Pv 3952

| žensko poduzetništvo | predstavljanja | hrvatska & regija | Hrwwwatska |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

7. studenoga 2016., godina LXIII, broj 3952

što donosi porezna reforma?

Put prema pravednijem sustavu

poseb

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Mladen Tomić

Hotel Split, Podstrana

faktoring

an pr

poslovanje u 9 mjeseci 2016.

(Ne)poznato alternativno Dobra godina za financiranje većinu kompanija

sadržaj

3952 / 7. studenoga 2016.

TEMA TJEDNA 6

Porezna reforma Na putu prema pravednijem poreznom sustavu

INTERVJU 12

Mladen Tomić, vlasnik Hotela Split, Podstrana Štednja energije je stil života

S MARKOVA TRGA 16

6 18

Sjednica Vlade Osniva se Ministarstvo državne imovine

PV ANALIZA 18

Faktoring industrija Nedovoljno prepoznat alternativni izvor financiranja

AKTUALNO

Faktoring proizvodi odličan su alat za ubrzanje likvidnosti te smanjenje rokova plaćanja

23

REENOVA+ program EBRD-a Dobro za okoliš, ali i za posao

24

Održana 2. Avon Prowoman konferencija Kako ne razbiti glavu o stakleni strop

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA 29

Kako se prepoznaje voditelj?

Iskrenost stvara povjerenje, a povjerenje veću uključenost u rad i inovativnost

TURIZAM 30

Suvremene tehnologije u hotelima Bežični internet postao najvažnija stvar

HRWWWATSKA 32

12

Centar kompetencija za kibernetičku sigurnost Protiv cyber kriminala u proizvodnji

SVIJET FINANCIJA 38

Mladen Tomić

Dobra godina za većinu kompanija Financijski izvještaji za devet ovogodišnjih mjeseci

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator doc.dr.sc. Smiljana Pivčević

Kako raditi izvan sezone?

Druge zemlje već godinama strateški razmišljaju, ali i vrlo aktivno djeluju na unapređenju konkurentske pozicije poslovnog turizma

K

Doc.dr.sc. Smiljana Pivčević, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva, Ekonomski fakultet Split

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oliko snažno turizam obilježava naše društvo i gospodarstvo, stječe se dojam da se u Hrvatskoj godina dijeli na sezonu i razdoblje izvan sezone. Sezona je upravo završila te nakon licitiranja brojevima dolazaka, noćenja, prihoda i stopa rasta uz koje, već standardno, u paketu ide i epitet rekordno, evo nas opet izvan sezone. Budimo iskreni, to je razdoblje koje se u većini naših destinacija dočeka s olakšanjem, no manji dio našeg turističkog sektora koji radi cijele godine opet je pred izazovom: kako puniti kapacitete i realizirati dovoljan prihod?

Jedan od segmenata koji se često spominje kao ključ punjenja izvansezonskog razdoblja su poslovna putovanja ili tzv. MICE. Tomu je nekoliko razloga. Prvi, jer su takva putovanja u pravilu izvan glavne, odmorišne sezone. Drugi, jer su poslovni gosti iznadprosječni pa time i vrlo poželjni potrošači. Primjerice, recentna analiza Eurostata pokazala je kako je njihova potrošnja po noćenju čak 2,2 puta veća nego ona kod putovanja iz osobnih razloga. Konačno, nije zanemariva ni činjenica kako se značajan broj putnika iz ove kategorije vraća na odmor u posjećenu destinaciju te je preporučuje drugima.

Zbog svega toga, u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. poslovna su putovanja izdvojena kao jedan od ključnih proizvoda. Identificirano je i ključno ograničenje njihova razvoja: neadekvatna kongresna infrastruktura. Naši kongresni kapaciteti svode se na hotele i javne ustanove. Stoga Strategija predviđa izgradnju kongresnih centara kao osnovne kongresne infrastrukture, a kao prioritet navodi izradu akcijskog plana razvoja kongresne ponude. Plana koji se, za razliku od već izrađenih planova nautičkog, zdravstvenog, kulturnog i cikloturizma, još iščekuje.

S druge strane, istraživanje članova hrvatske kongresne industrije, koje je lani proveo portal Poslovni turizam, pokazalo je kako oni važnijim od izgradnje kongresnih centara smatraju unapređenje prometne, uglavnom zračne povezanosti, te jasno i prepoznatljivo brendiranje Hrvatske kao kongresne destinacije.

Ti se elementi, uz kongresnu infrastrukturu, i u globalnoj praksi ističu kao ključni elementi uspjeha kongresnih destinacija. No, s obzirom

4 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

na to da je Nacionalni kongresni ured Hrvatske ukinut 2013. pitanje je: tko bi na tim ključnim aktivnostima trebao raditi?

U medijima se nedavno moglo pročitati kako Ministarstvo turizma razmišlja o njegovoj revitalizaciji. Druge zemlje godinama strateški razmišljaju ali i vrlo aktivno djeluju na unapređenju konkurentske pozicije poslovnog turizma. Primjerice, unutar australske nacionalne turističke organizacije djeluje Odjel za poslovna događanja (Business Events Australia, BEA) koji provodi različite aktivnosti privlačenja poslovnih događanja te pomaže kongresnoj industriji u natjecanju za dobivanje domaćinstava, marketingu te maksimiziranju učinaka od poslovnih skupova, a provodi ih u suradnji s različitim državnim tijelima i agencijama.

U navedenom istraživanju hrvatski kongresni profesionalci smatraju kako bi naš ponovno

Na izradu akcijskog plana razvoja kongresne ponude u Hrvatskoj još se čeka uspostavljeni kongresni ured trebao primarno raditi na aktivnostima sličnog tipa: povezivanju i koordinaciji industrije, lobiranju i prodaji te definiranju i provođenju strategije poslovnog turizma, dok promociju navode kao posljednju.

Ono što iz naše perspektive posebno fascinira jest način na koji se u drugim zemljama percipiraju učinci poslovnog turizma. U Strategiji poslovnih događaja Australije i svim povezanim dokumentima naglašava se kako, osim vrlo značajnih ekonomskih učinka, poslovni događaji generiraju nemjerljive učinke u području transfera znanja, inovacija i ideja, unapređenja kompetencija i produktivnosti te sklapanja novih poslova, što sve dugoročno djeluje na jačanje konkurentnosti zemlje. S obzirom na razinu konkurentnosti našeg gospodarstva, jasno je da su takvi učinci nama zasigurno potrebniji.

BROJKE, BROJKE

Lovstvo u 2015.

61.506

lovaca u Hrvatskoj

2% manje u

odnosu na 2014.

60.140

članovi Hrvatskoga lovačkog saveza

1366 pripravnici Lovci - osobe koje imaju položeni lovački ispit i obavljaju osnovne

zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njihovih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike

Hrvoje Horvat 001

00 001

01.01.2007.

ODSTREL DIVLJAČI u lovnoj godini 2015.

4126

jelena

16.397

srna

Ukupan broj lovišta u Hrvatskoj:

26.997

divljih svinja

1087

Lovna godina -

razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka sljedeće godine

Tri županije s najvećim brojem lovišta su: Osječko-baranjska županija 107 lovišta; Zagrebačka županija 84 lovišta; Splitsko-dalmatinska županija 83 lovišta Izvor DZS/Ministarstvo poljoprivrede

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Porezna reforma

Na putu prema pravednijem poreznom sustavu Najpametnija stvar u ovoj reformi je uporedo rasterećenje rada i kapitala.

Tako se maksimizira učinak na investicije, zapošljavanje i poslovanje. Sa 18 posto za velike i srednje te 12 posto za male, obrtnike i poljoprivrednike u segmentu poreza na dobit više ne stršimo u odnosu na međunarodno okružje, smatra ekonomski analitičar Velimir Šonje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

18% i 12%

na

snižava se stopa poreza na dobit

na

25%

podiže se stopa PDV-a u ugostiteljstvu

24 i 12%

trebale bi biti stope PDV-a od 1. siječnja 2018.

V

eć godinama u raznim anketama koje se provode među gospodarstvenicima kao jedna od glavnih zapreka razvoju poduzetništva te izostanku toliko željenih investicija ističe se porezna nesigurnost, visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju, jednostavno rečeno, porezna nestabilnost. Stoga je glavni tvorac sveobuhvatne porezne reforme u Hrvatskoj novi/stari ministar financija Zdravko Marić odlučio krenuti u izmjene, koje bi trebale pojednostaviti porezni sustav i to proširivanjem porezne osnovice i smanjenjem poreznih stopa i troškova rada. Plan je da porezna reforma starta s prvim danom 2017. kad je riječ o porezu na dobit te na dohodak. S prvim danom 2017. planira se ukidanje poreza na tvrtku, koji se plaća u godišnjem iznosu koji propisuju općina ili grad.

Rasterećenje rada i kapitala

Kod poreza na dobit snižava se stopa sa 20 na 18 posto za sve porezne obveznike, dok se za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna dodatno snižava na 12 posto. Ukidaju se olakšice za reinvestiranu dobit i slobodne zone, a i dalje ostaju olakšice za potpomognuta područja i Vukovar te za istraživačko-razvojne projekte, obrazovanje i izobrazbu, kao i sve olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja.

“Najpametnija stvar u ovoj reformi je uporedo rasterećenje rada i kapitala. Tako se maksimizira učinak na investicije, zapošljavanje i poslovanje. Sa 18 posto za velike i srednje te 12 posto za male, obrtnike i poljoprivrednike

6 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

u segmentu poreza na dobit više ne stršimo u odnosu na međunarodno okružje”, rekao je ekonomski analitičar i vlasnik tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje koji dodaje kako za ukidanjem poreznih olakšica za reinvestiranu dobit ne treba žaliti. “Treba hvaliti i najavljeno porezno priznavanje logičnih rashoda. To će olakšati rješavanje problema s neplaćanjem. I sklapanje sporazuma o transfernim cijenama će povećati predvidljivost poreznog tretmana za velike poduzetnike. Ako ima još nekih

Negativnu stranu porezne reforme u HGK-u I HOK-u vide u povećanju stope PDV-a sa 13 na 25 posto za ugostiteljstvo olakšica i poticaja u sustavu poreza na dobit, i njih bi trebalo ukinuti, pa dodatno smanjiti porezne stope, tako da svi imaju povoljne, ali jednake uvjete poslovanja te da Hrvatska postane međunarodno prepoznata investicijska lokacija”, smatra Šonje navodeći da se time potiču investicije, konkurencija i zapošljavanje.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović je, komentirajući pri-

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Sabina Mikulić, suvlasnica obiteljske tvrtke Adriatic Mikulić

Hladni tuš - PDV raste na 25 posto!

Da bismo bili konkurentni, očekivala sam smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Također sam očekivala da će turizam postati strateška grana i da će ministar turizma biti jedan od potpredsjednika Vlade, a onda hladni tuš - PDV raste na 25 posto! I ove sezone susreli smo se s problemom radne snage, a kako stvari stoje - sljedeće godine će biti još teže i taj problem će dodatno eskalirati. Kvaliteta usluge će se smanjiti, što si Hrvatska ne može priuštiti. Konkretno, u vlasništvu moje obitelji su tri restorana.

Mjere poreznog rasterećenja su dobrodošle, ali i pokazuju kako još nismo završili

našu društvenoekonomsku tranziciju te da ima još mnogo prostora za napredak u stvaranju uspješne poduzetničke klime.

Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra

Imamo jedan čija je pozicija na tržištu neupitna, jedan na plaži radi dok ima kupača, a problem je treći restoran koji radi samo da bismo gostima pružili uslugu a la carte. Već smo odlučili da će taj restoran iduće godine biti zatvoren ako stopa PDV-a bude 25 posto. Tu je još tri posto poreza na potrošnju, pa porez na dobit, provizija na kartično plaćanje... Zašto?

Kome? Trenutačna situacija u okruženju je naklonjena našem turizmu, ali kad se situacija stabilizira, pitam se što će biti s nama?

jedlog porezne reforme, ocijenio da se reformi pristupilo ozbiljno. “Ona je usmjerena prema rasterećenju gospodarstva, unapređenju poslovne klime i većoj poreznoj pravednosti.

Posebice me raduje što ova porezna reforma na ruku ide mikro i malim poduzetnicima, kakvih je u Hrvatskoj 98 posto te da će oni od iduće godine plaćati manji porez na dobit i tako pridonijeti novim investicijama u ovom segmentu gospodarstva”, rekao je Burilović.

Iz Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, koji okuplja 1800 hrvatskih poduzetnica i 53 poduzetnika, poručili su kako su mjere smanjivanja opće stope poreza dobrodošao potez koji će sigurno potaknuti razvoj poduzetničkih aktivnosti. “No svjesni težine koju je poduzetnički sektor iznio i još uvijek nosi zbog skupe države, ovo su tek vatrogasne mjere ako se ne nastavi sa sustavnom reformom poreznog sustava, rasterećenjem od fiskalnih i parafiskalnih nameta, kao i poboljšanjem učinkovitosti vrlo neservilne birokracije, koja se ponaša kao da živi sama za sebe, a ne upravo radi onih koji privređuju u realnom sektoru”, smatra voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra Sanela Dropulić, navodeći kako hrvatsko zakonodavstvo i birokracija izrazito nepovoljno utječu na domaće poduzetništvo i investicije te se još uvijek kao društvo učimo funkcioniranju demokratskih institucija u službi poduzetništva.

“Mjere poreznog rasterećenja su dobrodošle, ali i pokazuju kako još nismo završili našu društveno-ekonomsku tranziciju te da ima još mnogo prostora za napredak u stvaranju uspješne poduzetničke klime”, rekla je Sanela Dropulić.

Pozitivne i “negativne” mjere

I Hrvatska obrtnička komora pozdravlja svako rasterećenje gospodarstva, a u ovoj krovnoj instituciji hrvatskih obrtnika očekuju razgovor s ministrom financija kako bi mu predsta8 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

vili svoje stavove i zahtjeve vezane uz poreznu reformu.

“Pozdravljamo svako rasterećenje gospodarstva s ciljem stvaranja povoljnijeg i poticajnijeg poslovnog okruženja te jačanja konkurentnosti i prijedloge koji su sukladni našim zahtjevima”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec napominjući kako će neke mjere porezne reforme pridonijeti poreznom rasterećenju obrtnika i njihovom kvalitetnijem poslovanju. No, s druge strane, neke mjere mogu se i negativno odraziti na poslo-

Stopu poreza na dohodak, da bismo bili konkurentni, trebalo bi smanjiti na 20 posto, smatra Šonje vanje dijela članova HOK-a. Negativnu stranu u HOK-u vide u povećanju stope PDV-a sa 13 na 25 posto za ugostiteljstvo, na što je upozorio i HGK.

PDV nije trebalo dirati

Od početka 2017. opća stopa PDV-a i dalje ostaje 25 posto, dok bi od 1. siječnja 2018., prema prijedlogu porezne reforme, bile samo dvije stope PDV-a: opća od 24 posto i snižena od 12 posto. Važno je istaknuti da se u prijelaznom razdoblju, od početka 2017. godine, za neke proizvode PDV snižava na 13 posto, primjerice za repromaterijal u poljoprivredi, isporuke električne energije, odvoz smeća, dječje sjedalice te isporuku lijesova i urni. Osim toga, sa 13 na 25 posto povisio bi

se PDV na usluge u ugostiteljstvu i šećer, a i PDV na kinoulaznice porastao bi s pet na 13 posto.

Kad je riječ o PDV-u Velimir Šonje smatra kako taj porez uopće nije trebalo dirati jer je njegov utjecaj na cijene prema dolje upitan.

“Umjesto smanjenja PDV-a treba provesti sljedeći ciklus reforme poreza na dohodak radi rasterećenja rada i to tako da stopa od 24 posto ide na 20 posto, a ona sa 36 posto na 30 posto, uz bitno povećanje praga. To bi imalo i direktan i indirektan pozitivan utjecaj na ekonomsku aktivnost, za razliku od PDV-a”, rekao je Šonje koji je preporučio ministru Mariću da odustane od najavljenog smanjenja PDV-a sljedeće godine i umjesto toga dovrši načetu reformu poreza na dohodak i dobit.

Najavljeno povećanje stope PDV-a na kinoulaznice s pet na 13 posto, za čak 160 posto, ugrožava opstanak same djelatnosti kinoprikazivanja u Hrvatskoj i daljnje investiranje u taj važan segment kulturnog života, ističe se u pismu koje su Hrvatska gospodarska komora, Grupacija kinoprikazivača i Grupacija kinodistributera uputili predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog sabora, čelnim ljudima Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva te brojnim drugim državnim institucijama i strukovnim tijelima.

U pismu ističu brojne negativne posljedice takve odluke - ako do nje uistinu dođe. Podsjetili su kako su u Hrvatskoj još 2003. godine, kada su se pojavili prvi moderni multipleksi,

postojale samo 142 kinodvorane sa 2.343.000 prodanih kinoulaznica što je predstavljalo najkritičniju točku ove djelatnosti i rezultat stalnog pada od 1990-ih do tada, da bi 2015. godine postojale 164 kinodvorane sa 4.347.959 prodanih kinoulaznica. Podrška tom oporavku bilo je uvođenje stope PDV-a od 0 posto na kinoulaznice, dok je za pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i aktivacijom PDV direktive usuglašena primjena najniže moguće stope PDV-a na kinoulaznice od pet posto. Zanimlji-

Da bi se provela porezna reforma, potrebna je promjena čak 15 zakona vo je da većina država članica EU-a u praksi i primjenjuje najniže moguće stope PDV-a.

“Ako se ovakav oblik reforme poreznog sustava provede i ako se povećaju stope PDV-a na kinoulaznice sa sadašnjih pet na najavljenih 13 posto, mnoga će kina morati zauvijek zatvoriti svoja vrata”, stoji u zaključku koji potpisuje Hrvatska gospodarska komora, Grupacija kinoprikazivača i Grupacija kinodistributera.

Ova porezna reforma na ruku ide mikro i malim poduzetnicima, kakvih je u Hrvatskoj 98

posto te da će oni od iduće godine plaćati manji porez na dobit i tako pridonijeti novim investicijama u ovom segmentu gospodarstva.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Ivan Bogović, vlasnik Hotela Savus i predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u

Ponovno će rasti siva zona Više se koristi za državu od turizma napravi povećanjem prihoda nego dodatnim oporezivanjem.

Mi smo i do sada imali najveću stopu PDV-a na ovu vrstu usluge. Za jedan posto od nas višu stopu ima samo Finska. Ovim prijedlogom bili bismo uvjerljivo vodeći. Sve države koje su nama konkurenti imaju stopu između pet i 10 posto. Imam osjećaj da su se do sada samo na turističkom sektoru provodile reforme. Vjerojatno zbog toga što taj sektor funkcionira. Ponovno će rasti siva zona.

Svi oni mali ugostiteljski objekti, koje se nije moglo nadzirati prije uvođenja fiskalizacije, vjerojatno će se ponovno vratiti u sivu zonu. Država je stopom oporezivanja od 13 posto te uvođenjem fiskalizacije uspjela postići to da ugostiteljski sektor posluje potpuno legalno. Time je povećala svoje prihode. Oporezivanje po stopi od 25 posto svakako je korak unazad i može poništiti postignuto. Ukratko, došlo bi do povećanja sive zone i do podizanja cijena ugostiteljskih usluga što nikako nije dobro.

Izmjene zakona o TROŠarinama

Neke mjere porezne reforme pridonijet će poreznom rasterećenju obrtnika i njihovom kvalitetnijem

poslovanju. No, s druge strane, neke mjere mogu se i negativno odraziti na poslovanje dijela članova HOK-a kao što je povećanje stope PDV-a sa 13 na 25 posto za ugostiteljstvo.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Da bi se provela porezna reforma, potrebna je promjena čak 15 zakona, a od toga se u osam zakona radi o potrebnim izmjenama i dopunama. Jedan od njih je Zakon o trošarinama gdje su planirane izmjene jer se želi ukinuti obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, čime bi se obuhvatilo oko 41.000 obveznika. Isto tako planira se olakšavanje otpreme vina malih vinara u druge države članice, što u stvarnosti znači olakšavanje izvoza za 2000 malih vinara, planira se ukidanje popisa zaliha cigareta ako je iznos razlike trošarine manji od 75 kuna, zatim ukidanje obveze označavanja alkohola i alkoholnih pića posebnom (evidencijskom) markicom. U Zakon se planira uvesti kategorija male destilerije, koja bi se odnosila na proizvodnju 2500 litara rakije godišnje a koja bi potpadala pod sniženu stopu trošarine od 50 posto od standardne stope. U Ministarstvu financija se nadaju kako će ove izmjene imati utjecaj na zapošljavanje, konkurentnost i održivost OPG-ova, zadruga te općenito poljoprivrednika.

Planira se oporezivanje tekućine namije-

njene konzumiranju u elektroničkoj cigareti te usklađivanje visina trošarina na cigarete, odnosno dva povećanja trošarina radi usklađivanja s EU minimumom do 31. prosinca 2017. godine.

Dobrodošlo smanjenje poreza na dohodak

U sustavu poreza na dohodak smanjuju se porezne stope sa 25 na 24 posto te sa 40 na 36 posto, dok bi se osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke povisio na 3800 kuna. Uvodi se jedinstveni porezni razred kojim bi se oporezivali svi dohoci do 17.500 kuna stopom od 24 posto, a sve iznad toga bi se oporezivalo po stopi od 36 posto.

Najavljeno smanjenje najviše stope sa 40 na 36 posto Šonje smatra dobrodošlim, ali i malim, te smatra da i dalje nismo konkurentni u okružju gdje su najviše porezne stope niže. “Posebno u svjetlu činjenice da se najavljivao obračun iznad 20.000 kuna na mjesec povrh osobnog odbitka, a sada je prag obračuna smanjen na 17.500. Ako u Hrvatskoj želimo zadržati i privlačiti najkvalitetnije ljude, stručnjake i talente o kojima ovisi ra-

Nenad Nizić, vlasnik tvrtke Ecco ing

Grom iz vedra neba Mi smo unutar Udruženja hotelijera Hrvatske gospodarske komore radili određene projekcije i predložili Vladi smanjenje stope PDVa za turističku i ugostiteljsku djelatnost sa 13 na 10 posto, tako da nitko nije očekivao njeno povećanje. Ovakav prijedlog je odjeknuo kao grom iz vedra neba. Kako se ne radi o malom povećanju koje se može nekako premostiti, očekujem da će ugostitelji taj trošak prebaciti na gosta, odnosno na krajnjeg potrošača. Dijelom bi se to pokušalo nadomjestiti i nabavljanjem jeftinijih i lošijih namirnica. To bi sve, naravno, napravilo dugoročno štetu turizmu.

10 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Elka i Tvornica kabela Tomislav-Grad

Ministar turizma Gari Cappelli

Moratorij na dizanje PDV-a u ugostiteljstvu?

Nezadovoljstvo planiranom poreznom reformom, posebno najavom da bi PDV za ugostiteljstvo sa 13 posto trebao skočiti na 25 posto, izrazili su brojni turistički djelatnici i ugostitelji. Na njihovoj strani je i ministar turizma Gari Cappelli, koji drži da zemlje, koje su konkurentne Hrvatskoj, imaju PDV niži od 13 posto i da bismo njegovim dizanjem mi postali nekonkurentni. “Razgovarajući sa strukovnim udrugama uvidjeli smo negativne strane dizanja PDV-a u ugostiteljstvu. Dobro je da Vlada na početku mandata zna u kojem smjeru će krenuti i da na početku želi riješiti nedoumice, ali u segmentu turizma sigurno ćemo pregovarati”, rekao je ministar Cappelli te kao jednu od mogućnosti istaknuo stavljanje moratorija na dizanje PDV-a u ugostiteljstvu.

zvoj, trebat će od 2018. napraviti sljedeći korak rasterećenja odnosno uključiti i redukciju najvažnije stope poreza na dohodak, one koja je sada smanjena sa 25 na 24 posto”, rekao je Šonje navodeći kako bi, da bismo bili konkurentni, cilj trebao biti njeno smanjenje na 20 posto.

Blago rezanje poreza na promet nekretninama

Strateškom suradnjom do jačeg položaja na tržištu Vodeća za proizvodnju kabela na tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije, tvrtka ulazi u stratešku suradnju s bosanskohercegovačkom Tvornicom kabela Tomislav-Grad, inače članicom Prevent Grupacije. Kako je najavio Adnan Teletović, direktor Tvornice kabela Tomislav-Grad, suradnju je pokrenula njegova tvrtka, a konačni oblik suradnje bit će precizno određen u sljedećih šest mjeseci.

“Pokrenuta strateška suradnja ovih tvrtki je odraz vertikalne integracije Prevent Grupacije te procesa konsolidacije proizvođača kabela u Jugoistočnoj Europi. Koristeći sinergiju i prednosti kao i konsolidirani nastup na tržištu, Tvornica kabela Tomi-

Vodnokomunalni sustav Vukovara

Za poboljšanje 362 milijuna kuna

Porez na promet nekretnina i dalje ostaje, ali se ukidaju olakšice koje su komplicirale rad Porezne uprave, a opću stopu tog poreza s pet posto snižava se na četiri posto bez obzira na vrstu nekretnine u prometu, dok će ukupan prihod s ove osnove biti prihod jedinica lokalne samouprave. Pojednostavljuje se

Ako se povećaju stope PDV-a na kinoulaznice s pet na 13 posto, mnoga će kina morati zatvoriti svoja vrata i procedura, odnosno za utvrđivanje porezne obveze građani se neće trebati prijavljivati. Od 1. siječnja 2018. ukida se komunalna naknada te je zamjenjuje porez na nekretnine, a jedinicama lokalne i područne samouprave to više neće biti namjenski prihod, nego će se ubrajati u njihove opće proračunske prihode.

slav-Grad i Elka će činiti najvećeg proizvođača kabela u Jugoistočnoj Europi”, rekao je Teletović. Elka će biti središte i okosnica poslovnih procesa između dvije tvrtke te budućeg razvoja Grupacije u industriji kabela. Jedinstveni portfelj proizvodnje od niskog, srednjeg do visokog napona daju značajnu komparativnu prednost te će pridonijeti povećanju tržišnog udjela u Europi i otvaranju novih tržišta u razvoju. (J.V.)

Priključenost na sustav odvodnje u Vukovaru i okolici iznosi 63 posto, a pokrivenost grada nedovoljnih 66 posto. Kako bi se to stanje popravilo, pokrenut je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupna mu je vrijednost oko 362 milijuna kuna, pri čemu više od 255 milijuna čine bespovratna sredstva EU-a, a preostali iznos sufinancira se iz državnog proračuna,

Hrvatskih voda te jedinica lokalne samouprave. “Ovo je jedan u nizu projekata kojim će se poboljšati kvaliteta života ljudi ovdje. EU fondovi prilika su za revitalizaciju ovog područja”, kazala je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. Ovim projektom će grad Vukovar i općine Bogdanovci, Borovo i Trpinja modernizirati svoju vodnokomunalnu infrastrukturu. Ocjenjuje se kako će, nakon provedbe projekta, više od 8000 stanovnika biti priključeno na sustav javne odvodnje te će pokrivenost sustavom odvodnje narasti na visokih 96 posto, a sustavom vodoopskrbe na 97 posto.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Mladen Tomić, vlasnik Hotela Split, Podstrana

Štednja energije je stil života Certifikat Nearly Zero Energy Hotels donosi niz pogodnosti, od štednje energije do jedinstvene pozicije na tržištu. Gotovo nula energetska gradnja podrazumijeva minimalnu količinu potrošene energije, a energija koja se troši treba biti dobivena iz obnovljivih izvora energije. Koliko sam upoznat, svaki novi hotel koji će biti izgrađen nakon 2025. godine morat će imati certifikat Nearly Zero Energy kao energetski standard piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H 6 mil €

uložila obitelj Tomić u gradnju Hotela Split

4 zvjezdice kategorija tog hotela

1,5 mil kn

uložit će se u ugostiteljski objekt i uređenje plaže

otel Split otvoren je u ljeto 2012. godine, a u njegovu gradnju je obitelj Tomić uložila šest milijuna eura. Kategoriziran je s četiri zvjezdice. Hotel Split se nalazi u Podstrani, devet kilometara od središta Splita i ima 40 soba.

S Mladenom Tomićem, direktorom i vlasnikom Hotela Split, razgovarali smo o turističkoj sezoni, načinu upravljanja destinacijom, perspektivi turizma i razlozima zašto Hrvatska bilježi rast u ovoj destinaciji. Ponajviše smo razgovarali o projektima ovog mladog poduzetnika vezanima uz energiju i energetsku učinkovitost Hotela Split. Naime, Hotel Split prvi je hrvatski hotel koji ima energetski certifikat A plus. Pored toga, taj hotel i Boutique Hotel Villa Adriatica iz Supetra, oba kategorije četiri zvjezdice, jedina su dva obiteljska hotela iz Hrvatske koji bi trebali dobiti certifikat Nearly Zero Energy Hotels - znak koji će isticati u svojim promotivnim materijalima, a koji donosi niz posebnosti, pod uvjetom da bude sve u redu.

n Kakva je bila ovogodišnja sezona?

- Bila je i više nego dobra. Predsezona od koje smo donekle strahovali bila je dobra, glavna sezona uvijek je odlična i tu nema problema, dok se posezona stvarno produžila tako da smo zadovoljni ovom godinom. Imali smo lijepo vrijeme i nije bilo nikakvih incidenata, što je možda i najvažnije u ovom svemu. Potražnja je sve veća, hotel je postao atraktivan, a destinacija raste. Dakle, godinu ćemo završiti s oko 14.000 noćenja. Posebno nas veseli to što smo postigli prosječno veću cijenu što znači da ćemo, uz otprilike jednake ili malo veće troškove, imati veći prihod po smještajnoj jedinici.

12 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

n Kakva je situacija u destinaciji što se tiče ponude, potražnje, cijena…?

- Pa mogu reći da se područje s kojeg dolaze iznajmljivači proširilo u unutrašnjost. Recimo, sasvim je normalno da se u Sitnu Gornjem ljudi bave iznajmljivanjem soba. To donekle utje-

Turizam nam raste zato što smo poželjni i zato što naši gosti odlaze zadovoljni. Mi smo jednostavno atraktivni če i na smanjenje prosječne cijene smještaja.

Nije rijetkost da se smještajna četverokrevetna jedinica može u glavnoj sezoni pronaći za 15 eura po osobi.

n Pa je li to dobar trend i kako u takvim uvjetima upravljati destinacijom?

- Teško je reći tko kod nas upravlja razvojem destinacije. Bliže sam ocjeni da se sve to nekako razvija samo po sebi. Moje je mišljenje da se ponuda destinacije može unaprijediti tako da se odabere tema te da se mi privatnici u nju uklopimo. To bi imalo smisla. Recimo, manifestacija Dani Dioklecijana u Splitu bi trebala trajati 10 dana i trebala bi se održavati u listopadu. Bez uključivanja lokalnog stanovništva ona sama po sebi nema smisla, a potrebno je

Valja naglasiti da su poticaji, osim što podižu konkurentnost poduzetnika, vrlo važni stoga što ih dobivaju tvrtke koje potpuno legalno posluju.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Teško je reći tko kod nas upravlja razvojem destinacije.

Bliže sam ocjeni da se sve to nekako razvija samo po sebi.

Moje je mišljenje da se ponuda destinacije može unaprijediti tako da se odabere tema te da se mi privatnici u nju uklopimo. To bi imalo smisla.

još postići da ona bude motiv dolaska turista.

To je ozbiljan posao koji treba kvalitetno odraditi. Ja možda ne razumijem kako funkcionira uprava, ali mi je ipak nejasno zašto RERA - razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije nema ni jednu zaposlenu osobu koja se bavi turizmom. Recimo, povezivanje splitske Rive s Podstranom šetnicom svi iščekujemo kao kišu, a to nikako da se dogodi. Nemamo informaciju hoće li se ona graditi, a hoteli imaju potpisane ugovore za iduću godinu. I što ako se dogodine započne raskopavati obala ispred hotela, a mi primimo turiste?

n Koji je onda razlog da nam turizam raste?

- Zato što smo poželjni i zato što naši gosti odlaze zadovoljni. Istina je da nam je destinacija postala malo i skuplja negoli prije. Postali smo svjesni da imamo prekrasno more, plažu, planine, odličnu ribu i meso, odnosno, gastronomiju. Neke turističke zemlje to nemaju. Stanovnici primorskih mjesta su otvoreni i šarmantni. Cijene turiste i čuvaju ih. Nitko se prema gostu kod nas loše ne odnosi, no nedostaje nam organizacija i upravljanje. Mi smo jednostavno atraktivni što, primjerice, Turska više nije, bez obzira na to što je uložila ogroman novac kako bi privukla ruske turiste.

Destinacija nam je prekrasna i imamo odlične resurse. Rast ćemo godinama. Samo da bude mira. Trebamo se samo posložiti. Tvrdim da gost kod nas još uvijek ne potroši koliko bi mogao. Kod nas je niz stvari besplatno, što u drugim zemljama nije. Uostalom i sami se go-

14 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

sti iznenade kad vide da dobiju dosta toga besplatno.

n Koliko radnika zapošljavate i na koji način posluje Hotel Split?

- U punoj sezoni u hotelu radi više od 40 radnika. Hotel je otvoren čitavu godinu tako da se taj broj u zimskim mjesecima smanji. Imamo niz planova kako bolje poslovati zimi. Razvijamo ugostiteljstvo kako bismo čitavu godinu imali dodatne prihode. Opredijelili smo se za domaće namirnice malih proizvođača iz naše okoline. U ugostiteljski objekt i uređenje plaže uložit ćemo 1,5 milijuna kuna. Ove godine smo dobili i poticaje Ministarstva turizma za podizanje kvalitete usluge od 100.000 kuna. Hotel

Gosti više nego što se misli prepoznaju socijalnu, okolišnu i ekonomsku održivost treba stalno dorađivati, a to zahtijeva ulaganja.

Valja naglasiti da su poticaji, osim što podižu konkurentnost poduzetnika, vrlo važni stoga što ih dobivaju tvrtke koje potpuno legalno posluju. Zato ih barem simbolično treba nastaviti dodjeljivati.

Troškovi energije su nam 40 posto manji nego u sličnim hotelima Kakve uštede ostvarujete?

- Hotel Split ima troškove energije manje za 40 posto od hotela slične veličine.

Kompletna priprema tople vode izvodi se pomoću sunčeve energije. Rasvjeta objekta je projektirana u LED tehnologiji.

Objekt ima središnje upravljanje klimatizacijom, ventilacijom i rasvjetom, ima rekuperaciju zraka te instaliranu solarnu elektranu kapaciteta 9,9 kW. Osim toga imamo rezervoar za sakupljanje kišnice koja se koristiti za zalijevanje zelenih površina, pranje parkinga, ceste, okoliša i šetnice. Sve kupaonice u hotelu imaju

prirodno svjetlo jer su staklenom stijenom odvojene od prostora sobe. Svi zaposlenici hotela su educirani o energetski efikasnom ponašanju. Kante za recikliranje nalaze se u hodnicima. Sva sredstva za čišćenje i deterdženti su biorazgradivi. Šamponi i sapuni u sobama i zajedničkim sanitarijama su pH neutralni te imaju eko certifikate. Gosti imaju opciju ponovnog korištenja ručnika i posteljine kako bi smanjili potrošnju vode. Također preporučujemo osoblju i gostima da koriste stepenice kao oblik vježbe kako bi smanjili potrošnju energije dizala.

n Što će vam donijeti certifikat Nearly Zero Energy Hotels?

- Niz je pogodnosti koje on donosi, od štednje energije do jedinstvene pozicije na tržištu. Gosti vas u tom slučaju doživljavaju bolje, a hoteli imaju pristup novom marketinškom segmentu.

Naime, gosti više nego što se misli prepoznaju socijalnu, okolišnu i ekonomsku održivost. Gotovo nula energetska gradnja podrazumijeva minimalnu količinu potrošene energije, a energija koja se troši treba biti dobivena iz obnovljivih izvora energije. Stoga smo surađivali s Institutom Hrvoje Požar čija su nam dva inženjera pregledala svaki detalj kako bismo imali uvjete za dobivanje tog certifikata. Projekt Nearly Zero Energy Hotels uklopljen je u Europsku direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada, odnosno njenim ciljevima do 2050. godine. U projekt je uključeno 10 ugovorenih partnera iz sedam zemalja članica EU-a te dvije europska udruge i jedna specijalizirana agencije UN-a. n Hoće li taj projekt nakon nekog vremena postati standard?

- Da, u tome je i bit ovakvih projekata. Koliko sam upoznat, svaki novi hotel koji će biti izgrađen nakon 2025. godine morat će imati certifikat Nearly Zero Energy kao energetski standard. Eto, mi smo se u to puno prije uključili. n Koliko ovakav hotel kakav je Vaš troši električne energije godišnje?

- Potroši sigurno oko 150.000 kuna godišnje.

A da nismo energetski učinkoviti, onda bi taj iznos bio mnogo veći. Znam samo da studenti splitskog Ekonomskog fakulteta rade uspored-

be potrošnje električne energije našeg hotela sa starijim hotelima slične veličine. Doći će vrijeme kada će se energetska učinkovitost puno bolje valorizirati. Isto kao i kod automobila. Da-

tvrdim da gost kod nas još uvijek ne potroši koliko bi mogao

nas se više uopće ne prodaju automobili koji troše recimo 20 litara goriva na 100 kilometara.

A potrošnja goriva jedna je od najbitnijih stvari na koje gledaju kupci. Jedan gospodin mi je prije nekoliko godina rekao da se više ne trguje novcem, nego s CO2.

n Što Vama osobno znači odgovorno upravljanje energijom?

- Štednja energije i vođenje računa o njenoj uštedi stil je života i, mogu reći, postignuta razina kulturnog ponašnja svakog čovjeka. Zar nije normalno da se svjetlo gasi kada se izlazi iz sobe? Ili da se vodu u kojoj smo oprali ruke koristi za zalijevanje. Lijepo je kada na kraju godine usporedite tablice koje vam izrade stručnjaci s Instituta Hrvoje Požar i vidite da imate uštedu energije od 40 posto. I vidite gdje još možete unaprijediti poslovanje kako biste bili još učinkovitiji.

Danas se više uopće ne prodaju automobili koji troše recimo 20 litara goriva na 100 kilometara.

A potrošnja goriva jedna je od najbitnijih stvari na koje gledaju kupci.

Jedan gospodin mi je prije nekoliko godina rekao da se više ne trguje novcem, nego s CO2.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Osniva se Ministarstvo državne imovine Premijer Plenković je istaknuo kako je u proteklih 25 godina Hrvatska imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, ali ni jedan nije ispunio ciljeve piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, kojima predlaže da se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom preoblikuje u Ministarstvo državne imovine, a na njegovom čelu bi trebao biti dosadašnji ministar bez portfelja Goran Marić. Obrazlažući tu odluku premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se time daje poseban značaj upravljanju državnom imovinom kao jednim od bitnih čimbenika gospodarskog rasta.

“U proteklih 25 godina Hrvatska je imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, ali ni jedan nije ispunio ciljeve. Državna imovina i dalje nije dovoljno iskorištena, stoga bi ustroj novog ministarstva trebao omogućiti rješavanje niza problema”, pojasnio je Plenković.

Porezna reforma i pregovori o plaćama

Novoosnovano ministarstvo u suradnji s drugim ministarstvima i nadležnim tijelima predlagat će strategiju upravljanja i

Goran Marić, dosadašnji ministar bez portfelja

prilagodbi za implementaciju planirane porezne reforme, Vlada je također donijela zaključak kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga. Ipak, Ministarstvo financija se zaključkom zadužuje da u roku od dvije godine provede naknadnu procjenu njihovih učinaka te o tome izvi-

Novo ministarstvo će, između ostalog, predlagati postupke restrukturiranja i sanacije državnih tvrtki raspolaganja državnom imovinom te postupke restrukturiranja i sanacije pravnih osoba, izradu analiza u postupcima restrukturiranja trgovačkih društava u vlasništvu Hrvatske te izradu analiza upravljanja vlasničkim udjelima u trgovačkim društvima koja su u državnom vlasništvu. Kako bi ubrzala postupak zakonskih

jesti Vladu. Riječ je o prijedlozima novih zakona o porezu na dohodak, o porezu na promet nekretnina te o lokalnim porezima, kao i prijedlozima izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost, o doprinosima, trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila. Vlada je također izmijenila odluke o pokretanju

16 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike. U Vladinom pregovaračkom timu o osnovici plaća u javnim službama bit će ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

U drugom vladinom timu, onom za pregovore o osnovici plaća za državne službenike, bit će ministri Tomislav Čorić, Martina Dalić, Ivan Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

AKTUALNO Radni sastanak ministrice Dalić i predsjednika HGK

U fokusu zajednički projekti

P

otpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić održala je radni sastanak s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem o budućoj suradnji tih dviju institucija.

Martina Dalić je istaknula kako su imali vrlo otvoren i prijateljski sastanak tijekom kojeg su razmijenili informacije o ciljevima Vlade i Ministarstva u ovom mandatu, a posebno razmotrili neke od zajedničkih projekata Ministarstva i HGK kao što su aktivnosti u dualnom obrazovanju i provođenju industrijske strategije te strategije pametne specijalizacije.

“Najviše su me zanimale sugestije poduzetnika koje su nam predstavnici Komore prenijeli, odnosno koja su to područja gdje bi suradnja HGK i Ministarstva mogla dati najviše ploda u vidu rasterećenja gospodarstva, od administrativnih prepreka i nedovoljno jasnih propisa do ponekad neracionalnog postupanja državnih institucija”, kazala je Martina Dalić.

Martina Dalić i Luka Burilović

Burilović je naglasio kako je HGK kao potporna institucija i glas gospodarstva uvijek bio partner Vladi. “Razgovarali smo o puno projekata, o onome što je HGK napravio u zadnje dvije godine u svom restrukturiranju, te o projektima koje ćemo ubuduće zajednički provoditi s Ministarstvom gospodarstva. Jedan od prvih je Zakon o javnoj nabavi, tu smo već organizirali nekoliko konferencija, zakon

je pri kraju, a mi smo prenijeli još neke primjedbe i prijedloge gospodarstvenika.

Kao što znate, HGK je dao izraditi Katalog online proizvoda koji će pomoći tome da se u sustav javne nabave uključi što više hrvatskih proizvoda. Drugi bitan projekt je Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) kojem je cilj povećanje konkurentnosti gospodarstva te provođenje industrijske strategije”, kazao je Burilović, dodavši kako je još jedan važan projekt dualno obrazovanje, tzv. šegrtovanje, koje je HGK pokrenuo u suradnji s partnerima i koji je u fazi početne realizacije.

“To je projekt koji će uskladiti potrebe gospodarstva, odnosno tržišta, sa sustavom obrazovanja. To nam nedostaje, a razvijamo ga u suradnji s komorama Austrije i Njemačke kod kojih je taj sustav već dobro razvijen. Kod njih je nezaposlenost mladih ispod 10 posto, a znamo da se kod nas ta brojka penje i iznad 40 posto. U kratkoročnom periodu želimo i taj problem rješavati”, zaključio je Burilović. (M.S.)

ministar zaštite okoliša i energetike posjetio HKG

Kroz komorska udruženja do bolje regulative

P

redsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović sastao se protekloga tjedna u HGK-u sastao s ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem. Razgovarali su o mogućnostima daljnje suradnje institucija, a Burilović je naglasak stavio na stvaranje što boljih uvjeta poslovanja za tvrtke. “Bitno je da institucije ne koče razvoj gospodarstva, već da ga potiču. Prenormiranost i stalne izmjene zakona sektor energetike i zaštite okoliša nisu učinili konkurentnim”, rekao je dodavši da je to, uz visoke

namete poduzetništvu, ključni problem gospodarstva. Burilović i Dobrović složili su se da su održiva energetska politika i zaštita okoliša ključ razvoja, ali i obveza.

Dobrović je pohvalio dosadašnju suradnju s HGK-om. Istaknuo je važnost djelovanja gospodarstvenika kroz udruženja unutar HGK jer tako nastaje kvalitetnija regulativa. “Dobro je kada se u samu izradu propisa uključe oni kojih se ti propisi izravno i tiču jer tako prije implementacije možemo vidjeti gdje su potencijalni problemi u praksi i kako ih na vrijeme korigirati”, istaknuo je Dobrović.

Luka Burilović i Slaven Dobrović

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Faktoring industrija

18 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Nedovoljno prepoznat alternativni izvor financiranja Faktoring kao oblik kratkoročnog financiranja posebice je povoljan za mala, srednja i brzorastuća društva s kvalitetnim potraživanjima u svom portfelju, a koja ne mogu ili ne žele čekati na njihovu naplatu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

F

aktoring proizvodi odličan su alat poduzećima svih veličina za ubrzanje likvidnosti te smanjenje rokova plaćanja. Riječ je o financijskom poslu u kojem se kupuju potraživanja za prodanu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. Kako bi prije roka dospijeća pretvorile svoja potraživanja u gotovinu te tako ubrzale i novčani tijek, tvrtke u Hrvatskoj koriste - ali, kako podaci pokazuju, ipak ne toliko rasprostranjeno - usluge faktoringa.

Ugovorne poslove kratkoročnog financiranja potraživanja u Hrvatskoj nude specijalizirana faktoring društva, ali i banke, a za tu uslugu, naravno, zaračunavaju naknadu.

Nakon postupnog rasta proteklih godina, tržište faktoringa u Hrvatskoj trenutačno održava postignutu veličinu kad je riječ o vrijednosti ukupne imovine. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za drugi kvartal 2016. godine, faktoring društva u Hrvatskoj na razini industrije otkupila su potraživanja od gotovo devet milijardi kuna, te je dosegnuta izloženost od 5,1 milijarde kuna.

Također, prema agregiranim podacima regulatora, procijenjeno je da su faktoring društva u 2015. godini otkupila potraživanja u ukupnom iznosu od 17,7 milijardi kuna.

Obujam transakcija u 2015. zabilježio je pad od 7,1 posto te je u prvom kvartalu 2016. godine pao dodatnih jedan posto.

U najrazvijenijim zemljama Europe faktoring ima važnu ulogu, kaže Alma Mekić Ćerdić Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Uprave Erste Factoringa, kaže kako s obzirom na to da je faktoring u Hrvatskoj relativno mlad proizvod, kojem se tek u posljednjih par godina daje malo više medijskog prostora, mnogi njegov razvoj povezuju s nastankom ekonomske krize. “Iako je možda uvriježeno mišljenje da faktoring počinje cvjetati u nestabilnom ekonomskom okruženju, riječ je o zabludi. U najrazvijenijim zemljama Europe kao što su, primjerice, Velika Britanija ili Njemačka faktoring ima važnu ulogu u financiranju gospodarstva”, objašnjava nam.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Otkup potraživanja

Otežana usporedba podataka

Standardna ponuda banaka

Faktoring društva nude i eskont mjenica

Zagrebačka banka kao svoj standardni proizvod nudi i proizvod otkupa potraživanja. “Proizvod je namijenjen poduzećima koja žele prije roka dospijeća pretvoriti svoja potraživanja u gotovinu i time optimizirati svoju bilancu, pri čemu se klijentima kod otkupa potraživanja bez prava regresa, za razliku od standardnog kratkoročnog kredita, omogućuje pristup izvorima financiranja bez dodatnog zaduženja utemeljeno na kreditnoj sposobnosti dužnika po potraživanju te prijenos rizika naplate potraživanja na Zagrebačku banku. Prema dosadašnjem iskustvu u poslovanju s klijentima proizvod je prepoznat na tržištu kao značajan model kojim poduzeća mogu učinkovito upravljati svojim novčanim tijekom”, kažu u Zagrebačkoj banci. U Privrednoj banci Zagreb ističu kako se faktoring u Hrvatskoj sve više razvija, osobito nakon što je usvajanjem Zakona o faktoringu i pratećih akata dobio i svoj regulatorni okvir. “Korisnici sve više prepoznaju faktoring kao financijski proizvod čijim korištenjem mogu bolje upravljati tekućom likvidnosti. Držimo da ima prostora za daljnje kontinuirano širenje tržišta faktoringa”, kažu u PBZ-u.

Fleksibilan proizvod

Faktoring, nastavlja ona, kao alternativni izvor financiranja ne predstavlja konkurenciju kreditu kao klasičnom obliku financiranja. Naime, on je komplementaran proizvod koji, između ostalog, omogućava financiranje i kada su limiti određenog klijenta (tj. dobavljača/isporučitelja robe/prodavatelja potraživanja) kod banaka popunjeni, bilo radi nedostatnog boniteta ili, primjerice, nedostatnih vrijednosti nekretnina koje bi se tražile kao osiguranje. Razlog tome je to što se financiranje može zasnivati na bonitetu klijenta (dobavljača). Zatim, na bonitetu kupca ili čak neke treće osobe uključene u konkretnu transakciju, te na temelju boniteta jamca. “To je proizvod koji je fleksibilan i vrlo učinkovit u svakom gospodarskom okruženju”, napominje ona.

Usluge faktoringa, kao oblika kratkoročnog financiranja, posebice su povoljne za mala, srednja i brzorastuća društva s kvalitetnim potraživanjima u svom portfelju, a koja ne mogu ili ne žele čekati na njihovu naplatu. “Usluge faktoringa najviše koriste tvrtke koje

Zakon o faktoringu stupio je na snagu u kolovozu 2014. Tim je zakonom definirano da pravne osobe koje obavljaju poslove faktoringa i koje su upisane u sudski registar nastavljaju poslovati kao faktoring društva, uz obvezu roka usklađenja svog poslovanja do 31. prosinca 2016. godine. To je, naime, važno istaknuti zbog podataka o poslovanju faktoring društava koje smo zatražili od Hanfe za razdoblje od 2012. do 2015. godine. “S obzirom na to da se trenutno u registru faktoring društava nalaze tri društva koja su uskladila svoje poslovanje s odredbama Zakona o faktoringu, dok se u razdoblju za koje ste tražili podatke, otkupom nedospjelih potraživanja bavilo mnogo više pravnih osoba pri čemu je i nadzor Hanfe bio otežan i nepotpun. Uglavnom, nezahvalno i otežano je uspoređivati otkup potraživanja faktoring društava po godinama u navedenom vremenskom razdoblju kako zbog navedenog ograničenja u obuhvatu faktoring društava tako i zbog činjenice da je 31. prosinca 2015. u strukturi aktive faktoring društava na faktoring otpadalo nešto manje od 27 posto, dok se, primjerice, 59 posto odnosilo na eskont mjenica”, kaže Ivan Mučnjak, voditelj Ureda za odnose s javnošću i drugim institucijama Hanfe. Eskont mjenica također spada u one proizvode i usluge koje nude faktoring društva. Za razliku od faktoringa čija su osnova fakture, eskont mjenica radi na osnovi mjenica.

imaju potrebu za ubrzavanjem novčanog tijeka, što se najčešće odnosi na one koje šire svoje poslovanje. Korištenjem faktoringa klijent, odnosno prodavatelj potraživanja, može kvalitetno upravljati sredstvima jer ima stalan izvor gotovine. S obzirom na to da mogu prodati potraživanje, mogu ponuditi povoljnije uvjete plaćanja svojim kupcima, povoljnije kupovati, odnosno, konkurentniji su na tržištu, što se pozitivno odražava na ukupno poslovanje”, naglašava ona dodajući kako poslovanje pojedine tvrtke ne ovisi samo o uspješnom vođenju tvrtke, već i o platnoj sposobnosti i korektnosti kupaca. “Naime, produživanje rokova naplate, moguća neplaćanja od strane kupaca i stečajevi kao i općenita neizvjesnost u poslovanju utječu na uspješnost poslovanja pojedine tvrtke koja može zapasti u značajne financijske poteškoće. Na taj način i ona sama neće moći podmiriti vlastite obveze, bonitet i kreditna sposobnost će joj oslabjeti, a poslovni partneri izgubiti povjerenje.

Upravo za navedeni problem najbolje je rješenje financiranje putem faktoringa”, kaže ona.

20 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Disperzirani rizik

U Hrvatskoj usluge faktoringa podjednako koriste velike kao i tvrtke male i srednje veličine. Isto tako, dodaje ona, ne postoji dominantni sektor gospodarstva koji bi se više isticao u korištenju faktoringa u odnosu na njegov udio u ukupnom gospodarstvu – sukladno tome sektor trgovine bi bio najzastupljeniji. “Razlog posezanja za faktoringom leži u činjenici što otežana likvidnost u gospodarstvu utječe na sve poslovne subjekte. Njihovi zahtjevi za korištenjem usluge faktoringa proizlaze upravo iz potrebe ubrzavanja toka novca, a da pritom ne trebaju mijenjati uobičajene dogovorene valute plaćanja sa svojim kupcima. Faktoring kuće se ne specijaliziraju za praćenje određenih sektora već se vode time da disperziraju rizik svojih plasmana šireći portfelj na različite sektore optimizirajući ga sukladno bonitetu pojedinih sudionika u transakcijama. Najzastupljeniji proizvod na tržištu faktoringa u Hrvatskoj je domaći regresni faktoring, u kojem dobavljač jamči pružatelju usluga faktoringa za obvezu kupca”, ističe ona dodajući kako u pogledu ukupne imovine, Erste Facto-

Volumen transakcija 1) Stavka / Godina

2012.

2013.*

2014.

2015.

8.714.317.016

3.932.681.000

3.685.482.859

3.768.097.557

Eskont mjenica

6.952.660.403

13.047.735.000

15.159.001.266

13.967.577.458

Ukupno

15.666.977.419

16.980.416.000

18.844.484.125

17.735.675.015

Faktoring

1)

Volumen transakcija predstavlja kumulativni iznos otkupljenih faktura kod poslova faktoringa te kumulativni iznos eskontiranih mjenica u izvještajnom razdoblju

Bilanca (faktoring potraživanja/eskont mjenica) 2012.

2013.*

2014.

2015.

Faktoring

3.301.595.055

1.724.317.129

1.503.174.601

1.752.740.065

Eskont mjenica

2.675.706.118

4.759.365.292

4.809.197.495

3.867.882.169

Ukupno

5.977.301.173

6.483.682.421

6.312.372.096

5.620.622.234

Napomena: Zbog promjene metodologije iskazivanja podatka za faktoring i eskont mjenica kod jednog faktoring društva, iznos iskazan pod stavkom Faktoring u 2013. razlikuje se u odnosu na prethodna razdoblja (2012. i ranija) Izvor: Godišnja izvješća Hanfe (www.hanfa.hr)

ring zauzima 47 posto tržišta. “To nas čini dugogodišnjim liderom na tržištu”, naglašava Alma Mekić Ćerdić.

Igor Fišer, predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa i predsjednik Udruženja faktoring društava Hrvatske gospodarske komore (HGK), kaže kako se u tom specifičnom obliku kratkoroč-

kroz instrumente platnoga prometa te u pravilu ono ne uzima hipoteku kao instrument osiguranja.

Uz spomenuti regresni, gdje faktor preuzima dvije funkcije faktoringa – financiranje i upravljanje potraživanjima, druga osnovna vrsta je onaj bezregresni. “U bezregresnom faktoringu faktor

U Hrvatskoj usluge faktoringa podjednako koriste velike kao i tvrtke male i srednje veličine noga financiranja isplaćuje predujam klijentu, prije roka dospijeća potraživanja. “Visina predujma iznosi od 80 do 98 posto, ovisno o dospijeću potraživanja, financijskim pokazateljima klijenta/kupca te tipu faktoringa. Uobičajeni rokovi kratkoročnoga financiranja putem faktoringa u poslovnoj praksi su između 30 i 120 dana do dospijeća potraživanja, iako faktor otkupljuje potraživanja s rokovima dospijeća do maksimalno 180 dana”, ističe. Faktoring poduzeće se osigurava kroz kvalitetna potraživanja koja otkupljuje i

isplatom predujma preuzima upravljanje potraživanjima i odgovornost za naplatu potraživanja od kupca, odnosno, preuzima sve tri funkcije faktoringa – financiranje, upravljanje potraživanjima i del credere rizik naplate”, objašnjava nam.

Viši udio

Prvi čovjek Raiffeisen Factoringa nastavlja kako ovaj oblik financiranja u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznat.

“Stoga treba intenzivno raditi na edukaciji tržišta. Interes velikih, ali i manjih i

srednjih poduzeća svakako raste. Ovdje je važno napomenuti da su faktoring proizvodi odličan alat poduzećima svih veličina da se ubrza likvidnost te da se rokovi plaćanja stave u okvire koje propisuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi”, napominje on dodajući kako je udio faktoringa u Hrvatskoj ipak nešto viši u odnosu na zemlje u regiji.

Faktoring industrija, tvrdi Fišer, najbrže je rastuća industrija u Srednjoj i Istočnoj Europi. Europski prosjek obujma faktoringa iznosi 10,2 posto bruto domaćeg proizvoda (Engleska i Belgija više od 14,5 posto), dok je taj podatak za Hrvatsku oko šest posto, s time da su ključni pokazatelji ovog biznisa u padu u većini parametara. “Prema podacima Hanfe, agregirana bilanca faktoring društava u 2015. godini smanjila se 7,4 posto. Ipak, za konačan zaključak vezano uz pad faktoring industrije ipak treba pričekati kraj godine”, ističe.

Važno je naglasiti kako je broj faktoring društava u padu. Njihov broj je smanjen sa 17 na 13. A trend je daljnje smanjenje njihova broja. “Na negativne statističke pokazatelje najviše je utjecala prereguliranost tržišta koja se očituje kroz visoke zahtjeve regulatora kroz Zakon o faktoringu i prateće pravilnike. Zahtjevi poput traženih softverskih rješenja, interne revizije, broja članova nadzornog odbora i slično postavili su visoke financijske prepreke za nastavak poslovanja manjih faktoring društava”, zaključuje Fišer.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK

Izvozimo najjeftinije energente

P

eleti su uz ogrjevno drvo najjeftiniji energent za grijanje, a uz to su potpuno ekološko gorivo iz domaćih šuma koje je otprilike 50 posto jeftinije od loživog ulja i 30 posto jeftinije od plina, smatra Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK. Ističe da u nekim zemljama EU-a već godinama postoje subvencije za kupnju peći na pelete, dok je u Hrvatskoj taj način grijanja zanemaren, i unatoč uštedama i potpisanim međunarodnim obvezama Hrvatske o smanjenju korištenja fosilnih goriva, ni jedna Vladina zgrada ne grije se na pelet ili bilo kakve druge obnovljive izvore energije.

“Kako je moguće da se, primjerice, objekti Nacionalnog parka Plitvice ili novoizgrađena škola u Zadru griju na mazut i loživo ulje”, pita se on, ističući da ako škola za grijanje na

lož-ulje potroši 200.000 kuna, prelaskom na pelete uštedjela dovoljno da dva razreda cijelu godinu imaju besplatan obrok ili da 20 učitelja dobije 13. plaću kao nagradu za izvrsnost u radu. “Ne koristimo jeftin energent u koji razvijene zemlje ulažu. U Austriji su udvostručeni kapaciteti za proizvodnju peleta, dok u Hrvatskoj većinu svojih proizvoda izvozimo, iako bi niža cijena energenata učinila hrvatsko gospodarstvo daleko konkurentnijim”, kaže. “Godišnje se iz Hrvatske izveze više od 500.000 tona sječke, više od 800.000 tona višemetričnog drva te oko 200.000 tona peleta. No, energetski potencijali sektora nisu uključeni u energetsku bilancu države, što treba radikalno i žurno izmijeniti”, smatra Pašalić.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

LAG-ovima do sada isplaćeno 13,8 milijuna kuna

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja mjere 19 Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative Leader (CLLD - lokalni razvoj pod vodstvom zajednice), podmjere 19.1 Pripremna potpora. Novac su dobile ove lokalne akcijske grupe (LAGovi): LAG Zeleni Bregi, LAG Una, LAG Međimurski doli i bregi, LAG Prigorje, LAG Neretva, LAG Krka, LAG ZagorjeSutla, LAG Baranja, LAG Središnja Istra, LAG Brač, LAG Srijem, LAG Istočna Istra, LAG Južna Istra, LAG Frankopan, LAG Karašica, LAG Posavina, LAG Šumanovci, LAG Zapadna Slavonija, LAG Papuk, LAG Sava, LAG Petrova gora,

LAG Sjeverna Bilogora, LAG Marinianis, LAG Prigorje-Zagorje, LAG Slavonska ravnica, LAG Bura, LAG Bilogora-Papuk, LAG Podravina, LAG Kvarnerski

22 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

otoci, LAG Zagora, LAG More 249, LAG Mareta, LAG Moslavina, LAG Lika, LAG Gorski kotar i LAG Škoji.

Do sada je Agencija za plaćanja lokalnim akcijskim grupama iz mjere 19 isplatila više od 13,5 milijuna kuna. Kroz podmjeru Pripremna potpora LAG-ovima Europska unija sufinancira izradu lokalnih razvojnih strategija i tekuće troškove (najam ureda, režijski izdaci ureda, potrošni uredski materijal, uredska i računalna oprema, usluge knjigovodstvenog/financijskog/pravnog stručnjaka, troškovi organiziranja i provođenja zaštite na radu...). Iznos ukupno odobrene potpore iznosi 18,3 milijuna kuna za 50 LAG-ova, a njihov popis se nalazi na http://www.apprrr.hr/izdane-odlukeza-mjeru-19-1623.aspx.

REENOVA+ program Europske banke za obnovu i razvoj

Dobro za okoliš, ali i za posao

Energetska učinkovitost je jedno od ključnih područja djelovanja EBRD-a, tako da vaše uključivanje u ovu inicijativu otvara mogućnosti da izvozite i u druge zemlje, naglasila je Vedrana Jelušić Kašić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U

organizaciji Reenova+ programa Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a u suradnji s HGK-om, održan je stručni skup i radionica Poticanje ugradnje energetski učinkovitih proizvoda – sadašnjost i budućnost, s ciljem animiranja sudionika na što aktivnije uključivanje u energetsku obnovu u stambenom sektoru.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku istaknula je kako inicijativa Reenova+ dobra za okoliš, ali i za zajedničko poslovanje. “Energetska učinkovitost je jedno od ključnih područja djelovanja EBRD-a, tako da vaše uključivanje u ovu inicijativu otvara mogućnosti da izvozite i u druge zemlje jer su mogućnosti opreme slične i na drugim tržištima u kojima EBRD provodi programe. Radi se o programima s komercijalnim bankama pod imenom ‘Sustainable Energy Financing’, a princip je sličan, surađuje se s privatnim bankama uz usluge konzultanata. Kod nas je ova usluga dostupna već 10 godina, do sada je vrijednost investicija EBRDa u 25 zemalja u kojima se provodi program premašila četiri milijarde eura, svake godine ostvaruju se velike uštede energije, a godišnja emisija CO2 smanjena je za preko šest milijuna tona”, pojasnila je okupljenima Vedrana Jelušić Kašić, dodavši kako je kroz ovaj program za Hrvatsku odobreno sredstava u vrijednosti od 60 milijuna eura, a interes je iskazalo nekoliko komercijalnih banaka, iako zasad službeno sudjeluje samo Erste banka.

Ponuda za profesionalce

Vlasnici kuća i stanova putem ove linije mogu dobiti kredit u vrijednosti do 50.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih domova, ali kako adaptacija stambenog prostora ne znači isključivo energetsku obnovu, korisnici kredita mogu upotrijebiti do 40 posto odobrenog kredita za uređenje doma, kupnju namještaja... Svaki klijent može podnijeti zahtjev za više kredita, maksimalno do ukupnog

iznosa od 150.000 eura po pojedinačnom korisniku kredita. Reenova+ također potiče dobavljače energetski učinkovitih proizvoda da

Svaki klijent može podnijeti zahtjev za više kredita maksimalno do ukupnog iznosa od 150.000 eura prošire asortiman svojih usluga i proizvoda namijenjenih za stambeni sektor. Proizvođači, instalateri i maloprodajne trgovine energetski učinkovitih proizvoda mogu dobiti kredit do 2,5 milijuna eura kao pojedinačni kredit, a maksimalan iznos kredita kumulativno iznosi pet milijuna eura.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Održana 2. Avon Prowoman konferencija

Kako ne razbiti glavu Barijera staklenog stropa ipak se smanjila, ali sve dok postoji, neće biti ravnopravnosti muškaraca i žena. U Hrvatskoj još uvijek postoje predrasude i stereotipi o sudjelovanju žena na tržištu rada, uz još uvijek prevladavajući stav da žene trebaju biti u kući i brinuti se za obitelj, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

romoviranje uspješnih žena, njihovo umrežavanje, omogućavanje mentorstva i obrazovanja u novim tehnologijama, sve je to potrebno ženama u suvremenim uvjetima poslovanja na tržištu. Ekonomska neovisnost žena preduvjet je njihove osobne slobode u privatnom i poslovnom smislu, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, na prošlotjednoj 2. Avon Prowoman konferenciji u Zagrebu. Dodala je kako u tom uredu godišnje rješavaju oko 2000 predmeta od čega se 62 posto odnosi na najproblematičniji dio, a to su uvjeti na tržištu rada. “Pitanje dobi i majčinstva je veliki problem jer se pred žene stavljaju nemogući ultimatumi. Naime, one su ili premlade ili prestare za obavljanje nekog posla, pa tako nerijetko ostaju bez radnog mjesta”, rekla je Višnja Ljubičić.

Naravno, na tržištu rada i muškarci dobivaju otkaze, no žene su ipak u težoj situaciji od njih. Višnja Ljubičić je napomenula kako u Hrvatskoj 60 posto visokoobrazovnih osoba čine žene, ali je prema statističkim podacima vidljivo da

se na upravljačkim pozicijama. Isto tako, ženama koje se tek zapošljavaju postavljaju se diskriminacijska pitanja, primjerice kada će roditi, jesu li u braku i slično.

Ravnoteža privatnog i poslovnog

Prema podacima HZZO-a, prošle godine je samo četiri posto očeva koristilo rodiljni dopust su one od 10 do 11 posto manje plaćene od muških kolega za obavljanje posla iste vrijednosti. Osim toga, u promatranih 300 tvrtki, samo 24 posto žena nalazi

“Žene imaju mnogo privatnih obveza i često se od njih traži da drže četiri kuta u kući. Dok god će se one same baviti rješavanjem tih problema, do tada neće biti ravnopravnosti spolova”, istaknula je Višnja Ljubičić. Dodala je kako je i muškarcima zakonski omogućen odlazak na rodiljni dopust, ali oni još uvijek to dovoljno ne koriste. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prošle godine je samo četiri posto očeva koristilo rodiljni dopust. Višnja Ljubičić je napomenula kako se barijera staklenog stropa ipak smanjila, ali sve dok stakleni strop postoji, neće biti ravnopravnosti muškaraca i žena. Govoreći o pojmu staklenog stropa, ona je napomenula kako u Hrvatskoj još uvijek postoje predrasude i stereotipi o sudjelovanju žena na tržištu rada, uz još uvijek prevladavajući stav da žene trebaju biti u kući i brinuti se za obi-

znakovi hrvatske kvalitete Poduka stranih jezika – Jantar Škola stranih jezika Jantar polaznicima svih dobnih skupina omogućava učenje engleskog, talijanskog, njemačkog, francuskog, španjolskog i ruskog jezika te hrvatskog za strance. Programi i ispiti usklađeni su s europskim kriterijima vrednovanja znanja (CEFR). Jantar nudi 14 različitih tečajeva, od predškolskih, školskih, tečajeva za mladež, poslovnih i konverzacijskih tečajeva do priprema za međunarodne ispite, te specijalizirane programe za tvrtke. Jantar je ovlaštena škola za pripremu ispita Cambridge, a profesori škole su ovlašteni ispitivači za stjecanje prestižnih diploma sveučilišta Cambridge.

Jantar d.o.o.

Škola stranih jezika Jantar utemeljana je 15. siječnja 1992. i uspješno posluje već 24 godine. Svrstava se među tri vodeće škole stranih jezika u Splitsko dalmatinskoj županiji. Danas Jantar obrazuje oko 1500 polaznika.

24 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

u o stakleni strop

telj. S druge pak strane, one imaju manje mogućnosti od muškaraca za rukovodeće poslove, što je zapravo društveni oblik pritiska i izravne diskriminacije koja se ne mijenja godinama te se naziva “staklenim stropom”. “Kako bismo sve to prevladali, kao pojedinci, ali i kao društvo trebamo raditi na otklanjanju stereotipa o ženama”, zaključila je Višnja Ljubičić. Na 2. Avon Prowoman konferenciji o spoju privatnog i poslovnog života govorila je poslovna žena Gordana Frgačić koja je istaknula kako je ženama vrijeme jako vrijedan resurs u kojem one ipak trebaju pronaći dio za sebe i svoje potrebe. “Često promatramo druge i uspoređujemo se s njima jer mislimo da je drugdje ‘trava zelenija’, no nerijetko je to samo privid”,

rekla je Gordana Frgačić, dodajući kako ne postoje superžene ni supermuškaraci. “Svi imamo razne trenutke u životu, dobre i loše koje pokušavamo riješiti. No, zapravo nam je neprijatelj grižnja savjesti kojoj se trebamo otrgnuti. Tek tada ćemo postati sretne i zadovoljne, ali i uspješne u privatnom i poslovnom životu”, istaknula je Gordana Frgačić.

Uspješne i iz nužde

U sklopu 2. Avon Prowoman konferencije održano je nekoliko panela o ženama na tržištu rada, ženama i novim tehnologijama, ulozi mentoringa u osobnom razvoju i razvoju karijere, razvoju biznisa u kontekstu društveno odgovornog poslovanja te o tome kako ojačati položaj

žene u gospodarstvu. O položaju žena na tržištu rada, među ostalim, govorile su poslovna savjetnica Elvira Mlivić Budeš i modna dizajnerica Katarina Džale, koje su prije osnivanja svojih privatnih tvrtki radile u velikim institucijama. Navele su svoje razloge zašto su se odlučile na taj korak. Tako je Katarina Džale rekla da je radila u Sisciji, ali je ipak otvorila svoju tvrtku jer je htjela nove izazove. “Ja sam muška žena. Taj je pojam opisala Slađana Milošević u svojoj knjizi, a meni se jako svidio. To znači da sam u sebi uravnotežila mušku i žensku energiju što mi pomaže u poslovanju”, rekla je Katarina Džale. Iako na početku poduzetništva gotovo ništa nije znala o tome, prema cilju ju je vodila neiscprna energija i poticaj da uvijek ide naprijed. “Moja čaša je uvijek polupuna i to me vodi prema novim ciljevima”, zaključila je Katarina Džale.

Za razliku od nje, Elvira Mlivić Budeš je u poduzetništvo krenula iz nužde. U poduzetništvu je uspjela, i danas, među ostalim, predaje na Visokom učilištu Algebra. Govoreći o ženama u školstvu, napomenula je kako u ukupnom broju nastavničkog kadra žene sudjeluju sa 90 posto. Pritom je savjetovala kako žena treba izabrati posao koji će uravnotežiti privatni i poslovni život. “Iako i dalje postoji stakleni strop s kojim se žene suočavaju gotovo svakodnevno, one ne smiju ‘razbiti glavu’ ako nešto ne uspiju napraviti nego se moraju okrenuti na drugu stranu i raditi ono što mogu i vole”, zaključila je Elvira Mlivić Budeš.

Ovidur – tvrdi sir od ovčjeg mlijeka Ovidur je tvrdi sir od ovčjeg mlijeka. Naziv mu potječe od latinskih riječi ovis (ovca) i dur (tvrd). Ovaj svjetložuti sir blage, gotovo karamelne arome, inspiracija je za sve kuhare, a najbolje prija uz svinjske odreske i janjeće kotlete.

Višestruki je dobitnik zlatnih medalja koje je dodijelio DLG, krovno europsko agrikulturno udruženje 2014., 2013., 2011.,2010. i 2008., kao i srebnih medalja 2012., 2009. i 2006. Na Svjetskom ocjenjivanju sireva (World Cheese Awards) u Londonu 2005. godine osvojio je zlatnu medalju.

Vindija d. d.

Poslovni sustav Vindija, domaći prehrambeni div i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od pedeset godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Danas objedinjuje osam uglednih tvrtki: Vindiju, Koku, ViR, Laticu, Vindon te Domil.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Rođendaonica Happy, Zagreb

Carstvo zabave za sve klince

Najsigurnija smo rođendaonica u gradu - cijeli prostor izrađen je prema najvišim standardima za sigurnost djece – prostor za igru na podu i zidu ima mekane strunjače kako se djeca ne bi ozlijedila, kaže Danijela Petrov i malih, te da uživaju jedni uz druge”, kaže Danijela Petrov.

Nezaboravni rođendani

B U planu imamo više različitih projekata od kojih je većina u suradnji s Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom.

Danijela Petrov

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

liži se jedan od najvažnijih dana za vaše dijete, naravno rođendan, a vi ne znate gdje ćete smjestiti svih njegovih dvadesetak prijatelja i, što je još važnije, kako ih zabaviti. Stoga se sve više roditelja odlučuje za usluge profesionalaca, stručnjaka za pripremu, organizaciju i samu rođendansku proslavu za najmlađe.

Tako Rođendaonica Happy organizira proslave rođendana i za one najmanje. Točnije, riječ je o jedinoj hrvatskoj igraonici/rođendaonici za djecu od 0 do 12 godina, koja se prostire na dva kata s više od 100 četvornih metara prostora za igru, razonodu, zabavu, druženje, čuvanje djece, proslave rođendana, ali i ostale različite dječje sadržaje.

“Posebnost ove slavljeničke oaze svakako je to da na rođendanima mogu biti i manja djeca, dok mališani od šest mjeseci života, mogu koristiti i uživati igraći prostor ‘soft play’. Osim toga, najsigurnija smo rođendaonica u gradu cijeli prostor izrađen je prema najvišim standardima za sigurnost djece – prostor za igru na podu i zidu ima mekane strunjače kako se djeca ne bi ozlijedila”, kaže vlasnica Rođendaonice Happy Danijela Petrov, koja ističe kako su u suradnji s Virtualnim poduzetničkim centrom pokrenuli projekt Mali i veliki zajedno u igri. “Želimo da kroz ovaj projekt svi roditelji i njihova djeca kojima nedostaje druženja, igre, zajednički provedenoga vremena, rezerviraju svoj termin u našoj igraonici Happy i druže se nekoliko sati u našim prostorima koji su u cijelosti opremljeni isključivo za zabavu velikih

26 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Rođendaonica surađuje i s radionicom Korak do znanosti, te u njihovim prostorijama djeca uz zabavu i igru nauče nešto o kemiji, fizici ili biologiji, ovisno o odabranom rođendanskom paketu. Trenutačno u ponudi imaju znanstveni i robotski rođendan, gdje se izvode različiti pokusi, gdje se bježi od opasnih virusa ili se izrađuju vlastiti roboti. Svaka od tih proslava je edukativna, djeca sudjeluju u pokusima i razvijaju svoje sposobnosti, mogu izraziti svoju kreativnost i uče razmišljati.

Trenutačno zapošljavaju desetak studenata apsolventskih godina s nekoliko pedagoških

Rođendaonica Happy je jedina hrvatska igraonica/ rođendaonica za djecu od 0 do 12 godina studija, koji radeći u Rođendaonici Happy usavršavaju svoje pedagoške i kreativne sposobnosti, a istovremeno se djeci osigurava rad s educiranim i stručnim osobama.

“U planu imamo više različitih projekata od kojih je većina u suradnji s Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom. Neki od projekata su radionice stranih jezika kao i različita dječja druženja uz večernji film ili čitanje priča. Također, planiramo različite sportske i rekreativne aktivnosti za mame i bebe. Svi projekti se trenutačno razrađuju i ubrzo će biti u ponudi”, kaže Danijela Petrov koja u budućnosti planira i otvorenje novih rođendaonica na širem području Zagreba. Na Happy ročkasima i roditelji su dobrodošli te mogu ostati u odvojenom prostoru samo za njih. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 148, 7. studenoga 2016.

SME Instrument

Predstavljena iskustva uspješnih korisnika SME instrument nudi cjelovitu podršku kroz sve faze inovacijskog ciklusa – od istraživanja tržišta, izrade prototipa i testiranja te mentoriranja i umrežavanja, a namijenjen je malim i srednjim poduzećima koja imaju inovativan proizvod s ciljem izlaska na međunarodno tržište U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Europske poduzetničke mreže, u Zagrebu je održan okrugli stol SME Instrument – iskustva uspješnih natjecatelja, u okviru Instrumenta za male i srednje velike poduzetnike.

SME instrument je program koji nudi cjelovitu podršku kroz sve faze inovacijskog ciklusa – od istraživanja tržišta, izrade prototipa i testiranja te mentoriranja i umrežavanja. Program je namijenjen malim i srednjim poduzećima koja imaju visoko inovativan proizvod (disruptivan), a cilj im je izlazak na međunarodno tržište. Cilj okruglog stola bio je prenijeti hrvatskim poduzetnicima iskustva prijava i provedbe projekata natječaja SME Instrument (Obzor 2020). Program je otvorio Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, nakon kojeg je uslijedila kratka prezentacija Hrvatske tvrtke na natječaju SME Instrument.

Na panelu su sudjelovali predstavnici tvrtki koji su ostvarili financijsku potporu kroz navedeni Instrument – Mirta Medanić iz tvrtke Amphinicy i Nataša Golik Klanac iz tvrtke Alveus. Svoj doprinos raspravi dala je Tajana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, koja je sudjelovala u pripremi dobitnih projekata te Igor Pus iz Con-

sultusa, trenutno jedini trener iz Hrvatske za projekte SME Instrument. Raspravu je moderirao Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog Sveučilišta u Rijeci i evaluator projekata iz SME Instrumenta.

Panelisti su podijelili svoja iskustva s pedesetak predstavnika tvrtki koji su iz prve ruke saznali kako izgleda proces prijave u Fazi 1 i sama provedba projekta te proces coachinga.

Više o programu SME Instrument može se pronaći na: www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/obzor-2020.

Panelisti su podijelili svoja iskustva s pedesetak predstavnika tvrtki koji su iz prve ruke saznali kako izgleda proces prijave u Fazi 1 i sama provedba projekta te proces coachinga

enterprise europe Još dva hrvatska proizvoda registrirana su na razini EU-a

Korčulansko maslinovo ulje i paška janjetina s EU markicom Na europskoj razini u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ušli su korčulansko maslinovo ulje i paška janjetina U Službenom listu Europske unije objavljene su provedbene uredbe Europske komisije o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za korčulansko maslinovo ulje i pašku janjetinu.

Time je Hrvatska dobila pored krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja/kupusa, baranjskog kulena, ličkog krumpira, istarskog pršuta/istrskog pršuta, drniškog pršuta, dalmatinskog pršuta, poljičkog soparnika/zeljanika/uljenjaka i zagorskog purana još dvije oznake čiji su nazivi registrirani i zaštićeni na zajedničkom EU tržištu.

Korčulansko maslinovo ulje Proces zaštite naziva “korčulansko maslinovo ulje” (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga maslinara Vela Luka podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti tog naziva. Ministarstvo poljoprivrede je u svibnju 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti čime je ovaj naziv postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju ovog naziva zaštićene oznake izvornosti na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom te uredbe Ko-

misije, naziv “korčulansko maslinovo ulje” upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Korčulansko maslinovo ulje je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz ploda maslina autohtonih sorti lastovke i drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80 posto. Na posebnost tog ulja utjecali su specifični pedoklimatski uvjeti otoka Korčule te utjecaj čovjeka.

Kako bi kultivirali brdovite i krševite terene otoka Korčule, lokalni su ih stanovnici pretvorili u terasasta tla ograđena suhozidima na kojima se uzgajaju nasadi maslina, prvenstveno sorti lastovke i drobnice.

Vrlo visoke dnevne temperature s vrlo velikim brojem sunčanih sati na Korčuli pogoduju uzgoju i rastu maslina, a posebno ovim sortama koje su izuzetno otporne na sušu, te specifično dugom periodu berbe od listopada do početka veljače.

Ovo se ulje ističe mirisom po zelenom plodu i lišću masline, te okusom ujednačene srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti što je posljedica većeg udjela ukupnih fenola koji su odgovorni za senzorska svojstva. Područje proizvodnje korčulanskog maslinovog ulja obuhvaća cijeli otok, a danas se uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja tamo bavi oko 1000 poljoprivrednih gospodarstava i 10 uljara te maslinarstvo predstavlja važnu gospodarsku djelatnost Korčule.

Paška janjetina Proces zaštite naziva “paška janjetina” (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga uzgajivača paške ovce Rogujica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ovog naziva. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti ovog naziva, čime je ovaj naziv postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju ovog

www.een.hr naziva zaštićene izvornosti na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom te uredbe Komisije, naziv “paška janjetina” upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Snažna poveznica paške janjetine i zemljopisnog područja – otoka Paga rezultat je tradicije i stjecaja različitih okolnosti: paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka Paga te se uzgaja samo na tom otoku. U razdoblju od janjenja do klanja, janjad paške ovce neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa paške janjadi razlikuju od janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, “sa sise” klanja paške janjadi (u dobi od maksimalno 45 dana), u skladu s ovčarskom tradicijom otoka Paga. Visok sadržaj masti u mišićnom tkivu paške janjadi može se pripisati utjecaju pasmine, ali i hranidbe janjadi mlijekom paških ovaca koje je zbog visokog sadržaja masti izrazito bogato energijom.

Zbog blage mediteranske klime, paške ovce zajedno s janjadi životni vijek provode na otvorenom. Držanje ovaca i janjadi danonoćno na otvorenom, na buri i suncu, nezagađenim pašnjacima i svježem morskom zraku također utječe na odlike mesa čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja. Paška janjetina konzumira se isključivo termički obrađena, a meso je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa.

7. studenoga 2016.

2 3

Hrvatsko-slovački poslovni forum

Jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Slovačke Povodom slovačkog predsjedanja Vijećem Europske unije i sa željom da se postigne jača suradnja hrvatskih i slovačkih tvrtki, poveća robna razmjena i pronađu nove mogućnosti ulaganja organiziraju se Forum i poslovni razgovori hrvatskih i slovačkih gospodarstvenika. Događanje će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na Rooseveltovom trgu u Zagrebu u utorak, 8. studenoga, u 9.30 sati.

Forum organizira Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Veleposlanstvom Slovačke Republike u Zagrebu, Slovačkom agencijom za poticanje investicija i trgovinu, Ministarstvom gospodarstva Slovačke Republike, Slovačkom trgovinskom i industrijskom komorom, Ministarstvom gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Republike Hrvatske te Europskom poduzetničkom mrežom (EEN).

Predstavnici institucija i tvrtki dviju zemalja imat će priliku upoznati se s mogućnostima poslovne suradnje Republike Hrvatske i Slovačke Republike, nakon čega će uslijediti tri odvojena panela.

Prvi panel je posvećen energetici, drugi prometnoj infrastrukturi, a treći mogućnostima suradnje u zaštiti okoliša.

Nakon panela uslijedit će individualni poslovni razgovori slovačkih i hrvatskih gospodarstvenika kojima se otvara mogućnost za pronalazak poslovnih partnera i proširenje poslovanja na zajedničkom velikom tržištu, privlačnom po potrošačkoj moći i poticajnoj poduzetničkoj klimi.

Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke u Hrvatskoj, u pozivu poduzetnicima na ovaj skup ističe kako se ovim forumom želi pridonijeti poboljšanju uzajamne trgovinske i investicijske suradnje

Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke u Hrvatskoj koja ima rastući trend na godišnjoj razini. “Na forumu će sudjelovati veliki broj slovačkih tvrtki koje se dinamički razvijaju i institucije iz područja energetike, zaštite okoliša i prometne infrastrukture, koje su zainteresirane za uspostavljanje suradnje s partnerima u Hrvatskoj.

Također su pozvani i predstavnici hrvatskih ministarstava, institucija i strukovnih udruga. U sklopu triju panela, uz rasprave, održat će se i prezentacije na kojima će slovački i hrvatski stručnjaci predstaviti know-how i projekte u ovim područjima. Naš cilj je stvoriti prostor za korištenje uzajamnog gospodarskog potencijala, kapaciteta i iskustava u provedbi poslovnih planova u obje zemlje”, zaključuje veleposlanik Priputen.

Za ovo događanje moguće se prijaviti online obrascem na: http://www. hgk.hr/naslovnica/hrvatsko-slovackigospodarski-forum-prijava. U pratećim dokumentima nalazi se popis slovačkih tvrtki koje su iskazale interes za sudjelovanje. Popunjeni obrazac je potrebno poslati elektronički ili faksom kontakt-osobi Ireni Jakobović Grubišić (ijakobovic@hgk.hr, tel: 01/456-1795; faks: 01/4828-379).

enterprise europe

Zagreb Connect i EBAN Winter University 2016

Odabrani timovi dobili priliku za svoje projekte Organizatori natjecanja Zagreb Connect i konferencije EBAN Winter University 2016 objavili su imena 20 finalista ovogodišnjeg izdanja natjecanja. Finalisti su izabrani između 150 prijavljenih timova iz čitave Europe i svijeta. Timovi će se dobiti priliku predstaviti pred 400 poslovnih anđela i investitora te osvojiti nagradu iz fonda vrijednog 100.000 eura Connect prijavilo se 150 timova iz cijele Europe i svijeta od kojih je 110 zadovoljilo sve uvjete. Zbog velikog interesa uveli smo i posebnu nagradu publike u iznosu od 5000 eura za koju će, putem posebne aplikacije, moći glasovati svi kupci karata. Naravno, finalistima ćemo omogućiti posebne uvjete za dodatne karte kako bismo osigurali jaku podršku svojim pitchevima. Veselim se jakoj konferenciji koja će uglednim gostima po-

Finalisti Zagreb Connecta dolaze iz čak sedam zemalja – Hrvatske, Slovenije, Danske, Velike Britanije, Irske, Bosne i Hercegovine i Jamajke, a od toga čak 11 timova iz Hrvatske Organizatori start-up natjecanja Zagreb Connect i konferencije EBAN Winter University 2016 objavili su imena 20 finalista ovogodišnjeg izdanja natjecanja. Finalisti su izabrani između 150 prijavljenih timova iz čitave Europe i svijeta, a kvaliteta prijavljenih ideja nadmašila je sva očekivanja. Tih 20 odabranih timova ovime će dobiti veliki poticaj i priliku da svoje ideje predstave pred 400 poslovnih anđela i investitora te osvoje nagradu iz bo-

gatog nagradnog fonda čija je vrijednost 100.000 eura, od toga čak 50 posto u novcu.

Zagreb Connect ove godine se održava potkraj studenog u sklopu konferencije EBAN Winter University 2016 kojoj će generalni sponzor ove godine biti Vipnet.

Već sada mogu reći da nas čeka spektakl, ističe predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i organizator konferencije Davorin Štetner. “Na Zagreb

kazati što sve Hrvatska može, te otvoriti vrata novim investicijama za koje sam siguran da će ovaj događaj potaknuti”, zaključuje Štetner.

Finalisti Zagreb Connecta dolaze iz čak sedam zemalja – Hrvatske, Slovenije, Danske, Velike Britanije, Irske, Bosne i Hercegovine i Jamajke, a od toga čak 11 timova iz Hrvatske. Organizatori konferencije ovom su prilikom najavili i ekskluzivnu vijest vezanu uz EBAN Winter

www.een.hr

7. studenoga 2016.

4 5

Tech Innovation, Entrepreneurship and Education Program

Prijavite se na program stipendiranja u Chicagu University 2016 – podršku konferenciji u ulozi generalnog sponzora pružit će tvrtka Vipnet koja i na ovaj način daje svoj obol u podržavanju poduzetničkog impulsa. Izvršni direktor za segment poslov-

Čestitam svim finalistima koji će biti dio našeg Zagreb Connecta i EBAN Winter Universityja, što će biti samo početak naše podrške na njihovom putu uspješnih poduzetnika, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nih korisnika Vipneta Mislav Galler ističe kako vjeruje da su finalisti svojim radom zavrijedili predstaviti svoje projekte na najvećoj europskoj konferenciji poslovnih anđela. “Drago mi je da Vipnet kroz suradnju s CRANE-om i Gradom Zagrebom nastavlja biti podrška inovacijama i poduzetnicima koji su temelj razvoja našeg gospodarstva”, dodao je Galler.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić kaže kako Grad ulaže u poticanje lokalne start-up scene. “Čestitam svim finalistima koji će biti dio našeg Zagreb Connecta i EBAN Winter Universityja, što će biti samo početak naše podrške na njihovom putu uspješnih poduzetnika.

Posebno me veseli što je finale Zagreb Connecta, uz veliku konkurenciju iz cijelog svijeta, osiguralo čak 11 timova iz Hrvatske što pokazuje da imamo puno mladih talentiranih ljudi. Vodeći se ovim rezultatima, Grad Zagreb nastavit će i dalje podržavati poduzetnike u Zagrebu i Hrvatskoj, a svim timovima želim puno sreće na natjecanju”, kaže Bandić. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i ove je godine partner konferencije.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova SAD-a i nevladinom organizacijom za promicanje grada Chicaga WorldChicago, sudjeluje u provedbi programa Tech Innovation, Entrepreneurship and Education Program. Partneri na ovom programu su institucije CEED iz Slovenije i DoIT iz Bosne i Hercegovine.

U sklopu Programa objavljen je natječaj za stipendiranje poslovnih ljudi iz cijelog svijeta koji žele unaprijediti svoja profesionalna znanja o poduzetništvu u Sjedinjenim Američkim Državama. Stipendije su namijenjene osobama (2540 godina) zaposlenima u privatnom ili javnom sektoru te nevladinim organizacijama koje se bave poduzetništvom. Dvanaest odabranih kandidata iz zemalja partnera dobit će moguć-

nost pohađanja Programa u odgovarajućim poduzećima, vladinim uredima, neprofitnim organizacijama ili poslovnim udruženjima u Chicagu, državi Illinois, u trajanju od 27. travnja do 2. lipnja 2017. godine. Rok za prijavu je 15. studenog 2016., a rezultati će biti objavljeni 15. siječnja 2017. godine. Više informacija i obrazac za prijavu nalaze se na http://www.worldchicago.org/wp-content/uploads/2016/10/Spring2017_ WorldChicagoTechFellowshipApplication.pdf.

Poslovni razgovori Contact “denkmal” na Europskom sajmu konzervacije, restauracije i obnavljanja starih građevina Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore Contact “denkmal” koji će se održati u okviru Europskog sajma konzervacije, restauracije i obnavljanja starih građevina 11. studenog u Leipzigu.

Ovaj sajam, posvećen očuvanju kulturne baštine, svake dvije godine postavlja Leipzig u centar interesa restauratorske struke i prateće industrije, omogućavajući prijenos znanja i tehnologija. U okviru sajma održat će se poslovni razgovori koji su učinkovita potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslo-

vanja te traženi oblik poslovne suradnje.

Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno. Više informacija i registracija na https://www. b2match.eu/contact-denkmal2016.

Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel: 01/4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr.

enterprise europe konferencija o ulaganju u energetski sektor

Mogućnosti prekograničnih ulaganja u energetski sektor

U zagrebačkom Hotelu Sheraton 5. prosinca održat će se Zajednička konferencija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Sloveniji - Plan ulaganja za Europu: mogućnosti prekograničnih ulaganja u energetski sektor.

Ova konferencija mjesto je gdje će se govoriti o InvestEU - planu ulaganja za Europu koji je usredotočen na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima

te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava.

Ovim planom se želi mobilizirati ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura tijekom tri godine putem Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Predviđa se potpora strateškim ulaganjima u ključnim područjima infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija te rizičnog financiranja za mala poduzeća.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) kroz provedbu ovog plana žele podržati ulaganja u realno gospodarstvo putem Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) i Europskog portala projekata ulaganja (EIPP). ESCU će omogućiti razmjenu dobrih praksi, stečenog iskustva i studija slučaja iz stvarnog života u području financiranja projekata i upravljanja projektima. Na Europskom portalu projekata ulaganja bit će navedeni održivi projekti kako bi ulagači na raspolaganju imali pouzdane informacije za donošenje odluka. EIPP bi tako trebao postati mjesto susreta promotora projekata i ulagača.

Provedbom ovog plana želi se stvoriti okruženje pogodno za ulaganja napredovanjem u smjeru uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije i unije tržišta kapitala.

pedesetak sudionika b2b razgovora

Pula Boat Fair kao mjesto poslovnih susreta U sklopu 7. međunarodnog sajma brodske opreme Pula Boat Fair već tradicionalno održani su međunarodni poslovni susreti u organizaciji HGKŽupanijske komore Pula i Europske poduzetničke mreže.

Ove godine poslovni razgovori okupili su pedesetak sudionika, poslovnih subjekata iz čitave Hrvatske, Italije, Srbije, Slovenije i Turske. Upravo zbog toga poslovni razgovori u sklopu Pula Boat Faira pružaju iznimnu priliku za kvalitetno sektorsko umrežavanje i kreiranje novih poslovnih prilika i mogućnosti. Sudionik poslovnih razgovora ove je godine bila i Uljanik Grupa. Jedan od ciljeva pulskog brodogradilišta jest da se što više hrvatskih dobavljača

i proizvođača uključi u zahtjevan proces izgradnje specijaliziranih brodova kakve Uljanik proizvodi. “B2B sastanci izvrstan su način da se približimo novim potencijalnim dobavljačima i pružateljima usluga.

Konkretno, Uljanik Grupa je u konstantnoj potrazi za novim kvalitetnim partnerima koji usluge i proizvode mogu isporučiti i u roku i u kvaliteti. U sklopu ovih razgovora može se upoznati vrlo širok spektar ljudi iz sektora specijaliziranog za proizvode koji nama trebaju. Stoga mislim da je to pohvalna inicijativa koja bi se trebala prakticirati češće. U svakom slučaju, Uljanik u što većoj mjeri nastoji angažirati hrvatske proizvodne kapacitete”, istaknuo je predstavnik Uljanik Grupe na poslovnim razgovorima Marko Hrelja.

www.een.hr

7. studenoga 2016.

6 7

Regionalni sastanak Europske poduzetničke mreže

Prilika za jačanje suradnje i nove projekte Godišnji sastanci članova Europske poduzetničke mreže pokazali su se kao izvrsna platforma za osmišljavanje budućih zajedničkih projekata, razmjenu iskustva i dogovore o budućim zajedničkim aktivnostima Više od 50 sudionika okupilo se na godišnjem regionalnom sastanku EEN mreže za Jugoistočnu Europu početkom listopada u Ohridu. Okupili su se svi centri EEN-a iz regije koja pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine uz predstavnike Europske komisije.

Ovakvi godišnji sastanci članova Mreže pokazali su se kao izvrsna platforma za osmišljavanje budućih zajedničkih projekata, razmjenu iskustva i dogovore o budućim zajedničkim aktivnostima, ističe Vesna Torbarina iz Hrvatske gospodarske komore, voditeljica projekta EEN u Hrvatskoj. “Regionalni sastanak bio je, kao i uvijek, izvrsna prilika za umrežavanje s kolegama iz ostalih zemalja na regionalnoj razini, edukaciju, razmjenu dobre prakse, savjeta i informacija”, dodala je Vesna Torbarina.

Europska poduzetnička mreža je najveća poslovna mreža u svijetu i ključni instrument EU strategije za poticanje rasta i broja radnih mjesta. Broji više od 600 partnerskih organizacija i institucija iz više od 50 zemalja (poput komora, regionalnih agencija, sveučilišta, tehnoloških centara) koji pomažu malim i srednjim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja, transferu tehnologije i znanja te komercijalizaciji inovacija.

Na skupu je Istvan Nemeth iz Opće uprave za unutrašnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP u Europskoj komisiji prezentirao prioritete EK za 2016./2017. godinu te naglasio potrebu za suradnjom

EEN-a Jugoistočne Europe u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj strategiji. U okviru ovih strategija postoje višestruke mogućnosti uključivanja i unapređenja suradnje među institucijama koje su članovi EEN mreže.

Predstavljen je i portal WEgate za umrežavanje i poticanje žena u poduzetništvu.

Ovo je nova inicijativa Europske komisije namijenjena prvenstveno poduzetnicama kao pomoć u osnivanju i vođenju vlastitih tvrtki. Cilj WEgate je da posluži kao one-stop-shop za žensko poduzetništvo dajući inspiraciju, motivaciju i potrebne informacije za početak i rast poslovanja. Financijska pomoć, savjeti o marketingu i prodaji te mentorstvo odabranih stručnjaka samo su neki od alata koje

će platforma koristiti za osnaživanje poduzetnica širom Europe. Prekogranična i sektorska suradnja start-up tvrtki iz regije moguća je i putem KaTaNa projekta.

Poslovni inkubator iz Novog Sada, također član EEN mreže, prezentirao je na koji će način ovaj projekt pomoći u sufinanciranju mladih tvrtki iz regije s inovativnim potencijalom.

Unapređenje regionalne suradnje moguće je uz organizaciju poslovnih susreta, studijskih posjeta i direktnih kontakata koje pomažu poduzetnicima da prošire svoje poslovanje i nađu pouzdane poslovne partnere. Na stranici EEN-a Hrvatska (www.een.hr) redovito se objavljuju takva događanja za tvrtke i nove poslovne ponude iz cijele Mreže.

enterprise europe

Matchfest@CES 2017 U Las Vegasu, SAD, 3. i 4. siječnja 2017. održavat će se B2B poslovni razgovori u okviru događanja CES 2017. Consumer Technology Association CES godišnje je događanje namijenjeno tehnologiji i inovacijama usmjerenim potrošačima (eng. consumer technology). Ovo događanje predstavlja jedno od ključnih mjesta za razvoj vlastitih inovacija te plasiranja vlastite razvijene tehnologije na tržište. Na događanju će sudjelovati tvrtke iz SAD-a te strane tvrtke iz svih dijelova svijeta. Poslovni susreti održat će se dva dana prije događanja Las Vegas International Consumer Electronics Show (koji se održava od 5. do 8. siječnja 2017.)

Što možete očekivati: • dva dana B2B poslovnih razgovora (brzi sastanci), • ručak, kava, kokteli - pod pokroviteljstvom • demonstracijski stol u srijedu, 4. siječnja 2017.

• prezentacija investitorima u trajanju od tri minute.

CES izložbeni Plus pass uključen.

Lokacija događanja je u Euro Tech Business Loungeu, Planet Hollywood Resort&Casino, u Las Vegasu. Euro tech Business Lounge također će biti otvoren za sudionike MatchFesta u četvrtak, petak i subotu, 5., 6. i 7. siječnja, za više sa-

stanaka te za umrežavanje i ostala događanja. Više informacija o događanju, kao i o načinu prijave možete pronaći putem poveznice https://www.b2match.eu/ eaec-ces2017.

Kontakt-osoba: Igor Bobek, ibobek@ hgk.hr, 01/4561 798.

Poslovni razgovori na Sajmu MIDEST u Parizu

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji se održati od 6. do 9. prosinca u okviru Sajma Midest u Parizu. Ovaj sajam je poznat kao jedan od vodećih svjetskih sajmova i platformi za industrijske kooperanate na međunarodnoj razini, u oblasti know-how i industrijskog podugovaranja (proizvodnja i prerada metala i metalnih proizvoda,

proizvodnja strojeva i uređaja, kovanje i lijevanje) koji kupcima nude priliku za interakciju na različitim razinama.

Na njemu se u prosjeku predstavi oko 1700 izlagača iz 45 zemalja te više od 40.000 profesionalaca iz industrijskog sektora. Ciljani sektori: • strojna obrada – strojevi • industrijske usluge • ljevaonice • polugotovi proizvodi u obradi metala • prerada plastike, gume i kompozitni materijali • obrada drva • obrada ostalih materijala (staklo, keramika...)

• elektronika i električne energije • mikrotehnologije • površinski tretmani, toplinski tretmani i završna obrada • industrijski zatvarači • kalupi - modeli - prototipovi • 3D print • eko tehnologije • pametni gradovi – smart cities • transport i logistika Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a cijene, detalje događanja i formular za registraciju možete pronaći na: http://www.een-matchmaking.com/Registration/Midest2016/regSelectPartner.

Poslovni razgovori na Sajmu LOVEAT u Veneciji Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na Sajmu LOVEAT koji će se održati od 2. do 3. prosinca u Veneciji. Sajam LOVEAT prvi je sajam izvrsne hrane i vinskog turizma u Italiji i svijetu, a namjera poslovnih razgovora je okupiti na jednom mjestu tvrtke koje djeluju u ovom sektoru u cilju otvaranja novih kanala suradnje, razmjene kontakata te stvaranja potencijalnih poslovnih partnerstava.

Sektori: • Proizvodnja hrane i pića • Inovativne tehnologije i strojevi u prehrambenom sektoru • Iskustveni turizam u sektoru hrane i pića.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, no u slučaju otkazivanja unutar pet dana prije samog događanja naplaćuje se trošak otkazivanja u iznosu od 100 eura. Registraciju možete

obaviti i više informacija pronaći na internet stranicama: http://www.btofair.com/ loveat2016.

Kontakt-osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel: 01/4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr.

www.een.hr

7. studenoga 2016.

8 9

Kreativna radionica “Uradi sam uz pomoć 3D printera”

Od ideje do trodimenzionalnog objekta Tehnološki park Varaždin, GEEK design i Razvojna agencija Sjever organizirali su krajem listopada kreativnu radionicu pod nazivom Uradi sam uz pomoć 3D printera. Sudionici skupa su u trosatnoj radionici mogli naučiti kako izmodelirati 3D model pomoću softvera Rhinoceros i pripremiti ga za ispis u 3D printeru.

Radionicu je vodio Vedran Starčević, dugogodišnji profesionalac u području 3D

printanja, skeniranja i modeliranja i produkt dizajner u slobodno vrijeme. Kako sam kaže, bavi se 3D modeliranjem u programima Rhinoceros, Geomagic i Sculptris, a specijalizirao se za organski i dizajn nakita te obradu 3D skeniranih podataka. “Videoigre u kojima i sam uživam mogu biti veliki izvor inspiracije za trodimenzionalno modeliranje. Izrada replika i rekvizita posao je o kojem sanjam, a posebno uživam u izradi novih proizvoda od recikliranih materijala i se-

12. BUDI UZOR®/41. INOVA®

Pametna specijalizacija

Ovogodišnja međunarodna izložba inovacija i studentskih poslovnih planova Budi uzor®/Inova® otvara se u srijedu, 9. studenoga u 12 sati, na Zagrebačkom velesajmu. Bogat četverodnevni program može se pronaći u paviljonima 7 i 7a, a na štandu TERA Tehnopolisa i Hrvatske udruge inovatora-poduzetnika, suorganizatora ovogodišnje izložbe, može biti početno mjesto za informiranje o cjelokupnom programu. Programski sadržaj je posebno zanimljiv poduzetnicima trećeg dana izložbe, u petak. TERA Tehnopolis organizira finale natjecanja u pisanju poslovnih planova Budi uzor®, izlažu se i degustiraju slavonski proizvodi u okviru Gastro kutka, odvija se savjetovanje za međunarodnu suradnju i poslovne mogućnosti u okviru Europske poduzetničke mreže te savjetovanje za mlade poduzetnike u okviru programa Erasmus. Informacije o pojedinim sadržajima tijekom ove izložbe moguće je dobiti na ured@tera.hr, telefon 031/251 000 ili na adresi TERA Tehnopolisa, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek.

kundarnih sirovina”, kaže Starčević. Radionica se sastojala od malo teorije na početku, a nastavilo se s konkretnim primjerima. Sudionici su ponijeli na radionicu dvodimenzionalne formate onoga što su željeli prebaciti u treću dimenziju. Trodimenzionalni modeli koji su izrađeni na radionici pretvoreni su u korisne predmete za svakodnevicu. Sudionici skupa nisu trebali imati nikakvo predznanje, a računala za rad osigurali su organizatori.

POSLOVANJE NA SKANDINAVSKOM TRŽIŠTU

meetEENg How to do business in Scandinavia

Ako planirate izlazak na skandinavsko tržište, a niste sigurni kako riješiti birokratske zapreke na koje možete naići i želite čuti iskustva osoba koje su prošle isti put kao i vi, dobrodošli ste na skupu meetEENg How to do business in Scandinavia. Na skupu će Pål Rikter, poslovni savjetnik i vlasnik poduzeća Copenhagen Gate, i Ana Zajc iz poduzeća CroNoMar podijeliti sa sudionicima informacije važne za poslovanje u Skandinaviji. Ana Zajc će se dodatno osvrnuti na specifičnosti poslovanja u Norveškoj. Predavanje će biti na hrvatskom i engleskom jeziku.

Step Ri-Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci zahvaljujući projektu Enterprise Europe Network (www.een.hr) organizira niz susreta čiji je cilj potaknuti internacionalizaciju poslovanja subjekata malog gospodarstva razmjenom najboljih praksi i iskustava onih koji posluju na inozemnim tržištima s onima koji imaju ambiciju i mogućnost za to. Datum i vrijeme održavanja: 9. studenog od 10 sati do 14.15 sati. Mjesto: Step Ri-Znanstveno-tehnologijski park – učionica na prvom katu. Rok za prijavu: 8. studenog do 12 sati ili do popunjavanja mjesta. Kotizacija se ne plaća (seminare je platio Enterprise Europe Network). Više informacija i upute za prijavu možete pronaći na: http://www.step.uniri.hr/portfolio/meeteeng-doing-business-in-scandinavia/.

enterprise europe

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nove isplate iz IPARDAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Ivan Pržulj isplaćeno je 565.000 kuna za ulaganje u izgradnju kuće za odmor u svrhu ruralnog turizma.

Agencija je isplatila projekte iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Jalžabet u Varaždinskoj županiji isplaćeno je 4,9 milijuna kuna za ulaganje u sustav kanalizacije. IPARD sredstvima izgrađena je kanalizacijska mreža u naseljima Leštakovec i Kelemen. Općini Zemunik Donji u Zadarskoj županiji isplaćeno je 4,8 milijuna kuna za ulaga-

nje u izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

U sklopu mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti isplaćeno je korisniku Citius iz Primorsko-goranske županije 395.000 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za

pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga.

Korisniku OPG Okanović Erna isplaćena je 561.000 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje kuće za odmor, a lokacija ulaganja su Radovići u Istarskoj županiji.

Korisniku OPG Ćorušić Janja isplaćena je 561.000 kuna za ulaganje u izgradnju kuće za odmor, pomoćne građevine

Potpore za uzgoj konja U listopadu je objavljen Pravilnik o provedbi mjera Nacionalnog programa poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine u 2016. godini.

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i načini za ostvarivanje prava na novčanu potporu u sektoru konjogojstva u 2016. godini predviđenu Nacionalnim programom poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Zahtjev za potporu podnosi se na godišnjoj razini za kalendarsko razdoblje od 15. studenoga 2015. godine do 15. stu-

denoga 2016. godine Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaključno sa 16. studenim 2016. godine na Obrascu zahtjeva koji se nalazi u prilogu Pravilnika uz koji se prilažu i dodatni dokumenti propisani Pravilnikom.

Pravilnikom predviđeni korisnici potpora u 2016. godini su: a) vlasnici konja (muških i ženskih uzgojno valjanih grla), b) uzgojne organizacije kojima je Ministarstvo poljoprivrede izdalo suglasnost za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja, koje vode matičnu knjigu za dotičnu pasminu ili uzgojni tip konja te čija su grla upisana u Središnji registar kopitara,

c) konjički klubovi, članovi Hrvatskog konjičkog saveza.

Nacionalnim programom predviđena ukupna financijska sredstva za potporu u 2016. godini iznose 676.800 kuna.

Potrebna dokumentacija se može pronaći na http://www.apprrr.hr/potporasektoru-konjogojstva-1855.aspx.

www.een.hr

7. studenoga 2016.

10 11

-ovih programa risniku Građevinsko-proizvodna zadruga Kolar isplaćeno je 438.000 kuna za rekonstrukciju i opremanje objekta s bazenom u svrhu ruralnog turizma. Lokacija ulaganja je Općina Marčana u Istarskoj županiji.

te vanjskog otvorenog bazena. Lokacija navedenog ulaganja je u naselju Raponji u Istarskoj županiji. Korisniku Plavi ocean isplaćeno je 559.000 kuna za ulaganje u rekonstrukciju i izgradnju objekta za potrebe ruralnog turizma. Navedenim ulaganjem unaprijedila se postojeća turistička ponuda u Istarskoj županiji. Ko-

Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završena ulaganja u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Korisniku Agro EL iz Međimurske županije isplaćeno je 1,7 milijuna kuna za ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu i navodnjavanje povrća, te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. IPARD sredstvima nabavljeno je sljedeće: uređaj za branje luka, dvije tandem trostrane kiper prikolice, dizelski agregat - motorna pumpa s pripadajućom opremom, četiri rolomata s pripadajućom opremom, cjevovod za navodnjavanje, uređaj za malčiranje luka, uređaj za malčiranje korova, ogrtač krumpira, stroj za razbijanje pokorice, rasipač mineralnog granuliranog

Novi natječaji za mjere programa ruralnog razvoja Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj najavila je nove natječaje iz Programa ruranog razvoja.

• 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta - podnošenje prijava od 4. studenog do 23. prosinca 2016. godine.

• 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu - prijave od 12. prosinca do 10. siječnja 2017. - Svi projekti za tip operacije 7.4.1. koji uključuju gospodarsku djelatnost (svaka djelatnost koja se sastoji od pružanja robe i usluga na tržištu) sukladno odredbama članaka 21. i 22. Pravilnika o provedbi mjere 7, bit će isključeni iz mogućnosti dodjele sredstava po ovom natječaju.

• 9.1.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija od 4. studenog 2016. godine do 16. siječnja 2017.

Krajem mjeseca očekuje se i raspisivanje natječaja za mjeru 3 Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, podmjeru 3.1 Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete.

gnojiva, sadilica, prskalica te teleskopski transporter. Korisniku OPG Ferenčina Katica isplaćeno je 358.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Korisnik je nabavio traktor, mikser prikolicu, plug i rotodrljaču, a lokacija ulaganja je Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji. Korisniku Arbusta Sol isplaćeno je 335.000 kuna za podizanje nasada jabuka na području Grada Zagreba. Korisniku OPG Habuš Tajana iz Osječko-baranjske županije isplaćeno je 256.000 kuna za ulaganje u sustav za zaštitu od tuče na gospodarstvu (uključujući računalnu opremu) unutar sektora voća i povrća. Ulaganjem se povećala produktivna sposobnost te prihodi na gospodarstvu. Korisniku Fridrih isplaćeno je 3,4 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju i dogradnju gospodarske građevine za proizvodnju gljiva, uvođenje novih tehnologija i nabavu opreme. Korisnik je osuvremenio proizvodnju gljiva, a lokacija ulaganja je Garešnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Isplaćene potpore za smanjenje isporuke mlijeka Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je objavila kako je 17. listopada raspodijeljena preostala kvota sredstava/količina za smanjenje isporuke mlijeka, stoga se mjera obustavlja u dijelu podnošenja zahtjeva za sljedeća razdoblja (3. i 4. razdoblje). Europska komisija donijela je Uredbu (2016/1612) kojom se provodi jedan od instrumenata europske politike u sektoru mlijeka zbog iznimno teškog stanja u tom sektoru. Potpora Unije osigurana je za prihvatljive podnositelje zahtjeva koji su smanjili svoje isporuke kravljeg mlijeka za razdoblje od tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pod uvjetima utvrđenima navedenom uredbom.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Kirurški konac KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, traži nabavu kirurškog konca. Natječaj je otvoren do 9. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Lidija Kanić, 10000 Zagreb, nabava@ kbcsm.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0021207.

Medicinski potrošni materijal KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, traži nabavu medicinskog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Lidija Kanić, 10000 Zagreb, nabava@kbcsm.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0021268.

Šiaulių miesto savivaldybės administracija, Šiauliai, Litva, traži nabavu usluge urbanističkog planiranja. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na litvanskom se predaju na: Šiaulių miesto savivaldybės administracija, 188771865, Vasario 16-osios g.

62, Dalia Vadeikienė, LT-76295 Šiauliai, Litva, dalia.vadeikiene@siauliai.lt. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt.

a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste Održavanje i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Koturaška cesta 43m, Samostalni odjel za nabavu, Ana Hlavaty, 10000 Zagreb, Hrvatska, Ana. Hlavaty@hac-onc.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0023616.

Popravak i održavanje tračnih vozila

Cjepiva Hrvatski zavod za javno zdravstvo traži nabavu cjepiva. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: H ​ rvatski zavod za javno zdravstvo, 75297532041, Rockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Goranka Petrović, dr. med., 10000 Zagreb, Hrvatska. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0023622.

HŽ Putnički prijevoz, traži nabavu usluge popravka i održavanja tračnih vozila.

Natječaj je otvoren do 9. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: HŽ Putnički prijevoz d. o. o., 80572192786, Strojarska cesta 11, HŽ Putnički prijevoz d. o. o., Služba nabave, Strojarska cesta 11, Zagreb, Željko Bjelčić, 10000 Zagreb, Hrvatska, zeljko.bjelcic@hzpp.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+005-0023544.

Održavanje sustava

Urbanističko planiranje

Hrvatske autoceste Održavanje i naplata cestarine traži nabavu usluge održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 8. prosinca,

Pogonska i ulja za podmazivanje Transportes Urbanos de Sevilla, S.A.M., Španjolska, traži nabavu pogonskih i ulja za podmazivanje. Transportes Urbanos de Sevilla, S.A.M., A41042474, av. Andalucía, Departamento de Secretaría, 41007 Sevilla, Španjolska, secretaria@tussam.es.

Glavna adresa naručitelja: http://www.tussam.es.

www.een.hr

7. studenoga 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Talijanski zastupnik traži proizvođače inovativne sportske odjeće i sportske opreme (BRIT20161006001)

Talijanski zastupnik traži strane proizvođače nove, inovativne sportske odjeće i druge sportske opreme, kako bi ponudio zastupstvo na talijanskom tržištu. Tvrtka trenutno zastupa neke od najpoznatijih talijanskih i svjetskih sportskih brendova (Italija, SAD, Nizozemska, Austrija). Talijanska tvrtka je specijalizirana za zastupanje tekstilne i ostale opreme za skijanje, nogomet, plivanje, trčanje i aktivnosti na otvorenom.

Britanski distributer čeličnih šipki, greda i stupova nudi usluge distribucije proizvođačima (BRUK20161010001) Britanska tvrtka, specijalizirana u trgovanju čelikom, pretežno dugim proizvodima kao što su grede, stupovi i šipke, nudi usluge distribucije tvrtkama koje se bave proizvodnjom ove vrste proizvoda. Dobavljači moraju imati sve potrebne certifikate kao što su ISO 9001: 2008, CE oznake i deklaraciju o učinkovitosti.

Rumunjska tvrtka traži dobavljača uredskog i školskog pribora (BRRO20161003001) Rumunjska tvrtka specijalizirana za distribuciju širokog raspona uredskog materijala, pribora i proizvoda, traži partnere za proširenje svog proizvodnog asortimana putem ugovora o distribuciji. Tvrtka nudi usluge distribucije proizvođačima notesa, planera, papira za kopiranje i ostalog potrošnog materijala, kao što su toneri, spajalice..., raznog raspona pisaćeg pribora

(običnog i premium kvalitete), školskog pribora (pernice, ruksaci, bilježnice), uredskog pribora, igračaka... Tvrtka traži dobavljača navedenih proizvoda, ali po cijenama pristupačnim za rumunjsko tržište.

Poljska tvrtka traži dobavljača kandirane, sušene i aronije u prahu (BRPL20161010002) Poljska tvrtka s trogodišnjim iskustvom na tržištu prehrambenih proizvoda traži dobavljača proizvoda od aronije, kao što su: kandirana aronija, aronija u prahu i sušena aronija. Nudi distribuciju na poljskom tržištu, ali potencijalni partneri moraju imati certifikat da su njihovi proizvodi organski.

Poljska tvrtka i sama proizvodi sok od aronije i ima svoju plantažu, ali kako sav urod koristi za proizvodnju soka, ovim putem traži druge proizvode od aronije kako bi proširila vlastiti asortiman.

Britanska tvrtka traži distributera za svoje proizvode (BOUK20160720001) Britanska tvrtka specijalizirana za prodaju vitamina, dodataka prehrani, zdrave hrane i dodataka prehrani za sportaše te antioksidansa i proizvoda za gubitak težine traži distributere i zastupnike za svoje proizvode. Proizvodi su proizvedeni i pakirani u Velikoj Britaniji, razvili su ih britanski nutricionisti i stručnjaci za zdravlje prema strogim smjernicama i britanskim standardima sigurnosti. Švedska tvrtka traži proizvođača uložaka za cipele (BRSE20160913001)

Švedska inovativna tvrtka dizajnirala je jednokratan uložak za ženske i muške cipele koji upija znoj i čuva svježinu nogu i cipela. Uložak bi trebao biti proizveden od ekološki prihvatljivog materijala pa švedska tvrtka traži proizvođača koji ima iskustva u proizvodnji zdravstvenih proizvoda,

ali i one koji proizvode slične proizvode. S obzirom na to da je proizvod još donekle u fazi razvoja, potencijalni partner bi trebao imati znanja u ovom području i pridonijeti razvoju proizvoda od prototipa do finalnog proizvoda.

Nizozemska tvrtka traži proizvođača ručnika (BRNL20160829002) Nizozemska tvrtka, čiji je vlasnik razvio inovativne ručnike za upotrebu u kuhinji i kupaonici, traži proizvođača koji bi proizvodio ručnike prema njegovom modelu. Novi model je specifičnog oblika i ugodniji za korištenje od uobičajenih ručnika. Potencijalni partner bi trebao imati iskustva u proizvodnji ručnika i koristiti svoje materijale, svoj pamuk, s obzirom na to da nije potreban nikakav poseban materijal za izradu ručnika.

Ruska tvrtka traži proizvođače građevinskog materijala (BRRU20161011001) Ruska tvrtka specijalizirana za distribuciju građevinskog materijala (materijala za toplinsku izolaciju, završni materijali, boje i lakovi...) i povezane usluge (procjene, narudžbe, isporuka, iznajmljivanje vozila, ugradnja), traži proizvođače građevinskog materijala za suradnju u okviru ugovora o distribuciji. Ruska tvrtka traži proizvođače profesionalnih sustava za pričvršćivanje i stezanje (perforacije, konektori za drvene konstrukcije, kemijski učvršćivači...) i konstrukcija (krovišta, izolacija, stolarija, kanalizacija, septičke jame, univerzalne folije, membrane...).

Nizozemska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima zdravih snack proizvoda (BRNL20160413001) Nizozemski proizvođač/distributer prehrambenih proizvoda traži (biološke) zdrave grickalice koje se mogu posluživati kao “finger food” na raznim događanjima te nudi distribuciju proizvođačima istih.

Nizozemska tvrtka je aktivna u sektoru visokokvalitetne hrane i zainteresirana je za kontakte s potencijalnim partnerima koji proizvode (biološke) zdrave proizvode (ambient/smrznute) koji služe kao snack.

Nizozemska tvrtka je otvorena za pregovore o različitim vrstama sporazuma o distribuciji.

enterprise europe

RAPEX izvješće

1

2

3

4

5

6

7

8

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Grijač nepoznatog brenda i modela, oznake SN209296 01 100715 00 155204/ BW609. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su njegovi dijelovi zapaljivi i mogu izazvati požar. (slika 1)

Automobil Peugeot, model 308, proizveden u prosincu 2015. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stražnji spojler može otpasti zbog loše kvalitete ljepila. (slika 6)

Nakit - kožna narukvica, brend Oxxo design, model 746BS. Koža na narukvici je tretirana bojama koje mogu izazvati alergijske reakcije. (slika 2)

Automobili Renault, modeli Espace i Scenic, proizvedeni do 25. svibnja ove godine. Proizvodi mogu biti rizični za upotrebu jer prednja sjedala mogu biti loše učvršćena pa u slučaju sudara mogu ispasti iz svog ležišta i pogoršati ozljede putnika. (slika 7,8)

Automobili BMW, modeli X3, X4, X5, X6, oznaka modela e1*2007/46*0512*, e1*2007/46*0454*, e1*2007/46*0421*, e1*2007/46*0412*, proizvedeni 2014 godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer vozački zračni jastuk može biti nepropisno postavljen. (slike 3, 4) Automobili Dodge, model Ram, proizvedeni od siječnja 2002. do 25. lipnja 2003.

U slučaju aktiviranja zračnog jastuka suvozača metalni dijelovi mogu ozlijediti suvozača. (slika 5)

Zviždaljka, brend Play Go, model CM 140360/4145. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je zvuk koji proizvodi preglasan i može oštetiti sluh. (slika 9)

9

www.een.hr

7. studenoga 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Inovativni sustav praćenja proizvodnih procesa u poljoprivredno-prehrambenim tvrtkama (TOIT20151118001) • Talijanska tvrtka s profesionalnim iskustvom u biomedicinskoj i prehrambenoj industriji razvila je vrlo prilagodljiv sustav praćenja svih proizvodnih procesa koji je primjenjiv u poljoprivredno-prehrambenim tvrtkama, uključujući mala i mikro poduzeća.

Tvrtka je zainteresirana za suradnju s partnerima u okviru tehnološkog sporazuma, komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći ili sporazuma o suradnji u istraživanjima radi daljnjeg razvoja tehnologije.

Pametni samočistivi zahod (TOPL 20160122002) • Poljski izumitelj koji vodi dizajnersku tvrtku razvio je prototip pametnog samočistivog zahoda. Uređaj odlikuju dizajnerska i funkcionalna rješenja koja se nikada ranije nisu koristila u sličnim proizvodima. Traže se proizvodne ili građevinske tvrtke za suradnju u okviru ugovora o licenci, sporazuma o zajedničkoj suradnji ili komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći. Od partnera se očekuje daljnji razvoj prototipa.

Multifunkcionalna dječja vreća za spavanje (TOLV20151208001) • Tvrtka iz Latvije, koja proizvodi eko tekstilne proizvode te nudi usluge šivanja, izradila je i patentirala multifunkcionalnu dječju vreću za spavanje. Vreća za spavanje uključuje plahtu, poplun, jastuk i pokrivač. Vreću je lako složiti i rasložiti prije pranja. Tvrtka traži sporazum o zajedničkom ulaganju ili ugovor o licenci.

Nosivi uređaj za upravljanje skladištima (TOES20161010001) • Španjolska start-up tvrtka je razvila nosivi uređaj za bolje upravljanje skladištima koji se temelji na primjeni tehnologije geolociranja, odašiljača i nosivih uređaja za proširenu stvarnost u logističkim procesima. Tvrtka nudi

suradnju u okviru komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći.

Električni stroj od permanentnih magneta s aksijalnim te koncentriranim magnetskim tokom (TORO20160927001) • Mala tumunjska tvrtka za ustupanje europskog patenta nudi električni stroj od permanentnih magneta s aksijalnim te koncentriranim magnetskim tokom. Ovaj tip stroja ima prednost u vidu manje težine rotora i predstavlja rješenje za montiranje magnetskih polova na osovinu rotora. Traže se proizvođači koji bi izradili konačni proizvod te ga pod sporazumom o licenciranju plasirali na tržište.

Napredni poljoprivredni autonomni sustav kontrole rasta biljaka za maksimiziranje zdravlja biljaka pri uzgoju u kontroliranim uvjetima (TOUK20151109001) • MSP iz Velike Britanije je razvio moderan hardver i komplementarno IT rješenje koje omogućuje optimizaciju zdravlja bilja kroz precizno praćenje i autonomno upravljanje okoliša u kojem se uzgajaju biljke. Traže se europski partneri za sklapanje sporazuma o tehničkoj suradnji radi daljnjeg razvoja i proizvodnje naprednih poljoprivrednih sustava praćenja i kontrole uvjeta uzgoja biljaka.

Prijenosni laserski uređaj za brzu karakterizaciju i analizu kemijskih elemenata u čvrstim materijalima (TOGR20151026001) • Grčka istraživačka skupina iz velikog istraživačkog centra potpuno je razvila prijenosni instrument za analizu i karakterizaciju kemijskih elemenata u čvrstim materijalima. Sustav se temelji na laserski izazvanoj raspadnoj spektrosko-

piji te je sposoban pružiti brzu višeelementarnu analizu In-situ. Istraživačka skupina traži industrijske partnere iz mineralnog ili zrakoplovnog sektora radi sporazuma o tehničkoj suradnji u pogledu prilagodbe sustava za primjenu u posebnim potrebama proizvodnje.

Tehnološko rješenje za nultu potrošnju električne energije u stanju pripravnosti elektroničkih uređaja (TOFR20150727001) • Francuski laboratorij je razvio tehnološko rješenje koje omogućuje daljinsku kontrolu (pomoću mikrovalne zrake) sklopke za uključenje i isključenje elektroničkih uređaja koji se nalaze u stanju pripravnosti. Tehnologija je patentirana te ju je moguće licencirati.

Uklanjanjem potrošnje električne energije koju potroše elektronički uređaji dok su u stanju čekanja, na europskoj razini, ušteda bi bila otprilike 14 milijuna tona ugljikova dioksida godišnje iz emisija koje nastaju prilikom proizvodnje električne energije.

Laboratorij traži partnere u okviru ugovora o licenci ili zajedničkog istraživačko-razvojnog sporazuma.

Supersolidan, lagani motor s unutarnjim izgaranjem (TOUK20160802001) • MSP iz Velike Britanije je razvio složeni motor s unutarnjim izgaranjem uz znatno smanjenje težine u usporedbi s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem. Motor koristi patentiranu modifikaciju dvotaktnog i četverotaktnog ciklusa Otto motora koji omogućuje da jedan cilindar novog motora proizvede gotovo istu energiju kao dva cilindra u konvencionalnom Otto motoru. Tvrtka nudi ugovor o licenci ili sporazum o tehničkoj suradnji s proizvođačima vozila i opreme za vozila.

enterprise europe

7. studenoga 2016.

16

Poslovni razgovori Innomatch 2016 u Rumunjskoj jućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Innomatch 2016 koji će se održati 9. studenog u Timisoari, Rumunjska. Cilj događanja je promocija inovativnih tehnologija i inovativnih rješenja te okupiti na jednom mjestu poduzetnike i istraživače u cilju otvaranja novih kanala suradnje, razmjene kontakata te stvaranja potencijalnih poslovnih partnerstava. Kako bi pronašli odgovara-

Ciljani sektori: ICT – softverske aplikacije, proizvodi i usluge, programsko inženjerstvo, interoperabilnost, IT sigurnost, ugrađeni sustavi, IOT, Cloud, Big Data, mobilnost, konzultantske usluge, outsourcing, poslovne usluge, IT aplikacije za proizvodne procese, energetska učinkovitost, poslovne performanse, transport i logistika; financijske usluge, telekomunikacije, maloprodaja, zdravlje i telemedicina, rješenja za e-uprave; automobilska

industrija – proizvodne metode, proizvodi i dijelovi, materijali, sirovine i polugotovi proizvodi, dizajn i razvoj, zelena vozila, održiva gradnja strojeva i elektrotehnika, industrijska automatizacija i softveri, nadzor i oprema za mjerenje, industrijska elektronika, električna mobilnost i oprema, robotika, organizacija i usluge; prehrambena industrija – inovativna rješenja u poljoprivredi, pomoć uzgoju putem genomike (usjev i stoka), zaštita pasmine/sjemenki, tehnologija žetve, prirodni ekstrakti, bioproizvodi, tehnologije za prehrambenu industriju, održiva prerada hrane, prehrana i zdravlja, prehrambeni i gurmanski proizvodi.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na internet stranicama: https://www. b2match.eu/innomatch2016.

Poslovni razgovori na sajmu Elmia Subcontractor

Poslovni razgovori Food4Life Matchmaking Event 2016

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Subcontractor Connect 2015 u okviru sajma Elmia Subcontractor koji se održati 8. i 9. studenog u gradu Jönköping u Švedskoj.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Food4Life Matchmaking Event 2016 koji će se održati 10. studenog u Sofiji, u okviru međunarodnih sajmova Meatmania, The World of Milk, Bulpek, Salon des Vins, Interfood&Drink i SIHRE. Radite u sektoru hrane i pića? Tražite li nove kupce, partnere ili investitore za svoju tvrtku ili potencijalne partnere za razvoj poslovanja ili istraživanje? Ovo je pravo događanje za Vas! Ciljani sektori: hrana, bioproizvodi, organski proizvodi, inovacije u prehrambenom sektoru, meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne prerađevine, vino i vinarija, sommelieri, kruh, pekarstvo i konditorski proizvodi, sirovine, strojevi, oprema i tehnologija, dizajn i tehnologija pakiranja, ugostiteljska oprema za hotele, restorane i spa. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se obavlja na https://www.b2match.eu/food4life2016.

Elmia Subcontractor je važan sjevernoeuropski sajam za podizvođače u prerađivačkoj industriji kao i za njihove klijente, a održava se svake godine od 1975. u sajamskom izložbenom centru Elmia. Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama u području obrade metala i automobilskoj industriji, posebice u području: proizvodnih metoda, proizvoda i komponenti, materijala, sirovina i poluproizvoda, dizajna i razvoja, alata po mjeri te organizacije i usluga. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a cijene i detalje možete pronaći na internet stranicama: https://www.b2match.eu/subcontractorconnect2016, gdje se možete i registrirati.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 8. studenog - Poslovni razgovori na sajmu Elmia Subcontractor, Jönköping, Švedska 8. studenog - Hrvatsko slovački poslovni forum, Zagreb 9. studenog - meetEENg How to do business in Scandinavia, Rijeka 9. studenog - Poslovni razgovori Innomatch 2016 u Rumunjskoj, Termišvar, Rumunjska

10. studenog - Poslovni razgovori Food4Life Matchmaking Event 2016, Sofija, Bugarska 11. studenog - Poslovni razgovori Contact “denkmal”, Leipzig, Njemačka 29. studenog - Zagreb Connect, Zagreb 2. prosinca - Poslovni razgovori na Sajmu LOVEAT, Venecija, Italija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO ZAGI, HRVATSKI LESKOVAC

Traperice koje pristaju kao druga koža Jednostavnost i kvaliteta utkani su u koncept naše proizvodnje od samog početka i to su osnovne karakteristike koje sam htio zadržati kao dio identiteta Čehla traperica, kaže Matija Cerovečki

Z

aručnička pritužba i vlastita proizvodnja na dohvat ruke može označiti početak jednog divnog brenda. Riječ je, naime, o zagrebačkim trapericama Čehla koje se proizvode u obrtu Zagi.

Matija Cerovečki, vlasnik obrta za proizvodnju odjeće Zagi, ističe kako je obrt pokrenut prije više od 20 godina. “Obiteljski obrt proizvodio je, a i danas proizvodi, odjevne predmete od trapera, ali i drugih klasičnih materijala koji imaju slične prednosti kao traper, primjerice samt ili keper, i usmjeren je isključivo na veleprodaju. Jednostavnost i kvaliteta utkani su u koncept naše proizvodnje od samog

Obiteljski obrt proizvodi odjevne predmete od trapera, ali i drugih klasičnih materijala početka i to su osnovne karakteristike koje sam htio zadržati kao dio identiteta Čehla traperica”, objašnjava on.

Prije pokretanja ikakvog posla, nastavlja, svi promisle o nekoj slobodnoj niši, rupi u tržištu, o nečemu što nedostaje.

“Na pokretanje brenda Čehla utjecao je

niz čimbenika. Imao sam priliku stvoriti novi brend unutar postojećeg. Nisam morao početi od nule, a očit smjer je bio razvijati dalje ono što razvijamo već 20 godina, samo u drugom smjeru”, kaže on dodavši kako su se traperice iskristalizirale kao optimalan proizvod – jednostavan, kvalitetan i bezvremenski. “Dugogodišnja usmjerenost na veleprodaju potaknula je zanimanje za maloprodaju, odnosno za bliži kontakt s krajnjim korisnikom. Činjenica da živimo u drugačijem svijetu nego prije 20 godina kad je moj otac pokrenuo obrt, u svijetu brzih komunikacija i internet trgovine, omogućila mi je pokretanje maloprodaje bez potrebe za fizičkim prostorom trgovine što uvelike smanjuje troškove i financijski je manje rizično. A ona početna iskra ideje upalila se u trenutku kad se moja zaručnica žalila da joj ne pristaju ni jedne traperice koje je probala u trgovačkim centrima. Imali smo manufakturu za proizvodnju traperica pokraj kuće i to se činilo kao problem koji mogu riješiti”, napominje.

U bliskoj budućnosti želimo dovesti brend Čehla u veći broj gradova u Hrvatskoj pa i u bliže inozemstvo.

Reakcije kupaca utječu na poslovanje

A među problemima s kojim se Zagi susreće u poslovanju, Matija Cerovečki ponajprije ističe dobro poznatu administraciju. “Bojim se da je administracija nešto s čime se moramo pomiriti i na što moramo biti spremni prije poduzimanja početnog koraka. Čovjek se treba koncentrirati na pozitivne strane - na to da razvija vlastiti posao i stvara ono u što vjeruje i što može uljepšati i pojednostavniti život mnogima. Administracija nikome ne uljepšava niti pojednostavljuje život, ali nitko to ni ne očekuje”, naglašava.

Kako je brend Čehla usmjeren na krajnjeg korisnika, tako reakcije kupaca imaju velik utjecaj na buduće proizvode i način poslovanja, a time i na zapošljavanje. “Osim web shopa, danas se naši proizvodi mogu naći i u Dboxx u Zagrebu te u Plato Concept Storeu u Puli. U bliskoj budućnosti želimo dovesti brend Čehla u veći broj gradova u Hrvatskoj pa i u bliže inozemstvo. Planiramo još neke krojeve, materijale, te jakne i košulje”, zaključuje Cerovečki.

(B.O.)

Matija Cerovečki

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO World Halal Day Croatia 2016

Halal tržište u stalnom rastu

N

ajveći ovogodišnji kongres World Halal Day Croatia 2016 o halal tržištu okupio je prošlog tjedna u Opatiji sudionike iz cijelog svijeta. U tri dana kongresa predstavljeni su potencijali halal tržišta. Svjetsko halal tržište je unatoč globalnoj krizi raslo u zadnjim godinama i do 40 posto, a u idućih 10 godina očekuje se njegov rast od 20 do 25 posto. Ovo je tržište u svijetu vrijedno oko 2000 milijardi američkih dolara na godišnjoj razini. U Hrvatskoj gotovo 100 proizvođača proizvodi oko 2500 halal proizvoda.

Jedna od tvrtki je i Vindija koja je halal standardima podvrgnula gotovo cjelokupnu lepezu svog asortimana.

“Kupci koji traže halal proizvode čine jednu od najbrže rastućih grupa potrošača, a halal certifikat prilika je za ulazak na nova svjetska tržišta te veći iskorak i pojačano pozicioniranje na postojećima”, istaknula je direktorica marketinga Vindije Dubravka Drk Mravlinčić.

O pontencijalima halal tržišta govorio je

Iran je širom otvorio vrata hrvatskom gospodarstvu, podsjeća Burilović predsjednik HGK Luka Burilović nakon sastanka s predsjednikom Obrtničke komore Irana Alijem Fazelijem i veleposlanikom Islamske Republike Iran Mohammadom Rezom Sadeghom.

“Iran je širom otvorio vrata hrvatskom gospodarstvu, a na nama je da to iskoristimo. Nakon sankcija, ovo je tržište žed-

no svih vrsta roba i usluga, a s obzirom na velike infrastrukturne projekte koji se planiraju u Iranu, nije nerealno da Hrvatska sudjeluje s jedan posto u njihovu ukupnom uvozu”, istaknuo je Burilović navodeći da bi u tom slučaju naše gospodarstvo bilo bogatije za 657 milijuna dolara. (I.G.)

Održana 26. Sabatina

Vinari traže strogu kontrolu tržišta grožđa

O

vogodišnja, 26. Sabatina okupila je tijekom tri dana održavanja, od 3. do 6. studenog, više od 1500 sudionika. Prvi je put Sabatina održana u Bosni i Hercegovini, u Neumu, a dio programa bili su i posjeti vinogradima na području Čitluka, Međugorja i Mostara. Na ocjenjivanje vina je pristiglo 360 uzoraka, a najbolje je ocijenjeno vino Iločkih podruma. Svake godine se na Sabatini analizira berba grožđa, a vinari zajednički ukažu na probleme

vinogradarskog i vinarskog sektora te donesu zaključke Sabora vinogradara i vinara. U svojim zaključcima sa Sabatine vinogradari i vinari traže od nadležnih državnih službi uvođenje strože kontrole tržišta grožđa u svrhu

28 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

onemogućavanja pojave nakupaca. Zatraženo je i da se uvede kontrola kvalitete vina i kvalitete opreme vina koja se uvoze, i to u skladu sa Zakonom o vinu kojemu podliježu i vina domaćih proizvođača.

Nužno je, smatraju vinari, odmah provesti i novu katastarsku izmjeru, a isto tako nužno je pomoći zadružnim vinarijama na otocima i u Dalmaciji stvaranjem pogodnog poslovnog okruženja posebnim državnim mjerama restrukturiranja, financijske konsolidacije te osiguravanja povoljnijih poreznih tretmana. (J.V.)

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Kako se prepoznaje voditelj? predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Voditelj koji izgubi poštovanje svog tima teško će ga ponovno steći. Kuda god idete, ponašajte se u skladu sa svojom ulogom jer posao voditelja nikad, pa niti izvan radnog vremena, ne prestaje

A

ko ste mislili da se voditelj prepoznaje po besprijekornom životopisu, teško ste se prevarili.

Izvrstan životopis osigurava dobru reputaciju i iskustvo navedeno u njemu je važno, ali ne i najvažnije u procjeni. Ljudima s kojima će raditi neće biti bitno kakav je na papiru, nego kako se odnosi prema njima. Upravo je odnos prema zaposlenicima i rezultat koji postiže tim koji vodi ono što voditelja čini voditeljem.

Kako se onda ponašati kao pravi voditelj?

Bez obzira na razloge, kada se vođa pojavi pred svojim ljudima, mora poštivati određena očekivanja.

Prvo od tih očekivanja je da mora biti odjeven sukladno ulozi koju ima. Odijevanje za određenu ulogu nas stavlja u drugačije stanje svijesti, a ako se osjećamo kao voditelj, izgledom i stavom ćemo puno lakše utjecati na različite poslovne situacije i to na ljudima prihvatljiv način.

Nadalje, slici uspješnog voditelja pripadaju i otvorenost, samopouzdanje te govorništvo. Ako ste u ulozi voditelja i mislite da vam te kvalitete nedostaju, jako je važno da ih steknete. Kao i kod svakog novog učenja bit će teškoća, a učenje će vam olakšati odabir neke osobe za uzor i njeno oponašanje, dok vam željena ili potrebna ponašanja ne postanu navika.

Te navike se stvaraju kroz svakodnevni rad na samome sebi. S dobrim uzorom postajemo i sami dobar uzor, što je iznimno bitna karakteristika voditelja. Kako je voditelj taj koji je uzor i inspiracija svojim ljudima, često će i oni sami postati uzori ljudima oko sebe, bez obzira radi li se o poslovnom ili privatnom životu.

U verbalnoj komunikaciji voditelji su jasni te brzo i lako dolaze do srži problema. Znaju da je zakukuljenost i odugovlačenje štetno i nepotrebno te da će im se kredibilitet umanjiti čim netko prepozna da u govoru nije sve kako treba. A prepoznat će, jer ljudi uvijek prepoznaju kada im netko nešto skriva. Čak i ako je većina članova vašeg tima neiskusna u tom po-

gledu, uvijek postoje oni koji to nisu pa će tajenje ili davanje lažnih informacija brzo biti otkriveno. Stoga prema svima budite iskreni jer su ljudi najvažniji subjekti u svakodnevnom poslovanju, a uzajamno poštovanje, te iskrenost, povjerenje i razumijevanje su ključni za uspjeh u bilo kojoj situaciji, pa tako i na radnom mjestu.

Dio verbalne komunikacije su i odgovori na pitanja, naročito ako su to ona pitanja na koja ne želite odgovoriti! Naravno, postoje pitanja na koja voditelj u tom trenutku nije u mogućnosti odgovoriti zbog raznih razloga. U takvim trenucima izbjegavajte davanje poluodgovora ili laganje radije recite kako na to pitanje trenutačno ne možete odgovoriti. No, to ne smije postati izlika za svako teže pitanje i čim budete u mogućnosti, objasnite timu što se

vjetom možete promijeniti odnos prema poslu. Članovi tima od voditelja očekuju da je kompetentniji od njih u svim situacijama, pa stoga upravo vama i postavljaju ta pitanja. Lanac je snažan koliko i najslabija karika, a vaš posao je da osigurate čvrstoću lanca svog tima i spriječite da u njemu postoji karika toliko slaba da može nepovoljno utjecati na čitav tim.

Uz sve to pravi se voditelj ponaša pravedno prema svima bez obzira jesu li mu nadređeni, podređeni ili su u istoj hijerarhijskoj razini s njim. Budite konzistentni, pravedni i iskreni. Voditelj koji izgubi poštovanje svog tima teško će ga ponovno steći, a dok ga ne stekne, tim neće imati nikoga u kome će pronaći toliko potrebno povjerenje i zaštitu. Kamo god idete, ponašajte se u skladu sa svojom ulogom, jer posao voditelja nikad, pa niti izvan radnog vremena, ne prestaje.

Dojam koji ostavljate, u iznimno kompetitivnom poslovnom svijetu u kojem se nalazimo, je jako bitan. Voditelj bi trebao znati da ljude nije briga je li on prethodnu noć slabo spavao te da uvijek od njega očekuju najbolju razinu izvedbe. Od voditelja se očekuje i da svako njegovo pojavljivanje i razgovor izgledaju pozitivno, bez obzira na to kakav ga problem ili više njih muči. Stav koji pokazuje, riječi kojima se

Iskrenost stvara povjerenje, a povjerenje veću uključenost u rad i inovativnost uistinu događa. Iskrenost, kao što je već spomenuto, stvara povjerenje, a povjerenje veću uključenost u rad i inovativnost.

Najbolje što voditelj ponekad može napraviti je poslušati probleme i izazove s kojima se neki član tima ili čitav tim susreće, neovisno radi li se o privatnim ili poslovnim pitanjima. Pravite zabilješke i dođite s rješenjem čim se pruži prilika.

Nekima od članova tima već samim sa-

služi, govor tijela i izrazi lica (za koje mislimo da nitko ne primjećuje, a varamo se) pridonose vrijednostima koje voditelj stvara kod drugih i unosi u komunikaciju. Stoga, proučite sami sebe ili dozvolite drugima da vam upute povratne informacije kako biste što prije saznali koji su vaši prostori za napredak i intenzivno radili na njima. Puno ljudi oko vas to očekuje i, što je najvažnije, treba!

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 29

Turizam Suvremene tehnologije u hotelima

Bežični internet postao najvažnija stvar Niz hotela u Hrvatskoj koristi naše usluge - od TV sustava, wi-fija, fiksne i mobilne telefonije, interne mreže, videonadzora, fiskalizacije, pa do ICT opreme, e-punionica za motorna vozila, e-bicikala i pametnog parkinga, kažu u HT-u piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr posto tzv. digital signage (digitalni plakat) tehnologiju, dok 11 posto njih ima mogućnost checkina preko mobilnog telefona gosta.

U hotelima suvremena ICT oprema

67%

turista zanima ima li hotel bežični internet

oko

60%

hotela u svijetu koristi mobilne web stranice za svoje predstavljanje

11% hotela

omogućuje check-in preko mobilnog telefona gosta

N

ekada je turistima pri odabiru lokacije, ali i hotela u kojima će boraviti za vrijeme putovanja ili odmora najvažnija bila pristupačnost hotela, udobnost soba i ljubaznost osoblja. Danas, kada tehnologija dobiva sve veći značaj, potrebe i želje suvremenih gostiju su se promijenile. Tako je - prema istraživanjima inozemnih portala statista.com, cnbc.com i hospitalitynet.org - bez obzira na svrhu putovanja, za 67 posto današnjih turista jedna od najvažnijih stvari pri odabiru hotela podatak o tome ima li hotel bežični internet. Osim toga, 47 posto ispitanika ne želi odabrati hotel koji nema besplatnu wi-fi mrežu, pri čemu im je vrlo važna kvaliteta i brzina te internetske mreže. Osim toga, troje od četvero turista smatra kako im je u mobilnoj komunikaciji pametni telefon iznimno važan, dok više od trećine ispitanih kaže kako smartphone više koriste na putovanjima nego kod kuće.

Zbog svih tih razloga, u hotelima se danas posebna pažnja posvećuje tehnologiji. Prema istraživanjima, oko 60 posto hotela u svijetu koristi mobilne web stranice kako bi predstavili svoje usluge. Od ukupnog broja anketiranih hotela, njih 40 posto koristi mobilnu aplikaciju, 53

30 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

U Hrvatskom Telekomu (HT) kažu kako je u Hrvatskoj u velikom porastu online buking, pa se tako procjenjuje kako će godišnja stopa rasta prihoda od njega u hotelskom smještaju do 2020. godine iznositi 28 posto. Vodeći se za potrebama hotelijera koji u svojim hotelima žele imati suvremenu tehnologiju, u HT-u ističu kako oni nude praktično sve usluge i tehnologije, od fiksnih, mobilnih i cloud verzija, do analize, dizajna, isporuke i uvođenja samog tehnološkog rješenja. “Niz hotela u Hrvatskoj koristi usluge HT-a, i to od TV sustava, wi-fija, fiksne i mobilne telefonije, interne mreže, videonadzora, fiskalizacije, pa do ICT opreme, e-punionica za motorna vozila, e-bicikala i pametnog parkinga”, kažu u HT-u.

Procjenjuje se da će godišnja stopa rasta prihoda od online bukinga u hotelima do 2020. iznositi 28 posto Ivan Gujinović, direktor Romana Beach Resorta u Makarskoj, ustvrdio je, pak, kako su u posljednjoj fazi izgradnje tog resorta tražili pouzdanog partnera koji nudi kvalitetne ICT usluge. “Imajući na umu zahtjeve naših gostiju, morali smo uvesti visokokvalitetnu tehnologiju. HT se pokazao kao najbolji izbor zbog svoje stručnosti, tehničke podrške te ponuđene financijske konstrukcije projekta”, dodao je Gujinović.

Institut za turizam pod okriljem UNWTO-a

Hrvatski opservatorij prati održivi razvoj turizma

H

rvatski opservatorij održivog razvoja turizma (CROSTO) koji djeluje unutar zagrebačkog Instituta za turizam, postao je član međunarodne mreže opservatorija za praćenje održivog razvoja turizma (INSTO) koju je prije desetak godina pokrenula Svjetska turistička organizacija (UNWTO). CROSTO je osnovao Institut za turizam kako bi taj opservatorij pratio održivi razvoj turizma na području Hrvatske. Hrvatski opservatorij održivost turizma namjerava pratiti putem ETIS sustava pokazatelja za mjerenje i praćenje održivog razvoja turizma koji je razvila Europska komisija. U skoroj budućnosti taj sustav treba postati standard za mjerenje i praćenje održivosti turizma na području Europske unije. No, kako je zapravo sve počelo? Kao vodeća međunarodna organizacija s ciljem promocije i poticanja razvoja turizma u svijetu, UNWTO se zalaže za svima dostupni, odgovorni i nadasve održivi turizam. U INSTO mrežu su već uključene Grčka, Kina, Meksiko i Brazil, a Hrvatska i Indonezija sada postaju peta i šesta zemlja u kojoj će se na održivi način pratiti razvoj turizma. Prvo službeno mjerenje održivosti turizma u Hrvatskoj započet će potkraj ove godine. Ulazak hrvatskog opservatorija u INSTO mrežu posebice je podržao Taleb Rifai, generalni tajnik

UNWTO-a, koji je istaknuo kako je za održivi razvoj turizma nužno adekvatno mjerenje i odlučivanje na temelju relevantnih podataka. “Radujemo se ulasku hrvatskog opservatorija u INSTO mrežu. Vjerujemo da to može značajno pridonijeti ostvarenju vizije budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj, koji pridonosi gospodarskom, društvenom i ekološkom stupu održivosti”, naglasio je Rifai. (S.P.)

3. Forum obiteljskog smještaja u Zadru

Brendirati obiteljski smještaj

P

rivatni smještaj u Hrvatskoj treba brendirati kao izvorno hrvatsko domaćinstvo u kojem će se koristiti izvorni hrvatski proizvodi - to je glavna tema o kojoj će se raspravljati na 3. forumu obiteljskog smještaja (FOS), koji se od 15. do 17. studenoga održava u Sportskoj dvorani Višnjik u Zadru. Cilj FOS-a je educirati i okupiti pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te ih umrežiti s hrvatskim proizvođačima i dobavljačima proizvoda i usluga za obiteljski smještaj. Ove godine Forum obiteljskog smještaja povezan je s manifestacijom Hrvatski proizvod za hrvatski turizam jer je prema rezultatima ankete koju je provela Hrvatska gospodarska komora zaključeno kako hrvatski mikropoduzetnici, obrtnici i privatni iznajmljivači žele kupovati domaće pro-

izvode i nuditi ih svojim gostima, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare u HGK-u.

Kako je najavljeno, na FOS-u će, među ostalim, biti riječi o smanjenju parafiskalnih nameta u ugostiteljstvu i turizmu te pokretanju inicijative za izmjenu Zakona

o autorskom pravu i srodnim pravima.

Tom je prigodom istaknuto kako je prema statističkim podacima u Hrvatskoj zabilježeno 81.000 objekata obiteljskog smještaja te 492.000 kreveta uz još 120.000 postelja u kategoriji druge vrste smještaja.

Prema podacima e-Visitora Hrvatske turističke zajednice, u 10 mjeseci ove godine u kapacitetima obiteljskog smještaja ostvareno je 30 milijuna noćenja ili jedna trećina ukupnih noćenja u Hrvatskoj u tom razdoblju. Ujedno je u tim oblicima smještaja zabilježeno 4,7 milijuna dolazaka turista. Najviše objekata obiteljskog smještaja nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji, a u privatni smještaj najviše dolaze Nijemci, Poljaci, Česi, Slovenci i Talijani. (S.P.)

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Centar kompetencija za kibernetičku sigurnost

Protiv cyber kriminala u proizvodnji Osnivanje Centra kompetencija za kibernetičku sigurnost upravljačkih sustava vođen je potrebama industrije kako bi se kroz istraživačkorazvojne projekte razvila učinkovita rješenja te podigao kapacitet poslovnog sektora piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Svaki partner CEKOM-a klijentima svakodnevno pruža rješenja na najvećoj razini, no potrebno je napraviti korak dalje i ujediniti znanja kako bi se razvila rješenja koja su globalno konkurentna.

Paško Labura, predsjednik Uprave CS Computer Systemsa

N

a inicijativu tvrtke CS Computer Systems, jednog od vodećih sistem integratora na hrvatskom tržištu, osnovan je Centar kompetencija za kibernetičku sigurnost upravljačkih sustava. Uz ovu zagrebačku tvrtku kao nositelja projekta, partneri CEKOM-a su Končar Inženjering za energetiku i transport, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) te znanstveno-istraživačke institucije Sveučilišta u Zagrebu-Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet-Odjel za Nacionalni CERT.

Znanja, iskustva i inovacije

Riječ je o prvom centru kompetencija u Hrvatskoj iz područja kibernetičke sigurnosti koji je vođen potrebama industrije kako bi se kroz istraživačko-razvojne projekte razvila učinkovita rješenja te podigao kapacitet poslovnog sektora s krajnjim ciljem uspješne komercijalizacije razvijenih rješenja u području kibernetičke sigurnosti upravljačkih sustava. Industrijski upravljački sustavi obuhvaćaju kontrolu i upravljanje industrijskim procesima koji su podložni automatizaciji, primjerice, kontroli i upravljanju industrijskim procesima u elektroenergetskom sektoru, rafinerijama, kemijskim postrojenjima te općenito proizvodnji.

Projekt Centra kompetencija za kibernetič-

32 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

ku sigurnost upravljačkih sustava prepoznat je u Hrvatskom klasteru konkurentnosti sektora elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija koji mu je dodijelio oznaku projekta od nacionalnog interesa.

“Svaki partner CEKOM-a klijentima svakodnevno pruža rješenja na najvećoj razini, no potrebno je napraviti korak dalje i ujediniti znanja kako bi se razvila rješenja koja su globalno konkurentna. Siguran sam da zajedničkim snagama možemo ostvariti postavljene ciljeve. Ono što nam daje vjetar u leđa svakako je i oznaka projekta od nacionalnog interesa koja nam pokazuje sve veću svjesnost o važnosti kibernetičke sigurnosti”, rekao je Paško Labura, predsjednik Uprave tvrtke CS Computer Systems.

Stoga, nositelj projekta i svaki od partnera u Centru kompetencija pridonijet će svojim zna-

CEKOM-u je Hrvatski klaster konkurentnosti dodijelio oznaku projekta od nacionalnog interesa njima, iskustvom i inovacijama koje su stekli kroz svoj dugogodišnji rad na područjima upravljačkih sustava, kibernetičke sigurnosti, istraživanja i razvoja te vođenja složenih projekata u industrijskim i znanstvenim okruženjima.

Važno je naglasiti kako je vizija Centra kompetencija za kibernetičku sigurnost upravljačkih sustava stvaranje kibernetički sigurnih upravljačkih sustava koji će omogućiti pouzdano funkcioniranje kritičnih sektora i infrastrukture na nacionalnoj te EU i globalnoj razini.

Program MACH

Nova zapošljavanja mladih u Microsoftu

Kroz poziciju projekt menadžera mladi će naučiti kako izgleda poslovanje u multinacionalnoj kompaniji

U

tijeku je Microsoftov natječaj za zapošljavanje mladih u sklopu programa MACH (Microsoft Academy for College Hires) koji se provodi u više zemalja Jugoistočne Europe. Za radno mjesto projekt menadžera mogu se javiti studenti završnih godina ili diplomirani studenti ekonomije, menadžementa, marketinga, računalnih znanosti, IT-a i srodnih fakulteta. U sklopu programa MACH imat će priliku sudjelovati na brojnim edukacijama i treninzima. Tako će se tijekom sljedeće dvije godine, s tisućama mladih iz više od 60 zemalja, moći educirati kroz vrhunske seminare i online edukacije koje će voditi svjetski priznati stručnjaci.

Kroz poziciju projekt menadžera mladi će naučiti kako izgleda poslovanje u multinacionalnoj kompaniji, a od samog početka bit će uključeni u rad na određenom projektu koji će obuhvatiti razna tehnološka rješenja koje kompanija nudi. Pozicija

Kroz poziciju Projekt menadžera mladi će naučiti kako izgleda poslovanje u multinacionalnoj kompaniji

uključuje rad unutar Microsoft klastera u Jugoistočnoj Europi koji obuhvaća više od 15 zemalja, pa će mladi imati mogućnost raditi na regionalnim projektima. Kandidati će po isteku dvije godine moći odlučiti koju od pozicija u prodaji, marketingu ili u okviru tehničkog područja odabrati.

Microsoft već godinama provodi program MACH u više od 70 zemalja. Osnovni cilj je mladima pružiti učinkoviti ulazak u poslovno okruženje, pružiti im znanje koje će im omogućiti poslovne uspjehe te stvoriti jaku mrežu kontakata diljem svijeta.

Natječaj je otvoren do 15. studenoga. (B.O.)

Ususret konferenciji Oracle Digital Day

Digitalne transformacije u tvrtkama

O

racle, proizvođač poslovnog softvera i hardvera, organizira veliku godišnju konferenciju Oracle Digital Day, na kojoj će predstaviti najnovije trendove u poslovnom IT-u. Ove godine, konferencija se prvi put organizira u Hrvatskoj, a istovremeno u još 10 zemalja – Bosni i Hercegovini, Bjelorusiji, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji te Srbiji.

Hrvatska komponenta konferencije održat će se 9. studenoga u Zagrebu. No, svi zainteresirani moći će preko stranice www.oracle-digital-day.com u realnom

vremenu pratiti izlaganja i rasprave iz 11 zemalja uključenih u rad konferencije.

Glavni govornik konferencije Janu-

sz Naklicki, potpredsjednik Oraclea za Istočnu Europu, Rusiju, Bliski istok i Afriku, sudionicima će se obratiti iz Praga, dok će se Marin Tadić, prvi čovjek kompanije za Adriatic regiju, uključivati iz Zagreba.

Glavna tema ovogodišnje konferencije je digitalna transformacija IT sustava u tvrtkama i njihovom poslovanju s ciljem povećanja poslovne učinkovitosti. Ta transformacija, koja se ogleda ponajprije kroz poslovanje u oblaku, mobilna i Big Data poslovna rješenja, postala je svakodnevna činjenica i imperativ u poslovnom upravljanju. (B.O.)

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Platna rigidnost u Sloveniji

Igra mačke i miša sa zakonom o limitu plaća

Lahovnikov zakon koji plaće vodećih ljudi u državnim tvrtkama limitira na iznos od pet prosječnih plaća u poduzeću, kao posljedicu žanje sve veća izvrdavanja. Zbog zaobilaženja tog zakona s mjesta predsjednika Uprave DUTB-a otišao je već drugi čelnik piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

M

arko Simoneti nije više predsjednik Upravnog odbora DUTB-a, društva koje pod egidom loše banke upravlja s više milijardi eura kontaminiranih potraživanja slovenskih banaka. Svi su suglasni da je Simoneti dobro vodio lošu banku. Brže nego što se očekivalo uspijevao j e smanjivati razinu duga koji je na lošu banku pre b a če n u sanaciji 2013. godine. Simoneti je ipak pao, a gdje drugdje nego na terenu plaća, koji je u Sloveniji iznimno sklizak.

Prije Simonetija na ključnom rukovodećem mjestu u DUTB-u pao je i Torbjorn Mansson, menadžer iz Švedske. Nije se obazirao na upozorenja da kao čelnik društva u državnom vlasništvu ne smije imati plaću veću od dopuštene Lahovnikovim zakonom. Sebi je isplaćivao osjetno veću plaću, a kada se saznalo da je neke usluge za DUTB naručio od tvrtke u Švedskoj čiji je bio suvlasnik, slovenska vlada otkazala je Manssonu suradnju.

Simoneti je na zatvorenoj sjednici s članovima Upravnog odbora raspravljao o mogućnostima “doštukavanja” plaća za menadžera kojeg su željeli dovesti u Sloveniju po svaku ci-

34 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

jenu, a njegova je cijena bila svakako viša od one iz Lahovnikovog sustava za kočenje. Ne nalazeći bolje rješenje Simoneti je Upravnom odboru predložio da postupi jednako kao i u slučaju s Cimosom. Izvršnom direktoru Cimosa dovedenom iz SAD-a službeno su dali Lahovnikovu plaću, a povrh toga imenovali su ga i na dužnost u neku inozemnu ispostavu. S tako sastavljene dvije plaće dobili su stručnjaka kakav im treba u postojećoj koncepciji upravljanja potraživanjima banaka. U cijelom događaju Simoneti je imao mali peh. Netko za stolom uključio je skrivenu snimalicu pa se njegov monolog o izigravanju Lahovnikovog zakona, čist i razgovjetan, danima vrtio na radiju i u TV programima.

Javnost zadovoljna zakonom

U slovenskoj javnosti preteže stajalište da Lahovnikov zakon ne treba dirati, odnosno da se sve menadžerske odgovornosti i sposobnosti mogu pokriti propisanim količnikom. Dvije stranke – socijalni demokrati i umirovljenici – zaprijetile su Ceraru raskolom u koaliciji ako ne sankcionira iskazanu

vijesti Poslovi s Iranom

Egalitarno društvo

Statistika pokazuje da razlike ipak nisu velike Kao dokaz da je Slovenija egalitarno društvo, najčešće se koristi podatak da je lani samo 438 osoba imalo plaću u visini od 10 prosječnih slovenskih plaća. I tako visoka plaća, naime, nije prelazila 11.000 eura. S nižim količnikom – pet prosječnih plaća – statistika je u Sloveniji pronašla 3759 osoba. U tom razredu plaća iznosi 4300 eura. Takvi statistički podaci odudaraju od slike o visokim razlikama kakva prevladava u javnosti.

stručnjaku za to što je u svako doba noći spreman doći u laboratorij da bi pripomogao u raspetljavanju nekog aktualnog slučaja, pretvorilo se u opću praksu nadograđivanja plaća radišnijih i eksponiranijih profesora.

Platnih bajpasa ima i na nižim razinama i to u opsegu koji nedvojbeno pokazuje da nešto nije u redu sa sustavom plaća, odnosno da taj sustav valja osloboditi krutih stega. Dakako, to se može postići nadogradnjom sustava odgovornosti za dobivanje šire slobode u određivanju platnih raspona.

Marko Simoneti

platnu samovolju. Simoneti je poštedio Cerara muka. Izjavio je da se povlači s dužnosti u DUTB-u.

Platna politika u Sloveniji prošarana je s mnogo “obilaznica” kojima se ublažava rigidnost Lahovnikovih rješenja.

Mjesecima su mediji navodili podatke o primanjima znanih osoba u zdravstvu

Platnih bajpasa ima i na nižim razinama, ne samo u upravama javnih društava i na Sveučilištu koja su se dijelila povrh redovite plaće. U 2016. godini mnogi uvaženi profesori pod pritiskom javnosti počeli su vraćati poprilične iznose eura što su ih prethodnih godina dobivali uime “spremnosti za radnu pripravnost”. Ono što po prirodi stvari pripada forenzičnom

Slovenski predsjednik Borut Pahor putuje ovaj mjesec u Iran gdje će razgovarati o povećanju robne razmjene.

Sretna je i okolnost da je Gorenjska banka ušla u zaključnu fazu povezivanja s dvije iranske banke čime se otklanja ključni problem u poslovanju jer slovenske tvrtke sada moraju poslovati uz veće troškove preko pojedinih europskih banaka.

Slovenske tvrtke Riko, Duol, Iskratel i Comita otvorila su u Teheranu zajednički ured.

Slovenska poduzeća u prvih sedam mjeseci izvezla su u Iran za 22,5 milijuna eura čime su premašila godišnji izvoz iz 2014.

Zatvaranje tržišta?

U varijabli najmanje 50 posto plaće

U privatiziranom dijelu slovenskog gospodarstva varijabilni dio plaće čini 20 do 30 posto ukupnih primanja. Za neke menadžere poput Jože Colariča iz Krke varijabilni dio plaće premašuje njezin fiksni dio. Colarič je 2015. godine dobio 393.000 eura bruto fiksnih i 433.000 varijabilnog dijela plaće. U javnim tvrtkama, a te dolaze pod udar Lahovnikovog mača, varijabilni dio iznosi jedva 12 posto plaće. “To nije dobro”, tvrdi Sonja Šmuc, predsjednica udruženja Manager. Ona smatra da treba težiti povećanju varijabilnog dijela najmanje na 50 posto plaće. Takva statika u platnoj politici može funkcionirati samo uz uvjet da vlasnici prethodno odrede jasna pravila djelovanja menadžera i posebno da naznače konkretne ciljeve za koje se očekuje da ih ostvare. U takvim okolnostima prestaje potreba za limitirajućim zakonom koji je dobio ime po Lahovniku. On je kao ministar gospodarstva bio prinuđen intervenirati u politiku plaća jer su u vrijeme njegovog mandata plaće menadžera rasle najviše i najbrže u javnim poduzećima koja su tonula u sve veće gubitke.

Slovenske tvrtke koje rade na austrijskom tržištu spremaju se uložiti zajedničku pritužbu predlagateljima postroženih zakona za suzbijanje socijalnog i platnog dampinga. Pod izlikom da izjednačava uvjete poslovanja domaćih i stranih tvrtki Austrija zapravo priprema zakone za zaštitu domaćih tvrtki. Slovenske kao i sve druge strane tvrtke morat će, uz ostalo, osigurati kvalificiranom građevinskom radniku satnicu od 15 eura bruto, a uz to moraju pružiti i jamstva da će mu isplatiti i odgovarajući dio 13. plaće.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA& REGIJA Doing Business: U dvije godine Srbija skočila

Dva lica jedne liste Nakon što je pri ovogodišnjem rangiranju lakoće poslovanja skočila sa 59. na 47. mjesto, Srbiju je Svjetska banka uvrstila među 10 zemalja svijeta koje su najviše napredovale. No, čini se da je u Srbiji vlastiti veliki napredak ostao u sjeni još većeg uspjeha Makedonije, koja je na popisu Doing Business zauzela 10. mjesto piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

S

rbija je u najnovijem izvještaju Svjetske banke Doing Business 2017 skočila sa 59. na 47. mjesto što se u Srbiji smatra velikim napretkom, ali ipak ostaje u sjeni uspjeha Makedonije koja je 10. od 190 promatranih zemalja. Zajednički je nazivnik ocjena da za bolji život građana obiju zemalja to ne znači mnogo, a još manje da će visoki rang potrajati.

Srbija, odnosno državno rukovodstvo, točnije premijer, na Doing Business Svjetske banke gleda kao na svojevrsnu ligu šampiona i u posljednjih nekoliko godina žestoko se bavi usponom na toj listi, o čemu svjedoči i posebna međuresorna grupa vlade koja se bavi time. Krenulo se prošle godine, da bi se najnovije rangiranje slavilo kao veliki uspjeh. Eh, samo da nije Makedonije koja se popela čak do 10 mjesta!

Ali, ipak ima i rekorda. Svjetska banka uvrstila je Srbiju među 10 zemalja na svijetu koje su najviše napredovale na ovom popisu. U najnovijem izvještaju za 2017.

Srbija je dakle skočila za 12 mjesta u odnosu na prošlu godinu i sada se nalazi na 47. mjestu. Upravo po tome koliko je Srbija za godinu dana napredovala, Svjetska banka ju je svrstala u top 10 zemalja.

Doprinos kompjutera

Ako se situacija sagledava po stavkama odnosno kriterijima, najveću zaslugu za ovakvo kotiranje ima uvođenje elektronskih građevinskih dozvola. Potpredsjednica Vlade Srbije i šefica ministarske radne grupe za Doing Business Zorana Mihajlović smatra da je ovaj napredak možda i najbolja ekonomska vijest za Srbiju ove godine. Uspjeh je, rekla je ona, postignut “po novoj medotologiji koja se

Napredak zbog reformi

Broje se i brojila Za napredak Srbije na ovogodišnjoj listi, kako piše u Izvještaju o uvjetima poslovanja 2017: jednake mogućnosti za sve, najviše su zaslužne tri privredne reforme izdavanje građevinskih dozvola, registracija imovine i započinjanje poslovanja.

U sektoru građevinskih dozvola, Srbija je uspostavila sustav elektronskog izdavanja građevinskih dozvola i time povećala efikasnost procesa. Zahvaljujući ovom sustavu, privrednik u Beogradu sada može izgraditi skladište u roku od 156 dana, u odnosu na ranijih 327 dana. Postupak prijenosa prava vlasništva u Beogradu traje 21 dan, a vrijeme potrebno za registraciju tvrtke je znatno skraćeno, sa 12 na sedam dana.

Iako je u smislu regulatornog okruženja postignut napredak, u Izvještaju je navedeno i nekoliko područja koje bi Srbija eventualno mogla još unaprijediti. Na primjer, za dobivanje priključka za struju, sada je potrebno 125 dana, što je više u usporedbi s globalnim prosjekom od 93 dana. Također, potrebno je 226 sati za ispunjavanje poreznih obveza, što je nešto više u odnosu na regionalni prosjek od 222 sata.

36 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

svake godine mijenja”, te podsjetila da je Srbija prije dvije godine bila na 91. mjestu, što znači da je napredak još veći jer je od tada skočila za ukupno 44 pozicije.

“Kada smo prije dvije godine formirali posebnu radnu grupu za položaj Srbije na listi Doing Business, bili smo gotovo najlošiji na svijetu po brzini izdavanja građevinskih dozvola, na 178. mjestu. Danas je Srbija na 36. poziciji u ovom sektoru napredovali smo ukupno za 142 mjesta”, navela je Zorana Mihajlović.

Ona je podsjetila kako je lista Doing Business Svjetske banke važna i zato jer je kroje gospodarstvenici koji posluju u Srbiji i formira se na temelju njihovih iskustava. Svaki investitor prije odluke o ulaganju obvezno pogleda kako koja zemlja stoji na ovom popisu, pa tako zna što može očekivati, istaknula je Zorana Mihajlović. Ono što se uz pohvale i ocjene da je postignut ozbiljan rezultat ozbiljno razmatra i što potvrđuje natjecateljsku percepciju cijele priče jest pogled na poziciju Makedonije i razmatranje što bi od toga mogao biti sljedeći korak za Srbiju ako želi nastaviti svoj uspon. Makedonija se, kako navode analitičari, uzima često i kao mjerilo Beograda za natjecanje u privlačenju stranih investicija, pa se prate olakšice koje Skopje nudi kako bi se ponudile još povoljnije.

Posao i plaće vrijede najviše

Makedonija je već nekoliko godina regionalni lider na listi Doing Business Svjetske banke, a u Srbiji postoji mišljenje da bi ovaj njen skok na 10. mjesto trebalo promotriti i s druge strane.

Bez obzira na bolji plasman, Makedonija ne može biti ekonomski uzor za Srbiju iz jednostavnog razloga što njen položaj na listi nije utjecao na rast zaposlenosti u Makedoniji, ocjenjuje urednik portala Makroekonomija Miroslav Zdravković koji upozorava da je Makedonija jedna od četiri ili pet zemalja s većom stopom nezaposlenosti od Srbije.

Unatoč tome Makedonija se zadnjih pet

za čak 44 mjesta

godina, po svim tim pokazateljima koje procjenjuju Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i ostale međunarodne institucije, nalazi na svim listama vrlo visoko, a već prošle godine prestigla je i Njemačku.

Na portalu Makroekonomija ocijenjeno je da ovo rangiranje nema nikakve veze ni sa stopama rasta. I navodi se primjer iz 2013. kad su na listi oko 100. mjesta bile Srbija, Kina, Rusija, Hrvatska, BiH, a Kina je i sa stotim mjestom imala u uvjerljivo najdužem vremenskom razdoblju visoku stopu rasta, što nije zapamćeno u ekonomiji.

1:0 za kapital

U prilog tome podsjeća se da je Međunarodni monetarni fond zadnjih godina počeo mijenjati metode ocjenjivanja i da se pitanje nezaposlenosti sve više uzima u obzir kao parametar za ekonomsko stanje u zemlji i upozorava da je globalni model u krizi. Smatra se da rangiranje postaje problematično ako se, pored izostavljanja negativnog efekta stope nezaposlenosti na mjerenje poslovne klime u jednoj zemlji, preskoči i realno vrednovanje efekta

Beograd prati olakšice koje investitorima nudi Skopje kako bi im se ponudile još povoljnije, kažu analitičari plaća na životni standard, posebno ako je prosječna plaća kojom zemlja osigurava neku unutrašnju kupovnu moć stalno na niskoj razini.

Zato je, upozoravaju analitičari, osnovno pitanje što će skok Srbije na listi Doing Business Svjetske banke, kao i plasman među 10 zemalja s najvećim napretkom u ovogodišnjem Izvještaju o uvjetima poslovanja Svjetske banke, donijeti građanima Srbije, točnije, hoće li ikako pridonijeti njihovom boljem životu. I navodi se da usprkos odličnim ocjenama zadanih pa-

rametara stranih investitora, Makedonija na domaćem terenu ostvaruje lošije rezultate, prije svega zbog stope nezaposlenosti, ali i prosječne plaće koja je, s iznosom od 400 eura, najmanja među bivšim jugoslavenskim državama.

Urednik portala Makroekonomija objašnjava, uz dužno poštovanje same liste, da se ona sastavlja sa stajališta krupnog kapitala, odnosno da su kriteriji rangiranja u suprotnosti s onim što je interes običnog pojedinca. Njih zanima, uvjetno rečeno, liberalni kapitalizam, u kojem im je zajamčeno sve, bez obzira na stanovništvo, izjavio je Zdravković. On smatra da je visoko mjesto na listi Doing Business, naravno, pozitivno i za Srbiju i za Makedoniju, ali da to ne znači da je Makedonija išta ekonomski jača zato što je bolja po rangu od Srbije niti visok rang jamči da će iduće godine stopa rasta u Srbiji biti četiri, pet ili šest posto. I dodaje da će pohvale koje stižu Srbiji zbog skoka na ovoj listi biti indikativne prije svega za poslovni svijet koji je već učlanjen u inozemne poslovne organizacije.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Financijski izvještaji za devet ovogodišnjih mj

Dobra godina za ve

Nakon proteklih devet mjeseci vodeće hrvatske kompanije uglavnom mogu biti za gotovo pola iznosa smanjiti vlastiti gubitak koji je sa zadnjim danom rujna iz pitanju dobit - zabilježila je Viro tvornica šećera pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Atlantic GrupA: Nešto niži prihodi

Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci 2016. godine ostvarila prihode od prodaje od 3,78 milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2015. godine predstavlja pad od 4,9 posto. Dobit iz poslovanja prije kamata i poreza iznosi 419,5 milijuna kuna i manja je za 6,9 posto, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa porasla za 1,3 posto i iznosi 231 milijun kuna.

Hrvatski Telekom: povećaNA neto dobit Nerevidirani konsolidirani rezultati za devet mjeseci ove godine pokazuju da je Hrvatski Telekom ostvario stabilne prihode uz povećanje neto dobiti i kapitalnih ulaganja. Ostvareni su prihodi u iznosu od 5,1 milijarde kuna što je za 0,1 posto manje nego u istom razdoblju 2015. U tri kvartala 2016. zabilježen je rast operativne dobiti prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije za 0,6 posto u odnosu na isto

38 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

razdoblje prošle godine. Neto dobit iznosi 752 milijuna kuna i veća je za 2,9 posto u odnosu na devet mjeseci 2015.

PBZ: neto dobit 990 milijuna kuna

Privredna banka Zagreb u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 990 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani imala gubitak od 192,3 milijuna kuna na koji su utjecala povećana rezer-

eseci

većinu kompanija

zadovoljne ostvarenim financijskim rezultatima. Čak je i Petrokemija uspjela znosio 29,7 milijuna kuna. Jedan od najvećih padova - čak za 80 posto kad je u viranja za potencijalne troškove vezane uz konverziju kredita u švicarskim francima. Po podacima iz financijskoga izvješća, dobit PBZ-a prije oporezivanja u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 1,26 milijardi kuna. Ostvareni kamatni prihod veći je od 2,4 milijarde kuna.

Ericsson Nikola Tesla: prihodi veći od milijardu kuna

je neto gubitak od 10,4 milijuna kuna, dok je EBITDA pozitivna i iznosi 14,4 milijuna kuna odnosno 3,2 posto. Uspoređujući izvještajno razdoblje s istim razdobljem 2015. godine ostvareni prihodi su veći za 120,3 milijuna kuna odnosno 37 posto, Grupa je ostvarila drugi kvartal zaredom pozitivan neto rezultat te je on u trećem kvartalu iznosio 395.000 kuna.

Petrokemija: u minusu 29,7 milijuna kuna Kutinska Petrokemija za prvih devet mjeseci ove godine iskazala je gubitak iz poslovanja od 29,7 milijuna kuna, što je gotovo upola manje od gubitka u istom razdoblju lani odnosno manji je za 22,1 milijun kuna. Podsjetimo, gubitak u istom razdoblju 2015. iznosio je 51,8

U prvih devet mjeseci 2016. godine Ericsson Nikola Tesla ostvario je neto dobit od 58,2 milijuna kuna što predstavlja 5,1 posto povrata od prodaje.

Prihodi od prodaje bili su veći od 1,1 milijarde kuna. Ostvaren je i pozitivan novčani tok od poslovnih aktivnosti od 75,1 milijun kuna tako da ukupna novčana sredstva, uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu, iznose 193,8 milijuna kuna.

milijuna kuna. Nakon trećeg kvartala kutinska tvrtka ostvarila je ukupne prihode od 1,4 milijarde kuna.

Đuro Đaković: već drugi kvartal na dobiti

Valamar Riviera: rast poslovnih prihoda za 19 posto Porečka Valamar Riviera u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne poslovne prihode od 1,49 milijardi kuna, što je rast od 19 posto u odnosu na isto

Grupacija Đuro Đaković je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila prihode u visini od 447,8 milijuna kuna, a rashode u visini od 458,3 milijuna kuna. Ostvaren

razdoblje prošle godine, dok je neto dobit porasla 44 posto, na nešto više od 499 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće te tvrtke.

Badel 1862: dobit od 15 milijuna kuna Poslovni prihodi Badela 1862 na kraju trećeg kvartala iznosili su 237,2 milijuna kuna i manji su za 13,8 posto prema istom razdoblju lani. Poslovanje razdoblja karakterizira gašenje divizije bezalkoholnih pića zbog čega se tvrtka “odrekla” godišnjeg prihoda u iznosu od 60 milijuna kuna. Dobit razdoblja iznosi 15 milijuna kuna i manja je od prošlogodišnje u istom razdoblju za 28 posto odnosno za 5,9 milijuna kuna.

Kraš Grupa: snažni rast dobiti

U prvih devet mjeseci ove godine Kraš Grupa je ostvarila ukupne prihode od 695,9 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast za 1,9 posto.

Istodobno je neto dobit snažno porasla, sa 727.000 kuna na gotovo šest milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskoga izvješća te konditorske tvrtke.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Financijski izvještaji za devet ovogodišnjih mj Vipnet: ostvarEN rast prihoda i EBITDA-e

dine. Dobit iznosi 229,2 milijuna kuna, što je porast za 33,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U devet ovogodišnjih mjeseci Vipnet je ostvario prihod u iznosu od 295,2 milijuna eura, što je za 6,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Stoga je u prvih devet mjeseci konsolidirana EBITDA porasla za 7,5 posto i iznosi 69,3 milijuna eura. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži porastao je za jedan posto, a iznosi 1,82 milijuna.

Viro: pad dobiti od čak 80 posto Viro tvornica šećera u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je dobit od 2,86 milijuna kuna, što je pad od 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Ukupni su prihodi tvrtke u tom razdo-

ZabA: Neto dobit dosegnula 1,14 milijardi kuna

blje nije usporedivo s prošlogodišnjim jer u sastavu Grupe nema duhanskog poslovanja.

Zagrebačka banka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine dobit nakon oporezivanja u iznosu od 1,14 milijardi kuna, nakon gubitka od 651 milijun kuna u istom prošlogodišnjem razdo-

Podravka: rast neto dobiti

blju, a taj znatno bolji rezultat iz najveće hrvatske banke tumače negativnim utjecajima tzv. zakona o konverziji na poslovanje u 2015. godini. Poslovni prihodi za prvih devet mjeseci ove godine iznose 3,22 milijarde kuna te su u odnosu na isto razdoblje lani povećani za 15,5 posto.

Janaf: dobit povećana za 33 posto

blju smanjeni za 32 posto, na 352,3 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje bili za 32,3 posto niži, na 340,67 milijuna kuna. U financijskom izvješću stoji i kako je u prvih devet mjeseci realizacija gotovih proizvoda odnosno šećera, prema istom razdoblju lani smanjena za 51 posto, na 64,12 milijuna kilograma.

Adris GRUPA: Prihodi četiri milijarde kuna U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su četiri milijarde kuna, a poslovni prihodi 3,7 milijardi kuna. Neto dobit iznosi 570 milijuna kuna što je, unatoč prodaji duhanskog dijela poslovanja, na prošlogodišnjoj razini, kada je ostvareno 560 milijuna kuna. I ovo izvještajno razdo-

U prvih devet mjeseci 2016. Janaf je nastavio s ostvarivanjem rekordnih poslovnih rezultata s porastom ukupnih prihoda za 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te smanjenjem ukupnih rashoda za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne go40 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Grupa Podravka u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je rast neto dobiti od 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije i ostvarila 142,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje Grupe Podravka ostvarili su značajan rast od 23 posto i bili su veći od tri milijarde kuna.

U segmentu prehrane prihodi od prodaje iznose 2,4 milijarde kuna što predstavlja rast od 30 posto, a od prodaje iz segmenta farmaceutika prihodi su bili 565,6 milijuna kuna.

Ina: neto prihod od prodaje 11 milijardi kuna Naftna kompanija Ina u prvih devet mjeseci ostvarila je neto prihod od prodaje od 11 milijardi kuna, što je za 26 posto manje nego u istom lanjskom razdo-

jeseci lani. Grupa je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 1,97 milijardi kuna, što

je za 0,8 posto više nego lani, a iz Leda ističu da je rast prihoda ostvaren u oba proizvodna segmenta - sladoledima i smrznutoj hrani.

Zvijezda: nešto manji prihodi nego lani

mjeseci bilo je tri posto više letova i prevezeno je tri posto više putnika u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupno je prevezeno 1.516.197 putnika, od čega 384.436 putnika na domaćim letovima, a 1.075.704 putnika u međunarodnom prometu.

blju, dok je neto dobit bez jednokratnih stavki bila 457 milijuna kuna, ili milijun kuna više nego lani, pokazuje objavljeno financijsko izvješće. Unatoč vrlo izazovnom vanjskom okruženju, kompanija je u tom razdoblju uložila 968 milijuna kuna. Uz redovne poslovne projekte, Ina je otkupila dodatni vlasnički udjel u Energopetrolu.

Croatia Airlines: zabilježEN rast putničkog prometa

Croatia Airlines u prvih devet mjeseci 2016. zabilježio je operativnu dobit u iznosu od 7,2 milijuna kuna, a s neto rezultatom financiranja ostvarena je neto dobit od 3,8 milijuna kuna, što je na istoj razini kao i neto dobit ostvarena u istom razdoblju 2015. godine. U prvih devet

Jamnica: rast dobiti za 23 posto

Zvijezda je nakon trećeg kvartala ostvarila dobit od 15,4 milijuna kuna ili 15 posto više nego lani. Na razini Grupe, koja uz zagrebačku Tvornicu ulja uključuje i tvrtke Sojara iz Zadra te podružnice u Sarajevu i Ljubljani, ostvareni su ukupni prihodi od 667 milijuna kuna što je za 1,8 posto manji iznos nego onaj ostvaren u istom razdoblju lani.

Končar: Manji prihodi Prema podacima iz konsolidiranog devetomjesečnog izvješća, Grupa Jamnica ostvarila je neto dobit u iznosu od 306,1 milijun kuna, što je za 23 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi Grupe u prvih su devet mjeseci ove godine iznosili 2,33 milijarde kuna, što je porast za četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Ledo: rast prihoda u oba proizvodna segmenta Ledo Grupa nakon devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je konsolidiranu neto dobit od 336,36 milijuna kuna, što je za 11 posto više od dobiti iz istog razdoblja

Društva Grupe Končar ostvarila su od siječnja do kraja rujna 2016. poslovne prihode veće od dvije milijarde kuna, pri čemu su prihodi od prodaje proizvoda i usluga premašili 1,9 milijardi kuna i činili 95,8 posto ukupnih prihoda. No, u usporedbi s prihodima od prodaje proizvoda

i usluga ostvarenim u istom razdoblju lani, ostvareni iznos je manji za 13,1 posto. U prihodima od prodaje izostali su, naime, planirani prihodi za isporuku vlakova za HŽ Putnički prijevoz.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Godišnji rast obujma građevinskih radova

Obujam građevinskih radova u kolovozu ove godine zabilježio je mjesečni pad od 1,2 posto, promatrajući prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), istodobno je nastavljen niz pozitivnih stopa rasta građevinske aktivnosti na godišnjoj razini.

Tako je prema kalendarski prilagođenim podacima, obujam građevinskih radova u kolovozu za 1,5 posto viši u odnosu na isti lanjski mjesec.

Godišnji rast u trgovini na malo Godišnji realni rast prometa u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim indeksima, u rujnu je iznosio 4,5 posto, preliminarni su podaci DZS-a. Učinak relativno niske prošlogodišnje baze, kada je u istom mjesecu zabilježen godišnji rast od 1,2 posto, podržan je odličnim ostvarenjima u turizmu i produljenjem turističke sezone. To je pridonijelo relativno snažnoj godišnjoj stopi rasta prometa u trgovini na malo. Tako neprekinuti niz pozitivnih godišnjih stopa datira od rujna 2014. godine.

Bez napetosti na novčanom tržištu Na početku studenoga nema naznaka većih promjena u kretanjima na novčanom tržištu.

Potkraj listopada višak likvidnosti u sustavu bio je za oko 2,5 milijardi kuna manji uslijed plaćanja obveza prema državi od strane korporativnog sektora. Smanjenje viška likvidnosti nije imalo značajniji utjecaj na rast potražnje za novcem, kao ni na visinu kamatne stope. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija pri kraju, na novčanom tržištu nema nikakve napetosti, potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika. Prošlog ponedjeljka održana je redovita obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala bankama 240 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. U odnosu na prethod-

nu aukciju iznos korištenja repo kredita ostao je isti, što govori u prilog činjenici da depozitne institucije na računima imaju dovoljno sredstava za održavanje obvezne pričuve. U utorak pak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a aukcija nije najavljena ni za ovaj tjedan. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija kada se uobičajeno mijenja odnos ponude i potražnje novca u smislu suzdržanijih ponuda i rasta potražnje. S druge pak strane, u ovom tjednu prispijeva redovita mjesečna isplata mirovina i plaća te je realno očekivati izvjestan utjecaj na rast likvidnosti.

U svakom slučaju, ponuda novca na novčanom tržištu i dalje je dominantna te će tako i kratkoročna kamatna stopa ostati vrlo povoljna.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

1,0

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

0

31.10.

1.11.

2.11.

3.11.

4.11.

24. 10. - 28. 10. 2016.

u%

500

0,0

pon.

uto.

sri.

31. 10. - 4. 11. 2016.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela prema euru Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu na euro i švicarski franak. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke objavljenoj prošlog petka, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu euro oslabjela 0,08 posto. Srednja vrivaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar JPY japanski jen (100)

5,196362 5,0455 6,571295

CHF švicarski franak

6,949647

GBP britanska funta

8,441313

USD američki dolar

6,765526

EUR euro

7,507704

Izvor: HNB

EUR

primjena od 5.11.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

31.10. 01.11. 02.11. 03.11. 04.11.

jednost eura u petak je iznosila 7,507704 kune.

Vrijednost hrvatske valute pala je 0,02 posto u odnosu na švicarski franak, na 6,949647 kuna.

Američki dolar je oslabio 1,2 posto u odnosu na kunu.

6,97 6,96

USD

6,86 6,84

CHF

7,510 7,508

6,95

6,82

7,506

6,94

6,80

7,504

6,93

6,78

7,502

6,92

6,76

7,500

31.10. 01.11. 02.11. 03.11. 04.11.

31.10. 01.11. 02.11. 03.11. 04.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala JGL izvozi na daleka tržišta

Poslovanje u znaku američkih izbora Poslovanje na svjetskim burzama prošli tjedan bilo je u znaku predsjedničkih izbora koji se održavaju 8. studenoga u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako su na azijskim burzama u petak cijene dionica pale zbog nesigurnosti ulagača uoči tih izbora. Ipak, vrijednost dolara je u petak povećana nakon gubitaka u danima prije toga. Azijske ulagače na oprez je naveo i pad indeksa S&P 500, koji je padao osam dana za redom. Bio je to njegov najduži negativni niz od početka financijske krize 2008. godine. I na Wall Streetu je vladao oprez jer su ulagači smatrali kako je sve izvjesnije da će Američka središnja banka (Fed) u prosincu povećati ključne kamatne stope. To će se dogoditi ako se nastavi rast gospodarstva i inflacije. No, to nikako ne ide u prilog poslovanju na svjetskim burzama. I na europskim burzama cijene dionica su pale potkraj prošlog tjedna. Tako je londonski FTSE indeks oslabio 0,80 posto, na 6790 bodova, frankfurtski DAX je pao 0,43 posto, na 10.325 bodova, a pariški CAC 0,07 posto, na 4.411 bodova.

7200

FTSE 100

7100 7000

18050

6900

18000

6800

17950

6700

17900

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

5300

NASDAQ

5250 5200

Dow Jones

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

4600

CAC40

4550 4500

5150

4450

5100

4400

5050

4350

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

10700

DAX

10600 10500

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

17800

NIKKEI 225

17600 17400

10400

17200

10300

17000

10200

16800

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

Mirovinski fondovi

fond

Pad vrijednosti Mirexa

18150 18100

datum

31.10. 1.11. 2.11. 3.11. 4.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

02.11. 124,41220

-0,0738

9,00

AZ - A

02.11. 125,69980

0,0340

10,14

Erste Plavi - A

02.11. 123,57540

-0,2042

9,60

PBZ CO - A

02.11. 126,37730

-0,2379

9,96

Raiffeisen OMF - A 02.11. 121,42790

-0,1203

6,06

kategorija B MIREX B

02.11. 230,75750

-0,0371

5,64

AZ - B

02.11. 235,06230

0,0105

5,68

Erste Plavi - B

02.11. 237,57580

-0,1292

5,97

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

02.11. 210,28750

-0,1572

4,62

0,00%

Raiffeisen OMF - B 02.11. 232,96670

-0,0056

5,89

kategorija C

-0,05%

MIREX C

02.11. 117,66640

0,2019

7,04

AZ - C

02.11. 114,76850

0,1940

7,04

-0,15%

Erste Plavi - C

02.11.

117,78370

0,1617

7,92

-0,20%

PBZ CO - C

02.11. 116,49320

0,2013

6,17

Raiffeisen OMF - C 02.11. 121,45140

0,2264

7,22

-0,10%

31.10.

1.11.

2.11.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

02.11. 223,70870

-0,1274

5,31

0,8%

AZ Profit

02.11. 263,36430

0,1325

4,58

-0,0146

4,31

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje 02.11. 156,36690

0,4%

AZ Benefit

02.11. 246,13050

0,1798

7,15

0,2%

Erste Plavi Expert

02.11. 201,24210

-0,1117

8,57

0,0978

5,99

0,0% 2.10.

9.10.

17.10.

25.10.

Ugovor Petrokemije i HEP-ESCO-a

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 230,0683 boda i bila niža 0,52 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost Mirexa A također je pala, i to za 0,95 posto na 123,7167 bodova. Mirex C u petak je iznosio 117,5918 bodova, te je zabilježio rast vrijednosti od 0,13 posto u odnosu na pretprošli petak.

30.10.

Riječka farmaceutska kompanija JGL, tijekom rujna i listopada izvezla je na tržišta Tajlanda, Vijetnama, Singapura i Malezije prve količine svojih proizvoda iz linije Aqua Maris - AM Classic 30 mililitara, AM Strong 30 mililitara i AM Baby 50 mililitara.

To je rezultat suradnje s tvrtkom Favorex, podružnicom švicarske kompanije DKSH, koja je na tržištima regije ASEAN prisutna više od 150 godina. Suradnja JGL-a i Favorexa proteklog mjeseca proširena je i na tržište Filipina.

2.11.

Erste Plavi Protect 02.11.

193,11780

Ugovor o izvedbi projekta energetske učinkovitosti pod nazivom Modernizacija sustava elektromotornih pogona na postrojenjima Vode-2, Energana i Crpna stanica Pakra i modernizacija dijela sustava vanjske rasvjete potpisali su predstavnici Petrokemije i tvrtke HEP-ESCO. U sklopu tog projekta provest će se investicije kojima će se postići uštede na električnoj energiji od oko 3,4 GWh (gigavatsati) godišnje, uz isplativost investicije u roku od dvije godine.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Manji promet u Luci Rijeka U devet mjeseci ove godine Luka Rijeka je poslovala s konsolidiranim gubitkom u iznosu od 2,29 milijuna kuna za razliku od istog razdoblja prošle godine kada je ostvarila dobit u visini od 1,96 milijuna kuna.

Prema podacima iz devetomjesečnog izvješća koje je objavila Luka Rijeka, koja uz matičnu tvrtku Luka Rijeka obuhvaća i tvrtke Luka prijevoz i Stanovi, ukupni prihodi u devet mjeseci ove godine iznosili su 123,9 milijuna kuna, što je 10 posto manje nego u istom razdoblju 2015.

Istodobno su ukupni rashodi smanjeni za sedam posto, na 126,2 milijuna kuna.

Ugovor Hrvatske lutrije i PBZ-a

Predstavnici Hrvatske Lutrije i Privredne banke Zagreb proteklog tjedna potpisali su partnerski ugovor o obavljanju poslova platnog prometa. Tako će u skorije vrijeme na prodajnim mjestima Hrvatske Lutrije, igračima i svim ostalim građanima, biti omogućeno plaćanje računa javnih usluga.

Usluga plaćanja računa u gotovini obavljat će se na 200 prodajnih mjesta i to za račune tj. naloge koji su tiskani na standardnom obrascu s otisnutim 2D bar kodom.

Indeksi u crvenom, najlikvidnija Valamar Riviera mjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -6,04 posto do +6,08 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je 11 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi zabilježili su pad. Crobex je tako sa 1.964,41 bodom u tjednu ranije pao za 0,89 posto na 1.946,98 bodova. Crobex10 je u tjedan dana umanjen za 0,32 posto i trgovanje je zaključio na 1.131,84 boda. Svi sektorski indeksi su tjedan završili padom, u rasponu od -7,23 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do -0,12 posto koliko ZAGREBAČKA BURZA je umanjen CROBEXtransport. ObTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE veznički indeksi tjedan su zaključili UKUPAN TJEDNI PROMET: 466.566.508,29 kn porastom; CROBIS je rastao za 0,18 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 33.892.643,69 kn posto, a CROBIStr za 0,25 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnija je drugi tjedan za redom CROBEX 1.946,9800 -0,89% bila Valamar Riviera, a sakupila je CROBEX10 1.131,8400 -0,32% 8,4 milijuna kuna. Pritom je zabiljeCROBIS 110,1747 +0,18% žila pad cijene za 3,25 posto na 31,52 CROBIStr 157,8861 +0,25% kune. Redovnom dionicom Adris Grupe protrgovano je 7,1 milijun kuna, od Top 10 tjedna zadnja čega se samo 119.000 kuna odnosi na promet po prometu promjena cijena redovnu, a ostatak na blok trgovinu.

-3,25% 31,52 8.358.378,87 Valamar Riviera d.d.

Cijena redovne dionice Adrisa je pala -0,34% 583,00 7.138.545,01 Adris grupa d.d. - red. za 0,34 posto na 583 kune. HT je sa+0,63% 165,20 5.456.108,20 HT d.d. kupio 5,5 milijuna kuna, od čega se 2,2 -1,06% 1.129,00 3.134.809,57 Ericsson Nikola Tesla d.d. milijuna kuna odnose na blok promet, -0,20% 449,10 1.494.169,41 Adris grupa d.d. - povl. a dionica mu je poskupjela za 0,63 +2,22% 879,10 1.243.170,86 Atlantic grupa d.d.

-0,56% 367,04 1.124.086,15 posto na 165,20 kuna. Porast cijene Podravka d.d. +6,08% 307,65 937.069,10 Atlantska plovidba d.d. dionice bilježe tri od 10 najlikvidnijih -6,04% 400,25 653.725,43 Arenaturist d.d. izdanja. Dobitnica tjedna je dionica -5,22% 24,50 625.034,46 Belje d.d.

Atlantske plovidbe, a poskupjela je za 6,08 posto te tjedan zaključila ci10 dionica tjedna zadnja jenom od 307,65 kuna i prometom od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 937.000 kuna. Atlantic Grupa bilježi +12,97% 70,00 8.355,90 OT d.d. - obv. 250 mil. HRK porast od 2,22 posto na zadnju cijenu +11,27% 64,00 222.795,08 SNH GAMA d.d. od 879,10 kuna te sakupljenih 1,2 mili+7,77% 330,00 88.032,28 Saponia d.d. juna kuna. Cjenovni pad bilježi sedam +7,28% 100,00 3.000,00 Institut IGH d.d. izdanja. Gubitnik tjedna je Arenaturist +6,80% 54,00 98.972,38 SN PECTINATUS d.d. s padom od 6,04 posto na cijenu od +6,45% 3.300,00 131.974,40 Jadransko osiguranje d.d. +6,38% 250,00 7.200,00 400,25 kuna, a trgovan je u iznosu od Hoteli Tučepi d.d. +6,23% 21,99 6.281,66 Hidroelektra niskogradnja d.d.

654.000 kuna. Belje je tjedan zaklju+6,08% 307,65 937.069,10 Atlantska plovidba d.d. čilo minusom od 5,22 posto odnosno +5,71% 739,99 1.479,98 Olympia Vodice d.d. cijenom od 24,50 kuna i prometom od 625.000 kuna. Slijedi najlikvidnija 10 dionica tjedna zadnja Valamar Riviera (-3,25 posto), a zatim promet s najvećim padom cijene promjena cijena Đuro Đaković kojem je tijekom tjed-18,37% 0,40 20.840,00 Magma d.d. na cijena umanjena za 1,20 posto na -12,71% 2,61 214.554,78 Ingra d.d.

49,25 kuna.

-12,41% 3.810,00 82.381,19 Zvijezda d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su, nakon blagog porasta u tjednu ranije, prošli tjedan ponovno zabilježili pad. Redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije umanjen je za 42 milijuna kuna tj. za 55 posto, te je iznosio 33,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 22,3 milijuna kuna što predstavlja 66 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, tri su izdanja tjedan završila porastom, a sedam padom cijene. Tjedne pro-

Čakovečki mlinovi d.d.

PIK d.d.

Vupik d.d.

Jadroplov d.d.

MIV d.d.

Termes grupa d.d.

Viadukt d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

-10,34%

6.000,10

125.851,70

-9,68%

84,00

14.157,18

-9,38%

42,50

57.616,84

-9,09%

30,00

20.309,89

-8,37%

3.207,01

14.436,02

-7,48%

110,00

30.277,45

-6,05%

309,98

95.590,88

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Rast monetarnih agregata

Loš tjedan za dioničke i mješovite fondove Od 79 aktivnih fondova proteklog su tjedna prevladali oni koji su zabilježili negativnu postotnu promjenu. Padom cijene protekli je tjedan zaključilo 56 fondova, porasla su 22 fonda, a jedan je fond tjedan zaključio bez promjene vrijednosti. Nije bilo fondova s porastom većim od jedan posto, a 33 fonda su pala više od jedan posto. Domaći, europski i svjetski burzovni indeksi proteklog su tjedna bilježili značajnije minuse, a to se osobito odrazilo na dioničke i mješovite fondove. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom pet su mjesta zauzeli obveznički fondovi, četiri novčani, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih

fondova kretale su se u rasponu od +0,17 do -9,69 posto. Palo je svih 27 dioničkih fondova.

Najveći tjedni minus zabilježio je Neta Frontier s padom od čak 9,69 posto. Slijedi ga Alpen.

Special Opportunity koji je pao za 4,54 posto, a treće mjesto na ljestvici gubitnika zauzeo je ZB BRIC+ s padom od 4,41 posto. Pali su i svi posebni fondovi. Najviše su cijene udjela umanjene posebnim fondovima pod upravljanjem ZB investa pa je tako ZB Future 2055 pao za 2,79 posto, ZB Future 2040 za 2,74 posto, a ZB Future 2030 bilježi minus od 2,58 posto. Od 14 mješovitih fondova porastao je samo InterCapital Smart, za 0,11 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 27.10.2016. do 3.11.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2957 Addiko Growth € 11,0027 ZB euroaktiv € 124,8660 ZB trend $ 149,8016 Capital Breeder kn 91,6608 KD Prvi izbor kn 13,5295 Ilirika Europa € 115,2715 PBZ Equity fond € 11,5171 HPB Dionički kn 111,4346 Erste Adriatic Equity € 96,9400 Neta Global Developed kn 81,7802 ZB aktiv kn 125,6601 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 100,9029 Platinum Global Opportunity $ 14,2870 KD Nova Europa kn 5,3850 OTP indeksni kn 46,5520 Platinum Blue Chip € 95,3476 Neta Frontier kn 456,1653 OTP Meridian 20 € 94,8490 A1 kn 97,0000 Alpen.Special Opportunity kn 140,7155 Neta New Europe kn 64,5675 Ilirika BRIC € 77,5300 Crobex10 kn 106,4247 KD Energija kn 8,1723 ZB BRIC+ € 92,5057 Allianz Equity € 161,0242 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 117,5900 Raiffeisen Harmonic € 100,9000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,0400 ZB Future 2025 € 97,8984 ZB Future 2030 € 95,4940 ZB Future 2040 € 95,4146 ZB Future 2055 € 95,4036 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 177,5006 PBZ Global fond € 14,7920 Addiko Balanced € 12,8267 KD Balanced kn 127,8443

tjedna promjena [%]

-1,34 -2,16 -3,13 -1,44 -1,10 -3,09 -3,26 -1,46 -1,42 -1,89 -4,03 -0,96 -0,99 -1,40 -2,87 -1,06 -3,02 -9,69 -1,48 -2,01 -4,54 -0,40 -3,89 -0,68 -3,78 -4,41 -1,58 -1,48 -1,55 -0,20 -2,06 -2,58 -2,74 -2,79 -0,23 -1,73 -1,50 -0,96

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,4211 OTP uravnoteženi kn 115,6746 Allianz Portfolio kn 163,1365 Smart Equity € 101,3821 PBZ Conservative 10 fond € 111,5354 You Invest Active € 98,5000 You Invest Balanced € 100,8400 You Invest Solid € 102,4100 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,3990 PBZ Flexible 30 fond € 100,8780 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,7459 Addiko Conservative € 14,3543 Raiffeisen Bonds € 177,4800 PBZ Bond fond € 131,2874 InterCap. Bond (Capital One) € 214,2167 HPB Obveznički € 161,1241 Neta Emerging Bond kn 82,8056 Erste Adriatic Bond € 119,2900 Raiffeisen Classic € 106,5900 PBZ Short term bond fond kn 102,5441 PBZ Dollar Bond fond $ 102,7481 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,0065 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4357 ZB plus kn 175,8049 ZB europlus € 150,7114 PBZ Euro Novčani € 139,3381 Raiffeisen Cash kn 157,9700 Erste Money kn 151,5400 Addiko Cash kn 152,3652 PBZ Dollar fond $ 132,2813 HPB Novčani kn 143,8220 OTP novčani fond kn 133,2853 InterCap. Money (Money One) kn 130,0648 Allianz Cash kn 118,4943 Erste Euro-Money € 116,0500 Auctor Cash kn 111,2107 Raiffeisen euroCash € 106,0000 HPB Euronovčani € 106,4195 Locusta Cash kn 1362,5406 Neta MultiCash kn 107,5450 OTP euro novčani € 102,7064

-0,26 -1,52 -0,81 -0,28 -0,05 -1,13 -0,93 -0,63 0,11 -0,56

naziv(fond)

valuta

-0,01 -0,14 0,06 0,09 0,05 -0,05 -0,97 -0,01 0,06 0,17 -0,01 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 0,02 -0,01 0,00 0,02 -0,03 -0,02

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija potkraj rujna iznosio je 79,3 milijarde kuna. Prema posljednjim podacima HNB-a, nakon što je pet mjeseci za redom bilježen rast na mjesečnoj razini, u rujnu je zabilježen mjesečni pad te je monetarni agregat M1 bio niži za jednu milijardu kuna ili 1,2 posto u odnosu na kolovoz.

Plus Market obilježava 10. godišnjicu

Velpro centar, tvrtka iz portfelja koncerna Agrokor, obilježila je 15 godina svoga poslovanja i 10 godina od otvaranja prvog prodajnog objekta iz projekta Plus Market.

Taj je projekt pokrenut s ciljem podržavanja, očuvanja i unapređenja male trgovine u Hrvatskoj. U proteklih 10 godina uspješno je okupio brojne male trgovce. Od 2006. godine, kada je u prosincu otvoren prvi Plus Market, do danas je otvoreno ukupno 1100 prodajnih partnerskih mjesta.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Michael P. Leiter, Christina Maslach

Spriječite sagorijevanje na poslu Mate

Kroz 14 priča upoznajemo neprilagođene i neurotične pojedince; neki su izgubljeni u poricanju realnosti, drugi žive dinamično, ali i sputani takvim životom. Njihovi su odabiri slučajni, zabune i nesporazumi ih određuju, a važni razgovori i spoznaje događaju im se u automobilu ili u trgovačkom centru, dok se susret sa samim sobom ili s bitnim pitanjima odgađa. Svi mnogo rade, ali se ne ostvaruju. Dom je mjesto osvijetljeno titrajem s ekrana, obitelj je ona kojoj se tek putuje u posjet, ili se s njom razračunava u mislima, a žudnja je važna dok se o njoj sanjari.

Mladen Kopjar

Čokoladne godine Naklada Ljevak

Knjiga donosi u praksi prokušane postupke ocjenjivanja izvora profesionalnog stresa i navodi preporuke među kojima svatko može odabrati svoj put smanjivanja vjerojatnosti sagorijevanja na poslu.

Istraživanja pokazuju da su stresni poslovi jednako loši za zdravlje kao pušenje i debljina. Glavni uzroci stresa na poslu su velika zahtjevnost, nedovoljna kontrola nad donošenjem odluka i loši međuljudski odnosi. Kako uskladiti privatni i poslovni život te smanjiti stres, saznajte u ovoj knjizi.

Gordana Crnković

Kretanje sjena Hena Com

Autor progovara iz perspektive glavnoga junaka dječaka Darka prateći ga od rođenja do desete godine života.

Najranijih događaja iz života zapravo se ne sjećamo, ali ih pamtimo prema pričanju starijih i nakon višekratnoga slušanja o istim zgodama, počinje nam se činiti da se zaista sami sjećamo tih trenutaka makar još nismo imali godinu ili dvije. Taj psihološki fenomen omogućuje nam da bez zadrške prihvatimo irealni pomak u kojemu duhoviti komentari tek rođenoga djeteta ne narušavaju realističnu potku Kopjarova romana.

46 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

Mario Vargas Llosa

Junak iz sjene Vuković&Runjić

Riječ je o 17 međusobno povezanih priča, 17 poglavlja usloženih po Fibonaccijevu nizu, strukturno nalik progresiji spirale. U svakome poglavlju, čija se radnja odvija na različitim mjestima, u različitu vremenu autor pokušava prodrijeti u procese umjetničkog stvaranja. Čitatelj se susreće s umjetnicima, ljudima koji se okruženi banalnošću svakidašnjeg života, nastoje usredotočiti na trenutak nadahnuća, trenutak kada je možda božica Seiobo sišla s neba, trenutak potreban da bi se stvorila umjetnost.

Dr. Stephan Domenig

Alkalna prehrana Školska knjiga

Knjiga prati usporedne priče Felícita Yanaquéa, pedantnog i milodušnog malog poduzetnika iz Piure suočenog s ucjenom, te Ismaela Carrere, uspješnog poslovnog čovjeka, vlasnika osiguravateljske tvrtke iz Lime, koji svojoj dvojici sinova, lijenčinama što mu priželjkuju smrt, smišlja osvetu. Obojica su na svoj način samozatajni buntovnici koji nastoje preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom. Dok Ismael prkosi svim ustaljenim pravilima svoga staleža, Felícito ostaje vjeran elementarnim načelima i suprotstavlja se ucjeni.

László Krasznahorkai

Seiobo je bila tamo dolje OceanMore

Današnji način prehrane i života pogoduje kiselosti organizma što često rezultira umorom, bezvoljnošću i nadutošću, a s vremenom i raznim ozbiljnijim teškoćama.

Osim niza spoznaja o prednostima alkalnog načina života, knjiga obuhvaća i alkalnu kuru – dvotjedni program čišćenja i pomlađivanja. Raznovrsni recepti i dnevni jelovnici pomoći će vam da očistite preopterećeni probavni sustav i sačuvate zdravlje.

Priložene su i lakmus-trake s pomoću kojih možete provjeriti kiselost ili alkalnost svojeg organizma

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Madraci i namještaj Hilding Anders, Prelog, www.hespo.hr. Hilding Anders Hrvatska dio je velike Hilding Anders Grupacije, tržišnog bedding lidera na više od 40 tržišta diljem Europe, Rusije i Azije te, također, vlasnika najrenomiranijih europskih i azijskih bedding brendova. Proizvode madrace svih vrsta, podnice, tapecirane krevete te namještaj za spavaće i dječje sobe. Ponudu čini i specijaliziran program madraca, jastuka, podnica i kreveta za hotelsku industriju. Kontakt: Oliver Rođak, oliver.rodak@hildinganders.com, +385 40 650 000, +385 98 303 666.

Rasvjetna tijela i karniše IR-Luks, Vukovar. Tvrtka se bavi proizvodnjom rasvjetnih tijela i karniša. Nude svoje proizvode. Kontakt: Hrvoje Ravnjak, hrvoje@ir-luks.hr, +385 12773433.

Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta.

Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode. Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova.hr, 098 9909 141.

Modularni objekti i najam hala Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.hr. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvod-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

USB tokeni

Fina nabavlja USB tokene. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 540.000 kuna. Rok dostave ponuda 18. studenoga.

Usluge pružanja podrške

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije nabavlja usluge pružanja podrške HAMAG-BICRO-u kao posredničkom tijelu razine 2. Procijenjena vrijednost je osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

Promotivni materijal

Hrvatska pošta nabavlja promotivni materijal. Procijenje-

ne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo.com, 049 374 100, 098 271 330.

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu). Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152.

Hidraulična oprema i cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320 proizvodi i zavarene tipove cilindara. Osim cilindara u proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje primjene korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za prijevoz i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Tvrtka proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042 781 528.

na vrijednost je 600.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 5. prosinca.

Očitavanje brojila

HEP Operator distribucijskog sustava nabavlja usluge očitavanja brojila električne energije na području Elektre Zagreb.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,4 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 6. prosinca.

Regija

Promotivne vrećice

Turistička organizacija općine Budva nabavlja usluge izrade, tiska i dostave promotivnih vrećica. Rok dostave ponuda je 10. studenoga.

Sokovi i napici

Ministarstvo obrane Republike Slovenije nabavlja sokove, slatke napitke, sirupe i vodu.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 5. prosinca.

Novine i periodični časopisi

Kolači

Ministarstvo finansija Crne Gore nabavlja novine i periodične časopise. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja gotove kolače.

Rok dostave ponuda je 14. studenoga.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se pašnjaci, oranice i poslovni prostori Oranica, ukupne površine 34.315 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 120.102 kune, nalazi se u naselju Tominovac, Općina Kutjevo u Požeško-slavonskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba br. 9.

Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Poslovna zgrada s dvorištem, ukupne površine 4540 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5,5 milijuna kuna nalazi se u Slatini u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Trg Sv. Josipa 12, soba br. 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 69,62 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 255.301 kunu, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 11. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Kralja Tomislava 40, soba br. 14. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 700 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 598.300 kuna, nalazi se u Požegi, prodaje se na dražbi 11. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Pašnjak, ukupne površine 405 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 70.050 kuna, nalazi se u naselju Vojnić Sinjski, Općina Trilj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. studenoga u 12.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Sinju, Put Petrovca 3, sudnica br. 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 678 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 83.300 kuna, nalazi se u naselju Poljana Biškupečka u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 14.

48 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 146/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Pašnjak, ukupne površine 2694 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 209.715 kuna, nalazi se u naselju Gornje Selo, Općina Šolta, Splitsko-dalmatinska županija, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 59. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 137,08 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 433.268 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 306/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 611 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 511.252 kune, nalazi se u naselju Pićan u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu, soba br. 8/II. Nekretnina se na drugom ročištu ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 289 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,7 milijuna kuna nalazi se na Viru, Zadarska županija, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 10 sati, na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Stambeno-poslovni prostor, koji u naravi predstavlja zgradu, kuću i dvorište, ukupne površine 372 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 581.578 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 55/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine.

Zgrada, ukupne površine 430 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 325.275 kuna, nalazi se na adresi Pujanke 20 u Splitu, prodaje se na dražbi 14. studenoga u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 59.

Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je: 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika.

Uredski namještaj Visoka škola Beč - gospodarski studij, zastupana po Saveznoj nabavi d.o.o., raspisala je javni natječaj za sklapanje ugovora na rok od 60 mjeseci za isporuku i montažu uredskog namještaja za potrebe FHW-a. Vrijednost nabave: 320.000 eura. Natječaj je otvoren do 28. studenoga.

kommune, Kauffelds plass 1, Arve Sandvoll, 2815 Gjøvik, Norway, arve.sandvoll@gjovik. kommune.no. Elektronički pristup podacima: http://permalink.mercell.com/62074208. aspx.

Bove za označavanje

Notre Dame Ravelin, Malta, traži nabavu bova za označavanje. Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Department of Contracts, Notre Dame Ravelin, Floriana, FRN 1600, Malta, info.contracts@gov.mt. Više podataka o natječaju na https://www.etenders.gov.mt/epps.

Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@ cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu.

Radna odjeća, posebna radna oprema i pribor Općina Gjøvik, Norveška, traži nabavu radne odjeće, posebne radne opreme i pribora.

Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Gjøvik

Građevinski radovi Uprava za autoceste sjeverne Bavarske (Autobahndirektion Nordbayern) raspisala je natječaj za izvođenje građevinskih radova na autocesti. Radovi se odnose na šestotračno proširenje autoceste A6. Trajanje radova: 36 mjeseci. Natječaj je otvoren do 16. studenoga, a prijave se predaju na Autobahndirektion Nordbayern, Flaschenhofstraße 55, Nürnberg, 90402, Deutschland, vergabestelle@ abdnb.bayern.de. Više podataka o natječaju na: https://www.meinauftrag.rib.de/public/DetailsByPlatformIdAndTenderId/platformId/1/ tenderId/131870.

Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków – Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je: 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08110 Siedlce Poljska.

7. studenoga 2016. | broj 3952 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Vina Laguna osvojila tri medalje na sajmu Wine Expo Poland

Prvo pa zlato... ne, tri zlata!

Agrolaguna se sa svojim vinima Vina Laguna predstavila na velikom međunarodnom sajmu Wine Expo Poland održanom u Varšavi 28. i 29. listopada te već u svom prvom nastupu na ovom sajmu osvojila tri zlatne medalje za Vina Laguna.

Zlatne medalje dobila su vina: Vina Laguna Castello 2013., Vina Laguna Festigia Merlot 2013. te Vina Laguna Festigia Cabernet Sauvignon 2013. Agrolaguna je s vinima Vina Laguna napravila snažan

iskorak na tržište Poljske, te je samo ove godine na ovo tržište izvezla čak 300.000 boca. Rezultat je to, naravno, i promotivnih aktivnosti na tom tržištu. Uz predstavljanje na sajmu Wine Expo, u restaurantu Amber Room održana je tom prilikom i promocija Vina Laguna uz prisustvo veleposlanice Republike Hrvatske u Poljskoj Andreje Bekić te poslovnih partnera Agrolagune i predstavnika me-

dija. Uz specijalitete poljske kuhinje, ali i tradicionalne istarske proizvode poput maslinovih ulja i istarskih sireva, prezentirana su Vina Laguna Malvazija, Festigia Malvazija, Festigia Merlot, Festigia Castello i Muškat žuti.

“Iznimno smo zadovoljni rezultatima koje Vina Laguna ostvaruju na tržištu Poljske, a

Agrolaguna je ove godine izvezla 300.000 boca Vina Laguna na tržište Poljske

zlatne medalje na sajmu Wine Expo Poland dodatna su potvrda kvaliteti naših vina.

Nastavit ćemo i dalje snažno promovirati Vina Laguna na tržištu Poljske, ali i našim drugim važnim izvoznim tržištima poput Njemačke, Austrije te Velike Britanije. Također, planiramo i nove investicije u Agrolaguni s ciljem daljnjeg razvoja i unapređenja kvalitete Vina Laguna”, izjavila je Suzana Diklić, voditeljica marketinga Agrolagune.

Najveće ocjenjivanje merlota i cabernet sauvignona na svijetu

Vina Belje imaju još jednog šampiona Nakon što je Cabernet sauvignon Vina Belje berbe 2009. osvojio zlatnu medalju i titulu najboljeg crnog vina iz Hrvatske na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini, nove nagrade za crna stižu iz talijanskog Bergama. Cabernet sauvignon berbe 2012. i kupaža cabernet sauvignona i merlota iz 2011. osvojili su zlatne medalje, a Cabernet sauvignon Merlot je proglašen i najboljim vinom iz Hrvatske na ovom ocjenjivanju.

Svjetsko ocjenjivanje vina sorti cabernet sauvignon i merlot pod nazivom Emozioni dal mondo: Merlot e Cabernet insieme, koje se u Bergamu održava svake godine tijekom listopada, privlači brojne hrvatske vinare koji u portfelju imaju crni sortiment jer su nagrade iz Bergama cijenjene i među strukom i među potrošačima. I Vina Be50 | Privredni vjesnik | broj 3952 | 7. studenoga 2016.

lje na ocjenjivanju cabernet sauvignona i merlota sudjeluju svake godine.

“Iako je Belje poznato po vrhunskoj graševini, imamo i sjajna, svjetski nagrađivana crna vina, posebno cabernet sauvignon i merlot. U samom smo vrhu hrvatskih

Cabernet sauvignon Merlot u Bergamu je proglašen i najboljim vinom iz Hrvatske proizvođača ovih sorti što potvrđuju naše nagrade u Bergamu u zadnjih pet godina”, rekla je Suzana Zovko, glavna enologinja Vina Belje. Nove zlatne medalje još su jedna potvrda velikog potencijala Baranje i hrvatskog Podunavlja u proizvodnji izuzetnih i autentičnih vina koja oduševljavaju svjetske znalce.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik