Pv 3955

| ukrajinci žele lng | blagdanska potrošnja | rexpo | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

28. studenoga 2016., godina LXIII, broj 3955

domaća i strana ulaganja

Hrvatska je još neprivlačna investitorima intervju

Jadranka Boban Pejić Biovega

hgk i obnova baštine

Otvara se muzej hrvatskog gospodarstva još jedan uspjeh cronomar-a

Ovogodišnji izvoz 120 milijuna kuna

sadržaj

3955 / 28. studenoga 2016.

6 20

Ukupna izvozna vrijednost brodova isporučenih posredstvom CroNoMara u 2016. godini prijeći će 120 milijuna kuna

dossier: KAKO SE INVESTIRA U HRVATSKOJ

6

Inozemna ulaganja Hrvatska je još neprivlačna investitorima

10

Domaće investicije Blago smanjenje investicija

13

Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum Ukrajina zainteresirana za LNG terminal

14

Jadranka Boban Pejić, vlasnica Biovege Organska hrana ima realnu cijenu

AKTUALNO

INTERVJU

AKTUALNO

18

Obnavljanje baštine za održivi razvoj Stvara se muzej hrvatskog gospodarstva

20

Još jedan uspjeh CroNoMara Iz Šibenika direktno u svijet

22

26. forum o poslovanju nekretninama U fokusu izmjene Zakona o prometu nekretnina

34

PRIČA S RAZLOGOM 15 godina veleprodajnog lanca Velpro Glavni oslonac za profesionalne kupce

HRWWWATSKA

14

Jadranka Boban Pejić

40 Digitalna (R)evolucija

Ne opcija, nego nužnost

42

52

64

AKTUALNO Dani elektroničkih medija Medijska regulativa pred promjenama

SVIJET FINANCIJA 15. HBOR-ova međunarodna konferencija o poticanju izvoza Marić: Potencijala i prostora za napredak ima napretek

BUSINESS & LIFESTYLE Hrvatska dobila prvi motivacijski vodič za poduzetnice i sve one koje će to tek postati Postani sama svoj šef

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Irena Lučić

manifestacije pod vedrim nebom Ideja Vinoljubaca započinje u lipnju 2014., a danas potpisuju uspješnu organizaciju sedam tematskih vinskih festivala

N

Irena Lučić, predsjednica Udruge Vinoljupci

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

edavno sam pročitala naslov članka koji sugerira kako je Zagreb napokon postao cjelogodišnja turistička destinacija, upućujući pritom na bogatstvo sadržaja – zanimljivih turistima, ali i građanima – od kojih se brojni događaju na otvorenim gradskim prostorima. Želim vjerovati kako je i udruga Vinoljupci, čija sam predsjednica, tom pozitivnom i dugo očekivanom trendu dala svoj skromni doprinos.

Organizirati bilo kakvu javnu, tematsku i smislenu manifestaciju nije nimalo lako, a učiniti to pod vedrim nebom – dodatan je izazov, ali i nevjerojatno zadovoljstvo. Vinoljupci danas potpisuju uspješnu organizaciju sedam tematskih vinskih festivala, od kojih su dva (ipak) potražila utočište unutar četiri zida zbog vremenskih neprilika. Preostalih pet uspješno je održano na otvorenom – na zagrebačkim trgovima i ulicama. Ideja Vinoljubaca započinje u lipnju 2014. slično kao i brojne druge ideje – spontano, entuzijastično i bez realnog osjećaja što nas sve očekuje u praksi. Prvi vinoljupski open-air festival pod nazivom Istra u srcu Zagreba održan je početkom srpnja, u jeku nogometnog prvenstva i uz ozbiljnu prijetnju kiše.

Okupio je devet istarskih vinara te oko 150 posjetitelja. Iako iscrpljeni i umorni (o financijskoj nuli da i ne govorim), postali smo svjesni da smo pokrenuli jedan sasvim novi trend. Uz oduševljenje posjetitelja bilo je očito da su ljudi umorni od imidža vina kao “skupe zabave namijenjene eliti” te da su željni neformalnih i opuštenih sadržaja, a da pritom ne izgube kvalitetu. I tako je oblikovan koncept Vinoljubaca, u kojem vinske regije Hrvatske predstavljamo u centru Zagreba, poštujući pritom standarde vinskih festivala, s ciljem edukacije potrošača i predstavljanja vina i vinara - na čije uratke i uspjehe uistinu možemo biti ponosni. Naša udruga od samog početka ima podršku Turističke zajednice grada Zagreba i na tome im ovim putem javno zahvaljujem! Također, našu manifestaciju Vinoljupci u Tomićevoj koju smo pokrenuli ove godine s ciljem oživljavanja vinske tradicije te male, ali turistički vrlo značajne ulice, podržava i Grad Zagreb. No, iako smo prepoznati kao udruga koja organizira projekte od turističko-kulturnog značaja, problema

4 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

u praktičnom organizatorskom životu nimalo nam ne nedostaje.

Svakako, organizacija takvog događanja ima i neke nepoželjne trenutke, a to je primjerice komplicirana i nelogična formalna procedura dobivanja dozvole za korištenje javne površine od Grada Zagreba. Grad nas podržava i prepoznaje kao hvalevrijedan projekt, no to nimalo ne umanjuje neugodno i vrlo stresno iščekivanje rješenja o korištenju, primjerice Tomićeve ulice, čiji je postupak dobivanja u neskladu sa svakom logikom planiranja i organizacije, pa čak i u koliziji s dobivanjem drugih dozvola, primjerice one za ulazak vozila u pješačku zonu koje izdaje ista institucija – u

Jedan od stresnih elemenata je komplicirana i nelogična procedura dobivanja dozvole za korištenje javne površine ovom slučaju Grad Zagreb. Naime, ako zahtjev predamo prerano ljubazno nas odvraćaju uz molbu da dođemo 14 dana prije manifestacije. Ako ga predamo 14 dana prije manifestacije (kada je organizacija već u punom zamahu), moguće je da rješenje nećemo dobiti jer nije stiglo na dnevni red. Također, do zadnjeg trenutka ne znamo koliko će iznositi naknada za korištenje ulice. Bez rješenja ne bismo smjeli objavljivati manifestaciju, prodavati ulaznice niti promovirati događanje, a ono je i preduvjet za obveznu prijavu javnog okupljanja MUP-u.

Naravno, u cijeloj priči postoji i top 10, ako ne i top 20 pozitivnih stvari. Ponajviše, riječ je o dobrom osjećaju proizašlom iz spoznaje da si napravio nešto na što je veliki broj ljudi odreagirao podrškom i pozitivnim feedbackom.

BROJKE, BROJKE

KORIŠTENJE VODA I ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐIVANJA U INDUSTRIJI U 2015.

99,6% opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0,2% poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo, rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija

0,2% opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

41.163.216.000 m3 opskrba vodom u 2015.

U 2015. ukupno je ispušteno

Vode za opskrbu:

1,5%

64.547.000 m3 upotrijebljene vode

12,1%

5,1% 19,8% 86,4% 17,4%

iz vodotoka iz akumulacija

iz javnog vodovoda, iz drugih sustava, podzemne vode te iz izvora, jezera i mora

57,7%

u vodotoke u more u zemlju, jezera i akumulacije

Ispuštenih pročišćenih otpadnih voda u 2015. bilo je Izvor: DZS

u javnu kanalizaciju

12.943.000 m3

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 5

KAKO SE INVESTIRA U HRVATSKOJ

6 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Inozemna ulaganja

Hrvatska je još neprivlačna investitorima Prepreke većem ulasku stranih investicija u Hrvatsku u Udruženju stranih ulagača u Hrvatskoj vide u pravnoj nesigurnosti, poreznom opterećenju, parafiskalnim nametima, neefikasnoj javnoj upravi te u funkcioniranju pravosuđa piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

I

zravna inozemna ulaganja, prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, početkom ovogodišnjeg listopada iznosila su 606,3 milijuna eura, od čega je 283,9 milijuna eura otpadalo na vlasnička ulaganja u poduzeća. Inače, u zadnje 23 godine izravna strana ulaganja veća su od 29,7 milijardi eura, a od tog iznosa su 2,3 milijarde eura bila tzv. kružna izravna ulaganja.

Bez napretka u konkurentnosti, ali i strategije, nećemo moći privući kvalitetne i obilnije izravne investicije, ističe Savić U ovoj godini najviše izravnih stranih ulaganja stiglo je iz Austrije, 191,5 milijuna eura, dok su ukupna ulaganja te zemlje u Hrvatsku premašila 5,2 milijarde eura. Država iz koje je u protekle 23 godine stiglo najviše stranih investicija je Nizozemska, s gotovo šest milijardi eura stranih ulaganja, dok se u ovoj godini iz te države bilježe ulaganja od “skromnih” 30,8 milijuna eura. Strana ulaganja proteklih su go-

dina stizala i iz Njemačke - 2,8 milijardi eura, Mađarske - više od dvije milijarde eura, Italije - gotovo 1,5 milijardi eura, ali i Slovenije iz koje je došlo gotovo 1,4 milijarde eura izravnih stranih ulaganja.

“Inozemna izravna ulaganja u drugom su kvartalu iznosila svega 83,2 milijuna eura, što je jedna od najniže zabilježenih razina kada se uspoređuju ulaganja u ovom dijelu godine. No, kada se tome doda prvo tromjesečje koje je bilo znatno povoljnije, izravna ulaganja u prvom polugodištu i nisu bila tako loša s obzirom na prijašnje godine, no i dalje su vrlo loša s obzirom na godine prije krize, što znači da investitori nisu promijenili odnos prema Hrvatskoj kao destinaciji za ulaganja. Naime, nakon iscrpljivanja privatizacija velikih i značajnih tvrtki, Hrvatska je investitorima manje privlačna zbog problema koji se uglavnom vežu uz administrativne procedure i nesigurnosti sustava zbog učestalih promjena uvjeta poslovanja odnosno zakonskih okvira što onemogućava dugoročnija planiranja”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gopodarske komore Zvonimir Savić, dodajući da je sve to vrlo vidljivo i neprestano ponavljano i naglašavano u međunarodnim istraživanjima o lakoći poslovanja i konkurentnosti.

Nakon iscrpljivanja privatizacija velikih i značajnih tvrtki, Hrvatska je investitorima manje privlačna zbog problema koji se uglavnom vežu uz administrativne procedure i nesigurnosti sustava zbog učestalih promjena uvjeta poslovanja.

Zvonimir Savić, HGK

Statičnost hrvatskog gospodarstva

Savić kao primjer izdvaja kretanja Globalnog indeksa konkurentnosti Svjetskog gospodar28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 7

KA OJ K K

SE INV TIRA U ES

O

VATS HR

više od mlrd €

29,7

iznos izravnih ino ulaganja u zadnje 23 godine u Hrvatsku

331,3 mil €

skog foruma, gdje je zamjetna prilična statičnost hrvatskog gospodarstva, odnosno hrvatsko gospodarstvo kroz vrijeme ne pokazuje pozitivne trendove ni po jednom pokazatelju globalne konkurentnosti.

“Prema većini pokazatelja konkurentnosti Hrvatska se od 2009. godine nije puno pomaknula na globalnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno nije poboljšavala svoj relativni položaj u svijetu. Upravo takvi pokazatelji razotkrivaju statičnost hrvatskog gospodarstva kroz vrijeme i to u godinama u kojima ostale države Srednje i Istočne Europe bilježe postupan gospodarski rast koji je brži od prosjeka Europske unije te uslijed toga smanjuju svoju razliku u razvijenosti u odnosu na prosjek EU28”, rekao je Savić, ocijenivši da bez napretka u konkurentnosti, ali i strategije, nećemo moći privući kvalitetne i obilnije izravne investicije, osobito u sektoru međunarodno razmjenjivih dobara.

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku su dolazila u valovima, dok se zlatnim godinama može smatrati razdoblje od 2004. do 2009. godine.

Primjerice, izravna strana ulaganja su samo u 2007. godini premašila 3,4 milijarde eura.

Po djelatnostima, najznačajnija strana ulaganja i u ovoj godini stigla su iz financijskoga sektora i iznosila su 331,3 milijuna eura. Inače iz tog sektora ukupna strana ulaganja premašila su sedam milijardi eura. Na drugom mjestu po vrijednosti stranih ulaganja u ovoj godini je sektor poslovanja nekretninama gdje su strana ulaganja bila veća od 162,6 milijuna eura, dok je u cijeli taj sektor od 1993. uloženo 2,4 milijarde kuna.

Nedovoljno greenfield investicija

Komentirajući kretanja stranih investicija na predstavljanju Bijele knjige Udruženja stranih ulagača, guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako je Hrvatska zabilježila veliki pad investicija neposredno nakon krize 2009. godine, no isto tako čelni čovjek središnje banke istaknuo je da se u posljednjih pet tromjesečja primjećuje trend njihova rasta. “Neto strana ulaganja, dakle strana ula-

Prvih 10 izravnih ulaganja po zemljama, obveze1), u milijunima eura Zemlja

ulaganja financijskog sektora u Hrvatsku u ovoj godini

NIZOZEMSKA AUSTRIJA NJEMAČKA LUKSEMBURG MAĐARSKA ITALIJA

2014.

2015.

1. i 2. tr. 2016.2)

UKUPNO (1993.-2. tr. 2016.)

2.405,5

68,3

30,8

5.999,6

-82,5

-852,6

191,5

5.254,0

-811,2

193,3

139,8

2.841,5

59,3

287,1

141,2

2.192,1

-89,9

-109,0

18,5

2.079,0

8,3

20,4

72,2

1.488,9

FRANCUSKA

34,7

19,4

7,0

1.397,5

SLOVENIJA

25,4

87,8

21,0

1.314,8

VELIKA BRITANIJA

22,3

613,1

86,4

1.181,4

NIZOZEMSKI ANTILI

-12,4

-0,5

-0,1

840,1

Od prvog tromjesečja 2009. promijenjena je metodologija izračuna zadržanih zarada, a svodi se na evidentiranje zadržane zarade na tromjesečnoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadržane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.; 2) preliminarni podaci 1)

Izvor: HNB

191,5 mil €

Izravna ulaganja, obveze1), u milijunima eura Godina

uložila Austrija u Hrvatsku u 2016. (najviše od svih ino investitiora)

VLASNIČKA ULAGANJA U poduzeće izravnog ulaganja

U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje)

Između horizontalno povezanih poduzeća

2014.

2.185,2

0,0

0,0

2015.

1.920,7

0,0

3,9

283,9

0,0

0,0

21.027,2

-0,3

9,8

1. i 2.tr.2016.3) UKUPNO (1993.-2. tr. 2016.)

Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozems 2) Od prvog tromjesečja 2009. promijenjena je metodologija izračuna zadržanih zarada, a svodi se na evidentiranje zadržane zarade na tromjesečnoj osnovi u 3) preliminarni podaci 1)

Izvor: HNB

8 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

ganja u Hrvatsku minus ulaganja iz Hrvatske u druge zemlje, praktički su pala blizu nule s razina prije krize, koje su bile i 4,5 posto BDP-a. U Hrvatskoj je puno veći problem taj što Hrvatska ni tada nije imala dovoljno greenfield investicija, posebno u industriju”, rekao je guverner Vujčić.

Prepreke većem ulasku stranih investicija u Udruženju stranih ulagača u Hrvatskoj vide u pravnoj nesigurnosti, poreznom opterećenju, parafiskalnim nametima, neefikasnoj javnoj upravi te funkcioniranju pravosuđa.

Strani ulagači kao ključna područja na kojima su potrebni pomaci kako bi se poboljšala poslovna klima te privukla strana ulaganja vide i “krutost” radnog zakonodavstva, smatraju i da je gospodarstvo opterećeno brojnim dodatnim, parafiskalnim troškovima koji se moraju platiti a nisu jasno povezani s poslovanjem. Zbunjuje ih i trajanje sudskih postupaka te ponekad potpuno različit tretman pojedinih postupaka na lokalnim razinama od nacionalne.

Izravna ino ulaganja, prema preliminarnim podacima HNB-a, početkom listopada iznosila su 606,3 milijuna eura

Prvih 10 izravnih ulaganja po djelatnostima, obveze1), u milijunima eura Djelatnost FINANCIJSKO POSREDOVANJE, OSIM OSIGURAVAJUĆIH I MIROVINSKIH FONDOVA OSTALE POSLOVNE DJELATNOSTI

1. i 2.tr. 2016.2)

UKUPNO (1993.-2. tr. 2016.)

-615,8

331,3

7.030,9

-59,6

-38,2

2.675,4

2014.

2015.

197,4 1.203,2

TRGOVINA NA VELIKO I POSREDOVANJE U TRGOVINI

-44,3

87,9

27,9

2.659,0

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

116,2

-57,7

162,6

2.441,8

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

117,0

-3,6

35,4

1.883,6

TRGOVINA NA MALO; POPRAVAK PREDMETA ZA KUĆANSTVO

144,5

112,5

47,2

1.843,0

PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA

-121,4

-74,2

1,4

1.306,2

155,8

168,6

66,0

1.257,0

PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA

132,8

-216,5

-169,3

1.226,3

HOTELI I RESTORANI

207,4

24,2

-37,9

925,0

vlasnička ulaganja u nekretnine

Od prvog tromjesečja 2009. promijenjena je metodologija izračuna zadržanih zarada, a svodi se na evidentiranje zadržane zarade na tromjesečnoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadržane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.

2) preliminarni podaci 1)

Izvor: HNB

ZADRŽANA DOBIT2)

DUŽNIČKI INSTRUMENTI

UKUPNO

Zadržana dobit

U poduzeće izravnog ulaganja

U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje)

Između horizontalno povezanih poduzeća

Obveze

-187,7

259,8

96,1

40,0

2.393,5

-803,2

17,6

-22,5

-946,9

169,6

463,2

-60,3

54,0

-134,5

606,3

4.251,6

3.208,4

196,8

1.020,6

29.714,1

tvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil. EUR) i lipnju 2014. godine (1.485,8 mil. EUR). razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadržane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 9

KA OJ K K

SE INV TIRA U ES

O

Domaće investicije

VATS HR

Blago smanjenje investicija Kod bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu zabilježen je blagi rast od 1,7 posto, što znači da je do ukupnog pada došlo zbog manjih ulaganja u rabljenu dugotrajnu imovinu, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

više od mlrdkn

46,4

lani uloženo u dugotrajnu imovinu

oko mlrd kn

6,3

uloženo u prerađivačku industriju tijekom 2015.

P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2015. godine u Hrvatskoj su domaći investitori - u koje se ubrajaju poduzetnici, financijske i osiguravateljske institucije, proračunski korisnici i neprofitne organizacije - u dugotrajnu imovinu uložili ukupno više od 46,4 milijarde kuna što je 0,28 posto ili oko 130 milijuna kuna manje investicija nego godinu dana ranije. Prema tim podacima može se zaključiti da su ukupne investicije blago smanjene. S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore ističu da je riječ o nominalnom smanjenju pa bi se, kad bi se u obzir uzela prisutna deflacija od 0,5 posto, moglo zaključiti da je zabilježen njihov neznatni realni rast u odnosu na prethodnu godinu.

“Podaci za 2014. godinu zbog promjene metodologije nisu u potpunosti usporedivi s prethodnim godinama, ali podaci o njihovoj strukturi u 2015. pokazuju do kakvih je promjena došlo u odnosu na prethodnu godinu. Za početak, kod bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu zabilježen je blagi rast od 1,7 posto, što znači da je do ukupnog pada došlo zbog manjih ulaganja u rabljenu dugotrajnu imovinu”, kažu u HGK-u.

Vlastita sredstva, krediti, leasing

21,7mlrd kn

uloženo u građevinske objekte

Najveći izvor, odnosno 51,55 posto financiranja investicija činila su vlastita sredstva i zajednička ulaganja, i taj je iznos i udio blago povećan u odnosu na prethodnu godinu. Nešto manje od 27 posto ukupnih ulaganja, odnosno gotovo 12,5 milijardi kuna, financirano je kreditima ili

10 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

putem financijskoga najma, odnosno leasingom. Proračunskim sredstvima ili sredstvima ostvarenima prema posebnim propisima lani je realizirano 6,16 milijardi kuna investicija od-

Lani je 51,55 posto investicija financirano vlastitim sredstvima i zajedničkim ulaganjima nosno 13,2 posto, a sredstvima Europske unije tek 2,2 milijarde kuna ili 4,8 posto.

Vlastita sredstva kao izvor financiranja najviše su koristili u IT sektoru te rudarstvu i vađenju, gdje je njihov udio u ukupnim investicijama 94 i 93 posto. U prerađivačkoj industriji, koja je ostvarila najveća ulaganja, vlastita su sredstva investitora bila izvor ulaganja za 72 posto iznosa ukupnih investicija. Najmanje, oko 20 posto, činila su vlastita sredstva ulaganja kod proračunskih korisnika odnosno u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, kao i u obrazovanju.

Kod njih je najviši udio proračunskih sredsta-

Izvori financiranja/stjecanja investicija u dugotrajnu imovinu u 2015. (u tis. kn) Djelatnost investitora

Ukupno

Vlastita sredstva i zajednička ulaganja

Financijski Sredstva krediti i Europske unije leasing

Proračunska sredstva

Ostalo

206 308

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1 414 110

725 058

328 803

28 321

125 620

Rudarstvo i vađenje

1 336 726

1 243 187

85 013

-

1 495

7 031

Prerađivačka industrija

6 316 718

4 555 380

1 404 985

100 282

67 807

188 264

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

3 178 230

2 085 242

693 806

4 179

1 131

393 872

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

2 264 058

558 640

480 343

226 845

837 332

160 898

Građevinarstvo

2 857 308

914 065

573 176

1 015 346

345 088

9 633

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

3 162 930

2 688 019

457 059

3 273

2 237

12 342

Prijevoz i skladištenje

5 046 810

1 738 113

2 541 348

135 720

428 284

203 345

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

3 080 588

1 408 795

1 623 049

38 398

7 650

2 696

Informacije i komunikacije

2 951 995

2 777 603

76 696

9

19 044

78 643

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

3 092 391

1 637 301

1 442 750

-

632

11 708

Poslovanje nekretninama

2 260 672

1 053 741

884 175

2 860

319 896

-

733 360

448 231

179 482

20 092

70 336

15 219

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

1 030 427

189 797

838 325

174

1 795

336

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

5 656 996

1 151 355

626 270

467 395

3 151 497

260 479

Obrazovanje

643 435

136 573

13 196

186 843

279 714

27 109

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

624 062

208 309

39 203

1 596

333 869

41 085

Umjetnost, zabava i rekreacija

718 900

376 947

164 726

10 157

148 218

18 852

69 872

43 021

5 713

2 671

18 120

347

46 439 588

23 939 377

12 458 118

2 244 161

6 159 765

1 638 167

Ostale uslužne djelatnosti Ukupno

Izvor: DZS

Bruto investicije u dugotrajnu imovinu prema sjedištu investitora i lokaciji investicijskih objekata u 2015. (u tis. kn) Županija

Zagrebačka

Investicije prema sjedištu investitora

Investicije prema lokaciji investicijskih objekata

ukupno

u novu dugotrajnu imovinu

u rabljenu dugotrajnu imovinu

u novu dugotrajnu imovinu

u rabljenu dugotrajnu imovinu 479 228

2 578 386

2 349 920

228 466

3 773 308

Krapinsko-zagorska

699 647

613 208

86 439

959 383

81 180

Sisačko-moslavačka

465 530

429 203

36 327

1 202 843

50 766

Karlovačka

450 683

406 278

44 405

693 498

299 098

1 050 084

959 650

90 434

1 115 351

120 528

Koprivničko-križevačka

554 814

518 017

36 797

726 735

39 774

Bjelovarsko-bilogorska

319 356

267 584

51 772

728 273

214 428

3 626 345

2 915 607

710 738

3 980 821

386 969

176 955

162 540

14 415

440 855

14 705

Virovitičko-podravska

260 280

240 024

20 256

394 612

22 940

Požeško-slavonska

334 840

276 503

58 337

374 564

73 498

Brodsko-posavska

501 546

435 190

66 356

848 846

120 032

Varaždinska

Primorsko-goranska Ličko-senjska

Zadarska

809 386

778 650

30 736

1 190 184

121 190

Osječko-baranjska

1 415 594

1 296 629

118 965

2 160 828

231 034

Šibensko-kninska

706 849

670 675

36 174

848 881

91 840

552 117

457 483

94 634

830 025

98 406

Splitsko-dalmatinska

2 528 752

2 251 624

277 128

3 504 972

562 807

Istarska

1 888 211

1 723 175

165 036

2 434 973

157 249

Dubrovačko-neretvanska

1 666 033

1 513 736

152 297

2 393 701

184 703

Vukovarsko-srijemska

Međimurska

775 347

725 622

49 725

1 052 939

56 619

Grad Zagreb

25 078 833

22 828 609

2 250 224

12 039 745

1 212 667

Neraspoređeno Republika Hrvatska

-

-

-

124 590

-

46 439 588

41 819 927

4 619 661

41 819 927

4 619 661 Izvor: DZS

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 11

KA OJ K K

SE INV TIRA U ES

O

ili 21 posto te kod javne uprave i obrane gdje je vrijednost investicija smanjena za 806 milijuna kuna odnosno 13 posto.

Najviši iznos ulaganja financiran sredstvima Europske unije ostvaren je u građevinarstvu i na razini je višoj od milijardu kuna. To je više od 45 posto ukupnog iznosa investicija realiziranih uz pomoć novca EU-a ostvarenih lani u Hrvatskoj, ali i 35,5 posto svih lanjskih ulaganja koja su ostvarili investitori u građevini.

VATS HR

Najveći udio u ukupnim ulaganjima u 2015. od 13,6 posto ima prerađivačka industrija

va i sredstava ostvarenih prema posebnim propisima i kreće se od 43,5 posto u obrazovanju do gotovo 56 posto u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju.

Prema djelatnosti investitora, najveći udio u ukupnim ulaganjima tijekom prošle godine, od 13,6 posto, ima prerađivačka industrija, u kojoj je u dugotrajnu imovinu lani uloženo više od 6,3 milijarde kuna. U javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju ukupna su ulaganja iznosila 5,6 milijardi kuna ili 12,18 posto ukupnog iznosa, dok su u prijevozu i skladištenju realizirane 5,04 milijarde kuna ulaganja odnosno 10,8 posto.

Jedna od tvrtki koja je lani završila svoju 100 milijuna kuna vrijednu investiciju je Atlantic Grupa koja je u Industrijskom parku Nova Gradiška investirala u novi suvremeni pogon za proizvodnju energetskih pločica.

“Ovaj je projekt primjer mogućnosti efikasnog investiranja u Hrvatskoj, u čemu smo imali veliku potporu lokalne zajednice i državnih institucija, kao i financijskih partnera, prije svega Europske banke za obnovu i razvoj”, izjavio je na otvaranju pogona predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Projekt je, naime, financiran vlastitim sredstvima

kompanije i kreditom EBRD-a.

Prošle godine od velikih investicija domaćih investitora svakako treba spomenuti i završetak izgradnje 361 milijun kuna vrijednog, novog proizvodno-skladišno-razvojnog kompleksa Pharma Valley riječke tvrtke JGL. “U životu svake tvrtke ostaju zabilježene neke posebno značajne odluke, nakon kojih sadašnjost i budućnost dobiju sasvim novu dimenziju. Naša je vizija bila jasna, naša je odlučnost bila jaka, naša je predanost bila potpuna. Snovi su se ostvarili, te izgradnjom kompleksa Pharma Valley otvaramo vrata naše nove budućnosti”, rekao je tada predsjednik Upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani.

EU sredstava najviše u građevinarstvu

Promatrajući samu vrijednost investicija, u prošloj su godini na godišnjoj razini najviše povećane investicije u djelatnosti opskrbe i odvodnje te gospodarenju otpadom za 690 milijuna kuna ili 44 posto, dok su u prerađivačkoj industriji rasle za 613 milijuna kuna ili 11 posto, a u IT sektoru za 562 milijuna kuna ili 24 posto.

Istodobno, najveći pad, od milijardu kuna ili 25 posto, zabilježen je u trgovini i financijskom sektoru, za 831 milijun kuna

12 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Po iznosu ukupnih ulaganja financiranih sredstvima EU-a na drugom mjestu su javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje, no s upola manjim iznosom od 467,4 milijuna kuna te upola manjim udjelom, od 21 posto, u svim ulaganjima poduprtima novcem iz EU-a.

najviše se ulagalo u objekte

U građevinske objekte uloženo je 21,7 milijardi kuna ili 47 posto, a u postrojenja i opremu s montažom 13,7 milijardi kuna, u transportnu imovinu uloženo je 5,6 milijardi kuna, a u intelektualnu imovinu 1,73 milijarde kuna.

U građevine je uloženo 3,7 milijardi kuna, dok je 2,88 milijardi kuna investirano u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju te u prijevozu i skladištenju. U postrojenja su najviše uložili investitori iz prerađivačke industrije, i to više od 3,66 milijardi kuna, dok su najveća ulaganja u intelektualnu imovinu bila u IT sektoru i to 604,3 milijuna kuna, činila su 20,5 posto ukupnih ulaganja tog sektora. Kad se pogleda sjedište investitora i lokacija investicije, lani su najviše, 25 milijardi kuna ili 54 posto ukupnih ulaganja, uložili investitori iz Zagreba, od toga su 22,8 miliijardi kuna bila ulaganja u novu dugotrajnu imovinu, a 2,2 milijarde u rabljenu. Najmanje, 176,9 milijuna kuna ili tek 0,4 posto ukupnih investicija, bile su investicije ulagača Ličko-senjske županije.

AKTUALNO Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum

Ukrajina zainteresirana za LNG terminal Želimo surađivati na području energetike i na izgradnji terminala jer bi na taj način mogli osigurati energetsku neovisnost naše države, istaknuo je ukrajinski premijer Volodimir Grojsman

H

rvatsko gospodarsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem, u sklopu službenog posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Ukrajini, organiziralo je prošli tjedan Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum koji je platforma gospodarskoj suradnji i putem kojeg će naše tvrtke jednostavnije dobiti prilike nakon oporavka ovog tržišta od 45 milijuna stanovnika. Forum je okupio 250 gospodarstvenika od kojih 150 ukrajinskih.

“Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine smanjila deficit u robnoj razmjeni s Ukrajinom za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To budi opti-

Predsjednik Uprave Končara EI Darinko Bago ocijenio je da je ukrajinsko tržište gladno svih vrsta roba i usluga mizam i daje jasan signal da za hrvatske tvrtke ovdje posla ima”, rekao je Burilović otvarajući Forum.

Plenković je kazao da će Hrvatska svojim iskustvom pomoći Ukrajini u provedbi sporazuma u pridruživanju EU i procesu mirne reintegracije te da su dobri prijateljski odnosi ujedno prilika za poboljšanje gospodarske suradnje. Dodao je da se Hrvatska zalaže za ukidanje viznog

režima ukrajinskim građanima. Ukrajinski premijer Volodimir Grojsman izjavio je da Ukrajina želi sudjelovati u projektu LNG terminala u Hrvatskoj. “Hrvatska se sprema na gradnju LNG terminala. Želimo surađivati na području energetike i na izgradnji terminala jer bi na taj način mogli osigurati energetsku neovisnost naše države”, istaknuo je Grojsman.

Cilj: spojiti male i srednje tvrtke

Predsjednik Ukrajinske industrijske i trgovinske komore Genadij Čižikov, ustvrdio je kako u Ukrajini postoji interes za hrvatske prehrambene proizvode, dok oni primjerice mogu ponuditi dijelove za našu brodogradnju. On smatra da je prvenstveni cilj spojiti male i srednje tvrtke.

Direktor Državne geodetske uprave Danko Markovinović obavio je konkretne razgovore s ukrajinskom geodetskom upravom o implementaciji inspire direktive i o budućem twinning projektu kojem će Državna geodetska uprava biti

nositelj. “Sličan smo projekt nedavno završili u Moldaviji, vrijedan 1,2 milijuna eura. To je dobar primjer izvoza hrvatskog znanja na državnoj razini”, rekao je Markovinović. Predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) Davorin Štetner potpisao je Sporazum o suradnji s ukrajinskim poslovnim anđelima u pomaganju start-upa ovih dvaju zemalja.

Ipak, situacija u Ukrajini nije laka. U dvije im je godine, kao posljedica rata, BDP gotovo prepolovljen. Primjerice, tvrtka Munja na ovom je tržištu prisutna od 1992. gdje je ostvarivala godišnje prihode od dva milijuna eura i sada ih pokušava vratiti na tu razinu. “Moramo biti realni. Poslovati ovdje je rizik. Radimo na povjerenje i dosad nismo izgubili ni lipe u poslovanju s ukrajinskim tvrtkama”, rekao je predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža. Predsjednik Uprave Končara EI Darinko Bago ocijenio je da je ukrajinsko tržište gladno svih vrsta roba i usluga te da je Končar svoju postojeću poziciju došao pojačati.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Jadranka Boban Pejić, vlasnica Biovege

Organska hrana ima realnu cijenu U posljednje vrijeme pitanje koje se poteže na svjetskoj razini jest je li konvencionalna hrana prejeftina budući da u njenu cijenu nisu uključeni svi utjecaji koje takva proizvodnja ima na okoliš i zdravlje. Stoga pravo pitanje doista glasi je li konvencionalna hrana prejeftina, a ne je li organska hrana preskupa razgovarao Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

vrtka Biovega lider je na hrvatskom tržištu eko proizvoda i danas sa svojim sestrinskim tvrtkama zapošljava više od 200 ljudi. Ovaj cjeloviti poslovni koncept, koji na tržištu postoji već više od 20 godina, zapravo ima još dublje korijene koji su pokrenuti i čitavo desetljeće prije osnutka same tvrtke. Osnivači Biovege Zlatko Pejić i Jadranka Boban Pejić u tom razdoblju stvorili su poslovno-partnersku priču na svim razinama te pokazali da je moguća pozitivna promjena u odnosu prema poslu, ali i prema hrani. O stanju u domaćoj ekološkoj poljoprivredi koja posljednjih desetak godina raste velikim stopama i po obujmu se povećala gotovo 25 puta razgovarali smo s Jadrankom Boban Pejić.

n Broj ekoloških proizvođača kao i površina pod eko nasadima raste. Kakve to izazove predstavlja za državu i proizvođače?

- Što se tiče stanja u hrvatskoj ekološkoj poljoprivredi, situacija je zadovoljavajuća. Stope po kojima ekološka proizvodnja raste - i kad je riječ o površinama pod eko uzgojem, ali i kad je riječ o broju prozvođača - visoke su i brojke postaju sve konkretnije. No svaki rast rezultira određenim izazovima. Primjećujemo, međutim, da je sada upitna kontrola kvalitete

tih proizvoda i proizvođača. Jednako tako, bojim se da je značajan broj i onih koji kao jedini

Većina naših kupaca ima prosječna primanja, ali i jasne prioritete u svojoj potrošnji motiv prijavljivanja u sustav eko proizvodnje imaju dobivanje poticaja, bez proizvodnje na toj zemlji.

n Kakav je interes hrvatskog tržišta za ekološke proizvode?

- Mi se bavimo edukacijom šire populacije. Ne znamo zapravo hoće li ta osoba koja prolazi naše edukacije doista biti i naš kupac u budućnosti, no važno nam je da se kupci educiraju. Interes za takve edukacije raste i po tome pratimo svjetske trendove. Sve je više i onih koji se žele hraniti zdravo i uključiti organske proizvode u svoju svakodnevicu. Tu vidimo

14 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Biovega nama nije samo posao. U ovo smo krenuli i zbog toga što je to naš stil življenja

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU

Najveći izazov za nas predstavlja činjenica da sami proizvođači snose najveći rizik pri mogućoj kontaminaciji proizvoda.

kako se pomalo ruši i ona tipična zabluda da su ekološki proizvodi namijenjeni isključivo bogatima zato što su skuplji. Naša istraživanja kupaca pokazuju kako je većina onih koji dolaze u naše dućane s prosječnim ili nešto malo višim primanjima. No primjećujemo da su to ljudi koji rade prioritete u svojoj potrošnji. Oni će se radije odlučiti za ekološke proizvode zato što su uvjereni da je to prioritet za koji vrijedi izdvojiti novac.

n Koliko su pri ekološkoj proizvodnji važne ekološke markice koje mogu biti veliki trošak za male proizvođače?

- Svaki gospodarski sektor ima svoj evolutivni razvoj. Kada su se prvi proizvođači počinjali baviti proizvodnjom organske hrane, sami farmeri i proizvođači hrane su bili ti koji su kontrolirali kvalitetu. Kako se tržište širilo, bilo je potrebno razviti različite druge oblike kontroliranja kvalitete. Kada neki sektor gospodarstva brzo raste, kao što je to situacija sada s ekološkom proizvodnjom hrane, onda je normalno da moraju postojati nadzorne stanice i kontrole kvalitete. To je potrebno ponajprije zbog činjenice da postoji značajan broj onih koji se pokušavaju ubaciti u taj sektor, i budimo realni, ima pokušaja varanja. Certifikacija u tom smislu jest jedan od važnih elemenata evolucijskog procesa organske proizvodnje.

Hoće li ona u budućnosti zadržati taj oblik, to ćemo vidjeti. Vjerojatno je da će se pojavljivati i drugi oblici kontrole. Mislim da je za sada, u ovoj fazi razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, važna ta markica. Tko god je ozbiljan u ekološkoj poljoprivredi, trebao bi usvojiti taj

standard jer markica jamči kvalitetu i zapravo je dokaz te kvalitete.

n Koliko je teško distribuirati organske proizvode i kolika je opasnost od kontaminacije proizvoda?

- Najveći izazov za nas predstavlja činjenica da sami proizvođači snose najveći rizik pri mogućoj kontaminaciji proizvoda. Primjerice,

u hrvatskoj postoje nacionalni ekološki brendovi i već nekoliko naših domaćih proizvođača to dokazuje možemo imati susjede koji uzgajaju konvencionalnim metodama i stoga smo izloženi riziku da izgubimo svoj certifikat jer naš susjed ne uzgaja povrće po eko standardima. Stoga moramo voditi računa o nizu faktora. Još jedan od njih jest da troškove čišćenja kamiona ili kontejnera koji je prevozio konvencionalnu hranu snosi upravo organski proizvođač ili distributer. To za posljedicu ima podizanje finalne cijene proizvoda. U posljednje vrijeme pitanje koje se poteže na svjetskoj razini jest

Biovegina priča

Od Makronove do Plan

D

ruštvo za unapređenje kvalitete življenja krajem 80-ih godina prošlog stoljeća bila je platforma za aktivističke projekte, poput koncerata u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje ili projekta Hrvatska i održivi razvoj.

Na toj se platformi razvijao i projekt Makronova koji se bavio edukacijom i osobnom ekologijom, pod pretpostavkom da je zdrav pojedinac preduvjet zdravog okoliša.

16 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

je li konvencionalna hrana prejeftina budući da u njenu cijenu nisu uključeni svi utjecaji koje takva proizvodnja ima na okoliš. Riječ je o zagađenju vode i tla, ali bi u tu cijenu trebala biti uključena i cijena medicinske njege osoba koje su oboljele zbog korištenja konvencionalne hrane. Stoga pravo pitanje doista glasi je li konvencionalna hrana prejeftina, a ne je li organska hrana preskupa. Organska hrana zapravo ima realnu cijenu.

n Koliko je važno stvaranje brendova organske hrane, odnosno koliko je to prisutno na domaćem tržištu?

- U Hrvatskoj postoje nacionalni ekološki brendovi i već nekoliko naših domaćih proizvođača to dokazuje. Oni uspijevaju distribuirati svoje proizvode po cijeloj Hrvatskoj, a među njima prednjače iskusni i kvalitetni vinari i maslinari s ekološkim markicama. Upravo oni su napravili ogroman iskorak u popularizaciji ovih proizvoda. To se odnosi i na proizvođače meda i proizvoda od soje, kao i povrća i sokova pod vlastitim brendovima. Zapravo je sve više proizvoda koji su u stanju pokrivati cjelokupno domaće tržište. n Već sedmu godinu zaredom Biovega organizira HR Eko forum. Koji su razlozi za njegovo organiziranje?

- Mi smatramo da je za razvoj organskog sektora u Hrvatskoj nužna suradnja i edukacija. Stoga ovaj forum pokriva upravo te dvije stvari. On poziva na suradnju, a predavanjima i okruglim stolovima educira ljude koji dođu na Forum.

n Koliko ste zadovoljni poslovanjem svoje tvrtke na tržištu?

- Biovega je sada srednje velika tvrtka koja sa svojim sestrinskim tvrtkama zapošljava oko dvjestotinjak ljudi. Zbog toga smo u izazovnoj poziciji da nas mali prepoznaju kao jako velike, a oni jako veliki nas gledaju kao minornu pojavu, ali i konkurenciju. To pred nas stavlja cijeli niz izazova. No Biovega nama nije samo posao. U ovo smo krenuli i zbog toga što je to naš stil življenja. Vjerujem da ćemo kao i do sada uspjeti izdržati na tržištu. No, kako god nam bude, sigurno je da od organske proizvodnje i educiranja drugih o njenim prednostima nećemo odustati

netopije Makronova je s vremenom postala ustanova za edukaciju odraslih u kojoj se na radionicama i seminarima nekoliko desetina tisuća ljudi obrazovalo o tome kako cjelovito brinuti o sebi. Tako su postali educirani, osviješteni potrošači, ali i poduzetnici koji su dobili motivaciju za pokretanje vlastitog “zelenog” posla.

Zlatko Pejić i Jadranka Boban Pejić primijetili su da na našem tržištu postoji potreba za kvalitetnim organskim proizvodima koje se do tada moglo nabaviti

isključivo u inozemstvu. Prije 22 godine osnovali su tvrtku Biovega te odlučili sami početi distribuirati ekološke namirnice u svojoj oglednoj trgovini. S povećanjem izbora robe nastao je Bio&bio,

maloprodajni lanac trgovina ekoloških proizvoda. S edukacijom su započeli uskoro nakon toga i putem nakladničke kuće Planetopija, specijalizirane za literaturu s područja osobnog razvoja.

Istovremeno je krenula i suradnja s eko poljoprivrednicima koje je potaknula na veću proizvodnju jamčeći im otkup uroda. Danas Biovega radi s četrdesetak poljoprivrednika koji ekološke namirnice uzgajaju na oko 500 hektara površina.

Prije šest godina Biovega pokreće i vlastitu proizvodnju na najstarijem hrvatskom ekološkom imanju - Zrno u Habjanovcu, koje je postalo imanje s misijom - bez otpada i samoodrživo, te predstavlja primjer za budućnost ekološke, održive proizvodnje u Hrvatskoj.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Obnavljanje baštine za održivi razvoj

Stvara se muzej hrvatskog gospodarstva Suradnjom HGK i Etnografskog muzeja nastat će svojevrsni muzej hrvatskog gospodarstva, uvest će se novi edukacijski programi za mlade te otvoriti gornji katovi zgrade HGK na zagrebačkom Rooseveltovom trgu za turiste piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

M Ovakvi projekti potrebni su nam kako bismo spriječili propadanje kulturne baštine i kroz njenu revitalizaciju omogućili jačanje turizma i poduzetništva te osigurali nova radna mjesta.

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a

inistrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović svečano su potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Obnovljena baština za održivi i pametan razvoj u hiperpovezanom svijetu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,2 milijuna kuna, od čega će 4,8 milijuna biti sufinancirano bespovratnim EU sredstvima u okviru natječaja Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, detaljnije je predstavio projekt kazavši kako se radi o inspirativnoj suradnji gospodarstva i kulture. “Nositelj projekta je HGK, a partner nam je Etnografski muzej, odnosno grad Zagreb. Ključni cilj je pridonijeti valorizaciji kulturne baštine grada te jačanju turizma, poduzetništva i zapošljavanja”, kazao je Kramarić, dodavši kao će se u okviru projekta obnoviti dvorište između zgrade HGK i Etnografskog muzeja. Na tom prostoru namjeravaju kreirati svojevrsni muzej hrvatskog gospodarstva, uvesti nove edukacijske programe za mlade te otvoriti gornje katove zgrade HGK za turiste. U sklopu obnove također se planira izgradnja staklenog stropa na vrhu zgrade te otvaranje poslovnih i ugostiteljskih objekata u kojima će se posjetiteljima nuditi suveniri i proizvodi hrvatskih proizvođača.

Natječaji slijede

Predsjednik HGK Luka Burilović je objasnio kako je potpisivanje ugovora samo prva faza projekta, dok u drugoj slijede natječaji vrijedni više od sedam milijuna eura kroz koje će se

18 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Gabrijela Žalac i Luka Burilović

objekti i muzej opremiti najmodernijom multimedijskom opremom kako bi se privuklo što više posjetitelja. “Inicijalna ideja je to da u konačnici iznjedrimo jednu turističku i funkcionalnu sredinu u samom centru grada, temeljenu na etnografskoj baštini, ali i na hrvatskom gospodarstvu. Posebno me veseli da smo kao krovna institucija hrvatskog gospodarstva kroz svoje projekte pridonijeli što boljem iskorištavanju EU fondova”, istaknuo je Burilović, naglasivši da mu je cilj da HGK s vremenom prijeđe na samofinanciranje uz pomoć sredstava EU-a. Taj se plan polako ostvaruje jer je ovo samo jedan u nizu projekata kojima je Komora nositelj, a trenutno su u fazi realizacije.

“Hrvatska je zemlja prirodnih i kulturnih bogatstava te je kao takva poznata u cijelom svijetu. Međutim, često su ta bogatstva zanemarena i ne iskorištava se njihov puni turistički i gospodarski potencijal. Ovakvi projekti potrebni su nam kako bismo spriječili propadanje kulturne baštine i kroz njenu revitalizaciju omogućili jačanje turizma i poduzetništva

29. i 30. studenogA u Lisinskom

te osigurali nova radna mjesta”, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac. Dodala je kako će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a do Božića potpisati sve ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za obnovu kulturne baštine te je za proljeće 2017. najavila novi natječaj za sve one koji nisu uspjeli pripremiti projekte za obnovu kulturne baštine.

HGK kao primjer drugima

Ravnatelj Središnje agencije za ugovaranje i financiranje Tomislav Petric ističe kako je ovo prvi projekt kojem je HGK nositelj, no samo u ovoj godini partner je Ministarstvu gospodarstva u dva projekta sufinancirana sa 120 milijuna kuna. “HGK treba biti primjer svima drugima, posebice zbog činjenice da je ovo bio najkompliciraniji natječaj za integrirani objekt”, naglasio je Petric.

Anđeli u Zagrebu

Z

agreb Connect ove godine, u suradnji s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela CRANE, postaje dio najveće europske konferencije poslovnih anđela EBAN Winter University 2016 koja se prvi put održava u Hrvatskoj. Konferencija će se održati ovoga tjedna, 29. i 30. studenoga, u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a okupit će više od 400 poslovnih anđela investitora. Među glavnim govornicima bit će i izumitelj USB sticka Dov Moran, najbolji poslovni anđeo Ujedinjenog Kraljevstva Peter Crowley, najbolji investitor u projekte u ranoj fazi cijelog EU-a Johann Hansmann, potom Ester Dyson, jedna od najpoznatijih poslovnih anđelica na svijetu, ali i frontmen heavy metal grupe Iron Maiden Bruce Dickinson koji je danas veliki poduzetnik i investitor - a na sastanke dolazi vozeći sam svoj Boeing 747 Ed Force One.

Potpisivanje ugovora je prva faza projekta, a u drugoj slijede natječaji vrijedni više od sedam milijuna eura Ovaj je projekt bio kompleksan ponajprije zbog činjenice da ima puno elemenata koji se sufinanciraju iz različitih potpora. Provedbom ovog projekta jedan prostor koji je bio u zapuštenom stanju dovest će se na vrhunsku svjetsku razinu i tako će se pokazati kako se kultura i gospodarstvo mogu nadopunjavati na obostranu korist.

Područje od posebnog značaja

Novac za kulturnu baštinu Kulturna baština u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija definirana je kao područje od posebnog značaja za društveno-gospodarski razvoj Hrvatske. Ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je pružanju potpora projektima koji obnavljaju kulturnu baštinu, a podrazumijevaju ulaganje u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga, kako bi se pridonijelo održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

Među govornicima konferencije EBAN Winter University 2016 bit će i heavymetalac Bruce Dickinson, izumitelj USB sticka Dov Moran i čitava svjetska krema investitora u start-upe

Bit će tu još čitav niz istaknutih osoba iz poznatih svjetskih kompanija kao što su Sony, Bang and Olufsen, SAAB-Gripen, Sony, Cisco, Bloomberg i još mnogih drugih. Organizator konferencije Hrvatska mreža poslovnih anđela najavljuje i posebno jaku “svemirsku ekipu” - ljude iz NASA-e, ESA-e, Whitespacea, kao i predstavnike VC fondova, top biznis anđela iz EU-a (cijelo predsjedništvo i niz članova najveće EU mreže poslovnih anđela - EBAN) i svijeta. Bit će tu i predstavnici najjačih domaćih IT tvrtki, start-upa i poslovne zajednice.

Najveću pažnju očekivano privlači dolazak Brucea Dickinsona, naravno ne samo zbog Boeinga. Dickinson, osim što je zanimljiv govornik, ujedno je umjetnik, poduzetnik, autoritet na polju promišljanja poslovanja, komercijalni pilot i majstor pivar; čelnik je tvrtke Cardiff Aviation ili projekta usmjerenog na obuku budućih pilota. Uz to, investirao je u više od 30 start-upa, a u Zagrebu će se zadržati nekoliko dana.

U sklopu događanja predstavit će se i odabrani startupi u borbi za 100.000 eura nagradnog fonda, pri čemu se 50.000 eura dodjeljuje u novcu, a ostatak u obliku putovanja poput onih u Silicijsku dolinu i tehnološke centre Izraela.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Još jedan uspjeh CroNoMara

Iz Šibenika direktno u svijet

Prema Norveškoj odlazi posve novi tip dizajn-katamarana izgrađen u šibenskom brodogradilištu NCP, vrijedan preko milijun eura. Riječ je o prototipu, iza kojega će, do kraja prosinca, uslijediti isporuke još četiriju katamarana istih dimenzija ali drugih modela međunarodnim kupcima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

B Svaki brod je drugačiji i ima svoje tehničke posebnosti. U ovom trenutku podugovoreno je još osam

brodova za isporuku u prvoj polovini 2017. godine od kojih je sedam u izgradnji u NCP brodogradilištu Šibenik, a jedan se gradi u Tehnomont brodogradilištu u Puli.

Ane Zajc, viša projektna savjetnica tvrtke CroNoMar

udu li to dopustile vremenske prilike, do izlaska ovog članka iz Šibenika će već otploviti potpuno novi tip dizajn-katamarana dužine 13,75 izgrađen za norveškog naručitelja u šibenskom brodogradilištu NCP, vrijedan preko milijun eura. Do sada je većina brodova bila na ukrcaju u Splitu. Ovaj tip broda je prototip, odnosno prvi model ikad izgrađen na svijetu. Plan je da se do kraja studenog i do kraja prosinca još četiri katamarana istih dimenzija ali drugih modela isporuče međunarodnim kupcima.

Ukupna izvozna vrijednost brodova isporučenih posredstvom CroNoMara u 2016. godini prijeći će tako 120 milijuna kuna. U razdoblju od pet godina ugovoreno je ukupno 59 izvezenih katamarana i tri servisna plovila za norveško i druga međunarodna tržišta marikulture. Brodovi izgrađeni u Šibeniku koriste se u svakodnevnom poslovanju na uzgajalištima ribe diljem svijeta, dok se servisna plovila izgrađena u Tehnomontu u Puli za sada koriste samo u Norveškoj za opskrbu, održavanje i servisiranje uzgajališta.

Prema riječima više projektne savjetnice tvrtke CroNoMar Ane Zajc, tvrtka CroNoMar zajedno sa svojim hrvatskim i norveškim partnerima provela je brojne procese pregovaranja u 2016. godini, što je rezultiralo potpisivanjem novih ugovora za brodove koji se isporučuju u 2016. i 2017. godini. “Uvjeti za gradnju svakog broda su pregovarani zasebno, kako bi bili potpuno prilagođeni krajnjim željama kupaca. Svaki brod je drugačiji i ima svoje tehničke posebnosti. U ovom trenutku podugovoreno je još osam brodova za isporuku u prvoj polovini 2017. godine od kojih je sedam u izgradnji u NCP brodogradilištu Šibenik, a jedan se gradi u Tehnomont brodogradilištu u Puli. Važno je napomenuti da novi ugovori uključuju novi dizajn, nove modele, te značajna tehnička poboljšanja i na taj način stvaraju

20 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

dobro poznati hrvatski proizvod za inozemno tržište u sektoru marikulture. To znači ne samo rast prihoda i zarade, već i nova radna mjesta za različite profile radnika u hrvatskom sektoru brodogradnje i inženjeringa”, otkrila je Ana Zajc.

Šest godina suradnje

Cijeli projekt izgradnje radnih brodova u Hrvatskoj za međunarodno tržište marikulture je započeo 2010. godine uz posredovanje tvrtke CroNoMar, koja je također bila posrednik pri ugovaranju svih prije navedenih poslova, kao

Izvozna vrijednost brodova isporučenih posredstvom CroNoMara u 2016. prijeći će 120 milijuna kuna i relevantni partner u provedbi projekta i njegovoj finalizaciji, kako hrvatskom tako i norveškom partneru. Zahvaljujući kvaliteti proizvoda i konkurentnosti u odnosu na druge proizvođače, projekt izgradnje radnih brodova za međunarodne klijente u sektoru marikulture nastavlja se kroz ugovaranje novih modela i vrsta brodova.

Glavni cilj CroNoMara je povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki, identifikacija tržišnih potreba i omogućavanje pristupa novim tržištima u cilju jačanja konkurentnosti i izvoznog potencijala hrvatskih poduzetnika, posebno

malih i srednjih poduzeća koja posluju u sektoru mora i pomorstva u Hrvatskoj. CroNoMar je osnovan 2009. godine i od tada pomaže poduzetnicima iz regije i cijele Hrvatske na putu prema inozemnim tržištima, te uspješno identificira i stvara nove poslovne mogućnosti za daljnji proboj kvalitetnih hrvatskih proizvoda na svjetskoj sceni.

“Primjeri uspješne suradnje pokazuju da na međunarodnom tržištu ima mjesta za svakoga tko može ponuditi konkurentan proizvod ili uslugu visoke dodane vrijednosti uz jamstvo kvalitete. Upravo ova vrsta partnerstva je preduvjet za gospodarski rast koji osigurava rast proizvodnje, nove investicije i nova, dobro plaćena radna mjesta”, kaže Ana Zajc.

Opremanje brodova

Posredstvom tvrtke Marin Globe, tvrtke koja je osnovana kao rezultat suradnje CroNoMara s međunarodnim klijentima, a koja se bavi promocijom i plasmanom maritimne opreme proizvedene u Hrvatskoj na svjetska tržišta, u početku za Norvešku a kasnije i za ostala strana tržišta, od osnivanja do danas izvezeno je više od 60 brodskih dizalica različitih karakteristika, ovisno o potrebama krajnjeg

korisnika. Većina ih je ugrađena na plovila proizvedena u Šibeniku, dok su neke isporučene izravno kupcima u Norveškoj. U prosincu 2014. godine uspješno su završeni višegodišnji pregovori, te je ostvaren i prvi izvoz plovila s ugrađenim vitlima proizvedenim u Hrvatskoj, čime je otvoren put za realizaciju novih poslova i daljnji plasman hrvatskih proizvoda na novim tržištima. Od kraja 2014. godine vitla hrvatskog proizvođača Adria Winch postala su dio tehničke opreme za gotovo svaki brod proizveden u NCP-u, te je do danas ukupno instalirano preko 60 vitala na brodovima proizvedenim u Šibeniku koji su otišli na tržišta Norveške, Saudijske Arabije, Ujedinjenog Kraljevstva, Islanda…

Značajan iskorak u ulasku na nova tržišta napravljen je početkom 2015. godine, kada su se aktivnosti tvrtke Marin Globe proširile i na zemlje Dalekog istoka. Uspješno završeni pregovori vodili su prema potvrdi narudžbe za vitla koja su isporučena u Kinu u prosincu 2015. godine. Kvaliteta prve isporuke rezultirala je ne samo novim narudžbama za vitla, već i novim narudžbama za drugu maritimnu opremu proizvedenu u Hrvatskoj koja će se isporučiti u prosincu 2016. godine.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO 26. forum o poslovanju nekretninama

U fokusu izmjene Zakona o prometu nekretnina Najvažnija promjena je sniženje porezne stope sa sadašnjih pet na četiri posto, uz istovremeno ukidanje prava na oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama pri HGKu u Zagrebu prošli je tjedan održan 26. forum o poslovanju nekretninama gdje je najviše pozornosti sudionika privukao novi zakon o porezu na promet nekretninama koji bi trebao ubrzati, pojednostaviti i učiniti učinkovitijim takav vid oporezivanja. Jedna od najvažnijih izmjena tog zakona koji bi trebao krenuti s prvim danom iduće godine je da će općine i gradovi dobivati 100-postotni iznos prihoda od poreza na promet nekretninama, dok su dosad dobivali 80 posto, a ostatak je odlazio u državni proračun.

“Oporezivanje nekretnina ne mijenja se bitno, odnosno zadržavaju se odredbe o predmetu oporezivanja, poreznim oslobođenjima te velik dio postupovnih odredaba. Međutim, bitna je promjena povezana uz sniženje porezne stope sa sadašnjih pet na četiri posto, uz istovremeno ukidanje prava na oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje”, istaknula je zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan te je pojasnila kako država kroz poseban zakon planira to ukidanje kompenzirati državnim sufinanciranjem dijela rate stambenog kredita. Lani je oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina koristilo tek 5500 osoba koje su tako riješile svoje stambeno pitanje, dok je primjerice 2007. njihov broj bio 22.000.

“Iz svega toga je razvidno da je korištenje ovog oslobađanja u značajnom

padu budući da se mlade obitelji odlučuju za kupnju nekretnine na koju se plaća

Lani je oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina koristilo tek 5500 osoba PDV, gdje je riječ o novim nekretninama koje ne mogu biti oslobođene plaćanja

tog poreza. Znači na kupnju nekretnine ne utječe toliko činjenica hoće li građanin biti oslobođen plaćanja poreza na promet nekretninama ili neće”, rekla je Marijana Vuraić Kudeljan.

Manje administrativnih opterećenja

Kako bi se porezni obveznici rasteretili nepotrebnih administrativnih opterećenja, predlaže se da se promet nekretninama smatra prijavljenim dostavom isprava od javnih bilježnika, sudova i drugih tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama, a koji i danas te isprave dostavljaju Poreznoj upravi.

Isto tako, građani se potpuno rasterećuju prijave nastanka porezne obveze, što će po službenoj dužnosti raditi Porezna

Poslovanje s njemačkim kupcima

Nijemci sve više ulažu u inozemstvu O tome kako poslovati s njemačkim kupcima nekretnina govorio je Mladen Krčmar iz münchenske tvrtke Invest in Living, koji je istaknuo kako u Njemačkoj postoji ogroman potencijal kapitala, veći od nekoliko bilijuna eura, koji svake godine raste. S druge strane, banke u toj zemlji počinju tražiti pristojbe za visoke novčane uloge te imućniji građani zbog toga sve češće ulažu svoj novac i u nekretnine u inozemstvu. “Hrvatsko tržište nekretnina moglo bi profitirati od toga, ukoliko se posrednici, vlasnici nekretnina i financijske institucije uspiju pozicionirati na pravi način i pronaći adekvatan pristup njemačkim potencijalnim kupcima”, istaknuo je Krčmar u svom izlaganju te naveo nekoliko prednosti Hrvatske za njemačke kupce poput geografske blizine, stabilne političke situacije te povoljnih cijena nekretnina i, naravno, mediteranske klime.

22 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

uprava. Prijedlog novog zakona uključuje i oslobađanje plaćanja poreza u slučaju kada porezni obveznici rješavaju svoje imovinsko-pravne odnose razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva, i to neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.

Predlaže se i uređenje pitanja oslobađanja od plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnina u trgovačka društva. Isto tako, porez, prema prijedlogu, ne bi trebali plaćati ni porezni obveznici koji sklope ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.

Na Forumu se govorilo i o etažiranju, odnosno uspješnom upisu u zemljišnu knjigu, navedene su procjene po kojima na području Hrvatske postoji 3,1 milijun zgrada sa 1,5 milijuna stanova u vrijednosti oko 10 milijardi eura.

“Postoji i procjena da je zbog nesređenih evidencija o zgradama i stanovima prihod od komunalne naknade manji za oko 20 posto, što predstavlja značajna sredstva te je nužno što prije upisati sve zgrade i njihove posebne dijelove uz jasno propisane procedure koje treba pojednostaviti, ubrzati i unificirati”, istaknula je voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Sesvetama Općinskoga građanskog suda u Zagrebu Ana Marija Končić.

Ipak ide na bolje

Potpredsjednik HGK Josip Zaher istaknuo je kako se u proteklih devet godina tržište nekretninama ipak kreće na bolje.

“U tom je razdoblju povećan broj struč-

Sudionici 26. foruma o poslovanju nekretninama

nog kadra pa na hrvatskom tržištu djeluje 897 pravnih i fizičkih osoba - posrednika u prometu nekretninama, a stručni ispit položilo je 3000 agenata”, rekao je Zaher.

U prošloj je godini završena 4641 zgrada površine 1.898.127 metara četvornih te 8059 stanova korisne površine 733.413 metara četvornih. Povećana je površina

Predlaže se i oslobađanje od poreza pri unosu nekretnina u trgovačka društva završenih zgrada za 14,5 posto te je, prvi put nakon 2007. godine, broj završenih stanova porastao za 3,3 posto. Naznake oporavka građevinske aktivnosti bile su povezane s pozitivnijim kretanjima u turizmu i industriji pa je tako broj završenih hotela i sličnih zgrada povećan za 24,2 posto, broj uredskih zgrada za 18,2 posto te broj industrijskih zgrada i skladišta za 6,8 posto. U analizi koju je pripremio HGK stoji kako završene zgrade i stanovi pokazuju stvarno stanje u prostoru, a njihova dinamika usko je vezana s gospodarskim rastom i razvojem jer svaka završena zgrada ili stan omogućava novu gospodarsku aktivnost. Dugotrajna gos-

podarska kriza rezultirala je drastičnim smanjenjem izgradnje zgrada i stanova, što se osobito odrazilo na stanje u građevinskoj djelatnosti, ali i ostalim djelatnostima koje su svojim proizvodima usko povezane s izgradnjom i kasnijim opremanjem zgrada i stanova. Tako je u djelatnosti građevinarstva u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu obujam građevinske aktivnosti smanjen za 47 posto pri čemu je obujam radova na zgradama bio manji za 52,9 posto, vrijednost izvršenih građevinskih radova za 42,4 posto, vrijednost novih narudžbi za 47,1 posto, a broj izdanih građevinskih dozvola pao je za 48,5 posto. Pri tome je pad broja izgrađenih zgrada bio 52,9 posto, a izgradnje stanova 71,7 posto. Pad se bilježio i u broju zaposlenih u građevinarstvu (35,5 posto), a bruto dodana vrijednost građevinarstva pala je za 44,3 posto.

Nada u oporavak

“Izlazak iz gospodarske krize pruža nadu u oporavak količine završenih zgrada i stanova, osobito u okolnostima mogućnosti korištenja raspoloživih sredstava iz europskih fondova, pri čemu treba imati na umu da postoji vremenski pomak od namjere i početka investiranja i gradnje do završetka zgrade ili stana. U svakom slučaju, povratak na pretkrizne veličine bit će dugotrajan, osobito zbog utjecaja demografske komponente i stoga ograničene mogućnosti porasta potražnje za novim stanovima”, stoji u komentaru direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Energetska učinkovitost i odgojno-obrazovne ustanove

Osigurano 152 milijuna kuna Na poziv se mogu javiti jedinice lokalne i regionalne samouprave, ali i same ustanove, a uštede moraju biti minimalno 50 posto, kazao je Kuščević piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

M

inistar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević održao je prošli tjedan konferenciju za medije povodom objave poziva na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja.

“U okviru poziva osigurano je 152 milijuna kuna, a u slučaju iskorištenja postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000 kuna, dok je najviši iznos

U 2017. godini osigurali smo 100 milijuna kuna samo za ovaj poziv, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac 10 milijuna kuna”, istaknuo je Kuščević, dodavši kako u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU) namjeravaju sufinancirati izradu dokumentacije u iznosu do 24 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

85 posto prihvatljivih troškova, a izvođenje samih radova sa 35 do 40 posto na području primorske Hrvatske, odnosno sa 50 do 60 posto u kontinentalnom dijelu zemlje, ovisno o indeksu razvoja regije. Pohvalio je suradnju s ministricom Gabrijelom Žalac jer MRRFEU kroz svoje programe osigurava sredstva za ovaj natječaj.

“Na poziv se mogu javiti jedinice lokalne i regionalne samouprave, ali i same ustanove, a uštede moraju biti minimalno 50 posto”, kazao je Kuščević, apeliravši “da svi skupa radimo na povlačenju sredstava te tako podignemo kvalitetu života i obrazovanja”. Naglasio je kako su ovi natječaji, baš kao i oni za energetsku obnovu u zgradarstvu, važni za oživljavanje građevinskog sektora i domaćih proizvođača građevinskog materijala.

Puno ovisi o lokalnoj samoupravi

Ministrica Žalac je pojasnila kako će MRRFEU osigurati dodatni dio sufinanciranja projekata, i to za dokumentaciju do 92 posto prihvatljivih troškova, a za radove do 97 posto. “U 2017. godini osigurali smo 100 milijuna kuna samo za ovaj poziv. Naravno, puno toga ovisi o indeksu razvijenosti i agilnosti regionalne i lokalne samouprave. Pozivam sve županije da se jave lokalnim razvojnim agencijama koje su naša produžena ruka i dobro znaju pripremati i provoditi projekte. Tako ćemo prevenirati greške i imati iza ravnatelja škola cijele projektne timove”, poručila je Gabrijela Žalac i dodala kako se nada da će svi prijavljeni projekti proći i dobiti novac. V.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ljubomir Majdandžić je izjavio kako Fond u ovim natječajima ima ulogu partnera i provoditelja. “Poruka ovog poziva je da mladi ljudi shvate da vanjskom ovojnicom i promjenom stolarije zgrade ne postaju samo estetski ljepše, već se i smanjuje potrošnja energije koju Hrvatska, kao i EU općenito, uvozi. To pozitivno djeluje na gospodarstvo, a činjenica da nakon obnove pada emisija štetnih plinova znači da tako čuvamo i okoliš”, zaključio je on.

REXPO 2016

Energetska obnova kao značajna prilika Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije dobra su i široka priča.

Ako bude dobro ispričana, ona može donijeti izuzetno mnogo dobrobiti za cijelu zajednicu, smatra Dubravko Ponoš, direktor Programa Sava piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

vi kažu kako je najbolji investitor postojeći investitor. Jer, ako mu je negdje dobro, on će sigurno tamo ponovno ulagati, istaknuo je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost na petom međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo održanom prošlog tjedna. Kada se prije četiri godine osnivala agencija, prisjetio se, često se moglo čuti kako u Hrvatskoj nema investicija. “No, kada smo započeli s radom, uvidjeli smo da to baš i nije tako”, istaknuo je. Tako je i danas opća ulagačka percepcija drugačija. Jer u zadnje dvijetri godine Hrvatska je bila plodno tlo za investicijske projekte, ponajprije one u turizmu. Potom u proizvodnji, logistici, uslugama... Među njima valja istaknuti Ikeu, IBM, Haix, Lagermax, Press Glass, JGL, AC...

Hrvatska kao turističko odredište, nastavio je, dugo je nudila more i pijesak, bez visoke dodane vrijednosti. “Mnogi su smatrali kako se ne isplati ulagati u hrvatski turizam i doista se godinama u njega i nije investiralo”, kazao je dodavši kako se u zadnje vrijeme to promijenilo te je u 2015. i 2016. obnovljeno ili novootvoreno čak 65 hotela. U sklopu sajma održan je, među ostalim, panel New De-

velopment – Je li stiglo vrijeme za novi ciklus greenfield investicija?

Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, smatra kako grad nije poduzetnik. “Grad mora osigurati i stvoriti uvjete za privatne investicije”, istaknuo je dodajući kako je Zelina, među ostalim, smanjila komunalni doprinos, a nastoji i brzo rješavati papirologiju. Dakle, nastavio je, važni su mali koraci za privlačenje investicija koje gradu omogućavaju zapošljavanje i daljnji rad na infrastrukturi.

Jurgis Oniunas, direktor u tvrtki Ascendant Capital Advisors, kazao je kako je optimist kad je riječ o investiranju u Hrvatsku, no dodao je da su svi navikli na niske kamate i nisku inflaciju. “Prema očekivanjima, kamate će rasti, a ako se tomu doda znatno veća inflacija, pomiješat će se karte na tržištu”, napomenuo je.

Učiti na greškama

Robert Pokrovac, član Uprave Erste Nekretnina, učenje na počinjenim greškama smatra velikim izazovom. Izazov je i bolje strukturirati i pozicionirati proizvode i usluge te razmjenjivati iskustva.

“Ako to postignemo, tada će Hrvatska biti savršeno tlo za investicije”, istaknuo je.

Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, na

panel-diskusiji Energetska učinkovitost Kreće li intenzivniji ciklus obnove javnih i komercijalnih zgrada? Hoće li realizacija Programa Sava kao jednog velikog strukturnog projekta potaknuti intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije? istaknula je kako su zgrade najveći potrošači energenata i u tom kontekstu one predstavljaju veliki potencijal za investicije.

Dubravko Ponoš, direktor Programa Sava, napomenuo je kako su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije dobra i široka priča. “Ako bude dobro ispričana, ona može donijeti izuzetno mnogo dobrobiti za cijelu zajednicu. Vjerujem da smo dovoljno zreli i pametni, da smo na vrijeme prepoznali priliku te da ćemo je iskoristiti”, naglasio je.

Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, istaknuo je kako je Ministarstvu izuzetno drago i važno da se niz građevinskih tvrtki iz Hrvatske uključio u priču o energetskoj obnovi i da se razvilo ESCO tržište. “Razvoj te nove tržišne niše nema alternative i sve više građevinskih tvrtki trebalo bi prepoznati da je energetska obnova postojećeg fonda u Hrvatskoj izuzetno dobra i značajna prilika za njih.

Jer, tu ima posla za idućih 30 godina”, zaključio je.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Jedini kriterij: ekon najpovoljnija ponu I dosad je postojala mogućnost ekonomski najpovoljnije ponude, ali zakon je dominantno propisivao najnižu cijenu. Prema novom zakonu to neće biti slučaj, istaknula je potpredsjednica Vlade Martina Dalić, pojašnjavajući novi zakon o javnim nabavama piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V Javna nabava ključno je područje u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o njenom značaju govori podatak da javne nabave u zemljama

Europske unije obuhvaćaju 10 do 20 posto BDP-a, dok su javne nabave u Hrvatskoj 2015. godine činile 12,1 posto BDP-a.

Andrej Plenković, predsjednik Vlade

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o javnoj nabavi.

Ukupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj lani je premašila 40,5 milijardi kuna, a najznačajnija izmjena koja se uvodi tim novim zakonskim tekstom jest uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, što znači da najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

“Javna nabava ključno je područje u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o njegovu značaju govori podatak da javne nabave u zemljama Europske unije obuhvaćaju 10 do 20 posto BDP-a, dok su javne nabave u Hrvatskoj 2015. godine činile 12,1 posto BDP-a”, rekao je premijer Andrej Plenković te istaknuo kako je i dosadašnji sustav javnih nabava pratio rješenja EU-a, ali su procesi nerijetko bili dugi i komplicirani i često su rezultirali otkazivanjima.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Matina Dalić objasnila je kako su zakonske izmjene pripremane u prošloj vladi u suradnji s predstavnicima gospodarstva, odnosno s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca te da sam zakon u najvećoj mjeri uključuje sugestije sudionika koji su bili u postupcima javne nabave.

Manji troškovi javne nabave

“I dosad je postojala mogućnost ekonomski najpovoljnije ponude, ali zakon je dominantno propisivao najnižu cijenu. Prema novom zakonu to neće biti slučaj, nego će ekonomski najpovoljnija ponuda biti jedini kriterij”, istaknula je Martina Dalić, pojasnivši kako će sam naručitelj propisati dodatne odgovarajuće kriterije, dok će cijena činiti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti pojedinih kriterija. Osim toga, novi bi zakon trebao donijeti značajna smanjenja troškova u postupcima

26 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

javne nabave. “Za gospodarstvo će se troškovi smanjiti za oko 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je teško procijeniti, ali kad se uzme vrijednost tržišta koje je veće od 40 milijardi kuna, vjerujem da će biti značajne”, istaknula je ministrica Dalić.

Uvodi se dinamički sustav nabave i e-Katalog, smanjuje se visina jamstva za ozbiljnost ponude s pet na tri posto, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka kako bi se spriječilo da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja. Propisuje se i jedinstveni žalbeni rok od 10 dana neovisno o tome je li riječ o maloj ili velikoj javnoj nabavi, te se žalitelj oslobađa plaćanja upravne pristojbe za žalbu. Predlaže se i uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a samo će ponuditelj koji bude odabran morati o tome dostaviti i detaljne dokaze.

Upravo zadnja stavka nije bila baš najjasnija ministru zdravstva Milanu Kujundžiću kojeg je zanimalo što će se dogoditi ako se pokaže da tvrtka koja bude izabrana ne ispunjava neki uvjet te mora li se, u tom slučaju, ići u novi postupak. Ministrica Dalić pokušala je objasniti da zakon polazi od toga da oni koji se prijavljuju na postupak to čine sa stvarnom namjerom.

Tako na kraju ni javnost niti ministar nisu dobili odgovor na pitanje koje su posljedice takve prakse.

Rastu trošarine na duhanske proizvode

Uredbom koja na snagu stupa sa 1. prosincem ove godine, Vlada je povećala trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje. Specifična trošarina na 1000 komada cigareta bit će 275 kuna, a proporcio-

omski da

nalna trošarina iznosit će 36 posto od maloprodajne cijene cigareta. Minimalna trošarina na cigarete bit će 671 kunu za 1000 komada cigareta. Trošarina na sitno rezani kao i na ostali duhan za jedan kilogram iznosit će 600 kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić podsjetio je da je Hrvatskoj odobreno prijelazno razdoblje do kraja 2017. godine za dizanje minimalne trošarine na cigarete na razinu one u EU. “Procijenjeni fiskalni učinak ove odluke veći je od 140 milijuna kuna na godišnjoj razini, a s aspekta učinka na maloprodajne cijene povećanje trošarina ne bi smjelo biti veće od jedne kune po kutiji cigareta”, rekao je Tufekčić te napomenuo da bi za cigarete koje po kutiji stoje do 22 kune povećanje cijene trebalo biti 58 lipa po kutiji, a za skuplje od 22 kune rast maloprodajne cijene od 17 do 55 lipa po kutiji.

Ukupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj lani je premašila 40,5 milijardi kuna

Prijelazno rješenje za uprave javnih tvrtki

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u hitnoj saborskoj proceduri

Vlada je, kao prijelazno rješenje, prihvatila mogućnost da se predsjednika i članove uprave trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a na prijedlog Ministarstva državne imovine, imenuje bez provedbe javnih natječaja, i to ograničeno na šest mjeseci, do izrade novog zakonodavnog okvira. Nakon sjednice Vlade ministar državne imovine Goran Marić još jednom je ponovio kako se ovom uredbom omogućava normalno funkcioniranje strateških i drugih javnih tvrtki.

“U 22 društva nadzorni odbor je dao mandate na raspolaganje, u 12 društava je članovima uprave istekao mandat. Ovom uredbom ne biraju se privremeni upravitelji, već će biti izabrani članovi uprave na najviše šest mjeseci. U tvrtkama od strateškog interesa čelni ljudi bit će imenovani u iduća tri tjedna, kako bi one počele što prije normalno funkcionirati”, rekao je Goran Marić istaknuvši kako će glavni kriteriji pri izboru biti stručnost i kompetentnost.

Ukida se institut razdvajanja povlaštenih mirovina Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se predlaže ukidanje instituta razdvajanja mirovine prema kojem su se povlaštene mirovine razdvajale na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa, i na dio mirovine pripadajućeg prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz proračuna. Predloženim zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu Republike Hrvatske i to za 96 milijuna kuna u 2017., 127 milijuna kuna u 2018. te 205 milijuna kuna u 2019. godini.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Hrvatsko udruženje menadžera CROMA

Nije dobro ići u trgovinu gladan Novi proračun će pokazati kako ključ opstanka stoji na strani rashoda. On treba biti pod kontrolom, a nužna nam je racionalna i efikasna te pravedna raspodjela proračunskoga kolača, ocijenio je Zdravko Marić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Ovom reformom se prvi put u našoj povijesti daje nešto više prostora da oni koji su stručni i kvalificiraniji te donose veću vrijednost u radu budu niže oporezivani.

Vlado Brkanić, profesor na Visokoj školi RRIF

rvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA - dobrovoljna strukovna organizacija koja okuplja glavne menadžere predsjednike i članove uprava trgovačkih društava, menadžere pojedinih poslovnih funkcija, privredne rukovoditelje u komorskom sustavu i drugim gospodarskim asocijacijama i institucijama te direktore i vlasnike poduzeća - organiziralo je prošloga tjedna 26. susrete svojih članova. U okviru skupa održano je i savjetovanje Što donosi porezna reforma i smjernice ekonomske politike 2017. na kojemu je poreznu reformu predstavio ministar financija Zdravko Marić.

“U posao porezne reforme smo krenuli u najboljoj namjeri da se određene stvari učine boljima u poreznom sustavu. Znali smo što nas očekuje i kakav je porezni sustav, no kroz analizu smo vidjeli i neke dodatne stvari na koje u startu nismo računali. Želja nam je bila pojednostaviti porezni sustav i učiniti ga transparentnijim i konkurentnijim. Važno je da imamo stabilan, dosljedan i predvidljiv porezni sustav,

28 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

a vrijeme će pokazati hoćemo li u tome uspjeti.

Ako budemo i radili izmjene u sljedećim godinama, one moraju biti na tragu posla koji smo započeli”, istaknuo je Marić.

Važno je da imamo stabilan, dosljedan i predvidljiv porezni sustav, istaknuo je ministar financija Ministar financija je ustvrdio kako su fiskalna rasterećenja moguća jedino ako se otvore dodatni prostori kako bi se to moglo uistinu i ostvariti. “Novi proračun će pokazati kako ključ opstanka stoji na strani rashoda. On treba biti pod kontrolom, a nužna nam je racionalna i efikasna te pravedna raspodjela proračunskoga kolača. Prihodi moraju biti usmjereni na

Nagrada za životno djelo

Dobitnici Mirko Habijanec i Anđelko Leko Stručni žiri i Upravni odbor Hrvatske udruge menadžera CROMA dodijelili su i dvije nagrade za životno djelo. Mirku Habijancu, predsjedniku Uprave tvrtke Radnik iz Križevaca, dodijeljena je nagrada za osobni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u području izvozno orijentirane graditeljske industrije.

Predsjednik Uprave tvrtke HUP Zagreb Anđelko Leko nagradu je dobio kao priznanje za osobni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u području poduzetnički zasnovanog razvoja Mirko Habijanec hotelijersko-ugostiteljske i turističke djelatnosti.

smanjivanje deficita i javnog duga te posljedično na poboljšanje kreditnog rejtinga, smanjenje troškova financiranja i daljnje smanjivanje troškova. Kada idete u trgovinu, nije dobro da idete gladni jer apetiti vam porastu, no postoje okviri i ograničenja koja nam neće ugroziti javne financije”, zaključio je Marić.

Korak u pravom smjeru

Vladimir Ferdelji, predsjednik CROMA-e, ocijenio je kako porezna reforma obuhvaća niz elemenata koji ukazuju na to da će gospodarstvo doći u bolji položaj. “Meni se čini da je to korak u pravom smjeru - prvi put u Hrvatskoj.

Sada se pokušava to da fiskalna politika stvori novi poticaj za rast preko gospodarstva, stvaranja nove vrijednosti te jačanja konkurentnosti tamo gdje se to može”, naglasio je Ferdelji.

Vlado Brkanić, porezni stručnjak i profesor na Visokoj školi RRIF, smatra da je porezna reforma pravi put kako se treba ići s upravljanjem javnim financijama. “Naš

Anđelko Leko

Porezna reforma obuhvaća niz elemenata koji ukazuju na to da će gospodarstvo doći u bolji položaj, smatra Vladimir Ferdelji narod je još od 1945. godine u zabludi da je opasno ako netko više zarađuje i dobiva veće dohotke. Ovom reformom se prvi put u našoj povijesti daje nešto više prostora da oni koji su stručni i kvalificiraniji te donose veću vrijednost u radu budu niže oporezivani. To se ostvaruje kroz mali pomak. Oni koji imaju nisku plaću i zbog toga već ne plaćaju porez, ne mogu dobiti dodatno oslobađanje poreza.

Poduzetnike zadovoljava činjenica da ne moramo povisivanjem plaće stimulirati radnike više razine dohodaka, posebice kroz osobne odbitke”, zaključio je Brkanić.

Izbor CROMa-e

Najbolji menadžeri u različitim kategorijama U kategoriji velikih poduzeća Upravni odbor Hrvatske udruge menadžera CROMA nagrade je dodijelio Ivanu Klapanu, dugogodišnjem predsjedniku Uprave poduzeća Končar Distributivni i specijalni transformatori, i Draženu Mavriću, predsjedniku Uprave Nove TV. U kategoriji srednjih poduzeća najbolji menadžeri su Marija Janžetić, direktorica tvrtke AB Gradnja iz Karlovca, i Goran Zahtila, prokurist tvrtke Maslinica iz Rapca.

Najbolji menadžeri po odabiru kolega u malim poduzećima su Marijan Lorencin,

direktor i vlasnik tvrtke Aitac iz Kastava, i Mile Pavlić, suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Ris, također iz Kastava. Najbolji mladi menadžeri su Kristina Martinović, predsjednica Uprave tvrtke Filir iz Vukovara, i Mario Raič, direktor dubrovačke Nautike. Najbolji menadžer u javnim poduzećima je glavni direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić, a inozemnih poduzeća Siniša Reljić, direktor i suvlasnik riječkog Navis Consulta, te Ivan Vidaković, glavni direktor Microsofta Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Poduzetnici godine po izboru CROMA-e je Ivan Franiče-

vić, predsjednik Uprave tvrtke Rasco iz Kalinovca, i Stjepan Talan, predsjednik Uprave varaždinskog Solvisa. Nagradu za najbolje projekt-menadžere dobili su Dino Manestar, predsjednik Uprave tvrtke Jadran hoteli i kampovi iz Crikvenice, i Srećko Srdjak, vlasnik i ravnatelj Stomatološke poliklinike Arena iz Zagreba.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Stručni žiri i čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika izabrali

Rast BDP-a je događaj godine

U konkurenciji za gospodarski događaj godine bili su i Advent u Zagrebu, otvaranje IBM-ovog centra, investicije Dogus Grupe te Podravkino preuzimanje Žita. U jakoj konkurenciji gospodarstvenikom godine proglašen je Ante Vlahović iz Adrisa piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr kom preuzimanja nagrade istaknuo je kako je ovo je nagrada svim zaposlenicima koji grade Adris kao jednu od najuspješnijih domaćih i regionalnih kompanija.

“Uvijek sam vjerovao da to što radim ima smisla i da će jednom biti društveno prepoznato i vrednovano. Golema energija, znanje i strast za pobjeđivanjem je naša svakodnevna praksa u borbi za ljepšu hrvatsku budućnost”, rekao je Vlahović.

Stručni žiri U žiriju su sudjelovali Lajoš Žager (dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu), Davor Majetić (glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca), Luka Burilović, (predsjednik Hrvatske gospodarske komore), Marko Jurčić (savjetnik za gospodarstvo predsjednice Republike Hrvatske), Heri Bezić (bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci), Željko Garača (dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu), Vladimir Cini (dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku), te gospodarski novinari Marija Brnić (Poslovni dnevnik), Saša Ćeramilac (Al Jazeera), Darko Buković (Privredni vjesnik), Mislav Šimatović (Poslovni dnevnik), Miodrag Šajatović (Lider), Ivan Hrstić (N1), Vladimir Nišević (Poslovni dnevnik), Ljubica Gatarić (Večernji list) te Božica Babić (Poslovni dnevnik).

Rashodovna strana proračuna je zaključana

P

rema izboru stručnog žirija, ali i čitatelja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Ante Vlahović, čelnik Adrisa, proglašen je gospodarstvenikom godine, a rast bruto domaćeg proizvoda gospodarskim događajem 2016. godine. Izbor gospodarstvenika godine i gospodarskog događaja godine proveden je tako da je svaki član žirija odabrao svojih pet favorita za gospodarstvenika i za gospodarski događaj godine, a na temelju zbrojenih glasova sastavljeni su popisi po kojima su čitatelji izabrali svoje favorite. Za izbor najboljega gospodarstvenika 2016. u užoj konkurenciji bili su i Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili i Branko Roglić, vlasnik Orbica, dok su u konkurenciji za gospodarski događaj godine bili i Advent u Zagrebu, otvaranje IBM-ovog centra u Zagrebu, investicije Dogus Grupe te Podravkino preuzimanje Žita. Gospodarstvenik 2016. godine Ante Vlahović prili-

30 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine iznosio je 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je prepoznato kao najvažniji gospodarski događaj u ovoj godini.

“O kojem god problemu govorili u Hrvatskoj, njegovo se rješenje mora tražiti u gospodarskom rastu, a rast BDP-a od 2,5 ili 2,7 posto dobrodošao je nakon šest godina recesije. Ali Hrvatskoj su potrebne puno više stope rasta”, rekao je ministar financija Zdravko Marić koji se dotaknuo i priprema proračuna za 2017. godinu.

“Mi smo rashodovnu stranu proračuna ‘zaključali’ u nominalnim iznosima, a sav višak prihoda stvoren je za rasterećenje gospodarstva koje kreće iduće godine, te za smanjenje duga”, rekao je Marić te istaknuo da Hrvatska u ovom trenutku ima nepravedno nizak kreditni rejting koji je za dvije stepenice ispod investicijskog.

“Da bismo se vratili tamo kamo pripadamo, potrebno je napraviti čitav niz strukturnih iskoraka. Samo nam 3,6 posto hrvatskog BDPa odlazi na kamate što znači da je Hrvatska ove godine već debelo u primarnom suficitu”, rekao je ministar Marić te naglasio kako je porezna reforma tek prvi u nizu iskoraka, koji se uskoro očekuju.

Konferencija Perspektive trgovine 2016.

Trgovina je prva osjetila promjene Potrošači koji su nekad kupovali u malim trgovinama sada obilaze velike trgovačke centre tražeći povoljnije cijene, naglasio je Josip Zaher, potpredsjednik HGK

Z

nanost i gospodarstvo ne mogu jedno bez drugoga te ih je važno i dalje spajati. Kako bi se to postiglo, obrazovni sustav treba prilagoditi gospodarstvu, rekao je Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu, turizam i financije, na prošlotjednoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom Perspektive trgovine 2016. – Sigurnost, privatnost i lojalnost, održanoj na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Navodeći statističke podatke o trgovini na malo u rujnu, Zaher je istaknuo kako je u tom mjesecu ostvaren 4,5 posto veći realan promet u odnosu na isti lanjski mjesec. Istodobno je u devet mjeseci ove godine ostvaren 3,7 posto veći realan rast prometa u trgovini na malo u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema po-

dacima HGK, realan promet u trgovini na malo iznosi oko 3,6 posto. “Trgovina je prva u doticaju s potrošačima, pa je zato i prva osjetila promjene. Danas govorimo o promijenjenim navikama potrošača koji su nekad kupovali u malim trgovinama, a sada obilaze velike trgovačke

centre tražeći povoljnije cijene”, naglasio je Zaher, dodavši kako je time smanjena lojalnost potrošača prema malim trgovcima. Zaher se osvrnuo i na rast krađa u trgovinama, koje su posljedica gospodarske krize, istaknuvši kako se HGK zalaže da se manjak nastao tim krađama prizna kao manjak kod obračunavanja poreza.

Govorio je i o tzv. zlatnom rezu ili, matematički rečeno, zlatnoj sredini koja se može primijeniti i u maloprodaji. Naime, zlatni rez u maloprodaji po pitanju vjernosti kupaca kaže nam da 25 posto vjernih kupaca čine 75 posto prihoda trgovaca, dok ostalih 75 posto povremenih ili jednokratnih kupaca čine tek 25 posto prihoda trgovaca. Na skupu je, među ostalim, bilo riječi i o prijetnji terorizmom što izravno utječe na funkcioniranje lanaca opskrbe. (S.P.)

FLY Croatia

Kreće projekt umrežavanja letjelišta

Z

račna luka Rijeka pokrenula je projekt umrežavanja letjelišta u mrežu Fly Croatia. Cilj projekta je prometno povezivanje malih aerodroma i prodaja usluga na EU i svjetskom tržištu generalne avijacije.

Hrvatska ima izuzetne resurse, postojeće i buduće lokacije zračnih luka pogodnih

za turističke i poslovne potrebe, a u nekoliko sljedećih godina želi se broj dolazaka privatnih zrakoplova povećati na 10.000. Prve ugovore o pristupanju toj mreži u petak su potpisali predstavnici Zračne luke Rijeka, Aerokluba Sinj, Aerokluba Osijek, Aerokluba Krila Gacke iz Otočca te opatijske tvrtke Fly. “Riječ o multidisciplinarnom projektu, oko kojega je Zračna luka Rijeka zadnje dvije godine okupila više stručnjaka. Sve to ne bi bilo moguće bez potpore Hrvatske gospodarske komore i lokalnih samouprava na čijim se područjima nalaze zemljišta za potencijalne aerodrome”, rekao je direktor Zračne luke Rijeka Tomislav

Palalić te dodao kako je sad potreban kontinuitet potpore nove Vlade, s obzirom na to da Fly Croatia nadilazi okvire lokalnih zajednica, ministarstava turizma i prometa, a provodi se na području gotovo svih županija. Umrežavanjem se želi stvoriti novi turistički proizvod - Fly CroatiaHrvatski program zrakoplovnog turizma generalne avijacije - koji bi bio sličan ACI-jevu sustavu nautičkog turizma. Aktiviranje najmanje 520 hektara zemljišta kojom raspolažu država i lokalne jedinice, smatraju pokretači projekta, donijelo bi Hrvatskoj desetke milijuna novih prihoda te prometno rasteretilo velike zračne luke.

(I.G.)

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Forum obiteljskih poduzeća

Transfer vlasništ izazov privatnih tv U sljedećih nekoliko godina gotovo 17.000 hrvatskih podizeća s gotovo 180.000 zaposlenih treba početi s planiranjem prijenosa svog poslovanja.

U rizičnoj skupini nalazi se više od 5000 tvrtki i velika je opasnost da gotovo 60.000 radnih mjesta nestane na tržištu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Smatramo da treba promovirati preuzimanje poduzeća kao mogućeg modela početka poduzetničkih aktivnosti te sufinanciranje razvoja nacionalnog virtualnog tržišta za spajanje kupaca i prodavatelja malih i srednjih poduzeća kroz

U

Europskoj uniji svake godine 450.000 poduzeća s oko dva milijuna zaposlenih prolazi kroz proces prijenosa poslovanja, a procjene stručnjaka govore kako čak njih 150.000 ne pristupa tom problemu dovoljno ozbiljno čime se u pitanje dovodi gotovo 600.000 radnih mjesta, pokazuje istraživanje Europske komisije o poslovnoj dinamici - o start-upima, transferima poslovanja i bankrotu.

Business Transfer Barometar - istraživanje provedeno u prvoj polovini ove godine - pokazalo je kako u Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina 16.690 tvrtki sa 179.000 zaposlenih treba početi s planiranjem prijenosa vlasništva.

Isto istraživanje pokazuje kako se čak 5300 tvrtki nalazi u rizičnoj skupini u kojoj bi moglo, ako scenarij ne bude povoljan, nestati s tržišta čak 57.000 radnih mjesta.

Posebnost Hrvatske krije se u činjenici da se velika većina poduzeća nastalih početkom 90ih u idućih pet godina mora transferirati, ističe voditeljica ovog istraživanja i direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) Mirela Alpeza.

Podcjenjivanje transfera poslovanja

javno privatno partnerstvo utemeljeno na najboljim europskim praksama.

Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a

“Razina uspješnosti u provođenju procesa biznis transfera u Hrvatskoj ovisit će o razumijevanju uloge i odgovornosti svih oni koji čine eko sistem za prijenos upravljanja - ministarstava pravosuđa, rada, financija, gospodarstva i poduzetništva te potpornih institucija poduzetništva, banaka, savjetodavaca, ali i samih vlasnika poduzeća. Donošenjem odluke o započinjanju ovog procesa ovisit će budućnost poduzeća koje su poduzetnici osnovali i uspješno razvijali niz godina”, ističe Mirela Alpeza.

Istraživanje je pokazalo da 31 posto poduzeća u Hrvatskoj ima vlasnike starije od 55 godina, a dobar dio njih podcjenjuje složenost i dugotrajnost transfera poslovanja. Istovremeno, statistike pokazuju kako drugu generaciju vla-

32 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

snika doživi samo 33 posto poduzeća, treću njih 12 posto, četvrtu manje od četiri posto, dok petu generaciju vlasnika poduzeća doživi manje od dva posto tvrtki.

Samo trećina poduzeća preživi prenošenje vlasništva na sljedeću generaciju vlasnika u obitelji Obiteljske tvrtke imaju svoje prednosti: brze su, fleksibilne, ne teže brzoj zaradi, visoko su društveno odgovorne, nalaze se u poslovnim nišama i sa svojim specifičnim proizvodima predstavljaju sigurne i kvalitetne dobavljače za velike tvrtke.

One ujedno u Hrvatskoj čine 85 posto svih poduzeća i zapošljavaju 60 posto djelatnika. I nas kao i europske poduzetnike brine manjak skrbi o tom dijelu gospodarstva. Nema dovoljno kvalitetnih istraživanja, pa čak ni jednake definicije obiteljskih poduzeća na razini svih zemalja članica EU-a. Brojke su, uglavnom, procjene, a politika prema obiteljskim poduzećima donosi se napamet. Jednako tako mnogi ne shvaćaju ozbiljno problem transfera poslovanja, nemaju njegovu strategiju i dinamiku te stoga dolazi do problema, zatvaranja poslova i gubitaka radnih mjesta.

“CEPOR predlaže pokretanje kampanje za jačanje svijesti vlasnika tih poduzeća, sufinanciranje edukacija u procesu prijenosa poslovanja, jačanje kvalitete savjetodavne podrške,

va najveći rtki

te uvođenje statističkog praćenja poduzeća u Hrvatskoj. Jednako tako smatramo da treba promovirati preuzimanje poduzeća kao mogućeg modela početka poduzetničkih aktivnosti te sufinanciranje razvoja nacionalnog virtualnog tržišta za spajanje kupaca i prodavatelja malih i srednjih poduzeća kroz javno privatno partnerstvo utemeljeno na najboljim europskim praksama”, zaključuje Mirela Alpeza.

Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da u transferu poslovanja značajnu ulogu trebaju imati i potporne institucije. “HUP podupire poduzetničke inicijative, a poduzetnicima su potrebne i institucije poput CEPOR-a jer svi moramo pridonijeti rješavanju izazova tranzicije”, smatra Jakelić.

Uvjereni da će i dalje poslovati

Zoran Zemlić, direktor financijskog savjetovanja u KPMG-u Hrvatska, ističe kako obiteljske tvrtke u nas i u Europi trenutačno imaju dobru uvjerenost u poslovanje u idućim godinama. “U istraživanju Europski barometar obiteljskih poduzeća, u kojem je prvi put napravljena anketa i hrvatskih obiteljskih tvrtki na razini Europe, 72 posto ispitanih ocjenuje sigurnom ili vrlo sigurnom svoju gospodarsku budućnost. Pedesetak ispitanih hrvatskih poduzetnika nešto je manje optimistično, no to je djelomice posljedica činjenice da je ispitivanje provedeno u vrijeme pada hrvatske vlade i glasovanja o Brexitu pa je optimizam pao s prošlogodišnjih 62 na 42 po-

sto. Potvrda toj tezi su i odgovori na pitanje o očekivanim prihodima u ovoj godini, koje i europske i domaće obiteljske tvrtke procjenjuju dobrima”, ističe Zemlić.

Istraživanje pokazuje kako 87 posto domaćih obiteljskih tvrtki očekuje rast ili zadržavanje prihoda na sadašnjoj razini, dok isto očekuje 82 posto njihovih europskih kolega. Kao glavni problem u poslovanju obiteljske tvrtke u nas ocjenjuju političku nestabilnost - čak 69 posto, dok je godinu prije samo šest posto ispitanih mislilo isto. Europski obiteljski poduzetnici smatraju kako je to jednako velik problem kao i rat za talente te povećanje konkurencije. Domaći poduzetnici smatraju kako bi njihovom poslovanju najviše pomoglo smanjenje administrativnih opterećenja te niži trošak socijalnih davanja na plaću zaposlenika, dok europski kolege uz to žele i fleksibilnije radno zakonodavstvo.

Na pitanje o strateškim promjenama, u nas to očekuje 83 posto poduzetnika, no samo 18 posto njih očekuje prijenos vođenja poduzeća na novu generaciju. Istovremeno samo 10 posto njih najavljuje imenovanje vanjskog predsjednika uprave uz zadržavanje vlasništva, dok 42 posto europskih obiteljskih poduzetnika to vidi kao sljedeći korak u transferu poslovanja.

Zanimljiv je i podatak da trenutačno 73 posto europskih i 53 posto domaćih obiteljskih poduzeća ima rukovoditelje koji nisu članovi obitelji.

Obiteljske tvrtke u Hrvatskoj čine 85 posto svih poduzeća i zapošljavaju 60 posto djelatnika

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM 15 godina veleprodajnog lanca Velpro

Glavni oslonac za profesionalne ku

Velpro kao najveći veletrgovac posvećuje značajnu pažnju hotelima, restoranima i H ukupnog asortimana koji plasira u hotele i restorane, čak 95 posto mesa je iz domać posto, a vina između 80 i 90 posto, dok je povrće gotovo 100 posto iz domaćeg uzgo

V

eć 15 godina veleprodajni lanac Velpro opskrbljuje prvenstveno profesionalne kupce, kao što su hotelijeri i ugostitelji, trgovačka društva, obrti te javni sektor - svi oni na jednom mjestu mogu obaviti cjelokupnu opskrbu za potrebe vlastitog poslovanja.

Velproovi prvi prodajni centri otvoreni su 2001. godine u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, a danas posluju na 24 lokacije diljem Hrvatske i s više od 200 vozila prate najsuvremenije svjetske standarde distribucije. Prije 10 godina napravili su iskorak u svom poslovanju pokretanjem novog projekta Plus Market s

Od četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, milijardu kuna Velpro ostvaruje u turističkougostiteljskom segmentu

Trgovačko društvo Jagoda trgovina u vlasništvu je Mladena Kramara

Željko Pintarić iz Klenovnika vlasnik je trgovačkog društva Lexi

1100, a Velpro je tijekom godina oformio i poseban tim ljudi koji su u potpunosti posvećeni samo Plus Marketu. Od 1400 zaposlenika Velproa, njih 140 u svakom trenutku stoji na raspolaganju svim klijentima uključenim u projekt Plus Market.

“Iza nas je 10 godina u kojima smo ostvarili odlične rezultate i fantastičnu suradnju.

Naši kupci nepresušna su motivacija za kontinuirano unapređenje našeg poslovanja, a velika većina naših kupaca s nama je od samog početka. Mislim da je to činjenica koja puno govori”, rekao je predsjednik Uprave Velproa Dražen Kocijan.

od 800 artikala vlastitih trgovačkih marki Rial, Profiline i Profiline Exclusive. Također se prodaje i distribuira svježa hrana, voće i povrće, svježe meso, zatim pakirana hrana, pića, kozmetika i kemijska sredstva, sezonski asortiman, uredski pribor, tehnička roba i profesionalni asortiman za ugostitelje i hotelijere koji čine značajan segment poslovanja veleprodaje. Roba se može naručiti i putem interneta, a kupcima su na raspolaganju specijalizirani veleprodajni centri na pojedinim lokacijama uređeni kao izložbeno-prodajni saloni.

U Plus Marketu je od samog početka projekta i vlasnik Jagoda trgovina Mladen Kramar koji posluje na pet prodajnih mjesta. Prošle godine napravio je veliki zaokret u vlastitom poslovanju kada je preuzeo tri Konzumova prodajna mjesta, zaposlio nove ljude te ostvario znatno povećanje prometa.

Konzum je, naime, uslijed spajanja s Mercatorom i odluke regulatora morao smanjiti broj svojih prodajnih mjesta.

“Prošle godine Velpro je svojim kupcima ponudio mogućnost preuzimanja Konzu-

ciljem podržavanja, očuvanja i unapređenja male trgovine u Hrvatskoj. Malim trgovcima i obrtima u sklopu tog projekta nude logističku podršku, konkurentne cijene te promotivnu i marketinšku podršku.

Od 2006. godine, kada je u prosincu otvoren prvi Plus Market, do danas ih je otvoreno 34 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Pravi partner

Velproovim kupcima na raspolaganju je asortiman od 12.000 artikala, u sklopu kojeg se nalazi više

Naši kupci nepresušna su motivacija za kon poslovanja, a velika većina naših kupaca s n Mislim da je to činjenica koja puno govori.

a upce

HoReCa segmentu. Od će proizvodnje, ribe oko 90 oja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Oliver Vuletić vlasnik je osam trgovina Božo commerce

movih prodajnih mjesta. Čim sam saznao za to, prijavio sam se na natječaj i preuzeo tri njihova prodajna mjesta. I to je, po meni, glavna odlika partnerstva. Velpro, osim logističke i marketinške podrške, nudi uvijek nešto novo. Nove mogućnosti su uvijek dobrodošle u poslovanju, a meni je jedna takva mogućnost definitivno otvorila neka nova vrata i pridonijela razvoju poslovanja”, rekao je Kramar koji se nada da će dobrih poslovnih prilika biti i u budućnosti.

Oliver Vuletić vlasnik je osam trgovina Božo commerce, u kojima zapošljava 32 ljudi. Jedan je od rijetkih koji posluje i putem mobilnih trgovina. “Ako želite uspjeti, u današnje vrijeme morate biti konkurentni u svim segementima poslovanja i redovito pratiti trendove na tržištu. Kupac je uvijek na prvom mjestu i to mu morate pokazati. On to mora osjetiti čim uđe u trgovinu.

Nama je Velpro glavni oslonac kada je u pitanju standardizacija prodajnih mjesta, odnosno uređenje ili upravljanje prodajnim prostorom”, istaknuo je Vuletić te napomenuo da se zbog redovitih akcija i pogodnosti

ntinuirano unapređenje našeg nama je od samog početka.

Dražen Kocijan, predsjednik Uprave

koje omogućava projekt Plus Market kupci rado vraćaju.

Sve na istom mjestu

Vlasnik trgovine Lexi Željko Pintarić iz Klenovnika svoju prvu trgovinu otvorio je još 1995. godine, a ove godine u ožujku otvorio je i svoj četvrti poslovni prostor.

Ovaj obrtnik uspjeh gradi iz godine godinu, a trenutno zapošljava 24 djelatnika.

“U ovom poslu jako je važno dobiti sve na istom mjestu. Ako imate taj luksuz, štedite ogromnu količinu vremena, energije i sredstava. Upravo ta činjenica je i bila jedan od razloga mog ulaska u projekt Plus Market. Oslanjam se u potpunosti na dostavu Velproa, široki asortiman, a posebno mi je važna robna marka Rial koja se svojim

omjerom cijene i kvalitete pokazala kao pun pogodak za moje kupce. Bez podrške partnera jako je teško biti konkurentan na tržištu”, rekao je Pitarić te napomenuo kako Velpro nudi rješenje za izazove s kojim se svakodnevno susreću u ovom poslu. “A to posebno cijenite kad ste obrtnik”, kaže on.

Kao najveći veletrgovac Velpro posvećuje značajnu pažnju hotelima, restoranima i općenito HoReCa segmentu, a od četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, milijardu kuna ostvaruje upravo u turističko-ugostiteljskom segmentu. Od ukupnog asortimana koji Velpro plasira u hotele i restorane, u segmentu mesa je čak 95 posto iz domaće proizvodnje, ribe oko 90 posto, a vina između 80 i 90 posto, dok je povrće gotovo 100 posto iz domaćeg uzgoja.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Storia amata, Dobrinj

Luksuzni odmor iz snova s daškom prošlosti Ana Buljan je u Dobrinju uspjela sljubiti drevnu gradnju i tradicionalni izgled krčkih velebnih vila te duh glamura i vrhunskog turističkog sadržaja u jednistvenu Villu Storiju poduzetništvo prije svega savjetima, pogotovo u manjim mjestima. Trenutačno imaju troje zaposlenih, ali prije iduće sezone planiraju zaposliti još barem petero novih ljudi.

Otvaranje vlastite turističke agencije

“U poduzetništvu uvijek nailazite na probleme, njih se nikad nećete moći stopostotno riješiti. Od problema, naravno, s birokracijom, koja s vremenom postane naša svakodnevnica, do poteškoće pronalaska radne snage koja je ovog ljeta bila naš najteži problem”, kaže Ana Buljan, dodajući kako trenutačno rade na otvaranju svoje turističke agencije, a samim time i na proširenju ponude.

Stare kuće preuređujemo u nove luksuzne vile, ali ostavljamo starinski duh kuće kako bi odisala svojom poviješću.

Ana Buljan

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

M

lada ekonomistica Ana Buljan vlastitim je primjerom pokazala kako se može bez straha krenuti u poduzetničke vode. Osnovala je tvrtku Storia amata kojoj je osnovna djelatnost turizam. Ova mlada poduzetnica kaže kako je hrvatsko tržište specifično te da je potrebno mnogo truda i živaca da uspijete svoju zamisao ostvariti, možda malo više nego na ostalim tržištima. U živopisnom mjestu Dobrinj na otoku Krku pronašla je svoju poslovnu turističku nišu gdje je uspjela sljubiti drevnu gradnju i tradicionalni izgled krčkih velebnih vila te duh glamura i vrhunskog turističkog sadržaja u jedinstvenu Villu Storiju.

“Stare kuće preuređujemo u nove luksuzne vile, ali ostavljamo starinski duh kuće kako bi odisala svojom poviješću. Bit nam je da se naši klijenti osjećaju ugodno u tom prostoru i da imaju sve što im je potrebno za odmor iz snova. Naša ciljna skupina su turisti malo dubljeg džepa, kojima treba odmor od svakodnevnog užurbanog života”, rekla je Ana Buljan te istaknula kako se, osim kuće, klijentima nudi mogućnost besplatnog transfera te mogućnost najma osobnog kuhara i čistačice.

Kad je riječ o poduzetništvu, Ana Buljan naglašava kako u Hrvatskoj ne postoji baš previše institucija koje bi vam olakšale ulazak u

36 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Osim kuće, klijentima se nudi mogućnost besplatnog transfera, najma osobnog kuhara i čistačice “Želja nam je svim iznajmljivačima olakšati posao te proširiti i njihovu i svoju ponudu, kao i podići razinu usluga koje se pružaju turistima”, kaže Ana Buljan te dodaje kako surađuju s brojnim tvrtkama, s kojima preuređuju kuće, te da vrlo dobru suradnju ostvaruje i s Turističkom zajednicom otoka Krka što im je vrlo bitno kako bi svojim gostima omogućili i one usluge koje nudi otok Krk. Naravno tu je i suradnja sa stranim turističkim agencijama.

“Preko njih pokušavamo doći do stranih tržišta kao što su Rusija, Engleska, SAD i nezaobilazne Njemačka i Slovenija”, kaže Ana Buljan čija je vila raspoloživa za unajmljivanje tijekom cijele godine bez obzira na godišnje doba. (I.G.)

Koji je posao najbolji

novi impuls Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Prije nego što nešto počnemo raditi, češće kao zaposlenik nego poduzetnik, pitamo za savjet ljude za koje držimo da su uspješni u tom području. Najprije se raspitujemo jer želimo saznati isplati li se tako nešto raditi, ne misleći pritom samo na financije

O

tkrijte što volite raditi i nađite nekog tko će vam plaćati da to radite, rekla je davnih 60-ih godina britanska novinarka Catherine Whitehorn. Međutim, nije to tako jednostavno jer se odmah postavlja pitanje: kako to otkriti i kako biti siguran da smo na pravom putu?

Prije nego što nešto počnemo raditi, češće kao zaposlenik nego poduzetnik, pitamo za savjet ljude za koje držimo da su uspješni u tom području. Najprije se raspitujemo jer želimo saznati isplati li se tako nešto raditi, ne misleći pritom samo na financije.

Razgovarate li s odvjetnikom, on će vam se tužiti na klijente koji su ogorčeni, ljuti, razočarani u pravo i pravdu, skloni svađama, bespomoćni te od njega traže da riješi sve njihove probleme. Traže da se izbori za pravdu. To je, razumije se, vrlo često zbog raznih razloga jako teško i rekla bih gotovo nemoguće. Pravnik će vam pričati o frustrirajućim situacijama u kojima se nalazio i kako one ne ovise uvijek o njemu te će vam reći da vam ne bi preporučio da idete njegovim stopama.

Poljoprivrednik je pratio vremensku prognozu čitavu godinu. Svaka suša, svaka velika kiša, svaki jači vjetar remetio mu je miran san. Da ne govorimo o prinosima koji su bili daleko ispod očekivanih, o plodovima koje nije uspio prodati po planiranoj cijeni, o smanjenju subvencija… A toliko fizičkog rada i truda koji pri tom ne isključuje i intelektualni!

Poljoprivrednik će vam savjetovati da odjenete odijelo i radite u uredu jer vam rad u polju nikada neće donijeti konkretnu zaradu.

Liječnik je okružen bolesnim ljudima, njihovim zabrinutim obiteljima, suočava se s razočaranjima, izgubljenim nadama, smrću… Njegovo zanimanje uključuje brojne neprospavane noći, dežurstva, postavljene dijagnoze, terapije. Sve op-

cije u njegovom poslu mogu dovesti do najgorih mogućih scenarija. Doktor će vam savjetovati da pronađete neko manje stresno i manje zahtjevno zanimanje.

Naravno, dodat će, samo u slučaju ako želite biti sretni i mirni.

Naravno, ako gledamo lošiju stranu, možemo tako redom nabrajati jer isto

ljudima koji su čitavu godinu naporno radili te žele sami sebe nagraditi odmorom.

Turistički djelatnici su ti koji će upravo tim ljudima odmor učiniti ljepšim, pomoći im da napune svoje baterije, da budu bolji svojoj obitelji, svojim djelatnicima, kolegama, društvu općenito. Pomažu ljudima da budu kvalitetniji radnici, očevi, sinovi, prijatelji, stručnjaci, građani. Zašto onda ne izabrati turizam kao zanimanje?

Zašto ne biti pravnik? Ima li ljepše stvari na svijetu od toga da se izboriš za pravdu, da nekom pomogneš da dokaže svoju nevinost, da kazniš nekog za nepravdu koju je počinio. A zašto ne bi bio poljoprivrednik? Gledaš kako tvojim radom bujaju maslinici, vinogradi, voćnjaci, žito…

Ili što ima bolje nego biti liječnik? Što se može usporediti sa spašavanjem ljudskog života, s izlječenjem ljudskog bića i sreće obitelji kada je njihov član izliječen?

Ne postoji posao koji se ne bi trebao preporučiti kao profesija. Ukoliko volimo

Ne postoji posao koji se ne bi trebao preporučiti kao profesija pravilo vrijedi i za sva ostala zanimanja.

Vlasnik restorana, turističke agencije, hotela - otprilike će vam reći istu stvar.

I turizam ima svoje tamnije strane. Baveći se turističkom djelatnošću susrećeš razne ljude, moraš uvijek biti dobre volje i nasmijan, teško je naći kvalitetne djelatnike, visoke su investicije, a povrat je minimalan… Sve skupa puno posla, a gotovo jedva isplativo.

Ja volim gledati s pozitivne strane te moram priznati da ne razumijem turističke djelatnike kada se jako žale. U turizmu radiš s ljudima koji su došli uživati,

to što radimo, ako nam to pruža užitak, ako se s vremena na vrijeme pitamo “radimo li mi uopće” ili je to sve samo zabava, onda je to to! Ma koji god to posao bio.

Ja biram turizam. Divno je biti dio najljepših dijelova nečije životne priče. O vama će se pričati unucima, sjećat će vas se sa sjetom jer uvijek ćete biti dio nečijeg godišnjeg odmora, onoga na kojem je uživao sa svojim roditeljima, prijateljima, djecom, supružnikom, onoga koji mu je davao snage u tmurim i oblačnim danima, lošim razdobljima. Tko ovdje može reći NE turizmu?

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 37

turizam 19. kongres Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvats

Hotelijeri su najjača karika u turizmu Kako bismo došli do željenog turističkog prometa u visini od 14,2 milijarde eura u 2020. godini, treba stvoriti sve uvjete koji će do toga dovesti, rekao je ministar turizma Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako će ova godina biti zabilježena kao još jedna rekordna turistička godina u kojoj će se zabilježiti 9,5 milijardi eura turističkog prihoda, u turizmu postoje još brojni problemi koje treba riješiti u što skorije vrijeme. Kako bismo došli do željenog turističkog prometa u visini od 14,2 milijarde eura u 2020. godini, treba stvoriti sve uvjete koji će do toga dovesti, rekao je ministar turizma Gari Cappelli na prošlotjednom 19. kongresu Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), održanom u Zagrebu. Dodao je kako i dalje treba raditi na javno-privatnom partnerstvu. “Ako neki gradovi ili županije zaustavljaju neke prostorne planove, to će se negativno odraziti na poslovanje hotelijera te općenito na razvitak turizma. Jedinice lokalne uprave i samouprave trebaju imati razumijevanja za određene planove”, istaknuo je Cappelli.

O razvitku turizma govorio je i predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj koji je naglasio kako je turizam iznimno kompetitivna djelatnost pri čemu posebnu pozornost trebamo obratiti na konkurenciju koja je posvuda te zato ne možemo misliti da imamo dovoljno turističkih proizvoda kojima možemo privući turiste. “Hrvatsku treba promovirati kao cjelinu, a naša je budućnost u rastu prihoda.

Tome najviše može pripomoći hotelijerstvo koje je ustvari i jedna od najjačih karika turističke industrije”, istaknuo je Korotaj. Dodao je kako turistički razvitak vidi u razvitku hotela, stabilnom okruženju te podizanju turističke kvalitete.

No, pritom se ne smiju zaboraviti ni hoteli kategorije dvije i tri zvjezdice. “Treba nam stabilno okruženje kako bismo in-

Gari Cappelli, ministar turizma i Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava

vestirali, a kada nas puste da radimo svoj posao, tada ga obavljamo na kvalitetan način”, rekao je Korotaj.

Problematični zakoni

Da još uvijek postoje određeni problemi u hrvatskom turizmu mišljenja je i Tomislav Popović, predsjednik Uprave turističke tvrtke Maistra. Kao glavni problem izdvojio je to što turizam još uvijek u većini odredišta funkcionira po modelu iz sedamdesetih godina. Ipak, u Maistri tako ne razmišljaju i ta je tvrtka jedna od najvećih ulagača u turizmu. “U budućnosti ne očekujem neku veliku pomoć Vla-

38 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Treba nam stabilno okruženje kako bismo investirali, kaže predsjednik udruge hotelijera Ronald Korotaj

ke de, ali ipak očekujem rješenja zakona o pomorskom dobru i turističkom zemljištu”, istaknuo je Popović. Na kongresu je rečeno i kako je jedan od temeljnih problema s kojima se suočavaju investitori to što se objekti obnavljaju onako kako se mogu obnoviti, a ne onako kako to investitori žele. Osim većeg investiranja u turizam, na kongresu je bilo riječi i o važnosti ljudskog kapitala u toj djelatnosti.

Tako je Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, rekao kako je nedostatak kvalitetne radne snage jedan od akutnih problema u turizmu. “Nije problem u kvalificiranim radnicima kojih ima dovoljno nego u kvalitetnim radnicima koji znaju svoj posao”, istaknuo je

Mjeru Stalni sezonac ove je godine koristilo 1300 osoba Ćorić. Dodao je kako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje potaknulo razne programe za dodatno obrazovanje radne snage. Potrebno je napraviti cjelovitu reformu obrazovnog sustava s naglaskom na strukovne škole. “Hrvatski obrazovni sustav treba prilagoditi potrebama turističkog sektora iako znamo da to neće

Anketa

Gosti vole hotele visoke kategorije U anketi Benchmarking, koju je proveo opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, ove godine sudjelovalo je 99 hotela s ukupno 21.365 soba. Ujedno je to 37 posto od ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj. Prema rezultatima te ankete vidljivo je kako je prosječna cijena sobe iznosila 84,61 euro, dok je u hotelima kategorije pet zvjezdica dosegnula 143 eura. Osim toga, zaključeno je kako je u predsezoni ukupna iskorištenost hotelskih kapaciteta iznosila od 30 do 50 posto, ovisno o turističkom odredištu, a u ljetnom razdoblju više od 90 posto. Promatrajući na kumulativnoj razini, u devet mjeseci ove godine iskorištenost hotelskih kapaciteta iznosila je 51 posto, za razliku od istog prošlogodišnjeg razdoblja kada je iznosila 48 posto. Pritom je najviši porast iskorištenosti kapaciteta vidljiv u hotelima kategorije pet zvjezdica gdje je s lanjskih 49 posto ta iskorištenost u devet mjeseci ove godine iznosila 53 posto. biti lako”, rekao je Ćorić i dodao kako je u ovom trenutku u Hrvatskoj registrirano više od 230.000 nezaposlenih osoba koje trebaju proći prekvalifikaciju, ako se žele pojaviti na tržištu rada. Pritom je važan aspekt zapošljavanje sezonskih radnika. Mjeru Stalni sezonac ove je godine koristilo 1300 osoba.

Novi projekti

Sezonalnost je i dalje jedan od ključnih problema hrvatskog turizma, a u Hrvatskoj uz 100.000 radnika u turizmu godišnje radi još i od 35.000 do 40.000 sezonaca. Postavlja se pitanje što učiniti kako bi se riješio problem manjka radne snage. Ministar Cappelli smatra da su kratkoročna rješenja u prekvalifikaciji radne snage, dok dugoročna rješenja

tek treba osmisliti. Tijekom 2017. pokrenut će se projekt sa sredstvima EUa, tzv. inkubator znanja. Osobe koje su završile srednju školu, u kratkom roku će proći neke radionice i prekvalificirati se. U projektu je predviđena i promocija određenih deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj, primjerice zanimanja kuhara.

Iako su na kongresu naglašene teme koje baš i ne obećavaju blistavu turističku budućnost, ministar Cappelli je rekao kako se on ne slaže s činjenicom da je baš sve crno. “Investicije u turizmu nastavit će se i dalje, a rezultat porezne reforme vidjet će se tek za godinu dana”, rekao je Cappelli. Napomenuo je kako nije sretan sa stopom PDV-a od 25 posto na ugostiteljstvo, ali to je morao prihvatiti kao član Vlade.

Investicijski forum UPUHH-a:

I turizam mora doživjeti promjene Turizam je jedna od najpropulzivnijih djelatnosti u Hrvatskoj, ali se iz takvog pojedinačnog kuta gledanja ne može kritizirati cijela porezna reforma, kazao je ministar financija Zdravko Marić na Investicijskom forumu UPUHH-a. “Porezni sustav i reforma su iznimno kompleksni, pa zato sve skupa treba gledati kao cjelovitu priču. U novoj poreznoj reformi je pojednostavljena procedura, a i važno je istaknuti porezno rasterećenje za koje u Vladi smatramo kako može dati jaki impuls društvu”, istaknuo je Marić. Dodao je kako je pogrešno cijelu poreznu reformu u dijelu koji se odnosi na turizam promatrati samo kroz segment ugostiteljstva. “Pore-

zna politika i reforma ne mogu riješiti sve probleme. No, one otvaraju prostor nekim drugim elementima. Turizam je vrlo važna, ako ne i najvažnija strateška hrvatska gospodarska grana, ali i on mora doživjeti određene promjene”, zaključio je Marić. Osvrćući se na poreznu reformu, predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj je istaknuo kako se hotelijeri ne bune u smislu da ne žele plaćati porez nego ga žele plaćati u skladu s time kako im poslovi napreduju. Dodao je kako bazen uz hotel nije luksuz nego potreba suvremenih turista te stoga ne treba turističku tvrtku zbog toga posebno oporezovati. S njim se složio i Tomislav Popović,

predsjednik Uprave Maistre, koji je rekao kako hotelijeri moraju biti snalažljivi jer se pravila igre mijenjaju iz godine u godinu.

Pritom je izrazio bojazan kako će 2017. doći neki novi nameti kojima će se hotelijeri morati prilagoditi, dok je Kristian Šustar, član Uprave HUP-a Zagreb, ustvrdio kako hotelijeri traže dugoročnu poreznu stabilnost.

No, unatoč svim problemima, on smatra da će hotelijeri i dalje investirati u objekte kako bi privukli što više novih turista u Hrvatsku.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Digitalna (R)evolucija

Ne opcija, nego nužnost

Bez digitalne ekonomije i bez korištenja novih tehnologija koje uzrokuju promjene ne možemo biti konkurentni, istaknuo je Davor Majetić. Digitalna ekonomija je jedna od glavnih poluga zahvaljujući kojoj možemo imati rast i razvoj, dodao je Boris Drilo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Ubrzanje gospodarskog rasta

Poduzetnici moraju predvoditi digitalnu transformaciju, a državna tijela ih u tome trebaju podržavati.

Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Vlada je pokazala da prepoznaje njenu važnost.

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta

H

rvatska udruga poslodavaca (HUP) prošli tjedan u Zagrebu organizirala je konferenciju o digitalnoj ekonomiji Digitalna (R)evolucija.

Ideja konferencije bila je osvrnuti se na stanje razvijenosti digitalne ekonomije u Hrvatskoj te prilike i prijetnje koje poduzetnicima, ali i državi i društvu, donosi digitalizacija. Glavna poruka konferencije bila je da promjene koje su uvjetovane razvojem tehnologija zahvaćaju sve industrije i da se tvrtke koje žele biti i ostati uspješne moraju prilagoditi digitalnom vremenu. Istraživanje Digitalni indeks hrvatskog gospodarstva koje je konzultantska tvrtka A.T. Kearney tijekom ljeta provela u suradnji s HUP-om u više od 200 hrvatskih poduzeća pokazalo je da više od 70 posto tvrtki ima digitalnu transformaciju na svom dnevnom redu.

Oko četvrtine poduzeća digitalnu strategiju ima zacrtanu u samostalnom dokumentu ili kao dio cjelokupne strategije poduzeća.

Boris Drilo, dopredsjednik Izvršnog odbora udruge HUP-ICT te član Uprave HT-a, istaknuo je kako digitalna ekonomija raste sedam puta brže od drugih gospodarskih grana.

“Dakle, digitalna ekonomija je jedna od glavnih poluga zahvaljujući kojoj možemo imati rast i razvoj”, kazao je Drilo.

40 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je kako se svijet mijenja brže nego ikada.

A za sve te nove usluge i proizvode mahom je zaslužna tehnologija. “Bez digitalne ekonomije i bez korištenja novih tehnologija koje uzrokuju promjene ne možemo biti konkurentni”, istaknuo je dodajući kako se konferencijom želi ukazati na nužnost i neizbježnost novih tehnologija. “Danas nećemo govoriti o ponudama i uslugama, već primjerima koji pokazuju da se digitalna ekonomija već događa”, napomenuo je dodajući kako pametne i mudre tvrtke već dugo posluju u uvjetima digitalne ekonomije, razgovaraju o njoj i imaju projekte.

“Također, želimo sve one koji razmišljaju o njoj ohrabriti stavom da to nije velika i teška tema nego pitanje razumijevanja vlastitog poslovanja kroz i uz pomoć novih tehnologija”, napomenuo je Majetić dodajući kako digitalna ekonomija jamči ubrzavanje gospodarskog rasta i stvaranje konkurentnije ekonomije.

Marcus J. Beyrer, glavni direktor udruge europskih poslodavaca Business Europe, istaknuo je kako je digitalizacija ključna tema u EU jer se uistinu radi o industrijskoj revoluciji.

“Ona može mnogo toga ponuditi europskom poslovanju te ga istovremeno potpuno promijeniti. Digitalizacija je prilika za sve sektore, a ne samo tehnološke kompanije, te za tvrtke svih veličina”, naglasio je dodajući kako je vrlo važno da svi shvate kako ona nije opcija nego nužnost.

Sadašnja brzina i opseg digitalizacije u EU, nastavio je, nije zadovoljavajuća. “Jer podaci govore da samo 1,7 posto tvrtki u cijelosti koristi digitalne tehnologije, dok njih 41 posto to uopće ne čini. Vlade na nacionalnim razinama moraju aktivno poticati na digitalizaciju, primjerice donošenjem nacionalnih strategija kao što je njemačka Industrie 4.0, koje potiču i koordiniraju digitalizaciju između industrija”, napomenuo je.

Hrvatski Telekom u Barceloni

Rješenja za pametne gradove

Digitalizacija je prilika za sve sektore, a ne samo tehnološke kompanije, istaknuo je Beyrer Ključan sektor

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako tehnologije poput interneta stvari (IoT), računalstva u oblaku i 3D ispisa mijenjaju način na koji proizvodimo, poslujemo, komuniciramo, učimo i stvaramo nove vrijednosti.

ICT sektor je postao ključan, naglasila je, jer čini četiri posto BDP-a Europske unije, zapošljava više od šest milijuna ljudi i donosi prihode od 580 milijardi eura.

Ministrica Dalić rekla je kako je Hrvatska po integraciji digitalnih tehnologija trenutačno na 16. mjestu u EU istaknuvši da privatni sektor mora voditi proces digitalne transformacije, ali kako i država mora transformirati sebe i svoje usluge. “Poduzetnici moraju predvoditi digitalnu transformaciju, a državna tijela ih u tome trebaju podržavati. Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Vlada je pokazala da prepoznaje njenu važnost.

Zadaća toga ureda bit će upravo osmišljavanje programa koji će pomoći poduzetnicima i gospodarstvu u digitalnoj transformaciji te time i korištenju svih prilika koje ona donosi”, rekla je ministrica Dalić.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nekih od najuspješnijih hrvatskih start-upa i tvrtki kao što su Farmeron, Oradian, STEMI i Photomath, ali i drugih uspješnih poduzeća koja digitaliziraju poslovanje poput Agrokora, Badela 1862, Erste banke, PBZ-a, Podravke...

Na svjetskom kongresu o ICT rješenjima za budućnost gradova Smart City Expo, koji se održavao nedavno u Barceloni, HT je s partnerima predstavio tri rješenja za pametne gradove. Jedno od njih bilo je pametni sustav elektronske evidencije odvoza komunalnog otpada, razvijen u suradnji s tvrtkom EcoMobile, a koji se primjenjuje u Koprivnici. Najviše interesa, pak, izazvalo je rješenje iz područja e-mobilnosti, pogona automobila na električnu energiju. Usluga omogućava razvoj cjelovite digitalne platforme za povezivanje niza ICT usluga i rješenja, poput

pametnog parkinga i povezanih vozila. Rješenje HT-a predstavlja najnapredniji cjelovit ekosustav infrastrukture usluga i punjenja po principu “ključ u ruke”. Među predstavljenim rješenjima bila je i usluga za mjerenje okolišnih čimbenika, odnosno kvalitete zraka koja je još u ožujku primijenjena u Dubrovniku, u prvoj pametnoj ulici u Hrvatskoj.

(B.O.)

e-Škole

Sigurnost na internetu za digitalnu nastavu Kako bi potaknuli nastavnike i ravnatelje da se što bolje upoznaju s potencijalnim opasnostima na internetu, posebice kada je riječ o učenicima, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Algebra nedavno su održale webinar Sigurnost na internetu. Na webinaru je sudjelovalo j e više od 500 n a s t av n i k a uključenih u provedbu strukt u r n o g pilot-projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola u kojem zasad su-

djeluje 10 posto škola iz Hrvatske. Webinar je bio usmjeren na digitalni profesionalizam nastavnika, snalaženje te primjereno i odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu. Sudionici su dobili i brojne savjete za sigurnije korištenje interneta, te naputke o tome na što sve u online nastavi trebaju obratiti pažnju i kome se obratiti ako se dogodi povreda sigurnosti. Ukupna vrijednost pilot-projekta eŠkole je oko 307 milijuna kuna, a 85 posto sufinancira se iz strukturnih fondova EU-a.

(B.O.)

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Dani elektroničkih medija

Medijska regulativa pred promjenama Pristojbu HRT-u danas plaćaju 1.224.534 obveznika, čime se godišnje uprihode 1,2 milijarde kuna, od kojih 30 posto odlazi za druge potrebe kulturne industrije izvan HRT-a

N

a 9. danima elektroničkih medija, tradicionalnom skupu djelatnika televizije, radija i internetskih portala koji obuhvaćaju 22. dane radija, 9. dane televizije i 9. dane interneta, protekli se tjedan raspravljalo o nizu aktualnih tema, od ekonomske analize radijskog tržišta, preko uloge pristojbe HRT-u, stanju neprofitnih medija, digitalnom radiju, najavama revizije Direktive o audiovizualnim medij-

skim uslugama te u kojem smjeru trebaju ići promjene Zakona o elektroničkim medijima i povezana zakonska regulativa.

Radijski, televizijski i internetski nakladnici drže potrebnim više pažnje usmjeriti budućim izazovima koji se očekuju u medijskom prostoru, a promjene koje sve to prate moraju biti dobro predstavljene, jasne i dobro komunicirane.

Tako predsjednik Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) Robert Veseljak

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

Medijska strategija preduvjet za bilo kakav posao Donošenje medijske strategije je trenutačno preduvjet za bilo kakav ozbiljan posao, a pred nama je i donošenje Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama EU-a koja će donijeti nove smjernice. Pozivam vas, također, da upravo vi kao medijski poduzetnici na svome primjeru pokažete kako se poštuju ključni standardi vezani uz poštivanje i promicanje demokratskih vrijednosti i da svojim doprinosom poboljšate medijsku sliku Hrvatske, izjavila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

smatra kako je potrebno pronaći način za izmjenu sadašnjih zakona da bi se moglo nositi s izazovima vremena, dok se predsjednik Nacionalne udruge televizija (NUT) Denis Mikolić zauzeo da se uz promjenu medijske regulative napokon izradi medijska strategija. Ocijenio je da je nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dobro upoznata s problematikom medija.

Ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) i predsjednica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Mirjana Rakić, govoreći o aktivnostima te agencije u prošlom razdoblju, rekla je da su učinjeni pozitivni pomaci u medijskoj pismenosti, i to izdavanjem preporuka za zaštitu maloljetnika od neprimjerenih medijskih sadržaja, te je istaknula nezamjenjivo značenje lokalnih medija u izvještavanju.

Kome ide novac

Od HRT pristojbe koju su obvezni plaćati vlasnici odnosno posjednici prijamnika u Hrvatskoj, uprihode se 1,22 milijarde kuna od 1.224.534 obveznika, istaknuo je voditelj HRT-ove radne jedinice vezane uz pristojbu Damir Tus zorno pri-

znakovi hrvatske kvalitete Poduka stranih jezika – Littera Otvoreno učilište Littera u ponudi ima tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, španjolskog i ruskog jezika za sve uzraste te hrvatski za strance, uključujući opći i poslovni jezik. Također organiziraju pripremne tečajeve za Cambridge FCE i Cambridge CAE ispite, kao i za LCCI ispite. Nude i individualnu poduku.

Otvoreno učilište Littera

Tijekom godina poslovanja Littera je stekla reputaciju škole koja ima visoke standarde poduke, uključujući i vlastiti pristup poduci stranih jezika pod nazivom Brain Targeted Language Education©. Littera je osnovana 1996. godine te je najstarija privatna škola stranih jezika u Samoboru. Cilj škole je polaznicima pružiti mogućnost da uče strane jezike u ugodnoj atmosferi zajedništva.

42 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Iznos mjesečne pristojbe od 80 kuna (1,231 mil.kn/godišnje), sukladno čl. 38 Zakona o HRT-u, raspoređen je na sljedeći način:

HRT je glavni investitor u hrvatsku kulturnu industriju - skoro 30% ukupnih rashoda HRT-a čine izdvajanja za:

55 kn (68%, 841 mil. kn) ukupni troškovi proizvodnje programa

55 kn 9 kn 4 kn 4 kn 9 kn

9 kn (12%, 145 mil. kn) troškovi emitiranja (trošak emitiranja, OIV, HDS, HUZIP, ZAPRAF) 4 kn (4%, 55 mil. kn) zakonska davanja (FOND, VEM, HAVC) 4 kn (4%, 54 mil. kn) troškovi aktivnosti organizacijskih jedinica u funkciji obavljanja javne djelatnosti (Pristojba, Arhiv, Interna revizija) 9 kn (11%, 136 mil. kn) trošak poslovanja (rezerviranja, vrijednosno usklađenje i financijski rashodi)

kazujući kako oko 30 posto tog iznosa predstavlja transfer u kulturnu industriju. Tako se na godinu prosljeđuje 33 milijuna kuna Fondu za pluralizam medija, 21,3 milijuna Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) i 6,8 milijuna kuna Vijeću za elektroničke medije. Za prava izvođenja glazbenoj se industriji na godinu plati 57,5 milijuna kuna, oko 50 milijuna izdvaja se za neovisnu televizijsku produkciju i vanjske troškove proizvodnje kapitalnih djela te vanjske suradnike, ali i prava prikazivanja i prijenosa, poput sportskih događaja.

Sa smanjivanjem ili ukidanjem pristojbe ne slažu se ni predstavnici lokalnih medija koji putem Agencije, odnosno Fonda

33,2

6,8

mil. kn

mil. kn

92,7

21,3

mil. kn

mil. kn

57,5

mil. kn

53,2

mil. kn

Prava izvođenja 57,5 mil. kn glazbena industrija (HDS, HUZIP i ZAPRAF) 46,9 mil. kn neovisna produkcija 9,2 mil. kn vanjski troškovi proizvodnje kapitalnih djela

46,9

53,2 mil. kn vanjski suradnici

mil. kn

92,7 mil. kn prava prikazivanja i prijenosa

9,2

UKUPNO 320,8 mil. kn

mil. kn

za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija, od HRT pristojbe dobivaju tri posto za sadržaje koji potiču pluralizam.

O modelu prikupljanja i raspodjele novca od pristojbe treba razgovarati, ali to ne treba rješavati onako kako se pokušalo u Hrvatskom saboru, paušalnim licitiranjem smanjenjem pristojbe bez provedene analize. Željelo se zaštititi siromašne, a neke bi se i zaštitilo, ali bi se s druge strane stvorili novi siromašni gubitkom radnih mjesta, ukidanjem lokalnih dopisništava, smanjenjem nekomercijalnih sadržaja na javnom servisu, dodao je Mikolić.

Za Gordanu Simonović, članicu Vijeća Agencije, nikakvo “odokativno mijenja-

Dotacije 33,2 mil. kn Fond za pluralizam medija 6,8 mil. kn Agencija/ Vijeće za elektroničke medije 21,3 mil. kn HAVC

nje” nije prihvatljivo, jer dok jedni govore o smanjenju, zbog značaja i svega što se iz pristojbe financira, moglo bi se govoriti i o povećanju. Drži da bi trebalo povećati izdvajanje za Fond za pluralizam medija iz pristojbe.

Za obnašatelja dužnosti ravnatelja HRT-a Blagu Markotu politički zahtjevi vezani uz pristojbu su poruka da se poboljša sustav HRT-a. HRT-u ne treba nikakvo restrukturiranje već ozbiljna transformacija na svim područjima. Za to HRT ima unutarnje snage, kako bi postao racionalniji i odgovorniji sustav, ustvrdio je.

Na Danima elektroničkih medija dodijeljene su i godišnje HURIN-ove novinarske i radijske nagrade. (D.B.)

Kalnička – gazirana prirodna mineralna voda Kalnička je gazirana prirodna mineralna voda koja najbolje gasi žeđ, zdravo pjenušavo osvježenje iz prirodnih kalničkih izvora. Nadomješta izgubljene minerale, posebice kalcij i magnezij. Na potpuno prirodan način pomaže izlučivanju štetnih tvari, regulira kiselo-baznu ravnotežu, a ujedno hidrira i obogaćuje organizam neophodnim mineralima.

Cedevita d.o.o.

Cedevita d.o.o. poduzeće je koje objedinjuje razvoj, proizvodnju i prodaju instant napitaka, čajeva, vode i konditorskih proizvoda namijenjenih zdravoj prehrani. Cedevita d.o.o. svoje je proizvode razvijala unutar sustava Plive, a kupnjom od Atlantica u srpnju 2001. postala je dijelom Atlantic Grupe. Ima vodeći položaj u svom segmentu na domaćem tržištu i tržištu regije.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO HGK o blagdanskoj potrošnji

Ove godine darujmo hrvatsko Kupovinom domaćih proizvoda potičemo potrošnju koja je važan faktor u pokretanju novog gospodarskog ciklusa, rekla je Tomislava Ravlić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

u pokretanju novog gospodarskog ciklusa”, rekla je Tomislava Ravlić koja je također napomenula kako se kasniji termin sezonskih sniženja neće značajnije odraziti na kupnju prije samog Božića.

Iako je zbog problema sa salmonelom prodaja mesa - i to uglavnom smrznute piletine i svježih purećih prsa - pala za oko 30 posto, Tomislava Ravić ističe kako ne očekuje da će se aktualna situacija sa salmonelom značajnije odraziti na blagdansku potrošnju.

“Građani će više paziti, neće kupovati proizvode tvrtki u kojima je salmonela pronađena, kupovat će te proizvode od drugih tvrtki ili će se okrenuti drugim vrstama proizvoda”, smatra Tomislava Ravlić.

Tomislava Ravlić, Ema Culi i Martina Sokač Saraga

Prema procjenama HGK, potrošnja u prosincu 2016. godine bit će nešto viša od 12 milijardi kuna

P

rema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2016. godine bit će nešto viša od 12 milijardi kuna, što je za pola milijarde kuna viša procjena nego za prosinac 2015. godine. Najviše se kupuju igračke i proizvodi za djecu, obuća i odjeća te elektronička oprema.

Zanimljivo je kako svaki treći proizvod u prosinačkoj potrošnji odlazi na hranu i piće.

“Prosinac je mjesec kad hrvatski građani malo više troše. Najudarniji su vikend prije Božića te razdoblje od 19. do 24. prosinca”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, te istaknula da je u zadnje dvije godine u zadnjem tromjesečju godine pojačana kupnja kreditnim karticama.

U HGK-u pozivaju građane da prednost daju domaćim proizvodima, a i trgovce da u blagdanskoj ponudi imaju što više domaćih proizvoda.

“Neka nam krilatica ovih blagdana bude Darujmo hrvatsko. Kupovinom domaćih proizvoda potičemo potrošnju koja je važan faktor

44 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Oporavak trgovine na godišnjoj razini

Prema objavljenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, realan promet u trgovini na malo u rujnu ove godine bio je, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 4,5 posto u odnosu na rujan 2015., a takav rast nastavak je kontinuiranog uzlaznog trenda koji se bilježi od rujna 2014. godine. Rast realnoga prometa bilježi se i na kumulativnoj razini i u prvih devet mjeseci ove godine porastao je za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali je još uvijek manji, i to 12,2 posto, u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

“Uzlazni godišnji trend maloprodajnog prometa koji traje već 24 mjeseca za redom djelomično je rezultat poboljšanja optimizma potrošača koji se bilježi (na godišnjoj razini) od listopada 2014. pa sve do lipnja ove godine, kada se bilježi prvo pogoršanje”, istaknula je direktorica Sektora trgovine HGK Ema Culi te je dodala kako se očekuje da bi ove godine maloprodajni promet mogao porasti za najmanje 3,2 posto u odnosu na lani kada je prosjek na godišnjoj razini bio 2,7 posto.

predstavljamo Hallo tepih, Dumovec

Halo Tepih? Stižemo!

Vrhunska usluga, brzina i povoljna cijena pribavili su im već brojne stalne klijente na području Zagreba i okolice. Ugostiteljima Hallo Tepih nudi dodatne pogodnosti

R

ekli su vam da se vuneni tepisi ne mogu prati? Da se svileni materijali pranjem uništavaju? To samo znači da oni koji vam to govore nisu čuli za Hallo Tepih. Taj servis za pranje i održavanje tepiha već godinama povećava broj svojih zadovoljnih klijenata u Zagrebu i okolici, na području gdje njihova usluga uključuje besplatno preuzimanje i dostavu čistog tepiha. Usluga se naručuje jednostavno - telefonom ili putem internetske stranice www.hallotepih.com, nakon čega se djelatnici ovog servisa “nacrtaju” u dogovoreno vrijeme na dogovorenoj adresi, odnesu tepih i dostave ga natrag jednako brzo i učinkovito. Djelatnici Hallo Tepiha kupcu će

Posebna tehnologija omogućuje im sigurno pranje tepiha od vune, svile i svih novih materijala svaki put pomoći pripremiti tepih za odvoz i kod povrata vratiti ga na mjesto. Kod preuzimanja tepiha dat će klijentu potvrdu o preuzimanju, a svaka dostava izvršena je u roku od 48 sati i s ispostavljenim fiskalnim računom.

No, ono što im pribavlja trajno zadovoljne kupce ponajprije je kvaliteta i cijena usluge.

“Projekt smo nazvali Hallo Tepih kako bismo kupcima na razumljiv način signalizirali da dolazimo na poziv, besplatno preuzimamo i dostavljamo očišćene tepihe. Cijena usluge pranja kategorizirana je između 25 i 30 kuna po metru kvadratnom, ovisno o vrsti tepiha”, kaže Marijana Horvatinović, direktorica Hallo Tepiha. Tvrtka je kao jednostavni d.o.o. osnovana 2013. sa sjedištem u Dumovcu, a trenutačno zapošljavaju pet djelatnika.

Ugostiteljima, kojima su ovih dana najave dizanja PDV-a zadale puno brige, Hallo Tepih

nudi dodatne pogodnosti: posebne popuste kod usluge pranja jastučića i kemijskog čišćenja namještaja.

Mirisna komora

Od konkurencije izdvajaju ih još dvije stvari: polica osiguranja za sve preuzete tepihe, i ono najvažnije, suvremena komora za sušenje tepiha. “Prije no što smo počeli s radom, proveli smo malo istraživanje tržišta i zaključili kako u Hrvatskoj ne postoji stručna praonica tepiha, već se to obavlja kao sporedna djelatnost unutar autopraonica i kemijskih čistionica, u prostorima velike vlažnosti, hladnoće, prljavštine i mirisa vozila. Napravili smo vlastitu inovaciju i izradili stroj za istresanje prašine iz tepiha, nabavili strojeve za šamponiranje i usisavanje, te najbitnije, stroj za ispiranje i sušenje tepiha”, objašnjava Marijana Horvatinović dodajući kako su u savjetovanju sa stručnjacima pronašli tehnološki proces i ekološka sredstva za pranje, njegu i osvježavanje tepiha. Svi sastojci koje koriste potpuno su sigurni za orijentalne, svilene, ali i tepihe od bambusa i novih materijala. I ne samo to. “Vrlo nam je važno da naša usluga bude sigurna za djecu, alergičare i kućne ljubimce”, ističe direktorica Horvatinović.

U budućnosti planira proširiti besplatnu dostavu na područje izvan Zagreba, unaprijediti program nagrađivanja vjernih kupaca koji je već odlično prihvaćen, ali i dodatno unapređivati procese rada, kvalitetu usluge i očuvati iskren i srdačan odnos s kupcima. (A.M.)

Napravili smo vlastitu inovaciju i izradili stroj za istresanje prašine iz tepiha, nabavili strojeve za šamponiranje i usisavanje, te najbitnije, stroj za ispiranje i sušenje tepiha.

Vrlo nam je važno da naša usluga bude sigurna za djecu, alergičare i kućne ljubimce.

Marijana Horvatinović, direktorica Hallo Tepiha Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Gradnja Bloka 7 TE Tuzla - preskupa Predsjednik Stranke za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić stavio je veto na gradnju najveće pojedinačne poratne investicije u BiH. Samostalni sindikat radnika Federacije BiH priopćio je kako će odustajanjem od te investicije samo na području Tuzlanske županije više od 3500 radnika ostati bez posla piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

722,3 mil € trebao biti težak kredit za gradnju Bloka 7 TE Tuzla

56 mjeseci

bilo predviđeno za završetak radova i puštanje u probni pogon

153 mil KM

trebalo biti uloženo u modernizaciju Rudnika Kreka

akon desetogodišnjih priprema i pregovora s različitim investitorima i izvođačima radova, Elektroprivreda BiH je početkom listopada uz punu suglasnost vlasti u Federaciji BiH dogovorila s kineskom Exim bankom kredit od 722,3 milijuna eura za izgradnju najveće tvornice struje u Bosni i Hercegovini, Bloka 7 TE Tuzla od 450 megavata. Za izvođača radova izabran je kineski konzorcij CGG s kojim je dogovoreno da kao podizvođači poslove dobije i nekoliko domaćih tvrtki. A onda je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da je isplativost ove investicije dovedena u pitanje. Predsjednik Stranke za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić stavio je veto na gradnju i time doveo u pitanje realizaciju najveće pojedinačne poratne investicije u BiH i opstojnost vladajuće koalicije na razini Federacije BiH, ali i na razini cijele države. U Predsjedništvu BiH hitno je održan sastanak čelnika vladajućih stranaka i članova Predsjedništva BiH, a kako je javnosti priopćio Bakir Izetbegović, lider SDA, koalicija je sačuvana, ali su njegovi i Radončićevi odnosi zahladnjeli. O gradnji Bloka 7 TE Tuzla ništa nije rečeno. Ni tada, a ni do danas, osim što je

na sjednici Predstavničkog doma Federacije BiH predloženo da se održi tematska sjednica na kojoj bi se raspravljalo isključivo o gradnji velikih elektroenergetskih projekata kao što su Blok 7 TE Tuzla, TE Banovići, TE Kakanj i Vjetropark Podveležje.

Što će biti s Krekom?

Podsjetimo, kredit na 20 godina uz petogodišnji poček za izgradnju Bloka 7 Elektroprivreda BiH je trebala potpisati s Exim bankom na nedavnom summitu 16 plus 1 u Rigi, dok je s radovima trebalo započeti početkom 2017. godine.

Rok za završetak radova i puštanje u probni pogon najvećeg proizvođača struje u BiH trebao je biti 56 mjeseci, a uz investiciju od 722,3 milijuna eura, za pripremne radnje, rušenje starih blokova, nadzor, priključke i odlagalište šljake trebalo je biti utrošeno još 42,5 milijuna eura.

Zapravo Blok 7 bio je planiran kao zamjenski blok TE Tuzla za više blokova izgrađenih davno prije rata kojima idućih godina istječe radni vijek. Vlasti Federacije BiH veličali su realnost gradnje Bloka 7 TE Tuzla i posebice isticale da će on biti najveći proizvođač struje

TE Banovići

Investicija od 500 milijuna eura Direktor Rudnika mrkog ugljena Banovići Munever Čergić izjavio je za medije da će naredne godine početi izgradnja dugo najavljivane TE Banovići, projekt vrijedan 500 milijuna eura. TE Banovići će biti jedina “vodena” termoelektrana u regiji pri čijoj će se gradnji u potpunosti poštovati europski standardi, dok je natečaj raspisan još prije dvije godine. Ova investicija

će umnogome pridonijeti razvoju tvrtki, otvaranju novih radnih mjesta i proširenju postojećih rudarskih kapaciteta. Završetak gradnje i puštanje u rad očekuje se potkraj 2019. godine. Kreditom jedne kineske banke osigurat će se 85 posto vrijednosti investicije. Vlada FBiH je već ranije dala jamstva za realizaciju ovog projekta, ustvrdio je Čergić.

46 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

vijesti BiH banke na crnoj listi Europsko udruženje banaka stavilo je banke iz BiH na crnu listu zbog višegodišnjeg prolongiranja donošenja zakonskih mjera i aktivnosti u sprečavanju pranja novca i mogućeg financiranja terorističkih organizacija. Bosanskohercegovački bankari i bankarski stručnjaci sada tvrde da će se te mjere negativno odraziti na poslovanje banaka u zemlji, te da su već neke europske banke blokirale račune nekoliko banaka iz BiH.

Tržište električne energije

Kredit za izgradnju Bloka 7 Elektroprivreda BiH je trebala potpisati s Exim bankom na nedavnom summitu 16 plus 1 u zemlji, veći i od novoizgrađene TE Stanari u Republici Srpskoj. Inače, izgradnja TE Stanari od 300 megavata, u vlasništvu međunarodne EFT Grupe, stajala je 550 milijuna eura.

No, iako je politika zaustavila poslove oko pripreme za gradnju Bloka 7, nije očekivala energično NE rudara i rudarskih sindikata. Samostalni sindikat radnika Federacije BiH priopćio je kako su iznenađeni stajalištem lidera političkih stranaka na vlasti u BiH. Također su naglasili da će odustajanjem od te investicije, samo na području Tuzlanske županije više od 3500 radnika ostati bez posla, te da će blokada radova zaustaviti i dogovorene investicije u modernizaciju Rudnika Kreka. Sindikat je također ustvrdio kako su od istih političkih lidera u jesen pred lokalne izbore u BiH slušali kako je napravljena revizija financiranja Bloka 7 čime su osigurani povoljniji uvjeti kreditiranja. Dovođenjem u pitanje realizaciju investicije, postavlja se i pitanje opstanka Rudnika Kreka jer sve što se do sada planiralo napraviti na

modernizaciji i povećanju proizvodnje ugljena bilo je usuglašeno s izgradnjom Bloka 7. Naime, upravo zbog planirane gradnje Bloka 7 u ovoj godini su počele aktivnosti na investiciji od 153 milijuna konvertibilnih maraka za modernizaciju rudnika, tvrde rudari.

Ima i jeftinijih rješenja

Umjesto problematičnog bloka od 450 megavata, neovisni stručnjaci iz ovog područja tvrde da bi trebalo započeti s gradnjom manjih blokova, te da bi za državu i građanstvo bilo povoljnije da se umjesto neizdrživog kredita od najmanje 1,5 milijardi KM zaduži upola manje i dobije jedan blok od 350 MW, ili možda dva od po 300 MW. BiH mora graditi moderne termoelektrane, ali ne i one koje bi ih dovele u dužničko ropstvo, ustvrdio je Amer Jerlagić, bivši generalni direktor EP-a BiH. U nedavnom intervjuu za sarajevsko Oslobođenje Jerlagić je ustvrdio da je projekt, ovakav kakav je sada, loš i za Federaciju BiH i za njene građane. Naime, prema njegovoj računici, konačna cijena bi iznosila 1,86 milijardi eura, ili 2,4 milijuna eura po instaliranom megavatu, dok bi građani plaćali 30 posto skuplju struju. “Postoje znatno jeftinija i jednako efikasna postrojenja. Potrebno je preprojektirati tehničko rješenje i smanjiti snagu na 350 MW. Na temelju novog projekta napravio bi se natječaj, dobila jaka bankarska konkurencija i cijena gotovo 50 posto niža od postojeće. Moje procjene govore da se takav blok može dobiti u jakoj i otvorenoj konkurenciji za maksimalno 400 milijuna eura”, ustvrdio je Jerlagić.

U organizaciji Ureda britanskog ministarstva za međunarodnu trgovinu u BiH i grupacije Alfa Energy u Sarajevu je održan forum Tržište električne energije u BiH: Prilike i izazovi za komercijalne potrošače. Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Edward Ferguson izjavio je kako je trži-

šte električne energije u BiH liberalizirano 1. siječnja 2015., ali da je to postupan proces.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović istaknuo je da je BiH u protekle dvije godine učinila određeni pomak kada je u pitanju regulatorni okvir za tržište električne energije, ali zaostaje u odnosu na susjedne zemlje.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Osuđena dva bankara

Gdje je ispario novac?

Sudska epizoda s malim kreditom od 353.000 eura značajna je za oblikovanje sudske prakse i za odlučniji obračun s bankarskim smicalicama zbog kojih su porezni obveznici morali za sanaciju izdvojiti milijarde eura piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

posao pokriven je imovinom manje vrijednosti od kredita, a posebno je znakovito to što su iz igre ispali dotadašnji solidarni jamci. Za prvotni kredit jamčili su svom svojom imovinom, a novim kreditnim ugovorom oslobođeni su takve jamstvene obveze. Frka je nastala kada se otkrilo da su solidarni jamci bili članovi uže obitelji menadžera Factor banke, Borisa Pesjaka: sin Blaž Pesjak i kći Anja Pesjak. Ona je bila i direktorica tvrtke na Cipru Daj Invest Limited (zajedno s ocem stvarna suvlasnica).

Bankarski glodavci

Zasad su nastradala dva bivša bankara jedne od manjih slovenskih banaka koja je u međuvremenu spašena od poteškoća tako što je pripojena DUTB-u (lošoj banci). Factor banka bila je također sudionicom vrtanja slovenske bankarske rupe. No, njen doprinos u tome nije ni približno sličan količini novca nestaloj u

sa

269 mil €

država sanirala Factor banku

4 mlrd €

stajala posljednja sanacija banaka porezne obveznike

P

ala su prva dva slovenska bankara!

Na godinu dana i tri mjeseca osuđeni su u Ljubljani Boris Pesjak i Dušan Valenčič, nekadašnji vodeći ljudi Factor banke. Presuda Okružnog suda u Ljubljani koja još nije pravomoćna, vrlo je važna i dalekosežna za oblikovanje sudske prakse kakva još nije uspostavljena za bankarsko područje.

Organi progona i sud uspjeli su okončati presudom manji slučaj iz Factor banke. Tamo je bio sporni kredit od 353.000 eura što ga je u listopadu 2012. godine Valenčič odobrio beogradskom poslovnom čovjeku Dejanu Lukiću, usprkos njegovoj lošoj bonitetnoj ocjeni i zabrinjavajućem likvidnosnom stanju banke.

Novom pozajmicom Lukić je podmirio stare dugove prema Factor banci. S novim kreditom promijenjeni su i kreditni uvjeti. Organe progona posebno je zaintrigirala promjena u pogledu osiguranja kredita. Novim ugovorom cijeli

48 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Na godinu dana i tri mjeseca nepravomoćno su osuđeni Boris Pesjak i Dušan Valenčič, nekadašnji čelnici Factor banke ponorima Nove Ljubljanske banke. Država je začepila rupu u Factor banci sa 269 milijuna eura, a u krater NLB trebalo je iskipati 1,550 milijardi eura.

Slovenska javnost zgrožena je činjenicom da je posljednja sanacija stajala porezne obveznike oko četiri milijarde eura, a da za takvo

Poslovanje u devet mjeseci 2016.

Ekskurzija na Island

Hoće li se islandska iskustva koristiti u Sloveniji?

Pravosudni ministar Goran Klemenčič početkom studenoga odveo je neobičnu ekipu na Island. Na ekskurziju je poveo predstavnike Banke Slovenije, Nacionalnog istražnog ureda te nekoliko sudaca i tužitelja. Gosti iz Slovenije nisu došli na Island Goran Klemenčič razgledavati gejzire. Tamo su se našli isključivo stoga što je Island došao na dobar glas zbog odlučnog obračuna s bankarskim kriminalom. To je vrijednost i vrlina kakva u Sloveniji još nije pustila korijenje. Islandski tužitelj Olafur Hauksson bio je dobar sugovornik slovenskoj delegaciji.

Temeljito je objasnio genezu islandske učinkovitosti. Stanovnici te otočne države bili su toliko ogorčeni postupcima svojih bankara da su na ulici javno zahtijevali kazne za njih. Island je za istraživanje i progon bankarskog kriminala ustanovio posebno tužiteljstvo u koje je bilo uključeno 110 ljudi, tužitelja, kriminalista i drugih stručnjaka. Angažirali su i vanjske forenzičare. Prionuli su poslu i rezultat nije izostao. Prošli mjesec Vrhovni sud u Reykjaviku potvrdio je da devet viših bankara snosi krivnju za manipuliranje na tržištu. Dosad je u zatvoru završilo 30 islandskih bankara. Što će se od islandskih iskustava koristiti u Sloveniji, pokazat će razvoj događaja sljedećih mjeseci. Nitko ne poziva na linč.

Ministar Klemenčič forsira samo temeljito i stručno razjašnjenje sumnji koje se pletu oko slovenskih bankara.

isparenje financijske supstancije nitko nije sankcioniran. Do petka, 18. studenoga, kada je Okružni sud u Ljubljani našao da su Pesjak i Valenčič krivi u manjoj bankarskoj raboti. Sud je presudio da su menadžeri omogućili tvrtki Daj Invest protupravnu korist u visini od 100.000 eura i to tako što su iz ugovora izbrisali jamstvo za kredit u toj visini. Tužitelj Jaka Brezigar uspio je uvjeriti sud da je Factor banka mogla utjerati dug od jamca Blaža Pesjaka i tvrtke Daj Invest koja je tada raspolagala s dovoljno sredstava za naplatu cijelog duga.

Sudska epizoda s malim kreditom od 353.000 eura značajna je za oblikovanje sudske prakse i za odlučniji obračun s bankarskim smicalicama zbog kojih su porezni obveznici morali za sanaciju izdvojiti milijarde eura. Nije rupu izvrtala samo gospodarska kriza – vrtali su i brojni bankarski glodavci. Čišćenje je, stoga, nužno, a imat će smisla ako u konačnici razluči dobru od loše bankarske prakse. Banke će i dalje postojati, a u njima radit će bankari koji moraju biti u prilici sklapati poslove u dobroj vjeri i bez straha.

Silazni rezultati Podaci o poslovanju u devet mjeseci 2016. godine za neke od značajnijih slovenskih poduzeća znatno se razlikuju od podataka iz prošle godine. Poznata kao dobitaška tvrtka Krka je na 852 milijuna eura prodaje ostvarila samo 88,5 milijuna eura dobiti prije oporezivanja. Ovogodišnja dobit čak je za 43 posto manja nego što je bila u usporedivom razdoblju prošle godine. Triglav osiguranju dobit se također strmoglavila na 53,6 mi-

lijuna eura, što je pad od 34 posto. Sava je između siječnja i rujna stvorila čiste dobiti za milijun eura.

Na žalost, s uračunatim zateznim kamatima konačni rezultat mijenja se u 9,8 milijuna eura gubitka. Nešto vedrije u četvrti kvartal ušla je Skupina Petrol. Dobit se povećala za petinu tako da iznosi 57 milijuna eura. Petrol je ove godine prodao 2,3 milijuna tona proizvoda od nafte – 11 posto više nego u tri kvartala prošle godine. (F.K.)

Novi zakon zbog Magne Steyra

Brza deposedacija

U strahu da neka od susjednih država boljom lokacijskom ponudom ne preotme prigradskoj Općini Hoče-Slivnica tvornicu koju bi kanadskoaustrijski automobilski gigant Magna Steyr trebao graditi kraj Maribora, slovenska vlada hitno je pripremila zakon o strateško-razvojnom području od državne važnosti

na tom području. Takva odluka pripremljena je za slučaj da Vlada bude prinuđena pribaviti zemljište za industrijsku zonu po posebnoj proceduri. Zapne li s otkupom zemljišta, predloženi zakon otvara mogućnost brze deposedacije, a sve u cilju da se izda građevinsku dozvolu za prvu fazu gradnje tvornice najkasnije do srpnja 2017. godine. U Sloveniji se sve učestalije govori da Magna Steyr planira graditi najprije veliku lakirnicu, a potom i pogon za sklapanje luksuznih terenaca. Sve to na 100 hektara zemljišta uz aerodrom Maribor. (F.K.)

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija

Na papiru bolje nego u životu Predstavljanje rezultata 100 dana vlade Srbije i tradicionalne USAID Ankete 1000 poduzeća o uvjetima poslovanja pokazalo je da premijer Vučić smatra da su makroekonomske reforme veoma uspješne, privrednici da lakše posluju, dok građani upozoravaju da i dalje teško žive piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

K Dragana Stanojević je istaknula da je glavna prepreka širenju poslovanja težak pristup izvorima financiranja

ada biste anketirali građane Srbije o tome šta misle o svom životnom standardu, imali biste što čuti, a zbog težine teme anketar bi bio u opasnosti da se anketirani ne obruši na njega jer postavlja bezobrazna pitanja. Takve opasnosti nema za one koji ispituju privrednike i strance koji analiziraju rezultate srpske ekonomije jer za razliku od građana oni zadnjih godina vide sve veći napredak Srbije. To je potvrdila i najnovija anketa 1000 poduzeća koja je po šesti put provedena u okviru USAID Projekta za bolje uvjete poslovanja (BEP), a koja je je predstavljena u Privrednoj komori Srbije. A još više o uspješnosti i postignućima srpske ekonomije govori i nedavno izlaganje premijera Aleksandra Vučića prenošeno na većini TV kanala uživo u povodu 100 dana Vlade Srbije, iako su podaci koje je iznio uglavnom već poznati, a i on sam ih svako malo ponavlja.

Reklo bi se da je nova Vlada već napravila čuda, ali teško da bi se tako mogla nazvati jer su u zadnje četiri godine parlamentarni izbori

održani tri puta, a nije se promijenio ni premijer niti većina ministara. Dakle, za zaustavljanje negativnih trendova trebalo je mnogo puta po 100 dana, postignuta je makroekonomska stabilnost, ali je pitanje koliko je ona održiva i na koji rok. Prije svega stoga što je veoma bitna stavka, a koja se u javnom govoru dužnosnika izbjegava, vanjsko zaduživanje koje ne smanjuje brzinu, pa vanjski dug u BDP-u zemlje sudjeluje sa 73,5 posto.

Ali, da izložimo bit. Vučić je rekao da jedna rečenica najbolje izražava 100 dana Vlade na čijem je čelu: “Srbija je jedan od stupova regionalne stabilnosti, nalazi se čvrsto na europskom putu, čuvajući svoju neovisnost, suverenost i dobre odnose sa svim našim prijateljima - Rusijom, Kinom, Turskom, SAD-om i drugim zemljama”.

Bolji i od Francuza

“Mnogi nisu vjerovali kad sam govorio da će rast ove godine biti veći od 2,7 posto. Vjerujem da sam u pravu kad kažem da će iduće godine

Kyle Scott, veleposlanik SAD-a u Srbiji

Američka podrška reformama Veleposlanik SAD-a u Srbiji Kyle Scott na predstavljanju USAID Ankete 1000 poduzeća pohvalio je Vladu Srbije za rezultate na mnogim područjima, posebno na poboljšanju klime i uvjeta za rad privatnog sektora te u borbi protiv sive ekonomije.

Podsjetio je kako je SAD u zadnjih 15 godina uložio više od 350 milijuna dolara kao pomoć ekonomskim reformama u Srbiji i najavio da će se podrška nastaviti. “Čestitamo Vladi Srbije što je u fokus stavila

50 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

borbu protiv sive ekonomije i nadamo se da ćemo pomoći da ostvari još bolje rezultate u budućnosti. Ovogodišnja anketa pokazala je što se može postići kada se udruže vlada, privatni sektor i donatorske zajednice u rješavaju ekonomskih izazova, da su najveće promjene nastale u percepciji privatnog sektora te da je privreda najbolje ocijenila promjene u inspekcijskom nazdoru i postupanju inspektora”, kazao je Scott.

on biti veći od 3,5 posto. Ovo će nam biti najveća stopa rasta u osam godina. U prvih osam mjeseci imamo stopu rasta u prerađivačkoj industriji od 5,8 posto, raste poljoprivreda, ali i građevina, sektor usluga, promet u trgovini na malo”, rekao je Vučić. I nastavio nabrajati uspjehe. “Povećana je efikasnost u naplati poreznih prihoda, javni dug pada brže i ranije od očekivanog, stopa nezaposlenosti je pala sa 26 na nešto iznad 15 posto, a cilj je da se spusti na razinu europskog prosjeka. Nikada nije bilo otvoreno toliko tvornica i pogona od Ćuprije, Niša, Novog Sada, Kruševca..., a generator privrednog rasta je infrastruktura”, rekao je.

Prema njegovim riječima, “Srbija trenutačno ima suficit vlade i jedino deficit opće države. Ali i to je uveliko ispod deficita kakav imaju neke europske zemlje. Primjerice, jedna Francuska ima 2,5 puta veći deficit od nas”.

Na konferenciji za novinare održanoj u pretprošlu nedjelju (za Vladu nema odmora, razumije se) u naučno-tehnološkom parku Zvezdara u Beogradu, čime je ilustrirao plan da će se ubuduće mnogo više ulagati u IT industriju i kadar u tom području, Vučić je najavio da će glavni cilj Vlade i ubuduće biti smanjenje deficita i postizanje dugoročne održivosti javnog duga. Za njega je, ipak, najznačajniji rezultat napredak Srbije za 44 mjesta na najnovijoj Doing Business listi Svjetske banke jer su, kako ističe, učinjeni golemi pomaci u svim mjerenim područjima, a jedna od njih je i korupcija. Kad je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, Srbija je sigurna zemlja, a u samo 100 dana otkriveno je 335 krivičnih dijela s elementima korupcije, naglasio je Vučić.

Korupcija na poledici

S takvom ocjenom slažu se i privrednici koji su sudjelovali u anketi 1000 poduzeća. Anketa je pokazala da je u Srbiji korupcija u padu, dok je pojava da državni službenici ucjenjuju privrednike skoro iskorijenjena. Što se tiče korupcije na razini države, samo dva posto ispitanika je potvrdilo da ih je neki državni službenik ucjenjivao, ali navode da na to nisu pristali.

Suglasni su u tome da je poboljšanje vidljivo i kod drugih indikatora koruptivnih radnji. S druge strane, oko 13 posto anketiranih izjavilo je da korupcija “veoma mnogo” ugrožava njihovo poslovanje, a 36 posto smatra da im korupcija “donekle” ugrožava poslovanje. To je manje ako se usporedi sa 2011. kada je to bilo 41 posto, rečeno je na predstavljanju rezultata ove ankete. Šefica USAID BEP-a Dragana Stanojević kazala je kako je anketa sprovedena u suradnji s agencijom Ipsos Strategic Marketing u razdoblju od 10. rujna do 6. listopada 2016., i to direktnim intervjuima s predstavnicima 1032

Postignuta je makroekonomska stabilnost, ali je pitanje koliko je ona održiva i na koji rok privredna društva s tri ili više zaposlenih. Dodala je kako je uzorak načinjen prema slici srpskog gospodarstva jer su 98 posto sudionika ankete mala i srednja poduzeća koja kreiraju 70 posto radnih mjesta.

Većina u svom dvorištu

Anketa je pokazala da 68 posto srpske privrede plasira svoje proizvode i usluge isključivo u mjestu poslovanja, 32 posto ih plasira isključivo u Srbiji, šest posto u regiji, uključujući i Sloveniju, dok samo tri posto izvozi i dalje. Kad je riječ o javnim nabavama koje čine osam posto BDP-a, 82 posto anketiranih nije sudjelovalo na natječajima.

Dragana Stanojević je istaknula da je glavna prepreka širenju poslovanja težak pristup izvorima financiranja za mikro, mala i srednja poduzeća što najbolje ilustrira podatak da čak 68 posto anketiranih ne uzima kredite niti koristi druge oblike eksternog financiranja. Veliku su kočnica i parafiskalni nameti lokalnih samouprava koji su i dalje izvan kontrole i o kojima se negativno izjasnilo 68 posto anketiranih. Ocjene gospodarstvenika o stanju poslovnog okruženja pokazale su da su reforme pojednostavile poslovanje i da je privreda najbolje ocijenila pozitivne promjene u inspekcijskom nadzoru i sustavu, dok je transparentnost i predvidljivost poslovanja u Srbiji pozitivno ocijenilo 63 posto anketiranih.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA 15. HBOR-ova međunarodna konferencija o poti

Marić: Potencija napredak ima na HBOR treba nastaviti podržavati poduzetnike, posebice izvoznike. Zatim, razvijati inovativne programe koji će im olakšati financiranje i poslovanje te pokušati pomoći u snažnijem iskorištavanju sredstava iz EU fondova, ocijenio je ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K 6,3 mlrd kn kredita odobrio HBOR u 9 ovogodišnjih mjeseci

2000

projekata podržano u tom razdoblju

2,5 mlrd kn izvoznih poslova osigurao HBOR u 9 mjeseci 2016.

ako bi osnažila konkurentnost hrvatskog gospodarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i u ovoj godini nastavlja s pojačanom kreditnom aktivnošću. Tako je u prva tri kvartala odobreno 11 posto više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. A u broju odobrenih kredita HBOR bilježi rast od 47 posto.

Dušan Tomašević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, na 15.

HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, istaknuo je kako su tijekom devet ovogodišnjih mjeseci odobrene 6,3 milijarde kuna kredita i podržano je 2000 projekata. “Izdali smo jamstva u vrijednosti većoj od milijardu kuna i osigurali 2,5 milijardi kuna izvoznih poslova”, naglasio je on dodajući kako je HBOR u proteklih 15 godina odigrao veliku ulogu u razvoju izvoza i gospodarstva. “Rezultati djelovanja HBOR-a vide se u svim dijelovima Hrvatske. No, želimo postići više od toga”, napomenuo je.

Kao razvojna i izvozna banka te kao izvozna agencija Hrvatske, nastavio je Tomašević, HBOR je svojim djelovanjem uvijek podupirao hrvatske poduzetnike u nastojanjima da ojačaju svoj položaj na međunarodnom tržištu. A s posebnom pažnjom podupirao je male izvoznike, kao i izvoznike-početnike, uvažavajući njihovu važnost za gospodarstvo i njihovu osjetljivost na poremećaje u izvoznom poslovanju. “Osim toga, izdavanjem police osiguranja izvoznim poslovnim bankama HBOR je omogućio da i poslovne banke prate svoje klijente u izvoznom poslovanju”, rekao je.

Pozitivna klima

HBOR u zadnje dvije godine bilježi i značajan rast izdavanja činidbenih bankarskih garancija po nalogu izvoznika. “Tako smo u prošloj i u ovoj godini izdali gotovo četiri milijarde kuna

52 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

garancija”, istaknuo je Tomašević, dodajući kako je to povećanje rezultat HBOR-ovih napora da se izvoznicima izađe u susret u onim situacijama kada su uslijed povećanih potreba za kreditiranjem aktivnosti iskoristili limite kod poslovnih banaka. “Naše garancije su im omogućile da nesmetano konkuriraju na međunarodnim natječajima i ugovaraju nove izvozne poslove”, istaknuo je on.

Zdravko Marić, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ocijenio je kako je hrvatski financijski sustav, unatoč brojnim poteškoćama i izazovima, vrlo stabilan i likvidan, ali nedovoljno aktivan. “Stoga je uloga HBOR-a, ali i drugih, potaknuti cjelokupnu aktivnost. HBOR je u u proteklih 15 godina učinio jako puno na stvaranju pozitivne

HBOR je u proteklih 15 godina odigrao veliku ulogu u razvoju izvoza i gospodarstva, kaže Dušan Tomašević klime, ponajprije prema izvozu”, napomenuo je dodajući kako ne postoji makroekonomist ili gospodarski model koji zanemaruje izvoz.

“Svi dobro znamo koje su nam se mogućnosti otvorile formalnim pristupanjem u Europsku uniju. No, isto tako smatram da svi trebamo jasno i otvoreno reći kako potencijala i prostora za napredak ima napretek”, rekao je.

HBOR stoga, smatra Marić, treba nastaviti podržavati poduzetnike, posebice izvoznike.

canju izvoza

ala i prostora za apretek

Zatim, razvijati inovativne programe koji će im olakšati financiranje i poslovanje te pokušati pomoći u snažnijem iskorištavanju sredstava iz EU fondova.

Podizanje potencijala

Hrvatska se, nastavio je, nalazi u relativno povoljnim gospodarskim okolnostima. Posebice ako se uzmu u obzir prethodne godine kada se na ovakvim skupovima uglavnom promišljalo o tome kako izaći iz recesije i potaknuti oporavak hrvatskog gospodarstva. “Danas hrvatsko gospodarstvo ima stopu rasta negdje oko 2,5 posto, čak i nešto malo više jer ja uvijek oduzimam PDV od te stope i malo sam konzervativniji u tim procjenama”, istaknuo je Marić, dodajući kako je ona zadovoljavajuća s obzirom na to da je šest godina padala gospodarska aktivnost. “Ali, to je stopa rasta kojom nikako ne možemo biti zadovoljni. Dapače, upravo to treba biti svima nama poticaj i razlog da se provedu i naprave oni potrebni koraci kako

bi se stimulirala ta stopa rasta na više razine i kako bi se u konačnici dugoročno digao potencijal hrvatskog gospodarstva”, kazao je.

Porezna reforma, dodao je, od početka je vođena s dva osnovna cilja. S jedne strane, to je rasterećenje gospodarstva, a s druge administrativno rasterećenje.

Međutim, kazao je, porezna reforma ne smije i neće biti jedini reformski paket ove vlade. “Jer ako na tome ostanemo, onda sigurno nećemo napraviti ono što svi žarko priželjkujemo”, napomenuo je Marić, dodajući kako se nakon porezne reforme može očekivati niz strukturnih iskoraka i mjera u različitim resorima koji će značiti unapređenje i rad na stvaranju ne samo pozitivnog poslovnog okruženja, nego i općenito dizanja potencijala hrvatskog gospodarstva.

Uzajamno učenje

U sklopu konferencije održana je panel-diskusija Tko je tko u izvoznom procesu.

Kao razvojna i izvozna banka te kao izvozna agencija Hrvatske HBOR je svojim djelovanjem uvijek podupirao hrvatske poduzetnike u nastojanjima da ojačaju svoj položaj na međunarodnom tržištu.

Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA

Prvi EIB-ov projekt uz jamstvo EFSU-a

Ugovor HBOR-a i EIB-a o garanciji od 50 milijuna eura Uoči početka konferencije, HBOR je s Europskom investicijskom bankom (EIB) potpisao novi ugovor o garanciji u iznosu od 50 milijuna eura koji će omogućit HBOR-u preuzimanje dodatnih rizika i povećanje kreditne aktivnosti u iznosu do 100 milijuna eura prema srednje kapitaliziranim društvima i to na način da će EIB-ova garancija rasti od 0 do 50 posto proporcionalno povećanju iznosa novoodobrenih kredita. Kroz model podjele rizika EIB će pokrivati dio postojećeg HBOR-ovog portfelja i tako smanjiti izloženost prema pojedinim sektorima i klijentima što će za rezultat imati povećanje izravnog kreditiranja hrvatskih poduzetnika.

Ovo je prvi EIB-ov projekt u Hrvatskoj koji se provodi uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), jamstvenog fonda uspostavljenog u okviru Plana ulaganja za Europu – tzv. Junckerovog plana.

Dušan Tomašević, predsjednik Uprave HBOR-a, istaknuo je kako nova garancijska shema kroz EIB-ovo preuzimanje dijela rizika omogućuje HBOR-u povećanje izravnog kreditiranja i preuzimanja rizika. “A to je u konačnici najznačajniji benefit za naše gospodarstvo”, kazao je.

Zdravko Marić, ministar financija, napomenuo je kako je riječ o vrlo značajnom

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako od ukupnog prihoda kompanije, oko 80 posto otpada na izvoz. ENT s HBOR-om uspješno surađuje već više od 10 godina. “Naravno, u tom procesu smo učili jedni od drugih”, kazala je Gordana Kovačević.

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, naglasio je kako smatra da se HBOR sve više pretvara u ono što mu i samo ime kaže – banku za obnovu i razvitak. “Smatram kako hrvatskom gospodarstvu, a na to ukazuju svi pokazatelji, nedostaje kapital. Očekujem da će se HBOR i idućem razdoblju usmjeriti upravo na taj dio”, napomenuo je.

Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, naglasila je kako je uloga ove banke poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.

“To je podrška koju očekuju naši izvoznici”, kazala je dodajući kako je riječ o

ugovoru i iznimno inovativnom proizvodu podjele rizika. “Time je još jedanput potvrđena velika podrška naporima Vlade i njenih institucija, uključujući HBOR, u stimuliranju i pokretanju gospodarskog oporavka, odnosno rasta. Također, ovo je prvi put materijalizacija jednog segmenta čuvenog i poznatog Junckerovog plana.

Mislim kako svi trebamo biti svjesni da je Junckerov plan na dohvat ruke. Ali, moramo se pobrinuti za to da ga krenemo iskorištavati”, naglasio je Marić. Plan ulaganja za Europu usmjeren je na jačanje europskih

cjelovitoj podršci zbog toga što je HBOR svjestan činjenice da su tržišta na kojima posluju izvoznici često vrlo zahtjevna.

Porezna reforma ne smije i neće biti jedini reformski paket ove vlade, kaže Zdravko Marić “Mi im tako pružamo podršku od samog trenutka započinjanja izvoznog posla, odnosno pregovaranja pa do konačne naplate izvoznog posla”, napomenula je.

54 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

ulaganja za otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje rasta. To postiže pametnijim korištenjem novih i postojećih financijskih sredstava, uklanjanjem prepreka ulaganjima, pružanjem vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima. Plan ulaganja već ostvaruje rezultate. Očekuje se da će projekti i ugovori čije je financiranje u okviru EFSU-a odobreno do ovog trenutka mobilizirati 154 milijarde eura putem ukupnih ulaganja u 27 država članica te da će potporu dobiti gotovo 377.000 malih i srednjih poduzeća.

Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch, kazao je kako oni 98 posto svojih proizvoda izvoze u oko 70 zemalja. “Bez potpora HBOR-a ne bismo mogli egzistirati”, istaknuo je dodajući kako mu često znaju reći da je konzervativan i da ne želi uzimati kredite, što nije istina. “Ja sam samo možda malo pažljiviji u tome od drugih”, naglasio je.

Tijekom konferencije, na kojoj se okupilo gotovo 350 predstavnika hrvatskih izvoznika, domaćih i međunarodnih institucija i banaka, održane su i tri radionice na kojima se razgovaralo o mogućnostima osiguranja od neplaćanja na domaćem i inozemnom tržištu, predstavljene su prednosti korištenja HBOR-ove police osiguranja pri dobivanju kredita i garancija te je predstavljen Europski savjetodavni centar za ulaganja i iskustva poduzetnika u korištenju sredstava EU fondova.

Suradnja Europske investicijske banke i Privredne banke Zagreb

Lakši pristup izvorima financiranja EIB je PBZ-u odobrio kredit od 40 milijuna eura namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća te mid-cap tvrtke

E

uropska investicijska banka (EIB) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) Ugovor o kreditu u iznosu od 40 milijuna eura namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća te mid-cap tvrtke.

“EIB ponovno surađuje s PBZ-om, svojim dugogodišnjim partnerom u Hrvatskoj, kako bi potaknuo dugoročno financiranje malih i srednjih te mid-cap tvrtki koja čine okosnicu hrvatske ekonomije i koje kroz kapitalna ulaganja stvaraju nova radna mjesta te potiču rast i inovacije”, istaknuo je Miguel Morgado, EIB-ov direktor zadužen za poslovanje u Hrvatskoj. Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a, ustvrdio je kako je “PBZ već dugi niz godina aktivan u uspostavljanju i promoviranju broj-

nih programa namijenjenih poduzetnicima te ima značajnu ulogu u osnaženju i poticanju rasta malog i srednjeg poduzetništva u zemlji, što potvrđuje sudjelovanje i u ovoj kreditnoj liniji”.

Ovaj kredit je u skladu s EIB-ovim prioritetom olakšavanja pristupa povoljnim izvorima financiranja europskim malim i srednjim tvrtkama. U tu svrhu EIB udružuje snage s financijskim institucijama, kao što je PBZ, koje poznaju lokalna tržišta i čiju su klijenti, između ostalih, male i srednje tvrtke te mid-cap poduzeća. Uz ovaj kredit, EIB je PBZ-u odobrio četiri kredita u ukupnom iznosu od 96 milijuna eura koji su iskorišteni za unapređenje poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Erste Card Club

Jačanje prisutnosti u regiji

U

Beogradu je potpisan Ugovor o kupoprodaji poslovnih udjela između kompanija SKB Capital S.A. iz Luksemburga i Erste Card Cluba (ECC), sa sjedištem u Zagrebu. Time ECC stječe 100 posto vlasništva nad kompanijama Diners Club International Belgrade iz Beograda i Diners Club International Mak iz Skopja, a posredno i nad kompanijama Diners Club International Montenegro iz Podgorice i Diners Club Travel iz Beograda. Diners Club International, kao davatelj franšize, podržava transakciju i odobrava prijenos licence na ECC, kao i budući razvoj brenda Diners Club te poslovanja na tim tržištima. U skladu s ugovorom, ECC preuzima ekskluzivno pravo izdavanja i prihvaćanja kartica Diners Cluba, odnosno odgovornost za daljnji razvoj brenda Diners

Club te budućeg poslovanja na području Republike Srbije, Republike Makedonije i Crne Gore. Dovršenje transakcije i konačan prijenos poslovnih udjela očekuje se u prvom tromjesečju 2017. godine, nakon ispunjenja formalnopravnih uvjeta iz samog ugovora, kao i ishođenja odobrenja svih regulatornih tijela.

“ECC će na tržište Srbije, Crne Gore i Makedonije donijeti nova platna rješenja iz palete proizvoda Diners Cluba i time obogatiti ponudu franšiza u ove tri zemlje”, kazao je između ostaloga Obrad Sikimić, koji će sljedećih pet godina obavljati dužnost predsjednika Nadzornog odbora u DCI-ju Belgrade.

“Ovaj iskorak logičan je nastavak naše poslovne strategije čiji je cilj jačanje regionalne prisutnosti u Jugoistočnoj Europi. Uvažavajući rezultate dosadašnjeg franšiznog poslovanja na ovim tržištima, vjerujemo da razvijenim poslovnim modelom možemo osigurati vrhunsku kvalitetu usluge klijentima te dugoročno ostvariti uspješne poslovne rezultate”, dodala je Marija Radonić, zamjenica predsjednika Uprave ECC-a zadužena za regionalno poslovanje.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Počinje izgradnja Denox postrojenja

U Termoelektrani Plomin otvoreno je gradilište Denox postrojenja za izdvajanje dušikovih oksida iz dimnog plina bloka 2, a riječ je o ključnoj investiciji kojom bi se trebale smanjiti emisije dušičnih oksida ispod 80 miligrama po prostornom metru što je daleko ispod granične vrijednosti od 200 miligrama koliko je propisano Direktivom o industrijskim emisijama. Termoelektrana Plomin i GE Hrvatska su u prosincu 2014. potpisali ugovor o izgradnji Denox postrojenja, a vrijednost ugovora je 17,3 milijuna eura.

Cijene poljoprivrednih proizvoda u padu Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju bile niže 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Na taj pad većinom su utjecale cijene biljnih proizvoda, koje su smanjene za 4,3 posto, dok su proizvođačke cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda pale za 1,1 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji pale su za 7,8 posto.

I dalje visoka likvidnost sustava U ovome je razdoblju novčano tržište bilo dinamičnije zbog aktivnosti središnje banke budući da su održane dvije aukcije. Prošli ponedjeljak je održana redovita obratna repo aukcija na kojoj su banke povukle 280 milijuna kuna repo kredita po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Time je iznos korištenja repo kredita ostao nepromijenjen što govori u prilog činjenici da depozitne institucije na računima imaju dovoljno sredstva za održavanje obvezne pričuve.

Pored redovite repo aukcije, središnja banka je održala i četvrtu strukturnu repo aukciju, zadnju najavljenu u ovoj godini. Na aukciji je ukupno povučeno 47,5 milijuna kuna uz fiksnu repo stopu od 1,4 posto i rok korištenja od četiri godine. Nakon zadnje strukturne aukcije, ukupan iznos korištenja ovog izvora sredstava iznosi 993,4 milijuna kuna.

Dinamici novčanog tržišta uvelike je pridonijela i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je održana nakon četiri tjedna pauze. Planirani iznos izdanja od 1,5 milijardi kuna premašen je te je dosegao 1,71 milijardu kuna. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima, interes sudionika bio je također iznad planiranog iznosa izdanja. Unatoč tome, umjesto planiranih pet, upisana su tri milijuna trezorskih zapisa u eurima. Sljedeća aukcija najavljena je za 29. studenoga, a planirani iznos izdanja istovrijedan je iznosu dospijeća od 700 milijuna kuna. Zahvaljujući iznimno dobroj likvidnosti sudionika, realno je očekivati i daljnje veliko zanimanje za upisivanjem zapisa što će pridonijeti još povoljnijem kratkoročnom zaduživanju države. Ponovno je likvidnost sustava visoka i dnevno premašuje šest milijardi kuna.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

14.11.-18.11.2016.

u%

21.11.-25.11.2016.

0,5 0,4

300

0,3 200 0,2 100

0

0,1

21.11.

22.11.

23.11.

24.11.

25.11.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na američki dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno oslabjela za 0,26 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,03 posto, a u valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,280408

CAD kanadski dolar

5,266732

JPY japanski jen (100)

6,302081

CHF švicarski franak

7,014127

GBP britanska funta

8,850787

USD američki dolar

7,100844

EUR euro

7,524054

Izvor: HNB

primjena od 26.11. 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

EUR

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

odnosu na švicarski franak hrvatska valuta neznatno je ojačala, za 0,01 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,52 kune, američki dolar na 7,10 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 7,01 kuni.

7,534 7,532

USD

7,13 7,12

CHF

7,020 7,018

7,530

7,11

7,016

7,528

7,10

7,014

7,526

7,09

7,012

7,524

7,08

7,010

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala ODMF težak više od milijardu kuna

Američko tržište još je uvijek vrlo optimistično Trgovanje na Wall Streetu protekli tjedan bilo je veoma optimistično za sve one koji su trgovali dionicama industrijskog sektora i to nakon što je objavljeno da su u listopadu snažno porasle narudžbe za trajne industrijske proizvode, što ukazuje na jačanje potražnje za strojevima i opremom. Industrijske dionice jako dobro stoje nakon pobjede Donalda Trumpa jer se ulagači nadaju da će novi američki predsjednik održati obećanja o pojačanom ulaganju u infrastrukturu. Velika većina analitičara uvjerena je kako će Fed ključne kamatne stope u prosincu ipak povećati.

“Sada možemo vidjeti promjenu pozicija ulagača koji su portfelje temeljili na očekivanjima da će gospodarstvo sporo rasti, te sada mijenjaju pozicije jer očekuju drugačiju vladu i drugačije okruženje”, kaže potpredsjednik u tvrtki People’s United Wealth Management John Traynor. Dinamično je bilo i na azijskim burzama gdje se trgovanje odvijalo u znaku zabrinutosti ulagača zbog odljeva kapitala s tržišta u razvoju.

6860 6840

19200

FTSE 100

19150

6820

19100

6800

19050

6780

19000

6760

18950

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

5390

NASDAQ

5385 5380

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

4550

4540

5375

4535 4530

5365

4525

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

10740

CAC40

4545

5370

10760

Dow Jones

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

18600

DAX

18500

10720

NIKKEI 225

18400

10700

18300

10680

18200

10660

18100

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

Mirovinski fondovi

fond

datum

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 230,5595 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi rast od 0,50 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 125,6400 bodova i također predstavlja rast od 0,70 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 116,9983 boda, te je zabilježio neznatni rast od 0,43 posto.

MIREX A

24.11. 125,69100

0,0406

10,12

AZ - A

24.11. 126,77800

0,0155

11,09

Erste Plavi - A

24.11. 125,87310

-0,0955

11,63

PBZ CO - A

24.11. 127,94530

0,1567

11,32

Raiffeisen OMF - A 24.11. 122,38430

0,1022

6,90 5,59

MIREX - tjedni

kategorija A

kategorija B MIREX B

24.11. 230,65690

0,0422

AZ - B

24.11. 233,80940

0,0189

5,11

Erste Plavi - B

24.11. 239,68900

0,0319

6,92

PBZ CO - B

24.11.

211,04190

0,0077

5,00

0,4%

Raiffeisen OMF - B 24.11. 232,96080

0,0927

5,89

0,3%

kategorija C MIREX C

24.11. 117,04000

0,0356

6,47

AZ - C

24.11. 114,30430

0,0309

6,60

0,1%

Erste Plavi - C

24.11. 117,55430

0,0336

7,71

0,0%

PBZ CO - C

24.11. 116,25820

0,0361

5,96

Raiffeisen OMF - C 24.11. 120,37660

0,0410

6,27

0,2%

22.11.

23.11.

24.11.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,50% 0,25% 0,00%

Raiffeisen DMF

24.11. 224,05700

0,1253

5,47

AZ Profit

24.11. 262,67630

0,1012

4,30

-0,25%

Croatia osiguranje 24.11. 156,51560

0,0155

4,41

-0,50%

AZ Benefit

24.11. 245,02300

0,0570

6,67

-0,75%

Erste Plavi Expert

24.11. 203,63180

-0,0825

9,85

Erste Plavi Protect 24.11. 193,21630

0,0382

6,04

-1,00% 24.10.

31.10.

8.11.

16.11.

Stopa registrirane nezaposlenosti 14 posto

2016 (%)

Blagi rast svih Mirexa

21.11.

Imovina Raiffeisen otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda u listopadu je premašila milijardu kuna, a broj članova 585.000. Do sada je iz ODMF-a izašlo nešto više od 12.900 članova, dok ukupno isplaćena imovina radi isplate mirovine bivšim članovima, sada korisnicima mirovine, iznosi 358 milijuna kuna.

Prinosi Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda u prosjeku iznose više od šest posto godišnje. Raiffeisen DMF prvi je osnovani dobrovoljni mirovinski fond u Hrvatskoj, a s radom je započeo u kolovozu 2002. godine.

24.11.

Prema podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 14 posto, a u odnosu na rujan porasla je za 0,9 postotnih bodova. U odnosu na listopad prošle godine, kada je iznosila 16,9 posto, stopa nezaposlenosti manja je za 2,9 postotnih bodova.

Objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su krajem listopada bile registrirane 225.703 nezaposlene osobe, što je 6,6 posto ili 13.876 osoba nego u rujnu.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Mercator ostvario pad prihoda U prvih devet mjeseci ove godine Mercator, slovenski trgovački lanac u vlasništvu Agrokora, zabilježio je 1,89 milijardi eura prihoda, što je 3,3 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pad prihoda Mercator objašnjava time što je nekoliko trgovačkih centara ove godine bilo zatvoreno zbog renoviranja. Prihodi su smanjeni i zbog prodaje odjela za proizvodnju kave marke Santana, pekare Grosulje i turističkog odjela M Holidays. Mercator je u prva tri kvartala za investicije izdvojio 53,2 milijuna eura, 12 posto više nego lani.

Pad broja zaposlenih u obrtima

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 199.537 zaposlenih, što je 5,1 posto ili 10.662 osobe manje nego na kraju kolovoza. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u obrtima krajem rujna bilo 178.909 zaposlenih, što je 5,7 posto ili 10.795 manje nego u kolovozu. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je povećan za 133 osobe, odnosno 0,6 posto, na 20.628 zaposlenih.

Crobexi rasli treći uzastopni tjedan u rasponu od -4,31 do +6,25 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 12 izdanja, dok je 19 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi zabilježili su porast treći tjedan zaredom. Crobex je uvećan za 0,70 posto na 1.992,49 bodova. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,67 posto i trgovanje je zaključio na 1.151,72 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,63 posto koliko je pao CROBEXtransport do +6,57 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su zaključili padom; ZAGREBAČKA BURZA CROBIS je pao za 0,17 posto, a CROBITHE ZAGREB STOCK EXCHANGE Str za 0,08 posto. Najlikvidniji je HT sa UKUPAN TJEDNI PROMET: 958.657.646,16 kn sakupljenih 6,3 milijuna kuna, a cijena TJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.207.021,20 kn njegove dionice porasla je za 0,47 poindex zadnja vrijednost tjedna promjena sto na 163,51 kunu. Valamar Riviera je CROBEX 1.992,4900 +0,70% trgovana u iznosu od 5,1 milijun kuna i CROBEX10 1.151,7200 +0,67% zabilježila je porast od 2,37 posto na ciCROBIS 108,9420 -0,17% jenu od 34,60 kuna. Dionicom JamniCROBIStr 156,5658 -0,08% ce sakupljen je promet od 2,7 milijuna kuna, a poskupjela je za 0,74 posto na 137.000 kuna. Dobitnica tjedna je deseTop 10 tjedna zadnja promet po prometu promjena cijena ta po likvidnosti Auto Hrvatska s pove+0,47% 163,51 6.316.340,99 HT d.d. ćanjem od 6,25 posto na 850 kuna, a +2,37% 34,60 5.102.788,46 Valamar Riviera d.d. njenom se dionicom trgovalo u iznosu +0,74% 137.000,00 2.731.006,00 Jamnica d.d. nešto većem od milijun kuna. Zagre+3,64% 50,99 2.603.375,67 Zagrebačka banka d.d. bačka banka je zabilježila porast od -0,52% 380,00 2.012.911,82 Podravka d.d.

3,64 posto odnosno zadnju cijenu od +0,33% 585,50 1.530.148,93 Adris grupa d.d. - red.

50,99 kuna te sakupila promet od 2,6 +0,66% 457,00 1.503.949,64 Adris grupa d.d. - povl. milijuna kuna. Po porastu cijene slijede +0,71% 890,01 1.287.211,96 Atlantic grupa d.d.

Valamar Riviera (+2,37 posto) i Jamnica -4,31% 355,00 1.100.835,07 Atlantska plovidba d.d. (+0,74 posto). Dionica Atlantic Grupe -0,90% 11.000,00 1.059.394,00 Ledo d.d. poskupjela je za 0,71 posto na 890,01 kunu i sakupila promet od 1,3 milijuna 10 dionica tjedna zadnja promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna. Povlašteno izdanje Adris Grupe +68,23% 34,79 487.353,49 Hidroelektra niskogr. d.d. tjedan je zaključilo povećanjem cijene +25,00% 150,00 4.500,00 Croatia airlines d.d. od 0,66 posto na 457 kuna i ostvarilo +18,83% 3.811,00 11.433,00 MIV d.d. promet od 1,5 milijuna kuna. Cijena je +18,32% 29,00 23.584,96 Kutjevo d.d. rasla još i HT-u (+0,47 posto) i redovnoj +17,63% 3,47 55.241,92 Hoteli Haludovo Mal. d.d. dionici Adrisa (+0,33 posto) koja je tako +12,64% 49,00 350.984,10 Vupik d.d. tjedan zaključila cijenom od 585,50 +10,96% 375,05 83.983,85 Viro tvornica šećera d.d. kuna i prometom od 1,5 milijuna kuna. +9,85% 2,90 194.438,10 Ingra d.d.

Dionica Atlantske plovidbe pala je, pak, +9,68% 102,00 8.214,00 Termes grupa d.d. za 4,31 posto na cijenu od 355 kuna i +9,60% 7,99 39,95 VABA d.d. time postala gubitnica tjedna, a njome se trgovalo u iznosu od 1,1 milijun 10 dionica tjedna zadnja promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. Ledo je na kraju tjedna zabilje-17,73% 23,02 46,04 ZAIF Breza d.d. žio minus od 0,90 posto odnosno za-17,21% 7,41 370,50 Karlovačka banka d.d. dnju cijenu od 11.000 kuna i sakupio -15,59% 15,54 10.860,90 MEDORA d.d. gotovo 1,1 milijun kuna prometa.

-14,90% 8,51 1.559,34 Puljanka d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -14,77% 37,50 235.409,52 Jadroplov d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su porasli treći uzastopni tjedan. Ulagači su bili manje aktivni nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet protekloga tjedna pao za 5,3 milijuna kuna (-8,52 posto) te je iznosio 57,2 milijuna kuna.

Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 24,3 milijuna kuna ili 42 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, osam je izdanja tjedan završilo porastom, a dva padom cijene.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se

SNH GAMA d.d.

Uljanik Plovidba d.d.

Magma d.d.

Hoteli Zlatni rat d.d.

Tekstilpromet d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

-12,29%

57,00

161.889,46

-11,52%

157,50

457.024,60

-11,36%

0,39

1.161,50

-9,37%

135,00

10.530,00

-6,67%

279,99

21.664,42

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI TLM-TPP izbjegao likvidaciju

Fondovi već treći tjedan u zelenom Već treći uzastopni tjedan među 79 aktivnih fondova prevladavaju oni s pozitivnom postotnom promjenom. S porastom cijene protekli su tjedan zaključila 63 fonda, pad cijene zabilježilo je njih 15, a jedan fond nije imao postotnu promjenu. Ni jedan fond nije pao više od jedan posto, a osam ih je poraslo više od jedan posto.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva su mjesta zauzeli dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,53 do -0,19 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 24. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Energija (+3,53 posto), čime je postao dobitnik tjedna, dok je najviše pao ZB euro-

aktiv (-0,17 posto). Rast bilježi i svih sedam posebnih fondova, a najviše ZB Future 2030, 0,76 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 11, a You Invest Solid bilježi tjedan bez postotne promjene. PBZ Global predvodi dobitnike s uvećanjem od 0,60 posto, a najveći pad upisao je PBZ Flexible 30 (-0,19 posto). Poraslo je i šest od 12 obvezničkih fondova. Prvi među njima po tjednom rastu je Neta Emerging Bond (+0,43 posto), dok je najveći pad zabilježio PBZ Dollar Bond (-2 posto). Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova. Dobitnike s rastom od 0,03 posto predvodi PBZ Dollar.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 17.11.2016. do 24.11.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,3376 Addiko Growth € 11,4991 ZB euroaktiv € 129,3185 ZB trend $ 157,1513 Capital Breeder kn 93,4380 KD Prvi izbor kn 14,5507 Ilirika Europa € 118,6911 PBZ Equity fond € 11,5573 HPB Dionički kn 114,0027 Erste Adriatic Equity € 98,0700 Neta Global Developed kn 89,8708 ZB aktiv kn 124,8119 InterCap. SEE Equity (Cap.Two) € 101,0669 Platinum Global Opportunity $ 14,6588 KD Nova Europa kn 5,6264 OTP indeksni kn 47,6012 Platinum Blue Chip € 97,7475 Neta Frontier kn 472,6663 OTP Meridian 20 € 94,6881 A1 kn 100,2500 Alpen.Special Opportunity kn 158,8036 Neta New Europe kn 64,8895 Ilirika BRIC € 80,1311 Crobex10 kn 107,9709 KD Energija kn 8,9668 ZB BRIC+ € 96,5978 Allianz Equity € 162,0545 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,4200 Raiffeisen Harmonic € 100,0300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1900 ZB Future 2025 € 100,6686 ZB Future 2030 € 99,3678 ZB Future 2040 € 99,5271 ZB Future 2055 € 99,7355 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 174,4491 PBZ Global fond € 15,2325 Addiko Balanced € 13,2416 KD Balanced kn 128,3894

tjedna promjena [%]

0,36 1,07 0,44 1,12 0,46 2,55 0,64 0,82 1,04 1,03 1,84 0,64 0,28 1,56 2,90 1,53 1,12 0,53 0,71 0,80 2,98 0,76 2,83 0,96 4,30 2,54 -0,08 0,41 0,07 0,14 0,68 0,90 0,87 0,92 0,17 0,95 0,69 0,07

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,9366 OTP uravnoteženi kn 116,4634 Allianz Portfolio kn 164,8703 Smart Equity € 101,3701 PBZ Conservative 10 fond € 110,8398 You Invest Active € 98,4800 You Invest Balanced € 100,2000 You Invest Solid € 101,2800 InterCap. Smart (Smart EquityII) € 101,4050 PBZ Flexible 30 fond € 100,4139 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,1420 Addiko Conservative € 14,3373 Raiffeisen Bonds € 176,6100 PBZ Bond fond € 130,4115 InterCap. Bond (Capital One) € 212,3392 HPB Obveznički € 159,8501 Neta Emerging Bond kn 83,2896 Erste Adriatic Bond € 118,9300 Raiffeisen Classic € 105,9600 PBZ Short term bond fond kn 102,3116 PBZ Dollar Bond fond $ 101,4257 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,6492 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4462 ZB plus kn 175,8342 ZB europlus € 150,7167 PBZ Euro Novčani € 139,3419 Raiffeisen Cash kn 157,9900 Erste Money kn 151,5900 Addiko Cash kn 152,3755 PBZ Dollar fond $ 132,3651 HPB Novčani kn 143,8444 OTP novčani fond kn 133,2850 InterCap. Money (Money One) kn 130,1299 Allianz Cash kn 118,5001 Erste Euro-Money € 116,0900 Auctor Cash kn 111,2488 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,4245 Locusta Cash kn 1363,0600 Neta MultiCash kn 107,5325 OTP euro novčani € 102,5777

0,48 0,36 0,56 0,11 0,14 0,38 0,29 0,13 0,16 -0,18

naziv(fond)

valuta

0,09 0,05 -0,04 0,15 0,21 0,25 0,57 0,14 -0,08 0,01 -0,17 -0,16 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,02 0,00 0,01 0,02 -0,01 0,00 0,02 -0,00 0,02

Na šibenskoj ispostavi Trgovačkog suda u Zadru odbijen je postupak likvidacije nad tvrtkom TLM-TPP koju je zahtijevao stečajni upravitelj Predrag Filajdić, a što će biti s tom tvrtkom, odlučit će se na idućoj skupštini vjerovnika za 90 dana. Likvidacija TPPa predložena je zbog duga koji je pet i pol puta veći nego što ta tvrtka vrijedi, a vjerovnici su na sudu prihvatili tražbine 139 radnika u prvome naplatnom redu te tražbine od 162,5 milijuna kuna u drugom višem isplatnom redu.

Zagrebački holding ostvario manju bruto dobit Zagrebački holding je u prvom polugodištu 2016. godine ostvario bruto dobit od 174 milijuna kuna, dok je ostvarena bruto dobit istog razdoblja prethodne godine iznosila 279 milijuna kuna.

Operativna dobit u razdoblju od siječnja do lipnja 2016. godine iznosi 163 milijuna kuna i manja je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 102 milijuna kuna, odnosno 38 posto. Ukupni prihodi u tom periodu bili su veći od 2,4 milijarde kune.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Michael D. O’Brien

Putovanje na Alphu Centauri Verbum

Tema razornog djelovanja partijskih dogmi na sudbinu pojedinca razmjerno je česta u Araličinim djelima. U Anastaziji “partijnost” ima žensko, naoko manje okrutno lice, ali su njeni konačni učinci podjednako destruktivni. Doktor strojarskih znanosti Pavao Crnko teško obolijeva i doživljava svojevrstan živčani slom nakon što ga Anastazija Rubić prokaže kao moralno nepodobnog za daljnje napredovanje u struci te mu time uništi izglede da bude izabran za docenta na fakultetu na kojemu je radio kao asistent...

Ondjaki

Prozirni Hena Com

Godina je 2097. Svemirski brod Kosmos skupinu znanstvenika odvodi u svemir da istraže novo područje, a bit će potrebno devet godina da stignu do planeta Alpha Centauri A-7. Na tom putovanju čekaju ih poteškoće, a izazovi kada stignu. Neil Ruiz de Hoyos, jedan je od znanstvenika čija su otkrića omogućila izgradnju Kosmosa na koji se ukrcao kako bi umaknuo totalitarnoj nadvladi koja na Zemlji kontrolira gotovo sve aspekte života. On je mušičavi i cinični skeptik meka srca, a iznenađenja koja ga čekaju uputit će ga prema novom horizontu...

Ivan Aralica

Anastazija Školska knjiga

Riječ je o portretu stanovnika angolskoga glavnoga grada Luande. Dok čeka pomrčinu Sunca, lokalno stanovništvo ima i previše svojih briga.

Odonato je ostao bez posla, pa njegova obitelj preživljava na tuđim ostacima. Kad prestane jesti, postaje neobično proziran, a kada mu sin umre u zatvoru, postaje toliko lagan da ga žena mora privezati da ne odlebdi. I dok se jedni bore za opstanak, oni bogatiji, brinu druge brige, kao Santos Prancha kojemu je najvažnije hoće li imati dovoljno leda za viski dok se bavi privatizacijom vode.

60 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

Jaume Cabré

Ispovijedam Fraktura

Srebra i Zlata, blizanke rođene sa spojenim glavama, tragaju za smislom u životu u obiteljskom i društvenom okruženju ispunjenom otuđenošću i (ne)prihvaćanjem.

Osobna drama koja se odvija u razdoblju od 1984. do 2012. između Skopja i Londona oslikana je na pozadini dramatičnih povijesnih zbivanja te, nadilazeći individualnu dimenziju, doseže razinu kolektivnog sjećanja i povijesti.

Sa specifičnim pogledom na ljubav, stvarnost i vrijeme u kojem živimo ovaj je roman osobna, politička i povijesna priča.

Ivica Ivanišević

Knjiga žalbe V.B.Z.

Nesuđeni svećenik Fèlix Ardèvol koristi se svojim vezama u Vatikanu kako bi se dokopao violine Vial iz 1764.

Mnogo godina poslije njegovog sina Adrija muči krivnja jer je znao kombinaciju za otvaranje sefa, posudio Vial svojem prijatelju Bernatu i tako izazvao fatalnu zabunu. No to glazbalo nije bilo zlosretno samo za oca i sina Ardèvol, nego je imalo vrlo uzbudljivu povijest, a ljudi kojima je prošao kroz ruke od skladatelja Jean-Marieja Leclaira do violinistice Berte na različite su načine postali taocima njegove sudbine.

Lidija Dimkovska

Rezervni život Naklada Ljevak

Četvero pisaca izolirano je u rezidenciji za pisce, gdje bi svatko trebao raditi na svojoj knjizi negdje u Rumunjskoj.

Oni dolaze sa svojim privatnim i profesionalnim promašajima; Hrvata je nogirala Bivša, a trebao bi funkcionirati kao humoristički pisac i pisac vesterna u fušu, Finkinja se bori s gotičkim romanima i izgleda kao manekenka, Rus ispisuje realistični roman o strahotama komunizma, u strahu od kritičara koji ga terorizira, a Čehinja, osim što pije i plače za pokojnim mužem, muči se poezijom o konačnim pitanjima smisla...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Izrada i montaža metalnih proizvoda AB Montaža, Karlovac, www.abmontaza.hr.

Tvrtka nudi usluge izrade i montaže metalnih proizvoda. Zemlje interesa: Austrija, Njemačka, Švicarska i Francuska. Kontakt: Mladen Hrvat, mladen.hrvat@abmontaza.hr, +385 47 454 361.

Namazi od voća Aloe Cres, Cres. Tvrtka proizvodi domaće voćne namaze od smokava, mandarine, naranče, limuna... Zainteresirani su za suradnju s distributerima u Njemačkoj. Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@gmail.com, 091/576 7941.

Zavarivači TPK Nova, Zagreb, www.saacke.com. Tvrtka traži certificirane zavarivače (REL, TIG, MAG).

Kontakt: Davor Vučetić, sales-hr@saacke.com, +385 12498175.

Apliciranje na različite materijale C.V.P. Info, Zagreb, www.cvp-info.hr. Tvrtka nudi apliciranje različitih motiva prema željama kupca (logotip tvrtke, tekst...) na predmete od stakla, keramike, metala, plastike (boce, čaše, vaze, šalice, tanjure, pepeljare, privjeske i ostalo) metodom pjeskarenja. Isto tako nude uslugu sitotiska na olovkama, upaljačima, privjescima, otvaračima, kalendarima i mnogim drugim artiklima te također termotiska (majice, kape, šalice) i digitalnog tiska (vizitke, leci, brošure, kalendari, naljepnice, etikete, cjenici, pozivnice za vjenčanja i drugo). U mogućnosti

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Kartice

Grad Zagreb nabavlja vozne, parkirne i PVC kartice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi šest milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Naftni derivati

HŽ Infrastruktura nabavlja benzinsko i dizel gorivo na benzinskim postajama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 12 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Autodizalica

Hrvatska elektroprivreda nabavlja autodizalicu. Procijenjena vrijednost nabave

su izraditi i posebnu ukrasnu ambalažu za sve artikle, a također nude izradu bedževa za razne prigode. Kontakt: Željko Forjan, cvp-info@ zg.t-com.hr, 01/3483-245, 098/356-764.

Tisak natpisnih pločica Metalografija, Ada, Srbija. Tvrtka nudi širok spektar usluga izrade i tiska: natpisnih pločica, upravljačkih ploča, inventarnih pločica i svih vrsta tablica za glodalice, bušilice i druge industrijske strojeve. Posjeduju svu neophodnu dokumentaciju za servis tih strojeva.

Materijali koji se koriste u izradi pločica su eloksirani aluminij i argonove dvokomponentne boje što je, uz iskustvo u radu, prijeko potrebno jamstvo kvalitete proizvoda. Kontakt: Slobodan Letić, metalografijamol@gmail.com, +381/64/1268238.

Plastični proizvodi Romscarbon, Buzau, Rumunjska, www. romcarbon.com. Tvrtka proizvodi proizvode od polietilena, polipropilena, PVC-a, rade obradu polistirena za proizvodnju filtera za disanje i zaštitne materijale. Mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... - polipropilen vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i slično. Posjeduju certifikate ISO 9001:2008 i ISO 14001:2005 te standard OHSAS 18001:2007 za sigurnost sustava zaštite zdravlja i sigurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, office@romscarbon.com, +40/238/711-155.

iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Računalna oprema

Grad Zagreb nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost je 11,8 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

Regija

Prehrambeni, higijenski i kancelarijski proizvodi

Dom učenika Berane nabavlja prehrambene, higijenske i kancelarijske proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 61.500 eura. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Uredski materijal

Kantonalni sud u Sarajevu nabavlja uredski materijal.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3.558.000 eura. Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Videooprema

Radiotelevizija Tuzlanskog kantona nabavlja videoopremu. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Fiksna i mobilna telefonija i internet

Grad Bijeljina nabavlja usluge fiksne i mobilne telefonije te interneta. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni prostori, pivnica i rasadnik Prodaje se kuća i dvorište u Varaždinu ukupne površine 417 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.087.783,93 kune.

Dražba će se održati 29. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br.

107/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05-19-02-160010.

Poslovni prostor ukupne površine 155 metara četvornih prodaje se u Vrgorcu za 900.000 kuna. Javno otvaranje ponuda bit će 30. studenoga u 12 sati, u sudnici broj 22 (podrumski dio zgrade) Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku, sukladno pravilima Stečajnog i Ovršnog zakona prema načelu viđeno-kupljeno pa se isključuju svi naknadni prigovori kupaca i to prikupljanjem pismenih ponuda.

Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Meri Šitić, na mob. 098/205 828. Jamčevina iznosi 30.000 kuna i mora se uplatiti na depozitni račun Trgovačkog suda u Splitu, IBAN HR1623900011300000664 kod Hrvatske poštanske banke, sa svrhom uplate “jamčevina u predmetu 4.ST243/00”.

Zgrada površine 7.921,96 metara četvornih prodaje se u Zagrebu za 25.588.000 kuna.

Dražba će se održati 29. studenoga u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu Petrinjska 8, sudnica 96/II (mala dvorana). Nekretnina se

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

ne može prodati za nižu cijenu od trećine vrijednosti odnosno 8.444.040 kuna. Nekretnine se prodaju kao jedna ekonomsko-funkcionalna cjelina i mogu se razgledati u prethodnom dogovoru i uz uplatu naknade troškova od 500 kuna. Najava na tel: 01/ 8890 710 ili 01/8891 224; e-mail: mirjana.zuzija@gmail.com. Dražbi može pristupiti samo kupac koji uplati jamčevinu u iznosu od 200.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR9223900011300000460, poziv na broj

62 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

562-15, s naznakom: “Ovr-562/15-Jamčevina za dražbu”, a dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti Sudu prije početka dražbe.

Rasadnik u Svetoj Klari u Zagrebu ukupne površine 28.728 metara četvornih prodaje se za 13.203.575 kuna. Ročište za prodaju sedmom javnom dražbom održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II., 30. studenoga u 9.30 sati. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na tel 099/8070 782.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u iznosu od pet posto od oglašene cijene na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR9223900011300000460 otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, pozivom na broj 05 20614, te dokaz o osiguranju dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu.

Dvije zgrade (peradarnici) površine 3038 metara četvornih, kuća površine 62 metra četvorna, put površine 959 metara četvornih te pašnjak površine 19.451 metar četvorni u Dugopolju prodaju se za 3.156.546,77 kuna. Dražba će se održati 1. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 37c/I. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ako one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu Hr6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-25535-11.

Prodaje se vinograd ukupne površine 313 metara četvornih u Baškoj Vodi za 165.639,60 kuna. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska br. 6, sudnica broj 1/prizemlje, 2. prosinca u 10 sati. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu svakim radnim danom uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Mirom Hajdićem iz Splita, Smiljanićeva 2, mob. 098/265 928. Kod stečajnoga upravitelja može se dobiti na uvid sva raspoloživa dokumentacija koja se odnosi na nekretnine koje su predmet prodaje.

Jamčevina iznosi 10 posto.

Restoran-pivnica ukupne površine 99,92 metra četvorna prodaje se u Zagrebu za 1.199.040 kuna. Dražba će se održati 2. prosinca u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ul. grada Vukovara 84, soba 324/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno 799.360 kuna.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika.

Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu.

Računala i oprema East Riding of Yorkshire nabavlja multifunkcionalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www. yortender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engleskom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sarah Dyson, sarah.dyson@eastriding.gov.uk.

Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska.

Medicinski potrošni materijal Klinički bolnički centar Zagreb objavljuje natječaj za nabavu hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 28. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Brajčić Kurelić, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr, sbrajcic@kbc-zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2016%2fS+002-0025105.

Popravak i održavanje Predmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na liniji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, timo. ojanen@fingrid.fi. Više podataka na istoj adresi.

Radna odjeća, posebna radna oprema i pribor

Općina Gjøvik, Norveška, traži nabavu radne odjeće, posebne radne opreme i pribora. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Gjøvik kommune, Kauffelds plass 1, Arve Sandvoll, 2815 Gjøvik, Norway, arve.sandvoll@gjovik.kommune.no.

Elektronički pristup podacima: http://permalink.mercell.com/62074208.aspx.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Hrvatska dobila prvi motivacijski vodič za poduzetnice i sve one koje će to tek postati

Postani sama svoj šef Knjiga Sanele Dropulić i Ivane Radić Ja (ne)mogu biti poduzetnica prvi je hrvatski motivacijski vodič kroz svijet poduzetništva za žene. Osim što nudi inspiraciju, ovaj vrijedan i jedinstven priručnik skreće pozornost na sve zamke i probleme poslovanja na realnom tržištu

Sanela Dropulić

V

iše od dvije stotine uzvanika popratilo je u Kući Europe u Zagrebu promociju knjige Ja (ne)mogu biti poduzetnica - prvog hrvatskog motivacijskog vodiča kroz svijet poduzetništva za sve žene koje su već u njemu ili ga tek namjeravaju otkriti, autorica Sanele Dropulić i Ivane Radić.

O jedinstvenom priručniku koji motivira na poduzetništvo, ali i skreće pozornost na sve zamke i probleme poslovanja na realnom tržištu govorile su Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, Sonja Bošnjak, zamjenica ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, te Mirka Jozić, pročelnica Ureda za gospodarstvo Grada Zagreba. Knjigu je pripremio Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr, a tiskao ju je sredstvima EUa, te je besplatna za sve koji je žele. Ovaj motivacijski vodič predstavljen je javno-

Ivana Radić

sti povodom Svjetskog dana poduzetnica, koji se od 2014. godine obilježava diljem svijeta u čak 144 država na inicijativu Ujedinjenih naroda.

“I sama sam krenula u poduzetništvo iz nužde, kada sam nakon diplome i na desetke bezuspješnih pokušaja pronalaženja posla odlučila krenuti u samozapošljavanje. Žao mi je što nema sustavnog praćenja ženskog poduzetništva pa danas ne možemo sa sigurnošću reći koliko je žena vlasnica ili suvlasnica tvrtki ili obrta, no sigurno je da one zauzimaju 25 do 27 posto udjela u hrvatskom gospodarstvu”, iznijela je Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Motivacija je sve

Nazočnima se obratila i Gordana Deranja, recenzentica knjige i predsjednica HUPa. “Knjiga Ja (ne)mogu biti poduzetnica je bez sumnje jedan od vrijednih doprinosa

64 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

svim inicijativama i naporima promicanja ženskog poduzetništva. Autorice sa svim sadašnjim i budućim poduzetnicama dijele i osobna iskustva iz svijeta poduzetništva što je uvijek dragocjeno – znaju što je njih ograničavalo, što im je nedostajalo, u čemu su griješile pa je nesumnjivo da će njihovi savjeti biti korisna, praktična i konkretna pomoć kako nekim već postojećim poduzetnicama koje su tek nedavno krenule tim putem, tako i svim onim ženama koje o poduzetništvu tek razmišljaju. Uspjeh u poduzetništvu nikome nije zajamčen, ali onima koji do njega dođu donosi iznimne nagrade. Kao što i same autorice napominju – i neuspjeh je dio uspjeha jer se na greškama uči. Zbog toga kao i niza drugih vrijednih i konkretnih savjeta, vjerujem da će ovo štivo ohrabriti mnoge od čitateljica da ideje o kojima razmišljaju pretoče u konkretne poduzetničke poduhvate i usude se biti poduzetnice”, kazala je Gordana Deranja na promociji prvog hrvatskog motivacijskog vodiča za poduzetnice i sve one koje će to tek biti.

O tome koliko su motivacija i pozitivan stav važni za uspješno poduzetništvo govorili su i poduzetnici. Fran Poštenjak,

Mlade gitaristice Inon i Rien Međugorac oduševile su publiku svojim nastupom

U knjizi se seciraju prednosti i nedostaci samozapošljavanja

mladi stručnjak, vlasnik tvrtke Arboring, nakon školovanja u Velikoj Britaniji vratio se u rodno Jastrebarsko i uspješno gradi svoj poduzetnički put. “Čitajući knjigu pronašao sam puno korisnih informacija, ali i našao sebe u mnogim situacijama.

Knjiga vrlo jednostavno i precizno objašnjava temeljne poduzetničke probleme i kako se nositi s njima, ali i potiče poduzetnika da ne posustaje i da nastavi svojim zacrtanim putem”, ocijenio je Poštenjak, član Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.

O knjizi je svoje dojmove iznijela još jedna članica Virtualnog poduzetničkog centra, mlada poduzetnica Ana Buljan, ističući da je u njoj pronašla jako puno konkretnih primjera za situacije u kojima se i sama našla.

“Nije lagano u poduzetništvu, posebice kad ste žena, posebice kad ste mladi kao ja. Zato je i ova knjiga dobro došla, kao i inicijative udruživanja poduzetnica, zajedničke aktivnosti i borbe za bo-

lji položaj na realnom tržištu. Sretna sam što mogu djelovati unutar Virtualnog ženskog poduzetničkog centra koji nam poklanja ovu knjigu, te se radujem svim iskustvima koja ću steći vođena i prvim hrvatskim motivacijskim vodičem za poduzetnice i sve one koje će to tek biti”, kazala je Ana Buljan.

Autorice knjige Ivana Radić i Sanela Dropulić podsjetile su na promociji kako su u Hrvatskoj dva temeljna razloga zbog kojega u novije vrijeme žene kreću u poduzetništvo - ili zbog činjenice da su ostale bez posla ili zbog zaokreta u karijeri.

“Ni jedna niti druga kategorija budućih poduzetnica nije nastala pod utjecajem dugogodišnjeg staloženog promišljanja i/ ili detaljnog planiranja poduzetništva, te prikupljanja kapitala. U takvim uvjetima ne začuđuje da se žene često, ne samo na početku nego i tijekom svog poduzetništva pitaju: mogu li ja biti poduzetnicom?”, ocijenila je Sanela Dropulić, naglašavaju-

Svi koji žele besplatni primjerak knjige mogu se javiti u Virtualni ženski poduzetnički centar

ći da je zato i pokrenula Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica. hr koji trenutačno okuplja više od 1800 poduzetnica i više od 60 poduzetnika, a s ciljem pomoći ženama koje su u poduzetništvu ili ga tek kane otkriti.

Što sve čini poduzetništvo

U knjizi se “seciraju” prednosti i nedostaci samozapošljavanja, te iznose argumenti koliko je teško ili lako zarađivati poduzetnički kruh, biti sam sebi šef, imati fleksibilno radno vrijeme, kreirati i odgovarati za učinak vlastitih projekata. Knjiga nastoji motivirati buduće poduzetnice da se sa što manje straha i neizvjesnosti, a sa što više informacija, poznavanja realnog tržišta i pozitivne poslovne perspektive otisnu u vlastiti biznis. Knjiga je usmjerena na poduzetnice koje već osiguravaju svoju egzistenciju na realnom tržištu s ciljem da lakše sagledaju sve izazove, upuste se u rješavanje problema, više motivirane, manje pesimistične i kolebljive, sve s ciljem jačanja ženskog poduzetništva koje je u porastu posljednjih godina u ovom dijelu Europe.

Uz teoriju uspjeha i neuspjeha u poduzetništvu, knjiga donosi motivacijske i praktične primjere za pozitivno sagledavanje poduzetništva, te pruža čitateljicama odgovor na temeljna pitanja – jesam li sposobna biti poduzetnicom te kako to postati.

Promociju knjige svojim su glazbenim nastupom uljepšale mlade gitaristice Inon i Rien Međugorac kao i članice Zagrebačkog ansambla flauta, kao primjeri uspješnog ženskog poduzetništva u kulturi.

Virtualni ženski poduzetnički centar poziva sve koji žele besplatni primjerak knjige Ja (ne)mogu biti poduzetnica da se jave na info@poduzetnica.hr.

28. studenoga 2016. | broj 3955 | Privredni vjesnik | 65

Dizajnerski dvojac u proboju na njemačko tržište

ELFS dućan u

srcu Frankfurta

Dizajnerski dvojac Aleksandar Šekuljica i Ivan Tandarić, poznatiji po imenu ELFS, 18. studenog u Frankfurtu na Majni otvorili su svoj prvi ekskluzivni dućan, i to u jednoj od najpoznatijih frankfurtskih “šoping” ulica, Berger str. broj 61.

Tandarića osnivač i dizajner jednog od najpoznatijih hrvatskih modnih brendova - ELFS. Prostor u ulici Berger osvojio je dečke na prvu. “Ulica je super, šarena je i vesela, pravo mjesto za naš dućan. To je jedna od najdužih ulica u Frankfurtu i poznata kao mjesto za ispijanje kave, šet-

Dobar dizajner je onaj koji uspijeva dobro živjeti od svog dizajna, kažu Tandarić i Šekuljica “Veselje, ponos i sreća - te riječi najbolje opisuju kako se danas osjećamo”, rekao je Aleksandar Šekuljica, koji je uz Ivana

nju i šoping. Kao stvorena za ELFS cure i dečke”, kaže Šekuljica. Moda by ELFS obraća se mladima koji žele izgledati li-

jepo, a trendu se ne podređuju potpuno.

Njihova odjeća namijenjena je tome da zaživi na gradskim ulicama, klubovima, svadbama. Tako se i na otvaranju dućana okupilo brojno šaroliko društvo. Interijer prodavaonice, koja je kod posjetitelja izazvala oduševljenje, uredili su sami u prepoznatljivom ELFS stilu. Industrijski dizajn i bijela boja vladaju interijerom od stotinjak četvornih metara, a izložbeni dijelovi složeni su po tematskim cjelinama: ELFS modni dodaci, svečane haljine, casual outfit, ELFS tenisice. “U opisu našeg zanimanja nije samo kreativnost u likovnom i tehničkom dijelu već i odgovornost za brend, komercijalan pristup poslovanju i ekonomska isplativost. Dobar dizajner je onaj koji uspijeva dobro živjeti od svog dizajna. Ponuda brenda treba odgovarati potrebama tržišta”, kažu Tandarić i Šekuljica.

Hrvatska Davis Cup reprezentacija u Varteksovim odijelima

Elegantni tenisači spremni za finale s Argentinom Hrvatska teniska reprezentacija je 2005. godine prvi put osvojila Davis Cup. Tada, kao i danas, službenu odjeću naše Davis Cup reprezentacije potpisuje Varteks.

Za veliko finale koje smo prošlog vikenda pratili u zagrebačkoj Areni, Varteks je našim reprezentativcima pripremio odijela šivana po mjeri. Hrvatski Davis Cup reprezentativci, osim što sjajno igraju tenis, odlično se snalaze i u modnim vodama.

Uoči velikog finala s Argentinom u Varteksovim odijelima šivanim po mjeri stali su pred objektiv naše fotografkinje Mare Milin i pokazali svoje profesionalno umijeće na sasvim drugačiji način. Uz elegan-

tna trodijelna odijela šivana po mjeri iz visokovrijedne vunene Super 100S tkanine, Varteks je kao dugogodišnji partner hrvat-

66 | Privredni vjesnik | broj 3955 | 28. studenoga 2016.

ske Davis Cup reprezentacije za naše tenisače i cijeli Davis Cup tim izradio kompletan outfit za formalne i svečane prigode. Odijelo je izrađeno kao kombinacija sakoa u laganoj 3D strukturi te prsluka i hlača decentno kariranog uzorka. Notu elegancije naglašavaju gumbi koji su izrađeni od prave školjke. Uz svijetloplave royal-oxford košulje modnu kombinaciju zaokružuju kravate i džepne maramice istog uzorka.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

5X garmin virb ultra 30 kamera

40 X ina kartica s gorivom

5X garmin fenix 3 sapphire sat

Od BoæiÊa do BoæiÊa punog spremnika U periodu od 14.11.2016. do 18.12.2016. kupite gorivo ili robu široke potrošnje minimalne vrijednosti 200 kn i pod vašim borom mogle bi se naći Inine kartice s gorivom, Garmin sportski satovi i akcijske kamere ili cjelogodišnja zaliha goriva na Ininoj kartici u vrijednosti 12 000 kuna. Sačuvajte račun i pošaljite SMS s ključnom riječi INA, brojem računa i osobnim podacima na 60036 (2,40 kn/SMS).

Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Više na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035