napraviti značajniji iskorak u skoroj budućnosti. Prošlogodišnjim ulaganjem od 40 milijuna kuna unaprijedili su proizvodne pogone u Zagrebu, a uz rekonstrukciju pogona čajeva, koji je time postao jedan od najmo-

34 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

dernijih u ovome dijelu Europe, dodatno su automatizirali pogon kave i tako dobili na fleksibilnosti.

“Kao što smo najavili prošle godine, u Adria Snack Companyju koja je naše joint-venture partnerstvo s Intersnackom, ulažemo u proizvodnju i povećanje proizvodnih kapaciteta. Ukupno ulaganje u tvornicu u Hercegovcu u zadnjih godinu i pol iznosilo je oko 5,3 milijuna kuna čime smo dodatno modernizirali pogone i unaprijedili proizvodne kapacitete. Ovu dinamiku ulaganja nastavljamo i u ovoj godini s nešto više od dva milijuna kuna, čime ćemo osigurati još višu razinu energetske učinkovitosti u našim pogonima”, naglašavaju u Francku napominjući kako su samo u kategoriji toplih napitaka u Hrvatskoj lansirali više od 30 potpuno novih proizvoda koje su odlično prihvatili i ugostitelji i potrošači.

Nove kapsule za savršenu kavu

Nedavno su potpisali ugovor o partnerstvu s njemačkom kompanijom K-fee System, liderom na globalnom tržištu kapsula čija je platforma prisutna u milijunima kućanstava u više od 100 zemalja. “Ovo partnerstvo na hrvatsko tržište donosi ponudu dviju vrsta visokokvalitetnih i praktičnih aparata za kapsule koji osiguravaju jednaku kvalitetu napitka kao i profesionalni aparati za kavu,

lovanja

anja

zazov za svaku novu generaciju zaposlenika. No, nas svaki izazov motivira jer uju iz kompanije, uz napomenu kako su svjesni da je ljestvica postavljena vrlo visoko

dok asortiman kapsula potrošačima pruža dobro im poznate Franckove espresso uspješnice – Superiore, Stretto i Franck Classic espresso”, objašnjavaju u Francku. Budući da je tzv. single-serve

vopije koncept kapsula smatraju idealnim prvenstveno zbog praktičnosti i jednostavnosti pripreme pravog espressa, kvalitetom jednakog napitku pripremljenom na profesionalnim aparatima.

Lider i u HoReCa kanalu

Globalne trendove Franck uspješno prilagođava dinamici razvoja domaćega tržišta i očekivanjima hrvatskih potrošača tržište najbrže rastući segment u kategoriji kave na globalnoj razini s godišnjom stopom rasta od čak 33 posto, s tim da su kapsule u pet godina zabilježile rast od čak 28 posto s tendencijom daljnjeg rasta, jasno je da ta suradnja potvrđuje usklađenost s globalnim trendovima koje Franck uspješno prilagođava dinamici razvoja domaćega tržišta i očekivanjima hrvatskih potrošača. Prema istraživanju koje je proveo Valicon, domaće ka-

“I u HoReCa kanalu smo uvjerljivi tržišni lider s bogatom ponudom naših espresso brendova.

Puno ulažemo u izgradnju i razvoj dugoročnih odnosa s našim kupcima i ponosni smo na činjenicu da je naš pristup partnerima u HoReCa kanalu izvrstan primjer kvalitetno posložene prodajne organizacije. Ovdje nam je primarna brza i učinkovita reakcija na sve potrebe naših partnera kojima ne nudimo samo proizvod već sveobuhvatnu uslugu i podršku u smislu logistike i marketinga, ali i edukacije”, objašnjavaju u Francku, ističući kako je njihov pristup jasan: rastu i razvijaju se sa svojim partnerima u skladu s politikom dugoročno održivog poslovanja.

“Na domaćem tržištu Franck je neupitna vrijednost, brend kojemu potrošači vjeruju i od kojega uvijek očekuju najvišu kvalitetu. Slično je i na tržištima neposrednog okruženja, jer na njima imamo snažnu poziciju koju smo očuvali u ovih zadnjih 25 godina, a ubuduće je namjeravamo i dodatno ojačati”, zaključuju u Francku.

Na hrvatskom smo tržištu usmjereni na učvršćivanje liderske pozicije kroz inovacije, sustavni rad na razvoju proizvodnog asortimana i razvoj brendova, čime stvaramo pretpostavke za daljnji iskorak u regiji te internacionalizaciju poslovanja.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo OBRT BOJE, Ogulin

Unikatne kreacije iz zavičaja bajki Asortiman se prilagođuje prigodama i mjestima za koja su namijenjena, a često legenda pojedinog mjesta, prirodna ili povijesna zanimljivost posluži kao inspiracija robu uglavnom u komisionu prodaju, tako da je sav rizik zapravo na proizvođaču. Najviše volim raditi direktno za kupce. Personalizirane narudžbe su uvijek izazov, ali i velika prednost, možete naručiti sve: boju, oblik, izgled”, kaže Ana-Mary Špehar te dodaje kao često radi poklone za vjenčanja i krstitke te rođendanske poklone.

Žena koja radi nagrade

Problem hrvatskog obrtnika je to što svaki mjesec mora platiti minimalno 1300 kuna obveza bez obzira na to koliko će taj mjesec zaraditi.

Trebalo bi pronaći način na koji bi se malim proizvođačima omogućio realni izračun obveza.

Ana-Mary Špehar Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

P

rije tri godine Anu-Mary Špehar život je natjerao da krene u poslovne vode te je otvorila Obrt Boje. Pod njezinim vrijednim rukama nastaju brojni suveniri, od magnetića i nakita, preko svijećnjaka, fotookvira, raznih dekorativnih sitnica do lampi u Tiffany tehnici.

“Radim uglavnom sa staklom kombinirajući različite tehnike. Moje dijete je rođeno s rijetkom srčanom manom te su nam liječnici preporučili da ne ide u vrtić zbog infekcija. Kako mi je promjenom pravilnika 2012. bio ukinut dopust za njegu, odlučila sam iskoristiti poticaje za samozapošljavanje i raditi od kuće. Iz vrlo sam kreativne obitelji i oduvijek smo nešto izrađivali i radili. Taman sam u to vrijeme krenula na tečaj Tiffanny tehnike, tako da mi se sve samo posložilo i krenula sam u avanturu hrvatskog poduzetništva”, kaže vlasnica Obrta Boje. Danas surađuje s desetak suvenirnica na obali, s nekoliko u unutrašnjosti te jednom galerijom u Italiji za koju izrađuje lampe.

Asortiman se prilagođuje prigodama i mjestima za koje su lampe namijenjene, a često legenda pojedinog mjesta, prirodna ili povijesna zanimljivost posluži kao inspiracija.

“Hrvatsko tržište ovisi o turizmu, tome se morate prilagoditi dizajnom proizvoda, cijenom i svime ostalim. Kako je gospodarska situacija takva kakva je, suvenirnice uzimaju

36 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

“Najveće priznanje koje možete dobiti u ovom poslu su stalni klijenti! Neopisivi je gušt kada vam klijenti jave da se osoba za koju ste radili portret kućnog ljubimca rasplakala, ili da dijete za koje ste izradili lampu s omiljenim likom ne želi ići spavati ako mu lampa ne svijetli”, kaže Ana-Mary Špehar te s ponosom ističe kako je sama dizajnirala i izradila nagradu Tonkafesta, nagradu Ogulin traila, te nagradu Drvo znanja za najboljeg učenika generacije Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina.

Suvenirnice uzimaju robu uglavnom u komisionu prodaju, tako da je sav rizik na proizvođaču U dosadašnjem poslovanju nije imala posebnih problema, kaže. “Problem hrvatskog obrtnika je to što svaki mjesec mora platiti minimalno 1300 kuna obveza bez obzira na to koliko će taj mjesec zaraditi. Trebalo bi pronaći način na koji bi se malim proizvođačima omogućio realni izračun obveza”, smatra Ana-Mary Špehar. Dogodine planira ulaganja u opremu i edukaciju za staklenu fuziju, također radi na brendiranju kolekcije suvenira koji se zasnivaju na hrvatskoj usmenoj predaji, te će pokušati plasirati svoje proizvode u nacionalne parkove. (I.G.)

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Iracionalna komunikacija ili iracionalni ljudi? predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Ritam života i posla ponekad svakog od nas može odvesti preko ruba i na vidjelo izmamiti neželjene reakcije. No vi ste voditelj i vi znate da se situacije mogu usmjeravati u željenom smjeru, a pozitivna i otvorena komunikacija je pravi način da vam to i uspije

D

ogađa li vam se da se nađete u situaciji kada vam je cilj komunikacija o neobaveznim stvarima, a prije negoli i shvatite što se događa, nađete se pod paljbom teške artiljerije bujice riječi druge osobe?

Niste zapravo ni sigurni što se događa, ali shvaćate da nešto nije u redu i gotovo da imate neopisivu potrebu suprotstaviti se toj bujici vlastitim arsenalom.

Svi se u nekom trenutku moramo nositi s raznim usijanim glavama ili emocionalno nestabilnim osobama. Sigurno vam se dogodilo da budete u blizini neke bliske osobe, kolege ili nekog koga i ne poznajete, a tko se ponašao iracionalno.

U tom trenutku komunikacija je krenula u smjeru u kojem vam se činilo da se osoba više istresa na vas nego što joj je na umu normalna komunikacija. To može biti znak unutarnje nesigurnosti ili samo posljedica nekih nedavnih događaja u kojima se podigla razina različitih emocija. S takvim se situacijama teško nositi, a uobičajeni savjeti o tome kako postupiti u tom trenutku čine vam se nedovoljno učinkoviti. Provjerimo što o tome kako se s njima nositi kažu istraživanja.

Iako je prirodna reakcija da na takav gromoglasni ispad reagiramo tako da riječi izbacujemo glasnije i brže od drugih, takva reakcija daje loš rezultat. Takav odgovor će sugovornik shvatiti kao nadmetanje u kojem pokušavamo pobijediti.

Moramo se prestati ponašati kao da smo u pravu (makar i jesmo!) i slušati. U trenutku kada se svađaju dvije emocionalno pobuđene osobe, koliko god to izgledalo kao zanimljiva predstava za vanjske promatrače, one se odmiču sve dalje od rješenja. Potrebno je stati na loptu i osvijestiti da sugovornik jednostavno ima loš dan i da krivnja koju nam u takvoj komunikaciji nameće – nema veze s nama! To će nam pomoći da ostanemo smireni, ali i sugovorniku da se smiri. Ako se krenemo ponašati kao da smo krivi, sugovornik će

dobiti potvrdu za svoje ponašanje i samo će ga pojačavati zbog pronalaska “žrtve”.

Ako pak želite shvatiti što vam sugovornik zapravo želi reći, pokušajte stvarno čuti ono što vam govori. Od početka neka slušanje bude aktivno iako još ne znate što biste mogli čuti. Sugovornik svjesno ne očekuje od vas nešto konkretno, osim što ima potrebu izbaciti negativne emocije iz sebe, pa su samim time i njegove misli i riječi zbrkane. Izbjegavajte suditi ili analizirati što govori. Fokusirajte se na razumijevanje njegove perspektive pri čemu će vam pomoći parafraziranje njegovih riječi kako biste ih bolje razumjeli.

Time ćete mu posredno dati na znanje da vam je stalo do njega i pripremiti teren za sljedeću fazu.

empatiju i razumijevanje, možete početi stvarati utjecaj nad trenutačnim emotivnim stanjem i općenito razgovorom.

Njega stvarate pravilno tempiranim pitanjima koja ispituju sugovornika o stvarima o kojima priča. Ljudi imaju potrebu odgovarati na takva pitanja, koja ih u konačnici dovode do odgovaranja na pitanja koja postavljaju sami sebi. Takva komunikacija ih dovodi do točke kada postupno počnu razmišljati na racionalan način, što ih pak vodi do rješavanja problema, uz pomoć vašeg dragocjenog utjecaja.

Takav vaš utjecaj dovodi i do promjene u sugovornikovom ponašanju koju je lako primijetiti jer donosi i novu temu razgovora. To je tema zbog koje je takva komunikacija i počela, a umjesto povišenih tonova ili svađe do vas će stići miran i ugodan glas osobe kojoj je stalo da svoj problem riješi.

Na kraju, bitno je zapamtiti nekoliko stvari. Ignorirajte ljutnju i histeriju, u suprotnom ćete ih samo poticati. Komunikacija je važan dio vaše svakodnevice, a vaša okolina može misliti i da iskrena komunikacija znači izgovaranje smislenih i besmislenih riječi, grubim i povišenim tonovima jer su to jednostav-

Svi se u nekom trenutku moramo nositi s raznim usijanim glavama ili emocionalno nestabilnim osobama Naravno, ne možete uvijek samo slušati, morate nešto i reći. Pogotovo ako ste suočeni s direktnim pitanjem. U tom slučaju važno je zapamtiti da nije bitno što ste rekli, već što je sugovornik čuo.

Stavite se u njegove cipele prije nego progovorite i zamislite kako bi mogao čuti i shvatiti svaku vašu riječ, te na kraju i reagirati na njih. Ako tijekom cijelog razgovora pokazujete aktivno slušanje,

no – oni. Vi pak budite – vi i upravljajte komunikacijom na način koji će donositi rješenja umjesto napuhavanja problema.

Ritam života i posla ponekad svakog od nas može odvesti preko ruba i na vidjelo izmamiti neželjene reakcije. No vi ste voditelj i vi znate da se situacije mogu usmjeravati u željenom smjeru, a pozitivna i otvorena komunikacija je pravi način da vam to i uspije!

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Novi turistički projekt za osobe s invaliditetom

Slopey kosine rješavaju problem stepenica Slopey kosine su samo dio priče o tome kako pomoći osobama s invaliditetom. Želja nam je pridonijeti pozicioniranju Hrvatske kao uistinu pristupačnog, suvremenog i društveno odgovornog turističkog odredišta, rekao je Stipe Splivalo iz turističke agencije TravAbled piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Osmislili smo živopisne, prenosive i povoljne kosine koje svim osobama otežane pokretljivosti omogućaaju ulazak u dosad nedostupne objekte.

Stipe Splivalo, suvlasnik agencije TravAbled

svijetu danas postoji oko milijardu osoba s invaliditetom, a procjenjuje se da oko 300 milijuna njih svake godine putuje s pratnjom. Takve osobe vole putovati i putuju više od tzv. zdravih putnika. Osobe s invaliditetom zanimaju razni oblici turizma, primjerice etno, kulturni, pa čak i avanturistički turizam, naravno prilagođen njihovim tjelesnim ograničenjima. No, nerijetko u turističkim odredištima nailaze na prepreke pri ulazu u hotele, restorane ili ugostiteljske objekte. Ipak, još je uvijek najviše prepreka u glavama građana jer je svijest građana o osobama s invaliditetom relativno niska, kaže Siniša Kekić iz turističke agencije TravAbled, ističući kako je takvim turistima potrebno olakšati pristupe u ugostiteljske i turističke objekte u odredištima.

Upravo su on i njegov poslovni partner, suvlasnik te agencije, osmislili poslovni model Slopey - prenosive i povoljne kosine, koje se postavljaju na ulazu u neki ugostiteljski objekt kako bi osobe s invaliditetom lakše ušle u taj objekt. “Željeli smo unaprijediti turističku ponudu Zagreba tako da je učinimo dostupnom svima. Osmislili smo živopisne, prenosive i povoljne kosine koje osobama s invaliditetom i svim ostalim osobama otežane pokretljivosti omogućavaju ulazak u dosad nedostupne trgovačke, ugostiteljske i slične objekte koje na ulazu imaju jednu ili dvije stepenice,” rekao je Stipe Splivalo, suvlasnik agencije TravAbled.

No, kako će to zapravo sve funkcionirati?

Splivalo je pojasnio kako svaki objekt koji posjeduje kosinu na ulaznim vratima ima naljepnicu s brojem telefona koji osobe s invaliditetom mogu nazvati i zatražiti da im se postavi kosina ispred ulaza kako bi mogle ući u objekt. “U ovom trenutku to je optimalno rješenje kako ne bi-

38 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

smo bili u prekršaju sukladno raznim turističkim pravilnicima”, istaknuo je Splivalo. Dodao je kako je zasad Zagreb pokazao najveće zanimanje za postavljanje tih kosina, zahvaljujući podršci gradske turističke zajednice. U TravAbledu kažu kako bi rado uspostavili suradnju i s drugim hrvatskim gradovima, no prije toga je potrebno osvijestiti vlasnike objekata da s tim rješenjem zapravo dobivaju mnogo. Osim u Zagrebu, takve se kosine nalaze još u Karlovcu i u Dubrovniku.

Kosine iz kaznionice

Kada su odlučili krenuti s projektom pokretnih kosina, Stipe Splivalo i Siniša Kekić razmišljali su o tome tko bi bio dobar izbor za izradu

Cijena kosina kreće se od 500 do 1000 kuna, ovisno o visini stepenica kosina. Na pamet im je pala kaznionica u LipoviciPopovači za koju su znali da ima stručno osoblje koje može ponuditi kvalitetnu izradu.

Dogovorili su izradu prvog primjerka koji je bio bolji nego što su zamišljali. Ubrzo je uslijedila izrada većeg broja kosina za Tkalčićevu ulicu, a nedavno i za Jurišićevu. Naime, prošle godine pokrenuli su pilot-projekt u Tkalčićevoj, u kojoj većina objekata ima jednu do dvije stepenice na ulazu. Cijena kosina kreće se od

U HGK upozoravaju

Manjak radnika čak i u turizmu Nismo mogli naći ni dovoljan broj sezonaca, a o kvalitetnoj radnoj snazi da i ne govorimo, kaže Franco Palma

T

o što je turistička sezona bila dobra, ne znači da je stanje dobro te da će i sljedeća sezona biti takva. Problem nedostatka radne snage postao je vrlo izražen te moramo uskladiti funkcioniranje HGK, odnosno Udruženja hotelijera, UPUHH i HUP-a, rekao je presjednik Udruženja hotelijera HGK Ronald Korotaj na sjednici Udruženja te istaknuo kako je HGK pravo mjesto da još ujedinjeniji pronađu rješenja za probleme s kojima se članice svakodnevno susreću.

“Nismo mogli naći ni dovoljan broj sezonaca, a o kvalitetnoj radnoj snazi da i ne govorimo. Treba ulagati u proizvod, ali u konačnici bolji proizvod bez dovoljno radnika ne znači ništa. Moramo nešto mijenjati”, upozorio je predsjednik Turističkoga poslovnog vijeća pri HGK-u Franco Palma.

“Tržište će naći rješenje, samo je pitanje imamo li mi vremena to čekati. Ja mislim da nemamo jer ćemo izgubiti konkurentnost. Procesi se ostvaruju bez obzira na to sudjelujemo li u njima ili ne”, kazao je Korotaj te dodao da se te procese ne smije prepustiti stihiji, već ih se treba usmjeravati. Korotaj upozorava i na to da se stanje u graditeljstvu negativno odražava na turizam. “Oni koji se spremaju ući u investicije ove jeseni znaju s čime se suočavaju, a to je nešto o čemu nismo dovoljno raspravljali. Došlo je do toga da imate projekt i da imate novac, a da vam u konačnici to nema tko raditi ili se pak javljaju iracionalne cijene”, rekao je te zaključio da moramo naći način da približimo

500 do 1000 kuna, ovisno o visini stepenica.

“To je ekonomski isplativo. Suradnja s kaznionicom te zagrebačkom Turističkom zajednicom nastavlja se i trenutno je to jedna od najkvalitetnijih suradnji koje smo ostvarili”, rekao je Splivalo. Dodao je kako je dosad u Zagrebu bilo 19 ugostiteljskih objekata, prilagođenih za ulazak osoba s invaliditetom, a postavljanjem pokretnih kosina u Jurišićevoj, taj se broj povećao za još 22 ugostiteljska objekta.

Govoreći o budućim projektima koje bi pomogle osobama s invaliditetom, Splivalo je naglasio kako agencija TravAbled trenutno radi na globalnom putničkom savjetniku za osobe s invaliditetom i specijaliziranoj turističkoj agenciji u sklopu projekta. “Slopey kosine su samo dio priče o tome kako pomoći osobama s invaliditetom. Želja nam je pridonijeti pozicioniranju Hrvatske kao uistinu pristupačnog, suvremenog i društveno odgovornog turističkog odredišta”, zaključio je Splivalo.

turizam i graditeljski sektor. Na sjednici su predstavljeni rezultati turističke godine 2016. i planovi za 2017.

Očekuje se još jači angažman HGK u lobiranju za smanjenje PDV-a na usluge smještaja i ugostiteljstva u hotelima i kampovima, provedbe edukacija, benchmarkinga te istraživanja i studija, ali i prilagobe znakova kvalitete Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta kako bi se mogli početi primjenjivati i na hotele. (S.P.) 10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Adacta ušla među pet posto najboljih Microsofto

Po četvrti put u prestižnome društvu Mjesto u President’s Clubu Adacta je zaslužila predanošću u postizanju najviše razine zadovoljstva klijenata te implementacijom i razvojem inovativnih rješenja za Dynamics proizvode piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Adacta je pokazala izvanredne rezultate i posvećenost uspjehu svojih klijenata - kroz njihov trud, angažman i stručnost.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska

T

vrtka Adacta, vodeći implementator Microsoft Dynamics poslovnih rješenja u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, po četvrti put zaslužila je mjesto u prestižnom globalnom President’s Clubu te među pet posto najboljih Microsoftovih partnera u svijetu. Mjesto u President’s Clubu Adacta je zaslužila predanošću u postizanju najviše razine zadovoljstva klijenata te implementacijom i razvojem inovativnih rješenja za Dynamics proizvode. O značaju ovog uspjeha najbolje govori ekskluzivno društvo nekih od najboljih svjetskih partnera kojima se Adacta našla uz bok poput Della, NEC Corporationa, Konica Minolta i Paramount Technologies. Ujedno, Adacta je jedini Microsoftov partner u ovom dijelu Europe koji je ušao u President’s Club.

Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, kaže kako sama činjenica da je u President’s Clubu svega pet posto Microsoftovih partnera u svijetu tvrtku čini izuzetno ponosnom. “Ako se uzme u obzir i činjenica da je Adacta to napra-

40 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

vila četiri puta i da je možda lakše prvi put doći do nekog cilja nego ostati na vrhu, onda je time uspjeh znatno veći”, objašnjava nam.

Važno je naglasiti kako Adacta Grupa u ovoj godini bilježi i izvrsne poslovne rezultate. “Naime, u prvih osam mjeseci Adacta Grupa rasla je 13 posto, a u Hrvatskoj čak nešto više”, kaže Mlinarić.

Projekt u Emmezeti

Za Adactu, članstvo u President’s Clubu znači lakši pristup modernim Microsoftovim rješenjima i tehnologijama te mogućnosti sudjelovanja u testiranju novih rješenja. Također, omogućava povezivanje s drugim Microsoftovim partnerima, razmjenu iskustava i najbolje prakse te stjecanje novih vještina.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, istaknuo je kako svake godine Microsoft prepoznaje i nagrađuje svoje Microsoft Dynamics partnere iz cijelog svijeta za njihovu izvrsnost. “Adacta je pokazala izvanredne rezultate

ovih partnera u svijetu

Unapređenje poslovanja

Salesforce u Hrvatskoj Salesforce kao jedinstvena platforma omogućava interakciju svih poslovnih jedinica unutar tvrtke, te u konačnici unapređenje poslovanja, kaže Jakov Urbanke

Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska), Krešimir Mlinarić (Adacta) i Slobodan Školnik (Emmezeta)

i posvećenost uspjehu svojih klijenata - kroz njihov trud, angažman i stručnost. Zato smo počašćeni što se naš domaći partner, tvrtka Adacta, svojim postignućima u prošloj godini uspjela ponovno plasirati u prestižan Microsoft Dynamics President’s Club”, dodao je.

Jedan od projekata koji je zasigurno pridonio Adactinim ovogodišnjim uspjesima je i projekt implementacije Microsoft Dynamics AX rješenja u Emmezeti. Naime, Emmezeta je započela s procesom značajne digitalne transformacije poslovanja te je u početnom koraku tražila rješenje namijenjeno srednjim i velikim tvrtkama.

Tijekom samo šest mjeseci Adactini stručnjaci standardizirali su poslovne procese u različitim odjelima za nabavu, standardizirali proces u skladištima, automatizirali migraciju podataka iz već postojećih sustava te pripremili centralno održavanje glavne baze podataka za Hrvatsku i Srbiju. “Za implementaciju takvog rješenja odabrali smo partnera koji

S

ustavi za upravljanje odnosima s kupcima ili CRM rješenja(Customer Relationship Management) tvrtke koriste kako bi lakše komunicirale s klijentima i upravljale marketinškim i prodajnim procesima. Takvi alati redovito se koriste i u Hrvatskoj. Jakov Urbanke, operativni direktor HSM informatike, jedinog registriranog partnera u Hrvatskoj za rješenje u području CRM-a Salesforcea, kaže nam kako je CRM kao alat već godinama zastupljen u telekomunikacijama i bankarstvu. “Manje i srednje velike tvrtke sve više prepoznaju koliko je nužno unaprijediti poslovanje kako bi opstale na današnjem tržištu. U Hrvatskoj se pojavljuju i start-up kompanije koje nude

Jakov Urbanke, HSM Informatika

U prvih osam mjeseci Adacta Grupa rasla je 13 posto, a u Hrvatskoj čak nešto više, kaže Mlinarić posjeduje znanja, potencijal te slične poslovne ciljeve i etiku. Na samom projektu sudjelovali su konzultanti i implementatori iz tri zemlje naše regije”, istaknuo je predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.

Zahvaljujući objedinjenosti sustava na jednom središnjem mjestu, povećana je suradnja među odjelima, ali i olakšana komunikacija te vođenje skladišnog i financijskog poslovanja.

svoja rješenja i usluge na inozemnim tržištima i svjesne su da bez primjene aplikacija tog tipa ne mogu biti konkurentne. Njihovog klijenta u Njemačkoj ili SAD-u ne zanima koliko imaju zaposlenih, zanima ih samo da uvijek u pravo vrijeme dobiju najbolju uslugu”, ističe on.

Jednostavna prilagodba

Kako Salesforce zadnjih 10 godina po tržišnom udjelu na globalnom tržištu zauzima prvo mjesto, tako su i ambicije ove tvrtke velike. “Salesforce se izdvaja po tome što kao jedinstvena platforma omogućava interakciju svih poslovnih jedinica unutar tvrtke, te u konačnici unapređenje poslovanja. Dodatna prednost je to što ga je vrlo jednostavno prilagoditi potrebama tvrtki svih profila i veličina, te ga povezati sa svim globalno zastupljenim aplikacijama i poslovnim sustavima. Ambicija nam je u Hrvatskoj, ali i u regiji, Salesforceu osigurati vodeće mjesto među rješenjima za upravljanje odnosima s klijentima, koje ostvaruje i na globalnom tržištu već dugi niz godina”, zaključuje Urbanke. (B.O.) 10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Još dva hrvatska prehrambena proizvoda dobila su

Zaštićenu oznaku dobili korčulansko maslinovo ulje i paška janjetina Procesi zaštite naziva “Korčulansko maslinovo ulje” i “Paška janjetina” započeli su u lipnju 2013. godine na poticaj dviju udruga - Udruge maslinara Vela Luka te Udruge uzgajivača paške ovce Rogujica

K

orčulansko maslinovo ulje i paška janjetina dva su nova hrvatska prehrambena proizvoda koja su dobila zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije. Proces zaštite naziva “Korčulansko maslinovo ulje” započet je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga maslinara

Proizvodnjom maslinovog ulja na Korčuli bavi se oko 1000 gospodarstva i 10 uljara Vela Luka podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva.

Riječ je o ekstra djevičanskom maslinovom ulju koje se dobiva iz ploda maslina autohto-

nih sorti Lastovke i Drobnice, a na njegovu posebnost utjecali su specifični pedo-klimatski uvjeti otoka Korčule te utjecaj čovjeka. Kako bi kultivirali brdovite i krševite terene otoka Korčule lokalni su ih stanovnici pretvorili u terasasta tla ograđena suhozidima na kojima se uzgajaju nasadi maslina. Vrlo visoke dnevne temperature s velikim brojem sunčanih sati na Korčuli pogoduju uzgoju i rastu maslina, a posebno ovim sortama koje su izuzetno otporne na sušu te imaju specifično dug period berbe od listopada do početka veljače.

Korčulansko maslinovo ulje ističe se mirisom po zelenom plodu i lišću masline, te okusom ujednačene srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti što je posljedica većeg udjela ukupnih fenola.

Područje proizvodnje korčulanskog maslinovog ulja obuhvaća cijeli otok Korčulu, a danas se uzgojem maslina i proizvodnjom ma-

znakovi hrvatske kvalitete Vatrogasni aparati Vatrogasne aparate, koji kao pogonsko sredstvo koriste bočicu s CO2, Pastor izrađuje u dva oblika: prijenosne s punjenjem od 6, 9 i 12 kg te prijevozne s punjenjem od 50 i 100 kg. Sustav aktivacije pomoću udarnoga gumba najbrži je način aktiviranja, bez opasnosti od pogrešnog rukovanja. Ugrađena bočica s CO2 osigurava visoku pouzdanost, dok lako rukovanje mlaznicom omogućava sigurno gašenje svih razreda požara.

Pastor TVA d.d. još od 1930., kada je proizveo prvi vatrogasni aparat, u Hrvatskoj predstavlja sinonim za iznimnu kvalitetu proizvoda u protupožarstvu. Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u razvoj, Pastorovi su proizvodi lider i na domaćem tržištu i u regiji. Pastor posjeduje certifikat sustava kvalitete ISO 9001:2008 već dugi niz godina što je još jedan od dokaza visoke kvalitete usluge koju pruža svojim sadašnjim i potencijalnim korisnicima.

42 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije

slinovog ulja na otoku bavi oko 1000 poljoprivrednih gospodarstava i 10 uljara.

