Pv 3957 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

12. prosinca 2016., godina LXIII, broj 3957

PV ANALIZA: Promet vinom

Napokon uvođenje reda na tržištu Svrha kontrole je uređeno tržište vinom te zaštita naših vinara i potrošača

intervju

Dražen Pehar

Assec SEE Hrvatska Prehrambena industrija

Dobit poduzeća skočila za gotovo 44 posto HGK: dualno obrazovanje

Rješenje koje pruža radno iskustvo i vještine

POSLOVNA OCEKIVANJA

2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj! Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U POSEBNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 150 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara

veliki format

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.

sadržaj

3957 / 12. prosinca 2016. TEMA TJEDNA

Prijedlog državnog proračuna Proračunski prihodi u 2017. viši za 4,5 posto

INTERVJU

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto

Dražen Pehar, predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska Sustav vrijednosti u IT-u okrenut je naglavačke

Nedostatak radne snage Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno

Zlatna kuna HGK-Županijske komore Rijeka Izvrsna godina za Primorsko-goransku županiju

Nagrađene najbolje tvrtke u Krapinskozagorskoj županiji Zlatne kune za Brentu, Omco Croatia i ZMH Horvat

AKTUALNO

PV ANALIZA

Od sada ista pravila za domaća i uvozna vina

Promet vinom Napokon uvođenje reda na tržištu

Prehrambena industrija Rast prihoda i dobiti prehrambenih tvrtki

PRIČA S RAZLOGOM 34

Integralog, Zagreb Iskustvo pretočeno u vlastiti posao

HRWWWATSKA 40 Priznanje domaćem proizvođaču softvera ProMDM među ključnim globalnim inovatorima

AKTUALNO 42

Prodaja i kupnja poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača Klikom miša do krumpira i mrkve

BUSINESS&LIFESTYLE 64

Dražen Pehar

Luxury Cosmetics Brend koji otkriva tajnu Kleopatrinog njegovanog izgleda

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Marija Bajica

Promjene traže kompetenciju Osnovni razlozi zbog kojih tvrtke i organizacije ne uspijevaju u učinkovitoj provedbi promjena je nedostatak kvalitetnog vodstva i komunikacije

Marija Bajica, predsjednica udruge PMI Hrvatska

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

očeni trend povećavanja kompleksnosti i opsega projekata kao imperativ postavlja potrebu za osiguranjem kvalitetnog projektnog menadžmenta. Suradnja s liderima iz realnog i javnog sektora na globalnoj razini čini Project Management Institute (PMI) ključnim partnerom u pitanju osiguranja učinkovitih rješenja za upravljanje portfeljima, programima i projektima. Svake godine PMI objavljuje izvješće Pulse of the Profession® naglašavajući svjetske trendove u struci. Objavljeni rezultati ukazuju na to da se u Europi zbog loše provedbe projekata u prosjeku izgubi 124,4 milijuna eura na svaku milijardu potrošenog projektnog budžeta. Zašto je to tako? Promjene zahtjeva tržišta i uvjeta poslovanja kojima su organizacije izložene smatraju se ključnim čimbenicima. U poslovnom svijetu sve se više govori o upravljanju promjenama jer organizacije žive u mnogo dinamičnijem okruženju nego u prošlosti. PMI gleda na upravljanje promjenama kao na bitnu organizacijsku sposobnost koja se operacionalizira preko i kroz upravljanje portfeljima, programima i projektima. Sve strateške promjene u organizacijama se provode putem programa i projekata, a uspješne organizacije karakterizira učinkovitost upravljanja projektima i programima. Za uspješno provođenje organizacijske strategije, organizacije trebaju voditelje programa i projekata koji posjeduju potrebne kompetencije. Uspjeh ili neuspjeh provedbe promjena ne svodi se samo na procese inicijalizacije, planiranja, izvršenja, praćenja i evaluacije projekta koji će implementirati promjenu. Projekt provedbe također uključuje pripremu organizacije za transformaciju, osiguravajući podršku i prihvat svih dionika, kao i uključivanje direktora kao izvršnih sponzora koji će poticati i podržati promjene, tijekom i nakon njihove primjene. Osnovni razlozi zbog kojih tvrtke i organizacije ne uspijevaju u učinkovitoj provedbi promjena je nedostatak kvalitetnog vodstva i komunikacije. No, organizacije koje su vrlo

4 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

učinkovite primjenjuju određene prakse koje smatraju razlozima za uspjeh provedbe strateških inicijativa - imaju dobro definirane planove provedbe s unaprijed određenim ključnim isporukama i metrikama njihove uspješnosti; imaju strateški i izvršni menadžment kao inicijatore promjene; imaju detaljno određene uloge i odgovornosti svih sudionika

Strateške promjene se provode programima i projektima koji su dobro komunicirani po principu needto-know; koriste standardiziranu praksu te imaju nominirane izvršne sponzore kao nositelje inicijativa. Dobre prakse zahtijevaju kompetentne voditelje. Tehnička znanja neophodna za uspješno vođenje projekata, programa ili portfelja, prema mišljenju poslodavaca, uključuju tehnike procjenjivanja, terminskog planiranja, usvajanja agilnih alata i metoda, upravljanja opsegom posla i rizicima. Druga dimenzija potrebnih znanja uključuje leadership - znanje, vještine i ponašanja specifična za motiviranje i vođenje drugih. U kontekstu projektnog menadžmenta leadership se manifestira u sposobnosti artikuliranja cilja i vođenja ili utjecanja na to da se artikulirani cilj i ostvari, a potrebne vještine uključuju vješto pregovaranje, rješavanje sukoba i problema, izgradnju i motiviranje tima i korištenje emocionalne inteligencije. Treća dimenzija potrebnih znanja i vještina uključuje strateško i poslovno upravljanje – iskustvo i znanje organiziranja aktivnosti na način da se poboljšavaju pokazatelji uspjeha donošenjem boljih poslovnih rezultata. Potrebne vještine u ovom području uključuju financije, marketing, strateško planiranje i upravljanje ugovorima.

BROJKE, BROJKE

Investicije u zaštitu okoliša u 2015. 2.853.779.000 kuna - ukupne investicije u zaštitu okoliša

2.700.698.000 kuna ili 94,6% - investicije na kraju proizvodnoga procesa

0,1% - u zaštitu biološke raznolikosti i krajolika

153.081.000 kuna ili 5,4% - investicije u integrirane tehnologije

3% - u ostale djelatnosti zaštite okoliša

0,6% - u smanjenje buke i vibracija 0,3% - u zaštitu i sanaciju tla te

10,3% investicije u zaštitu zraka i klime

podzemnih i površinskih voda

22% - u gospodarenje otpadom

63,7% - u gospodarenje otpadnim vodama

Ukupni prihodi od djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša u 2015. iznosili su 3.588.714.000 kuna

Izvor DZS

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Sjednica hrvatske vlade

Proračunski prihodi u 2017. viši za 4,5 posto Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu je 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

121,6 mlrd kn

predviđeni proračunski prihodi u 2017.

128,4 mlrd kn

planirani rashodi državnog proračuna u idućoj godini

72,8

mlrd kn trebalo bi se u idućoj godini uprihoditi od poreza

a iduću godinu Vlada predviđa proračunske prihode na razini od 121,6 milijardi kuna te rashode od 128,4 milijarde kuna, kao i deficit državnog proračuna u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Zanimljivo je kako u odnosu na ranije prihvaćene Smjernice za izradu proračuna, proračun koji je s prošlotjedne sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru ima za oko dvije milijarde kune više prihode, te u istom iznosu i veće rashode. “Smatram da je ovaj prijedlog proračuna kvalitetan i racionalan te da održava političke prioritete naše Vlade”, rekao je premijer Andrej Plenković te istaknuo kako je proračun temeljen na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanju fiskalne održivosti i poboljšanju životnog standarda građana. Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine. Isto tako, nakon trogodišnje stagnacije, očekuje se da bi rast deflatora BDP-a trebao dostići razinu od jedan posto, prije svega kao rezultat rasta deflatora potrošnje kućanstava te deflatora izvoza roba. Ukupni prihodi državnog proračuna u idućoj bi godini trebali bi biti viši za 4,5 posto. Prihodi od poreza planirani su na razini od 72,8 milijardi kuna što je rast od 2,6 posto. Tako se od PDV-a planira uprihoditi 46,2 milijarde kuna, a od poreza na dobit 7,2 milijarde kuna. Prihodi od trošarina trebali bi rasti za tri posto, na 15,2 milijarde kuna, a od poreza na dohodak očekuju se dvije milijarde kuna ili 11,3 posto manje. Prihodi od doprinosa trebali bi dosegnuti 23,1 milijardu kuna, prihodi od po-

6 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

moći trebali bi biti za 30 posto veći i kretati se na razini od oko 11,2 milijarde kuna, dok se od imovine očekuju prihodi od 2,7 milijardi kuna.

Rashodi rastu 5,5 posto

U idućoj godini država planira potrošiti 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Najveća stavka su naknade građanima i kućanstvima koje bi u 2017. trebale iznositi 46,1 milijardu kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.

Smatram da je ovaj prijedlog proračuna kvalitetan i racionalan te da održava političke prioritete naše Vlade, rekao je Plenković Ukupni rashodi za zaposlene u odnosu na ovu godinu povećani su za 702 milijuna kuna te se planiraju u iznosu od 26,4 milijarde kuna. Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski rashodi, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Raspodjela proračunskog kolača po ministarstvima Ministarsvo

2016.

2017.

36.703.681.092

47.055.273.231

Ministarstvo obrane

4.022.609.178

4.385.657.945

Ministarstvo unutarnjih poslova

5.165.480.296

5.250.251.816

Ministarstvo hrvatskih branitelja

917.145.268

1.138.483.430

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

624.851.071

622.678.307

2.087.866.051

2.207.990.429

Ministarstvo finanacija

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Ministarstvo državne imovine Ministarstvo kulture Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ministarstvo zaštite okolša i energetike

12.968.294

43.829.201

938.561.200

1.131.630.814

6.539.199.368

6.515.081.586

876.032.105

972.479.094

5.915.504.906

6.982.568.179

760.304.574

833.214.403

1.528.328.555

2.613.699.335

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

14.038.381.245

15.616.066.298

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

41.487.324.209

42.487.020.938

Ministarstvo turizma

171.787.661

183.082.837

372.972.805

470.380.878

Ministarstvo zdravstva

9.159.900.432

9.777.730.053

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

4.768.763.379

5.094.759.029

Ministarstvo pravosuđa

2.397.872.889

2.435.894.797

Ministarstvo uprave

Izvor: Ministarstvo financija

trebali bi porasti za 236 milijuna, na gotovo 11 milijardi kuna, od čega se gotovo 9,5 milijardi odnosi na kamate za izdane vrijednosne papire. “Rast materijalnih rashoda vezan je uz povećanje troškova uz veću apsorpciju EU fon-

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto dova te nešto veće rashode u sektoru obrane i troškovima vezanim uz razne sudske presude. Financijski rashodi na razini opće države penju se na 12 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto projiciranog BDP-a za 2017. godinu, a to je jedna od kategorija koju moramo nastaviti smanjivati”, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Pomoći su u proračunu planirane u iznosu od 15,8 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna više nego ove godine, a najveći dio odnosi se na 1,3 milijarde kuna za podmirivanje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvariva8 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

le tijekom ove godine i onih koje će ostvarivati iduće, uslijed porezne reforme. Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu. Za 6,3 posto ili 387,1 milijun kuna rastu troškovi različitih subvencija, što u resornom ministarstvu pojašnjavaju time da se povećava udio subvencija koje se financiraju iz EU fondova (poljoprivreda), dok se subvencije koje se financiraju direktno iz proračuna smanjuju za 214,4 milijuna kuna.

Manje novca samo Ministarstvu poljoprivrede

U proračunu za iduću godinu povećaju se sredstava svim ministarstvima osim Ministarstvu poljoprivrede koje će iduće godine imati oko 24 milijuna kuna manje na raspolaganju odnosno 6,5 milijardi kuna. U postotku su najviše porasli rashodi Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje će raspolagati sa 2,61 milijardom kuna što je 71 posto ili 1,09 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Nakon šest godina smanjenja, proračun za Ministarstvo obrane sljedeće godine raste za 363 milijuna kuna ili za devet posto na gotovo 4,4 milijarde kuna. Proračun Mini-

Rast minimalne plaće

Povećanje od 156 kuna Vlada je Uredbom odredila visinu minimalne plaće temeljem dogovora s poslodavcima i sindikatima. Minimalna plaća se povisuje na bruto iznos od 3276 kuna, što predstavlja povećanje od 156 kuna i to je najveće povećanje minimalne plaće do sada, kao što je i najveći udio minimalne plaće u prosječnoj plaći i iznosi 42,9 posto. Pri utvrđivanju prijedloga visine

minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, stoji u obrazloženju Vlade.

Turističke članarine

Smanjenje od pet posto Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama predloženo je dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim zajednicama za pet posto, s ciljem rasterećenja gospodarstva od plaćanja neporeznih davanja.

Procijenjeno smanjenje članarine je oko 10 milijuna kuna. Ovo smanjenje provodi se sukladno Odluci o popisu neporeznih davanja koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. godini. Prihod od te članarine u prošloj je godini iznosio 220 milijuna kuna.

Vlada prihvaća amandman Kluba hdz-a

Suglasnost na amandman za nabavu kvalitetne hrane u postupcima javne nabave Vlada je dala i suglasnost svom predstavniku da u Saboru prihvati amandman Kluba HDZ-a na Konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi. Njime se određuje da naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane uzmu kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo

proizvedena i prerađena, odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje...). Time se omogućuje jače povezivanje poljoprivrednoprehrambenog i javnog sektora, uz osiguravanje svježine proizvoda, veće iskorištavanje nutritivnih vri-

jednosti, smanjenje troškova transporta i distribucije kao i smanjenje negativnog učinka transporta na okoliš.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA Prihodi državnog proračuna za razdoblje 2015. - 2017. mil. HRK

Ostvarenje 2015.

Plan 2016.

Prijedlog proračuna za 2017.

Prihodi od poreza

68.015

70.968

72.793

Porez na dohodak

2.068

2.284

2.027

Porez na dobit

6.244

7.224

7.165

172

175

Porezi na robu i usluge

59.091

60.867

63.119

- Porez na dodanu vrijednost

43.578

44.438

46.199

169

185

194

13.923

14.773

15.219

- Ostali porezi na robu i usluge

375

367

362

- Porez na dobitke od igara na sreći i ostali porezi od igara na sreću

305

315

328

- Naknade za priređivanje igara na sreću

741

789

817

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije

419

401

423

22.853

22.268

23.086

3. Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna

4.958

8.418

11.174

4. Prihodi od imovine

2.780

3.197

2.722

5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

3.597

3.385

3.500

6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija

1.178

1.289

1.254

7. Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza

5.161

5.831

5.886

8. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi

568

582

599

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

645

434

560

109.756

116.372

121.574

Porezi na imovinu

- Porez na promet - Posebni porezi i trošarine

2. Doprinosi

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA Izvor: Ministarstvo financija

Kretanje ukupnih rashoda državnog proračuna Ukupno svi izvori

Izvršenje 2015.

Tekući plan 2016.

Indeks 16./15.

Prijedlog 2017.

115.455.805.551

118.370.744.397

102,52

124.395.644.703

-3

Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

25.036.504.171

25.679.892.277

102,57

26.381.844.136

Materijalni rashodi

11.040.524.655

11.615.779.899

105,21

12.298.367.668

Financijski rashodi

10.966.439.027

10.725.060.779

97,80

10.960.906.168

Subvencije

6.425.995.773

6.121.448.451

95,26

6.508.558.098

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

11.603.012.347

13.449.438.603

115,91

15.779.558.162

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

45.368.369.701

45.184.904.211

99,60

46.141.802.423

Ostali rashodi

5.014.959.876

5.594.220.177

111,55

6.324.608.048

-4

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

3.152.043.508

3.349.189.832

106,25

3.993.894.866

118.607.849.059

121.719.934.229

102,62

128.389.539.569

UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija

10 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Hrvatska gospodarska komora o predloženom proračunu za 2017.

Pozitivan pomak u fiskalnoj politici Ocjenjujemo da prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta. To bi, uz odlučniju provedbu strukturnih reformi i za rast poticajniju strukturu državne potrošnje, rezultiralo i višim i dugoročno održivim rastom i razvojem. U svakom

slučaju, prijedlog državnog proračuna za 2017. i iduće godine imat će pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Vjerujemo da nešto labaviji pristup u državnoj potrošnji neće ublažiti ili usporiti provedbu važnih reformi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijalnog rasta zemlje.

starstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, porastao je za 120 milijuna kuna ili za 5,8 posto na 2,2 milijarde kuna. Jedno od značajnih povećanja je ono Ministarstvu kulture, čiji je proračun povećan za 193 milijuna kuna ili za 20,6 posto na 1,1 milijardu kuna. Ministarstvu zdravstva proračun raste za 6,7 posto na 9,78 milijardi kuna. A proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije veći je za gotovo 100 milijuna kuna i bit će 972,48 milijuna kuna. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture proračun raste za 18 posto, na 6,98 milijardi kuna, a Ministarstvu turizma za 6,6 posto ili za 11 milijuna kuna, na 183 milijuna kuna. Novo Ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 43,8 milijuna kuna. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je prijedlog proračuna za 2017. dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijardi kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju.

Nova zaduženja

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu je 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. “Sve to bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto, a u godinama koje slijede taj bi se trend smanjenja trebao nastaviti”, rekao je Marić te dodao da to ima za cilj poboljšanje kreditnog rejtinga države te da u konačnici omogući izlazak iz Procedure prekomjernog deficita.

U planu financiranja proračuna za iduću godinu Hrvatska sljedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova. Sljedeće godine planirano je izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijarde kuna, od čega bi 11,4 milijarde kuna bilo inozemnih, a 14 milijardi kuna domaćih obveznica. Planirano je zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, dok se od privatizacije očekuje 1,4 milijarde kuna.

Sljedeće godine planirano je izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijarde kuna, od čega bi 11,4 milijarde kuna bilo inozemnih obveznica Inače, država se u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. Izvanproračunski fondovi mogu se zadužiti do 2,5 milijardi kuna, a njihove tekuće otplate glavnice duga iznose 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate premašuju 7,5 milijardi kuna. Prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe je 280 milijuna kuna. Taj zakonski tekst utvrđuje i da će proračunska zaliha u idućoj godini iznositi 200 milijuna kuna. 12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Dražen Pehar, predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska

Sustav vrijednosti u IT-u okrenut je naglavačke

Mnogi imaju dojam da je dovoljno napraviti neku igricu, staviti je na tržište pa odmah zaraditi milijune. Postoji u IT-u i druga strana, drugi tip tvrtki poput naše u kojima se radi “rudarski” posao koji nikad ne završava. To su iznimno zahtjevni poslovi o kojima puno toga ovisi i jasno je da nam u zadržavanju kvalitetnih ljudi ne pomažu priče o brzoj i lakoj zaradi te mitovi kako je sve bolje u inozemstvu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P Mi se moramo boriti s kompanijama koje mogu u samo par godina narasti do multimilijunske kapitalizacije, ali i propasti. Osim s dobrim plaćama, svoje zaposlenike motiviramo i na druge načine, a koliko vidim kroz praksu, najviše ih motivira raditi u dobrom timu i na zanimljivim projektima.

redsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska Dražen Pehar pravi je veteran IT industrije kod nas. Naime, Asseco SEE je na domaće tržište ušao akvizicijom i spajanjem nekoliko manjih domaćih tvrtki koje su poslovale još od početka 90-ih, a Pehar je od samih početka bio na čelu jedne od njih, tako da je preuzimanje kormila Asseca SEE Hrvatska odmah po osnutku bio logičan nastavak njegove menadžerske karijere. Tvrtka se najviše bavi izradom softvera za banke, danas u Hrvatskoj zapošljava 250 ljudi i drži 50 posto tržišta u segmentu payment usluga, odnosno 80 posto u segmentu banking rješenja. Pehar nam se pohvalio kako je 2016. bila dobra godina, a kroz razgovor smo se dotaknuli i brojnih drugih aktualnih tema za hrvatsku IT industriju.

n IT i bankarstvo su možda ponajmanje osjetili krizu koja sad, barem po nekim pokazateljima, polako jenjava. Osjeti li se to i u praksi? - S obzirom na to da je Asseco SEE u Hrvatskoj orijentiran na financijsku industriju, mi krizu praktički nismo ni osjetili. Doduše, ne mogu reći ni da smo tijekom kriznih godina imali kontinuiran rast jer je bilo manjih oscilacija, ali one nisu bile vezane za krizu nego za izazove na tržištu bankarskih grupacija. Isto tako, ovaj rast BDP-a koji trenutačno bilježimo neće značajnije utjecati na investicije banaka jer one jednostavno moraju konstantno ulagati u nove tehnologije kako bi bile konkurentne. Mi imamo sreću da smo na toj strani u koju se ulaže, a ne na udaru rezanja troškova.

n Kako hrvatsko tržište stoji u usporedbi s drugim zemljama u kojima radite? Koje su

12 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

naše specifičnosti, u čemu prednjačimo, a u čemu zaostajemo? - Hrvatski bankarski sektor definitivno ne zaostaje u inovativnim rješenjima poput mobilnog bankarstva i sigurnosti. U rangu smo s najboljima i to ne samo u ovom dijelu Europe nego i globalno. Jedan od naših problema jest taj da smo malo tržište pa nemamo puno FinTech tvrtki, odnosno nema uopće onih koji bi mogli ugroziti bankarsku industriju i etablirane igrače. Da smo veće tržište sigurno bi se

Jedan od naših problema jest taj da smo malo tržište pa nemamo puno FinTech tvrtki pojavile manje tvrtke koje bi pokušale uzeti dio tržišnog kolača. Kod nas ima nekoliko perspektivnih novih tvrtki, ali za njih je jedini put da se probiju preko SAD-a ili Londona jer moraju imati masovno tržište od kojeg će otkinuti tek mali dio, a opet u konačnici zaraditi.

n Što beskontaktno plaćanje mobitelom i digitalni potpis kao novi trendovi donose krajnjim korisnicima i koliko su zaživjeli? - Mislim da već dobar dio naših građana ima beskontaktnu karticu, a tko ju je barem jednom koristio, sigurno je uvidio koja je prednost takvog jednostavnog plaćanja. Beskontaktno

Ako smo nešto proglasili strateškim sektorom gospodarstva, a o IT sektoru se često priča kao takvom, bilo bi lijepo da se to vidi i u praksi.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU grešna je pretpostavka da će se za plaćanje koristiti samo biometrija. To se neće dogoditi jer je moguće da vam netko ukrade biometrijski otisak bilo čega, a ako bi samo to bilo korišteno za sigurnost, onda bi lopov imao pristup svemu, praktički bi vam ukrao identitet. Zato je gotovo sigurno, barem što se tiče online kanala, da će se uz biometriju kombinirati još neka tehnologija, poput tokena, PIN-a ili geolokacije.

Kod nas ima nekoliko perspektivnih novih tvrtki, ali za njih je jedini put da se probiju preko SAD-a ili Londona jer moraju imati masovno tržište od kojeg će otkinuti tek mali dio, a opet u konačnici zaraditi.

plaćanje raste strahovitom brzinom u Velikoj Britaniji, Poljskoj ili Češkoj. Kod nas još ne u tolikoj mjeri, ali uvjeren sam da hoće, upravo zbog jednostavnosti jer ne trebate unositi PIN za iznose do 100 kuna, samo približite karticu POS uređaju i to je to. Broj takvih transakcija će sigurno rasti. Sljedeći korak je mobilno plaćanje, dakle isto beskontaktno, ali ne karticom nego mobilnim telefonima koji moraju imati NFC čip. Danas svaki noviji model pametnog telefona dolazi s tom tehnologijom, a razlike u korisničkom iskustvu praktički i nema - samo umjesto kartice na uređaj prislonite telefon. Vjerujem da je to trend koji će nezaustavljivo zavladati tržištem, iako je kod nas tek u počecima jer nema razloga da za plaćanje ne iskoristite mobitel koji vam je uvijek u džepu. Mnogi od nas prije će zaboraviti ponijeti ključeve od kuće ili auta sa sobom, nego mobitel. Još jedna prednost što se tiče sigurnosti jest ta da ćete eventualni gubitak mobitela najprije primijetiti. Ako izgubite karticu, može proći i po nekoliko dana dok shvatite da je nema, no ako vam mobitel nije pri ruci, to ćete primijetiti u roku od nekoliko minuta.

n Koje nas novosti u segmentu plaćanja čekaju ubuduće? - Što se tiče novih trendova, svakih nekoliko godina u fokus dođe biometrija. Činjenica jest da danas tehnologija omogućava neke stvari koje su ranije bile nezamislive, počevši od pametnih telefona koje otključavamo otiskom prsta do kamera koje prepoznaju lice, ali po14 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

n Kako pridobiti građane na korištenje novih usluga poput mobilnog plaćanja? Je li sigurnost problem? Čini mi se da su banke i tvrtke spremne na inovacije, ali građani baš i ne, kako to promijeniti? - Opet naglašavam, jednostavnost je ključ da bi bilo koja nova tehnologija zaživjela, kod nas to još nije postignuto jer nisu dovoljno educirani ni trgovci niti korisnici. Ali neminovno je da će se to promijeniti; trenutačno nas koči samo tromost sustava pa će proći neko vrijeme dok se stvori kritična masa i počne široka primjena. Možda bi dobro došlo malo više marketinga, ali tu je problem to što izdavatelji kartica moraju pronaći motivaciju za ulaganje u oglašavanje jer je njima svejedno na koji način plaćate, sve dok plaćate. Kod nas se još nitko ne bori za preotimanje tržišnog udjela u mobilnom plaćanju jer je ono još u povojima.

Jednostavnost je ključ da bi bilo koja nova tehnologija zaživjela, no kod nas to još nije postignuto Na stranim tržištima je borba između banaka za klijente iz kategorije građani daleko nemilosrdnija. Kod nas se tržišni udjeli najvećih banaka praktički ne mijenjaju zadnjih 10 godina, osim kroz akvizicije. Prema tome, da bi investirali u nešto, izdavatelji moraju naći svoj interes, a dok ih ne natjera konkurencija, teško će se pokrenuti.

n Što je s državom po pitanju informatizacije i koliko Asseco SEE s njom surađuje? - Kad se osvrnemo unatrag 10 godina, vidljivo je da danas ima puno više e-servisa države koji su korisni građanima. Veliki problem s njima jest taj što ih građani rijetko koriste jer ne treba vam domovnica svaki dan niti ćete

Da biste išli van, morate imati gotov proizvod, a ne samo ideju Kakvi su planovi Asseca SEE u Hrvatskoj, ali i na razini Grupe, planirate li širenje na nova tržišta? - Na našem tržištu držimo jako dobru poziciju, ali probijati se vani, na zapadna tržišta, iznimno je teško. Asseco SEE Hrvatska ima reference u Italiji, to je bio dug i krvav put, a pitanje je hoćemo li na tome uspjeti izgra-

poreznu prijavu raditi svaki tjedan. U najboljem slučaju se takve stvari rade jedanput godišnje, a kad se tako rijetko nečim koristite, onda zaboravite kako se to uopće radi ili zaboravite koji vam je PIN. Izdaju se pametne kartice i digitalni identitet preko MUP-a, ali tko uza se ima čitač za pametne kartice? Ljudima onda takve stvari jednostavnu ne uđu u rutinu. Naravno, tu je i problematika brojnih platformi koje međusobno nisu povezane već svaka zahtijeva posebnu autentifikaciju. Jednostavno smo od samog starta krenuli naopako, primjerice, zašto bih morao isprintati domovnicu pa je odnijeti na šalter nakoliko vrata niže ako je u sustavu vidljivo da je imam? Zbog čega moram sa sobom nositi zdravstvenu karticu ako liječnik može pogledati direktno preko OIB-a jesam li osiguran? Morali bismo osmisliti jedinstveno rješenje vezano uz OIB i implementirati ga u cijelom sustavu, bez javnih rasprava koje traju unedogled. Jednostavno donijeti odluku i provesti je jer jedino gore rješenje od lošeg je nikakvo. Ako pitate bilo kojeg građanina što on želi od informatizacije, reći će vam da želi ukidanje papirologije - da može samo s osobnom iskaznicom i OIB-om dobiti sve što mu treba na svakom šalteru. Tu počinje i završava svaka priča o informatizaciji.

n Koliko je teško zadržati dobre programere i općenito kvalitetan kadar s obzirom na to da su traženi vani, a mi se plaćama ne možemo natjecati sa stranim IT tvrtkama zbog visokih davanja? - Tu treba prvo gledati bruto plaće, a onda i nekoliko drugih faktora. Bruto plaće u našoj tvrtki su kompetitivne s onima vani, ali neto iznosi nisu usporedivi, jer naši radnici praktički dobivaju samo pola bruto iznosa. Najavljena porezna reforma će malo popraviti situaciju, ali nije to dovoljno. Jasno, IT industrija cvjeta diljem svijeta i mladim ljudima je zanimljivo okušati se u novim izazovima, to je normalno. Mi se moramo boriti s kompanijama koje mogu u samo par godina narasti

diti nešto značajnije. Da biste išli van, morate imati gotov proizvod, a ne samo ideju. Što se tiče rasta Asseca SEE kao grupe, to ide isključivo preko akvizicija, a jedino što bi nam na našem tržištu moglo biti zanimljivo je kupnja neke tvrtke koja je jaka u sistem integraciji i radi s državom, sve drugo imamo pokriveno.

do multimilijunske kapitalizacije, ali i propasti. Osim s dobrim plaćama, svoje zaposlenike motiviramo i na druge načine, a koliko

Gotovo je sigurno, barem što se tiče online kanala, da će se uz biometriju kombinirati još neka tehnologija vidim kroz praksu, najviše ih motivira raditi u dobrom timu i na zanimljivim projektima. Iskreno, nije nam puno ljudi otišlo van, tek šačica, a neki su se i vratili. Treba priznati da je sustav vrijednosti u IT-u okrenut naglavačke, tu imate inženjere s par godina iskustva koji su bolje plaćeni od kirurga sa 30 godina staža. Mnogi imaju dojam da je dovoljno napraviti neku igricu, staviti je na tržište pa odmah zaraditi milijune. Toga ima u praksi, ali nije često kao što se misli. Postoji u IT-u i druga strana, drugi tip tvrtki poput naše u kojima se radi “rudarski” posao koji nikad ne završava. To su iznimno zahtjevni poslovi o kojima puno toga ovisi i jasno je da nam u zadržavanju kvalitetnih ljudi ne pomažu priče o brzoj i lakoj zaradi te mitovi kako je sve bolje u inozemstvu.

n Što konkretno onda država može napraviti da olakša te probleme? - Država bi prije svega trebala omogućiti da našim inženjerima ostane više novca od bruto plaće kako bi bili konkurentni međunarodno. Također, trebalo bi favorizirati domaće tvrtke u natječajima za velike projekte jer jedino tako naši stručnjaci mogu steći iskustva i reference, odnosno znanje koje onda mogu izvoziti. Ako smo nešto proglasili strateškim sektorom gospodarstva, a o IT sektoru se često priča kao takvom, bilo bi lijepo da se to vidi i u praksi.

Ako pitate bilo kojeg građanina što on želi od informatizacije, reći će vam da želi ukidanje papirologije da može samo s osobnom iskaznicom i OIBom dobiti sve što mu treba na svakom šalteru. Tu počinje i završava svaka priča o informatizaciji.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Konferencija Dualno obrazovanje u HGK-u

Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a našem tržištu radnika nema. Samo u Njemačku je iselilo 50.000 ljudi. Imamo značajne demografske probleme od kojih su najistaknutiji iseljavanje i starenje radno aktivnog stanovništva, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj konferenciji Dualno obrazovanje održanoj u HGK, u organizaciji HGK, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Na konferenciji se raspravljalo o tome kako srednjoročno riješiti nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

Njemački model predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da

nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada. Srećko Prusina, ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta

Započeti s pilot-projektom

Poduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju sve veću kvotu za uvoz radnika. Samo u 2017. tvrtke u turizmu, građevini i brodogradnji tražile su kvotu od 12.000 stranaca. Zato HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja. Burilović je istaknuo kako uz visoku nezaposlenost, 40 posto evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema formalno radno iskustvo te da je Hrvatska, odmah iza Španjolske i Grčke, na začelju EU-a prema broju nezaposlenih mladih. “U Austriji i Njemačkoj dualno se obrazovanje provodi već godinama, a stopa nezaposlenosti mladih kreće se od pet do 10 posto. Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad”, rekao je Burilović. Dodao je da HGK ne očekuje da će se svih 30.000 učenika odmah uključiti u dualno obrazovanje, već da se Komora zalaže za uvođenje pilot-projekta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva. “Učenik bi trebao više od 50 posto vremena provesti kod poslodavaca i zato biti plaćen, što bi značilo da poslodavac kada uzme učenika na stručno osposobljavanje, sam procjenjuje potrebu za radnom snagom i time se usklađuju upisne kvote s potrebama tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

16 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

“Njemački model predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada”, rekao je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, ocijenivši kako će sustav dualnog obrazovanja pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice mladih, te konkurentnosti gospodarstva. Za većinu strukovnih zanimanja u Njemačkoj postoji dualni sistem obrazovanja, što znači da učenik stručno znanje odnosno praksu stječe u tvrtki, dok se u stručnoj školi uče teorijske osnove zanimanja uz nekoliko općih predmeta. Tjedno to znači do tri dana praktič-

HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja ne nastave te osam do 12 nastavnih sati u školi ili se nekoliko tjedana radi u tvrtki pa se isto toliko sluša nastava u školi. U Njemačkoj poslodavac plaća svog naučnika, ovisno o godini naukovanja i vremenu provedenom na praksi, a tvrtke koje uglavnom uzimaju učenike na praksu su one sa 300 do 500 zaposlenih. Iako se u Hrvatskoj već godinama govori o nužnosti povezivanja tržišta rada i obrazovnog sektora, a i sama je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program do 2020. godine, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje, gdje će se provoditi te koliko će učenika biti njime obuhvaćeno. “Zbog krize koja je proteklih godina pratila hrvatsko gospodarstvo nemamo dovoljan broj mjesta, odnosno poslodavaca koji

bi primili učenike za naukovanje. Mnoge su strukovne škole morale čak napraviti korak nazad, te stručnu praksu provoditi u samoj školi”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak te napomenuo kako je cilj od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada.

Stvoriti sustav koji vrednuje i cijeni rad

Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je važnost bolje komunikacije između predstavnika poduzetnika i institucija zaduženih za upisne kvote i organiziranje upisnih procesa. “Za ukupni proces provođenja dualnog obrazovanja bit će potrebno određeno vrijeme, ali Vlada se odlučila za taj smjer i zato sam zadužila državnog tajnika Marija Antonića da poboljša i učini efikasnijom komunikaciju ministarstava i poduzetnika, odnosno tržišta rada”, istaknula je Martina Dalić. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjetio je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. “Trebamo samo prilagoditi program i vjeruje-

Cilj je od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada, rekao je Hrvoje Šlezak mo da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, naglasivši da još samo politika mora dati zeleno svjetlo, a od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovačkom društvu. Da njemački sustav i njihova iskustva nije moguće samo tako preslikati na Hrvatsku, možda najbolje znaju ljudi na terenu, a jedna od njih je i ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac koja je istaknula da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se međusobno uskladile i definirale potrebe na tržištu rada. 12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO uručene Zlatne kune HGK-Županijske komore Rijeka

Izvrsna godina za Primorskogoransku županiju U Primorsko-goranskoj županiji prihodi tvrtki bili su 9,5 posto veći, izvoz je porastao za petinu, a ostvaren je pozitivni trgovinski saldo u odnosu na uvoz od 3,9 milijardi kuna. Najbolji poduzetnici i dobitnici Zlatne kune su Brodogradilište Viktor Lenac, Montelektro i Olivari rađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Rast zaposlenosti

U 2015. na području Županije poslovalo je 9436 poduzetnika, a broj zaposlenih povećan je 4,5 posto, ukupna dobit je povećana za 1,1 milijardu kuna, a ulaganja u nove investicije iznosila su 2,6 milijardi kuna. Na dodjeli nagrada je istaknuto kako bi izgradnja LNG terminala i ulaganja u Riječki prometni pravac, KBC, ako se barem djelomično ostvare u idućoj godini, bila velika in-

G Uvjereni smo da bi decentralizacija države mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo.

Vidoje Vujić, predsjednik HGK-Komore Rijeka

ospodarska statistika Hrvatske već osmo tromjesečje uzastopno bilježi rast BDP-a, što u svima nama jača optimizam i nadu u oporavak, rekao je predsjednik HGK-Komore Rijeka Vidoje Vujić na dodjeli Zlatne kune najboljim poduzetnicima u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci. “Tom oporavku značajno je pridonio veliki doprinos našeg regionalnog gospodarstva i naših poduzetnika. Od 2014. do kraja prvog polugodišta 2016. godine primorsko-goransko gospodarstvo postiglo je iznadprosječne rezultate uvrštavajući se danas među tri najuspješnija regionalna gospodarstva u Hrvatskoj”, ističe Vujić. U 2015. u Primorsko-goranskoj županiji prihodi tvrtki bili su 9,5 posto veći, imale su veću dobit, a i porezna izdvajanja iz dobiti su porasla za 21 posto. Izvoz je porastao za petinu, a ostvaren je pozitivni trgovinski saldo u odnosu na uvoz od 3,9 milijardi kuna, što je 43,2 posto više nego u 2014. godini. Najznačajnije djelatnosti županije u kojima se prepoznaju prednosti regionalnog gospodarstva su pre-

18 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Na području Županije poslovalo je 9436 poduzetnika, a broj zaposlenih povećan je 4,5 posto vesticijska šansa za cijelu Hrvatsku, posebice za gospodarstvo ove županije. Riječ je o paketu projekata koji čine investicije u lučku infrastrukturu, ulaganja u nedostajuću cestovnu i željezničku infrastrukturu prema sjeveru i jugu Hrvatske, prema Italiji i Sloveniji, zatim u Zračnu luku Rijeka, ulaganja u poslovnologističke zone i druge regionalne prometne projekte. Iako se očekivalo kako će rast BDPa omogućiti značajno smanjivanje glavnice duga, to još nije slučaj jer niska cijena nafte, nešto povoljniji uvjeti kreditiranja na europskom tržištu i situacija na Mediteranu koja je hrvatski turizam dovela u povoljniji položaj -

Povreda prava tržišnog natjecanja

Dobitnici Zlatne kune: Priznanje za uspješno poslovanje: Jadranska vrata, Rijeka Priznanje za komercijalizaciju inovacija: Brodogradilište Viktor Lenac, Rijeka - u kategoriji velikih tvrtki Montelektro, Kastav u kategoriji srednjih tvrtki Olivari, Malinska - u kategoriji malih tvrtki Priznanje za značajna ulaganja:

Euromodul, Viškovo Priznanje za poseban doprinos zbrinjavanju i gospodarenju otpadom: Metis, Kukuljanovo Priznanje tvrtkama za značajan porast pokazatelja poslovanja (2 tvrtke): Orada Adriatic, Cres Montcommerce, Kukuljanovo

Jadranka Hoteli, Mali Lošinj Najuspješniji izvoznik:

Priznanja pojedincima:

Luka Rijeka, Rijeka Priznanje za doprinos zaštiti okoliša: Ind-Eko, Rijeka

Katica Hauptfeld priznanje za najuspješniju poduzetnicu Josip Brkić - priznanje za životno djelo

Lakše do naknade štete U organizaciji AZTN-a u Zagrebu je bila održana međunarodna konferencija pod nazivom Prijenos Direktive o naknadi štete - kakva su očekivanja? Riječ je Direktivi koju Hrvatska planira transponirati u svoje nacionalno zakonodavstvo do kraja godine usvajanjem zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja. Njome se utvrđuju pravila za koordinaciju provedbe pravila tržišnoga natjecanja tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupci za naknadu štete pred nacionalnim sudovima. “To će u praksi značiti da će tužbu za naknadu štete moći podnijeti svaka fizička i

pravna osoba koja je oštećena povredom propisa o zaštiti tržišnoga natjecanja, ali i svaki građanin odnosno potrošač kao i konkurent na tržištu na kojem je narušeno tržišno natjecanje ili pravna osoba koja smatra da je zbog povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja plaćala veću cijenu roba, usluga ili radova”, rekao je predsjednik Vijeća AZTN-a Mladen Cerovac. (I.G.)

Poslovno-znanstveni klub izvanjske su okolnosti koje su pomogle našem nacionalnom i regionalnom gospodarstvu. Te okolnosti su promjenjive i na njih ne bi valjalo trajnije računati. Poduzetnici upozoravaju kako stručnost administracije pokazuje velike i zabrinjavajuće oscilacije.

Gdje zapinje gospodarstvu

“Nekompetentnost, neznanje i neodgovornost u javnoj upravi nisu rijetkost kao ni loši utjecaji politike u gospodarstvu. Politike se ne mogu uspješno provoditi bez jakog i stručnog administrativnog aparata. Ako tome pridodamo mnoštvo propisa i sporost pravosuđa, jasnije su točke u kojima zapinje gospodarstvu. S druge strane, sadašnji zakonski okvir jedinicama lokalne i regionalne samouprave jamči važnu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima i poduzetnicima. Uvjereni smo da bi decentralizacija države mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo”, istaknuo je Vujić i zaključio kako je svečanost dodjele nagrada i priznanja HGK-Županijske komore Rijeka pojedincima i tvrtkama s područja Primorsko-goranske županije, osim priznanja, i znak javne podrške svima koji svakodnevnim radom i ukupnim nastojanjima pomažu rastu gospodarstva i pridonose općem razvoju na ovom regionalnom prostoru. (K.S.)

Hrvatski svemirski program nije igrarija U HGK-Komori Zagreb prošli tjedan održan je 23. sastanak Poslovnoznanstvenog kluba na kojem je održano tematsko izlaganje Prvi hrvatski svemirski program. Marino Tumpić, ravnatelj Prvog hrvatskog svemirskog programa iz Astronomske udruge Vidulini, kazao je, među ostalim, kako hrvatski svemirski program nije igrarija nego realnost. “Naši primarni ciljevi nisu slanje čovjeka na Mjesec ili Mars, izrada rakete ili raketne baze jer to ne možemo napraviti u Hrvatskoj”, kazao je dodajući kako je cilj da društvo ipak uz pomoć predavanja, radionica ili časopisa

počne više razgovarati o svemiru. Dosad je svemirski program u Hrvatskoj obuhvatio istraživanja bliskog svemira bespilotnim letjelicama koje su i snimale taj prostor. “A kruna naše ideje da idemo u svemirski program bila je izrada i, uz pomoć partnera iz SAD-a, lansiranje prvog hrvatskog satelita veličine prostornog decimetra”, istaknuo je. (B.O.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Nagrađene najbolje tvrtke u Krapinsko-zagorskoj

Zlatne kune za Brentu, Omco Croatia i ZMH Horvat Krapinsko-zagorska županija je izvozno orijentirana te je to razlog zbog kojeg zagorsko gospodarstvo konstantno raste, ocijenio je Josip Grilec, predsjednik HGK-ŽK Krapina osnovana 2007. na inicijativu skupine talijanskih i hrvatskih partnera i danas ima 19 zaposlenih. Proizvodi boce za vodu namijenjene sportskom korištenju, a izvozi više od 95 posto svoje ukupne proizvodnje. Prošle godine ostvarili su ukupni prihod od 21,6 milijuna kuna te dobit od 2,6 milijuna kuna. “Ovo je čast za našu tvrtku, no ovu nagradu zaslužili su naši zaposlenici na koje smo vrlo ponosni. Ono što nam je cilj jest investiranje iz godine u godinu”, istaknuo je Pierantonio Parolin, direktor tvrtke Brenta. U kategoriji srednjih trgovačkih društava, među 47 tvrtki koje su ispunile kriterije, Zlatnu kunu po treći put dobila je tvrtka ZMH Horvat iz Konjščine. Osnovana je 1993., a bavi se proizvodnjom, preradom, skladištenjem i distribucijom smrznute hrane te ugostiteljstvom, a trenutačno zapošljavaju 147 djelat-

21,6 mil kn

prihoda i 2,6 mil kn dobiti lani ostvarila tvrtka Brenta

84,2 mil kn ostvaren prihod tvrtke ZMH Horvat u 2016.

452,7 mil kn 94,5 mil kn prihoda i

dobiti ostvario OMCO Croatia u protekloj godini

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Krapina uručene se Zlatne kune najboljim tvrtkama u Krapinsko-zagorskoj županiji. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj predstavila je gospodarstvenicima tom prigodom nove aktivnosti HGK u narednom razdoblju, te najavila potpisivanje sporazuma o suradnji HGK sa svim ministarstvima. Predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Grilec ocijenio je kako je prošla godina bila dobra za zagorsko gospodarstvo te istaknuo da je u svim segmentima zabilježen rast. Dodao je kako je Krapinsko-zagorska županija izvozno orijentirana te je to razlog zbog kojeg zagorsko gospodarstvo konstantno raste. Župan krapinsko-zagorski Željko Kolar naglasio je pak kako je gospodarski rast u Krapinsko-zagorskoj županiji počeo ranije nego u drugim dijelovima Hrvatske.

Nagrade - poticaji za daljnji rad

Zlatnu kunu u kategoriji malih trgovačkih društava, u konkurenciji 160 zagorskih tvrtki, dobila je tvrtka Brenta iz Huma na Sutli,

20 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Mirjana Čagalj najavila je potpisivanje sporazuma o suradnji HGK sa svim ministarstvima nika. U prošloj godini imali su prihod od 84,2 milijuna kuna, dok je bruto dobit po zaposlenom iznosila 121.502 kune. “U svakom slučaju ovo priznanje znači poticaj za daljnji rad i puno više morala za nove pobjede”, kazao je Zoran Horvat, direktor tvrtke ZMH Horvat. U kategoriji velikih trgovačkih društava, Zlatnu kunu je među devet tvrtki koje su ispunile kriterije dobila tvrtka OMCO Croatia iz Huma na Sutli. Tvrtka je članica belgijske OMCO Grupe koja se bavi proizvodnjom staklarskog alata, odnosno kalupa za proizvodnju staklene ambalaže i više od 90 posto proizvodnje plasira na inozemno tržište.

županiji

Prijenos eU zakonodavstva – ključni izazov

Prenormiranost ometa poduzetništvo Vlada i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta najavljuju projekt kojim će se smanjiti administrativne i zakonske prepreke poslovanju

OMCO Croatia ostvaruje godišnji rast proizvodnje od 20 posto i zapošljava 536 radnika. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su im 452,7 milijuna kuna, a dobit 94,5 milijuna kuna. “Naša najveća nagrada je zadovoljstvo naših zaposlenika i kupaca te mogućnost da se razvijamo u poslu i investiramo u još bolju budućnost”, rekao je Darko Ranogajec, predsjednik Uprave OMCO-a. “Krapinsko-zagorska županija s više od 1000 zaposlenih u staklarskoj industriji je svjetski centar za izradu staklene ambalaže. Imamo znanja, imamo sposobnosti, a imali smo i hrabrosti ući u nepoznatu tržišnu utakmicu”, istaknuo je on.

Posebno prizanje Krakom-u za 60 godina rada

HGK-ŽK Krapina posebno priznanje za 60. obljetnicu uspješnog rada dodijelila je krapinskoj tvrtki Krakom za iznimni doprinos razvitku gospodarstva, a vaučer od 10.000 kuna uručen je tvrtki TPK Orometal iz Oroslavja koja uskoro započinje s velikom investicijom vrijednom 10 milijuna kuna. “Iznimna čast i zadovoljstvo mi je što mogu svjedočiti tome što je Krakom kao tvrtka dobio ovo priznanje za svoju 60. obljetnicu postojanja. Bilo je boljih i lošijih vremena, a sada planiramo razne investicije. Ove smo godine puno toga napravili u našem gradu na obnovi plinske i vodovodne infrastrukture te na groblju, a imamo i daljnje planove za zaštitu okoliša”, izjavila je direktorica Krakoma Katarina Posilović. Nagrade i priznanja najboljim zagorskim tvrtkama predali su župan Željko Kolar, dožupan Anđelko Ferek Jambrek, predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Grilec te potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj. Svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća nazočili su i zamjenik krapinsko-zagorskog župana za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, načelnik Huma na Sutli Zvonko Jutriša, potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Tomica Jurinjak te članovi Gospodarskog vijeća, predstavnici institucija, banaka i medija. (V.A.)

elika prenormiranost ometa razvoj poduzetništva, posebno nas obrtnika te malih poduzeća, koji činimo više od 98 posto hrvatskog gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec na konferenciji Prijenos europskog zakonodavstva – ključni izazov u poslovanju. Organizator konferencije je Grupa poslodavaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u suradnji s HOK-om. “Uvođenje i primjena novih propisa često nam povećava troškove poslovanja, otežava rast i novo zapošljavanje. Kako bismo proizveli i plasirali svoje proizvode na domaće i strano tržište, treba nam takvo poslovno okruženje koje će nam omogućiti da stvaramo, budemo inovativni i uspješno se nosimo s konkurencijom na domaćem i globalnom tržištu. A to prvenstveno zahtijeva pravnu sigurnost i predvidivost”, dodao je Ranogajec. Promjene na tom području koje bi olakšale poslovanje najavljuje potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. “Uskoro krećemo u veliki projekt Vlade i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. U idućoj godini dobar dio aktivnosti bit će vezan uz smanjivanje administrativnih i zakonodavnih prepreka, odnosno neporeznih tereta koje gospodarstvu nameće administrativno i regulatorno okruženje. Očekujem da će do kraja godine Vlada usvojiti i plan smanjivanja administrativnog opterećenja u sedam gospodarskih područja. Taj plan proizlazi iz dosadašnjih aktivnosti i razmjene mišljenja Ministarstva i poduzetnika, a uključuje izmjene

Dragutin Ranogajec

različitih pravilnika i podzakonskih akata”, kazalaje Martina Dalić. Grupa poslodavaca Europskog gospodarsko-socijalnog odbora stalno se zalaže za bolje europsko zakonodavstvo, istaknuo je njen potpredsjednik Stéphane Buffetaut. “Podržavamo činjenicu da trenutačna EK tretira taj cilj kao najviši prioritet. Sada države članice imaju ključnu ulogu u tom procesu. Samo dobra implementacija EU zakonodavstva bez prekomjernog reguliranja jamči europskim građanima i tvrtkama još veću korist integracije. Mi se moramo aktivno boriti ne samo sa zastojima u prijenosu zakonodavstva, već i tendencijama brojnih vlada da pretjerano reguliraju svoj zakonodavni okvir”, rekao je Buffetaut. Na konferenciji se govorilo i o tome kako uočiti prepreke u poslovanju te ujedno podijeliti pozitivna iskustva Hrvatske i zemalja Europske unije u stvaranju jednostavnijeg zakonodavnog okvira za poslovanje obrtnika, mikro i malih poduzetnika. (K.S.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Promet vinom

Napokon uvođenje reda na tržištu Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina i vinskim kartama ugostiteljskih objekata može se postići svrha kontrole kakvoće vina, a to je uređeno tržište vinom, zaštita naših vinara i zaštita interesa potrošača, ističe ministar poljoprivrede, dodajući kako uvoz vina nikad nećemo moći spriječiti, ali ćemo zato pojačati kontrolu njihove kvalitete piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I 12,4 mil € hrvatski izvoz vina u 2015.

29 mil €

vrijednost uvezenog vina iste godine

28.920 t

vina godišnje uvozi Hrvatska (izvozi samo 4932 t)

zvoz hrvatskih vina je u prošloj godini porastao količinski šest posto i 13 posto u vrijednosti, što se može najvećim dijelom pripisati ulasku Hrvatske u EU te slobodnom plasmanu vina na to tržište. Hrvatska je lani izvezla vina u vrijednosti od 12,4 milijuna eura, dok je uvoz premašio 29 milijuna eura. No, kad je riječ o količinama, tu je slika još lošija. Naime, Hrvatska uvozi 28.920 tona vina godišnje, dok izvozi samo 4932 tone. Kad je riječ o uvozu, prijelomna je bila 2014. kada je on porastao za čak 47 posto, dok je lani njegov rast iznosio 20 posto. Ove brojke kazuju o negativnoj bilanci i mogu se pripisati slobodnom tržištu. No, nekontrolirani uvoz vina u rinfuzi koja, za razliku od domaćih vina, ne podliježu nikakvom nadzoru neugodno je iznenadio domaće vinare. Kako bi se koliko-toliko uvelo reda u prometovanje vina na hrvatskom tržištu napravljene su izmjene i dopune Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu te novi zakona o vinu. Pravilnik je ovih dana donesen i stupio je na snagu, a iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da će novi zakon o vinu biti upućen u proceduru u sljedećoj godini.

Izjednačena domaća i uvozna vina

Nedavno donesenim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu propisuje se jedinstveno postupanje u kontroli kakvoće vina pri njegovu stavljanju u promet, a postupanje i procedura za

22 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

stavljanje u promet domaćih vina izjednačeni su s procedurama za vina uvezena u Hrvatsku u rinfuzi, a prije njihovog stavljanja u promet u pretpakovinama. Naime, uvozna vina i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom položaju, a tome se, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede,

Treba objaviti koje vinarije uvoze vina u rinfuzi iz trećih zemalja i istodobno proizvode vina zaštićenog podrijetla, ističe Vladić stalo na kraj ovim pravilnikom koji je stupio na snagu 8. prosinca. U skladu s njegovim odredbama trgovac koji uvozi vina u rinfuzi i pretpakovinama do 60 litara taj uvoz morati evidentirati i prijaviti Poljoprivrednoj inspekciji u roku od dva dana od ulaska pošiljke u Hrvatsku. Inspekcija ga u roku od 15 dana može uzorkovati i ako ne udovolji fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima, kakva se traže na našem tržištu za domaća vina, vino neće smjeti na tržište. “Dosad je svatko u Hrvatsku mogao uvesti vino u cisternama i prepakirati

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA ga u boce. Nije se brinulo ni o interesu potrošača niti o njegovoj kvaliteti i sigurnosti. S druge strane, domaći vinari imaju niz kontrola i nadzora, počevši od sklopa vinograda, broja trsova po hektaru, uzorkovanja vina prije puštanja u promet i kategorizacije. Ovim pravilnikom i vina iz uvoza stavljaju se u isti položaj! Poseban problem su bila vina uvezena s tržišta trećih zemalja, primjerice Makedonije, Srbije..., a koja do sada nisu podlijegala nikakvim kontrolama i analizama. Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina i vinskim kartama ugostiteljskih objekata može se postići svrha kontrole kakvoće vina, a to su uređeno tržište vinom, zaštita naših vinara i zaštita interesa potrošača”, pojašnjava ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodajući kako uvoz vina nikad nećemo moći spriječiti, ali ćemo zato pojačati kontrolu njihove kvalitete. “Naši su proizvođači premali u odnosu na proizvođače iz svijeta rinfuznih vina koji to rade godinama uz jeftinu radnu snagu i tu ne možemo konkurirati. Ali možemo se natjecati u kvaliteti. Smatram da upravo tu hrvatska vina mogu profitirati”, naglasio je Tolušić. Predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker smatra donošenje Pravilnika značajnim iskorakom

u odnosu na dosadašnju situaciju. “Žao mi je što je taj pravilnik donesen tako brzo jer nismo uspjeli predati primjedbe koje smo pripremili kako bi on bio bolji i učinkovitiji. No, bez obzira na to sada

ća vina i vina iz uvoza te tako namjenski izdvajati sredstva za promociju hrvatskih vina. Osim toga, za promociju i marketinške aktivnosti računamo i na sredstva EU fondova”, pojašnjava Krauthaker.

Važna je inspekcija

Vlado Krauthaker smatra donošenje Pravilnika značajnim iskorakom u odnosu na dosadašnju situaciju postoji određeni postupak nadzora koji nismo imali. Mi vinari koji smo aktivni u Udruženju vinarstva pri HGK-u pokušavamo se izboriti da svatko tko prometuje vinom na našem tržištu bez obzira na to bio on iz inozemstva ili Hrvatske, treba izdvajati određen iznos za promociju hrvatskih vina. Znači, svatko će dobiti markicu koja bi trebala biti različita za doma-

Marinko Vladić, glavni enolog Poljoprivredne zadruge Vrbnik, već dugo upozorava na problem nesređenog vinskog tržišta. Kaže kako vjeruje da ministar Tolušić želi i hoće pomoći vinarskom sektoru, no smatra da doneseni Pravilnik neće riješiti probleme s kojima se susreću domaći vinari. “Očito je da Pravilnikom nije riješen ključni problem, a to je da u Hrvatskoj postoje određene vinarije koje stavljaju uvezeno vino u promet, a istodobno proizvode vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Stoga, postoji opasnost da se vina uvezena u rinfuzi prodaju označena kao vina s geografskim podrijetlom. Lako je moguće da takva vina dobiju ime neke naše zaštićene sorte i tako se prodaju na tržištu. To je najveća opasnost, a uvoz se ne može zabraniti niti ga treba zabranjivati. Uostalom i naši vinari izvoze vina”, ističe Vladić. Prema njegovom mišljenju, Pravilnikom se treba propisati da onaj tko uvozi vino i istodobno proizvodi vina sa zašti-

Tolušić ispunio obećanje

Od sada ista pravila za domaća i uvozna vina Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu kojim se propisuje jedinstveno postupanje u kontroli kakvoće vina pri stavljanju vina u promet. Izmijenjenim pravilnikom postupanje i procedura za stavljanje u promet domaćih vina izjednačeni su s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a prije njihovog stavljanja u promet u pretpakovinama. “Kao što sam obećao domaćim vinarima, od sada se sva vina iz uvoza moraju slati na analizu i ocjenu prije puštanja u promet. Na taj način ćemo pratiti sljedivost vina odnosno obilježiti ih evidencijskim markicama”, izjavio je Tolušić. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava i veći broj “dobrovoljnih”

uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza). Osim “dobrovoljnih” uzoraka omogućeno je i logično razdoblje (15 dana) unutar kojeg nadležne inspekcije mogu iz pošiljke (u mirovanju) uzeti uzorak na temelju analize rizika. Tako će se racionalizirati troškovi

24 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

uzorkovanja kako se vino iz iste pošiljke ne bi na nekoliko mjesta (u prodaji) uzorkovalo radi analiza čime se izbjegava višestrukost uzorkovanja vina iz iste pošiljke. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu objavljen je u Narodnim novinama br. 110/16.

ćenim podrijetlom mora imati odvojene spremnike i posebno označena vina u podrumu kako bi se izbjeglo njihovo miješanje. “Sve to mora nadzirati i kontrolirati inspekcijska služba. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo to ne može učiniti jer je upitno ima li on za to ovlasti. Ni hrvatska vina u Njemačkoj ne kontrolira njihov zavod, nego inspekcija. Naš Zavod kasni i kod dozvola za stavljanje naših vina u promet. Ovako bi dobio još više posla a ta situacija ne bi se riješila”, smatra Vladić ističući kako bi trebalo objaviti koje vinarije uvoze vina u rinfuzi iz trećih zemalja i istodobno proizvode vina sa zaštićenim podrijetlom. “Ovako postoji mogućnost da se uveze graševina iz Makedonije ili žlahtina iz Španjolske, a tamo ih nema”, dodaje on, ističući da se ne boji toliko uvoza vina iz EU-a, koliko uvoza iz trećih zemlja. Jer, pojašnjava, javna je tajna da su neke treće zemlje poznate po patvorenju vina. “Kada takva vina uvoze renomirani proizvođači sortnog vina sa zaštićenog područja, koje pored toga ima zaštićeno podrijetlo, onda imamo veliki problem. Iako je taj uvoz legalan, problem je u tome što dovodi potrošača u zabludu. Najopasnije je kada to rade veliki proizvođači sortnih vina i kada ta vina samo prepakiraju”, naglašava Vladić, dodajući da je riječ, prema informacijama koje su došle do njega, o milijunima litara vina koje se tako plasiraju na hrvatsko tržište. “Te

Nemoguće je održivo poslovati na tržištu koje ima toliki udjel sivog tržišta, ističe Jozo Rabušić pojave su najopasnije za hrvatski vinski sektor i nisu dobre za imidž naših vina. Uvoz vina je legalan, ali udruge vinara moraju sankcionirati proizvođače vina sa zaštićenim podrijetlom koji prepakiraju vina uvezena iz tih zemalja. Takvi ne bi smjeli ni biti članovi udruga”, zaključuje on.

Sivo tržište cvjeta

Kad je riječ o tržištu vina, u Hrvatskoj uglavnom prevladavaju teme o velikom uvozu, uvozu bez nadzora, nedostatnoj promidžbi, ulaganju u tehnologiju, edukaciju… No, o sivom tržištu koje je uvelike uzelo maha razgovara se samo usputno, a često i neargumentirano. “Legalne, odnosno veće proizvođače, među kojima su zadruge, stalno se provjerava i nadzire. Više puta godišnje ih nadzire sanitarna, vinarska, tržišna i rad-

na inspekcija, a često i kažnjava za sitne propuste. Pored toga, institucije inzistiraju na tome da svi proizvođači imaju kartice i markice na svakoj boci te se svaka boca pri nadzoru detaljno prati. No, čemu to ako s druge strane imamo podatke koji dovode do zaključka kako 30 do 40 posto količina vina završava nekontrolirano na tržištu”, naglašava Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije pozivajući se na javno dostupne podatke. I kad je riječ o podacima, on pri tome misli na nerazmjer javno dostupnih podataka između Državnog saveza za statistiku prema čijim je podacima oko 26.000 hektara pod vinogradima i državne Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na koja iznosi podatak da je pod vinogradima oko 21.000 hektara. Isto tako, velik je nerazmjer podataka koje iznose ove dvije institucije o proizvodnji grožđa. U 2015. godini je prema podacima DZS-a proizvedeno 153.114 tona grožđa, dok je Agenciji za plaćanje u poljoprivredi prijavljeno 105.366 tona. Zato se i postavlja pitanje: gdje je nastala ta razlika od oko 30 posto u proizvodnji grožđa?

Poslovanje - nemoguća misija

Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putniković, kaže da su proizvođači i njihova udruženja nemoćni u rješavanju ovoga problema jer nemaju potporu institucija. “Svatko tko legalno radi, a to nisu samo zadruge nego i većina proizvođača vina, dovodi se u situaciju da polako razmišlja o odustajanju od ove djelatnosti. Nemoguće je održivo poslovati na tržištu koje ima toliki udjel sivog tržišta. Statistika je vrlo jednostavna. Pomnože se površine pod vinogradima i minimalni urod grožđa po hektaru i taj umnožak podijeli sa 0,7 koliki je prosječan radman. Tako se dođe do podatka o godišnjoj proizvodnji vina koja, po tako jednostavnom izračunu, iznosi oko 175 milijuna litara. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo daje podatak o legalnom prometu od 50 do 60 milijuna litara. Znači, prema našem proizvoljnom izračunu legalna proizvodnja je oko 35 do 45 posto. To, naravno, nameće pitanje zašto legalni proizvođači plaćaju markicu koja bi ih trebala štititi od nelegalnog tržišta. Očito plaćanje markice nema efekta, pa je treba ukinuti. Imamo još i trošak stavljanja u promet, poreze i radnike te rizik. Poslovati u ovom sektoru očito je nemoguća misija”, smatra Rabušić.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 25

PV ANALIZA Prehrambena industrija

Rast prihoda i dob prehrambenih tvrtki U prošloj godini prehrambene tvrtke su dobit svojih poduzeća povećale na 931,5 milijuna kuna, što je gotovo 44 posto više nego u 2014. godini. Najviše je zaradio Ledo sa 168 milijuna kuna dobiti, a najveće prihode od 2,6 milijardi kuna imala je Vindija piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

931,5milkn

konsolidirani financijski rezultat u proizvodnju prehrambenih proizvoda u 2015.

33,315 mil kn

ukupni prihod poduzetnka u ovoj branši u protekloj godini

prehrambenoj industriji u Hrvatskoj u 2015. godini, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja koje je objavila Financijska agencija, poslovao je 1721 poduzetnik, a ukupno je kod svih poduzetnika iz ovog sektora bilo registrirano 43.588 zaposlenih. Broj zaposlenih je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 4,5 posto. U prošloj su godini poduzetnici u proizvodnji prehrambenih proizvoda imali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 931,5 milijuna kuna, i povećali neto dobit za 43,7 posto, pokazuju podaci iz godišnjih izvješća. Pozitivno je poslovalo oko dvije trećine poduzetnika u branši, odnosno njih 1158 ili 67,3 posto. Ukupni prihod poduzetnika ove djelatnosti ostvaren u 2015. godini iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je povećanje za 6,3 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

Među 1721 poduzetnikom u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda najveći ukupni prihod ostvarila je varaždinska Vindija. Ta tvrtka čija je pretežita djelatnost proizvodnja

Za 1721 poduzetnika iz ovog sektora radilo je 43.588 zaposlenih mlijeka, mliječnih prerađevina i sira imala je prihode u vrijednosti od 2,6 milijardi kuna, što je udio od 7,7 posto u svim ukupnim prihodima proizvođača prehrambenih proizvoda. Vindija je imala pozitivan financijski rezultat poslo-

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini R. br.

Naziv i mjesto

Ukupni prihod

Udio u odjeljku djelatnosti

VINDIJA d.d., Varaždin

2.576.352

7,70%

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA d.d., Vrbovec

2.194.394

6,60%

PODRAVKA d.d., Koprivnica

2.032.539

6,10%

DUKAT d.d., Zagreb

1.695.071

5,10%

LEDO d.d., Zagreb

1.343.993

4,00%

Ukupno top 5 poduzetnika po UP u odjeljku djelatnosti C 10 (NKD 2007)

9.842.350

29,50%

Ukupno svi poduzetnici (1721) u odjeljku djelatnosti C 10 (NKD 2007)

33.315.751

100,00

Izvor: Fina

26 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

obiti

Usporedba 5 poduzetnika s najveÄ&#x2021;om ostvarenom dobiti u 2015. godini 180.000.000

168.134.754

156.971.806

Posjek / dobit nakon oporezivanja poduzetnika na razini RH

312.847

135.000.000

91.566.198 84.143.641

90.000.000

72.851.047

45.000.000 0 Izvor: Fina

Ledo

Podravka

PIK Vrbovec - mesna industrija

Mesna industrija BraÄ&#x2021;a Pivac

Dukat

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 27

PV ANALIZA Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u odjeljku djelatnosti C10 u 2015. godini Opis

NKD 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 2014.

2015. 1.721

1.067

1.158

108,5

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih

Index

491

563

114,7

41.703

43.588

104,5

Ukupni prihodi

31.335.605

33.315.751

106,3

Ukupni rashodi

30.553.483

32.218.232

105,4

Porez na dobit

133.804

165.960

124,0

Dobit razdoblja

1.277.616

1.350.592

105,7

Gubitak razdoblja

629.298

419.033

66,6

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

648.318

931.559

143,7

Izvoz

4.880.979

5.542.627

113,6

Uvoz

5.295.380

5.879.678

111,0

Trgovinski saldo

-414.401

-337.051

81,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

1.152.552

1.277.391

110,8

4.343

4.396

101,2

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvor: Fina

32,218 mil kn

lanjski ukupni rashodi poduzetnka u prehrambenoj industriji

vanja u 2015. godini i ostvarila je neto dobit u iznosu od 15,7 milijuna kuna što je za 5,5 posto manje nego u 2014. godini. U Vindiji, koja broji 1042 zaposlena u toj godini, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5153 kune.

4396 kuna, što je porast od 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali istovremeno za 12,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5019 kuna).

Prosječne plaće

Izvoz porastao

Na drugom je mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu sa 2,2 milijarde kuna društvo PIK Vrbovec - mesna industrija koja se većinom bavi proizvodnjom proizvoda od mesa i mesa peradi. Oni su ostvarili dobit u toj poslovnoj godini u vrijednosti 91,5 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća u toj tvrtki iznosila je 4738 kuna. Tvrtka Ledo na prvom je mjestu među poduzetnicima u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda po ostvarenoj dobi-

Broj izvoznika u odjeljku djelatnosti NKD 10 povećao se za 14,2 posto - njih je sada 257, što je za 32 više nego 2014. ti u 2015. godini, sa 168,1 milijun kuna dobiti. Prihod Leda u istoj godini bio je 1344 milijuna kuna. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća (NKD 10) u ovom sektoru iznosila je 28 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Broj izvoznika u odjeljku djelatnosti NKD 10 povećao se za 14,2 posto - njih je sada 257 što je za 32 više no što ih je bilo u 2014. godini. Broj uvoznika povećao se za 8,6 posto, na ukupno 292. Izvoz poduzetnika u ovom sektoru porastao je za 13,6 posto u odnosu na prethodnu godinu i ukupno je iznosio 5,5 milijardi kuna. U istom razdoblju rastao je i uvoz i to za 11 posto na 5,9 milijardi kuna. Udio pet poduzetnika s najvećim prihodom u 2015. godini u ukupnim prihodima 1721 poduzetnika, u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda (NKD 10), bio je 29,5 posto. Ako gledamo broj poduzetnika koji se bavi ovom djelatnošću po županijama, najviše tvrtki u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda ima sjedište u Gradu Zagrebu (300), potom u Splitsko-dalmatinskoj (215) i u Zagrebačkoj županiji (140). Najveći su prihod ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu (10 milijardi kuna), Zagrebačkoj županiji (3,7 milijardi kuna) i Varaždinskoj županiji (3,2 milijarde kuna), a najveći prihod po poduzetniku ostvarili su poduzetnici Varaždinske (47,6 milijuna kuna) i Koprivničko-križevačke županije (45,6 milijuna kuna).

AKTUALNO Hrvatsko-bugarski forum

Postoji potencijal za dodatnu suradnju

HGK je prepoznao važnost bugarskog tržišta i nudi potporu svim hrvatskim kompanijama koje žele poslovati tamo, a također pomažemo u pronalaženju kontakata i posredovanju za bugarske tvrtke koje žele raditi kod nas, poručila je Silva Stipić Kobali piše Miro Soldić soldic@privredni.hr laženju kontakata i posredovanju za bugarske tvrtke koje žele raditi kod nas”, poručila je Silva Stipić Kobali, dodavši kako su obje zemlje članice EU-a što uvjete za poslovanje znatno pojednostavljuje. “Imamo potencijala za suradnju u različitim segmentima gospodarstva, od industrije, energetike i infrastrukture do zajedničkog sudjelovanja u projektima na trećem tržištima, kao i na fondovima EU-a”, zaključila je Silva Stipić Kobali.

Prilike za suradnju i na lokalnoj razini

H 163 mil €

trgovinska razmjena Hrvatske i Bugarske u 2015.

68 mil €

težak lanjski hrvatski izvoz u Bugarsku

rvatska gospodarska komora je u suradnji s Veleposlanstvom Bugarske u Republici Hrvatskoj organizirala posjet bugarskoga gospodarskog izaslanstva iz regije Trakije. U sklopu posjeta je 12 bugarskih tvrtki iz područja prehrambene i tekstilne industrije te industrije kozmetičkih proizvoda predstavilo svoje proizvode domaćim poduzetnicima kroz B2B razgovore. Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK, istaknula je kako Bugarska i Hrvatska grade odnose koji se zasnivaju na prijateljstvu i razumijevanju. “I gospodarska suradnja se dobro razvija, no smatramo da potencijal za dodatni razvoj postoji u brojnim sektorima. U tom smislu je HGK prepoznao važnost bugarskog tržišta i nudi potporu svim hrvatskim kompanijama koje žele poslovati tamo, a također pomažemo u prona-

Prošle godine nas je posjetilo 55.000 bugarskih turista koji su ostvarili više od 100.000 noćenja

Trgovinski odnosi dviju zemalja odvijaju se pozitivno u zadnjih pet godina i trenutačno se kreću na razini od 163 milijuna eura godišnje što predstavlja porast za dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je u Bugarsku tijekom prošle godine izvezla robe u vrijednosti 68 milijuna eura, a najznačajniji proizvodi koje izvozimo su strojograđevni proizvodi, šećer i mineralna gnojiva. U isto vrijeme je uvoz iz Bugarske iznosio 95 milijuna eura, s tim da najviše uvozimo čokoladu, žensku odjeću i lijekove. Što se tiče turizma, prošle godine nas je posjetilo 55.000 bugarskih turista koji su ostvarili više od 100.000 noćenja. Tanya Dimitrova, veleposlanica Bugarske u Hrvatskoj, poručila je kako se nada da će se na forumu uspostaviti uspješni kontakti između kompanija, te da će iz toga proizaći puno konkretne suradnje. Angel Papazov, gradonačelnik grada Parvomay, pohvalio je Hrvatsku kao zemlju s dobrom infrastrukturom i prijateljskim ljudima s kojima se lako sporazumjeti. “Bio sam s izaslanstvom Trakije u Istri prije nekoliko mjeseci i tamo smo ustanovili da naša dva naroda imaju zajedničke korijene, povijest i kulturu te da su jako voljni surađivati na brojnim područjima”, naglasio je Papazov, dodavši kako su politički odnosi dobri, ali da se još puno prilika nudi kroz suradnju na lokalnoj razini.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO 8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju

Potrebno je probuditi radikalnu nadu Novi modeli društveno odgovornog poslovanja su prilika za poduzetnike i cijelo gospodarstvo. Još uvijek nedovoljan broj domaćih tvrtki vidi prednosti održivog razvoja i brige za sve one s kojima rade u i oko poduzeća piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ruštveno odgovorno poslovanje, odnosno društvena odgovornost poduzeća odnosi se na odgovornost prema svim sustavima s kojima je poduzeće u doticaju. To su zaposlenici, kupci, dobavljači, država, društvena zajednica, okoliš ali i sve drugo u i oko poduzeća. Svi oni su dionici i zajedno utječu na razvoj i poslovanje poduzeća, a odgovornim poslovanjem poduzeće si osigurava dugoročnu održivost. O tome kako poslovanje u Hrvatskoj unaprijediti i učiniti ga odgovornijim i održivim govorilo se na 8. konferenciji o društveno odgovornom poslovanju koju je organizirao Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Ključno pitanje društveno odgovornog poslovanja je upravo prepoznavanje dionika kojima treba biti odgovoran u poslovanju, upozorava stručnjak za odgovorno poslovanje iz splitske Swing Informatike Nenad Stojiljković. “Nažalost, mali je broj tvrtki u Hrvatskoj koji je prepoznao mjesto i važnost dionika u svom poslovanju. U najboljem slučaju uvažavaju se investitori, kupci dobavljači a ponegdje i zaposlenici. Upravljanje dionicima je upravo disciplina koju primjenjuju uspješne organizacije kako bi dobile podršku u postizanju strateških ciljeva”, ističe Stojiljković.

Certifikat za odgovornost

Neke od tvrtki do odgovornog poslovanja posežu kroz certificiranje. Norma IQNet SR-10 je sustav upravljanja prema etičkom kodeksu ponašanja. Ona se temelji na španjolskoj specifikaciji RS 10, a u njenu izradu su uzete i Smjernice Međunarodne organizacije rada, UN-a i EU-a. Ova norma zahtijeva ispunjenje sedam osnovnih principa društvene odgovornosti: odgovornost, transparentnost, etičko ponašanje, poštivanje interesa udioničara,

poštivanje zakonskih regulativa, poštivanje međunarodnih normi ponašanja i poštivanje ljudskih prava. IQNet SR 10 bazira se na sustavu planiraj – uradi – provjeri – djeluj kao osnovi kontinuiranog razvoja. Ovaj pristup olakšava integraciju u već postojeće sustave upravljanja i kompatibilan je s međunarodnim metodama održivog izvještavanja, poput GRI-ja (Global Reporting Initiative).

Posao u odgovornom poslovanju

No u odgovornom poslovanju ima i posla. Kako kaže Kristina Afrić Rakitovac s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, društvena ekonomija je važna komponenta europskog gospodarstva koja ostvaruje oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda i zapošljava više od 11 milijuna ljudi. “U Hrvatskoj je razvoj društvenog poduzetništva tek na početku jer je u prošloj godini mapirano oko stotinjak društvenih poduzetnika. No nedavno

30 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

usvojena Strategija društvenog poduzetništva predstavlja kvalitetan pravni i institucionalni okvir intenzivnijeg razvoja društvenog poduzetništva u nas”, ističe Kristina Afrić Rakitovac. U rujnu prošle godine članice Ujedinjenih naroda usvojile su Globalne ciljeve održivog razvoja u sklopu Programa razvoja do 2030. godine koji su zamijenili dosadašnje Milenijske razvojne ciljeve. Ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić ističe kako su potpisom svih članica oni postali glavni smjer globalnog razvoja za sljedećih 10 godina. “Novi ciljevi su zanimljivi za gospodarstvo jer su Ujedinjeni narodi jasno poručili kako u provedbi računaju na sudjelovanje i inicijativu poslovnog sektora. Bilo bi dobro da gospodarstvenici dodatno promisle mogu li i na koji način pridonijeti provedbi ovih ciljeva te na temelju njih kreirati i vlastitu konkurentnu prednost i prosperitet”, ističe Mirjana Matešić.

HR PSOR-a

Kultura doniranja hrane

Isplati se dati Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i koji vrijedi od sredine 2015. godine, riješio se problem plaćanja PDV-a na doniranu hranu. Doniranje hrane je tvrtkama postalo isplativije od bacanja hrane, ističe Jasenka Begić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje. “I dalje postoje problemi jer donatori imaju opširnu papirologiju, a neki od podataka koji se od njih traže mogu ulaziti u domenu poslovne tajne. I posrednici potrebnima - udruge - moraju biti upisane u Registar posrednika, moraju imati skladišta i ne smiju se baviti drugim djelatnostima. Primjeri europske dobre prakse pokazuju kako je naš pravilnik tek prvi korak naprijed kako bi se spriječilo negiranje rada uloženog u proizvodnju, resurse, vrijeme i energiju za proizvodnju te hrane”, zaključuje Jasenka Begić. Neki od stručnjaka koji se bave odgovornim poslovanjem ističu potrebu stvaranja novog modela društveno odgovornog poslovanja. Miljenko Cimeša iz Društva za organizacijsko učenje Hrvatske i Andrea Pavlović iz Hauska & Partnera ističu kako je sada u svijetu dominantan model razvoja društva zasnovan na neoliberalnoj ekonomskoj paradigmi prema kojoj je tržište najvažniji mehanizam koordinacije, a priroda i rad su robe. Novo društveno odgovorno poslovanje se prema njima treba zasnivati na nesebičnoj svijesti, novom načinu razmišljanja i na razvoju radikalno nove organizacije. Statistike o sadašnjem stanju u svijetu i ekološkim i društvenim trendovima pokazuju kako je globalna katastrofa neizbježna, no treba izbjeći osjećaj rezignacije.

Društvena ekonomija u EU ostvaruje oko 10 posto BDP-a i zapošljava više od 11 milijuna ljudi U narednim godinama i desetljećima posljedice klimatskih promjena kroz ekstremne vremenske uvjete bit će sve češće i snažnije. No nije prekasno za izbjegavanje globalne katastrofe pa novi lideri trebaju u društvu probuditi radikalnu nadu.

Ikeino istraživanje

Više od 73 posto Zagrepčana baca hranu Ikea Hrvatska predstavila je prošli tjedan rezultate istraživanja o održivim navikama Zagrepčana, koji su pokazali kako većina ne štedi resurse, poput struje i vode, te često baca hranu. “Ikea je u potpunosti posvećena tome da svojim poslovanjem pozitivno utječe na zajednice u kojima posluje i okoliš. Smatramo kako svatko od nas može učiniti više kada su u pitanju održive navike, a da pritom ne mora učiniti neke radikalne promjene u svojoj svakodnevici. Ponekad je dovoljno samo ugasiti uređaj koji ne koristimo, a što, prema rezultatima istraživanja, ne čini više od 40 posto zagrebačkih kućanstava”, istaknuo je Hrvoje Dragušica, Ikein stručnjak za

održivi razvoj. Terensko istraživanje, koje je početkom studenoga za Ikeu provelo MediaNet, pokazuje kako prosječan račun za grijanje zagrebačkih kućanstava iznosi 426,32 kune, što je za većinu (65 posto) veliki trošak, a više od 40 posto ispitanika ne gasi električne uređaje kada ih ne koriste. Kada je u pitanju potrošnja vode, prosječan mjesečni račun iznosi 202,06 kuna. Više od 73 posto Zagrepčana baca hranu, dok više od 40 posto građana Zagreba ne sortira otpad. (B.O.)

Novi portal Radost života

Uniqua za najosjetljivije skupine

Radost života nova je internetska stranica Uniqa osiguranja za podršku svima koji žele, znaju i mogu učiniti svijet boljim mjestom. Na stranicu se mogu prijaviti projekti za dobrobit i poboljšanje kvalitete života u zajednici, osobito djece i mladih koji trebaju financijsku podršku. Novu internetsku stranicu, koja predstavlja iskorak u društveno odgovornom poslovanju Uniqa osiguranja, predstavila je proš-

loga tjedna predsjednica Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac. Stratešku opredijeljenost pomaganju najosjetljivijim skupinama u društvu Uniqa je već pokazala pomažući različite humanitarne inicijative te projekte koji promiču važnost obrazovanja, kulture i sporta. Pokretanjem internetske stranice Radost života (radostzivota.uniqa.hr) omogućeno je da se sada na jednom mjestu mogu prijaviti projekti u sljedećim kategorijama: humanitarno djelovanje, kultura, obrazovanje, znanost i sport te zaštita okoliša i održivost. Najkvalitetnijima će se dodijeliti financijska potpora.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO EnErgetska učinkovitost

Čista energetika je nezaobilazna

Potrošnja energije počela je globalno stagnirati, prvi put u povijesti, što pokazuje važnost uloge energetske učinkovitosti, ustvrdio je Julije Domac piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

jesti, što pokazuje važnost uloge energetske učinkovitosti. Oslikao je to i brojkama na razini Europe gdje sektor OIE zapošljava 1,2 milijuna ljudi i težak je 138 milijardi eura.

EU fondovi nisu čarobni štapić

Domac smatra kako u Hrvatskoj politika neozbiljno shvaća energetsku politiku te je poručio kako se nada da ćemo je jednog od ovih dana “otkriti” pa elaborirao kako spojiti energetske projekte i financiranje. “Suradnja financijskih institucija i developera je pomalo komplicirana jer stvari promatraju s različitih aspekata. Ipak, oni su ovisni jedni o drugima. Mi u Hrvatskoj se nalazimo u raskoraku: ta dva svijeta se još ne razumiju i svi EU fondo-

N Suradnja financijskih institucija i developera je pomalo komplicirana jer stvari promatraju s različitih aspekata. Ipak, oni su ovisni jedni o drugima. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske

a zajedničkoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb i Partnerskog vijeća Grada Zagreba protekloga tjedna jedna od glavnih tema dnevnog reda bila je energetska učinkovitost, a raspravljalo se i o dugonajavljivanom projektu Zagreb na Savi. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, održao je predavanje Kako investirati više i kako trošiti manje? Europska iskustva za Hrvatsku i Hrvatska u Europi. “Ovo je jedan informativni prikaz koji vas može potaknuti na razmišljanje o energetskim uštedama, da vidite koji su trendovi i konkretni projekti danas aktualni. Obnovljivi izvori energije naglo rastu, iako investicije u energetiku generalno padaju. Prošle godine je zelena energija impresivno rasla tako da danas o čistoj energetici razgovaramo kao o nezaobilaznoj komponenti”, istaknuo je Domac, dodavši kako više ne govorimo o svijetu nafte i plina nego o jednoj sasvim drugoj priči. Ubuduće će padati cijene energije iz OIE što će dodatno privlačiti ulaganja, smatra Domac. Prema njegovim riječima, potrošnja energije počela je globalno stagnirati, prvi put u povi-

32 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Na razini Europe gdje sektor OIE zapošljava 1,2 milijuna ljudi i težak je 138 milijardi eura ve smatraju čarobnim štapićem za rješavanje svih problema. Međutim, most između ta dva svijeta moraju biti novi modeli poput ESCOa ili javno-privatnog partnerstva”, naglasio je Domac, dodavši kako fondovi definitivno mogu pomoći, ali ne možemo se oslanjati isključivo na njih. O Zagrebu na Savi – višenamjenskom programu uređenja rijeke Save od granice sa Slovenijom do Siska, govorio je Branimir Barišić iz tvrtke Projekt Sava. “Zagreb na Savi je višedimenzionalan projekt od državnog interesa”, naglasio je. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 1,4 milijarde eura, a Zagrebu bi donijela brojne benefite poput značajnih energetskih ušteda i rasta cijena nekretnina, uz oslobođenje čak 350 hektara zemljišta za nove namjene.

Svjetski dan borbe protiv korupcije

U boj s korupcijom Hrvatska se prema percepciji korupcije nalazi u društvu manje korumpiranih društava tek odnedavno, dok broj prijava, optužbi i osuda za korupciju u Hrvatskoj bilježi rast piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rema indeksu percepcije korupcije, koji je objavio Transparency International, Hrvatska je na 50. mjestu sa 51 bodom te se u odnosu na prethodnu godinu pomaknula za tri boda i prešla granicu od 50 bodova, našavši se time u društvu manje korumpiranih država. Najmanje korumpirane države u 2015. i dalje su Danska, Finska, Švedska, Novi Zeland te Nizozemska i Norveška. Korupcija je globalni problem o kojemu treba otvoreno govoriti i u kontekstu hrvatskoga gospodarstva, istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, otvarajući javno-privatni dijalog Jačanje integriteta hrvatskih tvrtki u suzbijanju korupcije - izazovi i mogućnosti, koji je povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv korupcije održan prošloga tjedna u organizaciji Međunarodne trgovačke komore Hrvatske i HGK te uz suradnju s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške. “Korupcija prodire u sve segmente društva, izravno ugrožava ljudska prava, pogubno utječe na moral i vrijednosti društva, razvoj poduzetništva te uopće na prosperitet države, stoga joj se nužno odlučno, učinkovito i sustavno suprotstavljati i sprečavati takve pojave. Samo sustav oslobođen korupcije omogu-

Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva, a EU godišnje stoji 120 milijardi eura, ustvrdila je Mirella Rašić ćuje svim sudionicima ravnopravno natjecanje u tržišnoj utakmici, povećanje dobiti i veću konkurentnost, smanjenje rizika, privlačenje investitora i zapošljavanje najkvalitetnijega kadra”, ocijenio je Zaher. Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva, a EU godišnje stoji 120 milijardi eura, ustvrdila je voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavniš-

tva EK u Hr va t s koj Mirella Rašić. “Prema istraživanju iz 2015. fokusiranom na tvrtke iz ključnih gospodarskih sektora, četiri od 10 tvrtki tvrdi da im je korupcija značajan problem, ali ne i glavni”, dodala je ona.

Hrvatska jača u borbi protiv korupcije

Govoreći o rezultatima istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini Ana Hećimović, istraživačica javnih politika udruge Partnerstvo za društveni razvoj, kazala je da je u Hrvatskoj taj pritisak u ovoj godini porastao, a bilježi se u situacijama kad se od građana traži mito, ali koje građani više nisu spremni davati. U panel-raspravi Zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije istaknuto je kako je integritet hrvatske države ojačan u borbi protiv korupcije od zakonodavnog okvira do sudske prakse. Hrvatska je uskladila nacionalno zakonodavstvo s europskim te ima razvijen zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije. Od 2002. do 2010. godine broj optužbi porastao je sa 872 na 1433 prijave, optužbe sa 295 na 467, dok je broj osuđenih porastao sa 111 na 236. Istaknuta je i važnost transparentnosti poslovanja tvrtki i njihovog društveno-odgovornog ponašanja. Oko 200 tvrtki prepoznalo je u Hrvatskoj važnost nefinancijskih učinaka, a 70 velikih hrvatskih tvrtki od sljedeće godine imat će obvezu izvještavanja u skladu s Direktivom EU-a o nefinancijskom izvještavanju.

Samo sustav oslobođen korupcije omogućuje svim sudionicima ravnopravno natjecanje u tržišnoj utakmici, povećanje dobiti i veću konkurentnost, smanjenje rizika, privlačenje investitora i zapošljavanje najkvalitetnijega kadra. Josip Zaher, potpredsjednik HGK

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM INTEGRALOG, Zagreb

Iskustvo pretoče u vlastiti posao

Svojim klijentima možemo dostaviti robu u istom danu, u 24, 48 ili više sati, ovisno njihovim potrebama, ističe Vedran Hirtz dodajući kako je cilj tvrtke pozicionirati se siguran partner klijentima u cijeloj regiji, te postati prvi regionalni izbor u segmen integralne logistike piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr gradske dostave te dostavno vozilo. Osim vlastitog voznog parka, imamo ugovorne prijevoznike te smo povezani s distribucijskim mrežama kojima pokrivamo Hrvatsku. Tako svojim klijentima možemo dostaviti robu u istom danu, u 24, 48 ili više sati, ovisno o njihovim potrebama”, ističe Hirtz dodajući kako je cilj tvrtke pozicionirati se kao siguran partner klijentima u cijeloj regiji, te postati prvi regionalni izbor u segmentu integralne logistike.

Ponosni na poslovanje

N 98

djelatnika zapošljavaju u Hrvatskoj i 25 u BiH

a hrvatskom logističkom tržištu od 2008. godine posluje zagrebačka tvrtka Integralog. Tvrtka se, kao što joj ime govori, bavi integralnom logistikom, dakle, skladištenjem, manipulacijom i distribucijom raznih vrsta roba, a po potrebi i međunarodnim transportom te carinskim posredovanjem. Vedran Hirtz, direktor i osnivač Integraloga, kaže nam kako tvrtka u Hrvatskoj posluje na tri zagrebačke lokacije - dvije na Žitnjaku te na Jankomiru. “Osim u Hrvatskoj, poslujemo u Bosni i Hercegovini preko svoje tvrtke kćeri u Sarajevu. Zapošljavamo 98 djelatnika u Hrvatskoj i 25 u Bosni i Hercegovini, a ukupni skladišni kapacitet nam je oko 15.000 paletnih mjesta na oko 15.000 četvornih metara. U vlastitom voznom parku imamo četiri kombija, isto toliko skutera za hitne

34 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Pokretanje vlastitog posla logičan je nastavak Hirtzove karijere. Naime, godinama je bio u menadžmentu velike i “stare” špediterske tvrtke, koja se početkom novog tisućljeća počela sve više okretati uslugama skladištenja i distribucije robe. Osobno je bio projektno uključen u začetke te nove strategije i pokretanje praktički novog smjera tvrtke. Nakon toga, ubrzo je postao direktor logistike velike, ovaj put državne tvrtke. “Želio sam sve to stečeno iskustvo u privatnom i javnom sektoru iskoristiti za pokretanje vlastitog posla”, objašnjava nam dodajući kako je za taj početak i pokretanje privatnog posla vezana i jedna anegdota, kako se to često zna dogoditi u životu. “Iako sam Integralog službeno otvorio 2008., tvrtka je godinu dana postojala samo na papiru. Onaj završni poticaj, push, za stvarni početak operativnog poslovanja dobio sam 2009. godine od bivšeg klijenta iz svoje bivše špediterske tvrtke, koji se u međuvremenu s tom tvrtkom razišao pa je tražio novog logističara. Potaknuo me je da taj novi logističar bude moja tvrtka i da ponovno, ovaj puta osobno, preuzmem logistiku za tvrtku kojoj je on bio na čelu”, kaže Hirtz. Na početku, naravno, nije bilo lako. “Ali, evo, sedam godina kasnije, još smo uvijek tu, rastemo i napredujemo iz dana u dan”, ističe on. Hrvatsko logističko tržište, nastavlja, većinom čine međunarodne, multinacionalne, a manje domaće prijevozničke ili nekadašnje špediterske tvrtke, koje su se skladištenjem kao komple-

eno

oo e kao ntu mentarnim uslugama počele baviti nastavno na svoje ponajprije prijevozničke aktivnosti, za razliku od Integraloga, koji je proizašao iz skladišnog poslovanja kao osnovne djelatnosti. “U tom kontekstu smo vrlo zadovoljni svojim mjestom koje na hrvatskom logističkom tržištu u ovom

Planovi tvrtke ponajprije se odnose na unapređenje kvalitete i portfelj usluga, te na nastavak širenja u regiji trenutku zauzimamo, kao jedina tvrtka takve vrste u 100-postotnom hrvatskom i privatnom vlasništvu. Na naše smo poslovanje izrazito ponosni, bez obzira na uvjete koji nas okružuju, a koji su za nas isti kao i za našu konkurenciju pa nema smisla da o njima posebice raspravljamo. Ponosni smo i zbog činjenice da smo tvrtku pokrenuli u vrijeme velike gospodarske krize kroz koju smo uspješno prošli, te već četvrtu godinu zaredom imamo dvoznamenkastu stopu rasta”, naglašava on.

susreće s istim problemima kao i sve druge male i srednje kompanije na tržištu. “Smatram kako nema potrebe da ih se još jednom posebice izdvaja jer mišljenja smo da je o toj temi već rečeno sve što se moglo reći, naročito o hrvatskoj administraciji. Protiv svih tih problema borimo se kako znamo i umijemo, kao i ostali koji posluju na našem tržištu”, napominje Hirtz dodajući da njegova tvrtka s konkurencijom ima vrlo korektne odnose te da dosad s time nije imala većih problema. “Naravno, veće tvrtke, posebice one iz većih poslovnih sustava, koriste te svoje sinergijske efekte koje im veličina omogućava u svoju korist. Ali, to je i normalno i posve očekivano”, smatra on. Planovi tvrtke ponajprije se odnose na unapređenje kvalitete i portfelj usluga te svakako na nastavak širenja u regiji. “Kad to kažemo, mislimo na dvije nove usluge s kojima smo nedavno započeli. Riječ je o hitnoj gradskoj dostavi i dostavi proizvoda isti dan za potrebe web shopova. U pogledu regionalnog širenja možemo potvrditi da smo nedavno započeli s operativnim poslovanjem i u Srbiji. Što se ulaganja tiče, jasno je da bez njih nema napretka. Planiramo ulagati u ono što smatramo najvažnijim za opstojnost i održivi rast neke tvrtke - u tehnologiju i resurse - ljude i njihovo znanje, ali i u našu infrastrukturu”, zaključuje Hirtz.

Ponosni smo i zbog činjenice da smo tvrtku pokrenuli u vrijeme velike gospodarske krize kroz koju smo uspješno prošli, te već četvrtu godinu zaredom imamo dvoznamenkastu stopu rasta. Vedran Hirtz, direktor Integraloga

Korektno s konkurencijom

S druge strane, tvrtka nije pretjerano zadovoljna učinkom od ulaska Hrvatske u EU jer ga nije pretjerano osjetila na svojemu poslovanju. Tijekom poslovanja u Hrvatskoj, pak, Integralog se 12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo OPG Rončević, Sveti Juraj pored Senja

Med od smilja najbolji na svijetu Osim meda, na OPG-u Rončević proizvode se i propolis, cvjetni prah, medni ocat, medni sirupi, medenjaci i melemi za njegu kože sortni med od kadulje, jedan od najcjenjenijih hrvatskih medova, koji pomaže kod grlobolje, kašlja i temperature. U širokoj paleti medova nalazi se i sortni med od smilja koji je vrlo aromatičan, a pomaže kod probavnih smetnji i iznimno je cijenjen u prirodnoj kozmetici. Isto tako, Rončevići proizvode i sortni med od vrijeska koji je snažan diuretik i detoksikator te djeluje umirujuće na organizam. Med crnogorične medljike tzv. medun iznimno je bogat željezom i antioksidansima, dok je livadski planinski med bogat mineralima i vitaminima, a koristi se kod kašlja i umiruje organizam. Osim meda, na OPG-u Rončević proizvode se još propolis, cvjetni prah, medni ocat, medni sirupi, medenjaci i melemi za njegu kože.

Pčele selimo stoga što je naš kraj iznimno bioraznolik, a to

nam omogućuje da na malom području od oko 30 kilometara proizvedemo i do pet sorti kvalitetnog meda. Ivana Rončević, vlasnica OPG-a Rončević Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

oznato je da se med, zahvaljujući svom iznimnom sastavu, od davnina smatra svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za liječenje brojnih bolesti. Tako su, primjerice, u grobnici faraona Tutankamona pronađene posude s još jestivim medom, stare više od 3000 godina, dok su Grci i Rimljani za vrijeme ratova koristili med kao sredstvo za jačanje i liječenje organizma te brže zacjeljivanje rana. Znajući sve te činjenice kao i karakteristike meda kao ljekovitog prirodnog sredstva, obitelj Rončević iz mjesta Sveti Juraj pored Senja odlučila se baviti proizvodnjom meda. Danas je njihov med jedan od najbolje ocijenjenih u Hrvatskoj. “Njegujemo tradicionalno, seleće pčelarstvo i čuvamo košnice tzv. baračevke, tipične za naš primorski kraj. Na nenaseljeni otok Prvić ribarskim brodom selimo pčele na ispašu kadulje. Na negostoljubivi, kameniti dio otoka nosimo ih pojedinačno i ručno. Pčele selimo stoga što je naš kraj iznimno bioraznolik, a to nam omogućuje da na malom području od oko 30 kilometara proizvedemo i do pet sorti kvalitetnog meda”, rekla je Ivana Rončević, vlasnica OPG-a Rončević.

Zlatna žlica za med od smilja i kadulje

Govoreći o svojim proizvodima, ona je naglasila kako se na njihovom OPG-u proizvodi

36 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Na nenaseljeni otok Prvić ribarskim brodom selimo pčele na ispašu kadulje, kaže Ivana Rončević Obitelj Rončević doživjela je najveći uspjeh na svjetskom ocjenjivanju kvalitete sortnih medova Apimedica&Apiquality Forum 2010. gdje je njihov med od smilja proglašen najboljim medom na svijetu. Uz to, na ovogodišnjem 21. državnom ocjenjivanju meda - Osijek 2016. Rončevići su dobili nagradu Zlatna žlica - za najbolji hrvatski sortni med od kadulje i najbolji sortni med od smilja. Inače, natjecanja u kvaliteti meda pridonose kvaliteti samog proizvoda, ali govore i o tome kako ga doživljaju potrošači. Pritom je vrlo važna kontrola proizvoda. Situacija u hrvatskom pčelarstvu nije baš sjajna i zahtijeva aktivno sudjelovanje svih pčelara u očuvanju pčela u uvjetima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, kao i u čuvanju njihovih staništa te obnavljanju nasada ugroženog bilja, posebice smilja. (S.P.)

Zdravo za gotovo

Bitno je povjerenje potrošača Marko Sever Eko Sever

U Hrvatskoj imamo svega 360 hektara pod ekološkim povrćem, od čega samo 90 hektara s certifikatom, dok je ostatak u prijelaznom razdoblju. S tih 360 hektara može se proizvesti dovoljno povrća za samo jedan veći trgovački lanac

ma onaj stari vic koji kruži godinama, a sami ćete procijeniti koliko je dobar. Vraća se čovjek s godišnjeg odmora i vozi se obalom putem kući u Zagreb. Stalno uz cestu viđa štandove s lubenicama. I odjednom vidi znak “ekološki uzgojeno”. Ne zna točno što to znači, ali stane kraj tog štanda da kupi lubenicu. Dođe do prodavača i pita: “Što vam to ‘ekološki’ znači?” A prodavač će na to: “Ne znam, ali bolje se prodaje.” Tako se ja osjećam evo već unazad nekoliko godina otkako se u Hrvatskoj dogodio bum vezan uz ekološke proizvode. Svi pišu da su zdravi, domaći, nešpricani, ekološki, organski, a to nema veze s tom vrstom proizvodnje ni pišljiva boba. Baš čitam članak za poduzetničku ideju koju je jedna mlada dama pokrenula - dostava hrane na kućni prag. Gospođa se sjetila, povezala OPG-ove, napravila web shop i dostavlja ljudima sve na kućni prag. Brend koji koristi ima “organsko” u nazivu, a u tekstu u kojem daje intervju odgovara na pitanje novinara imaju li svi proizvodi certifikat - kako ipak nemaju, dapače, većina nema, ali sve je, eto, stvarno domaće i zdravo. Nažalost, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku zavoda, Hrvatska je u top 5 zemalja EU-a po korištenju pesticida i umjetnog gnojiva, tako da to “domaće” ne znači da se ne koriste pesticidi ili umjetna gnojiva. Da ne spominjemo da je kažnjivo zakonima, EU-ovim i hrvatskima, da se nazivi ekološki, organski ili bio koriste na prehrambenim proizvodima koji nemaju certifikat. Samo da spomenem kako je to bezobrazno varanje potrošača - no, potrošače pritom nije briga! A nažalost, potrošači koje je briga ne znaju kako prepoznati ekološki proizvod i kako se zaštititi od ovakvih prijevara. Da spomenem još dva primjera koje sam doživio. Jedan je bio na sajmu gdje je bio jedan proizvođač iz doline Neretve

koji je objasnio svojim prodavačima na štandu da ako kupac pita je li špricano, da kažu da nije. Ako pita ponovno, neka isto kažu da nije, a ako pita treći put, neka kažu “samo malo”! Naravno da čovjek nema nikakav certifikat, ali velikim slovima piše “domaće i zdravo”. Drugi primjer, na jednoj edukaciji koju sam pohađao jedan od predavača priča kako

dio tog biznisa već više od 16 godina, svega sam se nagledao, ali ovih zadnjih četiri godine jednostavno previše. Nažalost, takvi uništavaju povjerenje kupaca, brzo propadnu i baš ih briga. Kada samo krenemo dublje promatrati, u Hrvatskoj imamo svega 360 hektara pod ekološkim povrćem, od čega samo 90 hektara s certifikatom, dok je ostatak u prijelaznom razdoblju. S tih 360 hektara može se proizvesti dovoljno povrća za samo jedan veći trgovački lanac, a kod nas na svakom placu, u svakoj maloj trgovini, pa u zadnje vrijeme i većim prodavaonicama - sve je ekološki i zdravo! Bojim se da više od 90 posto tržišta vara kupce. Kako se od toga zaštititi? Pa vrlo jednostavno, ali iziskuje malo truda od potrošača. Evo, slijedi jedan mali recept. Prvo tražite ekološki certifikat i ekološki znak za svaki proizvod koji kupujete. Drugo, pogledajte na stranicama Ministarstva poljoprivrede popis svih ekoloških proizvođača Hrvatske, pa dok kupujete, zatražite podatke od proizvođača kod kojeg kupujete. I treće, otiđite

Sve dok proizvođač nema ekološki certifikat, ne možete nikako biti sigurni što i kako on proizvodi on radi sve ekološki, ali nema i ne treba mu certifikat, tvrdi kako ništa ne šprica, ali dogodilo se da su mu postavili pitanje kako tako brzo može proizvesti određene proizvode, na što će on bez imalo oklijevanja kako stavlja umjetno gnojivo ispod biljke kada je sadi, pa eto “samo malo, jer to nikome ništa ne šteti”. Sve dok proizvođač nema ekološki certifikat, ne možete nikako biti sigurni što i kako on proizvodi. Nažalost, ovakvih primjera u zadnje četiri godine je strašno puno. Kako sam

do proizvođača na polje. Pogledajte što i kako radi i sve će vam biti vrlo brzo jasno. Povjerenje potrošača je izrazito bitno, a nažalost to se jako često izigrava u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo se s vremenom više posvećivati detaljima hrane koju jedemo i da ćete više cijeniti svoje zdravlje i zdravlje najmilijih te se kao potrošači više truditi i raspitivati o hrani koju svakodnevno jedete jer Europljanin jako cijeni vlastitu proizvodnju i kvalitetu koju je naučio prepoznati.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Akcijski plan razvoja kongresnog turizma

Poslovni turizam podiže konkurentnost turističkog sektora Akcijskim planom razvoja kongresnog turizma postavljamo temelje kojima ćemo omogućiti povećanje prihoda i stvaranje prepoznatljive turističke ponude kojom ćemo produljiti turističku sezonu, kazao je Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Kongresni turizam produljuje sezonu

rema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, poslovni skupovi smatraju se jednim od potencijalno važnijih turističkih proizvoda Hrvatske. Naime, unatoč povremenim promjenama, trendovi pokazuju stabilan rast poslovnog i kongresnog turizma na globalnoj razini, što se pozitivno održava i u našoj zemlji, dok inozemni poslovni turisti smatraju Hrvatsku atraktivnom i poželjnom destinacijom za organiziranje poslovnih skupova. Kako bi se još više razvio kongresni turizam u Hrvatskoj, zagrebački Institut za turizam izradio je Akcijski plan razvoja kongresnog turizma, predstavljen proteklog tjedna na 5. forumu hrvatske kongresne industrije 2016. (HUPKT) u Zagrebu.

38 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Predstavljajući taj akcijski plan, Gari Cappelli, ministar turizma, je rekao kako je poslovni turizam jedan od najperspektivnijih turističkih proizvoda koji može značajno pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. “Tijekom nekoliko proteklih godina prihodi ostvareni u segmentu poslovnih putovanja činili su tek oko tri posto ukupnih prihoda u turizmu. Akcijskim planom razvoja kongresnog turizma postavljamo temelje kojima ćemo omogućiti povećanje prihoda i stvaranje prepoznatljive turističke ponude kojom ćemo produljiti turističku sezonu”, istaknuo je Cappelli. Dodao je kako Ministarstvo turizma, ali i cijeli turistički sektor, ima za cilj u 2020. ostvariti turistički prihod u visini od 14 do 15 milijardi eura, čemu poslovni turizam može uvelike pridonijeti. Prema tom akcijskom planu, Hrvatska se do 2020. treba razviti u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija za manje i srednje poslovne skupove raznih asocijacija i korporacija. Pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom tržištu poslovnih skupova temeljit će se na suradnji privatnog i javnog sektora, suvremenom i kreativnom proizvodu, kvalitetnom kongresnom menadžmentu i inovativnom marketingu.

Milijun sudionika na poslovnim skupovima

Slijedom te vizije definirani su i ciljevi, a to su: udvostručenje broja sudionika skupova, a želja je privlačenje milijun sudionika te povećanje prosječne potrošnje po sudioniku skupa. Osim toga, Cappelli je naglasio kako je želja Mini-

Dobri rezultati putničkih agencija

Uručene nagrade Ambasador hrvatskog kongresnog turizma

Potrebno je riješiti legislativne probleme

U Davor Pavuna

Miroslav Kopjar

Na Forumu HUPKT-a dodijeljene su nagrade Ambasador hrvatskog kongresnog turizma. U kategoriji pojedinci/institucije iz znanstvene, kulturne, sportske i gospodarske zajednice zaslužni za održavanje međunarodnih događanja u 2016. godini dobitnici su Davor Pavuna sa švicarskog fakulteta Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL) i Miroslav Kopjar iz Hrvatskog društva za ginekološku endoskopiju. Kongresni ured Turističke zajednice Grada Opatije dobio je nagradu u kategoriji pojedinci/institucije iz javnog sektora zaslužni za međunarodnu promociju Hrvatske kao kongresno-incentive destinacije u 2016., a Marina Raič Bobić iz agencije 360˚ incentives and MoRe nagrađena je u kategoriji Član HUPKT-a zaslužan za najkvalitetniju profesionalnu izvedbu skupa u ovoj godini. U kategoriji član HUPKT-a zaslužan za najkreativniju profesionalnu izvedbu incentive u ovoj godini dobitnica je Dorja Horvat iz Valamar Hotela, a u kategoriji član HUPKT-a, dobavljač, zaslužan za najkvalitetniju profesionalnu izvedbu skupa u ovoj godini dobitnik je Ivica Bušić iz tvrtke FiFi Sound.

starstva turizma, ostalih sudionika u turizmu i članova HUPKT-a povećanje broja skupova međunarodnih asocijacija i korporacija u našoj zemlji, potom povećanje prepoznatljivosti i poželjnosti Hrvatske kao destinacije poslovnih skupova, zatim povećanje organizacijskih, lo-

Hrvatska se do 2020. treba razviti u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija za manje i srednje poslovne skupove bističkih i prodajnih kapaciteta svih sudionika u tom procesu te povećanje kvalitete proizvoda. Cappelli je najavio i ponovno otvaranje Kongresnog ureda unutar Hrvatske turističke zajednice, što je naišlo na odobravanje članova HUPKT-a.

Udruženju putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ove godine očekuju povećanje broja noćenja za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Sve su te agencije zabilježile dobre rezultate u incoming poslovanju, no i dalje im probleme stvara legislativa, posebice Zakon o pružanju usluga u turizmu, i to po pitanju primjene Direktive EU o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, zatim pitanju transfera putnika, posebog postupka oporezivanja te nedostatka kvalificirane radne snage, rekao je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija na prošlotjednoj sjednici Vijeća tog udruženja u HGK. Na poslovanje turističkih agencija iz kontinentalnog dijela Hrvatske koje se bave outgoingom osvrnuo se Ivan Pukšar, član Vijeća UHPA-e, koji je naglasio kako te agencije bilježe

značajno smanjenje putovanja u europske destinacije te na Bliski istok, i to od 30 do 50 posto. Razlog smanjenja broja putovanja je geopolitička situacija, a stabilizacija putovanja vidljiva je tek u rujnu ove godine. U osvrtu na poreznu reformu, istaknuto je kako nisu samo ugostitelji pogođeni tom mjerom, nego i putničke agencije koje imaju unaprijed ugovorene usluge s ugovorenim cijenama. Agencijama je važno rješavanje pitanja RTV pretplate koju moraju plaćati mjesečno za svako vozilo. “Zajedničko stajalište više udruženja pri HGK-u kojih se tiče ova problematika je plaćanje RTV pretplate jednom godišnje u iznosu od 80 kuna, budući da je većina agencijskih vozila u međunarodnom, a ne nacionalnom prijevozu, radi čega oni nisu korisnici HRT usluge”, rekla je Sanela Vrkljan, poslovna tajnica Udruženja putničkih agencija pri HGK. (S.P.)

Tomislav Fain novi predsjednik UHPA-e Osim što obnaša dužnost predsjednika Udruženja putničkih agencija pri HGK-u, Boris Žgomba je i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). S obzirom da mu mandat istječe u ožujku 2017., na Skupštini UHPA-e, održanoj prošloga tjedna, za novog predsjednika te udruge izabran je Tomislav Fain iz putničke agencije Terra Travel.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Priznanje domaćem proizvođaču softvera

ProMDM među ključnim globalnim inovatorima Mjesto inovatora u izvještaju MarketsandMarketsa tvrtka je osigurala razvojem rješenja Nebula koje je ponajprije namijenjeno malim i srednjim korisnicima putem globalnih partnera koji pružaju usluge u oblaku piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska tvrtka ProMDM, prema globalnom izvještaju analitičke i konzultantske kuće MarketsandMarkets, uvrštena je među ključne globalne inovatore na području upravljanja mobilnim uređajima (Mobile Device Mangement, MDM). Mjesto inovatora u izvještaju tvrtka je osigurala razvojem rješenja Nebula, koje predstavlja napredan iskorak u razvoju MDM rješenja u oblaku. Nebula je ponajprije namijenjena malim i srednjim korisnicima putem globalnih partnera koji pružaju usluge u oblaku. Važno je naglasiti kako upravljanje kroz MDM rješenje omogućava bolju kontrolu pristupa i podešavanja aplikacija te administratorima sustava pomaže u upravljanju i postizanju zadovoljavajuće razine sigurnosti u zaštiti aplikacijskih podataka. “Kontinuirano smo fokusirani na inovaciju proizvoda te povećanje vrijednosti koje naša rješenja donose korisnicima. Širenje poslovanja te jačanje prisutnosti na globalnom tržištu glavni nam je poslovni prioritet te je daljnji razvoj i predstavljanje

Kontrola nad sustavom

Prema nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa, procjenjuje se da će vrijednost tržišta upravljanja mobilnim uređajima globalno porasti sa 1,69 milijardi dolara u 2016. na 5,32 milijarde dolara do 2021. godine. Računaju da će prosječna godišnja stopa rasta iznositi 25,8 posto. Kao ključne čimbenike tog rasta navode značajno povećanje broja pametnih mobilnih telefona i tableta u svijetu, uz sve prisutnije

Jedan od brzorastućih segmenta u području upravljanja mobilnim uređajima jest i obrazovni sektor rješenja Nebula korak u tom smjeru. Iznimno nam je drago da je globalna analitička kuća prepoznala ovaj naš inovativni iskorak te nas uvrstila kao ključnog inovatora među globalnim igračima na MDM području”, naglasio je Marko Makovac, direktor tvrtke ProMDM koja posluje u Hrvatskoj od 2013. godine.

tzv. BYOD scenarije donošenja i primjene vlastitih uređaja od kuće za poslovnu upotrebu, uz sve izraženiji porast zabrinutosti poslodavaca za sigurnost. Analiza također ističe kako se za dio MDM rješenja, koji se odnosi na implementaciju u oblaku, može očekivati značajniji rast. Jer, male i srednje velike tvrt-

40 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

ke sve više prihvaćaju njihovu primjenu s ciljem povećanja sigurnosti i nadgledanja svojih uređaja, uz istovremeno smanjenje ulaganja u razvoj vlastite infrastrukture, koja im je putem oblaka puno povoljnija i dostupna 24/7. U izvještaju se navodi i da je jedan od brzorastućih segmenta u MDM-u obrazovni sektor. Naime, primjećuje se da obrazovne institucije na globalnoj razini sve brže prihvaćaju i uvode MDM rješenja, kako bi mogle pratiti svaki uređaj, osigurati i kontrolirati aplikacije za pristup obrazovnim sadržajima, omogućiti njihovu redovitu nadopunu i ažuriranja te pružiti studentima i učenicima kontroliran i siguran pristup mreži i internim resursima. MDM rješenje omogućuje i školama i fakultetima upravljanje mobilnim uređajima različitih proizvođača i platformi, pri tome administratori sustava zadržavaju potpunu kontrolu i upravljivost nad sustavom te mogu definirati različita prava pristupa različitim kategorijama korisnika - od odabira sadržaja preko aplikacija za rad do pristupa pojedinim resursima unutar institucije.

Vipnet je preuzeo kontrolni udio u Metronetu

Zajednički do snažnije konkurentnosti Osim znatnog jačanja Vipnetove razvojne platforme u B2B segmentu istovremeno želimo postati konkurentniji u segmentu poslovnih telekomunikacija i ICT-u, rekao je Jiří Dvorjančanský

ipnet je preuzeo kontrolni udio u tvrtki Metronet telekomunikacije. Prodavatelji su hrvatske kompanije, financijske institucije, uključujući fond Quaestus te fizičke osobe. Ukupna vrijednost transakcije ostaje neotkrivena. Završetak transakcije očekuje se u prvom kvartalu 2017., a nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. “Metronet je operator s najvećim zadovoljstvom korisnika u poslovnom segmentu i zahvaljujući korisnički orijentiranoj korporativnoj kulturi, snažnoj ekspertizi i razgranatoj mrežnoj infrastrukturi ima sjajan potencijal za budući rast. Vipnet i Metronet zajednički će stvoriti snažniju konkurentnost na tržištu, ali i jednog od najsnažnijih B2B konvergentnih

operatora u državi. Osim znatnog jačanja Vipnetove razvojne platforme u B2B segmentu, istovremeno želimo postati konkurentniji u segmentu poslovnih telekomunikacija i ICT-u”, rekao je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta. “Sretni smo što Vipnet postaje naš partner za budućnost. Kao jedan od prvih alternativnih operatora na hrvatskom tržištu, Vipnet ima potrebnu snagu i iskustvo kako bi Metronetu osigurao dodatan poticaj za rast i razvoj. Ponosan sam što će Metronet, snažniji no ikad, nastaviti nuditi sveobuhvatne usluge u poslovnom segmentu sa snažnim fokusom na zadovoljstvo korisnika. Vjerujem da će to biti snažan temelj budućeg rasta”, kazao je Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta. (B.O.)

Priznanje Citusu na EBA natjecanju

Nacionalni pobjednik u kategoriji Innovation

rvatska tvrtka Citus proglašena je nacionalnim pobjednikom u kategoriji Innovation na natjecanju European Business Awards (EBA). EBA je najveće europsko natjecanje koje promiče poslovnu izvrsnost, uspješnost u poslovanju te najbolje prakse u europskoj poslovnoj zajednici. Kao nacionalni pobjednik Citus ulazi u drugu fazu natjecanja za dobivanje priznanja Ruban d`Honneur čiji će dobitnici zatim ući u finale za europskog pobjednika u tim kategorijama. “Ove godine prvi put sudjelujemo u natjecanju European Business Awards i izuzetno mi je drago da smo proglašeni

nacionalnim pobjednikom u kategoriji Innovation. Sada je pred nam novi izazov u međunarodnom, europskom okruženju”, izjavio je Tomislav Bronzin, vlasnik

tvrtke Citus. “Čestitam Citusu. Njihov uspjeh i mukotrpan rad imaju izuzetno važnu ulogu u stvaranju snažnije europske poslovne zajednice. Želim im puno uspjeha u sljedećem krugu”, izjavio je Adrian Tripp, izvršni direktor European Business Awardsa. EBA nagrada se dodjeljuje već 10. godinu za redom i podupiru je poslovni čelnici, akademski i politički predstavnici iz Europe. Ove godine u natječaj je bilo uključeno 33.000 tvrtki, a njih 634 odabrane su kao nacionalni pobjednici. Temeljne vrijednosti EBA, na osnovi kojih ocjenjuje i dodjeljuje nagrade, su inovacija, etika i uspjeh tvrtke. (B.O.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO PRODAJA I KUPNJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA MALIH PR

Klikom miša do krumpira i mrkve

U HGK-Županijskoj komori Osijek organizirano je predstavljanje modela e-Kupi tržnica-Marketplace i mogućnost plasiranja hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na hrvatsko tržište putem interneta piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rodaja preko interneta u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je samo jedan posto cjelokupne trgovinske razmjene odnosno prodaje svih proizvoda. U tom podatku organizatori internetske kupnje vide ogromni potencijal jer smatraju da će, kako godine budu prolazile, taj postotak samo rasti i sve više ljudi kupovati na internetu. Stoga vlasnici web shopova nude poslovnu suradnju, šire ponudu i predstavljaju svoje usluge.

Sve što vlasnik OPG-a mora imati kako bi mogao pristupiti aplikaciji jest internet veza

Nedovoljno iskorišteni resursi OPG-ova

Jedna takva prezentacija održana je nedavno i u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek gdje je svoju najnoviju uslugu prezentirao internet trgovac e-Kupi. Riječ je o novoj ponudi e-Tržnice, internetske trgovine koja nudi isključivo domaće prehrambene proizvode iz cijele Hrvatske. Interes za prezentaciju pokazali su vlasnici OPG-ova s područja Slavonije i Baranje te mali proizvođači hrane na čiju suradnju najviše i računaju vlasnici portala. “Vidjeli smo da za prehrambene proizvode naših OPG-ova postoji veliki interes, ali i da su resursi tih proizvođača bili nedovoljno

iskorišteni, odnosno da svoj cjelogodišnji rad nisu imali gdje plasirati ili su prodavali svoje proizvode u bescijenje. To nam je i bio povod da osmislimo svoju platformu preko koje oni na vrlo jednostavan način mogu ponuditi svoje proizvode. U manje od godinu dana postali smo broj jedan internet trgovina u Hrvatskoj koju mjesečno posjeti 1,2 milijuna posjetitelja, što proizvođačima i njihovim proizvodima omogućuje da budu viđeni i prepoznati kod kupaca. Orijentirali smo se isključivo na domaće prehrambene proizvode, piće i rukotvorine koje mogu plasirati diljem države, a to podrazumijeva i dostavu tih proizvoda na naše otoke”, kaže djelatnik web shop portala e-Kupi i voditelj Odjela e-Tržnica Ilija Matić. Korištenje sustava krajnje je pojednostavljeno i besplatno, a sve što vlasnik OPG-a mora imati kako bi mogao pristupiti aplikaciji jest internet veza preko običnog ili prijenosnog računala, pa čak i mobitela. Nakon registracije na stranicu se stavljaju fotografije proizvoda i podaci o OPG-u i proizvodima te njihova maloprodajna cijena. “Za sada smo jedina platforma u Hrvatskoj koja nudi takav način poslovanja. Ima puno web shopova koji prodaju hranu, no oni rade

znakovi hrvatske kvalitete Holcim Majstor® pijesak Građevni materijal nije sam sebi svrha. U Holcimu su kroz godine iskustva naučili da je najvažnije ono što materijali rade kad su spojeni. To su znanje utkali u sinergiju koju pružaju Holcim Majstor ® cement i Holcim Majstor ® pijesak. Fino mljeveni dodatak vapnenca u Holcim Majstor ® cementu omogućuje da smjesa bude kremasta i ljepljiva. Kad se uz njega koristi mljeveni Holcim Majstor ® pijesak, ta je karakteristika dodatno naglašena, pa zajedno – u recepturi za izradu morta i žbuke – stvaraju vrlo kvalitetnu kombinaciju. Holcim mineralni agregati d. o. o. – Nedešćina

Tvrtka je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa, agregata, betona i usluga povezanih s gradnjom.

42 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

OIZVOĐAČA

Ernest Nad, HGK-ŽK Osijek

Veliki otkupljivači odugovlače s plaćanjem Ernest Nad iz HGK-ŽK Osijek tvrdi kako je danas situacija veoma nepovoljna kada je riječ o trženju poljoprivrednih proizvoda jer je prisutna velika nelikvidnost, posebice kod velikih gospodarskih sustava. “Nekada je bio izuzetno razvijen zadružni sustav uz kooperaciju gdje su se svakoga ponedjeljka predavali tržišni viškovi, a bili su aktivni i sajmovi i tržnice, dok danas imamo samo dva do tri ozbiljna otkupljivača proizvodnje. Krenuli

smo u informatizaciju sustava prodaje i u HGK-u smatramo da je to dobar korak naprijed, prije svega zato što mali proizvođači s manjom količinom ali kvalitetnim proizvodom mogu naći svoga kupca i ovaj skup je baš takve proizvođače preusmjerio prema tim kanalima. Ono što je u internetskoj prodaji i kroz program e-Kupi značajno jest to da se jamči kvaliteta i količine proizvoda te prodaja i naplata proizvoda”, smatra Nad.

po principu odlaska do OPG-a i od njih kupuju proizvode po nižim cijenama i onda ih prodaju na svojim stranicama po znatno višim cijenama. Mi radimo tako da proizvođač sam istakne maloprodajnu cijenu i tako zadrži maržu koja je po njega zadovoljavajuća. Mi se pak s njima možemo dogovoriti za neke akcije ili promocije, ali samo uz njihovu potvrdu i pristanak. Mi cijene ne diramo, a proizvođači znaju sve troškove prema nama unaprijed tako da im je vrlo jednostavno iskalkulirati cijenu i zaradu”, pojašnjava Matić dodajući kako je provizija 18 posto na maloprodajnu cijenu plus dostava. Trenutačno na ovaj način prodaje više od 50 OPG-ova, medara, vinara, proizvođača suhomesnatih proizvoda, orašastih proizvoda pa i pekarskih delicija. Ponuda je već 15 minuta nakon uvrštavanja vidljiva na stranici e-Tržnice.

Dnevno 60.000 posjeta

“Naš dio obveza je održavanje stranice, rješavamo dostavu i preuzimamo odgovornost kartičnog poslovanja. Najbitnije nam je da

stranica uvijek bude funkcionalna, da proizvodi budu vidljivi, i za to moramo izdvojiti znatna sredstva. Nakon prodaje prodavač dobije novac u zakonskom roku od 16 dana, a rizik poslovanja s karticama preuzimamo mi kao i veliki dio troška dostave”, kaže Matić ističući kako svaki kupac nakon obavljene kupovine može ostaviti recenzije i svoja iskustva s proizvođačem. Velika pozornost pridaje se sigurnosti zbog čega je svaki vlasnik OPG-a ili društva pri registraciji dužan unijeti svoje podatke. Traže se certifikati, etikete ili potvrde institucija koje su odobrile prodaju na tržištu. Dobro dođe i priča o samom OPG-u i načinu njihove proizvodnje. “Dnevno imamo više od 60.000 posjeta stranice, mjesečno ta brojka premašuje 1.200.000, a trenutačno se na stranici nalazi 450.000 proizvoda. Prošle godine smo imali 215.000 dostava, dok je ove godine plan bio 300.000 paketa koje smo već odradili iako imamo još mjesec dana do kraja godine”, zaključuje Matić.

Ponuda je već 15 minuta nakon uvrštavanja vidljiva na stranici e-Tržnice

Badel Pelinkovac Badelov Pelinkovac najstariji je i najpoznatiji hrvatski biljni liker, a ujedno i najprodavaniji biljni liker u Hrvatskoj te najprodavaniji liker Badela 1862. Badelov Pelinkovac tradicionalno je piće kojim je još davne 1862. godine utemeljitelj današnjeg Badela 1862 Franjo Pokorny stekao svjetsku slavu. Badel 1862 d.d.

Badel 1862 d.d. jedan je od najvećih i najstarijih proizvođača vina i jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, a proizvodi i izvorsku i mineralnu vodu te prirodne i gazirane sokove. Kroz tri stoljeća vrhunski stručnjaci i suradnici ove tvrtke obogaćuju hrvatsko tržište i strana tržišta proizvodima iznimne kvalitete. Kao ključ svog uspjeha Badel 1862 s ponosom naglašava kontinuirano prožimanje tradicije (dulje od 145 godina) i suvremenih znanja i tehnologija.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Nagrada Udruge inovatora Hrvatske

Inovacija godine dolazi iz državnog sektora Cijevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina ugrađena je u HEP-ov pogon EL-TO u Zagrebu, a njenom upotrebom u zadnje tri godine ostvaruje se ušteda od oko pet milijuna kuna godišnje

rešimir Komljenović iz HEP Proizvodnje dobitnik je nagrade Inovacija godine za 2015. godinu koju dodjeljuje Udruga inovatora Hrvatske. Na tehničkoj inovaciji Cijevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina Komljenović je radio šest godina. Ona svojom jednostavnom konstrukcijom rješava problem mjerenja protoka tekućine na mjestima gdje se količina protoka značajno mijenja. Ovakvo mjerenje može se primijeniti na bilo koje industrijsko postrojenje koje ispušta otpadne vode. Komljenovićev sustav mjerenja je u drugoj polovini 2014. ugrađen u HEPov pogon EL-TO u Zagrebu. U ugradnju je uloženo nešto više od milijun kuna, a upotrebom ove inovacije u zadnje tri godine ostvaruje se ušteda od oko pet milijuna kuna godišnje. “Dok se nekako čini intuitivno i samorazumljivo da privatni gospodarstvenici na sve načine pokušavaju poticati i razvijati inovacije kao mjeru rasta vlastite

konkurentnosti i opstanka na tržištu, čini mi se da je ta tema nedovoljno prepoznata u kompanijama u državnom vlasništvu”, istaknuo je Komljenović. Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, kazao je kako je broj patentnih prijava u padu. Također, važno

je naglasiti kako Hrvatska ima svega tri PCT prijave (međunarodna zaštita patenata) na milijun stanovnika. “A Slovenija ima 60 PCT prijava na milijun stanovnika”, naglasio je dodajući kako prosjek EU-a (bez Hrvatske) iznosi 112 PCT prijava na milijun stanovnika. (B.O.)

1. međunarodna konferencija o ženskom poduzetništvu

Žene o svojim poslovnim uspjesima

rva međunarodna konferencija o ženskom poduzetništvu održat će se 17. prosinca u Otočcu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Otočac u sklopu manifestacije Advent u Otočcu i obilježavanja jubilarnog 10. međunarodnog božićnog sajma. Cilj je progovoriti u javnosti o ženskom poduzetništvu, istaknuti njegovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji i Hrvatskoj, te ohrabriti postojeće i potencijalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte te im pomoći u međusobnom umrežavanju radi razmjene znanja i

iskustva, a u konačnici potaknuti i samozapošljavanje žena. U sklopu konferencije bit će organizirano predstavljanje uspješnih poslovnih

44 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

priča poduzetnica iz Ličko-senjske županije, ali i ostatka Hrvatske te zemalja u okruženju – Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. U Hrvatskoj su žene često slabije plaćene od muškarca za isti posao, otežano im je napredovanje, pogotovo na višim upravljačkim razinama, dok je socijalno osviještenih poslodavaca, osobito u vremenu gospodarske krize, izrazito malo. Na konferenciji će sudjelovati veći broj poduzetnica različitog profila, od direktorica velikih tvrtki do osnivačica uspješnih poljoprivrednih gospodarstava. Medijski pokrovitelj konferencije je Privredni vjesnik. (I.G.)

predstavljamo Euro-milk, Beloslavec

S prirodom do zdravlja Mala mljekara koja trenutačno zapošljava 36 osoba, otkupljuje mlijeko iz šest obližnjih županija od 160 dobavljača. Na tržištu su najpoznatiji po svojim tvrdim sirevima Dragec

ljekara Euro-milk nalazi se u selu Beloslavec, u Općini Bedenica u Zagrebačkoj županiji u blizini tromeđe Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Mljekara posluje od 1998. godine i trenutačno zapošljava 36 osoba s područja općine i susjednih naselja, kojima je to većinom prvo radno mjesto. Godišnje otkupljuje devet milijuna litara mlijeka od 160 proizvođača s područja čak šest hrvatskih županija - Zagrebačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. To mlijeko se prerađuje u modernoj mljekari od 1400 četvornih metara. Iako na tržište stavljaju mnoge mliječne proizvode, poput svježeg mlijeka, sira i vrhnja, maslaca, jogurta, milerama te mliječnih namaza, najpoznatiji su po svom brendu sirevima Dragec. “Sirevi Dragec je naš najpopularniji brend. S njima često nastupamo na sajmovima i mogu se kupiti u gotovo svim trgovačkim lancima”, ističe Dorotea Kuzmić, voditeljica marketinga i prodaje tvrtke. “Ljudi nisu dovoljno svjesni

O našim proizvodima ovisi čak 200 obitelji, kaže voditeljica prodaje koliko je važno kupovati domaće proizvode, a posebno one koji su napravljeni od hrvatskih sirovina. O našim proizvodima ovisi čak 200 obitelji i ako kupujete hrvatske proizvode, pa tako i mlijeko i mliječne proizvode s hrvatskih farmi, pomažete i očuvanju radnih mjesta i egzistenciji domaćih proizvođača”, ističe Dorotea Kuzmić. Sirevi Dragec proizvode se od kravljeg mlijeka, a postoje u pet varijanti - dimljeni, sušeni, s crvenom paprikom, zelenim paprom te češnjakom.

Plemićki sir

Odnedavna nude sir škripavac i kuhani dimljeni sir pod brendom - Plemićki sir. “Trudimo se očuvati zaboravljene okuse - čuvati tradiciju, one starije vratiti u djetinjstvo i pobuditi nostalgiju za dobro poznatim okusima, mirisima i slikama. Mlade želimo upoznati s njihovim korijenima i pokazati kakvo se bogatstvo skrivalo u kućanstvima njihovih baka i djedova. Oživjeli smo puno zaboravljenih namirnica poput sirutke, stepke i pravog domaćeg putra. Tako smo i sad udahnuli život dobro poznatom polutvrdom kuhanom dimljenom siru koji se pripremao u skoro svakom domaćinstvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj”, ističe ona, dodajući kako od ove godine na tržište plasiraju i manja pakiranja sireva. U Euro-milku kažu kako kontinuiranim radom na održavanju kvalitete, razrađenim sustavom kontrola i stalnim promocijama svojih proizvoda svake godine povećavaju tržište, broj zaposlenih i kapacitete prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda. “Naš moto je ‘S prirodom do zdravlja’, pa vodeći se time proizvodimo sireve, maslac i fermentirane proizvode bez upotrebe konzervansa i umjetnih aditiva, a radimo ih ručno”, ističe Dorotea Kuzmić. (K.S.)

Trudimo se očuvati zaboravljene okuse - čuvati tradiciju, one starije vratiti u djetinjstvo i pobuditi nostalgiju za dobro poznatim okusima, mirisima i slikama. Dorotea Kuzmić, voditeljica marketinga i prodaje tvrtke Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO 24. Hrvatski arbitražni dan

Trebamo promjene zakona

Na međunarodnom skupu o arbitraži govorilo se o energetskoj i investicijskoj arbitraži te arbitraži i trećim osobama. Hrvatskoj su potrebne promjene Zakona o arbitraži kako bi se ubrzao postupak donošenja odluka nakon pravnog odgovora na tužbu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr odluka bez rasprave, nakon pravnog odgovora na tužbu”, dodao je Katić. Ministarstvo pravosuđa podupire arbitražu kao alternativni način rješavanja sporova, osnovano je povjerenstvo, a i Strategija pravosuđa ističe ciljeve alternativnog načina rješavanja sporova, kaže državna tajnica Ministarstva pravosuđa Sanja Mišević. ”Alternativno rješavanje sporova je dostupno i zato pozivam sve da se proširi ovaj vid rješavanja sporova”, naglasila je ona te dodala kako je zadaća ovoga skupa razmijeniti pozitivna i negativna iskustva te približiti ovaj način rješavanja sporova široj zajednici.

Hrvatska dobro prolazi

nergetska i investicijska arbitraža te arbitraža i treće osobe - glavne su teme Međunarodnog savjetovanja 24. hrvatski arbitražni dani, koje je krajem prošlog tjedna organiziralo Stalno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK-u Mihajlo Dika istaknuo je da je ovo savjetovanje lijepa i zrela tradicija koja potvrđuje kvalitetu arbitraže u Hrvatskoj, a sudac Vrhovnog suda Dragan Katić smatra kako

Ministarstvo pravosuđa podupire arbitražu kao alternativni način rješavanja sporova je ovaj skup prilika za nova saznanja koja će koristiti i redovnim sucima koji nisu isključeni iz arbitraže. “Potrebne su promjene Zakona o arbitraži, osobito u dijelu redovnog sudovanja i tužbi, kako bi se ubrzao postupak donošenja 46 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Hrvatska postiže dobre rezultate kao tuženik u sporovima pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, istaknuo je jedan od najuglednijih međunarodnih arbitara Charles N. Brower. “Hrvatska se trenutno nalazi u pet arbitraža. HEP je u tužbi protiv Slovenije dobio pravorijek i isplatu, a jedan je spor Hrvatska i izgubila. Trenutno smo na prekretnici zbog tužbe UniCredita radi konverzije kredita u švicarskim francima. Tužbu najavljuju i druge banke, a taj je spor vrijedan ukupno 3,4 milijarde dolara. Hrvatskoj je potrebno angažiranje najboljeg od najboljih odvjetnika, stručne i sposobne osobe. Arbitražni sporovi mogu utjecati i na investitore, pri čemu je od značaja i mogući strah od korupcije. Dosljednost pristupa je izuzetno važna jer investitori prate slučajeve i ne vole kad države zauzimaju obrambenu poziciju. Stoga je bolje uzeti dobrog odvjetnika koji će dobro odraditi posao”, zaključio je Brower. Na skupu je predstavljen i 23. broj godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook koji je obuhvatio teme ugovora o jamstvu i arbitraži, troškova arbitražnog postupka, utjecaja vremena u arbitraži i hitnog postupka, te postupka o vještačenju.

Radni ručak HUP-a

Iduće godine nove mjere za olakšavanje poslovanja Kao glavnu mjeru koja bi trebala olakšati poslovanje poduzetnicima ministrica je navela sistemski pregled zakonskih propisa s ciljem analize i izrade novih, jednostavnijih odredbi piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a iduću godinu Ministarstvo gospodarstva kreće s nizom mjera za poboljšanje administrativnog i regulatornog okruženja, a sve s ciljem smanjivanja prepreka poslovanja, rekla je na 53. radnom ručku HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika održanom prošli tjedan potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Kao glavnu mjeru koja bi trebala olakšati poslovanje poduzetnicima navela je sistemski pregled zakonskih propisa s ciljem analize i izrade novih, jednostavnijih odredbi. “Riječ je o iznimno složenom, ali jednokratnom procesu koji bi trebao biti pripremljen tijekom prve polovine 2017. godine, a konkretne izmjene slijede u trećem ili četvrtom kvartalu 2017.”, najavila je Martina Dalić te istaknula kako bi taj pregled trebao smanjiti prenormiranost, ali i ponekad kontradiktorne odredbe kao i pitanja koja se tiču načina na koji je europska pravna stečevina prenesena u domaće zakonodavstvo. Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva predložit će niz mjera za olakšavanje otvaranja obrta, te ispunjavanje zdravstvenih i sanitarnih uvjeta, energetske učinkovitosti u gradnji, trgovini, posredovanju u prometu nekretninama. Isto tako krenut će se u izmjene Zakona

o strateškim investicijama u smjeru njegove veće operativnosti, te slabljenja kriterija za jamstva i depozite. “Pored toga, Vlada će uvesti procjenu troškova propisa, kao sastavni dio odlučivanja o novim zakonskim i podzakonskim aktima. Procjena troška sada se odnosila samo na proračun”, rekla je Martina Dalić te dodala da poduzetnici od iduće godine mogu očekivati i internetski portal gdje će moći pisati o svojim problemima.

Porezna reforma nije dovoljna

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić osvrnuo se i na poreznu reformu upozorivši kako poslodavci uz nju vrlo brzo očekuju i druge strukturne promjene. “Ova porezna reforma donosi određeno rasterećenje gospodarstva i građana, ali ono nije dovoljno. Poduzetnici su suočeni i s nizom drugih tereta i barijera koje treba rješavati da bismo povećali konkurentnost i omogućili snažniji gospodarski rast. Očekujemo da se Vlada ozbiljnije pozabavi proračunskim rashodima. Osim što bi i dalje trebalo ograničavati njihov rast, nužno je raditi i na većoj efikasnosti u raspolaganju proračunskim sredstvima. Bitno bolje okruženje za poslovanje i investicije, što je Vlada postavila kao svoj cilj, nije moguće kreirati bez širih reformi“, rekao je Majetić.

Vlada će uvesti procjenu troškova propisa kao dio odlučivanja o novim zakonskim i podzakonskim aktima

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenske proračunske zavrzlame

Proračuna ima. Ili možda nema? Državni proračun, potvrđen u Državnom zboru, držao je vodu do trenutka kada je ministrica zdravlja potpisala s predsjednikom liječničkog sindikata (FIDES) sporazum nakon kojeg su liječnici pristali zamrznuti štrajk piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U 9,5 mlrd €

proračunski rashodi u 1017.

8,846 mlrd €

planirani prihodi proračuna u idućoj godini

1,6% BDP-a

trebao bi iznositi proračunski manjak u 2017.

lazak u novu proračunsku godinu bit će dramatično kompliciran za slovensku vladu i njenog premijera Cerara. Podbadana s lijeva i desna, ponajviše iz Europske komisije, Vlada se požurila provesti kroz parlamentarnu proceduru državni proračun za 2017. godinu, nadajući se da time djelotvorno otklanja sumnje EK koji je do pred izglasavanje proračuna slao poruke Ljubljani kako nije baš uvjeren u slovensku predanost proklamiranoj štednji. Slovenskim kreatorima proračunske politike prigovorio je da se previše zanose očekivanjima od visokih stopa rasta.

Ustupci samo za liječnike

Proračunski rasplet dogodio se u sljedećim gabaritima. U 2017. godini država će potrošiti 9,5 milijardi eura. Prihoda će prikupiti u nešto manjem iznosu – 8,846 milijardi eura. Kao i svih prethodnih godina razlika će se pokriti novim zaduženjem. Novi dug, međutim, raste u tako suspregnutim iznosima da se proračunski manjak s dva posto BDP-a u 2016. snižava na 1,6 posto BDP-a u 2017. godini. Slovenski državni proračun, kakav je potvrđen u Državnom zboru, držao je vodu

48 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

tjedan dana, do trenutka kada je ministrica zdravlja Milojka Kolar Celarc potpisala s predsjednikom liječničkog sindikata (FIDES) Konradom Kuštrinom sporazum nakon kojeg su slovenski liječnici pristali zamrznuti štrajk što ga slovenska javnost nije baš lijepo dočekala. Ustupci što ih je FIDES uspio izboriti, naime, vrijede samo za liječnike, a ne i za ostale dijelove zdravstva. Pod optužbom da ih sustav rauba prekovremenim radom liječnici su se uspjeli izboriti za postupno radno rasterećivanje. Također su probili shemu platnih razreda za ukupni javni sektor pa se pretpostavlja da će desetak posto najisturenijih u liječničkom cehu dogurati s plaćama do najvišeg platnog razreda koji je sada rezerviran za politički vrh države. Usprkos reklamiranom umoru i velikom opterećenju liječnici su se izborili i za pravo na nesmetani popodnevni rad u privatnoj praksi.

Ključni nesporazum nastao je iskakanjem liječnika iz jedinstvene platne politike za javni sektor Ključni nesporazum nastao je iskakanjem liječnika iz jedinstvene platne politike za javni sektor. Zaposlenici u obrazovanju i još nekim važnim djelatnostima povikali su u jedan glas: gdje smo u svemu tome mi! Posebno je nesretna okolnost što ministrica zdravlja nije znala objasniti javnosti što je zapravo potpisala s FIDES-om i koliko će sve to stajati. Preostali dio javnog sektora odmah je izračunao

Nuklearni otpad

Novinari objašnjavaju

Neravnopravno potkovani pregovarači U medijskim odzivima na problem proračunske politike slovenska javnost dobila je obilje dokaza da dvije strane za stolom nisu ni približno jednako pregovarački potkovane. Konrad Kuštrin vodi liječnički Sindikat od 1994. godine. Branimir Štrukelj pekao je zanat 20 godina kao čelnik Sindikata u odgoju, obrazovanju, znanosti i kulturi, a već 10 godina vodi Konfederaciju sindikata javnog sektora. Sindikalisti su igrači s mnogo pregovaračkih utakmica u nogama. S druge strane stola sjede im sve sami novaci. Ministrica zdravlja došla je u Vladu iz uprave jednog od fondova mirovinske štednje. Ministar javne uprave Boris Koprivnikar bio je nastavnik i voditelj Centra za slijepe i slabovidne iz Škofje Loke. Novinari su iščeprkali za Koprivnikara da je u svom mjestu izlazio često na izbore. Na žalost, propao je na izborima za Parlament, a biračima u Škofjoj Loci nije bio dobar ni za člana općinskog vijeća. Ipak, bio je dobar premijeru Ceraru da ga postavi na dužnost ministra javne uprave.

da njihovo izravnavanje s onim što su izborili liječnici stoji državni proračun 200 milijuna eura.

Što s ostalim sindikatima?

Takav novac zajedno s pokrićem za ustupke liječnicima ne postoji u izglasanom državnom proračunu. Sindikalisti, kako sada stoje stvari, neće odustati od svojih zahtjeva. Ako Vlada popusti njihovim zahtjevima, dolazi na nakovanj EK. Nakon svega nije jasno ima li Slovenija proračun za 2017. godinu ili će se novu proračunsku knjigu iznova parati i preslagivati po mjeri platnih zahtjeva iz javnog sektora. Kestenje ispečeno na liječničkoj tavi sada među dlanovima premeće Vlada koju mediji bombardiraju nezgodnim nalazima iz zdravstva. Previše posredničkih provizija u nabavi lijekova i opreme te tome podređeno masovno razbijanje narudžbi na iznose koji ne podliježu režimu javne nabave, a posebno najnovija afera s preplaćenim umjetnim kukovima, predstavljaju za javnost valjane dokaze da novca u zdravstvu ima, ali se podgriza na sve strane. Cijelu situaciju dodatno je zakomplicirao premijer Cerar koji je u odzivu na trvenja unutar javnog sektora nespretno reagirao izjavom da “Vlada ne može odlučivati o sporazumu s FIDES-om dok se sindikati ne usklade međusobno”! Nakon što je shvatio ili mu je rečeno da sindikati ne postoje zato da bi krotili pregovaračke apetite drugih sindikata, Cerar se već sutradan oglasio novom izjavom – da ministrica zdravlja mora najprije objasniti što je potpisala s liječničkim sindikatom.

Koliko će se graditi silosa? Slovenska strana još ne zna koliko će graditi silosa za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada na lokaciji 500 metara od Nuklearne elektrane Krško. Pripremni radovi počet će potkraj godine, izjavio je Tomaž Žagar, direktor Agencije za radioaktivni otpad. Na predviđenoj lokaciji mogu se izgraditi četiri silosa. Ako će se tamo odlagati samo slovenska polovina otpada iz NEK-a, cijela investicija stajat će do 2025. godine 158 milijuna eura. S odlaganjem hrvatske polovine otpada iz NEK-a troškovi

prve faze povećali bi se za 20 milijuna eura, ali bi se slovenski trošak u tom slučaju sveo na 98,5 milijuna eura. Na sastanku međudržavne komisije za NEK u srpnju 2015. godine pozvana je Hrvatska na zajedničko odlaganje otpada. Direktor Žagar objasnio je da iz Zagreba nije stigao nikakav odgovor, što se u Sloveniji objašnjava dugotrajnom krizom vlade u Hrvatskoj. Raspolaže se samo informacijom koju je objavilo Delo u jesen 2014. godine, a u kojoj se za slovenske planove tvrdi da su tehnički sporni i financijski preskupi. (F.K.)

Banka Koper

Novi vlasnik PBZ?

Privredna banka Zagreb u 100-postotnom vlasništvu talijanske Intese Sanpaolo spominje se u Sloveniji kao hrvatska banka u čije vlasništvo prelazi Banka Koper. Transakcija je u cijelosti pripremljena i čeka se samo potvrda na Skupštini dioničara. Nova vlasnička struktura proi-

zlazi iz strateške i poslovne suradnje s PBZ-om, a temelji se na prijenosu približno 51 posto dionica Banke Koper od Intese Sanpaolo na PBZ. Sadašnja vlasnica Intesa Sanpaolo sa sjedištem u Milanu zadržava oko 48 posto dionica te i dalje nadzire Banku Koper. Bankarski gigant iz Milana sa 717 milijardi eura bilančne svote (to je 20 bilančnih svota ukupnog slovenskog bankarstva) planira preseliti u Ljubljanu centar za poslovanje s velikim poduzećima, također i strukturirano financiranje koje uključuje i investicijsko bankarstvo. (F.K.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija u 2017. godini

Plan većeg udjela džepova u državnoj blagajni Budžetu Srbije za 2017. godinu koji je upravo usvojen s planiranim prihodima od 8,8 milijardi eura i rashodima od 9,4 milijarde eura, koji autori definiraju kao razvojni, najviše se zamjeraju izdaci na velike državne gubitaše i netransparentne subvencije stranim investitorima piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

S 600 mil € planirani deficit u 2017.

očekivani rast BDP-a u idućoj godini

916,8 mil din

planirani porezni prihodi u 2017.

kupština Srbije usvojila je državni proračun za 2017. godinu iz kojeg se vidi da se u narednoj godini očekuju veći prihodi i manji deficit države. Plan Vlade Srbije je da u 2017. godini prihodi države iznose 8,8 milijardi eura (1092,9 milijardi dinara), a rashodi 9,4 milijarde eura (1162 milijarde dinara) što znači da se deficit kreće u okviru od 600 milijuna eura. Deficit za 2017. je planiran na osnovi rezultata koji se očekuju ove godine jer je u nacrtu budžeta za 2016. godinu koji je usvajan prije točno godinu dana prvobitno bio predviđen deficit od 900 milijuna eura. Vlada Srbije očekuje da će on do kraja godine biti niži - oko 650 milijuna - zbog većeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego što je planirano, dobre naplate poreza, trošarina i mjera štednje.

Suficit 25 milijuna eura

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je budžet razvojni, ali istodobno štedljiv. “Prvi put smo za sljedeću godinu predvidjeli da nam u cijeloj državi kompletan budžetski deficit, zajedno sa svim projektnim zajmovima, zajedno s općinama, bude svega 1,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovo će vjerojatno biti prva godina od 1945. - bez obzira na to što ćemo i Rusima isplatiti 100 milijuna eura i što smo za mirovine dali 100 milijuna eura - da ćemo u ovoj godini ostati u suficitu”, rekao je Vučić. Srbija je mjesec studeni, kaže premijer, završila suficitom od 3,1 milijarde dinara, što je oko 25 milijuna eura. Da je takav plan u osnovi dobar, suglasni su i vlast i opozicija, ali se ocjene u svemu drugom razlikuju. Tim prije što je osobno premijer Vučić u skupštinskoj raspravi više puta hvalio predloženi budžet kao najbolji ikad, nalazeći

50 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

manu svakom drugom koji nije bio za njegovu vlast. Situacija u Skupštini, ionako vrela, sve više se približavala rubu incidenta, pa su veoma ozbiljne posljedice koje će po život građana imati proračun ostale u drugom planu i razmatrali su ih samo preostali netabloidizirani mediji kojih je ionako sve manje. U svakom slučaju, veoma je indikativan jedan od komentara na društvenim mrežama koji kaže da je država 90-ih krala samu sebe, odnosno državni kapital, da su nove vlasti od 2000. godine poharale državnu imovinu, a da je sadašnjima preostalo samo da očerupaju građane. Ali stvar je u tome što građane nitko ništa ne pita na tu temu, kao i na mnoge druge koje jedino i zapravo znače zavlačenje ruke u njihov džep. Dakle, poslije ozbiljnog smanjenja plaća u javnom sektoru i mirovina prije dvije godine čije se posljedice još osjećaju, pa se na veće učinke od potrošnje teško može računati, na rast ekonomije sigurno neće mnogo utjecati ni u budžetu za iduću godinu planirano povećanje ovih primanja, a mirovine se iz budžeta financiraju s oko 40 posto. Mirovine će porasti u 2017. linerano za 1,7 posto, a plaće u javnom sektoru oko pet posto. Plus 5000 dinara (oko 40 eura) koliko je krajem prošlog mjeseca uplaćeno svakom umirovljeniku (osim onima koji žive izvan Srbije) jednokratno iz državne kase. Ali to spada u budžet za ovu, a ne narednu godinu.

Trošarinski udar(i)

U narednoj godini sva ova ionako mala povećanja odmah poslije dočeka Nove godine istopit će se pod naletom većih cijena koje se najavljuju u različitim područjima, od hrane i pića do električne energije. Na koju se uvo-

Rastu izdvajanja za privlačenje investicija

Vučić: Ostavili su nas gole i gladne poslije pljačkaških privatizacija U budžetu za 2017. planirane su i subvencije za privlačenje investicija i tu ne samo da nema smanjenja, već država planira za te namjene izdvajati još više sredstava u narednim godinama. Za 2017. predviđena su izdvajanja od 12,3 milijarde dinara, a na listi onih koji će dobiti sredstva nalaze se 33 poduzeća, ali ne i iznosi koje će dobiti. Najviše će, kako se očekuje, inkasirati Fiat i Air Srbija, a jedna od zamjerki Fiskalnog savjeta odnosi se upravo na činjenicu da ove subvencije nisu transparentno izložene. U članu 6. Zakona o budžetu navodi se da će u 2018. biti izdvojeno 11,8 milijardi dinara, a u 2019. godini 14,3 milijarde dinara, mahom za strane investicije. Premijer Vučić obrazložio je ove izdatke sljedećom rečenicom: Srbija ima mnogo investicija, ali nikad nije dovoljno “jer su nas ostavili gole i gladne poslije pljačkaških privatizacija”.

di trošarina, važna stavka u prihodnoj strani budžeta za 2017. godinu i prva rupa u džepu potrošača. Predstavljajući proračun Skupštini Srbije, ministar financija Dušan Vujović rekao je da će prihodi proračuna od naplate poreza, kako je predviđeno, iznositi 916,8 milijardi dinara, od čega je naplata PDV-a 466 milijardi. Budžet za narednu godinu planiran je na osnovi prognoze da će u 2017. godini realni rast BDP-a iznositi tri posto, BDP deflator 1,6 posto, a indeks potrošačkih cijena na malo 2,4 posto. Vlada Srbije prethodno je usvojila i Fiskalnu strategiju za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. koja prethodi izradi Nacrta zakona o budžetu za 2017. godinu koji će, kako je planirano, biti pred zastupnicima tijekom ovog mjeseca, najavio je Vujović. On je naveo kako su osnovni ciljevi u narednom srednjoročnom periodu fokusirani na održavanje makroekonomske stabilnosti, dalje spuštanje deficita na održivu razinu uz nastavak primjene mjera fiskalne konsolidacije, kao i nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u koje je započeto u 2016. godini, a sve u sklopu nastavka provođenja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.

Vreće bez dna

U raspravi povodom budžeta najviše primjedbi čulo se na planirane rashode odnosno namjeru Vlade da i dalje direktno iz državne blagajne podržava višegodišnje gospodarske gubitaše kao što je Rudarsko topionički bazen - RTB Bor umjesto da konačno stavi točku na ovakvu vrstu rasipanja državnog novca u kojem participiraju i oni koji jedva da imaju za kruh. Tu su i Petrohemija, Azotara, dugovi Srbijagasa i drugih.

U svakom slučaju RTB Bor je najveći trošak jer će usprkos tome što mu je ove godine oprošteno oko 900 milijuna eura starih dugova, od iduće godine ovaj rudnik bakra čije se rukovodstvo ne mijenja unatoč katastrofalnim rezultatima biti direktno prikvačen na budžetsku infuziju i to preko Fonda za razvoj.

Ekonomist Đogović ocjenjuje da su poduzeća u restrukturiranju prave nagazne mine Iduće godine bit će povećane subvencije za još jednog tradicionalnog gubitaša, Rudnik ugljena Resavica, ali za prvu fazu zatvaranja dvaju rudnika, a za Željeznice Srbije, u kojima se provodi program reorganizacije, davanja će biti nešto manja nego ranije. Ekonomist Saša Đogović ocjenjuje da su poduzeća u restrukturiranju prave nagazne mine i da se sljedeće godine mora podvući crta koje tvrtke mogu poslovati, a koje moraju u stečaj. Ostaje vidjeti kako će se rješavati problem višegodišnjih državnih gubitaša, posebno RTB Bora i kemijskog kompleksa. Ako nastave stvarati gubitke, oni će se pokrivati iz proračuna za 2017. i onda se ta sredstva neće moći plasirati u poljoprivredu, uložiti u zdravstvo ili iskoristiti za povećanje poreza i poboljšanje poslovne klime, upozorio je Đogović. U državnoj blagajni planirana su i sredstva po osnovi državnih garancija za kredite Elektroprivrede Srbije, Elektromreže Srbije i Srbijagasa u iznosu od 360 milijuna eura. 12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA HUB Pregled

Blagi oporavak

kreditiranja svih sektora

Bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Kamatna marža je blago povećana i iznosi 2,7 posto, što je u rangu marži u zemljama Srednje i Istočne Europe

oko

4 mlrd kn

neto dobit banaka u prvih devet mjeseci 2016.

17,7 %

pad udjela loših kredita

21,5%

stopa adekvatnosti kapitala

kupna likvidna sredstva M4 (novčana masa, štedni i oročeni kunski depoziti, devizni depoziti te obveznice i instrumenti tržišta novca), u trećem tromjesečju rasla su po međugodišnjoj stopi većoj od pet posto što je najbrži rast M4 od 2012. Sličan se trend pojavio i kod novčane mase. To se tumači gospodarskim oporavkom i posebice ovogodišnjom uspješnom turističkom sezonom, ističe se, među ostalim, u HUB Pregledu, kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka. Međugodišnje usporedbe vrijednosti kredita u bilancama banaka više nisu pouzdan indikator kreditne aktivnosti. Učinci konverzije kredita u švicarskim francima i prodaja portfelja loših kredita presudno utječu na podatke. Hrvatska se nalazi u skupini s većinom država članica Europske unije koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama ove godine u odnosu na lanjsku. No, podaci o kreditnim transakcijama upućuju na blagi oporavak kreditiranja svih sektora.

52 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Još neusporedivo s pretkriznim stanjem

Međutim, još se ne radi o znatnijem oporavku koji bi se mogao uspoređivati s razdobljem prije krize. Bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi banaka zbog toga je dosegnuo povijesni minimum od 8,9 posto. Izravni doprinos kreditnih institucija smanjenju bruto vanjskog duga od kolovoza 2015. do kolovoza 2016. iznosio je čak 2,7 milijardi eura. Ipak, valja imati na umu da će takva konstelacija postati neodrživa ako se potražnja za kreditima počne brže oporavljati. U takvim uvjetima, kamatne stope padaju. Većina vrsta kamatnih stopa kreće se u okviru intervala kamatnih stopa euro područja, čije su granice određene prosječnim kamatnim stopama u državama s najvećim odnosno najmanjim kamatnim stopama. Takav se rezultat može označiti kao uspjeh, s obzirom na to da Hrvatska još nije uvela euro, a ovdašnje banke bilježe

Zagrebačka banka relativno manje volumene posla, veće regulatorne troškove i rizike. Ti faktori se odražavaju u visini kamatne marže koja je blago povećana. Marža iznosi 2,7 posto, što je u rangu marži u zemljama Srednje i Istočne Europe. Promjena marže se objašnjava bržim padom kamatnih stopa na depozite od kamatnih stopa na kredite. Taj trend je nastavljen i u trećem tromjesečju. U isto vrijeme, nastavljen je pad omjera loših kredita (14,7 posto). Gospodarski oporavak dovodi i do popravljanja kakvoće plasmana i do rasta tržišnog interesa za kupnju kreditnih portfelja s problemima u naplati. Više od 60 posto vrijednosti loših kredita pokriveno je ispravcima vrijednosti i rezervacijama. Uz stopu adekvatnosti kapitala od 21,5 posto, koja je među najvećima u EU, ovi omjeri čine bankovni sustav iznimno stabilnim.

Oporavak profitabilnosti banaka

Svi ovi trendovi doveli su do oporavka profitabilnosti banaka. S prosječnim povratom na aktivu od oko jedan posto i povratom na kapital od oko sedam posto u trećem ovogodišnjem tromjesečju, hrvatske banke se smještaju oko prosjeka pokazatelja za države članice EU-a. Omjeri profitabilnosti dodatno će porasti u zadnjem tromjesečju, kada iz obračuna izađe posljednje tromjesečje 2015., jer tada su još bilježeni gubici. Stoga treba gledati fundamentalne odrednice profitabilnosti među kojima je ključan rast neto kamatnog prihoda za 5,8 posto u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje protekle godine. U isto vrijeme raste neto prihod od provizija i naknada (26 posto), dok su operativni troškovi i

Većina vrsta kamatnih stopa kreće se u okviru intervala kamatnih stopa euro područja amortizacija smanjeni za 1,7 posto. Zbog toga je cost-income omjer znatno poboljšan i u padu je ispod 48 posto. Međutim, u ukupnoj neto dobiti, koja je u prvih devet mjeseci 2016. iznosila oko četiri milijarde kuna, važnu ulogu s jednom četvrtinom doprinosa imaju ostali neto prihodi, pri čemu dobici od prodaje vrijednosnih papira prelaze milijardu kuna. Stoga će se tek sljedeće godine jasnije vidjeti kako izgleda fundamentalni trend profitabilnosti banaka. Do tada će biti jasnije i može li se očekivati daljnje ubrzanje rasta potražnje i ponude kredita, zaključuje se u HUB Pregledu.

Niže kamate na kredite Slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS) od 1. siječnja 2017. u Zagrebačkoj banci snižavaju se promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima. Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečni NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,22 postotna boda, dok će se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjiti za 0,34 postotna boda. Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih Banka koristi šestomjesečni NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,18 postotnih bodova, a za kredite vezane uz euro smanjenje će iznositi 0,34 postotna boda.

Zagrebačka banka će sve klijente do 15. prosinca 2016. pisano obavijestiti o tom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta, kao i o novom otplatnom planu. Od prve objave Nacionalne referentne stope 7. prosinca 2012. NRS je smanjen već osmi put zaredom. Kamatne stope umanjene su između 1,23 i 1,28 postotnih bodova za kune te između 1,78 i 1,86 postotnih bodova za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Haix obuća

Izvoz u 75 zemalja

Tvrtka Haix obuća u zadnjih je pola godine zaposlila više od 50 radnika u svojim nadograđenim pogonima koje su otvorili u ožujku. Kompanija je tada investicijom od pet milijuna eura povećala površinu tvornice na 15.200 četvornih metara, a kapacitet proizvodnje

s dotadašnjih 6000 na 10.000 pari cipela na dan. Haix je u našoj zemlji prisutan od 1999. preko lohn poslova, a 2004. otvorili su i proizvodnju u Maloj Subotici pokraj Čakovca. Od samih početaka u hrvatsku podružnicu tvrtke uložili su više od 10 milijuna eura u izgradnju pogona, odnosno 6,5 milijuna eura u opremu i strojeve potrebne za proizvodnju. Cijela Haix Grupa u prošloj je godini ostvarila rast od 27 posto, a u Hrvatskoj je promet povećan sa 13 na 16 milijuna eura. Velika većina njihove proizvodnje ide u izvoz i to na tržišta 75 zemalja. (M.S.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Istraživanje Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

Lažnjaci otimaju radna mjesta, ali i prihode Zbog lažne odjeće i obuće izgubi se 1,1 milijarda kuna i čak 3573 radna mjesta u Hrvatskoj, dok se u sektoru lijekova izgubi 485 milijuna kuna i 322 radna mjesta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

bog prisutnosti lažnih proizvoda na tržištu Europske unije svake godine gubi se više od 364 milijarde kuna ili 7,4 posto ukupnih prihoda od prodaje u devet sektora. Riječ je, naime, o kozmetičkim proizvodima i onima za osobnu njegu, potom o odjeći, obući i odjevnim dodacima, sportskoj opremi, igračkama i igrama, nakitu i ručnim satovima, ručnim torbicama, snimljenoj glazbi, jakim alkoholnim pićima i vinu te farmaceutskim proizvodima. Također, svake se godine u gospodarstvu EU-a izgubi i dodatnih 267 milijardi kuna zbog neizravnog utjecaja krivotvorenja i piratstva u tim sektorima. Jer, proizvođači kupuju manje proizvoda i usluga od dobavljača što se neizbježno odražava i u drugim područjima, pokazuje niz istraživanja koja je između ožujka 2015. i rujna 2016. proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) putem Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva. EUIPO je proveo istraživanja kako bi dobio potpuniju sliku gospodarskog troška krivotvorenja i piratstva u EU.

Gubitak proračunskih prihoda

Zbog gubitaka u prodaji izravno je izgubljeno ili nije otvoreno 500.000 radnih mjesta u tim sektorima u EU jer proizvođači koji zakonito posluju, a u nekim slučajevima i distributeri tih proizvoda, zapošljavaju manje osoba nego što bi to učinili da nema krivotvorenja i piratstva. Kada se uzmu u obzir i neizravne posljedice krivotvorina na ostale sektore, u drugim područjima gospodarstva EU-a izgubi se dodatnih 290.000 radnih mjesta. Procjenjuje se da se kao posljedica krivotvorenja u tim sektorima u Hrvat-

Zbog lažnih proizvoda na tržištu EU-a svake se godine gubi više od 364 milijarde kuna u devet sektora

skoj godišnje izravno izgubi nešto manje od dvije milijarde kuna, što čini 8,9 posto prodaje u tim sektorima. To znači da je u njima izravno izgubljeno više od 4200 radnih mjesta. Primjerice, zbog lažne odjeće i obuće izgubi se 1,1 milijarda kuna i čak 3573 radna mjesta u Hrvatskoj, dok se u sektoru lijekova izgubi 485 milijuna kuna i 322 radna mjesta. Relativni gubici prodajnih prihoda i radnih mjesta uzrokovani krivotvorenjem u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a. Torbice su sektor koji je ponajviše pogođen gubicima u prodaji u usporedbi s prosjekom EU-a. Serijom istraživanja također se prati učinak krivotvorina na javne financije. Ukupni godišnji gubici proračunskih prihoda koji proizlaze iz krivotvorenja i piratstva u tih devet sektora procjenjuju se na 109 milijardi kuna u obliku izgubljenog poreza na dobit, PDV-a i trošarina.

54 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

“Nadamo se da će rezultati naših istraživanja pružiti potrošačima dodatne informacije i pomoći im u donošenju odluka. To je posebno važno u ovo doba godine kada potrošači i građani obavljaju božićnu kupovinu i odabiru darove za svoje bližnje. Zahvaljujući izvješćima i analizama možemo vidjeti gospodarski učinak krivotvorenja i piratstva na prodaju i radna mjesta. Situacija se razlikuje od jedne države članice do druge, no cjelokupna je slika iz naših istraživanja jasna: krivotvorenje i piratstvo imaju negativan utjecaj na gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta u EU”, izjavio je izvršni direktor EUIPO-a António Campinos. Istraživanja će se nastaviti i tijekom 2017., te će se izraditi izvješća o gospodarskim učincima krivotvorenja i piratstva u sektorima pametnih telefona i pesticida, kao i u drugim sektorima gospodarstva.

Medora hoteli i ljetovališta

Novim ulaganjima do većih prihoda

Tijekom proteklih godinu dana Medora hoteli i ljetovališta uveli su novi brending kroz razvoj tržišno prepoznatljivih proizvoda, usluga i posebnih događanja na Makarskoj rivijeri piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ajmlađi hrvatski hotelski brend tvrtka Medora hoteli i ljetovališta koja svoje objekte ima u Podgori na Makarskoj rivijeri ove se godine potpuno saživjela s tržištem te poslovala u skladu s očekivanjima. Ta tvrtka upravlja s oko 500 smještajnih jedinica u hotelima i autokampom od 100 parcela. Tijekom proteklih godinu dana Medora hoteli i ljetovališta uveli su novi brending kroz razvoj tržišno prepoznatljivih proizvoda, usluga i posebnih događanja. U suštini nove strategije brenda je očuvanje bogate podgorske tradicije i turistički preporod toga kraja, jedinstvenog po spoju

U strukturi gostiju 93 posto čine gosti iz inozemstva suprotnosti Biokova i mora pri čemu važnu ulogu ima upravo lokalno stanovništvo koje priču o brendu Medora prenosi gostima, rekao je Zrinko Kamber, predsjednik Uprave Medora hotela i ljetovališta, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Unatoč manjem broju dana tijekom kojih je hotel bio otvoren, Medora hoteli i ljetovališta su u devet mjeseci ove godine ostvarili 44,9 milijuna kuna ukupnih poslovnih prihoda, što je 43 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Nagrade i priznanja

Nakon temeljite obnove, početkom srpnja, otvoren je novouređeni hotelski kompleks Medora Auri Family Beach Resort, kategorije četiri zvjezdice u čije je dvije faze obnove uloženo oko 15 milijuna eura. “Iako je hotel primio prve goste tek početkom srpnja jer je otvorenje zbog nezavršenih građevinskih radova kasnilo dvadesetak dana, za njega je iskazan

veliki interes još prije samog otvaranja”, istaknuo je Kamber dodavši kako u strukturi gostiju 93 posto čine gosti iz inozemstva. Većina turista dolazi s tržišta Skandinavije, Njemačke, Švicarske i Austrije. Da su gosti prepoznali Hotel Medora Auri svjedoče odlične ocjene na nekim od vodećih web portala, ali i priznanja koje je hotel dobio od turoperatora. Tako je, primjerice, u konkurenciji 34 odmorišna hotela u svijetu koji imaju uveden Blue Star koncept skandinavskog turoperatora TUI Nordic, Hotel Medora Auri ostvario najbolju prosječnu ocjenu za kvalitetu dječje animacije i igraonice, zatim za najbolju kvalitetu besplatnog wi-fi interneta te visoko drugo mjesto u ocjeni cjelokupnog boravka. Inače, ove godine je tvrtka Medora hoteli i ljetovališta, kao jedna od sedam turističkih tvrtki iz Hrvatske, ostvarila pravo na bespovratnu potporu od 10 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj od čega je tvrtki dosad isplaćeno 7,7 milijuna kuna.

44,9 mil kn

prihoda ostvarili Medora hoteli i ljetovališta u 9 mjeseci 2016.

oko

15 mil €

uloženo u kompleks Medora Auri Family Beach Resort

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Wi-fi za sve općine Manje od tri mjeseca nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio plan kojim bi se tijelima lokalne vlasti u EU omogućilo da građanima u gradovima i selima ponudi besplatan pristup wi-fi mrežama, države članice već su dale podršku toj inicijativi nazvanoj WiFi4EU. Prvi poziv za podnošenje projektnih prijedloga planira se do ljeta 2017., a sva tijela lokalne vlasti u EU moći će se prijaviti za dobivanje vaučera te ponuditi visokokvalitetan pristup internetu u svojim parkovima, trgovima, javnim zgradama i knjižnicama.

Rast broja blokiranih

Skromna potražnja zbog viška novca Razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ušlo je u zadnju dekadu u kojoj su sudionici održali potrebnu razinu svojih računa, pa je potražnja za kratkoročnim pozajmicama neznatna. Višak likvidnosti u sustavu kreće se oko razine od pet milijardi kuna pa nije neobično što je potražnja toliko skromna. Proteklog petka je bila isplata redovnih mirovina čime je likvidnost bankarskog sustava dodatno poboljšana. Prošlog ponedjeljka središnja banka održala je redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu. Depozitnim institucijama plasirano je 150 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je za 70 milijuna kuna veći nego na prethodnoj aukciji. Ministarstvo financija je prošlog utorka održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izdano 1,068 milijardi zapisa u kunama, što je za

oko 200 milijuna kuna manje od iznosa koji je bio na dospijeću. Zanimanje sudionika bilo je iznad planiranog izdanja čime su stvoreni uvjeti za pad prinosa. Na trezorske zapise s rokom dospijeća od godine dana prinos je pao za pet baznih bodova i iznosi 0,65 posto. Za sljedeći tjedan aukcija nije najavljena budući da nema dospijeća kao ni potrebe za kratkoročnim zaduženjem jer se proračunski rashodi uspješno pokrivaju prihodima. Sljedeću aukciju mogli bismo očekivati tek početkom nove godine. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo značajnije aktivnosti sudionika novčanog tržišta, sve zbog toga što je njihova likvidnost i dalje iznimno dobra. Stoga ni nadolazeća blagdanska potrošnja neće promijeniti dosadašnji trend kojemu je glavno obilježje dominantna ponuda novca, vrlo slaba potražnja i sve niža kratkoročna kamatna stopa. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

28.11.-2.12.2016.

5.12.-9.12.2016.

1,0 0,8

360

0,6 240 0,4 120

Krajem listopada ove godine u Hrvatskoj su blokirane račune imala 329.222 građana, sa 40,66 milijardi kuna neplaćenih dugovanja, a u blokadi su bila i 30.852 poslovna subjekta, sa 18,55 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Fine. Broj građana povećan je za 587 osoba ili 0,18 posto, a njihova su dugovanja istodobno porasla za 0,6 posto, odnosno za otprilike 240 milijuna kuna. Kod tvrtki bilježi se porast broja blokiranih, jedan posto ili 296 više blokiranih tvrtki, a ukupna nepodmirena dugovanja porasla su za 0,5 posto ili oko 90 milijuna kuna.

0,2

5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar premašio sedam kuna Američki dolar prešao je sedam kuna i cijeli protekli tjedan, osim srijede, bio iznad te vrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Tjedan je zaključio na 7,10 kuna. Švicarski franak je tjedan počeo s valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,318356

CAD kanadski dolar

5,389486

JPY japanski jen (100)

6,198042

CHF švicarski franak

6,985797

GBP britanska funta

8,95813

USD američki dolar

7,102336

EUR euro

7,535579

Izvor: HNB

primjena od 10.12.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

EUR

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

vrijednošću višom od sedam kuna, no cijeli tjedan je bio ispod te razine i zaključio ga na 6,99 kuna. Tečaj eura prema kuni bio je manje promjenjiv i to cijelog tjedna vrlo blizu 7,54 kune. 7,544 7,542

USD

7,20 7,15

CHF

7,04 7,02

7,540

7,10

7,00

7,538

7,05

6,98

7,536

7,00

6,96

7,534

6,95

6,94

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Potvrđen rast BDP-a od 2,8 posto

Nastavak rasta na svim svjetskim burzama Europske dionice i prošlog petka nastavile su rasti i ostvarile najveći porast u tjednu još od veljače ove godine. Rast je nastavljen nakon talijanskog referenduma, no europske dionice još nisu privukle nove investicije. Investitori su pred referendum povukli više od 100 milijardi iz regionalnih obvezničkih fondova u strahu od pada. Rast u tjednu su predvodili proizvođači lijekova i kompanije koje se bave upravljanjem nekretninama, dok su osiguravatelji, banke i autoindustrija bilježili pad. U sljedećem razdoblju analitičari očekuju malo usporenje ovog rasta koji je među najvišima u protekle tri godine. Rasla je i cijena nafte ponajprije zbog dogovora proizvođača nafte o smanjenju proizvodnje. Čak su i Saudijska Arabija i Kuvajt odlučili smanjiti proizvodnju na dogovorene razine što nisu činili u proteklih osam godina. Sirova nafta na američkom tržištu porasla je na 51 dolar za barel. Tjedan u zelenom bilježe i američko i azijsko tržište prateći prethodne pozitivne trendove.

6950 6900

5425

FTSE 100

5400

6850

5375

6800

5350

6750

5325

6700

5300

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 19700 19600

4750

19500 19400

4650

19300

4600

19200

4550

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 11600 11400

CAC40

4700

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 19200

DAX

19000

11200

NIKKEI 225

18800

11000

18600

10800

18400

10600

18200

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex u porastu

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 4800

NASDAQ

Dow Jones

datum

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 231,6641 bod i bila je 1,554 boda viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 125,8506 bodova i također porasla kao i Mirex C koji je prošli tjedan završio na 117,3601 bodu.

MIREX A

08.12. 125,85060

0,1840

10,26

AZ - A

08.12. 126,38070

0,0511

10,74

Erste Plavi - A

08.12. 126,57740

0,4536

12,26

PBZ CO - A

08.12. 128,53860

0,2597

11,84

Raiffeisen OMF - A 08.12. 123,08940

0,2475

7,51

kategorija B MIREX B

08.12. 231,66410

0,1801

6,05

AZ - B

08.12. 234,06190

0,1082

5,23

Erste Plavi - B

08.12. 240,69990

0,2275

7,37

PBZ CO - B

08.12. 211,63240

0,2398

5,29

0,4%

Raiffeisen OMF - B 08.12. 235,14800

0,2251

6,89

0,3%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

08.12. 117,36010

0,0631

6,76

AZ - C

08.12. 114,42660

0,0281

6,72

0,1%

Erste Plavi - C

08.12.

117,72650

0,0511

7,87

0,0%

PBZ CO - C

08.12.

116,31770

0,1044

6,01

Raiffeisen OMF - C 08.12. 121,05190

0,0863

6,86

0,2%

5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,50% 0,25% 0,00%

Raiffeisen DMF

07.12. 224,77750

0,1730

5,81

AZ Profit

08.12. 263,59500

0,1669

4,67

-0,25%

Croatia osiguranje 08.12.

157,12370

0,1643

4,81

-0,50%

AZ Benefit

08.12. 245,75840

0,1101

6,99

-0,75%

Erste Plavi Expert

08.12. 204,07460

0,4093

10,09

Erste Plavi Protect 08.12. 193,20110

0,0811

6,04

-1,00% 8.11.

15.11.

23.11.

30.11.

8.12.

Objavljeni tromjesečni obračun BDP-a potvrđuje prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku, prema kojoj je njegov rast u trećem kvartalu iznosio 2,9 posto, pa tako i 2,8 posto u prva tri kvartala. Glavna obilježja takvog rasta BDP-a jesu oporavak svih kategorija domaće potražnje te nastavak znatnog utjecaja rasta inozemne potražnje na rast gospodarstva. Među kategorijama domaće potražnje najveći je utjecaj na ukupan rast BDP-a imala osobna potrošnja koja je, nakon prošlogodišnjeg rasta od 1,2 posto, u prva tri ovogodišnja kvartala realno povećana za 3,2 posto.

Menadžeri najviše zarađuju u Pragu Među menadžerima u Srednjoj i Istočnoj Europi najviše zarađuju oni u Pragu i Bratislavi, dok su zagrebački na trećem mjestu, pokazuju rezultati istraživanja koje je u devet zemalja proveo međunarodni servis za istraživanje visine plaća Paylab. Prosječne mjesečne bruto plaće menadžera, uključujući i bonuse, najviše su u Pragu gdje iznose 3980 eura, u Zagrebu zarađuju 3131 euro što je najviše na Balkanu, a najniže plaće imaju imaju top menadžeri u Vilniusu, Litvi, s prosjekom od 1567 eura bruto.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Proizvođačke cijene i dalje padaju Proizvođačke cijene proizvoda hrvatske industrije pale su u studenom za 2,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je 43. mjesec zaredom nastavljen njihov pad na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenom na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, niže za jedan posto.

Nagrade Zagrebačke burze

Odbor za nagrade Zagrebačke burze odlučio je o nagradama u ukupno sedam kategorija, razmatrajući objektivne, statističke kriterije, ali i ukupan doprinos edukaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala. Dionica s najvećim prometom je dionica HT-a, dionica s najvećim porastom cijene je AD Plastik, dionica s najvećim porastom prometa je Atlantska plovidba, a član godine je brokerska kuća Intercapital vrijednosni papiri. Nagrada Akademije Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala dodijeljena je EBRD-u, dok je nagradu za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala dobio Toni Milun. Dionica godine prema izboru javnosti je dionica Valamar Riviere.

Pao promet i indeksi mjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -6,22 posto do +15,24 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je 17 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je u tjednu sa 1.986,33 boda pao za 0,17 posto na 1.982,98 bodova. Crobex10 je u istom razdoblju umanjen za 0,09 posto i trgovanje je zaključio na 1.153,65 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,45 posto koliko je pao CROBEXnutris do +1,95 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su zaključili ZAGREBAČKA BURZA porastom; CROBIS je uvećan za 0,38 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,47 posto. NajUKUPAN TJEDNI PROMET: 845.249.944,86 kn likvidniji je već treći uzastopni tjedan TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.998.487,79 kn HT s prometom od 9,9 milijuna kuna, index zadnja vrijednost tjedna promjena a dionica mu je poskupjela za 1,80 poCROBEX 1.982,9800 -0,17% sto na 171,04 kune. Valamar Riviera je CROBEX10 1.153,6500 -0,09% tjedan zaključila prometom od 3,3 miCROBIS 109,2823 +0,38% lijuna kuna i padom cijene za 0,44 poCROBIStr 157,3224 +0,47% sto na 34,09 kuna. Jamnica je sakupila 3,2 milijuna kuna i zabilježila porast Top 10 tjedna zadnja cijene za 1,45 posto na 140.000 kuna. promet po prometu promjena cijena Porast cijene dionice bilježi pet od 10 +1,80% 171,04 9.857.078,92 HT d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je -0,44% 34,09 3.335.274,19 Valamar Riviera d.d. FTB Turizam s poskupljenjem od 15,24 +1,45% 140.000,00 3.208.866,97 Jamnica d.d. posto na 1210 kuna, a njegovom se dio-0,65% 457,00 2.491.780,24 Adris grupa d.d. - povl. nicom trgovalo u iznosu od 1,6 milijuna -1,18% 375,51 1.719.139,51 Podravka d.d. kuna. Auto Hrvatska bilježi rast od 2,73 +15,24% 1.210,00 1.575.157,83 FTB TURIZAM d.d. -6,22% 176,03 1.329.757,86 posto na 865 kuna i promet od 1,1 miPEVEC d.d. +2,08% 53,00 1.251.475,68 Zagrebačka banka d.d. lijun kuna. Izdanje Zagrebačke banke +2,73% 865,00 1.136.130,03 Auto Hrvatska d.d. tjedan je zaključilo porastom za 2,08 -0,45% 869,05 1.127.662,44 Atlantic grupa d.d. posto odnosno cijenom od 53 kune i prometom nešto većim od 1,2 milijuna 10 dionica tjedna zadnja kuna. Cijena je rasla još izdanjima HT-a promet s najvećim rastom cijene promjena cijena (+1,80 posto) i Jamnice (+1,45 posto). +86,35% 48,45 3.923,19 Uljanik brodograd. d.d. Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Dionica +15,24% 1.210,00 1.575.157,83 FTB TURIZAM d.d. Peveca gubitnica je tjedna, pojeftinila je +12,78% 71,00 426.000,00 OT d.d. - obv. 250 mil. HRK za 6,22 posto na 176,03 kune i sakupila +11,06% 3.887,00 294.554,93 Jadransko os. d.d. 1,3 milijuna kuna. AD Plastik je zabilje+9,92% 221,00 1.105,00 Podravska banka d.d. žio pad od 1,92 posto odnosno zadnju +9,89% 7,78 71.943,73 Viktor Lenac d.d. +9,33% 8,20 803,60 cijenu od 135,55 kuna i tjedni promet Karlovačka banka d.d. +9,09% 900,00 197.873,89 Solaris d.d. od 934.000 kuna. Povlaštenom dioni+8,99% 37,10 79.691,97 Hidroelektra nis. d.d. com Adrisa protrgovano je 2,5 milijuna +8,91% 3,30 37.057,92 Hoteli Haludovo Mal. d.d. kuna, a cijena joj se spustila za 0,65 posto na 457 kuna. Atlantic Grupa bi10 dionica tjedna zadnja lježi tjedni minus od 0,45 posto odnopromet s najvećim padom cijene promjena cijena sno zadnju cijenu od 869,05 kuna te -23,08% 0,30 53.950,72 Magma d.d. sakupljenih 1,1 milijun kuna. Cijena je -17,97% 73,01 6.205,90 3. MAJ Brodograd. d.d. pala još Valamar Rivieri (-0,44 posto). -16,00% 0,84 420,00 Pounje d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -15,09% 36,51 69.801,42 Jadroplov d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze su tjedan zaključili blagim padom. Ulagači su bili nešto manje aktivni nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni pao za 9,7 milijuna kuna (-19,20 posto) te je iznosio 41 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je nešto više od 26 milijuna kuna što predstavlja 64 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih pet je izdanja tjedan završilo porastom, a pet padom cijene. Tjedne pro-

Institut IGH d.d. Viro tvornica šećera d.d. Imunološki zavod d.d. Badel 1862 d.d. PEVEC d.d. Đuro Đaković hold. d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

-10,91%

165,00

287.329,45

-9,51%

360,06

157.174,84

-8,55%

58,80

10.407,60

-6,58%

28,96

151.176,14

-6,22%

176,03

1.329.757,86

-4,08%

46,79

443.316,29

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Udruga dioničara Peveca podržava Upravu

Gotovo svi fondovi u plusu Nakon što su u tjednu ranije prevladali fondovi s negativnom postotnom promjenom, protekli je tjedan od ukupno 78 fondova čak 71 fond zabilježio porast vrijednosti udjela. Palo je pet fondova, a tri su fonda zabilježila tjedan bez postotne promjene. Više od jedan posto poraslo je 20 fondova, a jedan je pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a dva posebni. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +4,02 posto do -1,44 posto. Od 27 dioničkih fondova čak su 24 zabilježila porast. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa, za 4,02

posto. Ovaj fond 42 posto portfelja ulaže u Rusiju, 22 posto u Hrvatsku, a u Tursku 14 posto. Bankarski sektor zastupljen je sa 38 posto, a energetski (nafta i plin) sa 29 posto. Svih sedam posebnih fondova bilježi porast. Najviše je, za 2,51 posto, rastao ZB Future 2055. Rast bilježi i svih 14 mješovitih fondova. Addiko Balanced predvodi dobitnike s porastom od 1,36 posto. Od 12 obvezničkih fondova poraslo ih je 11. Najviše je rastao Addiko Conservative, za 0,5 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova. Dobitnike s rastom od 0,03 posto predvodi PBZ Dollar. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 1.12.2016. do 8.12.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,5757 Addiko Growth € 11,6122 ZB euroaktiv € 133,7073 ZB trend $ 160,7845 Capital Breeder kn 95,6734 KD Prvi izbor kn 14,8754 KD Europa € 121,5584 PBZ Equity fond € 11,6207 HPB Dionički kn 115,8082 Erste Adriatic Equity € 100,5300 Neta Global Developed kn 91,8016 ZB aktiv kn 126,1447 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 101,2542 Platinum Global Opportunity $ 14,7257 KD Nova Europa kn 5,8911 OTP indeksni kn 47,5997 Platinum Blue Chip € 100,3628 Neta Frontier kn 476,4735 OTP Meridian 20 € 95,3131 A1 kn 101,0400 Alpen.Special Opportunity kn 159,9477 Neta New Europe kn 65,1099 KD BRIC € 80,1224 Crobex10 kn 108,4249 KD Energija kn 9,2978 ZB BRIC+ € 95,0385 Allianz Equity € 161,8567 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,5700 Raiffeisen Harmonic € 101,4000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,3600 ZB Future 2025 € 102,2822 ZB Future 2030 € 101,3628 ZB Future 2040 € 101,6234 ZB Future 2055 € 101,9737 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,8482 PBZ Global fond € 15,3988 Addiko Balanced € 13,3299 KD Balanced kn 132,9280

tjedna promjena [%]

-0,16 1,78 3,49 2,22 2,32 2,65 3,24 0,32 1,02 -0,02 3,27 0,67 0,48 2,15 4,02 0,11 2,71 0,27 0,49 0,18 2,39 0,36 0,00 0,32 2,64 -1,44 0,24 0,94 1,44 0,20 1,97 2,34 2,36 2,51 0,74 1,19 1,36 0,99

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 103,4753 OTP uravnoteženi kn 116,7336 Allianz Portfolio kn 164,9847 Smart Equity € 102,3414 PBZ Conservative 10 fond € 111,1366 You Invest Active € 98,8300 You Invest Balanced € 100,4200 You Invest Solid € 101,3700 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,5377 PBZ Flexible 30 fond € 101,0408 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,1225 Addiko Conservative € 14,3693 Raiffeisen Bonds € 176,4600 PBZ Bond fond € 130,6640 InterCap. Bond (Capital One) € 212,6283 HPB Obveznički € 159,6911 Neta Emerging Bond kn 83,2988 Erste Adriatic Bond € 118,8600 Raiffeisen Classic € 105,8800 PBZ Short term bond fond kn 102,2815 PBZ Dollar Bond fond $ 101,6682 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,9063 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4538 ZB plus kn 175,8517 ZB europlus € 150,7189 PBZ Euro Novčani € 139,3443 Raiffeisen Cash kn 158,0200 Erste Money kn 151,6200 Addiko Cash kn 152,3838 PBZ Dollar fond $ 132,4588 HPB Novčani kn 143,8576 OTP novčani fond kn 133,2876 InterCap. Money (Money One) kn 130,1612 Allianz Cash kn 118,5024 Erste Euro-Money € 116,0900 Auctor Cash kn 111,2756 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,4255 Locusta Cash kn 1363,8355 Neta MultiCash kn 107,4831 OTP euro novčani € 102,5843

0,59 0,21 0,16 0,95 0,26 0,38 0,30 0,18 0,05 0,72

naziv(fond)

valuta

0,05 0,50 0,01 0,14 0,11 0,09 0,46 0,00 0,03 0,02 0,29 0,31 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 -0,01 -0,00

Udruga dioničara trgovačkog lanca Pevec u petak je izvijestila da podržava rad nove Uprave te nastojanja vodstva kojemu je cilj transparentan rad i prikazivanje stvarnog stanja poslovanja. Član Upravnog odbora Udruge dioničara Željko Pecak ističe kako podržavaju izlazak kompanije na uređeno tržište kapitala, ali zahtijevaju i očekuju od Uprave da nastavi poduzimati sve potrebne pripremne radnje sukladno jasno izraženoj volji dioničara na posljednjoj glavnoj skupštini, s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti i transparentnosti društva.

Više trošarine za proizvodnju rakije

Europska komisija je od Hrvatske zatražila da promijeni pravila o trošarinama na alkoholna pića, koja mali proizvođači proizvode za vlastite potrebe. Prema europskim propisima, države članice smiju odobriti najviše 50 posto smanjenja u odnosu na uobičajenu stopu trošarine za alkohol koji proizvode mali proizvođači na godišnjoj razini, pod uvjetom da se ne proizvede više od 10 hektolitara čistog alkohola.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Fernando Trias de Bes, Philip Kotler

Inovacijom do pobjede Školska knjiga

Ova knjiga Sandora Maraija je poput starih knjiga o travama koje su jednostavnim primjerima htjele odgovoriti na pitanja poput: što treba učiniti ako nekoga boli srce ili ga je napustio Bog. Njen pisac učeći želi podučiti bližnje, učeći od starih, iz knjiga, preko njih iz ljudskoga srca, iz nebeskih znakova. Želi prenijeti elementarne spoznaje, odnosno temeljne istine ljudskoga života. Djelo napisano 1943. Marai je posvetio Epiktetu, Marku Aureliju, Montaigneu i svim stoicima, od kojih je učio o moći, dobroj volji i životu bez straha.

Evie Wyld

Sve ptice pjevaju Naklada Ljevak

U ovoj je knjizi predložena nova i drukčija shema inovacijskih procesa koja će organizacijama omogućiti da fleksibilno organiziraju vlastiti inovacijski proces. Autori su taj sustav nazvali modelom od A do F, a vrijedi za sve vrste organizacija, djelatnosti i inovacija. Uspješan inovacijski sustav temelji se na strateškom planiranju inovacije, mjerenjima učinaka inovacije, nagrađivanju i inovacijskoj kulturi. Ako menadžeri žele uvoditi inovacije u svojoj organizaciji, moraju istodobno upravljati svim tim četirima područjima. Sandor Marai

Knjiga o travama Oceanmore

Jake Whyte živi sama na gotovo pustom oto ku u blizini britanske obale. Uzgajivačici ovaca jedino društvo na otoku je njezin pas. Nevolje nastaju kad netko, ili nešto, počinje ubijati Jakeine ovce. Isprva Jake posumnja na lokalne tinejdžere ili na divlje životinje, no uskoro postaje jasno da je to stvorenje znatno tajanstvenije. Dok se događaji u njezinom životu na otoku odvijaju kronološki, epizode iz njezinog prijašnjeg života prika zuju se u flashbackovima, otkrivajući zlokobne i prijeteće detalje iz njezine prošlosti...

60 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

John Teehan

U Božje ime Algoritam

Umjetnica iz Kopenhagena dolazi u roditeljski dom na poluotok Jylland, u posjet bolesnoj majci. Istodobno prolazi bolno razdoblje nakon prekida veze te se nada naći mir u krajoliku svoga djetinjstva. Ali i tamo je opsjedaju ambivalentni osjećaji, tuga i bol jer ništa nije kako je nekada bilo. Dok promatra snijeg, ona iscrtava slike što se vrtlože u njezinu umu, najviše u posljednjih osam godina. U kratkim narativima ili prozno-poetskim fragmentima isprepliću se njezina sjećanja, emocije, dijelovi razgovora i tišina.

Karin Slaughter

Sakriveno Znanje

U Božje ime predstavlja novi pristup analizi religije. Aplicirajući evolucijsku psihologiju dobit ćemo svježi pristup religijskim tekstovima i bolje razumijevanje njihovih kontradiktornosti i kompleksnosti, esencijalnih u borbi protiv religijskog nasilja i borbi za moralnije društvo. Evolucijsko tumačenje religije i moralnosti nova je vrsta znanosti, no već se pokazala posebno plodonosnom. U Božje ime idealan je uvod u nju te, pokrivajući raznovrsne discipline, predstavlja fantastično štivo kako za stručnjaka tako i zainteresiranog laika... Josefine Klougart

Jedno od nas spava V.B.Z.

Bill Black, bivši zatvorenik u Maconu, zapeo je za oko sitnom dileru koji smatra da bi mu Bill mogao biti saveznik u njegovim opasnim poslovima. No, on ne zna da je Bill zapravo agent Will Trent koji radi na tajnom zadatku. Will je odvojen od svoje djevojke Sare Linton, od koje skriva mnoge tajne o sebi i zadatku na kojem se nalazi. No i Sara dolazi u Macon vidjeti svog posinka Jareda koji se bori za život nakon teškog napada. Sara smatra da je njegova supruga, detektivka Lena Adams kriva i za ovaj napad i nađe se u istom vrtlogu događaja kao i Will.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049 374 100, 098 271 330. Košulje i bluze Orljava, Požega, www.orljava.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih muških košulja i ženskih bluza. Tvrtka je najveći specijalizirani proizvođač muških košulja u Hrvatskoj i njihov najveći dobavljač na našem tržištu. Ono što tvrtku razlikuje od drugih je odnos cijene i kvalitete. Asortiman proizvoda: svečane košulje, sportske košulje, polo košulje, košulje za svaki dan, ljetne (havajske košulje). Kontakt:

Dubravka Seničar, senicar@orljava.hr, +385 34 234 404, +385 98 307 652. Vino Kutjevo, Kutjevo, www.kutjevo.com. Tvrtka je najveći hrvatski izvoznik vrhunskih i kvalitetnih vina. Svoju kvalitetu kontinuirano dokazuje osvajanjem brojnih najviših nagrada na domaćim i inozemnim ocjenjivanjima i izložbama vina. Dugogodišnja suradnja s najeminentnijim sjemenarskim kućama Europe rezultirala je ponudom širokog asortimana

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Lož-ulje

Brodsko-posavska županija nabavlja lož-ulje (ekstra lako). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. prosinca. Vrata

Grad Zagreb nabavlja rolo, sekcijska, industrijska i garažna vrata s ugradnjom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. prosinca. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Mliječni proizvodi

Grad Slavonski Brod nabavlja mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

sjemena raznih ratarskih kultura. Merkantilni ratarski proizvodi i brašno također su dio naše ponude europskom i svjetskom tržištu. Kontakt: Mladen Itrak, kutjevo@kutjevo.com, +385 34255002.

Poslovni prostor Factory Forty, Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Brisela s potpunom opremom te parkingom. Kontakt: projects@factoryforty.be. David Sdika, +32/497-943474. Suradnja Drvo Commerce Huzjak, Visoko. Tvrtka se bavi preradom drva. Nudi poslovnu i proizvodnu suradnju s mogućnošću ulaganja u novu proizvodnu liniju. Kontakt: Snježana Huzjak, drvo-commerce-huzjak@vz.t-com. hr, +385 42626266, +385 98370948. Konopi Multiplet, Zadar. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom svih vrsta konopa i pletenica za nautiku, ribarstvo i domaćinstvo. Kontakt: Nikica Sulen, multiplet@zd.t-com.hr, +385 98712951, +385 23214355. Poslovni kapaciteti Feroimpex automobilska tehnika, Lug Samoborski, Bregana, www.feroimpex.hr. Tvrtka nudi svoje proizvodne kapacitete za strojne i toplinske obrade komponenti u industriji prema potrebama kupaca. Kontakt: Zoran Legac, legac.z@feroimpex.hr, +385 13430200, +385 98209126.

1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. prosinca. Vodovodni materijal

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održavanja serverske infrastrukture i pripadajuće usluge. Procijenjena vrijednost je 17,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja.

Regije

Izgradnja nove sportske dvorane

Občina Gorenja Vas - Poljane nabavlja radove rušenja i izgradnje nove sportske dvorane. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Usluge osiguranja

Grad Mostar nabavlja usluge osiguranja zaposlenika. Rok dostave ponuda je 19. prosinca. Računarska i komunikacijska oprema

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja računarsku i komunikacijsku opremu. Rok dostave ponuda je 26. prosinca. Gorivo

Hidroelektrane Dabar nabavljaju gorivo za vozni park. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

PRODAJU SE ZEMLJIŠTE, ZGRADE I INDUSTRIJSKI POGON Zemljište u Umagu, procijenjeno na 25,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 3525 četvornih metara zemljišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. veljače u 12 sati u zgradi Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama-Buie, raspravna dvorana broj 24. Predmetne nekretnine ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu sa sudskim ovršiteljem. Dogovor oko termina razgledavanja sa sudskim ovršiteljem moguć je svakim radnim danom u vremenu od 8 do 10 sati na broj tel. 052/725 233. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje (jamčevinu) za nekretnine u iznosu od 10 posto utvrđene cijene nekretnine na žiro-račun Suda IBAN HR2923900011300002176, model i poziv na broj 202-3240-16 kod Hrvatske poštanske banke d.d., a kako bi ista bila na vrijeme evidentirana na naznačenom računu suda. Zgrade i kuće s okućnicama u Brezničkom Humu procijenjene na 22,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvorište i parkiralište, kuću, gospodarske zgrade, dvorište i oranicu, livadu, šumu i cepilnjak,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

ukupne površine 36.351 četvorni metar. Dražba za ovu nekretninu će se održati 25. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 23. i 24. siječnja godine u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koju je potrebno uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-217511.

62 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

Industrijski pogon u Bilicama pokraj Šibenika procijenjen na 12,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijski pogon i prolaz ukupne površine 26.393 četvorna metra. Dražba će se održati 19. siječnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, Stjepna Radića 81/II. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Kuća u Zagrebu, procijenjena na 11,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i okućnicu ukupne površine od 629 četvornih metara, u Torbarovoj ulici broj 9 u Zagrebu. Dražba za ovu nekretninu će se održati do 26. siječnja u podne, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ul. grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 3,8 milijuna kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod HPB-a, broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-3349-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Stambeno-poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 4399 četvornih metara prostora na adresi Voltino 2-4. Dražba za ovu nekretninu će se održati 18. siječnja u 9.30 sati kod Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Imovina koja je predmet prodaje ne može se prodati ispod utvrđene vrijednosti. Pravo na sudjelovanje na dražbi imaju samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Osiguranje u iznosu od pet posto od oglašene cijene plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN broj HR9223900011300000460 otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, pozivom na broj 05 421/10. Nekretnina se prodaje i preuzima sa svim stvarnim i pravnim nedostacima, te se kupac odriče bilo kakvog potraživanja s navedene osnove. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Nevenkom Koroman na telefon 098/9171 922.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika. Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu. Računala i oprema East Riding of Yorkshire nabavlja multifunkcionalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www.yortender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engleskom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sarah Dyson, sarah.dyson@eastriding.gov.uk. Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ce-

ste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska. Medicinski potrošni materijal Klinički bolnički centar Zagreb objavljuje natječaj za nabavu hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 28. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Brajčić Kurelić, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr, sbrajcic@kbc-zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2016%2fS+002-0025105. Popravak i održavanje Predmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na liniji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, timo. ojanen@fingrid.fi. Više podataka na istoj adresi. Brodica za posebne namjene

Rumunjska, Riječna uprava donjeg toka Dunava (Administratia Fluviala a Dunarii de Jos RA) objavila je javni natječaj za nabavu brodice za posebne namjene. Rok izvršenja ugovora je 10 mjeseci od sklapanja ugovora. Natječaj je otvoren do 19. siječnja.

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Luxury Cosmetics

Brend koji otkriva tajnu Kleopatrinog njegovanog izgleda

Šećerna pasta, za razliku od voska, ne skida zaštitni sloj kože. Hladni način upotrebe idealan je za osobe osjetljive kože, ali to kako je tržište prepoznalo novi proizvod iznenadilo je i samu Dijanu Ćuzele, mladu poduzetnicu koja je svojim novitetom već osvojila police ljekarni i drogerija u Hrvatskoj, ali i u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori

Dijana Ćuzele svoju je tvrtku osnovala nakon višestrukih nagrada osvojenih u Ženevi i Seoulu 64 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

ći u svijet poduzetništva i razvijati vlastiti brend izazov je koji je spremno prihvatila mlada poduzetnica Dijana Ćuzele. Njena poduzetnička priča započela je 2010. godine, i to sasvim slučajno. Tada 21-godišnja studentica 2. godine Zagrebačke škole ekonomije i managementa na kolegiju e-Business prezentirala je mogućnosti koje bi na tržištu mogao ponuditi proizvod za egipatsku depilaciju - šećerna pasta Cleopatra koju tada nije bilo moguće jednostavno kupiti u drogerijama. “Međutim, shvatila sam da sam otišla predaleko u želji da položim jedan ispit, te sam odlučila da ću svoju ideju pokuša-

ti komercijalizirati do kraja. Prijavila sam se na najprestižniji svjetski sajam inovacija u Ženevi i na svoje veliko iznenađenje osvojila sam zlatnu medalju za inovaciju! To mi je bila odskočna daska”, kaže nam osnivačica i predsjednica Uprave Luxury Cosmeticsa, koja je nakon višestrukih nagrada osvojenih u Ženevi i kasnije u Seoulu, osnovala vlastitu tvrtku te dobila sve potrebne dozvole kako bi se Cleopatra našla na policama svih hrvatskih ljekarni, drogerija i na kraju u svim drogerijama susjednih zemalja i šire.

BLAGI PILING

Šećerna pasta, za razliku od voska, ne skida zaštitni sloj kože, već radi blagi peeling i zaglađuje kožu. Jedinstveni sastav i hladni način upotrebe idealan je za osobe osjetljive kože, s proširenim venama i ispucalim kapilarama, te za osobe koje su zadobile opekotine i nuspojave nastale od drugih depilacijskih sredstava. Cleopatra se prodaje u svim većim domaćim i internacionalnim drogerijskim

lancima kao što su dm-drogerie markt, Kozmo te Bipa u Hrvatskoj, zatim Lilly i dm u Srbiji, te u ostalim drogerijskim lancima u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Proizvode i profesionalne šećerne paste Cleopatra koriste kozmetički saloni diljem Europe, a za profesionalne proizvode imaju poseban oblik distribucije.

edukativni centar za buduće vizažiste, nail artiste i frizere. “Smatram da se po mnogočemu razlikujemo od drugih, počevši od našeg proizvoda koji je međunarodno nagrađivan i certificiran, pa sve do tvrtke koja je sve samo ne jednolična. Zapošljavamo mlade i ambiciozne ljude u koje ulažemo, granamo djelatnosti i, naravno, prilagođavamo se novim tehnologijama”, kaže ova mlada poslovna žena te nam pojašnjava da je zbog tog razloga i upisala diplomski studij digitalnog marketinga na Veleučilištu Algebra. U tvrtki je trenutačno zaposleno 16 djelatnika, dvoje ljudi u upravi, dvoje u proizvodnji, četvero u veleprodaji, dvoje u web shop prodaji i digitalnom marketingu te šest u maloprodaji, a planiraju i nova zapošljavanja. Poteškoća u poduzetništvu uvijek

ima, kaže Dijana Ćuzele te ističe kako se s njima susrećete bez obzira na to jeste li početnik ili “iskusniji” poduzetnik. “Uvijek se pojavi nešto što vas iznova iznenadi, bilo da se radi o internim problemima ili borbi s državnom administracijom, uvijek te nešto dočeka nespremnog koliko god mislio da si spreman na sve. Meni je bio lakši početak utoliko jer sam iz poduzetničke obitelji, ali s druge strane, nitko od mojih nije imao iskustva s proizvodnjom, tako da sam se sama morala potruditi da pohvatam sve regulative”, kaže ova uspješna poslovna žena.

BRZI START

Samo pokretanje proizvodnje u njezinom slučaju bilo je relativno brzo jer je bila riječ o novom proizvodu na maloprodaj-

“Trenutačno možemo proizvesti oko 2000 proizvoda dnevno, dok u proljetnim i ljetnim mjesecima, kad se taj preparat koristi mnogo češće, na mjesečnoj bazi proizvedemo više od 30.000 proizvoda”, kaže Dijane Ćuzele koja je osim proizvodnje šećerne paste prošle godine odlučila svoje poduzetničke sposobnosti okušati i u trgovačkoj djelatnosti. U Rijeci je otvorila trgovinu Diviana Cosmetics koja se bavi prodajom profesionalne kozmetike, pribora i opreme, te Diviana Academy u Zagrebu, odnosno

Shvatila sam da sam otišla predaleko u želji da položim jedan ispit,

te sam odlučila da ću svoju ideju pokušati komercijalizirati do kraja. Prijavila sam se na najprestižniji svjetski sajam inovacija u Ženevi i na svoje veliko iznenađenje osvojila sam zlatnu medalju za inovaciju! To mi je bila odskočna daska. Dijana Ćuzele

nom tržištu. Ipak, priznaje da se tu više radilo o osjećaju. “Bila sam premlada da bih znala kako testirati tržište, ali jednostavno sam znala da je to - to. Smatrala sam da imam super proizvod koji će pomoći ne samo meni, nego i drugim ženama s preosjetljivom kožom ili onima s proširenim venama, popucalim kapilarama i slično”, otkriva nam Dijana Ćuzele te napominje kako su se slični proizvodi uvozili samo za kozmetičke salone pa je ona iskoristila priliku te je svoju šećernu pastu ponudila široj publici, a tržište je bilo gladno takvih proizvoda. Kad je riječ o budućnosti, svi njihovi planovi usmjereni su na širenje poslovanja i tržišta - da se jača prisutnost na tržištu preko distributera i drogerija u sve zemlje svijeta, ali i da se sami više usmjere prema digitalnom razvoju. S partnerskom informatičkom tvrtkom Net Projekt, specijaliziranom za izradu složenih ICT sustava, žele napraviti personaliziran i interaktivan web shop i tako Cleopatru učiniti dostupnom bilo gdje u svijetu preko vlastite online platforme. (I.G.)

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 65

Apple watch series 1

Uniseks božićni poklon za nju i njega Vrijeme je za kupovinu božićnih poklona, a jedan od malobrojnih koji bi mogao obradovati i žene i muškarce je onaj koji dolazi iz Applea. Apple Watch series 1 povezuje ovisnike o tehnologiji, modi i vježbanju. Odlikuju ga izdržljiva i lagana aluminijska kućišta u srebrnoj, svemirski sivoj, zlatnoj i ružiča-

stozlatnoj boji te Sport Band remenje u raznolikim bojama. U odnosu na originalni Apple Watch model novost je novi dvojezgreni procesor za brže performanse. Uređaj je potrebno povezati s iPhoneom, a podržani su svi modeli od Iphonea 5. Svi modeli dolaze s watchOS 3 operacijskim sustavom te su otporni na prskanje, što znači da su sigurni za korištenje prilikom vježbanja ili pranja ruku. Kad je riječ o mogućnosti povezivanja, tu su wi-fi (802.11b/g/n 2.4Ghz) i Bluetooth 4.0. Apple Watch series 1 od do-

datne opreme ima senzor brzine otkucaja srca, akcelerometar, žiroskop i senzor za osvijetljenost prostora. Što se zaslona tiče, riječ je o zaslonu OLED Retina s tehnologijom Force Touch od Ion-

X stakla. Apple Watch series 1 pokreće ugrađena, punjiva litij-ionska baterija za čije je punjenje zadužen magnetski kabel, a jamči autonomiju od 18 sati pri normalnom korištenju. (K.S.)

Humanitarna akcija u adventsko doba

Wish mama i Sveti Nikola daruju

Ovogodišnje predblagdansko adventsko doba u Zagrebu, među ostalim lijepim događanjima, obilježeno je i organiziranjem izložbe Orašar u Muzeju za umjetnost i

obrt (MUO). Upravo je u toj adventskoj čaroliji svoje mjesto pronašao i portal Wish mama koji je u MUO na dan 6. prosinca ili popularnog Nikolinja organizirao tradicionalni event pod nazivom Wish

66 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

mama i Sveti Nikola daruju. Svi mali i veliki uzvanici razgledali su izložbu Orašar te dobili prigodne poklon-pakete. Osim toga, to je događanje imalo i humanitarni karakter budući da je prihod od kupnje ulaznica za izložbu Orašar na dan Svetoga Nikole, MUO darovao Dječjoj bolnici Srebrnjak za nabavu dijagnostičkog uređaja koji će olakšati pretrage kod dojenčadi i male djece. No to nije bio kraj - drugog su dana glavna urednica portala Wish mama Diana Mikloš, lik Svetog Nikole kao i likovi iz mašte i balerine iz Orašara posjetili djecu koja se nalaze na liječenju u Dječjoj bolnici Srebrnjak, dočarali im dio iz bajke Orašar te im darovali prigodne poklon-pakete. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.