Pv 3958/3959 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

19. prosinca 2016., godina LXIII, broj 3958/3959

Javna nabava

Imamo nova pravila U budućnosti ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija

intervju

Saša Vidović Lider Express

Skupština hrvatske gospodarske komore

Nove članice neće plaćati članarinu godinu dana

Haix iz Male Subotice

Kinezi kupuju obuću Made in Croatia

POSLOVNA OCEKIVANJA

2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj! Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U POSEBNOM IZDANJU ! marketing@privredni.hr Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 150 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara

veliki format

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.

sadržaj

3958/3959/ 19. prosinca 2016.

Sretan Božić i uspješnu poslovnu

2017.

Javna nabava Imamo nova pravila, na redu je implementacija

Saša Vidović, vlasnik i direktor Lider Expressa Pismena se dostavljaju kao i prije 50 godina

Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske Omjer kvalitete i cijene među najboljima na Mediteranu

Privatna zaštita Veći prihodi kao svjetlo na kraju tunela

želi vam

Idući broj Privrednog vjesnika izlazi 16. siječnja 2017.

Generacija Y na svoju budućnost gleda optimistično, pokazalo je istraživanje

TEMA TJEDNA

INTERVJUI

PV ANALIZA aktualno

Strategija razvoja Hrvatske gospodarske komore u razdoblju 2017.-2022. Manje od članarina, a više od EU fondova

Zlatna kuna Zagreba i Zagrebačke županije Najbolji u Zagrebu i okolici

Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Virovitica Zlatne kune Degal tehnici, Agroduhanu i Brani

Uručene Zlatne kune najboljim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije Festival poduzetništva

Priča s razlogom

Vodimo vas u pogone Haix obuće u Maloj Subotici Kinezi kupuju obuću Made in Croatia

PP Orahovica otvorila tvornicu za preradu slatkovodne ribe Ribe na optičkoj mreži

Saša Vidović

AKTUALNO

HRWWWATSKA Izazovi digitalnog doba Mačak u vreći naš svagdašnji

svijet financija Stavovi generacije Y o štednji Odgovornost za mirovinu je na pojedincu samome

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr marketing

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Jurica Veselić

Odnos s kupcima je maraton, a ne sprint Tržište uvijek potražuje novosti, a smatramo da u Hrvatskoj ima još jako puno neiskorištenog potencijala i znanja

Jurica Veselić, direktor Sloge Podravske trgovine

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

raj godine prilika je da se osvrnemo na postignuća proteklog razdoblja i isplaniramo buduće ciljeve i aktivnosti kojima ćemo ih ostvariti. Ova je godina za poslovanje trgovačkih lanaca u Hrvatskoj bila turbulentna, ali i poticajna. Mi u tvrtki Sloga Podravska trgovina svaku prepreku prvenstveno shvaćamo kao izazov. Takav pristup neizbježan je u modernom poslovanju koji karakteriziraju upravo brze promjene, a konkurentska prednost ovisi o mogućnosti pravovremene adaptacije. Ipak, neki se aspekti ne bi smjeli stihijski mijenjati. U prvom redu se to odnosi na ona područja koja određuje i kontrolira država. Poduzetnici već dugi niz godina upozoravaju kako je bitno osigurati stabilno poslovno okruženje koje će poticati investicije, no često su u poslovanju ograničeni birokracijom i nepredvidljivim reformama. Sljedeća godina sigurno će biti u znaku poreznih promjena koje su utjecale na već dovršene godišnje planove mnogih trgovina. Kakve će biti konkretne posljedice morat ćemo iskusiti na vlastitoj koži jer su brojne izmjene nerijetko prezentirane bez analiza i projekcija. Smanjenje stope nezaposlenosti, uz povećanje standarda građana, bili bi pokazatelji pravilno i pametno provedenih strukturnih reformi koje su temelj tranzicije u gospodarski snažno, održivo gospodarstvo. U svjetlu činjenica da uvoz daleko premašuje količinu izvezenih dobara, iako smo u mnogim segmentima zemlja pogodna za uzgoj i proizvodnju, pogotovo prehrambenih artikala, a uvezena roba ponegdje se pokazala i kao zdravstveno upitna, bilo bi vrijeme da 2017. bude godina kada će se stručnjake konzultirati prije no što se donesu novi propisi i nameti. Takav pristup doveo bi do zamaha novih ideja od kojih bi korist imali svi, od države, preko poslodavaca, do potrošača. Primjerice, zašto se ne bismo koncentrirali na mjere za povećanje obradivosti zemljišta i uključivanja radno sposobnog stanovništva u zasnivanje radnog odnosa, prvenstveno kroz OPG-ove? Čini mi se da mnogima koji utječu na poslovne prilike nedostaje perspektiva iz manjih mjesta, nerazvijenijih županija i svakodnevnog života malih ljudi.

4 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Da bismo osobnim primjerom pokazali kako i mali mogu trudom i radom postići velike rezultate, Sloga ulaže mnogo energije i sredstava u to da bude drugačija od prosjeka. Smatramo da bi jednak te kolaborativan angažman svih sudionika u poslovanju trgovačkih lanaca zasigurno rezultirao odličnim novim vrijednostima i pozitivnim brojkama. Primjerice, svoje smo trgovine uključili u loyalty program Hatch! koji nije ograničen samo na kupce Sloge Podravske trgovine, već uključuje i ostale partnere iz drugih poslovnih djelatnosti. Uključivanje modernih tehnologija poput ove aplikacije izravno razvija odnos s kupcima i protok informacija stavlja na višu razinu primjerenu 21. stoljeću.

zašto se ne bismo koncentrirali na mjere za povećanje obradivosti zemljišta? Tržište uvijek potražuje novosti, a smatramo da u Hrvatskoj ima još jako puno neiskorištenog potencijala i znanja. U novoj bismo godini trebali naglasak aspiracija staviti na interdisciplinarnost planiranja ponude. Trgovina ne može biti mjesto jednosmjerne komunikacije. Osluškivanje želja i potreba kupaca ključan je aspekt aspiracija prema razvoju. Internet i društvene mreže pružaju nam mogućnosti aktivne prilagodbe pristupom povratnim informacijama kupaca, te analizom trendova. Pružanjem najtraženijih proizvoda, u optimalnom odnosu visoke kvalitete i pristupačnih cijena, možemo samo napredovati budući da je odnos s kupcima maraton, a ne sprint. Zaključno, novom razdoblju pristupamo optimistično i s elanom. Iako uvijek postoji prostor za poboljšanje, pogotovo uvjeta koji su izvan utjecaja samih poslovnih subjekata, trend rasta je prisutan i očekujemo da će se nastaviti u 2017. godini. Svim čitateljicama i čitateljima Privrednog vjesnika želim uspješnu i produktivnu Novu godinu!

BROJKE, BROJKE

POSLOVANJE PODUZETNIKA U DJELATNOSTI ZRAČNOG PRIJEVOZA U 2015. ukupno 50 poduzetnika

1097 zaposlenih prosječna plaća 9916 kuna 1,89 milijardi kuna ukupni prihod Zračni prijevoz putnika

12%

Zračni prijevoz robe i svemirski prijevoz

88%

Top 3 poduzetnika prema ukupnom prihodu u zračnom prijevozu:

1. CROATIA AIRLINES - 875 zaposlenih • 1,55 mlrd. kn prihod 2. DEUTSCHE LUFTHANSA AG Podružnica Zagreb - 9 zaposlenih • 105 mil kn prihod 3. TRADE AIR - 61 zaposleni • 95 mil kn prihod Prosječna plaća u Croatia Airlinesu iznosila je 10.836 kuna, što je 115,9% više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. Izvor: Fina

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Javna nabava

6 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Imamo nova pravila, na redu je implementacija U budućnosti ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija od kojih će cijena biti tek jedan u nizu. Javne su se nabave i prije ovih zakonskih promjena mogle provoditi po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, no to je bilo rijetko piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

kupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna godišnje, a lani je njen udio u bruto domaćem proizvodu iznosio velikih 12,14 posto. Usvajanjem novog Zakona o javnoj nabavi najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda. Njime se također uvodi europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odnosno obrazac

ESPD će smanjiti pritisak na gospodarske subjekte u fazi pripreme ponude kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Država ima rok od godine dana da objedini sve registre koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici, do sada, morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju. Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima

o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj zakona je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave. “Ako se novi Zakon o javnoj nabavi neće implementirati, onda od njega neće biti ništa. Mi već godinama imamo zakonska rješenja koja čak zabranjuju da se od poduzeća, poslodavaca ili samog građanina traži bilo koji papir odnosno dokument ili potvrda o kojoj javna uprava vodi evidenciju ili registar. Nama su izuzetno potrebne promjene u pristupu i edukacija ljudi koji pišu natječaje, ali i edukacija onih koji se javljaju na natječaje. Ako se to ne napravi, opet ćemo imati dobar zakon koji se, eto, neće primjenjivati. A svi želimo da se novac troši na odgovoran način”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.

Više kriterija za bolje rezultate

Ubuduće ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija od kojih će cijena biti tek jedan u nizu. Javne su se nabave i prije ovih zakonskih promjena mogle provoditi po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, no to je bilo rijetko - samo dva posto nabave provodilo se na taj način. “I naručitelji i ponuditelji imaju velika očekivanja od novog Zakona. Jedinstvena

12,14%

udio javne nabave u BDP-u u 2015.

31,1 mlrd kn vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma javne nabave u 2015.

objavljeno

15.485 sklopljenih ugovora

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

tomislav tolušić, ministar poljoprivrede

Kratkim lancima opskrbe do kvalitetnije i svježije hrane U zadnji vlak prije usvajanja Zakona o javnoj nabavi Vlada je ugurala amandman Kluba zastupnika HDZ-a kojim se u javnoj nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda daje prednost kratkim lancima opskrbe, uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš.

“Na ovaj način će sve naše škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove moći nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Broj i vrijednost objavljenih ugovora Predmet nabave Radovi

Broj sklopljenih ugovora

Vrijednost sklopljenih ugovora

1.994

12,88

11.969.261.278

38,47

Roba

8.951

57,80

11.687.690.094

37,57

Usluge

4.540

29,32

7.453.611.798

23,96

Ukupno

15.485

100,00

31.110.563.170

100,00

Izvor: Ministarstvo gospodarstva

Naručitelje se dodatno potiče da veći značaj pridaju kriterijima kvalitete, pitanjima zaštite okoliša, društvenim značajkama ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave. Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj

europska dokumentacija za javnu nabavu, ESPD, smanjit će pritisak na gospodarske subjekte u fazi pripreme ponude. ESPD koji služi kao preliminarni dokaz o sposobnosti ponuditelja omogućuje da se izvorni dokumenti zatraže samo od gospodarskog subjekta s kojim se namjerava sklopiti ugovor. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude postaje vodeći i/ili obvezni kriterij odabira najpovoljnije ponude. Smatram da je za postizanje učinka dobivanja najbolje vrijednosti za novac u sustavu javne nabave potrebno dodatno osposobiti naručitelje za primjenu tog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude”, smatra stručnjakinja za javnu nabavu u tvrtki PJR Consulting Mirjana Čusek Slunjski te napominje da naručiteljima treba omogućiti da objasne zašto su za neki rad, robu ili uslugu spremni platiti više. Ekonomski najpovoljnija ponuda znači da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji poput kvalitete, roka isporuke ili usluga nakon prodaje. Koncept vrijednosti za novac prepoznaje činjenicu da roba, radovi i usluge nisu homogeni, tj. da se razlikuju u kvaliteti, izdržljivosti, dugovječnosti, dostupnosti te ostalim karakteristikama proizvoda i elementima povezanima uz njihovu prodaju. Smisao traženja vrijednosti za novac jest u tome da naručitelji teže nabavi optimalne kombinacije značajki

8 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

koje zadovoljavaju njihove potrebe. Dakle, različita kvaliteta, troškovi, dugovječnost, izdržljivost... proizvoda koji se nude mjere se u odnosu na njihov trošak. U nekim slučajevima mudrije je platiti više za proizvod s niskim troškovima održavanja, nego platiti manje za proizvod s visokim troškovima održavanja jer će kroz razdoblje amortizacije početno skuplji proizvod za naručitelja u pravilu biti ukupno jeftiniji.

Administrativni teret manji za 80 posto

Javna nabava na razini EU-a smatra se jednim od ključnih instrumenata Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast, a unapređenje i uvođenje novih pravila javne nabave na razini EU-a ima za cilj još

Koncept vrijednosti za novac prepoznaje činjenicu da roba, radovi i usluge nisu homogeni više strateški koristiti javnu nabavu za ostvarenje zajedničkih ciljeva društva kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava. Upravo kroz učinkovito korištenje javnih sredstava teži se ostvarenju ciljeva koji uključuju zaštitu oko-

Vrijednost ugovora po vrsti naručitelja 25.000.000.000 kn

22.258.988.145 kn

20.000.000.000 kn 15.000.000.000 kn 10.000.000.000 kn

8.851.575.025 kn

5.000.000.000 kn 0 kn Izvor: Ministarstvo gospodarstva

Javni naručitelji

liša, društvenu odgovornost, inovacije, borbu protiv klimatskih promjena, povećanje zaposlenosti, poboljšavanje zdravlja... Promjene su usmjerene na lakši pristup nadmetanjima i smanjenju administrativnog opterećenja i troškova u javnoj nabavi za sve gospodarske subjekte, a poglavito male i srednje poduzetnike, prepoznate kao nositelje gospodarstva i održivog rasta EU-a. “U novom razdoblju naručitelje se dodatno potiče da veći značaj pridaju kriterijima kvalitete, pitanjima zaštite okoliša, društvenim značajkama ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave”, pojasnila je direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj Ana Fresl koja je provela istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive EU-a. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost koji je financirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije putem natječaja Poduzetnički impuls, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja. “Uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi zamjenjuje dostavljanje više ra-

Sektorski naručitelji zličitih dokaznih dokumenata u postupcima nabave. EK predviđa da će takav pristup smanjiti administrativni teret gospodarskim subjektima za čak 80 posto. Ovo pojednostavljenje ide paralelno s poticanjem naručitelja na podjelu postupaka nabave u manje grupe kako bi se manjim gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje ponuda”, dodaje ona.

Više od 15.000 sklopljenih ugovora

S ciljem pružanja dodatne pomoći i podrške obveznicima javne nabave, ali i gospodarskim subjektima koji na tržištu nude svoje proizvode i usluge pokrenut je i novi besplatni portal www.javna-nabava.info. Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma javne nabave u 2015. bio je veći od 31,1 milijarde kuna, a objavljena su ukupno 15.485 sklopljena ugovora. U njihovom ukupnom broju radovi sudjeluju sa 1994 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 11,9 milijardi kuna, roba sudjeluje sa 8951 sklopljenim ugovorom u ukupnom iznosu od 11,6 milijardi kuna, a usluge sudjeluju sa 4540 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 7,4 milijarde kuna. Gledano po predmetu nabave i vrijednosti ugovora, 38,47 posto odnosi se na radove, udio roba je 37,57, a usluga je 23,96 posto. Vrijednost evidentirane bagatelne nabave iznosi 9,4 milijarde kuna. Inače bagatelna nabava je ona nabava na koju se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, a čija je procijenjena vrijednost (bez PDV-a) jednaka ili manja od 200.000 kuna za robu i usluge odnosno 500.000 kuna za radove. Vrijednost nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava u prošloj godini premašuje 2,2 milijuna kuna.

Smatram da je za postizanje učinka dobivanja najbolje vrijednosti za novac u sustavu javne nabave potrebno dodatno osposobiti naručitelje za primjenu tog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Mirjana Čusek Slunjski, stručnjakinja za javnu nabavu u tvrtki PJR Consulting

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Javna rasprava o zakonu o zabrani nepoštenih trgova

Zaštita proizvođača od nekorektnih trgovaca U lancu trgovine hranom - koji čine proizvođač, otkupljivač i trgovac najmanje dobije proizvođač, a najveću korist izvlače trgovci i prerađivači, istaknuo je ministar poljoprivrede piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

inistarstvo poljoprivrede otvorilo je javnu raspravu o zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a do sredine siječnja iduće godine otvoreno je novo e-Savjetovanje o nacrtu tog zakonskog prijedloga. Cilj ovog zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana koje imaju kod trgovaca. Tako se predlaže da se trgovcima čiji su prihodi veći od 100 milijuna kuna zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Takav način definiranja značajne tržišne snage znači da će se zakon odnositi na više od 90 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima

Pokušaj spašavanja poljoprivrede

Ministri poljoprivrede članica Europske unije podupiru položaj poljoprivrednika u lancu trgovine hranom i jačanje borbe protiv nepoštene trgovačke prakse, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističe da će Hrvatska postati 21. članica sa zakonom o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse. “U lancu trgovine hranom - koji čine proizvođač, otkupljivač i trgovac - najmanje dobije proizvođač, a najveću korist

HGK

Otvorena brojna pitanja Ovaj zakon otvara brojna pitanja i na neki način suprotstavlja interese proizvođača i trgovaca. S obzirom na to da Hrvatska gospodarska komora zastupa interese i jednih i drugih, zalažemo se za ona rješenja koja će unaprijediti situaciju na tržištu, zaštititi interese domaćih proizvođača i osigurati neometano odvijanje trgovine u skladu s pravilima tržišnog natjecanja. Konkretnije stajalište iznijet će se nakon javne rasprave. izvlače trgovci i prerađivači”, istaknuo je Tolušić, dodavši kako će se zakonom pokušati spriječiti trgovce i otkupljivače da koriste svoj dominatni položaj na tržištu na štetu poljoprivrednika. “Žalosno je da to pitanje rješavamo na kraju 2016. godine, ali što je, tu je. Moramo pokušati spasiti poljoprivredu. Danas imamo disproporciju da onaj koji proizvodi najlošije živi od svoga rada, što ne možemo dopustiti. Zakonom se propisuje niz stvari, pa tako sadrži i odredbu po kojoj svaki proizvođač mora imati ugovor sa svojim otkupljivačem, da stvari moraju biti jasno definirane, da nema ugovornih klauzula koje idu na štetu primarnih proizvođača, a nikada na štetu

10 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

otkupljivača i trgovaca”, rekao je Tolušić, te naglasio da nova zakonska pravila neće utjecati na cijene proizvoda, nego će omogućiti da svatko u lancu korektno zarađuje za svoj dio posla. “Ovim zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz”, kazao je Tolušić. Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima kako bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police. Osim toga, zakonom se želi sankcionirati niz nepoštenih praksi kao što je nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, potom jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta. Zakonom se zabranjuje i prodaja finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

čkih praksi u lancu opskrbe hranom

AZTN kao nadzornik

Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do tri milijuna kuna za pravne i do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše pet posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu. Članovi HUP-Udruge trgovine nezadovoljni su predloženim zakonom jer on u predloženom tekstu ne promiče osnovne tržišne principe te sadrži izrazito nepovoljne i ograničavajuće odredbe za trgovce, ocijenila je Sanja Smoljak Katić, direktorica HUP-Udruge trgovine. Smatramo da ako je intencija zakona da se zaštite mali domaći proizvođači, on se treba odnositi samo na zaštitu poljoprivrednih proizvoda i treba biti u funkciji zaštite OPG-ova, dodala je ona. Ako se krene u brzu primjenu zakona bez razumnih rokova prilagodbe u predloženom obliku, možemo očekivati povećani uvoz prehrambenih proizvoda

jer se na uvozne dobavljače zakon uopće ne odnosi, a dodatno se regulira i tržište maloprodaje koje će funkcionirati u ograničenim uvjetima, smatra ona. Ocjenjuje spornim i to što se predlaže da za provedbu ovog zakona bude nadležna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja čiji je rad reguliran posebnim zakonom te smatra besmislenim svako ponovno reguliranje načina rada. Sanja Smoljak Katić također podcrtava kako ne postoji obveza država članica EU-a da se trgovinski uvjeti urede u obliku zakona. Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić ističe kako Zajednica podržava donošenje ovog azakona. “Međutim, kao predsjednik Zajednice moram upozoriti kako naši prijedlozi nisu prihvaćeni, a od iznimne su važnosti za proizvođače. Na primjer, nigdje u zakonu nije naveden rok plaćanja od 30 dana, te što nakon isteka tog roka. Također, nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne) provođenje zakona”, istaknuo je Gregurić, ocijenivši da kompenzacije nisu prihvatljiv oblik naplate potraživanja osim ako se tvrtka-dužnik nalazi u predstečaju ili stečaju.

Imamo disproporciju da onaj koji proizvodi najlošije živi od svoga rada, što ne možemo dopustiti, kazao je Tolušić

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Saša Vidović, vlasnik i direktor Lider Expressa

Pismena se dostavljaju kao i prije 50 godina Valjda je svakome jasno da se na isti način ne može dostavljati račun i razglednica. Ako se izgubi razglednica, mada ni to nije u redu, posljedice nisu jednake kao kada se izgubi ili ne dostavi račun razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T Lider Express je razvio vlastitu web aplikaciju - NetMailing - pomoću koje svaki naš klijent ima niz mogućnosti vezanih uz evidenciju i praćenje dostave svojih pismena. Ta aplikacija nije ‘copy-paste’, nego je naš vlastiti proizvod koji stalno usavršavamo i prilagođavamo potrebama naših klijenata, odnosno tržišta.

vrtke Lider Express Split i Zagreb bave se pružanjem poštanskih usluga, a u tome su po mnogo čemu inovativne. Sa Sašom Vidovićem, osnivačem i direktorom tvrtki Lider Express, razgovarali smo upravo o tim inovativnostima, prednostima za klijenta te o sigurnosti i kvaliteti pri dostavi pismovnih pošiljaka. Također smo razgovarali i o trenutačnim problemima na tržištu poštanskih usluga, ponašanju konkurencije i HP-a kao javnog operatora i najvećeg davatelja poštanskih usluga na našem tržištu.

n Kako posluju vaše tvrtke? - Imamo dvije tvrtke istog naziva. Jedna je Lider Express Split koja uspješno posluje skoro 14 godina te pokriva južno područje, odnosno priobalje, a druga je Lider Express Zagreb koja pokriva sjeverno područje. Započeli smo s radom iz Splita. Dostavljamo pismena mnogih tvrtki kao što su gradska komunalna poduzeća, manja, srednja i velika poduzeća, banke, osiguravateljska društva, odvjetnički uredi, javni bilježnici… Za neke od tih tvrtki pružamo i uslugu produkcije dokumenata u okviru koje izrađujemo memorandume, HUB obrasce, izradu kuverata s logom klijenta, ispis dokumenata te kuvertiranje. Od prvog dana do danas blježimo rast poslovanja što potvrđuje i ovogodišnji dodijeljeni status AAA. Od prvog dana do danas uspijevamo sve svoje obveze ispunjavati u skladu s propisanim rokovima, pogotovo kad je riječ o isplati plaća našim zaposlenicima. Moja uzrečica je da poduzeće nije jako zbog vlasnika, direktora ili novca, već isključivo zbog zadovoljnih zaposlenika. Plaća zaposleniku može biti samo ranije isplaćena, ali ne smije kasniti ni minute. To za mene nije

12 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

nešto s čime bih se hvalio, već smatram da to mora biti tako barem dok sam ja direktor.

n Kada ste otvorili tvrtku u Zagrebu i započeli širenje na ostatak Hrvatske? - Prije pet godina započeli smo posao i u Zagrebu. Nakon Zagreba otvorili smo dostavne centre u Rijeci, Zadru i Šibeniku. Upravo smo u postupku otvaranja manjih dostavnih ureda po Slavoniji - u Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Vukovaru. Do kraja godine planiramo pokriti Bjelovar, Varaždin, Karlovac… n Koliko klijenata imate? - Trenutačno imamo više od 650 klijenata diljem Hrvatske. n Što mislite o reduciranju dostave? Jeste li upoznati s time da se u nekim naseljima pošta dostavlja samo jednom tjedno? - Da, poznato mi je da ima takvih slučajeva. Moje je mišljenje da se pošta mora dostavljati najmanje tri puta tjedno, pogotovo u poslovnim zonama gdje su smještene tvrtke. Računi tvrtki su takvi da je u njima naveden datum i rok plaćanja. Ako nema potvrde o primitku tog računa, onda je taj rok plaćanja kraći, a sve to može dovesti do spora. Našim modelom dostave rješava se i taj problem. Vidi se kada netko primi račun i tada započinje rok plaćanja. Osim toga imamo potvrdu i jamstvo da smo ga dostavili. n Možete li mi, kao poduzetnik koji se bavi uslugom dostave, reći raste li kvaliteta usluge dostave ili možda pada? - Moram se ovaj put dotaći Hrvatske pošte iako nisam namjeravao. Činjenica je da je

Lider Express ne radi isto kao drugi. Mi unapređujemo pružanje poštanskih usluga dostave pismena

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Vodili smo računa o tome da aplikacija bude jednostavna za korištenje Što se pomoću vaše nove i, kako kažete, jedinstvene aplikacije sve može? - Pri izradi NetMailing aplikacije vodili smo računa o tome da aplikacija mora biti jednostavna za korištenje. Nije potrebno biti vrhunski računalni stručnjak da bi se njome i svim njenim mogućnostima čovjek koristio. Prije početka korištenja aplikacije naš klijent dobije vlastiti user name i password te se putem naših web stranica logira. Nešto slično kao i kod internet bankarstva. Po logiranju klijent ima mogućnost evidencije pošiljaka koje želi slati uz odabir načina. Po završetku evidencije

klijent pritiskom na gumb “zatvara vreću” sa svojim pošiljkama, nakon toga naš djelatnik prikuplja njegove pošiljke. Od tog trenutka klijent može pratiti status dostave svojih pošiljaka, bilo za neku pojedinačnu pošiljku, bilo za više njih odjednom. Klijent također ima mogućnost i unošenja raznih napomena uz svaku pošiljku, može evidentirati je li mu u pošiljci račun, opomena, dopis…, može filtrirati sve svoje pošiljke s obzirom na vrstu dostave ili na grupu pošiljaka. Sve to i još mnogo toga klijent u svakom trenutku može vidjeti za sve svoje pošiljke koje je evidentirao u NetMailingu.

n Znači, postoji prostor za tvrtke koje kvalitetno obavljaju taj posao? - Naravno da postoji jer će sve više klijenata tražiti jamstvo da im je usluga obavljena. Naime, mnogi poslovni subjekti sve više shvaćaju ozbiljnost i važnost dostave svojih računa te su to spremni i platiti. Uostalom, ako račun nije dostavljen, ne može biti ni plaćen, što u konačnici utječe i na samu likvidnost poslovanja pojedinog poslovnog subjekta. Valjda je svakome jasno da se na isti način ne može dostavljati račun i razglednica. Ako se izgubi razglednica, mada ni to nije u redu, posljedice nisu jednake kao kada se izgubi ili ne dostavi račun.

n Zašto bi netko izabrao vašu uslugu? - Mi se želimo dokazati u nizu segmenata vezanih uz dostavu pismena s ciljem pružanja što veće kvalitete i sigurnosti svakom klijentu čija pismena dostavljamo. Da ne bi bilo zabune, mi nismo konkurencija Hrvatskoj pošti kao ni jednom drugom davatelju poštanskih usluga na našem tržištu jer jednostavno ne radimo posao na isti način, po istim uvjetima, po istim jamstvima za kvalitetu, pa se stoga ni ne želimo uspoređivati s drugima. Lider Express je razvio vlastitu web aplikaciju - NetMailing pomoću koje svaki naš klijent ima niz mogućnosti vezanih uz evidenciju i praćenje dostave svojih pismena. Ta aplikacija nije ‘copy-paste’, nego je naš vlastiti proizvod koji stalno usavršavamo i prilagođavamo potrebama svojih klijenata, odnosno tržišta. Želim naglasiti da, kad je riječ o dostavi pismena, mogućnosti koje klijent ima pri korištenju aplikacije NetMailing do sada uistinu nije imao te da NetMailing nema veze s uobičajenim aplikacijama za praćenje dostave kao što je ‘track and trase’, za koju mi tvrdimo da je copy-paste, odnosno već viđeno. Također bih naglasio da ono što Lider Express izdvaja od ostalih davatelja poštanskih usluga jest i kvaliteta dostave. Naime, Lider Express svakom svom klijentu kao sastavni dio ugovora daje pismeno jamstvo na kvalitetu kojim se obvezuje isplatiti odštetu u skladu s propisanim općim uvjetima.

Moje je mišljenje da se pošta mora dostavljati najmanje tri puta tjedno

n Kolika je ta naknada? - Ako se argumentirano dokaže krivnja Lider Expressa, ta je garancija po komadu pismena 50 kuna za +Običnu dostavu, 150 kuna za dostavu Na ruke, 250 kuna za dostavu Na ruke s povratnicom. Takvu ili približno sličnu garanciju na kvalitetu, koliko je meni poznato, kli-

Mi nismo konkurencija Hrvatskoj pošti kao ni jednom drugom davatelju poštanskih usluga na našem tržištu jer jednostavno ne radimo posao na isti način, po istim uvjetima, po istim jamstvima za kvalitetu pa se stoga ni ne želimo uspoređivati s drugima.

Hrvatska pošta snizila cijene usluga dostave velikim klijentima, pogotovo na univerzalne poštanske usluge koje su oslobođene PDV-a, no to je napravljeno, bojim se, nauštrb kvalitete.

n Kako to mislite “oslobođene PDV-a”? - Iskreno, ni meni nije jasno, ali je propisano zakonom. Naime, nije jasno da su, u vrijeme kada se diže PDV na mnoge robe i usluge, univerzalne poštanske usluge važne za Republiku Hrvatsku. Prema nekim izračunima, Republika Hrvatska svake godine gubi od 300 do 500 milijuna kuna PDV-a na univerzalnim poštanskim uslugama koje, usput rečeno, smije obavljati isključivo HP.

14 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

jentu ne da daje nitko na našem tržištu osim nas.

n Gdje se vi u stvari želite pozicionirati kada tvrdite da ne konkurirate, recimo, Hrvatskoj pošti? - Lider Express ne radi isto kao drugi. Mi unapređujemo pružanje poštanskih usluga dostave pismena. Naime, ako malo bolje pogledate, vidjet ćete da se u skoro svim segmentima života pa tako i poslovanja vidi napredak koje nam pružaju današnje tehnologije. Mnogo toga se danas više ne radi kao što se radilo prije 10, 20 ili 30 godina. Jedino su nekako poštanske usluge, a pogotovo dostava pismena, ostala u suštini na razini kao i prije 50 godina. Danas, kao i prije 50 godina, uobičajeno je da svoja pismena kao što su računi, opomene i slično klijent šalje kao obično pismo, a rijetko kad kao preporuku, jer je to, bez obzira na prednosti, višestruko skuplje. No, način poslovanja, način izdavanja i evidentiranja računa danas, pogotovo kod većih i ozbiljnijih poslovnih sustava, nije isti kao i prije. n Možete li to malo bolje pojasniti na primjeru dostave računa? - Kada biste pitali bilo kojeg poduzetnika za koju svoju pismovnu pošiljku misli da je najvažnije da je na vrijeme i sigurno dostavljena, vjerojatno bi vam svi ili velika većina odgovorili da je to njihov račun za klijenta. Kada biste ih pitali kako šalju te svoje najvažnije pismovne pošiljke, vjerojatno bi vam odgovorili da ih nakon izdavanja kuvertiraju te ih onako skupno daju nekom od davatelja poštanskih usluga na običnu dostavu. Jedina evidencija tako poslanih računa je ona o broju komada. Nakon toga se obavlja dostava tako da se kuverta s računom ubacuje u poštanski sandučić primatelja. Dakle, pošiljatelj ne zna kada je njegov račun dostavljen, je li uopće dostavljen i ako nije, zbog čega nije dostavljen. Upravo u dostavi tih najvažnijih pošiljki smatramo da je Lider Express trenutačno najbolji i najsigurniji pružatelj dostave na našem tržištu. Naime, nakon što smo uvidjeli stvarnu važnost dostave računa ili nekih drugih bitnih pismovnih pošiljaka, uveli smo +Običnu dostavu pismena.

n Što je +Obična dostava pismena, odnosno koja je razlika između nje i standardne obične dostave? - +Obična dostava pismena je jedinstvena usluga koju jedino mi pružamo na našem tržištu. U odnosu na standardnu običnu dostavu, korištenjem +Obične dostave sve su pošiljke evidentirane u NetMailing aplikaciji. Za svaku pošiljku klijent može vidjeti status dostave, odnosno kada je poslana, kada je dostavljena,

razlog zbog kojeg nije dostavljena, ima dokaz i jamstvo za kvalitetu dostave. Korištenje +Obične dostave mnogim je našim klijentima olakšalo poslovanje u smislu brže i kvalitetnije naplate računa, smanjilo broj neplatiša zbog dokaza o dostavi, ubralo naplatu pravnim putem... No, također, +Obična dostava ima prednosti i za primatelje jer zbog osobne dostave više ne nalaze svoje račune posvuda i računi im stižu na vrijeme prije isteka roka plaćanja. Pretpostavljam da se i vama dogodilo da dobijete opomenu za neplaćeni račun, a vi ga u stvari niste nikada ni dobili ili ste ga dobili na-

Želimo se dokazati u nizu segmenata vezanih uz dostavu pismena s ciljem pružanja što veće kvalitete i sigurnosti klijentu kon isteka roka plaćanja. Vjerujem da mnogi kupci, ali i poduzetnici, imaju negativna iskustva upravo zbog takvih stvari. Cijena +Obične dostave je za oko 20 posto povoljnija u odnosu na cijenu dostave običnih pismena. Naime, pored povoljnije cijene same +Obične dostave, klijent više gotovo da nema ili mu se drastično smanjio trošak za slanje opomena zbog neplaćenih računa, ubrzala mu se naplata računa te svi ostali troškovi na koje u principu ni ne računamo a koji su rezultat nekvalitetne, nesigurne i spore dostave računa. Naime, najskuplje slanje računa je ono nakon kojeg ne znamo kada je račun dostavljen i je li uopće dostavljen. Uostalom, mislim da je pravno upitno je li uopće moguće računati rok za plaćanje računa te na osnovi tog roka primatelju obračunavati trošak opomene i zatezne kamate ako ne postoji dokaz o uručenju računa. Upravo zbog toga je usluga +Obična dostava najadekvatnija za dostavu računa, pogotovo ako se pogleda omjer kvalitete, sigurnosti i cijene.

n Znači li to da Lider Express ne obavlja standardnu običnu dostavu pismena? - Naravno da obavljamo. I tu se zaista trudimo biti najkvalitetniji iako svakom klijentu preporučamo da putem obične dostave šalje svoja pismena za koja smatra da su manje važna u odnosu na slanje računa. Naime, standardna obična dostava nema ni približnu prednost i sigurnost dostave u odnosu na +Običnu dostavu. Mišljenja smo da se na nesiguran i spor način dostave, kao što je standardna obična dostava, trebaju slati uistinu manje važna pismena kao što su razne obavijesti, marketinške poruke…

Mnogi poslovni subjekti sve više shvaćaju ozbiljnost i važnost dostave svojih računa te su zaista to spremni i platiti. Uostalom, ako račun nije dostavljen, ne može biti ni plaćen, što u konačnici utječe i na samu likvidnost poslovanja pojedinog poslovnog subjekta.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Privatna zaštita

Veći prihodi kao svjetlo na kraju tunela Zaštitare se zamjenjuje sustavima tehničke zaštite i mnogi ne žele imati glavu u torbi za razinu primanja koja je ispod prosjeka u odnosu na druge, pa i posve neopasne poslove piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U 25.000 oko

zaštitara

u Hrvatskoj ima licencu

oko

13.500 zaštitara

zaposleno u 120 tvrtki

činjenica jest i ta da mnogi ne žele imati glavu u torbi za razinu primanja koja je ispod prosjeka u odnosu na druge, prilično manje opasne djelatnosti u Hrvatskoj. U analizi Djelatnosti privatne zaštite, koju je za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara (HCZ) izradila riječka tvrtka Poduzetnička revizija, a na temelju podataka Financijske agencije, ističe se kako je broj zaposlenih od 2003. do 2013. porastao za 61 posto. Drugim riječima, 2003. godine u djelatnosti je bilo zaposleno 9300 zaštitara, a 10 godina kasnije čak 15.000. Međutim, rast je zaustavljen 2014. godine padom od 6,9 posto (14.000 zaštitara), uz dodatni pad od 2,3 posto u 2015. godini (13.700 zaštitara).

natoč tomu što u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima licencu, u djelatnosti privatne zaštite trenutačno je zaposleno tek oko 13.500 licenciranih zaštitara u otprilike 120 aktivnih poslovnih subjekata. Razloga tomu je nekoliko. Ponajprije, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dio osoba koje se bave privatnom zaštitom odlučio je zaposliti se u zapadnim zemljama poput Njemačke i Irske gdje imaju bolje uvjete i gdje se cijeni njihov rad i vještine. Zatim, posao zaštitara obavljaju osobe kojima to nije struka. Tako da nakon što nađu radno mjesto u struci, napuštaju ovaj, često “povremeni i slučajni” posao. Osim toga, zaštitare se zamjenjuje sustavima tehničke zaštite, a ne manje važna

Pokazatelji poslovanja djelatnosti privatne zaštite - n 80.10 + Fina GS i ukupne privrede RH Opis UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Neto plaće i nadnice Ukupni izdaci za plaće DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA GUBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA PROSJ. NETO PLAĆA PO ZAP. BROJ PODUZETNIKA PR.BROJ ZAPOSLENIH (sati rada)

UKUPNA PRIVREDA u 000 kn 2015. 639.647.947 616.954.490 50.507.008 81.689.993 41.857.586 19.164.129 5.553.952 35.925.884 18.786.380 5.019 106.569 838.584

Izvor: Fina

16 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

u 000 kn 2014. 618.790.718 604.883.657 48.587.849 79.674.379 39.146.980 25.239.920 4.152.989 34.903.983 25.149.912 4.878 104.470 830.116

u 000 kn 2013. 612.440.965 604.997.522 47.645.195 77.136.860 34.639.382 27.195.940 3.913.950 30.391.518 26.862.026 4.786 101.191 830.928

Indeks ‘15./’14. 103,4% 102,0% 103,9% 102,5% 106,9% 75,9% 133,7% 102,9% 74,7% 102,9% 102,0% 101,0%

Indeks ‘14./’13. 101,0% 100,0% 102,0% 103,3% 113,0% 92,8% 106,1% 114,8% 93,6% 101,9% 103,2% 99,9%

PRIVATNA ZAŠTITA 80.10 + Fina GS u 000 kn 2015. 1.315.162 1.236.012 539.455 813.193 89.992 10.841 18.956 71.041 10.846 3.289 120 13.668

u 000 kn 2014. 1.276.414 1.210.549 520.050 791.926 81.820 15.955 16.207 65.665 16.006 3.097 118 13.994

u 000 kn 2013. 1.316.062 1.248.183 546.688 801.296 84.310 16.431 12.297 71.740 16.159 3.130 124 14.556

Indeks ‘15./’14. 103,0% 102,1% 103,7% 102,7% 110,0% 67,9% 117,0% 108,2% 67,8% 106,2% 101,7% 97,7%

Indeks ‘14./’13. 97,0% 97,0% 95,1% 98,8% 97,0% 97,1% 131,8% 91,5% 99,1% 98,9% 95,2% 96,1%

Udio u privredi 2015.

Udio u privredi 2014.

Udio u privredi 2013.

0,21% 0,20% 1,07% 1,00% 0,21% 0,06% 0,34% 0,20% 0,06% 65,53% 0,11% 1,63%

0,21% 0,20% 1,07% 0,99% 0,21% 0,06% 0,39% 0,19% 0,06% 63,49% 0,11% 1,69%

0,21% 0,21% 1,15% 1,04% 0,24% 0,06% 0,31%6 0,24 0,06% 65,40% 0,12% 1,75%

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE - 10 najvećih po ukupnom prihodu Naziv društva

1. SOKOL MARIĆ d.o.o. Zagreb 2. SECURITAS HRVATSKA d.o.o. Zagreb 3. KLEMM SIGURNOST d.o.o. Zagreb 4. FINA GOTOVINSKI SERVISI d.o.o. Zagreb 5. AKD-ZAŠTITA d.o.o. Zagreb 6. BILIĆ-ERIĆ d.o.o. Sesvete 7. SALON BANK.OPREME OZIMEC d.o.o. Zagreb 8. MEDITERAN SECURITY d.o.o. Zadar 9. ADRIATIC SECURITY d.o.o. Zadar 10. V GRUPA d.o.o. Zagreb UKUPNO PRVIH 10 (INDEKS: PROSJEK) PRIVATNA ZAŠTITA 80.10+FINA GS

UP u 000 kn 2015. 310.202 185.716 105.971 94.952 88.175 86.893 25.220 25.151 25.012 24.680 971.972 1.315.162

Pozicija na listi 2014. 1 2 3 6 4 5 9 24 7 8

UP u 000 kn 2014. 304.485 163.527 97.095 81.757 90.058 84.602 23.570 7.996 42.310 39.775 935.175 1.276.414

Indeks ‘15./’14. 101,9% 113,6% 109,1% 116,1% 97,9% 102,7% 107,0% 314,5% 59,1% 62,0% 118,39% 103,0%

Pozicija na listi 2013. 1 2 4 5 3 6 10 38 7 8

UP u 000 kn 2013. 298.410 168.407 91.796 81.467 94.942 81.120 24.020 3.595 59.679 46.172 949.608 1.316.062

Indeks ‘14./’13. 104,0% 110,3% 115,4% 116,6% 92,9% 107,1% 105,0% 699,6% 41,9% 53,5% 154,63% 99,9

Izvor: Fina

Uzlazno-silazna linija

Rast broja djelatnika u promatranome razdoblju pratili su i sve bolji ukupni prihodi u toj djelatnosti, ali ne do 2013. nego do 2011. godine. Naime, kako otkriva analiza koju HCZ provodi već 12 godina, rast ukupnih prihoda zaustavljen je 2011. i u razdoblju do 2014. bilježi pad od 15,9 posto. Drugim riječima, ukupni prihodi djelatnosti 2011. iznosili su nešto više od 1,5 milijardi kuna, a 2014. godine nešto manje od 1,3 milijarde kuna. Međutim, povećanje prihoda u 2015. (1,31 milijarda kuna) u odnosu na 2014. godinu (1,27 milijardi kuna) od tri posto predstavlja svjetlo na kraju tunela i naznaku konačnog oporavka industrije privatne zaštite. Dodatni optimizam unosi podatak o rastu dobiti kao i značajnom smanjenju gubitaka. Također, prosječna neto plaća u djelatnosti privatne zaštite u 2015. iznosila je 3289 kuna i bila je za 6,2 posto veća u odnosu na 2014. godinu. Važno je istaknuti kako ona zaostaje čak 42,4 posto za prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj koja iznosi 5711 kuna. Najveći ukupni prihod od 310,2 milijuna kuna među tvrtkama koje se bave privatnom zaštitom u 2015. ostvario je Sokol Marić. Na drugom mjestu nalazi se Securitas Hrvatska sa 185,7 milijuna kuna ukupnih prihoda. Slijede Klemm sigurnost (106 milijuna kuna), Fina gotovinski servisi (95 milijuna kuna) i AKD Zaštita (88,2 milijuna kuna).

Neodgovarajuća cijena

Damir Funčić, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, kaže nam kako je djelatnost privatne zaštite u nas vrlo detaljno

normirana zakonskim i podzakonskim propisima. “Moje je mišljenje da je u mnogim segmentima čak prenormirana. Općenito govoreći, privatna zaštita u Hrvatskoj je na visokoj razini kvalitete usluga, stručnosti, profesionalnosti i znanja”, ističe on.

Najveći prihod od 310,2 milijuna kuna u 2015. ostvario je Sokol Marić Među glavnim problemima, uz nedostatak zaposlenika, ističe neodgovarajuću cijenu i vrijednost za pruženu uslugu. “To je posebice vidljivo u tome što 1,63 posto zaposlenih u privatnoj zaštiti ostvaruje tek 0,21 posto od ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva”, napominje on. “Kako bi se stanje poboljšalo, po našem mišljenju potrebno

18 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

je zakonski urediti Zaštitarsku komoru s javno-pravnim ovlastima, inzistirati na sklapanju novog granskog kolektivnog ugovora s proširenjem na cijelu industriju i ukinuti javnu nabavu po principu najniže cijene, te je zamijeniti ekonomski najpovoljnijom ponudom”, naglašava Funčić. Rast prosječne plaće koji se navodi u analizi ponajprije je rezultat činjenice da dugi niz godina primanja u privatnoj zaštiti sve više zaostaju za onima u gospodarstvu, a još više za prosječnom hrvatskom plaćom. “Stoga je u zadnje dvije godine otišlo gotovo 1500 zaštitara, pa su poslodavci bili prisiljeni povećati plaće onima koji su ostali”, kaže on dodajući kako će biti potrebno dodatno povećanje plaća u zaštitarstvu. “Oni poslodavci koji to ne shvate na vrijeme, ostat će bez zaposlenika”, ističe on. Edukacija za zaposlenike u ovoj industriji, nastavlja Funčić, obuhvaća zakonom propisane osnovne programe osposobljavanja za čuvare, zaštitare i zaštitare-tehničare i vrlo je kvalitetna. “Specijalistički programi, poput onih za praćenje novca i intervencije, nisu propisani zakonom i tvrtke moraju samostalno educirati zaposlenike po vlastitim programima, a nažalost, neke to ne rade, te stoga pružaju nižu razinu usluga”, napominje on dodajući kako ima tvrtki u Hrvatskoj koje su u svom radu visokoprofesionalne i korektno nastupaju na tržištu, a tako se odnose prema struci, klijentima i svojim zaposlenicima. “Nažalost, ima i onih drugih koje su nekorektne u tržišnoj utakmici jer ne biraju sredstva te se koriste dampinškim cijenama. Tako su nekorektni prema drugim tvrtkama,

Privatna zaštita

Partner u nacionalnoj sigurnosti Uloga privatne zaštite značajna je ne samo zbog usluga koje tvrtke koje se bave privatnom zaštitom (tjelesna, tehnička zaštita, projektiranje, prijevoz i prijenos novca) pružaju korisnicima, nego i zbog nacionalne sigurnosti. “Sasvim sigurno industrija privatne zaštite ima svoje mjesto u definiranju nove strategije nacionalne sigurnosti. Posebice ako se uzme u obzir nužnost zaštite objekata kritične infrastrukture

prema svojim zaposlenicima i, na koncu, klijentima”, ističe.

Stagnacija i pad

Neven Martić, direktor AKD Zaštite, kaže nam kako tržište privatne zaštite u Hrvatskoj već nekoliko godina gotovo stagnira. “Zaštitarstvo je do 2008. godine bila propulzivna djelatnost koja je godišnje bilježila rast prihoda do 20 posto. Dakle, brže od rasta prihoda u gospodarstvu Hrvatske. Međutim, dolaskom krize i višegodišnje recesije zabilježena je stagnacija i pad ukupne zaposlenosti i ukupnih prihoda. A to je posljedica mjera štednje i restrukturiranja korisnika usluga koji su jednako tako pogođeni krizom tražili mogućnosti smanjenja troškova”, objašnjava nam prvi čovjek ove zaštitarske tvrtke koja već 20 godina brine o sigurnosti poslovnih i privatnih korisnika u Hrvatskoj. Značajni utjecaj na tržište zaštitarskih usluga, nastavlja on, imao je i Zakon o javnoj nabavi koji je primjenjivan kod korisnika usluga na način da je uglavnom (više od 98 posto slučajeva) primjenjivan kriterij najniže cijene. “U radno intenzivnoj djelatnosti kakvo je zaštitarstvo, gdje su najveći troškovi oni za zaposlenike, takav pristup neminovno utječe na plaće, kao i na standard zaposlenika. Sama činjenica da prosječna plaća od 3289 kuna zaostaje za više od 42 posto u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj i da je na razini minimalne plaće, dovoljno govori o posljedicama primjene kriterija najniže cijene”, naglašava Martić dodajući kako su sva trgovačka društva koja su ulagala u kvalitetu, stručno osposobljavanje i tehničko opremanje svojim uslugama postala preskupa za tržišnu utakmicu po kri-

koji su od posebnog državnog interesa za vitalno funkcioniranje države. Sigurnosna paradigma se iz temelja mijenja posljednjih godina, a naročito uvjetovana događajima zadnjih mjeseci. U tom smislu i industrija privatne zaštite treba biti percipirana kao jedan od partnera i važan dio u odgovarajućem pozicioniranju i promišljanju nacionalne i domovinske sigurnosti”, kaže Damir Funčić.

teriju najniže cijene. “Takvo stanje dovelo je neka društva u poteškoće u poslovanju, koje su prouzročile predstečajne nagodbe. Drugim riječima, društvima u predstečajnom postupku ostala su dugovanja, a tr-

Značajni utjecaj na tržište zaštitarskih usluga imao je i Zakon o javnoj nabavi, kaže Neven Martić žišno poslovanje nastavili su osnivanjem drugih trgovačkih društava bez tereta dugovanja. Jednako tako, u tržišnoj borbi tražena su razna rješenja u kojima se ne libi poslovati na granici zakona ili pa čak i prijeći ta crta kako bi se ostvarila tržišna prednost i dobili ugovori za obavljanje poslova”, naglašava on. A jedan od načina takvog rada jest to da se prekovremeni sati radnika iskazuju kao stimulacije na redovni rad i time izbjegavaju zakonske obveze. “Upravo na tako organiziranom poslu traži se prostor za stvaranje profita”, kaže Martić.

Vlastito učilište

Primjeri višegodišnjih ugovora koje je AKD Zaštita sklopila s međunarodnim korporacijama, a koji su dobiveni na javnim nadmetanjima, napominje on, mož-

da su najbolji putokaz u kojem bi smjeru trebao ići partnerski odnos korisnika usluga i zaštitara. Jer, oni svake godine kao korektiv cijene uvažavaju iznos inflacije. Zatim, uvažavaju financijske obveze prema kolektivnim ugovorima, kao i zakonske promjene minimalnih plaća. “I to ne samo za najniže plaćena radna mjesta, nego i na njihov utjecaj na ukupne plaće u trgovačkom društvu. Apsolutno zagovaramo višegodišnje ugovore jer u takvom odnosu postoji dovoljno vremena za ulaganje u edukaciju i stručno osposobljavanje radnika. Korisnici usluga tako imaju stabilnost i sigurnost poslovanja, djelatnici imaju sigurnost u svojemu radu, a poslodavci mogu razmišljati o unapređenju i razvoju”, ističe direktor AKD Zaštite. Trenutačno, malo razvijenije zaštitarsko trgovačko društvo je stalno, tijekom godine, u postupcima javne nabave, a njegovi djelatnici u neizvjesnosti hoće li njihov poslodavac dalje raditi. “Alternative su ili sniziti cijene kako bi se sačuvao posao i zaposlenost ili pak izgubiti posao, kao i radna mjesta”, kaže on dodajući kako sva trgovačka društva u svojim vizijama razvoja uključuju stručno osposobljavanje i edukaciju i svi oni željeli bi biti prepoznati po kvaliteti usluga. “Koliko će to biti realizirano, ovisi o uvjetima koje sam opisao. Zakonom propisana edukacija u Hrvatskoj je jedna od zahtjevnijih u EU. A to se potvrđuje i angažiranjem naših zaštitara u stranim zemljama gdje su cijenjeni kao stručni radnici. Primjerice, AKD Zaštita ima osnovano vlastito učilište i kroz njega obavlja sve dodatne edukacije za specifične poslove”, zaključuje Neven Martić.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 19

aktualno Strategija razvoja Hrvatske gospodarske komore u

Manje od članarina, a više od EU fondova Hrvatska gospodarska komora u sljedećem petogodišnjem razdoblju planira polovinu proračuna osigurati iz vlastitih prihoda i europskih fondova. Strategija razvoja fokusira se na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te promociju kupnje hrvatskih proizvoda uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N Nove članice HGK od početka iduće godine bit će oslobođene

plaćanja članarine u trajanju od godine dana. Komora je obećane reforme ispunila, a sada mora planirati dugoročne strategije. Luka Burilović, predsjednik HGK

a četvrtoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore predstavljena je Strategija razvoja HGK u razdoblju 2017.-2022. i rad Centra za industrijski razvoj. “Cilj nam je do 2022. godine spustiti udjel članarina u ukupnim prihodima na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova”, najavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Nove članice HGK od početka iduće godine bit će oslobođene plaćanja članarine u trajanju od godine dana. Komora je obećane reforme ispunila, a sada mora planirati dugoročne strategije jer je planiranje nužno u svakom naprednom gospodarstvu”, dodao je Burilović. Predsjednik Komore je istaknuo kako su novim sastavom skupštine HGK obuhvatili sve sektore hrvatskoga gospodarstva, usmjerili Komoru na samofinanciranje, smanjili doprinose i broj zaposlenih, te rasteretili gospodarstvo za 110,4 milijuna kuna ostajući jednako učinkoviti. Uveden je i sustav internih kontrola i mjere za procjene učinka određenih aktivnosti. “Hrvatska gospodarska komora uključena je u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU-a u vrijednosti 120 milijuna eura, a najvažnije je što smo to učinili maksimalno transparentno i to ćemo činiti i u budućnosti”, naglasio je Burilović.

Gospodarska mreža

Strategija razvoja HGK u razdoblju 2017.-2022. usredotočena je na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te stalnu promociju kupnje hrvatskih proizvoda uz oblikovanje županijskih komora kao ključnih lokalnih potpornih institucija.

20 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Predstavljajući Strategiju, potpredsjednik za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša HGK Tomislav Radoš istaknuo je kako će se Komora, uz tradiciju i “institucionalno pamćenje” kakvo nema nitko od konkurencije, uz mrežu županijskih komora, stručne ljudske resurse, međunarodne aktivnosti i iskustvo u obavljanju javnih ovlasti, osobito usredotočiti i na potrebe i želje članica, digitalnu komunikacijsku platformu, razvoj komercijalnih proizvoda i usluga te na unapređenje znanja i vještina svojih članica.

Interaktivnom aplikacijom Help desk - Izvoz poduzetnicima će se olakšati izlazak na inozemna tržišta “Komora je u protekle dvije godine bila kao brod koji tone. Do sada smo osigurali da ona može plutati, a sada je vrijeme da taj brod unaprijedimo novom opremom kojom će bolje obavljati svoje zadatke”, istaknuo je Radoš. Projektom Gospodarska mreža, koja je dio Strategije, namjerava se izgraditi sustav koji treba postati središnje mjesto za informiranje poduzetnika, a interaktivnom aplikacijom Help desk - Izvoz poduzetnicima olakšat će se izlazak na inozemna tržišta. HGK će također promicati Program dualnoga srednjeg strukovnog obrazovanja usmjeren na oblikovanje učinkovitoga nacionalnog modela sudjelovanja gospodarstva u definiranju obrazovnih potreba. Najavljeno je i proširenje online kataloga

razdoblju 2017.-2022.

hrvatskih proizvoda te uvođenje nove oznake “Hrvatska inovacija”. Poseban naglasak stavljen je na financiranje poslovanja i posredovanje između članica i financijskih institucija, ponajviše HBOR-a i HAMAG BICRO-a, potpunu digitalizaciju Registra Trgovačkog suda, pripremu projekata za prijavu na EU natječaje u svim županijskim komorama te na administrativno i regulatorno pojednostavljenje uvjeta poslovanja.

Središnje mjesto inovacija

Potpredsjednik Radoš je predstavio i rad CIRAZ-a, novog sektora HGK, osnovanog radi aktivnog sudjelovanja u provedbi nacionalnih strategija – Industrijske strategije, Strategije poticanja inovacija i Strategije pametne specijalizacije te snažnijeg povezivanja znanstveno-istraživačke zajednice, privatnog sektora i

Najavljeno je i proširenje online kataloga hrvatskih proizvoda te uvođenje oznake “Hrvatska inovacija” nositelja politika u Republici Hrvatskoj. Provedba se ostvaruje putem dvaju strateških EU projekata: Strateškog projekta za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi i Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti. Ključne su aktivnosti CIRAZ-a na području jačanja konkurentnosti i na području inovacija. “Želimo postati središnje mjesto za inovacijski sustav Hrvatske”, istaknuo je Radoš.

Analiza stanja gospodarstva

Prestatični da bi bili konkurentni Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić je, predstavljajući analizu stanja gospodarstva Hrvatska u krugu zemalja Srednje i Istočne Europe, istaknuo kako smo imali najdublju i najdulju recesiju nakon 2008. godine, a razlozi sporijeg oporavka Hrvatske mogu se tražiti u njezinoj lošijoj strukturnoj poziciji. “Tijekom šest godina realnog pada BDP-a, Hrvatska je izgubila 11 posto njegove realne vrijednosti, prema čemu je bila sedma država na svijetu s najdubljom recesijom, a snažniju od nje imale su uglavnom države iz sasvim drugog dijela svijeta i/ili gospodarskopolitičkoga konteksta. Rast koji Hrvatska ostvaruje u posljednje dvije godine od 1,6 posto u 2015. i oko 2,5 posto, prema procjena-

ma HGK ove godine, prespor je i rezultira daljnjim odmakom od prosječne razvijenosti EU10 i od cijelog EU28”, upozorava Savić. Hrvatskoj treba sustavna reforma, smatra on, koja će utjecati na to da se iz stanja statičnoga gospodarstva postupno počnu bilježiti pozitivni po- Zvonimir Savić maci na ljestvicama konkurentnosti i lakoće poslovanja kako bi se približila prosječnim razinama konkurentnosti država Srednje i Istočne Europe, privukla investicije, potaknula izvoz, a time utjecala i na poticanje gospodarskog rasta.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Zlatna kuna Zagreba i Zagrebačke županije

Najbolji u Zagrebu Plaketu Zlatna kuna HGK-Komora Zagreb dodijelila je Krašu, Feroimpexu, Spanu, MM Mesnoj industriji, Reprintu i Ivanićplastu. Posebno priznanje Komore Zagreb dobio je HAK Hrvatski autoklub za 110 godina kontinuiranog uspješnog djelovanja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr nim porastom bruto društvenog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu, porastom industrijske proizvodnje i povećanim izvoznim rezultatima te uspješnom turističkom sezonom. Dakako u ekonomskoj i gospodarskoj sferi još je jako puno problema s kojima se tek treba suočiti. Poduzetnici okrenuti tržištu rješenja vide u stvaranju povoljnog poduzetničkog okruženja i poticajnom zakonodavstvu. Komora Zagreb kao dio sustava Hrvatske gospodarske komore i dalje će im nastojati pomagati u afirmaciji kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga, u poslovnom povezivanju te kroz niz potpornih usluga, što je ugrađeno i u naše aktivnosti”, naglasio je Fröhlich.

Zlatne kune velikima i srednjima

MALO O DOBITNICIMA

892,8 mil kn prihod Kraša u 2015. 287 mil kn lani uprihodio Feroimpex više od 250 mil kn lanjski prihodi Spana 10% rast MM Mesne industrije u 2016. 64,4 mil kn prihod Reprinta u 2015. 19,4 mil kn uprihodio Ivanićplast prošle godine

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gopodarske komore-Komore Zagreb koja je održana 14. prosinca uručene su plakete Zlatna kuna najuspješnijim velikim, srednjim i malim trgovačkim društvima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije za ostvarene poslovne rezultate u prethodnoj godini. Kriteriji izbora najboljih uključili su financijsku, tehnološku i inovativnu izvrsnost, koja je mjerljiva ukupnim prihodom, ulaganjem u razvoj, izvozom, novim proizvodima i zapošljavanjem te društveno odgovornim poslovanjem. Kako je naglasio predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Fröhlich, ovogodišnji dobitnici su pokazali izuzetne poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija i investicija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti, a to je tim važnije što poslovanje u uvjetima ekonomske krize s kojom smo godinama suočeni zahtijeva vrhunske menadžerske sposobnosti upravljanja poslovnim procesima i usmjeravanja razvoja gospodarskih subjekata. “Na izmaku je i 2016. godina, još poslovno izazovna, koja konačno završava sa značaj-

22 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Plaketom Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava na području Grada Zagreba nagrađen je Kraš prehrambena industrija. Kraš je sa svojim 1551 zaposlenikom prošlu godinu završio s prihodom od 892,8 milijuna kuna od čega je 364,9 milijuna prihodovao na inozemnu tržištu, istaknuo je predsjednik Uprave Damir Bulić. “I u prošloj godini u dugotrajnu imovinu uložili smo 48 milijuna kuna, a u posljednje tri godine iznos investicija ukupno je bio veći od 100 milijuna kuna. Ovakva nagrada samo je poticaj za naš daljnji rad”, zaključuje Bulić. Feroimpex automobilska tehnika dobila je Zlatnu kunu za najbolje veliko poduzeće na području Zagrebačke županije. Prošlu poslovnu godinu zaključili su s prihodom od 287 milijuna kuna, što je za 55 milijuna više nego u godini prije. Investirali su u tvrtku gotovo 57 milijuna kuna i trenutačno zapošljavaju 344 radnika. U kategoriji srednje velikih trgovačkih društava u Gradu Zagrebu najbolja tvrtka je softverska tvrtka Span. Ove godine cijela njena grupa ostvarila je prihode veće od 250 milijuna kuna i to više od polovine na stranom tržištu što je čini najvećim domaćim izvoznikom sofvera i usluga. Span zapošljava više od 300 djelatnika. Najbolja srednja tvrtka u Zagrebačkoj županiji je MM Mesna industrija.

Provedba ESI fondova

i okolici Zahvaljujući na nagradi, direktor MM Mesne industrije Tomislav Medven ističe kako ova nagrada ima veliku važnost za njega i njegovu tvrtku. “Uspjeha naše tvrtke ne bi bilo bez predanog rada i odricanja i zato se moram zahvaliti ponajprije svojoj obitelji koja me je podržavala u radu te svim svojim radnicima bez kojih tvrtka ne bi mogla napredovati sve ovo vrijeme. Ova nagrada bit će nam ujedno i potpora u našem budućem djelovanju za koje vjerujemo da će biti još bolje. U ovoj godini rasli smo stopom od 10 posto, a vjerujem da ćemo u idućoj godini nastaviti istim tempom”, ističe Medven.

Najuspješnije među malim tvrtkama

Najbolje male tvrtke su Tiskara Reprint i Ivanićplast. Tiskara Reprint zapošljava 77 zaposlenika i u prošloj godini prihod im je iznosio 64,4 milijuna kuna od čega je 46 posto iz inozemstva, posebice iz Njemačke, Slovenije, Italije, ali i Sjedinjenih Američkih Država i Kube. U prošloj godini investirali su 3,2 milijuna kuna.

Komora Zagreb i dalje će nastojati pomoći poduzetnicima u afirmaciji i poslovnom povezivanju, naglasio je Fröhlich Ivanićplast, tvrtka koja se bavi proizvodnjom i preradom predmeta iz plastičnih masa, najveći dio prihoda ostvaruje proizvodnjom sjedala za toalete. Više od 70 posto od 400.000 sjedala koje proizvedu završi na inozemnom tržištu i to u čak 28 zemalja svijeta. Trenutno zapošljava 62 zaposlenika, a u 2015. godini ostvarili su prihod od 19,4 milijuna kuna. Za 110 godina kontinuiranog uspješnog djelovanja Posebno priznanje Komore Zagreb dobio je HAK Hrvatski autoklub, koji okuplja preko 200.000 članova na području Republike Hrvatske i sa svojih 250 djelatnika osigurava nesmetano kretanje putnika, vozila i roba, te potiče vozačku solidarnost i pomaganje svima na cestama.

Iduće godine očekuju se bolji rezultati HGK je uključen u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU-a vrijedna 120 milijuna eura Rekapitulacija učinjenog u ovoj godini, odnosno sagledavanje dosadašnjih rezultata provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova, bile su glavne teme okruglog stola Provedba ESI fondova – iskustva i očekivanja, u organizaciji Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u, održanog prošli tjedan u Zagrebu. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je iz ESI fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa više od 8,3 milijarde eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, dvije milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. U uvodnom govoru potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić istaknuo je važnost otvorene komunikacije javnog i privatnog sektora kad su u pitanju EU sredstva. “HGK je uključen u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU-a u vrijednosti 120 milijuna eura, a izravno je povukla 20 milijuna za svoje

članice. Također u planu je EU sredstvima financirati projekte poput Digitalne komore i Dualnog obrazovanja”, rekao je Kramarić. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija do kraja studenog ove godine dodijeljeno je 473 milijuna eura, dok je isplaćeno 85 milijuna eura. “Očekujemo dogodine bolje rezultate, a u planu je izmjena operativnog programa gdje bi se iz pojedinih područja dodatno usmjeravala sredstva u ona koja imaju kvalitetne programe”, rekao je pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić. Voditelj službe u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Vjekoslav Jukić kazao je da će se sljedeće godine intenzivirati objavljivanje programa iz energetske učinkovitosti, osobito za privatni i uslužni sektor te za male, srednje i velike tvrtke. (I.G.)

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Virovitica

Zlatne kune Degal tehnici, Agroduhanu i Brani Kristalnu kunu za izuzetne poslovne rezultate u 2015., kao i u kontinuitetu od tri godine, od 2012. do 2014. godine, dobile su tvrtke Herbarium i Hrvatski duhani piše Goran Gazdek

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica najuspješnijim tvrtkama Virovitičko-podravske županije uručena su prošloga tjedna priznanja Zlatna i Kristalna kuna za 2015. godinu. U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnu kunu za najuspješnije trgovačko društvo dobila je tvrtka Degal tehnika iz Virovitice, vlasnika Tomislava Denića i Ivice Galića. Tvrtka je osnovana 2010. godine, bavi se niskogradnjom, izgradnjom cesta i autocesta, a imaju 20 zaposlenih. Ostvarene investicije u 2015. godini iznosile su 1.510.459 kuna. Po ostvarenom ukupnom prihodu u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se na 43. mjestu. “Od kada smo osnovani, bilježimo konstantan rast. Drago nam je da je naš trud prepoznat i nagrađen Zlatnom kunom, što nam je izuzetna čast. Trudit ćemo se i dalje postizati takve rezultate i unapređivati svoju proizvodnju”, kazao je suvlasnik i direktor Tomislav Denić primajući priznanje.

Komplicirani uvjeti za prerađivače duhana

U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatnu kunu zavrijedila je tvrtka Agroduhan iz Slatine. U kooperaciji s individualnim poljoprivrednim gospodarstvima tvrtka se bavi proizvodnjom, otkupom, obradom i prodajom duhana tipa svijetla virginia i burley. Ostvarene investicije u 2015. godini iznosile su 279.416 kuna, izvoz 3.566.874 dolara, dok je uvoz iznosio 98.581 dolar, a po ostvarenom ukupnom prihodu u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se na

Herbarium

Hrvatski duhani

25. mjestu. “Poslujemo u uvjetima koji su prilično komplicirani za hrvatske prerađivače duhana, pa zato izvozimo 100 posto naše proizvodnje na tržišta Europske unije, Indonezije, Turske i drugih zemalja te Dubaija. Za sada se uspijevamo boriti s konkurencijom, a nadam se da će tako biti i ubuduće. Trenutačno zapošljavamo 52 radnika i između 80 i 90 sezonaca, što zavisi od količine otkupljenog duhana. Ovo priznanje je jedan od poticaja da nastavimo dalje s mjerama koje smo počeli provoditi u zadnje dvije-tri godine i da pokušamo doseći standarde koji će nam omogućiti da stabilno poslujemo i u narednom razdoblju od 10 do 15 godina”, rekao je direktor Dražen Vujčić. U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatnu kunu dobila je i tvrtka Brana iz Virovitice. Primarno se bavi uređe-

njem vodnih resursa i izgradnjom hidrotehničkih objekata, a u zadnje vrijeme i izgradnjom kanalizacije, vodovoda i drugih objekata komunalne infrastrukture. Prije desetak godina izgradili su ULO hladnjaču za skladištenje voća i povrća, ukupnog kapaciteta 2200 tona, uz što razvijaju i vlastitu primarnu proizvodnju voća i povrća, a imaju i stotinjak kooperanata na području Virovitičko-podravske županije. Nakon izgradnje ULO hladnjače, kao prirodni nastavak investicijskog ciklusa izgradili su pogon za proizvodnju sokova, sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Vlastitim znanjem izgradili su i dvoosni fotonaponski sustav OFS 10, a tri OFS 10 sustava nalaze se na vlastitoj parceli u Poduzetničkoj zoni 2. U 2015. godini

24 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

imali su 95 zaposlenih, dok su investicije iznosile 4.334.957 kuna, izvoz je bio 847.159, a uvoz 284.370 dolara. Po ostvarenom ukupnom prihodu u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se na 17. mjestu. Priznanje Kristalnu kunu za izuzetne poslovne rezultate u 2015. godini, kao i u kontinuitetu od tri godine, od 2012. do 2014. godine, u kategoriji malih trgovačkih društava dobila je tvrtka Herbarium iz Pitomače, a u kategoriji srednjih trgovačkih društava Hrvatski duhani iz Virovitice.

Ulaganjima i naporima do uspjeha

Tvrtka Herbarium obiteljska je tvrtka u sastavu Spider Grupe, a bavi se proizvodnjom čajeva, odnosno opremanjem gotovih proizvoda. Specijalizirani su za uslužno opremanje svih oblika čajeva, u moderno opremljenoj pakirnici, prema željama i potrebama poslovnih partnera. Ostvarene investicije u 2015. godini iznosile su 25.000 kuna, ostvaren je izvoz

Gospodarstvo treba staviti iznad politike, a politika mora biti i u funkciji gospodarstva, poručeno je sa sjednice Gospodarskog vijeća od 287.721 dolara, dok je uvoz iznosio 327.040 dolara. Po ostvarenom ukupnom prihodu u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se na 32. mjestu. “Rezultat višegodišnjih ulaganja i napora okrunjen je ovim priznanjem. Herbarium je kao članica Spider Grupe i ove godine ostvarila izvrsne rezultate te očekujemo rast izvoza za 20 posto”, rekao je direktor Denis Nemčević. Hrvatski duhani se bave proizvodnjom, obradom i prodajom duhana svijetla virginia i burley, a posluje u sastavu BAT-a (British American Tobacco). U 2015. godini imali su 181 zaposlenog, po ostvarenom ukupnom prihodu u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se na

prvom mjestu. Ostvarene investicije u 2015. godini iznosile su 1.123.356 kuna, izvoz je bio 8.786.923, a uvoz 552.960 dolara. Dobitnicima priznanja čestitali su predsjednik HGK-ŽK Virovitica Ivan Slamić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore-Područne obrtničke komore Virovitičko-podravske županije Ivan Kostelac i potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić. U svojim obraćanjima su istaknuli da gospodarstvo treba staviti iznad politike, a da politika mora biti i u funkciji gospodarstva kako je to u skandinavskim i drugim zapadnoeuropskim uređenim zemljama Europske unije.

Predstavljena publikacija Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2015. godini Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća promovirana je publikacija Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2015. godini koju je izradio Odjel za makroekonomske analize HGK-ŽK Virovitica. Jubilarna, 20. publikacija na 119 stranica donosi ukupno 7592 podatka od kojih su 48 posto izvornih, 111 tabela i 74 grafikona.

Publikaciju je uredio i pripremio Milan Vanđura, direktor HGK-ŽK Virovitica, s višim stručnim suradnicama Suzanom Kolesarić i Andreom Poslek, te stručnom suradnicom Renatom Vondrom. Recenzent je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Uručene ZLATNE KUNE NAJBOLJIM TVRTKAMA VUKOVARS

Festival poduzet Na temelju strogih kriterija, najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije u prošloj godini proglašene su Vigus i Spačva iz Vinkovaca te Triko iz Iloka piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Predsjednica HGK ŽK Vukovar Vinka Ivanković i župan Tomislav Galić s nagrađenima

V Ivan Marijanović, direktor HGK-ŽK Vukovar

igus, Triko i Spačva – tri su najbolje tvrtke koje su u 2015. godini ostvarile ponajbolje rezultate na području Vukovarsko-srijemske županije. Prema riječima Vinke Ivanković, predsjednice Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Vukovar, kao i svake godine najuspješnija su poduzeća vrednovana prema 18 kriterija i pokazatelja koji se izračunavaju temeljem rezultata poslovanja, odnosno financijskih izvješća tvrtki za proteklu godinu. Na prošlotjednoj svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Vukovar Vinka Ivanković je istaknula kako je “s obzirom na gospodarsko okruženje i uvjete gdje živimo i radimo ovo pravi festival poduzetništva”. “Osjete se konkretni pomaci na bolje. Pri tome naglašavam novu mjeru hrvatske vlade od 2,5 milijardi za Slavoniju što će biti značajan poticaj našim gospodarstvenicima. Pri kraju je i izrada strategije razvoja Vukovarsko-srijemske županije te uz fondove EU-a i Vladin plan za Slavoniju konačno imamo podlogu za bolju budućnost. U

26 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Županiji trenutačno imamo 1510 tvrtki što čini 1,5 posto gospodarstva Hrvatske”, kazala je ona. A prema riječima Ivana Marijanovića, direktora HGK-ŽK Vukovar, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2015. godini ostvarilo je ukupne prihode od 13,1 milijarde kuna, što je 14,2 posto više u odnosu na 2014., dok je broj zaposlenih povećan na 16.292 ili za 10 posto.

Kolači i ukrasi iz Vigusa

U takvom, lagano rastućem gospodarstvu najistočnije hrvatske županije, u kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnu kunu za 2015. dobila je vinkovačka tvrtka Vigus koja se bavi proizvodnjom slastičarskih proizvoda, dekoracijom prostora, te iznajmljivanjem pagoda i šatora za razne prigode. Lani je tvrtka ostvarila prihod od 1,5 milijuna kuna i dobit od 22.000 kuna. “Ova nagrada puno nam znači jer je prepoznat naš trud i rad. Postojimo već 26 godina, proizvodimo i u vlastite dvije trgovine nudimo sve za svadbe i rođendane. Zapošljavamo 13

KO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

tništva djelatnika, slastičara, dekoratera i prodavača”, kazala je suvlasnica Vigusa Daria Tustonjić.

Najbolji puloveri na svijetu

U kategoriji srednjih tvrtki Zlatnu kunu dobio je Triko iz Iloka. Tvrtka je osnovana 2007. godine i bavi se proizvodnjom trikotaže prepoznatljivih

Nova mjera Vlade od 2,5 milijardi za Slavoniju bit će značajan poticaj našim gospodarstvenicima, rekla je Vinka Ivanković boja i kvalitete za svjetski poznatu tvrtku Benetton. Osim u Iloku, tvrtka ima i pogon u Lovasu. U 2015. zapošljavala je oko 160 djelatnika, ostvarila je ukupan prihod od 9,3 milijuna kuna

i dobit od 81.000 kuna. “Dobili smo Zlatnu kunu za upornost, rad i kvalitetu. Proizvodimo najbolje pulovere na svijetu i zahvaljujući ulaganju ove godine izići ćemo i na naše tržište jer smo do sada radili samo za svjetske kuće”, naglasila je Jasna Ivanek, direktorica Trikoa.

168 mil kn prihoda

i 6,5 mil kn dobiti ostvarila Spačva protekle godine

Novi uzlet Spačve

U kategoriji velikih tvrtki Zlatnu kunu dobila je vinkovačka Drvna industrija Spačva koja je u 2015. imala 705 zaposlenih i ostvarila je ukupan prihod od 168 milijuna kuna te dobit od 6,5 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana 1956. godine u Vinkovcima i bavi se proizvodnjom drvnih proizvoda (parketa, seljačkih podova, vrata, furnira) i bioenergenata (peleti i briketi), a najvećim dijelom okrenuti su izvozu na europska tržišta. Spačvu danas čini pet tvornica: pilana, parketarija, finala, tvornica furnira te tvornica bioenergenata u čiji su pogon u posljednje vrijeme uložena znatna sredstva. “Vrlo je ugodno primiti jedno ovakvo priznanje u godini kada slavimo 60 godina rada. Zadnje tri godine radimo jako dobro, prošle godine napravili smo od prodaje naših proizvoda promet od 163 milijuna kuna. Trenutno zapošljavamo 760 osoba uz stalni trend povećanja zaposlenosti”, istaknuo je Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve primajući Zlatnu kunu.

9,3 mil kn prihoda

i 81.000 kn dobiti lani ostvario Triko

1,5 mil kn prihoda

i 22.000 kn dobiti ostvario Vigus u 2015.

Priznanja jubilarcima

Značajne obljetnice Priznanja su dobile i tvrtke koje slave značajnije obljetnice (20 i više godina). Tako je za 85 godina kontinuiranog rada priznanje dobilo Borovo iz Vukovara, za 60 godina vinkovačka Spačva, a za 45 godina Vinkovački vodovod i kanalizacija iz Vinkovaca. Za 40 godina rada priznanje je dobila županjska Ciglana. Priznanje za 25 godina kontinuiranog rada dobili su: Amazona iz Gunje, Cestorad iz Vinkovaca, Crnov iz Gunje, Cvjećarstvo iz Vinkovaca, Eurco iz Vinkovaca, Juing iz Vinkovaca, Klopić iz Gradišta, Malva iz Vinkovaca, Nevkoš iz Vinkovaca, Patričar iz Županje, Pavlović iz Županje, Polion iz

Vinkovaca, Svjetlost iz Drenovaca, Šimun iz Vinkovaca, Tajči iz Vinkovaca i Vi-pes iz Vinkovaca. Za 20 godina rada priznanja su dobili Autoškola Zona iz Vinkovca, Autoškola Kolnik iz Vinkovaca, Autowill iz Vukovara, Balans iz Vinkovaca, Banovci iz Banovaca, Briliant iz Vinkovaca, Codelect iz Vinkovaca, Cvat iz Vinkovaca, Čop iz Andrijaševaca, Domačinović iz Bošnjaka, Erak iz Starih Mikanovaca, Funkcija 13 iz Vinkovaca, Gelato iz Vinkovaca, Grgošević iz Vukovara, Grijanje iz Vinkovaca, Inles iz Vinkovaca, Kult iz Vinkovaca, Lavanda iz Vinkovaca, Lubanj iz Županje, Ljekarne Baturina iz Županje, Ljekarne Kalenić iz Vinkovaca,

Magalia iz Vinkovaca, Mali kraj iz Vukovara, Md-Beki iz Gradišta, Menđušić iz Vinkovaca, Metal-Zec iz Iloka, Mikro-analiza iz Vinkovaca, MMcarbo iz Vukovara, Mudri iz Mikluševaca, Pert iz Iloka, Premuž iz Vinkovaca, Puljić iz Županje, Quercus iz Tordinaca, Regulator iz Privlake, Seiler iz Vukovara, Senka-trade iz Vinkovaca, SMK Jurković iz Vukovara, Strunje-trade iz Privlake, Suton iz Nuštra, Šild iz Vukovara, Šon-produkt iz Vukovara, Šprem iz Cerića, Tišina iz Vinkovaca, Ura iz Vinkovaca, Uralan iz Vinkovaca, Vinkoprom iz Vinkovaca, Voćarstroj iz Vinkovaca, Volko iz Vinkovaca, Aerodrom Sopot iz Vinkovaca i Živić iz Cerne.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Održana Prva konferencija Secure Croatia Zaštita virtualnih organizacija

Kibernetička sigurnost uvijek u fokusu Naše tvrtke mogu financirati razvoj inovativnih rješenja EU fondovima na području informacijske sigurnosti. Time se tvrtkama povećavaju mogućnosti izvoza, čemu HGK može pružiti potporu, istaknuo je Emil Perić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Vjerojatno zbog malog tržišta i jezične barijere nismo previše zanimljivi hakerima, smatra Kuculo

rva konferencija Secure Croatia Zaštita virtualnih organizacija održana je prošloga tjedna u Hotelu Sheraton Zagreb u organizaciji najveće međunarodne neprofitne udruge stručnjaka za sigurnost informacijskih sustava (ISC)²® (International Information System Security Certification Consortium), dok je suorganizator bila Hrvatska gospodarska komora. Na konferenciji se razgovaralo o umrežavanju i dijeljenju iskustava vezanih za svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe zadužene za zaštitu tvrtki, vlada i organizacija u borbi protiv rastuće razine kibernetičkih opasnosti. Emil Perić, voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT-a HGK kazao je kako se nada da će konferencija pomoći svim dionicima da se upoznaju s globalnim trendovima u branši. “Puno smo godina u poslu i stalno svjedočimo kako je sigurnost na marginama IT-a. Također vidimo kako su hakeri svaki dan sve domišljatiji u svojim napadima”, istaknuo je Perić, dodavši kako osvješćivanje o problemima informacijske sigurnosti i predstavljanje nacionalne strategije predstavlja velik pomak u

28 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

sustavnom pristupu obrani od potencijalnih prijetnji. “Uzimajući u obzir nastojanja EU-a da zaštiti svoje građane i gospodarstvo, naše tvrtke mogu financirati razvoj inovativnih rješenja EU fondovima na području informacijske sigurnosti. Time se tvrtkama povećavaju mogućnosti izvoza, čemu HGK može pružiti potporu”, naglasio je Perić.

U Hrvatskoj - relativno dobro

Adrian Davis, generalni direktor (ISC)² za područje EMEA regije predstavio je rad udruge koja ima 120.000 članova diljem svijeta i benefite koje članstvo u njoj donosi. Da kibernetička sigurnost uvijek mora biti u fokusu, oslikao je na aktualnom primjeru Yahooa kojem su hakeri ukrali podatke s više od milijardu računa. “Tvrtke nikako da nauče da je sigurnost iznimno važna, ali o tome kao da nitko ne vodi računa dok ne dođe do proboja. Mi vodimo računa o tome da vaši sustavi budu maksimalno sigurni”, poručio je Davis. Viši savjetnik u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske i predstavnik Hrvatske u nekoliko odbora EU-a i NATO-a Vinko Kuculo predstavio je hrvatsku strategiju kibernetičke sigurnosti. Stanje u Hrvatskoj po tom pitanju je ocijenio relativno dobrim, kazavši kako je ukupna šteta od hakerskih napada u 2015. iznosila 543.000 eura što i nije prevelik iznos. “Vjerojatno zbog malog tržišta i jezične barijere nismo previše zanimljivi hakerima”, smatra Kuculo, napomenuvši kako bez obzira na to treba sustavno raditi na sigurnosti. Najveći problem implementaciji nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti je, kao i obično, novac. “U idućih pet godina planiramo potrošiti 420.000 kuna i zato strategiju maksimalno prilagođavamo tom ograničenom budžetu, ali generalno sam zadovoljan kako se cijela stvar razvija. Naša je strategija specifična, definirali smo ono što trenutačno možemo učiniti u okviru svojih mogućnosti i nemamo isprika da ne provedemo zacrtano”, zaključio je Kuculo.

Izborna sjednica Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK

Daniel Smiljanić umjesto Ivića Pašalića

Moramo se proizvodno povezivati, od primarne do finalne proizvodnje, otvarati nova tržišta i tu moramo biti koordinirani. Mi smo strateška industrija što se mora jasno i glasno reći Vladi, istaknuo je Smiljanić

a prošlotjednoj Izbornoj sjednici Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda bila je ostavka dosadašnjeg predsjednika Ivića Pašalića i izbor novog čelnika Udruženja. Za novog predsjednika Udruženja jednoglasno je izabran Daniel Smiljanić, direktor i vlasnik tvrtke Pan parket. Uz tu kadrovsku promjenu rezimirana je prošla poslovna godina, a govora je bilo i o strategiji za budućnost. “Ja sam samo jedan od vas i svakodnevno se suočavam s tržišnim problemima koji nas sve zajedno muče. Imamo puno izazova koji nam nameću porezne i druge politike. Zbog Hrvatskih šuma često smo bili na gubitku i gubili ljude, bili prisiljeni raditi od danas do sutra. To više ne želimo ponavljati. Drvna industrija je jedini jamac opstanka naših ruralnih krajeva. Zato se moramo izdignuti iznad pojedinačnih interesa jer nemamo drugog izbora nego se zajedno boriti. Posebno mjesto imat će mikro i mala poduzeća koja se ne mogu sama izboriti za svoje interese. Moramo se proizvodno povezivati, od primarne do finalne proizvodnje, otvarati nova tržišta i tu moramo biti koordinirani. Mi smo strateška industrija što se mora jasno i glasno reći Vladi”, istaknuo je Smiljanić, dodavši kako su novi potencijali za branšu na azijskom tržištu i požalivši se na nelojlanu konkurenciju iz izvoza. “Nadam se da ubuduće nećemo morati pričati o sirovini, da će taj problem riješiti nadležno ministarstvo, a da ćemo se mi poduzetnici moći fokusirati isključivo na posao”, zaključio je Smiljanić.

Bit će nam onako kako si sami napravimo

Predsjednik na odlasku Ivić Pašalić oštro se osvrnuo na turbulentno razdoblje u branši u zadnjih godinu dana. Prozvao je Hrvatske šume za “faraonski model upravljanja u ko-

jem je njihov predsjednik sve vodio i diktirao drugima koliko će sirovine dobiti pri čemu su se zanemarivale male pilane”. “Rad našeg udruženja tada je potpuno zakazao, bilo je i kolega koji nisu šutjeli, ali su zbog toga bili kažnjeni. Ključna poruka izbora prije sedam mjeseci bila je da moramo aktivno sudjelovati u kreiranju politika, a ne samo pasivno promatrati. Moramo biti partneri, a ne sluge onima koji odlučuju i boriti se jer nam nitko neće ništa dati. Bit će nam onako kako si sami napravimo“, istaknuo je Pašalić, dodavši kako mu je bila velika čast predsjedavati Udruženjem. “Stalo mi je do vašeg povjerenja i trudio sam raditi najbolje što sam mogao”, zaključio je Pašalić. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković zahvalila je dosadašnjem predsjedniku Iviću Pašaliću koji je pridonio radu Udruženja i Komore te čestitala novoizabranom predsjedniku Udruženja Danielu Smiljaniću, istaknuvši da “svi zajedno u sljedećemu mandatu trebaju odgovoriti na mnoge izazove”.

Drvna industrija je jedini jamac opstanka naših ruralnih krajeva. Zato se moramo izdignuti iznad pojedinačnih interesa jer nemamo drugog izbora nego se zajedno boriti. Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 29

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Iduće godine strancima 7026 radnih dozvola

Ovom odlukom u određenoj mjeri izlazimo ususret poslodavcima, ali očekujemo i da se nezaposleni u Hrvatskoj zainteresiraju za neka od ovih očito deficitarnih zanimanja i radnih mjesta, rekao je Andrej Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a svojoj prošlotjednoj sjednici Vlada je usvojila odluku o kvoti zapošljavanja stranaca u 2017. godini. Prema toj odluci iduće će se godine strancima odobriti 7026 radnih dozvola, s time da će se produžiti 1800 već izdanih dozvola, dok je za novo zapošljavanje odobreno 5211 dozvola. U ukupnom je broju i 15 dozvola za sezonsko zapošljavanje i to uglavnom u poljoprivredi i šumarstvu. Inače prošle godine kvota je iznosila 3115 dozvola, dok su poslodavci za iduću godinu tražili više od 23.000 radnih dozvola za strane

Poslodavci su za iduću godinu tražili više od 23.000 radnih dozvola za strane radnike radnike. “Ovom odlukom u određenoj mjeri izlazimo ususret poslodavcima, ali očekujemo i da se nezaposleni u Hrvatskoj zainteresiraju za neka od ovih očito deficitarnih zanimanja i radnih mjesta”, rekao je premijer Andrej Plenković napomenuvši kako je kvota za 2016. gotovo u cijelosti iskorištena. Inače, predsjednik Vlade je rekao kako očekuje da će se do kraja godine iznaći novac za isplatu božićnica zaposlenicima državnih i javnih službi. “U fazi smo razgovora sa socijalnim partneri-

ma, sindikatima javnih i državnih službi. Očekujem nastavak tih razgovora u pozitivnom i konstruktivnom tonu”, rekao je Plenković te najavio sastanak u Vladi sa svim hrvatskim županima, odnosno Zajednicom hrvatskih županija, a bit će pozvani i predstavnici Udruge gradova te Udruge općina. Na tom sastanku bi se trebalo dogovoriti o temeljnim smjernicama suradnje.

Novo zaduženje Hrvatskih cesta

Vlada je razmotrila i godišnje izvješće o radu Ureda za sprečavanje pranja novca za 2015. godinu. Te je godine Ured imao 464 otvorena predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma. “Analizirano je više od 8000 transakcija s više od 1200 sudionika, a radilo se o ukupnom iznosu od 3,6 milijardi kuna. Od toga je na daljnje postupanje nadležnim institucijama odnosno MUPu, DORH-u, Poreznoj i Carinskoj upravi upućeno 270 slučajeva zbog sumnje u pranje novca, a 10 zbog sumnje u finan-

30 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

ciranje terorizma”, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić. Vlada je dala odobrenje i jamstvo za zaduženje Hrvatskih cesta kod više banaka za investicijske projekte i podmirenje kreditnih obveza u ukupnom iznosu od 80 milijuna eura. Kredit ima rok otplate od 10 godina uz tri godine počeka, a davatelji kredita su Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Societe Generale-Splitska banka i Zagrebačka banka. Sredstva će se koristiti za financiranje građenja i održavanja državnih cesta u iznosu od 74,4 milijuna kuna te za podmirenje kreditnih obveza u ovoj godini u iznosu od 525,5 milijuna kuna. “Ukupno u 2017. godini Hrvatskim cestama na naplatu dospijeva 228,7 milijuna eura glavnice kredita te 51,8 milijuna eura kamata, od toga u prvom kvartalu 505,65 milijuna kuna odnosno oko 67,4 milijuna eura”, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

AKTUALNO Končar

Očekivana dobit 173 milijuna kuna Ove godine Končar je investirao 102 milijuna kuna od čega je vlastitim novcem financirao 60 posto tih ulaganja, dok je 40 posto svih investicija namijenjeno razvoju

ončar će ove godine ostvariti konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga od 2,8 milijardi kuna te konsolidiranu dobit prije oporezivanja od 173 milijuna kuna, istaknuo je prošlog tjedna na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. “Prihodi na domaćem tržištu procjenjuju se na 1,4 milijarde kuna, a isto toliko očekuje se s izvoznih tržišta što je osam posto bolje nego prošle godine. Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje je 50 posto”, dodao je Bago. Ove godine Končar je investirao 102 milijuna kuna od čega je vlastitim novcem financirao 60 posto tih ulaganja, dok je 40 posto svih investicija namijenjeno razvoju. “Iza nas je godina koja nije bila nimalo jednostavna. Končar dosta radi za javna poduzeća, a u ovoj godini formirane su dvije vlade što je za posljedicu

imalo previranja u tim poduzećima. No Končar je usprkos tome ostvario dobre rezultate”, ocijenio je Bago. Od značajnijih poslova ostvarenih ove godine Končar je isporučio prvi dizelskoelektrični niskopodni vlak HŽ Putničkom prijevozu, obavio je isporuku novih i revitalizaciju postojećih generatora u Švedskoj, Sloveniji, Norveškoj i Finskoj,

te isporuku ventilacijske opreme Brodogradilištu Uljanik. Stanje ugovorenih poslova na kraju ove godine procjenjuje se na 3,7 milijardi kuna ili sedam posto više nego početkom godine. U 2017. godini planira se dobit Končar Grupe prije oporezivanja od 220 milijuna kuna ili 28 posto više od procjene za ovu godinu. (K.S.)

Okusi svoj zavičaj

Domaći proizvodi na Lidlovim policama

ok za prijave na javni natječaj za Lidlov projekt Okusi svoj zavičaj, koji je ovaj trgovački lanac pokrenuo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, istekao je 15. prosinca. Riječ je projektu kojim Lidl domaćim proizvođačima voća i povrća želi omogućiti da svoje proizvode plasiraju na police Lidlovih trgovina u Hrvatskoj. Natječaj je trajao više od mjesec dana, prijaviti su se mogla obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ostali organizacij-

ski oblici poljoprivrednika te proizvođačke organizacije, a zaprimljeno je nekoliko stotina prijava. Podsjetimo, projekt, koji je pokrenut u studenome, nadogradnja je Lidlovog brenda Okusi zavičaja, javnosti predstavljenog 2013. godine, a kojim je obuhvaćeno oko 90 autohtonih proizvoda domaćih dobavljača. Imajući u vidu da je proizvodnja hrane strateški interes svake države, Lidlova je želja projektom Okusi svoj zavičaj dodatno podržati poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji domaćeg i kvalitetnog

voća i povrća diljem Hrvatske, potaknuti konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te svojim kupcima omogućiti još veći odabir svakodnevno svježeg voća i povrća s hrvatskih polja. Lidlov stručni tim u sljedećim će mjesecima analizirati pristigle prijave te, sukladno pravilima natječaja, stupiti u kontakt s potencijalnim dobavljačima i s njima započeti inicijalne razgovore. Očekuje se da će Lidl proširiti svoju ponudu tim proizvodima sredinom 2017. godine. (B.O.)

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Transport i logistika Korak u novu eru

Ovo je utrka za hra i digitalno spretn Svjetsko tržište transporta i logistike vrijedno je 4,6 bilijuna dolara, procjenjuju u PwC-u. Tehnologija mijenja sve aspekte poslovanja poduzeća za transport i logistiku pa će digitalna spretnost postati preduvjet za uspjeh, ističe Andrew Tipping koji smatra da će pobjednici te utrke u transformaciji biti poduzeća koja najbolje razumiju i iskorištavaju nove tehnologije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G Pobjednici utrke u transformaciji bit će poduzeća koja najbolje razumiju i iskorištavaju niz novih tehnologija od analitike podataka do automatizacije i platformskih rješenja. Oni koji to ne učine, naći će se na gubitničkoj strani i riskiraju da padnu u zaborav. Andrew Tipping, Strategy&

lobalni sektor transporta i logistike suočen je s preobrazbom u vrijeme promjena proizašlih iz načina na koji nove digitalne tehnologije, promjene u očekivanjima kupaca i suradnički poslovni modeli mijenjaju izgled tržišta. U PwC-ovom izvješću Shifting Patterns – the future of the logistics industry, digitalne tehnologije, analitika podataka i platformske tehnologije ističu se kao sredstva kojima se pojednostavljuje put za nove tržišne sudionike, nove poslovne modele i mogućnosti. Važno je istaknuti kako globalno tržište transporta i logistike obuhvaća sektor teretnog prometa, uključujući otpremu, kurirske i ekspresne službe (paketi), ugovornu logistiku, transport rasutog tereta, skladištenje te cestovni, željeznički i zračni teretni promet. Također, obuhvaća niz pomoćnih usluga, što uključuje aktivnosti u opskrbnom lancu. Istraživanje PwC-a ukazuje na to da 90 posto poduzeća za transport i logistiku smatra da su podaci i analitika ključni pokretači preobrazbe sektora u idućih pet godina. Ipak, 50 posto priznaje da je nedostatak digitalne kulture najveći izazov s kojim su suočene njihove organizacije. Unatoč očitim nedostacima, ovaj sektor je iznimno privlačan ulagačima. Od 2011. otprilike 160 milijuna dolara, od čega je 150 milijuna privatni kapital, uloženo je samo u digitalnu logistiku.

Skladišno poslovanje

Vedran Hirtz, direktor i vlasnik Integraloga, kaže nam kako nove tehnologije svakako značajno olakšavaju logistički posao. “Što se tiče komunikacija, tu posebice možemo istaknuti brzinu protoka informacija, te količinu istih, koje su sve veće u sve kraćoj jedinici vremena.

32 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Dakle, primjenom novih tehnologija taj se proces značajno ubrzao”, ističe Hirtz. Pod relativno nove tehnologije koje također olakšavaju logistički posao možemo svrstati i posebne softvere za vođenje skladišnog poslovanja – WMS-ove (Warehouse Management System) koji značajno pridonose logističkom poslovanju, koje je njihovom primjenom u procesima skladištenja opet pridonijelo ubrzanju, ali i preciznosti samih procesa. “Po pitanju logistike i novih tehnologija ustvari možemo reći da su uzročno-posljedično jako vezane,

Čak 90 posto poduzeća za transport i logistiku smatra da su podaci i analitika ključni pokretači preobrazbe sektora da ‘guraju’ jedna drugu prema naprijed, a sve u cilju većeg zadovoljstva krajnjeg potrošača, koji svoj željeni proizvod želi dobiti čim prije – bilo na policu svoje trgovine u kojoj najčešće kupuje ili čak sve više i na svoj kućni prag”, objašnjava nam dodajući kako hrvatske tvrtke prate te trendove. “Neke više, neke manje, ali generalno su ih prinuđene pratiti, jer ako ih ne prate, počinju zaostajati za konkurencijom”, smatra direktor Intergraloga. Integralog u svojemu poslovanju koristi napredni WMS sustav (softver, ručni skeneri/

abre tne

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 33

AKTUALNO

Skladišta budućnosti bit će visoko automatizirana, sa samostalnim robotima koji će raditi sa

zaposlenicima. Kamioni će voziti samostalno – prvo na autocestama, a zatim i u gradovima. Svaka će se pošiljka moći pratiti u stvarnom vremenu, po čitavom svijetu. Andreas Pichler, Gebrüder Weiss

bar-kod čitači) koji se može integrirati sa softverom njegovih klijenata i koji omogućuje precizno praćenje i manipuliranje robe – od ulaza u skladište, smještaja iste na softverski odabrane regalne pozicije, pa sve do isporuke. “Zaprimljena roba sadrži urednu dokumentaciju sa svim relevantnim podacima vezanim za proizvod: lokaciju, optimalnu popunjenost, podatke o isporuci, karakteristike proizvoda. Rezultati su niži troškovi, manji broj pogrešaka pri komisioniranju robe, rast produktivnosti kao naš, ali i kao posredan benefit za našeg korisnika te učinkovitije upravljanje zalihama klijenta, dakle, izravan benefit za naše korisnike. Ovdje još moramo spomenuti da nam je Application Programming Interface-API, tj. vertikalno internet povezivanje s klijentima i dobavljačima, dodao, što se brzine i preciznosti tiče, još jednu novu dimenziju svakodnevnom poslovanju”, kaže Hirtz.

Utrka za hrabre

Andreas Pichler, voditelj informatičkog i administrativnog odjela te inovacija u tvrtki Gebrüder Weiss, kaže nam kako je logistika jedna od djelatnosti na koju snažno utječe digitalizacija. “Poslovni i privatni klijenti očekuju mogućnost narudžbe izravno, preko interneta, zatim internetsko praćenje svoje pošiljke i automatsko primanje elektroničkih faktura na kraju poslovne transakcije. Osim ovoga, pružatelj logistike kao treća strana, što je tvrtka Gebrüder Weiss, mora se izravno integrirati s partnerima i klijentima kroz elektroničku razmjenu podataka, kako bi mogla uspješno rukovati svakodnevnom količinom pošiljaka”, ističe on dodajući kako inovacije ovdje ne prestaju. “Skladišta budućnosti bit će visoko automatizirana, sa samostalnim robotima koji će raditi zajedno sa zaposlenicima. Kamioni će u budućnosti voziti samostalno – prvo na autocestama, a zatim i u gradovima. Proširena stvarnost zaposlenicima u skladištima pomoći će djelotvornijem preuzimanju klijentovih narudžbi, s manje pogrešaka. I svaka će se pošiljka moći pratiti u stvarnom vremenu, po čitavom svijetu”, objašnjava nam on. Mnoštvo ovih tehnologija, kao što je praćenje u stvarnom vremenu, internetski portali za naručivanje ili elektroničko fakturiranje već se upotrebljavaju i pomažu tvrtki Gebrüder Weiss u učinkovitijem radu. “Ostale tehnologije, kao što su automatsko mjerenje dimenzija pošiljaka ili samostalni roboti za skladišta, još se vrednuju, no upotrebljavat ćemo ih u bližoj budućnosti. Primjena novih tehnologija tvrtki Gebrüder Weiss donosi dvije glavne pogodnosti – omogućuje djelotvornije procese te uvođenje novih ili poboljšanih usluga i proizvoda. Prvo nam pomaže u smanjenju troškova i uštedi novca, a drugo u stvaranju dodatnih pri-

34 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

hoda. Tako da, općenito govoreći, uporaba ovih tehnologija donosi pogodnosti za naše klijente jednake onima koje imaju i naši zaposlenici”, ističe Pichler. Andrew Tipping iz Strategy& (konzultantski segment PwC-ove mreže) rekao je kako već to ukazuje da ulagači vide priliku za nove sudionike u destabiliziranju ustaljenih tržišnih igrača, ali i za velike povrate na tržištu vrijednom 4,6 bilijuna dolara. “Globalni sektor logistike u neku je ruku nepoznanica. Tehnologija mijenja sve aspekte poslovanja poduzeća za transport i logistiku pa će digitalna spretnost postati preduvjet za uspjeh. Pobjednici utrke u transformaciji bit će poduzeća koja najbolje razumiju i iskorištavaju niz novih tehnologija od analitike podataka do automatizacije i platformskih rješenja. Svi koji to ne učine naći će se na gubitničkoj strani i riskiraju da padnu u zaborav. Ovo je utrka za hrabre i digitalno spretne, a ulagači i tržište nagradit će pobjednike”, istaknuo je Tipping.

S kupaca na konkurente

PwC je utvrdio scenarije kojima se predviđaju četiri moguće budućnosti sektora logistike. U svakome od njih tehnologija igra ključnu ulogu, no ima drugačiji utjecaj na tržište. Prvi scenarij je zajedničko korištenje Phsyical Interneta - otvorenog globalnog logističkog sustava koji se zasniva na fizičkoj, digitalnoj i operativnoj povezanosti, a koji bi trebao zamijeniti postojeće logističke modele. Prema ovome scenariju, ustaljeni tržišni sudionici povećavaju učinkovitost putem suradnje i novih poslovnih modela kao što su mreže za dijeljenje. Rezultat istraživanja i suradnje povezanih

PwC je utvrdio scenarije kojima se predviđaju četiri moguće budućnosti sektora logistike s fizičkim internetom jesu zajednički standardi o veličini pošiljke te veća modalna i IT povezanost ustaljenih tržišnih sudionika. Sljedeći scenarij je onaj u kojem novi sudionici mijenjaju okruženje. Prema njemu, novi sudionici uzet će dio tržišnog udjela ustaljenih tržišnih sudionika upotrebom novih poslovnih modela koji se temelje na novim tehnologijama kao što su blockchain i analitika podataka, pri čemu će samo jedan do dvoje replicirati tehnologiju koja je stvorila maloprodajne divove kao što je Amazon. Dostava krajnjem primatelju

fragmentira se zbog suradnje ustaljenih tržišnih sudionika s novim tržišnim sudionicima i rješenja za grupnu dostavu (crowd delivery). Prema trećem scenariju (složena konkurencija), velika maloprodajna poduzeća postaju novi tržišni sudionici širenjem postojeće

Kultura inovacije može se stvoriti na razini poduzeća samo kad proizlazi iz vrha tvrtke logističke ponude izvan svojih potreba, tj. prebacuju se s kupaca na konkurente kupnjom malih logističkih operatera kako bi iskoristili duboko poznavanje maloprodaje, nekadašnje tehnološke dobavljače i usredotočenost na kupce za optimizaciju opskrbnih lanaca. U četvrtom scenariju ističe se kako je bitan doseg. Naime, ustaljeni tržišni sudionici moderniziraju poslovanje upotrebom novih tehnologija i financiranjem tehnoloških promjena u suradnji s partnerima s investicijskim kapitalom i pomoću tehnološkog, a ne logističkog kadra. Veliki igrači ulaze u sinergijska spajanja radi povećavanja geografske i višemodalne pokrivenosti.

Stalna usredotočenost

PwC-ovo izvješće ukazuje na to da će promjene u načinu upravljanja, kulturi i stavovima

biti jednako važne kao i tehnologija koja će biti ključni pokretač promjena u sektoru. Autori su istaknuli ono što oni zovu “pet ključnih aktivnosti nekonvencionalnog vodstva” i pritom rekli da će se, neovisno o segmentu sektora u kojem posluju, poduzeća za transport i logistiku morati posvetiti jednom identitetu i usredotočiti samo na tržišta na kojima vjeruju da imaju više nego dobre šanse da uspiju. Iako je digitalna spretnost ključan element uspjeha, u izvješću se ističe i potreba za stalnom usredotočenošću na troškovnu učinkovitost, produktivnost imovine i inovacije. No prilagodba i primjena toga u svim dijelovima poduzeća bit će ključna za prenošenje strategije u svakodnevno poslovanje. Kultura inovacije, fleksibilnosti i stalnih izazova može se stvoriti na razini cijelog poduzeća samo kada takva atmosfera proizlazi iz vrha tvrtke. Naposljetku, s obzirom na nadolazeće promjene, tvrtke moraju predvidjeti kako će razvijati svoje sposobnosti. Pobjednici će razviti usluge i rješenja koja će neprekidno poticati potražnju. Kako bi to postigla, poduzeća za transport i logistiku moraju uspostaviti snažne odnose s ključnim kupcima, slušati i predviđati stanje na tržištu te aktivno oblikovati budućnost. Tipping je napomenuo da su temelj za konkurentsku prednost u sektoru logistike suštinske promjene i udaljavanje poduzeća od starih praksi. “Već ustaljena mreža mogla bi postati prepreka umjesto prednost s obzirom na to da će nove tehnologije promijeniti troškovni model u sektoru i dovesti u pitanje postojeće poslovne modele”, zaključio je.

oko mil USD

160

uloženo u digitalnu logistiku globalno od 2011.

od toga mil USD

150

je privatni kapital

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 35

PV ANALIZA Inovacije i budućnost pivarstva

Ma kakvi proteini, hoću pivo

Posvuda niču teretane i ljudi sve više paze kakvu hranu i piće unose u tijelo. Prije svega žele prirodne stvari, bez puno prerade. Upravo tu pivovare mogu preuzeti značajnu ulogu jer se pivo radi od prirodnih sastojaka i ako se reducira alkohol, može zamijeniti bilo koji sportski napitak kojim se nadoknađuju elektroliti, ističe predsjednica Uprave Carlsberg Croatije Helle M. Petersen piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

2,4 mlrd kn prihod poduzetnika u proizvodnji piva u 2015.

323,6milkn iskazani lanjski pozitivan konsolidirani financijski rezultat

9000 kn

prosječna obračunata plaća u proizvodnji piva u 2015.

rendovi na globalnom tržištu piva jasno pokazuju da sve više udjela osvajaju craft piva i piva iz premium segmenta, potražnju i dalje u najvećoj mjeri pokreću tržišta zemalja u razvoju, a nastavlja se i konsolidacija među najvećim svjetskim pivarima. Sudeći po razmišljanjima vodećih ljudi domaće pivske industrije, i hrvatsko tržište u velikoj mjeri ide istim koracima, ali ipak ima i svoje specifičnosti koje su na nedavnoj HoReCa konferenciji u Opatiji adresirali čelnici triju kompanija koje vedre i oblače domaćom pivskom scenom. Predsjednica Uprave Carlsberg Croatije Helle M. Petersen, član Uprave Zagrebačke pivovare Miroslav Holjevac te predsjednik Uprave Heinekena Boris Miloushev naglasili su kako je protekla poslovna godina polučila jako dobre rezultate, a optimistični su i kad je riječ o idućoj sezoni. Da uistinu mogu biti zadovoljni, pokazuju i brojke.

Oporavak nakon recesije

Naime, prema podacima Financijske agencije, ukupni prihod poduzetnika u proizvodnji piva ostvaren u 2015. godini iznosio je 2,4 milijarde kuna, što je povećanje od 7,7 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U 2015. godini poduzetnici u toj djelatnosti iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 323,6 milijuna kuna, što je 8,2 posto više nego u 2014., kada je iznosio 299,1 milijun kuna. Najveći ukupni prihod iskazala je Zagrebačka pivova-

36 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

ra - 993,5 milijuna kuna, dok je Heineken Hrvatska na drugom mjestu s prihodom od 682,9 milijuna kuna. Na trećem je mjestu Carlsberg Croatia s ukupnim prihodom od 332,3 milijuna kuna, četvrta je Agrolaguna sa 110 milijuna kuna, dok je peto Prvo hrvatsko pivo 1664, s prihodom od 87,4 milijuna kuna.

Nakon nekoliko godina recesijskog pada industrija se vraća rastu, paralelno s oporavkom ekonomije, smatra Miloushev Miloushev je objasnio kako se nakon nekoliko godina recesijskog pada industrija vraća rastu, paralelno s oporavkom ekonomije. S njim se slaže i Holjevac koji dodaje kako je solidne rezultate dodatno pojačalo Europsko nogometno prvenstvo za vrijeme kojeg je konzumacija piva bila pojačana. Ali iako je domaće tržište prošle godine zabilježilo rast neto dobiti od 5,5 posto (sa 326,4 na 344,2 milijuna kuna), od

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 37

PV ANALIZA takvi gosti žele nova iskustva i ne žale potrošiti novac na njih. Raduje me rast broja turista u Hrvatskoj, ali mislim da smo malo prelijeni u proučavanju njihovih navika. Treba ih navesti da više troše u Hrvatskoj, a ne na drugim tržištima na koja putuju, a za to je neophodna kvalitetna ponuda, naročito gastronomska, jer njima nije žao potrošiti novac na dobro usklađenu hranu i piće”, kazala je Helle M. Petersen. Da nešto piva iz domaće proizvodnje ipak odlazi na strana tržišta, pokazuju prošlogodišnji rezultati prema kojima je izvoz lani iznosio 303,7 milijuna kuna, što je povećanje za 12,4 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz povećan 2,4 posto, na 290,6 milijuna kuna. Valja istaknuti i to kako je prošle godine industrija piva zapošljavala preko 1600 radnika.

Jaka konkurencija na domaćoj sceni

Pivari, ako žele očuvati profitabilnost, moraju diverzificirati gamu proizvoda i ponudu u određenim segmentima. Najbolja prilika za to je u rastu konzumacije craft piva, što je indikator spremnosti klijenata da više potroše i na premium pivo iz industrijske proizvodnje. Boris Miloushev, predsjednik Uprave Heinekena

ukupnog broja domaćih kompanija s dobiti je poslovalo njih 16, dok su 23 bili gubitaši. Doduše, za razliku od 2014., kada im je gubitak iznosio 27,3 milijuna kuna, lanjske je godine on smanjen za 24,4 posto, na 20,6 milijuna kuna.

Visoki troškovi izvoza

Na ruku je pivarima išla i odlična turistička sezona, a upravo je turizam faktor koji naše tržište čini pomalo neobičnim jer preko turista ostvarujemo svojevrstan izvoz vlastitog piva, bez suočavanja s troškovima koje sa sobom nosi konvencionalna izvozna logistika. “Pivo kao domaći proizvod je jako teško izvoziti zbog visokih troškova. Doduše, domaće brendove vani pije naša dijaspora, prvenstveno zbog domoljublja jer tako održavaju barem nekakav kontakt s domovinom. Zato mi svoje proizvode izvozimo samo na tržišta gdje je broj naših iseljenika velik, inače nam takvo poslovanje ne bi bilo isplativo. Zapravo, naš izvoz praktički ide kroz turizam i to nam uvelike pomaže”, objasnio je Holjevac, dodajući kako se u zadnjih nekoliko godina i Zagreb sve više profilira kao turistička destinacija, stoga i tu traže prilike. Helle M. Petersen također naglašava kako hrvatsko tržište treba gledati kroz prizmu domaćih kupaca i turista. “Turisti su danas puno zahtjevniji nego prije 10 godina i treba im pružiti novu uslugu da ih se osvoji”, poručila je Helle M. Petersen koja je dugo radila na azijskom tržištu pa se detaljnije osvrnula na goste iz tih krajeva koji imaju dobru platnu moć i zainteresirani su za puno više od pukog kupanja i sunčanja. Kao primjer je navela Korejce o kojima domaći poduzetnici vrlo malo znaju, a njihovi turisti srednje klase na svojim putovanjima imaju budžete koji se u prosjeku kreću oko 100.000 kuna. “Iz iskustva znam da

38 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Kad je riječ o konsolidaciji tržišta, razmišljanja naših sugovornika se donekle razilaze. Miloushev smatra kako okrupnjavanje tržišta neće toliko pogoditi Europu jer je to razvijeno tržište, a slično je i na domaćoj sceni gdje je, po njegovim riječima, konkurencija već vrlo jaka. Holjevac pak smatra kako okrupnjavanjem i globalizacijom zagrebačka pivovara na lokalnoj razini dobiva znanja i tehnologije koje im omogućavaju da budu konkurentniji. “Jako je bitno biti dio velike korporacije jer unutar njih kruži bogato znanje. Kao dio takvog sustava i mi možemo hrvatskim potrošačima pružiti neke mogućnosti koje samostalno ne bismo mogli”, izjavio je Holjevac. Helle M. Petersen upozorava kako će se okrupnjavanje nastaviti jer pivarska branša nema velike marže. “Trend koji vidimo globalno će se svakako nastaviti. Vidimo da veliki brendovi kupuju craft pivovare i tako ulaze i u taj segment, što jasno pokazuje da će se nastaviti konsolidacija”, naglasila je, uz napomenu kako etablirani igrači na europskom i hrvatskom tržištu moraju paziti na nove, ambiciozne kompanije iz Azije koje bi se mogle zainteresirati za otimanje dijela tržišnog kolača na vanjskim tržištima, iako im je domaći potencijal još uvijek zadovoljavajući. Zanimljivo je da je prosječna mjesečna obračunata neto plaća u djelatnosti proizvodnje piva u Hrvatskoj prošle godine iznosila 9000 kuna, što je 5,4 posto više u odnosu na 2014., te skoro 80 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika. Primjerice, prosječna neto plaća u Zagrebačkoj pivovari, gdje radi 540 zaposlenih, 2015. je iznosila 12.198 kuna, a u Heinekenu 11.225 kuna. Na pitanje trebaju li se s takvim plaćama bojati gubitka kvalitetne radne snage zbog iseljavanja i koliko ih općenito zabrinjavaju negativni demografski trendovi, predstavnici naših vodećih kompa-

nija odgovaraju kako nisu previše zabrinuti. “Mi dajemo zaista vrhunske plaće i zato smo prepoznati i cijenjeni kao poslodavci. Kako smo dio velike korporacije, nije nam problem platiti i privući kadrove, a puno radimo i na tome da ih uzmemo već s fakulteta”, kazao je Holjevac. Vrlo slično rezonira i Miloushev. “Kadrove privlačimo globalnim programima u sklopu korporacije, ali i lokalno radimo na privlačenju i obrazovanju svojih zaposlenika. Unatoč iseljavanju još uvijek ima kvalitetnog kadra, a prema našem iskustvu, ljudi su spremni i vratiti se izvana ako im date pravu priliku”, naglasio je. “Hrvati se iseljavaju i to jest veliki problem u privlačenju radnika jer se

Jako je bitno biti dio velike korporacije jer unutar njih kruži bogato znanje, ističe Holjevac populacija polarizira, na stare i mlade, sjever i jug, bogate krajeve i siromašne, a to nikako nije dobro. Moramo biti svjesni da nije sve u plaći, već i u razvoju radnika. Prema mom iskustvu, mladi Hrvati se žele razvijati i učiti i tu im mi kao industrija možemo ponuditi da postanu menadžeri budućnosti”, istaknula je Helle M. Petersen koju veseli činjenica da hrvatski potrošači dobro prihvaćaju inovacije, odnosno da su vrlo otvoreni za isprobavanje novih, drugačijih vrsta piva.

može zamijeniti bilo koji sportski napitak kojim se nadoknađuju elektroliti. Mislim da će se u sklopu takvih kretanja ubuduće definitivno povećati konzumacija piva s manjim udjelom alkohola. Također će se razvijati i tržište piva s niskim udjelom ugljikohidrata”, predviđa ona, a na tragu njenih razmišljanja je i Holjevac koji dodaje kako pivo uistinu jest potpuno prirodan proizvod, usto i bogat vitaminom B. Miloushev je poručio da pivari, ako žele očuvati profitabilnost, moraju diverzificirati gamu proizvoda i ponudu u određenim segmentima. Najbolju priliku za to vidi u rastu konzumacije craft piva, što smatra indikatorom spremnosti klijenata da više potroše i na premium pivo iz industrijske proizvodnje. “Naravno, sve ovisi o potrošačkoj moći kupca, ali mislim da generalno ima potencijala za razvoj nešto skupljih proizvoda s kojima dolazi viša kvaliteta”, istaknuo je, dodavši kako je Heineken s time na umu nedavno kupio jednu craft pivovaru u SAD-u. Naglasio je kako uzlet craft piva počiva na komodiziranju industrije koja slabo nudi kvalitetne proizvode i većinom se fokusira na jeftini mainstream. “Ljudi žele kvalitetu i to se jasno vidi na tržištu. Ako pogledate američko tržište na kojem cvate craft proizvodnja, vidjet ćete da oni imaju vrlo malo kvalitetnog industrijskog piva. S druge strane, u Belgiji baš i nema nekog značajnog porasta konzumacije crafta jer je to tržište koje je već tradicionalno bogato premium pivom”, kazao je Miloushev. Helle M. Petersen je dodala kako sličnoj situaciji svjedočimo i u Hrvatskoj, objasnivši kako se segment diskonta smanjuje te da su kupci sve spremniji posegnuti dublje u džep za premium proizvode. “Nadam se da ćemo to kao industrija iskoristiti, više se fokusirati na premium pivo i tako si podići marže”, zaključila je ona.

Domaće brendove vani pije naša dijaspora, prvenstveno zbog domoljublja jer tako održavaju barem nekakav kontakt s domovinom. Zato mi svoje proizvode izvozimo samo na tržišta gdje je broj naših iseljenika velik, inače nam takvo poslovanje ne bi bilo isplativo. Miroslav Holjevac, član Uprave Zagrebačke pivovare

Skuplji proizvodi, bolja kvaliteta

Upravo u inovacijama vidi i budućnost cijele branše, prvenstveno kroz razvoj ponude piva u segmentu sportskih napitaka. Naravno, pritom se ne podrazumijeva samo pivo s dečkima nakon partije hakla, već razvoj cijele game specijaliziranih proizvoda koji ciljaju na iskorištavanje prevladavajućeg trenda brige kupaca o vlastitom zdravlju i izgledu. Iako na prvu zvuči kontradiktorno povezivati alkohol sa zdravljem, Helle M. Petersen nam je pobliže objasnila o čemu se konkretno radi. “Već svjedočimo tom sveprisutnom globalnom zdravstvenom trendu koji se javlja i lokalno. Posvuda niču teretane i ljudi sve više paze kakvu hranu i piće unose u tijelo. Prije svega žele prirodne stvari, bez puno prerade. Upravo tu pivovare mogu preuzeti značajnu ulogu jer se pivo radi od prirodnih sastojaka i ako se reducira alkohol, 19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 39

AKTUALNO HUP skor

Uz poreznu treba provesti i druge reforme Poduzetnici su opće stanje u gospodarstvu ocijenili prosječnom ocjenom 2,46. HUP skor je porastao za jedan bod, no još uvijek zaostajemo za Rumunjskom, Bugarskom, Slovenijom i Estonijom, dok nam je Litva nedostižna piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Vlada je u mandat ušla poreznom reformom, no kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako ni jedna reforma ne donosi bitne promjene. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

ptimizam poduzetnika raste, no istodobno Vlada treba iskoristiti aktualne povoljne okolnosti za provođenje širih reformi i mjera koje će osigurati održivost i veće stope gospodarskog rasta, rečeno je na tradicionalnom predblagdanskom okupljanju članova Hrvatske udruge poslodavaca prošloga tjedna. Na skupu je predstavljen i HUP skor i istraživanje o gospodarskim očekivanjima članova udruge. Rast BDP-a osam kvartala zaredom s pravom unosi optimizam i među poslodavce i među građane, no poduzetnici su i dalje oprezni jer sljedeća godina donosi brojne izazove na koje Vlada tek treba ponuditi prave odgovore, kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja. “Vladinu najavu rasta BDP-a iznad tri posto za sljedeću godinu pozdravljamo, ali nas brine to što se ona dobrim dijelom temelji na očekivanom rastu potrošnje. Ne možemo biti zadovoljni time što se već s prvim slabim rastom odustaje od snažnije fiskalne konsolidacije kroz smanjivanje proračunskih rashoda. Oni će, nažalost, opet rasti”, upozorava Gordana Deranja, te dodaje kako još niz

problema koji postoje već dvadesetak godina stoji i čeka da se netko prihvati njihovog rješavanja. “Ako želimo napredovati i maknuti se s ekonomskog dna Europske unije, onda probleme treba rješavati, a ne i dalje od njih okretati glavu. Vlada je u mandat ušla poreznom reformom, no kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako ni jedna reforma ne donosi bitne promjene. Dosadašnje vlade reformama se nisu htjele baviti već su tražile i birale neki lakši put. Zato smo tu gdje jesmo”, zaključila je Gordana Deranja.

Skor za bod bolji

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je nove rezultate HUP skora. Prema njima je Hrvatska svoju poziciju u odnosu na druge tranzicijske zemlje, članice Europske unije, poboljšala za samo jedan jedini bod. Hrvatski je skor 34 od mogućih 100. Istodobno rumunjski je 50, bugarski 51, slovenski 59, estonski 68, a onaj Litve čak 69. “Takvim rezultatom nitko ne može biti zadovoljan. On najbolje pokazuje kako nas sadašnji rast ne smije zavarati. Mi smo

Projekt EBRD-a

Povezivanje poduzetnika i mladih Poduzetnicima su predstavljeni i prvi rezultati zajedničkog projekta Europske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske udruge poslodavaca. Inicijativa privatnog sektora za mlade je projekt kojim se povezuju institucije visokog obrazovanja i tvrtke kako bi se mladima tijekom studija omogućilo odrađivanje prakse i stjecanje praktičnih znanja i vještina koje im

povećavaju izglede za zapošljavanje. U projekt koji je počeo u listopadu uključila se već 21 obrazovna institucija te 110 tvrtki. Zahvaljujući velikom odazivu tvrtki već je osigurano više od 500 mjesta za studentsku praksu, a očekuje se da će taj broj biti još i veći jer su prijave za tvrtke koje se

40 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

žele uključiti u projekt još uvijek otvorene. Prve prakse počet će se odrađivati u veljači, a prije toga će biti organizirane edukacije za mentore kako bi se osigurala visoka razina korisnosti praksi i za studente i za poslodavce kroz implementaciju najboljih europskih iskustava.

Sporazum HOK-a i Hrvatskih izvoznika

Zajedništvom do povećanja izvoza

još jako daleko od zone sigurnosti i stabilnog, snažnijeg rasta kakav trebamo i kakav bismo željeli. Prave temelje za takav rast tek trebamo postaviti, a za to je potrebno mijenjati sadašnje stanje – kombinacijom manjih i većih reformi. Bez njih naša će se stagnacija i nazadovanje u odnosu na druge zemlje nastaviti”, upozorio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Gospodarsko stanje - dovoljan

Poslodavci su predstavili i rezultate istraživanja provedenog među članovima HUP-a o ocjeni gospodarskog stanja u 2016. te očekivanjima za 2017.

Najoptimističniji su poduzetnici u proizvodnom sektoru i poslovnim uslugama, trgovini i turizmu

Sporazumom o suradnji gospodarskih udruženja koji su potpisali Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatski izvoznici (HIZ) dogovorena je programska suradnja na područjima od zajedničkog interesa. Sklopljeno partnerstvo bi se trebalo temeljiti na zajedničkim inicijativama i međusobnom obavještavanju o aktivnostima koje pridonose unapređenju poslovnog okruženja za domaće poduzetnike, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. “Kažu da mudar čovjek uči iz onog što ga okružuje, pa smo tako i mi za partnere uzeli izvoznike koji imaju puno utakmica u nogama. Njihovo iskustvo u osvajanju novih tržišta i borbi s birokracijom poslužit će našim članovima, obrtnicima, da uče od onih koji su preboljeli dječje bolesti”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, dodavši kako vjeruje da će se vremenom izgraditi čvrsto partnerstvo koje će omogućiti povećanje hrvatskog izvoza.“Sprega ovakvih dviju grupa je prirodna

budući da izvoznici sve češće dolaze u poziciju da pri javljanju na natječaje i sklapanju ugovora moraju nominirati verificirane dobavljače. Ovim partnerstvom ćemo doći u poziciju da lakše i jednostavnije zadovoljimo te naše potrebe”, objasnio je Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, dodavši kako su izvoznici najžilaviji dio hrvatskog gospodarstva. “Kako se Hrvatska sve više povezuje s EU-om, tako se sve više traže usluge koje naši obrtnici mogu obavljati. To su temeljni razlozi zbog kojih želimo da ova suradnja bude još dublja i konkretnija nego što je bila do sada”, poručio je Bago. Kako bi se olakšala komunikacija među članovima i zaštitili zajednički interesi, HOK i HIZ će preko službenih internetskih stranica objavljivati novosti o partnerstvu, a kad god bude bilo potrebno, zajednički će nastupati prema nadležnim državnim institucijama. Dodatno povezivanje planiraju i preko stručnih radionica te edukacija. (M.S.)

Opće stanje u gospodarstvu u ovoj je godini među članovima HUP-a ocijenjeno prosječnom ocjenom od 2,46 na skali od 1 do 5 što je najbolja ocjena općeg gospodarskog stanja u pet godina, od kada se provodi istraživanje. Najveći dio sugovornika, njih 47,1 posto, gospodarsko stanje u ovoj godini ocjenjuje kao “osrednje”. Što se tiče očekivanja za 2017., visokih 64 posto ispitanika kazalo je da očekuje malo bolje gospodarsko stanje u odnosu na ovu godinu. Najoptimističniji su poduzetnici u proizvodnom sektoru i poslovnim uslugama, trgovini i turizmu, među srednjim i većim poduzetnicima, te u dvije regije: sjevernojadranskoj i sjeverozapadnoj. 19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 41

Priča s razlogom Vodimo vas u pogone Haix obuće u Maloj Subot

Kinezi kupuju obuć Ovo međimursko gospodarsko čudo okrenulo je sva ekonomska pravila naglavce. Svoju obuću izvoze (da, dobro ste pročitali) u Kinu, te u još 75 zemalja diljem svijeta piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U Hrvatsku su investirali više od 30 milijuna eura, a uskoro im stižu i novi strojevi vrijedni više od dva milijuna eura

ada smo ušli u pogone Haix obuće u Maloj Subotici pokraj Čakovca, ostali smo pomalo zatečeni jer na takve prizore u Hrvatskoj, nažalost, nismo navikli. U modernim zgradama na nekoliko desetaka tisuća kvadrata pruža se prava pravcata tvornička proizvodnja obuće kakvu smo do sada mogli vidjeti samo na videosnimkama iz nekih dalekih azijskih zemalja poput Kine. Još smo se više iznenadili kad smo čuli da je ovo međimursko gospodarsko čudo okrenulo sva ekonomska pravila naglavce i da svoju obuću izvoze baš u Kinu. Da, dobro ste pročitali, Kinezi kupuju obuću “Made in Croatia”. I ne samo Kinezi, naime, Haix svoju funkcionalnu obuću prodaje u preko 75 zemalja diljem svijeta. “Kineskim vatrogascima smo do sada prodali više od 20.000 pari naših čizama i to vam je najbolji dokaz da se može raditi i drugačije od uobičajenog”, objašnjava nam Markus Lins, prokurist Haix obuće, dok nam pun entuzijazma pokazuje i pomno elaborira svaki dio proizvodnog procesa. “Proizvodnja teče punom parom i sva obuća koju trenutačno izrađujemo u pogonima bit će prodana do sredine veljače. Dakle, stanje s narudžbama je doista sjajno”, zadovoljno ističe Lins, dok se mi na prvu čudimo otkud sve to baš kod nas, u Hrvatskoj, u Međimurju.

“Strojeve možete kupiti i montirati bilo gdje u svijetu, ali radnici su ti koji na kraju nose proizvodnju i tvornicu na svojim leđima i ako oni nisu kvalitetni, cijela priča pada u vodu”, spremno odgovara Lins, dodajući kako u Haixu jednostavno žele proizvoditi najbolje cipele na svijetu, a to uz inovativnost, tehnološki dotjeranu proizvodnju i kompetitivne cijene, zahtijeva i vrlo stručnu radnu snagu.

Dobra ideja: raditi na odmoru

No, krenimo od početka. Sve je počelo 1948. godine kad je Xaver Haimerl osnovao obiteljsku tvrtku 42 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

tici

ću Made in Croatia vatrogasce diljem Njemačke, ali Ewald tu nije namjeravao stati pa je sustavno provodio poprilično osebujnu marketinšku kampanju. Naime, godišnje odmore s obitelji planirao je u destinacijama gdje bi on, dok se žena i djeca odmaraju, prezentirao svoje proizvode vatrogasnim službama. Da mu je ideja bila dobra, pokazuju brojke: Haix je prošle godine u svoja dva proizvodna pogona, u Njemačkoj i Hrvatskoj, proizveo više od milijun pari cipela, zapošljavaju 1100 djelatnika, a ove godine su dosegli promet od 100 milijuna eura. U Hrvatskoj je Haixova avantura počela 2005. godine, par godina nakon što je kompanija otvorila distributivni centar u SAD-u (Lexington). Velika potražnja ponukala ih je da uz njemačke pogone razmisle o otvaranju nove tvornice i odmah u startu su odlučili da će je graditi na području Europe. U Međimurje ih je privukla školovana radna snaga budući da je taj kraj nekad imao razvijenu obućarsku industriju. “Mi proizvodimo obuću vrlo visoke kvalitete, a tu školovani radnici igraju ogromnu ulogu. U ovom kraju su za vrijeme Jugoslavije brojne velike tvrtke proizvodile tekstil, kožu i obuću pa smo imali dovoljno stručnih zaposlenika i potrebnu popratnu infrastrukturu koja nam je olakšala pokretanje posla. Važno nam je bilo i to što smo samo 600 kilometara udaljeni od naše središnjice u Mainburgu pa s lakoćom možemo slati radnike na dvosmjerno usavršavanje”, naglašava Lins.

Estetika i funkcionalnost

za proizvodnju obuće koju je 1992. preuzeo njegov sin Ewald i u vrlo kratkom vremenu je razvio u respektabilnog svjetskog igrača na polju specijalizirane obuće. Ewald je radio kao vatrogasac, a kako nije bio zadovoljan nekvalitetnim gumenim čizmama koje su u to vrijeme bile dostupne na tržištu, odlučio je proizvodnju usmjeriti upravo na zadovoljavanje potreba službi poput vatrogasaca, policije i vojske. Budući da je iz osobnog iskustva znao kakva obuća treba biti za terenske potrebe, brzo je pogodio dobitni recept. Kožne čizme s gore-tex zaštitom od vlage vrlo su brzo osvajale

U ožujku ove godine proširili su se na tri hale ukupne površine 12.000 metara kvadratnih s kapacitetom proizvodnje od 10.000 pari obuće na dan (trenutačno izrađuju oko 5000 pari dnevno). U Hrvatsku su dosad investirali više od 30 milijuna eura, a uskoro im stižu i novi strojevi vrijedni više od dva milijuna eura. Zapošljavaju 782 radnika, imaju i 34 naučnika te apsolutno sve rade sami, od dizajna, razvoja, do konačne proizvodnje i distribucije. Svake godine nastoje izbaciti barem dva ili tri potpuno nova modela. “Najbitnija odlika naših cipela jest funkcionalnost, to nam je na prvom mjestu, ali ne zanemarujemo ni estetiku. Naša radna obuća nije dosadna i orijentirana samo na zaštitu, već je i udobna, lagana te oku ugodna”, ispričao nam je Lins, pokazujući na slikovit način kako testiraju vodonepropusnost. Cipelu doslovce naliju punu vode i stave u stroj za centrifugiranje, nakon nekoliko minuta vrtnje provjerava se je li vlaga negdje probila van i ako nije, obuća je spremna za prodaju. Tako se testira pet posto proizvodnje, slučajnim uzorkom. Rade i druge vrste testiranja o čemu svjedoče

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 43

Priča s razlogom sto dobavljača dolazi iz EU-a, a i svi ostali su iz Europe.

Korektnost bez premca

Haix je lani u svoja dva pogona, u Njemačkoj i Hrvatskoj, proizveo preko milijun pari cipela

A SAD MALO O NAMA...

1100 djelatnika radi za Haix u Njemačkoj i Hrvatskoj 100 mil € promet ove godine 782 radnika i 34 naučnika zapošljavaju u Hrvatskoj 5000 pari obuće proizvode dnevno

brojni certifikati koje posjeduju, no posebno se ponose BSCI certifikatom čiji su jedini nositelji u Hrvatskoj, a koji svjedoči da su društveno odgovorna kompanija koja vodi računa o svojim radnicima. Lins nam objašnjava kako ga nije lako dobiti i kako im svake dvije godine dolaze neovisni inspektori iz njemačkog TÜV instituta koji odvojeno razgovaraju s radnicima i provjeravaju kompletnu tvornicu i papirologiju prije nego izdaju potvrdu da je sve po BSCI standardu koji se zasniva na smjernicama Međunarodne organizacije rada. “Nama održivi razvoj nije samo floskula i mrtvo slovo na papiru, nastojimo maksimalno čuvati okoliš i zdravlje, kako radnika, tako i korisnika. Svaki dio naše obuće koji dolazi u kontakt s kožom pri proizvodnji i nošenju povezuje se ljepilima na bazi vode, bez jakih kemikalija. Cijeli pogon u Hrvatskoj hladimo podzemnim vodama koje nezagađene vraćamo u prirodu, samo tri mjeseca se grijemo na vanjske izvore energije, sva ostala toplina dolazi od naših strojeva, u toaletima koristimo kišnicu koju sakupljamo pokraj tvornice i uistinu vodimo računa da minimiziramo utjecaj na okolinu. Sve je to dokaz da smo u Hrvatsku došli kako bismo ostali i bili uspješni na dugi rok”, ističe Lins, dodajući kako tako visoke standarde traže i od svojih dobavljača koje vrlo pažljivo biraju. Pritom ne gledaju samo na cijenu, već rade dubinske provjere što je rezultiralo time da im 95 po-

44 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Uz impresivne strojeve, proizvodne linije i organizaciju, ono što najviše upada u oči je odnos kompanije prema radnicima. Kako smo u Hrvatskoj postali vrlo cinični po tom pitanju, pokušali smo naći rupu u Haixovom oklopu korektnosti, ali je nismo našli. Kroz priču s nekoliko radnika svi su nam zadovoljno pohvalili uvjete i vlasnike. A kako i ne bi, naime, sami se dogovaraju hoće li i kad odraditi uredno plaćene prekovremene sate, ako u svom dijelu proizvodnje uspiju inovirati i poboljšati procese, dobivaju za to premije koje se mogu popeti i preko iznosa same plaće, tvrtka im uplaćuje 50 posto doprinosa u treći mirovinski stup, svi imaju osiguranje od ozljeda koje ih pokriva 24 sata na dan, primaju regres i božićnice, pokriveni su im troškovi prijevoza i toplog obroka… Uglavnom, imaju sve beneficije o kojima kod nas prosječan zaposlenik u privatnom sektoru može samo sanjati, a kao da to nije dovoljno, tvrtka zna tu i tamo organizirati izlete na more za sve zaposlenike i njihovu djecu. Također im se nude besplatni kompjutorski tečajevi i učenje stranih jezika. Sve upute u tvornici napisane su na njemačkom i hrvatskom. “Tako nitko ne može reći da nije razumio što treba raditi”, šali se Lins i dodaje kako poseban naglasak stavljaju na mlade kadrove i njihovo školovanje. U Međimurju više od osam godina nije postojao smjer za obrazovanje obućara, a tek se na Haixov upit kod Ministarstva obrazovanja u nekoliko škola ponovno pokrenuo. Oni danas zapošljavaju praktički cijeli taj razred. Dolaze i mladi iz Njemačke na školovanje kod nas jer je tamo obućarska industrija odumrla još 80-ih godina prošlog stoljeća. “Želja nam je pokazati mlađim generacijama da sasvim pristojno mogu živjeti kao obućari. Iako mnogi od njih žele upisati neka atraktivnija zanimanja, s vremenom ih sve više i više pridobivamo u ovu struku i to nas veseli. Na početku ih provedemo kroz cijeli pogon da vidimo što im se čini najzanimljivijim pa ih onda tamo nastojimo uposliti jer ih je tako najlakše zadržati”, zaključuje Lins.

Vuk Sit i ovce na broju

Malu Suboticu smo napustili pomalo sjetni, ali i zadovoljni jer smo se uvjerili da je ipak moguće imati sitog vuka i ovce na broju. Da kompanija iz sektora koji se kod nas godinama prikazivao kao propali slučaj može biti globalno konkurentna i pošteno plaćati svoje radnike. Kamo sreće da Haixov model poprate i drugi strani ulagači, ali i domaći poduzetnici koji su, čini se, pomalo zaboravili da su radnici kamen temeljac svake kompanije i proizvodnje, a ne samo još jedna stavka u rubrici troškovi.

AKTUALNO Summit poduzetništva

Pravi partneri razgovaraju

Nedavno je usvojen novi Zakon o javnoj nabavi, učinjen je iskorak u pristupačnosti sredstava financiranja, a sad vam treba olakšati poslovanje generalno, rekla je poduzetnicima pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ummit poduzetništva, manifestaciju namijenjenu razmjeni mišljenja između gospodarstvenika i nadležnih institucija, otvorila je prošloga tjedna Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta. “Najteže je govoriti pred poduzetnicima jer ste vi sve ove priče već čuli i imate jasnu ideju što vam treba - a treba vam Vlada kao partner. Pravi partneri razgovaraju i ako ne mogu sve usuglasiti, barem iskreno kažu o čemu se mogu dogovoriti, a o čemu ne. Mi smo bili iskreni partner ovom projektu, ali smatram da nam je sad potreban novi iskorak. Znamo što vas gospodarstvenike muči i sad ostaje pitanje što ćemo u tom smislu napraviti”, poručila je Ana Mandac, dodavši kako vjeruje da se i u u praksi polako osjećaju naznake ekonomskog oporavka. “Usvojen je novi Zakon o javnoj nabavi, učinjen je iskorak u pristupačnosti sredstava financiranja, a sad vam treba olakšati poslovanje generalno. Mislim da je to bitnije od potpora i subvencija. Naravno, ne možemo

Dodijeljene nagrade

Poslovni uzleti u 2016. U sklopu Summita proglašeni su i pobjednici u pet kategorija najboljih poslovnih uzleta u 2016. godini. Nagradu za uzlet izvoza dobila je tvrtka Auro Domus, u kategoriji uzlet prihoda nagradom je ovjenčana tvrtka SensaOliva, laureat za uzlet dobiti je kompanija Eko-Flor Plus, Daira je dobitnik priznanja za uzlet zaposlenosti, a u kategoriji uzlet investicija nagrada je dodijeljena tvrtki Bovis. sve učiniti preko noći, ali radimo sve da vam kao institucija budemo partner bez fige u džepu. U sljedećoj godini ćemo i dalje raditi na smanjenju parafiskalnih nameta i vjerujem da ćete to svi osjetiti”, istaknula je Ana Mandac, rekavši i kako će država biti potpora svima koji se bore

na tržištu te da se nada da će se to dogodine vidjeti i na njihovim bilancama.

Zanemareno malo i srednje poduzetništvo

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, kazao je kako je malo i srednje poduzetništvo neopravdano zanemareno. “Vrlo često se priča o državnim i velikim kompanijama, a ja mislim da je vrijednost i budućnost Hrvatske u privatnom poduzetništvu, i to malom i srednjem. Naš problem je to što u 2016. još uvijek moramo pričati o temama i zadaćama koje su davno trebale biti odrađene”, naglasio je Jakelić. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika te organizator ovog summita, istaknuo je kako se ovim projektom slavi poduzetnički duh. “Iz naše perspektive, mali i srednji poduzetnici predstavljaju same temelje gospodarstva i ako im omogućimo dodatno stjecanje znanja i inovaciju, oni će u puno većem udjelu sudjelovati u kreiranju rasta BDP-a”, poručio je Šimatović.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO PP Orahovica otvorila tvornicu za preradu slatkovo

Ribe na optičkoj mreži

Nova tvornica vrijedna je 26 milijuna kuna. Ribnjaci su opremljeni najmodernijom tehnologijom, a cijela prerada prati se HACCP sustavom i ISO 22000 certifikatom, koji upravljaju kontrolom od ulaza sirovina do distribucije krajnjeg proizvoda piše Goran Gazdek

Cilj ulaganja je vratiti slatkovodno ribnjačarstvo na razine koje je imalo nekada kada je Hrvatska bila najveći proizvođač u regiji. Ulaganjem u najmoderniju tehnologiju želimo smanjiti cijenu proizvodnje, odnosno povećati konkurentnost. Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Uprave PP Orahovica

Čačincima, u Virovitičko-podravskoj županiji otvorena je Tvornica za preradu slatkovodne ribe PP Orahovica ukupne vrijednosti 26 milijuna kuna od kojih je 50 posto osigurano iz IPARD programa, a ostatak kreditnom linijom HBORa. S približno 1000 tona konzumne ribe i mlađa uzgojenih na 5000 hektara ribnjaka Grudnjak, Jasinje, Donji Miholjac, Pisarovina, Lipovljani i Kopačevo (Baranjski ribnjaci), PP Orahovica je najveći proizvođač slatkovodne ribe u Hrvatskoj. Od sredine 2010. godine pa do danas, u rekonstrukciju ribnjaka i razvoj ribnjačarstva uloženo je približno pet milijuna eura. Na matičnom ribnjaku Grudnjak površine 1024 hektara, detaljno su izmuljene i rekonstruirane sve ploče. Postavljena je najsuvremenija, potpuno automatizirana tehnologija koja omogućava električno napajanje na svim dijelovima ribnjaka i optička mreža kojom su svi ribnjaci povezani u jedinstveni sustav upravljanja automatskim hranjenjem. Ribnjaci su opremljeni najmodernijom tehnologijom, a cijela prerada prati se sustavom HACCP i certifikatom ISO 22000, koji upravljaju kontrolom od ulaza sirovina do distribucije krajnjeg proizvoda. “Cilj ulaganja je vratiti slatkovodno ribnjačarstvo na razine koje je imalo nekada kada je Hrvatska bila najveći proizvođač slatkovodne ribe u regiji. Ulaganjem u najmoderniju tehnologiju

46 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

uzgoja i tvornicu za preradu slatkovodne ribe želimo smanjiti cijenu proizvodnje, odnosno povećati konkurentnost”, kaže Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Uprave PP Orahovice. U PP Orahovici umjetnim se mriješćenjem ribe iskorištavaju i spajaju prednosti reprodukcijskih postupaka čime se pruža mogućnost za primjenu boljeg iskorištavanja ikre i mliječi, dosljedne realizacije oplemenjivačkih metoda, odnosno dobivanje potomstva od unaprijed odabranih matica i bitnog smanjenja gubitaka optimalizacijom uvjeta za inkubaciju oplođene ikre i početni uzgoj ličinaka ribe.

Ubrzan ciklus

Mrijestilište se nalazi na Baranjskim ribnjacima, a sastoji se od dva odvojena recirkulacijska sistema. Jedan se koristi za pripremu matica za mrijest, a drugi služi za inkubaciju ikre i podraštanje ličinki. Sofisticirana tehnologija smanjila je uzgojni proces s tri na dvije godine, spriječila rasipavanje hrane i smanjila pomor riba. Sustav u svakom trenutku ima podatke o parametrima vode (kisik, pH vrijednost, temperatura…) čime se omogućava praćenje razvoja ribe i osiguravaju optimalni uvjeti za njen razvoj. Upravo ti uvjeti omogućavaju normalan, brz i zdrav rast i razvoj orahovačkog šarana. Kvalitetna hrana kojom se hrane šarani osigurava viso-

dne ribe koproteinsku kakvoću mesa. U vlastitom mrijestilištu bira se za daljnji uzgoj samo najkvalitetnija autohtona mlađ šarana tradicionalno prisutnog na tim područjima. Šaran PP Orahovice zbog smanjenog udjela masti i prepoznatljivog laganog okusa mesa poznat je po svojoj kvaliteti i tražena je namirnica koja se koristi u tradicionalnim hrvatskim jelima poput fišpaprikaša, šarana na rašljama, “pijanog šarana” te mnogim drugim specijalitetima. Zbog svega toga Hrvatska gospodarska komora je 2013. godine PP Orahovici dodijelila pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko, za izuzetnu kvalitetu proizvedenih šarana. Uz šarana, na ribnjacima PP Orahovice uzgajaju se amur, tolstolobik, štuka, som i smuđ, cvergl, deverika i bodorka. Riba se na tržište plasira putem trgovačkih centara i sportsko ribolovnih društava, a 70 posto proizvodnje se izvozi u Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Italiji, Srbiju, Češku i Bugarsku. Radi se isključivo po narudžbama. Izlovljena riba se isti dan obrađuje i stavlja u hladnjaču, a sutradan šalje na tržište. Trajnost takvog proizvoda je, ovisno o pakiranju, šest do sedam dana. U 2015. godini PP Orahovica prodala je više od 1,091 tonu ribe.

Korak bliže kupcima

Prostor u kojem je riba obrađivana do sada bio je premalen, provodio se samo svježi program jer nije bilo mogućnosti smrzavanja i dimljenja, a lokacija nije dozvoljavala širenje. “Očišćenu ribu sjekli smo na odreske, filete i takozvani čips jer je, kad se ispeče, ukusan i hrskav, pa pakirali u vrećice i plitice. U novoj tvor-

nici, osim svježeg programa, radit ćemo i smrznutu ribu. I dimljenog šarana. Za početak odreske i filete, a kasnije ćemo se prilagođavati tržištu. Imamo ekipu koja će osmišljavati recepte i gotova jela, od pašteta do drugih ribljih delicija. Ideja je bezbroj, ali idemo korak po korak jer želimo biti sigurni u ono što prodajemo”, kaže voditeljica proizvodnje Nataša Tomac.

Radi se isključivo po narudžbama, a 70 posto proizvodnje se izvozi Potrošnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj je tek 1,5 po stanovniku, svjetski standard je 17,8 kilograma, a u Europskoj uniji 23,3 kilograma. Riba je iščezla s jelovnika današnjih mladih obitelji u Hrvatskoj, a u PP Orahovici misle da bi njena dostupnost u trgovačkim centrima možda promijenila te navike. Nova tvornica prvi je korak prema početku ostvarivanja dugoročnog cilja povećanja konzumacije slatkovodne ribe. “U ribarnicama je dostupna samo živa riba. U stisci i strci s vremenom ljudi imaju malo vremena otići u ribarnicu i kupiti svježu ribu. Na ovaj način mi ćemo je približiti, bit će dostupna u svakom trgovačkom centru. Trgovina ne mora zadovoljavati

posebne uvjete kao ribarnica, dovoljno je imati rashladnu vitrinu do četiri stupnja da se stavi plitica s ribom koja će kupcu, kad dođe u trgovački centar po ostale potrepštine, biti lakše dostupna. Drugi je problem čišćenje i zbrinjavanje otpada. Na ovaj način potrošači dobiju gotov proizvod koji samo začine po ukusu i pripreme na način koji najviše vole”, objašnjava Nataša Tomac. Gradnja tvornice počela je u listopadu prošle godine, a dovršena je ove jeseni. Kapacitet je 3000 tona prerađene ribe godišnje, a trenutno zapošljava 15 radnika s tendencijom rasta kako će se širiti proizvodni program.

Naslijeđe Panonskog mora

Tvrtka djeluje na ostacima nekadašnjeg Panonskog mora u idiličnom okruženju Papuka, nepreglednih ravnica, šuma i jezera. Panonsko more se povuklo da bi u naslijeđe ostavilo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Upravo to naslijeđe PP Orahovica čuva, prenosi glas i isporučuje plodove svima koji žele uživati u tom bogatstvu. S tom misijom nastali su novi proizvodi pod zajedničkim nazivnikom Projekt Panona Mare. “Želimo podići svijest o potrošnji ribe. To je ozbiljan, dugoročan posao. Potreban je kontinuirani rad, svjesni smo da rezultati ne dolaze preko noći. Krenut ćemo u edukacije od vrtića i škola i predstavljati ribu kao zdravu namirnicu”, objašnjavaju u PP Orahovici.

Šarolik program PP Orahovice

Od lješnjaka do vina PP Orahovica je smještena u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, u predjelu između rijeke Drave na sjeveru i padina Papuka i Krndije na sjeverozapadu, uz rubove Parka prirode Papuk. Kraj je to najveće ljepote i prirodne raznolikosti. Zato je temelj poslovanja PP Orahovice održivi razvoj što znači optimalno korištenje prirodnih resursa, očuvanje prirodne i kulturne baštine. Ukupna površina kojima PP Orahovica raspolaže je 12.000 hektara. Njihova plantaža lješnjaka se prostire na 320 hektara, a vinogradi na 190. Najznačajnija vina su im Silvanac zeleni, vrhunska Graševina, Frankovka, Sivi pinot i Chardonnay. Ratarska proizvodnja (kukuruz, pšenica, soja te šećerna i uljana repica) odvija se na 7000 hektara. Tvrtka zapošljava 240 djelatnika, a ukupni prihodi za prošlu godinu iznosili su 138 milijuna kuna.

“Kada bih PP Orahovicu trebao kratko predstaviti i reći zbog čega je posebna, bilo bi to sljedeće: vino Silvanac zeleni, lješnjak, slatkovodna riba, ali najvažnije što ima PP Orahovica su vrijedni ljudi koji je čine. Lider smo i najznačajniji proizvođač i prerađivač slatkovodne ribe u Hrvatskoj. Najvažniji razlozi za ulaganje u novu tvornicu su: naš odgovor na zahtjeve tržišta i ubrzani tempo života te potrebe naših kupaca za gotovim i polugotovim proizvodom vrhunske kvalitete, bolja prodajna cijena naših proizvoda te širi i kvalitetniji asortiman naših proizvoda od ribe”, kaže predsjednik Uprave Vlado Čondić Galinčić.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 47

AKTUALNO 10. međunarodna konferencija o poduzetništvu

Inovativne ideje i strast jamac su poslovnog uspjeha Niz predavanja održali su uspješni poduzetnici koji su iznijeli iskustva o razvoju svoje poduzetničke ideje i izlasku na inozemna tržišta. Bilo je riječi i o izvorima financiranja dostupnim start-upima u Hrvatskoj

oduzetnički inkubator BIOS i Centar za poduzetništvo Osijek organizirali su 25. i 26. studenoga jubilarnu 10. međunarodnu konferenciju o poduzetništvu na temu Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja. Osječka konferencija je okupila 150 sudionika iz Hrvatske, najvećim dijelom djelatnika potpornih institucija i poduzetnika. Damir Sabol, osnivač Iskon interneta te vlasnik i osnivač tvrtke PhotoMath koja je izradila aplikaciju za rješavanje matematičkih zadataka, na konferenciji je govorio o svojim iskustvima u poduzetništvu počevši od djetinjstva, kad je s bakom i djedom prodavao po tržnicama i sajmovima u Međimurju, do danas kada se njegova aplikacija promovira u svjetskim medijima i koju koristi milijun korisnika

48 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

u svijetu. Uz priču o razvoju poduzetničke ideje, Sabol je sudionicima konferencije iznio nekoliko preporuka važnih za uspješno bavljenje poduzetništvom. Ivan Karežić iz Rimac Automobila upoznao je sudionike konferencije s važnošću istraživanja i razvoja u automobilskoj industriji na primjeru istraživanja i inovacija koja se provode u tvrtki u kojoj je zaposlen od 2011. godine. Tvrtka Rimac Automobili bavi se proizvodnjom električnih automobila i bicikala koji su po svojim performansama u vrhu u odnosu na konkurenciju. Osnovni prihodi tvrtke dolaze od prodaje inovativnih dijelova za električna vozila drugim industrijama. Prvi blok predavanja završio je Ivo Špigel, autor knjige The European Startup Revolution: Interviews With European Entrepreneurs, predstavivši iskustva brojnih europskih startup poduzetnika koje je upoznao i intervjuirao u pripremama za pisanje svoje knjige. Inovativnost tih poduzetnika omogućila im je da u kratkom roku svoje ideje i projekte pretvore u ozbiljne komercijalne poslovne pothvate, ponekad uz dodatno financiranje iz raznih fondova.

Poljoprivreda i IT

Drugi blok predavanja otvorio je Matija Kopić, osnivač Farmerona, koji je govorio o iskustvima razvoja tvrtke na globalnom tržištu. Kopić se osvrnuo i na način na koji je povezao dvije, na prvi pogled nespojive, djelatnosti - poljoprivredu i IT - te kako je svoju ljubav prema farmama, nastalu kao rezultat obiteljskog posla, pretvorio u vrlo unosan posao prepoznat i u svijetu - budući da tvrtka Farmeron, osim

Vip Smart City

u Hrvatskoj, posluje i u SAD-u. Osnivača Farmerona za govornicom je zamijenila Zrinka Vlašić, menadžerica za marketing i prodaju u obiteljskoj tvrtki Air Pannonia koja se bavi medicinskim prijevozom putnika, a svoje poslovanje lagano usmjerava i prema medicinskom turizmu koji je u Hrvatskoj još u povojima. Danas globalna tvrtka, Air Pannonia započela je kao mala obiteljska tvrtka koja se bavila oprašivanjem komaraca. Godine 1995. tvrtka pokreće pilotsku školu te širi područje djelovanja, dok 2014. započinje djelatnost VIP i medicinskog prijevoza bolesnika. Danas u suradnji s brojnim bolnicama diljem Hrvatske i svijeta radi na spašavanju života prijevozom putnika te organa za transplataciju. Na koncu, Srđan Kovačević iz tvrtke Reaktor R&D & Innovation Lab predstavio je izvore financiranja dostupne start-upima u Hrvatskoj. Kovačević je pojasnio mogućnosti financiranja ideja, ističući potencijalne probleme kreditira-

Direktor BIOS-a Jean-Pierre Maričić uručio je zahvalnice osobama i institucijama zaslužnim za rad i razvoj inkubatora nja poduzetnika iz perspektive osobe koja je radila u bankarskom sustavu. On se tijekom predavanja usmjerio na financiranje sredstvima poduzetničkog kapitala te Europske unije. Uslijedila je panel rasprava koju je moderirao Ivo Špigel i na kojoj su sudjelovali svi predavači. Glavni zaključak panela bio je da su inovativne ideje i strast jamac poslovnog uspjeha. Drugi dan konferencije održao se u prostorijama Poduzetničkog inkubatora BIOS gdje se mogao vidjeti film o 20 godina njegova djelovanja. Direktor BIOS-a Jean-Pierre Maričić uručio je zahvalnice osobama i institucijama zaslužnima za uspješan rad i razvoj inkubatora. Zahvalnice su dobili Slavica Singer, Marijan Ožanić, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Hrvatska gospodarska komora-ŽK Osijek, Međunarodni centar za poduzetničke studije u Osijeku, Osijek Software City i Centar za poduzetništvo Osijek. (B.O.)

Besplatni internet u Novoj Gradiški

Vipnet je u sklopu projekta Vip Smart City free wi-fi u Novoj Gradiški implementirao besplatni bežični internet. To je jedan od preduvjeta za realizaciju planiranog projekta Smart City Nova Gradiška. Besplatna wi-fi zona SmartCityNG dostupna je u najfrekventnijim dijelovima grada, u glavnoj gradskoj Ulici slavonskih graničara i u blizini gradskog parka. U drugoj fazi će obuhvatiti područje Industrijsko-obrtničke, Elektrotehničke i

Ekonomske škole odnosno područje oko stadiona NK Sloge i OŠ Ljudevita Gaja. Očekuje se da će se tijekom 2017./2018. sukladno potrebama broj pristupnih točaka postupno povećavati čime će se Nova Gradiška svrstati među gradove s najvećom zonom pokrivenosti besplatnom bežičnom mrežom u Hrvatskoj s obzirom na broj stanovnika i površinu grada. “Drago nam je što s ovim projektom sudjelujemo u postavljanju temelja za javne usluge sljedeće generacije u Novoj Gradiški”, izjavio je Dejan Džabirski, rukovoditelj prodaje ICT rješenja u Vipnetu. “Projekt izgradnje bežične mreže važan je korak u transformaciji Nove Gradiške u naprednu i tehnološki osviještenu društvenu zajednicu”, kazao je gradonačelnik tog grada Vinko Grgić. (B.O.)

Gdje želimo biti 2030.

Malim koracima do rješenja velikih problema Hrvatskoj treba konkretna vizija o tome gdje želi biti 2030. ili 2040., ali se problemima koji muče gospodarstvo treba pozabaviti odmah. Za to je potreban otvoren i konstruktivan dijalog između gospodarstvenika, koji će ukazati na probleme s kojima se susreću i predložiti rješenja, i države, koja mora stvoriti zakonodavni okvir kojim će riješiti probleme, a ne stvoriti nove, zaključeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra. “Hrvatski IT sektor bilježi izvrsne rezultate i lijepo je kad jedna mala zemlja izvozi znanje i skupo ga naplaćuje. No, problem je nedostatak ljudskih potencijala. Hrvatske tvrtke će samo u ovoj godini oglasiti gotovo 3000 novih digitalnih radnih mjesta, dok je najbliža procjena da iz sustava visokog obrazovanja, područja računarstva i informacijskokomunikacijskih tehnologija izlazi tek 1500 ICT stručnjaka na tržište

rada. Problem je to što ne možete od nekoga napraviti inženjera ako on to ne želi ili nije spreman, unatoč privlačnosti interesantnog radnog mjesta i izvrsnoj plaći”, naglasio je, među ostalim, Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Gospodarsko vijeće strateško je tijelo Algebre u čijoj je nadležnosti briga o što boljem povezivanju ključnih gospodarskih subjekata s obrazovnim procesima, odnosno konstantno unapređivanje studijskih programa računarstva, multimedije i digitalnog marketinga u skladu s budućim potrebama tržišta rada. (B.O.)

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 49

INTERVJU Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske

Omjer kvalitete i cijene među najboljima na Mediteranu Hrvatski kampovi razvijaju se s podignutom ručnom kočnicom, a rješavanjem problema s kojima se još uvijek suočavaju otvorili bi se veliki investicijski ciklusi u razvoj i kvalitetu tih kampova razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

amping je važan segment hrvatskog turizma, a u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluje sa 25 posto. Nekadašnji kampovi prepoznatljivi po šatorima i kamp-kućicama više tako ne izgledaju te je njihova sve bolja kvaliteta prepoznata i u europskim okvirima. O tome što još treba napraviti kako bi se unaprijedio sadržaj u kampovima razgovarali smo s Adrianom Palmanom, direktorom Kamping udruge Hrvatske (KUH).

u hrvatskoj je neiskorišen cijeli tržišni segment kontinentalnog kampinga n Kakve su procjene Kamping udruge Hrvatske za ovogodišnju turističku sezonu? - Ovo je bila veoma uspješna sezona za naše kampove i možemo procijeniti, iako još ne postoje egzaktni podaci, da će se ove godine ostvariti rast od dva do 2,5 posto u broju noćenja u odnosu na prošlu

godinu. Financijska ostvarenja bit će još i bolja. Time se sektor hrvatskog kampinga postavio na razinu najboljih prijeratnih brojki, a iako podaci ne postoje, pretpostavljamo da smo mi prvi sektor u Hrvatskoj koji je dosegnuo tu razinu.

n Kampovi su značajan dio hrvatske smještajne turističke ponude, no susreću se s određenim problemima. Koja su, po vašem mišljenju, rješenja tih problema? - Kampovi su vrlo važni za hrvatski turizam. U našoj zemlji postoji više od 500 kampova od čega nešto malo više od 200 srednjih i velikih kampova te tristotinjak malih kampova koji ukupno pokrivaju oko 25 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Iako su naši kampovi zbog svoje kvalitete dobro pozicionirani u Europi, nažalost, još se uvijek suočavaju s previše problema. Ne možemo reći da su ti problemi zaustavili razvoj kampova, ali ga u velikoj mjeri koče. Hrvatski kampovi razvijaju se s podignutom ručnom kočnicom, a rješavanjem tih problema otvorili bi se veliki investicijski ciklusi u razvoj i kvalitetu naših kampova. Time bi se hrvatski kampovi pokrenuli prema stvarnom mjestu koje zaslužuju, a to je da Hrvatska postane turistička zvijezda u kamping sektoru Mediterana.

50 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

n Kako sagledavate te probleme? - Prije svega, probleme možemo sagledati u dva konteksta. Prvi je u kontekstu srednjih i velikih objekata, koje kronično muči Zakon o turističkom zemljištu koji još uvijek nije riješen. Doduše, donesen je, ali još se ne primjenjuje. Drugi je problem zakon o pomorskom dobru, koji je u procesu donošenja i vidjeli smo već na desetke raznih prijedloga tog zakona u zadnjih 10 godina, međutim još uvijek ga nemamo i nije na tragu nekog konkretnog rješenja. Kad se riješe ta dva problema, hrvatski kampovi će spustiti kočnice, otvorit će se veliki investicijski procesi i tada ćemo jače zablistati na europskoj kamping karti. n Domaći kampovi uglavnom su na Jadranu. Kako se razvijaju kampovi u kontinentalnom dijelu Hrvatske? - Da, 98 posto kampova smješteno je na moru što znači da prodajemo proizvod sunca i mora. Možda je u Hrvatskoj to manje poznato, ali u Europi je veoma jak segment kontinentalnih kampova. Većina kampova, primjerice u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, nalazi se u kontinentalnom dijelu. U Hrvatskoj je neiskorišten

cijeli taj tržišni segment kontinentalnog kampinga koji se odnosi na male kampove u domaćinstvima ili pak odmorišta koja su smještena na lijepim prirodnim područjima ili važnim cestovnim pravcima, blizu nekih atrakcija. Ipak, moramo priznati da se Kamping udruga Hrvatske u suradnji s Ministarstvom turizma i Hrvatskom tu-

rističkom zajednicom zadnjih nekoliko godina aktivno bavi edukacijom ljudi na kontinentu i pomaganjem u samom razvoju kampinga. U zadnjih nekoliko godina otvoreno je nekoliko takvih objekata od kojih su neki počeli raditi tijekom cijele godine. Taj se segment lagano razvija i prepoznaje i to je taj drugi dio priče gdje Hrvatska neće biti prepoznata samo kao kamping destinacija sunca i mora već ćemo pronaći i taj dio kontinentalnog turizma i na taj način pomoći razvoju malih obiteljskih gospodarstava. Značajno se poboljšala kvaliteta hrvatskih kampova, a to je prepoznato i u Europi.

n Treba li još nešto učiniti za unapređenje kvalitete? - Ono što je u Europi prepoznato, možda je malo manje poznato u Hrvatskoj. Naime, naši su kampovi u samom vrhu kvalitete kada se govori o kontekstu europskog kampinga i općenito o europskoj tipologiji kampinga. Njemački auto-

klub ADAC izdaje kamping vodič koji se u kamping-krugovima često naziva – Biblijom kampinga. Upravo taj klub stvara pravila kada se govori o kvaliteti kampova. Prema njima, hrvatski kampovi nalaze se na prvom ili drugom mjestu kada je

kampovi više nisu jeftine livade nego je to skup proizvod riječ o najvećem broju elemenata kvalitete koji se promatraju u kampovima. Kada se hrvatski kampovi uspoređuju s onima na Mediteranu, oni su cjenovno u najboljoj poziciji. To ne znači da smo jeftini. Kampovi više nisu jeftine livade nego je to skup proizvod. Međutim, omjer kvalitete i cijene u našim kampovima jedan je od najboljih na Mediteranu. To je veoma važno jer u zadnjih desetak godina rastemo u ostvarenjima, brojkama i sve smo više prepoznati kao kvalitetna i uspješna destinacija za kampiranje. No, s druge strane ima nekih elemenata koje treba poboljšati. Tu, prije svega mislim na vodeni dio u pojedinom kampu.

n Razvijaju li se vodeni parkovi u hrvatskim kampovima? - Kada je riječ o vodenim parkovima i zabavnim vodenim centrima, naši kampovi još uvijek zaostaju za najjačom konkurencijom na Mediteranu, no i u tom se smjeru pokrećemo. Imamo primjer dvaju lijepih zabavnih vodenih parkova u našim kampovima. Drugi kampovi to tek planiraju izgraditi, pa vjerujem da ćemo u nekoliko sljedećih godina i u tome biti primjer drugima. S druge pak strane, određena poboljšanja u kampovima potrebna su u segmentu plaža. Naši kampovi su u malo boljoj poziciji u odnosu na konkurenciju na Mediteranu jer su smješteni na atraktivnim prirodnim pozicijama i izravno na plažama. To u Europi nije slučaj nego postoji neka fizička barijera ili ograda između kampa i plaže kao oblik ograničenja. No, činjenica je da moramo urediti naše plaže kako bi postale atraktivne i dostupne turistima. 19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 51

PREDSTAVLJAMO BRAVOSTORE, Lučko

Kockicama do kreativnosti

Cilj Brick.hr-a je postati regionalno prvi i najbolji izbor kupaca kad je u pitanju kupovina LEGO igračaka u odnosu na ostale online trgovine u pitanju kupovina dječjih igračaka. “LEGO postoji još od 1932. te je poznat mnogim današnjim generacijama jer ga se sjećaju još iz djetinjstva, zbog čega i postoji emotivna povezanost s njime kod velikog broja ljudi. Volimo raditi s brendom LEGO jer rad s djecom je posebno zadovoljstvo. Njihova uzbuđenost, znatiželja i sreća koju pokazuju u igri s LEGO kockicama svakom bi bila poseban motivacijski faktor za daljnji rad. Nema

LEGO je često prvi izbor djece kad je u pitanju kupovina dječjih igračaka

S Nema djeteta, pa čak ni odrasle osobe koja danas ne bi zavirila u katalog igračaka LEGO, čak i za vrijeme radnog vremena. Ádám Gönci, voditelj poslovanja Brick.hr-a

tvoriti preduvjete za pozitivno okruženje i poticajno zajedničko druženje, pružiti priliku da sami grade i dati ideju kako da dodatno optimiziraju svoje modele - neke su od preporuka na koje je specijalizirana online trgovina LEGO proizvoda Brick.hr podsjetila roditelje povodom nedavnog Svjetskog dana djeteta 20. studenog. Jer, kreativnost, snalažljivost i logičko rješavanje problema danas su nužne vještine i presudan faktor za budući uspjeh te ih je važno na vrijeme početi razvijati i poticati kod djece.

Motivacijski faktor

Ádám Gönci, voditelj poslovanja Brick.hr-a u tvrtki Bravostore, koja je pokrenula ovu web trgovinu, kaže nam kako je ona započela s radom u listopadu 2014., a danas broji 10 zaposlenika. “Najčešći korisnici Brick.hr trgovine nalaze se u dobnoj skupini od 25. do 34. godine. Cilj Brick. hr online trgovine je postati regionalno prvi i najbolji izbor kupaca kad je u pitanju kupovina LEGO igračaka u odnosu na ostale online trgovine, koje također u svom asortimanu nude LEGO proizvode. Brick.hr online trgovina djeluje u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je 2015. godine pokrenut Brick.si, a planiramo širenje na ostale zemlje u regiji”, objašnjava on. LEGO je snažan globalno prisutan brend te je često prvi izbor djece kad je

52 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

djeteta, pa čak ni odrasle osobe koja danas ne bi zavirila u katalog igračaka LEGO, čak i za vrijeme radnog vremena”, napominje. Tvrtka je, nastavlja Gönci, zadovoljna trenutačnim tržišnim mjestom i dosadašnjom dinamikom rasta. Međutim, govoreći o problemima u poslovanju ponajprije ističe dobro poznatu administraciju. “U Hrvatskoj je situacija s administracijom i pravnim okruženjem vrlo slična onoj u zemljama regije. Ponekad ima nekih nepotrebnih prepreka koje kompliciraju poslovanje i koje bi trebalo značajno pojednostaviti. Osim toga, bankovni troškovi su nerazumljivo viši od prosjeka, ako ih uspoređujemo s drugim zemljama u regiji, i tako nepotrebno opterećuju krajnju cijenu proizvoda”, naglašava. S druge, pak, strane, tvrtka je zadovoljna dostupnošću određenih usluga na tržištu poput brze i učinkovite dostave te kvalitetnog marketinga, a koje joj pružaju dobre temelje za rast poslovanja. “Ovim putem želio bih dodati i to da smo u zdravom konkurentskom položaju u odnosu na ostale online trgovine koje prodaju LEGO proizvode. Ulazak globalnih trgovina na hrvatsko tržište značajno utječe na konkurentnost malih igrača, koji su se do sada natjecali jedni s drugima, a sada se moraju početi natjecati s globalno jakim brendovima”, kaže Gönci. (B.O.)

IZNAD CRTE

Javna nabava u Hrvata

Jean-Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

I po dosadašnjem zakonu mogla se koristiti opcija ekonomski najpovoljnije ponude, ali je još važnije da je i u kriteriju najniže cijene naručitelj mogao (morao) definirati specifikacije onoga što naručuje

zadnje vrijeme jedna od zanimljivijih tema u krugovima obveznika Zakona o javnoj nabavi svakako je novi zakon koji bi trebao biti veliki korak prema usklađivanju našeg zakonodavstva s EU direktivama. Glavna mantra zagovarača novog zakona je kako će jedini kriterij biti ekonomski najpovoljnija ponuda. Time će se onemogućiti izbor najjeftinije, što znači i najnekvalitetnije ponude. Kada čujem ovaj argument, odmah znam da sugovornik nije baš pripremao i provodio javne nabave. Zašto? Zato što se i po dosadašnjem zakonu mogla koristiti opcija ekonomski najpovoljnije ponude, ali je još važnije da je i u kriteriju najniže cijene naručitelj mogao (morao) definirati specifikacije onoga što naručuje. Pojednostavljeno: ako u nabavi kažete “želim kupiti automobil”, vrlo vjerojatno ćete dobiti fiću ili peglicu jer će ta vozila (naravno rabljena) biti najpovoljnija od svih ponuđenih. Međutim, kroz definiranje tehničkih specifikacija, godinu proizvodnje, jamstveni rok, blizinu ovlaštenog servisa, brzinu odziva na servis... možete definirati najnižu razinu kvalitete koju želite dobiti. Naravno, i kod ovih definicija treba biti oprezan jer smo svjedoci niza natječaja za vozila raznih naručitelja u kojima samo još nedostaje naziv tvrtke ponuđača kako bi bilo jasno tko se može javiti. Što ćemo dobiti s ekonomski najpovoljnijom ponudom? Oni koji su do sada ozbiljno pripremali tehničke specifikacije i administrativne kriterije natječaja imat će otprilike isti posao, samo što će podaci biti malo drugačije poslagani i vrednovani. Oni drugi morat će se naučiti ozbiljnije pripremati javnu nabavu. Dobit će isto ono što bi dobili da su tako radili i po postojećem zakonu. S druge strane, otvara se malo veća mogućnost “manipulacije” natječajima, ali ta mogućnost je i do sada postojala upravo kroz specifikacije i kriterije kojima je natječaj mogao “naciljati”

željenog ponuđača. Kako se to radilo? Razni su načini, a meni i sada odzvanja rečenica jednog zastupnika proizvođača autobusa kada sam ga pitao zašto se njegova tvrtka nije javila na natječaj za isporuku vozila javnom prijevozniku, a on mi je odgovorio: “Ne javljam se na natječaje koje nisam sam pisao”.

mjenjuje za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom. Ovaj članak zadržan je i u novom Zakonu (u članku 12). U oba zakona nabrojena su načela kojih se naručitelj treba pridržavati (načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana…) i članci o izbjegavanju sukoba interesa koji prilično detaljno opisuju u kojim situacijama dolazi do sukoba interesa, a navodi i povezane osobe što je potpuno u skladu s direktivama EU-a. No, u slučajevima nabave roba i usluga manje od 200.000 kuna i radova manjih od 500.000 kuna naručitelji se ne moraju držati tih pravila. Znači da kao naručitelj iz javne institucije možete bez problema naručiti radove u iznosu od 499.000 kuna od tvrtke koja je u vlasništvu vaše supruge. I ništa nije protuzakonito i sporno. S obzirom na to da sam ranije provodio projekte u kojima je javna nabava provođena sukladno PRAG-u (Practical Guide to Contract Procedures for EU External Actions – Praktični vodič kroz procedure

Po mom mišljenju, ni u usklađivanju s EU direktivama nismo napravili neki dramatičan korak naprijed OK. Znači, što se kriterija tiče, nismo nešto dramatično promijenili. A kako stojimo s usklađivanjem s EU direktivama? Po mom mišljenju, ni tu nismo napravili neki dramatičan korak naprijed. Govorim, naravno, iz vlastitog iskustva jer nemam pristup dokumentaciji koju naša Vlada i ministarstva dobivaju od europskih kolega, ali mi jedan detalj prilično jasno govori o usklađenosti. U starom Zakonu o javnoj nabavi članak 18. stavak 3. kaže da se zakon ne pri-

ugovaranja za vanjske programe EU-a), poznata su mi i pravila koja je EU predvidio za provedbu nabave po ovim pravilima. Kao i u hrvatskoj javnoj nabavi, tako i u EU-ovoj, postoje pragovi prema kojima se definira model nabave (jedna ponuda, tri ponude, javno objavljena nabava…), ali u slučaju nabava po EU pravilima sva načela vrijede za sve nabave (od 0,01 eurocenta nadalje). Stoga mi se čini da ćemo imati još posla u usklađivanju ovog zakona.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 53

TURIZAM Novi turistički projekti

Lovely Međimurje probudio Međimurce

Cilj internetske stranice je upoznati domaće i strane goste s ljepotama Međimurja, pridonijeti razvitku te regije, te potaknuti mlade da se po završetku fakulteta vrate u Međimurje

ok mnogi mladi napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim sutra i ostvarivanjem svojih snova, mladi Međimurci entuzijastično su krenuli u oživljavanje svog kraja. Naime, Nikola Budiša i Benjamin Hamer uočili su da se Međimurje kao destinacija nedovoljno pojavljuje u modernim kanalima komunikacije. Tragom toga prije dvije godine pokrenuli su internetsku stranicu Lovely Međimurje želeći promovirati Međimurje kao turističko odredište te poticati njegove gospodarske aktivnosti. U projekt su krenuli ambiciozno, a s obzirom na to da je bilo potrebno pronaći način financiranja te internetske stranice, otvorili su agenciju LM Komunikacije. “Krenuli smo s nula kuna proračuna i svi su nam govorili da smo poludjeli. No, imali smo veliku želju pokazati da naše rodno Međimurje ima neotkriveni potencijal. Početak je bio težak, danonoćno smo radili na promociji

projekta. Cilj nam je bio upoznati javnost s Međimurjem kao turističkom destinacijom”, rekao je Nikola Budiša. Dodao je kako se nada da su uspjeli jer su uspjeli potaknuti ljude na razmišljanje o poduzetničkim aktivnostima. O uspješnosti samog projekta najbolje govori podatak o povećanju broja noćenja u Međimurju, posebice u Općini Štrigova. Posebnost Lovely Međimurja je u tome što na jednom mjestu daje cjeloviti

pregled turističke ponude te kroz nove medije promovira Međimursku županiju i stavlja je na kartu poželjnih turističkih destinacija. Upravo kroz fotografije i videomaterijale te grafička rješenja Nikola Budiša i Benjamin Hamer nastoje približiti sve aktualne događaje u tom kraju, zatim kulturne i prirodne znamenitosti, gastro scenu i mogućnosti aktivnog odmora. Njihov cilj je upoznati domaće i strane goste s ljepotama Međimurja, pridonijeti razvitku te regije, te ujedno potaknuti mlade da se po završetku fakulteta vrate u Međimurje. Uz internetsku stranicu otvoren je i Facebook profil koji je, kako kaže Budiša, u relativno kratkom roku, prikupio skoro 18.000 pratitelja. Internetska stranica Lovely Međimurje od početka je nametnula trend mnogo kvalitetnije prezentacije turističkih sadržaja od nekih drugih oblika promocije, a korist od toga prepoznala je i šira lokalna zajednica. (S.P.)

VALAMAR RIVIERA

Uveden Healthy Meal Standard

ve jeseni porečki Hotel Valamar Diamant uveo je certifikat Healthy Meal Standard, za goste sa specifičnim prehrambenim potrebama. Uz educirano osoblje, certifikat jamči obroke pripremljene prema normama Direktive EU 1169, a Valamar Riviera se odlučila za certifikate za osobe s netolerancijom na gluten, vegane, vegetarijance, sportaše i one koji žele reducirati tjelesnu težinu. “Veliko nam je zadovolj-

stvo što smo prvi u Hrvatskoj uveli i certificirali ovaj standard u prehrani koji ima poseban značaj za poslovanje u turizmu. Valamar Riviera svojim gostima pruža vrhunsku uslugu stalno prateći trendove i razvijajući raznoliku ponudu prilagođenu ciljnim skupinama. Tako smo i Healthy Meal Standard prepoznali kao model informiranja gostiju i jamstvo kvalitete hrane koji će dati dodanu vrijednost našoj ponudi usmjerenoj gostima sa specifičnim prehrambenim potrebama, ali i svim ostalim go-

54 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

stima kojima je cilj podizanje kvalitete života”, izjavio je Oliver Brajković, voditelj Odjela revizije i standardizacije Valamar Riviere. Projekt Healthy Meal Standard omogućuje izravno obraćanje prema desetku skupina gostiju s posebnim prehrambenim potrebama od kojih svaka samo na europskoj razini broji po stotinjak milijuna članova. U tom kontekstu ovakva ponuda postaje tržišna prednost koja generira interes novih gostiju, ali i utječe na produljenje sezone otvaranjem novih ponuda u području prehrane, zdravlja i tjelesne aktivnosti. (J.V.)

Sjednica Zajednice pustolovnog turizma pri HGK-u

Zadar - destinacija aktivnog odmora

U sklopu Zadar Outdoor Festivala održat će se sedam aktivnosti i to: jedriličarska regata, plivački maraton, hodanje, rafting, utrka trčanja na 10 kilometara kroz grad, biciklistička utrka od Petrčana do Zadra te utrka kajaka piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska ima velike mogućnosti za razvitak pustolovnog turizma, posebice raftinga, kanuinga, biciklizma i penjanja na stijene. Iako je taj oblik turizma značajan jer izravno utječe na produljenje turističke sezone, država i institucije ga još uvijek nisu dovoljno prepoznale, te se stoga turističke agencije koje se bave pustolovnim turizmom trebaju umrežiti i sa zajedničkim ciljevima nastupiti prema Ministarstvu turizma, ali i ostalim institucijama koje mogu pomoći u razvitku tog oblika turizma, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Zajednice pustolovnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom predstavljen projekt Zadar Outdoor Festival, koji će se od 27. do 30. travnja 2017. održati u Zadru, s ciljem brendiranja zadarske regije kao destinacije aktivnog odmora. Projekt je predstavila Iva Bencun iz zadarske agencije Feral Tours, ističući kako je on nastao na temelju projekta Hrvatska 365 koju provodi Hrvatska turistička zajednica.

Festival za rekreativce

bave tim aktivnostima”, rekla je Iva Bencun. Nakon Zadra, u svibnju je u planu održavanje Dubrovnik Outdoor Festivala u organizaciji Outdoor klastera Dubrovnik. Zamjenica predsjednice Zajednice pustolovnog turizma pri HGK-u Veselka Huljić je rekla da se u Splitu u sklopu Konferencije selektivnih oblika turizma Srednje Dalmacije Tourism B2B@ Central Dalmatia osniva županijska sekcija selektivnih oblika turizma HGK-ŽK Split, kao prva sekcija iz te djelatnosti u svim županijskim komorama. Predložena je i međusobna marketinška promocija te umrežavnje regionalnih projekata. Na sjednici Zajednice pustolovnog turizma bilo je riječi i o tome kako se do kraja srpnja 2017. u našem zakonodavstvu treba primijeniti Direktiva EU-a o paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima što će utjecati na uvjete i razinu odgovornosti kod prodaje takve vrste aranžmana za pustolovni turizam. Govoreći o toj direktivi, Željko Kelemen iz zagrebačke agencije Huckleberry Finn je rekao kako je značaj turističkih agencija koje se bave pustolovnim turizmom u tome što pridonose stvaranju dodane vrijednosti, jer njihovi gosti koriste dvije trećine dodatnih usluga u turizmu. “Stvaramo ponudu kako bi gosti došli u poznata odredišta, ali i u ona nedovoljno poznata, manja mjesta u Hrvatskoj u kojima su stvoreni pogodni uvjeti za razvitak pustolovnog turizma”, naglasio je Kelemen.

Zadar Outdoor Festival nastao je na temelju projekta Hrvatska 365 koju provodi Hrvatska turistička zajednica

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 55

HRWWWATSKA Krivotvorine i piratstvo – izazovi digitalnog doba

Mačak u vreći naš svagdašnji Prema podacima agencije MUSO, tri milijuna korisnika interneta u Hrvatskoj u godinu dana ostvarilo je više od 80 milijuna posjeta ilegalnim piratskim stranicama, istaknula je Anita Glavaš. Ines Živčić je upozorila da neke internet stranice, kao i proizvodi na njima, mogu izgledati kao originali piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D 261 mil €

gubi se zbog krivotvorenja u Hrvatskoj u 9 industrijskih grana godišnje

više od

4200

radnih mjesta gubi se godišnje zbog krivotvorenja

anas se krivotvori gotovo sve. Bez obzira je li riječ o odjeći, obući, tehnici, glazbi, filmovima, igračkama, autodijelovima, pa čak i lijekovima, što je iznimno opasno. Upravo u vrijeme pojačane blagdanske kupovine, u sklopu Nacionalne kampanje o rizicima kupovine krivotvorenih i piratskih proizvoda putem interneta Ne kupujte mačka u vreći! u Zagrebu je održan okrugli stol Krivotvorine i piratstvo – izazovi digitalnog doba. O rastućem trendu prodaje krivotvorenih proizvoda putem interneta govori i brojka od gotovo 80.000 web stranica i 7000 Facebook stranica u Hrvatskoj i regiji putem kojih se prodaje krivotvorena sportska obuća. Anita Glavaš iz Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF), istaknula je kako je prema podacima međunarodne agencije MUSO, koja prati sve vrste (audio, video, softver...) online piratstva, tri milijuna korisnika interneta u Hrvatskoj u godinu dana ostvarilo je više od 80 milijuna posjeta ilegalnim piratskim stranicama. Najpopularniji načini pristupanja ilegalnim glazbenim sadržajima u nas su javni torrenti. “Hrvatska je, prema podacima agencije MUSO, 57. zemlja u svijetu sa 26,57 posjeta piratskim stranicama po internet korisniku u godini dana”, naglasila je Anita Glavaš. Slične rezultate kao Hrvatska imaju Turska, Mađarska i Španjolska. “Najbolje rezultate, odnosno najmanji broj posjeta piratskim stranicama, zabilježen je u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Tamo je samo pet posjeta piratskim stranicama po internet korisniku godišnje. A najgori rezultati pak zabilježeni su u Bugarskoj, tj. 44 posjeta po korisniku”, dodala je ona. Ana Rački Marinković, zamjenica ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, kazala je kako je prema studiji Ure-

56 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

da Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i OECD-a u 2013. godini trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima dosegla 2,5 posto ukupne svjetske trgovine ili 338 milijardi eura. Dodala je kako pet posto uvoza u EU otpada na krivotvorene robe što iznosi 85 milijardi eura. Studija, također, pokazuje kako je glavni proizvođač takvih proizvoda i dalje Kina, a tranzit se uglavnom odvija kroz one zemlje s određenim sigurnosnim problemima kako

Hrvatska je 57. zemlja u svijetu sa 26,57 posjeta piratskim stranicama po internet korisniku u godini dana bi se pokušao zamesti trag. “Sve više raste udio malih pošiljki i nema više pojave velikih kontejnera koji se nalaze u lukama. Dakle, slijedom narudžbi putem internetskih servisa takvi proizvodi se šalju poštom ili kurirskom službom”, objasnila je Ana Rački Marinković.

Proračunski gubitak

Dosad je, nastavila je, kroz studije EUIPO-a praćen ekonomski učinak krivotvorenja i piratstva u devet industrijskih sektora kojima se pokazuje da se na tržištu EU-a svake godine izgubi više od 48 milijardi eura ili 7,4 posto ukupnih prihoda od prodaje u tim sektorima,

te dodatnih 35 milijardi eura zbog neizravnih gubitaka u povezanim područjima gospodarstva. Gubitak europskog proračuna pak zbog izgubljenog poreza na dobit, PDV-a i trošarina iznosi 14,3 milijarde eura. “A to predstavlja izravni gubitak gotovo 500.000 i neizravno dodatnih 290.000 radnih mjesta”, naglasila je ona napominjući kako se procjenjuje da se u Hrvatskoj od posljedica krivotvorenja izravno gubi 261 milijun eura, odnosno 8,9 posto prodaje u tim sektorima godišnje, a što čini više od 4200 radnih mjesta. Europski potrošači u pravilu shvaćaju značaj prava intelektualnog vlasništva, no prema podacima još jedne studije, oni zapravo toleriraju krivotvorenje. “Dapače, njih 34 posto kupnju krivotvorenih proizvoda smatra pametnom kupnjom, a 38 posto činom pobune, prosvjeda protiv velikih brendova”, kazala je Ana Rački Marinković.

Tek nekolicina originali

Ines Živčić, viša upravna savjetnica u Carinskoj upravi, upozorila je kupce na činjenicu da neke internet stranice, kao i proizvodi na njima, mogu izgledati kao originali. “Ako ga u međuvremenu Carina ne zaustavi, kupac na koncu može dobiti krivotvorinu”, kazala je. U ekspresnom kurirskom i poštanskom prometu u 2015. u Hrvatskoj carina je zaustavila 3407 sumnjivih krivotvorenih proizvoda, a za koje je dokazano da su samo tri bila originalna. “U tome je prometu u prvih 11 mjeseci ove godine zaustavljeno 2168 sumnjivih krivotvorenih proizvoda. Od toga je bio samo jedan originalni proizvod”, naglasila je dodajući kako je od toga najviše u ovoj godini bilo sportske

U ovoj godini Carina je otkrila najviše krivotvorene sportske obuće, ženskih torbica, mobitela i ručnih satova obuće, ženskih torbica, mobitela i ručnih satova. Marko Vrkljan iz Odjela za visokotehnološki kriminalitet pri Ministarstvu unutarnjih poslova istaknuo je kako raste broj neovlaštenih pristupa i računalnih prijevara u odnosu na prošlu godinu. Kada se dogodi kazneno djelo iz područja intelektualnog vlasništa i ako je ta osoba pritom počinila neovlašteni pristup, onda joj se i to stavlja na teret, kazao je. Okrugli stol organizirala su nadležna tijela državne uprave i organizacije koje sudjeluju u mehanizmu koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva - Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Carinska uprava Ministarstva financija, MUP, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta-Europski potrošački centar, HALMED, kao i udruge nositelja prava intelektualnog vlasništva HDS ZAMP, BOA, APAW, ZAPRAF, HUZIP, te druge institucije i organizacije uključene u nacionalnu koordinaciju provedbe intelektualnog vlasništva.

2168

sumnjivih krivotvorenih proizvoda u ekspresnom kurirskom i poštanskom prometu zaustavila Carina u 11 mjeseci 2016.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 57

AKTUALNO Otkup duhana

Otkupna cijena 40 posto niža nego u EU Otkupna cijena za virginiju viša za 40 lipa po kilogramu nego prošle godine i sad iznosi 11,97 kuna, ističe Josip Zdjeličan i naglašava kako će kooperantima cjelokupna proizvodnja biti isplaćena do Božića piše Goran Gazdek

na oko

9000 t

procijenjena ovogodišnja proizvodnja duhana

4600 ha

zasijano duhanom u Hrvatskoj

virovitičkim Hrvatskim duhanima završio je otkup ovogodišnje berbe duhana tipa virginia koja je na cjelokupnom sirovinskom sektoru u Podravini i Kutjevu bila zasađena na 3583 hektara, a do 16. prosinca bit će završen i otkup duhana tipa burley koji se ove sezone uzgajao na 323 hektara. Procjenjuje se da će ukupna ovogodišnja proizvodnja, unatoč tome što je zasijano nešto manje površina, biti na razini višegodišnjeg prosjeka, ali ipak nešto manje od planiranog – približno 9000 tona. “Klimatološki gledano godina je bila prosječna. Početkom kolovoza imali smo štetu od tuče na području Kutjeva. U isto vrijeme na podravskom dijelu bilo je šteta od polijega-

nja nasada, a prvi mraz je uz Dravu ‘pobrao’ 60 tona duhanskog lista. No, kvaliteta duhana je zbog količine i pravilno raspoređenih oborina - što je donijelo dobru zrelost - bolja nego prošle godine, pa je otkupna cijena za virginiju viša za 40 lipa po kilogramu nego prošle godine i sad iznosi 11,97 kuna”, ističe glavni tehnolog Hrvatskih duhana Josip Zdjeličan i naglašava kako će kooperantima cjelokupna proizvodnja biti isplaćena do Božića. Unatoč tome proizvođači duhana okupljeni u udruzi Krupan list nisu posve zadovoljni jer je otkupna cijena duhana u Hrvatskoj još uvijek za 40 posto niža od prosječne europske

Osigurali novac za berače, a njih nema U Hrvatskim duhanima su za ovogodišnji uzgoj duhana svojim kooperantima osigurali sve repromaterijale i avansirali berbe koje su veliki trošak u proizvodnji duhana. “Nije problem platiti, ali susrećemo se s velikim problemom nedostatka radne snage.

Prema najnovijim podacima, u Virovitičkopodravskoj županija nezaposlenost je 44 posto, a berača nema. Berba duhana iziskuje puno ručnog rada i iskustva, a na tom poslu niti jedan stroj ne može zamijeniti čovjeka”, kaže Zdjeličan.

znakovi hrvatske kvalitete Cetina – prirodna izvorska voda Cetina prirodna izvorska voda najveći je dar prirode koji nastaje iz Dinare, najviše hrvatske planine. Vapnenački vrhovi Dinare i njeni kamenjari skupljaju vodu i propuštaju je kroz svoju krašku utrobu. U dubinama i tami, voda grebe prapovijesne minerale s dinarskog kamena i obogaćuje se dajući Cetini njen lagan, kraški mineralni sastav. Sve svoje minerale i kristalnu čistoću, bistrinu i apsolutnu netaknutost, Cetina donosi u bocama punjenim na samom izvoru bez ikakve kemijske obrade. Naturalis d.o.o.

Tvrtka Naturalis osnovana je 2002. Sjedište joj je u Civljanima u Šibensko-kninskoj županiji. Od osnivanja je u privatnom vlasništvu. Tijekom godine ima najmanje 20 zaposlenih, a u sezoni se taj broj udvostručava. Svi zaposleni su iz okolnih mjesta, a tvrtka djeluje uglavnom na hrvatskom tržištu.

58 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

cijene. “Ona je vrlo niska, iznosi tek 1,56 eurocenti po kilogramu, dok je europski prosjek 2,42 centa. Bojim se da će to, ako se nešto ne promijeni, uzrokovati daljnji pad broja proizvođača”, kaže predsjednik udruge Krupan list Željko Aragović. Prema njegovim riječima, u proteklih desetak godina gotovo 600 poljoprivrednika odustalo je od proizvodnje duhana i prebacilo se na neke druge, dohodovnije kulture. Od 2009. godine bilježi se i kontinuirani pad površina pod duhanskim listom; tada se duhan proizvodio na više od 6000 hektara, a sada na 4600 s tendencijom pada u 2017. godini. Svjesni su toga i u Hrvatskim duhanima pa različitim projektima žele unaprijediti proizvodnju i učiniti je konkurentnijom. Prije svega žele smanjiti troškove sušenja duhana zamjenom sušnica na plin onima na sječku ili navodnjavanjem pa se danas već navodnjava 12 posto ukupnih površina. BAT Adria, vlasnik Hrvatskih duhana, nedavno je pokrenuo projekt održivosti proizvodnje i standarda života proizvođača duhana. Posebna pozornost posvetit će se izboru sortimenata pa će se osim tradicionalnih sorti duhana koje se u Hrvatskoj uzgajaju, virginije i burleyja, pronaći i neke druge od stotinjak postojećih sorti duhana. “Surađujemo s ministarstvima i zajedno tražimo modele održivosti proizvodnje. Siguran sam da ćemo uspjeti naći model kompenzacije gubitka izravnog poticaja za duhan. U Europskoj uniji za to već postoje modeli, samo ih ovdje trebaju prihvatiti oni koji o tome odlučuju. Vjerujem da ćemo u konačnici osigurati profitabilnost proizvodnje jer nitko ne očekuje da se poljoprivrednici bave nečim što im neće donositi zaradu i sigurnost”, rekao je Zdjeličan na nedavnoj sjednici Strukovne grupe agrara HGK-Županijske komore Virovitica.

Ministarstvo poljoprivrede je zaključno sa 2016. godinom moglo isplaćivati potpore za osjetljive sektore u ukupnom iznosu od oko 160 milijuna kuna, a posljednji put potpore će se po kilogramu proizvoda isplaćivati u proizvodnoj 2017. godini. Poticaji u ukupnoj cijeni duhana čine 35 do 40 posto pa bi nestanak takve potpore značio i gašenje proizvodnje duhana. Iz Ministarstva stižu umirujuće vijesti da se na novim modelima intenzivno radi i da će prijedlozi vrlo brzo biti dostupni hrvatskoj javnosti.

Slavonski kulen Mesoprerada Slavonski kulen Mesoprerada prepoznatljiv je hrvatski proizvod i ekskluzivna poslastica spravljena po tradicionalnoj recepturi starih slavonskih majstora. Proizvodnja kulena počinje pripremom najboljih dijelova zrelog svinjskog mesa, kojem dodani začini, a posebice najkvalitetnija crvena paprika slavonskih ravni, osiguravaju jedinstvenu punoću okusa i mirisa, a punjenje u svinjske katarine tipičan i prepoznatljiv oblik. Dugotrajno zrenje i prethodno hladno dimljenje dodatni su razlog visoke kvalitete tako jedinstvene delicije. Mesoprerada d.o.o.

Mesoprerada iz Slatine ima iskustvo u proizvodnji i preradi mesa od početka 20. stoljeća. Od 1968. se proizvodnja brzo razvija, nabavlja se nova suvremena oprema i gradi nova klaonica koja je otvorena 1985.

35 do 40% u ukupnoj cijeni duhana čine poticaji

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 59

AKTUALNO Skupština Obrtničke komore Zagreb

Obrtnici su duša grada

Projekt Zagreb Crafts je digitalna platforma na kojoj se zasad predstavlja 70 certificiranih umjetničkih obrta. U planu je predstavljanje dvjestotinjak zagrebačkih obrta i njihovih proizvoda piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

brtnička komora Zagreb u suradnji s dnevnim novinama 24 sata, Styria Hrvatska, pokrenula je projekt pod nazivom Zagreb Crafts - web platformu putem kojem će se promovirati zagrebački tradicijski obrti. Taj je projekt predstavljen na prošlotjednoj svečanoj sjednici skupštine zagrebačke Obrtničke komore. Predstavljajući tu platformu, Boris Trupčević, direktor Styrije Hrvatska, rekao je kako se na toj digitalnoj platformi zasad predstavlja 70 certificiranih umjetničkih obrta. Upravo su ti obrti duša grada te oni unapređuju kvalitetu života njegovih stanovnika.

Sporazum o suradnji i prijateljstvu

Očekuje se kako će se tijekom 2017. na platformi Zagreb Crafts naći dvjestotinjak zagrebačkih obrta, svih onih koji nešto znače u gradu - postolari, proizvođači šešira, obrtnici koji popravljaju glazbene instrumente te mnoga druga danas zaboravljena zanimanja. Cilj tog projekta je obnavljanje starih obrta te njihovo ponovno uvođenje u život Zagrepčana, ali i svih posjetitelja glavnog hrvatskog grada.

Govoreći o planovima za 2017, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić je istaknuo kako su u tijeku pripreme za 2. zagrebački obrtnički sajam koji će se u ožujku održati na Zagrebačkom velesajmu. Sajam će imati međunarodnu notu jer će sudjelovati obrtnici iz Slovenije, Mađarske i Njemačke, a svaki od njih će predstaviti po jedno obrtničko zanimanje. Osim toga, na sajmu će

Uručene povelje i diplome Svečana sjednica Obrtničke komore Zagreb bila je prigoda za uručivanje zahvalnica i priznanja zaslužnim pojedincima. Tako je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba dobila povelju za ostvarenu uspješnu suradnju na 1. zagrebačkom obrtničkom sajmu. Za izniman doprinos poticanju i unapređivanju rada obrtničkih asocijacja, Udruženju obrtni-

ka Grada Zagreba dodijeljena je Povelja HOK-a za organizaciju manifestacije Zlatna igla. Povelju HOK-a za izniman doprinos razvoju obrtništva i obrtničkih institucija dodijeljene su obrtnicima Damiru Židaniću i Darku Belušiću, dok je Mariju Miletiću dodijeljena Srebna diploma Obrtničke komore Zagreb za izniman doprinos u razvoju, informiranju i promociji komorskog sustava.

60 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

se predstaviti i srednje strukovne škole kako bi se što više mladih privuklo u ta zanimanja. Šabić je napomenuo kako će zagrebački obrtnici u travnju posjetiti Obrtnički sajam u Münchenu, a također će biti i na jubilarnom 50. obrtničkom sajmu u Celju, na kojem će Hrvatska biti zemlja-partner. Uspostavit će se i detaljnija suradnja s Obrtničkom komorom Budimpešta, a očekuje se potpisivanje službenog protokola o suradnji dviju obrtničkih komora. Uz sve to, u Zaprešiću će se održati 2. obrtnički forum na kojem će, među ostalim biti riječi o tome kako pomoći u poslovanju obrtnicima s tog područja. “Ove je godine zagrebačka Obrtnička komora provela 250 majstorskih i 250 stručnih osposobljavanja, na što smo jako ponosni te vjerujemo kako će se sljedeće godine ta brojka premašiti”, istaknuo je Šabić. U sklopu svečane sjednice Obrtničke komore Zagreb potpisan je Sporazum o suradnji i prijateljstvu s Obrtničkom komorom Međimurske županije. Tim se sporazumom reguliraju odnosi dviju obrtničkih komora na području pravnog i gospodarskog položaja obrtnika i malih poduzetnika, jačanje zajedničkih aktivnosti kao i jačanje konkurentnosti obrtništva.

predstavljamo Catering Topolovec, Zagreb

Novo ruho piroški iz Bogovićeve Treba se vratiti na izvorno pripremanje i pečenje kolača, od pravih namirnica i sve raditi ručno, naravno uz korištenje malih alata i pribora, istaknuo je Tomislav Topolovec

irisi kao iz bakine pećnice, piroške sa sirom i s mesom, bučnice, slanci, pogačice, štrudle, čajni kolačići, figaro... samo su neki od prepoznatljivih kolača iz nekadašnje slastičarnice Topolovec u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici. Njen vlasnik Dragutin Topolovec, zvani Slatki, bio je voljen i poštovan u Zagrebu. Pomalo neobičan, konzervativan, pravičan, nesebičan, iskren, vrlo uporan i nadasve vrijedan, kolače je radio prema starim recepturama koje je sakupljao još od školovanja, a većinu njih je doradio kroz praksu. Radio je sezonski i po narudžbi, i to sve ručno, bez upotrebe strojeva. Nažalost, Slatkoga nema već sedam godina, ali njegov posao naslijedio je sin Tomislav Topolovec koji je odlučio osuvremeniti očevu slastičarnicu, ali s prepoznatljivim starim oku-

Topolovec je odlučio osuvremeniti očevu slastičarnicu, ali s prepoznatljivim starim okusima kolača sima kolača. Tako je u zagrebačkom Rudešu otvorio Catering Topolovec. Prisjećajući se prvog kolača koji je napravio, Tomislav kaže da su to bile vanilin kiflice. “Radio sam ih danima jer su sve morale biti jednake, iste težine i oblika. Stari mi je odredio mjeru i sam sam ih zamijesio i počeo frkati, ali onda mi je on rekao kako to ništa ne valja i sve mi je ponovno pomiješao. Tako sam te vanilin kiflice danima radio dok nisu bile savršenog oblika i okusa”, rekao je Tomislav Topolovec. Dodao je kako nije imao nikakvih privilegija nego je samo radio po

onoj staroj - “radiš, radiš i radiš i jedino tako naučiš”.

Isključivo domaće namirnice

U slastičarnici Topolovec uvijek je bilo tridesetak vrsta kolača, a dnevno se prodavalo po 30 do 40 kilograma samo figaro kolača, omiljenog među Zagrepčanima. Danas Tomislav ima drukčiju viziju od svoga oca u izradi kolača, pa pokušava razviti svijest da ih treba raditi isključivo po narudžbi jer će jedino tako svježe pripremljeni posve zadovoljiti kupce, te stoga ne treba imati gotove kolače na zalihi. “Treba se vratiti na izvorno pripremanje i pečenje kolača, od pravih namirnica i sve raditi ručno, naravno uz korištenje malih alata i pribora”, istaknuo je Tomislav Topolovec. Tko želi može naručiti izvorne piroške od sira i u njima osjetiti dah prošlosti, ali isto tako i kram pogačice, švapsku pitu, bučnicu Topolovec ili pak neke od slatkih kolača poput sacher trokutića, schwarzwaldice u čaši, bohem kocki ili pak diplomatske kreme. U svim kolačima koriste se isključivo domaće namirnice, a u nekima i stevia kao zamjena za šećer. To su tzv. new age kolači s reduciranim šećerima koji su manje štetni za zdravlje. (S.P.)

Kolače treba raditi isključivo po narudžbi jer će jedino tako svježe pripremljeni posve zadovoljiti kupce, te stoga ne treba imati gotove kolače na zalihi. Tomislav Topolovec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 61

savjet više FRANŠIZNO POSLOVANJE I HRVATSKA

Od dvjestotinjak franšiznih sustava, samo je 25 hrvatskih Iako sve veći broj tvrtki u Hrvatskoj razmišlja o franšiznom poslovnom modelu kao načinu širenja i rasta poslovanja, još uvijek većini njih nije jasan pojam franšiznog načina poslovanja te kako pokrenuti vlastitu franšizu piše Dr.sc. Aleksandar Erceg, Centar za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek

rema podacima Europske franšizne federacije (2015.), trenutačno u svijetu postoji oko 28.000 franšiznih sustava koji posluju u jednoj ili više zemalja, od koji je najveći broj u Aziji i Europi, dok je Afrika zastupljena s najmanjim brojem franšiznih sustava. Provedena studija o utjecaju franšiznog poslovanja iz 2010. (IFA i US Census Bureau) pokazala je da tvrtke koje se bave franšizom prihoduju oko 1300 milijardi američkih dolara od prodaje, u odnosu na 7700 milijardi USD ukupne prodaje u 295 industrijskih sektora koji su se istraživali. Franšizni sektor direktno zapošljava oko 7,9 milijuna ljudi u SAD-u, dok je indirektno zaposleno još oko osam milijuna ljudi. U Europi u franšiznim je sustavima zaposleno oko tri milijuna ljudi, a sektor ostvaruje više od 145 milijardi eura prihoda godišnje. U Hrvatskoj posluje oko 200 franšiznih sustava od kojih je samo 25 hrvatskih, svi oni posluju na oko 950 franšiznih lokacija. Među najpoznatijim hrvatskim franšiznim sustavima su: Aqua, Surf’n’Fries, Centar energije, Bio-Bio, Galeb, Taxi Cameo, Diadema, Kraš, Body Creator, San Francisco Coffee House...

Tko je prosječni davatelj franšize

Centar za franšizu u Osijeku proveo je istraživanje među davateljima franšiza koji posluju u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da je većina hrvatskih poduzeća/ davatelja franšize osnovana nakon 2000. godine te da su poslovali oko četiri godine, prije nego su prodali prvu franšizu. U tom su trenutku imali prosječno tri vlastite lokacije. Tijekom prve godine franšiziranja prodali su u prosjeku pet franšiza.

Ulaskom u franšizu, prosječni hrvatski davatelj franšize povećao je prodaju i ostvario povećanje prihoda te većina njih smatra da im je prodaja bolja u odnosu na konkurenciju te da im je i stopa zapošljavanja viša u odnosu na konkurenciju. Hrvatski davatelji prodaju svoje franšize najčešće u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji, a za daljnje širenje su i dalje najpoželjnije zemlje u okruženju te zemlje Europske unije.

Prosječni hrvatski davatelji franšize gotovo redovito imaju implementirane razne vrste potpora i pomoći za svoje primatelje: tehničko-tehnološku i savjetodavnu pomoć, edukaciju, pomoć pri odabiru lokacije, pomoć pri nabavi opreme i najvažniji dokument – operativni priručnik, te se koriste raznim oblicima kontrole primatelja franšize u različitim razdobljima tijekom poslovne godine.

Većina hrvatskih davatelja franšize naplaćuje ulaznu pristojbu koja iznosi oko 5000 eura Potrebno je istaknuti kako prosječni hrvatski davatelj franšize osim franšiznog poslovanja koristi i druge metode širenja poslovanja. Najviše koristi širenje putem vlastitih lokacija, dok su manje prisutne metode korištenja ovlaštenih distributera. Za prosječnog hrvatskog davatelja franšize franšizni poslovni model je primarni ili iznimno bitan način rasta i širenja poslovanja. Prosječni iznos investicije za kupnju neke franšize u Hrvatskoj kreće se od 15.000 do 30.000 eura. Većina hrvatskih davatelja franšize naplaćuje ulaznu franšiznu pristojbu od oko 5000 eura, većina ih ne naplaćuje rojalti (tantijeme) za poslovanja unutar franšiznog sustava kao ni marketinšku pristojbu, dok manji dio naplaćuje i razne druge pristojbe kao što su: korištenje imenom brenda, kartica za obavljanje djelatnosti, “kasa uzajamne pomoći”, tehnološka naknada...

62 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Zašto franšiza

Zašto hrvatske tvrtke pokreću franšizne sustave? Da prošire svoje uspješno poslovanje i dodatno ojačaju svoj brend u Hrvatskoj kao i izvan nje. Davatelj najviše očekuje na području širenja poslovanja i postizanja boljeg uspjeha na tržištu kroz rast i povećanje prihoda, a najmanje očekuju na području inoviranja poslovanja. Prema istraživanju, najviše su se ispunila očekivanja o bržem otvaranju novih lokacija, jačanju snage brenda i boljoj distribuciji, a najmanje o inovativnosti u poslovanju te smanjenim troškovima administracije. Tijekom proteklih nekoliko godina primjetan je pad u broju davatelja franšize u Hrvatskoj te odlazak nekih davatelja iz zemlje ili promjena načina poslovanja, no ulaskom u Europsku uniju došli su neki novi franšizni sustavi, uglavnom strani. Istraživanje koje su proveli

na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (Alpeza, Erceg, Oberman-Peterka, 2014.) pokazalo je kako je najveća prepreka za veće korištenje franšiznog poslovnog modela slabo razvijeno tržište, nedostupnost izvora financijskih resursa, to što banke ne razumiju franšizno poslovanje te nepostojanje državne potpore za pokretanje franšiznog poslovanja. Značajna ograničenja predstavlja i nepostojanje poduzetničke klime i pravne regulative te neprepoznavanje franšiznog poslovnog modela kao metode rasta i razvoja poslovanja. Prednosti korištenja franšize davatelji vide kroz brže širenje, bolje poznavanje lokacije, smanjene troškove poslovanja, brži rast i otva-

ranje novih lokacija, zajednički rad s primateljima na širenju poslovanja, prijenos i razmjenu znanja i iskustava, a nedostatke u nepostojanju pravne regulative, nedorađenosti franšiznog poslovnog modela zbog neposvećenosti davatelja franšize, prevelikim očekivanjima primatelja franšize naspram davatelja te mogućnosti “krađe” know-howa i znanja. Iako sve veći broj tvrtki u Hrvatskoj razmišlja o franšiznom poslovnom modelu kao načinu širenja i rasta poslovanja, još uvijek većini njih nije jasan pojam franšiznog načina poslova-

Uskoro i priručnik

Korak po korak do franšiznog poslovanja Ono što nedostaje na tržištu je publikacija koja bi bila operativni priručnik o tome kako pokrenuti franšizu, a koji bi trebali pripremiti Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga za franšizu i Centar za franšizu u Osijeku. Priručnik bi poduzećima trebao biti osnova za pokretanje franšize s preporučenim koracima i aktivnostima te kontaktima kojima bi se potencijalni davatelj franšize trebao obratiti (Ministarstvo, Centar za franšizu, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i slično), a sve u cilju da se potencijalnim davateljima franšize olakša proces pripremanja vlastitog franšiznog sustava za nastup na tržištu. Zajedničkom koordinacijom aktivnosti Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i Centra za franšizu Osijek uz djelovanje nadležnog ministarstva, HGK te banaka, franšizni poslovni model mogao bi zaživjeti u Hrvatskoj i imati značajan utjecaj na ekonomiju te u konačnici i na zapošljavanje.

nja te kako pokrenuti vlastitu franšizu, o čemu govore i brojni upiti za pomoć kod pokretanja franšiznih sustava koje dobiva osječki Centar za franšizu i Hrvatska udruga za franšizno poslovanje.

Raste interes poduzetnika

Jačanje Hrvatske udruge za franšizno poslovanje temelj je rasta upotrebe franšiznog poslovnog modela kao načina rasta i širenja poslovanja. Udruga treba zajedno s Centrom za franšizu Osijek djelovati prema ostalim dionicima u Hrvatskoj (nadležna ministarstva, HGK, banke, edukacijske ustanove) kako bi povećala svjesnost o franšiznom poslovanju u Hrvatskoj. Inicijative koje su pokrenuli 2012. godine Cepor, Centar za franšize Osijek i Hrvatska udruga za franšizno poslovanje prema Ministarstvu poduzetništva i obrta rezultirale su pilot-projektom Franšizno poslovanje unutar potpora Poduzetnički impuls. To je utjecalo na povećanje interesa poduzetnika za franšizni poslovni model te time djelovalo na jednu od prepreka daljnjem razvoju franšize, a to je financiranje. No, kako se to nije ponovilo u kasnijim godinama, franšizno poslovanje je ponovo usporilo sa svojim razvojem.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 63

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Roba željeznicom, putnici autobusima i avionima Zračne luke u Sarajevu, Tuzli i Mostaru očekuju ove godine rekordan promet putnika, a za iduću godinu najavljuju velike investicije u modernizaciju i proširenje kapaciteta. Investicije u proširenje najavio je i banjolučki aerodrom piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

21 mil KM

investirat će se u obnovu piste Međunarodne zračne luke Sarajevo

4,5 mil KM teške investicije u Međunarodnoj zračnoj luci Tuzla

oko

7 mil KM

planira se investirati u Zračnu luku Banja Luka

utnici u Bosni i Hercegovini napuštaju vlakove i sve više kao svoje prijevozno sredstvo koriste autobuse, a zrakoplove kada putuju u inozemstvo. No, roba se još većinom prevozi željeznicom, potom cestom, dok je na trećem mjestu avionski prijevoz. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u šest mjeseci ove godine promet putnika u zračnim lukama povećan je za četiri posto. U ukupnom prometu putnika u BiH zračni promet ima udio od sedam posto, cestovni 91, a željeznički jedva dva posto. Vlakovima, i to lokalnim, ostali su vjerni oni koji nemaju drugog izbora, đaci i radnici među kojima je najviše željezničara. Jedan od razloga zašto putnici bježe od željeznice krije se u vlakovima koji “jure” nešto malo brže od nekadašnjeg “ćire”, najviše 60 kilometara na sat, kasne, a vagoni su već davno trebali biti u mirovini. No, kada su u pitanju robe, željeznica je i sada bez konkurencije - 59,8 posto svih roba ukrcava se u vagone. Cestom se prevozi 39,6 posto robe, a zračnim putem jedva 0,1 posto. Za tako malo kargo prometa postoji i objašnjenje. Naime, prošle godine ugovorene količine junetine i

64 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

govedine putovale su za Tursku zrakoplovima, ali je ove godine taj posao bio obustavljen uz obećanja turske strane da će se nastaviti u 2017. godini.

Sarajevski aerodrom ruši rekorde

Armin Kajmaković, direktor Međunarodne zračne luke Sarajevo, izjavio je ne tako davno kako očekuje da će potkraj godine ta zračna luka ostvariti više od 800.000 putnika, no 5. prosinca zabilježen je 800.000. putnik, točnije, putnica na letu za Beograd i Prag. Riječ je o do sada rekordnom prometu putnika, većem za 6,72 posto u odnosu na lanjski prosinac, a do kraja godine očekuje se rast putnika od sedam posto. U 10 mjeseci kroz tu najveću zračnu luku u BiH prošlo je 750.000 putnika, što je osam posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a 12 zrakoplovnih tvrtki trenutačno povezuju Sarajevo i BiH sa 13 destinacija u Europi, a preko njih i s ostalim svijetom. Za iduću godinu ta zračna luka planira velike investicije, a najveći posao bit će rekonstrukcija 2600 metara zrakoplovne piste u što će biti investiran 21 milijun konvertibilnih maraka. Također, planira se i izgradnja brze

Rast prihoda od poreza

izlazne rulnice koja će pridonijeti povećanju razine propulzivnosti poletno-sletne staze. Planirano je i proširenje platforme za parkiranje zrakoplova, izgradnja novog VIP salona, te montažno-demontažne rashladne komore potrebne za izvoz svježeg mesa. I Međunarodna zračna luka Tuzla također u 2017. godini planira značajan rast prometa te promet od oko 500.000 putnika. Do kraja ove godine ta tvrtka očekuje promet veći od 305.000 putnika, zahvaljujući uglavnom niskotarifnoj kompaniji WizzAir. Ova kompanija, kojoj je tuzlanska zračna luka jedna od baznih, povećala je veze tuzlanske regije i Sjeveroistočne Bosne sa 10 na 16 destinacija, a broj letova u jednom tjednu na 40. Tako povećan promet iziskivao je i povećanje kapaciteta letjelišta, a to opet zahtijeva dodatne investicije, najmanje 4,5 milijuna KM koje će zajednički osigurati Vlada FBiH, Vlada Tuzlanske županije i Zračna luka. Zbog širenja letova u Srednjoj i Istočnoj Europi tvrtka je raspisala natječaj za popunjavanje kabinskog osoblja iz BiH.

Turkish Airlines leti za Mostar?

I iz Republike Srpske stižu vijesti da tamnošnje vlasti planiraju u narednoj godini investirati u proširenje Zračne luke Banja Luka i to prije svega u izgradnju kargo skladišta, kako bi spremno dočekala ponovno uspostavljanje prometa svježeg mesa za Tursku. U planu je i proširenje pristanišne zgrade, obnova rasvjete sletne staze i stajanke, te nabava utovarivača za kargo promet. Ukupna investicija bila bi nešto viša od sedam milijuna KM.

Kada su u pitanju robe, željeznica je i sada bez konkurencije - 59,8 posto svih roba ukrcava se u vagone Nakon nedavnog sastanka u Mostaru predstavnika mostarske zračne luke i turske aviokompanije Turkish Airlines priopćeno je da će ova kompanija najvjerovatnije već naredne godine uspostaviti linije za Mostar. Voditelj Sektora prometa i sigurnosti mostarske luke Marko Djuzel izjavio je da je njegova uprava ponudila turskoj kompaniji veoma povoljne uvjete za suradnju i sada je na njoj da odluči o uspostavljanju prometa s mostarskom zračnom lukom. Podršku uspostavi linije dalo je Veleposlanstvo Turske u Sarajevu.

Indirektni porezi 6,49 milijardi KM

Prihodi od indirektnih poreza u 11 ovogodišnjih mjeseci iznosili su 6,49 milijardi KM i veći su za 232 milijuna KM ili za četiri posto u odnosu na prošlogodišnjih 11 mjeseci kada su iznosili 5,8 milijardi KM, priopćila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Samo u studenome ove godine prikupljeno je 590 milijuna KM indirektnih poreza što je za 52 milijuna KM više u odnosu na isti

lanjski mjesec. Nakon povrata PDV-a poreznim obveznicima u iznosu od 999 milijuna KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima od 1. siječnja do 30. studenoga 2016. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 5,5 milijuna KM i veći su za 216 milijuna KM u odnosu na 2015. godinu, stoji u priopćenju Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Za financiranje institucija na razini države do kraja studenoga raspoređeno je 686 milijuna KM, Federacija BiH je dobila 2,756 milijardi KM, Republika Srpska 1,428 milijardi KM, a Distrikt Brčko 151 milijun KM. (Z.L.)

Vlada Federacije BiH

Gradit će se VE Mesihovina Vlada Federacije BiH na jednoj od zadnjih sjednica dala je prethodnu suglasnost Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH za pokretanje postupka izdavanja energetske dozvole Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna za izgradnju vjetroelektrane Mesihovina na lokalitetu MidenaGornji Brišnik na području Općine Tomislav-Grad. Riječ je o energetskom objektu instalirane snage 50,6 MW, odobrene snage priključenja 50,6 MW i planirane godišnje proizvodnje električne energije od 165,15 GWh. Vlada FBiH usvojila je i izvještaj o realizaciji izravnih inozemnih ulaganja za 2015. go-

dinu u kojoj je navedeno da su ona u većem bosanskohercegovačkom entitetu iznosila 379,2 milijuna KM od ukupno 476,7 milijuna KM, koliko je realizirano u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najznačajnija zemlja investitor bila je Hrvatska sa 163,7 milijuna KM. Početak radova na VE Mesihovina očekuje se u 2017. godini. Uz to, planirano je da iduće godine Elektroprivreda BiH započne s izgradnjom vjetroparka na Podveležju. (Z.L.)

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 65

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Preprodaja Heliosa

Država u vlasničkom glibu

Blagdanski kraj godine Slovenija proživljava s oporim osjećajem da je Helios prodala austrijskom Ringu za 145 milijuna eura, a da je sada preprodan japanskoj multinacionalki za višestruko veći iznos - za 572 milijuna eura piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

mjesto Miklavža ove godine Slovenci su vidjeli samo Krampusa i to onog u Bloombergovoj verziji. Na dan kada dječica lašte cipele nadajući se da će u njima naći nagradu za dobro vladanje, Bloomberg je grunuo sa šokantnom objavom da je austrijsko poduzeće Ring International upravo potpisalo ugovor kojim svoju

Austrijski Ring u Heliosu je otpustio višak radnika i presložio proizvodnju tako da je još lani ostvario 17 milijuna eura čiste dobiti slovensku akviziciju iz 2013. godine – proizvođača premaza Helios iz Domžala – prodaje japanskoj korporaciji Kansai Paint i to za nevjerojatni iznos od 572 milijuna eura. 66 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Prije tri godine Ring je za slovensku akviziciju platio samo 145 milijuna eura. Slovenski novinari fascinirani iznosom što ga je Ring polučio u prodaji Heliosa raspisali su se o transakciji iznoseći i vlastite refleksije na kontekst događaja. Sve koji su se dohvatili teme najviše je šokirala činjenica da je austrijski ulagač vratio cijeli svoj ulog oplemenjen s iznimno visokom zaradom. “Buljili smo u naše kompjutore i tablete. Telefoni nisu prestajali zvoniti. Svatko je požurio dati svoj pogled na nevjerojatan događaj”, povjerila se čitateljima Petra Kovič, urednica specijaliziranog priloga Svet kapitala u Delu. Većina komentatora govorila je o transakciji kao o nevjerojatnom događaju – nevjerojatnom stoga što atraktivna zarada nije ostala u Sloveniji nego se prelila preko granice u Austriju.

Kako su Austrijanci uspjeli

Transakcija s Heliosom ima još neke sastavnice nevjerojatnosti, ali se javnost u žalu za izgubljenim milijunima njima nije previše bavila. Hiroshi Ishino, vodeći menadžer Kansai Painta, popratio je potpisivanje ugovora najavom da Helios žele pretvoriti u europsko sjedište japanske multinacionalke, u mjesto inovacija, istraživanja i razvoja te proizvodnje i distribucije za europsko područje. Samo je predstavnik sindikata u Heliosu rekao da bi to mogla biti lijepa priča o uspjehu. Dvije činjenice bile su odlučujuće za rasplet u kojem je slovenski proračun ostao bez priljeva od (pre)prodaje Heliosa. S gotovo identičnim činjenicama mogao bi se u Hrvatskoj suočiti i ministar Goran Marić, pa ne bi bilo suvišno izvući pouku iz tuđe pogreške. Valja podsjetiti da su Helios 2013. godine prodale slovenske banke u postupku

Manjak podataka za odluku

I nakon odbijenice iz Novog Mesta

Raste japanski interes za Sloveniju Nakon lošeg iskustva s gotovo već dogovorenim ulaganjem u automobilsku industriju u Novom Mestu koju je potom dobio francuski Renault, japanski ulagači zaobilazili su Sloveniju tako da je Helios trenutno njihova četvrta veća investicija u susjednoj državi. Proizvođač robota Yaskawa već 20 godina uspješno radi u Ribnici gdje je odlučio proširiti proizvodne kapacitete na oko 5000 robota godišnje proizvodnje uglavnom za europsko tržište. Za europsku ispostavu Yaskawe konkurirale su Češka i Slovačka, ali je konačni izbor pao na Sloveniju, ponajviše zbog dobrog inženjerskog kadra i obećavajuće suradnje s obrazovnim i znanstvenim institucijama u Sloveniji. Japanci su investirali i u proizvodnju zavarivalačke tehnologije (Daihen Varstroj u Lendavi). Zanimanje za Sloveniju opet raste u Japanu o čemu svjedoči i potpis ugovora o gradnji pametne mreže Nedo. Predsjednik Vlade Miro Cerar jesenas je bio u posjetu Japanu, a Sloveniju je u međuvremenu obišla i značajna japanska gospodarska delegacija.

prinudne naplate duga od crkvenih holdinga koji su u Heliosu imali portfeljsku perjanicu. A zna se kako imovinu prodaju banke da bi vratile barem dio svojih potraživanja. Druga je nesretna okolnost zbog koje se sada lupaju po glavi u Sloveniji da je Ring odmah nakon kupnje učinio ono što se prije nije usudio učiniti nitko od dotadašnjih vlasnika. Ring je otpustio višak radnika i presložio proizvodnju tako da je Helios prošle godine na 285 milijuna eura prihoda ostvario 17 milijuna eura čiste dobiti.

Restrukturiran i izliječen

Slovenski novinari raspisali su se o tome kako je Austrijancima uspjelo ono što Slovencima nikako ne ide od ruke. Poduzeća u državnom (su)vlasništvu nitko ne uspijeva racionalizirati. Vitka postaju tek kada ih se privatizira. Nedostaje li Sloveniji menadžerskih znanja? Ne, deficit nije na toj strani. Slovenski menadžeri znaju preurediti poduzeća, ali se to ne usude poduzeti u državnim poduzećima jer znaju da ih već na prvoj mjeri čeka pribijanje na stup srama. Helios je restrukturiran tek s promjenom vlasništva i sada je to tako dobro poduzeće da je japanski Kansai Paint za njega odlučio platiti triput veću svotu od one za koju je Helios “besramno prodan strancima koji su se polakomili za dobiti”. To su, naime, riječi kojima je bila popraćena prodaja tvrtke austrijskom Ringu.

Pevec odustao od Merkura Stručna javnost u Sloveniji baš ne vjeruje objašnjenjima iz Peveca da se hrvatski trgovac povlači iz postupka za preuzimanje Merkura samo zato što nije dobio dovoljno podataka važnih za konačnu odluku. Mediji tvrde da je to samo izgovor, a da razloge za odustajanje treba tražiti u nesuglasicama unutar Peveca te u samoj rizičnosti posla. Priznaje se da je prodaja Merkura donekle neuobičajen projekt. Tvrtku sa 1550 zaposlenika prodaje stečajna upraviteljica, a posebna je okolnost to da se prodaje samo djelatnost, dakle posao bez objekata u ko-

jima se obavlja trgovanje. Prema planu financijskog restrukturiranja lokali su izdvojeni i preneseni na tvrtku Merkur nekretnine koja je u vlasništvu DUTB i banaka vjerovnica. Čak 13 trgovačkih centara u vlasništvu je Hete, austrijske loše banke. Paralelno s prodajom djelatnosti nastoji se prodati i lokale, ali u tome prodavatelji zasad nisu polučili uspjeh. Rizično je kupiti djelatnost a da se ne zna što će biti s lokalima i u čijem će se naći vlasništvu. Postupak prodaje otvoren je do sredine siječnja i ne isključuje se mogućnost da se pojave mogući novi zainteresirani za kupnju Merkura.

Vraća se drugi neradni dan

Cijena blagdana

Državni zbor velikom većinom glasova vratio je Slovencima drugi dan nove godine kao neradni dan. Dva neradna dana prakticirala su se u Sloveniji od 1955. do 2012. godine kada je Vlada Ja-

neza Janše ukinula drugi dan u ime štednje. Usprkos protivljenju pojedinih stranaka, Parlament je ipak novogodišnje slavlje proširio na dva neradna dana. To će prema izračunu Gospodarske zbornice Slovenije stajati gospodarstvo 16,8 milijuna eura. Za toliki iznos, naime, porast će troškovi rada u trgovini, osiguranju, transportu, energetici i javnom zdravstvu.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 67

svijet financija Stavovi generacije Y o štednji

Odgovornost za mirovinu je na pojedincu samome Mladi novac doživljavaju kao mehanizam za ispunjenje viših potreba i interesa. Ne odbacuju ideju njegova zarađivanja, ali on im je vrijedan samo ako njime mogu ostvariti neke druge svrhe, rekla je Mirjana Komerički iz Ipsosa piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ladima od 18 do 25 godina starosti odnosno tzv. generaciji Y životni je prioritet završetak obrazovanja i pronalazak posla, a na svoju budućnost gledaju optimistično najvažniji su zaključci istraživanja koje je za

Generacija Y, pokazalo je istraživanje, vjeruje u postmaterijalističke vrijednosti Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava provela agencija Ipsos na uzorku od 300 mladih bez formalnog radnog iskustva. Rezul68 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

tati istraživanja ukazuju da za ovu generaciju zarađivanje novca nije ultimativni životni cilj niti im je novac vrijednost sama po sebi, već prije sredstvo koje omogućuje ostvarenje životne autonomije. “Mladi novac doživljavaju kao mehanizam za ispunjenje viših potreba i interesa. Ne odbacuju ideju njegova zarađivanja, ali on im je vrijedan samo ako njime mogu ostvariti neke druge svrhe. Kada kupuju, fokusiraju se na ono što im je poznato, važu ponude te paze na kvalitetu onoga što kupuju”, rekla je Mirjana Komerički iz Ipsosa. Kad je riječ o životnim prioritetima, 93 posto anketiranih istaknulo je kako planira završiti školu i fakultet. Njih 83 posto ima plan pronaći posao u Hrvatskoj, a za 18 posto njih to je najvažniji životni prioritet. S druge strane, pronalazak posla u inozemstvu ultimativni je prioritet samo za četiri posto ispitanih. Mladi očekuju bolji standard za petnaestak godina, odnosno kad u punoj mjeri budu ušli na tržište rada. Generacija Y, pokazalo je istraživanje, vjeruje u postmaterijalističke vrijednosti, pa će primjerice putovanja pretpostaviti materijalnom. Zadovoljni su sami sobom i samosvjesni, vjeruju u svoje sposobnosti te pokazuju i specifični vid životnog optimizma. Također, riječ je o mladim ljudima među kojima su samoprihvaćanje i doprinos zajednici važniji od postizanja materijalnog postignuća i društvene prepoznatljivosti. Sebe prihvaćaju onakvima kakvi jesu, traže ispunjen i smislen život te su usmjereni na učinkovito rješavanje životnih izazova. Kada je riječ o štednji, i tu dominira pozitivan odnos, a u zadnjih 12 mjeseci najveći broj anketiranih, odnosno njih 74 posto, štedio je

kod kuće i to u kratkoročne svrhe, primjerice, za kupnju mobitela ili nekih drugih stvari.

Briga za mirovinu - odmah nakon zapošljavanja

U toj životnoj fazi mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svoje budućnosti. Zanimljivo je ipak da dvije trećine ispitanika smatra kako bi briga za mirovinu trebala započeti odmah nakon zapošljavanja ili u prvih nekoliko godina nakon pronalaska posla. Ispitanici, njih 72 posto, misli da će im život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu biti na pojedincu samome. “Vrlo je pohvalno to što mladi, bez obzira na to što ne razmišljaju o mirovini koja im je daleka, ipak smatraju da je odgovornost za mirovinu na njima samima. Mirovinski će fondovi kroz svoje udruženje i projekte financijske pismenosti pridonijeti povećanju razine znanja vezanih uz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i mogućnosti koje im se pružaju”, istaknula je voditeljica Odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ obveznog mirovinskoga fonda Nataša Hrabar Kaštelan navodeći kako tek manje od pet posto svih onih koji se zapošljavaju samostalno izabire dobrovoljni mirovinski fond, te da bi, kad je riječ o tome, trebalo educirati mlade ljude da imaju pravo izbora. Direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Dijana Bojčeta Markoja ocijenila je kako se radi o generaciji koja ipak razmišlja o svojoj budućnosti i poka-

zuje tendenciju da se pobrine za nju, dok profesorica Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da bi se njihove preferencije mogle promijeniti ulaskom na tržište rada. “U svim zemljama sasvim je prirodno da generacija Y ne doživljava štednju za mirovinu isto kao starije generacije. Pred njima su kru-

Manje od pet posto svih onih koji se zapošljavaju samostalno izabire dobrovoljni mirovinski fond, kaže nataša hrabar kaštelan iz az omf-a

Analitičke projekcije pokazuju da će država imati sve manje snage pribaviti dostojne mirovine iz obveznog mirovinskoga osiguranja. Maja Vehovec, Ekonomski institut Zagreb

pni životni izazovi kao što je osobna karijera, vlastito stanovanje. Nismo ni mi o tome razmišljali kad smo bili u njihovim godinama. Analitičke projekcije pokazuju da će država imati sve manje snage pribaviti dostojne mirovine iz obveznog mirovinskoga osiguranja”, rekla je Maja Vehovec te dodala da mlada generacija svoje pozitivne stavove treba pretočiti u ponašanje, a sve to se mora konstantno nadograđivati edukacijom. 19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 69

SVIJET FINANCIJA Erste banka: radni doručak za medije pod nazi

Bankarski sektor je krvotok gospodarstva

Unatoč povoljnim makroekonomskim trendovima, Hrvatska još uvijek zaostaje s provedbom strukturnih reformi. Treba nam kvalitetan sustav obrazovanja, smanjenje parafiskalnih nameta i učinkovitost javne uprave i pravosuđa, istaknuo je predsjednik Uprave Erste banke piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatskoj se očekuje stabiliziranje kamatnih stopa te nastavak pozitivnog procesa tzv. kunizacije kredita tj. uzimanja kredita u nacionalnoj valuti. No, naša zemlja ima objektivna ograničenja u stabilizaciji finanacijskog i bankarskog

Želimo da se pojača dijalog gospodarstva i politike, kazao je Schoefboeck sektora jer je regionalna stabilizacija u SEE regiji – Jugoistočnoj Europi ključna za ekonomsku stabilnost Hrvatske, rekao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste 70 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

banke, na prošlotjednom radnom doručku za medije pod nazivom Je li nevrijeme iza nas? Dodao je kako unatoč povoljnim makroekonomskim trendovima Hrvatska još uvijek zaostaje s provedbom strukturnih reformi. “Treba nam kvalitetan sustav obrazovanja, smanjenje parafiskalnih nameta i učinkovitost javne uprave i pravosuđa”, istaknuo je Schoefboeck. Govoreći o ovoj poslovnoj godini, dodao je kako je u Hrvatskoj primjetan stabilniji politički okvir, dok s druge strane postoje nestabilnosti u regiji te nedovoljan dijalog politike i gospodarstva u Hrvatskoj. Kako bi se stabiliziralo gospodarstvo, potreban je konstruktivan dijalog svih sudionika. “Želimo da se pojača dijalog gospodarstva i politike, a pritom treba pojačati strukturne reforme. Bankarski sektor je krvotok gospodarstva i zato je vrlo

i vom Je li nevrijeme iza nas? bitno da dobro funkcionira”, istaknuo je Schoefboeck.

Povratak banaka u “zelenu zonu”

Osvrnuvši se na poslovanje Erste banke, ali i ostalih bankarskih institucija u ovoj godini, naglasio je kako je vidljiv povratak banaka u tzv. zelenu zonu, i to nakon konverzije kredita iz švicarskog franka. Kako bi bankarstvo dobro funkcioniralo, važna je provedba digitalizacije u bankama. “U Erste banci je već počela digitalizacija i to u njenom internom i eksternom dijelu što znači da se provodi kroz unutarnji bankarski dio tj. među zaposlenicima, ali i u vanjskom dijelu kroz odnos s klijentima”, dodao je Schoefboeck. Zapitao se i koji su glavni izazovi za 2017. Prema njegovom mišljenju to su politička i pravna stabilnost, smanjenje marži i regulatorni tsunami koji utječe na poslovanje banaka. Naime, od 2008. kada je započela financijska kriza, regulatorne institucije u SAD-u su raznim mje-

U 2017. očekuje se stopa rasta od 2,8 posto, istaknuo je Kovač rama počele regulirati financijski sustav. Što se tiče poslovanja Erste Grupe, Schoefboeck je naglasio kako je u ovoj godini vidljiv stabilan operativni rezultat unatoč pritisku na marže, jaka kapitalna pozicija te blagi oporavak kreditiranja. Ukupan broj loših kreditnih plasmana iznosio je 17,18 posto, a u Erste banci je ove godine iznosio 11 posto, dok ga u sljedećoj godini žele spustiti ispod 10 posto. Pozitivno je i to što je Erste Card, tvrtka članica Erste Grupe, ove godine preuzeo franšize u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

Turizam ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo

Na poslovanje Banke u ovoj godini osvrnuo se i Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste banke, koji je rekao kako je započeti oporavak aktivnosti i pozitivan trend iz 2015. nastavljen i u ovoj godini. “Kada se pogledaju komponente rasta, vidljiv je mali pomak u 2016. u odnosu na 2015. U prethodnoj godini smo imali trend domaće potražnje koji je u većoj mjeri nastavljen i ove godine. Na strani osnovne potrošnje i investicija možemo reći da je naše gospodarstvo u većoj mjeri pod utjecajem potrošnje. S druge pak strane, trend izvoza je nastavljen, ali blago usporava pogotovo na strani robnog izvoza. Pri-

Loši krediti u Erste banci

Građani su uredne platiše Na upit Darka Bukovića, glavnog urednika Privrednog vjesnika, o tome da ako je poznato da je hrvatski prosjek 17 posto loših kredita, a u Erste banci iznosi 11 posto, znači li to da su građani ustvari dobre platiše, pa se loši krediti odnose na gospodarstvo, Schoefboeck je odgovorio kako je istina da je udio korporativnih plasmana mnogo lošiji i na taj se dio odnosi dvije trećine loših kredita. Ustvrdio je da su građani uredniji u otplaćivanju kredita. Isto tako, Schoefboeck je dodao kako u Erste banci u ovoj godini nisu imali ulazak loših plasmana te izrazio nadu kako

ih neće biti ni u 2017. “Banka raznim mjerama i alatima s klijentima pokušava dogovoriti otplatu kredita na dulji rok ili pak na neki drugi način kako bi se uspostavila urednost kreditnih otplata”, zaključio je Schoefboeck.

tom treba naglasiti kako turizam ima vrlo pozitivan trend i utjecaj na gospodarstvo”, rekao je Kovač. Kada se daju projekcije za 2017., očekuje se stopa rasta od 2,8 posto za razliku od ove godine kada je ona iznosila 2,7 posto što znači da neće biti bitnih oscilacija. Struktura rasta u velikoj mjeri ostaje ovisna o domaćoj potražnji. Kada se to stavi u kontekst prosjeka EU-a, vidljivo je da Hrvatska po bruto domaćem proizvodu (BDP) raste iznad tog prosjeka. “Kada malo pogledamo vanjsku poziciju zemlje, mislim da je veoma bitno osvrnuti se na to kako smo zadržali visoku platnu bilancu. Vrlo blizu smo prosjeka zemalja Srednje Europe jer bilježimo pozitivne trendove. Bitno je razduživanje, prije svega bankarskog sektora, a razina inozemnog duga je zabilježila bitan pad, pa očekujemo stabilnost u 2017. godini. Započet je trend pada javnog duga, pa se stvaraju temelji za pozitivne vijesti po pitanju kreditnog rejtinga u sljedećoj godini. Pozitivan trend suficita od dva do tri posto djeluje na suficit za koji očekujemo da će u 2017. biti nešto veći nego ove godine”, ocijenio je Kovač. “U zadnje vrijeme mnogo se govori o strukturnim reformama i to je bio uvodni dio priče nove Vlade, a time će se svi baviti u dugoročnom razdoblju. Kada se promatra pozicija Hrvatske u odnosu na zemlje Srednje i Jugoistočne Europe u nekim segmentima je vidljiva lakoća poslovanja, a Hrvatska i dalje ima bitan prostor za napredak”, kazao je on. “Ono što ostaje potencijal za budućnost jest da određenim politikama dodatno smanjimo premiju rizika pod uvjetom odgovornog načina vođenja gospodarske politike”, zaključio je Kovač.

Ono što ostaje potencijal za budućnost jest da određenim politikama dodatno smanjimo premiju rizika pod uvjetom odgovornog načina vođenja gospodarske politike. Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste banke

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 71

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Mobilno bankarstvo za poduzetnike Hrvatska poštanska banka poduzetnicima je omogućila upravljanje financijama putem mobitela i tableta nakon što je svojim klijentima - građanima ponudila mobilno bankarstvo mHPB. Mobilna aplikacija mHPB omogućuje pristup računima na jednom mjestu, a korisnicima nudi niz funkcionalnosti od uvida u stanje i detalje po računima, zadavanja i pregleda naloga i prometa do plaćanja opcijom “Slikaj i plati” te unosa naloga skeniranjem podataka s fakture i to uz prijavu otiskom prsta na Androidu i iPhone uređajima.

Niže naknade

Intervencija na deviznom tržištu Polovinom prosinca slobodno možemo ustvrditi da je cijela godina imala obilježja vrlo visoke likvidnosti, skromne potražnje za kratkoročnim pozajmicama i iznimno visoke ponude slobodnih viškova likvidnosti. Trgovanje sudionika u takvim je uvjetima bilo skromno i uz vrlo niske kamatne stope. Ionako dobra likvidnost sustava prošloga je tjedna dodatno pojačana isplatom redovne mirovine. Trenutni dnevni višak likvidnosti u sustavu kreće se na razini od oko devet milijardi kuna. U prošli ponedjeljak središnja banka je održala redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu. Depozitnim institucijama plasirano je 120 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je za 30 milijuna

kuna manji nego na prethodnoj aukciji. Iako je u prošlu srijedu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, zbog visoke likvidnosti sustava sudionici nisu imali potrebu za uzimanjem dodatne likvidnosti. Kako bi se ublažili aprecijacijski pritisci na kunu, središnja banka je intervenirala na deviznom tržištu kupnjom deviza od banaka u ukupnom iznosu od 278 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,549 kuna. Zbog otkupa deviza u protekli petak je u sustav pristigla dodatna 2,1 milijarda kuna. Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. U ostatku prosinca očekujemo rast potražnje za novcem zbog blagdanske potrošnje i namirivanja preostalih obveza do kraja poslovne godine. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

05.12.-09.12.2016.

12.12.-16.12.2016.

1,0 0,8

360

0,6 240

Uprava HBOR-a donijela je odluku o privremenom sniženju naknade za obradu kreditnih zahtjeva. Odluka se primjenjuje na sve zahtjeve zaprimljene od 1. siječnja 2017. i odobrene do 31. prosinca 2017. godine. U cilju snažnije podrške hrvatskim gospodarstvenicima i olakšanom pristupu kreditnim sredstvima HBOR će od 1. siječnja 2017. provoditi politiku snižene naknade za obradu kreditnih zahtjeva i to na način da se naknada u slučajevima u kojima trenutno iznosi 0,8 posto ili jedan posto smanjuje na 0,5 posto. Također, u slučajevima kreditiranja putem poslovnih banaka HBOR se odriče dijela naknade.

0,4 120

0,2

12.12.

13.12.

14.12.

15.12.

16.12.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Loš tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,06 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu na švivaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,301951

CAD kanadski dolar

5,399607

JPY japanski jen (100)

6,101945

CHF švicarski franak

7,013006

GBP britanska funta

8,972338

USD američki dolar

7,20688

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,534072 primjena od 17.12.2016.

72 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12.

carski franak za 0,3 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 1,5 posto.

7,62 7,60

USD

7,30 7,25

7,015

CHF

7,010

7,58

7,20

7,005

7,56

7,15

7,000

7,54

7,10

6,995

7,52

7,05

6,990

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Poslovanje ACI-ja

Burzovni indeksi uvećali vrijednost Nakon primjetnog rasta cijena dionica koje, među ostalim, i dalje potiče pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u, početkom protekloga tjedna ulagači na tržištu kapitala bili su oprezni zbog sjednice Feda i očekivanja da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope. Fed je to sredinom tjedna i učinio, prvi put nakon godinu dana, što je dovelo da pada vrijednosti promatranih burzovnih indeksa. Na koncu tjedna tržište se smirilo nadoknadivši gubitke. Pritom je ojačao bankarski sektor. Jer, rast ključnih kamata mogao bi povećati profitabilnost banaka. Na tjednoj razini, pak, svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 1,6 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,9 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 1,9 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za nešto manje od jedan posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 0,5 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,3 posto.

7100 7050

20100

7000

20000

6950

19900

6900

19800

6850

5500 5480

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12. 4860

NASDAQ

4840

5460

4820

5440

4800

5420

4780

5400

11500

CAC40

4760

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12. 11600

Dow Jones

19700

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12.

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12. 19600

DAX

19500

11400

NIKKEI 225

19400

11300

19300

11200

19200

11100

19100

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12.

Mirovinski fondovi

fond

Pad vrijednosti Mirexa

20200

FTSE 100

datum

12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 16.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A

MIREX - tjedni

MIREX A

15.12. 125,77530

-0,2863

10,19

AZ - A

15.12. 126,31450

-0,4074

10,68

Erste Plavi - A

15.12. 126,56610

-0,2069

12,25

PBZ CO - A

15.12. 128,44550

-0,2358

11,76

Raiffeisen OMF - A

15.12. 122,97540

-0,1237

7,41

MIREX B

15.12. 231,44670

-0,1365

5,95

AZ - B

15.12. 233,79940

-0,2411

5,11

Erste Plavi - B

15.12. 240,51190

-0,0677

7,28

kategorija B

PBZ CO - B

15.12.

211,41010

-0,1098

5,18

0,4%

Raiffeisen OMF - B

15.12. 234,97740

-0,0464

6,81

0,2%

kategorija C MIREX C

15.12.

117,22770

-0,0887

6,64

AZ - C

15.12. 114,34520

-0,0480

6,64

-0,2%

Erste Plavi - C

15.12.

117,61230

-0,0944

7,76

-0,4%

PBZ CO - C

15.12. 116,21640

-0,0497

5,92

Raiffeisen OMF - C

15.12. 120,84800

-0,1439

6,68

0,0%

13.12.

14.12.

15.12.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

15.12. 225,22550

-0,1699

6,02

1,5%

AZ Profit

15.12. 262,95710

-0,2054

4,42 4,81

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje

15.12.

157,11520

-0,0372

0,5%

AZ Benefit

15.12. 245,34220

-0,1946

6,81

0,0%

Erste Plavi Expert

15.12. 203,74550

-0,2084

9,92

Erste Plavi Protect 15.12. 193,01660

-0,0959

5,93

-0,5% 15.11.

22.11.

30.11.

7.12.

Drugi kolosijek kroz Rijeku

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 231,4467 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,03 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 125,7753 boda, a Mirexa C 117,2277 bodova.

12.12.

Društvo ACI u prvih 10 mjeseci je ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 178,6 milijuna kuna, na istoj razini promatranog razdoblja 2015. godine. Rashodi iznose 145,7 milijuna kuna i za jedan posto su viši u odnosu na 2015., objavljeno je na Zagrebačkoj burzi u priopćenju o rezultatima poslovanja tvrtke za prvih 10 mjeseci 2016. godine. Planiranja ulaganja u 2017. godini iznose ukupno 134,9 milijuna kuna i odnose se na investicije, investicijsko održavanje te tekuće održavanje u ACI marinama.

15.12.

HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke IGH i Granova potpisala ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani, duljine 27,5 kilometara. Ugovor je vrijedan gotovo 33,8 milijuna kuna, a zaključen je nakon provedbe međunarodnog natječaja. Završetak projektiranja planiran je krajem 2019. godine, objavljeno je na internetskim stranicama HŽ Infrastrukture.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 73

vijesti

svijet financija BURZA

Udvostručenje operativne dobiti Metro Grupa zaključila je poslovnu godinu 2015./16. (1. listopad 2015. - 30. rujan 2016.) konsolidiranom operativnom dobiti u iznosu od 1,5 milijardi eura, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu kada je iznosila 711 milijuna eura. “Rezultati naše tvrtke u protekloj poslovnoj godini potvrdili su da smo na pravom putu s našim strateškim fokusom na kreiranju vrijednosti za kupce i kontinuiranim procesom transformacije”, rekao je Olaf Koch, predsjednik Uprave Metro Grupe.

HEP i dalje lider

Nakon Osijeka, Opatije i Splita, završni susret kupaca HEP Opskrbe održan je prošli tjedan u Zagrebu. U ovogodišnjem programu sudjelovalo je više od 800 gospodarstvenika, najvećih kupaca električne energije iz Hrvatske. “HEP je snažna, stabilna i organizirana kompanija koja se uspješno nosi s konkurencijom i može odgovoriti na sve energetske potrebe kupaca, koliko god one bile složene ili posebne. Zato je i nakon gotovo osam godina, otkako je tržište u Hrvatskoj otvoreno, HEP i dalje lider i drži 85 posto tržišta”, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić.

Manji promet, smanjeni indeksi bex10 je u tjedan dana umanjen za 0,18 posto i trgovanje je zaključio na 1.151,61 bod. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -3,13 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do 0,00 posto koliko bilježi CROBEXturist. Obveznički indeksi tjedan su zaključili padom; CROBIS je pao za 0,24 posto, a CROBIStr za 0,15 posto. Najlikvidnija je povlaštena dionica Adris Grupe s prometom od 95,4 milijuna kuna, od čega se 94 milijuna kuna odnose na nekoliko blok transakcija ostvarenih tijekom tri ZAGREBAČKA BURZA trgovinska dana, a samo 1,4 milijuna THE ZAGREB STOCK EXCHANGE kuna na redovno trgovanje. Cijena poUKUPAN TJEDNI PROMET: 764.277.663,10 kn vlaštene dionice Adrisa pala je za 0,66 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 39.841.085,48 kn posto i na kraju tjedna iznosila 454 index zadnja vrijednost tjedna promjena kune. Auto Hrvatska je sakupio 8,6 CROBEX 1.968,3300 -0,74% milijuna kuna, a dionica joj je poskuCROBEX10 1.151,6100 -0,18% pjela za 0,46 posto na 869 kuna. Treći CROBIS 109,0179 -0,24% najlikvidniji HT trgovan je u iznosu od CROBIStr 157,0851 -0,15% 5,6 milijuna kuna, a bilježi porast za 0,56 posto na 172 kune. Top 10 tjedna zadnja Porast cijene dionice bilježi pet od 10 promet po prometu promjena cijena najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -0,66% 454,00 95.431.833,94 Adris grupa d.d. - povl. je Kraš s uvećanjem od 2,80 posto na +0,46% 869,00 8.578.536,85 Auto Hrvatska d.d. 540 kuna te prometom od 838.000 +0,56% 172,00 5.563.212,13 HT d.d. kuna. Cijena dionice Peveca porasla -0,94% 33,77 4.259.657,21 Valamar Riviera d.d. je za 1,68 posto na 178,99 kuna, a njo-4,34% 50,70 3.495.276,59 Zagrebačka banka d.d. me je trgovano u iznosu od 1,3 miliju+1,68% 178,99 1.259.162,21 PEVEC d.d. -0,40% 374,00 1.224.669,26 na kuna. Turisthotel je uz promet od Podravka d.d. -26,10% 21,40 887.022,60 Badel 1862 d.d. 874.000 kuna zabilježio i porast od +1,04% 2.900,00 874.300,00 TURISTHOTEL d.d. 1,04 posto odnosno zadnju cijenu od +2,80% 540,00 838.189,72 Kraš d.d. A serija 2900 kuna. Cijena je rasla još izdanjima HT-a (+0,56 posto) i Auto Hrvatske 10 dionica tjedna zadnja (+0,46 posto). promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Gu+56,67% 0,47 84.673,56 Magma d.d. bitnica tjedna je dionica Badela 1862 +31,91% 99,00 19.889,00 Hrvatski duhani d.d. kojoj je cijena pala za čak 26,10 posto +20,22% 9,75 30.816,95 VABA d.d. na 21,40 kuna. Tijekom tjedna njego+14,98% 230,00 1.150,00 Agromeđimurje d.d. vom dionicom se trgovalo u iznosu od +13,12% 250,00 22.500,00 Podravska banka d.d. 887.000 kuna. Deseta po likvidnosti +11,24% 183,55 427.779,19 Institut IGH d.d. +9,39% 8,97 35.512,23 Atlantska plovidba također je zabiKarlovačka banka d.d. +8,09% 22,98 7.643,27 LUX ULAGANJA d.d. lježila značajniji pad cijene, za 13,56 +6,76% 224,50 6.735,00 Elektroprojekt d.d. posto na 278,33 kune, a sakupila je +4,57% 159,99 4.701,90 Tisak d.d. 711.000 kuna. Slijedi Valamar Riviera kojoj je dionica pojeftinila za 0,94 po10 dionica tjedna zadnja sto, na 33,77 kuna, a njome je protrgopromet s najvećim padom cijene promjena cijena vano 4,3 milijuna kuna. -26,10% 21,40 887.022,60 Badel 1862 d.d.

Ključni indeksi Zagrebačke burze prošli su tjedan zaključili padom. Aktivnost ulagača u posljednjih nekoliko tjedana blago opada - slabije trgovanje gotovo je uobičajena pojava u vrijeme blagdana koji nam predstoje. Redovni dionički promet pao je za 1,2 milijuna kuna (-2,82 posto) u odnosu na promet u tjednu ranije te je iznosio 39,8 milijuna kuna. Crobex je s pretprošlotjednih 1.982,98 bodova kliznuo za 0,74 posto na 1.968,33 boda. Cro-

Atlantska plovidba d.d. Kutjevo d.d. Termes grupa d.d. PIK d.d. Puljanka d.d. Proficio d.d. Viktor Lenac d.d. Ina d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

-13,56%

278,33

710.690,94

-9,79%

35,00

30.526,00

-9,39%

97,50

35.790,01

-9,36%

86,11

1.722,30

-7,58%

10,24

1.870,14

-6,83%

39,58

173.573,20

-6,68%

7,26

34.385,38

-5,79%

3.010,12

33.910,12

-5,66%

35,00

5.775,00

74 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Igre bez kartica

Većina fondova u plusu Drugi tjedan zaredom među 79 otvorenih investicijskih fondova većina ih je zaključila porastom vrijednosti, njih 46. Dva su fonda zabilježila tjedan bez postotne promjene, dok je tjedan minusom zaključio 31 fond. Rast veći od jedan posto bilježi njih 10, a tri su pala više od jedan posto. Od 27 dioničkih fondova palo ih je 13. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB euroaktiv, za 1,95 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Najviše je cijena pala fondu KD BRIC, za 2,68 posto. Šest od sedam posebnih fondova bilježi porast. Najviše je, za 1,60 posto, rastao ZB Future 2055. Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi pad od 0,03 posto.

Rast bilježi polovina od 14 mješovitih fondova. Addiko Balanced predvodi dobitnike s porastom od 0,78 posto. OTP uravnoteženi je tjedan zaključio s minusom od 0,61 posto. Od 12 obvezničkih fondova porasla su četiri. Najviše je rastao Addiko Conservative, za 0,33 posto. PBZ Dollar Bond fond 2 i PBZ Dollar Bond pali su za 0,32 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova, a Raiffeisen Cash i Raiffeisen euroCash bilježe tjedan bez postotne promjene. Dobitnike s rastom od 0,02 posto predvode InterCapital Money, PBZ Dollar i Erste Euro-Money. OTP euro novčani pao je za 0,02 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 08.12.2016. do 15.12.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,5110 Addiko Growth € 11,7245 ZB euroaktiv € 136,3115 ZB trend $ 162,5452 Capital Breeder kn 96,2464 KD Prvi izbor kn 14,9809 KD Europa € 123,2155 PBZ Equity fond € 11,6318 HPB Dionički kn 115,1143 Erste Adriatic Equity € 99,8300 Neta Global Developed kn 90,9955 ZB aktiv kn 125,8962 InterCapital SEE Equity (Capital Two) € 101,5725 Platinum Global Opportunity $ 14,7963 KD Nova Europa kn 5,9758 OTP indeksni kn 46,9455 Platinum Blue Chip € 102,1856 Neta Frontier kn 482,7262 OTP Meridian 20 € 95,1240 A1 kn 100,3500 Alpen.Special Opportunity kn 160,1245 Neta New Europe kn 64,9136 KD BRIC € 77,9791 Crobex10 kn 107,4442 KD Energija kn 9,3252 ZB BRIC+ € 95,0952 Allianz Equity € 161,3503 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,0600 Raiffeisen Harmonic € 102,3000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,3300 ZB Future 2025 € 103,5977 ZB Future 2030 € 102,8987 ZB Future 2040 € 103,1817 ZB Future 2055 € 103,6037 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,1524 PBZ Global fond € 15,5119 Addiko Balanced € 13,4335 KD Balanced kn 132,5341

tjedna promjena [%]

-0,30 0,97 1,95 1,10 0,60 0,71 1,36 0,10 -0,60 -0,70 -0,88 -0,20 0,31 0,48 1,44 -1,37 1,82 1,31 -0,20 -0,68 0,11 -0,30 -2,68 -0,90 0,29 -1,21 -0,31 0,41 0,89 -0,03 1,29 1,52 1,53 1,60 -0,40 0,73 0,78 -0,30

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 103,0208 OTP uravnoteženi kn 116,0169 Allianz Portfolio kn 164,4309 Smart Equity € 102,7162 PBZ Conservative 10 fond € 111,0835 You Invest Active € 99,5200 You Invest Balanced € 100,9800 You Invest Solid € 101,8000 InterCapitalSmart (Smart EquityII) € 101,4905 PBZ Flexible 30 fond € 101,3213 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,0863 Addiko Conservative € 14,4166 Raiffeisen Bonds € 176,5600 PBZ Bond fond € 130,5892 InterCapitalBond (CapitalOne) € 212,5079 HPB Obveznički € 159,6861 Neta Emerging Bond kn 83,1427 Erste Adriatic Bond € 118,8900 Raiffeisen Classic € 105,9300 PBZ Short term bond fond kn 102,2660 PBZ Dollar Bond fond $ 101,3470 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,5924 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4574 ZB plus kn 175,8579 ZB europlus € 150,7198 PBZ Euro Novčani € 139,3441 Raiffeisen Cash kn 158,0200 Erste Money kn 151,6300 Addiko Cash kn 152,4053 PBZ Dollar fond $ 132,4833 HPB Novčani kn 143,8639 OTP novčani fond kn 133,2903 InterCapital Money (Money One) kn 130,1877 Allianz Cash kn 118,5034 Erste Euro-Money € 116,1100 Auctor Cash kn 111,2806 Raiffeisen euroCash € 105,9300 HPB Euronovčani € 106,4277 Locusta Cash kn 1363,9728 Neta MultiCash kn 107,4927 OTP euro novčani € 102,5646

-0,44 -0,61 -0,34 0,37 -0,05 0,70 0,56 0,42 -0,05 0,28

naziv(fond)

valuta

-0,02 0,33 0,06 -0,06 -0,06 -0,00 -0,19 0,03 0,05 -0,02 -0,32 -0,32 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,01 0,02 0,00 0,00 0,02 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 -0,02

Tele2 Hrvatska svojim korisnicima nudi novu mogućnost, da kao način plaćanja u Google Play Trgovini koriste svoje Tele2 račune. Dakle, ako žele kupiti aplikaciju, igru, film, dodatne bodove u omiljenoj igri ili bilo kakav sličan sadržaj koji se naplaćuje, to mogu učiniti putem Tele2 računa, bez korištenja kreditne kartice. “Tele2 pretplatniku sadržaj će se naplatiti na sljedećem računu, a Tele2 korisniku bonova smanjit će se trenutno stanje računa za potrošeni iznos”, izjavio je Igor Radovan, tehnički voditelj projekta.

Rješenje za češku fiskalizaciju Zagrebačka softverska tvrtka Neoinfo sklopila je ugovor s češkom tvrtkom Com Plus CZ, kako bi svoje rješenje Adeo POS ponudila na tom tržištu. Riječ je o rješenju koje uključuje aplikaciju Android POS namijenjenu izdavanju fiskaliziranih računa i ERP aplikaciju u cloudu namijenjenu malim i srednjim tvrtkama. Usklađenost ovih dviju aplikacija čini ga specifičnim na tržištu jer korisnicima omogućuje jednostavno sinkroniziranje raznih podataka kao što su cjenici, a istovremeno prikuplja podatke sa svih računa kako bi bili dostupni za izradu izvještaja.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 75

knjigometar Thornton Wilder

Most San Luis Rey Verbum

Mileva Einstein je stigla sa sinovima u Berlin, gdje je njezin suprug Albert dobio posao. Kada dobije njegovo pismo s uvjetima o njihovu životu, njezin se život sasvim izokrene. Ostaje sama sa sinovima, s golemom tugom koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala i koje će tek doživjeti. Genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje.

Rick Yancey

Beskrajno more Profil Knjiga

Most San Luis Rey u Peruu se srušio i u nesreći je stradalo petero ljudi. Brat Juniper, franjevac koji je slučajno tuda prolazio, šokiran je tim događajem i počinje postavljati nezaobilazno pitanje: zašto su baš ti ljudi bili upravo na tomu mjestu točno u to vrijeme? On počinje istraživati živote petero stradalih - tko su bili i jesu li imali išta zajedničko? Je li bila riječ o tragičnu slučaju ili o Božjoj kazni koja je te ljude dovela na most? Je li to način na koji Bog kažnjava zle ili pak način na koji k sebi doziva dobre i nevine?

Slavenka Drakulić

Mileva Einstein, teorija tuge Fraktura

Malobrojni su preživjeli četiri vala uništenja, a u Petom valu živote gube oni koji se ne odriču povjerenja u ljude. Cassie i njezini prijatelji moraju odlučiti: hoće li čekati povratak Evana Walkera za kojeg ne znaju je li živ ili će potražiti preživjele i skloniti se na sigurnije mjesto. Iako se razdvajaju i povremeno svađaju, njihova vjernost, posvećenost i požrtvovnost jednih prema drugima je neupitna. No novi likovi dovest će do dvojbi, novih opasnosti i neočekivanih rješenja. A sigurno je da je sljedeći napad Drugih neizbježan.

76 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Svetlana Žuchová

Slike iz života M. Hena Com

Nakon katastrofalno loše odrađene reklamne kampanje Asger dobiva otkaz i počinje provoditi dane izležavajući se na kauču i opijajući se. Kad ga djevojka ostavi, seli se u unajmljeni stan gdje živi izolirano. No, nakon pola godine prihvaća posao pomoćnika invalidu Waldemaru koji planira posjetiti glasovitog iscjelitelja koji živi u Maroku. Njih dvojica prikupe novac i uskoro se kao supatnici nađu na putu kroz Europu. No putem ih prati osoba u crnom Audiju, i dok se približavaju Maroku, putovanje se pretvara u utrku sa smrću.

Carla Bardi

Sushi - korak po korak Lumen izdavaštvo

Riječ je o crticama iz Marisijine svakodnevice isprepletene sjećanjima na majku i majčinu smrt. Ona je medicinska sestra i možda stoga zna elokventno i razborito objasniti sve oko sebe, a zasigurno zbog toga ima i specifičan odnos spram smrti koju razdvaja od umiranja. S umiranjem se nekako i nosi, prihvaća ga kao proces koji traje, dok se sa smrću teško suočava i miri te zazire od njezine konačnosti. Strujom svijesti polako se i u potpunosti otkriva osobnost glavne junakinje koja traga za mirom, stabilnosti, zrelosti i srećom. Kristian Bang Foss

Smrt vozi Audi Naklada Ljevak

Ova knjiga pruža potpuno novi pristup kuhanju. Glavni joj je cilj poučiti osnovnim tehnikama pripreme sushija s pomoću videouputa i fotografija koje vas vode korak po korak i uče kako izraditi, naprimjer, savršene svitke od sushija. Naučite pripremati rižu za sushi i oblikovati niz obroka pomoću 25 videouputa i japanske glazbe. Uz to knjiga daje nekoliko osnovnih tehnika za vježbu, a kad ih usavršite, bit ćete spremni za pripremu i ostalih klasičnih jela japanske kuhinje ili čak izumiti vlastite načine pripreme tih jela.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@ deltron.hr, + 385 21453400. Klamerice Ergo klamerice, Zagreb, www.ergo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica od 1973. godine i danas izvozi više od 90 posto vlastite proizvodnje. Zainteresirana je za širenje na tržište Skandinavije gdje može ponuditi standardne vrste klamerica, ali i s normom EN 14592. Klamerice proizvode od čelične, pocinčane, inoks i aluminijske žice i u ovome trenutku rade oko 2000 vrsta i po tome su jedan od kompletnijih proizvođača. Klamerice proizvode u dužinama od 3 do 200 mm dužine, debljine žice od 0,49 do 2 mm. Orijentirani su na potrebe kupca. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ergo.hr, +385 35405565. Skladištenje u hladnjači Hlad, Slavonski Brod, www.hlad.biz. Tvrtka nudi usluge skladištenja prehrambenih proi-

zvoda na režimu čuvanja 0°C/-20°C. Prodaje duboko smrznute proizvode: d/s višnja rollend b.k.; d/s višnja s.k., d/s malina, d/s kupina, d/s šljiva, d/s jagoda. Kontakt: Ruža Rončević, hlad@hlad.biz, +385 35452952. Obuća Mod-Diz-Obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Zainteresirana je za

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Motorna vozila

Grad Zagreb nabavlja motorna vozila u dvije grupe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. siječnja. Kupovina vozila

Poduzeće Promet iz Splita traži financijski leasing s financiranjem PDV-a za kupovinu rabljenih autobusa. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 12,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. siječnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

poslovnu suradnju u cilju povećanja vlastite proizvodnje. Kontakt: Jelena Šprem, jelena. sprem@mod-diz.com, +385 42330740. Proizvodi od metala G.B.B. Kamanje, www.gbb.hr. Tvrtka nudi proizvodnju proizvoda od metala za kućanstvo; proizvodnju industrijske elektronike; strojnu obradu inoks lima probijanjem, vučenjem, oblikovanjem, preciznim štancanjem i oštrenjem trake. Kontakt: Branko Gorše, gbb@gbb. hr, +385 47757344, +385 98209317. Suradnja Monttrade, Split, www.monttrade-split.hr. Traže se tvrtke za suradnju, koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208. Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmente) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988. Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr. +385 40865229, +385 98290366.

cijenjena vrijednost nabave iznosi 533.200 kuna. Rok dostave ponuda je 9. siječnja.

nost je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. siječnja.

Bar-kod čitači

Izgradnja centra za pretovar otpada

Hrvatska lutrija nabavlja bar-kod čitače. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda 3. siječnja.

Regija

Općina Tetovo nabavlja radove na izgradnji centra za pretovar otpada. Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

Uređaji za naplatu pristojbi

Hrvatska radiotelevizija nabavlja uređaje za naplatu pristojbe. Procijenjena vrijednost je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. siječnja.

Izgradnja doma vodenih sportova

Općina Piran nabavlja radove na izgradnji doma vodenih sportova. Rok dostave ponuda je 4. siječnja.

Računala i računalna oprema

Popravak i održavanje tunelskih ventilatora

Informatička oprema

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja računala i računalnu opremu. Pro-

HAC-ONC nabavlja radove održavanja i popravka tunelskih ventilatora. Procijenjena vrijed-

BH Pošta nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 11. siječnja.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 77

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, zemljišta... Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2584 četvorna metra, Otok, Vukovarskosrijemska županija, procijenjene vrijednosti 116.437,10 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Trosobni stan, ukupne površine 77,6 četvornih metara, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 508.154,29 kuna. Dražba se održava 22. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 1372 četvorna metra, Velika, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 953.096 kuna. Dražba se održava 28. prosinca u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom brodu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 95.309,60 kuna. Razgledavanje nekretnine i dokumentacije moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 034/254 800. Pašnjak, ukupne površine 452 četvorna metra, Novi Marof, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 16.000 kuna. Dražba se održava 29. prosinca u 12.15 sati na Trgo-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

vačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu koja je predmet prodaje, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 095/9202 025. Zgrada, dvorište i voćnjak, ukupne površine 836 četvornih metara, Kutina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 228.000 kuna. Dražba se održava 10.

78 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Vinograd i sjenokoša, ukupne površine 1895,41 četvorni metar, Čepelovac, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 35.200 kuna. Dražba se održava 11. siječnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 52,65 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 441.045,53 kune. Dražba se održava 12. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 147.015,17 kuna. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 40.000 kuna. Kuća, neizgrađeno zemljište i voćnjak, ukupne površine 4284 četvorna metra, Sela, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 735.992,23 kune. Dražba se održava 13. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku. Nekretnina se na prvom ročištu ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 12. siječnja, od 10 do 12 sati, uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Oranica i livade, ukupne površine 10.520,06 četvornih metara, Vularija, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 25.322,50 kuna. Dražba se održava 16. siječnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Na prvom ročištu za dražbu nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti. Gradilište i dvorište, ukupne površine 258 četvornih metara, Delnice, Primorskogoranska županija, procijenjene vrijednosti 225.966 kuna. Dražba se održava 17. siječnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Delnicama. Prodaja po načelu viđenokupljeno. Vlasništvo ovršenika. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odore Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika. Interaktivne mrežne i mobilne aplikacije Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja raspisao je natječaj za razvoj interaktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natječaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, c4t-services@cedefop.europa.eu. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu. Medicinski potrošni materijal

Klinički bolnički centar Zagreb objavljuje natječaj za nabavu hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 28. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Brajčić Kurelić, 10000 Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr, sbrajcic@kbc-zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokument a=2016%2fS+002-0025105.

Popravak i održavanje Predmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na liniji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, timo.ojanen@fingrid.fi. Više podataka na istoj adresi. Bijela tehnika

Southend-on-Sea Borough Council nabavlja bijelu tehniku i druge kućanski aparate: hladnjake, hladnjake zamrzivače, perilice rublja, plinska kuhala i električna kuhala. Vrijednost nabave je 170.000 funti. Natječaj je otvoren do 20. siječnja, a više podataka o nadmetanju možete pronaći na stranicama https://procurement.southend.gov.uk. Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska. Brodica za posebne namjene Rumunjska, Riječna uprava donjeg toka Dunava (Administratia Fluviala a Dunarii de Jos RA) objavila je javni natječaj za nabavu brodice za posebne namjene. Rok izvršenja ugovora je 10 mjeseci od sklapanja ugovora. Natječaj je otvoren do 19. siječnja.

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 79

privredni vjesnik

Zagreb ponovno najljepša europska AdventSKA destinacija

Adventski Zagreb najljepši na svijetu Zagreb je pobijedio u konkurenciji 54 europska grada, a ukupno je glasalo 188.000 ljudi iz 124 zemlje. Glasovi su Zagrebu (po jedan, ali vrijedan) stigli čak i s Jamajke i Antarktika piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edeni park na Trgu kralja Tomislava, Fuliranje u Tomićevoj i Kurelčevoj, razna događanja na Zrinjevcu, Strossmayerovu i Europskom trgu, ali i u Novom Zagrebu, privlačni božićni događaji na Gornjem gradu, u tunelu Grič i po gornjogradskim dvorištima ove godine u adventsko vrijeme privlače još veći broj posjetitelja. Gužva, čini se, nikome ne smeta - u večernjim satima, a posebice tijekom vikenda, masa prolaznika kreće se i posred prometnica, zaobilazeći se s automobilima i konjskim zapregama. Lipican-

ci kloparaju oko Zrinjevca vozeći kola Djeda Božićnjaka, ljudski žamor nadglasavaju zvuci zvončića, sve je protkano zavodljivim mirisima kuhanog vina, punča i fritula (i nešto manje zamamnim mirisima plinskih grijalica i kobasica svih vrsta). Takav čarobni i zavodljiv hrvatski glavni grad prošle godine je proglašen najljepšom europskom destinacijom u vrijeme adventa. Titulu je branio, i obranio i ove godine. Na stranicama belgijskog portala Best Places to Visit in Europe - Europe’s Best Destinations, posjetitelji su od 2. do 12. prosinca glasali za grad za koji smatraju da ima najljepši advent i najraznovrsnije događaje. Zagreb je u konkurenciji 54 europska grada pobijedio, a ukupno je glasalo 188.000 ljudi iz 124 zemalja. No, Zagreb je pritom nadmašio ostale gradove i u broju glasova jer je osvojio ukupno 33.607 glasova. Na drugom i trećem mjestu su francuski gradovi Strasbourg i Colmar, a London, primjerice, nije ušao u top 20 najljepših adventskih odredišta. Od ukupnog broja glasova 79 posto njih bilo je iz Europe, a ostatak iz ostalih dijelova svijeta. Zanimljivo je kako je Zagreb dobio i po jedan glas s Antarktika i Jamajke.

Božićna priča u tunelu

Modni Advent Oktogon 80 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

Jedno od novih privlačnih događanja na Adventu u Zagrebu zasigurno je Božićna priča u tunelu Grič. Uz pomoć rasvjete koja mijenja boje betonskih zidova, podzemni tunel koji spaja Mesničku s Ilicom i Radićevom ulicom pretvara se u čarobno mjesto u dubini šume od srebrnih jelki i između santi leda. Oko ulaza

1. Ledeni park, Trg kralja Tomislava; 2. Advent u tunelu, Tunel Grič; 3. Fuliranje, Tomićeva i Kurelčeva ulica

u središnji dio tunela projiciraju se motivi karakteristični za božićni ugođaj, snijeg, zaleđene šume i jezera. Božićnoj atmosferi pridonosi i umjetnička instalacija koja dominira prostorom tunela, a posebnom rasvjetom postiže se željeni 3D efekt skulpture. Osim vizualne, čarobnu atmosferu dodatno potiču zvuci glazbe i pjevačkih zborova s repertoarima božićnih i klasičnih napjeva. Nastupaju tu i brojni solo izvođači te manje glazbene skupine. Zagrebački Oktogon ove je godine postao središte mode i dizajna. Tamo 12 hrvatskih dizajnera predstavlja svoje kolekcije koje se izlažu u

Još jedna posebnost ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu je i to što se održava do 8. siječnja ručno rađenim ormarima. U ovogodišnjem zagrebačkom Adventu novost je i Advent u Design Districtu u Martićevoj ulici. Osim klasične enogastro ponude koja je na repertoaru i u tom dijelu grada, tamo se svakodnevno održavaju radionice za djecu, ali i odrasle koje nije napustio dječji duh. Posjetitelji tako mogu naučiti kako se radi masala čaj, zdravi sokovi, ali i personalizirani omoti za božićne i novogodišnje poklone. Još jedna posebnost ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu je i to što se održava do 8. siječnja 2017. godine, pa još nije kasno za obilazak blještavih zagrebačkih ulica i trgova.

Advent na Europskom trgu

19. prosinca 2016. | broj 3958/3959 | Privredni vjesnik | 81

Božićna kolekcija dizajnerice Monike Sablić

Fani Čapalija kao inspiracija Fanina ljepota je bezvremenska tako da se ona idealno uklopila u ovu mini kampanju, koja je poklon mojim klijenticama i ženama koje vole moj brend, istaknula je Monika Sablić Ženstveno i seksi, sinonim je za kreacije splitske dizajnerice Monike Sablić, čija je nova mini božićna kolekcija inspirirana jednom od najljepših hrvatskih missica Fani Čapalijom. “Fanina ljepota je bezvremenska tako da se ona idealno uklopila u ovu mini kampanju, koja je poklon mojim klijenticama i ženama koje vole moj brend”, istaknula je dizajnerica Monika Sablić. Kolekcija se sastoji od crnog šljokičastog kombinezona, koji u kampanji nosi upravo Fani, bijele koktel haljne s ukrasima oko vrata i na rukama, bordo čipkastih hlača i bijele košulje. Fani je ovaj put stala pred objektiv poznatog modnog fotografa Danijela

Galića nakon nekoliko godina izbivanja sa scene.

Moro&Kunst na hrvatskom tržištu

Kako je malena zlatna poluga od 13 kilograma! Najviše zlatnih rezervi čuva se u trezorima SAD-a - 8133,5 tona zlata. S druge strane, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Hrvatska uopće nema zlatnih rezervi Povodom ulaska na hrvatsko tržište tvrtke Moro&Kunst koja se bavi trgovanjem investicijskim zlatom i drugim plemenitim metalima, u Zagrebu je predstavljena zlatna poluga teška 12,44 kilograma vrijedna više od pola milijuna eura. Ulazak na hrvatsko tržište vodećih trgovaca zlatom u Jugoistočnoj Europi znači i ulazak proizvoda 800 godina stare austrijske kovnice Münze Österreich. “Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zajedno s bečkom kovnicom, analizirali smo dolazak na hrvatsko tržište, što smo napokon i ostvarili. Svim investitorima 82 | Privredni vjesnik | broj 3958/3959 | 19. prosinca 2016.

omogućujemo kvalitetno i pouzdano trgovanje u skladu s najvišim međunarodnim standardima”, rekao je vlasnik tvrtke Moro&Kunst Ivan Moro. Mnoge države značajan postotak novčanih rezervi čuvaju upravo u zlatu. Najviše zlatnih rezervi čuva se u trezorima SAD-a - konkretno, riječ je 8133,5 tona zlata. S druge strane, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Hrvatska uopće nema zlatnih rezervi. Zlatna poluga koju su predstavili tom prigodom izrazite je čistoće i uglavnom je kupuju države za svoje zlatne rezerve. Po veličini lako bi stala u žensku torbicu, no tu bi torbicu bilo veoma teško nositi. (I.G.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik