Pv 3954

| forum obiteljskog smještaja | poduzetnice | lola organics | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

21. studenoga 2016., godina LXIII, broj 3954

Hrvatska brodogradnja u 2016.

Poslovi vrijedni 1,9 milijardi dolara

intervju

Dimitar Mirchev Technomarket

pv analiza

Sve više ekološke poljoprivrede

kupujmo hrvatsko

Biramo domaće za bogatiju budućnost

sadržaj

3954 / 21. studenoga 2016.

6

TEMA TJEDNA

6

Hrvatska brodogradnja u 2016.

Poslovi vrijedni 1,9 milijardi dolara

12

Dimitar Mirchev, predsjednik Uprave Technomarketa Veliki sam ljubitelj tržišnog fighta

INTERVJUI

40 Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Svjedoci smo daljnjeg okrupnjavanja pivarske industrije

Hrvatska brodogradilišta u 2016. ugovorila su šest brodova ukupne vrijednosti oko 280 milijuna američkih dolara

16

18

22

Od 2003. do 2015. broj eko proizvođača povećao se 24 puta

12 Dimitar Mirchev

AKTUALNO Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Kupujući hrvatsko danas, sutra ćemo imati bogatiju Hrvatsku 3. nacionalni Forum obiteljskog smještaja Povezati obiteljski smještaj s hrvatskim proizvođačima

PV ANALIZA

22

Eko proizvodnja hrane Sve više proizvođača proizvodi ekološki

28

Sjednica Vlade Deficit opće države rebalansom se smanjuje na 1,7 posto BDP-a

34

Lola Organics Od polja do vrata u 24 sata

42

XII. edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera Manje opterećenja - manje sive ekonomije

52

Poslovanje poduzetnika u Vukovaru od 2010. do 2015.

Lanjski prihod oko 6,1 milijarde kuna

64

Andrea’s Room Balet kao užitak i posao

S MARKOVA TRGA

PRIČA S RAZLOGOM AKTUALNO

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Vladimir Tomaić

Malim proizvođačima nitko ne pomaže Nitko ne spominje obveze kupca proizvoda da ih plati u nekom roku. Država uzima, i to odmah, 60 posto kolača, a ne jamči da će proizvod biti i naplaćen

N

Vladimir Tomaić, direktor obiteljske tvrtke Tomaić commmerce (Sirana Runolist) iz Otočca

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

aša tvrtka proizvodi sir 24 godine.

Imamo 15 zaposlenih, preradimo oko 800.000 litara mlijeka godišnje. Počeli smo s jednim proizvodom da bismo ih danas imali 17. Osim pogona koji smo uz EU sredstva izgradili 2009. u Otočcu, imamo kušaonicu i edukativni hodnik te surađujemo s agencijama koje dovode turiste na izvor Gacke i u Nacionalni park Plitvička jezera. To nam osigurava prodaju na kućnom pragu. Investicija u proizvodni pogon bila je 6,5 milijuna kuna bez PDV-a i bez opreme.

Do 2008. godine sir smo proizvodili u Krasnom. Potražnja za našim proizvodima bila je veća nego što smo mogli proizvesti. Područje Velebita je zanimljivo za turiste, pa nam se događalo da ljeti, kad ih je najviše, ostanemo bez proizvoda. Postali smo poznati. To nas je navelo da proširimo kapacitete i investiramo u novi pogon. Nismo, naravno, očekivali krizu koja je ubrzo pogodila Hrvatsku. Uz to, zbog nedostatka novih sadržaja i posjetitelji rjeđe dolaze u Krasno, a zbog krize ni oni ne kupuju više čitave sireve, nego polovinu ili četvrtinu. Mi se ipak pokušavamo izboriti da opstanemo na tržištu.

Problem je to što smo, što se tiče poljoprivrede i proizvodnje mlijeka (a i inače proizvodnje u Hrvatskoj), pali na niske grane. Upitna je pravna sigurnost. To je problem ne samo domaćih proizvođača, nego i onaj koji odbija ulagače. Pod pravnom nesigurnošću u prvom redu podrazumijevam činjenicu da proizvođač ne može naplatiti svoju robu koju je isporučio. Dodatni problem je to što morate odmah platiti PDV, a i porez na dobit. Sve to morate platiti - a novac niste dobili. To najviše sputava poduzetnike da investiraju i razvijaju se. Upravo zato dio naših proizvođača smanjuje kapacitete. Uglavnom se boje i rade samo s pouzdanim kupcima.

Ni u novom paketu porezne reforme ne vidim rješenje naših problema. Nitko ne spominje obveze kupca proizvoda da ih plati u nekom roku. Država uzima, i to odmah, 60 posto kolača, a ne jamči da će proizvod biti i naplaćen. Stalno se u javnosti spominje kako će se smanjiti nameti - a u praksi se oni povećavaju.

Osim toga, inspekcije kao da samo kažnjavaju male proizvođače i obrtnike, a velike zaobilaze.

4 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Recimo, kupite proizvod u trgovačkom lancu i vidite da mu je deklaracija na sedam jezika, ali nema hrvatskog. I nikom ništa. Nije rijetkost da na policama vidite proizvode kojima je istekao rok trajanja. Što to znači? To znači da tamo inspekcija ne dolazi. A kada bi u mom slučaju ili u slučaju mojih kolega bilo ispušteno samo jedno slovo, već je to velik problem. Odmah idete kod suca za prekršaje.

Kako sam bio tri mandata predsjednik Udruge hrvatskih malih mljekara, poznajem dobro probleme svojih kolega u Hrvatskoj. Ukratko, osnovni problem je to što su naši proizvodi skupi jer nas doslovno uništavaju visoki nameti, uključujući visoku stopu PDV-a. Naši dužnosnici se često pozivaju na EU, pa onda neka vide kako se tamo tretiraju mali proizvođači!

Naši su proizvodi skupi jer nas doslovno uništavaju visoki nameti Rezultat nebrige i nemara je to da je dio mojih kolega prestao raditi. Od nas 23 članice, već je šest mojih kolega prestalo s radom, a tri to najavljuju do kraja godine. Ni mi koji smo nastavili raditi nismo u dobroj poziciji. Naša tvrtka, odnosno Sirana Runolist, je dobila 2010. godine izvozni broj i možemo plasirati sir u sve zemlje EU-a. No, problem su transport i male količine.

Naši proizvodi nisu za široku potrošnju jer smo za to preskupi. Teško nalazimo mjesto na inozemnom tržištu. Kako bismo izbjegli troškove, trebali bismo se udružiti, a tu nam je nužna pomoć države koju, doista, nemamo. U Hrvatskoj imamo i trgovačke lance i turističke objekte, ali ništa od toga nije prilagođeno malim proizvođačima. Prepušteni smo sami sebi, usitnjeni smo i razjedinjeni, a sve nam to stvara logistički problem i poskupljuje proizvodnju. Treba li uopće dodati da su i kreditna sredstva kolegama u EU povoljnija nego nama? I to nas, dakako, stavlja u neravnopravni položaj.

BROJKE, BROJKE

Poslovanje nekretninama u 2015. kune 59je4p3 a rosječn bila a neto n č e s e j m plaća

14.104 djelatnika

46uz2etn2ika

18,4% više od

prosječne plaće poduzetnika Hrvatske

pod

9i0jun7a,k3una

10,1milijarda

mil

kuna ukupnih prihoda

Top pet poduzetnika po prihodima:

3,2

mlrd kn

877,9

155,7 mil kn

Izvor: Fina

DOBITAŠI/GUBITAŠI:

1. ZAGREBAČKI HOLDING 2. ALPE ADRIA POSLOVODSTVO 3. ADRIA GRUPA 4. GRANIT-POLUS LANIŠTE 5. KAUFMANN I HOFMANN

mil kn

153,3 mil kn

133,8 mil kn

i dobit

39% 61%

1802 dobitaša 2820 gubitaša

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Hrvatska brodogradnja u 2016.

Poslovi vrijedni 1,9 milijardi dolara Prije nešto više od tri godine brodogradilišta su krenula u procese restrukturiranja i privatizacije. Tada su privatni vlasnici brodogradilišta preuzeli na sebe veliku odgovornost u pokušaju postizanja održivosti brodograđevnih sustava koji nisu baš funkcionirali na zadovaljajući način. Od uspjeha tog procesa ovisit će i sudbina hrvatske brodogradnje, kaže Siniša Ostojić, direktor tvrtke Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

zadnjih 10 godina brodogradnja ima udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu između 0,8 do 1,8 posto, u izvozu sudjeluje sa 10 do 15 posto, dok je udio brodogradnje u zaposlenosti između dva i pet posto. S kooperantima taj udio se penje i do 10 posto. Sve su to pokazatelji kako je brodogradnja vrlo važan industrijski sektor za Hrvatsku. Potkraj rujna ove godine, hrvatska brodogradilišta imala su ugovorenu proizvodnju 46 plovnih objekata, ukupne vrijednosti oko 1,9 milijardi američkih dolara.

Hrvatska brodogradilišta u 2016. ugovorila su šest brodova ukupne vrijednosti oko 280 milijuna američkih dolara što je solidan rezultat, znajući da je svjetska brodogradnja ove godine zabilježila veliki pad narudžbi. Od početka ove godine pa do kraja rujna u svijetu je ugovoren samo 321 brod što je pad od čak 74 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Usporedbe radi, u 2013. godini bilo je ugovoreno ukupno 3056 brodova, u 2014. njih 2217, dok je lani bilo ugovoreno 1617 brodova. Kako za sada nema naznaka značajnijeg oporavka tržišta,

može se očekivati daljnji pad vozarina i cijena novogradnji.

Očekivano oživljavanje

Proizvodni program hrvatskih brodogradilišta čine razni tipovi brodova različitih veličina, remont, preinake te izgradnja offshore konstrukcija.

Znanje u brodogradnji igra najznačajniju ulogu, kaže Marinko Brgić “Pred hrvatskim brodogradilištima su veliki izazovi, s obzirom na aktualno loše stanje na tržištu te njihovu specifičnu situaciju procesa restrukturiranja koji je pod nadzorom hrvatske vlade i Europske komisije”, kaže Siniša Ostojić, direktor tvrtke Hrvatska

6 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Vizija nam je osnažiti lojalnost dosadašnjih, ali i budućih partnera putem kreativnosti, znanja i odgovornosti naših zaposlenika te postaviti nove standarde društveno odgovornog poslovanja.

Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovnoinformacijskih sustava Uljanik Grupe

brodogradnja-Jadranbrod. “Zbog veličine i složenosti gradnje brodova značajan dio hrvatske industrije, posebice malih i srednjih poduzeća, je pod ugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije zaposlen je veliki dio stanovništva pojedinih regija, pogotovo u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Proces privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU-a. Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj bi mjeri trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva”, kazao je Ostojić.

Na nedavno održanom simpoziju Sorta, manifestaciji koja okuplja brodograđevne stručnjake, Ostojić je ocijenio kako su hrvatska brodogradilišta u stalnom procesu promjena čemu se stalno prilagođuju. “Prije nešto više od tri godine krenula su u procese restrukturiranja i privatizacije. Tada su privatni vlasnici brodogradilišta preuzeli na sebe veliku odgovornost u pokušaju postizanja održivosti brodograđevnih sustava koji nisu baš funkcionirali na zadovaljajući način. Od uspjeha tog procesa ovisit će i sudbina hrvatske brodogradnje. Proces privatizacije i restrukturiranja pokazuje da nije do kraja definirana slika hrvatskih brodogradilišta, a važne institucije nisu na pravi način uključene u taj proces. Sve to dugoročno može utjecati na uspješnost konačnog procesa restrukturiranja naše brodogradnje”, istaknuo je tada Ostojić.

Dodao je i kako se unatoč svemu vide pozitivni trendovi u hrvatskoj brodogradnji, koja je u zadnje dvije godine napravila veliki iskorak - po udjelu se popela sa 15. na devetu poziciju u svijetu i povećala taj udio četiri puta, dok je u Europi također zabilježila rast udjela i drži drugu poziciju, što nema ni jedna druga industrijska grana. Istina, te udjele odnosno ta mjesta naša brodogradnja ima u tonaži brodova, a ne po prihodima. Usporedbe radi, Italija je po tonaži iza nas, ali je po prihodima značajno ispred nas.

Uljanik Grupa radi punim kapacitetom

Marinko Brgić, član Uprave Uljanik Grupe, na istom je skupu naglasio da unatoč dugotrajnoj krizi u brodogradnji Uljanik Grupa radi punim kapacitetima. “U svim našim pripremnim aktivnostima u oba naša brodogradilišta, u pulskom Uljaniku i 3. maju, kapaciteti su nam zaposleni u naredne dvije godine. Sada radimo na intenzivnom podizanju kapaciteta u cilju dovršetka ugovorenih obveza. Imamo

8 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

21 novi ugovor koji dokazuje našu potpunu zaposlenost, od čega je 11 različitih projekata. To jasno govori o našem opredjeljenju da se pozicioniramo u tržišne niše gradnje vrlo sofisticiranih brodova s dodanom vrijednošću. Riječ je o kompleksnim projektima jer se brodovi iz

Cilj Uljanik Grupe je i nadalje graditi čvrste odnose s naručiteljima, zaposlenicima i cjelokupnim okruženjem, ističe Markulinčić tih niša ne rade u serijama, nego pojedinačno i vrlo su različiti. Kako bismo mogli raditi takve brodove, potrebno je imati vrlo snažne projektne i konstrukcijske urede koji mogu odgovoriti tim zahtjevima, kao i obučene radnike koji će te projekte napraviti. Upravo stoga razvijamo vrlo elastičnu brodogradnju koja će odgovoriti tim zahtjevima. Kako bismo sve to postigli, nužna nam je bolja povezanost s obrazovnim ustanovama jer znanje u brodogradnji ima najznačajniju ulogu”, kazao je tada Marinko Brgić.

Dakle, knjiga narudžbi Uljanik Grupe trenutačno broji 21 gradnju ukupne vrijednosti oko milijardu eura. Svi su brodovi ugovoreni preko krovnog društva Uljanik tako da se u pravilu mogu kombinirati resursi i u Uljaniku i u 3. maju. Od ugovorenih brodova u Uljaniku posebno ističu novogradnju 500 – usisno jaružalo s kopačem (Cutter Suction Dredger) koje Uljanik Brodogradilište gradi za Jan De Nul Grupu. Jaružar će imati snagu kopanja od 8500 kilovata i to će biti najsnažnije jaružalo na svijetu s najboljim izvedbenim performansama koje će moći kopati kompaktni pijesak, skrućenu glinu i stijene do 45 metara dubine. Jaružar će biti dugačak 151,3 metra, širok 36 metara, a visina do glavne palube iznosit će 10 metara. Maksimalna dubina kopanja s produžecima bit će 45 metara. Naglašavaju kako je krajem prošle godine potpisan i ugovor s australskom kompanijom Scenic kojim je dogovorena izgradnja luksuznog putničkog broda namijenjenog krstarenjima po cijelom svijetu, ali posebno po polarnim i tropskim područjima. Riječ je o projektu koji

Stanje na svjetskom tržištu

Najviše brodova, njih 156, u ovoj godini ugovorila je Kina Prema podacima koje je objavila Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, na svjetskom brodograđevnom tržištu stanje je izuzetno teško. Izrazit je trend pada potražnje svih veličina i tipova brodova, osim tržišta putničkih brodova i brodova za krstarenja, koje je doživjelo veliki rast. Zbog velikog pada ugovaranja na tržištu gotovo svih brodova, osim putničkih, mnoge brodograđevne zemlje imaju velikih problema.

Južnokorejska brodograđevna industrija trpi gubitke veće od pet milijardi američkih dolara, japansko brodogradilište Kawasaki Heavy Industries je pred zatvaranjem, kineska brodogradilišta svakodnevno odlaze u stečaj.

Od 321 ugovorenog broda, sa 8,7 milijuna cGT-a i 22,9 milijuna tdw, ukupne vrijednosti 26,1 milijardu američkih dolara. Najviše brodova, njih 156, u ovoj godini ugovorila je Kina koja je vodeća i po količini cGT-a sa 3,2 milijuna cGT, a Italija po vrijednosti ugovorenog brodovlja vrijednog 5,3 milijarde američkih dolara.

Najveći pad ugovorenog brodovlja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zabilježen je kod LPG plinskih tankera čak 91 posto,

zatim brodova za rasuti teret 86 posto, tankera za prijevoz sirove nafte 84 posto, brodova za opći teret 81 posto i brodova za prijevoz hlađenog tereta 78 posto. I ostali tipovi brodova bilježe pad u rasponu od 55 do 76 posto, osim putničkih brodova i brodova za krstarenja, koji jedini bilježe značajan porast i to od 70 posto. Naime, u 2016. godini ugovoren je ukupno 51 brod ovog tipa. U prvih devet mjeseci 2016. udio ugovorenih putničkih brodova (u cGT-u) u ukupnoj količini ugovorenog brodovlja je 26 posto, brodova za rasuti teret 18 posto, tankera za sirovu naftu 17 posto, kontejnerskih brodova 14 posto, a offshore bro-

spada među nekoliko najskuplje izgrađenih brodova te prve ugovorene takve vrste u Hrvatskoj.

Gradnja sofisticiranijih brodova

“Potkraj prošle godine u cijelosti smo ispunili sve kadrovske, financijske i tržišno-tehnološke uvjete iz Programa restrukturiranja, iako on formalno traje do 2017. godine. U potpunosti smo optimizirali broj radnika te putem korporativnih jamstava Uljanik Grupe brodogradilište 3. maj učinili potentnijim za izgradnju složenih brodova nego što je to bio ranije.

Razvoj 3. maja unutar Uljanik Grupe vidimo u izgradnji sofisticiranijih i složenijih brodova, s većom dodanom vrijednošću, koji upravo time mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu.

Glavni cilj svih naših značajnih organizacijskih promjena s kojima smo započeli u oba brodogradilišta jest postizanje organizacije u kojoj će se, sinergijom svih projektnih resursa, moći

dova tek pet posto Iz podataka o aktualnoj Svjetskoj knjizi narudžbi mjereno u tonama nosivosti, proizlazi da je Kina i nadalje vodeća svjetska brodograđevna zemlja s više od 44 posto Knjige narudžbi, a slijede je Južna Koreja i Japan s oko 24 posto. Cjelokupna europska brodograđevna industrija drži oko 1,9 posto svjetske knjige narudžbi, dok Hrvatska drži 9. poziciju s oko 0,3 posto udjela. U europskim razmjerima, Hrvatska i nadalje drži drugu poziciju s oko 16,8 posto narudžbi. Naša brodogradilišta nalaze se na drugom mjestu odmah iza Rumunjske po vrijednosti narudžbi.

Brodosplit zapošljava više od 2000 radnika, ima osiguranu punu zaposlenost do 2019. godine, naglašava Debeljak na jednak način ugovoriti, planirati i projektirati brod koji se potom može, bez značajnijih tehnoloških razlika, izgraditi u oba brodogradilišta. Sve to vodi prema dugoročnoj održivosti, podizanju konkurentnosti i povećanju efikasnosti poslovnoga procesa. Uz korištenje rješenja koja su najbolja na obje lokacije, pul-

6 brodova

ugovorila hrvatska brodogradilišta ove godine

oko mil $

280

njihova ukupna vrijednost

samo brod

321

ugovoren u svijetu od siječnja do rujna 2016.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Od kada je Brodosplit privatiziran, doprinos samog Društva restrukturiranju - u što ulazi dokapitalizacija, komercijalni izvori i vlastita sredstva - je 1,7 milijardi kuna.

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita

sko i riječko brodogradilište danas rade gotovo istovjetno”, pojašnjava Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovno-informacijskih sustava Uljanik Grupe.

Trenutačno je unutar Uljanik Grupe zaposleno 4380 osoba, od kojih je 2678 u Puli te 1702 u Rijeci. Na razini Grupe, ukupni prihodi su u prvih devet mjeseci iznosili 1,5 milijardi kuna, što je gotovo 33 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su rashodi, pak, porasli za 26,6 posto, na 1,58 milijardi kuna.

Pulski Uljanik u prvih je devet mjeseci ove godine poslovao s bruto dobiti od 63,7 milijuna kuna, dok je lani ona iznosila samo 2,2 milijuna kuna. Na razini Grupe, pak, bilježi smanjenje gubitka sa 123 na 86,7 milijuna kuna, što dokazuje kvalitetan i pozitivan trend.

Nakon dva desetljeća gradnje modernih brodova za prijevoz automobila i kamiona, te višenamjenskih brodova za prijevoz kontejnera i automobila, unutar Grupe nastavljaju s gradnjom dredgera, kompleksnih i sofisticiranih brodova za izvođenje podmorskih radova te brodova za prijevoz žive stoke. “Uskoro bismo trebali krenuti i s gradnjom svog prvog luksuznog putničkog broda za plovidbu polarnim područjima. S visokom stručnošću i motivacijom, koju nesporno posjedujemo, udruženima s vrhunskom kvalitetom isporučenih brodova, cilj Uljanik Grupe je i nadalje graditi čvrste odnose s naručiteljima, zaposlenicima i cjelokupnim okruženjem. Također, vizija nam je osnažiti lojalnost dosadašnjih, ali i budućih partnera putem kreativnosti, znanja i odgovornosti naših zaposlenika te postaviti nove standarde društveno odgovornog poslovanja”, zaključuje Markulinčić.

Brodosplit gradi i brane za spas Venecije

Kad je riječ o brodograđevnom dijelu Brodosplita, aktivno je 18 novogradnji brodova. Riječ je o opremanju putničkog kruzera dugačkog 105 metara koji može primiti 150 putnika i 69

10 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

članova posade. Trenutačno je u izgradnji prvi iz serije pet istovjetnih jedrenjaka dugih 64 metra, od kojih svaki može primiti 36 putnika uz devet članova posade. Gradi se i najveći jedrenjak na svijetu, potom prvi iz serije od pet istovjetnih ophodnih brodova za MORH, dužine 43,50 metara i širine osam metara, četiri broda za prijevoz kontejnera te dva broda za nautički turizam za domaće naručitelji iz okolice Splita.

“Uz gradnju brodova razvijamo jaku izvanbrodograđevnu ponudu s više od 30.000 tona ugovorenih čeličnih konstrukcija poput izgradnje 63 čelične brane za spas Venecije od poplava. Projekt je financijski veoma pozitivan, ali i zahtjevan te zapošljava gotovo polovinu radnika na razdoblje od 2,5 godine”, ističe Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Proteklo je više od 3,5 godine u procesu restrukturiranja Brodosplita, a Debeljak tvrdi da sve ide prema planu. “U tom razdoblju od kada je Brodosplit privatiziran doprinos samog Društva restrukturiranju - u što ulazi dokapitalizacija, komercijalni izvori i vlastita sredstva - je 1,7 milijardi kuna”, naglašava Debeljak.

Prema informacijama koje smo dobili iz Brodosplita, Brodograđevna industrija Split

U ovom trenutku su nam kapaciteti popunjeni, a da bi to bili i za godinu dana, moramo još nešto ugovoriti, napominje Tramontana ostvarila je zacrtani plan poslovanja i treći kvartal konsolidirano zaključila s dobiti. “To su rezultati bez uključenih potpora za restrukturiranje koja druga brodogradilišta uključuju u svoje prihode, a time i račun dobiti i gubitka te se već sada pokazuje dostizanje održivosti poslovanja bez potpore. Poslovanje, kao i do sada, pokazuje stalan trend rasta kako u ukupnom volumenu tako i u izvozu. Zadovoljni smo postignutim. Brodosplit zapošljava više od 2000 radnika, ima osiguranu punu zaposlenost do 2019. godine i stalno radi na osnaživanju novih komercijalnih projekata i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne”, pojašnjava Debeljak.

Pozicioniranje na tržištu složenijih brodova

Prednost i posebnost Brodosplita, prema Debeljakovim riječima, je u tome što su brodovi koje grade izuzetno tehnološki i tehnički zahtjevni s većom dodanom vrijednošću i unutarnjeg luksuznog uređenja. Kao klasičan primjer te tvrdnje ističe izgradnju najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu gdje je Brodosplit prepoznat kao rijetko brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi tako jedinstveni brod, te ponude u izgradnji luksuznih motornih jahti kakvih u Hrvatskoj nije bilo.

“Glavni ciljevi su nam pozicioniranje Brodosplita na tržištu složenijih brodova i velikih konstrukcija kao što su kruzeri, putnički brodovi, vrata Venecije, vojni brodovi, jahte...

Uporedo s time, ustrajno ćemo inzistirati na provođenju promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. Budućnost je u profitabilnim poslovima. Očekujemo realizaciju poslova dobivenim kroz konkurentnu ponudu na svjetskom tržištu brodova i velikih čeličnih konstrukcija”, rekao je Debeljak.

Upravo ovih dana je Brodosplit dobio posao izgradnje 108 metara dugog broda za krstarenja polarnim područjima Polar Expedition Cruise Vessel. Ugovor je potpisan u Nizozemskoj, s vodećom kompanijom za putnički turizam u polarnim područjima.

“Potpisom ovog ugovora Brodosplit čvrsto napreduje u ostvarenju svih svojih poslovnih planova te poziciji nezaobilaznog europskog brodogradilišnog sustava koji gradi vrlo složene brodove kojima postiže visoku konkurentnost”, zaključio je Debeljak.

Brodotrogir izrađuje projekte RoPax brodova

Iz postojeće knjige narudžbi u Brodotrogiru izdvajamo kako se trenutačno dovršava chemical tanker koji je porinut u srpnju čija je planirana isporuka do kraja studenoga. “Riječ je o drugom od dva chemical tankera koje je naša pomorska kompanija Trogir Maritime ugovorila u brodogradilištu Hrvatska brodogradnja Trogir, koja također pripada Grupi Brodotrogir. Imamo ugovore o eksploataciji brodova nakon njihove izgradnje s norveškom Blystad Grupom. Projektiran je za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine”, pojašnjava Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira.

Tramontana je dodao kako se u Brodotrogiru za ruskog brodovlasnika gradi brod čija je gradnja započela na sjeveru Rusije. “Izgrađeni dio je dotegljen u naše brodogradilište i na

njemu imamo još oko tri mjeseca posla. Sličan sestrinski brod, koji je doduše u manjoj fazi izgradnje, trebao bi biti dotegljen u naše brodogradilište u 46. tjednu. Ugovoreni rok isporuke je devet mjeseci. Potkraj mjeseca, točnije 25. studenoga, trebamo početi rezati limove za jedan artički tanker. Ugovorili smo gradnju pramčanog dijela za finsko brodogradilište

Arctech Helsinki Shipyard. Radi se o tankeru koji lomi led dva metra i nisu mu potrebni ledolomci za plovidbu u polarnim uvjetima. Bez problema plovi na temperaturama od minus 40 stupnjeva. Taj dio koji mi gradimo dugačak je 170 metara, a trebao bi biti isporučen do kraja listopada 2017. godine. On će se potom u suhom doku Helsinki Shipyarda spojiti sa strojarnicom i nadgrađem. Započeli smo projekt off shore brodova za prijevoz cijevi. Pregovaramo o gradnji serije manjih tankera. Puno je mogućnosti”, rekao je Tramontana, koji kao iskusni brodograditelj napominje kako se u Brodotrogiru prvi put izrađuju projekti RoPax brodova.

“Izrađujemo projekte jahti, projekte off shore brodova specijalne namjene. U ovom trenutku su nam kapaciteti popunjeni, a da bi to bili i za godinu dana, moramo još nešto ugovoriti”, dodaje Tramontana.

Stanje u remontu je nakon osposobljavanja dokova vrlo dobro. Usporedbe radi, prošle godine je Brodotrogir u remontu imao 50 posto više brodova na remontu nego godinu prije.

Brodotrogiru proces restrukturiranja završava u ožujku 2018. godine. Vrijednost imovine od početka procesa restrukturiranja uvećana je 2,7 puta. Prošlu 2015. godinu Brodotrogir je završio s konsolidiranim prihodom od oko 410 milijuna kuna, što je oko 30 posto veći prihod od godinu prije kada je iznosio 323 milijuna kuna. Trenutačno na prostoru brodogradilišta radi 1150 radnika. “Ako dođemo do razine da imamo 50 posto prihoda iz izvanbrodograđevnih djelatnosti, onda smo se približili dugoročnoj održivosti”, smatra Tramontana.

Ako dođemo do razine da imamo 50 posto prihoda iz izvanbrodograđevnih djelatnosti, onda smo se približili dugoročnoj održivosti.

Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Dimitar Mirchev, predsjednik Uprave Technomarketa

Veliki sam ljubitelj tržišnog fighta Trenutačno je, uz nas, samo još jedna trgovina orijentirana isključivo na potrošačku elektroniku te postoji još jedna koja se više bavi brown tehnikom. Oni su nam izravni konkurenti. S druge strane postoji i dio konkurencije koja uz potrošačku elektroniku naglasak ima na namještaju, te tzv. uradi sam centri koji također imaju odjele potrošačke elektronike piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N

a čelu Uprave Technomarketa u Hrvatskoj već tri godine je Dimitar Mirchev. Menadžer iz Bugarske sa zavidnim regionalnim iskustvom u tom je razdoblju naučio hrvatski jezik, osobno upoznao svakog od 200 radnika u 20 trgovina diljem zemlje i stekao dobar uvid u naše poslovne i životne običaje. Prije Hrvatske radio je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji tako da mu nije stran balkanski mentalitet, ali ipak ističe kako ga fasciniraju neke naše specifičnosti. Prošetat će zagrebačkom špicom na kojoj i sam voli popiti kavicu, ali to obavi nešto brže od domorodaca jer smatra kako je pola sata sasvim dovoljno za uživanje. Naglašava kako je važno upoznati zemlju u kojoj radiš i prilagoditi se njenim običajima, a ne ih na silu pokušavati prilagoditi sebi. Zagreb danas smatra svojim domom više nego rodnu Sofiju, bez problema se uklopio i postao dijelom grada.

Hrvatsku voli i u njoj vidi veliki potencijal kojeg koči pesimizam i pomalo nonšalantan odnos ljudi prema poslu.

n Kakva je trenutačna situacija na hrvatskom tržištu potrošačke elektronike?

- Hrvatsko tržište ima specifičnu strukturu koja se razlikuje od okolnih zemalja - relativ-

Hrvatsko tržište ima specifičnu strukturu relativno je malo, a ima puno jakih konkurenata no je malo, a ima puno jakih konkurenata. To je dobro jer zdrava konkurencija daje poticaj za bolji rad svim akterima, tjera ih na inovacije i podizanje kvalitete. Trenutačno je, uz nas, samo još jedna trgovina orijentirana isključivo

12 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Ponosan sam na to ĹĄto jako velik broj zaposlenih radi u Technomarketu od prvog dana

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU nja. Čini mi se da najavljena porezna reforma malo više ide na ruku radnicima nego poslodavcima, ali vjerujem da će indirektno dobro utjecati i na nas. PDV spada u najvažniji izvor proračunskih prihoda svake zemlje, porast neto plaće zaposlenika predviđen reformom trebao bi povećati potrošnju i osigurati više

Čini mi se da najavljena porezna reforma malo više ide na ruku radnicima nego poslodavcima

Prošle godine smo pokrenuli novi koncept koji je svojevrsni hibrid internetske i klasične trgovine. Ideja je da fizički prezentiramo samo proizvode koji su ljudima najbitniji, a sve ostalo se nudi preko interneta. To su naše poslovnice Smart by Technomarket.

na potrošačku elektroniku te postoji još jedna koja se više bavi brown tehnikom. Oni su nam izravni konkurenti. S druge strane postoji i dio konkurencije koja uz potrošačku elektroniku naglasak ima na namještaju, te tzv. uradi sam centri koji također imaju odjele potrošačke elektronike. Za njih je specifično da imaju prostora za atraktivnije popuste zbog primarnog dijela asortimana čime nas ponekad stavljaju u nezavidan položaj zbog zvučnih popusta. Mi koji smo specijalizirani za samo jedan segment ne možemo si priuštiti taj luksuz i zato je hrvatsko tržište specifično. Osobno sam veliki ljubitelj tržišnog fighta i nemam ništa protiv lojalne konkurencije. Također, problem su i prevelika postprodajna davanja, koja ionako male marže čine još manjima. Najbolji je primjer kupnja na rate koja čini značajan postotak prometa. Kupcima se komunicira da je takav oblik plaćanja beskamatan, no kamate - i to dosta skupe - banci zapravo plaćamo mi trgovci. Položaj Hrvatske u blizini nekoliko jakih tržišta poput njemačkog, austrijskog, talijanskog ili mađarskog, koji redom nude online prodaju i brzu dostavu proizvoda, dodatno zaoštrava ionako jaku konkurenciju. Naravno, najveću korist od toga imaju krajnji kupci.

n Kako bi općenito ocijenili hrvatsko gospodarstvo, osjeti li se statistički rast ekonomskih pokazatelja i u praksi?

- Kad je riječ o ekonomiji općenito, zadnjih sedam-osam mjeseci osjeća se napredak.

Nadam se da će nova vlada dati pozitivan impuls i stabilnost nužnu za prosperitet poslova14 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

novca od PDV-a u proračunu. Dobro je to što je i turistička sezona bila rekordna, no mislim da u Hrvatskoj nedostaje strateških investicija u proizvodnju. Previše se oslanjate na uslužni sektor, a to nije dobro. Porezna reforma bi mogla donijeti promjene i na tom polju, možda privući neku stranu investiciju u, primjerice, Slavoniju gdje bi nekoliko tisuća novih radnih mjesta moglo drastično promijeniti gospodarsku sliku i u većim sredinama.

n Kako dišu hrvatski kupci? Što kupuju i na što paze?

- Mentalitet kupaca je različit od regije do regije prema mom iskustvu s terena. Čini mi se da se tu radi prije svega o životnom stilu naših klijenata. Mnogi više vole otići u neki moderni prodajni centar pa tamo prošetati, popiti kavu i obaviti kupnju, nego u trgovinu koja im je udaljena 500 metara od kuće. To je stvar mentaliteta koji je sličan i u dosta susjednih zemalja.

Rekao bih da je samo u Njemačkoj situacija nešto drukčija jer su oni pragmatičan narod koji gleda kako učinkovito obaviti kupnju.

Tamo je ipak racionalnost na prvom mjestu.

Hrvati imaju više mediteranski mentalitet; oni će kupiti televizor, ali vole usput i ručati. Inače, kupuje se sve. Neke stvari poput bijele tehnike kupuju se u specijalnim prigodama, kao što je opremanje stana, te se ne mijenjaju toliko često. S mobitelima je situacija drugačija, tu se trendovi puno brže mijenjaju i kupci ih uzimaju u puno kraćim ciklusima. Hrvati općenito znaju prepoznati i cijene kvalitetu. n Kako ih onda privlačite, čime se izdvajate od konkurencije?

- Prošle godine smo pokrenuli novi koncept koji je svojevrsni hibrid internetske i klasič-

ne trgovine. Ideja je da fizički prezentiramo samo proizvode koji su ljudima najbitniji, a sve ostalo se nudi preko interneta. To su naše poslovnice Smart by Technomarket kojih je trenutačno četiri u Hrvatskoj, a imamo ih namjeru s vremenom širiti ne samo lokalno nego i regionalno. Osobno sam se aktivno uključio u ovaj projekt jer mi je cilj ponuditi cjelovita i individualizirana rješenja za svakog kupca.

Danas kad kupite televizor, nije ga više dovoljno samo uključiti u struju, postoji još cijeli niz funkcija s kojima želimo upoznati klijente tako da mogu izvući maksimum iz onoga što su kupili. Tu do izražaja dolaze naši zaposlenici koji više nisu samo prodavači, već i savjetuju kupce, instaliraju im uređaje i upućuju ih na sve njihove mogućnosti. Tako Smart by Technomarket ljudima štedi vrijeme i novac.

n Ovaj pristup zahtijeva educirane radnike jer se kupci dosta dobro sami informiraju putem interneta. Koliko na tome radite?

- Jako je bitno da imate kvalitetne radnike koji će prepoznati želje i potrebe kupaca, a kvalitetan radnik je po meni onaj koji je motiviran - to je najvažnije. Naravno da novim ljudima, naročito mladima, nedostaje iskustva, ali po mom mišljenju, to nije problem nego izazov. Uvijek sam se trudio unapređivati dobre zaposlenike i promovirati ih sve do najviših razina kompanije. Smatram da je radnik koji je prošao sve pozicije unutar kompanije mnogo kompetentniji od nekog tko nije upoznat s time kako stvari izgledaju na terenu. n Koliki je problem naći kvalitetnu radnu snagu, ljude s potencijalom?

- Selekcijski proces ponekad može biti dugotrajan, ovisno o poziciji za koju tražimo zaposlenike. Međutim, nije teško prepoznati veliku

motivaciju u ljudima, želju za dokazivanjem, što se trudimo nagraditi - kako financijski, tako i napredovanjima.

n Je li teško zadržati dobre radnike?

- Dobri i odani radnici su najveća vrijednost ove tvrtke te se uvijek trudimo zadržati kvalitetan kadar na koji smo ponosni. Bilo je slučajeva da zaposlenik odlazi u inozemstvo ili u veću kompaniju. Tu se osobno angažiram kako bih ocijenio mogu li im ponuditi nešto više da ih zadržim. Ipak, ponosan sam na to što jako velik broj zaposlenih radi u Technomarketu od prvog dana. n U zadnje vrijeme su među kupcima sve popularniji kineski proizvodi koji uz povoljnu cijenu nude i sve višu kvalitetu. U kojoj mjeri su se uspjeli probiti na europsko i hrvatsko tržište?

- Kineske kompanije su definitivno u usponu.

Proizvođači poput Xiaomija su još uvijek puno više orijentirani na azijsko tržište nego na europsko i svjetsko, ali ima dosta tvrtki kao što su Lenovo ili Huawei koje uzimaju sve veći dio međunardonog tržišnog kolača. Omjer cijene i kvalitete im je odličan, a osobno mi se sviđa strategija Lenova koji je prvo izgradio jaku bazu na IT tržištu, a sada ulazi i s novim proizvodima poput mobitela i tableta koji su međusobno povezivi i komplementarni. Naravno, teško će poljuljati igrače poput Samsunga, Della i Applea, ali svakako su pronašli svoje mjesto pod suncem. Kinezi imaju poteškoća s probojem, ali ne treba ih podcijeniti jer su vrlo agresivni. I u Hrvatskoj imate jednu jako dobru kompaniju koja prodaje smartfone NOA. Oni imaju jasnu dugoročnu viziju poslovanju i takvim ljudima bi ova država morala dati svu moguću potporu.

Jako je bitno da imate kvalitetne radnike koji će prepoznati želje i potrebe kupaca, a kvalitetan radnik je po meni onaj koji je motiviran to je najvažnije.

Naravno da novim ljudima, naročito mladima, nedostaje iskustva, ali po mom mišljenju to nije problem nego izazov.

Širenje u regiji

Fokus na Smart trgovinama Spomenuli ste da se namjeravate širiti lokalno i vratiti na regionalnu scenu, što još možemo očekivati u skorije vrijeme od Technomarketa? Kakvi su vam planovi za budućnost?

- Naši vlasnici, K i K elektronika, stoje iza nas i daju nam vjetar u leđa kako povjerenjem, tako i kapitalom. To nam pomaže da se razvijamo kao tvrtka te da se ponovno regionalno širimo. Prvenstveno ćemo staviti fokus na naše Smart trgovine jer

smatram da je to budućnost ove branše, očekujem da će ta ekspanzija početi već iduće godine. U međuvremenu će se naglasak staviti i na online segment u kojem smo prezentirali nove responzivne stranice, izuzetno značajne za mobilnu kupovinu. Bugarska je poznata po kvaliteti fiksnog interneta, ali Hrvatska ima bolju 4G infrastrukturu - tu vidim mogućnost za iskorak pred konkurencijom. Također, mislim da je regionalno tržište vrlo perspektivno.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO

Damir Pernar, PaškA siranA

Ovo je važna promocija hrvatskih proizvoda Ovakva okupljanja poput Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, vrlo su značajna za domaće proizvođače jer promoviraju hrvatski proizvod. Mi se u Zadru i Dalmaciji odazivamo na ovakve akcije i sudjelujemo u projektima, dok nam sudjelovanje u ostalim dijelovima zemlje donekle predstavlja logistički problem. U svakom slučaju, radi se o odličnom projektu.

Marko Kajmak, Cromaris, Zadar

Podržavamo ovakve akcije Kao i svake godine, Cromaris podržava akcije u kojima se mogu pokazati vrhunski domaći proizvodi. Naši proizvodi su već dugo prepoznati i jako su važni za hrvatski turizam. Osim u Hrvatsku, plasiramo ih u još 14 zemalja. Oko 80 posto naše proizvodnje ide u izvoz. Najjače tržište nam je Italija gdje imamo udjel od pet posto. Ove godine plasirat ćemo oko 7000 tona svježe orade i brancina, a iduće 9000 tona. Inače, podržavamo svaku akciju u kojoj se promovira Hrvatska kao zemlja te hrvatski proizvodi.

Vladimir Tomaić, Tomaić commerce, Otočac

Direktna prodaja najbolja prodaja Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam jedna je od važnijih manifestacija na kojoj naša tvrtka godinama sudjeluje. Riječ je o hvalevrijednoj manifestaciji gdje nam je omogućena direktna prodaja, što je najbolja moguća prodaja. Na njoj je omogućen direktan kontakt s kupcima što je poslovno najbolji kontakt. Razgovaramo s njima i dobijemo informaciju o tome što tržište traži, pa se tome dodatno prilagođavamo.

Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrv

Kupujući hrv danas, sutra imati bogatiju Hrvatsku Burilović je iskazao zadovoljstvo time što je od manifestacije održane u Poreču do ove u Zadru potpisano pet-šest velikih ugovora vodećih hotelskih kuća i velikih hrvatskih proizvođača te kazao kako se i na taj način mogu mjeriti učinci manifestacije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a jednoj od najpoznatijih manifestacija na kojoj se promoviraju domaći proizvodi Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koja se 16. i 17. studenog održala u Zadru, svoje proizvode izložilo je više od 70 proizvođača, opskrbljivača te predstavnika banaka i financijskih institucija.

Otvarajući manifestaciju, Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je manifestaciju organizirala, istaknuo je kako unatoč odličnim turističkim rezultatima postoji ogroman prostor za napredak jer domaći proizvodi još nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u turističkoj ponudi. Burilović je odao priznanje hrvatskim proizvođačima koje je nazvao herojima današnjice.

“Zbog ove akcije bili smo napadani da diskriminiramo uvozne proizvode.

Mi smo samo promovirali domaće proizvode. Kada je započela gospodarska kriza, slične akcije počele su se provo-

16 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

diti i u ostalim europskim zemljama, pa su ti napadi prestali. Kada bi naši građani svoju potrošačku košaricu povećali sa samo pet posto više domaćih proizvoda, to bi imalo velike učinke na domaće gospodarstvo. Čuvajmo radna mjesta, a kupujući hrvatsko danas, sutra ćemo imati bogatiju Hrvatsku. Odgovornost je na svima nama. ‘Kupujmo hrvatsko’ mora postati stil života”, istaknuo je. Burilović je iskazao zadovoljstvo time što je od lanjske manifestacije u Poreču do ove u Zadru potpisano pet-šest velikih ugovora vodećih hotelskih kuća i velikih hrvatskih proizvođača te kazao kako se i na taj način mogu mjeriti učinci manifestacije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam.

Rekategorizacija objekata

Ministar turizma Gari Cappelli kazao je kako će se ove godine od turizma ostvariti oko 9,5 milijardi eura prihoda.

“Strategijom razvoja hrvatskog turizma

atski turizam

vatsko a ćemo ju imamo zadaću do 2020. doseći prihod od 14,5 milijardi eura i tada ćemo uspješnost turističke sezone, nadam se, mjeriti po prihodu, a ne po dolascima i noćenjima. Ministarstvo turizma će zajedno s Ministarstvom poljoprivrede u pravom smislu kroz poticaje potaknuti plasman hrvatskih proizvoda kroz turističke objekte. Poticat ćemo ih ne samo u gastronomiji, nego i kroz nabavu domaćih suvenira, opreme…”, rekao je Cappelli.

Najavio je i kreditnu liniju Hrvatske banke za obnovu i razvitak u sklopu rekategorizacije obiteljskog smještaja, kao

Predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK Nedjeljko Pinezić ne slaže se s idejom da rekategorizaciju provodi država; on smatra da to treba raditi struka. Pinezić je iznio prijedlog da svako turističko domaćinstvo koje koristi domaće proizvode nosi posebnu oznaku te se na taj način brendira.

Renato Radić, vlasnik domaćeg proizvođača namještaja Prima Commerce iz Bjelovara, kazao je kako imamo veliki potencijal da proizvodimo hranu i opremu za turističke objekte. “Moja tvrtka

Svoje proizvode izložilo je više od 70 proizvođača, opskrbljivača te predstavnika banaka i financijskih institucija i produljenje roka legalizacije nelegalnih objekata koji se koriste za obiteljski smještaj. Takvi objekti će se do tada moći iznajmljivati turistima. Ukazao je na potrebe razvoja kontinentalnog turizma te na razvitak konkretnih projekata u tom smjeru.

ima veliko iskustvo u opremanju objekata. Mogu reći da u zadnje vrijeme imamo sve više narudžbi za namještaj bolje kvalitete. Opredjeljenje naše tvrtke je takvo da radimo namještaj od domaćeg trupca.

Imamo vrlo kvalitetnu sirovinu od koje

možemo raditi vrlo kvalitetan namještaj i to za cijeli svijet”, kazao je Radić.

Slabo se poznajemo

Josip Grilec, direktor Stražaplastike, tvrtke koja ima dugu tradiciju i izvozno je orijentirana, istaknuo je kako od ukupnog domaćeg plasmana oko 10 posto njihove proizvodnje završava u turizmu.

“Naš osnovni problem u Hrvatskoj je to što se slabo poznajemo. Ne znamo jedni za druge niti znamo što možemo jedni drugima ponuditi. Tvrdim da sve što Europa može proizvesti, možemo i mi”, mišljenja je Grilec.

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije, tvrtke koja između ostalog proizvodi i tepihe, zadovoljan je ukupnim trendovima u turizmu kad je riječ o kvaliteti.

“Veliki potencijal vidim kod malih iznajmljivača. Naša prednost je u tome što za razliku od konkurencije možemo ponuditi dizajn, kvalitetan proizvod i servis”, istaknuo je Švaljek.

Nenad Nizić, vlasnik splitske tvrtke Ecco ing koja upravlja poznatim hotelom Vestibul Palace, istaknuo je da se njegov hotel pozicionirao tako da u njemu odsjeda svjetska poslovna i kulturna elita. “Takvi gosti traže zdrave namirnice i njeguju zdravi život. Kako bismo im u tome udovoljili, razvili smo mrežu u koju smo uključili veliki broj malih dobavljača iz Dalmatinske zagore i s otoka. Našem gostu možemo omogućiti da s nama ide u ribarnicu te da sam izabere ribu koju ćemo mu mi pripremiti”, rekao je Nizić.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO 3. nacionalni Forum obiteljskog smještaja

Povezati obiteljski s proizvođačima Procjenjuje se da upravo hrvatski obiteljski smještaj donosi 100 milijuna eura investicija godišnje, te je stoga iznimno važan za hrvatski turizam i gospodarstvo, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U više od

80.000

domaćinstva u Hrvatskoj se bavi obiteljskim smještajem

oko

2 mlrd €

godišnji prihod obiteljskog smještaja

Hrvatskoj ima više od 80.000 domaćinstava, s više od pola milijuna kreveta, što pak čini više od 50 posto ukupnog broja kreveta u turizmu. Hrvatski obiteljski smještaj ostvaruje više od trećine ukupnog broja noćenja i prihod od gotovo dvije milijarde eura godišnje.

Procjenjuje se da upravo obiteljski smještaj donosi 100 milijuna eura investicija godišnje, te je stoga iznimno važan za hrvatski turizam i gospodarstvo, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije na svečanom otvorenju 3. nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja (FOS) koji se proteklog tjedna održao u Zadru.

Forum je organizirala Zajednica obiteljskog smještaja pri HGK-u uz suorganizaciju Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Pokrovitelji su bili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo turizma, Zadar-

ska županija, Turistička zajednica grada Zadra i Regija Zadar.

Važan dio hrvatskog turizma

Govoreći o potrebama turističkog sektora, Zaher je naglasio kako je još prije tri godine HGK pokrenuo ovaj nacionalni forum kao mjesto okupljanja pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Ove je godine pak prvi put specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko-Hrvatski proizvod za hrvatski turizam organiziran u sklopu FOS-a kako bi se povezali proizvođači i ponuđači obiteljskog smještaja. “HGK je odavno prepoznao taj fenomen, no važno je da ga prepoznaju i oni koji sudjeluju u kreiranju turističke politike i strategije, ali i dobavljači u turizmu”, naglasio je Zaher. Da je obiteljski smještaj važan dio hrvatskog turizma smatra i direktor TZ-a grada Zadra Ante Rados koji je rekao kako se od ukupnog broja smještajnih kapaciteta u Zadru 75 posto odnosi na privatni smještaj.

Zadarska zlatna turistička godina

Ove godine 455.000 dolazaka turista i 1,7 milijuna noćenja Ovogodišnji FOS organiziran je u Zadru koji je u veljači proglašen destinacijom godine.

Da se taj grad upisao na stranice uspješnih turističkih odredišta, pokazuju i odlični turistički rezultati. “Iako je do kraja godine ostalo još mjesec i pol, ova turistička godina će biti upisana zlatnim slovima u povijest Zadra. Kako bi se unaprijedio zadarski turizam, izrađena je Strategija razvoja turizma Zadra u sljedećih 10 godina”, rekao je pročelnik za gospodarstvo i obrtništvo Grada Zadra Ivica Katić, dodavši

kako je Zadar postao iznimna turistička destinacija i kad je riječ o cruising turizmu.

Uz to, ostvareno je više od pola milijuna prometa putnika u zadarskoj zračnoj luci.

“Ove će se godine ostvariti 455.000 dolazaka turista i 1,7 milijuna noćenja što Zadar svrstava u vrh svih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Broj novih privatnih iznajmljivača ove godine je porastao za 26 posto ili, iskazano u brojkama, njih 600. Polovina noćenja ostvarena je u obiteljskom smještaju”, kazao je Katić.

18 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

mještaj s hrvatskim

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende naglasio je kako je struktura smještajnih kapaciteta takva da smo orijentirani na iznajmljivanje, što potvrđuje i podatak da više od 55 posto kapaciteta čini obiteljski smještaj, dok su 12 posto hoteli, a 25 posto kampovi.

“Jedna od mjera Akcijskog plana razvitka turizma bilo je sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima. Tako je više od 500 bazena u privatnom smještaju do danas sufinanciralo Ministarstvo turizma. Osim toga, u tijeku su i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pa pozivam sve iznajmljivače u domaćinstvu da se uključe u javnu raspravu vezanu uz taj zakon”, rekao je Pende.

30 milijuna noćenja u 10 mjeseci

Govoreći o važnosti obiteljskog smještaja, župan zadarski i izaslanik Predsjednice Stipe Zrilić istaknuo je kako Zadarska županija kao tradicionalno turistička regija privlači brojne turiste upravo zbog svojeg položaja u središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, dobre prometne povezanosti, iznimno bogate kulturne i prirodne baštine te gastronomije. “Dolaskom niskotarifnih zrakoplovnih kompanija broj turista počeo je rasti. Prema nekim anketama, oni u Hrvatskoj borave desetak dana, od čega pet dana u Zadarskoj županiji”, rekao je Zrilić. Dodao je kako je u 10 mjeseci u Zadarskoj županiji zabilježeno 1,57 milijuna turista te

11,4 milijuna noćenja. Iz toga je vidljivo kako je pojačana potreba za novim smještajnim kapacitetima. Hotelskog smještaja u toj županiji je

Jedna od mjera Akcijskog plana razvitka turizma bilo je sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima, kazao je Pende malo, pa je i to pridonijelo razvitku obiteljskog smještaja. U Zadarskoj županiji ukupno je registrirano 161.000 kreveta, od čega 100.800 u obiteljskom smještaju, dodao je Zrilić.

O ovogodišnjoj turističkoj sezoni govorio je Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, koji je istaknuo kako je u 10 ovogodišnjih mjeseci ostvareno 30 milijuna noćenja i 4,7 milijuna dolazaka turista dodavši kako se glavnina prometa u obiteljskom smještaju ostvaruje tijekom srpnja i kolovoza.

HTZ

Posebno priznanje za e-Visitor

Nakon svečanog otvorenja dodijeljeno je i posebno priznanje za projekt e-Visitor Hrvatskoj turističkoj zajednici. Direktoru HTZ-a Ratomiru Ivičiću nagradu i priznanje uručili su potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher i direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Gari Cappelli, ministar turizma

Obiteljski smještaj je smještaj s osmijehom

I

znajmljivači u domaćinstvu vrlo su bitan dio turizma. Oni ostvaruju 1,4 milijarde eura prihoda, u svom sastavu imaju 80.000 objekata te bilježe 30 milijuna noćenja. Zato ih treba smatrati ozbiljnim partnerom jer se bez njih u ovom trenutku ne može, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli na panelu Aktualni zakonski izazovi obiteljskog smještaja, održanom u sklopu 3. FOS-a.

Prema njegovim riječima na kraju FOS-a trebaju se iznaći zaključci s realnim prijedlozima za promjene nekih zakona u turizmu, prije svega onih koji se tiču parafiskalnih nameta. Nakon toga će se razgovarati u Ministarstvu turizma, pa se tek tada predložiti izmjene zakona. “Obiteljski smještaj je tzv. smještaj s osmijehom jer se svakom gostu pristupa s velikom odgovornošću. Potrebno je rekategorizirati privatne smještajne objekte jer gost mora znati što stoji iza svake pojedine zvjezdice. Osim toga, do ljeta 2017. trebao bi se izglasati novi zakon o boravišnoj pristojbi kao i onaj o turističkim zajed-

nicama. Ta se pristojba mora namjenski trošiti što znači da se mora vratiti u turizam”, naglasio je Cappelli.

Na panel raspravi o aktualnim zakonskim izazovima obiteljskog smještaja govorilo se o visini RTV pretplate, komunalne naknade, ZAMP-a, spomeničke rente te plaćanja poreza nerezidenata.

Predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u Nedo Pinezić je ustvr-

dio da su privatni iznajmljivači građani koji žele znati zašto moraju plaćati svaki televizijski prijamnik u svakoj sobi koju iznajmljuju. “Želimo pošteno participirati u javnom servisu, ali ne želimo da se bilo kakva odluka donese bez nas. Mi gledamo javnu televiziju, a ne naši strani turisti. Obiteljski smještaj nije poslovni prostor i kao takvom mu se treba pristupiti”, naglasio je Pinezić. Rukovoditelj RJ Pristojbe HRT-a Damir Tus je rekao kako se u kućanstvima plaća pretplata po jednom prijamniku bez obzira koliko ih ima u kući. No, u ugostiteljstvu se za jedan plaćeni prijamnik ostvaruje pravo za neplaćanje tri prijamnika, dok se svaki daljnji plaća. “Iznajmljivači to plaćaju samo u razdoblju u kojem iznajmljuju svoje objekte. Pristojba mora biti neki ekvivalent koji će pokriti obveze koje je HRT preuzeo u svom ugovoru s Vladom za financiranje svih programa, radija, raznih programa... Obveza plaćanja pristojbe je regulirana zakonom, pa se to odnosi na sve građane”, istaknuo je Tus.

Podizanje kvalitete i profesionalizacija privatnog smještaja

S Rooms to VET do više znanja i vještina

G

lavni izazovi hrvatskog privatnog smještaja su visoka sezonalnost potražnje, niska stopa iskorištenosti smještajnih kapaciteta te relativno niska i neujednačena kvaliteta ponude.

Od 251.000 hrvatskih stanovnika koji se bave obiteljskim smještajem, za 21 posto njih taj je posao osnovni, dok je svima ostalima to dodatni prihod, rekao je Damir Krešić sa zagrebačkog Instituta za turizam. Ocijenio je kako

pružatelji usluga obiteljskog smještaja imaju nisku razinu znanja, vještina i kompetencija, pa zato kroz dodatno obrazovanje trebaju poboljšati svoje znanje.

Prema Smjernicama razvoja privatnog smještaja do 2020. predlaže se smanjenje udjela privatnog smještaja s oko 50 na 39 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske. I prema Nacionalnom programu unapređenja privatnog smještaja želi se podići

20 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

razina postojećih znanja i vještina iznajmljivača u obiteljskom smještaju. Krešić je naglasio kako će se to učiniti kroz osmišljavanje i razvoj raznih programa stručnog osposobljavanja.

Kako bi iznajmljivači u obiteljskom smještaju poboljšali svoje vještine i znanja, 2015. godine pokrenut je projekt pod nazivom Rooms to VET koji traje do 1. rujna 2017. Taj se projekt financira iz EU programa Erasmus+KA2, a težak je 230.000 eura.

U projektu sudjeluje devet partnerskih organizacija iz Hrvatske, gdje ga provodi Institut za turizam, te Slovenije, Grčke, Španjolske i Cipra.

Zaključci FOS-a

Obiteljski smještaj na prekretnici

B

udućnost hrvatskog obiteljskog smještaja u ovom trenutku je na prekretnici. Naime, prema Smjernicima razvoja privatnog smještaja do 2020. predviđeno je smanjenje udjela smještajnih objekata u privatnom smještaju na 39 posto. To ne smijemo dozvoliti jer bi se povećao udio sivog tržišta u privatnom smještaju. Osim toga, obeshrabrili bi se ljudi da se legalno bave ovom djelatnošću čime bismo izgubili velik dio tržišta. Smatramo da to nije dobro. Obiteljski smještaj je iznimno dobro ocijenjen izvan hrvatskih granica, istaknuo je predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK Nedo Pinezić zatvarajući 3. FOS. “O rekategorizaciji ili novoj standardizaciji obiteljskog smještaja želimo razgovarati s Ministarstvom turizma i treba je voditi u dva pravca: jedan su minimalni tehnički uvjeti, a drugi brendiranje izvornog hrvatskoga domaćinstva, što je nama u HGK-u kroz suradnju s ostalim resorima iznimno važno. Želimo plasirati do-

maće proizvode u opremanje obiteljskog smještaja koji će se brendirati kao izvorno hrvatsko domaćinstvo. Vlasnicima tih domaćinstava na raspolaganju trebaju biti povoljne kreditne linije koje će im to omogućiti“, dodao je Pinezić. “Želimo imati povratne informacije te biti partneri u mijenjanju parafiskalnih nameta koji nas tište kao građane i kao poduzetnike”, istaknuo je on, dodav-

ši kako je Hrvatska jedna od uzornijih zemalja u Europi po pitanju organizacije obiteljskog smještaja, a tome zasigurno pridonosi i trud Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u.

“Najveće povećanje turističkog prometa bilježi se upravo u ovom smještaju. Iznajmljivači su postali subjekt, a ne objekt, te će imati priliku razgovarati s resornim ministarstvom o svim potrebama i problemima koji ih tište. U tome je uloga HGK zaista velika, jer bez takvog podupiranja mikropoduzetnika ne bismo došli do ovakvih rezultata”, zaključio je Pinezić. Na FOS-u je istaknuto kako je hrvatski obiteljski smještaj među pet najboljih u Europi i primjer dobre prakse za sve europske države. Generalni tajnik Europskog udruženja vlasnika kuća za odmor (EHHA) Carlos Villaro Lassen pozvao je Hrvatsku na učlanjenje u to udruženje.

HGK dodijelio nagrade za obiteljski smještaj

Villa Gašparini - obiteljski smještaj godine

U

sklopu 3. nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja održanog prošloga tjedna u Zadru Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade za obiteljski smještaj u akciji 20. Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2016. U kategoriji Obiteljski smještaj najboljim apartmanom na moru proglašeni su Apartmani Marija Devčić iz Rijeke, dok su najboljim apartmanom na kontinentu proglašeni Apartmani Sabina iz Fužina. Najbolja kuća za odmor na moru je Villa Sirotnjak iz Lovrana, a na kontinentu Villa Gašparini iz Višnjana, koja je ujedno proglašena i obiteljskim smještajem godine. Priznanje su vlasnici

Ville Gašparini Nataši Ravnić Gašparini uručili direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić i predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK Nedjeljko Pinezić. Prvo mjesto za smještaj u seoskom domaćinstvu pripalo je vodnjanskoj Casi Rustici, dok je za ugostiteljstvo u seoskom domaćinstvu prvo mjesto pripalo lozovačkom OPG-u Kalpić.

Najbolja je vinarija OPG Kolar-Podrumi Kolar (Suza). Priznanje za inovativnost u ponudi u kategoriji kamp u domaćinstvu dobili su Camping Suza Baranje (Suza), a priznanje za inovativnost u ponudi u kategoriji Urbani bed&breakfast dodijeljeno je Biseru Dunava (Vukovar).

Leila Krešić Jurić, Nataša Ravnić Gašparini i Nedjeljko Pinezić

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Eko proizvodnja hrane

22 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Sve više proizvođača proizvodi ekološki

Prema podacima FiBL-a i IFOAM-a, 43,7 milijardi hektara ili 0,99 posto poljoprivrednog zemljišta u svijetu je pod ekološkom poljoprivredom.

Vrijednost tržišta ekoloških proizvoda procjenjuje se na 80 milijardi američkih dolara, a lider u potrošnji ekološki proizvedenih proizvoda je tržište SAD-a sa 36 milijardi dolara piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E

kološki uzgoj hrane zabranjuje korištenje većine mineralnih gnojiva i gotovo svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskima, korov se uklanja mehaničkim putem, a zaraženo bilje i voćke potrebno je redovito uklanjati. No, rezultat takve proizvodnje je organski uzgojena hrana koja je neusporedivo boljeg i prirodnijeg okusa.

Istodobno, ovim načinom proizvodnje jača prirodna otpornost biljaka što je ujedno i prevencija protiv štetočina i bolesti. Ekološki uzgoj na polja unosi i još nešto - biološku zaštitu kroz održavanje više biljnih i životinjskih vrsta zajedno koje smanjuju pojavu nametnika na biljkama.

Zabranjen GMO

U ekološkoj proizvodnji mnogo je proizvoda koji se smiju upotrebljavati bez straha od onečišćenja. Riječ je o ekološkim proizvodima kojima je temelj aromatično bilje, propolis, ulja i sapuni te slični proizvodi koji služe kao preventiva ili lijek za zaražene biljke. Rotacija plodoreda na poljima također pridonosi smanjenju korova, a u ovoj proizvodnji je u potpunosti zabranjena upotreba genetski promijenjenih organizama te proizvoda koji imaju takvu sirovinu.

Kako kažu sami eko proizvođači, jabuka na svojoj kori sadrži dvadesetak štetnih tvari, čak i nakon pranja, a neorganski uzgoj životinja uključuje preventivno i svakodnevno davanje životinjama antibiotika, hormona i antiparazita.

Konzumiranjem takvih proizvoda dio toga zavr-

ši i u nama. S druge strane svježi ekološki uzgojeni proizvodi imaju 50 posto više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata u sebi.

Ekološki uzgoj hrane zabranjuje korištenje većine mineralnih gnojiva i gotovo svih pesticida Prema podacima Instituta za istraživanja u ekološkoj poljoprivredi (Das Forschungsinstitut für biologischen Landbau, FiBL) te IFOAMa (International Federation of Organic Agriculture Movements) 43,7 milijardi hektara ili 0,99 posto poljoprivrednog zemljišta u svijetu je pod ekološkom poljoprivredom. Vrijednost tržišta ekoloških proizvoda procjenjuje se na 80 milijardi američkih dolara, a lider u potrošnji ekološki proizvedenih proizvoda je tržište Sjedinjenih Američkih Država sa 36 milijardi dolara. Prema istim izvorima, vrijednost europskog tržišta kreće se na razini od oko 20 milijardi eura, a vodeća tržišta su Njemačka sa 7,5 milijardi, te Francuska sa 4,4 milijarde eura.

Hrvatsko tržište ekoloških proizvoda procjenjuje se na 100 milijuna eura.

na

100 mil €

procijenjeno hrvatsko tržište ekoloških proizvoda

75.882 ha pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj u 2015.

3061 OPG lani bio upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA Broj proizvođača u ekološkoj proizvodnji

80.000

3500

70.000

3000

60.000

2500

50.000

2000

40.000

1500

30.000

1000

20.000

500 0

Ha pod eko nasadima

10.000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Potkraj prošle godine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj je bilo nešto manje od pet posto svih poljoprivrednih površina, odnosno 75.882 hektara, od 1,53 milijuna hektara. U odnosu na prethodnih pet godina taj broj je više nego utrostručen.

Najveći dio površine pod ekološkim uzgojem otpada na oranice - 36.841 hektar, slijede pašnjaci sa 27.652 hektara dok je pod eko voćkama 5638 hektara.

Kontrola obvezna

Svi oni koji se žele baviti ekološkom proizvodnjom i te proizvode staviti na tržište kao ekološke, moraju biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a proizvodnja mora biti pod stručnom kontrolom. Stručna kontrola

0

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

je obvezna najmanje jednom godišnje, a provode je kontrolna tijela koja je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede. Nakon što kontrolno tijelo odradi prvu kontrolu i dade pozitivno mišljenje u zapisniku, zahtjev se predaje Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija na osnovi dobivene dokumentacije izdaje rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Takvo rješenje je potkraj prošle godine imalo 3061 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, tvrtka i obrt. Od 2003. godine kada je u Upisniku bilo upisano 130 proizvođača, njihov broj je do 2010. povećan osam puta, a sada je taj broj veći čak 24 puta. Kad je riječ o zakonskom okviru za ekološki uzgoj, ekološka pro-

izvodnja hrane u Hrvatskoj je regulirana Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Od 2003. do 2015. broj eko proizvođača povećao se 24 puta Osim toga, preuzeti su i neki propisi Europske unije koji se odnose na ekološku proizvodnju. Riječ je o Uredbi Vijeća

Marko Sever, Eko Sever

Europska unija

Velika opasnost od kontaminacije

Više od 11 milijuna hektara eko certificiranog područja

Tri su ključna problema u proizvodnji ekološke hrane, kaže Marko Sever iz Eko Severa. “Jedan je da se još uvijek na istoj farmi mogu proizvoditi ekološki i konvencionalni poljoprivredni proizvodi, te postoji velik rizik od kontaminacije i pogreške. Drugi je vezan uz CAP (poticaje), gdje se poticaji daju po hektaru, a ne proizvedenom proizvodu, pri čemu je vidljivo da je jako puno proizvođača u ekološkoj poljoprivredi samo zbog poticaja, a proizvoda na tržištu nema.

Treći veliku problem u Hrvatskoj je PDV na hranu koji je kod nas 25 posto, dok ga sve zemlje u okruženju i većina EU zemalja ima na razini nižoj od 10 posto”, zaključuje Sever.

U EU je lani bilo više od 11 milijuna hektara eko certificiranog područja (ili pod konverzijom). Organska proizvodnja hrane činila je 6,2 posto sveukupne poljoprivrede. U pet godina područje organske poljoprivrede naraslo je za nešto manje od dva milijuna hektara. U istom razdoblju rastao je i broj poljoprivrednika koji su registrirali svoje površine za eko proizvodnju. Potkraj 2015. u EU je bilo registrirano njih 271.500, što je u godini dana povećanje od čak 5,4 posto. Najagilniji u prelasku na eko proizvodnju su Austrijanci. Čak petina ukupnog poljoprivrednog područja ili više od 552.000 hektara, posvećeno je organskom uzgoju. Šveđani pod eko nasadima imaju 17 posto svojeg poljoprivrednog zemljišta, a Estonci 16. Češka ima pod eko nasadima 478.000 hektara ili 14 posto poljoprivrednog zemljišta. Više od 10 posto eko nasada imaju i Talijani i Latvijci.

24 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Udio ekološke poljoprivrede u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu (%)

Udio ekološke poljoprivrede u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu (%)

6%

Oranice/usjevi

5%

Voćnjaci

48,1%

4%

Vinogradi

3% 2% 1% 0%

Maslinici

7,4% 4,6%

36,4% 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, Uredbi Komisije o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda kojom se obuhvaća i stručna kontrola, te Uredba o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća s obzirom na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja.

Ekološki proizvodi obvezno moraju imati znak ekološkog proizvoda EU-a.

Ako se navode pojmovi “bio”, “eko” ili “organski” na proizvodima, a nisu označeni tim znakom, potrošači o takvim proizvodima trebaju obavijestii Ministarstvo poljoprivrede - Sektor inspekcija u poljoprivredi jer se u tim slučajevima radi o obmani potrošača.

1,2% 1,8%

Aromatično i ljekovito bilje

0,5%

Povrće Pašnjaci

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Dodatne potpore

Ekološki proizvođači imaju prava i na dodatne potpore. Osnovni uvjet za ostvarivanje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju je upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji koji vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proiz­ vodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i uključeno u sustav kontrole.

Za ekološku proizvodnju nema propisanog minimuma po površini za poticane količine, već se mora zadovoljiti uvjet minimalne površine poljoprivredne parcele unutar iste skupine usjeva (0,05 hektara), uz uvjet da je veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 hektara, upisane u Upi-

snik i ARKOD sustav. Korisnici koji podnose zahtjev za ekološki uzgoj na trajnim travnjacima od ove godine moraju imati minimalno 0,5 uvjetnih grla po hektaru koja se uzgajaju sukladno propisima za ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Potpora za ekološki uzgoj može se ostvariti kroz dvije podmjere iz Programa ruralnog razvoja - 11.1 Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode i 11.2 Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Mjera 11.1 može iznositi od 310 eura po hektaru za trajne travnjake do 868 eura po hektaru trajnih nasada. Plaćanja u mjeri 11.2 iznose po hektaru od 258 eura za trajne travnjake do 723 eura za višegodišnje kulture.

Jasminka Dukić, viša stručna suradnica u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

Jedan od glavnih izazova - opasnost od gubitka povjerenja potrošača Jasminka Dukić, viša stručna suradnica u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore ističe kako su najveća prednost ekološke proizvodnje u nas prirodni resursi (tlo, voda, zrak), povoljni klimatski uvjeti, trend zdravog življenja, razvoj ekološki prihvatljivog ruralnog turizma, otvaranje novih tržišta, mogućnost financiranja iz EU fondova za ruralni razvoj kroz mjere agro-okolišnih potpora, organiziran i osmišljen nastup ekoloških proizvođača na tržištu, što svakako predstavlja potencijal za rast i daljnje unapređenje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. “Treba imati na umu kako je ekološka proizvodnja postala vrlo specijalizirani poljoprivredni sustav u kojem su potrebni posebno stručno obrazovanje, znanje i tehnologije.

S druge strane, kao glavni nedostatak svakako se može istaknuti nedovoljna informiranost potrošača o ekološkim proizvodima, a opasnost od gubitka povjerenja potrošača jedan je od glavnih izazova u sektoru ekološke proizvodnje”, zaključuje Jasminka Dukić.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO HR Eko forum

Kvaliteta donosi povjerenje

Iako eko proizvodnja raste velikim stopama često je riječ o virtualnom rastu jer mnoga ekološka zemljišta imaju taj status radi potpora a na njima se još uvijek ništa ne uzgaja, upozorava Jadranka Boban Pejić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

no govori o potencijalu toga tržišta”, zaključio je Karalić.

Kupca za ekološke proizvode nije problem pronaći, no iako proizvodnja raste velikim stopama, često je riječ o virtualnom rastu jer mnoga ekološka zemljišta imaju taj status radi potpora a na njima se još uvijek ništa ne uzgaja, upozorava organizatorica sajma i direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić.

Uzgoj eko hrane kao životni odabir

HGK već treću godinu za redom podržava ovakve aktivnosti, kazala je Božica Marković

T

vrtka Biovega uz suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom po treći put je organizirala HR Eko forum, poslovnu konferenciju na kojoj se razgovaralo o aktualnim trendovima te se pokušalo sagledati potencijal poslovanja na tržištu ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Glavna tema ovogodišnjeg foruma bio je kriterij kvalitete kao razlog za jačanje provjerenja u ekološke proizvode.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, na forumu je ustvrdio kako hrvatska ekološka poljoprivreda nastavlja rasti velikim stopama. “Vrijednost ovog tržišta dosegla je 99 milijuna eura, država značajno potiče ovakav vid proizvodnje hrane pa su potpore tvrtkama i gospodarstvima porasle na 190 milijuna kuna, a ukupan broj ekoloških hektara narastao je, prema zadnjim podacima, na 90.000 hektara. Hrvatska će i dalje promovirati ovaj vid poljoprivrede koji već drži oko dva posto ukupne domaće potrošnje, a peterostruko povećanje u zadnjih pet godina dovolj-

26 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

“S druge strane, ljudi se zapravo ne pitaju nije li konvencionalna hrana prejeftina jer u njenu cijenu nisu uračunate štete po prirodu koje se događaju u njenoj proizvodnji. Uzgoj ekološke hrane nije samo naš posao nego i naš životni odabir. Organizacija manifestacije na kojoj ćemo govoriti te učiti o trendovima i novostima u ekološkoj proizvodnji je samo prirodan nastavak onoga što radimo”, istaknula je Jadranka Boban Pejić. HGK već treću godinu za redom podržava ovakve aktivnosti, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.

“Naš je posao pomagati hrvatskim trvrtkama u poslovanju u ovom sektoru, a najvidljivije to činimo kroz potpore za nastupe domaćih proizvođača na vodećem svjetskom sajmu za proizvođače organske hrane Biofach”, dodala je ona.

Na ovogodišnjem forumu predavanja su održali vodeći domaći i inozemni stručnjaci u ekološkoj proizvodnji hrane, a prvi je put govorio i Markus Arbenz, generalni direktor IFOAM-a, Međunarodne fondacije za organsku poljoprivredu. Govorilo se o načelima i temeljima vizije organskog pokreta, aktualnom stanju i potencijalima na tržištu ekoproizvoda te ulozi institucija u zaštiti kriterija ekoloških proizvoda, a skup je zaključen panelom o principima ekološke proizvodnje, rizicima i mogućnostima razvoja na kojemu su govorili vodeći domaći proizvođači ekoloških proizvoda.

Sastanak Poslovno-znanstvenog kluba

Suradnja akademske zajednice i gospodarstva Suradnjom želimo povećati proizvodnju, zaposlenost i izvoz temeljen na novim proizvodima, kazala je Branka Prišlić

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb prošli tjedan održan je 22. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba.

Na događanju su održana tri tematska izlaganja: Ekonomski aspekti istraživanja i razvoja u farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji, e-Recept i Pharmaceutical Composition - formulacija s kontroliranim i za mjesto specifičnim otpuštanjem lijeka. Branka Prišlić iz Hrvatske gospodarske komore istaknula je kako je Poslovno-znanstveni klub osnovan radi

unapređivanja poslovne suradnje akademske zajednice i gospodarstva. “Cilj suradnje akademske zajednice i gospodarstva je povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza temeljenih na novim proizvodima, povećavanju ekonomske aktivnosti nacionalne ekonomije i pune zaposlenosti svih sudionika domaćeg stvaralaštva”, kazala je.

U uvodnom tematskom izlaganju Paško Konjevoda, znanstveni suradnik na Zavodu za molekularnu medicinu na Institutu Ruđer Bošković, istaknuo je

zeleno svjetlo EU-a

Branka Prišlić

kako je farmaceutska industrija jedna od najprofitabilnijih u svijetu. Njena ukupna prodaja u 2014. godini u svijetu, dodao je, prvi put je premašila 1000 milijardi dolara. Također, farmaceutska industrija otvara brojna radna mjesta, a zanimljivo je kako se na jedno radno mjesto u toj industriji otvara pet do 10 dodatnih, poput skladištara, kazao je Konjevoda. (B.O.)

Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK

Hrvatski svinjogojci napokon mogu izvoziti Pašalić dao ostavku

P

roizvođači svinja s područja Vukova rs ko - s r ij e m ske, Karlovačke, Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije napokon mogu izvoziti žive svinje u druge države članice EU-a. Do sada to nije bilo moguće jer su bile na snazi mjere kontrole zdravlja životinja zbog klasične svinjske kuge. Temeljem procjene rizika koju je obavila Europska komisija i uzimajući u obzir razvoj trenutač-

ne epidemiološke situacije u Uniji, hrvatskim proizvođačima otvorila se mogućnost stavljanja u promet svinja.

Da bi se žive svinje mogle izvoziti iz Hrvatske, potrebno je provesti određene dodatne kontrole koje će biti financirane iz državnog proračuna.

“Pozdravljam odluku Europske komisije koja je konačno dala zeleno svjetlo hrvatskim svinjogojcima za izvoz živih svinja u EU. Sve troškove dodatnih kontrola platit će Ministarstvo poljoprivrede i na taj način maksimalno poduprijeti njihov izvoz”, izjavio je ministar Tolušić.

N

a prošlotjednoj sjednici Izvršnog odbora Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, predsjednik Udruženja Ivić Pašalić je zatražio razrješenje dužnosti. S mjesta predsjednika Udruženja Pašalić će službeno odstupiti 16. prosinca na sjednici Udruženja kada će se provesti i izbori odnosno objaviti kandidati za novog predsjednika Udruženja. “Moram se posvetiti tvrtki za koju sam odgovoran i to je osnovni razlog zbog kojeg dajem ostavku na mjesto predsjednika Udruženja”, objasnio je Pašalić, dodajući da ne odstupa iz Izvršnog odbora Udruženja te da će aktivno pridonositi zajedničkom radu. Udruženju je trenutačno potreban čel-

nik koji će svojim radom još bolje i kvalitetnije pridonositi nego što on u ovom trenutku to može. “Smatram da smo za šest mjeseci ostvarili mnogo.

Napisali smo i jednoglasno prihvatili Strategiju drvoprerađivačke industrije Izgradimo smeđu magistralu i sve bitne odrednice naše strategije ugrađene su u Nacrt državne strategije o preradi drva i proizvodnji namještaja”, podsjetio je Pašalić.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 27

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Deficit opće države rebalansom se smanjuje na 1,7 posto BDP-a Prema novom planu državnog proračuna u 2016. godini očekuje se da će prihodi poslovanja iznositi 115,9 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 433,7 milijuna kuna. Ukupni rashodi smanjuju se na 121,7 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je svoju prošlotjednu sjednicu održala u Vukovaru te je donijela nekoliko značajnih odluka koje bi trebale poboljšati njegovu gospodarsku perspektivu. Jedna od odluka je osiguranje 18,5 milijuna kuna za obnovu vukovarskog vodotornja, te sufinanciranje izgradnje komunalnog pristaništa Marina u Vukovaru sa 8,7 milijuna kuna.

“Vukovar zaslužuje poseban odnos.

Današnja sjednica ima i svoj radni karakter, a cilj nam je pokazati da Vlada neće imati samo simbolični odnos prema Vukovaru. Ova sjednica nije samo simbolična već konkretna, mi poštujemo i valoriziramo tešku prošlost Vukovara, ali isto tako okrenuti smo prema budućnosti, obnovi i razvoju novih radnih mjesta”, rekao je premijer Andrej Plenković te je istaknuo da je ukupan iznos alociranih sredstava u Vukovaru oko 60 milijuna kuna.

Objašnjavajući Zaključak u vezi s darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske Gradu Vukovaru, ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je da je Vukovar podnio Ministarstvu državne imovine zahtjev za darovanje nekretnina u vlasništvu države, koje u naravi predstavljaju gradsko plivalište, sportsku dvoranu i sportsko igralište sa svrhom ostvarenja projekata od općeg javnog interesa. Darovanje nekretnina provest će se do 31. prosinca ove godine.

Usvojen je i Zaključak u vezi s izradom

Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara, za razdoblje od 2017. do 2021. godine.

Rebalans proračuna

Vlada je usvojila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, na koji se odlučila zbog ustrojstva novih te spajanja pojedinih ministarstava, ali i zbog pozitivnih makroekonomskih kretanja jer je projek-

Zbog smanjenog manjka proračuna, ne planira se izdavanje obveznice na inozemnom tržištu kapitala do kraja godine cija gospodarskog rasta povećana s dva na 2,6 posto, dok bi manjak opće države trebao biti 1,7 posto BDP-a što je za jedan postotni bod manje od prvotnoga plana.

“Makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane u

28 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

ožujku ove godine te se očekuje njihovo veće ostvarenje i to za 1,5 milijardi kuna.

Takvom povećanju najviše pridonose prihodi od poreza na dobit, trošarina te prihodi od imovine”, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Prema rebalansu državnog proračuna, u 2016. godini se očekuje da će prihodi od poslovanja iznositi 115,9 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 433,7 milijuna kuna te se proračunski prihodi ukupno povećavaju na 116,4 milijarde kuna. Ukupni rashodi smanjuju se sa 122,4 milijarde kuna na 121,7 milijardi kuna, odnosno za gotovo 700 milijuna kuna. Stoga je manjak državnog proračuna za ovu godinu planiran u iznosu od 5,3 milijarde kuna ili 1,6 posto BDP-a što predstavlja smanjenje od 2,1 milijarde kuna ili 0,6 postotnih bodova.

Povećani prihodi od poreza

Prihodi od poreza bi trebali iznositi 71 milijardu kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na planirani proračun. Prihod od poreza na dohodak iznosio bi 2,3 milijarde kuna, a u odnosu na prvotno planirani iznos povećava se za 174,2 milijuna kuna. Od poreza na dobit u ovoj godini planira se uprihoditi 7,2 milijarde kuna što je 1,2 milijarde kuna više od planiranog. Rebalansom proračuna prihodi od posebnih poreza i trošarina trebali bi biti za 725,1 milijun kuna veći i dosegnuti 14,8 milijardi kuna. Povećanje originalne projekcije ovih prihoda rezul-

tat je povećanja potrošnje. Najveće povećanje bilježe dvije najznačajnije kategorije trošarina - trošarine na duhanske proizvode u odnosu na prvotno planirani iznos rastu za 315 milijuna kuna te iznose 4,5 milijardi kuna, dok trošarine na energente i električnu energiju rastu za 244,5 milijuna kuna i iznose 8,2 milijarde kuna.

Zbog veće prodaje automobila očekuje se i povećanje prihoda od posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, i to za 167,7 milijuna kuna.

Rastu prihodi od doprinosa za mirovinsko

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2016. godinu prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje povećavaju se za 142,3 milijuna kuna te iznose 20,3 milijarde kuna. Novi iznos planiranih prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje temelji se na dosad ostvarenim prihodima od tog doprinosa, sukladno kretanjima na tržištu rada koja su nešto povoljnija od prethodno očekivanih.

Prihodi od doprinosa za zapošljavanje se izmjenama i dopunama proračuna za 2016. godinu smanjuju za 2,1 milijun kuna u odnosu na ranije planirane.

Prihodi od pomoći prema novom planu za 2016. očekuju se u iznosu od 8,4 milijarde kuna i u odnosu na prvotni plan smanjuju za 1,3 milijarde kuna. Oko 95 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći institucija i tijela

EU-a, koji su direktno vezani uz projekte financirane iz fondova EU-a te izravna plaćanja u poljoprivredi.

Znatnije povećanje planira se još i kod prihoda od imovine koji obuhvaćaju prihode od kamata, od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih organizacija, od dividendi, koncesije, prihoda od iznajmljivanja i zakupa imovine, od legalizacije i ostalih prihoda od imovine; očekivano je povećanje za 639,6 milijuna kuna, čime se očekivanja od tih prihoda u konačnici penju na 3,2 milijarde kuna.

Smanjivanje rashoda poslovanja

Ukupni rashodi poslovanja smanjuju se za 581,8 milijuna kuna i iznose 118,4 milijarde kuna. Sve to rezultat je smanjenja rashoda financiranih iz izvora koji ne utječu na manjak proračuna u iznosu od 657,3 milijuna kuna te povećanja rashoda financiranih iz izvora koji utječu na manjak proračuna u iznosu od 75,6 milijuna kuna. Ukupni rashodi za zaposlene planirani su na razini od 25,7 milijardi kuna što je povećanje za svega 0,1 posto u odnosu na tekući plan. Ukupni materijalni rashodi rebalansom proračuna povećavaju se za 309,8 milijuna kuna.

Uz provedene uštede, na ovoj kategoriji rashoda bilo je potrebno osigurati sredstva za pokriće dugova iz prethodnih razdoblja prema Financijskoj agenciji i to za sustav centralnog obračuna plaća i za sustav nadzora potrošnje plinskog ulja za

namjene u poljoprivredi u iznosu od 58 milijuna kuna te dijela štete nastale tužiteljima uslijed nezakonitog i nepravilnog rada u postupku kuponske privatizacije u iznosu od 263,2 milijuna kuna, a sukladno pravomoćnoj presudi. Financijski rashodi smanjuju se za 317,9 milijuna kuna zbog smanjenih potreba za financiranjem i povoljnijih uvjeta na financijskim tržištima koji su rezultirali smanjenim troškovima zaduživanja tijekom 2016. godine. Ukupni rashodi za subvencije iznose 6,1 milijardu kuna što je u odnosu na tekući plan smanjenje od 43,3 milijuna kuna. Ukupne pomoći smanjuju se za 252,8 milijuna kuna i iznose 13,4 milijarde kuna.

S obzirom na to da se planira da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3 posto BDP-a, dok bi lokalne jedinice ostvarile višak od 0,2 posto BDP-a, očekuje se da će ukupni manjak proračuna opće države iznositi 1,7 posto BDP-a, što je jedan postotni bod manje u odnosu na planirano. Kako se planira niži manjak državnog proračuna, smanjuju se i potrebe za njegovim financiranjem.

Tako se do kraja ove godine ne planira izdavanje obveznice na inozemnom tržištu kapitala, pa se u računu financiranja plan primitaka od izdanih inozemnih obveznica umanjuje za 7,7 milijardi kuna.

A financiranje proračunskog manjka i izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova Vlada planira osigurati putem drugih instrumenata financiranja.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Uručene nagrade Lider invest 2016.

Prepoznati i promicati

Poduzetnici i privatni sektor svojom sposobnošću da se prilagode izazovima tržišta i iskorištavanju prilika su najzaslužniji za pozitivne trendove u gospodarstvu, kaže potpredsjednica Vlade Martina Dalić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Investicije otvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju dodanu vrijednost te primjerom i stečenim iskustvima jačaju povjerenje u institucionalne i pravne okvire potrebne za stvaranje pozitivnog ozračja koje će privući buduće ulagače.

Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera

T

ijekom krize proizvodnja u Europi pala je za 10 posto i izgubljeno je više od tri milijuna radnih mjesta u industriji. Udio europskih tvrtki u ukupnom svjetskom ulaganju u proizvodne poslovne projekte pao je sa 40 posto u 2005. na samo 25 posto u 2013. godini. Jednako tako padaju investicije i u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama gdje se udio smanjio za 35 odnosno 19 posto. Još uvijek postoje financijski problemi u poslovanju na globalnoj razini, a realni sektor treba pomoći oporavku gospodarstva koje jamči rast i otvaranje novih radnih mjesta. No, za to je potrebna vizija za nove investicije i inovacije. Kako bi potaknuo takav pogled na poslovanje, tjednik Lider pokrenuo je projekt Lider Invest kojim želi prepoznavati i promicati investicije i investitore.

Nagrade najboljima

Na završnoj manifestaciji Lider Invest 2016. prošloga tjedna uručene su nagrade za najbolje proizvodne investicije u Hrvatskoj.

Nagradu 100% Lider Invest - najbolja velika proizvodna investicija dobio je Jadran Galenski Laboratorij koji je investirao u svoj Pharma Valley. Nagradu za najbolju srednju proizvodnu investiciju dobio je AD Plastik za investiranje u novu liniju bojenja - proširenje proizvodnje za izvoz proizvoda za automobilsku industri-

30 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

ju. Najbolja mala proizvodna investicija je ona tvrtke Kostel promet, za otvaranje izdvojenog pogona u Poznanovcu te Sobočan interijera za povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta za održivi rast i inovacije.

Posebnu nagradu stručnog odbora dobila je Tankerska Next Generation za svoje osnivanje kompanije i izgradnju specijalizirane flote produkt-tankera te tvrtka Rimac automobili, za svoje investiranje u projekte poslovne suradnje s drugim tvrtkama.

U okviru Lider Investa dodijeljena su i posebna priznanja za doprinos zapošljavanju Employee Lider Invest - tvrtkama Press Glass, za izgradnju proizvodnih kapaciteta u Varaždinu, te za osnivanje tvrtki Kralj metala Kovnica i Kralj metala Alati tvrtki König Metall Kroatien.

ECO Lider Invest - posebno priznanje za doprinos održivom razvoju i kvaliteti života građana te zaštiti prostora i okoliša - dobila je tvrtka Inoxmont VS, za izgradnju i opremanje proizvodno poslovnog kompleksa InoxmontVS, dok je nagradu Export Lider Invest - posebno priznanje za doprinos izvozu - dobila tvrtka Omco Croatia, za projekt povećanja proizvodnih kapaciteta izgradnjom proizvodno-poslovnog objekta.

Kako kaže glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, misija projekta Lider Invest je prepoznavati i promicati investicije. “One otvaraju

Novi zakon o javnoj nabavi

investicije nova radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju dodanu vrijednost te primjerom i stečenim iskustvima jačaju povjerenje u institucionalne i pravne okvire potrebne za stvaranje pozitivnog ozračja koje će privući buduće ulagače”, ističe Šajatović.

Poticati nova ulaganja i projekte

Nesporno je da su upravo poduzetnici i privatni sektor svojom sposobnošću da se prilagode izazovima tržišta i iskorištavanju prilika najzaslužniji za pozitivne trendove u gospodarstvu, kaže potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. “Kao ekonomija i društvo imamo šansu osnažiti pozitivna ekonomska kretanja i postaviti ih na putanju stabilnog rasta koji će omogućiti i rast standarda građana. Nova vlada je svjesna ovih mogućnosti i odlučna da kroz mjere gospodarske politike tu šansu osnaži i ohrabri privatni sektor na nova ulaganja i nove projekte te otvaranje novih radnih mjesta”, zaključila je Martina Dalić.

Najbolji investitori su Jadran Galenski Laboratorij, AD Plastik i Kostel promet Kvalitetu prijavljenih investicijskih projekata ocjenjivao je stručni odbor koji su činili profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mladen Vedriš, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić, Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, Slavko Krajcar, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Vedrana Jelušić Kašić iz Europske banke za obnovu i razvitak, Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta Zagreb, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Benjamin Cerovac iz Bisnodea i Miodrag Šajatović iz Lidera. Stručni odbor je vrednovao investicije i prema prihodu po zaposlenom, udjelu domaćeg materijala, procjeni stupnja dodane vrijednosti i stupnju finalizacije proizvoda te utjecaju na okolinu odnosno održivosti. Riječ je o kombinaciji brojčanih podataka i subjektivnoga stajališta stručnog odbora, a u razmatranje su uzimali investicije čija je proizvodnja počela u razdoblju od 1. svibnja 2014. do 31. prosinca 2015. godine.

Jeftinija i konkuretnija javna nabava Zakonom se želi jače poticati tvrtke, posebice mala i srednja poduzeća na tržište javne nabave na kojem se protrguje čak 12 posto BDP-a Nakon konzultacija sa svim zainteresiranima u području javne nabave u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izradilo je novi prijedlog zakona o javnoj nabavi i uputilo ga u proceduru.

Kako kažu u Ministarstvu, ovim novim zakonom želi se osigurati jednostavnija i učinkovitija javna nabava za naručitelje ali i tvrtke dobavljače, a osigurat će se i najbolja vrijednost za novac umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene. Izmjenama zakona koji je sada na snazi osigurat će se i elektronički pristup svim informacijama te jače poticati tvrtke, posebice mala i srednja poduzeća na tržište javne nabave na kojem se protrguje čak 12 posto bruto domaćeg proizvoda.

Izmjenama se fleksibilizira prostupak javne nabave i pojednostavljuju formalne procedure postupka, smanjuju se troš-

kovi za tvrtke kroz smanjenje administrativnih taksi, a kroz jačanje broja ponuda jačat će se se i tržišna utrka za poslove koji se traže kroz postupak javne nabave. Pravna sigurnost trebala bi se ojačati kroz uvođenje jedinstvenog roka za žalbu od 10 dana, nižu naknadu za žalbe te standardizaciju dokumentacije. S druge strane smanjit će se i administrativno opterećenje na strani naručitelja, pa se prema analizi koju je provelo Ministarstvo povećanjem konkurencije i promjenama kriterija može očekivati i do dvije i pol milijarde kuna ušteda na godišnjoj razini.

Izglasavanje ovog zakona Ministarstvo očekuje do kraja godine jer je on jedan od ključnih elemenata u procesu provođenja reformi bitnih za povećanje gospodarskih aktivnosti, a njegovo stupanje na snagu očekuje se sredinom iduće godine.(K.S.)

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Nagrade najboljim poduzetnicama

Uzlet ženskog poduzetništva Tvrtke na čijem su čelu poduzetnice, pokazale su veću otpornost prema krizi jer su žene i inače manje sklone rizičnim potezima, istaknula je Ivana Matić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Anita Bušić

Ranka Grgić Posavec

Ž Promocija poduzetništva je jako težak posao u Hrvatskoj. Rekla bih da se mi zapravo bavimo proizvodnjom poduzetnica i to nam je najveći kapital.

Ivana Matić, osnivačica mreže Women in Adria

ensko poduzetništvo sve je važniji čimbenik u hrvatskom gospodarstvu, a kako bi njegovi uspjesi bili što vidljiviji, mreža poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria drugu godinu za redom organizirala je dodjelu nagrada najboljim poduzetnicama. “Promocija poduzetništva je jako težak posao u Hrvatskoj. Rekla bih da se mi zapravo bavimo proizvodnjom poduzetnica i to nam je najveći kapital”, kazala je Ivana Matić, osnivačica mreže Women in Adria, dodavši kako dijeljenje iskustava onih koje su uspjele inspirira nove poduzetnice da pokušaju ostvariti svoje poslovne zamisli. S tim ciljem predstavljena je i knjiga Pedeset poduzetnica koje nas inspiriraju. “Žensko je poduzetništvo u uzletu.

To se zbog gospodarske krize još ne vidi toliko u povećanju broja tvrtki u ženskom vlasništvu, ali se vidi u poslovanju onih postojećih. Naime, tvrtke na čijem su čelu poduzetnice, pokazale su veću otpornost prema krizi jer su žene i inače manje sklone rizičnim potezima”, istaknula je Ivana Matić.

Nagrade kao dodatna potpora

Nagrada za start-up potencijal otišla je u ruke Anite Bušić, vlasnice i direktorice tvrtke Live Good, koja je razvila inovativnu i višestruko nagrađivanu aplikaciju Bodyrecog. “Podrška nam puno znači jer sve znamo često biti na rubu, ali onda se odmorimo i nastavimo raditi”, kazala je Anita Bušić, pozvavši poduzetnice da uvijek podržavaju jedna drugu jer su sve u istoj situaciji.

Ranka Grgić Posavec, vlasnica tvrtke Lumaris studio koja se bavi prodajom proizvoda 32 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Mirjana Brlečić

Lidija Karaga i Anita Cvetić

hrvatskih dizajnera u svojoj prodavaonici Take me Home, nagrađena je kao mikro poduzetnica godine. “Sve poduzetnice su pobjednice, svaki dan, ne samo danas”, poručila je, uz zahvalu domaćim kreativcima čiji talent ju je inspirirao da krene u posao.

Sve poduzetnice su pobjednice, svaki dan, ne samo danas, poručila je Ranka Grgić Posavec Mirjana Brlečić, direktorica i vlasnica tvrtke Priroda liječi, proizvođača jednog od vodećih brendova domaće kozmetike Nikel, izabrana je za perspektivnu poduzetnicu godine.

“Ponosna sam jer dajem sve od sebe kako bih drugima donijela najbolje proizvode. Kao farmaceutkinja smatram da ono što djeluje iznutra - djeluje i izvana. Cilj mi je bio kozmetiku učiniti prirodnom, a to mi je donijelo brojna međunarodna priznanja”, istaknula je.

Nagradom Inspirativna poduzetnica godine ovjenčane su Lidija Karaga i Anita Cvetić Oreščanin, suosnivačice tvrtke Poslovna inteligencija koja se bavi implementacijom analitičkih sustava i ICT strateškim konzaltingom. Poručile su kako uspjeh duguju svojim zaposlenicima te kako će ih nagrada potaknuti da ubuduće budu još i bolji.

Superprodavač

Kako prodati proizvod Sedmu godinu u nizu Poslovni savjetnik organizira dvodnevnu konferenciju o prodaji i dodjeljuje nagradu B2B Superprodavač godine.

Pobjednici dolaze iz tvrtki CAD CAM Design Centar, Weber EscaL, Atalian Global Services Croatia i Croatia zdravstveno osiguranje

P

rodaja je sve i sve je prodaja, kaže Sandra Mihelčić, idejna začetnica konferencije Superprodavač koja se održava već sedmu godinu zaredom.

“Svakome od nas je jasno da tvrtka može opstati samo ako su joj prihodi veći od rashoda i to se odnosi na svaki posao. Bez poštovanja prema kupcu nema prodaje, a pravi prodavači i uspješni ljudi nikada ne odustaju, pa čak i po cijenu da ih dio ljudi zbog toga neće voljeti.

No zbog svoje pozitivne upornosti oni postaju uspješni”, ističe ona. Sandra Mihelčić ujedno je i vlasnica tvrtke Poslovni savjetnik u čijoj organizaciji se održava Superprodavač.

Priča i osmijeh

Na ovogodišnjoj dvodnevnoj konferenciji više od 270 sudionika iz Hrvatske, ali i iz zemalja regije - Slovenije i Bosne i Hercegovine, dobilo je priliku slušati predavanja 23 predavača, prodajnih konzultanata, a predavanja su se održavala istovremeno u dvije dvorane. Predavači su govorili o arhitekturi pregovaračkog

Najboljima u svojoj kategoriji proglašeni su Miran Petrović, Željka Kolman, Morana Grgić i Marta Dombaj procesa, jačanju angažmana prodajnog tima, situacijskim problemima u prodaji, stjecanju povjerenja u prodaji, mentalnoj pripremi za prodaju, propustima i greškama u prodaji, kao i načinima na koje se nositi s ljutim kupcima.

Predstavljene su i teme prednosti loyality programa, tehnika prodaje, digitalnog marketinga,

te odijevanja u prodaji i tome kako u prodaji dobro ispričati priču. Istraživanja pokazuju kako kupci najviše vole kada dobiju dobar omjer cijene i kvalitete, kada ih se ne pritišće na kupnju te kada brzo dobivaju odgovore na svoj upit, ističe Sandra Mihelčić. “Svi se mi veselimo popustima, besplatnim proizvodima i poklonima, kao i odgodama plaćanja. Kupci žele da ih prodavač savjetuje i educira o proizvodima - i to i prije i za vrijeme i nakon kupovine - te da ih sluša, a nikako ne smijemo zaboraviti i osmijeh na licu koji je važan alat prodaje”, zaključuje Sandra Mihelčić.

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade najboljim prodavačima i to u tri katogorije. Nagradu B2B Superprodavač godine u kategoriji malih tvrtki dobio je Miran Petrović iz tvrtke CAD CAM Design Centar. Željka Kolman iz tvrtke Weber Escal dobila je nagradu u kategoriji srednjeg poduzeća. Nagradu za najbolje odnosno superprodavače u velikim tvrtkama dobile su Morana Grgić iz Atalian Global Services Croatia, te Marta Dombaj iz Croatia zdravstvenog osiguranja. (K.S.)

Bez poštovanja prema kupcu nema prodaje, a pravi prodavači i uspješni ljudi nikada ne odustaju, pa čak i po cijenu da ih dio ljudi zbog toga neće voljeti. No zbog svoje pozitivne upornosti oni postaju uspješni.

Sandra Mihelčić, Poslovni savjetnik

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Lola Organics

Od polja do vrata

Mlada poduzetnica Ivna Miloš Rušov je pokrenula poslovni projekt kojim je povez velikim gradovima željne kvalitetne i probrane zdrave hrane. Ističe kako nije logič uzgajivača dok ovako kvalitetni proizvodi rastu pa propadaju oko nas piše Krešimir Sočković

L

Iako neki proizvođači s kojima surađujemo nemaju eko certifikate, to su ljudi koje osobno poznajem i čije nasade redovito obilazim pa znam odakle je koji proizvod, kako se uzgaja i te bih proizvode dala i svojoj djeci.

Ivna Miloš Rušov

ola Organics je projekt nastao iz ljubavi prema hrani i želje da svojim prijateljima koji su tražili kvalitetnu hranu ponudimo ono najbolje od hrvatskih domaćih proizvoda, kaže mlada 24-godišnja poduzetnica Ivna Miloš Rušov. “Pronašli smo vrijedne ljude koji na svojim imanjima proizvode voće, povrće i sve ostale ljepote. Mi ih, u suradnji s njima, upakiramo u naše košarice što je ljepše moguće te isporučujemo na adrese naših kupaca”, dodaje Ivna Miloš Rušov.

U ovaj posao je krenula nakon što se neko vrijeme u njoj kuhala ideja o kojoj je razmišljala još za vrijeme studija u Barceloni gdje ovakav tip usluge odavno postoji i dobro je uhodan i popularan. Inače, zdravom hranom se bavi još od školskih dana, pa su je kolege prepoznavali po plastičnim kutijicama u kojima je nosila svoju drugačiju, finiju i zdraviju hranu i dijelila je s drugima. “Španjolski farmeri nose na kućni prag svojih kupaca drvene kutije s proizvodima koje trenutačno imaju u ponudi. Kupci tamo zapravo nikada ne znaju što će točno dobiti, no to im ne smeta jer znaju da će uvijek dobiti kvalitetne proizvode od poznatih proizvođača. Jako mi se svidjela ta ideja, no tada nisam bila sigurna da ću baš to raditi”, kaže Ivna Miloš Rušov.

Dobro organizirana dostava

Po povratku u Hrvatsku i završetku studija razmišljala je o svojoj budućnosti. “Mi u Hrvatskoj imamo toliko zemlje, toliko proizvođača hrane i toliko ukusnih stvari! Primjerice, moji susjedi imaju vrtove u Preku na otoku Ugljanu i uzgajaju predivnu blitvu, naranče, limune i šipak. Zato mi nije bilo logično da u dućanu kupujem namirnice koje uvozimo iz Italije, Turske i drugih zemalja od nepoznatih uzgajivača, dok ovako kvalitetni proizvodi rastu pa propadaju oko nas. A istovremeno, oni čiji bake i djedovi žive na selu ili otoku s nestrpljenjem očekuju pakete domaćih proizvoda koji najčešće autobusima dolaze u velike gradove. Smatrala sam da onima koji žive u gradovima poput Zagreba, u kojem sam odrasla, treba približiti takve proizvode. I upravo zato sam odlučila pokrenuti ovaj posao”, pojašnjava Ivna Miloš Rušov.

Dostava u Hrvatskoj je jako dobro organizirana tako da robu koju pošaljete iz Zadra za nekoliko sati možete imati u Zagrebu i šteta je to ne iskoristiti. “Bez problema možete imati na svom stolu

34 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Proizvođači s kojima posluju su uglavnom s otoka Ugljana, Pašmana, te iz okolice Nadina i Benkovca sve do Splita nešto što je netko ujutro ubrao u svom vrtu. I mi radimo upravo na tim temeljima. Nemamo nikakve skladišne prostore nego prema narudžbama koje primamo isključivo preko interneta organiziramo pakiranja koja šaljemo svojim kupcima diljem Hrvatske”, dodaje Ivna Miloš Rušov.

Sada posluju iz Biograda na Moru, a proizvođači su uglavnom s otoka Ugljana, Pašmana, te iz okolice Nadina i Benkovca sve do Splita. Naranče, šipak i limun dolaze s otoka, a ostalo voće i povrće s obiteljskih gospodarstava u Dalmaciji. Najviše kupaca za sada dolazi iz tri najveća hrvatska grada - Zagreba, Splita i Rijeke, i to su većinom žene, majke s

a u 24 sata

zala male proizvođače i kupce u čno da kupujemo proizvode nepoznatih

ć sockovic@privredni.hr

to za sada nije moguće. S obzirom na to da nam je izvrsno krenulo - i to gotovo bez ikakve promocije - vjerujem da ćemo pronaći načina da ostvarimo

Doista je malo čudo što je ovakav način prodaje i distribucije polučio ovako veliki interes jer u marketing i promociju, osim društvenih mreža, nije uložena ni jedna kuna malim bebama koje uz narudžbe postavljaju i pitanje mogu li i kako tu hranu dati svojoj maloj djeci.

“Iako neki proizvođači s kojima surađujemo nemaju eko certifikate, to su ljudi koje osobno poznajem i čije nasade redovito obilazim pa znam odakle je koji proizvod, kako se uzgaja i te bih proizvode dala i svojoj djeci. Mnogi od njih su mali proizvođači kojima bi certificiranje predstavljalo veliki izdatak i ugrozilo njihovu proizvodnju. Prodajemo ono što sama poznajem i što sama konzumiram i mislim da je to dobar odabir”, ističe Ivna Miloš Rušov.

Za sada samo preko Facebooka i Instagrama

U planu je i skoro širenje dostave i iz drugih dijelova Hrvatske. “Želja mi je osigurati tri lokacije u Hrvatskoj s kojih bismo organizirali polazak naših paketa. Tako ćemo olakšati dostavu i osigurati veći broj proizvoda. Sada smo ograničeni vremenom koje smo si sami zadali, a to je rok od 24 sata od polaska od proizvođača do dostave na vrata. Za sada nam je problem osigurati da neke stvari koje su kvarljive u tom razdoblju stignu do kupca. Željela bih prodavati domaća jaja ili mliječne proizvode, no

barem dio ovoga što planiramo”, ističe Ivna Miloš Rušov.

Doista je malo čudo što je ovakav način prodaje i distribucije polučio ovako veliki interes jer u marketing i promociju, osim društvenih mreža, nije uložena ni jedna kuna. “Oglašavamo se samo preko Facebooka i Instagrama. Odziv nam je toliko dobar da trenutačno nemamo namjeru znatnije ulagati u to. No, otvaranjem novih punktova za prikupljanje proizvoda i novih proizvođača sigurno ćemo morati poraditi i na tome”, zaključuje Ivna Miloš Rušov Naručiti proizvode se trenutačno može na njihovim stranicama, dostava ide svakog radnog dana, a nude se sezonske namirnice - jabuke Cripps Pink, cvjetača, blitva, crveni kupus i batat. U standardnoj ponudi su patlidžan, cikla, poriluk, špinat, tikva butternut, zelena salata endivija, kelj, kiseli kupus, svježi kupus, luk (žuti), mrkva, krumpir, korijen celera, korijen peršina i list. Mogu se dobiti i šampinjoni, kukuruz kokičar, orah jezgra, a odnedavna i delicije OPG-a Sanje Protić s Korčule.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo KABANICA, Zagreb

Trendi moda za kućne ljubimce Odjeća je proizvedena od kvalitetnih, nepromočivih materijala i dizajnirana tako da vlasnici u samo nekoliko pokreta odjenu ljubimca, kaže direktorica Kabanice Dizajn osmislili sami

Ključno je jačanje svijesti korisnika kako je ponekad bolje investirati u kvalitetan dizajn i nepromočivi materijal nego kupiti pet različitih, ali nekvalitetnih odijelaca.

Barbara Šimunović, Kabanica

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

D

olaskom jesenskih kiša, većina vlasnika kućnih ljubimaca teško pronalazi motivaciju za šetnju. Ni njihovi dlakavci nisu baš najsretniji kad su blatni i mokri do kože.

Vodeći se time, mlada hrvatska dizajnerica Barbara Šimunović odlučila je izraditi kabanicu za pse, ugodnu za nošenje i koja štiti dlake od prljavštine i kiše. Nakon izrade prve jaknice, naišla je na puno pozitivnih reakcija vlasnika pasa, pa je hobi pretočila u posao. Tako su brend Kabanica i istoimena tvrtka koja se bavi dizajniranjem i proizvodnjom modne odjeće za pse započeli s radom početkom 2015.

Direktorica Kabanice kaže nam kako je odjeća proizvedena od kvalitetnih, nepromočivih materijala te dizajnirana tako da vlasnici u samo nekoliko pokreta odjenu ljubimca. “Vodili smo se idejom da odjeća bude funkcionalna i praktična za uporabu jer takvu odjeću nismo uspjeli pronaći na tržištu. Odjeća je segmentirana u tri linije: Basic, Fashion i Premium.

Basic liniju čine jaknice dostupne u nekoliko različitih materijala i boja kao svakodnevni modeli za kišu, snijeg i vjetar. Jednostavna je za odijevanje i svlačenje, pranje i održavanje.

Fashion linija sastoji se od jakni nalik na kaputiće u skladu s trenutačnim trendovima, dok Premium liniju čine jaknice za posebne prigode te šivanje kaputa i jakni po mjeri i željama vlasnika”, objašnjava Barbara Šimunović.

36 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Dizajn je osmišljen unutar tvrtke, a proizvode šivaju vanjski suradnici u Zagrebu. “Ponosni smo na činjenicu da je Kabanica pravi hrvatski proizvod”, napominje ona.

Prema dostupnim informacijama s interneta, procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji 400.000 registriranih i čipiranih pasa, od čega je 50.000 registrirano u Zagrebu. “To je velik broj i riječ je o velikom potencijalu. Ako bismo našli put do barem jedan posto vlasnika pasa, procjenjujemo da je minimalni promet koji bismo mogli ostvariti 4000 prodanih komada odjeće godišnje. Valja napomenuti da su u Hrvatskoj sve popularniji mali psi koji su česti korisnici odjeće i modnih dodataka, iako su u našoj ponudi sve veličine”, naglašava ona, i sama vlasnica malog šnaucera. Dodaje kako na hrvatskom tržištu postoji velika količina odjeće iz uvoza kojoj Kabanica cjenovno ne može konkurirati. “No, ključno je jačanje svi-

Ponosni smo na činjenicu da je Kabanica pravi hrvatski proizvod, ističe Barbara Šimunović jesti korisnika kako je ponekad bolje investirati u kvalitetan dizajn i nepromočivi materijal nego kupiti pet različitih, ali nekvalitetnih odijelaca”, ističe ona.

Kako prodaja putem web shopa omogućava poduzetnicima da se ne ograničavaju samo na Hrvatsku, tako i Barbara Šimunović želi iskoristiti današnje tehnološke mogućnosti i prodavati odjeću u regiji i svijetu. “U Kabanici smatramo kako imamo kvalitetan proizvod koji možemo ponuditi regiji, ali i šire”, zaključuje Barbara Šimunović. (B.O.)

IZNAD CRTE

Gdje je nestao naš inovacijski duh

Jean-Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Prosjek 28 država članica Europske unije je 111,95 patenata na milijun stanovnika. Hrvatski prosjek (prema zadnjim statistički preciznim podacima - onima iz 2012. godine) iznosi četiri i pol patenta na milijun stanovnika

S

vake godine, u zadnjih 10 godina, u jesen Poduzetnički inkubator BIOS i Centar za poduzetništvo Osijek organiziraju konferenciju o poduzetništvu. Tema ovogodišnje konferencije je Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja.

Pozvali smo na konferenciju odlične predavače koji su u svojim područjima konkurentni u cijelom svijetu, ili barem regiji, i koji bi trebali pokazati (dokazati) da Hrvatska ne zaostaje u inovativnosti, ali ne samo inovativnosti u smislu novih izuma i patenata, nego i inovativnosti u smislu inovativnog poslovanja, inovativnih procesa... Pripremajući se za konferenciju proučavao sam malo statističke podatke o inovativnosti država u Europskoj uniji. Podaci koji ne pokazuju najpreciznije inovativnost, ali su direktno povezani s inovativnošću i vrlo mjerljivi, vezani su uz broj prijavljenih patenata. Kako bismo mogli ravnopravno uspoređivati države, podatak koji ću analizirati bit će broj prijavljenih patenata na milijun stanovnika.

U bazi podataka Eurostata (statističkog ureda Europske unije) podaci za 2013. i 2014. godinu još uvijek su na bazi procjene, dok su podaci za 2012. precizni statistički podaci. Prema tim podacima Hrvatska drži izvrsno 26. mjesto od 28 država članica - imamo 4,53 (četiri i pol) patenta na milijun stanovnika. Rumunjska koja je 27. ima 3,56, a 28. Cipar 2,9 patenata na milijun stanovnika. Međutim, pogledamo li prosjek Europske unije, vidjet ćemo da Hrvatska značajno zaostaje za zemljama s kojima se želimo uspoređivati. Prosjek 28 država članica Europske unije je 111,95 patenata na milijun stanovnika.

Na ovom podatku vidi se koliko Hrvatska zaostaje u inovativnosti za zemljama Europske unije. S obzirom da sam pobrojao države koje su lošije čak i od nas, treba spomenuti i one najbolje – Švedska sa 324,29, Finska sa 302,07 i Njemačka sa 267,16 patenata na milijun

stanovnika. Kada pogledamo malo izvan okvira EU-a, Lihtenštajn sa 738,86 patenata i Švicarska sa 406,27 patenata na milijun stanovnika na vrhu su ljestvice država koje obrađuje Eurostat, dok su Brazil sa 1,3 patenta, Indija sa 0,91 i Meksiko sa 0,58 patenata na milijun stanovnika duboko na dnu. Nije teško povezati ove podatke s ekonomskim i socijalnim stanjem u tim državama. Procijenjeni podaci za 2014. godinu još su porazniji za Hrvatsku, jer smo sa 3,43 patenta na milijun stanovnika na samom dnu svih država članica Europske unije. Uz ovakve podatke teško je ne zapitati se što se

stručnjaka. Uz to i uz još čitav niz drugih izuma i inovacija, teško je zamisliti da bi Hrvatska mogla biti na dnu Europske unije po inovativnosti.

I predavači na konferenciji koju pripremamo pokazuju da Hrvatska ima inovacijski potencijal koji je konkurentan na svjetskoj razini. Predstavit će se tvrtke PhotoMath, Rimac automobili i Farmeron koje svojim inovacijama i inovativnim poslovanjem postavljaju nove standarde u područjima u kojima djeluju. Osim njih ima Hrvatska i čitav niz drugih poduzetnika i inovatora koji bez problema izlaze na globalno tržište. Međutim, kao što se može vidjeti iz statističkih podataka – to nije dovoljno.

Potrebno je provesti ozbiljne reforme u obrazovanju, poduzetništvu, državnoj upravi i drugim segmentima kako bismo počeli razmišljati i živjeti inovativnije.

Osnovne i srednje škole i fakulteti ne smiju “proizvoditi” osobe koje su sposobne naučiti dio teksta, prezentirati to na ispitu i nakon toga zaboraviti. Škole i fakulteti moraju postati mjesta gdje se potiče vlastito razmišljanje i stav, gdje se ne pokušavaju ukalupiti razmišljanja,

Što se dogodilo s Hrvatskom koja je dala Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkalu, Ruđera Boškovića, Nikolu Teslu? dogodilo s Hrvatskom koja je dala Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkalu, Ruđera Boškovića, Nikolu Teslu? Što je s Hrvatskom u kojoj je konstruiran prvi torpedo, koja je začetnica nošenja kravate, koja je izgradila hidroelektranu puštenu u pogon svega dva dana nakon hidroelektrane na slapovima Niagare i na taj način postala druga hidroelektrana u svijetu i prva u Europi? I neki od najpoznatijih lijekova (apaurin i sumamed – azitromicin) također su proizvodi znanja hrvatskih

već njegovati različite ideje i na taj način poticati inovativnost. Država mora postati partner i potpora poduzetnicima (pri tome mislim na male poduzetnike koji stvaraju vrijednosti, a ne na “poduzetnike” koji su iskoristili rupe u zakonu kako bi se obogatili), jer poduzetnička društva su inovativnija od onih nepoduzetničkih. Na taj način Hrvatska i naši inovatori/poduzetnici vratit će se na ono mjesto na kojemu bi, gledajući našu prošlost, i trebali biti.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 37

HRWWWATSKA Ključni izazovi ICT sektora

Neke stvari trebalo je IT i komunikacijski projekti imaju jako visoku konjunkturu i mogu se započeti i odraditi unutar 12 mjeseci te se povrat na ICT može realizirati jako brzo. Zbog toga ICT može biti pokretač gospodarskog razvitka i oporavka Hrvatske, istaknuo je Boris Drilo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

UP - Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je prošloga tjedna aktualne teme i izazove s kojima se suočava ICT sektor u Hrvatskoj istaknuvši nekoliko dugoročnih i kratkoročnih ciljeva koje treba ispuniti kako bi država, gospodarstvo i društvo uhvatilo korak s trendovima i dobrom europskom praksom.

S obzirom na to da Hrvatska 2020. preuzima predsjedanje Europskom unijom, izuzetno je važno da se Vlada usmjeri na te prioritete koje su predstavnici HUP-ICT Udruge podijelili u tri teme – obrazovanje, digitalna ekonomija i digitalizacija javne uprave te razvoj širokopojasnog interneta (broadbanda).

Govoreći o kurikularnoj reformi s naglaskom na STEM zanimanja, Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT-a, istaknuo je kako iz hrvatskog obrazovnog sustava godišnje na tržište rada dolazi oko 1000 IT stručnjaka, dok su potrebe gotovo dvostruko veće. “Tako osjećamo jaz koji raste iz godinu u godinu. Za to ne postoje kratkoročna rješenja, ona preko noći, ali smatramo da se u četiri godine puno toga može napraviti. A neke stvari trebale su

se pokrenuti još jučer”, naglasio je.

Na području digitalne ekonomije i digitalizacije u Hrvatskoj ima pozitivnih primjera kao što su sustavi e-Građani ili e-Uputnice. Međutim, problemi su, a što

Porezna reforma je korak u pravom smjeru, ali nije nešto što će nas izbaciti na vrh po konkurentnosti, kaže Ježina je potvrdio i World Economic Forum, u učinkovitosti donošenja zakona, kapacitetima za stvaranje inovacija te primjeni ICT-a u državi. Također, dodao je, u Hrvatskoj još uvijek postoje neprirodne administrativne barijere i neprilagođena legislativa poput, primjerice, fiskalizacije računa koji je plaćen karticom.

Dotaknuvši se razvoja broadbanda, Ježina je napomenuo kako je mobilna mreža dobra, no da postoje određeni problemi u fiksnoj mreži te u ruralnim dijelovima Hrvatske. “U gradovima se nude velike brzine, ali treba poraditi na spajanju ruralnih sredina. Jer, širokopojasni internet preduvjet je za korištenje određenih usluga”, kazao je dodajući kako je Hrvatska jedina članica koja nije povukla sredstva koja joj se za to nude iz EU fondova.

Ključni problem: stručni kadar

Među pet kratkoročnih ciljeva koje HUPICT smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, Ježina je istaknuo poreznu reformu (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje strategije e-Hrvatske 2020. u cilju korištenja raspoloživih sredstava EU fondova, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao istraživanje i razvoj, što on i jest) te fleksibilniji sustav za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom na to da se radi o

znakovi hrvatske kvalitete Poduka stranih jezika – Žiger Engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, nizozemski, poljski i slovenski jezik, i to kao opći, poslovni, tehnički, za potrebe rada u financijama, u medicini, za pravnike te za druge struke prema potrebama polaznika. Škola realizira i programe govorništva, te djelatnost prevođenja.

Metode, pristup i materijali prilagođeni s u uzrastu i stupnju. Škola priprema polaznike za polaganje međunarodnih ESOL i LCCI ispita, a ovlaštena je izdavati svjedodžbe RH s pravom javnosti, vlastite svjedodžbe i Eaquals svjedodžbe, koje se mogu koristiti za studij i zapošljavanje u međunarodnom okruženju. Škola stranih jezika Žiger

Kao privatna škola osnovana je 1990., a od 1998. škola ima status ustanove za obrazovanje. Djeluje u vlastitom prostoru te u prostorima korisnika. Sastav i struktura nastavnog kadra osiguravaju visoku kvalitetu nastave.

38 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

pokrenuti još jučer

dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi.

“Porezna reforma je korak u pravom smjeru, ali nije nešto što će nas izbaciti na vrh po konkurentnosti. No, dvije stvari su ostale nedorečene, a koje bismo voljeli da se riješe”, naglasio je. Riječ je, naime, o iznosu dnevnog neoporezivog terenskog dodatka od 250 kuna za inozemstvo, koji bi trebalo prilagoditi i izjednačiti s dnevnicama te o tome da se prizna barem dio troškova kao što su oni za dnevni obrok, vrtić, teambuilding i slično. “Tako bi se na neki način stvorilo okruženje koje bi više

privlačilo zaposlenike da ostanu, a ne da prihvaćaju neke druge ponude izvan države”, kazao je pozdravivši najave Vlade i usmjerenost prema digitalizaciji u smislu osnivanja Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Boris Drilo, član Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-ICT-a, istaknuo je kako se u ICT-u godišnje okrene četiri milijarde kuna. “Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od obične. IT i komunikacijski projekti imaju jako visoku konjunkturu i oni se mogu započeti i odraditi unutar 12 mjeseci te se povrat na ICT

može realizirati jako brzo. Zbog toga ICT može biti pokretač gospodarskog razvitka i oporavka Hrvatske”, naglasio je.

Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT-a zadužen za obrazovanje i zapošljavanje, ocijenio je kako je stručni kadar ključni problem ITa. Stoga je trenutačno najvažnije, dodao je, nastaviti rad na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka.

Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje Ulja Poljoprivredne zadruge “Marina” dobivena su iz ploda autohtone sorte oblice koja prevladava u maslinicima marinskog kraja. Maslinovo ulje izuzetnih organoleptičkh i kemijskih svojstava dobiveno je pozornim odabirom vremena branja plodova koji se u najkraćem roku prerađuju u visokotehnološkom postrojenju kako bi se sačuvala sva prirodna svojstva ploda masline. Ulja PZ “Marina” imaju izražen voćni okus, blagu gorčinu i umjerenu pikantnost, a čuvaju se u strogo kontroliranim uvjetima i pakiraju u boce od 0,25, 0,5, 0,75 i 1 litre.

Marina poljoprivredna zadruga

Razvoj zadrugarstva u Marini datira još od davne 1907. kada je tu osnovana „Uzajamna seljačka blagajna“. Kroz cijelu je svoju povijest zadruga u Marini bila i ostala pokretač razvoja cijeloga kraja.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 39

INTERVJU Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivova

Svjedoci smo daljnjeg okrupnjavanja pivarske industrije Osim što zaoštrava konkurenciju i tjera nas velike pivare da još više inoviramo i razmišljamo o tome kako oduševiti potrošaše, kraft pokret dodatno popularizira industriju piva razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z 1892. godine

osnovana Zagrebačka pivovara

550

oko zaposlenika u Hrvatskoj 722 ukupno (s tržištima BiH i Slovenije)

oko %

45

udjel na domaćem tržištu

agrebačka pivovara osnovana je 1892. godine. Danas je najveća pivovara u Hrvatskoj koja zapošljava oko 550 zaposlenika, odnosno 722 ako se u obzir uzmu tržišta Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Marko Njavro, novi predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, koji je na tom mjestu naslijedio Sergeya Yeskova nakon 10 godina, kaže kako je kompanija uvjerljivi lider na domaćem tržištu s oko 45 posto udjela na tržištu, što je gotovo dvostruko više od prvog sljedećeg konkurenta. Od lipnja 2012. Zagrebačka pivovara je dio Molson Coors grupacije, treće industrije piva na svijetu.

Marko Njavro na mjesto predsjednika Uprave dolazi iz Bugarske, gdje je od 2013. godine bio na mjestu predsjednika poslovne jedinice. Prije Bugarske radio je kao direktor marketinga za Grupu u Rumunjskoj, prije čega je radio na raznim pozicijama u marketingu i prodaji Zagrebačke pivovare.

n Kako ocjenjujete poslovanje u nas i koliko ste dosad uložili u Hrvatsku?

- Općenito, poslovanje Zagrebačke pivovare je jako dobro. Naša poslovna jedinica, koja uključuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, ustvari je jedna od najuspješnijih unutar Molson Coorsa globalno. Što se tiče ulaganja, mogu reći da smo u zadnje tri godine u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju uložili više od 50 milijuna eura u razna područja naših operacija, te da ćemo zasigurno nastaviti ulagati u sva ta tri tržišta unutar naše poslovne jedinice.

40 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

n Što možete reći o hrvatskom pivu, može li ono stajati uz bok europskim, ali i svjetskim konkurentima?

- Apsolutno da. Mislim da su dokaz tome brojna priznanja koja hrvatska piva kontinuirano dobivaju na međunarodnim natjecanjima. n Koji su glavni trendovi u europskoj pivarskoj industriji i prati li ih hrvatsko tržište?

- Nažalost, glavni trend je blagi pad potrošnje i proizvodnje, uglavnom uzrokovan nestabilnom ekonomskom i političkom situacijom, kako u zemlji tako i u regiji. Hrvatska je u proteklih pet-šest godina prolazila kroz veliku recesiju, no svjedoci smo blagom oporavku ekonomije i stabiliziranju političke situacije, a nadam se da će to utjecati i na oporavak trendova kada je riječ o industriji piva. n Postaje li pivarska industrija danas sve više obiteljski biznis ili pak poslovni poduhvat pojedinaca?

- Globalno, svjedoci smo daljnjeg okrupnjavanja i konsolidacije pivarske industrije. No interesantno je da su drugi i treći najveći pivari u svijetu obiteljski biznisi, tako da se uistinu može reći da pivarska industrija postaje sve više i više obiteljski biznis. U isto vrijeme sve više pojedinaca pokušava plasirati svoje kraft proizvode i mislim da je to općenito dobro.

Osim što zaoštrava konkurenciju i tjera nas velike pivare da još više inoviramo i razmišljamo o tome kako oduševiti naše potrošaše, kraft pokret ujedno i dodatno popularizira cijelu industriju piva.

are

n S kojim se problemima u poljoprivredi susreće pivarska industrija?

- Pivarska industrija je veliki potrošač ječmenog slada i zato je izrazito bitna strategija uzgoja pivarskog ječma te razvoj novih sorti

Interesantno je da su drugi i treći najveći pivari u svijetu obiteljski biznisi ječma kako bi se cijela industrija, od sladara do pivovara, učinila konkurentnom. Danas smo svjedoci klimatskih promjena koje pred poljoprivrednike stavljaju dodatne izazove, i zato je bitno da Hrvatska promiče agrarne znanosti i edukaciju poljoprivrednika. Hrvatska ima veliki potencijal kao poljoprivredna zemlja i iskorištavanje tog potencijala će pomoći dugoročnoj održivosti pivarske industrije.

n Koja su tržišta rastuća, koja su u padu po potrošnji piva i gdje stagnira ta potrošnja?

- Uglavnom rastu tržišta na kojima raste i BDP kroz osobnu potrošnju, kao što su Bugarska i Rumunjska u našem susjedstvu ili azijske države ako govorimo globalno. Tržišta na kojima ekonomija stagnira, a konzumacija piva po glavi stanovnika je općenito visoka - primjerice, u Češkoj i Velikoj Britaniji - bilježe pad proizvodnje i konzumacije piva. n Kakav odnos ima Zagrebačka pivovara s dobavljačima u Hrvatskoj?

- Vrlo dobar. Mislim da smo stabilan partner koji drži svoju riječ i ispunjava dogovorene obveze na vrijeme, što naši dobavljači cijene. n Možete li nam otkriti neke od planova pivovare?

- Dopustite mi da prvo uđem malo dublje u poslovanje Zagrebačke pivovare i planove koje je lokalni tim do sada pripremio. Moj prvi zadatak je obići sve naše regije, razgovarati sa što više kolega, upoznati se sa svim detaljima poslovanja i planova. Nakon što to napravim, sa svojim timom namjeravam kreirati viziju poslovanja za sljedećih pet godina. Nakon toga možemo razgovarati i o konkretnijim planovima.

Danas smo svjedoci klimatskih promjena koje pred poljoprivrednike stavljaju dodatne izazove, i zato je bitno da Hrvatska promiče agrarne znanosti i edukaciju poljoprivrednika.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO XII. Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i

Manje opterećenja - manje sive ekonomije Hrvatske rakije i likeri izvoze se u više od 30 zemalja svijeta. To dokazuje kako je postignuta zadovoljavajuća kvaliteta, a time i konkurentnost te proizvodnje. Uostalom, pozitivna devizna platna bilanca u tom segmentu dovoljno govori, kaže Ernest Nad piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V 223

među uzorka

najviše šljivovice (80 uzoraka) i kruške (40 uzoraka)

200

oko proizvođača šalje uzorke na ocjenjivanje

eć 12. godinu zaredom Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek, u suradnji s Prehrambeno tehnološkim fakultetom Osijek i Općinom Semeljci, organizira edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera. Riječ je o nacionalnoj smotri proizvođača alkoholnih pića koja spadaju u kategoriju autohtonih proizvoda, koja prolaze stručne kemijske i fizikalne analize, ali i provjeru organoleptičkih karakteristika. Svaki prijavljeni uzorak rakije ili likera podložan je takvoj složenoj stručnoj provjeri i procjeni. I, ono što je još važnije i korisnije, svaki proizvođač ima priliku dobiti stručno i znanstveno obrazloženje ocjene svoga proizvoda. Iz toga može mnogo naučiti i primijeniti u svojoj budućoj proizvodnji. Ne samo zato što bi na sljedećem natjecanju mogao dobiti bolju stručnu ocjenu ili medalju, nego još više zato što bi se u tržišnoj konkurenciji mogao izboriti za bolju poziciju svoga proizvoda.

Rekordan broj uzoraka

Stoga i ne čudi što je ove godine pristigao rekordni broj uzoraka. Naime, čak 333 uzorka voćnih rakija i likera iz čitave Hrvatske najprije je prošlo fizikalno-kemijsku analizu u laboratijima osječkog Prehrambeno tehnološkog fakulteta, da bi proteklog tjedna u prostorima ŽK Osijek bilo održano i organoleptičko ocjenjivanje. Objava rezultata i svečano proglašenje u brojnim kategorijama bit će održano u Semeljcima krajem studenog.

Od ukupnog broja prijavljenih uzoraka najviše je rakija – 223 uzorka od čega sa 80 uzoraka prevladava šljivovica, te sa 40 uzoraka rakija od kruške. Dostavljene su i rakije od jabuke i marelice, dunje, breskve, višnje, ali i loze, komovice i travarice. Velika je kon-

42 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Ernest Nad

kurencija i među likerima što pokazuje kako proizvođači šire svoje palete proizvoda. Pristigli uzorci likera najviše su od višnje, meda i oraha, ali i rogača, limuna, aronije i niza drugih vrsta.

Ernest Nad, tajnik Organizacijskog odbora tog edukacijskog natjecanja, ističe kako među domaćim proizvođačima voća i dalje vlada velik interes za proizvodnju voćnih rakija.

“Proizvođači sve više prepoznaju ekonomski aspekt te proizvodnje. Naime, hrvatske rakije i likeri izvoze se u više od 30 zemalja svijeta. To dokazuje kako je postignuta zadovoljavajuća kvaliteta, a time i konkurentnost te proizvodnje. Uostalom, pozitivna devizna platna bilanca u tom segmentu dovoljno govori. Konkretno, u osam mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno žestokih pića u vrijednosti 1,36 milijuna dolara, a uvezeno u vrijednosti

likera

1,23 milijuna dolara”, naglašava Ernest Nad, dodajući kako je ova godina bila i dobra voćarska godina pa je time stvorena dobra sirovinska osnova za proizvodnju voćnih rakija.

Proizvođači slušaju struku

Pristigli uzorci prolaze fizikalno-kemijsku analizu, kako bi se utvrdilo da je uzorak zdravstveno ispravan i u skladu s pravilnikom i direktivom EU-a kao i Pravilnikom o kvaliteti jakih alkoholnih pića. Svi uzorci rakija i likera uspješno su zadovoljili na kemijskoj analizi.

Kod organoleptičkog ocjenjivanja prate se parametri okusa, mirisa, boje i bistrine.

Za analize su zaduženi stručnjaci Prehrambeno tehnološkog fakulteta, a ocjenjivačima je svake godine sve teže ocijeniti jer proizvođači proizvode sve bolje rakije i likere.

Edukacijsko natjecanje znatno je pridonijelo standardizaciji kvalitete rakije i likera “Ovo ocjenjivanje pomaže standardizaciji proizvoda. Najvažniji cilj ovog ocjenjivanja je da se ujednači kvaliteta voćnih rakija koje tradicionalno nastaju na ovim prostorima. Cilj je da dobijemo što viši standard kvalitete kako bi proizvođači svoje rakije mogli ponuditi na tržištu. Proteklih godina stvoreni su dobri rezul-

Smanjiti “nazidana” opterećenja

Evo kako litra poskupi na 100 kuna Pored toga što je nakon 12 godina ovakvog edukacijskog natjecanja ostvarena zavidna standardizacija kvalitete rakija i likera, zahvaljujući edukaciji proizvođača kroz komorski sustav i druge institucije, velika većina proizvođača uskladila je svoje poslovanje sa zakonima. Konkretno, u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji danas su prijavljena 8172 kotla za destilaciju rakije. Pozitivnim vjetrovima u tom segmentu pomogle bi i očekivane iz-

mjene i dopune zakona o trošarinama.

Naime, još uvijek ima prostora za tzv. sivu ekonomiju. Konkretno, rakija se kod proizvođača može kupiti za 35 do 40 kuna po litri. A, kada se dodaju sva opterećenja, od trošarina do PDV-a, ta ista litra rakije dostigne cijenu od 90 ili čak 100 kuna. Ovaj veliki nerazmjer svakako bi valjalo smanjiti jer tako “nazidana” konačna cijena nije pristupačna domaćem kupcu, niti je osobito konkurentna na vanjskim tržištima.

tati te imamo oko 200 proizvođača koji svoje rakije i likere šalju na ocjenjivanje, a svake je godine sve teže uočiti razlike među uzorcima”, kaže Drago Šubarić, dekan Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Inače, stručno povjerenstvo upozori proizvođače na propuste koji se onda sve manje događaju. Među najčešćim propustima dekan Šubarić navodi situacije držanja proizvoda u neprimjerenoj ambalaži kada proizvodi preuzmu boju i miris te ambalaže.

“Dogodi se i miješanje sirovina, pa konačni proizvod nema potrebe karakteristike ‘čistog’ proizvoda. Recimo, proizvodači deklariraju jedan proizvod, a ocjenjivači uoče da je osnovnoj sirovini dodano još nešto. No, tome i služe ovakva natjecanja budući da proizvođači brzo reagiraju na upozorenja stručnjaka i kasnije se ne ponavljaju takvi nedostaci”, ističe dekan Šubarić.

1,36

mil USD hrvatski izvoz žestokih pića u 8 mjeseci 2016.

1,23

za mil USD

istodobno uvezeno žestokih pića

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO

25. Forum - Dan energije u Hrvatskoj

Veliki izazov za struku

Jedinstvena energetska i klimatska politika odgovor je na probleme i pravi smjer u kojem treba planirati energetski razvoj, naglasio je Goran Granić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

nergetika nije jednostavan sustav. Ona je danas značajnije umrežena s klimatskim promjenama te tako postaje veliki izazov za struku, istaknuo je Goran Granić, predsjednik Hrvatskog energetskog društva na 25. forumu - Dan energije u Hrvatskoj, koji je održan prošli tjedan u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg foruma, koji je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo, bila je Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije: Godina dana nakon COP-a 21.

Energetika je, nastavio je Granić, sinergija različitih utjecajnih čimbenika: očuvanja klime, tržišta energije, infrastrukture koja omogućava dobru povezanost, diverzifikacije izvora, većeg korištenja obnovljivih izvora te energetske učinkovitosti. “Sigurni su samo oni energetski sustavi koji su dobro uravnoteženi. Jedinstvena energetska i klimatska politika odgovor je na probleme i pravi smjer u kojem treba planirati energetski razvoj”, naglasio je Granić.

U Hrvatskoj je napravljen prvi značajniji korak, a taj je da su danas energija i zaštita okoliša jedno ministarstvo, što omogućava stvaranje upravo jedinstvene energetske i klimatske politike. “Naravno, to je nužan, ali ne i dovoljan korak za ostvarivanje uspješne energetske politike”, ocijenio je on, dodajući kako je za takvu politiku potrebna sinergija svih zakona i mjera, tehnološkog razvoja i industrije, znanja i cjelokupnog društva. “Ta politika ne može biti zatvorena u uskom krugu ljudi koji se bave isključivo energetikom. Ona će biti uspješna ako će biti općeprihvaćena politika u Hrvatskoj”, smatra Granić. Ante Čikotić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, kazao je kako se svijet, Europska unija, pa tako i Hrvatska, suočavaju s ozbiljnim izazovima na području emisija sta-

Izgradnja niskougljičnog društva odgovor je u borbi protiv klimatskih promjena, smatra Ante Čikotić kleničkih plinova i globalnog zatopljenja u kojima veliku ulogu ima činjenica da se i dalje masovno upotrebljavaju fosilna goriva. “Izgradnja niskougljičnog društva odgovor je u borbi protiv klimatskih promjena, a ujedno i prilika koja donosi višestruke koristi. Zaštita okoliša i ublažavanje posljedica klimatskih promjena omogućava razvoj gospodarstva i otvaranje novih zelenih radnih mjesta te sigurnu opskrbu energijom i drugim resursima”, istaknuo je.

Radi se nova energetska strategija

Hrvatska, nastavio je, intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprečavanje daljnjih klimatskih promjena. “To se ponajprije vidi u promjenama u organizaciji državne uprave koje smatramo ne samo nužnima već i usklađenima s vremenom u kojem živimo. Zbog toga smo zaštitu okoliša spojili s energetikom i vodama prativši tako trendove u EU”, naglasio je.

44 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Jedna od obveza koju Hrvatska ima u sklopu europske obitelji jest i izrada zajedničkih planova za klimu i energiju.

“Među prvima smo u EU koji rade Strategiju niskougljičnog razvoja ne samo do 2030. nego s pogledom na 2050. godinu.

Riječ je o temeljnom dokumentu kojim se obvezuje smanjenje emisije stakleničkih plinova i prenošenje u sektorske politike – promet, zgradarstvo, energetiku, poljoprivredu i gospodarenje otpadom”, kazao je.

Također, u tijeku je priprema za izradu nove energetske strategije. “Jer zbog brojnih čimbenika ona nastala 2009. je, nažalost, zastarjela”, istaknuo je. Osim smanjenja emisija, cilj strategije će biti povećanje sigurnosti opskrbe i održivost energije. Zatim, povećanje dostupnosti energije i smanjenje ovisnosti o njoj. “Sigurno je da će u strategiji veliki naglasak biti i na preslagivanju sustava u energetskom sektoru koji mora postati učinkovit te u službi građana i gospodarstva”, zaključio je Čikotić.

predstavljamo Nirs, Split

Od kućne radinosti do HoReCa kanala Nirs u ponudi ima više od 2000 artikala sitnog inventara i ugostiteljske opreme, ali i dalje proizvodi tekstil za ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti kao i radnu odjeću za bolničko osoblje, zaštitare, bankare, vrtiće...

S

plitska tvrtka Nirs tipična je obiteljska tvrtka koju je osnovala obitelj Šundov. Iduće godine tvrtka će proslaviti 25 godina rada, točnije, obitelj Šundov će proslaviti 25 godina privatnog poduzetništva.

“Počeli smo 1991. godine kao kućna radinost. Već smo iduće godine poslovanje prebacili u tvrtku, odnosno u društvo s ograničenom odgovornošću. Bavili smo se plasmanom sitnog inventara i tekstila za ugostiteljstvo.

Primarna djelatnost nam je bila proizvodnja tekstila za ugostiteljstvo. Proizvodili smo stolnjake, nadstolnjake, posteljinu, jastuke za stolce na terasama… Poslije smo ponudu obogatili

Najveći kupac Nirsovih proizvoda je lanac Bluesun hotela u koji Nirs plasira širok asortiman svojih proizvoda trgovinom sitnog inventara poput staklenih i porculanskih proizvoda te proizvoda od inoksa, opreme i namještaja za kuhinju…”, ističe Romana Šundov Armstrong, direktorica Nirsa.

Tvrtka je tijekom godina prolazila kroz različita razdoblja. “Prošli smo sve faze u razvoju obiteljske tvrtke, počevši od porođajnih muka s uhodavanjem posla, pa sve do raznih problema na tržištu. Bili smo pioniri u ovom poslu, a potom se pojavila i konkurencija na tržištu.

Nakon pojave konkurencije ponovno smo tražili svoje mjesto pod suncem i mogu reći da smo se uspjeli pozicionirati i to u izazovno vrijeme gospodarske krize”, kaže direktorica Nirsa. Danas tvrtka opskrbljuje sve razine HoReCa kanala, od fast foodova, preko restorana pa

do hotela s četiri i pet zvjezdica, ali i ustanove poput bolnica, dječjih vrtića i domova za starije osobe. Nirs u ponudi ima više od 2000 artikala sitnog inventara i ugostiteljske opreme, ali je zadržao i svoju proizvodnju. I dalje proizvodi tekstil za ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti kao i radnu odjeću za bolničko osoblje, zaštitare, bankare, osoblje zračnih luka i vrtića.

Poslovni centar

Najveći kupac Nirsovih proizvoda je lanac Bluesun hotela u koji Nirs plasira širok asortiman svojih proizvoda, a direktorica tvrtke kaže da su u tijeku pregovori o izradi radne odjeće za djelatnike te tvrtke.

Nirs u sklopu kojeg posluju dvije tvrtke zapošljava 55 radnika. Prije osam godina izgradili su i novi poslovni centar u kojem je smješten proizvodni pogon, odjel opreme za ugostiteljstvo, restoran, caffe bar te mini hotel.

“Od ove godine svoje promotivne nastupe usmjerit ćemo prema specijaliziranim manifestacijama. Strukovno se udružujemo s grupacijama poput kuhara, barmena... Imamo odličnu suradnju sa SKMER-om, Zadružnim savezom Dalmacije, Hrvatskom udrugom barmena. Konkurencija je velika, ali kada pratite trendove i imate iskustva, onda vas konkurencija ne ugrožava”, zaključuje Romana Šundov Armstrong. (J.V.)

Konkurencija je velika jer je tržište preplavljeno ponudom, ali kada pratite trendove i imate iskustva, onda vas konkurencija ne ugrožava.

Romana ŠundovArmstrong, Nirs

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Kreće obnova najveće riječne luke

Samo tri dana nakon summita u Rigi Vijeće ministara BiH prihvatilo je incijativu Ministarstva financija i trezora o zaključivanju zajma s Europskom bankom za obnovu i razvoj za modernizaciju Luke Brčko piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

Obnova i modernizacija Luke Brčko započela bi polovinom 2017. i trajala bi najduže do 2019. godine

a nedavnom summitu šefova vlada zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine - 16 plus 1, održanom u Rigi, Bosna i Hercegovina je, među desetak projekata teških više milijardi eura, ponudila i jedan od 10 milijuna eura za rekonstrukciju i modernizaciju najveće bosanskohercegovačke riječne luke u Brčkom. Samo tri dana nakon tog sastanka, Vijeće ministara BiH prihvatilo je prijedlog Ministarstva financija i trezora da se kod Europske banke za obnovu i razvoj zaduži za kredit od 10 milijuna eura, oko 20 milijuna KM, namijenjen obnovi i modernizaciji lučkih i transportnih kapaciteta u toj luci. Očekuje se da će u okviru kredita od 10 milijuna eura biti i grant shema od tri milijuna eura. Potpisivanje kreditnog aranžmana planirano je do kraja ove ili početkom 2017. godine, a obnova i modernizacija Luke započela bi polovinom iduće godine i trajala bi najduže do 2019. godine.

U Brčkom, u Bosanskom Šamcu, ali i u svim drugim lukama na Savi, kažu da je prioritetna investicija izgradnja plovnog puta kako bi Sava najmanje 300 dana godišnje bila plovna. Kad se završi modernizacija Luke Brčko, na red bi došlo i proširenje Luke Bosanski Šamac jer se očekuje realizacija projekta izgradnje kanala Bosanski Šamac-Vukovar. Modernizacija tih dviju luka na Savi važna je i zbog planirane izgradnje koridora V.c autoceste Ploče-Sava, kao i modernizacije željezničke magistrale Pločemađarska granica.

46 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Infodan o Luci Ploče

U okviru projekta Kapitalizacija prometnih modela u Jadransko-jonskoj mreži za podršku razvoju EUSAIR–Captain, Sarajevska regionalna razvojna agencija organizirala je infodan i tehničku radionicu na kojoj su predstavljene projektne aktivnosti Luke Ploče i njen značaj za BiH, ali i šire.

Ukupni godišnji prekrcajni kapaciteti ove luke procjenjuju se na 4,8 milijuna tona rasutih tereta, a ukupni kapaciteti skladištenja tekućih tereta iznose 600.000 tona.

Najveći promet u Luci ostvaruje Bosna i Hercegovina sa 91,35 posto.

Pero Gudeljević, direktor Luke Brčko, objasnio je da je zapravo riječ o modernizaciji infrastrukture i pretovarnih kapaciteta luke. Prvi posao je izmještanje željezničkog kolosijeka iz centra grada kojim roba stiže u luku, ali i do Tvornice ulja Bimal. Potrebno je izgraditi novu trasu kolosijeka od željezničke stanice do luke, u samoj luci, ali i do drugih gospodarskih subjekata u Brčkom.

Dio zajma koristit će se za rekonstrukciju pristupne ceste luci koju je nužno proširiti kako bi se promet mogao normalno odvijati. Idući se projekt odnosi na rekonstrukciju operativne obale i asfaltiranje platoa na kojem se obavlja pretovar.

U okviru kredita od 10 milijuna eura planira se i kupnja nove dizalice i uređaja za pretovar kontejnera te tzv. manipulator kontejnera. Ove godine u Luci Brčko planira se pretovar od 160.000 do 200.000 tona robe, a ako idućih godina taj promet bude i veći, Luka Brčko će morati povećati i broj radnika.

Inozemni investitori o Bosni i Hercegovini

Kako privući više ino kapitala?

Unapređenje gospodarskog ambijenta, konkurentnosti, vladavine prava, političke i pravne stabilnosti te predvidljive porezne politike osnovni su zahtjevi ino investitora, kazao je Branimir Muidža piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

Č

injenica je da ni jedan ozbiljni investitor, kako inozemni tako i domaći, nije do sada izgubio svoj kapital u Bosni i Hercegovini zahvaljujući uglavnom gospodarstvenicima i vlasnicima kapitala, navodi se u šestom izdanju Bijele knjige Vijeća inozemnih investitora za 2015./2016. godinu. Unapređenje gospodarskog ambijenta, konkurentnosti, vladavine prava, političke i pravne stabilnosti te predvidljive porezne politike osnovni su zahtjevi inozemnih investitora, kazao je predsjednik Vijeća inozemnih investitora Branimir Muidža, koji je i direktor HeidelbergCementa za BiH i Hrvatsku. Članice Vijeća, kako stoji u Bijeloj knjizi, do sada su u BiH investirale devet milijardi konvertibilnih maraka i otvorili više od 13.000 radnih mjesta. Vijeće je i procijenilo poslovnu klimu u zemlji, pa je tako 19 posto članica ocijenilo da je klima za investiranje i rad umjereno zadovoljavajuća, 71 posto članica smatra da je poslovni ambijent u BiH nepredvidljiv, a oko 70 posto članica u iduće dvije godine planira reinvestirati dobit. Istodobno, 80 posto članica najavljuje i nova zapošljavanja.

Vijeće inozemnih investitora ponudilo je strukturama vlasti na svim razinama konkretna zakonska rješenja koja bi otklonila sadašnje prepreke za još uspješnije poslovanje. “Reformska agenda se

gotovo u cijelosti podudara s našim preporukama, pa je za očekivati da se zajedno nađu i na skupštinskim klupama te da će se realizirati u kratkom roku. Reforma javne uprave, smanjenje sive ekonomije te poreznih opterećenja na rad i investiranje, to su problemi na koje ćemo stalno upozoravati vlasti na svim razinama jer je to bitna stavka kako za naše poslovanje, tako i za ukupnu konkurentnost bosanskohercegovačkog gospodarstva”, naglasio je Muidža.

Na burzi uveden islamski indeks

Najvažnija pitanja inozemnih ulagača na svim dosadašnjim skupovima posvećenim uvjetima poslovanja u BiH bila su registracija tvrtki te radno pravo, odnosno kakva prava imaju vlasnici pri povećanju ili smanjenju zaposlenosti. Predstavnici vlasti u zemlji u prvim ocjenama ustvrdili su da je Bijela knjiga važan reformski dokument koji daje prijedloge za poboljšanje zakonskih rješenja.

No, u BiH postoje i drugi načini za privlačenje investicija. Tako je Sarajevska burza u suradnji s Bosna Bank Internationalom lansirala islamski indeks, četvrti koji će SASE pratiti kroz kretanja cijena dionica 25 tvrtki s domaćeg tržišta. “Velike burze u svijetu imaju svoje islamske indekse i zaključili smo da i ova regija također treba tu vrstu proizvoda, a što za-

htijeva suradnju više institucija”, izjavio je Tarik Kurbegović, direktor SASE. “Uvođenje ovog indeksa predstavlja pomak u aspektu privlačenja inozemnih investitora, što će rezultirati ulaganjem u domaće tvrtke koje posluju u skladu s islamskim principima, što će pak dovesti do jača-

Najvažnija pitanja ino ulagača su registracija tvrtki i radno pravo nja bosanskohercegovačke ekonomije i domaćih poduzeća, ali i do povećanja interesa investitora iz svijeta za tržište kapitala u BiH”, ocijenio je Amer Bukvić, direktor BBI banke.

Napomenimo da su, prema preliminarnim pokazateljima platne bilance BiH, direktna inozemna ulaganja u BiH u 2015. godini iznosila 473 milijuna KM, a godinu dana ranije 740 milijuna KM. Najveći inozemni investitori u prošloj godini bili su Austrija, Srbija, Hrvatska i Slovenija.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA IZNENAĐENJE ZA GORENJE

Zašto se predomislio Panasonic?

Japanska megakorporacija odustala je od povećanja vlasničkog udjela u Gorenju opravdavajući se previsokom cijenom dionica. No bolji poznavatelji prilika ne vjeruju da je to ključni ili jedini razlog za odustajanje Panasonica piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

tržište kapitala. Mnogo slovenskih ulagača, uvjereno da će Panasonic ući u preuzimanje Gorenja, zaigralo se na burzi kupujući dionice pod pretpostavkom da će ih u narednim vlasničkim perturbacijama pretvoriti u lijepu zaradu.

Obustavljeno trgovanje na burzi

10 mil €

platio Panasonic 10 posto udjela u Gorenju 2013.

4,31 €

cijena dionice Gorenja po kojoj je Panasonic kupovao

D

ane pred Martinje, koje Slovenija također prakticira kao pokriće za dionizijska veselja, Franjo Bobinac, čelni čovjek Gorenja, pamtit će kao teže u svojoj dugoj menadžerskoj karijeri. Isti dan kada je Laurent Abadie, generalni direktor Panasonic Europe, ujedno i izvršni direktor Panasonic Corporationa, objavio da japanska korporacija odustaje od povećanja udjela u Gorenju, Bobinac se već navečer pojavio u središnjem televizijskom Dnevniku kako bi slovenskoj javnosti objasnio odluku japanskog partnera.

Dakako, objašnjenje je bilo usmjereno pretežno na ublažavanje neizbježne štete koju takvo odustajanje unosi u plaho slovensko

48 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Panasonic je 2013. godine kupio 10 posto udjela u Gorenju plativši 4,31 euro za dionicu. Jagma je u međuvremenu podigla cijenu dionica na devet eura. Odustajanje od ulaganja u Gorenje sada se obrazlaže očito previsokim rastom dionica u zadnja četiri mjeseca otkako Panasonic dubinski pretražuje slovenske poslovne knjige. “Cijena da bi dobili više ili većinu dionica bila bi za nas previsoka. S obzirom na aktualnu tržišnu situaciju, vlasničku strukturu Gorenja i rezultate dubinskog pregleda, zaključili smo da se povećanje vlasničkog udjela ne uklapa u ulagačku strategiju Panasonica”, bio je izravan Abadie u objašnjenju razloga za odustajanje.

Nakon što je Panasonic objavio svoju odluku na Ljubljanskoj burzi obustavljeno je trgovanje dionicama Gorenja. Sada se s nestrpljenjem čeka odgovor na pitanje gdje je krajnja točka pada dionica slovenskog proizvođača bijele tehnike. Nema nikakvih šansi da cijena ostane na visokih devet eura do koje se došlo hraneći apetite za visokom burzovnom zaradom. Franjo Bobinac trudio se smiriti javnost objašnjenjem da Panasonic ostaje i dalje u partnerskom odnosu s Gorenjem kakav je uspostavljen 2013. godine kupnjom 10 posto udjela za 10 milijuna eura.

Presudio manjak političke volje?

Bolji poznavatelji prilika ne vjeruju da se Panasonic dao iznenaditi slovenskim burzovnim folklorom te da aktualna cijena od devet eura

vijesti Čiji je Donat?

Franjo Bobinac, čelni čovjek Gorenja

Brifirao premijera i zaradio prijavu

Da je slovensko kapitalsko tržište opterećeno svakakvim pa i nebuloznim frustracijama svjedoči i prijava antimonopolske institucije protiv Franje Bobinca kojega se tereti za posredovanje internih informacija valjda neovlaštenoj osobi kakva je – premijer Miro Cerar.

Njega je Bobinac svojedobno došao izvijestiti o okolnostima bitnim za vlasničke promjene u Gorenju. Što ima normalnije od toga da vodeći menadžer tvrtke koja je velika za slovenske razmjere i važna za ukupnu ekonomiju, dođe u Vladu brifirati premijera o ključnim poslovnim okolnostima i namjerama? Sada će Bobinac za taj postupak odgovarati pred antikorupcijskim

tijelom jer je premijeru dao informacije kakve drugim vlasnicima nisu bile navodno dostupne. Za lakše otkrivanje dodatnih razloga (osim visoke cijene dionica) koji su obeshrabrili Panasonic u daljnjim preuzimateljskim namjerama, valja podsjetiti i na davnu izjavu kojom je Bojan Kontič, gradonačelnik Velenja, popratio 2013. godine ulazak Panasonica u vlasničku strukturu Gorenja. “Dobio sam jamstva da se radi o suradnji, a ne o tome da Panasonic preuzima Gorenje. Također su mi objasnili da Panasonic ne smije povećavati udjel, što je dobro.

Bude li drukčije, neću biti oduševljen”, kazao je tada Kontič.

Vlada Janeza Janše dodijelila je 2008. koncesiju za eksploataciju mineralne vode iz bušotine RgS2/88 Hotelu Sava u vlasništvu Stanislava Pšeničnika. Koncesija je dobivena bez potrebnih uvjeta: tri godine prije izdavanja uporabne dozvole za punionicu.

Znakovito je da se novog koncesionara pronašlo brzopotezno, odmah nakon što je Drogu Kolinska (zajedno s mineralnom vodom Donat koju se puni iz istog podzemlja) preuzela Atlantic Grupa. Droga Kolinska sada zahtijeva da se nepravilno dodijeljena koncesija oduzme Pšeničniku i prenese na tvrtku koja Donat crpi i puni već 15 godina. Hotel Sava, pak, uložio je tužbu za naknadu štete od 13 milijuna eura.

Vodeći građevinar za dionicu Gorenja nije ključni ili jedini razlog za odustajanje od daljnjeg ulaganja u slovensku tvrtku s kojom je japanski partner namjeravao ostvariti svoje ambicije na europskom tržištu.

Neobično je već i to što od proširenja suradnje s Gorenjem odustaje megakorporacija za koju se tvrdi da za investicije u preuzimanja te za istraživanja i razvoj raspolaže u sljedeće dvije godine sa 8,6 milijardi eura kapitala.

Vjerojatno je u pitanju i manjak političke volje u Sloveniji da se dublje zadire u vlasničku strukturu Gorenja. Slovenski proizvođač bijele tehnike u Strategiji upravljanja klasificiran je kao – značajno poduzeće. To znači da država ima u vlasništvu 25 posto plus jednu dionicu.

Nitko od drugih ulagača ne smije imati udjel veći nego što je državni. Više o pravim razlozima za Panasonicovo odustajanje zna premijer Miro Cerar. Nedavno je boravio u Japanu gdje se sastao i s predstavnicima Panasonica. Što im je rekao, zasad je nepoznanica. Nitko ne zna je li Cerar obećao da će država izbrisati stratešku važnost Gorenja i time omogućiti preuzimanja i više od 75 posto vlasništva. Ako je Cerar odbio vlasničko otvaranje, za Panasonic je to veliki minus.

U Gorenju država ima u vlasništvu 25 posto plus jednu dionicu i nitko od drugih ulagača ne smije imati veći udio

Pripojenjem Cestarskog poduzeća iz Nove Gorice (u stečaju), idrijski Kolektor Koling postao je najveća građevinska tvrtka u Sloveniji. Sada zapošljava 540 ljudi, a vjerojatno će tvrtka zapošljavati i nove radnike jer može pružiti široki izbor usluga. Koling trenutačno gradi Urgentni centar u Ljubljani, na željezničkoj pruzi između Kopra i Divače gradi izvlačni kolosijek, a dobio je i posao na rekonstrukciji 13 kilometara željezničke pruge do Kočevja. Kolektor Koling hvali se dobivenim poslovima u Hrvatskoj, posebno gradnjom vodovodne i kanalizacijske mreže u Petrinji. Samo taj projekt u Hrvatskoj vrijedi 27 milijuna eura.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srpska gospodarska delegacija posjetila Kaz

Na Istok na četiri kotača

Iako smo se nekada ljutili što je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić uspostavljao brže i bolje odnose s Kazahstanom, mi danas sve to nadoknađujemo, rekao je nakon posjeta srpski premijer Vučić piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

S

rpski premijer Aleksandar Vučić prošlog je tjedna posjetio Kazahstan, a pratila ga je velika gospodarska delegacija, kao u neka dobra stara vremena kada su se tako i obavljali najveći poslovi. Ta praksa, međutim, sve je rjeđa jer postoje mnogo kraći i jeftiniji putevi do biznisa, a uobičajena je i direktna poslovna komunikacija.

No, to ovoga puta može i upaliti jer se najveći poslovi s Kazahstanom i dalje dogovaraju na državnoj razini, a ova velika zemlja se ubrzano gradi. Ima se, može se, što bi se reklo, pa zašto da neki poslić ne dobiju i srpska poduzeća. Od pomoći mogu biti i geste dobre volje kao što je davanje imena Nikole Tesle ulici u Astani nakon što je u kolovozu najveći kazahstanski pjesnik Žambil Žabajev dobio spomenik u Novom Beogradu.

“Iako smo se nekada ljutili što je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić uspostavljao brže i bolje odnose s Kazahstanom, mi danas sve to nadoknađujemo i pokušavamo napraviti ono što je najbolje za našu zemlju”, naglasio je na

kraju posjeta premijer Srbije. Pravi rezultati se očekuju već iduće godine, a Vučić je izjavio kako smatra da će srpski izvoz u Kazahstan biti znatno povećan, čak za 50 posto, prije svega zahvaljujući građevinarstvu s obzirom na to da se Astana, ali i cijeli Kazahstan, gradi i da je rukovodstvo zemlje odlučilo modernizirati glavni grad, što bi mogla biti dobra vijest i za srpske građevinare.

Poslovni forum

Robna razmjena Srbije i Kazahstana u 2015. iznosila je 166,6 milijuna dolara uz deficit na srpskoj stani od 117,8 milijuna dolara. U srpskom izvozu od oko 50 milijuna dolara dominiraju voće, povrće i lijekovi, dok Srbija iz Kazahstana najviše uvozi energente, naftu i mineralna ulja. U prvih osam mjeseci ove godine razmjena je na razini prošlogodišnje u istom razdoblju, ali je izvoz iz Srbije povećan za šest posto, a uvoz iz Kazahstana smanjen za devet posto, dok je struktura ostala ista.

Rastu buduće razmjene trebali bi pridonijeti i rezultati Poslovnog foruma Kazahstan-Srbija održanog u Astani 15. stu-

Potpisan ugovor od 30 milijuna dolara

Ulaz na vatrogasno tržište Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež koji je predvodio gospodarski dio državne delegacije, rekao je kako su na Poslovnom forumu jedna srpska i kazahstanska kompanija potpisale ugovor o proizvodnji vatrogasnih vozila, vrijedan 30 milijuna dolara, priopćio je PKS. Privredna komora Srbije je zajedno sa znanstvenom zajednicom i kompanijama, na osnovi

Strategije razvoja Kazahstana do 2050., izradila prijedlog kako srpske kompanije i znanstvena elita mogu sudjelovati u realizaciji tog dokumenta. “Napravili smo dosta projekata iz sektora poljoprivrede, otpadnih voda, upravljanja otpadom, obnovljivih izvora energije. Razvili smo niz programa koji mogu biti zanimljivi kazahstanskoj strani”, rekao je Čadež.

50 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

denog na kojemu je, kaže se u priopćenju Privredne komore Srbije, sudjelovalo oko 200 gospodarstvenika iz obje zemlje. Forum u organizaciji Nacionalne agencije

Vučiću je obećeno da će kazahstanski premijer s ruskim premijerom pričati o uvozu automobila iz Srbije Kazahstana, poslovnog udruženja Kazneks invest i Privredne komore Srbije otvorili su premijeri Srbije i Kazahstana Aleksandar Vučić i Bakitdžan Abdirovič Sagintajev, a nakon otvaranja potpisan je memorandum o zračnom prometu. Iako

ahstan zum o slobodnoj trgovini Srbije i Rusije proširi i na automobile iz Kragujevca, radilo bi se o ne više od 10.000 vozila, što je kvota koja predstavlja samo 10 posto godišnje proizvodnje. To nije mnogo, ali nije ni malo ako znači ulazak na nova tržišta, odnosno nadu da će se situacija u tvornici u Kragujevcu bar djelomice premostiti.

Zajedno u komšiluk

Nikola Tesla, ali kao srpski znanstvenik, dobio je ulicu u Astani nakon što je kazahstanski pjesnik Žabajev dobio spomenik u Novom Beogradu

se ne navodi što bi ovaj memorandum trebao konkretno donijeti, očekuje se bolje zračno povezivanje Beograda i Astane posredstvom srpskih aviokompanija. Air Srbija je i inače veoma operativan, a njegovo međunarodno vodstvo spremno reagirati na svaku dobru poslovnu priliku.

Je li za to kucnuo čas teško je reći, ali će se po svoj prilici morati još pričekati s ubiranjem većih plodova Vučićeva posjeta, bar što se ekonomije tiče. Politički je ovaj posjet uspješan jer je učvrstio već dobre odnose na tom planu, ali suradnja može biti dobra samo ako je uspješna i s aspekta ekonomije, izjavio je srpski premijer.

Fićo u Astani?

Vučić se sreo i s predsjednikom Kazahstana Nursultanom Nazarbajevim i prenio da je s njim razgovarao o suradnji dviju zemalja, ali je naglasio kako je ovo tek početak kooperacije i da je potrebno određeno vrijeme da se stvari vide.

Ono što bi Vučić sigurno volio vidjeti, to je fiat 500 na ulicama Astane i drugih kazahstanskih gradova. Ali kako kažu poznavatelji prilika, građani Kazahstana više vole veće i jače automobile, a i kupovna moć im je sve veća. Automobili su inače posljednjih godina bili najveća izvozna stavka Srbije, ali ih je poslije

ulaska Kineza u Željezaru Smederevo preskočio izvoz čelika. Nije, međutim, problem u mjestu na izvoznoj listi nego u činjenici da je zasićeno i domaće i sva za Srbiju važna tržišta, pa prijeti opasnost da će se proizvodnja sve više smanjivati i postati nerentabilna. Pravi izlaz je da Fiat u Kragujevac uvede novi model automobila, ali za sada nema ni naznake da rukovodstvo ove velike kompanije, koja je i sama u problemima, tu opciju uopće razmatra.

Država Srbija koja je suvlasnik i koja je i sama investirala u Fiat Srbija, također nema rješenje, a teško ga i može imati.

Jedini je izlaz, za sada, taj da se pronađu nova tržišta, pa se i zbog toga, između ostalog, sve više gleda prema Istoku.

Kazahstan je jedno od tih potencijalnih tržišta za automobile iz Srbije, ali o tome se ne može bez odluke na regionalnoj razini, budući da je ova zemlja članica Euroazijske ekonomske unije. Pa će, kako je obećano Vučiću, jedna od tema razgovora između kazahstanskog i ruskog premijera - koji imaju svakodnevne kontakte - biti i plasman Fiatovih vozila made in Serbia na ovom tržištu.

Naravno, sudeći po teškim pregovorima koji se već dulje vrijeme vode s drugom stranom o tome da se Spora-

Pored automobila, računa se i na druga područja privrede, a kazahstanskim partnerima se nude neprodana poduzeća s liste za privatizaciju uz ocjenu da potencijal za suradnju koji nije iskorišten u dovoljnoj mjeri postoji u poljoprivredi i petrokemiji, kao i da bi zanimljiv mogao biti zajednički izlazak na treća tržišta, vjerojatno okolna za obje zemlje.

“Srbija se nedvosmisleno okreće izvorima rasta, suradnji sa zemljama od kojih možemo očekivati podršku, veću trgovinsku razmjenu, ali i s kojima možemo sudjelovati u privatizaciji, zajedno raditi na infrastrukturi. Kazahstan kao zemlja članica G20 i osnivač Euroazijske ekonomske unije je naš najvažniji ekonomski i politički partner u toj regiji”, objasnio je Vučić.

Vučić, koji je znatno unaprijedio znanje ruskog jezika i koji ga i dalje usavršava, smatra kako posjet Kazahstanu s privrednicima znači veliki korak u ekonomskoj suradnji i pomak prema novim tržištima i investitorima, “prema onima koji imaju i novac i snagu i koji su nam politički prijatelji i kod kojih prijateljstvo mnogo znači, prema zemljama koje imaju snažan rast”.

“To više nisu zemlje Zapadne Europe gdje ne možete imati rast više od dva posto. To ne možete očekivati od Italije, Francuske niti svih ostalih zapadnoeuropskih zemalja. Mi imamo tu šansu ubrzati gospodarski rast, ali i tako što smo uključili Kineze, Kazahstance, Ruse, Turke, Irance i sve druge. Zato nam je ostalo da otvorimo tržišta i investitore i poslovne zajednice. Po tom pitanju radimo veliki, dobar i važan posao za našu zemlju”, ocijenio je premijer Srbije.

On je najavio kako će uskoro predsjednik kazahstanskog parlamenta doći u posjet Srbiji, kao i da očekuje da predsjednik Srbije na ljeto posjeti Kazahstan.

Svi ti posjeti, kako je ocijenio, važni su za razvoj odnosa dviju zemalja, a očekuje se i pojačana komunikacija i porast broja turista u oba pravca.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Poslovanje poduzetnika u Vukovaru od 2010. do

Lanjski prihod oko 6,1 milijarde kuna

Broj poduzetnika u tom je razdoblju porastao sa 380 koliko ih je bilo 2010. godini, na 435 u protekloj godini, dok je broj zaposlenih smanjen za 16 posto.

U 2010. godini kod poduzetnika je bilo 5160 zaposlenih, a 2015. godine 4338

P 6,1 mlrd kn ukupni prihod poduzetnika grada Vukovara u 2015.

5,7 mlrd kn njihovi prošlogodišnji rashodi

rema rezultatima koje su poduzetnici sa sjedištem u Vukovaru iskazali u godišnjim financijskim izvještajima evidentiranim u Registru godišnjih financijskih izvještaja, u razdoblju od 2010. do 2015. godine, najveći ukupan prihod ostvaren je u 2015. godini i iznosio je gotovo 6,1 milijardu kuna odnosno 19,3 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Financijske agencije.

Broj poduzetnika u tom je razdoblju porastao sa 380 koliko ih je bilo 2010. godini, na 435 u protekloj godini, dok je broj zaposlenih smanjen za 16 posto. U 2010. godini kod poduzetnika je bilo 5160 zaposlenih, a 2015. godine 4338. Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je prošle godine i iznosila je 3749 kuna, što je 211 kuna više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2010.

Investicije u novu dugotrajnu imovinu bile su najveće u 2010. i 2011. godini (više od 322 milijuna kuna), a narednih se godina taj iznos smanjivao da bi u 2015. godini iznosio 67 milijuna kuna. U promatranom razdoblju poduzetnici sa sjedištem u Vukovaru poslovali su s do-

52 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

biti razdoblja osim 2012. godine, na kraju koje je ostvaren gubitak razdoblja u iznosu od 237,3 milijuna kuna. Na negativan rezultat poslovanja poduzetnika na razini Vukovara u 2012. godini najviše su utjecali rezultati poslovanja društva Borovo koje je te godine poslovalo s gubitkom razdoblja u iznosu od 132 milijuna kuna. Najvišu neto dobit poduzetnici Vukovara ostvarili su u 2015. godini, a iznosila je 272,3 milijuna kuna.

U protekloj godini poduzetnici u Gradu Vukovaru ostvarili su 1.397.816 kuna prihoda po zaposlenom, što je više u odnosu na godinu dana ranije, kada je prihod po zaposlenom iznosio 1.267.259 kuna, te je veći u odnosu na 2010. godinu u kojoj je prihod po zaposlenom iznosio 449.751 kunu.

Poduzetnici grada Vukovara, njih 435, u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu ostvarili su veći ukupan prihod i to za 866,7 milijuna kuna ili za 16,7 posto. Konsolidirani financijski rezultat u 2015. godini je neto dobit u iznosu od 272,3 milijuna kuna, koja je u odnosu na 2014. godinu povećana za 155 posto. Tada je iznosila 106,77 milijuna kuna.

2015.

Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni rezultati poslovanja poduzetnika grada Vukovara u razdoblju 2010.-2015. g. (iznosi u tisućama kuna, a plaće u kunama) Opis

2010.

Broj poduzetnika

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

380

383

378

390

408

435

Broj zaposlenih

5.160

5.178

4.803

4.351

4.101

4.338

Ukupni prihodi

2.320.716

2.388.154

2.716.102

3.032.190

5.197.028

6.063.724

Ukupni rashodi

2.211.297

2.339.485

2.946.710

2.990.193

5.064.512

5.730.323

Dobit razdoblja

201.879

146.842

98.696

158.646

254.170

373.578

Gubitak razdoblja

102.504

108.390

336.015

133.319

147.399

101.307

Neto dobit/gubitak Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

99.374

38.452

-237.319

25.326

106.771

272.271

322.892

331.963

180.742

148.273

40.731

66.935

3.538

3.494

3.607

3.400

3.766

3.749

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2010. – 2015. godinu

Top 5 poduzetnika grada Vukovara prema ostvarenoj neto dobiti u 2015. godini (iznosi u tisućama kn) Neto dobit Rang

Naziv

1.

PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o.

2.

ENERGIA NATURALIS d.o.o.

3.

FILIR d.o.o.

4.

ADRIATICA DUNAV d.o.o.

5.

IR-LUKS d.o.o.

Ukupno 5 najvećih prema neto dobiti

2014.

2015.

128.616

206.505

32.143

80.714

13.983

11.895

3.761

6.476

3.937

4.373

182.440

309.964

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Dominira Prvo plinarsko društvo

U 2015. godini kod 435 poduzetnika bilo je zaposleno 4338 radnika, koji su ostvarili ukupan prihod od 6,1 milijarde kuna i uku-

Vukovarski poduzetnici, njih 435, u 2015. u odnosu na 2014. povećali su ukupan prihod za 16,7 posto pne rashode od 5,7 milijardi kuna. Dobit razdoblja ostvarilo je 295 poduzetnika u iznosu od 373,6 milijuna kuna, a gubitak razdoblja iskazan je kod 140 poduzetnika u iznosu od 101,3 milijuna kuna.

Poduzetnici grada Vukovara ostvarili su u 2015. godini neto dobit od 272,3 milijuna kuna, poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije ostvarili su neto dobit u iznosu od 412,4 milijuna kuna, dok su poduzetnici Hrvatske ostvarili neto dobit od 17,1 milijarde kuna. Jedna od karakteristika poslovanja poduzetnika Hrvatske je dominantan utjecaj jednog ili malog broja poduzetnika na ukupne rezultate poslovanja općine/grada, županije i djelatnosti, što potvrđuje primjer poduzetnika u gradu Vukovaru. Riječ je o velikom poduzetniku, Prvom plinarskom društvu, koje je u 2015. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 3,7 milijardi kuna, a godinu završio sa više od 206 milijuna kuna neto dobiti te je time značajno utjecao na pozitivan rezultat poslovanja poduzetnika grada Vukovara.

Promatrano kroz razdoblje od 2010. do 2015. godine, to je društvo 2010. godine poslovalo s gubitkom u iznosu od 7,7 milijuna, a od 2011. i dalje posluje s dobiti s time da je dobit rasla iz godine u godinu i sa 1,26 milijuna, koliko je iznosila 2011. godine, u 2015. godini narasla na 206,5 milijuna kuna. (V.A.)

272,3 mil kn

neto dobit poduzetnika grada Vukovara u 2015.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Poduzetništvo (još) pripada muškarcima Veći udio vlasnica je isključivo u uslužnim djelatnostima, odnosno u tim djelatnostima je manja razlika u vlasničkoj strukturi između žena i muškaraca, dok je u ostalim djelatnostima koje su pretežito proizvodnoga karaktera odnos u vlasništvu žena i muškaraca daleko veći u korist muškaraca

A 47,5% udio poduzetnica u uslužnim djelatnostima

21,4%

udio poduzetnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

naliza podataka prikupljenih u Registru godišnjih financijskih izvještaja prema vlasničkoj strukturi društava i to prema rodnom kriteriju, ukazuje na činjenicu da žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskome društvu.

Unatoč brojnim poticajima razvoju ženskoga poduzetništva, srednjoročnim strategijama razvoja i nastojanjima da se žene u većoj mjeri uključe u područje biznisa, brojke pokazuju da to područje još uvijek, u velikome dijelu pripada muškome dijelu stanovništva, navodi se između ostaloga, u analizi Financijske agencije.

Udio žena poduzetnica u padu

Promatra li se vlasnička struktura poduzetništva Hrvatske prema rodnom kriteriju, u razdoblju od 2010. do 2015. godine, podaci pokazuju kako udio poduzetnica tj. vlasnica trgovačkih društava, lagano raste u razdoblju od 2010. do 2014. godine, dok u 2015. godini bilježi pad u odnosu na 2014. godinu. Udio se kreće od 17,3 posto u 2010., do 20,3 posto u 2014., dok je lani taj udio iznosio 18,3 posto. U istome razdoblju, više od 50 posto društava u Hrvatskoj u vlasništvu je muškoga dijela populacije iako je prema Popisu 2011. Hrvatska na 4.284.889 stanovnika imala 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žene (51,8 posto).

Prema rezultatima analize poduzetnika, lani je 18.115 društva ili 18,3 posto bilo u vlasništvu žena, s time da su u još 7525 društava žene suvlasnice s muškarcima ili pravnim osobama. Od 98.745 društava u 47,8 posto vlasnici su muškarci, dok su pravne osobe bile u vlasništvu 6,5 posto društava, a na mješovito vlasništvo se odnosilo 10,5 posto ili 10.352 društva. Preostalih 16,8 posto ili 16.609 društava su ona

54 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

koje temeljem raspoloživih izvora nije bilo moguće svrstati prema rodnom kriteriju te su označeni kao neodređeni.

Najviše poduzetnica u Bjelovarskobilogorskoj županiji

Promatra li se vlasnička strukturu prema rodnom kriteriju po hrvatskim županijama, udio poduzetnica u ukupnom poduzetništvu u 2015. kreće se u rasponu od 15,1 do 21,4 posto. Najveći udio poduzetnica (21,4 posto) je u Bjelovarskobilogorskoj županiji u kojoj sjedište ima ukupno

Društva u vlasništvu muškaraca zapošljavaju i višestruko više radnika, ostvaruju veće prihode i raspolažu većom imovinom 1437 poduzetnika, od kojih su žene vlasnice njih 307, dok je 679 društava u vlasništvu muškaraca. Društva u vlasništvu žena sudjeluju u ostvarenim prihodima Bjelovarsko-bilogorske županije sa 3,8 posto, u ukupnom broju zaposlenih sa 7,8 posto, ukupnoj imovini sa 3,1 posto, a u 2015. godini poslovali su s dobiti od 6,5 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije ona iznosila 9,7 milijuna kuna.

Sljedeći prema udjelu poduzetnica na prvom mjestu je Grad Zagreb sa 20 posto udjela (6980 društava u vlasništvu žena), dok je

u vlasništvu muškaraca 47,8 posto društava.

U ostvarenim ukupnim prihodima, društva u vlasništvu žena u Zagrebu sudjeluju sa 3,5 posto, u broju zaposlenih sa 6,4 posto, imovini sa 2,1 posto. Lani su ta društva ostvarila 557,2 milijuna dobiti ili 14 posto manje nego u 2014. godini. Prema vlasničkome udjelu promatrano po djelatnostima poduzetnice prevladavaju u području djelatnosti S – Ostale uslužne djelatnosti sa 47,5 posto, dok su muški vlasnici zastupljeni sa 29,6 posto. Istodobno, ovo je i jedino područje djelatnosti u kojoj su vlasnice zastupljenije od muškaraca. Međutim, društva u vlasništvu žena u ovoj djelatnosti su u 2015. ostvarila dobit od 2,7 milijuna kuna, dok su društva u vlasništvu muškaraca ostvarila dobit poslovanja od 7,4 milijuna kuna. U toj djelatnosti bilo je zaposleno 8283 osoba od čega su 2762 zaposlena u društvima koja su u vlasništvu žena, a 2343 u društvima u vlasništvu muškaraca.

Prema zastupljenosti žena u vlasničkoj strukturi poduzetništva po djelatnosti slijedi djelatnost Q – Djelatnost socijalne zaštite i zdravstvene skrbi s udjelom žena u vlasništvu od 33,3 posto, kod kojih je bilo 368 zaposlenih, zatim područje djelatnosti P – Obrazovanje, s udjelom žena od 32,8 posto i 384 zaposlena.

Slijede područja djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom žena od 27,2 posto i 7579 zaposlenih te područje djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojem žene u vlasništvu društava sudjeluju sa 20,4 posto i zapošljavaju 4993 radnika.

Najviše žena u stručnim djelatnostima

Nominalno, najviše je poduzetnica u području djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, njih 4385, a ostvarile su prihod u iznosu od 1,9 milijardi kuna. Od 16.140 društava u toj djelatnosti u 27,2 posto vlasnice su žene,

Vlasnička struktura u poduzetništvu u RH prema rodnom kriteriju

17%

18%

Poduzetnice Poduzetnici Pravne osobe

10%

Mješoviti

7%

Neodređeno

48% a u još 1873 ili 11,6 posto one vlasništvo dijele s muškarcima, osnivačima društva. Kod poduzetnika u oba spomenuta skupa (žene osnivačice i mješoviti osnivači), bilo je ukupno 15.930 zaposlenih koji su ostvarili ukupan prihod od 5,6 milijardi kuna, od 27,5 milijardi koliko su u 2015. godini ostvarila društva u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Iz svega navedenoga može se zaključiti da je veći udio žena u vlasništvu isključivo u uslužnim djelatnostima, odnosno u tim djelatnostima je manja razlika u vlasničkoj strukturi između žena i muškaraca vlasnika, dok je u ostalim djelatnostima koje su pretežito proizvodnoga karaktera odnos u vlasništvu žena i muškaraca daleko veći u korist muškaraca kao vlasnika. Društva u vlasništvu muškaraca zapošljavaju i višestruko više radnika, ostvaruju veće prihode i raspolažu većom imovinom. Sve upućuje na još uvijek znatno veću aktivnost muške populacije u poduzetništvu Hrvatske, zaključuje se u Fininoj analizi. (V.A.)

Izvor: Financijska agencija - Registar godišnjih financijskih izvještaja

18,3%

udio vlasnica trgovačkih društava u 2015.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

ENT: posao s MUP-om

Slaba potražnja za kratkoročnim pozajmicama Nakon isplate mirovina, dnevni viškovi u sustavu ponovno su narasli i kreću se između 5,8 i šest milijardi kuna. Na novčanom tržištu nastavlja se razdoblje slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama.

U takvim okolnostima potencijalni korisnici pozajmica spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu stopu, nižu od one po kojoj potencijalni kreditori nude svoje viškove. Stoga potražnja svakodnevno ostaje nepodmirena unatoč visokoj ponudi novca.

Prošlog ponedjeljka je središnja banka održala redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu. Depozitnim institucijama plasirano je 280 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je za 10 milijuna kuna veći nego na prethodnoj aukciji.

Ministarstvo financija najavilo je za utorak

aukciju trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 1,5 milijardi trezorskih zapisa u kunama i to 1,3 milijardi s rokom dospijeća od godine dana, te po 100 milijuna s rokom dospijeća od tri i šest mjeseci.

Uz trezorske zapise u kunama najavljeno je i izdanje pet milijuna zapisa u eurima. Najavljeni iznos manji je od iznosa koji je na dospijeću.

Realno je očekivati da će sudionici, zbog vrlo niske potražnje na novčanom tržištu, pokazati veliki interes za aukciju, znatno više od planiranog iznosa izdanja.

Iako će naredno razdoblje biti dinamično, ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu zbog slabe potražnje za kratkoročnim pozajmicama.

Hoće li tradicionalan rast potrošnje krajem godine utjecati na rast potražnje za novcem, tek ćemo vidjeti.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ericsson Nikola Tesla, kao nositelj konzorcija u kojem su još Tehnomobil Securitas i DatCon, ugovorio je s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske isporuku sustava za nadzor državne granice. Vrijednost ugovorenih poslova iznosi gotovo 48 milijuna kuna.

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu kako je dogovorena izgradnja sustava nadzora “zelene” granice na području Vukovarsko-srijemske i Splitsko-dalmatinske županije.

500

1,0

400

0,8

Rast zračnog prometa

300

0,6

200

0,4

100

0,2

u mil. kn

0

Hrvatske zračne luke u prvih devet mjeseci ove godine imale su ukupno sedam milijuna putnika ili 13 posto više nego lani u isto vrijeme, dok je samo u rujnu putnika bilo 1,1 milijun ili 14 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Uz porast broja putnika, hrvatske zračne luke zabilježile su i porast prometa tereta, i to za osam posto za devet mjeseci ove godine, s nešto više od 6000 tona, dok je u rujnu porast iznosio 3,4 posto, s ukupnih 768 tona.

Potražnja

14.11.

15.11.

16.11.

Ponuda

17.11.

Promet

18.11.

7. 11. - 11. 11. 2016.

u%

0,0

pon.

uto.

sri.

14. 11. - 18. 11. 2016.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar prešišao švicarski franak Kuna je u proteklom tjednu lagano gubila vrijednost prema drugim valutama. Dolar je u tjednu porastao gotovo 20 lipa, i u petak je zaključno po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke vrijedio 7,07 kuna. Švicarski franak je valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,223153

CAD kanadski dolar

5,234069

JPY japanski jen

6,411935

CHF švicarski franak

7,02

GBP britanska funta

8,788754

USD američki dolar

7,072866

EUR euro

7,513506

Izvor: HNB

EUR

primjena od 19. 11. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

u tjednu porastao prema kuni za tri lipe i zaključno je vrijedio sedam kuna i dvije lipe, a kuna je u tjednu izgubila lipu prema euru koji je tjedan završio na 7,51 kuni.

7,520 7,515

USD

7,10 7,05

CHF

7,03 7,02

7,510

7,00

7,01

7,505

6,95

7,00

7,500

6,90

6,99

7,495

6,85

6,98

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Čakovečki mlinovi predlažu dividendu

Brzi oporavak od američkih izbora Nakon burnog prethodnog tjedna u kojem su na burzama vedrile i oblačile - odnosno, više oblačile - vijesti o novom američkom predsjedniku, prošloga tjedna svjetski burzovni indeksi su povratili sve gubitke od kojih su strahovali rasprodajama u srijedu nakon američkih izbora. Čini se kako će dolazak novog američkog predsjednika biti koristan za poslovanje. Američka središnja banka najavila je podizanje kamatnih stopa što znači moguću sigurnu zaradu. Dow Jones je tako neočekivano dosegao najvišu razinu u svojoj povijesti. I tržište dionica i poslovni ljudi, ali i investitori, s optimizmom su počeli gledati na ono što ih očekuje. Mnogi od njih vjeruju kako Trump ipak neće ostvariti ono što je najavljivao u predizbornoj kampanji od čega bi koristi mogli imati svi, a najavljenim rezanjima poreza najviše očekuju oni bogati. Najavio je i velike infrastrukturne projekte koji mogu oživjeti američku ekonomiju i spriječiti rast deficita jer će se rastom posla bolje puniti proračun kroz poreze. Pozitivni trendovi vide se i na tržištima u Europi, kao i na onima u Aziji.

6850 6825

FTSE 100

5400

6800

5350

6775

5300

6750

5250

6725

5200

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

4550

18800

4540

18600

4530

18400

4520

18200 18000

10740

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

18100 18000

10720

17900

10700

17800

10680

17700

10660

17600

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

datum

NIKKEI 225

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

16.11. 124,56230

-0,0885

9,13

AZ - A

16.11. 125,93160

-0,1034

10,34

Erste Plavi - A

16.11. 124,14780

-0,0946

10,10

PBZ CO - A

16.11. 126,70160

-0,1210

10,24

Raiffeisen OMF - A

16.11. 121,09580

-0,0362

5,77

MIREX B

16.11. 229,04690

-0,0986

4,85

AZ - B

16.11. 232,57490

-0,1044

4,56

Erste Plavi - B

16.11.

237,74140

-0,1330

6,05

PBZ CO - B

16.11. 209,51600

-0,1426

4,24

0,0%

Raiffeisen OMF - B

16.11. 230,96680

-0,0551

4,99

-0,1%

kategorija C MIREX C

16.11. 116,44030

-0,0137

5,92

AZ - C

16.11.

113,80710

0,0034

6,14

-0,3%

Erste Plavi - C

16.11. 116,92370

-0,0382

7,13

-0,4%

PBZ CO - C

16.11. 115,68590

-0,0538

5,44

Raiffeisen OMF - C

16.11. 119,65890

-0,0060

5,63

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 229,6150 bodova. U tjedan dana vrijednost mu je pala za 0,1379 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 124,9276 bodova i na tjednoj razini je porasla, dok je Mirex C zabilježio mali pad na 116,5940 bodova.

MIREX - tjedni

-0,2%

13.11.

14.11.

15.11.

16.11.

MIREX - mjesečni

kategorija B

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

16.11. 221,94730

-0,0612

4,48

1,5%

AZ Profit

16.11. 260,35370

-0,1105

3,38

1,0%

Croatia osiguranje

16.11. 155,48040

-0,1478

3,72

0,5%

AZ Benefit

16.11. 243,27400

-0,0655

5,91

0,0%

Erste Plavi Expert

16.11. 201,22860

-0,0799

8,56

Erste Plavi Protect 16.11. 192,20830

-0,0409

5,49

2,0%

-0,5% 16.10.

23.10.

31.10.

8.11.

16.11.

Čakovečki mlinovi objavili su poziv na Glavnu skupštinu koja bi se trebala održati 23. prosinca. Među predloženim odlukama nalazi se i ona o isplati dividende u iznosu od 75 kuna po dionici. Datum presjeka za primitak dividende jest 29. prosinca, a tzv. ex-dividend datum jest 28. prosinca.

St. Nicolaus i dalje želi Badel

4500

DAX

fond

CAC40

4510

NASDAQ 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

10760

Dow Jones

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

19000

Mirovinski fondovi

Lagani pad Mirexa

5450

Iz slovačke tvrtke St. Nicolaus iskazali su “neupitan interes” za Badel 1862 te poručili kako bi radi optimalnog rješenja za tu tvrtku trebalo razmotriti raspisivanje novog natječaja za strateškim investitorima ili ovlasti za donošenje odluke o Badelu prenijeti u državne ustanove. Kako kažu u slovačkoj tvrtki, još uvijek se ne zna tko je većinski vlasnik potraživanja Badela pa iskazuju svoju zainteresiranost za akviziciju.

EBRD kreditira pulske autobuse Europska banka za obnovu i razvoj kreditom od pet milijuna eura financirat će modernizaciju gradskog prijevoza Grada Pule. Pulapromet koristit će sredstva iz kredita za nabavu do 20 novih autobusa na prirodni plin. Potrošnja goriva kod novih autobusa bit će znatno niža u odnosu na postojeće autobuse što će pridonijeti i smanjenju emisije ispušnih plinova te smanjenju buke u ovom turističkom gradu, dok će putnicima pružiti znatno sigurniji i udobniji javni prijevoz.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Uskoro kraj deflacije I kod proizvođačkih i kod potrošačkih cijena vidljivo je ublažavanje deflacije. Proizvođačke su cijene u listopadu imale najblaži godišnji pad (-2 posto) unatrag tri godine, dok su potrošačke s razinom od -0,5 posto imale najniži godišnji pad od srpnja prošle godine. Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić smatra da bi ova godina mogla biti treća godina u nizu u kojoj se očekuje negativna stopa inflacije u Hrvatskoj, i to veća od -0,5 posto zabilježenih u 2015. godini.

“Očekivani oporavak cijena energenata i hrane na svjetskim robnim tržištima u idućoj bi godini ipak utjecao na to da se stopa inflacije u Hrvatskoj vrati na pozitivne vrijednosti”, ističe Savić.

Suradnja HOK-a i Optima Telekoma

Optima Telekom i Hrvatska obrtnička komora sklopili su sporazum o suradnji u sklopu projekta HOK zna. Ovim projektom Komora članovima omogućuje kvalitetnije i povoljnije poslovanje te poticajno poduzetničko okruženje osiguravanjem pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana s kojima Hrvatska obrtnička komora potpiše sporazume o suradnji.

Drugi tjedan u zelenome promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -2,70 do +14,84 posto. Promet veći od milijun kuna prikupilo je 14 izdanja, dok je 20 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Ključni indeksi zabilježili su porast drugi tjedan zaredom. Crobex je uvećan za 0,80 posto na 1.978,63 boda. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,94 posto i trgovanje je zaključio na 1.144 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,70 posto koliko je pao CROBEXindustrija do +3,11 posto ZAGREBAČKA BURZA koliko je porastao CROBEXtransport.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi tjedan su zaključiUKUPAN TJEDNI PROMET: 2.202.964.261,00 kn li padom; CROBIS je pao za 0,76 posto, TJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.535.203,72 kn a CROBIStr za 0,66 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidnije je izdanje Liburnia RiCROBEX 1.978,6300 +0,80% viera Hotela s prometom od 83,5 miCROBEX10 1.144,0000 +0,94% lijuna kuna, od čega se 82,5 milijuna CROBIS 109,1295 -0,76% kuna odnosi na blok trgovinu u kojoj CROBIStr 156,6939 -0,66% je AZ obvezni mirovinski fond postao vlasnik 7,89 posto dionica LRH i poTop 10 tjedna zadnja većao dosadašnji udjel na 7,97 posto promet po prometu promjena cijena kompanije. Cijena dionice LRH pala je -2,70% 3.600,00 83.484.797,00 Liburnia riviera h. d.d.-red. za 2,70 posto na 3600 kuna i ujedno +1,06% 808,50 9.563.899,22 Imperial d.d. postala gubitnica tjedna budući da je +5,43% 33,80 8.456.796,89 Valamar Riviera d.d. jedina među 10 najlikvidnijih dionica +0,44% 453,99 4.864.721,32 Adris grupa d.d. - povl. s cjenovnim padom.

-0,01% 162,74 4.574.198,59 HT d.d.

Porast cijene dionice bilježi devet od +6,16% 370,98 2.856.257,69 Atlantska plovidba d.d. +14,84% 178,00 2.452.015,11 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik Uljanik Plovidba d.d. +1,14% 583,58 2.117.304,16 Adris grupa d d. - red. tjedna je Uljanik kojem je dionica po+0,97% 883,77 2.032.591,44 Atlantic grupa d.d. skupjela za 14,84 posto na 178 kuna, a +2,42% 382,00 1.539.347,67 Podravka d.d. njome se trgovalo u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Slijedi Atlantska plovidba 10 dionica tjedna zadnja s rastom od 6,16 posto i zadnjom cijepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena nom od 370,98 kuna te sa sakuplje+21,72% 44,00 1.252.010,21 Jadroplov d.d. nih 2,9 milijuna kuna. Slijede Valamar +14,84% 178,00 2.452.015,11 Uljanik Plovidba d.d.

Riviera (+5,43 posto), Podravka (+2,42 +13,38% 250,00 7.500,00 Hoteli Jadran d.d. posto) i Končar MT (+1,68 posto). Re+12,82% 0,44 12.090,80 Magma d.d. dovna dionica Adris Grupe zabilježila +12,27% 107,78 31.352,83 Institut IGH d.d. je poskupljenje od 1,14 posto na 583,58 +8,42% 270,00 30.780,00 PIK-Vinkovci d.d. +8,11% 4.399,00 605.734,95 kuna i tjedni promet u iznosu od 2,1 Zvijezda d.d. +7,95% 95,00 32.651,32 PIK d.d. milijun kuna. Idući su Imperial (+1,06 +7,76% 48,58 2.769,06 Slatinska banka d.d. posto) i Atlantic Grupa (+0,97 posto) +6,37% 148,95 2.234,25 Hoteli Zlatni rat d.d. koja je tjedan je zaključila cijenom od 883,77 kuna. Posljednje izdanje s po10 dionica tjedna zadnja rastom cijene je povlaštena dionica promet s najvećim padom cijene promjena cijena Adrisa. Poskupjela je za 0,44 posto na -40,83% 1,00 1.500,00 Pounje d.d.

453,99 kuna, a njome je ostvaren pro-32,43% 10,00 7.000,00 Puljanka d.d. met od 4,9 milijuna kuna.

-14,49% 59,00 5.131,00 Imunološki zavod d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su prošloga tjedna opet zabilježili rast. Redovni dionički promet u odnosu na tjedan ranije gotovo je nepromijenjen, porastao je za 204.000 kuna ili za 0,33 posto te je iznosio 62,5 milijuna kuna.

Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 36,4 milijuna kuna što predstavlja 58 posto ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih, devet je izdanja tjedan završilo porastom, a jedno padom cijene. Tjedne

FTB TURIZAM d.d.

MEDORA d.d. Đuro Đaković holding d.d.

SNH ALFA d.d.

Termes grupa d.d.

Spin Valis d.d.

Tehnika d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

-10,87%

975,10

352.149,91

-8,09%

18,41

10.376,76

-6,32%

47,30

402.430,75

-6,15%

78,00

150.278,63

-6,06%

93,00

50.652,01

-5,97%

724,00

54.300,00

-5,84%

450,00

105.552,16

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Bankari upozoravaju na prijevare

Dva dobra tjedna za većinu fondova Od 79 aktivnih fondova većina ih već dva tjedna zaredom bilježi porast. Porastom cijene protekli je tjedan zaključilo 48 fondova, palo ih je 30, a jedan je fond zabilježio tjedan bez postotne promjene. Tri su fonda pala više od jedan posto, a 17 ih je poraslo više od jedan posto. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,88 do -1,64 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe OTP indeksni (+19,26 posto) i KD Victoria (+19,19 posto).

Posebne fondove predvodi Raiffeisen Dynamic (+4,68 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond HPB Global s prinosom od +11,77 posto. Slijede

OTP uravnoteženi s porastom od 10,04 posto te ZB global (+9,31 posto). Kod obvezničkih fondova je od početka godine najveći prinos ostvario PBZ Bond (+5,27 posto). Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,04 posto.

Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi KD Victoria (+21,42 posto), kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Dynamic (+3,94 posto). Mješovite predvodi HPB Global kojem je vrijednost uvećana za 12,65 posto, dok je InterCapital Bond s rastom od 6,06 posto prvi među obvezničkim fondovima. Najbolji novčani je Locusta Cash (+1,26 posto).

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 10.11.2016. do 17.11.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2611 Addiko Growth € 11,4668 ZB euroaktiv € 129,8980 ZB trend $ 155,8678 Capital Breeder kn 92,8588 KD Prvi izbor kn 14,3363 Ilirika Europa € 118,6702 PBZ Equity fond € 11,4704 HPB Dionički kn 113,2425 Erste Adriatic Equity € 97,4600 Neta Global Developed kn 88,5584 ZB aktiv kn 123,9450 InterCapital SEE Equity (Capital Two) € 100,8184 Platinum Global Opportunity $ 14,5071 KD Nova Europa kn 5,5216 OTP indeksni kn 47,1522 Platinum Blue Chip € 97,4025 Neta Frontier kn 472,3001 OTP Meridian 20 € 93,8406 A1 kn 99,4100 Alpen.Special Opportunity kn 155,6809 Neta New Europe kn 64,4990 Ilirika BRIC € 78,4777 Crobex10 kn 107,3837 KD Energija kn 8,6672 ZB BRIC+ € 94,6309 Allianz Equity € 162,2449 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,1100 Raiffeisen Harmonic € 100,0200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,0500 ZB Future 2025 € 100,2648 ZB Future 2030 € 98,8730 ZB Future 2040 € 99,1013 ZB Future 2055 € 99,2811 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 174,0393 PBZ Global fond € 15,1555 Addiko Balanced € 13,1963 KD Balanced kn 128,2905

tjedna promjena [%]

-0,19 2,36 0,80 0,60 0,37 3,38 0,68 -0,72 0,74 -0,12 2,70 -1,64 0,24 0,71 0,89 1,34 1,54 2,04 -1,15 2,43 3,88 -0,34 0,89 1,03 2,04 0,24 0,64 0,57 -0,56 -0,07 1,14 1,49 1,51 1,62 -1,47 1,04 1,80 0,25

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,6341 OTP uravnoteženi kn 115,9243 Allianz Portfolio kn 164,2721 Smart Equity € 101,3237 PBZ Conservative 10 fond € 110,7785 You Invest Active € 98,2100 You Invest Balanced € 100,0000 You Invest Solid € 101,2100 InterCapital Smart (Smart Equity II) € 101,3930 PBZ Flexible 30 fond € 100,5878 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,0315 Addiko Conservative € 14,3344 Raiffeisen Bonds € 176,7700 PBZ Bond fond € 130,2679 InterCapital Bond (Capital One) € 212,1005 HPB Obveznički € 159,6694 Neta Emerging Bond kn 83,0262 Erste Adriatic Bond € 118,8100 Raiffeisen Classic € 106,0700 PBZ Short term bond fond kn 102,3417 PBZ Dollar Bond fond $ 101,6353 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,8524 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4429 ZB plus kn 175,8269 ZB europlus € 150,7152 PBZ Euro Novčani € 139,3404 Raiffeisen Cash kn 157,9800 Erste Money kn 151,5700 Addiko Cash kn 152,3725 PBZ Dollar fond $ 132,3344 HPB Novčani kn 143,8381 OTP novčani fond kn 133,2887 InterCapital Money (Money One) kn 130,1115 Allianz Cash kn 118,4989 Erste Euro-Money € 116,0800 Auctor Cash kn 111,2345 Raiffeisen euroCash € 105,9400 HPB Euronovčani € 106,4246 Locusta Cash kn 1362,8884 Neta MultiCash kn 107,5364 OTP euro novčani € 102,5592

0,17 0,55 1,00 -0,11 -0,39 -0,28 -0,58 -0,71 -0,89 -0,40

naziv(fond)

valuta

-0,13 -0,03 -0,21 -0,48 -0,80 -0,37 1,20 -0,22 -0,30 -0,19 -0,54 -0,58 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 0,03 0,01 -0,05 0,00 0,01 -0,00 -0,11

U zadnje vrijeme na stranicama društvenih mreža pojavili su se oglasi koji privlače potencijalne kupce na povoljnu kupnju različite brendirane robe, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka. Otvaranjem linka od korisnika se traži unos osobnih podataka za registraciju, a nakon odabira plaćanja otvara se stranica s početnim slovima “http” umjesto “https”. Riječ je o lažnim stranicama koje služe za prikupljanje osobnih podataka i podataka o kartici, dok kupci robu za koju misle da su je naručili ne dobivaju.

Nagrađen Addiko brend

The Finance Brand, publikacija specijalizirana za marketing i brendiranje financijskih institucija, u svom izboru proglasila je brend Addiko banke jednim od devet najboljih. Ovaj je brend Addiko banka predstavila sredinom srpnja ističući da njegov novi identitet odražava novu poslovnu strategiju i pozicioniranje Banke, koje će se prvenstveno odraziti kroz jasnije, jednostavnije i izravnije bankarstvo.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Robin Harris

Stepinac - njegov život i vrijeme Školska knjiga

Kad mu nakon bankrota roditelji više ne mogu financirati studij, zaručnica se iznenada uda za drugoga, a kružok socijalista raskoli se zbog podrške Staljinu, Šmuel Aš prepušten je sam sebi. Javlja se na zagonetni oglas i počinje praviti društvo starom invalidu uselivši se u njegovu oronulu kuću na rubu Jeruzalema s pogledom na Dolinu raspeća. Uz vremešnog Valda u kući živi zagonetna Atalia, a Šmuel se nađe u procjepu između očaranosti ženom gotovo dvostruko starijom od sebe i želje da u djelu o Isusu i Židovima konačno iznese smjelu tezu o Judi i njegovoj izdaji.

Sarah J. Maas

Prijestolje od stakla Fokus Komunikacije

Knjiga je plod dugotrajnoga dokumentarističkog proučavanja Stepinčeva života i vremena britanskog povjesničara Robina Harrisa te je iznimno važna za hrvatsku nacionalnu i vjersku povijest.

U zadnjih 70 godina, još od vremena montiranog suđenja 1946., kardinal Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup, tema je mnogih polemika. U ovoj knjizi Robin Harris istražuje tek odnedavna dostupne izvore, uključujući i dokumente tajne policije pohranjene u Hrvatskome državnom arhivu, kako bi utvrdio istinu.

Amos Oz

Juda Fraktura

Tijekom izdržavanja kazne 18-godišnja ubojica Celaena prihvaća izazov nasljednika prijestolja kraljevstva Adarlana. Princ Dorian nudi joj izlaz, ali pod jednim uvjetom: mora pristati sudjelovati na natjecanju kao njegov kandidat, pobijediti sve protivnike, zaraditi status kraljevog ubojice, a potom i potpunu slobodu.

Protivnici su joj lopovi, ubojice i ratnici, a svaki od njih pod pokroviteljstvom je jednog od člana kraljevskog vijeća.

Celaena se priprema za turnir, no tada pronalaze jednog njezinog protivnika mrtvog.

Uskoro i drugog...

60 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Majka Terezija, Brian Kolodiejchuk

Poziv na milosrđe Verbum

Potresna knjiga o ljudima s ratom zahvaćenih područja primoranima na izgon i bijeg.

Priče u Izgonu su monolozi raznovrsnih stvarnih i izmišljenih likova, od obespravljenih žena preko ratobornih i poraženih muškaraca do tužnih pasa lutalica. Çiler Ilhan, jedna od najistaknutijih suvremenih turskih spisateljica, pokazuje duboko razumijevanje za ljudsko iskustvo, patnju i osjetljivost za životne boli i nepravde. Ova zbirka priča protkana je bezglasnim kricima osoba koje su odstranjene i prognane na rub života.

Emma Cline

Djevojke Profil Knjiga

Ova knjiga donosi zbirku do sada neobjavljenih tekstova Svete Majke Terezije čiji je utjecaj danas jednako snažan kao i za njezina života. Poziv na milosr­đe donosi njezine silno duboke, a ujedno i jednostavne, pristupačne mudre misli o milosr­đu i suosjećanju i o tomu kako živjeti djelatnu ljubav u svakodnevici čineći vlastiti život i život bližnjih bogatijim i ljepšim. U knjizi su sabrana i nikada do sada objavljena dirljiva svjedočanstva ljudi koji su bili bliski s Majkom Terezijom.

Çiler Ilhan

Izgon Naklada Ljevak

Sjeverna Kalifornija, kraj 60-ih.

Evie Boyd, usamljena i osjetljiva tinejdžerica, upoznaje skupinu djevojaka koje ju uvlače u komunu kojom upravlja karizmatični vođa. Priča o tinejdžerici i njezinu ulasku u kult temeljena je na priči o Charlesu Mansonu i njegovoj kvazihipijevskoj komuni odgovornoj za seriju stravičnih ubojstava 1969. Roman kirurškom preciznošću ulazi u um djevojaka u dobi kad je želja za prihvaćanjem najvažnija, ispisujući portret djevojaka koje se pretvaraju u žene, ali i trenutka u životu kad sve može poći u krivom smjeru.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode.

Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr. 098/9909 141. ​Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju

ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-con-

IZBOR IZ NADMETANJA

Poljoprivredni proizvodi RWA Reifeisen Agro, Zagreb, www.rwa.hr.

Tvrtka se bavi prodajom sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava te otkupom merkantile. Kontakt: Goran Tonković, gtonkovic@rwa.hr, +385 12022654, +385 98355121.

Partnerstvo Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka za uvoz i izvoz svježe i smrznute ribe traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu.

Kontakt: Igor Jurković, meduza@ka.t-com.hr, +385 47432400.

Distribucija Seal Tech, Zagreb, www.sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila. Traže distributera za brtveni materijal. Kontakt: Tomislav Vulić, sealtech. zadar@gmail.com, +385 23231333.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Hrvatska

Kante i posude za otpad

Radovi i opremanje

HŽ Putnički prijevoz nabavlja higijenske setove single. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 962.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. studenoga.

Grad Zagreb nabavlja kante i posude za otpad. Procijenjena vrijednost je 1,6 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 6. prosinca.

Dekorativna rasvjeta

Hotelska grupa Budvanska rivijera nabavlja radove i opremanje smještajnih jedinica u blokovima O, K i N hotela Aleksandar u Budvi. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,6 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 5. prosinca.

Higijenski setovi

Održavanje svjetlosne prometne signalizacije

Grad Osijek nabavlja usluge održavanja svjetlosne prometne signalizacije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 4,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

sulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/ 481-961.

Grad Zagreb nabavlja radove građenja dekorativne rasvjete zelenog željezničkog mosta preko Save. Procijenjena vrijednost je 6,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 6. prosinca.

Regija

Kombi-vozila

Izgradnja prijenosnog plinovoda

Grad Zagreb nabavlja kombivozila za prijevoz djece s poteškoćama u razvoju i prijevoz invalida. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca.

Plinovodi Ljubljana nabavljaju radove gradnje prijenosnog plinovoda R38 Kalce-Godovič.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 14. prosinca.

Sanacija stadiona

Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora nabavlja radove sanacije stadiona malih sportova u Pobrđu. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Svježe cvijeće

Poduzeće Pokop iz Sarajeva nabavlja svježe cvijeće. Rok dostave ponuda je 5. prosinca.

Gume za vozila

Elektroprivreda RS-a, Elektrodistribucija Pale, nabavlja gume za vozila. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju poslovni kompleks, vinarija...

Poslovni kompleks u gospodarskoj zoni Galižana u Općini Vodnjan, procijenjen na 26,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja betonaru za proizvodnju betona, pogon za proizvodnju betonskih elemenata i prateće sadržaje koji su u funkciji, pašnjak, privredno dvorište, upravnu zgradu, zgradu laboratorija, komandnu sobu, garažu za vozila, priručne radionice, hale za proizvodnju betonskih prefabrikata te halu za reciklažu i čeličnu nadstrešnicu. Na nekretnini se nalaze postrojenja tip CZ3P24N kapaciteta 80 m3/h; tip ROME CZ 5P 80 m3/h; miješalica tip ORU MS 2250/1500 godine proizvodnje 2008., kapaciteta-punjenja 2,25 m3/vibriranog betona 1,5 m3; miješalica tip ORU MS 2250/1500, godine proizvodnje 2006., kapaciteta-punjenja 2,25 m3/ vibriranog betona 1,5 m3; oprema za proizvodnju betonske galanterije tip Minimatic 1050, godine proizvodnje 2008.; kolska vaga, mosna-elektronička masna vaga maksimalnog opterećenja 50 t, dimenzije 18x3 m, godine proizvodnje 2005.; crpna stanica za naftu – elektronička masna vaga max. opterećenja 50 t, dimenzije 18x3 m, godine proizvodnje 2008.; laboratorij – elektronična masna vaga max. opterećenja 50 t, dimenzije 18x3 m, godine proizvodnje 2006.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 4. prosinca u 11.30 sati na Općinskom sud u Puli-Pola, soba br. 25. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje nekretnina koje su predmet prodaje: 8. prosinca od 10 do 10.30 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-6705-16, na način da se uplata jamčevine izvrši tri radna dana prije održavanja ročišta. U protivnom, uplata jamčevine neće se uzeti u obzir ako na dan održavanja ročišta za dražbu ista ne bude vidljiva na računu Općinskog suda.

Pogon vinarije na Lastovu, procijenjen na 700.000 kuna. Utvrđena početna cijena predstavlja početnu cijenu ispod koje se navedena imovina ne može prodati. Imovina će se proda-

62 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

vati na drugoj usmenoj javnoj dražbi koja će se održati u uredu javnog bilježnika Ive Radovića, Vukovarska 19/II., u Dubrovniku, 24. studenoga u 14 sati. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene i po načelu viđeno-kupljeno. Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do 13 sati, na telefon 091/5164 792. Razgledavanje se može obaviti u isto vrijeme. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto.

Postrojenje za preradu troske i vozila u Dugom Ratu procijenjeni na 4,7 milijuna kuna.

Pokretnine u naravi predstavljaju postrojenje za preradu troske procijenjeno na iznos od 4,6 milijuna kuna, uredska oprema procijenjena na iznos od 38.000 kuna, Chevrolet Aveo (2008. godina) procijenjen na 15.000 kuna, FAP cisterna vrijedna 10.000 kuna, kiper Iveco vrijedan 8000 kuna i Dacia Logan (2009. godina) procijenjen na 18.000 kuna. Ponude će se otvoriti 25. studenoga u 11.30 sati u sobi 202 Trgovačkog suda u Splitu. Uvjet prodaje je načelo viđeno-kupljeno.

U postupku prikupljanja ponuda mogu sudjelovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, pri čemu uz ponudu moraju dostaviti izvod iz sudskog ili obrtnog registra ili kopiju osobne iskaznice. Ponude se dostavljaju na adresu Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6. Dodatne obavijesti o imovini koja je predmet prodaje mogu se dobiti radnim danom na telefon 091/4133 066. Uz dostavu pisane ponude ponuditelji su dužni najkasnije do 23. studenog 2016. uplatiti jamčevinu u iznosu od 10.000 kuna na žiro-račun prodavatelja IBAN: HR8025000091101437209 otvoren kod Addiko Banka d.d. Zagreb.

Vinograd i šuma u Voloskom procijenjeni na 23,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi ima 11.187 četvornih metara i nalazi se unutar građevinskog područja naselja te je na istom dozvoljena višenamjenska gradnja. Dražba za ovu nekretninu se održava 3. prosinca u 13.30 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. kat. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno.

Nekretnine iz točke VII/I ovog zaključka ne mogu se na na prvoj dražbi prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. k.č. br. 103 k.o. Volosko ispod cijene od 3,3 milijuna, a k.č. br. 104/1 k.o. Volosko ispod cijene od 12,7 milijuna kuna. Poreze i pristojbe u vezi s porezom dužan je platiti kupac.

Razgledavanje je moguće 7. prosinca u 10 sati u zgradi Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji na adresi Opatija, Maršala Tita 4, soba broj 5/I. - sudska pisarnica. Kao kupci mogu sudjelovati one pravne i fizičke osobe koje su najkasnije do 17. studenog 2016. godine uplatile jamčevinu 10 posto od utvrđene vrijednosti za nekretninu za koju se natječu. Jamčevina se uplaćuje na račun ovog suda broj IBAN HR0323900011300002256. poziv na broj 00 29792015.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

na norveškom jeziku se predaju na: Gjøvik kommune, Kauffelds plass 1, Arve Sandvoll, 2815 Gjøvik, Norway, arve.sandvoll@gjovik. kommune.no. Elektronički pristup podacima: http://permalink.mercell.com/62074208. aspx.

Lovačke odore

Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika.

Uredski namještaj Visoka škola Beč - gospodarski studij, zastupana po Saveznoj nabavi d.o.o., raspisala je javni natječaj za sklapanje ugovora na rok od 60 mjeseci za isporuku i montažu uredskog namještaja za potrebe FHW-a. Vrijednost nabave: 320.000 eura. Natječaj je otvoren do 28. studenoga.

Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@ cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu.

Radna odjeća, posebna radna oprema i pribor Općina Gjøvik, Norveška, traži nabavu radne odjeće, posebne radne opreme i pribora.

Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave

Bove za označavanje Notre Dame Ravelin, Malta, traži nabavu bova za označavanje. Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Department of Contracts, Notre Dame Ravelin, Floriana, FRN 1600, Malta, info.contracts@gov.mt. Više podataka o natječaju na https://www.etenders.gov.mt/epps.

Računala i oprema East Riding of Yorkshire nabavlja multifunkcionalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www. yortender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engleskom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sarah Dyson, sarah.dyson@eastriding.gov.uk.

Preuređenje ceste

Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków – Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je: 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08110 Siedlce Poljska.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

BaleT-

kao užitak i posao Ljubav prema plesu može pobijediti ljubav prema arhitekturi. U Andreinoj sobi ta ljubav se produbljuje, ali se i dijeli s drugim ljubiteljima plesa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Moramo se svi malo pozabaviti time da vratimo publiku u kazalište

P

osao arhitekta je zanimljiv, a nakon uspješno ostvarenog projekta rezultat je građevina u kojoj se živi i koja se koristi. No Andrea Solomun je, unatoč diplomi arhitekture, odabrala drugačiji poslovni put - ples.

“Bila sam u zabludi kad je riječ o arhitekturi i mojoj ljubavi prema njoj. Kada ste mladi i upisujete fakultet, često imate iluziju o tome što će vam kasnije taj posao donijeti. Zanimanje i profesija su zapravo dvije potpuno različite stvari. Mislim da sam se u arhitekturu zaljubila zato što mi je dobro išla. Odmah sam dobila posao i radila na fakultetu. Tada sam zapostavila ples na jednu godinu, no shvatila sam da arhitektura kod nas stagnira. Mučilo me također to što nakon 10 sati ureda nisam baš bila

64 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

dobre volje”, kaže Andrea Solomun, vlasnica Andrea’s rooma.

Živjeti od plesa

Rad u kazalištu i ljubav prema predstavama i plesu su ipak prevagnuli. A činjenica je da je u to vrijeme mogla više zaraditi tim poslom nego baveći se arhitekturom. “Nikad se ne bi reklo da bi čovjek od fizičke aktivnosti mogao zarađivati više nego od neke intelektualne.

Arhitektura je bila uvijek prestižna profesija, no situacija je takva kakva jest. I to je razlog zašto sam se okrenula plesu”, dodaje Andrea Solomun.

Iako kaže kako se u svakom poslu smanjuje doza užitka prema dozi iritacije koja se javlja tijekom vremena, u onome što radi ipak uživa.

Foto: Željka Mikulčić

Andrea’s Room

Foto: Željka Mikulčić

S druge strane, uvijek je otvoreno pitanje kako živjeti od plesa.

“Mislim da je problem kod nas to što nam je broj kazališne publike drastično pao. Za to krivim i nas koji radimo u kazalištu jer smo počeli raditi predstave koje ne privlače publiku. Otišli smo u eksperimentalne plesne žanrove. Ja to podržavam, no treba polaziti od toga da se publika treba baviti predstavom i da im ona stoga

Otišli smo u eksperimentalne plesne žanrove, no treba polaziti od toga da se publika treba baviti predstavom

vamo odraditi predstavu i po 25 puta, a to je za naše pojmove puno. Moramo se svi malo pozabaviti time da vratimo publiku u kazalište”, ističe Andrea Solomun.

Ljubitelji plesa, ali i pilatesa i joge dobrodošli su gosti u njenoj sobi. Andrea’s room mjesto je gdje se može učiti, vježbati i zabaviti. “Sadržaji koje nudimo pristupačni su svima neovisno o dobi, spolu ili tjelesnim mogućnostima. Imamo polaznike od 15 do 55 godina starosti i to i na rekreativnom baletu, jogi ili pilatesu”, dodaje Andrea Solomun.

Jogu, rekreativni balet, pilates, barater i kondicijske treninge nudi na dvije lokacije u Zagrebu. “Najpoznatiji smo po baletu. Trenutačno imamo više od 150 polaznika rekreativnog baleta, što je najviše u Hrvatskoj i više od ukupnog broja polaznika baletnih škola, no to je razumljivo jer je ovo tečaj. Rekreativni balet može biti zabavan, privlačan svima i izvodiv”, naglašava Andrea Solomun.

Sadržaji koje nudimo pristupačni su svima neovisno o dobi, spolu ili tjelesnim mogućnostima.

Imamo polaznike od 15 do 55 godina starosti i to i na rekreativnom baletu, jogi ili pilatesu.

Andrea Solomun

Foto: Tomislav Marić

Interes polaznika sve veći

treba biti razumljiva. Publika nije glupa i nikada se takvom ne bi trebala smatrati”, naglašava Andrea Solomun.

Konceptualne i filozofske predstave nisu zanimljive publici pa se u njihovoj trupi rade predstave koje potiču fizičku aktivnost i imaju priču blisku običnom čovjeku.

“Možda netko može reći da smo plitke jer to nije visokointelektualni žanr. No mislim da je upravo to privuklo publiku. Nas dvije uspije-

Ideje o širenju posla postoje jer raste i interes polaznika. “Ema Janković i ja smo u našoj plesnoj kompaniji Dance Company &M krenule izgrađivati brend. Pokušavamo to napraviti i sa sadržajem plesnog centra. Trenutačno educiramo svoje pedagoge kako bismo predale svoje znanje i omogućili im da te satove vode i dalje”, kaže ona.

Djevojke iz Splita, Pule i Rijeke već pitaju kada će se otvoriti studio i u njihovim gradovima. “Za sada Ema i ja putujemo po gradovima i održavamo radionice gdje predstavljamo sadržaje koje imamo i ovdje. U okviru radionice ili master classa tijekom jednog ili nekoliko dana dajemo im mogućnost da probaju sve ono što nudimo u našem centru”, zaključuje Andrea Solomun.

Iako se zbog sigurnosti i izbjegavanja ozljeda ne vježba u špicama, ponoviti gradivo stečeno u baletnim školama ili učiniti prvi plié ili fuetté čak i u ozbiljnijim godinama možete još ovog tjedna.

21. studenoga 2016. | broj 3954 | Privredni vjesnik | 65

OSNOVANA JOŠ JEDNA BANKA U HRVATSKOJ – NARODNA BANKA VINA ZMAJEVAC

Osnovna valuta je – maligan Sjedište i trezor banke nalaze se u zmajevačkoj Vinoteci Baranyai Julia. Osnovna valuta ima i realno pokriće (1 maligan = 1 dcl vina). Pored maligana, tiskana je i novčanica “funt”, u spomen strašne legende o Crvenoj Marti piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

druga Surduk i KUD Jozsef Attila iz Zmajevca, u suradnji s TZ-om Baranja i lokalnim vinarima, organizirali su prvo obilježavanje Martinja, odnosno festivala mladog vina u baranjskom Zmajevcu.

Zahvaljujući iskustvu u organiziranju Vinskog maratona, proslave Vinceške i sličnih događanja u zmajevačkim surducima, i proteklo Martinje donijelo je nešto posebno. Naime, povodom Martinja u Zmajevcu je otvorena prva Narodna banka vina u Hrvatskoj. Sjedište i trezor banke se nalazi u zmajevačkoj Vinoteci Baranyai Julia. Osnovna valuta je “maligan” koja ima realno pokriće (1 maligan = 1 dcl vina). Pored maligana, tiskana je i novčanica “funt”.

Crvena Marta, vladarica Zmajevca, terorizirala je lokalni živalj u 15. stoljeću “Porijeklo naziva ‘maligan’ je iz francuskog jezika i označava volumni postotak alkohola u vinu, dok je naziv ‘funta’ povezan s legendom o zloj Crvenoj Marti, vladarici Zmajevca u 15. stoljeću koja je terorizirala Zmajevčane pa si je, u strahu od odmazde tadašnjeg mađarskog

kralja Matije Korvina, oduzela život u nabujalom Dunavu”, objašnjava Gabriela Gerštmajer, tajnica KUD-a Jozsef Attila, dodajući kako je kralj od Crvene Marte tražio jednu funtu (453 grama) mesa iz njezina buta.

Inače, maligani i funte se mogu kupiti u sjedištu Narodne banke vina. Jedan maligan vrijedi pet, jedna funta 50 kuna.

“Maliganima se u vinskim podrumima može platiti piće, a funtama jelo. Ovim valutama će se plaćati i u budućnosti u vrijeme raznih manifestacija u našim surducima. Bit će to i za predstojeći advent, vincešku, ali i za svaki dolazak i posjet vinarima. U ovaj turistički projekt je za sada uključeno desetak zmajevačkih vinara, ali zainteresirani su i vinari i ugostitelji iz Suze i Karanca”, kaže Hajnalka Bistrican, predsjednica MO-a Zmajevac i guvernerka Narodne banke vina u Zmajevcu. Inače, kako potiho navode Zmajevčani, njihova guvernerka nema baš slučajno crvenu kosu!

66 | Privredni vjesnik | broj 3954 | 21. studenoga 2016.

Hajnalka Bistrican

Gabriela Gerštmajer

Više od poštanske usluge: • PLUS obična dostava vaših računa - jedinstvena usluga na HR tržištu - po cijeni obične dostave - praćenja dostave putem web aplikacije i dokaz o uručenju (POTPIS) • Dostava NA RUKE • Dostava NA RUKE s potvrdom • ŽURNA dostava • FINANcIjSKA GARANcIjA na kvalitetu dostave

Potpuni servis: • Produkcija dokumenata: - izrada kuverata - izrada obrazaca - ispis dokumenata - automatsko kuvertiranje Nismo najveći davatelj poštanskih usluga na našem tržištu, ali odgovorno tvrdimo da smo najkvalitetniji i najpovoljniji na našem tržištu.

Jedini dajemo jamstvo za kvalitetu dostave!

072/385-386 info@liderexpress.hr

www.liderexpress.hr

Zagrebački velesajam etablirani je organizator sajmova, poslovnih i društvenih događanja sa 107 godina tradicije u neprekinutom poslovanju. Jedan je od 10 svjetskih sajamskih centara utemeljitelja UFI-ja, Međunarodne unije sajmova, stoljetni simbol grada Zagreba i izvozni proizvod Hrvatske.

Organizacijom sajmova i događanja Zagrebački velesajam izravno doprinosi promociji i umrežavanju hrvatskog i međunarodnog poslovnog okruženja. Uz sajamsku aktivnost, pružamo cjelovitu uslugu organizacije skupova i događaja; kongresa, konferencija, simpozija, poslovnih sastanaka, edukacijskih programa, okruglih stolova, marketing prezentacija proizvoda i usluga, tiskovnih konferencija, debata, domjenaka, prijema, poslovnih i gala večera, kulturnih i zabavnih događaja, confEx formata, izložaba, koncerata, festivala, kazališnih predstava, modnih revija i sportskih događaja, uvijek s jednim ciljem: zadovoljan klijent kojem posvećujemo maksimalnu pažnju, pružajući profesionalnu i učinkovitu uslugu.

U cilju postizanja poslovne izvrsnosti, Zagrebački velesajam implementira komunikacijski i koncepcijski redizajn te programske, prostorne i tržište inovacije kojima se repozicionira u vodećeg organizatora događanja, sve sukladno svojoj misiji srca poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

www.zv.hr

POSLOVNA OCEKIVANJA

2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj!

Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U POSEBNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 150 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara

veliki format

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.