Pv 3953 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

14. studenoga 2016., godina LXIII, broj 3953

HDE: Ekonomska politika Hrvatske

Zajedno za zamah gospodarstva Vlada će rast i razvoj Hrvatske temeljiti na izgradnji poticajnog poslovnog okruženja

intervju

Tomislav Tolušić ministar poljoprivrede

novosti u energetskoj obnovi

Od sada i avans za početak radova

25 GODINA KASNIJE

Vukovar ne može više čekati

sadržaj

3953 / 14. studenoga 2016.

Izložbom Povijest cipele tvrtka Borovo obilježila je 85 godina postojanja

12 Tomislav Tolušić

TEMA TJEDNA

24. znanstveno-stručno savjetovanje “Ekonomska politika Hrvatske u 2017.” Plenković: Svi moramo pridonijeti zamahu gospodarstva

Vujčić: Nastavak ekspanzivne monetarne politike

INTERVJU

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede Želim red, rad i disciplinu

Gospodarska situacija i perspektiva budućnosti Vukovar 25 godina kasnije: opustošen, slavljen, zaboravljen

Energetska obnova višestambenih zgrada Daje se i 20 posto avansa za započinjanje radova

AKTUALNO

PV ANALIZA

Održan 39. interliber

Nakladnici odahnuli PDV na knjige i dalje na stopi od pet posto

Hrvatsko-slovački gospodarski forum Veliki prostor za jačanje gospodarske suradnje

Flamark Učinkovita i ekološki prihvatljiva zaštita od požara

aktualno

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: ZDRAVO ZA GOTOVO

Ekološka ili konvencionalna poljoprivreda? Svi zaboravljaju da upravo intenzivna proizvodnja stvara sve probleme koje danas imamo

Dani osiguranja u Opatiji Osiguranje - važan gospodarski čimbenik

Poruke sa 26. Sabatine Jedna jako čudna godina

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 3

GOST KOMENTATOR DOMAGOJ VRANJEŠ

ZELENO JE U MODI

Treba podizati svijest građana i investitora o mogućnostima zaštite okoliša, ali ih i upoznavati sa svim koristima koje im se pritom vraćaju

Domagoj Vranješ, direktor tvrtke VITA PROJEKT član Uprave HSZG

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

eško da dan može proći bez medijskog naslova o nekom ekološkom problemu. Također, pojam održivosti je sveprisutan u okolišnim, gospodarskim i političkim temama. No koliko je stvarnih primjera koji pokazuju da promišljanje o zelenim tehnologijama, zelenoj gradnji te zaštiti i unapređenju okoliša uistinu jest trend koji slijedimo i koji nas vodi prema održivom razvoju? Nažalost, ne toliko koliko bismo htjeli ili možda upravo onoliko koliko je razvijena naša svijest o važnosti zaokreta prema drugačijem pristupu. Problem otežava i ekonomska varijabla u formuli održivosti zbog otežanih uvjeta zatvaranja financijske konstrukcije uz raspoložive mogućnosti kreditiranja. Naime, ulaganje u zeleni proizvod je uvijek promišljeno sa širim i dugoročnim koristima za društvo i okoliš, a takve se jednim dijelom ni ne mogu novčano iskazivati. Kako god bilo, po mnogim pokazateljima Hrvatskoj tek predstoji pokrenuti ozbiljniji val zelenih investicija za što se polako, ali sigurno, stvaraju pretpostavke. Tome u prilog ide i u travnju potpisan Sporazum o razumijevanju Europske banke za obnovu i razvitak i Europske mreže Svjetskoga savjeta za zelenu gradnju, čiji je član i Hrvatski savjet za zelenu gradnju, a kojim se usuglašava suradnja na prijeko potrebnoj podršci održivoj gradnji. U kontekstu održive gradnje važno je spomenuti i zelenu infrastrukturu kao sastavni dio zdravog naselja i element očuvanja bioraznolikosti. Gradski parkovi i uređene zelene površine djeluju pozitivno na mikroklimu i kvalitetu življenja u urbanim cjelinama. Zeleni krovovi kao detalj multifunkcionalne i održive arhitekture također u tome imaju važnu ulogu. Vrijednost uređenih javnih zelenih površina već je dokazana brojnim studijama o pozitivnim učincima na zdravlje stanovništva kao i na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti djece. Također, njihova korist je utvrđena i studijama o povećanju vrijednosti nekretnina ovisno o blizini parkova. Kao jedan od pozitivnih primjera ulaganja u javne zelene površine ističem Đelekovec – naselje na sjeverozapadu Hrvatske koje je sustavno krenulo s razvojem vlastite zelene infrastrukture, pritom naslonivši se na mogućnosti financiranja iz Programa za ruralni razvoj. Europska zajednica nastoji na mnogo načina podići svijest o potrebi zaštite okoliša te

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

potaknuti razvoj i rast tržišta zelenih proizvoda i usluga. Znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel jamstvo je potrošačima da svoj novac troše na proizvod ili uslugu s manje nepovoljnim utjecajem na okoliš. Nažalost, većina hrvatskih potrošača uopće nije upoznata da takvi proizvodi postoje ili, u najboljem slučaju, nije upoznata s njihovim prednostima. Naime, kvaliteta i učinkovitost EU Ecolabel proizvoda također mora zadovoljiti propisane kriterije pa ovi proizvodi “rade” dobro ili bolje od klasičnih proizvoda na koje smo navikli. Turizam kao jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske ovisan je o uređenom i čistom okolišu. U zemljama Europske unije je za objekte turističkog smještaja do sad dodijeljeno 654 EU Ecolabel oznaka. Dok rezultati istraživanja tržišta EU-a pokazuju kontinuirano povećanje interesa turista za takav smještaj, u isto vrije-

PO MNOGIM POKAZATELJIMA HRVATSKOJ TEK PREDSTOJI POKRENUTI OZBILJNIJI VAL ZELENIH INVESTICIJA me u Hrvatskoj još nemamo nijedan EU Ecolabel certificirani hotel ili kamp. Da se stvari ipak pomalo kreću u pozitivnom smjeru, govori podatak da je u rujnu dodijeljen prvi znak zaštite okoliša EU Ecolabel u Hrvatskoj – deterdžentu za rublje Eco Bianco pulskog proizvođača Ecology 108 za kojeg je uspješno dokazana sukladnost s propisanim mjerilima. Preostaje zaključiti da se nalazimo u trenutku kada polako, ali sigurno zeleni trendovi postaju realnost i u Hrvatskoj. Potrebno je pojačano raditi ne samo na podizanju svijesti građana i investitora o potrebama i mogućnostima zaštite i unapređenja vlastitog okoliša već ih i upoznavati sa svim koristima koje im se vraćaju kroz takva ulaganja. Hrvatski savjet za zelenu gradnju vodi snažnu kampanju na ovom području, a na svima nama je da vlastitim odabirom pridonesemo održivom razvoju naše zemlje.

BROJKE, BROJKE

Turistička aktivnost stanovništva Hrvatske u 2015. 3,6 milijuna

(63,5%) putovanja bilo je u Hrvatskoj

U 2015. ukupno je ostvareno

5,7 milijuna

2,1 milijun

(36,5%) u inozemstvo

privatnih putovanja

Barem na jednom privatnom višednevnom putovanju bilo je 1,6 milijuna ili 42,9% stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina

Najviše putovanja u inozemstvo:

Italija

19,7%

S obzirom na duljinu boravka na putovanju 2,8 milijuna putovanja (49,2%) bila su kraća, 2,9 milijuna (50,8%) dulja Ukupno je ostvareno 964.000 poslovnih putovanja:

BOSNA I HERCEGOVINA

* 452.000 putovanja (46,9%) u Hrvatskoj

18,3%

* 512.000 (53,1%) u inozemstvo

AUSTRIJA

10,2% NJEMAČKA

Najčešći motivi odlaska na privatno putovanje:

višednevno

* 1,9 milijuna putovanja ili 33% posjet rodbini i prijateljima

SLOVENIJA

7,5%

Izvor: DZS

* 1,6 milijuna putovanja ili 29,2% * 471.000 putovanja ili odmor na moru 8,3% odmor u gradu 14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA 24. znanstveno-stručno savjetovanje “Ekonomsk

Plenković: Svi mor zamahu gospodar

Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bismo dopustili da nas u gospodarskom smislu, a to znači i u smislu životnoga standarda naših ljudi, pretječu ili na neki način u konkurentnoj tržišnoj utakmici nadjačaju zemlje koje su nekada bile iza nas. Upravo ta međunarodna konkurencija treba nam dati dodatni poticaj da ubrzamo promjene koje će omogućiti da Hrvatska postane pravi i prvi izbor domaćih i stranih investitora, istaknuo je hrvatski premijer

olitička stabilnost ključna je za kvalitetan gospodarski rast i razvoj, to je ono za što smo se zalagali i što građani očekuju nakon ove, u političkom smislu, vrlo specifične godine koja je iza nas. Želim jasno istaknuti da ćemo se u ostvarivanju dugoročnih programskih ciljeva gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, naše politike, temeljiti na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojemu je privatni sektor nositelj ekonomskoga razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti, istaknuo je između ostaloga hrvatski premijer Andrej Plenković, prošloga tjedna na 24. znanstveno-stručnom savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2017., održanom u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Vratio se optimizam

Predstavljajući Vladinu ekonomsku politiku u idućoj godini, politiku koju će Vlada, kako je kazao, graditi do kraja mandata, premijer je ustvrdio kako se danas u Hrvatskoj osjeća optimizam na koji smo tijekom višegodišnje krize gotovo zaboravili. “Kao odgovoran čovjek moram naglasiti da je svaki član moje vlade, isto kao i ja osobno, duboko svjestan izazova i problema koje moramo rješavati kako bismo dodatno osnažili postojeće pozitivne gospodarske trendove. Ni u jednom trenutku ne zaboravljamo i ne-

ćemo zaboraviti da su mnogi strukturni problemi koji su tijekom dugih godina krize kočili naš brži oporavak i dalje prisutni. Odlučni smo ih rješavati korak po korak na način koji će osigurati stabilnu putanju rasta i preliti se u bolji životni standard, uz smanjivanje duga i fiskalnih problema koji su nas opterećivali dugi niz godina”, rekao je Plenković. Ustvrdio je kako će Vlada aktivno raditi na izlasku iz Procedure prekomjernog deficita,

Sljedećih 12 mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban na trajnom održavanju niskog deficita i uravnoteženju proračuna, smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u i ponovnom vraćanju kreditnog rejtinga u zonu investicijskog rejtinga. Sljedećih 12 mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban, ocijenio je Plenković, podsjetivši na Vladina četiri temeljna cilja koja će se ostvariti u narednom četverogodišnjem mandatu.

6 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Osigurati gospodarski rast

Prvi cilj je osiguravanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta. “Mjere za ostvarivanje ovog cilja započet ćemo predstavljanjem proračuna za 2017. i pokazati da Vlada nastavlja sa smanjivanjem proračunskog deficita na razinu od dva posto BDP-a u 2017., a time i snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, kroz uravnoteženu fiskalnu konsolidaciju i jačanje održivosti javnih financija, a uz očuvanje solidarnosti. Uvjereni smo da će te mjere dovesti i do jačanja makroekonomske stabilnosti i smanjivanja troška kamata te povećanja konkurentnosti i kreditnog rejtinga. Povećanje konkurentnosti, stvaranje pravne sigurnosti, daljnje smanjenje neporeznih davanja rasteretit će građane i poduzetnike. To će u konačnici dati zamah razvoju gospodarstva i, nadamo se, privući strane ulagače”, naglasio je, podcrtavši kako je ono što će obilježiti iduću godinu, ali i cijeli mandat Vlade, provedba cjelovite porezne reforme. “Česte izmjene poreznih propisa stvorile su proteklih godina klimu određenog nepovjerenja i nesigurnosti za poduzetnike, investitore, o čemu su nerijetko svjedočila brojna izvješća međunarodnih organizacija i institucija koje su Hrvatsku doživljavale nedovoljno atraktivnom za ulaganja. Naš su pristup sveobuhvatne promjene u čije su predlaganje bili uključeni eminentni stručnjaci i koje su proizvod struke, a svoju političku dimenziju porezna reforma dobila je u kontekstu rada prošle Vlade i izborne kampanje. Cjelovita reforma usmjerena je na po-

a politika Hrvatske u 2017.â&#x20AC;&#x153;

ramo pridonijeti rstva

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Slijedi restrukturiranje željezničkog sektora i sektora cestovne infrastrukture Osim razvojnog i reformskog rada Vlada će se aktivno baviti i restrukturiranjem državnih i javnih poduzeća, a osobito društava željezničkog sektora i sektora cestovne infrastrukture, najavio je predsjednik Vlade. “U željezničkom sektoru ćemo restrukturirati HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ

Infrastrukturu. U planu su brojne reforme koje će dovesti do ušteda, a u konačnici rezultirati modernim željezničkim sustavom koji će biti održiv i konkurentan na hrvatskom, ali i europskom tržištu. Kad je riječ o cestovnoj infrastrukturi ključno je restrukturiranje cjelokupnog cestovnog

sustava. Postoji devet radnih grupa koje pripremaju prijedloge poboljšanja u klasifikaciji cesta, modernizacija standarda i prakse upravljanja, modela unapređenja i modernizaciju sustava naplate cestarina”, pojasnio je Plenković.

jednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava, ali i na porezno rasterećenje, kako građana, tako i poduzetnika, obrtnika te poljoprivrednika”, rekao je on. Dodao je kako sveobuhvatnost reforme i visok stupanj njene usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja i doprinos stabilnosti poslovnog okruženja, a pridonijet će i demografskoj obnovi te postizanju veće socijalne pravednosti.

Smanjenje administrativnih prepreka

Jedan od važnih zadataka su mjere za smanjivanje administrativnog i regulatornog okruženja koje će dodatno osnažiti učinke porezne reforme, smatra Plenković, napominjući kako je Vlada svjesna da administrativne, parafiskalne i zakonske prepreke odvraćaju investitore, a bez tih mjera porezno rasterećenje ne bi moglo dati pune gospodarske učinke. “Upravo stoga ćemo vrlo brzo krenuti sa serijom konkretnih mjera i odluka koje će smanjiti administrativne prepreke. Namjeravamo stvoriti sustav koji će osigurati platformu za sustavno otkrivanje administrativnih i regulatornih prepreka i koji će biti dostupan svim poduzetnicima. To znači i jačanje mehanizma ocjene svakog zakonodavnog propisa, ne samo kada je riječ o fiskalnim i financijskim učincima, kompatibilnosti s europskom pravnom stečevinom, već prije svega učinkom na gospodarstvo. Zbog toga smo postavili cilj da Hrvatska u sljedećih godinu dana poboljša svoj položaj na komparativnim ljestvicama konkurentnosti, primjerice da budemo u top 30 na ljestvici Doing Business, što bi djelovalo ohrabrujuće i na naše gospodarstvo i na ulagače. Zbog toga će bitan segment našeg rada u idućim mjesecima biti i preispitivanje svrhovitosti preve-

Ono što će obilježiti iduću godinu, ali i cijeli mandat Vlade, je provedba cjelovite porezne reforme likog broja mjera koje postoje i raditi na njihovom potpunom ukidanju”, naglasio je premijer. Vlada će također poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija. To uključuje pojednostavljenje propisa i ubrzanje rada administracije i sudova te digitalizaciju i povezivanje svih tijela državne uprave, kako bi servis prema građanima bio učinkovitiji i brži. “Nastavit će se s reindustrijalizacijom Hrvatske potičući i jačajući izvozni potencijal naših industrija, a pritom nas

8 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

veseli snažan rast IT industrije i rastući izvoz koji Hrvatska ostvaruje u području novih tehnologija i aplikativnih rješenja. Stoga je podizanje konkurentnosti ključ uspjeha u daljnjem oporavku proizvodnje i, posebno, izvoza”, ocijenio je premijer. Korištenje sredstava iz EU fondova, nastavio je Plenković, u tom je smislu dodatan impuls i izvor financiranja za prijeko potrebne razvojne investicije i infrastrukturne projekte, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija. Pritom ne smijemo zaboraviti kako je osnovna svrha korištenja sredstava iz EU fondova smanjenje razlika u razvoju hrvatskih županija, a jedan od mehanizama smanjivanja tih razlika bit će razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Prema Plenkovićevim riječima, posebna pozornost posvetit će se turizmu u kojem će se poticati nova ulaganja te aktiviranje neiskorištene državne imovine u turističke svrhe, koje može rezultirati povećanjem prihoda. “Dobro je da se najavljuje 50 novih ili obnovljenih hotela

Zaustavljanje iseljavanja i poticanje demografske obnove Hrvatske Najvredniji hrvatski potencijal oduvijek su bili ljudi i njihove vrijednosti, naglasio je Plenković, ustvrdivši kako je jedan od strateških izazova suvremene Hrvatske, ali i njene budućnosti, demografska obnova koja čini temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka zemlje. Stoga

će se posebna pozornost usmjeriti mjerama koje će zaustaviti iseljavanje i potaknuti demografsku obnovu Hrvatske. “Nije nam cilj populacijsku politiku i demografsku obnovu svesti na dotacije, subvencije i naknade, nego je cilj svih naših politika stvoriti jako gospodarsko okruženje u kojem će mladi

koji će biti dovršeni iduće godine. U 2016. godini ulaganja u turizam iznosila su više od 670 milijuna eura, a investicije koje su u pripremi za sljedeću godinu premašit će 800 milijuna eura. Ono što nas mora zabrinuti jest da statistika pokazuje kako više od dva milijuna Hrvata ne odlazi na odmor, većinom zbog financijskih razloga. Stoga ćemo poticati razvoj domaćeg tržišta”, kazao je premijer. Jedan od generatora budućeg ekonomskog rasta je i poljoprivreda, posebice “projekt Slavonija”. “Osiguravanje prehrambene sigurnosti i neovisnosti, povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije te ribarstva, održivi razvitak poljoprivrede i gospodarenje resursima, razvoj i modernizacija ruralnih prostora bit će prioritet rada ove vlade. U tom kontekstu su predviđene i promjene poreznih stopa na poljoprivredne inpute”, rekao je Plenković, dodavši kako će se reforme nastaviti i u područjima javnih nabava i upravljanja državnom imovinom. “Sustav javne nabave važan je u borbi protiv korupcije te izgradnji otvorene i etične javne uprave. Unaprijedit ćemo sustav javne nabave kako bismo osigurali učinkovit i transparentan sustav te da bismo ostvarili brojne uštede”, najavio je predsjednik Vlade napomenuvši kako će uskoro biti predložen i zakon o javnoj nabavi koji će biti i u javnoj raspravi.

položaj, čime želimo spriječiti iseljavanje stanovništva”, istaknuo je premijer. Uporedo s osiguravanjem gospodarskog rasta radit ćemo i na stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta. Razvijat

Otvaranje novih radnih mjesta

ćemo učinkovito i uređeno tržište rada koje će omogućiti dostojan rad svima onima koji žele raditi i zaraditi, nastavio je, napominjući kako će se aktivne mjere politike zapošljavanja posebno odnositi na mlade, dugotrajno nezaposlene osobe i one s nižom razinom obrazovanja. Napravit će se srednjoročne projekcije razvoja sektora i njihovih potreba za radnom snagom te omogućiti bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju,

Prioritet Vlade je i ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. “Djelovat ćemo u smjeru smanjivanja razlika, posebno izmjenom indeksa razvijenosti. Radit ćemo na novom zakonodavnom okviru i posebnim programima za gospodarski oporavak slabije razvijenih i ratom pogođenih područja, a to se odnosi i na brdsko-planinska područja i otoke, na sve one koji imaju neravnopravan razvojni

Podizanje konkurentnosti ključ je uspjeha u daljnjem oporavku proizvodnje i, posebno, izvoza

ljudi moći bez problema zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i zaposliti se. Siguran sam da ćemo u tome i uspjeti jer alternative nemamo, nego moramo napraviti pomake na tom području”, poručio je Plenković podcrtavši kako je svim Vladinim politikama cilj postići društvenu pravednost i solidarnost.

stručnom školovanju i sveučilišnom obrazovanju prilagođenom budućim potrebama svake od industrija. “U tom kontekstu nastavit ćemo s provođenjem reforme obrazovnog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe društva i gospodarstva, kako bi iz našeg obrazovnog sustava izlazili mladi, samosvjesni ljudi, s kvalitetnim općim obrazovanjem, spremni za specijalizaciju, analitičkog mišljenja, prilagođeni budućem tržištu rada jer samo na taj način možemo ići u korak s procesima integracije i globalizacije”, smatra Plenković. Najavio je reorganizaciju i modernizaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će imati proaktivnu suradnju s poslodavcima, pojednostavljenje mjera aktivne politike zapošljavanja, usklađivanje studijskih programa s projekcijama tržišta rada te suzbijanje sive ekonomije. “Vodit ćemo računa da radno zakonodavstvo bude pojednostavljeno, osigurati učinkovitu primjenu načela fleksibilnog radnog vremena te osigurati zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza. Vlada je na svojoj prvoj sjednici imenovala ministre članove Gospodarsko-socijalnog vijeća, imali smo i prvu sjednicu s našim socijalnim partnerima i poduzetnicima, a taj angažirani pristup ministara pokazuje privrženost kvalitetnom i uključivom socijalnom dijalogu i pravovremenom doprinosu svih partnera u kontekstu zakonodavnih procesa i prijedloga”, rekao je premijer.

Reforma mirovinskog sustava

Obveza je Vlade osigurati pomoć socijalno isključenima. Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav stoga moraju, uz nužnu konsolidaciju radi njihove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju, ocijenio je predsjednik Vlade.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Državna imovina i dalje je nedovoljno iskorištena Osvrćući se na neučinkovito i netransparentno upravljanje državnom imovinom, Plenković je ustvrdio kako ova vlada osnivanjem Ministarstva državne imovine tom problemu daje poseban značaj. “Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, a čini nam se da ni jedan nije do kraja ispunio svoje ciljeve, a državna imovina i dalje je nedovoljno iskorištena. Stoga očekujem da će transformacija Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u ministarstvo pridonijeti i boljem korištenju imovine, i državnom proračunu, i rastu gospodarstva”, dodao je predsjednik Vlade.

“Vlada će provesti reformu sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, unaprijediti centre za socijalnu skrb i mrežu obiteljskih centara s ciljem pružanja kvalitetnih usluga i postizanja učinkovitosti, transparentnosti i pravednosti cjelokupne socijalne zaštite. Definirat ćemo minimalni standard, odnosno minimum sredstava koji će biti zajamčen svakom građaninu, izraditi strategiju socijalnog stanovanja te provoditi posebno dizajnirane programe pomoći djeci iz siromašnih obitelji, beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama društva”, kazao je Plenković, ocijenivši kako će jedna od najzahtjevnijih reformi biti ona mirovinskog sustava. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje omjer osiguranika i korisnika mirovina je 1:1,19. S obzirom na taj alarmantni podatak, nužna je reforma hrvatskog mirovinskog sustava. Broj korisnika najnižih mirovina u zadnjih desetak godina povećao se sa 139.000 na gotovo 227.000 hrvatskih građana, dok se njihova prosječna mirovina povećala sa 1185 kuna na svega 1450 kuna. Upravo je životni standard naših umirovljenika u fokusu programa moje vlade”, naglasio je Plenković ustvrdivši kako će reforme koje se pripremaju biti usredotočene na dugoročnu održivost i primjerenost mirovina građana što će umirovljenicima omogućiti dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. Unutar reforme postojećega mješovitog mirovinskog sustava - uz potencijal II. i III. stupa sa 85 milijardi kuna imovine i 1,8 milijuna članova te rješavanjem uočenih nejednakosti i nepravičnosti, kako unutar, tako i među generacijama, u otvorenom dijalogu svih dionika - nastojat ćemo postići konsenzus u korist naših sadašnjih i budućih generacija, dodao je. “Svim ovim mjerama želimo stvoriti poticajno okruženje našim građanima za život i rad te vratiti povjerenje kako domaćih, tako i inozemnih ulagača i Hrvatsku učiniti poželjnom destinacijom za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Pritom ne smijemo zaboraviti da se svaki hrvatski poduzetnik, a to znači i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, svakodnevno natječu s drugim gospodarstvima i konkurentima, kako onima iz EU-a, tako i onima iz trećih zemalja. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bismo dopustili da nas u gospodarskom smislu, a to znači i u smislu životnoga standarda naših ljudi, pretječu ili na neki način u konkurentnoj tržišnoj utakmici nadjačaju zemlje koje su nekada bile iza nas. Upravo ta međunarodna konkurencija treba nam dati dodatni poticaj da ubrzamo promjene koje će omogućiti da Hrvatska postane pravi i prvi izbor domaćih i stranih investitora”, zaključio je Plenković, dodajući kako je “odgovornost, prije svega, u ovom trenutku na Vladi, ali i svima nama zajedno, da pridonesemo zamahu hrvatskog gospodarstva”. (V.A.) 10 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Boris Vujčić, guverner H

Nastavak ek Temelj snažnijeg oporavka gospo strukturnim reformama i rastu

ospodarstvo Hrvatske se oporavlja, no taj oporavak još zaostaje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prošloga tjedna na 24. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Među tim zemljama jedino još Hrvatska nije dosegnula pretkriznu razinu BDP-a. No, pozitivno je to što je oporavku ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj najviše pridonio zamjetan rast izvoza roba i usluga zajedno s oporavkom osobne potrošnje i investicija koji je vidljiv i povezan s povoljnim kretanjima potrošačkog i poslovnog optimizma. Povećanje izvoza se pozitivno odrazilo na ostvarenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance što je i uz nastavak inozemnog razduživanja poduprlo stabilnost tečaja domaće valute.

Poboljšani uvjeti financiranja

Višegodišnje ekspanzivno usmjerenje monetarne politike HNB-a se nastavlja. Nakon snažne protucikličke reakcije HNB-a u krizi, i u recentnoj fazi oporavka HNB je nastavio s izrazito ekspanzivnom monetarnom politikom i smanjenjem regulatornog troška za banke. Pritom se razmjer ekspanzivnosti monetarne politike zapravo ne razlikuje od onoga u euro području, no različiti su kanali djelovanja i instrumenti. Ove je godine ona dodatno osnažena strukturnim repo operacijama, istaknuo je Vujčić. Do sada su održane tri aukcije na kojima je ukupno plasirana gotovo milijarda kuna. Cilj ovih operacija je bio osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti uz nisku kamatu. Uz strukturne operacije, HNB redovitim tjednim operacijama također daje podršku kunskoj likvidnosti sustava. Primjetno je da je kod većinom malih banaka, koje su sudjelovale u strukturnim repo operacijama, zaustavljen

rvatske narodne banke

spanzivne monetarne politike darstva mora biti povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na izvoza, uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža kreditne aktivnosti, a povezano je i s postupnom depozitnom deeuroizacijom. Banke su u zadnje dvije godine intenzivirale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, posebice kod plasmana poduzećima, što su dijelom potaknule i bonitetne mjere HNB-a za povećanje rezervacija za loše plasmane, istaknuo je guverner. Naime, 2013. postroženi su standardi pokrića loših plasmana rezervacijama. Ako banka aktivno ne rješava problem NPL-ova, primorana je postupno povećavati rezervacije za te plasmane, neovisno o njihovoj pokrivenosti kolateralima. Proces rješavanja i čišćenja nagomilanih neprihodujućih plasmana u bilancama banaka svakako je povoljan trend koji bi mogao ublažiti razmjere problema prezaduženosti i tako stvoriti osnove novog kreditnog ciklusa na zdravim osnovama za sve domaće sektore. pad kreditiranja te da su povećale kunske kredite za razliku od prethodne godine. Uvjeti financiranja na domaćem tržištu za sve sektore kontinuirano se poboljšavaju, ustvrdio je Vujčić. Kamate banaka za stanovništvo i poduzeća kontinuirano padaju i na povijesnim su minimumima. Prinosi na trezorske zapise Ministarstva financija također su dosegnuli najniže razine, a krivulje prinosa za državne obveznice se spuštaju za sve ročnosti. Povoljna kretanja bilježe se i za standarde odobravanja kredita koji se ublažavaju, a primjetan je i skok kreditne potražnje. U takvim uvjetima, u 2016. bilježi se rast domaćih plasmana tvrtkama. Pritom sve više djelatnosti ostvaruje rast plasmana te se tako bilježi prirast kreditiranja poljoprivrede, prerađivačke industrije, trgovine, sektora nekretnina te turističkih djelatnosti. Novi moment je i zamjetan skok kunskog kreditiranja, posebno u slučaju stanovništva, ali i poduzeća. Ono posebno pridonosi oporavku domaće

Postoje i rizici

Zaključno, valja još jednom istaknuti kako će HNB nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, rekao je guverner. No, poručio je, ne treba zaboraviti da trenutačna situacija otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost kako u Europi, tako i na domaćem tržištu, te da je neizvjesno do kada će situacija na međunarodnom tržištu omogućavati ovakav stupanj akomodativnosti, odnosno ekspanzivnosti monetarne politike. Zbog toga bi bilo pogrešno oslanjati se na ovakav stupanj ekspanzivnosti monetarne politike kao temelj srednjoročnog rasta. Temelj snažnijeg oporavka gospodarstva mora biti povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama i rastu izvoza, uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža odnosno nastavak konsolidiranja javnih financija, zaključio je Vujčić. (V.A.)

U 2016. bilježi se rast domaćih plasmana tvrtkama. Pritom sve više djelatnosti ostvaruje rast plasmana te se tako bilježi prirast kreditiranja poljoprivrede, prerađivačke industrije, trgovine, sektora nekretnina te turističkih djelatnosti.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 11

Intervju Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

Imamo na raspolaganju 2,6 milijardi eura za ruralni razvoj, a do sada smo utrošili manje od sedam posto

12 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Želim red, rad i disciplinu Želim uvesti red u sustav i šuma i poljoprivrede i vjerujem da ću to uspjeti. Transparentnije i redovitije ćemo isplaćivati poticaje, a raspodjela zemljišta bit će pravednija. I ne manje važno, želim ostvariti ubrzano, efikasnije i izdašnije korištenje sredstava iz programa ruralnog razvoja i operativnog programa pomorstva i ribarstva koja nam stoje na raspolaganju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako se već niz godina o poljoprivredi priča kao o strateškoj gospodarskoj grani, u praksi je malo tvrtki i obiteljskih gospodarstava koje dobro posluju u ovom poslu. Jednako tako je i s upravljanjem šumama, prirodnim resursom o kojemu ovisi domaća drvna industrija. Problemi s administracijom, starošću stanovništva, rascjepkanim i malim gospodarstvima, zastarjelom tehnologijom, proizvodnjom proizvoda za koji kupac nije unaprijed osiguran otežavaju mnogima poslovanje unatoč pomoći koja dolazi i s nacionalnih i europskih razina. Iako su se već mnogi ministri uhvatili u koštac sa sređivanjem situacije, u ovoj branši ostalo je još puno posla. O svojim planovima za sljedeće četiri godine govori nam ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

n Koliko su poljoprivreda i drvna industrija strateške grane hrvatskog gospodarstva? - I poljoprivreda i drvna industrija bi trebale biti strateške grane, no bojim se da dugi niz godina vrludamo i u

poljoprivredi i u drvnoj industriji. Bez strategije i bez jasnog cilja i puta kojem idemo nećemo daleko doći. To moramo promijeniti. Imamo više od 100 strategija u državi o različitim područjima, no onu o poljoprivredi još nemamo. A one koje imamo ne primjenjujemo i ne znamo što radimo - jer radimo od danas do sutra, bez pogleda na srednji i dugi rok. Nadam se da ću s ekipom koja stoji iza mene uspjeti te stvari promijeniti, posložiti i riješiti probleme te napraviti strategiju po kojoj ćemo znati gdje želimo biti 2020. ili 2025. godine.

n Ako je suditi po dobrim primjerima tvrtki poput AgroFructusa ili Osetine i interesu mladih na nedavnoj konferenciji Agro Startup, čini se da se od poljoprivrede može živjeti. Zašto to u praksi nije lako? - Dobrim dijelom zasluge za takvo stanje snosi država. Nismo postavili transparentan, logičan i jasan sustav od tržišta do raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, kao ni pomoći mladim poljoprivrednicima kroz usmjeravanje i davanje prilike da se razvijaju. Treba priznati kako postoje neki pomaci u tome, ali zainteresiranim mladima trebamo pomoći jer oni mogu promijeniti sliku hrvatske poljoprivrede. To su ljudi koji već jesu ili će uskoro biti visokoobrazovani, koji koriste moderne tehnologije i u poljoprivredi primjenjuju sve ono što može pomoći jačanju konkurentnosti i osiguravanja visoke kvalitete uroda.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Oni mogu imati bolje i kvalitetnije rezultate. No dok država tu ne napravi reda, ne možemo očekivati da mladi ili stari poljoprivrednici budu zadovoljni. Država ne treba davati novac nego složiti sustav i normalne cijene na tržištu kvalitetne robe koju mora poljoprivrednik osiguravati. Poljoprivrednici moraju znati mogu li dobiti državno zemljište na korištenje, po kojoj cijeni i na koje razdoblje, te hoće li ga moći otkupiti. Mi sada, nažalost, samo interventno gasimo vatru. Danas to radimo stočarima, sutra ćemo voćarima, prekosutra proizvođačima duhana. Kada promijenimo rad od danas do sutra, puno će više biti mladih koji ostaju na zemlji i tu vide svoju budućnost.

Država ne treba davati novac nego složiti sustav i normalne cijene na tržištu kvalitetne robe koju mora poljoprivrednik osiguravati. Poljoprivrednici moraju znati mogu li dobiti državno zemljište na korištenje, po kojoj cijeni i na koje razdoblje, te hoće li ga moći otkupiti. Mi sada, nažalost, samo interventno gasimo vatru.

n Kako započeti posao u ovom sektoru? Planira li Ministarstvo pomoći takvim inicijativama? - U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, za koji općenito mislim da je loš, mladi imaju prednost pri dobivanju zemljišta na korištenje. Riječ je o bodovima koji nisu toliko veliki da bi bili presudni u dobivanju zemljišta na korištenje. To ćemo mijenjati u novom zakonu kojim ćemo ujedno vratiti ovlasti upravljanja jedinicama lokalne samouprave. Agencija će imati samo kontrolnu ulogu i provjeru žalbi. U mjerama ruralnog razvoja našeg ministarstva niz je mjera za mlade i početnike. Neke su izravno vezane za njih poput potpora pristojnih iznosa od oko 50.000 eura. Drugim mjerama mladi poljoprivrednici dobivaju dodatne bodove kojima mogu lakše doći do ostvarivanja svojih projekata za koje su aplicirali na drugim programima ruralnog razvoja. Mi imamo na raspolaganju 2,6 milijardi eura za ruralni razvoj, a do sada smo utrošili manje od sedam posto. Nismo ni načeli taj kolač koji nam je na raspolaganju. Taj novac trebamo utrošiti u poljoprivredu do 2023. godine, no volio bih da ga potrošimo i ranije - primjerice do 2019. godine. Tako ćemo dobiti i konkurentniju poljoprivredu i prehrambeno prerađivačku industriju. n Veliki dio europskog proračuna namijenjen je upravo poljoprivredi. Bili ste ministar EU fondova i znate što se nudi poljoprivrednom sektoru. Kako poboljšati korištenje tih izvora? - Sami smo si zakomplicirali niz procedura u korištenju tog novca. Europska unija nam to nije nametnula nego su nam dali samo početni okvir, a mi sami smo se zakopali u procedurama i to ne samo u programu ruralnog razvoja nego i u operativnom programu Konkurentnost i kohezija, programu učinkovitih ljudskih potencijala i programu za razvoj pomorstva i ribarstva koji je također sada u mojoj nadležnosti. Opravdanje u svemu tome može

14 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

biti činjenica da smo sada u Europskoj uniji, ali kao mlada članica, jer smo tu tek tri godine. Procedure su nam nove i kompliciranije, pogotovo u poljoprivrednoj politici koja je jedina zajednička politika na razini svih zemalja

Imamo više od 100 strategija u državi o različitim područjima, no onu o poljoprivredi još nemamo članica. Treba nam neko vrijeme da prođemo tu tranziciju. Tu također kasnimo, no utješno je to da su sve zemlje članice tek po ulasku u Europsku uniju poboljšale svoje povlačenje novca iz EU fondova. Nakon pet godina svi su dostigli razinu od 90 do 100 posto. Moramo proći ove prve dječje korake nakon kojih ćemo moći raditi bolje.

n Hrvatske šume veliki su i važan resurs za hrvatsko gospodarstvo. Iako se šumama upravlja tako da ih do sada nismo izgubili, moguće je povećati održivu iskoristivost. Kako to planirate izvesti? - O tome kako se upravlja šumama, vidjet ćemo nakon što dovršimo analize. Smatram da cilj bilo kojeg državnog poduzeća, osobito onoga poput Hrvatskih šuma, ne može biti generiranje dobiti nego razvoj industrije vezane uz tu djelatnost. Iz moje perspektive bolje je da Hrvatske šume nemaju nikakvu dobit, ali da imamo 5000 ljudi više zaposlenih u drvnoj industriji. Dobit od nekoliko stotina milijuna kuna, koja je dobivena na dizanju cijena sirovina, samo šteti drvnoj industriji. Moramo odvagnuti što želimo s takvim institucijama koje moraju biti na usluzi privatnom sektoru i razvijati domaću industriju koja drži proračun i radna mjesta. Ako govorimo o čuvanju šumskog bogatstva, mislim da se tu radi dobar posao. Imamo mnogo kvalitetnih šumara koji znaju svoj posao i tu generalnih problema nema. Siguran sam da sve te potencijale moramo usmjeriti uz razvoj gospodarstva uz očuvanje biomase na potrebnim razinama. n Strani investitori u zadnje vrijeme ozbiljnije traže mjesta za ulaganja upravo u drvni sektor, ponajprije zbog kvota na sirovinu tvrtki u tom sektoru. Hoće li se mijenjati upravljanje šumama s promjenama

Iz moje perspektive, bolje je da Hrvatske šume nemaju nikakvu dobit, ali da imamo 5000 ljudi više zaposlenih u drvnoj industriji

vlasničkih struktura poduzeća u tom sektoru? - Sadašnjoj upravi Hrvatskih šuma istekao je mandat i zahvaljujem im na njihovu radu. No tko će biti u novoj upravi, to ćemo još vidjeti. Nama ne smije biti izvoz dasaka i trupaca primarni cilj drvne industrije. Danas to nije tako. Iako još nisam potpuno ušao u ovaj sustav, za što vas molim da mi dopustite neko vrijeme, nije mi logično da tvrtka sa 11 zaposlenih ima 40.000 prostornih metara drva na raspolaganju, a neka druga koja ima finalnu proizvodnju i 700 zaposlenih ima od 5000 do 7000 prostornih metara iz naših šuma. Prodajemo nešto što ćemo s dodanom vrijednošću uvesti ponovno iz Italije, Poljske ili nekih drugih zemalja. Moramo

Sami smo si zakomplicirali niz procedura u korištenju novca iz EU fondova jačati svoju finalnu industriju uz osiguran život i pilanarima koji tu moraju biti i imaju svoje mjesto na tržištu. No njih trebamo usmjeriti da rade za finalnu industriju, a ne za izvoz. Drvo se može raspodijeliti bolje u korist hrvatskih građana i domaće drvne industrije. Sada se događa

i situacija da neke tvrtke s potpisanim ugovorima i određenim kvotama ne dobivaju drvnu masu, dok je dobivaju ispod stola. To ne možemo i nećemo dozvoliti.

n Što u sljedeće četiri godine šumari, drvari, poljoprivrednici i ribari mogu očekivati od vašeg ministarstva? - Učinit ćemo sve da se šume sačuvaju, da drvna industrija postane zamašnjak hrvatskog gospodarstva i jedna od vodećih industrija, a ujedno moramo i regulirati tržište drvne mase. Kad je riječ o ostalim sektorima, i oni od mene mogu očekivati red, rad i disciplinu. Želim uvesti red u sustav i šuma i poljoprivrede i vjerujem da ću to uspjeti. Transparentnije i redovitije ćemo isplaćivati poticaje, a raspodjela zemljišta bit će pravednija. I ne manje važno, želim ostvariti ubrzano, efikasnije i izdašnije korištenje sredstava iz programa ruralnog razvoja, i operativnog programa pomorstva i ribarstva koja nam stoje na raspolaganju. Želim da stvorimo pošteniju tržišnu utakmicu kroz pregovore i razgovore s prerađivačima, otkupljivačima i trgovcima. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi moramo uvesti i uvest ćemo ga, a donijet ćemo i novi zakon o poljoprivredi te niz drugih stvari vezanih uz taj sektor, ali uz uvažavanje kompromisa koji će omogućiti opstanak i jednima i drugima. Nama trebaju i mali i veliki, proizvođači, prerađivači i trgovci jer svi imaju svoje mjesto pod suncem. Stvari trebamo malo drugačije složiti jer ako se ovako nastavi, više neće biti onih koji su prvi u lancu, a to su proizvođači. Ako ostane ovako, to je priča koja nije dobra za Hrvatsku.

Nama trebaju i mali i veliki, proizvođači, prerađivači i trgovci jer svi imaju svoje mjesto pod suncem. Stvari trebamo malo drugačije složiti jer ako se ovako nastavi, više neće biti onih koji su prvi u lancu, a to su proizvođači. Ako ostane ovako, to je priča koja nije dobra za Hrvatsku.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO GOSPODARSKA SITUACIJA I PERSPEKTIVA BUDUĆNOSTI

Vukovar 25 godina kasnije: opustošen, slavljen, zaboravljen Predratni Vukovar bio je jedan od industrijski najrazvijenijih gradova bivše Jugoslavije, dok je danas broj zaposlenih, u odnosu na zadnju godinu prije rata, smanjen za 68 posto. U gradu koji je 1990. imao više od 28.000 zaposlenih, više ne živi niti toliko stanovnika. A broj zaposlenih pao je na 9216 piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

danima kada ovaj broj Privrednog vjesnika bude aktualan, Vukovarci i Vukovar će obilježavati punih četvrt stoljeća od najtragačnijih događanja u povijesti ovoga hrvatskog grada. Tog 18. studenog 1991. godine, nakon nekoliko mjeseci brutalnog silovanja grada, slomljena je obrana Vukovara, a grad je postao veliko zgarište. Pored onoga najvažnijeg – tisuća ubijenih i još više raseljenih ljudi s trajnim emotivnim ožiljcima – uništene su gotovo sve materijalne vrijednosti stvarane u tom gradu desetljećima i stoljećima ranije. Postupni povratak i obnova grada započeli su ubrzo nakon što je u siječnju 1998. godine završen proces mirne reintegracije. Četvrt stoljeća nakon razaranja obnovljeno je ili iz temelja izgrađeno mnoštvo stambenih, kulturnih, sportskih, komunalnih, prometnih i inih objekata. Međutim, malo i premalo ulagalo se u razvoj gospodarstva. Uoči 25. obljetnice Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nedavno je vrlo oštro, uz potporu konkretnih brojki, upozorio na stanje gospodarske situacije. Rekao je kako unatoč pretrpljenoj šteti Vukovar ima sve objektivne predispozicije za gospodarski razvoj – prirodne resurse, geografski položaj koji omogućuje dobru razmjenu roba i usluga te ljude koji žele raditi. Nažalost, bez obzira na to, sve veći broj Vukovaraca po drugi je put prisiljen

Grad Vukovar 1990.– 2015. Stanovništvo

1990.

2015.

44.639 (popis 1991.)

27.683 (popis 2011.)

Zaposlenih

28.806

9.216

BDP per capita Vukovar

9.300 USD

4.488 USD

BDP per capita Hrvatska

8.155 USD

11.044 USD

Pregled zaposlenih u četri najveća poslovna subjekta (okvirni podaci) Tvtka Borovo

1990.

2015.

23.000

900

Vupik

3.180

500

Vuteks

1.450

700

100

Velepromet Izvor: Grad Vukovar

napustiti svoje domove, zbog duboke ekonomske krize na ovim područjima koja je nastala za vrijeme rata i još uvijek joj se ne nazire kraj.

Vukovar ne može čekati još sto godina

“Dosadašnjom dinamikom ulaganja Vukovaru će trebati 100 godina da dođe na razinu prije Domovinskog rata. Vukovarci nemaju vremena toliko čekati, i ovih 25 godina je previše i velika je sramota što se to dopustilo”, kazao je Penava, apelirajući na Vladu da učini “odlučan korak za

16 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

potporu jer Vukovar to zaslužuje”. “Grad je još uvijek prepoznat gotovo isključivo zbog svog doprinosa Domovinskom ratu, a Vukovar i Vukovarci žele se okrenuti budućnosti”, rekao je Penava podsjećajući kako je predratni Vukovar bio jedan od industrijski najrazvijenijih gradova bivše Jugoslavije, dok je danas broj zaposlenih, u odnosu na zadnju godinu prije rata, smanjen za 68 posto. “Još 1990. godine Vukovar je imao više od 28.000 zaposlenih, a prema zadnjem popisu stanovništva Vukovar danas nema ni toliko stanovnika. Grad čine

Vukovaru, onaj je po kojemu je prije rata u gradu bilo zaposleno 28.806, a prošle godine samo 9216 radnika.

Vukovar ima sve predispozicije za razvoj - resurse, geografski položaj i ljude koji žele raditi, ističe Penava

ljudi, a ljudi prirodno traže okruženje gdje mogu osigurati dostojanstven život za sebe i svoje obitelji, stoga Vukovar mora biti grad poduzetničkih inicijativa. Svi se sjete Vukovara jedan dan u godini, ali mi živimo ovdje svih 365 dana”, upozorio je gradonačelnik. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Vukovar je imao 44.639 stanovnika, dok su prema posljednjem popisu iz 2011. godine u Vukovaru živjela 27.683 stanovnika. Danas, 25 godina od strada-

nja, u Vukovaru (kao i u čitavoj istočnoj Slavoniji) realno živi još manje ljudi. K tome, dobna struktura postojećeg stanovništva sve je nepovoljnija. Gradske vlasti nemaju podatak koliko se ljudi iz Vukovara iselilo, no poznato je kako je među Vukovarcima čak 28 posto starijih od 60 godina.

Egzistencijalni problemi

Još frapantniji i znakovitiji podatak, koji potkrepljuje lošu gospodarsku sliku u

Prosječan BDP po glavi stanovnika u Vukovaru je 1991. godine iznosio 9300, a u Hrvatskoj 8155 američkih dolara, dok je 2015. godine taj omjer iznosio 11.044 na razini Republike Hrvatske naspram 4488 dolara u Vukovaru. “Imamo gotovo 52 posto niži BDP nego prije 25 godina, a Hrvatska je otišla više od 35 posto prema gore. Uz procijenjeni realni rast od dva posto godišnje, da je sve bilo normalno, Vukovar je danas trebao biti na 12.500 dolara, no zbog poznatih okolnosti i stradavanja, ali i pristupa države prema Vukovaru, o tome možemo samo sanjati”, poručio je Penava izražavajući očekivanje da će nova Vlada imati sluha za stvarne potrebe i probleme Vukovara i Vukovaraca, a koji su prije egzistencijalne, nego političke prirode.

Ivan Penava

Uoči obilježavanja Dana sjećanja

Neka država odluči hoće li Vukovar živjeti ili umrijeti

Sjednica Vlade u Vukovaru 17. studenoga

“Mi smo s lokalne razine učinili sve što smo mogli, no treba nam odlučan korak Vlade za potporu kako bismo mogli realizirati krupnije zahvate, što Vukovar zaslužuje. Nemamo vremena čekati 100 godina, i ovih 25 je previše i velika je sramota što se to dopustilo. Država na području Vukovara ima ogromnu imovinu, a nju valja staviti u funkciju i donijeti zakonsku regulativu koja će ovaj grad odrediti kao strateški za državu. Treba odlučiti hoće li ovaj grad živjeti ili umrijeti”, naglasio je Ivan Penava.

Nakon prošlotjednog sastanka vukovarskog gradonačelnika s novim hrvatskim premijerom, najavljeno je kako će se sjednica hrvatske vlade održati upravo u Vukovaru 17. studenog dan uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Ne samo što će to biti prva sjednica Vlade Republike Hrvatske u mandatu predsjednika Andreja Plenkovića izvan Zagreba, nego bi ona trebala biti prvenstveno radnog karaktera, a govorit će se i o pitanjima iz djelokruga Vlade koja se posebno odnose na Grad Vukovar.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Program energetske obnove višestambenih zgrada

Daje se i 20 posto avansa za započinjanje radova Sredstva za energetsku obnovu zgrada se od 2016. počinju povlačiti iz EU fondova, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, zbog čega je bila nužna prilagodba uvjeta sufinanciranja. Hrvatskoj je u sklopu toga za obnovu stambenog sektora do 2020. godine dostupno 100 milijuna eura piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Ja sam osobno u zadnjih nekoliko godina obnovio 53 objekta, a do danas čekam novac za još 16. To je jedno loše iskustvo koje se ne bi smjelo događati, zato pokušavamo s nadležnim tijelima dogovoriti neke čvršće okvire za isplate. Tomislav Štimac, predsjednik udruge Upravitelj

rogram energetske obnove višestambenih zgrada u Hrvatskoj u punom je zamahu već dvije godine, što ne čudi ako uzmemo u obzir procjenu da u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna četvornih metara površine u zgradama koje su većinom izgrađene prije 1987. godine. Kako su tadašnji standardi gradnje bili manje zahtjevni u usporedbi s današnjima, potrošnja toplinske energije je mnogostruko veća nego u modernoj novogradnji. Stare zgrade za grijanje troše od 200 do 250 kWh/m2 toplinske energije, što se primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti može smanjiti na 50 kWh/m2, odnosno čak peterostruko. No, baš kad se prijava projekata zahuktala, došlo je do promjena u modelu sufinanciranja koje su izazvale pomutnju na tržištu, iako su bile najavljene od samog početka provođenja programa. Naime, sredstva za energetsku obnovu zgrada se od 2016. počinju povlačiti iz EU fondova, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, zbog čega je bila nužna prilagodba uvjeta sufinanciranja. Hrvatskoj je u sklopu toga za obnovu stambenog sektora do 2020. godine dostupno 100 milijuna eura, od čega je čak 70 milijuna namijenjeno obnovi višestambenih zgrada. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) sredinom listopada

18 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

objavili su novi natječaj, odnosno Poziv na dostavu ponuda koji će biti otvoren za prijave 90 dana. “Budžet prvog poziva dostupan prijavite-

Budžet prvog poziva dostupan prijaviteljima je 147 milijuna kuna ljima je 147 milijuna kuna, a projekti obnove će biti sufinancirani sa 60 posto, neovisno o lokaciji, uz ograničenje maksimalnog iznosa poticaja na 13 milijuna kuna po projektu. Energetski pregledi i izrada energetskih certifikata te izrada projektne dokumentacije bit će sufinancirani sa 85 posto. U sklopu Poziva sufinancirat će se sve aktivnosti i mjere predviđene programom, a kako bi program i dalje nastavio s uspješnom provedbom, Fond će svim zainteresiranim zgradama pružiti direktnu podršku, odnosno pomoći oko prijave i praćenja projekta u smislu savjetovanja i osiguravanja svih potrebnih informacija. Zainteresirani prijavitelji se trebaju Fondu prijaviti za individualno savjetovanje i po mogućnosti već pripremiti

osnovnu dokumentaciju kako bi prijavu predali što prije”, priopćili su iz FZOEU-a.

Nova pravila za prijavu

Promjena pravila za prijavu projekata i izmjena uvjeta financiranja bile su glavne teme razgovora na nedavno održanom skupu udruge Upravitelj koja okuplja veliki broj upravitelja zgrada iz cijele Hrvatske. Kako su upravo oni jedni od glavnih dionika energetske obnove u zgradarstvu, zanimalo ih je što im nova regulativa donosi i kako im FZOEU i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja mogu pomoći u prilagodbi. Na njihove dileme odgovorio je glavom i bradom resorni ministar Lovro Kuščević predstavivši im najvažnija nova pravila za energetsku obnovu zgrada sredstvima iz EU fondova. “Budući da 83 posto postojećih zgrada ima velike toplinske gubitke, cilj nam je poboljšati karakteristike zgrada i postići ciljane uštede energije, koje su i notificirane u Europskoj komisiji. U tu svrhu iz fondova EU-a na raspolaganju imamo 100 milijuna eura od kojih se 30 posto planira iskoristiti za obiteljske kuće, a 70 posto za višestambene zgrade. Ukoliko se ova sredstva ranije iscrpe, Upravljačko tijelo Operativnog programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije povećat će alokaciju sredstava”, najavio je Kuščević, dodavši kako je dokumentacija po-

trebna za prijavu na Poziv FZOEU-a s početka naše priče opsežnija nego prije jer je njome potrebno zadovoljiti kriterije Europske komisije i zajednička nacionalna pravila. Kompliciranija procedura prijave ponukala je institucije da vrlo detaljno napišu upute za prijavitelje radi osiguranja uspješnog apliciranja, a FZOEU će im pomoći i savjetodavno jer ima osigurano 4,5 milijuna kuna za svu tehničku pomoć, od popunjavanja obrazaca do završnih akata na projektima. Ministar je istaknuo kako su se Fondu do sada na natječaje za nacionalna sredstva uglavnom prijavljivali veći gradovi i veće zgrade pa stoga drži da se je potrebno jače kon-

Po novom natječaju neće biti kašnjenja u isplatama jer više ne ovise o nacionalnim sredstvima centrirati na ostali dio Hrvatske jer je cilj da se Program po cijeloj Hrvatskoj provodi ravnomjerno. “Zato smo sada omogućili da zgradu, osim upravitelja, može prijaviti i ovlašteni predstavnik suvlasnika, a uvedeni su i određeni specifični kriteriji kojima želimo u provedbu 14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Upravitelji su naši partneri broj jedan u poslu sa zgradama i želim da postane mantra Vlade da odluke zajednički donose struka, empirija i politika. Morate nam pomoći sa svojim prijedlozima i problemima, a naše stručne službe će vas saslušati. Te probleme moramo zajedno artikulirati u zakonske akte. Pomozite nam da napravimo dobre propise. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva

potaknuti i uključiti i manje gradove, posebice gradove na hrvatskim otocima na kojima postoje samo manje zgrade. Želja nam je osigurati svima jednake uvjete i jednaku priliku”, naglasio je Kuščević. Kako bi se financijski olakšao tijek radova, sada će biti moguće podnositi tzv. privremene zahtjeve za plaćanje sredstava tijekom cijelog perioda provedbe projekta, a ne kao do sada, ograničavanjem na prvo i završno plaćanje. Osim što će plaćanje radova biti po situacijama, prijaviteljima se daje i 20 posto avansa za započinjanje radova.

Apel upraviteljima

Kuščević je naglasio da Ministarstvo upravitelje zgrada smatra važnim partnerima s kojim će na korist vlasnika stanova u potpunosti iskoristi svih 70 milijuna eura sredstava koja su nam trenutno na raspolaganju i alocirati nova. “Upravitelji su naši partneri broj jedan u poslu sa zgradama i želim da postane mantra Vlade da odluke zajednički donosi struka, empirija i politika. Morate nam pomoći sa svojim prijedlozima i problemima, a naše stručne službe će vas saslušati. Te probleme moramo zajedno artikulirati u zakonske akte. Pomozite nam da napravimo dobre propise”, apelirao je Kuščević, opet naglasivši kako će upravitelji u Ministarstvu imati partnera u svim aktivnostima. Energetsku učinkovitost u zgradarstvu je istaknuo kao prvi cilj svog ministarstva, a sredstva dostupna iz fondova EU-a vidi kao spasonosnu injekciju kapitala u posrnuli domaći građevinski sektor. “Ne sumnjam u vaše sposobnosti i kvalitete, vama je na raspolaganju pomoć preko koje vi možete pomoći građevini i državi da se dostupni novac upumpa u naše gospodarstvo. Natječaji uskoro idu i imamo priliku povući stotine milijuna eura u građevinski sektor, a taj će se iznos udvostručiti domaćim potporama”, zaključio je Kuščević. Predsjednik udruge Upravitelj Tomislav Štimac iz tvrtke Rijeka stan, požalio se na neredovite isplate za provedene projekte koje koče daljnju realizaciju obnove. “Ja sam osobno u zadnjih nekoliko godina obnovio 53 objekta, a do danas čekam novac za još 16. To je jedno loše iskustvo koje se ne bi smjelo događati, zato pokušavamo s nadležnim tijelima dogovoriti neke čvršće okvire za isplate”, izjavio je Štimac, a odgovor je dobio od pomoćnika ministra graditeljstva Danijela Žambokija koji je priznao da je bilo problema s financijama, ali da će se oni promptno riješiti. “Po novom natječaju neće biti kašnjenja u isplatama jer više ne ovisimo o nacionalnim sredstvima, već EU fondovima u kojima su ta sredstva rezervirana i kad potpišete ugovor

20 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

o subvencioniranju, u roku od 30 dana ćete sigurno biti isplaćeni”, objasnio je Žamboki. Voditelj Službe za energetsku učinkovitost u FZOEU-u Mario Klobučar ispričao se upraviteljima na dosadašnjim propustima opravdavši ih smanjenjem naknada Fondu što je dovelo do smanjenja proračuna i određenog disbalansa. “Svjesni smo svojih obveza, ali stvari ne idu dinamikom koju smo zamislili, ipak, mi svoje obveze nastojimo servisirati prema prihodima. Zatražili smo odobrenje od Vlade za prekoračenje budžeta od 200 milijuna kuna i nadam se da će to uskoro biti riješeno, već na prvoj sjednici Vlade, a mi ćemo se pobrinuti da vam ta sredstva što prije sjednu na račun”, obećao je Klobučar.

Prepravljanje projekata

Štimca je također mučilo što će biti s projektima koji su se pripremali po starim pravilima, zadovoljili uvjete, ali nisu došli na red za financiranje zbog nedostatka novca u blagajni FZOEU-a. “Sad s promjenom financiranja morat će se prepravljati postojeći projekti i pitanje je što će biti sa 104 zgrade koje su tehnički ispunile uvjete, ali nije bilo sredstava za realizaciju njihove obnove”, upitao je Štimac, a Žamboki je kazao kako će te zgrade morati ići u preprojektiranje po novoj proceduri, uz pomoć institucija. Problematično za spomenute zgrade bi moglo biti postizanje energetskih ušteda od 50 posto, što zahtijevaju nova EU pravila. Naime, prijašnja pravila su nalagala 30 posto ušteda, ali statistika pokazuje da su prosječne uštede u projektima koji su provedeni do sada prelazile 60 posto pa tu ne bi trebalo biti prevelikih zastoja. Klobučar je naglasio kako su svjesni činjenice da po novim

Projekti obnove će biti sufinancirani sa 60 posto, neovisno o lokaciji pravilnicima EU-a dolaze novi izazovi, ali i brojne prednosti. “Stopa sufinanciranja od 40 posto sada je na razini od 60 posto i to je plod velikog angažmana naših institucija. Povećao se i nominalni iznos financiranja na 13 milijuna po objektu, a treća stvar je da Fond aktivno zajedno s prijaviteljima radi na uspješnosti prijave”, kazao je, pozvavši upravitelje na suradnju, da zajedno dođu do ukupno raspoloživih 525 milijuna kuna i da apsorpcija bude iznad svih očekivanja.

Novi uvjeti za prijavu projekata energetske obnove višestambenih zgrada prijaviti se mogu isključivo cijele jedinstvene arhitektonske cjeline, pri čemu se pod jedinstvenom arhitektonskom cjelinom podrazumijeva konstruktivna, funkcionalna i oblikovna cjelina, koja se sastoji od jedne ili više dilatacija; zgrade ne smiju biti pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro;

projekti moraju rezultirati uštedom energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/ hlađenje prije provedbe projekta (QH,nd); najmanje 66% korisne površine zgrade mora se koristiti za stanovanje te ne smije biti više od 25%

Upravitelji oprezni

Iako iz institucija pozivaju na optimizam, upravitelji s praktičnim iskustvom su dosta oprezniji i pesimističniji. Štimac je istaknuo kako bi voljeli da se vrate uvjeti natječaja na one iz 2015. godine kada se moglo obnavljati ulaz po ulaz, a ne kompletne zgrade, jer se stanari vrlo teško dogovaraju ako zgrada ima, primjerice, osam ulaza. No, EU pravila su jasna, arhitektonske cjeline su jasno definirane i objekti se više neće moći obnavljati parcijalno. Toni Šoljan iz tvrtke Tehnoplast apostrofirao je još jedan problem novih pravila, poručivši kako će ubuduće biti vrlo malo prijava ako se budu morali ispuniti svi sadašnji uvjeti. “U ovom procesu sudjeluje niz trećih osoba, suvlasnika, i od svih morate dobiti podatke potrebne za kompletiranje prijavne dokumentacije te za njih osobno jamčiti, iako ih ne možete provjeriti”, rekao je Šoljan, uz napomenu kako to drže neozbiljnim jer je

nadzemne građevinske (bruto) površine negrijano;

zgrada mora biti energetskog razreda D, E, F, G u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno C, D, E, F, G u primorskoj Hrvatskoj; natpolovična većina suvlasnika zgrade (koja se računa po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika) mora biti suglasna s obavljanjem radova energetske obnove višestambene zgrade; prijavitelj je dužan priložiti Izvješće o energetskom pregledu zgrade, kao i važeći energetski certifikat ne stariji od 13. studenoga 2012. godine te glavni projekt energetske obnove višestambene zgrade ne stariji od 1. srpnja 2013. godine.

Izradu izvješća o energetskom pregledu, energetskog certifikata te glavnog projekta energetske obnove moguće je sufinancirati retroaktivno, ali isključivo ukoliko se radi o troškovima nastalima nakon 1. siječnja 2014. godine; prijave se rangiraju po broju ostvarenih bodova, a kriteriji za bodovanje su, između ostalog, omjer doprinosa smanjenju potrošnje energije i zatraženog iznosa bespovratnih sredstava, broj stambenih jedinica, energetski razred, godina izgradnje zgrade, projektirana ušteda energije, smanjenje emisija CO2...;

dodatni bodovi daju se projektima koji uključuju korištenje obnovljivih izvora energije te zamjenu energenta za grijanje.

rizično tako preuzimati odgovornost. Brine ga tko će morati vraćati sredstva u slučaju nepravilnosti i prijave krivih podataka, ako je na papirima njegov potpis. Također ga je zanimalo kako riješiti problem fonda predviđenih radnih sati upravitelja za pripremu projekata, požalivši se kako je realna naknada od 1000 eura preniska. Dobio je odgovor od Klobučara kako će novac morati vraćati onaj tko je manipulirao, a o naknadama će se još morati razgovarati. Pozitivna stvar je da su se svi dionici složili da je potrebna što bolja komunikacija i suradnja među njima jer samo tako mogu maksimalno iskoristiti sav dostupni novac. Iako su se do sada često gledali “preko nišana” i nerijetko više bili teret jedni drugima nego pomoć, čini se da će ih ova promjena pravila i komplicirane EU procedure prisiliti da rade skupa i koordiniranim djelovanjem dođu do svih 525 milijuna kuna iz europskih fondova. 14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO U HGK-u predstavljen novi plan gospodarenja otpad

Kružna ekonomija počinje na kućnom pragu U povećanju produktivnosti, ekonomičnosti raspolaganja resursima i blagostanju trebaju sudjelovati svi, od predškolske djece do gospodarskih subjekata, istaknula je Mirjana Čagalj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O Donošenje PGO-a je uvjet potreban za korištenje

sredstava Kohezijskog fonda u iznosu od 475 milijuna eura Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike

ko novog plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. već se neko vrijeme lome koplja, posebice nakon javnog izlaganja njegova nacrta u lipnju. S jedne strane, Ministarstvo zaštite okoliša smatra kako je taj plan prilika da Hrvatska napokon dobije sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti da ispuni sve preuzete obveze i ne plaća penale. Osim toga, ranije zamišljeni sustav koji počiva na velikim centrima za gospodarenje otpadom to ne omogućava, dok građanima donosi višestruko veće račune za odvoz otpada, isticali su u Ministarstvu u lipnju. Nasuprot takvom stajalištu, dio struke tada je tvrdio kako Ministarstvo opstruira rad trgovačkih društava u tome sektoru te da ono subjektivno odlučuje koji su centri navodno u visokoj fazi pripremljenosti, a koji nisu. Struka je posebice isticala kako je nemoguće zbrinuti otpad bez centara za gospodarenje otpadom. Proteklog je tjedna pak užem krugu članica Hrvatske gospodarske komore predstavljen novi plan gospodarenja otpadom 2016.-2022. U njega su ugrađeni principi kružne ekonomije koja podrazumijeva trajnu reciklažu resursa, i to tako da otpad postaje sirovina u svakom idućem proizvodnom procesu. Plan se temelji na hitnom podizanju razine svijesti društva na stupanj najnaprednijih europskih nacija koje gotovo 50 posto otpada

razvrstavaju već u samim kućanstvima te ga recikliraju. Dosad planirani regionalni centri za mehaničko-biološku obradu (MBO) smanjili bi kapacitet, dok bi se ukupni sustav više oslanjao na reciklažna dvorišta, sortirne linije, centre za ponovnu oporabu, kompostišta, kućno recikliranje i podučavanje svih slojeva društva.

Komunalne tvrtke - zadovoljne

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj ocijenila je bitnim uključiti gospodarstvenike u izrade planova i strategija te izrazila nadu da će ovakva predstavljanja u Komori postati praksa. “Gospodarenje otpadom donedavno je bila drugorazredna tema u javnosti, stoga smatramo da je ponekad površna rasprava bolja nego zanemarivanje ovako važnog društvenog i gospodarskog segmenta. Razvijeni, moderni sustavi gospodarenja otpadom vezani su za sve značajnije gospodarske sektore – od energetike, graditeljstva i prometa sve do proizvodnje (upotrebe sirovina) pa je jasno da se zbog njega spore mnoge zainteresirane strane i lobiji”, naglasila je ona. “Ovaj PGO nije prosječan i očekivan, već je ambiciozan s iznadprosječno zadanim ciljevima za sve nas. U povećanju produktivnosti, ekonomičnosti raspolaganja resursima i blagostanju trebaju sudjelovati svi, od predškolske djece do gospodarskih subjekata, a ovaj

Krovni dokument

Na raspolaganju 475 milijuna eura do 2020. Plan gospodarenja otpadom je krovni dokument kojim se uređuje dugoročna infrastrukturna i operativna strategija gospodarenja otpadom. Sporovi i problemi sežu unazad nekoliko godina kada se plan gospodarenja otpada odgađao donijeti iako je nekoliko puta pripreman. Donošenje plana gospodarenja otpadom je osnovni uvjet potreban za korištenje sredstava Kohezijskog fonda namijenjenih za postizanje ciljeva propisanih direktivama EU-a koje uređuju postupanje s otpadom i o odlagalištima, a na raspolaganju su sredstva od 475 milijuna eura do 2020. godine.

22 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

om 2016.-2022.

plan pokazuje takve smjernice”, istaknula je. Dodala je kako se u tom planu Ministarstvo oslanja na HGK kao nositelja u budućoj Burzi otpada. Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović je podcrtao kako je donošenje PGO-a uvjet potreban za korištenje sredstava Kohezijskog fonda u iznosu od 475 milijuna eura. “To je naš novac. Uplatili smo ga u zajednički EU proračun i moramo iskoristiti barem ono što smo dali”, istaknuo je Dobrović. Komunalne tvrtke održavanja čistoće zadovoljne su novim planom. Predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva HGK Tomislav Ćurko kaže da su tvrtke održavanja čistoće spremne preuzeti nove zadaće na dobrobit građana i hrvatskoga gospodarstva. “Ministarstvo zaštite okoliša kvalitetno je surađivalo s komunalnim tvrtkama na donošenju novog PGO-a. Ovaj je plan bolji od nacrta plana iz 2015. koji nije bio usklađen s EU direktivom”, ocijenio je Ćurko.

Nedostatak sirovina

Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK-u i direktor budućeg CGO-a Piškornica podupire

PGO, ali ga ocjenjuje preambicioznim te smatra da će se obveze iz ugovora s EU-om teško ostvariti. Za razliku od nekih županija, hrvatski proizvođači podržavaju plan i naglašavaju kako proizvodnim tvrtkama nedostaju sirovine koje se mogu dobivati realizacijom ovoga PGO-a. Stražaplastika, primjerice, godišnje preradi oko 4000 tona plastike, od čega 1000 tona reciklirane koju uvozi jer je ne može kupiti u potrebnim količinama u Hrvatskoj. “Reciklirana i razvrstana plastika je najvredniji sekundarni

Ministarstvo se oslanja na HGK kao nositelja u budućoj burzi otpada, kazala je Potpredsjednica HGK materijal. U Hrvatskoj se nerazvrstani plastični otpad u balama izvozi u Austriju gdje se on ručno ili mehanički razvrstava i nama prodaje po visokoj cijeni. Ako se isplati razvrstavati u Austriji, isplati se i u Hrvatskoj”, ističe direktor Stražaplastike i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u Josip Grilec. 14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Opća stopa PDV-a i dalje 25 posto Prvi multiplikativni efekt, koji dolazi od rasterećenja kod oporezivanja dohotka i dobiti, već u prvoj godini donio bi rast nominalnog BDP-a od najmanje 1,5 milijardi kuna, najmanje 6500 novih radnih mjesta, istaknuo je Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T 350 mil kn

procjena neto efekta promjena PDV-a u 2017.

jedan nakon što je iznijela prijedlog porezne reforme Vlada je na prošlotjednoj sjednici u saborsku proceduru poslala čak 15 zakona s njihovim konačnim izmjenama koje su nužne za provedbu porezne reforme. “U poreznoj reformi, uz rasterećenje poduzetnika i građana kroz snižavanje poreznih stopa, vodilo se računa i o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i o ostvarivanju ključnog makroekonomskog cilja - deficita opće države u 2017. godini na razini od dva posto bruto domaćeg proizvoda”, rekao je premijer Andrej Plenković te dodao da predloženim izmjenama poreza na dohodak nitko ne gubi, dok se za 1,8 milijuna građana porezno opterećenje smanjuje.

I dalje tri stope PDV-a

3,3 mlrd kn

efekt porezne reforme u prve 2 godine

300.000 kn

povećava se prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja 2018.

Odustalo se od prvotno predloženih promjena u sustavu PDV-a, prema kojima su od 1. siječnja 2018. u Hrvatskoj trebale biti samo dvije stope PDV-a - opća od 24 posto i snižena od 12 posto. I dalje ostaju tri stope PDV-a: opća od 25 posto te dvije snižene, jedna od 13 posto i najniža od pet posto za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala, knjige i novine. Od početka iduće godine snižena stopa PDV-a od 13 posto širi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu te repromaterijal u poljoprivredi. S druge strane, snižena stopa PDV-a od 13 posto neće se od iduće godine primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera koji će se oporezivali stopom od 25 posto. Određena nejasnoća nastala je kod oporezivanja usluga u ugostiteljstvu, te je ministar financija Zdravko Marić pojasnio da će se na usluge ugostiteljstva vezane za smještaj u turizmu - kao što su polupansioni, pansioni ili noćenja s doručkom - plaćati PDV po stopi od 13 posto, dok će se usluge kafića i restora-

24 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

na po principu usluga à la carte oporezivati po stopi od 25 posto. Neto efekt promjena PDV-a u 2017. procjenjuje se na 350 milijuna kuna. Predloženim izmjenama Zakona o PDV-u omogućava se odbitak od 50 posto pretporeza

Poreznom reformom se smanjuje udio poreza u BDP-u za 0,6 posto već u prvoj godini, ustvrdio je ministar financija za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. A od 1. siječnja 2018. povećava se prag za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000 kuna.

Olakšavanje poslovanja

Glavne promjene kod poreza na dohodak su smanjenje stopa poreza sa 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. I kod oporezivanja dobiti predlaže se sniženje opće stope poreza sa 20 na 18 posto, a poduzetnicima s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija. “Malim bi se poreznim obveznicima omogućilo da utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom modelu, odnosno njih se štiti ako imaju određeni broj nenaplaćenih računa”, rekao je Marić.

Kao jednokratna mjera u idućoj godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015. U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama, odnosno za mirovinsko osiguranje 10 posto, a

zdravstveno 7,5 posto. Smanjuje se i razlika između minimalne plaće i najniže osnovice te se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa, primjerice kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

Jedinstveni rok zastare: šest godina

Prema novom zakonu o porezu na promet nekretninama, porezna stopa bi se smanjila sa pet na četiri posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine. Također, ukida se obveza prija14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA

Izmjenama poreza na dohodak za 1,8 milijuna građana smanjuje se porezno opterećenje, istaknuo je Plenković ve prometa nekretninama, dok će se porezna obveza utvrđivati po službenoj dužnosti, a prihod od tog poreza u cijelosti bi pripao lokalnim jedinicama. Od 2018. uvodi se tzv. jednostavni porez na nekretnine. Osim toga, smanjuje se stopa poreza na nasljedstva i darove s pet na četiri posto, a uvodi se plaćanje

Premijer Plenković putuje u Ukrajinu

HGK organizira Ukrajinskohrvatski gospodarski forum U sklopu službenog posjeta Ukrajini hrvatskoga predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Hrvatska gospodarska komora organizira odlazak hrvatskoga gospodarskog izaslanstva u Ukrajinu. Tijekom njihova boravka održat će se Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum. U suradnji s Trgovinsko-industrijskom komorom Ukrajine, Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum trebao bi se održati u Kijevu u ponedjeljak, 21. studenoga, u nazočnosti dvaju predsjednika vlada, u sklopu kojeg će se održati i poslovni razgovori između hrvatskih i ukrajinskih poduzetnika. Za jačanje gospodarsko-trgovinskih odnosa između Hrvatske i Ukrajine postoji veliki potencijal, posebice u području poljoprivredno-prehrambenog sektora, trgovine, strojogradnje, infrastrukturnih radova, energetike i turizma.

26 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Prijedlogom novog općeg poreznog zakona ukida se relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Novost je sustav opomene za manje prekršaje. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji briše se pojam “mali obveznik fiskalizacije” i svi bi oni od 2017. morali izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja. Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do 100 kuna iznimno ostaje mogućnost plaćanja putem državnih biljega. “Porezna reforma imat će velike makroekonomske i implikacije na javne financije te se njome smanjuje udio poreza u BDP-u za 0,6 posto već u prvoj godini. Prvi multiplikativni efekt, koji dolazi od rasterećenja kod oporezivanja dohotka i dobiti, već u prvoj godini donio bi rast nominalnog BDP-a od najmanje 1,5 milijardi kuna, najmanje 6500 novih radnih mjesta te rast proračunskih prihoda od najmanje 400 milijuna kuna. Drugi multiplikativni efekt, u smislu povećanja raspoloživog dohotka građana i posljedično dizanja potrošnje, kao i smanjivanje poreznog opterećenja poduzetnika te jačanje njihove investicijske aktivnosti, rezultirat će dodatnim rastom BDP-a na razini do otprilike 2,5 milijardi kuna, otvaranja između 11.000 i 11.500 novih radnih mjesta”, rekao je Marić navodeći kako ukupni efekt ove porezne reforme za prve dvije godine iznosi 3,3 milijarde kuna.

Koji se sve zakoni mijenjaju?

Petnaest zakona za poreznu reformu Petnaest zakona koji su poslani u saborsku proceduru su: izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o doprinosima, potom o prijedlozima zakona o porezu na dohodak, zakona o porezu na promet nekretnina, zakona o lokalnim porezima, Poreznoj upravi. U Sabor su upućene i izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Prijedlog općeg poreznog zakona, Prijedlog zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Prijedlog zakona o upravnim pristojbama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te Zakona o carinskoj službi.

Reakcije ugostitelja na povećanje stope PDV-a

Jednoglasno: ne! Nakon tri godine kada smo očekivali da će se stopa PDV-a vratiti na nekadašnjih 10 posto, od Vlade smo dobili šamar, ocijenio je Nenad Šepak, predsjednik zagrebačkog Ceha ugostitelja HOK-a piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako se u Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020. jasno navodi da se stopa PDV-a sa 13 treba spustiti na 10 posto na ugostiteljske i turističke usluge, to se, zbog nove porezne reforme, najvjerojatnije neće dogoditi. Štoviše, stopa se sa sadašnjih 13 povećava na 25 posto, zbog čega su hrvatski ugostitelji i ostali turistički radnici, ogorčeni. Rasprava o tome što učiniti i kako uvjeriti ministra financija Zdravka Marića da ne mijenja stopu PDV-a održana je prošlog tjedna u Hrvatskoj obrtničkoj komori. “Prvi strateški dokument hrvatskog turizma jednoglasno izglasan 2013. u Sabo-

Zbog povećanja stope PDV-a ne smiju se dizati dogovorene cijene, smatra Zlatko Puntijar ru omogućio je spašavanje velikog broja hrvatskih obrtnika i poduzetnika koji rade s hranom. Nakon tri godine kada smo očekivali da će se stopa PDV-a vratiti na nekadašnjih 10 posto, od Vlade smo dobili šamar”, ocijenio je Nenad Šepak, predsjednik zagrebačkog Ceha ugostitelja HOK-a ističući kako su su ugostitelji i ranije radili u skladu sa zakonom te se pridržavali fiskalizacije.

Slijedi poskupljenje od 10 posto

Ivan Nauković, direktor i vlasnik lanca pivnica Medvedgrad, naglasio je da će se, ako se PDV podigne na 25 posto, morati povećati cijene u ugostiteljskim objektima za 10 posto. “To će u konačnici

smanjiti zaradu ugostiteljima za 18 posto, gosti će manje trošiti, a sve to zajedno dovest će do toga da će ugostitelji morati otpuštati radnike, manje će izdvajati za marketing te manje investirati u svoje objekte”, rekao je Nauković. Napomenuo je kako sada 95 posto prometa pivnice Medvedgrad odlazi u HoReCa kanal te se zapitao kakav je to pristup ministra financija prema nekome tko proizvodi i stvara nove vrijednosti. Zlatko Puntijar, vlasnik Hotela Puntijar, ustvrdio je, pak,

da Vladi treba biti u ineteresu da ljudi investiraju, jer se upravo kroz investicije vraća dobit. Napomenuo je kako su već potpisani ugovori s inozemnim turoperatorima za sljedeću godinu te stoga smatra da se zbog povećanja stope PDV-a ne smiju dizati dogovorene cijene. “Sada kada su ugovori zaključeni, a cijene objavljene, njihova promjena negativno bi utjecala na imidž Hrvatske kao turističke zemlje”, naglasio je Puntijar. Na stajalište ugostitelja i turističkih radnika osvrnula se i Božica Lapić iz Ministarstva turizma koja je istaknula kako to ministarstvo ocjenjuje pozitivnom novu poreznu reformu, no povećanje stope PDV-a ne mogu ocijeniti pozitivnim, jer je to u suprotnosti od onoga za što se Ministarstvo zalagalo proteklih godina. No, na prošlotjednoj sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić je pojasnio da će se na usluge ugostiteljstva vezane za smještaj u turizmu - kao što su polupansioni, pansioni ili noćenja s doručkom - plaćati PDV po stopi od 13 posto, dok će se usluge kafića i restorana po principu usluga à la carte oporezivati po stopi od 25 posto.

Ronald Korotaj, predsjednik UPUHH-a

Ako se ne može smanjiti, neka stopa PDV-a ostane ista Na povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu osvrnuo se i Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) koji je, na konferenciji za novinare rekao da, ako se sadašnja stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam od 13 posto ne može smanjiti, onda neka barem ostane kakva jest. Naime, svako povećanje PDV-a negativno bi utjecalo na investicije u turizmu i njegovu konkurentnost, napomenuo je Korotaj. Dodao je kako takav stav o promjeni stope PDV-a dijele sve udruge i udruženja hotelijera i ugostiteljstva te one pri HGK-u i HUP-u.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO OdrĹžan 39. interliber

28 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Nakladnici odahnuli

Žrvanj porezne reforme trebao je zahvatiti i nakladničku djelatnost i to rastom PDV-a na knjige na 12 posto, no od toga se odustalo, tako da će se PDV na knjige i dalje plaćati po stopi od pet posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ko je suditi po ponudi ali i brojnim posjetiteljima na 39. Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga i učila, nakladništvo i izdavaštvo u Hrvatskoj i ne stoje tako loše. Štoviše gužve koje su bile u paviljonima u kojima se predstavilo oko 300 izlagača ni po čemu nisu dovodile do zaključka da je situacija u tom sektoru teška te da kriza koja traje posljednjih godina ne popušta. No, situacija je mogla biti još gora da gotovo pet do 12 Vlada nije odlučila da neće ništa mijenjati kad je u pitanju PDV na knjige. Naime, žrvanj porezne reforme trebao je zahvatiti i nakladničku djelatnost i to rastom PDV-a na knjige na 12 posto, no od toga se odustalo, tako da će se PDV na knjige i dalje plaćati po stopi od pet posto. “Nakladništvo je već dugi niz godina u krizi, a duboka kriza je počela uvođenjem PDV-a od pet posto na knjige 2013. U tom trenutku smo pali ispod civilizacijskog i europskog minimuma s brojem objavljenih knjiga na 1000 stanovnika. Naime, neki civilizacijski

minimum je jedna objavljena knjiga na 1000 stanovnika, a mi smo trenutačno na 0,4 novoobjavljenih knjiga”, kaže Seid Serdarević, vlasnik i glavni urednik nakladničke kuće Fraktura, navodeći kako bi novi porezni udar mogli preživjeti samo oni koji se bave nakladništvom školskih udžbenika te nakladnici koji su direktno na proračunu poput Matice hrvatske ili HAZU-a.

Manje novca za honorare

Promjene u svojim primanjima mogu očekivati svi oni u kreativno-kulturnim sektorima koji ostvaruju honorare. Naime, ministar financija Zdravko Marić već je više puta istaknuo kako poreznom reformom želi postići da svi oni koji primaju drugi dohodak postanu i obveznici uplate zdravstvenog i mirovinskoga osiguranja s time da bi oni plaćali 10 posto mirovinskoga i sedam posto zdravstvenog doprinosa. U drugi dohodak, između ostalog, spadaju primici agenata, tumača, prevoditelja te autorske naknade. Prije porezne refor-

Hrvatskoj je kulturi s obzirom na veličinu tržišta potrebna velika potpora države, smatra Ante Žužul

Reboot Infogamer 2016

Najnovije video igre na dohvat ruke Reboot Infogamer 2016 u svom petom izdanju ušao je u društvo najvećih gaming sajmova u ovoj dijelu Europe. Na površini većoj od 15.000 metara četvornih predstavilo se oko 200 izlagača, s više od 600 igraćih jedinica i više od 100 VR uređaja. U pet dana održavanja sajma predstavljene su najnovije videoigre, developeri, publisheri, gaming hardveri, ali i analogne igre. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj su ukupni prihodi od računalnih igara u 2014. godini iznosili oko 50 milijuna kuna. Velik

izazov s kojim se susreće ova industrija je zadržavanje igrača i korisnika, a jedini način za opstanak na tržištu je konstantno unapređenje ponude koja se mijenja na mjesečnoj, dvomjesečnoj i šestomjesečnoj razini. U okviru sajma Multimedije posjetitelji su mogli razgledati izložbu Povijest pametne telefonije. Pametni telefoni su prisutni već 20 godina, a izložba je pokazala kako su u Hrvatskoj prije gotovo dva desetljeća izgledali pametni telefoni te što ih je u tadašnje vrijeme činilo pametnima.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO

INOVA, 41. hrvatski salon inovacija

Usmjeravanje na istraživanje i razvoj INOVA 2016 bila je prigoda je za susret hrvatskih inovatora i poduzetnika s kolegama iz inozemstva te upoznavanje s mogućnostima plasmana inovacija na hrvatsko tržište. Važnost stvaranja sustava koji će poduzetnicima pomoći da se usmjeravaju na istraživanje i razvoj može se vidjeti i u izračunu Svjetske banke, koji pokazuje da ako bi Hrvatska ulagala tri posto BDP-a u istraživanja i razvoj, do 2020. godine BDP bi se povećao za oko pet posto. Samo 0,1 posto ulaganja nakon sedam godina povećava BDP za 1,2 posto. Ove godine posebno zapažena bila je Inovacija C@N PersonRecog, kao inovativno IT rješenje koje koristi 3D senzor i specifične

Od nove vlade sam očekivao da će pomoći i knjizi i izdavaštvu i samim autorima da im bude bolje, a ne lošije, ističe Miro Gavran

me isplata autorskoga honorara podlijegala je plaćanju samo poreza na dohodak od 25 posto i eventualnog prireza, dok se obvezni doprinosi nisu obračunavali. Također, kod izračuna iznosa poreza na dohodak paušalno su se priznavali izdaci u iznosu od 30 posto. “Mi bez kreativne industrije, bez autora, prevoditelja, ilustratora i svih onih koji čine nakladništvo dolazimo na rub civilizacijske propasti. Jer nije pitanje samo što ti ljudi rade i koliko zarađuju, nego je važno osvijestiti da oni pridonose ovoj državi na mnogo načina”, kaže Serdarević, dodajući kako se broj zaposlenih u branšama povezanim s nakladništvom kreće oko 10.000. Dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade Miro Gavran jedan je od najizvođenijih hrvatskih suvremenih dramatičara u zemlji i u inozemstvu. “Od nove vlade sam očekivao da će pomoći i knjizi i izdavaštvu i samim autorima da im bude bolje, a ne lošije. Mislim da bi trebalo jako dobro promisliti o tome koju poruku šaljemo cijelom društvu, jer ako nam kultura nije bitna, onda se nameće pitanje čemu i sve ostalo”, rekao je Gavran. Prema zadnjoj Fininoj analizi poslovanja poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u razdoblju od 2010. do 2014. godine, najviše je poduzetnika u tom sektoru bilo 2010. godine, njih 352, dok ih je 2014. bilo najmanje, 328. Kako se smanjivao njihov broj, tako je padao i broj zaposlenih i ukupni prihod u branši. U razdoblju od 2010. godine kada je bilo 1895 zaposlenih, u 2014. taj se broj smanjio na 1488, što je 407 zaposlenih manje ili 21,5 posto. Ukupan prihod koji su ostvarili poduzetnici u djelatnosti izdavanja knjiga bio je najveći 2010. godine, kada je premašio milijardu

30 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

matematičke algoritme kojima rješava problem upravljanja računalnim korisničkim sučeljem na bazi analize digitalno utvrđenih obilježja ljudskog lica i tijela, u realnom vremenu, bez potrebe za stvaranjem baze izraza lica. Bilo je predstavljeno i multifunkcionalno komunalno električno vozilo dizajnirano tako da se promjenom modula na tovarnom prostoru vozilo mijenja iz klasičnoga dostavnog vozila u mali kiper. Zanimljiv je bio i uređaj za sušenje obuće, gdje se postavi par sušila u mokru obuću, a uz pomoć toplinskih cijevi koje se zagriju obuća vrlo brzo postaje suha. Ugljen postavljen ispod uređaja koristi se kao neutralizator loših mirisa.

kuna, dok je dobit te godine bila najmanja i iznosila je 5,5 milijuna kuna. Najmanji prihod ostvaren je 2013. godine, 778,2 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 873,6 milijuna kuna. S osnove dotacija, državnih potpora i subvencija, poduzetnici u izdavanju knjiga od 2010. do 2014. godine dobili su ukupno 37,8 milijuna kuna.

Kakva je budućnost knjige?

Za prvotnu najavu povećanja stope PDV-a na knjige vlasnik Školske knjige Ante Žužul, kazao je kako bi to moglo izazvati veliku štetu te da se očito nije sustavno pristupilo i izmjerilo učinke takvih poteza. “U znanosti morate doći empirijom do nekog rezultata, odnosno nekim znanstvenim dokazom. Ja osobno ne znam jesu li uopće rađene analize koje pokazuju kakva će nacionalna šteta biti povećanje PDV-a. Na žalost onaj tko se bavi izdavaštvom zna koje muke ima, i nemojte zaboraviti da bi upravo Vlada morala pomoći hrvatskoj knjizi, da se stimulira svatko tko sudjeluje u njenom nastajanju tim više što smo mi malo govorno područje”, rekao je Žužul, ocijenivši da je hrvatskoj kulturi s obzirom na veličinu tržišta potrebna velika potpora države. Načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec na otvorenju Interlibera poručila je nakladničkoj i izdavačkoj branši da su svjesni svih problema s kojima se suočavaju nakladnici i izdavači i da su odlučni u njihovom rješavanju. “Budućnost knjige, koliko vidimo, nije ugrožena ni na koji način jer interes čitatelja postoji”, rekla je Dubravka Đurić Nemec. Ostaje za vidjeti je li bila u pravu.

Jesenske prognoze Europske komisije o Hrvatskoj

Gospodarstvo će rasti 2,6, a ne 1,8 posto Izvješće EK će sigurno dati dodatni vjetar u leđa rastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva jer zahvaljujući upravo poduzetnicima i imamo gospodarski rast, ocjenjuje Luka Burilović, predsjednik HGK

uropska komisija proteklog je tjedna znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije kada je prognozirala rast od 1,8 posto. “Očekuje se da će ove godine hrvatsko gospodarstvo rasti 2,6 posto na temelju rasta potrošnje, snažnog investicijskog rasta i rekordne turističke sezone”, navodi EK u svojim Jesenskim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto. Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto. Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se trebao nastaviti smanjivati: 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto. “Smanjenje javnog duga rezultat je većeg rasta BDP-a i aprecijacije kune, budući da je većina duga u eurima”, navodi Komisija u svojim prognozama. “U prilog pozitivnim gospodarskim tendencijama u zemlji idu i pokazatelji Europske komisije koja je dala svoje projekcije o rastu BDP-a u Hrvatskoj od 2,6 posto u 2016. godini. Nadam se da će realan rast BDP-a u idućoj godini biti bolji od u ovom trenutku konstatiranih projekcija Europske komisije koje su 2,5 posto. Stoga očekujem da u vašim aktivnostima upravo ovakav trend bude nastavljen i da bude poticaj za djelovanje svih članova naše Vlade”, poručio je sa sjednice Vlade hrvatski premijer Andrej Plenković.

Trebamo biti ambiciozniji

“Povećanje procjene rasta hrvatskog BDP-a Europske komisije posljedica je pozitivnih kretanja, rasta proizvodnje, potrošnje, investicija, izvoza, uspješne turističke sezone,

povoljnijih kretanja na tržištu rada te znatno boljeg stanja javnih financija. Ohrabrujuće je što je prognozirana stopa rasta BDP-a u ovoj i narednim godinama viša od prosječne u Europskoj uniji što bi omogućilo konvergenciju razine BDP-a po stanovniku prema europskom prosjeku”, smatra Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Ocijenio je kako će ovo izvješće sigurno dati dodatni vjetar u leđa rastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te dodao kako zahvaljujući upravo poduzetnicima i imamo gospodarski rast. “Ipak, činjenica je da Hrvatska mora težiti ostvarivanju viših stopa rasta od onih koje je prognozirala Europska komisija jer bi nastavkom gospodarskog rasta po takvim stopama Hrvatska najranije 2020. godine vratila razinu BDP-a na onu koju je imala prije krize, odnosno 2008. godine”, naglasio je Burilović, zaključivši kako “možemo biti zadovoljni, ali moramo biti još ambiciozniji”. (V.A.)

2,6%

rast hrvatskog gospodarstva u 2016. (prognoze EK)

2,1%

trebao bi biti ovogodišnji deficit proračuna opće države

85%

BDP-a projekcija EK javnoga duga u ovoj godini

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO U HGK-u održan Hrvatsko-slovački gospodarski forum

Veliki prostor za jač suradnje

Vidljivo je da postoji veliki interes za suradnju malih i velikih tvrtki i mi ćemo u smjeru jačanja te suradnje i stvaranja novih partnerstava koristiti sve moguće instrumente kako bismo ekonomske odnose podigli na višu razinu, poručio je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

REPUBLIKA SLOVAČKA

Glavni grad: Bratislava (430.000 stanovnika) Površina: 49.035 km2 Broj stanovnika: 5.379.455 BDP 2015.: 78,1 mlrd € BDP po glavi stanovnika: 14,4 € (2015.) Nezaposlenost 2015.: 10,9% Izvoz 2015.: 67,86 mlrd € Uvoz 2015.: 64,56 mlrd €

a Hrvatsko-slovačkom gospodarskom forumu održanom prošloga tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori razgovaralo se o jačanju ekonomske suradnje dviju zemalja, a potpisan je i Sporazum o suradnji HGK i Slovačke trgovinske i industrijske komore te Memorandum o razumijevanju između HGK i Slovačke agencije za poticanje investicija i trgovine. Upravo je jačanje investicija i međusobne trgovine bila jedna od glavnih tema foruma, a vođeni su i B2B razgovori na kojima je sudjelovalo više od 60 hrvatskih i 25 slovačkih tvrtki.

Veliki potencijal za suradnju

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU, istaknuo je kako Komora već 165 godina predstavlja interese hrvatskog gospodarstva u inozemstvu, te da između Hrvatske i Slovačke postoje dugogodišnji prijateljski odnosi. “Nakon uspješnog poslovnog foruma u Bratislavi i svih dosadaš-

32 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

njih susreta, nastavljamo s našim aktivnostima, a ključno nam je da tvrtke dviju zemalja uspostave dobre odnose. Vidljivo je da postoji veliki interes za suradnju malih i velikih tvrtki i mi ćemo u smjeru jačanja te suradnje i stvaranja novih partnerstava koristiti sve moguće instrumente kako bismo ekonomske odnose podigli na višu razinu”, poručio je Kramarić, dodavši da se kao manja gospodarstva u sklopu EU-a moramo osloniti jedni na druge. Slovački veleposlanik Juraj Priputen je naglasio kako je ekonomska razmjena Hrvatske i Slovačke veća od 500 milijuna eura, ali da je njen potencijal puno veći, naročito u područjima poput zelenih i digitalnih tehnologija, prometne infrastrukture i turizma. “Zato smo i organizirali ovaj forum čiji je cilj da se tvrtke upoznaju s projektima u tim područjima kako bi se otvorio prostor za uspostavljanje kontakata, investicije i povećanje trgovine. U sklopu razgovora Hrvatskoj će posebno dobro doći naše iskustvo u korištenju EU fondova iz ko-

anje gospodarske jih je Slovačka do sada kroz razne programe povukla više od 1,3 milijarde eura, a stopa crpljenja nam je veća od 90 posto”, rekao je Priputen, uz napomenu kako će rastu gospodarske suradnje svakako pomoći i reforme koje hrvatska vlada namjerava provesti. “Uvjeren sam da će ovaj forum donijeti pozitivne rezultate i pomoći realizaciji konkretnih projekata”, zaključio je.

Prilika za sklapanje novih poslova

Martin Hrivík, generalni tajnik Slovačke trgovinske i industrijske komore, kazao je kako je Forum samo još jedna potvrda dobrih odnosa Hrvatske i Slovačke te njihovih komora. “Hrvatska gospodarska komora bila je jedna od prvih komora s kojima je Slovačka potpisala Sporazum o suradnji, još 1993. Za razvoj suradnje komora važni su posjeti poduzetničkih izaslanstava, a surađujemo i na razini međunarodnih institucija. Mislim da je pozitivno to što se naši gospodarski odnosi poboljšavaju, iako trenutačno stanje nije optimalno”, ocijenio je Hrivik. Ivan Sertić, pomoćnik ministra gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, smatra kako se odnosi dviju zemalja mogu značajno poboljšati. “S naše strane imamo značajan robni deficit, no to kompenziramo kroz turizam. Svi se možemo složiti da je Slovačka u zadnjih 15 godina izrasla u zemlju s razvijenom industrijom, s proizvodima visoke dodatne vrijednosti, dok smo mi u Hrvatskoj propustili iskoristiti svoje komparativne prednosti. Stoga je jedan od ključnih prioriteta Vlade i Ministarstva povećanje interesa slovačkih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku, a dosta se govori i deregulaciji i sklapanju poslovanja uz smanjenje troškova”, kazao je Sertić. “Želio bih pozvati slovačke tvrtke da intenzivnije razmotre

Hrvatsku kao investicijsku destinaciju. Ovo je prilika poduzetnicima da sklope nove poslove i potaknu ekonomsku suradnju”, naglasio je, pozvavši poduzetnike da se obrate Ministarstvu koje će im pomoći gdje god je to moguće. Dušan Jurík, pomoćnik ministra gospodarstva Slovačke, izrazio je nadu da će se na Forumu uspostaviti kontakti koji će se razvija-

Želimir Kramarić i Martin Hrivik

Velik potencijal za suradnju postoji u zelenim i digitalnim tehnologijama, prometnoj infrastrukturi i turizmu ti te da će se iskoristiti postojeće mogućnosti. “Spreman sam saslušati sve što imate reći i uvrstiti to u gospodarsku strategiju Slovačke”, poručio je on, dodavši kako je situacija s Brexitom pokazala da se male zemlje moraju držati zajedno i koristiti potencijale koje imaju kako bi poboljšale život svojim građanima.

Hrvatska i Slovačka

Robna razmjena lani dosegnula 525,2 milijuna eura Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Slovačke u 2015. godini iznosila je 525,2 milijuna eura. U odnosu na 2014. godinu izvoz je povećan za 15,6, a uvoz za 21,9 posto. Prema podacima HTZ-a, u Hrvatskoj je lani boravilo 402.510 slovačkih turista koji su ostvarili 2.721.569 noćenja. U odnosu

na 2014. riječ je o povećanju od 13,2 posto u dolascima te 14,2 posto u noćenjima. Prema podacima Slovačkog udruženja putničkih agencija Hrvatska je Slovacima i dalje turističko odredište broj jedan. Izravna ulaganja Slovačke u Hrvatsku od 1993. do kraja drugog ovogodišnjeg kvar-

tala iznose 135,5 milijuna eura te se po vrijednosti ulaganja Slovačka nalazi na 23. mjestu ino ulagača u Hrvatsku. Ulaganja iz Hrvatske u Slovačku u istom razdoblju iznose 26,5 milijuna eura. U ukupnim ulaganjima iz Hrvatske u inozemstvo, ulaganja u Slovačku nalaze se na 18. mjestu.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Flamark

Učinkovita i ekološki zaštita od požara

Proizvodi Fire Delete u gašenju požara uvijek su znatno učinkovitiji od iste količine neusporedivo manje kolateralne štete, kaže Dadi Mras napominjući kako ti proizv su prikladni za upotrebu u nacionalnim parkovima i vodozaštitnim područjima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I između i % proizvodnje

92 96

Flamark plasira u inozemstvu

u više od zemlja

prisutna distributivna mreža Flamarka

straživanje, razvoj i proizvodnja vatrogasnih uređaja temeljna je djelatnost zagrebačke tvrtke Flamark. Posebice je zanimljivo da Flamark nije klasična industrijska tvrtka, nego dio klastera okupljenog oko kompanije Fire Delete, koja se bavi raznim djelatnostima zaštite od požara. Posao unutar klastera podijeljen je tako da Fire Delete brine o istraživanjima, razvoju, proizvodnim operacijama i prodaji na tržištima Europe, Azije i SAD-a, Flamark se bavi prodajom, inženjeringom i edukacijom na Bliskom istoku, a Marketing Art sudjeluje u razvoju proizvoda (istraživanja, dizajn i realizacija pakiranja), te radi globalni marketing za sve Flamark odnosno Fire Delete poslovne operacije. U klasteru je još niz manjih specijaliziranih lokalnih proizvođača iz Hrvatske koji izrađuju metalne, plastične i staklene dijelove za vatrogasne uređaje. Dadi Mras, osoba zadužena za odnose s javnošću Marketing Arta, kaže nam kako je većina proizvoda namijenjena profesionalnom vatrogasnom tržištu. “No, imamo proizvode za široku potrošnju, kao što je vatrogasni sprej Fire Delete, a koji je vrlo popularan u domaćinstvima. Od naše ukupne proizvodnje, već godinama između 92 i 96 posto otpada na izvoz, a samo mali dio se prodaje na hrvatskom tržištu”, ističe on dodajući

Flamark veliki dio raspoloživih sredstava ulaže u razvoj novih proizvoda

oko zaposlenih čini jezgru Flamarka

da broj zaposlenih u Hrvatskoj varira, ovisno o fazi rada, ali jezgru Flamarka čini desetak osoba. “U razdobljima povećanih narudžbi Flamark se višestruko pojačava suradnicima na određeno vrijeme, što osigurava nesmetane i pravovremene isporuke”, napominje.

34 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Važno je istaknuti kako ovi napredni vatrogasni sistemi i proizvodi gase vatru na svim kontinentima zemaljske kugle. Drugim riječima, globalna distributivna mreža Flamarka prisutna je u više od 50 zemalja svijeta.

Mala učinkovitost klasičnih sredstava

Potreba za zaštitom od požara, nastavlja on, postoji otkada je i ljudi. “Zato je pokretanje ovakve vrste razvoja i proizvodnje prirodan razvoj događaja, posebice ako se pogledaju klasična vatrogasna sredstva. Njihova učinkovitost je mala, a količina otrovnih i kancerogenih čestica tolika da doslovce prave veću štetu od požara. Postoji primjer iz Švedske, koji je tek nedavno objavljen, gdje su vatrogasci dulje vrijeme u prirodi vježbali s klasičnim vatrogasnim pjenama. To je dovelo do zagađenja pitke vode u 109 švedskih općina, pa se građani u tim zajednicama već skoro dvije godi-

prihvatljiva

e klasičnih vatrogasnih sredstava i uzrokuju vodi zadovoljavaju najstrože ekološke norme te

Flamark nije klasična industrijska tvrtka nego dio klastera okupljenog oko kompanije Fire Delete ističe on napominjući “kako je bankama, koje su u stranim rukama, jedini interes sigurno iznijeti iz Hrvatske što veću količinu novca i to u što kraćem vremenu. Dakle, o nekakvom praćenju dugoročnih razvojnih projekata hrvatskih tvrtki nema ni govora”.

Razvoj i izvoz

ne opskrbljuju vodom iz cisterni. Ne zna se koliko dugo će trebati da voda ponovno postane pitka, ali štete su nesagledive, pa su općine tužile državu”, objašnjava on dodajući kako su proizvodi Fire Delete razvijeni tako da zadovoljavaju najstrože ekološke norme, što je potvrđeno i okolišnim certifikatom Green Leaf njemačkog laboratorija Intertec. “Zato su ovi proizvodi prikladni za upotrebu u nacionalnim parkovima i vodozaštitnim područjima. Uz to proizvodi Fire Delete u gašenju požara uvijek su znatno učinkovitiji od iste količine klasičnih vatrogasnih sredstava i uzrokuju neusporedivo manje kolateralne štete”, kaže Mras. Bez obzira na činjenicu tko je na vlasti, nastavlja, odnos države prema ovoj i sličnim tvrtkama je ignorantski. “Državni, odnosno poticaji Europske unije, dodjeljuju se odabranima, dok dobro dokumentirani projekti dokazanog izvoznika i inovatora bivaju odbačeni bez ikakvog razmatranja”,

Proizvodi koji nastaju u klasteru Fire Delete zapravo nemaju konkurencije u svijetu jer je riječ o unikatnim proizvodima po svojim ekološkim osobinama i učinkovitosti gašenja. Važno je naglasiti kako Flamark veliki dio raspoloživih sredstava ulaže u razvoj novih proizvoda. “Razvojni tim neprekidno radi na poboljšavanju učinkovitosti vatrogasnih tekućina, a i na razvoju novih automatskih uređaja za gašenje, koji će omogućiti podešavanje većeg broja parametara za aktivaciju. Potražnja za ovakvim proizvodima u svijetu je velika, a poseban interes izražavaju telekom tvrtke i banke, od kojih neki i zovu i pitaju kad će novi FireWinner, automatski uređaj za gašenje požara, biti dostupan na tržištu. To bi se trebalo dogoditi već 2017. godine”, ističe on napominjući kako nije realno očekivati daljnja ulaganja klastera u Hrvatsku jer je ukupna poduzetnička klima jako loša. “No, s partnerima iz arapskih zemalja vode se ozbiljni pregovori o ulaganjima u proizvodnju na Bliskom istoku, gdje je i potražnja za Flamark, odnosno Fire Delete proizvodima vrlo velika. Na koncu mogu reći da će, neovisno o teškoćama s kojima se bori, Flamark nastaviti s razvojem i izvozom, i tako na svoj način pridonositi razvoju Hrvatske, u nadi da će kad-tad doći do promjena koje će otvoriti prostor tradicionalnoj hrvatskoj inventivnosti te dovesti do njenog punog izražaja”, zaključuje Mras.

Neovisno o teškoćama s kojima se bori, Flamark će nastaviti s razvojem i izvozom i tako na svoj način pridonositi razvoju Hrvatske, u nadi da će kadtad doći do promjena koje će otvoriti prostor tradicionalnoj hrvatskoj inventivnosti. Dadi Mras, odnosi s javnošću Marketing Arta

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo COSMEL, Zagreb

Prirodna kozmetika izrađena s puno ljubavi Velika industrija ne može si dozvoliti naša načela proizvodnje prirodne organske dermokozmetike, što podrazumijeva da su sve supstance ekološke i čiste, a ambalaža od eko materijala, kaže Mira Moćan ni proizvod. Svi njihovi proizvodi zaštićeni su mnogobrojnim patentima. Na sajmovima inovacija diljem svijeta dobili su niz prestižnih nagrada, a među zadnjima je treće mjesto na natječaju za potpore zagrebačkim inovatorima. U ovom slučaju radilo se o kremama New cell cream – AHA 8% + green tea koje pospješuju prirodnu obnovu stanica kože.

Obiteljski trio spreman na sve izazove

Smatramo da je naš najveći uspjeh to što izrađujemo prirodne hrvatske proizvode kojima su naši korisnici zadovoljni, pa time pridonosimo isticanju hrvatskog proizvoda i njegove kvalitete. Mira Moćan, Cosmel Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Cosmel već 26 godina bavi se proizvodnjom vlastite prirodne kozmetike, izrađene u laboratorijskim uvjetima, ručno i u malim serijama. Za razvoj tvrtke i proizvoda zaslužna je diplomirana inženjerka kemije Melita Pavlek Moćan koja je odlučila svoja znanja stečena na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije - ali i iskustvo rada i specijalizacije u vrhunskim kozmetičkim tvrtkama - primijeniti u kreiranju i proizvodnji vlastite organske dermokozmetike. “Predani smo tradiciji, ekološkim, zakonskim i etičkim normama, te primjenjujemo svaku pozitivnu novost iz područja kozmetologije i dermatologije. Smatramo da je naš najveći uspjeh to što izrađujemo prirodne hrvatske proizvode kojima su naši korisnici zadovoljni, pa time pridonosimo isticanju hrvatskog proizvoda i njegove kvalitete”, kaže Mira Moćan, jedna od zaposlenica Cosmela zadužena za marketing. Trenutačno se njihovi proizvodi mogu pronaći u pedesetak ljekarni, biljnih ljekarni, specijaliziranih prodavaonica ili prodavaonica prirodnih proizvoda. Kako bi njihovi kupci bili sigurni da je kvaliteta proizvoda na zavidnoj razini, surađuju i s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, ali i s brojnim liječnicima koji im također daju savjete kako poboljšati final-

36 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

U obiteljskoj tvrtki trenutačno je troje zaposlenih, pa se oni bave svim fazama poslovanja - od razvoja proizvoda, nabave sirovina i ambalaže, proizvodnje, distribucije do komercijalizacije. “Naši proizvodi su potpuno oslobođeni niskih normi globalne industrije. Velika industrija ne može si dozvoliti naša načela proizvodnje prirodne organske dermokozmetike, što podrazumijeva da su sve supstance ekološke i čiste, a ambalaža od eko materijala, u našem slučaju riječ je o staklu. Radimo u malim seri-

Svi Cosmelovi proizvodi zaštićeni su mnogobrojnim patentima jama i želimo takvu proizvodnju zadržati kako bi proizvod mogao biti u potpunosti prirodan”, kaže Mira Moćan. Kad je riječ o problemima s kojim se susreću u poslovanju, u Cosmelu ističu kako je uglavnom riječ o univerzalnim problemima. Svoje poslovne suradnike, a u njihovom slučaju to su ljekarne, pažljivo biraju te i na taj način izbjegavaju lošu praksu u poslovnim odnosima. Smatraju i da svojom nenametljivom promocijom stvaraju kvalitetne poslovne suradnje i time smanjuju rizike, a svoje uvjete prilagođavaju svakom poslovnom partneru individualno. (I.G.)

Zdravo za gotovo

Ekološka ili konvencionalna poljoprivreda? Marko Sever Eko Sever

Tridesetogodišnja studija koju je provodio FiBL, Europski institut ekološke poljoprivrede, pokazala je kako ekološka proizvodnja ima jednak prinos kao i konvencionalna, ali i čak 30 posto veći prinos kod sušnih godina

ma jedna tema koja mi je vrlo bliska i vrlo važna za budućnost svih ljudi na našem planetu. Iskreno, sve mi je važnija otkako sam dobio svoje prvo dijete te kako mi djeca rastu. A radi se o proizvodnji hrane u budućnosti i njenoj suverenosti u pojedinim zemljama, pogotovo zato što je to za Hrvatsku rakrana već godinama. Nažalost, da se sutra bilo što dogodi, bilo rat ili neka prirodna katastrofa, Hrvatska ima vrlo male mogućnosti za prehranjivanje vlastite populacije. Mislim da se čak spominje zaliha hrane za samo tri dana, nakon čega bi ljudi počeli gladovati. Strašan problem koji se potiskuje i ne rješava! Rješenje nije jednostavno, a nije ga moguće ni pronaći u kratkom razdoblju. U trenutačnoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi smatram da bi nam minimalno trebalo pet ili čak i više godina da uspijemo podići poljoprivredu na takvu razinu da može proizvoditi dovoljno hrane za svoju populaciju. Tema kojoj bih se danas želio više posvetiti je sama proizvodnja hrane. Stalno se spominje, što javno, a što kod stručnjaka i po konferencijama, kako ćemo u budućnosti proizvoditi za sve veću populaciju ljudi na našem planetu. I stalno se priča o intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te GMO-u kao jedinim rješenjima za prehranu ljudi. Ali mislim da svi zaboravljaju da upravo takva proizvodnja stvara sve probleme koje danas imamo. Samo da nabrojimo neke od njih. Recimo, danas imamo degradaciju oko 20 posto ukupnih poljoprivrednih površina na našem planetu, 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi od proizvodnje hrane, a biološka raznolikost je ugrožena do te mjere da čak 35 posto globalnih usjeva ovisi o oprašivanju.

Tu je svakako ogroman problem i taj što se današnji poljoprivredni proizvođači rutinski oslanjaju na umjetna gnojiva,

u budućnosti bit će sve teže. Uski pogledi na poljoprivrednu proizvodnju ne zahvaćaju bit problema te ne nude rješenja. Imamo sve više dokaza da alternativni diverzificirani sustavi proizvodnje donose mnogo dobrobiti kao što je jednak, u nekim situacijama čak i veći prinos, krajnji proizvod je hranjiviji, puno je otporniji na bilo kakve šokove, zdravlje ljudi je bolje, efikasnost resursa je visoka te, možda i najbitnije, povećava se broja zaposlenih. Tridesetogodišnja studija koju je provodio FiBL, Europski institut ekološke poljoprivrede, pokazala je kako ekološka proizvodnja ima jednak prinos kao i konvencionalna, ali i čak 30 posto veći prinos kod sušnih godina. Efikasnost resursa je dva do četiri puta veća na malim poljoprivrednim gospodarstvima, a ekološka gospodarstva imaju čak 30 posto više vrsta i 50 posto veće bogatstvo bi-

Mislim da svi zaboravljaju da upravo intenzivna proizvodnja stvara sve probleme koje danas imamo pesticide i preventivu antibioticima što sistemski vodi svim negativnim učincima. Tu leži problem za stanovništvo cijelog svijeta u budućnosti, a bilo kakve male iteracije promjena postojećeg načina proizvodnje neće nimalo promijeniti smjer u kojem idemo. Nažalost, ovo je političko pitanje i može se riješiti samo na toj razini te dok to ne shvatimo, nećemo moći riješiti probleme kojih je sve više, a odgovoriti na pitanje kako ćemo se prehranjivati

ološke raznolikosti nego konvencionalna gospodarstva. Trebalo bi više pažnje posvetiti alternativnim načinima poljoprivredne proizvodnje ako želimo riješiti buduće probleme koje stvara današnji intenzivni način proizvodnje hrane. Samo tako možemo biti sigurni da ćemo u budućnosti proizvoditi dovoljno hrane da prehranimo cjelokupnu populaciju našeg planeta, a da zadržimo njegovu biološku raznolikost.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Ruralni turizam u Hrvatskoj

SOS za hrvatsko selo Kako bi se uredilo stanje u ruralnom prostoru i vlasnicima OPG-ova i obrta omogućilo poslovanje, Udruga ruralnog turizma Hrvatske zatražila je hitno usvajanje Akcijskog plana za ruralni turizam piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

tvaranje poticajnog okruženja te jačanje promocije ruralnog turizma u našoj zemlji jedan je od ciljeva Udruge ruralnog turizma Hrvatske. Upravo su predstavnici te udruge nedavno od hrvatske vlade, nadležnih ministarstava i saborskih odbora zatražili otklanjanje ograničenja u poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrta koji se bave ugostiteljstvom i turizmom na ruralnom području. Zatražili su, među ostalim, fleksibilizaciju zakonodavnog okvira kako bi se omogućio plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda na OPG-ovima i u ostalim turi-

Mali proizvođači po litri rakije plaćaju jednake trošarine kao i veliki stičkim i ugostiteljskim objektima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali i mogućnost povremenog zapošljavanja radnika na tom području. “Na taj bi se način zaustavilo daljnje propadanje i depopulacija hrvatskog sela”, istaknula je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

Po obvezama izjednačeni s velikima

“Najviše nas opterećuju zakonodavni problemi i nedostatak promocije kontinentalnog turizma. Problem je u tome što se mali proizvođači, OPG-ovi i obrti, koji svoje proizvode prodaju na kućnom pragu, zakonski tretiraju jednako kao i veliki potrošači. Tako trenutačno plaća-

mo 21 kunu trošarine po litri proizvedene rakije od čistog voća, jednako kao i veliki proizvođači, pa zato tražimo smanjivanje trošarina na proizvodnju rakija i likera”, rekla je Aleksandra Kuratko Pani. Dodala je kako je vlasnicima OPG-ova onemogućeno privremeno i povremeno zapošljavanje radnika u turizmu. Od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zatražili su uvođenje vrijednosnih kupona kojima bi se omogućilo angažiranje radnika za povremeno pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom prostoru. Aleksandra Kuratko Pani je naglasila i kako je još uvijek neuređen pojam seoskog turizma, što znači kako nije dovoljno razjašnjeno što zapravo znači seoski turizam i tko se sve može baviti tim oblikom turizma. Kako bi se uredilo stanje u ruralnom prostoru i vlasnicima OPG-ova i obrta omogućilo poslovanje, Udruga ruralnog turizma Hrvatske zatražila je hitno usvajanje Akcijskog plana za ruralni turizam. I Jasmina Rakić Horvat, predsjednica Udruge, je naglasila kako su poljoprivreda i turizam označeni kao sektori s najvećim potencijalom rasta u programu hrvatske vlade. “Nadamo se da će Vlada i ostale relevantne institucije poduzeti

38 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

učinkovite mjere kako bi se ostvario jedan od temeljnih ciljeva Vlade do 2020. godine, a to je zaustavljanje iseljavanja, osobito iz ruralnih područja. S obzirom na alarmantnost situacije na hrvatskom selu, tražimo brzo i koordinirano djelovanje svih institucija po tom pitanju”, istaknula je Jasmina Rakić Horvat.

Privlačenje turista

Članovi Udruge ruralnog turizma Hrvatske žele potaknuti razvitak tog oblika turizma i zbog privlačenja što više turista na posjetu OPG-ovima. Trenutačno Udruga okuplja 20 OPG-ova i obrta koji su registrirani za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga. U udrugu se mogu javiti i ostali zainteresirani, ali kako bi postali njeni članovi moraju zadovoljiti određene kriterije poput toga da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, turizmom, ugostiteljstvom ili pak da je objekt izgrađen u autohtonom stilu regije u kojoj se nalazi. Članovi Udruge ruralnog turizma Hrvatske zapošljavaju desetak, a neki i 20 osoba u malim sredinama u kojima se nalaze, pa i time što omogućavaju zapošljavanje stanovništva, svojevrsni su pokretači gospodarskog razvoja ruralnog prostora.

Međunarodni sajam turizma u Luganu

Međimurju Švicarska turistička nagrada Međimurje predstavlja regiju koja u razvoju turizma primjenjuje najviše kvalitativne standarde, rekao je Marco Pion, predsjednik Znanstvenog odbora Švicarske turističke nagrade

sklopu održavanja međunarodnog sajma turizma Vaggiatori u švicarskom gradu Luganu, predstavnicima Međimurske županije i tamošnje turističke zajednice uručena je Švicarska turistička nagrada (The Swiss Tourism Award - STA). Nagrada je uručena za promicanje kvalitetnog turizma, zaštitu i pozicioniranje prirodne i kulturne baštine zemalja, poticanje konkurentnosti i izvrsnosti u standardima usluga i proizvoda te prezentiranja posebnih odredišta. Predsjednik Znanstvenog odbora Švicarske turističke nagrade Marco Pion je uručujući nagrade rekao kako Međimurje predstavlja regiju koja u razvoju turizma primjenjuje najviše kvalitativne standarde. Ta se nagrada, inače, dodjeljuje od 2006. godine i to turističkim odredištima s izvrsnom reputacijom na internetu pri čemu se posebice naglašavaju

odredišta koja promiču održive oblike turizma i koja su alternativa tradicionalnom masovnom turizmu. Primajući nagradu, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, je istaknuo važnost tog priznanja za Međimurje. “Nagrada je rezultat snažne i odlične sinergije svih onih koji svojim radom pridonose razvoju ponude Međimurja kao integralne i održive turističke destinacije. Naša turistička zajednica svoju ulogu destinacijske menadžment organizacije savjesno i stručno obavlja već desetak godina, inzistirajući upravo na kvaliteti i održivosti. Sve to daje rezultate koji su sada prepoznati i u međunarodnim okvirima”, rekao je Grula. Inače, osim Međimurja, Švicarsku turističku nagradu primilo je i pet turističkih odredišta iz Italije - Camerota, Maratea, Monteriggioni, Schio i Tivoli. (S.P.)

Obnova hotela Esplanade u Crikvenici

Investicija od 35 milijuna kuna

rikvenička turistička tvrtka Jadran, koja u vlasništvu na Crikveničkoj rivijeri ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, započela je s radovima na obnovi hotela Esplanade u Crikvenici. Investicija je teška više od 35 milijuna kuna, a za obnovu hotela osigurana je i

građevinska dozvola. Kako kažu u toj tvrtki, predviđena je kompletna rekonstrukcija hotela, i to starog i novog dijela objekta. Nakon obnove Hotel Esplanade imat će 38 soba te dodatne sadržaje poput wellnessa, vanjskog bazena te konferencijske dvorane. Na tržištu će se taj hotel pozicionirati kao obiteljski odmorišni hotel kategorije četiri zvjezdica, s individualiziranom uslugom za goste više platne moći. Govoreći o obnovi Hotela Esplanade, predsjednik Uprave Jadrana Dino Manestar je rekao kako će nakon obnove, hotel raditi najmanje osam mjeseci godišnje, a Strateškim poslovnim planom predviđeno je da on bude najbolji hotel u

Jadranovoj grupaciji. “Svojom veličinom i opremom zadovaljavat će uvjete za dobivanje kategorije pet zvjezdica, no trenutačno smo usmjereni na stabilizaciju tržišta koje zanimaju hoteli kategorije četiri zvjezdice”, istaknuo je Manestar. Dodao je kako će se nakon daljnjih investicija u podizanje kategorije Hotela Esplanade razmotriti mogućnost podizanja njegove kategorije na pet zvjezdica. Inače, Hotel Esplanade smješten je u središnjem dijelu crikveničke promenade, a svojim povijesnim naslijeđem i poslovno-razvojnim potencijalom predstavlja značajan izazov u podizanju kvalitete hotelske tvrtke Jadran, ali i Crikvenice kao turističkog odredišta. (S.P.)

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Suradnja HT-a, FER-a i Nokije

Predstavljene tehnologije superbrzog interneta Hrvatski Telekom nastavlja utirati put u digitalnu budućnost kreirajući tehnološku infrastrukturu koja je preduvjet za korištenje najmodernijih ICT usluga u svim gospodarskim segmentima

rvatski Telekom predstavio je među prvima u Europi i prvi u Hrvatskoj najnovije tehnologije LTE-A Pro (4,5G Pro) i G.fast, koje razvija s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) te s kompanijom Nokia Solutions and Networks. Tako HT nastavlja utirati put u digitalnu budućnost kreirajući tehnološku infrastrukturu koja je preduvjet za korištenje najmodernijih ICT usluga u svim gospodarskim segmentima. Riječ je o tehnologijama koje omogućuju prijenos podataka brzinama većima od jednog gigabita u sekundi što otvara prostor za razvoj niza novih usluga, poput proširene stvarnosti te upravljanja automobilima i kućanskim aparatima na daljinu. “Predstavili smo tehnologije koje će oblikova-

Nives Sandri, Nokia i Boris Drilo, HT

ti razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Gigabitne brzine u 4G mobilnoj mreži postaju stvarnost čime se otvara put razvoju nizu uzbudljivih aplikacija koje će oblikovati našu svakodnevicu na potpuno

novi način poput virtualne i nadopunjene stvarnosti. Također, pokazali smo da uz optičke mreže koje intenzivno gradimo, putem postojeće bakrene telekomunikacijske infrastrukture koja postoji, do svakog kućanstva u Hrvatskoj možemo omogućiti gigabitne brzine pristupa internetu”, rekao je Boris Drilo, koji obavlja poslove člana Uprave HT-a za tehniku. “Vrlo smo zadovoljni i ponosni na ostvarenje suradnje s Hrvatskim Telekomom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, nositeljima inovacija u Hrvatskoj. G.fast i LTE-A tehnologije koje je razvila Nokia otvaraju nebrojene mogućnosti za uzbudljive nove usluge koje pridonose poboljšanju svakodnevnog života i rada”, rekla je Nives Sandri, članica Uprave Nokije u Hrvatskoj. (B.O.)

Adacta

U tehnologiji nema granica

Krešimir Mlinarić, Adacta

dacta, tvrtka koja se bavi razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja te poslovnim savjetovanjem, održala je u Zagrebu tradicionalni 5. godišnji susret s korisnicima i partnerima na kojem je glavna tema svih predavanja bila Digitalna transformacija poslovanja. U sklopu Adactinog događanja pokušalo se na konkretnim primjerima iz prakse približiti svijet digitalnih promjena, koje se događaju velikom brzinom i kontinuirano, pri čemu je tehnologija njihov glavni katalizator. “Budućnost donosi mnoštvo noviteta, posebice na tehnološkom planu, a naš je zadatak da pokušamo odgonetnuti danas u kojem će smjeru ta buduć-

40 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

nost ići sutra, i gdje je tu prostor za razvoj nas, naših korisnika i Hrvatske”, naglasio je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, dodajući kako kad je riječ o tehnologiji, granice zapravo ne postoje. Naime, postoje samo granice u glavama donositelja odluka jer ono što postoji u svijetu i EU, dostupno je i u Hrvatskoj. Stoga na tehnologiju i tehnološke promjene ne treba gledati kao na prijetnju, već kao priliku koju treba iskoristiti za izgradnju uspjeha. Događaj je zaključen specijaliziranim radionicama koje su se održavale u dva paralelna smjera te posebnim Business Executive Clubom na kojem je prisustvovalo dvadesetak odabranih sudionika iz hrvatskih kompanija. (B.O.)

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić s udrugom Hrvatski nezavisni izvoznici softvera

Uspjesima do žarišta pozornosti IT je industrija koja zapošljava obrazovane mlade ljude i koja je jedan od stupova budućeg razvoja gospodarstva, istaknula je ministrica Dalić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda hrvatski izvoznici softvera tijekom zadnjih nekoliko godina bilježe dobre poslovne rezultate, često je dolazilo do šumova u komunikacijskom kanalu između države i ove perjanice našeg izvoza. Kako bi se kakofonija otklonila ili barem umanjila, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić susrela se prošlog tjedna s predstavnicima udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera CISEx (Croatian Independent Software Exporters).

”Soft” mjere

Potpredsjednica Vlade je izjavila kako je sastanak održan na tragu želje da se Vlada snažnije okrene onim industrijama koje, možda, dosada nisu bile u žarištu pozornosti. “Mislim da upravo uspjesi IT industrije opravdavaju puno veću pozornost Vlade i institucija na uvjete poslovanja koji su povoljni i pogodni upravo za tu industriju. Svrha našeg današnjeg sastanka bila je čuti i razumjeti što IT industriju ometa u još bržem razvoju i zapošljavanju. Važno nam je čuti njihovo mišljenje jer je to industrija koja zapošljava obrazovane mlade ljude i koja sigurno predstavlja jedan od stupova budućeg razvoja gospodarstva”, rekla je ministrica Dalić. Tajana Barančić, predsjednica CISExa kaže kako se ta udruga već neko vrijeme vrlo

aktivno zauzima za poboljšanja za koja smatra da su iznimno važna kako bi se unaprijedili uvjeti poslovanja u toj industriji. Tako su potpredsjednici Vlade predložene “soft” mjere za koje udruga smatra da bi unaprijedile poslovanje. “Oko nečeg se slažemo, a oko nečega i ne. Vidjet ćemo što će Vlada dalje odlučiti. U svakom slučaju, komunikacija je dobra”, dodala je ona. Među predloženim mjerama istaknula je korekciju iznosa dnevnog neoporezivog terenskog dodatka koji je sada 250 kuna po zaposleniku u inozemstvu. “To je tako već 20 godina i to nije u skladu s troškovima života kada šaljemo zaposlenike na rad kod klijenta u, primjerice, Sjedinjene Američke Države”, kazala je Tajana Barančić, dodajući kako bi trebalo revidirati i iznos dnevnica. “To je važno za sve izvoznike, a ne samo za IT”, naglasila je.

Strategija pametne specijalizacije

Predloženo je i da se određena davanja zaposlenicima u naravi kao što su obrok, troškovi team buildinga ili članstvo u teretani, ne tretiraju kao plaća. “Djelujemo u sektoru u kojem je jako teško naći, a još teže zadržati ljude. Osim toga, iznimno ih mnogo odlazi u inozemstvo gdje mogu dobiti puno bolje plaćen posao. Stoga predlažemo mjere koje bi nam omogućile da zaposlenicima damo više a da to ne bude tretirano kao plaća”, istaknula je ona, dodajući kako je razmatran i prijedlog da se etrgovina izuzme iz obveze fiskalizacije jer to nameće dodatne troškove koje nemaju druge EU države. Također, nastavila je Tajana Barančić, CISExu je iznimno važno da je ponovno na dnevni red došla Strategija pametne specijalizacije. Naime, udruga CISEx želi naći više načina da se istraživačko-razvojni IT projekti u većoj mjeri nego što je to sada prijavljuju na natječaje kako bi došli do EU sredstava. “Vjerujem kako ćemo suradnjom rješavati dosta toga”, zaključila je Tajana Barančić.

Djelujemo u sektoru u kojem je jako teško naći, a još teže zadržati ljude. Osim toga, iznimno ih mnogo odlazi u inozemstvo. Stoga predlažemo mjere koje bi nam omogućile da zaposlenicima damo više a da to ne bude tretirano kao plaća.

Tajana Barančić, predsjednica CISExa

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO 4. međunarodna konferencija o kontrolingu

Najbolji kontroling projekt - Biovega Na konferenciji o kontrolingu - izvanhijerarhijskoj stručnoj funkciji koja pomaže menadžmentu kompanije u podizanju efektivnosti i efikasnosti poslovanja - kontroling stručnjaci iz Austrije, Njemačke i Poljske govorili su o trendovima i izazovima u tom području

ajbolji kontroling projekt u 2016. ima Biovega, objavljeno je na 4. međunarodnoj kontroling konferenciji u Hrvatskoj koju organizira konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko u suradnji s tjednikom Lider. Biovega je lider na hrvatskom tržištu eko proizvoda, a trenutačno zapošljava 170 ljudi. Tvrtka direktora i osnivača Zlatka Pejića i Jadranke Boban Pejić s radom je započela 1994. godine, te su nedugo nakon što su sami počeli distribuirati proizvode, u svojoj oglednoj trgovini počeli prodavati i osnovne eko proizvode. Asortiman se s vremenom povećavao i tako je nastao Bio&bio, maloprodajni lanac trgovina ekoloških proizvoda kojih danas u Hrvatskoj ima 17. Za način rada Biovege koji im je donio ovu prestižnu nagradu zaslužni su Slavica Ribarić, voditeljica financija i računovodstva, financijska analitičarka Maša Šams Bival, te voditelj nabave Damir Pavičić. Oni su na skupu opisali put

kontrolinga od SQL baze pa do aktualnog Power BI izvještaja na cloudu koji omogućuje efikasnije i brže kontroliranje opisa i zaliha, praćenje promjena nabavnih cijena dobavljača, praćenje marže za sve trgovine i dobavljače, te je brzina kontrole poslovanja od razine trgovine do razine artikla uvelike povećana. Na konferenciji o kontrolingu - izvanhijerarhijskoj stručnoj funkciji koja po-

maže menadžmentu kompanije u podizanju efektivnosti i efikasnosti poslovanja - pod nazivom Budućnost kontrolinga već je počela kontroling stručnjaci iz Austrije, Njemačke i Poljske razmijenili su svoja iskustva te govorili o najnovijim trendovima i izazovima u tom području, a predstavljena je uloga koju je kontroling imao pri spajanju poduzeća Stublić Impex i Makromikro Grupa. (K.S.)

znakovi hrvatske kvalitete Poduka stranih jezika – Linguapax Škola stranih jezika Linguapax nudi širok raspon obrazovnih mogućnosti u području stjecanja i jačanja ključnih kompetencija, prvenstveno u području učenja stranih jezika. Najveća vrijednost škole je usredotočenost na kvalitetu, upotrebljivost i trajnost postignutih ishoda učenja za polaznike. Škola ima akreditaciju kvalitete jezičnih usluga EAQUALS, partner je Britanskog savjeta u Cambridge Addvantage programu i Centar za pripremu ESOL Cambridge ispita. Linguapax

Škola Linguapax je započela s radom 1996. godine. Djeluje na području Vukovarskosrijemske županije, s centrima u Vinkovcima i Vukovaru. Škola je razvila cjelovit program za učenje engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog jezika koji polaznike kontinuirano vodi od predškolske dobi do naprednih stupnjeva i priprema za stjecanje međunarodno priznatih diploma.

42 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Kako investirati u EU i treće zemlje?

Nedirnuti potencijal Jačanjem gospodarstava zemalja u razvoju otvaramo mogućnost i našem gospodarstvu da izađe na nova tržišta i dođe do novih resursa, istaknuo je Davor Ivo Stier

a konferenciji pod nazivom Mogućnosti za investicije hrvatskog privatnog sektora u EU i trećim zemljama, prošloga se tjedna raspravljalo o mogućnostima i načinima ulaganja koji se hrvatskim poduzetnicima nude uz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u Hrvatskoj i ostalim državama članicama EU-a, ulaganjima uz podršku Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) u zemlje Afrike i europskog susjedstva te sudjelovanja u provedbi razvojnih projekata koje EU financira diljem svijeta. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, ocijenio je ovu temu jako važnom jer su mogućnosti koje se otvaraju vrlo velike. “Pričamo o nedirnutom potencijalu za hrvatske poduzetnike: iskorištavanju EU fondova, zapošljavanju ljudi i izlasku na nova tržišta”, poručio je Majetić. “Cilj ove inicijative je partnerstvo razvijenog svijeta i zemalja u razvoju. Kako bismo dokinuli siromaštvo, potrebno je povezati sve naše mogućnosti, znanja i talente, kako Vladinog tako i privatnog sektora”, ocijenio je Davor Ivo Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova. Dodao je kako razvojna suradnja nije isključivo altruizam

Neven Mimica

Davor Ivo Stier

jer jačanjem gospodarstava zemalja u razvoju otvaramo mogućnost i našem gospodarstvu da izađe na nova tržišta i dođe do novih resursa. Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, ustvrdio je kako se ovom inicijativom žele ostvariti tri cilja: aktivirati privatni sektor, utjecati na ostvarivanje razvojnih ciljeva i migracijsku politiku te otvarati nova tržišta za EU ulagače. “U zadnjih nekoliko godina vidjeli smo kako održivi razvoj može biti snažna sila u stvaranju snažnih društava, ali i kako krize brzo

Davor Majetić

mogu nagristi solidarnost među partnerima. EK je stoga ponudio investicijski plan kojim se želi preokrenuti negativan trend u investicijama, uz čiju se potporu mogu potaknuti ulaganja u ključne sektore hrvatskog gospodarstva kojima su najpotrebnija”, zaključio je Mimica. (M.S.)

Varaždinski svježi sir u sirnoj marami Spoj tradicionalnog načina proizvodnje svježeg sira ocjeđivanjem u sirnoj marami i visoke kvalitete Vindijina domaćeg mlijeka ‘z bregov pretočen je u poseban delikatesni proizvod Varaždinski svježi sir u sirnoj marami. Baš kao što su to radile naše bake – ručno izrađen, zajamčene zdravstvene ispravnosti i prepoznatljive kvalitete, ovaj svježi sir osvaja i izgledom i okusom. Vindija d. d.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od pedeset godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Tvrtka bogate tradicije s definiranom misijom, pomno isplaniranom strategijom i jasnom vizijom razvoja, danas objedinjuje osam respektabilnih domaćih tvrtki članica: Vindiju, Koku, ViR, Laticu, Vindon i Domil, te najnoviju članicu, Biodar.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore

Dvije manifestacije, pregršt mogućnosti za suradnju u turizmu Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održat će se 16. i 17. studenoga u Zadru, a istodobno će se održati i 3. forum obiteljskog smještaja nistarstava.Posjetitelji će moći pogledati izložene hrvatske proizvode, kušati i kupiti kao i poslušati brojne promotivne i edukativne prezentacije.

Na FOS-u i o parafiskalnim nametima

Zajednica obiteljskog turizma HGK želi postati članicom Europskog udruženja obiteljskog smještaja koja je vrlo utjecajna u Europskoj komisiji. Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK

pecijaliziranim projektom Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, 16. i 17. studenoga u Sportskoj dvorani Višnjik u Zadru, Hrvatska gospodarska komora nastavlja nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko. Paralelno i na istoj lokaciji održat će se i 3. forum obiteljskog smještaja (FOS), koji počinje 15. studenoga. Cilj ovog foruma je okupiti i educirati pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te ih intenzivno umrežiti s proizvođačima i dobavljačima proizvoda i usluga za obiteljski smještaj. Predviđa se da će Forum okupiti oko 1500 sudionika iz cijele Hrvatske, a na njemu će sudjelovati i niz uglednih gostiju iz inozemstva kao što je čelni čovjek Europskog udruženja obiteljskog smještaja Carlos Villar Lassen. Na dvodnevnoj manifestaciji Hrvatski proizvod za hrvatski turizam sudjelovat će sedamdesetak izlagača te ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali, potom tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni dionici. U sklopu prvog dana održat će se Gospodarski forum na kojem će sudjelovati panelisti iz svih ključnih resora koji pridonose hrvatskom gospodarstvu i predstavnici resornih mi-

44 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

HGK će za sve izlagače osigurati dolazak hotelskih lanaca sa Zadarskog područja, malih i obiteljskih hotela, hostela, kampova, obiteljskog smještaja, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu. Nacionalni Forum obiteljskog smještaja okupit će proizvođače i potrošače hrvatskih proizvoda za kojima postoji potražnja u obiteljskom smještaju. Naime, prema anketi, među više od 700 malih i mikropoduzetnika iz ove grane djelatnosti, njih 35 posto je zainteresirano za usluge kreditiranja i osiguranja, isto toliko za vrtne garniture i opremu, 32 posto za stručne konzultacije, 31 posto za proizvode za uređenje i adaptaciju objekta, 30 posto za namještaj, 28 posto za tekstilne proizvode... “Imamo potrošače za kvalitetne hrvatske proizvode koji su spremni odmah ih kupiti i platiti”, istaknuo je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK. Naglasio je kako Zajednica želi postati članicom Europskog udruženja obiteljskog smještaja, koje okuplja 20 milijuna turističkih kreveta u Europi, te je vrlo utjecajno u Europskoj komisiji. Na FOSu će se govoriti i o parafiskalnim nametima u ovoj djelatnosti, poput naknada za vode, šume, spomeničke rente te osobito nameta za zaštitu glazbenih autorskih prava, kazao je Pinezić, dodajući kako je ulaz na Forum besplatan. U prvih 10 mjeseci ove godine, prema podacima e-Visitora, u Hrvatskoj je zabilježena 81.000 domaćinstava obiteljskog smještaja, sa 492.000 osnovnih kreveta te 120.000 kreveta iz druge vrste ugostiteljskih objekata, od ukupno milijun kreveta u komercijalnoj djelatnosti. U tom je razdoblju ostvareno 30 milijuna turističkih noćenja u obiteljskom smještaju i 4,7 milijuna dolazaka.

predstavljamo Sorella Studio, Zagreb

Stres nestaje, zadovoljstvo ostaje Radimo isključivo s profesionalnim brendovima, koji godinama grade povjerenje sa svojim korisnicama, nude garanciju za svoje proizvode i brinu o sastavu svakog proizvoda i usklađenosti s prirodom, kaže Mateja Tolj

ala smo tvrtka koja je na početku svog poduzetničkog puta, ali s velikom motivacijom i ambicijom za stalni rast i napredak, tako priču o svojoj tvrtki odnosno kozmetičkom salonu Sorella Studio započinje njegova vlasnica Mateja Tolj. Riječ je o novouređenom salonu na zagrebačkim Srednjacima gdje se želi tretmanima, uz pomoć najsuvremenijih preparata za njegu lica i tijela, klijenticama otkloniti stres, nervozu i napetost, a opet da imaju sve ono što jedan kozmetički studio nudi. “Za sve tretmane u našoj ponudi pronašli smo partnere s kojima dijelimo viziju brige o klijentima, kvaliteti proizvoda i konstantnom

Planovi za budućnost bi se mogli svesti pod nazivnik profesionalnog rasta i razvoja, kažu u Sorella Studiju radu i usavršavanju. Radimo isključivo s profesionalnim brendovima, koji godinama grade povjerenje sa svojim korisnicama, nude jamstvo za svoje proizvode i brinu o sastavu svakog proizvoda i usklađenosti s prirodom te se tako brinemo i za zdravlje klijenata”, kaže Mateja Tolj napominjući da su to brendovi Dermalogica, Cleopatra i MakeUp For Ever. Trenutačno su u salonu zaposlene dvije djelatnice.

Birokratska zavrzlama

Kao i svi poduzetnici u Hrvatskoj i Mateja Tolj je na početku svog poduzetničkog izazova naišla na birokratske i administrativne izazove već kod prvih koraka za otvaranje j.d.o.o-a.

“Na samim počecima naučili smo da ne postoji jedno mjesto na kojem možete saznati što vam je sve potrebno za pokretanje poslovanja i koliki su ukupni administrativni troškovi. Primjerice, nakon nekoliko posjeta Hitro. hr-u, Fini i Poreznoj upravi, tek nas je djelatnik teleoperatora upozorio da nam je za fiskalnu blagajnu potreban certifikat koji izdaje Fina. Za ugovor s teleoperatorom bilo je dovoljno da njihov djelatnik sam ispiše s interneta izvadak iz sudskog registra. Za dobivanje certifikata u Fini tražili su nas da im dostavimo izvadak iz sudskog registra u fizičkom obliku, koji je djelatnica zatim fotokopirala i vratila nam original. Naš savjet je pitajte, pitajte i još jednom pitajte, a sve informacije provjerite dva puta”, kaže Mateja Tolj, koju probijanje kroz birokratsku šumu propisa nije obeshrabrilo. “Naši daljnji planovi bi se mogli svesti pod nazivnik profesionalnog rasta i razvoja. Cilj nam je pratiti novosti iz našeg područja djelatnosti, razvijati znanja te, naravno, širiti djelatnost. Planiramo se dokazati našim klijentima kvalitetom, znanjem i održavati njihovo povjerenje. Maloprodaja je svakako sastavni dio našeg budućeg poslovanja”, rekla je Mateja Tolj napominjući kako im je želja da klijentica nakon profesionalnog tretmana i u svom domu može kvalitetnim preparatima osvijesti brigu o svojoj koži i svom izgledu. (I.G.)

Planiramo se dokazati našim klijentima kvalitetom, znanjem i održavati njihovo povjerenje. Maloprodaja je svakako sastavni dio našeg budućeg poslovanja. Mateja Tolj, Sorella Studio

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA& REGIJA Željeznički promet u Bosni i Hercegovini

Nekad volja, lopate i cicvarA, a danas...

Ni jedno od dvaju željezničkih poduzeća u BiH ne posluje pozitivno, ali su Željeznice RS-a u puno lošijem stanju od Željeznica Federacije BiH, no ni jedno od njih ne želi ukinuti prijevoz putnika unatoč preporukama Svjetske banke piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

Planiraju se nove međunarodne linije

ijetko željezničari u Bosni i Hercegovini imaju razloga za slavlje, osim kada se prisjećaju nekih događaja iz davnih vremena. Tako je u nedjelju 6. studenoga prošla svečana kompozicija sa šest vagona i oko 500 putnika 92 kilometra drugom prugom od rudarskog bazena u Banovićima do Luke Brčko, što se u proteklih 10 godina još ni jednom nije dogodilo. Time se htjelo podsjetiti na dan kada su u šest mjeseci, 22 dana prije roka, 1946. godine omladinske brigade iz čitave tadašnje Jugoslavije izgradile prvu poratnu omladinsku prugu u zemlji. Sudionici tog događaja prisjetili su se kako su uglavnom lopatama, krampovima i cicvarom gradili prugu s dva tunela i 22 željeznička mosta. Bilo, i ostalo samo za sjećanje.

U Željeznicama Federacije BiH kažu da su im nepoznati detalji programa Svjetske banke o rekonstrukciji željezničkog prometa, ali odustajanja od putničkog prometa neće biti. Štoviše, suvremenim kompozicijama talgo vlakova ŽTP Sarajevo planira u idućoj godini uspostaviti tri međunarodne linije. Tako bi sadašnji talgo koji vozi na relaciji Sarajevo-Banja Luka-Sarajevo produžio do Zagreba, s Mađarskim željeznicama pregovara se o uvođenju linije Budimpešta-Sarajevo-Ploče te kao treća linija spominje se ona Sarajevo-Ploče. Za sada nema podataka o poslovanju Željeznica FBiH u ovoj godini, ali je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju o poslovanju tvrtke u 2015. Prema tim podacima, lani je prevezeno 8,8 milijuna tona robe ili tri posto više nego u 2014. godini. U robnom prometu ostvaren je

Neopravdano “umirovljenje” Unske pruge

Željeznice danas, za razliku, od političara ne razmišljaju o gradnji novih pruga. Štoviše, tvrde da je neopravdano “umirovljena” tzv. Unska pruga koja bi uz neke rekonstrukcije dobila opravdanje za promet u obje države. Ni jedno od dvaju željezničkih poduzeća u BiH ne posluje pozitivno, ali su Željeznice RS-a u puno lošijem stanju od Željeznica Federacije BiH. Željeznice RS-a su u proteklih devet mjeseci ostvarile gubitak od 11,9 milijuna konvertibilnih maraka što je pet milijuna KM više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, izjavio je medijima generalni direktor Željeznica RS-a Dragan Savanović, koji je smanjenje prihoda od 15 posto obrazložio smanjenjem prijevoza roba i putnika. Oporba je smanjenje prihoda obrazložila i neopravdanim zapošljavanjem

Prva omladinska pruga u BiH BrčkoBanovići izgrađena je za šest mjeseci davne 1946. godine pred svake izbore pobornika vladajućih stranaka. Stručnjaci Svjetske banke, želeći pomoći tom poduzeću, ocijenili su nužnim smanjiti broj zaposlenih i neizostavno ukinuti putnički promet koji isključivo koristi upravo željezničko osoblje, te učenici i studenti. Višak zaposlenih regulirat će se umirovljenjem svih onih koji za to imaju uvjete, ali ukidanje putničkog prometa ne dolazi u obzir, bio je kategoričan menadžment Željeznica RS-a.

46 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

prihod od 76,3 milijuna KM. U prošloj godini prevezeno je 334.000 putnika, što je za šest posto manje nego godinu dana ranije, a uprihodovano je 1,2 milijuna KM. Lošije fizičko i financijsko poslovanje u prošloj, ali i u ovoj godini, Uprava Željeznica Federacije BiH objašnjava obnovom dijela pruge od Konjica do Sarajeva, posebice tunela Ivan zbog čega je promet bio obustavljen više od 10 sati dnevno.

Bosna i Hercegovina na summitu šefova vlada 16+1 u Rigi

Dolazi li financijski Djed Božićnjak? Predsjedavajući Vijeća ministara BiH predstavio je popis investicije za čiju realizaciju nedostaju sredstva, posebice kad je riječ o željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi te plovnim putovima

redsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na 5. sastanku šefova vlada država Srednje i Istočne Europe i Kine, 16 plus 1, održanom 5. i 6. studenoga u Rigi, ustvrdio je kako su reforme provedene u BiH rezultirale rastom BDP-a od 3,1 posto, otvaranjem 25.000 novih radnih mjesta, te rastom industrijske proizvodnje, izvoza i turizma. Osim toga, Zvizdić je kolegama u Latviji predstavio i popis investicija za čiju realizaciju nedostaju sredstva za koja bi BiH aplicirala kod raspoloživih fondova unutar platforme 16 plus 1. Istaknuo je kako je BiH zainteresirana za ulaganja u željezničku i cestovnu infrastrukturu te plovne putove, kako bi se ojačali transportni koridori i olakšalo kretanje ljudi i roba. Na popisu ponuđenih investicija, navedena je gradnja, najvjerojatnije mo-

dernizacija, željezničke pruge BeogradSarajevo-Ploče, zatim nastavak gradnje paneuropskog koridora V. c, izgradnja Jadransko-jonske autoceste i riječnih

Reforme provedene u BiH rezultirale su rastom BDP-a od 3,1 posto, ustvrdio je Zvizdić u Rigi luka, među kojima i Luke Brčko. Kad su prometnice u pitanju, spomenuti su projekti gradnje autocesta u RS-u GlamočMlinište te Banja Luka-Prijedor, a u Fe-

deraciji BiH nastavak radova na autocesti kod Mostara, točnije na probijanju tunela Prenj. Nisu zaboravljeni ni brojni energetski objekti, poput Bloka 7 TE Tuzla od 450 MW, TE Banovići od 350 MW, izgradnja vjetroparka na području Općine Tomislav-Grad, izgradnja hidroelektrana Dabar i Buk Bijela. U sjeni summita 16 plus 1, u Rigi su se sklapali i brojni drugi skupi poslovi. Tako su direktor Autocesta RS-a Dušan Topić i potpredsjednik kineske kompanije Power China-Sinohydro za Euroaziju Yang Fan potpisali komercijalni ugovor za gradnju autoceste od Banje Luke do Mliništa. Ugovor bi, kako je objašnjeno, trebao ubrzati proceduru dobivanja kredita kod kineske Exim banke za izgradnju prve dionice od Glamoča do Puta Avnoja u dužini od 62 kilometra. (Z.L.)

Agencija za statistiku BiH

Raste izvoz, ali i uvoz

rema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, od siječnja do kraja rujna ove godine u BiH je nastavljen rast izvoza, ali i uvoza. Vrijednost izvoza iznosila je 6,8 milijardi konvertibilnih maraka uz rast od 2,5 posto u odnosu na isti lanjski period, a uvoz je dosegao iznos od 11,8 milijardi KM uz skroman rast od 0,4 posto. Skromno je

porasla i pokrivenost uvoza izvozom: sa 58 posto u proteklih osam mjeseci na 58,1 posto u devet mjeseci. Vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 4,9 milijardi KM. Kad je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni s Hrvatskom, BiH je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti 722,4 milijuna KM uz rast od 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz iznosio 1,1 milijardu KM uz negativni trend od 6,5 posto. Njemačka je i nadalje prvi vanjskotrgovinski partner BiH. Tako je u devet mjeseci BiH izvezla robe u tu zemlju u vrijednosti 1,1 milijarde KM uz rast od 6,3 posto, a uvezla

u vrijednosti 1,4 milijarde KM uz rast od 1,1 posto. Tradicionalno, najveći trgovinski partner BiH su članice EU-a gdje je za devet mjeseci izvezeno roba za 4,7 milijardi KM uz rast od 3,4 posto, dok je uvoz iznosio 7,2 milijarde KM uz rast od 2,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 68,6 posto. Kad su u pitanju zemlje članice Cefte, trgovanje i nadalje bilježi negativne trendove: izvoz je iznosio 990 milijuna KM uz pad od 1,8 posto, a uvoz je vrijedio 1,5 milijardi KM uz rast od 3,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,8 posto. (Z.L.)

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA INOVATORI IZ AJDOVŠČINE

Dugi let do kineskog tržišta

Pipistrel je u Rigi potpisao sedmogodišnji ugovor s kineskom tvrtkom Sino GA koji obuhvaća ustupanje tehnologije te otvaranje zajedničkog poduzeća u Kini za proizvodnju ultralakih aviona piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

kom skupu premijera u Rigi. Tamo je samo potpisima ovjereno ono što se pripremalo cijelo desetljeće. Pripreme su zapravo počele od dana kada je mladi Ivo Boscarol počeo maštati da proizvodnju motornih zmajeva unaprijedi u proizvodnju ultralakih aviona. Strast i posao odveli su Boscarola u brojne inovacije zahvaljujući kojima je pomeo konkurenciju na natječajima američke agencije NASA. Triput je drugima ispred nosa dizao nagrade od po milijun dolara za najekonomičniju letjelicu.

Inovacijski prodori u zrakoplovstvu

Tvrtka Pipistrel izrazito je inženjersko-pilotska, s toliko akumuliranog znanja da je nedavno pobijedila i na velikom međunarodnom natječaju u Indiji. Tamošnja vojska odlučila je

350 mil €

vrijedan posao koji je Pipistrel ugovorio s Kinezima

oko

500

ultralakih zrakoplova godišnje proizvodit će slovenskokineska tvrtka

200

zrakoplova od Pipistrela kupit će indijska vojska za početnu obuku pilota

oslovni fascikl s kojim je slovenski premijer dr. Miro Cerar paradirao na marginama petog susreta država inicijative 16 plus 1 u glavnom gradu Latvije može se ocijeniti impresivnim. Dan nakon što je predsjednik kineske vlade Li Keqiang sa 16 premijera Istočne i Srednje Europe prebrojio dosad ostvarene projekte i iznova provjerio strateške težnje kluba preko kojeg velika azijska sila smatra da će postići najjednostavniji pristup dverima Europske unije – Ivo Boscarol, poznati inovativni poduzetnik iz Ajdovščine, potpisao je u Rigi ugovor s kineskom tvrtkom Sino GA o sedmogodišnjoj suradnji. Posao vrijedan 350 milijuna eura što ga Ivo Boscarol intenzivno priprema više od dvije godine obuhvaća ustupanje tehnologije te otvaranje zajedničkog poduzeća u Kini za proizvodnju oko 500 ultralakih aviona svake godine. Sino GA dobiva ekskluzivno pravo proizvodnje dvaju modela Pipistrelovih aviona – alpha electro i panthera hybrid s pravom prodaje osim u Kini još i u Burmi, Laosu, Tajlandu, Kambodži, Indoneziji, Maleziji i u Mongoliji. Dakako, veliki izvozni posao za malu Sloveniju nije pokrenut i dogovoren na politič-

48 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Pipistrel je nedavno pobijedio i na velikom međunarodnom natječaju u Indiji kupiti od Pipistrela dva puta po 100 zrakoplova za početnu obuku budućih pilota. Indijski posao bio je samo dodatni poticaj za pothvat u Kini pri kojem je slovenska država asistirala samo toliko da je Pipistrelu pomogla dobiti tri neophodna certifikata od kineske Agencije za civilno zrakoplovstvo u rekordno kratkom roku. Posao s kineskom tvrtkom Sino GA otvara u Pipistrelu još 50 inženjerskih radnih mjesta, nakon čega Ajdovščina postaje respektabilna točka inovacijskih prodora u zrakoplovstvu. Slovenska vlada hvali se da je pomogla Ljubljanskoj mljekari u plasmanu mlijeka na kinesko tržište. U Mljekari tvrde da su se u Kinu

vijesti AIK Banka u Sloveniji

uputili samostalno. Našli su jednog distributera koji je zasad preuzeo kontejner slovenskog trajnog mlijeka, a uskoro će staviti na svoje police još jednu pošiljku. U sljedećoj godini Ljubljanska mljekara očekuje da će isporuke povećati do 100 kontejnera. Slovenija je svojedobno ponudila Kinezima i pomoć u pripremi zimskih olimpijskih igara 2022. godine. Kinezi su zgrabili priliku i sada u Sloveniji uče kako postaviti nordijske centre i provesti natjecanja u skijaškom trčanju i skokovima. Kineska strana ima i neke neposredne investicije u Sloveniji – mariborski Tam Durabus i ljubljanski Elaphe. Slovenski izvoz u Kinu porastao je od 2011. godine za polovinu i ove godine mogao bi premašiti 260 milijuna eura.

Kineska strana ima i neke neposredne investicije u Sloveniji mariborski tam durabus i ljubljanski Elaphe

(Pre)konzervativne štediše

PRVI HIBRIDNI AVION

Boscarolov dvotrupac iznad Stuttgarta

Potkraj rujna veliki aerodrom u Stuttgartu preko kojeg u godinu dana prođe 11 milijuna putnika u jednom trenutku djelovao je nestvarno. Promet je bio nakratko sasvim obustavljen. Cijeli aerodrom našao se u tišini koju je prekinuo zvuk propelera jedva nešto glasniji od sobnog ventilatora. To se u zrak vinuo zrakoplov neobičnog oblika – dvotrupac s dva motora. Bila je to svjetska premijera putničkog zrakoplova s četiri sjedala. Avion oznake S-5MHY4 razvio je Pipistrel u sudjelovanju s njemačkim Institutom

AIK Banka Miodraga Kostića koja je početkom godine sa 12 milijuna eura dokapitalizacije zaokružila svoj vlasnički udjel u Gorenjskoj banci na 20 posto, uputila je Banci Slovenije molbu za povećanje udjela do 50 posto. Vijest je za Delo potvrdila Jelena Galić, predsjednica Izvršnog odbora AIK Banke. Na upit odakle novac za preuzimanje, ona je odgovorila da neto aktiva Banke iznosi 1,5 milijardi eura, ukupni kapital 450 milijuna, sve to uz kapitalnu adekvatnost koja doseže visokih 34,6 posto. U takvoj financijskoj kondiciji AIK Banka može planirana ulaganja obaviti vlastitim sredstvima.

za razvoj aviotehnike i svemirske tehnologije. Uz posebne sigurnosne mjere Stuttgart je ugostio prvi zrakoplov u povijesti putničkog prometa kojeg pokreće vodik u mješavini s kisikom. Ustvari vodik u gorivim ćelijama proizvodi električnu energiju kojom se pune baterije, a iz njih se napaja elektromotor koji pokreće elise. Prvi pokusni let aviona na hibridni pogon prošao je besprijekorno. Ivo Boscarol ushićeno je govorio okupljenim novinarima kako su konstruktori pokazali da novi koncept djeluje, da su napravili zrakoplov s optimalno podijeljenom masom, da ima najbolji mogući uzgon i da sve to omogućavaju dva povezana trupa kojima je za let dovoljna i električna energija. “Katamaranski oblik aviona djeluje neobično, a u budućnosti to će biti nešto svakidašnje”, rekao je Ivo Boscarol, dodajući da ne isključuje kako će zrakoplovi u budućnosti biti sastavljeni od više trupova, s mnogo malih motora porazmještenih cijelom površinom krila i repnog dijela.

Slovenski građani privrženi su štednji: sa 14,1 posto bruto štednje u raspoloživom bruto dohotku uvrstili su se na visoko peto mjesto unutar EU-a. No način kako se Slovenci odriču od tekuće potrošnje izrazito je konzervativan. Prosječno domaćinstvo u državama EU-a ima na bankovnom računu 30 posto svoje ukupne financijske imovine. Slovenska domaćinstva drže u banci 40 posto svog financijskog imetka. Oprez dolazi do izražaja i u 10 posto gotovine koju Slovenci drže u novčanicama za razliku od ostatka EU-a gdje je stanovništvu dovoljno samo tri posto gotovine.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srpsko gospodarstvo

Pohvale reformama Nakon Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke ekonomsku i financijsku konsolidaciju Srbije uspješnom je ocijenila i Europska komisija, a tome u prilog govore i najnoviji ekonomski trendovi piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

1,38 mlrd €

ino investicije u prvih 9 mjeseci ove godine

2,7%

očekivan ovogodišnji gospodarski rast Srbije

1,2 mlrd € težak srpski izvoz u rujnu

uropska komisija (EK) ocjenjuje da je Srbija postigla uspjeh u makroekonomskoj stabilizaciji, poticanju gospodarskog rasta i reformi javne uprave, ali treba još dosta napraviti u jačanju vladavine prava te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se u Godišnjem izvješću o napretku Srbije u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, koji je prošloga tjedna objavljen u Bruxellesu. U pohvalnim ocjenama o postizanju ekonomske stabilnosti, smanjenju proračunskog deficita i perspektivi rasta bruto domaćeg proizvoda EK se, kako se ističe u Izvješću, oslanjao i na dobre ocjene Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke razvoja u Srbiji, rekao je srpski premijer Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare održanoj nakon objave Izvješća EK.

Rast veći od očekivanog

“U Izvješću se navodi da je rast veći od očekivanog i da imamo velik broj investitora zahvaljujući boljem i promijenjenom poslovnom ambijentu. Srbija je na europskom putu, želimo biti dio europskog društva i za to ćemo se boriti jer hoćemo biti dio najboljih i da nam gospodarstvo raste”, istaknuo je Vučić, dodajući kako bi Srbija, da je kojim slučajem imala na raspolaganju fondove kao Bugarska, imala u 2016. rast ne od 2,8 ili 2,9 posto, već od pet posto. Bi li i koliki bi taj rast uistinu bio i koliko još ima novca u EU fondovima, a na koliko će Srbija uopće moći računati kad (ako?) jednog, sada već očito, dalekog dana i stigne do EU-a

teško je reći. Ali da je već sada ostvarila ekonomsku konsolidaciju i bolje gospodarske rezultate govore brojke koje je prvi iznio, a tko

Najveći doprinos gospodarskom rastu dat će investicije, stav je Narodne banke Srbije drugi nego premijer Vučić. Naime, večer prije objave Izvješća EK nastupajući na nacionalnoj televiziji Vučić je u dijelu posvećenom ekonomiji rekao da je razina stranih investicija od siječnja do rujna ove godine iznosila 1,38 milijardi eura i da stopa nezaposlenosti trenutačno iznosi 15,2 posto te da se namjerava spustiti na razinu ispod 12 posto, ocijenivši da će strane kompanije i dalje dolaziti u Srbiju zahvaljujući naporima Vlade. Ekonomisti se slažu da je doprinos države rastu ukupnih investicija sasvim solidan, imajući u vidu njihov utjecaj na ozdravljenje srpske ekonomije u 2016. godini. Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2015. od 0,8 i ovogodišnjem od očekivanih najmanje 2,7 posto dat će investicije, stav je i Narodne banke Srbije,

Kinezi jedini mogu spasiti Bor Rudarsko-topionički bazen Bor je u ogromnim problemima u koje ni sam nisam vjerovao, a tamo ne valja ni rukovođenje kompanijom. Te probleme morat ćemo riješiti najkasnije za šest mjeseci. Molit ću, klečat ću pred Kinezima da preuzmu RTB Bor kao što su nas spasili ulaskom u Željezaru Smederevo. U Boru ljudi moraju znati

da ih izdržava Vlada Srbije, izjavio je premijer Aleksandar Vučić pred put u Rigu na sastanak šefova vlada 16 plus 1. Iako tamo nije postignut konkretan dogovor, Vučić ponavlja da su Kinezi jedini koju mogu spasiti Bor koji duguje 1,5 milijardi eura, dok porezne obveznike u Srbiji stoji još najmanje oko 100 milijuna eura.

50 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

koja navodi da je neto priljev stranih direktnih investicija u zadnjih 18 mjeseci premašio 2,6 milijardi eura. Na listi Svjetske banke Doing Business Srbija je ostvarila rekordan skok, a upućeni tvrde da će pozitivan utjecaj toga skoka na rast domaćih i ino investicija posebice biti vidljiv u godinama koje dolaze.

Rekordan izvoz

Prošlogodišnji neto priljev stranih direktnih investicija premašio je 1,8 milijardi eura, a i u 2016. se može očekivati najmanje toliko, kaže premijer, a slažu se i ekonomisti. Ako ove godina Srbija uknjiži neto priljev stranih direktnih investicija od oko dvije milijarde eura, bit će to dobar rezultat, ocjenjuju ekonomisti okupljeni oko časopisa Mjesečne analize i trendovi (MAT). Naročito ako prevagnu tzv. greenfild investicije, koje znače gradnju novih pogona i otvaranje novih radnih mjesta u kojima će se proizvoditi za izvoz. Na predstavljanju najnovijeg broja MAT-a, također prošloga tjedna, urednik Ivan Nikolić, inače i član Fiskalnog savjeta, ocijenio je “da su rujanski podaci o stanju srpske ekonomije toliko dobri da godinu završavamo mnogo bolje nego što smo planirali”. Bolji su, tvrdi Nikolić, svi indikatori: industrijska proizvodnja i po dinamici i po strukturi, zaustavljen je višemjesečni pad prometa na malo koji je prešao u plus, lagano raste masa plaća, održava se povoljno punjenje proračuna

Urednici časopisa MAT ocjenjuju da su za srpsku ekonomiju mnogo opasniji vanjski nego unutarnji rizici koji je u listopadu bio u plusu, dok će krajem ove godine proračunski deficit biti znatno manji od planiranog. Izvoz u rujnu bio je rekordan dosegnuvši 1,2 milijarde eura, dok je vanjskotrgovinski deficit prerađivačke industrije koja je nositelj izvoza najmanji u povijesti jer je od siječnja do rujna iznosio samo 300 milijuna eura, naveo je Nikolić.

Očekivana inflacija 1,5 posto

Ekonomist Stojan Stamenković precizirao je da je za ove rekordne rezultate najzaslužnija poljoprivredno-prehrambena industrija koja je ove godine zabilježila rast od 16,7 posto. Sta-

bilizirana je i proizvodnja osnovnih metala zahvaljujući ulasku kineskog Hestila u Željezaru Smederevo, ali i dalje su veliki problemi proizvodnja bakra u Boru i Fiata u Kragujevcu, unatoč tomu što su automobili uz čelik glavni izvozni aduti Srbije, smatra Stamenković. Stamenković ocjenjuje da je inflacija u 2016. godini do sada bila najniža u trećem tromjesečju. Naime, u prvom kvartalu ona je iznosila 0,4 posto, u drugom 0,5 posto, a u trećem samo 0,2 posto. Prema njegovim riječima, ako bi inflacija u iduća tri mjeseca rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,1 posto iz prethodnih devet mjeseci, onda bi potkraj godine iznosila 1,5 posto. Stamenković je upozorio da će na rast inflacije utjecati cijene energenata na svjetskom tržištu, ponajprije nafte, koje su već počele rasti. Urednici MAT-a smatraju da put reformi u zemlji teško može biti suspendiran i pored eventualnih političkih promjena, što potvrđuju i ocjene relevantnih međunarodnih institucija i organizacija. Također ocjenjuju da su za srpsku ekonomiju mnogo veći i opasniji vanjski nego unutarnji rizici, odnosno usporavanje svjetske ekonomije i novi protekcionizam.

Srbija je na europskom putu, želimo biti dio europskog društva i za to ćemo se boriti

jer hoćemo biti dio najboljih i da nam gospodarstvo raste. Aleksandar Vučić, srpski premijer

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Dani osiguranja u Opatiji

Osiguranje važan gospodarski čimbenik

Industrija osiguranja trenutačno se nalazi u procesu intenzivnog preoblikovanja poslovanja, koje se očituje u usklađivanju s novom regulativom, strateškom pozicioniranju, razvoju novih proizvoda i digitalizaciji

25 društava za osiguranje

trenutačno djeluje u Hrvatskoj

8,73mlrd kn njihova ukupna premija u 2015.

37,8mlrd kn ukupna aktiva osiguravateljskih društava

Hrvatskoj trenutačno djeluje 25 društava za osiguranje koja su na kraju 2015. ostvarila ukupnu premiju od 8,73 milijarde kuna, što je porast od 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Osiguravateljska društva imaju ukupnu aktivu od 37,8 milijardi kuna te su, s udjelom od 6,8 posto u ukupnoj imovini financijskih institucija, treća prema veličini u Republici Hrvatskoj. Predstavnici osiguravateljske struke, njih više od 300 iz Hrvatske, regije i inozemstva proteklog su se tjedna okupili u Opatiji kako bi na Danima osiguranja razgovarali o aktualnostima u vezi s djelatnošću i strateškim izazovima osiguranja, o specifičnostima regulatornog okvira te o novim trendovima i proizvodima na europskom tržištu osiguranja. Napomenimo da je organizator ove konferencije, koja je središnje mjesto okupljanja osiguravateljske struke u Republici Hrvatskoj, Hrvatski ured za osiguranje, dok se pokroviteljstva prihvatilo Ministarstvo financija.

Izazovno poslovno okruženje

U svojem uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog odbora HUO-a Damir Zorić istaknuo je optimizam u pogledu ekonomskog rasta i razvoja Republike Hrvatske. Naime, čak 82 posto ispitanika u provedenom anketnom istraživanju među osiguravateljima očekuje pozitivan trend ekonomskog rasta u budućnosti. Zorić je posebice podcrtao poziciju osiguravatelja kao važnog gospodarskog čimbenika te njihovo izazovno poslovno okruženje. Na konferenciji su kao posebni gosti svoja izlaganja održali Justin Wray koji je govorio o evolucijskoj ulozi EIOPA-e nakon implementacije regulative Solvency II i daljnjim regulatornim postupanjima na europskom planu te William Vidonja čije je izlaganje bilo fokusirano na izazove s kojima se suočava europska

52 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

industrija osiguranja. On je pritom istaknuo ulogu međunarodnog udruženja društava za osiguranje u oblikovanju primjerenog tržišnog okruženja. U okviru središnje teme ovogodišnje konferencije, koja se bavila strateškim izazovima osiguranja, predstavljena su istraživanja o tim izazovima u Hrvatskoj, ali i aktualne društvene promjene i njihov utjecaj na poslovanje osiguravatelja, o čemu su polemizirali Gordana Leti-

Klasične oblike životnih osiguranja sve više zamjenjuju osiguravateljski investicijski proizvodi, kazao je Miho Klaić ca, članica Upravnog vijeća Hanfe, Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja i poduzetnik Nenad Bakić. Sudionici panela složili su se kako se industrija osiguranja trenutačno nalazi u procesu intenzivnog preoblikovanja poslovanja, koje se očituje u usklađivanju s novom regulativom, strateškom pozicioniranju, razvoju novih proizvoda i digitalizaciji. Panelisti su zaključili kako se značajne promjene s primjenom regulative Solvency II očekuju u segmentu životnih osiguranja apostrofirajući životno osiguranje kao kvalitetnu investicijsku mogućnost i priliku za ulaganje štednje stanovništva u uvjetima niskih kamat-

nih stopa. Također su istaknuli kako osiguravateljski proizvodi mogu dobro odgovoriti na društvene izazove poput zdravstvenog osiguranja, dobrovoljne mirovinske štednje te skrbi za starije. Sudionici panela Perspektive razvoja zdravstvenog osiguranja nastojali su skrenuti pažnju na trenutačno stanje u zdravstvenom sektoru i ulogu osiguravatelja u povećanju zdravstvenog standarda i financiranju zdravstvenih usluga kroz razne oblike zdravstvenog osiguranja. Panelisti su izdvojili i dva značajna trenda: rast cijena zdravstvenih usluga i negativan demografski trend koji nepovoljno utječe na sektor industrije osiguranja.

Potrebna jednaka zaštita potrošača

Na Danima osiguranja sudjelovali su i predstavnici Hrvatske gospodarske komore. Tako je predsjednik udruženja posrednika u osiguranju HGK Miho Klaić predstavio utjecaj Direktive o posredovanju u osiguranju (IDD), uz poseban naglasak na središnju ulogu posred-

nika u distribuciji osiguravateljskih proizvoda. Istaknuo je i potrebu za jednakom razinom zaštite potrošača, neovisno o distribucijskom kanalu. Klasične oblike životnih osiguranja u Europi, ali i kod nas, sve više zamjenjuju osiguravateljski investicijski proizvodi kod kojih ugovaratelj osiguranja na sebe preuzima rizik ulaganja, kazao je Klaić. Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK, naveo je, pak, informacije koje klijent mora znati te predstavio dodatne uvjete kod investicijskih proizvoda osiguranja. Valja naglasiti da je ovdje riječ o složenim proizvodima za čiju su procjenu i predstavljanje klijentima potrebni dodatno znanje i iskustvo u investicijskom području. Stoga će potreba za cjelovitom financijskom edukacijom i zaštitom potrošača u narednom razdoblju biti sve značajnija, osobito uzimajući u obzir i novu regulativu kojom će se propisati obvezni edukacijski okvir za sve distributere financijskih proizvoda. (V.A.)

S primjenom regulative Solvency II očekuju se značajne promjene u segmentu životnih osiguranja

Hrvatska gospodarska komora

Pokreće se projekt FED Hrvatska gospodarska komora pokreće projekt Financijske edukacije (FED) koja bi bila prilagođena potrebama djelatnika svih financijskih institucija, u skladu s novim regulatornim okvirima, a zahvaljujući mreži od 20 županijskih komora bila bi moguća i provedba po regijama. Prvi edukacijski modul s temom osiguravateljsko-investicijskih proizvoda održat će se početkom prosinca u Zagrebu. Edukacijski modul pokrit će problematiku ukupne nadolazeće EU regulative, zatim novosti u područjima

primjene te minimalna stručna znanja i opće informacije za društva za osiguranje i posrednike u osiguranju. Osim toga, objasnit će se ključne osobine, rizici i značajke investicijskih fondova te sam pojam investicijskog osiguranja života, nositelja rizika ulaganja i zaštite ulagatelja. U ovom projektu HGK operativnom provedbom surađuje s predstavnicima financijskih institucija, fakultetima, regulatornim i državnim institucijama, ministarstvima te neovisnim stručnjacima.

Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Zagrebačka banka

Nagrada za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj Ključan faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci

agrebačka banka dobila je prestižnu nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj koju dodjeljuju magazin The Banker i Professional Wealth Management (PWM), izdavač Financial Timesa. Nagrada Zagrebačkoj banci dodijeljena je u sklopu Global Private Banking Awardsa 2016 koji se nedavno održao u Londonu. UniCredit, čija je Zagrebačka banka članica dobio je tako dvije prestižne nagrade – Najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj i “Visoko preporučena” u Diviziji Srednja i Istočna Europa i Mađarska. Nagradu je u ime UniCredita u Londonu preuzela direktorica Privatnog bankarstva Zagrebačke banke Helena Ćorić. Helena Ćorić i Yuri Bender

Ovo prestižno priznanje Zabi su dodijelili časopis The Banker i PWM, izdavač Financial Timesa

sticiranim proizvodima, transparentnosti te znanju kroz koje za njih stvaramo dodanu vrijednost. Zbog toga su naši klijenti zadovoljni i lojalni, a to potvrđuje i zadovoljstvo klijenata unutar cijele UniCredit Grupe. Uostalom, pripadnost UniCredit Grupi, jednoj od najvećih europskih financijskih grupacija, Zagrebačkoj banci daje dodatnu vrijednost i nudi nove poslovne mogućnosti za klijente Privatnog bankarstva”, istaknula je Helena Ćorić.

“Privatno bankarstvo Zagrebačke banke već tradicionalno ima vodeće mjesto na hrvatskom tržištu. Takva pozicija rezultat je dugogodišnje izgradnje poslovnog odnosa temeljenog na povjerenju, stručnosti te pronalaženju najboljih rješenja za naše klijente. Naša snaga je u individualnom pristupu klijentima i sofi-

Put prema discipliniranom ulaganju

“Naše rješenje za klijente u ovoj regiji, za sve vrste ulaganja je sljedeće: želimo biti blizu naših klijenata, aktivno ih slušati i donijeti im rješenja temeljena na našoj globalnoj ekspertizi, odabiru najboljih proizvoda i uvažavanju lokalne speci-

54 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

fičnosti tržišta. Naše klijente želimo voditi prema discipliniranom ulaganju uz dovoljno raznolikosti, a naši bankari u Srednjoj i Istočnoj Europi igraju ključnu ulogu u ostvarivanju tog plana”, naglasio je Jan Tronicek, UniCreditov direktor Privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu komentirajući ovaj rezultat. Ključni faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci. U svom istraživanju stručni ocjenjivački sud uspoređivao je odgovore banaka na niz detaljnih pitanja o ključnim pokazateljima uspješnosti, upravljanju portfeljem, raspodjeli imovine, upravljanju rizicima, strategiji rasta, službi za korisnike, etičkim faktorima, poslovnim modelima, razini zadržavanja osoblja i inovacijama.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Izvoz, ali i uvoz ponovno rastu

Tijekom kolovoza došlo je do oporavka kumulativne stope rasta izvoza, nakon srpanjskog pada. Vrijednost uvoza također nastavlja rast na godišnjoj razini pod utjecajem oporavka domaće potražnje, a dijelom i rasta izvoza

akon što je znatan pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini u srpnju doveo do osjetnog snižavanja kumulativne stope rasta za sedam mjeseci na samo 1,5 posto, kolovoz je ponovno doveo do oporavka te stope. Tako je vrijednost izvoza u prvih osam mjeseci bila 3,3 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, ističu u svojem komentaru analitičari Hrvatske gospodarske komore. U robnoj razmjeni s inozemstvom, tijekom ove godine se malo toga mijenja. Prisutne su djelatnosti koje znatno povećavaju vrijednost svoje proizvodnje i izvoza poput farmaceutske i prehrambene industrije ili proizvodnje gotovih metalnih proizvoda i električne opreme, zatim veći broj djelatnosti koji nije iskoristio prednosti pristupanja EU ili su početni učinci iscrpljeni, poput proizvodnje kože i kožnih proizvoda te proizvodnje namještaja, a prisutno je i nekoliko djelatnosti s visokim udjelom u strukturi izvoza koje bilježe velik pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini i znatno utječu na usporavanje rasta ukupne vrijednosti izvoza.

Manji izvoz brodova

To su, prije svega, naftna industrija i gospodarenje otpadom na koje znatno utječe pad cijene sirove nafte i metala na globalnom tržištu

te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava na čiji pad utječe relativno dobro ostvarenje u prethodnoj godini, odnosno visoka baza. Najveći dio izvoza ostalih prijevoznih sredstava čine brodovi pa izvoz te djelatnosti ovisi o terminima pojedinih isporuka. U tom kontekstu treba napomenuti da je razdoblje do kolovoza obilježavao izuzetno visok pad izvoza ove djelatnosti od oko 50 posto, ali je u kolovozu ostvarena znatno viša razina izvoza nego u prethodnim mjesecima pa je kumulativna stopa pada smanjena na 18,5 posto. U kolovozu su, među ostalim, isporučeni brodovi za naručitelje iz Norveške i Nizozemske. Vrijednost uvoza također nastavlja rast na godišnjoj razini pod utjecajem oporavka domaće potražnje, a dijelom i daljnjeg rasta izvoza, pa je stopa rasta za prvih osam mjeseci iznosila 3,6 posto. Najveći rast vrijednosti uvoza bilježi uvoz motornih vozila, strojeva i uređaja te farmaceutskih proizvoda, a njegov rast i dalje znatno usporava smanjena vrijednost uvoza sirove nafte i naftnih derivata. Kako je stopa rasta uvoza bila nešto veća, a njegova vrijednost i nadalje 1,6 puta veća od izvoza, i u prvih osam mjeseci nastavljen je rast robnog deficita na godišnjoj razini. Točnije, robni je deficit u odnosu na to prošlogodišnje razdoblje povećan za 4,1 posto, zaključuju analitičari HGK.

3,3%

povećana vrijednost izvoza u prvih 8 mjeseci 2016.

3,6%

stopa rasta uvoza u istom razdoblju

4,1%

povećan robni deficit

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Suradnja HEP-a i Zagreba

HEP Opskrba i Grad Zagreb potpisali su novi dvogodišnji ugovor o opskrbi električnom energijom za sve institucije, tvrtke i druge ustanove u vlasništvu grada. Ukupna procijenjena vrijednost ugovora iznosi 244 milijuna kuna. HEP Opskrba će tako u sklopu novog ugovora i dalje električnom energijom opskrbljivati više od 300 korisnika u vlasništvu grada, poput Zagrebačkog holdinga, vrtića, škola, bolnica, muzeja... HEP se u opskrbi električnom energijom širi i na slovenskom tržištu gdje je nedavno potpisan trogodišnji i više od 26 milijuna eura vrijedan ugovor sa Slovenskim željeznicama.

Manje naknade za Erste Money Fond Erste Money snizio je naknadu za upravljanje i naknadu depozitaru. Tako je postao kunski novčani fond s najnižim naknadama na domaćem tržištu investicijskih fondova. Naknada depozitaru sada iznosi 0,08 posto, a naknada za upravljanje 0,6 posto. Erste Money spada u najveće kunske novčane fondove u nas čija je imovina pod upravljanjem 31. listopada iznosila 1.296.225.558,36 kuna.

Očekuju se stabilni uvjeti trgovanja Krajem listopada i početkom studenoga višak likvidnosti u sustavu je smanjen. Unatoč tome, nije došlo do rasta potražnje kao ni na visinu kamatne stope. Početkom prošloga tjedna višak likvidnosti spustio se ispod tri milijarde kuna, ali kako je u četvrtak obavljena redovita mjesečna isplata mirovina, smanjenje viškova nije imalo gotovo nikakav utjcaj na kretanja na novčanom tržištu. Hrvatska narodna banka održala je u prošli ponedjeljak redovitu obrnutu repo aukciju na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 270 milijuna kuna na tjedan dana po kamatnoj stopi od 0,30 posto. Iznos aukcije bio je veći za 30 milijuna kuna nego na prethodnoj aukciji. U proteklu srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ali nikakve napetosti u odnosu ponude i potražnje nije

bilo. Kako sudionici već na samom početku razdoblja imaju dovoljno sredstava na svojim računima, realno je očekivati da tijekom ovog razdoblja održavanja neće biti promjene visine kamatne stope. Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Sudeći prema dospijećima upisanih trezorskih zapisa, aukciju možemo očekivati krajem studenoga. Iako je došlo do smanjenja likvidnosti u sustavu, na novčanom tržištu nije došlo do značajnijeg narušavanja odnosa ponude i potražnje. Stoga i u idućem razdoblju očekujemo stabilne uvjete trgovanja sudionika uz vrlo povoljnu kamatnu stopu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

31. 10. - 4. 11. 2016.

7. 11. - 11. 11. 2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

0,2

7.11.

8.11.

9.11.

10.11.

11.11.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro uvećala vrijednost za 0,1 posto. Naprotiv, vrijednost domaćeg platnog sredstva uma-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,227264

CAD kanadski dolar

5,100993

EUR

JPY japanski jen (100) 6,489282 CHF švicarski franak

6,989016

GBP britanska funta

8,705631

USD američki dolar

6,888825

EUR euro

7,496419

Izvor: HNB

primjena od 12. 11. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11.

njena je u odnosu na švicarski franak za 0,6 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 1,6 posto.

7,520 7,515

USD

7,00 6,95

CHF

6,99 6,98

7,510

6,90

6,97

7,505

6,85

6,96

7,500

6,80

6,95

7,495

6,75

6,94

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Milijuni za proizvodnju voća

Američki izbori protresli burze Početkom prošloga tjedna nada ulagača u pobjedu demokratske kandidatkinje Hillary Clinton na američkim predsjedničkim izborima unijela je optimizam na svjetske burze. Tržište kapitala bilo je nešto naklonjenije demokratskoj kandidatkinji zbog mirnijih predizbornih tonova o političkim i gospodarskim pitanjima. Međutim, pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trumpa sredinom tjedna srušila je vrijednost burzovnim indeksima. No uslijedio je njihov oporavak jer je novi američki predsjednik ubrzo ublažio predizbornu retoriku i javnosti poslao pomirljive i uravnotežene poruke (manji porezi, veća ulaganja...). Na koncu tjedna, većina promatranih burzovnih indeksa uvećala je vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 0,8 posto, frankfurtski DAX za 2,1 posto, a američki Dow Jones za 3,01 posto. Rast vrijednosti zabilježio je tehnološki indeks Nasdaq, koji je ojačao za 0,8 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,1 posto. Naprotiv, indeks Londonske burze FTSE pao je za 1,08 posto.

6950 6900

19200

FTSE 100

19000

6850

18800

6800

18600

6750

18400

6700

18200

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11. 5260 5240

NASDAQ

4540

5200

4500

5180

4480

5160

4460

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11.

10650

CAC40

4520

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11. 17500

DAX

17250

10600

NIKKEI 225

17000

10550

16750

10500

16500

10450

16250

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11.

Mirovinski fondovi

fond

Pad vrijednosti Mirexa

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11. 4560

5220

10700

Dow Jones

datum

7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 11.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

10.11. 124,41430

-0,1217

9,00

AZ - A

10.11. 125,89220

-0,2029

10,31

Erste Plavi - A

10.11. 123,43010

-0,0820

9,47

PBZ CO - A

10.11. 126,18850

0,0258

9,79

Raiffeisen OMF - A

10.11. 121,23830

-0,0617

5,89

kategorija B MIREX B

10.11. 229,75290

-0,2126

5,18

AZ - B

10.11. 233,48580

-0,3389

4,97

Erste Plavi - B

10.11.

237,49110

-0,0524

5,93

PBZ CO - B

10.11. 209,38500

-0,1798

4,17

0,4%

Raiffeisen OMF - B

10.11. 232,24300

-0,1345

5,57

0,2%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

10.11.

117,26330

-0,2781

6,67

AZ - C

10.11. 114,42950

-0,2287

6,72

-0,2%

Erste Plavi - C

10.11.

117,42070

-0,2691

7,59

-0,4%

PBZ CO - C

10.11. 116,22530

-0,1906

5,93

Raiffeisen OMF - C

10.11. 120,91430

-0,3641

6,74

0,0%

8.11.

9.11.

10.11.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

10.11. 222,72780

-0,0694

4,85

0,6%

AZ Profit

10.11. 261,39070

-0,1690

3,79

0,4%

Croatia osiguranje 09.11. 156,10090

-0,0170

4,13

0,2%

AZ Benefit

10.11. 245,14870

-0,2837

6,73

0,0%

Erste Plavi Expert

10.11. 200,49410

-0,1456

8,16

Erste Plavi Protect 10.11. 192,65100

-0,2082

5,73

0,8%

-0,2% 10.10.

17.10.

25.10.

2.11.

Sporazumni raskid ugovora

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 229,7529 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,2 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 124,4143 boda, a Mirexa C 117,2633 boda.

7.11.

APPRRR obavio je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Tako su korisniku, tvrtki Fructum Moslavina, isplaćene 2.140.776,53 kune za ulaganje u novo podizanje i restrukturiranje postojećeg nasada voća, izgradnju sustava za navodnjavanje, izgradnju sustava zaštite od padalina te podizanje ograde oko nasada. Tim je sredstvima nabavljena i oprema za berbu, sortiranje, pakiranje i skladištenje.

10.11.

Konzorcij tvrtki Dalekovod Polska S.A. - ZUE S.A. i poljski operator električne energije Polskie Sieci Elektroenergetyczne S.A. sklopili su i potpisali sporazumni raskid ugovora za izgradnju dvostrukog 400 kV dalekovoda Kozenice-Ołtarzew. Ugovor je potpisan 2014., a raskid nakon dubinske analize. Njome su obje strane zaključile kako su nestabilni vanjski čimbenici doveli do otežavajućih uvjeta realizacije ugovora te provedbe investicije u planiranom razdoblju i budžetu ugovorenim 2014., objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Više kruzera na Jadranu U razdoblju od siječnja do rujna u Hrvatskoj je ostvareno 656 kružnih putovanja stranih brodova. Na njima je bilo 878.907 putnika koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 1446 dana, dakle, u prosjeku dva dana. U odnosu na isto razdoblje 2015., broj putovanja veći je za 6,1 posto, a broj putnika koji su tako ušli u Hrvatsku za 3,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Najviše stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj (63,7 posto) i Splitskodalmatinskoj županiji (21 posto).

Potpore ribarima

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izdao je 171 odluku o dodjeli državne potpore ribarima kojima će se isplatiti ukupno 6.856.996,93 kune za kupnju ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Potpora je namijenjena vlasnicima/ovlaštenicima povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru za sufinanciranje ulaganja s ciljem prilagodbe ribolovne flote i ribolovnih alata radi očuvanja biološkog bogatstva mora odnosno održivog, racionalnog gospodarenja ovim biološkim bogatstvima.

Crobexi u zelenom, promet veći gotovo 84 posto dok je jedno bilo bez postotne promjene. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -1,48 do +13,59 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 14 izdanja, dok je 20 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi zabilježili su porast. Crobex je tako uvećan za 0,82 posto na 1.962,82 boda. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,14 posto i trgovanje je zaključio na 1.133,40 bodova. Svi sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,25 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do +6,20 posto ZAGREBAČKA BURZA koliko je porastao CROBEXtransport. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi, pak, tjedan su zaUKUPAN TJEDNI PROMET: 883.705.657,34 kn ključili padom: CROBIS je pao za 0,19 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.331.263,25 kn posto, a CROBIStr za 0,10 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnija Podravka sakupila je CROBEX 1.962,8600 +0,82% 188,3 milijuna kuna, od čega se 186,4 CROBEX10 1.133,4000 +0,14% milijuna kuna odnosi na četiri blok CROBIS 109,9657 -0,19% transakcije u kojima je norveški fond CROBIStr 157,7301 -0,10% 8. studenoga prodao cijeli svoj udio u toj tvrtki. Te 517.852 dionice prodao je Top 10 tjedna zadnja po cijeni od 360 kuna po dionici. Tipromet po prometu promjena cijena jekom tjedna je Podravka zabilježila +1,62% 372,98 188.250.176,95 Podravka d.d. porast cijene za 1,62 posto na 372,98 -1,03% 577,01 6.321.948,10 Adris grupa d.d. - red. kuna. Redovnom dionicom Adris Gru-1,48% 162,75 5.194.392,92 HT d.d. pe protrgovano je 6,3 milijuna kuna, +1,71% 32,06 4.100.412,38 Valamar Riviera d.d. od čega se samo 372.000 kuna odno+0,65% 452,00 3.607.604,13 Adris grupa d.d. - povl. se na redovnu, a ostatak na blok trgo+3,75% 137.987,00 2.401.085,98 Jamnica d.d. +6,80% 4.069,00 2.343.757,00 vinu. Cijena redovne dionice Adrisa je Zvijezda d.d. +13,59% 349,47 2.270.078,73 Atlantska plovidba d.d. pala za 1,03 posto na 577,01 kunu. HT -0,43% 875,30 2.043.255,22 Atlantic grupa d.d. je sakupio 5,2 milijuna kuna, a dioni-1,23% 11.210,00 1.834.028,13 Ledo d.d. ca mu je pojeftinila za 1,48 posto na 162,75 kuna. 10 dionica tjedna zadnja Dobitnica tjedna je dionica Atlantske promet s najvećim rastom cijene promjena cijena plovidbe (+13,59 posto) koja je tjedan +69,00% 1,69 9,75 Pounje d.d. zaključila cijenom od 349,47 kuna i +47,40% 140,03 30.806,60 Hoteli Zlatni rat d.d. prometom od 2,3 milijuna kuna. Zvi+20,50% 36,15 61.980,36 Jadroplov d.d. jezda bilježi rast od 6,80 posto na +16,42% 477,90 76.215,25 Tehnika d.d. 4069 kuna, a sakupila je promet od +16,14% 155,00 255.484,75 Uljanik Plovidba d.d. 2,3 milijuna kuna. Dionica Jamnice +13,59% 349,47 2.270.078,73 Atlantska plovidba d.d. +9,46% 32,86 102.939,21 tjedan je zaključila cijenom od 137.987 Badel 1862 d.d. +8,50% 32,55 32,55 Jadran d.d. kuna (+3,75 posto), a trgovana je u +8,33% 6.500,00 162.500,00 Čakovečki mlinovi d.d. iznosu od 2,4 milijuna kuna. +7,02% 68,49 264.851,26 SNH GAMA d.d. Gubitnik tjedna je HT (-1,48 posto). Ledo je zabilježio minus od 1,23 posto 10 dionica tjedna zadnja na 11.210 kuna uz tjedni promet od 1,8 promet s najvećim padom cijene promjena cijena milijuna kuna. Slijedi redovna dionica -25,63% 14,80 5.476,00 Puljanka d.d. Adrisa (-1,03 posto), a cijena je pala i -19,58% 201,06 26.608,48 Podravska banka d.d. Atlantic Grupi za 0,43 posto na 875,30 -10,00% 99,00 31.512,67 Termes grupa d.d. kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -9,02% 38,01 184.117,26 Proficio d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su, nakon pada u pretprošlom tjednu, protekloga tjedna zabilježili rast. Ulagači su bili vidljivo aktivniji nego u tjednu ranije te je redovni dionički promet porastao za 28,4 milijuna kuna ili 84 posto i iznosio 62,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja prikupilo je 23,9 milijuna kuna što predstavlja 38 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih izdanja, njih pet je tjedan završilo porastom, četiri padom cijene,

Zagrebačka burza d.d. Liburnia riviera hoteli d.d. Solaris d.d. Viro d.d. Hoteli Haludovo Malin. d.d. Končar - DT d.d. - povl.

58 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

-7,94%

16,01

481.133,63

-7,42%

3.700,00

133.626,14

-6,66%

736,00

107.384,77

-5,82%

340,00

16.590,00

-5,31%

3,03

20.444,84

-4,83%

1.380,00

20.700,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Suradnja AD Plastika i Renaulta

Većina fondova u plusu Od 79 aktivnih fondova proteklog su tjedna prevladali oni koji su zabilježili pozitivnu postotnu promjenu. Porastom cijene protekli je tjedan zaključio 51 fond, palo je 27 fondova, a jedan je fond tjedan zaključio bez promjene vrijednosti. Porasla su 24 od 27 dioničkih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alpen.Special Opportunity, za 6,50 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Slijede ga Neta Global Developed s rastom od 5,44 posto i KD Energija (+3,94 posto). Najviše je pao InterCapital SEE Equity (-0,33 posto). Poraslo je šest od sedam posebnih fondova. Najviše su cijene udjela uvećane posebnim fondovima pod upravlja-

njem ZB investa. Tako je ZB Future 2055 porastao za 2,41 posto, ZB Future 2040 za 2,31 posto, a ZB Future 2030 za 2,02 posto. Pao je samo Raiffeisen Harmonic, za 0,32 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je šest. PBZ Global je porastao za 1,40 posto. Najviše je pao ZB global, za 0,48 posto. Palo je svih 12 obvezničkih fondova. Najznačajniji minus bilježi Neta Emerging Bond, koji je pao za 0,92 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova, a Erste Euro-Money bilježi tjedan bez postotne promjene. Dobitnike s rastom od 0,03 posto predvodi PBZ Dollar. OTP euro novčani je pao za 0,03 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 03.11.2016. do 10.11.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,3006 Addiko Growth € 11,2028 ZB euroaktiv € 128,8648 ZB trend $ 154,9447 Capital Breeder kn 92,5163 KD Prvi izbor kn 13,8680 Ilirika Europa € 117,8745 PBZ Equity fond € 11,5536 HPB Dionički kn 112,4142 Erste Adriatic Equity € 97,5800 Neta Global Developed kn 86,2271 ZB aktiv kn 126,0069 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 100,5740 Platinum Global Opportunity $ 14,4047 KD Nova Europa kn 5,4729 OTP indeksni kn 46,5285 Platinum Blue Chip € 95,9250 Neta Frontier kn 462,8369 OTP Meridian 20 € 94,9328 A1 kn 97,0500 Alpen.Special Opportunity kn 149,8685 Neta New Europe kn 64,7212 Ilirika BRIC € 77,7834 Crobex10 kn 106,2912 KD Energija kn 8,4940 ZB BRIC+ € 94,4043 Allianz Equity € 161,2064 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,4300 Raiffeisen Harmonic € 100,5800 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1200 ZB Future 2025 € 99,1349 ZB Future 2030 € 97,4203 ZB Future 2040 € 97,6225 ZB Future 2055 € 97,7018 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,6427 PBZ Global fond € 14,9990 Addiko Balanced € 12,9630 KD Balanced kn 127,9754

tjedna promjena [%]

0,02 1,82 3,20 3,43 0,93 2,50 2,26 0,32 0,88 0,66 5,44 0,28 -0,33 0,82 1,63 -0,05 0,61 1,46 0,09 0,05 6,50 0,24 0,33 -0,13 3,94 2,05 0,11 0,71 -0,32 0,08 1,26 2,02 2,31 2,41 -0,48 1,40 1,06 0,10

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,4566 OTP uravnoteženi kn 115,2888 Allianz Portfolio kn 162,6470 Smart Equity € 101,4331 PBZ Conservative 10 fond € 111,2159 You Invest Active € 98,4900 You Invest Balanced € 100,5800 You Invest Solid € 101,9300 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,3077 PBZ Flexible 30 fond € 100,9888 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,2850 Addiko Conservative € 14,3389 Raiffeisen Bonds € 177,1400 PBZ Bond fond € 130,8969 InterCap. Bond (Capital One) € 213,8092 HPB Obveznički € 160,2672 Neta Emerging Bond kn 82,0427 Erste Adriatic Bond € 119,0700 Raiffeisen Classic € 106,3900 PBZ Short term bond fond kn 102,5334 PBZ Dollar Bond fond $ 102,1880 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 99,4296 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4386 ZB plus kn 175,8159 ZB europlus € 150,7131 PBZ Euro Novčani € 139,3393 Raiffeisen Cash kn 157,9800 Erste Money kn 151,5500 Addiko Cash kn 152,3695 PBZ Dollar fond $ 132,3229 HPB Novčani kn 143,8310 OTP novčani fond kn 133,2870 InterCap. Money (Money One) kn 130,0869 Allianz Cash kn 118,4974 Erste Euro-Money € 116,0500 Auctor Cash kn 111,2289 Raiffeisen euroCash € 105,9900 HPB Euronovčani € 106,4203 Locusta Cash kn 1362,7206 Neta MultiCash kn 107,5391 OTP euro novčani € 102,6769

0,03 -0,33 -0,30 0,05 -0,29 -0,01 -0,26 -0,47 -0,09 0,11

naziv(fond)

valuta

-0,24 -0,11 -0,19 -0,30 -0,19 -0,53 -0,92 -0,18 -0,19 -0,01 -0,55 -0,58 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,03 0,01 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 -0,01 0,00 0,01 -0,01 -0,03

Solinska tvrtka AD Plastik nominirana je za proizvodnju bojenih prednjih i zadnjih branika i bočnih maski zadnjeg branika za Renault Clio. Ovo vozilo proizvodit će se u Revozu, slovenskoj tvornici Renaulta u Novom Mestu. Početak serijske proizvodnje planiran je u kolovozu 2017., objavio je AD Plastik prošli tjedan. AD Plastik će za ovaj projekt raditi brizganje, bojenje i montažu komponenti, a očekivani prihod ovog društva u dvogodišnjem razdoblju iznosi 16,5 milijuna eura.

Projekt za riječku rafineriju U Rafineriji nafte Rijeka potpisan je ugovor između Ine i španjolske kompanije Tecnicas Reunidas o izradi detaljnog inženjerskog projekta za postrojenje za obradu teških ostataka. On pokazuje kako će se planirano postrojenje i prateća postrojenja integrirati s postojećim rafinerijskim sustavima pri izgradnji. Ina će u ovu fazu uložiti više od 200 milijuna kuna u 2016. i 2017. godini. Finaliziranje detaljnog inženjerskog projekta predviđeno je do kraja sljedeće godine kada se i očekuje odluka o gradnji postrojenja za obradu teških ostataka.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Stephen E. Lucas

Umijeće javnog govora Mate

Knjiga progovara o tome kako svakodnevnicu, rad, posao, odijevanje, maštu, razmišljanje, poteškoće... preobraziti u skladu s istinom da životna sreća nije cilj, nego plod ispunjenog života. Doista, živimo neusporedivo lagodnije nego naši preci, ovladali smo tehnikom i dostignućima, a ipak smo često duboko nezadovoljni i prazni. U obliku razgovora djevojke Nataše i staroga monaha Bogoljuba knjiga uči kako doći do sretna i ispunjena života, drugačijeg od onog koji nam diktiraju najnovije reklame.

Ana Maria Matute

Opustjeli raj V.B.Z.

Govorništvo je način izražavanja vlastitih misli, dijeljenje misli s drugima te utjecanje na druge ljude. Među 480 anketiranih tvrtki i javnih organizacija, komunikacijske vještine, uključujući govorništvo, najtraženija su osobina među poslodavcima. Budete li se koristili tehnikama koje su obrađene u ovoj knjizi, bit ćete u potpunosti pripremljeni za svaki govor ili prezentaciju. Autor pruža niz primjera i savjeta koji se odnose na svladavanje treme nudeći praktična rješenja i primjenjive metode za izgradnju pozitivnog stava i samopouzdanja. Marko Ivan Rupnik

Umijeće življenja Verbum

Usamljenoj i nesigurnoj Adriani jedino su utočište dadilja i posluga. Ona stvara vlastiti svijet u koji pristup ima samo Gavrila, ruski dječak iz susjedstva: svijet je to čudesnog blještavila, odsjaja i jezika, u kojem čarobno postaje realno, nezamislivo moguće. Adrianino bolno sazrijevanje prikazano je kroz njezina sjećanja u poznim godinama. U sutonu života ona se prisjeća svega onoga što odrastanjem napuštamo. I što više postajemo dijelom svijeta odraslih, sve bismo više voljeli da djetinjstvo traje zauvijek - jer “možda je djetinjstvo duže od života”.

60 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Noam Chomsky

Tko vlada svijetom? Naklada Ljevak

Što povezuje Kambodžanku koja trudna luta Indijom, Jean-Marca de H., francuskog vicekonzula u Lahoreu koji čeka premještaj, Anne-Marie Stretter, suprugu francuskog veleposlanika u Calcutti, Charlesa Rossetta, diplomata koji se ne uspijeva naviknuti na omaru ljetnih monsuna i bijedu Indije te nekoliko Engleza što su se u zatekli u Indiji? U ovom romanu u kojem radnja lebdi između sna i jave, priču donose glasovi izgubljenih diplomata, kor anonimnih komentatora, Kambodžanka i Englez koji je poželio ispričati svoju verziju njene priče.

Anthony William

Medicinski medij Planetopija

Razlažući aktualnu situaciju u svijetu, Chomsky tvrdi da SAD, zahvaljujući politici koja na prvo mjesto stavlja vojsku i neograničenu predanost održavanju carstva koje obuhvaća gotovo cijeli svijet, istodobno izlaže sebe i druge mogućoj katastrofi. Oslanjajući se na niz primjera, od širenja programa ubijanja dronovima do opasnosti od nuklearnog rata i kriznih žarišta, on nudi neočekivane spoznaje o funkcioniranju imperijalne moći, oslikavajući pritom metode kojima se američke elite oslobađaju demokratskih ograničenja moći kojom raspolažu. Marguerite Duras

Vicekonzul Vuković&Runjić

Anthony William, medicinski medij, pomogao je tisućama ljudi da se izliječe od pogrešno dijagnosticiranih bolesti i tegoba liječnicima naizgled neobjašnjivog uzroka. On čuje božanski glas koji mu otkriva što uzrokuje bol i kako se izliječiti. U ovoj knjizi nudi nam svoje ogromno znanje i iskustvo, koje će znanosti biti dostupno tek u idućim desetljećima, tvrdi on. William nudi prirodna rješenja - ljekovitu hranu, dodatke prehrani i duhovno nadahnuće - za desetke bolesti kao što su multipla skleroza, sindrom kroničnog umora...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana. ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepljive etikete, letke, blister-pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima - prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting.hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području: 1. gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Vozila

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja vozila putem operativnog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. studenoga.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00. Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna.com.tr, +90 332 3598 585.

nost nabave iznosi 9,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

Regija

Projekt modernizacije Kočevske pruge

HBOR nabavlja usluge čišćenja poslovnih objekata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.

Direkcija Republike Slovenije za infrastrukturu nabavlja izvođenje radova u okviru projekta Modernizacija Kočevske pruge - 3. faza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,9 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

Autobusi

Južna obilaznica

Liburnija iz Zadra nabavlja pet novih autobusa za prijevoz putnika. Procijenjena vrijed-

Direkcija za infrastrukturu Republike Slovenije traži izvođača za južnu obilaznicu kod

Čišćenje poslovnih objekata

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornicama namještaja, pilanama, stolarskim radionicama, tvrtkama koje se bave poslovima rušenja, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima, odlagalištima otpada, industrijskim pogonima, špediterskim i logističkim poduzećima). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz. pl, +48 61 8126 500.

Murske Sobote od km 1+200 do km 3+920. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 7,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 13. prosinca. Putovnice

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH nabavlja putovnice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 22 milijuna konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 27. prosinca Putnički automobili

Porezna uprava Federacije BiH nabavlja službene putničke automobile (15 komada). Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, apartmani... Zgrada, ukupne površine 420 četvornih metara, Tisno, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 3.931.534,12 kuna. Dražba se održava 15. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun HR402390001-1300001202 Hrvatske poštanske banke - depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj HR05 51-567-141. Pašnjak, ukupne površine 4776,29 četvornih metara, Predavac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 6000 kuna. Dražba se održava 16. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća sa štalom, štagljem i dvorištem, oranica, šuma, pašnjak i sjenokoša, ukupne površine 26.273,31 četvorni metar, Sigetec, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 81.100 kuna. Dražba se održava 16. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranica – započeta gradnja trgovačkog centra, ukupne površine 60.000 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 23.574.978 kuna. Dražba se održava 17. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona: 099/3218 664, svakog radnog dana od 9 do 18 sati.

62 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

Zapušteno gradilište, ukupne površine 2244,14 četvornih metara, Lazina Čička, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 160.000 kuna. Dražba se održava 17. studenoga u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj telefona: 098/1376 671. Kuća, dvorište i vinograd, ukupne površine 1186,88 četvornih metara, Kutina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 233.000 kuna. Dražba se održava 15. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini. Na 2. ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Pašnjak, ukupne površine 924,33 četvorna metra, Brdovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 279.781 kuna. Dražba se održava 21. studenoga u 10.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu – Stalna služba u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Stan, ukupne površine 113,16 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 961.860 kuna. Dražba se održava 21. studenoga u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće 16. studenog u 14 sati, uz prethodnu najavu sudskom ovršitelju (Ljubomir Svalin). Apartman, ukupne površine 47,57 četvornih metara, Selce, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 773.078 kuna. Dražba se održava 21. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Rijeci – Stalna služba u Crikvenici. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 515.385,33 kune. Razgledavanje moguće 18. studenog sa sudskim ovršiteljem, od 12 do 14 sati. Prodajno-skladišni prostor, ukupne površine 3605 četvornih metara, Marčana, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 2.120.343 kune. Dražba se održava 22. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika. Uredski namještaj Visoka škola Beč - gospodarski studij, zastupana po Saveznoj nabavi d.o.o., raspisala je javni natječaj za sklapanje ugovora na rok od 60 mjeseci za isporuku i montažu uredskog namještaja za potrebe FHW-a. Vrijednost nabave: 320.000 eura. Natječaj je otvoren do 28. studenoga. Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa. eu. Radna odjeća, posebna radna oprema i pribor Općina Gjøvik, Norveška, traži nabavu radne odjeće, posebne radne opreme i pribora.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Gjøvik kommune, Kauffelds plass 1, Arve Sandvoll, 2815 Gjøvik, Norway, arve.sandvoll@gjovik. kommune.no. Elektronički pristup podacima: http://permalink.mercell.com/62074208. aspx. Bove za označavanje Notre Dame Ravelin, Malta, traži nabavu bova za označavanje. Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Department of Contracts, Notre Dame Ravelin, Floriana, FRN 1600, Malta, info. contracts@gov.mt. Više podataka o natječaju na https://www.etenders.gov.mt/epps. Računala i oprema

East Riding of Yorkshire nabavlja multifunkcionalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www. yortender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engleskom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sarah Dyson, sarah.dyson@eastriding.gov.uk. Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków – Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je: 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08110 Siedlce Poljska.

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Poruke sa 26. Sabatine

Jedna jako čudna godina

Oscilacije u urodu nisu bile samo od vinogorja do vinogorja već od položaja do položaja. Čak bi se moglo reći - od vinograda do vinograda, kaže Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije piše Jozo Vrdoljak Domaće tržište

Potrošnja vina u porastu U Hrvatskoj je sada oko 35.000 hektara pod vinogradima, dok ih je, primjerice, 1991. bilo 56.000. Godišnje vinari proizvedu 1,2 milijuna hektolitara vina, a ubere se 245.000 tona grožđa. Potrošnja raste: sa 20 litara po stanovniku 2000. godine, prosjek je 2010. porastao na 30 litara. “Hrvatski vinari muku muče s plasmanom vina. Posebno je teško otkako je Hrvatska dio EU-a koji proizvodi 15 posto više vina od svojih potreba. To vino treba plasirati na treća tržišta. Kako bi se vinarima u tome pomoglo, osmišljen je projekt Vinske omotnice”, istaknuo je Lordan Ljubenkov.

U zapadnoj Hrvatskoj prinosi su u odnosu na lani manji u rasponu od 10 do 100 posto

vogodišnja Sabatina, koja se od 3. do 6. studenog prvi put održala u BiH, u Neumu, s posjetima vinogradima na području Čitluka, Međugorja i Mostara, okupila je tijekom tri dana više od 1500 sudionika. Na ocjenjivanje je pristiglo 360 uzoraka vina. Pobjednik Sabatine je Traminac izborna berba bobica 2012. Iločkih podruma. Šampion crnih vina je Vranac Andrija 2013. (podrumi Andrija Čitluk), dok je šampion među bijelim vinima Trijumf Barrique 2012 vinarije Aleksandrović iz Oplenca u Srbiji. U kategoriji jakih alkoholnih pića šampionom je proglašen Limuncello Premium Kapornica Zagreb. Izabrani su i šampioni plavca malog. U toj kategoriji su s jednakim brojem bodova pobjedili Dingač 2015., Pelješki vinogradar iz Kune Pelješke te Dingač 2011. proizvođača Matuško

64 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

vina iz Potomja, dok je pak najbolje zadružno vino Dingač selekcija 2008. vinarije PZ Dingač Potomje. Svake godine se na Sabatini analizira berba grožđa, ukaže na probleme vinogradarskog i vinarskog sektora te donesu zaključci Sabora vinogradara i vinara. “Općenito se 2016. može okarakterizirati kao jako zahtjevna. Radi se o nepovoljnoj godini s brojnim vremenskim nepogodama: proljetnim mrazom, tučom, obilnim oborinama u ljetnim mjesecima i orkanskim vjetrom”, istaknula je Višnja Šimunović iz Savjetodavne službe pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. U vinogradarskoj regiji Primorska Hrvatska tuče, proljetni mrazovi, posolica, orkanska bura, a onda i plamenjača rezultirali su prinosima manjim od 10 do 40 posto. Izuzetak

Borovo u suradnji s muzejem Vukovar

je područje Kaštela, Trogira, Hvara i Konavala gdje su bili odlični prinosi i kvaliteta. U regiji Zapadna kontinentalna Hrvatska zbog elementarnih nepogoda prinosi su manji u rasponu od 10 do 100 posto u odnosu na prošlu godinu. Kvaliteta preostalog grožđa bila je odlična tako da je dio proizvođača iz Međimurja ostavio grožđe za predikate. U regiji Istočna kontinentalna Hrvatska nepogode su smanjile prinose za pet do 25 posto. Generalno su prinosi manji 10 do 95 posto, dok su iločki vinogradari imali prinose za 15 do 20 posto manje nego prošle godine.

Povijest cipele: od Vučedolske čizmice do danas

Berba u Dalmaciji

Grubu analazu ovogodišnje berbe grožđa u Dalmaciji - Sabatina je, podsjetimo, i nastala kao proslava berbe dalmatinskih vinara i vinogradara - napravio je jedan od najboljih poznavatelja povijesti vinarstva i vinogradarstva te autor brojnih knjiga, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije Želimir Bašić. U suradnji sa stručnjacima te na osnovi ankete koju je proveo, ovogodišnja berba, na razini čitave Dalmacije, bit će bolja od lanjske i po kakvoći i po količini. Međutim, kaže Bašić, ova vinogradarska godina je jedna od najčudnijih u zadnjih 20 godina, rezultat čega je velika razlika u kakvoći i količini prinosa. “Oscilacije i različiti urodi nisu bili samo od vinogorja do vinogorja već od položaja do položaja. Čak bi se moglo reći - od vinograda do vinograda. Procjena je da će berba 2016. u Dalmaciji po količinama biti prosječna, a možda i za oko 15 posto bolja nego prošle godine. Očekuje se da će u prosjeku kvaliteta biti dobra, a na nekim položajima i izvrsna. Kvaliteta grožđa uglavnom je jako dobra. Očekuju se dobra vina”, procjenjuje Želimir Bašić koji predviđa da bi iduće godine moglo doći do problema s plasmanom vina u rinfuzi, i to zbog problema kroz koje prolaze veliki distributeri vina, te zbog pojačanog i nekontroliranog uvoza vina iz cjenovno nižih kategorija. Prevelik uvoz vina, ali i nekontrolirano tržište grožđa dva su problema na koja su sudionici Sabatine posebno ukazali. S njihova skupa poslana je i poruka da se vinari i vinogradari moraju ujediniti u marketinškom nastupu na inozemnim tržištima. “Nismo iskoristili činjenicu da imamo veliki broj autohtonih i zanimljivih sorti od kojih se dobivaju u svijetu sve traženija vina”, istaknuo je Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije.

Borovo je proizvodilo više od 20 milijuna pari obuće godišnje i zapošljavalo više od 22.000 ljudi na današnjoj lokaciji Izložbom Povijest cipele, koju su realizirali u suradnji s Gradskim muzejem Vukovar, tvrtka Borovo obilježila je 85 godina postojanja. Izložba je pokrila razdoblje od 2800. godine prije Krista do danas. Posjetitelji su mogli vidjeti repliku poznate Vučedolske čizmice, upoznati se s izradom rimskih vojnih sandala i antičke kožne obuće, ali i vidjeti modele koje Borovo danas nudi svojim kupcima, odnosno na videozidu pogledati moderne procese proizvodnje cipela i tenisica u njihovoj tvornici. Borovo je svoju priču počelo 1931. godine kada je Tomaš Bata pokre-

nuo proizvodnju gumenih čizama i kožnih opanaka, a od tada su strelovito rasli. Proizvodili su više od

20 milijuna pari obuće godišnje, tisuće tona autoguma i razne gumenotehničke robe, zapošljavali više od 22.000 ljudi i imali više od 600 trgovina u bivšoj državi. Situacija je danas u mnogočemu drugačija, ali Borovo nakon teškog razdoblja tranzicije opet bilježi tržišne uspjehe i polako se vraća na staze stare slave. Iz njihove dvije proizvodne linije trenutno na godinu izlazi više od 400.000 pari cipela, imaju oko 700 radnika te 70-ak trgovina u Hrvatskoj. Specifično je za njihovu obuću da svaki komad pri izradi prođe kroz ruke 20 radnika, a upravo taj ručni rad je nešto što se izgubilo u današnjoj industriji i što daje poseban šarm popularnim startasicama i ostalim proizvodima Borovo. (M.S.)

14. studenoga 2016. | broj 3953 | Privredni vjesnik | 65

Ina donira pedijatrijskim bolničkim odjelima

150.000 kuna za bolje liječenje malih pacijenata Ininom donacijom od 150.000 kuna koju je prof.dr.sc. Anti Ćorušiću, ravnatelju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uručio Tvrtko Perković, izvršni direktor PF Korporativnog centra u Ini, omogućit će KBC-u Zagreb sanaciju prostora Zavoda za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu. Male pacijente posebno je razveselio posjet hrvatskih nogometnih reprezentativaca Luke Modrića, Ivana Rakitića, Vedrana Ćorluke, Marija Mandžukića i Danijela Subašića koji su im zajedno s izbornikom Antom Čačićem uručili prigodne darove. “Suradnja s KBC-om Zagreb postala je tradicija te me veseli što je Ina i ovom prilikom mogla pridonijeti boljem i kvalitetnijem liječenju najmlađih pacijenata. Pomaganje zajednici u kojoj djelujemo Inino je jasno opredjeljenje kao društve-

no odgovorne tvrtke”, kazao je Perković. “Zbog kontinuirane Inine podrške i pomoći KBC Zagreb realizirao je brojne projekte koji su omogućili bolju skrb i liječenje naših pacijenata. Drago mi je da ćemo zahvaljujući ovoj donaciji unaprijediti rad i usluge liječenja na Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb”, istaknuo

je Ćorušić. “Ovom donacijom sanirat će se prostor Zavoda za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu Klinike za pedijatriju. Na ovom Zavodu, koji se sastoji od dva dijela za intenzivno liječenje i intenzivnu njegu novorođenčadi s ukupno 28 bolničkih postelja, tijekom godine zbrinemo oko 350 novorođenčadi s područja cijele Hrvatske, a ovim uređenjem osigurat će se bolji uvjeti liječenja i boravka našim pacijentima”, naglasio je prof.dr.sc. Boris Filipović Grčić, predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb. Osim ove, Ina je pripremila donacije za još pet pedijatrijskih odjela diljem Hrvatske koje će tijekom studenog i prosinca posjetiti zajedno s partnerima.

Usavršite prodajne vještine uz 24 vrhunskA predavača!

DVODNEVNA EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA i dodjela godišnjih nagrada B2B SUPERPRODAVAČ godine Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.570,00 kn + PDV 25% (popust za više polaznika) ORGANIZATOR

SPONZORI

PARTNER

ZAGREB Hotel Antunović 17. i 18.11. 2016. od 9 do 18 sati

MEDIJSKI POKROVITELJI

online

Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e-mail info@poslovni-savjetnik.com ili na tel. 01/49 21 742 66 | Privredni vjesnik | broj 3953 | 14. studenoga 2016.

ZAGR Hotel An 17. i 18.1 od 9 do