Sezonska ponuda paške janjetine

Proces zaštite naziva ”Paška janjetina” započeo je također u lipnju 2013. godine, kada je Udruga uzgajivača paške ovce Rogujica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti. Snažna poveznica ove janjetine i zemljopisnog područja - otoka Paga - rezultat je tradicije i stjecaja različitih okolnosti; naime, paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka te se uzgaja samo na Pagu. Istraživanjima je utvrđeno da se kakvoća mesa paške janjadi razlikuje od mesa janjadi sličnih pasmina, a ponajviše zbog tradicije uzgoja i pripreme mesa. Visok sadržaj masti u mišićnom tkivu paške janjadi može se pripisati utjecaju pasmine, ali i hranidbe janjadi mlijekom paških ovaca koje je zbog visokog sadržaja masti izrazito bogato energijom. Zbog

blage mediteranske klime, paške ovce zajedno s janjadi životni vijek provode na otvorenom, na buri i suncu, na pašnjacima i svježem mor-

Paške ovce životni vijek provode na otvorenom, što utječe na odlike njihova mesa skom zraku, a sve to utječe na odlike mesa čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja. Paška janjetina konzumira se isključivo termički obrađena, a meso je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa. Njezina ponuda na tržištu sezonskog je karaktera jer se većina janjadi ojanji u siječnju.

Caprilo – meki masni sir od kozjeg mlijeka s plemenitom plijesni Ovaj meki sir od kozjeg mlijeka s plemenitom bijelom plijesni blagog je okusa i mirisa koji podsjeća na šampinjone. Snježnobijela plijesan na površini daje mu poseban vizualan šarm i neodoljiv okus i miris. Izvrstan je sastojak sirnih plata, dodatak raznim jelima, napose mesnim odrescima, ukusno samostalno jelo (paniran ili fritiran sir), prilog, predjelo ili poslastica na kraju jela.

Dobitnik je zlatne medalje na Svjetskom ocjenjivanju sireva 2000. u Londonu.

Caprilo je ponos Vindijinih sirara i hrvatski sir svjetske kvalitete.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od pedeset godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Danas objedinjuje osam respektabilnih tvrtki: Vindiju, Koku, ViR, Laticu, Vindon i Domil.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 43

NAJAVA MAGROS 2016.

Platforma za dijalog trgovine i proizvođača

Ovogodišnji MAGROS produbljuje pitanja devastacije urbanih središta i potrebe njihovog oživljavanja, ali i zapostavljanja razvoja u ruralnim i manje razvijenim područjima

T

ema ovogodišnjeg stručnog skupa MAGROS 2016, koji će se održati 12. listopada u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i časopisa Suvremena trgovina, procesi su konsolidacije hrvatskog tržišta s posebnim naglaskom na trgovinu danas i sutra. Predviđen je i

Tema skupa su preslagivanja na hrvatskom tržištu panel na kojem će se ukazati na najnovije trendove u razvoju trgovine i njenom povezivanju s proizvodnjom. Bit će riječi i o aktivnostima krovne organizacije trgovine unutar EU-a, EuroCommercea, o ujednačavanju uvjeta za plasman roba na jedinstvenom tržištu Unije, najavljuje direktor Suvremene trgovine Srećko Sertić.

Nakon uvodnih predavanja održat će se panel-rasprava Trendovi u razvoju trgovine i proizvodnje na kojem će sudjelovati ugledni poduzetnici, čelni ljudi vodećih trgovaca i proizvođača. Uvod u panel dat će Christan Verschueren, generalni direktor Eurocommerca, dok će moderatorica biti Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

Ovogodišnji MAGROS produbljuje pitanja devastacije urbanih središta i potrebe njihovog oživljavanja, ali i zapostavljanja razvoja u ruralnim i manje razvijenim područjima. Tema skupa upućuje na činjenicu određenih preslagi-

vanja na hrvatskom tržištu, jasnijeg profiliranja, ali i sve izraženijeg utjecaja inozemnih trgovačkih lanaca na strukturu asortimana u prodajnim objektima. Sve je očitije da nam brze promjene u trgovini ne prati upravljački kadar, a isto tako sporo se odvijaju potrebne promjene u sustavu obrazovanja u cjelini, pa time i potrebnih kadrova u trgovini.

MAGROS je izrastao u široku stručnu tribinu o problemima trgovine, ali i za preispitivanje odnosa proizvodnje i trgovine odnosno lanca opskrbe. Riječ je o najvećem skupu zainteresiranih koji problematiziraju najvažnija pitanja struke: od obrazovanja do prakse.

Program MAGROS-a 2016.

09,30 – 10,00 Pozdravne riječi

11,00 – 12,40 Panel: TRENDOVI U

organizatora i pokrovitelja 10,00 – 11,00 Tri teme, tri predavača:

• Trgovina u Hrvatskoj – danas i sutra – Josip Zaher, HGK • Dualni sustav obrazovanja za trgovce – Vitomir Tafra, Obrazovna grupa Zrinski • E-trgovina: projekt Abrakadabra – Ante Todorić, AGROKOR

RAZVOJU TRGOVINE I PROIZVODNJE Međusobni odnosi, kako dalje?

Novi formati na maloprodajnoj pozornici Uvodničar: Christian Verschueren, generalni direktor EuroCommerca: TRENDOVI U RAZVOJU TRGOVINE Aktivnosti EuroCommerca o ujednačavanju uvjeta za plasman roba na jedinstvenom tržištu EU-a i stanje u Hrvatskoj

44 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Panelisti: • Ljerka Puljić, AGROKOR; • Branko Roglić, ORBICO; • Ivan Katavić, KTC; • Darko Radišić, KRAŠ; • Ivo Markotić, BADEL 1862; • Andreas Wendy, KAUFLAND Hrvatska; • Željko Pravdić, Ministarstvo gospodarstva; • Predstavnik, PBZ Card; • Ema Culi, HGK – moderator 12,40 – 15,00 Prezentacije & B2B

razgovori

predstavljamo Keramos Valkaj, Štrigova

Keramika sa Železne Gore

U najsjevernijoj hrvatskoj županiji, nedaleko od najviše međimurske gore, u kraju poznatom po vinu, nalazi se radionica iz koje dolaze nakit, suveniri, replike muzejskih eksponata i keramičke figurice koje donose sreću

U

brežuljkastim krajevima najsjevernije hrvatske županije - Međimurske - nalazi se najviša gora, Mohokos. Nekoliko kilometara dalje i četrdesetak metara niže nalazi se Železna Gora, kraj poznat po vinovoj lozi i vinu, ali ujedno i mjesto gdje se izrađuju nakit, suveniri, replike muzejskih eksponata i keramičke figurice koje, kako kažu u tom kraju, donose sreću.

Iako inženjerka agronomije po struci, Ivana Valkaj, vlasnica Keramos Valkaja, ušla je u ovaj poslovni izazov zbog velike ljubavi prema keramici majke svoga supruga. “U našoj obitelji postoji drugogodišnja praksa bavljenja keramikom tako da sam se odlučila na novi izazov i novi korak koji nas je doveo do ovoga”, ističe Ivana Valkaj.

Sada već radimo za Nacionalni park Plitvička jezera i Muzej krapinskih neandertalaca, kaže Ivana Valkaj Poslove pronalaze najčešće izravnim kontaktima, a preko sajmova poput nedavnog održanog tijekom akcije HGK Kupujmo hrvatsko u Zagrebu prezentiraju se kupcima i mogućim budućim klijentima.

“Sada već radimo za Nacionalni park Plitvička jezera, kao i za Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, za koje proizvodimo suvenire i fokusiramo se na kontinentalni turizam.

To je polagani i teški posao, no uz malo truda uvijek izađe nešto pozitivno”, dodaje Ivana Valkaj.

Važno je da ljudi čuju da postojite

U svojoj ponudi imaju raznoliku dekorativnu keramiku koja, kako kažu, savršeno upotpu-

njuje svaki interijer. Među njima su bogato ukrašene vaze raznih oblika i tekstura koje mogu biti savršen poklon za prijatelje ili poslovne partnere. Jednako to vrijedi i za unikatni nakit. “Svaki komad nakita govori priču za sebe, a na vama je samo da pronađete onaj koji će najbolje pristajati uz vaš osmijeh”, ističe Ivana Valkaj.

Među suvenirima se posebno ističu Vesele žabice, Međimurski pozoj, Jež i ostala neobična bića, a izrađuju i originalne muzejske suvenire koji su replike predmeta odabranih iz kulturnopovijesnih, arheoloških, etnografskih i povijesnih zbirki stalnog muzejskog postava ili fundusa Muzeja Međimurja.

Na sajmovima i prezentacijama žele da se pročuje za njih i da dobiju na vidljivosti prema novim klijentima. “Jako je važno da ljudi čuju da postojite. Nas zapravo najviše muči konkurencija s Dalekog istoka. Promocija turističkih središta kineskim proizvodima nije dobra. Hrvatski proizvodi su tu premalo zastupljeni. Ista je situacija i po trgovačkim centrima, javnim ustanovama i u turističkim odredištima. Kada bismo više pazili na takve stvari, bilo bi više poduzetničkih pothvata poput našega i otvaralo bi se više radnih mjesta u malim tvrtkama i obrtima”, upozorava Ivana Valkaj. (K.S.)

Promocija turističkih središta kineskim proizvodima nije dobra. Hrvatski proizvodi su tu premalo zastupljeni. Ista je situacija i po trgovačkim centrima, javnim ustanovama i u turističkim odredištima.

Ivana Valkaj Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA 29. izbor 100 najvećih kompanija u Bosni i Herc

Najuspješnija tvrtka Elektroprivreda BiH Uz podjelu priznanja organizirana je i panel rasprava na kojoj je istaknuto da su, uz suočavaju u svom poslovanju, ostvareni značajni poslovni rezultati, povećana je ostvarena je i dobit veća nego u 2014. godini piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

E 19,9mlrdKM ukupni prihodi 100 najvećih tvrtki u BiH

1,155

mlrd KM

njihova ukupna dobit

lektroprivreda Bosne i Hercegovine je po ukupnom prihodu od 954.539.111 konvertibilnih maraka, te prema neto odljevu gotovine od aktivnosti ulaganja u razvoj u 2015. godini, dobila priznanje kao najuspješnija kompanija u Bosni i Hercegovini na tradicionalnom 29. izboru 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu. Ovo poduzeće ostvarilo je i 18,3 milijuna KM od izvoza električne energije.

Izbor najvećih i najuspješnijih kompanija u tri kategorije, velikih, srednjih i malih poduzeća, zajednički su u Sarajevu organizirali Privredna štampa i Poslovne novine u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Uz podjelu priznanja organizirana je i panel rasprava na kojoj je istaknuto da su, uz sve poteškoće s kojima se kompanije suočavaju u svom poslovanju, ostvareni značajni poslovni rezultati, povećana industrijska proizvodnja i izvoz, a ostvarena je i dobit veća nego u 2014. godini.

Na rang ljestvicama našla su se sva poduzeća koja su predala godišnje obračune za proteklu godinu Financijsko-informatičkoj agenciji u Federaciji BiH i Agenciji za posredničke, informacijske i financijske usluge Republike Srpske. Rangiranje je obavljeno na bazi kategorizacije velikih, srednjih i malih kompanija definiranih Zakonom o računovodstvu i reviziji za koje su ključni kriteriji bili visina prihoda, prosječna vrijednost imovine i prosječan broj zaposlenika.

Na začelju Željeznice RS-a

954,5 mil KM

lanjski prihod Elektroprivrede BiH

Karakteristično je da su ukupni prihodi 100 najvećih kompanija u BiH u prošloj godini, po ovim istraživanjima, iznosili 19,9 milijardi KM, što je na godišnjoj razini smanjenje od 2,45 posto. Naime, u 2014. godini ti su prihodi iznosili 20,4 milijarde KM. Iako su ukupni prihodi protekle godine smanjeni, ove tvrtke zabilježile su rastući trend neto dobiti - inkasirale su 1,155 milijardi KM što je za 7,74 posto više u odnosu na godinu ranije.

Srebrni pečat, specijalno priznanje Poslovnih novina za ukupne rezultate poslovanja u

46 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

2015. godini, što podrazumijeva i doprinos razvoju bosanskohercegovačkog gospodarstva, kao i doprinos razvoju lokalnih zajednica, dodijeljen je trgovačkoj kompaniji Bingo iz Tuzle koja je pokrenula i više proizvodnih pogona prehrambenih artikala.

Na drugom mjestu među 100 najvećih nalazi se Holdina, trgovina gorivima na veliko i malo s ukupnim prihodom od 852.452.367 KM i neto dobiti nešto većom od četiri milijuna KM. Treći u tom redoslijedu je sarajevski trgovački lanac Konzum s ukupnim prihodom od 849.962.319 KM i neto dobiti od 1,8 milijuna KM, a na četvrtom mjestu je tuzlanski Bingo s ukupnim prihodom od 803.433.657 KM i neto dobiti od 56,1 milijun KM. Na posljednjem, stotom mjestu našle su se Željeznice RS-a s ukupnim prihodom od 71,1 milijun KM i gubitkom od 25,1 milijun KM, a koje zapošljavaju 3253 radnika.

Arcelormittal najveći izvoznik

Na prvom mjestu po izvozu nalazi se zenički Arcelormittal s vrijednošću izvoza od 372.4 milijuna KM, drugi je Prevent BiH iz Visokog

cegovini

Izvoz poljoprivrednih proizvoda

Voće i povrće opet u Rusiju

u 2015.: sve poteškoće s kojima se kompanije industrijska proizvodnja i izvoz, a

Bingo

Arcelormittal

Na panel-raspravi održanoj u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, priopćio je kako će se voće i povrće uskoro opet početi izvoziti u Rusku Federaciju.

Podsjetimo, zabrana uvo-

za iz BiH je uslijedila zbog navodnog prekomjernog izvoza voća i povrća iz drugih zemalja preko BiH, no, inspektori ruske veterinarske i fitosanitarne regulatorne službe nakon kontrolnih izvida zaključili su da BiH ima dovoljne količine ovih artikala za izvoz u Rusiju i za domaću potrošnju. Ruski inspektori završili su i pregled klaoničkih i mesoprerađivačkih kapaciteta i nisu imali većih zamjerki, a ono što su utvrdili, bit će ubrzo otklonjeno. (Z.L.)

Svjetska banka Holdina

Konzum

s lanjskim izvozom od 275,8 milijuna KM, dok je treći mostarski Aluminij s ostvarenih 258,7 milijuna KM izvoza. Energoinvest se nalazi na osmom mjestu sa 123,2 milijun KM. Vojna industrija Igman iz Konjica nalazi se na 14. mjestu s izvozom od 88,5 milijuna KM, BH Telecom je na 30. mjestu sa 37,6 milijuna KM, Telekomunikacije RS-a su na 37. mjestu sa 30,9 milijuna KM, a JP Hrvatske telekomunikacije Mostar nalaze se na 41. mjestu s izvozom od 30,3 milijuna KM. Prvi na rang listi srednje velikih poduzeća po ukupnom prihodu u 2015. godini je širokobriješki SMT s lanjskim prihodom od 13,6 milijuna KM i neto dobiti od 58.200 KM. Najbolje rezultate u izvozu u iznosu od 5,4 milijuna maraka ostvario je Megamont iz Čelinca, a po neto dobiti prvi je Prevent iz Srebrenice sa 1,4 milijuna KM. Među malim kompanijama na prvom mjestu po ukupnom prihodu nalazi se Modeco iz Ljubuškog sa 17,3 milijuna KM, po izvozu prvi je Ambalex iz Jajca sa 6,3 milijuna KM, a po neto dobiti na prvom mjestu sa 1,5 milijuna KM nalazi se Dom net iz Gornjeg Vakufa.

Prevent BiH

Aluminij

Smanjena nezaposlenost U ekonomskom izvješću za Jugoistočnu Europu Svjetske banke navodi se da je nezaposlenost u BiH u šest mjeseci 2016. na godišnjoj razini smanjena za 2,3 posto i iznosi 25,4 posto. Reforme koje provode vlasti u BiH ove godine počele su davati rezultate, kako u smanjenju nezaposlenosti, tako i u povećanju industrijske proizvodnje i pozitivnijim rezultatima vanjskotrgovinske razmjene, smatra Svjetska banka. Sandra

Hlivnjak, stručnjakinja Svjetske banke, najavila je ekonomski rast u zemlji za oko tri posto u ovoj godini. U izvješću Svjetske banke stoji i da je u prvoj polovini godine izvoz povećan za tri, a uvoz za 0,9 posto. (Z.L.)

Vanjskotrgovinska razmjena

Izvoz uzlazno, uvoz nizlazno

U osam mjeseci 2016. BiH je, po podacima Agencije za statistiku BiH, ostvarila rast izvoza od 2,2 posto i pad uvoza od 0,2 posto u odnosu na isti lanjski

period. U tom razdoblju izvezeno je robe u vrijednosti većoj od šest milijardi KM, a uvezeno u vrijednosti od 10,3 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58 posto, a vanjskotrgovinski deficit 4,3 milijarde KM. BiH je najviše izvozila u zemlje EU-a kamo je izvezeno robe u vrijednosti od 4,4 milijarde KM što je povećanje od 3,8 posto. (Z.L.)

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Mariborska šansa

Povratak u automobilsko društvo Postoje izgledi da Magna Steyr preseli proizvodnju terenaca Jaguara i BMW-a iz Graza u novu tvornicu na lokaciji tik uz mariborski aerodrom gdje bi proizvodila terenska vozila marki Jaguar i BMW piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

100 ha

zemljišta nudi se Magni Steyr

oko

3000 ljudi moglo bi naći posao u novoj tvornici Magne Steyra

M

aribor kao jako industrijsko središte, važno za cijelu bivšu zajedničku državu, doživio je nakon razdruživanja dramatičan tranzicijski slom od kojeg se do danas nije oporavio.

Grad duge industrijske tradicije i dalje se guši u jednoj od najvećih slovenskih stopa nezaposlenosti, onoj od 15,5 posto. Multinacionalka Magna International sa sjedištem u Ontariju u Kanadi, u čijem sastavu djeluje i Magna Steyr iz obližnjeg Graza, mogla bi uskoro promijeniti turobnu industrijsku sliku štajerske prijestolnice. S obzirom na to da u Grazu Steyr nema više prostora za širenje, postoje ozbiljne nakane da se dio proizvodnje preseli u Maribor. Takvi planovi naziru se iz odluke Općine Hoče-Slivnica kojom je otvoren postupak do-

puna općinskog prostornog plana. U dogovoru s Gradskom općinom Maribor nudi se Magni Steyr 100 hektara zemljišta tik uz tamošnju zračnu luku, s izlazima na autocestu i željezničku prugu.

Krene li sve kako to očekuju u Mariboru i prigradskoj Općini Hoče-Slivnica, Steyr bi prvu fazu gradnje tvornice počeo potkraj 2017. godine. Na prostoru uz aerodrom najprije bi izrasla lakirnica i hala za proizvodnju karoserija. Ima naznaka da bi se u Mariboru proizvodila terenska vozila marki Jaguar i BMW. Povrh toga Magna Steyr ima ugovor s Appleom o razvoju inovativnog automobila na električni pogon koji bi bio tako nadograđen da može voziti bez ljudskog posredovanja. Dođe li razvoj do izvedbene faze, vrlo je vjerojatno da će takvi elek-

Odranci za uzor

I zemljište treba imati na zalihi Maribor i prigradska Općina Hoče-Slivnica sada žure objediniti poljoprivredno zemljište i u posjedu 100 vlasnika. Mogu li Štajerci svladati početni korak u kratkom roku, pitanje je koje zaokuplja slovensku javnost sklonu tvrdnji da država u takvim prilikama previše komplicira. Ministarstvo za okoliš i prostor uzvraća da se zakašnjenja u ishođenju građevinskih dozvola ne smiju pripisivati zakonskoj regulativi. U Zakonu o prostornom planiranju svih administrativnih postupaka ima otprilike za 100 dana rada.

Kašnjenja nastaju ponajviše zbog neusklađenog djelovanja involviranih u postupak te zbog lošeg projektnog vođenja i lošeg

odlučivanja. Općina Odranci u Prekmurju nije se dala uvući u nadmudrivanje tko više pridonosi zakašnjenjima, nego je samoinicijativno prije više godina počela otkupljivati loše zemljište od poljoprivrednika.

Ivan Markoja, župan Općine Odranci koja ima svega 1600 stanovnika, objašnjava da su poljoprivrednici bili sretni kada im je Općina za loše pašnjake ponudila dva eura za četvorni metar. Nakon što je Općina zemljište prenamijenila u građevinsko, ponudila ga je na prodaju po tri eura za metar plus 17 eura za komunalni doprinos. Takva cijena bila je pet puta niža od one koju je država platila u gradnji autocesta. Napušte-

48 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Općina Odranci

ne pašnjake Općina Odranci pretvorila je u građevinsko zemljište koje je zatim stavila na zalihu. Već sljedeće godine za građevinsko zemljište na zalihi zainteresirala se njemačka tvrtka Carthago. Tamo je podigla tvornicu koja je s pokusnom proizvodnjom krenula već 2007. godine. U poslovnoj zoni Kamenice samo Carthago zapošljava 650 ljudi. Na pomolu su nove investicije.

vijesti Menadžer godine Slična svečanost kakvom su u Sloveniji dočekani osvajači medalja s Olimpijade u Brazilu priređena je i Andreju Božiču, generalnom direktoru Steklarne Hrastnik, koji je prošli tjedan proglašen menadžerom 2016. godine.

Božič je priznanje dobio za uspješnu sanaciju tvrtke koju je preuzeo 2010. i sa 4,4 milijuna eura bilančnog gubitka.

Lani je Steklarna ostvarila 55 milijuna eura prometa i 6,2 milijuna eura čiste dobiti. Božič takav uspjeh pripisuje zaposlenicima te sustavu mentorstva.

Cimos pred prodajom Proširila se vijest da bi sporazum o prodaji Cimosa talijanskom fondu Palladio Finanziaria trični automobili dolaziti na tržište također iz Maribora. Cijeli proizvodni kompleks gradio bi se pet do šest godina, a u njemu bi posao trebalo naći do 3000 ljudi. Ne treba ni spominjati što bi to značilo za pauperizirani Maribor čiji

Steyr ima ugovor s Appleom o razvoju automobila na električni pogon koji bi također mogli dolaziti iz Maribora je Zavod za zapošljavanje imao u kolovozu na popisu 13.032 prijavljena nezaposlena radnika.

Investiranje vlastitim sredstvima

Na pitanje zašto su Maribor i Štajerska zanimljivi za Magnu Steyr, odgovorila je nedavno Aleksandra Podgornik, predsjednica Štajerske gospodarske zbornice. “U Magni Steyr u Grazu zaposleno je mnogo ljudi iz štajerskog dijela Slovenije. Regija ima izniman logistički

potencijal (aerodrom, željeznica, autocesta).

Ima i tradiciju industrijskih znanja kakva trebaju proizvođačima automobila. Imamo škole i fakultete koji mogu brzo dati odgovarajući kadar obrazovanjem i dodatnim osposobljavanjem”, rekla je Aleksandra Podgornik.

Popis slovenskih prednosti dopunio je Lan Filipič, viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja tvrtke Deloitte, tvrdnjom da Slovenija ima kvalificiranu radnu snagu što je bitno za automobilsku industriju kao kapitalno intenzivnu djelatnost koja ne trpi visoki trošak kvalitete. “Taj je u Sloveniji nizak jer ova država ima radnu snagu koja daje kvalitetan proizvod s minimalno popravaka”, rekao je Filipič s dodatkom da 300 do 500 eura uštede po radniku (zbog visoke preciznosti) brzo može nadoknaditi razliku iznad niže satnice koju se može postići u istočnom dijelu Europe.

Lan Filipič ima samo pohvale za tvrtku Magna.

Ona je za njega fenomen. Kao velika dobaviteljica Magna posluje bez duga, a sve investicije financira vlastitim sredstvima. Poduzeće je iznimno dobro vođeno i bila bi šteta prokockati priliku. “Valjda smo nešto naučili iz propale prilike s BMW-om koji je prije 10 godina želio doći u Sloveniju. Ni o čemu se nije uspio dogovoriti sa slovenskim sugovornicima. Isto se dogodilo i s IBM-om. Umjesto u Mariboru, pozivni centar gradi se u Hrvatskoj”, rezimirao je epizode s greenfield investicijama Filipič.

mogao biti potpisan do sredine listopada.

“Uspješna privatizacija Cimosa bit će značajan čimbenik za budućnost tvrtke“, zapisao je Gerd Rosendahl, predsjednik Uprave, u godišnjem izvješću. Cimos je dobio narudžbe za buduće razdoblje, ali je većina kupaca dala na znanje da će ih aktivirati nakon što se službeno potvrdi tko je novi vlasnik. Cimos Grupa lani je ostvarila 327 milijuna eura prihoda od prodaje, sama tvrtka Cimos imala je 18,4 milijuna eura gubitka iz poslovanja, a cijela Grupa 22,7 milijuna.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Održani Dani Moskve u Beogradu

I Beograd i Moskva uređuju riječne obale

Paneli o razvoju infrastrukture putničkog prometa i kapitalnom unapređenju urbane sredine te trendovima trgovinske i privredne suradnje Moskve i Beograda potvrdili su da, unatoč razlikama u veličini, oba grada imaju slične probleme, ali i različita rješenja piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs najavio je ministar u Vladi Moskve i šef Odjela za vanjsku ekonomsku i međunarodnu politiku Sergej Čerjomin.

Izmještanje industrije iz gradske jezgre u Moskovsku oblast ostavilo je bez namjene ogromne industrijske platforme koje se prostiru na više od 80.000 hektara. Sada se taj prostor preuređuje, što je regulirano posebnim zakonom, a na njemu su, između ostaloga, već počeli nicati tehnološki parkovi, kazao je Čerjomin.

Niče ruski Disneyland

D

ani Moskve u Beogradu održani prošloga tjedna jedna su od brojnih privredno-kulturno-sportskih manifestacija s političkom pozadinom kakve Moskva organizira u svjetskim metropolama.

Kad to organizira Rusija, uvijek je riječ o projektu kojim se promovira ljepša slika ove države u svijetu, a sam projekt raste proporcionalno teškoćama i preprekama na globalnom planu. Za partnere u projektu od Pariza do Tokija to je pak prilika da ugoste najbolje ruske umjetnike i sportaše, ali i prošire poslove na tom tržištu. Unatoč tome što je u Beograd (odmah nakon Ljubljane) stigla najjača kulturnoumjetnička ekipa, u fokusu je ipak bila ekonomija.

Na Poslovnom forumu o bilateralnoj suradnji Beograda i Moskve, koji su organizirali Grad Beograd i Privredna komora Beograda, sudjelovalo je više od 200 gospodarstvenika od kojih oko 50 ruskih.

Predstavljeni su gospodarski i investicijski

potencijali te kapaciteti tih dviju metropola, a održane su i dvije panel-rasprave te poslovni susreti privrednika. Paneli o razvoju infrastrukture putničkog prometa i kapitalnom unapređenju urbane sredine te trendovima trgovinske i privredne suradnje Moskve i Beograda potvrdili su da, unatoč razlikama u veličini, oba grada imaju slične probleme, ali i različita rješenja. Zajednički nazivnik u ovom trenutku jest taj da i Beograd i Moskva realiziraju projekt uređenja gradskih riječnih obala. Projekt Beograd na vodi je zanimljiv ruskim investitorima i na neki način sličan projektu uređenja prostora uz rijeku Moskvu. Nekad su tu bila industrijska postrojenja, a sada je prazan prostor.

Gradit ćemo najsloženije i najkvalitetnije objekte, parkove i druge sadržaje uz rijeku,

50 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Na obali rijeke Moskve, na mjestu današnjeg Hotela Rusija, bit će podignut park Zarydye, u kojem će na 130.000 četvornih metara biti predstavljene četiri klimatske zone Ruske federacije, a koji će, kako se očekuje, godišnje posjetiti 12 milijuna ljudi. Bit će izgrađen i moskovski Disneyland, dječji tematsko zabavni park na 300.000 kvadratnih metara s planiranim protokom od 10 milijuna posjetitelja. Pored rijeke bit će izgrađen i olimpijski park Luzhniki s nekoliko stadiona te bazeni i tereni za brojne sportove, najavio je Čerjomin. “U moskovsku infrastrukturu uložili smo 10 milijardi eura, a u toku je izgradnja Nove Moskve koja će osigurati milijun radnih mjesta. Obnovljeno je nekoliko stotina ulica i stvoreno stotinu pješačkih zona, izgrađeno 400 kilometara novih autoputova, prometnih petlji i uveden sustav upravljanja prometom što je smanjilo prometne gužve za 30 posto.

Metro je dobio 34 kilometra novih linija i 20 novih postaja, a do 2020. godine izgradit ćemo ukupno 80 novih postaja”, kazao

Biznis plus skup

je Čerjomin, dodavši kako građevinski radovi i prateća infrastruktura nude najviše mogućnosti srpskim tvrtkama i radnicima da se zaposle, podsjetivši da su neki od njih već angažirani na nekim projektima. Stalno su otvoreni natječaji za inženjere, dizajnere, IT stručnjake, rekao je Čerjomin i pozvao stručnjake tog profila da dođu jer imaju mogućnost dobre zarade i izgradnje karijere u Moskvi koja je neprekidno veliko gradilište.

Beograd ipak dobiva metro?

Gradilište je i Beograd koji također preuređuje svoje gradske obale, ali su brojke neusporedive. Naime, projekt Beograd na vodi težak je 3,5 milijardi eura, a njegova izgradnja će trajati narednih 20 godina, ustvrdio je gradonačelnik Beograda Siniša Mali. Ono što bi osim rijeka jedno-

Razmjena Moskve i Srbije iznosi oko 350 milijuna eura u čemu najveći dio otpada na izvoz srpske hrane ga dana moglo biti zajedničko Beogradu i Moskvi je metro. Naime, Moskva je Beogradu dala potporu i ponudila za pomoć razmjenu iskustava u gradnji metroa, a ruski investitori iskazali su interes za ovaj projekt. Beogradski gradonačelnik izabrao je manifestaciju Dani Moskve u Beogradu kako bi priopćio novinarima da će projekt metroa biti završen za šest mjeseci, dok će se prva linija početi graditi do 2018. godine. Mali se pohvalio i podatkom da Beograd ima suficit u trgovinskoj razmjeni s Rusijom te da 17 posto srpskog izvoza ide iz ili preko Beograda.

Razmjena Moskve i Srbije iznosi oko 350 milijuna eura u čemu najveći dio otpada na izvoz srpske hrane. Na Danima Moskve u Beogradu potpisan je i Sporazum o poslovno tehničkoj suradnji Privredne komore Beograda i Privredne industrijske komore Moskve, protokoli o suradnji u turizmu i održavanju Dana Beograda u Moskvi iduće godine.

Tematska konferencija o energetici na Jahorini Na skupu će se, među ostalim, pokušati dati i odgovor na pitanje kako funkcionira Energetska zajednica

R

egionalno poslovno udruženje Biznis plus, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, organizira 21. listopada tematski poslovni skup na Jahorini, u hotelu Termag.

Direktorica Biznis plusa Svetlana Cenić pojašnjava da će se na skupu razgovarati o dvjema tematskim cjelinama: tržištu energenata (otvorenost, suradnja, projekti, problemi...) te investicijama (mogućnosti, konkretna ponuda, potencijali zajedničkog nastupa, financije...).

Cilj je, kaže, ne samo otvoriti pitanja i o njima raspravljati, nego i uspostaviti suradnju, predstaviti projekte i mogućnosti, ali i otvoreno razgovarati o cijenama bilo u trgovini energentima, bilo kod investicija u smislu što se nudi, tko su dobavljači i izvođači i kako mogu zajedno raditi. Na skupu će se pokušati dati i odgovor na pitanje kako funkcionira Energetska zajednica, posebice stoga jer je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović

sada predsjedavajući Energetske zajednice Jugoistočne Europe, a očekuje se i dolazak Janeza Kopača, direktora Tajništva Energetske zajednice.

Na skup su pozvane tvrtke različitih djelatnosti s ciljem otvorenog razgovora o problemima ali i mogućnostima koje stoje pred energetikom svake od zemalja, kao i šireg jugoistoka Europe, naglašavaju organizatori.

Biznis plus čine ugledni medijski partneri iz Jugoistočne Europe - uz Privredni vjesnik partneri su Oslobođenje (BiH), Vijesti (Crna Gora), Kapital (Makedonija), Finance (Slovenija) i Novi magazin (Srbija).

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Komentari Hrvatske gospodarske komore

Javni dug smanjen prvi put od 1999. godine Činjenica da je lipanj četvrti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad javnoga duga na godišnjoj razini sugerira da je cilj stabilizacije razine javnoga duga i blagi pad njegova udjela u BDP-u na kraju ove godine realna mogućnost

N

nih kretanja (proračunski manjak opće države prema GFS 2001 metodologiji u prvom je polugodištu smanjen za 5,1 milijardu kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje), pozitivnog utjecaja tečaja na stanje duga, korištenja sredstava depozita, ograničenih mogućnosti države i javnog sektora u stvaranju novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju u prvom kvartalu ove godine te nižih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu. U takvim je okolnostima udio javnog duga u BDP-u smanjen sa 86,7 posto koliko je iznosio potkraj prošle godine na 84,5 posto na kraju lipnja ove godine.

a kraju prvog polugodišta ove godine javni je dug iznosio 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego na kraju prvog polugodišta prošle godine te 3,9 milijardi kuna manje nego potkraj 2015. godine. Na vremenskom horizontu na kojem postoje metodološki konzistentni podaci o javnom dugu (od kraja 1999. godine), to je prvi put da se u prvom polugodištu neke godine bilježi pad razine javnoga duga. Povoljnija situacija s javnim dugom u ovoj godini rezultat je istodobnog djelovanja više činitelja, a prije svega ubrzanijega gospodarskog rasta, povoljnijih fiskal-

Tekući račun platne bilance

Netipični suficit u drugom Ostvarenje suficita očekujemo i na razini cijele 2016. godine (nešto ispod četiri posto BDP-a), ali niži nego prošle godine kada je značajni utjecaj na povećani suficit imao učinak konverzije kredita u švicarskim francima, kažu analitičari HGK

U

drugom kvartalu ove godine ostvaren je suficit na tekućem računu platne bilance na razini od 152,2 milijuna eura. To su zapravo dosad netipična kretanja za ovaj dio godine kada međunarodni turizam (izvan glavne turističke sezone) nema presudnu težinu te se suficit u pravilu

ostvaruje samo tijekom trećega kvartala.

No, od prošle godine sve bolja ostvarenja u turizmu i tijekom predsezone, u kombinaciji s poboljšanjem salda na sekundarnom podračunu, pod utjecajem povlačenja više sredstava iz EU fondova, rezultiraju time da se i tijekom drugoga kvartala uspijeva ostvariti suficit na te-

52 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

kućem računu. U ovogodišnjemu drugom kvartalu on je bio i znatno veći nego prošle godine, za 4,2 puta, upravo zahvaljujući rastu suficita na sekundarnom dohotku koji je bio veći za 54,7 posto.

Turizam i sredstva iz EU fondova uspjeli su tako kompenzirati povećanje neravnoteža na robnoj podbilanci, najvećem

Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnog duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 4,8 milijardi kuna) i po kreditima (za 1,8 milijardi kuna). Stanje javnoga duga smanjuju sve sastavnice opće države, pa je tako u

prvih šest mjeseci ove godine središnja država smanjila razinu svog duga za 3,4 milijarde kuna, lokalna država za 0,5 milijardi kuna i fondovi socijalne sigurnosti za 0,4 milijuna kuna. Pritom dug središnje države čini 98,4 posto ukupnoga javnog duga opće države. Činjenica da je lipanj četvrti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad javnoga duga na godišnjoj razini sugerira da je cilj stabilizacije razine javnoga duga i blagi pad njegova udjela u BDP-u na kraju ove godine realna mogućnost. To će, uz fiskalnu konsolidaciju, pozitivno utjecati na buduće troškove zaduživanja što je izuzetno važno zbog visokih potreba refinanciranja obveza u narednoj godini (između ostalog dospijevaju domaće obveznice od 5,5 i četiri milijarde kuna, inozemna obveznica od 1,5 milijardi dolara i zajmovi u ukupnom iznosu od 8,9 milijardi kuna).

“Povoljnije tendencije ukupne gospodarske aktivnosti te fiskalnih kretanja rezultiraju, prvi put u posljednjih 17 godina, smanjenjem javnoga duga u prvoj polovini godine i to za 3,9 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. Takva kretanja sugeriraju stabilizaciju javnoga duga te njegov manji udio u BDP-u u 2016. godini, što će, između ostaloga, utjecati na buduće troškove zaduživanja”, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

strane, na uvijek suficitarnoj podbilanci usluga oblikovan je višak na rekordnoj razini (prvi put iznad dvije milijarde eura), oslonjen na prihode od međunarodnog turizma, koji su u drugom kvar-

talu ove godine, u iznosu od 2,1 milijarde eura (5,3 posto više nego u istom kvartalu prošle godine), bili također rekordni.

Povećan suficit na tekućem računu u drugom kvartalu nije bio dostatan da kompenzira rast manjka u prvom kvartalu te je na razini prvog polugodišta ostvaren veći deficit nego u istom razdoblju prošle godine (+16,4 posto). No, na razini posljednja četiri kvartala, ostvaren je suficit u iznosu od dvije milijarde eura, što je na razini 4,6 posto BDP-a. Ostvarenje suficita očekujemo i na razini cijele 2016. godine (nešto ispod četiri posto BDP-a), ali niži nego prošle godine kada je značajni utjecaj na povećani suficit imao učinak konverzije kredita u švicarskim francima, kažu analitičari HGK.

Dug opće države 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

10% 9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% I

II

Inozemni dug

III

IV

V

VI VII VIII 2015.

Unutarnji dug

IX

X

XI

XII

I

II

III IV 2016.

V

VI

Godišnja stopa promjene (desno) Izvor: HNB; Obrada: HGK

U politici zaduživanja uočljiva je snažnija orijentacija na korištenje domaćih izvora uz smanjenje zaduživanja na inozemnom tržištu. To je rezultat privremenog odustajanja od izdavanja euroobveznice zbog nepovoljnih troškova zaduživanja pri niskom kreditnom rejtingu zemlje i istodobnoj sposobnosti domaćega tržišta da apsorbira povećano zaduživanje države. Tako je iznos javnoga duga na domaćem tržištu u prvih šest mjeseci ove godine porastao za 2,7 milijardi kuna, dok je istodobno zaduženost na inozemnom tržištu smanjena za 6,6 milijardi kuna. Pritom se najveći dio

rasta duga na domaćem tržištu odnosio na povećani dug na temelju obveznica (za 6,5 milijardi kuna), dok je stanje kreditnog duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,8, odnosno milijardu kuna.

Na ino tržištu smanjene sve komponente

kvartalu generatoru neravnoteža tekućeg računa.

Naime, pri većoj gospodarskoj aktivnosti i smirivanju cijena sirovina (posebno nafte), oporavlja se robni uvoz, dok je rast izvoza slabiji zbog lošijih trendova u brodogradnji, ali i kao posljedica iscrpljivanja početnog učinka pristupanja Hrvatske EU.

Robni deficit 1,9 milijardi

Tako je robni deficit ostvaren na razini od 1,9 milijardi što je 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem kvartalu. S druge

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA U 2015. GODINI

Najviše poduzetnika u Gradu Zagrebu Poduzetnici registrirani u gradovima iskazali su neto dobit od 15,8 milijardi kuna što je 113 posto više u odnosu na 2014., a oni registrirani u općinama iskazali su neto dobit od 1,4 milijarde kuna ili 18,1 posto više

U

2015. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 556 jedinica, od toga 128 gradova (Zagreb je grad i ujedno županija) i 428 općina. Promatrano prema sjedištu poslovanja, u gradovima je 89.508 poduzetnika ili 84 posto, dok njih 17.061 ili 16 posto ima sjedište u jednoj od općina. Prema broju poduzetnika na prvom mjestu je Grad Zagreb sa 35.089 poduzetnika (32,9 posto svih poduzetnika Republike Hrvatske), a slijede Split (6459) i Rijeka (4279). Grad s najmanje poduzetnika je Vrlika sa 17 poduzetnika, dok gradovi Otok (kod Vinkovaca) i Hrvatska Kostajnica imaju po 25 poduzetnika, pokazuje analiza Financijske agencije.

Od 17.061 poduzetnika (pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit), čije je sjedište u nekoj od općina, najviše ih je u općinama Viškovo (503), a slijede općine Matulji (468) i Medulin (431). Za usporedbu, županijska središta, gradovi Vukovar (435), Požega (343), Pazin (292), Virovitica (299), Krapina (271) i Gospić (206), imaju manji broj poduzetnika u odnosu na Viškovo i Matulje, a od navedenih županijskih središta samo je Vukovar u 2015. godini imao više poduzetnika u odnosu na Medulin.

Kod poduzetnika registriranih u gradovima iskazana je neto dobit u iznosu od 15,8 milijardi kuna i veća je za 113 posto u odnosu

Usporedba financijskih rezultata poduzetnika sa sjedištem u 428 općina s rezultatima poduzetnika sa sjedištem u 128 gradova (ubrojen i Grad Zagreb koji je ujedno i županija) (iznosi u tisućama kuna) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) Prosječ. mjeseč. neto plaća po zaposlenom Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu

Ukupno na razini 128 gradova u RH 2014.

2015.

Indeks 89.508 57.692 31.816 710.883 733.561 103,2 550.269 576.155 104,7 539.259 555.266 103,0 34.574 38.016 110,0 23.564 17.128 72,7 3.602 5.111 141,9 30.838 32.517 105,4 23.429 16.740 71,4 7.408 15.778 213,0 5.011 5.144 102,6 89.779 98.169 109,3 89.322 92.862 104,0 458 5.308 >>100,0 30.313 33.213 109,6

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

54 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Ukupno na razini 428 općina u RH 2014.

2015.

Indeks 17.061 10.919 6.142 98.497 105.023 106,6 57.606 63.493 110,2 56.074 61.688 110,0 3.536 3.841 108,6 2.004 2.037 101,6 379 443 116,7 3.162 3.409 107,8 2.009 2.047 101,9 1.153 1.362 118,1 4.075 4.147 101,8 14.852 17.145 115,4 9.326 11.603 124,4 5.526 5.542 100,3 3.327 5.232 157,3

NA RAZINI GRADOVA I OPĆINA

Dobitaši u 2015.

Poduzetnici s najvećom ostvarenom dobiti u 2015. godini, na razini svih gradova, su Adris Grupa iz Rovinja te Hrvatska elektroprivreda i Hrvatski Telekom, oba sa sjedištem u Zagrebu, a na razini svih općina to su Dubrovački vrtovi sunca iz Zatona Velikog, OMCO Croatia iz Huma na Sutli i Hospira Zagreb iz Prigorja Brdovečkog, naselja u sastavu Općine Brdovec.

na prethodnu godinu. Kod poduzetnika registriranih u općinama iskazana je neto dobit u iznosu od 1,4 milijarde kuna i veća je za 18,1 posto u odnosu na 2014.

Mala razlika u prosječnom broju zaposlenih

Kod poduzetnika koji su registrirani u gradovima i kod poduzetnika koji su registrirani u općinama gotovo je jednak udio gubitaša u ukupnom broju poduzetnika (36 posto poduzetnika gubitaša kod poduzetnika u općinama i 35,5 posto kod poduzetnika u gradovima). Najveći udio gubitaša u ukupnom broju poduzetnika je u gradu Supetru na koje otpada 58,3 posto, drugi je grad Skradin sa 54,5 posto, a na trećem Rovinj sa 54,3 posto gubitaša.

Kod općina najveći udio gubitaša u ukupnom broju poduzetnika u 2015. godini bio je u Općini Donja Motičina (Osječko-baranjska županija), 75 posto, i Općini Okrug (Splitskodalmatinska županija), 73,8 posto gubitaša.

Najveći udio gubitaša u ukupnom broju poduzetnika je u gradu Supetru te Općini Donja Motičina Prosječno su kod poduzetnika registriranih u gradovima bile 8,2 zaposlene osobe, dok je kod poduzetnika koji su registrirani u nekoj od općina bilo u prosjeku 6,2 zaposlenih. Relativno mala razlika u prosječnom broju zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima u odnosu na poduzetnike sa sjedištem u općinama rezultat je velikog broja poduzetnika bez zaposlenih koji su većinom registrirani u gradovima.

Europska komisija

Sedam milijuna eura za most kod Svilaja Nakon što je 14. rujna 2016. godine u Općini Odžak svečano položen kamen temeljac za početak radova na izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja, prošloga je tjedna Europska komisija potpisala i poslala Hrvatskoj ugovor kojim potvrđuje sufinanciranje mosta u iznosu većem od sedam milijuna eura. Ukupna vrijednost ovog mosta, koji će zajednički izgraditi Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, iznosi 22.308.022,34 eura. Sukladno Sporazumu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, svaka država financira 50 posto ugovorene vrijednosti radova.

Hrvatska je financiranje svog dijela mosta osigurala putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEFConnecting Europe Facility) i kroz kredit EIB-a za preostali iznos. Most je sastavni dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora V.c - Budimpešta-Beli Manastir-OsijekSarajevo-Ploče te je dio europske mreže autocesta, koja sjever Europe povezuje s Jadranom.

Đuro Đaković Specijalna vozila

Ugovor od 54 milijuna kuna

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, prošlog je ponedjeljka s francuskim naručiteljem potpisao ugovor o proizvodnji specijalnih vagona cisterni serije Zacns u vrijednosti od 54 milijuna kuna. Vagoni će biti isporučeni krajem prvog i tijekom drugog kvartala 2017. i nastavak su uspješne suradnje s francuskim naručiteljem. Vagoni tipa Zacns su 4 osovinski vagoni cisterne, toplinski izolirane

i namijenjene za prijevoz emulzije, primarno kalcijevog karbonata u svim temperaturnim uvjetima. Vagon je projektiran, proizveden i opremljen u skladu s najnovijim europskim standardima, te premijerno prikazan na međunarodnoj izložbi transportnih tehnologija InnoTrans održanoj krajem rujna 2016. godine u Berlinu.

Ovim projektom tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila potvrđuje opravdanost vlastitog razvoja i proizvodnje vagona posebne namjene i izvedbe, uz primjenu specijalnih materijala te tehnološke opreme nove generacije kojom tvrtka u međuvremenu zaokružuje svoje proizvodne procese.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

EU podružnica u Hrvatskoj

Upisom u Trgovački registar nedavno je uspješno dovršen veliki projekt grupacije BKS Bank. Naime, BKS Bank pripojena je matičnoj banci BKS Bank AG. Svrha projekta pripajanja i osnivanja tzv. EU podružnice u Hrvatskoj su pojednostavljenje administrativnih postupaka te ujednačavanje organizacijske strukture inozemnog poslovanja s grupacijom. Obje dosadašnje podružnice u Rijeci i Zagrebu, kao i svih 54 djelatnika, nastavljaju s radom u sklopu grupacije BKS Bank. U Sloveniji i Slovačkoj se bankovno poslovanje BKS-a također vodi putem EU podružnica.

Dio ponude svakodnevno ostaje neiskorišten Kako je razdoblje održavanja obvezne pričuve, u kojem su depozitne institucije dužne održati potrebnu razinu svojih računa, pri kraju, pojedini sudionici iskazuju nešto veću potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Kao i u prethodnom razdoblju, unatoč povećanoj potražnji dio ponude svakodnevno ostaje neiskorišten zbog ograničenja plasmana sudionika.

Općenito je višak likvidnosti sustava u ovome razdoblju smanjen na razinu ispod tri milijarde kuna, što je najniža razina viška likvidnosti od početka ove godine kada je iznosio oko 11 milijardi kuna. Unatoč smanjenju viška likvidnosti kamatne stope na novčanom tržištu i dalje su vrlo povoljne. Početkom tjedna likvidnost će ponovno porasti jer se očekuje isplata mirovina kada će se u sustav vratiti oko 2,5 milijardi kuna.

Tjedni rast potražnje za novcem odrazio se i na redovitoj obratnoj repo aukciji središnje

banke pretprošloga ponedjeljka na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 540 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Interes sudionika za dodatnu likvidnost ovaj put bio je veći zbog navedenog smanjenja likvidnosti u sustavu, te je iznos aukcije rastao za 500 milijuna kuna u odnosu na prošlu aukciju.

Ni prošli tjedan, peti za redom, Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a izgledno je da će se sljedeća održati tek krajem listopada.

Sredinom tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve u kojem možemo očekivati suzdržaniju ponudu kratkoročnih viškova i veću potražnju. Zahvaljujući dobroj likvidnosti sudionika, kamatna stopa bi mogla i dalje ostati vrlo povoljna. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Ponuda

Promet

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

0

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

26.9. - 30.9. 2016.

u% 1,0

Isplate avansa izravnih plaćanja Proračunom Ministarstva poljoprivrede za 2016. osigurana su sredstva za isplatu avansa poljoprivrednim proizvođačima za proizvodnu 2016. godinu.

Avans u iznosu od 806 milijuna kuna bit će isplaćen poljoprivrednim proizvođačima u drugoj polovini studenog, zaključno sa 30. studenim 2016. godine.

Avansne isplate uključivat će osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje te proizvodno vezano plaćanje za sektore voća i povrća.

Potražnja

500

0,0

pon.

uto.

3.10. - 7.10. 2016.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro uvećala vrijednost za 0,07 posto.

Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

5,111505

EUR

5,084834

JPY japanski jen (100) 6,497826 CHF švicarski franak

6,87277

GBP britanska funta

8,307894

USD američki dolar

6,745496

EUR euro Izvor: HNB

7,50369 primjena od xx. xx. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

je i u odnosu na švicarski franak za 0,2 posto.

Naprotiv, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,9 posto.

7,510 7,508

USD

6,78 6,76

CHF

6,89 6,88

7,506

6,74

6,87

7,504

6,72

6,86

7,502

6,70

6,85

7,500

6,68

6,84

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala JGL predstavio tehnološke novitete

Pola u plusu, pola u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog problema u financijskom sektoru (ponajprije oko ishoda pregovora između američkih vlasti i Deutsche Bank zbog istrage o prodaji loših hipotekarnih vrijednosnica). Oprezniji su bili i zbog sezone objave kvartalnih rezultata kompanija, ali i činjenice da se bliže predsjednički izbori u SADu (8. studenoga). Sredinom tjedna podršku dijelu tržišta vratilo je očekivanje ulagača da će Fed uskoro povećati ključne kamate, oporavak dionice Deutsche Banka i dobrih pokazatelja iz američkog gospodarstva. Na tjednoj razini, polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost.

Tako je indeks Londonske burze FTSE bio veći za 0,9 posto, indeks Pariške burze CAC40 za 0,07 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 1,6 posto. S druge pak strane, američki Dow Jones i tehnološki indeks Nasdaq umanjili su vrijednost za 0,1 posto, dok je frankfurtski DAX od utorka do petka (3. listopada Njemačka obilježava Dan državnosti) pao za 1,2 posto.

7080

FTSE 100

7060

18400

7020

18300

7000

18200

6980

5330 5320

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

4540

NASDAQ

4520

5310

4500

5300

4480

5290

4460

5280

4440

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

10700 10650

Dow Jones

18100

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

18500

10600

CAC40

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

19000

DAX

NIKKEI 225

18000

10550

17500

10500

17000

10450

fond

Za uzgoj gljiva 3,3 milijuna

datum

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

06.10.

123,61890

AZ - A

06.10.

Erste Plavi - A

06.10.

PBZ CO - A

06.10. 124,48750 -0,1643

Raiffeisen OMF - A 06.10.

0,0666

8,30

125,78380

0,1266

10,22

123,51410

0,2208

9,54

119,07630

8,31

-0,0151

4,01

MIREX B

06.10. 228,98900 -0,0959

4,83

AZ - B

06.10. 234,51500

-0,1032

5,43

Erste Plavi - B

06.10. 236,90360 -0,0078

5,67

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

06.10. 209,38230

-0,1520

4,17

0,20%

Raiffeisen OMF - B 06.10. 228,62890 -0,1034

3,92

0,15%

kategorija C

kategorija B

MIREX C

06.10. 228,98900 -0,0959

4,83

AZ - C

06.10. 234,51500

-0,1032

5,43

0,05%

Erste Plavi - C

06.10. 236,90360 -0,0078

5,67

0,00%

PBZ CO - C

06.10. 209,38230

0,10%

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

MIREX - mjesečni

-0,1520

4,17

Raiffeisen OMF - C 06.10. 228,62890 -0,1034

3,92

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

3,0%

Raiffeisen DMF

06.10.

2,0%

AZ Profit

06.10. 262,99330

2,5%

219,97540 -0,0380

3,55

0,1648

4,43

155,73430 -0,2043

3,89

1,5%

Croatia osiguranje 06.10.

1,0%

AZ Benefit

06.10. 244,09070

-0,1163

6,27

0,5%

Erste Plavi Expert

06.10. 201,02860

0,2145

8,45

191,85360 -0,0716

5,30

0,0% 6.9.

13.9.

21.9.

28.9.

6.10.

JGL, farmaceutska tvrtka u domaćem vlasništvu, na najvećem specijaliziranom sajmu za farmaceutsku industriju CPhI Worldwideu, koji se održavao od 4. do 6. listopada u Barceloni, predstavila je novu tehnologiju Bag-on-Valve koja je sve prisutnija u sustavima medicinskih proizvoda koji se apliciraju kao sprejevi. Osim toga, JGL je na sajmu predstavio veliku paletu vlastitih proizvoda već prisutnih na brojnim tržištima i onih razvijenih u proteklih godinu dana.

16500

Mirovinski fondovi

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 228,9890 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,1 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 123,6189 bodova, a Mirexa C 115,7211 bodova.

18500

7040

3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 7.10.

Rast vrijednosti Mirexa

18600

Erste Plavi Protect 06.10.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je tvrtki Fridrih 3,3 milijuna kuna za ulaganja u uzgoj gljiva.

Riječ je o isplati na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Isplaćena sredstva korist će se za ulaganje u rekonstrukciju i dogradnju gospodarske građevine za proizvodnju gljiva, uvođenje novih tehnologija i nabavu opreme.

Korisnik je osuvremenio proizvodnju gljiva, a lokacija ulaganja je Garešnica u Bjelovarskobilogorskoj županiji.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Novi logističkodistributivni centar

Tisak je napravio važan iskorak u segmentu logistike otvorenjem novog i modernog logističko-distributivnog centra u u Svetoj Nedelji.

Ukupno 40.000 četvornih metara skladišnog prostora i 20.000 paletnih mjesta omogućilo je kvalitetne osnove za realizaciju i lansiranje Tiskove logističke usluge TEX logistika. Radi se o novoj Tiskovoj logističkoj platformi s najširom click&collect mrežom u Hrvatskoj koja za cilj ima postati neizostavan partner malim i srednjim kompanijama, s posebnim naglaskom na e-commerce.

Hrvatski program sanacije banaka U skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, Europska komisija odobrila je program sanacije u Hrvatskoj koji bi se mogao primijeniti na male banke čiji je ukupni kapital manji od 1,5 milijardi eura. Ta bi mjera malim bankama bila dostupna samo ako nadležna nacionalna tijela procijene da su u poteškoćama. U slučaju da se vrlo mala banka nađe u ozbiljnim poteškoćama, ova vrsta programa omogućuje prethodno odobrenje potpore, što nacionalnim tijelima omogućuje da propisno provedu sanaciju.

Dobitnik tjedna je Adris na 1.941,32 boda porastao za čak 2,61 posto na 1.992,03 boda, na najvišu razinu od 3. travnja 2013. kada je na zatvaranju iznosio 1.999,26 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 3,17 posto i trgovanje je zaključio na 1.168,70 bodova.

Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,10 posto koliko je pao CROBEXnutris do +1,70 posto koliko je porastao CROBEXturist.

Obveznički indeksi tjedan su također zaključili porastom; CROBIS je rastao za 0,30 posto, a CROBIStr za 0,39 posto. Najlikvidnija je redovna dionica Adris Grupe sa sakupljenih 10,4 milijuna kuna, od čega se ZAGREBAČKA BURZA 1,3 milijuna odnosi na redovni promet, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE a ostatak na blok promet. Bilježi porast UKUPAN TJEDNI PROMET: 247.491.455,86 kn cijene za 6,78 posto na 630 kuna. DioTJEDNI DIONIČKI PROMET: 47.234.614,17 kn nicom HT-a protrgovano je 6,8 milijuindex zadnja vrijednost tjedna promjena na kuna, a tjedan je zaključila padom za CROBEX 1.992,0300 +2,61% 0,80 posto odnosno cijenom od 165,30 CROBEX10 1.168,7000 +3,17% kuna. Valamar Riviera je trgovana u CROBIS 109,2280 +0,30% iznosu od 5,9 milijuna kuna, a dionica CROBIStr 156,0023 +0,39% joj je poskupjela za 2,94 posto na 35 kuna. Porast cijene dionice bilježi devet od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnica Top 10 tjedna zadnja promet po prometu promjena cijena tjedna je povlaštena dionica Adris Gru+6,78% 630,00 10.412.190,67 Adris grupa d. d. - red. izd. pe s poskupljenjem od 9,71 posto od+0,80% 165,30 6.844.617,24 HT d.d. nosno zadnjom cijenom od 480 kuna +2,94% 35,00 5.939.729,20 Valamar Riviera d.d. te sa sakupljenim 4,1 milijunom kuna. +9,71% 480,00 4.120.067,88 Adris grupa d.d. - pov. izd.

BC institut bilježi porast od 9,59 posto +4,65% 11.250,00 3.015.008,00 Ledo d.d. na 400,01 kunu i promet od 1,3 milijuna -0,80% 124.000,00 2.490.310,03 Jamnica d.d. kuna. Maistra je tjedan zaključila pora+2,56% 140,00 2.438.360,58 AD plastik d.d. +6,00% 52,47 1.470.870,79 Zagrebačka banka d.d. stom od 6,84 posto na 250 kuna, a sa+6,84% 250,00 1.363.161,65 Maistra d.d. kupila je 1,4 milijuna kuna. Po porastu +9,59% 400,01 1.278.400,00 BC institut d.d. cijene dionice slijede redovno izdanje Adrisa (+6,78 posto) i dionica Zagrebač10 dionica tjedna zadnja promet s najvećim rastom cijene promjena cijena ke banke koja je poskupjela za šest po+60,77% 5,00 1.500,00 Puljanka d.d. sto na 52,47 kuna i sakupila 1,5 milijun +29,87% 1,00 116,00 Pounje d.d. kuna prometa. Slijede Valamar Riviera +17,50% 0,47 47.758,75 Magma d.d. (+2,94 posto) i AD Plastik (+2,56 posto) +15,37% 97,00 2.037,00 PIK d.d. koji je tjedan zaključio cijenom od 140 +12,01% 27,98 8.000,91 ZAIF Breza d.d. kuna i prometom od 2,4 milijuna kuna. +11,04% 199,90 327.083,36 Atlantska plovidba d.d.

Cijena je rasla još HT-u (+0,80 posto) +9,80% 56,00 116.383,47 SNH Gama d.d. i Podravci (+0,53 posto) čija je zadnja +9,71% 480,00 4.120.067,88 Adris grupa d.d. - pov. izd. cijena iznosila 381 kunu, a sakuplje+9,59% 400,01 1.278.400,00 BC institut d.d. +9,23% 252,34 36.537,44 ni promet 1,2 milijuna kuna. Cjenovni Tekstilpromet d.d. pad bilježi samo Jamnica, čime je drugi put zaredom postala gubitnica tjedna, a 10 dionica tjedna zadnja promet s najvećim padom cijene promjena cijena dionica joj je pojeftinila za 0,80 posto -6,77% 46,71 61.890,89 Vupik d.d. ili 1000 kuna, na 124.000 kuna. Sa-5,76% 18,00 424.532,64 Varteks d.d. kupila je 2,5 milijuna kuna prometa.

-5,33% 160,00 677.453,32 PEVEC d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -5,19% 2,92 908.637,33 Ingra d.d.

Deveti tjedan zaredom ključni indeksi Zagrebačke burze zabilježili su porast. Proteklog tjedna, od 5. do 7. listopada u Poreču se održavala 10. konferencija fondovske industrije i 26. konferencija Zagrebačke burze. Ulagači su zbog odlaska na konferenciju na tržištu kapitala bili manje aktivni nego u tjednu ranije.

Redovni dionički promet stoga je u odnosu na pretprošlotjedni umanjen za 27 milijuna kuna, odnosno za 37 posto, te je iznosio nešto više od 47 milijuna kuna. Crobex je s pretprošlotjed-

Belje d.d.

Hidroelektra niskogr. d.d.

Tehnika d.d.

Proficio d.d.

Termes grupa d.d.

Dukat d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

-5,19%

25,60

-5,09%

25,00

240.043,89 22.429,11

-5,08%

431,00

60.478,18

-4,72%

40,00

27.901,21

-4,34%

119,00

13.900,00

-4,06%

330,00

338.910,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Manje zgrada, više stanova

Četiri mjeseca neprekinutog rasta Već 16 tjedana zaredom među fondovima prevladavaju oni s porastom vrijednosti. Od 78 aktivnih fondova, pozitivnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo njih 57, palo ih je 20, a jedan je fond zabilježio tjedan bez promjene vrijednosti. Poraslo je svih 27 dioničkih fondova. Dobitnike predvodi A1 s porastom od 4,45 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Nešto značajnije porasli su Erste Adriatic Equity (+2,88 posto) te Crobex10 koji replicira ulaganje Crobexa, ključnog indeksa Zagrebačke burze (+2,09 posto). Poraslo je pet od sedam posebnih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondovima ZB Future 2055 i ZB Future 2040, za

0,19 posto. Najviše je pao Raiffeisen Harmonic, za 0,94 posto. Poraslo je pola od 14 mješovitih fondova. Najznačajnije je, za 0,80 posto, vrijednost uvećana OTP uravnoteženom. ZB global je pao za 0,47 posto. Od 11 obvezničkih fondova porasla su tri. Na prvom mjestu po tjednom porastu je PBZ Short term bond sa +0,04 posto.

Najveći pad bilježi PBZ Dollar Bond i to za 0,63 posto. Rast vrijednosti bilježi 15 od 19 novčanih fondova, a Erste Euro-Money bilježi tjedan bez postotne promjene. Locusta Cash bilježi porast od +0,05 posto. Neta MultiCash i OTP euro novčani pali su za 0,03 posto, a Erste Money za 0,01 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 22.09.2016. do 29.09.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,3129 Addiko Growth € 11,2136 ZB euroaktiv € 129,8575 ZB trend $ 152,3188 Capital Breeder kn 90,5730 KD Prvi izbor kn 13,6995 Ilirika Europa € 117,6562 PBZ Equity fond € 11,5221 HPB Dionički kn 111,1206 Erste Adriatic Equity € 96,8000 Neta Global Developed kn 85,1871 ZB aktiv kn 124,2305 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 101,6256 Platinum Global Opportunity $ 14,7069 KD Nova Europa kn 5,4274 OTP indeksni kn 46,4652 Platinum Blue Chip € 96,9827 Neta Frontier kn 490,9894 OTP Meridian 20 € 94,1917 A1 kn 95,1800 Alpen.Special Opportunity kn 148,1000 Neta New Europe kn 63,7559 Ilirika BRIC € 80,3214 Crobex10 kn 107,1632 KD Energija kn 8,1802 ZB BRIC+ € 94,0034 Allianz Equity € 162,2744 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,5000 Raiffeisen Harmonic € 104,3300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1300 ZB Future 2025 € 99,5554 ZB Future 2030 € 97,1558 ZB Future 2040 € 97,0473 ZB Future 2055 € 97,1100 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,7484 PBZ Global fond € 14,9064 Addiko Balanced € 12,9926 KD Balanced kn 128,6482

tjedna promjena [%]

1,48 -1,26 -1,34 -1,04 0,21 -2,17 -0,79 0,74 0,35 0,89 -1,86 0,44 0,57 -1,06 -1,60 1,35 -1,94 -0,28 -0,29 1,10 -2,27 -0,93 -1,09 0,86 0,90 -1,66 1,20 -0,40 -0,93 -0,10 -0,81 -1,03 -1,11 -1,13 0,14 -0,60 -0,81 -0,14

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 101,2508 OTP uravnoteženi kn 115,7142 Allianz Portfolio kn 162,9692 Smart Equity € 101,8705 PBZ Conservative 10 fond € 111,3226 You Invest Active € 99,6600 You Invest Balanced € 101,8300 You Invest Solid € 103,0700 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,2838 PBZ Flexible 30 fond € 101,0484 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,8042 Addiko Conservative € 14,4264 Raiffeisen Bonds € 176,9800 PBZ Bond fond € 130,6895 InterCap. Bond (Capital One) € 213,0909 HPB Obveznički € 161,0403 Neta Emerging Bond kn 83,0256 Erste Adriatic Bond € 119,2700 Raiffeisen Classic € 106,3300 PBZ Short term bond fond kn 102,1991 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4210 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4167 ZB plus kn 175,7456 ZB europlus € 150,7036 PBZ Euro Novčani € 139,3293 Raiffeisen Cash kn 157,9100 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3431 PBZ Dollar fond $ 132,1534 HPB Novčani kn 143,7910 OTP novčani fond kn 133,2724 InterCap. Money (Money One) kn 129,9490 Allianz Cash kn 118,4824 Erste Euro-Money € 116,0200 Auctor Cash kn 111,1108 Raiffeisen euroCash € 105,9800 HPB Euronovčani € 106,4079 Locusta Cash kn 1361,0811 Neta MultiCash kn 107,6332 OTP euro novčani € 102,7790

0,50 0,92 0,41 -0,10 0,03 0,19 0,26 0,32 0,12 -0,31

naziv(fond)

valuta

0,03 0,06 0,13 0,24 0,12 0,23 -0,22 0,12 0,18 0,05 0,12 0,01 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 -0,00 -0,01

U Hrvatskoj je tijekom 2015., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, završena gradnja 4641 zgrade, što je 6,6 posto manje nego u 2014. godini.

Istovremeno, izgrađeno je 8059 stanova ili 3,2 posto više. Od ukupnog broja zgrada, čija je gradnja dovršena tijekom prošle godine, 79 posto, odnosno 3678 je stambenih, a 21 posto ili 963 su nestambene zgrade. Površina završenih zgrada iznosila je 1,9 milijuna četvornih metara, što je za 14,4 posto više nego u 2014. godini.

Atlantic Grupa ponovno najtransparentnija

Atlantic Grupa je i ove godine, po četvrti put, dobila prvu nagradu za najbolje odnose s investitorima, kojom se odaje priznanje investicijske zajednice tvrtkama koje imaju fer i transparentne odnose prema ulagačima.

Priznanje se dodjeljuje sedmu godinu zaredom, od čega je Atlantic Grupa čak šest puta bila dobitnikom jedne od prvih triju nagrada. Priznanje se tradicionalno dodijelilo na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Poreču.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Stanley Abercrombie, Sherrill Whiton

Interijeri Arhitektura Dizajn Mate

Ispripovijedan u obliku niza pisama upućenih osobi imenovanoj kao Angelo, ovaj roman iznosi potresnu ispovijest mladog čovjeka koji je napustio svoju domovinu, zemlju smještenu na istoku Europe kako bi pronašao sreću na Zapadu u Parizu. No tamo se njegove iluzije uskoro rasplinjuju, jer “sve su se zemlje pretvorile u avetinjske pustinje ruševina kojima stada nomada tumaraju od jednog središta interesa do drugog”, a intimna ispovijest o razočaranju postupno prelazi u priču o potrazi za vlastitim identitetom, ali i ispovijed o počinjenom zločinu.

Cassie Beasley

Cirkus Mirandus Profil Knjiga

Na više od 700 stranica ova knjiga koja se naziva i “biblijom dizajna interijera” daje cjelovit kronološki pregled razvitka, glavnih karakteristika dizajna i uređenja interijera od prapovijesti preko drevnih civilizacija sve do današnjih dana i moderne umjetnosti. Posebna pažnja je posvećena povezivanju političkih, ekonomskih i socijalnih komponenti koje su utjecale na razvoj dizajna i arhitekture kroz povijest.

Opisuje se i dominantni utjecaj dizajna i vrlo uska povezanost unutrašnjeg uređenja i arhitekture.

Tonu Onnepalu

Pogranični teritorij V.B.Z.

Mihejev djed Ephraim uvijek je pričao očaravajuće priče o čarobnom Cirkusu Mirandusu među kojima i o najvećem čarobnjaku - Savijaču Svjetlosti. Za Miheja to su bile samo maštovite priče, no djed se teško razbolio i o njima se došla brinuti čangrizava teta Gertrudis. Mihej se teško miri s promjenama i čini mu se da je sva čarolija oko njega nestala. A onda mu djed otkriva da je poslao pismo Savijaču Svjetlosti, koji mu duguje čudo. Želeći spasiti djeda, Mihej krene u potragu za cirkusom s vrlo snalažljivom prijateljicom Jenny Mendozom.

60 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Chigozie Obioma

Ribari Hena Com

Pastor Jón Steingrímsson jedna je od najznačajnijih osoba u islandskoj povijesti, tzv. vatreni svećenik, koji je živio u 18. stoljeću, u vrijeme velike erupcije vulkana Katle. U jesen 1755. Jón kreće u Mýrdalur. Osumnjičen za ubojstvo bivšeg muža žene koju je na­kon toga oženio, napušta Reynistaðirski samostan. Ali na jugu Katla riga dim i vatru, a kad krene, prati ga loš glas.

Sa svojim bratom i suradnikom smješta se u pećinu i priprema za ženin dolazak.

No kad se pojavi kraljev namjesnik, Jón se mora suočiti sa svojom prošlošću.

Dunja Gulin

Vege-burgeri Planetopija

Ribarenje je nestašluk četvorice braće u koji se upuste kad ostanu sami s majkom zbog očeva premještaja na novi posao u drugi grad. Njihov san da budu ribari obilježit će proročanstvo mjesnog beskućnika i luđaka koje će iz temelja promijeniti njihove živote. Chigozie Obioma u svom je prvijencu taknuo perom u nježnu strukturu odrastanja ispisujući iskrenu, nezaboravnu storiju o obitelji, bratskoj solidarnosti i ljubavi, o nedosanjanim snovima, ali i o osveti i tankoj granici između života i smrti.

Ófeigur Sigurðsson

Pripovijest o Jónu Naklada Ljevak

Dunja Gulin, iskusna kuharica prirodne kuhinje, donosi nam u ovoj knjizi sjajne recepte za veganske burgere, ali i slane i pikantne popečke, polpete, krokete, okruglice, ćuftice, valjuške, uštipke, s raznolikim sastojcima i različitim načinima pripreme – probajte pravi pravcati burger, mediteranski ili super zdravi burger s kvinojom, sirovi falafel od sjemenki, ljubičaste polpetice, valjuške od graška... Uz nekoliko nezaobilaznih umaka koji ih odlično dopunjavaju, tu su i prijedlozi kako da s gotovim burgerima oplemenite ili napravite novo jelo.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Distribucija Prestige, Pula, www.prestige.hr. Tvrtka traži distributere za europsko tržište. Kontakt: Darko Špelić, info@shake.hr, +385 52522985, +385 911501888.

Suradnja Monttrade, Split, www.monttrade-split.hr.

Traže se tvrtke za suradnju, koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208.

Skladištenje u hladnjači Hlad, Slavonski Brod, www.hlad.biz. Tvrtka nudi usluge skladištenja prehrambenih proizvoda na režimu čuvanja 0°C/-20°C. Prodaje duboko smrznute proizvode: d/s višnja rollend b.k.; d/s višnja s.k., d/s malina, d/s kupina, d/s šljiva, d/s jagoda. Kontakt: Ruža Rončević, hlad@hlad.biz, +385 35452952.

Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@ deltron.hr, + 385 21453400.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Dostavna i teretna vozila

Grad Zagreb nabavlja dostavna i teretna vozila putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave je 35,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. studenoga.

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmenti) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988.

Otpadni metal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.

Protupoplavna zaštita MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazastita.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju proizvoda za obranu od poplava na području Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, info@mt2.si.

Sjemenke Rafpak, Tyczyn, Poljska, www.rafpak.pl. Tvrtka prodaje i kupuje razne vrste sjemenki iz svih krajeva svijeta, uglavnom žutu i smeđu gorušicu, kim, korijander te smeđe i zlatno laneno sjeme. Traže tvrtke koje su zainteresirane za suradnju (kupnju i prodaju robe - žitarica i sjemenki). Kontakt: Konrad Glowiak, biuro@ rafpak.pl, +48/17-230-2127, +48/602-503299.

nost je milijun kuna. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Održavanje raketnih sustava

MORH nabavlja usluge održavanja raketnih sustava. Procijenjena vrijednost je 416.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

Klima-uređaji

Hrvatska pošta nabavlja klimauređaje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 31. listopada.

Zamjena rasvjetnih tijela

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Dom zdravlja Zagreb Centar nabavlja radove zamjene rasvjetnih tijela. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda 24. listopada.

Grijači skretnica

Grad Zagreb nabavlja grijače skretnica. Procijenjena vrijed-

Izgradnja i održavanje autocesta

Rekonstrukcija ulice

Grad Pula nabavlja radove rekonstrukcije ulice Prekomorskih brigada u Puli - 2. dio 1. faze. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 27 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

Regija

Izrada promotivnog materijala

Ministarstvo ekonomije nabavlja izradu promotivnog materijala sa znakom nacionalnog brenda. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Družba za autoceste Republike Slovenije nabavlja radove izgradnje i održavanje autocesta. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Nabava itisona i staza

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nabavlja itisone i staze s uslugom izgradnje. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

Hrana, piće, duhan i srodni proizvodi

Gras Sarajevo nabavlja hranu, piće, duhanske i srodne proizvode. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju i veterinarska ambulanta Kuća s okućnicom, ukupne površine 590 četvornih metara, Vinkovci, Vukovarskosrijemska županija, procijenjene vrijednosti 1.261.082,73 kune. Dražba se održava 11. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 47,97 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 352.831,90 kuna. Dražba se održava 17. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene s PDV-om. Razgledavanje moguće nakon prethodnog dogovora sa stečajnom upraviteljicom na broj: 091/5318 154.

Zemljište, ukupne površine 84.998,19 četvornih metara, Cesarica, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 1.914.607 kuna. Dražba se održava 11. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Jamčevina iznosi 10 posto od oglašene cijene.

Dokaz o prethodno uplaćenoj jamčevini valja dostaviti najkasnije na ročište za javnu dražbu.

Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj: 091/7997 449.

Gradilište, ukupne površine 597,04 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 646.702 četvorna metra. Javno otvaranje ponuda održava se 18. listopada u 13.30 sati u uredu javnog bilježnika Ljiljane Herceg Miličević, Jurišićeva 1, visoko prizemlje, Zagreb. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Ponuđač je dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto početne cijene u iznosu 64.670,20 kuna do 15. listopada. Razgledavanje moguće nakon najave na mobitel 099/2185 006.

Kuća, dvorište i pašnjak, ukupne površine 802,05 četvornih metara, Pušća, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.079.000 kuna. Dražba se održava 12. listopada u 10.15 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću.

Nekretnina se ne može prodati ispod polovine

Zemljište s čvrstim objektima uz glavnu cestovnu prometnicu i željezničku prugu, ukupne površine 26.033 četvorna metra, Hrvatska Kostajnica, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 1.983.900 kuna. Dražba se održava 18. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno.

Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje do 13. listopada uplate jamčevinu u iznosu od pet posto utvrđene vrijednosti.

Razgledavanje oglašene nekretnine moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Miljenkom Požgajem i pozivom na mobitel: 098/9139 607.

utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Veterinarska ambulanta, ukupne površine 475 četvornih metara, Podcrkavlje, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 68.094,45 kuna. Ročište za 20. javnu dražbu održava se 17. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na mobitel: 091/7276 561.

Zemljište u gospodarskoj zoni Čaporice na kojem su započeti radovi za izgradnju poslovnog objekta, ukupne površine 22.538 četvornih metara, Trilj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 818.890 kuna. Dražba se održava 13. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu.

Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Dodatne informacije moguće dobiti kod stečajne upraviteljice na broj mobitela: 098/251 181 ili 091/5137 907.

62 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

Zapušteno gradilište, ukupne površine 2.244,14 četvornih metara, Lazina Čička, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 179.520 kuna. Dražba se održava 13. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodnu najavu na broj: 098/1376 671.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Ugradnja prozora Armasuisse nekretnine (Armasuisse Immobilier) traži izvođača radova za ugradnju prozora i adaptaciju infrastrukture postojeće zrakoplovne baze u gradu Payerne, kanton Vaude.

Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilierm, Blumenbergstrasse 39, Marianne Zürcher, 3003 Berne, Švicarska, marianne.zuercher@armasuisse.ch, www.armasuisse.ch. Više podataka na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=930205.

Razne potrepštine Grad Helsingborg, Švedska, nabavlja materijale i pomagala za vanjske i unutarnje igre, sportske igre, hobije i obrtničke potrepštine, kao i bicikle i dječja kolica za škole, vrtiće i rekreacijske centre. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Helsingborgs stad, 212000-1157, Rådhuset, Axel Victorin, SE251 89 Helsingborg, axel.victorin@helsingborg. se. Više podataka na www.helsingborg.se i https://www.kommersannons.se/elite/Notice/ NoticeOverview.aspx?ProcurementId=17314.

Nabava i isporuka pneumatskih ručnih alata ili ručnih alata na motorni pogon Grad Värnamo, Švedska, nabavlja razni ručni alat i njegove dijelove. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Värnamo kommun, 212000-0555, Upphandlingsförvaltningen, Värnamo 331 83, Sweden, stefan.h.goodwin@varnamo.se.

Više podataka na www.varnamo.se i https:// www.e-avrop.com/varnamo/e-Upphandling/ Announcement.aspx?id=30462.

Ugradnja HPL vrata Okružna bolnica u Bayreuthu raspisala je natječaj za ugradnju HPL vrata s čeličnim okvirima (dijelom kao protupožarna vrata) - 234 komada i kliznih vrata - osam komada. Trajanje radova: početak 9. siječnja 2017.-završetak 20. prosinca 2017. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Bezirkskrankenhaus Bayreuth, Nordring 2, Technisches Baubüro, rau Hübner, 95445 Bayreuth,

Deutschland, B16069-Sucht@bezirkskrankenhaus-bayreuth.de Više podataka o nadmetanju na www.bezirkskrankenhaus-bayreuth.de.

Izgradnja zgrada Värmlandstrafik Aktiebolag, Munkfors, Švedska, traži uslugu građevinskih radova na izgradnji zgrada po sistemu ključ u ruke. Dokumentacija dostupna na liku: https://tendsign. com/doc.aspx?ID=111550&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 10. listopada.

Oprema za trening Kazneno popravna ustanova, Norrköping, Švedska, traži nabavu opreme za trening zatvorenika. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na švedskom jeziku se predaju na Kriminalvården, Stefan Englund, SE-601 80 Norrköping, Sweden, stefan.englund@kriminalvarden.se. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc.aspx?ID=111970.

Proizvodi od lijevanog željeza Katastar Finske traži nabavu proizvoda od lijevanog željeza - granične oznake koje moraju ispunjavati finske standarde SFS 4940. Dokumentacija dostupna na linku: https://hanki.tarjouspalvelu.fi/hanki. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na finskom jeziku se predaju na Maanmittauslaitos, 0245954-4, Opastinsilta 12 C, Helsinki 00520, Finland, kirjaamo@maanmittauslaitos.fi.

Kontejneri Grad Zagreb traži nabavu velikih kontejnera. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0020506.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Thumper bikes

Istraživanje na klasičan način Klasični motocikl, retro izgleda i vlastitog brenda, grupa entuzijasta nudi turistima za istraživanje Hrvatske. Uskoro planiraju organizirati i višednevne ture te prodavati motocikle u Hrvatskoj i regiji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska je prekrasna turistička zemlja s odličnim cestama i krajolikom koji se najbolje može doživjeti ako ga istražujete na dva kotača, tvrde svi zaljubljenici u motocikle. Gotovo sve državne ceste, osobito one koje povezuju unutrašnjost i obalu, te obalu i dalmatinsko zaleđe, kao i one koje presijecaju Istru, pa lokalne ceste od Slavonije, preko Podravine, Zagorja do Međimurja - izvrsne su kvalitete, dobro održavane i pružaju pravi vozački užitak. No taj potencijal još uvijek se nedovoljno iskorištava. Ljepotu ne prati infrastruktura, unatoč činjenici da postoji veliki interes bikera koji su, znaju svi, dobri turisti i veliki potrošači. Vodeći se tom idejom, nekoliko motociklističkih

zanesenjaka krenulo je u projekt kojim turistima nude najam motocikla klasičnog izgleda i sve potrebne opreme pod vlastitim brendom Thumper za kraće izlete po Hrvatskoj. Riječ je o motociklu provjerene kvalitete, ali i pristupačne cijene zahvaljujući tome što se, po klasičnim nacrtima s primjesama nove tehnologije, proizvodi u Kini.

Ideja nam je došla sasvim slučajno, ističe suvlasnik Thumper bikesa Bojan Hergešić. “Imali smo kontakte s proizvođačima u Kini i došli smo do ovog modela koji smo dovezli u Hrvatsku. Nakon du-

64 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

ljeg razmišljanja shvatili smo da je to tip motocikla koji koncepcijom popunjava rupu na našem tržištu motocikala. Proveli smo malo istraživanje koje nam je pokazalo da je najbolji način predstavljanja tog motocikla kroz iznajmljivanje jer kod nas, za razliku od nekih drugih zemalja Zapada, scena retro motocikala zapravo ne postoji. Moderni klasici su zgodni za svakodnevnu upotrebu, s njima možete i na put, a sam motocikl ima svoj

Motocikl je jednostavan za korištenje i za neiskusnije vozače poseban karakter”, kaže Hergešić. Motocikl je jednostavan za korištenje i za neiskusnije vozače i savršen je za vožnju po gradu, ali i obilazak turističkih meka.

Gdje se može iznajmiti?

“Tijekom naših svakodnevnih vožnji ovim motociklima ne prođe ni dan da nas netko ne zaustavi i pita o kakvom je motociklu riječ, gdje se može nabaviti ili iznajmiti”, nastavlja Hergešić. Zahvaljujući iskustvu koje su stekli iznajmljivanjem, najavljuju i širenje poslovanja na vođene ture, od jednodnevnih do višednevnih, po manje prometnim pravcima. Trenutno se ove motocike može iznajmiti u Zagrebu i Splitu. Najam motora nije skup - ipak nije riječ o skupim vozilima s opremom za daleka putovanja.

“Mi kao rent tvrtka nudimo kompletnu nužnu opremu koja je zakonski potrebna, a sve ostalo je na osobama koje unajmljuju.

Za sada nemamo organizirane ture i smje-

Kod nas, za razliku od nekih drugih zemalja Zapada, scena retro motocikala zapravo ne postoji, kaže Hergešić

štaj. To je sljedeća faza našega rada u kojoj ćemo ponuditi klijentima mogućnost uzimanja navigacijskog sustava s upisanom rutom ili možemo na licu mjesta upisati rute koje njima odgovaraju”, naglašava Hergešić.

Planiraju i prodaju ovih motocikala. “Iako o prodaji ozbiljno razmišljamo, još smo u početnoj fazi, pregovorima i razmišljanjima o tome kako prezentirati naš proizvod i kako ga najbolje distribuirati u Hrvatskoj i regiji”, najavljuje Hergešić.

Ako imate barem A2 kategoriju za vožnju i želite se zabaviti na dva kotača, Thumper vas čeka.

EuroCloud Award 2016

Tri nagrade za hrvatska rješenja Natjecanje najboljih europskih pružatelja cloud usluga u pet kategorija završeno je velikim uspjehom prijavljenih hrvatskih rješenja

E

uroCloud je proglasio pobjednike natjecanja EuroCloud Award 2016 u bukureštanskom finalu.

Natjecanje najboljih europskih pružatelja cloud usluga u pet kategorija završeno je velikim uspjehom prijavljenih hrvatskih rješenja.

Na ekskluzivnoj gala večeri s ceremonijom proglašenja pobjednika u hotelu Les Diplomates Hall Athenee Palace Hilton u Bukureštu, hrvatska su cloud rješenja dobila čak tri nagrade. Uspjeh tvrtke Combis, pobjednika nacionalnog natjecanja EuroCloud Award 2016 u tri kategorije, postignut je i na europskoj razini: zlatnim je prvim mjestom nagrađeno Combisovo rješenje ComCloud – Cloud delivery Platform u kategoriji najbolje cloud usluge za vertikalna tržišta. Dva su druga mjesta osvoje-

na u kategorijama najbolje metode transformacije i najboljeg poslovnog utjecaja primjenom Combisovog rješenja privatnog oblaka Hrvatske pošte pod imenom ComCloud Enterprise Application Store.

Sva pobjednička cloud rješenja pregledao je i ocijenio paneuropski stručni žiri sastavljen od neovisnih i relevantnih stručnjaka s područja računarstva, ekonomije i novinarstva iz zemalja sudionica natjecanja.

Nova prestižna priznanja za Vina Belje

Baranja kao hrvatski Bordeaux

V

ina Belje jedan su od najznačajnijih proizvođača graševine, najvažnije hrvatske vinske sorte čiju kvalitetu sve više prepoznaju i potrošači diljem svijeta, a to potvrđuje i nova medalja na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini u Njemačkoj. No osim graševine Vina Belje imaju izvrstan terroir i za crne sorte što potvrđuje zlatna medalja i titula najboljeg crnog vina iz Hrvatske koju je osvojio vrhunski Cabernet sauvignon Vina Belje berbe 2009 te vrhunski Merlot berbe 2012.

Nagrade za crna vina Belja stižu i s domaćih ocjenjivanja. Tako je na doktorskom skupu Europske federacije biotehnologa (EFB) u Bolu na Braču, u grupi crnih pinota, šampionom proglašen Pinot crni Vina Belje, berbe 2012.

Ova priznanja potvrđuju veliki potencijal Baranje i hrvatskog Podunavlja u proizvodnji izuzetnih i autentičnih vina koja oduševljavaju svjetske znalce, pa ne čudi što pojedini ocjenjivači Baranju uspoređuju s Bordeauxom.

10. listopada 2016. | broj 3948 | Privredni vjesnik | 65

Svaki mjesec za korisnike MultiPlusCard

Više od 1000 proizvoda po nižim cijenama Od početka listopada Konzum u svim svojim trgovinama za korisnike MultiPlusCard kartica uvodi niže cijene za čak 1000 premium domaćih i stranih proizvoda od kojih su neki sniženi i do 40 posto.

Ova kontinuirana inicijativa pod nazivom MultiPlusCard cijena predstavlja najnoviji iskorak u nagrađivanju vjernosti potrošača. Kupci će na policama, pored redovne cijene, moći vidjeti i sniženu MultiPlusCard cijenu. Uz veliku raznolikost i dostupnost proizvoda važno je istaknuti kako su artikli na akciji od prvog do posljednjeg u mjesecu nakon čega se sniženja sele na novu grupu proizvoda te tako kupcima omogućuju raznolikost, kombiniranje različitih proizvoda i velike uštede. ‘’Inovativnost i razumijevanje potreba kupaca vrijednosti su na kojima

gradimo svoj uspjeh. Kao lider na tržištu predvodimo trendove i u segmentu nagrađivanja vjernosti kupaca te kontinuirano za njih uvodimo nove pogodnosti.

To je svakako jedan od razloga zašto je Konzum prvi izbor pri kupnji za više od 650.000 kupaca svakoga dana”, rekao je predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić.

Korisnika MultiPlusCard programa ima više od 1,3 milijuna, a oni sakupljanjem bodova kao i kupnjom u prodavaonicama partnera također ostvaruju uštede i popuste na računu nakon kupnje i u knjižicama s popustima. Klasična knjižica s popustima vrijedit će i dalje, no s MultiPlusCard cijenama kao novim popustima na licu mjesta cilj je povećati zadovoljstvo najvjernijih kupaca u svim Konzum trgovinama.

Više od poštanske usluge: • PLUS obična dostava pisama – jedinstvena usluga na HR tržištu Po cijeni obične dostave svako obično pismeno ima mogućnost praćenja dostave putem web aplikacije i dokaz o uručenju • Dostava NA RUKE uz mogućnost praćenja dostave putem NetMailing web aplikacije • Dostava NA RUKE s potvrdom uz mogućnost praćenja dostave putem NetMailing web aplikacije • Žurna gradska i međugradska dostava

Potpuni servis: • Produkcija dokumenata: Izrada kuverata, izrada obrazaca, ispis dokumenata, automatsko kuvertiranje Nismo najveći davatelj poštanskih usluga na našem tržištu, ali uvjerit ćemo Vas – da smo najkvalitetniji i najpovoljniji na našem tržištu.

Jedini dajemo jamstvo za kvalitetu dostave!

www.liderexpress.hr 66 | Privredni vjesnik | broj 3948 | 10. listopada 2016.

072/385-386 info@liderexpress.hr

l c o e d a L

a t i v !

% 0 -3 PR

5

T MO

I

T URSNITuRa P O ga

O

Pedeća sj

IVN

Wi

ll

iam

Godina

JAMSTVA

XXXL IZBOR boja, materijala i elemenata

A od sada i na Instagramu: www.instagram.com/lesnina_inspiracija

Dio proizvoda možete pronaći u našem:

Svijet pogodnosti kartice Lesnina XXXL Card

Karticu potražite u najbližoj trgovini

ZAGREB Jankomir, Ulica Dušana Vukotića 7, radno vrijeme: pon. - nedjelja: 10:00 - 20:00 | ZAGREB Sesvete, Slavonska avenija 106, radno vrijeme: pon. - nedjelja: 10:00 - 20:00 | SPLIT, Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 2, radno vrijeme: pon. - pet.: 9:00 - 20:30, sub.: 9:00 - 20:00 | RIJEKA, Kukuljanovo 345, radno vrijeme: pon. - subota: 9:00 - 20:00 | VARAŽDIN, Gospodarska 37, radno vrijeme: pon. - subota: 9:00 - 20:00 | ZADAR, Murvica Jug 16, radno vrijeme: pon.-sub.: 9:00 - 20:00 | ČAKOVEC (samo namještaj), Globetka b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: 11:00-19:00, subota: 9:00 - 19:00 | OSIJEK (samo namještaj), Industrijska zona Jablanova 19, radno vrijeme: pon.-sub.: 9:00 - 20:00. Ponuda vrijedi od 03.10. do 31.10.2016. ili do isteka zalha. www.xxxlesnina.hr

I106N

Garniture robne marke Chilliano djelo su njemačkih dizajnera i tehničkih stručnjaka s više od 65 godina iskustva u području trendseterskih ideja, atraktivnog dizajna i funkcionalnih rješenja. Kod odabira materijala biraju se samo najkvalitetniji, održivi i dugovječni materijali, a rezultat svega toga je tapecirani namještaj koji garantira vrhunski komfor s osjećajem za detalje. Sastavljiva garnitura William, uz nadoplatu je dostupan velik broj elemenata, mogućnost odabira tvrdoće, dubine i tipa sjedišta, nogica, materijala... (01370047/02)