Pv 3956 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

5. prosinca 2016., godina LXIII, broj 3956

bdp porastao 2,9 posto

Najbrži rast u zadnjih osam godina intervju

Tomislav Debeljak DIV Grupa

a poseb

n pril

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

smJernice proračuna

Očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto

HoReCa industrija

Za dobre projekte naći će se novac

Nismo najveći (žene ionako kažu da veličina nije bitna)

ali.... imamo 14 godina iskustva Najkvalitetniji smo i najmoderniji davatelj poštanskih usluga.

Mi vjerujemo da možemo pomicati granice, i ne samo da vjerujemo u bolju budućnost poštanskih usluga, nego ju i aktivno stvaramo.

Revolucionarni smo, inovativni i inspirativni u nastojanju da omogućimo vrhunsku uslugu za vas!

Nudimo novu i jedinstvenu uslugu na tržištu dostave poštanskih pošiljki koja uz smanjenje vaših troškova omogućuje bržu, bolju, kvalitetniju i točniju dostavu pošiljki za vas!

Potražite nas... Jedini dajemo jamstvo za kvalitetu dostave! www.liderexpress.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

sadržaj

3956 / 5. prosinca 2016. tema tjedna

BDP raste već osmo tromjesečje za redom

Smjernice za izradu državnog proračuna Iduće godine BDP će rasti za 3,2 posto, a prihodovna strana uzima u obzir provedbu porezne reforme

Najbrži rast gospodarstva u osam godina U trećem tromjesečju BDP je rastao za 2,9 posto

Tomislav Debeljak, vlasnik DIV Grupe “Nikad nećemo napustiti brodogradnju!”

Ukida se obveza jedinstvenog okvirnog kontnog plana U Sabor su po hitnoj proceduri upućene i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

intervju

s markova trga

društvena odgovornost

Visoki standardi za bolje poslovanje Na konferenciji o društveno odgovornom poslovanju govorilo se i o nefinancijskom izvještavanju koje pridonosi održivom razvoju

Za i protiv kvota za zapošljavanje stranaca Problem je najviše vidljiv u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji. Najviše nedostaje tesara, zidara, keramičara, pa i soboslikara

Za dobre projekte uvijek će se naći novac O čemu se govorilo na godišnjoj konferenciji koja je okupila stručnjake iz branše

manjak radne snage

Paralelni svemir u Zagrebu

12 Tomislav Debeljak

HoReCa industrija

hrvatska&regija 34

Bosna i Hercegovina Kad Romkinje uzmu posao u svoje ruke

svijet financija 40 Nove kreditne linije za turističke projekte

Malim poduzetnicima i privatnim iznajmljivačima dostupni su dugoročni i kratkoročni krediti za proširenje ili gradnju novih kapaciteta, preuređenje i opremanje

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Sandra Mihelčić

Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda Poduzetniče, na putu prema uspjehu, ako možeš, pomozi ljudima jer ćeš ih opet susresti kada istim putem budeš padao

Sandra Mihelčić, direktorica i vlasnica Business Media Groupa

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

očeo je Advent. Grad blista, hladno je zimsko jutro. Idem na posao kao i zadnjih 20 godina koliko sam aktivna u poduzetništvu. Mislim si u sebi: dan će biti kao i svaki drugi, prepun poslovnih izazova, unaprijed isplaniran do zadnje minute. Odjednom, iza mrazom prekrivenog autostakla nazirem lice - žena je, maše mi, pune ruke su joj nekih šarenih vrećica. Otvaram prozor i ugledam ženu koju viđam svakodnevno u kvartu - uvijek ista, pored istog kontejnera kopa po smeću, iskreno mi se smiješi, pola zubi joj nedostaje, na njoj prastara odjeća, nema šminke niti frizure, ali vidim - sretna je. Kaže mi: hvala na plastičnim bocama koje mi ostavljate pored kontejnera, znate, mi vam jako teško živimo. Stih A. B. Šimića iskoristila sam za naslov ovog uvodnika aludirajući upravo na poduzetnike koji u neku ruku imaju moć u državi. Mi smo pokretači gospodarstva i možemo utjecati na bitne promjene, od onih najmanjih svakodnevnih do puno većih, globalnih. Poduzetniče, idi samouvjereno prema svojim ciljevima, postavi ih visoko, ne zaustavljaj se dok ih ne ostvariš, a kad ih ostvariš, zadaj si nove jer tako rasteš i zapošljavaš. Živi svoje snove ma koliko put bio težak, živi život kakav želiš, ali idi punim srcem i ostavi svoj trag u gospodarstvu. Na tom putu prema uspjehu, ako možeš, pomozi ljudima jer ćeš ih opet susresti kada istim putem budeš padao. U današnje vrijeme poduzetnici koje susrećem osobe su koje imaju viziju i hrabrosti realizirati svoju ideju i ostvariti svoj poduzetnički san. Vodi ih adrenalin, strast i ljubav prema poslu. Oni poduzetnici koje poznajem manje-više svoje biznise pokrenuli su s malo ili nimalo kapitala, često s pozajmicom, ušteđevinom ili - ako su imali sreće - s državnim poticajem ili ulaganjem poslovnih anđela. To su osobe koje su često dale otkaze u tvrtkama u kojima su radile i riskirale svoju egzistenciju pokrenuvši vlastiti biznis. Veselim se tome što je i sve veći broj žena u poduzetništvu. Kad sam ja pokretala svoj biznis, bile smo zaista rijetka pojava. Prošla su vremena privatizacije kada su, doslovce preko noći, poduzetnicima postajale osobe koje su s malo ili nimalo kapitala, tzv. menadžerskim kreditima, pokupovale tvrtke

4 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

po smiješnim cijenama. Danas toga više nema i ako želiš biti poduzetnik, moraš se zaista jako potruditi da stvoriš od nule vlastiti biznis, prodaš svoj proizvod/uslugu, naplatiš, opstaneš i isplatiš zaposlenicima plaće te platiš dobavljače. Ako krećeš od nule, za to je potrebno, prema mom iskustvu, najmanje pet do sedam godina, uz uvjet da svu zaradu ulažeš u razvoj tvrtke a ne pospremaš u vlastiti džep. Bitno vam je kakav auto vozite, u koliko velikoj kući živite, koliko nekretnina imate, kakav sat nosite, koliko pari cipela imate ili što vam piše na vizitki? Međutim, u zadnjih pet minuta vašeg posljednjeg dana života jedina stvar koja će vam biti bitna jest odgovor na pitanje kakva ste osoba bili, kolikim ste osobama pomogli i jeste li bili najbolja, najkreativnija i najstrastvenija osoba koju ste ikada upoznali. U tih zadnjih pet minuta svog života shvatit ćete kako je poduzetništvo zapravo služenje drugima.

U zadnjih pet minuta svog života shvatit ćete kako je poduzetništvo zapravo služenje drugima Neki poduzetnici su u krizi morala. Mnogi su i zaboravili u svom poslu i životu koristiti četiri čarobne riječ: molim, hvala, izvoli i oprosti. Kada ste zadnji put čuli te čarobne riječi koje otvaraju sva vrata i koje moj šestogodišnji sin primjenjuje svaki dan? Te riječi izgube se negdje usput, kroz proces odrastanja i pod utjecajem okoline koja je uglavnom negativna i pesimistična, željna brze zarade i materijalnog statusa. Poduzetniče, ne hodaj malen ispod zvijezda jer to jednostavno nije u poduzetničkoj prirodi, ali pritom nemoj zaboraviti na “obične” ljude, one koje susrećeš svakodnevno i po čijem osmijehu prepoznaješ da si učinio nešto dobro. To će ti ispuniti srce i dati motiva da ideš dalje.

BROJKE, BROJKE

PODUZETNICI U DJELATNOSTI EMITIRANJA TELEVIZIJSKOG PROGRAMA U 2015. 51 poduzetnik 3749 zaposlenih osoba ili 3,9% manje u odnosu na 2014. godinu

2799 zaposlenih ili

najveći broj imala je Hrvatska radiotelevizija

2,2 milijarde kuna

7338 kuna prosječna mjesečna neto

ukupnih prihoda

plaća po zaposlenom

18,3 milijuna kuna

ili najveću dobit ostvarila je HRT-a

dobitaša

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini:

1. Hrvatska radiotelevizija - 1,4 milijarde kuna

gubitaša

2. Nova TV - 394,9 milijuna kuna 3. RTL Hrvatska - 281,5 milijuna kuna 4. Fremantlemedia Hrvatska - 21,4 milijuna kuna 5. Fox Networks Group Bulgaria EOOD Podružnica Zagreb - 15,4 milijuna kuna Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Smjernice za izradu državnog proračuna za 2017.

6 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Iduće godine rast BDP-a od 3,2 posto Prihodovna strana proračuna određena je očekivanim rastom gospodarskih aktivnosti te uzima u obzir provedbu porezne reforme. Na rashodovnoj strani naglasak će i dalje biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta, istaknuo je premijer Andrej Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rihvaćajući Smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu Vlada je napravila prvi korak u izradi državnog proračuna za iduću godinu. U 2017. godini planirani su ukupni prihodi državnog proračuna od 119,6 milijardi kuna, dok bi ukupni rashodi bili 126,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji rebalans proračuna. Planirani deficit državnog proračuna u idućoj godini tako bi trebao biti 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda, u 2018. godini 1,5 posto BDP-a, a u 2019. jedan posto BDP-a. “Prihodovna strana proračuna određena je očekivanim rastom gospodarskih aktivnosti te uzima u obzir provedbu porezne reforme. Na rashodovnoj strani naglasak će i dalje biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta”, istaknuo je premijer Andrej Plenković te dodao kako je fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike, na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti te prava hrvatskih branitelja. “Nakon šest godina kontinuiranog smanjenja Ministarstvo obrane može očekivati povećanje proračuna na 1,23 posto BDP-a”, naglasio je premijer. U iduće dvije godine Vlada predviđa rast BDP-a od 3,2 posto, koji bi u 2019. trebao porasti na 3,3 posto. Takvo kretanje gospodarskog rasta kroz čitavo projekcijsko razdoblje Vlada temelji isključivo na doprinosu domaće potražnje, dok će potrošnja kućanstava biti glavni

pokretač rasta domaće potražnje u srednjoročnom razdoblju.

Kretanje gospodarskog rasta u iduće tri godine Vlada temelji isključivo na doprinosu domaće potražnje Kad se pogledaju Vladine projekcije za 2018. godinu, ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 3,8 posto te će iznositi 124,2 milijarde kuna, a za 2019. godinu predviđa se rast od 4,3 posto na 129,6 milijardi kuna.

Dobro punjenje državne blagajne

Država očekuje kako će u iduće tri godine rasti porezni prihodi, te bi se putem poreza u državnu blagajnu u 2017. trebalo sliti 72,8 milijardi kuna, u 2018. godini 74,9 milijardi kuna, što predstavlja međugodišnji rast od 2,8 posto, a u 2019. godini očekuje se rast poreznih prihoda od 3,8 posto, na 77,7 milijardi kuna. Prihodi od poreza na dohodak sukladno kretanjima na tržištu rada, a uzimajući u obzir

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Kretanje rashoda državnog proračuna koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u razdoblju 2016.-2017. Izvori 1, 2, 8 konta 3, 4

Novi plan 2016.

UKUPNO

Projekcija 2017. 1. limit

2. limit

Ukupni limit

103.394.968.463

103.716.783.218

3.478.185.245

107.194.968.463

101.974.139.399

102.092.762.012

3.460.770.245

105.553.532.257

-3

Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

21.552.645.813

21.947.757.678

Materijalni rashodi

6.580.176.491

6.830.127.793

118.740.000

6.948.867.793

Financijski rashodi

10.698.064.913

10.966.694.588

Subvencije

3.678.396.151

3.399.027.362

17.000.000

3.416.027.362

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

11.059.748.270

9.492.001.683

2.990.030.245

12.482.031.928

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

44.651.611.757

45.253.152.705

325.000.000

45.578.152.705

Ostali rashodi

3.753.496.004

4.204.000.203

10.000.000

4.214.000.203

-4

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

1.420.829.064

1.624.021.206

17.415.000

1.641.436.206

Izvor: Ministarstvo financija

Kretanje ukupnih rashoda državnog proračuna u razdoblju 2016.-2017. ukupno svi izvori

Novi plan 2016.

UKUPNO

Projekcija 2017.

121.719.934.229

126.457.882.494

118.370.744.397

122.491.267.936

-3

Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

25.679.592.277

26.052.022.363

Materi jalni rashodi

11.616.079.899

11.840.674.386

10.725.060.779

10.993.743.991

Financijski rashodi

Subvencije

6.121.448.451

6.748.686.489

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

13.449.438.603

14.833.471.164

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

45.184.904.211

46.107.458.246

Ostali rashodi

5.594.220.177

5.915.211.298

-4

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

3.349.189.832

3.966.614.558

Izvor: Ministarstvo financija

119,6 mlrd kn

planirani prihodi državnog proračuna u 2017.

126,5 mlrd kn

planirani proračunski rashodi u idućoj godini

i učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak, u idućoj godini očekuju se na razini od dvije milijarde kuna, od poreza na dobit 7,2 milijarde, dok se od PDV-a u idućoj godini očekuje ubrati 46,2 milijarde kuna. Prihodi od trošarina trebali bi biti 15,2 milijarde kuna, što je rezultat očekivanoga povećanja potrošnje trošarinskih proizvoda, ali i učinaka zakonskih izmjena u sustavu trošarina na duhan i automobile. Prihodi od doprinosa u idućoj godini trebali bi biti 23,1 milijardu kuna, dok bi u 2018. trebali blago porasti na 23,9 milijardi kuna, a u 2019. na 24,8 milijardi kuna. U strukturi ukupnih prihoda u promatranom srednjoročnom razdoblju značajan rast imat će i prihodi od pomoći Europske unije, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU-a te izravna plaćanja u poljoprivredi. U skladu s time, u 2017. godini su ukupno planirani prihodi od pomoći na razini od 9,7 milijardi kuna,

8 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

u 2018. na 11,2 milijarde kuna, a u 2019. godini na 13,1 milijardu kuna. Planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2017. godini su 413 milijuna kuna, a najveći dio ovih prihoda ostvarit će se prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u vlasništvu države. U 2018. godini ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine projiciraju se u iznosu od 441 milijun kuna, dok bi za 2019. godinu oni trebali biti 458,1 milijun kuna.

Rashodi blago rastu iz godine u godinu

U 2017. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 126,5 milijardi kuna, što je rast od 4,7 milijardi kuna. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 3,8 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2016. godine. Istovremeno, radi povećanja ak-

Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2016. – 2017. (u 000 kuna) Novi plan 2016.

Projekcija 2017.

115.938.319

119.229.049

70.967.565

72.793.220

Porez i prirez na dohodak

2.283.893

2.026.520

Porez na dobit

7.223.687

7.165.103

175.107

59.622

UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 1. Prihodi od poreza

Porezi na imovinu

Novi plan 2016.

Projekcija 2017.

5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

3.385.229

3.499.703

6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija

1.289.153

1.389.153

7. Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza

5.831.201

Porezi na robu i usluge

60.866.996

63.118.707

- Porez na dodanu vrijednost

44.438.088

46.198.694

8. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi

582.291

598.629

14.772.787

15.218.787

412.950

400.881

423.269

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

433.732 58.385

40.000

2. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

350.694

322.950

3. Prihodi od prodaje proizvedene katkotrajne imovine

24.653

50.000

116.372.051

119.641.999

- Posebni porezi i trošarine Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije

22.267.789

23.085.640

3. Pomoći

8.417.611

9.693.046

4. Prihodi od imovine

3.197.479

2.338.457

2. Doprinosi

Prihodi od financijske imovine Prihodi od nefinancijske imovine Prihodi od kamata za dane zajmove

1.711.056

851.105

1.455.842

1.455.509

30.580

31.843

1. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA

Izvor: Ministarstvo financija

tivnosti financiranih sredstvima EU-a planira se povećanje rashoda za 937,9 milijuna kuna. U projekcijama za 2018. godini planira se povećanje ukupnih rashoda za 3,4 milijarde kuna u odnosu na 2017. I u 2019. godini očekuje se, u odnosu na projekcije 2018., daljnje povećanje ukupnih rashoda za 3,6 milijardi kuna čime će zabilježiti razinu od 133,5 milijardi kuna. “Kad je riječ o rashodovnoj strani, i dalje se držimo istih principa o kojima smo govorili od početka - to je racionalno i pravedno korištenje sredstava”, ustvrdio je ministar financija Zdravko Marić. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u idućoj godini trebali bi iznositi 3,8 milijardi kuna, dok se 937,9 milijuna kuna osigurava za aktivnosti financiranih iz EU sredstava.

Država očekuje da će se putem poreza u državnu blagajnu u idućoj godini sliti 72,8 milijardi kuna Od 3,8 milijardi kuna povećanja rashoda za financiranje iz općih prihoda i primitaka, u idućoj godini više od 1,3 milijarde kuna planira se za lokalnu samoupravu kao kompenzacija

za eventualne gubitke zbog izmjena zakonskih propisa vezano uz porez na dohodak. Za indeksaciju mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast umirovljenika, za mirovine i mirovinska primanja osigurano je 697 milijuna kuna, za povećana izdvajanja za rashode za zaposlene osigurano je pak 395,1 milijun kuna, a za podmirenje dugovanja iz prethodnih godina temeljem zakona i pravomoćnih sudskih presuda 388,3 milijuna kuna. Za primjenu koncepta učinkovite domovinske i nacionalne sigurnosti osigurano je 348,3 milijuna kuna, a za kamate 268,7 milijuna kuna. Za nove mjere demografske politike osigurano je 157,5 milijuna kuna, za provedbu novog Zakona o braniteljima 150 milijuna kuna te za ulaganje u KBC Rijeka 110 milijuna kuna.

1,9% BDP-a planirani deficit proračuna u 2017.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA Državni zavod za statistiku

Najbrži rast gospodarstva u zadnjih osam godina

Bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju ove godine bilježi rast od 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. To je već osmo tromjesečje za redom kako BDP raste piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr statistiku Marko Krištof, navodeći kako su sve sastavnice BDP-a pozitivne. Potrošnja kućanstava u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla je za 3,4 posto, što je više od rasta za 3,1 posto koji se bilježio u prethodna dva kvartala. Na rast potrošnje utjecalo je i jačanje prometa u trgovini koje se bilježi već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Izvoz roba i usluga porastao je 6,3 posto, što je više nego je to bilo prethodni kvartal kada je porastao za četiri posto. Uvoz roba i usluga rastao je šest posto, što je pak manje nego prethodni kvartal kada je porastao za 7,3 posto. Iako smanjene, bilježi se i rast bruto investicija u fiksni kapital od 2,9 posto, dok je primjerice u drugom tromjesečju rast investicija iznosio 6,5 posto.

Rast BDP-a 2,9 posto najbrži je rast još od drugog kvartala 2008. godine

ržavni zavod za statistiku prošli je tjedan objavio prvu procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda, koji govori kako je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju ove godine ostvarilo rast za 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. To je već osmo tromjesečje za redom kako BDP raste. Inače rast od 2,9 posto je najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP zadnji put rastao po istoj toj stopi. Sezonski prilagođeni podaci govore kako je BDP realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2015. te u odnosu na prethodno razdoblje bilježi stopu rasta od 1,7 posto. “Budući da se radi o ‘turističkom tromjesečju’, u kojem je doprinos turizma značajan, pozitivan rast je ostvaren od rasta izvoza usluga, odnosno trgovine, smještaja te pripreme hrane”, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za

10 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Najbrža stopa rasta u EU

Zanimljivi su podaci o usporedbi s EU28, jer se po sezonski prilagođenim podacima Hrvatska s rastom od 2,7 posto nalazi u gornjoj polovini članica EU-a čiji je prosječni rast BDP-a bio 1,8 posto. Najveći rast BDP-a od 28 članica EU-a u trećem kvartalu ostvarila je Rumunjska i to 4,6 posto, slijedi je Bugarska sa 3,5 posto, te Slovačka i Španjolska sa po 3,2 posto, ispred nas je i Cipar sa 2,8 posto rasta BDP-a u trećem kvartalu. “Zanimljiva je usporedba sezonski prilagođenih podataka rasta BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje. Tada je Hrvatska najbrže rasla od svih članica EU28, po stopi od čak 1,7 posto, dok je prosjek EU28 bio 0,4 posto”, rekao je Krištof te istaknuo da iako se DZS ne bavi projekcijama, ova objava BDP-a ukazuje na nastavak trenda oporavka gospodarstva.

Hrvatska gospodarska komora:

Među 10 članica EU-a s najvećim rastom BDP-a Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak potrošnje te povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini EU-a, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte i dijela drugih energenata te sirovina, koji određuju cijene na domaćem tržištu. Točnije, zbog kretanja globalnih cijena na domaćem tržištu prisutna je deflacija, ali i mogućnost preraspodjele trošenja dijela raspoloživog dohotka s energenata na druge robe i usluge. Europska unija, kao najznačajnije izvozno tržište Hrvatske, raste neznatno

sporije nego lani, ali je kod pojedinačno najznačajnijih tržišta (Italije, Njemačke i Austrije) rast blago dinamiziran. Na usporavanje rasta BDP-a i dalje utječe proces ukupnoga kreditnoga razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te

rastući uvoz. Naime, znatan dio povećane potražnje i dalje se pokriva uvoznim robama i uslugama. Ovakvo ostvarenje rasta BDP-a tijekom prva tri kvartala ide u smjeru premašivanja stope rasta od 2,6 posto koju je za ovu godinu predvidjela Europska komisija. Tako bi se Hrvatska trebala naći među 10 članica EU-a s najvećim rastom BDP-a u ovoj godini, pri čemu bi rast na razini cijelog EU-a trebao iznositi 1,8 posto i nakon više godina pada ponovno zabilježiti rast u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU-a, kaže se u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

Andrej Plenković, hrvatski premijer:

Hrvatska ide u dobrom smjeru Vlada je vrlo zadovoljna tim pokazateljima, jer oni govore da Hrvatska ide u dobrom smjeru. Posebno smo zadovoljni time što je trend rasta nastavljen u svim industrijama, a osobito u turizmu i izvozu. Ovakav signal daje dodatni optimizam u nastavku izgradnje poticajnog i jednostavnog poslovnog okruženja, s ciljem postizanja još viših stopa rasta. Samo podsjećam da smo za iduću

godinu projicirali stopu rasta BDP-a na 3,2 posto, s tendencijom daljnjeg rasta. Pozitivna gospodarska kretanja rezultat su aktivnih mjera iz Nacionalnog programa reformi za 2016. te pridonose smanjenju proračunskog manjka, ispunjavanju preporuka Vijeća Europske unije koje su vezane uz izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža. Dobri

ekonomski pokazatelji, povećanje izvoza i BDP-a te smanjenja deficita doveli su i do poboljšanja položaja Hrvatske na ljestvici globalne konkurentnosti za 2016. i 2017. godinu, naglasio je premijer Andrej Plenković.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a:

Unatoč rastu BDP-a, Hrvatska se sporo oporavlja od krize Hrvatski je BDP u trećem kvartalu porastao 2,9 posto u uvjetima i nadalje izuzetno povoljnog spleta bitnih vanjskih čimbenika i okolnosti, ali i u takvom pozitivnom okruženju propuštene su prilike za provedbu neodgodivih brojnih dubinskih strukturnih reformi, rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. “Novostvorena vrijednost je pod utjecajem

visokog rasta realnog prometa trgovine na malo, izvrsnih turističkih rezultata glavne turističke sezone, uz postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje te blagi oporavak graditeljstva. Rast ekonomske aktivnosti u ovim sektorima je povezan s poslovnim optimizmom i sposobnošću privatnih poduzetnika u unapređenju i rastu poslovanja i realizaciji poduzetničkih pothvata na domaćem i internacionalnom tržištu”, istaknuo je on. “Premda je rast hr-

vatskog BDP-a u trećem kvartalu značajno brži od prosjeka EU-a, Hrvatska se u odnosu na usporedive države EU-a bitno sporije i manje uspješno oporavlja od svoje šestogodišnje duboke ekonomske i društvene krize i kao članica EU-a teško pronalazi kvalitetna rješenja za visoke održive stope rasta nacionalne ekonomije i nužne radikalne strukturne promjene u prevladavanju dugogodišnjih makroekonomskih neravnoteža”, zaključio je Majetić.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Tomislav Debeljak, vlasnik i predsjednik Uprave DIV Grupe

Nikad nećemo napustiti brodogradnju Važno je to da smo kroz svoj program restrukturiranja Brodosplita uspjeli postati fleksibilni i tržišno održivi. To znači da ćemo sutra, ako bude isplativo raditi najsofisticiranije projekte - raditi njih, a ako bude isplativo raditi najjednostavnije projekte, onda ćemo raditi njih piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S više od mil €

200

očekivani promet DIV Grupe u 2016.

Tomislavom Debeljakom, vlasnikom i predsjednikom Uprave samoborske DIV Grupe u sklopu koje posluje i splitski Brodosplit, razgovarali smo i o projektima DIV-a i o poslovanju tog brodogradilišta.

n Kakva je ova godina za DIV i Brodosplit?

- Ukupni promet cijele DIV Grupe ove će godine premašiti 200 milijuna eura, dok će Brodosplit uprihoditi nešto više 100 milijuna eura. Godinu ćemo završiti pozitivno, unatoč nastavku

razdoblja prije privatizacije. Neispunjenje obveza države iz Ugovora rezultira kamatama koje plaća Brodosplit. Sve to u ovoj godini nas stoji oko 40 milijuna kuna.

n Što je s vašom investicijom u izgradnju tvornice betonskih pragova u Sisku? - Očekujemo da Grad Sisak do kraja riješi pitanje potrebne infrastrukture, kako bismo nastavili s investicijom. Konkretno, nije riješen pristup željeznici, napajanju električnom energijom i slično.

n Koliko vrijedi ta investicija?

oko mil €

100

očekivani ovogodišnji prihod Brodosplita

10 mil €

investirat će se u gradnju tvornice betonskih pragova

Kada smo preuzeli Brodosplit, odmah smo napustili sve projekte koji donose gubitke

- Ulažemo u gradnju tvornice betonskih pragova te bi 50 posto proizvodnje plasirali u Hrvatsku, a polovinu u Austriju gdje imamo stalnog kupca, te u Mađarsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Ukupna investicija koja je planirana kroz dvije faze iznosit će 10 milijuna eura. Znači u prvoj fazi minimalno ćemo investirati više od šest milijuna eura.

n Kada očekujete da će se ti problemi rijeutjecaja na poslovanje iz razdoblja prije preuzimanja ili utjecaja neispunjenih obveza države iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita što nam donekle opterećuje poslovanje. Da nema toga, dobit Brodosplita bi bila desetak milijuna eura, a ovako planiramo da će iznositi oko 30 milijuna kuna.

n Koji su to negativni utjecaji prošlosti?

- To su primjerice kamate na koncesijsku naknadu iz razdoblja od 2011. do 2013. godine, koje su trebale biti zatvorene još prije privatizacije. Osim toga, i dalje se plaćaju određene odštete radnicima prema raznim sudskim odlukama iz

12 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

šiti? - Realno bi bilo da se taj problem riješi za pola ili najkasnije za godinu dana.

n Kako posluje vaša tvornica u Kninu?

- Radi se o najvećoj proizvodnoj investiciji u zadnjih pet godina. Dosegli smo 80 do 90 posto proizvodnog kapaciteta, a izvozimo oko 90 posto proizvodnje. Upravo radimo na izvozu u SAD. Pri tome nam na ruku ide činjenica da bi SAD trebao povećati carinske stope na proizvode iz Kine.

n Brodosplit je dobio posao izgradnje broda za krstarenja polarnim područjima Polar

Položili smo četiri kobilice za gradnju kontejnerfeeder brodova na LNG pogon. Gradit će se za Baltik koji je ekološka zona

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Još jedna tržišna niša

Rekonstrukcija željezničke pruge vrijedna 1,24 milijarde kuna Možete li nešto reći o ugovoru koji je DIV kao dio konzorcija dobio u izgradnji i rekonstrukcije pruge? - Mi smo dio konzorcija koji je s HŽ Infrastrukturom potpisao Ugovor o izgradnji i rekonstrukciji pruge Dugo Selo-Križevci,

Brodosplit je već dosegnuo pokazatelje dugoročne održivosti. To je i bio cilj restrukturiranja pa mogu reći da je po svim kriterijima potpuno zdrava tvrtka. Za razliku od ostalih, mi imamo veliki vlastiti doprinos.

vrijedan 1,24 milijarde kuna. U konzorciju su, osim DIV-a, Zagreb Montaža i Dalekovod. Sličnu suradnju imamo i s Deutsche Bahnom. Nama je ta tržišna niša dosta važna, a širili bismo se i izvan Hrvatske.

Expedition Cruise Vessel. Kakav je to brod? - Riječ je o gradnji prvog takvog broda u svijetu te ima visoku dodanu vrijednost kako za kupca, tako i za graditelja, što je i osnova uspješnog posla. Ugovarali smo ga dugo tako da smo dosta stvari pripremili kako bismo započeli s gradnjom. Brod će biti izgrađen u klasi LR PC6 (Polar Class 6) kakva se do sada još nije gradila u Hrvatskoj. Na svojih osam paluba moći će ugostiti 196 putnika u 95 kabina o kojima će se brinuti 69 članova posade u 35 kabina. Brod će biti dugačak 107,6 metara, širok 17,6 metra. Pokretat će ga dva motora ukupne snage 4200 kW i dostizat će brzinu od 15 čvorova. Brod će biti opremljen svim potrebnim rješenjima i opremom kako bi putnici mogli u potpunosti promatrati ledenjake iznad i ispod razine mora, uživajući u promatranju jedinstvenog biološkog i životinjskog svijeta iz najboljih perspektiva. Putnici će biti smješteni u luksuznim kabinama i apartmanima, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak. Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih stručnjaka koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu u pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti.

n Imate li još ambicija kad je riječ o gradnji brodova za krstarenje polarnim područjima? - U zadnjih dvadesetak godina jako malo je takvih brodova izgrađeno u svijetu, tako da su sada traženi. Znači, svaki igrač na tržištu krenuo je u izgradnju takvih brodova. To je jako dobra tržišna niša, pa se nadamo da ćemo uskoro ugovoriti još nekoliko brodova u toj klasi.

n Je li točno da su najveća europska brodogradilišta za putničke brodove - talijanski Fincantieri i njemački Meyerwerft - popunjena do 2022. godine? - Istina je da imaju popunjene kapacitete, ali velikim, odnosno, mega kruzerima duljim od 300 metara. Nisu popunjena srednjim ili manjim tipovima kruzera što je naše interesno područje. 14 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

n Radi li se o isplativim projektima?

- Kada smo preuzeli Brodosplit, odmah smo napustili sve projekte koji donose gubitke. To je normalno jer brodogradilište više nema državu iza sebe koja će pokrivati gubitke. Te 2013. godine offshore tržište bilo je zanimljivo, ali smo imali sreće što nismo imali značajnije projekte u tom dijelu, jer se to tržište strmoglavilo. Posao gradnje kruzera se pokazao kvalitetnim i mi smo trenutačno u visokoj fazi ugovaranja gradnje još nekoliko brodova u tom dijelu.

n Gdje je šansa europske brodogradnje?

- Europska brodogradnja u ovom trenutku jedino može biti profitabilna u gradnji putničkih brodova.

n Kako ide program restrukturiranja Brodosplita i kada će završiti? - Brodosplit je već dosegnuo pokazatelje dugoročne održivosti. To je i bio cilj restrukturiranja pa mogu reći da je po svim kriterijima potpuno zdrava tvrtka. Za razliku od ostalih, mi imamo vlastiti veliki doprinos. Pokrili smo ga već 80 posto i još jedino trebamo dovršiti ostatak procesa restrukturiranja. To ćemo riješiti već iduće godine. Inače, zadani program restrukturiranja treba biti dovršen do ožujka 2018. godine.

n Koliki je vlastiti doprinos Brodosplita?

- Ukupni vlastiti doprinos Brodosplita određen je na razini većoj od dvije milijarde kuna, no tek će se na kraju znati točan izračun. Mi ćemo ga do 2018. godine pokriti i više nego što je potrebno jer smo ušli u niz novih projekata.

n Što je bilo dobro, a što loše u zadanim programima restrukturiranja? - Bilo je loše to što se smanjivala tonaža, a ulaganje u vlastitu flotu bilo je ono dobro. Jedan od primjera bio je taj da se ulaže u bulk carriere kada je vozarina bila 36.000 dolara dnevno. Znači, program je predviđao gradnju tog broda s gubitkom, ali bismo to kroz vlastitu flotu nadoknadili s tada odličnim vozarinama. Međutim, te vozarine su drastično pale 2012. godine što je rezultiralo time da smo odlučili

graditi drugačije brodove. Važno je to da smo kroz svoj program restrukturiranja Brodosplita uspjeli postati fleksibilni i tržišno održivi. To znači da ćemo sutra, ako bude isplativo raditi najsofisticiranije projekte - raditi njih, a ako bude isplativo raditi najjednostavnije projekte, onda ćemo raditi njih. Brodogradnju nećemo nikada napustiti, a ako su izvanbrodograđevni projekti isplativi, radit ćemo i njih.

n Koji su to izvanbrodograđevni projekti osim Vrata Venecije? - Vrata Venecije su naš najznačajniji izvanbrodograđevni projekt. Pored njega imamo gradnju stambenih i velikih industrijskih kontejnera, dizalica, čeličnih konstrukcija. Tu je odlična profitabilnost i zahvaljujući takvim projektima Brodosplit posluje profitabilno. Što se tiče same brodogradnje, tu nastojimo biti barem na pozitivnoj nuli. Mogu reći da tu ima prostora za unapređenje profitabilnosti.

n Imate li problema s nedostatkom radne snage u brodogradilištima? - Da, to je veliki problem. Recimo, kad smo imali prigodu prije dvije godine ugovoriti gradnju nekih brodova, država nam nije dozvolila uvoz radnika tako da smo odustali od tih projekata. To se u to vrijeme svakako tumačilo, pa čak i s ministarske razine. Trebali smo tada oko 1000 radnika i nije nam dozvoljen uvoz. Tada smo stornirali ugovore. Kada su i ostala

Ako pokažemo jamstvo da smo ugovorili projekte, država bi mogla biti brža i efikasnija i dozvoliti nam uvoz radnika hrvatska brodogradilišta ugovorila određene poslove, onda su svi postali svjesni nedostatka radnika. Ono što smo mi učinili u situaciji u kojoj nam nije bio dozvoljen uvoz, bilo je to da smo započeli obuku i obučili više od 500 novih radnika. Trenutačno u Brodosplitu radi ukupno oko 2200 radnika.

n Je li vam to sada dovoljno?

- Naravno da nije, jer ako ugovorimo potencijalne projekte - što je dosta izgledno - trebat ćemo puno više proizvodnih radnika. To znači da bi

tada u Brodosplitu radilo više tisuća radnika, što je nemoguće realizirati. Znači, trebali bismo uvoziti radnike iz Njemačke i Italije - što znači da bismo bili nekonkurentni, a uvoz iz zemalja izvan EU-a, gdje je cijena rada slična našoj, je ograničen. Mislim da bi država mogla biti brža i efikasnija na način da - ako mi pokažemo jamstvo da smo ugovorili projekte - dozvoli uvoz radnika. Ovako, mi ćemo u optimalnoj situaciji u Brodosplitu imati oko 3000 proizvodnih radnika.

n Je li moguće rješenje razmjena radnika među hrvatskim brodogradilištima? - Hrvatska brodogradnja je općenito mala i to treba imati na umu. Mi smo sličnu inicijativu pokrenuli 2013. godine i nešto samo napravili samo s Brodotrogirom. Naravno da bismo trebali puno više surađivati na tom planu. Dao sam svojim menadžerima naputak da pokušaju nešto inicirati u tom smislu jer svi trebamo surađivati.

n Izgradili ste jahtu za vlastitu flotu. Koliko su to unosni poslovi? - To su najunosniji brodovi jer je zarada na njima oko 30 posto. Gradnja jahti je možda i jedina niša u brodogradnji koja ima toliku zaradu. Jahtu Katinu smo dali u najam i predviđamo da će od iznajmljivanja isplatiti uloženo za nešto više od šest godina. U to vrijeme jahta će vrijediti oko 70 posto svoje cijene tako da nema profitabilnijeg posla. Znači, mi za vlastitu flotu umjesto bulk carriera gradimo jahte.

n Jeste li ugovorili još neku jahtu?

- Nismo još, ali idućih tjedana trebali bismo ugovoriti gradnju polarne jahte koju ćemo graditi u Brodogradilištu specijalnih objekata. Nama je u interesu svakih devet mjeseci izgraditi jahtu. Gradnja jahti je jako pozitivna priča kao i gradnja malih jedrenjaka dužine 63 metra. Planiramo ustrojiti vlastitu prodaju, tehnički menadžment koji će biti potpora budućim kupcima. U tom dijelu povezali bismo se s malim brodogradilištima kako bi i oni mogli graditi takve brodove. Nama su takvi projekti dobrodošli jer popunjavamo rupe kada imamo prazne hodove. Tako imamo stalni angažman stručnih radnika.

Brod za krstarenja polarnim područjima Polar Expedition Cruise Vessel bit će prvi takav brod u svijetu i ima visoku dodanu vrijednosti kako za kupca, tako i za graditelja, što je i osnova uspješnog posla. Ugovarali smo ga dugo tako da smo dosta stvari pripremili kako bismo započeli s gradnjom.

n Imate li još nekih novih projekta u Brodosplitu? - Položili smo četiri kobilice za gradnju kontejner-feeder brodova na LNG pogon. Gradit će se za Baltik koji je ekološka zona. Za razliku od običnih kontejnerskih brodova ti brodovi bi samo uštedom goriva i troškovima održavanja isplatili investiciju za 30 godina. To je velika prigoda, a mi te brodove možemo graditi povoljnije od kineskih brodogradilišta. 5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Ukida se obveza jedinstvenog okvirnog kontnog plana Ukidanjem obvezne primjene JOKP-a postiže se troškovno rasterećenje poduzetnika te pridonosi stvaranju boljeg poslovnog okruženja, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o računovodstvu, a najvažnija izmjena, koju će pozdraviti brojni poduzetnici, odnosi se na ukidanje obveze primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Glavna knjiga će i dalje morati sadržavati unaprijed pripremljena konta, kojima se osiguravaju podaci za godišnje financijske izvještaje, što u konačnici znači da će poduzetnici moći samostalno izraditi kontne planove koji će zadovoljavati njihove potrebe. “Ukidanjem obvezne primjene JOKP-a ujedno se postiže i troškovno rasterećenje poduzetnika te u konačnici pridonosi stvaranju boljeg poslovnog okruženja, odnosno uvjeta za lakše i kvalitetnije poslovanje poduzetnika”, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić. Predlaže se i izmjena definicija subjekata od javnog interesa tako da se brišu veliki poduzetnici osim ako su financijske institucije ili su im vrijednosni papiri uvršteni na burzi, čime bi se broj subjekata od javnog inte-

Novi zakon

Alternativno rješavanje potrošačkih sporova Novi zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, čiji je prijedlog također upućen saborskim zastupnicima na usvajanje, trebao bi omogućiti alternativno rješavanje svih potrošačkih sporova između trgovaca i potrošača na jednostavan, brz i jeftin način na cjelokupnom području Europske unije, bez obzira na to radi li se o prekograničnim ili domaćim sporovima, i to online putem.

Predlaže se i izmjena definicija subjekata od javnog interesa

druge potrebe i rok za predaju poreza za dobit za one poduzetnike čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj i dalje ostao 30. travnja. Fina bi imala ovlasti da sastavi popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

resa smanjio s oko 545 na približno 310. Isto tako, rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu produljuje se sa četiri na šest mjeseci, odnosno do 30. lipnja, dok bi rok za predaju financijskih izvještaja za statističke i

Privremena rješenja

A u Sabor su također po hitnoj proceduri upućene i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, gdje se predlaže produženje roka važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u

16 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u objektima za koje se vodi postupak legalizacije, odnosno u objektima za koje stvarno stanje nije usklađeno sa stanjem u zemljišnim knjigama i to do 31. prosinca 2020. godine. Takvih je privremenih rješenja izdano više od 7000. “Ovakvo predloženo rješenje imat će pozitivne učinke na turističku ponudu i pripremu turističke sezone za 2017. godinu i njime će se zadržati postojeći smještajni kapaciteti, ali i spriječiti prelazak pružatelja ovih usluga u sivu zonu”, pojasnio je ministar turizma Gari Cappelli.

AKTUALNO 8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju

Visoki standardi za bolje poslovanje Na konferenciji o društveno odgovornom poslovanju govorilo se o ljudskim pravima i nefinancijskom izvještavanju koje pridonosi održivom razvoju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

judska prava i nefinancijsko izvještavanje kao alati za doprinos Globalnim smjernicama održivog razvoja bile su glavne teme prošlotjedne 8. konferencije o društveno odgovornom poslovanju, održane u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Ova konferencija jedinstven je događaj u Hrvatskoj koji se bavi temom održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja i njihove primjene u gospodarstvu, a pokrovitelji su joj predsjednica Republike Hrvatske, ministarstva financija, gospodarstva, poduzetništva i obrta, te zaštite okoliša i energetike, Skupština Grada Zagreba i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške. Uvodno predavanje na skupu je imala Froukje Boele, analitičarka odgovornog poslovanja u OECD-u, nakon koje je Tomislav Ivančić, savjetnik u tvrtki Shift održao predavanje o ljudskim pravima u poslovnom sektoru. Svoj osvrt na stanje u Hrvatskoj o ljudskim pravima iznijela je Lora Vidović, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, a Erik Nooteboom, voditelj odjela za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskoj komisiji govorio je o smjernicama i obvezama nefinancijskog izvještavanja. O obvezama hrvatskih poduzeća vezanih uz nefinan-

cijsko izvještavanje govorila je načelnica odjela iz Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović.

Prilagodba novim standardima

I ove godine konferencija je predstavila novosti i ključne trendove u području društveno odgovornog poslovanja, istaknula je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a. “Na ovaj način informiramo

naše gospodarstvenike i pomažemo im da prilagode poslovanje novim standardima koje propisuje EU u suradnji s međunarodnim organizacijama. Iako su ključne teme bile ljudska prava i nefinancijsko izvještavanje, posebnu vrijednost ove konferencije čine stručni i znanstveni radovi koje naši stručnjaci i praktičari predstavljaju na njoj. Tako predstavljamo DOP u praksi te potičemo njegovu praktičnu primjenu i razvoj”, dodala je Mirjana Matešić. U okviru konferencije održana su dva okrugla stola, jedan o poslovnom sektoru i ljudskim pravima, a drugi o nefinancijskom izvještavanju. Također je održano i predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u kroz tri panela: Odgovorni odnosi sa zajednicom i strateško obrazovanje za održivi razvoj, Teorija DOP-a i strateško upravljanje te Doprinos kružnom gospodarstvu: Zaštita okoliša, očuvanje resursa i energije, zaštita i sigurnost na radu, sustavi upravljanja.

I ove godine konferencija je predstavila novosti i ključne trendove u području društveno odgovornog poslovanja

Nagrade Indeks DOP-a

U sklopu konferencije dodijeljene su i nagrade Indeks DOP-a, za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene od-

govornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Dobitnik nagrade u kategoriji velikih poduzeća je Ericsson Nikola Tesla, srednjih Vivera, a malih DvokutEcro. U kategoriji javnih poduzeća nagrađen je Plovput. Nagrade su dodijeljene i za pod-

ručje odgovorne politike i prakse u radnoj okolini koju je dobio Cemex Hrvatska, a za područje odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem - Regeneracija. Nagradu za područje društveno odgovornih odnosa sa zajednicom dobio je Hrvatski Telekom, a nagradu za najveći napredak dobio je AD Plastik. Novitet ovogodišnje konferencije je kategorija posebne nagrade za ljudska prava, koja je uručena tvrtki Podravka.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO U HGK-u konferencija Industrija 4.0 - tekstil i koža

Modernizirati načine proizvodnje

ako bi se unaprijedila tekstilno-odjevna, kožarsko-prerađivačka i obućarska industrija u Hrvatskoj potrebno je pronaći ravnotežu između novih, digitalnih znanja, ali i tradicionalnih vještina, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Industrija 4.0 - tekstil i koža, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom istaknuto kako nam nedostaje tehničkih znanja, pa zato treba modernizirati načine proizvodnje te u potpunosti promijeniti način obrazovanja novih naraštaja radnika, ali i menadžera u spomenutim industrijama. Na konferenciji je, među ostalim, naglašeno kako smo suočeni s jakom konkurencijom na inozemnom tržištu, i to posebice u lohn (doradnim) poslovima. No, kako je ista-

knula Jagoda Divić iz HGK, u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji ipak se naziru pozitivni trendovi koji daju nadu u oporavak tih industrija. Tome u prilog ide i podatak o tome kako je otvoreno 30 novih tvrtki, od kojih jedna zapošlja-

va čak 160 radnika i bavi se proizvodnjom tekstila. Promatrajući statističke podatke, vidljivo je kako se u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Hrvatskoj broj zaposlenih neprekidno smanjuje, dok je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i dalje najveća koncentracija zaposlenih u tom sektoru. U kožarsko-prerađivačkoj industriji broj tvrtki je u porastu zbog greenfield investicija, a od 2008. do 2015. povećao se i broj zaposlenih u tom sektoru. Što se tiče obućarske industrije, vidljivo je kako se proizvodnja obuće u Hrvatskoj još uvijek obavlja na tradicionalan način za razliku od inozemstva gdje se u proizvodnji obuće koristi robotika. Hrvatsku obućarsku industriju tišti i nedostatak stručnih kadrova, ali i odljev radne snage te nedovoljno ulaganje u nove tehnologije. (S.P.)

Hrvatsko-francuski forum

Francuze zanima Hrvatska

rvatska gospodarska komora u suradnji s Francusko-hrvatskom trgovinskoindustrijskom komorom i Splitskom bankom/Societe Generale organizirala je posjet francuskoga gospodarskog izaslanstva iz regija Picardie i Nord-Pas-de Calais. Popriličan broj Francuza iz šest tvrtki zainteresiranih za širenje poslovanja na Hrvatsku i regiju mogao je na seminaru organiziranom posebno za njih vidjeti prezentacije o prilikama koje naša zemlja nudi ulagačima. Joseph Goić, country menadžer Lactalisa za Bugarsku, Kosovo, Crnu Goru i Albaniju, predstavio je poslovanje Dukata te proizvode i potencijale koje nude. Istaknuo je da je Lactalis vrlo zadovoljan akvizicijom Dukata čime su si otvorili tržište cijele regije te strpljivo odgovarao na brojna pitanja iz publike.

Krajobrazni arhitekt Francois Vahe ispričao je svoju priču o preseljenju u Hrvatsku na koje ga je ponukala ljubav, tj. njegova supruga Hrvatica, gdje je u međuvremenu otvorio studio za krajobraznu arhitekturu i uspješno posluje. Gostima iz Francuske je pobliže opisao s kojim se sve izazovima susretao pri osnivanju tvrtke, kako je prebrodio kulturne i jezične barijere te što im sve naše tržište može ponuditi. Uz seminar, održani su i pojedinačni B2B sastanci hrvatskih i francuskih poduzetnika. Zanimljivo je da je sa sjevera Francuske došlo poprilično šaroliko društvo, od tvrtke Akria koja se bavi razvojem marketinškog softvera, do Pauline H, kompanije čiji je core business proizvodnja i distribucija dekorativnih predmeta poput umjetnog cvijeća. Uz njih, zanimanje za suradnju s našim poduzetnicima pokazale su i tvrtke Dentaires i Kreirama koje se bave proizvod-

18 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

njom nakita za zube, odnosno kozmetike, i zainteresirane su za suradnju s našim distributerima i veletrgovcima u tom sektoru. Tvrtka Arbofer sondirala je tržište za eventualnu distribuciju svojih PVC i metalnih proizvoda kroz naše kompanije koje se bave pomorskim i podvodnim radovima. Durand Production je preko distributera autodijelova tražio ulazak na tržište za svoju gamu automobilskih tekućina (lubrikanata, antifriza i tekućina za pranje stakla), a Matissard Nord je svoju priliku tražio nudeći kalupe za ekstruzijsko puhanje ambalaže. (M.S.)

Problem nedostatka obrazovane radne snage u Hrvatskoj

Za i protiv kvota za zapošljavanje stranaca Problem radne snage posebice je vidljiv u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji. Najviše nedostaje tesara, zidara, keramičara, pa i soboslikara piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatskoj je oko 250.000 nezaposlenih osoba, a s druge pak strane suočeni smo s problemom nedostatka kvalificirane radne snage u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji. O načinima rješavanja tog problema razgovarali su ministri turizma, rada i mirovinskog sustava te graditeljstva i prostornog uređenja s predstavnicima gospodarstva, politike i sindikata na prošlotjednom skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Govoreći o sve izraženijem problemu nedostatka radnika, Luka Burilović, predsjednik HGK, je rekao kako je to posljedica dugogodišnje pogrešno vođene gospodarske politike koja je dovela do općeg pada standarda, gašenja brojnih tvrtki te iseljavanja čitavih obitelji u inozemstvo. “Za dugoročno rješavanje problema radne snage potrebna je korjenita reforma svih dijelova sustava koji podižu razinu hrvatske konkurentnosti i investicijske privlačnosti, i to počevši od obrazovanja, preko pravosuđa, politike regionalnog razvoja do porezne i socijalne politike”, istaknuo je Burilović. Dodao je kako je još prošle godine HGK predložio dualni sustav obrazovanja, koji je hrvatska vlada sada uvažila u svom programu. “Dualni sustav mora se hitno uvesti, pa makar i kao pilot-projekt, jer je poznato kako je potrebno nekoliko godina da na tržište izađu obrazovani radnici”, naglasio je Burilović dodavši kako se nijedan projekt koji možemo ostvariti, nijedna investicija i niti jedan dobar ugovor za posao ne smije zaustaviti zbog toga što nema dovoljno obrazovanih radnika.

Educirani, a neaktivni radnici

Problem radne snage posebice je vidljiv u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji. Najviše nedostaje tesara, zidara, keramičara, pa i soboslikara. Potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze HGK Mirjana Čagalj je rekla kako je u graditeljstvu u posljednjih sedam godina izgubljeno više od 50.000 radnih mjesta. Pritom je broj nezaposlenih prema popisu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 2008. do 2015. narastao za 5000. “Ti podaci nameću zaključak kako je značajan dio kvalitetne radne snage u graditeljstvu

U sljedeće tri godine očekuje se zapošljavanje do 22.000 novih radnika u turizmu, kaže Josip Zaher otišao na rad u inozemstvo. Primjetno je da bismo uskoro mogli izgubiti i radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije te ostalih balkanskih zemalja, jer i oni odlaze na rad u Europsku uniju”, istaknula je Mirjana Čagalj. O problemima nedostatka kvalificirane radne snage govorio je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije

Josip Zaher koji je naglasio kako se do 2020. očekuje zapošljavanje od 20.000 do 22.000 novih radnika u turizmu. Na njega se nadovezao i ministar turizma Gari Cappelli koji je istaknuo kako je na HZZ-u registrirano 40.000 educiranih ljudi za rad u turizmu i ugostiteljstvu, a njih se nikako ne uspijeva aktivirati, pa taj problem treba što prije riješiti. Za sljedeću sezonu je najavio kvote za zapošljavanje 130 radnika.

Uvoziti ili ne

Na skupu u HGK-u bilo je dosta rasprave o tome treba li uvoziti radnu snagu iz inozemstva, a ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić je istaknuo kako HGK, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska obrtnička komora traže kvotu za zapošljavanje 19.000 stranaca. Protiv takvih kvota je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević koji je naglasio kako se problem nedostatka radne snage u turizmu i graditeljstvu neće riješiti zapošljavanjem stranaca nego mijenjanjem obrazovnog sustava i podizanjem minimalnih plaća. Raspravu je zaključio savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorko Vidović koji je predložio da se - dok se ne promijeni kvotni sustav - razmotre mogućnosti potpisivanja međudržavnih ugovora o zapošljavanju, posebice s BiH te utvrde kvote na kvartalnoj razini.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Alternativna goriva i 14. LPG summit

Ukapljeni naftni plin ‘na prepoznavanju’

Ako politika ne bude kvalitetno utjecala na ukapljeni naftni plin, kazao je Branimir Palunko iz HGK, on će biti zapostavljen te spaljivan “na bakljama” u rafinerijama i tako će zagađivati okoliš piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr koliko će tko prepoznati prednosti korištenja alternativnih goriva, hoćemo li razmišljati o vlastitim resursima ili ćemo se, pak, ponašati kao ljudi koji žive izvan vremena i prostora te primjenjuju tehnologije koje nisu prikladne socio-ekološkim ni drugim standardima, pokazat će vrijeme, kao i rasprave na ovakvim konferencijama”, istaknuo je Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK, dodajući kako potrošnja UNP-a u Hrvatskoj pada jer nema poticaja i gotovo nitko ne prepoznaje prednosti njegova korištenja.

Manji troškovi

Komunalno društvo Autotrolej iz Rijeke primjer je dobre prakse korištenja alternativnih goriva u prometu

obzirom na to da Hrvatska proizvodi dvostruko više ukapljenog naftnog plina (UNP) od svojih potreba, ima šansu postati jedan od europskih lidera u uporabi tog energenta, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom međunarodnom Forumu & Medijskom festivalu Alternativna goriva 2016. i 14. LPG Summitu jadransko-jonske euroregije, održanom u Stubičkim Toplicama. Gospodarstvo, znanost i najbolje poslovne prakse na događaju koji je organizirao Euro Energy, uz suorganizaciju Hrvatske gospodarske komore, nastojali su dati odgovor i na to što će u narednom razdoblju obilježiti tržište alternativnih goriva, naročito zbog EU Direktive 94/14. Ona definira kako su alternativna ona goriva ili izvori energije koji služe kao (djelomični) nadomjestak za fosilna goriva u prometu i koji mogu pridonijeti dekarbonizaciji te poboljšati okolišnu sliku. “Ovo je nulta godina za njezinu primjenu. Kako ćemo se snaći,

20 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Branimir Palunko, predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin pri HGK-u, kazao je kako određeni pokazatelji otkrivaju da jedva 2,5 do tri posto voznog parka u Hrvatskoj kao pogonsko gorivo koristi UNP, dok u nekim zapadnim europskim zemljama taj postotak iznosi 10 ili 11 posto. “Osim u prometu, UNP se može značajnije koristiti i za grijanje”, naglasio je Palunko upozorivši da ako politika ne bude kvalitetno utjecala na taj energent, on će biti zapostavljen te spaljivan “na bakljama” u rafinerijama i tako će zagađivati okoliš. Komunalno društvo Autotrolej iz Rijeke primjer je dobre prakse korištenja alternativnih goriva u prometu. “Trenutačno raspolažemo sa 40 vozila koja pogoni stlačeni prirodni plin i 12 vozila koja koriste kombinaciju dizela i ukapljenog naftnog plina”, istaknuo je direktor Autotroleja Marin Rajčić. Među prednostima korištenja alternativnih goriva u prometu, on je izdvojio zdraviji život građana Rijeke zbog manje emisije štetnih plinova. A za tvrtku, pak, to znači manje potrošnje za konvencionalna goriva. Inače, Autotrolej i dalje razmišlja o tome da vozni park pojača autobusima koji kao pogonsko gorivo koristi stlačeni prirodni plin, električnu energiju ili drugu hibridnu tehnologiju.

Hrvatska gospodarska komora

Povezivanje poduzetnika i predstavnika vlasti Jedan od temeljnih ciljeva Vlade jest unapređenje poslovne klime u Hrvatskoj. Stoga želimo u neposrednoj komunikaciji s poduzetnicima čuti njihove konkretne probleme i prijedloge, istaknula je Martina Dalić

omora već desetljećima afirmativno radi na povezivanju poduzetnika i unapređenju njihove komunikacije s predstavnicima lokalne i državne razine vlasti kako bi to rezultiralo konkretnim rješenjima u korist poboljšanja poslovne klime, na korist domaćim poduzetnicima, a time i povećanim interesom za poslovanje i ulaganje u Hrvatsku i kod inozemnih ulagača, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, otvarajući prošloga tjedna okrugli stol Unaprijedimo poslovno okruženje - prijedlozi hrvatskoga gospodarstva za unapređenje poslovnog okruženja, u HGK-ŽK-u Karlovac te pozdravio inicijativu potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić za organizaciju sastanka i najavio ovakve skupove u drugim županijskim komorama. “Jedan od temeljnih ciljeva Vlade jest unapređenje poslovne klime u Hrvatskoj. Stoga želimo u neposrednoj komunikaciji s poduzetnicima čuti njihove konkretne probleme i prijedloge kako bi se provele potrebne reforme i unaprijedili uvjeti poslovanja. Ovaj je okrugli stol prvi takav sastanak, pri čemu zahvaljujem HGK-u na potpori i partnerstvu u njegovoj organizaciji”, istaknula je Martina Dalić, dodavši kako Ministarstvo radi na nizu aktivnosti čiji bi se učinci trebali vidjeti do trećega kvartala 2017. godine. Riječ je o pojednostavljenju zakonodavstva i administrativnih uvjeta poslovanja u dijelu koji se odnosi na zaštitu na radu, sanitarne i zdravstvene uvjete i energetsku učinkovitost za djelatnosti trgovine i poslovanja nekretninama. Priprema se i zakon o javnoj nabavi te izrada porta-

U hrvatskom je gospodarstvu već sad evidentiran manjak od 12.000 kvalificiranih radnika, istaknuo je Burilović la na kojem će poduzetnici moći davati prijedloge i primjedbe s ciljem olakšanja poslovanja.

Problemi u poslovanju

“Razlog zbog kojeg su Karlovačka županija i Karlovac odabrani da budu prvi u nizu ovih okruglih stolova krije se u strukturi gospodarstva u kojem prevladavaju mali poduzetnici, ali posluju i srednji i veliki poduzetnici, većinom značajni izvoznici iz prerađivačke indu-

strije koja ima najveću ulogu u županijskom gospodarstvu”, naglasio je Burilović te se osvrnuo na teškoće s kojima se poduzetnici susreću u poslovanju - od neujednačene prakse inspekcijskog nadzora, stalnih izmjena zakona i propisa, potrebe aktivnije uloge HBOR-a, do nedostatka radne snage. “Zbog tog nesklada, ali i odljeva kvalitetne radne snage, u hrvatskom je gospodarstvu već sad evidentiran manjak od 12.000 kvalificiranih radnika”, dodao je. Predsjednik HGK-ŽK Karlovac Zlatko Kuzman postavio je Martini Dalić niz pitanja poduzetnika, koji su, među ostalim, upozorili na neravnopravan položaj domaćih proizvoda javnoj nabavi, što će se, prema riječima Martine Dalić, znatno poboljšati primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije. Kao probleme u poslovanju istaknuli su otežanu naplatu potraživanja među poduzetnicima, sporost upravnih sporova i sudstva, preveliku administraciju... Zanimalo ih je i očekuje li se uskoro raspisivanje natječaja za bespovratna sredstva za nabavu nove opreme i izgradnju poslovnih objekata, internacionalizaciju poslovanja, ali i kada i koje mjere Vlada planira provesti s ciljem unapređenja komunalne infrastrukture na potpomognutim područjima. Voditeljica Odjela za privlačenje investicija pri HGK-u Svjetlana Momčilović govorila je o položaju Hrvatske na ljestvicama konkurentnosti i o rezultatima ankete o preprekama u poslovanju koju je proveo HGK. Istaknula je kako su vidljivi pozitivni pomaci u rangiranju na ljestvicama konkurentnosti, no i dalje smo ispod kruga zemalja, novih članica EU-a s kojima se često uspoređujemo.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO 2. godišnja konferencija HoReCa industrije

Unatoč rizicima, za dobre projekte uvijek će se naći novac Što se tiče kreditiranja poduzetnika, Hrvoje Nevistić je istaknuo kako je problem to što im mnogi od njih dolaze samo s dobrom idejom, ali bez razrađenog poslovnog plana što je krucijalno za dobivanje financijske potpore, dok je Miroslav Škoro poručio i kako nije pravedno da banke i država daju povlašten tretman velikim kompanijama piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N Ja mislim da Hrvatska može iskoristiti činjenicu što je mala kao svoju prednost jer se s velikim igračima teško možemo nositi.

a drugoj godišnjoj konferenciji u organizaciji HoReCa Grupe (gospodarsko udruženje koje čine četiri domaća distributera: Apfel iz Makarske, Ba-com trgovina iz Splita, Bijelić Co iz Osijeka i Stridon promet iz Zagreba) koja je nedavno u Opatiji okupila više od 100 sudionika iz industrije, predstavnika tvrtki s područja distribucije u HoReCa kanalu te proizvođača i ugostitelja, raspravljalo se o trendovima koji će najviše utjecati na budućnost branše. Naravno, nezaobilazna tema je bila porezna reforma u sklopu koje je najavljeno povećanje PDV-a ugostiteljima, a govora je bilo i o sve većoj konsolidaciji tržišta, demografskim kretanjima koja izravno utječu na poslovanje te načinima financiranja koji se nude poduzetnicima.

Naznake stabilizacije i oporavka

Damir Kuštrak, član Nadzornog odbora Agrokora

O mogućnostima unapređenja poslovanja i proširenja distribucije u HoReCa kanalu svoje mišljenje su dali predsjednik Uprave Jamnice Mislav Galić, izvršni direktor prodaje Francka Zoran Mabić i komercijalna direktorica Coca-Cole Ruža Tomić Fontana. Ona je odmah na početku istaknula da su prošlom godinom, s aspekta industrije, zadovoljni jer se osjećaju naznake stabilizacije i oporavka. “Stabilizirali smo ulaganja i očekujemo nastavak pozitivnih trendova i u idućoj godini”, kazala je. S obzirom na to da je nedavno češka Kofola preko slovenske Radenske kupila od Podravke brend Studena prokomentirala je i stanje na tržištu flaširane vode, naglasivši

22 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

kako Coca-Cola u tom segmentu ima relativno mali udjel te da pozdravljaju konkurenciju jer je ona dobra za sve, od proizvođača, do distributera i kupaca. “Smatramo da je tržište vode zrelo za još dva ili tri nova igrača jer je to velika kategorija u kojoj još ima puno prostora za rast”, poručila je Ruža Tomić Fontana. Galić je i

Specifičnosti našeg tržišta su izražena sezonalnost i otežana distribucija, ali i demografski faktor dosadašnju konkurenciju okarakterizirao kao vrlo snažnu, uzevši u obzir da je naše tržište prilično malo. “Nama kao tržišnim liderima je to izazov, borimo se s velikim i moćnim kompanijama, ali to je sve prirodno i razvoj situacije će ovisiti o nama menadžerima i našem uspjehu”, izjavio je, dodavši kako ga veseli trend oporavka gospodarstva i rasta BDP-a jer se osjeti i u praksi kroz veću potrošnju. “Volio bih da stopa rasta bude i veća, no nažalost, imam dojam da nam se taj oporavak događa, a ne da mi upravljamo njime”, naglasio je Galić.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO

boko ukorijenjeni društveni ritual. Prisjetio se kako je ulazak Hrvatske u EU koštao Franck milijune eura jer su zbog izlaska Hrvatske iz Cefte morali sagraditi novu tvornicu u BiH, ali sada se situacija stabilizirala i Franck osvaja slovensko tržište. Ipak, istaknuo je kako je širenje na Zapad iznimno zahtjevno i riskan-

Pri kupnji cijena proizvoda je u prvom planu, ali kvaliteta nikako ne smije zaostajati Promjena je bilo i na tržištu kave, Lavazza je distribuciju svojih proizvoda dogovorila s Orbicom, a Mabić ih je okarakterizirao kao kvalitetne konkurente koji su više okrenuti maloprodaji.

Hrvati preferiraju domaće brendove

Greške na razvijenim tržištima jako puno koštaju i mogu znatno oslabiti maticu, zato je lakše ići na Istok.

Zoran Mabić, izvršni direktor prodaje Francka

Kupce, naravno, zanima kako dobiti što više za svoj novac, što je posebice došlo do izražaja za vrijeme krize čije se posljedice još uvijek osjećaju. To znači da je cijena proizvoda u prvom planu, ali kvaliteta nikako ne smije zaostajati jer su Hrvati poprilično “razmažena” klijentela pa se za vrhunsku kvalitetu ne libe posegnuti dublje u džep. Preferiraju domaće brendove, a to ide na ruku našim kompanijama s dugom tradicijom i otežava proboj na tržište stranim tvrtkama. Specifičnosti našeg tržišta su izražena sezonalnost i otežana distribucija zbog geografskog oblika zemlje, a u zadnje vrijeme se javlja i novi faktor – demografski. O padu nataliteta se puno priča, ali njegov konkretan utjecaj na poslovanje još uvijek nije toliko izražen jer nas spašava turizam. “Dramatično se mijenja slika Hrvatske i mi se tome moramo prilagođavati. Primjerice, Sesvete su po broju stanovnika pretekle Osijek, Zagreb snažno raste, a kontinentalni dio zemlje propada što nije dobro za naš biznis, ali i državu u cjelini”, prokomentirao je Mabić. Panelisti su najavljenu stopu rasta PDV-a ocijenili kratkovidnom mjerom, istaknuvši kako će ona na duge staze djelovati negativno kroz pad potrošnje i usporiti trend oporavka branše. Negativne posljedice mogla bi imati i rigoroznija zabrana pušenja jer je dobro poznato da cigareta najbolje paše uz kavu. Mabić je poručio kako će kratkoročni utjecaj tih mjera biti loš, ali da na duge staze građani neće odustati od navike ispijanja kave jer je to du-

24 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

tno. “Greške na razvijenim tržištima jako puno koštaju i mogu znatno oslabiti maticu, zato je lakše ići na Istok”, objasnio je Mabić, a s njim se složio i Galić kazavši kako za domaće kompanije puno značajniju ulogu imaju mala susjedna tržišta poput BiH i Crne Gore nego velika zapadna. “Ta su tržišta konsolidirana i jako se teško pozicionirati na njima. Naše kompanije već 20 godina pokušavaju nešto učiniti na tom polju, a rezultat je jedna velika nula. Bojim se da i naše najveće kompanije nemaju kapaciteta za takav korak”, zaključio je Galić. O utjecajima financijskih i gospodarskih kretanja na HoReCa kanal razgovarali su član Nadzornog odbora Agrokora Damir Kuštrak, član Uprave Addiko Banka Ivan Jandrić, voditelj Odjela za srednje i malo poduzetništvo Sberbanka Hrvoje Nevistić te vinar i mali poduzetnik Miroslav Škoro.

Raste potražnja za kreditima

Kuštrak smatra kako se optimizam zbog pozitivnih ekonomskih pokazatelja više osjeti u poslovnoj zajednici nego na potrošnji građana, iako se od panelista iz bankarskog sektora moglo čuti da raste potražnja za kreditima. Oni su kazali kako su jedan od glavnih problema visoke kamate zbog lošeg rejtinga zemlje te se nadaju da će se to ubuduće promijeniti i da ćemo odgovornom fiskalnom politikom spustiti cijenu kapitala državi i gospodarstvu. Što se tiče kreditiranja poduzetnika, Nevistić je istaknuo kako je problem to što im mnogi od njih dolaze samo s dobrom idejom, ali bez razrađenog poslovnog plana što je krucijalno za dobivanje financijske potpore. Škoro je podijelio svoja iskustva o dostupnosti kapitala poručivši kako nije pravedno da banke i država daju povlašten tretman velikim kompanijama. “Velikim sustavima se pogoduje i otpisuju im se mnoga

Hrvoje Stojić, glavni analitičar Addiko Banka

U 2017. rast BDP-a od 2,7 do 2,8 posto Glavni analitičar Addiko Banka Hrvoje Stojić je ocijenio kako Hrvatsku u 2017. očekuje gospodarski rast na razini ove godine poduprt rastom investicija u turizmu, dobrom turističkom sezonom i povećanjem kupovne moći građana. “Možemo očekivati i rast u broju zaposlenih od dva posto, posebno u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, koji su bili dominantni pokretači rasta zadnjih godina”, dodao je Stojić istaknuvši kako je HoReCa segment udvostručio broj zaposlenih od 2011. godine te je u istom razdoblju uvećao prihode za čak 70 posto. “Ova godina bit će zapamćena po rekordnoj stopi rasta gospodarstva nešto manjoj od tri posto rasta BDPa”, naglasio je, napominjući kako je tome, uz dobru turističku sezonu i oporavak domaće potrošnje, najviše pridonijelo poboljšanje konkurentnosti našeg gospodarstva nakon ulaska u EU, odnosno visoke stope rasta robnog izvoza, a ne samo usluga. “Za iduću godinu prognoziramo rast BDP-a od 2,7 do 2,8 posto, ali ja očekujem da će se to pomaknuti prema gore zbog daljnjih poboljšanja i usvajanja reformi. Brexit i Trump nisu usporili svjetski rast i za očekivati je da

će globalna ekonomija i dalje napredovati. Neto plaće se pozitivno kreću i taj trend će se nastaviti ovom poreznom reformom. Domaća potrošnja pokazuje vidljive znakove održivog oporavka i stanovništvo je optimističnije, došlo je i do oporavka prodaje automobila”, rekao je Stojić, istaknuvši da se dug stanovništva u odnosu na dohodak polako smanjuje, što znači da su građani spremni ponovno trošiti, a tu se bankama otvara novi prostor za kreditiranje. Turizam je apostrofirao kao neizostavan faktor od kojeg snažno rastu prihodi po oko 500 mili-

dugovanja, iako su upravo mali i srednji poduzetnici oni koji vuku gospodarstvo i zapošljavaju”, istaknuo je, objasnivši kako on ima više tvrt-

Smatramo da je tržište vode zrelo za još dva ili tri nova igrača, smatra Ruža Tomić Fontana ki u različitim branšama koje mu omogućavaju da sam financira svoje nove poslovne pothvate i tako izbjegne bankare koji, prema njegovim riječima, stavljaju formu ispred sadržaja. Digitalizaciju su bankari najavili kao trend koji je vani već postao standard, dok ga kod nas regulativa još uvijek onemogućava, iako naše

juna eura godišnje, a za očekivati je da će se takav trend nastaviti, iako možda ne istim intenzitetom. Gospodarstvo nam je visoko ovisno o turizmu i dok su rezultati dobri, može se očekivati rast BDP-a, smatra Stojić, kojega veseli smanjenje broja fiskalnih “grešnika” jer to pokazuje da smo odradili snažnu fiskalnu konsolidaciju pa u idućoj godine neće trebati tako snažno snižavati deficit. Najavio je i mogući izlazak iz procedure prekomjernog deficita, što bi smanjilo pritisak na državne obveznice i rasteretilo gospodarstvo.

banke tome sve više streme. Dotaknuli su se i problema loših kreditnih plasmana čiji je udio zabrinjavajući, što dodatno otežava dostupnost kapitala zdravim poduzećima. Poreznu reformu su načelno pozdravili, ali i naglasili da je pitanje kako će se ona provesti u praksi te da će u proračunu zbog nje ostati rupa od milijardu kuna koju će netko morati popuniti. U idućih par godina svi panelisti očekuju nastavak pozitivnih trendova, unatoč tome što europska i svjetska politička zbivanja poput Brexita i izbora Trumpa na čelo SAD-a ne jamče preveliku stabilnost. Jandrić je poručio kako očekuje još jednu rekordnu turističku godinu i nastavak rasta potrošnje, a Nevistić je dodao kako će se, unatoč rizicima, za dobre projekte uvijek iznaći novca. “Ja mislim da Hrvatska može iskoristiti činjenicu što je mala kao svoju prednost jer se s velikim igračima teško možemo nositi”, kazao je Kuštrak, a s njim se složio i Škoro, zaključivši da politika treba stvoriti stabilan okvir za napredak gospodarstva i društva.

Volio bih da stopa rasta bude i veća, no nažalost, imam

dojam da nam se taj oporavak događa, a ne da mi upravljamo njime. Mislav Galić, predsjednik Uprave Jamnice

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo IZIT, Zagreb

Pravo mjesto za 3D tehnologije Kroz partnerstvo unutar klastera 3D grupa možemo ponuditi cjelovito rješenje za primjenu 3D tehnologija, bilo da se radi o rješenjima za manje poduzetnike ili za velike industrijske sustave, kaže Šećerkadić Povećanje konkurentnosti

Hrvatsko tržište je, nastavlja Šećerkadić, još u povojima, no u zadnje vrijeme prilično je živahno. “Poduzetnici su prepoznali vrijednost 3D tehnologija i važnost njihova uključivanja u procese razvoja i proizvodnje, posebice radi povećanja konkurentnosti. Biti poduzetnik u domaćim okolnostima nije lako, no mi svoj posao volimo i vjerujemo da ćemo imati sve više prilike biti od koristi sve široj bazi partnera. Isto tako, bitno je napomenuti da se lokalna industrija u sve većoj mjeri okreće razvoju, što za nas znači povećanje opsega posla”, kaže. Tvrtka se u poslovanju susreće s problemima koji muče sve poduzetnike u našem okruženju - poreznim opterećenjem, preopsežnom

I Poduzetnici su prepoznali vrijednost 3D tehnologija i važnost njihova uključivanja u procese razvoja i proizvodnje, posebice radi povećanja konkurentnosti. Amir Šećerkadić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

zdavaštvo i tehnologije tiska bile su prve djelatnosti tvrtke Izit osnovane 1990. godine. Nakon ulaska u novo tisućljeće tvrtka je bila nešto manje aktivna, sve dok se 2008. godine nisu okrenuli prema 3D tehnologijama. Amir Šećerkadić iz tvrtke Izit kaže kako se danas ona bavi primjenom i implementacijom 3D tehnologija u industriji, uglavnom programskim rješenjima za izradu 3D modela i aditivnim tehnologijama. “No, kroz partnerstvo unutar klastera 3D grupa možemo ponuditi cjelovito rješenje za primjenu 3D tehnologija, bilo da se radi o rješenjima za manje poduzetnike ili za velike industrijske sustave”, ističe on dodajući kako u njihovom demo-centru poduzetnici iz regije mogu dobiti uvid u najnovije generacije uređaja iz svijeta 3D tehnologija, primjerice 3D skenere, 3D printere... “Naš je cilj poslati regionalni referentni centar za 3D tehnologije”, naglašava on. Ideja o pokretanju tvrtke rezultat je njegove ljubavi prema suvremenim 3D tehnologijama, kao i iskustva jer se njima bavi dulji niz godina. “Sreća je htjela da sastavimo vrhunsku ekipu i povežemo se s još entuzijasta na ovome polju pa je tako sve rezultiralo radom u vrlo pozitivnom okruženju, na vrlo širokom spektru projekata. Kod nas u Izitu i 3D grupi nikad nije monotono”, napominje.

26 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

U Izitovu democentru poduzetnici iz regije mogu dobiti uvid u najnovije generacije uređaja 3D tehnologija administracijom/birokracijom, problemima s naplatom potraživanja... “Voljeli bismo kada bi svatko iz svoje pozicije učinio sve što je u njegovoj moći da olakša da se stvari odvijaju. Mislim da bi svi puno lakše mogli naprijed uz malo pozitivnog stava prema okruženju i vlastitim radnim zadacima”, smatra Šećerkadić. Izit u budućnosti namjerava držati visoku stopu rasta, pratiti trendove tehnologija kojima se bavi i pružati partnerima vrhunsku uslugu. “Vjerujemo da će naš pristup omogućiti otvaranje novih radnih mjesta u bliskoj budućnosti. Mislimo staviti poseban naglasak na što kvalitetniju edukaciju poduzetnika jer smatramo da na tom polju ima velikog prostora za napredak”, zaključuje Šećerkadić. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 149, 5. prosinca 2016.

FT2C 2016

Najperspektivniji akcijski plan Na kraju trodnevne radionice za pripremu hrvatskih tvrtki na izlazak na tržište SAD-a, održane u Varaždinu, odabran je najperspektivniji akcijski plan. Program je bio namijenjen tvrtkama koje imaju potencijal, ambicije i potrebnu razinu spremnosti za izlazak na globalno tržište Zadnjeg dana trodnevne radionice za pripremu hrvatskih tvrtki na izlazak na tržište SAD-a, održane u Varaždinu od 16. do 18. sudenoga, 11 timova prezentiralo je svoje akcijske planove. Žiri sastavljen od trenera i mentora radionice odlučio je da je najperspektivniji akcijski plan izradio tim Mister Maginsky. Mister Maginsky (http://www.mistermaginsky.com/) je brend koji stoji iza inovativnog koncepta muškog donjeg rublja. Nagrade za pobjedu omogućit će im korištenje usluga i infrastrukture sedamdesetak inkubatora u Chicagu, što njihovom proizvodu daje potencijal ubrzanog globalnog rasta. Ovaj program i radionica bili su namijenjeni tvrtkama koje imaju potencijal, ambicije i potrebnu razinu spremnosti za izlazak na globalno tržište. Sudionici radionica imali su prilike sazna-

ti sve potrebne informacije za pokretanje poslovanja u SAD-u, iz prve ruke čuti uspješna i neuspješna iskustva hrvatskih poduzetnika koji posluju u SAD-u, te uz mentorsko vođenje izraditi svoje akcijske planove za vlastiti proboj na tržište SADa. Dodatnu draž radionici dali su i networking eventi u popodnevnim satima. Tako su sudionici imali prilike sudjelovati na 8. Devzmeetupu (devzmeetup.com) te poslušati panel na kojem su sudjelovali treneri radionice Scott Steward, Fabrice Bonvoisin i David Baker. U večernjim satima organizirani su networking eventi u obližnjem pubu gdje su se sudionici radionice družili s organizatorima Devzmeetupa te vlasnicima i zaposlenicima tvrtki iz Tehnološkog parka Varaždin i imali priliku za uspostavljanje novih poslovnih konta-

kata u neformalnoj atmosferi. Radionicu Fast track to Chicagoland organizirao je Tehnološki park Varaždin pod pokroviteljstvom Američkog veleposlanstva u Zagrebu, Europske poduzetničke mreže i Europske komisije. Suorganizatori su Devzmeetup i Voogle, a partneri WorldChicago, US Department of State, mHub Chicago, Overseas Express i GeekDesign.

enterprise europe

Zagrebački inkubator poduzetništva

Novi timovi u potrazi za komercijalizacijom ideja Kroz proteklih devet generacija Zagrebačkog inkubatora poduzetništva prošlo je niz timova i neki od njih su već poznati preko hrvatskih granica. U 10. ciklusu koji je započeo u listopadu i završava u veljači nalazi se šest timova koji će uz pomoć mentora iz svih područja relevantnih za uspješni rad poduzeća tražiti mjesto na tržištu Kroz proteklih devet generacija mnogo je kvalitetnih timova koji su prošli kroz ZIP inkubatorski program. Neki od njih i njihovi start-up projekti danas su poznati i izvan naših granica. Jubilarni 10. ciklus ZIP programa započeo je 11. listopada i trajat će do 17. veljače 2017. godine. U programu ovaj puta sudjeluje šest timova koji će uz pomoć renomiranih mentora iz svih područja relevantnih za uspješan rad poduzeća, korak po korak učiti kako prepoznati potrebe tržišta te se uspješno pozicionirati na njemu, cijelo vrijeme gradeći svoj proizvod i osluškujući bilo svojih korisnika/kupaca. Primjer takve pomoći je i posjet Maxa Kellyja, direktora Techstarsa u Londonu, jednog od najvećih i najcjenjenijih start-up akceleratora u svijetu, čovjeka s bogatim poslovnim iskustvom, koji je u sklopu ZIP-ovog Master Classa prije javnog predavanja pred punom dvoranom, mentorirao upravo ZIP-ove timove, što iz trenutne, što iz prethodnih ge-

neracija. Master Class je primjer jednog od ZIP-ovih projekata u sklopu poticanja ambicioznih i inovativnih lokalnih poduzetnika, a radi se o seriji predavanja internacionalnih poduzetnika i stručnjaka koje ZIP dovodi u Zagreb uz pomoć Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) koja je finacirala put i smještaj gostiju predavača kroz EEN (European Enterprise Network). Kulminacija programa bit će kao i uvijek Demo day na kojem će se svi timovi predstaviti investi-

torima i pokušati osvojiti investiciju za svoj projekt. Ovoj generaciji timova je uz standardne benefite osiguran i 16.000 dolara vrijedan paket usluga Amazon Web Services, što za tim u ranoj fazi i s ograničenim sredstvima može biti izuzetan poticaj i podrška za brzi rast.

Tinja je online platforma za jednostavno i efikasno povezivanje instalatera solarnih panela i zainteresiranih korisnika koji žele instalirati solarne panele na svoj posjed. Cilj ove platforme je potaknuti iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarne. Dentologix je B2B tržišno mjesto za usluge zubarske tehnike pogonjen snažnom CRM aplikacijom. Namijenjen profesi-

onalcima, Dentologix pruža kontrolu proizvodnog procesa protetičkog proizvoda dislociranim timovima na novi, inovativni način. LovePranks razvija sitne znakove pažnje koji pomažu malim iznajmljivačima da pruže pamtljivu uslugu gostima pomoću šašavih zezalica. Spot.be (spotbe.com) je modularna platforma, skalabilna za razvoj različitih web usluga i zajednica.

Ovim kontinuitetom i jubilarnom generacijom ZIP pokazuje da s pravom nosi titulu jednog od vodećih start-up inkubatora u regiji.

Novi timovi u ZIP-u Marry me (marryme.hr) je prvi booking za vjenčanja u Hrvatskoj koji na jednom mjestu nudi pregled raspoloživih lokacija, glazbe, fotografa i dekoracija te mogućnost rezervacije na brz, jednostavan i siguran način. Get The Deal je web servis za sklapanje i ocjenjivanje suradnje poduzeća kako bi se omogućilo lakše i uspješnije obavljanje poslova.

www.een.hr

5. prosinca 2016.

2 3

Novi poslovni projekt

Povećanje proizvodnih kapaciteta Projekt tvrtke Dundo promet vrijedan 18,5 milijuna kuna, koji trenutačno provodi u suradnji s HAMAG-BICRO-om, osigurao je bespovratnu potporu u iznosu od 6,5 milijuna kuna Nakon 30 uspješnih godina u proizvodnji metalnih dijelova i konstrukcija prema specifikacijama kupaca za potrebe domaćeg i stranog tržišta, tvrtka Dundo promet iz Krapinskozagorske županije započela je s projektom proizvodnje ulaganjem u proširenje proizvodnih kapaciteta te povećanjem broja zaposlenih djelatnika. S tim ciljem uspješno su se prijavili na natječaj Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP-a i ulaganje u opremu koji u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Želja mu je kroz pružanja bolje potpore razvoju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika poticanjem održivog razvoja proizvodnje i jačanjem internacionalizacije poslovanja povećati regionalnu konkurentnost i brži gospodarski rast. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektu, iznosio je 1,5 milijuna kuna, dok je ukupna državna potpora iznosila maksimalno 15 milijuna kuna.

Državnom potporom do novih strojeva i tehnologije Projektom Proširenje proizvodnih kapaciteta tvrtke Dundo promet tvrtki će se omogućiti povećanje proizvodnih kapaciteta koji su dosad bili ograničeni samo na postojeće klijente zbog nedostatka slobodnog proizvodnog prostora. Kako je postojeći proizvodni prostor bio popunjen već nabavljenim strojevima, bilo je onemogućeno daljnje opremanje tvrtke, ali i kvalitetnije grupiranje postojećih strojeva po tehnološkim operacijama. Izgradnjom proizvodne zgrade za obradu metala povećat će se proizvodni prostor tvrtke, dok će se tehnološki kapaciteti unaprijediti nabavom laserskog rezača limova, CNC tokarilice, dvaju mosnih kranova i ostale opreme. “Bespovratna potpora nam je omogućila da nabavimo nove strojeve i educiramo zaposlenike o najnovijim tehnologijama u metaloprerađivačkoj industriji. Na taj način smo povećali konkurentnost i kvalitetu proizvoda. Očekivani rezultati projekta su otvorenje devet novih radnih mjesta, povećanje prihoda od prodaje za 28 posto te povećanje prihoda od izvoza za 27 posto”, istaknuo je Marijan Dunaj,

osnivač i prokurist tvrtke Dundo promet. Ukupna vrijednost projekta iznosi 18,5 milijuna kuna, a iznos bespovratnih sredstava 6,5 milijuna kuna. Kako bi se osigurala održivost rezultata, tvrtka će na polugodišnjoj razini analizirati i evaluirati učinkovitost provedenog ulaganja u postizanju planiranih pokazatelja, pojačati promocijske aktivnosti s ciljem akvizicije klijenata na stranom tržištu, izraditi plan edukacija, uložiti u poboljšanje prodajnih i komunikacijskih vještina te osigurati dodatne tečajeve njemačkog jezika. Za unapređenje učinkovitosti proizvodnog procesa i prodaje tvrtka će redovito pratiti trendove u svom sektoru sudjelovanjem na konferencijama, seminarima i međunarodnim sajmovima kako bi se ostvarili kontakti s potencijalnim kupcima. Uz pojačane promocijske aktivnosti i nuđenje svojih proizvodnih kapaciteta, tvrtka planira proširiti mrežu inozemnih kupaca, što će joj osigurati planirani rast prihoda od izvoza. Kroz ovaj natječaj ugovorena su 32 projekta ukupne vrijednosti 996,5 milijuna kuna, kojima će se dodijeliti gotovo 137 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

enterprise europe

Poslovni razgovori Meet-the-buyers u Parizu

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete pod nazivom Meet-the-buyers (Upoznajte kupce) koji će se održati 13. prosinca 2016. u Parizu. Sudionici će se imati prilike susresti se s potencijalnim kupcima svojih proizvoda koji djeluju na području Pariza, kao što su: • EDF - proizvođač električne energije • Ministarstvo obrane • Ministarstvo obrazovanja

• Météo France - meteorološki zavod • La Brigade des Sapeurs-Pompiers de Paris - vatrogasci • CEA (The French Alternative Energies and Atomic Energy Commission) - Komisija za alternativnu i atomsku energiju • CNES (National Centre for Space Studies) - Nacionalni centar za svemirska istraživanja • Région Ile-de-France – Regija Pariz • RATP – javni prijevoz Francuske • La SNCF – željeznički prijevoz • UGAP - Središnji ured za javnu nabavu • Ville de Paris - Grad Pariz • Veolia • Engie • Cisco • Vinci Energie • Valéo... Svi oni doći će na događanje u potrazi za novim inovativnim proizvodima

i uslugama na području svog djelovanja. S druge strane tvrtke će imati priliku ostvariti direktan kontakt s organizatorima javnih nabava, bolje razumjeti njihove potrebe i upoznati kupce koji dolaze iz najvećih privatnih tvrtki u Parizu. Sektori iz kojih dolaze kupci: • transport (pametna pokretljivost) • društveno inovativni proizvodi i usluge • tehnologija i oprema • tehnologija informacija i komunikacija • sigurnost • energija • okoliš Sudjelovanje na poslovnim susretima naplaćuje se 150 eura. Više informacija kao i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama: http://www.prbm2016.converve. com/?lang=en

Poslovni susreti Meet & Match u sklopu sajma AgriFood Tech Europska poduzetnička mreža, u suradnji s nizozemskim Mikrocentrom, organizira besplatne poslovne susrete Meet & Match u sklopu AgriFood Tech sajma, koji će se održati 14. i 15. prosinca u Hertogenboschu u Nizozemskoj. Događanje je namijenjeno tvrtkama i institucijama za obrazovanje aktivnima u području high tech i ICT industrije te poljoprivredne i prehrambene industrije. Tko može sudjelovati? Tvrtke, sveučilišta i organizacije za istraživanje i razvoj, aktivni u AgriFood Tech sektoru, na ovaj način mogu pronaći komercijalne, tehnološke ili partnere za istraživačke projekte iz Europe i šire. Sudjelovanjem možete: pronaći nove me-

đunarodne poslovne partnere, prezentirati, raspravljati i razvijati nove projektne ideje na međunarodnoj razini te pokrenuti prekograničnu suradnju. Glavne teme: •H igh Tech i ICT • Dronovi • S enzori, gibanje, tehnologija pogona • Roboti •U zgoj sjemena •R oboti za mužnju • Softver •P oljoprivredna mehanizacija • S trojevi za pakiranje • Navodnjavanje, kontrola klime i preciznost •O tpad od hrane •Z drava prehrana • S igurnost hrane

Prijave su moguće do 9. prosinca putem sljedeće poveznice, na kojoj možete dobiti i više informacija o događanju: https:// www.b2match.eu/agrifoodtech2016 Za sve informacije o ovim događanjima obratite se i na: Jelena Ravlić Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Tel: 01/ 4561 763 jravlic@hgk.hr

www.een.hr

5. prosinca 2016.

4 5

Nova investicija

Potpora za proizvodnju autokozmetike HAMAG je prihvatio projekt tvrtke Pena autokozmetika ukupne vrijednosti 8,6 milijuna kuna, od čega vrijednost dodijeljene bespovratne potpore iznosi 3,5 milijuna kuna propisima određenima za proizvodnju, bila je pitanje srednjoročnog opstanka tvrtke na tržištu EU-a, ali i Hrvatske. Tvrtka će s novom tvornicom povećati kapacitete proizvodnje i skladištenja gotove robe te sirovina, čime će se ojačati konkurentnost na europskom tržištu.” Ukupna vrijednost projekta iznosi 8,6 milijuna kuna, a iznos bespovratnih sredstava je 3,5 milijuna kuna. Očekivani rezultati ostvarenjem ovog projekta su otvorenje novih radnih mjesta, povećanje prihoda od prodaje za 64 posto te povećanje prihoda od izvoza za više od 30 posto. “Dugoročni cilj tvrtke je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u sklopu natječaja Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP-a i ulaganje u opremu u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, prihvatila je projekt tvrtke Pena autokozmetika ukupno vrijedan 8,6 milijuna kuna. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektu iz ovog programa, iznosio je 1,5 milijuna kuna, dok je ukupna državna potpora iznosila maksimalno 15 milijuna kuna. Natječajem su ugovorena 32 projekta ukupne vrijednosti 996,5 milijuna kuna, pri čemu će se dodijeliti gotovo 137 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Kao prvi privatni proizvođač autokozmetike u Hrvatskoj, Josip Penić je 1988. godine osnovao obrt za proizvodnju kemij-

skih proizvoda Pena, a njegovi sinovi, Ivan i Danijel, 2006. godine osnovali su trgovačko društvo Pena autokozmetika za usluge odlučivši nastaviti uhodani obiteljski biznis. Na domaćem tržištu ova je tvrtka najveći proizvođač antifriza za rashladne sustave te jedan od najvećih proizvođača autokozmetike koji nakon 25 godina rada ima veliko povjerenje među kupcima i potrošačima. “Ovim projektom financirat će se izgradnja nove proizvodno-skladišne hale kao i nabava nove proizvodne opreme, čime će se riješiti glavni problem poslovanja poduzeća, a to je manjak ukupnih kapaciteta. Projekt će osigurati ostvarenje preduvjeta za održivi rast i razvoj te povećanje konkurentnosti poduzeća”, rekao je Ivan Penić. Dodao je kako je zadovoljan činjenicom da je prihvaćen njegov projekt i istaknuo važnost državne potpore. “Potpora države za izgradnju novog proizvodnog pogona, koji će biti u skladu sa svim europskim

Ovim projektom financirat će se izgradnja nove proizvodnoskladišne hale kao i nabava nove proizvodne opreme širenje obujma proizvodnje, podizanje dostignute kvalitete proizvoda i usluga te širenje lepeze proizvoda iz segmenta autoindustrije i industrije sredstava za čišćenje. Usredotočenost na kupca poslovna je filozofija kojom se vodimo”, zaključio je Penić.

enterprise europe

Podrška razvoju MSP-a u turizmu

Investicija u hotel s podrškom države Hotel Borovnik u Tisnom dobio je devet milijuna kuna potpore u svom projektu obnove vrijednom 26,5 milijuna kuna. Provedbom projekta očekuju otvaranje novih radnih mjesta i povećanje prihoda za trećinu Samo ove godine hrvatski turistički sektor ojačan je sa 59 milijuna kuna bespovratnih sredstava namijenjenih poduzetničkim projektima koji će privući dodatnih 256 milijuna kuna privatnih ulaganja. Riječ je o sedam projekata koje provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije kroz natječaj Podrška razvoju MSP-a u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020., koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Natječaj je otvoren do kraja ove godine odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 304 milijuna kuna bespovratnog novca. Natječaj je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima u svrhu poticanja investicija u početna ulaganja povezana s proširenjem i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela, kao i izgradnjom novih. Po završetku investicije hoteli trebaju ispuniti minimalne uvjete i uvje-

te za kategoriju tri, četiri ili pet zvjezdica, uključujući diverzifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektu iznosi milijun kuna, dok ukupna državna potpora iznosi 10 milijuna kuna. Tradicija Hotela Borovnik u Šibenskokninskoj županiji seže u 1924. godinu kada počinje organizirano primati turiste. S obzirom na veliku potražnju i interes turista za otok Murter pojavila se potreba za proširenjem kapaciteta Hotela Borovnika dogradnjom i uvođenjem novih sadržaja. Nakon 20 godina ugostiteljskog rada u Njemačkoj, Dane Slamić prepoznao je poslovnu priliku, kupio hotel i obnovio ga da bi 1998. godine hotel otvorio vrata obnovljenog kompleksa prvim turistima. Svojim aktivnim članstvom u udruzi Obiteljskih i malih hotela i Turističkoj zajednici Općine Tisno Slamić je nastavio poduzetničke napore u oživljavanju turizma te općine.

“Zahtjevi današnjeg turističkog tržišta su izrazito visoki, kako u kvaliteti smještajnih kapaciteta tako i u kvaliteti i raznovrsnosti dodatnih sadržaja. Stoga ulaganja u turizam iziskuju visoka financijska sredstva koja poduzeća sama teško mogu osigurati iz postojećih financijskih izvora. Utjecaj dodijeljenih sredstava na samo poslovanje poduzeća utvrdit će se nakon što novi hotel Borovnik počne s radom, no bez dodijeljenih sredstava ovako cjelovit i kvalitetan projekt svakako ne bi bio moguć. Potpora države pri tome je ključna i bez nje hrvatska turistička poduzeća ne bi mogla uspješno konkurirati na turističkom tržištu”, rekao je Slamić. Ukupna vrijednost projekta iznosi 26,5 milijuna kuna, a iznos bespovratnih sredstava 8,9 milijuna kuna. “Cilj nam je postati jedan od nositelja turističke ponude u Općini Tisno i na otoku Murteru. Očekivani rezultati projekta su otvaranje šest novih radnih mjesta, popunjenost smještajnih kapaciteta ugostiteljskog objekta više od 40 posto, povećanje prihoda od prodaje u turizmu od 35 posto te produljenje turističke sezone na 10 mjeseci”, zaključio je Slamić.

www.een.hr

5. prosinca 2016.

6 7

Projekt za 15.000 korisnika

Od 2009. do 2016. godine projekte programa Erasmus+ prošlo je 15.000 mladih i osoba koje rade s mladima. Proračun programa je u tom razdoblju povećan za više od 30 puta U organizaciji Agencije za mobilnost i programe Europske unije u Zagrebu 29. studenoga 2016. održana je Godišnja konferencija Erasmus+ za područje mladih u povodu Poziva na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2017. godinu i prva je u nizu konferencija u sklopu ovogodišnje informativne kampanje Erasmus+. Od 2009. do 2016. godine priliku za sudjelovanje u programu Erasmus+ kroz projekte u području mladih dobilo je 15.000 mladih i osoba koje rade s mladima, istaknula je ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU-a Antonija Gladović. “O popularnosti programa svjedoči činjenica da je u tom razdoblju proračun povećan za više od 30 puta. Iduće 2017. godina bit će obilježena 10. obljetnica Agencije, a od osnutka do danas Agencija za mobilnost i programe EU-a ugovorila je gotovo 3000 projekata vrijednih više od 70 milijuna eura, dok se do 2020. očekuje povećanje sredstava od čak 40 posto”, dodala je Antonija Gladović. Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota, otvarajući konferenciju u ime ministrice, poručio je da se programima u okviru Erasmusa+ potiče aktivnost mladih u društvu i volontiranje te se stvara aktivno građanstvo, a na skupu su dosadašnji korisnici čiji su projekti prepoznati kao primjeri dobre prakse iznijeli svoja iskustva i sudjelovali u panel-diskusiji. Na konferenciji je uručena nagrada pobjednici u nagradnoj igri Pomogni Alexu koja je tijekom listopada ove godine održana u okviru kampanje Time to move u

19 europskih zemalja. Svrha kampanje bila je poticanje mladih na mobilnost, a nagradu iPad mini u online nagradnoj igri osvojila je Nikolina Blagojević iz Vukovara. Sudionici su imali priliku razgledati i izložbu Lica mobilnosti autora Marija Ivankovića, volontera Udruge za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti CINAZ iz Zadra. Njegove fotografije predstavljaju mlade koji su sudjelovali u programima mobilnosti s osobnim porukama o stečenom iskustvu.

Iduće 2017. godina bit će obilježena 10. obljetnica Agencije za mobilnost i programe EU-a, a od osnutka do danas Agencija je ugovorila gotovo 3000 projekata vrijednih više od 70 milijuna eura

enterprise europe

EBAN WINTER UNIVERSITY 2016

Prilika za test ideja i iz kontakt s investitorim

U Zagrebu je održana dvodnevna konferencija koja je okupila 1700 poduzetnika, poslovnih anđela, studenat Za veliki nagradni fond borilo se 20 finalista natjecanja Zagreb Connect, a nagrade su odnijeli poduzetnički p Velike Britanije Međunarodni poslovni anđeli žele investirati u Hrvatsku, no jednako tako velikoj većini poduzetnika koji pokreću poslove lakše je otići na neka druga tržišta razviti svoje projekte. Upravo o tim temama i mogućnostima kako poboljšati priliku za domaće poduzetnike govorilo se među poslovnim anđelima i poduzetnicima koji su sudjelovali na dvodnevnoj konferenciji EBAN Winter University 2016 koja je održana u Zagrebu. Konferencija je okupila više od 1700 sudionika - među kojima je više od 100 predstavnika start-upa, 400 poslovnih anđela i oko 500 studenata iz Hrvatske i svijeta, a organizirali su ga udruženje hrvatskih poslovnih anđela CRANE te Grad Zagreb i Europska mreža poslovnih anđela EBAN. Poslovni anđeli u Europi i u Hrvatskoj su inovativni i uspješni poduzetnici koji financiraju start-up projekte ulazeći u njihove vlasničke udjele i pružajući im podršku u razvoju i komercijalizaciji projekata koji pridonose i razvoju gospodarstva u zemlji gdje se razvijaju, ističe predsjednik CRANE-a Davorin Štetner. “Konferenciju EBAN u Zagrebu organizirali smo kako bismo skrenuli pažnju na potrebu promjena uvjeta poslovanja i na inovativnost mladih poduzetnika koja kod nas postoji. Smatramo da njihove ideje privlače zanimanje investitora i znamo da će konferencija mnogima donijeti nove ugovore i kapital za razvoj projekata”, ističe Štetner. Hrvatska čini sve što može da bi ojačala svoje gospodarstvo te je spremna i voljna sudjelovati u europskom poduzetničkom sustavu za stvaranje nove dodane vrijednosti, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitaro-

Najbolji start-up 45HC Kraj dvodnevne konferencije obilježilo je proglašenje pobjednika Zagreb Connecta. Proglašenju su prethodila tri iscrpna dana u kojima su finalisti pripremali prezentacije i brusili svoje prezentacijske sposobnosti tijekom radionica te se nakon toga imali priliku predstaviti poslovnim anđelima na pozornici dvorane Lisinski. Na žiri su posebni dojam je od 20 finalista ostavili oni iz Hrvatske, Velike Britanije i Slovenije. Nanodiy, start-up koji omogućava stvaranje printanih otisaka na bilo koji tekstilni materijal, za svoju ideju osvojio je treće mjesto i novčanu nagradu od 7000 eura. Uz to, taj je start-up svojom idejom pri-

vukao pažnju medijske kuće NovaTV koja im je dodijelila posebnu nagradu, promo-paket u trajanju od godine dana koji će im pomoći u budućem djelovanju. Jednu od nagrada dodijelila je i publika koja je imala mogućnost glasovanja preko službene aplikacije konferencije. Ovu nagradu u vrijednosti od 5000 eura osvojio je također Nanodiy. Drugu nagradu i 10.000 eura osvojio je Gowaft iz Velike Britanije, čija ideja predstavlja novi inovativni način za prenošenje teških predmeta po gradu. Naj-

www.een.hr

zravan ma

ta i stručnjaka iz Hrvatske i svijeta. pothvati iz Hrvatske, Slovenije i

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a zanimljiviju ideju, prema mišljenju žirija, imao je start-up 45HC koji dolazi iz Slovenije i koji je nagrađen prvim mjestom i novčanom nagradom od 20.000 eura. Ova digitalna kompanija za prijenos tereta preko oceana s učinkovitom logističkom mrežom je, uz prvo mjesto, osvojila i put u Silicijsku dolinu. Suorganizator konferencije, Grad Zagreb dodijelio je i posebnu nagradu od 5000 eura start-upu Vollo. Osim novčane nagrade, osvojili su i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb. Uz to, pobjednik Zagreb Connecta, u partnerstvu s Veleposlanstvom Republike Izrael u Hrvatskoj, putuje u Tel Aviv gdje će se upoznati sa zajednicom start-up tvrtki u Izraelu.

5. prosinca 2016.

8 9

Dobitnici nagrada • Put u Silicijsku dolinu za dvije osobe iz tima, networking program u trajanju od 7 dana - 45HC • Put u Tel Aviv, upoznavanje sa startup zajednicom u Izraelu, u suradnji s partnerom Izraelskim veleposlanstvom u Hrvatskoj - Vollo • Nagrada publike u iznosu od 5000 eura, gledatelji su glasovali putem službene aplikacije konferencije – Nanodiy • Nagrada medijskog pokrovitelja NovaTV – promotivni oglašivački paket - Nanodiy vić otvarajući konferenciju. “U današnje vrijeme jako je važna poduzetnička klima i djelovanje poslovnih anđela, pa se i Hrvatska trudi pozicionirati kao pogodna lokacija za investicije. No poduzetnici moraju računati na remetilačke faktore poput brzih promjena koje se događaju u svijetu i koje nalikuju kaosu. To može biti prilika za mnoge mlade koji sada studiraju, pogotovo ako se kreiraju i organiziraju sustavi za prepoznavanje novih poslovnih modela temeljenih na digitalnim tehnologijama. Hrvatska ima brojne prednosti poput kvalitetnog visokog obrazovanja, no treba brinuti o potrebama poduzetništva, poboljšati uvjete za poslovanje i osigurati da mladi ostanu u Hrvatskoj”, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović. Jedna od vodećih europskih poslovnih anđelica i predsjednica EBAN-a Candance Johnson ističe kako EBAN vjeruje u Hrvatsku i njezino posebno mjesto u izgradnji europske budućnosti. “Vlade određuju politiku i bave se regulativom, no poduzetnici moraju učiniti sve što mogu da surađuju i stvore borbeni stav za bolju Europu. Privilegija i čast je pratiti Hrvatsku na njenom putu u Europi i svijetu u stvaranju novih obzora, što Hrvatska dokazuje svakim novim globalno prihvaćenim start-up projektom”, poručila je Candance Johnson. Poduzetnik je ambiciozan i spretan, a spretnost mu je potrebna jer će izbjegavati mnoge ljude kojima je dužan novac, istaknuo je jedan od motivacijskih govornika na konferenciji Bruce Dickinson, poslovni anđeo, ali i pjevač Iron Maidena te uspješni poduzetnik. S vremenom će poduzetnika to skakutanje s jedne nesigurne točke na drugu dove-

• Nagrada brončanog sponzora Microsoft u iznosu od 25.000 dolara (Azur paket) - TinitusOFF • 3. nagrada u iznosu od 7000 eura Nanodiy • 2. nagrada u iznosu od 10.000 eura Gowaft • Posebna nagrada Grada Zagreba u iznosu od 5000 eura i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb - Vollo • 1. nagrada u iznosu od 20.000 eura 45HC

sti na čvrsto tlo jer je njegova ideja u osnovi dobra. Da bi to postigao, poduzetnik ne smije nikad odustajati. Zato nikad ne odustajte. Kad i propadnete, a propast ćete, to nisu zatvorena vrata, nego nova otvorena vrata koja ustvari vode u nove pothvate”, zaključuje Dickinson.

Bruce Dickinson, poduzetnik, poslovni anđeo i pjevač Iron Maidena U nas je lako započeti poslove, no teško ih je voditi, kaže jedan od poslovnih anđela i suvlasnik nekoliko start-upa Hrvoje Prpić. “Nisu problem porezi koji se spominju kao veliki problem nego prevelika birokracija, štambilji, odlasci kod javnog bilježnika, prijave izvještaja. To su puno veći problemi nego bilo što drugo. Mislim da je dobra ideja Hitroreza koja je krenula prije nekoliko godina i zbog koje su napravljeni neki koraci, ali još uvijek se puno toga može učiniti kako bi se uvjeti poslovanja kod nas poboljšali. Kada bismo uspjeli načiniti promjene, mogli bismo zadržati i ljude i poslovanje u Hrvatskoj, no to prekasno činimo. Broj ljudi koji odlazi, primjerice, u Veliku Britaniju ili Irsku je velik. Kada ode 50.000 ljudi, odlazak novih je sve lakši jer niste tamo prvi i mnogi vam u početku mogu pomoći. O tome se treba ozbiljno razmišljati”, zaključuje Prpić.

enterprise europe Međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakulturi

Za akvakulturu 350 milijuna Tradicionalni skup u Vukovaru okupio je poduzetnike iz sektora ribarstva i akvakulture koja se posljednjih ribe realno se može i udvostručiti Svetozar Sarkanjac Činjenica kako Europska unija za vlastite potrebe uvozi čak 65 posto riba i ribljih proizvoda iz trećih zemalja, daje hrvatskom ribarstvu veliku priliku. Pri tome, od tih 35 posto vlastite proizvodnje, čak dvije trećine je iz ulova, a samo jedna trećina iz uzgoja, naglasio je Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva Hrvatske pri HGK-u i predsjednik Organizacijskog odbora 12. međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o akvakulturi, koji se nedavno održao u Vukovaru. Riječ je o skupu koji se već tradicionalno održava u Vukovaru, a organiziraju ga Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora. Pored rasprave o aktualnom stanju u akvakulturi, na dvod-

nevnom skupu je bilo riječi o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje razvojnih projekata, o bitnim tehnološkim, gospodarskim i znanstvenim spoznajama i rješenjima nužnim za uspješan razvoj hrvatske akvakulture. Inače, kako se čulo, upravo se hrvatska akvakultura posljednjih nekoliko godina može pohvaliti stabilnim uzlaznim trendom. U skladu sa središnjim nazivom ovogodišnjeg vukovarskog skupa 2016.-2020., ključno je razdoblje za razvitak hrvatske akvakulture, Milan Božić je istaknuo kako je pred hrvatskom akvakulturom veliki prostor za napredak budući da se samo kvalitetnim projektima i investicijama može povući što više novca od ukupno 350 milijuna eura, koliko do 2020. godine Hrvatskoj stoji na raspolaganju za razvoj akvakulture. “Prošle godine je na tržište plasirano oko 4800 tona

Milan Božić

Goran Markulin

Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede

Ribu treba uvesti u škole Ukupna proizvodnja u akvakulturi Hrvatske ove godine iznosit će oko 18.000 tona, a plan je do 2020. podići proizvodnju na 24.000 tona Sudeći prema podacima, svi segmenti vezani uz proizvodnju i uzgoj riba u Hrvatskoj dobro plivaju u vodama europskih fondova. U prvih devet mjeseci ove godine objavljeno je 16 natječaja, u proceduri je natječaj za proizvodne investicije u akvakulturi, a slijedi i natječaj za inovacije te je za sada za projekte u akvakulturi zatraženo 104 milijuna kuna. O tim smo aktivnostima za Privredni vjesnik razgovarali s Antom Mišurom, pomoćnikom ministra poljoprivrede.

Kako ocjenjujete stanje hrvatske akvakulture? - Stanje je prilično zadovoljavajuće. Kao i Europska komisija, i mi smo u ovoj zajedničkoj ribarstvenoj politici dali veliki značaj akvakulturi jer mislimo kako imamo i uvjete i predispozicije da budemo jedna od značajnijih zemalja EU-a za proizvodnju ribe. Pri tome mislim i na slatkovodnu i na morsku ribu. To više što Europa veliki dio svojih potreba za ribom zadovoljava uvozom iz trećih zemalja.

U kakvom je stanju proizvodnja ribe u Hrvatskoj? - U zadnjih godinu dana raste. Uvjeren sam kako ćemo do 2020. godine uspjeti povećati proizvodnju prema planu kad je riječ o većini vrsta proizvodnje osim možda školjkaša jer tu imamo problema s predatorima. Konkretno, u morskom dijelu raste proizvodnja bijele ribe, a u slatkovodnom dijelu je porastao i toplovodni i hladnovodni uzgoj. Ukupna proizvodnja u akvakulturi Hrvatske ove godine iznosit će oko 18.000 tona, a plan

www.een.hr

5. prosinca 2016.

10 11

a eura iz EU fondova nekoliko godina može pohvaliti stabilnim uzlaznim trendom. Do 2020. domaća proizvodnja slatkovodne slatkovodne ribe, a budući da je Operativnim programom do 2020. godine planirano 5000 tona, mi smo se već sada približili tome i očekujemo kako je realno da do 2020. godine udvostručimo tu proizvodnju”, optimistično je najavio Božić. S obzirom na prijeratno stanje, takav optimizam ima svojih temelja budući da je prije rata proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj iznosila i do 15.000 tona i to u resursima koji i danas postoje. Sada se gospodarstvenici u tom sektoru trebaju dokazati i povećati proizvodnju po jedinici površine. Najveći dio pravnih problema, poput pitanja vlasništva ili dugoročne koncesije te ranije visoke vodne naknade za korištene ribnjaka, su riješeni i sada treba raditi jer više nema takvih prepreka. Kada je o proizvodnji morske ribe riječ, Goran Markulin iz Grupacije akvakulture u HGK, rekao je kako će se

Muke s PDV-om Iako je u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina olakšano poslovanje u tom sektoru, problema još uvijek ima. Jedan od apsurdnih problema je i PDV. Naime, PDV na svježu ribu u Hrvatskoj iznosi 25 posto. Istovremeno, PDV na ribu u Sloveniji i Italiji je 10 posto, a u Francuskoj samo osam posto. Ta stavka značajno utječe na konačnu cijenu ribe.

Na skupu se čuo neslavni podatak da se u Hrvatskoj, unatoč činjenici da je i morska zemlja i zemlja s brojnim rijekama i jezerima, prosječno pojede jedva devet kilograma ribe po glavi stanovnika. Istovremeno, u zemljama Europske unije taj prosjek po stanovniku iznosi 20 kilograma. Prema podacima UN-a, toliko iznosi i svjetski prosjek.

u ovoj godini proizvesti oko 10.000 tona orade i brancina, po čemu smo četvrti u Europi, a od te količine 70 posto završi u izvozu, uglavnom u Italiji. Prema njegovim riječima, riba proizvedena u Hrvatskoj konkurentna je u Europi i cijenom, a osobito kvalitetom. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu Ivan Škorić najavio je da

će se ubuduće vukovarski skup o akvakulturi održavati svake druge godine. Međutim, sljedeće 2017. godine Vukovar će biti domaćin Europske konferencije za toplovodni uzgoj. Također, Škorić je istaknuo odličnu suradnju između nadležnog ministarstva, proizvođača i ribara s Komorom.

ju izloviti. Svake godine imamo natječaje za izdavanje povlastica za izlov na Dunavu i Savi, a mogu se javiti svi zainteresirani. Sljedeće godine ide se u izradu novog zakona o slatkovodnom ribarstvu pa ćemo vidjeti hoće li struka i znanost donijeti zakon koji će omogućiti razvoj slatkovodnog ribolova na rijekama.

i vrtiće je do 2020. podići proizvodnju na 24.000 tona. Kada će se svježe meso jadranske tune naći u hrvatskim ribarnicama na kontinentu? - Tu je problem to što imamo kvotu koju smijemo izloviti, a kontrola je jako stroga. Najveći dio naše proizvodnje ide u Japan jer se postiže dobra cijena. Nažalost, takav je zakon tržišta. Naravno, treba se nadati kako će povećanim izlovom barem dio proizvodnje ostati na hrvatskom tržištu. Što je sa slatkovodnim ribarstvom? - I u tom dijelu postoje kvote koje se smi-

Slabo jedemo ribu

Povećanje od samo nekoliko kilograma po stanovniku godišnje silno bi značilo za našu proizvodnju

Što se s pozicije Ministarstva može učiniti kako bi građani Hrvatske konzumirali veću količinu ribe? - Potrebna je bolja promocija. Mislim kako bi ribu trebalo uvesti u škole i vrtiće da se kod djece stvori ta zdrava navika jedenja ribe. Povećanje od samo nekoliko kilograma po stanovniku na godišnjoj razini silno bi značilo za našu proizvodnju. Sadašnja potrošnja od nepunih 10 kilograma po glavi stanovnika jedna je od najmanjih u Europi. Uvjeren sam kako bi odgovarajućim promotivnim aktivnostima mogli doći do prosjeka između 14 i 15 kilograma ribe po stanovniku godišnje. (S.S.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Popravak i održavanje tračnih vozila

ba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Goranka Petrović, dr. med., 10000 Zagreb, Hrvatska. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0023622. Kredit Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju iz Ivanić-Grada traži nabavu kredita. Natječaj je otvoren do 3. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, 43511228502, Omladinska 23a, Odjel općih i pravnih poslova, Tea Vukošić Paher, 10310 Ivanić-Grad, Hrvatska, tea.vukosic@naftalan.hr. VIše podataka o nadmetanju na istoj adresi. Cjepivo

HŽ Putnički prijevoz traži nabavu usluge popravka i održavanja tračnih vozila. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: HŽ Putnički prijevoz d. o. o., 80572192786, Strojarska cesta 11, HŽ Putnički prijevoz d. o. o., Služba nabave, Strojarska cesta 11, Zagreb, Željko Bjelčić, 10000 Zagreb, Hrvatska, zeljko.bjelcic@hzpp.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+005-0023544. Održavanje sustava Hrvatske autoceste Održavanje i naplata cestarine traži nabavu usluge održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste Održavanje i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Koturaška cesta 43m, Samostalni odjel za nabavu, Ana Hlavaty, 10000 Zagreb, Hrvatska, Ana. Hlavaty@hac-onc.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0023616. Cjepiva Hrvatski zavod za javno zdravstvo traži nabavu cjepiva. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: H rvatski zavod za javno zdravstvo, 75297532041, Rockefellerova 7, Služ-

Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu cjepiva. Natječaj je otvoren do 16. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Novak, 10000 Zagreb, Hrvatska, rszabo@ kbc-zagreb.hr, sanja.novak@kbc-zagreb. hr Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0026189. Različita roba Grad Zagreb raspisuje natječaj za nabavu različite robe. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Elektronički pristup podaci-

ma: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=201 6%2fS+002-0026166. Instrumenti za vozila Grad Zagreb raspisuje natječaj za nabavu instrumenata za vozila. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2016%2fS+002-0026155. Popravak cesta Županijska uprava za ceste Dubrovnik, traži izvođača radova za popravak cesta. Natječaj je otvoren do 10. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Županijska uprava za ceste Dubrovnik, 51842375312, Vladimira Nazora 8, Miroslav Erhardt, Ivo Kaštelan, 20000 Dubrovnik, miroslav.erhardt@zuc-dubrovnik.hr, ivo. kastelan@zuc-dubrovnik.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2016%2fS+002-0026319.

www.een.hr

5. prosinca 2016.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Bugarska tvrtka traži distributera za svoje zdrave proizvode (BOBG20160921001) • Bugarska tvrt ka, specijalizirana za proizvodnju različitih zdravih rižinih kolačića, rižinih peciva i čip sa, traži distributera i veletrgovca na EU tr žištu, kao i u trećim zemljama. Potencijalni partneri moraju imati jake veze na tržištu zdrave hrane u svojoj zemlji. Proizvodi ove tvrtke pronašli su mjesto na tržištu zdra ve prehrane zbog izvrsnog izbora žitarica koje pridonose boljem radu metabolizma, opskrbljuju organizam dovoljnom količi nom vlakana i tako pomažu regulirati že lučanu floru i mokraćni sustav. Rumunjska tvrtka traži proizvođača vodootpornih jakni i košulja (BRRO20161102001) • Rumunjski pro izvođač proizvoda po narudžbi traži part nera/proizvođača vodootpornih muš kih zimskih jakni s odvojivim rukavima i radnih košulja. Proizvodi su namijenje ni radnicima koji rade na otvorenom. Ru munjska tvrtka bi podugovorila stranog partnera koji bi trebao imati vlastiti dizajn i serijsku proizvodnju jakni i košulja. Prvot na narudžba bi bila 100-300 jakni/košulja. Danska agencija traži dobavljače građevinskog materijala (BRDK20160927001) • Danska agenci ja, specijalizirana za graditeljstvo i usluž ne djelatnosti u graditeljstvu, traži nove dobavljače građevinskog materijala kao što su betonski proizvodi, peći i proizvo di od čelika. Tvrtka nudi pristup danskom tržištu kroz čvrstu mrežu izvođača radova i drugih tvrtki u građevinskoj industriji. Za peći je vrlo važno da su u skladu s dan skim standardima. Tvrtka je također zain teresirana za nove i inovativne proizvode koji bi mogli zamijeniti stare proizvode ili proširiti njihov portfelj: proizvode od be tona, proizvode od granita, sirovine (ce ment, žbuka, šljunak...), proizvode od če lika, luksuzne betonske ploče... Španjolska tvrtka traži distributera žitarica i brašna (BOES20161017001) • Španjolska tvrtka, specijalizirana za organ

ske žitarice i brašna s dodanom vrijedno šću, traži tvrtke koje su voljne distribuira ti njihove proizvode na svom tržištu. To je obiteljska tvrtka s više od 30 godina isku stva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u proizvodnji i trgovini sastojaka (sirovina) za sljedeće industrije: pekarsku i mesnu, proizvodnju slastica i čokolade te proizvodnju piva. Tvrtka proizvodi i žitari ce te prerađeno brašno. Španjolska tvrtka traži dobavljača poliesterske tkanine (BRES20161103001) • Španjolska tvrtka, specijalizirana za pro izvodnju tekstilnih proizvoda za doma ćinstvo i dekoraciju doma, traži dobav ljača 100-postotne poliesterske tkanine, kako bi povećala svoj proizvodni kapaci tet. Proizvodi španjolske tvrtke koriste se kao posteljina i u dekorativne svrhe (za vjese, presvlake, jastuci...).

dili svojim HoReCa klijentima. Tvrtka ima dobre kontakte s glavnim talijanskim ka nalima distribucije i veliku mrežu prodaj nih agenata. Poljska turistička agencija traži poslovne partnere za organizaciju izleta (BOPL20151209004) • Poljska tvrtka, specijalizirana za turističke djelatnosti kao što su kanu, biciklizam i organizacija izle ta, traži partnere za proširenje svojih uslu ga. Tvrtka želi proširiti svoje aktivnosti i za interesirana je za dugoročnu suradnju s turističkim operatorima i agencijama. Od part nera se očekuje da ponudi usluge poljske tvrtke svojim klijentima, a poljska tvrtka će organizirati izlete u skladu s po trebama partnera.

Britanska tvrtka traži proizvođača sportske odjeće (BRUK20161107001) • Proizvođač odjeće iz Velike Britanije, spe cijaliziran za radna odijela i dječju odjeću, želi diverzificirati svoj portfelj proizvoda sportskom odjećom i traži iskusne proi zvođače sportske odjeće. Proizvod će se u početku prodavati u Velikoj Britaniji, ali bi se mogao proširiti i na druga tržišta, ovisno o tome kako će se brend razvijati. Tvrtka traži proizvođača majica kratkih ru kava, majica dugih rukava, trenirki, majica s kapuljačom, jakni i prsluka.

Bugarski proizvođač traži dobavljača materijala za izradu namještaja (BRBG20160407001) • Bugarska tvrtka, proizvođač kućnog i uredskog namješta ja, namještaja za kafiće, barove, trgovine i hotele traži dobavljače materijala za svo je krajnje proizvode. Tvrtka traži proizvo đača ili dobavljača materijala za namještaj kako bi sklopili sporazum o proizvodnji. Potencijalni partneri mogu biti proizvođa či i dobavljači drveta, metala, stakla, pla stike, tkanine, ispuna, kože i svih materija la koji se koriste u proizvodnji namještaja. Proizvodi i materijali potencijalnog part nera moraju biti certificirani u skladu s EU standardima.

Talijanski dobavljač traži začine koje bi distribuirao u Italiji (BRIT20161109001) • Talijanska tvrtka, specijalizirana za viso kokvalitetne prehrambene proizvode, tra ži proizvođače začina kako bi nadopunila postojeću paletu proizvoda. Tvrtka je zain teresirana za distributere koji mogu osigu rati proizvode koji poštuju etičke i održive vrijednosti, kako bi s njima sklopili ugovo re o distribuciji i njihove proizvode ponu

Poljska tvrtka traži dobavljača alata (BRPL20150612001) • Poljska tvrt ka, specijalizirana za prodaju alata kao što su svrdla, glodala i vijci, traži proizvođača ili dobavljača sličnih proizvoda kako bi ih zastupala na lokalnom tržištu. Tvrtka tra ži partnere koji će ih opskrbljivati kvalitet nim alatima i tako obogatiti njihov asorti man i ponudu. Tvrtka je spremna potpisati sporazum o uslugama distribucije.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Sigurnosna dječja vrata, brend Dreambaby. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su razmaci između šipki preveliki pa se dijete može kroz njih provući. (slika 1) Ručna torba, brend Bodenschatz, model BZ 4-045 ML 14. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine kroma. (slika 2) Skuter Piaggio, model Liberty 125 - 150 iGet, proizvedeni 2015. i 2016. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer okvir može pri povećanom opterećenju puknuti. (slika 3) Motocikl KTM, modeli Super Adventure, Adventure i Adventure R, oznaka 1190/1290 S/ADV/R. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer ožičenje može doći u kontakt s ABS modulom i spriječiti njegovo aktiviranje. (slika 4) Automobil Jeep, model Grand Cherokee, proizvedeni između veljače 2013. i veljače 2016. Proizvod predstavlja rizik za ko-

rištenje jer na automobile nisu postavljeni štitnici branika koji sprečavaju da dijelovi podloge padaju na druga vozila. (slika 5) Svjetiljka, brend DP, model LED-1907. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija na proizvodu nije dobro izvedena. (slika 6) Upaljač, brend Tenhong, naziva Take Eagle. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer izgleda kao igračka. (slika 7) Automobil Renault, model Talisman, proizvedeni u siječnju i veljači ove godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer vijci okvira sjedala stražnje klupe nisu dovoljno čvrsti i mogu puknuti pri većem opterećenju. (slika 8) Automobil Jaguar, model F-Type SVR, modelske godine 2017. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stražnja donja ruka spoja stražnje osovine može ispasti što može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom. (slika 9)

www.een.hr

5. prosinca 2016.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr H2020: traže se klasteri uključeni u pametnu proizvodnju (RDDE20161114001) • Njemačko sveučilište i istraživački institut u svojstvu suradnika traže partnere za istraživačku suradnju na natječaju FoF-12 (IA) “ICT Innovation for Manufacturing SMEs” (IKT inovacije kod MSP-a proizvođača). Cilj planiranog projekta je razmjena iskustva i uključenje koncepta centara kompetencije u ostala područja u Europi. Stoga se traže klasteri koji su povezani s lokalnim tvrtkama i imaju iskustva u savjetovanju MSP-a u vezi s pametnom proizvodnjom. Sveučilište već sudjeluje na europskim projektima. Traži se koordinator. Zdravstveno-istraživački institut traži partnera (tvrtku ili start-up) za razvoj projekta H2020 na dizajnu modularnih nanobiotehnoloških alata za otkrivanje i interferenciju ključnog signalnog puta fibroze srca in vivo (RDES20161116001) • Španjolski zdravstveno-istraživački institut radi na ponudi u sklopu H2020: NMBP-13-2017. Traži partnere temeljem sporazuma o istraživačkoj suradnji za dizajn modularnih nanobiotehnoloških alata za otkrivanje i izmjenu ključnog signalnog puta fibroze srca in vivo. Cilj projekta je razviti nove biotehnološke module koji stabiliziraju fluorescentni nanokluster za otkrivanje i slikovni prikaz u svrhu pronalaska molekule nedavno uključene u progresiju patološke fibroze. Distributer B2B proizvoda za pametne kuće/pametnu energiju iz Ujedinjenog Kraljevstva traži partnere s ponudom softverskih ili hardverskih proizvode za sporazum o uslugama distribucije ili zajedničkom pothvatu na prodaji putem veletrgovaca i malih trgovaca električnih proizvoda (BRUK20160226002) • Ovaj distributer B2B niše pametne energije i sustava kuć-

ne automatizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva želi povećati svoj portfelj proizvoda suradnjom s partnerima koji nude softverske ili hardverske proizvode pametne energije, za štednju energije ili sustave kućne automatizacije u svrhu sklapanja sporazuma o uslugama distribucije ili zajedničkog pothvatu.

mete i darove iz Ujedinjenog Kraljevstva traži europske dobavljače sezonskih i poklon-proizvoda. Tvrtka traži nove proizvode koje bi dodala u svoj portfelj. Dobavljači trebaju biti fleksibilni na početku partnerstva dok se ne utvrde proizvodi, a razmotrit će se dobavljači s drop-ship opcijom.

Ruski proizvođač dječje odjeće i odjeće za bebe traži proizvođače hipoalergenih tkanina (BRRU20160816002) • Ruska tvrtka iz regije Kursk je proizvođač dječje odjeće i odjeće za bebe. Tvrtka traži partnere - proizvođače hipoalergenih tkanina u Europi za sklapanje ugovora o proizvodnji.

Švedski uvoznik traži dobavljača organskih “pick and mix” slatkiša visoke kvalitete (BRSE20161031001) • Ambiciozni švedski uvoznik želi stvoriti novi tržišni segment visoko profiliranim, kvalitetnim organskim pick and mix slatkišima. Zainteresirani su za kontakt s proizvođačima koji nude slatkiše, šećerne bombone i čokoladne, u sklopu sektora koji preferira skandinavski ukus.

Litvanski MSP traži recept za veganski burger nalik na meso ili partnere za osmišljavanje takvog recepta (TRLT20161114001) • Litvanski MSP s iskustvom u veleprodaji prehrambenih proizvoda i poznavanjem njihove distribucije želi započeti s tvorničkom proi-

zvodnjom veganskih burgera nalik na meso te je zainteresirana za kupnju recepata za takve burgere temeljem ugovora o licenciranju ili trgovačkog ugovora uz tehnički razvoj vlastitih recepata u suradnji s partnerima temeljem sporazuma o tehničkoj suradnji. Online trgovac na malo iz Ujedinjenog Kraljevstva traži europske dobavljače sezonskih ili poklon-proizvoda (BRUK20161012004) • Online trgovac na malo specijaliziran za sezonske pred-

Talijanski MSP traži suradnju na konjugaciji biomolekula (biokonjugaciji) u sektoru zdravstvene skrbi za proizvodnju farmaceutskih proizvoda (TRIT20161007001) • Talijanska biotehnološka tvrtka s ekspertizom iz in vitro dijagnostike, dijagnostike i molekularnog dizajna koji se primjenjuje na farmaceutske proizvode. Tvrtka želi transnacionalnu suradnju sa sveučilištima, istraživačkim centrima i privatnom industrijom za daljnje istraživanje procesa i optimizacije tehnologije biokonjugacije u proizvodnji lijekova. Tražena suradnja uokvirit će se sporazumom o tehničkoj suradnji, ugovorom o proizvodnji ili trgovačkim ugovorom. Kineska tvrtka za oglašavanje traži animacijsku/video/informacijsku tehnologiju (TRCN20160726002) • Kineska tvrtka za oglašavanje specijalizirana za vizualnu stvarnost, animaciju, dizajn web stranica i dizajn likova iz crtića traži tehnologiju za vizualnu stvarnost, animacijski dizajn likova i dizajn web stranica za korištenje u oglašavanju, odnosima s javnošću i filmskoj industriji. Kineska tvrtka želi surađivati s partnerom u sklopu tehničke suradnje te bi također potpisala ugovor o licenciranju za kupnju patenta od partnera.

enterprise europe

5. prosinca 2016.

Poslovni razgovori na sajmu Ecobuild

U okviru Ecobuilda, najvećeg svjetskog sajma održive gradnje, Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati u srijedu 8. ožujka 2017. godine u Londonu. Na tom događanju tvrtke će imati priliku upoznati potencijalne poslovne partnere koji djeluju u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Ovo je izvrsna prilika za dobavljače, izvođače radova i distributere za otkrivanje novih i inovativnih proizvoda i usluga na međunarodnim tržištima te prilika za proizvođače proizvoda, usluga i kooperante da se susretnu s arhitektima, distributerima, agentima, istraživačkim centrima i sveučilištima. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/ ecobuild2017.

Poslovni razgovori EU FashionMatch 6.0@Modefabriek Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom EU FashionMatch 6.0@Modefabriek koji će se održati 22. i 23. siječnja 2017. u Amsterdamu. Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke iz tekstilne i modne industrije koje traže potencijalne poslovne partnere u Nizozemskoj i drugim zemljama, te kako bi istražili posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno a registracija se vrši na sljedećim Internet stranicama, najkasnije do 15. siječnja 2017.: https://www.b2match.eu/fashionmatch6thedition/.

Poslovni susreti u sklopu kongresa Futex i 19. siječnja 2017. godine tijekom glavnog kongresa Futex.

Europska poduzetnička mreža i Clubtex (francuski klaster posvećen tehničkom tekstilu) organizirat će poslovne susrete na temu interaktivnog tekstila u Marcq-en-baroeulu u francuskoj regiji Hauts de France 18.

Hauts de France je druga francuska regija tehničkog tekstila i prva u Europi, zajedno s belgijskom industrijom tehničkog tekstila Technical Textile Valley. Futex je jedan od glavnih kongresa europske industrije tehničkog tekstila, a održava se svake dvije godine, od 2005. godine. Na kongresu sudjeluje više od 250 sudionika iz 10 zemalja u Europi i svijetu. Futex 2017 će se pozabaviti mogućnostima interaktivnog tekstila na svjetskom rastućem tržištu IOT u tri cilja-

ne primjene: zdravstvo, sport i dom. Poslovni susreti koji će biti organizirani tijekom kongresa predstavljaju jedinstvenu platformu za male i srednje poduzetnike, start-upe i veće tvrtke i klastere, institucionalne i privatne kupce, investitore kao i istraživačke centre te institute za pronalazak poslovnih partnera, pokretanje međunarodne suradnje i dijeljenje inovativnih tehnologija na učinkovit način. Sve informacije možete pronaći na poveznici https://www.b2match.eu/futex2017.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 5. prosinca - predstavljanje projekta Katana akceleratora, Zagreb 6. prosinca - poslovni razgovori MIDEST, Pariz, Francuska 13. prosinca - poslovni razgovori Meet the Buyers, Pariz, Francuska 14. prosinca - poslovni razgovori AgriFood Tech, Hertogenbosch, Nizozemska 3. siječnja - Matchfest @ CES, Las Vegas, Sjedinjene Američke Države

18. siječnja - poslovni razgovori Futex, Marcq-en-baroeul, Francuska 22. siječnja - poslovni razgovori EU FashionMatch 6.0 @ Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 26. siječnja - poslovni razgovori WaterMatch 2017, Leeuwarden, Nizozemska 7. ožujka - poslovni razgovori na Sajmu Ecobuild, London, Velika Britanija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo Uslužna zadruga Martinov plašt, Zagreb

Sapuni s brajicom idealan dar Dodavanjem sapunske baze, eteričnih ulja i boje organskoga podrijetla od ostataka sapuna iz hotela izrađivat će se novi sapuni koji će se potom pakirati u eko ambalažu

ovo predblagdansko vrijeme brojni ljudi su u potrazi za darovima kojima će, barem simbolično, iskazati pažnju za sve učinjeno u godini na izmaku. Idealan poklon koji u sebi nosi i crtu socijalnog poduzetništva su sapuni s točkicama. Riječ je o posebnim sapunima s utisnutim poukama na Brailleovom pismu koji su namijenjeni građanima, turistima, hotelima ali i raznim ustanovama. Pogon za proizvodnju otvoren je u Zagrebu u suradnji Udruge slijepih Zagreb i Socijalno-uslužne zadruge Martinov plašt, dok je sama ideja o proizvodnji sapuna s točkicama nastala kao rezultat radionica za izradu sapuna održavanih u prostorijama Udruge slijepih. Ina-

Sapuni s točkicama su posebni sapuni s utisnutim poukama na Brailleovom pismu če, tom zagrebačkom pogonu za proizvodnju uzor je londonska tvornica Clarity u kojoj slijepe i slabovidne osobe već nekoliko desetljeća proizvode krute i tekuće sapune. “Otvorenjem dijela adaptiranog prostora u bivšoj tvornici Zagrepčanka privodimo kraju ovaj projekt za koji su pripremne aktivnosti trajale cijelu ovu godinu. U drugoj fazi planiramo pokrenuti i kozmetičku proizvodnju sapuna kako bi se time osigurala održivost projekta’’, rekla je Anđelka Bunić iz Socijalnouslužne zadruge Martinov plašt.

Projekt je financirao Grad Zagreb

Do potrebne sirovine za izradu sapuna s točkicama dolazit će se prikupljanjem ostataka korištenih sapuna iz hotela. Dodavanjem sapunske baze, eteričnih ulja i boje organskoga podrijetla, od tih ostataka izrađivat će se novi sapuni koji će se potom pakirati u eko ambalažu. Proizvodit

će se kruti sapuni, težine 100 grama, s otiskom natpisa na brajici, suvenir-sapuni s otiskom motiva Grada Zagreba, reklamni sapuni te sapuni za poklon, s otiscima vezanim uz neku posebnu prigodu. Sapuni s točkicama imaju i ekološku dimenziju jer se recikliranjem smanjuje zagađenje okoliša koje nastaje bacanjem ostataka sapuna iz hotela. ‘’Početkom proizvodnje sapuna s točkicama u ovom pogonu završava prva faza projekta koji je financirao Grad Zagreb, u kojoj je zaposlena jedna visoko slabovidna osoba te je pokrenuta proizvodnja sapuna za poklon i suvenir-sapuna. U ovoj fazi educirane su i prošle praksu još četiri nezaposlene slijepe i visoko slabovidne osobe, članovi Udruge slijepih Zagreb”, pojasnio je izvršni direktor Udruge slijepih Zagreb Goran Denis Tomašković koji napominje kako u sljedećoj fazi razvoja projekta imaju cilj razviti prodajnu strategiju i pokrenuti drugu kozmetičku proizvodnju gdje planiraju zaposliti preostale osposobljene osobe za rad. Sredstva za pokretanje projekta osigurana su iz natječaja Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, pod nazivom Razvoj društvenog poduzetništva kroz socijalne zadruge, dok će se prihodi ostvareni prodajom sapuna ulagati u daljnju proizvodnju, a dio prihoda usmjeravat će se u programe rehabilitacije članova Udruge slijepih. (I.G.)

Otvorenjem dijela adaptiranog prostora u bivšoj tvornici Zagrepčanka privodimo kraju ovaj projekt za koji su pripremne aktivnosti trajale cijelu ovu godinu. Anđelka Bunić, Martinov plašt

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO 29. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a

Mogu li se ugostitelji izboriti Nije prirodno da se usluga u velikom hotelu oporezuje po stopi od 13 posto, a u malom objektu po stopi od 25 posto, rekao je Ranogajec

a 29. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, koji se održao u Hotelu Le Meridien Lav u Podstrani 28. i 29. studenoga, okupilo se oko 500 sudionika. Kongresom su dominirale dvije teme koje opterećuju ugostitelje obrtnike. Prva i najpolemičnija je povećanje stope PDVa za ugostiteljske usluge sa 13 na 25 posto u sklopu porezne reforme, a druga problem radne snage i obrazovanja djelatnika. Na otvaranju kongresa ugostitelji su prosvjedujući napustili dvoranu kad im se obraćao izaslanik Vlade, pomoćnik ministra turizma Robert Pende, iskazujući i na taj način neslaganje s Vladinim paketom poreznih reformi koji se odnosi na njih. Pende im je u ime Ministarstva turizma obećao nadomjestak u obliku smanjenja parafiskalnih nameta te izmjene određenih propisa u korist ugostitelja. Da su ugostitelji zaslužili bolji tretman, potvrdio je i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić istaknuvši kako, upravo zahvaljujući ugostiteljima koji su hrvatsku gastro ponudu podigli na visoku razinu, hrvatski turizam odavno nije samo sunce i more. “Hrvatska gastronomija je postala čak i motiv dolaska jednog dijela naših gostiju”, rekao je.

Nije prirodno da se usluga u velikom hotelu oporezuje po stopi od 13 posto, a u malom objektu pokraj tog hotela po stopi od 25 posto”, rekao je Ranogajac.

Strah od domino-efekta

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kazao je kako će Hrvatska obrtnička komora vršiti pritisak na Vladu kako bi izmijenila odluku o PDV-u. “Mi ćemo, naravno, iskoristiti sve legalne mogućnosti da se to promijeni. U suprotnom, zatražit ćemo ocjenu ustavnosti. Vlada, ali i sve stranke u izbornoj kampanji najavljivale su da neće biti podizanja stopa poreza. Čak i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma stoji da će stopa biti konkurentna u odnosu na zemlje u okruženju. Strategijom je jasno definirano da se u sektoru ugostiteljstva, koji je generator novih investicija i zapošljavanja, predviđa smanjenje stope s tadašnjih 13 posto na manju.

Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, podsjetio je da je Strategija razvoja hrvatskog turizma izglasana jednoglasno. “Duboko vjerujem da se ministar turizma bori za nas te da će iz poštovanja prema 20.000 ugostiteljskih jedinica imati snage i hrabrosti kazati nam što se dogodilo i zbog čega su ugostitelji gubitnici. Vraćanje PDV-a na 25 posto nije konkurentno i jasno smo iskomunicirali koji će domino-efekt imati, na zaposlenike, kvalitetu usluge, namirnice i na investicije”, rekao je. Branko Greblički, predsjednik Ceha ugostitelja Krapinskozagorske županije, opisao je predloženu poreznu reformu kao mač nad glavom ugostitelja. “Dobro smo odradili sezonu, a kažnjeni smo većim PDV-om. Možda je ovo scenarij da se mali ugostiteljski objekti zatvore, a kada obrtnici propadnu, mi i naši radnici morat ćemo raditi u velikim hotelskim sustavima. Na taj način bismo možda trebali nadomjestiti nedostatak radne snage u tim sustavima”, kazao je Greblički. (J.V.)

Zahtjevi ugostitelja

Manje nameta, više fleksibilnosti Ugostitelji su u zaključcima zatražili uvođenje dualnog sustava obrazovanja u ugostiteljski sektor, odnosno programe obrazovanja s većim fondom sati praktične nastave. Također, traže jednostavan i legalan način povremenog zapošljavanja, kao što je praksa s vaučerima u poljoprivredi i ribarstvu. Traže

i efikasniju provedbu prekvalifikacije kadrova sa Zavoda za zapošljavanje, a ukoliko se ona ne provodi efikasno, traže mogućnost jednostavnijeg angažiranja uvozne radne snage. Zatražili su uključivanje predstavnika HOK-a u radne grupe kod izrade ili izmjena zakonske regulative iz područja turizma i

28 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

ugostiteljstva. Zahtjevaju da se troškovi reprezentacije priznaju u potpunom iznosu u cilju povećanja potrošnje i poticanja zapošljavanja u ugostiteljskom sektoru. Traže ukidanje poreza na potrošnju koji je propisan samo za ugostiteljstvo.

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Kreativnost i inovacija su temelji uspjeha predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Od inovacija ne možete pobjeći jer su postale dio svakodnevnog jezika u velikim i manjim poduzećima. Inovacija je u današnjem svijetu nužna za razvoj

proteklih par godina svjedoci smo neočekivanog porasta start-up poduzeća i njihovog uspjeha, ponajprije zbog količine inovacija koje kreativnost startup poslovanja potiče. Što god učinili, od inovacija ne možete pobjeći jer su postale dio svakodnevnog jezika u velikim i manjim poduzećima. Inovacija je u današnjem svijetu nužna za razvoj na svim razinama razvoja poduzeća, a i na osobnoj razini. Više nije dovoljno biti dio mase, potrebna je kreativnost i inovacija da se iz njih izdvojite. Inovacija je ono što vaš kreativni tim izdvaja od drugih i što čini vaše poslovanje prepoznatljivim u nepreglednom moru ideja i informacija koje nas okružuju. Za sebe mislite da niste oličenje inovativnosti? Vaš poslodavac ne mari za inovativnost? Bojim se da je vrijeme da postanete inovativni i pridružite se valu promjena koji može i vaš posao učiniti boljim i učinkovitijim. Uz ponešto truda i volje, gotovo svaka ideja koju je stvorila vaša kreativnost može biti prezentirana i izvedena na pravi način te zaokupiti pažnju drugih. U današnjoj poslovnoj klimi prostor za natjecanje je postao puno veći. Konkurencija se ne nalazi samo u susjedstvu ili u državi, već na neopisivo širem prostoru – cijelom svijetu. Istovremeno je i svuda oko vas: vaši kolege i suradnici su također velika konkurencija – vama. Ako propustite taj brzi vlak pokretan internetom i fantastično brzom komunikacijom, nećete se imati po čemu isticati. Taj brzi vlak je uvijek dostupan, no tržište za vaše ideje možda i neće biti ako se ne pokrenete na vrijeme. Iskoristite resurse koje imate i pripremite se na korištenje potencijala te širenje utjecaja svojih inovacija od vašeg radnog prostora do globalnog tržišta. Kad svoju kreativnost počnete pretakati u inovacije u vlastitom radu, one će potaknuti stvaranje novih inovacija. Uzbuđenje razmišljanja kako svoju inovaciju možete poboljšati i usavršiti držat će vas danima

Inovativnost vam mogu omogućiti i sami korisnici motiviranim. Svakim novim poboljšanjem i prijedlogom poduzeće uči o potrebama tržišta, ali stvara i nove zamišljajući načine rada kakve do sada još nemamo. Na taj način podižete ljestvicu ne samo sebi već i cijelom tržištu, a vaša će inovativnost i neprestano pretakanje ideja u nova i nova unapređenja proizvoda zadati puno muke konkurentima. Siguran sam da ste primijetili da se poduzeća koja kaskaju u inovacijama sve manje spominju u medijima, ali i među potrošačima koji očarani inovacijama traže drugačije proizvode i one koji odgovaraju upravo njima. Prema časopisu Forbes, u 2016. godini u SAD-u se već jest ili će se tek umiroviti 3,6 milijuna baby boomersa, pripadnika generacije rođene od sredine 40-ih do sredine 60-ih godina prošlog stoljeća. S njima odumire i određeni način poslovanja i razmišljanja o proizvodima. Tko ih nasljeđuje? Milenijci, odnosno generacija ljudi koji su se rodili u zadnjih tridesetak godina. Iako trendovi iz svijeta k nama dolaze nešto sporije i u smanjenom obujmu,

društvene mreže i nama pripremaju sličan scenarij. Mnogi baby boomeri su kod nas već odavno u mirovini, a milenijci su svuda oko nas pa, htjeli-ne htjeli, trebate razmišljati o tome kakav oni posao žele i kakva im je organizacijska kultura bitna. Vrlo visoko na ljestvici njihovih prioriteta je digitalizacija poslovanja s obzirom na to da su im ruke neprestano zauzete barem jednim od telefona. Postavite si pitanje koliko je vaš posao digitaliziran. Imate li preglednu i dostupnu web stranicu, je li kompatibilna s mobilnim uređajima i ažurirana redovito? To je samo početak. Mlađe generacije traže poslove i proizvode koji su prezentirani digitalno. Privlačenje ove mlade generacije bit će vam lakše ako vam je bar dio poslovanja posložen po njihovim standardima. Upravo oni su zaposlenici koji vam mogu donijeti inovacije o kojima možda i ne razmišljate. Osim njih, inovativnost vam mogu omogućiti i sami korisnici koji će vidjevši vašu usmjerenost prema inovativnosti nakon nekog vremena i sami htjeti sudjelovati u razvoju vašeg poduzeća i proizvoda koje nudite. Dopuštanjem vanjskim suradnicima i krajnjim korisnicima da utječu na vašu sljedeću veliku ideju pomoći će vam, između ostaloga, da svoje ideje vidite u novom svjetlu. Kombinirajte ih s tuđima, dolazile one unutar ili izvan poduzeća, jer samo tako ćete doći do željenih rezultata i kompetencije koja je tražena po vašem ukusu, ali i po ukusu onih na koje se vaše poslovanje odnosi. Bez straha krenite u razgovore o idejama koje mogu promijeniti vaše poslovanje. Nitko od vas ne traži da potpuno odustanete od svojih ideja i zamijenite ih tuđim. Dapače, budite poduzeće koje potiče kreativnost, ima inovativan program i radi na inovacijama. Zbog inovativnosti i vi i vaš posao možete samo napredovati. Inovacije privlače pažnju, a vama donose iskustvo, korisnike i, naposljetku, taj dugo priželjkivani profit. Zato bez straha krenite u novo doba i konkurirajte svima jer svijet čeka upravo vaše ideje.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Otvoren inovativni hostel u Zagrebu

Na putu u paralelni svemir

Hostel se nalazi u samom središtu grada, u njega je uloženo čak dva milijuna kuna, a vlasnik Subspacea Hrvoje Krlić svojim će “svemirskim putnicima” nuditi i umjetnički program piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Cijela investicija teška je više od dva milijuna kuna, a kapsule se nabavljaju iz Kine. Osim samih kapsula za spavanje, zanimljivi su sanitarni elementi koji su plod hrvatske ideje i dizajna, pa se tako i taj proizvod može plasirati na inozemnom tržištu. Sanitarni čvorovi napravljeni su od “pe” plastike, a u hostelu se nalaze tri tuša i pet WC-a. Subspace hostel je poseban i zbog toga što je veliki dio interijera unikatan. Zidove je oslikao Tomislav Buntak, slikar i profesor sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, a njegovi radovi u prostoru daju hostelu novu dimenziju unutarnjeg uređenja u zamišljenom svijetu između Zemlje i svemira.

Ideja o novoj vrsti hostela i njena inovativnost dolaze iz želje da Zagreb i Hrvatska budu turistička

ekadašnja prenoćišta za beskućnike u Japanu, napravljena u obliku kapsula, s vremenom su prerasla u smještajne objekte te postala pravi turistički hit. Nastao na ideji korištenja takvih kapsula kao spavaonica, nedavno je u zagrebačkoj Teslinoj ulici otvoren Subspace hostel sa 20 kapsula, napravljenih od VO abs vatrootpornog materijala od kojeg se inače izrađuje unutrašnjost zrakoplova. No, zašto je nastala ta inovacija i hoće li takav oblik smještaja privući turiste, upitali smo Hrvoja Krlića, vlasnika Subspace hostela.

Nova dimenzija unutarnjeg uređenja

predvodnica u Europskoj uniji, a ne sljedbenik starih potrošenih ideja. Hrvoje Krlić, vlasnik Subspace hostela

“Od Blade Runnera do Avatara ljudi putuju svemirom, a naša ideja je omogućiti zemaljskim putnicima da osjete kako bi bilo putovati našim paralelnim svemirom. Kad je riječ o novoj generaciji hostelskog smještaja, ideja je da gosti u hostelima s kapsulama imaju potpunu privatnost za vrijeme spavanja, a da se mogu i družiti što je karakteristično za hostelski smještaj”, rekao je Krlić. Dodao je kako ideja o novoj vrsti hostela i njena inovativnost dolaze iz želje da Zagreb i Hrvatska budu turistička predvodnica u Europskoj uniji, a ne sljedbenik starih potrošenih ideja.

30 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

kapsule se nabavljaju iz Kine, a zanimljivi sanitarni elementi su plod domaćeg dizajna Govoreći o hostelu, Krlić je istaknuo kako svaka kapsula za spavanje ima android monitor s internetom, dok se tastatura nalazi na poleđini daljinskog upravljača. Osim toga, tamo se nalazi sef za dokumente, USB punjači za mobilne uređaje te USB priključak za monitor kako bi gosti mogli pregledati slike ili videosadržaj s putovanja. U kapsuli se može naći i ogledalo za šminkanje, što posebice veseli djevojke i žene. U sklopu hostela je i kafić s terasom. Osim klasičnog smještaja, gostima je u Subspaceu u ponudi i doručak, a kako bi im bio što zanimljiviji boravak u tom “svemirskom” smještaju, organizirat će se i razna umjetnička druženja. Iako prvi u Hrvatskoj, to nije zadnji takav hostel u Europskoj uniji, pa je s kineskim dobavljačem kapsula već dogovorena distribucija i zastupanje u ostalim zemljama EU-a, naglasio je Krlić.

MILENIJ HOTELI I SOLARIS POD NOVIM KROVNIM BRENDOM

Amadria Park izbor između kvalitetnih opcija S ovim novim hrvatskim brendom hotela Hrvatska će se još snažnije pozicionirati na domaćem i stranim tržištima, ocijenila je Ela Komlen, članica Uprave Amadria Parka piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sam hotela iz sastava Solaris Resorta iz Šibenika i opatijskih hotela Milenij te nekoliko značajnih turističkih proizvoda u sklopu tih dviju tvrtki od sljedeće će godine poslovati pod imenom Amadria Park. Pod novim brendom počet će poslovati početkom prosinca, a brend će se postupno uvoditi tijekom 2017. godine. Trenutačno brend obuhvaća hotele s četiri i pet zvjezdica: Milenij, Sveti Jakov, Royal, Grand hotel 4 opatijska cvijeta i Agava u Opatiji te Solarisove hotele Ivan, Jure i Andrija. Uz brend će biti povezani Gastro World, Royal Beach Club, Dalmatinsko Etnoselo, En Vogue Beach Club, Galija i Aquapark Dalmacija. Nazivi Solaris i Mile-

nij koristit će se za ostale hotele i proizvode koji će tijekom sljedeće tri godine biti obnovljeni i integrirani u novi brend. “Amadria Park se temelji na slobodi izbora između različitih kvalitetnih opcija, stalnom unapređenju razine usluge i osobnom pristupu svakome gostu. Naziv Amadria Park odražava ljubav prema Jadranskom moru i sklad s prirodom, što je vidljivo i u stiliziranom listu koji se pojavljuje kao znak novoga brenda. U iduće tri godine planiramo da i preostala dva naša hotela iz Šibenika te jedan iz Opatije, nakon obnove uđu pod ovaj krovni brend jer oni, za sada, ne zadovoljavaju visoke kriterije Amadria Parka”, kazala je Katarina Lilić, brend-menadžerica Amadria Parka, dodajući kako brend naglašava četiri vrijednosti: empatiju, autentičnost, dalekovidnost te odgovornost prema zaposlenicima, gostima, dobavljačima, partnerima i okolišu.

Spajanje daje novi zamah

Članica Uprave Amadria Parka Ela Komlen istaknula je kako je Amadria Park novi hrvatski brend hotela kojim će se

Hrvatska još snažnije pozicionirati na domaćem i stranim tržištima te još više naglasiti jedinstvenost hotela pod tim brendom. “Spajanje pod zajedničkim brendom daje nam zamah. Hotelska industrija je takva da traži potpuni angažman i znanje. Uz investicije u objekte, dodatne sadržaje i kvalitetu usluge ulažemo i u svoje zaposlenike. Smatram da oni već sada imaju ponajbolje uvjete u hrvatskoj hotelskoj industriji”, ocijenila je Ela Komlen. Goran Zrilić, član Uprave Amadria Parka, rekao je kako je Ugo Grupa u proteklih pet godina uložila 560 milijuna kuna u izgradnju novih i obnovu postojećih kapaciteta te uvođenje novih sadržaja u obje destinacije. “Objekti u sastavu Ugo Grupe godišnje ostvare oko 1,3 milijuna noćenja te uprihode oko 550 milijuna kuna, a ostvarujemo prosječni godišnji rast po stopi od tri do pet posto. Amadria Park će svojom ponudom i kvalitetom usluge pozitivno utjecati na daljnji razvoj i pozicioniranje Opatije i Šibenika kao poželjnih turističkih i kongresnih destinacija”, zaključio je Zrilić.

U sklopu Solarisa gradi se konvencijski centar

Ulaganje Ugo Grupe od 58 milijuna kuna Goran Zrilić, predsjednik Uprave Solaris Resorta, kazao je kako će do početka iduće sezone u sklopu kompleksa Solaris biti izgrađen jedinstveni konvencijski centar i to u sklopu Hotela Ivan. Prostirat će se na površini od 6000 četvornih metara, a u

njegovu sklopu bit će 11 dvorana. Također, izgradit će se i velika izložbena dvorana, pa će se osim poslovnih skupova tamo održavati i izložbe, koncerti i proslave. U izgradnju i opremanje konvencijskog centra Ugo Grupa ulaže 58 milijuna kuna.

Goran Zrilić

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Teamnetova rješenja

Prepoznavanjem lica do veće sigurnosti Građani EU-a očekuju da kontrole osoba koje prelaze vanjske granice budu što učinkovitije, kako bi se što bolje odgovorilo na nove izazove kao što su terorizam, ilegalni useljenici i azilanti, ističe Florin Hoinarescu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ilijuni građana Europske unije i državljana trećih zemalja svakodnevno prelaze unutarnje i vanjske državne granice. Prema podacima Europske komisije o Jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost, u 2015. više od 50 milijuna posjetitelja koji nisu državljani zemalja članica posjetili su EU. Osim tih redovitih tokova prijelaza, u 2015. samo su sukobi u Siriji i krize u drugim područjima izazvale 1,8 milijuna neregularnih prijelaza vanjskih granica Europe. Teamnet,

U 2015. više od 50 milijuna posjetitelja koji nisu državljani zemalja članica posjetili su EU jedan od vodećih sistem-integratora u regiji, u suradnji s međunarodnim partnerima trenutačno nudi najtočniju i najbržu tehnologiju prepoznavanja lica u svijetu.

“Sve veća pozornost posvećuje se rješenjima prepoznavanja lica kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama u regiji u kojima posluje Teamnet. To je prirodni proces s obzirom na to da građani EU-a očekuju da kontrole osoba koje prelaze vanjske granice budu što učinkovitije, kako bi se što bolje odgovorilo na nove izazove kao što su terorizam, ilegalni useljenici i azilanti, čime se pridonosi unutarnjoj sigurnosti. Predviđamo da će u sljedećih pet godina potreba za biometrijskim tehnološkim rješenjima zabilježiti značajan porast, s naglaskom upravo na prepoznavanju lica što će pridonijeti višoj razini tehnološke podrške hrvatskim vlastima. Kako su pokazala višegodišnja iskustva i reference iz svijeta, radije se koriste inovativni i pouzdani algoritmi ugrađeni u najnaprednija tehnološka rješenja kriznog upravljanja nego oprema za videonadzor”, naglasio je Florin Hoinarescu, generalni direktor tvrtke Teamnet Hrvatska.

Pronalazak u stvarnom vremenu

Tehnologija prepoznavanja lica već izaziva zanimanje vlasti širom svijeta. Tako u policiji Abu Dabija 250 patrolnih automobila već može čitati lica pri najvišim brzinama. Japan je odlučio

znakovi hrvatske kvalitete NEXE crijep – Cezar, Oktavijan, Glinex, Mediteran, Dioklecijan Oktavijan i Cezar su crjepovi velikog formata koji svojom kvalitetom, bojom i dizajnom predstavljaju jedinstvenu kombinaciju za krov, a Glinex kontinental i Glinex rustik su crjepovi iznimne kvalitete, kontinentalni tipovi, dvostruko utoreni, s rupom za čavao. Crijep Mediteran idealno je rješenje za krovove u priobalju te one izložene učestalim i jakim vjetrovima, dok je Dioklecijan crijep velikog formata koji svojom kvalitetom, bojom i dizajnom predstavlja jedinstvenu kombinaciju za krov. Dilj d.o.o.

Dilj d.o.o. Vinkovci osnovan je 1922. Bavi se proizvodnjom crijepa, a od 2001. posluje u sastavu Nexe Grupe. To je tvrtka duge tradicije i kontinuiteta, orijentirana na kupca s obzirom na kvalitetu i cijenu svojih proizvoda.

32 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Održan 22. Bakutel

Hrvatske IT tvrtke u Azerbajdžanu

uvesti softver za prepoznavanje lica kao ključnu mjeru sigurnosti u zračnim lukama, posebice za Ljetne olimpijske igre koje se održavaju 2020. godine, kako bi se povećala sigurnost i spriječila infiltracija terorista u zemlju. Također, njemački ministar unutarnjih poslova izjavio je da će vlasti početi koristiti softver za prepoznavanje lica na željezničkim kolodvorima i zračnim lukama u zemlji kako bi identificirali osobe za koje sumnjaju da bi izvele terorističke aktivnosti. Posebice je zanimljivo kako Teamnetova platforma za upravljanje krizama (Emergency&Crisis Management Suite) integrira mogućnosti prepoznavanja lica povezivanjem s videokamerama koje su raspoređene u sustave nadzora. Time se osumnjičeni mogu pronalaziti u stvarnom vremenu, upozoravajući operatora i snage sigurnosti stvarajući automatska upozorenja i reagirajući neovisno je li lice s popisa sustav prepoznao. Rješenje također osigurava sposobnost preciznog podudaranja zahvaljujući korištenoj najnaprednijoj tehnologiji te jednostavnom prilagođavanju, implementaciji i integraciji, te je prilagodljivo svim internim procesima, kao i za analize offline videoarhive za potrebe forenzičara.

rvatska gospodarska komora šestu godinu zaredom organizirala je nastup hrvatskih informatičkih tvrtki na 22. međunarodnom sajmu i konferenciji o telekomunikacijama i informacijskim tehnologijama Bakutel, koji se održavao od 29. studenog do 2. prosinca u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. Na hrvatskom nacionalnom štandu, čiju je gradnju organizirao HGK, kao izlagači predstavile su se tvrtke Banksoft, Span, Sekom i Poslovna inteligencija. Poslovni razgovori organizirani su u suradnji s Privremenim uredom Republike Hrvatske u Azerbajdžanu. Poslovna inteligencija vodeća je tvrtka za primjenu analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u Jugoistočnoj Europi. Tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, nakon nastupa 2013. na Bakutelu sklopila je ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrt-

kom za stručnu bankarsku uslužnu potporu. Sekom se bavi izvođenjem cjelovitih informatičkih sustava i aplikativnih rješenja više od 25 godina. Na Bakutelu posebno

Nastup na Bakutelu organizirao je HGK naglašavaju inovativne aplikacije iz hotelijerstva i naftne industrije, za koje je iskazan značajan interes i na ovome tržištu. Span se više od 20 godina bavi razvojem softvera i sistemskom integracijom. Nakon tri godine uspješnog poslovanja sestrinske tvrtke InfoCumulus s azerbajdžanskim Azerfonom i Bakcellom, Span je otvorio ured u Bakuu kako bi svojim korisnicima omogućio isporuku rješenja uz lokalnu potporu. (B.O.)

Smrznuti kvarnerski škamp Kvarnerski škamp se uzdigao na jedno od prvih mjesta u gastro ponudi autohtonih delicija kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja. Uvidjevši potrebu za njegovim očuvanjem i promicanjem, tvrtka RO-Trade poočela je još 1996. proizvoditi smrznuti kvarnerski škamp u svojem pogonu za preradu i konfekcioniranje ribe uz poštovanje svih standarda te primjenu sustava HACCP-a te danas izvozi oko 95 posto proizvoda smrznutoga kvarnerskog škampa. RO-Trade d.o.o.

RO-Trade d.o.o. privatna je tvrtka osnovana 1993. sa sjedištem u Skrbčićima na otoku Krku, a bavi se ribarstvom, otkupom i trgovinom svježe jadranske ribe, rakova, školjki i drugih morskih organizama na domaćem i inozemnom tržištu. Geografski položaj sjedišta tvrtke i pogona za prihvat i preradu omogućuje tvrtki da uvijek ima svježu i kvalitetnu ribu mjesnih ribara.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

kad romkinje uzmu posao u svoje ruke Uz pomoć programa Care International Balkans, Romkinje iz tuzlanskog kraja u potrazi za poslom osnovale su žensku romsku zadrugu Bolja budućnost, a slične aktivnosti se provode u skladu s USAID-ovim Programom podrške marginaliziranim grupama žena piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

iše od 50 Romkinja iz Tuzle i okoline uz pomoć i podršku programa Care International Balkans pokrenulo je vlastiti biznis, točnije počele su se baviti stočarstvom, poljoprivredom, uzgojem pilića i proizvodnjom romskih specijaliteta. Na početku rezultati poslovanja nisu bili obećavajući, ali zahvaljujući upornosti Romkinja, ali i podršci Care IB-a, osnovale su Udrugu žena Romkinja Bolja budućnost. Kao i kod drugih sličnih udruga, na početku su se gomilali problemi, a plasman njihovih proizvoda vlast nije željela ili mogla stimulirati, ili pak jamčiti za njega. Polovinom ove godine Romkinje su udrugu preregistrirale u žensku Romsku zadrugu Bolja budućnost, prvu u Bosni i Hercegovini. Cilj zadruge je da se marginaliziranim ženama, odnosno ženama kojima je zbog socijalnog i etničkog podrijetla, nezavršenog osnovnog obrazovanja ili zbog nasilja u obitelji ugrožena egzistencija, pomogne kako bi se zaposlile. Zadruga je angažiranjem profesionalnih trenera omogućila ženama edukaciju o radu na zemlji, u kući, ali i o izradi biznis-planova. Također, provjereno je ispunjavaju li članice uvjete za obavljanje djelatnosti za koje su aplicirale, a tek potom su odobravani socijalni zajmovi. Rezultati nisu izostali, ali se posao tek razvija. U Tuzli, pored plasmana proizvoda na tržnicama, organiziraju se i posebni sajmovi romske kućne radinosti. Slične su i aktivnosti koje provodi USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama žena u razvoju biznisa. Kako je izjavio Jasmin Bešić, USAID-ov direktor ovog programa, za realizaciju

aktivnosti osigurano je 700.000 konvertibilnih maraka u devet lokalnih zajednica - Visokom, Zvorniku, Konjicu, Rudom, Kalinoviku, Tešnju, Tesliću, Prijedoru i Livnu, a s tim općinama razvijaju se različiti oblici suradnje.

Ipak se kreće

Potkraj rujna na zavodima za zapošljavanje u BiH bilo je evidentirano 514.935 nezaposlenih osoba, od čega su 270.993 ili 52,61 posto žene. Istodobno, u državi je bilo registrirano 727.255 zaposlenih od kojih su 298.093 žene. Jačanje socijalnog statusa žena na selu predstavlja ekonomski napredak cjelokupne društvene zajednice, što će posebice pridonijeti jačanju uloge i afirmaciji žene u obitelji, smatraju članice Udruge poslovnih žena iz Bratunca u Republici Srpskoj. Na selu u BiH na žene se još gleda vrlo tradicionalno, što znači da im je isključiva obveza baviti se kućom i

34 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

obitelji. No, prvi rezultati poslovnih aktivnosti žena, iako sporo, mijenjaju taj tradicionalni stav. Čini se da se te promjene brže događaju u povratničkim naseljima. Tako u Konjević-Polju, nedaleko Srebrenice, udruga žena ima 84 članice, od kojih su 60 posto samohrane majke, a njih četrdesetak su edukativno i ekonomski osnažene. U ovoj udruzi, a slično je i s ostalima u BiH, svaka je članica skuhala i više od 200 kilograma različitih pekmeza, ali im je problem njegov plasman. U Sarajevu su tim ženama širom otvorili vrata - najmanje jedanput mjesečno se na gradskim trgovima i parkovima organiziraju trodnevni sajmovi zdrave hrane. Nastupi za žene su besplatni, a na štandovima su izloženi sokovi, pekmezi, ljekoviti čajevi, med, krumpir, luk, domaći dimljeni sirevi, suho meso, i to sve po nižim cijenama od onih na tržnicama i u prodavaonicama.

BiH ruši turističke rekorde

Sve je spremno za skijaše Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 10 ovogodišnjih mjeseci BiH je posjetilo 902.000 turista koji su ostvarili 1,8 milijuna noćenja

uristički radnici u Bosni i Hercegovini očekuju da će i ovu godinu okončati s rekordnim posjetom većim od milijun posjetitelja i dva milijuna noćenja. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 10 ovogodišnjih mjeseci BiH je posjetilo 902.000 turista koji su ostvarili 1,8 milijuna noćenja. Broj gostiju bio je za 11,6 posto veći nego u 10 mjeseci prošle godine, a broj noćenja inozemnih gostiju povećan je za 15 posto. Ovo su službeni podaci, ali svi analitičari, pa i hotelijeri, tvrde da je gostiju i noćenja bilo najmanje dvostruko više. Bilo kako bilo, ovo će zasigurno biti rekordna sezona u kojoj su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Hrvatske, više od 135.000, zatim Turske 114.572, Srbije 108.000, Italije 87.543 i Slovenije 72.620.

Najveći rast ostvarili su gosti iz Turske za 14,3 i Slovenije za 8,5 posto. Radnici Kantonalnog javnog poduzeća ZOI-84, koji upravljaju objektima u Sarajevu te na Bjelašnici i Igmanu, tvrde da spremno dočekuju novu zimsku sezonu koja će službeno biti otvorena sredinom

prosinca, a najveći dio priprema za sezonu skijanja je završen. Obavljen je servis žičara i obavljaju se zadnji poslovi na uređenju staza. Od 30 kupljenih topova za proizvodnju umjetnog snijega stiglo je njih sedam i u tijeku je njihova montaža, a bit će pušteni u rad čim to vremenske prilike dopuste. Ski karte za žičare su u prodaji od 1. studenoga i 15 posto su jeftinije od lanjskih. Turistički radnici na Jahorini također tvrde da su završili s pripremama i otvaranje sezone zimskih radosti zakazali su za 17. prosinac, ali i do tog datuma na Jahorini će biti živo uz gostovanja popularnih pjevača i kulinarskih majstora iz Srbije i Crne Gore. I s Vlašića i Kupresa stižu vijesti o završetku priprema i proširenju ponude za ovu skijališnu sezonu. (Z.L.)

Agencija za statistiku BiH

Vanjskotrgovinski deficit 5,5 milijardi KM

osna i Hercegovina je u 10 mjeseci ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvezla roba u vrijednosti 7,6 milijardi konvertibilnih maraka ili 2,6 posto više u odnosu na isti lanjski period. Uvoz je u tom razdoblju iznosio 13,2 milijarde KM uz neznatni pad od 0,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,1 posto, a vanjskotrgovinski deficit je porastao na 5,5 milijardi KM. U zemlje Cefte izvezeno je roba u vrijednosti 1,1 milijardu KM što je pad od 0,2 posto, a uvezeno u vrijednosti 1,6 milijardi KM uz rast od 3,3 posto i to zahvaljujući deficitu u trgovanju sa Srbijom. Naime, u Srbiju je

izvezeno roba za 654,9 milijuna KM što je na lanjskoj razini, a uvezeno za 1,4 milijarde KM uz rast od 3,9 posto. U zemlje EU-a BiH je izvezla roba u vrijednosti 5,5 milijardi KM uz rast od 2,9 posto, a uvezla za 8,1 milijardu KM uz rast od 1,8 posto. Njemačka je i dalje prvi trgovinski partner BiH. U tu državu izvezeno je roba u vrijednosti 1,2 milijarde KM, što je povećanje od 5,2 posto, a uvezeno u vrijednosti 1,6 milijardi KM uz rast od 2,9 posto. Italija je i po izvozu i uvozu drugi partner. Izvoz u Italiju u 10 ovogodišnjih mjeseci bio je težak 931,8 milijuna KM uz pad od 9,3 posto, a uvoz 1,5 milijardi KM uz rast od 6,6 posto u odnosu na lanjskih

10 mjeseci. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 801,9 milijuna KM uz rast od 2,4 posto, a uvoz je vrijedio 1,3 milijarde KM uz pad od 6,5 posto te je Hrvatska treći trgovinski partner BiH. Zahvaljujući ponovnom izvozu mesa trgovanje s Turskom prvi put u godini zabilježilo je pozitivne pomake. Izvoz je vrijedio 298,8 milijuna KM uz rast od 3,3 posto, dok je uvoz vrijedio 565,8 milijuna KM uz rast od 5,8 posto. Trgovanje s Rusijom i dalje bilježi minuse. Zbog zabrane izvoza voća i povrća u Rusiju je plasirano skromnih 61,6 milijuna KM ili 15,8 posto manje, a uvoz je iznosio 543,2 milijuna KM što je pad od 31,2 posto. (Z.L.)

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Najnovije izdanje Bijele knjige za Srbiju

Kako kažu strani investitori Na predstavljanju Bijele knjige 2016. Savjeta stranih investitora, srpska vlada je potvrdila svoju spremnost da, iako 65 posto dosadašnjih preporuka još nije realizirala, učini sve da se poboljša poslovna klima piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

Željeznica u fokusu

Vlak za Zagreb Na predstavljanju preporuka stranih investitora, srpski premijer Vučić je rekao kako je u fokusu njegove vlade infrastruktura i da će to biti jedna od glavnih aktivnosti u narednom razdoblju. Istaknuo da je podjednako važna izgradnja pruga kao i cesta, te da je u agendi, uz izgradnju brze pruge do Budimpešte i rekonstrukciju pruge Beograd-Bar, i stvaranje uvjeta za bolje funkcioniranje željezničkog prijevoza na pravcima Beograd-Zagreb i Beograd-Sarajevo. “Sarajevo razumije značaj ove teme, Zagreb nema odgovora, ali vjerujem da ćemo i taj pravac ojačati”, naglasio je Vučić.

avjet stranih investitora (Foreign Investors Council, FIC) vrlo je utjecajno poslovno udruženje u Srbiji što potvrđuje i prihvaćanje i realizacija većine njegovih preporuka koje se jednom godišnje pakiraju u tzv. Bijelu knjigu s podnaslovom Prijedlozi za poboljšanje poslovnog okruženja u Srbiji. Bijela knjiga 2016. predstavljena je prošloga tjedna u Beogradu, a događaju je nazočio čitav ekonomski ministarski tim Vlade Srbije na čelu s premijerom Vučićem, što je još jedna ilustracija toga koliko ozbiljno vrh države uzima ono što kažu strani investitori. Toliko da se sve više čuju upozorenja da bi trebalo čuti i radnike, bar kada je u pitanju radno zakonodavstvo, kao i domaće gos-

podarstvenike koji ni približno ne mogu računati na sličnu poslovnu podršku i uvažavanje. Ali, upravo suprotno takvim očekivanjima domaćih igrača, Vučić je na promociji Bijele knjige 2016. u beogradskom Metropolu najavio još intenzivniju suradnju s FIC-om. “U Savjetu stranih investitora imamo iskrenog savjetnika”, ocijenio je i najavio da će Vlada formirati posebnu radnu grupu za suradnju s ovim udruženjem, koja će se sastajati jednom tjedno i u čijem će radu i sam sudjelovati kad god može. Osim toga, formirat će i nacionalni savjet za konkurentnost zajedno s FIC-om, Američkom gospodarskom komorom i sličnim organizacijama, i to već do kraja ove godine. Savjet stranih investitora bez sumnje je respektabilna snaga

36 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

jer okuplja preko 130 kompanija koje su u Srbiju uložile 28,7 milijardi eura, s učešćem od 21,7 posto u BDP-u Srbije, 22,2 posto u izvozu i 18 posto u državnom prihodu od poreza na dobit poduzeća, a zajedno zapošljavaju oko 94.000 ljudi. Premijer Srbije je naveo kako je u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost stranih investicija iznosila 1,25 milijardi eura, što je za oko 8,5 posto više nego u istom periodu lani i ocijenio da će taj iznos na kraju 2016. biti između 1,8 i 1,9 milijardi eura. Izjavio je kako je po tome Srbija “apsolutni šampion u regiji Zapadnog Balkana jer će, na primjer, Bosna i Hercegovina imati na kraju 2016. oko 400 milijuna eura stranih investicija”. Vučić je iskoristio priliku da se pred investitorima pohvali i drugim ekonom-

2. godišnja degustacija

skim rezultatima, pa je naveo kako je vanjskotrgovinski deficit Srbije u prvih osam mjeseci ove godne smanjen za 23 posto, da je izvoz, izražen u eurima, rastao za 9,2 posto, a uvoz za 3,8 posto. Smanjen je i deficit tekućeg računa i platne bilance za 20,5 posto i u potpunosti je pokriven stranim izravnim investicijama. Ponovio je da će ove godine rast BDP-a u Srbiji biti 2,7 ili 2,8 posto, čemu najveći doprinos daju prerađivačka industrija, energetika, građevinarstvo i rudarstvo.

leasing radne snage

Vučić se osvrnuo na jednu od glavnih zamjerki stranih investitora u Srbiji i podsjetio da je obećao ukidanje parafiskalnih nameta, ali da Vlada na čijem je čelu ima golemi problem s time jer lokalne samouprave zahvaćaju onoliko koliko im treba, ne slušajući nikoga, pa parafiskalnih nameta ima preko 400. Na kraju svi dođu do Vlade da im plati dugove, a prihode kreiraju po potrebi, dodao je on. “Nismo našli ni modus ni rješenje ovog problema”, priznao je Vučić. Za druga dva problema rješenje je nađeno, pa će do kraja veljače biti donesen zakon o leasingu radne snage. “Radit ćemo i na tome da ujednačimo praksu inspekcija i organa uprave prihoda, da se jednako postupa i u Vranju, Nišu i Novom Sadu, da inspekcija ima isti pristup prema svima”, najavio je srpski premijer. Prema najnovijem izdanju Bijele knjige, koje je dvostruko deblje nego lani, najveći napredak je ostvaren u području nekretnina i gradnje, i u četiri područja općeg pravnog okvira kao što su zaštita konkurencije i potrošača, državna pomoć i javno bilježništvo, kao i u sektorima telekomunikacija, nafte i plina i privatnog osiguranja. Najmanji napredak, prema ovom dokumentu, uočen je u sektorima poreza i radno-pravnih propisa, kao i zakona koji se odnose na devizno poslovanje i stečaj, ali i u sektorima hrane i poljoprivrede, osiguranja i sredstava za održavanje higijene u domaćinstvu i kozmetike. Predsjednica Savjeta stranih investitora Jana Mihajlova, regionalna direktorica kompanije Nestle Adriatic, kazala je da u 65 posto preporuka i dalje nema napretka, ali postoji

određeni optimizam članica FIC-a zbog političke i ekonomske stabilnosti. “Mi smo tu dugoročno, želimo da Srbija bude dobro mjesto za biznis i ulaganje, želimo ubrzati razvoj privrede i zato smo partneri za rast”, istaknula je Mihajlova.

Izmjene Zakona o stečaju

Podsjetila je da postoje problemi u primjeni poreznih propisa, da nije regulirano iznajmljivanje radne snage, niti su riješene administrativne prepreke za zapošljavanje stranaca. Član Upravnog odbora FIC-a Goran Pitić, predsjednik Upravnog odbora banke Societe general Srbija smatra da veliki problem pri poboljšanju poslovne klime predstavlja i veliki broj dugoročno nesolventnih tvrtki koje još posluju uslijed nepostojanja automatskog stečaja. O Zakonu o stečaju priča se već godinama, iako je nekoliko puta mijenjan i dopunjavan, a nesolventne tvrtke i dalje u velikoj meri opterećuju gospodarstvo. Pomaka ima, ali i mogućnosti za zloupo-

Savjet stranih investitora okuplja preko 130 kompanija koje su u Srbiju uložile 28,7 milijardi eura rabu pojedinih odredbi zakona kao što je “unapred pripremljen plan reorganizacije poduzeća UPPR” koji je često mrtvo slovo na papiru i često tek prilika za odugovlačenje stečaja u beskraj, ocijenio je Pitić. On je naveo kako FIC predlaže uvođenje institucije automatskog stečaja u slučaju dugotrajne nesposobnosti plaćanja u skladu s Ustavom Srbije, osiguranje prava kreditora kao i propisivanje procedure za izmjenu usvojenog plana reorganizacije. Pitić je naveo kako je vlada prepoznala da je nužno poboljšati postojeći Zakon o stečaju i nedavno je predstavila prijedlog njegovih izmjena i otvorila javnu raspravu, u kojoj će, kako je najavio, poslije analize aktivno sudjelovati i članice FIC-a.

Hrvatska vina osvajaju Srbiju Hrvatska vina još su jednom osvojila Srbiju. Na 2. godišnjoj degustaciji hrvatskih vina u beogradskoj Crowne Plazi, srpskom se tržištu prošloga tjedna predstavilo 12 hrvatskih vinarija. Više od 200 vinskih stručnjaka, mahom distributeri, trgovci, ugostitelji i novinari, imalo je priliku kušati najbolja vina iz vinarija Zlatan otok, Vina Matošević, Vina Belje, Iločki podrumi, Veralda, PP Orahovica, Erdutski vinogradi, Kronos, Feravino, Kutjevo, Dingač Skaramuča i Podrumi Kolar. “Za vinsku zemlju važna je kontinuirana promocija na potencijalnim tržištima, posebice onim u našoj neposrednoj blizini”, ističe Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva HGK. Dodaje da HGK hrvatska vina u Srbiji promovira uz pomoć sredstava iz EU fondova. “Upravo projekt Promocija hrvatskih vina na tržištu Srbije koja se financira iz sredstava EU-a može dati rezultat većoj prepoznatljivosti brenda Vina Croatia i hrvatskih vina”, kaže Barbarić i ističe da će se hrvatske vinarije već na početku sljedeće godine, kroz sredstva tzv. Vinske omotnice za promidžbu na trećim tržištima, na isti način predstaviti u Novom Sadu. Također, u Beogradu se predstavlja ekskluzivno vino Zlatan Pošip Aurum, napravljeno u čast pokojnog Zlatana Plenkovića, koje gosti mogu kušati. “Naime, radi se o pošipu 2015. iz Makarskog vinogorja sa 23-karatnim jestivim zlatom. Vino se neće moći kupiti nigdje osim u vinariji Zlatan otok u Sv. Nedelji na Hvaru”, rekao je Darko Janković iz vinarije Zlatan otok. Janković dodaje kako se zajedničkim promocijama može upoznati kupce na stranim tržištima i utjecati na izbor vina za daljnju prodaju.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Izvješće Paying Taxes 2017 Svjetske banke i PwC

Manje opterećenje poreznih obveza Prema rezultatima istraživanja koje je obuhvatilo 189 gospodarstava, Hrvatska se po lakoći plaćanja poreznih obveza nalazi na 49. mjestu. Ukupna porezna stopa je iznosila 20,9 posto, dok je za 31 uplatu ukupno bilo potrebno 206 sati

U Za povrat PDV-a u prosjeku se utroši 14 sati kako bi se podnio zahtjev, dok se na povrat čeka oko pet mjeseci

gospodarstvima diljem svijeta i dalje se bilježi napredak u pojednostavljivanju i smanjivanju administrativnog opterećenja poduzeća pri ispunjavanju poreznih obveza, navodi se u najnovijem izdanju izvješća Paying Taxes 2017 koje su pripremili Svjetska banka i PwC. Nedavno objavljeno izvješće otkriva da se ukupna porezna stopa smanjila za 0,1 postotni bod na 40,6 posto, vrijeme utrošeno na ispunjavanje poreznih obveza smanjilo se za osam sati na 251 sat, a broj uplata za 0,8 na 25 uplata. Ovogodišnjom opsežnijom analizom otkrilo se da su u nekim gospodarstvima postupci koji slijede nakon podnošenja prijave poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) i poreza na dobit među najzahtjevnijim i najdužim postupcima koje poduzeća moraju slijediti. U nekim slučajevima trajanje tog postupka može dovesti do odgoda u novčanim tokovima i administrativnih odgoda dužih od godine dana.

Pad porezne stope, ali i broja uplata

U izvješću Paying Taxes 2017 razmatra se jednostavnost procesa plaćanja poreza u 189 gospodarstava. Za svako je gospodarstvo napravljen model oporezivanja poduzetnika na temelju analize hipotetskog lokalnog srednjeg poduzetnika.

38 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Hrvatska se prema rezultatima ovog istraživanja po lakoći plaćanja poreznih obveza nalazi na 49. mjestu. Ukupna porezna stopa je iznosila 20,9 posto, dok je za ukupno 31 uplatu bilo potrebno 206 sati. Broj uplata se na godišnjoj razni povećao zbog uvođenja obveze plaćanja pristojbe za radio i televiziju koja se provodi mjesečno, a nije automatizirana. Tako je u odnosu na prošlu godinu broj ukupnih uplata povećan sa 19 na 31, dok je potrebno vrijeme ostalo nepromijenjeno.

Povrat PDV-a i nadzor

Globalno smanjenje od osam sati u prosječnom vremenu potrebnom za ispunjenje poreznih obveza veće je nego proteklih godina, što odražava stalna poboljšanja u elektroničkim poreznim sustavima i, osobito, reforme provedene u Brazilu. Slično tome, smanjenje uplata uglavnom se može pripisati uvođenju i upotrebi elektroničkih sustava za prijavu i plaćanje poreza, što je ujedno i najčešća značajka prošlogodišnjih poreznih reformi. Blagi pad ukupne porezne stope posljedica je činjenice da su 44 gospodarstva povećala poreze, dok ih je 38 smanjilo. Također je riječ o spoju smanjenja ostalih poreza koji su poništeni malim povećanjima dobiti i poreza na plaću. Na globalnoj je razini najčešća značajka prošlogodišnjih poreznih reformi bilo uvođenje ili poboljšanje elektroničkih sustava za prijavu i plaćanje poreza. Takve je promjene uvelo 26 gospodarstava. Jamajka bilježi najbolje rezultate jer se broj uplata smanjio sa 26 na 11. Zahvaljujući proširenom dijelu istraživanja otkrilo se da jedan od najvećih izazova predstavlja odnos koje društvo ima s poreznim tijelima nakon podnošenja porezne prijave, dok se sam postupak značajno razlikuje ovisno o područjima. U izvješću se navodi da 162 gospodarstva imaju sustav PDV-a, pri čemu u 93 gospodarstva analizirana hipotetska poduzeća mogu tražiti povrat PDV-a. Brz i učinkovit proces može biti ključan u izbjegavanju problema s novčanim tokovima. U gospodarstvima sa

-a

u ispunjavanju

sustavom povrata PDV-a u prosjeku se utroši 14 sati kako bi se podnio zahtjev za povrat PDVa, no nakon toga mora se čekati pet mjeseci (gotovo 22 tjedna) kako bi se taj povrat i dobio. Analizom se pokazalo da je u gospodarstvima s visokim prihodima uglavnom potrebno manje vremena za ispunjavanje obveza za povrat PDV-a (gotovo osam sati) nego u gospodarstvima s niskim prihodima (gotovo 27 sati). Povrat PDV-a pokreće nadzor u 70 posto gospodarstva, a od toga u više od pola (58 posto) sveobuhvatni nadzor. Istraživanje je također pokazalo da se u 180 analiziranih gospodarstava u 2015. godini naplaćivao porez na dobit. Od toga u njih 74 samostalni ispravak prijave poreza na dobit vjerojatno će dovesti do poreznog nadzora. Analiziranim hipotetskim društvima u prosjeku treba 17 sati kako bi ispravili pogrešku u prijavi poreza na dobit. Ako porezno tijelo zatraži nadzor, on će trajati nešto više od 17 tjedana. Usporedbom zemalja s visokim i niskim prihodima otkrilo se da je u zemljama s niskim prihodima potrebno dvostruko više vremena za obavljanje postupaka za ispravljanje pogrešaka u prijavi poreza na dobit te je dvostruko vjerojatnije da će se provesti nadzor.

Olakšano plaćanje poreza

“Do sada nam je bilo dostupno malo informacija o troškovima postupaka nakon podnošenja porezne prijave. Novi indeks postupaka nakon podnošenja porezne prijave pokazao je da postoje značajne razlike na svjetskoj razini u pristupu koji porezna tijela primjenjuju u pogledu povrata PDV-a i reviziji poreza na dobit. Nadamo se da će novi podaci pomoći vladama u boljem razumijevanju učinka koji ti postupci imaju na poduzeća te potaknuti reforme i poboljšanja kojima bi se poduzećima olakšalo poslovanje”, istaknuo je Augusto Lopez-Claros, direktor Grupe za globalne pokazatelje u okviru Odjela za ekonomiku razvoja u Svjetskoj banci. “Iako razumijemo pritisak na vlade da podignu porezne prihode radi financiranja javne potrošnje, izvješće Paying Taxes</em> pokazalo je da vlade i porezna tijela u mnogim gospodarstvima olakšavaju poduzećima plaćanje poreza, što među ostalim uključuje i mogućnost traženja povrata PDV-a ili nošenja s nadzorom zbog poreza na dobit. Učinkovitiji porezni sustavi pogoduju poslovanju što pak pomaže u poticanju gospodarskog rasta i ulaganja”, ocijenio je Andrew Packman, lider za područje porezne transparentnosti i ukupnih poreznih doprinosa u PwC-u. (V.A.)

globalno, najčešća značajka poreznih reformi je poboljšanje elektroničkih sustava za prijavu i plaćanje poreza

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Zagrebačka banka

Krediti za unapređenje turističke ponude Malim poduzetnicima i privatnim iznajmljivačima dostupni su dugoročni i kratkoročni krediti za proširenje ili gradnju novih kapaciteta, preuređenje i opremanje

uristička sezona tek je završila, no pripreme za sljedeću počinju već sada. Iz godine u godinu očekivanja gostiju su sve veća pa je potrebno kontinuirano ulaganje u kvalitetu turističkog proizvoda koje će pridonijeti produljenju sezone, konkurentnosti i postizanju bolje cijene iznajmljivanja. Zagrebačka banka zato poduzetnicima i iznajmljivačima nudi nekoliko kreditnih linija koje im omogućuju da unaprijede svoju ponudu, prilagode se trendovima te povećaju konkurentnost na tržištu. Za male poduzetnike dostupni su kratkoročni krediti s rokom otplate do godine dana te dugoročni za financi-

ranje ulaganja u turizmu, poput onih iz posebnih kreditnih linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili Europske investicijske banke, za koje je rok otplate do 17 godina. Sredstva se, primjerice, mogu uložiti u kupnju, obnovu ili gradnju hotela, restorana, zabavnog parka, kampa ili za povećanje kategorizacije preuređenjem ili izgradnjom dodatnih sadržaja poput bazena, wellnessa, igrališta te povećanje energetske učinkovitosti. Privatnim iznajmljivačima na raspolaganju su eurski krediti za proširenje turističkih kapaciteta namijenjeni većim građevinskim zahvatima poput dogradnje apartmana ili izgradnje bazena te kunski krediti za pripremu

turističke sezone na rok otplate do čak 36 mjeseci koji mogu poslužiti za opremanje soba, apartmana, kampova, kupnju plovila ili opreme. Uvjeti kreditiranja ovise o specifičnostima poslovanja i potrebama. No važno je napomenuti da Zagrebačka banka svojim klijentima, turističkim djelatnicima, ne nudi samo kredit već i cijeli paket usluga – od savjetovanja, financiranja preko osiguranja imovine i gostiju.

Hrvatska poštanska banka

Niže kamate Kamatne stope se snižavaju na sve kredite građana s promjenjivom kamatom u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa

rvatska poštanska banka od 1. siječnja 2017. snizit će kamatne stope na sve kredite građana s promjenjivom kamatom. U skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za eure i kune, HPB će kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu sniziti za 0,34, a na kredite u kunama za 0,22 postotna boda u odnosu na uvjete koji vrijede do kraja ove godine, priopćeno je prošli tjedan iz HPB-a. Ovo je sedmo snižavanje kamatnih stopa na kredite HPB-a građanima u posljednje tri godine, a kamate su u tom

40 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

razdoblju snižene od 1,32 postotna boda do 1,74 postotna boda, ovisno o ugovorenoj vrsti, odnosno valuti kredita. HPB nastavlja povećavati kreditnu aktivnost i, nasuprot stagnaciji tržišta, sa 3,6 milijardi kuna novoodobrenih plasmana u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvario je rast bruto kreditnog portfelja od 8,8 posto. Krediti stanovništvu porasli su 601 milijun kuna, odnosno 13 posto, i to sa stambenim kreditima na prvom mjestu uz rast od 473 milijuna kuna što predstavlja skok od gotovo 50 posto.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Bolji uvjeti osiguranja izvoznih potraživanja

Izvoznici koji s inozemnim kupcima ugovaraju odgodu plaćanja do jedne godine moći će osigurati i do 90 posto svojih potraživanja za razliku od dosadašnjih 85 posto

prava Hrvatske banke za obnovu i razvitak donijela je Odluku o izmjeni uvjeta Programa osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja te odluku o produženju roka provedbe Programa osiguranja koji je namijenjen malim izvoznicima, priopćeno je prošlog tjedna iz Banke. Od sada će izvoznici koji s inozemnim kupci-

HBOR nastavlja i s Programom osiguranja za male izvoznike ma ugovaraju odgodu plaćanja do jedne godine moći osigurati i do 90 posto svojih potraživanja za razliku od dosadašnjih 85 posto. Razdoblje čekanja na isplatu odštete skraćeno je s pet mjeseci na tri mjeseca te je na taj način izvoznicima omogućeno efikasnije upravljanje likvidnošću.

I za izvoznike-početnike

do kraja 2018. godine. Tako će HBOR i dalje poticati izvozne projekte mikro i malih poduzetnika čiji godišnji izvozni promet iznosi do dva milijuna eura. Korisnici ove police osiguranja istodobno mogu biti i poduzetnici koji tek započinju izvoziti. Predmet osiguranja su novčana potraživanja s odgodom do 180 dana, a police osiguranja mogu se vrlo povoljno i jednostavno ugovoriti za jednog ili više inozemnih kupaca. U slučaju neplaćanja inozemnog kupca HBOR po ovoj polici isplaćuje poduzetnicima do 95 posto osiguranog iznosa potraživanja u roku od tri mjeseca. Tijekom dvogodišnje provedbe Programa osiguranja za male izvoznike HBOR je osigurao izvozni promet u visini od oko 10 milijuna kuna čime je podržan izvoz nekoliko industrija od čega je najzastupljenija prerađivačka (sanitarna oprema, građevni elementi i plastična ambalaža). Izvoznici su najveći interes iskazali za osiguranje kupaca iz Slovenije, Italije, Francuske i Srbije. Do sada su isplaćene odštete zbog neplaćanja kupaca iz Italije zahvaljujući kojima poduzetnici nisu iskusili veće probleme s likvidnošću u svom poslovanju, zaključuje se u priopćenju HBOR-a.

13,72 mlrd kn

iznos osiguranog iznosa kroz Program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja

25,35 mil kn

visina isplaćene odštete

Tijekom dosadašnje provedbe Programa osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja, HBOR je osigurao izvozni promet u visini od oko 13,72 milijarde kuna čime je podržan izvoz prerađivačke industrije (pretežito farmaceutske i metalne industrije) i trgovine. Tijekom provedbe Programa isplaćeno je 25,35 milijuna kuna odštete i to najviše zbog neplaćanja kupaca iz Italije. Najveći interes izvoznici trenutačno pokazuju za izvoz na tržišta Ruske Federacije, Francuske i Indonezije. Produžen je i rok provedbe Programa osiguranja koji je namijenjen malim izvoznicima 5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Porast industrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja u listopadu je zabilježila godišnji rast od 1,8 posto, posljednji su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Promatrajući na mjesečnoj razini, bio je to drugi mjesec za redom u kojem je zabilježena pozitivna stopa rasta. Tako je prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima industrijska proizvodnja zabilježila mjesečni rast od 1,6 posto. To se dogodilo prije svega zbog rasta u kategoriji energije od 17,4 posto te zbog blagog rasta od 0,3 posto u kategoriji kapitalnih proizvoda. U 10 mjeseci ove godine industrijska proizvodnja je zabilježila rast od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Skromno trgovanje na tržištu novca Na novčanom tržištu i dalje dominira iznimno visoka ponuda novca. Istodobno je potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo slaba, pa je i međusobno trgovanje sudionika skromno i uz krajnje nisku kamatnu stopu. Uobičajeno, potkraj mjeseca dolazi do odljeva likvidnosti iz sustava uslijed plaćanja obveza državi od strane korporativnog sektora. Taj odljev ni u studenome nije potaknuo potražnju na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava odrazila se i na redovitu obratnu repo aukciju koju je prošli ponedjeljak održala Hrvatska narodna banka. Tada je depozitnim institucijama plasirano samo 80 milijuna kuna na tjedan dana uz fiksnu kamatnu stopu od 0,30 posto. Iznos korištenih sredstva smanjen je za 200 milijuna kuna u odnosu na prethodnu aukciju. Ministarstvo financija održalo je prošli utorak aukciju trezorskih zapisa na kojoj je, unatoč velikom zanimanju

sudionika, upisan samo planirani iznos od 700 milijuna trezorskih zapisa u kunama, s rokom dospijeća od godine dana i uz nepromijenjeni prinos od 0,7 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima situacija je bila drugačija te je umjesto planiranih 10 upisano 31,5 milijuna eura s prinosom koji je smanjen za pet baznih bodova. Sljedeća aukcija najavljena ja za 6. prosinca, a planirani iznos izdanja je 1,1 milijardu trezorskih zapisa u kunama, dok izdanje trezorskih zapisa u eurima nije planirano. Na početku prosinca, blagdanskog mjeseca koji je po potrošnji najznačajniji, na novčanom tržištu nema značajnijih promjena. Iako će sudionici biti aktivniji zato što se bliži kraj godine i namirenja svih obveza, visoka likvidnost sustava i dalje određuje kretanja u kojima je ponuda novca znatno iznad potražnje, pa će i kratkoročna kamatna stopa ostati niska. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

21.11.-25.11.2016.

28.11.-2.12.2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

0,2

28.11.

29.11.

30.11.

1.12.

2.12.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Veći broj brodova U hrvatskim morskim lukama u devet mjeseci ove godine zabilježeno je 271.500 brodova ili šest posto više te 27 milijuna putnika ili devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je prevezeno 13,3 milijuna tone robe što je devet posto manje nego u devet mjeseci 2015., podaci su Državnog zavoda za statistiku. Slični su trendovi u morskim lukama bili i u rujnu, kada je u te luke prispjelo 11 posto više brodova nego u istom mjesecu prošle godine.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela prema euru Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je samo u odnosu na euro. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu oslabjela 0,20 posto. Tečaj

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,255181

CAD kanadski dolar

5,324958

JPY japanski jen (100)

6,221312

CHF švicarski franak

7,003166

GBP britanska funta

8,935302

USD američki dolar

7,083435

EUR euro

7,539608

Izvor: HNB

primjena od 3.12.2016.

42 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

EUR

28.11. 29.11. 30.11. 01.12. 02.12.

eura u petak je iznosio 7,539608 kuna. S druge pak strane, vrijednost hrvatske valute ojačala je za 0,16 posto u odnosu na švicarski franak te 0,24 posto u odnosu na američki dolar. 7,545 7,540

USD

7,16 7,14

7,015

CHF

7,010

7,535

7,12

7,005

7,530

7,10

7,000

7,525

7,08

6,995

7,520

7,06

6,990

28.11. 29.11. 30.11. 01.12. 02.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Gredelj radi vagone za Crnogorce

Nakon povećanja, pad cijena dionica Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, pa su izgubile dio dobitaka koje su ostvarile nekoliko dana ranije. Tako je pao i tečaj američkog dolara nakon što je nekoliko mjeseci bio na dosta visokim razinama. Naime, dolar je bio jak jer su se članice OPEC-a dogovorile o smanjenju proizvodnje nafte. Taj bi dogovor trebao ublažiti neravnotežu na tržištima. Prije pada cijena dionica na azijskim burzama u petak najviše su skočile cijene dionica u energetskom sektoru, i to u prosjeku za 4,5 posto. S druge pak strane, na Wall Streetu su porasle cijene dionica banaka i to posebice cijena dionica Bank of America koja je porasla 4,5 posto. Osim toga, bila je to i posljedica nakon što je Steven Mnuchin, bankar s američke burze, rekao da će porezna reforma i trgovinski ugovori biti prioritet nove američke vlade. Naime, kako se predviđa, vjerojatno će on biti budući ministar financija u vladi američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izgledno je da će, ako se ubrza inflacija, američka središnja banka (FED) povećati kamate u ovom mjesecu. Također, očekuje se i da će Fed sljedećih godina ubrzati tempo povećanja cijene novca.

6800

FTSE 100

6775

19500

6750

19300

6725

19200

6700

19100

6675

19000

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12. 5500

NASDAQ

5450

5350

4540

5300

4520

5250

4500

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12.

DAX

18450 18400

10450

18350

10400

18300

fond

datum

U listopadu manje zaposlenih

NIKKEI 225

18500

10550

Mirovinski fondovi

2016 (%)

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12. 18550

10500

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12.

CAC40

4580 4560

10600

Tvornica željezničkih vozila Gredelj je otpremila u Crnu Goru šest putničkih vagona koji su kvalitetno i u roku obnovljeni i modernizirani za potrebe Željezničkog prevoza Crne Gore AD Podgorica. Riječ je o šest putničkih vagona različitih tipova - dva Y vagona, dva kušet-vagona Bc, jednog spavaćeg vagona WLAB i jednog vagonrestorana WR. Na tim je vozilima u Gredeljevim proizvodnim pogonima tijekom posljednjih mjeseci realizirana usluga srednjeg popravka ugovorena potkraj lipnja ove godine.

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12. 4600

5400

10650

Dow Jones

19400

28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Pad svih Mirexa

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 230,1101 bod i bila je 0,19 posto niža nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 125,2719 bodova i također predstavlja pad od 0,29 posto. Mirex C potkraj prošlog tjedna iznosio je 116,9856 bodova, te je i on zabilježio pad za 0,01 posto u odnosu na tjedan ranije. MIREX - tjedni 0,000%

MIREX A

30.11. 125,72390

0,1815

10,15

AZ - A

30.11. 126,72120

0,1867

11,04

Erste Plavi - A

30.11. 126,10840

0,2757

11,84

PBZ CO - A

30.11. 128,02100

0,2059

11,39

Raiffeisen OMF - A 30.11. 122,46880

0,1059

6,97 5,63

kategorija B MIREX B

30.11. 230,75420

0,0740

AZ - B

30.11. 233,77080

0,0146

5,10

Erste Plavi - B

30.11. 239,99220

0,1281

7,05

PBZ CO - B

30.11. 210,83330

0,0830

4,90

Raiffeisen OMF - B 30.11. 233,28680

0,1220

6,04 6,52

kategorija C

-0,025% -0,050% -0,075% -0,100 27.11.

28.11.

29.11.

30.11.

MIREX - mjesečni

MIREX C

30.11.

117,09180

0,0161

AZ - C

30.11. 114,31280

-0,0032

6,61

Erste Plavi - C

30.11. 117,65360

0,0468

7,80

PBZ CO - C

30.11. 116,26920

0,0184

5,97

Raiffeisen OMF - C 30.11. 120,48220

0,0280

6,36

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,0%

Raiffeisen DMF

30.11. 224,31470

0,0986

-0,4%

AZ Profit

30.11. 262,60250

0,0050

4,27

0,1015

4,35

-0,2%

5,60

-0,6%

Croatia osiguranje 30.11. 156,42690

-0,8%

AZ Benefit

30.11. 245,18490

0,0543

6,74

-1,0%

Erste Plavi Expert

30.11. 204,10900

0,3699

10,11

Erste Plavi Protect 30.11. 193,29950

0,0423

6,09

-1,2% 30.10.

6.11.

14.11.

22.11.

30.11.

U Hrvatskoj je u listopadu broj ukupno zaposlenih iznosio 1,392 milijuna te je bio manji za gotovo 10.000 osoba ili 0,7 posto nego u rujnu, posljednji su podaci Državnog zavoda za statistiku. Posljedica je to završetka glavne turističke sezone kada se smanjio broj sezonskih radnika. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u listopadu je broj obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje smanjen na 1,466 milijuna ili za 1,5 posto u odnosu na rujan. Time je treći mjesec za redom zabilježen pad broja osiguranika na mjesečnoj razini.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Valamar očekuje veće prihode U jednoj od najvećih hrvatskih turističkih tvrtki - Valamar Rivieri zbog dobrog bukinga u posljednjem tromjesečju ove godine, podignuta je procjena prihoda za ovu godinu, pa se u toj tvrtki očekuje ostvarenje od 1,47 do 1,48 milijardi kuna prihoda ili od 12,8 do 14 posto više nego u istom razdoblju 2015. U Valamar Rivieri kažu i kako je sukladno prethodno objavljenom i najavljenom investicijskom ciklusu od 1,5 do dvije milijarde kuna do 2020. Nadzorni odbor te tvrtke za 2017. odobrio ukupne investicije od 873 milijuna kuna.

HE Senj proslavio 50. obljetnicu

Hidroelektrana Senj je obilježila svoju 50. obljetnicu. Ukupne snage 216 MW, HE Senj je u 50 godina rada proizveo više od 50 milijardi kWh električne energije ili tri puta više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Podsjetnika radi, izgradnja HE Senj i iskorištavanje voda rijeka Like i Gacke za proizvodnju električne energije planirana je još početkom 20. stoljeća, ali je konkretna realizacija prekidana Prvim i Drugim svjetskim ratom. Konačna odluka o izgradnji HE Senj donijeta je 1959. godine.

Dobitnik rastao za 9,01 posto nijih četiri su izdanja tjedan završila porastom, četiri padom cijene, a dva bez promjene cijene. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -9,01 posto do +9,01 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je 15 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je pao za 0,31 posto na 1.986,33 boda. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,26 posto i trgovanje je zaključio na 1.154,67 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,32 posto koliko je pao ZAGREBAČKA BURZA CROBEXtransport do +0,57 posto koliTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE ko je porastao CROBEXkonstrukt. ObUKUPAN TJEDNI PROMET: 124.582.069,22 veznički indeksi tjedan su zaključili TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.740.149,63 različitim predznacima; CROBIS je pao index zadnja vrijednost tjedna promjena za 0,07 posto, a CROBIStr porastao za CROBEX 1.986,3300 -0,31% 0,02 posto. Najlikvidniji je drugi tjedan CROBEX10 1.154,6700 +0,26% zaredom HT sa sakupljenih 9,5 milijuCROBIS 108,8635 -0,07% na kuna, a dionica mu je poskupjela CROBIStr 156,5914 +0,02% za 2,75 posto na 168,01 kunu. Valamar Riviera je tjedan zaključila prometom Top 10 tjedna zadnja od 6,5 milijuna kuna i padom cijene za promet po prometu promjena cijena 1,04 posto na 34,24 kune. Treći naj+2,75% 168,01 9.528.807,54 HT d.d. likvidniji, Pevec, trgovan je u iznosu -1,04% 34,24 6.535.136,62 Valamar Riviera d.d. od 2,8 milijuna kuna, a bilježi porast +9,01% 187,70 2.755.199,52 PEVEC d.d. za 9,01 posto na 187,70 kuna. Porast -1,87% 680,03 2.750.690,89 Končar - EI d.d. cijene dionice bilježe četiri od 10 naj+0,65% 459,99 2.727.268,13 Adris grupa d.d. - povl. likvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je 0,00% 379,99 2.296.352,15 Podravka d.d. -9,01% 323,01 1.614.056,62 spomenuti Pevec s poskupljenjem od Atlantska plovidba d.d. -1,91% 873,01 1.451.909,97 Atlantic grupa d.d. 9,01 posto. Po porastu slijede također 0,00% 11.000,00 1.430.022,03 Ledo d.d. spomenuti HT (+2,75 posto) i Končar +0,73% 137.999,00 959.498,96 Jamnica d.d. DT (+1,67 posto) koji je tjedan zaključio cijenom od 1525 kuna i prome10 dionica tjedna zadnja tom od 822.000 kuna. Cijena je rasla promet s najvećim rastom cijene promjena cijena još dionici Jamnice, za 0,73 posto na +30,62% 37,88 79.405,74 Kutjevo d.d. 137.999 kuna, a njome se trgovalo u +29,26% 11,00 10.218,15 Puljanka d.d. iznosu od 960.000 kuna. Podravka i +14,77% 65,00 39.000,00 OT d.d. - obv. 250 mil. HRK Ledo bilježe tjedan bez postotne pro+14,67% 43,00 139.459,87 Jadroplov d.d. mjene cijene. Podravka je sakupila 2,3 +9,52% 17,02 3.779,52 MEDORA d.d. milijuna kuna i zaključila trgovanje +9,01% 187,70 2.755.199,52 PEVEC d.d. +8,98% 64,30 3.031,40 cijenom od 379,99 kuna, a Ledo je uz Imunološki zavod d.d. +8,82% 25,05 17.535,00 ZAIF Breza d.d. promet od 1,4 milijuna kuna zapisao +8,35% 1.049,99 648.457,04 FTB TURIZAM d.d. zadnju cijenu od 11.000 kuna. Cjenov+7,70% 825,00 162.444,60 Solaris d.d. ni pad bilježe četiri izdanja. Tako je dionica Atlantske plovidbe drugi tje10 dionica tjedna zadnja dan zaredom zabilježila najznačajniji promet s najvećim padom cijene promjena cijena pad, što je čini gubitnicom tjedna. -12,72% 7,00 18.105,60 Quaestus nek.d.d. - u lik. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -12,68% 3,03 63.536,99 Hoteli Haludovo Mal. d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su, nakon tri uzastopna pozitivna tjedna, protekli tjedan zaključili različitim predznacima. Ulagači su bili nešto manje aktivni nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni pao za 6,5 milijuna kuna (-11,30 posto) te je iznosio 50,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je nešto više od 30 milijuna kuna što predstavlja 59 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvid-

Atlantska plovidba d.d. Hoteli Brela d.d. Dukat d.d. Varteks d.d. Ilirija d.d. SZAIF d.d. Žitnjak d.d. Institut IGH d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

-9,01%

323,01

1.614.056,62

-6,71%

13,90

12.292,76

-5,45%

312,00

9.539,90

-5,33%

16,00

47.236,33

-5,31%

1.302,00

7.812,00

-4,09%

67,02

103.395,93

-4,00%

240,00

2.916,00

-3,55%

185,20

400.394,31

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Prevladali gubitnici Nakon što su tri tjedna prevladavali fondovi s pozitivnom postotnom promjenom, proteklog su tjedna među 79 aktivnih fondova prevladali gubitnici. Padom cijene tjedan je zaključio 41 fond, porasla su 34 fonda, a četiri bilježe tjedan bez postotne promjene. Tri su fonda porasla više od jedan posto, a četiri su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički fondovi, a jedno mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,70 do -1,74 posto. Poraslo je 13 od 27 dioničkih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu Erste

Adriatic Equity, za 2,70 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Po porastu slijedi KD Victoria kojem je cijena uvećana za 1,35 posto, a treći je KD Energija s +0,96 posto. Najviše je cijena pala fondu Alpen.Special Opportunity, za 1,74 posto, a slijede ga Platinum Global Opportunity (-1,66 posto) i Neta Global Developed (-1,25 posto). Svih sedam posebnih fondova bilježi pad. Najznačajnije je vrijednost umanjena fondovima ZB Future 2030 (0,58 posto) i ZB Future 2025 (0,57 posto). Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je pet, palo devet, a Raiffeisen Dynamic bilježi tjedan bez promjene cijene udjela. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Dynamic (+4,97 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond HPB Global s prinosom od +12,03 posto. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,10 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 24.11.2016. do 1.12.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,6101 Addiko Growth € 11,4094 ZB euroaktiv € 129,2013 ZB trend $ 157,2893 Capital Breeder kn 93,5068 KD Prvi izbor kn 14,4916 KD Europa € 117,7443 PBZ Equity fond € 11,5832 HPB Dionički kn 114,6397 Erste Adriatic Equity € 100,5500 Neta Global Developed kn 88,8927 ZB aktiv kn 125,3068 InterCap- SEE Equity (Cap. Two) € 100,7741 Platinum Global Opportunity $ 14,4151 KD Nova Europa kn 5,6633 OTP indeksni kn 47,5496 Platinum Blue Chip € 97,7121 Neta Frontier kn 475,2024 OTP Meridian 20 € 94,8475 A1 kn 100,8600 Alpen.Special Opportunity kn 156,2067 Neta New Europe kn 64,8736 KD BRIC € 80,1197 Crobex10 kn 108,0778 KD Energija kn 9,0588 ZB BRIC+ € 95,2596 Allianz Equity € 161,4679 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,4500 Raiffeisen Harmonic € 99,9600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1500 ZB Future 2025 € 100,3095 ZB Future 2030 € 99,0442 ZB Future 2040 € 99,2829 ZB Future 2055 € 99,4762 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 174,5596 PBZ Global fond € 15,2171 Addiko Balanced € 13,1504 KD Balanced kn 131,6205

tjedna promjena [%]

1,35 -0,84 -0,36 0,09 -0,08 -0,53 -0,96 0,40 0,44 2,70 -1,25 0,58 -0,23 -1,66 0,34 0,20 -0,20 0,75 0,27 0,81 -1,74 -0,16 -0,01 0,12 0,96 -1,23 -0,46 0,00 -0,16 -0,04 -0,57 -0,58 -0,52 -0,55 0,10 -0,20 -0,59 2,66

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,8693 OTP uravnoteženi kn 116,4835 Allianz Portfolio kn 164,7266 Smart Equity € 101,3744 PBZ Conservative 10 fond € 110,8450 You Invest Active € 98,4600 You Invest Balanced € 100,1200 You Invest Solid € 101,1900 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,4868 PBZ Flexible 30 fond € 100,3166 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,0294 Addiko Conservative € 14,2985 Raiffeisen Bonds € 176,4500 PBZ Bond fond € 130,4808 InterCap. Bond (Capital One) € 212,3983 HPB Obveznički € 159,5490 Neta Emerging Bond kn 82,9196 Erste Adriatic Bond € 118,8600 Raiffeisen Classic € 105,8500 PBZ Short term bond fond kn 102,2631 PBZ Dollar Bond fond $ 101,3697 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,6014 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4505 ZB plus kn 175,8442 ZB europlus € 150,7182 PBZ Euro Novčani € 139,3424 Raiffeisen Cash kn 158,0000 Erste Money kn 151,6000 Addiko Cash kn 152,3793 PBZ Dollar fond $ 132,4138 HPB Novčani kn 143,8517 OTP novčani fond kn 133,2865 InterCap. Money (Money One) kn 130,1565 Allianz Cash kn 118,5016 Erste Euro-Money € 116,0900 Auctor Cash kn 111,2640 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,4249 Locusta Cash kn 1363,6205 Neta MultiCash kn 107,4951 OTP euro novčani € 102,5871

-0,20 -0,04 -0,20 -0,01 -0,01 0,12 0,04 -0,02 0,04 -0,08

naziv(fond)

valuta

-0,07 -0,21 -0,10 0,05 -0,01 -0,20 -0,56 -0,07 -0,10 -0,06 -0,07 -0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,03 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,04 -0,03 0,00

Čateksov izvoz 55 milijuna kuna

Čakovečka tekstilna tvrtka Čateks prošle godine je zabilježila 95 milijuna kuna prihoda i 2,4 milijuna kuna dobiti. Ove godine ta je tvrtka imala ulaganja u visini od tri milijuna kuna, a istodobno je izvezeno robe u vrijednosti od 55 milijuna kuna što čini ukupno 60 posto tvrtkinog prometa. Glavnina proizvodnje te tvrtke odnosi se na konfekcioniranje tj. proizvodnju odjeće i to uglavnom za strane tvrtke.

Niža premija osiguravatelja

U Hrvatskoj su u listopadu 23 društva za osiguranje zaračunala ukupnu bruto premiju u iznosu od 7,39 milijardi kuna što je 0,32 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Hrvatskog ureda za osiguranje. No, tzv. zlatna era osiguravateljskog rasta završila je još 2008. godine kada je potkraj listopada te godine ukupna zaračunata bruto premija osiguravatelja iznosila 8,13 milijardi kuna. Ujedno je to gotovo 748 milijuna više nego na kraju listopada ove godine.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Josip Glaurdić

Vrijeme Europe Mate

Kralj Henrik VIII. polagano i bolno umire. Protestantski i katolički vijećnici s njegova dvora vode odlučnu borbu za vlast. Oni koji pobijede držat će u svojoj moći Henrikova nasljednika, princa Edwarda. U Londonu je u jeku lov na heretike, a pripadnici katoličkog kruga na dvoru rade o glavi kraljici Katarini Parr. Odvjetnik Matthew Shardlake dobiva hitan kraljičin poziv. Ona ga moli za pomoć jer je vjersku knjigu Tužaljka grešnika koju je napisala netko ukrao, a zbog iznesenih stavova mogla bi biti optužena za herezu. Shardlake kreće u potragu...

Ružica Brečić, Jelena Filipović

Priručnik za male ekonomiste Naklada Ljevak

Gledajući kroz prizmu zapadnog angažmana u raspadu Jugoslavije, ova knjiga predstavlja novi pogled na kraj Hladnog rata u Europi. Uključujući u analizu deklasificirane izvještaje CIA-e, dokumente administracije G.H. Busha i britanskog Foreign Officea; dokazni materijal korišten u procesima u Haagu; informacije dobivene iz osobnih intervjua s bivšim diplomatima i političarima sa Zapada i iz bivše Jugoslavije, autor otkriva kako realpolitika zapadnih sila nije uspjela u namjeri da podrži opstanak Jugoslavije, nego je potaknula JNA i Miloševićev režim na nasilje... C.J. Sansom

Tužaljka grešnika Znanje

Priručnik za male ekonomiste koristan je i vrijedan priručnik za djecu koji ilustrirano objašnjava pojmove iz svijeta bankarstva. Na jednostavan i zanimljiv način saznajte sve što vas zanima o novcu, štednji, poduzetništvu... Financijsko obrazovanje nije nešto što je potrebno samo zaposlenicima u bankama ili osiguravateljskim kućama. Danas svaka osoba treba biti financijski pismena, a to se može postići samo ako se s upoznavanjem osnovnih ekonomskih pojmova krene od najranije dobi.

46 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Papa Franjo

Draga djeco! Verbum

Roman je neobična priča o odsutnosti, koja počinje na svadbi na kojoj se stric Raul sprema održati govor, a razvija se kroz nagađanja, pripovijedanja i sjećanja mnogih likova. Al se teško nosi sa sjećanjima, a njegova kći Sascha želi ih skupiti i objaviti na internetu, dok Samartan kreće u posjet majci... Svi oni razmišljaju o zagonetnoj Mireni. Naslov romana, radnja kojega je isprepletena elementima mitskoga, upućuje na babilonskoga kralja koji je naumio sagraditi kulu i koji će dati ruku svoje kćeri onome tko uspije napeti Nimrodov luk.

Gabrielle Roth

Veze Planetopija

U svojoj prvoj knjizi za djecu papa Franjo osobno odgovara na 30 pitanja koja su mu u pismima postavila djeca iz cijeloga svijeta. Odmah se otkriva da mala djeca imaju velika pitanja, neka su duhovita, neka ozbiljna, a neka vrlo dirljiva. Ovdje su među ostalima i pitanja poput onoga zašto više nema toliko čuda, što je Bog radio prije nego što je stvorio svijet, imaju li i zločesti ljudi anđele čuvare... Knjiga je tako zbirka pitanja koja svi, neovisno o dobi, postavljaju, a Papa na njih odgovara poput oca, povjeravajući najmanjima svoja razmišljanja o životu i vjeri. Teresa Salema

Nimrodov luk Hena Com

Riječ je o vodiču za suvremeno življenje, nabijenom emocijama, primjerima iz života, ponekad svakodnevnim, ponekad neuobičajenim, iznenadnim događajima koji nam nenadano promijene život. Gabrielle Roth, karizmatična osnivačica plesa Pet ritmova, otvara nas za čaroliju instinktivnog, intuitivnog genija koji svi nosimo u sebi. To je misteriozna knjižica, zbir malih, ali važnih mudrosti skupljenih na plesnom podiju, duhovno traganje za odgovorom što to znači biti ljudsko biće. Ples u mraku, kruženje prazninom, promišljanje sudbine. Kakve to niti povezuju sve naše priče?

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Prozori i vrata Lokve, Lokve, www.lokve.com. Tvrtka ima modernu, kompjutoriziranu i tehnološki zaokruženu proizvodnju prozora i balkonskih vrata - u varijanti drvo i drvo-aluminij, koje karakterizira kvaliteta, moderan dizajn te tehničko-tehnološka inovativnost. Kontakt: Sanda Bolf, sanda@lokve-prozori.hr, +385 51508302 Klimatizacijski sustavi Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka proizvodi i postavlja te savjetuje o klimatizacijskim sustavima. Ivica Bašić, deltron@deltron.hr, + 385 21453400. Krpe Proting Horvat, Krapina, www.krpe.info. Tvrtka daje usluge najma ekološke krpe za brisanje alata i strojeva, reciklažnih krpa koje se peru. Također, prodaju industrijske krpe za brisanje alata i strojeva, te nude njihovo ekološko zbrinjavanje. Kontakt: Goran Horvat goran.proting@gmail.com, +385 912503000. Drvene ploče Kircek, Ljubešćica, www.kircek.hr. Tvrtka proizvodi drvene ploče od masivnog drva i to u dva tipa: širinski spojene ploče (hrast) i dužinsko-širinski spojene ploče (hrast, orah, trešnja, jasen i javor). Ploče prodaje u državama širom Europe. Ploče mogu biti izrađene u sljedećim dimenzijama: - dužina: 400-2500 mm (širinski spoj), 400-6000 mm (dužinsko-širinski spoj), - širina: 120-1000 mm, - debljina: 9-43 mm (širinski spoj), 9-43 mm (dužinsko-širinski spoj), 43-120 mm - specijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B, B/C. Vlaga drva: 8-10

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Živežne namirnice

Grad Zaprešić nabavlja živežne namirnice za vrtiće i škole. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 677.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. prosinca. Hrastova građa

Grad Zagreb nabavlja hrastovu građu za parkovne elemente. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. siječnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

posto. Ljepilo: D3 ili D4. Brušenje: granulacija 80-220. Zainteresirana je isključivo za dugoročnu suradnju. Kontakt: Silvio Gotić, silvio. gotic@kircek.hr, +385 42623500. Parketi od hrastova drva Pana, Čakovec, www.pana.hr. Tvrtka prodaje klasične parkete i seljačke podove od hrastova drva, prozore od drva i drvo-aluminija, te brikete od hrastove piljevine. Kontakt: Antonija Šerdoner, antonija@pana.hr, +385 40492555, +385 98231325. Računala i hardver Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu. Ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics International (SGI), sa sjedištem u Milpitas California, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999. Različite usluge Fering FIT, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka je stručna za mikrofiltraciju i separaciju fluida te uređaje za obradu komprimiranog zraka i proizvodnju dušika/kisika. Tvrtka iznajmljuje skladišne/proizvodne prostore u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza za Zagreb. Kontakt: Davorin Ferić, fering-fit@ fering-fit.hr, +385 1 2325175, +385 98 359719.

iznosi 420.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. prosinca.

mu. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

Oprema za digitalizaciju voznog parka

HTZ oprema

Grad Zagreb nabavlja opremu za digitalizaciju voznog parka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 5. siječnja.

Automobili

Regija

Tisak poštanskih maraka

Pošte Srpske nabavljaju usluge tiska poštanskih maraka. Rok dostave ponuda je 21. prosinca.

Radna i zaštitna obuća

NP Plitvička jezera nabavlja radnu i zaštitnu obuću. Procijenjena vrijednost nabave

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić nabavlja HTZ opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 62.000 eura. Rok dostave ponuda je 21. prosinca. Ministarstvo finansija Republike Srpske nabavlja tri putnička automobila. Rok dostave ponuda je 20. prosinca. Šumarska oprema

Uredska oprema

Univerzitet Crne Gore, Rektorat, nabavlja uredsku opre-

Hercegbosanske šume Kupres nabavljaju šumarsku opremu. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se stanovi i kuće Poslovni prostor, ukupne površine 215,8 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,77 milijuna kuna, nalazi se na adresi V. Nazora 18 u Čakovcu, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 20. Na toj dražbi prodaje se cijela nekretnina. Voćnjak pored kuće, ukupne površine 655 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 181.053 kune, nalazi se u Petrinji, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40, soba br.16/I. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 94 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,12 milijuna kuna, nalazi se u naselju Mokošica u Dubrovniku, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 10.30 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba 4/I. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod polovine njene utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 211 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,32 milijuna kuna, nalazi se na adresi Jadranska 6 u Vrsaru, Istarska županija, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, soba br. 7. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 790 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 230.700 kuna, nalazi se na adresi Barice Rapić 4 u Sisku, prodaje se na dražbi 7. prosinca u 8.20 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40, soba br. 16. Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stan, ukupne površine 22,97 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 106.000 kuna, nalazi se na adresi Kolodvorska 46 u Kutini, prodaje se na dražbi 7. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba br. 15/I.

48 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

Nekretnina se na drugom ročištu za dražbu ne može prodati ispod polovine vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 27,45 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 226.684 kune, nalazi se na adresi Milke Trnine 7 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 7. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 504/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 33,4 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 255.000 kuna, nalazi se na adresi Bračka 138a u Osijeku, prodaje se na dražbi 7. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba br. 6a, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 65,41 četvornog metra, procijenjene vrijednosti 203.333 kune, nalazi se na adresi Laginjina 25 u Rijeci, prodaje se na dražbi 7. prosinca u 11.30 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba br. 29/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđenokupljeno. Kuća, oranica i vinograd, ukupne površine 8077 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 156.800 kuna, nalazi se u naselju Plavšinac, Općina Novigrad Podravski u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 8. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvaske državnosti 5, soba br. 15/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, klijet, vinograd i dvorište, ukupne površine 1128 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 995.466 kuna, nalazi se u Koprivnici, prodaje se na dražbi 8. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba br. 32/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stambena zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 2216 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 193.383 kune, nalazi se na adresi Eugena Tomića 91 u naselju Podravske Sesvete u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 8. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba br. 15/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika. Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu. Računala i oprema East Riding of Yorkshire nabavlja multifunkcionalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www. yortender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engleskom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sarah Dyson, sarah.dyson@eastriding.gov.uk. Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska.

Medicinski potrošni materijal

Klinički bolnički centar Zagreb objavljuje natječaj za nabavu hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 28. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Brajčić Kurelić, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr, sbrajcic@kbc-zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2016%2fS+002-0025105. Popravak i održavanje Predmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na liniji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, timo. ojanen@fingrid.fi. Više podataka na istoj adresi. Radna odjeća, posebna radna oprema i pribor Općina Gjøvik, Norveška, traži nabavu radne odjeće, posebne radne opreme i pribora. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Gjøvik kommune, Kauffelds plass 1, Arve Sandvoll, 2815 Gjøvik, Norway, arve.sandvoll@gjovik.kommune.no. Elektronički pristup podacima: http://permalink.mercell.com/62074208.aspx.

5. prosinca 2016. | broj 3956 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Top 10 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa

Gordana Kovačević najbolja od najboljih Listu Top 10 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa koje upravljaju imovinom vrijednom 36 milijardi eura i ove godine predvodi predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević. Riječ je o listi 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa koju već tradicionalno objavljuje poslovni tjednik Lider. “Znamo da se žene teže odlučuju za prirodne znanosti, pa i za ICT-sektor, ali im poručujem da je i to kao i STEM područje vrlo motivirajuće i ako se toga ozbiljno uhvate, sigurno mogu brzo uspjeti u poslu”, istaknula je Gordana Kovačević. U top 10 žena hrvatskog biznisa uz predsjednicu Ericssona Nikole Tesle ušle su direktorica marketinga Agrokora Iva Balent, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban, direktorica

EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić, predsjednica Uprave Phillipa Morrisa Zagreb Anita Letica, predsjednica Nadzornog odbora Euroherc osiguranja

Anargyrou Nikolić, te Gordana Deranja, prva žena na čelu HUP-a i predsjednica Uprave Tehnomonta. “U svom poslu sam okružena stručnjacima, među kojima su

Listu 300 najmoćnijih poslovnih žena već tradicionalno objavljuje tjednik Lider Mladenka Grgić, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Atlantic Grupe Lada Tedeschi Fiorio, predsjednica Uprave Auctora Ružica Vađić, glavna direktorica tvrtke Coca-Cola HBC Adria Maria

najbrojnije upravo žene, što govori o poslovnoj kulturi unutar koncerna Agrokor. Žene su kod nas itekako cijenjene i imaju priliku za uspjeh bez ikakve zadrške”, rekla je Iva Balent. (I.G.)

Održan 11. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb VINOcom

Kako spojiti vino i kino?

Jedan od najpoznatijih i najvećih vinskih festivala u Hrvatskoj, 11. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb VINOcom, održan je u zagrebačkom hotelu Esplanade, u organizaciji profesora Ivana Dropuljića.

Ta eno-gastro manifestacija okupila je više od 300 izlagača vina, ali i proizvođača te distributera prehrambenih delicija iz Hrvatske i inozemstva. Održan je i niz radionica na kojima su se sudionici educirali o trendovima u svijetu enologije i gastronomije, a posebice se istaknula ona pod nazivom Bijelo Venje, poznatog slavonskog vinara Ivana Enjingija. Na 11. VINOcomu Enjingi je osvojio nekoliko nagrada - Vinskih zvijezda za svoja vina, a posebno priznanje tj. prvo mjesto među najbolje ocijenjenim bijelim vinima dobilo je njegovo vino Venje 2008. To vino je kupaža pet vrsta bijelih vina. Osim toga, na VINOcomu je održana i radionica pod nazivom Crno blago Slavonije, na kojoj

50 | Privredni vjesnik | broj 3956 | 5. prosinca 2016.

su predstavljena vina linije Miraz, tvrtke Feravina. Predstavljeno je pet vrsta crvenog vina - francuski merlot, austrijska frankovka, australski syrah, novozelandski crni pinot i cabernet sauvignon. Posjetitelji i vinski znalci degustacijom tih vina mogli su zaključiti kako su te sorte vinove loze zasađene na idealnim položajima u Slavoniji te u svom aromatskom profilu imaju 70 posto zajedničkih karakteristika. Pozornost posjetitelja na VINOcomu je privukla i radionica na temu Vina&Kino, u organizaciji talijanske regije Marche. Ta je radionica bila zamišljena kao sljubljivanje vinske i filmske umjetnosti, kao novo iskustvo u enologiji, kulturi i turizmu. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

POSLOVNA OCEKIVANJA

2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj! Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U POSEBNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 150 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara

veliki format

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.