Pv 3964 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

6. veljače 2017., godina LXIII, broj 3964

Crowdfunding

Ideje naše, podrška vaša U Hrvatskoj je crowdfundingom u zadnjih šest godina, od prve takve kampanje, prikupljeno oko 13 milijuna kuna

poseb

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Gabrijela Žalac

ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a

protokol na ssp stupio na snagu

Hrvatsko-francuski poslovni forum

Izvoz hrane u BiH ponovno bez carine

Već 1,4 milijarde eura uložili u Hrvatsku

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

sadržaj

3964 / 6. veljače 2017. TEMA TJEDNA 6

Crowdfunding Ideje naše, a podrška vaša

AKTUALNO 11

Industrijska proizvodnja Rast od gotovo 15 posto

INTERVJU 12

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Operativni programi će se pisati i na terenu

Nakon 2011. Hrvatska opet ima Strategiju upravljanja javnim dugom Tko čeka, dočeka

Na snagu stupio Protokol na SSP između Bosne i Hercegovine i Europske unije Opet bescarinski izvoz prehrambenih proizvoda u BiH

Održan Hrvatsko-francuski poslovni forum Francuzi zainteresirani za investiranje u Hrvatsku

Crowdfundingom je od 2011. u Hrvatskoj prikupljeno oko 13 milijuna kuna

AKTUALNO

Digitalizacija turizma postaje stvarnost

KOLUMNA: IZNAD CRTE 29

12 Gabrijela Žalac

Zanimanja budućnosti Nisu zanimanja budućnosti samo robotika i informatologija

HRWWWATSKA 32

Trendovi u telekomunikacijama Umjetna inteligencija će protresti tržište

SVIJET FINANCIJA 40 Poslovni rezultati mirovinskih fondova u 2016. Zarada premašila pet milijardi kuna

BUSINESS & LIFESTYLE 50

Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih? Najinovativniji projekt: Lumino Way

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Dunja Vukmirović

Erdutska vina trebaju biti europski brend Naša su vina osvojila brojna zlata, podignuto je 126 hektara novih vinograda, uvedene su nove tehnologije, proizvodnja je više nego udvostručena, a otvorena su i nova tržišta

Z Dunja Vukmirović, članica Uprave tvrtke Erdutski vinogradi

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ahvaljujući značajnim ulaganjima i brojnim drugim mjerama provedenim unazad tri godine Erdutski vinogradi zabilježili su snažan rast. Tako je podignuto 126 hektara novih vinograda, uvedene su nove tehnologije, proizvodnja je više nego udvostručena te iznosi četiri milijuna litara, podignuta je kvaliteta vina, a otvorena su i nova tržišta. U 2015. godini neka naša vina osvojila su više velikih zlata i postala šampioni na međunarodnim sajmovima GAST u Splitu, BeoWine Fair u Beogradu te na sajmu u Mostaru. Na Festivalu graševine u Kutjevu prošle godine Graševina 2015. osvojila je zlato. Potkraj 2016. na natjecanju PRO Wine Award International, uz PRO Wine sajam u Düsseldorfu, Traminac ledena berba 2012. osvojio je zlato, a Chardonnay vrhunski 2015. - srebro. U Hong Kongu se u studenom 2016. održavao sajam vina i žestokih alkoholnih pića na kojem je sudjelovalo 1060 izlagača i 20.000 posjetitelja iz 68 zemalja. Iz Hrvatske jedini izlagač bili su Erdutski vinogradi. Na susjednom štandovima bili su izlagači iz Austrije, Njemačke, Mađarske i Portugala, dok je zemlja partner sajma bila Slovenija. Erdutski vinogradi proizvode vino od vlastitog grožđa, što omogućava kontrolu i upravljanje kvalitetom od rezidbe loze do punjenja vina. Plantaža od 513 hektara najveća je u jednom komadu u Hrvatskoj, jedinstvenog položaja na poluotoku 60 metara iznad Dunava i s brojem sunčanih dana u godini poput Dubrovnika. Najzastupljenija bijela sorta je graševina koja se uzgaja na 280 hektara površine, zatim slijede chardonnay, rajnski rizling, sauvignon, traminac mirisni i pinot sivi. Od crnih sorti tu su cabernet sauvignon, zweigelt, merlot, pinot crni, frankovka i cabernet frank. Traminac mirisni i graševina se često koriste za kasnu i ledenu berbu. Prošle godine prvi put smo imali i izbornu berbu prosušenih bobica cabernet sauvignona, a 2016. smo ispratili ledenom berbom graševine na Silvestrovo. Za vrijeme berbe 2016. snimljen je zvuk nastanka vina, tzv. vinska simfonija, zapravo audio-vizualna snimka procesa nastanka vina nastala na “vinskim orguljama” - u bačvi. Naš daljnji razvoj usmjeren je prema stva-

4 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

ranju premium brenda i premium vinske destinacije. Naša je vizija da erdutska vina, pored hrvatskog, postanu i europski brend. U sklopu Erdutskih vinograda nalaze se dvorac Adamovich-Cseh i stari podrum, zaštićeni spomenik kulture. U sklopu festivala Wine&Bike Tour Erdut u vinogradu uz dvorac, 60 metara iznad Dunava, organiziraju se koncerti koji iz godine u godinu okupljaju sve veći broj oduševljenih posjetitelja. Vinarija postoji od 1730. godine, a obitelj Adamovich-Cseh je ključna za razvoj poljoprivrede istočne Slavonije. U planu je obnova dvorca s parkom ukupne površine osam hektara kao i starog podruma. Upravo će se u starom podrumu tradicionalnom tehnologijom proizvoditi do 100.000 boca vina premium segmenta. U obnovljenom dvorcu predviđeni su degustacijski i izložbeni prostori, restoran i nekoliko apartmana. Na taj način pridonosi se razvoju vinske destinacije hrvatskog Podunavlja – Baranje, Erduta i Iloka čime se obogaćuje turistička ponuda istočne Hrvatske uz Kopački rit, Đakovačku katedralu i druga mjesta u Slavoniji.

Hrvatska se treba intenzivno promovirati kao vinska destinacija Hrvatska se treba intenzivno promovirati kao vrhunska turistička destinacija i kao vinska destinacija s vrhunskim vinima. Iz dosadašnjih nastupa na tržištu EU-a, Hong Konga i Kine može se zaključiti da su hrvatska vina slabo poznata izvan Hrvatske. Malo tko od kupaca izvan Francuske poznaje pojedine brendove francuskih vina, ali ako je neko vino iz Francuske, kupci se lakše odlučuju na kupnju jer to podrazumijeva da dobivaju kvalitetno vino. Pod prepoznatljivim brendom hrvatskih vina svi hrvatski vinari mogu naći svoje mjesto.

BROJKE, BROJKE

Kazališta i koncerti

u sezoni 2015./2016.

176

ukupno kazališta u Hrvatskoj

profesionalno kazalište (11 stalnih scena)

amaterskih kazališta

profesionalnih kazališta za djecu (9 lutkarskih kazališta)

11.828

posjetitelja

59,3%

ukupno izvedenih predstava u Hrvatskoj Po jednome profesionalnom kazalištu, uključujući scene, prosječno godišnje je izvedeno 68 predstava s prosječno 242 posjetitelja po predstavi.

U svim kazalištima izvedeno je 1699 djela. Od toga je 1007 ili 59,3 posto djela domaćih autora.

842

profesionalnih orkestara i ansambla u Hrvatskoj (6 simfonijskih i velikih orkestara, 6 komornih orkestara te 33 komorna ansambla)

105

koncerata o priredbi ansambla narodnih plesova i pjesama Lado

Izvor: DZS

2.310.602

koncerta, priredbe i proslave

252.678 posjetitelja

42.796 posjetitelja

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Crowdfunding

6 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljaÄ?e 2017.

Ideje naše, a podrška vaša

Dok banke često zatvaraju oči pred inovativnim projektima, ovakav način grupnog financiranja zaslužan je za pokretanje vrlo različitih poslovnih, ali i životnih priča. Riječ je, naime, o online platformi na kojoj investitori najčešće svojim donacijama mikrofinanciraju start-up za koji smatraju da može naći mjesto na tržištu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako bi njihova poslovna ideja ugledala svjetlo dana, mladi poduzetnici mogu posegnuti u nekoliko izvora financiranja. Ponajprije, na raspolaganju su im tzv. 4F - Founders, Friends, Family and Fools (osnivači, prijatelji, obitelj i, uvjetno rečeno, budale), tj. četiri skupine koje su spremne uložiti u projekt u njegovoj najranijoj fazi, kada je on još uvijek samo ideja. Zatim, sredstva mogu zatražiti od poduzetničkih in-

Najčešća pogreška je osloniti se na platformu u nadi da će ona dovući investitore, ističe Hrvoje Prpić kubatora, venture capital fondova te poslovnih anđela, tj. poduzetnika koji svoj kapital žele ulagati u nove, perspektivne projekte. Inovativne pothvate, također, podupiru i neke državne institucije. Posebice je zanimljiv relativno novi model prikupljanja novca za ostvarenje nekog projekta - crowdfunding. Riječ je, naime, o online platformi na kojoj investitori najčešće svojim donacijama mikrofinanciraju start-up za koji smatraju da može naći mjesto na tržištu. Pritom pokretač kampanje ima ograničeno vrijeme u kojem mora doseći zacrtani financijski cilj.

Najveće svjetske crowdfunding platforme su Kickstarter i Indiegogo koje su pogodne za prikupljanje sredstava za razvoj proizvoda. Također, valja istaknuti platformu Seedrs zahvaljujući kojoj je moguće namaknuti novac za razvoj usluga. Seedrs se može svrstati u crowdinvesting - svojevrsnu podskupinu crowdfundinga. Hrvoje Hafner, stručnjak za crowdfunding, kaže nam kako je osnovna ideja tog modela da veliki broj ljudi, podržavatelja, mogu svojim malim financijskim doprinosima osigurati dovoljno novca da pokretač projekta uspješno provede svoju ideju u djelo. “Proces je potpuno transparentan, a financijske transakcije odvijaju se putem interneta i u realnom vremenu te je u svakom trenutku moguće vidjeti koliko je ljudi, i kojih, podržalo neki projekt”, objašnjava on. Među najznačajnijim prednostima crowdfunding načina financiranja on ističe zadržavanje vlasništva u projektu (osim equity crowdfunding kampanji). “Također, rizik neuspjeha za podržavatelje je znatno manji jer oni sudjeluju s manjim iznosima u projektu”, napominje.

Zainteresirana publika

U Hrvatskoj je od 2011. godine, tj. od prve kampanje, do danas crowdfundingom prikupljeno oko 13 milijuna kuna. Posebice je zanimljivo kako je u 2015. prikupljena gotovo polovina tog iznosa. Najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja u toj godini bila je ona Hrvoja Prpića, začetnika virtualnog 3D online trgovačkog centra Trillenium, koji je za taj projekt prikupio više od dva milijuna kuna. Prema podacima koje je pripremila Maja Benčić, vlasnica riječke tvrtke Fritula, u 2016.

oko

13 mil kn

prikupljeno crowdfundingom od 2011. u Hrvatskoj

49 projekata pokrenuto u Hrvatskoj u 2016.

2,3 mil kn

prikupljeno crowdfundingom u Hrvatskoj tijekom prošle godine

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Koliko god proizvod bio važan, ne treba zanemariti ni samu kampanju koja se oko

njega gradi. Jer čak i prosječan proizvod može ostvariti odlične rezultate ako se dobro prezentira.

je u nas pokrenuto 49 projekata, od kojih je 12 prikupilo traženi iznos. Ukupno gledajući, u 2016. crowdfundingom u Hrvatskoj prikupljeno je ukupno 2,3 milijuna kuna. Najuspješnija kampanja 2016. godine pak bila je ona za Vitastiq 2, poboljšanu inačicu uređaja za mjerenje minerala u tijelu, u kojoj je prikupljeno 193.015 dolara. Pri dobivanju ulagačke pažnje, a tako i crowdfunding kapitala, nastavlja Hafner, najvažnije je izgraditi zainteresiranu publiku prije pokretanja kampanje. “S druge pak strane, najčešća prepreka ili pogreška koje mladi poduzetnici uglavnom čine jest ta da se fokusiraju na domaće tržište, umjesto da utvrde globalnu publiku za svoj proizvod”, ističe Hafner. Dok banke često zatvaraju oči pred inovativnim projektima, ovakav način grupnog financiranja zaslužan je za pokretanje vrlo različitih poslovnih, ali i životnih priča. Tako je primjerice, Udruga Bubamara iz Vinkovaca potkraj 2016. pokrenula crowdfunding kampanju kako bi otvorila prvi kafić u Hrvatskoj u kojem su zaposlene osobe s invaliditetom i Downovim sindromom. Svakako je zanimljivo istaknuti aplikaciju Scorrers u koju je, među ostalim, uložio hr-

Dean Vranić, osnivač Vitastiqa

Najbolje je na crowdinvesting platformu krenuti kada imate jednog do dva prava investitora i potom iskoristiti

crowdinvesting za povećanje početnog ulaganja. Hrvoje Prpić, glavni izvršni direktor Trilleniuma

Čak i prosječan proizvod može ostvariti odlične rezultate ako se dobro prezentira, kaže Dean Vranić vatski reprezentativac i nogometaš Barcelone Ivan Rakitić. Ovaj startup, čiji je osnivač Ivan Ilečić, omogućava sportašima, poznatim osobama i klubovima jednostavniju interakciju sa svojim navijačima i obožavateljima. Točnije, aktivnim korištenjem mobilne aplikacije i društvenih mreža korisnici skupljaju bodove zahvaljujući kojima ih njihovi uzori mogu nagraditi dresom, ulaznicom, kopačkama... Zainteresiranim manjim ulagačima na crowdinvesting platformi Seedrs ponuđen je vlasnički udio u aplikaciji Scorrers.

Ulagačka pažnja

“Najbolje prolaze tehnološki inovativni proizvodi i za njih se prikupi najviše novca. No vrlo atraktivne kategorije su računalne, odnosno društvene igre. Ne treba zanemariti ni glazbenu i filmsku industriju. U Hrvatskoj smo,

8 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

primjerice, na ovaj način financirali tri dokumentarna filma”, napominje Hafner dodajući kako globalni trendovi i dalje pokazuju rast ove indrustrije. “Nove crowdfunding platforme se često pojavljuju, ali i nestaju. Azijske zemlje čak imaju značajniji rast od zapadnih. U Hrvatskoj smo, nažalost, u prošloj godini imali manje crowdfunding projekata što je rezultiralo i s manje prikupljenog novca”, napominje Hafner. Hrvoje Prpić, glavni izvršni direktor Trilleniuma, kaže kako se crowdinvestingom pristupa većem broju investitora odjednom. “To je kao da se projekt prezentira na stadionu punom investitora. Loša strana je ta da ti investitori ne uplaćuju veće iznose. Najčešće se radi o 500 do 1000 funti pa ih je potrebno skupiti puno više nego inače. Moja kampanja privukla je 346 investitora koji su skupili dva milijuna kuna. Za to je u Engleskoj obično dovoljno pronaći tri-četiri investitora, a u Americi jednog do dva. No u Hrvatskoj bi takav novac bilo teško skupiti od pojedinaca”, objašnjava nam. Najvažnije za neki projekt u dobivanju ulagačke pažnje je, nastavlja Prpić, napraviti bazu osoba koje bi potencijalno mogle uložiti u kampanju ili pronaći neku poznatu osobu koja želi investirati. “Najčešća je pogreška pak osloniti se na platformu u nadi da će ona dovući investitore. Naime, ona će dovući samo vrlo malen dio investitora i to tek onda kad oni primijete da se nešto događa. A da bi se nešto dogodilo, poduzetnik mora imati u pripremi nekoliko jačih investitora. Najbolje je na crowdinvesting platformu krenuti kada imate jednog do dva prava investitora i potom iskoristiti crowdinvesting za povećanje početnog ulaganja”, smatra Prpić. Ovakav način grupnog financiranja ne poznaje granice kada je riječ o veličini tvrtke. “Dakle, nema ograničenja. Može se raditi o maloj, ali i o velikoj tvrtki koja novac traži za određeni projekt”, naglašava on dodajući

2016.

CROWDFUNDING www.crowdfunding.hr

HRVATSKA

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

STEM revolucija u školama

Brz i jednostavan ulazak djece u svijet modernih tehnologija Udruga Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) u sklopu projekta Croatian Makers pokrenula je na platformi za grupno financiranje Indiegogo crowdfunding kampanju BBC micro:bit - STEM revolucija u školama. Cilj kampanje bio je nabava i masovno uvođenje BBC micro:bit računala za hrvatske škole i ustanove. Riječ je o novoj tehnologiji, svojevrsnom obrazovnom alatu koji su s partnerima razvili BBC i Microsoft, a koja djeci omogućava brz i jednostavan ulazak u svijet modernih teh-

Najbolje prolaze tehnološki inovativni proizvodi i za njih se prikupi najviše novca. No vrlo atraktivne kategorije su računalne, odnosno društvene igre. Ne treba zanemariti ni glazbenu i filmsku industriju.

Hrvoje Hafner, stručnjak za crowdfunding

nologija uključujući ih ne samo u područje STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics), već i u dizajn, umjetnost... Djeca tako kroz igru razvijaju maštu te uče o robotici, programiranju i stječu druge vještine i znanja koja su im potrebna kako bi bili ravnopravni sudionici društva i gospodarstva 21. stoljeća. Važno je naglasiti kako je ova crowdfunding kampanja bila iznimno uspješna jer je premašila nekoliko zacrtanih financijskih ciljeva.

kako je crowdfunding danas prilično dobro prepoznat u Hrvatskoj. “Srećom, još uvijek nema nikakvih negativnih vijesti koje će se, naravno, početi pojavljivati s vremenom poput prijevara. Također, financijski iznosi rastu jako velikom brzinom i danas je za proizvode to vjerojatno najbolji način početnog investiranja”, procjenjuje Prpić.

Teže prodavanje magle

Dean Vranić, osnivač Vitastiqa, kaže kako se mic po mic svijet “smanjuje” i postaje sve povezanije globalno selo. “Crowdfunding je izravni produkt toga, ali što je još važnije, kao da je stvoren upravo za nas ‘male’. Jer u ‘malom’ svijetu veličine više nisu presudne. Sve je teže ‘prodavati maglu’ i živjeti na staroj slavi kada s druge strane ima potrošača koji su sve bolje informirani. Baš u tome leži prilika za sve nas koji se sada ravnopravno možemo nositi s bilo kojim svjetskim igračima. Dakle, ako čak i ti veliki igrači koriste crowdfunding za svoje projekte, jer vide njegove prednosti i koristi, onda mi mali ne bismo trebali imati nikakve dvojbe”, ističe on dodajući kako je crowdfunding alat koji predstavlja prekretnicu u demokratizaciji globalne tržišne utakmice i otvara priliku svakome da postane globalni subjekt. A pritom je najvažnije imati zanimljiv proizvod ili projekt i na njegovo osmišljavanje treba potrošiti najviše vremena. “Međutim, koliko god proizvod bio važan, ne treba zanemariti ni samu kampanju koja se oko njega gradi. Jer čak i prosječan proizvod može ostvariti odlične rezultate ako se dobro prezentira. Mi u Vitastiqu imamo sreće da smo tim koji dolazi iz reklamne agencije pa je komunikacija posao naš svagdašnji. Spremni smo u tome pomoći i drugima koji smatraju da im je pomoć

10 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

potrebna pa neka nam se slobodno obrate svi ‘mali’ s idejama. Možda naše iskustvo s dvjema vlastitim uspješnim kampanjama pomogne i njima”, naglašava Vranić. Najčešća greška koju mladi i svi drugi rade, a naročito

Ovakav način grupnog financiranja ne poznaje granice kada je riječ o veličini tvrtke u Hrvatskoj, i koja je i jedina neoprostiva, jest to da ne poduzimaju ništa. “Sve drugo su zapravo sitnice i lako ih je ispraviti. Rijetko sam u životu zažalio zbog nečega što sam napravio, ali vrlo često žalim zbog stvari koje nisam napravio. Jednostavno trebamo prevladati taj mentalitet malih i osjećaj da nismo dovoljno značajni kako bismo nešto postigli i pokrenuti se. To je dovoljan, ali i nužan uvjet za uspjeh”, smatra Vranić dodajući kako ne postoji neka posebna niša koja je specijalno pogodna za crowdfunding. “Važno je da projekt ili proizvod može lako zainteresirati široku publiku i biti im odmah jasan i poželjan. Crowdfunding definitivno nije najprimjereniji za previše složene projekte jer ne možete očekivati od najšire publike da studiozno prouči što nudite. Dakle, ako ne nudite nešto širokim masama, onda crowdfunding nije najprimjereniji izbor za prikupljanje sredstava, kako mu to i samo ime kaže”, zaključuje on.

AKTUALNO Industrijska proizvodnja

Rast od gotovo 15 posto Pod utjecajem domaće i inozemne potražnje industrijska proizvodnja porasla je za pet posto u 2016., što je već treća godina zaredom u kojoj se bilježi pozitivna stopa rasta, ističe Zvonimir Savić iz HGK piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

ndustrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2015. skočila 14,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To je najveći skok proizvodnje od 2001. godine od kada DZS vodi kalendarski prilagođene podatke. U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja porasla pet posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja rast treću godinu zaredom. Gledano prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja pokazuje rast od četiri posto u odnosu na studeni 2016. i raste već 23 mjeseca zaredom. “Pod utjecajem domaće i inozemne potražnje industrijska proizvodnja porasla je za pet posto u 2016., što je već treća godina zaredom u kojoj se bilježi pozitivna stopa rasta. U ovoj godini očekujemo nastavak pozitivnog trenda, odnosno nastavak uzlaznoga kretanja industrijske proizvodnje”, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. U 2016. godini godišnji je rast zabilježen u svakom mjesecu što je zadnji put bio slučaj daleke 2006. godine. U prosincu 2016. u odnosu na studeni 2016. trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 17,2 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju za 6,5 posto, kapitalni proizvodi za tri posto i intermedijarni proizvodi za 1,2 posto, a energija je manja za 1,6 posto.

Očekuje se nastavak rasta

“Izvješćem za prosinac potvrđen je trend pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje koji traje od veljače 2015. godine”, stoji u osvrtu analitičara RBA na izvješće DZSa koji dodaju kako je snažan rast industrijske proizvodnje u prosincu pridonio povoljnim kretanjima obujma industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju

što će se svakako pozitivno odraziti i na kretanje BDV-a u posljednjem tromjesečju protekle godine. Analitičari RBA smatraju kako je rast industrijske proizvodnje u 2016. posljedica rasta prerađivačke industrije od 5,4 posto, dok je rast zabilježen i u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije od sedam posto, dok je u kategoriji rudarstva i vađenja u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine zabilježen pad od 1,8 posto. “I u ovoj godini očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta. Očekujemo da će predvodnici rasta prije svega biti aktivnosti usko vezane za turizam i trgovinu. Tako bi se, uz projicirani nastavak rasta u najvažnijim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima, pozitivan uzlazni ciklus prerađivačke industrije trebao nastaviti i u ovoj godini”, zaključuju analitičari RBA.

Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja raste već 23 mjeseca zaredom

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU GABRIJELA ŽALAC, MINISTRICA REGIONALNOG RAZVOJA I FON

Operativni programi će se pisati i na terenu Svjesna sam da mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućnostima koje im se nude iz EU fondova i zato će u mom mandatu Ministarstvo biti neka vrsta servisa koji će svima zainteresiranima za fondove omogućiti da dobiju ono što žele te da svi kvalitetno i dobro napisani projekti dođu do potrebnih EU sredstava piše Svetozar Sarkanjac

Foto: Davor Javorović/PIXSELL

sarkanjac@privredni.hr

Ključnu ulogu trebali bi odigrati i regionalni koordinatori koji su nezaobilazan i ključan čimbenik regionalnoga razvoja 12 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

DOVA EUROPSKE UNIJE

abrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u Osijeku je diplomirala ekonomiju, a polaznik je doktorskog studija menadžmenta na osječkom Ekonomskom fakultetu. U Vladu je došla s pozicije direktorice Agencije za razvoj Vukovarskosrijemske županije Hrast.

n Nedavno ste se u Bruxellesu susreli s Corinom Crețu, povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku. Kakvi su dojmovi nakon razgovora te donosite li u Hrvatsku neke konkretne novosti u smislu korištenja fondova EU-a? - Hrvatska vlada ima jasan i konkretan plan i program kako unaprijediti uspješnost korištenja EU fondova, a njegovom provedbom namjeravamo osigurati učinkovit i ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske. Sastanak s povjerenicom Corinom Crețu samo nam je potvrdio da idemo u dobrome smjeru jer smo se složili da je potrebno ubrzati pripremu i objavu EU natječaja, kao i postupke ugovaranja i provedbe projekata, kako bismo učinkovito iskoristili sve što se nudi iz EU fondova u ovom financijskom razdoblju. Povjerenica Crețu zadovoljna je našim dosadašnjim radom, a posebno joj je drago to što se upravljanje EU fondovima podiglo na ministarsku razinu u Vladi. Da je zanima što se događa u Hrvatskoj, pokazala je i najavom novog sastanka u Zagrebu 27. travnja ove godine. n Ovih ste dana kao ministrica zaključili prvih 100 dana na toj dužnosti. Kakvi su Vaši dojmovi?

Hrvatska vlada ima jasan i konkretan plan i program o tome kako unaprijediti uspješnost korištenja EU fondova - Iako sam tek 100 dana ministrica, neposredno prije ovog imenovanja radila sam kao pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije i direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast i jako dobro

sam upoznata s pozitivnim i negativnim stvarima s kojima se korisnici susreću prilikom prijave na EU natječaje. Također sam svjesna da još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno ni o mogućnostima koje im se nude iz EU fondova i zato će u mom mandatu Ministarstvo biti neka vrsta servisa koji će svima zainteresiranima za fondove omogućiti da dobiju ono što žele te da svi kvalitetno i dobro napisani projekti dođu do potrebnih EU sredstava. Korisnicima moramo približiti EU fondove, i u tom smjeru smo već krenuli s pojednostavljenjem procedura i sustava kako bi im to sve bilo što pristupačnije. Već sam najavila da se operativni programi iduće financijske perspektive neće pisati samo u Zagrebu, nego i na terenu, zajedno s korisnicima i partnerima. Za početak se išlo u manje izmjene uredbe kojima je smanjen broj posredničkih tijela u sustavu upravljanja i kontrole Operativnim programom Konkurentnost i kohezija. Započele su i pripremne aktivnosti na izmjenama i dopunama pravnog okvira politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske koje uključuju izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao i izradu novih prijedloga zakona o potpomognutim područjima i zakona o otocima. Također, uz postojeći Fond za sufinanciranje provedbe

Uvođenjem projekta “Slavonija” omogućili smo projektima s područja manje razvijenih županija prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela, kao i mogućnost da ostvare dodatne bodove pri odabiru projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Hrvatska sigurno može i mora puno bolje ako želimo iskoristiti svih 10,7 milijardi eura koje su nam na raspolaganju i uspoređivati se s drugim zemljama EU-a koje su imale bolju stopu iskorištenosti od nas.

EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, osnovali smo i Fond za regionalni razvoj kojim je omogućeno predfinanciranje i priprema EU projekata, radimo na poboljšanju koordinacije i suradnje na regionalnoj i lokalnoj razini, a pripremamo i puno drugih aktivnosti koje ćemo provesti već ove godine kako bismo građanima omogućili da što jednostavnije realiziraju svoje projektne ideje.

n Postoji li egzaktan podatak koliko je novca, od mogućih 10,7 milijardi eura, Hrvatska privukla do sada i za koje projekte? - Hrvatska je u financijskom razdoblju 2014.2020. do sada ugovorila projekata u vrijednosti većoj od 1,6 milijardi eura, odnosno više od 12 milijardi kuna, a radi se uglavnom o projektima iz područja poljoprivrede, prometa, zapošljavanja, obrazovanja, kulturne baštine i zaštite okoliša te o projektima za razvoj poduzetništva, ulaganja u obnovu studentskih domova i znanstvenih institucija i mnogim drugim. n Kakvi su pokazatelji drugih članica EU-a u tom segmentu, te u čemu je tajna poljskog uspjeha? - Hrvatska je mlada država i jako mlada članica EU-a tako da se teško možemo uspoređivati s drugim zemljama članicama u ovom segmentu. Unatoč tome što je 2016. godina za nas bila vrlo uspješna i što smo prvi put dobili gotovo

duplo više sredstava iz proračuna EU-a nego što smo ih uplatili, Hrvatska sigurno može i mora puno bolje ako želimo iskoristiti svih 10,7 milijardi eura koje su nam na raspolaganju i uspoređivati se s drugim zemljama EU-a koje su imale bolju stopu iskorištenosti od nas. Poljaci su danas među najuspješnijim zemljama EU-a u povlačenju bespovratnih sredstava i od njih Hrvatska definitivno treba učiti. Poljska je svoja vojvodstva aktivno uključila u planiranje sredstava iz EU-a i prilagodila svoje operativne programe potrebama regija. Vjerujem da i Hrvatska može i treba napraviti nešto slično i zato smo po uzoru na njihov model uveli projekt Slavonija.

n Dolazite iz Slavonije, regije koja je nekada bila sinonim za proizvodnju i razvoj. Najavljujete uvođenje posebnog projekta Slavonija i osiguranje 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. O čemu se konkretno radi? - Projekt Slavonija omogućio nam je da kroz postojeće programe usmjerimo 2,5 milijardi eura za ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku isključivo na području pet slavonskih županija. Uvođenjem ovog projekta omogućili smo projektima s područja manje razvijenih županija prednost u sufinanciranju putem

Velik broj građana nije dovoljno informiran o mogućnostima financiranja iz EU fondova U kojoj je fazi informativna kampanja koju je pokrenulo Ministarstvo? - Informativna kampanja koju ste imali prilike gledati i slušati na televiziji i radiju potkraj prošle godine samo je jedna u nizu informativnih aktivnosti koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a s ciljem promocije mogućnosti i dosadašnjih rezultata EU fondova u Hrvatskoj. Svjesni smo da još uvijek velik broj naših građana nije dovoljno informiran o mogućnostima financiranja njihovih ideja i projekata iz EU fondova što znači da još ne koriste EU sredstva u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali. To moramo što prije promijeniti i zato ćemo kroz razne informativne i edukativne aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pokušati upoznati građane s mogućnostima koje im se nude kroz EU fondove i dati im smjernice o tome gdje mogu pronaći potrebne informacije i osnovno znanje kako bi se odvažili prijaviti svoje projektne ideje i iskoristiti sredstva koja su im na raspolaganju. Tijekom i nakon kampanje značajno nam se povećao broj upita građana i broj posjeta središnjem internetskom portalu za informacije o EU fondovima www.strukturnifondovi.hr. Naša Služba za informativno-edukativne aktivnosti redovito odgovara na sve pristigle upite kako bi građani u što kraćem roku dobili traženu in-

14 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

formaciju te intenzivno radi na edukaciji kako zaposlenika u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova, tako i potencijalnih korisnika i korisnika EU sredstava.

izravnih dodjela, kao i mogućnost da ostvare dodatne bodove pri odabiru projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Tu su, naravno, uvedene i druge prilagodbe i mjere, a sve kako bismo osigurali značajniji doprinos rastu i razvoju na području pet slavonskih županija koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale županije u Republici Hrvatskoj. Krajnji cilj nam je osigurati što veću apsorpciju sredstava iz ESI fondova te znatno ojačati kapacitete dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju kako bi se stvorili i preduvjeti za uvođenje posebnog regionalnog Operativnog programa za područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i/ili druge mehanizme decentralizirane provedbe središnje upravljanih programa u sljedećem financijskom razdoblju EU-a (2021.-2027.). Kroz postojeće operativne programe i kroz Program ruralnog razvoja, do sada je u okviru ovog projekta ugovoreno više od 10 posto sredstava, odnosno oko 265 milijuna eura.

n U prvih 100 dana, koliko ste na čelu Ministarstva, posjetili ste gotovo sve hrvatske županije. Gdje najviše ‘gori’, te kako vidite Hrvatsku na kraju svoga mandata? - Neke županije, posebice one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će pridonijeti ravnomjernom ra-

Potrebne su nam mjere koje će pridonijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvatske zvoju svih regija Republike Hrvatske kroz koje ćemo stvoriti uvjete za jačanje konkurentnosti i gospodarstva tih županija te im omogućiti ravnopravnu borbu na tržištu. Veliki potencijal prema ostvarenju ovog cilja nalazi se u sredstvima iz EU fondova. Županije, gradovi i općine rade dobar posao i već su prepoznali ulogu EU fondova u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za poslovanje,

privlačenje poduzetnika i u konačnici otvaranje novih radnih mjesta. Ključnu ulogu trebali bi odigrati i regionalni koordinatori, koji su nezaobilazan i ključan čimbenik regionalnoga razvoja. Oni su ti koji znaju što se događa na terenu i uvijek su na raspolaganju tijekom pripreme i provedbe projekata. Mi smo tu da im pomognemo i osiguramo prijeko potrebnu koordinaciju i suradnju na svim razinama i uspostavimo učinkovit sustav upravljanja EU fondovima kako bi Hrvatska 2020. bila među uspješnijim zemljama članicama u povlačenju sredstava iz EU fondova te u potpunosti spremna za novu financijsku perspektivu.

n Iako većina naših političara vremenski tijek doživljava isključivo kroz četiri godine, za sustavni i dugoročni razvoj treba puno više vremena. Kakve su Vaše vizije u tom smislu? - Financijske perspektive EU-a planiraju se na razdoblje od sedam godina, tako da ono dobro ili loše što napravimo danas utječe na sustavan i dugoročan razvoj Hrvatske u mnogim područjima. Do sada se gledalo samo na kratkoročni uspjeh i zato smo sada u situaciji da moramo mijenjati sustav, procedure i operativne programe kako bismo na vrijeme iskoristili sva sredstva koja su nam na raspolaganju. Moj tim i ja razmišljamo dugoročno i zato smo odlučili uspostaviti sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem na nacionalnoj razini kako bismo definirali smjer razvoja, prioriteta, ciljeva i željenih rezultata kao i raspodjelu resursa za njihovo ostvarenje. Samo tako možemo osigurati društveni napredak te kvalitetniji i usmjereniji razvoj čitavog teritorija Republike Hrvatske.

10,7 mlrd € na raspolaganju Hrvatskoj iz EU-a

više od mil €

1,6

vrijedni projekti koje je Hrvatska ugovorila do sada

2,5 mlrd €

usmjerit će se kroz Projekt Slavonija u 5 županija

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Nakon 2011. Hrvatska opet ima Strategiju upravljanja

Tko čeka, dočeka Vlada bi mogla s dodatnim redovitim objavama i povećanjem transparentnosti statistike javnog duga još više poboljšati svoj kredibilitet na financijskom tržištu, komentirao je Strategiju Anto Bajo iz Instituta za javne financije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

inistar financija Zdravko Marić tek je započeo svoj mandat, ali već se može reći da će ostati zapamćen, ako ni po čemu drugom, onda kao ministar kojemu je prioritet bio zaustaviti krivulju rasta javnog duga. Hoće li biti uspješan, pokazat će naravno vrijeme, no da misli ozbiljno, može se iščitati iz njegovih

Od 2008. do 2015. javni dug u Hrvatskoj povećan je sa 39,6 na 86,7 posto BDP-a dosadašnjih poteza. Tako Hrvatska nakon 2011. godine ponovno ima Strategiju upravljanja javnim dugom, čije je donošenje blagonaklono dočekao i Institut za javne financije, i to zanimljivim komentarom - “tko čeka, dočeka”. “Nakon šest godina konačno imamo Strategiju za upravljanje javnim dugom. To je dokument koji investitorima pruža orijentir za razumijevanje financijskih aktivnosti države i ujedno mogućnost da prilagode svoje strategi16 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

je ulaganja prema državnim potrebama financiranja na tržištu. Vlada bi mogla s dodatnim redovitim objavama i povećanjem transparentnosti statistike javnog duga još više poboljšati svoj kredibilitet na financijskom tržištu”, komentirao je Strategiju Anto Bajo iz Instituta za javne financije koji je zajedno s Markom Primorcem sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta napravio osvrt na Vladinu Strategiju upravljanja javnim dugom 2017.-2019. Iako Bajo smatra kako treba pozdraviti aktivnosti Vlade na donošenju Strategije kao i operativno upravljanje javnim dugom, on također ističe kako se samo upravljanje javnim dugom može još značajnije unaprijediti. Naime, stručnjaci Instituta za javne financije godinama upozoravaju kako je Hrvatska već odavno trebala donijeti Zakon o javnom dugu kao ključnu pretpostavku za upravljanje i razvoj transparentnog tržišta javnog duga u Hrvatskoj. Od 2008. do 2015. javni dug u Hrvatskoj povećan je sa 39,6 posto BDP-a na 86,7 posto BDP-a, odnosno sa 137,6 milijardi kuna na 289,6 milijardi kuna. Autori osvrta ističu da je povijest zaduživanja od 2008. godine povijest preuzimanja kreditnih obveza poduzeća u državnom vlasništvu iz sektora brodogradnje te željezničkog i cestovnog prometa na teret države.

Dominacija dviju valuta

Valutna struktura duga potkraj 2016. godine pokazuje dominaciju dviju valuta, kuna i eura. Udio duga denominiranog u eurima je 65 posto, te je najvećim dijelom rezultat izdavanja obveznica upravo denominiranih u eurima i korištenja projektnih zajmova međunarodnih financijskih institucija. Dug u kunama čini 29,9 posto ukupnog državnog duga i rezultat je orijentacije zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, što je ujedno pridonijelo i razvoju dugoročne krivulje prinosa u nacionalnoj valuti, dok je tek pet posto duga u dolarima. Bajo i Primorac ocjenjuju da je takva valutna struktura hrvatskog javnog duga povoljna, te da se i Ministarstvu financija u operativnom smislu može dati dobra ocjena za upravljanje javnim dugom. Također podsjećaju se da su obveze po

javnim dugom

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Odobrena koncentracija Spara AG i Bille

dolarskom dugu, koji čini pet posto ukupnog javnog duga, prebačene u eurske čime je, s obzirom na promjenjivost tečaja eura prema kuni, valutni rizik znatno smanjen. U 2017. godini Vlada predviđa manjak državnog proračuna od 6,8 milijardi kuna, a ukupne otplate državnog duga koje uključuju kratkoročni i dugoročni dug iznose 55,4 milijarde kuna. Kako na ukupne potrebe za zaduživanjem utječu i obveze s osnova danih zajmova i depozita te dionica i udjela u glavnici, kao i visina novčanog depozita koja se prenosi iz prethodne proračunske godine, potreba za zaduživanjem u 2017. bit će na razini od 65,3 milijarde kuna.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je koncentraciju poduzetnika Spar AG (Austrija) i Billa, Billa nekretnine i Minaco iz Zagreba, priopćio je prošli tjedan AZTN. Provedbom koncentracije Spar AG će, putem Spara Hrvatska, preuzeti cjelokupno poslovanje Bille, Billa nekretnina i Minaca. To podrazumijeva sva maloprodajna mjesta Bille te upravljanje poslovnim aktivnostima Billa nekretnina i Minaca.

prodajnih mjesta Bille svoju maloprodajnu djelatnost proširiti na Bjelovarsko-bilogorsku, Požeškoslavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Istarsku županiju. Na području Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske županije koncentracija neće imati nikakvog učinka. Na objavljeni javni poziv za podnošenje mišljenja i primjedbi na koncentraciju AZTN nije zaprimio nijednu reakciju.

Riječ je koncentraciji s učinkom na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo. Prema podacima iz istraživanja o stanju na tržištu maloprodaje koje je AZTN proveo za 2015. godinu i podataka koje je dostavio podnositelj prijave koncentracije, zajednički tržišni udio nakon provedbe koncentracije na nacionalnom tržištu bit će ispod 10 posto. Nešto značajnije udjele Spar će imati u Gradu Zagrebu (20 do 30 posto) te Osječko-baranjskoj i Karlovačkoj županiji (10 do 20 posto). Spar će nakon stjecanja

spar će preuzeti poslovanje bille, billa nekretnina i minacoa

Sve ovisi o privatizaciji

Projekcijama za 2018. i 2019. smanjuje se manjak državnog proračuna, pa tako u 2018. iznosi 5,7 milijardi kuna, a u 2019. godini 3,9 milijardi kuna. U istom razdoblju trebalo bi po planovima Vlade doći i do smanjenja ukupnih obveza s osnova duga državnog proračuna, pa tako u 2018. potrebe za zaduženjem iznose 45,6 milijardi kuna, a u 2019. godini 49,9 milijardi kuna. Uzimajući u obzir utvrđene podatke, ukupne potrebe za zaduživanjem u 2018. godini znatno se smanjuju u odnosu na 2017. i iznose 52,9 milijardi kuna, a u 2019. dosežu 54,5 milijardi kuna. Za ispunjenje strateškog cilja Vlade da se do kraja 2020. udio javnog duga u BDP-u smanji za više od 10 postotnih bodova, na ispod 75 posto BDP-a, uz zadržavanje proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a, Bajo i Primorac ističu da će ovisiti o ostvarenju planiranih primitaka od privatizacije, a ti bi prihodi kumulativno u 2017. i 2018. godini trebali iznositi 2,8 milijardi kuna. Stručnjaci ističu kako za taj plan Vlada i Ministarstvo financija trebaju biti dobro usklađeni s Ministarstvom državne imovine u smislu realizacije tog cilja, dok samo ministarstvo državne imovine treba utvrditi jasan plan i obaviti planirane privatizacije.

Značajka tržišta maloprodaje u Hrvatskoj je dinamičnost i veliki broj konkurenata različite tržišne snage. AZTN je ocijenio da će provedba ove koncentracije pridonijeti daljnjem smanjenju asimetrije na tržištu maloprodaje i jačanju tržišnog natjecanja.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Mjere Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice Republike

Preporuke za poticanje

gospodarstva

Cilj javne objave ovih preporuka jest potaknuti konstruktivnu javnu raspravu o temama bitnim za našu zajedničku budućnost, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

akon prošlotjedne 20. sjednice Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike, s Pantovčaka su put Banskih dvora poslane preporuke koje bi trebale pomoći u rješavanju temeljnih problema hrvatskog gospodarstva kao što su pravna nesigurnost, zemljišno-knjižna problematika, manjak srednjoročnoga i dugoročnog planiranja te nedostatak provođenja provedbenih planova i projekata. U monetarnoj i fiskalnoj politici Vijeće je istaknulo potrebu redefinicije i repozicioniranja uloge HNB-a.

Uvesti trošarine na “grijeh”

“Cilj javne objave ovih preporuka jest potaknuti konstruktivnu javnu raspravu o temama bitnim za našu zajedničku budućnost. Smatram kako, umjesto površnih i povijesnih tema kojima često svjedočimo, a koje ne pridonose našem boljem sutra, moramo poticati raspravu o ovim temama koje zaslužuju posebnu pozornost i raspravu cjelokupne hrvatske javnosti”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović. Istaknula je kako su preporuke sastavljene još prije godinu dana bile predane i prethodnoj vladi te su aktualizirane s obzirom na zbivanja koja su se u međuvremenu dogodila.

Preporuke Vijeća idu u smjeru osiguranja potpore izvoznicima te privlačenja izravnih ino ulaganja Među preporukama se ističe kako treba jačati domaću valutu aktivnijom monetarnom politikom i monetarnom ekspanzijom u granicama deprecijacije kune u odnosu na euro za dva posto godišnje u razdoblju od pet godina. Potrebno je i precizno urediti institut hitnog postupka donošenja zakonskih propisa i njihova stupanja na snagu. U javnoj

Luka Burilović, predsjednik HGK

Gospodarski rast koji se događa je značajan Predsjednik HGK Luka Burilović smatra kako je Vlada već ispunila neke od preporuka kroz poreznu reformu te da naglasak treba biti na povećanju konkurentnosti i jačanju gospodarskog rasta, a posljedično i povećanju zaposlenosti. “Gospodarski rast koji se događa je značajan. Možemo biti zadovoljni s obzirom na to da je on na realnijim osnovama nego u razdoblju od 2000. do 2008. kada se uglavnom temeljio na zaduživanju. Jedan od zaključaka jest da bi stopa rasta trebala biti najmanje četiri posto kako bi se moglo govoriti o stabilnom gospodarskom razvoju. Za to je potrebna provedba svih strukturnih reformi i sinergija svih čimbenika i donositelja odluka”, rekao je Burilović.

18 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

upravi i državnoj adminstraciji predlaže se uvođenje sustava postavljanja ciljeva i mjerenja učinkovitosti. Preporuke idu i u smjeru osiguranja potpore izvoznicima te intenzivnijega rada diplomacije na povećanju izvoza. Ističe se i kako je potrebno privući izravna ino ulaganja osiguravanjem trajne političke potpore, izradom strategije privlačenja ulaganja objedinjavanjem nadležnosti, profiliranjem Hrvatske i pojedinačnih lokaliteta kao specifičnih ulagačkih lokacija te jačanjem ovlasti AIK-a. Istaknuta je i potpora cjelovitoj kurikularnoj reformi i vraćanju dualnoga sustava obrazovanja, na primjeru Austrije i Njemačke, dok bi kurikulum trebalo izraditi u skladu s potrebama gospodarstva. Kad su porezi u pitanju, uz uobičajne preporuke za smanjivanje ukupnih poreznih i neporeznih opterećenja rada, Vijeće predlaže i uvođenje novih poreza na “grijeh”, odnosno trošarine na proizvode koji sadrže visoki ukupni postotak šećera, zasićenih masnoća i kolesterola te soli.

s markova trga Sjednica hrvatske vlade

Konačno zaključen slučaj Cimos Slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka u hrvatski će proračun uplatiti sedam milijuna eura. Riječ je o potraživanju starom 21 godinu temeljem kredita od 20 milijuna eura Riječke banke koji je tada odobren tvrtki Cimos Kopar, a koji nije uspjela naplatiti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković ocijenio je kako se u 2017. godinu ušlo u pozitivnom ozračju, na što ukazuju i pozitivne ocjene kreditnih rejting agencija. “Ohrabrujuće je kako ključne svjetske rejting agencije prate našu fiskalnu i gospodarsku politiku te napore koje ulažemo za poticanje gospodarskog rasta i racionalno upravljanje javnim financijama”, rekao je Plenković, dodavši kako se nada da će i Moody’s također uvažiti napore koje Vlada poduzima. U svojim zadnjim ocjenama agencija Fitch zadržala je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na BB i kratkoročni na B, ali je povećala izglede s negativnih na stabilne, što je njihov prvi pozitivni pomak kad je riječ o hrvatskom rejtingu od 2003. godine. Vlada je donijela i odluku o načinu podmirenja potraživanja od slovenskog Cimosa, u kojoj stoji da će slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka u hrvatski proračun uplatiti sedam milijuna eura. Riječ je o potraživanju starom 21 godinu temeljem kredita od 20 milijuna eura Riječke banke koji je tada odobren tvrtki Cimos Kopar, a koji nije uspjela naplatiti. Nakon sanacije Riječke banke, dug Cimosa preuzela je država te ga prenijela na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

DAB odustaje od tužbe

Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako se ovom Vladinom odlukom osigurava zadržavanje postojećih radnih mjesta i proizvodnja u Cimosovoj tvornici u Labinu na minimalno dvije godine. “Ovim rješenjem spašava se 4000 radnih mjesta od kojih je 1200 u Hrvatskoj te osigurava nastavak proizvodnje”, rekao je Goran Marić. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odustat će od tužbe za naknadu štete, a svaka strana u sporu snosit će svoje troškove postupka. Prihvaćene su i izmjene Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru

Ovom odlukom spašava se 4000 radnih mjesta od kojih je 1200 u Hrvatskoj, rekao je Goran Marić kojima se mijenja način utvrđivanja osnovica za obračun promjenjivog djela koncesijske naknade za gospodarsko korištenje brodogradilišta kao i kriteriji za ocjenjivanje ponuda. U obračun naknade neće ulaziti trošak materijala i sirovina koje nabavlja brodogradilište na tržištu i koji nisu rezultat rada na pomorskom dobru. Također smanjuje se i broj kriterija za ocjenjivanje ponuda sa sedam na tri kako bi se procedura pojednostavila, ali i izjednačio položaj novih i starih društava koja se natječu za koncesije, jer je jedan od kriterija, primjerice, bio i ostvareni prihod i dobit iz ranijih godina. Dopunio se i popis gospodarskih djelatnosti za koje se može dati koncesija, i to za djelatnosti akvagan, zipline, skilift, arheološki i podmorski park.

Ohrabrujuće je kako ključne svjetske rejting agencije prate našu fiskalnu i gospodarsku politiku te napore koje ulažemo za poticanje gospodarskog rasta i racionalno upravljanje javnim financijama. Andrej Plenković, hrvatski premijer

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Na snagu stupio Protokol na SSP između Bosne i Herce

Opet bescarinski izvoz prehrambenih proizvoda u BiH Za očekivati je da će se s primjenom izmijenjenog SSP-a između EU-a i BiH povećati robna razmjena Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no također treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU-a, a ne samo Hrvatsku, ističu u HGK-u piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvog dana veljače na snagu je stupio Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije kojim se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište. Riječ je o protokolu potpisanom lanjskog prosinca i koji će se privremeno primjenjivati do završetka ratifikacije pregovora o ulasku BiH u EU. “Za očekivati je da će se s primjenom izmijenjenog SSP-a između EU-a i BiH, koji je uzeo u obzir i pristup Republike Hrvatske EU te tradicionalne trgovinske tijekove između Republike Hrvatske i BiH, povećati robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no također treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU-a, a ne samo Hrvatsku”, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ulazak u EU smanjio izvoz u Ceftu

Podsjetimo, ulazak Hrvatske u punopravno članstvo EU-a istodobno je značilo i njeno istupanje iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (Cefta), ali i promjenu strukture dotadašnje hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. Stoga su zemlje Jugoistočne Europe članice Cefte trebale potpisati protokole na svoje SSPe kako bi se u obzir uzeo ulazak Hrvatske u EU. I kad je riječ o BiH, Hrvatska je kao članica Cefte bila prvi trgovinski partner BiH, da bi sada bila četvrti. Inače, prilagođeni SSP između EU-a i BiH parafiran je u srpnju prošle godine, a njegovim potpisivanjem stekli su

Robna razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske s BiH 2012. 2013. 2014. 2015. Indeks 2015./ 2014. I - IX 2015. I - IX 2016. Indeks I-IX 2016./ I-IX 2015.

IZVOZ (mil. EUR) 354 292 263 268 102 195 194 100

UVOZ (mil. EUR) 114 86 51 43 85 33 34 102

BILANCA (mil. EUR) 240 206 212 225 106 162 160 99

POKRIVENOST uvoza izvozom (%) 312 339 514 617 586 573

Izvor: DZS; Obrada: HGK

se uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka ove godine.

U zadnje dvije godine hrvatski izvoz u BiH iznosi godišnje oko 265 milijuna eura Prema podacima HGK u 2012. godini 45 posto ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosilo se na izvoz u zemlje članice Cefte, dok je u 2013. taj udio smanjen na 42 posto. Tijekom 2014. i 2015. došlo je do daljnjeg pada izvoza, a prema zadnjim dostupnim

20 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

podacima za prvih devet mjeseci prošle godine taj udio iznosi 29,8 posto. Na pad izvoza u zemlje Cefte najviše je utjecao gubitak bosanskohercegovačkog tržišta zbog promijenjenih uvjeta izvoza, počevši od bescarinskog, koji je vrijedio u okviru Cefta sporazuma, pa sve do sustava carina i kvota u okviru SSP-a između EU-a i BiH. “BiH je bila naše najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto. Pristupanjem Hrvatske EU u srpnju 2013. godine promijenjen je višegodišnji trend rasta hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH te je zabilježen pad od 14 posto. Pad je nastavljen i u 2014. te se u zadnje dvije godine zadržao na godišnjoj razini od oko 265 milijuna eura što čini 16 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Iako je i danas BiH naše najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-

govine i Europske unije prehrambenih proizvoda je prepolovljen i iznosi svega 16 posto”, naglašavaju u HGK-u.

Važnost bosanskohercegovačkog tržišta

U strukturi izvoza u BiH primjetan je drastičan pad izvoza mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina, odnosno upravo onih proizvoda koji su bili predmet pregovora EU-a i BiH o izmjenama SSP-a. Prve na listi tih proizvoda bile su cigarete, čiji je izvoz u prvoj polovini 2014. godine bio manji za 63 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine, dakle prije pristupanja Hrvatske EU. Kod mesnih prerađevina zabilježen je pad od 85 do 100 posto, za mlijeko i mliječne prerađevine pad također dostiže od 40 do 100 posto, odnosno za neke kategorije ovih proizvoda u potpunosti je bio prekinut izvoz u BiH. Na žalost, pad izvoza u BiH u prvoj godini našeg članstva u EU nije bio kompenziran nekim drugim izvoznim tržištem. Primjerice, ukupan hrvatski izvoz cigareta u prvih šest mjeseci 2014. bio je upola manji od izvoza cigareta u istom razdoblju 2013. godine. S obzirom na to da je udio bosanskohercegovačkog tržišta u hrvatskom izvozu cigareta prije hrvatskog pristupanja EU iznosio do 60 posto, evidentna je šteta koju su trpjeli naši izvoznici zbog gubitka koncesija s

U strukturi izvoza u BiH primjetan je drastičan pad izvoza mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina BiH, kažu u Komori, dodajući kako ti podaci ilustriraju značaj bosanskohercegovačkog tržišta za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode te su dokaz kako su hrvatski proizvođači doista imali problema zbog gubitka bescarinske mogućnosti pristupa na tržište BiH.

Gubitak bosanskohercegovačkog tržišta kompenziran je na tržištu EU-a na koje danas izvozimo više od 60 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda što je 20 posto više u odnosu na pretpristupnu 2012. godinu, zaključuju u HGK-u.

Izvoz značajnijih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz RH NAZIV PROIZVODA POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA Bosna i Hercegovina Pivo proizvedeno od slada Čokolada i drugi proizvodi s kakaom Prehrambeni proizvodi nespom. na drugom mjestu Vode, mineralne, gazirane, s dodatkom šećera Pripravci što ih se rabi za prehranu životinja Pšenica i suražica Kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi Cigare i cigarete od duhana Preparati za umake i pripremljeni umaci Sladni ekstrakti Sladoled s dodatkom ili bez dodatka kakaa Sir i skuta Vode, mineralne, gazirane, bez šećera Svinjsko meso svježe, rashlađeno ili zamrznuto Kukuruz UKUPNO PRIKAZANO

IZVOZ I-IX 2016. Količina (tona) 2.222.461 303.010 41.150 4.052 2.933 26.636 30.723 61.450 3.520 987 1.905 2.875 2.047 1.242 28.113 1.387 5.763

Vrijednost (EUR) 1.221.727.629 194.077.629 24.278.702 17.518.815 11.548.206 11.169.310 10.348.327 8.746.952 7.274.159 6.584.886 4.949.393 4.821.281 4.363.829 4.300.913 4.267.243 4.041.100 3.893.460 128.106.576

Udjeli % 100,00 12,51 9,03 5,95 5,76 5,33 4,51 3,75 3,39 2,55 2,48 2,25 2,22 2,20 2,08 2,01 66,01

Izvor: DZS; Obrada: HGK

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Održan Hrvatsko-francuski poslovni forum

Francuzi zainter za investiranje

Smatramo da je upravo sada dobro vrijeme za poslovnu suradnju s Hrvatskom, i to iz više razloga. Hrvatska je članica Europske unije, ima novu vladu i političku stabilnost te povoljniju ekonomsku klimu poticajnu za investicije, rekao je predsjednik poslovnog vijeća udruge MEDEF International Charles Paradis piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Neke projekte hrvatske i francuske tvrtke već rade zajedno, kao što pokazuje izgradnja zagrebačke zračne luke. Francuske tvrtke prepoznaju hrvatske tvrtke i naše tržište, a prepoznaju nas i kao moguće kvalitetne partnere za treća tržišta. Luka Burilović, predsjednik HGK

posljednjih nekoliko mjeseci raste interes francuskih tvrtki za poslovanje s hrvatskim tvrtkama što dokazuju brojni održani bilateralni poslovni sastanci, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednom Hrvatsko-francuskom poslovnom forumu održanom u HGK-u. Dodao je kako postoji prostor za jačanje suradnje, posebice u djelatnostima graditeljstva, obrambene i automobilske industrije, energetike, turizma i IT sektora. “Neke projekte hrvatske i francuske tvrtke već rade zajedno, kao što pokazuje primjer izgradnje zagrebačke zračne luke. Francuske tvrtke prepoznaju hrvatske tvrtke i naše tržište, a prepoznaju nas i kao moguće kvalitetne partnere za treća tržišta”, istaknuo je Burilović. Dodao je kako je iznimno zadovoljan što je Francuska, četvrta gospodarska sila u svijetu, nama prijateljska zemlja. Inače, prema posljednjim revidiranim podacima Hrvatske narodne banke, Francuzi su dosad u Hrvatsku uložili 1,4 milijarde eura i po visini ulaganja u našu zemlju su na sedmom mjestu. Burilović je posebice izdvojio sektor turizma u kojem vidi daljnju suradnju i investicije s francuske strane, a tome zasigurno pridonosi i sve veći broj francuskih turista. Prošle godine na odmoru u Hrvatskoj bilo je oko 500.000 Francuza. Osim toga, Burilović je kolegama iz Francuske najavio mogućnost potencijalne suradnje, i to francuskih klastera i instituta za istraživanja s Centrom za industrijski razvoj, koji je HGK osnovao u suradnji s Ministarstvom gospodarstva.

Lakše investiranje u Hrvatsku

Predsjednik poslovnog vijeća udruge MEDEF International Charles Paradis

22 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

je izrazio zadovoljstvo dolaskom u Hrvatsku te naglasio kako ta udruga broji oko 800.000 tvrtki s najznačajnijim menadžerima francuskih top tvrtki. “Smatramo da je upravo sada dobro vrijeme za poslovnu suradnju s Hrvatskom, i to iz više razloga. Naime, Hrvatska je članica Europske unije, ima novu vladu i poli-

Francuzi su dosad u Hrvatsku uložili 1,4 milijarde eura tičku stabilnost te povoljniju ekonomsku klimu poticajnu za investicije”, rekao je Paradis. Na novinarski upit o tome koji su to projekti koji ih zanimaju u Hrvatskoj, odgovorio je kako je to vrlo široko pitanje jer se u njihovoj delegaciji koja je posjetila Hrvatsku nalaze predstavnici 22 tvrtke koje pak predstavljaju sedam potpuno različitih sektora. “Svakoga od njih nešto zanima u Hrvatskoj, bilo da je to zrakoplovstvo, infrastruktura, voda, zaštita okoliša, ceste, prijevoz, proizvodnja hrane ili energija”, naglasio je Paradis. Dodao je kako će Hrvatska dobiti veliki dio financijskih sredstava iz europskih strukturnih fondova do 2020. godine te izrazio nadu da će se taj novac iskoristiti za velike projekte u području infrastrukture, energije i pročišćavanja. Na upit o tome je li teško ulagati u Hrvatsku, Paradis je rekao kako smatra da nije teže nego u bilo kojoj drugoj državi, ali pritom treba koristiti fiskalne stimulacije. “Od kada je Hrvatska u EU, smatram da je malo lakše ulagati nego što je to bilo prethodnih godina”, istaknuo je Paradis. Dodao je kako postoji

resirani u Hrvatsku mogućnost ulaganja u Pelješki most. S njim se složio i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Philippe Meunier koji je zahvalio HGK-u što je ugostio francusku delegaciju i omogućio B2B sastanke predstavnika hrvatskih i francuskih tvrtki. “Neke tvrtke su već bile u Hrvatskoj, ali ima i onih koji su tu prvi put. Jasno je da postoji veliki interes za suradnju, a želimo da se ostvari suradnja i poslovi na obostranu korist”, istaknuo je Meunier.

Dobri gospodarski i trgovački odnosi

O suradnji hrvatskih i francuskih tvrtki govorio je i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier koji je tom prigodom naglasio kako je prioritet hrvatske vlade olakšati poslovanje poduzetnicima, rasteretiti gospodarstvo, nastaviti raditi na podizanju gospodarskog rasta, smanjiti javni dug, a to će sve dovesti do poticanja investicija. Francuskim partnerima iznijete su mogućnosti investiranja u Hrvatskoj, a predstavnici regionalnih razvojnih agencija AZRA i PANORA predstavili su potencijale Varaždinske i Požeško-slavonske županije. Predstavnici MEDEF Internationala susreli su se i s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. Pritom je zamjenik glavnog di-

Želimir Kramarić, Charles Paradis, Philippe Meunier, Davor Ivo Stier i Luka Burilović

rektora HUP-a Bernard Jakelić rekao kako se izravnim povezivanjem poslodavaca Hrvatske i Francuske pomaže u lakšem nadilaženju mogućih barijera, a ujedno se hrvatskim poslodavcima omogućuje predstavljanje sebe i svojih tvrtki u najbojem mogućem svjetlu na tržištu EU-a.

Premijer andrej plenković o suradnji

Robna razmjena

Izvrsni odnosi dviju zemalja

Godišnje oko 700 milijuna eura

U sklopu foruma se delegacija udruge MEDEF International susrela i s predsjednikom hrvatske vlade Andrejem Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem. Tom je prigodom Plenković izrazio zadovoljstvo velikim brojem predstavnika francuskih tvrtki koji su došli u Hrvatsku. “U tome vidim znak izvrsnih hrvatsko-francuskih odnosa, ojačanih naših strateškim partnerstvom, kao i potvrdu kvalitete naših gospodarskih i trgovačkih odnosa”, rekao je Plenković. Pritom je pozdravio činjenicu što je u Hrvatskoj već prisutno oko 60 filijala francuskih poduzeća, koje zapošljavaju oko 6500 ljudi. Ujedno je podsjetio na ugovor o zaštiti ulaganja kao i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja.

Ukupna trgovinska razmjena Hrvatske i Francuske u 2015. godini iznosila je 700 milijuna eura. Hrvatska u Francusku izvozi automobilsku opremu i dijelove, poljoprivredne strojeve, teretne vagone, električnu opremu, tekstilne i kožne te drvne proizvode. Iz Francuske se u Hrvatsku uvoze automobili, farmaceutski proizvodi, plovila, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, plastična masa, električna i elektronička oprema te kozmetički proizvodi. Francuska je Hrvatskoj 10. trgovački partner.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Osječki start-up na turističkom sajmu u Berlinu

Digitalizacija turizma postaje stvarnost Tvrtka Pointers je, među prvih pet projekata u svijetu, obradila i prikazala turističke destinacije u VR 360˚ tehnologiji koja se prilagođava svakoj destinaciji i personalizira je ovisno o korisnikovim afinitetima piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S obzirom na rast korištenja pametnih telefona u svakodnevnoj komunikaciji, primijećeno je da nedostaje aplikacija koja objedinjuje sve komercijalne i nekomercijalne

destinacije koje bi mogle biti zanimljive turistima kada posjećuju određenu destinaciju. Maja Kokolari, Pointers

tart-up tvrtka Pointers, nastala u tzv. osječkoj Silicijskoj dolini, svojom najsuvremenijom svjetskom tehnologijom predstavit će bogatstva i ljepote hrvatskih turističkih odredišta na jednom od najvećih svjetskih turističkih sajmova ITB-u, koji se od 8. do 12. ožujka održava u Berlinu. Ta je tvrtka, među prvih pet projekata u svijetu, obradila i prikazala turističke destinacije u VR 360˚ tehnologiji, koja je jedna od najbrže rastućih prezentacijskih tehnologija u svijetu. Ta se tehnologija prilagođava svakoj destinaciji i personalizira je ovisno o korisnikovim afinitetima. Ona je, istodobno, i način izravne komunikacije prema turistima te uključuje emarketing koji doseže sve veći broj korisnika diljem svijeta. Valja napomenuti kako je Pointers besplatna aplikacija za turiste. No, kada je zapravo sve počelo i kako je nastao projekt Pointers? “Pointers je kao projekt pokrenut početkom 2015. godine s ciljem digitalizacije turizma. S obzirom na rast korištenja pametnih telefona u svakodnevnoj komunikaciji, primijećeno je da nedostaje aplikacija koja objedinjuje sve komercijalne i nekomercijalne destinacije koje bi mogle biti zanimljive turistima kada posjećuju određenu destinaciju. Tako, primjerice, postoje aplikacije koje nude slobodan smještaj, ali kako pronaći plažu prilagođenu djeci ili koja je pet-friendly, to je već mnogo teže”, rekla je Maja Kokolari, tajnica ureda direktora tvrtke Pointers. Dodala je kako je u toj tvrtki zaposleno sedam osoba, dok na samom projektu radi još 35 stručnjaka u područjima tehnologije, multimedije i marketinga.

Virtualni osobni turistički vodič

Temeljna djelatnost kojom se Pointers bavi je izrada mobilne i web aplikacije koja koristi

24 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

najpopularnije internet platforme - iOS, Android, Facebook, Twitter, Instagram i YouTube, kako bi korisnicima pružila detaljne, kompletne i točne informacije vezane uz destinaciju koju planiraju posjetiti ili na kojoj se trenutačno nalaze. Višejezični opisi, 100 posto GPS navigacija, slike, audiovodiči i videomaterijali daju cjelovit pogled na odabrano odredište i vode izravno do njega. “Svakako bismo htjeli istaknuti činjenicu da Pointers, osim samog pružanja informacija, nudi i uslugu prikupljanja podataka s vlastitom produkcijom. Svakom komercijalnom objektu koji uđe u Pointers

Pointers, osim samog pružanja informacija, nudi i uslugu prikupljanja podataka s vlastitom produkcijom nudi se mogućnost profesionalnog fotografiranja, snimanja dronom iz zraka, snimanja/fotografiranja VR 360˚ kamerom ili pak trekiranje biciklističkih i trekking ruta kako bi kvaliteta pruženih informacija bila na što većoj razini”, istaknula je Maja Kokolari. Iza projekta Pointers su ljudi koji iza sebe imaju nekoliko značajnih produkcijskih televizijskih projekata, primjerice, Urban club koji

Bruto inozemni dug

Pad se nastavlja Bruto inozemni dug krajem listopada iznosio je 42,6 milijardi eura, te bio za 4,7 milijardi ili 9,9 posto manji nego u listopadu 2015. godine. Time se nastavlja tendencija pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini koja traje od prosinca 2015., pri čemu se u zadnjih osam mjeseci taj pad stabilizirao na relativno visokoj razini od oko 10 posto. U apsolutnom iznosu najviše je smanjen dug banaka, za 2,1 milijardu eura, te dug opće države za 1,1 milijardu eura. Riječ je o nastavku razduživanja bankarskog sektora koji u posljednja 54 mjeseca smanjuje svoje inozemne obveze pri čemu je međugodišnji pad u zadnjih 13 mjeseci dvoznamenkast.

Istodobno i opća država smanjuje svoj inozemni dug zahvaljujući orijentaciji na domaće financijsko tržište, ali i provedbi fiskalne konsolidacije koja rezultira nižim proračunskom manjkom i stoga manjim potrebama za zaduživanjem. Tendenciju razduživanja upotpunjuju ostali domaći sektori, odnosno tvrtke koje zaduživanjem u zemlji izbjegavaju rizike povezane s inozemnim financiranjem. (K.S.)

Trgovina na malo

Dobra godina za trgovce je emitiran 2007. godine na Slavonskoj, Vinkovačkoj i Slavonsko-brodskoj televiziji, zatim multimedijalne projekte poput Multimedije Info te igranog serijala Bač Roka i Did Tunja. Govoreći o predstavljanju projekta na predstojećem sajmu u Berlinu, Maja Kokolari je naglasila kako će predstavnici Pointersa za vrijeme trajanja B2B dijela sajma održavati sastanke s predstavnicima najvećih turističkih projekata i organizacija kako bi prezentirali benefite koje Pointers donosi gospodarskim subjektima koji se nalaze unutar projekta, a također i turistima koji posjećuju određene turističke destinacije. “Do sajma u Berlinu imat ćemo i kadrove iz Južnoafričke Republike gdje je projekt Pointers već prepoznat kao izvrstan način postizanja strategijskih ciljeva tamošnjeg ministarstva turizma, a to je upravo uspješna digitalizacija turizma”, rekla je Maja Kokolari. Dodala je kako je u planovima za budućnost ispunjenje tvrtkine misije: kreiranje najboljeg virtualnog osobnog turističkog vodiča u skladu s međunarodnim standardima.

Trgovci su u lanjskom prosincu na godišnjoj razini zabilježili rast prometa od 5,8 posto. Time je nastavljen trend godišnjeg rasta koji traje od rujna 2014. Realan promet u trgovini na malo lani je u Hrvatskoj bio četiri posto veći u odnosu na 2015., što predstavlja treću uzastopnu godinu rasta ali i njegovo ubrzanje u odnosu na 2015. kada je rast iznosio 2,4 posto, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Pored

realnog rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača, na rast prometa povoljno je utjecao i turizam. U HGK-u očekuju da će i ove godine biti ostvaren realan rast prometa u trgovini na malo, što će biti potpomognuto novom poreznom reformom tj. onim dijelom reforme koji se odnosi na povećanje plaća. “S obzirom na to da je maloprodajni promet još uvijek niži od onog iz 2008., ako se prošlogodišnja dinamika rasta nastavi, razina prometa će tek 2020. godine biti veća od one iz 2008. godine”, procjenjuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo OPG Jakopović, Novi Marof

Kuća magične trave OPG Jakopović ima paletu od oko 50 ekološki certificiranih kozmetičkih proizvoda koji se dijele na proizvode za njegu lica, tijela i kose za zube, prirodne dezodoranse, kolekciju za njegu kose u kojoj se posebno ističu tzv. kruti šamponi u tri verzije te ulje protiv ispadanja kose.

Osvojen niz nagrada

Vlasnici OPG-a Jakopović dosad su dobili razne nagrade za svoje proizvode, pa su tako dobili drugu nagradu za Mirisni jastuk od melise u kategoriji uporabnih suvenira, dok su na Kvarner Expu osvojili grand prix za cijelu paletu proizvoda kao najbolji hrvatski suvenir. Njihov proizvod - Karmelićanska vodica - proglašena je najboljim prehrambenim suvenirom, a osvojili su i nagradu na sajmu inovacija Arka za noćnu kremu za područje oko očiju. Na Eko-etno sajmu njihov sapun Elixir osvojio je nagradu kao najbolji eko-etno proizvod. Snježana Jakopović dobila je i nagradu za naj-ruralnu ženu u Varaždinskoj županiji za kreativnost i inovativnost žena u ruralnom području.

U Na našem imanju posjetitelji mogu razgledati nasade, pogon za preradu bilja sa sušarom, destilerijom i pakirnicom, ali i testirati gotove proizvode. Snježana Jakopović

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

želji da vrati život napuštenim oranicama na svom imanju, potkraj 2007. godine Mladen Jakopović je sa svojom suprugom Snježanom, uzgojio 100.000 sadnica matičnjaka, od čega su polovinu posadili na 1,5 hektara, dok su dok su ostatak zemlje prodali za uzgoj. Ubrzo su počeli proizvoditi čaj od matičnjaka, keksiće, napitke, mirisne jastučiće te uporabne suvenire. Danas OPG Jakopović ima paletu od oko 50 ekološki certificiranih kozmetičkih proizvoda koji se dijele na proizvode za njegu lica, tijela i kose. Na OPG-u uzgajaju melisu, mentu, smilje i čokoladnu mentu, a na proljeće će posaditi citronovac (verbenu). Njihovi proizvodi proizvode se pod brendom Kuća magične trave. Tumačeći što je to zapravo, Snježana Jakopović pojašnjava kako se nekada melisa nazivala magičnom travom jer ima ljekovita svojstva te djeluje umirujuće i antidepresivno. Zbog toga se naziv brenda Kuća magične trave - pokazao kao jedini logičan. Brend čini nekoliko kolekcija, primjerice za novorođenčad, za mlade s problematičnom kožom, potom anti-age kolekcija s melisom i sjemenkama crnog grožđa te anti-age kolekcija sa smiljem. Tu je i muška kolekcija koja uključuje i kolekciju za osobe s bradom, paste

26 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Na OPG-u uzgajaju melisu, mentu, smilje i čokoladnu mentu, a na proljeće će posaditi citronovac Govoreći o OPG-u koji je registriran za tzv. edukativni turizam, Snježana Jakopović je rekla kako na njihovo imanje dolaze posjetitelji koji mogu razgledati nasade, pogon za preradu bilja sa sušarom, destilerijom i pakirnicom, a mogu i testirati gotove proizvode te na kraju posjetiti izložbeni salon gotovih proizvoda. Obitelj Jakopović svake godine na tržište lansira najmanje tri nova proizvoda te stalno nadopunjuje i usavršava paletu svojih proizvoda. Već nekoliko godina izvoze u Sloveniju, Poljsku i Švedsku. Već su dogovorene isporuke proizvoda i u zemlje Beneluxa, a to će se dogoditi čim se prevedu deklaracije i pakiranja proizvoda. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 151, 6. veljače 2017.

Europsko inovacijsko vijeće

Najuspješniji inovatori savjetuju Europsku komisiju Ekspertna skupina savjetovat će Europsku komisiju u okviru europskih programa namijenjenih inovacijama i istraživanju kojim bi se osigurala bolja podruška poduzetnicima u otvaranju novih tržišta u oblikovanju novog pristupa za podršku inovacijama, zasad utjelovljenog pod radnim nazivom Europsko inovacijsko vijeće. “Siguran sam da će nam ti stručnjaci ponuditi neophodnu korisničku perspektivu te nam tako olakšati osmišljavanje pristupa koji će biti svrsishodan i usmjeren na poticanje kvalitetne podrške EU-a revolucionarnim inovacijama kojima se otvaraju nova tržišta te koje igraju sve važniju ulogu u europskom prosperitetu”, zaključuje Moedas. Nova skupina na visokoj razini savjetovat će Komisiju o tome kako u okviru programa Obzor 2020. te budućih programa za istraživanje i inovacije ponuditi bolju podršku revolucionarnim inovacijama kojima se otvaraju nova tržišta. Carlos Moedas, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, kaže kako mu je iznimno drago što su uspjeli okupiti skupinu inovatora tako velikog kalibra iz različitih područja koji će Komisiji pomagati

Tom se inicijativom dopunjuju druga djelovanja Komisije kojima se inovatore potiče da ostanu u Europi i razvijaju svoje djelovanje, kao što je izneseno u Inicijativi za osnivanje i širenje poduzeća. Prvi sastanak Skupine održat će se u ožujku. Njezin rad temeljit će se na rezultatima Poziva za dostavu ideja provedenog 2016. te će biti povezan s radom Skupine na visokoj razini za maksimizaciju učinka programa EU-a za istraživanje i inovacije kojom predsjedava Pascal Lamy i koja bi svoje izvješće trebala predati do lipnja 2017.

Članovi skupine • Nicklas Bergman, serijski poduzetnik, investitor i futurist • Martin Bruncko, osnivač i partner Steam Capitala • Paddy Cosgrave, osnivač i CEO, Web Summit i f.ounders • Gráinne Dwyer, CEO, Ludgate Hub • Hermann Maria Hauser, poduzetnica i suosnivačica, Amadeus Capital Partners • Marjolein Helder, osnivačica i CEO, Plant-e • Taavet Hinrikus, osnivač i CEO, TransferWise • Ingmar Hoerr, suosnivač i CEO, CureVac • Bindi Karia, start-up stručnjak i savjetnik • Jana Kolar, CEO, CERIC-ERIC i član Upravnog odbora Europskog instituta za inovacije i tehnolgiju (EIT) • Carlos Oliveira, poduzetnik i CEO, ebankIT, predsjednik InvestBraga i Startup Braga, i direktor Pathena • Jim Hagemann Snabe, član Uprave World Economic Foruma i profesor na Copenhagen Business School • Kinga Stanisławska, osnivačica i partnerica, Experior Venture Fund • Constantijn Van Oranje-Nassau, posebni savjetnik, StartupDelta • Roxanne Varza, CEO, StationF

enterprise europe

Javni poziv za suradnju Švicarske i Hrvatske kroz program Eurostars

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ovim putem objavljuje javni poziv za suradnju unutar programa Eurostars. Pretprijava do 13. veljače 2017. godine (povratne informacije do 22. veljače 2017.) – rok pune prijave do 2. ožujka 2017. godine. Pretprijava do 14. srpnja 2017. (povratne informacije do 21. srpnja 2017.) – rok pune prijave do 14. rujna 2017. godine.

Kroz sljedeće tri godine, Hrvatska i Švicarska će usmjeriti zajedničke napore u promociji sudjelovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP) u Eurostars programu. Zbog tog razloga zajednički objavljujemo bilateralni poziv za projektne pretprijave inovativnih istraživačko-razvojnih projekata. Poziv je otvoren za sve sektore i za suradnju sa svim zemljama članicama programa Eurostars. Pozivom upravljaju Eureka uredi u HAMAG-BICRO-u i Državnom tajništvu za

edukaciju, istraživanje i inovacije (SERI) u skladu s Eureka inicijativom. U sklopu poziva tu su i planirana događanja na kojima će hrvatski poduzetnici moći pronaći potencijalne partnere za prijavu svojih projekata, a za koja će moći dobiti pokriće putnih troškova. Ovo su prva dva eventa na koja će se moći prijaviti: • 4th International Software Days u Beču (25. i 26. travnja 2017.); https://events. b2match.com/e/softwaredays2017 • Eureka Globalisation Week u Barceloni (16.-19. svibnja 2017.) – više informacija uskoro Za više informacija slobodno nam se obratite na eurostars@hamagbicro.hr. Službena dokumentacija poziva (na engleskom jeziku): Joint_call_announcement_CH-HR-2017 v 1.1 http://www.hamagbicro.hr/wpcontent/uploads/2017/01/Joint_call_ announcement_CH-HR-2017-v-1.1.doc Leaflet_Eurostars_Croatia-Switzerland (http://www.hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2017/01/Leaflet_Eurostars_Croatia-Switzerland.docx).

Poslovni razgovori na Sajmu Ecobuild U okviru sajma Ecobuild, najvećeg svjetskog sajma održive gradnje, Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati u srijedu 8. ožujka u Londonu. Na tom događanju tvrtke će imati priliku upoznati potencijalne poslovne partnere koji djeluju u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Ovo je izvrsna prilika za dobavljače, izvođače radova i distributere za otkrivanje novih i inovativnih proizvoda i usluga na međunarodnim tržištima te prilika za proizvođače proizvoda, usluga i kooperante da se susretnu s arhitektima, distributerima, agentima, istraživačkim centrima i sveučilištima.

Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/ecobuild2017.

Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 01/4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr

www.een.hr

6. veljače 2017.

2 3

Horizon 2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017

Projekti za bolji život Gospodarski susret H2020 Zagreb okupio je 160 poduzetnika iz 20 zemalja. Na njemu su se umrežavali potencijalni prijavitelji EU projekata u sklopu programa Obzor 2020. u području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života Europska poduzetnička mreža Hrvatske (EEN) je u Zagrebu održala Horizon 2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017 u sklopu projekta Obzor 2020. Health NCP Net 2.0. Gospodarski susret održan je u suradnji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Agencije za mobilnost i programe EU-a te Step-RI znanstvenotehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci.

Otvarajući konferenciju državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja doc. dr.sc. Matko Glunčić naglasio je da su istraživanja i inovacije temelj napretka svake države

Taj međunarodni gospodarski susret održan je prvi put u Zagrebu u nazočnosti oko 160 sudionika iz više od 20 zemalja svijeta. Namijenjen je poslovnom umrežavanju potencijalnih prijavitelja EU projekata u sklopu programa Obzor 2020. u području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života. Predstavnici malih i srednjih poduzeća te visokih učilišta mogli su se upoznati s mogućnostima programa Obzor 2020. i predstaviti svoje ideje. Održano je i više od 300 bilateralnih

Otvarajući konferenciju državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja doc. dr.sc. Matko Glunčić naglasio je da su istraživanja i inovacije temelj napretka svake države. Posljednjih godina Europa je suočena s brojnim izazovima poput migracija i financijskih kriza. Istodobno populacija stari, a troškovi zdravstvene skrbi se povećavaju, upozorio je i dodao da se Europa uspješnim svladavanjem izazova treba nametnuti kao primjer ostalima. Potrebna su, rekao je, pametna rješenja, a

sastanaka na kojima su sudionici imali priliku pronaći potencijalne partnere.

mogućnosti za financiranje projekata kojima je cilj iznalaženje tih pametnih rješenja leže u programu Obzor 2020., rekao je Glunčić. U jednom od izlaganja Renato Vrebac, nacionalni kontakt H2020 u HAMAG-BICRO-u, predstavio je prilike i mogućnosti za poduzetnike u sklopu EEN-a. Očekuje se da će Horizon 2020 European Health Brokerage Event – Zagreb 2017 pozitivno utjecati na uspješnost Hrvatske u programu Obzor 2020. te dodatno potaknuti hrvatske znanstvenike, poduzetnike i inovatore na sudjelovanje u EU natječajima kako bi financirali svoje inovativne ideje. Hrvatska je do kraja rujna 2016. povukla gotovo 29 milijuna eura za financiranje 132 EU projekta kroz natječaje u programu Obzor 2020. U području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života financira se 10 EU projekata u kojima sudjeluju hrvatski partneri, a dodijeljeno im je ukupno 2.138.686 eura.

enterprise europe

Produžen rok za pretprijavu na natječaj za program Eurostars 2 Zbog povećanog interesa i mnogobrojnih upita za pretprijavu u program Eurostars produžen je rok za pretprijavu u program do 13. veljače 2017. godine. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u program Eurostars 2, te omogućava tvrtkama da pošalju ranu verziju svoje prijave kako bi im se pomoglo konkretnim savjetima o tome kako popraviti finalnu punu prijavu za Eurostars 2 program koju ocjenjuju neovisni ocjenjivači Eureka tajništva (Bruxelles). Dostava pretprijave nije obvezna, no na taj način tvrtke imaju mogućnost provjeriti koliko je njihov projekt u skladu s propozicijama programa te dobiti konkretne povratne informacije o tome kako poboljšati prijavu. Rok za podno-

šenje pretprijave je 13. veljače 2017. godine. Više informacija o programu i samom procesu prijave možete pogledati na poveznici: http://www. hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/eurostars/natjecaj-za-program-eurostars-2-medunarodna-istrazivacko-razvojna-suradnja/. O programu: Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačkorazvojnih (IR) aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica u projektu. Popis zemalja: www.eurostars-eureka. eu. Ciljevi programa: • potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet

• potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika • stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Rok za podnošenje pune prijave je 2. ožujka 2017. godine.

Otvoren Javni poziv: Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu Poziv je namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzećima za poticanje ulaganja neophodnih za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraživanja, razvoja i inovacija (do kojih su došli sami MSP-ovi, u suradnji s drugima ili putem transfera znanja i tehnologije) u poslovne aktivnosti i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješenja. Cilj ovog poziva je podržati projekte usmjerene novim proizvodima i uslugama koje imaju pozitivan učinak na poslovne rezultate i rast poduzeća te s tržišnim potencijalom na međunarodnoj razini. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u okviru otvorenog Poziva s rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca 2017. godine ili do iskorištenja raspolo-

menti/1318/Komercijalizacija%20inovacija%20u%20poduzetni%C5%A1tvu. zip.

živih sredstava koja iznose 114 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti je 760.000 kuna, dok je najveći iznos 7,6 milijuna kuna. Natječajna dokumentacija nalazi se na linku http://www.strukturnifondovi.hr/ AplikacijaRepository/Natjecaji/Doku-

Za ove projekte organizirane su i informativne radionice za poduzetnike. Radionica u Zagrebu već je održana, a sljedeće se održavaju: Rijeka – 7. veljače 2017., u 11 sati, HGK Rijeka, Bulevar oslobođenja 23 Osijek – 9. veljače 2017., u 11 sati, HGK Osijek, Europske avenije 13 Split – 13. veljače 2017., u 10 sati, HGK Split, Ante Trumbića 4 Varaždin – 15. veljače 2017. u 10 sati, HGK Varaždin, Petra Preradovića 17. Prijavu na radionicu možete poslati na: davor.nikolic@mingo.hr s naznakom za koji se grad prijavljujete u predmetu poruke.

www.een.hr

6. veljače 2017.

4 5

Kružno gospodarstvo

Energija iz otpada Na temelju zamaha koji je stvorio plan ulaganja za Europu kojim su već do kraja 2016. pokrenuta ulaganja vrijedna 164 milijarde eura platformom za financiranje kružnoga gospodarstva poboljšat će se poveznice između postojećih instrumenata kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) i program InnovFin, a možda će se razviti i novi financijski instrumenti za projekte kružnoga gospodarstva, najavljuju u Europskoj komisiji. U okviru platforme povezat će se Komisija, EIB, nacionalne razvojne banke, institucijski ulagači i drugi dionici te time podignuti svijest o mogućnostima ulaganja u kružno gospodarstvo, promicati najbolje prakse među potencijalnim promotorima, analizirati projekti i njihove financijske potrebe te osigurati savjeti o strukturiranju i financiranju ulaganja. Komunikacijom Komisije o ulozi procesa stvaranja energije iz otpada u kružnom gospodarstvu maksimalno će se naglasiti prednosti tog malog ali inovativnog elementa nacionalne kombinacije izvora energije. Njome se državama članicama daju smjernice za ostvarivanje prave ravnoteže kapaciteta stvaranja energije iz otpada, a ističe se i uloga hijerarhije otpada, u okviru koje se mogućnosti gospoda-

renja otpadom rangiraju prema održivosti, dok je glavni prioritet sprečavanje nastanka otpada i njegovo recikliranje. Ona pridonosi optimiziranju doprinosa država članica energetskoj uniji te iskorištavanju mogućnosti za prekogranično partnerstvo gdje je to prikladno i sukladno ekološkim ciljevima.

nom robom (npr. preprodaja) te popravak električne i elektroničke opreme. Procjenjuje se da će se tim mjerama spriječiti nastanak više od 3000 tona opasnog otpada godišnje u EU te uštedjeti energija i sirovine. Samo u sektoru zdravstva može se uštedjeti otprilike 170 milijuna eura na troškovima zdravstvene skrbi.

Paket koji je Komisija donijela sadrži i prijedlog za ažuriranje zakonodavstva kako bi se ograničila uporaba određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (Direktiva RoHS). U prijedlogu se promiče zamjena opasnih materijala kako bi recikliranje komponenti postalo profitabilnije. Predloženim promjenama dodatno se potiču aktivnosti na tržištu rablje-

U izvješću o napretku od prošle godine Komisija navodi ključne mjere u područjima kao što su otpad, ekološki dizajn i organska gnojiva te u vezi s pitanjima bacanja hrane, jamstva za potrošačku robu, inovacija i ulaganja. Načela kružnoga gospodarstva su postupno integrirana u najbolje prakse u industriji, zelenu javnu nabavu, uporabu sredstava kohezijske politike te novim inicijativama u sektorima građevinarstva i voda. Kako bi se na terenu ostvario prelazak na kružno gospodarstvo, Komisija ujedno poziva Europski parlament i Vijeće da nastave postupak donošenja prijedloga zakona o otpadu u skladu sa Zajedničkom izjavom o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. Komisija će ove godine nastaviti djelovanje u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo prijedlozima za strategiju o plastici, okvirom za nadzor kružnoga gospodarstva i prijedlogom za promicanje recikliranja vode.

Poslovni razgovori u okviru sajma Europska poduzetnička mreža Nizozemske organizira poslovne razgovore u okviru sajma Biofach koji će se održati 16. i 17. veljače 2017. godine u Nürnbergu, u Njemačkoj. Tijekom posljednjih godina, Biofach je postao vodeći svjetski sajam organske hrane. Tome svjedoči i činjenica da je prošlogodišnji sajam imao 2350 izlagača iz više od 70 zemalja. Sudjelovanje na poslovnim susretima u sklopu sajma je besplatno, a u nastavku saznajte kako se prijaviti i koje su pogodnosti sudjelovanja.

Što su poslovni razgovori: Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Tematska područja: Svježa hrana/zamrznuta hrana; orašasti plodovi/suho voće/zdravi proizvodi; dodaci prehrani/začini; ulja/octi; dijetalni proizvodi/hrana za dojenčad; sokovi/pivo/ vina; prirodna kozmetika/biljke/sjemenje. Registrirati se možete na sljedećim internet stranicama, najkasnije do 8. veljače 2017.: https://www.b2match.eu/biofach2017. Za sva dodatna pitanja, obratite se kontakt-osobi: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, Tel: 01/4561 763.

enterprise europe

Patentiranje izuma povezanih sa softverskim rješenjima

Autorsko pravo što odabrati? U mnogim zemljama računalni programi zaštićeni su autorskim pravima. No, zaštita autorskih prava odnosi metode rada ili matematičke koncepte. Autorsko pravo ne štiti ideju računalnog programa, koja često ima zna U mnogim zemljama računalni programi, bilo u source ili object kodu, zaštićeni su autorskim pravima. Glavna prednost zaštite autorskih prava leži u njihovoj jednostavnosti. Međunarodna zaštita autorskih prava je automatska - počinje čim je rad stvoren. Vlasnik autorskih prava uživa relativno dugo razdoblje zaštite koje u pravilu traje za života autora i 50 ili, u nekim zemljama, 70 godina nakon autorove smrti. S druge strane, rok trajanja patenta je u pravilu 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta, a to znači da ga tehnološki konstruktor ima pravo koristiti određeni broj godina, u zamjenu za razotkrivanje javnosti načina njegove upotrebe. Zašto onda mnogi autori pokušavaju patentirati svoje izume koje su povezani sa softverskim rješenjem? Odgovor je višestruk. No, jedan od najjačih razloga je to da se zaštita autorskih prava odnosi samo na izraze, a ne i ideje, postupke, metode rada ili matematičke koncepte. Iako autorsko pravo štiti izvorni kod računalnih programa, ono ne štiti ideju računalnog programa koja često ima znatnu komercijalnu vrijednost. Prepoznajte ključni dio svoje inovacije Međutim, zbog složenosti zahtjeva za priznanje patenta, troškovi pribavljanja i primjene patenta mogu biti izrazito skupi. Ako ne posjedujete dovoljno financijskih resursa, potrebno je dobro razmisliti je li patentna zaštita ovakvog izuma najbolja. Softver se može implementirati u računalo ili uređaj, kao što su uređaji u kućanstvu ili automobilu. No, često je takav softver stvoren, reproduciran i distribuiran

u medijima (kao što je CD-ROM ili online mreža), koji su odvojeni od hardvera. Softver može pružiti tehničku funkcionalnost, kao što su kontroliranje stroja ili reguliranje sobne temperature. Može se koristiti za praćenje mrežnih sustava za komunikaciju ili pružiti sučelje između računala i čovjeka. Ili se može koristiti za obradu znanstvenih, financijskih, ekonomskih ili društvenih podataka kako bi se, primjerice, istražile nove znanstvene teorije ili tražio najveći mogući povrat na investiciju. Ovakva razmatranja mogu pomoći u procjeni mogućnosti za dobivanje patenta za određeni izum. Nije sve za patent Ne mogu sve vrste inovacija koje su povezane sa softverskim rješenjem uživati patentnu zaštitu.

Da bi izum bio podoban za zaštitu patenta, mora zadovoljiti nekoliko kriterija. Najznačajniji kriteriji su: 1. izum mora biti industrijski primjenjiv 2. izum mora biti nov ili sadržavati novost 3. izum mora posjedovati inventivnu razinu 4. patentna prijava mora zadovoljiti određene normativne standarde Budući da se Zakon o patentu primjenjuje na izume u području tehnologije bez diskriminacije, da bi mogli biti patentirani, izumi koji su povezani sa softverskim rješenjem i izumi vezani uz poslovanje moraju biti u skladu s tim zahtjevima.

www.een.hr

6. veljače 2017.

6 7

ili patent se samo na izraze, a ne i ideje, postupke, tnu komercijalnu vrijednost Konzultant zlata vrijedi Doći do dobrog izuma je jedna stvar, no izraditi dobru prijavu patenta je nešto sasvim drugo. Vrlo je važno izraditi kvalitetnu patentnu prijavu od samog početka jer jednom kada je zahtjev podnesen, mogućnosti dopune su prilično ograničene. Konkretno, izrada zahtjeva u prijavi je od ključne važnosti, budući da zahtjevi definiraju predmet za koji podnositelj traži patentnu zaštitu. Nakon što su patentirana, isključiva prava stečena patentom mogu se provoditi samo u onom opsegu koji je prethodno definiran u zahtjevima. Iz tog razloga, ako niste dobro upoznati s tehnologijom i zakonima o intelektualnom vlasništvu, poželjno je potražiti stručnjaka iz područja intelektualnog vlasništva za izradu prijave patenta koja će zadovoljavati uvjete iz patentnih prava određene zemlje. Zahtjevi za patentiranje nisu uvijek isti u svim zemljama Ako želite zaštititi svoj izum u inozemstvu, u načelu morate zatražiti patent u svakoj zemlji u kojoj ga želite patentirati, u skladu sa zakonodavstvom te zemlje. Patent koji je odobren u zemlji X, može se provoditi samo u zemlji X i nije moguće druge zaustaviti u korištenju vašeg izuma u drugim zemljama gdje izum nije zaštićen. U nekim regijama, regionalni ured za patente, primjerice Europski patentni ured, prihvaća regionalne patentne prijave ili daje patente koji imaju isti učinak kao i podnesene prijave u državama članicama te regije. Glavna poteškoća na koju možete naići pri prijavi patenta u inozemstvu je da se nacionalni/regionalni zakoni i praksa razlikuju od zemlje/regije do zemlje/regije.

Korisni linkovi Više o ovome možete pročitati na sljedećim linkovima: • Patenting Software ( h t t p : / / w w w. w i p o. i n t / s m e / e n / documents/software_patents_fulltexthtml) • Study of the effects of allowing patent claims for computer-implemented inventions (http://bookshop.europa.eu/en/study-of-the-effects-of-allowing-patentclaims-for-computer-implementedinventions-pbKK0114632/)

Objavljena brošura Primjeri uspješno završenih EU projekata Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) objavilo je brošuru Primjeri uspješno završenih projekata sufinanciranih iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007-2013. Do kraja 2016., provedbom programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., s fizičkom provedbom uspješno su završena 272 projekta, a u tijeku je provedba još 16 projekata. Zajednički cilj svih sufinanciranih projekata je jačanje regionalnog potencijala za gospodarski razvoj, razvoj poduzetništva, poticanje inovativnosti i istraživačke izvrsnosti te su stoga svi sufinancirani projekti usmjereni na razvoj nove i postojeće infrastrukture u područjima koja zaostaju u razvoju te na jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Upravljačko tijelo ovog operativnog programa putem brošure predstavlja dosadašnje rezultate provedbe kroz primjere uspješno završenih projekata. Brošuru možete preuzeti putem poveznice http://www. strukturnifondovi.hr/objavljenabrosura-primjeri-uspjesno-zavrsenih-projekata-sufinanciranih-izoperativnog-programa-regionalna-konkurentnost-2007-2013.

enterprise europe

ERASMUS+

Trideset godi za poticanje znanj

U 30 godina njegova postojanja, u programu Erasmus+ sudjelovalo je više od devet milijuna ljudi. Program k U 30 godina njegova postojanja, u programu Erasmus+ sudjelovalo je više od devet milijuna ljudi - 4,4 milijuna studenata, 1,4 milijuna mladih, 1,3 milijuna učenika u strukovnim školama, 1,8 milijuna profesora, učitelja i mentora, 100.000 volontera i 100.000 studenata i osoblja. Započeo je kao program za mobilnost studenata 1987., a izrastao u nešto veće i obogatilo živote više od pet milijuna izravnih sudionika, da i ne spominjemo njegov neizravan utjecaj. Zato smo 2014. brojne programe spojili u jedan: Erasmus+. Ta platforma za europsku i međunarodnu mobilnost i suradnju spaja ljude iz različitih sredina. Omogućuje im da steknu kompetencije koje trebaju da bi živjeli neovisno i ispunjeno te im pomaže da pronađu svoje mjesto u našim društvima i razviju osjećaj europskog identiteta – identiteta koji dopunjuje naše nacionalne, regionalne i lokalne identitete. Trideseta godišnjica Erasmusa podudara se s još jednom prekretnicom europskih integracija: 60. obljetnicom Ugovora iz Rima kojim se promiče sve tješnje povezana unija unutar Europe. I jednom i drugom obljetnicom slavi se zajednički cilj: ujedinjenje Europljana. Široko priznat kao najuspješniji program EU-a, Erasmus+ konkretan je primjer pozitivnog učinka europske integracije i međunarodnih odnosa koji je obogatio živote gotovo dva milijuna ljudi iz Europe i šire samo od 2014. do 2016. godine. Tijekom 2017. diljem Europe organizirat će se događaji kojima će se predočiti priča programa Erasmus+ i nje-

govih prethodnika u posljednjih 30 godina. Proslave, konferencije, rasprave, razgovori, izložbe, forumi i drugi događaji organizirat će se na lokalnim i nacionalnim razinama te na europskoj razini. Program Erasmus (eng. European Region Action Scheme for the Mobility of University Students) izgrađen je na probnim razmjenama studenata od 1981. do 1986. i službeno donesen 17. lipnja 1987. Prve godine, 1987./1988., u program je bilo uključeno 11

www.een.hr

6. veljače 2017.

8 9

ina programa ja

koji je počeo kao program mobilnosti studenata izrastao je u platformu za međunarodnu suradnju

Prilika i za Hrvatsku Petar Lukačić, bibliotekar koji radi u međunarodno nagrađivanoj koprivničkoj javnoj biblioteci, jedan je od korisnika programa Erasmus+. U 2013. proveo je 10 dana u Finskoj prateći rad svojih kolega u Helsinkiju i Sastamali. To mu je omogućilo da iz prve ruke vidi kako se radi u drugim bibliotekama i dođe do novih ideja koje može primijeniti na svom radnom mjestu. U okviru programa dobio je i priliku i sredstva za obrazovanje o tome kako napisati prijedloge projekata te stvoriti pozitivno radno okruženje i umrežavanje s kolegama u finskim bibliotekama. “Nakon desetodnevnog posjeta Finskoj, ono što sam vidio inspiriralo me je da moderniziramo radne metode i usluge u našoj lokalnoj biblioteci. Rezultat toga bio je ostvarenje jednog od najzanimljivijih projekata koje smo napravili u Koprivnici - prvog TEDxLibrary događanja: TEDxKoprivincalLibrary”, ističe Lukačić.

Program Erasmus+ pokrenut je 2014. spajanjem u jedan program svih inicijativa u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta (primjerice Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Jean Monnet, Erasmus Mundus, Alfa, Edulink, Mladi na djelu i Sport).

zemalja (Belgija, Danska, Grčka, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) sa 3244 studenta koja su otputovala u inozemstvo radi studija. Program je 1987. bio usmjeren na studente u visokom obrazovanju. Od tada se razvio te nudi mogućnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, školskog obrazovanja, obrazovanja odraslih, mladih i sporta.

Ovaj program više nije usmjeren isključivo na akademsko obrazovanje. Upravo suprotno, “plus” znači da sad uključuje stažiranja na radnome mjestu, aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja osoblja te projekte suradnje sveučilišta, istraživačkih organizacija, poduzeća, nevladinih organizacija, lokalnih, regionalnih, nacionalnih tijela i ostalih društveno-gospodarskih subjekata – u Europi i šire. Danas Erasmus+ pojedincima i organizacijama nudi mnogo mogućnosti poput odlaska u inozemstvo u okviru volontiranja ili naukovanja i suradnju na zajedničkim projektima.

Sport je postao još jedan važan dio programa Erasmus+. Proširenje ciljne skupine programa Erasmus+ stvara velik potencijal za poticanje gospodarskog rasta, stvaranje radnih mjesta i socijalnu koheziju unutar Europe i istodobno pruža mladim Europljanima priliku da osnažuju osobni i profesionalni razvoj. U okviru programa Erasmus+ između 2014. i 2020. četiri milijuna Europljana imat će na raspolaganju mogućnosti za mobilnost koje će uključivati sve države članice EU-a i šire. No, Erasmus+ više je od same mobilnosti. On pomoću projekata suradnje Erasmus+ organizacijama aktivnima u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta omogućuje uspostavu međunarodnih partnerstva kojima se proširuju mogućnosti za osoblje i studente i potiču reforme.

enterprise europe

Radionice za natječaj 6.3.1. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najavila je radionice kojima prate natječaj 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”. Zahtjevi za ovu potporu mogu se početi popunjavati i podnositi od 27. veljače 2017. godine. Djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Savjetodavne službe, kao i porezna stručnjakinja Miljenka Cutvarić održat će radionice u četiri grada. Cilj radionica je upoznavanje korisnika s načinom provedbe nadolazećeg drugog natječaja za podmjeru 6.3. Na radionicama će biti predstavljene teme vezane uz postupak prijave na natječaj, izrade poslovnog plana, obveze

korisnika glede poreznog aspekta, a bit će i predočeni najučestaliji problemi uočeni u prijavama s prvog natječaja. Prijave za sudjelovanje na radionicama se zaprimaju najkasnije dva dana prije planirane edukacije. Po zaključenju prijava poslat ćemo Vam poruku o točnom vremenu (sat) održavanja. Radionice se održavaju u Splitu, Zagrebu, Osijeku i Rijeci prema sljedećem rasporedu: • SPLIT, 6. veljače 2017. godine, Hrvatska gospodarska komora, Obala Ante Trumbića 4 • ZAGREB, 7. veljače 2017. godine, Kino dvorana Ministarstva gospodarstva • OSIJEK, 8. veljače 2017. godine, Hrvatska gospodarska komora, Europske avenije 13

• RIJEKA, 13. veljače 2017. godine, Hrvatska gospodarska komora, Bulevar oslobođenja 23. Prijavu na radionicu možete ispuniti na sljedećoj poveznici https://docs.google.com/ forms/d/e/1FAIpQLSdcqfmDdcu6OzWmx4sjreReqLaHbNPWktqcwiCNoQ6 Nm6Wrg/viewform.

Potpore za mala i srednja poduzeća Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 9.1. “Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru”, provedba tipa operacije 9.1.1. “Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija”. Korisnici ove operacije su proizvođačke grupe ili organizacije iz sektora poljoprivrede, u rangu malih i srednjih poduze-

ća, koje su priznate u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Pravilnikom o priznavanju i

potporama za početak rada proizvođačkih organizacija (Narodne novine, broj 81/15, 97/15, 100/15, 101/15, 124/15, 88/16). Postupak priznavanja provodi Ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu počinje teći od 24. siječnja 2017. i traje do 24. ožujka 2017. Tekst natječaja i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na http://www.apprrr.hr/mjera-9---uspostava-proizvodackih-grupa-i-organizacija-2076.aspx.

Potpora razvoju malih gospodarstava Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, provedba tipa operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”. Korisnici ove potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2000 do 7999 eura, a potpora iznosi 113.389,50 kuna po korisniku (15.000 eura po korisniku u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju eura utvrđenom od Europske komisije, objavljenom na mrežnoj stra-

www.een.hr

6. veljače 2017.

10 11

Promocija europskih proizvoda Europska komisija objavila je 12. siječnja 2017. godine Drugi poziv za podnošenje prijedloga za mjere informiranja i promocije povezane s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu EU-a i u trećim zemljama. Sa sloganom “Enjoy, it’s from Europe!” (Pravi užitak - iz Europe je!) glavni je cilj mjera jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora Unije, tj. potaknuti otvaranje novih tržišta. Mjere informiranja i promocije obuhvaćaju sljedeće: • proizvode iz Priloga I Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osim duhana • proizvode iz Priloga I Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća kao što su: pivo, čokolada i dobiveni proizvodi, kruh, peciva, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi, napici dobiveni od biljnih ekstrakata, tjestenina, sol, prirodne gume i smole, senf, slatki kukuruz, pamuk • jaka alkoholna pića sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Program mogu predložiti: • trgovinske ili međutrgovinske organizacije osnovane u državi članici koje su reprezentativne za dotični sektor • trgovinske ili međutrgovinske organizacije Unije koje su na razini Unije reprezentativne za dotični sektor • organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača

• tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni na pružanje informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovu promociju i kojima je dotična država članica povjerila jasno definiranu zadaću pružanja javnih usluga u tom području. Na stranicama Europske komisije objavljena su dva poziva Mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama sukladno Uredbi (EU) br. 1144/2014: 1. Poziv za podnošenje prijedloga za “jednostavne” programe koje podnosi jedna ili više organizacija predlagateljica u istoj državi članici s proračunom u iznosu od 85,5 milijuna eura 2. P oziv za podnošenje prijedloga za “složene“ programe koje podnose najmanje dvije organizacije predlagateljice iz najmanje dvije države članice ili jedne/ više europskih organizacija s proračunom u iznosu od 43 milijuna eura Ukupni proračun Europske unije u 2017. godini predviđen za sufinanciranje aktivnosti u sklopu važećih poziva iznosi 128,5 milijuna eura za sve EU članice. Stope sufinanciranja jednostavnih programa iznose 70 posto prihvatljivih troškova na unutarnjem tržištu i 80 posto prihvatljivih troškova u trećim zemljama. Financijski doprinos EU-a za programe u kojima sudjeluje više korisnika (država članica) na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama je 80 posto prihvatljivih troškova. Preostale troškove snose isključivo organizacije predlagateljice.

nici Europske komisije:http://ec.europa. eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm) za mjesec u kojem je objavljen natječaj). Zahtjev za potporu podnosi se u elektronskom obliku putem Agroneta, a po završetku elektronskog popunjavanja Zahtjeva za potporu u Agronetu, korisnik je dužan ispisati, ovjeriti/pečatiti i potpisati te dostaviti ovjerenu Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu preporuče-

Prioriteti promotivnih programa su: • na unutarnjem tržištu podići svijest o održivoj poljoprivredi u Uniji i ulozi poljoprivredno-prehrambenog sektora u suzbijanju klimatskih promjena • na vanjskom tržištu istaknuti posebne značajke poljoprivrednih metoda koje se upotrebljavaju u Uniji, značajke poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te prepoznavanje sustava kvalitete EU-a Rok za podnošenje prijedloga elektroničkim putem je 20. travnja 2017. do 17 sati prema srednjoeuropskom vremenu. Nakon zaprimanja, Komisija će ocjenjivati prijave i na jesen informirati podnositelje čiji se programi prihvaćaju. Više informacija možete pročitati u vezanim dokumentima na stranici http:// www.apprrr.hr/promocija-hrvatskihpoljoprivrednih-proizvoda-%E2%80%93otvoren-novi-poziv-za-dostavu-prijedloga%E2%80%9Ejednostavnih%E2%80%9Ci-%E2%80%9Eslozenih%E2%80%9Cprograma-2204.aspx.

nom poštom s povratnicom ili osobno na adrese podružnica Agencije za plaćanja, ovisno o lokaciji ulaganja. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u Agronetu od 27. veljače 2017. godine od 12:00:00 sati do 27. ožujka 2017. godine do 23:59:59 sati. Sve detalje i tekst natječaja možete pogledati na http://www.apprrr.hr/podmjera63-potpora-razvoju-malih-poljoprivrednih-gospodarstava-1418.aspx.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Građevinski radovi Zračna luka Dubrovnik traži izvođače radova na nisko i visokogradnji. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zračna luka Dubrovnik d. o. o., 63145279942, Dobrota 24, Služba pravnih poslova i upravljanja ljudskim potencijalima Ivana Dominis Franqu-

elli, 20213 Čilipi, ivana.dominis@airportdubrovnik.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+005-0030026. Brodovi Agencija za vodne putove traži nabavu brodova. Natječaj je otvoren do 13. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Agencija za vodne putove, 24329099782, Parobrodarska 5, Sektor razvoja i pripreme, Ljiljana Klasanović, 32000 Vukovar, javna.nabava@vodniputovi.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0030236. Elektronička oprema Hrvatski operator prijenosnih sustava traži nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 16. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Prijenosno područje Split; Služba za primarnu opremu;

Odjel za VN vodove, Goran Čubra, 10000 Zagreb, Hrvatska, goran.cubra@hops.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+005-0030006. Tegljenje Lučka uprava Dubrovnik traži nabavu usluge tegljenja. Natječaj je otvoren do 21. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Lučka uprava Dubrovnik, 51303627909, Obala pape Ivana Pavla II 1, Dubrovnik, Nikica Bautović Ramljak, dpa.nikica@portdubrovnik.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0000702. Građevinski radovi na cijevima za onečišćene vode

Varkom d.d. traži izvođača radova na kanalizacijskim cijevima. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Varkom d.d., 39048902955, Trg bana Jelačića 15, Varaždin, Sandra Skok, sskok@varkom.com. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0000725.

Razni rezervni dijelovi MORH traži nabavu rezervnih dijelova. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 66486182714, Kralja Zvonimira 12, Samostalni sektor za postupke javne nabave, Milan Sučić, Zagreb. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2017%2fS+017-0001134. Savjetodavne usluge u području okolišne tehnike Hrvatske ceste traže savjetodavne usluge u području okolišne tehnike. Natječaj je otvoren do 16. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o., 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Melita Gvajec, Zagreb, melita. gvajec@hrvatske-ceste.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2016%2fS+002-0029073.

www.een.hr

6. veljače 2017.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Turski distributer traži dobavljača građevinskog materijala (BRTR20161216001) Turska tvrtka, specijalizirana za vele i maloprodaju raznih građevinskih materijala (prirodni kamen, mramor, parketi, podna i zidna keramika...), traži dobavljače. Turska tvrtka je spremna povećati svoju bazu proizvoda i poboljšati svoju konkurentnost, stoga traži nove dobavljače građevinskog materijala uz sklapanje ugovora o distribuciji. Potencijalni partneri mogu biti: • Proizvođači građevinskog materijala, alata i pribora, spremnih za distribuciju svojih proizvoda na turskom tržištu • Prodavači/izvoznici materijala, alata i pribora povezanih s graditeljstvom

Tvrtka je spremna za suradnju s tvrtkama, koje mogu isporučiti široku paletu opisanih proizvoda i osigurati dobru kvalitetu u kombinaciji s povoljnim cijenama. Danska tvrtka traži poddobavljača metalnih proizvoda i čeličnih konstrukcija (BRDK20170118001) Danska tvrtka, koja se bavi prodajom raznih dijelova tvrtkama koje sastavljaju “tijela” kamiona, traži poddobavljača metalnih dijelova i konstrukcija od čelika, nehrđajućeg čelika i aluminija pod outsourcing ugovorom. Danska tvrtka se bavi opskrbom tvrtki dijelovima za izgradnju “tijela” kamiona i to kamiona do 74 tone. Potencijalni partner bi trebao biti proizvođač metala, koji ima pristup čeliku, nehrđajućem čeliku i aluminiju, relevantno znanje, iskustvo i strojeve za proizvodnju visokokvalitetnih dijelova za kamione.

Češka tvrtka nudi savjetodavne usluge za ulazak na češko i tursko tržište (BOCZ20161014003)

Češka konzultantska tvrtka koja pruža podršku stranim tvrtkama koje žele ući na češko i po potrebi tursko tržište, nudi svoje konzultantske usluge. Tvrtka pruža savjetodavne usluge na turskom i češkom tržištu o trgovini, pronalaženju odgovarajućih poslovnih partnera u obje zemlje i savjetovanju o porezu i pravnim pitanjima. Tvrtka ima partnere u Turskoj, koji djeluju kao dodatna podrška i pružaju slične usluge. Poljski distributer nudi distribuciju prehrambenih proizvoda (BRPL20161010003) Poljska tvrtka, koja se bavi distribucijom vrhnja, kozjeg i kravljeg mlijeka, grčkog jogurta, feta sira, dodataka prehrani, organske hrane, nudi usluge distribucije dobavljačima prehrambenih proizvoda, uglavnom iz Italije, Grčke, Španjolske i drugih zemalja. Tvrtka je zainteresirana za suradnju sa stranim proizvođačima hrane (mala i srednja poduzeća, velika poduzeća). Poljska tvrtka očekuje visoku kvalitetu prehrambenih proizvoda i pravovremene isporuke. Britanski proizvođač traži partnera za proizvodnju putne torbe za kućne ljubimce (BRUK20161222001) Novoosnovana britanska tvrtka, specijalizirana za proizvode za kućne ljubimce, razvila je 2-u-1 putnu torbu s džepovima za transportiranje kućnog ljubimca, koja se pretvara u udoban krevet za ljubimca u roku od sekunde. Tvrtka traži iskusne proizvođače za dugoročnu suradnju u obliku proizvodnje svoje trenutne linije proizvoda i razvoj novih proizvoda kako bi proširili svoj asortiman proizvoda. Potencijalni

partner bi trebao imati iskustva u proizvodnji torbi i/ili sličnih proizvoda za ljubimce i trebao bi biti otvoren za male ili velike narudžbe. Materijali koji se koriste trebali bi biti podobni za kućne ljubimce primjerice, da se lako čiste, da su nezapaljivi... Rumunjska tvrtka traži proizvođače farmaceutskih i dezinfekcijskih proizvoda (BRRO20161205003) Rumunjska tvrtka nudi distribuciju europskim proizvođačima i izvoznicima parafarmaceutskih proizvoda i sredstava za dezinfekciju. Tvrtka posjeduje skladište proizvoda za pružanje zdravstvene zaštite i njege, parafarmaceutskih proizvoda i proizvoda za dezinfekciju te traži partnere iz Europe koji žele prodavati svoje proizvode u Rumunjskoj. Tvrtka je osnovana 2010. godine te djeluje kao farmaceutsko skladište, ovlašteno od Nacionalne agencije za lijekove i medicinske proizvode. Ruski distributer traži proizvođače alata za rezanje i opreme za obradu metala (BRRU20161114001) Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju proizvoda od metala, traži proizvođača i dobavljača alata za rezanje i opreme za obradu metala, čije bi proizvode distribuirala na ruskom tržištu. Tvrtka želi proširiti svoj asortiman proizvoda, stoga traži navedene proizvođače, koji moraju imati sustav upravljanja kvalitetom ISO i jamstvo od najmanje dvije godine na sve proizvode. Britanska tvrtka traži dobavljače dijelova i proizvoda za proizvodnju brodova (BRUK20161213001) Britanska tvrtka, osnovana prije više od 25 godina i jedan od najvećih veletrgovaca dijelova i rezervnih dijelova za brodove od 20 do 40 metara dužine, traži nove dobavljače. Tvrtka nudi usluge distribucije mehaničkih dijelova tvrtkama koje traže ekskluzivnog distributera za tržište Velike Britanije. Tvrtka traži dobavljače koji nude certificirane proizvode za brodove. Međutim, uzet će u obzir i druge proizvode visoke kvalitete, ako se uklapaju u njihov postojeći asortiman. Tvrtka preferira suradnju sa svestranim dobavljačima.

enterprise europe

RAPEX izvješće 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Kožna jakna, brend Christ, model 61 2232. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoku razinu kroma. (slika 1)

zvod predstavlja rizik za korištenje jer podložak hladnjaka diesel goriva može puštati gorivo i izazvati požar. (slika 5)

LED svjetiljka, brend Luxray, model Flood Light with motion sensor Outdoor. Proizvod predstavlja rizik jer izolacija dijelova pod naponom nije dobro izvedena. (slika 2)

Automobil Rolls Royce, model Dawn, proizveden 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je moguće da se zračni jastuci ispod koljena ne aktiviraju ispravno prilikom sudara. (slika 6)

Automobil Opel, model Adam, S-D EC - e1* 2001 / 116*0379*22 e1*2001 / 116*0379*24 e1*2001 / 116*0379*25 e1*2001 / 116*0379* 26, proizvedeni od travnja do listopada 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stakleni krov može biti pogrešno postavljen i u vožnji otpasti. (slika 3)

Erotsko pomagalo, brend Blush Novelties, model Basic Dong. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoku razinu parafina što predstavlja opasnost za tijelo, a i onečišćuje okoliš. (slika 7)

Automobil Mercedes, modeli GL, GLE, GLS, ML, proizvedeni između lipnja 2014. i rujna 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer senzor zauzetosti suvozačkog sjedala može neispravno detektirati i neaktivirati zračni jastuk u slučaju nesreće. (slika 4) Automobil Jaguar, model XE, proizveden između listopada 2014. i lipnja 2015. Proi-

Set vodenih bojica, nepoznatog brenda, model Set Acquerelli. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoku razinu bakterija i nije u skladu s direktivama o igračkama. (slika 8) Kamion Mercedes-Benz, model Atego, proizveden od 2013. do 2016. godine. Proizvod može predstavljati rizik za korištenje jer vezica kabela motora može doći u kontakt s kabelima baterije, izazvati kratki spoj, požar ili gubitak napajanja vozila. (slika 9)

www.een.hr

6. veljače 2017.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na renato.vrebac@hamagbicro.hr Njemački istraživački institut traži Industrijske partnere iz sektora električnih skladišta za istraživački projekt u sklopu H2020 (RDDE20170109001) • Njemački istraživački institut traži Industrijske partnere za sudjelovanje u konzorciju na projektu koji ima za cilj razvoj proizvodnje industrijskog litija. Projekt je odgovor na natječaj H2020 o Inovacijskim radnjama u vezi sa sirovinama - SC5-142016-2017, te će se temeljiti na sporazumu o istraživačkoj suradnji. Ciljni partneri trebaju biti proizvođači akumulatora ili dobavljača materijala za proizvodnju sustava pohrane električne energije. Industrijski biotehnološki partneri koji rade s mikrobima traže konzorcij koji se prijavljuje na ERA-Net CoBioTech (RDUK20161215001) • Britanska industrijska biotehnološka mreža priprema konzorcij i ponudu za natječaj ERA-Net CoBioTech. Konzorcij traži industrijske partnere bilo koje veličine koji rade s mikrobima (po mogućnosti bakterijom corynebacterium ili kvascem) u sektoru industrijske biotehnologije. Projekt će proučavati ponašanje membrana s ciljem njihova usklađivanja i nakon toga ublažavanja učinka koje imaju toksini tijekom procesa industrijske biotehnologije i tako povećavaju prinose. H2020: potražnja partnera s ekspertizom iz termalne energije (RDTR20161219001) • Turska regionalna razvojna agencija koja je koordinator na Horizonu 2020, EE-04-2016-2017 Nova rješenja za grijanje i hlađenje koja koriste izvore termalne energije niskog stupnja traži partnere s iskustvom na sustavima geotermalne energije. Cilj projekta je obuhvatiti visokoučinkovite komunalne sustave grijanja niske temperature koji smanjuju gubitke distribucije topline i termalne potražnje putem mehanizama prethodne kontrole.

Potražnja partnera - ICT–39-2017 – Izgradnja međunarodnog partnerstva u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (RDUK20161213001) • Projekt će omogućiti mentorstvo, obuku iz istraživanja i izgradnju kapaciteta, čime se jačaju intelektualna samodostatnost i održiva afrička rješenja za afričke probleme. Projekt će trajati tri godine i bavit će se utjecajem na istraživanje, praksu, politiku i objavljivanje, baveći se relevantnošću i prenosivošću diljem regije i šire. Sveučilište iz Velike Britanije koje vodi ovaj projekt sada traži istraživačke partnere koji bi pristupili konzorciju iz svih industrija diljem EU. Traži se industrijski i istraživački partner za H2020 inovacijsku projektnu ponudu aplikacija dvojnog sustava za gorivo (dizel/metan) u pomorskom sektoru (RDLV20170106001) • MSP iz Latvije je razvio vlastitu vrhunsku tehnologiju dvojnog sustava za gorivo koja se primjenjuje u sektor lokomotiva. Projektom u sklopu H2020 programa Inovacije za energetsku učinkovitost i kontrolu emisija u vodenom transportu tvrtka planira tu tehnologiju prenijeti na pomorski sektor. Traže se tri akademska ili industrijska partnera za prijedlog projekta: 1) sa znanjem o brodskim motorima; 2) s iskustvom u vezi sa spremnikom ukapljenog prirodnog plina i 3) brodogradilišna tvrtka – ispitivač tehnologije. Albanska tvrtka traži novu tehnološku liniju za proizvodnju različitih sendvičpanela od: aluminijskog valjanog lima, nehrđajućeg čeličnog lima, PVC-a, pocinčanog čeličnog lima, obojenog čelika itd. na temelju komercijalnog

ili tehnološkog sporazuma o suradnji (TRAL20160627001) • Albanska tvrtka smještena u središnjem dijelu Albanije traži novu tehnologiju za proizvodnju sendvič-panela. Tehnologija će omogućiti razvoj novih proizvoda i jačanje proizvodnje. Tvrtka je jedinstvena po takvoj proizvodnji u Albaniji. Traženi partneri za suradnju po mogućnosti bi trebali biti iz povezane industrije i strojne proizvodnje sendvič-panela. Tvrtka traži bilo koju vrstu komercijalnog partnerstva koje bi moglo rezultirati profitom za oba partnera. Rumunjska tvrtka čija je glavna djelatnost prodaja kave u prodajnim automatima traži tehnologiju za recikliranje ostataka kave (TRRO20161212001)

• Rumunjska tvrtka u privatnom vlasništvu traži inovativnu tehnologiju za reciklažu ostataka kave koji nastaju iz pripreme kave kako bi ih pretvorila u različite proizvode za prehrambenu industriju, ekološku poljoprivredu ili na nekom drugom području, na temelju istraživačkog/tehničkog sporazuma o suradnji ili komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Glavna djelatnost tvrtke je prodaja kave u prodajnim automatima. Kineska tvrtka traži pripremnu tehnologiju kompozitnog materijala od najlona/staklenog vlakna za lopatice ventilatora visoke kvalitete (TRCN20161208002) • Kineska proizvodna tvrtka traži suradnju na tehnologiji pripreme kompozitnog materijala od najlona/staklenog vlakna za izradu lopatica ventilatora visoke kvalitete. Tvrtka traži tehničku suradnju s istraživačkim institutima ili tvrtkama s pravom tehnologijom.

enterprise europe

6. veljače 2017.

Poslovni razgovori na Kongresu inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore u okviru Kongresa inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti koji će se održati 7. i 8. veljače 2017. u Ghentu, u Belgiji. Kongres će biti posvećen kako tekstilnoj industriji, tako i zdravstvenom sektoru, u cilju intenziviranja suradnje i razvoja tržišta između ova dva sektora. Glavne teme: zdravstvena industrija, tekstilna industrija, posteljina/spavanje, nje-

ga rana, higijena. Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke koje djeluju na ovome području i koje traže potencijalne poslovne partnere u drugim zemljama, te kako bi istražili posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici

mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na sljedećim internet stranicama, najkasnije do 6. veljače 2017.: https:// www.b2match.eu/textile4health2017. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, tel: 01/4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr .

Poslovni razgovori na Mobile World Congressu 2017 Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru najvećeg sajma mobilne tehnologije Mobile World Congress 2017, na kojem svake godine vodeće tvrtke u tom području kao i inovatori istražuju trendove koji će vladati mobilnom industrijom u narednim godinama.

Sajam i poslovni razgovori održat će se od 27. veljače do 1. ožujka 2017. u Firi Gran Via u Barceloni. Start-up tvrtke, MSP-ovi i grupe istraživača koji žele poboljšati svoje poslovne prilike na 10. godišnjem Mobile World Congress Bro-

kerage Eventu mogu se registrirati na https://www.b2match.eu/mwc2017. Kako sudjelovati: • potrebno je registrirati se • ispuniti kompletan profil vaše organizacije • napisati Vaše zahtjeve i ono što nudite • potražiti zanimljive profile sudionika • zatražiti/prihvatiti susrete • organizirati najmanje dva transnacionalna sastanka • nakon svih koraka dobit ćete e-mail s rasporedom potvrđenih susreta Kotizacija za poslovne razgovore – 310 eura. Prijedlog je da HGK, ako postoji dovoljan interes, pokrije cijenu B2B razgovora, dok su troškovi prijevoza i smještaja (i dodatnih ulaznica) odgovornost svakog sudionika. Napominjemo da nije riječ o izlaganju na hrvatskomu nacio-

nalnom štandu i subvencije za samostalne nastupe ne možemo ponuditi. Ako vas zanima mogućnost organiziranog sudjelovanja u MWC Brokerage Eventu prema navedenim uvjetima, javite se na afriedman@hgk.hr ili hgkit@ hgk.hr do 20. siječnja. U slučaju neočekivano velikog interesa prednost će imati prvi koji se jave. Nemojte se sami registrirati na Brokerage Event. Ako HGK organizira zajedničko sudjelovanje, poslat ćemo vam šifru za prijavu kojom ćete biti oslobođeni plaćanja kotizacije. Zašto sudjelovati: Promovirajte svoje proizvode, tehnologije i know-how. Pronađite rješenja za svoje mobilne potrebe. Pronađite komercijalne i tehnološke partnere za suradnju na budućim projektima. Razgovarajte o novim idejama i započnite inovativne procese.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. veljače - Međunarodni zimski poslovni susreti, Kranjska Gora, Slovenija 7-8. veljače - Poslovni razgovori na Kongresu inovacija tekstilne industrije u zdravstvenoj zaštiti, Ghent, Belgija

27. veljače - Poslovni razgovori na Mobile World Congressu 2017, Barcelona, Španjolska

7-9. ožujka - Poslovni razgovori 16. veljače - Poslovni razgovori Biofach, na Sajmu Ecobuild, London, Velika Britanija Nürnberg, Njemačka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

predstavljamo SRETNA MAMA, Zagreb

Bitna je upornost, volja i ljubav Prodaja je glavni čimbenik uspjeha svake tvrtke. Ako netko nije dobar prodavač svoje ideje, kaže Ana Mišić, onda je teško opstati na tržištu i uspješno poslovati

retna mama je informativni portal kojem je cilj povećati svijest javnosti o problemima s kojima se susreću žene, majke, posebice samohrane, u organizaciji svakodnevnog života. Stoga, portal nastoji što bolje informirati javnost o pravima i potrebama poduzetnica, samohranih i zaposlenih majki te promicati modele i programe koji će poboljšati status žena u društvu te tako učiniti i društvo kvalitetnijim. Ana Mišić, idejna začetnica projekta, kaže nam kako je portal zapravo logičan nastavak njezine poslovne karijere koja je započela nakon stjecanja diplome novinarstva na Fakulte-

Portal Sretna mama angažirat će više stručnih osoba te raditi na novim projektima i idejama tu političkih znanosti u Zagrebu i potom nekoliko godina rada u struci. “Potaknuta vlastitim iskustvom samohranog roditeljstva htjela sam potencirati teme o izazovima s kojima se susreću samohrani roditelji. Tako su nastale i Čakulaonice - radionice za samohrane roditelje u svrhu podrške takvim obiteljima”, ističe ona. Svaki početak je težak, nastavlja ona, a opstanak još teži. “Stoga je bitna upornost, volja i

ljubav prema poslu koji radite. Kad nešto radite s ljubavlju, onda je sve lakše, a ja svoj posao itekako volim”, naglašava Ana Mišić.

Nježnije prema poduzetnicima

Ocjenjujući poslovanje, ona dodaje kako bi smanjenje određenih poreza i bolje razumijevanje Porezne uprave prilično olakšalo poslovanje u Hrvatskoj svima, pa tako i njoj. “Kada bi Porezna uprava bila malo nježnija prema poduzetnicima, bilo bi mnogo bolje. Jer, trenutačno svaki kontakt s njome je kao kada malo dijete strahuje zbog odlaska liječniku”, napominje ona. Prodaja je, smatra, glavni čimbenik uspjeha svake tvrtke. Stoga, ako netko nije dobar prodavač svoje ideje, teško je opstati na tržištu i uspješno poslovati. “Također, nezaobilazna poteškoća u redovnom poslovanju je administracija. Nevjerojatno je da danas pored sve sile tehnologije institucije još nisu dovoljno umrežene i troši se jako puno vremena na skupljanje dokumentacije i hodanje od institucije do institucije”, ističe ona dodajući kako smatra da nije problem u ljudima koji tamo rade jer je s većinom od njih imala iznimno dobra iskustva. Među planovima portala Sretna mama ističe angažiranje nešto više stručnih osoba negoli do sada te rad na novim projektima i idejama. “Idemo korak po korak. Odlučili smo pričekati da novi projekti i ideje naiđu na plodno tlo ili pak da bude pravo vrijeme. Dotad, pozivamo sve žene, majke, kraljice, a naravno i tate, kao i sve druge, da nas prate i s nama stvaraju. Jer zajedno smo jači i bolji”, zaključuje Ana Mišić. (B.O.)

Kada bi Porezna uprava bila malo nježnija prema poduzetnicima, bilo bi mnogo bolje. Jer,

trenutačno svaki kontakt s njome je kao kada malo dijete strahuje zbog odlaska liječniku! Ana Mišić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Austrijski investitori u Hrvatskoj

Austrijanci optimistični Istraživanje Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu provedeno je online, anonimno, a svoje odgovore je dala 121 tvrtka od oko 650 austrijskih, piše Miro Soldić soldic@privredni.hr koliko ih posluje na našem tržištu uloženo upravo u Hrvatsku. “Na osnovu tih ulaganja procjenjuje se da je otvoreno preko 800.000 radnih mjesta, od čega na Hrvatsku otpada oko 30.000”, pojasnila je Sonja Holocher Ertl. Optimistične prognoze austrijskih poduzetnika za iduću godinu vide se i kroz očekivani rast prodaje, iskorištenosti kapaciteta, zaprimljenih narudžbi, povećanja broja zaposlenih i investicijskog volumena. Sonja Holocher Ertl te iskorake pripisuje kasnom završetku krize kod nas koji se počeo nazirati tek prošle godine i sve većoj apsorpciji sredstava iz EU fondova.

Glavni problemi

Očekivanja poduzetnika za Hrvatsku su među najvišima od svih zemalja u regiji u kojima smo proveli

istraživanje, a sad se samo još trebaju ostvariti. Sonja Holocher Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

ustrijski ured za vanjsku trgovinu predstavio je rezultate tradicionalnog godišnjeg istraživanja gospodarskog stanja među austrijskim investitorima u Hrvatskoj i usporedio ih s istraživanjem gospodarskog stanja među poduzećima iz susjednih zemalja. Istraživanje je provedeno online, anonimno, a svoje odgovore je dala 121 tvrtka od oko 650 austrijskih, koliko ih posluje na našem tržištu. Raduje popriličan optimizam ispitanika koji su na pitanje kako s njihovog stajališta vide poslovnu klimu u Hrvatskoj mahom odgovorili da se ona u posljednjih godinu dana poboljšala ili u najgorem slučaju stagnirala (87 posto), a samo 13 posto ih drži da se pogoršala. Za nadolazećih 12 mjeseci 55 posto ih očekuje poboljšanje, 39 posto da će stanje ostati isto, a tek šest posto predviđa pogoršanje. “Očekivanja poduzetnika za Hrvatsku su među najvišima od svih zemalja u regiji u kojima smo proiveli istraživanje, a sad se samo još trebaju ostvariti”, našalila se Sonja Holocher Ertl, direktorica Ureda, komentirajući rezultate. Istaknula je kako su ukupne direktne strane investicije iz Austrije do 2015. godine dosegle iznos od 128 milijardi eura, od čega je 5,1 milijarda ili 2,7 posto

28 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Tri glavna problema za Austrijance koji rade na hrvatskom tržištu s regulatornog stajališta odnose se na pravnu sigurnost, smanjenje birokracije i predvidljivost gospodarske politike. Sve su to već dobro poznate boljke naše ekonomije i jasan indikator državnoj politici u kojem smjeru treba ići. Po pitanju tržišta se temeljne brige odnose na plaćanje, kupovnu moć građana i troškove rada. Sonja Holocher Ertl je naglasila kako raste i problem pronalaska kvalificirane radne snage,

Tradicionalno istraživanje gospodarskog stanja provedeno je u 24 zemlje naročito za kompanije u proizvodnom sektoru, kojih još uvijek nema puno kod nas, ali već polako osjećaju taj nedostatak. Od 121 ispitanog poduzeća, njih 49 posto se bavi pružanjem usluga, 34 su podružnice za distribuciju austrijskih proizvoda i usluga, a 17 poduzeća se bavi proizvodnjom. Istraživanje je provedeno u 24 zemlje, a od zemalja u regiji Hrvatska je po svim pokazateljima u samom vrhu po optimizmu austrijskih poduzetnika.

Zanimanja budućnosti

IZNAD CRTE Jean-Pierre Maričić

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Nisu zanimanja budućnosti samo robotika i informatologija - i druga će zanimanja biti potrebna i tražena, ali će i ta zanimanja biti povezana s određenim tehnologijama i automatizacijama

uno se tekstova može na raznim portalima naći o zanimanjima budućnosti. I većina tih tekstova završava sličnim zaključkom koji kaže da Hrvatska školuje učenike i studente za prošlost. Vjerojatno ćete naći određeni broj nastavnika i profesora koji se neće složiti s tom tvrdnjom i to iz posve jasnog razloga jer ako je to istina, onda ni oni niti ono što predaju ne predstavlja više nikakvu pripremu za budućnost, čak nije ni usklađeno sa sadašnjim potrebama, već je nekakav zaostatak iz prošlosti. Ovaj problem možemo analizirati na više razina, i na svakoj od njih pronaći razloge. Na državnoj razini to je vlast koja je sama po sebi troma i dok pokrene procedure za promjenu nekog kurikuluma, pravilnika ili bilo čega drugog, situacija na tržištu će se toliko promijeniti da i te nove promjene neće više biti usklađene sa sadašnjim potrebama. Tome u prilog govori jedna zanimljiva situacija – Sabor je donio 12. prosinca 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u koji je uvedena (člankom 34.) obveza posjedovanja licence za rad svim ravnateljima. Ova obveza, prema članku 44. istih izmjena i dopuna, stupila bi na snagu 1. siječnja 2017. Dakle vlast (pri tome mislim na vladu, ministarstva, agencije, parlament i sve ostale uključene dionike) si je dala dvije godine za donošenje pravilnika o licenciranju ravnatelja. Došao je (i prošao) 1. siječnja 2017. godine, a od pravilnika ni “P”. I što se događa? Sabor 20. siječnja 2017. donosi novi Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u kojoj se ova obveza briše. Riješen problem. No nije problem samo državna razina. I lokalne institucije mogle bi utjecati na bržu prilagodbu školstva tržišnim promjenama, ali i tamo se prečesto radi onako kako se uvijek radilo. Jer tako je najsigurnije. Rekao mi je jedan kolega (pročelnik odjela za gospodarstvo jednog našeg grada) kada je bio u posjetu inkubatoru – veliki problem je način kreiranja programa u strukovnim

i drugim srednjim školama. Ravnatelji ne kroje program prema potrebama tržišta nego prema znanjima i vještinama nastavnog kadra kojim raspolažu. Brinu ljudi o svojim kolegama jer što će se s nekima od njih dogoditi ako u programima ne bude tema koje oni predaju? Naravno, treba o tome razmišljati, ali što će se dogoditi s učenicima koji će biti kvalitetno (ili manje kvalitetno) opremljeni znanjima i vještinama za zanimanja kojih na tržištu više nema?

odjeće rekao mi je kako ima velikih problema s pronalaženjem kvalitetnih djelatnika. Začudio sam se jer Osijek je bio jedno od središta tekstilne industrije s nekoliko velikih tvornica u ovoj djelatnosti koje su više-manje sve zatvorene, pa sam očekivao da će na tržištu biti veliki broj djelatnika na raspolaganju. Osim toga u gradu djeluje i srednja tekstilna škola (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna). Problem je u tome što tvrtka radi uglavnom na modernim automatiziranim strojevima koje treba znati koristiti. Djelatnici koji su radili u bivšim tvornicama nisu radili na takvim strojevima (što je i normalno jer tada takvih strojeva i nije bilo baš previše), ali i učenici koji se danas školuju ne uče koristiti takve strojeve i to je dio problema školovanja za zanimanja budućnosti. I na kraju, kako stojimo sa suradnjom gospodarstva i školstva? Prema onome što doživljavam u projektima na kojima sudjelujemo - vrlo, vrlo loše. S jedne strane poduzetnici smatraju da su nastavnici i profesori većinom teoretičari koji nemaju nikakva znanja potrebna za sadašnje vrijeme (a pogotovo za budućnost), dok dobar dio nastavnika i profesora smatra da nema

Što će biti s učenicima koji će biti kvalitetno opremljeni znanjima i vještinama za zanimanja kojih na tržištu više nema? Koja su to zanimanja budućnosti? To su zanimanja vezana uz informatičke i komunikacijske tehnologije, automatizaciju i robotizaciju, umjetnu inteligenciju i višemanje sve one zanimljive tehnologije koje gledamo u SF filmovima. Da se ne uplaše oni koji nisu previše skloni novim tehnologijama - nisu zanimanja budućnosti samo ova. Ima i drugih koja će biti potrebna i tražena, ali će i ta zanimanja biti povezana s određenim tehnologijama i automatizacijama. Vlasnik jedne tvrtke za proizvodnju

potrebe surađivati s gospodarstvom (i razmjenjivati iskustva) jer su njihova znanja dovoljna sama za sebe. Rijetki su slučajevi njihove suradnje na projektima, ali se ipak pojavljuju i nadam se da će ih u budućnosti biti sve više. Jer to je jedini pravi model koji odmah može početi mijenjati situaciju - suradnja svih zainteresiranih i dijeljenje znanja i iskustava, kako bismo uskladili školovanje s potrebama tržišta i učenike i studente pripremali za ona zanimanja koja će tržište trebati.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM

Osniva se turistička za Imotske krajine Za razvoj turizma na ruralnim područjima potreban je razvoj posebnih oblika turizma, primjerice cikloturizma ili lovnog turizma. Ti posebni oblici turizma privlače turiste, kazao je Gari Capelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Foto: imotski.hr/Boško Ćosić

a području Imotske krajine lani je ostvareno 47.000 noćenja, dok se u 2018. planira da ta brojka dosegne 100.000. Ako sve bude išlo po planu, turizam na ovom području će u idućih 10 godina biti povećan za 50 posto, kazao je Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Imotski. Dodao je kako je od 47.000 ostvarenih noćenja oko polovine ostvareno u gradu Imotskom, a ostatak na području devet općina Imotske krajine koje nemaju urede TZ-a. Stoga je Kolovrat pokrenuo inicijativu osnivanja zajedničke turističke zajednice na području Imotske krajine koju su podržali načel-

nici svih devet općina izvan Imotskog. Prema riječima Zlatka Ževrnje, župana splitsko-dalmatinskog, ta bi se turistička zajednica trebala osnovati tijekom rujna. Na prošlotjednom sastanku proširenog vijeća TZ-a Splitsko-dalmatinske županije, sudjelovao je i ministar turizma Gari Cappelli koji je istaknuo kako je Hrvatska napravila veliki iskorak u turizmu te se pozicionirala na svjetskom tržištu. “Za razvoj turizma na ruralnim područjima potreban je razvoj posebnih oblika turizma koji privlače turiste”, kazao je Capelli. Dodao je kako će Ministarstvo turizma pomoći daljnjem razvoju destinacije bespovratnim sredstvima, ali i edukacijama

Potpisan Ugovor o sufinanciranju dodatnih timova medicinske pomoći

Sigurnost turista iznimno nam je važna Ministar turizma Gari Cappelli i župan Zlatko Ževrnja potpisali su Ugovor o sufinanciranju dodatnih timova medicinske pomoći u turističkim odredištima u 2017. godini koje na svom području organizira

Županija splitsko-dalmatinska tijekom turističke sezone. Potpora Ministarstva turizma iznosi 306.600 kuna. Inače, Splitsko-dalmatinska županija financira dodatne timove medicinske pomoći u

turističkim odredištima sa 700.000 kuna. “Sigurnost turista u našoj zemlji iznimno nam je važna te je zbog tog razloga Hrvatska na inozemnim tržištima i percipirana kao sigurna zemlja”, kazao je Cappelli.

znakovi hrvatske kvalitete Zubne paste Plidenta Fluorne zubne paste pod robnom markom Plidenta kvalitetno rješavaju sve zahtjeve zaštite i njege zubi i desni: Plidenta Superfresh, Day & Night, Protective Propolis i Family u segmentu zaštite od karijesa i desni; Plidenta Magic Clean sadrži inovativnu tehnologiju čišćenja i uklanjanja zubnog kamenca a Plidenta Extra White i Extra Smile u segmentu izbjeljujućih zubnih pasta. Asortiman Plidente upotpunjuju dječje zubne paste Plidenta Junior Šumsko voće i Plidenta Tweens. Neva d.o.o.

Neva. je najstariji i vodeći hrvatski proizvođač kozmetičkih i higijenskih proizvoda, članica Atlantic Grupe. Neva od 1947. proizvodi vrhunske vodeće robne marke na hrvatskom tržištu, a svi su proizvodi razvijeni isključivo u vlastitim laboratorijima u Zagrebu.

30 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Sajam BOOT

jednica nužnim za prilagodbu trendovima koji se u turizmu vrlo brzo mijenjaju.

Poticaj razvoju turizma

Ministarstvo turizma u Imotski je u zadnje dvije godine uložilo više od 1,5 milijuna kuna. Natječaji za program Konkurentnost turističkog gospodarstva, u kojem se nalazi i mjera za izgradnju bazena za privatne iznajmljivače, raspisat će se do kraja veljače, pa se očekuje dobar odaziv i ove godine. U Splitsko-dalmatinsku županiju Ministarstvo turizma je lani uložilo gotovo devet milijuna kuna, kroz Fond za razvoj turizma za projekte javnog sektora 3,644 milijuna kuna, a kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva za projekte privatnog sektora 4,475 milijuna kuna. Također su financirane i strukovne udruge, promocije turističkih zanimanja kroz stipendije učenicima i studentima te dodatni timovi medicinske pomoći. “Od ukupnog broja noćenja samo se mali dio ostvaruje u Dalmatinskoj zagori. To je veliki izazov jer će se razvojem turizma tog područja pridonijeti ukupnom razvoju Hrvatske. Uz malo izvornih prihoda, ali puno dobre volje i motivacije, javni sektor pomaže, informira i motivira domaće ljude da obnove stare kuće, grade nove vile s bazenom i pomaže im u privlačenju bespovratnih sredstava, pa je tako Imotski povukao 10 posto ukupno odobrenih bespovratnih sredstava za izgradnju bazena iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva Ministarstva turizma”, naglasio je Ževrnja.

Najava dobre turističke sezone Na ovogodišnjem BOOT-u, najvećem svjetskom sajmu nautike i plovila koji se održao u Düsseldorfu, predstavilo se više od 1800 izlagača iz 70 zemalja. BOOT je dobra sajamska platforma za hrvatske izlagače kojih je ove godine bilo oko 30, dok se jedan dio njih predstavljao na štandovima inozemnih principala, posebno u dijelu čartera i ronjenja. Jadranka Grupa iz Malog Lošinja se na sajmu predstavila samostalno u dijelu yachtinga, ali i hotelske ponude. Petra Ridolfo iz odjela bookinga ističe da je zabilježen odličan odziv njemačkih gostiju, dok je tek oko 10 posto upita došlo iz skandinavskih zemalja. Najveći je interes za sadržaje u posezoni, te za lipanj. Jadranka hoteli su također ostvarili dobre poslove, posebno kad je riječ o bookingu luksuznijih hotela. Sjeverni Jadran je sve atraktivniji, što potvrđuju gosti iz Njemačke, ali i iz Francuske, dodala

je Jelena Pavlinek iz hotelskog odjela Jadranke. Direktorica Marine Punat Renata Marević napominje da ih je na BOOT-u posjetila uglavnom stručna i zainteresirana publika koja točno zna što želi. Naša je prednost što nudimo cijelu lepezu nautičkih sadržaja, uključujući i usluge vlastitog brodogradilišta pa naša marina radi 365 dana, što je privlačno korisnicima iz germanskih zemalja, kazala je ona. Na sajmu su prvi put nastupili i proizvođači brodske opreme okupljeni oko Hrvatske gospodarske komore. Udruženje male brodogradnje se nada da će narednih godina uspjeti mobilizirati što više izlagača s atraktivnim proizvodima, rekla je Gordana Ribarić iz HGK. Osjećamo da ovdje ima velikih mogućnosti, velika je cirkulacija posjetitelja, a na našem štandu bili su i proizvođači iz Hrvatske koji smatraju da treba nastaviti zajednički nastup narednih godina, dodala je ona.

Aurelia – kukuruzni koncentrat Aurelia, kukuruzni koncentrat za primjenu u pekarskoj, slastičarskoj i konditorskoj industriji, inovativan je proizvod koji omogućuje da se stoljetna tradicija pečenja kukuruznoga kruha u Hrvatskoj nastavi u suvremenim industrijskim uvjetima te je stvorio mogućnost znatno šire primjene kukuruza u humanoj prehrani. Proizvod je u cijelosti proizveden od domaćih sorti nastalih dugogodišnjim radom selekcionera u Slavoniji. Naše Klasje d.o.o.

Tvrtka Naše Klasje postoji od 2001., a nastala je kao greenfield investicija u proizvodnji prehrambenih proizvoda radi kreiranja, razvoja i prodaje inovativnih proizvoda. Danas posjeduje dvije tvornice u kojima proizvodi dvije grupe proizvoda – svježu tjesteninu Aurelia Tortelloni i sirovine za pekarstvo. Proizvodi tvrtke mogu se naći u 10 zemalja od Grčke do Njemačke.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Trendovi u telekomunikacijama

Umjetna inteligencija

će protresti tržište Na samovozećim automobilima trenutačno rade 33 korporacije. Raste računalstvo u oblaku, a među trendovima u 2017. ističu se dronovi i robotika. Kad je riječ o tržištu zasnovanom na proizvodima koji se oslanjaju na umjetnu inteligenciju, očekuje se da će ono naglo rasti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P Kupci su se zasitili pametnih telefona i tablet-uređaja. Tako se sada nalazimo u postsmartphone i

posttablet eri. Razlog tomu je nedovoljno inovacija pa ih korisnici ne žele stalno mijenjati. A to se odražava na njihovu prodaju. Dejan Ljuština, PwC

romjene u navikama potrošača i prilagodba poslovnih modela zbog digitalizacije, važnost inovativnosti, stanje regulative i konsolidacija u telekomunikacijskom sektoru bile su neke od tema prošlotjedne konferencije Trendovi u telekomunikacijama u 2017. godini – Moć komunikacije, koju je organizirao PwC Hrvatska u suradnji s poslovnim tjednikom Lider. Predstavljajući pregled ključnih trendova u sektoru za 2017. godinu, Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC-u, istaknuo je kako je među top 10 najvećih svjetskih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji čak sedam tehnoloških. Dakle, dominira tehnologija, kazao je dodajući kako je za rast tih kompanija zaslužna digitalizacija i razvoj uređaja. Međutim, kupci su se zasitili nekih od njih, poput pametnih telefona i tablet-uređaja. “Tako se sada nalazimo u post-smartphone i posttablet eri. Razlog tomu je nedovoljno inovacija pa ih korisnici ne žele stalno mijenjati. A to se odražava na njihovu prodaju”, objasnio je. Stoga, nastavio je Ljuština, trebaju nam nove stvari za masovnu uporabu, a ne samo nišni proizvodi poput Google naočala. Budućnost su, kaže, i samovozeći automobili na kojima trenutačno rade 33 korporacije. Također, raste računalstvo u oblaku. Nekada su se lomila koplja oko sigurnosti usluga u cloudu. Danas se kupnjom takve usluge dobiva i odgovarajuća razina sigurnosti u koju velike kompanije ulažu značajna sredstva, naglasio je dodajući kako među trendovima u 2017. svakako treba istaknuti dronove i robotiku.

Algoritamske kompanije

A sljedeća stvar koja će protresti tržište, smatra Ljuština, je umjetna inteligencija. Radi se o tržištu koje bi do 2020. godine globalno trebalo narasti na 47 milijardi dolara. “Ona će

32 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

značajno promijeniti stvari i tiče se svih drugih današnjih tehnologija. Jer, umjetna inteligencija će promijeniti način na koji živimo i poslujemo više nego bilo koja tehnologija u naredna tri desetljeća. Pomaknut će granice ljudske inteligencije, odnosno onoga što možemo sami napraviti i ono u čemu nam mogu pomoći softver i mašine. Tako da je utrka na tržištu umjetne inteligencije ogromna, kao i investicije”, istaknuo je dodajući kako će umjetna inteligencija stvoriti i određene probleme kao što je cyber sigurnost, privatnost i slično. “Također, pogrešno je govoriti da će umjetna inteligencija uništiti ljudski rad. Neće, samo će ga promijeniti i trebat će više zanimanja veće vrijednosti”, kazao je. Inovativna kompanija koja je već prigrlila

Amazon je kroz uređaj Amazon Echo već prigrlio umjetnu inteligenciju umjetnu inteligenciju je Amazon kroz uređaj Amazon Echo. Taj pametni zvučnik na korisnički zahtjev pušta glazbu, aktivira budilicu i pruža korisne informacije, primjerice, o prometu u stvarnom vremenu. Kompanije poput Amazona, primijetio je Ljuština, možemo nazvati i algoritamskim. “Jer imaju algoritam i prikupljaju podatke od korisnika odmah ih analizirajući kako bi poboljšali korisničko iskustvo”, napomenuo je. U sklopu konferencije održana su dva panela. Na prvom panelu svoja razmišljanja raz-

mijenili su, uz Dejana Ljuštinu, i predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský i predsjednik Uprave Tele2 Viktor Pavlinić. Davor Tomašković istaknuo je kako se sukladno rastu BDP-a popravlja i situacija na telekomunikacijskom tržištu. Prvi čovjek HT-a očekuje rast u segmentu ICT-a, broadbanda, dok za fiksnu telefoniju predviđa daljnji pad. Govoreći o konsolidaciji na tržištu, rekao je kako akvizicija Crnogorskog telekoma za HT predstavlja povijesni iskorak u regiju. “Hrvatski Telekom je bio isključivo fokusiran na hrvatsko tržište. Ovo je prva akvizicija izvan Hrvatske. Ona je samo prvi korak u našoj strategiji da postanemo regionalni telekom, odnosno lider na regionalnom tržištu”, napomenuo je. Viktor Pavlinić je istaknuo kako se primjećuje glad za podatkovnim prometom, posebice mobilnim. Prvi čovjek Tele2 Hrvatska slaže se kako dobra kretanja BDP-a, rast potrošnje i porezna reforma mogu dovesti do toga da si korisnici mogu priuštiti kvalitetnije usluge. “A to će potaknuti i telekomunikacijsko tržište”, kazao je Pavlinić dodajući kako je konsolidacija poželjna ako vodi većoj konkurentnosti

jer je to jedini ključ i uvjet da krajnji korisnici imaju bolju uslugu, bolje korisničko iskustvo i nižu cijenu. Predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský pak predviđa sve veći pomak s fiksnog interneta prema mobilnom, kao i sve veći utjecaj Big data i umjetne inteligencije. Istaknuo je kako se telekom kompanije mijenjaju sukladno trendovima pa tako i Vipnet uvodi nove tehnologije kojima želi povećati vlastitu učinkovitost.

digitalna transformacija

Također, smatra kako je konsolidacija tržišta važna istaknuvši da međusobna konkurentnost igrača na tržištu omogućuje korisnicima kvalitetniju uslugu i bolju cijenu. Na drugom Digital panelu, Marijan Lalić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva, Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, Ivica Mudrinić, osnivač HUB385, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije Atlantic Grupe, Boris Trupčević, direktor Styria Media Internationala za Hrvatsku te Davor Tremac, generalni menadžer Ubera za Hrvatsku, govorili su o digitalnoj transformaciji kompanija.

47 mlrd USD procijenjena vrijednost tržišta zasnovanog na umjetnoj inteligenciji do 2020. godine

Među top 10 svjetskih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji čak je sedam tehnoloških, kaže Ljuština 6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 33

AKTUALNO Pušten u rad Registar za zaštitu potrošača “Ne zovi”

Od sada bez dosadnih poziva Puštanje u rad Registra doprinos je jednom od ciljeva Ministarstva, a to je zaštita potrošača, kazala je Martina Dalić. Zaštita potrošača je jedan od stupova učinkovite regulacije tržišta, dodao je Lučić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva prošlog je tjedna pušten u rad Registar za zaštitu potrošača Ne zovi. Riječ je o javnom registru telefonskih brojeva onih potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju kako bi prodavali ili promovirali svoju robu bez ranije dobivene privole. On je propisan Zakonom o zaštiti potrošača, a za njegovu provedbu je nadležna Tržišna inspekcija pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. U Registar Ne zovi mogu se upisati svi potrošači (fizičke osobe) koji su ujedno i korisnici telefonskih usluga, što uključuje fiksni i mobilni telefon te SMS i MMS poruke. Upis ili ispis broja može tražiti samo potrošač koji je ugovorio uslugu na pojedinom telefonskom broju. Upis u Registar je besplatan, a vlasnik broja treba ispravno ispuniti propisani obrazac zahtjeva i predati ga svom telekomunikacijskom operatoru. Zahtjev se može dostaviti operatoru osobnom dostavom u poslovnici operatora, poštom ili pak putem elektroničke pošte s adrese koja je prethodno provjerena i registrirana pri operatoru kao adresa elektroničke pošte korisnika telefonskog broja. Operator će provjeriti valjanost zahtjeva i temeljem njega, u roku od najviše sedam dana, upisati broj u Registar. U budućnosti je predviđena nadogradnja Registra kako bi postao sastavni dio sustava e-Građani, odnosno građani će u budućnosti moći sami regulirati status svojih brojeva u registru, bez telekomunikacijskih operatora kao posrednika.

Zaštita ranjivijih skupina

Puštanje u rad Registra doprinos je jednom od ciljeva Ministarstva, a to je zaštita potrošača, kaže potpredsjednica Vlade i

U Registar “Ne zovi” mogu se upisati potrošači (fizičke osobe) koji su korisnici telefonskih usluga ministrica gospodarstva, rada i poduzetništva Martina Dalić. “Omogućavanjem i pokretanjem ovog registra omogućit će se zaštita ranjivih skupina potrošača, odnosno svih onih koji svojim osobnim izborom ne žele i nisu u mogućnosti trgovati ili sklapati bilo kakve trgovačke ugovore telefonom ili jednostavno ne žele na taj način biti uznemiravani na svoj telefonski broj”, istaknula je Martina Dalić. Zaštita potrošača je jedan od stupova učinkovi-

34 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

te regulacije tržišta, dodaje predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Dražen Lučić. “Društveno odgovorna regulacija tržišta za koje je HAKOM nadležan ogleda se i u racionalnom poslovanju HAKOM-a, gdje se svake godine financijska sredstva vraćaju tržištima koje HAKOM regulira, pa je tako i ovaj registar financiran sredstvima koja su osigurana prikupljenim naknadama na tržištu”, kazao je Lučić. Na internetskim stranicama HAKOM-a https://www.hakom.hr/default. aspx?id=8391 može se postaviti upit o statusu pojedinog broja u registru. Nakon što se u tražilicu unese broj, dobit će se informacija je li broj u registru (Da/Ne), jesu li povučene sve privole (Da/Ne) i vremenska oznaka kada je broj upisan. Također, prilikom podnošenja zahtjeva moći će se povući sve prethodno dane privole trgovcima. U tom slučaju trgovac s privolom s datumom prije trenutka nego je broj upisan u registar neće smjeti pozivati taj telefonski broj.

Suradnja EBRD-a i HPB-a

Financijski paket od 10 milijuna eura EBRD je prepoznao strategiju HPB-a koja je ponajprije usmjerena na mala i srednja poduzeća, kaže Vedrana Jelušić Kašić. Tri kreditne linije važne su kako za klijente, tako i za hrvatsko gospodarstvo, ističe Tomislav Vuić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jača suradnju s Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) odobravanjem financijskog paketa koji uključuje tri kredita u vrijednosti od 10 milijuna eura. Prva kreditna linija od šest milijuna eura namijenjena je financiranju malih i srednjih poduzetnika. Ovaj važan segment gospodarstva i dalje bilježi slabiji rast zbog nedostatnih financijskih izvora, posebice izvan većih hrvatskih gradova. Kako bi bili konkurentni na domaćem i stranim tržištima, dugoročne izvore financiranja osigurali su HPB, sedma banka u Hrvatskoj po veličini aktive, i EBRD ovom kreditnom linijom. Druga linija od dva milijuna eura namijenjena je kreditiranju poduzetnica s ciljem poticanja razvoja poslovanja. Osim kredita, EBRD osigurava i poslovno savjetovanje financijskim institucijama ali i poduzetnicama koje se financira iz Fonda za suradnju Tajvana i EBRD-a u iznosu od 100.000 eura te EBRD-ovog posebnog dioničarskog fonda od 130.000 eura. Treći kredit u iznosu od također dva milijuna eura namijenjen je projektima energetske učinkovitosti stambenih objekata. EBRD je osmislio ovu inicijativu kako bi se iskoristio veliki potencijal unapređenja energetske učinkovitosti stambenih objekata koji su među najvećim krajnjim potrošačima energije.

poduzeća. “Također, jako dobri rezultati HPBa omogućili su ovaj dugoročni aranžman”, naglasila je dodajući kako HPB u proteklom razdoblju ostvaruje rast kreditne aktivnosti iznad devet posto. Operativna dobit HPB-a, nastavila je, u prvih devet mjeseci 2016. godine iznosila je 297,8 milijuna kuna. “A ohrabruju i podaci o povećanju depozita koji su porasli za 9,4 posto”, kazala je, među ostalim, Vedrana Jelušić Kašić. Važnost ovih kreditnih linija je, istaknula je, u obogaćivanju ponude i kvalitete proizvoda koje HPB nudi klijentima. Ne manje važna činjenica jest ta da ovi kreditni proizvodi mogu potaknuti daljnji rast hrvatskog gospodarstva. Primjerice, korisnici kredita za energetsku učinkovitost mogu biti proizvođači i trgovine koje nude takvu opremu te građevinske tvrt-

6 mil €

namijenjeno je financiranju malih i srednjih poduzetnika

2 mil €

namijenjeno je za kreditiranje poduzetnica

Dugoročni aranžman

Uoči potpisivanja ugovora o kreditima Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, istaknuo je kako su te kreditne linije važne kako za klijente, tako i za hrvatsko gospodarstvo. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, napomenula je kako je Europska banka za obnovu i razvoj prepoznala strategiju HPB-a koja je ponajprije usmjerena na mala i srednja

ke. “HPB je aktivno sudjelovao s EBRD-om u strukturiranju ovih proizvoda jer smatramo da se ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada smanjuju ne samo režijski troškovi, već se i povećava vrijednost nekretnine i poboljšava kvaliteta stanovanja”, zaključila je Vedrana Jelušić Kašić.

2 mil €

namijenjeno je projektima energetske učinkovitosti stambenih objekata

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA& REGIJA Defektno tržište rada Slovenije

Revoz ne može popuniti noćnu smjenu Renaultova tvornica u Novom Mestu poprilično je rigorozna u odabiru radnika, toliko da Slovenijom već kruži uzrečica da Revoz bira radnike kao vojska specijalce. No, pravi razlozi zbog kojih nezaposleni zaobilaze tu tvornicu leže u nečemu drugom piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr iznosu. Visina plaće nije zavidna, ali bolje upućeni smatraju da niti 200 eura veća plaća ne bi promijenila rezerviranost nezaposlenika prema Revozu. Ključni razlog zbog kojeg dobri radnici u luku zaobilaze kadrovsku portu Renaultove tvornice krije se u činjenici da se radnika ne zapošljava neposredno u Revozu nego da na njegove proizvodne linije može doći samo kao zaposlenik kadrovske agencije. S prvim znakovima da se potražnja za automobilima počinje kolebati, u pravilu gasi se noćnu smjenu, a radnike šalje kadrovskoj agenciji.

Po radnike u Hrvatsku

Svojevrsna blokada u koju je udario Revoz forsiranjem zapošljavanja posredstvom kadrovskih agencija, sada je u Sloveniji mnogima dala razmišljati kamo takvo posredništvo vodi, a otvara se i niz drugih pitanja. Magna Steyr najavila je graditi u Hočama kraj Maribora lakirnicu, a potom

R 1260 € bruto

plaća u noćnoj smjeni

evoz u Novom Mestu nema radnika za popunu noćne smjene koju uvodi zbog povećanog zanimanja na tržištu za nove modele automobila. Kadrovici su najprije posegnuli u rezervoar radne snage u bližem okolišu. Nakon što nisu našli odgovarajuće radnike u Dolenjskoj, rastrčali su se po cijeloj Sloveniji. Sada navodno nedostajuće radnike traže i po Hrvatskoj. Nezaposlenost još uvijek predstavlja veći problem za Sloveniju. Zašto se onda ne mogu naći nezaposlenici i za Revoz? Razlozi za razmimoilaženje nisu jednostrani. Renaultova tvornica u Novom Mestu poprilično je rigorozna u odabiru radnika. Osim što kandidate vodi na zdravstvene preglede, svakome pojedinačno provjerava i ručne spretnosti. Poznato je da Revoz bira samo visokomotivirane radnike. Slovenijom stoga već kruži uzrečica da Revoz bira radnike kao vojska specijalce. Što Revoz nudi svojim “specijalcima”? Za rad u dnevnoj smjeni radniku pripada 910 eura bruto plaće (640 do 704 eura neto). U noćnoj smjeni dobiva se nešto više – 1260 eura bruto. Svakom zaposleniku pripada i 1100 eura regresa u bruto

36 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Strani investitori idu dokle im dopuste domaćini, kaže Damjan, a sve ovisi o tome tko s njima pregovara u ime države i liniju za sklapanje luksuznih terenaca. S delegacijom japanske Yaskawe premijer Cerar prošli tjedan osobno je obilazio terene u Kočevju gdje će japanska multinacionalka graditi tvornicu robota. Slovenijom već kruži pitanje gdje će Štajerci naći 400 radnika u prvoj fazi za pokretanje nove tvornice i kasnije još nekoliko tisuća radnika za opsluživanje proizvodnih linija Magne Steyr. U Kočevju su najavili da najesen u svoju srednju školu opet uvode program školovanja za strojarske tehničare. Iz Austrije dolaze po radnike u Sloveniju. “Očito, mi ćemo morati po radnike u

Roboti dolaze

Ministrica na udaru zbog prijedloga o povećanju minimalne plaće

Trećina plaća blizu minimalca Iz Gospodarske zbornice i udruženja poslodavaca oštrim zamjerkama počastili su ministricu rada dr. Anju Mrak Kopač samo stoga što se usudila formalizirati i legalizirati prijedlog da se minimalna plaća u Sloveniji podigne za 1,8 posto. Nezadovoljna strana grmi da će to dovesti na rub sloma brojna slovenska poduzeća. Druga strana koja je odlučila braniti napadnutu ministricu uzvraća logičnom tvrdnjom da pristati na društvo utemeljeno na minimalnoj plaći znači pristati na “trku prema dnu”. Mnogi su sada u Sloveniji zaokupljeni činjenicom da se čak trećina slovenskih plaća kreće u gabaritima minimalne ili blizu toga. Problem prevelikog broja zaposlenika na nedostojnoj razini plaća razmatra se s raznih gledišta, pa i s onog najosjetljivijeg – zdravstvenog. Slovenija kao i Hrvatska zatečena je visokim gubicima u zdravstvu, također i sve dužim listama čekanja na zdravstvenu uslugu. U svemu su važan parametar plaće. Za slovenske plaće kaže se da su gotovo 50 posto niže od plaća u susjednoj Austriji. Liječnici od ugleda i povjerenja tvrde da zdravstvene usluge u Sloveniji nisu za 50 posto lošije od usluga u austrijskom zdravstvu. Logično je zaključiti da se gubici u zdravstvu gomilaju stoga što je premalo onih koji plaćaju doprinose i to iz plaća koje daju neprirodno male doprinose. Samo Hribar Milič, direktor GZS-a, odmah je priznao grijehe gospodarstva rekavši da su pogrešne odluke u posljednjih 12 godina smanjile slovenski BDP realno za 15 posto. Pokušaj da se gospodarstvom vlada iz političkog prostora donio je tajkune i pljačke, povrh svega i mnogo nekompetentnosti u vođenju gospodarskih politika.

Japanci otvaraju tvornicu u Kočevju Japanska korporacija Yaskawa sagradit će u slovenskom Kočevju tvornicu industrijskih robota, vrijednu 25 milijuna eura, za koju je slovenska vlada osigurala 5,6 milijuna eura poticaja. Riječ je o manje razvijenoj općini u kojoj će se tako osigurati 150 do 200 visokokvalitetnih stručnih radnih mjesta. Već ove godine počet će pripremni radovi za gradnju, a zemljište i druge pogodnosti za ulagača osigurali su država i lokalna zajednica. Tvornica robota i prateći institut za razvoj i istraživanja trebali bi početi s redovnim radom 2019. godine. Kapacitet proizvodnje bit će na

početku 5000 robota godišnje, s mogućnošću povećanja na 6000, ovisno o potrebama europskog tržišta kojemu je proizvodnja namijenjena. U igri za novu tvornicu bila su dva slovenska mjesta, Ribnica i Kočevje. Japanci su izabrali Kočevje jer je ponudilo veće zemljište nego što je bilo dostupno u Ribnici, gdje se već nalazi jedna Yaskawina tvornica. Sloveniju su Japanci izabrali za novu tvornicu iako je u igri bila i Poljska, zbog dobrih iskustava u dosadašnjem radu. Yaskawa je diljem svijeta instalirala više od 300.000 različitih robota, a najpoznatija je po liniji industrijskih robota Motoman. (I.G.)

Drugi kolosijek Koper-Divača

Česi traže suvlasništvo u Luci Kopar

Hrvatsku”. Tako govore zagovornici teze da Slovenija ima problem sa strukturnom nezaposlenošću. Ekonomist Jože P. Damjan upozorava na nešto drugo. Strani investitori vole uprizoriti razne igrokaze. On kaže kako je logično da strani investitori pokušaju izvući iz lokalnog podneblja što više, konkretno besplatno ili jeftino zemljište, subvencije, porezne olakšice, rastezljivo zakonodavstvo... “Idu toliko daleko koliko im dopuste domaćini”, napominje Damjan uz dodatak da sve ovisi o tome tko sa strancima pregovara u ime države i je li dorastao takvoj zadaći.

Češki sugovornici nisu bili tako određeni kao Mađari kada im je slovenski premijer Miro Cerar ponudio sudjelovanje u gradnji drugog kolosijeka Kopar-Divača. Prošle jeseni na sličnu ponudu Mađari su odgovorili da su spremni uložiti u drugi kolosijek 200 milijuna eura. Uvjet je da dobiju suvlasništvo u Luci Kopar, da se gradilište pruge otvori i za njihove izvođače te da kasnije njihov prijevoznik ima pravo na novoizgrađenoj pruzi voziti teret za svoj račun. Češki kolega

Bohuslav Sobotka otpratio je prošli tjedan Cerara iz Praga izjavom da je češko gospodarstvo zainteresirano za prometnu infrastrukturu u Sloveniji jer to vidi kao priliku za ponudu češke tehnologije i znanja. U tom smislu Česi očekuju da se Slovenija vrati u Prag s prijedlozima za “povećanje atraktivnosti pristaništa u Kopru”.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA Deloitte: Globalna snaga maloprodaje

Agrokoru skok Zadnjih dvadesetak godina svjedočimo seizmičkim pomacima u trgovini na malo i jednako korjenitim promjenama u ponašanju kupaca, kaže Marina Tonžetić, ističući kako živimo u gospodarstvu koje se ravna prema kupcu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A U proteklom razdoblju započeli smo proces realizacije zajedničkih sinergija,

utemeljen na usklađivanju tržišnih politika i kvalitetnijem planiranju te usmjeren prema većoj učinkovitosti poslovanja. Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor

grokorova maloprodaja narasla je za čak 33 mjesta te je najveći regionalni maloprodajni lanac zauzeo 159. mjesto među 250 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu. U izvještaju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Globalna snaga maloprodaje 2017. navodi se kako je vodećih 250 trgovačkih lanaca u svijetu ostvarilo u fiskalnoj godini 2015. ukupno 4,31 bilijun dolara prihoda, dostigavši na razini kompozitnog pokazatelja rast od 5,2 posto. Na prvom mjestu nalazi se američki maloprodajni lanac WalMart Stores. “Napredak Agrokorove maloprodaje na ovoj listi sa skokom od 33 mjesta rezultat je integracije trgovačkih mreža Konzuma i Mercatora u maloprodajni lanac sa 2000 trgovina, čime smo postali liderom na regionalnom tržištu kao i na cjelokupnom maloprodajnom tržištu Jugoistočne Europe. U proteklom razdoblju započeli smo proces realizacije zajedničkih sinergija, utemeljen na usklađivanju tržišnih politika i kvalitetnijem planiranju te usmjeren prema većoj učinkovitosti poslovanja. Puno iskorištavanje poslovnih perspektiva i svih sinergijskih potencijala tek nas očekuje u narednom razdoblju, koje će za Agrokor, kao i dosada, biti obilježeno stvaranjem novih vrijednosti i standarda izvrsnosti kao naših aduta za budućnost. Bolja međunarodna pozicija Agrokorove maloprodaje ujedno je i najbolja potvrda strategije kojom se Agrokor širi i razvija od svojih početaka, s upornom orijentacijom na kvalitetu poslovanja, nove investicije, visoku produktivnost i konkurentnost, na stalno moderniziranje tehnologije, suvremenu organizaciju rada te kontinuirano ulaganje u kadrove”, izjavio je Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna.

Povoljni izgledi

Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom Odjelu revizije, objašnjava kako su sporiji gospodarski rast u većini razvijenijih ekonomija, visoka razina zaduženosti zemalja u razvoju, deflacija ili niska inflacija u gospodarski jačim zemljama te ponovno posezanje za protekcionizmom u zaštiti od globalizacije neki od ključnih čimbenika s kojima se suočavaju trgovci na malo. “Unatoč svemu, ljudi nastavljaju i treba-

38 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

ju kupovati, tako da se sektor i dalje razvija. U određenim regijama i kod određenih skupina kupaca, trgovci mogu očekivati povoljne izglede”, dodala je Marina Tonžetić. Već treću godinu zaredom trgovci odjevnim predmetima i galanterijom uvršteni u vodećih 250 bilježe bolje rezultate u odnosu na trgovce drugim proizvodima. Povijesno gledano, riječ je ujedno o najprofitabilnijoj kategoriji trgovaca na

Najveći regionalni maloprodajni lanac zauzeo je 159. mjesto među 250 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu malo, a poslovna godina 2015. nije u tom smislu nikakva iznimka. Ipak, daleko najveći po prihodima (dvije trećine od vodećih 250) i najbrojniji prema zastupljenosti (njih 133 od ukupno 250 vodećih) su trgovci iz sektora potrošačkih dobara velikog obrtaja, uz prosječan godišnji prihod od gotovo 21,6 milijardi američkih dolara. Razina globalizacije u trgovini na malo ne pokazuje značajne pomake u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. Dvije trećine vodećih 250 trgovaca na malo poslovalo je izvan granica matičnih zemalja, što u prosjeku znači u više od 10 zemalja, i na razini kompozitnog pokazatelja ostvarilo je gotovo jednu četvrtinu prihoda od prodaje u inozemstvu. U izvještaju se raspravlja i o znanosti i umjetnosti o klijentima kao doprinosu trgovcima u

od 33 mjesta strukturiranju novih iskustava uz pomoć odgovarajuće tehnologije, ali i pomoći u osnaživanju vjernosti kupaca. Ono što se nekad smatralo futurizmom, sada je minimalni ulog. Inovatori u sektoru trgovine na malo svjesni su da tehnologija nije više samo modni dodatak iskustvu kupovine, već sam kamen-temeljac. Ipak, tehnologija sama za sebe nije dovoljna. Kupci su u stalnoj potrazi za novim i inovativnim proizvodima i iskustvima.

Usluga na zahtjev

Nadalje, u izvješću se ističe pet glavnih trendova, a ponajprije onaj manje je više. Naime, kupci sami sebe sve manje određuju u odnosu na to koliko stvari posjeduju, a sve više prema tome u kojoj mjeri su njihovi životi obogaćeni onime što imaju i samim iskustvima. Zatim, trend je ekonomija praćenja. Kupci su u potrazi za iskustvom i proizvodima koji odražavaju osobni brend koji sami potrošači promiču na društvenim mrežama. Treći trend je cjepkanje svijeta ‘na malo’. Pokret kreatora, ekonomije dijeljenja i drugi čimbenici sve više otežavaju definiranje onoga što trgovac na malo jest i čime se bavi; netradicionalni trgovci definiraju nove poslovne modele u skladu s potrebama kupaca kao što su usluge pretplate i kratkoročne akcije.

Nadalje, trend je kupovina i ispunjenje na zahtjev. Dakle, relevantnost će biti definirana kroz sposobnost trgovaca da reagiraju na mentalni sklop modernog kupca koji je usmjeren na uslugu na zahtjev. Posljednji, peti trend je eksponencijalno življenje. Drugim riječima, eksponencijalne tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, robotika i virtualna stvarnost, mijenjaju način življenja i kupovine. “Zadnjih dvadesetak godina svjedočimo seizmičkim pomacima u trgovini na malo i jednako korjenitim promjenama u ponašanju kupaca. Živimo u eri u kojoj kupci sjedaju za upravljač češće nego ikada do sada i uz to još žude za autentičnošću, novinom, udobnošću, ali i kreativnošću. Živimo u gospodarstvu koje se ravna prema kupcu”, ustvrdila je Marina Tonžetić.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Poslovni rezultati mirovinskih fondova u 2016.

Zarada premašila pet milijardi kuna Za mirovinske fondove je prošla godina bila još jedna godina s prinosima znatno iznad dugoročnih očekivanja i projekcija, posebice uzimajući u obzir da se nalazimo u okruženju niske inflacije i kamatnih stopa, istaknuo je Novoselec piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

više od mlrd kn

imovina kojom su upravljali OMF-ovi u 2016.

za više od mlrd kn

uvećana imovina osobnim računima članova OMF-ova u 15 godina

više od

130.000 kn

prosječno stanje na osobnom računu člana u fondu od 2002. godine

pravljajući imovinom od više od 84 milijarde kuna u 2016. godini obvezni mirovinski fondovi ostvarili su visoke prinose. Tako je prosječni prinos fondova kategorije A iznosio 11,80 posto, kategorije B 6,94 posto, a kategorije C 7,43 posto, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Komentirajući rad mirovinskih fondova u proteklih 15 godina, s posebnim osvrtom na prošlu godinu, Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, je rekao kako su sve dosadašnje strategije mirovinskih fondova bile vrlo uspješne. Tako je nakon 15 godina rada prosječan godišnji prinos od osnivanja, pa zaključno s krajem 2016. svih obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio 5,95 posto, dok je prosječni godišnji prinos fondova kategorije A i C koji su započeli s radom u 2014. godini iznosio 10,86 posto za kategoriju A te 7,29 posto za kategoriju C. Takvim investicijskim rezultatima imovina na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova svih kategorija uvećana je za više od 30 milijardi kuna. Osim toga, prosječno stanje na osobnom računu člana u fondu koji je njegov član od 2002. godine iznosi više od 130.000 kuna. Isto tako, obvezni mirovinski fondovi u prošloj godini svojim članovima zaradili su više od pet milijardi kuna. Predstavljajući rezultate rada mirovinskih fondova u protekloj godini Novoselec je naglasio kako je za njima još jedna godina s prinosima znatno iznad dugoročnih očekivanja i projekcija, posebice uzimajući u obzir da se nalazimo u okruženju niske inflacije i kamatnih stopa. U prošloj godini, obvezni mirovinski fondovi povećali su udio imovine uložen u domaće dioničko tržište, pa su tako povećani udjeli u

40 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

pulskoj turističkoj tvrtki Arenaturist, rovinjskoj Adris Grupi, Atlantic Grupi, HT-u, Končar Grupi i Podravki. Isto tako, mirovinski fondovi sudjelovali su u privatizaciji rapske turističke tvrtke Imperial te u dokapitalizaciji HTPa Korčule, Ilirije i Zagrebačke burze. “Treba naglasiti kako nismo svojevoljno odlučili da

U prošloj godini obvezni mirovinski fondovi povećali su udio imovine uložen u domaće dioničko tržište ćemo 75 posto sredstava ulagati u državne dionice, nego je to uglavnom posljedica toga što nije ulagano u nešto drugo. Portfelj mirovinskih fondova je u dobroj mjeri određen strukturom na tržištu kapitala”, rekao je Novoselec.

Potpora listanju dionica HEP-a

Govoreći o izazovima s kojima će se mirovinski fondovi suočiti u budućnosti, Novoselec se osvrnuo na stanje na svjetskim dioničkim tržištima koja rastu već skoro devet godina. Povijesno gledano, prosječna faza rasta dioničkog tržišta trajala je 54 mjeseca i ta su tržišta rasla više od 150 posto. Sada tržišta rastu 95 mjeseci i narasla su više od 200 posto. Uz to, kamatne stope su na povijesno niskim razinama, dok su s druge strane cijene obveznica na najvišim razinama u povijesti. “Budućnost nosi promjene, pa se zato i strategije ulaganja trebaju prilagoditi novim okolnostima. Hrvatske državne obveznice još uvijek imaju dosta visok spread tj. razliku između kupovne i prodajne cijene,

RBA

Razduživanje se nastavlja Od studenoga 2015. do kraja prosinca 2016. banke su otpisale šest milijardi kuna kredita

ali bazne kamatne stope su na povijesno najnižim razinama”, istaknuo je Novoselec. Dodao je kako mirovinski fondovi sada više nego ikada trebaju domaća ulaganja koja nisu državne obveznice, a niskorizična su i daju određeni prinos iznad državnih obveznica. No, imovina u fondovima je prevelika da bi se ulagačka strategija mogla promijeniti trgovanjem na Zagrebačkoj burzi. “Podržavamo ideju listanja dionica HEP-a te smatramo kako bi bilo bolje listati 25 posto plus jednu dionicu nego minus jednu dionicu te tvrtke. Mirovinski fondovi su i dalje zainteresirani za velike infrastrukturne projekte u našoj zemlji, primjerice zračne luke, morske luke, energetska postrojenja tj. proizvodnju električne energije u pojedinačnim objektima”, rekao je Novoselec. Dodao je da u UMFOu i dalje smatraju kako je ulaganje u Hrvatske autoceste primjereno za mirovinske fondove te je rješenje za značajno smanjenje javnog duga.

Prema zadnjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita potkraj prosinca prošle godine iznosila je 258,5 milijardi kuna čime je potvrđen trend godišnjeg pada kredita koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenoga 2012. godine. Tijekom prosinca nastavljen je i pad vrijednosti ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji je (s iznimkom iz svibnja i studenoga 2016.) prisutan od listopada 2015. Ukupni krediti su krajem 2016. bili niži za 2,3 milijarde kuna u odnosu na studeni (mjesečni pad od 0,9 posto), dok su na godišnjoj razini smanjeni za gotovo 16 milijardi kuna (5,8 posto). Prema podacima HNB-a, od studenoga 2015. do kraja prosinca 2016. banke su ukupno otpisale šest milijardi kuna kredita, dok je nominalni pad kredita

podržan i prodajom loših plasmana banaka. Stoga zadnji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini. U odnosu na lanjski prosinac ukupni krediti kućanstvima niži su za 6,9 milijardi kuna (5,5 posto). Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su ukupni krediti potkraj prosinca iznosili 85,6 milijardi kuna. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini (niži su za 1,7 milijardi kuna ili 1,9 posto). Uz udjele veće od 18 posto u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su se krajem prosinca spustili na 47 milijardi kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj (3,9 posto) i godišnjoj razini (11,9 posto).

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Viadukt gradi u Berlinu

Hrvatsku kompaniju Viadukt kao najkvalitetnijeg izvođača radova na izgradnji nove poslovne zgrade Axel Springer u Berlinu odabrali su izdavačka kuća Axel Springer i glavni izvođač radova tvrtka Züblin AG, izijestili su iz kompanije. S ovim novim ugovorom od čak osam milijuna eura Viadukt je povećao kvotu ugovorenih radova na 15 milijuna eura. Ovime je Viadukt osigurao radove do kraja 2018. godine.

Rastu cijene stanova

Velik interes za trezorske zapise Prošlog tjedna višak likvidnosti u sustavu spustio se ispod 16 milijardi kuna što je više nego dovoljno depozitnim institucijama za održavanje potrebne razine računa za održavanje obvezne pričuve. Potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo nema, dok je ponuda iznimno visoka, a trgovanje je skromno. U ponedjeljak je održana redovita tjedna obratno repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka depozitnim institucijama plasirala 140 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava veći je za 30 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom aukcijom. Prošlog utorka je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 600 milijuna kuna. Interes na aukciji bio je veći od planiranog, a upisano je 800 milijuna kuna s rokom dospijeća od

364 dana i uz kamatu od 0,59 posto, odnosno, prinos je manji za jedan bazni bod od prinosa ostvarenog na prošloj aukciji. Ministarstvo financija objavilo je izdanje obveznica na domaćem tržištu kapitala s rokom dospijeća 2022. i 2028. godine, obje denominirane u kunama. Imateljima postojeće obveznice Izdavatelja vrijednosti 5,5 milijardi kuna dospijeća 8. veljače 2017. ponuđena je mogućnost zamjene za obveznice tijekom razdoblja upisa. Nakon zatvaranja knjige upisa, u petak je upisano ukupno 8,5 milijardi kuna obveznica i to: tri milijarde kuna obveznica dospijeća 2022. godine s prinosom 2,29 posto, te 5,5 milijardi kuna obveznica dospijeća 2028. godine s prinosom 3,09 posto. Investitori su pokazali veliki interes za upis, a država je iskoristila pozitivno okruženje i zadužila se uz vrlo povoljne uvjete. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

23.1.-27.1.2017.

30.1.-3.2.2017.

5 4

450

3 300 2 150

Cijene stanova zabilježile su oporavak na godišnjoj razini zahvaljujući rastu cijena stanova u Zagrebu i Splitu. No, one su i dalje niže za šest posto u odnosu na siječanj 2011. godine. Od najvećih gradova u Hrvatskoj, cijene stanova najviše rastu u Splitu te u Zagrebu. Rijeka također pokazuje blagi oporavak cijena stanova, dok Osijek nastavlja sa stagnacijom cijena kvadrata stana. Rast cijena stanova zabilježili su i Zadar i Pula.

30.1.

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Ples franka i dolara oko sedam kuna Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, većina valuta izgubila je vrijednost prema kuni tijekom proteklog tjedna. Euro je tjedan zaključio na 7,45 kuna, s tjednim padom

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,306276

CAD kanadski dolar

5,321432

JPY japanski jen (100)

6,132939

CHF švicarski franak

6,967216

GBP britanska funta

8,66225

USD američki dolar

6,940611

EUR euro

7,452134

Izvor: HNB

primjena od 4. veljače 2017.

42 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

EUR

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2.

od tri lipe, švicarski franak se vrtio oko sedam kuna i zaključio tjedan na tri lipe manje, a dolar je pao u tjednu za sedam lipa i od lipe iznad sedam kuna pao na 6,94 kune. 7,50 7,49

USD

7,02 7,00

CHF

7,075 7,050

7,48

6,98

7,025

7,47

6,96

7,000

7,46

6,94

6,975

7,45

6,92

6,950

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2.

vijesti Međunarodno tržište kapitala

Rastu obveznice, a nafta poskupljuje već tri tjedna Krajem proteklog tjedna dolar je počeo rasti, dok su europske dionice porasle pred očekivanje ekonomskih prognoza koje bi trebale pokazati rast zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju brže od očekivanja. Vrijednost obveznica lagano je porasla, dok su cijene nafte već tri tjedna u porastu. Europske dionice su samo u jednom danu porasle za 0,6 posto, a terminski ugovori porasli su 0,2 posto. Britanska funta je oslabjela prema dolaru u tjednu za pola posto, a jednako je pao i euro. Ojačala je ruska rublja za 0,2 posto prema dolaru nakon što je tamošnja središnja banka zadržala kamatne stope unatoč najavama o mogućem rezanju. Američke desetogodišnje obveznice porasle su za dva bazna boda na 2,49 posto. Njemačke desetogodišnje obveznice također su porasle za dva bazna boda na 0,44 posto, dok su obveznice Francuske, Španjolske i Italije porasle za tri bazna boda. Nafta je rasla zahvaljujući smanjenju proizvodnje. Rastu cijene je pomogla i najava novih sankcija Amerike Iranu nakon novih raketnih testiranja.

7180 7160

20200

7140

20100

7120

20000

7100

19900

7080

19800

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2. 5660 5650

4900

5640

4850

5630

4800

5620

4750

5610

4700

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2. 11750 11700

Dow Jones

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2. 4950

NASDAQ

CAC40

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2. 19400

DAX

NIKKEI 225

19300

11650

19200

11600

19100

11550

19000

11500

18900

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2.

Mirovinski fondovi

fond

Mali pad Mirexa

20300

FTSE 100

datum

30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 3.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 235,3830 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad za 0,0218 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,9036 bodova, a Mirexa C 118,4655 bodova.

MIREX A

02.02. 129,75080

-0,1197

1,68

AZ - A

02.02. 130,95160

-0,0071

1,90

Erste Plavi - A

02.02. 130,14150

-0,1519

1,39

PBZ CO - A

02.02. 132,84290

-0,0005

1,55

Raiffeisen OMF - A 02.02. 125,68470

-0,4007

1,47

kategorija B MIREX B

02.02. 235,04270

-0,1446

0,61

AZ - B

02.02. 236,33020

-0,0718

0,47

Erste Plavi - B

02.02. 244,12810

-0,1615

0,76

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

02.02. 220,43380

-0,1181

1,06

0,05%

Raiffeisen OMF - B 02.02. 237,29580

-0,2416

0,51

0,00%

kategorija C MIREX C

02.02. 118,19220

-0,2307

0,08

AZ - C

02.02. 115,08260

-0,1345

0,00

-0,10%

Erste Plavi - C

02.02. 118,12800

-0,2702

-0,27

-0,15%

PBZ CO - C

02.02. 117,78570

-0,1780

-0,18

Raiffeisen OMF - C 02.02. 121,96820

-0,3381

0,40

-0,05%

30.1.

31.1.

1.2.

2.2.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

02.02. 229,32560

-0,2893

1,19

0,8%

AZ Profit

02.02. 268,03780

0,0577

1,24

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje 02.02. 158,94900

-0,1404

0,45

0,4%

AZ Benefit

02.02. 247,25770

-0,1628

0,00

0,2%

Erste Plavi Expert 02.02. 209,50100

-0,0951

1,70

Erste Plavi Protect 02.02. 193,37960

-0,1871

-0,46

0,0% 2.1.

9.1.

17.1.

25.1.

2.2.

Tokić bilježi rast

Tokić, najveći prodajni lanac autodijelova u Hrvatskoj, prošlu je godinu zaključio s rastom prihoda od 15 posto. Predsjednik Nadzornog odbora Ilija Tokić ističe kako su lani otvorili nekoliko novih poslovnica, preselili u novi logističko-distributivni centar u Sesvetama, uveli nove brendove, posložili procese, predstavili novi koncept poslovnica, pojačali podršku usluge kupcima, otvorili pozivni centar, pristupili Elite projektu te na kraju godine preselili u nove urede uprave tvrtke u Sesvetama. Ove investicije su bile ukupno vrijedne 12 milijuna eura.

Suradnja Metroa i poslovnih anđela Metro Cash&Carry Hrvatska i Mreža poslovnih anđela - CRANE potpisali su Sporazum o suradnji kojim će se omogućiti povezivanje hrvatskih start-upa i vlasnika restorana, hotela i drugih ugostiteljskih obrta te neovisnih trgovaca kako bi se stvorile prilike za digitalizaciju i modernizaciju sektora malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. U Inovacijskom centru - HUB385 17. veljače organizira se susret hrvatskih startupa te ugostitelja i hotelijera koji su zainteresirani za digitalizaciju poslovanja.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Manji troškovi za brodogradilišta Hrvatska su brodogradilišta pozdravila Vladinu odluku o prihvaćanju Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru kojom se, među ostalim, mijenja osnovica za obračun promjenjivog dijela koncesijske naknade za gospodarsko korištenje brodogradilišta. Koliko će time biti smanjeni troškovi, u škverovima se tek analizira. Najosjetljiviji na ovu temu su u splitskom brodogradilištu koje je u sporu s državom upravo zbog troškova za koncesijsku naknadu od 2011. do 2013. jer po tužbi duguju 17 milijuna kuna.

Vis traži ulagače

Stečajni upravitelji jedine dvije hotelske tvrtke na otoku Visu, Modre špilje i Vis, pozvali su investitore zainteresirane za ulaganje i/ili strateško partnerstvo u tim tvrtkama da pošalju svoja pisma namjere. Rok za predaju ponuda je kraj veljače. Modra špilja u svojem vlasništvu ima hotel Biševo i turističku agenciju u Komiži, plažni objekt Porat na otoku Biševu, pizzeriju i zgrade s građevinskim zemljištem. Tvrtka Vis ima hotele Issa i Tamaris, plažni objekt Kanaria, diskoklub, restoran s terasom, te druge objekte.

Promet premašio 100 milijuna kuna meta. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,35 do +16,93 posto. Promet veći od milijun kuna prikupila su 22 izdanja, dok je 30 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je prošloga tjedna uvećan za 2,91 posto ili nešto više od 61 bod, na 2.170,28 bodova. Time se učvrstio na razinama najvišim od kraja srpnja 2011. godine. Crobex10 je u tjedan dana također značajno porastao, za 3,30 posto, a trgovanje je zaključio na 1.254,02 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u ZAGREBAČKA BURZA rasponu od -2,93 posto koliko je pao THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBEXtransport do +12,02 posto UKUPAN TJEDNI PROMET: 580.373.456,76 kn koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 106.041.316,09 kn Obveznički indeksi tjedan su zakljuindex zadnja vrijednost tjedna promjena čili padom; CROBIS je u minusu za CROBEX 2.170,2800 +2,91% 0,17 posto, a CROBIStr za 0,08 posto. CROBEX10 1.254,0200 +3,30% Najlikvidnija je Valamar Riviera koja CROBIS 109,5786 -0,17% je tri trgovinska dana zaključila kao CROBIStr 158,8650 -0,08% najlikvidnije izdanje. Tjedan je zaključila prometom od 17,3 milijuna kuna, Top 10 tjedna zadnja a cijena dionice joj je porasla za 8,62 promet po prometu promjena cijena posto, na 42,45 kuna. Redovna dioni+8,62% 42,45 17.297.308,67 Valamar Riviera d.d. ca Adris Grupe ostvarila je promet od +0,84% 600,00 11.647.574,49 Adris grupa d.d. 11,6 milijuna kuna, od čega se 10 mi-3,35% 10.100,00 8.982.761,43 Ledo d.d. lijuna kuna odnosi na blok promet. +6,91% 16,71 7.294.828,35 Dalekovod d.d. Cijena joj je porasla za 0,84 posto na -0,51% 389,00 7.044.362,45 Viadukt d.d. 600 kuna. Ledo je trgovan u iznosu +0,52% 173,50 5.805.560,94 HT d.d. -1,04% 142.000,00 5.018.000,00 od devet milijuna kuna, od čega se na Jamnica d.d. +16,93% 4,49 4.571.517,48 Ingra d.d. redovni promet odnosi sedam miliju+5,77% 825,00 3.895.244,49 Končar EI d.d. na, a na blok transakciju dva milijuna +1,90% 3.750,00 3.854.422,12 Liburnia riv. hoteli d.d. - red. kuna. Cijena dionice Leda umanjena je za 3,35 posto na 10.100 kuna te je tako 10 dionica tjedna zadnja postala gubitnik tjedna. Rast cijene dipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena onice bilježi sedam od 10 najlikvidnijih +35,61% 384,99 2.629.451,80 Institut IGH d.d. izdanja. Dobitnik tjedna je Ingra koja +31,61% 168,00 391.176,07 Termes grupa d.d. je prošli tjedan zaključila s rastom od +26,67% 57,00 693.129,66 Hidroelektra nisko. d.d. 16,93 posto na cijenu od 4,49 kuna i +25,60% 245,00 2.640.326,90 PEVEC d.d. ostvarila promet od 4,6 milijuna kuna. +16,93% 4,49 4.571.517,48 Ingra d.d. Slijede Valamar Riviera (+8,62 posto) i +14,29% 3,20 1.597.877,59 Optima Telekom d.d. +10,00% 44,00 5.086,00 Dalekovod (+6,91 posto) koji bilježi zaFinvest Corp d.d. +9,12% 36,01 24.471,99 Jadran d.d. dnju cijenu od 16,71 kune i promet od +8,62% 42,45 17.297.308,67 Valamar Riviera d.d. 7,3 milijuna kuna. +8,37% 440,00 198.114,66 Saponia d.d. Cijena je, osim Ledu, pala i Jamnici za 1,04 posto na 142.000 kuna te 10 dionica tjedna zadnja Viaduktu kojem je dionica pojeftipromet s najvećim padom cijene promjena cijena nila za 0,51 posto na 389 kuna. -93,71% 100,01 100,01 Tankerkomerc d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -37,14% 100,56 2.011,20 Europlantaže d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili vidljivo raspoloženiji nego tjedan ranije - redovni dionički promet u tjedan dana je porastao 50 milijuna kuna ili 89 posto na 106 milijuna kuna. Ključni indeksi Zagrebačke burze tjedan su zaključili značajnim skokom te se i dalje nalaze na najvišim razinama u zadnjih pet godina. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 65 milijuna kuna što predstavlja 62 posto ukupnog redovnog pro-

Imunološki zavod d.d. Magma d.d. Croatia airlines d.d. J&T banka d.d. PIK d.d. PIK-Vinkovci d.d. Europlantaže d.d. - povl. Vupik d.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

-24,40%

52,00

2.958,84

-20,45%

0,35

43.399,32

-15,25%

100,00

3.804,00

-13,47%

9,51

4.755,00

-12,54%

86,50

2.595,00

-11,64%

265,00

17.225,00

-11,62%

48,00

240,00

-6,84%

42,07

67.972,65

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Plaće rastu

Većina fondova u minusu Nakon osam uzastopnih tjedana rasta, među 79 otvorenih investicijskih fondova u proteklom je tjednu prevladao pad. Tjedan su padom vrijednosti zaključila 43 fonda, porast bilježi 35 fondova, a jedan je fond zabilježio tjedan bez promjene. Porast veći od jedan posto bilježi osam fondova, a 14 ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički fondovi, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,52 posto do -2,48 posto. Od značajnijih vijesti vezanih uz fondove, Uprava društva OTP Invest donijela je odluku o promjeni va-

lute denominacije fonda OTP Uravnoteženi iz kune u euro i produžila oslobađanje ulagača od plaćanja ulaznih naknada i umanjila upravljačke naknade za neke od fondova pod njihovim upravljanjem do kraja ožujka. Društvo InterCapital Asset Management odlučilo je kako se za fondove InterCapital SEE Equity i InterCapital Income Plus ulagače oslobađa plaćanja ulazne naknade do 31. ožujka. Allianz Invest smanjio je upravljačku naknadu u Allianz Cashu i do kraja travnja produžio akciju neplaćanja ulazne naknade u Allianz Portfolio. PBZ Invest je također umanjio upravljačke naknade za dva fonda do kraja veljače. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 26.1.2017. do 2.2.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 23,3036 Addiko Growth € 11,7294 ZB trend $ 162,5837 KD Prvi izbor kn 14,8974 ZB euroaktiv € 136,4243 Capital Breeder kn 99,3645 KD Europa € 124,9414 PBZ Equity fond € 12,2869 HPB Dionički kn 120,3077 Erste Adriatic Equity € 109,1300 Neta Global Developed kn 90,3190 ZB aktiv kn 130,0305 InterCapital SEE Equity € 107,9608 Platinum Global Opportunity $ 15,0711 KD Nova Europa kn 6,0337 OTP indeksni kn 50,7120 Platinum Blue Chip € 103,2474 Neta Frontier kn 499,0624 OTP Meridian 20 € 99,9592 A1 kn 107,4600 Alpen.Special Opportunity kn 158,6917 Neta New Europe kn 65,4337 KD BRIC € 81,5842 KD Energija kn 9,1932 ZB BRIC+ € 100,2878 Allianz Equity € 171,9614 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 123,0700 Raiffeisen Harmonic € 103,2500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2000 ZB Future 2025 € 103,1163 ZB Future 2030 € 102,6324 ZB Future 2040 € 103,4241 ZB Future 2055 € 103,8014 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 173,9167 PBZ Global fond € 15,4185 Addiko Balanced € 13,4781 KD Balanced kn 137,5003 HPB Global kn 106,1793

tjedna promjena [%]

1,66 -0,60 -1,26 -1,37 -1,22 0,05 -1,01 1,48 0,74 1,63 -0,91 0,07 0,78 0,25 -0,24 1,65 -0,75 -1,58 1,31 1,87 -1,84 -0,13 -1,29 -2,48 -0,72 1,58 -0,48 -0,77 -0,01 -1,00 -1,20 -1,14 -1,18 -1,29 -1,17 -0,29 -0,20 0,69

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi € 16,1902 Allianz Portfolio kn 168,2450 InterCapital Smart II € 102,8224 PBZ Conservative 10 fond € 112,5742 You Invest Active € 100,3000 You Invest Balanced € 101,6900 You Invest Solid € 102,4500 InterCapital Smart € 102,3484 PBZ Flexible 30 fond € 101,2374 InterCapital Income Plus € 99,4789 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 193,7997 Addiko Conservative € 14,5717 Raiffeisen Bonds € 177,6700 PBZ Bond fond € 131,9539 InterCapital Bond € 214,2626 HPB Obveznički € 160,6390 Neta Emerging Bond kn 83,4755 Erste Adriatic Bond € 119,6600 Raiffeisen Classic € 106,5400 PBZ Short term bond fond kn 102,5466 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9053 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,1923 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4655 ZB plus kn 175,8830 ZB europlus € 150,7243 PBZ Euro Novčani € 139,3386 Raiffeisen Cash kn 158,0500 Erste Money kn 151,6800 Addiko Cash kn 152,4343 PBZ Dollar fond $ 132,6602 HPB Novčani kn 143,8971 OTP novčani fond kn 133,3027 InterCapital Money kn 130,3349 Locusta Cash kn 1365,3848 Allianz Cash kn 118,5100 Erste Euro-Money € 116,1300 Auctor Cash kn 111,3270 Raiffeisen euroCash € 105,9800 HPB Euronovčani € 106,4321 Neta MultiCash kn 107,4100 OTP euro novčani € 102,5831

2,52 0,35 -0,03 -0,07 -0,11 -0,13 -0,04 -0,16 -0,41 -1,70

naziv(fond)

valuta

-0,45 0,04 0,05 -0,02 -0,05 -0,14 0,11 0,03 0,05 -0,07 0,16 0,15 -0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,01 0,00 -0,01 0,00 0,02 0,00 -0,03 0,01

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za studeni prošle godine iznosila je 5805 kuna, što je nominalno dva posto, a realno 2,2 posto više od prosjeka za studeni 2015. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za studeni lani isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 10.120 kuna, a najniža u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 3417 kuna.

đuro đaković grupa: smanjen gubitak Grupa Đuro Đaković je u razdoblju siječanjprosinac 2016. ostvarila prihode od 583,2 milijuna kuna, a rashode od 603,5 milijuna kuna. Ostvaren je neto gubitak od 20,2 milijuna kuna, dok je EBITDA (dobit prije amortizacije, financijskih prihoda i rashoda te poreza) pozitivna 16,5 milijuna kuna ili 2,9 posto. Uspoređujući izvještajno razdoblje s istim razdobljem 2015. godine ostvareni ukupni prihodi su veći za 185,5 milijuna kuna ili 47 posto, dok je EBITDA bolja za 46,5 milijuna kuna, a neto gubitak je smanjen za 43,7 milijuna kuna.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Antonio Jurčev

Od Željezničke kolonije do Ravnica Naklada Ljevak

Roman je inicijacijsko putovanje kroz duhovne škole Istoka, od Egipta preko Irana i Indije do Japana: od gnoze i sufizma preko tantre i lamaizma do taoizma i zen budizma. Prolaz kroz mudrost, umjetnost i ratničku tradiciju - koje krucijalno definiraju nasljeđe i suvremenost Istoka, bez kojih nije moguće razumjeti njegov povijesni i aktualni sraz sa zapadnom civilizacijom. Pisan je u žanru filozofskog trilera, kojim je autor želio pozvati čitatelja na osobno iskustvo Puta kroz aktivno sudjelovanje u svojevrsnoj romanesknoj odiseji.

Oliver Burkeman

Protuotrov Algoritam

Ova monografija donosi sveobuhvatan pregled povijesti zagrebačkog kvarta Maksimirska naselja, od prvog naseljavanja 1923. pa sve do danas. Poglavlja nas vode kroz Željezničku koloniju, Ravnice, park Maksimir, Fakultetskim dobrom i Sveticama. Opisani su svi najvažniji događaji iz njihove prošlosti, kao i poveznice promatrane kroz razna vremenska razdoblja. Priča o kvartu upotpunjena je mnogim, prvi put objavljenim fotografijama, koje daju jasan pregled razvoja i širenja kvarta. Gordan Pandža

Ubijači vremena Izvori

Ova je knjiga originalan osvrt na knjige o samopomoći, a neumorna potraga za srećom i uspjehom može nas učiniti duboko nesretnima. Protuotrov je serija putovanja osoba koje dijele iznenađujući način na koji razmišljaju o životu. Ono što im je zajedničko jest uvjerenje da je naš trajni napor u eliminiranju negativnog glavni krivac za to što se osjećamo nesigurnima, nesretnima i tjeskobnima. U životu postoji alternativni, negativni put do sreće i uspjeha koji uključuje prigrliti upravo one stvari koje smo cijeli život nastojali izbjegavati.

46 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Orhan Pamuk

Čudno je u mojoj glavi Vuković&Runjić

Dok psihologinja Tihana u 50. vrti film svojih ljubavnih gubitaka, mlada fotografkinja Lena u njenoj ordinaciji pokušava preboljeti ljubav prema tuđem muškarcu zbog kojeg je ostavila svog, ali i Andrea, prevarena supruga koja u 40. mora skupljati krhotine razorenog braka. Tu su i njihovi Nikše, Ivori, Sanjini, Zorani, očevi i braća, majke i prijateljice, njihove obiteljske tajne... A ulogu dodatnog lika ima umjetnost, pogotovo jedna slika koja kao da je iz Muzeja d’Orsay u svojoj digitalnoj verziji ušla u život protagonistica...

Meik Wiking

Hygge – danski recept za sretan život Mozaik knjiga

Mevlut sa 12 godina stiže u Istanbul. Nastavlja očev posao uličnog prodavača boze. I dok gleda kako njegovi rođaci zgrću bogatstvo, on tri godine piše ljubavna pisma djevojci koju je jednom vidio na nekoj svadbi da bi, greškom, pobjegao s njezinom sestrom. Osjećaj da mu nešto nedostaje ponekad ga usmjerava u politiku, a povremeno i na učenja karizmatičnog vjerskog vodiča. On nastavlja prodavati bozu razmišljajući o čudnovatom osjećaju u svojoj glavi zbog kojeg se osjeća drugačijim od drugih, kad mu sudbina još jednom objasni što je ono za čim je oduvijek žudio. Aleksandra Orlić

Ako ikad Hena Com

Za Dansku se često kaže da je najsretnija zemlja na svijetu. Za to postoji samo jedan razlog: hygge. Ova knjiga je prvo i najvažnije djelo koje govori o fenomenu hyggea, a temeljeno je na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Autor je direktor u Institutu za istraživanje sreće iz Kopenhagena i već dugo proučava čaroliju danskoga načina života. Mnogi smatraju da je hygge, iako se ta riječ ne može doslovno prevesti, umjetnost stvaranja intime i duševne ugode te sposobnost uživanja u svemu što djeluje umirujuće…

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmente) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, eko lak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988. Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124. Suradnja Monttrade, Split, www.monttrade-split.hr. Traže se tvrtke za suradnju, koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208. Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@deltron.hr, + 385 21453400. Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Uređenje plaže

Općina Starigrad nabavlja radove uređenja plaže Jaz. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. veljače. Organizacija manifestacija

Turistička zajednica Općine Medulin objavila je natječaj za organizaciju sportskih, zabavnih i kulturnih manifestacija značajnih za turizam. Rok dostave ponuda je 10. veljače. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Usluge pranja i kemijskog čišćenja

Istarski domovi zdravlja nabavljaju usluge pranja i kemijskog

baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavski-hrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Ponuda knjiga Superknjižara, Zagreb, www.superknjizara.hr. Tvrtka uz online knjižaru (www.superknjizara.com i www.superknjizara.hr) ima i fizičku knjižaru, smještenu u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 4. U želji da podignemo standarde u domaćem knjižarstvu te omogućimo ljubiteljima knjige da u što kraćem roku i po najpovoljnijim uvjetima dođu do najnovijih naslova, tvrtka zainteresiranima nudi knjige svih hrvatskih izdavača, kao i nekih inozemnih izdavačkih kuća. Kontakt: Dragana Vujatović, dragana. vujatovic@superknjizara.hr, 01/4875-735. Skladištenje u hladnjači Hlad, Slavonski Brod, www.hlad.biz. Tvrtka nudi usluge skladištenja prehrambenih proizvoda na režimu čuvanja 0°C/-20°C. Prodaje duboko smrznute proizvode: d/s višnja rollend b.k.; d/s višnja s.k., d/s malina, d/s kupina, d/s šljiva, d/s jagoda. Kontakt: Ruža Rončević, hlad@hlad.biz, +385 35452952. Sifoni, prozori i stepenice Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres.hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko. ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939.

čišćenja. Rok dostave ponuda je 16. veljače. Uređenje Tematskog parka

Općina Tisno nabavlja radove uređenja Tematskog parka u Jezera. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 16. veljače. Poštanske usluge

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavlja poštanske usluge i usluge brzog uručenja pošiljki. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

Regija

Uređenje parkovskih površina i fontana

Općina Ilidža nabavlja radove uređenja parkovskih površina i fontana. Rok dostave ponuda je 15. veljače. Gorivo

Ustavni sud RS-a nabavlja motorno gorivo eurodizel. Rok dostave ponuda je 10. veljače. Umjetno cvijeće i drugi potrošni materijal

JKO Sveti Marko nabavlja umjetno cvijeće, voskarske proizvode i drugi potrošni materijal. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Od zemljišta i opreme za vinariju do kuće Zemljišta u Mokošici, pokraj Dubrovnika procijenjena na 20,7 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu će se održati 21. veljače u 10 sati na adresi Općinskog suda u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba 4/I. Predmetne nekretnine ne mogu se prodati ispod trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 6,9 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće po prethodnom dogovoru sa sudskim ovršiteljem (sudska soba 16 ili telefon 448 109). Osoba na čiji se zahtjev organizira razgledavanje dužna je uplatiti predujam za izlazak sudskog ovršitelja i dostaviti u spis dokaz o uplati. U protivnom se razgledavanje neće provesti. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dana ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 15 posto utvrđene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati zajedno s podneskom koji sadržava osobne podatke podnositelja potrebne za uknjižbu dostavile u istom roku u spis. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR5723900011300000120, model i poziv na broj 12 706. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan dostaviti Sudu s navedenim podneskom tri dana prije nego što se pristupi dražbi. Zemljišta i poslovni prostori u Zagrebu, procijenjeni na 16 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju poslovni prostor koji čine tri zgrade te ekonomsko dvorište u prvoj građevinskoj zoni Gradske četvrti Vrapče i imaju ukupnu površinu od 9700 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 16. veljače u 10.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska ulica broj 8, soba 93/II. Nekretnine se kupuju načinom viđeno-kuplje-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

no što isključuje naknadne prigovore po svim osnovama. Kupac snosi sve troškove vezane za kupnju i preuzimanje nekretnina. Nakon što kupac uplati kupovninu za kupljene nekretnine u cijelosti, Sud će naložiti brisanje tereta s nekretnina. Nekretnine se mogu razgledati svaki radni dan od 9 do 13 sati. Daljnje potrebne obavijesti na telefon 098/387 098 - stečajni upravitelj. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje polože jamčevinu u iznosu od pet milijuna kuna.

48 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Proizvodno-poslovni kompleks u Sisku procijenjen na 11,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja proizvodno-poslovni kompleks, površine od 10.312,15 četvornih metara zgrade izgrađeno na 49.107 četvornih metara zemljišta u ulici Božidara Adžije 2. Dražba za ovu nekretninu će se održati 22. veljače u 10.40 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba br. 88/II. Razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 099/2294 488. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 21. veljače 2017. uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, IBAN HR 92 23900011300000460, model 05, poziv na broj 157215 uz opis plaćanja: jamčevina za nekretninu iz točke I. ovog zaključka i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Kuća u Zagrebu, procijenjena na 7,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i okućnicu u Šestinskom vrhu 39 ukupne površine 688 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održti 16. veljače u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ulica grada Vukovara 84, soba broj 327/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 4,9 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 8. veljače 2017. godine u 12 sati na licu mjesta u Zagrebu, Šestinski vrh 39. Razgledavanje će se provesti uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-560-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Pogon vinarije u Lastovu procijenjen na 620.000 kuna. Pokretnina predstavlja opremu vinarije. Imovina će se prodavati na četvrtoj usmenoj javnoj dražbi koja će se održati u uredu javnog bilježnika Ive Radovića, Vukovarska 19/II., u Dubrovniku, 22. veljače u 13 sati. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije o prodaji i razgledavanju navedene imovine mogu se dobiti radnim danom od 9 do 13 sati, na telefon 091/5164 792. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti imovine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fridrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, 940039541 Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@fredrikstad. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/2226. Rezanje drveća

HEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća. Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek - SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, ljiljana.lulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 015%2fS+005-0039899.

Tehničko ispitivanje vozila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, vpocinok@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx ?OznakaDokumenta=2015%2fS+002-0040018 Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@rkas.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee. Plastični proizvodi Ríkiskaup State trading centre traži plastične vrećice i druge proizvode od plastike. Dokumentacija dostupna na linku: http://www.rikiskaup.is/utbod/utb/20366. Rok za predaju ponuda je 8. ožujka. Električni motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=943267.

6. veljače 2017. | broj 3964 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih?

Jurica Reš etar

Najinovativniji projekt: Lumino Way Podloga koja svijetli na dodir, odnosno Lumino Way Jurice Rešetara već je zaživjela u jednoj bostonskoj školi, a realizaciju će zacijelo doživjeti i druge poslovne ideje hrvatskih sudionika projekta Build Your Future piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a se poduzetništvo uči od malih nogu već znaju i ptice na grani, a da se i mladima iz Hrvatske nude razne mogućnosti osposobljavanja u poduzetništvu dokazuje provedba EU projekta pod nazivom Build Your Future. Riječ je o tzv. multiplier eventu koji se pod nazivom Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih održava u organizaciji Instituta za kreativno obrazovanje. Rezultati tog projekta, financiranog iz Erasmus+ programa, predstavljeni su prošloga petka u Zagrebu. Build Your Future europski je projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo koji se, osim u Hrvatskoj, provodi u još osam zemalja. Sastoji se od pet edukativnih modula, a učenje se temelji na iskustvu i primjerima iz prakse. Namijenjen je osobama od 19 do 29 godina, a u proteklih godinu i pol u Zagrebu je provođen s ciljem da ih se znanjem i vještinama potakne na otvaranje vlastitih tvrtki.

Multifunkcionalne lampice

Sudjelujući u treningu, 22 mladih iz gotovo cijele Hrvatske pokušalo je dobiti odgovore na brojna pitanja - od toga što je to što mladi trebaju znati o poduzetništvu, kako razviti ideje i provesti marketing u vlastitoj tvrtki, do toga kako razviti prezentacijske i prodajne vještine, pa i steći osnovna znanja o financijama. Četiri najbolja buduća poduzetnika svoje su poslovne ideje predstavili u Torinu gdje je Jurica Rešetar osvojio prvu nagradu za najinovativniju ideju. Nagradu mu je

donio njegov projekt Lumino Way. Objašnjavajući svoju ideju Rešetar je rekao kako su to ustvari pločice sačinjene od lampica koje svijetle na dodir. “Te lampice svijetle samo kada je to potrebno, primjerice kada se po njima hoda, pa osvjetljavaju put u mraku. Postoji i savitljiva verzija koja se može koristiti kao modni dodatak jer radi na baterije”, istaknuo je. Rešetar je svoj izum već prodao jednoj školi u Bostonu gdje su te lampice montirali ispod rukohvata.

Binocular bar

Još jedan zapaženi projekt je Binocular bar koji je osmislio Borna Pavičić. Gosti njegovog bara na virtualan način moći će otputovati u bilo koji dio svijeta jer im se tu

50 | Privredni vjesnik | broj 3964 | 6. veljače 2017.

Lumino Way ima i savitljivu verziju koja se može koristiti kao modni dodatak nude projekcije fotografija i glazbe iz krajeva u kojima žele biti. Sve će pratiti, naravno, i gastro užici specifični za ta odredišta. Ivan Mušlek je pak osmislio projekt CM trening za mlade s invaliditetom, i to kao trening iz digitalnog marketinga. Cilj toga projekta je suradnja s privatnim tvrtkama koje bi financirale treninge, a kasnije zapošljavale osobe s invaliditetom.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik