Pv 3962 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

30. siječnja 2017., godina LXIII, broj 3962

Mala brodogradnja u Hrvatskoj

Proizvođači brodica okreću se drugim poslovima Najveći problemi malih i srednjih brodograditelja odnose se na kompliciranu administraciju i previše nameta

intervju

Milivoj Dragošević Purex

tema tjedna: govedarstvo

Sve manje domaćeg mlijeka i mesa

70 godina jadrolinije

Brodovi koji imaju dušu

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja

2017. Poštovani, POSLOVNA OČEKIVANJA 2017., temeljem odgovora više od 400 poduzeća, pravi su barometar poslovne klime u nas, a posebno izdanje Privrednog vjesnika upotpunjeno je tekstovima 200 vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki. Istodobno, gospodarstvenici su dali svoje glasove ekonomskim analitičarima. Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika, na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom, koji je utvrdio pet analitičara s najvećim brojem bodova. Među njima se nalazi Ekonomski analitičar 2016. godine po izboru gospodarstvenika, kojeg ćemo proglasiti na samoj svečanosti. Kao po dobrom običaju, istodobno će se održati okrugli stol gospodarstvenika, predstavnika Vlade i ekonomskih analitičara.

poslovna očekivanja 2017.

2016.

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

u ponedjeljak, 6. veljače 2017. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.

Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić” za Ekonomskog analitičara 2016. godine Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

S poštovanjem, Darko Buković direktor i glavni urednik Privredni vjesnik d.o.o. // A> Kačićeva 9 / 10 000 Zagreb / Hrvatska // T> +385 (0) 1 56 00 001 // F> +385 (0) 1 56 00 002 // W> www.privredni.hr

sadržaj

3962 / 30. siječnja 2017.

Ove godine, 20. siječnja, riječka Jadrolinija proslavila je 70 godina svojega rada

Milivoj Dragošević

TEMA TJEDNA

Govedarstvo Sve manje domaćeg mlijeka i mesa

Milivoj Dragošević, vlasnik i direktor tvrtke Purex Napokon u fokusu zdravstvena ispravnost hrane

Ivan Oreč, menadžer za mrežni razvoj Eurowingsa, člana Lufthansa Grupe Kvaliteta je crvena linija ispod koje ne idemo

Sjednica hrvatske vlade Nastavak smanjenja javnog duga

Mala brodogradnja u Hrvatskoj Proizvođači brodica okreću se drugim poslovima

Konferencija: Nova hrvatska energetska strategija Moramo razvijati neiskorištene potencijale

Važnost željeznice za proizvodnu industriju regije Željeznica: isti probl emi u čitavoj regiji

Jadrolinija slavi 70. rođendan Klanac: Naši brodovi nisu samo brodovi, naša im posada daje dušu

Konferencija Biznis Plusa: Regija za turizam, turizam za regiju Regija kao jedna destinacija

Komentar Hrvatske gospodarske komore Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja

Prezentacije urodile plodom Gorki pelin i za Ameriku

INTERVJUI

S MARKOVA TRGA PV ANALIZA

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM

HRVATSKA&REGIJA

SVIJET FINANCIJA BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Antonio Zrilić

Vječita priča o strategiji i taktici Neke kompanije možda znaju što žele postići, a neke znaju kako nešto postići. Međutim, prava je rijetkost kada se susretnu što i kako, odnosno kada kompanija zna što želi i kako do toga doći

U Antonio Zrilić, vlasnik tvrtke Logiko

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

korporativnom svijetu strategija označava “što”, a taktika “kako” nešto postići. Naravno da je vrhovni “što” vizija poduzeća jer ona odabire strategiju. Kada, dakle, nismo sigurni u to kako bismo trebali krenuti dalje ili koji je od dva puta pravi - pogledajmo vrhovni “što” - viziju! Neke kompanije možda znaju što žele postići, a neke znaju kako nešto postići. Međutim, prava je rijetkost kada se susretnu što i kako, odnosno kada kompanija zna što želi i kako do toga doći. Ovo je vječita priča o strategiji i taktici jer napraviti i definirati dobru strategiju poduzeća je jedan zadatak, iako ne tako lagan, a sasvim drugi je kako to postići. A tu, dragi prijatelji, leži prava stvar. Ako povučete dvije crte okomite jednu na drugu i na horizontalnoj napišete ŠTO (lijevo stavite plus i desno minus), a na okomitoj KAKO (gore plus, a dolje minus) dobit ćete grafikon s četiri kvadranta koji predstavljaju pozicioniranje vašeg poduzeća s obzirom na njegovo definiranje strategije i taktike. Prvi kvadrant je postojbina poduzeća koja znaju što žele i kamo žele i još k tome znaju i kako to ostvariti (dakle, imaju taktike koje će dovesti do zacrtane strategije). To su poduzeća kao što su Honda, Johnson&Johnson, Wal Mart... Drugi kvadrant čine kompanije koje imaju jako dobro razvijene operacije i svi dijelovi poduzeća relativno dobro funkcioniraju, a fokusirane su na kratkoročne rezultate kao što su profit i efikasnost procesa. Slabost ovih poduzeća koja izvana izgledaju jako impresivno (i sama se sebi jako sviđaju) je u tome što svaka i mala turbulencija na tržištu (pojava novog konkurenta, nova tehnologija i slično) mogu u najmanju ruku uzdrmati poduzeće. U trećem kvadrantu su kompanije koje su, da ih tako nazovemo, “mislioci”. One imaju jako dobro razrađene strategije, ali ne znaju kako doći do njih ili jednostavnim riječima, znaju destinaciju, ali ne znaju kojom cestom da dođu do nje ili pak idu skroz krivim putem a ne žele

4 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

pitati. To je slučaj s kompanijama koje potroše značajan iznos vremena i novca na definiranje strategije, ali onda ne učine ono potrebno da je implementiraju. Najčešće se ekipiraju s krivim profilom ljudi ili jednostavno imaju iste ljude za ogroman zaokret u poslovanju. Primjerice, jedna tekstilna kompanija je imala problem s plasmanom na željeno novo tržište - Njemačku. Direktor te kompanije se žalio da ima potencijalne kupce, ali u poduzeću nije bilo nikog tko govori njemački?! Četvrti kvadrant je stvarno smiješno mjesto jer u tu grupaciju ubrajamo poduzeća koja se jako trude, ali nemaju definiranu strategiju niti

Napraviti i definirati dobru strategiju poduzeća je jedan zadatak, iako ne tako lagan, a sasvim drugi je kako to postići kapaciteta da bilo što naprave. To me podsjeća na priču o biciklistu koji se jako trudi brzo okretati pedale, no zadnji mu je kotač odignut od zemlje pa se vrti u mjestu. Mnoge se kompanije izgube u operativi i svakodnevnom obavljanju zadataka za koje nitko nije siguran zašto se uopće rade, zašto se rade na taj način i koji je uopće ispravan način! Dijagnozu o tome u kojem se kvadrantu nalazi vaše poduzeće možete napraviti sami ili, ako želite svjež i nepristran pogled izvana, možete pozvati neovisnog konzultanta koji će zajedno s vama procijeniti u kojem se kvadrantu trenutno nalazite, gdje želite (ili biste trebali) biti te kako onamo doći.

BROJKE, BROJKE

Proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj 2015.-2016. 66%

2.722.983.000 kuna

sektoru visokog obrazovanja

iz državnog proračuna RH za aktivnost istraživanja i razvoja u 2015. Ili 0,8 % BDP-a Prema društveno-ekonomskim ciljevima, najviše sredstava državnog proračuna za istraživanje i razvoj

u 2015. bilo je utrošeno za cilj Opće

unapređenje znanja: Istraživanje i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta -

52,7%.

38,9%-Opće unapređenje znanja: Istraživanje i razvoj financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta)

23,7% državni sektor

9,5%

inozemstvo (obuhvaća sve ustanove i pojedince koji se nalaze izvan političkih granica zemlje te sve međunarodne organizacije (osim poduzeća) uključujući objekte i postrojenja unutar granica zemlje)

0,8%

poslovni sektor

Planirana sredstva za istraživanje i razvoj iz državnog proračuna u 2016. iznosila su

2.518.469.000 kuna. Najviše sredstava,

52,5%, planirano je za cilj Opće unapređenje znanja: Istraživanje i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta. Izvor: DZS

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Govedarstvo

6 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijeÄ?nja 2017.

Sve manje domaćeg mlijeka i mesa Govedarska proizvodnja u Hrvatskoj i EU je u krizi. Cijene mesa diktiraju veliki južnoamerički proizvođači i one će biti i do 20 posto niže, procjenjuje se. Domaće tržište ima potrebe za domaćim mlijekom i mesom, a daljnji pad proizvodnje moguće je spriječiti jakim mjerama pomoći proizvođačima piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

roizvodnja mlijeka i goveđeg mesa u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, bilježi pad. Prema procjenama stručnjaka, do 2025. godine proizvodnja mesa smanjit će se za nekoliko postotaka, a to će značiti i manji broj krava na farmama i manje junadi u tovu. Broj mliječnih krava do te godine u EU trebao bi pasti na oko 22 milijuna grla, a krava u sustavu krava-tele na manje od 12 milijuna grla. Ono što bi nas djelomice moglo tješiti jest to da se u zemljama novim članicama EU-a očekuje povećanje udjela u ukupnom broju, no skokovi ipak neće biti značajni. Cijene govedine koje su u Europi već sada čak za trećinu više od prosjeka u svijetu trebale bi krenuti na niže i u sljedećih sedam-osam godina pasti za 10 do 15 posto, kako bi se približile onima velikih južnoameričkih proizvođača. Vjerojatne cijene trebale bi se kretati od oko 3500 eura za tonu što će biti znatno više od svjetskog prosjeka koji bi trebao biti oko 2000 eura za tonu. U Hrvatskoj se dogodio veliki pad gove-

darske proizvodnje koji je posebno vidljiv u broju isporučitelja mlijeka. Istodobno sa smanjenjem broja domaće teladi za tov i otežanih uvjeta nabave teladi u EU došlo je i do pada broja onih koji se bave tovom goveda. Hrvatski proizvođači u sustavu krava-tele, koji su proizvodili i višak teladi za tov, gotovo se urušio nakon ulaska Hrvatske u EU. Osim toga, domaća mesna industrija nije povezana s proizvođačima koji bi im osigurali dovoljnu sirovinu s domaćeg tržišta. Jednostavnije i jeftinije im je bilo uvoziti goveđe meso što je dodatno pritisnulo domaći sektor mesnog govedarstva. Ukupni broj goveda isporučen za klaonicu ili izvoz živih životinja danas iznosi oko 200.000 grla godišnje što je za petinu manje nego samo prije pet godina.

Nema dovoljno teladi

Oni koji se bave tovom kao najveći problem vide kontinuiranu nabavu teladi za tov, koje na domaćem tržištu nema zbog pada broja muznih goveda i loše obnove stada. Stoga su

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Projekcija EU proizvodnje u % 25

25%

20%

15%

10%

-5

-5%

-10

Perad 2005.

Govedina i teletina 2015.

2025.

Svinje

Ovce i koze

2015. vs 2005.

-10%

2025. vs 2015

Izvor: Agronomski fakultet

14 mlrd kn prihod od poljoprivrede u Hrvatskoj

750 mil l

mlijeka godišnje trebalo bi se otkupljivati za opstanak mliječnog govedarstva

tovljači prinuđeni nabavljati telad na velikom području Europske unije. Tako domaća telad čini manje od polovine ukupnog godišnjeg broja oko 200.000 tovljene junadi i ostalih kategorija goveda. U boljoj poziciji u poslovanju nalaze se tovni sustavi uz velika poljoprivredna gospodarstva koja proizvode vlastitu stočnu hranu jer imaju mogućnost stalne nabave većeg broja potrebne teladi i zbog toga jeftiniju proizvodnju. Statistike pokazuju i kako uzgajivači posljednjih godina bilježe manje prihode od tovljača, pa je vjerojatno da se situacija sama od sebe neće popraviti.

Zaostajanje za EU-om

dnjih 10 godina. Zarada po govedu u sustavu krava-tele u starim članicama EU-a iznosi 558 eura, dok hrvatski govedari mogu zaraditi tek 285 eura. U EU je i cijena tovljenika po kilogramu 1,53 eura, a u Hrvatskoj 1,81 euro, dok je u zadnje dvije godine dohodak domaćim proizvođačima pao za 10 posto. U prošloj godini doprinos pokrića za sustav krava-tele iznosio je 397 eura po hektaru, a za one u završnom tovu 370 eura po hektaru. Istovremeno prognoze govore kako će do 2025. godine prodajne cijene žive stoke - ovisno o kategoriji (od teladi do krava) - biti niže za 10 do 20 posto u odnosu na današnje pa u tim uvjetima domaći proizvođači mogu računati samo sa stalnim gubicima izravne proizvodnje.

Hrvatska znatno zaostaje za starim članicama EU-a kad je riječ o dohotku proizvođača u za-

U Hrvatskoj je došlo do velikog pada govedarske proizvodnje što je posebno vidljivo u broju isporučitelja mlijeka Investicije nužne

Za razvoj sektora govedarstva potrebno je značajno investiranje i tekuće financiranje, koje je kod nas, kad je riječ o investicijama, izravno ovisno o korištenju EU fondova, čije

Rodoljub Džakula, OPG Džakula

Ekološka proizvodnja pravi je odabir Poljoprivreda nije biznis već način života, kaže Rodoljub Džakula iz OPG-a Džakula. Motivi za bavljenje ekološkom proizvodnjom su jasni - očuvanje prirodnih resursa, vode, tla, flore i faune. “U proizvodnji nam nisu dozvoljeni pesticidi i mineralna gnojiva, no ovo je dobra prilika za razvoj ruralnog prostora i malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te razvoj eko turizma i eko sela. No svi moraju znati da je to posao koji zahtijeva puno papirologije”, ističe Džakula. Domaći proizvođači najčešće griješe upravo u tome. Ne vode zapise,

ne vode obrasce po parcelama, istovremeno ne rade ni analizu rizika i ne otklanjaju ih. Do kontaminacije može doći i zbog toga što se roba ne skladišti odvojeno, a mnogi proizvođači koriste i neregistrirana gnojiva i herbicide ili stavljaju previše gnojiva (više od 17 kilograma po hektaru). “Sijanje genetski modificiranog ili konvencionalnog sjemena, sijanje monokultura, rad na premalim površinama, nedozvoljeni zahvati na životinjama kao i greške u njihovom liječenju mogu dovesti do gubitka eko licence. No ako želimo i možemo odgojiti

8 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

kupce, iskoristiti pozitivnu svijest i brinuti o svojoj djeci i unucima, ekološka proizvodnja pravi je odabir”, zaključuje Džakula.

12. savjetovanje za uzgajivače goveda

U izradi paket mjera za pomoć govedarstvu i mliječnih proizvoda gdje će se poseban naglasak staviti na proceduru pregovora i sklapanja ugovora, kao i na jačanje pregovaračke snage proizvođačkih organizacija. Unaprijedit ćemo i sustav uzimanja uzoraka sirovog mlijeka. Kada je riječ o kakvoći konzumnog mlijeka, definirat ćemo sustav utvrđivanja i nadzora dodane vode mlijeku, kao i za utvrđivanje dodanog mlijeka u prahu”, ističe Tolušić. U Ministarstvu najavljuju kako će u izradi novog zakona o poljoprivrednom zemljištu posebna pozornost biti usmjerena na prijedloge koji su vezani za poticanje stočarske proizvodnje. Ispitat će se i mogućnost dodjele nove potpore iz državnog proračuna za rasplodne junice putem preusmjeravanja postojećih sredstava kako bi se i kroz taj model unaprijedila govedarska proizvodnja ali i mogućnost da se u Program ruralnog razvoja za razdoblje do 2020., kroz izmjene koje tražimo od Europske komisije, konačno uvede mjera dobrobiti životinja.

Povećati broj grla

“Za održanje konkurentnosti sektora i bolju trgovinsku bilancu, kao i opći cilj poljoprivrede,

Tijekom Savjetovanja održala se i edukativna radionica Internet kutak za uzgajivače, na kojoj su djelatnici HPA informirali uzgajivače o web aplikaciji za posjednike – koja obuhvaća podatke o stadu (aktivna goveda, podrijetlo stada, rezultati kontrole mliječnosti, provjera srodstva...). Uzgajivači su se educirali i o primjeni rezultata kontrole mliječnosti u svakodnevnom upravljanju farmom te izradi plana osjemenjivanja prema sustavu ciljanog sparivanja.

Projekcija EU mliječnih krava (mil.) 25

EU-15

EU-N13

2025.

2023.

2024.

2021.

2022.

2020.

2019.

2017.

2018.

2015.

2016.

2014.

2013.

2011.

2012.

2010.

2009.

2008.

2007.

2005.

opet nekorištenje dovodi u problem samu obnovu, a kamoli povećanje kapaciteta, ističe Zoran Grgić, profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. “Tekuće financiranje proizvodnje predstavlja veliki problem razvojnoj kategoriji proizvođača s više od 50 do 100 tovljenika jer je kreditiranje domaćih banaka nepovoljno u odnosu na države u okruženju. Istovremeno, loš odnos cijena inputa i outputa, često određen fiskalnim nametima također uzima dio dohotka, koji je vani uobičajen, pa su naši proizvođači dodatno nekonkurentni”, naglašava Grgić. U Hrvatskoj se nikad nije potpomagao razvoj tržišta nabave inputa, pogotovo važan u stočarstvu, gdje stočna hrana čini oko polovine ukupnih troškova proizvodnje. Iako je prihod od poljoprivrede 14 milijardi kuna, usporedivši to sa svim članicama EU-a po prosjeku prihoda po hektaru, to je ipak 30 posto niže od prosjeka starih 15 članica Unije. Muči nas i 20 posto manji dohodak po zaposlenom, te loša proizvodnopotrošna bilanca.

2006.

Već tradicionalno 12. savjetovanje za uzgajivače goveda održano je prošlog tjedna u Sisku. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), Sisačko-moslavačka županija i središnji uzgajivački savezi, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, okupili su više od 200 sudionika, uzgajivača goveda, proizvođača mlijeka, predstavnika prehrambene i prerađivačke industrije. Razmjenjivale su se najnovije informacije i raspravljalo o aktualnim temama za razvoj govedarske proizvodnje. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na skupu je predstavio ključne aktivnosti kojima će pomoći sektoru govedarstva. “Neki prijedlozi proizvođača već su uspješno provedeni. Od početka ove godine na hranu za životinje, gnojiva i pesticide, sadnice i sjemenje te agrokemijske proizvode primjenjuje se snižena stopa PDV-a. U paketu mjera, na kojem se već intenzivno radi, su i pravilnici o tržnim standardima odnosno kakvoći konzumnog mlijeka, te o ugovornim odnosima u sektoru mlijeka

Izvor: Agronomski fakultet

mliječno govedarstvo treba održati na razini otkupa mlijeka od 750 milijuna litara godišnje, za što je potrebno oko 120.000 mliječnih krava u intenzivnim proizvodnim sustavima odnosno od 2500 do 3500 farmi s više od 40 grla, uz oko 30.000 mliječnih krava u manjim proizvodnim sustavima proizvodnje mlijeka i 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Projekcija broja krava u sustavu krava-tele (mil.) 13 12 11 10 9 8 7

EU-15

Za razvoj govedarstva potrebno je značajno investiranje i tekuće financiranje

oko 30.000 do 50.000 grla u sustavu kravatele”, smatra Grgić. Dodao je kako već sada oko 10.000 OPGova ima po nekoliko grla goveda, s manjom proizvodnjom mlijeka. Najveći dio njih može se pridobiti za sustave krava-tele, uz godišnji kapacitet proizvodnje oko 30.000 teladi za produljeni tov sa stalnom obnovom stada iz vlastite proizvodnje. “No prije svega potrebno je poticati bolju povezanost mesne industrije i proizvođača. Čvršća organizacija među njima bi mogla dugoročno osigurati povoljnije uvjete poslovanja za obje strane. U tom procesu je potrebno razviti nacionalni projekt prepoznatljive domaće govedine s dodanom tržnom vrijednošću. Potrebno je organizirati integraciju primarne proizvodnje teladi u sustavu krava-tele i pro-

2025.

2023.

2024.

2021.

2022.

2020.

2019.

2017.

EU-N13

2018.

2015.

2016.

2013.

2014.

2011.

2012.

2010.

2009.

2007.

2008.

2005.

2006.

Izvor: Agronomski fakultet

izvodnji mlijeka s tovljačima, a nakon toga povezati ih s klaonicama i mesnom industrijom te maloprodajom goveđeg mesa i prerađevina”, zaključuje Grgić.

Novac od PDV-a

No da bi se to ostvarilo, potreban je novac. Za izravno ulaganje u sustav krava-tele treba nam 400 milijuna kuna u sljedeće tri godine, kojim bi se iznosom moglo u svako grlo uložiti 8000 kuna. “Velika pomoć mogla bi im se osigurati jednostavnim načinom: smanjenjem PDV-a na pet posto, što znači da bi se iz obrtnih sredstava tovnog govedarstva, koja iznose 500 milijuna kuna, rasteretilo 100 milijuna kuna, a to bi pak značilo rasterećenje malim uzgajivačima od 30 milijuna kuna”, smatra Grgić.

Emina Burek, vlasnica OPG-a Burek

Može se živjeti od farme Moguće je živjeti od prozvodnje mlijeka i mesa, ističe Emina Burek, vlasnica OPGa Burek. Njeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo broji 500 grla stoke od čega je oko 200 muznih krava koje dnevno daju više od 3500 litara mlijeka, imaju i rasplodne junice i junad u tovu, a proizvode i svu hranu za svoju stoku osim koncentrata. “Trenutačno u Hrvatskoj čovjek mora biti jako uporan i ne odustajati samo tako od ove proizvodnje. Problema je mnogo, tržište je nesređeno, cijene sirovina koje ulaze u prozvodnju su visoke, dok su cijene naših

proizvoda vrlo niske”, upozorava Emina Burek. Unatoč teškom stanju ne namjeravaju odustati od proizvodnje i u planu im je njeno daljnje povećanje. “No ako nam država ne uskoči i ne pomogne ovom sektoru, bit će to vrlo teško. Zna se da je poljoprivreda nisko dohodovna grana i bez visokih subvencija ne možemo sami opstati. Dobar primjer kako treba raditi su programi ruralnog razvoja. No nužno nam je pojednostaviti dokumentaciju i administraciju, te omogućiti investicije i ostvarenje ideja

10 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

svima koji to žele. Mnogi moraju odustati već na prvoj stepenici, a najčešći razlog su upravo administrativne prepreke”, zaključuje Emina Burek.

AKTUALNO Akademija zagrebačke burze

Izlazak HEP-a na burzu oživio bi tržište kapitala Direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisenbanka Zrinka Živković Matijević najavila je završetak razdoblja niskih kamatnih stopa, a viceguverner HNB-a Vedran Šošić povoljnije uvjete financiranja za državu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

skalacija političkih rizika imat će značajan utjecaj na svjetska gospodarska kretanja pa samim time i na financijska tržišta, a fokus će svakako biti na predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu jer su se neki od njegovih prvih poteza nakon ulaska u Bijelu kuću mogli ocijeniti zabrinjavajućima, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze o trendovima i očekivanjima u 2017. godini. “Trump najavljuje porezno rasterećenje i jaču fiskalnu potrošnju, što može biti pozitivno za američko i globalno gospodarstvo, a s druge strane poduzima i korake koji zaustavljaju globalizaciju. To se neće značajno i brzo osjetiti u Europi jer nju muče vlastiti politički problemi, kao što su neizvjesnost oko ovogodišnjih izbora u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj”, rekao je glavni ekonomist Societe GeneraleSplitske banke Zdeslav Šantić. “Utjecaj onoga što se događa u Americi može se osjetiti i na svim drugim tržištima, s time da će tržišta u nastajanju osjetiti taj negativni utjecaj i više, dok će Europa biti manje pogođena”, smatra direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisenbanka Austria Zrinka Živković Matijević koja ističe kako je izgledan završetak razdoblja niskih kamatnih stopa i da Hrvatska tu treba biti na oprezu. Prema mišljenju viceguvernera Hrvatske narodne banke Vedrana Šošića, međunarodno okruženje bit će manje povoljno nego 2016., a Hrvatska ne bi trebala te eventualne negativnosti značajnije osjetiti jer njezini važniji vanjskotrgovinski partneri očekuju stabilan rast i ove godine. “Moguće je da uvjeti financiranja za državu postanu nešto povoljniji, ukoliko dođe do snižavanja premije rizika, što bi moglo kompenzirati i mogući preokret u kretanju kamatnih stopa na međunarodnom financijskom tržištu na kojem je razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa očito pri kraju”, rekao je viceguverner Šošić te se osvrnuo na izazove bankarskoga sektora.

“Banke su u Europi prevelike i preskupe i nisu iskoristile tehnologije da bi snizile svoje troškove. Sve promjene koje će se dogoditi u europskom bankarstvu bit će najbolnije za zaposlenike i to će biti glavna promjena”, rekao je viceguverner HNB-a.

ZSE žedno čeka IPO HEP-a

A hrvatsko tržište kapitala mogla bi razbuditi inicijalna ponuda dionica Hrvatske elektroprivrede, smatra predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić koja je istaknula da je prošla godina za ZSE bila vrlo pozitivna kad je u pitanju rast cijena, dok je promet dionicama i dalje u opadanju, te su im zbog likvidnosti stalno potrebna nova izdanja. “Zagrebačka burza ima znanja i može prikupiti potreban kapital za razvojne projekte gospodarstvenika. Javna inicijalna prodaja djela dionica HEP-a po nama je dobra, mi smo za taj događaj spremni”, rekla je Ivana Gažić te dodala kako smatra da bi IPO HEP-a mogao potaknuti i druge kompanije da izađu na burzu.

IPO HEP-a potaknuo bi i druge da izađu na burzu, kaže Ivana Gažić

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Milivoj Dragošević, vlasnik i direktor tvrtke Purex

Napokon u fokusu zdravstvena ispravnost hrane Mislim da je prvi put u Hrvatskoj donesena politička odluka da se pristupi kvalitetnom informiranju o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Pogotovo je važno to što je započeo pojačani nadzor uvezene hrane koja je, očito, bitno lošije kvalitete od kvalitete hrane iz domaće proizvodnje piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

edavna događanja u nadzoru prometa prehrambenih proizvoda i otkrivanje nepravilnosti te upoznavanje javnosti s time svakako ide na ruku domaćim proizvođačima koji su stavili naglasak na organski uzgoj. S jednim takvim poduzetnikom, Milivojem Dragoševićem, vlasnikom tvrtke Purex iz Hrvaca koja ima niz farmi za uzgoj purana, pilića i svinja, razgovarali smo o poslovanju njegove tvrtke, stanju na tržištu te o učincima akcija inspekcijskih službi.

oko

40mil kn

godišnji prihod Purexa

3,5 mil €

investirano u klaonicu s proizvodnim pogonom 2012.

160 radnika zapošljava Purex

n Kako je organiziran Purex?

- Imamo pogon za proizvodnju stočne hrane za potrebe naših farmi u selu Košute kraj Sinja. Imamo i niz farmi na potezu od Ugljana

Težište treba staviti na zdravlje ljudi te kontrolu udjela različitih vrsta otrova u hrani kod Trilja pa sve do Muća. Naše farme odnosno objekti imaju oko 15.000 četvornih metara zatvorenog prostora. Prije nekoliko godina, točnije 2012. godine, u poslovnoj zoni u Općini Hrvace izgradili smo klaonicu s proizvodnim pogonom u koju smo investirali 3,5 milijuna eura. Povukli smo 10,5 milijuna kuna iz IPARDa. Riječ je o suvremenom objektu koji je uskla-

12 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

đen i udovoljava svim europskim standardima u prerađivačkoj mesnoj industriji. Osim toga, trenutačno imamo 21 prodajno mjesto gdje prodajemo oko 85 posto naše proizvodnje. Jedan dio purećeg mesa plasiramo u Interspar i Super Konzum. Nešto malo isporučujemo i PIK-u Vrbovec koji opskrbljuje HoReCu. Jaja za nas proizvodi Gala, koja je naš partner, jer ima način proizvodnje sličan nama. To znači da piliće hrane domaćim žitaricama i tretiraju ih prirodnim sredstvima.

n Opskrbljujete li direktno neke hotele i restorane svojim proizvodima? - Da, nešto malo, ali to je zanemarivo u našoj ukupnoj prodaji. Naš primarni kanal prodaje su naši maloprodajni objekti na širem području Zagreba i Splita. No planiramo razvijati maloprodaju. Naime, kako budemo podizali proizvodne kapacitete, tako ćemo razvijati i maloprodaju. n Koliki su vam sada proizvodni kapaciteti?

- Proizvedemo oko 2000 tona živih pilića i purana te prerađevina od mesa peradi kao i malu količinu svinjskih prerađevina godišnje. Od tih tristotinjak svinja koje uzgojimo proizvodimo dalmatinske specijalitete: pršut, pancetu, pečenicu… Znači, oko 60 posto proizvodnje čini puretina, oko 37 posto piletina, dok ostatak otpada na svinjetinu. Imamo dvije kategorije proizvodnje piletine. Prva je standardni uzgoj pilića na farmi, a druga je uzgoj posebne sorte domaćih pilića čiji uzgoj traje više od 70 dana. Radi se o pilićima koji su najbliži po uzgoju onima u domaćinstvima, a njihovo meso se koristi za pripremu jela ispod peke ili, recimo, kuhanih jela.

Oko 60 posto naše proizvodnje čini puretina, a ostalo piletina i svinjetina, kaže Dragošević

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Osim što loša uvezena hrana negativno utječe na zdravlje građana, ima negativan utjecaj i na poslovanje domaćih proizvođača jer mi po tako izrazito niskim cijenama ne možemo proizvesti hranu.

n Po čemu je posebna vaša proizvodnja i u čemu je prednost Purexa? - Naša je prednost ta što proizvodimo na tradicionalan način, onakav kakav je u domaćinstvima, ali u neusporedivo boljim tehnološkim i higijenskim uvjetima. Imamo definiran proces kvalitete i zdravstvene ispravnosti naših proizvoda. Posebnu pozornost posvećujemo zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Ali naša je pozornost prije svega na ishrani koja najviše utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Ishrana i uvjeti uzgoja najvažniji su parametri za zdravstvenu ispravnost mesa. n Kada ste započeli s uzgojem domaćih pilića? - Krenuli smo prije dvije i pol godine. Mogu reći da imamo jako puno kupaca koji isključivo traže domaće pijevce, dugog batka, malih prsiju… Prepoznali su taj proizvod i u našim prodajnim objektima kupuju isključivo njega. Riječ je o proizvodu s nadstandardom. n Koje mesne prerađevine imate u ponudi? - Imamo niz zanimljivih proizvoda poput purećih ćevapa, pureće šunke, dimljenih purećih komada… Imamo standardni polutrajni program. Pogotovo smo zadovoljni s roštiljprogramom na bazi puretine. Sve je začinjeno i pripremljeno za roštilj. Radi se o proizvodima koji se mogu brzo pripremiti, a izrađeni su na domaći, tradicionalni način.

n Što se to trenutačno događa u mesnoj industriji? - Događa se nešto što ja podržavam, a to je da se pojačao nadzor i stavilo težište na zdrav14 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

stvenu ispravnost i kvalitetu hrane. Mislim da je namjera Vlade pozitivna u smislu stavljanja težišta na kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane. Pogotovo je važno to što je započeo pojačani nadzor uvezene hrane koja je, očito, bitno lošije kvalitete od kvalitete hrane iz domaće proizvodnje. To je vidljivo i po cijeni hrane. Osim što loša uvezena hrana negativno utječe na zdravlje građana, ima negativan utjecaj i na poslovanje domaćih proizvođača jer mi po takvim izrazito niskim cijenama ne možemo proizvesti hranu.

Tržište mora biti slobodno. Samo treba kontrolirati zdravstvenu ispravnost uvezene hrane n Znači, krenulo se u dobrom smjeru? - Općenito se krenulo u dobrom smjeru. Mislim da je prvi put u Hrvatskoj donesena politička odluka da se pristupi kvalitetnom informiranju o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Iako, što se tiče kontrole salmonele i mikrobioloških organizama, mislim da je tome dana prevelika pozornost jer je prevelika usmjerenost na mikrobiologiju. Naravno da su i salmonela i

druge patogene bakterije u velikim količinama štetne, ali težište treba staviti na zdravlje ljudi te kontrolu udjela različitih vrsta otrova u hrani. Te štetne aditive neke velike industrije koriste kako bi očuvale svježinu i pojačale prirast životinja. Hrana koja je tako zasićena velikim količinama po zdravlje štetnih elemenata dugoročno je strahovito velika opasnost jer uzrokuje različita tumorska oboljenja. Na nedavnom sastanku s ministrom poljoprivrede Tolušićem skrenuli smo mu pozornost na to.

cilj je podignuti domaću proizvodnju, a uvozne proizvode pojačano nadzirati n Što je bilo najvažnije u razgovoru s ministrom Tolušićom? - Ministar nam je iznio svoje stajalište i namjeru da uvede reda na tržište. Kao osoba i kao poduzetnik u tome ga podržavam. Dogovorili smo se da ćemo se češće sastajati i nastojati ispravljati nepravilnosti. Ministra smo upozorili na neke propuste koje će on, kako je obećao, korigirati. Cilj je podignuti domaću proizvodnju, a uvozne proizvode pojačano nadzirati. U svakom pogledu treba ojačati inspekcijske službe da bi to mogle realizirati. n Treba li ograničiti uvoz hrane? - Ne, to nikako. Tržište mora biti slobodno. Samo treba kontrolirati zdravstvenu ispravnost uvezene hrane i ne dozvoliti uvoz hrane opasne za zdravlje ljudi. Važno je da inspekcijske službe na terenu rade i eliminiraju

zdravstveno neispravnu hranu i to ne samo od patogenih mikrorganizama nego i hranu zasićenu štetnim aditivima. Zdravstvena ispravnost znači da meso ili proizvod nije zagađen pesticidima, herbicidima, teškim metalima, poboljšivačima, održavačima svježine… Ako se to napravi, domaći proizvodi i proizvođači postati će konkurentniji na tržištu. Da se razumijemo, u EU postoji niz malih i srednjih proizvođača vrlo kvalitetne hrane, ali oni nisu konkurentni na našem tržištu jer je takva hrana skuplja od naše domaće. Izvoze veliki sustavi koji imaju ogromne serije proizvodnje jeftine robe upitne zdravstvene ispravnosti.

n Je li uvozni lobi toliko jak da može spriječiti provođenje takvih zamisli? - Postoji i uvozni lobi, ali i lobi domaćih proizvođača. Nije moguće imati ekstremno nisku cijenu proizvoda a da on pritom nije upitne zdravstvene ispravnosti. Barem ja tako mislim. Na tome se očito dobro zarađuje i podrazumijeva se da će onaj tko dobro zarađuje na tome pokušati sve kako bi zadržao takvo stanje. Na državi je da to promijeni. n Raste li broj zainteresiranih potrošača za domaće proizvode odnosno proizvode više kvalitete? - Raste, i to nam odgovara jer smo se time pozicionirali. Svi domaći proizvođači koji budu težili proizvodnji kvalitetnijih proizvoda sigurno su na dobrom putu.

Nije moguće imati ekstremno nisku cijenu proizvoda a da on pritom nije upitne zdravstvene ispravnosti. Na tome se očito dobro zarađuje i podrazumijeva se da će onaj tko dobro zarađuje na tome pokušati sve kako bi zadržao takvo stanje.

n Je li domaći potrošač spreman platiti 10 ili 15 posto skuplje takve proizvode? - Iz našeg iskustva mogu reći da jest, ali samo ako ima povjerenje u proizvođača, koje nije lako zadobiti. Ako ima povjerenja, spreman je za taj proizvod platiti čak i do 30 posto više. Naravno, kada potrošači budu educiraniji, taj će se trend povećati.

Prevelik rast nije nam cilj Koliko Purex ima radnika i koliki je godišnji promet? Planirate li povećanje kapaciteta ili neke investicije? - Zapošljavamo 160 radnika, a uprihodimo oko 40 milijuna kuna godišnje. Naš plan je zadržati ovu razinu kvalitete i zdravstvene ispravnosti naših proizvoda. Kako imamo svoja posebna rješanja i modele unutar vlastitog sustava, tako ne koristimo antibiotike, hormone, kokcidiostatike i druge štetne tvari u proizvodnji. Cilj nam je ustrajati u proizvodnji domaćeg proizvoda izuzetno visoke kvalitete. Prevelik rast nije nam cilj. Rast ćemo planski, a planiramo proširenje primarne proizvodnje i povećanje kapaciteta farmi u naredne dvije godine za oko 10 do 15 posto.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Nastavak smanje Prema preliminarnim podacima HNB-a, potkraj rujna 2016. javni dug iznosio je 289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto procijenjenoga BDP-a, pa je u odnosu na kraj 2015. nominalno smanjen za 467,4 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković podvukao je crtu pod prvih 100 dana svoga mandata koje je ocijenio vrlo intenzivnima, te nabrojao najvažnije donesene odluke - poput proračuna za 2017., pokrenute porezne reforme uz poseban naglasak na Akcijski plan smanjenja administrativnog opterećenja te mjere za učinkovitije upravljanje državnom imovinom osnivanjem novog Ministarstva državne imovine. “Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti - kakav smo mi tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i s koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost te na pravnu sigurnost iznad svega”, rekao je Plenković.

Strategija upravljanja javnim dugom

Vlada je prošli tjedan donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje od 2017. do 2019. godine, kojom se predviđa njegovo smanjenje kao i kompletan

plan zaduživanja do 2019., s kalendarom izdavanja trezorskih zapisa, planom izdavanja obveznica te kalendarom otplate glavnice duga do 2027. godine. “Vlada i veliki dio naše stručne javnosti identificirali su javni dug kao jedan

od ključnih rizika, izazova i slabosti na makroekonomskom polju našeg gospodarstva i zato zauzima i visoko mjesto na listi prioriteta aktivnosti Vlade, koja je u samom svom programu postavila cilj njegov udio u BDP-u za svoga man-

Luka Burilović, predsjednik HGK o 100 dana vlade

Jasna usmjerenost Vlade prema gospodarstvu U prvih 100 dana Vlada se fokusirala na definiranje i provedbu obuhvatne porezne reforme i izradu Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva. Ohrabruje što se iz tih aktivnosti vidi jasna usmjerenost Vlade prema gospodarstvu s namjerom da se poslovnim subjektima olakša poslovanje i kreira poticajnije poslovno i investicijsko okruženje. Ipak, s obzirom na to da Hrvatska prema gotovo svim pokazate-

ljima konkurentnosti zaostaje u odnosu na prosjek država Srednje i Istočne Europe, nužan je niz strukturnih reformi poput reforme mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog sustava ili reforme državne uprave i javnih poduzeća. Napravljeni su pojedini preduvjeti poput osnivanja Ministarstva državne imovine ili Ministarstva demografije čime su apostrofirani važni problemi koji do sada nisu bili u fokusu

16 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

ekonomske politike, ali su u prvih 100 dana izostali dinamičniji i odlučniji potezi, ocijenio je Luka Burilović, predsjednik HGK. Provedba porezne reforme svojim obuhvatom i bitnim elementima rezultirat će odmjerenim poreznim rasterećenjem koje neće ugroziti neophodnu fiskalnu konsolidaciju javnih financija, a kreirat će stabilniji i predvidljiviji porezni sustav. Pozitivno je to što je reforma usmjerena

nja javnog duga data smanjiti za 10 postotnih bodova”, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić podsjetivši kako se Strategija temelji na tri stupa: gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine. Udio javnog duga u BDP-u, prema Vladinim planovima, trebao bi se nastaviti smanjivati na razinu od 81,5 posto BDP-a u 2017., potom na 78,6 posto BDPa u 2018., dok bi u 2019. godini javni dug trebao pasti na 75,3 posto BDP-a. U 2017. manjak državnog proračuna iznosit će 6,8 milijardi kuna, a ukupne otplate državnog duga koje uključuju kratkoročni i dugoročni dug iznose 55,4 milijarde kuna. Kako na ukupne potrebe za zaduživanjem, osim navedenih, utječu i obveze s osnova danih zajmova i depozita te dionica i udjela u glavnici, kao i visina novčanog depozita koja se prenosi iz prethodne proračunske godine, ukupna potreba za zaduživanjem u 2017. je na razini od 65,3 milijarde kuna. U strukturi ukupnih otplata u 2017. godini na kratkoročni dug tj. na izdatke za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise odnosi se 28,7 milijardi kuna. U strukturi otplata dugoročnog duga koji iznosi 26,7 milijardi kuna, na izdatke za otplatu glavnice domaćih obveznica i zajmova otpada 16,8 milijardi kuna, a na inozemne obveze 9,9 milijardi kuna. Podmirenje obveza domaćeg državnog duga planira se putem izdanja obveznica na domaćem tržištu u iznosu od 14 milijardi kuna, dok se putem domaćih za-

i prema poslovnim subjektima, posebno srednjim i malim, ali i građanima, što će kroz povećanje plaća i raspoloživog dohotka djelovati na nastavak rasta potrošnje i investicija. Dosljedna primjena Akcijskog plana pridonijet će poboljšanju položaja hrvatskog gospodarstva na ljestvicama konkurentnosti, a time zemlju učiniti atraktivnijom za izravna strana ulaganja. Zadovoljan

jmova planira zaduženje u iznosu od 5,9 milijardi kuna. S obzirom na inozemne obveze koje se plaćaju u ovoj godini, od čega su najznačajnije glavnice i kamate inozemnih obveznica s dospijećem u

Manjak državnog proračuna iznosi 6,8 milijardi, a ukupne otplate državnog duga 55,4 milijarde kuna travnju 2017. u iznosu od 8,9 milijardi kuna, predviđeno je zaduživanje na inozemnom tržištu putem izdavanja obveznica i inozemnih zajmova u ukupnom iznosu od 13,2 milijarde kuna.

Vratiti investicijski rejting

Prema preliminarnim podacima HNB-a, potkraj rujna 2016. javni dug iznosio je 289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto procijenjenoga BDP-a, pa je u odnosu na kraj 2015. nominalno smanjen za 467,4 milijuna kuna. Strategija također identificira provedbene rizike i načela rješavanja javnog

duga, predviđa jačanje pravnog i institucionalnoga okvira te se planira uspostava uprave za upravljanje javnim dugom pri Ministarstvu financija. Kad je riječ o kamatnom riziku, ministar je istaknuo kako je oko 87 posto duga s fiksnom kamatom, a 13 posto uz promjenjivu te kazao da će se kod refinanciranja duga prvenstveno voditi računa o cijeni novog zaduženja. “Sve što planiramo raditi u smislu ubrzavanja gospodarskog rasta i umanjivanja strukturnih neravnoteža ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima, tržištima kapitala i kod rejting agencije, te da se Hrvatskoj vrati investicijski rejting“, rekao je ministar Marić, te dodao da bi se tako trebali smanji rizik i cijena zaduživanja. Temeljem postojećih fiskalnih projekcija državnog proračuna očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 1,6 posto BDP-a u ovoj godini, u idućoj bi trebao pasti na jedan posto, dok bi 2019. trebao pasti na 0,6 posto BDP-a.

Smanjenje upravnih pristojbi

Vlada je Uredbom odlučila za 30 do 80 posto smanjiti upravne pristojbe koje se plaćaju tijelima državne uprave, kao što su razne pristojbe u turizmu i prilikom pokretanja poslovanja pa do pristojbi koje se plaćaju za izradu putovnice, koja će se sada plaćati 50 kuna odnosno 200 kuna u žurnom postupku, za izradu vozačke dozvole, što će sada koštati 15 kuna ili za osnivanje trgovačkog društva, za što će pristojba iznositi 250 kuna.

sam što je Vlada u prvih 100 dana provela mjere i aktivnosti koje su u funkciji stvaranja povoljnije poslovne i investicijske klime s intencijom troškovnog rasterećenja gospodarstva i stanovništva. Međutim, očekujem jačanje aktivnosti u provedbi dubljih strukturnih reformi s ciljem povećanja konkurentnosti, a time dinamičnijeg i dugoročno održivoga gospodarskog rasta, zaključio je Burilović.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Mala brodogradnja u Hrvatskoj

Proizvođači brodica okreću se drugim poslovima

Najveći problemi domaćih malih i srednjih brodograditelja odnose se na kompliciranu administraciju te previše fiskalnih i parafiskalnih nameta. Plaće naših radnika su konkurentne ostalima u EU, ali sve ostalo je katastrofalno, kaže Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u. Sve to ide u prilog brodogradilištima u Poljskoj, pa i Turskoj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sektoru male brodogradnje trenutačno posluje oko 200 tvrtki, od čega ih je četrdesetak u samoj brodogradnji, a ostali su proizvođači opreme, tvrtke koje se bave dizajnom i projektiranjem plovila te sličnim poslovima. Udruženje male brodogradnje Hrvatske u svom sastavu ima grupacije ovlaštenih servisera i brodopopravljača, grupaciju srednjih brodogradilišta i grupaciju projektanata plovila. Godišnje se proizvede oko dvjestotinjak brodica za rekreaciju i pedesetak radnih i ribarskih plovila. Ukupni prihod u zadnje dvije godine godišnje iznosi 80 do 85 milijuna eura. Broj zaposlenih u maloj brodogradnji i servisima iznosi oko 2200. ”Općenito gledajući, u Hrvatskoj nema gotovo ni jedna tvrtka koja se bavi većom serijskom proizvodnjom brodica što je vrlo neobično s obzirom na tradiciju u brodogradnji, okruženje, cijenu rada i druge prednosti koje bi pogodovale razvoju ove djelatnosti. Uglavnom se u Hrvatskoj proizvode plovila po narudžbi kupaca, takozvane custom made brodice i jahte”, ističe Boris Vukušić, predsjednik

Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik tvrtke BimexProm. Prema njegovu mišljenju, najveći problemi domaćih malih i srednjih brodograditelja odnose se na kompliciranu administraciju te previše fiskalnih i parafiskalnih nameta. “Pla-

Serijske proizvodnje brodica u Hrvatskoj zapravo nema će naših radnika su konkurentne ostalima u EU, ali sve ostalo je katastrofalno. Usporedite li izdvajanja kod nas i izdvajanja naših kolega iz zemalja Europske unije, vidjet ćete da su nam nametnuta ogromna davanja za šume, spomeničku rentu, slivne vode… Sve su to državne tvrtke koje bi se same trebale financirati ili iz

18 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

30. sijeÄ?nja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Sektor male brodogradnje u 2015. godini BROJ TVRTKI NAZIV

MALO SREDNJE

UKUPNI PRIHODI

VELIKO UKUPNO

MALO

SREDNJE

VELIKO

Gradnja brodova i plutajućih objekata

193

198

445.778.537

564.035.068

Gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca

112.373.715

25.214.625

Stanje u prerađivačkoj industriji PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

MALO

SREDNJE

VELIKO

UKUPNO

Broj tvrtki

11.695

378

110

12.183

36.440.707.303

34.045.536.103

88.378.145.178

158.864.388.584

2.452.701.660

2.060.971.758

4.049.577.058

8.563.250.476

88.738

55.548

80.048

224.334

UKUPNI PRIHODI Dobit prije oporezivanja Broj zaposlenih (krajem razdoblja)

Izvor: HGK

MALO BROJKI

oko 200 tvrtki u sektoru male brodogradnje od toga oko 40 tvrtki radi u samoj brodogradnji, a 160 proizvodi opremu godišnje oko 200 brodica za rekreaciju i oko 50 radnih i ribarskih plovila

državnog ili lokalnog proračuna. Tu su, nadalje, problemi s ishođenjem dozvola za gradnju proizvodnih pogona, standardi zaštite okoliša i još puno toga. Ne zaboravimo ni činjenicu, na koju ukazujem u posljednjih desetak godina, da mi imamo tri fakulteta za obrazovanje inženjera brodogradnje, a nemamo niti jednu srednju školu koja bi stvarala proizvodni kadar za rad s kompozitnim materijalima. Svaki poduzetnik se bori za ljude koji nešto znaju o proizvodnji ili ih sami obučavaju - da bi na kraju oni otišli u inozemstvo. Sve to ide u prilog brodogradilištima u Poljskoj, pa i Turskoj, koje su postale velesile u privlačenju svjetskih brendova i njihovog preseljenja proizvodnje u te dvije države. A to su Janeau, Beneteau, Quicksilver, Brunswick…”, nabraja Vukušić.

Usponi i padovi

Mala brodogradnja je u središte pozornosti dospjela jer joj je stopa rasta od 2001. godine do 2007. iznosila od 10 do 30 posto godišnje. Interes za malu brodogradnju je rastao tako da su se, osim duž jadranske obale i na otocima, otvarala ozbiljna mala brodogradilišta čak u unutrašnjosti Hrvatske. Broj klasičnih malih brodogradilišta je u jednom trenutku premašio brojku 100. Proglasili su je čak i strateškom granom. Na žalost, u posljednjih osam godina ostali smo bez značajnih proizvođača poput tvrtki Prinz, Donat boats, Grašo, SAS, Elan, Greben, Marina sport, Marco Polo… Nabrojili smo uglavnom proizvođače prepoznate na EU tržištu po proizvodnji jahti i ribarskih plovila. Ciklusi vezani za kupovnu moć i općenite krize nisu samo razlog pada i stagnacije ove djelatnosti. Činjenica je da su bez ikakve logike uvedene tzv. trošarine, odnosno nakon što je 2009. godine donesen Zakon o poseb-

20 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

nim porezima na osobne automobile, plovila i zrakoplove, donesena je odluka da se u vrijeme najžešće krize i pada kupovne moći dodatno oporezuju plovila. To je kasnije donekle ublaženo, ali su posljedice ostale i dan danas. Isto tako, dobar dio malih brodogradilišta ima probleme s dobivanjem koncesija za rad, tako da je danas malom brodogradilištu gotovo nemoguće dobiti koncesiju za rad uz more.

Iako smo dio EU-a, naši certifikati koji se temelje na EU direktivama ne prihvaćaju se na europskom tržištu Tradicija hrvatske brodogradnje vezana je za proizvodnju brodica za gospodarske svrhe kao što su ribarenje i prijevoz putnika te za obiteljske izlete i odmor. Nagli razvoj nautičkog turizma i pojava novih materijala utjecali su na pravce razvoja te djelatnosti prema gradnji, popravcima i održavanju brodica za sport i razonodu. Istina, mala brodogradnja je imala i veće krize od aktualne. Početkom devedesetih godina propala su najznačajnija mala brodogradilišta koja su imala serijsku proizvodnju. Hrvatska je svoju samostalnost dočekala sa 22 mala brodogradilišta u društvenom vlasništvu i većim brojem radionica za izradu i popravak brodica. Tijekom 90-ih neslavno su propadali i svi veliki proizvođači

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

BROJ ZAPOSLENIH (KRAJEM RAZDOBLJA)

UKUPNO

MALO

SREDNJE

VELIKO

UKUPNO

MALO

SREDNJE

VELIKO

UKUPNO

1.009.813.605

36.718.445

14.179.065

50.897.510

1.679

642

2.321

137.588.340

4.279.612

256

335

Izvor: HGK

malih plovila, osim Arause, bivše RO Drvoplastike iz Vodica. Propala su Kvarnerplastika, Jugoplastika, Greben... Istina je da se na dijelu njih obnovila proizvodnja i da su iz nekih iznikle danas respektabilne tvrtke.

Mali i veliki u istoj kategoriji

Što se tiče sajmova i nastupa, prema Vukušićevim riječima, situacija se postupno profilira. Tako su se od nekadašnje prakse organizacije sajmova skoro u svakom gradu izdvojili najjači i specijalizirani sajmovi. Prema Vukušićevom mišljenju, izdvojili su se zagrebački, biogradski i riječki sajmovi nautike, Dani hrvatske male brodogradnje u Splitu, Pulski sajam opreme i ugovaranja te Crofish, sajam ribarstva. Sajmovi u Puli i Rijeci se održavaju u organizaciji HGK i Udruženja male brodogradnje te Zajednice tehničke kulture Rijeka. “Kao čelnik Udruženja pokrenuo sam inicijativu da se na višoj razini, dakle, između Zagrebačkog velesajma, Hrvatske turističke zajednice, resornih ministarstava i Hrvatske gospodarske komore otvore pregovori kako bi se niskim cijenama privuklo gotovo sve brodograditelje i prateće djelatnosti na Zagrebački sajam nautike. Na taj način bi taj sajam ponovno zasjao starim sjajem i postao vodeći u regiji. Slično kao Auto show prošle godine. Nažalost, na dopis iz HGK nije bilo pozitivnih reakcija”, ističe Vukušić. S obzirom na situaciju u državi i relativno malo tržište, prema Vukušićevoj procjeni, hrvatska mala brodogradnja je oko 50 posto orijentirana na prodaju inozemnim kupcima. “Razlog takvom trendu je i porezna politika u Hrvatskoj jer se na brodice gleda kao na luksuz a ne kao poticaj proizvodnji plovila kroz pravdanje PDV-a prilikom kupnje ukoliko brodica nije namijenjena gospodarskoj djelatnosti. Osim toga, ukidanjem poticaja za malu brodogradnju država je dala jasan signal brodograditeljima da se snalaze sami i pokušaju doći do sredstava iz fondova EU-a. Mada nam je i tu zabila nož u leđa, slično kao i s trošarinama 2008. godine. Iz neznanja i podilaženja pretpristupnom procesu Uniji svrstali su malu brodogradnju u istu kategoriju s velikom. Po-

znato je da velikim brodogradilištima nije dopušteno aplicirati na natječaje za bespovratna sredstva. Samim time ne može se očekivati neki značajniji rast ulaganja. Ipak, određeni rast bilježimo u posljednjih tri godine”, pojašnjava čelni čovjek Udruženja male brodogradnje pri HGK-u.

Iskustva domaćih brodograditelja

Po dolasku krize i padu narudžbi brodova, Vukušić je pokrenuo proizvodnju autoprikolica i pčelarske opreme u sklopu svoje tvrtke Bimex-Prom. “Trenutačno mogu reći da plivamo na tržištu, unatoč tome što nas guši nelojalna konkurencija, odnosno izgradnja prikolica na crno po garažama te nedostatak sredstava za međunarodno certificiranje koje bi nam omogućilo izlazak na EU tržište. Naime, iako smo dio EU-a, naši certifikati koji se temelje na EU direktivama se ne prihvaćaju na europskom tržištu. Sada se okrećemo turizmu pa smo s tvrtkom Brodska testiranja dizajnirali vrlo prepoznatljivo i kvalitetno plovilo za brze turističke transfere. U tu svrhu smo dobili povoljan kredit preko HAMAG-BICRO-a. Završetak gradnje prvog plovila očekujemo do početka Zagrebačkog sajma nautike gdje će biti prezentiran pod radnim nazivom Batboat - jer dizajnom podsjeća na Batmanova vozila.

MALO BROJKI

80 do 85 mil € prihod branše u zadnje dvije godine oko 2200 zaposlenih u maloj brodogradnji i servisima

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA ni izbjegavaju kupovinu brodova. Pored toga, sve veći je problem vezova, a ne treba zanemariti niti činjenicu da je PDV visok, te da taj porez, ali i drugi nameti, izjednačuju cijenu stana i običnog broda. Problem vezova postaje sve ozbiljniji. Kao i servisiranje. Pad narudžbi je dobrim dijelom vezan uz neizvjesnost. Mi sada radimo manje tipove brodova koje možemo prodati. Ne radimo ih unaprijed, nego po narudžbi”, pojašnjava Milivoj Bubić.

Pozitivan primjer

Što se tiče male brodogradnje, jedna od pozitivnijih promjena koja se dogodila od početka krize vezana je uz osnivanje tvrtke CroNoMar iz Šibenika koja se bavi povezivanjem hrvatskih i norveških tvrtki, identifikacijom tržišnih potreba te omogućavanjem pristupa novim tržištima, posebno malih i srednjih

Uglavnom se u Hrvatskoj proizvode plovila po narudžbi kupaca, takozvane custom made brodice i jahte. Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje HGK

Cilj mi je s tom brodicom konkurirati na natječajima za vojno-policijske potrebe. Plovilo gradimo od najkvalitetnijih materijala, a to je po dizajnu militaristički izvedena brodica”, naglašava Vukušić. Vlasnik tvrtke Certus iz Solina Milivoj Bubić stabilnost poslovanja svojem brodogradilištu osigurava zahvaljujući tome što, poput Vukušića, ima razvijene i druge djelatnosti. Certus ima servis za ugradnju i servisiranje autoplina u Klisu, punionice autoplina, razvijenu djelatnost iskopa, prijevoza i grafičkih usluga. Bubić i njegova tvrtka najpoznatiji su ipak po Malom brodogradilištu Bubić koje se nalazi u blizini naselja Mravinci. U proizvodnoj hali izrađuje brodove Betina 490, Betina 600 i Betina 700. Radi se o vrlo kvalitetnim brodovima kojih u prosjeku proizvedu 15 godišnje. Bubić je broj radnika u brodogradilištu sa 10 smanjio na pet. Pet ih je preusmjerio na druge poslove u svojoj tvrtki. “Stanje u maloj brodogradnji je nešto bolje. I nadalje se borimo da bismo opstali. Mi smo krizu prebrodili zahvaljujući tome što nam tvrtka ima i druge djelatnosti. Uglavnom, stanje još nije niti približno dobro niti je dostignuta razina koja je bila prije krize. Radimo manje tipove brodova i to uglavnom za poznate kupce. Ne usuđujemo se proizvoditi unaprijed jer se ne isplati”, ističe Bubić. Milivoj Bubić kaže da ima više problema zbog zastoja u prodaji, a samim tim i u proizvodnji. “Stvarnost je takva da se traže jeftiniji brodovi. Uglavnom, naručuju nam se modeli od pet metara, a samo nekoliko narudžbi je za brodove dužine sedam metara. Jedan od razloga je smanjena kupovna moć građana, a drugi je nesigurnost. U takvoj situaciji građa-

22 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Stopa rasta male brodogradnje od 2001. do 2007. iznosila je od 10 do 30 posto godišnje tvrtki koje posluju u sektoru mora i pomorstva u Hrvatskoj. Do kraja 2016. posredstvom CroNoMara izvezeno je 59 katamarana i tri servisna plovila za norveško i druga međunarodna tržišta marikulture. Brodovi izgrađeni u Šibeniku koriste se u svakodnevnom poslovanju na uzgajalištima ribe svuda u svijetu, dok se servisna plovila izgrađena u Tehnomontu u Puli za sada koriste samo u Norveškoj za opskrbu, održavanje i servisiranje uzgajališta. “U ovom trenutku podugovoreno je još osam brodova za isporuku u prvoj polovini 2017., od kojih je sedam u izgradnji u NCP brodogradilištu Šibenik, a jedan se gradi u Tehnomont brodogradilištu u Puli. Svaki novi ugovor uključuje novi dizajn, nove modele, te značajna tehnička poboljšanja. Tako se stvaraju dobro poznati hrvatski proizvodi za ino tržište u sektoru marikulture. To ne znači samo rast prihoda i zarade, već i nova radna mjesta za različite profile u brodogradnji i inženjeringu. Ovi primjeri uspješne suradnje pokazuju da na međunarodnom tržištu ima mjesta za svakoga tko može ponuditi konkurentan proizvod ili uslugu visoke dodane vrijednosti uz jamstvo kvalitete”, smatra Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara.

AKTUALNO Poslovno-znanstveni klub HGK-komore zagreb

Kad računala promatraju Na sastanku se pobliže govorilo o videosustavima za pomoć vozačima, samoupravljajućim vozilima, računalnom vidu i uređajima Internet of Things piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Računala su danas sposobna interpretirati sliku i prepoznati je li to pas, mačka, koliko je osoba na slici, kakve su im emocije i slično. To je progresivna grana u koju tvrtke ne samo u Hrvatskoj nego i Europi ulažu puno sredstava. Slaven Mišak, voditelj inovacija u tvrtki Span

Hrvatskoj gospodarskoj komoriKomori Zagreb prošli tjedan održan je 24. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba. Na događanju je održano tematsko izlaganje Upotreba naprednih informatičkih tehnologija: realnosti i potencijal hrvatske IT industrije na kojem se moglo nešto više čuti o videosustavima za pomoć vozačima, samoupravljajućim vozilima, računalnom vidu i uređajima Internet of Things. Branka Prišlić iz Hrvatske gospodarske komore istaknula je kako je Poslovno-znanstveni klub osnovan radi unapređivanja poslovne suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Gordan Galić iz tvrtke Xylon kazao je kako se u zadnje vrijeme sve više govori o samoupravljajućim vozilima. Javnost je, dodao je, prihvatila činjenicu kako će se takva vozila pojaviti za par godina. “No, to je daleko od istine”, naglasio je dodajući kako je razlog tomu ponajprije neprilagođenost gradskih infrastruktura za takva vozila bez vozača.

je li to pas, mačka, koliko je osoba na slici, kakve su im emocije i slično. To je progresivna grana u koju tvrtke ne samo u Hrvatskoj nego i Europi ulažu puno sredstava i razvijaju nove proizvode i inovacije”, objasnio je. Važno je naglasiti kako Span razvija uslugu Emily koja zahvaljujući digitalnom marketingu i računalnom vidu korisniku nudi novu vrijednost. “Jer, na slici prepoznajemo godine, spol i emocije korisnika. Tako se Emily može koristiti u bilo kojim djelatnostima u kojima se želi upoznati krajnji korisnik”, naglasio je Mišak dodajući kako je ona ponajprije usmjerena na maloprodajne korisnike – dućane i trgovačke centre. Krešimir Gašparić iz tvrtke RIZ Odašiljači pak prezentirao je radijsku platformu koju karakterizira veliki domet i niska potrošnja, a koja korisnicima pruža znatno lakši pristup aplikacijama za daljinsku kontrolu i nadzor proizvodnih procesa.

Tvrtka Span razvija uslugu Emily koja zahvaljujući računalnom vidu korisniku nudi novu vrijednost

Emily za upoznavanje korisnika

Slaven Mišak, voditelj inovacija u tvrtki Span, istaknuo je kako je računalni vid zapravo grana informatičke tehnologije koja se temelji na obradi slike. “Kako računala s godinama postaju sve naprednija i snažnija, tako im računalni vid omogućava da vide. Dakle, računala su danas sposobna interpretirati sliku i prepoznati 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Konferencija: Nova hrvatska energetska strategija

Moramo razvijati neiskorištene potencijale

Odlike današnjeg energetskog sustava Hrvatske, kaže ministar Slaven Dobrović, trebaju biti sigurnost i dostupnost opskrbe, cjenovna pristupačnost, konkurentnost te dobra perspektiva za izazove novog doba, dodajući kako se planira razvoj sigurnog, dostupnog i ekološki održivog energetskog sustava Hrvatske piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P Bez obzira na političke promjene u svijetu, Hrvatska treba biti usmjerena na svoje ciljeve koji će biti definirani strateškim dokumentima. Ponajprije su to niskougljična i energetska strategija. Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike

ostojeća energetska strategija iz 2009. godine, nema sumnje, prilično je zastarjeli strateški dokument. Jer, novi izazovi vremena, a posebice tranzicija prema niskougljičnim tehnologijama, energetici daju “zelenije” obrise. Pred Hrvatskom je stoga izrada nove, održive energetske strategije, a kako bi ona bila u skladu sa sve strožim zahtjevima, tako u njenu izradu treba uključiti struku, politiku, zainteresiranu javnost, ali i gospodarstvo. Na konferenciji Nova hrvatska energetska strategija, održanoj proteklog tjedna u organizaciji Hanza Medije s glavnim partnerom konferencije PwC Hrvatska, a pod visokom pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, istaknuto je kako Vlada i resorno ministarstvo kreću u promjenu ili, bolje rečeno, u zaokret u dosadašnjoj energetskoj politici. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako u nadolazećem razdoblju moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju nove, dobro osmišljene ambiciozne energetske politike koja će, prije svega, dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati naše razvojne potencijale. Tako, dodala je, pri izradi nove energetske strategije treba uzeti u obzir pet smjernica. “Ponajprije, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike. Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje do 2050. godine. Postojeći dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rješenja

24 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

za postojeće, a kamoli za predvidljive buduće probleme”, napomenula je. “Drugo - hrvatska energetska strategija morala bi uvažiti promjene koje donosi veli-

Hrvatska treba biti usmjerena na svoje ciljeve koji će biti definirani strateškim dokumentima, kaže Slaven Dobrović ka tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema niskougljičnom. Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj, ne samo energetike, već gospodarstva u cjelini”, istaknula je Predsjednica.

Korjenite promjene

“Kao treće, hrvatska energetska strategija mora predvidjeti ključne energetske projekte u koje će se investirati. Ako se ne varam, zajednički nazivnik svih naših hidroelektrana, izuzevši HE Lešće, jest starost postrojenja. Strategijom se također moraju dokinuti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije,

30. sijeÄ?nja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO

U nadolazećem razdoblju moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju nove, dobro osmišljene ambiciozne energetske politike koja će, prije svega, dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati naše razvojne potencijale. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva”, smatra Predsjednica. “Četvrto - strategija bi morala prepoznati važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom, prema Srbiji i Bosni i Hercegovini te prema sjeveroistoku, odnosno prema Mađarskoj i Ukrajini”, naglasila je dodajući kako je isto tako za energetsku sigurnost Hrvatske i Srednje Europe od posebnog interesa izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP (Transjadranski plinovod). “U tom kontekstu vjerujem kako će nova energetska strategija predvidjeti za Hrvatsku najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG terminala”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović. Na kraju, prema petoj, prilično važnoj smjernici strategija bi morala prepoznati da članstvo Hrvatske u Europskoj uniji omogućava bolje iskorištavanje njena geostrateškog položaja. “U tom smislu važno je geostrateški položaj države staviti u funkciju, kako vlastitog tako i energetskog razvoja EU-a, što od početka mandata zagovaram kroz Inicijativu triju mora, i to u još širem kontekstu. Inicijativa triju mora, koju zastupam s predsjednikom Poljske, s jedne strane respektira činjenicu da je energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgrađena u smjeru istok-zapad. S druge strane, Inicijativa upućuje na potrebu izgradnje i uvezivanja energetske infrastrukture u smjeru sjever-jug, za koju se, u cilju sigurnosti i diverzifikacije opskrbe energentima, između ostalog, zauzima i Višegradska skupina”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

Ispravak pogrešaka

Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako odlike današnjeg energetskog sustava Hrvatske trebaju biti sigurnost i dostupnost opskrbe, cjenovna pristupačnost, konkurentnost te dobra per-

26 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

spektiva za izazove novog doba. Dakle, trebamo sustav koji sukladno energetskoj politici nastoji smanjiti opterećenja okoliša. Premda se pritom najčešće spominje ugljikov dioksid, njemu treba pribrojiti i ostala onešićenja iz energetskog sektora poput ugljikova monoksida, sumpora... “To su novi izazovi. Stoga planiramo razvoj sigurnog, dostupnog i ekološki održivog energetskog sustava Hrvatske”, naglasio je Dobrović. Pariški sporazum, globalni klimatski dogovor kojim se nastoji smanjiti emisija stakleničkih plinova, a koji je stupio na snagu u listopadu 2016., stavio je pred Europsku uniju i svijet nove izazove. “Poznato je kako su ga iznenada ratificirali i veliki svjetski igrači poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine. No vidjet ćemo što će donijeti sadašnje promjene u američkoj administraciji”, napomenuo je, dodajući kako bez obzira na političke promjene u svijetu, Hrvatska treba biti usmjerena na svoje ciljeve koji će biti definirani strateškim dokumentima. “Ponajprije su to niskougljična i energetska strategija. Stoga, trebamo koristiti svoje brojne prednosti, ispraviti pojedine greške i hrabro krenuti putem razvoja neiskorištenih potencijala koji su nam na raspolaganju”, istaknuo je Dobrović. Pritom svakako valja uključiti obnovljive izvore energije, ali ne isključivo vjetar. “No ne na način da se ugrožava ekonomska opstojnost energetskog sustava koji sada moramo spašavati interventnim mjerama”, istaknuo je ocijenivši kako je sunčeva energija dosad bila prilično zanemarena što je posve neobično za mediteransku zemlju kao što je Hrvatska. Dodatni segment su i ključni energetski projekti, ponajprije oni koji su uvršteni na europsku energetsku kartu od zajedničkog interesa. Među njima se ističe projekt izgradnje plutajućeg LNG terminala čiji se završetak realizacije planira tijekom 2019. godine. Time će se omogućiti sigurnost opskrbe i diverzifikacija dobavnih izvora. “No, možda važnije od toga

Panel U potrazi za idealnim energetskim miksom budućnosti

Nafta i plin su jednako važni U sklopu konferencije održana je, među ostalim, panel diskusija U potrazi za idealnim energetskim miksom budućnosti. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC Hrvatska i Slovenija te voditelj usluga sektoru energetike u regiji Jugoistočne Europe, istaknuo je kako nova strategija mora uzeti u obzir novi kontekst i promjene koje se događaju oko nas. “Cilj strategije treba biti i da imamo efikasniju državnu imovinu u energetskom sektoru”, dodao je. “Radimo na vlastitoj strategiji koja je usklađena sa smjerom u kojem ide EU, a koja može pomoći i resornom ministarstvu i Vladi da što prije zaživi nacionalna strategija, kazao je Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a. “Spremni smo se prilagoditi strategiji, imamo projekte koji će se uklopiti, poput revita-

lizacije i modernizacije postojećih hidroelektrana”, napomenuo je Jukić. Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, istaknuo

jest to da će njegova realizacija značiti vrlo dobro pozicioniranje Hrvatske u energetskom sektoru, odnosno na EU tržištu”, istaknuo je Dobrović.

Cjenovna konkurentnost

Također, valja istaknuti projekt izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda kojim se planira dodatno osnažiti sigurnost opskrbe i diverzifikacija izvora. Vrijeme je, dodao je, da se aktivnije krene u razradu i realizaciju tog projekta. Ministar je istaknuo i veliki nacionalni projekt - program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice sa Slovenijom do Siska. Vrijednost projekta Zagreb na Savi, osim u energetici, ocrtava se i u zaštiti od poplava, turizmu, zaštiti voda i reguliranju vodotoka Save. “Dakle, pred nama je veliki posao. Krajnji je cilj osigurati neovisan, pouzdan i ekonomski uravnotežen te ekološki održiv energetski sustav. Uz ljudski potencijal u Hrvatskoj, tj. veliku i snažnu ekspertizu, smatram kako ćemo u tome svakako i uspjeti”, kazao je ministar Dobrović. “Kada govorimo o energetici, globalni trendovi pokazuju smanjenje udjela nafte, povećanje proizvodnje plina, nuklearne energije i energije iz obnovljivih izvora. Ključni su izazovi svakako globalno zagrijavanje, digitalizacija, unapređenje efikasnosti, uvođenje novih poslovnih modela i izvora diverzifikacije, poput LNG terminala. Iskorištavanje obnovljivih izvo-

je kako su za tu kompaniju jednako važni i nafta i plin. Sukladno tome, dodao je, Ina ulaže i planira svoje investicije.

ra energije rast će brzo, ali njihov udio u ukupnom energetskom miksu ostat će ograničen”, ocijenio je Giorgio Biscardini, partner u PwC-u i voditelj usluga u energetskom sektoru, specijaliziran za naftu i plin, za regiju EMEA. “To je svakako izazov i globalno i za Europu. Vodeće države - SAD, Rusija i Kina - imaju jasnu energetsku politiku. Europa je za sada više fokusirana na pitanja regulacije, nego na cjelovitu

Pri izradi nove energetske strategije treba uzeti u obzir pet smjernica, istaknula je hrvatska predsjednica energetsku strategiju. Što se tiče vodećih kompanija u Europi, Shell, Total, ENI, fokusirane su na obnovljive izvore, digitalizaciju poslovanja, kao i pametne mreže za distribuciju i prijenos. Za Hrvatsku je dodatni izazov kako osigurati cjenovnu konkurentnost uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša. Također, Hrvatska mora odlučiti treba li nacionalnu naftnu kompaniju i koji je smjer liberalizacije i privatizacije, primjerice treba li komercijalizirati HEP i kako?”, zaključio je Biscardini. 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Važnost željeznice za proizvodnu industriju regije

Željeznica: isti probl Zbog zapuštene infrastrukture danas se prugama na području bivše Jugoslavije vozi sporije nego u vrijeme Austro-Ugarske. Rješenje donose EU fondovi, a svoju šansu tu vide i susjedne zemlje jer preko Hrvatske kao nositelja projekata do EU sredstava, kao podizvođači, mogu doći i regionalne kompanije piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N U današnjim vremenima inovativni proizvodi, odnosno njihov razvoj, postali su imperativ.

Inovirati nije lako, ali male zemlje poput naših, koje se ne mogu natjecati ekonomijom obujma, moraju se osloniti na inovativne proizvode. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

a konferenciji o važnosti željeznice za proizvodnu industriju regije, koju su u suradnji s HGK-om i Savezom za željeznicu Republike Hrvatske organizirali Klaster za željeznice Jugoistočne Europe (RCSEE) i Mreža za poslovnu podršku (BSN) naglašeno je da ta branša, unatoč trenutnoj zapuštenosti, ima potencijala za daljnji rast čime bi u velikoj mjeri potpomogla cjelokupna nacionalna gospodarstva zemalja regije. Željeznički sektor ima resurse, potencijal i tradiciju pa samim time i budućnost, a ključna stvar za realizaciju napretka je uključenje svih dionika jer jedino suradnja može polučiti rezultate. Ako uzmemo u obzir da Hrvatske željeznice (HŽ) same zapošljavaju oko 6000 ljudi, te da su na tu državnu kompaniju naslonjene brojne privatne tvrtke u kojima svoj kruh zarađuje još nekoliko tisuća radnika, jasno je kolika je važnost željezničke branše za domaću ekonomiju. Slična je situacija i u regiji, a muče nas i navlas isti problemi - zapuštenost infrastrukture koja je došla kao posljedica višegodišnjeg nedostatka ulaganja dovela je do toga da se regionalnim prugama danas vozi sporije nego u vrijeme Austro-Ugarske. No, otvaranjem EU fondova pruža nam se jedinstvena prilika da zagrabimo u europsku kasu, obnovimo dotrajalu infrastrukturu i napokon postanemo konkurentni. Svoju šansu tu vide i susjedne zemlje jer preko Hrvatske kao nositelja projekata do EU sredstava mogu doći i regionalne kompanije, kao podizvođači.

hrvatska željeznička industrija zapošljava veliki broj ljudi, a mi smatramo da ima još veći potencijal. Stoga HGK podržava njihovo poslovanje kroz razne aspekte, pa i putem online kataloga proizvoda, da naručitelji što više koriste domaće proizvode u procesu javne nabave. Razvili smo i cijeli set novih usluga koje će nesumnjivo pridonijeti daljnjem napretku”, naglasio je Radoš, dodavši kako se kroz B2B razgovore poduzetnika u sklopu konferencije može doći do novih rješenja i partnerstava.

Milan Vučković, direktor klastera željeznica za Jugoistočnu Europu (RCSEE), također je naglasio kako im je cilj intenzivirati suradnju i podržati interese članica. Ka-

Dobra inicijativa

Na otvaranju konferencije prisutnima se obratio Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, istaknuvši kako se radi o hvalevrijednoj regionalnoj inicijativi. “Želim naglasiti dvije stvari, prva je da su u današnjim vremenima inovativni proizvodi, odnosno njihov razvoj, postali imperativ. Inovirati nije lako, ali male zemlje poput naših, koje se ne mogu natjecati ekonomijom obujma, moraju se osloniti na inovativne proizvode. Današnja konferencija će dati doprinos tome jer izvor takvih proizvoda može biti suradnja sa sličnim kompanijama u okruženju. Druga je stvar da

28 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

z a o je kako je klaster mlado udruženje, ali su velikim radom dogurali do preko 50 članova u 10 zemalja, većinom iz regije. Zahvalio je Vladi Hrvatske što ih podržava u

emi u čitavoj regiji praksi, a ne samo deklarativno i poručio da je preko 800 regionalnih kompanija sudjelovalo na nacionalnim tenderima. “One zapošljavaju ogroman broj radnika i predstavljaju veliki potencijal”, kazao je Vučković pa uz napomenu kako žele biti ravnopravni na tržištu EU-a pozvao sve na suradnju i daljnje umrežavanje. Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je panel pod radnim naslovom Važnost željeznica za proizvodnu industriju regije na kojem su raspravljali Janja Groš iz HŽ Infrastrukture, Snježana Josipović iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Mladen Perkov iz Altproa, Dražen Rajić iz RCSEE-a, predstavnik željeznica RS-a Branislav Đurica, državni tajnik MINGO-a Mladen Antonić te predsjednik Foruma poslodavaca Srbije Makso Đukić. Upravo je Đukić zahvalio vlastima Hrvatske i Srbije što im pomažu kao poduzetnicima pa objasnio što ih muči. “Do sada nam se u Srbiji događalo da je

U HŽ-u radi oko 6000 ljudi, a u povezanim tvrtkama zaposleno je još nekoliko tisuća radnika državna željeznička industrija sva privatizirana i praktički je nema. U Hrvatskoj nije tako, HŽ je i dalje u državnom vlasništvu, ali to ih sprečava da sudjeluju na natječajima Svjetske banke. Apsurd je da mi na području bivše Jugoslavije imamo samo Končar i Gredelj koji nešto rade, a ostalo su sve strane kompanije. Naša realnost je da su svi natječaji za projekte na ovim područjima raspisivani tako da svjetske multinacionalne kompanije dobiju posao, a

rezultat toga je da u Srbiji na jednom željezničkom prijelazu radi šest stranih tvrtki. To predstavlja problem jer kad se nešto investira, treba to i održavati idućih 20 godina, a ako imate različite dionice koje su radile različite tvrtke s različitim dijelovima, stvar se jako komplicira i poskupljuje”, objasnio je Đukić, dodavši kako je stoga najbolje da na projektima radi domaća industrija jer se tako sprečavaju problemi u budućnosti i jamči kvalitetno održavanje.

Odgovornost svake vlade

Rajić je izjavio kako Vlade moraju uložiti napore da osposobe željeznice jer se tako pojačava industrija i stvara posao za dobavljače. “Komunikacija regionalnih tvrtki mora biti na višoj razini, moramo znati tko što proizvodi i gdje možemo nastupati zajedno”, poručio je. Antonić je kazao kako je jedan od poteza koji bi mogao pomoći željezničkim kompanijama da naprave dodatni iskorak na regionalnom i europskom tržištu novi zakon o javnoj nabavi. Prema novim pravilima najniža cijena više nije ključna, već se traži ekonomski najpovoljnija ponuda. Pozvao je sve dionike da se upoznaju s novim procedurama i prilagode svoje ponude. “Troškove investicija treba gledati dugoročno, ako tako pristupimo javnoj nabavi, to može pridonijeti razvoju cijele industrije”, zaključio je.

Apsurd je da mi na području bivše Jugoslavije imamo samo Končar i Gredelj koji nešto rade, a ostalo su sve strane kompanije. Naša realnost je da su svi natječaji za projekte na ovim područjima raspisivani tako da svjetske multinacionalne kompanije dobiju posao. Makso Đukić, predsjednik Foruma poslodavaca Srbije

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Uzlet zračnog prometa u Europi i Hrvatskoj

Najprometniji i dalje Heathrow

Nad europskim nebom svakoga se dana obavi oko 40.000 letova, a najprometnije je iznad Londona, Pariza, Istanbula i Moskve piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rema jednoj anegdoti, na pitanje kako najbrže postati milijunaš, odgovor glasi: Najprije trebaš biti milijarder i osnovati zrakoplovnu kompaniju i - vrlo brzo postaješ milijunaš! Iako su neke, nekada ugledne nacionalne zrakoplovne kompanije poput mađarskog Maleva ili belgijske Sabene, propale, putnički zračni promet u Europi i čitavom svijetu bilježi stalan porast. Naime, u prosjeku se svakog dana na europskom nebu obavi oko 40.000 letova. Konkretno, prema podacima Eurostata, 2015. godine u Europskoj je uniji zrakoplovima putovalo 918,3 milijuna putnika, što je povećanje od 4,7 posto u odnosu na 2014. i čak 22 posto više u odnosu na 2009. godinu. Iako još nema potpunih pokazatelja za 2016. godinu, iz onoga što je objavljeno vidljiv je kontinuitet rasta zračnoga prijevoza, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Kao što je i uobičajeno, prve podatke o prometovanju za proteklu godinu objavile su zračne luke. Prema tome, najprometniji europski aerodrom je londonski Heathrow koji tu titulu drži već desetak godina. Kroz Heathrow je prošle godine prošlo 75,7 milijuna putnika. Točno 10 milijuna više nego 2010. godine. Na drugom je mjestu, također već niz godina, pariški Charles de Gaulle sa 66 milijuna putnika (2010. je imao 58 milijuna putnika). Treću poziciju najprometnijeg europskog aerodroma prošle je godine od frankfurtskog preuzeo amsterdamski aerodrom Schiphol sa 63,6 milijuna putnika (2010. godine je imao 45,2 milijuna putnika).

Daleko od 100 najprometnijih

Aerodrom u Frankfurtu prošle je godine zauzeo četvrtu poziciju najprometnijeg europskog aerodroma sa 60,8 milijuna putnika (2010. je bilo 53 milijuna). Međutim, ozbiljno mu prijeti istanbulski

Gdje je najveća gužva Najviše putnika, gotovo 162 milijuna, prošle je godine prometovalo s pet londonskih aerodroma (uz najprometniji Heathrow, to su još Gatwick, Stansted, Luton i London City Airport). Drugi je Pariz s čijih je aerodroma Charles de Gaulle i Orly prometovalo 97,2 milijuna putnika. Slijede istanbulski aerodromi Atatürk i Sabiha Gökçen, preko kojih je u 2016. godini putovalo 81,6 milijuna putnika, te tri moskovska aerodroma – Šeremetjevo, Domodedovo i Vnukovo – sa 78,5 milijuna putnika.

Atatürk, aerodrom kroz koji je 2016. godine prošao 60,1 milijun putnika. Naime, zbog političkih turbulencija ovaj je aerodrom u 2016. zabilježio dva posto manje putnika nego godinu ranije. No, generalno, ovaj turski aerodrom, kao i čitavo tursko putničko zrakoplovstvo, posljednjih godina bilježi značajan porast. Naime, još prije samo sedam godina, kroz ovu je zračnu luku 2010. godine prošao “samo” 32,1 milijun putnika. Dakle, za sedam godina gotovo su udvostručili broj putnika. Iako su hrvatske zračne luke daleko od skupine stotinu najprometnijih europskih aerodroma, i ovdašnji zračni promet bilježi značajan rast. U odnosu na ukupan promet od 7,1 milijuna putnika u 2015. godini, prošle su godine hrvatski aerodromi “prebacili” 8,1 milijun putnika. Najveći dio tog putničkog zračnog kolača u 2016. godini odnosi se na zračne luke u Zagrebu (2,8 milijuna putnika), Splitu (2,3 milijuna putnika) i Dubrovniku (gotovo dva milijuna putnika). Potom slijedi Zadar s pola milijuna putnika, Pula sa 400.000, Rijeka sa 150.000 i Osijek s nešto više od 30.000 putnika. Sličan trend se očekuje i

30 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

u 2017. godini. Kako zbog očekivanih aktivnosti poput otvaranja novog putničkog terminala na zagrebačkom aerodromu, obnove dubrovačkog i pulskog aerodroma, tako još više zbog novih ugovorenih linija. Tako će, primjerice, osječka zračna luka vrlo vjerojatno čak udvostručiti broj putnika zahvaljujući novim cjelogodišnjim linijama prema Stuttgartu i Baselu.

Vezani rast

Međutim, još uvijek ima puno prostora za razvoj i povećanje broja putnika na hrvatskim zračnim lukama. To više što aerodromi u najbližem okruženju bilježe snažan razvoj. Tako je venecijanska zračna luka Marco Polo imala više putnika nego svi hrvatski aerodromi zajedno (8,7 milijuna putnika). Da ne spominjemo bečki aerodrom sa 23 milijuna, ili budimpeštanski aerodrom Ferenc Liszt sa 11,4 milijuna putnika. U prvu ligu stotinu najprometnijih europskih aerodroma spadaju i onaj u Bukureštu s više od devet milijuna putnika, te beogradski Nikola Tesla i onaj u Sofiji s oko pet milijuna putnika.

INTERVJU Ivan Oreč, menadžer za mrežni razvoj Eurowingsa, člana Lufthansa Grupe

Kvaliteta je crvena linija ispod koje ne idemo Hrvatsko tržište nam je osobito važno. Uostalom, Lufthansa Grupa je u Hrvatskoj prisutna od nastanka hrvatske države, ima tradiciju, a kvaliteta usluga Lufthanse je prepoznatljiva. U svakom slučaju, Eurowings, kao i sve sastavnice Lufthanse, nastavit će ulagati u hrvatski turizam piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

z nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika – Croatia Airlinesa – njemačka kompanija Eurowings (nekadašnji Germanwings), jedini je zračni prijevoznik koji je prisutan u svih sedam većih hrvatskih zračnih luka povezujući ih s brojnim njemačkim odredištima. Naime, od svibnja ove godine Eurowings uvodi i redovitu liniju između Osijeka i Stuttgarta. “Veliko nam je zadovoljstvo započeti novu zračnu liniju Osijek-Stuttgart i time povezati Slavoniju s Njemačkom, gdje se naši putni-

ci mogu transferirati prema mnogim drugim europskim destinacijama. Time Osijek postaje jedna od oko 130 destinacija u našoj mreži i sedma destinacija u Hrvatskoj. Hrvatski putnici već su prepoznali kvalitetu naše usluge i Eurowings će nastaviti ulagati u Hrvatsku i hrvatski turizam. Osijek nam je vrlo važna destinacija i sigurni smo kako ćemo u vrlo skoroj budućnosti razmotriti i neke druge destinacije uz Stuttgart”, kaže Ivan Oreč, menadžer za mrežni razvoj Eurowingsa, člana Lufthansa Grupe. 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 31

INTERVJU

Sadašnji Eurowings je jedna od najmlađih europskih low-cost kompanija, a nastala je u prosincu 2014. godine, kada je Lufthansa Grupa

Za oko dva mjeseca pridružuju nam se 33 zrakoplova kompanije Air Berlin, a potom još pedesetak zrakoplova Brussels Airlinesa. Ukupno ćemo za dvije godine doći do brojke od oko 190 aviona koji će letjeti u sustavu Eurowingsa.

Uz Croatia Airlines, Eurowings je jedina kompanija prisutna na svim većim hrvatskim aerodromima kao vlasnik Germanwingsa i Eurowingsa, odlučila spojiti ta dva brenda u jedan pod nazivom i oznakama Eurowingsa.

n Što je u poslovnom smislu značilo ovo udruživanje pod jednim imenom? - Nekadašnja dva brenda sada su u ekspanziji, širimo se i odgovaramo na vrlo agresivnu konkurenciju. U tom pogledu smo fokusirani na snižavanje troškova. Osim toga, bitno povećavamo flotu. Naime, za oko dva mjeseca pridru-

32 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

žuju nam se 33 zrakoplova kompanije Air Berlin, a potom još pedesetak zrakoplova Brussels Airlinesa. Ukupno ćemo za dvije godine doći do brojke od oko 190 aviona koji će letjeti u sustavu Eurowingsa. Zadnje dvije godine su nam prošle u ekspanziji, a prvi konkretni rezultati će se vidjeti 2017. godine.

n Jedna od specifičnosti Eurowingsa kao low-cost zrakoplovne kompanije je i u tome što ima i dugolinijske letove. Uz Norwegian, Eurowings je jedina europska niskobudžetna kompanija koja leti ‘preko bare’. - Tako je, trenutačno održavamo 14 prekooceanskih linija prema SAD-u, Dominikanskoj Republici, Jamajci, Kubi, Meksiku, Tajlandu, Namibiji i Mauricijusu. Ove godine planiramo proširiti flotu naših širokotrupnih aviona A330 na ukupno sedam aviona i vjerujem kako ćemo pokrenuti još neke atraktivne dugolinijske destinacije. n Već ste spomenuli kako je i jedna od uglednih europskih kompanija, belgijski Brussels Airlines, postala član Eurowings Grupe. Što to znači za budućnost kompanije? - Brussels Airlines je definitivno dobar brend koji ima jaka tržišta na kojima dobro poslu-

je. Pred nama je još puno posla gdje trebamo utvrditi definitivnu strategiju poslovanja. Predviđeno je da se čitav posao integriranja Bru-

zadnje dvije godine su nam prošle u ekspanziji, a prvi rezultati će se vidjeti ove godine ssels Airlinesa u Eurowings Grupu završi do kraja 2018. godine. U svakom slučaju, radi se o poslovnom potezu koji Eurowingsu daje na težini i kvaliteti.

n Budući da pokrivate mrežu svih većih hrvatskih aerodroma, snažno ste prisutni u hrvatskom zračnom prometu. Kakvi su daljnji planovi? - Mi smo na hrvatskom tržištu prisutni još od 2004. godine kada smo pokrenuli prvi let između Zagreba i Kölna. Trenutačno operiramo na šest hrvatskih aerodroma, a od svibnja ove godine bit ćemo aktivni i na sedmom, onome u Osijeku. U Zagreb i Split letimo tijekom cijele godine, a tijekom ljetnog reda letenja operiramo i u Puli, Rijeci, Zadru i Dubrovniku. Ako se nova linija između Osijeka i Stuttgarta pokaže uspješnom, vrlo je vjerojatno kako će i Osijek postati našom cjelogodišnjom destinacijom. Osim toga, Eurowings je u procesu odabira novih baza, kako onih cjelogodišnjih, tako i sezonskih. U tom smislu su nam zanimljive i neke hrvatske destinacije, ali još je rano o tome govoriti. No, bez obzira na to, hrvatsko tržište je nama osobito važno. Uostalom, Lufthansa Grupa je u Hrvatskoj prisutna od nastanka hrvatske države, ima tradiciju, a kvaliteta usluga Lufthanse je prepoznatljiva na hrvatskom tržištu. U svakom slučaju, nastavit ćemo s našim ulaganjima u hrvatski turizam i mislim kako ne treba posebno naglašavati kakav je značaj kvalitetnog prometovanja Lufthanse, Eurowingsa i svih sastavnica Lufthanse u razvoju hrvatskog turizma. n Kakvo je mjesto Osijeka u tim budućim razvojnim planovima Eurowingsa? - Osijek i potencijal čitave istočnohrvatske cjelogodišnje gastronomske, enološke, tradicijske i kulturne ponude zanimljiv je njemačkim turistima. Međutim, u tom smislu očekujemo i odgovarajuću inicijativu s hrvatske, odnosno slavonske strane. Osim toga, kao

zračni prijevoznici, značajan potencijal vidimo i u okruženju - konkretno, u južnoj Mađarskoj i sjeverozapadnoj Srbiji, odnosno dijelovima Vojvodine. Naime, Köln kao naš glavni hub iz kojega letimo na interkontinentalne destinacije, mogao bi biti potencijalnim putnicima iz tih dijelova Hrvatske, Mađarske, Srbije, pa i Bosne i Hercegovine itetako zanimljiva poveznica preko Osijeka.

n Poznavatelji putničkog zračnog prijevoza svjedoci su sve veće konkurencije i borbe za nova tržišta među niskobudžetnim kompanijama, osobito između Ryanaira i Wizz Aira. Naročito kada je riječ o tržištu Jugoistočne Europe. Gdje je u tome Eurowings? - To je vrlo kompetitivno tržište. Mi intenzivno širimo vlastitu flotu i tražimo nove mogućnosti i nova tržišta. Teško je natjecati se s ultra low-cost kompanijama koje ste naveli, ali mi smo svjesni kvalitete proizvoda koji nudimo. Ne želimo ići ispod razine svojih usluga i u tome je naša razlika. Uvjeren sam kako ima mjesta za sve, a mi ćemo se pozicionirati na onom mjestu gdje se dokazuje odnos cijene i kvalitete usluga. Naravno da želimo sniziti trošak naše kompanije po prevezenom putniku, ali čvrsto ustrajemo na tome kako pri tome ne želimo sniziti kvalitetu usluge. To je ta crvena linija ispod koje ne želimo ići i to je ta crta koja nas razlikuje od konkurenata. Uvjeren sam kako će korisnici naših usluga to znati prepoznati. Ipak smo mi dio Lufthansa Grupe, a to je nešto što europski putnici itekako prepoznaju.

Teško je natjecati se s ultra low-cost kompanijama, ali mi smo svjesni kvalitete proizvoda koji nudimo. Ne želimo ići ispod razine naših usluga i u tome je naša razlika. Uvjeren sam kako ima mjesta za sve, a mi ćemo se pozicionirati na onom mjestu gdje se dokazuje odnos cijene i kvalitete usluga.

Omjeri se znaju

100.000 putnika donosi stotinu novih radnih mjesta Značaj dobre zračne prometne povezanosti itekako utječe na ukupnu zaposlenost na području neke destinacije. - Da, u tom smislu postoje jasni brojčani pokazatelji. Na svakih 100.000 dovezenih putnika kreira se direktno i indirektno stotinu radnih mjesta. Kako u segmentu niza aerodromskih poslova, tako i djelatnosti ugostiteljstva, smještaja, lokalnog prijevoza i niza drugih povezanih djelatnosti. U tom smislu Eurowings i ubuduće ima namjeru podupirati hrvatski turizam, i to kroz još bolju povezanost hrvatskih i njemačkih destinacija, ali i kroz naše otvaranje budućih destinacija izvan Njemačke.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Jadrolinija slavi 70. rođendan

Klanac: Naši brodov brodovi, naša im pos

Prošle godine Jadrolinija je ostvarila rekordni promet. Njeni su brodovi prevezli 11,5 iznositi više od 850 milijuna kuna, a dobit skočiti za oko 20 posto u odnosu na preth osigurati kvalitetu usluga, a to znači kontinuirano investirati u obnovu flote”, ist

O 34 linije

u koncesioniranom režimu drži Jadrolinija

50 brodova ima u floti

(od toga 12 novogradnji) priključeno floti u 11 godina

ve godine, točnije 20. siječnja, riječka Jadrolinija proslavila je 70 godina svojega rada. Dakle, od 20. siječnja 1947. godine našu su obalu i otoke počeli povezivati brodovi Jadrolinije, koji su odlukom tadašnje države dodijeljeni toj kompaniji s misijom povezivanja tadašnje jugoslavenske obale i otoka. “Misija je ostala ista, iako su se druge stvari itekako mijenjale počevši od tehnologije, ljudskih potreba, komunikacije, prodaje karata do kvalitete brodova”, kaže Alan Klanac, predsjednik Uprave Jadrolinije. “Jadrolinija je pravno tog datuma osnovana kao Jadranska linijska plovidba. Kad se pogledaju plovidbeni redovi iz tog vremena, vidi se da se drugačije putovalo, da je bilo puno dužobalnih linija, a puno manje današnjih linija od otoka do kopna. Logika putovanja bila je drugačija, ljudi su i manje putovali nego danas. Kako se život mijenjao, a tehnologija napredovala, mijenjali su se i brodovi. Sve to pratila je Jadrolinija. Stoga je i povijest razvoja flote uistinu bogata, imali smo niz brodova koji su počinjali život u nekim drugim morima, pa dolazili na Jadran”, podsjeća Alan Klanac. Ističe da u ovom mjesecu kada Jadrolinija obilježava 70. rođendan zapravo slave 70 godina zajedništva s njenim putnicima, posadama i djelatnicima, pa je, kaže, ponosan što je Jadrolinija simbol pouzdanoga pomorskog prijevoza.

Linije i flota

Najvažniji zamah obnove Jadrolinijine flote počeo je potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća i taj proces traje i danas. “Jadrolinija stalno mora pratiti potrebe prijevoza putnika i vozila, kao i uvažavati činjenicu da se promet povećava na temelju modernizacije i obnove naše flote. Danas imamo ukupno 34 linije u koncesioniranom režimu i nigdje na Jadranu mi više nismo usko grlo. Uz to održavamo i tri međunarodne linije s Italijom”, otkriva predsjednik Uprave Jadrolinije. Prema njegovim riječima, razvoj flote imperativ je budućeg razvoja poslovanja i strateški cilj broj jedan ove brodarske kompanije. “Podrazumijeva se nasta-

34 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

vak modernizacije u vidu nabave i gradnje novih brodova, ali i zadržavanja tehničke pripremljenosti postojeće flote. Tako je u zadnjih 11 godina floti priključeno ukupno 18 novih brodova, od čega čak 12 novogradnji. Nastavljamo tim ritmom. Prioritet predstavlja obnova flote za međunarodne linije, ali i zamjena najstarijih brodova u floti, izgradnja broda za udaljene otoke kao i obnova katamaranske flote. Ukupna vrijednost programa obnove flote do 2027. godine prema definiranoj Strategiji razvoja Društva iznosi dvije milijarde kuna”, naglašava Klanac.

Poslovni rezultati

Prošle godine Jadrolinija je ostvarila rekordni promet. Brodovi ove tvrtke prevezli su 11,5 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila. “Očekivani prihodi

vi nisu samo sada daje dušu

,5 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, te bi prihodi trebali hodnu godinu. “Naša je dobit uobičajeno mala. Primarni cilj je tiče predsjednik Uprave Alan Klanac piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr novu flote”, ističe Klanac. Jadrolinija u svojoj floti ima ukupno 50 brodova i to 34 trajekta za lokalne linije, 10 brzih putničkih brodova, tri klasična broda i tri trajekta za međunarodne linije. “Ako brojke naše flote uspoređujete s ostalim svjetskim brodarima, mogu ponosno reći kako smo svjetski top pet po veličini flote za putnički promet. Također, to potvrđuje i ukupni kapacitete flote, koja može prevesti čak 30.000 ljudi i 3900 osobnih vozila. Svi brodovi flote bili bi samo brodovi, dok im naše posade daju dušu. Tako Jadrolinija danas broji oko 1700 zaposlenika od čega čak 75 posto čine upravo pomorci”, naglašava predsjednik Uprave.

Liberalizacija tržišta

U obnovu flote do 2027. godine Jadrolinija će, prema svojoj utvrđenoj strategiji, uložiti dvije milijarde kuna iznosit će više od 850 milijuna kuna, a dobit bi trebala biti povećana u odnosu na prethodnu godinu za oko 20 posto. Naša je dobit uobičajeno mala. Primarni cilj je osigurati kvalitetu usluga, a to znači kontinuirano investirati prije svega u ob-

Na pitanje o politici cijena karata objašnjava kako je regulator linijskog putničkog prometa na Jadranu Agencija za obalni linijski pomorski promet. “Ta agencija propisuje sva pravila i uvjete održavanja pojedine linije, kao što su red plovidbe, vrsta i potrebni kapaciteti brodova te cijene karata”, kaže on. Budući da je već nastupila liberalizacija tržišta te će nacionalni linijski pomorski prijevoz u Hrvatskoj slobodno moći obavljati brodovi koji plove pod zastavama Europske unije, Alana Klanca pitamo je li Jadrolinija za to pripravna. “Strane kompanije su i do sada mogle otvoriti tvrtku u Hrvatskoj i ovdje obavljati prijevoz po istim pravilima kao i svi drugi, stoga tu ne očekujemo velike promjene. Nadalje, svaka linija na Jadranu ima posebni ugovor s državom u kojem su točno definirani uvjeti održavanja linije, bila ona profitabilna ili neprofitabilna. Što se tiče Jadrolinije, priprema za koncesijske natječaje nije jednogodišnji projekt, već je obnova flote, kao osnova konkurentnosti, neprekidno u fokusu poslovanja. Tako Jadrolinija želi zadržati sve linije, možda i povećati njihov broj. Naša najveća prednost je naša flota, koja je prilagođena potrebama linija na Jadranu, konstantne investicije u obnovu flote kao i znanje svih zaposlenika, posebice iskustvo naših pomoraca”, ističe Klanac.

Ako brojke naše flote uspoređujete s ostalim svjetskim brodarima, mogu ponosno reći kako smo svjetski top pet po veličini flote za putnički promet. To potvrđuje i ukupni kapacitet flote koja može prevesti čak 30.000 ljudi i 3900 osobnih vozila. Alan Klanac, predsjednik Uprave Jadrolinije

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Marine Expert, Dugopolje

EU fondovima do nove investicije

U modernizaciju proizvodnog ciklusa te kreiranje tehnološke platforme za uvođenje novih proizvoda tvrtka trenutačno investira oko 8,8 milijuna kuna lasersko rezanje limova fiber laser te o poluautomatskoj savijačici panel bender, a rad novih strojeva temelji se na visoko informatiziranoj tehnologiji Industry 4.0. Važan dio ovog ulaganja je i jačanje ljudskih kapaciteta, ali i tržišne vidljivosti tvrtke s naglaskom na inozemstvo.

bespovratna sredstva

Nova tehnologija je sufinancirana s bespovratnih 45 posto ukupne investicije, dok su edukacije sufinancirane sa 70 posto učešća u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. što se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Investicija bi bila

Zahvaljujući novoj investiciji vjerujem da ćemo u kraćem vremenu preuzeti veće udjele na domaćem te se još više usmjeriti na strana tržišta, a time i povećati prihode, broj zaposlenih te udio izvoza u ukupnom poslovanju. Predrag Marin Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

arine Expert je dugopoljska tvrtka koja se već desetljećima uspješno bavi proizvodnjom profesionalne ugostiteljske opreme te je najveći domaći proizvođač visokokvalitetnih protuprovalnih i protupožarnih vrata. Ova uspješna obiteljska poslovna priča započela je 1966. proizvodnjom ugostiteljske opreme, čime se tvrtka i danas bavi te je jedan od najprepoznatijih kooperanata brojnih investitora u hotele i restorane. Marine Expert ima prodajnu mrežu u čitavoj regiji, a zapošljava 35 radnika. Tvrtka se 1999. počela baviti i proizvodnjom protuprovalnih vrata. Pod brendom MaxDoor do danas proizveli su i prodali više od 40.000 protuprovalnih i protupožarnih vrata. “Naši su inženjeri u suradnji s dizajnerima udružili znanje te zajedno s iskustvom radnika u proizvodnji tržištu osigurali domaći proizvod iznimne kvalitete. Vrata se projektiraju CAD/ CAM tehnologijom uz 3D modeliranje. Tehnologija nam omogućava da zadovoljimo potrebe kupaca u kratkom roku, neovisno o količini ili složenosti izvedbe. MaxDoor protuprovalna vrata ugrađuju se u stanove i kuće, apartmane i vikendice te u uredske prostore i stambene komplekse”, ističe Predrag Marin, direktor i suvlasnik obiteljske tvrtke Marin Expert. U modernizaciju proizvodnog ciklusa te kreiranje tehnološke platforme za uvođenje novih proizvoda tvrtka trenutačno investira oko 8,8 milijuna kuna. Konkretno, riječ je o stroju za

36 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Marine Expert proizvodi profesionalnu ugostiteljsku opremu te protuprovalna i protupožarna vrata sigurno pričekala još koju godinu da nije bilo europskih fondova. S obzirom na to da se ovi strojevi koriste u proizvodnji obaju primarnih proizvoda tvrtke, tim je učinak investicije veći. Novi strojevi ujedno su i energetski učinkovitiji te znatno produktivniji nego oni koje su prije koristili. “Zahvaljujući ovoj investiciji vjerujem da ćemo u kraćem vremenu preuzeti veće udjele na domaćem te se još više usmjeriti na strana tržišta, a time ćemo povećati i prihode, broj zaposlenih te udio izvoza u poslovanju. Imamo kvalitetnu distribucijsku mrežu diljem Hrvatske te na području Italije, BiH, Crne Gore i Srbije. Lani smo dosta energije posvetili tržištu Slovenije i ostvareni rezultati su jako dobri. U ožujku izlažemo i na ljubljanskom sajmu Dom, što će sigurno pridonijeti učvršćivanju naše pozicije na tom tržištu”, zaključuje Marin. (J.V.)

Zdravo za gotovo

Vrijeme mijenja i cijene Marko Sever Eko Sever

Svi se čude kako je sve skupo na tržnicama, ali nitko ne razmišlja kako već godinama, u biti tijekom cijele godine, veliki trgovački lanci na jednak način postupaju s cijenama

ijepo vrijeme. Zimsko vrijeme. Iskreno ne mogu vjerovati koliko panike se izazvalo ovih zadnjih mjesec dana zbog zimskih vremenskih prilika. Jadran je bilo veliko iznenađenje - stvarno neočekivano hladno vrijeme s učestalim padalinama - ali kontinent?! Mislim, stvarno, pazite, zima je, snijeg pada i temperatura je u minusu. Da, i? Svima koji se imalo sjećaju zima od prije petnaestak ili 20 godina, ova zima na kontinentu bi bila jedna normalna zima. Nekada snijega ispod pola metra nije ni bilo, temperature između -5 i -10 su bile sasvim normalne. Isto tako, vrlo često ljudi se bune na hladno vrijeme u siječnju i veljači, ali nevjerojatno je da percipiraju studeni i prosinac kao zimske mjesece, a oni to nisu. Najhladniji mjeseci upravo i jesu siječanj i veljača! Zašto sam se uhvatio vremena? Pa jednostavno, zato što sada vidimo kako vrijeme utječe na cijenu poljoprivrednih proizvoda, pogotovo povrća. A najviše od svega, vidimo kako je hrvatska poljoprivreda izrazito pod utjecajem vremenskih prilika i neprilika, točnije, kako u Hrvatskoj nema pravih profesionalnih proizvođača povrća. Ako se želite baviti tim poslom, obvezno treba ulagati u plastenike i staklenike jer bez njih smo jako ovisni o vremenu i to će biti sve očitije kako će se klima sve izrazitije mijenjati pod utjecajem čovjeka. I tako nas ovih dana sa svih strana bombardiraju time kako cijene rastu, pa se sada svi čude kako je sve skupo na tržnicama, ali nitko ne razmišlja kako već godinama, u biti tijekom cijele godine, veliki trgovački lanci na jednak način postupaju s cijenama a da potrošači nisu toga ni svjesni. Dat ću primjer matovilca, a paralela se može uzeti za sve sitne salate, rikolu, potočarku... Fantastično je kako ljudi uopće ne razmišljaju! Šeću tržnicom i komentiraju cijene istaknute na našem štandu. Komentari pljušte o tome kako cijena od 100 kuna za kilogram matovilca nije normalna. Kako samo možete imati

takvu cijenu? I slične priče. S jedne strane, radi se o ekološki certificiranom proizvodu koji je zbog specifičnosti proizvodnje skuplje proizvesti, dok s druge strane, cijene konvencionalnih proizvoda najčešće nisu realne ili su ispod proizvodne cijene. No najvažnije od svega je činjenica da u trgovačkim lancima u istom trenutku 20 kuna plaćate 100 grama matovilca. I svi kupuju po toj cijeni jer vide pakiranje koje je, realno, dostatno za jednu obitelj i što izvan se-

samostalno prehraniti. A druga stvar je da su većina trgovaca prekupci koji prodaju robu iz drugih država, jer su cijene skočile u nebesa u veletrgovini u cijelom EU što manjak robe na tržnicama uvelike potkrepljuje. I, nažalost, to će biti sve izraženije dokle god ne shvatimo da je povrće izrazito važno u poljoprivrednoj proizvodnji, da se na tu vrstu proizvodnje trebamo fokusirati i da moramo poraditi na profesionalizaciji naših poljoprivrednika jer, nažalost, malo

Poljoprivrednik u Hrvatskoj mora naučiti investirati svoje vrijeme u edukaciju i u svoju proizvodnju zone nije skupo. Istovremeno, 100 kuna za kilogram je previše! Nevjerojatno velik broj ljudi, a usudio bih se konstatirati - čak i većina - ne razumije da time plaća 200 kuna za kilogram matovilca i još k tome konvencionalno uzgojenog. I sada gledamo reportaže koje govore o divljanju cijena na tržnicama i kako su vremenske prilike na to utjecale! I sada imate dva konkretna rezultata koja možete povezati s time. Jedan je da svi rade i proizvode na otvorenom, nitko ne ulaže u opremu i profesionalizaciju te je uzgoj povrća u Hrvatskoj toliko loš da smo potpuno ovisni o uvozu i nikako se ne možemo

nas je koji tako radimo. Kada vidite primjer u Italiji, Nizozemskoj ili Austriji gdje jedan proizvođač proizvodi povrće na 100 ili čak 200 hektara, proizvodi samo pet kultura, zapošljava više od 80 ljudi i ima mjesečni promet od milijun eura, tek onda shvatite kako poljoprivrednik u Hrvatskoj ne može nikako konkurirati takvoj vrsti proizvodnje. Hrvatski poljoprivrednik mora naučiti investirati svoje vrijeme u edukaciju i u svoju proizvodnju. Mora se fokusirati na investicije u mehanizaciju, plastenike i navodnjavanje kako bi naša poljoprivreda mogla krenuti nabolje i konkurirati bilo kojem poljoprivredniku u EU.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Povećana kvaliteta hrvatskih kampova

Biblija za kampiste nosi dobre ocjene Prestižnu oznaku ADAC Super(platz) 2017 - njemačko priznanje za najbolje europske kampove, ove godine potvrdilo je sedam hrvatskih kampova, i to Zaton u Zadru, Krk u Krku, Valalta u Rovinju, Lanterna u Poreču-Tar, Park Umag u Umagu-Brtonigla i Straško na Pagu. Prvi put to je priznanje dobio i rovinjski kamp Val Saline piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

640

kampova registrirano u Hrvatskoj

242.271 osobu

mogu primiti naši kampovi

17,35 mil noćenja

ostvareno lani u hrvatskim kampovima

Hrvatskoj je registrirano 640 kampova, od čega je 187 srednje velikih te 453 manjih obiteljskih kampova koji se nalaze u domaćinstvima, seoskim domaćinstvima te kamp odmorištima. Naši kampovi ukupno mogu primiti 242.271 osobu, dok prosječan kamp može primiti 379 kampista. Usporedbe radi, prosječni srednje veliki kamp može primiti 1191 osobu, a prosječni mali 43 osobe, pokazuju podaci Kamping udruge Hrvatske (KUH). Najveći kapacitet imaju istarski kampovi, 49 posto od ukupnih kamping kapaciteta Hrvatske, a slijede ih kampovi u Dalmaciji (28 posto kapaciteta) i Primorsko-goranskoj županiji (18 posto kapaciteta). Promatrajući dalmatinske kampove najviše ih je registrirano u Zadru - 13 posto. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše kampova, njih osam, nalazi se u Karlovačkoj županiji. Gotovo trećina kapaciteta hrvatskih kampova ima najviši rang kvalitete i nalazi se u kategoriji četiri zvjezdice. Valja napomenuti i da je nedavno kamp Krk na otoku Krku kategoriziran s pet zvjezdica. Inače, u kampovima je lani ostvareno 17,35 milijuna noćenja što je povećanje od dva posto u odnosu na 2015. godinu.

Europski sustav ocjenjivanja kvalitete kampova

Promatrajući strukturu kampista po zemljama iz kojih dolaze, može se zaključiti da su Nijemci naši tradicionalno najbrojniji gosti u kampovima i ostvaruju 33 posto od ukupnog broja noćenja kampista. Upravo je zato objava vodiča njemačkog automobilskog kluba ADAC i njegovih ocjena o hrvatskim kampovima od iznimnog značaja za hrvatski kamping sektor. “Značaj ADAC kamping vodiča za njemačko govorno područje, koji se često

38 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Posebna priznanja kampovima

Kampovi Lanterna, Park Umag, Val Saline, Valalta, Krk, Solaris, Straško i Zaton od nizozemskog nacionalnog autokluba ANWB dobili su priznanje Top Campings 2017 za vrhunsku kvalitetu kampova. Nizozemski turoperator Vaanceselect je porečkom kampu Materada dodijelio posebno priznanje Glamping Award 2017.

naziva i ‘biblijom za kampiste’, je iznimno velik, a na kamping sajmu CMT u Stuttgartu je predstavljen taj vodič za 2017. godinu. Ako promatramo širi kontekst njemačkog govornog područja, te uključimo Austriju i Švicarsku, tada se postotak noćenja kampista povećava na čak 44 posto od ukupnog broja noćenja ostvarenih u hrvatskim kampovima”, rekao je Adriano Palman, direktor KUH-a, dodajući kako najveći broj tih gostiju odluku o tome kamo će ići na odmor donosi upravo na osnovu ADAC-ovog vodiča. Objašnjavajući važnost tog vodiča, Palman je istaknuo kako ADAC koristi poseban sustav ocjenjivanja kampova koji je prihvaćen kao najznačajniji europski sustav ocjenjivanja kvalitete kampova. Prema analizi iz vodiča,

hrvatski kampovi su po kvaliteti u 2016. godini bili na visokom drugom mjestu u Europi, dok su prvi bili nizozemski kampovi. U vodiču ADAC-a za 2017. godinu navedeno je 119 hrvatskih kampova, isto kao i prošle godine. Prestižnu oznaku ADAC Super(platz) 2017 - njemačko priznanje za najbolje europske kampove ove godine, potvrdilo je sedam hrvatskih kampova - Zaton u Zadru, Krk u Krku, Valalta u Rovinju, Lanterna u PorečuTar, Park Umag u Umagu-Brtonigla i Straško na Pagu. Prvi put to je priznanje dobio i rovinjski kamp Val Saline.

Ocjene kampova po regijama

Bez specijalne ponude za cjelogodišnje goste

Izvor: ADAC vodič 2017 (obrada KUH)

U označavanju kvalitete kampova u vodiču se koriste posebne oznake, pa je tako čak devet hrvatskih kampova označeno simbolom koje ukazuje na vidljivo značajno povećanje kvalitete sadržaja i ponude u odnosu na proteklu godinu. Tu je oznaku dobilo pet kampova u Istri i tri na Kvarneru. Od ostalih posebnih oznaka, šest kampova označeno je kao “kampovi sa sveobuhvatnom wellness ponudom” i tu nema promjena u odnosu na 2016. Osim toga, od 119 kampova, njih 65 je označeno kao “kampovi na (iznadprosječno) lijepoj lokaciji”. No, s druge pak strane, usprkos tome što sve više naših kampova radi tijekom cijele godine, još uvijek nema ni jednog s oznakom “kampa sa specijalnom ponudom za cjelogodišnje goste”. Komentirajući ADAC-ove ocjene hrvatskih kampova, Palman je rekao kako je prosječna ocjena hrvatskih kampova za ovu godinu povećana za 2,3 posto u odnosu na proteklu i iznosi 3,6 od mogućih pet. Promatrajući po regijama, najkvalitetniji kampovi su u Istri, na Kvarneru te u Zadru. Kampovi na kontinentu, po ADAC-u, su pro-

Regije

Broj kampova u vodiču

Prosječna ocjena (br. zvjezdica)

Prosječan rast/ pad u razdoblju Promjena 2013.-2017.

2017.

2016.

Istra

4,01

3,87

3,7%

2,1%

Kvarner

3,81

3,77

1,0%

3,8%

Zadar

3,53

3,47

1,7%

3,17

0,0%

5,1%

Kontinent Split

3,12

0,0%

1,4%

3,00

0,0%

-3,0%

Dubrovnik

2,83

2,77

2,3%

1,0%

HRVATSKA

119

3,58

3,50

2,3%

Šibenik

sječno kvalitetniji od kampova u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku. No, upravo je u Dubrovniku kvaliteta kampova porasla za 2,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Prema pojedinim elementima ocjenjivanja, koji predstavljaju kategorije koje čine kvalitetu u kampu, na razini Hrvatske najveći porast primjetan je u kvaliteti kupališne ponude, i to bazena za 23

Gotovo trećina kapaciteta hrvatskih kampova ima najviši rang kvalitete i nalazi se u kategoriji četiri zvjezdice posto u odnosu na 2016. godinu. Osim toga, za 7,3 posto porasla je i kvaliteta ponude sadržaja za slobodno vrijeme. Također, treba istaknuti kako ni jedan element kvalitete na nacionalnoj razini nije u padu u odnosu na proteklu godinu. 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Istraživanje o korištenju CRM rješenja

Zastarjele metode i dalje su u modi Tvrtke primjećuju vrlo konkretne učinke korištenja CRM-a u svakodnevnom poslovanju poput manjeg odlaska klijenata, učinkovitije prodaje i smanjenja troškova poslovanja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ale i srednje hrvatske tvrtke rijetko koriste Customer Relations Management (CRM) rješenja za upravljanje poslovanjem i odnosima s klijentima. Naime, prema istraživanju koje su tijekom studenoga i prosinca 2016. godine proveli čakovečka IT tvrtka Softwise i poslovni portal PoslovniPuls na uzorku od 35 malih i srednjih poduzetnika iz svih dijelova Hrvatske, njih samo 12,9 posto implementiralo je CRM rješenje u tvrtku. Kada su u pitanju najveće prednosti korištenja CRM-a, hrvatske tvrtke koje ga koriste najčešće su izdvojile posjedovanje uređene baze klijenata, potpune podatke o prodajnim aktivnostima za svakog pojedinačnog klijenta. Pri vrhu najčešćih odgovora bila je i jednostavnost te brzina dijeljenja informacija među zaposlenicima tvrtke. Tvrtke su također primijetile vrlo konkretne učinke korištenja CRM-a u svakodnevnom poslovanju poput manjeg odlaska klijenata, učinkovitije prodaje, bolje interne komunikacije i kvalitetnijeg pregleda poslovnih aktivnosti te smanjenja troškova poslovanja.

Još uvijek - rokovnici

Iako su poduzetnici većinom dobro (29 posto), vrlo dobro (19,4 posto) i odlično (35,5 posto) upoznati sa svim prednostima korištenja CRM rješenja - čak 87,1 posto anketiranih malih i srednjih tvrtki ne koristi CRM u svakodnevnom poslovanju, ali njih 64,5 posto razmišlja o njegovu uvođenju. Nadalje, 48,4 posto ispitanika smatra kako bi njihova tvrtka imala koristi od implementacije CRM strategije u svoje poslovanje. Dok većina poduzetnika koja je sudjelovala

Čak 48,4 posto ispitanika smatra kako bi njihova tvrtka imala korist od implementacije CRM-a u poslovanje u istraživanju redovito evidentira informacije i aktivnosti o odnosu sa svojim klijentima, čini se kako i dalje prednjače dobro provjerene, ali zastarjele metode digitalne evidencije poput Excel tablica (71 posto) i Word dokumenata (19,4 posto), dok neki priznaju da najčešće koriste registratore, odnosno rokovnike (16,1 posto). “Bez obzira na poražavajuću činjenicu da velika većina malih i srednjih hrvatskih tvrtki trenutačno ne iskorištava prednosti koje sa sobom donosi CRM, može nas ohrabriti podatak o velikoj zainteresiranosti za implementaciju CRM-a koja poduzetnicima omogućuje da pove-

40 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

ćaju učinkovitost poslovanja, prilagode marketinšku strategiju za nove klijente i poboljšaju odnose s postojećim klijentima - što će se svakako pozitivno odraziti i na samu uspješnost poslovanja tvrtke”, istaknuo je Drago Bratko, direktor tvrtke Softwise. Važno je naglasiti kako kvalitetan CRM objedinjuje sve podatke o poslovnom odnosu s klijentima i na jednom mjestu omogućuje najbolji mogući pregled. Tako je u CRM-u moguće pratiti povijest poslovnog odnosa, pisati ponude i račune, upisivati radne zadatke te statistički analizirati i planirati marketinške, prodajne i postprodajne aktivnosti.

Novi web servis www.kapitalnadobit.hr

Stjepan Pavlek

Brza i laka prijava novog poreza Osnovna ideja projekta je, kaže Stjepan Pavlek, promovirati digitalne servise i teške, sizifovske administrativne i birokratske zavrzlame riješiti putem softvera, umjesto da ih obavljaju građani piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ionicama u Hrvatskoj tijekom 2016. godine trgovalo je, prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), oko 21.000 fizičkih osoba. A predstavnici društava za upravljanje investicijskim fondovima procjenjuju kako je oko 80.000 njihovih ulagača u obvezi platiti novi porez na kapitalnu dobit. Stoga je tvrtka Croatian Tax Tab razvila i pustila u rad web servis www.kapitalnadobit.hr za laku i brzu prijavu tog novog poreza. Iza nje stoji domaća pamet – stručnjaci iz tvrtke Koios koji imaju veliko iskustvo u razvoju IT rješenja za financijski sektor u regiji. Nova tvrtka-kći Croatian Tax Tab nastala je upravo kao brza reakcija na potrebe građana. Osnovna ideja ovog projekta je, kaže nam Stjepan Pavlek, direktor tvrtke Croatian Tax Tab, promovirati digitalne servise i teške, sizifovske administrativne i birokratske zavrzlame riješiti putem softvera, umjesto da ih obavljaju građani. “Znate li da postoje ljudi sa završenim Prirodoslovno-matematičkim fakultetom kojima je mozak prokuhao dok su ispunjavali JOPPD obrazac i još ga nisu ispravno popunili? Čemu to ako softver to može učiniti za vas”, naglašava on. “Budući da je fizičkim osobama i dalje praktički nemoguće prijaviti porez digital-

nim putem, unatoč svim najavama u proteklih petnaestak godina, razvojem ovog servisa željeli smo pomoći velikom broju građana koji će se naći u novoj obvezi. Iza servisa stoji složen sustav koji građanima pomaže da brzo i sigurno dobiju ispunjen JOPPD obrazac, kao i bankovnu uplatnicu s točnim brojem računa za uplatu i pozivom na broj. Vjerujemo da je ova usluga ujedno i dobar pokazatelj kako bi trebale izgledati moderne usluge u financijskom sektoru koje su namijenjene najširoj populaciji građana”, ističe Pavlek.

Poražavajući odgovori

Država je novu obvezu zakomplicirala, prijava ide kroz vrlo zahtjevni JOPPD obrazac (sadrži 19 stranica s objašnjenjima), a takvi su zadaci idealni za rješavanje u digitalnom svijetu. “Ideja o ovom jednostavnom online alatu čiji je cilj je promovirati digitalni način poslovanja rodila se u studenome 2016. Malo smo je razrađivali, a razvoj smo odradili u prosincu 2016. i početkom siječnja 2017.”, kaže nam Pavlek dodajući kako je razvoj rješenja za financijske usluge upravo i posao ove tvrtke. “Koliko god on bio naporan u ovako kratkim rokovima, to nije ništa u usporedbi sa svladavanjem džungle pratećih propisa koji prate ovu prijavu poreza i ad hoc promjenama koje

smo morali implementirati. Radi pojednostavljivanja i one osnovne administracije tvrtku smo registrirali u Velikoj Britaniji, da barem tu uštedimo na vremenu”, objašnjava nam. Uvođenje nove obveze izazvalo je kod građana poprilične nedoumice, a primjećuje se da su i neinformirani. Stoga je portal kapitalnadobit.hr proveo anketu u suradnji s nekoliko drugih portala prikupivši odgovore 3505 osoba. A neki od odgovora su poražavajući. Jer, čak 52 posto građana nije znalo što je porez na kapitalnu dobit, a 77 posto ispitanika ne zna što je potrebno napraviti da bi se ispunila porezna obveza i kako se porez prijavljuje. U razvijenim zemljama, nastavlja Pavlek, neovisno o porezu o kojem se radi, postoji cijelo tržište automatiziranih, online, pametnih usluga u području administracije poreznih obveza, a koje su poduzetnici ponudili građanima. “U slabije razvijenim ekonomijama istočnije Europe to tek treba doći, tako da u mnogim državama u našem susjedstvu postoje slične prilike”, napominje on dodajući kako tvrtka ima još mnogo ideja o tome kako dalje proširivati uslugu. “Jer, nažalost, prekomjernih i prekompleksnih procedura ima previše. A može biti lako i elegantno. To je ono što u budućnosti želimo isporučivati korisnicima”, zaključuje Pavlek.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO HTI konferencija od 28. veljače do 2. ožujka

Dolaze vodeći stručnjaci iz područja zdravstvenog turizma Posebna gošća konferencije je poznata američka glumica i stručnjakinja za luksuzna putovanja Eva LaRue

restižna HTI (Health Tourism Industry) konferencija, koja se po drugi puta održava u Hrvatskoj od 28. veljače do 2. ožujka u hotelu Lone u Rovinju, kroz bogati program i popratne sadržaje okupit će vodeće nacionalne i međunarodne stručnjake, vrhunske predavače i paneliste te ekskluzivne goste s područja zdravstvenog turizma. Sudionike konferencije očekuje i posebno predavanje stručnjakinje za luksuzna putovanja, poznate glumice Eve LaRue koja je svjetsku slavu stekla glumeći detektivku Nataliju Boa Vistu u američkoj seriji CSI Miami. Među ključnim govornicima konferencije su predsjednik američkog Udruženja zdravstvenog turizma Jonathan Edelheit, poznati hrvatski znanstvenik i pisac Dragan Primorac, predsjednik EHTTE Europskog udruženja povijesnih toplica Giuseppe Bellandi, te predsjednik Uprave Maistra Tomislav Popović. Sedmo izdanje HTI konferencije zanimljivo je po inovativnom 3u1 integri-

ranom skupu koji uključuje još dva međunarodna događanja - ILHA (International Luxury Hotel Association) Summit i TTM (Taste the Mediterranean) Festival. U sklopu programa dodijelit će se nagrade najboljim destinacijama u zdravstvenom turizmu na temelju istraživanja Medical Tourism Indexa. U istraživanju u kojem je sudjelovalo preko 5000 sudionika najviše glasova je dobila Velika Britanija, a slijede je Njemačka i Francuska. Partner konferencije je Hrvatska turističEve LaRue

ka zajednica čija će radionica Buy Croatia za zdravstveni turizam okupiti preko 40 velikih kupaca usluga iz cijelog svijeta. Sponzori HTI konferencije su Maistra, Mercedez Benz i Moët&Chandon. HTI konferencija organizira se u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a pokrovitelji su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo turizma.

znakovi hrvatske kvalitete Aurelia – svježa tjestenina: Rezanci, Široki rezanci, Zeleni rezanci, Špageti Za tjestenine Aurelia koriste se samo vrhunski prirodni sastojci, tako su i zeleni rezanci posebni jer sadrže koprivu, što im daje nesvakidašnji okus. Špageti Aurelia će okusom zasigurno zadovoljiti očekivanja ljubitelja tjestenina, dok je svježe rezanace potrebno samo oplemeniti finim umakom. Naše Klasje d.o.o.

Tvrtka Naše Klasje postoji od 2001. a nastala je kao greenfield investicija u proizvodnji prehrambenih proizvoda radi kreiranja, razvoja i prodaje inovativnih proizvoda. Danas posjeduje dvije tvornice u kojima proizvodi dvije grupe proizvoda – svježu tjesteninu Aurelia Tortelloni i sirovine za pekarstvo. Proizvodi tvrtke, kojoj je inovativnost ključna odlika, mogu se naći u 10 zemalja.

42 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

5. Dani komunikacija od 30. ožujka do 2. travnja

Bolje tri nego dva Novost je da će ovogodišnji program trajati tri umjesto dosadašnja dva dana, a najeminentnija imena među brojnim govornicima bit će Alex Braun i Chuck Porter

lavni fokus petog izdanja Dana komunikacija, koji će se održati u rovinjskom hotelu Lone od 30. ožujka do 2. travnja, bit će na aktualnoj temi integriranja oglašavanja i odnosa s javnošću. Novost je da će ovogodišnji program trajati tri umjesto dosadašnja dva dana, a najeminentnija imena među brojnim govornicima bit će Alex Braun i Chuck Porter. Braun je politički konzultant dobro poznat i na domaćoj sceni nakon kampanje koju je odradio za SDP, a Porter je legenda oglašivačke industrije i suosnivač agencije Crispin Porter + Bogusky. Predsjednik Uprave HURA-e Davor Bruketa istaknuo je kako je prošla godina bila izazovna za marketingaše i medije. “U našem poslu više ništa nije po starom, događaju se korjenite promjene, a jedna od najvažnijih je integracija pojedinih specijalističkih usluga gdje agencije nastoje objediniti usluge klijentima. PR agencije šire dijapazon svojih usluga na sve dijelove komunikacijskog procesa, a to će jasno reflektirati na ovogodišnje dane koji će zato trajati dan duže”, kazao je Bruketa, naglasivši kako su Dani komunikacija odlična prilika za učenje, da ljudi iz struke vide najbolje prakse iz svijeta i porazgovaraju o budućnosti biznisa.

Alex Braun

Ljestvica je visoko

Chuck Porter

Direktorica festivala Dana komunikacija Dunja Ivana Ballon najavila je širok i bogat program u kojem će se naći za svakog ponešto. “Možemo se pohvaliti i s dvije velike zvijezde - Alexom Braunom, političkim konzultantnom i čovjekom koji je odradio preko 70 političkih kampanja diljem svijeta, te Chuckom Porterom iz svijeta oglašavanja koji je uvršten na listu 26 najfascinantijih poduzetnika. Oni će svojim velikim iskustvom dodatno obogatiti festival, a uz njih ćemo imati i širok dijapazon različitih radionica i diskusija. Fokus će biti na izvozu kreativnih usluga”, poručila je Dunja Ivana Ballon. Andrea Šumanovac, članica Organizacijskog odbora Dana komunikacija, pohvalila

je festival kao najbolju manifestacija tog tipa na ovim prostorima. “Ljestvica je postavljena visoko i teško je svake godine nadmašiti sam sebe. Integrirane tržišne komunikacije su tema ove godine, a veliki interes medija i sponzora potvrđuje da se i u vremenima rezanja budžeta uvijek nađe sredstava za Dane komunkacija”, kazala je ona. Direktor IAB-a Hrvatska Jan Jilek potvrdio je da svake godine kao događaj rastu, što pripisuje kvalitetnom programu. “Prošle godine smo imali 1600 ljudi i 22 projekta u strukovnim natjecanjima, nadam se da ćemo ove godine nadmašiti te brojke. Kotizacije su već od 1250 kuna, a imamo i posebne ponude za grupe”, rekao je Jilek, pozvavši sve zainteresirane da se što ranije prijave. (M.S.)

SHAKE osvježivač zraka za automobile i ostale zatvorene prostore Shake je osvježivač zraka za automobile i ostale zatvorene prostore na bazi eteričnih ulja, a ne sadrži alkohol ni alergene. Prijava patenta predana je pod brojem P20030982A te je u rujnu 2009. godine Državni zavod za intelektualno vlasništvo RH izdao Ispravu o patentu za taj proizvod. Izlaganjem na brojnim domaćim i stranim sajmovima inovacija Shake osvojila je niz nagrada. Prestige d.o.o.

Tvrtka Prestige iz Pule osnovana je 1990. Bavi se maloprodajom te veleprodajom parfumerijskih i drogerijskih proizvoda te su dobavljači strojeva i repromaterijala za proizvodnju kozmetike. Od 2000. rade s eteričnim uljima. U želji da tržištu ponude miris za automobile bez alkohola koji će odgovarati i osobama osjetljivima na industrijske mirise, nastao je proizvod Shake.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora-ŽK Split

Uzance u građenju

HGK-ŽK-u Split prošloga je tjedna predstavljen nacrt izmjena Zakona o gradnji koji bi, prema riječima Lovre Kuščevića, ministra graditeljstva i prostornoga uređenja, trebao biti donesen tijekom ožujka. U ožujku bi trebale biti donesene i izmjene Zakona o prostornom uređenju, dok bi se do polovine godine trebale napraviti kompletne izmjene zakona o gradnji te o prostornom uređenju. Na skupu je oko 90 predstavnika građevinskog sektora raspravljalo i o nacrtu posebnih uzanci u građenju. Valja naglasiti da je prijedlog nacrta posebnih uzanci u građenju nastao na osnovi suradnje HGK i HUP-a, s ciljem izrade kvalitetne podloge za postizanje stručnog i gospodarskoga konsenzusa o uređenju odnosa između naručitelja i izvođača radova za šire područje graditeljstva Republike Hrvatske. Predstavnici Radne skupine za izradu nacrta PUG-a, Damir Percel iz Sektora za graditeljstvo i komunalno

gospodarstvo HGK i Darko Jambreković iz tvrtke Radnik, predstavili su bitne odrednice nacrta kao što su: opći pregled nacrta prijedloga novih posebnih uzanci u građenju, stručni nadzor građenja, naknadni i nepredviđeni radovi/ugovoreni radovi, ugovorna kazna/penali, primopredaja/tehnički pregled i okončani obračun/okončana situacija. Naime, HGK i HUP ovlašteni su Zakonom o gradnji utvrditi i objaviti posebne

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-109/15 Zagreb

uzance o građenju, koje se primjenjuju u skladu s posebnim propisima o obveznim odnosima. Posebne uzance o građenju uređuju odnos naručitelja i izvođača u obavljanju građevinskih radova koje utječu na građenje. Ovom prigodom Percel je pozvao svu zainteresiranu stručnu javnost da svojim prijedlozima pridonese izradi što kvalitetnijeg dokumenta koji će biti od koristi njihovom poslovanju. (J.V.)

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-114/15 Zagreb

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Zubaka, predsjednika vijeća te Aide Marijan i Dinka Pezelja, članova vijeća, u povodu prijave prijavitelja LUKE LEŠIĆA iz Županje, Hanibala Lucića 19, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, Veliki kraj 54, protiv prijavljenoga ADDIKO BANK d.d. – ranije HYPO ALPE ADRIA BANK d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Delač, odvjetnik u Zagrebu, Josipa Ruđera Boškovića 24, radi povrede pravila morala, nakon glavne rasprave održane 17. veljače 2016.,

Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od sudaca Lenke Ćorić, predsjednika vijeća, Natalije Kovač Luketić i mr.sc. Ilije Rkmana, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja LIDIJE HORVAT iz Zagreba, Berislavićeva 12, koju zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, protiv prijavljenog ADDIKO BANK d.d. ranije - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Delač, odvjetnik u Zagrebu, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave zaključene 11. svibnja 2016.,

presudio je

Prijavljeni ADDIKO BANK d.d. – ranije HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6,

Prijavljeni ADDIKO BANK d.d. ranije - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6

ODGOVORAN JE

što je prijavitelju ponudio sklapanje aneksa uz ugovor o kreditu broj 69600013009 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, koji je sadržavao nedopuštenu klauzulu kojom je sebi pridržao pravo da raskine taj aneks u slučaju da Ustavni sud Republike Hrvatske donese odluku kojom bi ukinuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ 102/15.) u cijelosti ili u njegovim relevantnim dijelovima zbog nesuglasnosti s Ustavom, kao i pravo da zahtijeva od prijavitelja i drugih sudionika ugovora o kreditu naknadu i povrat svih koristi kao da aneks nije ni bio sklopljen te što je ponudio sklapanje navedenog aneksa koji je sadržavao nejasnu odredbu o vrsti i visini troškova kojima je prijavljeni teretio prijavitelja, čime je učinio povredu pravila morala (dobrih poslovnih običaja) iz odredbe članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06., 114/06., 129/07. i 8/08.) pa mu se na temelju odredbe članka 36. stavak 1. točka 3. tog Pravilnika, izriče

što je ponudio prijavitelju sklapanje aneksa uz ugovor o kreditu broj 016-1653/2005 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, koji je sadržavao nedopuštenu klauzulu kojom je sebi pridržao pravo da raskine taj aneks u slučaju da Ustavni sud Republike Hrvatske donese odluku kojom bi ukinuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ 102/15.) u cijelosti ili u njegovim relevantnim dijelovima zbog nesuglasnosti s Ustavom, kao i pravo da zahtijeva od prijavitelja i drugih sudionika ugovora o kreditu naknadu i povrat svih koristi kao da aneks nije ni bio sklopljen te što navedeni aneks koji su stranke sklopile 25. siječnja 2016. sadrži nejasnu odredbu o vrsti i visini troškova kojima je prijavljeni teretio prijavitelja, čime je učinio povredu pravila morala (dobrih poslovnih običaja) iz odredbe članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06., 114/06., 129/07. i 8/08.), pa mu se na temelju odredbe članka 36. stavak 1. točka 3. tog Pravilnika, izriče

JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HGK

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 28. listopada 2016. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-19/16 kojom se žalba odbija.

44 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

PREDSTAVLJAMO OPG Plišić, Otočac

Mednim kombinacijama do sreće Osim proizvoda na bazi meda, OPG Plišić proizvodi i razne mješavine propolisa i peludi, dok od voska izrađuju dekorativne predmete kao što su svijeće

M Nadamo se da ćemo svoju ljubav prema pčelama kao i mogućnost dodatne zarade ostaviti svojim

ed i drugi pčelinji proizvodi od davnina su poznati, a koriste se kao hrana i lijek. No nije zanemariva ni činjenica da se med stoljećima koristi za njegu i uljepšavanje lica i tijela. Smatra se i da je sama Kleopatra na lice stavljala maske od meda kao eliksir za ljepotu. Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Upravo su med i proizvodi od meda postali nezaobilazni dio života Mirjane Plišić iz Otočca koja je uspjela spojiti svoje dvije velike strasti - stomatologiju i pčelarstvo. Kad završi svoj posao stomatologa, a brine o 1800 pacijenata, tada na OPG-u koji vodi zajedno sa svojim suprugom Milom Plišićem stvara prave male medne čarolije, a njezine kombinacije već su prepoznate i izvan Otočca. U svakom slučaju, primjer Mirjane Plišić jasno pokazuje da kad imate volju, i vaš hobi može prerasti u pravi mali biznis.

Kremasti med u neobičnim kombinacijama

nasljednicima koji nam i sada pomažu. Mirjana Plišić

“Naši su proizvodi na bazi meda. Tu je prije svega kremasti med u kombinaciji s orašastim plodovima i suhim voćem, med sa suhim šljivama i orasima, bademima i brusnicama, med s lješnjacima, ali i sa sjemenkama lana, suncokreta i bundeve”, ističe Mirjana Plišić dodajući kako se bave i proizvodnjom raznih mješavina propolisa i peludi, dok od voska izrađuju dekorativne predmete kao što su svijeće. Mirjana Plišić smatra da spoj pčelarstva i stomatologije i nije tako neobičan jer kad se malo dublje zagrebe, može se vidjeti kako ta dva sektora imaju jednu važnu dodirnu točku: propolis

koji je od antike poznat kao ljekovito sredstvo. “Propolis djeluje antiseptički, regenerativno i antibakterijski. Koristi se kao preventiva kod upale i krvarenja desni, afti i oštećenja sluznice, paradentoze, neugodna zadaha, herpesa, gripe i prehlade”, pojašnjava Mirjana Plišić. Okus njihova meda je specifičan i zbog ispaša pčela, a riječ je o voćnjaku starih sorti jabuka i šljiva, nasada oraha i lješnjaka, a cijeli taj kraj

Mirjana Plišić smatra da spoj pčelarstva i stomatologije i nije tako neobičan jer ih povezuje - propolis bogat je i ljekovitim biljem pa je i to dodatni bonus. Za sada prodaju svoje proizvode, uglavnom, na kućnom pragu. “Planovi za budućnost su veliki, ali naravno, ovisimo o hirovitosti prirode i svome zdravlju. Nadamo se da ćemo svoju ljubav prema pčelama kao i mogućnost dodatne zarade ostaviti svojim nasljednicima koji nam i sada pomažu”, kaže Mirjana Plišić koja je svjesna da se proizvodnja pčelinjih proizvoda odvija u “tvornici pod vedrim nebom”, te da uz sav njihov trud i zalaganje krajnji rezultati najviše ovise o vremenskim prilikama u kraju gdje se nalaze same košnice. (I.G.)

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Drvna industrija Bosne i Hercegovine

Pojas za spašavanje ekonomije Drvna industrija bi morala postati strateška grana gospodarstva jer je, kako kažu u ovoj djelatnosti, bez poticaja i podrške države na svim razinama vlasti uspjela ostvariti zapažene financijske i izvozne rezultate piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

a drvnu industriju Bosne i Hercegovine odavno se govori da nakon svakog rata spašava nacionalnu ekonomiju. Prema zadnjim službenim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, takva su se mišljenja pokazala potpuno opravdanima i danas. Naime, najpozitivnije izvozne rezultate ima upravo drvna industrija, posebice proizvodnja namještaja. U devet prošlogodišnjih mjeseci drvna industrija ostvarila je izvoz u vrijednosti 872,5 milijuna konvertibilnih maraka, što je 12 posto više nego u istom razdoblju 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 358 posto. Od ukupnog izvoza 44 posto se odnosilo na namještaj, 29,6 posto na rezanu građu, 14,1 posto na proizvode šumarstva, a ostatak na ostale šumske

produkte, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Pa ipak na skupu proširenog Odbora Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovin-

skoj komori BiH naglašena je zabrinutost zbog još uvijek velikog izvoza sirovine, proizvoda šumarstva, napose ogrjevnog drva u odnosu na finalne proizvode. Gos-

Bosanskohercegovačka namjenska industrija

Razvoj novog oružja Premijer Islamske Republike Pakistan Nawaz Sharif, koji je nedavno službeno boravio u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, u pratnji brojnog gospodarskog izaslanstva, poseban interes je iskazao za gospodarsku suradnju dviju zemalja, posebice u području namjenske industrije, ali i poljoprivredne i tekstilne industrije. Sharif je istaknuo kako su te gospodarske grane veliki potencijal za unapređenje ekonomskog poslovanja i trgovinske razmjene. Pakistanski premijer je dodao kako će uskoro biti potpisani

posebni poslovni sporazumi, a na Gospodarskom sajmu u Mostaru u travnju, kako je najavljeno, predstavit će se i brojne pakistanske tvrtke. Slučajno ili ne, nekoliko dana nakon tog posjeta u medijima je objavljeno kako Tvornica mašina i hidraulike Bratstvo iz Novog Travnika (BNT-TMiH) privodi kraju razvoj prototipa prve poratne samohodne navođene haubice od 155 milimetara NATO standarda, dometa 40 kilometara, montirane na oklopnom kamionu. Prva testiranja obavit će se na vlastitom poligonu, a zatim na Glamoč-

46 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

kom polju. Prema riječima čelnika Bratstva, haubica je, uz izuzetak računarske opreme i vozila, u cijelosti proizvod ove tvornice. U Novom Travniku tvrde da će novo oružje biti konkurentno na tržištu jer je mnogo lakše i pokretljivije, ali i oko 20 posto jeftinije od konkurencije. Cijena haubice će biti oko milijun konvertibilnih maraka.

Pakistan zainteresiran za suradnju

U Goraždu se, pak, nalazi Ginex, još jedna uspješna i velika tvornica namjenske

nacionalne podarstvenici iz tog područja zatražili su od države da zaštiti sirovinu i donese mjere koje će destimulirati izvoz sirovina niske obrade, čime će se uvelike pridonijeti poboljšanju opskrbe domaće finalne proizvodnje. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Mirko Šarović dali su punu podršku ovom zahtjevu Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

U Kölnu nagrade stolcu i stolu

Ocjenjivački sud jedne od najprestižnijih promocija drvne industrije u svijetu, Sajma drvne industrije u Kölnu, nagradio je dizajn, ali i sam proizvod stolca i stola sarajevske dizajnerice Nataše Perković koji su proizvedeni u tvrtki MS&Wood iz Fojnice. I na prošlogodišnjem sajmu u Kölnu ova je fojnička tvrtka osvojila dvije prestižne nagrade. Fojničani su, ionako, već navikli na zlato. U rijeci Fojnici se od pamtivijeka ispiralo zlato, što svjedoče nalazi vrijedne muzejske postave Franjevačkog samostana u gradu, a tijekom godine najavljen je početak rada rudnika zlata. Zlato sada krasi i fojničku

industrije, koja spada među najveće u Europi. U prošloj godini Ginex je ostvario 20 posto veće poslovne rezultate u odnosu na 2015. godinu. Zapošljava 650 radnika, a u ovoj godini, nakon uvođenja novih tehnologija u proizvodnju, posao će dobiti još 120 radnika. Podsjetimo, Pakistan je još prije desetak godina izrazio namjeru za suradnju u području vojne industrije, posebice za

drvnu industriju. Direktor kompanije MS&Wood Muhamed Pilav u izjavi za medije istaknuo je da se njihovi proizvodi nalaze na tržištima 40 zemalja svijeta, među kojima i na tržištima SAD-a, Kanade, Njemačke, Francuske, Japana i Velike Britanije.

U devet prošlogodišnjih mjeseci drvna industrija ostvarila je izvoz u vrijednosti 872,5 milijuna KM Međutim, proizvodni ambijent proizvođača i izvoznika finalnih proizvoda drvne industrije je loš jer teže dolaze do sirovine nego pilane koje proizvode polusirovine. Postoje i problemi s cijenom i redovnim isporukama struje, kaže Pilav i

novotravničko Bratstvo, pa i za njegovu kupnju kao i nekoliko drugih vojnih tvornica. Prije rata BiH je imala snažno razvijenu namjensku industriju. Soko iz Mostara proizvodio je borbene mlazne avione Jastreb, Galeb i Sokol, te po francuskoj licenci helikoptere gazela. Igman iz Konjica je i danas jedna od najvećih tvornica pješačkog streljiva u svijetu, dok su se u sarajevskom Famosu proizvodili motori i drugi dijelovi za tenkove i oklopna vozila. Izvoz namjenske industrije BiH potkraj 80-ih godina prošloga stoljeća kretao se u rasponu od 600 do 800 milijuna dolara. Bratstvo iz Novog Travnika proizvodilo je u to vrijeme artiljerijska oružja, od minobacača, koji se i danas proizvode i izvoze, do brdskih topova, haubica i višecijevnih raketnih sustava. (Z.L.)

najavljuje da će ipak ove godine kapaciteti tvrtke biti prošireni na 600.000, a do kraja iduće godine i na milijun proizvedenih komada namještaja.

Eko namještaj za djecu

Zanimljiva je i priča Ivane Zekić iz Vlasenice, aposolventice dizajna industrijskih proizvoda na beogradskoj Politehnici, koja je odlučila obiteljsku tradiciju obrade drva pretvoriti u biznis te se uključila u Projekt ekonomskog osnaživanja mladih koji se istodobno implementira u Biraču kod Zvornika, u srpskom entitetu i Jajcu u Federaciji BiH. Na Sajmu poslovnih ideja u Srebrenici s idejom proizvodnje eko namještaja za djecu Ivana Zekić je dobila prvu nagradu. Kako kaže, sada je u fazi testiranja tržišta s proizvodnjom namještaja po mjeri i želji kupca. Drvna industrija u Bosni i Hercegovini bi, bez svake sumnje, morala postati strateška grana gospodarstva jer je, kako kažu u ovoj djelatnosti, bez poticaja i podrške države na svim razinama vlasti uspjela ostvariti zapažene financijske i izvozne rezultate, a u tome ima i punu podršku Vanjskotrgovinske komore BiH.

Tvornica municije Konjic

Suradnja s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nakon spora s namjenskom industrijom Srbije odabralo je za buduću suradnju Tvornicu municije Konjic, potvrđeno je sarajevskoj agenciji FENA iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Igman je hrvatskom Ministarstvu obrane već isporučio oko pet milijuna komada bojevog i manevarskog streljiva u vrijednosti 1,2 milijuna eura.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenski repovi tajkunizacije

Sova prati Kostića? Opservacije slovenske tajne službe u zadnje vrijeme usredotočene su na ulagača iz Srbije Miodraga Kostića koji je vlasnički već ovladao Hotelom Kempinski Palace u Portorožu, a suvlasnik je i Gorenjske banke piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Kao iskusan međunarodni ulagač znam da obavještajne agencije prate investitore i njihove poslovne aktivnosti.

Miodrag Kostić, vlasnik holdinga MK Group

iodrag Kostić vlasnik je holdinga MK Group, navodno najbogatiji Srbin i peti najbogatiji čovjek na Balkanu. Sova je zgodan ptičji akronim pod čijim znakom djeluju pripadnici slovenske obavještajno-sigurnosne agencije. Opservacije slovenske tajne službe u zadnje vrijeme usredotočene su na ulagača iz Srbije koji je vlasnički već ovladao prestižnim hotelom Kempinski Palace u Portorožu. Istodobno je i suvlasnik Gorenjske banke. Njegova AIK banka bila bi već i vlasnicom kranjske novčarske kuće da središnja monetarna vlast ne razvlači rokove za izdavanje odgovarajućih suglasnosti. Usporavanja se objašnjavaju željom da se prethodno razjasne nejasni podaci o izvoru novca za preuzimanja te cjelokupni sustav poslovanja preko poreznih oaza. Investitor iz Srbije zna da je pod prismotrom Sovinih ptića. Tvrdi da to za njega nije posebno iznenađenje. “Kao iskusan međunarodni ulagač znam da obavještajne agencije prate investitore i njihove poslovne aktivnosti”, rekao je Kostić nedavno za Delo. Osobno itekako pazi

da ostavi dojam solidnog ulagača. “On je zaista korektan vlasnik hotela u Portorožu”, potvrdila je Eva Štravs Podlogar, tajnica u Ministarstvu gospodarstva. Istodobno je Liburniju označila kao lošeg vlasnika četiriju hotela Metropol. Zašto se slovenska politika toliko uplašila Miodraga Kostića da na njega sada troši sigurnosno-obavještajne resurse? Sluti da Kostićeve ulagačke ambicije ne završavaju s Kempinskim i Gorenjskom bankom.

Ponuda velika, cijene nisu previsoke

U tajkunizaciji slovenskog gospodarstva koja je završila izrazito traljavo, pozamašan dio hotelijerske djelatnosti završio je kao kolateralna žrtva na stolu za trančiranje loših potraživanja. Državni holding i DUTB (loša banka) prinuđeni su prodati i neka najzvučnija imena slovenskog hotelijerstva i to po shemi prema kakvoj se prodaju dobri komadi obiteljske srebrnine kada se treba spašavati od većeg zla. Ponuda je velika, mnogi su hoteli na prodaji, cijene nisu previsoke i eto prilike za ulagače. Među kupcima koji iskazuju zanimanje za

Istraga ATVP-a

Tko se omastio u Gorenju? Jesu li Sovini ptići potrošili prekovremene sate i na gužvu u Gorenju proizašlu iz curenja povjerljivih informacija, pokazat će rasplet događaja koji su lani dobro protresli slovensko financijsko tržište. Kada je u srpnju prošle godine japanski Panasonic počeo dubinski raskapati financijsku utrobu Gorenja, njegova Uprava na čelu s Franjom Bobincem odlučila je događaj držati u tajnosti. Za dubinski pregled znala je Uprava i Nadzorni odbor, svega petnaestak ljudi te poneki vanjski suradnik. Tajna je “držala vodu”, ali ne dugo. Kada se počelo špekulirati o pregledu, Uprava Gorenja potvrdila je da je on u tijeku, što je

odmah protumačeno kao mogućnost za povećanje udjela Panasonica, pa čak i da on preuzime slovensku tvrtku. Vrijednost dionice se u trenutku udvostručila. No još brže se i stropoštala. To se dogodilo čim je Panasonic objavio da odustaje od povećanja udjela. Onaj tko je znao ono što većini nije bilo poznato, da će dionice Gorenja podivljati, mogao je dobro zaraditi. Igor Štemberger, predsjednik Ilirike, procijenio je da se korištenjem unutarnjih informacija u tri tjedna moglo steći u Gorenju 35 posto prinosa. Agencija za tržište vrijednosnim papirima (ATVP) provela je široku istragu, prikupila i analizirala podatke iz 13 država,

48 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

ušla u fiducijarne račune i provela još neke istrage, pa je tako prikupila dovoljno građe za podizanje kaznene prijave protiv dviju fizičkih osoba. To nisu pojedinci iz Gorenja, ali su znali što će se u Velenju događati i priliku nisu ostavili neiskorištenom. Za zloporabu internih informacija počiniteljima prijeti tri do pet godina zatvora.

Preustroj pomoći

Ubuduće selektivno Slovenski državni proračun potrošio je od 2004. do 2015. godine 179 milijuna eura na spašavanje poduzeća u financijskim poteškoćama. Rezultat takvog pothvata nikako ne opravdava njegov trošak. Deset godina od dobivanja državne pomoći na životu je ostalo 48 posto spašavanih tvrtki. U njima se uspjela održati tek petina nekadašnje zaposlenosti. Ministarstvo gospodarstva odlučilo je stoga preurediti dio zakonodavstva tako da financijske pomoći poduzećima budu selektivne i svakako djelotvornije. Iz sheme po-

maganja najavljeno je da će se isključiti tvrtke iz metalurgije i rudarstva, a uključiti zadruge. Pomoć će se odobravati iznimno i jednokratno te uz uvjet da tražitelj sanacije sudjeluje sa 25 do 50 posto vlastitog doprinosa. (F.K.)

Razmirice zbog terana preuzimanje potraživanja od banaka i DUTB-a, najagilnija je međunarodna investicijska skupina York Capital Management. Fiksirana je posebno na hotele Sava holdinga te na Petanov DZS u čijem sklopu djeluju Terme Čatež i Marina Portorož.

Državni holding i DUTB (loša banka) prinuđeni su prodati i neka najzvučnija imena slovenskog hotelijerstva Slovenska politika uvjerena je da York radi poslove za Miodraga Kostića. Njegovi apetiti usmjereni na slovenski turizam lani su toliko uznemirili ministra Zdravka Počivalšeka da je javno izrekao sljedeću misao: “Slovenski turizam treba usmjeriti u internacionalizaciju, ali neka to ne bude kroz vlasničku balkanizaciju!” Počivalšek, koji je prije dolaska na ministarski položaj vodio Terme Olimia (u čijem su sklopu i Tuheljske toplice), u međuvremenu se sastajao s Miodragom Kostićem, u Ministarstvu i na nekim drugim mjestima. Na pitanje slovenskih novinara je li u međuvremenu Počivalšek vidio izvještaje Sove, službe iz Ministarstva odgovorile su da takvo što nije došlo na njihovu adresu.

Slovenija će tužiti EK?

Phil Hogan, europski povjerenik za poljoprivredu iz Irske, razbijesnio je slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana. Kako se Slovenija i Hrvatska nisu uspjele sporazumjeti o zaštiti vina teran na dvije godine, Hogan je u Bruxellesu najavio da će Europskoj komisiji predložiti rješenje prema kojem Sloveniji ostaje pravo nesmetano prodavati vino pod tim imenom. Delegiranim aktom EK će dopustiti Hrvatskoj da i njeni vinogradari prodaju vino pod

istim imenom, uz uvjet da na boci većim slovima stoji ispisana oznaka Hrvatska Istra, a ispod stoga da je manjim slovima ispisan naziv vina teran. Židan je uzrujano reagirao na Hoganovo izjašnjenje, rekavši da to što predlaže teško kompromitira europsku politiku zaštite te da će Slovenija tužiti EK. Mnogo vike ni za što. Proizvodnjom terana u Sloveniji bavi se manje od 200 vinogradara, a cjelokupni urod ne doseže ni dva posto ukupne proizvodnje vina.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA& REGIJA Konferencija Biznis Plusa: Regija za turizam,

Regija kao jedna destinacija Konferencija koju je u Beogradu organiziralo medijsko udruženje Biznis plus pokazala je da i na ovu temu postoje razlike u pogledima političara i ljudi iz biznisa, ali i da ipak postoji zajednički nazivnik - interes. Regionalnom povezivanju kroz financiranje podršku daje i EU piše Ljiljana Lukić ljiljana.Lukic@komberg.org.rs

ad govorimo o turizmu u regiji, možemo reći da je cijela regija jedna destinacija, izjavio je prošlog tjedna u Beogradu Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela Hrvatske koja je osnovana pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na konferenciji pod nazivom Regija za turizam, turizam za regiju, osmoj zaredom u organizaciji udruženja Biznis plus koju uz Privredni vjesnik (na konferenciji ga je predstavljao glavni urednik Darko Buković) čine i beogradski Novi magazin, sarajevsko Oslobođenje, ljubljanske Finance, podgoričke Vijesti i skopski Kapital, Nizić je za ovakvu tvrdnju imao i sasvim opipljive argumente. Jer dok je većina drugih sudionika konferencije govorila na teoretskoj razini, a posebno državni službenici, Nizić je bio sasvim konkretan. “Ja dolazim iz Splita, grada koji se u posljednjih pet godina stvarno inovirao što se tiče turizma. Mi u Hrvatskoj smo osnovali Grupaciju jedinstvenih luksuznih hotela i trenutno nas u njoj ima šesnaestero. Međutim naš je cilj da to učinimo na razini regije. Gosti koji dolaze u naše hotele su većinom iz dalekih destinacija i kada dođu u ove prostore, ostaju između 10 i 15 dana. To znači da žele posjetiti cijelu regiju. Upravo

smo im mi kroz našu Grupaciju luksuznih hotela omogućili da cijeli taj prostor upoznaju, a ujedno to je i regija. Nama je cilj da pokrijemo Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru jer se unutar tih destinacija također nalaze luksuzni hoteli. To su hoteli gdje je prosječna cijena između 350 i 400 eura na razini

Turiste treba uvjeriti da regija nije samo mjesto sukoba već i dobrog života, kaže Egrlić godine i mnogi su gledali sa skepsom na naš posao - nisu mogli vjerovati da ćemo ostvariti ovako dobre rezultate”, rekao je Nizić.

Imamo ono što svijet traži

On je objasnio da su gosti ovakvih hotela kulturna i poslovna elita i da je konferen-

50 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

cija bila prilika za upoznavanje s čitavom tom pričom o luksuzu jer se većinom ljudi okreću na drugu stranu, na masovni turizam prije svega. Ovo je poruka da mi imamo luksuzni turistički proizvod kao destinacija i da je čitav svijet zainteresiran za njega, istaknuo je Nizić. Rekao je da se u svijetu već primjenjuje sličan model i da se on pokazao uspješnim. “Što se tiče regije, mi već surađujemo. Gosti koji dolaze u Hrvatsku putuju iz Crne Gore, Porto Montenegro, zatim idu u Dubrovnik u Vilu Dubrovnik, pa dolaze u naš hotel Westibul Palace u Splitu, potom idu u Adrijanu na Hvaru, pa na Korčulu, zatim idu preko Zagreba, odnosno Esplanade, u Vilu Bled i u Beogradu u Sqer Nine. Tako da već imamo cijelu priču, samo bismo se sad trebali okupiti i biti jedinstveni. To nam je cilj jer kad čovjek zna kamo je krenuo i poznaje put, onda je taj cilj i ostvariv”, rekao je Nizić. “Podrška države nam nije potrebna, mi imamo neke svoje interese i želimo promovirati upravo ove naše prostore koji su jedinstveni. I ta priča o luksuznim hotelima je priča o posebnostima. Svaki od naših hotela ima svoju priču. Računamo na tržište Amerike i Velike Britanije. To su udarna tržišta. Što se tiče udaljenih azijskih tržišta, prije svega kineskog, oni dolaze izvan se-

turizam za regiju zone, tijekom trećeg mjeseca. Kinezi su u uzletu, moramo se, naravno, i za njih pripremiti, ali Amerikanci su nam ustvari najbolji gosti kad govorimo o luksuznom proizvodu i onome koliko troše i što žele jer su visoko platežni gosti. Potrebno je pojačati i marketing i u tome nam u Hrvatskoj pomaže Hrvatska gospodarska komora koja je to prepoznala i preko koje smo ostvarili udruživanje”, naveo je Nizić. Lakše je predstaviti se regionalno nego pojedinačno, suglasna je i Ljiljana Čerović iz Turističke organizacije Srbije. Srbija je u posljednje dvije godine zajedno s Crnom Gorom nastupila na dva sajma turizma u Kini, zatim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Uzbekistanu, a s Bosnom i Hercegovinom u Moskvi, Londonu i Münchenu, kazala je Ljiljana Čerović, dodajući da u ukupnom turističkom prometu Srbije zemlje regije sudjeluju sa 30 posto, kao i da je u prvih 11 meseci prošle godine broj gostiju iz regije povećan za 30 posto.

Srbija i Slovenija u Teheranu

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić je, otvarajući konferenciju, ocijenio da je turizam unatoč svim krizama ostao sektor koji ima potencijal za regionalno povezivanje. Prije svega zato što je žilav, a potom zato što postoji realni interes svake zemlje da se suradnja u ovom području razvija. On je najavio da će Srbija nastupiti ove godine s Bosnom i Hercegovinom na sajmu turizma u Kini, a s BiH i Albanijom u Japanu, dok će se zajednički predstaviti sa Slovenijom u SAD-u i u Iranu sljedećeg travnja gdje se planira i otvaranje zajedničkog turističkog predstavništva. Ljajić je naveo podatak da turizam čini 10 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda, da je prošle godine 1,235 milijardi ljudi putovalo, a da polovina svjetskih turista, oko 620 milijuna, posjećuje Europu. Što je destinacija udaljenija, to je veća potreba za zajedničkim regionalnim turističkim proizvodom, a Kina, Japan, Južna Koreja, Kanada i Australija bi mogle biti ciljana turistička tržišta jer čine pet od 10 najvećih tržišta u svijetu. “Postoji li u regiji volja i spremnost za zajednički turistički proizvod”, zapitao je Ljajić, ocjenjujući da zajedno imamo šansu uzeti dio velikog turističkog kolača, da to nije lak posao jer je i konkurencija žestoka, ali da je konferencija prvi korak u konkretnoj akciji. Supredsjedavajući Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da je prošle godine rast turizma u BiH bio 25 posto, ali da ova zemlja nema odgova-

rajuću infrastrukturu kao servis turizma, a sličan problem on vidi i u regiji. Turizam je razvojna šansa koju treba prepoznati, ali bez odgovarajuće regionalne infrastrukture nećemo moći ponuditi zajednički turistički proizvod. Egrlić je naglasio kako je nužno kreirati i novi imidž odnosno uvjeriti potencijalne turiste da regija nije samo mjesto sukoba već i dobrog života, navodeći da postoje povoljni uvjeti i potencijali za stvaranje zajedničkog proizvoda u zdravstvenom, kontinentalnom, zimskom i ljetnom turizmu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da ekonomski in-

redne dvije godine, a da bi on trebao startati od jeseni. On će omogućiti da u regiju dođe veći broj ljudi kao i da se poveća ukupna razina zaposlenosti. “Naravno da je normalno da svaka zemlja želi privući što veći broj turista i utakmicu želimo podržati, ali mislimo da zajednička ponuda samo može povećati ukupnu zaradu svih ukoliko se povežu tri-četiri zemlje i ponude zajednički program za turiste. Regionalna turistička ponuda bit će bazirana na zajedničkoj povijesnoj baštini, novim programima, a ono što je potrebno učiniti jest da se uz podršku vlada omoguće neformalniji granični prijelazi bez dodatnih

Stope turističkog rasta

Regija brža od Europe i svijeta Moderator drugog panela, ugledni turistički ekspert profesor Slobodan Unković kazao je da je regija u razdoblju od 2010. do 2015. imala povoljnije stope rasta turizma u odnosu na europski i svjetski prosjek. Rast svjetskog turizma u ovih pet godina bio je 4,5 posto, a europskog 4,4 posto. U tom periodu Hrvatska je imala rast turizma od sedam posto, Srbija 10,6 posto, Crna Gora 7,5 posto, Makedonija 13,2 posto, a Slovenija 7,7 posto. Kompletan prosjek petogodišnjeg rasta turizma u ovih šest država je 7,5 posto, dok prosjek jednogodišnjeg rasta, ako se 2015. usporedi sa 2014., iznosi čak 10,7 posto što znači da je regionalna stopa rasta 2,5 puta veća od globalne. Naša regija je u pet godina povećala udjel u turizmu subregije Južne Europe i Mediterana sa 7,7 na 11,11 posto, a takav trend se nastavlja i u 2016. godini. Kad bismo uključili i domaći turizam, rezultati bi bili još impresivniji. Srbija ima vrlo visoki udjel turista iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH. Isto to pokazuju i rezultati BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Ako zbrojimo domaće i strane turiste, onda vidimo da se nešto dobro događa u razdoblju od 2010. do 2016., uz sve probleme koji se javljaju, o čemu je bilo riječi u prvom panelu. Turizam je praktično ušao u sve pore društvenog bića, istaknuo je Unković.

teresi traže i bolju političku klimu i da je u fokusu modernih turista sigurnost i posebnost, nešto što je drugačije od već viđenog. Trebat će vremena da se stvari promijene, posebno u BiH, rekao je Ivanić. Supredsjedavajući Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić rekao je da je pojedinac sigurniji ovdje nego u drugim zemljama Europe, a da je zajednička turistička ponuda korak ispred. Ipak, definitivno može biti bolje, poručio je on.

Od Europe 5,5 milijuna eura

Dobru vijest u prvom panelu, na kojem su uglavnom sudjelovali političari i gdje su se čuli pesimistični tonovi ako su ključne riječi pomirenje i povjerenje u regiji, donio je glavni tajnik Savjeta za regionalnu suradnju Goran Svilanović. On je rekao da u zajednički turistički proizvod vjeruje i Europska unija koja će u ovaj projekt uložiti 5,5 milijuna eura u na-

opterećenja”, rekao je Svilanović. I najavio da se u realizaciji ovog programa koji se priprema već dvije godine očekuje podrška nadležnih ministarstava i nacionalnih turističkih organizacija. Svilanović je rekao da je doprinos turizma privredi regije šest posto direktno i oko 15 posto indirektno, kao i da on omogućava uravnoteženi regionalni razvoj, a da jednu četvrtinu ukupnog izvoza regije generira turistički sektor. Na konferenciji je predstavljen i regionalni projekt IPTV za biznis i turizam. Cilj projekta je da se u suradnji s turističkom poslovnom zajednicom, turističkim ekspertima i regionalnim i državnim vlastima putem interneta i kabelskih TV mreža 24 sata dnevno promoviraju izuzetni turistički potencijali svake od zemalja regije i mediteranskog područja kao brendirani turistički proizvod, rekao je prezenter Zekerijah Smajić.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Komentar Hrvatske gospodarske komore

Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja Povoljnija kretanja koja se bilježe u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajprije ubrzanja gospodarskog rasta i time višeg BDP-a te smanjenoga proračunskog manjka i, stoga, nižih potreba za zaduživanjem

rema podacima Eurostata, u trećem tromjesečju prošle godine zabilježena su pozitivna kretanja deficita i duga opće države zemalja članica Europske unije, što je posljedica gospodarskog rasta uz i dalje prisutne napore u fiskalnoj konsolidaciji. Tako je prosječna razina duga opće države zemalja EU-a u trećem kvartalu 2016. godine iznosila 83,3 posto BDP-a, što je 0,9

Hrvatska se s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,9 posto pozicionirala ispod prosjeka eurozone i iznad prosjeka EU-a postotnih bodova manje nego u prethodnom kvartalu i 2,6 postotnih bodova manje nego u trećem kvartalu prethodne godine. Na kvartal-

noj razini povećanje udjela duga opće države u BDP-u zabilježilo je pet zemalja (najviše na Cipru za tri postotna boda, u Portugalu za 1,7 postotnih bodova i u Litvi za 1,2 postotna boda), istodobno je udio duga u BDP-u smanjen u 22 države, a najviše u Grčkoj (za 2,9 postotnih bodova), Italiji (za 2,8 postotnih bodova) i Austriji (za 2,3 postotna boda), dok je udio duga u Finskoj stagnirao. U Hrvatskoj je pak razina duga povećana za skromna 0,3 postotna boda. Na godišnjoj je razini porast udjela javnoga duga u BDP-u zabilježen u 10 zemalja članica EU-a, stagnacija u jednoj zemlji, a pad u 17, s time da je ovoga puta najveći rast udjela zabilježen u Grčkoj, Litvi, Portugalu i Bugarskoj, a najveće smanjenje u Irskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj.

Kretanje javnoga duga

Na kraju trećega kvartala 2016. godine, i dalje je 17 zemalja članica EU-a imalo udio javnoga duga u BDP-u viši od maastrichtskim kriterijima dopuštenih 60 posto (uključujući i Hrvatsku), pri čemu je on viši od 100 posto BDP-a

Udio javnog duga u BDP-u u trećem kvartalu 2016. (%) 180 160 140 120 100 80

Maastrichtska granica

60 40

52 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Grčka

Portugal

Italija

Cipar

Belgija

Španjolska

Francuska

Hrvatska

Austrija

Slovenija

Irska

Mađarska

Njemačka

Nizozemska

Finska

Malta

Poljska

Slovačka

Švedska

Litva

Češka

Danska

Latvija

Rumunjska

Bugarska

Estonija

Luksemburg

Euro zona (EA-19)

EU-28

Izvor: EUROSTAT: Obrada: HGK

bio u šest zemalja, a najviši u Grčkoj (176,9 posto BDP-a), Portugalu (133,4 posto) i Italiji (132,7 posto). Najniži udio duga opće države u BDP-u zabilježen je u Estoniji (9,6 posto), Luksemburgu (21,5 posto) i Bugarskoj (28,7 posto). Hrvatska se, s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,9 posto, pozicionirala ispod prosjeka eurozone (90,1 posto), a iznad prosjeka EU-a s višim udjelom od svih nama sličnih zemalja (Bugarska 28,7 posto, Rumunjska 36,2 posto, Češka 38,7 posto, Slovačka 52,7 posto, Poljska 53,2 posto, Mađarska 74,3 posto i Slovenija 82,6 posto). Ohrabruje činjenica da Hrvatska pripada skupini zemalja koje na godišnjoj razini bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDPu pa je tako, u odnosu na treći kvartal 2015., smanjila taj pokazatelj za 2,4 postotna boda, čime je bila sedma zemlja prema uspješnosti među zemljama članicama EU-a. Povoljnija kretanja koja se bilježe u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajprije ubrzanja gospodarskog rasta i time višeg BDP-a te smanjenoga proračunskog manjka i, stoga, nižih potreba za zaduživanjem. Eurostat je objavio i podatke o sezonski prilagođenom kretanju proračunskog deficita u zemljama EU-a, prema kojima je u trećem prošlogodišnjem kvartalu deficit iznosio 1,7 posto BDP-a, što je 0,2 postotna boda više nego u prethodnom tromjesečju, ali i 0,1 postotni bod manje nego u trećem kvartalu prethodne godine. Nažalost, sezonski prilagođeni podaci o deficitu ne objavljuju se za 10 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska. Zbog znatnih sezonskih oscilacija u ostvarenju proračunskih prihoda i rashoda tijekom godine te različite dinamike povlačenja dividendi, dobiti središnje banke, transfera javnim tvrtkama, isplate obveza..., originalni kvartalni podaci o ostvarivanju proračuna imaju ograničen doseg. Ipak, na temelju originalnih sezonski neprilagođenih podataka, očito je da su se u Hrvatskoj i u tom segmentu prošle godine postizali dobri rezultati. Tako je u trećem kvartalu 2016. godine zabilježen proračunski višak od dva posto BDP-a, što je u odnosu na isti kvartal godinu ranije znatan napredak, s obzirom na to da je tada ostvaren višak od 0,7 posto BDP-a. Veći proračunski višak u trećem kvartalu, prema originalnim podacima, ostvarile su jedino Češka, Mađarska, Cipar i Grčka. Riječ je ponajprije o utjecaju visokog rasta proračunskih prihoda koji su u trećem kvartalu prošle godine činili 43,7 posto BDP-a (jedan postotni bod više nego u trećem kvartalu prethodne godine), što je velikim dijelom rezultat gospodarskog rasta i pritom visokog rasta poreznih prihoda pri uspješnoj turističkoj sezoni i povećanoj domaćoj potrošnji zbog rasta plaća i povoljnije situacije na tržištu rada. Istodobno su i proračun-

ski rashodi zadržani pod kontrolom (u trećem kvartalu prošle godine iznosili su 41,7 posto BDP-a i na godišnjoj su razini smanjeni su za 0,8 postotnih bodova), čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje u dijelu prošle godine te ograničene mogućnosti tehničke vlade u stvaranju novih troškova.

Hrvatska na dobrom putu

Podaci Eurostata potvrđuju da se Hrvatska nalazi na dobrom putu ostvarivanja planiranih ciljeva u javnim financijama i zadovoljavanja fiskalnih kriterija Europske komisije. To znači da će na kraju 2016. godine biti ostvaren znatno niži proračunski manjak od maastrichtskim kriterijima dopuštenih tri posto BDP-a te da će istodobno udio javnog duga u BDP-u, nakon

Hrvatska pripada skupini zemalja koje na godišnjoj razini bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDP-u osam godina kontinuiranoga rasta, početi opadati. Takvi rezultati otvaraju realnu mogućnost izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka u ovoj godini te istodobno pozitivno utječu na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga koji se trenutno nalazi dva stupnja ispod investicijskog. (V. A.) 30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA RBAnalize: 2017. godina – prilike koje bi trebalo

Vlada ima šansu učin stabilnim i održivim Dok prihodovna strana proračuna za razdoblje 2017.-2019. ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanje i strukturne promjene na rashodovnoj strani. Značajni pritisci korisnika proračuna pojačavaju rizik od daljnjeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih mjera

nalitičari RBA pripremili su prvo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom 2017. godina – prilike koje bi trebalo iskoristiti, u kojem se, među ostalim, ističe kako je ekonomski rast u 2016. nadmašio i najoptimističnija očekivanja. Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka Srednje i Istočne Europe s dobrim izgledima da se nastavi i tijekom 2017. Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih. Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme koja je prošla parlamentarnu proceduru u posljednjem tromjesečju 2016. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava, smatraju analitičari RBA.

investicije. Očekivano jačanje domaće potražnje te razmjerno snažan rast izvoza usluga (primarno turizma) za sobom povlače snažniji rast uvoza roba. Stoga analitičari RBA očekuju blago negativan učinak neto inozemne potražnje. Time ponovno dolaze do izražaja niska konkurentnost hrvatskog realnog sektora (industrije) te posljedično visoka uvozna ovisnost.

Nastavak ekspanzivne monetarne politike

Naime, unatoč pozitivnim promjenama

i činjenici da su se hrvatske tvrtke okrenule ino tržištima, izvoz roba i njegova važnost u Hrvatskoj ostaju mali i nedovoljni da budu pokretači rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta. Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neučinkovite javne administracije, koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, rješavanje problema u velikim javnim sustavima (zdravstvo, školstvo i socijala) trebao bi biti ključni potez Vlade u prvoj godini

Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija

Rast potencijalnog BDP-a

Osim smanjenja poreznog opterećenja pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i kroz rast potencijalnoga BDP-a. Trošak porezne reforme u obliku smanjenja proračunskih prihoda trebao bi se nadoknaditi kroz veću potrošnju i investicije. Smanjenjem poreza na dohodak, unatoč ukidanju određenih olakšica, potpiruje se optimizam potrošača, dok se smanjenjem poreznog opterećenja poduzetnicima povećava konkurentnost. Uz potisnutu inflaciju i očekivanja da će i 2017. donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će osobna potrošnja nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili i u 2016. , ističu oni. Osvrćući se na turizam, oni ocjenjuju kako se važnost turizma ogleda u strukturi smještajnih kapaciteta u kojoj je udio privatnoga smještaja kućanstava značajan. Prema njihovim očekivanjima, turizam će i dalje generirati investicije. U uvjetima početka pozitivnoga poslovnog ciklusa, investicije zamašnjak dobivaju i uspješnijim korištenjem sredstava EU fondova. To se odnosi i na privatne i na javne 54 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

iskoristiti

Erste banka

iti rast Mala i srednja poduzeća

Produktivnost i dalje niska U ovim RBA analizama središnja tema su mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj i usporedba s istim sektorom u Europskoj uniji. Promatrajući broj poduzeća, ukupnu zaposlenost te njihovu dodanu vrijednost, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj ne pokazuju značajnije razlike u odnosu na isti sektor u ostalim zemljama EU-a. U Hrvatskoj mala i srednja poduzeća osiguravaju 55 posto ukupne dodane vrijednosti (u usporedbi sa 58 posto u EU) te 67 posto ukupnih radnih mjesta, što je blizu prosjeka EUa. Međutim, produktivnost, izražena kao dodana vrijednost po glavi stanovnika, i dalje je niska, pogotovo u mikropoduzećima s nula do devet zaposlenika.

mandata, smatraju oni. U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. ima šansu učiniti rast stabilnim i održivim. I dok prihodovna strana proračuna za razdoblje 2017.-2019. godine ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanje i strukturne promjene na rashodovnoj strani. Značajni pritisci korisnika proračuna pojačavaju rizik od daljnjeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih mjera. Stoga u usporedbi s Vladinim prognozama, naša procjena manjka u državnoj blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak dovoljna za ostvarivanje primarnoga suficita i polagano smanjenje javnoga duga, kažu. Godina 2017. je vjerojatno posljednja godina sa sniženim kamatama na europskom tržištu. Gotovo je sigurno da će u uvjetima potisnute inflacije i skromnih stopa opravka

jačanje domaće potražnje i razmjerno snažan rast izvoza usluga povlače i snažniji rast uvoza roba ESB, ali i HNB nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom. Izlazna strategija ostaje lagana nepoznanica, a njen početak očekuje se najkasnije u 2018. Tada bi trebalo doći do rasta troškova financiranja, a pogođene će biti države s najlošijim fundamentima koje nisu iskoristile razdoblje obilja likvidnosti i niskih kamatnih stopa za prilagodbu i pozitivne promjene. (V.A.)

Više od 100.000 korisnika mBankinga

kupan broj korisnika mBankinga, usluge mobilnog bankarstva Erste banke, u siječnju ove godine premašio je brojku od 100.000, što predstavlja rast od 25 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno je tijekom 2016. zabilježen porast broja transakcija koje su premašile 2,2 milijuna, što je više nego dvostruko u odnosu na njihov ukupan broj u 2015. godini. Prema statističkim podacima za 2016. godinu, vidljivo je da se svaki korisnik mBanking usluge Erste banke prijavljuje u aplikaciju prosječno 17 puta mjesečno. Da je mBanking aplikacija jedna od najposjećenijih “poslovnica” Erste banke, govori i činjenica da je klijenti ukupno prosječno posjete oko milijun puta mjesečno. Broj korisnika mobilnog bankarstva Erste banke značajno se počeo povećavati još početkom 2012. godine, nakon što je klijentima ponuđena Erste mBanking aplikacija za iPhone i Android mobilne uređaje. U zadnjih pet

godina, otkako je mBanking aplikacija u upotrebi, tržišni udio mobilnog bankarstva Erste banke prema broju transakcija značajno se povećao, sa 0,45 posto, koliko je iznosio potkraj 2011. na nešto više od osam posto na kraju 2016. godine. “Još 2005. tržištu smo prvi ponudili uslugu mobilnog bankarstva namijenjenu, tada popularnim, telefonima na Java platformi. Dolaskom pametnih telefona 2012. ponudili smo potpuno novu aplikaciju koja je prva na tržištu imala opciju ‘Slikaj i plati’, s kojom smo postavili standard u korisničkom iskustvu i pokazali da bankarska aplikacija mora biti funkcionalna, ali i jednostavna za korištenje. Ponosni smo što smo istu funkcionalnost u naprednijem izdanju ponudili i pravnim osobama, a u 2017. pripremamo još mnoga ažuriranja aplikacije koja će olakšati mobilno bankarenje našim klijentima”, ističe Josipa Baiutti Magdić, direktorica Direkcije digitalnog bankarstva u Erste banci. (V.A.)

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Rast prihoda podatkovnog centra Podatkovni centar Datacross u Jastrebarskom ugostio je predstavnike Zagrebačke županije. Datacross svake godine bilježi rast broja zaposlenih. K tomu, planira širenje poslovanja i baze klijenata u IT i finan-

cijskim industrijama te onim sektorima koji otkrivaju važnost sigurnosti podataka. Time pridonosi informatizaciji i digitalizaciji kao ključnim faktorima gospodarskog napretka Zagrebačke županije. “Datacross je u prošloj godini ostvario prihod veći od 12 milijuna kuna, što predstavlja rast od čak 86,8 posto”, izjavio je predsjednik Uprave Datacrossa Krešo Troha.

Trgovanje sudionika sve slabije Osnovno obilježje hrvatskog novčanog tržišta i dalje su prekomjerni viškovi likidnosti koji su posljednjih dana narasli na 17 milijardi kuna prosječno dnevno, zbog čega je trgovanje sudionika sve slabije. Sudionici bez poteškoća održavaju potrebne razine svojih računa potrebne za održavanje obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika. U prošli ponedjeljak je središnja banka održala četvrtu redovitu tjednu obratnu repo aukciju u ovoj godini. Depozitnim institucijama plasirano je 110 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava već je četvrti tjedan za redom nepromijenjen. U protekli utorak je Ministarstvo financija

održalo aukciju trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 700 milijuna kuna. Interes na aukciji bio je solidan, pa je upisano 928 milijuna kuna na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 0,6 posto, što je za četiri bazna boda manji prinos od ostvarenog na prošloj aukciji. Najavljena je aukcija trezorskih zapisa za utorak, 31. siječnja. Planirani iznos izdanja je 600 milijuna kuna na rok od 364 dana. Zbog izuzetno dobre likvidnosti u sustavu interes sudionika zasigurno neće izostati. Na kraju siječnja sa sigurnošću možemo pretpostaviti da će odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu u kratkoročnom razdoblju ostati nepromijenjen. U tom smislu, prevladavat će ponuda novca i iznimno povoljna kratkoročna kamatna stopa. Jačanje potražnje za sada ne očekujemo.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Ponuda

Promet

16.1.-20.1.2017.

23.1.-27.1.2017.

5 4

450

3 300 2 150

Ured u Južnoafričkoj Republici Hrvatski fintech startup Oradian nastavlja ofenzivu na tržišta u razvoju te nakon Filipina otvara ured i u Južnoafričkoj Republici iz kojega će razvijati poslovanje s posebnim fokusom na zemlje Središnje, Južne i Istočne Afrike. Vijest o širenju stiže nedugo nakon objave da je vodeći savjetnik za društveno korisne investicije Finance in Motion kupnjom udjela u Oradianu investirao u kompaniju koja pomoću cloud sustava za bankarstvo potpomaže financijsku inkluziju u zemljama u razvoju.

Potražnja

600

23.1.

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,4 posto. Domaće platno sred-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,276652

CAD kanadski dolar

5,343335

EUR

JPY japanski jen (100) 6,090393 CHF švicarski franak

7,000819

GBP britanska funta

8,778739

USD američki dolar

7,007374

EUR euro

7,483875

Izvor: HNB primjena od 28. siječnja 2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

stvo ojačalo je i u odnosu na švicarski franak za 0,1 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,1 posto. 7,53 7,52

USD

7,03 7,02

CHF

7,015 7,010

7,51

7,01

7,005

7,50

7,00

7,000

7,49

6,99

6,995

7,48

6,98

6,990

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Lider je dm-drogerie markt

Burzovni indeksi uvećali vrijednost Ulagači na tržištu kapitala početkom protekloga tjedna bili su zabrinuti i na oprezu zbog toga što je među prvim obraćanjima javnosti novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump veći naglasak stavio na protekcionizam nego na poticajne gospodarske mjere. Povjerenje im nisu vratili ni slabiji od očekivanih kvartalni poslovni rezultati. Međutim, sredinom tjedna ohrabrile su ih najave preuzimanja, kao i dobri tromjesečni poslovni rezultati nekih kompanija. Na tjednoj razini pak svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Tako su indeks Pariške burze CAC40 i indeks Londonske burze FTSE uvećali vrijednost za 0,3 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,3 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,8 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 1,6 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 3,05 posto.

7175 7170 7165

20000 19900

7155

19800

7150

5675 5650

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 4920

NASDAQ

4900

5625

4860

5575

4840

5550

4820

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

11900

CAC40

4880

5600

12000

Dow Jones

19700

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 19600

DAX

19400

11800

19200

11700

19000

11600

18800

11500

NIKKEI 225

18600

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 235,4052 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,03 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,4492 boda, a Mirexa C 118,6120 bodova.

20100

7160

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti Mirexa

20200

FTSE 100

datum

23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

26.01. 129,44920

0,0882

1,45

AZ - A

26.01. 130,34000

0,1179

1,43

Erste Plavi - A

26.01.

130,17400

0,1119

1,42

PBZ CO - A

26.01.

132,43730

0,1555

1,24

125,87190 -0,0226

1,62

Raiffeisen OMF - A 26.01. kategorija B MIREX B

26.01. 235,40520 -0,0288

0,77

AZ - B

26.01. 236,46510

0,0003

0,53 0,84

Erste Plavi - B

26.01.

244,33110

0,0195

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

26.01. 220,43360

0,0230

1,06

0,10%

Raiffeisen OMF - B 26.01. 238,20720

-0,1122

0,90

0,05%

kategorija C MIREX C

26.01.

118,61200 -0,0847

0,44

AZ - C

26.01. 115,40080 -0,0675

0,28

-0,05%

Erste Plavi - C

26.01.

118,61270 -0,0949

0,14

-0,10%

PBZ CO - C

26.01.

118,14440 -0,1090

0,12

Raiffeisen OMF - C 26.01. 122,49830 -0,0899

0,83

0,00%

23.1.

24.1.

25.1.

26.1.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

26.01. 229,29220

-0,1220

1,18

1,00%

AZ Profit

26.01. 266,77240

0,1598

0,76

1,25% 0,75%

Croatia osiguranje 26.01. 159,06420 -0,0225

0,52

0,50%

AZ Benefit

26.01.

0,16

0,25%

Erste Plavi Expert

26.01. 209,02770

0,00% 26.12.

2.1.

10.1.

18.1.

26.1.

247,66610 -0,0961 0,1784

1,47

Erste Plavi Protect 26.01. 194,07990 -0,0927

-0,10

U trgovini na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama u 2015., prema podacima Fine, poslovao je 81 poduzetnik. Ti poduzetnici su iskazali pozitivni konsolidirani financijski rezultat (78,5 milijuna kuna), što je za 61,1 posto više u odnosu na ostvareni rezultat u 2014. (48,8 milijuna kuna). Njihov ukupni prihod u 2015. iznosio je 1,9 milijardi kuna, što je povećanje za 0,3 posto. Prema ostvarenom ukupnom prihodu, dobiti razdoblja te broju zaposlenih ističe se dmdrogerie markt.

Prodaja na istoj razini Te le komu ni k a c ij s k a tvrtka Tele2 Hrvatska, prema konsolidiranim rezultatima poslovanja za četvrti kvartal 2016., ostvarila je neto prodaju od 340 milijuna kuna, što je na razini one ostvarene u istom razdoblju 2015. godine. Prihodi od krajnjih korisnika su porasli za 1,1 posto te iznose 171 milijun kuna. Veći troškovi naknada za radiofrekvencijski spektar su i u tom tromjesečju negativno utjecali na kvartalnu dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) koja iznosi 17,1 milijun kuna.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Stabilan i stalan rast gostiju Sensimar Kalamota Island Resort je 2016., sukladno nerevidiranom godišnjem izvješću, završio s iznimnim rezultatima, potvrđujući svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske. Resort na otoku Koločepu je radio 182 dana uz popunjenost od 90 posto, odnosno čak više od 46.850 noćenja. Ukupna neto dobit iznosila je 387.323 eura, a rezultat je uspješne provedbe financijskog i operativnog restrukturiranja hotela KHA grupacije. Ukupni prihodi iznosili su 3,841.216 eura. Zabilježen je i rast broja zaposlenih osoba na godišnjoj razini za otprilike pet posto.

Proizvodnja vagona Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, sklopila je s francuskim naručiteljem ugovor o proizvodnji i isporuci

vagona serije Talns u vrijednosti 17 milijuna kuna. Vagoni će biti isporučeni tijekom četvrtog kvartala 2017., objavljeno je na internetskim stranicama kompanije Đuro Đaković. Serija Talns 64m3 je dizajnirana za učinkovit prijevoz vapnenca i sličnih materijala u praškastom stanju, osjetljivih na atmosferilije.

Crobex iznad psihološke granice od 2.100 bodova Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -2,89 do +7,13 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 18 izdanja, dok je 25 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je prošloga tjedna povećan za 0,59 posto na 2.108,89 bodova čime je prešao psihološku granicu od 2.100 bodova i učvrstio se na razinama najvišim od kolovoza 2011. godine. Crobex10 je u tjedan dana također porastao, za 0,28 posto, a trgovanje je zaključio na 1.213,99 bodova, na najvišim razinaZAGREBAČKA BURZA ma od srpnja 2011. Sektorski indeksi THE ZAGREB STOCK EXCHANGE su tjedan završili u rasponu od -1,38 UKUPAN TJEDNI PROMET: 359.558.082,71 kn posto koliko je kao jedini pao CROTJEDNI DIONIČKI PROMET: 56.031.921,93 kn BEXnutris do +12,12 posto koliko je index zadnja vrijednost tjedna promjena uvećan CROBEXkonstrukt. ObvezničCROBEX 2.108,8900 +0,59% ki indeksi tjedan su zaključili rastom; CROBEX10 1.213,9900 +0,28% CROBIS je u plusu za solidnih 0,31 poCROBIS 109,7683 +0,31% sto, a CROBIStr za 0,39 posto. CROBIStr 158,9875 +0,39% Najlikvidnija je Jamnica s prometom od 7,3 milijuna kuna, a cijena dionice Top 10 tjedna zadnja joj je pala za 0,01 posto, na 143.490 promet po prometu promjena cijena kuna. Povlaštenom dionicom Adris -0,01% 143.490,00 7.324.478,84 Jamnica d.d. Grupe trgovalo se u iznosu od 6,1 +0,84% 470,00 6.142.889,74 Adris grupa d.d. - povl. milijun kuna, a poskupjela je za 0,84 +0,75% 39,08 5.471.104,59 Valamar Riviera d.d. posto, na 470 kuna. Dionicom Vala+1,41% 141,98 4.784.742,87 AD plastik d.d. mar Riviere ostvaren je promet od 5,5 -2,89% 10.450,00 3.204.874,83 Ledo d.d. milijuna kuna, a cijena joj je porasla za -0,80% 172,60 3.135.472,50 HT d.d. +2,64% 393,00 2.458.439,79 0,75 posto, na 39,08 kuna. Podravka d.d. 0,00% 2,80 2.050.145,12 OT - Optima Telekom d.d. Porast cijene dionice bilježi pet od 10 +7,13% 15,63 1.712.972,30 Dalekovod d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -1,81% 922,00 1.446.326,82 Atlantic grupa d.d. je Dalekovod koji je tjedan zaključio rastom od 7,13 posto na cijenu od 10 dionica tjedna zadnja 15,63 kune te prometom od 1,7 milijupromet s najvećim rastom cijene promjena cijena na kuna. Slijedi Podravka s uvećanjem +42,34% 283,90 1.352.603,30 Institut IGH d.d. za 2,64 posto i zadnjom cijenom od +22,95% 750,00 848.396,13 Tehnika d.d. 393 kune te prometom u iznosu od +18,14% 45,00 258.242,09 Hidroelektra niskogradnja d.d. 2,5 milijuna kuna. Tjedan bez postot+17,07% 3,84 1.378.278,69 Ingra d.d. ne promjene bilježi Optima telekom +16,56% 68,78 12.100,58 Imunološki zavod d.d. sa zadnjom cijenom od 2,80 kuna i +11,72% 391,01 697.570,29 Viadukt d.d. +9,24% 347,90 358.373,07 prometom od gotovo 2,1 milijun kuna. Atlantska plovidba d.d. +8,40% 56,40 229.943,30 Slatinska banka d.d. Cjenovni pad bilježe četiri izdanja. +7,97% 339,00 4.944,96 Tekstilpromet d.d. Najznačajnije je cijena pala dionici +7,94% 3.399,99 1.114.222,41 Ina d.d. Leda, za 2,89 posto na 10.450 kuna pa je time i gubitnica tjedna, a njome se 10 dionica tjedna zadnja trgovalo u iznosu od 3,2 milijuna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena Atlantic Grupa bilježi tjedni minus od -66,06% 54,31 4.344,80 Europlantaže d.d. - povl. 1,81 posto te zadnju cijenu od 922 -29,19% 63,02 252,08 3. MAJ Brodogradilište d.d. kune i promet od gotovo 1,5 milijun -21,33% 118,00 37.380,00 Croatia airlines d.d. kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -20,00% 80,00 1.200,00 Kreditna banka Zagreb d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili nešto aktivniji nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet sa 49,3 milijuna kuna u tjedan dana porastao za gotovo 14 posto, na 56 milijuna kuna. Ključni indeksi Zagrebačke burze tjedan su zaključili rastom i nalaze se na razinama najvišim u zadnjih pet godina. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od gotovo 38 milijuna kuna što čini 67 posto ukupnog redovnog prometa.

Agromeđimurje d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. HTP Korčula d.d. Magma d.d. Vupik d.d. Jadran d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

-12,49%

350,02

49.351,46

-7,80%

3,90

38.958,93

-6,65%

68,33

1.981,57

-6,38%

0,44

7.427,42

-5,72%

45,16

98.483,72

-5,71%

33,00

13.737,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI CROZ u drugoj fazi natjecanja

Dva mjeseca vladavine dobitnika I osmi uzastopni tjedan među 79 otvorenih investicijskih fondova prevladali su dobitnici. Prošli tjedan je porastom vrijednosti zaključilo 59 fondova, palo ih je 16, a četiri fonda su zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Od 26 dioničkih fondova pao je samo Neta Frontier, za 0,41 posto. Najviše je, za 2,10 posto, vrijednost uvećana fondu ZB BRIC+ što ga čini dobitnikom tjedna. Od sedam posebnih fondova poraslo ih je pet, a najznačajnije Raiffeisen Harmonic, za 1,61 posto. Raiffeisen Dynamic je zabilježio tjedan bez postotne promjene, a Raiffeisen zaštićena glavnica je pao za 0,07 posto.

Rast bilježi 10 od 15 mješovitih fondova. Addiko Balanced predvodi dobitnike s porastom od 0,58 posto. Najveće padove bilježe ZB global i Allianz Portfolio s minusima od 0,33 odnosno 0,19 posto. Devet od 12 obvezničkih fondova bilježi rast. Najviše je rastao Addiko Conservative, za 0,20 posto. Gubitnike s padom od 0,73 posto predvodi Neta Emerging Bond. Rast vrijednosti zabilježilo je 10 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash, Erste Money i OTP novčani bilježe tjedan bez postotne promjene. Dobitnike s rastom od 0,02 posto predvodi PBZ Dollar. Raiffeisen euroCash, Erste Euro-Money i OTP euro novčani pali su za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 19.1.2017. do 26.1.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 22,9232 Addiko Growth € 11,8006 ZB trend $ 164,6645 KD Prvi izbor kn 15,1046 ZB euroaktiv € 138,1032 Capital Breeder kn 99,3100 KD Europa € 126,2138 PBZ Equity fond € 12,1083 HPB Dionički kn 119,4207 Erste Adriatic Equity € 107,3800 Neta Global Developed kn 91,1525 ZB aktiv kn 129,9394 InterCapital SEE Equity € 107,1202 Platinum Global Opportunity $ 15,0329 KD Nova Europa kn 6,0481 OTP indeksni kn 49,8897 Platinum Blue Chip € 104,0250 Neta Frontier kn 507,0569 OTP Meridian 20 € 98,6671 A1 kn 105,4900 Alpen.Special Opportunity kn 161,6635 Neta New Europe kn 65,5159 KD BRIC € 82,6527 KD Energija kn 9,4273 ZB BRIC+ € 101,0186 Allianz Equity € 169,2798 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 123,6600 Raiffeisen Harmonic € 104,0500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2100 ZB Future 2025 € 104,1527 ZB Future 2030 € 103,8787 ZB Future 2040 € 104,6204 ZB Future 2055 € 105,0376 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,1899 PBZ Global fond € 15,6018 Addiko Balanced € 13,5177 KD Balanced kn 137,7757 HPB Global kn 105,4534

tjedna promjena [%]

0,14 0,89 1,65 0,89 1,38 0,70 1,00 0,60 0,64 1,19 0,33 0,04 0,63 0,98 1,56 0,97 0,46 -0,41 0,88 0,23 0,34 0,72 0,97 1,09 2,10 0,54 0,00 1,61 -0,07 0,40 0,72 0,80 0,82 -0,33 0,56 0,58 0,23 0,45

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi kn 118,5138 Allianz Portfolio kn 167,6602 InterCapital Smart II € 102,8580 PBZ Conservative 10 fond € 112,6506 You Invest Active € 100,4100 You Invest Balanced € 101,8200 You Invest Solid € 102,4900 InterCapital Smart € 102,5099 PBZ Flexible 30 fond € 101,6580 InterCapital Income Plus € 101,1958 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,6715 Addiko Conservative € 14,5652 Raiffeisen Bonds € 177,5800 PBZ Bond fond € 131,9794 InterCapital Bond € 214,3770 HPB Obveznički € 160,8620 Neta Emerging Bond kn 83,3820 Erste Adriatic Bond € 119,6200 Raiffeisen Classic € 106,4900 PBZ Short term bond fond kn 102,6150 PBZ Dollar Bond fond $ 102,7459 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,0407 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4663 ZB plus kn 175,8809 ZB europlus € 150,7236 PBZ Euro Novčani € 139,3409 Raiffeisen Cash kn 158,0500 Erste Money kn 151,6700 Addiko Cash kn 152,4307 PBZ Dollar fond $ 132,6462 HPB Novčani kn 143,8944 OTP novčani fond kn 133,3041 InterCapital Money kn 130,3191 Locusta Cash kn 1365,2561 Allianz Cash kn 118,5070 Erste Euro-Money € 116,1400 Auctor Cash kn 111,3245 Raiffeisen euroCash € 105,9600 HPB Euronovčani € 106,4310 Neta MultiCash kn 107,4372 OTP euro novčani € 102,5690

-0,17 -0,19 0,08 0,14 0,21 0,11 -0,05 -0,02 0,19 0,24

naziv(fond)

valuta

-0,30 0,20 0,08 0,05 0,08 -0,04 -0,73 0,13 0,06 0,08 0,07 0,11 -0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 -0,01 0,00 -0,01 0,00 -0,01 -0,01

CROZ, IT tvrtka usmjerena na pružanje usluga financijskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima, 1. prosinca 2016. na natjecanju European Business Awards proglašena je nacionalnim prvakom u kategoriji kompanija koje ostvaruju do 25 milijuna eura prihoda. Nedavno je počelo javno glasovanje, tj. druga faza natjecanja u kojoj se CROZ natječe za titulu prvaka Europe. Glasovati se može na poveznici http://bit. ly/CROZ_EBN. Završno događanje, European Business Awards Gala Final, održava se 4. svibnja u Dubrovniku.

Povećanje operativne dobiti LG Electronics je 2016. ostvario operativnu dobit od 1,16 milijardi dolara. Riječ je o povećanju od 12,2 posto u odnosu na 2015. što je u velikoj mjeri posljedica odličnih

rezultata prodaje kućanskih aparata, klimatizacijskih rješenja i proizvoda za kućnu zabavu. LG-jevi prihodi u 2016. iznosili su 47,92 milijarde dolara, dok je neto dobit bila 109,31 milijun dolara. Važno je naglasiti kako je 2016. na lokalnoj razini predstavništvo ove kompanije obilježilo 10. godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Nada Bezić

Glazbene šetnje Zagrebom Školska knjiga

Nakon nezgodna pada, Jacinta Sousa u bolničkom će se krevetu prisjetiti svoje mladosti i 50 godina provedenih u Brazilu, života u Rio de Janeiru u prvoj polovini 20. stoljeća i nedavnog povratka u Portugal. Njezin sin, arhitekt Raul Sousa, zaboravit će na sveprisutnu društvenu korupciju i vlastitu prošlost kad se u selu Arrifes pojavi novinarka Clarisse. Na tren će mu se učiniti kako bi negdje mogao pripadati. Jer i Jacinta i Raul zauvijek su izmješteni: u Brazilu su ih promatrali kao Portugalce, a u Portugalu ih sada smatraju Brazilcima.

J.K. Rowling, John Tiffany i Jack Thorne

HARRY POTTER I UKLETO DIJETE Algoritam

Ovo je knjiga i o prošlosti i o sadašnjosti glazbenog Zagreba. Kao prva takve vrste, ova knjiga čitatelja vodi od kuće do kuće (gdjegod se na neki način događala glazba), ulicama i mirogojskim alejama, i zaustavlja se kod spomenika i koncertnih dvorana. Premda govori o glazbenom životu, kojemu je temelj umjetnost zvuka, knjiga ponajprije navodi čitatelja da gleda i promatra, da podigne pogled u ulicama kojima toliko puta prolazi, da potraži ne tako očito blago u muzejima ili grob nekog zaslužnoga glazbenika.

Eka Kurniawan

Ines Pedrosa

U Koprivnici u drugoj polovini 17. stoljeća magistrat spletkari kako bi osigurao pobjedu na dolazećim elekcijanušima (izborima). Čak pokreće i JPP za gradnju štala, manipulira varoškim sajmom... Roman, napisan na podravskom kajkavskom, govori i o pokušaju stjecanja veće narodne samostalnosti i o emancipaciji od njemačkog elementa. Pripovijeda ga Paulus Aytich, uznapredovali službenik u magistratu, uvjeren da će mu pismenost donijeti moć i ljubav, pa se sa sucem Trombetassiczem i ostalim zavjerenicima upušta u opaku političku igru.

Bespomoćnost OceanMore

Harryju Potteru nikad nije bilo lako pa nije ni danas kad nastoji pronaći ravnotežu između uloga prezaposlenog djelatnika Ministarstva magije, supruga i oca troje djece školske dobi. I dok je Harry prisiljen uhvatiti se ukoštac s prošlošću koja odbija ostati gdje joj je i mjesto, njegov najmlađi sin Albus mora se boriti s teretom obiteljskog nasljeđa koje nikad nije želio. U zlokobnom stapanju prošlosti i sadašnjosti, otac i sin otkrit će neugodnu istinu: tamu ponekad pronalazimo na sasvim neočekivanim mjestima.

60 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Ljepota je njezina rana Znanje

Crtam svoj život Planetopija

Indoneziju su, tijekom Drugog svjetskog rata, okupirali Japanci. Prelijepu Dewi Ayu japanski vojnici pretvore u svoju prostitutku. Nakon oslobođenja ona saznaje da se njenoj obitelji izgubio svaki trag, a u borbi za preživljavanje vraća se prostituciji. Rodit će tri kćeri, lijepe poput nje, no nad njihove živote nadvit će se sjene otmica, ubojstava, bestijalnosti, silovanja, ludila, monstruoznosti, a često i osvetoljubivih duhova. No njena četvrta kći ironičnog imena Ljepotica, uspijeva sve to povezati... Marko Gregur

Kak je zgorel presvetli Trombetassicz Hena Com

Ovo je zabavni kreativni spomenar-dnevnik koji nas potiče da zapamtimo svoja najvažnija, najsmješnija, najluđa, najsretnija sjećanja tako da ćemo ih - nacrtati i opisati. Jer autor ove knjige upravo ste - vi! Više od fotoalbuma ili dnevnika, ovo je prilika da stvorite vizualni dnevnik vlastitog života upravo onako kako smo ga doživjeli i kako se sjećamo svake situacije iz svoje prošlosti ili jednostavno želimo zabilježiti ono što sad najviše volimo i što nam najviše znači. Talent za crtanje nije uvjet, ali je preporučljivo imati bojice!

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Ploče od masivnog drva Kircek, Ljubešćica, www.kircek.hr. Tvrtka proizvodi drvene ploče od masivnog drva i to u dva tipa: širinski spojene ploče (hrast) i dužinsko-širinski spojene ploče (hrast, orah, trešnja, jasen i javor). Ploče prodaje u državama širom Europe. Ploče mogu biti izrađene u sljedećim dimenzijama: - dužina: 400-2500 mm (širinski spoj), 400-6000 mm (dužinsko-širinski spoj), - širina: 120-1000 mm, debljina: 9-43 mm (širinski spoj), 9-43 mm (dužinsko-širinski spoj), 43-120mm - specijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B, B/C. Vlaga drva: 8-10 posto. Ljepilo: D3 ili D4. Brušenje: granulacija 80-220. Tvrtka je zainteresirana isključivo za dugoročnu suradnju. Kontakt: Silvio Gotić, silvio.gotic@kircek.hr, +385 42623500. Posredovanje kod izvoza Vimi, Zagreb, www.vimi.hr. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u smislu posredovanja kod izvoznih poslova, prvenstveno za neprehrambne proizvode. Specijalnost je koz-

IZBOR IZ NADMETANJA

hvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme i edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999. Potražnja za poljoprivrednim proizvodima RWA Raiffeisen Agro, Zagreb, www.rwa.hr. Tvrtka traži sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, otkup merkantile. Kontakt: Goran Tonković, gtonkovic@rwa.hr, +385 12022654, +385 98355121. Uvozi i izvoz ribe Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka za uvoz i izvoz svježe i smrznute ribe traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ka.t-com.hr, +385 47432400.

metika - balzami za njegu usana te privatne marke proizvoda. Kontakt: Ivan Kovač, ivan@ vimi.hr, +385 12343177, +385 917623030.

Voće i povrće Jasenska, Opuzen, www.jasenska.com. Tvrtka se bavi otkupom, pripremom, skladištenjem i distribucijom (veleprodajom) voća i povrća. Kontakt: Ivan Badrov, ivan.badrov@jasenska. com, +385 98200588.

Računalna oprema i održavanje Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka je ekskluzivni zastupnik i distributor korporacije SGI, Silicon Graphics International, sa sjedištem u Milpitas California, SAD. Silicon Master s kompletnom infrastrukturom, sedmoro stalno zaposlenih i desetoro vanjskih suradnika posjeduje sve potrebne resurse za uspješno poslovanje i ostvarivanje najsloženijih projekata. Djelatnost Silicon Mastera obu-

Namještaj i dječja oprema Media commerce, Zagreb, www.magicbaby. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom namještaja i posteljine te prodajom dječje opreme renomiranih brandova. Tvrtka je zainteresirana za sve oblike suradnje koji će pomoći brzom i kvalitetnom ulasku na nova tržišta, kao i stvaranju brendova. Kontakt: Mladen Matijević, mladen@media-commerce.com.hr, +385 17897040, +385 912327377.

Hrvatska

Kloridna kiselina

Ina Industrija nafte nabavlja kloridnu kiselinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.00 kuna. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

luge održavanja vojnih groblja. Rok dostave ponuda je 13. veljače.

Mehanizacija i oprema Prijevoz putnika

Gulliver travel nabavlja usuge prijevoza putnika tijekom 2017. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Antifriz

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Podzemno skladište plina nabavlja antifriz tekućinu za rad plinskih motora. Rok dostave ponuda je 2. veljače. Održavanje vojnih groblja

Narodni savez njemačke skrbi o ratnim grobovima nabavlja us-

nabavlja vodomjere. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

Radovi

Plava laguna iz Poreča nabavlja razne radove. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Regija

Vodomjeri

Vodovod i kanalizacija Novi Grad

Družba za autoceste Republike Slovenije nabavlja mehanizaciju i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 931.000 eura. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Obnova studentskog doma

Sveučilište u Mariboru raspisalo je nadmetanje za obnovu studentskog doma. Radovi su sufinancirani sredstvima EU-a. Rok dostave ponuda je 14. veljače.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni prostori, kuće, stanovi... Poslovni prostor, ukupne površine 12,78 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 291.718 kuna. Dražba se održava 31. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Rabu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se na prvoj dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su prije ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 25.587 četvornih metara, Pazin, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 84.000 kuna. Dražba se održava 31. siječnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor i poziv na brojeve telefona 021/340 451 ili 340 456, 340 412 i 340 413. Oranica, ukupne površine 2021,29 četvornih metara, Zrinski Topolovac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 26.028 kuna. Dražba se održava 1. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Trosobni stan, ukupne površine 103,61 četvorni metar, Senj, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 385.109,56 kuna. Dražba se održava 1. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Na drugom ročištu za javnu prodaju nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno položile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, zgrada i dvorište, ukupne površine 1348 četvornih metara, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 3,959.951 kuna. Dražba se održava 2. veljače u 9.30 sati na Oćinskom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina

62 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Livada, ukupne površine 1863 četvorna metra, Brodski Varoš, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 1.098.424,80 kuna. Dražba se održava 2. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Šume, pašnjaci, šikare i oranica, ukupne površine 74.515 četvornih metara, Gornji Hrastovac, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 127.544,49 kuna. Dražba se održava 3. veljače u 10.30 sati na Općinskom sudu u Sisku. Nekretnine se na prvom ročištu ne mogu prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 2. veljače od 10 do 12 sati, uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Poslovni prostor, ukupne površine 41 četvorni metar, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 461.250 kuna. Dražba se održava 3. veljače u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta uplatile jamčevinu u iznosu od 46.125 kuna. Dogovor oko razgledavanja sa sudskim ovršiteljem moguć je svakoga radnoga dana od 8 do 10 sati, na broj telefona: 052/725 233. Kuća, dvor i voćnjak, ukupne površine 940 četvornih metara, Deanovac, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 203.000 kuna. Dražba se održava 6. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su pet dana prije njenog održavanja dale osiguranje u iznosu 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina. Oranica, ukupne površine 4955 četvornih metara, Andrijaševci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 61.000 kuna. Dražba se održava 7. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Preuređenje ceste Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ceste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki, 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska. Popravak i održavanje mjernih aparata Agentsiya Mitnitsi objavljuje usluge popravaka i održavanja mjernih aparata. Natječaj je otvoren do 8. veljače. Više podataka o nadmetanju na http://ted.europa.eu/ udl?uri=TED:NOTICE:2025-2017:TEXT:HR:HT ML&src=0&tabId=1. Dizajn The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bournemouth, Velika Britanija, traži početni dizajn koncepta stvaranja i instaliranja božićnog drvca Wonderland, a želi uključiti sve povezane značajke za osvjetljavanje grada koje će stvoriti glavnu vizualnu atrakciju u centru grada tijekom svečanog razdoblja (studeni - siječanj). Natječaj je otvoren do 12. veljače, a ponude na engleskom jeziku predaju se na The Council of the Borough of Bournemouth Town Hall, Bourne Avenue, Bournemouth, BH2 6DY, United Kingdom, Strategic Procurement Team, procurement@bournemouth.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Nabava bolničkog sustava za izdavanje lijekova Sveučilište u Pečuhu raspisalo je natječaj za nabavu automatskog bolničkog sustava za izdavanje lijekova. Glavna lokacija ili mjesto izvršenja: Centralna ljekarna Kliničkog centra Sveučilišta u Pečuhu. Naručitelj: Pécsi Tudományegyetem Vasvári Pál utca 4. Pécs 7622. Mađarska dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://pte.hu/2016_evi_kozbeszerzesi_dokumentumok.

Nabava mesnih proizvoda Bolnica Županije Bač-Kiškun (Bács-Kiskun Megyei Kórház), Mađarska, raspisala je natječaj za nabavu mesnih proizvoda za 12 mjeseci. Količina: svinjetina i govedina 38.750 kg; piletina 14.000 kg; puretina 7000 kg. Natječaj je otvoren do 7. veljače. Strojevi Općina Delta (regija Središnja Makedonija), Grčka, raspisala je natječaj za nabavu tri stroja za iskopavanje. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a više podataka možete pronaći na http:// ted.europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:4634942016:TEXT:HR:HTML&tabId=1.

Građevinski radovi u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljuje natječaj za izvođenje građevinskih radova na studentskim domovima. Natječaj je otvoren do 8. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 78808975734, Trg Sv. Trojstva 3, Odjel nabave, Marija Vegar, 31000 Osijek, mvegar@unios.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0029930. Električna oprema Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju prijava je 7. travnja.

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Prezentacije urodile plodom

Gorki pelin i za Ameriku

Badel 1862 već je niz godina prisutan na tržištu SAD-a sa svojom Starom šljivovicom i vrhunskim vinima, a uporno se razmišljalo o proširenju ponude s Pelinkovcem i linijom rakija i likera Korlat. Nakon dugih priprema, sada je to veliko tržište konačno otvoreno za Pelinkovac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

adel 1862 izvozi svoje proizvode u 30 zemalja svijeta, a već dulje vrijeme čini napore za povećanje izvoza na američko tržište, za što je napravljena posebna prodajna strategija, organizirane su brojne promocije i degustacije za specijaliste i specifične lance opskrbe. Badel 1862 već dugi niz godina prisutan je na tržištu SAD-a sa svojom Badel Starom šljivovicom i vrhunskim

Zbog drugačijih standarda, Badel je morao redistilirati svoj destilat kako bi smanjio snagu “halucinogenog” tujona u pelinu vinima, a uporno se razmišljalo o proširenju ponude s Badel Pelinkovcem i linijom rakija i likera Korlat. Pelinkovac je bilo potrebno prilagoditi normama i propisima SAD-a i (koji se u nekim dijelovima razlikuju od onih u EU), a dobivanje dozvola trajalo je skoro dvije godine. Napokon su dobivena sva rješenja, potvrde i registracije pa se moglo prići početku izvoza što se poklopilo s intenzivnim radom na tom tržištu. Iskorišten je i sinergijski učinak vinskih prezentacija i kvalitetnih kontakata za početak upoznavanja Pelinkovca. Sve je to rezultiralo 64 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

Badelovim novim isporukama vina i prvim isporukama Pelinkovca u SAD. Badel Pelinkovac izazvao je pažnju svojom 150-godišnjom tradicijom, apsolutno prirodnim sadržajem bez ikakvih aditiva i aroma, kao i specifičnim okusom, a gorki biljni likeri danas su u fokusu interesa na svjetskom tržištu, pa time i u SAD-u. Uz njega, pažnju je izazvala i inovativna receptura Badelovih tehnologa - Badel Pelinkovac Orange, namijenjen damskoj populaciji. A s njima izvest će se i Orahovac, Komovica i Lavov te već prije dogovoren izvoz pića iz palete Korlat.

Stroži propisi

“U zadnje dvije godine imali smo dosta prezentacija Badelovih proizvoda, vina i jakih pića, u Sjedinjenim Američkim Državama. Pored vina i Badel Stare šljivovice, s kojima smo i prije bili prisutni na američkom tržištu, dodatnim specijalističkim prezentacijama – organiziranjem masterclassova koji su imali za cilj predstaviti naša vina i sorte krugu ljudi koji stvaraju ili diktiraju trendove, odnosno izravno utječu na svijest potrošača - htjeli smo motivirati sommeliere, chefove i F&B menadžere da uzmu u obzir naša vina prilikom kreiranja vinskih karata i ponuda. Narudžbe koje smo dobili to su i potvrdile. Na tim prezentacijama pokazao se interes i za naš program jakih pića, posebice za pića iz palete Badel Pelinkovca. No tu je postojalo jedno ograničenje - nešto povećan sadržaj tujona u Badel Pelinkovcu, samo zato što je rađen iz prirodnih sastojaka”, ističe Slaven Sabolić, menadžer izvoza u Badelu 1862. Naime, u SAD-u su stroži propisi o sadržaju tujona nego u EU. Keton tujon prirodno se nalazi u mnogim ljekovitim biljkama, pa tako i u pelinu. O tujonu se pričaju kontroverzne priče, od ljekovitih svojstava do toga da je svojim halucinogenim djelovanjem, u nekad poznatom piću apsintu, pomogao Charlesu Baudelairu, Paulu Gauguinu, Vincentu van Goghu, Ernestu Hemingwayu, E. A. Poeu, Henriju de Toulouse-Lautrecu, Oscaru Wildeu i drugima u njihovu umjetničkome stvaranju. “Upravo ti tujoni dokaz su prirodnosti macerata, a u konačnici i gotovog proizvoda, a najviše su zastupljeni u pelinu i kadulji. Mi u našem procesu proizvodnje Pelinkovca upotrebljavamo samo destilat dobiven izravno od sušenog bilja i proizvodu ne dodajemo nikakve arome. Kako bismo zadovoljili propise SAD-a, morali smo dodatno redestilirati naš destilat i eterična ulja koja su sastavni dio naše esencije”, objašnjava Vesna Jurak, direktorica razvoja tehnologije jakih alkoholnih pića u Badelu.

Esplanade, prvi hotel s bezglutenskim certifikatom

Jeste li za malo gluten free finoća? U Europi ima više od 70 milijuna osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten Zagrebački hotel Esplanade prvi je hotel u Hrvatskoj koji je stekao naslov prvog certificiranog hotela s gluten free ponudom. U tom je hotelu uveden prvi hrvatski gluten free standard pod nazivom Bosk, namijenjen ugostiteljima, jer im pruža praktično znanje o pripremi, posluživanju i distribuciji bezglutenskih jela. Uvođenje tog standarda u restorane i hotele omogućit će osobama na bezglutenskom režimu prehrane nesmetano uživanje u raznim vrstama jela, poput pizze, tjestenine, štrukla i raznih vrsta slastica. Bosk gluten free standard ra-

na osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten. Uz to, 190 milijuna osoba izbjegavapšenicu i gluten, a još 11 milijuna osoba oboljelo je od celijakije, autoimune bolesti kao krajnjeg izraza nepodnošenja glutena. Upravo su sve te činjenice dovele do razvoja standarda Bosk gluten free koji će se uvoditi i u ostale hrvatske restorane i hotele. Uvođenje certifikata Bosk gluten free u restorane znak je da se u njima poštuju svi standardi vezani uz takav način pripreme hrane jer samo kuhanje s proizvodima bez glutena nije dovoljno da neki restoran bude gluten free.

zvila je riječka tvrtka Bosk, na temelju znanstveno dokazanih i globalno prihvaćenih protokola za sigurnost hrane te se temelji na principima HACCP sustava, dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) i dobroj higijenskoj praksi (DHP). Posljednja svjetska istraživanja potvrđuju da je gluten jedan od najzastupljenijih alergena u hrani, a procjenjuje se kako u Europi trenutno ima više od 70 miliju-

Govoreći o razvitku tog standarda, Denis Delogu, direktor tvrtke Bosk, je prilikom prošlotjedne dodjele certifikata hotelu Esplanade rekao kako ga je na to navelo osobno iskustvo jer je živio na strogom bezglutenskom režimu prehrane. “Željan druženja s obitelji i prijateljima u restoranima, rodila se ideja o razvitku gluten free standarda”, istaknuo je Delogu. (S.P.)

30. siječnja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 65

Deloitte: Financijska nogometna liga

Povratak Manchester Uniteda na prvo mjesto Manchester United je u sezoni 2015./16. ostvario 515,3 milijuna eura prihoda, što je i najveći ikad ostvareni prihod među nogometnim klubovima

Manchester United, FC Barcelona i Real Madrid, vodeći na ljestvici, zajedno su uprihodili više od 600 milijuna eura

onzultantskorevizorska tvrtka Deloitte navodi u svom 20. izdanju Financijske nogometne lige da je 20 najbogatijih nogometnih klubova u svijetu u sezoni 2015./16. zajedno ostvarilo 7,4 milijarde eura ili 12 posto više nego prethodne godine. Manchester United, FC Barcelona i Real Madrid zauzimaju vodeća tri mjesta na ljestvici. Naime, ta su tri kluba u sezoni 2015./16. probila barijeru od 600 milijuna eura prihoda. Financijsku nogometnu ligu 2017. godine obilježio je povratak Manchester Uniteda na prvo mjesto nakon 11 uzastopnih godina vodstva Real Madrida. Manchester United je ostvario 515,3 milijuna eura prihoda, što je i najveći ikad ostvareni prihod

među nogometnim klubovima, uz znatan rast prihoda u svim trima kategorijama (od utakmica, do prava prijenosa te komercijalnih prihoda) u odnosu na sezonu 2014./15. godine. Na Unitedove prihode po utakmici i od prava prijenosa pozitivno se odrazio povratak kluba u Uefinu Ligu prvaka, ali je upravo povećanje komercijalnih prihoda od 100 milijuna eura klubu omo-

66 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. siječnja 2017.

gućilo proboj na čelo ljestvice. Iz engleske Premijer lige na ljestvicu vodećih 20 uvrstilo se čak osam klubova, što je samo po sebi rekord. Ovu iznimnu godinu zaokružio je Leicester City zauzevši 20. mjesto. Ostali engleski premijerligaši na ljestvici su Arsenal na sedmom mjestu, Chelsea na osmom, Liverpool na devetom i Tottenham na 12. Valja istaknuti da se Manchester City prvi put plasirao među pet vodećih, i to kao peti, nakon uspješnih rezultata koje je ostvario u Uefinoj Ligi prvaka. Ovo je prvi puta od sezone 2011./12. godine da Engleska ima čak dva kluba među pet vodećih. West Ham United na 18. mjestu još je jedan engleski klub na ljestvici. Vodeću petorku nadopunjava Bayern iz Münchena na četvrtom mjestu, dok se Paris Saint-Germain spustio na šesto. PSG je ponovno jedini francuski klub u ligi, a FC Zenit St. Petersburg jedini je ruski klub. Italija je u vodećih 20 zastupljena s četiri kluba, od kojih se najbolje plasirao Juventus kao 10., slijedi AS Roma na 15. mjestu koja je prvi put u povijesti lige pretekla Milan (16.). Posljednji od talijanskih klubova je Inter na 19. mjestu. (V.A.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.