Pv 3961 by NEstar

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja

2017. Poštovani, POSLOVNA OČEKIVANJA 2017., temeljem odgovora više od 400 poduzeća, pravi su barometar poslovne klime u nas, a posebno izdanje Privrednog vjesnika upotpunjeno je tekstovima 200 vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki. Istodobno, gospodarstvenici su dali svoje glasove ekonomskim analitičarima. Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika, na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom, koji je utvrdio pet analitičara s najvećim brojem bodova. Među njima se nalazi Ekonomski analitičar 2016. godine po izboru gospodarstvenika, kojeg ćemo proglasiti na samoj svečanosti. Kao po dobrom običaju, istodobno će se održati okrugli stol gospodarstvenika, predstavnika Vlade i ekonomskih analitičara.

poslovna očekivanja 2017.

2016.

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

u ponedjeljak, 6. veljače 2017. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.

Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić” za Ekonomskog analitičara 2016. godine Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

S poštovanjem, Darko Buković direktor i glavni urednik Privredni vjesnik d.o.o. // A> Kačićeva 9 / 10 000 Zagreb / Hrvatska // T> +385 (0) 1 56 00 001 // F> +385 (0) 1 56 00 002 // W> www.privredni.hr

sadržaj

3961 / 23. siječnja 2017.

tema tjedna 6

Akcijski plan Vlade Administrativnom giljotinom do jednostavnijeg poslovanja

Gari Cappelli, ministar turizma Prošla godina bila je fantastična, ali rezultati će ove godine biti još bolji, kaže ministar

Hoteli ili apartmani, pitanje je sad?

intervju

mali obiteljski hoteli 18

Nema šanse da se dostigne planirani broj hotela Predviđena je izgradnja novih 7000 smještajnih jedinica u malim obiteljskim hotelima do 2020. godine

21 Intervju: Sabina Mikulić, suvlasnica obiteljskog Boutique hotela Adriatic “Mi smo profesionalni mađioničari”

dobra inicijativa 28

Dizala podižu i gospodarstvo I korisnici i poduzetnici priželjkuju da se realizira ugradnja oko 8500 malih dizala, koliko se procjenjuje da ih je trenutno potrebno u Hrvatskoj

Online kupovina cvate, ali... Dio regulative ne ide na ruku digitalnoj ekonomiji

LED Elektronika, Ivanić-Grad Svjetlosna učinkovitost po principu ključ u ruke

Novo u slovenskom poduzetništvu Sve više slovenskih poduzetnika prodaje svoja uspješna poduzeća pri čemu cijena nije najvažniji motiv

Počeo Riječki karneval

pv analiza

priča s razlogom

Gari Cappelli

hrvatska&regija

svijet financija 52

Bisnode: Gospodarska kretanja Tijekom 2016. u Hrvatskoj je osnovan 14.181 poslovni subjekt što je povećanje od 10 posto; popularnost tvrtki za 10 kuna lagano opada

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Antonija Gladović

Erasmus+ Hrvatskoj nudi 19 milijuna eura Osim mogućnosti za pojedince, Erasmus+ potiče suradnju odgojno-obrazovnih ustanova diljem Europe, organizacija mladih, poslovnog i javnog sektora

Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

eprestani razvoj tehnologija i društva mijenja sliku suvremenog svijeta te sve jače utječe na poslovnu, ali i privatnu sferu čovjeka današnjice. Ujedno raste potreba za kontinuiranim razvojem osobnih i profesionalnih vještina svakog pojedinca. To je osobito primjenjivo na područja znanosti, obrazovanja, osposobljavanja i mladih, čijoj internacionalizaciji od svog osnutka pridonosi Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Od 2009. do danas u sklopu Programa za cjeloživotno učenje, programa Mladi na djelu te programa Erasmus+ više je od 40.000 naših građana iskoristilo priliku za učenje i usavršavanje u međunarodnom okružju sudjelujući u gotovo 3000 projekata ukupno financiranih s više od 30 milijuna eura. O utjecaju provedbe Programa za cjeloživotno učenje na naš obrazovni sustav provedeno je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u publikaciji u našoj nakladi K internacionalizaciji obrazovanja – Sudjelovanje Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje. Pozitivna iskustva iznijele su stotine pojedinaca koji su iskoristili mogućnost odlaska na neku edukaciju. Nakon povratka donijeli su dodanu vrijednost ustanovama u kojima rade te su utjecali na podizanje kvalitete rada tih ustanova, a posredno i na razvoj obrazovanja i društva u cjelini. Dodatni zamah internacionalizaciji sustava pruža program Erasmus+, najveći program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji se provodi od 2014. do 2020. s proračunom od 14,7 milijardi eura, od čega je gotovo milijardu kuna namijenjeno hrvatskim korisnicima. Osim mogućnosti za pojedince, Erasmus+ potiče suradnju odgojno-obrazovnih ustanova diljem Europe, organizacija mladih, poslovnog i javnog sektora. Primjerice, poduzećima omogućuje sudjelovanje u aktivnosti Udruživanje znanja (KnowledgeAlliances) usmjerenoj na suradnju visokih učilišta i poduzeća, odnosno Udruživanje sektorskih vještina (SectorSkillsAlliances) za suradnju ustanova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća.

4 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Nadalje, javne ili privatne organizacije aktivne na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih mogu sudjelovati u projektima Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja (suradnja s trećim zemljama) i području mladih radi poboljšanja veza s društvom i poslovnim sektorom. Naša Agencija u području znanosti sudjeluje u provedbi programa Obzor 2020. namijenjenom financiranju projekata u području istraživanja te poticanja inovacija. Nude se brojne mogućnosti za male i srednje tvrtke

O uspješnosti Agencije u provođenju programa svjedoči podatak o iskorištenosti više od 99 posto sredstava samostalno ili u suradnji s visokim učilištima, istraživačkim institucijama, kompanijama, javnim ustanovama te drugim pravnim osobama. Mogućnost mobilnosti istraživača, administrativnog, tehničkog i upravljačkog osoblja te povezivanje akademskog i neakademskog sektora postoji u sklopu Akcije Marie Sklodowske Curie. O uspješnosti Agencije u provođenju programa svjedoči podatak o iskorištenosti više od 99 posto sredstava EU-a za financiranje dosadašnjih projekata. U tijeku je natječaj Erasmus+ za 2017. kroz koji je Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 19 milijuna eura. Diljem Europe program Erasmus ove će godine proslaviti svoju 30. obljetnicu, a za našu Agenciju ova je godina u znaku dvostrukog jubileja jer će uz to obilježiti i 10 godina postojanja.

BROJKE, BROJKE

Radno sposobno stanovništvo

(podaci za RH na kraju trećeg tromjesečja 2016.)

3.591.887 ukupan broj radno sposobnih (15+)

202.000

1.845.000

nezaposleni

1.643.000 zaposleni

aktivno stanovništvo

1.714.000 - radno sposobni

muškarci (15+)

896.000

a Hrvat sk a

neaktivno stanovništvo

1.878.000 – radno

sposobne žene (15+)

747.000

zaposlenih muškaraca Kontinentaln

1.747.000

zaposlenih žena

tska Jadr ansk a Hrva 51,6%

ekonomski aktivnih stanovnika

51,0%

ekonomski aktivnih stanovnika

45,7% stopa zaposlenosti

45,8% stopa zaposlenosti

2.389.000 osoba ili 66,5% ra

dno sposobnog stanovništva u Hr vatskoj (15+) Izvor: DZS

osobnog

radno sp 1.204.000 osoba ili 33,5%(15+) stanovništva u Hrvatskoj

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Akcijski plan Vlade

6 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. sijeÄ?nja 2017.

Administrativnom giljotinom do jednostavnijeg poslovanja Često se kao jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva apostrofirala upravo visoka razina administrativnog opterećenja. Prošle su godine provedene 34 mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva. Ove godine Vlada planira sa 104 mjere ovogodišnjeg Akcijskog plana poslovnom sektoru donijeti uštede do 1,5 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

o kraja ove godine gospodarstvo bi se administrativno trebalo rasteretiti za gotovo 30 posto što je čak 0,4 posto udjela u vrijednosti bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Administrativna giljotina trebala bi raskrčiti šumu propisa i obveza te u končanici stvoriti poticajnu investicijsku klimu i jednostavnije uvjete poslovanja.

Cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva bit će omogućen elektroničkim putem Često se kao jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva apostrofirala upravo visoka razina administrativnog opterećenja. Prošle su godine provedene 34 mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva u području javne nabave, zaštite na radu, otvaranja obrta, trgovine, posredovanja u

prometu nekretninama, poreznog savjetništva i računovodstva, a same administrativne uštede gospodarstvu bile su veće od 116 milijuna kuna. Ove godine Vlada planira krenuti žešćim tempom te sa 104 mjere ovogodišnjeg Akcijskog plana poslovnom sektoru donijeti uštede do 1,5 milijardi kuna. Kako bi znali što rezati, u Vladi su se odlučili na primjenu metodologije Standard Cost Model (SCM). Riječ je o alatu u okviru procjene gospodarskih učinaka propisa za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima spram regulacije i birokracije.

Do vlastitog d.o.o.-a elektroničkim putem

Svakim iznosom administrativnog rasterećenja kroz uštede otvara se prostor za povećanje vremena i novca koje poslovni sektor može uložiti u tržišna rješenja. “Osim uklanjanja administrativnih barijera u postojećem zakonodavnom okviru, posebno je važno uvesti sustav koji će osigurati da se ubuduće novi zakoni ne donose bez detaljnih analiza njihovih učinaka na gospodarstvo i provedivosti u praksi”, ustvrdio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić, navodeći kako digitalizacija poslovanja očekuje i Poreznu upravu koja će prijave poduzetnika ubuduće morati primati isključivo elektronički. Cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva bit će omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata

1,2 mlrd kn

uštedjelo bi se jednostavnijom obvezom zaštite na radu

37 mil kn

uštedjelo bi se pokretanjem poslovanja e-putem

više od mil kn

trebalo bi se uštedjeti u sektoru trgovine i posredovanja u prometu nekretnina

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Administrativni trošak i planirano rasterećenje Rezultati SCM mjerenja i ciljana rasterećenja po područjima 1.

Otvaranje d.o.o./j.d.o.o. (zajedno)

Otvaranje obrta

Sanitarni i zdravstveni uvjeti

Energetska učinkovitost u gradnji

Trgovina

Posredovanje u prometu nekretnina

Zaštita na radu

Javna nabava

Otvaranje d.o.o. Otvaranje j.d.o.o. Ukupno opterećenje i rasterećenje Udio u vrijednosti BDP-a

Trenutni administrativni trošak područja (HRK)

Iznos administrativnog rasterećenja (ušteda u HRK)

Administrativno rasterećenje

60.267.708

45.639.540

76%

7.143.820

2.916.542

41%

219.481.474

97.463.134

44%

47.618.755

9.287.542

20%

73.968.980

24.287.098

33%

11.215.864

2.368.411

21%

4.378.916.371

1.268.969.047

29%

262.677.212

41.573.121

16%

38.996.556

27.643.677

71%

21.271.152

17.995.863

85%

5.061.290.184

1.492.504.435

30%

1,5%

0,4%

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Tvrtke osnovane nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene

su plaćanja članarine HGK u razdoblju od godine dana od dana osnivanja, dok će ostalim članicama komorska članarina ostati na istoj razini kao i u prošloj godini. Luka Burilović, predsjednik HGK

kod bilježnika i izrade pečata. Tu se planira ušteda od 37 milijuna kuna. Prijava Poreznoj upravi i za obvezna osiguranja također će biti elektronička kao i otvaranje računa u banci. Potiče se i korištenje usluge e-Obrt, a uštede koje su time planirane iznose gotovo tri milijuna kuna, s time da se ukida i obveza izrade pečata. Time bi se konačno trebala poboljšati pozicija Hrvatske na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja. Mjere iz ovog segmenta su u domeni Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a trebale bi se početi provoditi od drugog tromjesečja - primjerice, ukidanje pečata, pa do mjere za koje će trebati više vremena - primjerice, elektroničko otvaranje poslovnog računa u bankama čija se primjena očekuje u četvrtom ovogodišnjem kvartalu. “Važno je istaknuti da su tvrtke osnovane nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori u razdoblju od godine dana od dana osnivanja, dok će ostalim članicama komorska članarina ostati na istoj razini kao i u prošloj godini”, naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako su reforme koje je obećao na početku svog mandata provedene, pa su tako ukinuti doprinosi, broj zaposlenih smanjen je za 30 posto, dok su članarine smanjene čak četiri puta čime je gospodarstvo rasterećeno za 110,4 milijuna kuna. “Sada nastavljamo dalje. Moramo planirati dugoročne strategije jer je upravo planiranje odlika svakog naprednoga gospodarstva. U skladu s time osmislili smo Strategiju razvoja

8 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Standard Cost Model metodologija

Kako se računa? SCM formula: trošak vremena za administrativnu obvezu x bruto trošak satnice x fiksni materijalni trošak (30 posto) x naknade x učestalost u godini = administrativni trošak subjekta x broj subjekata na koje se obveza odnosi = administrativni trošak gospodarstva HGK u razdoblju od 2017. do 2022. godine gdje smo se usredotočili na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog sustava obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju akcije Kupujmo hrvatsko, uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije”, pojasnio je Burilović. “Cilj nam je do 2022. godine povećati udio samofinanciranja - spustiti udio prihoda od članarina na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova”, kazao je Burilović dodavši kako je HGK uključen u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU-a u vrijednosti 120 milijuna eura.

Jeftinije poslovanje i manje obveze

Nizom mjera olakšavaju se sanitarni i zdravstveni uvjeti, dakako uz zadržavanje nužnih standarda, što bi na kraju trebalo rezultirati uštedama samo u ovom segmentu većim od 97,4 milijuna kuna. Smanjit će se učestalost obavljanja zdravstvenih pregleda s dva puta godišnje na jednom godišnje, čime se postiže administrativno rasterećenje od 50 posto te ušteda gospodarstvu od 83,4 milijuna kuna. Smanjit će se i obveza sanitarnog i zdravstvenog pregleda za 15.000 radnika koji rade u prometu originalno zapakiranih sredstava za održavanje osobne higijene, kao i učestalost predavanja i broja onih za koje je edukacija obvezna. Kad je riječ o zahtjevu za izdavanje

Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin

Odličan prvi korak Akcijski plan Vlade koji je napravljen je odličan prvi korak, no svakako treba ukloniti sve barijere. Potrebno je poboljšati poduzetničku klimu i predstaviti poduzetnike kao voditelje gospodarskog rasta, što doista i jesmo. Nadalje, smatram kako treba napraviti jasnu strategiju onoga po čemu Hrvatska želi biti poznata u svijetu, dodatno smanjiti poreze i otvoriti se prema stranim investicijama u Hrvatsku, koje bi pak dovele do toliko željenog rasta BDP-a.

rješenja o ispunjavanju uvjeta stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti prostorija te drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, smanjuje se naknada za izdavanje tih rješenja sa 250 na 70 kuna te se uvodi elektroničko podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja za korištenje opasnih kemikalija. Planira se i ukidanje obveze kupnje državnih pristojbi te bi se omogućilo njihovo elektroničko plaćanje. Nadležno tijelo za provedbu ovih mjera je Ministarstvo zdravstva, a rok je prvi kvartal 2017. godine. Smanjenju administrativnog opterećenja najviše će pridonijeti segment zaštite na radu čiji su administrativni troškovi poduzetnike u Hrvatskoj stajali godišnje više od 4,3 milijarde

Boro Vujović, Opereta

Svako rasterećenje treba pozdraviti Svako rasterećenje i pojednostavljenje je dobro došlo, no smatram kako to neće imati nekog značajnog efekta na gospodarstvenike, jer kad se gleda pojedinačno po svakom poduzetniku, to su bila vrlo mala opterećenja, pogotovo ako pričamo o nekom iznosu novca. No svako administrativno i bilo koje drugo rasterećenje treba pozdraviti. Ono što smatram da bi Vlada trebala napraviti kad je riječ o administrativnim promjenama je da bi ipak morali paziti kad i kako najavljuju neke svoje buduće poteze. Tako su najavili ukidanje porezne olakšice prilikom kupnje prve nekretnine kojom se rješava njihovo stambeno pitanje te da će umjesto nje uvesti subvencioniranje kamata na stambene kredite. Najveći je problem to što se ne zna kad će i hoće li se uopće uvesti ta mjera, ne znaju se pojedinosti, a sve to paralizira tržište, koje sada stoji i čeka.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Osim uklanjanja administrativnih barijera u postojećem zakonodavnom okviru posebno je važno uvesti

sustav koji će osigurati da se ubuduće novi zakoni ne donose bez detaljnih analiza njihovih učinaka na gospodarstvo i provedivosti u praksi. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

kuna. Sada se planira nizom mjera pojednostaviti obveza zaštite na radu, dok bi ušteda u ovom segmentu trebala premašiti 1,2 milijarde kuna. Samo će ušteda od izrade otvorenog vodič-predloška za izradu procjene rizika s ciljem da poduzetnici samostalno rade procjene rizika, čime se osigurava transparentnost i uklanja potreba plaćanja skupe vanjske usluge, donijeti uštedu od gotovo 450 milijuna kuna. Nadležna ministarstva za provedbu tih mjera su Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvo zdravlja, a rok u kojem bi trebale zaživjeti ove mjere je drugo ovogodišnje tromjesečje. Sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina također će jeftinije poslovati, a uštede će biti veće od 24 milijuna kuna, uz e-dozvole za administrativni pristup djelatnostima. Za 25 posto se smanjuje cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina, sa 1500 na 1100 kuna. Za 58 posto se snižava cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u području gradnje, a administrativne uštede trebale bi biti oko 9,2 milijuna kuna. Za provedbu mjera iz segmenta energetske učinkovitosti u gradnji zaduženo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a rok za njihovu primjenu je prvi kvartal ove godine.

Nema više ograničavanja broja autoškola

Kad je riječ o olakšavanju pristupa tržištu profesionalnih usluga, tu se ukida ograničenje marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja. Ukida se ograničenje broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji koje će se moći slobodno

osnivati po tržišnim uvjetima ako ispunjavanju uvjete kvalitete, a ukida se i fiksna regulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli. Također, ukida se ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na tri godine, kao i ograničenje prema kojemu ovlašteni samostalni revizor može osnovati samo jedan revizorski ured u kojem mora biti zaposlen. Za 30 posto se snižavaju cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike.

Smanjenju admistrativnog opterećenja najviše će pridonijeti segment zaštite na radu Pojednostavljuju se evidencije radnog vremena, a članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva oslobađaju se obveze da sami sebi blokiraju račun pri Financijskoj agenciji zbog neisplate plaće na vrijeme. Snižavaju se i cijene javnobilježničkih usluga. Elektroničko poslovanje će se osloboditi obveze fiskalizacije. I ponovno, po tko zna koji put, provodit će se zakonska mogućnost da se od poduzetnika ne traže podaci koje tijela javne vlasti već imaju, kao što su izvod iz registra i slični izvodi te bi konačno trebalo zaživjeti once-only načelo.

Servis Hitro.hr

Lani otvoreno 6559 trgovačkih društava i obrta U Hrvatskoj su mnogi prilikom otvaranja vlastite tvrtke ili biznisa iskoristili mogućnosti koje im pruža servis Hitro.hr, omogućavajući da se u poslovnicama Fine na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije i obaviti većina potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. U 2016. godini ukupno je putem tog servisa otvoreno 6559 trgovačkih društava i obrta što predstavlja povećanje od 781 subjekta, odnosno 13,52 posto više u odnosu na 2015. godinu. Od toga je otvoreno 197 obrta i osnovano 2266 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 4096 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Osnivanje j.d.o.o.-a, za koje se u javnosti udomaćio naziv “tvrtka za 10 kuna”, omogućeno je izmjenama Zakona o trgovačkim društvima s kraja 2012. godine.

10 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Broj osnovanih društava i obrta od 1.1.-31.12.2016. godine d.o.o. j.d.o.o. 4096 obrti Izvori: Fina, HITRO.HR

197

2266

Obrtništvo

Nove olakšice i za obrtnike

Produljeno je oslobođenje od plaćanja obrtnice za novootvorene obrte, ugostitelji i trgovci mogu u 2017. biti paušalisti, ukinut je porez na tvrtku ili naziv, a Obrtnička komora objavila je digitalne obrasce koje mogu koristiti svi obrtnici za prijave poreza

zmjenom Odluke o cijeni obrtnice koja je objavljena u Narodnim novinama za godinu dana, odnosno do 1. siječnja 2018. godine, produljeno je oslobođenje od plaćanja cijene obrtnice za novootvorene obrte. Odlukom o cijeni obrtnice, koja je donesena nakon stupanja na snagu novog Zakona o obrtu, propisana je cijena od 200 kuna, od čega su redovito oslobođeni obrtnici u područjima posebne državne skrbi, brdskoplaninskim područjima i na otocima, koji se po novome zovu potpomognuta područja, te osobe u programima zbrinjavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, branitelji i nezaposleni stariji od 45 godina s najmanje 20 godina staža. Oslobođenje za sve nove obrte bilo je tom odlukom predviđeno za 2014. godinu, no izmjenama odluka ti rokovi su dva puta produživani za 2015. i 2016. godinu. Novom izmjenom taj rok je produljen još godinu dana za sve nove obrte.

Uvjeti za paušalce

Novim Zakonom o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu početkom 2017., bitno su izmijenjene odredbe o paušalnom oporezivanju dohotka. Uvjeti ulaska u sustav paušalnog oporezivanja dohotka regulirani su Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti kojim se određuje da korisnik ovog

načina oporezivanja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, te da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost što za 2016. godinu iznosi 230.000 kuna. Za nove obveznike koji tek počinju s obavljanjem djelatnosti prijava u registar poreznih obveznika mora se podnijeti u roku od osam dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti.

Sve online

Novim Zakonom o lokalnim porezima u ovoj godini ukida se porez na tvrtku ili naziv kao jedan od prihoda jedinica lokalne samouprave. Time su svi poduzetnici, uključujući i obrtnike, oslobođeni plaćanja tog poreza, te ne trebaju očekivati rješenja o njegovom plaćanju tijekom 2017. Hrvatska obrtnička komora za obrtnike je pripremila online obrasce kako bi omogućila jednostavnije ispunjavanje porezne prijave za 2016. godinu (obrazac DOH, obrazac KD). Pripremljen je i obrazac zahtjeva za registriranje potrebe poreza na dodanu vrijednost. Svi obrasci dostupni su na web stranici http://www.hok.hr/gospodarstvo/ digitalno_poslovanje_obrtnika. (K.S.)

Hrvatska obrtnička komora pripremila je online obrasce kako bi omogućila jednostavnije ispunjavanje porezne prijave

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Gari Cappelli, ministar turizma

Želim da govorimo o turističkoj godini Jasno da će sunce i more biti naš glavni proizvod jer je tako u svim mediteranskim zemljama, međutim, razvojem gastro turizma, zdravstvenog turizma, kulturnog turizma, kao i velikih mega manifestacija možemo doći do cjelogodišnjeg poslovanja koje će nam uvelike uvećati prihode

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr fotografije Robert Anić

ministrom turizma Garijem Cappellijem razgovarali smo o protekloj i nadolazećoj turističkoj sezoni, razvoju i investicijama hrvatskog turizma. Cappelli nam je govorio i o planovima vezanim uz nove projekte i zakonsku regulativu turističkog sektora.

n Mogu li se, po Vašem mišljenju, ponoviti rezultati prošlogodišnje turističke sezone? - Prošla, 2016. godina bila je fantastična, kako po rezultatima turističkog prometa gdje smo postigli rekordnih 90 milijuna noćenja, tako i po turističkim prihodima pri čemu su strani i domaći prihodi nadmašili 9,5 milijardi eura. Siguran sam da će rezultati ove godine biti još bolji, uz rast turističkog prometa i prihoda na razini od oko tri do četiri posto. Nakon odličnih lanjskih rezultata, koji su svakako rezultat uspješne i kvalitetne suradnje privatnog i javnog sektora te kontinuiranog ulaganja u sektor, ove godine investicije u turizam bit će još veće. Imam razloga biti optimističan i vjerovati kako će Hrvatska i ove godine dokazati zašto je sve popularnije odredište turistima iz cijeloga svijeta te da će ostvariti još veći promet, ali i više prihoda od turizma. 12 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

n Što je prošlu sezonu karakteriziralo kad je riječ o investicijama, novim proizvodima i projektima? - Prošle smo godine otvorili oko 40 novih i novoobnovljenih hotela te ostalih smještajnih i ugostiteljskih objekata, čime je dokazano kako turistička politika Hrvatske sigurnim i odvažnim putem korača prema ostvarenju ciljeva Strategije razvoja do 2020. godine. Naime, jedan od neophodnih zadataka, želimo li održati i dodatno osnažiti konkurentnost turizma, upravo je ulaganje u ponudu i uslugu jer samo kontinuiranim dizanjem kvalitete u turizmu možemo osigurati zasluženo mjesto na turističkoj svjetskoj ljestvici te postati vodeća destinacija ne samo na Mediteranu, nego i u cijelom svijetu. Pokrenuli smo i digitalizaciju turizma, prije svega kroz novi sustav praćenja turističkog prometa pod nazivom eVisitor koji je donio kvalitetnije, transparentnije i točnije praćenje kretanja turista u našoj zemlji. Naravno, vrlo je važno naglasiti kako je tijekom 2016. godine čak pet turističkih projekata uvršteno na Listu strateških projekata Republike Hrvatske. U nadležnosti Ministarstva turizma trenutačno je sedam pro-

Planiramo da projekt CRO kartice uđe u punu primjenu 2018. godine. Mislim da će on naročito pomoći kontinentalnom turizmu jer će se na kontinentu moći primjenjivati tijekom čitave godine.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

više od mlrd €

9,5

lanjski prihodi od turizma

90 mil noćenja

ostvareno u 2016.

oko

800mil€

trebale bi biti teške investicije u turistički sektor u 2017.

jekata uvrštenih na tu listu, čime su dokazani važnost i utjecaj turizma na cjelokupno gospodarstvo naše zemlje.

nica. To je i ideja total quality menadžmenta, projekta na kojem radimo i koji ćemo predstaviti javnosti.

n Kakve su najave predstojeće sezone? Vide li se sada neke specifičnosti i novi izazovi? - Nedavno sam održao sastanak s direktorima predstavništava Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu koji su me izvijestili o stanju bookinga koji je u ovom trenutku vrlo dobar. Detektirali smo da je mjesec svibanj postao ono na što moramo obraćati pažnju i vidjeti na koji način upravo u svibnju privući goste u našu zemlju. Detaljni podaci eVisitora omogućuju nam lakše i ciljanije planiranje kampanja, što je svakako za pozdraviti. Nalazim se i s direktorima turističkih zajednica županija, a glavna je tema jača koordinacija i kvalitetnija uspostava destinacijskog menadžmenta. Naime, nije dovoljno imati samo hotel visoke kategorije. Kada turist dođe u destinaciju, želi da je i sama destinacijska ponuda na razini visoke kategorije. Na sastanku želim čuti njihova razmišljanja, specifične probleme te u kojem smjeru i zakonski možemo urediti bolje zadaće turističkih zajed-

n Očekujete li, dakle, raniji početak sezone? - Rezultati na produljenju sezone su već itekako vidljivi, no tu je riječ o dugoročnom poslu. Činjenica da smo u posljednja tri mjeseca 2016. godine imali i do 30 posto više stranih gostiju u Hrvatskoj govori o tome da se sezona doista jest produljila. Praznici su ove godine dosta dobro posloženi, što će sigurno imati pozitivan efekt i na sezonu, pa na tome gradimo i našu promocijsku strategiju. Međutim, želim da govorimo o turističkoj godini, a ne samo o turističkoj sezoni koja se događa isključivo zbog ugodnog vremena i rasporeda praznika. Mi aktivno radimo na produljenju sezone, razvoju posebnih oblika turizma, povećanju kvalitete i proizvoda i usluge, a sve to ima za cilj cjelogodišnji rad. Jasno da će sunce i more biti naš glavni proizvod jer je tako u svim mediteranskim zemljama, međutim, razvojem gastro turizma, zdravstvenog turizma, kulturnog turizma, kao i velikih mega manifestacija možemo doći do cjelogodišnjeg poslovanja koje će nam uvelike uvećati pri-

14 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

hode. Brojku od 90 milijuna noćenja već smo ostvarili, a uskoro ćemo u tom dijelu ostvariti cilj koji smo si za turistički promet postavili do 2020. godine. No s prihodima smo još daleko od brojke koju smo sebi zadali do 2020. godine i to je dio na kojem moramo poraditi.

n Planirate li reorganizirati Ministarstvo turizma? - Reorganizacija Ministarstva turizma je u tijeku. Očekujem da ćemo do kraja mjeseca za-

Rezultati na produljenju sezone su već itekako vidljivi, no tu je riječ o dugoročnom poslu vršiti taj proces. Svima je u interesu da se što brže i kvalitetnije posložimo te tako ekipirani nastavimo s pripremama ove turističke sezone. Kad je riječ o ovlastima, značajnije ćemo ovlasti imati za razvoj zdravstvenog turizma gdje je naša prilika za produljenje sezone.

n Što mislite da je potrebno regulirati kako bi turistički sektor bio efikasniji? - Turistički sektor u cjelini funkcionira dobro, ali svakako može još bolje. Na nama je, kao nadležnoj instituciji, da nastavimo s poboljšanjima i u segmentu pravnih propisa kako bi svim dionicima, među ostalim i investitorima, poslovanje bilo što jednostavnije i transparentnije. Radimo na tome da pravilnici idu u korak sa svjetskim trendovima kad je riječ o hotelijerstvu. S obzirom na to da su u pripremi krediti za privatne iznajmljivače, čiji je cilj unaprijediti kvalitetu smještaja i staviti na istu razinu ponude i usluge za određenu razinu zvjezdica, mijenjat ćemo pravilnike koji to reguliraju. Osigurat ćemo proizvod iza kojeg možemo stati u promociji s nacionalne razine. n Poduzetnici se odreda žale na zakone o turističkom zemljištu, pomorskom dobru, koncesijama... Iako ih ne priprema samo Ministarstvo turizma, ono sudjeluje u njihovoj pripremi. U kojoj fazi je izrada tih zakona? - Zakon o turističkom zemljištu je u finalnoj fazi pripreme. Oformljen je i uži tim, od pravnika, hotelijera i stručnjaka iz Ministarstva, kako bismo bili operativniji. Sve prijedloge usuglasit

ćemo prvo s radnom skupinom i onda dalje prema resornom ministarstvu imovine, u čiju nadležnost je došao i ovaj zakon. Taj je zakon moj apsolutni prioritet i vjerujem da ćemo ga donijeti još u prvoj godini mandata. Rješavanje tog pitanja pokrenulo bi investicije u kampove i osiguralo veliko povećanje kvalitete kampova, kao i mogućnosti za njihovo kvalitetnije poslovanje. Što se tiče pomorskog dobra i koncesija, tu smo uključeni i s ministrom Butkovićem intenzivno radimo na poboljšanjima koja će osigurati sigurnost u ulaganjima.

n Kako se poduzetnicima može kompenzirati nedavno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge? Koje namete namjeravate smanjiti? - Važno je naglasiti kako je Vlada početkom godine prihvatila akcijski plan Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za administrativno rasterećenje gospodarstva. Plan se sastoji od 104 mjere kojima se poduzetnici rasterećuju brojnih administrativnih prepreka, a što bi poduzetnicima ove godine trebalo donijeti uštede od 1,5 milijardi kuna. Donesene mjere odnose se, između ostaloga, na područja zaštite na radu, zdravstvene i sanitarne zaštite, energetske učinkovitosti, trgovine, osnivanja poduzeća. Tako će se, primjerice, poduzetnicima pojednostaviti otvaranje poduzeća i obrta, omogućiti samostalno putem online obrasca izrađivanje procjene rizika za zaštitu na radu što je ušteda od 450 milijuna kuna, smanjit će se trošak edukacije osoba zaduženih za pružanje prve pomoći, a pojednostavit će se i evidencija radnog vremena. Provedba plana ići će relativno brzo, a neke od najznačajnijih mjera biti će aktivirane već tijekom prve polovine ove godine. Ovim korakom Vlada je pokazala da u svom radu veliki značaj pridaje i realnom sektoru, odnosno kreiranju povoljnije klime za poslovanje. Što se tiče PDV-a, aktivno tražimo modele za rješavanje tog problema s ugostiteljima. Predstavnici ugostitelja i hotelijera imaju svoje prijedloge za pomoć, poput ukidanja nekih parafiskalnih nameta.

Ove godine krenuli smo prvi put s planiranjem izravne promocije za zdravstveni turizam. Tako se u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom pokreće poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma pod zajedničkim sloganom Croatia – Full of health.

n Na koji način nadzirati, po mnogima i pretjerani, rast objekata u tzv. obiteljskom smještaju? - Ministarstvo turizma kao institucija i ja kao ministar ne možemo utjecati na odluke pojedinaca jer poslovna politika je stvar pojedinca. Činjenica jest da nam nedostaju hoteli visoke kategorije, dok istovremeno broj privatnog smještaja galopirajuće raste. No, zabrane ne donose ništa dobro. Trebamo biti mudri i manu pretvoriti u prednost jer ne možemo zaustaviti taj proces. Obiteljski smještaj potičemo na profesionalizaciju. Tada će moći i podići cijene, 23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU a i država će od njega moći napraviti brend. To se može postići i objedinjavanjem privatnih objekata u, primjerice, difuzne hotele ili rekategorizacijom u male obiteljske hotele, za što je Ministarstvo turizma kroz donošenje novih te izmjene postojećih zakonskih akata stvorilo potrebne uvjete. Naime, turisti svake godine traže sve više sadržaja, sve raznovrsniju i kvalitetniju ponudu, što je za privatne iznajmljivače pojedinačno poprilično zahtjevno, no udruživanjem snage, kapitala i ideja, to se može mnogo jednostavnije i brže postići.

n Što donosi nova kategorizacija tih obje-

Turistički sektor u cjelini funkcionira dobro, ali svakako može još bolje. Na nama je, kao nadležnoj instituciji, da nastavimo s poboljšanjima i u segmentu pravnih propisa kako bi svim dionicima, među ostalim i investitorima, poslovanje bilo što jednostavnije i transparentnije.

kata i na koji način se namjerava provesti? - Značajan broj objekata u domaćinstvu kategoriziran je prema standardima iz 1995. godine, koji danas ne mogu omogućiti kvalitetan proizvod. Temeljni cilj usklađivanja objekata s novim standardima je podizanje kvalitete smještajne ponude u domaćinstvu, a time i bolje pozicioniranje na tržištu i povećanje prihoda. Za ovo usklađivanje omogućit ćemo poticajne mjere te donijeti nove zakonske odredbe koje će riješiti i način provođenja cijelog procesa, na čemu intenzivno radimo.

n Kako mislite potaknuti razvoj kontinentalnog turizma? - Projekt uvođenja CRO kartice jedan je od važnijih projekata iz programa Vlade koji ima za cilj aktivaciju i jačanje domaćeg turističkog tržišta. Domaći turistički promet trenutačno čini manje od 10 posto ukupnog turističkog prometa i uz ovaj projekt kratkoročno već možemo napraviti veliki pomak. No to nije samo turistički projekt, već može imati potencijalno značajne socijalne, demografske i cjelokupno ekonomske efekte za kontinent, ali i za Jadran izvan glavne sezone. Definirali smo dva osnovna moguća modela na temelju kojih bi funkcionirala CRO kartica ili hrvatski turistički vaučer i pred nama su razgovori s Ministarstvom financija, poslodavcima i sindikatima. Planiramo da projekt CRO kartice uđe u punu primjenu 2018. godine. Mislim da će on naročito pomoći kontinentalnom turizmu jer će se na kontinentu moći primjenjivati tijekom čitave godine. Valja napomenuti i da je u Mađarskoj primjena sličnog turističkog vaučera omogućila čak 60 posto veće prihode od domaće potrošnje. S druge strane, što se kontinenta tiče, Ministarstvo turizma tome posvećuje posebnu pažnju te kroz razne programe potpora financijski podržava mnoge projekte na tom području. Prošle godine je, primjerice, financiralo više od 500 projekata s oko 50 milijuna kuna, a značajan dio otišao je upravo za projekte s kontinenta. Osim Ministarstva turizma, i Hrvatska turistička zajednica podupire turističke projekte,

16 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

pa tako imaju poseban program namijenjen turistički nerazvijenim područjima, u što svakako spada i unutrašnjost. Prošle godine je, uz sredstva Ministarstva, putem HTZ-a za razne projekte i turističke zajednice na turistički nerazvijenim područjima izdvojeno nešto više od šest milijuna kuna za oko 200 projekata. Ove godine u proračunu Ministarstva turizma planiramo dodatnih pet milijuna kuna za projekte s turistički nerazvijenih područja, odnosno kontinentalnog dijela Hrvatske.

n Planiraju li se promjene u regulativi kad je riječ o zdravstvenom turizmu? - Meni osobno razvoj zdravstvenog turizma predstavlja prioritet u ovom mandatu, s obzirom na to da sam se i sam uvjerio u korist koju razvoj ovog proizvoda ima na produljenje sezone i cjelogodišnji razvoj turizma. U zakonodavstvu koje priprema Ministarstvo turizma uredili smo sve kako bi se ovaj vid turizma mogao razvijati, a u dogovorima smo

Meni osobno razvoj zdravstvenog turizma predstavlja prioritet u ovom mandatu s Ministarstvom zdravlja o izmjeni njihove regulative. Tako bi se, primjerice, izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti te o zdravstvenom osiguranju trebalo omogućiti privatnim zdravstvenim ustanovama sklapanje ugovora s HZZO-m, a postojećim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama registracija i drugih djelatnosti u cilju pružanja cjelovite usluge u zdravstvenom turizmu. Osim toga, trebalo bi omogućiti specijalnim bolnicama investiranje kroz prijave prema strukturnim fondovima EU-a što trenutačno nije moguće, a potencijal iznosi 300 milijardi eura potencijalnih investicija i novih minimalno 1500 radnih mjesta. To ćemo omogućiti u izmjenama operativnog programa, o čemu sam još u prvom tjednu mandata razgovarao s ministricom Žalac.

n Što još osim regulative poduzima Ministarstvo turizma? - Što se tiče Ministarstva turizma, mi zaista poduzimamo razne korake prema poboljšanju i jačanju tog segmenta. Ove godine krenuli smo prvi put s planiranjem izravne promocije za zdravstveni turizam. Tako se u suradnji s

NedostatAk radne snage

Osigurat ćemo kvantitetu, ali i kvalitetu radne snage Kako mislite ublažiti problem nedostatka radne snage u turizmu koji je već vidljiv? - Zajedno s Ministarstvom rada i HZZ-om radimo na kratkoročnom i dugoročnom rješenju tog problema. Za ožujak planiramo održavanje velikog sajma poslova u turizmu i to u kontinentalnom dijelu Hrvatske kako bismo povezali poslodavce i teren. Sve institucije su u komunikaciji sa svim strukovnim udrugama, HUP-om i Hrvatskom gospodarskom komorom te ćemo na vrijeme osigurati, prije svega, kvantitetu, ali i kvalitetu radne snage. Također, već su pokrenute prekvalifikacije ljudi koji su na HZZ-u kako bi se educirali za obavljanje turističko-ugostiteljskih djelatnosti, a u tijeku je priprema marketinške kampanje. Bitno je naglasiti kako nam je, osim kvantitete radne snage, bitna i kvaliteta jer se gradi sve više hotela visokih kategorija te su potrebni ljudi koji će svojim znanjem i vještinama osigurati uslugu koja odgovara toj razini. Stoga je ova vlada najavila uvođenje procesa dualnog obrazovanja, a mi kao resorno ministarstvo osigurat ćemo, kroz EU

sredstva, otvaranje regionalnih centara kompetencija. Cilj njihove uspostave jest pružanje relevantnih praktičnih vještina učenicima u strukovnom obrazovanju kako bismo im povećali mogućnosti za ulazak na tržište rada. Uspostava centara kompetentnosti provodit će se u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kao i s drugim sektorski nadležnim tijelima te ostalim dionicima iz javnog, civilnog i privatnog sektora. Time bismo trebali osigurati i dugoročno rješenje tog problema koji nam je trenutačno gorući. Također, dolazi vrijeme u kojem se ne treba dopustiti nijedna investicija, ako smještaj radne snage nije riješen, posebice ako se očekuje da radna snaga ne može biti samo lokalna. Primjerice, na Lošinju, upravo stoga što se ključne odluke za turizam donose sinergijom javnog i privatnog sektora, u Županijski prostorni plan stavit će se zemljište predviđeno za izgradnju smještajnih objekata za radnike u turizmu čime ćemo te radnike zadržati cijele godine te bi time postali stalni djelatnici. Vjerujem da će taj primjer slijediti i drugi gradovi.

Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom pokreće poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma pod zajedničkim sloganom Croatia – Full of health. Projekt uključuje i nastupe na specijaliziranim sajmovima i konferencijama, što je značajan pomak u razvoju i promociji zdravstvenog turizma, a početak se očekuje u veljači. U Rovinju se u ožujku očekuje velika konferencija Health Tourism Industry, prošle godine održana u Beču, na kojoj će se održati i radionica Hosted Buyers na koju se pozivaju kupci usluga zdravstvenog turizma i hotelskog smještaja iz emitivnih zemalja.

n Kolike su planirane investicije u turizmu u 2017. godini ili u narednom razdoblju? Možete li nabrojiti najveće? - Ove se godine očekuje oko 800 milijuna eura investicija u turistički sektor, što je 130 milijuna eura više nego lani. Većinu će, kao i u 2016., investirati privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude te u nove i u obnovu postojećih objekata. Za

sada se spominje otvaranje oko 40 hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko family resorta i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje... Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu koje se očekuju početkom godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, potom donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova. Najveći pojedinačni investitor u ovoj godini je Valamar u Rapcu, no investicije se planiraju u cijeloj Hrvatskoj, pa i u onoj kontinentalnoj.

n Na koji način privesti svrsi tzv. neperspektivne objekte i komplekse u vlasništvu MORH-a? - S Ministarstvom državne imovine dogovaramo da takvi vojni objekti konačno dobiju turističku funkciju jer je riječ o zaista atraktivnim lokacijama za koje je šteta da stoje neiskorištene i propadaju. Definitivno ubrzavamo sve postupke i radnje zbog stvaranja uvjeta za njihovu bržu realizaciju.

Činjenica jest da nam nedostaju hoteli visoke kategorije, dok istovremeno broj privatnog smještaja galopirajuće raste. No, zabrane ne donose ništa dobro. Trebamo biti mudri i manu pretvoriti u prednost jer ne možemo zaustaviti taj proces.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 17

aktualno Mali obiteljski hoteli

Nema šanse da se dostigne planirani broj malih hotela Predviđena je izgradnja novih 7000 smještajnih jedinica u malim obiteljskim hotelima do 2020. godine. Dojam dijela poduzetnika je da se ta brojka neće dostići, ponajviše zato što se zbog puno lakšeg, jednostavnijeg i profitabilnijeg poslovanja dio poduzetnika okreće izgradnji apartmana i soba za iznajmljivanje piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U Nijedan hotel ne zapošljava manje od 10 radnika, a privatni iznajmljivač ne zapošljava nikoga. A hoteli su opterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima koje plaćamo i zimi i ljeti.

Zoran Katić, vlasnik Hotela Vicko

Hrvatskoj imamo oko 400 obiteljskih i malih hotela s ukupno više od 16.000 kreveta. Strategija razvoja turizma predviđa otvaranje dvjestotinjak novih obiteljskih i malih hotela te stotinjak tzv. plovećih hotela koji bi trebali ojačati kvalitetu smještajne strukture, ali i udio hotelske ponude u ukupnim kapacitetima. Predviđena je izgradnja novih 7000 smještajnih jedinica u malim obiteljskim hotelima do 2020. godine. Dojam dijela poduzetnika, ali i upućenih u naše turističke prilike, je da se ta brojka neće dostići, ponajviše zato što se zbog puno lakšeg, jednostavnijeg i profitabilnijeg poslovanja dio poduzetnika okreće izgradnji apartmana i soba za iznajmljivanje “Mala obiteljska poduzeća čine najrasprostranjeniji oblik turističke ponude ne samo u nas, već i na globalnoj razini. Samim time, riječ je o ugostiteljskoj ponudi koja je od osobite važnosti za destinacijski identitet, međunarodnu prepoznatljivost, ali i destinacijsku konkurentnost Hrvatske”, kaže Gari Cappelli, ministar turizma. “Kad je riječ o malim obiteljski vođenim hotelima u Hrvatskoj, radi se ponajviše o objektima smještajne ponude koji vjerno odražavaju životni stil i uvjerenja samih vlasnika te koji, tek jednim dijelom, slijede uobičajena pravila profitno orijentiranog poslovanja. Dobra vrijednost za novac, atraktivne lokacije kao i postupno rastuća kvaliteta malih obiteljskih hotela predstavljaju snage na kojima valja graditi daljnji imidž ove vrste hotelske ponude u nas. Ključnu snagu u ovoj sferi predstavlja individualni pristup gostu, toplina i gostoljubivost. Prednosti su svakako i uspostava čvrstih osobnih veza s gostima i zaposlenicima, specijalizacija i tržišno fokusi-

18 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

ranje, što nije moguće ili je puno teže većim sustavima”, ističe Cappelli. On napominje da današnji turisti sve više traže odmor prilagođen svojim konkretnim željama i potrebama. “Upravo zbog toga mali i obiteljski hoteli sve više dobivaju na značaju jer nude specifičan turistički proizvod i vrlo su važni za privlačenje dodatnog segmenta tu-

Vjerujemo da je interes državE i poduzetnika da se lokalni poduzetnici maksimalno uključe u hotelski biznis, kaže Šime Klarić rista u našu zemlju, i to tijekom cijele godine. Mali obiteljski hoteli razmješteni duž jadranske obale, ali i u kontinentalnom prostoru, predstavljaju izuzetno privlačne smještajne kapacitete različitim tržišnim nišama i potrošačkim segmentima, a osobito tržištu posebnih interesa”, ističe ministar turizma.

Potaknuti investicije

Predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela Šime Klarić navodi kako se vlasnici malih obiteljskih hotela nose s različitim izazovima i da na sebe preuzimaju teret koji nemaju drugi poduzetnici. Prema njegovom mišljenju, radi

se o entuzijastima koji sve što imaju ulažu u gosta i kvalitetu svog objekta. Klarić posebno upozorava na pravila financijskih institucija koja ne predviđaju moguće poremećaje na tržištu, tako da poduzetnik može u tom slučaju ostati bez imovine. Kako je prema procjenama predsjednika Udruge malih i obiteljskih hotela koje su navedene u strategijama i planovima u Hrvatskoj potrebno 200.000 hotelskih postelja, Klarić postavlja ključno pitanje: hoće li se te postelje dijelom izgraditi kapitalom malih i srednjih poduzetnika i velikih hotelskih, uglavnom međunarodnih korporacija, ili samo kapitalom velikih hotelskih međunarodnih korporacija? “Vjerujemo da je interes države i poduzetnika da se lokalni poduzetnici maksimalno uključe u hotelski biznis. Prije svega zato što bi se na taj način oživjela de-

Buduće investicije u malo obiteljsko hotelijerstvo ovisit će u prvom redu o profitabilnosti postojećih malih hotela stinacija čitave godine, a ne samo u srcu turističke sezone. Samo tako možemo kvalitetom konkurirati na globalnom tržištu”, pojašnjava Šime Klarić. Klarić smatra da će buduće investicije u malo obiteljsko hotelijerstvo ovisiti u prvom redu o profitabilnosti postojećih malih hotela. “Za razliku od konkurencije u Italiji i Austriji, mi danas imamo puno veće troškove poslovanja, a imamo i zakonodavni okvir koji ne 23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 19

aktualno nim sredinama. U tim sredinama izvan glavne sezone mi smo sve: i agencija za destinacijski menadžment, i banka, i turistička zajednica. Nijedan hotel ne zapošljava manje od 10 radnika, a privatni iznajmljivač ne zapošljava nikoga. A hoteli su opterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima koje plaćamo i zimi i ljeti. Zato bi trebalo uvjete poslovanja u ta dva segmenta izjednačiti te na neki način stimulirati privatne iznajmljivače da podignu razinu svoga poslovanja i da se priključe hotelima. Ovako nisu stimulirani da podignu svoje poslovanje na višu razinu”, ističe Katić. Katić kaže da se ne treba događati ono što je kod nas gotovo pravilo - da jedan objekt koji ima 15 apartmana prijavi prve goste tek polovinom lipnja. “Ta praksa, odnosno pojava, vidljiva je u svim sredinama i tu bi se inspektorat morao više angažirati. Hoteli zbog ulaznih troškova i svih davanja nikako ne mogu biti cijenom konkurentni vlasniku apartmana. Zato

Nije potrebno stalno upirati prstom na male obiteljske iznajmljivače zato što su profitabilni. Potrebno je poslovanje malih obiteljskih hotela učiniti profitabilnim.

omogućuje smanjenje troškova. Financiranje i refinanciranje postojećih obveza i opterećenja nešto je što država može napraviti preko HBOR-a, kako bi koliko-toliko olakšala poslovanje malim hotelijerima. Na taj način nam može olakšati poslovanje. Nas nema puno i mi smo spremni na suradnju. Koliko sam upućen, veliki dio poduzetnika, njih oko 2000, spremno je za investiranje u našu djelatnost. Jasno, investirat će ukoliko je investicija profitabilna. Pored toga, potrebno je reprogramirati postojeće kredite i smanjiti anuitete. Nije potrebno stalno upirati prstom na male obiteljske iznajmljivače zato što su profitabilni. Potrebno je poslovanje malih obiteljskih hotela učiniti profitabilnim”, naglašava on. Klarić je ipak zadovoljan kvalitetom suradnje Udruge malih obiteljskih hotela i Ministarstva turizma. Smatra da je prostor suradnje moguće unaprijediti kako bi se donijele kompenzacijske mjere kojima bi se nadomjestilo povećanje poreza, te ublažile ili kompenzirale još neke nelogičnosti koje malim obiteljskim hotelijerima smanjuju konkurentnost na tržištu. “Često hoteli polovinu prihoda ostvaruju kroz svoje restorane i trošak koji je nastao povećanjem stope PDV-a može se nadomjestiti smanjenjem parafiskalnih nameta ili nekakvim potporama”, smatra Klarić.

Privatni iznajmljivači i hotelijeri Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela

Zoran Katić, vlasnik Hotela Vicko u Starigradu Paklenici, kaže da bi se doista trebalo nešto napraviti kako bi mali obiteljski hoteli imali jednake uvjete poslovanja kao i privatni iznajmljivači. “Značaj malih obiteljskih hotela pogotovo je velik u destinacijama u kojima nije razvijen cjelogodišnji turizam, te u rural-

20 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Mali hoteli i iznamljivači međusobno surađuju, što se ne može reći za velike hotele su gostu vidljive razlike u cijeni u segmentu iste kategorije. Zbog tog razloga vlasnici hotela moraju tražiti reprogram kredita i grčevito se boriti da bi mogli sva davanja izvršiti. Nama ne ide u prilog niti to što je povećana stopa poreza u restoranima. Naš gost koji se odlučio na polupansion plaćat će jednu cijenu, a njegov prijatelj koji je odsjeo u apartmanu i sjedi skupa sa njim, isto jelo plaća po većoj cijeni”, kaže Katić. Tulio Fernetich, vlasnik Hotela San Rocco iz Brtonigle, kaže kako bi volio da se mali hoteli razvijaju brzinom kojom se razvijaju privatni iznajmljivači. Problem vidi u velikim zatvorenim resortima koji ne pridonose destinaciji kao mali hotelijeri. “Kao hotelijer, male privatne iznajmljivače doživljavam kao partnere. Gosti koji odsjednu kod obiteljskih iznajmljivača dolaze u naš restoran, a s njima ponekad i razmjenjujemo goste. Uglavnom surađujemo i potpomažemo se. Za razliku od velikih hotelskih kuća koje sve više postaju cjelina samo za sebe i od kojih destinacija ima sve manje koristi”, pojašnjava Fernetich.

INTERVJU: Sabina Mikulić, suvlasnica obiteljskog Boutique hotela Adriatic

Mi smo profesionalni mađioničari

Problemi malih obiteljskih hotela s kojima se, što više vrijeme odmiče, sve teže nosimo, postali su trajni, a riječ je o raznim fiskalnim i parafiskalnima nametima, što od države, što od jedinica lokalne uprave

bitelj Mikulić je vlasnik Boutique hotela Adriatic u Orebiću, dobitnika Adriane 2016, nagrade koja se dodjeljuje za najbolji mali obiteljski hotel. Sa Sabinom Mikulić, suvlasnicom tog hotela, razgovarali smo o poslovanju malih obiteljskih hotela.

n Koji su najveći problemi u poslovanju malih i obiteljskih hotela? - Problemi malih obiteljskih hotela s kojima se, što više vrijeme odmiče, sve teže nosimo, postali su trajni, a riječ je o raznim fiskalnim i parafiskalni-

ma nametima, što od države, što od jedinica lokalne uprave. Preko Udruge malih i obiteljskih hotela godinama iznosimo te svoje probleme za koje ni jedna vlada do sada nije imala sluha. U Planu razvoja turizma je, između ostaloga, i povećanje kvalitetnih smještajnih kapaciteta u malim obiteljskim hotelima, ali u njemu nije definirano kako to napraviti.

n Što nije definirano? - Nitko se ne pita zašto se bilježi ogroman rast smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju i zašto barem dio tih kapaciteta nisu mali hoteli iako bi po svojoj veličini dio njih to lako mogao biti. Stvar je jednostavna: oni imaju puno manje namete od hotela i ne isplati im se poslovanje podizati na višu razinu. Da bi jedan mali hotel uspješno poslovao i imao kontinuitet u kvaliteti, on mora raditi tijekom cijele godine. Ono što zaradi u sezoni, potroši zimi. Sve manje poduzetnika se u zadnje vrijeme odlučuje za cjelogodišnje poslovanje. Ne isplati se. n Kako će se odraziti povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge? - Povećanje PDV-a na ugostiteljstvo je direktan udarac na á la carte restorane u hotelima. Konkretno u našem slučaju, razvijali smo á la carte restorane više od osam godina. Znači, podigli smo kvalitetu usluge i povećali profit. A nakon ove mjere očito bi se trebalo opet vratiti na pansionsku uslugu.

n Što bi trebalo po Vašem mišljenju učiniti? - Hrvatska je

mala zemlja za masovni turizam. Država bi trebala poticati kvalitetu, razvoj dodanih vrijednosti te tako puniti proračun. Kao turistički djelatnik mislim da je turizam jedina grana gdje se kod nas još može uprihoditi. Ove zime u odnosu na prošlu imamo manje zaposlenih, sljedeće zime imat ćemo ih još manje. Kako bismo uspjeli platiti sve namete i davanja, možemo uštedjeti samo na radnim mjestima što će rezultirati smanjenom kvalitetom usluge. U vlasništvu moje obitelji je Boutique hotel Adriatic koji od otvorenja posluje cijelu godinu i Kamp Adriatic koji posluje sezonski. Ako ih usporedim, puno isplativiji je sezonski objekt. U okviru objekata su i tri á la carte restorana, no nažalost, PDV nam je ugasio jedan restoran. Bio je to restoran u okviru kampa, ali s PDV-om od 25 posto to više nije moguće.

n Za čime posebno žalite? - Svih ovih godina smo se nadali boljim uvjetima poslovanja. U ovakvoj situaciji umjesto da planiramo rast i razvoj, planiramo spašavanje obiteljske tradicije koja se razvija gotovo 50 godina. Ironično mi zvuči mjera kojom se treba smanjiti stopa poreza na dobit kad se zna da su rijetki oni koji uopće imaju dobit uz ovakve uvjete poslovanja. Mislim da bi se Vlada napokon trebala zabrinuti udjelom turizma u BDP-u, a ne ponositi se tim brojkama. Trebala bi se prestati baviti i brojenjem noćenja. Voljela bih razumjeti formulu milijuna noćenja u situaciji kada mnogi koji su ih ostvarili moraju dići kredit za početak sljedeće sezone. Kad na kraju zbrojimo sve što platimo strancima: uvoz hrane, uvoz sitnog i krupnog inventara, telekomunikacije, aviokompanije, luke…, onda smo mi turistički djelatnici u Hrvatskoj profesionalni mađioničari. (J.V.)

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Savjet za pregovore odredit će način otk dionica Ine U okviru Savjeta razgovarat će se o najboljem modelu i pripremi cijele operacije, ali su i svi drugi akteri u hrvatskom društvu, političke stranke i stručnjaci dobrodošli da pošalju svoje ideje i prijedloge, istaknuo je premijer Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V Vlada je u saborsku proceduru uputila i Prijedlog zakona o koncesijama

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku o osnivanju Savjeta za pregovore s MOL-om, vezano uz mogući otkup dionica Ine koje su u vlasništvu MOL-a. Savjetom će predsjedati premijer Andrej Plenković, a članovi Savjeta bit će potpredsjednici Vlade i ministri čiji su resori uključeni u sam proces - ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ministar državne imovine Goran Marić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić. “U okviru Savjeta razgovarat će se o najboljem modelu i pripremi cijele operacije, ali su i svi drugi akteri u hrvatskom društvu, političke stranke i stručnjaci dobrodošli da pošalju svoje ideje i prijedloge za koje smatraju da bi mogli biti korisni i svi će ti prijedlozi biti razmotreni”, istaknuo je premijer Andrej Plenković te dodao kako će se izabrati ona opcija koja bude

najbolja, najučinkovitija i najrealnija uz glavnu napomenu da takva transakcija ne generira novi javni dug u Hrvatskoj.

Od koncesija 5,2 milijarde

Iako je od početka bila uključena u problematiku otkupa Ininih dionica pa i predložila model kupnje dionica Ine udjelom u HEP-u, članica Savjeta nije i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, koju se u javnosti proziva za mogući sukob interesa budući da joj je suprug član Uprave Ine. Sam premijer je njezino nesudjelovanje u radu Vlade opravdao riječima kako su se o sastavu Savjeta usuglasili svi u Vladi. “Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić sudjelovala je u svim našim razgovorima do sada, sudjelovat će i u daljnjim aktivnostima. O članstvu Savjeta dogovorili smo se da je ovo najprimjereniji model”, kazao je Plenković, te dodao da kontakti s mađarskom stranom postoje, kao i da će se dijalog nastaviti nakon formiranja savjeta već idući tjedan.

Suglasnosti Hrvatskoj gospodarskoj komori

Osnivaju se predstavništva HGK u još sedam država Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj gospodarskoj komori za osnivanje njenih predstavništava u Kini, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji. HGK je suglasnost za otvaranje tih predstavništva zatražio temeljem iskazanoga interesa svojih članica, a u cilju intenziviranja bilateralne gospodarske

suradnje Hrvatske i zemalja u kojima se predstavništva otvaraju. “HGK je izvijestio Vladu kako je troškove za otvaranje predstavništava osigurao u svom financijskom planu za ovu godinu, a otvorila bi se predstavništva u Beču, Beogradu, Istanbulu, Šangaju, Sarajevu, Milanu i Münchenu. Isto tako, Komora

22 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

planira iskoristiti mogućnost suradnje s Ministarstvom vanjskih poslova u smislu zajedničkih korištenja prostora”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i obrta Martina Dalić, te dodala kako bi se prva predstavništva, ona u Beogradu i Sarajevu, trebala otvoriti već u travnju ove godine.

Strategija HGK predstavljena Predsjednici Republike

s Mol-om upa

Vlada je u redovnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o koncesijama, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju europske direktive, ali i propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji bi trebao osigurati učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima te imati učinkovitu pravnu zaštitu. Prihod od koncesijskih naknada u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne samouprave u zadnje četiri godine iznosi 5,2 milijarde kuna. Nove odredbe u ovom prijedlogu zakona prilagođene su posebnostima sustava koncesija u Hrvatskoj koji poznaje tri vrste koncesija, a to su gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesija za usluge i koncesija za radove. Izmjenama se omogućava i pojam davanja rezervirane koncesije u okviru koje davatelj koncesije može rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima davanja koncesije jedino zaštitnim radionicama i gospodarskim subjektima čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom. “Jedna od velikih promjena u sustavu koncesija koju predviđa ovaj zakonski prijedlog je uvođenje strateških interesa Republike Hrvatske u području koncesija. Kao strateški interes pritom su prepoznate koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, željezničkim prugama, prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte i plina”, rekao je ministar financija Zdravko Marić, te dodao kako se za takve koncesije predviđa donošenje posebnih zakona, kao i mogućnost da Sabor proglasi i dodatne koncesije od strateškog interesa. Ministar je rekao i kako će biti potrebno gotovo 30 izmjena drugih zakona, koji se tiču i dotiču Zakona o koncesijama.

Naglasak na obrazovanju i internacionalizaciji poslovanja

redsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović primila je predstavnike Hrvatske gospodarske komore koji su joj predstavili Strategiju poslovanja HGK 2017.-2020. i strateške ciljeve. “Strategija je usmjerena na digitalizaciju, razvoj gospodarske mreže informacija i internacionalizaciju poslovanja u potpunosti prilagođenog potrebama suvremenoga gospodarstvenika”, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović. Najavio je i uvođenje dualnog sustava obrazovanja koje je, kao rješenje na problem neusklađenosti sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada, iznjedrio zajednički projekt Zaposlimo Hrvatsku. Razgovaralo se i o unaprjeđenju suradnje Ureda predsjednice Republike i Hrvatske gospodarske komore u jačanju međunarodnih gospodarskih inicijativa i suradnje te olakšanju plasmana hrvatskih roba i usluga na strana tržišta. Predsjednica Grabar Ki-

tarović kazala je kako će i dalje aktivno sudjelovati u gospodarskim delegacijama pri proboju na strateška međunarodna tržišta. Hrvatska predsjednica zahvalila je predstavnicima Hrvatske gospodarske komore na konstruktivnoj i produktivnoj suradnji u protekle dvije godine, kao i na prezentaciji Strategije i vizije razvoja u idućih pet godina. “Izloženi ciljevi i konkretni projekti s ciljem postizanja značajno učinkovitijeg sustava podrške gospodarstvu i poduzetnicima u Republici Hrvatskoj zaslužuju našu podršku. Naglasak se ispravno stavlja na teme obrazovanja, operativnog modela internacionalizacije našeg gospodarstva, olakšavanja poslovanja i promicanja poduzetništva kao pozitivne vrijednosti u gospodarskom razvoju”, kazala je. “Kako u velikoj mjeri dijelimo razmišljanja i poglede, sa zadovoljstvom se veselim našoj daljnjoj uzajamnoj podršci i konkretnoj suradnji”, zaključila je Predsjednica.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Tranzicijsko izvješće EBRD-a

Populizam u porastu

Uvjerenje da su reforme stvorene da bi drugima bilo bolje dovelo je do obrata u političkoj i ekonomskoj tranziciji te otvorilo put protureformskom populizmu, kaže Ralph de Haas, direktor odjela za istraživanje EBRD-a piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ranzicijske zemlje značajno su napredovale u provođenju reformi u odnosu na početak tranzicijskog procesa, no stanje je još uvijek teško, pokazuje izvješće Tranzicija: jednake mogućnosti u nejednakom svijetu koje je prošloga tjedna u Zagrebu predstavila Europska banka za obnovu i razvitak.

Prevelika koncentracija bogatstva može dovesti do usporavanja rasta društva Ralph de Haas, direktor Odjela za istraživanja EBRD-a, ističe kako percepcija o rastućoj nejednakosti te nedostatku pravednosti može ugroziti napredak i dovesti do usporavanja procesa, na štetu svih uključenih. “Za24 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

bilježen je izuzetan uspjeh u postkomunističkim društvima i ta tržišna gospodarstva su u prosjeku postigla impresivan gospodarski rast, a na tom putu je bilo bolnih inicijativa koje su bile vrijedne da ih se plati. No s druge strane vidljivo je da nisu svi imali koristi od ostvarenoga prosperiteta. Iako je nejednakost u padu, i dalje ostaje percepcija da ona raste. Uvjerenje da su reforme stvorene da bi drugima bilo bolje dovelo je do obrata u političkoj i ekonomskoj tranziciji te otvorilo put protureformskom populizmu”, upozorava De Haas. U izvješću se ističe kako djelotvorna tržišna ekonomija treba biti ne samo konkurentna već i uključiva, dobro uređena, usklađena s okolišnom politikom, otporna i integrirana. Sergei Guriev, vodeći ekonomist EBRD-a, u svojoj uvodnoj riječi ovogodišnjeg izvješća smatra kako reforme, da bi bile politički održive, moraju osiguravati dobrobit većine stanovništva kroz srednji i duži vremenski period te sprečavati populizam u krizno ali i normalno vrijeme. U izvješću, koje razmatra razloge koji stoje iza nejednakih mogućnosti za građane poput obiteljskih okolnosti, spola i zemljopisne lokacije, predlaže se kreiranje politika i mjera kojima je cilj riješiti izazove nejednakosti kao i probleme siromaštva i pretjerane koncentracije bogatstva. Prevelika koncentracija bogatstva može dovesti do usporavanja rada institucija koje podupiru tržišno gospodarstvo što dovodi do usporavanja rasta. Oporezivanje bogatstva može biti učinkovita metoda fiskalne preraspodjele kao i način prikupljanja dodatnih prihoda.

Prioritet: konkurentnost

Peter Tabak, vodeći ekonomist EBRD-a za Hrvatsku i susjedne zemlje, ističe kako je nakon drugotrajne recesije hrvatsko gospodarstvo 2015. godine počelo rasti. “Hrvatska ima značajan potencijal za postizanje dugoročne

Berlinski Grüne Woche 2017

konvergencije kroz politike koje se bave povećanjem rasta produktivnosti, poboljšanja poslovnog okruženja i starenja populacije. Poduzeća u državnom vlasništvu imaju veću ulogu, no manju gospodarsku i financijsku efikasnost nego u drugim tranzicijskim zemljama. Poboljšanja učinkovitosti ili privatizacije mogu podići prihode proračuna i smanjiti subvencije te tako osigurati strukturnu fiskalnu konsolidaciju”, ističe Tabak. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Sloveniju i Slovačku, ističe kako će njena banka i dalje spremno podržavati gospodarstvo kroz financiranje kvalitetnih projekata i suradnju s inicijativama Vlade i institucija. “Banka je u prošloj godini podržala 12 projekata i investirala ukupno 311 milijuna eura, podržala važne inicijative iz područja tržišta kapitala te promicala učinkovitost u gospodarstvu. U ovoj godini glavni prioritet bit će povećanje konkurentnosti i učinkovitost resursa”, zaključila je Vedrana Jelušić Kašić. Martina Dalić, ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta te potpredsjednica Vlade, smatra kako je smanjivanje društvenih nejednakosti i postizanje da svi članovi društva sudjeluju i imaju koristi od društvenog rasta permanentan i trajni zadatak svih vlada pa i ove. “Mi smo sada na izlazu iz dugotrajne krize i upravo zato najveći dio svojih aktivnosti usmjeravamo na utvrđivanje sposobnosti gospodarstva za rast i stvaranje uvjeta za rast kako bismo osigurali da privatni sektor čini ono što je njegov najvažniji zadatak - generira više radnih mjesta, kvalitetnijih i bolje plaćenih. Zaposlenost, kao i mogućnost pristupa poslu je temeljni preduvjet za razvoj svakog pojedinca, a jednako tako i cijelog društva”, naglašava Martina Dalić.

Porazne usporedbe

I dalje zaostajemo PredstavljajućinoverezultateHUPskora,glavnidirektorHUP-a Davor Majetić je istaknuo kako je Hrvatska svoju poziciju u odnosu na druge tranzicijske zemlje, članice Europske unije, poboljšala za samo jedan bod. “Hrvatski je skor 34 od mogućih 100. Istodobno rumunjski je 50, bugarski 51, slovenski 59, estonski 68, a onaj Litve čak 69. Takvim rezultatom nitko ne može biti zadovoljan. On najbolje pokazuje kako nas sadašnji rast ne smije zavarati”, smatra Majetić. Dodao je kako smatra da je Hrvatska još jako daleko od zone sigurnosti i stabilnog, snažnijeg rasta kakav trebamo i kakav bismo željeli. “Prave temelje za takav rast tek trebamo postaviti, a za to je potrebno mijenjati sadašnje stanje – kombinacijom manjih i većih reformi. Bez njih naša će se stagnacija i nazadovanje u odnosu na druge zemlje nastaviti”, upozorava Majetić.

Hrvatski proizvodi na vodećem sajmu hrane Berlinski sajan Grüne Woche 2017 – Međunarodni zeleni tjedan u 2017. traje od 20. do 29. siječnja i predstavlja gotovo 1700 izlagača iz 68 zemalja. Među njima, osam hrvatskih tvrtki predstavlja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Grüne Woche jedinstvena je međunarodna izložba i vodeći svjetski sajam prehrambene industrije, poljoprivrede i hortikulture koji se tradicionalno odražava već 82. put. Putem nacionalnih štandova proizvođači prehrambenih proizvoda iz cijeloga svijeta koriste sajam kao prodajno i pokusno tržište, za komunikaciju prema kupcima i prezentaciju svoje tvrtke stručnoj i širokoj publici. “Ovo je neizostavan događaj za prehrambeni sektor s obzirom na to da se na sajmu očekuje više od 400.000 posjetitelja, a izlagači samo za vrijeme sajma ostvare promet od gotovo 50 milijuna eura izravnom prodajom posjetiteljima”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao na sajam pružiti potporu prezentaciji hrvatskih tvrtki, dodajući da je Njemačka jedan od

najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera u ovom sektoru. Na sajmu se pored mogućnosti testiranja proizvoda izravnim plasmanom otvara prilika za širenje poslovnih kontakata na globalnoj razini s predstavnicima svih područja poljoprivrede, maloprodaje, veleprodaje i gastronomije. Sajam predstavlja široku ponudu međunarodne prehrambene industrije, svježe proizvode svih vrsta, ali i pivo, vino i pjenušce, meso i suhomesnate proizvode, morske plodove, začine i začinsko bilje, čajeve, kao i uređaje, strojeve i opremu za poljoprivredu i hortikulturu, staklenike i rasadnike... Hrvatska tvrtka Belje tijekom ovog sajma predstavlja svoja vina, kulen i suhomesnate proizvode, tvrtka Agrolaguna maslinovo ulje, vina i sireve, tvrtka Badel 1862 vina i alkoholna pića, tvrtka MI Braća Pivac suhomesnate proizvode, tvrtka Apimel proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, tvrtka Klaster Slavonska košarica predstavlja suvenire, vina i rakije, tvrtka Kapronca voćne rakije i likere, a Obrt Đanić rakije i voćne rakije.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Sajam turizma i putovanja Reiselivsmessen 2017

Predstavljena turistička ponuda srednje Dalmacije Organiziranjem zajedničkog nastupa dalmatinskih izlagača HGK-ŽK Split u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije želio je predstaviti srednju Dalmaciju ovom tržištu punom potencijala piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tinske županije. Sajam Reiselivsmessen jedno je od značajnijih mjesta susreta za predstavnike putničke industrije iz cijelog svijeta, organizira se šest godina zaredom, poslovno-turističkog je karaktera, a u prosjeku ga posjeti više od 40.000 posjetitelja. Ovogodišnji sajam, koji je okupio više od 500 izlagača iz više od 120 zemalja, bio je podijeljen u pet glavnih tematskih cjelina: The Big World, Destination Norway, Cruise, Spa i Property Abroad.

Norvežani preferiraju pred i posezonu

500

više od izlagača

iz 120 zemalja predstavilo se na sajmu u Oslu

a najvećem norveškom sajmu posvećenom turizmu i putovanjima, Reiselivsmessen, koji se od 13. do 15. siječnja održavao u Oslu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split predstavljena je turistička ponuda Splitsko-dalmatinske županije. Na izložbenom prostoru od 30 četvornih metara svoju je ponudu norveškom tržištu predstavilo sedam dalmatinskih tvrtki: Adria Trogir Hotel&Villas, Eklata, Hotel-restoran Pašike, Ilijada, Katarina line, Omnivia i Shuttle. Partner HGK-ŽK Split u organizaciji ovog predstavljanja bila je Turistička zajednica Splitsko-dalma-

U organizaciji HGK-ŽK Split na 30 četvornih metara predstavilo se sedam dalmatinskih tvrtki 26 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Norveško tržište iznimno je zanimljivo našem turističkom sektoru jer je riječ o gostima poznatima po korištenju izvansezonskih usluga, a koji su odnedavno i vrlo dobro povezani izravnim zrakoplovnim linijama sa splitskom zračnom lukom. U prvih devet mjeseci 2016. godine norveški su gosti ostvarili 475.481 noćenje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je porast od 25 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Važno je također naglasiti da je u 2015. prosječan broj njihovih noćenja po dolasku bio 6,7 dana, što je 22 posto više od županijskog prosjeka. Ti podaci pokazuju da su gosti iz Norveške, pored toga što su poznati kao gosti koji preferiraju pred i posezonu, ujedno i gosti koji se duže zadržavaju u destinaciji. Organiziranjem zajedničkog nastupa dalmatinskih izlagača, prema povoljnim uvjetima, na sajmu Reiselivsmessen, Županijska komora Split u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije željela je predstaviti srednju Dalmaciju ovom zahtjevnom, ali ponajprije i tržištu punom potencijala, s ciljem daljnjeg produženja sezone, širenja naše turističke ponude te nastavka ostvarivanja iznimnih turističkih rezultata u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Sajam građevnih materijala BAU

Velik interes za hrvatske građevinske tvrtke Rekordni izlazak hrvatskih tvrtki na ovakav sajam znak je da stvari u graditeljstvu i proizvodnji građevnih materijala polako kreću nabolje, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović

ajveći europski sajam građevnih materijala BAU München, koji se održava od 16. do 21. siječnja, i na kojem prvi put u organizaciji Hrvatske gospodarske izlaže devet hrvatskih proizvođača građevnih materijala, posjetio je predsjednik HGK Luka Burilović. Ova godina je rekordna za hrvatske izlagače kojih ima sveukupno 19. “Rekordni izlazak hrvatskih tvrtki na ovakav sajam znak je da stvari u graditeljstvu i proizvodnji građevnih materijala polako kreću nabolje. BAU je kao najveći europski sajam građevnog materijala dugoročan projekt afirmacije hrvatskih tvrtki u inozemstvu”, istaknuo je Burilović dodavši kako će HGK unapređivati i povećavati prostor na sajmu BAU. “Zadovoljan sam nastupom svoje tvrtke na sajmu, a do sada sam odradio niz obećavajućih poslovnih razgovora”,

kazao je direktor zagrebačke stolarske PVC tvrtke Kajfa Tomislav Kajfeš, koja se baš kao i tvrtka Interfom želi afirmirati na svjetskom tržištu. Tvrtka Interfom bavi se sklapanjem jedinstvenih uredskih modula, a planira dugoročne nastupe na sajmovima među najjačom svjetskom konkurencijom.

“Suradnja s Komorom na raznim projektima već prije nas je izvela na rusko tržište, a sada i na sajam BAU. Tu smo došli predstaviti inovacijske sustave zaštite zgrada i kulturnih objekata od kapilarne vlage njemačkom tržištu s obzirom na to da već dugo poslujemo izvan granica Hrvatske”, istaknuli su u tvrtki Kaz, dok iz tvrtke Decora Stil ističu da su već do trećeg dana ostvareni kontakti s litvanskim i austrijskim partnerima. Do subote sajam će posjetiti više od 300.000 ljudi, a koliko je važan za buduće poslovanje svake tvrtke, svjedoči i podatak kako na sajmu sudjeluje 2015 tvrtki iz cijelog svijeta. Na štandu HGK izlažu tvrtke A.B.S. iz Pićna, BMB-invest iz Svetog Ivana Zeline, Decora Stil iz Sesveta, FOM iz Zagreba, Lokve iz Lokvi, Lož-Metalpres iz Plešca, Kaz iz Zagreba, Kajfa PVC iz Gornjeg Stupnika i Eurolam iz Rakitja.

Hrvatska gospodarska komora

Na sajmu IMM Cologne pet hrvatskih tvrtki Od 16. do 22. siječnja u Kölnu se održava najveći i najposjećeniji europski sajam namještaja i unutarnjeg uređenja IMM Cologne 2017 na kojem se ove godine, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, predstavlja pet hrvatskih tvrtki iz područja drvoprerađivačke industrije koje se bave proizvodnjom namještaja. S više od 1500 tvrtki izlagača iz 50 različitih zemalja IMM je tradicionalno najznačajniji poslovni događaj cijele industrije, mjesto na kojem se susreću svi relevantni sudionici - od proizvođača, trgovaca do dizajnera. Na sajmu se pre-

zentiraju inovacije i oblikuju novi trendovi koji će obilježavati tržište namještaja i unutarnjeg uređenja u predstojećem razdoblju. Kad je riječ o hrvatskim tvrtkama, na sajmu se predstavljaju tvrtke Cro-Tex, Spin Valis, Javor Bjelovar, Prima Namještaj i Prostoria. U sklopu zajedničkog štanda, postavljen je i info pult HGK, na kojemu se putem promidžbenih materijala, predstavlja Udruženje drvno-prerađivačke industrije odnosno cjelokupna hrvatska industrija namještaja. Na sajmu se izla-

žu sve vrste namještaja – od komadnog do garniturnog. Značajno je zastupljen i namještaj za opremanje uredskih prostora, opremanje svih vrsta javnih objekata kao i elementi eksterijera. Sajam omogućuje, pored mogućnosti testiranja proizvoda kroz izravan plasman na sajmu, otvaranje prilika za uspostavljanje i širenje poslovnih kontakata na globalnoj razini s predstavnicima svih područja drvne industrije te maloprodaje i veleprodaje.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Zašto Hrvatska mora “izgurati” projekt ugradnje diz

Dizala podižu i g Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske zakotrljao je inicijativu za ugradnju dizala u stambene zgrade iz socijalnih i humantiranih razloga, a ova početna ideja mogla bi prerasti u gospodarski zamašnjak vrijedan više stotina milijuna eura piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rocjenjuje se kako 700.000 ljudi u Hrvatskoj živi u objektima tzv. kolektivnog stanovanja, a veliki dio njih pripada skupinama umirovljenika, invalida i obitelji s malom djecom. Određeni dio takvih zgrada spada u skupinu do pet ili šest etaža kojima prilikom izgradnje nije ugrađeno dizalo, te je tim kategorijama stanovništva znatno otežana dostupnost stana. Suočeni s tim problemom i iz osobnog iskustva, umirovljenici koje okupljaju udruge i društva HP i HT umirovljenika Hrvatske, pokrenuli su inicijativu nazvanu Dostupnost do stana u Republici Hrvatskoj, a za koju su dobili potporu više drugih umirovljeničkih i invalidskih udruga, ali i Hrvatske udruge za dizala. Prema prvim procjenama, u Hrvatskoj postoji potreba za ugradnjom najmanje 8500 dizala, uglavnom kapaciteta za četiri osobe, u zgradama koje imaju uvjeta za njihovu ugradnju. Taj projekt sadrži i značajnu gospodarsku priču jer u širem europskom prostoru nisu osobito brojne tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala tako malog kapaciteta. Time se otvara velika mogućnost novih zapošljavanja i konkretne proizvodnje. To više što i mnoge, osobito istočnoeuropske članice EU-a imaju slične stambene objekte.

Kako do EU sredstava

Prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350.000 kuna. U razdoblju od 2017. do 2020. godine za tu namjenu je potrebno oko tri milijarde kuna, odnosno oko 400 milijuna eura. Za većinu suvlasnika stanova u takvim zgradama, to je iznos koji se teško može namaknuti iz redovitih sredstava stambene pričuve. Stoga su u Koordinacijskom odboru društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske odlučili izvidjeti može li se takav projekt sufinancirati sredstvima EU fondova.

Želimir Manenica, predsjednik Koordinacijskog odbora i agilni promotor ove inicijative

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb

“Na to nas je ponukala jedna od direktiva EK prema kojoj EU više ni na koji način ne sudjeluje financijski u izgradnji objekata-domova za umirovljenike i starije osobe, u bilo kojoj zemlji članici EU-a. Umjesto toga, dana je preporuka članicama EU-a da umirovljenici, stariji ljudi, teže i teško pokretne osobe i one s invaliditetom trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje raznih oblika neformalne skrbi”, objašnjava Želimir Manenica, predsjednik Koordinacijskog odbora i agilni promotor ove inicijative koja pored značajne socijalne i humantirane ima i veliki potencijalni gospodarski značaj. Ovom inicijativom, ističe Manenica, želimo olakšati pristup do stana umirovljenicima, osobama s invaliditetom i teško pokretnim osobama, a time poboljšati i kvalitetu života i stanovanja svakog građana Hrvatske, te da proizvodnja takvih dizala, čija je niša u EU za sada uglavnom prazna, bude u Hrvatskoj. Za pomoć u prikupljanju informacija o tome kakve su mogućnosti da se ovaj projekt sufinancira iz EU fondova, obratili su se zastupnici u Europskom par-

lamentu Biljani Borzan. Ona je uputila pisano pitanje Europskoj komisiji o mogućnostima sufinanciranja prilagodbe stambenih zgrada starijim osobama. “Komisija je 2014. donijela nove smjernice za ulaganja u kohezijsku politiku EU-a za razdoblje između 2014. i 2020. u kojima se navodi da bi se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu s razvojem alternativa institucionaliziranoj skrbi. Velik problem starijim osobama predstavlja mobilnost, a jedan od primjera je stanovanje u višekatnim stambenim zgradama koje nemaju dizala. Postoji li mogućnost sufinanciranja njihove ugradnje iz fondova EU-a i kojih?”, glasilo je pitanje zastupnice Borzan. U odgovoru Komisije koji je potpisala povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu stoji kako su države članice odgovorne za provedbu programa i mjera fondova, te da bi trebale to činiti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama. “Ovisno o ciljevima programa za razdoblje 2014.-2020. te mjere mogu obuhvaćati infrastrukturu za skrb

28 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

ala u više tisuća stambenih zgrada

ospodarstvo 700.000 ljudi

u Hrvatskoj živi u višestambenim zgradama iskazana potreba za ugradnjom

8500 dizala

za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njezine prilagodbe, posebno onu koja se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, stoji u odgovoru Europske komisije.

Potpora HGK, na potezu - država

“Izrazito sam zadovoljna takvim odgovorom Europske komisije jer to znači kako je ova inicijativa dijela hrvatskih umirovljeničkih udruga na dobrom tragu. Sljedeći korak je u tome da se ova inicijativa formalizira uz pomoć hrvatske vlade i jedinica lokalne samouprave. Kao zastupnica osobno ću i ubuduće davati potporu takvim inicijativama”, izjavila je zastupnica Borzan. Inicijativi umirovljenika pridružila se Hrvatska gospodarska komora. “Takva ugradnja bi dodatno zaposlila naše industrijske tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala, ali i građevinsku operativu koja bi ih ugrađivala”, rekao je Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, dodajući da projekt uz gospodarski, ima i društveni aspekt, posebice usmjeren na to da umirovljenici, trudnice i osobe s

U Hrvatskoj ima dovoljno proizvođačkih kapaciteta sa solidnim referencama, kaže inženjer Đorđević invaliditetom lakše obavljaju svoje svakodnevne obveze. O tome koliko je ova inicijativa pogodila pravi problem, svjedoče brojne reakcije zainteresiranih građana već nakon prvih šturih medijskih informacija. Prema informacijama iz Ureda zastupnice Borzan, gotovo svakodnevno dolaze upiti, uglavnom predstavnika stanara iz Rijeke, Splita, Osijeka... Kako je za Privredni vjesnik objasnio Radoslav Đorđević, nadzorni inženjer iz splitske upraviteljske tvrtke Novi dani, Split ima dosta zgrada koje bi mogle zadovoljiti kriterije, ali i potrebe. Samo u Splitu bi dizala mogla biti ugrađena u barem 350 zgrada, dok u čitavoj Županiji splitsko-dalmatinskoj taj broj prelazi i 600 zgrada. Za detaljnije podatke treba malo vremena i drugačiji pri-

stup. To prvenstveno ovisi o korektnom angažmanu svih upraviteljskih tvrtki i lokalne uprave. Budući da je kroz svoj posao neposredno uključen i u poslove održavanja dizala u stambenim zgradama, Đorđević kaže kako u Hrvatskoj ima dovoljno proizvođačkih kapaciteta sa solidnim referencama iako se u Hrvatskoj godišnje ugradi manje od 500 novih dizala. “Iskazana potreba za ugradnjom novih 8500 dizala, ogroman je zahvat koji može otvoriti mnogo novih radnih mjesta. Međutim, postoji i jedan veliki nedostatak. Naime, nema dovoljno potrebnih starijih iskusnih kadrova s tom specijalizacijom. Međutim, odgovarajućim i dobro organiziranim doškolovanjem i taj se problem može riješiti”, zaključuje Đorđević.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 29

PV ANALIZA Online trgovina

Dio regulative ne ide na ruku digitalnoj ekonomiji Osim knjiga, bijele tehnike, potrošačke elektronike, glazbe, odjeće, obuće i softvera, građani danas putem interneta kupuju i donedavno neuobičajene proizvode poput vina piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

igitalna ekonomija temelji se na tehnologijama koje su odavno prerasle okvire informatike postavši neizostavan dio svakodnevice. Građani se internetu i digitalnoj ekonomiji okreću tražeći prednosti u odnosu na ono što pružaju klasični fizički uredi i trgovine te se jednostavno, klikom miša, informiraju o tome što se nudi. Tako donose odluke o proizvodima i uslugama uspoređujući ih u toplini doma, a na temelju dostupnosti, brzine, bolje ponude i sigurnosti plaćanja. Tvrtka Perpetuum Mobile i partneri PBZCard, Symantec i časopis Bug - proveli su tijekom veljače 2016. istraživanje o povjerenju u digitalnu ekonomiju na gotovo 6800 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da hrvatski građani prilično aktivno prihvaćaju digitalnu ekonomiju. Spremni su aktivno kupovati na internetu i pritom sve više koriste mobilne tehnologije i uređaje. Prema pokazatelju gospodarske i društvene digitalizacije, indeksu DESI (Digital Economy & Society Index), 44 posto Hrvata u 2015. robe i usluge kupovalo je na internetu (40 posto u 2014.). Ovo istraživanje, pak, pokazuje nešto drugačiju sliku, a ta je da 65 posto hrvatskih građana kupuje koristeći “mrežu svih mreža”. U najviše slučajeva (84,3 posto) radilo se o kupovini različitih proizvoda poput knjiga, tehničke opreme, softvera...

Visok je udio (76,6 posto) i onih građana koji su plaćali račune putem interneta ili mobilnog telefona.

Raspoloživi alati

Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea, kaže nam kako unatoč tomu što sve više građana te malih i srednjih tvrtki prepoznaje prednosti korištenja internetske tehnologije, još uvijek ima prostora za mnoga poboljšanja. “Tržište je otvoreno i još se otvara. Smatram kako će hr-

Prema indeksu DESI, 44 posto Hrvata u 2015. robe i usluge kupovalo je na internetu vatske tvrtke i građani tek osjetiti učinak ulaska u punopravno članstvo u EU jer će tržište snažnije pritisnuti međunarodna konkurencija. A to će ih, procjenjujem, natjerati da koriste sve raspoložive alate kako bi bili konkurentniji u internetskoj trgovini i razvoju web shopova, pa tako

30 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

općenito i u digitalizaciji”, napominje on dodajući kako su edukacija i komunikacija glavne prepreke zašto građani u većoj mjeri ne kupuju online. “To otkrivaju podaci iz naših, kao i drugih istraživanja. Stoga je pitanje svih pitanja - povjerenje, jer su građani zabrinuti kome ostavljaju svoje podatke. Poglavito zbog toga što gotovo na dnevnoj bazi mogu čitati o tome kako su negdje ukradene baze podataka”, ističe. Osim knjiga, bijele tehnike, potrošačke elektronike, glazbe, odjeće, obuće i softvera, važno je istaknuti kako građani danas kupuju donedavno neuobičajene proizvode. “Naime, naš klijent, tj. web trgovina Dobra vina na primjeru dokazuje kako hrvatski građani redovito naručuju butelje vina što je još do jučer bilo ‘rezervirano’ isključivo za fizičke trgovine”, otkriva nam. Hrvatske web prodavaonice u tehnološkom smislu i kvalitetom, nastavlja on, mogu stati uz bok najboljima u svijetu. “Ipak, od njih se razlikuju po tome što u Hrvatskoj nema toliko velikih korporacija kao što su Amazon ili eBay. Također, ponuda hrvatskih online trgovina je znatno manja u odnosu na globalne online trgovce. Razlog tomu je, naravno, razlika u veličini gospodarstava”, naglašava.

Obveza fiskalizacije

Iako tijekom kupovine na internetu većina ispitanika (75,6 posto) koristi kreditnu

karticu i PayPal (72,7 posto), zanimljiv je podatak da nešto više od jedan posto koristi virtualnu valutu Bitcoin. “Osim toga, još uvijek su prisutna plaćanja pouzećem i virmanom. Tako da se slobodno može reći kako hrvatski građani koriste sve oblike online plaćanja”, kaže. Broj poduzetnika čija je osnovna djelatnost trgovina putem pošte ili interneta, prema podacima Financijske agencije (Fina), iz godine u godinu bilježi rast. U 2015. u toj djelatnosti poslovalo je 377 poduzetnika, što je povećanje od 249,1 posto u odnosu na 2010. kada ih je bilo 108. Ukupni prihodi tih poduzetnika u 2015. iznosili su 673,8 milijuna kuna, a u 2010. godini 248,9 milijuna kuna. Premda je teško dati preciznu brojku, procjenjuje se kako je vrijednost hrvatskog tržišta online prodaje u 2015. iznosila oko 3,5 milijardi kuna.

Najnaprednije zemlje u e-trgovini su SAD, UK, Kina i države Zapadne Europe Nadalje, Špigel smatra kako zakonodavni okvir sigurno može potaknuti daljnji razvoj e-trgovine. Jer, dio regulative ne ide na ruku digitalnoj ekonomiji. Primjerice, web trgovine obveznice su fiskalizacije unatoč tomu što je zapravo riječ o kontroli prometa gotovim novcem. “Besmisleno je stoga fiskalizacijom opterećivati one platne transakcije koje se provode bezgotovinski, kreditnim karticama”, smatra on dodajući kako se nedavno moglo čuti da Ministarstvo gospodarstva u sklopu regulatorne reforme priprema rješenje koje bi e-trgovinu oslobodilo te obveze. Također, niz drugih propisa opterećuje poslovanje

web trgovina poput minimalnih tehničkih uvjeta koje one moraju ispuniti te njihova radnoga vremena. “Zakonodavac se i danas pita smije li web trgovina izdati račun u 21 sat. Tako on ne razumije što web trgovina uopće jest i što ona predstavlja za kupce”, ističe on dodajući kako je pred e-trgovinom svijetla budućnost. “Ne vidim da će ona padati u bilo kojem segmentu. Pozitivni pomaci će sasvim sigurno zahvatiti i zaštitu podataka oko koje još uvijek lome koplja regulatori, Europska komisija i građani. Smatram da je prihvatljiva razina privatnosti dobra i potrebna i nisam za to da se ona potpuno deregulira. No, bitno je

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 31

PV ANALIZA

Kupci oprezni s podacima

Certifikatima se vjeruje Hrvatski građani, iako vole kupovati na internetu, prilično su oprezni kad su u pitanju njihovi osobni podaci. Tako čak 89 posto ispitanika ostavlja podatke o svojoj kreditnoj kartici samo ukoliko prodavatelji imaju sigurnosne certifikate i druge mehanizme zaštite privatnih podataka, pokazuje istraživanje tvrtke Perpetuum Mobile i partnera – PBZCarda, Symanteca i časopisa Bug. Ali, valja istaknuti kako 7,3 posto ispitanika podatke o kreditnim karticama ne ostavlja

da industrija, potrošači i regulatori oko toga nađu zajednički jezik”, kaže Špigel.

Mala kupovna moć

Željko Oslaković, direktor tvrtke Mobilna i web trgovina Tia, kaže nam kako djelatnosti trgovine na malo preko pošte i interneta u Hrvatskoj trenutačno daje ocjenu dobar. “Raste svijest građana o online trgovini, ali ona je još vrlo malo zastupljena u praksi. No, popravlja se i raste”, ističe on dodajući kako koncepcija online trgovine u nas može stati uz bok onoj u Europskoj uniji.

nikome, bez obzira na certifikate i mehanizme zaštite. Zanimljivi su i podaci koji se odnose na kupovanje, odnosno plaćanje mobilnim telefonom. Više od polovine ispitanih (54,7 posto) ima na svom pametnom telefonu instaliranu neku aplikaciju za kupnju na internetu. Ipak, mobilni telefon najčešće se koristi za plaćanje parkirne ili vozne karte (56,8 posto) te proizvoda (31,3 posto) u online trgovini.

Međutim, u odnosu na europske zemlje koje su po online trgovini najnaprednije, poput Njemačke u kojoj udio internet prodaje iznosi 50 posto ukupne trgovine, Hrvatska zaostaje u ponudi i dostupnosti robe. “Premalo smo tržište i mala je kupovna moć ljudi a da bi se nekome isplatilo skladištiti velik broj različitih artikala”, naglašava on. Nedostaci su i vrijeme isporuke te često loše postupanje dostavnih službi i samim time nezadovoljstvo kupca. “Nema odgovarajućih i kvalitetnih dobavljača te se većina okreće izvorima iz EU-a ili

Domaćim web trgovcima najviše se prigovara to što su im cijene proizvoda jednake kao u klasičnim trgovinama (44,6 posto), što su im visoki troškovi dostave (42,1 posto) te što ne nude nikakve dodatne pogodnosti za kupovinu putem interneta u odnosu na klasične trgovine (29,6 posto).

U Hrvatskoj e-trgovinu tek očekuje puna faza razvoja, kažu u HGK-u Kine”, smatra Oslaković. Problem stvaraju i lažne narudžbe pouzećem gdje se naručuju iznimno skupi proizvodi koji se kasnije ne žele preuzeti. Tako se primjet-

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika razreda djelatnosti 47.91 – trgovina na malo preko pošte ili Interneta u razdoblju od 2010. do 2015. godine* (iznosi u tisućama kuna) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit ili gubitak razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u novu dugot. imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

Područje G 2015. 25.980 16.816 9.164 177.116 217.897.089 212.712.908 7.780.332 2.596.152 1.277.607 6.504.247 2.597.674 3.906.574 16.484.813 43.026.219 -26.541.407 4.746.986 4.701

GODINA (tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja) 2013. 2014. 2015. 251 320 377 115 150 195 136 170 182 692 620 847 445.603 573.677 673.786 436.512 550.762 653.845 15.337 38.828 34.805 6.247 15.914 14.864 1.635 2.339 2.577 13.720 36.489 32.221 6.265 15.914 14.857 7.455 20.575 17.364 27.059 36.806 61.837 32.419 43.752 154.304 -5.360 -6.945 -92.467 2.482 3.226 11.509 3.834 4.395 3.831

* Serija podataka u tablici za sve godine prikazana je iz godišnjeg financijskog izvještaja iz kolone tekuće godine Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

32 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

HAKOM

Sigurnija kupnja i jeftinija dostava Europska komisija početkom svibnja 2015. donijela je Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) s ciljem poticanja rasta i razvoja tržišta EU, a koja predviđa niz mjera poput one o prekograničnoj dostavi paketa i geoblokiranju. Nacrtom uredbe o prekograničnoj dostavi paketa, EK predlaže nova pravila za e-trgovinu s obzirom na to da je tržište dostave paketa prepoznato kao vrlo kompetitivno, inovativno i brzorastuće. Ove mjere bi trebale omogućiti

lakšu i pouzdaniju kupnju i prodaju robe i online usluga potrošačima i tvrtkama na području EU, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Prijedlogom uredbe o geoblokiranju potrošačima se želi omogućiti bolji pristup robi i uslugama na jedinstvenom tržištu EU na način da se trgovce spriječi u izravnoj i neizravnoj diskriminaciji, odnosno segmentiranjem tržišta na temelju boravišta potrošača. Krajnji cilj tih mjera

Top 10 poduzetnika u razredu djelatnosti 47.91, rangirani prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna) Naziv i mjesto STUDIO MODERNA TV PRODAJA d.o.o., Zagreb E KUPI d.o.o., Zagreb EINHELL CROATIA d.o.o., Krapina MOBILNA I WEB TRGOVINA TIA d.o.o., Jastrebarsko DIREKT d.o.o., Sesvete MEDIACOM d.o.o., Poreč ZIS EXCHANGE d.o.o., Zagreb ARHITEH d.o.o., Zagreb KUPI KEY d.o.o., Lepoglava BIO CLINICA d.o.o., N. Gradiška Ukupno

Broj zaposlenih 349

Ukupan prihod 202.723

Dobit/ gubitak -7.075

39 18 4

160.648 81.721 35.475

144 7.301 867

1 11 0 3 2 17 444

17.148 14.949 11.172 10.924 10.473 6.013 551.246

14.937 1.069 16 96 897 64 18.316

Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

no oštećuje trgovac jer se takvi proizvodi ne mogu vratiti dobavljačima, napominje on.

Povjerenje kao kočnica

U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore ističu kako online trgovina ima potencijala i može biti tržišna prilika, osobito za male i srednje poduzetnike. “U Hrvatskoj e-trgovinu tek očekuje puna faza razvoja. Činjenica je da broj e-trgovaca raste iz godinu u godinu, posebice u neprehrambenom dijelu”, navode u Sektoru za trgovinu HGK. Drugo istraživanje o navikama online kupaca u Hrvatskoj, koje je Sigurna trgovina - neovisna organizacija koja sigurnosno provjerava web trgovine i dodjeljuje oznake povjerenja - provela od 13. prosinca 2016. do 9. siječnja 2017. na više od 7000 online ispitanika u nas,

otkriva kako u tom, u trgovačkom smislu intenzivnom razdoblju, svega 28 posto aktivnih korisnika interneta više kupuje online u odnosu na tradicionalne trgovine. Istraživanje također pokazuje kako početkom 2017. gotovo 80 posto građana Hrvatske ima pristup internetu što Lijepu našu stavlja gotovo na svjetski vrh pristupačnosti globalnoj mreži. No i pored tako visokog postotka, internet trgovci ipak ne postižu rezultate koji bi Hrvatsku stavili u svjetski vrh. “Povjerenje kupaca u web trgovce je jedna od najvećih kočnica. Kupci u Hrvatskoj i dalje nemaju povjerenja platiti u web trgovini i ostaviti svoje podatke”, kaže Peđa Pušelja, operativni direktor Sigurne trgovine. Istraživanje pokazuje kako više od 76 posto online kupaca u Hrvatskoj kupnju obavlja računalom, dok mobitelom to radi 21 posto. Čak 68 posto ispitanika

je snižavanje cijena dostave paketa na području EU i povećanje opsega internetske trgovine. Dobit za građane je, među ostalim, i sigurnija kupnja.

izjavilo je kako web trgovine koristi isključivo za istraživanje cijena nakon čega kupovinu obave u tradicionalnoj trgovini. Dobra cijena najvažnija je stavka pri online kupnji za 47 posto ispitanika. Slijedi sigurnost web trgovine (35 posto), dok je na trećem mjestu besplatna dostava (16 posto).

Rijetke inovacije

Najnaprednije zemlje u e-trgovini su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i one u Zapadnoj Europi poput spomenute Njemačke. “Hrvatska uglavnom prati trendove i nema većeg zaostatka. Nažalost, inovacije su uistinu rijetke, web trgovci gotovo nikada ne ulažu u inovacije nego radije kopiraju postojeća rješenja s drugih tržišta”, napominje on dodajući kako u tehnološkom smislu i pristupu poslovanju u Hrvatskoj postoje web trgovine koje mogu parirati onima u EU. “Nažalost, iznimno malo trgovina može parirati i rezultatima. Ovo je prilično vezano na to da su hrvatske web trgovine, zbog zakonodavstva, većinom usmjerene isključivo na hrvatsko tržište koje je malo, pa su takvi rezultati i očekivani. Dakle, hrvatsko zakonodavstvo je veliki problem za e-commerce. To je tema o kojoj se govori više od 10 godina i na kojoj se učinilo prilično malo. Jedini pomak bio je kada je Hrvatska ulaskom u EU morala usvojiti neke zakone. Ali to je apsolutno nedovoljno kako bi hrvatski web trgovci bili tržišno ravnopravni na globalnoj razini”, objašnjava on dodajući kako postoji prostor za daljnji rast i razvoj trgovine putem interneta jer je to prirodan slijed stvari. “Tvrtke jednostavno moraju ulagati u ovaj segment poslovanja jer se sve prebacuje na internet”, zaključuje Pušelja.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM LED ELEKTRONIKA, IVANIĆ-GRAD

Svjetlosna učinkovit ključ u ruke

LED Elektronika jedan je od rijetkih hrvatskih proizvođača koji u cijelosti proizvodi L isporučiti gotov rasvjetni sustav. Njihovi planovi u sektoru istraživanja i razvoja o proizvoda po narudžbi piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

pajanjem dviju tvrtki, TEB Elektronike i ZG Lampe, 2011. godine nastaje tvrtka LED Elektronika. “Vođena idejom o stvaranju inteligentnog hrvatskog proizvoda koji bi mogao konkurirati na naglo rastućem svjetskom tržištu LED rasvjete, LED Elektronika iste godine pokreće razvoj novih proizvoda - ulične LED rasvjete PrecisionLux. Od tada do danas ugrađeno je više od 5000 rasvjetnih tijela diljem Hrvatske”, kaže Hrvoje Kaluđer, tehnički direktor u LED Elektronici.

Hrvatsko tržište LED rasvjete još uvijek je u ranoj fazi Sjedište tvrtke, kao i proizvodnja, nalaze se u Ivanić-Gradu. Većina mladih inženjera s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta prometnih znanosti, od oko 20 djelatnika LED Elektronike, smješteno je u Istraživačko-razvojnom centru u Zagrebu.

Uporedo s razvojem LED rasvjete, istraživačko-razvojni tim tvrtke radio je na sustavu PrecisionLeap koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad LED svjetiljkama i rasvjetnom infrastrukturom kao što su ormari javne rasvjete i trafostanice s udaljene lokacije putem interneta. “Sustav je ponajprije namijenjen jedinicama lokalne samouprave, dakle, gradovima i selima, ali i ostalim potrošačima poput dvorana ili industrijskih hala s velikim brojem rasvjetnih tijela i visokim troškovima održavanja rasvjete. Jer omogućuje dubinski uvid u stanje, prikaz mjerenih podataka, upravljanje rasvjetom u stvarnom vremenu te održavanje sustava rasvjete”, objašnjava on. Također, ova tvrtka razvija i proizvodi mobilne meteorološke stanice, brojila prometa, svjetlosno promjenjive znakove i zaslone, sustave za upravljanje redovima čekanja te po narudžbi izrađuje hardverske i softverske proizvode.

Evolucijski iskorak

Osim želje za razvojem inteligentnog domaćeg proizvoda, ideja o pokretanju poslovanja u ovoj djelatnosti rezultat je i tadašnje nebrige o količini energije koja se troši na javnu rasvjetu. “Rasvjeta je bila predimenzionirana i veoma neučinkovita, a pri projektiranju se nije vodila briga o pojmovima kao što su

34 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

energetska i svjetlosna učinkovitost, jednolika rasvijetljenost, svjetlosno onečišćenje... Razvojem LED tehnologije postalo je jasno da ona predstavlja novi evolucijski iskorak u rasvjetnim tehnologijama nudeći veću učinkovitost, mogućnost kvalitetnijeg upravlja-

nja svjetlosnim tokom, mnogo dulji životni vijek te povećanu otpornost na vanjske uvjete. Bilo nam je jasno da se na tome području može ostvariti znatan napredak razvojem novog proizvoda - inteligentne LED svjetiljke - kako tehnološki tako i ekološki, a sve s dugoročno pozitivnim ekonomskim pokazateljima”, napominje. Ako se pravilno provode, nastavlja Kaluđer, projekti rekonstrukcije javne rasvjete, tj. zamjene postojeće rasvjete kvalitetnom LED rasvjetom - koliko god veliki i skupi bili - višestruko se isplate. A to pokazuju brojne

itost po principu

LED rasvjetu, pa može potpuno prilagoditi proizvod krajnjem korisniku te obuhvaćaju i prodaju znanja kao usluge (Knowledge as a Service) u razvoju novih tehnološko-ekonomske studije i dokazuju završeni projekti. “Kad je riječ o zamjeni konvencionalnih s LED rasvjetnim tijelima, hrvatsko tržište LED rasvjete je u ranoj fazi. Ulaskom Hrvatske u EU došlo je do mogućnosti povlačenja značajnih financijskih sredstava iz EU fondova koja bi se mogla iskoristiti za projekte povećanja energetske

koju većinom čine trgovci, a u manjoj mjeri drugi domaći proizvođači koji kupuju gotove komponente iz Kine gdje je ova industrija veoma raširena”, kaže.

Povjerenje banaka

Najveći problem s kojim se tvrtka susreće u poslovanju u Hrvatskoj je financiranje. “S obzirom na to da se većina ovakvih proje-

Smatram da bi država trebala izaći u susret i zaštititi domaću proizvodnju jer ne radi se ovdje samo o nama i našim ljudima, već cijelom lancu kooperanata koji rade za nas. Hrvoje Kaluđer, tehnički direktor u LED Elektronici

učinkovitosti. Nažalost, trenutno se ta sredstva tek u manjem obujmu iskorištavaju za provođenje projekata povećanja energetske učinkovitosti rekonstrukcijom javne rasvjete”, ističe. Važno je naglasiti da je LED Elektronika jedan od rijetkih hrvatskih proizvođača koji u cijelosti proizvodi LED rasvjetu u Hrvatskoj. Stoga može potpuno prilagoditi proizvod krajnjem korisniku te isporučiti rasvjetni sustav i rješenje po principu ključ u ruke. “Tu vidimo svoju komparativnu prednost na tržištu u odnosu na konkurenciju,

kata realizira po ESCO modelu, dakle financiranju iz uštede koja je postignuta njegovim provođenjem, sav teret troškova proizvodnje i instalacije pada na proizvođača, u ovom slučaju nas. Naplata potraživanja dolazi kroz dulje vrijeme trajanja ESCO ugovora u vidu mjesečnih isplata”, napominje on dodajući kako tako, s jedne strane, tvrtka mora sama financirati proizvodnju, a na drugoj se strani nalazi konkurencija s jeftinijim, uvezenim proizvodima s istoka. U takvom kupi-prodaj pristupu, kaže, nema akumuliranja znanja, generiranja dodane vrijednosti na proizvod

ni otvaranja radnih mjesta i dugoročne perspektive za mlade ljude u Hrvatskoj. “Smatram da bi država trebala izaći u susret i zaštititi domaću proizvodnju jer ne radi se ovdje samo o nama i našim ljudima, već cijelom lancu kooperanata koji rade za nas”, tvrdi Kaluđer. S obzirom na to da su ESCO projekti rekonstrukcije javne rasvjete tek nedavno ozbiljnije započeli, banke su još uvijek vrlo skeptične kad je riječ o financiranju. Teško je, nastavlja Hrvoje Kaluđer, pridobiti njihovo povjerenje da sufinanciraju ovakve projekte bez značajnih dodatnih mehanizama osiguranja poput hipoteke, bankovnih jamstava... Tako u konačnici sav financijski i operativni rizik pada na pružatelja usluge odnosno proizvođača, naglašava on. Među planovima tvrtke ističe se širenje na hrvatsko tržište, zatim, što skoriji izlazak na EU tržište, a potom i dalje. Također, tvrtka želi graditi ekipu mladih inženjera koji se dobro prilagođavaju i snalaze u trenutačnoj gospodarskoj klimi u Hrvatskoj, ali i akumulirati nove tehnologije i tražiti im komercijalnu namjenu. Osim unapređivanja postojećih proizvoda, plan LED Elektronike u sektoru istraživanja i razvoja je prodaja znanja kao usluge (Knowledge as a Service) u razvoju novih proizvoda po narudžbi.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 35

PREDSTAVLJAMO OPG Sokol, Zagreb

Sokoli vole povrće Vlasnici OPG-a Sokol obrađuju površinu od 2700 četvornih metara na kojoj uzgajaju češnjak, papriku, salatu, mrkvu..., a svaki komad povrća posađen je i ubran rukom njak, papriku, salatu, mrkvu... “Jedan od velikih problema u našem uzgoju je voda, a zadnje dvije godine bile su prilično sušne. Znači, najveći problem zna biti ili previše ili premalo kiše, ali sad ćemo imati bolje predispozicije za dobar urod”, kaže Marija Sokol te napominje kako su na korištenje dobili još jedno zemljište od 1100 metara četvornih s priključkom za vodu. “Naša je prednost to što živimo u Zagrebu i samo je zemljište unutar grada pa možemo svoje kupce opskrbiti svježim, netom ubranim povrćem, kojeg zasada ne proizvedemo dovoljno. Veliko nam je ohrabrenje za nastavak rada kad nam ljudi dođu i kažu kako dugo nisu osjetili miris svježe ubrane mrkve, češnjaka ili salate u kojoj se usput nađe i puž”, pojašnjava Marija Sokol kroz smijeh, te joj je posebno drago kad joj kupci kažu neka im jednostavno donesu ono što trenutačno imaju. Odlično surađuju s trgovinom domaće i fine hrane Grga Čvarak u Zagrebu, restoranom O’Hara, Zdra-

Veliko nam je ohrabrenje za nastavak rada kad nam ljudi dođu i kažu kako dugo nisu osjetili miris svježe

ubrane mrkve, češnjaka ili salate u kojoj se usput nađe i puž. Marija Sokol

dok vani vladaju minusi a zemlja se odmara, Marija i Darko Sokol, vlasnici OPG-a Sokol, planiraju što će i kad sijati i saditi u nadolazećoj sezoni. Njihova je specijalnost uzgoj povrća po organskim principima počevši od obrade zemlje prije sjetve, do sadnje i berbe. Svaki komad povrća ručno se sadi i bere. Njihov put u avanturu vlastita uzgoja započeo je prije četiri godine, može se reći - sasvim slučajno. “Gledali smo neku reportažu o češnjaku i žena je u tom TV prilogu govorila kako to nije jako zahtjevno i kako se isplati. Nakon toga sam kontaktirala tu gospođu u Valpovu, koja nas je zagrijala za tu ideju. No tada nismo imali ni automobil niti zemlju za sadnju češnjaka. Odlučili smo podići kredit za polovni auto i za kupnju češnjaka za sadnju, a zemlju smo dobili od prijatelja koji je imao hektare svoje zemlje”, kaže nam Marija Sokol dodajući kako je zemlja koju su dobili, a riječ je o 1000 metara četvornih, mirovala nekoliko godina i nije bila obrađivana te je bila pogodna za organski uzgoj za koji su se Sokoli odlučili.

S naplatom - problema nema

Površina zemlje koju obrađuju narasla je na 2700 četvornih metara na kojoj uzgajaju češ-

36 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Povrće se uzgaja po organskim principima počevši od obrade zemlje prije sjetve, do sadnje i berbe vim pinklecom, a budući da ih plaćaju odmah po isporuci, nemaju problema s naplatom. Prošle su godine aplicirali za male poticaje, odnosno bespovratna sredstva koje je davao Grad Zagreb do ukupne vrijednosti 15.000 eura. “Odobrili su nam sredstva za kupnju motokultivatora koji nam znatno olakšava i ubrzava rad na zemlji. I ove godine planiramo aplicirati za nabavu plastenika i niskih tunela kojima bismo produžili sezonu te navodnjavanje prve parcele koja nema vodu”, zaključuje Marija Sokol ističući kako bi im 4000 kvadrata zemljišta moglo biti dovoljno za pristojan život ako bi uspjeli produžiti sezonu uzgoja. (I.G.)

POGLED IZNUTRA

najprije budi Sam sebi vodič IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Vjerujem da ste i vi potrošili puno vremena u razmišljanju o tuđim postupcima i riječima, a sve uzalud. Puno je produktivnije razmišljati o osobi na čije ponašanje i emocije najviše možete utjecati – a to ste vi sami!

este li ponekad pomislili da vam neke vlastite emocije i ponašanja predstavljaju prepreku? I da biste trebali pronaći način da ih transformirate? Današnji ubrzani način života svakodnevno nas dovodi do razvoja raznih emocija, često loših i za nas i za okolinu. Možda će vas umiriti činjenica da se u sličnoj situaciji, osim vas, nalazi i velika većina drugih ljudi, no to je zapravo porazna činjenica. Toliko je ljudi čije emocije i ponašanje dovode do burnih posljedica, a jedna od najčešćih je nastanak prepreka u komunikaciji - a katkad čak i potpuni prestanak komunikacije! Siguran sam da se možete sjetiti priličnog broja ljudi koji vas više ne kontaktiraju. I sami ste ponekad zaključili da bi vam bilo zdravije izbjeći okruženje pojedinaca s čijim se ponašanjem i emocijama ne možete ili ne želite nositi. I to je zapravo šteta - jer upravo u odnosu s drugima dolazimo do najboljih ideja, u suradnji uvijek možemo napraviti više i jer je biti u društvu zabavnije i ljepše nego samovati. Pogledajmo o kojim se situacijama radi kako bismo ih znali prepoznati i reagirati za svoju dobrobit i dobrobit ljudi oko nas. Obrambeni mehanizam ega, koji se javlja u svima nama, tjera nas da neke ljude shvaćamo osobno, odnosno njihovo ponašanje smatramo napadom na vlastitu osobnost. U takvim situacijama obično izgubimo strpljenje, smirenost, a ponekad čak i razum, pa su nam postupci daleko od primjerenih. To je šteta iz barem dva razloga. Prvi je da stvaramo o sebi sliku koja se ni nama ne sviđa i ne želimo da je drugi vide. Drugi je da s takvim reakcijama sprečavamo sebe u pravilnoj reakciji koja je usmjerena na rješenje problema i zajedničku dobrobit. Uzmimo za primjer osobe koje su okupirane negativnim ili ograničavajućim mislima. Kad god netko oko njih iznese ideju kojom bi se mogao unaprijediti neki proces, proizvod ili usluga vašeg poduzeća, oni nađu stotinu razloga da se o

tome ne razgovara. Često su oboružani argumentima koje izvlače iz rukava takvom brzinom da vi, s obzirom na to da svoju ideju još niste pravo ni osmislili, ostajete bez riječi i gubite borbu. Ideji prijeti pad u ropotarnicu povijesti pa polako, ali sigurno gubite smirenost. Ukoliko je to osoba s kojom se takve situacije ponavljaju, do gubitka smirenosti će doći vrlo brzo, a vaša reakcija će izbiti takvom silinom da će svi

poduzeća ili možda čitavom poduzeću. U stvari, već svi znaju što se dogodilo i, kako to obično biva, neformalni kanali komunikacije su čitavu situaciju još malo “nakitili” pa vaša aktivnost u tom smjeru nema zaista nikakvog uspjeha. Upravo obrnuto, dodatno potvrđuje kako ste upravo vi reagirali pogrešno. Često je slučaj da takvih svojih reakcija nismo ni svjesni i, kako kaže narodna, ne vidimo niti balvan u svome oku, dok drugima brojimo i najmanje sitnice. Dapače, vjerujem da ste i vi potrošili neizmjerno puno vremena u razmišljanju o tuđim postupcima i riječima, a sve to uzalud – ti ljudi zbog vašeg razmišljanja nisu promijenili svoje ponašanje i emocije. Iako ste jako puno razmišljali kako da im objasnite što vas to smeta u njihovom ponašanju. Puno je produktivnije razmišljati o onim osobama ili, točnije rečeno, o onoj osobi na čije ponašanje i emocije najviše možete utjecati – a to ste vi sami! Iskoristite svoje srce, intuiciju i mudrost kao osobnog vodiča i prestanite uzimati k srcu stvari na koje ne možete utjecati.

Prestanite uzimati k srcu stvari na koje ne možete utjecati zašutjeti i pognuti glave. I kada se smirite, vaša ideja će biti zaboravljena. Osoba koja se vašoj ideji suprotstavila argumentima dobit će od drugih pozitivne bodove, a vi? Vi ćete se tog istog trenutka posramiti svoje reakcije i istovremeno tražiti svu silu argumenata zašto ste tako postupili. Odmah vam moram reći da na pogrešnom mjestu tražite argumente i da ste u očima okupljenih izgubili još malo, ako već ne sav kredibilitet. Nakon toga kreće samosažaljenje koje u vama potpiruje vatru i koje vas tjera da se osjećate kao žrtva. Hodate okolo po poduzeću i prikazujete sebe kao žrtvu jer ste spriječeni da realizacijom ideje donesete dobrobit pojedincima unutar

Što objektivnije sagledajte problem, uz minimum predrasuda i pretpostavki, te se koncentrirajte samo na to kako da poboljšate svoju reakciju – jer ste i sami svjesni da je upravo to ono što zapravo želite. Poduzmite nešto, napravite prvi korak - jednostavno izađite iz prostorije i nastavite razgovor nakon što se smirite. Eksperimentirajte i uz to budite potpuno svjesni da može doći i do neuspjeha, no ljudi oko vas će cijeniti vaš trud čak i više nego vi sami. Zato ustrajte u tome da dođete do situacije u kojoj ćete imati prave odgovore na argumente kojima se pokušava umanjiti kvaliteta vaše ideje jer će to donijeti boljitak i vama i ljudima oko vas.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Iznajmljivači se moraju prilagoditi turističkim trendo

Prvi vlada, drugi upravlja, a treći se odmara

Iznajmljivati sobe i apartmane nije jednostavan posao jer podrazumijeva poznavanje trendova u turizmu, marketingu, prodaji te pružanju vrhunske kvalitete usluge turistima. Kako mnogi privatni iznajmljivači ne mogu to sve pratiti zbog nedostatka novca, ali i stručnog znanja, mnogi od njih su odustali od iznajmljivanja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Turisti danas u što kraćem vremenu žele vidjeti što više destinacija, kaže Zovko

svijetu, ali i u Hrvatskoj sve više jača trend kratkih odmora u takozvanim city break gradovima, poput Pariza, Londona, Zagreba i Dubrovnika. No, kako se mijenjaju trendovi u odabiru destinacija, tako se mijenjaju i standardi u pružanju turističkih usluga. Posljednjiih godina sve se više vlasnika stanova, apartmana i ostalih smještajnih objekata odlučilo baviti turizmom. To je vrlo zahtjevan posao koji podrazumijeva poznavanje trendova u turizmu, marketingu, prodaji te pružanju vrhunske usluge turistima. Kako mnogi privatni iznajmljivači ne mogu to sve pratiti zbog nedostatka novca, ali i stručnog znanja, mnogi od njih su odustali od iznajmljivanja. Tada je na tržište stupila tvrtka Zagreb Original, čiji vlasnici imaju već poznati brend Zig Zag Apartments tj. iznajmljuju apartmane u Zagrebu. Na koji način zapravo sve funkcionira? Tvrtka Zagreb Original preuzima ne-

38 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

kretnine privatnih i pravnih osoba, renovira ih i oprema, upravlja svim procesima koje podrazumijeva iznajmljivanje, a vlasnicima isplaćuje fiksni neto prihod kakav su imali dok su se samostalno time bavili. Važno je istaknuti kako se vlasnici tih nekretnina više ne moraju baviti aktivnostima poput online rezervacija, oglašavanja, dočekivanja gostiju i čišćenja apartmana i soba. Na taj način na dobitku su vlasnici tih objekata jer ne moraju više ništa raditi ni preuzimati bilo kakve rizike, a gosti dobivaju vrhunski smještaj i brojne dodatne turističke usluge.

Turisti borave kraće u apartmanima

Upravo zahvaljujući tom uspješnom poslovnom modelu, Zig Zag Apartments je 2014. u Zagrebu otvorio prvi integralni hotel u Hrvatskoj s najmanje tri objekta u jednom naselju. Ti objekti imaju na jednom mjestu recepciju, zajednički prijamni hol te prostoriju za doru-

vima

Ministar turizma s direktorima županijskih turističkih zajednica čak. Objašnjavajući zašto su se odlučili na takav poslovni model, Tomislav Zovko iz tvrtke Zagreb Original je rekao kako se svjetski trendovi u turizmu sve više mijenjaju, a kako bi privatni iznajmljivači uspješno poslovali, moraju poznavati te trendove. “Više ne postoje turisti koji u apartmanu borave sedam dana, već su oni danas pokretljiviji i u što kraćem vremenu žele vidjeti što više destinacija”, istaknuo je Zovko i dodao kako turisti u Zagrebu prosječno borave 1,7 dana, a u Dubrovniku 2,5 dana. Kako bi im izašli u susret, odlučili su okupiti nekoliko apartmana i ponuditi im uslugu kvalitetnog smještaja. Komentirajući takav poslovni model, Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, je istaknula kako je obiteljski smještaj u Hrvatskoj vrlo važan jer čini više od polovine ukupnih smještajnih kapaciteta. “Potreban je neprekidan rad na podizanju kvalitete, profesionalizaciji i standardizaciji obiteljskog smještaja u skladu sa svjetskim trendovima i zahtjevima tržišta. Zig Zag Apartments svojim poslovnim modelom pridonosi stvaranju novih i inovativnih turističkih proizvoda na razini odredišta, razvoja i unapređenja kvalitete smještajne ponude, tržišne prepoznatljivosti, profesionalizacije privatnog smještaja te povećanja popunjenosti kapaciteta u razdoblju pred i posezone”, naglasila je Leila Krešić Jurić. Dodala je kako je HGK prepoznao značaj takvog načina udruživanja privatnih turističkih smještajnih kapaciteta te od samog početka podržava rad brenda Zig Zag Apartments.

Sve preporuke za poslovnu suradnju

No, što o takvom obliku udruživanja kažu vlasnici objekta koji se iznajmljuju pod brendom Zig Zag? Mario Rešetar, vlasnik hotela Kamara Boutique Hotel sa 10 soba u Dubrovniku, ukupnog kapaciteta 24 kreveta je rekao kako je njegova obitelj sa Zig Zag Apartmentsom napravila ugovor o zakupu prostora na način da sve strane budu zadovoljne poslovnom suradnjom. “U vrlo kratkom razdoblju, naša se suradnja pretvorila u planiranje zajedničkih projekata koje namjeravamo ubrzo ostvariti. Vlasnicima nekretnina s turističkim potencijalom preporučam Zig Zag Apartments kao partnera”, rekao je Rešetar. S njim se slaže i Branislav Pengov, direktor objekta City Plaza u Zagrebu sa 16 apartmana i ukupno 76 kreveta. On je naglasio kako poslovni modalitet koji Zig Zag Apartments primjenjuje u svakodnevnom poslovanju pridonosi slojevitom imidžu stambeno-poslovnog kompleksa. “Suradnju ćemo i dalje razvijati kroz dugoročni partnerski odnos i to na obostrano zadovoljstvo”, zaključio je Pengov.

Mijenjati pristupe promociji turizma Svakih pola godine treba mijenjati marketinški pristup te se fleksibilnije prilagoditi tržištima, istaknuo je Cappelli

ako bi se što uspješnije promovirala hrvatska turistička ponuda na inozemnom tržištu, svakih pola godine treba mijenjati marketinški pristup te se fleksibilnije prilagoditi tržištima. Osim toga, u hodu se trebaju mijenjati neki pristupi promociji turizma, rekao je Gari Cappelli, ministar turizma na prošlotjednom sastanku s direktorima županijskih turističkih zajednica. Pritom je naglasio kako će se upravo te turističke zajednice morati usmjeriti na još bolju promociju turizma što uključuje i njihov aktivniji odnos prema nižim razinama turističkih zajednica. “Na tome ćemo morati svi zajedno poraditi jer se moramo povezati i poboljšati komunikaciju, a sve s ciljem što boljeg predstavljanja hrvatskog turizma na inozemnim tržištima”, rekao je Cappelli. Dodao je kako Hrvatska već sada ima kvalitetu i konkurentnost u odnosu na bilo koju drugu mediteransku zemlju. Ove će se godine otvoriti 40 novih hotela, a svi će redom imati visoku kategoriju. To je dobro, jer je poznato kako gosti u hotelima kategorije pet zvjezdica odsjedaju 20 posto duže nego u hotelima ni-

žih kategorija. Osim opće promocije hrvatske turističke ponude, Cappelli se osvrnuo i na promociju kontinentalnog dijela Hrvatske. Naime, on je naglasio kako rast turističkog prometa u tom dijelu naše zemlje u prosjeku izno-

ove godine otvorit će se 40 novih hotela si 30 posto godišnje. Ministarstvo turizma podržava razvitak kontinentalnog turizma s ciljem ravnomjernijeg razvitka turizma na cijelom području Hrvatske. “Posebna sredstva osigurana su za razvoj turizma na kontinentu. U tom dijelu Hrvatske održavaju se posebne manifestacije kao što je skorašnji Davis Cup koja će se održati u Osijeku”, istaknuo je Cappelli. Što se tiče Fonda za razvoj turizma, kojim se financira javna turistička infrastruktura, i ove godine će se raspisivati natječaji za to, dok će se u ožujku raspisati javni poziv za financiranje programa i projekata na kontinentu. (S.P.)

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA EY istraživanje o informacijskoj sigurnosti

Najveće prijetnje su zloćudni softver i krađa identiteta Najaktualniji problem s kojim se susreću tvrtke i organizacije u Hrvatskoj jest krađa podataka i s tim povezane ucjene za otkup, kaže Marija Božičev piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

zadovoljava u potpunosti njihove potrebe. Više od polovine ispitanika (57 posto) tvrdi kako su se nedavno susreli sa značajnijim incidentima cyber sigurnosti. A njih 48 posto kaže kako im zastarjele kontrole u informacijskoj sigurnosti te arhitektura stvaraju najveći problem. Kao najveće cyber prijetnje ispitanici navode zloćudni softver (52 posto), krađu identiteta (51 posto), cyber napade radi krađe financijskih podataka (45 posto) te krađe intelektualnog vlasništva (42 posto). Više od polovine ispitanika (57 posto) kao prioritet nakon napada navodi što brži oporavak i nastavak poslovanja te zaštitu poslovnih podataka.

Neophodna nadogradnja

1735

organizacija sudjelovalo u istraživanju EY-a

50 %

njih može otkriti sofisticirane cyber napade

natoč tomu što su sigurnije no ikada, globalne organizacije ni dalje ne ulažu dovoljno u predviđanje i odupiranje sofisticiranim cyber napadima niti sustavno planiraju kako se od njih oporaviti. Naime, prema globalnom istraživanju o informacijskoj sigurnosti, koje je nedavno objavila revizorsko-konzultantska tvrtka EY, a u kojem je sudjelovalo 1735 organizacija diljem svijeta, sofisticirane cyber napade može otkriti polovina ispitanika. Ovo je najuvjerljiviji postotak u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su dodatna ulaganja u alate i procese kojima je moguće predvidjeti što očekivati od cyber napada, kao i u mehanizme kontinuiranog praćenja, sigurnosne operativne centre i mehanizme aktivne obrane. Međutim, bez obzira na ta ulaganja, 86 posto ispitanika smatra kako njihova funkcija cyber sigurnosti ne

40 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

“Kada je u pitanju unapređenje zaštite od mogućih cyber napada, očit je napredak, kako globalno, tako i u Hrvatskoj. No, znamo da napadači stalno razvijaju nove oblike prijetnji, stoga je kontinuirano unapređenje i nadogradnja sigurnosnih sustava neophodna. Najbolja zaštita je prevencija te predviđanje mogućih izvora i načina napada. Kako bi održale korak sa cyber rizicima, organizacije moraju biti proaktivne i početi razmišljati o poznatim cyber rizicima, ali i onima koji se pojavljuju na horizontu. U slučaju napada, važna je brza reakcija i to na razini cijele organizacije, kako bi se zaštitili kupci, zaposlenici, dobavljači, ali i budućnost tvrtke”, kaže Marija Božičev, direktorica u Odjelu IT savjetovanja u EY-u Hrvatska. “Stanje cyber sigurnosti u Hrvatskoj ne razlikuje se mnogo od onoga u Europi i svijetu. Najaktualniji problem s kojim se susreću tvrtke i organizacije u Hrvatskoj jest krađa podataka i s tim povezane ucjene za otkup, a najučestaliji napadi odnose se na takozvani malwaretising, odnosno cyber napade putem pop-up reklama u koje se ubacuje virus i tako napada korisnik. Nažalost, tvrtke takve napade najčešće prepo-

cloud.combis.hr

znaju kada je već kasno, odnosno kada su već napadnute. Razlog tome je nedovoljno investiranje u prevenciju”, ističe Marija Božičev. Ovogodišnje istraživanje također je pokazalo da su ključna područja koja zabrinjavaju ispitanike kad je riječ o cyber sigurnosti ostala nepromijenjena. Ona uključuju povećanje rizika od nemarnog ponašanja zaposlenika (55 posto u usporedbi sa 44 posto u 2015.) i neovlaštenog pristupa podacima (54 posto u usporedbi sa 32 posto u 2015.). Poteškoće zbog nedostatka sredstava, nedostatka stručnog kadra te nerazumijevanje osoba koje donose odluke (uprava i visoki menadžment) ostale su na istoj razini. Marija Božičev dodaje kako se s istim izazovima susreću i tvrtke u Hrvatskoj.

Gubitak pametnog telefona

Ukupno 62 posto ispitanika izjavilo je da ne bi uložili dodatna sredstva u povećanje cyber sigurnosti ako bi došlo do napada koji ne bi imao negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Također, više od polovine ispitanika jednako bi postupilo ako bi takav napad pretrpjela njihova konkurencija ili dobavljači. Prilikom napada kojim bi bili ugroženi podaci njihovih klijenata, 48 posto ispitanika kaže da ih ne bi obavijestili odmah u prvom tjednu od napada. Ukupno 42 posto ispitanika nema unaprijed dogovorenu strategiju za slučaj značajnog napada.

Čak 57 posto ispitanih tvrdi kako se nedavno susrelo sa značajnijim incidentima cyber sigurnosti Broj digitalnih uređaja koji se koriste u organizacijama stalno raste te skoro tri četvrtine (73 posto) ispitanih ističe da su zabrinuti zbog neodgovornog korištenja službenih prijenosnih računala, tableta i pametnih telefona od strane svojih zaposlenika. Kao jedan od glavnih rizika koji proizlazi iz porasta korištenja mobilnih uređaja polovina je ispitanika navela gubitak pametnog telefona jer to može dovesti do gubitka podataka, ali sve češće i do krađe identiteta. “Osobito je važno isplativost investicije u IT sigurnost ne sagledavati uobičajenim metodama, već investiciju usporediti s potencijalnom štetom koja može biti spriječena”, zaključuje Marija Božičev.

Portal s najširom cloud ponudom Tvrtka Combis, vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj, pokrenuo je web portal cloud.combis. hr kojim je obuhvaćena najšira ponuda računalstva u oblaku u Hrvatskoj namijenjena poslovnim korisnicima. Cilj portala je educirati čitatelje o brojnim mogućnostima računalstva u oblaku u modernom poslovanju, uvažavajući činjenicu da svaka kompanija ima svoje posebne poslovne i cloud potrebe. “Istraživanja upućuju na izuzetno snažan rast cloud tržišta idućih godina, kao i značajan porast kompanija i organizacija koje će prihvatiti hibridnu cloud arhitekturu, odnosno koristiti neki od servisa u oblaku u kombinaciji s vlastitim, tzv. on-premise rješenjima. Iz toga proizlazi da je poslovanje u cloudu sadašnjost i budućnost koja otvara mnoga pitanja i dileme, primjerice koji dio poslovanja i na koji način ‘preseliti’ u oblak te koliko je cloud siguran.

Upravo od tih pitanja smo i krenuli kako bismo korisnicima ponudili pravi sadržaj”, istaknuo je Hrvoje Dunkić, direktor Sektora sistemske integracije Combisa. Osim toga, napravljen je besplatan Combis Cloud Awareness program. Cilj programa je osigurati da tvrtke svih veličina prepoznaju i točno utvrde uz koje servise u oblaku mogu imati najviše koristi za svoje poslovanje. (B.O.)

Postupna integracija Hrvatske u SIS

Korak bliže Schengenu

Europska komisija prošli tjedan predložila je Vijeću EU-a postupnu integraciju Hrvatske u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrasprostranjeniji sustav za razmjenu informacija namijenjen upravljanju granicama i održavanju sigurnosti u Europi. Riječ je o još jednom važnom koraku u poboljšanju djelotvorne

razmjene informacija među državama članicama i povećanju sigurnosti europskih građana, priopćeno je iz Predstavništva EK u Hrvatskoj. Tako će se omogućiti tješnja suradnja Hrvatske s ostalim državama članicama Europske unije i zemljama pridruženima Schengenu na pronalaženju osoba koje se traže zbog kriminalnih djelovanja, nestalih osoba te predmeta kao što su ukradena vozila i dokumenti. Prema schengenskom evaluacijskom postupku, Hrvatska je ispunila tehničke i zakonske preduvjete za pokretanje postupka postupnog uvođenja SIS-a. U ovoj fazi postupka Hrvatska će se Schengenskim informacijskim sustavom moći koristiti samo za potrebe suradnje na provedbi zakona. (B.O.)

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Projekt osposobljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja

Branitelji postaju poduzetnici menadžeri Edukaciju je uspješno završilo petero branitelja koji su se samozaposlili u svojim poduzećima. Projekt Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća nastavit će se i ove godine

projekt pod nazivom Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća, koji je prošle godine proveden drugu godinu zaredom, bilo je uključeno ukupno 100 hrvatskih branitelja. U sklopu prve faze projekta napravljena je stručna evaluacija projektnih ideja polaznika seminara o osnovama poduzetništva, a u drugu fazu projekta ušlo je 30 pozitivno ocijenjenih projekata. U trećoj fazi projekta 15 polaznika je od stručnih konzultanata dobilo detaljniju razradu poduzetničke ideje, smjernice za rješavanje raznih pitanja, informacije o aktualnim izvorima financiranja konkretnog projekta te pomoć u izradi poslovnog plana. Na kraju je edukaciju uspješno završilo petero branitelja koji su se samozaposlili u svojim poduzećima. Projekt je proveo Gradski ured za branitelje u partnerstvu s Institutom za menadžment i tvrtkom SenseConsulting s ciljem osposobljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja i članova obitelji smrtno stradalih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba, re-

Kada hobi postane posao

U projekt je bilo uključeno ukupno 100 hrvatskih branitelja čeno je na prošlotjednom predstavljanju samog projekta u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Tom je prigodom petero branitelja dobilo certifikate za uspješno završenu edukaciju.

Novi poduzetnici postali su branitelji Miroslav Obradović koji je otvorio tvrtku Laganet koja se bavi sustavom za prodaju nekurentnih zaliha, zatim Hrvoje Kunović koji ima tvrtku za web i grafički dizajn te Zoran Horvat koji izrađuje dizajnerski namještaj. Objašnjavajući razlog otvaranja tvrtke, Horvat je rekao kako je on ustvari svoj 30-godišnji hobi pretvorio u biznis sa željom izrade specifične vrste namještaja koje trenutno nema na domaćem tržištu. Certifikat za uspješno završenu edukaciju dobili su Marijan Čengić i Snježana Štula Fajfar koji imaju zajedničku tvrtku za termosolarne sustave, a bave se obnovljivim izvorima energije. Kako je rečeno na predstavljanju projekta i dodjeli certifikata, projekt Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća nastavit će se i ove godine, jer se trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nalazi 4000 nezaposlenih branitelja. (S.P.)

znakovi hrvatske kvalitete Usluga uvođenja poslovnih informatičkih rješenja zasnovanih na vlastitim platformama Potaknuti činjenicom da je Omega software jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja svoje usluge zasniva isključivo na domaćim platformama i na temelju domaćeg razvoja, u toj su tvrtki odlučili svoje poslovanje prilagoditi svim specifičnostima i realnim potrebama hrvatskih tvrtki. Metodologija je razvijena na temelju dugogodišnjeg rada i iskustva s klijentima te je dodatno poduprta certificiranjem prema normama ISO 9001 i ISO/IEC 27001. Omega software d.o.o.

Omega software je hrvatska tvrtka osnovana 2001. Fokusirana je na prepoznavanje budućih dugoročnih potreba klijenata putem stalnog praćenja njegova poslovanja i savjetovanja o mogućim unaprjeđenjima poslovanja.

42 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Horizon 2020 European Health Brokerage Event - Zagreb 2017

Poticaj za znanstvenike, poduzetnike i inovatore Prema službenim podacima Europske komisije, Hrvatska je do kraja rujna 2016. godine povukla gotovo 29 milijuna eura za financiranje 132 EU projekta kroz natječaje u programu Obzor 2020

agreb je prošli tjedan prvi put bio domaćin međunarodnog događaja Horizon 2020 European Health Brokerage Event - Zagreb 2017. Događaj je bio namijenjen poslovnom umrežavanju potencijalnih prijavitelja EU projekata u sklopu programa Obzor 2020. - visokim učilištima, malim i srednjim poduzećima - zainteresiranih za otvorene natječaje u području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života. Istraživanje, razvoj i inovacije prioritet su svake države, istaknuo je Matko Glunčić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Europa se, nastavio je Glunčić, u proteklom razdoblju susrela s brojnim problemima poput financijske krize, migracija i starenja stanovništva. Ovaj događaj je prilika za pronalazak odgovarajućeg partnera, kao i šansi za nove projekte i pametna rješenja, poručio je državni tajnik. Predstavnik Europske

Istraživanje, razvoj i inovacije prioritet su svake države, istaknuo je državni tajnik Matko Glunčić

komisije Philippe Cupers predstavio je mogućnosti koje se pružaju kroz program Obzor 2020. najavivši natječaje u području zdravlja. Prema službenim podacima Europske komisije, Hrvatska je do kraja rujna 2016. godine povukla gotovo 29 milijuna eura za financiranje 132 EU projekta kroz natječaje u programu Obzor 2020. U području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života financira se 10 EU projekata u kojima sudjeluju hrvatski partneri, a dodijeljeno im je ukupno 2.138.686 eura. Inače, ovaj događaj se održava jednom godišnje pod pokroviteljstvom Obzor 2020. projekta Health NCP Net 2.0 i Europske poduzetničke mreže (EEN). Uz Agenciju za mobilnost i programe EU-a, u organizaciji su sudjelovali i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Step-Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci. (B.O.)

Primus čaj Lijek Primus® čaj preporučuje se za potpornu terapiju bolesnicima čiji je imunološki sustav oslabljen citostatskom i radioterapijom tumora. Preporučuje se i osobama sklonim infekcijama. Primus® čaj sastoji se od osušenog i usitnjenog nadzemnog dijela biljke Caucalis platycarpos L. (podlanica) pakiranog u vrećice od 5 grama. Podlanica sadrži nekoliko kemijskih skupina kojima se pripisuje imunostimulirajuće djelovanje. Te aktivne skupine spojeva jačaju obrambenu moć organizma. Primus® čaj nastao je na temelju višegodišnjih znanstvenih istraživanja kojima su na eksperimentalnim modelima potvrđena stoljetna iskustva pučke medicine u liječenju tumora. Fitofarmacija d.o.o.

Tvrtka se bavi proizvodnjom biljnih lijekova i dodataka prehrani, te uzgojem rijetke biljke podlanica (Caucalis platycarpos L.).

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Uskoro 8. konferencija Biznis plusa

Regionalno o turizmu Gdje su i što čine države Jugoistočne Europe na europskoj turističkoj karti?

egija za turizam, turizam za regiju, naziv je pod kojim će 26. siječnja 2017. u Beogradu biti održana 8. konferencija Biznis plus poslovnog kluba kojeg je osnovalo šest medija iz šest zemalja - slovenske Finance, hrvatski Privredni vjesnik, sarajevsko Oslobođenje, srpski Novi magazin, crnogorske Vijesti te makedonski Kapital.

Na konferenciji će se predstaviti i projekt IPTV televizije za poslovno povezivanje u turizmu Jednodnevna konferencija, prema riječima direktorice Biznis plusa Svetlane Cenić, koja se ovoga puta realizira u suradnji s Mini-

Sudjelovanje su potvrdili: ministar trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Republike Srbije Rasim Ljajić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministrica turizma i okoliša Federacije BiH Edita Đapo, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Predrag Gluhaković, predsjedavajući Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić, predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, predstavnici turističkih zajednica te tvrtki Kompas, Postojnska jama, RWE, Kutjevo, Udruženje hotelijera Srbije, Viktorija grupa, Moji brendovi, Integral inženjering, Intereuropa, Atlantic Grupa, JUB, Špica...

Besplatno preko Privrednog vjesnika

Prijave za konferenciju Privredni vjesnik, kao hrvatski partner, osigurao je sudjelovanje na konferenciji bez plaćanja ikakve naknade ili kotizacije. Potrebna je i obvezna prethodna prijava na uprava@privredni.hr, temeljem koje će biti izrađene akreditacije. Organizatori konferencije osigurali su i prostor za izravne poslovne razgovore i poslovno povezivanje u dvoranama Palate Srbije. Ujedno je osigurana posebna cijena noćenja u Hotelu Hyatt Regency po cijeni od 80 eura.

starstvom turizma, trgovine i telekomunikacija u Vladi Srbije, jest sagledati mogućnosti i perspektive šire turističke suradnje u regiji. Prilika je to za nastavak kontinuiranog rada i pokušaja da boljim poslovnim povezivanjem promoviramo regiju u korist svih zemalja, kao i da sagledavanjem razvojne uloge turizma, pored neposrednih turističkih djelatnika, obuhvatimo sve sudionike u tom lancu: od infrastrukture do dobavljača, kaže Svetlana Cenić. Zbog toga je konferencija podijeljena u nekoliko panela. Na prvom panelu će se razgovarati o tome gdje su i što čine države Jugoistočne Europe na europskoj turističkoj karti. Panel će odgovoriti na brojna pitanja, otkriti koje su namjere vlada te pokušati definirati jesmo li svi u regiji, gledajući kroz razvojnu komponentu, svjesni privrednog i kulturološkog značaja prostora te uloge povezivanja turističkih djelatnika, umrežavanja s trgovinom, građevinskom industrijom i telekomunikacijama. Turističke agencije iz Slovenije i Hrvatske već uspješno surađuju s dalekim zemljama poput Japana i Južne Koreje dovodeći turiste ne samo u svoje države, već upravo na čitav prostor bivše Jugoslavije. Jedan od ciljeva konferencije je povezivanje turističkih djelatnika s ciljem privlačenja turista iz dalekih zemalja koji bi željeli posjetiti ne samo Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju već prostor svih zemalja nekadašnje Jugoslavije.

Novi projekt

Ne manje važna uloga u tom cjelovitom poslu leži na dobavljačima te jačanju infrastrukturne podrške kao preduvjeta kompletne turističke ponude. Pritom se naglasak stavlja i na nove hotelske kapacitete, nove koncepte gradnje i financiranja, najznačajnije lokalitete u zemljama regije, značaj putne i telekomunikacijske infrastrukture, nove i suvremene marketinške trendove, suradnju prerađivača i prehrambene industrije u lancu turističkog sektora... Direktorica projekta Svetlana Cenić otkriva da će na konferenciji biti predstavljen projekt IPTV televizije za poslovno povezivanje u turizmu, a sudionici će imati priliku i uključiti se u projekt.

26. siječnja 2017. Beograd 44 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

predstavljamo Etno butik Mara, Zagreb

Baština kao inspiracija Pod sloganom “Izvucimo naše narodno blago iz škrinja i ormara te pokažimo svijetu što imamo’’, Vesna Milković, vlasnica i dizajnerica Etno Mare, pokazuje kako spojiti hrvatsku povijest i suvremene modne trendove

brt Mara osnovan je 1999. godine nakon što je Vesna Milković napustila karijeru pravnice i upustila se u ostvarenje dugogodišnjeg sna: promicanje hrvatske etno baštine i tradicijskih obrta kroz modni dizajn. Ova rođena Slavonka inspiraciju za svoj rad pronalazi u bogatoj tradiciji ručnoga rada svoje obitelji koja potječe iz svih krajeva Hrvatske. Pod sloganom “Izvucimo naše narodno blago iz škrinja i ormara te pokažimo svijetu što imamo’’, Vesna Milković, vlasnica i dizajnerica Etno Mare, pokazuje kako spojiti hrvatsku povijest i suvremene modne trendove. Iz vrela nacionalne baštine ona oživljava ornamente i tehniku izrade, a u tome je uspješno prati i kći Marija, diplomirana modna dizajnerica. Za-

proizvodi i jedinstveni dizajn odjeće prepoznatljiv je i izvan Hrvatske jedničkim kreativnim i poduzetničkim snagama na poznatoj zagrebačkoj adresi u Ilici 49, u kojoj se nalazi i Matica obrtnika, već gotovo desetljeće i pol rade na domaćoj modnoj etno sceni, kako kažu stručnjaci, vješto balansirajući spojem tradicije i urbane mode.

Svakoj kolekciji prethodi istraživanje

Odjeću izrađuju od domaćeg pamučnog platna te finih tvorničkih tkanina na kojima se nalaze motivi s kulturno-povijesnih spomenika poput glagoljice, pletera, bordura Baščanske ploče, ali i motivi uzeti s narodnih nošnji poput alkarskih odora, kaputa iz Šestina, ornamenta sa šibenske kape, zadarske i konavoske košulje, poznatog slavonskog zlatoveza, bušenog bijelog i šarenog veza tzv. šlinge te stiliziranih elemenata uzetih s paške i lepoglavske čipke. Svaka njihova kolekcija uključivala je dugotrajno istraživanje napravljeno u suradnji s muzejskim te akademskim institucijama. Mara

je dobitnik brojnih nagrada za originalnost i autentičnost poput posebnog priznanja za inovaciju ARCA te statusa Tradicijski obrt (HOK). Prošla nam je godina bila izazovna i burna te obilježena putovanjima po inozemstvu gdje smo predstavljali svoju ponudu, kaže Marija Milković. “Naše proizvode vidjela je publika od Zagreba, Sinja, Splita, Dubrovnika, preko Bruxellesa, švicarskog Berna i Züricha, pa sve do Chicaga, New Yorka i Pittsburgha. Interes za naše proizvode bio je velik, a posebice nas je iznenadila ocjena stručnjaka po kojoj još nigdje u modnom izričaju nije na tako autentičan način primijenjena nečija povijesna tradicija. Jedan od najuspješnijih trenutaka za promociju naših proizvoda bio je susret predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s britanskom kraljicom Elizabetom II. Naša je predsjednica tom prigodom nosila i promovirala naš hrvatski dizajn - crno-bijeli kostim s motivom paške čipke”, ističe Marija Milković. Zbog svoje autohtonosti i posebne vrijednosti, proizvodi i jedinstveni dizajn odjeće Etno butika Mara prepoznatljiv je i izvan granica Hrvatske. Dizajnerice Vesna i Marija uz svoje klijentice već više od 15 godina ambasadorice su hrvatskog odjevnog suvenira u svijetu. Očuvanje ljepote predivnih motiva naše prošlosti vještim implementiranjem u moderan dizajn nit je vodilja koju su stavile pred sebe i svoje suradnike. (K.S.)

Posebice nas je iznenadila ocjena stručnjaka po kojoj još nigdje u modnom izričaju nije na tako autentičan način primijenjena nečija povijesna tradicija.

Marija Milković

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Gospodarstvo u sjeni političkih prepucavanja Pozitivnu ocjenu lani dobili su vanjskotrgovinski odnosi i industrijska proizvodnja, dok su investicije smanjene. Nedostatak kapitala najdrastičnije se odrazio na tvrtku Autoceste Federacije BiH koja lani nije izgradila ni jedan kilometar autoceste na koridoru V.c piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

P 5,4%

rast industrijske proizvodnje u razdoblju studeni 2015.-studeni 2016.

8,5 mlrd KM izvoz BiH u 11 mjeseci 2016.

rotekla godina, bar kad je riječ o gospodarstvu, bila je bolja od 2015. godine, ali ne i na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Pozitivnu ocjenu lani dobili su vanjskotrgovinski odnosi i industrijska proizvodnja. Izvoz je u 11 prošlogodišnjih mjeseci iznosio 8,5 milijardi konvertibilnih maraka što je povećanje od 3,9 posto u odnosu na 2015. godinu. Uvoz je pak bio težak 14,6 milijardi KM, zabilježivši rast od skromnih 0,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,6 posto što je najbolji rezultat zabilježen do sada. Takvim rezultatima je pridonio obnovljen izvoz u Rusiju i Tursku kao i tradicionalno dobar izvoz u Njemačku.

Tko je kriv?

Industrijska proizvodnja u studenome 2016. godine u usporedbi s istim mjesecom 2015. godine zabilježila je rast od 5,4 posto. Proizvodnja energije bila je veća za 16,6 posto, kapitalnih proizvoda za 9,4 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila manja za 16, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 14,8 posto. Loše ocjene u 2016. godini dobio je pri-

Za razliku od autocesta, najviše investicija u prošloj godini uloženo je u energetiku ljev inozemnih investicija. Naime, Agencija za unapređenje inozemnih investicija ustvrdila je da su u prvom polugodištu prošle godine investicije smanjene za 46,8 posto. Nedostatak kapitala, ali još više politička prepucavanja o 46 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

tome tko je kriv zbog nedostatka kredita, najdrastičnije su se odrazili na tvrtku Autoceste Federacije BiH koja lani nije izgradila ni jedan kilometar autoceste na koridoru V.c, koji na jugu kod Ploča i na sjeveru na Savi kod Svilaja povezuje BiH s mrežom autocesta Hrvatske. Do 2015. godine u BiH je bilo pušteno u promet 94 kilometra te autoceste na trima dionicama, od Sarajeva na sjeveru do Zenice i na jugu do Tarčina, te od Bijače do Međugorja, i ta kilometraža ostala je i u prošloj godini.

Tri direktora u godini dana

U 2016. godini Autoceste FBiH promijenile su tri generalna direktora koja su imenovale stranke na vlasti, a svaki od njih je obećavao da će već sutra započeti s radovima, prije svega na dionici od Međugorja do Počitelja, gdje će se na Neretvi graditi i najduži i najviši most na cjelokupnoj trasi. Najavljena je i gradnja dionica Mostar-jug i Mostar-sjever, te izgradnja najdužeg tunela na ovoj prometnici kroz planinu Prenj. Istini za volju, potkraj prošle godine počeo se graditi most na Savi između dva Svilaja i dionica Svilaj-Odžak. Sredstva za gradnju svih ovih dionica su odobrena, kao i za modernizaciju Luke Brčko, ustvrdio je državni ministar prometa i komunikacija Ismir Jusko, dodajući kako su strane banke odobrile kredite, ali uz uvjet da prije toga povećaju trošarine za 15 feninga po litri goriva za financiranje radova. Zastupnici u parlamentima su to odbili uz obrazloženje da bi ono više štetilo ukupnom razvoju gospodarstva negoli izgradnji prometnica. Ako zastupnici ne promijene svoj stav, novca za ceste neće biti ni u ovoj godini. Neizgrađeni kilometri autoceste posvađali su vladajuću koaliciju u Federaciji BiH koju čine SDA Bakira Izetbegovića, HDZ-BiH Dragana Čovića i SBB, Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Radončić je ustvrdio

Pokrovitelj Predsjedništvo BiH

8. SBF 22. i 23. svibnja

kako su Izetbegović i Čović krivci za zastoj izgradnje najvažnijeg investicijskog pothvata u zemlji jer se, navodno, nisu mogli dogovoriti koje će se dionice autoceste prije početi graditi, Mostar-jug ili Mostar-sjever, ili tunel Prenj. Izetbegović pak krivnju svaljuje na neslaganje Čovića i Radončića, a Čović je prozvao Izetbegovića jer je u Hercegovini izgrađena samo kratka dionica autoceste od Bijače do Međugorja. Bilo kako bilo, svađe se nastavljaju, a autocesta ostaje na 94 kilometra.

Termoelektrane, hidroelektrane i vjetroparkovi

Za razliku od autocesta, najviše investicija u prošloj godini uloženo je u energetiku. Uspjeh predstavlja puštanje u redovnu proizvodnju u rujnu 2016. TE Stanari u Republici Srpskoj. Riječ je o najvećoj termoelektrani u BiH u inozemnom vlasništvu s godišnjom proizvodnjom od oko dva milijuna megavat-sati. Investicija je bila teška 550 milijuna eura i zajedno s rudnikom Stanari zaposlila je oko 1000 radnika. Elektroprivreda BiH započela je potkraj prošle godine s gradnjom prve poratne hidroelektrane Vranduk, prve na rijeci Bosni s planiranom proizvodnjom od 100 gigavat-sati. Radove izvode tvrtke Strabag i Končar-KET, a investicija je vrijedna 112,3 milijuna KM. U Elektroprivredi BiH planiraju ove godine krenuti i s izgradnjom Vjetroelektrane Podveležje iznad Mostara. Vrijednost projekta je 162 milijuna KM, a rok za prijam ponuda je 16. ožujak. U planu je i izgradnja triju velikih tvornica struje u Federaciji BiH. Radi se o Bloku VII. TE Tuzla od 450 megavata čija investicija iznosi ogromnih 722,3 milijuna eura, zatim Bloku VIII. TE Kakanj što je investicija od 500 milijuna eura te Bloku I. TE Banovići čija je vrijednost investicije 495 milijuna eura. Planovi jesu usvojeni, ali ne i krediti.

Predsjedništvo BiH prihvatilo se pokroviteljstva 8. Sarajevo Business Foruma, jedne od najvećih investicijskih konferencija u Jugoistočnoj Europi koja će se održati 22. i 23. svibnja ove godine u Sarajevu. SBF već osam godina zaredom u organizaciji Bosna Bank Internationala i u suradnji s Islamskom razvojnom bankom okuplja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine vodeće investitore i poslovne ljude iz cijeloga svijeta kako bi se upoznali s mogućnostima ulaganja u BiH, ali isto tako i u zemlje regije, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. Naglasak ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma bit

će na projektima iz poljoprivrede, energetike, infrastrukture, građevinarstva, turizma, usluga i drugih razvojnih sektora. U proteklih sedam godina SBF je uspješno okupljao sudionike iz tridesetak zemalja, a u radu prošlogodišnjeg skupa sudjelovalo je 1600 gospodarstvenika, financijera, visokih državnika i 1350 novinara. Prema prvim najavama, ove godine se očekuje još brojnije sudjelovanje poslovnih ljudi. Privredni vjesnik je medijski sponzor SBF-a. (Z.L.)

Nakon 67 godina

Ukinut brzi vlak Sarajevo-Zagreb

Brzi vlak Sarajevo-Zagreb, koji je prometovao 67 godina, uz obustavu prometa 11 godina tijekom i nakon rata, ukinut je novim redom vožnje. Zapravo je ukinut jedini brzi vlak na BiH prugama. Prethodno, prije dvije godine, ukinut je i brzi vlak Sarajevo-Ploče. Suvremeni i brzi talgo vlakovi neće više prometovati ni na relaciji Sarajevo-Banja Luka. Iz Željeznica Federacije BiH nisu detaljnije obrazlagali ukidanje linija za

Zagreb i Banju Luku. Navodno, hrvatske željeznice zbog velikih troškova i malog broja putnika nisu iskazale interes, kao ni za vezu s Pločama. Navodno, došlo je i do spora s upravom Željeznica Republike Srpske koja navodno nije prihvatila da od Doboja do Banje Luke talgo voze željezničari iz Sarajeva. Bilo kako bilo, talgo će prometovati samo do Doboja i nazad do Sarajeva. Zbog remonta pruge od tunela Bradina do Sarajeva nije registriran red vožnje putničkog prometa na južnom pravcu do Mostara i Čapljine. Jedino u određene sate svaki drugi dan za Ploče i u obrnutom pravcu puštaju se teretne kompozicije. (Z.L.)

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Novo u slovenskom poduzetništvu

Uspješni, a odustaju

Sve više slovenskih poduzetnika prodaje svoja uspješna poduzeća pri čemu cijena nije najvažniji motiv piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

avnost u Sloveniji zbunjena je povlačenjem uspješnih poduzetnika iz vlasništva tvrtki koje su stvarali i razvijali veći dio svog života. Radili su mnogo i predano, postali uspješni, pa i bogati, a onda odjednom odluče dići ruke od svega. Zašto to čine, ponavlja se pitanje za svaki novi slučaj takvog odustajanja, a toga ima i previše da bi moglo proći nezapaženo. Sve bi bilo razumljivo da bogataši s mnogo gotovine u torbi odu negdje daleko gdje nikad ne prestaje ljeto, pod neku palmu na vrući pijesak. Mnogi su to sebi obećavali dok su na radu izgorijevali. Kada su došli u priliku ostvariti ono što su sanjali, to ipak nitko ne radi. Većina poduzetnika koja se povukla iz vlasništva u pravilu pronalazi neki drugi posao, Iz vlasništva njemačkog poduzeća TGE Marine, koje brodovima osigurava ukapljeni plin (za 175 milijuna eura prodano je japanskoj multinacionalki Mitsui), istupio je kao suvlasnik i Vladimir Puklavec. Prije 40 godina, odmah nakon studija, rođeni Prlek otišao je u Njemačku, a sada se vratio doma da bi počeo novi poslovni ciklus i to u sasvim novoj djelatnosti. Za 31 milijun eura kupio je vinske podrume Jeruza-

Zemaljske nevolje Pipistrela

Razbijeno povjerenje, potom i – prozori Ivo Boscarol, uspješni poduzetnik koji je na ledini u Ajdovščini stvorio poduzeće Pipistrel na čijim će avionima indijska mornarica podučavati buduće pilote i koji je proizvodnju dvaju tipova aviona prodao Kini, također je počeo govoriti o prepuštanju tvornice zaposlenicima. Nedavno je prodao i manji udjel u poduzeću – za pet posto vlasništva primio je pet milijuna eura. Teško je i pomisliti da bi se Boscarol mogao povući iz posla koji je razvio iz hobija. Doduše, u njegovoj karijeri

bilo je događaja koji bi mogli donekle objasniti možebitno povlačenje na neku manje izloženu poziciju. Poduzetnik iz Ajdovščine nije krio nezadovoljstvo postupcima domaće administracije. Jednom prilikom toliko se naljutio zbog tromosti prostornih službi da je proizvodnu halu za inat izgradio tik uz granicu, ali s druge strane, u Italiji. Takvom detaširanom gradnjom pokazao je da administraciji u Italiji treba za razne suglasnosti onoliko dana koliko administraciji u Sloveniji

48 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

treba tjedana. U Italiji je brzo podigao zgradu, ali i naišao na neugodnosti. Huligani na talijanskoj strani lani su razbili prozore na njegovoj tvorničkoj hali. Za vrijeme novogodišnjih blagdana opet su kamenovali prozore, valjda u znak protesta protiv uljeza iz Slovenije. Doma je Boscarola dekuražirala troma administracija. U Italiji pokušavaju ga obeshrabriti – kamenjem. Lako je kada se vineš pod oblake, ali hodaj s takvima kada se nađeš na tlu, zaključujemo umjesto Boscarola.

Obrazovni eksperiment

Povratak šegrta lem i Ormož. Sada je vodeći slovenski vinar i to na istom mjestu gdje je njegov otac u bivšoj državi bio direktor vinske zadruge. Nedavno je posebno odjeknula vijest da je najimućniji slovenski par – Iza i Samo Login – prodao svoje poduzeće Outfit7 za veliki iznos. Spominje se milijardu eura, ali pojedinosti nisu provjerene jer vlasnici poduzeća, što ga simbolizira simpatični mačak koji voli češkanje po trbuhu na ekranu pametnog telefona, žive u Americi, a povrh toga izbjegavaju svaki publicitet. Prodaja poduzeća uspješnih slovenskih vlasnika tu ne prestaje. Najavljuju se nove prodaje među kojima se spominju i poduzeća Joca Pečečnika i Sandija Češka.

Nema tko nastaviti

Razlozi za prodaju svakako su raznovrsni, a neki se neće nikad do kraja razjasniti. Notorno je da se većinu obiteljskih tvrtki prodaje zato što u obitelji nema tko nastaviti posao. Statistička je činjenica da u Sloveniji postoji manjak takvih nasljednika. Još jedna značajka prati pojavu “samorazvlašćivanja”. Vlasnici koji su stvorili uspješna poduzeća, kada ih odluče prodati, čine to drukčije od države koja također prodaje cijeli niz poduzeća. Naime, privatnim vlasnicima nije bitan cilj postići najveću moguću cijenu. Njima je važnije prodati poduzeće onome za koga su uvjereni da će znati dalje

Vlasnici koji su stvorili uspješna poduzeća, kada ih odluče prodati, čine to drukčije od države razvijati njihovu životnu stečevinu. Jure Knez i Andrej Orožen iz Trbovlja svoje uspješno poduzeće Dewesoft odlučili su prepustiti zaposlenicima, ali tako da nitko neće steći više vlasništva nego što iznosi njegova nagrada za rad. Vlasnici ne žele da se zaposlenici zadužuju za kupnju udjela. Osim toga, tako stečen udjel ne može se nasljeđivati – uvijek se vraća “materi”. Svoja poduzeća Iskra zaštita i Varsi vlasnik Otmar Zorn prodao je grčkom društvu Raycap koje se također bavi zaštitom u instalacijama niskog napona. Takvim spajanjem stvorena je vodeća svjetska tvrtka na tom području. Matjaž Čadež svoju tvrtku koja razvija programsku opremu za banke također je prodao jakom partneru - kanadskom društvu Constellation, uvjeren da će u tom okviru rasti brže nego dosad.

Početkom nove školske godine Slovenija se sprema pokusno uvesti 200 učenika u sustav tzv. šegrtskog obrazovanja. Prvo će se na taj način školovati alatničare, klesare, stolare i gastronome za hotelijerstvo, a nakon toga i staklare te papirničare. Za svaki program stručne izobrazbe takvo pokusno š ko l o v a n j e uvest će se na po dvije škole. Uključeni u nastavu imat će status učenika, stoga

se vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju neće upisivati u radni staž. Država se obvezuje pokriti osiguranje, posebno za slučaj povrede na radu. Ministrica Maja Makovec Brenčič, nakon što je odgovarajući zakon prošao proceduru u Vladi, potvrdila je informacije da će poslodavci plaćati učenike na stručnom osposobljavanju: najmanje 250 eura u prvom razredu, 300 eura u drugom i najmanje 400 eura u trećem razredu. (F.K.)

Traže se radnici u autoindustriji

Noćna smjena u Revozu

Dosadašnju proizvodnju automobila Twingo i Smart forfour Revoz u veljači proširuje još i proizvodnjom modela Clio 4 za što trebaju 300 do 500 novih radnika. Natječaj za popunu noćne smjene je raspisan. Zainteresirani se javljaju tako da u Novom Mestu planiraju prijeći u kontinuiranu proizvodnju – u

sve tri smjene – već sljedeći mjesec. Zvonko Kink, član Uprave Revoza, objavio je da početnika čeka 910 eura bruto plaće te da će dobiti i dodatak za prekovremeni rad, regres i nagradu za uspješnost. Osjetno povećanje proizvodnje odrazit će se i na izvoz. U Revozu ove godine očekuju 40 posto veću izvoznu realizaciju. (F.K.)

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA U Privrednoj komori Srbije predstavljen naj

Kinezi postali oslonac srpskog gospodarstva I studenome prošle godine ekonomske aktivnosti u Srbiji su nastavile s rastom, ali se industrijska proizvodnja usporila. Najviše pažnje u srpskoj javnosti izazvala je procjena da bi plaće u 2017. godini mogle rasti piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

S Pokazalo se da Kinezi znaju raditi, cijene čelika u svijetu rastu, a planira se i paljenje druge visoke peći u Željezari, pa se sada ne čini neostvarivom perspektiva da se premaši proizvodnja čelika iz 2008. godine.

rbija je riješila jedan veliki ekonomski problem kada je polovinom 2016. godine kineski Hestil preuzeo Željezaru Smederevo, no preostali su isto tako ozbiljni privredni problemi u javnom sektoru, kao što je RTB Bor i kemijski kompleks, koji prijete da u dogledno vrijeme uvelike ponište rezultate financijske konsolidacije jer se u životu održavaju zahvaljujući proračunskom novcu. Takve pohvale i upozorenja, iako poznata i ponovljena više puta, čula su se nedavno i u Privrednoj komori Srbije (PKS) na predstavljanju najnovijeg broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) koji zajednički izdaju Komora i Ekonomski institut. Ekipa autora ove publikacije, koja je temelj svih daljnjih institucionalnih i korporativnih analiza, preporuka i predviđanja, nije početkom godine rekla ništa novo jer su im na stolu bili dostupni podaci iz studenoga prošle godine, tako da zaokruživanje ekonomskih rezultata za 2016. tek predstoji. Nova su, međutim, očekivanja zasnovana na realnoj računici da će plaće početi rasti već početkom nove godine što će, svakako, pored ekonomskih imati i političke implikacije. Ili se bar tako očekuje.

Struja usporila rast

Stojan Stamenković, koordinator istraživačkog projekta MAT-a

Ipak već sad je jasno da je i lanjskog studenoga nastavljen rast ekonomskih aktivnosti, ali i da se industrijska proizvodnja usporila, odnosno da “nije na putanji koju smo očekivali”, rekao je Ivan Nikolić, direktor za znanstveno-istraživački razvoj Ekonomskog instituta. On je ustvrdio kako je ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-studeni 2016. godine bila veća nego u istom razdoblju 2015. godine za 4,6 posto, dok je u samom studenome međugodišnji rast iznosio samo 1,3 posto na što su

50 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Službena statistika

Prosječna plaća u 2016. iznosila je 370 eura Službena statistika procjenjuje da su plaće, bez poreza i doprinosa, u Srbiji u 2016. u odnosu na 2015. godinu bile nominalno veće za 3,7, a realno za 2,6 posto. Prosječna plaća je u 2016. bila 45.770 dinara, oko 370 eura. Prema računici autora MAT-a rast plaća u privatnom sektoru u razdoblju siječanj-studeni 2016. bio je znatno brži i iznosio je 5,1 posto, dok su u javnom sektoru plaće rasle znatno sporije. Međugodišnji rast svih 11 mjeseci iznosio je 1,9 posto, a u studenome dva posto.

odlučujuće utjecali rezultati Elektroprivrede Srbije. Nikolić je objasnio takav trend podatkom da je proizvodnja električne energije u studenome smanjena za 10 posto te da je, unatoč rastu prerađivačke industrije u cjelini, došlo do pada proizvodnje u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Kad je riječ o pozitivnim trendovima, izuzetan rast ostvaren je u izvozu koji je u studenome 2016. povećan za 20 posto na godišnjoj razini, dok je pokrivenost uvoza izvozom povećana na 80 posto, istaknuo je Nikolić. Autori MAT-a u fokus pozitivnih trendova stavili su još jednom Željezaru Smederevo, ocijenivši da bi ona mogla uskoro dostići pa i premašiti maksimalnu proizvodnju iz 2008. godine. “Pokazalo se da Kinezi znaju raditi, cijene čelika u svijetu rastu, a planira se i paljenje druge visoke peći u Željezari, pa se sada ne čini

noviji broj časopisa MAT

neostvarivom perspektiva da se premaši proizvodnja čelika iz 2008. godine”, naglasio je na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Srbije koordinator istraživačkog projekta MAT-a Stojan Stamenković. Dodao je kako je međugodišnji rast proizvodnje sirovog željeza, čelika i ferolegura u studenome u Srbiji dosegnuo 43 posto.

Proizvodnja motornih vozila u padu

Drugi oslonac oporavka srpske privrede i doskorašnji nositelj rekordnih izvoznih rezultata, Fiat Srbija, pokazuje sasvim suprotne tendencije. “Proizvodnja motornih vozila je zbog povremenih prekida rada Fiata u kragujevačkoj tvornici za 13 posto manja od prosjeka ranijih godina i za sada nema naznaka da će biti rasta”, kazao je Stamenković. Podsjetio je i na najave novog američkog predsjednika prema kojima će se novi protekcionizam prije svega testirati u automobilskoj industriji što će bez sumnje negativno utjecati na izvoznike automobila na to veliko tržište, a na koje računaju i proizvođači iz Kragujevca. Stamenković je ukazao i na to da je neizvjesna budućnost triju kompanija iz kemijskog sektora - Azotare i Petrohemije iz Pančeva te Metanolsko-sirćetnog kompleksa iz Kikinde, koje imaju probleme u poslovanju. “Nijedna od tih triju tvrtki za sada ne pokazuje sposobnost ni mogućnost dugoročnog, održivog poslovanja i poboljšanja financijskog položaja, te se pad proizvodnje u kemijskoj industriji od 6,3 posto u studenome ne može smatrati incidentnim”, ocijenio je Stamenković.

U iščekivanju većih plaća

Najviše pažnje u srpskoj javnosti izazvala je procjena da bi plaće u 2017. godini mogle rasti. Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević, koji preferira dobre vijesti

i pozitivne najave, izjavio je kako bi u ožujku ove godine prosječna neto plaća u Srbiji mogla iznositi oko 400 eura. “Od veljače očekujemo povećanje plaća zahvaljujući povećanju plaća u javnom sektoru - u nekim segmentima javnog sektora pet do šest posto, u nekima nešto niže, a povećana je i minimalna plaća. Prema tome, kao i po osnovi tendencije rasta plaća u privatnom sektoru od veljače, plaće u ožujku mogu dosegnuti oko 400 eura, a možda i više, ovisno o kretanjima u privatnom sektoru”, rekao je Kovačević. On je, na konferenciji za novinare o makroekonomskim trendovima, ocijenio kako bi na temelju povećanja plaća zaposlenih u javnom sektoru prosječna neto plaća u Srbiji mogla iznositi između 390 i 400 eura.

U Srbiji je izvoz u studenome 2016. povećan za 20 posto na godišnjoj razini Očekivani rast prosječne plaće je posljedica povećanja plaća zaposlenih u javnom sektoru kao i rasta zaposlenih kod privatnika. Izmjenom zakona već u siječnju bit će povećane plaće zaposlenih u policiji, vojsci i zatvorima za pet posto, zaposleni u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama dobit će povišicu od šest posto, dok će zaposleni na fakultetima imati plaće više za tri posto. Zaposleni u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti također će u siječnju dobiti plaće veće za pet posto, kao i zaposleni u kulturnim institucijama te institucijama socijalne i zdravstvene zaštite. 23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 51

svijet financija BISNODE: GOSPODARSKA KRETANJA U 2016. GODINI

Popularnost tvrtki za 10 kuna lagano opada

14.181

poslovni subjekt osnovan lani u Hrvatskoj

878

subjekata ušlo u postupak stečaja tijekom prošle godine

odišnja analiza gospodarstva koju je pripremila tvrtka Bisnode pokazuje kako je tijekom 2016. godine u Republici Hrvatskoj osnovan ukupno 14.181 poslovni subjekt što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2015. Inače, rekordna godina po broju osnovanih poduzeća bila je 2013. kada su ih bila osnovana 14.663. Podsjetimo, potkraj 2012. godine počeo se primjenjivati izmijenjeni Zakon o trgovačkim društvima koji je omogućio osnivanje jednostavnih trgovačkih društava, tzv. tvrtki za 10 kuna. U usporedbi s rekordnom 2013. godinom, lani je osnovano 3,3 posto poslovnih subjekata manje. Unatoč tome što je lani zabilježen rast broja osnovanih poduzeća, tijekom cijele godine rastao je broj ugašenih tvrtki. Dok je 2015. godine ugašeno 7901 poduzeće, lani je ugašeno čak 15.140 poslovnih subjekata.

Trgovina na čelu

6,81

mlrd kn nepodmireni porezni dug 3480 tvrtki u 2016.

Iako je u ukupnom broju osnovanih udio jednostavnih trgovačkih društava 54,1 posto, prema podacima se može zaključiti kako je 2016. bila druga uzastopna godina u kojoj je došlo do smanjenja udjela novoosnovanih j.d.o.o.-a u ukupnom broju osnovanih subjekata, iz čega se može iščitati da popularnost tzv. tvrtki za 10 kuna pomalo opada. U ukupnom broju osnovanih subjekata 41,9 posto čine d.o.o.-i, dok svi ostali pravni oblici imaju udio od samo četiri posto. Zanimljivo je kako Požeško-slavonska županija, kao županija s najmanje osnovanih subjekata, ima najbolji omjer osnovanih i ugašenih – 1,7. To znači kako je u toj županiji na svakih 10 ugašenih subjekata prosječno osnivano 17 novih. Tu županiju slijede Sisačkomoslavačka, Zadarska i Krapinsko-zagorska županija. Najlošiji omjer imale su Bjelovarskobilogorska, Koprivničko-križevačka te Virovi-

52 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

tičko-podravska županija u kojima se ugasilo otprilike dvostruko više subjekata nego što ih se osnovalo. Među sektorima vodeća je bila trgovina s udjelom od 19,9 posto udjela, a slijede je ugostiteljstvo, intelektualne djelatnosti, građevina i prerađivačka industrija. Vodećih pet sektora imalo je udjel od 63 posto među svim osnovanim subjektima. Tih pet sektora dominiralo je i kod broja ugašenih subjekata s udjelom od čak 73,4 posto. S druge strane, zabavno-rekreacijski sektor je imao najbolji omjer osnovanih i ugašenih subjekata, s obzirom na to da je u prosjeku na svakih 10 ugašenih subjekata bilo osnovano 17 novih. Slijedili su obrazovni, administrativni, prijevoznički te ICT sektor. Lani je porastao broj osnovanih j.d.o.o. subjekata, iako se njihov udio u ukupnom broju osnovanih smanjio. Time je prekinut dvogodišnji trend pada osnivanja j.d.o.o.-a. Analiza osnovanih j.d.o.o.-a po sektorima pokazuje kako ih se u svakoj godini najviše osnivalo u djelatnosti trgovine, a slijede ugostiteljstvo, stručne djelatnosti, građevinarstvo te prerada i proizvodnja. Tijekom godina se nije mijenjao raspored među sektorima prema

Kretanje osnovanih i ugašenih subjekata od 2013. do 2015. godine 16.000

15.140

14.181

12.896

10.000

13.636

12.939

12.000

2000

14.663

14.000

Kretanje broja osnovanih j.d.o.o. poduzeća tijekom godina po sektorima

1600

6915

7901

1200

6.000 4.000

UGOSTITELJSTVO

1000

GRAĐEVINARSTVO

800

2.000

600 2013.

2014.

OSNOVANI

2015.

400

2016.

PRERADA

2013.

2014.

2015.

2016.

UGAŠENI

Vodeće županije po broju osnovanih i ugašenih subjekata

Županije s vodećim omjerima osnovanih i ugašenih subjekata

5000

Sisačkomoslavačka

Zadarska

1,1

3000

1,3

3500

1,4

4000

UGAŠENI

1,4

4729 4212

OSNOVANI

1,7

4500

2500

500

709 923

858 775

1000

1190 1443

1393 1573

1500

1219 1520

2000

UGOSTITELJSTVO

1400

8.000

TRGOVINA

1800

1 0 0

Grad Zagreb Splitsko- Primorsko- Istarska Zagrebačka Osječkodalmatinska goranska baranjska

Požeškoslavonska

Krapinskozagorska

Šibenskokninska

Izvor: Bisnode

popularnosti osnivanja j.d.o.o. subjekata, tako da je vodećih pet sektora imalo iste pozicije u svim godinama.

Registrirano 238.000 nezaposlenih

Protekle godine u postupak stečaja ušlo je 878 subjekata. U odnosu na 2015. godinu kada ih je bilo 620, to je povećanje od 41,6 posto. Istodobno, samo ih je 87 izašlo iz stečajnog postupka, što potvrđuje činjenicu kako u Republici Hrvatskoj postupak stečaja, u većini slučajeva, podrazumijeva gašenje poduzeća, a ne njihove oporavak. Valja napomenuti da su potkraj prošle godine u predstečajnom postupku bila 6052 subjekta.

Na kraju 2016. godine bilo je 3480 poduzeća - poreznih dužnika s poreznim dugom većim od 300.000 kuna, što je pad od 5,1 posto u odnosu na završetak 2015. godine kada ih je bilo 3667. Ukupni porezni dug tih tvrtki iznosio je 6,81 milijardu kuna, dok je godinu prije iznosio 6,54 milijarde kuna. Stoga se za 2016. godinu može ocijeniti kako je bila pozitivna kad je riječ o smanjenju broja poreznih dužnika, ali se povećao ukupni dug među onima koji su ostali ili došli na listu. Valja napomenuti i da je potkraj protekle godine bilo registrirano 238.000 nezaposlenih osoba, u odnosu na godinu ranije 8,3 posto manje. (V.A.)

Dok je 2015. godine ugašeno 7901 poduzeće, lani je ugašeno čak 15.140 poslovnih subjekata

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Hrvatska gopodarska komora

Više građevinskih dozvola - više posla za građevinare Lanjskog studenoga izdano je 6,5 posto više dozvola nego u listopadu i trećina više nego u studenome 2015. Investitori ulažu u manje projekte koje financiraju uz pomoć novca iz EU fondova, a još uvijek nedostaju veliki infrastrukturni projekti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

G 7150

građevinskih dozvola izdano u prvih 11 mjeseci 2016.

20,4

mlrd kn predviđena vrijednost radova

rađevinari bi trebali imati razloga za zadovoljstvo. Investitori već od studenoga prošle godine pokazuju pozitivan trend i povećavaju broj zahtjeva za dozvolama za svoje investicijske projekte u građevinarstvu. Brojke rastu, no analize pokazuju kako još uvijek nema dovoljno velikih infrastrukturnih projekata koji na sebe vežu veći broj radnika i tvrtki i to na dulje vremensko razdoblje. Prema podacima koje je obradila Hrvatska gospodarska komora, lanjskog studenoga izdane su 822 građevinske dozvole (634 za zgrade i 188 za ostale građevine), što je 6,5 posto više izdanih dozvola nego u listopadu prošle godine i 32,4 posto više nego u studenome 2015. godine. Time se nastavlja pozitivna tendencija rasta broja izdanih građevinskih dozvola koja je, na godišnjoj razini, kontinuirano prisutna od stu-

Izdane građevinske dozvole 12.000

10.000

6000

4000

2000

5 0

0 I-XI 2009. I-XI 2010.

I-XI 2011.

I-XI 2012. I-XI 2013. I-XI 2014. I-XI 2015. I-XI 2016.

Predviđena vrijednost radova za ostale građevine zgrade (desno) Broj izdanih dozvola (lijevo)

Predviđena vrijednost radova za

Izvor: DZS; obrada: HGK

54 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

mlrd. HRK

8000

denoga 2015. godine (s izuzetkom ožujka 2016. godine), odnosno od travnja 2016. godine kada je bila riječ o dozvolama za zgrade te od rujna 2015. godine (s izuzetkom srpnja 2016.) kada je bila riječ o dozvolama za ostale građevine.

U 10 mjeseci kao u cijeloj godini ranije

Prošlogodišnji zamah investicijskih namjera ilustrira činjenica da je u prvih 10 mjeseci 2016. dosegnut, a u prvih 11 mjeseci premašen ukupan broj dozvola izdanih u 2015. godini. Tako je u 11 prošlogodišnjih mjeseci izdano ukupno 7150 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednošću radova od 20,4 milijarde kuna, što je 25,1 posto više dozvola (23 posto više dozvola za zgrade i 34,7 posto više dozvola za ostale građevine) te devet posto veća predviđena vrijednost radova (za 12,8 posto veća kod zgrada i za 2,3 posto veća kod ostalih građevina) u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Situaciju i dalje obilježava snažan rast broja izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine (ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni...) koji nije popraćen odgovarajućom dinamikom rasta vrijednosti predviđenih radova na tim građevinama.

Orijentacija na male projekte

Svi ovi podaci upućuju na činjenicu da su se investitori prošle godine primarno orijentirali na ulaganje u veći broj manjih infrastrukturnih zahvata koristeći raspoloživost sredstava iz europskih fondova, dok veliki infrastrukturni projekti i dalje izostaju, ističe viši stručni savjetnik u Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Hrvatske gospodarske komore Željko Pađen. “Ukupna vrijednost ovih projekata, za koje su zatražene građevinske dozvole unatoč znatnom rastu na godišnjoj razini, ipak nije pratio i rast ukupne vrijednosti izgradnje tih objekata koji je porastao samo za nekoliko postotaka. No protekla godina bila je ipak posebna po činjenici da se u velike infrastrukturne projekte nije moglo ulaziti jer je dobar dio godine bilo na državnoj razini privremeno financiranje, te se nije ulazilo u velike nove projekte i ti su projekti stajali u ladicama. Sve to bi moglo značajno promijeniti izdavanje samo jedne građe-

Prema podacima koje je obradio HGK, lanjskog studenoga izdane su 822 građevinske dozvole vinske dozvole, primjerice za projekt izgradnje Pelješkog mosta, a u pripremi je još nekoliko velikih projekata koji bi mogli osigurati posao za domaće građevinare”, ističe Pađen. Neki od velikih projekata već su u izgradnji, poput izgradnje pruge prema Križevcima ili Čiovskog mosta. Samo izdavanje dozvole ujedno ne znači instant početak novih poslova jer mnogi projekti od izdavanja do pokretanja izgradnje čekaju po nekoliko godina, upozoravaju stručnjaci.

Više ureda i hotela

U strukturi izdanih građevinskih dozvola za nestambene zgrade u prvih 11 mjeseci prošle godine, prema površini objekata najviše su bile zastupljene industrijske zgrade i skladišta (21,8 posto), hoteli i slične zgrade (18,2 posto) te uredske zgrade (13,5 posto). U odnosu na isto razdoblje 2015. godine znatnije je povećan udio planirane površine uredskih zgrada te hotela i sličnih zgrada, dok je smanjen udio zgrada za promet i komunikacije te industrijskih zgrada i skladišta. Očito je da su uspješni turistički rezultati potaknuli interes investitora za ulaganja u tu djelatnost, što je rezultiralo 52,4 posto većim brojem izdanih građevinskih dozvola i 34 posto većom planiranom površinom turističkih zgrada nego u prvih 11 mjeseci 2015. godine.

Kreće se u stanogradnju

Pojačan interes ulagača vidljiv je i u stanogradnji u kojoj broj izdanih dozvola za stanove na godišnjoj razini kontinuirano raste zadnjih osam mjeseci. Ukupno je u prvih 11 mjeseci 2016. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine izdano 31,4 posto više građevinskih dozvola za stanove, sa 28,6 posto većom korisnom površinom stanova. Podaci o rastu broja izdanih građevinskih dozvola i u njima sadržanoj vrijednosti predviđenih radova upućuju na to da će se oporavak građevinske aktivnosti nastaviti u ovoj godini. Tome će pridonijeti viši gospodarski rast, raspoloživa sredstva fondova EU-a, poboljšana poslovna klima te učinci porezne reforme koja rezultira manjim poreznim opterećenjem tvrtki i stanovništva, a time i većim raspoloživim sredstvima za ulaganje.

Investitori su se prošle godine primarno orijentirali na ulaganje u veći broj manjih infrastrukturnih zahvata koristeći raspoloživost sredstava iz europskih fondova, dok veliki infrastrukturni projekti i dalje izostaju.

Željko Pađen, HGK

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Potrošačke cijene pale 1,1 posto godišnje

Nakon 20 mjeseci, u prosincu 2016. cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, zabilježile su rast od 0,2 posto na godišnjoj razini, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Do rasta potrošačkih cijena došlo je, među ostalim, zbog rasta cijena prehrane za jedan posto, potom alkoholnih pića i duhana za 2,6 posto, te zbog povećanja trošarina i prijevoza za 1,5 posto, posebice u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile. Na mjesečnoj razini cijene dobara i usluga u prosincu su zabilježile pad od 0,2 posto, ponajprije zbog utjecaja sezonskih sniženja odjeće i obuće koje su zabilježile mjesečni pad od 7,9 posto.

ZB Invest osniva investicijski fond Poslovodstvo ZB Investa, jednog od vodećih društava za upravljanje investicijskim fondovima, odlučilo se za osnivanje još jednog fonda s određenim rokom trajanja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dala je odobrenje ZB Investu za osnivanje i upravljanje fondom ZB COUL 2023. Taj će fond ulagati u kamate po depozitima, kupone i dužničke vrijednosnice.

Inertnost na novčanom tržištu se nastavlja Nakon privremene živosti početkom siječnja, na novčanom tržištu nastupilo je razdoblje potpune inertnosti. Prevelika likvidnost sustava u kojem se dnevni viškovi kreću na razini od 16 milijardi kuna i više potpuno je zaustavila aktivnost na novčanom tržištu. Zbog iznimno velikih viškova likvidnosti potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna. Sudionicima nije potrebna dodatna likvidnost, tako da međusobnog trgovanja sudionika gotovo i nema. Prošli ponedjeljak je središnja banka održala redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu. Depozitnim institucijama plasirano je 110 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je jednak onome na prethodnoj aukciji. U tom razdoblju Ministarstvo nije održalo aukciju trezorskih

zapisa, ali najavljena je aukcija trezorskih zapisa za utorak, 24. siječnja. Planirani iznos izdanja je 700 milijuna kuna na rok od 364 dana. Sudeći prema aktualnim kretanjima na novčanom tržištu, aukcija će zasigurno biti uspješna, ne samo po pitanju obilne ponude za kupnju zapisa, nego i uvjeta kratkoročnog zaduživanja koji će biti iznimno povoljni. Za sada nema nikakvih naznaka promjena koji bi pridonijele mijenjanju odnosa ponude i potražnje, odnosno koje bi potaknule aktivnosti na novčanom tržištu. Stoga je realno očekivati nastavak dosadašnjeg trenda koji je iznimno nepovoljan kada je u pitanju upravljanje viškovima dnevne likvidnosti. Razdoblje visoke ponude slobodnih viškova kuna uz neznatnu potražnju, slab promet i vrlo nisku kamatnu stopu nastavit će se i dalje. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

9.1.-13.1.2017.

16.1.-20.1.2017.

5 4

450

3 300 2 150

16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Daljnje jačanje vrijednosti kune Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na početak tjedna ojačala prema euru za 0,29 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,521963 kune. Hrvatska valuta ojačala je

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,323022

CAD kanadski dolar

5,294547

JPY japanski jen (100)

6,140378

CHF švicarski franak

7,014793

GBP britanska funta

8,68888

USD američki dolar

7,072173

EUR euro

7,521963

Izvor: HNB

primjena od 21.1.2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

EUR

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

i prema švicarskom franku koji je potkraj tjedna imao vrijednost od 7,014793 kune. Prema kuni je oslabio i američki dolar, i to 0,22 posto, a dolar je u petak iznosio 7,072173 kune. 7,545 7,540

USD

7,14 7,12

CHF

7,035 7,030

7,535

7,10

7,025

7,530

7,08

7,020

7,525

7,06

7,015

7,520

7,04

7,010

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala manje kamate

Očekuju se burne reakcije investitora Svjetski analitičari smatraju da će u ovoj godini na financijskim tržištima doći do velikih kretanja cijena. Naime, tijekom godine neki bi događaji i procesi mogli uzrokovati burne reakcije investitora na tržištima. Prvi od tih događaja je dolazak Donalda Trumpa na vlast u Americi, a za donošenje nekih važnijih odluka predviđa se da će njegovoj administraciji trebati nekoliko mjeseci. Tek će se tada vidjeti hoće li zaista doći do zaokreta u ekonomskoj politici i kako će se Trumpova vladavina odraziti na trgovanje dionicama na svjetskim burzama. S obzirom na to da je Trump i službeno prošli petak preuzeo vlast, na Wall Streetu su već u utorak cijene dionica pale i to ponajviše u financijskom i prometnom sektoru. Ujedno je to bio prvi radni dan na američkim burzama jer se zbog praznika prošlog ponedjeljka u Americi nije radilo. S druge pak strane, na europskim burzama u srijedu su najvažniji indeksi bilježili blage promjene, a najviše je pod pritiskom bio medijski sektor. Na većini azijskih burzi cijene dionica su porasle, na što je utjecalo slabljenje dolara.

7450 7400

20100

7350

20000

7300

19900

7250

19800

7200

5560 5555

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1. 4920

NASDAQ

4900

5550 5545

4860 4840

5535

4820

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

11620

CAC40

4880

5540

11640

Dow Jones

19700

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1. 19300

DAX

19200

11600

19100

11580

19000

11560

18900

11540

NIKKEI 225

18800

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

Mirovinski fondovi

fond

Pad vrijednosti Mirexa

20200

FTSE 100

datum

16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 20.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

19.01. 129,16120

0,0258

1,22

AZ - A

19.01. 130,23130

-0,1324

1,34

Erste Plavi - A

19.01. 129,94030

0,2362

1,24

PBZ CO - A

19.01. 132,55310

0,2402

1,33

Raiffeisen OMF - A 19.01. 125,00330

0,0998

0,92

kategorija B MIREX B

19.01. 235,09380

-0,0659

0,63

AZ - B

19.01. 236,10050

-0,2006

0,38

Erste Plavi - B

19.01. 243,96980

0,1675

0,69

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

19.01. 220,05240

0,0612

0,89

0,04%

Raiffeisen OMF - B 19.01. 238,02010

-0,0633

0,82

0,02%

kategorija C MIREX C

19.01. 118,53570

-0,0950

0,37

AZ - C

19.01. 115,45990

-0,0377

0,33

-0,02%

Erste Plavi - C

19.01. 118,59190

-0,0593

0,12

-0,04%

PBZ CO - C

19.01. 118,07540

-0,0708

0,06

Raiffeisen OMF - C 19.01. 122,24630

-0,1739

0,63

0,00%

17.1.

18.1.

19.1.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

3,0%

Raiffeisen DMF

18.01. 228,63290

0,0328

0,89

2,0%

AZ Profit

19.01. 266,21430

0,0878

0,55

0,1138

0,52

-0,1144

0,29

2,5% 1,5%

Croatia osiguranje 19.01. 159,07250

1,0%

AZ Benefit

19.01. 247,97190

0,5%

Erste Plavi Expert

19.01. 208,81070

0,2202

1,37

Erste Plavi Protect 19.01. 194,26700

-0,0434

0,00

0,0% 19.12.

26.12.

3.1.

11.1.

Izgradnja hladnjače kapaciteta 3000 tona

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 235,0938 bodova i bila 0,28 posto niža nego u prethodnom tjednu. Mirex A dosegnuo je vrijednost od 129,1612 bodova i također zabilježio pad u odnosu na tjedan ranije i to od 0,24 posto. Vrijednost Mirexa C potkraj proteklog tjedna iznosila je 118,5357 bodova što je neznatno smanjenje od 0,15 posto.

16.1.

Erste banka je smanjila kamatne stope na nove stambene i stambene Eko kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i na one kunske. Riječ je o smanjenju fiksnog dijela kamatne stope i nije rezultat redovitog usklađivanja temeljem promjene vrijednosti njezinog promjenjivog dijela – Euribor i NRS. Smanjenje se odnosi na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, kao i na one s fiksnom kamatnom stopom. Za nove stambene kredite uz valutnu klauzulu u euru smanjenje će u prosjeku iznositi 0,2 postotnih bodova, a za nove kunske stambene kredite 0,1 postotni bod.

19.1.

Uskoro kreće gradnja više od 26 milijuna kuna vrijedne moderne ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Zagrebačkoj županiji, koja će se završiti do kraja 2018. Riječ je o jedinoj hladnjači u Hrvatskoj kapaciteta 3000 tona koja nije u vlasništvu trgovaca, a omogućit će proizvođačima s područja Zagrebačke županije, ali i šire, skladištenje proizvoda prema uvjetima koje ne diktiraju trgovci, a potrošačima nude domaće proizvode provjerene kvalitete tijekom cijele godine.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Agrokoru kredit HBOR-a Četiri tvrtke iz sastava koncerna Agrokora Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec - dobile su 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza svojih proizvoda. Ukupan iznos glavnice kredita Jamnice je 15 milijuna eura, a otplaćivat će se u 24 jednake tromjesečne rate. Ledo je sklopio ugovor o kreditu od 3,3 milijuna eura, Zvijezda o kreditu od 10 milijuna eura, a PIK Vrbovec o kreditu od 20 milijuna eura.

ulaganje od pet milijuna eura

Pet milijuna eura uložila je tvrtka Ducati Komponenti iz Ludbrega u novu proizvodnu halu površine 4000 četvornih metara u kojoj će raditi pedesetak ljudi. Vlasnici su odlučili investirati u proširenje proizvodnih kapaciteta za proizvode tzv. zelene energije i kondenzatorskih baterija. Tvrtka je dio talijanske grupe Ducati Energia iz Bologne koja u Ludbregu posluje od 2002. godine, a bavi se proizvodnjom generatora, motora, statora, dijelova izvanbrodskih motora, dijelova za dvokotače i pametnih brojila, ali i e-mobility proizvoda poput električnog četverocikla FreeDuck4.

Crobex nadomak 2.100 bodova trgovano je u iznosu od 26 milijuna kuna što predstavlja 52 posto ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -0,97 do +10,78 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 16 izdanja, dok su 23 izdanja trgovana u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je sa prošlotjednih 2.075,95 bodova uvećan za 0,99 posto na 2.096,56 bodova i nalazi se na najvišim razinama još od kolovoza 2011. godine. Crobex10 je u tjedan dana također solidno porastao, za 0,88 posto, a trgovanje je ZAGREBAČKA BURZA zaključio na 1.210,61 bodu, na najvišim THE ZAGREB STOCK EXCHANGE razinama od srpnja 2011. Sektorski UKUPAN TJEDNI PROMET: 424.446.539,86 kn indeksi su tjedan završili u rasponu TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.275.361,43 kn od -1,17 posto koliko je kao jedini pao index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEXturist do +5,16 posto koliko je CROBEX 2.096,5600 +0,99% uvećan CROBEXkonstrukt. ObvezničCROBEX10 1.210,6100 +0,88% ki indeksi tjedan su zaključili rastom; CROBIS 109,4344 +0,28% CROBIS je u plusu za solidnih 0,28 CROBIStr 158,3675 +0,37% posto, a CROBIStr za 0,37 posto. Najlikvidnije je redovno izdanje Adris GruTop 10 tjedna zadnja pe, s prometom od 9,2 milijuna kuna, promet po prometu promjena cijena od čega se 3,2 milijuna kuna odnosi na -0,97% 585,25 9.229.966,14 Adris grupa d.d. - red. redovni promet, a šest milijuna kuna -0,51% 38,79 4.514.298,95 Valamar Riviera d.d. na blok promet. Cijena Adrisa je u re-0,96% 511,00 3.205.409,19 Arenaturist d.d. dovnoj trgovini umanjena za 0,97 po+0,56% 174,00 2.727.962,96 HT d.d. sto na 585,25 kuna čime je Adris po+3,19% 939,00 2.268.446,61 Atlantic grupa d.d. stao i gubitnik tjedna. Blok transakcija +9,19% 820,01 2.248.285,96 HPB d.d. +6,67% 3.200,00 2.106.686,98 s Adrisom obavljena po cijeni od 600 TURISTHOTEL d.d. +0,49% 191,54 1.917.934,02 PEVEC d.d. kuna. Porast cijene dionice bilježi šest -0,49% 466,09 1.822.996,70 Adris grupa d.d. - povl. od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik +10,78% 30,00 1.800.073,96 Proficio d.d. tjedna je deseti najlikvidniji Proficio s poskupljenjem cijene dionica od 10 dionica tjedna zadnja 10,78 posto i prometom od 1,8 milijuna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna. Značajniji porast cijene zabilje+30,56% 0,47 2.564,00 Magma d.d. žio je i HPB, za 9,19 posto na 820,01 +22,11% 10,99 505,54 J&T banka d.d. kunu, a njegovom se dionicom trgo+20,00% 300,00 3.000,00 Podravska banka d.d. valo u iznosu od 2,3 milijuna kuna. Iz+19,38% 610,01 355.468,31 Tehnika d.d. danje Turisthotel bilježi porast za 6,67 +17,00% 19,89 576,81 MEDORA hoteli i ljet. d.d. posto na 3200 kuna te tjedni promet +15,79% 6.600,00 162.699,98 Janaf d.d. +13,94% 399,97 799,94 od 2,1 milijun kuna. Cjenovni pad biAgromeđimurje d.d. +12,24% 69,70 249.213,69 SZAIF d.d. lježe četiri izdanja. Pored najlikvidni+11,42% 21,17 226.314,83 Badel 1862 d.d. jih Adrisa (-0,97 posto), Arenaturista +11,15% 313,99 1.255,96 Tekstilpromet d.d. (-0,96 posto) i Valamar Riviere (-0,51 posto) jedino je još povlašteno izdanje 10 dionica tjedna zadnja Adris Grupe zabilježilo pad cijene dipromet s najvećim padom cijene promjena cijena onica i to za 0,49 posto na cijenu od +30,56% 0,47 2.564,00 Magma d.d. 466,09 kuna, a trgovanje je obavljeno +22,11% 10,99 505,54 J&T banka d.d. u iznosu od 1,9 milijuna kuna. +20,00% 300,00 3.000,00 Podravska banka d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] +19,38% 610,01 355.468,31 Tehnika d.d.

Protekli tjedan ulagači na Zagrebačkoj burzi bili su nešto manje aktivni nego u tjednu ranije. Nakon što se u tjednu ranije redovni dionički promet približio iznosu od 67 milijuna kuna, protekli je tjedan promet pao za 26 posto ili 17 milijuna kuna na 49,3 milijuna kuna. Ključni indeksi Zagrebačke burze tjedan su zaključili solidnim uvećanjem, oba bilježe rast od gotovo jedan posto i nalaze se na razinama najvišim u zadnjih pet godina. Deset najlikvidnijih izdanja

MEDORA hoteli i ljet. d.d. Janaf d.d. Agromeđimurje d.d. SZAIF d.d. Badel 1862 d.d. Tekstilpromet d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

+17,00%

19,89

576,81

+15,79%

6.600,00

162.699,98

+13,94%

399,97

799,94

+12,24%

69,70

249.213,69

+11,42%

21,17

226.314,83

+11,15%

313,99

1.255,96

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Manje nezaposlenih osoba u 2016.

Prevladavali dobitnici I sedmi uzastopni tjedan među 79 otvorenih investicijskih fondova prevladali su dobitnici. Tjedan je s porastom vrijednosti zaključilo 44 fondova, palo ih je 35. Porast veći od jedan posto bilježe dva fonda, a više od jedan posto palo je sedam fondova. Proteklog je tjedna fond Crobex10 pripojen fondu InterCapital SEE Equity, a pokrenut je novi konzervativni mješoviti fond InterCapital Income Plus. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, osam su mjesta zauzeli dionički, a po jedno mjesto mješoviti i obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,46 do -2,37 posto. Od 27 dioničkih fondova po-

raslo ih je 11. Najviše, za 2,46 posto je vrijednost uvećana fondu Erste Adriatic Equity, čime je postao dobitnik tjedna. Od sedam posebnih fondova četiri su porasla, a najviše ZB Future 2040 i to za 0,16 posto. Rast bilježi pet od 15 mješovitih fondova. InterCapital Smart prvi je među dobitnicima s porastom od 0,42 posto. Sedam od 12 obvezničkih fondova bilježi rast. Najviše je rastao Addiko Conservative, za 0,25 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 17 od 19 novčanih fondova. Najveći porast među dioničkim fondovima bilježe Erste Adriatic Equity i to 5,38 posto i OTP indeksni 4,18 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 12.1.2017. do 19.1.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 22,8920 Addiko Growth € 11,6960 ZB euroaktiv € 136,2194 ZB trend $ 161,9964 Capital Breeder kn 98,6162 KD Prvi izbor kn 14,9712 KD Europa € 124,9667 PBZ Equity fond € 12,0355 HPB Dionički kn 118,6571 Erste Adriatic Equity € 106,1200 Neta Global Developed kn 90,8502 ZB aktiv kn 129,8867 InterCapital SEE Equity € 106,4454 Platinum Global Opportunity $ 14,8874 KD Nova Europa kn 5,9550 OTP indeksni kn 49,4087 Platinum Blue Chip € 103,5447 Neta Frontier kn 509,1672 OTP Meridian 20 € 97,8108 A1 kn 105,2500 Alpen.Special Opportunity kn 161,1102 Neta New Europe kn 65,0447 KD BRIC € 81,8627 KD Energija kn 9,3252 ZB BRIC+ € 98,9365 Allianz Equity € 168,3690 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 123,6600 Raiffeisen Harmonic € 102,4000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2800 ZB Future 2025 € 103,7371 ZB Future 2030 € 103,1367 ZB Future 2040 € 103,7922 ZB Future 2055 € 104,1861 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,7778 PBZ Global fond € 15,5155 Addiko Balanced € 13,4391 KD Balanced kn 137,4532 HPB Global kn 104,9791 OTP uravnoteženi kn 118,7174

tjedna promjena [%]

-0,06 -0,89 -0,65 -0,26 0,11 -1,80 -0,61 0,60 0,74 2,46 -1,29 0,44 0,60 0,06 -2,37 0,69 0,06 -0,67 -0,39 1,11 -2,22 -0,41 -0,86 -2,10 -0,94 0,60 0,02 -0,59 -0,06 -0,10 0,03 0,16 0,14 -0,23 -0,32 -0,59 -0,04 0,25 -0,71

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

Allianz Portfolio kn 167,9726 InterCapital Smart II € 102,7787 PBZ Conservative 10 fond € 112,4984 You Invest Active € 100,2000 You Invest Balanced € 101,7100 You Invest Solid € 102,5400 InterCapital Smart € 102,5351 PBZ Flexible 30 fond € 101,4677 InterCapital Income Plus € 100,9514 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,2497 Addiko Conservative € 14,5357 Raiffeisen Bonds € 177,4400 PBZ Bond fond € 131,9190 InterCapital Bond € 214,2032 HPB Obveznički € 160,9284 Neta Emerging Bond kn 83,9940 Erste Adriatic Bond € 119,4700 Raiffeisen Classic € 106,4300 PBZ Short term bond fond kn 102,5288 PBZ Dollar Bond fond $ 102,6697 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 99,9271 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4664 ZB plus kn 175,8786 ZB europlus € 150,7233 PBZ Euro Novčani € 139,3411 Raiffeisen Cash kn 158,0500 Erste Money kn 151,6700 Addiko Cash kn 152,4270 PBZ Dollar fond $ 132,6234 HPB Novčani kn 143,8892 OTP novčani fond kn 133,3041 InterCapital Money kn 130,2996 Allianz Cash kn 118,5057 Erste Euro-Money € 116,1500 Auctor Cash kn 111,3204 Raiffeisen euroCash € 105,9700 HPB Euronovčani € 106,4285 Locusta Cash kn 1365,1674 Neta MultiCash kn 107,4436 OTP euro novčani € 102,5764

-0,68 0,01 0,08 -0,30 -0,28 -0,22 0,42 0,01 N/A

naziv(fond)

valuta

-0,14 0,25 0,03 0,14 0,23 -0,08 -1,35 0,08 0,04 0,04 -0,25 -0,26 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,00 0,02 0,00 -0,01 0,00 0,01 -0,01 0,00

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine bilo registrirano 236.617 nezaposlenih što je 1,9 posto više ili 4350 osoba više nego u studenom, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Istodobno, na godišnjoj razini nastavljen je trend pada broja nezaposlenosti pa je tako u prosincu bila zabilježena 48.851 osoba manje nego u istom mjesecu 2015. To je utjecalo i na smanjenje prosječne stope nezaposlenosti. Uz očekivanu mjesečnu stopu nezaposlenosti od 14,7 posto u prosincu, na razini cijele 2016. prosječna stopa nezaposlenosti mogla bi biti niža za dva postotna boda u odnosu na 2015. godinu.

Zaba i EIF potpisali sporazum o jamstvima Sporazumom Zagrebačke banke i Europskog investicijskog fonda (EIF) o jamstvima u iznosu od 10 milijuna eura nastojat će se pojačati kreditiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj koja su usmjerena na istraživačke i razvojne aktivnosti. Inače, sporazum EIF-a i UniCredita vrijedan je ukupno 160 milijuna eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 10 milijuna eura, a tim su sporazumom obuhvaćeni poduzetnici u osam zemalja.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Donald J. Trump

Great again Mate

Život malene Elise drastično se mijenja s preseljenjem u kuću Pabla Nerude u mjestu Isla Negra. Djevojčica tamo pristiže s majkom Raquel koja postaje Nerudina spremačica. Elisa je fascinirana i nesvakidašnjom kućom i pjesnikom, promatra ga i prati dok on stvara poeziju i zavodi žene. Dolaskom Nerudine žene Delije u Islu Negru, pred djevojčičinim očima otvara se svijet žene slikarice, nesputane i samosvjesne. Međutim, kao u svakoj priči, tako se i u središtu ove krije tajna koja kao klin prodire u Elisin život i mijenja ga...

Charlotte Link

Prevarena Znanje

Ova je knjiga Trumpov nacrt o tome kako vratiti izvornu slavu SAD-u. To nije teško. Tvrdi kako im jedino treba netko s hrabrošću da kaže ono što se mora reći. Nećemo takve naći danas u Washingtonu. On je pravi čovjek za to i tvrdi kako američko najslavnije doba tek slijedi. Trump navodi kako se neće baviti istim onim igricama koje su političari igrali desetljećima – samo pričaju, a ništa ne rade, dok interesne skupine i lobisti diktiraju kakvi zakoni trebaju biti. Želi SAD-u vratiti slavu i blagostanje i osigurati da ga saveznici poštuju, a neprijatelji se boje. María Fasce

Žena iz Isle Negre Hena Com

Kate Linville je policajka Scotland Yarda i jedina osoba koju zaista voli je njezin otac, umirovljeni policijski inspektor. Kad on bude ubijen, Kate odlučuje sama doprijeti do istine o tajanstvenom zločinu. I otkriva prošlost svoga oca kao veliku laž. On uopće nije bio čovjek za kojeg se izdavao. U isto vrijeme, jedna londonska obitelj odlazi na odmor izvan grada. Scenarist Jonas Crane se nada da će u društvu supruge i sina umaći sindromu sagorijevanja. No tročlana obitelj nije svjesna toga da će događaji oko ubojstva Kateina oca ugroziti i njihove živote...

60 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

Maurice Caillet

Bio sam mason Verbum

Djevojčica Del Jordan živi na očevoj farmi za uzgoj lisica gdje s bratom i bizarnim susjedima otkriva fantastičnu prirodu kojom je okružena. Zbog školovanja odlazi s majkom u obližnji gradić, upoznaje prijateljicu Naomi s kojom dijeli sve frustracije djevojačkog odrastanja. Iznimno znatiželjna, toliko neobična u običnom gradiću, promatra svijet oko sebe, prvu tjelesnost, ljubav, odnose među ljudima, rođenje i smrt. Del Jordan svojim duhovitim i lucidnim razmišljanjima nagoni čitatelja da se s nježnošću i smiješkom sjeti vlastita odrastanja.

Veronica Roth

Ureži znak smrti Naklada Ljevak

Maurice Caillet privučen obećanjem “dublje spoznaje”, uzvišenoga znanja i željom za sklapanjem utjecajnih poznanstava ušao je u masonsku ložu u kojoj se tijekom 15 godina uspinjao na ljestvici od šegrta sve do uvaženoga majstora lože Velikoga orijenta Francuske, sve dublje uranjajući u ezoteriju i okultizam. Nakon obraćenja u Lurdu Caillet odlučuje raskinuti s masonerijom te se izlaskom iz lože potpuno mijenja njegov osobni i profesionalni život i započinju poteškoće i progon: šikaniranje, otkazi i stalne zapreke za nastavljanje liječničke karijere... Alice Munro

Život djevojaka i žena OceanMore

Cyra je sestra okrutnog tiranina koji vlada šotetskim narodom. Cyrin strujodar zadaje joj bol i daje moć, što njen brat iskorištava, ali ona je pametnija nego što on misli. Akos je sin farmera i proročice s ledenog planeta-države Thuvhea. Zaštićen svojim strujodarom, Akos je plemenita duha, a njegova je odanost obitelji bezgranična. Kada Akosa i njegovog brata zarobe šotetski vojnici, Akos očajnički pokušava izvući svog brata živog. Akos biva gurnut u Cyrin svijet i mržnja između njihovih država i obitelji čini se nepremostivom.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partnerstvo Mirnapack, Rovinj, www.mirnapack.hr. Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj novih proizvoda (paletizacija i depaletizacija) te partnera koji bi plasirao slobodne kapacitete tvrtke na EU tržište (CNC strojna obrada). Kontakt: Marijan Pučić, marijan.pucic@mirnapack.hr, +385 52816733, +385 911518029. Suradnja Kašmir Promet, Zagreb. Tvrtka je nakladnička kuća koja u svom izdavačkom programu objavljuje kvalitetne slikovnice i knjige za mlade, postere i čestitke. Ilustracije iz knjiga za djecu su višestruko nagrađivane inozemnim nagradama Grand prix OBI, Japan, Zlatna plaketa BIB, Slovačka, IBBY Honour List, i domaćim nagradama Grigor Vitez i Ovca u kutiji. Originali iz dvije slikovnice dio su međunarodne zbirke Chihiro Art Museuma, Japan. Do sada je tvrtka prodala prava u Japan, Francusku, Veliku Britaniju, Mađarsku, SAD, Kinu, Sloveniju, Južnu Koreju, Švedsku, BiH, Crnu Goru, Njemačku i Italiju. Zainteresirana je za

suradnju u pogledu proširenja proizvodnje na opremu za dječje sobe, multimediju, odjeću, ukrasne papire, posteljinu s likovima iz slikovnica, ukrasne predmete, proizvodnju animiranih filmova. Kontakt: Kašmir Huseinović, kasmir@kasmir-promet.com, +385 14553806, +385 912000654. Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Ko-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Izgradnja dječjeg vrtića

Grad Slavonski Brod nabavlja radove izgradnje sportskog dječjeg vrtića Sokol. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 7,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. veljače. Nabava roba

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Jadranski luksuzni hoteli, Dubrovnik, traže ponuditelja za kontinuiranu godišnju isporuku hrane, sredstava za čišćenje, industrijsko galanterijskih proizvoda, uredskog materijala, usluge pranja i kemijskog čišćenja hotelskog i gostinjskog rublja. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

lačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455. Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju (Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugiranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint venture između tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a. Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni. dobric@alpro-att.hr, +385 21896242, +385 992179257. Kreiranje, gradiranje i krojenje Vis Konfekcija, Varaždin, www.vis-konfekcija. hr. Tvrtka nudi usluge u tekstilnoj industriji: kreiranje, krojenje, gradiranje, umnožavanje i proizvodnju. Kontakt: Biserka Petrić, petric.biserka@vistex.hr, +385 42397290, +385 98268765. Plastične mase Plamegal Trio, Dugo Selo, www.plamegal-trio. hr. Tvrtka se bavi preradom plastičnih masa. Proizvodi puhanu PE, PET i COEX ambalažu raznih volumena te brizgane proizvode standardno visoke kvalitete. Kontakt: Dragan Tanasovski, dtanasovski@plamegal-trio.hr, + 385 1 2764 024,+ 385 91 2764 030.

Brodski motori

Rezervat Lokrum nabavlja brodske motore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. veljače. Deparafinator

Ina-Industrija nafte nabavlja deparafinator za otapanje parafinskih taloga. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

Regija

Izvođači za pročistač otpadnih voda

Centar za međunarodno sudjelovanje i razvoj iz Ljubljane traži izvođača za pročistač otpadnih voda u Srbobranu, AP Vojvodi-

na, Republika Srbija. Rok dostave ponuda je 13. veljače. Izvođač za komunalnu i cestovnu infrastrukturu

Općina Velenje traži izvođača za komunalnu i cestovnu infrastrukturu na području proširene poslovne zone Stara Vas, površine 23.000 četvornih metara. Rok dostave ponuda je 17. veljače. Građevinski strojevi i specijalna vozila

Akcionersko društvo Vodostopanstvo na Republika Makedonija nabavlja građevinske strojeve i specijalna vozila. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi i šuma Dvorište, stambena i gospodarska zgrada te vinograd, ukupne površine 2147,51 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,23 milijuna kuna, nalazi se u naselju Stare Plavnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba br. 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 42,09 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 287.000 kuna, nalazi se u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba br. 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 463 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 152.748 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 307/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 120 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 529.000 kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba br. 6a, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Stan, ukupne površine 74 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 897.102 kune, nalazi se u Splitu, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 59/III. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stan, ukupne površine 75,69 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,09 milijuna kuna, nalazi se u Rovinju, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju soba br. 4. Nekretnina

62 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

se na ročištu za prvu javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 399,23 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,66 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 308/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 672 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 352.603 kune, nalazi se u Križevcima, prodaje se na dražbi 26. siječnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 10/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 3927 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna, nalazi se u naselju Palančani, Općina Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, soba br. 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 537 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,27 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 27. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 307/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 288 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 481.210 kuna, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 27. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, kralja Tomislava 40. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 2920,44 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 3,37 milijuna kuna nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 27. siječnja u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 301/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki, 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska. Popravak i održavanje mjernih aparata Agentsiya Mitnitsi objavljuje usluge popravaka i održavanja mjernih aparata. Natječaj je otvoren do 8. veljače. Više podataka o nadmetanju na http://ted.europa.eu/ udl?uri=TED:NOTICE:2025-2017:TEXT:HR:HT ML&src=0&tabId=1. Dizajn The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bournemouth, Velika Britanija, traži početni dizajn koncepta stvaranja i instaliranja božićnog drvca Wonderland, a želi uključiti sve povezane značajke za osvjetljavanje grada koje će stvoriti glavnu vizualnu atrakciju u centru grada tijekom svečanog razdoblja (studeni - siječanj). Natječaj je otvoren do 12. veljače, a ponude na engleskom jeziku predaju se na The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bourne Avenue, Bournemouth, BH2 6DY, United Kingdom, Strategic Procurement Team, procurement@ bournemouth.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Nabava bolničkog sustava za izdavanje lijekova Sveučilište u Pečuhu raspisalo je natječaj za nabavu automatskog bolničkog sustava za izdavanje lijekova. Glavna lokacija ili mjesto izvršenja: Centralna ljekarna Kliničkog centra Sveučilišta u Pečuhu. Naručitelj: Pécsi Tudományegyetem Vasvári Pál utca 4. Pécs 7622 Mađarska dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://pte.hu/2016_evi_kozbeszerzesi_dokumentumok.

Nabava mesnih proizvoda Bolnica Županije Bač-Kiškun (Bács-Kiskun Megyei Kórház), Mađarska, raspisala je natječaj za nabavu mesnih proizvoda za 12 mjeseci. Količina: - svinjetina i govedina 38.750 kg - piletina 14.000 kg - puretina 7000 kg. Natječaj je otvoren do 7. veljače. Strojevi Općina Delta (regija Središnja Makedonija), Grčka, raspisala je natječaj za nabavu tri stroja za iskopavanje. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a više podataka možete pronaći na http:// ted.europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:4634942016:TEXT:HR:HTML&tabId=1. Građevinski radovi u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljuje natječaj za izvođenje građevinskih radova na studentskim domovima. Natječaj je otvoren do 8. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 78808975734, Trg Sv. Trojstva 3, Odjel nabave, Marija Vegar, 31000 Osijek, mvegar@unios.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0029930. Električna oprema Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju prijava je 7. travnja.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Počeo Riječki karneval 2017.

Ni hladnoća ne smeta petom godišnjem dobu Osim zabavnih i humanitarnih događanja, u sklopu Riječkog karnevala održat će se dvije sportske priredbe - Carnival Snowboard Session na gatu Karoline Riječke te Maškarani autorally Pariz-Bakar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Riječki karneval u brojkama Na Riječkom karnevalu je prošle godine u međunarodnoj karnevalskoj povorci bilo 10.000 sudionika u 110 karnevalskih grupa i 73 alegorijskih kola. U dječjoj karnevalskoj povorci nastupilo je 5000 sudionika u 69 karnevalskih grupa.

Rijeci, ali i na cijelom Kvarneru započelo je peto godišnje doba - poznati i popularni karneval, koji je i ove godine slijedio tradiciju jer je započeo na Antonju, 17. siječnja, i traje sve do Pepelnice, 1. ožujka. Na tom ludom putovanju, nakon podizanja Pusta - kralja karnevala ili pak fašnika, kako se kaže u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, na Kvarneru se izabire nova Kraljica Riječkog karnevala, a posjetitelji će uživati u brojnim maškaranim zabavama, pjesmi i plesu te raznim sportskim, gastronomskim i humanitarnim događanjima. Osvrnuvši se na ovogodišnji Riječki karneval, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je rekao kako će ovaj 34. karneval, na radost svih Riječana, stanovnika Kvarnera i ostalih posjetitelja, trajati duže nego prošle godine. “Pripremljen je bogat i zanimljiv program i vjerujem da će među brojnim maškaranim događanjima svatko pronaći nešto po svom guštu. U ovogodišnjoj međunarodnoj povorci Riječkog

64 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

karnevala očekujemo oko 10.000 sudionika u stotinjak karnevalskih grupa. Pozivam sve koji se mogu i žele pridružiti maškaranim događanjima neka dođu i budu dio jednog od najvećih europskih i svjetskih karnevala”, istaknuo je Obersnel. Dodao je kako je Riječki karneval dio projekta Europske prijestolnice kulture. Osim toga, karneval će i ove godine imati humanitarnu notu te će se na tradicionalnom karnevalskom balu prikupljati sredstva za Udrugu osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije. U sklopu karnevala održat će se i dva sportska događanja - Carnival Snowboard Session na gatu Karoline Riječke te Maškarani autorally Pariz-Bakar. Ex port Delta je i ove godine glavni koncertni centar u kojem će se održavati koncerti popularnih pjevača.

Karneval je riječki brend

Inače, zbog svoje dugogodišnje tradicije i utjecaja na društvenu zajednicu, Riječki karneval

Austrijska Supernova grupa

Supernova preuzela još četiri trgovačka objekta

je jedan od najvećih i najpoznatijih javnih događaja na području Kvarnera te u novije doba najprepoznatljiviji dio imidža samog grada Rijeke. Njegove veličanstvene povorke i maštovite priredbe čine ga jednim od najposebnijih karnevala u Europi i jednim od najznačajnijih mesopusnih događaja u Hrvatskoj. Riječki karneval je u uvršten na listu 500 najvažnijih događaja u Europi - Top 500 European Events. Osim toga, časopis The

Austrijska Supernova Grupa preuzela je trgovački centar Garden Mall u Zagrebu, retail parkove u Koprivnici i Sisku te retail park u Požegi, koji je još u projektnoj fazi. Objekti su kupljeni u postupku javnog nadmetanja za kreditni portfelj društva Heta Asset Resolution AG, povezanog s Hypo bankom, u kojem je Supernova Grupa dala najbolju ponudu. Grupa je istovremeno postigla dogovor s korisnicima kredita vezanih uz ove projekte te je početkom godine osigurala preuzimanje navedena četiri objekta u svoj portfelj. Ovim preuzimanjem je Supernova Grupa, u čijem su vlasništvu i postojeći objekti u Zagrebu-Buzin, Zadru, Šibeniku, Karlovcu, Sisku, Varaždinu i Slavonskom Brodu, postala

vodeća tvrtka u Hrvatskoj po broju trgovačkih centara u vlasništvu. Pri upravljanju novim objektima Supernova Grupa će nastaviti dugogodišnju suradnju s austrijskom M2 Grupom na području centar-menadžmenta koji uključuje upravljanje nekretninama te facility i marketing menadžment. Postojećih sedam Supernova centara u Hrvatskoj u protekloj je godini zabilježilo pozitivno poslovanje, što je dovelo do značajnog rasta prometa u 2016. godini.

Wedding Expo 17., 18. i 19. veljače

Mladenci biraju

Riječki karneval je u uvršten na listu 500 najvažnijih događaja u Europi, a za Sunday Times to je jedan od najegzotičnijih događaja u svijetu Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu. Turistička zajednica grada Rijeke je, u konkurenciji 15 zemalja, kao organizator najbolje turističke manifestacije Jugoistočne Europe u 2009. godini, za organizaciju Riječkog karnevala dobila nagradu Zlatno turističko srce Međunarodnog centra za unapređenje ugostiteljstva i turizma Sacen International.

Najpoželjnije mjesto na kojemu se uživo susreću mladenci i profesionalci iz industrije vjenčanja je Wedding Expo. Već 10. put ovaj najveći sajam vjenčanja u regiji okuplja najbolje parove koji planiraju vjenčanje i stručnjake koji im mogu ispuniti sve želje. Od ekskluzivnih prostora i dekoracija, gastronomije i cateringa, slastica i papirne konfekcije, preko foto, light i video produkcije, svadbenih putovanja i darova,

do vjenčanica, odijela, obuće i nakita. Ovaj sajam posebno je privlačan mladencima te njihovoj pratnji zbog velike i kvalitetne ponude, prigodnih popusta te zabavnog programa. Jubilarno 10. izdanje Wedding Expoa održat će se 17., 18. i 19. veljače 2017. u zagrebačkom Westgateu. Uz besplatan parking u garaži ili pak besplatan prijevoz Westgateovim autobusima, posjetitelje očekuju brojni popusti i druge pogodnosti.

23. siječnja 2017. | broj 3961 | Privredni vjesnik | 65

U zagrebačkom Zoološkom vrtu otvoren novi restoran

Mladi i stariji u potrazi za Babaloo-om

Jela su prilagođena svim dobnim skupinama, ali je ipak poseban naglasak stavljen na dječje menije uz čiju narudžbu djeca dobivaju i krinku nekog od mladunaca iz ZOO vrta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

zagrebačkom Zoološkom vrtu, za koji se kaže da je najljepši u ovom dijelu Europe, nedavno je otvoren restoran zanimljivog naziva - Babaloo. To je svojevrsna maskota Zoološkog vrta, izmišljeno nepoznato biće koje komunicira sa životinjama, a ujedno voli ljude. Uz restoran u zgradi se nalaze odmorište i vidikovac, a sve je to izgrađeno u sklopu prve faze modernizacije ZOO-a. Osim restorana, u prvoj fazi obnove ZOO-a izgrađeno je još 10, a obnovljeno devet objekata. Cijeli projekt vrijedan je 38 milijuna kuna, a čak 95 posto novca osigurano je kroz Europski fond za regionalni razvoj. Govoreći o prvoj fazi obnove ZOO-a Damir Skok, ravnatelj ZOO-a Zagreb, istaknuo je kako će se sada, kada su svi novoizgrađeni objekti stavljeni u funkciju, posjetiteljima omogućiti nezaboravna šetnja Vrtom. “Prilikom gradnje nastambi za životinje željeli smo posjetiteljima omogućiti što neposredniji kontakt sa životinjama, a pri osmišljavanju restorana htjeli smo da to bude mjesto za vesela druženja s članovima obitelji i prijateljima, ali i mjesto s kojeg će se pružati jedinstveni pogled na Vrt”, rekao je Skok.

U zagrebačkom štihu

Zgrada s restoranom smještena je pored bazena s morskim lavovima, a osmislio ju je arhitekt Tihomil Matković iz studija OPA. S ostalim novoizgrađenim objektima u Vrtu povezuje je zajednička tema - fasadna obloga od sibirskog ariša. Pri oblikovanju zgrade Matkovića je vodila činjenica da se ona nalazi unutar područja koje je zaštićeno kao spomenik prirode

i kulture te da suvremeni zoološki vrtovi uz turističku ulogu imaju i edukativnu te

Restoran vodi zagrebačka Adria Grupa, a jelovnik je osmislio kuhar iz Teksasa ulogu u očuvanju ugroženih vrsta životinja. S druge pak strane, izgled restorana osmislila je arhitektica Kora Demel Zadro, a pri oblikovanju interijera kao glavne materijale koristila je ariš u formi letvi-

66 | Privredni vjesnik | broj 3961 | 23. siječnja 2017.

ca i masivnog drveta te sirovi crni čelik. Restoran vodi zagrebačka tvrtka Adria Grupa, a jelovnik je osmislio chef kuhinje James Lockwood, kuhar iz Teksasa. Jela su prilagođena svim dobnim skupinama, ali je ipak poseban naglasak stavljen na dječje menije uz čiju narudžbu djeca dobivaju i krinku nekog od mladunaca iz ZOO vrta. Uz dnevnu ponudu jela, goste očekuje i poseban Jamesov kutak, nazvan po chefu kuhinje, a gosti restorana mogu naručiti zanimljiva a la carte jela. Prilikom svečanog otvorenja restorana Babaloo, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je istaknuo kako taj restoran ima zagrebački štih, što mu je posebno drago jer je poznato kako Zagrepčani imaju istančan ukus i znaju prepoznati kvalitetu. Počasna kuma restorana bila je mlada pjevačica Mia Negovetić.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.