Pv 3950

| 100 naj brendova | dan financijskih institucija | med | regija i svijet |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

24. listopada 2016., godina LXIII, broj 3950

brendovi - globalno i lokalno

Imamo materijala za brendiranje Među znakovima izvornosti uskoro će se naći i oznake Vina Croatia i Riba Hrvatske

intervju

Ksenija Sanjković

Hrvatsko aktuarsko društvo mandarine: spas u zadnji čas

Plasman će riješiti sretne okolnosti

kamping industrija

Među najjačima na Mediteranu

RANGE ROVER SPORT

NE ZOVE SE SLUČAJNO SPORT

NARUČITE SE ZA PROBNU VOŽNJU I DOŽIVITE PERFORMANSE NA NOVOJ RAZINI Laka, potpuno aluminijska samonosiva karoserija za veću brzinu i okretnost. V8 supercharged motor obujma 5,0 litara omogućuje ubrzanje od 0-100 km/h za fantastičnih 5,3 sekundi. A tu je i najnovija Terrain Response 2 tehnologija za nenadmašne performanse na cesti i na terenu. Range Rover Sport najbolje je vozilo koje smo ikad proizveli u pogledu okretnosti, dinamičnosti i odaziva.

Auto Benussi d.o.o.

Ljubljanska avenija 1, 10000 Zagreb croatia.landrover.com

Emisija CO2: 164 - 298 g/km.

Potrošnja goriva (kombinirano): 6,2 – 12,8 l/100km.

sadržaj

3950 / 24. listopada 2016. tema tjedna

22

Najuspješnija kultura nekako je ostala zapostavljena

6

Najbolji brendovi po Interbrandsu U vrhu ljestvice raspored se nije promijenio, ali promijenile su se vrijednosti koje se pridaju pojedinim megabrendovima

10

Hrvatska hrana: Imamo materijala za brendiranje Oznake izvornosti i kvalitete pomažu u prepoznatljivosti na tržištu

intervju 12

Ksenija Sanjković Da ih koristi, usluge aktuara bile bi jako korisne državi, kaže predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva

financijska industrija 16

44

Dan hrvatskih financijskih institucija Vrijednost imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila je 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67 posto vrednija od hrvatskog BDP-a

mandarine 22

Mora ostaju bez riba

Kad će se opet poticati proizvodnja i otkup?

Od nevolja zbog prevelikog uroda, u zadnji tren spasili su nas (potpuno nesvjesno) Turci i Rusi

kamping - glamping 24

Jubilarni 10. kongres hrvatskog kampinga Kako su hrvatski kampovi prošli svoj put od trnja do zvijezda i zašto su najbolji na Mediteranu

priča s razlogom 34

Viktor Lenac obilježava 120 godina rada Oni udahnjuju život oronulim kraljevima mora

38

Sve bolje poslovanje Što sve otkrivaju podaci Fine o poslovanju poduzetnika u smještaju i ugostiteljstvu

52

Macroeconomic Outlook Addiko banke Optimistične prognoze i rast BDP-a na 2,7 posto

turizam

12 Ksenija Sanjković

svijet financija

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ivana Gažić

U manjku prilika

Zagrebačka burza pokrenula je projekt formiranja tržišta za brzorastuća mala i srednja poduzeća. Cilj projekta je definirati mjere koje će takva poduzeća potaknuti da dođu na burzu

Z

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

agrebačka burza jedino je tržište kapitala u Hrvatskoj. Proteklih godina možemo reći da naše tržište pati od kroničnog nedostatka novih investicijskih prilika. Tek smo početkom 2015. godine vidjeli prvi pravi IPO nakon 2008. (Tankerska NextGeneration), a investitori su pohrlili kupiti novo izdanje. Slično se dogodilo i s dokapitalizacijama provedenim prošle godine (Podravka, Luka Rijeka i druge). I Zagrebačka burza uvrstila je svoje dionice na tržište krajem kolovoza 2016., a interes za trgovinu našim dionicama doista je vrlo velik.

Okruženje u kojem djelujemo pokazuje ozbiljne znakove oporavka. Za očekivati je da će kompanije svoj rast bar djelomično financirati putem burze. I Europska komisija prepoznala je da je ekonomija u prevelikoj mjeri oslonjena na bankarski sustav te da je za razvoj njene konkurentnosti potrebno ohrabrivati kompanije da se okrenu tržištima, i da kroz razvoj korporativnog upravljanja i transparentnosti postanu konkurentnije. Ovo se osobito odnosi na srednja i mala poduzeća koja anketno ne prepoznaju tržište kapitala kao alternativu za svoje financiranje. Upravo ta mala i srednja poduzeća najveći su generator rasta naše ekonomije kao i radnih mjesta. Stoga je Zagrebačka burza nedavno pokrenula projekt formiranja tržišta za brzorastuća mala i srednja poduzeća.

Cilj projekta jest definirati mjere koje će potaknuti mala i srednja poduzeća da dođu na burzu, što namjeravamo postići kroz uključivanje u dijalog svih relevantnih strana: malih i srednjih poduzeća, investitora – malih i profesionalnih, te u konačnici države koja kroz razne mjere može potaknuti ovakvo tržište.

Naš fokus sada je usmjeren na start-upe.

Ne znamo točno koliko ih je u Hrvatskoj, koliki im je potencijal, a nažalost niti koliko je njih već odselilo iz Hrvatske zbog lakše dostupnosti financiranja u drugim državama, dominantno u Velikoj Britaniji i SAD-u. Procjenjuje se da je ukupan iznos start-up financiranja u Europi u 2015. bio više od pet milijardi eura, od čega je više od četiri milijarde prikupljeno u Velikoj Britaniji. To ne znači, naravno, da je najveći broj inovativnih poduzeća nastao tamo, već da je tamošnji financijski sustav omogućio lako i brzo financiranje najboljih. U Hrvatskoj tek povremeno popratimo vijesti da je još jedan

4 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

start-up uspješno prikupio sredstva na nekoj od crowdfunding platformi ili otišao iz zemlje radi financiranja, a time mladi inovatori postaju dio tužne statistike iseljavanja iz naše države.

Zagrebačka burza odlučila se uključiti u napore da start-up kompanijama stvorimo u Hrvatskoj svojevrsni poslovni ekosustav u kojem mogu dalje raditi i razvijati se. Pronašli smo partnera iz Estonije, tvrtku Funderbeam, koja je razvila platformu što spaja investitore i start-upe, a pokrenuli smo i internetsku stranicu see.funderbeam.com, koja će postati centralno mjesto spajanja start-upa iz regije s investitorima iz cijelog svijeta.

Start-upima u Hrvatskoj želimo stvoriti poslovni ekosustav u kojem se mogu razvijati Platformu smo pokrenuli 7. listopada 2016. i već sad javljaju nam se i start-upi i investitori.

Iskreno smo zadivljeni kvalitetom ideja koje žele financirati. Neki od njih postat će sigurno veliki igrači. Na taj način će se uloga burze zaokružiti: stvorit ćemo, nadamo se, velike kompanije koje će se uvrstiti na tržište kapitala.

Nekome se ovo može činiti vrlo dugoročnim rješenjem gorućeg problema – manjka kvalitetnih kompanija na tržištu kapitala. Međutim, nedostatak privatizacija, i to na način da se kompanije ne prodaju strateškim investitorima već širokoj bazi, stvorio je situaciju u kojoj se nalazimo. Nažalost, razina financijske pismenosti i kod investitora i kod kompanija je niska. Uloga je države da kroz privatizacije educira javnost o investicijskim prilikama i stvara okruženje u kojem sve kompanije mogu lako doći do kapitala.

Krug poslovanja tržišta zapravo je zatvoren.

Da bi se stvari pomaknule, potrebno je mobilizirati sve sudionike i napraviti puno malih koraka, a Funderbeam SEE korak je koji smo odlučili napraviti, i to kao možda prva burza u svijetu.

BROJKE, BROJKE

Primjena ICT-a u kućanstvima i poduzećima 76,7% kućanstava

u 2015. bilo je opremljeno računalom, što je za 11,2% više u odnosu na 2014. godinu

23,3% lani nije imalo internetski priključak zbog nepostojanja potrebe, previsoke cijene usluge i potrebne opreme

3%više korisnika računala i 6,2%više korisnika interneta starijih od 65 godina u 2015. u odnosu na prethodnu godinu

89,3%pojedinaca lani se internetom koristilo za čitanje novina i časopisa

81,6% internetom je surfalo

23,5% ili najmanje korisnika

31,4% ispitanika je u drugom

najviše, 48,4% kupovalo je odjeću i sportsku opremu

44,6% ispitanika u 2015.

90,3% poduzeća upotrebljavalo je računalo i imalo pristup internetu

33,3% kupovalo je elektroničku opremu

u najmanjoj mjeri putem interneta se kupuju živežne namirnice: 5,6% i lijekovi: 5,9%

kako bi prikupilo informacije o proizvodima i uslugama

koristilo se društvenim mrežama

mrežu svih mreža koristilo je za traženje zaposlenja

71,2% tvrtki posjedovalo je internetsku stranicu

Izvor: Državni zavod za statistiku

polugodištu 2014. i prvome 2015. kupovalo putem interneta ili 3,7% više

na iznose do 750 kuna odnosila se gotovo polovina transakcija

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 5

1

2

3

4

5

6

5% 178,119 mil. USD

11% 133,252 mil. USD

-7% 73,102 mil. USD

8% 72,795 mil. USD

9% 53,580 mil. USD

-19% 52,500 mil. USD

7

9

10

11

12

13

14% 51,808 mil. USD

18% 43,490 mil. USD

2% 43,130 mil. USD

12% 41,535 mil. USD

-1% 39,381 mil. USD

6% 38,790 mil. USD

33% 50,338 mil. USD

14

15

16

17

18

19

20

4% 36,952 mil. USD

4% 30,948 mil. USD

-3% 26,552 mil. USD

9% 25,034 mil. USD

8% 23,998 mil. USD

2% 22,681 mil. USD

21

22

23

24

25

26

13% 21,293 mil. USD

3% 20,265 mil. USD

-10% 19,950 mil. USD

-3% 18,358 mil. USD

8% 17,834 mil. USD

najveći rast

8

najveći rast

-4% 22,106 mil. USD

48% 32,593 mil. USD

27

28

29

30

31

32

33

34

19% 16,766 mil. USD

6% 16,134 mil. USD

4% 15,333 mil. USD

8% 15,099 mil. USD

3% 14,227 mil. USD

-6% 13,136 mil. USD

12% 12,962 mil. USD

17% 12,833 mil. USD

35

36

37

38

39

40

41

42

11% 12,547 mil. USD

2% 12,517 mil. USD

11% 12,033 mil. USD

14% 11,799 mil. USD

-7% 11,711 mil. USD

-9% 11,436 mil. USD

4% 11,336 mil. USD

-2% 11,081 mil. USD

44

45

46

47

48

49

NEW 11,027 mil. USD

1% 10,930 mil. USD

14% 10,579 mil. USD

-10% 10,458 mil. USD

NEW 10,386 mil. USD

5% 10,276 mil. USD

50

51

52

53

54

55

18% 9,537 mil. USD

12% 9,528 mil. USD

10% 9,415 mil. USD

6% 9,385 mil. USD

-2% 9,378 mil. USD

7% 9,197 mil. USD

58

59

60

61

43

najveći rast

22% 11,066 mil. USD 56

57

logo tvrtke

1% 8,708 mil. USD

-1% 8,413 mil. USD

62

63

8% 8,315 mil. USD

13% 8,199 mil. USD

16% 7,885 mil. USD

64

67

-2% 7,738 mil. USD

20% 7,490 mil. USD

65

66

13% 7,747 mil. USD

pozicija na rang ljestvici

01

+21% 118.863 mil. USD vrijednost brenda u milijunima USD godišnji prirast vrijednosti brenda

2% 7,200 mil. USD

21% 7,586 mil. USD

najveći rast

4% 6,830 mil. USD

25% 6,691 mil. USD

najveći rast

Izvor: Interbrand’s Best Global Brands 2015

TEMA TJEDNA Best Global Brands 2016

Veliki novac, velike emocije Prve tri pozicije i dalje drže Apple, Google i Coca-Cola, iako je toj, jedinoj netehnološkoj kompaniji u samom vrhu, vrijednost u međuvremenu pala za sedam posto. Najveći rast bilježi Amazon, koji je poziciju u top 10 brendova na listi zacementirao povećavši vrijednost za 33 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S

vake godine konzultantska agencija Interbrand objavljuje Best Global Brands, svoju listu 100 najboljih svjetskih brendova. Njihovo rangiranje bazirano je na financijskim rezultatima i jačini brenda u dominaciji premium cijene. Kada su globalni brendovi u pitanju, nekih promjena na samom vrhu u odnosu na prethodnu godinu nema - prve tri pozicije ostale su nepromijenjene. Prvu poziciju drži Apple čija se vrijednost procjenjuje na 178,1 milijardu dolara, a u odnosu na prošlu godinu vrijednost mu je porasla za pet posto. Na drugoj poziciji smjestio se Google koji je zabilježio rast od 11 posto, a vrijednost mu je 133,2 milijarde dolara. Na trećoj poziciji smjestila se Coca-Cola čija je vrijednost procijenjena na 73,1 milijardu dolara, što u odnosu na godinu ranije predstavlja smanjenje za čak sedam posto. Slijede ih Microsoft, Toyota, IBM, Samsung, Amazon, Mercedes-Benz i General Electric (GE) koji tako čine fantastičnih 10 najboljih svjetskih brendova.

U tih top 10 najveći rast od čak 33 posto ostvario je Amazon čija je vrijednost po Interbrandu 50,3 milijarde dolara, dok je u toj skupini najveći pad od čak 19 posto ostvario IBM čija je vrijednost sada 52,5 milijardi dolara.

Komentirajući tih 10 najvrednijih marki, profesor s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Vranešević ističe kako su od njih tek tri proizvodna brenda “tradicionalna”, s time da je Coca-Cola treća marka po vrijednosti, ali s evidentnim padom u zadnje dvije godine pa se može tvrditi kako je krajnje vrijeme da nešto učine ili će nastaviti gubiti vrijednost.

“Promijenit će se brojni aspekti upravljanja markama - komuniciranje s potrošačima odnosno korisnicima te klijentima, potvrđivanje funkcionalne vrijednosti, stvaranje emocio-

nalne i simboličke vrijednosti - sve će to biti drugačije i sukladno novim okolnostima”, kaže Vranešević. I sam je, kako kaže, siguran da su menadžeri uspješnih marki kao što je CocaCola toga svjesni te da njihove aktivnosti možemo očekivati upravo u smjeru iskoraka u virtualnu stvarnost.

Auti, internet, hrana i piće

Na listi 100 najboljih, kada se pogleda najveći rast, definitivno se ističe Facebook. Vrijednost ovog brenda je 32,5 milijardi dolara i u odnosu na prošlu godinu porasla je za čak 48 posto. U poretku najboljih svjetskih brendova prevladavaju automobilske i tehnološke kompanije, a u društvo 100 najboljih ove godine ušao je i Tesla i zasjeo na posljednje, 100. mjesto. Zanimljiva je i pozicija Huawea koji je u odnosu na prošlu godinu napredavao za čak 16 mjesta po vrijednosti brenda, te se sada nalazi na 72. mjestu. Ta kineska kompanija prvi put se na listi našla 2014. godine.

“Za očekivati je da tehnološki brendovi imaju najveću vrijednost u današnjim okolnostima tehnološkoga napretka. Također je za očekivati da će oni u skoroj budućnosti biti dominantni u svim područjima i da će tu dominaciju zadržati duže vrijeme. Tradicionalni proizvodni

Promijenit će se brojni aspekti upravljanja markama.

Tehnološki brendovi će u skoroj budućnosti biti dominantni u svim područjima. prof. Tihomir Vranešević

U društvo 100 najboljih ove godine, na “zadnja vrata” ušao je i Tesla brendovi ili će izumrijeti ili će se prebaciti u taj tehnološki trend koji je najlakše spoznati kroz preklapanje informacijskog i telekomu-

TEMA TJEDNA

Novac je onaj koji može osigurati nove ideje, razvoj proizvoda, nove tehnologije, snažnu

distribuciju proizvoda globalne naravi i dakako marketiranje, odnosno stimulaciju potražnje i gradnju percepcije u izgradnji velikog brenda.

Kamilo Antolović, K&K

nikacijskog, ili je možda bolje reći - virtualnog - s realnim svijetom, pa virtualna stvarnost postaje stvarna realnost”, kaže Vranešević.

Ukupno je 11 pića ušlo na popis top 100, što je isti broj kao i prošle godine, a nakon Coca-Cole na trećem, na 23. mjesto smjestila se Pepsi, na 30. Budweiser, na 36. Nescafé, a na 85. mjestu je Jack Daniel’s, na 86. mjestu Sprite, na 87.

Heineken, na 93. Corona Extra, na 95. Johnnie Walker, na 96. Smirnoff, na 97. Moet&Chandon Champagne. Kad je riječ o brendovima koji se vežu uz hranu, McDonald’s je zauzeo 12. mjesto, Kellogg’s 39., Danone 55., Nestlé 56., a Starbucks 64. mjesto na ljestvici 100 najvećih brendova. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko, koji se najviše bavi područjem odnosa s javnošću i brendiranjem, ističe kako svaki subjekt na tržištu sanja o tome da postane brend.

“Put do vodećeg brenda u branši prilično je mukotrpan i dug. Da biste se uspeli na ovu i slične ljestvice, morate kvalitetom biti definitivno najbolji na svijetu, morate tržište stalno oduševljavati inovacijama i tehničkim novostima, a pritom pobuđivati emocije kvalitetnom komunikacijom s potrošačima i nastupom na tržištu”, kaže Skoko te dodaje kako je važno uzeti u obzir i to da tehničke tvrtke, čim neko vrijeme kontinuirano ne isporučuju kvalitetu, vrlo brzo padnu s popisa jer ih ugrožava konkurencija.

“Sjetimo se Nokije koja je prije dvadesetak godina dominirala među top brendovima. Kod tvrtki poput Coca-Cole je drugačije jer one nisu prisiljene dokazivati se kvalitetom, već igrati na emocije. Zato traju godinama kao superbrendovi”, ističe Skoko, te dodaje kako je danas na prilično zasićenom i konkurentnom tržištu teško biti drugačiji, kontinuirano isporučivati, ne samo kvalitetu već nuditi i dodatnu vrijednost, te oduševljavati svoje klijente i kupce.

“To uspijeva samo onima koji su najbolji u svome poslu, koji redovito osluškuju bilo javnosti i tržišta te im se prilagođavaju, koji u svome radu primjenjuju najnaprednije marketinške i komunikacijske strategije i alate,

68

69

70

-1% 6,365 mil. USD

12% 6,326 mil. USD

2% 6,223 mil. USD

79

80

9% 5,579 mil. USD

1% 5,527 mil. USD

te pored svega toga uspijevaju sačuvati svoju dušu i pobuditi emocije”, kaže Skoko, navodeći kako dobar brend uvijek nalazi načina da se kvalitetom i nastupom na tržištu stalno ističe među konkurencijom, te poput svjetionika u moru ponude pruža svojim poklonicima sigurnost i jedinstveno iskustvo.

Brend se stvara godinama

Voditelj i kreativni direktor agencije K&K te predsjednik Direktorija OmnisGroup Kamilo Antolović ističe da ako uvažavamo činjenicu da je brend “utisak u svijesti”, razvidno je da se taj utisak stvara godinama i desetljećima te je stoga potpuno razumljivo da su “tradicionalne industrije” i “tradicionalni proizvodi”, tj. oni koje se pozicioniraju dugi niz godina i koji pokrivaju svjetsko tržište - među brendovima najvredniji, a time i najveći.

“Naravno, osim tradicionalnih, među najvrednijima su i oni koji su predvodnici trendova i brzorastućih industrija, od kojih svakako treba izdvojiti informatičko, odnosno digitalno područje. Vjerojatno je da je ova industrija, kako u brzini promjena, tako i u intenzitetu i općem utjecaju na svjetsko tržište, donijela najveće promjene u povijesti naše civilizacije; uzmite za primjer samo internet i digitalne komunikacije”, kaže Antolović, koji ističe kako doista nije lako prepoznavati trendove, posebice u osjetljivom spektru kao što je budućnost brendinga i brendova.

“Jedan pravac, koji proizlazi iz globalizacije i okrupnjavanja, pokazuje da će veliki biti još

Goran Božić, kreativni direktor, McCann Zagreb:

Fokus je na iskustvu korištenja Dobar brend je uvijek teško napraviti. Dobar i specifičan proizvod je poželjan, dalje sve ovisi o viziji vlasnika brenda. Agresivno nametanje brenda do dominantne pozicije većinom je stvar prošlosti.

Pametni brendovi okrenuli su se profiliranju prema lojalnoj ciljnoj skupini s kojom zauzvrat komuniciraju intenzivnije, iskrenije i prisnije. Brendovi se

8 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

moraju neprekidno prilagođavati usvajanju jezika novih komunikacijskih kanala. Fokus je na iskustvu korištenja, a poželjno je pronalaziti nove načine uživanja u brendu koji korespondira s dinamično promjenjivim navikama ciljne skupine. Neobične i inovativne suradnje među brendovima pritom nisu isključene.

71

72

73

74

75

76

77

78

-9% 5,944 mil. USD

18% 5,835 mil. USD

5% 5,790 mil. USD

-9% 5,761 mil. USD

2% 5,742 mil. USD

3% 5,736 mil. USD

6% 5,708 mil. USD

11% 5,696 mil. USD

81

82

83

84

85

86

87

88

-12% 5,504 mil. USD

-9% 5,425 mil. USD

-9% 5,362 mil. USD

-12% 5,290 mil. USD

1% 5,193 mil. USD

-4% 5,148 mil. USD

6% 5,123 mil. USD

18% 4,986 mil. USD

89

90

91

92

93

94

95

96

NEW 4,909 mil. USD

14% 4,839 mil. USD

-8% 4,815 mil. USD

-17% 4,599 mil. USD

1% 4,509 mil. USD

-9% 4,320 mil. USD

-5% 4,317 mil. USD

-4% 4,252 mil. USD

97

98

99

100

0% 4,118 mil. USD

-12% 4,092 mil. USD

-2% 4,045 mil. USD

NOVI 4,011 mil. USD

veći. Drugi pravac, kroz digitalizaciju društva, naznačava mogući veliki rast vodećih u tom digitalnom području. Treći pravac, koji proizlazi iz promjena odnosa vodećih ekonomskih sila svijeta i strukture distribucije roba, pokazuje da je potencija gradnje ‘giga brendova’ upravo na tim tržištima i granama - primjer za to je, recimo, Kina. Četvrti pravac je onaj koji donose nove generacije potrošača i nove potrošačke navike - sve će se više cijeniti vrijed-

Virtualna stvarnost postaje stvarna realnost, kaže Vranešević nost za novac - pa je razumljiv povećan udio trgovačkih maraka i jeftinijih proizvoda”, kaže Antolović.

Jednostavna formula

Što je potrebno da se napravi dobar brend?

Odgovor na ovo pitanje vrijedi milijune eura ili dolara, jer ipak je najvažnija stavka, stavka bez koje je nemoguće kreiranje snažnog svjetskog brenda - novac. “Novac je onaj koji može osigurati nove ideje, razvoj proizvoda, nove tehnologije, snažnu distribuciju proizvoda globalne naravi i dakako marketiranje, odnosno stimulaciju potražnje i gradnju percepcije u izgradnji velikog brenda”, kaže Antolović, te dodaje kako se za lokalna tržišta može govoriti i o specifičnostima koje su karakteristične za neki proizvod jer je ipak pristup brendiranju drukčiji. Stručnjaci za brendiranje ističu kako treba očekivati da će

u budućnosti svaki uspješan brend imati svoje specifičnosti.

“Funkcionalnu vrijednost nije problem ostvariti. Danas nije teško postići to da proizvod ili usluga koja je u vlasništvu brenda zaista ispunjava svoju funkcionalnu namjenu - koliko su cipele udobne te čvrste i nepropusne, koliko je računalna igrica zabavna, koliko kamera na mobitelu ima piksela, koliko je računalo brzo, koliko automobil malo troši, koliko su mandarine sočne. To mora biti. Dodatni uvjet bez kojeg se ne može je emocionalna vrijednost brenda”, kaže profesor Vranešević, te dodaje kako se posljednjih godina težište konkurentske borbe upravo vodi u području emocija. Važno je koliko nam se proizvod ili usluga u vlasništvu brenda sviđaju, kakve nam se uspomene vežu uz brend, koliko su nam drage promotivne aktivnosti vezane za određene proizvode i usluge.

Vranešević ističe kako je budućnost konkurentske borbe u simboličkoj vrijednosti brendova, a jednostavan opis te vrijednosti je očekivana percepcija koju korisnik želi postići u njemu željenoj referentnoj skupini.

“Posjedovanjem brenda iskazujemo svoje stremljenje. Ne treba to krivo shvatiti, to ne trebaju biti luksuzne marke, to mogu biti privatne marke, to mogu biti marke čiji proizvodi su jeftiniji, rijetki, to mogu biti regionalne ili nacionalne marke. Dobar primjer je akcija Kupujmo hrvatsko ili Hrvatska kvaliteta gdje se određenim brendovima pridodaje značajna simbolička vrijednost”, komentira na kraju Vranešević.

Da biste se uspeli na ovu i slične ljestvice, morate biti

definitivno najbolji na svijetu, stalno oduševljavati inovacijama, a pritom kvalitetnom komunikacijom pobuđivati emocije. prof. Božo Skoko

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA Hrana kao brend

Imamo materijala za brendiranje Hrvatska ima izvrsne prehrambene proizvode i domaću hranu u kojoj svi uživaju. Od toga je moguće napraviti brend prepoznatljiv u svijetu.

Hrvatski turizam može biti itekako učinkovit izlog za prepoznatljivost tih brendova u zemljama iz kojih nam dolaze turisti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U HGK-u sada pripremamo i dvije nove oznake - Vina Croatia i Riba Hrvatske, kaže Božica Marković

P

roizvodnja i prerada hrane je ključno područje hrvatskog gospodarstva, a rast sektora turizma prilika je za rast konkurentnosti tog područja, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne odnose Želimir Kramarić na početku Stručnog skupa Hrana kao brend. Ovaj skup proteklog tjedna je organizirao Hrvatski klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora.

“Upravo zbog važnosti tog dijela hrvatskog gospodarstva pokrenut je pilot-projekt Hrvatska - gourmet, kojim se promovira domaća gurmanska i vinska ponuda kao turistički proizvod koji može postati prepoznatljiv u svjetskim okvirima te na taj način brendirati hranu kroz turizam”, naglasio je Kramarić.

Predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora Zvonimir Novak dodaje kako je njegov klaster

inicijator izgradnje nacionalnog brenda koji može pomoći jačanju konkurentnosti proizvodnje hrane. “Mi kroz klaster i radimo na okupljanju svih sudionika koji rade na brendiranju Hrvatske. Ono što nam je potrebno je cjelovit pristup koji će obuhvatiti sva područja ove gospodarske grane, te okupiti sve aktere koji mogu

Žaklina Marta Bogdanić, izvršna direktorica u Sektoru investicija Agrokora

Jasmina Ranilović, direktorica sektora Istraživanje i razvoj Podravke

Kroz turizam do novih kupaca

Treba nam strategija i vizija

Mi kao veliki sustav shvaćamo vrijednost brendiranja proizvoda i znamo kakva je važnost brenda na domaćem i stranom tržištu. Mislim da je brendiranje hrvatskog prehrambeno-prerađivačkog sektora i naših proizvoda moguće provesti na dva načina. To može biti kreiranje brendova na razini hrvatskih regija i kreiranje hrvatskog brenda namijenjenog izvozu. Mi smo sretna zemlja jer nas posjećuje puno turista i na taj način ih možemo upoznati s tim proizvodima, a potom im te proizvode ponuditi i na njihovim tržištima.

Za brendiranje hrane potrebna je strategija i vizija, a potrebni su nam i mjerljivi ciljevi. To je realno moguće napraviti u kratkom vremenu. Kod nas u Podravci imamo iskustvo s više od 60 godina brendiranja naših proizvoda. Vegeta se već dugi niz godina prodaje u Pekingu, Dubaiju i Americi. Brend nije teško napraviti, no teško ga je odnjegovati. Mi smo znali to napraviti jer smo znali koga treba pitati da se to napravi. Treba pitati potrošača na svakom tržištu i treba znati i razumjeti njegove želje i navike koje su povezane s tradicijom i kulturom.

10 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

zajedno definirati ovaj projekt i zajedno raditi na njegovom rješavanju. U sljedećoj fazi radit ćemo i na regionalnom brendiranju”, najavljuje Novak. Goran Buturac, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, ističe kako ova gospodarska grana ostvaruje 24 posto ukupne proizvodnje industrijskog sektora, zapošljava 20 posto radnika u prerađivačkoj industriji i prva je izvozna turistička grana. “Imamo tradiciju, kvalitetu i prepoznatljivost. Ono što nas čeka je nastavak orijentiranosti na izvoz na globalno tržište koje će značajno djelovati na potrebu za jačanjem konkurentnosti naših proizvoda. Rast će ovisiti o ulaganjima u inovacije i istraživanja tržišta, no ovisit će i o odnosu države prema ovoj gospodarskoj grani”, zaključuje Buturac.

Brend je osjećaj

​ rend je osjećaj koji izaziva neki proizvod, B usluga, grad ili tvrtka, ističe predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović.

“Neke zemlje su odlično pozicionirale svoju hranu i pretvorile je u svjetski prepoznatljive brendove, pa sada u svakom gradu možemo naći pizzeriju ili kineski restoran. I Hrvatska može razviti svoje brendove hrane”, zaključila je Ivana Nikolić Popović.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača kulena Tomislav Galović ističe kako upravo njegov proizvod može biti jedan od prehrambenih brendova Hrvatske. “Za plasiranje takvih proizvoda, kakav je i naš kulin, svakako je ključan turizam, no važne su i markice i zaštita proizvoda. Kada sam počeo sa zaštitom proizvoda, a kasnije i s prezenta-

cijama, mnogi su me pitali zašto to radim, a posebice zašto smo promovirali naš proizvod sela u kulturnim institucijama poput Muzeja Mimara. Moj je stav da je kulin i umjetnički proizvod i upravo zahvaljujući tome - i, naravno, zaštiti - možemo postići cijenu od, primjerice, 150 dolara za kilogram koju postižemo na azijskom tržištu. Mi nikada nećemo proizvoditi ove proizvode u velikim količinama, no ono što radimo može naći svog kupca diljem svijeta”, dodaje Galović.

Znakovi kvalitete pomažu

Znakovi kvalitete upućuju na kvalitetu proizvoda, jamče podrijetlo i upućuju na neku regiju ili zemlju, ističe Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. “Mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori ušli smo u taj posao dobrovoljnog označavanja proizvoda gotovo u isto vrijeme kada se u to krenulo u Europskoj uniji. Uz već poznate naše oznake, pripremamo sada i dvije nove - Vina Croatia i Riba Hrvatske s kojima ćemo proširiti označavanje proizvoda domaćeg podrijetla. Još nas čeka uvođenje nacionalnih shema kvalitete i priznavanja dobrovoljnih sustava što će biti alternativa za proizvode koji ne ostvaruju uvjete za registraciju na nacionalnoj i EU razini. Moramo raditi i na ubrzanju i olakšavanju marketinškog brendiranja te otvoriti pitanje krovne nacionalne ili regionalnih oznaka kvalitete za proizvode, te ispitati mogućnosti povezivanja proizvođača kako bi iskoristili europske fondove koji im se upravo za to nude”, zaključuje Božica Marković.

Pitali su me zašto promoviram naš proizvod sela u kulturnim institucijama poput Mimare.

Moj je stav da je kulin i umjetnički proizvod, i zahvaljujući tome i možemo postići cijenu od 150 dolara za kilogram koju postižemo na azijskom tržištu.

Tomislav Galović

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ksenija Sanjković, predsjednica Hrvatskog aktuarsko

Da ih koristi, usluge aktuara bile bi jako korisne državi Zanimljivo je da u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji funkcija vladinog aktuara, i to je funkcija koja je njima jako bitna. Država tamo zaista koristi znanje aktuara, pogotovo u svojim planiranjima srednjoročnih i dugoročnih prihoda i rashoda piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

20 godina

postoji Hrvatsko aktuarsko društvo

116 redovnih

37

pridruženih

i

2

počasna člana

A

ktuari i njihova struka, u Hrvatskoj kao i u svijetu, uglavnom su velika nepoznanica široj javnosti, iako se upravo njihova profesija često tretira kao najbolje zanimanje na svijetu. Tko su i što rade aktuari pojasnila nam je predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva Ksenija Sanjković, koja kaže kako je riječ o stručnjacima koji se bave problemima financijske neizvjesnosti i rizika koristeći matematičke metode teorije vjerojatnosti, statistike i financijske matematike. Može se reći da kao profesija brinu o financijskoj stabilnosti milijuna ljudi u svijetu.

n Što je osnovni posao aktuara?

- On proučava podatke iz prošlosti, pokušava u njima otkriti postojeće rizike te izrađuje modele za projekciju budućih događaja. Najčešće radimo u osiguravateljskim društvima, ali smo zaposleni i u mirovinskom osiguranju, te u zadnje vrijeme i u bankarskom sektoru.

Kad govorimo o osiguranju, aktuari se u njima najčešće bave izradom premijskih stopa, izračunom pričuva koje osiguravateljska društva moraju imati da bi bila spremna na isplatu svih šteta kada se pojave, te procjenama i upravljanjem rizicima, a aktuar upravlja i imovinom osiguravateljskog društva. Ono što je jako važno jest da sve te svoje izračune znaju komunicirati s osobama koje možda nemaju njihova matematička znanja i vještine. n A što je zadaća Hrvatskog aktuarskog društva?

- Riječ je o stručnoj udruzi kojoj je svrha promicanje i razvoj aktuarske znanosti, isto tako i same struke te njezine praktične primjene, a brine se i o stručnom usavršavanju i izobrazbi aktuara. Ove godine proslavili smo 20 godina udruženja - trenutačno udruga broji 116

12 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

redovnih, 37 pridruženih i dva počasna člana.

Jako veliku pozornost poklanjamo i edukaciji svojih članova, sudjelujemo u organizaciji dodatnih ispita koji su potrebni da bi se dobilo ovlaštenje za bavljenje poslovima ovlaštenog aktuara. Jako je važno da naši članovi poštuju

Kao profesija, aktuari brinu o financijskoj stabilnosti milijuna ljudi u svijetu kodeks ponašanja jer mi smo isto tako članovi Međunarodnog aktuarskog udruženja kao i Europskog aktuarskog udruženja. Svi oni imaju određena pravila koja i mi moramo poštovati.

n Tko sve u Hrvatskoj može biti aktuar, odnosno kako se to postaje?

- Prvo što osoba koja želi postati aktuar mora imati, da bi uopće krenula na daljnje školovanje za aktuara, je visoka stručna sprema.

Zatim je potrebno završiti dvogodišnji poslijediplomski specijalistički studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, te nakon toga položiti još četiri dodatna ispita u organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva. Uz sve to, potrebno je i praktično iskustvo na poslovima kojima se bave aktuari - naime, da bi se postalo članom naše udruge, potrebno je najmanje dvije godine iskustva, a za dobivanje licence od Hanfe najmanje tri godine praktičnog iskustva.

og društva

U Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznata potreba za osiguranjem, kaže Ksenija Sanjković

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Aktuari jako dobro moraju poznavati sve procese koji se odvijaju u osiguravateljskom društvu, osobito s aspekta procjene rizika kojima je to društvo u svom poslovanju izloženo.

Na kraju, o aktuarskoj procjeni ovisi cijelo osiguravateljsko društvo.

n Na koji način aktuari i informatičari mogu pomoći jedni drugima?

- Posao aktuara podrazumijeva rad s podacima, no naravno, jako je važno na koji se način ti podaci prikupljaju, kako se pohranjuju te u konačnici kojim podacima raspolažemo.

Možemo reći kako se u tim procesima rađa prirodna suradnja aktuara i informatičara jer veoma je važno na koji način se može oblikovati taj sustav da bi zadovoljavao potrebe za podacima, ali i potrebe za procesima. Aktuari trebaju jako dobro poznavati sve procese koji se, primjerice, odvijaju u osiguravateljskom društvu, osobito s aspekta procjene rizika kojima je to društvo u svom poslovanju izloženo.

Na kraju, o aktuarskoj procjeni ovisi cijelo osiguravateljsko društvo. n Nezaobilazna stavka u vašem poslu je dobra prezentacija vaših izračuna menadžmentu osiguravateljske kuće ili banke. Koliko je često ta komunikacija ‘bez šumova’?

- Komunikacija je jako bitna jer ako ne znamo komunicirati, to što želimo izraziti i na što želimo upozoriti menadžment, neće na odgovarajući način doći do njih, odnosno to neće biti prihvaćeno. Zbog toga je Međunarodno udruženje aktuara uvelo i jednu novost - uputu da se u školovanje aktuara uvede predmet Komunikacija. Tako i mi kao udruženje provodimo edukaciju svojih članova iz područja komunikacije kako nas se ne bi smatralo introvertiranim osobama koje znaju samo računati, ali se ne znaju izraziti. Zato je komunikacija bila jedna od tema naše konferencije održane u lipnju ove godine.

n Aktuari rade u institucijama kojima su bitne procjene rizika kako bi znali planirati svoje daljnje poslovanje. Koristi li se država uslugama aktuara?

- U principu, usluge aktuara bi bile jako korisne državi, pogotovo kad je riječ o planiranju izdataka u srednjoročnom i i dugoročnom razdoblju. Mi kao društvo jesmo na raspolaganju određenim državnim agencijama, surađujemo blisko s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, i tamo također rade naši članovi. Imamo jako dobru suradnju i s Hrvatskim uredom za osiguranja, a naši članovi rade i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Međutim, do sada nas nisu baš previše koristili ili naša znanja tražili iz ministarstva financija ili zdravlja, gdje vjerujem da bi im naše znanje i usluge bili korisni. Zanimljivo je da u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji funkcija vladinog aktuara, i to je funkcija koja je njima jako bitna. Država tamo zaista koristi znanje aktuara, pogotovo u svojim planiranjima srednjoročnih i dugoročnih prihoda i rashoda. Vjerujemo da 14 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

bi to bilo korisno i, recimo, našem ministarstvu financija, a i mi bismo se odazvali kada bi takav poziv bio nama upućen, da sudjelujemo bilo kao članovi komisije koju bismo formirali ili na neki drugi način.

n Aktuari su nekako najviše vezani uz osiguranja, i vi sami ste članica Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja. Kakvi se trendovi mogu očekivati u svijetu osiguranja u budućnosti?

- Što se tiče trendova, mogu reći da živimo u vrlo dinamičnom razdoblju u kojem se puno toga mijenja. S aspekta samog osiguranja nije lako poslovati u ovo vrijeme, u situaciji niskih kamatnih stopa te nove regulative Solventnost II koja je stavila nove troškove pred osiguravateljska društva. U toj situaciji teško je formirati proizvode koji bi bili dovoljno atraktivni i adekvatni za korisnika, a koji bi ujedno zadovoljavali i potrebe osiguravateljskih društava. Česte promjene posebno su vidljive na polju životnih osiguranja, a isto tako određene promjene prisutne su i više godina u zdravstvenom osiguranju. Povećanje dugovječnosti, odnosno produžavanje životnoga vijeka postavlja na kraju i pitanje kako na adekvatan način štedjeti za mirovinu. Kada govorimo o mirovinama, Hrvatsko aktuarsko društvo je sudjelovalo zajedno s PMF-om, odnosno njihovim matematičkim odjelom, i Hrvatskim uredom za osiguranja, u izradi prvih hrvatskih rentnih tablica smrtnosti.

U njima je trebalo odgovoriti na pitanje koji tren-

dovi prevladavaju kad je riječ o dugovječnosti te kako planirati mirovine. Inače te rentne tablice trebale bi se izrađivati nakon svakog popisa stanovništva. Primjena adekvatnih rentnih tablica smrtnosti je izuzetno važna kod određivanja obveza osiguravateljskih društava i mirovinskih osiguravateljskih društava. Zbog nepostojanja hrvatskih rentnih tablica smrtnosti za vrednovanje tehničkih pričuva i premija rentnih i miro-

Za dobivanje licence od Hanfe potrebno je najmanje tri godine praktičnog iskustva vinskih osiguranja, osiguravateljska društva kao i mirovinska osiguravateljska društva koristila su rentne tablice smrtnosti drugih država odnosno prilagođene populacijske tablice smrtnosti.

Prve rentne tablice smrtnosti u Hrvatskoj pokazuju kako se životni vijek produžuje, a u njima su prvi put prepoznati i neki događaji iz naše prošlosti kao što je utjecaj 90-ih, odnosno rata u Hrvatskoj. Pokazao se zanimljivim i trend da se kod osoba nakon odlaska u mirovinu, znači oko 66. godine, smrtnost naglo povećava, kao da je

riječ o svojevrsnom šoku odlaska u mirovinu.

Naravno, trendove treba i dalje pratiti.

n Prepoznaje li se u Hrvatskoj potreba za nekim dodatnim izdvajanjima, odnosno štednjom za mirovinu?

- Na to ću odgovoriti s aspekta osiguranja: općenito gledano, u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznata potreba za osiguranjem. I to ne samo potreba da se ljudi brinu za mirovinu i štede u mirovinskim fondovima, već se kod nas ne prepoznaje potreba ni za osiguranjem stanova ili imovine. Primjerice, kada su bile velike poplave u Hrvatskoj, to se nije odrazilo na poslovanje osiguravateljskih društva jer imovina s tih područja nije bila osigurana. Isto tako, osiguranje potraživanja - to je osiguranje kojim se bavi moja osiguravateljska kuća - još uvijek u hrvatskom društvu nije prepoznato, manjka svijest da se takvo što može osigurati i da je to nešto što je stvarno potrebno. Još uvijek, u situacijama u kojima se nešto dogodi - bilo da je riječ o elementarnoj nepogodi, potraživanju ili starosti - prevladava svijest: ‘ah, država je tu i ona će pomoći’. Često se na osiguranje gleda samo kao na još jedan dodatni trošak, a ne razmišlja se o tome kako je to zapravo mali izdatak koji može biti itekako veliki benefit kada se neka situacija dogodi. Nadamo se da će se to promijeniti u budućnosti jer kad pogledate zapadne zemlje i Europsku uniju, postotak osoba koje štede za svoje mirovine je znatno veći nego što je to u Hrvatskoj.

Često se na osiguranje gleda samo kao na još jedan dodatni trošak, a ne razmišlja se o tome kako je to zapravo mali izdatak koji može biti itekako veliki benefit kada se neka situacija dogodi.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Dan hrvatskih financijskih institucija

Gospodarstvo treba nove mogućnosti financiranja Vrijednost imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila je 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67 posto vrednija od hrvatskog BDP-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Problem gospodarstva je težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit i visina PDV-a.

Luka Burilović, HGK

P

roces globalizacije i suvremena tehnološka dostignuća, koja se ogledaju u sve većoj pokretljivosti kapitala, proizvoda i usluga otvaraju nove trendove u svim sferama poslovanja, pa i financijskoj industriji čije se institucije redefiniraju i prilagođavaju dinamičnim tržišnim promjenama. U skladu s globalnim trendovima Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu organizirali su prošli tjedan u Zagrebu konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija, kako bi na jednom mjestu okupili predstavnike svih financijskih institucija, regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenike te vidjeli koje su im mogućnosti zajedničkog djelovanja na ukupnom unapređenju hrvatskog gospodarstva.

Hrvatski financijski sektor, prema riječima predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, težak je 557,7 milijardi kuna, što je 60 posto ukupnog BDP-a. Burilović je istaknuo kako je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina

Jedan od prvih poteza nove Vlade trebao bi biti porezna reforma poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit i visina PDV-a. “Prema našim procjenama, hrvatski BDP mogao bi rasti oko 2,2 posto. Ako bi rast bio i u idućim godinama na toj razini, 16 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

naše gospodarstvo bi tek 2021. godine dosegnulo razinu iz 2008. Stoga moramo biti puno ambiciozniji kad je riječ o stopama rasta”, rekao je Burilović. Napomenuo je da HGK kao krovna nacionalna gospodarska organizacija predstavlja idealnog partnera Vladi u provedbi ključnih reformi te joj se sa svim svojim resursima nudi na raspolaganje.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je kako nova Vlada započinje svoj mandat u vjerojatno najboljoj situaciji u proteklih osam godina.

“S jedne strane imamo trendove koji su pozitivni, a s druge imamo Vladu koja je očito voljna napraviti što je potrebno da rast bude još veći. Situacija je optimistična. Trendovi su dobri. Ipak, moramo još kvalitetnije iskoristiti ovaj val optimizma”, rekao je Jurčić, napominjući da i u Uredu predsjednice optimistično gledaju na ono što se trenutačno događa s Vladom.

Četiri ključna izazova za gospodarstvo

Analizu i prognoze hrvatskog gospodarstva na konferenciji je dao i analitičar londonskoga The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson koji je istaknuo četiri izazova koja će dominirati gospodarstvom, a to su Brexit, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporeni gospodarski rast Kine.

“Brexit ne bi trebao na vas imati veći utjecaj s obzirom na razinu robne razmjene između Hrvatske i Velike Britanije, kamatne stope trebale bi ostati niske idućih pet godina što Hrvatskoj ide u korist s obzirom na potrebe refinan-

ciranja duga, isto tako usporavanje kineskoga gospodarstva ne bi trebalo imati veći utjecaj na Hrvatsku, dok bi rast cijena energenata trebao dovesti do blage inflacije”, rekao je Lambertson te istaknuo kako su ova i iduća godina prekretnica za Hrvatsku. Prema njegovim prognozama, prosječni rast hrvatskog BDP-a do 2021. godine mogao bi biti 2,1 posto godišnje, dok bi ovu godinu mogli završiti rastom od 2,3 posto. Kao najveće izazove Hrvatske istaknuo je usporavanje rasta u eurozoni, demografska kretanja, visoke potrebe financiranja te strukturne probleme zdravstvenog i mirovinskoga sustava.

U iščekivanju porezne reforme

Kad je riječ o prognozama rasta BDP-a, viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je da bi gospodarski rast od 2,3 posto, koliko su ranije ove godine prognozirali njihovi analitičari, mogao biti i nešto viši.

Optimistične su i prognoze člana Uprave Addiko banke i predsjednika Udruženja banaka pri HGK-u Ivana Jandrića, koji je citirao analitičare svoje banke i njihove prognoze da ove godine očekuju stopu rasta od 2,7 posto.

Jedan od prvih poteza nove Vlade trebao bi biti porezna reforma. Sudionike konferencije zanimali su bar neki detalji, ali Saša Drezgić iz Ministarstva financija nije želio ništa otkriti.

“Reforma je izuzetno složen proces, a suzdržanost oko najava nije slučajna. Radi se temeljito, gledaju se ekonomski, fiskalni i socijalni učinci, a ide se u smjeru smanjenja opterećenja i pojednostavljenja sustava”, rekao je Drezgić.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je važnost porezne reforme, podsjetio je kako su upravo gospodarstvenici kao jedan od gorućih problema isticali česte promjene poreznih zakona te svojevrsnu poreznu nesi-

gurnost. Također je podsjetio na sporost pravosuđa. “Poslovni sektor važno je podsjetiti na mogućnost Arbitražnog suda pri HGK-u, gdje se vrlo brzo mogu rješavati sporovi. Isto tako, kako bi rasteretili pravosuđe u Hrvatskoj, novoj Vladi ću predložiti da HGK preuzme registar Trgovačkog suda jer nema potrebe da to rade sudovi, a HGK ima kapacitete i znanje da to radi puno brže, jeftinije i kvalitetnije”, rekao je Burilović.

Novčano tržište nedovoljno razvijeno

Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK proveo među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor Inclundea Ivan Mrvoš te direktor SPAN-a Nikola Dujmović.

“Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude”, kaže Dujmović i napominje da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka podučavati poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama prije svega zbog visoke razine štednje, dok s druge strane, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Marijan Kralj smatra da sektor osiguranja u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe. “Pratimo trendove i osmišljavamo nove proizvode, od osiguranja garancija i potraživanja, do osiguranja za gubljenje računalnih podataka”, ističe Kralj te naglašava da su osiguravatelji dosad više podupirali institucionalne i infrastrukturne projekte nego privatni sektor.

Financijska industrija 2015.

Svi sudionici Dana financijskih institucija dobili su po primjerak Financijske industrije 2015., specijalnog izdanja Privrednog vjesnika s rang-ljestvicama banaka, osiguranja, le-

asinga i fondova za 2015.

Izdanje Privrednog vjesnika Financijska industrija pripremljeno je u suradnji sa Sektorom za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 17

S MARKOVA TRGA Pet stupova nove

Nova tržišta

HGK vodi hrvatske tvrtke u Azerbajdžan

H

rvatski gospodarstvenici već su nekoliko puta dokazali da imaju što ponuditi azerbajdžanskom tržištu, a to će u Bakuu pokušati ponoviti šezdesetak hrvatskih gospodarstvenika predvođenih predsjednikom HGK Lukom Burilovićem.

U sklopu posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Azerbajdžanu, od 23. do 26. listopada, naše će se tvrtke susresti s tamošnjim predstavnicima vlasti te poduzetnicima. U izaslanstvu je više od 60 gospodarstvenika iz 38 izvozno orijentiranih tvrtki među kojima su i DOK-ING, Ingra, Končar, Podravka, TŽV Gredelj i Uljanik.

“Azerbajdžanska ekonomija je specifična jer uvelike ovisi o nafti čija cijena na svjetskom tržištu izravno utječe na njihovu blagajnu. Bez obzira na to, siguran sam da ulaganja u tehnologiju i razvoj neće izostati, što će našim tvrtkama omogućiti nove poslove jer hrvatska pamet svugdje je konkurentna”, istaknuo je Burilović. Dodao je da je uz IT tvrtke, u Azerbajdžanu prepoznata i hrvatska vojna industrija te da je primjerice Geofoto ugovorio projekt Vojnog geoinformacijskog sustava

s ministarstvom obrane te zemlje, a Šestan-Busch unosnu isporuku 20.000 kaciga. Otvorenost za suradnju u nedavnom je posjetu HGK-u pokazao i ministar obrane Azerbajdžana general zbora Zakir Hasanov. Velike šanse za poslove imaju i naša brodogradnja, prehrambena i kemijska industrija te sektor turizma. “Uz to, šansu vidimo i za građevinske tvrtke jer ovaj sektor u Azerbajdžanu čini 12 posto BDP-a”, ističe Burilović.

HGK podsjeća i na najnoviji posao implementacije bolničkog softvera tvrtke IN2 koja je prve kontakte s ovim tržištem uspostavila u sklopu prve gospodarske delegacije HGK na sajmu Bakutel 2011. Uz to, InfoCumulus je pobijedio na natječaju za implementaciju CRM rješenja Azerfonu, drugom po veličini mobilnom operatoru u Azerbajdžanu, dok je Banksoft sklopio ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom.

Ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske s Azerbajdžanom u 2015. iznosila je 396.252 milijuna dolara, od čega je Hrvatska izvezla u Azerbajdžan roba i usluga za 4647 milijuna dolara, a uvezla iz Azerbajdžana, uglavnom nafte, za 391.605 milijuna dolara.

H

rvatska ima novu, 14. vladu, koju bi do 2020. godine trebao voditi premijer Andrej Plenković, koji je kao ključne ciljeve istaknuo ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta te kvalitetnih radnih mjesta kao i zaustavljanje iseljavanja.

Vlada će, obećano je u programu, osobito poticati hrvatske izvoznike “Bit ćemo vlada koja služi i zna prepoznati potrebe građana i poduzetnika. Gospodarski rast će biti prioritet. Olakšat će se uvjete poslovanja i provesti poreznu reformu u svim segmentima. Želimo jednostavni sustav koji će osigurati konkurentnost”, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući Vladu i njezin program u Saboru. U svom programu Vlada navodi kako će sljedećih 12 mjeseci biti ključni za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban i to planira ostvariti kroz pet osnovnih stupova.

Lakše poslovanje

Prvi je cjelovita porezna reforma i olakšanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima, kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja, a spriječit će se i uvođenje novih administrativnih opterećenja. Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, dok će javna poduzeća proći temeljito poslovno i 18 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Vlade za razvojni skok Hrvatske

Plenković: Bit ćemo vlada koja zna prepoznati potrebe poduzetnika Prva na redu je cjelovita porezna reforma i olakšanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima, kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja.

Cilj je spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

Drugi stup čine konkretne mjere Vlade u djelatnosti s najvećim potencijalom rasta, kao što je poljoprivreda, i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima. Veliki prostor za rast Vlada vidi i u turizmu u kojem se prihodi, smatra Plenkovićev tim, mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Industrija je također godinama zanemarivana unatoč potencijalu za rast koji imaju mnoge njezine grane, a Vlada će osobito poticati hrvatske izvoznike. Treći stup je povećanje učinkovitosti institucija. To uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova.

Digitalizacija svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu bit će u fokusu djelovanja Vlade.

Javne financije

Četvrto je daljnje jačanje održivosti javnih financija, odnosno nastavak smanjivanja proračunskoga deficita koje će rezultirati snižavanjem udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje proračun plaća na javni dug. U Vladi očekuju da će tako Hrvatska izaći iz procedure prekomjernog deficita, te vratiti kreditni rejting na razinu investicijskog. U poticajnim uvjetima snažnijeg gospodarskog rasta, uz racionalno upravljanje javnim financijama i istovremeno očuvanje socijalne pravednosti i zaštite najugroženijih slojeva stanovništva, Vlada očekuje

Predsjednik HGK Luka Burilović:

Potrebne su žurne reforme poreznog sustava Predstavljeni program napokon u potpunosti uvažava glas gospodarstva. Precizno su definirani strateški ciljevi, no sada je bitno da ne izostane realizacija, što je već mnogo puta viđen scenarij. Andrej Plenković kao predsjednik Vlade ima jedinstvenu priliku provoditi učinkovite politike budući da ima potporu i suprotstavljenih političkih pozicija. Potrebne su žurne reforme poreznog sustava, prije svega visokog poreza i doprinosa na plaće, koji su uteg gospodarstvu, a negativno utječu i na tržište rada odnosno ubrzavaju odlazak stanovništva. To je negativan domino-efekt zbog kojeg imamo nedostatak radne snage na domaćem tržištu, što dugoročno dovodi do urušavanja cjelokupnoga gospodarstva.

Također je potrebna državna uprava koja će gospodarstvenicima biti više pomoć, a manje policajac. Uz to, Hrvatska mora bolje koristiti EU fondove, a gospodarstvenicima treba osigurati povoljnije i dostupnije uvjete financiranja. Unatoč rastu BDP-a država se mora ponašati kao da je i dalje u krizi i taj rast preusmjeriti prema realnom sektoru, koji ga je, na koncu, i proizveo. HGK će, u pripremi gospodarskih politika Vlade, kao i dosad, biti strateški partner, ali i korektiv u slučaju potrebe. da će do 2020. imati uravnotežen proračun opće države, a javni dug bi se trebao smanjiti za 10 postotnih bodova. Peti, posljednji stup je reforma obrazovnog sustava s nastojanjem da ga se osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva.

Vlada planira povećati mirovine za pet posto do kraja mandata, uvesti nacionalnu mirovinu te omogućiti dobrovoljni ostanak na tržištu rada i nakon 65. godine života.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 19

S MARKOVA TRGA 14. Vlada Republike Hrvatske

Tko je tko u novoj Vladi Andrej Plenković, premijer Andrej Plenković novi je premijer 14. Vlade Hrvatske. Političar je, pravnik i diplomat, a rođen je 8. travnja 1970. U svojoj karijeri obnašao je različite funkcije u Ministarstvu vanjskih po-

Goran Marić

ministar bez porftelja u Vladi RH

Zdravko Marić ministar financija

slova, 2011. godine je kao član HDZ-a izabran na izborima u Hrvatski sabor, a 2013. je izabran za jednog od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta.

na tom je fakultetu upisao doktorski studij.

Tomislav Tolušić

Gari Cappelli ministar turizma

ministar poljoprivrede

Odgovoran je izravno premijeru i zadužen za koordinaciju državnih ureda, agencija i fondova.

Martina Dalić

potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta

Tu je funkciju obavljao i u vladi Tihomira Oreškovića.

Rođen je 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu. U Ministarstvu financija počeo je raditi 2006. kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, a 2008. postaje državni tajnik u Ministarstvu financija. Prije dolaska na ministarsku funkciju bio je izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala.

U vladi Tihomira Oreškovića obavljao je funkciju ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Prvi put 2008. postaje župan Virovitičko-podravske županije i tu je funkciju obavljao dok nije postao ministar.

Rođen je u svibnju 1961. u Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet s naslovom inženjera pomorskog prometa, a od 2005. do ulaska u Vladu bio je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja, koji se uz njegovo vodstvo prometnuo u pravi brend na međunarodnoj turističkoj karti.

Gabrijela Žalac

Lovro Kuščević

Oleg Butković

ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Rođena je 4. veljače 1979.

Završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku. Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

U Oreškovićevoj vladi obavljao je istu funkciju. Rođen je 1975. u Supetru. Diplomirani je pravnik koji je od 2000. do 2005. radio u privatnom sektoru, da bi od 2005. do 2016. obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.

ministar mora, prometa i infrastrukture

Rođena je 12. studenoga 1967. godine u Velikoj Gorici. Obnašala je dužnost ministrice financija od prosinca 2010. do prosinca 2011. Ranije je obnašala razne dužnosti u Ministarstvu financija pa je tako od svibnja 1997. do siječnja 2000. bila pomoćnica ministra financija, a radila je i kao načelnica Odjela za makroekonomske prognoze.

Tu funkciju obavljao je i u vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci.

Završio je Pomorski fakultet u Rijeci, diplomirani je inženjer, smjer nautika. Na riječkom Pomorskom fakultetu 2004. je znanstveni novak, a 2008.

20 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

ministar graditeljstva i prostornog uređenja

Damir Krstičević potpredsjednik Vlade i ministar obrane

Rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. Javnosti je poznat kao jedan od generala koji je potpisao pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata, te je umirovljen sa svega 31 godinom.

Nakon toga radio je kao menadžer M San grupacije, te kao prokurist i direktor tvrtke kćeri KING ICT.

Vlaho Orepić

ministar unutarnjih poslova

cijalni rad na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno je vodila Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu.

Ivan Kovačić

mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša.

Davor Ivo Stier potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova

tu u Zagrebu, doktorirala na studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Između ostalog, usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučilišta Paris-Dauphine u Francuskoj.

Pavo Barišić

ministar znanosti i obrazovanja

potpredsjednik Vlade i ministar uprave

Rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora te gradonačelnik Omiša.

Ante Šprlje

Iskusni je hrvatski diplomat.

Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.

Tomo Medved ministar hrvatskih branitelja

Rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u Općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, diplomirao studij filozofije i njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a akademski stupanj doktora filozofije stekao je na Sveučilištu u Augsburgu.

Milan Kujundžić

ministar pravosuđa

ministar zdravstva

Bio je ministar na istoj funkciji i u prethodnoj vladi. Rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjednostožerne škole Blago Zadro.

Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku.

Na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005., a pravosudni ispit 2007. godine.

Nada Murganić

Slaven Dobrović

ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike

Rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je so-

Na istoj je poziciji bio u Oreškovićevoj vladi. Brigadni je general, rođen 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru. Na vlastiti zahtjev 2011. je umirovljen.

Nina Obuljen Koržinek

Tomislav Ćorić

Rodila se 1970. u Dubrovniku, diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakulte-

Rođen je 1979. godine u Pločama. Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. godine.

ministrica kulture

ministar zaštite okoliša i energetike

Istu dužnost obnašao je i u prošlom sazivu Vlade. Na ministarsku dužnost došao je s

Rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko od Imotskog. Po zanimanju je liječnik, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije.

ministar rada i mirovinskog sustava

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 21

Dolina Neretve Nužno je ponovno poticati proizvođače i otkup

Mandarina: uspješna i zanemarena S poticajima u iznosu od 35 do 40 milijuna kuna riješili bi se svi problemi koji prate uzgoj i plasman manadarine. To nije veliki iznos s obzirom na to da izvoz mandarine ostvaruje prihod od 50 milijuna eura, kaže Denis Matijević iz Agrofructusa piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

evolje iz dvije ključne godine - 2014. kada je zbog europskog embarga zabranjen izvoz u Rusiju i 2016., rekordna po urodu u dolini Neretve - više su učinile za promociju i brendiranje neretvanske mandarine nego priznanje zaštite na razini Europske unije. Štoviše, o toj zaštiti gotovo se više ne govori, niti se osjećaju bilo kakvi njezini učinci. Tek će se narednih godina raditi pakiranja sa znakom i pokušati organizirati aktivnosti za promociju neretvanske mandarine.

Niko Kapović, nekadašnji dugogodišnji direktor otkupnog centra u Opuzenu i jedan od najboljih poznavatelja problema vezanih uz neretvansku mandarinu, upozorio je da će ovogodišnji rekordan urod od oko 90.000 tona u narednim godinama biti premašen jer će na rod doći novi nasadi zasađeni na 130 hektara. Nakon odlaska u mirovinu Kapović je aktivan u udruzi Neretvanska mandarina i savjetnik je proizvođača. I sam je proizvođač mandarine, a procjenjuje da bi urod ove voćke u neretvanskoj dolini u narednih pet godina mogao varirati između 120.000 i 130.000 tona.

Pod mandarinom je u dolini Neretve oko 2200 hektara, a uzgojem mandarina

bavi se oko 2100 poljoprivrednika. Radi se o ranoj intenzivnoj djelatnosti u kojoj ove godine u berbi sudjeluje između 4000 i 5000 berača.

Proizvođači mandarina na domaće tržište plasiraju oko 15.000 tona, na slovensko i tržište BiH po 10.000 tona, a tržište Srbije može primiti oko 12.000 tona. Riječ je o stabilnim i tradicionalnim tržištima, no ostatak mandarina iz doline Neretve mora se plasirati na druga tržišta na kojima je konkurencija vrlo oštra.

Ususret kooperantima

Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructusa, najvećeg domaćeg otkupljivača svježeg voća i povrća, ukazao je na to da je u ovogodišnjoj rekordnoj berbi u dolini Neretve posve izostala potpora države.

“Podizanje nasada mandarina poticalo se isto kao i druge kulture. Međutim, jedino se u slučaju mandarine to pokazalo potpuno opravdanim. Kod nas je ta jedina uspješna kultura - zanemarena. Svjedoci smo da su određene kulture prošle godine dobile poticaje i možda mimo potreba, a mandarina ih nije dobila. To je loše opredjeljenje resornog ministarstva koje je potrebno promijeniti. S poticajima

u iznosu od 35 do 40 milijuna kuna riješili bi se svi problemi koji prate uzgoj i plasman mandarine. To nije veliki iznos s obzirom na to da izvoz mandarine ostvaruje prihod od 50 milijuna eura. U Hrvat-

Zemlje koje su veliki proizvođači potiču izvoz svoje mandarine - Turska, primjerice, sa 70 centi po kilogramu skoj se plasira 15.000 tona mandarine, a sve ostalo ide u izvoz. Probleme vezane uz plasman i proizvodnju mandarina možda bi lakše shvatio ministar financija nego ministar poljoprivrede”, istaknuo je Matijević, koji kaže da je u ovakvoj situaciji potpuno zaustavljeno podizanje novih nasada mandarine.

Dobro rješenje na čekanju

Još ništa od pogona za preradu Niz godina se kao rješenje problema otkupa viškova mandarina te oštećenih i plodova lošije kvalitete u dolini Neretve spominje izgradnja pogona za preradu. Prije nekoliko godina govorilo se da će HIPP otvoriti takav pogon, ali se ništa nije dogodilo. Prošle godine Stanić Grupa je na inicijativu gradske uprave Metkovića iskazala interes za izgradnju pogona za proizvodnju sokova. Na taj način proizvođači bi se mogli riješiti viškova te zbrinuti sitnije i oštećene plodove mandarina, kojih bude bar 10 posto. Bilo je pokušaja proizvodnje sokova i džemova od mandarina. Jedan od njih je svojedobno bio i pokušaj Klariko voća, ali ti pokušaji nisu dali rezultata.

22 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

mandarine

Agrofructus Grupa ima udjel u otkupu mandarine između 25 i 30 posto i njezin je daleko najveći otkupljivač. Matijević je kazao kako je, s obzirom na veliki urod i sve probleme koji su nastali zbog toga, Agrofructus Grupa sa strateškim partnerom Konzumom dogovorila nešto veću otkupnu cijenu u odnosu na tržišnu. “Ove godine ćemo raditi s manjom maržom kako bismo pomogli našim kooperantima kojih je oko 1000, a s druge strane kako bi potrošači opet dobili prihvatljivu cijenu mandarine. Ta cijena za prvu kategoriju iznosi do 2,5 kuna po kilogramu, dok bi za drugu kategoriju iznosila između 1,5 i 1,8 kuna po kilogramu”, kazao je Matijević.

Konkurenti potiču izvoz

Ove godine se situacija mogla dodatno zakomplicirati da nije u zadnji trenutak prije početka berbe ukinut embargo na uvoz turskih proizvoda u Rusiju. Da se to nije dogodilo prilikom nedavnog Putinovog posjeta Turskoj, turska mandarina bi opasno ugrozila plasman neretvanske.

“Dvije trećine naše mandarine završava u izvozu, a tu nam je konkurent turska i španjolska mandarina. Zbog toga nam je bilo važno da turska mandarina ide prema Rusiji kako bi se smanjio pritisak na tržišta gdje smo i mi prisutni. Da se to nije dogodilo, vjerojatno bi bilo problema jer bi se rušile cijene na tim tržištima. U takvoj situaciji mi bismo teško ili ne bismo mogli uopće konkurirati jer oni imaju velike količine i subvencionirani izvoz. Mi to nemamo. Turska potiče izvoz mandarine sa 70 centi po kilogramu, a Hrvatska je ne potiče”, pojašnjava Matijević.

S obzirom na to da je ove godine oko 30 posto uroda mandarine sitno, te nije pogodno za plasman, Matijević kaže da proizvođači moraju raditi na podizanju

svoje konkurentnosti provođenjem agrotehničkih mjera. “Ministarstvo poljoprivrede im u tome mora pomoći na način da mandarinu proglasi strateškim proizvodom. Mi u Hrvatskoj na jednoj maloj lokaciji kakva je dolina Neretve dobivamo velike količine i one su za naše tržište dostatne. Takvo što nemamo kod bilo koje druge kulture”, kazao je Matijević.

Upozorio je i na to da se zbog izostanka potpora sve više mandarine plasira na sivom tržištu.

Ipak nešto bolje

I Strahimir Filipović, vlasnik tvrtke Mandarinko, ističe kako se, kad je riječ o plasmanu, stanje naglo popravilo zbog ukidanja ruskog embarga na turske proizvode. Budući da će iz Turske na rusko tržište otići oko 130.000 tona mandarina, one se neće naći na europskom tržištu pa neće ugrožavati plasman naših.

Druga važna stvar, prema Filipovićevim riječima, je to što su se unazad nekoliko dana otvorila udaljenija tržišta - ona skandinavskih zemalja, ali i britansko i njemačko. A treća pozitivna stvar je početak donacija mandarina po EU programu. Odobrena je kvota od 2500 tona, što bi pomoglo plasmanu sitnije mandarine. Pretprošle sezone kvota za donacije iznosila je 7400 tona, ali nije iskorištena jer se uzgajivači zbog administrativnih zahtjeva nisu snašli. “Ove će godine kvota za donacije biti premalena”, kaže Filipović koji predviđa da će se i otkupna cijena povećati jer je se unazad dvije godine više ne određuje, nego se slobodno formira. Ove godine ona je došla do povijesno niskih vrijednosti - do čak 1,3 kune. Mandarina prve kategorije ima otkupnu cijenu 2,5 kuna, druge oko 1,6 kuna, a treće oko 0,3 kune. Kategorije se razvrstavaju po veličini ploda. Strahimir

Filipović zato kaže da se s plasmanom treba požuriti jer preostaje još nepunih mjesec dana do početka plasmana klementine, a tada pomalo završava sezona mandarine. Međutim, predviđa da će se do tada plasirati većina uroda, a prosječna cijena će porasti na oko dvije kune po kilogramu.

Je li sivo ili direktno

Niko Kapović podsjeća kako je nekada proizvođačima bila zajamčena cijena mandarine. Otkupljivači bi dobili poticaje, ali bi se od njih tražilo da otkupe cjelokupan urod te da cijena ne bude manja od dogovorene. Nikada ta cijena nije išla ispod 2,2 kune po kilogramu, a znala je biti i znatno viša. Proizvođači su tada morali biti isplaćeni do kraja godine jer u protivnom otkupljivači ne bi mogli pružiti dokaze na osnovi kojih bi dobili poticaje.

Kapović kaže da tada nije bilo ni sivog tržišta. No, unazad dvije godine, vjerojatno stoga što mandarina nema zajamčenu otkupnu cijenu, razvili su se i novi kanali prodaje. Netko ih naziva novim kanalima - a netko sivim tržištem. Tako se mandarina može dobiti na kućnu adresu dostavom, može se kupiti na tržnicama, gradskim trgovima, na raznim manifestacijama uz glavne prometnice, putem web prodavaonica i to ne samo u Hrvatskoj nego već i u Sloveniji.

Alenko Šešelj, predsjednik Udruge mandarina, potvrđuje kako je istina da se posljednjih godina započelo s direktnom prodajom i alternativnim načinima prodaje, ali da takav način nije rješenje.

“Direktna prodaja neće riješiti problem plasmana mandarine, bar ne u dogledno vrijeme. Mislim da veliki otkupljivači jedini mogu plasirati veće količine u izvoz, a to je u ovakvoj situaciji jedino rješenje”, kaže Šešelj.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Jubilarni 10. kongres hrvatskog kampinga

Od trnja do zvijezda ili od kampinga do glampinga Hrvatska je danas zrelo kamping odredište. No, vlasnici kampova ipak trebaju pokazati još više samopouzdanja i hrabrosti u stvaranju jedinstvenih proizvoda za kampiste, rekao je Stefan Thurn iz Njemačkog automobilskog kluba ADAC piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

bog povećanih investicija u kampove u nekoliko proteklih godina, kvaliteta i ponuda u hrvatskim kampovima se unaprijedila te se može reći kako naša zemlja ima jedan od najkonkurentnijih kamping proizvoda na Mediteranu, rečeno je na otvaranju jubilarnog 10. kongresa hrvatskog kampinga, održanog u LifeClass Termama Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Tom je prigodom Stefan Thurn iz Njemačkog automobilskog kluba (ADAC) istaknuo kako su iz tog kluba prije nekoliko godina upozoravali vlasnike hrvatskih kampova kako trebaju unaprijediti kamping ponudu da bi kampovi postali konkurentni. “Tako je konačno sve došlo na svoje, pa je danas Hrvatska zrelo kamping odredište. No, vlasnici kampova ipak trebaju pokazati još više samopouzdanja i hrabrosti u stvaranju jedinstvenih proizvoda za kampiste”, poručio je Thurn.

Na kongresu je predstavio zaključke iz ADAC-ove analize o kvaliteti i cijenama kampova u mediteranskim zemljama. Uspoređujući cijene u kampovima za tročlanu obitelj u francuskoj pokrajini Languedoc-Roussillon, španjolskoj Kataloniji (Katalunji), talijanskom Venetu i u Hrvatskoj, Thurn je zaključio kako takva obitelj u našoj zemlji dnevno troši 41,42 eura, u Kataloniji 54,23 eura, Venetu 50,84 eura te u Languedoc-Roussillo-

nu 47,61 euro. Europski prosjek dnevne potrošnje za tročlanu obitelj iznosi 36,60 eura. To znači, pojasnio je Thurn, da su hrvatski kampovi ipak među jeftinijima.

Odlični resursi za razvoj kamping ponude

Prema ADAC-ovoj klasifikaciji kampova, kvaliteta kampova se ocjenjuje kroz pet glavnih i 10 potstupaca. Na prvom mjestu promatra se sanitarni čvor kao vrlo važan element u kampovima. On se ocjenjuje kroz količinu i kvalitetu.

Po ljepoti i prirodnom okolišu hrvatski kampovi nemaju premca i čvrsto drže prvo mjesto Drugi važan element je infrastruktura koja se promatra kroz prostor za kampiranje koji kampist ima za sebe te na koji je način provedena struja do kamp mjesta kao i kakav je pristup kanalizaciji. U kampu se nadalje ocjenjuje recepcija, parking te razne oznake. Da bi neki

24 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

kamp bio kvalitetan, mora imati dobro uređene i opskrbljene trgovine, kioske te dobru ponudu u restoranima koji se nalaze u sklopu kampa. Promatrajući prema broju kampova kategorije četiri i pet zvjezdica, Thurn je rekao kako Hrvatska u europskim okvirima ima najveći postotak takvih kampova. Tako imamo 27 posto kampova kategorije četiri i pet zvjezdica, a nakon nas je Italija sa 13 posto, zatim Francuska i Španjolska s po 12 posto i Njemačka sa sedam posto.

“Hrvatska ima odlične resurse za razvoj kamping turizma i vlasnici kampova na to mogu biti ponosni”, istaknuo je Thurn.

Ocjenjujući kvalitetu sanitarnih čvorova ocjenama od 1 do 10, hrvatski kampovi u tom segmentu dobili su ocjenu 7,13 i nalaze se na drugom mjestu, iza Njemačke koja ima ocjenu 7,28. Usporedbe radi, sanitarni čvorovi u francuskim kampovima dobili su ocjenu 6,85, dok je prosjek europskih kampova 6,6. Thurn je podsjetio kako je prije nekoliko godina boljka hrvatskih kampova upravo bila u nekvaliteti sanitarnih čvorova. U ponudi restorana i trgovina Hrvatska sa Španjolskom dijeli prvo mjesto s ocjenom 5,43, a nakon njih su Italija s ocjenom 4,94 i Francuska s ocjenom 3,07. No, po ljepoti i prirodnom okolišu hrvatski kampovi nemaju premca i čvrsto drže prvo mjesto s ocjenom 3,71, dok su talijanski kampovi dobili 2,80, a njemački 1,88. Thurn je naglasio kako na te ocje-

ne posebice utječu prekrasne plaže koje imaju hrvatski kampovi.

Evolucija kampinga

Na kvalitetu i ponudu kampova osvrnuo se i Loek van der Loo iz nizozemskog turoperatora Vacanceselect koji je istaknuo kako suvremeni turisti sve više traže kampove u prirodnom i mirnom okruženju. Pritom je izdvojio evoluciju rasta kampova koji su se od kampinga danas razvili do skupog i pomodnog glampinga – odmora u ekskluzivnim

šatorima. “Turistima je vrlo važna integracija smještaja i lokacije te njihova privatnost, što znači da ti šatori moraju nuditi priču, primjerice, imati otvoreni krov kroz koji će kampisti promatrati nebo ili šatore smještene na drveću”, rekao je Loek van der Loo. Odgovarajući na pitanje što današnji turisti žele, on je naglasio kako je to kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji, boravak u prirodnom okruženju, kvaliteta i luksuz, ali i autentičnost ambijenta što znači odmor u kućici ili šatoru prilagođenima mjestu na

kojem se nalaze, a ne da su jedni uz druge u nizu. Osim toga, Loek van der Loo je zaključio kako strani kampisti moraju znati da su u hrvatskim kampovima, pa im stoga treba ponuditi autentičnost, jer će ih u suprotnom sve podsjećati na slične kampove u ostalim mediteranskim zemljama, a to nije dobro.

Važni Nijemci

Kamping turizam ima veliki značaj u ukupnoj smještajnoj ponudi Hrvatske. Kao i u ostalim oblicima smještaja,

Regija u rebrandingu

Novo zanimanje

U Međimurju uskoro pet kampova

Kamping specijalista

Gosti koji borave u kampovima najviše vole istraživati destinaciju u koju su došli na odmor, boraviti u prirodi te uživati u enogastronomskoj ponudi. Upravo se takva ponuda, koja uključuje aktivni odmor u kampovima, uskoro počinje razvijati u Međimurju, regiji domaćinu ovogodišnjeg 10. kongresa hrvatskog kampinga, pa se predviđa kako će ta hrvatska regija u sljedećih pet godina dobiti pet kampova, rekao je Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije. Dodao je kako Međimurje prolazi kroz rebrending, a već su stvoreni uvjeti za razvitak aktivnog odmora. U toj je regiji prošle godine ostvareno 50.000 turističkih dolazaka i 120.000 noćenja od čega su polovinu činili domaći gosti. Grula je napomenuo kako će turiste, ali i kampiste zasigurno zainteresirati i 700 kilometara uređenih biciklističkih staza.

Na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu uveden je novi program cjelogodišnjeg obrazovanja iz menadžmenta kampova pod nazivom Kamping specijalista. Kroz taj program u trajanju od 50 sati studenti će proći teoretsku i praktičnu nastavu u odabranom kampu kategorije četiri zvjezdice. Program se sastoji od devet cjelina – kolegija ili predmeta, koje vode profesori s fakulteta i stručnjaci iz prakse. Prijave se primaju do 5. veljače 2017., a mogu se javiti svi koji već rade u turizmu i ugostiteljstvu, a i oni koji se žele baviti poduzetništvom u kampovima te otvoriti mali kamp.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO

tako nam je i u tom segmentu vrlo važno njemačko tržište. Iako u posljednje doba pada značaj toga tržišta u svijetu, ipak Njemačka i dalje ostaje najjače emitivno tržište u Europi. Od ukupnog prihoda koji ta zemlja ostvaruje u turizmu, 30 milijardi eura bilježi samo u turoperaterstvu, rekao je Romeo Draghicchio, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj. Dodao je kako oko 53 milijuna Nijemaca godišnje putuje na odmor, a od toga 30 posto ostaje u domicilnoj zemlji, dok 40 posto stanovnika odlazi na odmor u mediteranske zemlje, pa tako i u Hrvatsku.

Nijemcima je najomiljenije turističko odredište Španjolska i u tu zemlju godišnje putuje 10 milijuna Nijemaca. Nakon nje, njemački turisti vole putovati u Italiju, Tursku i Austriju, dok se Hrvatska nalazi na petom mjestu najdražih turističkih odredišta za Nijemce. Iako je automobil kao prijevozno sredstvo u silaznom trendu za stanovnike Njemačke, on i dalje ostaje na prvom mjestu oblika prijevoza do odredišta putovanja. No, Nijemci sve više vole putovati zrakoplovom.

Prema podacima njemačkog instituta F.U.R., njemački turisti najviše vole odsjedati u hotelima i to 48 posto njih, zatim u privatnom smještaju i kućama za odmor – 23 posto, dok su kampovi na trećem mjestu i u njima boravi šest posto ili četiri do pet milijuna Nijemaca.

Govoreći o metodama rezervacije aran-

žmana u nekom turističkom odredištu, Draghicchio je rekao kako 42 posto Nijemaca još uvijek bukira turističke aranžmane putem turističkih agencija iako se i uloga agencija smanjuje na tržištu.

No, što možemo očekivati od Nijemaca u sljedećem razdoblju i kakav je

zapravo njihov trend putovanja? Analize pokazuju kako oni i dalje najviše vole sunce i more, nakon čega slijedi odmor i uživanje u prirodi. Dugoročni trendovi pokazuju da će kao potražnja kupanje i obiteljski odmor i dalje rasti, što znači da su Nijemci dosta konzervativno emi-

Prvi u Hrvatskoj

Aquapark u kampu Suvremeni turisti, među koje se ubrajaju i kampisti, traže sve više adrenalinskih proizvoda, među koje se ubrajaju i vodeni parkovi. Prvi vodeni park u kampu u Hrvatskoj otvoren je prošle godine u Čikatu na Malom Lošinju. Taj se aquapark nalazi na 6300 četvornih metara površine od čega 2400 četvornih metara otpada na bazene i ostale vodene sadržaje. Upravo su takvi vodeni parkovi izazovi za vlasnike kampova jer oni trebaju pružiti razonodu svojim gostima, među koje se ubrajaju i obitelji s djecom. “Vodene parkove treba integrirati u okoliš u kojem se nalazi kamp pazeći pritom da se ništa ne naruši. U sklopu takvih parkova treba uvesti niz sportskih sadržaja jer upravo takve sadržaje traži sve više kampista”, rekao je Alfonso Ribarrocha iz tvrtke Action Park Waterscapes iz Španjolske, tvrtke koja je projektirala vodeni park u kampu Čikat.

26 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Dodao je kako se, primjerice na 10.000 četvornih metara površine mogu izgraditi takvi sportski i vodeni sadržaji koji mogu privući goste kampa, obližnjeg hotela, ali i turiste izvana, pa je stoga to isplativa investicija. Da je tome tako, složio se i Dejan Jakovljević iz tvrtke Jadranka kampovi, no on je upozorio vlasnike kampova na nepredviđene troškove koji im mogu poskupiti cijelu investiciju. To su primjerice ulaganja u čišćenje bazena, nabavu kemikalija poput klora te honoriranje spasioca na bazenima, naglasio je Jakovljević.

Nagrade i priznanja dodijeljena na 10. kongresu hrvatskog kampinga Životna nagrada za poseban doprinos razvoju kamping turizma u Hrvatskoj: • Đulio Delise (Jadranka kampovi d.o.o.)

• Drago Bonifačić (Hoteli Punat d.d.)

• Nada i Mate Mrakovčić (Kamp Bor) Novi najbolji kampovi (selekcija Croatia’s Best Campsites): • Kamp Glavotok • Kamp Vira • Kamp Polidor

tivno tržište i ne zanimaju ih neki drugi motivi putovanja.

Prema tome se može zaključiti kako će oni i dalje dolaziti na odmor u Hrvatsku jer ovdje nalaze sve što im je za odmor potrebno. Promatrajući njihove turističke rezultate u Hrvatskoj, može se zaključiti da se 30 posto prometa s tog tržišta u našim odredištima još uvijek ostvaruje u kolovozu, a naša zemlja je dosta ovisna o kamping segmentu na tom tržištu.

“Većina Nijemaca u Hrvatsku dolazi s juga tj. iz Bavarske. Odatle te iz pokrajine Baden Württemberg dolazi 26 posto od ukupnog broja turista s tog emitivnog tržišta”, istaknuo je Draghicchio. Dodao je kako Nijemci najviše posjećuju Istru, i to 37 posto njih, zatim Kvarner – 23 posto te Zadarsku županiju – 10 posto od ukupnog broja njemačkih turista. Govoreći o turističkim rezultatima koje Nijemci bilježe u našoj zemlji, Draghicchio je naglasio kako je prošle godine u Hrvatskoj boravilo 2,2 milijuna tih turista, a ove se godine očekuje 2,3 milijuna turista iz Njemačke. Inače, u 2015. je ukupno bilo zabilježeno 14,8 milijuna turističkih dolazaka. Isto tako, od ukupno 80 milijuna noćenja koji su prošle godine bili registrirani u Hrvatskoj, Nijemci su zabilježili 16,8 milijuna.

Nijemci vole boraviti u kampovima, a prema statističkim podacima iz 2013. godine vidljivo je kako je 38 posto noćenja u tim oblicima smještaja bilo re-

Novi najbolji mali kampovi (selekcija OK mini camps): • Kamp Lando Resort • Kamp Karin • Kamp Vinia • Kamp Marta • Kamp Sabljaci

•K amp Slatina •K amp Šimuni •K ampovi Krk i Polidor

Village for all (V4A) - poseban certifikat za kampove dostupne osobama s posebnim potrebama: •N aturist Resort Solaris Nagrada za inovativnost (Inovacamp 2016): • K amp Njivice • Kamp Aminess Park Mareda •K amp Zablaće • Jadranka kampovi •K amp Čikat • Kamp Čikat •K amp Stoja • Kamp Lanterna

gistirano s tog tržišta. No, u 2014. i 2015. godini taj postotak se smanjio jer su se Nijemci preorijentirali na privatni smještaj. Ipak, Nijemci i dalje drže visoko četvrto mjesto u kamping turizmu u Hrvatskoj, odmah iza Nizozemske, Danske i Slovenije.

more i sunce ostaju najvažniji motiv putovanja kad je riječ o njemačkim turistima Osim što vole putovati, njemački turisti su i dobri potrošači, a njihova prosječna potrošnja u Hrvatskoj iznosi 863 eura. Doduše, to je nešto manje od njihove potrošnje u ostalim mediteranskim zemljama gdje u prosjeku troše oko 1000 eura.

Šveđani, Norvežani i Finci

Za kamping u Hrvatskoj vrlo je važno i skandinavsko tržište, a s tog tržišta prošle godine je u našim kampovima boravilo 200.000 Šveđana, 123.362 Norvežana i 81.500 Finaca. No, za kam-

ping segment u Hrvatskoj je najvažnija Danska jer ima najdulju kamping tradiciju, istaknuo je Paul Šikić, direktor predstavništva HTZ-a zadužen za skandinavske države. On je rekao kako stanovnici tih zemalja imaju relativno visoka primanja i odlaze na dulje godišnje odmore koji traju od pet do šest tjedana. Pritom je naglasio kako na putovanja odlaze iz potrebe jer žive u hladnim klimatskim uvjetima.

“Kako bismo dobro razmotrili potrebe i motive za putovanja Skandinavaca, važno je znati da u tim zemljama najčešće putuje 30,8 posto samaca, 10,9 posto mladih parova bez djece te 26 posto obitelji s djecom. Oni vole odmor u prirodnom okruženju i zato im treba prilagoditi turističku ponudu”, rekao je Šikić. Dodao je kako upravo Danci godišnje ostvaruju 10,2 milijuna putovanja, a tijekom godine putuju dva puta u inozemstvo.

Njihov prosječan boravak u nekoj državi izvan njihove domicilne zemlje traje u prosjeku 7,1 noć, a turistička potrošnja im iznosi 1305 eura. Iako su im na prvom mjestu hoteli kao omiljeno mjesto za smještaj, ipak 9,8 posto Danaca odlazi na kampiranje. “Pri razvitku turističkog proizvoda posebnu pažnju treba posvetiti tome da će se to svidjeti Dankinjama jer 51 posto njih planira putovanje godinu unaprijed. I njih zanima kamping, pa zato i u tom smjeru treba uputiti pozornost”, zaključio je Šikić.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO SEECEL’s 2nd Entrepreneurial Camp

Ponosni na SEECEL-ove rezultate

M

eđunarodna edukativna konferencija o poduzetništvu, SEECEL’s 2nd Entrepreneurial Camp: Entrepreneurial Learning for an Entrepreneurial Eco-system, u organizaciji Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL), održana je od 17. do 19. listopada u Šibeniku. Na konferenciji se okupilo više od 400 sudionika iz osam zemalja SEECEL-a: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske.

“Hrvatska može biti ponosna na SEECEL-ove rezultate. Kao jedan od suosnivača SEECEL-a, Hrvatska gospodarska komora novoj će vladi predložiti da SEECEL postane jezgra buduće europske agencije smještene u Hrvatskoj”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić te dodao da će agencija koristiti svim zemljama

EU-a, a prije svega hrvatskom gospodarstvu. Predstavnik europske komisije Michel Catinat i ravnateljica SEECEL-a Efka Heder istaknuli su da je SEECEL izabran među pet finalista za prestižnu nagradu Startup Nations Award for Groundbreaking Policy Thinking u or-

ganizaciji Globalne poduzetničke mreže (GEN) koja uključuje 160 zemalja. “Biti među pet finalista za ovu nagradu veliki je uspjeh koji potvrđuje iznimne rezultate SEECEL-a. Također, to je temelj za rast ovakvog centra u buduću europsku agenciju”, istaknula je Efka Heder.

Trendovi u nabavi

Nabavljači postaju resurs

K

onferencija o nabavi u organizaciji Hrvatske udruge nabavne djelatnosti (HUND) i poslovnog tjednika Lider pozabavila se trendovima u toj branši, a govora je bilo i o tome kako javna nabava može pomoći razvoju privatnog sektora.

“Ključni trendovi u nabavi svode se na nekoliko kategorija, to su upravljanje rizicima, transparentnost, tehnologija, razvoj sposobnosti tima i outsourcing”, istaknula je Cheryl Farrow Paradowski, predsjednica Međunarodne federacije za nabavu i upravljanje zalihama (IFPSM), dodavši kako je upravljanje rizicima sve više prepoznato kao važno poslovno područje. “U nabavi je osobito važno posvetiti se planiranju nepredviđenog, ugova-

ranju uvjeta i potpisivanju ugovora, kao i reputacijskim rizicima te valutnim promjenama. Promjena je stalna i uvijek ima novosti koje morate istraživati i utvrditi njihovu važnost u vašim organizacijama.

Potrebno je uvesti promjene koje će pozitivno utjecati na razvitak vaše organiza-

28 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

cije”, objasnila je Ch. Farrow Paradowski.

Søren Vammen, CEO Danskog foruma za nabavu i logistiku (DILF) i CEO tvrtke Kairos Commodities, govorio je o leadershipu u nabavi, istaknuvši kako nabavljači danas postaju resurs i kompetitivno oružje. “Potreban je potpuno novi set osobina na suvremenom igralištu u području nabave, stoga je pri zapošljavanju novih ljudi bitno uzeti u obzir njihovu osobnost, analitičke vještine i znanja o području nabave. Možete ljude naučiti novim vještinama, ali ne možete im promijeniti osobnost”, naglasio je Vammen, dodavši kako bi vrijednost trebala postati glavna konkurentska prednost nabave, za razliku od smanjivanja troškova što se danas smatra primarnim. (M.S.)

U fokusu gospodarenje industrijskim otpadom i energijom

Sajam ideja za kreativno gospodarstvo

Č

etvrto izdanje Sajma ideja održano je pod motom Sinergija hrvatske industrije i znanosti, a fokus predavanja je stavljen na gospodarenje industrijskim otpadom i energijom.

Na otvaranju je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras poručio kako je ovaj sajam odlična ideja koja će pomoći da studenti kompletiraju svoja znanja. “Treba nam više kreativnosti kako bi se razvijalo domaće gospodarstvo, a po odazivu na ovaj sajam očito je da svi dionici, od HGK do Grada Zagreba i Sveučilišta, vide potencijal koji imamo”, poručio je Boras, dodavši kako su sve struke bitne te da za svakog ima mjesta da se zaposli tu u Hrvatskoj. Objasnio je studentima kako iseljavanje nosi svoje probleme i da unatoč boljim financijskim uvjetima ni vani nije sve bajno što se tiče kvalitete života.

Kao gorući problem istaknuo je razliku

u plaći između znanstvenika iz Austrije i Hrvatske, naglasivši da za rad na istom projektu asistent u Beču ima trostruko veća primanja od rektora kod nas. “Moramo ispregovarati bolje uvjete u EU po tom pitanju i utjecati na našu Vladu da

pomogne znanstvenicima, a to možete vi mladi. Jedan od načina da se situacija popravi je i ovaj sajam”, zaključio je Boras.

Slavko Borac iz Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba je istaknuo kako je potrebno daljnje okupljanje institucija i pojedinaca s ciljem promocije razvoja ekonomije. “Suradnja svih dionika iznimno je bitna kako bi se promovirao gospodarski razvoj i stvorili uvjeti za poduzetnike. Nama je potreban rast proizvodnje, ali ne bilo kakve, već one usmjerene na zaštitu okoliša, a jedini način da se to ostvari je povezivanje znanosti i gospodarstva”, izjavio je Borac.

Nakon uvodnih izlaganja održana su predavanja o biorafinerijama, mogućnostima korištenja algi za pročišćavanje otpadnih voda i proizvodnju biomase, o gospodarenju energijom i kružnoj ekonomiji na lokalnom primjeru zelene industrijske sinergije, a obrađene su i brojne druge teme vezane uz otpad i energiju.

2. konferencija o robi široke potrošnje FMCG Summit Zagreb

Tko što očekuje od brenda

D

ruga konferencija o robi široke potrošnje FMCG Summit Zagreb pozabavila se cijelim nizom tema i izazova s kojima se susreću sudionici tog tržišta. Brojni govornici iz etabliranih kompanija podijelili su vlastite primjere dobre prakse suradnje s partnerima i kupcima, a govora je bilo i o prevladavajućim trendovima u branši.

Mladen Kožić iz GfK pričao je o potrošačima budućnosti, istaknuvši kako je tehnologija radikalno promijenila navike milenijaca koji od brenda očekuju da ih zabavi i uvjeri, odnosno da tvrtke pokažu društvenu i ekološku odgovornost, dok starija generacija očekuje da ih brendovi nagrade. “Milenijci u Hrvatskoj čine

33 populacije i generiraju 17 posto vrijednosti na FMCG tržištu, natprosječno kupuju u Lidlu i Kauflandu, a imaju afinitet prema stranim brendovima poput Coca-Cole. Njihove navike se odražavaju na kanale FMCG tržišta jer je među njima sve češća navika online kupovine”, kazao je Kožić, dodavši kako trgovci moraju segmentirati svoje poslovanje i poboljšati komunikaciju s klijentima.

Darko Karić iz Konzuma objasnio je kako se prilagoditi FMCG potrošačima koje je promijenilo makrookruženje.

Objasnio je kako kod nas čak 32 posto ukupne potrošnje otpada na hranu i piće, što je odlika siromašnog tržišta. “Svjetski trendovi u retailu su rast online trgovine, razvoj privatnih marki, promjena kon-

cepta trgovine, rast udjela milenijaca na tržištu te ekspanzija diskontera. Diskonteri u zadnje vrijeme sve više postaju klasični retaileri, a privatne marke su toliko premium da sve više postaju brendovi”, naglasio je Karić. (M.S.)

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 29

NAJAVA ICEL – Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo

Znanje i praksa na istom mjestu U organizaciji Visoke škole Nikola Šubić Zrinski, 27. listopada u Hotelu Antunović u Zagrebu, svoje će šesto izdanje doživjeti međunarodno poznata konferencija koja okuplja ugledne stručnjake iz područja obrazovanja za poduzetništvo poduzetništvo. Konferencija ICEL6 ove godine održat će se 27. listopada u Hotelu Antunović u Zagrebu. Glavni je govornik prof. dr. Velimir Srića s temom Inovacija i učenje za poduzetništvo.

Velika podrška

Zemlja-partner ovogodišnje ICEL konferencije je Kraljevina Nizozemska

Visoka škola N.Š. Zrinski poziva sve zainteresirane za temu poduzetništva i obrazovanja za poduzetništvo da prate službene web stranice ICEL-a: http:// www.icelconf.eu te da se pridruže samoj konferenciji 27. listopada u Zagrebu, u Hotelu Antunović.

I

zazovi i perspektive u obrazovanju za poduzetništvo tema je 6. međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo – ICEL6 koju organizira Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba.

Važnost ove konferencije prepoznata je u regionalnim, ali i europskim i svjetskim krugovima znanstvenika i stručnjaka iz područja obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnika i donositelja odluka na svim razinama. Ovoj ICEL konferenciji kao suorganizator pridružilo se i Međimursko veleučilište u Čakovcu. Zemlja-partner je Kraljevina Nizozemska.

Svrha ICEL konferencije je okupiti sve zainteresirane za nove mogućnosti u obrazovanju za poduzetništvo i primjenu poslovnih modela u poduzetničkoj praksi, dok je glavni cilj pružiti priliku studentima, znanstvenicima i praktičarima da interakcijom i umrežavanjem identificiraju i razmijene praktična i znanstveno dokazana rješenja koja podržavaju održivo

30 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

ICEL je prva međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo u regiji u okviru koje je do sada, u ICEL zbornicima i stručnim znanstvenim časopisima, objavljeno gotovo 250 radova tristotinjak autora. Panel-raspravama, prezentacijama i predavanjima mnogobrojni su stručnjaci u okviru ICEL-a prenosili svoja znanja i iskustva. Autori dolaze iz zaista cijeloga svijeta, od europskih zemalja kao što su Škotska, Nizozemska, Grčka, Turska, Mađarska, Makedonija, Litva, Portugal, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Velika Britanija, Nizozemska i Finska, do dalekog Brazila i Tajlanda.

Tradicionalno ICEL ima podršku Ureda predsjednika Republike Hrvatske te pokroviteljstva brojnih ministarstava i drugih javnih tijela. Tako je i ove godine podršku visokim pokroviteljstvom dala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a pokroviteljstvom podržali Hrvatski sabor, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Knjižnice grada Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Institut za turizam, Hrvatska obrtnička komora, Institut Ruđer Bošković, Hrvatska gospodarska komora i Grad Zagreb.

Medijski pokrovitelji ove konferencije su tjednik Privredni vjesnik, časopis Poduzetnik, portali Suvremena.hr i Manager.ba te radio Soundset Plavi.

AKTUALNO SIAL 2016

U Parizu do novih ideja i tehnologija Hrvatski proizvođači su peti put za redom u organizaciji HGK nastupili na najvećemu europskom sajmu prehrambene industrije, gdje su predstavili svoje proizvode i uspostavili nove kontakte s kupcima i partnerima

U

organizaciji Hrvatske gospodarske komore 17 hrvatskih tvrtki izlagalo je na 51. međunarodnom sajmu prehrambene industrije SIAL 2016 koji se održao od 16. do 20. listopada u Parizu. Na tom najvećem europskom sajmu prehrambene industrije izlagalo je više od 6500 izlagača iz više od 100 zemalja, a sajam je posjetilo više od 160.000 posjetitelja.

“Našoj tvrtki ovo je izvrsna platforma za upoznavanje s inovacijama i trendovima u pekarstvu, specifičnostima pojedinih tržišta gdje možemo pronaći inovativne zanimljive ideje i nove tehnologije koje se primjenjuju u pekarstvu, a koje kasnije možemo primijeniti u razvoju svojih proizvoda”, kaže voditeljica marketinga tvrtke Mlinar Danijela Arsenović.

“Mlinar na sajmu predstavlja vlastiti proizvodni asortiman zamrznutih pekarskih proizvoda koje već plasiraju ne samo na europsko tržište, već i na druge kontinente. Sajam predstavlja i mjesto na kojemu možemo upoznati potencijalne poslovne partnere s kojima možemo razvijati prodajnu mrežu i plasirati Mlinarove proizvode na tržišta na kojima dosad nismo bili prisutni”, ističe Danijela Arsenović.

Vlasnica Prodan Tartufa Višnja Prodan kaže kako je njihova najveća vrijednost dugogodišnja obiteljska tradicija kojom stvaraju originalni brend pružajući svima najbolje okuse, mirise i doživljaje Istre. “Upravo na ovom sajmu želimo povećati krug svojih kupaca, pronaći nove distributere i približiti istarske tartufe svim ljubiteljima ove podzemne gljive diljem Europe i svijeta”, kaže Višnja Prodan.

Ove godine bez glutena

Uzimajući u obzir konkretne poslovne razgovore, ostvarene na posljednjem SIAL-u održanom prije dvije godine, hrvatski izlagači i ove se godine nadaju odličnim poslovima, ocjenila je viša stručna suradnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Jasminka Dukić.

Sajam SIAL posebno je poznat po stalnoj orijentaciji na inovativne proizvode Na dosad najvećemu izložbenom prostoru u Paviljonu 1 sajamskoga kompleksa Parc des Expositions de Paris-Nord Villepinte predstavili su se Agrokor i njene tvrtke Agrolaguna, Belje, Ledo, Jamnica, PIK Vrbovec, Zvijezda, tvrtka Dupin koja je vlasnik lanca delikatesa Delicije, slavonski proizvođač bučinog ulja i proizvoda od buče Grbić, Hermes International poznat po svojem brendu Dida Boža, Mlinar, pazinski proizvođač suhomesnatih proizvoda Pisinium, Prodan Tartufi, proizvođač tjestenine Ragusa, Uje - proizvođač bračkog maslinovog ulja Nona, vodnjanska Uljara Baioco i proizvođač trajnih vegetarijanskih pripravaka Vegetariana. Sajam SIAL posebno je poznat po stalnoj orijentaciji na inovativne proizvode i brzorastući sektor. Ove su se godine prvi put kao zaseban sektor predstavili i proizvođači bezglutenske hrane. (K.S.)

SIAL 2016:

4 dana sajma 6500 izlagača proizvodi iz 100 zemalja više od 160.000 posjetitelja

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Dani meda i 21. nacionalno ocjenjivanje meda

Godina malo bolja od Nije samo loša godina uzrok teškoćama nego i prekomjerni uvoz nekvalitetnog meda nepoznatog podrijetla. Medarima na ruku ne ide ni uredba EU-a kojom se med nepoznatoga podrijetla može miješati s medom proizvedenim na prostoru Unije piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O Snaga Hrvatske u proizvodnji meda je ta da ima veliku raznolikost.

Imamo vrste meda koje su među

najskupljima u Europi, poput medljike ili kadulje. U Europi ima jako puno kadulje, no ona je zapravo plantažna. Po okusu i mirisu hrvatska kadulja dominira.

Dr. Nikola Kezić

va godina je za pčelare tek nešto bolja od katastrofalne 2014. godine. Česte i obilne proljetne kiše i mraz učinile su svoje. Ipak, pčelari se nadaju kako će suncokret izvući ovu godinu kada je o proizvodnji meda riječ, izjavio je za Privredni vjesnik početkom ovoga ljeta Nikola Kezić, umirovljeni profesor pčelarstva zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Nažalost, očekivanja od suncokreta pokazala su se loša i za pčelare, ali i za uzgajivače suncokreta.

Naime, ovogodišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj bit će i za tridesetak posto manja od uobičajenog prosjeka unatrag nekoliko godina.

Osjetili su to i organizatori tradicionalne gospodarske manifestacije Dani meda koju je već 21. put organizirala HGK-ŽK Osijek u suorganizaciji s Hrvatskim pčelarskim savezom, Županijskim savezom pčelara Osječko-baranjske županije, Gradom Osijekom, Osječko-baranjskom županijom te Prehrambeno tehnološkim fakultetom u Osijeku.

Zamjetan pad broja prijavljenih uzoraka obilježio je ovogodišnje 21. nacionalno ocjenjivanja meda na koje je iz svih dijelova države pristiglo 98 uzoraka različitih vrsta meda. Podsjetimo usporedbe radi da je Povjerenstvo za ocjenjivanje meda prošle godine imalo za ocijeniti čak 139 uzoraka od čega je samo bagremova meda bilo 50 uzoraka, dok je na ovogodišnjem ocjenjivanju upravo on podbacio sa samo 16 pristiglih uzoraka.

Stručnjaci tvrde da je klimatski ova godina za med bila jako loša te da su mraz i obilne oborine u vrijeme cvatnje bilja uzrokovale skroman prinos koji se kreće do 10 kilograma po košnici. Inače, u dobrim godinama prosječni prinos meda po košnici iznosi između 20 i 30 kilograma.

Nužna zakonska pomoć

“To nije dovoljno za ozbiljniju ponudu na tržištu. Proizvodnja meda u Hrvatskoj se kreće između lošijih 8000 i dobrih 10.000 tona. Ove godine se može očekivati jedva do 7000 tona meda. Pri tome, u 2015. godini smo uvezli 962

32 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

tone, a izvezli samo 400 tona meda. U prvih pet mjeseci ove godine taj se trend nastavlja jer smo uvezli 645 tona u vrijednosti 1,4 milijuna eura, a izvezli samo 184 tone u vrijednosti 700.000 eura”, pojašnjava Ernest Nad, tajnik Organizacijskog odbora 21. ocjenjivanja meda i voditelj Odjela za poljoprivredu u Županijskoj komori Osijek. Čini se da ni medarstvo u Hrvatskoj po problemima ne zaostaje za ostalim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Nije samo loša godina uzrok tim teškoćama već, kako to pokazuju i brojke, prekomjerni uvoz nekvalitetnog meda nepoznatog podrijetla. Medarima na ruku ne ide niti uredba EU-a kojom se med nepoznatoga podrijetla može miješati s medom proizvedenim na prostoru Unije.

Nad smatra da Hrvatska može pomoći domaćim proizvođačima meda tako da donese svoje zakonske regulative kojima bi ih zaštitila. Naime, iz Ministarstva poljoprivrede dolaze najave o zakonu o poštivanju dobre poljoprivredne prakse gdje će domaći med i ostali domaći poljoprivredni proizvodi dobiti određeni prioritet.

Ne smijemo biti skromni

No, da proizvodnja meda u Hrvatskoj nije gorkog okusa već ima i svoju slađu stranu, objašnjava dr. Nikola Kezić navodeći kako ne smijemo biti skromni već se moramo pohvaliti činjenicom da je hrvatski med izvrstan i pripada samom vrhu europskog meda.

“Snaga Hrvatske u proizvodnji meda je ta da ima veliku raznolikost. Imamo vrste meda koje su među najskupljima u Europi, poput medljike ili nekih mediteranskih vrsta kao što je med od kadulje. U Europi ima jako puno kadulje, no ona je zapravo plantažna. Po okusu i mirisu hrvatska kadulja dominira i ima svoju vrijednost u odnosu na druge kadulje koje se pojavljuju diljem Europe”, kaže profesor Kezić.

Hrvatski medar u prosjeku ima 50 košnica i bolji poznavatelji tvrde da je to dovoljno za osobne potrebe, no ne i za ozbiljniju proizvodnju i tržište. Tek sa 300 do 400 košnica jedna obitelj s velikim uloženim radom može računa-

od čiste katastrofe

ti na dobit prodajom na sajmovima ili kućnom pragu. Marin Kovačić, mladi pčelar iz Darde koji je bavljenje pčelarstvom naslijedio od oca i djeda, kaže da iako imaju 600 košnica, jedna ovakva loša godina i cijene meda koje su znatno niže nego ranijih godina mnoge od njih bacaju u očaj. Ubija ih veliki uvoz jeftinog meda iz Kine, no kaže kako je i golim okom vidljiva ogromna razlika u kvaliteti domaćeg i uvoznog meda.

“Dobar med čini njegova čistoća, priroda i okoliš u kojemu nastaje. Preporučujem stoga svima da med kupuju kod pčelara, a ne u trgovačkim lancima”, kaže Kovačić.

Upitna kvaliteta uvoznog meda

O problemu vrlo upitne kvalitete uvoznog meda već duže vrijeme govori Hrvatski pčelarski savez (HPS).

“HPS je pokrenuo tu priču, ali to ide jako sporo. Kako bismo uopće nešto ozbiljno napravili, moramo ići preko Europe jer Europska unija je propisala kriterije koji nalažu da se navede samo je li med iz EU-a ili iz zemalja izvan EU-a. Mi time, naravno, nismo zadovoljni nego tražimo da decidirano piše naziv zemlje podrijetla. Jer, sada se događa da se najveće količine meda preko Španjolske i Grčke uvoze iz Kine i taj je med čudnoga podrijetla. Kako je moguće da kilogram meda iz Kine kod jednog našeg dobavljača košta 17 kuna? Koliko taj med onda

košta na izvoru i kakav je to uopće med? Naravno, ako je uopće i riječ o pravom medu. Taj isti dobavljač nama za naš pravi, kvalitetni med bez ikakvih primjesa, plaća 20 kuna po kilogramu”, objašnjava za Privredni vjesnik Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije.

Inače, cijene meda na kućnom pragu kod hrvatskih pčelara se kreću uglavnom između 40 i 50 kuna za kilogram. Preporuka ljudi iz Hrvatskog pčelarskog saveza je da se med kupuje kod poznatog, svog pčelara jer time će se izbjeći rizici kupnje medne patvorine nepoznatoga podrijetla.

Ovogodišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj bit će i za tridesetak posto manja

Nagrađeni na Danima meda

Najbolju medicu radi Sanja Božić Ukupan pobjednik u kategoriji sortnih medova je metvičin med Ivana Pavlovića iz Siska. U ocjenjivanju pakovina meda pobjedio je šumski med Ivana Miškovića iz Županje. Najbolje ocijenjen proizvod za poboljšanje zdravlja na bazi meda je paleta proizvoda za poboljšanje zdravlja Smart Bee for kids i prirodna krema za normalnu kožu Obrta Radovan Petrović iz Velike Gorice. U kategoriji pića na bazi meda zlatnu medalju je osvojila medica Sanje Božić iz Donjeg Miholjca.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM 120 godina brodogradilišta Viktor Lenac

Novi život za kral

S radom su počeli 1896. u Rijeci, tada najvažnijoj luci Austro-Ugarske Monarhije, po doka, koji prihvaća brodove do 160.000 tona nosivosti, pa tako i grdosije tipa Afra proslavili, u zadnjih 10 godina proizveli su i 15 od ukupno 20 hrvatskih offshore plat

B

rodogradilište Viktor Lenac ove godine obilježava 120 godišnjicu poslovanja, a kroz to impozantno razdoblje prošli su mnoge uspone i padove te su se danas etablirali kao vodeće specijalizirano brodogradilište za usluge remonta i preinake brodova na Mediteranu. S radom su počeli 1896. godine u Rijeci, tada najvažnijoj luci Austro-Ugarske Monarhije, pod imenom Lazarus. Nakon drugog svjetskog rata preimenovali su se u Viktor Lenac, u čast narodnom heroju i radniku brodogradilišta, a krajem šezdesetih godina preselili su se u zaljev Martinšćica koji je zbog svoje dubine bio pogodan za prihvat brodova dubljeg gaza. Danas su moderni škver s tri doka, od kojih najveći može prihvatiti brodove veličina Aframax i Suezmax do 160.000 tona nosivosti. Posjeduju više od 1400 metara operativnih vezova sa 20 dizalica te gradilište veličine 120.000 četvornih metara na kojem je u zadnjem desetljeću proizvedeno 15 od ukupno 20 hrvatskih offshore platformi za crpljenje plina u sjevernom Jadranu.

Žestoka konkurencija

Snagu brodogradilišta možda najbolje pokazuje činjenica da su 2003. godine uspjeli preživjeti stečaj do kojeg su ih doveli pore-

uz pomoć novih vlasnika, zadarske Tankerske plovidbe i pulskog Uljanika koji danas kontroliraju preko 70 posto dionica.

Iako su ti teški dani iza Lenca, situacija je uvijek izazovna, objasnio nam je predsjednik Uprave brodogradilišta Aljoša Pavelin koji je vodstvo kompanije preuzeo u svibnju ove godine. Brodarsko tržište je u recesiji zbog veće ponude brodskih kapaciteta

Ove godine do listopada u brodogradilištu je izvršen remont na ukupno 62 broda mećaji na tržištu, potpomognuti preambicioznim planovima tadašnjeg menadžmenta i odlukama koje su rezultirale neodrživim investicijama. Situacija je bila kritična, ali su trudom, znanjem i odanošću svojih ljudi nakon pet godina uspjeli prebroditi probleme

u odnosu na potrebe tržišta, a to je izravna posljedica usporavanja gospodarskog rasta Kine i pada cijene nafte. U takvoj tržišnoj konstelaciji brodari drastično smanjuju troškove i to najčešće troškove održavanja flote, odgađajući poslove remonta. To se di-

34 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

rektno odražava na remontna brodogradilišta poput Viktora Lenca, u smislu pada zaposlenosti kapaciteta i dodatnog pritiska na cijenu pa je konkurencija iznimno žestoka.

“Najavljivani veliki rast broja projekata ugradnje sustava za pročišćavanje balastnih voda (BWTS) nije se značajnije manifestirao do danas i ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati do konca ove godine i u 2017. No, kakav god bio razvoj događaja kad je riječ o BWTS projektima, to neće riješiti strukturni problem brodarskog tržišta, višak brodova i posljedično višak brodogradilišta.

Stoga je jasno da su pred nama izazovne godine”, ističe Pavelin, dodajući kako će se Viktor Lenac protiv recesije boriti na jedini mogući način - vrhunskom kvalitetom.

Nakon odlične prošle sezone, prva polovina 2016. je bila izuzetno teška i brodogradilište je poslovalo s neto gubitkom od 9,3 milijuna kuna. Ipak, situacija nije tako dramatična kako se na prvi pogled čini, loših prvih šest mjeseci trebali bi do kraja godine nadoknaditi novi projekti. “Rezultat trećeg kvartala predstavlja značajan korak naprijed i otvara prostor za optimizam, ali ga ne mogu iznositi prije javne objave 31. listopada.

S četvrtim kvartalom, koji bi trebao biti vrlo

ljeve mora

od imenom Lazarus. Danas su moderni škver s tri ramax i Suezmax. Uz remonte brodova koji su ih tformi za crpljenje plina piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Zapovjedni brod 6. flote ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država, USS Mt. Whitney, nastavlja modernizaciju u Viktoru Lencu, u koji ponovno dolazi polovinom prosinca

intenzivan u smislu projekata i jako dobar u smislu prihoda, godinu bismo trebali završiti pozitivno”, naglašava Pavelin, uz napomenu kako je financijska situacija u smislu kreditne zaduženosti i duga prema dobavljačima i podugovaračima u odnosu na potraživanja škvera također dobra. “Kreditna zaduženost je na prihvatljivoj razini i potpuno kontroliramo servisiranje duga. Tijek novca je pozitivan, priljevi i odljevi su pod kontrolom, imamo zalihe i rekao bih da smo stabilni. Cilj je, naravno, nastaviti kontinuitet održivog rasta prihoda i pozitivnog poslovanja”, kazao je Pavelin, osvrnuvši se potom detaljnije na najvažnije projekte na kojima trenutno rade.

Remonti ostaju core business

U prvih devet mjeseci ove godine u brodogradilištu je izvršen remont na ukupno 62 broda. Jedan od važnijih među njima je bio projekt ugrađivanja BWTS-a na tankeru NS Stream, ruskog brodara Novoship iz grupe Sovcomflot. Projekt je značajan po tome što je bio prvi takve vrste i za brodara i za brodogradilište, a spada i među prve takve u svijetu. Isti sustav ugradit će se i na sljedeći tanker iz grupe Sovcomflot, NS Power, koji je na remont stigao početkom listopada i bit će

dovršen polovinom studenog. Viktor Lenac se natječe za isti posao na još jednom brodu ovog renomiranog ruskog brodara - Tavrichesky Bridgeu - koji bi im trebao stići negdje u studenom.

Osim ova tri ruska tankera, trenutno rade opsežnu preinaku na islandskoj ribarici Antarctic Navigator, koja bi trebala biti dovršena u prvom kvartalu sljedeće godine. Strateški projekt je nastavak modernizacije zapovjednog broda 6. flote ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država USS Mt. Whitney. “Taj nam brod dolazi polovinom prosinca, na opsežni zahvat modernizacije komunikacijskih sustava. Kod nas će se zadržati šest mjeseci od kojih pet mjeseci u doku. Ugovorena vrijednost osnovnog projekta je 23 milijuna dolara, a s opcijama dodatnih radova bi vrijednost mogla doseći 31 milijun dolara. Osim zbog visokog prihoda, ovaj je projekt važan i zbog osiguravanja stabilne zaposlenosti kapaciteta na jedan relativno duži period što je stalni izazov u remontnoj brodogradnji”, izjavio je Pavelin, dodavši kako do kraja godine također očekuju dolazak broda Ocean Star, talijanskog klijenta Micoperi, koji dolazi na jednu relativno manju preinaku, ali kao uvod u veću koja bi uslijedila sljedeće godine. “Na-

stavljamo s remontima koji ostaju naš core business. Uz to, moderniziranom prodajom agresivnije nastupamo na tržištu preinaka i zadatak je godišnje osigurati dva-tri veća projekta preinaka. Brodogradilište također mora ući u malo jači investicijski ciklus u bliskoj budućnosti. Jedan segment je ulaganje u nove tehnologije i kapacitete, a drugi obnova postojeće infrastrukture i kapaciteta.

Cilj je pojednostavljenje poslovnih procesa i skraćivanje vremena potrebnog za obavljanje određenih aktivnosti uz povećanje sigurnosti naših radnika. Time ćemo direktno povećati produktivnost i biti konkurentniji na uvijek izazovnom tržištu. Mi se, kao relativno malo brodogradilište, ne možemo oslanjati na ekonomiju razmjera i nisku cijenu. Moramo biti brzi i kvalitetni, to je jedini put”, objašnjava Pavelin te najavljuje ambiciozne planove i na drugim područjima. Naime, Viktor Lenac se kroz partnerstvo sa spomenutom talijanskom tvrtkom Micoperi već dokazao u prošlosti na poslu izgradnje Janafovog terminala i podvodnih cjevovoda, radili su na objektima omišaljske Dine, a u suradnji s brodogradilištem 3. maj izgradili su i viadukt Dubračina. Sve te reference trebale bi im pomoći da dobiju dio posla u gradnji LNG terminala na Krku koji bi uskoro trebao krenuti.

LNG kao strateški projekt

“Intenzivno se pozicioniramo kao jedan od izvođača za realizaciju projekta LNG terminala na Krku, to je za nas projekt od strateške važnosti i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. Vodimo ozbiljne razgovore s potencijalnim inozemnim partnerima i vjerujemo da ćemo biti dio projektnog tima kada za to dođe vrijeme. Ispitujemo i neke sasvim nove poslovne niše, ali je o tome još prerano govoriti. U svakom slučaju, dinamika je vrlo visoka i čeka nas jako puno posla i interno i prema tržištu”, naglasio je Pavelin i zaključio kako imaju dovoljno motiva, znanja i snage za uspješno vođenje škvera ovom dionicom puta koju su dobili čast i odgovornost voditi.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo LOGOBOX, Zagreb

Radni dan kao užitak Klijentima pružaju sve za promociju njihova brenda, tvrtke, proizvoda ili usluga. Specijalizirani su za strategije integriranog marketinškog komuniciranja, grafički i web dizajn, tisak, promotivne proizvode i sustave za prezentaciju

Ekonomska situacija svakim danom sve se više mijenja – na bolje, a samim time je sve više tvrtki koje nastoje zauzeti svoje mjesto na tržištu ili zaraditi svoj dio kolača.

Marija Dekanić, direktorica

L

ogobox je osnovan 2014. s ciljem da klijentima pruži cjelokupan set usluga i proizvoda koji će im pomoći da se dobro pozicioniraju na tržištu i da uvijek budu korak ispred konkurencije.

Direktorica tvrtke Marija Dekanić kaže nam kako Logobox čine stalni i vanjski suradnici, od kojih svatko pokriva neki od segmenata za koje se tvrtka specijalizirala. A to su strategije integriranog marketinškog komuniciranja (naglasak na svim oblicima digitalnog marketinga), grafički i web dizajn, tisak, promotivni proizvodi, sustavi za prezentaciju.

“Na listi naših klijenata nalazi se veliki broj različitih hrvatskih i inozemnih tvrtki - od malih lokalnih tvrtki pa sve do velikih globalnih brendova. Klijentima pružamo sve za promociju njihova brenda, tvrtke, proizvoda ili usluga, a pritom nas odlikuje vrlo pozitivan stav, strast za poslom i veselje za novim poslovnim suradnjama i izazovima”, ističe ona dodajući kako se u njihovu poslu na praktičan način prepliću ideja podrške i pomoći drugima, kako u privatnom tako i u poslovnom smislu.

Ispod radara Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Okupili smo tim ljudi kojima je ponajprije ugodno raditi zajedno te koji imaju viziju kako svojim znanjem pomoći drugima u postizanju njihovih poslovnih ciljeva. To smo pretvorili u posao i kapitalizirali na način da nam je svaki novi radni dan užitak”, napominje ona.

36 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Logobox se, smatra ona, kao mala tvrtka na domaćem tržištu pozicionirala dovoljno uspješno u kontekstu kratkoročnih ciljeva i potreba. “Što se domaćeg tržišta tiče, reklo bi se da djelujemo više ‘ispod radara’ nego što je to uobičajeno u Hrvatskoj. Imamo dovoljno velik i kvalitetan portfelj klijenata zbog kojih nikada nismo bili ponukani poduzeti značajne korake u samopromociji”, naglašava ona dodavši kako je hrvatsko tržište malo i donedavno vrlo iscrpljeno. “Ekonomska situacija svakim danom sve se više mijenja – na bolje, a samim time je sve više tvrtki koje nastoje zauzeti svoje mjesto na tržištu ili zaraditi svoj dio kolača”, objašnjava ona.

A voditi posao u Hrvatskoj, smatra Marija Dekanić, vrlo je izazovno. “Možemo navesti niz problema, od naplate do sumorne birokracije, ali ono s čime se najčešće susrećemo je otpor prema modernizaciji i prihvaćanju novih trendova. Isto tako, nismo jedni od onih koji misle da je preko granice sve bolje i da drugima teku med i mlijeko. Uz dobre suradnike, trud, volju i

Digitalni marketing rade za klijente u devet država Europske unije ideju – svi izazovi su savladivi. Naš moto je da problemi ne postoje, sve su to – izazovi”, kaže ona dodavši kako hrvatskom tržištu još uvijek treba puno edukacije, novih znanja, trendova, ulaganja u nove tehnologije i, naravno, poslovnog bontona. “Sve su to razlozi zbog kojih se u našem poslovanju dugoročno sve više okrećemo prema van. S obzirom na vrstu posla kojim se bavimo, granice gotovo ne postoje”, ističe.

Na koncu, napominje ona, Logobox uskoro namjerava zapošljavati još ljudi, pokrenuti nove usluge, a smjer u kojem se sve više kreće je digitalni marketing. “Trenutačno u tom segmentu radimo s nekoliko klijenata u devet država Europske unije, a planiramo se proširiti na još 11”, zaključuje Marija Dekanić. (B.O.)

Zašto ne surađujemo?

IZNAD CRTE Jean Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Kod ITU mehanizma svi gradovi i općine koji pripadaju urbanoj aglomeraciji trebali bi zajedno dogovoriti projekte. To bi mogao biti problem. Jer mi u Hrvatskoj, bez obzira radilo se o osobama, institucijama ili jedinicama lokalne samouprave, uglavnom radimo po sistemu - svatko za sebe

U

rbana aglomeracija predstavlja u pravilu veće područno središte kojemu na različite načine gravitiraju gradovi i općine koje se nalaze u blizini. Najčešće se radi o velikim gradovima s višemilijunskim stanovništvom kojemu (najčešće gospodarski) gravitira još nekoliko milijuna stanovnika manjih gradova i općina.

Kada govorimo o Hrvatskoj, u principu bi cijela Hrvatska mogla biti jedna urbana aglomeracija koja gravitira Zagrebu, ali zbog prometnih i geografskih prepreka nije tako. Za potrebe EU fondova Republika Hrvatska je prilagodila ove definicije svojoj veličini i formirane su četiri urbane aglomeracije – Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Ove aglomeracije kreirane su kako bi se mogao koristiti mehanizam ITU (integrirana teritorijalna ulaganja) za financijski okvir 2014.2020., a njima su se priključila i dodatna tri urbana područja (Pula, Zadar i Slavonski Brod) sa svojim projektima. I do sada, osim što je prošlo već dosta vremena, sve teče prema planu. S obzirom na to da se sredstva iz financijskog okvira mogu trošiti do 2023., za sada imamo vremena pripremiti i provesti sve procedure kako bi se i sredstva za integrirana teritorijalna ulaganja potrošila.

Ono što bi u ovom slučaju mogao biti problem, leži u prvoj riječi samog mehanizma – integrirana. Prema Rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića integracija je spajanje nekih dijelova u cjelinu, povezivanje, ujedinjavanje. Dakle iz ITU mehanizma urbane aglomeracije trebale bi provoditi projekte koji će te aglomeracije kvalitetnije spajati u cjelinu, povezivati i ujedinjavati. Gledajući iz perspektive EU fondova, potpuno logično i potrebno. Ali iz perspektive čelnika gradova i općina u Hrvatskoj, barem sudeći prema dosadašnjim iskustvima – dosta teško. Rijetki su projekti u kojima je više jedinica lo-

kalne samouprave djelovalo zajedno, jer bi na taj način projekt osigurao sinergiju, održivost i na kraju (ili na početku) isplativost. Naravno, u prekograničnim projektima tražili su se partneri (druge općine i gradovi), ali samo zbog toga što je to bila obveza u prijavi. Projekti su vrlo često rađeni po principu – napravit ćemo biciklističku stazu kod nas, vi napravite biciklističku stazu kod nas, a u projektu ćemo prijaviti da su to dijelovi transeuropske biciklističke staze Danska-Grčka, pa smo riješili i pitanje prekograničnog utjecaja.

Gledajući logički i po pravilima programa, to bi trebao biti projekt koji će svi sudionici podržati. Međutim, koliko će čelnika drugih jedinica lokalne samouprave pristati da se kod susjeda nešto radi a kod nas ništa? Koliko će onih koji odlučuju o projektima razmišljati o utjecaju projekta na kompletnu urbanu aglomeraciju, a ne samo na svoj grad ili općinu?

Sudeći po sadašnjim iskustvima – vrlo malo. I ne samo sudeći po iskustvima u dosadašnjoj provedbi EU programa, već i prema projektima koje gradovi i općine prijavljuju na ITU, moglo bi se reći da će to biti najveći problem u provedbi ovog mehanizma. Jedna općina iz sastava jedne urbane aglomeracije prijavila je kao jedan od projekata za gospodarski razvoj izgradnju inkubatora i akceleratora na svom području. Iako sam svoje mišljenje o izgradnji inkubatora iznio u prošloj kolumni, ovdje taj projekt navodim da bismo vidjeli kako ekipa iz jedne općine vidi integrirani teritorijalni gospodarski razvoj u sklopu urbane aglomeracije.

Nije to ništa čudno ili specifično za određenu regiju. Postoje neke iznimke u

Nadam se da će nas ITU i drugi mehanizmi i EU programi usmjeriti prema suradnji Na prekograničnim programima takvi projekti još i prolaze. Na ITU mehanizmu ne bi trebali. Kod ITU mehanizma svi gradovi i općine koji pripadaju urbanoj aglomeraciji trebali bi sjesti i zajedno dogovoriti projekte koji su važni kako bi ta aglomeracija bila što bolje povezana. I zamislite sada jedan klasičan projekt npr. izgradnju ceste od neke od općina koje pripadaju aglomeraciji do grada koji je centar aglomeracije kako bi se skratio put stanovnicima koji iz te općine putuju.

Hrvatskoj, bez obzira radilo se o osobama, institucijama ili jedinicama lokalne samouprave koje pokušavaju suradnjom i sinergijom razvijati veće i kvalitetnije projekte, ali uglavnom radimo po sistemu – svatko za sebe. Nadam se da će nas ITU i drugi mehanizmi i EU programi usmjeriti prema suradnji jer je to jedini način da počnemo provoditi projekte koji će osim bombastičnog naziva i lijepe svote potrošenog novca imati isplativost i održivost.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Podaci Fine o poslovanju u smještaju i ugostiteljstvu

Sve bolje poslovan poduzetnika u turi U pripremi i usluživanju hrane i pića, poduzetnici kontinentalne Hrvatske ostvarili su trgovinski deficit od 18,3 milijuna kuna, što je 48 posto više nego 2014., a oni na Jadranu suficit od 12,9 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

a je turizam jedna od najpropulzivnijih gospodarskih djelatnosti, svi jako dobro znaju.

No, da u toj djelatnosti posluje i mnogo poduzetnika u raznim segmentima, temeljenim na nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, to je već manje poznato.

Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u Hrvatskoj u prošloj godini koje je objavila Financijska agencija (Fina), a rangiranim prema statističkim regijama na razini NUTS-2, koja našu zemlju dijeli na kontinentalnu i jadransku, od 106.569 poduzetnika koliko je ukupno registrirano u Hrvatskoj, u kontinentalnom dijelu radi 65.567 poduzetnika ili 61,5 posto od ukupnog broja.

U jadranskoj Hrvatskoj pak posluje 41.002 poduzetnika ili 38,5 posto. Pro-

matraju li se poduzetnici na razini dviju djelatnosti - smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, situacija je obrnuta.

To znači da se više poduzetnika tj. 56,4 posto od ukupnog broja nalazi u jadranskoj Hrvatskoj, dok se u kontinentalnoj nalazi 43,6 posto poduzetnika.

Prema podacima Fine, u 2015. godini 580 poduzetnika iz kontinentalnog dijela Hrvatske u djelatnosti smještaja zapošljavalo je 4243 radnika. Ti su poduzetnici ostvarili ukupne prihode u visini od 1,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 2,2 milijarde kuna, dobit od 128,7 milijuna kuna te gubitak od 694,3 milijuna kuna.

Osim toga, iskazali su neto gubitak od 565,5 milijuna kuna ili za 57,2 posto više u odnosu na 2014. godinu.

Promatrajući poduzetnike u djelat-

nosti smještaja u jadranskoj Hrvatskoj, prošle godine poslovalo je 1950 poduzetnika koji su povećali broj zaposlenih za 4,7 posto, na 24.005 radnika. Ujedno su zabilježili više od 11,8 milijardi kuna prihoda ili 8,6 posto više, dobit od 1,4 milijarde kuna ili 27 posto više te su ujedno smanjili ukupne rashode za 4,5 posto na 11 milijardi kuna u odnosu na 2014. godinu. Konačni financijski rezultat poslovanja je ostvarena neto dobit u iznosu od 775 milijuna kuna u odnosu na 2014. u kojoj su poslovali negativno te su iskazali neto gubitak od 674,7 milijuna kuna.

Razlike u plaći

No, to nisu svi statistički podaci koji pokazuju poslovanje poduzetnika u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske.

Gdje ima više poduzetnika

Adris Grupa i vrtovi sunca

Statistika kaže: južnjaci su poduzetniji

Podigli prosjek svima

Od 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske, nešto više od 3,5 milijuna je radno sposobnih osoba. Promatrajući prema regijama u našoj zemlji, u kontinentalnoj Hrvatskoj je zabilježeno 2,4 milijuna radno sposobnih stanovnika što je 66,8 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana koji mogu raditi. U jadranskoj Hrvatskoj je registrirano 1,1 milijun radno sposobnih ljudi što je 33,2 posto. U Fini navode kako je suprotno stereotipima o (ne)poduzetnosti stanovnika na jugu Hrvatske, broj poduzetnika u tim krajevima veći na tisuću radno sposobnih stanovnika te iznosi 34,4 poduzetnika. S druge pak strane, na razini kontinentalne Hrvatske, taj broj je manji za oko 21 posto te na tisuću radno sposobnih stanovnika iznosi 27,3 poduzetnika.

38 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Prema podacima Fine, na rast dobiti poduzetnika u jadranskoj Hrvatskoj utjecali su bolji poslovni rezultati ukupno 21.488 tvrtki, a najviše su utjecali - Adris Grupa iz Rovinja koja je povećala dobit sa 675,1 milijun kuna na 1,8 milijardi kuna te Dubrovački vrtovi sunca iz Zatona Velikog, koji su prošle godine poslovali s dobiti u iznosu od 155,2 milijuna kuna, za razliku od 2014. kada je to društvo iskazalo gubitak od 245,6 milijuna kuna. Pozitivno su poslovali i riječki 3. maj brodogradilište čija je lanjska dobit iznosila 143,9 milijuna kuna, za razliku od prethodne godine kada su imali gubitak od 215,1 milijun kuna, Konstruktor inženjering iz Splita koji je prošle godine također iskazao dobit od 273,9 milijuna kuna u odnosu na gubitak u 2014. od 30,8 milijuna kuna.

nje izmu Tako je prošle godine prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika kontinentalne Hrvatske u djelatnosti smještaja iznosila 4430 kuna što je 3,6 posto više nego godinu ranije i za 19,7 posto manje od prosječne plaće svih poduzetnika u turizmu u 2015.

Poduzetnici jadranske Hrvatske u djelatnosti smještaja obračunali su nešto veću prosječnu mjesečnu plaću od svojih kolega u kontinentalnom dijelu i ona je iznosila 5712 kuna što je 3,3 posto više nego 2014. Ujedno je ta plaća i 3,5 posto veća od plaća ostalih radnika u turizmu, ali i 28,9 posto veća od prosječne plaće poduzetnika kontinentalne Hrvatske.

odgovore iz Maistre, Plave lagune i Kampa Materada. Komentirajući rezultate svoje kompanije, generalni direktor hotela Esplanade Ivica Krizmanić rekao je kako je lani izvoz iznosio oko 54 milijuna kuna, a odnosio se na usluge pružene

Sve veći broj zaposlenih

Prema obrađenim financijskim podacima u 2015. godini, poduzetnici jadranske Hrvatske u djelatnosti pružanja smještaja zabilježili su značajan rezultat izvoza i to u visini od 5,2 milijarde kuna što je 9,5 posto više nego 2014. Unatoč zabilježenom povećanju uvoza od 25,2 posto u prošloj godini, ti su poduzetnici ostvarili značajan pozitivni trgovinski saldo od 4,95 milijardi kuna koji je prošle godine bio veći za 8,8 posto nego godinu ranije.

Pritom su najveći izvoz ostvarili Valamar Riviera i Plava laguna iz Poreča te Maistra iz Rovinja. S druge pak strane, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najveći izvoz ostvarila je tvrtka Esplanade Oleander iz Zagreba. U dugotrajnu imovinu najviše je investirala tvrtka Jadranka hoteli iz Malog Lošinja u visini od 400 milijuna kuna te Kamp Materada iz Zagreba, 16,3 milijuna kuna. Na novinarski upit o tome da nam prokomentiraju te rezultate, nažalost, niti nakon slanja upita emailom i telefonskih poziva, nismo dobili

U djelatnosti posluživanja hrane, najveći prihod u 2015. ostvarila je Nautika iz Dubrovnika gostima. “Prošla godina je bila rekordna i iznimno smo zadovoljni rezultatima. U zadnje četiri godine profit smo povećali za 100 posto. Nakon dobre 2015., nastavlja se rast prihoda i vesele nas pokazate-

lji da će 2016. biti još bolja”, istaknuo je Krizmanić.

U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, u kontinentalnom dijelu Hrvatske prošle godine sjedišta su imala 3024 poduzetnika koja su zapošljavala 55,9 posto zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u turizmu. Ujedno su ostvarili 51,7 posto od ukupnih prihoda i isto toliko rashoda u turizmu, zatim 41,7 posto dobiti, 29,1 posto gubitka te neto dobit u visini od 124,7 milijuna kuna što je povećanje od 73 posto u odnosu na 2014. Poduzetnici jadranske Hrvatske povećali su broj zaposlenih za 13,5 posto, ukupne prihode za 16,9 posto, ukupne rashode za 19,2 posto, dobit za 21,8 posto te gubitak za čak 106,6 posto. Pritom su smanjili neto dobit za 36,8 posto.

Uvoz poduzetnika kontinentalne Hrvatske u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića premašio je iznos izvoza, pa je iskazan trgovinski deficit od 18,3 milijuna kuna što je 47,7 posto više nego 2014. Istodobno su poduzetnici na Jadranu ostvarili trgovinski suficit u iznosu od 12,9 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je izvoz premašio uvoz za 509.000 kuna.

U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u kontinentalnom dijelu najveće ukupne prihode ostvarila je zagrebačka tvrtka Globalna hrana sa 322,1 milijun kuna, a na razini iste djelatnosti na Jadranu, poduzetnik s najvećim iznosom prihoda u prošloj godini bila je tvrtka Nautika iz Dubrovnika sa zabilježenim 51 milijunom kuna prihoda. Na drugom mjestu po ukupnom prihodu jadranske Hrvatske nalazila se tvrtka Most iz Otočca s prihodom u visini od 44 milijuna kuna.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Prihvaćanje promjena

Tehnologija kao prilika za privlačenje kupaca Digitalizacija poslovanja, očekivanja potrošača, izgled korisničkog iskustva u 2020. godini bile su ključne teme događanja SAP Hybris Day piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtka SAP je na prošlotjednom događanju SAP Hybris Day pod sloganom Tehnologija – temelj digitalnog marketinga, s poslovnim partnerom mStart-om, korisnicima i stručnjacima s područja prodaje i marketinga, predstavila marketinške trendove budućnosti. Ključne teme, u sklopu kojih su predstavljena napredna tehnološka rješenja i primjeri iz prakse SAP-a, bile su digitalizacija poslovanja, očekivanja potrošača i izgled korisničkog iskustva u 2020. godini.

Sonja Popović, direktorica SAP-a, naglasila je važnost tehnologije i njen utjecaj na današnji svijet, u kojem se promjene odvijaju iznimno brzo. “Tvrt-

ke koje žele biti uspješne, u budućnosti moraju prihvatiti promjene i ugraditi ih u svoje poslovanje, u čemu je svakako ključna prilagodba pojedinačnom kupcu. Tehnologije SAP Hybris omogućavaju pristup ključnim informacijama o kupcima, omogućavajući analizu i oblikovanje te personaliziranu prilagodbu. Također, predstavljaju osnovu za realizaciju učinkovitijih prodajnih i digitalnih kampanja.

Ovome snažno može pomoći tehnologija – važan temelj digitalnog marketinga, koja pruža priliku za privlačenje kupaca”, izjavila je.

Nadalje, rekla je kako se važnost digitalne transformacije može promatrati s nekoliko stajališta. “Počnimo od radne

40 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

snage budućnosti. Kompanije će se natjecati za kritične vještine, odnosno stučnjake, svaki dan. Ako ih ne uspiju angažirati, poslovanje će stagnirati”, smatra ona.

Eksplozija ideje

Korisničko iskustvo također pokazuje brze promjene koje se ne mogu zanemariti. “Kupac, korisnik, snažno se promijenio u prošlom stoljeću. Svaka promjena brža je od prethodne. Pogledajmo trendove. Svjedoci smo ogromnih promjena u e-commercu. U 2015. jedna online trgovina dosegla je vrhunac od milijardu dolara u transakcijama u osam minuta”, ističe ona dodavši kako su treći aspekt digitalne mreže. “Način na koji opskr-

Konferencija Change

bljujemo naše tvornice i proizvodne procese i poslovanje se promijenio. Nismo više ograničeni materijalima i zalihama dostupnim na lokalnoj razini. Možemo dobiti skoro sve bilo gdje u svijetu. No, to zahtijeva pažljivo planiranje i anali-

Internet of Things će promijeniti svijet, kaže Sonja Popović zu. Imajući pristup pravim materijalima u pravom trenutku mogu se stvoriti ili slomiti ne samo tvrtke već i industrije”, naglašava Sonja Popović dodavši kako je četvrti aspekt digitalne transformacije internet stvari.

“Ova ideja je relativno nova, ali je eksplodirala. Internet of Things će promijeniti svijet. Možda brže nego bilo koji od trendova koje smo spomenuli do sada. To je veliki pomak koji se događa svuda oko nas”, kaže ona. Hrvatske tvrtke, nastavlja, prate svjetske trendove te prihvaćaju nove tehnologije, primjerice, Agrokor s najnovijim projektom Abrakadabra te eKupi, koji su svoje online poslovanje odlučili digitalizirati SAP rješenjima.

U sklopu događanja održan je i okrugli stol Marketing 2020. na kojem se razgovaralo o ulozi potrošača odnosno korisnika u životnom ciklusu proizvoda te kako će ta uloga izgledati u budućnosti. Panelisti su pojasnili kako će se kupac moći aktivno uključiti u dizajn novog proizvoda, definiranje njegovih mogućnosti ili u izbor njegovih inačica.

Sonja Popović, direktorica, SAP

Važnost razvoja enterprise rješenja

P

rva otvorena tehnička konferencija Change, koju je sredinom listopada u Zagrebu organizirala tvrtka King ICT, bila je posvećena isključivo razvoju enterprise softverskih rješenja. Na konferenciji je 330 stručnjaka iz Hrvatske i regije razgovaralo o tehnološkim trendovima u razvoju tih softverskih rješenja za organizacije, ali i o mnogim izazovima s kojima se današnje tvrtke susreću. “Želja za organizacijom konferencije ovakvog tipa postojala je već nekoliko godina. Prepoznajemo vrijednost svih lokalnih konferencija u svojim nastojanjima da prenesu znanje o specifičnim temama. No ono što Change razlikuje od drugih konferencija je poticanje tema o razvoju poslovnog softvera u IT zajednici i razgovor o izazovima s kojima se svakodnevno susrećemo”, izjavio je Plamenko Barišić, predsjednik Uprave tvrtke King ICT. Konferencija je završila panelraspravom na temu Softver i društvo. Panelisti Nenad Bakić, investitor i poduzetnik, Aleksander Radovan, voditelj Net odjela tvrtke King ICT,

Geertjan Wielenga, voditelj razvoja proizvoda tvrtke Oracle i Ivan Brezak Brkan, glavni urednik portala Netokracija, dotaknuli su teme o velikim promjenama u softverskoj industriji posljednjih godina. “Promjene u tehnološkom svijetu ruše ustaljeni način rada medija. Razvoj društvenih mreža neće izbrisati medije u potpunosti, ali će pod tim pritiskom izniknuti novi mediji prilagođeniji današnjoj potražnji za informacijama”, izjavio je Ivan Brezak Brkan. Zatim, raspravljalo se, među ostalim, o sveprisutnoj problematici nedostatka žena u IT sektoru kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

“Smatram da je programerski svijet neprijateljski okrenut prema ženama, a kako bi se postigla ravnoteža, moramo mijenjati društvo”, izjavio je Geertjan Wielenga. (B.O.)

HAKOM

Brži internet za ciljane korisnike

H

rvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) je u kolovozu i rujnu provela kontrolna mjerenja izvršenja druge faze Programa potpora, odnosno mjerenja minimalnih brzina pristupa internetu od 30 Mbit/s za ciljane korisnike. Operatori su u prvoj fazi programa potpora za izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu ciljanim korisnicima morali osigurati mogućnost priključenja na internet s minimalnom brzinom od dva Mbit/s (megabita u sekundi), za što je HAKOM iz svog proračuna isplatio gotovo 21 milijun kuna državnih potpora. Druga faza programa završila je u kolovozu podizanjem brzine pristupa internetu na minimalno 30 Mbit/s za sve ciljane korisnike, što je prema ugovoru o dodjeli državne potpore obveza operatora koji je do-

bio potporu i u skladu je s ciljevima Digitalne agende za Europu 2020.

Ciljani korisnici su škole, zdravstvene ustanove, javne ustanove i dobrovoljna vatrogasna društva na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i na otocima.

Podsjetimo, u sklopu Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima u sedam krugova natječaja 19 ponuditelja predalo je 55 ponuda, a potpisana su 24 ugovora s četiri operatora: Hrvatskim Telekomom, Vipnetom, Pro-Pingom i H1 Telekomom. (B.O.)

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 41

BRODOSPLIT

Serija putničkih brodova

U

Brodograđevnoj industriji Split započelo je rezanje čelika za Novogradnju 546, putnički brod za krstarenja koje tvrtka u grupaciji Brodosplit-BSO gradi za domaćeg naručitelja, tvrtku Tajna mora iz Omiša. “Izgradnjom desetog iz serije putničkih brodova za kružna putovanja nastavlja se procvat male i srednje brodogradnje i odlična suradnja s brodovlasnicima iz Krila Jesenice, Duća, Omiša i Dugog Rata. Njihovom se gradnjom pridonosi gospodarskom prosperitetu i povećanju broja zaposlenih u Dalmaciji i Hrvatskoj”, priopćili su iz Brodosplita. To nisu sve novosti iz Brodograđevne industrije Split, gdje je s otvorenog navoza 15. listopada porinut i jedrenjak za kružna putovanja, prvi iz serije od pet ugovorenih za vlastitu brodarsku tvrtku Brodosplit-Plovidbu.

Izgradnjom jedrenjaka Brodosplit je zakoračio u novi program, preuzimajući sve što takav iskorak znači u organizacijskom, proizvodnom i komercijalnom smislu, rekao je tom prigodom Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. (J.V.)˝

AKTUALNO Obilježen Svjetski dan borbe pro

Kistanje je najs u Hrvatskoj Hrvatske mape siromaštva izrađene su na temelju podataka iz popisa stanovništva iz 2011. godine, na temelju detaljnih informacija o prostornoj distribuciji siromaštva u našoj zemlji piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska se, kao članica Europske unije i Ujedinjenih naroda, obvezala boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Kako bismo postigli taj cilj, potrebno je definirati odgovarajuće politike i programe te ih znati usmjeriti, a za to pak treba znati razlikovati životni standard stanovništva Hrvatske, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju mapa siromaštva tj. prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, održanom u povodu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv siromaštva. Mape su izradili Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom, a izrađene su na temelju podataka iz popisa stanovništva iz 2011. te na temelju detaljnih informacija o prostornoj distribuciji siromaštva u našoj zemlji. Izrađene su prema dva kriterija - dohodovnom i

potrošnji kućanstava u gradovima i županijama.

Govoreći o rezultatima procjene siromaštva za mala geografska područja, Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, je istaknuo kako ti podaci upućuju na heterogenost siromaštva u Hrvatskoj, pri čemu stopa siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 19,4 posto, a u jadranskoj 12,6 posto.

U istraživanju se primjenjivala metoda procjene za mala područja i to na uzorku od nekoliko tisuća kućanstava.

Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2011. godini iznosila je 19,2 posto, dok je anketna stopa iznosila 20,4 posto, što znači da se procjenjuje kako je 19,2 posto ili 803.000 osoba raspolagalo godišnjim dohotkom nižim od 24.000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosila je 17,1 posto,

znakovi hrvatske kvalitete Odvajači kondenzata Tvrtka OMV-Ventil proizvođač je termostatskih i termodinamičkih odvajača kondenzata. Njihove termostatske odvajače karakterizira vrlo brza reakcija na dotok kondenzata ili pare, funkcionalnost koja nije uvjetovana visokim povratnim tlakom, ugradnja u bilo kojem položaju, funkcionalnost i kod malih diferencijalnih tlakova, ugrađeni hvatač nečistoće – mrežica.

OMV-VENTIL d.o.o.

Tvrtka OMV-ventil d.o.o. osnovana je 1993. godine u Zagrebu. Osnovni su proizvodi te tvrtke kuglasti ventili, odvajači kondenzata, kondenzomati i brzozatvarajući ventili za brodogradnju i stacionarne pogone. Kvalitetu proizvoda potvrđuju tipna odobrenja izdana od ABS-a, RINA-e te Hrvatskog registra brodova. Tvrtka OMV-ventil d.o.o. posjeduje i certifikat implementiranog sustava kvalitete ISO 9001:2000 koji je izdao DNV.

42 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

tiv siromaštva

siromašnije mjesto

a po anketnoj stopi 16,3 posto, što znači da se procijenjuje kako je 17,1 posto osoba ili oko 717.000 osoba imalo godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna.

Najsiromašnija Karlovačka županija

Rizik od siromaštva nije u svim regijama Hrvatske isti, pa je tako najniža stopa od 5,9 posto zabilježena u Gradu Zagrebu i u Primorsko-goranskoj županiji, 9,1 posto, dok je najveća stopa siromaštva u Karlovačkoj županiji, i to 34,3 posto, zatim Brodsko-posavskoj 33,9 posto te Požeško-slavonskoj županiji od 32,5 posto. Najsiromašnije mjesto u Hrvatskoj po procijenjenoj stopi siromaštva od 75 posto je Kistanje, mjesto koje se nalazi

25 kilometara zapadno od Knina, dok su najmanje stope siromaštva od šest posto registrirane u Čabru i Medulinu. Kako je istaknuto na prezentaciji mapa siromaštva, svi navedeni podaci vrijede za 2011. godinu, a pretpostavka je da se od tada do danas nešto promijenilo u pozitivnom smjeru. Iako veliki gradovi slove kao najbogatiji, treba naglasiti kako u njima ima sve više “urbanog siromaštva”, tj. siromašnih ljudi, rečeno je tom prigodom.

Na obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv siromaštva i predstavljanja hrvatskih mapa siromaštva govorio je i Frank Heemskerk, izvršni direktor Svjetske banke, koji je naglasio kako je misija Svjetske banke poticanje ekonomskog rasta država u pobjedi protiv siro-

Prag rizika od siromaštva je godišnji dohodak niži od 24.000 kuna maštva. “Karte siromaštva mogu pomoći kreatorima politika u znatnom napretku smanjenja siromaštva u sklopu ograničenih raspoloživih resursa. One države koje imaju bolje rezultate u poticanju razvoja kućanstava s nižim dohotkom, imaju i bolji ekonomski rast”, zaključio je Heemskerk.

Vrša na sklapanje Posebnost vrše na sklapanje jest kostur načinjen od više pomičnih krakova preko kojih je razapeta mreža s otvorom na bočnoj strani za ulaz ribe. Različitim rasporedom krakova, moguće je dobiti puno različitih oblika i veličina vrše.

Težište vrše omogućava ravnomjerno padanje vrše i spuštanje na dno uvijek na predviđenu stranu. Proizvodi se isključivo od inoksa i profesionalne ribarske mreže, što joj uvelike produljuje vijek trajanja. Vrša na sklapanje izrađuje se u više oblika i modela.

Trapula – obrt za proizvodnju i ribarstvo

Osnovan je sredinom 2005. i sa svojom proizvodnom inovacijom - vršom na sklapanje - pobudio je veliko zanimanje javnosti u Hrvatskoj i u zemljama Mediterana. Surađuje s više od 70 prodavaonica ribolovnog i nautičkog materijala diljem zemlje te je ostvaren izvoz u Sloveniju.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 43

WWF Adria Vodič za odgovornu kupnju ribarskih proizvoda

Mora ostaju bez riba Ljudi su do sada mislili da su oceani neiscrpan izvor, ali ribe ima sve manje i manje, kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adria EU uvozi najviše ribe koja većinom dolazi iz zemalja u razvoju i moramo početi misliti o tome od čega će živjeti ljudi koji se time bave”, poručio je Kanski, dodavši kako više od tri milijarde ljudi ovisi o prehrani vezanoj za ribu, a 800 milijuna ljudi se bavi ribarstvom i živi od povezanih sektora. “U Hrvatskoj je sitna plava riba ključ ekonomije i naš cilj je da se certificira. Trebamo feedback od ljudi koji se bave ribarstvom kod nas da bi znali što činiti ubuduće. Bez odgovorne kupnje nastavljamo negativne trendove, kupci su ti koji moraju napraviti promjenu”, naglasio je Kanski.

Ugrožena riba

U 3 mlrd ljudi ovisi o prehrani vezanoj za ribu

800 mil ljudi

bavi se ribarstvom

sklopu kampanje Fish forward, koja je počela prošle godine u 11 zemalja EU-a s ciljem informiranja o tome kakvu ribu trebamo jesti i kupovati, WWF Adria je predstavio vodič za odgovornu kupnju proizvoda iz ribarstva. Apelirali su da struka počne upravljati ribarstvom i upozorili da se problem pretjeranog izlova neće riješiti preko noći, ali da negdje treba početi.

Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF-u Adria, istaknuo je kako zabrinjavajuće stanje ribljeg fonda u našim morima danas sve više dolazi u fokus, što prije nije bio slučaj. “Ljudi su do sada mislili da su oceani neiscrpan izvor, ali ribe ima sve manje i manje. Svjetski prosjek konzumacije ribe je dvadesetak kilograma godišnje, što je dvostruko više nego prije 50 godina, a potražnja konstantno raste. Trenutno se 90 posto ribljih stokova maksimalno izlovljava ili je već prelovljeno. Ono što je jako bitno jest prikazati ljudima globalnu sliku, a upravo to WWF čini.

44 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Martina Šubašić, koordinatorica komunikacija i odnosa s korporacijama, upozorila je da su danas gotovo sva svjetska ribarstva pred kolapsom i da treba podići svijest o tome koju ribu treba kupovati. “Tema je vrlo kompleksna, ali trebamo početi pričati o njoj, a ovaj vodič je mali korak prema rješenju”, izjavila je Martina Šubašić, uz napomenu kako poslovni sektor, uz potrošače, ima najvažniju ulogu na putu prema održivom ribarstvu.

Na Mediteranu je 90 posto ribljeg fonda na granici eksploatacije Da je zaokret od dosadašnje ribarske prakse neminovan, jasno pokazuju brojke prema kojima je 61 posto svjetskih ribolovnih resursa u maksimalnom lovu, a čak 29 posto u prelovu. Na Mediteranu je situacija još i gora, tu je 90 posto ribljeg fonda na granici eksploatacije, a alarmantnih 40 posto izlova čini prelov.

“Možemo pridonijeti tome da riba ne bude ugrožena - na nama kao društvu je da to postignemo”, zaključio je Martin Šolar, direktor WWF-a Adria.

predstavljamo Diateh, Lučko

Može i bez vode

Tvrtka Diateh proizvodi alate za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje granita, mramora, betona, asfalta, keramike. Kupci im dolaze iz građevinske i industrije obrade kamena

D

iateh je relativno mlada tvrtka, ali je tradicija proizvodnje alata u obitelji Šistek duga 30 godina. “Moj otac Asmir Šistek je 1986. osnovao Dijamant servis u Prijedoru. Nakon rata poslovanje se nastavilo u Hrvatskoj, a zadnjih 15 godina posao vodim ja, najprije kao obrt Diateh, da bismo ove godine cijelu poslovnu jedinicu prebacili u tvrtku. Nakupilo se iskustvo i steklo znanje u 30 godina razvoja i proizvodnje na području dijamantnog alata za obradu abrazivnih materijala”, pojašnjava Armin Šistek, direktor tvrtke Diateh iz Lučkog.

Ova tvrtka proizvodi alate za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje granita, mramora, betona, asfalta, keramike. Broj zaposlenih se ovisno o opsegu posla kreće između šest i osam. “Naši kupci dolaze iz građevinske i industrije obrade kamena. Uglavnom radi se o kamenoklesarima, građevinskim i sanacijskim tvrtkama, komunalnim poduzećima…

Kupci su nam keramičari, instalacijske tvrtke, trgovine alata i građevinske opreme… Ukratko, profesionalci koji koriste efikasne alate gdje je važna preciznost, brzina i trajnost alata”, kaže Armin Šistek.

Plan im je proširiti poslovanje na EU i Ujedinjene Arapske Emirate Većina kupaca im je u Hrvatskoj, a alat izvoze u BiH, Sloveniju, Makedoniju, Crnu Goru, Austriju, Nizozemsku, Švicarsku i Veli-

ku Britaniju. “Plan nam je proširiti poslovanje na razvijene zemlje EU-a i Ujedinjene Arapske Emirate gdje su u tijeku veliki građevinski projekti”, otkriva Šistek.

Važan sajam

Diateh je nedavno drugi put nastupio na Marmomaccu, sajmu kamena te strojeva i alata za obradu kamena, koji se 51 godinu zaredom održava u Veroni. Nastupio je na zajedničkom štandu koji organizira HGK-Županijska komora Split.

“Za izlagače poduzetnike kao što smo mi to je definitivno mjesto kvalitetne prezentacije proizvoda i usluga, mjesto provjere kvalitete i novih poslovnih kontakata”, pojašnjava Šistek, čija tvrtka sve više ulaže i u promidžbu novih alata. Nove tehnologije omogućuju bolje karakteristike alata, veću trajnost, veću učinkovitost u rezanju. Dijamantni alati su se desetljećima koristili uz upotrebu vode kao hladila, što se u praksi pokazalo kompliciranim. “Mi smo postigli to da za sve više alata prilikom rada nije potrebna upotreba vode, što pojednostavljuje korištenje i povećava područje primjene. Kupci to znaju cijeniti jer efikasan alat - čak i ako je malo skuplji od standardnih alata - štedi novac i vrijeme”, pojašnjava direktor Diateha. Šistek otkriva da su kod restauracije starih dubrovačkih zidina i crkve Svetog Vlaha u Dubrovniku korišteni Diatehovi alati za suho horizontalno bušenje bušotina dubine šest metara. “Očuvana je originalna struktura zida, a ujedno je zaustavljeno propadanje i urušavanje zida”, pojašnjava Armin Šistek. (J.V.)

Postigli smo to da za sve više alata prilikom rada nije potrebna upotreba vode, što pojednostavljuje korištenje i povećava područje primjene. Kupci to znaju cijeniti jer efikasan alat - čak i ako je malo skuplji od standardnih alata - štedi novac i vrijeme.

Armin Šistek, direktor

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 45

SVIJET FINANCIJA Bosna i Hercegovina

Jedni ruše, a drugi grade barijere Vlada i Narodna skupština Republike Srpske zabranili su da se deterdženti i drugi proizvodi kemijske industrije iz Federacije BiH prodaju u trgovinama u srpskom entitetu. Uvjet za otvaranje tržišta RS-a je, kako kažu proizvođači iz Federacije BiH, da registriraju svoje tvrtke i u srpskom entitetu piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

vašta. Baš svašta se događa u gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Nedavno su Vlada i Narodna skupština Republike Srpske donijeli odluku da se ubuduće deterdženti i drugi proizvodi kemijske industrije iz Federacije BiH neće moći prodavati u trgovinama u srpskom entitetu.

Uvjet za otvaranje tržišta RS-a je, kako kažu

Konačno je potpisan ugovor Elektroprivrede BiH i mostarskog Aluminija o isporuci električne energije proizvođači iz Federacije BiH, da registriraju svoje tvrtke i u srpskom entitetu. Ova vijest pogodila je gospodarstvenike kao grom iz vedra neba, a napose tvornicu Dita iz Tuzle, koja je godinama bila u stečaju i stajala, da bi tek početkom ove godine, na inzistiranje radni46 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

ka, pokrenula proizvodnju na odgovornost zaposlenika i bez obveze podmirivanja plaća i doprinosa. Poštivanje odluke vlasti iz Banje Luke stajala bi Ditu najmanje 100.000 konvertibilnih maraka. Dita, koja postepeno proširuje asortiman proizvoda i još se uvijek nalazi pod raznim sudskim zabranama, za takvo što nema sredstava. Međutim, tvornica svoje proizvode izvozi u susjedne zemlje, recimo u Srbiju i Kosovo. Salem Ekmeščić, vlasnik tvrtke EZ iz Busovače, kojem su vlasti srpskog entiteta također spustile “izvoznu” rampu, ustvrdio je medijima da nema problema s izvozom svojih proizvoda u zemlje EU-a.

Zajednički apeli komora

Nakon što je Republika Srpska donijela navedene propise o “uvozu” iz Federacije BiH kemikalija, biocida i proizvoda široke potrošnje, koji su istini za volju u većoj mjeri usklađeni s propisima EU-a, reagirali su predstavnici komora Republike Srpske, Federacije BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH i uputili zajednički zahtjev vlastima Republike Srpske u kojem stoji: “Izražavamo razumijevanje privrednika

Lista investitora

iz BiH koji su dovedeni u situaciju da ne mogu plasirati svoje proizvode iz sektora kemikalija na prostoru RS-a, te tražimo od nadležnih ministarstava da žurno iznađu najbolja rješenja u cilju otklanjanja navedene barijere i time zaštite proizvođače iz Bosne i Hercegovine te osnaže i gospodarstvo i proces zapošljavanja u zemlji. Predstavnici komora traže od vlasti u RS-u da odobre razumni rok proizvođačima iz Federacije BiH i Distrikta Brčko kako bi se prilagodili propisima srpskog entiteta”.

Istovremeno, iz Sarajeva i Mostara stigla je optimistična vijest - srušena je jedna dugogodišnja barijera, potpisan je ugovor između Elektroprivrede BiH i mostarskog Aluminija o isporuci električne energije u narednoj godini pod povoljnim uvjetima. Koji su to povoljni uvjeti i razlozi, nije rečeno. U Aluminiju su ugovor okarakterizirali kao povijesni iskorak za privredu BiH, tvrdeći da su konačno srušene višegodišnje barijere prisutne u gospodarstvu zemlje. Za nepunih mjesec dana otkako je imenovana nova uprava i novi nadzorni odbor Aluminija učinjeno je ono što se nije moglo učiniti u protekla dva desetljeća. Mostarski Aluminij, kao najveći potrošač električne energije u zemlji, i Elektroprivreda BiH, kao najveći proizvođač električne energije u zemlji, potpisali su ugovor o isporuci struje za narednu godinu, ali i o suradnji i dugogodišnjem zajedničkom djelovanju i razvijanju prirodne međusobne poslovne naslonjenosti. Ugovor su potpisali čelni ljudi dvaju poduzeća, novi direktor Aluminija Mario Gadžić i novi direktor EP-a BiH Bajazit Jašarević.

Ništa bez politike

Karakteristična je, međutim, izjava Marija Gadžića, prvog čovjeka Aluminija, koji je rekao da su razumijevanje i podrška službene politike bili presudni za stvaranje preduvjeta za pokretanje maratonskih pregovora za unapređenje poslovnih odnosa, kao da poslovni interesi nisu stvar poslovnih partnera. Očito, za takvu suradnju u Bosni i Hercegovini ipak je nužna i potpora vlasti. Prema onom što je priopćeno medijima, posebnu ulogu u ovom povijesnom poslovnom iskoraku dvaju gospodarskih giganata odigrali su Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH, te ministarstva koja pokrivaju financije, energetiku i industriju.

Mogle su se vlasti dogovoriti i ranije, ali i ovako je dobro, jer je pitanje opskrbe električnom energijom prema tržišnim uvjetima, odnosno povoljnijim od onih po kojima je Aluminij dosad kupovao struju na tržištu, jedan od pet stupova, kako se kaže, na kojima počiva strategija oporavka Aluminija. Naime, ispunjava se prva pretpostavka za uspješno poslovanje kombinata u idućoj i narednim godinama.

Hrvatska najviše investirala u BiH U 2015. je, prema informacijama Vijeća ministara BiH, najviše investicijskih sredstava u Bosnu i Hercegovinu uložila Hrvatska, i to 161 milijun maraka. Iza Hrvatske najveći investitori bili su Nizozemska sa 87 milijuna, Turska sa 64, Luksemburg sa 62, Austrija sa 37, Italija sa 30 i Rusija sa 28,4 milijuna maraka. Ranijih godina na čelu liste investitora bila je Austrija.

Na temelju ovih podataka proizlazi da su u BiH najviše investirale članice Europske unije. Najveći iznos investicija uložen je u financijsko-uslužne djelatnosti, osim osigura-

nja, 161,4 milijuna maraka, zatim u telekomunikacije 56,8 milijuna maraka, u proizvodnju kemikalija i kemijskih sredstava 56,2 milijuna, u poslove s nekretninama 48,2 milijuna i u upravljačke djelatnosti 36 milijuna maraka.

Financijski stručnjaci ocjenjuju da je razina inozemnih investicija nezadovoljavajuća, posebice u usporedbi sa zemljama u regiji. U zadnjih 20 godina rekordni godišnji priljev inozemnih investicija registriran je 2007. i iznosio je 11,6 posto BDP-a, i to zahvaljujući privatizaciji nekoliko velikih državnih poduzeća. (Z.L.)

zakasnile plaće i članovima vlade

Po plaće u Parlament Prvi put se u poratnoj povijesti Federacije BiH dogodilo da vlada, ministri, zastupnici i činovnici nisu dobili plaće do 15. u mjesecu, tj. do 15. listopada.

Proračunska kasa ostala je prazna. Prvi put se dogodilo i to da su zastupnici Zastupničkog i Doma naroda ljetni odmor “dragovoljno” produžili duboko u jesen, do 18. listopada.

Razlog za taj plaćeni nerad leži u razilaženju vladajućih stranaka (SDS, HDZ BiH i SBB). Vjerovatno bi odmor trajao i dulje da nisu u pitanju bile plaće, pa su brzopotezno dogovorena izvanredna zasje-

danja dvaju domova na kojima je vladajuća većina usvojila zaduživanje po Proširenom aranžmanu s MMF-om od 720 milijuna maraka, što predstavlja dvije trećine zaduženja u ukupnom iznosu od 1,1 milijarde maraka. Prva tranša koja je upravo legla na račun budžeta Federacije BiH iznosi 100 milijuna maraka - i plaće su stigle. Rok otplate duga je 10 godina. Vlasti su na tim zasjedanjima dobile suglasnost zastupnika da se dodatno zaduže i kod EBRD-a (80 milijuna maraka) te kod EIB-a (50 milijuna eura). (Z.L.)

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Problematična privatizacija

Odgađa se prodaja NLB-a?

Zastoj u privatizaciji Nove ljubljanske banke službena Ljubljana opravdava vanjskim čimbenicima i prešućuje da su unutarnji ipak nešto teži. I da će cijena koju će potencijalni kupac dati za NLB uvelike ovisiti o sporu koji se upravo rješava pred Ustavnim sudom Slovenije piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Bitna otežavajuća okolnost proizlazi iz niske kamatne mjere koja banke kažnjava padajućim neto kamatnim prihodima i sve nižim prinosom na kapital. Veći problem od Brexita je Deutsche Bank za čije je poteškoće bivši guverner BS Mitja Gaspari rekao da su zacijelo veće nego što se o njima govori. Na prodaju NLB-a svakako može imati određene posljedice i kriza u talijanskom bankarstvu.

Nesretna je i okolnost da je za savjetnika u prodaji NLB-a izabran upravo Deutsche Bank koji s postojećim utezima na nogama nije baš najbolji posrednik u pronalaženju pravog kupca.

Nestrpljenje pred presudu

S

lovenska vlada rado bi odgodila prodaju NLB-a, ali o tome ne može odlučivati samostalno – za dopuštenje mora pitati Europsku komisiju. Razlozi za odgodu valjani su, ali ne baš onakvi kako je to u nespretnoj izjavi za Bloomberg prikazao premijer Miro Cerar. Rekao je da će Slovenija najvjerojatnije odgoditi prodaju NLB-a i to “zbog nesigurnosti izazvane Brexitom i nestabilnosti financijskog tržišta”.

Slovenski analitičari odmah su uzvratili da Brexit može imati zanemarujuće mali učinak na prodaju male banke, u europskim razmjerima.

48 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Prodaju NLB-a više nego Brexit i Deutsche Bank kompliciraju i dva domaća čimbenika koja itekako mogu odrediti konačnu cijenu u prodaji vodeće slovenske banke. Koliko će potencijalni kupac dati za NLB uvelike ovisi o sporu koji je upravo u rješavanju pred Ustavnim sudom Slovenije, a tiče se velikog broja malih ulagača i vlasnika podređenih financijskih papira.

U velikoj sanaciji slovenskog bankarstva 2013. godine malim vlasnicima izbrisano je oko 600 milijuna eura imovine – najviše u NLB-u.

Alenka Bratušek za čijeg je mandata na čelu slovenske vlade provedeno čišćenje banaka od kontaminiranih potraživanja, a u toj operaciji izbrisani su i ulozi slovenskih ulagača, danas se brani tvrdnjom da su građani razvlašteni po nalogu iz Europske središnje banke (ECB), odnosno Europske komisije. Takva direktiva postoji, ali nije obvezna za članice – nedavno je presudila pravosudna instanca s razine EU-a.

Svi sada s nestrpljenjem čekaju što će presuditi Ustavni sud Slovenije. Presudi li u korist razvlaštenih građana, to neće biti dobro za konačni utržak u prodaji NLB-a. Potencijalni kupci nedvojbeno će za manevriranje cijenom iskoristiti

vijesti Peko na prafaktore

Tko je omastio brk

NKBM otišao za sitniš

Sasvim je razumljivo da Vlada Mire Cerara s prodajom NLB-a želi izbjeći loše iskustvo kakvo su imali s prodajom NKBM-a, druge po veličini banke u Sloveniji koju je američki investicijski fond Apollo kupio za sitniš. Bivši ministar financija dr. France Križanič, na osnovi činjenice da je kupac za samo 250 milijuna eura dobio banku s knjižnom vrijednošću od 435 milijuna eura (prosjek 2009.-2011.) i dodatno dokapitaliziranu sa 870 milijuna eura, tvrdi da je Apollo dobio “državnu pomoć” u iznosu od milijardu i 55 milijuna eura. Radi se o vrijednosti koja odgovara iznosu od 2,7 posto slovenskog BDP-a.

Za usporedbu, to je iznos za koji se izgradila autocesta od Ljubljane do Brežica. U cijeloj priči, upozorava Križanič, valja uvažiti da je NKBM

prije sanacije imao i 175 milijuna eura akumulirane rezervacije s naslova loših potraživanja.

Mariborska banka, isto kao i Ljubljanska, sudjelovala je u razvikanim projektima menadžerskih preuzimanja uz političku podršku, a bavila se i nekim “specifičnim operacijama” među kojima se posebno ističe slučaj precijenjene kupnje zemljišta u Hrvatskoj čime se danas bave kriminalisti. NKBM svojedobno je ušao u vlasništvo Adria Banka u Beču, a kupio je i Credy banku u Kragujevcu. Bečki pothvat pokrenut radi prodora u tržišta Južne i Istočne Europe završio je likvidacijom, a financijska pustolovina u Kragujevcu prisilnom prodajom banke srpskim kraljevima čipsa Andreju Jovanoviću i Bojanu Milovanoviću.

i spor povezan s isplatom prenesene devizne štednje Ljubljanske banke u Hrvatskoj.

Krivo vrijeme

Cijeli je niz razloga zbog kojih sadašnji trenutak nije najbolji za prodaju NLB-a. Na žalost, nije jednostavno zatražiti niti odgodu jer je Alenka Bratušek 2013. godine dobila privolu EK za državnu pomoć u sanaciji slovenskih banaka, ali uz uvjet da se NLB privatizira najkasnije do kraja 2017. godine.

Tadašnja Vlada nije nimalo oklijevala s prihvaćanjem uvjeta. Pristala bi na sve samo da u Sloveniju ne dođe “trojka” (predstavnik EK, ECB-a i MMF-a) i da ne počne sređivati prilike kao što je to slična trojka radila u Grčkoj.

Dvojbe nisu jednostavne. Za NLB trenutno se ne može postići cijenu niti približnu trošku koji je napravljen u sanaciji banaka. No, niti odgoda nije bez cijene. Što ako Slovenija dođe na glas kao nevjerodostojna država koja ne izvršava preuzete obveze?

U sanaciji bankarstva 2013. malim vlasnicima izbrisano je oko 600 milijuna eura imovine, najviše u NLB-u

Okružni sud u Kranju odobrio je prodaju Peka u stečaju po dijelovima.

Stečajna upraviteljica Tadeja Tamše smatra da će se najlakše prodati prodavaonice u više većih slovenskih mjesta, a da će biti teže naći kupce za strojeve, opremu i zalihe, posebno za središnji objekt u Tržiču velik oko 30.000 kvadratnih metara, prilično star i zapušten.

Pekove nekretnine u Hrvatskoj stečajna upraviteljica nada se prodati još ove godine, a nekretnine u Srbiji tijekom sljedeće godine jer prethodno valja srediti vlasničke odnose.

Tvrtka kći Peka u Splitu, opterećena s više milijuna eura duga, prodana je za 12.000 eura tvrtki Jadran kapital Split.

Optimizam hrani prodaju Povećanu prodaju lakih gospodarskih vozila većina slovenskih trgovaca objašnjava očitim gospodarskim rastom koji prati i gospodarski optimizam. U devet mjeseci 2016. trgovci u Sloveniji prodali su 7100 lakih gospodarskih vozila, u istom razdoblju lani 1820 vozila manje. Prodaja se povećala 33,4 posto i ne prestaje rasti, što znači da su kupci nakon kriznog razdoblja odlučili aktivirati odgođene planove povezane s obnovom voznog parka. Najviše vozila prodali su Volkswagen (1611) i Renault (1509 vozila). S manje od 1000 prodanih vozila slijede Ford, Fiat i Citroën. Od petog do 10. mjesta uvrstili su se Peugeot, Dacia, Opel, Škoda i Mercedes. Većina kupaca odlučila je nabaviti laka motorna vozila na leasing, a poprilično isplata bilo je i u gotovini.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: 16. Ekonomski summit

Grupni portret s regijom

Nema novih investicija i novih poslova bez stabilnosti i stalne povezanosti s regijom jer samo zajedničkim naporima može se spriječiti da val izravnih stranih investicija ponovno zaobiđe ovaj dio Europe, složili su se ekonomisti i političari na summitu piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs uniju. Simeon Comokos, direktor TGI Group Internationala koji je organizirao summit, istaknuo je kako su svijet i Europa u veoma teškom razdoblju, da se suočavaju s važnim izazovima poput rasta terorizma, sumnje u demokratske vrijednosti, migrantske krize, ekoloških problema, Brexita i mnogih drugih.

Samo veliki privlače velike

P

osljednji val izravnih stranih investicija zaobišao je Središnju i Istočnu Europu. U svijetu ste u razdoblju od 2012. do 2015. imali porast od 100 milijardi dolara u investicijama. Istovremeno, u našoj regiji u samo tri godine one su pale sa 136 na 58 milijardi dolara, upozorio je izvršni direktor u investicijskoj banci Lazard Božidar Đelić. Đelić, u prvoj dekadi dvijetisućitih ministar financija Srbije, inače međunarodni ekonomski ekspert, investicijsku klimu i situaciju u ovom dijelu Europe analizirao je na 16. ekonomskom summitu Srbije održanom prošloga tjedna u Beogradu.

Ekonomski summit Srbije, na kojem je sudjelovao veliki broj domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka, gospodarstvenika, diplomata i članova Vlade Srbije, trajao je dva dana, a u fokusu je bilo pitanje kako restartati gospodarstvo Srbije i trasirati put u Europsku

50 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

“Želio bih da se Srbija mnogo brže nastavi kretati prema članstvu u Europskoj uniji i nadam se da će što prije članicom i postati”, rekao je Comokos otvarajući summit. Potom se govorilo o globalnom pomicanju centara moći i utjecaju tih centara na regiju, jačanju regionalne suradnje kao jednog od ključnih faktora napretka čitave regije, o tome kakva je privreda potrebna Srbiji u svijetu koji je u stalnim promjenama. Na dnevnom redu našlo se i zdravstvo, rad i državna uprava, pitanja energetske sigurnosti i efikasnosti, razvoja poljoprivrede i agroindustrije, kao i potenacijal poduzetništva u Srbiji.

Ali da se vratimo zanimljivim preporukama Božidara Đelića. On je naveo kako je od 2012. do 2015. na cijelom Balkanu realizirano samo šest velikih investicija, većih od 250 milijuna dolara. Od toga je u Srbiji realizirana samo jedna - akvizicija Danube Foods Group, dok je u Poljskoj i Češkoj godišnja razina investicija i dalje između pet i 10 milijardi dolara, dodao je Đelić.

Kao investicijski bankar on je podsjetio da se do velikih investicija dolazi tako što imate velika poduzeća. “Svaki pokušaj formiranja velike privatne grupacije u Srbiji bio je okružen kontroverzama. Možda bi u toj situaciji država mogla napraviti takvu grupaciju oko velike kompanije kao što je Elektroprivreda Srbije”, smatra Đelić.

On je upozorio da bi daljnje smanjenje proizvodnje u Fiatu bilo “nacionalna katastrofa”, u trenutku kada se zemlje Središnje i Istočne Europe bore za kompanije koje Brexit tjera iz Velike Britanije. “Javne financije u Srbiji bit će

Beograd-Bar

I pruga je veza “Vjerujem da bi bilo jako važno i dobro ako uspijemo dogovoriti modernizaciju pruge Beograd-Bar jer je to za nas strateški važna linija. U tom smislu Srbija bi se mogla pohvaliti da je najkraća ruta između sjevera i juga, zapada i istoka jer to bismo tada mogli pokazati i dokazati”, izjavila je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović na 16. ekonomskom summitu Srbije. nategnute još godinama zbog demografske i, nažalost, obrazovne strukture stanovništva. U europskim budžetima za koje se svi bore bit će manje prostora za nas. U toj situaciji dovršetak infrastrukturnih projekata bi mogao biti financiran kroz neki model javno-privatnog partnerstva”, preporučio je bivši ministar financija.

Zajednički nazivnik

Đelić je na skupu u beogradskom Metropolu najavio i jednu ekskluzivnu vijest koja se tiče srpskog gospodarstva. Budući da je kompanija za koju radi, investicijska banka Lazard, bila investicijski savjetnik prilikom prodaje SBB-a, vodećeg operatora digitalne i analogne kabelske televizije, širokopojasnog interneta i fiksne telefonije u Srbiji - fondu KKR u kojem je jedan od vodećih ljudi bivši američki general David Petraeus, Đelić je rekao da će iduće godine SBB najvjerojatnije biti predmet nove velike transakcije koja će, kako je rekao, zainteresirati velike igrače na tom polju. Prva transakcija bila je vrijedna oko 1,4 milijarde dolara, a SBB je poslije nje još više porastao jer je jednostavno pojeo manje pružatelje sličnih usluga i tako postao najveći na srpskom kabelskom i internet tržištu.

Ekonomisti i političari koji su sudjelovali u summitu složili su se oko jedne točke: da je regija polazište napretka Srbije. Stabilnost je temelj svakog napretka, i bez nje, pa makar i u jednom dijelu regije, čitava regija neće biti privlačna za investicije, izjavio je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić na 16. ekonomskom summitu Srbije.

“Prošlost ne možemo izbrisati, ali ako je prošlost jedina budućnost u regiji, onda nemamo budućnosti”, upozorio je Dačić. Istaknuo je kako je zato važno da postoji politička volja u svim državama u regiji da pokušaju naći zajednički nazivnik, pa makar bio i najmanji, i da više razgovaraju o onome u čemu su suglasne, a da otvorena pitanja rješavaju otvorenim dijalogom.

Dačić je kao ključni, ako ne i najznačajniji prioritet Vlade, čiji je član, naveo ekonomski rast

i makroekonomsku stabilnost, uz puno poštovanje principa održivog razvoja. “U tom smislu otvoreni smo za sve oblike suradnje koji bi unaprijedili ekonomiju regije”, rekao je Dačić. Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju David McAllister ocijenio je da su Srbija i zemlje regije u posljednjih godinu dana napravile veliki napredak na putu eurointegracija. On je dodao i da su nedavni izazovi, poput migrantske krize, pokazali kako EU ima strateški interes da regija zapadnog Balkana bude stabilna i da se priključi europskoj obitelji.

Od 2012. do 2015. na cijelom Balkanu realizirano je samo šest

Reforma katastra

McAllister je upozorio kako je kriza, koja je pogodila čitav svijet, veoma snažno pogodila i Balkan, kako je i dalje visoka stopa nezaposlenosti i nizak standard života, ali da se može vidjeti kako postoji veći angažman u procesu reformi i da su mogućnosti rasta bolje nego zadnjih godina.

Ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović ocijenila je da je od prošle konferencije Vlada Srbije napravila velike iskorake i korake. “Za mene je revolucionarni iskorak elektronska građevinska dozvola koja funkcionira od 1. siječnja ove godine jer od njenog uvođenja svakog mjeseca izdajemo rekordan broj dozvola”, kazala je Zorana Mihajlović. Navela je i kako je Srbija u prethodnih godinu dana završila 120 kilometara autoputa, što nije malo, imajući u vidu da je tri desetljeća čekala na izgradnju koridora X. “Imamo jasan plan i želimo da Srbija bude stabilan partner u regiji koji želi stabilnost i mir.

Nema novih investicija i novih poslova bez stabilnosti i stalne povezanosti s regijom”, kazala je Mihajlović i dodala da je Srbija dobila i puno pohvala, posebno od najrelevatnijih međunarodnih financijskih institucija.

investicija većih od 250 milijuna dolara. Od toga je u Srbiji realizirana samo jedna - akvizicija Danube Foods Group.

Božidar Đelić, banka Lazard

Prošlost ne možemo izbrisati, ali ako je prošlost jedina budućnost u regiji, onda nemamo budućnosti, rekao je Dačić “Podatak koji govori u prilog tome je da ove godine planiramo ostvariti rast BDP za 2,5 ili 2,7 posto, što je velika stvar jer se prije sedam ili osam godina nismo mogli time pohvaliti”, poručila je ona. Kao najveći posao u svom sektoru ministrica Mihajlović je najavila reformu katastra, kao i početak izgradnje autoputa Surčin-Obrenovac i prvu fazu obilaznice oko Beograda.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA 20. Macroeconomic Outlook Addiko banke

Optimistične prognoze i rast BDP-a na 2,7 posto Kombinacija političke stabilnosti sa smanjenim potrebama za (re)financiranjem kamata pogoduje izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita, te bi mogla dovesti i do poboljšanja kreditnog rejtinga piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Potrebne su korjenite promjene u pravosudnom sustavu.

Postotak naplate loših plasmana pozitivno je koreliran sa

stopom rasta produktivnosti.

Stoga je na nositeljima ekonomske politike imperativ da poboljšaju učinkovitost pravnog sustava u rješavanju sporova.

Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke

A

nalitičari Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke u svojem 20.

Macroeconomic Outlooku povisili su prognoze rasta hrvatskog BDP-a sa dva na 2,7 posto, i to zahvaljujući ponajprije rekordnoj turističkoj sezoni koja je nadmašila očekivanja, ali i zahvaljujući solidnom vanjskom okruženju nakon Brexita te održivom oporavku domaće potrošnje i investicija.

“Pritom osobna potrošnja nije podržana samo rekordnom turističkom sezonom nego i oporavkom zaposlenosti, upornom deflacijom, padom stope štednje, oporavkom kredita stanovništvu i najavama daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka”, rekao je direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić na predstavljanju Macroeconomic Outlooka 2017.-2018. ističući kako jače korištenje EU-ovih fondova, pojačano kunsko kreditiranje poduzeća i optimizam izvoznika potiču relativno snažan oporavak investicija u privatnom sektoru. Što se tiče prognoze rasta u 2017. godini, ona je procijenjena na 2,2 posto, a usporavanje dinamike rasta u odnosu na 2016. u Addiko banci vide kao rezultat usporavanja rasta realnog raspoloživog dohotka te nepovoljnog utjecaja političke neizvjesnosti diljem Europske unije.

“Rizici po naše projekcije u 2017. su ujednačeni, pri čemu se silazni odnose na eksterno okruženje - u slučaju obnavljanja dužničke krize u eurozoni, te kašnjenja reformi uoči lokalnih izbora u proljeće 2017. Također, brinu nas dugoročniji rizici manifestirani već u aktualnim trendovima, poput demografskih kretanja, rasta populizma te daljnjeg razduživanja. Snažniji utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike u kombinaciji s poreznim rasterećenjem, ubrzanom prodajom loših kredita banaka i ostalim mjerama za poboljšanje poslovne klime nose uzlazne rizike po naše projekcije”, napominje Stojić koji

52 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

MACROECONOMIC OUTLOOK 2017.-2018.

Poboljšani izgledi i rast BDP-a od 2,7 posto u 2016. te 2,2 posto u 2017.

Uspješna fiskalna konsolidacija Blagi oporavak

inflacije

Provođenje reformi kao

ključni faktor za pad javnog duga te potencijal rasta

također smatra da je potrebno napraviti više na konkurentnosti poduzeća kako bi Hrvatska nastavila s ovim ili nešto višim stopama rasta.

“Da bi se to postiglo, uz najavljenu poreznu reformu potrebne su reforme na području tržišta proizvoda i usluga te poboljšanje uvjeta poslovanja. Potrebne su korjenite promjene u pravosudnom sustavu. Postotak naplate loših plasmana pozitivno je koreliran sa stopom rasta produktivnosti. Stoga je na nositeljima ekonomske politike imperativ da poboljšaju učinkovitost pravnog sustava u rješavanju sporova”, rekao je Stojić.

Deflacija i inflacija

Nakon prosječne deflacije potrošačkih cijena od -1,4 posto u 2016. godini, sljedeće godine očekuje se blaži oporavak cijena, a prosječna inflacija i dalje bi bila ispod jedan posto. Razlog tome analitičari Addiko banke vide u promjeni trenda kad je riječ o oporavku cijena nafte

i drugih sirovina, jačanju domaće potražnje te rastu cijena prehrambenih proizvoda. Pritom nastavak solidnog rasta mase plaća, iako nešto sporijeg intenziteta u realnom iznosu, te solidna inozemna potražnja sugeriraju da tržište rada nakon više godina ponovo doprinosi razvoju inflacije. Isto tako očekuje se da stabilni devizni prihodi od turizma te povećani transferi iz EU fondova održe višak u platnoj bilanci na solidnih 3,5 posto BDP-a. Posljedično niže potrebe za inozemnih zaduživanjem u kombinaciji s rekordnom neto inozemnom aktivom banaka i solidnim priljevom portfolio investicija omogućuju pad vanjskog duga te daljnji oporavak neto inozemne investicijske pozicije zemlje.

“Ovogodišnja fiskalna konsolidacija nadmašit će sva očekivanja, pa deficit proračuna vidimo blizu dva posto”, ističe Stojić, dodajući kako pad proračunskog deficita za 62 posto u prvih sedam mjeseci ove godine na svega 0,6 posto BDP-a reflektira snažan rast prihoda te ispodplaniranu javnu potrošnju.

Analitičari također upozoravaju da dok rast prihoda odražava iznadočekivanu ekonomsku aktivnost, zadržavanje troškova treba zahvaliti privremenom zamrzavanju javnih investicija te padu izdataka na subvencije i materijalne troškove usred političkog zastoja, kao i nižim izdacima na kamate, unatoč nedostatku reformskog sadržaja na rashodnoj strani proračuna.

Zbog nedorečenog principa financiranja poreznog rasterećenja u sljedećoj godini te povećanja javnih investicija, očekuje se da deficit

proračuna u 2017. godini blago poraste te da i dalje ostane ispod tri posto BDP-a. Pritom je i dalje najveći rizik u javnim financijama konačni ishod u pogledu rasta mase plaća za gotovo dvije milijarde kuna, što je omogućeno kontinuiranim rastom ekonomije iznad dva posto.

“Kad je riječ o javnom dugu, nominalni rast BDP-a snažniji od očekivanoga, u kombinaciji s fiskalnom konsolidacijom, pridonosi njegovoj stabilizaciji na oko 87 posto BDP-a. Politička stabilnost i smanjena potreba za refinanciranjem pogoduje izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita, a očekuje se i reakcija kreditnih agencija unutar šest mjeseci, uz pad premije na rizik na hrvatske obveznice”, kaže Stojić.

Očekuje se da će deficit proračuna u 2017. godini blago porasti

Procjene Svjetske banke ipak niže

Viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster ponovila je procjene Svjetske banke prema kojima bi hrvatski BDP u 2016. trebao rasti po stopi od 2,4 posto, a u 2017. usporiti na dva posto.

“Puno toga ovisit će o potezima nove vlade, a najvažniji je zadatak izlazak iz procedure prekomjernog deficita što bi smanjilo premiju rizika. Rizici dolaze izvana i mogu dodatno usporiti rast, a tu je i pitanje provođenja reformi i političke volje da se ostvari ono što je obećano”, rekla je Sanja Madžarević Šujster.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA PricewaterhouseCoopers International: Podaci o financijskoj godini 2016.

Globalni prihodi PwC-a porasli na rekordnih 35,9 milijardi dolara Rast je u Zapadnoj Europi bio stabilan i iznosio je šest posto, dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi zabilježen snažan rast prihoda od 10 posto “Svijest se mijenja brzo, a mi, osim što planiramo koje će usluge sutra trebati naši klijenti, tržišta kapitala i drugi dionici, istodobno ispunjavamo i njihove današnje potrebe. Neovisno o tome je li riječ o poreznim ili revizijskim uslugama budućnosti, blockchainu ili proširenoj stvarnosti, mi provodimo strategiju kojom ispunjavamo dugoročne potrebe svojih dionika i očekivanja svojih zaposlenika kada je u pitanju njihova karijera”, rekao je predsjednik društva PricewaterhouseCoopers International Bob Moritz te je napomenuo kako živimo u razdoblju u kojem smo pod dosad neviđenim povećalom javnosti, a ta javnost ima velika očekivanja od poduzeća.

Rast radne snage

7

za % porasli globalni prihodi PwC-a

15,3

mlrd USD uprihodio samo odjel za reviziju i računovodstveno savjetovanje (rast od 6%)

P

wC-ova mreža je u financijskoj godini koja je završila sa zadnjim danom lipnja zabilježila ukupne globalne bruto prihode od 35,9 milijardi dolara. Uzimajući u obzir stalni tečaj, PwC-ovi ukupni globalni prihodi porasli su više od sedam posto. Sve više prihoda ovoj globalnoj kompaniji pritječe iz tržišta u razvoju, osobito iz Azije u kojoj su im prihodi porasli za 10 posto, pri čemu su odlični rezultati zabilježeni u Indiji i Kini. U Sjevernoj Americi i na Karibima prihodi su porasli za osam posto zbog odličnih rezultata u SAD-u. U Južnoj i Srednjoj Americi prihodi su im pak porasli za devet posto. Rast je u Zapadnoj Europi bio stabilan i iznosio je šest posto, dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi zabilježen snažan rast prihoda od 10 posto.

PwC-ova mreža zaposlila je 58.081 novog djelatnika uključujući 26.780 diplomanata 54 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Prihodi poslovanja PwC-ovog odjela za usluge revizije i računovodstvenog savjetovanja vrijednog 15,3 milijarde dolara porasli su za šest posto. Njihov odjel za poslovno savjetovanje zabilježio je rast od osam posto na 11,5 milijardi dolara, a potaknula ga je povećana potražnja klijenata mreže za uslugama provedbe strategije, kao i odličan rast u širokom spektru konzultantskih, forenzičkih i transakcijskih usluga. Snažno tržište za transakcije pozitivno je utjecalo na porezne usluge PwC-ove mreže: i u tom je segmentu ostvaren rast prihoda od sedam posto, te su financijsku godinu zaključili na 9,1 milijardi dolara. Usto se na globalnoj razini zabilježila stalna jaka potražnja za uslugama povezanima s usklađenosti, poslovnim savjetovanjem i transfernim cijenama. PwC-ova mreža zaposlila je 58.081 novog djelatnika uključujući 26.780 diplomanata. Ukupni globalni broj zaposlenika PwC-a porastao je više od sedam posto na više od 223.000 zaposlenika.

Najveći porast radne snage zabilježen je na tržištima s jakim rastom, tj. Aziji te Srednjoj i Istočnoj Europi. (I.G.)

Deloitteovo istraživanje

Stabilnost unatoč blagom padu povjerenja Prema najnovijem Deloitteovom ispitivanju, izglasavanje Brexita djelomično je nagrizlo povjerenje investicijskih društava iz sektora privatnih ulaganja (private equity). Riječ je o neznatnom padu, te je indeks i dalje viši nego prije godinu dana

S

rednja Europa pokazuje blagi pad povjerenja nakon skromnog rasta zabilježenog u proljeće, što je gotovo sigurno posljedica gospodarskih očekivanja, koja su zbog referenduma o Brexitu održanog u lipnju manje optimistična nego proljetos, pokazuje najnovije Deloitteovo istraživanje očekivanja i povjerenja private equity fondova u Srednjoj Europi*. Tek sedam posto ispitanika vjeruje u oporavak nakon blagog pogoršanja, gotovo četvrtina (24 posto) manje nego u proljeće, premda je onih koji očekuju pogoršanje manje od trećine, kao i prije pola godine. Gotovo dvije trećine ispitanika ne očekuje nikakve promjene, što sugerira stabilizaciju gospodarstava u regiji. Srednja Europa ostaje regija Europe s najvećim rastom BDP-a, koji se za treći kvartal 2016. godine procjenjuje na 2,9 posto.

Unatoč blagome padu gospodarskih očekivanja za Srednju Europu, investitori srednjoeuropska tržišta dužničkih papira i dalje smatraju izuzetno stabilnima. Više od četiri petine (83 posto) ne očekuje nikakve promjene u dostupnosti dužničkih instrumenata financiranja, što je porast u odnosu na ionako solidnih 70 posto iz posljednjeg ispitivanja.

Prema istraživanju, 70 posto investitora u idućih šest mjeseci namjerava se fokusirati na nove transakcije, što odgovara proljetnim rezultatima i s njima u kombinaciji daje najveći postotak od zlatnog doba regije između 2004. i 2007. godine.

Otporna regija

“Europa, pa i cijeli svijet, zastali su da bi analizirali što bi izglasavanje Brexita moglo značiti za tržišta”, kaže Tomislav Čutura, viši menadžer u Deloitteovom odjelu za financijsko

Start-upi su ostvarili najbolji rezultat svih vremena: 13 posto ispitanika smatra ih najkonkurentnijim segmentom savjetovanje. “Postoje znakovi da je u Zapadnoj Europi došlo do usporavanja investicijskih aktivnosti, osobito u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon referenduma. Činjenica da indeks nije doživio dramatičan pad govori u prilog otpornosti regije.”

Premda tržišni lideri i dalje privlače najviše transakcija, start-upi su u ovom ispitivanju ostvarili najbolji rezultat svih vremena: 13 posto ispitanika smatra ih najkonkurentnijim segmentom. “Start-upi su u prvih desetak godina jedva i bili spomenuti u ispitivanju, ali solidan broj uspješnih start-upa u zadnjih par godina ohrabrio je investitore da započnu ozbiljnije shvaćati i poticati ovaj važan segment tržišta”, zaključuje Čutura. *R ezultati pregleda temelje se na anketi među djelatnicima private equity fondova u Srednjoj Europi provedenoj od travnja do rujna 2016. godine.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Istraturist ulaže u Sipar

Početkom mjeseca krenula je 10 milijuna eura teška obnova hotela Sipar u Umagu. To je ujedno i najveća ovogodišnja investicija hotelske kuće Istraturist kojom će se urediti 236 soba sa zajedničkim prostorima, restoranima, recepcijom, bazenom i sunčalištem.

Posao bi trebao biti dovršen do početka svibnja iduće godine. Hotel će dobiti četiri zvjezdice i bit će brendiran kao Sol Sipar i dio lanca Melia Hotels International.

Oko dvije milijarde kuna prometa dm-a

Slaba potražnja za novcem Na novčanom tržištu nastavlja se razdoblje slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama.

Višak likvidnosti u sustavu prelazi razinu od 5,5 milijardi kuna pa nije neobično što je potražnja za novcem slaba. U takvim okolnostima potencijalni korisnici pozajmica spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu stopu, nižu od one po kojoj potencijalni kreditori nude svoje viškove. Stoga potražnja svakodnevno ostaje nepodmirena unatoč visokoj ponudi novca.

Prošlog ponedjeljka je središnja banka održala redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 440 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos aukcije bio je manji za 100 milijuna kuna nego na prethodnoj aukciji. Ministarstvo financija je najavilo aukciju trezorskih zapisa za ovaj tjedan nakon stanke od gotovo dva mjeseca. Razlog tome je činjenica što idućeg tjedna dospi-

jeva 1,29 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 8,8 milijuna u eurima. Na aukciji se planira izdati 1,10 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 10 milijuna zapisa u eurima, sve s rokom dospijeća od 364 dana. Sudeći prema podacima o višku likvidnosti u sustavu, realno je očekivati da će odaziv na aukciju biti znatno iznad planiranog iznosa izdanja. Ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu koje i dalje zadržava tromost zbog visoke ponude novca s jedne strane i slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama s druge strane. Budući da je pred nama zadnje dvomjesečje godine, ostaje nam vidjeti hoće li tradicionalan rast potrošnje u ovome razdoblju godine utjecati na rast potražnje za novcem, te hoće li povoljnije prognoze gospodarskog rasta ohrabriti financijsko tržište i također utjecati na opći rast potražnje za novcem u bliskoj budućnosti.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

10.10. - 14.10. 2016.

u%

Promet

480

17.10. - 21.10. 2016.

3

360 2 240 1 120

U poslovnoj godini koja završava krajem rujna dm je ostvario 1,99 milijardi kuna prometa što je 132 milijuna više nego u 2015., godini. U posljednjih 20 godina poslovanja u Hrvatskoj dm je investirao 827 milijuna kuna, a u tvrtki ističu kako su u državni proračun kroz dva desetljeća uplatili 2,79 milijardi kuna. Tvrtka ima u 60 gradova 156 trgovina u kojima dnevno kupuje više od 80.000 kupaca. Više od petine prodaje odlazi na njihovu robnu marku, a s prosječnim plaćama od 8850 kuna neto među najizdašnijim poslodavcima su u Hrvatskoj.

0

17.10.

18.10.

19.10.

20.10.

0

21.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar skoro na 6,90 kuna Dolar je prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke dosegao visokih 7,88 kuna što je rast u tjednu za šest lipa. Rasla je u prošlom tjednu i vrijednost švicarskog franka koji je

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,255112

CAD kanadski dolar

5,198657

JPY japanski jen (100) 6,625406 CHF švicarski franak

6,920031

GBP britanska funta

8,419151

USD američki dolar

6,880673 7,500622

EUR euro Izvor: HNB

primjena od 22.10.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

EUR

tjedan započeo na 6,89 kuna, a završio ga na 6,92 kune. Tečaj kune prema euru nije se bitno mijenjao i gotovo cijelog tjedna kretao se oko 7,50 kuna.

7,5075 7,5050

USD

6,90 6,88

CHF

6,94 6,93

7,5025

6,86

6,92

7,5000

6,84

6,91

7,4975

6,82

6,90

7,4950

6,80

6,89

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Trgovina na malo rasla

Optimistični tjedan i lošiji petak Dionice su na svjetskim burzama imale proteklog tjedna pozitivan trend na krilima rasta cijena nafte. No krajem tjedna investitori su krenuli u rasprodaju i cijene su pale nakon što su neke od velikih tvrtki, posebice onih u telekomunikacijama i internet trgovini, objavile lošije rezultate od očekivanih. Američki davatelj mobilnih usluga Verizon, ali i internetski dućan i buvljak eBay, promijenili su trend čak i unatoč dobrim rezultatima divova poput American Expressa koji bilježi najbolje rezultate u posljednjih sedam godina. Obveznice su se kretale promjenjivo ovisno o kvartalnim rezultatima kompanija, stimulativnim mjerama Europske središnje banke i posljednje debate kandidata za američkog predsjednika.

Cijena sirove nafte je pala najviše u posljednjih 15 mjeseci, no dionice proizvođača nafte nisu mijenjale svoju vrijednost. Korporativna izvješća nisu pomogla jer je rast bankara Morgan Stanleyja temeljen na boljim rezultatima od očekivanih bio anuliran rezultatima Intela koji je ostvario najnižu razinu u devet mjeseci zbog prihoda koji su bili znatno ispod očekivanih.

7050 7040

18400

7030

18300

7020

18200

7010

18100

7000

18000

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

5400 5350

4520

5300

4500

5250

4480

5200

4460

5150

4440

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

10750 10700

17300

10650

CAC40

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

17400

DAX

Dow Jones

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

4540

NASDAQ

NIKKEI 225

17200

10600

17100

10550

17000

10500

16900

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi rast Mirexa

18500

FTSE 100

datum

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

TEF ne ide u stečaj

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 230,5020 bodova i bila je za 1,5112 bodova viša nego u tjednu ranije. Istodobno je rasla i vrijednost Mirexa A na 124,7239 bodova dok je Mirex C porastao na 117,1819 bodova.

MIREX A

20.10.

124,72390

0,5707

9,27

AZ - A

20.10.

126,15940

0,1988

10,54

Erste Plavi - A

20.10.

123,90050

0,1728

9,88

PBZ CO - A

20.10.

126,81530

0,0222

10,34

Raiffeisen OMF - A 20.10.

121,36770

1,9117

6,01

kategorija B MIREX B

20.10.

230,50200

0,4524

5,52

AZ - B

20.10.

235,18690

0,1406

5,73

Erste Plavi - B

20.10.

237,86880

0,0512

6,10

PBZ CO - B

20.10.

210,44480

0,0733

4,70

0,8%

Raiffeisen OMF - B 20.10.

231,75920

1,2453

5,35

0,6%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

20.10.

117,18190

0,8881

6,60

AZ - C

20.10.

114,42600

0,1410

6,72

0,2%

Erste Plavi - C

20.10.

117,45020

0,1309

7,62

0,0%

PBZ CO - C

20.10.

116,09700

0,1044

5,81

Raiffeisen OMF - C 20.10.

120,71800

2,2405

6,57

0,4%

17.10.

18.10.

19.10.

20.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

20.10.

222,90920

1,2768

4,93

1,00%

AZ Profit

20.10.

263,56990

0,1914

4,66

0,75%

Croatia osiguranje 20.10.

156,26220

0,0131

4,24

0,50%

AZ Benefit

20.10.

245,22570

0,1177

6,76

0,25%

Erste Plavi Expert

20.10.

201,67350

0,1430

8,80

Erste Plavi Protect 20.10.

192,70740

0,0883

5,76

1,25%

0,00% 20.9.

27.9.

5.10.

Konačni podaci Državnog zavoda za statisitku o prometu u trgovini na malo za kolovoz potvrdili su preliminarne rezultate odnosno realan godišnji rast od 5,1 posto (prema kalendarski prilagođenim podacima), dok je u nominalnom izrazu, potpomognut deflacijskim pritiscima, zabilježen razmjerno niži rast prometa u trgovini na malo od 2,6 posto na godinu. Niska potrošnja u prošloj godini, kada je rast iznosio malih 1,1 posto, pridonio je ubrzanju rasta realne godišnje stope prometa u trgovini na najvišu razinu od listopada 2007. godine.

12.10.

20.10.

Šibensko gradsko poduzeće TEF, koje upravlja gospodarski najpotentnijim zemljištem na hrvatskoj obali, po odluci Trgovačkog suda u Šibeniku ne ide u stečaj, pa bi, kako se doznaje iz šibenske gradske uprave, Grad uskoro mogao prenamijeniti i očistiti 160.000 četvornih metara prostora tog poduzeća, čija se vrijednost procjenuje na više od 350 milijuna kuna. Fina je zatražila stečaj TEF-a zbog duga iz 1998. godine, no sud je taj dug proglasio nevažećim.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Lagani pad prodaje Metroa

Prema preliminarnim, nerevidiranim podacima, u poslovnoj godini koja završava krajem rujna Metro Grupa je ostvarila pad prodaje od 58,4 milijarde eura odnosno za 1,4 posto. U Metrou pad ocjenjuju posljedicom negativnih učinaka valute i portfelja. Uprava Grupe je u ožujku najavila kako će se poslovanje razdvojiti na dvije tvrtke - veleprodajnu i prehrambenu grupu te grupu za proizvode i usluge u potrošačkoj elektronici.

Nacionalne podružnice Metroa Cash&Carry poslovat će neovisno. Metro Cash&Carry Hrvatska nastavit će s transformacijom i modernizacijom kako bi ostao vodeći na HoReCa tržištu.

Konferencija o bankarskoj sigurnosti Peta regionalna konferencija Sigurnost banaka i ostalih financijskih institucija SIGBANK 2016., održana proteklog tjedna, okupila je predstavnike svih banaka, osiguravateljskih društava, mjenjačnica, kladionica i ostalih tvrtki koje rade s gotovim novcem, te zaštitarskih tvrtki koje se bave tjelesnom i tehničkom zaštitom. Na konferenciji se razgovaralo o dosadašnjem tijeku implementacije Zakona o zaštiti novčarskih institucija, cyber ugrozama, razvoju tehnologije i novitetima u tehničkoj zaštiti.

Veći promet uz pad indeksa Od 10 najlikvidnijih, dva su izdanja tjedan završila porastom, a osam padom cijene. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -6,40 posto do +18,75 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 13 izdanja, dok su 23 izdanja trgovana u iznosu većem od 500.000 kuna.

Crobex je u prošlom tjednu pao sa 1.972,42 boda za 0,65 posto na 1.959,68 bodova. Crobex10 je u tjedan dana pao za 1,55 posto i trgovanje je zaključio na 1.131,07 bodova.

Sektorski indeksi su tjedan završili u ZAGREBAČKA BURZA rasponu od -2,48 posto koliko je pao THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBEXturist do +7,02 posto koliko je UKUPAN TJEDNI PROMET: 332.595.516,36 kn porastao CROBEXtransport.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 73.685.306,85 kn Obveznički indeksi tjedan su zaključiindex zadnja vrijednost tjedna promjena li porastom; CROBIS je rastao za 0,20 CROBEX 1.959,6800 -0,65% posto, a CROBIStr za 0,28 posto.

CROBEX10 1.131,0700 -1,55% Najlikvidnija je dionica HT-a, tijekom CROBIS 109,6659 +0,20% tjedna je njome ostvaren promet od CROBIStr 156,8937 +0,28% 13,5 milijuna kuna, a zabilježila je pad cijene za 0,62 posto na 160 kuna. PoTop 10 tjedna zadnja vlašteno izdanje Adris Grupe trgovapromet po prometu promjena cijena no je u iznosu od 12,9 milijuna kuna, -0,62% 160,00 13.538.055,26 HT d.d. a bilježi minus od 2,60 posto odnosno -2,60% 450,00 12.852.760,51 Adris grupa d.d. - povl. zadnju cijenu od 450 kuna.

-6,40% 32,90 5.419.027,60 Valamar Riviera d.d.

Porast cijene dionice bilježe dva od +18,75% 285,00 4.157.789,65 Atlantska plovidba d.d.

10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnica +0,45% 11.150,00 3.893.322,22 Ledo d.d. tjedna je dionica Atlantske plovidbe s -0,17% 590,00 2.683.287,85 Adris grupa d.d. - red.

-0,17% 866,05 2.552.858,39 poskupljenjem od čak 18,75 posto na Atlantic grupa d.d.

-0,25% 372,10 2.378.895,45 Podravka d.d.

285 kuna i sa sakupljenih 4,2 milijuna -0,27% 683,16 1.593.820,53 Končar - EI d.d. kuna. +0,01% 805,00 1.445.436,81 Imperial d.d.

Cjenovni pad bilježi osam izdanja.

Gubitnik tjedna je spomenuti Vala10 dionica tjedna zadnja mar Riviera s tjednim minusom od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 6,40 posto, a po padu cijene slijedi ga +50,00% 9,75 6.161,18 Puljanka d.d. također spomenuta povlaštena dio+44,44% 65,00 9.620,00 Imunološki zavod d.d. nica Adris Grupe (-2,60 posto). Plava +33,67% 200,50 6.015,00 Hoteli Jadran d.d.

Laguna je zabilježila zadnju cijenu od +26,33% 71,97 1.439,40 Karlovačkabankad.d.-povl.

5450 kuna, što predstavlja pad od 0,91 +20,00% 6,00 3.582,00 Vjesnik d.d. posto, te je sakupila 1,3 milijuna kuna. +19,00% 2.498,99 86.342,11 ICF d.d. +18,75% 285,00 4.157.789,65 Slijedi najlikvidniji HT (-0,62 posto), a Atlantska plovidba d.d. +12,95% 70,00 613.221,00 OT d.d. - obv. 250 mil. HRK zatim Končar EI koji je tjedan zaklju+11,11% 52,00 1.247.950,34 Dalekovod d.d. - obv. čio padom za 0,27 posto na 683,16 +11,11% 100,00 46.802,50 Terra firma d.d. kuna te sa sakupljenih 1,6 milijuna kuna. Dionica Podravke pojeftinila je 10 dionica tjedna zadnja za 0,25 posto na 372,10 kuna, a tijepromet s najvećim padom cijene promjena cijena kom tjedna njome je protrgovano 2,4 -15,96% 21,01 22.582,00 Hidroelektra niskogradnja d.d. milijuna kuna.

-10,84% 44,56 2.985,52 Slatinska banka d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze dva protekla tjedna bilježe pad. Ulagači su u iščekivanju objava rezultata za treći kvartal bili primjetno aktivniji nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni uvećan za gotovo 22 milijuna kuna odnosno za 42 posto te je iznosio 73,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 48 milijuna kuna što predstavlja 65 posto ukupnog redovnog prometa.

Vupik d.d.

Zvijezda d.d.

HTP Korčula d.d.

SNH GAMA d.d.

Valamar Riviera d.d.

Jadran d.d.

LUX ulaganja d.d.

Croatia osiguranje d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

-10,44%

43,00

98.624,96

-6,82%

4.100,00

117.447,12

-6,69%

67,20

2.155,05

-6,47%

60,00

103.933,41

-6,40%

32,90

5.419.027,60

-6,28%

30,00

4.350,00

-6,22%

21,10

6.553,96

-5,17%

5.500,00

16.500,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Depoziti rastu

Velika većina fondova u porastu Od 78 aktivnih fondova, pozitivnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo njih 66, palo ih je 10, a dva su fonda zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto bilježi 16 fondova, a samo jedan je pao više od jedan posto. Ključni indeksi Zagrebačke burze tijekom tjedna su uglavnom bilježili minuse, što se odrazilo na rezultate dioničkih fondova koji ulažu u dionice domaćih kompanija.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom šest su mjesta zauzeli dionički, a četiri posebni fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,65 do -1,20 posto.

Poraslo je 20 od 27 dioničkih fondova, a dobitnik tjedna s porastom od 2,65 posto je ZB BRIC+. Ovaj fond polovinu svog portfelja investira u Kinu, Hrvatska je zastupljena sa 14 posto, a Brazil sa 13 posto. U IT sektor investira 23 posto portfelja, a u energetski 21 posto.

Nešto značajnije su pali A1 (-0,65 posto) i OTP indeksni (-0,48 posto) koji u svojim portfeljima također imaju dionice kompanija iz sastava Crobex indeksa.

Poraslo je svih sedam posebnih fondova, a od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 12. Poraslo je i svih 11 obvezničkih fondova. Najviše je rastao u tjednu HPB Obveznički.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 13.10.2016. do 20.10.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,5394 Addiko Growth € 11,2454 ZB euroaktiv € 129,6443 ZB trend $ 151,7265 Capital Breeder kn 92,8960 KD Prvi izbor kn 13,9388 Ilirika Europa € 119,1659 PBZ Equity fond € 11,6679 HPB Dionički kn 112,2797 Erste Adriatic Equity € 98,7500 Neta Global Developed kn 85,5581 ZB aktiv kn 125,9311 InterCapitalSEE Equity(CapitalTwo) € 102,0033 Platinum Global Opportunity $ 14,6844 KD Nova Europa kn 5,5080 OTP indeksni kn 47,0826 Platinum Blue Chip € 98,9181 Neta Frontier kn 501,9563 OTP Meridian 20 € 95,6775 A1 kn 99,2100 Alpen.Special Opportunity kn 149,3912 Neta New Europe kn 64,7213 Ilirika BRIC € 81,2290 Crobex10 kn 107,2816 KD Energija kn 8,4773 ZB BRIC+ € 97,0629 Allianz Equity € 163,8644 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,8600 Raiffeisen Harmonic € 103,2800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2200 ZB Future 2025 € 100,3488 ZB Future 2030 € 98,1833 ZB Future 2040 € 98,1430 ZB Future 2055 € 98,1907 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 178,0620 PBZ Global fond € 15,0421 Addiko Balanced € 13,0208 KD Balanced kn 129,0302

tjedna promjena [%]

0,31 0,66 2,02 0,39 0,45 1,20 1,72 0,83 -0,05 -0,45 0,51 1,08 -0,10 -0,03 1,23 -0,48 1,23 0,27 1,19 -0,65 0,93 1,05 1,80 -1,20 1,77 2,65 0,08 0,46 0,90 0,10 1,27 1,49 1,53 1,53 0,74 1,06 0,54 0,47

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,2824 OTP uravnoteženi kn 117,5583 Allianz Portfolio kn 164,3789 Smart Equity € 101,6764 PBZ Conservative 10 fond € 111,6142 You Invest Active € 99,8000 You Invest Balanced € 101,9000 You Invest Solid € 103,1000 InterCapitalSmart(SmartEquityII) € 102,0010 PBZ Flexible 30 fond € 101,4095 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,8660 Addiko Conservative € 14,4043 Raiffeisen Bonds € 177,4400 PBZ Bond fond € 131,1800 InterCapital Bond (Capital One) € 213,8089 HPB Obveznički € 161,2289 Neta Emerging Bond kn 83,4988 Erste Adriatic Bond € 119,4100 Raiffeisen Classic € 106,5400 PBZ Short term bond fond kn 102,4010 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9159 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4329 ZB plus kn 175,7863 ZB europlus € 150,7094 PBZ Euro Novčani € 139,3359 Raiffeisen Cash kn 157,9500 Erste Money kn 151,5400 Addiko Cash kn 152,3564 PBZ Dollar fond $ 132,2292 HPB Novčani kn 143,8093 OTP novčani fond kn 133,2810 InterCapital Money (Money One) kn 130,0209 Allianz Cash kn 118,4899 Erste Euro-Money € 116,0300 Auctor Cash kn 111,1639 Raiffeisen euroCash € 106,0200 HPB Euronovčani € 106,4175 Locusta Cash kn 1362,1478 Neta MultiCash kn 107,5816 OTP euro novčani € 102,7362

0,21 0,11 0,05 -0,03 0,39 0,54 0,55 0,46 -0,28 0,33

naziv(fond)

valuta

0,07 0,29 0,23 0,33 0,35 0,45 0,15 0,06 0,31 0,02 0,43 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,03 0,00 0,01 -0,01 0,01

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti u kojima su depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, krajem kolovoza su iznosili 265 milijardi kuna. Posljednja četiri mjeseca bilježi se njihov rast. Rast u odnosu na srpanj iznosio je gotovo pet milijardi kuna odnosno 1,9 posto. Ukupni depoziti rasli su i na godišnjoj razini te su u usporedbi s kolovozom prošle godine viši za 16,7 milijardi kuna ili 6,7 posto.

Pevec želi slovenski Merkur

Hrvatski trgovački lanac Pevec zainteresiran je za kupnju slovenskog lanca trgovina tehničkom robom Merkur, o čemu se već vode pregovori, a preuzimanje bi se trebalo provesti sredstvima hrvatskih mirovinskih fondova, pišu slovenski izvori.

Pevec je već ispitivao mogućnosti i uvjete otkupa Merkurove poslovne djelatnosti i nekretnina, nakon što je slovenska tvrtka prošla stečaj i sanaciju.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Đuro Njavro

Reforme izvrsnošću do blagostanja Mate

Zaplet ovog povijesnog kriminalističkog romana za koje je lihtenštajnski pisac Armin Öhri 2014. godine dobio nagradu Europske unije za književnost bavi se temom zločina i kazne.

U knjizi je tako prikazan njemački grad Berlin 1865. godine, u vrijeme Otta von Bismarcka, jednog od najvažnijih vođa 19. stoljeća, kao mjesto seksa i nasilja. Filozof, koji navodno bešćutno ubija povremenu prostitutku, dolazi pred sud, dok slučaj prati mladi student prava. On dolazi do spoznaje da je profesor dio prljave igre koja može dovesti do kapitulacije tadašnje pravne države.

Monty Waldin

Biodinamičko vrtlarstvo Planetopija

Ekonomist i dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa u knjizi je izložio kratki izbor vlastitih promišljanja o reformama i politici koja Hrvatsku može izvući iz krize i postaviti na mjesto koje joj u modernome svijetu pripada. Niz navedenih procjena i zamisli u knjizi odraz su dugogodišnjeg bavljenja ekonomskom znanošću i suvremenim političkim i ekonomskim tokovima u hrvatskom društvu, kako autorovih osobno, tako i ideja niza suradnika s kojima on stalno izmjenjuje iskustva i saznanja o ekonomskom razvitku svjetskog i domaćeg gospodarstva.

Armin Öhri

Tamna muza Naklada Ljevak

Bogato ilustrirana knjiga namijenjena je početnicima ili iskusnim vrtlarima koji uzgajaju voće, povrće i cvijeće na biodinamički, točnije starinski i provjereni način koji je povezan s godišnjim dobima i prirodnim ciklusima. U ovom priručniku može se jednostavno i pregledno saznati što je to biodinamika i koja je razlika između takve stoljetne poljoprivrede i konvencionalnog uzgoja. Jer, tako se zemlji vraća više nego što se od nje uzima, a ona nagrađuje obiljem i vjernošću.

60 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Cees Nooteboom

Skitnje do Santiaga Fraktura

U privlačnom obliku jednostavnog razgovora djevojke Nataše i staroga monaha Bogoljuba knjiga nas uči da sreća nije cilj, nego posljedica života kakvoga živimo. Umijeće življenja stoga ne upućuje kako dosegnuti sreću, nego kako živjeti da sreća dođe kao učinak ispunjena života. Poznati duhovni autor otkriva da je moguće živjeti drugačije nego što to diktiraju najnovije reklame, živjeti duhovno tako da ono što nosimo u srcu otkrivamo u svakodnevnom životu.

B.A. Paris

Iza zaključanih vrata Mozaik knjiga

Autor u knjizi putuje prema Santiagu de Composteli, svjetski poznatoj hodočasničkoj stazi. Kao zaljubljenik u Španjolsku, Nooteboom slijedi tragove povijesnih velikana ove zemlje poput pripovjedača i pisca Miguela de Cervantesa i, primjerice, slikara Diega Velázqueza. Kao moderni hodočasnik, autor posjećuje poznata i manje poznata mjesta ove hodočasničke rute i opisuje ih u tom osobitom vodiču kroz španjolsku povijest, kulturu, umjetnost i arhitekturu.

Marko Ivan Rupnik

Umijeće življenja Svakodnevica u ljepoti Verbum

Jack i Grace jedan su od onih naizgled savršenih parova.

Jack je bogat i naočit muškarac, a Grace spretna domaćica i elegantna žena koja obožava svoga muža. Sama ne izlazi na kavu, ne odgovara na telefonske pozive, a zahvaljujući njegovom bogatstvu ne treba se zaposliti. Međutim, na prozorima njihove spavaće sobe nalaze se rešetke... Roman čitatelja polako ali uvjerljivo uvodi u napetu priču koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom svježe i smrznute ribe. Traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ ka.t-com.hr, +385 47432400.

Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva).

Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072.

Koža Velmart, Varaždin, www.velmart.hr. Tvrtka kupuje i prodaje sirovu i sirovo-slanu kožu, te wet-blue i gotovu kožu. Kontakt: Vlasta Martinčić, velmart@velmart.hr, +385 42241141.

Sifoni, prozori i stepenice Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko.ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939.

Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz au-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Izgradnja bazena

Grad Velika Gorica nabavlja radove na izgradnji bazena. Procijenjena vrijednost nabave je 27,7 mlijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenog.

tomobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica d.o.o. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica. hr, +385 44569124.

Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr.

Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@meltal. hr, +385 49237804, +385 913731541.

Suradnja u proizvodnji sredstava za čišćenje Mondtrade Split, Vranjic, www.montradesplit.hr. Tvrtka traži tvrtke za suradnju koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene.

Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208.

Ponuda knjiga Superknjižara, Zagreb, www.superknjizara.hr.

Tvrtka uz online knjižaru (www.superknjizara.com i www.superknjizara.hr) ima i fizičku knjižaru, smještenu u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 4. U želji da podignemo standarde u domaćem knjižarstvu te omogućimo ljubiteljima knjige da u što kraćem roku i po najpovoljnijim uvjetima dođu do najnovijih naslova, tvrtka zainteresiranima nudi knjige svih hrvatskih izdavača, kao i nekih inozemnih izdavačkih kuća. Kontakt: Dragana Vujatović, dragana. vujatovic@superknjizara.hr, 01/4875-735.

milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. studenog.

Viličari

Grad Zagreb nabavlja viličare.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 8. studenog.

Laboratorijsko posuđe i pribor

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije nabavlja laboratorijsko posuđe i pribor.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 9000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. listopada 2016.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Električna vozila

Hrvatska pošta nabavlja električna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 4,4

Regija

Vodovodni materijal i galanterija

Sportski objekti Podgorica nabavljaju vodovodni materijal i galanteriju. Rok dostave ponuda je 31. listopada.

Usluge osiguranja

Poštanske usluge

Hrvatske šume nabavljaju poštanske usluge. Procijenjena vrijednost je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. studenog.

Ministarstvo odbrane Crne Gore nabavlja usluge osiguranja vojnog kompleksa Valdanos. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 80.000 eura. Rok dostave ponuda je 8. sudenog.

Pregled tunela na autocesti

HAC-ONC nabavlja radove glavnog pregleda tunela na autocesti. Procijenjena vrijednost je 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenog.

Oprema za videonadzor

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nabavlja opremu za videonadzor. Rok dostave ponuda je 8. studenog.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Od poslovnih kompleksa do parkirališta i hotela Poslovni kompleks u Vodnjanu u poduzetničkoj zoni, procijenjen na 26,8 milijuna kuna. Nekretnina je u naravi kompleks od 12.053 četvorna metra na adresi Poduzetnička zona 17, u gospodarskoj zoni Galižana u Općini Vodnjan. U naravi je to dio asfaltirane prometnice industrijske zone Galižana na samom ulazu u poslovni kompleks Kapeloto, dio kojeg su betonara za proizvodnju betona, druga betonara i pogon za proizvodnju betonskih elemenata te pašnjak, privredno dvorište i upravna zgrada. Na sredini čestice nalaze se garaža za vozila, priručne radionice, hale za proizvodnju betonskih prefabrikata, te hala za reciklažu. Dražba za ovu nekretninu će se održati 4. prosinca u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli-Poli, soba 25. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje je osigurano 8. prosinca od 10 do 10.30 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun Suda broj HR2923900011300002176 s pozivom na broj 2-6705-16. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Hotel u Lumbardi procijenjen na 22,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel. Zgrada se sastoji od prizemlja i tri kata s pripadajućim zemljištem u mjestu Lumbarda, ukupne površine 2446 četvornih metara, a na nekretnini je upisano založno pravo.

Dražba će se održati 8. studenog u 10 sati u zgradi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, Korčula, Put Sv. Nikole 24.

Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti tj. po cijeni od 11,2 milijuna kuna. Osobe zainteresirane za kupnju nekretninu mogu razgledati 28. listopada od 10 do 14 sati u dogovoru sa sudskim ovršiteljem Ilijom Borovičkićem, pozivom na

62 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

telefonski broj 020/711 127 ili neposredno.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR5723900011300000120, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Poslovni objekt u zagrebačkom Sigetu, procijenjen na 95 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja Poslovni objekt PO-5/8 s telefonskom centralom u Zagrebu, naselje Siget, pop. br. 22443 od 1522 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 15. studenog u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 517/V. Prodaje se po načelu viđenokupljeno, ali ne ispod trećine utvrđene vrijednosti (ne za manje od 31,7 milijuna kuna).

Razgledavanje je 31. listopada u 14 sati sa sudskim ovršiteljem. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od pet milijuna kuna. Ono se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-3628-10 kod Hrvatske poštanske banke. Kupac potvrdu o uplati osiguranja mora predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Stanovi i parkirališta u Hrašću Turopoljskom nedaleko od Zagreba, procijenjeni na 72,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stanove, parkirališno-garažna mjesta, parkirališna mjesta, poslovne prostore u ulicama: Dračevička na brojevima 30, 32, 34, 36, 38, 40, 40A, 40B, te Velikopoljska 9 A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, ukupne površine 22.995 četvornih metara. Dražba će se održati 11. studenog u podne na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 36,2 milijuna kuna. Razgledavanje je 31. listopada u 11 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti, a koja iznosi 7,2 milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2903-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

zirkskrankenhaus Bayreuth, Nordring 2, Technisches Baubüro, rau Hübner, 95445 Bayreuth, Deutschland, B16069-Sucht@bezirkskrankenhaus-bayreuth.de Više podataka o nadmetanju na www.bezirkskrankenhaus-bayreuth.de.

Centrifugalne pumpe

Department of Contracts, Floriana, Malta, traži nabavu centrifugalnih pumpi. Natječaj je otvoren do 24. studenog, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Department of Contracts, Notre Dame Ravelin, Floriana, FRN 1600, Malta, info.contracts@gov.mt. Više podataka o nadmetanju na https://www.etenders.gov.mt/epps.

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u 2 dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je: 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je: 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika.

Uredski namještaj Visoka škola Beč - gospodarski studij, zastupana po Saveznoj nabavi d.o.o. raspisala je javni natječaj za sklapanje ugovora na rok od 60 mjeseci za isporuku i montažu uredskog namještaja za potrebe FHW-a. Vrijednost nabave: 320.000 eura. Natječaj je otvoren do 28. studenog.

Ugradnja HPL vrata Okružna bolnica u Bayreuthu raspisala je natječaj za ugradnju HPL vrata s čeličnim okvirima (dijelom kao protupožarna vrata) - 234 komada i kliznih vrata - osam komada. Trajanje radova: početak 9. siječnja 2017.-završetak 20. prosinca 2017. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Be-

Oprema za trening Kazneno popravna ustanova, Norrköping, Švedska, traži nabavu opreme za trening zatvorenika. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na švedskom jeziku se predaju na Kriminalvården, Stefan Englund, SE-601 80 Norrköping, Sweden, stefan.englund@kriminalvarden.se. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc.aspx?ID=111970.

Proizvodi od lijevanog željeza

Katastar Finske traži nabavu proizvoda od lijevanog željeza - granične oznake koje moraju ispunjavati finske standarde SFS 4940. Dokumentacija dostupna na linku: https://hanki.tarjouspalvelu.fi/hanki. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na finskom jeziku se predaju na Maanmittauslaitos, 0245954-4, Opastinsilta 12 C, Helsinki 00520, Finland, kirjaamo@maanmittauslaitos.fi.

Kontejneri Grad Zagreb traži nabavu velikih kontejnera.

Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0020506.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

NeroInk: kad ljubav postane posao

Tattoo - trajni podsjetnik na važne stvari

Trendovi tetoviranja na našem tržištu “zapeli” su u osamdesetim ili devedesetim godinama prošlog stoljeća jer se traže tribal tetovaže, krunice, pleteri i Gospa. Većina poslovnih ljudi tetovaže ima na skrivenim mjestima, a dobri majstori će vas pustiti da prespavate prije nego donesete odluku o tetovaži na vidljivom mjestu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

A

ko već na vlastitoj koži nemamo neku tetovažu, sigurno u svojoj blizini imamo nekoga koji ima jedan, dva, tri pa i više crteža ili natpisa na koži. Tetovažama ljudi obilježavaju važne trenutke u svom životu - ili samo, pogotovo zadnjih godina kada su tetovaže popularnim učinili i mnogi sportaši, slijede modne trendove. U ovaj posao najčešće se ulazi iz ljubavi,

Mnogi nam dolaze, manje ili više tetovirani, koji imaju uobičajene poslove poput bankara, liječnika ili odvjetnika. No ipak je riječ o tetoviranju na mjestima koja su skrivena odjećom, pa se te tetovaže ne mogu vidjeti.

Kristina Šalinović

no ljubav prema tetovažama nije dovoljna da od toga napravite poslovni poduhvat. Vlasnica Neroinka Kristina Šalinović je svoj posao s tetovažama u Zagreb dovela iz Milana - zajedno sa svojim dečkom tattoo umjetnikom.

“Prvu tetovažu sam napravila sa 18 i pol godina, kada sam zaradila svoj prvi novac, kako mi mama ne bi prigovarala da trošim njen novac na gluposti. To je bio anđeo kojeg nosim na leđima i ta je tetovaža bila zapravo test za mene sviđa li mi se to, mogu li izdržati tetoviranje, boli li. To sam mjesto na tijelu odabrala zato da je ne moram stalno gledati ako mi se neće svidjeti”, smije se Kristina Šalinović. No nakon 64 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

prve tetovaže, krenulo se u njeno sjenčenje i doradu, a nakon toga je slijedila i druga. “Kako sam se u to vrijeme počela baviti modelingom, stala sam na toj brojci jer mi moji agenti nisu dali da nastavim kako ne bih ugrozila moguće nove poslove. No nakon nekog vremena ipak sam odlučila nastaviti s tetoviranjem. Jer ako to ne nastavim sada, neću nikada”, kaže Kristina Šalinović.

Za izradu sljedeće tetovažu odabrala je salon svoga budućeg dečka. Odmah je napravila piercing nosa i dogovorila tetovažu te nakon razmjene brojeva telefona, motiviranu tetoviranjem, rodila se ljubav koja ih je nekoliko godina kasnije dovela do toga da u Zagrebu otvore svoj tattoo salon u koji dovode i svjetske trendove.

Domaći odabiri

“U Hrvatskoj je čudna situacija što se tiče tetoviranja. Jako puno ljudi je zainteresirano za tetoviranje onoga što je bilo u trendu osamdesetih ili devedesetih godina prošlog stoljeća.

Traže se tribal tetovaže, krunice, pleteri, Gospa i nekakve retro priče. Naši klijenti naginju ukusima naših tattoo artista. Mi radimo nešto tamnije grafičke tetovaže. Turisti, s druge strane, dolaze da bi zabilježili na svome tijelu kako su bili u Hrvatskoj, da njihova koža priča priču o Hrvatskoj i njihovim putovanjima”, kaže Kristina Šalinović.

Mnogi od nas se žele tetovirati, no pitanje koje se uvijek postavlja glasi - kako odabrati

će vas pitati - a kako ćeš pronaći posao i raditi sa svim time na sebi? No s druge strane, sve je više onih koji shvaćaju da je tetoviranje izraz nečega višeg, da se tu radi o izražavanju osobnosti, posebnosti, ali i kulture. Mnogi od nas žele obilježiti važne trenutke u priči na vlastitoj koži. Mnogi nam dolaze, manje ili više tetovirani, koji imaju uobičajene poslove poput bankara, liječnika ili odvjetnika. No ipak je riječ o tetoviranju na mjestima koja su skrivena odjećom, pa se te tetovaže ne mogu vidjeti”, naglašava Kristina Šalinović.

S druge strane, ima i onih koji se tetoviraju iz hira i mode, pa za nekoliko godina troše veliki novac da taj svoj hir obrišu.

Vlasnica Neroinka Kristina Šalinović posao s tetovažama u Zagreb je dovela iz Milana - zajedno sa svojim dečkom tattoo umjetnikom

tetovažu a da nemate problema sa svojom poslovnom karijerom. Poslovni ljudi svoje tetovaže najčešće skrivaju ispod odijela ili radne uniforme, izbjegavajući crteže na području vrata, lica i ruku.

“U Hrvatskoj još, čini mi se, nije razvijena tolerancija prema tetoviranim ljudima. Često vam kažu kako ćete jednog dana požaliti zbog toga što ste se tetovirali. Jednako često

U Hrvatskoj još, čini mi se, nije razvijena tolerancija prema tetoviranim ljudima, kaže Kristina

Jutro je pametnije

“Zbog toga pokušavamo o tome porazgovarati s ljudima koji nam dolaze na prvu tetovažu i žele je staviti na vidljivo mjesto. Preporučimo im da odu kući, razmisle o tome, prespavaju i donesu odluku dan kasnije. To je jedna od stvari koja te može obilježiti za cijeli život.

Možeš to skinuti laserom, no koža ti nakon tog tretmana nikada neće biti ista”, zaključuje Kristina Šalinović.

Dakle, želite li tetovažu, dobri majstori, poput onih u Neroinku, dobro će vas savjetovati.

Tada ćete dobiti upravo ono što želite i nećete kasnije razmišljati o tome zašto ste to učinili.

24. listopada 2016. | broj 3950 | Privredni vjesnik | 65

Novi maloprodajni lanac

Dolazi Pepco Upravo otvaraju svoju tisućitu prodavaonicu u Europi, te najavljuju širenje u Hrvatsku početkom iduće godine Pepco je europski maloprodajni lanac koji kupcima nudi odjeću i proizvode za kućanstvo po niskim cijenama i prisutan je u stotinama trgovina diljem Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Rumunjske.

Brend je s radom započeo u Poljskoj 2004. otkada bilježi veliki interes kupaca te je poslovanje proširio na Srednju i Istočnu Europu. Ovog mjeseca otvaraju svoju tisućitu trgovinu u Europi i najavljuju širenje u Hrvatsku početkom iduće godine.

Vrlo smo sretni što će kupci u Hrvatskoj sljedeće godine dobiti priliku posjetiti naše trgovine, kaže Marcin Stańko, operativni direktor za Srednju i Istočnu Europu. “Hrvatsko tržište otvara odlične prilike našem brendu i nadamo se kako će nam otvoriti put prema ostalim državama regije”, ističe Stańko. Prve trgovine Pepco planira otvoriti početkom idućeg travnja u Zagrebu. U prvoj godini rada u

Hrvatskoj planiraju otvoriti 20 trgovina, a tijekom prve tri godine oko 50 trgovina diljem cijele države, uglavnom u gradovima s više od 10.000 stanovnika. Najav-

Pepco je brend u vlasništvu Pepkora, južnoafričkog investicijskog holdinga.

Nakon 10 godina poslovanja pridruženi su Steinhoff International Holdings Ltd-u

U prvoj godini rada u Hrvatskoj planiraju otvoriti 20 trgovina ljuju kako će otvoriti 400 radnih mjesta, a trenutno provode proces zapošljavanja menadžmenta za sjedište u Zagrebu. U potrazi su za prostorima koje bi dugoročno unajmili, površine oko 450 četvornih metara, a nemaju u planu otvaranje franšiza.

i izlistani su na frankfurtskoj burzi. Cijela grupa trenutno zapošljava preko 90.000 ljudi u 6500 trgovina u 44 zemlje. Dio grupe su 42 robna brenda u Europi, uključujući Conforamu, MacDan, Poco, Kiku, PEP&CO te Poundland i Emmezetu, koji već posluju u Hrvatskoj. (K.S.)

Anamarija kava slavi 25 godina rada

Dobre vijesti za Borovo

Jače u HoReCa kanal

Nova američka kampanja za startasice

Tvrtka Anamarija Company obilježila je svoju 25. godišnjicu poslovanja. U tom razdoblju narasli su od male obiteljske pržionice do tvrtke sa 75 stalno zaposlenih. Dosadašnji fokus Anamarije bila su domaćinstva gdje drže drugu poziciju na tržištu. U planu im je ojačati u HoReCa kanalu, povećati udjel na tržištu i potvrditi poziciju vodećeg opskrbljivača kavom na domaćem tržištu.

66 | Privredni vjesnik | broj 3950 | 24. listopada 2016.

Nakon objava u Vogueu, i Amerikanke su postale, baš kao i naše modno osviještene žene, fanovi brenda Startas.

Analizirajući potrebe tog tržišta, partnerica Borova na američkom tržištu Michelle Grgurev pred novu je sezonu angažirala zagrebački tim kako bi se priredila nova kampanja za to veliko tržište. Voditeljica sektora marketinga i istraživanja u Borovu Martina Tomljenović ističe kako

se njihova partnerica, i sama podrijetlom Hrvatica, uvijek rado okreće Hrvatskoj i našim posebnostima i ljepotama, a one će se vidjeti u američkoj kampanji za kolekciju startasica za jesen 2016. “Još jednom nam odlične vijesti i pozitivna energija dolaze iz Amerike. Oni prepoznaju naš proizvod i sve što ga sačinjava - ručna izrada, prirodni materijali i ta jedinstvenost da je napravljen baš u Hrvatskoj”, kaže Martina Tomljenović.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Uz Konzumklik mogu biti na 2 mjesta u isto vrijeme.

Kupovinu obavim u pauzi između sastanaka ili dok odgovaram na mailove. Samo utipkam narudžbu na Konzumklik.hr i dostava stiže točno kamo i kada to želim.

Saša Cvetojević poduzetnik, otac, suprug

Najbliža trgovina www.konzumklik.hr