Pv 3960 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

16. siječnja 2017., godina LXIII, broj 3960

KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2015. GODINU

Najveću dobit ostvario HEP, a gubitak Ina intervju

John M. Gasparac PwC Hrvatska

novi zakoni od 1. siječnja

Porezna reforma može početi hž infrastruktura

Nove pruge, nadvožnjaci, mostovi...

a poseb

n pril

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

POSLOVNA OCEKIVANJA

2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj! Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista! Poslovna očekivanja donose: istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina tekstove više od 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva ocjene i procjene ekonomskih analitičara

veliki format

10.000 tiskanih primjeraka

Velika promocija uz okrugli stol!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.

sadržaj

3960 / 16. siječnja 2017. brojke, brojke

Gorski kotar tek se treba turistički etablirati

Novoregistrirana vozila u 2016. godini Registrirano više od 44.000 novih automobila

Konsolidirana financijska izvješća za 2015. Najveću dobit ostvario HEP, a najveći gubitak Ina

John M. Gasparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska Krajnje je vrijeme da se državna imovina aktivira i kapitalizira

Nova godina i nove zakonske izmjene Kako bi se omogućila provedba porezne reforme izmijenjeno je 15 zakona i donesen novi Zakon o javnoj nabavi

Novi Zakon o porezu na promet nekretnina

Ranilović: Nedostaje nam stambena politika

tema tjedna

intervju

aktualno

HŽ Infrastruktura 22

Grade se nove pruge, nadvožnjaci, mostovi... Na dionici Dugo Selo-Križevci vlakovi će voziti 160 kilometara na sat

U HGK-ŽK-u Split uručene plakete najuspješnijim tvrtkama Najbolji su Hoteli Zlatni rat te Naprijed i Jantar

Gorski kotar - turistički raj Ministarstvo turizma čuva pet milijuna kuna za projekte turistički nerazvijenih područja

Što se sve mijenja od 1. siječnja?

zlatne kune

12 John M. Gasparac

turizam

hrwwwatska 33

Projekt CROBOHUB Gospodarstvu nedostaje više od 1800 robota

svijet financija 38

Javni dug krajem rujna ispod 85 posto BDP-a Krajem 2016. prvi put u šest godina javni dug je bio niži nego prethodne godine

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Katija Klepo

DOP je dio korporativne kulture Društveno odgovorno poslovanje svakim danom postaje sve važnije i daje dodanu vrijednost kompaniji

O Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

snovna teorija govori kako promjena cijene dionica pokazuje koliko investitori smatraju da je kompanija vrijedna. Ali cijena dionice ne pokazuje samo trenutačnu vrijednost kompanije prema mišljenju tržišta, nego su u nju ugrađena i očekivanja budućeg rasta kompanije. Puno je faktora koji utječu na ponašanje ulagača, ali svaki od njih ima svoje mišljenje o tržištu. Nerijetko su mišljenja iskusnih ulagača dijametralno suprotna. Autoindustrija je vrlo specifična. Dogovori za nove poslove ponekad traju jako dugo, a proces pripreme iziskuje dodatna ulaganja, ali kada dobijete nominaciju, to jasno definira početak serijske proizvodnje i ostvarivanje prihoda. Stoga naše nominacije, odnosno novi poslovi, zasigurno ulagačima daju sigurnost daljnjeg rasta i razvoja kompanije znatno više od prosječnog rasta ukupnog tržišta. Tvrtka koja je izlistana na burzi prije svega mora poslovati transparentno i biti komunikacijski otvorena prema svojim potencijalnim ulagačima. Naša je obveza redovito objavljivati svoje financijske izvještaje, kvartalno i godišnje, sve promjene unutar kompanije koje značajnije utječu na poslovanje, nove poslove i sve cjenovno osjetljive informacije. Potpisnici smo Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze koji za cilj ima uspostaviti visoke standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja, čemu i sami težimo. U prošloj godini AD Plastik je dogovorio nekoliko značajnih novih poslova čija realizacija kreće u ovoj godini. Riječ je o novim poslovima za Fiat, što nam je ujedno prva nominacija za tehnologiju bojenja kod ovog kupca, novi poslovi za Clio i značajna suradnja s Volkswagenom, proširenje posla za Renault i nominacija za Fordovo vozilo u Rusiji. Izuzetno smo zadovoljni dobivenim nominacijama i one su sigurno, uz ostvarene rezultate, utjecale i na cijenu naše dionice jer pokazuju dugoročnu kapacitiranost i produktivnost našeg poslovanja. U današnjem poslovnom svijetu društveno odgovorno poslovanje mora postati dio korporativne kulture i upravljanja kompanije. Društveno odgovorno poslovanje svakim danom postaje sve važnije i daje dodanu vrijednost

4 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

kompaniji. Nefinancijsko izvještavanje dijelom postaje i obveza, a AD Plastik Grupa upravo je izdala treći Izvještaj o održivosti te prešla na jednogodišnji ciklus izvještavanja prema GRI G4 smjernicama. Ljudi su sve zainteresiraniji za to kako se kompanija odnosi prema njima, prema sredini u kojoj posluje i zajednici uopće. Cilj nefinancijskog izvještavanja između ostalog je i privući zainteresirane dionike i čitatelje za teme održivosti. U našoj industriji je to posebno važno jer osim redovitog izvještavanja redovito popunjavamo upitnike svojih kupaca o društveno odgovornom poslovanju koje moramo potkrijepiti dokazima. I to je jako važna ocjena u procjeni dobavljača. Ako ne ispunjavate zadane uvjete, možete ugroziti suradnju. Nefinancijsko izvještavanje o održivosti po-

Svjesni smo odgovornosti prema zajednici i okružju u kojem poslujemo kao i svim našim dionicima drazumijeva razumijevanje potreba i očekivanja svih naših dionika te da im pokušamo što detaljnije prikazati nefinancijski utjecaj kompanije. U AD Plastik Grupi postavili smo vrlo visoke standarde i ciljeve kad je riječ o društveno odgovornom poslovanju. Kontinuirano radimo na razvoju društveno odgovornog poslovanja u tvrtki i podižemo svijest svih naših zaposlenika o važnosti tog segmenta. Svjesni smo odgovornosti prema zajednici i okružju u kojem poslujemo kao i svim našim dionicima. Vjerujem kako smo na pravom putu, a potvrda našeg uspješnog provođenja društveno odgovornih praksi u kompaniji je i nedavno osvojena nagrada za najveći napredak Indeksa DOP-a. To nam je veliki poticaj da nastavimo u pravcu u kojem smo krenuli.

BROJKE, BROJKE

Novoregistrirana vozila u 2016. godini Prvih 10 brendova po udjelima: Toyota - 4%

Volkswagen - 14,6%

Dacia - 4,5% Peugeot - 4,7%

u 2016. regis trirano je

44.106 novih o

sobnih automobila u 2015. 35 .715 - porast 23,5

Hyundai - 5%

posto

Opel - 9,4% Suzuki - 5,4%

3 Tesle

Ford - 6,4%

Renault - 8,4%

13 Lexusa

Škoda - 8,1%

najviše Volkswagen

45 Porschea

Golfova (svaki 20.!) - ukupno 2241 ili 5,1%; u godini prije 1939 ili čak 5,4%

1 Maserati

Najprodavaniji modeli:

5,1%

Volkswagen Golf

3,9%

Renault Clio

3,9%

Škoda Octavia

3,6% Opel Astra

3,5% Ford Focus

→ I dalje je čak 9 posto novoregistriranih u Požeškoj županiji u kojoj se nalazi osiguravateljski povoljno područje Daruvara. Tamosuregistriranaukupno3992novaautomobila,najvišeodsvihžupanijaizapodručjaGradaZagrebagdjejeregistriran svaki 3. novi automobil (35,78 posto). Najmanje novih je u Ličko-senjskoj županiji 153 i Virovitičko-podravskoj 173.

Izvor: Promocija plus

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2015. GODINU

Najveću dobit ostvario HEP, a gubitak Ina Od 584 obveznika konsolidacije najveći utjecaj na poslovne rezultate imali su veliki poduzetnici koji su ostvarili 248,3 milijarde kuna ukupnih prihoda uz udio od čak 90,4 posto u ukupnim prihodima obveznika konsolidacije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

274,8 mlrd kn

ukupni prihodi obveznika konsolidacije u 2015. (rast od 10,1 %)

264,8 mlrd kn

njihovi ukupni rashodi (rast od 7,7 %)

8,1 mlrd kn

njihov pozitivan konsolidirani financijski rezultat

rema analizi koju je napravila Financijska agencija na temelju obrađenih konsolidiranih financijskih izvještaja za 2015. godinu, kod 584 poduzetnika obveznika konsolidacije bilo je 305.740 zaposlenih ili 0,3 posto manje nego u 2014. Podsjetimo, konsolidirana financijska izvješća sastavljaju se kada su dva trgovačka društva ili više njih međusobno povezana matično-podružničkom vezom te djeluju kao jedinstven ekonomski subjekt. Tih 584 poduzetnika iskazalo je ukupne prihode od 274,8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 10,1 posto. Ukupni rashodi iznosili su 264,8 milijardi kuna, 7,7 posto više nego 2014. godine. Ti su poduzetnici iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 8,1 milijarde kuna, dok su u 2014. ostvarili neto dobit od 2,3 milijarde kuna. Od ukupnog broja poduzetnika obveznika konsolidacije s dobiti je poslovalo njih 430 ili 73,6 posto, a s gubitkom njih 154 odnosno 26,4 posto. Iako konsolidirani financijski izvještaji obuhvaćaju mali broj poduzetnika, samo njih 0,5 posto od ukupnog broja, njihovi financijski rezultati značajno utječu na ukupna gospodarska kretanja. Naime, oni imaju udio od 43 posto u ukupnim prihodima i 42,9 posto u ukupnim rashodima. Osim toga, imaju udio od 36,5 posto u broju zaposlenih, 35,8 posto u dobiti razdoblja, 25,6 posto u gubitku razdoblja te udio od 47 posto u ukupnom konsolidiranom financijskom rezultatu poduzetnika Hrvatske u 2015. godini. Od 584 obveznika konsolidacije najviše je malih poduzetnika, njih 219 ili 37,5 posto,

6 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

srednje velikih je 193 odnosno 33 posto te 172 velika, što čini 29,5 posto od ukupnog broja. Najveći utjecaj na poslovne rezultate imali su veliki poduzetnici koji su ostvarili 248,3 mi-

Od 584 obveznika konsolidacije najviše je malih poduzetnika, njih 219 ili 37,5 posto lijarde kuna ukupnih prihoda uz udio od čak 90,4 posto u ukupnim prihodima obveznika konsolidacije. Oni su istodobno ostvarili i 239,6 milijardi ukupnih rashoda, zauzevši time udio od 90,5 posto. Također, veliki su poduzetnici ostvarili i više od 11,2 milijarde kuna dobiti razdoblja te 4,2 milijarde kuna gubitka razdoblja, dok je ostvarena neto dobit bila veća od sedam milijardi kuna.

HEP predvodi dobitaše

Najveću dobit razdoblja ostvario je HEP i to u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je 15,1 posto od ukupno ostvarene dobiti razdoblja svih obveznika konsolidacije. Na drugom mjestu je Adris Grupa sa 1,4 milijarde kuna dobiti što je 10,8 posto od ukupno ostvarene dobiti razdoblja svih obveznika konsolidacije. U HEP Grupi ističu kako su tako dobri financijski

16. sijeÄ?nja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika iz konsolidiranih fin. izvještaja u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

2014.

Broj poduzetnika

Index

584

405

430

106,2

142

154

108,5

306.809

305.740

99,7

Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih

2015.

Ukupni prihodi

249.602.341

274.768.513

110,1

Ukupni rashodi

245.966.396

264.795.055

107,7

11.760.926

15.141.833

128,7

8.124.981

5.168.375

63,6

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit

1.376.220

1.916.547

139,3

Dobit razdoblja

10.250.274

12.866.738

125,5

Gubitak razdoblja

7.990.549

4.809.827

60,2

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

2.259.725

8.056.911

356,5

5.798

6.279

108,3

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada konsolidiranih fin. izvještaja za 2015. godinu

paca. Rast gospodarskih aktivnosti, hladnija zima i izrazito visoke temperature tijekom ljeta 2015. utjecali su na povećanje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, koja je u 2015. godini, nakon više godina u kojima je padala ili tek neznatno rasla, ponovno zabilježila veći rast i to od 3,7 posto”, naglašavaju u HEP Grupi te dodaju kako se u 2015. godini povećala prodaja električne energije, a uslijed hladnijeg vremena tijekom zimskih mjeseci povećana

Od ukupnog broja poduzetnika obveznika konsolidacije s dobiti je poslovalo njih 430 ili 73,6 posto rezultati ostvareni u okolnostima smanjenja prodajne cijene električne energije i lošijih hidroloških okolnosti u odnosu na rekordnu 2014. godinu. “Naime, u drugom je polugodištu smanjena cijena električne energije za opskrbu kućanstava u okviru univerzalne usluge, a u zadnjem tromjesečju HEP je svojim kupcima kategorije Kućanstvo dodatno odobrio popust od tri lipe po kilovatsatu kako ne bi plaćali veću cijenu nakon uvođenja solidarne naknade za troškove energije ugroženih ku8 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

je i prodaja toplinske energije i plina. “Također, stabiliziran je i tržišni udio u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom na oko 84 posto, provođenjem niza aktivnosti usmjerenih na poboljšanje odnosa s kupcima, stalnim prilagođavanjem ponude prema zahtjevima tržišta i marketinškim kampanjama jačanja HEPova brenda”, ističu u HEP Grupi dodajući kako su iskorakom na regionalna tržišta, prije svega na ono u Sloveniji, učvrstili poziciju tržišnoga lidera u opskrbi električnom energijom.

Osnovni financijski podaci poslovanja poslovnih subjekata po veličinama prema podacima iz konsolidiranih izvještaja za 2015.godinu (iznosi u tisućama kuna) Opis

Mali

Srednje veliki

Veliki

2015.

Udio

2015.

Udio

2015.

Udio

Broj poduzetnika

219

37,5

193

33,0

172

29,5

Broj dobitaša

152

35,3

156

36,3

122

28,4

Broj gubitaša

43,5

24,0

32,5

Broj zaposlenih

7.919

2,6

26.782

8,8

271.039

88,7

Ukupni prihodi

6.036.759

2,2

20.406.769

7,4

248.324.985

90,4

Ukupni rashodi

5.744.975

2,2

19.442.119

7,3

239.607.961

90,5

Dobit razdoblja

464.025

3,6

1.173.294

9,1

11.229.418

87,3

Gubitak razdoblja

230.597

4,8

355.296

7,4

4.223.934

87,8

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

233.428

2,9

817.999

10,2

7.005.484

86,9

6.051

96,4

5.815

92,6

6.331

100,8

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada konsolidiranih fin. izvještaja za 2015. godinu

Najveći gubitak ostvarila Ina

S druge strane, najveći gubitak razdoblja iskazala je Ina i to u iznosu od 1,4 milijarde kuna, što je 29,5 posto ukupnog gubitka razdoblja svih 584 obveznika konsolidacije. Na drugom je mjestu Uljanik plovidba s iskazanih 475,6 milijuna kuna gubitka razdoblja ili sa 9,9 posto ukupnog gubitka razdoblja, dok je treći Crosco s gubitkom od 259,3 milijuna kuna. U Ina Grupi kažu kako je neto gubitak koji je ta tvrtka ostvarila u 2015. bio pod utjecajem posebnih stavki te da se najveći dio tih jednokratnih stavki odnosio na umanjenje vrijednosti imovine u segmentu Istraživanje i proizvodnja nafte i plina uslijed slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka rata u Siriji. “Naime, dodatno umanjenje imovine u Siriji bilo je nužno i neizbježno zbog političke i sigurnosne situacije u toj zemlji, ali važno je naglasiti da se radi samo o računovodstvenoj prilagodbi koja nema novčani utjecaj”, ističu u Ini napominjući kako je njihova CCS EBITDA bila veća

ina je iskazala gubitak od 1,4 milijarde kuna, a taj iznos predstavlja gotovo trećinu ukupnoga gubitka razdoblja svih 584 obveznika konsolidacije od 3,6 milijardi kuna što je devet posto više u odnosu na 2014., dok je neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila 58 milijuna kuna što je bio stabilan rezultat s obzirom na prepolovljene cijene Brenta koje su imale značajan utjecaj na sve naftne kompanije diljem svijeta.

Prerađivačka industrija ima najveći udio u dobiti i prihodima

Kad je riječ o ostvarenim najvećim prihodima, tu je na prvom mjestu Agrokor i to sa 51,3 milijarde kuna što predstavlja čak 18,7 posto

Najveći utjecaj na poslovne rezultate imali su poduzetnici u privatnom vlasništvu Prema podacima iz konsolidiranih izvještaja za 2015. godinu, najveći utjecaj na poslovne rezultate imali su poduzetnici u privatnom vlasništvu koji su iskazali najveće prihode i to u iznosu od 172,1 milijarde kuna što čini 62,6 posto od ukupnog iznosa prihoda svih poduzetnika, dok je dobit razdoblja bila gotovo sedam milijardi kuna što čini čak 54 posto od ukupnog iznosa

dobiti svih poduzetnika, te neto dobit u iznosu od 4,4 milijarde kuna što je pak 55 posto od ukupnog iznosa neto dobiti svih poduzetnika. U 2015. godini poslovali su poduzetnici u tri sektora vlasništva (državno, privatno i mješovito), te nije bilo poduzetnika u zadružnom vlasništvu, i ostvarili su bolje financijske rezultate nego u 2014. godini. 16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini, prema podacima iz konsolidiranih izvještaja* (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv

Ukupni prihod

Udio u ukupnom prihodu svih subjekata konsolidacije

AGROKOR d.d., Zagreb

51.286.388

18,7%

INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d., Zagreb

20.596.000

7,5%

14.639.944

5,3%

9.655.163

3,5%

HEP d.d., Zagreb

ORBICO d.o.o., Zagreb

ADRIS GRUPA d.d., Rovinj

Ukupno top 5 poduzetnika po UP poduzetnika - iz konsolidiranih izvještaja

8.668.869

3,2%

104.846.364

38,2%

274.768.513

100,0%

Ukupno svi poduzetnici (584) – iz konsolidiranih izvještaja

Konsolidirani financijski izvještaji objavljeni su i besplatno dostupni svim registriranim korisnicima na web stranici RGFI – javna objava Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu *

Top 5 poslovnih subjekata s najvećom dobiti i s najvećim gubitkom u 2015. godini prema podacima iz konsolidiranih izvještaja* (iznosi u tisućama kuna) Naziv

DOBIT razdoblja

Naziv

GUBITAK razdoblja

HEP d.d.

1.940.057

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

1.418.000

ADRIS GRUPA d.d.

1.394.166

ULJANIK PLOVIDBA d.d.

475.573

3. 4.

AGROKOR d.d.

1.177.652

CROSCO, naftni servisi d.o.o.

259.361

HRVATSKI TELEKOM d.d.

941.030

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

232.975

PODRAVKA d.d.

403.266

BRODOSPLIT d.d.

160.516

5.856.171

Ukupno top 5 prema GUBITAKU razdoblja

Ukupno top 5 prema DOBITI razdoblja

2.546.425

* Konsolidirani financijski izvještaji objavljeni su i besplatno dostupni svim registriranim korisnicima na web stranici RGFI – javna objava Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada konsolidiranih fin. izvještaja za 2015. godinu

najveći udio u dobiti razdoblja (21,2 posto) imali su prerađivači

udjela u ukupnom prihodu 584 poduzetnika obveznika konsolidacije, odnosno 48,9 posto ukupnog prihoda top pet poduzetnika. Na drugom je mjestu Ina koja je iskazala ukupan prihod u visini od 20,6 milijardi kuna što iznosi 7,5 posto udjela u ukupnom prihodu 584 poduzetnika prema podacima iz konsolidiranih izvještaja, dok je na trećem mjestu HEP s ukupnim prihodom većim od 14,6 milijardi kuna odnosno s udjelom od 5,3 posto. Analiza obveznika konsolidacije po djelatnostima pokazala je da su poduzetnici iz djelatnosti prerađivačke industrije imali najveći udio u dobiti razdoblja od 21,2 posto, na drugom su mjestu poduzetnici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s udjelom od 17,1 posto, na trećem poduzetnici iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 15,3 posto, slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja na četvrtom mjestu s udjelom od 10,8 posto i djelatnosti informacije i komunikacije s devet posto udjela. Prema podacima iz konsolidiranih izvještaja u 2015. godini, najveći prihod iskazan je kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji s udje-

10 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Prosječna plaća 6279 kuna Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod 584 poduzetnika koji su bili obveznici konsolidacije iznosila je 6279 kuna, što je za 8,3 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 25,1 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika na razini Republike Hrvatske. Veliki su poduzetnici zaposlenima obračunali najveću prosječnu mjesečnu neto plaću koja je iznosila 6331 kunu.

lom od 27,7 posto u ukupnom prihodu svih poduzetnika, na drugom su mjestu poduzetnici financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja sa 19,4 posto udjela, na trećem poduzetnici u djelatnosti trgovine na veliko i malo sa 14 posto udjela, na četvrtom poduzetnici stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s udjelom od 9,3 posto, a na petom su mjestu poduzetnici u području djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 5,6 posto udjela.

aktualno Sastanak u Vladi

redsjednik Vlade Andrej Plenković prošli tjedan sastao se u Banskim dvorima s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem te potpredsjednicima Želimirom Kramarićem, Mirjanom Čagalj i Tomislavom Radošem. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjedni-

foto: HINA

HGK podržava provođenje strukturnih reformi u gospodarstvu

ca Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar državne imovine Goran Marić, ministar financija Zdravko Marić i ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić. Na sastanku su predstavljene aktivnosti Hrvatske gospodarske komore u cilju rasterećenja gospodarstva i stvara-

nja učinkovitijih usluga HGK svojim članicama, kojih je više od 110.000. Razgovaralo se o unapređenju suradnje HGK i Vlade, kako bi se stvorili jednostavniji i konkurentniji uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Istaknuto je da Hrvatska gospodarska komora podržava provođenje strukturnih reformi u gospodarstvu kao i Vladin Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. U tom kontekstu govorilo se o konkretnim aktivnostima, kao što su uvođenje modela podrške izvozu i privlačenje investicija, odnosno internacionalizacija HGK kroz suradnju Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Premijeru i članovima Vlade predstavljeni su i strateški ciljevi HGK za razdoblje od 2017. do 2022. godine, pri čemu je posebno istaknut razvoj gospodarske mreže informacija, zatim edukacija i internacionalizacija tržišta. (I.G.)

Iskorak u područje metabolomike

Patria ulaže u Institut Ruđer Bošković

atria, finska tvrtka koja djeluje u područjima avijacije, sigurnosti i vojne opreme, uložit će u međunarodni znanstveni projekt koji će unaprijediti vrhunska biomedicinska istraživanja na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Patria je u suradnji s hrvatskim ministarstvom gospodarstva dogovorila financiranje offset projekta koji će IRB-u omogućiti stjecanje znanja i tehnologije u novom istraživačkom području - metabolomici, znanstvenoj grani o kemijskim procesima u koje su uključeni metaboliti. Riječ je o sustav-

nom proučavanju kemijskih otisaka koje ostavljaju specifični stanični procesi, kao i istraživanju malih molekula metabolitskih profila. Spoznaje iz metabolomike koriste se ponajprije u personaliziranoj medicini kao i u okolišnoj analizi otrova, te imaju veoma široku praktičnu primjenu. Metabolomička jedinica koja će se otvoriti u Zagrebu pružit će nove mogućnosti hrvatskim istraživačkim centrima, bolnicama, vojsci i svim industrijama zasnovanima na istraživanju i razvoju, a od posebne koristi bit će im prilikom razvoja novih medicinskih proizvoda. (K.S.) 16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU John M. Gasparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska

Krajnje je vrijeme da se državna imovina aktivira i kapitalizira Hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije potpuno tržišno i potrebno je kreirati uvjete koji će od nas napraviti pravo tržišno bez djelomično dogovorenog gospodarstva. Dok ne definiramo pravi smjer, teško je ostvariti značajne pomake prema zdravijem gospodarskom sustavu razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P Siva ekonomija je i dalje vrlo prisutna, što iz godine u godinu pokazuju i indeksi korupcije i rizik države, a po mom mišljenju, stvaraju krivu predodžbu uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.

wC Hrvatska je jedno od vodećih društava za intelektualne usluge poslovnog savjetovanja, revizije, porezne i regulatorne usluge koje surađuje s vodećim hrvatskim kompanijama u njihovim projektima, a od ove godine na svojoj čelnoj poziciji ima novog predsjednika Uprave, čovjeka bogatog iskustva Johna M. Gasparca, koji je za Privredni vjesnik podijelio svoje viđenje onoga što hrvatsko gospodarstvo može očekivati u godinama koje dolaze.

n Koji su najveći izazovi koji će se naći pred hrvatskim tvrtkama iduće godine, ali i u godinama koje dolaze? - Neki od najvećih izazova zasigurno će biti zadržavanje postignutog rasta poslovanja i ostvarenog rasta BDP-a u 2016. godini, pravilno reinvestiranje ostvarenih profita i zadržavanje najboljih zaposlenika te sprečavanje kontinuiranog odljeva mozgova. Hrvatske kompanije se sve više suočavaju s povećanom konkurencijom iz Europske unije i stranim investitorima koji dolaze u Hrvatsku te se trebaju fokusirati na maksimalno iskorištavanje sredstava raspoloživih u sklopu EU fondova dok su ona još uvijek dostupna. Sposobnost prilagodbe i kontinuirane promjene, uz diverzifikaciju poslovnih procesa i poslovnih modela preduvjeti su daljnjeg uspješnog poslovanja. Svjetsko gospodarstvo trenutačno se nalazi pod utjecajem pet megatrendova koji utječu na sva kretanja, kako na globalnoj tako i na razinama pojedinih država i istovremeno predstavljaju i izazove i prilike. Demografske

12 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

promjene podrazumijevaju sve stariju populaciju koja vrši pritisak na povećanje troškova mirovina i promjenu poslovnih modela. Tu je i repozicioniranje globalnih gospodarskih i poslovnih aktivnosti dominantnih zapadnih gospodarstava. Posljedica toga je tranzicija BRIC zemalja i ostalih zemalja u razvoju iz gospodarstava temeljenih na izvorima radne snage i proizvodnje u gospodarstva orijentirana na potrošnju. Ta gospodarstva postaju izvoznici kapitala, talenata i inovacija te utječu na promjenu tijeka kapitala.

n Što još možemo očekivati?

- Treći megatrend podrazumijeva ubrzanu urbanizaciju koju obilježavaju megaprojekti izgradnje pametne infrastrukture. Klimatske promjene i oskudnost resursa četvrti su megatrend koji utječe na to da se gospodarstvenici i vlade sve više okreću osiguravanju potrebnih resursa unutar vlastite zemlje ili stvaranju strateških odnosa, kreirajući time održiva rješenja i nove industrije, ubrzavajući korak prema novim tehnologijama. I zadnji megatrend odnosi se, naravno, na tehnološke inovacije što povećava proizvodne potencijale i otvara nove investicijske mogućnosti. Kombinacija pristupa internetu, mobilnih uređaja, analize podataka i rada u oblaku transformiraju svijet i stvaraju prilike da se virtualni biznisi ravnopravno bore s postojećim fizičkim poslovnim modelima. Sposobnost prikupljanja i analiziranja podataka u stvarnom vremenu više neće biti samo konkurentska prednost nego može postati nužnost za poslovanje. S tim megatrendovima

Sposobnost prilagodbe, uz diverzifikaciju poslovnih procesa i poslovnih modela preduvjeti su daljnjeg uspješnog poslovanja, kaže John Gasparac

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU stva. Dok ne definiramo pravi smjer, teško je ostvariti značajne pomake prema zdravijem gospodarskom sustavu.

će se prije ili poslije suočiti mnoge kompanije u Hrvatskoj. Uspješnost njihovog daljnjeg poslovanja stoga će uvelike ovisiti o njihovoj spremnosti i kapitaliziranju mogućnosti koje oni donose za poslovanje.

n Što su po vama najveći izazovi koje možemo očekivati? - Što se tiče izazova u godinama koje dolaze, svakako treba uzeti u obzir promjene računovodstvenih politika koje nas očekuju 2018. godine, kroz tri važna standarda vezana uz Međunarodne standarde financijskoga izvještavanja; priznavanje otpisa potraživanja, zatim možemo očekivati da će banke imati od 15 do 20 posto veće rezervacije za gubitke po kreditima, dok će poduzeća imati pet do 10 posto dodatnih rezervacija. Promjene u standardu MSFI 15 odnose se na priznavanje prihoda - kako i kada se priznaje prihod, što će značajno utjecati na mnoge industrije, posebno telekom i IT sektor. Promjene u standardu MSFI 16 (najmovi) učinkovito će premjestiti sve najmove u bilancu. Subjekti će morati educirati svoje ljude i prilagoditi svoje informacijske sustave kako bi se mogli prilagoditi zahtjevima koje donose MSFI promjene. To je nešto što se ne može napraviti preko noći, a PwC već surađuje s mnogim klijentima, razvijajući rješenja u ovim područjima.

n Kada se pogleda poslovno okruženje u Hrvatskoj, što se iz njega može iščitati? - Hrvatsko gospodarstvo karakterizira premali udio proizvodnih djelatnosti i preveliki udio tercijarnih djelatnosti, uz naročito veliku ovisnost o turizmu koji

čini između 15 i 20 posto BDP-a. Direktne strane investicije svih ovih godina također su više bile usmjerene u sektor usluga - bankarstvo i turizam - dok je, primjerice, poljoprivreda pritom ostala zanemarena. Također, hrvatsko gospodarstvo karakterizira veliki udio javnog sektora koji čini otprilike 70 posto BDPa. Siva ekonomija je i dalje vrlo prisutna, što iz godine u godinu pokazuju i indeksi korupcije i rizik države, a po mom mišljenju, stvaraju krivu predodžbu uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Izvršna vlast bi

Hrvatsko gospodarstvo karakterizira premali udio proizvodnih i preveliki udio tercijarnih djelatnosti trebala ostvariti uvjete za ubrzani pomak naprijed i omogućiti velikim kompanijama da budu bolje od prosjeka. Mnogi od njih žele i mogu ostvariti odlične projekte i poteze, ali za to im je potrebna stabilnost sustava i postojanje konstruktivnoga dijaloga između gospodarstva i politike. Hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije potpuno tržišno i potrebno je kreirati uvjete koji će od nas napraviti pravo tržišno bez djelomično dogovorenoga gospodar-

14 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Što Hrvatska može učiniti po tom pitanju? - U Hrvatskoj moramo više razmišljati na način da uvijek nešto možemo učiniti, a ne pronalaziti razloge zašto nešto ne možemo učiniti. Važno je također uzeti u obzir i geopolitički utjecaj investitora koji su već prisutni u Hrvatskoj, primjerice iz Rusije i Turske, a vjerujemo da je došlo vrijeme i da Amerikanci uđu na tržište u velikom stilu. Prilike će se otvoriti i dolaskom Kineza na tržište EU-a. Kina postaje sve skuplja i svakako se pruža prilika pokrenuti posao kojim se može ‘izbiti’ konkurentska prednost koju je Kina do sada imala, prije svega u IT sektoru. Prvi i najvažniji korak je privatizacija. Od osamostaljenja prošlo je 25 godina i hrvatska država u svom vlasništvu ima 468 kompanija među kojima u više od njih 100 ima udio manji od jedan posto. Krajnje je vrijeme da se ta imovina aktivira i kapitalizira, osim naravno one od strateškog i posebnog interesa za koju se odluči da je bolje zadržati u državnom vlasništvu.

n Česta promjena regulative u Hrvatskoj navodi se kao jedan od većih problema u poslovanju. - Svakako je pitanje za državu zašto su česte promjene u tom aspektu, ali uvijek se može nešto učiniti. Komunikacija potencijalnih promjena i proces rasprave o promjenama mora biti puno transparentniji i otvoren za sve dionike, ne samo interesne i specifične skupine ili pojedince. Kada se predlažu promjene Međunarodnih standarda financijskih izvještaja, taj proces traje godinama. Napravi se globalno istraživanje, pripreme prijedlozi, a onda slijedi razdoblje otvorene diskusije na predložene promjene u kojem svi dionici imaju priliku komentirati i sudjelovati - sve se to uzima u obzir. Shvaćam da nam ne treba globalni pristup lokalnim promjenama, ali ipak komunikacija mora početi što ranije, kako bi svi oni na koje će promjene utjecati mogli dati svoj uvid i uskladiti planove i očekivanja. Svakako treba uzeti u obzir i upravljanje porezima. Imamo značajno iskustvo u pružanju podrške kompanijama i pojedincima u segmentu upravljanja porezima. U trenutku kada se predlažu određene zakonske promjene, spremni smo pružiti podršku u njihovom razu-

mijevanju i savjetovati klijentima kako iskoristiti promjene u svoju korist. Česte promjene pravila poslovanja hrvatski gospodarstvenici redovito ističu kao najveći problem u poslovanju, pogotovo u postupku izrade poslovnih planova koji se najčešće rade na razdoblje dulje nego što su određene mjere na snazi pa često inicijalno profitabilni planovi u promijenjenim uvjetima postaju neprofitabilni. To je pitanje s kojim se izvršna vlast mora pozabaviti i to im je po mom mišljenju jedan od većih izazova. Predstavljena porezna reforma koja bi trebala osigurati transparentniji i jednostavniji sustav iz perspektive gospodarstvenika dobar je korak u tom smjeru, ali je potrebno nastaviti i s ostalim reformama.

n Porezna reforma nezaobilazno je pitanje. Na što bi se po Vama moralo strogo paziti pri njenoj provedbi? - Reforma je vrlo jaka riječ i ona implicira ponovni početak iako u ovom primjeru to nije slučaj. Porezna reforma predstavlja ‘kozmetičke promjene’ sustava koji bi trebao postati transparentniji i jednostavniji i one predstavljaju dobar signal te jasnu želju za promjenom, što je potrebno pohvaliti. Međutim, moramo biti svjesni da neke od najavljenih promjena ostavljaju prostor za manipulacije, poput kriterija za poreznu dobit za manje subjekte do tri milijuna kuna prihoda godišnje i stopu poreza na dobit od 12 po-

sto. Ovaj kriterij je temeljen na ukupnom prihodu koji, kao prvo nije najbolja mjera ekonomske moći, a kao drugo ostavlja mogućnost za manipulaciju kompanijama koje uspostavljanjem više pravnih subjekata u koje bi alocirali prihode do tri milijuna kuna uživaju povlasticu plaćanja stope poreza od 12 posto. Prihodi od tri milijuna kuna ustvari predstavljaju mikro poduzeće i potrebno je redefinirati definicije pravnih subjekata u smislu Zakona o računovodstvu i osmisliti sofisticiraniji kriterij, poput neto imovine u kombinaciji s drugim mjerama kao što su ukupni prihodi, što bi puno bolje odražavalo ekonomsku snagu.

n Može li se u Hrvatskoj poboljšati transparentno porezno poslovanje te utaje i izbjegavanja poreza smanjiti na najmanju moguću mjeru? - Neplaćanje poreznih obveza problem je mnogih gospodarstava i nije samo hrvatski fenomen. Školovanje poreznih službenika i poreznih inspektora, savjetovanje s poslovnim konzultantima te implementiranje forenzičkih projekata ili studija unutar kompanija zasigurno će pomoći podizanju svijesti o važnosti pravodobnog podmirenja poreznih obveza i pridonijeti smanjenju ovog problema. Važna je dosljednost u primjeni poreznih mjera, odnosno rješenja. Zanimljivo je to što ste istaknuli da su neki uspjeli nakupiti i stotine milijuna kuna poreznog

duga, ali većina građana i malih i srednjih poduzeća ne bi nikada mogla izaći na kraj s dugom mnogo manjim od toga. Nesumnjivo, manje porezne stope svakako mogu pomoći da se ljudi ne boje

Neplaćanje poreznih obveza problem je mnogih gospodarstava i nije samo hrvatski fenomen zarađivati novac i prikazati zarađeni novac. Moramo poticati i stimulirati uspjeh i rast. Utaje i izbjegavanje poreza moguće je smanjiti, ali nažalost nije ih moguće potpuno iskorijeniti. Poslovni modeli se mijenjaju te stoga, ako porezne vlasti nisu ažurne, uvijek će biti pokušaja pronalaženja boljih i optimalnih poreznih rješenja, uključujući nažalost i utaje i sofisticirano planiranje poreza. Ne zaboravimo da je često tanka, ali jasna granica između porezne utaje, što je nezakonita radnja, i zakonitog poreznog planiranja kako bi se umanjio iznos porezne obveze.

Identificiranje slabosti

I revizija stvara dodanu vrijednost U Hrvatskoj se u zadnje dvije godine svaka četvrta tvrtka susrela s nekom vrstom gospodarskog kriminala. Najčešće je bila riječ o protupravnom prisvajanju imovine, mitu i korupciji te kibernetičkom kriminalu. - Mnogo je važnih elemenata za sprečavanje prijevara, među kojima je svakako dobar i čvrst sustav nadzora, prilagođen potrebama i okolnostima organizacije. Kibernetička sigurnost, usluga koju nudimo kao preventivnu mjeru, može se koristiti za identifikaciju sigurnosnih slabosti od osobne sigurnosti do svega što podrazumijeva pojam ‘kibernetičko’ (zaštita podataka prilikom plaćanja, pristup podacima, programima, cjenicima...). Nudimo rješenja

koja prepoznaju slabosti sustava i uklanjaju ih, od boljih kontrola do redizajna sustava, ovisno o tome kolika je opasnost od tih slabosti. Kako u tim i drugim slučajevima može pomoći revizija te shvaćaju li hrvatske tvrtke prednosti godišnje revizije njihova poslovanja? - Financijska revizija često stvara dodanu vrijednost poslovanju kompanije. Mnoge tvrtke to ne razumiju, međutim, postoje i mnogi koji razumiju i traže tu dodanu vrijednost. Revizija svakako može pomoći u identificiranju slabosti u procesima i kontrolama te pružanju rješenja i odgovora na slabosti. Možemo identificirati specifična

rješenja, koristiti mjerila i najbolje prakse iz cijele naše mreže, koje se mogu provoditi lokalno i regionalno. U reviziji smo mnogo puta u poziciji da identificiramo unapređenja koja dovode do učinkovitosti, operativno i u svakom drugom smislu.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Nova godina i nove zakonske izmjene

Porezna reform može zaživjeti Kako bi se omogućila provedba porezne reforme izmijenjeno je 15 zakona i donesen novi Zakon o javnoj nabavi. Svi su oni stupili na snagu 1. siječnja pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ako bi se konačno moglo krenuti s toliko željenom i najavljivanom poreznom reformom, ministar financija Zdravko Marić morao je ubaciti u petu brzinu i “progurati” izmjene čak 15 zakona, koje su stupile na snagu s

Porez na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa od 20 posto smanjena je na 18 posto, a uvedena je i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna moći će izabrati način utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu. Ako je takav poduzetnik istodobno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama. Ukinuta je i porezna olakšica za reinvestiranu dobit, što je ministar financija Zdravko Marić opravdao malim brojem

prvim danom ove godine. Uz izmjene poreznih zakona, od prvog dana 2017. na snazi je i novi Zakon o javnoj nabavi. Stoga smo odlučili u kratkim crtama predstaviti ono što te zakonske izmjene donose i na što gospodarstvenici trebaju obratiti pozornost.

poduzetnika od samo dva posto koji su tu poreznu olakšicu i koristili. S druge strane, za poduzetnike je važno da znaju kako su im zakonskim izmjenama povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini od 50 posto. Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

Porez na dodanu vrijednost Prema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se dječje autosjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski

16 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

proizvodi, kao i hrana za životinje, ali ne i hrana za kućne ljubimce. S druge strane, unatoč velikim negodovanjima ugostitelja, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji se od sada oporezuju stopom od 25 posto. Najniža stopa PDV-a, ona od pet posto ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige i novine.

Porez na dohodak

Novim Zakonom o porezu na dohodak osnovni osobni odbitak povećan je na 3800 kuna i vrijedi za sve porezne obveznike. Stope poreza na dohodak su sa 25 i 40 posto snižene na 24 i 36 posto, s time da su promijenjene porezne osno-

ma konačno

vice. Stopom od 24 posto oporezivat će se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Takve stope i porezne osnovice primjenjivat će se i kod obračuna predujma poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Smanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te Gradu Vukovaru.

Novim zakonom povećani su osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, tako da odbitak za prvo dijete iznosi 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, te on dalje progresivno raste za svako iduće dijete. Uvodi se i sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka što u konačnici znači bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine od plaća i autorskih honorara zbrajao te bi se na taj godišnji dohodak plaćao porez po stopi

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO od 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

prihod od poreza na promet nekretninama postaje prihod jedinica lokalne samouprave.

Doprinosi

Lokalni porezi

Izmjenama Zakona o doprinosima doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se i na autorske honorare, kao i na isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Za mirovinsko osiguranje primjenjivat će se stopa doprinosa od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Novim Zakonom o lokalnim porezima snižena je stopa poreza na nasljedstva i darove s pet na četiri posto, a ukinut je i porez na tvrtku ili naziv. Novost je da će se na motorna vozila starosti do 10 godina plaćati porez na cestovna motorna vozila kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. Od početka 2018. godine počet će se primjenjivati jednostavni porez na nekretnine koji bi u stvari trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Porez na promet nekretninama

čun trošarine za male proizvođače jakih alkoholnih pića, a riječ je o oko 41.000 obveznika. U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije” s proizvodnjom do 2500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu. Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU-a, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko 2000 malih vinara. Na snagu su stupile i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima će se taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova. Izmjene uređuje i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuje i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

Novi Zakon o porezu na promet nekretninama donosi smanjenje te porezne stope s pet na četiri posto. Vlada je odlučila ukinuti oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, kao pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće može se računati na subvencioniranje stambenih kredita, no taj zakon još uvijek nije donesen. Dobra je vijest i to da su građani oslobođeni obveze prijave prometa nekretninama, dok će se porezna obveza utvrđivati po službenoj dužnosti, s time da ukupni

Izmjenama Zakona o trošarinama određeno je plaćanje trošarina i na tekućine za elektroničke cigarete te na grijane duhanske proizvode. Određena administrativna pojednostavljenja predviđena su za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. Ukida se obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obra-

18 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Izmjenama Općeg poreznog zakona ukida se relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Nadležna tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija. Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka. Banke su tako dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih

zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom briše se “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja Novi je i Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do 100 kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

zetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća.

Članarine u turističkim zajednicama

Izmjene Zakona o računovodstvu Izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama članarine su od početka ove godine manje za pet posto, što prema izračunima Ministarstva turizma znači rasterećenje gospodarstva za oko 10 milijuna kuna.

Javna nabava

Izmjenama Zakona o računovodstvu ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Uz to, rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu ponovno je vraćen na 30. lipnja. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su podu-

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obveznost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine. Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije. Riječ je o obrascu kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Uvodi se institut javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći dobiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave. Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja. odnosno aneksima, povećavaju vrijednost samog ugovora. Sada su izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno. Novim su zakonom, uz ostalo, smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja s pet na tri posto procijenjene vrijednosti nabave, propisan je jedinstveni rok za žalbu u roku od 10 dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu... U Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti u obzir i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša kao što su kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje.

Novi Zakon o javnoj nabavi konačno je uveo kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljniju ponudu. Valja naglasiti da kao kriterij za odabir najboljih ponuditelja i dalje ostaje cijena, uz dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku cijena važna kao kriterij u određenoj nabavi. 16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Novi Zakon o porezu na promet nekretninama

Nedostaje nam cjelovita stambena politika Članovi Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ne podupiru ukidanje oslobođenja od poreza za kupnju prve nekretnine nekretnina. No, kaže kako je postojalo dovoljno prostora i za smanjenje na tri posto, ali i manje. Ranilović je dodao kako uz tendenciju dodatnog smanjenja poreza u sljedećim godinama, sadašnje smanjenje za jedan posto nije loše, jer je dosadašnja praksa pokazala kako se velike porezne promjene nikada nisu dobro odražavale na tržište nekretnina. Uvjeren je da će smanjenje porezne stope pozitivno utjecati na promet nekretnina, što bi u konačnici nadoknadilo očekivani gubitak u prihodima.

Važno je mišljenje struke

Nadam se da će se promijeniti dosadašnja praksa donošenja bitnih mjera u kratkom roku bez mišljenja stručnjaka, osobito kada je riječ o tako važnom pitanju poput stanovanja. Dubravko Ranilović

očetkom ove godine u Hrvatskoj je stupio na snagu novi Zakon o porezu na promet nekretninama, koji je donio brojne novine. Tako su, primjerice, na temelju tog zakona smanjene stope poreza na promet nekretnina s pet na četiri posto, a ukinuto je porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine. Osim toga, novost je prenošenje obveze prijave poreza na promet nekretnina s kupca na javnog bilježnika. O novom Zakonu o porezu na promet nekretnina očitovali su se i članovi Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Oni ne podupiru ukidanje oslobođenja za kupnju prve nekretnine jer je, kako tvrde, ta mjera ipak bila neko olakšanje mladim ljudima pri stjecanju prve nekretnine. Osvrnuvši se na novi Zakon o porezu na promet nekretnina, Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, rekao je kako su izmjene uglavnom poboljšale novi Zakon, pri čemu je posebice izdvojio smanjenje poreza na promet

20 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

“Najavljena mjera iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o subvencioniranju pola rate stambenog kredita mladima, kao zamjenska mjera za gubitak navedenog oslobođenja svakako je za potencijalne kupce mnogo bolja mogućnost, iako još nismo vidjeli službeni zakonski prijedlog”, rekao je Ranilović. Dodao je kako bi se u rješavanje navedenog problema trebali uključiti svi iz struke te da se konačno potakne donošenje cjelovitih rješenja za stambena pitanja kao što je osmišljena stambena politika. “Nitko ne spominje neophodno socijalno stanovanje, a ni trajne poticaje za rješavanje stambenog pitanja kako bi mlade obitelji mogle planirati svoj život u Hrvatskoj. Imam dojam da se sve mjere donose na temelju kratkoročnih potreba i interesa. Prelagano smo se odrekli ozbiljnijeg poticanja stambene štednje koja se mogla samo kvalitetnije modificirati”, istaknuo je Ranilović. On smatra da porezi kakvi god bili, ipak neće riješiti navedenu problematiku, a za dobra rješenja treba nam sustavno planiranje s mnogo stručnog znanja. “Osim nekretninskih stručnjaka, u rješavanje problematike stanovanja treba uključiti sociologe i financijske stručnjake. Nadam se da će se promijeniti dosadašnja praksa donošenja bitnih mjera u kratkom roku bez mišljenja stručnjaka, osobito kada je riječ o tako važnom pitanju poput stanovanja”, zaključio je Ranilović. (S.P.)

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Odobreno zaduženje Zračnoj luci Dubrovnik Projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik vrijedan je oko 246 milijuna eura, pri čemu 158 milijuna dolazi iz europskih fondova, a 88 milijuna osigurava Hrvatska - 55,5 milijuna eura iz vlastitih sredstava Zračne luke, a još 32,5 milijuna eura putem kredita HBOR-a i EIB-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je na prošlotjednoj sjednici Zračnoj luci Dubrovnik odobrila zaduženje od 15 milijuna eura kod Europske investicijske banke. Inače, projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik vrijedan je oko 246 milijuna eura. “Zračna luka Dubrovnik pokrenula je projekt 2010. godine, a on obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata ‘zračne strane’ dubrovačkog aerodroma, što uključuje uzletno-slijetnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu te rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala”, pojasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te dodao kako je Europska komisija za ovaj projekt odobrila financijski doprinos od 158 milijuna eura, od čega sama Zračna luka mora osigurati 88 milijuna eura. Zračna luka Dubrovnik iz vlastitih će sredstava osigurati 55,5 milijuna eura, dok će preostalih 32,5 milijuna eura biti osigurano kreditima HBOR-a i EIB-a.

Proaktivna Vlada

Nakon sjednice Vlade, ministri su s premijerom imali još jedan sastanak na kojem je bilo riječi o Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije s čijom se pripremom i izradom ove godine krenulo ranije. Nacionalni program reformi i Program konvergencije članice EU-a dužne su do kraja travnja poslati Europskoj komisiji, a na temelju njih će Komisija izraditi prijedlog preporuka koje potom usvaja i Vijeće EU-a. “Do sada je program reformi predstavljao odgovor na ‘nalaz’ Europske

Državnom proračunu ove godine dospijeva na naplatu 27,5 milijardi kuna kredita komisije, a sada Vlada kreće proaktivno, unaprijed se pripremajući”, istaknula je ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te dodala kako će sve reformske mjere koje će biti predložene za krajnji cilj imati osnaženu potporu gospodarskom rastu. Jedna od najvažnijih i najsveobuhvatnijih reformi koja se mora provesti je reforma javne uprave, za čiju je provedbu u prosincu donesen akcijski plan. Plan je poslan na evaluaciju u Europsku komisiju, a ako dobije pozitivnu ocjenu,

Hrvatskoj će na raspolaganju za njegovu provedbu biti 900 milijuna kuna. Dio Nacionalnog programa reformi bit će i strategija upravljanja javnim dugom.

Detalji nepoznati

“Taj će dokument o upravljanju javnim dugom na dnevni red Vlade doći do kraja siječnja, a obuhvaćat će kalendar dospijeća obveza i načine kako će se upravljati javnim dugom”, rekao je ministar financija Zdravko Marić koji je pojasnio kako državnom proračunu ove godine dospijeva na naplatu 27,5 milijardi kuna kredita, uz gotovo 7,5 milijardi kuna kredita izvanproračunskih korisnika. “Prvo zaduženje pripremamo za prvo ovogodišnje tromjesečje, dok bismo, vjerujem, u drugom tromjesečju bili spremni i za reprogram duga cestarskog sektora”, rekao je Marić koji je istaknuo da se priprema kombinirano izdanje na inozemnom i domaćem tržištu, ali o detaljima kao što su iznosi nije želio govoriti.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO HŽ Infrastruktura

Grade se nove pruge, nadvožnjaci, mostovi... Prugom na dionici Dugo Selo-Križevci, kada radovi budu završeni, vlakovi će moći voziti brzinom od 160 kilometara na sat, a užurbano se radi na izgradnji nove jednokolosiječne neelektrificirane pruge između Gradeca i Svetog Ivana Žabna, prve nakon 50 godina u Hrvatskoj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Z 1,5 mlrd kn vrijednost radova na 2 gradilišta (85% sredstava namakuto je iz EU fondova)

38 km

pruge na dionici Dugo SeloKriževci izvode se radovi

vuk bagera odzvanja hladnom ravnicom na gradilištu u blizini željezničkog kolodvora u Vrbovcu gdje se već naziru obrisi novog dijela dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo-Križevci. Desetak kilometara dalje traju radovi na izgradnji nove jednokolosiječne neelektrificirane pruge između Gradeca i Svetog Ivana Žabna. Može se reći kako trenutačno HŽ Infrastruktura ima dva najveća gradilišta u Hrvatskoj čija ukupna vrijednost radova premašuje 1,5 milijardi kuna, od kojih je 85 posto sredstava namaknuto iz EU fondova. Radovi na dionici Dugo Selo-Križevci započeli su u srpnju 2016., a izvođači radova su se rasporedili po gradilištima na 22 kilometra dugoj dionici između Vrbovca i Križevaca, gdje se gradi pet nadvožnjaka, zatim podvožnjak kod kolodvora u Križevcima, most Črnec te tri devijacije pruge. A kako bi rekli u poznatoj TV rečenici - ni to nije sve. Naime, gradit će se još šest mostova, zatim će se rekonstruirati postojećih sedam i ukinuti 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će se zamijeniti sa 12 denivelacija, a modernizaciju čekaju i signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji nužni za uredno prometovanje. “Izgradnjom ove pruge, koja će u potpunosti biti dvokolosiječna, njen kapacitet će se povećati 2,5 puta i to je najvažnije. Od 38 kilometara gdje se izvode radovi, na devet i pol kilometara radimo sasvim novu dvokolosiječnu prugu gdje u stvari ‘peglamo krivine’ koje su bile na staroj dionici, kako bismo povećali brzinu, a ostatak je drugi kolosijek koji će raditi uz postojeći. I upravo će izgradnja tog drugog kolosijeka biti jedan od najzahtjevnijih izazova. Tada prelazimo na tzv. živu prugu koja će biti zatvorena od osam do 15 sati za promet, a to je uvijek izazov”,

22 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

rekao nam je Tihomir Lažeta, voditelj projekta HŽ Infrastrukture na dionici Dugo Selo-Križevci. Dodaje kako su im i u ovom slučaju birokracija te neuredne zemljišne knjige otežavale posao, a zbog ogromne količine građevinskog materijala koji se svakodnevno dovozio na gradilište lokalno stanovištvo je iskazivalo nezadovoljstvo, posebice u Vrbovcu. “Bilo je izazova i trebalo je vremena da se sve uhoda, a neke su nam lokalne ceste i zatvorili iz opravdanih razloga jer je bilo puno prašine i blata. Do sada je dovezeno dva milijuna kubika materijala i jasno je da je bilo negodovanja, ali i to smo riješili. Veći dio materijala sada prevozimo noću, uglavnom željeznicom, i istovarimo ga na tri lokacije između ponoći i tri ujutro tako da smo riješili veći dio tih problema”, rekao je Lažeta, ističući kako na pruzi, ovisno o vremenskim prilikama i potrebama, radi i oko 300 radnika hrvatskog konzorcija koji izvodi radove, a riječ je tvrtkama Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža.

Veće brzine i kapacitet

Pruga bi u punom pogonu trebala biti u veljači 2020. godine. Iako se njome neće moći voziti brzinama super-vlakova kakvi su primjerice u Japanu, ipak će moći potegnuti i do 160 kilometara na sat, što pak nije zanemarivo s obzirom na to da je prosječna brzina vlakova na hrvatskim prugama tek 45 kilometara na sat. Uz povećanje kapaciteta pruge, ukidanjem željezničko-cestovnih prijelaza dodatno će se povećati razina sigurnosti prometa. Za putnike je, dakako, najvažnije da će se skratiti vrijeme putovanja i povećati njegova kvaliteta uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u željeznički gradsko-prigradski promet Grada Zagreba.

Trenutačno drugo najveće aktivno gradilište u Hrvatskoj je izgradnja nove jednokolosiječne neelektrificirane pruge između Gradeca i Svetog Ivana Žabna. Veoma je radno i užurbano na trasi gradnje prve pruge u zadnjih pola stoljeća dugoj 12,2 kilometra, koja će biti premosnica između koridorske pruge Dugo Selo-Koprivnica-državna granica s Mađarskom te pruge Križevci-Bjelovar-Kloštar. Za sada je probijeno 11 od planiranih 12,2 kilometra. Trenutačno se izvode radovi na šest od sedam objekata te na trima od 20 raznih vrsta cesta. S radovima se započelo u prosincu 2015. godine, a pruga bi trebala biti završena do kraja 2017. Tim projektom znatno će se skratiti vrijeme putovanja između Zagreba i Bjelovara te zadovoljiti potrebe putnika iz regije koji zbog posla i školovanja svakodnevno putuju u Zagreb. Izvođač radova je španjolsko-njemački konzorcij Comsa i Wiebe, a voditelj projekta u ime HŽ Infrastrukture je Hrvoje Milas koji ističe kako je na toj dionici odrađeno gotovo 90 posto zemljanih radova. “Projekt sam preuzeo 2013. godine, mogu reći da sam ponosan jer vodim gradnju prve pruge nakon 50 godina. Samo projektiranje počelo je 2003., a ugovor je potpisan u kolovozu 2015. Koliko je to bio zahtjevan posao, svjedoči podatak da se kupovalo zemljište u sedam katastarskih općina što je uključivalo 1300 katastarskih čestica u što je utrošen 41 milijun kuna. A od apliciranja do potpisa ugovora prošle su pune tri godine. Kako bih vam dočarao o kojem se kompleksnom poslu radi, reći ću da

samo ugovor ima 2400 stranica”, kazao nam je Milas napominjući kako je do sada na nadzor i građenje potrošen 71 milijun kuna.

Obnova pruga diljem Hrvatske

Gradilišta na kojima glavnu riječ ima HŽ Infrastruktura mogla bi početi nicati kao gljive

Trenutačno HŽ Infrastruktura ima dva najveća gradilišta u Hrvatskoj poslije kiše diljem Hrvatske, jer u 2017. godini planiraju izgradnju dvokolosiječne pruge na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica. Projekt je vrijedan gotovo 300 milijuna eura, trebao bi većinom biti sufinanciran iz fondova EU-a, a planira se i modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok. Za taj projekt vrijedan 85 milijuna eura pripremljena je natječajna dokumentacija. Također će se modernizirati i elektrificirati pruga Vinkovci-Vukovar u što će se utrošiti 71 milijun eura. Hrvatska je od svoje samostalnosti uglavnom bila fokusirana na ulaganja u cestovnu infrastrukturu, te su nam autoceste na visokoj razini, dok je s druge strane željeznički promet bio zanemaren. Možda je konačno došlo vrijeme da željeznička infrastruktura također bude na svjetskoj razini.

12,2 km

dužina pruge Gradec-Sv. Ivan Žabno

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO U HGK-ŽK-u Split uručene plakete Zlatna kuna najusp

Najbolji su Hoteli Zlatni rat te Naprijed i Jantar Usmjerenošću i dodatnim ulaganjima u turizam i prerađivačku industriju dugoročno ćemo osigurati boljitak i ostvariti brži oporavak gospodarstva u cjelini, istaknula je Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Ljudski kapital glavni je izvor konkurentne sposobnosti poduzeća u tržišnom nadmetanju Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

lakete najuspješnijim tvrtkama u Splitsko-dalmatinskoj županiji uručene su na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split 20. prosinca 2016. godine. Hoteli Zlatni rat iz Bola, Naprijed iz Glavica i Jantar iz Splita dobitnici su plakete Zlatna kuna HGK-ŽK Split za najuspješnija županijska trgovačka društva u kategoriji velikih, srednjih i malih tvrtki u 2015. godini. Zlatnu kunu za inovaciju dobila je tvrtka DTD iz Dugog Rata za inovaciju Umjetni mamci prirodnog izgleda. Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj tom je prilikom istaknula kako se pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu, započeti u

24 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

2015. godini, bilježe i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. “Poduzetnici ove županije ostvarili su u 2015. pozitivan financijski rezultat od 824,8 milijuna kuna, što je za 31,6 posto više u odnosu na 2014. godinu. U odnosu na 2014. broj zaposlenih porastao je za 3,2 posto, dok je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome za 4,5 posto viša nego u 2014., iako na žalost, još uvijek zaostaje za 10,8 posto u odnosu na prosječnu plaću na razini Hrvatske. Usmjerenošću i dodatnim ulaganjima u turizam i prerađivačku industriju dugoročno ćemo osigurati boljitak i ostvariti brži oporavak gospodarstva u cjelini. Ali jednako tako, u današnje vrijeme kada suvremeno gospodarstvo zahtijeva brzu prilagodbu zahtjevima

ješnijim tvrtkama tržišta, izuzetno je važno ulaganje u obrazovanje mladih te cjeloživotno učenje. Ljudski kapital glavni je izvor konkurentne sposobnosti poduzeća u tržišnom nadmetanju”, istaknula je Mirjana Čagalj.

Tko su nagrađeni?

Hoteli Zlatni rat svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na Bolu, vrhunskoj turističkoj destinaciji i višestrukom šampionu hrvatskog turizma, a posluju u sklopu jednog od vodećih nacionalnih hotelskih lanaca koji na tržištu nastupa pod brendom Bluesun Hotels&Resorts, te raspolažu kapacitetom od 726 soba i 1605 kreveta, a zapošljavaju više od 450 radnika u špici sezone. Uz proizvodnju rezane građe i drvene ambalaže, glavna djelatnost Naprijeda je proizvodnja namještaja i građevinske stolarije, tako da može vlastitim kapacitetima, sa 75 zaposlenika, zaokružiti proizvodne procese od sirovine do proizvoda visokog stupnja finalizacije.

Zlatna kuna za inovaciju pripala je tvrtki DTD iz Dugog Rata za inovaciju Umjetni mamci prirodnog izgleda Škola stranih jezika Jantar uspješno posluje već 25 godina, ubraja se među tri vodeće škole stranih jezika u Splitsko-dalmatinskoj županiji te bilježi stalni rast broja polaznika, a jedna je od prvih pet škola u Republici Hrvatskoj koja je dobila znak Hrvatske gospodarske komore Hrvatska kvaliteta. DTD iz Dugog Rata obiteljska je tvrtka sa 50 zaposlenih koja se bavi proizvodnjom ribarskog pribora, a specijalizirana je za proizvodnju mamaca za lov lignji. Riječ je o izvozno orijentiranoj tvrtki koja 75 posto prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima, u više od 20 zemalja, a stalno povećanje prodaje i broja zaposlenih temelje upravo na kontinuiranim inovacijama. Na svečanosti su uručena i posebna priznanja tvrtkama Končar-Električni uređaji Prisoje i Auto Hrvatska Split za 70 godina postojanja i uspješnog poslovanja, te Anti Zekiću, predsjedniku Društva inovatora Diatus Split za dugogodišnju suradnju na izboru najboljih županijskih inovacija i poticanje inovatorstva.

Nove investicije Valamara

Ulaganje u Rabac teško 500 milijuna kuna Valamar Riviera započela je s dosad najvećom investicijom teškom pola milijarde kuna kojom namjerava turističko odredište Rabac repozicionirati u odmorišnu destinaciju visoke kategorije te ujedno otvoriti više od 300 novih radnih mjesta. Kako kažu u Valamaru, riječ je o rekonstrukciji i izgradnji dvaju novih luksuznih ljetovališta - Family Life Bellevue Resorta i Valamar Girandella Resorta. Komentirajući tu investiciju, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, je istaknuo kako će se time podignuti kategorizacija smješta-

ja u Rapcu, s dosadašnje kategorije od dvije i tri na četiri zvjezdice. Investicija podrazumijeva i uređenje plaža, hortikulture i šetnica, biciklističkih staza te povećanje bazenskih površina sa sadašnjih 400 na 3000 četvornih metara. Završetak radova na rekonstrukciji oba ljetovališta planira se do početka ovogodišnje sezone, dok je dio radova planiran i za 2018. godinu. (S.P.)

Štand HGK na sajmu BAU

Predstavlja se osam hrvatskih tvrtki Hrvatska gospodarska komora organizira hrvatski štand na sajmu BAU od 16. do 21. siječnja u Münchenu. Na štandu HGK izlagat će osam hrvatskih proizvođača gra-

đevnih materijala: A.B.S. iz Pićna, BMB-invest iz Svetog Ivana Zeline, Decora stil iz Sesveta, FOM iz Zagreba, Lokve iz Lokvi, Lož metalpres iz Plešca, KAZ iz Zagreba i Kajfa PVC iz Gornjeg Stupnika.

Münchenski BAU najveći je europski sajam građevnih materijala. Glavni eksponati sajma su kamen, cigla, drvo, crijep, PVC, keramika, kemijski derivati za građenje i građevinski alati. Također, naglasak se stavlja i na energetsku učinkovitost, solarna rješenja, brave i sigurnost, izradu i proizvodnju bravarije (PVC, aluminijske i drvene) te metalne konstrukcije. Prošli sajam BAU, održan 2015. godine, posjetilo je 250.000 osoba, a na njemu je izlagalo 2000 tvrtki iz više od 40 zemalja.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo KUĆA SLOVA, Zagreb

Džepni planer umjesto nepraktične bilježnice Nove obveze koje su došle s obrtom natjerale su Snježanu Beronju da pomno vodi evidenciju poslovnih i osobnih financija što je dovelo do osmišljavanja džepnog financijskog planera My Earnings Log bili funkcionalni, praktični i svima prilagodljivi”, kaže Snježana Beronja.

Vjera u svoj proizvod

Država bi mogla, međutim, pokazati više razumijevanja za nas mikro i male poduzetnike, ako ne novčanim poticajima, onda barem olakšavanjem poslovanja smanjenjem administrativnog opterećenja. Snježana Beronja Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

akon što je tri godine bila samostalna prevoditeljica, Snježana Beronja odlučila je 2013. otvoriti prevoditeljski obrt Kuća slova. Nove financijske obveze koje su došle s obrtom natjerale su je da pomno vodi evidenciju poslovnih i osobnih financija. “Isprobavala sam različite metode, od tablice u Excelu do aplikacija, ali nisam bila zadovoljna. Bio mi je potreban alat koji će mi omogućiti ne samo evidentiranje, nego i praćenje, zapisivanje svakodnevne potrošnje, pa sam evidenciju vodila u bilježnici. No, kako mi ni to nije bilo pregledno i praktično, zaključila sam da na tržištu nema proizvoda koji mi potreban, a to je financijski planer manjih, džepnih dimenzija koji je poseban po tome što omogućuje ne samo praktično vođenje nego i bilježenje svakodnevne potrošnje, kroz detaljno razrađenu mjesečnu i tjednu rubriku”, ističe ona dodajući kako je tako zapravo osmislila i dala proizvesti džepni financijski planer My Earnings Log. “To sam otkriće vidjela kao sjajnu poslovnu priliku i, iako me bilo strah kako ću i hoću li uspjeti pokriti troškove proizvodnje, odlučila sam biti hrabra i upustila sam se u detaljnu razradu rubrika i tablica za financijsko planiranje koji bi

26 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Stanje gospodarstva, nastavlja, loše je podjednako i za velike i male poduzetnike. “Kao prevoditeljici klijenti su mi uglavnom druge tvrtke i kad one ne posluju dobro, ni ja ne poslujem dobro. U sektoru intelektualnih usluga dodatni je problem to što takve usluge nisu na cijeni pa strukovni radnici nerijetko imaju daleko bolje satnice od nas. No bez obzira na to, imam dobre dugogodišnje klijente, dobre suradnje i jako se ponosim time što sam samostalna, što pripadam nezavisnim profesionalcima”, naglašava dodajući kako je s džepnim financijskim planerom ušla u novi sektor koji tek upoznaje. “Vjerujem u svoj proizvod i njegovu korisnost, ulažem u njega, okružila sam se kvalitetnim ljudima koje sam angažirala i dat ću sve od sebe da se na tom novom tržištu uspijem”, ističe.

Za uslužne djelatnosti gotovo da i ne postoje poticaji, ističe prevoditeljica Osim što se čini da državne institucije djeluju svaka za sebe, Snježana Beronja kaže kako nije imala većih negativnih iskustava s administracijom. “Uvijek nastojim biti ljubazna, imati strpljenja, pa mi se nerijetko to i vrati. Država bi mogla, međutim, pokazati više razumijevanja za nas mikro i male poduzetnike, ako ne novčanim poticajima, onda barem olakšavanjem poslovanja smanjenjem administrativnog opterećenja. Također sam primijetila da za uslužne djelatnosti gotovo da i ne postoje poticaji, a to je još nešto što bi se trebalo promijeniti”, kaže ona. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 150, 16. siječnja 2017.

EU fondovi

U 2016. Hrvatska povukla znatno više sredstava iz EU fondova U 2014. Hrvatska je iz proračuna EU-a povukla 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, dok bi u 2016. taj broj mogao iznositi oko 850 milijuna eura, pokazuju podaci Ministarstva financija “Iako je Hrvatska dosad povlačila iz EU fondova neznatno veći iznos od onoga koji je uplaćivala, procjenjujemo da će u 2016. godini taj iznos biti gotovo dvostruko veći od onog godunu dana ranije”, kaže pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove i EU Hrvatske gospodarske komore Saša Bukovac.

U financijskoj perspektivi 2014.2020. Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 10,676 milijardi eura. U tri i pol godine od pristupanja Hrvatske EU, povukli smo 19 posto od ukupno dodijeljenih EU sredstava, što je nešto manje od dvije milijarde eura.

Prema podacima Ministarstva financija, u 2014. Republika Hrvatska je iz proračuna EU-a povukla 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, dok bi u 2016. taj broj mogao iznositi oko 850 milijuna eura. Razlozi dosadašnjega slabijeg povlačenja sredstava iz EU fondova uglavnom su neuravnoteženost velikog broja projektnih prijedloga i manjak osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. “Važno je utvrditi konkretna područja za koja postoji jasno izražena potreba za sufinanciranjem te, u skladu s time, i raspisivati pozive koji će biti pravovremeno najavljeni”, napominje Bukovac. Prošlogodišnja bolja iskorištenost EU sredstava primarno je posljedica rasta broja

objavljenih natječaja u 2015., jačih administrativnih kapaciteta u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, bolje informiranosti, ali i otvorenosti financijskog sektora za pružanje potpore prijaviteljima. “HGK će u tom pogledu nastaviti s informativnim i edukativnim aktivnostima te pružanjem savjetodavne pomoći prijaviteljima, čemu treba pridodati i značajnu ulogu Komore u natječajima namijenjenima dualnom obrazovanju, promociji poduzetništva i internacionalizaciji”, istaknuo je Bukovac te dodao da je samo HGK od 2003. godine sudjelovao u 176 europskih projekata ukupne vrijednosti 120 milijuna eura, što predstavlja vrijedan kapital u svim daljnjim aktivnostima na području EU fondova. “Vjerujemo da ćemo u HGK u 2017. biti još uspješniji u povlačenju EU sredstava, čime možemo dati poticaj gospodarskom oporavku, rastu izvoza i jačanju investicijskog potencijala zemlje zbog čega smo optimistični i previđamo da će korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj u 2017. godini bilježiti dodatni rast, koji će osigurati i značajno bolju ukupnu iskorištenost EU fondova”, naglašava Bukovac.

enterprise europe

Poziv na Međunarodne zimske poslovne susrete Slovenska obrtnička komora i Europska poduzetnička mreža pozivaju Vas na Međunarodne zimske poslovne susrete, koji će se održati 3. veljače 2017. u Kranjskoj Gori. Prijaviti se mogu tvrtke iz sljedećih sektora: • Metaloprerađivačka industrija • Građevina • Drvoprerađivačka industrija • Elektroindustrija • Plastika • Obnovljivi izvori energije • Logistika

• Turizam • Prehrambena industrija • Ostalo. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Registracija i dodatne informacije o događaju nalaze se na https:// www.b2match.eu/b2b-slovenia-wintergames2017.

zimskih igara za poduzetnike u Kranjskoj Gori.

Registrirati se možete do 1. veljače, a biranje poslovnih partnera među već prijavljenim tvrtkama moguće je od 5. siječnja do 1. veljače. Poslovni susreti će biti organizirani u sklopu Tradicionalnih

Kontakt osoba: Jelena Ravlić Europska poduzetnička mreža Tel: 01/4561 763 E-mail: jravlic@hgk.hr.

Poslovni razgovori WaterMatch 2017

Poslovni razgovori na sajmu Ecobuild

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom WaterMatch 2017 koji će se održati u okviru konferencije WaterLink 2017, 26. siječnja 2017. u Leeuwardenu u Nizozemskoj.

U okviru sajma Ecobuild, najvećeg svjetskog sajma održive gradnje, Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati u srijedu 8. ožujka 2017. godine u Londonu.

Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke koje djeluju na području vodnog gospodarstva i koje traže potencijalne poslovne partnere u Nizozemskoj i drugim zemljama, te kako bi istražile posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Ključni sektori: industrijska obrada voda; komunalno zbrinjavanje voda; recikliranje otpadnih voda; voda za piće; zbrinjavanje mulja; desalinizacija. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, (ali registracija za konferenciju WaterLink iznosi 175 eura, tj. 100 eura za prijavu prije 27. prosinca), registrirati se možete najkasnije do 23. siječnja 2017. na https://www.b2match.eu/watermatch2017. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel: 4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr.

Na tom događanju tvrtke će imati priliku upoznati potencijalne poslovne partnere koji djeluju u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Ovo je izvrsna prilika za dobavljače, izvođače radova i distributere za otkrivanje novih i inovativnih proizvoda i usluga na međunarodnim tržištima te prilika za proizvođače proizvoda, usluga i kooperante da se susretnu s arhitektima, distributerima, agentima, istraživačkim centrima i sveučilištima. Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/ecobuild2017.

www.een.hr

16. siječnja 2017.

2 3

Investicija u Pulu

Partnerstvo u trgovačko-zabavnom centru Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizacijom od 10 milijuna eura postaje partner u razvoju prvog modernog trgovačko-zabavnog centra u Puli. Centar će se graditi na lokaciji bivšeg kamenoloma i prostirati na 30.000 četvornih metara zakupne površine, uključujući i parking sa 830 parkirnih mjesta Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizacijom u iznosu od 10 milijuna eura postaje partner u razvoju prvog modernog trgovačko-zabavnog centra u Puli. Investiciju će sufinancirati Fond za kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća (ENEF), čiji su investitori međunarodne financijske institucije EBRD, EIF, DEG i OeEB. EBRD i ENEF će dokapitalizacijom postati dioničari društva EECF Istra S.à.r.l., u čijem je vlasništvu Trgovački centar Max Stoja, projektno društvo osnovano u svrhu razvoja i upravljanja trgovačko-zabavnim centrom u Puli. Centar će se graditi na lokaciji bivšeg kamenoloma i prostirati na 30.000 četvornih metara zakupne površine, uključujući i parking sa 830 parkirnih mjesta. Projekt će pridonijeti obogaćivanju ponude kroz izgradnju maloprodajnih prostora koji udovoljavaju visokim međunarodnim standardima. Projekt je značajan za Pulu, grad smješten na zapadu Hrvatske s približno 60.000 stanovnika. Poznata po svojim arheološkim nalazištima i ostacima povijesnih rimskih naselja, Pula je i međunarodno turističko odredište i tranzitna luka. Ponosni smo što postajemo partner u ovoj bitnoj investiciji, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. “Pro-

jekt unapređuje ponudu grada pružajući nove mogućnosti za zakupce kao i širu ponudu proizvoda i usluga za potrošače”, ističe Vedrana Jelušić Kašić.

jekt razvijen u uskoj suradnji s lokalnom zajednicom te će stvoriti novi prodajni kanal istarskim malim i srednjim poduzećima za plasman lokalnih proizvoda.

Claudia Pendred, direktorica EBRD-a za nekretnine i turizam, dodaje kako je ovaj projekt ključan za Pulu. “Novi centar pridonijet će proširenju turističke infrastrukture grada te produljenju sezone stvaranjem novog zabavnog i ugostiteljskog sadržaja ove turističke destinacije”, ocjenjuje Claudia Pendred.

EBRD je u Hrvatskoj aktivan kao investitor od 1994. godine i do sada je uložio oko 3,6 milijardi eura u više od 192 projekta. Aktivnosti EBRD-a pokrivaju sva područja gospodarstva, s naglaskom na infrastrukturu, korporativni sektor, financijske institucije i energetiku. Strateški plan Banke za razdoblje 2016.-2018. godine sadrži tri prioriteta: jačanje gospodarske otpornosti, usmjerenje prema globalnim izazovima i potporu regionalnoj integraciji.

Stevan Muidža, direktor Trgovačkog centra Max Stoja, je naglasio kako je ovaj pro-

enterprise europe

PotporE za pokretanje poslovanja

Natječaj za mlade poljoprivrednike Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama br. 120/16 Natječaj za provedbu podmjere 6.1. “Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima”, provedba tipa operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima”. Prihvatljivi korisnici su mladi poljoprivrednici koji u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu imaju navršenu dob od 18 do 41 godine i koji podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo ekonomske veličine od 8000 do 49.999 eura. Potpora iznosi do 100 posto

vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 376.840 kuna po korisniku (50.000 eura po korisniku u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju eura koji je utvrdila Europska komisija, objavljenom na mrežnoj stranici Europske komisije: http://ec.europa. eu/budget/contracts _grants/info_contrac ts/inforeuro/index _en.cfm) za mjesec u kojem je objavljen natječaj.

ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade proizvoda, podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, građenje i opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta te kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Prihvatljivi troškovi su kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnja, građenje ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te

Zahtjevi za potporu mogu se podnositi do 24. veljače 2017., a kao preduvjet za sudjelovanje u natječaju korisnici moraju biti upisani u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Detalje možete pronaći na http://www.apprrr.hr/ ipard-31.aspx.

Potpore za maslinovo ulje Do 31. siječnja traje rok za dostavljanje dokumentacije radi isplate potpora za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Korisnici potpora koji su u 2016. godini Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijeli zahtjev za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima, a proizvode, isporučuju i prodaju ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje dužni su do 31. siječnja 2017. dostaviti regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sljedeću dodatnu dokumentaciju: • prijavu prodanih količina ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja (list E)

• račun ili otkupni blok iz kojeg je razvidna količina prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev, potvrdu, koju je izdao objekt koji prerađuje masline, o razvrstavanju u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje Jednako tako, pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su do 31. siječnja 2017. godine središnjem uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: • dostaviti podatke o isporučenim količinama duhana na obradu klasa 1. do 4. za svakog korisnika, prema tipu

i klasama duhana (na listu F, u elektroničkoj formi, Microsoft Excel formatu) • priložiti dokument (zbirnu skladišnu primku) o otkupljenim i preuzetim količinama duhana od poljoprivrednih gospodarstava u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev.

www.een.hr

16. siječnja 2017.

4 5

Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP2)

Hrvatska podupire inovacije i društvo temeljeno na znanju Znanost igra važnu ulogu u društvu, no mnogi se pitaju koji je točno njen značaj u našem svakodnevnom životu te koja je uloga znanstvenika u širenju naših spoznaja o Zemlji i jačanju održivosti naših društava. Pitanje je i koliko je napredak znanosti i tehnologije povezan s ljudskim blagostanjem. Iako je odgovor na zadnje pitanje očito potvrdan, odgovore na prva dva pitanja možemo vidjeti na primjeru Hrvatske. Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP2), koji se ostvaruje uz potporu Svjetske banke i koji zorno pokazuje konkretne načine podupiranja inovacija i znanja - od javnih politika pa sve do svakodnevnih primjena - može opisati o čemu je zapravo riječ. Koliko se brzo zamisao pretvara u stvarnost, možda ćemo lakše shvatiti promotrimo li ostvarenja do kojih su dovela bespovratna sredstva i zajmovi kojima upravlja Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO), a koji se uz potporu Svjetske banke također financiraju kroz projekt STP2.

nju istraživačkih rizika koji nisu pokriveni ustaljenim financijskim instrumentima. Uspješne priče HAMAG-BICRO-a također se odnose na razna područja i teme, pri čemu su već provjereni inovativni koncepti poput komponenti za ugradnju u električne automobile, pretvaranja slika u tekstualne znakove ili ispitivanja osušenih mrlja krvi radi procjene biološke starosti ljudi – da navedemo tek tri primjera. Implikacije su višestruke i Hrvatsku svrstavaju među dobavljače koji na globalnom tržištu utiru put inovativnim tehnologijama, računalnim programima i medicinskoj skrbi.

Agencija olakšava pristup financijskim sredstvima i pruža potporu poduzetnicima, počevši od istraživanja i razvoja ideje, pa sve do komercijalizacije i plasmana inovativnih proizvoda i usluga na tržište. Radi se o prijeko potrebnoj potpori, osobito u ranim fazama ispitivanja i utvrđivanja valjanosti neke ideje ili pretpostavke. Drugim riječima, financiranje provjere inovativnih koncepata malim i srednjim poduzetnicima pomaže u prevladava-

Microblink - nekadašnji SlikoPlat - tvrtka je za istraživanje i razvoj čija je zadaća pojednostaviti svakodnevni život raznim mobilnim aplikacijama koje otklanjaju potrebu za ručnim unosom podataka. Koriste se prepoznavanjem teksta u stvarnom vremenu na ručnim uređajima za očitavanje osobnih iskaznica, uplatnica, računa, IBAN-a, priznanica... Godine 2014. dovršili su projekt koji je HAMAG-BICRO financirao s tek nešto više

od 35.000 eura, pri čemu su razvili funkcionalni prototip sustava optičkog prepoznavanja znakova (OCR) za mobilne uređaje, uz primjenu strojnog učenja radi prepoznavanja teksta u stvarnom vremenu te kamere mobilnog telefona. Njihova se tehnologija danas ugrađuje u aplikacije svih poslovnih banaka u Hrvatskoj. U stvari, njihovi klijenti na domaćem i svjetskom tržištu dolaze s područja bankarstva, financija i osiguranja, turizma, autoindustrije, telekomunikacija, maloprodaje i internetske trgovine, državne uprave, održavanja javnog reda i mira, industrije zabave, zdravstva, sigurnosti i razvoja računalnih programa. Ovaj projekt pokazuje kako financiranje ključnog koraka u razvoju proizvoda prije njegova uvođenja na tržište utječe na stvaranje jedinstvene i općeprimjenjive tehnologije koja nudi brojne mogućnosti u mnogim sektorima i operativnim sustavima. To je tek jedan primjer zbog kojih razloga Svjetska banka nastavlja podupirati inovacije u Hrvatskoj i pomagati joj da postane gospodarstvo temeljeno na znanju. Uz aktivnosti UKF-a i HAMAG-BICRO-a, projekt STP2 pripomaže institucijama javnog sektora u osmišljavanju prijedloga i provedbi programa financiranih sredstvima EU-a, u čije je članstvo Hrvatska ušla 2013. godine. Financiranjem istraživanja i razvoja, ovim se projektom potiče potražnja za sredstvima EU-a u poslovnim i znanstvenim krugovima, a ponajprije među malim i srednjim poduzetnicima te uspješnim znanstvenicima i mladim istraživačima.

enterprise europe

Program Eurostar 2 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u program Eurostars 2, te omogućava tvrtkama da pošalju ranu verziju svoje prijave da bi im se pomoglo s konkretnim savjetima o tome kako popraviti finalnu punu prijavu za program Eurostars 2 koju ocjenjuju neovisni ocjenjivači tajništva Eureke (Bruxelles). Dostava pretprijave nije obvezna, no na taj način tvrtke imaju mogućnost provjeriti koliko je njihov projekt u skladu s propozicijama programa te dobiti konkretne povratne informacije o tome kako poboljšati prijavu. Rok za podnošenje pretprijave je 20. siječnja 2017. godine.

radnju s međunarodnim partnerima na pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice u projektu. Popis zemalja: www.eurostars-eureka.eu. Ciljevi programa su potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, kao i potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman.

Više informacija o programu i samom procesu prijave možete pogledati na poveznici: http://www.hamagbicro. hr/inovacije/privatni-sektor/eurostars/ natjecaj-za-program-eurostars-2-medunarodna-istrazivacko-razvojna-suradnja/. Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na su-

Rok za podnošenje pune prijave je 2. ožujka 2017. godine.

Završena druga faza evaluacije programa Eureka Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije obavještava sve natjecatelje da je završen proces Faze 2 pune evaluacije, sukladno javnom pozivu programa Eureka prema propisanim procedurama, kriterijima i metodologiji sadržanim u relevantnim priručnicima i uputama HAMAG-BICRO-a. Zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte iz programa Eureka objavljen je 13. svibnja 2016. godine. Rok za pre-

Investicija u Marin Expert

daju punih projektnih prijava bio je 15. srpnja 2016. godine prilikom čega je ukupno zaprimljeno osam prijava ukupne projektne vrijednosti 4,9 milijuna eura, dok je ukupno traženo sufinanciranje od HAMAG-BICRO-a iznosilo jedan milijuna eura. Cjelokupni prikaz rezultata možete pronaći na http://www.hamagbicro. hr/wp-content/uploads/2014/07/Rezultati-Faze-2-pune-evaluacije-iz-programa-EUREKA-sa-prijedlozima-ZA-iPROTIV-sufinanciranja.pdf.

Dovođe proizvo Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije provela je natječaj Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP-a u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Njegov je cilj pružiti bolju potporu razvoju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika poticanjem održivog razvoja proizvodnje i jačanjem internacionalizacije poslovanja radi povećanja regionalne konkurentnosti i bržeg gospodarskog rasta. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektu, iznosio je 500.000 kuna, dok je ukupna državna potpora iznosila maksimalno pet milijuna kuna. Natječajem je ugovoreno 20 projekata ukupne vrijednosti gotovo 138 milijuna kuna, pri čemu će se dodijeliti 48 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekt obiteljskog poduzeća Marin Expert jedan je od dobitnika potpore. Još 1966. godine obitelj Marin pokrenula je posao proizvodnje ugostiteljske opreme, da bi 20 godina kasnije sin Predrag Marin preuzeo poslovanje i nastavio razvoj obiteljske tradicije. Stekavši diplomu

www.een.hr

16. siječnja 2017.

6 7

nje industrijske dnje na višu razinu inženjera elektrotehnike, Predrag nastavlja proizvodnju ugostiteljske opreme te 1990. godine useljava tvrtku u vlastiti pogon na oko 300 četvornih metara. Potražnja za ugostiteljskom opremom Marin Experta ubrzo je jako porasla, a samo pet godina kasnije ukazala se potreba za većom i opremljenijom tvorničkom halom. Godine 1995. otvara novu tvorničku halu na 1800 četvornih metara te modernizi-

HAMAG-BICRO podupire projekt tvrtke Marin Expert ukupne vrijednosti od gotovo devet milijuna kuna u sklopu kojeg će se dodijeliti bespovratna potpora od preko tri milijuna kuna ra proizvodnju novim, suvremenim CNC strojevima. Marin je tada mislio kako je s novim proizvodnim pogonom pronašao dugoročno rješenje, no to je bio preuranjen zaključak. Pod brendom MaxDoor potom dodatno proširuje postojeći pro-

izvodni pogon i uvodi novu proizvodnu liniju, započinje proizvodnju protuprovalnih vrata u Dugopolju i prerasta u najvećeg proizvođača protuprovalnih vrata na hrvatskom tržištu. Od samih početaka veliku potporu davala mu je supruga koja mu se s vremenom pridružila i u radu u tvrtki, a od 2005. godine u posao je počeo uvoditi i sina Pavu te kćer Andreu koja sve čvršće preuzima uzde poslovanja tvrtke.

ji Industry 4.0, konkretno, riječ je o stroju za lasersko rezanje limova Fiber Laser te o poluautomatskoj savijačici Panel Bender. Oba koristimo i u proizvodnji protuprovalnih vrata kao i ugostiteljske opreme”, pojasnio je Predrag Marin. Ukupna vrijednost ovog projekta je 8,9 milijuna kuna, s time da su strojevi sufinancirani bespovratnim sredstvima sa 45 posto ukupne investicije, dok su edukacije sufinancirane sa 70 posto učešća.

Kako bi modernizirali proizvodni ciklus tvrtke, povećali konkurentnost uvođenjem proizvodne tehnologije nove generacije te povećali proizvodnju i izvozni potencijal, prijavili su projekt Uvođenje tehnologije nove generacije u proizvodni proces tvrtke Marin Expert. “Dodijeljena sredstva omogućila su nam kupnju novih, energetski učinkovitijih te znatno produktivnijih strojeva. U sklopu projekta provodimo više povezanih aktivnosti koje su nužne za sveobuhvatnu implementaciju nove tehnologije (edukacija za korištenje strojeva, edukacija Lean managment, nadogradnja ERP sustava, prezentacija novih proizvoda na sajmu u inozemstvu). Rad novih strojeva temelji se na visokoinformatiziranoj tehnologi-

Zasigurno ne bismo u ovom trenutku bili u mogućnosti krenuti u ovu investiciju da nije bilo bespovratnih sredstava HAMAG-BICRO-a, dodaje Marin. “Riječ je o značajnoj financijskoj potpori koja nam omogućuje da proširimo paletu proizvoda, da povećamo proizvodne kapacitete i u kraćem vremenu preuzmemo veće udjele na domaćem te se usmjerimo i na strana tržišta. Ukratko, ova nas investicija približava ostvarenju naših poslovnih ciljeva a to su nova zaposlenja, povećanje prihoda od prodaje, povećanje udjela od izvoza, smanjenje potrošnje tehničkih plinova i drugih energenata te unapređenje proizvodnih procesa. Sve to planiramo realizirati do 2019. godine”, zaključuje Marin.

enterprise europe

Završen IPARD program

Kroz IPARD isplaćeno za poljoprivredu

Kroz IPARD program - plan za poljoprivredu i ruralni razvoj - iz blagajne EU-a na raspolaganje je stavljeno 12 uložili su u te projekte još 122,6 milijuna eura IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine. Podsjećamo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije. U tom je razdoblju Hrvatskoj iz blagajne EU-a na raspolaganje stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici/investitori sudjeluju s još 122,6 milijuna eura. IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini od 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.

Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga

Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31. prosinca 2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1016 milijuna kuna potpore, dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Riječ je o dobro zamišljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja. Najčešće pogreške Najčešće pogreške koje su rezultirale odbijanjem prijava na natječaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove. Završetkom ugovaranja projekata kroz IPARD program Hrvatska

www.een.hr

16. siječnja 2017.

8 9

više od milijardu kuna

29,9 milijuna eura. Potpora države za te projekte iznosila je 42,7 milijuna eura, a korisnici odnosno investitori

Program ruralnog razvoja: niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike U Programu ruralnog razvoja RH čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program: • Ukinuta su neka ograničenja koja su postojala u IPARD-u – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i slično. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta. • Omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, pa nije nužno čekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u; • Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz Agronet aplikaciju, uz minimum “papirologije” te jednostavniju verziju poslovnog plana;

• Za one koji nisu obveznici javne nabave više nije potrebno prikupiti tri ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda online sustava na web stranici Agencije za plaćanja; • Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), što prije nije bio slučaj. • Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje.

je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova... kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete.

položivog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja. Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, to pokazuje da je potrebno da se postupci za povlačenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima što može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.

No u prve dvije godine korištenja ovog fonda iskorišteno je samo sedam posto ras-

Jedinstveni pravilnik Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za pri-

javitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Time bi se izvan snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bila bi definirana do kraja provedbe. “Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava”, zaključio je Tolušić.

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nove isplate iz Program Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za dovršena ulaganja u sklopu operacije 4.2.1. “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima”. Tako je korisniku Rigeta iz Zagreba isplaćeno 3,6 milijuna kuna za ulaganje u nabavu opreme za pakiranje mesa i mesnih proizvoda, te mehanizacije za prijevoz žive stoke i rashladnih dostavnih vozila, dok je korisniku Jug Alojs iz Osječko-baranjske županije isplaćeno 733.000 kuna za ulaganje u opremanje objekta za preradu voća i povrća. U sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva korisnicima OPG Kosec Senka iz Svetog Đurđa isplaćeno je 2,2 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekata za držanje peradi, OPG Vrček iz Turčina 3,6 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju bioplinskog postrojenja na farmi, Poljodjelski obrt Srijem iz Iloka za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za držanje svinja 2,4 milijuna kuna, OPG Kraljić Vedran iz Svetog Đurđa 1,8 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objeka-

ta za držanje peradi, Stojmerić iz Slunja milijun kuna za podizanje novog nasada voća, Lug iz Donjih Andrijevaca za ulaganje u izgradnju objekata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica, poljoprivrednu mehanizaciju i izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na farmi 3,7 milijuna kuna, OPG Cenger Jerko iz Daruvara 1,7 milijuna kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu te OPG Matančić Tihomir iz Slatine za ulaganje u izgradnju objekta za držanje mliječnih ovaca 633.000 kuna. Korisniku OPG Pek Daniel iz Osječko-baranjske županije isplaćena je 1.096.373,51 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za držanje muznih krava te mliječnih ovaca i koza unutar prostora farme. IPARD sredstvima također su izgrađeni skladišni kapaciteti za stajski gnoj te je nabavljena specijalna oprema za transport gnoja i poljoprivredna mehanizacija (traktor). Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završena ulaganja u sklopu mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti korisnicima: Jezerskoj vili iz Ogulina isplaćena je 561.000 kuna, Davoru Škropeti iz Kršana 514.000

kuna, OPG-u Kočevar Hari iz Labina 559.000 kuna, I.K.Domusu iz Rijeke 520.000 kuna, Mariju Zulianiju iz Barbana 375.000 kuna, Obiteljskom poljoprivrednom obrtu Ivica Baneković iz Visokog 497.000 kuna, Matiji Vretenaru iz Pule 561.000 kuna, Davoru Subotiću iz Zagreba 560.000 kuna, Emilu Guščiću iz Zagreba 561.000 kuna i Ani Mirković iz Pule 558.000 kuna. Korisniku

Obavijest za mjeru Produktivna ulaganja u akvakulturu

Započelo izdavanje odluka za operaciju 4.1.1.

Obavještavaju se korisnici u okviru mjere Produktivna ulaganja u akvakulturu, a kojima temeljem Zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ ispravak vezan uz postupke nabave odnosno utvrđivanja opravdanosti visine troškova rok za dostavu traženog ističe u razdoblju od 1. do 9. siječnja 2017. godine, da se rok naveden u Zahtjevu za dopunu/obrazloženje/ispravak produžuje za 10 dana uzimajući u obzir broj neradnih dana u navedenom razdoblju odnosno nemogućnost ishođenja dokumentacije zbog nedostupnosti izvođača radova/dobavljača opreme/ pružatelja usluge iz navedenog razloga.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je, nakon završene dodatne administrativne kontrole zahtjeva za potporu u okviru prvog natječaja za operaciju 4.1.1 iz mjere 4 Programa ruralnog razvoja RH za period 2014.-2020., započela s izdavanjem konačnih odluka o dodjeli sredstava onim korisnicima koji su ispunili sve uvjete i kriterije propisane Pravilnikom i Natječajem. Po završetku izdavanja odluka svim korisnicima Agencija za plaćanja će konačnu rang listu s popisom korisnika objaviti na svojoj web stranici. Podnošenje Zahtjeva za isplatu i Zahtjeva za promjenu putem Agronet sustava bit će omogućeno nakon što se svim korisnicima dostave konačne odluke i objavi konačna rang lista korisnika.

www.een.hr

16. siječnja 2017.

10 11

ma ruralnog razvoja kuna, Općini Poličnik, također u Zadarskoj županiji, pet milijuna kuna za ulaganje u izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda i Općini Svetvinčenat u Istarskoj županiji 1,6 milijuna za ulaganje u rekonstrukciju lokalnih nerazvrstanih cesta. Za ulaganja u izgradnju sustava kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda isplaćeno je Općini Vižinada u Istarskoj županiji 3,9 milijuna kuna, Općini Motovun u Istarskoj županiji 7,2 milijuna kuna, Općini Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji 6,2 milijuna kuna te Općini Primorski Dolac u Splitsko dalmatinskoj županiji 3,5 milijuna kuna.

OPG Stašić Dalibor isplaćena je 561.000 kuna za izgradnju objekta za potrebe ruralnog turizma u naselju Risika u Primorsko-goranskoj županiji. IPARD sredstvima izgrađen je bazen te su obavljeni sljedeći radovi izgradnje: pripremni i zemljani, građevinski, betonski, zidarski, izolatorski, fasadni te krovopokrivački. Korisniku OPG Matoš Stipan iz Krapinsko-zagorske županije isplaćeno je 420.000 kuna za iz-

gradnju i opremanje kušaonice za vino. Agencija je isplatila i projekte iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Preko u Zadarskoj županiji za ulaganje u izgradnju sustava kanalizacije isplaćeno je 4,8 milijuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još dva projekata iz IPARD programa za završena ulaganja u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji isplaćena je 821.000 kuna za ulaganje u rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste, a Općini Smokvica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 4,6 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju sustava kanalizacije.

Prva isplate za mjeru 6 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prvu ratu za još 18 korisnika unutar mjere 6 Programa ruralnog razvoja – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, u ukupnom iznosu većem od milijun kuna. Poljoprivrednicima se odobrava fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti – odnosno financira im se 100 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta. Ovu potporu mali po-

ljoprivrednici mogu iskoristiti za kupnju domaćih životinja, bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju zemljišta, mehanizacije i opreme te kupnju, građenje ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade. U okviru ove operacije mogu se podizati novi nasadi, poboljšati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate - 50 po-

sto potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon Odluke o dodjeli sredstava, a preostalih 50 posto nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana. Potpora unutar podmjere 6.3 može se dodijeliti samo jednom tijekom programskog razdoblja 2014.-2020. po jednom malom poljoprivrednom gospodarstvu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Pivo Pleter-usluge traže nabavu piva domaćih brendova. Natječaj je otvoren do 13. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pleter-usluge d.o.o., 50056328499, Čerinina 23, Služba za planiranje i nabavu, Ana Klarica Čirjak, Martina Mikelin, 10000 Zagreb, aklarica@pleter-usluge.hr, mmikelin@pleter-usluge.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge razminiranja Hrvatski centar za razminiranje traži nabavu usluge razminiranja, natječaj je otvoren do 28. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski centar za razminiranje, 78591911697, Ante Kovačića 10, Odjel za javnu nabavu, pravne i opće poslove, 44010 Sisak Caprag, Hrvatska, info. nabava@hcr.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta =2016%2fS+002-0030005.

Usluge osiguranja Klinički bolnički centar Rijeka traži nabavu osiguravateljskih usluga. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave, Suzana Markanović Vezmar, 51000 Rijeka, nabavasuzana@kbc-rijeka.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2016%2fS+002-0030085. Usluge popravaka i održavanja aparata za mjerenje, ispitivanje i kontrolu Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluga popravaka i održavanja aparata za mjerenje, ispitivanje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 21. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, MUP RH, Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb, Josipa Ščavničar, 10000 Zagreb, jscavnicar@mup.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0030225.

Nadzemni nosači kabela HEP-Operator distribucijskog sustava, traži nabavu nadzemnih nosača kabela. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za potporne poslove, Odjel za nabavu, 10000 Zagreb, odsjavnanabava@hep.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2016%2fS+005-0029943. Brodovi

Agencija za vodne putove traži nabavu brodova. Natječaj je otvoren do 13. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Agencija za vodne putove, 24329099782, Parobrodarska 5, Sektor razvoja i pripreme, Ljiljana Klasanović, 32000 Vukovar, javna.nabava@vodniputovi.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS+002-0030236. Projektiranje Hrvatske ceste traže nabavu tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 16. veljače, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Grupa za nabavu održavanja cesta, Ankica Miličević, 10000 Zagreb, ankica.milicevic@hrvatske-ceste.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0030261.

www.een.hr

16. siječnja 2017.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Poljska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima poljoprivrednih kemikalija i gnojiva (BRPL20161220002) Poljska tvrtka s iskustvom u sektoru poljoprivrednih kemikalija i gnojiva, uključujući tvari koje podržavaju uzgoj, traži inovativne proizvođače gnojiva, pesticida i ostalih kemikalija za distribuciju tih proizvoda na poljskom tržištu. Tvrtka je osnovana kao odgovor na identificirane potrebe ciljnih skupina, kao što su poljoprivrednici, uzgajivači i vrtlari. Tvrtka je također zainteresirana za implementaciju novih, inovativnih kemijskih tehnologija iz različitih zemalja. Britanska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima dječje opreme i opreme za dojenčad (BRUK20161214002)

Britanska tvrtka, specijalizirana za marketing i razvoj prodaje dječje opreme i opreme za dojenčad, uključujući prehrambene, sigurnosne, zdravstvene i proizvode za njegu, traži proizvođače spomenutih proizvoda kako bi proširili svoj asortiman proizvoda. Tvrtka trenutno distribuira proizvode za bebe kroz nezavisne ljekarne i vrtiće te ima pristup distribucijskoj mreži od 6000 distributera. Francuski tehnički centar traži proizvođača organiskog napitka prema njihovoj formulaciji (BRFR20161209001) Francuski tehnički centar sa 30 godina iskustva u formuliranju novih agrofood proizvoda s naglaskom na pića, razvio je inovativan organski proizvod, baziran na čaju. Tvrtka traži partnera, koji je u mo-

gućnosti proizvoditi piće i točiti ga u PET boce. Sadržaj boce treba biti 0,33 ili 0,50 l, a partner bi trebao biti u stanju proizvesti oko 100.000 boca godišnje ili 20.000 boca po proizvodnji. Tehnički centar je zainteresiran za suradnju u obliku sporazuma o proizvodnji. Španjolska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima ekoloških i organskih proizvoda (BRES20161123001) Španjolska tvrtka specijalizirana za istraživanje tržišta i promotivne aktivnosti vezane za prehrambene proizvode i pića nudi svoje usluge kao trgovački posrednik europskim proizvođačima ekoloških, organskih i bioproizvoda, koji traže partnera za ulazak na španjolsko tržište. Tvrtka nudi posredovanje i distribuciju kako bi proširila svoj asortiman proizvoda.

Rumunjska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima sastojaka za pekare, slastičarnice i slično (BRRO20161010001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za uvoz i prodaju sastojaka za pekare, slastičarnice ili proizvođače sladoleda traži nove proizvode koje bi dodali svom proizvodnom asortimanu za distribuciju na rumunjskom tržištu. Tvrtka traži proizvođače glazura, fondana, voćnih kompota i voćnih koktela, koje bi distribuirali na svom tržištu. Austrijska tvrtka traži dobavljača prehrambenih proizvoda bez alergena i glutena (BRAT20160929001)

Rumunjska tvrtka nudi distribuciju voća i derivata voća (BRRO20160919001) Rumunjska tvrtka, osnovana 2012. godine, specijalizirana za uvoz i prodaju voća kroz veleprodajne kanale, traži nove proizvođače voća kako bi proširila svoj asortiman proizvoda. Tvrtka već djeluje kao distributer važnijih talijanskih, grčkih i austrijskih proizvođača voća, a može dostavljati jabuke cijelu godinu i kruške 10 mjeseci u godini. Kako bi odgovorila na potrebe klijenata i obogatila ponudu distribuiranih proizvoda, rumunjska tvrtka traži sljedeće proizvode za distribuciju: derivate voća (suho voće, prirodne sokove i voćne kaše), svježe voće (sezonsko i egzotično/citrusno voće – naranče, limetu, grejp, limun i mandarine).

Austrijska tvrtka, osnovana 2011. godine, specijalizirana za trgovinu prirodnih proizvoda bez alergena i glutena, kao i za prodaju prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću, traži dobavljača novih prehrambenih proizvoda. Tvrtka se ne ograničava na određene proizvode, jedini uvjet je da su proizvodi bez alergena i glutena. Tvrtku također zanimaju orašasti plodovi i konzervirana hrana, po mogućnosti organska. Klijenti tvrtke su supermarketi u Austriji, kao i u susjednim zemljama poput Njemačke i Slovenije.

Njemačka tvrtka traži proizvođača vezica za cipele i odjevne predmete (BRDE20161111001) Njemačka tvrtka, specijalizirana za prodaju vrhunskih vezica za obuću i određene odjevne predmete, traži iskusnog europskog proizvođača, koji je u mogućnosti isporučiti vezice različitih boja, dužina, materijala, kako bi mogli proširiti svoje poslovanje na međunarodnoj razini. Vezice koje tvrtka prodaje su dorađene i prilagođene zahtjevima kupaca – bojom, tiskom na vezici, dužinom, materijalom...

Poljska tvrtka nudi distribuciju proizvođačima kabela i električne opreme (BRPL20161021001) Poljski distributer kabela i druge električne opreme, kao i izvođač elektro i bravarskih radova za pomorsku industriju, traži proizvođače i dobavljače spomenutih proizvoda koji žele distribuirati svoje proizvode na poljskom tržištu. Tvrtka nudi zastupstvo i distribuciju. U 2012. godini ova tvrtka je otvorila najveće skladište kabela u Poljskoj, a proizvodi koje želi zastupati moraju biti visoke kvalitete i udovoljavati EU standardima.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Plastična lutka, brend Diversity Fashion, oznake YX028A. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika sadrži previsoku razinu ftalata. (slika 1) Nosiljka za bebu, brend Womar, model Baby carrier - Spring. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav za učvršćivanje remenja za nošenje nosiljke nije dobro izveden i lako može popustiti. (slika 2) Glazbeni svirač, brend Cowon, model Plenue. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može proizvesti previsoku razinu zvuka i oštetiti sluh korisnika. (slika 3) Glačalo, brend An Nuo, model Dry Steam Iron. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je područje spoja vanjskih i unutarnjih žica premalo pa može doći do električnog udara i izazivanja požara. (slika 4) Sat s alarmom, brend Lexon, model Flip. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je prekidač premazan bojom s previsokom razinom merkurija. (slika 5)

Baterijsko kućište za bicikl, brend iBike, model KB3R11. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima neispravan sustav za zaštitu od tekućina pa može doći do strujnog udara. (slika 6) Motocikl Suzuki, model GW250, proizveden od 2011. do 2016. godine. Prozvod predstavlja rizik za korištenje jer zbog izloženosti vlazi ručice kočnice može doći do hrđe i otkazivanja kočnice. (slika 7) Automobil Renault, model Clio, proizveden 9. listopada 2015. Moguće je da na vozilo nisu ugrađeni vijci na prednjim sjedalima te to u slučaju sudara može dovesti do loma okvira sjedala. (slika 8) Motocikl KTM, model 690 Duke, proizveden od 2012. do sada. Ožičenje motocikla može doći u kontakt s kontrolerom sustava za sprečavanje blokiranja kotača ABS i tako onemogućiti njegov rad. (slika 9)

www.een.hr

16. siječnja 2017.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Jednogodišnja istraživačka stipendija - traže se tvrtke koje proizvode dijagnostičke setove (RDIT20161206001) • Talijanska istraživačka grupa razvila je ekspertizu iz biotehnološke proizvodnje humanih polipeptida sličnih elastinu (HELPS). Oni traže istraživačku suradnju s tvrtkama koje su usmjerene na inovativne dijagnostičke alate za medicinsko i kliničko istraživanje. Posebice tvrtke koje proizvode i komercijaliziraju istraživačke setove za probir i istraživanje. Regionalna potpora može dati podršku surazvoju istraživačkih rezultata putem plaćanja troškova jednogodišnje istraživačke stipendije. Eureka partner za veliku analizu podataka o kontroli epidemije šumskih nametnika (RDES20161202003) • Špa-

njolski MSP, specijaliziran za pomoć IKT tvrtkama u dizajnu i upravljanju njihovim istraživačko-razvojnim aktivnostima, traži partnere za projekt Eureka-Eurostars. Projekt predlaže rješenje za buduće epidemije šumskih nametnika putem izrade sustava podataka i praćenja na temelju suradnje privatnih građana i istraživača. U potrazi su za sporazumom o znanstvenoj suradnji, partner treba biti MSP specijaliziran za mobilne aplikacije i velike analize podataka. Traži se ekspertiza iz obrade visokotoksične i nebiorazgradive otpadne vode (TRSG20161207001) • MSP iz Singapu-

ra, koji se bavi ekološkim inženjeringom s posebnim prednostima i fokusom na pružanju integriranih sustava za obradu vode i otpadne vode, želi surađivati s tehnološkim partnerima s ekspertizom iz obrade visokotoksične i nebiorazgradive otpadne vode. Tvrtka treba biti spremna za partnerstvo s davanjem licence s MSP-ima, multinacionalnim tvrtkama (MNE) i istraživačko-razvojnim institucijama uključenima u industrijsko istraživanje. Talijanski MSP traži suradnju na konjugaciji biomolekula (biokonjugaciji) u sektoru zdravstvene skrbi za proizvodnju farmaceutskih proizvoda (TRIT20161007001) • Talijanska biotehnološka tvrtka s ekspertizom iz in vitro dijagnostike, dijagnostike i molekularnog dizajna koji se primjenjuje na farmaceutske proizvode želi transnacionalnu suradnju sa sveučilištima, istraživačkim centrima i privatnom industrijom za daljnje istraživanje procesa i optimizaciju tehnologije biokonjugacije u proizvodnji lijekova. Tražena suradnja uokvirit će se sporazumom o tehničkoj suradnji, ugovorom o proizvodnji ili trgovačkim ugovorom. Traži se inovativna tehnologija za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata (TRFR20160310001) • Francuski MSP, sa sjedištem u sjevernoj Francuskoj, specijaliziran je za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata i visokogradnju. Traži partnera s inovativnom tehnologijom (patentiranom tehnologijom, opremom…) koji želi dijeliti tu tehnologiju na novom europskom proizvodnom pogonu. Partnerstvo može biti

davanje licence ili izgradnja zajedničkog pothvata (joint venture). Francuska tvrtka nudi svoje renomirano znanje i vještine (know how) o predgotovljenom betonu i predstavlja stratešku lokaciju u Europi. H2020 natječaj CULT-COOP-09-2017 traže se partneri: sveučilišta, istraživački centri ili muzeji (DIT20161212001) •

Istraživački tim s talijanskog sveučilišta, s ekspertizom iz kulturne baštine, koji se fokusira na izvedbene umjetnosti, traži partnere kao što su sveučilišta, istraživačke institucije ili muzeji za projektni prijedlog H2020 za natječaj CULT-COOP-09-2017. Prijedlog je usmjeren na povezivanje različitih arhiva u svrhu prikaza povijesnih rekonstrukcija kulturnih “priredbi”. Korejska tvrtka traži partnere za kvantitativnu pumpu za ulje (TRKR20160802001) • Korejski MSP specijaliziran za sustave podmazivanja traži partnere sa stručnim znanjem o pumpama za ulje za razvoj kvantitativne pumpe za ulje. Tvrtka traži partnere za ugovor o licenci, trgovački sporazum uz tehničku pomoć, koji su u stanju pružiti tehnologiju ove razine na ekonomskoj osnovi za dizajn, instalaciju i demonstraciju. Tvrtka je također otvorena za sporazum o istraživačkoj suradnji. Rješenje za odvoštavanje bušotina za proizvodnju prirodnog plina (TRRO20151231001) • Rumunjska tvrtka specijalizirana za sustave automatizacije za industriju nafte i plina traži inženjersko rješenje za odvoštavanje bušotina za proizvodnju prirodnog plina u okviru tehničke suradnje.

enterprise europe

16. siječnja 2017.

Poslovni susreti u sklopu sajma Futex Europska poduzetnička mreža i Clubtex (francuski klaster posvećen tehničkom tekstilu) organizirat će poslovne susrete na temu interaktivnog tekstila u Marcq-en-baroeul u francuskoj regiji Hauts-de-France 18. i 19. siječnja 2017. godine tijekom glavnog kongresa Futex. Hauts de France je druga francuska regija tehničkog tekstila i prva u Europi, zajedno s belgijskom industrijom tehničkog tekstila Technical Textile Valley. Futex je jedan od glavnih kongresa europske industrije tehničkog tekstila, a održava se svake dvije godine, od 2005. godine. Na kongresu sudjeluje više od 250 sudionika iz 10 zemalja u Europi i svijetu. Futex 2017 će se pozabaviti mogućnostima interaktivnog tekstila na svjetskom rastućem tržištu IOT u tri ciljane primjene: zdravstvo, sport i dom. Poslovni susreti koji će biti organizirani tijekom kongresa predstavljaju jedinstvenu platformu za male i srednje poduzetnike, start-upe i veće tvrtke i klastere, institucionalne i privatne kupce, investitore kao i istraživačke centre i institute za pronalazak poslovnih partnera, pokretanje međunarodne suradnje i dijeljenje inovativnih tehnologija na učinkovit način. Sve informacije možete pronaći na poveznici https://www.b2match.eu/futex2017.

Poslovni razgovori na Kongresu inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore u okviru Kongresa inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti koji će se održati 7. i 8. veljače 2017. u Ghentu, u Belgiji. Kongres će biti posvećen kako tekstilnoj industriji tako i zdravstvenom sektoru, u cilju intenziviranja suradnje i razvoja tržišta između ova dva sektora. Glavne teme: zdravstvena industrija, tekstilna industrija, posteljina/spavanje, njega rana i higijena. Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke koje djeluju na ovome području i koje traže potencijalne poslovne partnere u drugim zemljama, te kako bi istražili posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete najkasnije do 6. veljače 2017. na https://www.b2match.eu/textile4health2017.

Poslovni susreti H2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017 Poslovni susreti pod nazivom H2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017 održat će se 19. siječnja 2017. u Zagrebu, u organizaciji projekta Health NCP Net 2.0 (HNN2.0), Europske poduzetničke mreže (EEN), Agencije za mobilnost i programe EU-a te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, ino-

vacije i investicije, uz potporu Step-Ri znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Događaj je namijenjen umrežavanju svih potencijalnih prijavitelja projekata u programu Obzor 2020., koji se planiraju prijaviti na pozive povezane s područjem zdravlja. Više informacija o događaju, koje uključuju popis su-

dionika, raspored i registracijski obrazac, možete pronaći na web stranici https:// www.b2match.eu/behealthzagreb.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 18. siječnja - Poslovni susreti na sajmu Futex, Lille, Francuska 19. siječnja - Poslovni susreti H2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017., Zagreb 22. siječnja - Poslovni razgovori EU FashionMatch 6.0 @ Modefabriek, Amsterdam - Nizozemska 26. siječnja - Poslovni razgovori WaterMatch 2017, Leeuwarden, Nizozemska

3. veljače - Međunarodni zimski poslovni susreti, Kranjska Gora, Slovenija 7. i 8. veljače - Poslovni razgovori na Kongresu inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti, Ghent, Belgija 16. i 17. veljače - Poslovni razgovori u okviru sajma Biofach 2017, Nürnberg, Njemačka 7. - 9. ožujka - Poslovni razgovori na Sajmu Ecobuild, London, Velika Britanija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo OPG Siber, Osijek

Na malenom brijegu usred vinograda Na dvije trećine vinogradarske površine danas se uzgaja cabernet sauvignon, dok se na preostaloj trećini nalazi sauvignon blanc. Ukupno se na vinogradima nalazi 35.000 čokota tih vinskih sorti

a hobi može prerasti u posao, pokazuje primjer osječkih umirovljenih stomatologa Dušice i Mladena Sibera, koji postaju sve poznatiji vinari u erdutskom vinogorju, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Taj se bračni par, nakon uspješne stomatološke karijere, odlučio potpuno posvetiti svom hobiju - vinogradarstvu i vinarstvu. Svoj prvi vinograd posadili su 2003. godine na površini od pet hektara, a drugi iste površine šest godina kasnije. Na dvije trećine površine danas uzgajaju cabernet sauvignon, dok se na preostaloj trećini nalazi sauvignon blanc. Ukupno se na vinogradima nalazi 35.000 čokota tih vinskih sorti. Oba vinograda nalaze se na malenom brijegu uz slikovito selo Erdut koje leži u

Sunčanih dana na mikrolokaciji vinograda kraj Erduta ima koliko i u Dubrovniku krilu jednog od meandara Dunava, na nadmorskoj visini od 150 metara. S brojnih vidikovaca pruža se pogled na Dunav i šume u pozadini. I mikroklima je specifična, a uvjetovana je nadmorskom visinom, Dunavom te brojem sunčanih dana, koji je, iznenađujuće, istovjetan onom u Dubrovniku. Pazeći na vrhunsku kvalitetu vinove loze, Mladen Siber ništa nije prepustio slučaju, pa je tako lozu posadio u razmacima od 2,80 x 1 metar. Upravo takav način sadnje, kao i kvaliteta zemlje te same loze garantira kvalitetu grožđa iz vinograda.

Prodaja u restoranima i na kućnom pragu

U sklopu OPG-a Dušice Siber nalazi se vinski podrum sa 15.000 litara vina. “Do prije nekoliko godina prodavali smo grožđe, a samo male

količine pretvarali u vino. No, situacija se promijenila i odlučili smo krenuti u proizvodnju vina te se sada možemo pohvaliti vrhunskim cabernet sauvignonom, muškatom žutim, muškatom bijelim i sauvignonom”, rekao je Mladen Siber. Za svoja vina Siberovi su dobili brojne nagrade, a kvalitetu tih vina mogu isprobati brojni gosti u restoranima u Splitu i Dubrovniku, ali i na kućnom pragu OPG-a gdje se održavaju degustacije. Osim vrhunskog vina, Mladen Siber proizvodi i pjenušce. “Pjenušci se u Hrvatskoj rijetko proizvode, a meni je to bio veliki izazov”, rekao je Siber. “Htio sam napraviti dobar pjenušac i to prirodnim vrenjem u boci. Prvi pjenušac napravio sam od rosea, nastalog od cabernet sauvignona, berbe 2007. Kasnije sam napravio još pjenušaca i to od sauvignon blanca i rosea”, kaže. Dodaje kako rade pjenušce i od muškata žutog te da je sada vrlo zadovoljan svim svojim mjehurićastim uradcima. Poseban trud Siber je uložio u dizajn etiketa na svojim buteljama. Ona na boci cabernet sauvignona, koju je izradila Mirta Bogdanić na temelju slike umjetnika Borisa Ivandića, prije nekoliko godina dobila je i nagradu za najbolju etiketu. Inače, Ivandićeve slike mogu se vidjeti i u kadrovima filma U zemlji krvi i meda, redateljice i glumice Angeline Jolie. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

2003. Dušica i Mladen Siber posadili prvi vinograd 2009. posadili i drugi vinograd na 2/3 površina uzgajaju cabernet sauvignon na 1/3 sauvignon blanc 150 m nadmorska visina vinograda 15.000 litara kapacitet vinskog podruma

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Uskoro 8. konferencija Biznis plusa

Regionalno o turizmu Gdje su i što čine države Jugoistočne Europe na europskoj turističkoj karti?

egija za turizam, turizam za regiju, naziv je pod kojim će 26. siječnja 2017. u Beogradu biti održana 8. konferencija Biznis plus poslovnog kluba kojeg je osnovalo šest medija iz šest zemalja - slovenske Finance, hrvatski Privredni vjesnik, sarajevsko Oslobođenje, srpski Novi magazin, crnogorske Vijesti te makedonski Kapital.

Na konferenciji će se predstaviti i projekt IPTV televizije za poslovno povezivanje u turizmu Jednodnevna konferencija, prema riječima direktorice Biznis plusa Svetlane Cenić, koja se ovoga puta realizira u suradnji s Mini-

Sudjelovanje su potvrdili: ministar trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Republike Srbije Rasim Ljajić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministrica turizma i okoliša Federacije BiH Edita Đapo, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Predrag Gluhaković, predsjedavajući Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić, predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, predstavnici turističkih zajednica te tvrtki Kompas, Postojnska jama, RWE, Kutjevo, Udruženje hotelijera Srbije, Viktorija grupa, Moji brendovi, Integral inženjering, Intereuropa, Atlantic Grupa, JUB, Špica...

Besplatno preko Privrednog vjesnika

Prijave za konferenciju Privredni vjesnik, kao hrvatski partner, osigurao je sudjelovanje na konferenciji bez plaćanja ikakve naknade ili kotizacije. Potrebna je i obvezna prethodna prijava na uprava@privredni.hr, temeljem koje će biti izrađene akreditacije. Organizatori konferencije osigurali su i prostor za izravne poslovne razgovore i poslovno povezivanje u dvoranama Palate Srbije. Ujedno je osigurana posebna cijena noćenja u Hotelu Hyatt Regency po cijeni od 80 eura.

starstvom turizma, trgovine i telekomunikacija u Vladi Srbije, jest sagledati mogućnosti i perspektive šire turističke suradnje u regiji. Prilika je to za nastavak kontinuiranog rada i pokušaja da boljim poslovnim povezivanjem promoviramo regiju u korist svih zemalja, kao i da sagledavanjem razvojne uloge turizma, pored neposrednih turističkih djelatnika, obuhvatimo sve sudionike u tom lancu: od infrastrukture do dobavljača, kaže Svetlana Cenić. Zbog toga je konferencija podijeljena u nekoliko panela. Na prvom panelu će se razgovarati o tome gdje su i što čine države Jugoistočne Europe na europskoj turističkoj karti. Panel će odgovoriti na brojna pitanja, otkriti koje su namjere vlada te pokušati definirati jesmo li svi u regiji, gledajući kroz razvojnu komponentu, svjesni privrednog i kulturološkog značaja prostora te uloge povezivanja turističkih djelatnika, umrežavanja s trgovinom, građevinskom industrijom i telekomunikacijama. Turističke agencije iz Slovenije i Hrvatske već uspješno surađuju s dalekim zemljama poput Japana i Južne Koreje dovodeći turiste ne samo u svoje države, već upravo na čitav prostor bivše Jugoslavije. Jedan od ciljeva konferencije je povezivanje turističkih djelatnika s ciljem privlačenja turista iz dalekih zemalja koji bi željeli posjetiti ne samo Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju već prostor svih zemalja nekadašnje Jugoslavije.

Novi projekt

Ne manje važna uloga u tom cjelovitom poslu leži na dobavljačima te jačanju infrastrukturne podrške kao preduvjeta kompletne turističke ponude. Pritom se naglasak stavlja i na nove hotelske kapacitete, nove koncepte gradnje i financiranja, najznačajnije lokalitete u zemljama regije, značaj putne i telekomunikacijske infrastrukture, nove i suvremene marketinške trendove, suradnju prerađivača i prehrambene industrije u lancu turističkog sektora... Direktorica projekta Svetlana Cenić otkriva da će na konferenciji biti predstavljen projekt IPTV televizije za poslovno povezivanje u turizmu, a sudionici će imati priliku i uključiti se u projekt.

26. siječnja 2017. Beograd 28 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

novi impuls

Bez strasti nema uspjeha

Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Ako vas pokreće ljubav i strast, nema te stvari na svijetu koja će vam biti teška. Ako prema svom poslu osjećate istinsku strast, 18-satno radno vrijeme vam neće biti problem

edavno sam bila na predavanju koje je održao predstavnik tvrtke čiji je posao vezan uz beskrajno sjedenje uz kompjuter, analizu podataka, brojeva i slično. Za očekivati je da u jednoj takvoj tvrtki rade dosadni ljudi, koji imaju dosadan posao i koji se za vrijeme svog radnog vremena beskrajno dosađuju. Predstavnik te “dosadne” tvrtke započeo je predavanje opisujući svoj posao. Kad je počeo opisivati što radi, doslovno su mu zasvijetlile oči. Što je više opisivao svoj posao, oči su mu postajale sve sjajnije, gestikulacija je postajala sve življa… tako da je nakon samo nekoliko minuta ispred nas stajala strastvena osoba potpuno obuzeta svojim poslom i zaljubljena u njega. Na kraju je taj gospodin rekao: “U našem uredu mi u stvari ne radimo, mi se po čitave dane ludo zabavljamo pronalazeći rješenja za probleme naših klijenata”. Upravo se u toj njegovoj rečenici krije odgovor na pitanje: što je potrebno napraviti kako biste bili uspješan poduzetnik, kako povećati prihode, unaprijediti poslovanje, biti lider na tržištu… U pokušaju odgovora na takva i slična pitanja pisane su knjige, snimljeni videomaterijali, organizirane edukacije, konferencije... A odgovor je u samo jednoj činjenici: ludo se zabavljajte rješavajući problem svojih klijenata. Bez obzira na to proizvodite li što, pružate uslugu ili nešto treće, važno je da tim proizvodom ili uslugom rješavete problem svog kupca. U tome je pola uspjeha. Druga polovina je u strasti koju ćete osjetiti radeći taj posao tj. pružajući uslugu ili proizvodeći proizvod. Koliko je ta strast jaka, toliko će vaš uspjeh biti velik. Ako vas pokreće ljubav i strast, nema te stvari na svijetu koja će vam biti teška. Ako prema svom poslu osjećate istinsku strast, 18-satno radno vrijeme vam neće biti problem, opterećenje…

U ovom slučaju 18-satno radno vrijeme za vas će biti čisti užitak. U onom trenutku kad se dosjetite nekog rješenja koje će unaprijediti vaše poslovanje, osjetite leptiriće u trbuhu, iste one koje osjete svi zaljubljeni. Ne možete dočekati jutro da dođete u ured i ne možete dočekati trenu-

To ne znači da nije potrebno napraviti plan poslovanja. Dapače, to je neophodno, to je vaš GPS. S njim je uvijek lakše bez obzira na to koliko dobro poznajete put. Ali kad dođu pravi, neočekivani izazovi, nije se lako suočiti i boriti s njima. U takvim razdobljima to zahtijeva pot-

Kad dođu pravi, neočekivani izazovi, nije se lako suočiti i boriti s njima tak kada ćete početi raditi na planiranom rješenju - ako je i ovo dio vašeg poslovanja, mogućnost da budete neuspješni poduzetnik je minimalna. Mislim da čak i ne postoji. Ako ne osjećate takvu strast, teško ćete prebroditi sve prepreke i izazove koji su u poduzetništvu nezaobilazni. Koliko se god pripremali za poslovanje, koliko god detaljno napisali i analizirali poslovni plan, napravili projekcije budućeg poslovanja, imali planove A, B, C, D, nikada nećete pronaći formulu koje se možete slijepo držati kako bi se vaše poslovanje obavljalo prema zacrtanom planu.

punu predanost, vrijeme, energiju, prioritet. U vremenskim jedinicama to je 15-satno, 18-satno radno vrijeme i to sedam dana u tjednu. Onome što ne volite istinski, ne možete se posvetiti onako kako je to potrebno. Stoga ako nema ljubavi i strasti, rijetki će preživjeti. Mnogi se pitaju: volim li uistinu ono što radim. Na to pitanje vam nitko ne može odgovoriti. To je jedna od onih stvari koje ne možemo znati. Možemo ih samo osjetiti kad za to dođe vrijeme. Tek kad smo sigurni da je to - to, bit ćemo sigurni u vlastiti uspjeh.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Razvitak planinskog turizma

Gorski kotar - tur U proračunu Ministarstva turizma u ovoj godini izdvojeno je pet milijuna kuna za projekte turistički nerazvijenih područja, posebice u kontinentalnom dijelu Hrvatske, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O 32.691 turist

lani posjetio Gorski kotar

sim ljetnog turizma koji se odvija na hrvatskom Jadranu, naša zemlja ima brojne mogućnosti razvitka posebnih oblika turizma pri čemu se posebice izdvaja onaj planinski. Ta vrsta turizma sve više jača u kontinentalnom dijelu Primorsko-goranske županije, točnije u Gorskom kotaru. Prema statističkim podacima, prošle godine Gorski kotar posjetio je 32.691 turist, a ostvareno je 93.948 noćenja. O mogućnostima turističkog razvoja toga područja, ministar turizma Gari Cappelli proteklog tjedna je razgovarao s predstavnicima lokalnih vlasti gradova Vrbovsko i Delnice. Pritom je istaknuo kako je u proračunu Ministarstva turizma u ovoj godini izdvojeno pet milijuna kuna za projekte turistički nerazvijenih područja, posebice u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Podsjetio je kako je proteklih godina kroz programe Fonda za razvoj turizma samo u projekte u Gorskom kotaru uloženo nešto više od 1,5 milijuna kuna, a kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva dodatnih 344.000 kuna. Ministar Cappeli je tijekom obilaska Gorskog kotara razgledao i jedan od najznačajnijih projekata Grada Vrbovskog - SRC Bijela kosa, koji već sada ima potencijal za razvitak cjelogodišnjeg sportskog i rekreacijskog turizma

Gorskog kotara. Naime, planinski masiv na kojem se nalazi SRC Bijela kosa ima specifične mikroklimatske uvjete, koji zimi omogućuju dulje zadržavanje snijega bez obzira na tople struje ili povišene temperature zraka u rano proljeće. Prema projektu, u sklopu SRC Bije-

Za skijaške staze koje će biti u sklopu SRC Bijela kosa još se nije javio ni jedan investitor la kosa nalazit će se trasirane skijaške staze, a upravo je taj projekt skijališta u Katalogu investicija naveden kao projekt od nacionalnog interesa. No, problem je u tome što se do sada nije javio ni jedan investitor. Cappelli je rekao kako će se poraditi na tome da se svakako pronađe potencijalni investitor za skijalište, ali je također ocijenio kako je potrebno stvoriti uvjete za povećanje interesa investitora projekata na tom području.

znakovi hrvatske kvalitete Mardešić frigana srdela u maslinovom ulju Novi proizvod tvornice Mardešić frigana je srdela u maslinovom ulju. Za proizvodnju frigane srdele u maslinovom ulju koristi se samo svježe ulovljena riba najbolje kakvoće, obrada ribe je potpuno ručna, a maslinovo ulje koje se koristi pri punjenju je ekstra djevičansko. Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić nalazi se na Dugom otoku u Općini Sali. Bavi se proizvodnjom ribljih konzervi, pretežito sardina i skuša, te soljenjem inćuna. Osnovana je 1905. godine i u svojoj se bogatoj povijesti stalno proširivala i modernizirala uz poštovanje tradicije i njegovanje kvalitete proizvoda. Smještaj tvornice u blizini najizdašnijih ribolovnih područja na Jadranu te tradicija ulova i prerade ribe na Dugom otoku jamče najvišu kvalitetu proizvoda.

30 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

ristički raj

Ravnomjerniji turistički razvitak Hrvatske

“Hrvatska više nije destinacija samo sezonskog karaktera, nego ulazimo u razdoblje produljenja turističke sezone. To potvrđuje činjenica da je u posljednjem kvartalu 2016. u našoj zemlji zabilježen rast broja stranih turista od čak 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine”, rekao je Cappelli dodavši kako će se osobno zalagati za ravnomjerniji turistički razvitak Hrvatske. Kako bi se to i ostvarilo, napomenuo je kako se uskoro kreće u pripremu projekta CRO kartice koja treba pridonijeti povećanju turističke potrošnje. Podsjetnika radi, CRO karticu od sljedeće godine poslodavci bi davali svojim zaposlenicima. Ona će biti slična kartici tekućeg računa na koju će poslodavac godišnje po zaposleniku davati najviše do 10.000 kuna, a zaposlenik će taj novac moći iskoristiti za putovanje. Po-

slodavcima će uplaćeni novac država vratiti kroz porezne olakšice. No, CRO kartica nije uvjetovana nego ona znači dobru volju poslodavaca. Ministar Cappelli u obilasku Gorskog kotara posjetio je i Severin na Kupi, mjesto pored rijeke Kupe u čijoj se dolini planira izgradnja šetnice duge oko 20 kilometara, a za što je već izrađena projektna dokumentacija. Osim toga, u okolici Vrbovskog nalazi se kanjon Kamačnik, smješten uz istoimenu rječicu. To je područje dio europske ekološke mreže Natura 2000, koju čine lokacije važne za očuvanje ugroženih životinjskih vrsta i staništa u cijeloj Europskoj uniji. Na ulazu u taj kanjon planira se izgradnja centra za posjetitelje, a za što se trenutačno izrađuje projektna dokumentacija. Osim toga, planira se i gradnja planinarskog doma. Valja napomenuti da je na Platku obnovljen i Mali planinarski dom Sušak.

Lećevački sir Lećevački sir je tradicionalni hrvatski sir iz skupine tvrdih dalmatinskih i primorskih sireva. U prošlosti je proizvođen od punomasnog ovčjeg, kravljeg ili miješanog ovčjeg i kravljeg mlijeka, ovisno o dobu godine. Danas se Lećevački sir proizvodi u pogonu Mljekare Split od punomasnog miješanog ovčjeg i kravljeg mlijeka. Mils Blago Dalmacije d.o.o.

Društvo Mils - Mljekara Split d.d. osnovano je 1956. godine kao Gradska mljekara. Od 1968. godine djeluje kao društveno poduzeće, a nakon pretvorbe 1994. godine postaje dioničkim društvom. Mljekara Split 1996. godine preimenovana je u Mils Mljekara Split d. d. i pod tim imenom posluje i danas. Osnovna je djelatnost društva prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda. Društvo je usmjereno na razvoj domaće sirovine.

1,5 mil kn

uloženo u Gorski kotar kroz programe Fonda za razvoj turizma

i još

344.000 kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Inovativni projekt tvrtke Penta

Mobilnom aplikacijom do parkinga, ali i uštede goriva i čišćeg okoliša Vozači će svoje parkirno mjesto rezervirati mobilnom aplikacijom, putem koje će imati uvid u status parkirnih mjesta na željenom parkiralištu, kaže direktor Pente Mladen Pamić

P Jasna Jaklin Majetić (HGK) i Mladen Pamić (Penta)

ulska tvrtka Penta razvija sustav naplate parkiranja Smart Parking. Tim sustavom bi se smanjile prometne gužve i olakšalo vozačima obavljanje svakodnevnih obveza tako da im se omogući rezervacija parkirnog mjesta u centru grada. “Vozači će svoje parkirno mjesto rezervirati mobilnom aplikacijom, putem koje će imati uvid u status parkirnih mjesta na željenom parkiralištu”, objasnio je direktor tvrtke Penta Mladen Pamić dodajući kako bi ovaj projekt trebao pridonijeti skraćenju vremena traženja parkinga te uštedama u potrošnji goriva i posljedično smanjenju onečišćenja te očuvanju okoliša. Za taj projekt HGK-ŽK Pula lani je tvrtki uručila

HGK vaučer Moj EU projekt u vrijednosti 10.000 kuna za pripremu projektne dokumentacije za EU natječaj Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovo nije prvi inovativni projekt tvrtke Penta. Od svog osnutka 1990. do danas, uz praćenje razvoja suvremene tehnologije, ova se informatička tvrtka razvila u jednog od vodećih integratora sustava koji pruža kvalitetna i društveno korisna rješenja na području automatske identifikacije poput sustava registracije radnog vremena i sustava za izradu, prodaju i kontrolu karata s nadzorom kretanja vozila u javnom prijevozu putnika. (B.O.)

Tvrtka itSoft

Setcor postao dio GÉANT-a Tvrtka itSoft unutar brenda Setcor jedan je od davatelja cloud usluga koji se kvalificirao za GÉANT Cloud Catalogue IaaS portfolio postavši tako jedan od providera unutar te europske akademske računalne mreže brzog interneta. Riječ je o velikom uspjehu hrvatske tvrtke koja se kvalitetnom ponudom na europskom natječaju našla u probranom društvu tvrtki poput Amazona, Microsofta i Telecom Italije. Od čak 100 ponuda, odabrano je svega 12 pružatelja usluga. Cilj natječaja bio je da korisnici GÉANT usluga, a to su europski istraživački i razvojni centri te institucije, dobiju pristup

jednostavnom, sigurnom i predvidljivom cloud sustavu čije su usluge usklađene s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, imaju povoljnu cijenu te se mogu koristiti na transparentan način. Tako je svim hrvatskim znanstvenicima i znanstvenim institucijama omogućen pristup cloud resursima itSofta kojima se mogu koristiti u svakodnevnom radu i istraživanjima. “Izuzetno nam je drago da smo uspjeli ostvariti svoj cilj i proći na ovom europskom tenderu. Posebno nam je zadovoljstvo da ćemo postati bitan kotačić u razvoju hrvatske znanosti. GÉANT usluga izvrsno je zamišljena i vjerujemo

32 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

da će se pozitivni učinci vidjeti vrlo brzo”, izjavio je Krešo Troha, direktor tvrtke itSoft. (B.O.)

Projekt CROBOHUB

Gospodarstvu nedostaje više od 1800 robota Procjenjuje se da bi hrvatsko gospodarstvo prema svojoj veličini trebalo imati 2000 robota, dok ih prema procjenama u Hrvatskoj trenutačno ima 175, kaže Emil Perić iz HGK

rvatska gospodarska komora, u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla (ICENT) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, sudjeluje u projektu CROBOHUB. Projektom se želi uspostaviti regionalni centar kompetencija za robotiku u okviru ICENT-a. Trenutne aktivnosti na projektu usmjerene su na analizu i procjenu regionalnog eko sustava, identifikaciju ključnih dionika i izradu studije izvodljivosti kako bi se definirao projekt razvoja robotike. “Procjenjuje se da bi hrvatsko gospodarstvo prema svojoj veličini trebalo imati 2000 robota, dok ih prema procjenama u Hrvatskoj trenutačno ima 175, što dovoljno govori o neiskorištenom potencijalu i potrebi za dodatnim razvojem i ulaganjem”, istaknuo je voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK-u Emil Perić. Projekt je globalno putem EU inicijative I4SM usmjeren na upotrebu ICT tehnolo-

gija u proizvodnim procesima. Tranziciju prema Industriji 4.0, koja predstavlja četvrtu industrijsku revoluciju, karakterizira opća digitalizacija u sklopu čega se proizvodni, prodajni i dobavljački lanac temelje na ICT-u i kibernetičkim strojevima. “Suprotno uvriježenom mišljenju

da će roboti zamijeniti poslove ljudi, u svijetu Industrije 4.0 stvara se potreba za dodatnim kadrom koji će moći upravljati robotima, servisirati ih i proizvoditi nove”, ističe Perić dodajući kako mnogi akteri u gospodarstvu koji se bave proizvodnjom robote ne vide kao prijetnju. (B.O.)

Elektroničke komunikacijske usluge

Nova prava i obveze za operatore Prvi dani siječnja donijeli su nova korisnička prava i obveze za operatore. Naime, prema Izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga koje je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) donijela u svibnju 2016., od 1. siječnja korisnici više neće biti obvezni podnositi prigovor operatoru da im se umanji račun razmjerno broju dana za koje nisu mogli koristiti uslugu. Jer, operator će biti dužan samostalno korisniku na izbor ponuditi umanjenje mjesečne naknade ili obeštećenje korisnika na

drugi način s datumom izdavanja računa. Također, povećana je minimalna brzina pristupa internetu sa 50 na 70 posto

maksimalno ugovorene brzine za sve ugovorene usluge nakon 1. siječnja. Aktivnosti HAKOM-a u 2017. bit će, među ostalim, usmjerene na još bolju zaštitu korisnika telekomunikacijskih, poštanskih i željezničkih usluga, a krajem siječnja planira se puštanje u rad registra Ne zovi. Registar će omogućiti dodatnu zaštitu potrošačima od neželjenih poziva, bilo da se radi o pozivima s ljudskim posredovanjem ili bez njega. Važno je napomenuti kako će tijekom 2017. HAKOM uspostaviti i bazu podataka o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi (EKI). (B.O.)

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Jabuke i kruške putuju u Rusiju, a sirevi u EU I pored privremene zabrane izvoza voća i povrća u Rusiju te zastoja u izvozu mesa u Tursku u 10 mjeseci prošle godine registriran je rekordan rast izvoza od 4,3 posto, dok je u zemlje EU-a izvezeno 75.000 tona mlijeka i mliječnih proizvoda piše Zdravko Latal latal@privredni.hr cijeloj 2015. godini. Prema zadnjim podacima Agencije za statistiku BiH u 10 mjeseci prošle godine ukupni izvoz u Rusiju je iznosio 87 milijuna KM, uz rast od 4,3 posto, dok je uvoz iznosio 608,3 milijuna KM uz pad od 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Ovo su izuzetno ohrabrujući podaci, ako se zna da je Rusija lani na više od dva mjeseca obustavila uvoz povrća i voća dok su ruski fitosanitarni inspektori u BiH dva tjedna detaljno ispitivali podrijetlo roba i njenu kvalitetu. Inspektori su zaključili da je roba proizvedena u BiH te da BiH raspolaže znatno većim količinama povrća i voća koji odgovaraju ruskim standardima. Izvoz je nastavljen, ali uz pojačanu kontrolu s obje strane.

Izvozne dozvole za 10 mljekara

87 mil KM

iznosio izvoz u Rusiju u 10 mjeseci 2016.

347,4

milijuna KM težak izvoz u Tursku u istom razdoblju

ovećani izvoz, posebice prehrambenih proizvoda, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća i voća, ali i ribe, najviše je pridonio stabilizaciji bosanskohercegovačkog gospodarstva, izjavio je Mirko Šarović, ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose državne vlade na jednoj od zadnjih sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u 2016. godini. Unatoč višemjesečnom zastoju u izvozu povrća i voća u Rusiju zbog sumnji Moskve da joj BiH preprodaje hranu iz Europske unije, do studenoga prošle godine u Rusiju je izvezeno 16.000 tona povrća i voća, najviše jabuka i krušaka, vrijednih 23 milijuna konvertibilnih maraka, što je 40 posto više nego u

34 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Šarović je priopćio bosanskohercegovačkoj javnosti i da je izvoz mesa u Tursku nakon višemjesečnog zastoja potkraj prošle godine normaliziran te da se istodobno obavljaju pripreme za izvoz mesa u Rusiju. Prvi put u 10 prošlogodišnjih mjeseci registriran je rast izvoza u Tursku od 9,5 posto, a njegova vrijednost iznosila je 347,4 milijuna KM. Iz Turske je pak u tom razdoblju uvezeno roba za 627,8 milijuna KM što je povećanje od 6,5 posto. Prije dvadesetak dana, istaknuo je Šarović, u BiH je stiglo izvješće inspektora Generalne direkcije za zdravlje i hranu EU-a iz Dublina u kojem stoji da izvezeno mlijeko i mliječni proizvodi odgovaraju visokim standardima EU-a. Izvozne dozvole za plasman, uglavnom mlijeka, u zemlje EU-a u 2015. godini dobile su četiri mljekare, a do kraja protekle godine izvozne dozvole imalo je 10 mljekara. No, inspektori su uočili i neke stare bosanskohercegovačke “bolesti”. Naime, iako se zna da su inozemni kupci i njihovi uvozni propisi nepo-

Financiranje u 2017.

Agencija za statistiku BiH

Izvoz u 11 lanjskih mjeseci povećan 3,9 posto Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 11 mjeseci 2016. BiH je izvezla roba u vrijednosti 8,5 milijardi KM što je povećanje od 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. Uvoz je, pak, iznosio 14,6 milijardi KM uz skroman rast od 0,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,6 posto, a vanjskotrgovinski debalans bio je nešto veći od šest milijardi KM. Najveći vanjskotrgovinski partneri BiH bile su zemlje EU-a u koje je u 11 lanjskih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 6,1 milijarde KM, uz rast od 3,7 posto, dok je uvoz vrijedio nešto više od devet milijardi KM, uz rast od 4,5 posto. Prvi vanjskotrgovinski partner BiH je već nekoliko godina Njemačka u koju je u 11 mjeseci 2016. izvezeno robe u vrijednosti 1,3 milijarde KM uz rast od 4,5 posto, dok je uvoz iz Njemačke bio težak 1,8 milijardi KM uz povećanje od 2,6 posto. Na drugom mjestu je Italija, a na trećem Hrvatska. BiH je u Hrvatsku u 11 prošlogodišnjih mjeseci izvezla robe u vrijednosti 889,2 milijuna KM uz rast od 4,5 posto, a uvezla za 1,4 milijarde KM uz pad od 5,6 posto.

vredivi pri uvozu, entiteti u BiH nisu se obazirali na upozorenja državnih vlasti i vertikalni lanac zapovijedanja. Problema ima i u sustavu označavanja i kontrole životinja, odnosno, kako je priopćeno, problem je u radu Agencije za identifika-

Tri proračuna za jednu državu Vjerovali ili ne, država Bosna i Hercegovina je, ako gledate iznose proračuna usvojene potkraj 2016. godine, siromašnija od svojih dvaju entiteta. Njen proračun iznosi nešto više od 1,961 milijarde KM. Za financiranje državne administracije utrošit će se samo 950 milijuna KM, a na tu blagajnu se oslanjaju i ministarstva za inozemne poslove i obranu, odnosno vojsku. Ostatak novca, nešto više od milijardu KM, namijenjeno je financiranju vanjskoga duga, navodi se u obrazloženju državnog proračuna. No, ukupan iznos duga zapravo vraćaju entiteti, odnosno zadužene tvrtke, primjerice Autoceste FBiH. Proračun RS-a je najveći i iznosi 3,2 milijarde KM. Usvojen je po hitnom postupku u Narodnoj skupštini RS-a, ali mu je sudbina neizvjesna jer je oporba, nezadovoljna njegovim iznosom, zaduženošću entiteta i potrebom daljnjeg zaduživanja, zatražila intervenciju Ustavnog suda

RS-a. Oporba smatra da vlast pri izradi i usvajanju proračuna nije poštovala zakone o proračunu i o fiskalnoj odgovornosti, pa su najavili podnošenje prekršajne prijave protiv nadležnog ministarstva, Vlade i Skupštine. Federacija BiH je dobila proračun od 2,7 milijardi KM što je povećanje od 148,8 milijuna KM u odnosu na 2016. godinu. U konstrukciji prihoda proračuna planirano je zaduživanje 762 milijuna KM čije će se vraćanje osigurati sa 120 milijuna KM od privatizacije, potom kreditima MMF-a i Svjetske banke u iznosu od 282,6 milijuna KM i sa 360 milijuna KM koji će se namaknuti izdavanjem trezorskih zapisa. (Z.L.)

BiH i ruski dug

Povećani izvoz, posebice prehrambenih proizvoda, najviše je pridonio stabilizaciji gospodarstva, kazao je Šarović ciju životinja koja je obvezna popisati stočni fond u zemlji. Kad je riječ o prošlogodišnjem izvozu mliječnih proizvoda od 57.000 tona koji je vrijedio 65 milijuna KM, treba naglasiti da se u 2015. godini isključivo izvozilo mlijeko i nešto livanjskog sira, dok se lani 75 posto izvoza odnosilo se na sireve, maslace, jogurte i druge mliječne proizvode, a 15 posto na izvoz mlijeka.

Stiže 125 milijuna dolara Nakon 21 godine sporenja entitetskih vlasti odlučeno je kako će predratni dug Rusije prema bivšoj SFRJ, odnosno dio koji pripada BiH, a riječ je o 125 milijuna dolara, biti raspodijeljen između države, entiteta i Distrikta Brčko. Ruski premijer Dmitrij Medvedev već je potpisao odluku po kojoj će Rusija isplatiti 125,158 milijuna dolara duga BiH

na račun Centralne banke BiH u roku od 45 dana. Prema postignutom dogovoru, oko 58 posto ukupnog duga, 72,592 milijuna dolara, dobit će Federacija BiH, 29 posto ili 36,296 milijuna dolara pripast će RS-u, 10 posto, 12,516 milijuna dolara, iskoristit će državni organi, a tri posto u iznosu od 3,755 milijuna dolara leći će na račun Distrikta Brčko. (Z.L.)

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA& REGIJA Slovenski problematični razvojni modeli

U novu godinu s gablec-štrajkom

Bijeli štrajk željezničara i okupljanje predstavnika 18 sindikata koji zastupaju oko 44.000 zaposlenika s tzv. profesionalnim osiguranjem obilježili su početak nove godine šaljući Cerarovoj vladi nemilozvučne poruke stavnici 18 sindikata koji zastupaju oko 44.000 zaposlenika u cijeloj Sloveniji s tzv. profesionalnim osiguranjem. Radi se o radnicima na teškim i po zdravlje štetnim poslovima ili na poslovima koje se ne može obavljati nakon isteka pune radne sposobnosti.

Mnogi nezadovoljnici još čekaju

Rudari, vatrogasci, policajci, ljevači, zaposlenici u Nuklearnoj elektrani i svi ostali iz nekadašnje sheme beneficiranog staža, u mirovinskom sustavu dodatno su zaštićeni i sa 9,5 posto tzv. profesionalnog doprinosa. U okviru općeg plana rasterećenja gospodarstva ministrica za rad pristala je na sniženje dosadašnje namjenske stope sa 9,5 na osam posto, uvjerena da to neće ugroziti razinu postojeće zaštite radnika. Velenjski rudari, a i drugi na poslovima štetnima

70 €

naknade za gablec vraćeno je željezničkim prometnicima nakon bijelog štrajka

oko

500 €

iznosila bi rudarska mirovina, izračunali su u Velenju

lovenski premijer Miro Cerar ima razloga biti nezadovoljan početkom 2017. godine. Već prvi radni utorak donio je, za njega, neugodnu željezničarsku smicalicu. Dvadesetak prometnika, uglavnom na željezničkoj pruzi od Maribora do Ljubljane, napustilo je radno mjesto i otišlo “marendavat” negdje izvan željezničke postaje, tako da je cijelo prijepodne negdje na pruzi nedostajao čovjek ovlašten za propuštanje vlakova. Nastali su zastoji, a ubrzo se dogodila pomutnja i na cijeloj željezničkoj mreži. Razloge “gablec-štrajka” obrazložio je Dušan Mes, generalni direktor Slovenskih željeznica. Cijelo desetljeće željeznički prometnici u Sloveniji, njih između 600 i 700, primalo je po 70 eura dodatka na mjesec u ime kompenzacije za nemogućnost korištenja odmora za gablec tijekom radnog vremena. Uprava SŽ-a nedavno se dogovorila sa sindikatima da ukinu dodatak za prometnike, a da se istodobno uvede tri posto dodatka za poslovnu stimulaciju i to za svih 6500 zaposlenika na željeznici. Nakon bijelog štrajka dogovor o tri posto stimulacije je storniran, a prometnicima je vraćeno 70 eura naknade za gablec s nogu. Ministrica za rad Anja Kopač Mrak u novoj godini već je imala nezgodne podoknice ispred zgrade Ministarstva. Tamo se okupljaju pred-

36 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Franček Drenovec

Deprecijacije ne mogu obnoviti Govoreći početkom siječnja u studiju TV Slovenije o dobrim gospodarskim pokazateljima koji daju naslutiti da je Slovenija na dobrom putu, premijer Cerar ipak nije uspio uvjeriti sugrađane da žive bolje, a još manje da sudjeluju u raspodjeli nekog novog blagostanja. Tajnu dobrih gospodarskih brojki i ne baš toliko boljeg života objasnio je prije Cerarovog nastupa ekonomist Franček Drenovec. Javno je obrazložio stajalište da se Slovenija uvalila u model razvoja s ugrađenom stagnacijom. Proizvodnost rada u godinama prije krize prosječno je davala Sloveniji četiri posto, a sada jedva 0,5 posto rasta. Sadašnji neveliki gospodarski rast crpi snagu uglavnom iz ekstenzivnog, jeftinog i fleksibilnog zapošljavanja s mnogo različitih sastavnica najamnog rada. To je isti onaj model, naglasio je Drenovec, koji su u Njemačkoj postavili tadašnji kancelar Gerhard Schröder i kadrovski direktor Volkswagena Peter Hartz. Snizili su porez na dohodak te izdatke za nezaposlene i umirovljenike. Glavni udar napravljen je preko labavljenja radnog zakonodav-

Cimos za zdravlje, tvrde suprotno – da je i 9,5 posto doprinosa premalo za njihovu dostojnu starost, te da bi za neke djelatnosti taj doprinos trebalo podići i na 15 posto. Rudarska mirovina izračunata na prosjek slovenske plaće iznosila bi oko 500 eura. To je račun iz Velenja čiji rudari sumnjaju u moguć dogovor s državom, pa najavljuju i oštrije mjere u obrani svojih prava. Da će Slovenija zaglibiti u konflikte i suočiti se s napinjanjem sindikalnih mišića bilo je jasno onog trenutka kada je Vlada Mire Cerara popustila liječnicima, pristajući na gotovo sve njihove zahtjeve. Time se uvelike diskreditirao postojeći sustav plaća u javnom sektoru te stvorilo podlogu za rečenicu koja već danima odzvanja u Cerarovim ušima: “Ako ima novca za liječnike, mora se naći i za nas”. Mnogi nezadovoljnici još se nisu ni oglasili. Čekaju svoj red u neredu koji je nastao s ustupcima liječnicima.

Da će Slovenija zaglibiti u konflikte bilo je jasno onog trenutka kada je Vlada popustila liječnicima gospodarski i društveni život stva pri čemu su širom otvorena vrata raznim oblicima prekarijata. Takva politika smanjila je nezaposlenost i povećala vanjskotrgovinski suficit, ali nije nimalo potaknula gospodarski razvitak. Isti model primijenila je i Slovenija, tvrdi Drenovec, dodajući kako su takvim potezima obje države zapravo izvele unutarnju deprecijaciju. Preko sniženih troškova rada uspjelo se oživjeti djelovanje sustava. Njega se u suštini reanimiralo na sniženoj razini standarda. Na žalost, učinak deprecijacije, kako one preko tečaja tako i unutarnje posredstvom nižih troškova rada, jednokratan je i ne traje dugo. Što poslije? Koliko puta bi trebalo dodatno liberalizirati tržište rada? Drenovec zaključuje da deprecijacije ne mogu obnoviti gospodarski i društveni život. Mogu proizvesti tek blijede epizode rasta s mnogo elemenata ekonomske, socijalne i političke nestabilnosti. Sasvim drugo događa se u varijanti s proizvodnošću koja uključuje prije svega spremnost da se stalno unapređuju znanja, vještine i sposobnosti.

Hrvatska kao izgovor

Cimos ne može završiti dogovorenu vlasničku promjenu jer preuzimatelj iz Italije zahtijeva da se prethodno raspetlja spor s partnerom iz Hrvatske. Još neke bitne odluke za Sloveniju stavljaju se ovih dana u kontekst s Hrvatskom, pa ispada da je južni susjed itekako važan za ono što će se u predstojećem razdoblju događati u državi koja još ne zna kako od Europske komisije dobiti produljeni rok za prodaju NLB-a koja bi se trebala dogoditi u 2017. godini. Trenutačno je u prodajnom izlogu nezgodno

velik broj banaka u Europi i diljem svijeta, pa aktualna vlast u Sloveniji strahuje da NLB ne ode za sitniš. Slovenija najradije ne bi prodala NLB, a ako već mora, zamolit će EK za odgodu do nekih boljih vremena. Još tijekom siječnja moraju zatražiti produljenje roka za prodaju banke. Neposredno zaduženi za taj problem dosjetili su se da je NLB u sporu s dvjema hrvatskim bankama oko povrata stare devizne štednje. To će se EK-u sada prikazati kao otegotna okolnost za prodaju NLB-a. (F.K.)

Gužva među hotelijerima

Gradi se, ali i prodaje

Dolenjski građevinar CGP za srbijansku Deltu u Ljubljani završava novi hotel, prvi s pet zvjezdica u glavnom gradu Slovenije. Švicarski farmaceut Novartis, vlasnik slovenskog Leka, upravo je prodao istoimeni hotel u Kranjskoj Gori nizozemskom društvu. Istog dana objavljeno je i preuzimanje Termi Dobrna. Slovenski hotelije-

ri javno se izjašnjavaju da podržavaju svakog novog vlasnika, ali usput i upozoravaju da kupnja hotela danas nije ništa manje rizičan pothvat nego prije, te da se ne treba povoditi za trenutačno podivljalim brojkama u turizmu kakve se u nekim mirnijim okolnostima u svjetskom okruženju i ne moraju dogoditi. (F.K.)

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Analize RBA

Javni dug krajem rujn Nadolazeći podaci pokazat će da će krajem 2016. godine udio javnog duga u BDP-u prvi put nakon šest uzastopnih godina biti niži u odnosu na godinu ranije, ističu analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj rujna prošle godine ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) zabilježio je pad na mjesečnoj i godišnjoj razini spustivši se na razinu od 289,1 milijarde kuna ili 84,9 posto bruto domaćeg proizvoda što je za 1,8 postotni bod niže u odnosu na prosinac 2015. Tako je u usporedbi s kolovozom 2016. javni dug niži za 1,4 milijarde kuna (mjesečni pad od 0,5 posto), dok je u odnosu na kolovoz 2015. niži za 1,2 milijarde kuna (godišnji pad od 0,4 posto) potvrđujući i sedmi mjesec zaredom pad na godišnjoj razini. Tijekom prva tri tromjesečja 2016. godine zamijećeno je smanjenje duga opće države koji je za 467 milijuna kuna (0,2 posto) niži u odnosu na prosinac 2015. To je posljedica boljih

DUG

Hrvatska narodna banka

Nastavak pada bruto inozem U odnosu na kolovoz prošle godine, ukupni bruto inozemni dug je niži za 1,3 milija posto) te je na godišnjoj razini nastavio s padom i 10. mjesec zaredom

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj lanjskoga rujna ukupni bruto inozemni dug zabilježio je pad na mjesečnoj i godišnjoj razini spustivši se na razinu od 42,4 milijarde eura ili na 94,2 posto bruto domaćeg proizvoda što je pak za 9,2 postotna boda niže u odnosu na kraj 2015. godine. U odnosu na kolovoz prošle godine, ukupni bruto inozemni dug je niži za 1,3 milijarde eura (mjesečni pad od 2,9 posto) te je na godišnjoj razini nastavio s padom i 10. mjesec zaredom. U odnosu na rujan 2015. niži je za 4,4 milijarde eura

ili 9,4 posto. Tijekom prvih devet mjeseci ukupna razina bruto inozemnog duga smanjila se za gotovo tri milijarde eura te je u usporedbi s krajem 2015. niža za 6,5 posto.

Pad bi se mogao i nastaviti

Izuzevši središnju banku (čija bruto inozemna zaduženost raste zbog ulaganja u repo ugovore), godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonijeli su svi ostali sektori u gospodarstvu. Pritom je najveći doprinos smanjenju vanjskog duga došao od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora tj. banaka

38 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

što je posljedica još uvijek niske kreditne aktivnosti, ali i rastuće sklonosti prema kunskom kreditiranju. Tako je bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija potkraj rujna 2016. godine iznosio 4,9 milijardi eura te je uz blagi mjesečni rast od 0,6 posto nastavio sa snažnim dvoznamenkastim stopama pada na godišnjoj razini (34,2 posto). Tijekom prva tri tromjesečja protekle godine dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za 1,2 milijardi eura te je u odnosu na kraj 2015. godine niži za 20,1 posto. Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je pridonijelo

a ispod 85 posto BDP-a rezultata u fiskalnoj statistici (zbog nižih proračunskih rashoda uz istodobno solidno punjenje proračuna, podržano odličnim pokazateljima u turizmu). Potonje potvrđuju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima je u razdoblju od prvih devet mjeseci (prema metodologiji GFS 2001) zabilježen proračunski višak od 1,3 milijarde kuna na razini konsolidirane opće države (gotovinsko načelo).

Rast unutarnje komponente javnoga duga

Manje potrebe države za zaduživanjem rezultirale su smanjenjem javnog duga, te je istovremeno nakon odgođenog plasmana državne obveznice na inozemnom tržištu došlo i do zamjetne promjene u strukturi financiranja državnog duga. Tako je potkraj lanjskoga rujna vanjska komponenta javnog duga (109,8 milijardi kuna) zabilježila pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,3 posto odnosno 7,1 posto. Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima

visoke likvidnosti (dodatno podržani ekspanzivnim mjerama središnje banke) poticajno su djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu. Posljedično,

Potkraj rujna 2016. ukupni javni dug spustio se na razinu od 289,1 milijarde kuna unutarnja komponenta javnog duga krajem rujna 2016. porasla je na 179,6 milijardi kuna što je za 7,9 milijardi kuna više u odnosu na prosinac 2015. (rast od 4,6 posto). Istodobno je udio vanjske komponente u ukupnom javnom dugu pao sa 40,8 posto (koliko je iznosio krajem 2015.) na 38 posto potkraj rujna protekle godine.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,3 milijardi kuna čineći udio od 58,2 posto u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 5,8 milijardi kuna (3,6 posto). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,6 milijardi kuna čineći udio od 6,1 posto u ukupnom javnom dugu (6,4 posto niže u odnosu na kraj 2015.). Istodobno su državne obveze po kreditima iznosile 103,5 milijardi kuna zabilježivši pad veći od pet kuna u odnosu na kraj prošle godine (4,6 posto). S obzirom na valutnu strukturu javnog duga, jačanje domaće valute u odnosu na euro također pridonosi nižem javnom dugu iskazanom u kunama. Nadolazeći podaci pokazat će da će krajem 2016. godine udio javnog duga u BDP-u prvi put nakon šest uzastopnih godina biti niži u odnosu na godinu ranije, ističu analitičari RBA.

mnog duga rde eura (mjesečni pad od 2,9 i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, potkraj rujna je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 14,7 milijardi eura. Uz mjesečni pad od 348 milijuna eura (2,3 posto), nastavljen je i sedmi mjesec zaredom pad bruto inozemnog duga državnog sektora na godišnjoj razini (za 989 milijuna eura ili za 6,3 posto). Bolji fiskalni pokazatelji u prošloj godini te odgođeni plasman izdanja državne obveznice na inozemnom financijskom tržištu rezultirao je većom usmjerenošću države prema financiranju na domaćem tržištu, što je posljedično utjecalo i na smanjenje inozemnog

duga opće države. Tako je u odnosu na kraj 2015. godine bruto inozemni dug države za 1,2 milijarde eura niži (pad od 7,3 posto). Prema kraju godine trend pada bruto inozemnog duga mogao bi se nastaviti, podržan smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. S jedne strane, tome pridonose poboljšanja u fiskalnoj statistici te veća orijentacija države na domaće financijsko tržište, a proces razduživanja banaka povezan je s relativno jeftinijim domaćim depozitima, visokom likvidnošću, ali i još uvijek skromnom potražnjom za kreditima. Na krilima rasta

Bruto inozemni dug u rujnu prošle godine iznosio je 42,4 milijarde eura BDP-a, očekujemo da će do kraja 2016. godine bruto inozemni dug biti niži u usporedbi s prethodnom godinom (ispod 100 posto BDP-a), procjenjuju analitičari RBA.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Erste Asset Management

Osnovana dva nova fonda Na dan 10. siječnja 2017. godine Erste Asset Management upravljao je s ukupno 5,03 milijarde kuna imovine

S Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa

radom su započela dva nova obveznička fonda Erste Asset Managementa – Erste Local Short Term Bond i Erste Adriatic Short Term Bond. Fondovi su namijenjeni svim fizičkim i pravnim osobama spremnim investirati u kratkoročne dužničke vrijednosne papire i ostale financijske instrumente. Fondovi Erste Short Term Bond međusobno se razlikuju u valutama. Naime, Erste Local Short Term Bond kao valutu obračunske jedinice ima kunu, dok je Erste Adriatic Short Term Bond denominiran u eurima. Fondovi Erste Short Term Bond po karakteristikama se nalaze između novčanih i obvezničkih fondova. Njihove prednosti ogledaju se prvenstveno u potencijalno većem prinosu nego u novčanim fondovima, kraćem horizontu ulaganja te nižem stupnju rizika u usporedbi s obvezničkim fondom Erste Adriatic Bond

“Drago mi je da ponudu fondova obogaćujemo u trenutku kada je Erste Asset Management vrijednost svoje imovine povećao na nešto više od pet milijardi kuna. Trenutačno se nalazimo u razdoblju niskih kamatnih stopa i zbog toga očekujemo da će ulagači prepoznati nove fondove kao kvalitetno rješenje za upravljanje viškom svojih sredstava. Ovu godinu općenito vidim kao pozitivnu što se tiče industrije fondova, prvenstveno zbog poboljšanja ulagačke klime. Smatram da će Hrvatska, kako za građanstvo, tako i za institucionalne klijente, u ovoj godini biti dosta dobar izbor za ulaganje”, istaknuo je Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa. Na dan 10. siječnja 2017. Erste Asset Management upravljao je s ukupno 5,03 milijarde kuna imovine koje se odnose na uslugu upravljanja privatnim portfeljima, s devet otvorenih investicijskih fondova te dva alternativna investicijska fonda.

HNB: Porast turističkog prihoda

Očekuje se 9,5 milijardi eura prihoda u 2016. U devet mjeseci prošle godine prihodi od turizma iznosili su 7,902 milijarde eura što je 8,3 posto više nego u istom razdoblju 2015. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 23,1 posto što u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine predstavlja rast udjela od jednog postotnog boda. Od toga su u trećem tromjesečju 2016. strani gosti zabilježili 5,459 milijardi eura prihoda, što je devet posto ili 450,1 milijun eura više nego u istom razdoblju 2015. Pritom

je udio prihoda od putovanja u BDP-u u trećem tromjesečju prošle godine iznosio 43,2 posto ili 2,4 postotna boda više nego u razdoblju od srpnja do rujna 2015. Osvrnuvši se na turističke prihode u trećem tromjesečju prošle godine, ministar turizma Gari Cappelli je rekao kako se, sudeći prema njima, a i kada se tome doda turistička potrošnja domaćih gostiju, u cijeloj 2016. očekuje više od 9,5 milijardi eura prihoda od turizma. Napomenuo je kako je cilj do 2020. godine ostvariti turistički prihod u visini od 14 do 15 milijardi eura. (S.P.)

40 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Ujednačena dinamika rasta izvoza i uvoza S obzirom na to da je rast vrijednosti uvoza u kunama bio oko 64 posto veći od rasta izvoza, povećan je deficit vanjskotrgovinske razmjene, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

prvih 10 prošlogodišnjih mjeseci robni je izvoz na godišnjoj razini povećan za 3,2 posto, dok je vrijednost uvoza istodobno povećana za 3,1 posto. No vrijednost uvoza i dalje je znatno veća od vrijednosti izvoza. Naime, uvoz je povećan za 3,7 milijardi kuna, a izvoz za 2,3 milijarde kuna, odnosno robni je deficit na godišnjoj razini povećan za 1,4 milijarde kuna. Izvoz je najviše rastao pod utjecajem rasta izvoza farmaceutskih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda, proizvoda prehrambene industrije te električne opreme. S druge strane, znatan utjecaj na usporavanje rasta vrijednosti ukupnog izvoza imao je smanjeni izvoz naftnih derivata, brodova te metalnog otpada. Na sve te djelatnosti utjecalo je kretanje globalnih cijena, ali i smanjena proizvodnja u djelatnostima proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava te u naftnoj industriji. Preostale djelatnosti relativno su se ravnomjerno rasporedile u skupine onih kojima je izvoz povećan ili kojima je izvoz smanjen, tako da je teško govoriti o generalnom smjeru u kretanju izvoza tijekom prošle godine. Promatrano prema destinaciji izvoza, članice Europske unije i dalje su bile najznačajnije tržište za proizvode iz Hrvatske te je rast izvoza prema njima bio neznatno veći od rasta ukupnog izvoza (3,4 posto). S druge strane, značajniji je rast zabilježen i prema nekim daljim destinacijama poput SAD-a, Saudijske Arabije, Katara, Republike Koreje, što pokazuje da se izvoznici nisu koncentrirali samo na zajedničko tržište Europske unije.

Oporavak potražnje

Kod uvoza je u 10 prošlogodišnjih mjeseci bio vidljiv utjecaj oporavka potražnje. Tako je najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen kod motornih vozila, strojeva i uređaja, farmaceutskih

Članice Europske unije i dalje su bile najznačajnije tržište za proizvode iz Hrvatske proizvoda te gotovih metalnih proizvoda. Međutim, kao i kod izvoza, pad cijena sirove nafte, ostalih energenata i dijela sirovina utjecao je na izražen pad vrijednosti uvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja te kod uvoza naftnih derivata, što je znatno usporilo rast vrijednosti ukupnog uvoza. “Dinamika kretanja robne razmjene u prvih 10 mjeseci prošle godine bila je relativno niska, pri čemu je izvoz rastao nešto brže od uvoza. No, s obzirom na to da je rast vrijednosti uvoza u kunama bio oko 64 posto veći od rasta izvoza, povećan je deficit vanjskotrgovinske razmjene”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

3,7

za mlrd kn

2,3

za mlrd kn

povećan uvoz na godišnjoj razini

rast izvoza u istom razdoblju

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HT kupio 76,5 posto Crnogorskog Telekoma Hrvatski Telekom potpisao je ugovor o kupnji 76,53 posto dionica u Crnogorskom Telekomu od Magyar Telekoma za 123,5 milijuna eura. Iz HT-a su istaknuli da je većinski udjel u Crnogorskom Telekomu kupljen vlastitim sredstvima. HT je do sada preuzeo Iskon, Combis te Optimu Telekom, a akvizicija Crnogorskog Telekoma njihova je velika regionalna akvizicija.

Zračna luka Zagreb: sedam posto više putnika

Najtromije razdoblje na novčanom tržištu Iako je godina krenula nešto življe, što potvrđuju pokazatelji s Tržišta novca Zagreb, prošli tjedan jedan je od najtromijih razdoblja na hrvatskom novčanom tržištu. Razlog tome je prekomjerna likvidnost sudionika koja se mjeri u prosječnim dnevnim viškovima likvidnosti od oko 16 milijardi kuna. U takvim okolnostima potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo i nema, te je i međusobno trgovanje sudionika iznimno skromno. Prošli ponedjeljak je središnja banka održala redovitu obratnu repo aukciju, depozitnim institucijama plasirano je 110 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je jednak onome na prethodnoj aukciji. Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa u prvome tjednu siječnja. Upisano je 1,635 milijardi kuna zapisa umjesto

planiranih 1,6 milijardi kuna. Vrijedno je istaknuti da su kamatne stope na zapise iznimno niske, a usporedbom sa stopama na ista dospijeća prošle godine dolazi se do zaključka da su višestruko pale. Primjerice, kamatna stopa na trezorske zapise u kunama s rokom dospijeća od 364 dana na početku siječnja prošle godine bila je 1,46 posto, a ove godine 0,64 posto. U svakom slučaju, vrlo dobra likvidnost financijskoga sustava omogućila je i znatno povoljnije uvjete kratkoročnog financiranja državnog proračuna. Budući da je u ovome razdoblju obavljena redovita mjesečna isplata plaća i mirovina, a započelo je i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, što nimalo nije utjecalo na rast potražnje za novcem, ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

2. 1. - 5. 1. 2016.

9. 1. - 13. 1. 2016.

1,0 0,8

300

0,6 200

Kraj poslovne 2016. godine Međunarodna zračna luka Zagreb dočekala je rastom prometa od sedam posto, što predstavlja treću uzastopnu godinu rasta i ukupno povećanje više od 20 posto prometa u posljednje tri godine. U analizi prometa tijekom 2016. godine vidljivo je da je sredinom lipnja letenje iz Zagreba započela zrakoplovna kompanija Air Transat, što je bilo od posebnog značaja za zračnu luku, s obzirom na to da je Air Transat letio na prekooceanskoj liniji za Toronto, te je tako Zagreb bio jedini grad u ovom dijelu Europe koji je direktno povezan s najvećom kanadskom metropolom.

0,4 100

0,2

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala prema svim važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za čak 1,59 posto. U usporedbi s eurom, u promatranom razdoblju kuna je također ojačala za 0,42 posto, a

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,307239

CAD kanadski dolar

5,39183

JPY japanski jen (100)

6,17881

CHF švicarski franak

7,031794

GBP britanska funta

8,65998

USD američki dolar

7,087954

EUR euro

7,543709

Izvor: HNB

primjena od 14.1. 2017.

42 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

EUR

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1.

u odnosu na švicarski franak hrvatska valuta također je ojačala, i to za 0,52 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,54 kune, američki dolar na 7,08 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 7,03 kune. 7,59 7,58

USD

7,30 7,25

CHF

7,08 7,07

7,57

7,20

7,06

7,56

7,15

7,05

7,55

7,10

7,04

7,54

7,05

7,03

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Đuri Đakoviću Specijalna vozila posao od 23 milijuna kuna

Investitori na oprezu Nakon burne 2016. godine, i ova godina bi na svjetskim tržištima kapitala mogla biti dosta zanimljiva, a analitičari predviđaju da bi moglo doći do velikih kretanja cijena dionica. Štoviše, očekuje se nekoliko važnih događaja i procesa koji bi mogli izazvati velike reakcije investitora. U Europi je to još uvijek nezavršena priča o Brexitu, ali i izbori u Francuskoj i Njemačkoj na čije rezultate neće biti imuno ni tržište kapitala. Američko tržište već u prvim tjednima ove godine reagiralo je na Donalda Trumpa koji službeno postaje predsjednik SAD-a 20. siječnja - on je na prvoj službenoj konferenciji za novinare prozvao američku farmaceutsku industriju koju smatra katastrofom. “Kada netko na tako visokom položaju kaže nešto negativno o nekom sektoru, ulagači ne žele investirati u to, pa povlače svoj novac”, komentirao je direktor u tvrtki Loncar Cancer Immunotherapy Brad Loncar. Investitori su oprezni jer u SADu počinje objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, koja će pokazati situaciju u korporativnoj Americi.

7320 7300

20300

FTSE 100

20200

7280

20100

7260

20000

7240

19900

7220

19800

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1. 5580 5570

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1. 4910

NASDAQ

4900

5560

4890

5550

4880

5540

4870

5530

4860

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1. 11750 11700

Dow Jones

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1. 19600

DAX

19500

11650

CAC40

NIKKEI 225

19400

11600

19300

11550

19200

11500

19100

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1.

Mirovinski fondovi

fond

datum

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi rast svih Mirexa

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 235,7537 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,23 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 129,4694 boda i također predstavlja rast od 0,73 posto. Vrijednost Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosila je 118,7101 bod, te je zabilježila neznatni rast od 0,14 posto.

MIREX A

12.01.

129,46940

0,0165

1,46

AZ - A

12.01.

130,69370

-0,0147

1,70

Erste Plavi - A

12.01.

130,10050

0,1122

1,36

PBZ CO - A

12.01.

132,69900

-0,0344

1,44

Raiffeisen OMF - A 12.01.

125,18030

0,0536

1,06

MIREX - tjedni

kategorija A

0,4%

kategorija B MIREX B

12.01.

235,75370

0,1424

0,92

AZ - B

12.01.

237,12830

0,2144

0,81

Erste Plavi - B

12.01.

244,16180

0,1040

0,77

PBZ CO - B

12.01.

220,22560

0,0907

0,96

Raiffeisen OMF - B 12.01.

238,66930

0,0932

1,10

kategorija C

0,3%

MIREX C

12.01.

118,71010

0,0380

0,52

0,2%

AZ - C

12.01.

115,52740

0,0156

0,39

0,1%

Erste Plavi - C

12.01.

118,87020

0,0449

0,36

0,0%

PBZ CO - C

12.01.

118,33140

0,0501

0,28

Raiffeisen OMF - C 12.01.

122,47310

0,0533

0,81

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

12.01.

229,33650

0,2592

1,20

AZ Profit

12.01.

266,05540

0,0867

0,49

1,0%

Croatia osiguranje 12.01.

159,29380

0,0467

0,66

0,5%

AZ Benefit

12.01.

248,69470

0,0323

0,58

0,0%

Erste Plavi Expert

12.01.

208,84690

0,2282

1,38

Erste Plavi Protect 12.01.

194,86140

0,0355

0,31

2,0% 1,5%

-0,5% 12.12.

19.12.

27.12.

4.1.

12.1.

Đuro Đaković Specijalna vozila i francuski naručitelj Atir Rail ugovorili su dodatne isporuke specijalnih vagona cisterni serije Zacns, vrijednih 23 milijuna kuna. Dodatne količine vagona bit će isporučene tijekom trećeg kvartala 2017. godine. Vagoni tipa Zacns proizvedeni su od nehrđajućih materijala uz primjenu proizvodne opreme nove generacije kojom je tvrtka u međuvremenu zaokružila proizvodne procese, navodi se u priopćenju.

Müller preuzima Kozmo Müller trgovina Zagreb i Konzum potpisali su ugovor prema kojem će Müller preuzeti trgovačko poslovanje drogerijskom robom koje je Konzum obavljao u specijaliziranim prodavaonicama pod brendom Kozmo. Mülleru će ta suradnja omogućiti daljnje jačanje prisutnosti i pozicije na hrvatskom tržištu, dok će Konzumu osigurati daljnji fokus na core businessu, navodi se u priopćenju Konzuma, u kojem nije navedena vrijednost transakcije. Kozmo je osnovan 2009. godine, danas ima 70 prodajnih mjesta i zapošljava više od 400 djelatnika.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

U 3. maju porinut novi tanker

U Brodogradilištu 3. maj porinut je tanker za prijevoz sipkog tereta, nosivosti 24.900 tona, koji se u tom riječkom brodogradilištu gradi za kanadskog naručitelja Algoma Central Corporation. Riječ je o prvom iz serije od pet brodova za sipki teret s uređajem za samoiskrcavanje za kanadskog naručitelja. Brod je dugačak 198 metra i širok 23 metra, a kobilica za gradnju bila je položena potkraj 2015. godine.

HT kupio obveznice Deutsche Telekoma

Hrvatski telekom kupio je obveznice Deutsche Telekoma u iznosu od 125 milijuna eura, a nadzorni odbor odobrio je i okvir ulaganja u komercijalne zapise istog izdavatelja u iznosu do 150 milijuna eura. Oba ulaganja poduzimaju se radi efikasnijeg upravljanja novčanim sredstvima unutar nepromijenjene politike ulaganja, s obzirom na trenutno stanje kamatnih stopa na tržištu, stoji u priopćenju HT-a. Obveznice dospijevaju u travnju 2020. godine, nominalni iznos je 125 milijuna eura, a kupovna cijena 100 posto.

Crobexi porasli za više od dva posto 60 posto ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 0,84 posto pada do 7,83 posto rasta. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 16 izdanja, dok je 20 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je sa 2.030,28 bodova uvećan za 2,25 posto na 2.075,95 bodova i nalazi se na razinama najvišim od kolovoza 2011. godine. Crobex10 je u tjedan dana također značajnije porastao, za 2,41 posto, a trgovanje je zaključio na 1.200,05 bodova, na najvišim razinaZAGREBAČKA BURZA ma od srpnja 2011. Sektorski indeksi THE ZAGREB STOCK EXCHANGE su prošli tjedan završili u rasponu UKUPAN TJEDNI PROMET: 359.866.968,48 kn od -0,99 posto koliko je pao CROTJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.654.038,88 kn BEXtransport do +2,63 posto koliko index zadnja vrijednost tjedna promjena je uvećan CROBEXturist. Obveznički CROBEX 2.075,9500 +2,25% indeksi tjedan su zaključili rastom, CROBEX10 1.200,0500 +2,41% CROBIS je u plusu za minimalnih CROBIS 109,1279 +0,01% 0,01 posto, a CROBIStr za 0,10 poCROBIStr 157,7893 +0,10% sto. Najlikvidniji je i četvrti uzastopni tjedan HT, sakupio je gotovo 15,7 miTop 10 tjedna zadnja lijuna kuna, od čega se 8,5 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna odnosi na redovni promet, a +3,61% 173,03 15.650.525,52 HT d.d. 7,1 milijun kuna na blok promet. Ci+7,83% 38,99 7.967.148,29 Valamar Riviera d.d. jena mu je uvećana za 3,61 posto na +1,69% 3.000,00 4.663.407,00 TURISTHOTEL d.d. 173,03 kune. -0,84% 379,02 4.262.249,43 Podravka d.d. Porast cijene dionice bilježi osam od 0,00% 540,00 3.045.956,85 Kraš d.d. 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnica +0,84% 468,39 2.984.733,17 Adris grupa d.d. - povl. +4,80% 60,00 2.502.707,94 tjedna je Valamar Riviera s poskuZagrebačka banka d.d. +3,56% 910,00 2.082.443,39 Atlantic grupa d.d. pljenjem od 7,83 posto. Značajniji +7,74% 1.278,90 1.923.498,39 Ericsson Nikola Tesla d.d. porast cijene zabilježio je i Ericsson +1,64% 139,98 1.873.977,31 AD plastik d.d. NT, za 7,74 posto na 1278,90 kuna, a njegovom se dionicom trgovalo u 10 dionica tjedna zadnja iznosu od 1,9 milijuna kuna. Izdanje promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Zagrebačke banke bilježi porast za +70,17% 17,00 85,00 TLM d.d. u stečaju 4,80 posto na 60 kuna, a imalo je i +40,78% 15,50 31.107,02 Puljanka d.d. tjedni promet od 2,5 milijuna kuna. +37,58% 29,80 18.904,28 LUX ULAGANJA d.d. Kraš bilježi tjedan bez postotne pro+25,00% 100,00 300,00 Kreditna banka Zagreb d.d. mjene, cijenu od 540 kuna i promet +23,36% 4,33 82.537,70 Hoteli Haludovo Malinska d.d. nešto veći od tri milijuna kuna. Cje+23,04% 40,00 8.530,00 Finvest Corp d.d. +18,12% 49,99 49,99 novni pad bilježi samo Podravka pa Jadran d.d. +11,07% 299,90 12.799,90 PIK-Vinkovci d.d. je time i gubitnica tjedna. Tjedan je +10,97% 111,00 22.200,00 Terra firma d.d. zaključila padom za 0,84 posto, od+9,62% 339,98 1.019,94 Dukat d.d. nosno cijenom od 379,02 kune, te sa sakupljenih 4,3 milijuna kuna. 10 dionica tjedna zadnja [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] promet s najvećim padom cijene promjena cijena

Protekli tjedan ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su nešto manje aktivni nego u prvom ovogodišnjem tjednu. Tako je protekli tjedan promet pao za gotovo 30 posto ili za 28 milijuna kuna na 66,7 milijuna kuna. Ključni indeksi Zagrebačke burze zaključili su trgovanje značajnijim uvećanjem te oba bilježe rast veći od dva posto i nalaze se na razinama najvišim od ljeta 2011. godine. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 40 milijuna kuna što predstavlja

Magma d.d. Hotel Medena d.d. Agromeđimurje d.d. Zvijezda d.d. Proficio d.d. Jadroplov d.d. Vupik d.d. Badel 1862 d.d. Đuro Đaković holding d.d. Uljanik Plovidba d. d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

-28,00%

0,36

-16,67%

75,00

5.781,32 900,00

-12,24%

351,05

1.853,13

-11,96%

4.300,00

88.313,68

-8,64%

27,08

78.453,14

-7,47%

40,63

48.273,08

-7,11%

44,58

70.804,09

-7,09%

19,00

309.268,41

-5,56%

46,00

685.955,47

-4,21%

159,00

141.037,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI CA prodao pet slotova na Heathrowu

Prevladali dobitnici I šesti uzastopni tjedan među 79 otvorenih investicijskih fondova prevladali su dobitnici. Porast vrijednosti zabilježilo je 47 fondova, palo ih je 29, a tri su fonda bila bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 15. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Victoria, za 2,03 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Od sedam posebnih fondova porastao je samo Raiffeisen Dynamic, za 1,05 posto. Rast bilježi 10 od 14 mješovitih fondova. OTP uravnoteženi prvi je među dobitnicima s porastom od 1,46 posto. Devet od 12 obvezničkih fondova bilježi rast. Najviše je rastao PBZ Dollar Bond fond 2, za 0,38 posto. Rast vrijednosti zabi-

lježilo je 12 od 19 novčanih fondova, a Raiffeisen Cash, Erste Money i Erste Euro-Money bilježe tjedan bez postotne promjene. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi ZB BRIC+ s rastom od 35,60 posto. Kod posebnih fondova najviše je rastao ZB Future 2055 za 12,71 posto. Mješovite predvodi OTP uravnoteženi kojem je vrijednost uvećana za 15,33 posto. Neta Emerging Bond je s rastom od 7,46 posto prvi među obvezničkim fondovima, a na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu Locusta Cash za 1,14 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 5.1.2017. do 12.1.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 22,9066 Addiko Growth € 11,8007 ZB euroaktiv € 137,1110 ZB trend $ 162,4147 Capital Breeder kn 98,5113 KD Prvi izbor kn 15,2449 KD Europa € 125,7330 PBZ Equity fond € 11,9641 HPB Dionički kn 117,7842 Erste Adriatic Equity € 103,5700 Neta Global Developed kn 92,0394 ZB aktiv kn 129,3203 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 105,8155 Platinum Global Opportunity $ 14,8792 KD Nova Europa kn 6,0995 OTP indeksni kn 49,0683 Platinum Blue Chip € 103,4849 Neta Frontier kn 512,6263 OTP Meridian 20 € 98,1937 A1 kn 104,0900 Alpen.Special Opportunity kn 164,7688 Neta New Europe kn 65,3148 KD BRIC € 82,5741 Crobex10 kn 111,1514 KD Energija kn 9,5257 ZB BRIC+ € 99,8779 Allianz Equity € 167,3622 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 123,6300 Raiffeisen Harmonic € 103,0100 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,3400 ZB Future 2025 € 103,8385 ZB Future 2030 € 103,1072 ZB Future 2040 € 103,6274 ZB Future 2055 € 104,0356 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 177,1908 PBZ Global fond € 15,5654 Addiko Balanced € 13,5193 KD Balanced kn 137,5092 HPB Global kn 104,7137

tjedna promjena [%]

2,03 -0,80 -1,16 -0,03 0,99 -0,68 -0,46 1,38 0,07 -0,13 -0,88 1,58 1,39 0,65 -0,45 1,75 -0,30 -0,50 0,81 0,86 -0,59 0,37 0,71 1,93 -0,47 1,06 1,32 1,05 -0,15 -0,04 -0,38 -0,42 -0,28 -0,30 0,26 -0,29 -0,61 0,81 0,22

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi kn 119,5641 Allianz Portfolio kn 169,1214 InterCap. Smart II (Smart Eq.) € 102,7692 PBZ Conservative 10 fond € 112,4082 You Invest Active € 100,5000 You Invest Balanced € 102,0000 You Invest Solid € 102,7700 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,1035 PBZ Flexible 30 fond € 101,4566 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,5259 Addiko Conservative € 14,4988 Raiffeisen Bonds € 177,3900 PBZ Bond fond € 131,7381 InterCap. Bond (Capital One) € 213,7156 HPB Obveznički € 161,0507 Neta Emerging Bond kn 85,1418 Erste Adriatic Bond € 119,3700 Raiffeisen Classic € 106,3900 PBZ Short term bond fond kn 102,4849 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9280 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,1839 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4652 ZB plus kn 175,8759 ZB europlus € 150,7228 PBZ Euro Novčani € 139,3401 Raiffeisen Cash kn 158,0400 Erste Money kn 151,6600 Addiko Cash kn 152,4234 PBZ Dollar fond $ 132,6034 HPB Novčani kn 143,8839 OTP novčani fond kn 133,3027 InterCap. Money (Money One) kn 130,2752 Allianz Cash kn 118,5042 Erste Euro-Money € 116,1300 Auctor Cash kn 111,3157 Raiffeisen euroCash € 105,9800 HPB Euronovčani € 106,4274 Locusta Cash kn 1365,0311 Neta MultiCash kn 107,4497 OTP euro novčani € 102,5744

1,46 0,46 -0,07 0,03 0,12 0,13 0,15 0,04 -0,05

naziv(fond)

valuta

0,02 0,02 -0,01 0,06 0,04 0,06 -0,13 0,08 -0,08 0,10 0,37 0,38 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 0,01 -0,01 -0,01

Croatia Airlines prodao je pet od devet svojih prava slijetanja na londonski Heathrow američkoj kompaniji Delta Airlines za 19,5 milijuna dolara. Ugovor o prodaji stupa na snagu 1. travnja. Delti su prodani slotovi za jutarnje letove utorkom, srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom, a CA će od 1. travnja nastaviti letjeti u London, i to ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom u popodnevnim satima. Novac dobiven prodajom slotova bit će utrošen na obnovu motora zrakoplova.

Novi posao Janafa s NIS-om

Janaf i srbijanska tvrtka NIS, koja je u vlasništvu ruskog Gazpromnefta, potpisali su ugovor o transportu i skladištenju nafte i naftnih derivata u 2017. godini ukupne vrijednosti 250 milijuna kuna, izvijestili su iz Janafa. Ugovorom su obuhvaćeni skladišni kapaciteti Terminala Sisak i novi skladišni kapaciteti Terminala Omišalj, koji su također rezultat investicijskih aktivnosti Janafa tijekom zadnje dvije godine.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Jeffrey Goldberg

Obama vanjskopolitička doktrina Mate

U knjizi su objavljeni članci koje je Jošt pisao od 1999. godine do danas, koji pokazuju pravo stanje stvari glede GMO-a, primjerice kako mijenjaju genetiku života na Zemlji bez prirodne selekcije, značajno utječu na zdravlje životinja i ljudi... Čini se da nema zdravorazumskog objašnjenja zašto bi uopće trebao na Zemlji postojati GMO uzgoj. Sve se vrti oko profita i vladavine moćnih korporacija nad Zemljanima. I samo se možemo zapitati: “Smiju li stručnjaci/znanstvenici stvarati nešto samo zato što mogu?”

Mirjana Krizmanić

O životinjama i njihovim ljudima V.B.Z.

Tekst je objavljen u travnju 2016. , a već se niz zaključaka čini pregažen vremenom. Izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a dogodio se vjerojatno najdramatičniji obrat u američkoj vanjskoj politici u povijesti. Sve ono što je Obama naveo kao najvažnija međunarodna postignuća svojih dvaju mandata već je propalo ili je pred kolapsom. Ipak, niz aspekata Goldbergove priče fascinantniji je od činjenice da će vanjskopolitičko naslijeđe Obaminog predsjednikovanja nestati i prije prvog dana Trumpova mandata. Marijan Jošt

GMO - (iz)um bez (raz)uma Omega lan

U knjizi otkrivamo koliko je druženje sa životinjama blagotvorno za naše emocionalno i fizičko zdravlje te kako djeluje na odnose u obitelji i društvu. Zanimljive informacije o terapijskim i rehabilitacijskim životinjama, ili životinjama koje pomažu u spašavanju potaknut će nas da prihvatimo životinje kao odane doživotne suputnike i suradnike. Ova knjiga nudi i odgovore na pitanja koja si najčešće postavljamo kad se odlučimo udomiti kućnog ljubimca: primjerice, koju životinju odabrati, kako pripremiti djecu za dolazak kućnog ljubimca...

46 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

Srećko Horvat

Radikalnost ljubavi Fraktura

Radnja romana odvija se u 14. stoljeću u Veneciji i Vlori. Pozadina događaja odgovara stvarnosti, a autorova književna nadgradnja povezana je s povijesnim činjenicama pa se stječe dojam da su se oni uistinu dogodili prije više od 600 godina u Vlori. Jedan od najintrigantnijih elemenata romana je karakterizacija likova preuzeta iz Shakespeareovog Otela. Otelo tako upoznaje Desdemonu, Emiliju i Jaga u Veneciji, ali dio života provede u Vlori gdje susreće srpskoga princa Kasija, liječnika Stefana Gjiku, ratnika Andreu...

Ivana Biočina

Tiranija mode Planetopija

Što bi se dogodilo da, bez straha od mogućih odgovora, glavnim revolucionarima 20. stoljeća – od Lenjina do Che Guevare – možemo postaviti naizgled naivna pitanja o ljubavi? I kakva je situacija danas, kad smo u svjetlu novih tehnologija suočeni s hiperinflacijom seksa? Ima li za ljubav mjesta na Trgu Tahrir ili u pokretu Occupy? To su samo neka pitanja na koja Horvat traži odgovore u ovom najnovijem eseju. Dubinski uvid, neočekivane paralele i intrigantni zaključci čine Horvatovu knjigu nezaobilaznim štivom koje je privuklo međunarodnu pozornost. Ben Blushi

Otelo: Arap iz Vlore Naklada Ljevak

Knjiga propituje povijesne, sociološke i antropološke korijene mode, ali i njen utjecaj na naš život. Što nam moda daje, a što oduzima? Je li lijepa slika ujedno i prava?… Jer moda nisu samo krpice, cipele, parfemi, modni časopisi, nove kolekcije, nego ona ima i svoju mračnu stranu: izrabljivanje žena, neravnopravnost, ideologiju, potragu za identitetom… Ova je knjiga uzbudljiva vožnja kroz povijest, sadašnjost i budućnost koja će pokušati odgovoriti na pitanje: Ako je moda sve ovo na nama, gdje smo mi?

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom svježe i smrznute ribe. Traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ ka.t-com.hr, +385 47432400. Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr. Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@meltal. hr, +385 49237804, +385 913731541. Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmenti) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988. Otpadni metal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Vučne putničke stepenice

Zračna luka Split nabavlja vučne putničke stepenice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 18. siječnja. Osiguranje

Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124. Suradnja u proizvodnji sredstava za čišćenje Monttrade Split, Vranjic, www.monttradesplit.com. Tvrtka traži tvrtke za suradnju koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208.

bave iznosi 55 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

zila s opremom za gašenje požara i spašavanje u tunelima. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

Mopedi

Hrvatska pošta nabavlja mopede s održavanjem. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 8. veljače.

Usluga održavanja objekata

Regija

Uniforme

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja za radnike HEP Grupe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljače. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Autoputevi Republike Srpske nabavljaju službena odjela uniforme. Rok dostave ponuda je 24. siječnja.

Univerzitet u Tuzli nabavlja usluge održavanja objekata. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

Vatrogasna vozila

Vozila

Autoceste Federacije BiH Mostar nabavljaju vatrogasna vo-

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije nabavlja 31 novo vozilo putem leasinga. Rok dostave ponuda je 2. veljače.

Izgradnja gradskog bazena

Ulje za loženje

Pula sport nabavlja radove izgradnje gradskog bazena. Procijenjena vrijednost na-

Opšta bolnica Berane nabavlja ulje za loženje. Rok dostave ponuda je 26. veljače. 16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se pogoni, zgrade i zemljišta Prodaje se proizvodni pogon za preradu i skladištenje voća i povrća površine 52.392 metra četvorna za 10.112.696,32 kune. Dražba će se održati 17. siječnja u 11 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka broj 2, soba broj 22/I. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na telefonski broj 098/1882 207. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, a treba je uplatiti na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0 s pozivom na broj HR05 272-23-2014 otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Četiri zgrade, hala i tvorničko dvorište ukupne površine 21.001 metar četvorni prodaje se za 1.974.701,94 kune u Laslovu. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba br. 40/II., dana 18. siječnja u 10 sati. Razgledavanje je moguće uz dogovor na broj telefona 098/572 549, radnim danom od 9 do 14 sati. Jamčevina iznosi od 10 posto od početne cijene i treba je uplatiti na broj žiroračuna Trgovačkog suda u Osijeku HR31 2390 0011 3000 0020 0, s pozivom na broj HR05 272-28-15, te dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Prodaje se gradilište površine 5959 metara četvornih za 110.000 kuna u Opuzenu. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2, 18. siječnja u 11.15 sati. Prodaja će se održati po načelu viđeno-kupljeno. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajne upraviteljice Ivanke Sušić na broj telefona 091/5164 792 od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada površine 420 metara četvornih prodaje se za 3.931.534,12 kuna u Murteru. Dražba će se održati 19. siječnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 8. Prodaja će se održati po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod

48 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti te se uplaćuje u gotovini na žiro-račun HR4023900011300001202 Hrvatske poštanske banke - depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj HR05 51-567-141. Industrijski pogon u Bilicama i prolaz u Šibeniku ukupne površine 26.393 metra četvorna prodaje se za 12.720.609,90 kuna. Dražba će se održati 19. siječnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, Stjepana Radića 81/II. Prodaja će se održati po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz dogovor na broj telefona 022/331 878. Jamčevina iznosi pet posto vrijednosti nekretnine. Prodaje se građevinsko zemljište u Podgorju Bistranskom ukupne površine 3.272,91 metar četvorni procijenjene vrijednosti 841.521 kuna. Dražba će se održati 23. siječnja 2016. godine u 9.50 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Imovina stečajnoga dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodnu najavu. Sve ostale informacije mogu se dobiti na broj telefona 01/6152 555. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su zaključno sa 19. siječnja 2017. godine uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu otvorenog kod Hrvatske poštanske banke, IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 05-629-15 i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Prodaje se dvorište ukupne površine 8459 metara četvornih za 427.125 kuna u Velikoj. Dražba će se održati 24. siječnja u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda Osijek, Stalne službe Trgovačkog suda Osijek-Slavonski Brod, Trg pobjede 13/III., sudnica br. 77/III. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine i dokumentaciju vezanu za iste u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Jozom Perićem, dipl.oec. iz Velike, Dr. Franje Tuđmana 28, na broj telefona 098/1777 216. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi imaju samo oni ponuditelji koji do dana održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba Trgovačkog suda Osijek-Slavonski Brod, broj HR31 2390001-1300000200, s pozivom na broj HR05 221-71-2011 i dokaz (potvrdu banke o izvršenoj transakciji) predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

ponude na engleskom jeziku predaju se na The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bourne Avenue, Bournemouth, BH2 6DY, United Kingdom, Strategic Procurement Team, procurement@bournemouth.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Preuređenje ceste

Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska. Popravak i održavanje mjernih aparata Agentsiya Mitnitsi objavljuje usluge popravaka i održavanja mjernih aparata. Natječaj je otvoren do 8. veljače. Više podataka o nadmetanju na http://ted.europa.eu/ udl?uri=TED:NOTICE:2025-2017:TEXT:HR:HT ML&src=0&tabId=1. Dizajn

The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bournemouth, Velika Britanija, traži početni dizajn koncepta stvaranja i instaliranja božićnog drvca Wonderland, a želi uključiti sve povezane značajke za osvjetljavanje grada koje će stvoriti glavnu vizualnu atrakciju u centru grada tijekom svečanog razdoblja (studeni - siječanj). Natječaj je otvoren do 12. veljače, a

Strojevi Općina Delta (regija Središnja Makedonija), Grčka, raspisala je natječaj za nabavu tri stroja za iskopavanje. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a više podataka možete pronaći na http:// ted.europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:4634942016:TEXT:HR:HTML&tabId=1. Građevinski radovi u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljuje natječaj za izvođenje građevinskih radova na studentskim domovima. Natječaj je otvoren do 8. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 78808975734, Trg Sv. Trojstva 3, Odjel nabave, Marija Vegar, 31000 Osijek, mvegar@unios.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0029930. Popravak i održavanje Predmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na liniji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, timo.ojanen@fingrid.fi. Više podataka na istoj adresi.

16. siječnja 2017. | broj 3960 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

14. Hong Kong Food Festival

Azija želi hrvatske proizvode PIK je u Hong Kongu predstavio svoje nareske Kulen, Rustiku, Rustiku s orasima, Rustiku s tartufima i Panona salamu, dok je Belje predstavilo Kulenovu seku i Baranjski kulen PIK Vrbovec i Belje proteklu godinu su završili predstavljanjem svojih mesnih prerađevina na sajmu Hong Kong Food Festival 2016, koji se održavao od 24. do 28. prosinca. PIK Vrbovec, u kategoriji mesnih prerađevina, posjetiteljima je prvi put u Hong Kongu predstavio svoje tradicionalne proizvode u obliku narezaka i to: PIK Kulen, Rustiku, Rustiku s orasima, Rustiku s tartufima i Panona salamu, dok je Belje predstavilo Kulenovu seku i Baranjski kulen s oznakom zaštite geografskog podrijetla. PIK Vrbovec svoje proizvode izvozi na tržišta Cefte te u više od 15 zemalja EU-a, kao što su Italija, Rumunjska, Švedska, Mađarska, Njemačka i Austrija te je udio prodaje cjelokupnog

Azijska tržišta su nam zanimljiva zbog njihove sklonosti pikantnoj hrani, kaže Ivica Starčević iz Belja asortimana na stranim tržištima u 2016. godini iznosio 19 posto. Hong Kong Food Festival u trajanju od pet dana okupio je renomirane proizvođače iz cijelog svijeta, a posjetilo ga je preko 1,25 milijuna posjetitelja. Na ovom tradicionalnom sajmu, koji se održavao 14. put, hrvatski proizvođači prvi su put predstavili svoje autohtone proizvode azijskom tržištu, budući da je Hong Kong ujedno i polazna

mesnih prerađevina tako i svježeg mesa, prepoznate su i na stranim tržištima, stoga vjerujemo kako će sudjelovanje na ovom sajmu pridonijeti daljnjem širenju poslovanja na azijskom tržištu, koje je za nas posebno interesantno i izazovno”, istaknuo je Boris Cvetković, direktor izvoza PIK Vrbovca.

Vrhunska svinjetina točka za tržišta Kine i Pacifika. “Posljednjih nekoliko godina poslovanje PIK Vrbovca fokusirano je na izvoz, posebice na EU i druga tržišta izvan regije te je udio prodaje cjelokupnog asortimana na stranim tržištima u 2016. godini iznosio 19 posto. Kako u Hong Kong već izvozimo neke mesne kategorije, ovaj je sajam bio odlična prilika da PIK Vrbovec predstavi i svoje mesne prerađevine. PIK-ova kvaliteta i inovativnost u proizvodnji, kako

50 | Privredni vjesnik | broj 3960 | 16. siječnja 2017.

“Baranjski kulen i Kulenova seka su proizvodi bogate tradicije i vrhunske kvalitete koje u Belju proizvodimo prema tradicionalnim recepturama starih majstora. Upravo su takvi autentični proizvodi posebnost s kojom se prezentiramo na izvoznim tržištima diljem svijeta. Azijska tržišta su nam zanimljiva zbog njihove sklonosti pikantnoj hrani i proizvodima od najboljeg svinjskog mesa kakav je Baranjski kulen”, kaže Ivica Starčević, direktor prodaje, marketinga i turizma u Belju. (K.S.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik