Pv 3966 by NEstar

| CETA | STRUKOVNO OBRAZOVANJE | EK: BOLJE PROGNOZE |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

20. veljače 2017., godina LXII, broj 3966

NOVI ZAKON O KONCESIJAMA

Jasnija pravila za sve U Hrvatskoj se koncesije dodjeljuju u 22 različita područja i djelatnosti STVO ZDRAV

INTERVJU

Branko Roglić Orbico Grupa

ACIJA EKSPLOAATLNIH MINER INA SIROV

POMORSKO DOBRO

UGOVORI LUČKIH UPRAVA

KOMUNALNE DJELATNOSTI

KONJUNKTURNI TEST

Optimizam je i dalje prisutan

TRGOVINA KOZMETIČKIM PROIZVODIMA

Tržištem vlada dm, sustiže ga Müller

G ZA

REBA ÿKI

J A

Ploviti. Otkriv at i.

NA UTIKE

jeti. æiv

Tjedni gospodarski TV magazin na Zagrebačkom velesajmu

ï Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

GLAVNE NAGRADE 4 DANA PEARLSEA ČARTERA PO ODABIRU Najveće plovilo na sajmu NAUTIKA do sada - 56 stopa Proizvedeno u Hrvatskoj KRSTARENJE ZA 6 OSOBA vikend najam motorne jahte MIRAKUL 30 Hardtop U istom terminu HOTEL & GASTROTEH Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

TV ŠIBENIK

Uz potporu Grada Zagreba

www.zv.hr

kanalu privredni hr Na pogledajte sve emisije i priloge.

SADRŽAJ

3966 / 20. veljače 2017. NOVI ZAKON O KONCESIJAMA

Gospodarstvenici i dalje optimistični

Jasnija pravila za sve Ministar financija najavljuje uravnotežen pravni okvir koji će svim subjektima osigurati učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu

SPORAZUM S KANADOM 10

Ceta ukida 98 posto carina Sporazum bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i Europske unije

INTERVJU 12

Branko Roglić, predsjednik Orbico Grupe “Onima koji korektno plaćaju isporučujemo robu bez zadrške, onima koji zatežu isporučujemo sporije, a neplatišama obustavimo isporuku!”

IV. tromjesečje 2016. Najveći optimizam bilježi se u građevinarstvu, a najveći pad optimizma u uslužnom sektoru

Povećane procjene rasta BDP-a Europska komisija smjestila je Hrvatsku u skupinu zemalja koje bilježe iznadprosječni rast

KONJUNKTURNI TEST

ZIMSKA PROGNOZA

Klijenti su im u Nigeriji, Gani, Liberiji i Filipinima, a oni u Zagrebu

PV ANALIZA 28

Branko Roglić

Trgovina kozmetičkim i toaletnim proizvodima Tržištem vlada dm, polako ga sustiže Müller

PRIČA S RAZLOGOM 34

Oradian: s Krvavog mosta za svijet Hrvatski start-up pruža financijske usluge za više od 650.000 afričkih i azijskih krajnjih korisnika

ŠVICARCI ZA GORSKI KOTAR 42

Suradnjom do nove infrastrukture Iz programa vrijednog 45 milijuna franaka 21,5 milijuna ide za razvoj Gorskog kotara

S restrukturiranjem se počinje prekasno U Zagrebu održan prvi Restructuring & Financing Change Experience Day

SVIJET FINANCIJA

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR KRUNO ŠKRINJAR

NOVI SEKTOR: IT KAO USLUGA U 2017. očekuje se masovnija primjena tehnologije strojnog učenja, biometrijske zaštite i automatskog kočenja

S Kruno Škrinjar, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

obzirom na današnji način života u kojem su sveprisutni pametni telefoni, računala, društvene mreže i internet, gotovo nestvarno djeluju podaci da je prošlo samo dvadesetak godina od početka komercijalnog rada prve GSM mreže u Hrvatskoj, 13 godina od pokretanja Facebooka i 10 godina od prvog iPhonea. Ne tako davne 1995. samo jedan posto svjetske populacije koristio je internet, da bi nakon razdoblja eksponencijalnog rasta njihov broj dosegao gotovo 3,5 milijardi. U Hrvatskoj, broj korisnika interneta je na razini od 75 posto, dok je početkom 21. stoljeća samo 6,5 posto stanovnika koristilo internet. Ovo su samo neke tehnologije koje su već promijenile svijet oko nas, ali što je s novima? Prema predviđanjima revizorsko-konzultantske kuće Deloitte, u 2017. očekuje se masovnija primjena tehnologije strojnog učenja, biometrijske zaštite i automatskog kočenja, a IT kao usluga trebao bi postati globalni sektor vrijedan gotovo 550 milijardi američkih dolara. Deloitte predviđa da će više od 300 milijuna pametnih telefona, ili više od jedne petine primjeraka prodanih u 2017., biti opremljeno funkcijom strojnog učenja u idućih 12 mjeseci. Mobilni uređaji moći će obavljati operacije strojnog učenja čak i bez povezanosti, što će bitno promijeniti način interakcije ljudi i tehnologije u svim sektorima. No, strojno učenje “za van” neće biti ograničeno samo na pametne telefone. Riječ je o funkcijama koje će se vjerojatno nalaziti u desetinama milijuna dronova, tableta, automobila, napravama za virtualnu ili proširenu stvarnost, medicinskim instrumentima i pomagalima, uređajima za tzv. internet stvari i sada još nepoznatim novim tehnologijama. Strojno učenje je fascinantno jer će revolucionarizirati obavljanje jednostavnih radnji kao što je prevođenje sadržaja, no znatno veći utjecaj imat će na zaštitu, sigurnost i zdravlje, a time i na društva u cijelom svijetu. Primjerice, mobilno strojno učenje polazišna je točka za bolje i brže reagiranje spasilačkih službi u spašavanju života autonomnim vozilima, a može dovesti i do zaokreta u rastućem valu napada na informacijske sustave. Prvi put u povijesti očekuje se da će u prvome dijelu 2017. biti

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

aktivno više od milijarde uređaja opremljenih čitačima otisaka prsta. Sve dostupnija i raširenija primjena ove tehnologije postavlja izazove u kontekstu deﬁniranja drugih aplikacija koje će se naslanjati na primjenu čitača otisaka prstiju i biometrijskih podataka za trenutnu i sigurnu autentikaciju, tj. potvrđivanje identiteta korisnika. Tu je još jedna inovacija koja će promijeniti svijet – automatsko kočenje. Deloitte predviđa da će se do 2022. samo u SAD-u broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama smanjiti za 6000, odnosno 16 posto u odnosu na 2017. Zaokret koji će obilježiti početak preobrazbe

UBRZO ĆE BITI AKTIVNO VIŠE OD MILIJARDE UREĐAJA OPREMLJENIH ČITAČIMA OTISAKA PRSTA tržišta IT-a u razmjeni tehnoloških rješenja među poslovnim subjektima iz cijelog svijeta je pribavljanje IT-ja kao usluge. Tehnološki, medijski i telekomunikacijski sektor će u 2017. postati još mobilniji. U kombinaciji s pametnijim i bržim funkcijama, inovacije iz ovoga sektora primorat će subjekte iz privatnog, javnog i državnog sektora, ali i same njihove korisnike, odnosno potrošače na usvajanje novog načina rada i poslovanja te stvaranje mogućnosti za dalekosežnu preobrazbu svih sektora. U Hrvatskoj postoje brojne tvrtke koje svoj poslovni model temelje na korištenju najnovijih tehnologija. Razvoj električnih automobila, 3D sustava navigacije, usluge mobilnih aplikacija u oblaku samo su neki od uspješnih primjera. Očekivani razvoj novih tehnologija i rast globalnog tržišta stvorit će i brojne nove prilike za hrvatske tvrtke, posebice u segmentu strojnog učenja i IT-a kao usluge.

BROJKE, BROJKE

BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U 2016. 255.351 ukupan broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj

56%

144.522 aktivna poslovna subjekta

185.969

65.141

4241

trgovačkih društava

ustanova, tijelo, udruga i organizacija

zadruga

1,4% 16,9%

društva s ograničenom odgovornošću jednostavna društva s ograničenom odgovornošću

81,6%

ostali oblici trgovačkih društava

76.941 subjekt

u obrtu i slobodnim zanimanjima

NAJVEĆI BROJ AKTIVNIH PROFITABILNIH PRAVNIH OSOBA:

28.452

18.114

trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Izvor: DZS

13.634 prerađivačka industrija

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA NOVI ZAKON O KONCESIJAMA

JASNIJA PRAVILA ZA SVE Zakonom se propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji osigurava učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima te učinkovitu pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte, rekao je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S oko

9000

aktivnih ugovora o koncesijama potkraj 2016.

oko

700

novih koncesijskih ugovora pj prošle p godine g sklopljeno

oko mlrd kn

1,3 3

prihod od naknada za koncesije u 2016. (po trenutačno dostupnim i preliminarnim podacima)

voj red za prvo saborsko čitanje čeka novi zakon o koncesijama kojim bi trebala biti jasnije definirana pravila vezana za sudjelovanje u koncesijskim projektima, počevši od prava i obveza davatelja koncesije, koncesionara pa sve do financijskih institucija. U Hrvatskoj se koncesije dodjeljuju u 22 različita područja i djelatnosti, od istraživanja mineralnih sirovina, korištenja voda, zdravstvenih usluga pa do pružanja medijskih usluga televizije i radija te slobodnih zona. “Zakonom se propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji osigurava učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima te učinkovitu pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte“, rekao je predstavljajući Vladi zakon ministar financija Zdravko Marić čije je ministarstvo kao javnopravno tijelo nadležno za provođenje politike koncesija. Marić je također kazao kako je prihod od koncesijskih naknada u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne samouprave u zadnje četiri godine iznosio 5,2 milijarde kuna. S obzirom na to da je riječ o segmentu koji u velikoj mjeri puni državne ali i lokalne proračune, željeli smo detaljnije pokazati koliko je uprihođeno u prošloj godini kroz sustav koncesija. Iz Ministarstva financija su nas izvijestili da traženi podaci obuhvaćaju i dio podataka koji još nisu obrađeni i ažurirani u Registru koncesija jer davatelji koncesija, u okviru poslovnih aktivnosti, tek završavaju obračune. “Može se istaknuti kako je potkraj 2016. godine broj aktivnih ugovora, a riječ je ugovo-

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

rima o koncesiji kojima na dan uvida u Registar koncesija nije istekao rok trajanja, bio oko 9000. Najveći broj ugovora odnosi se na područje zdravstva, potom na koncesije za istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina, ugovore iz područja pomorskog dobra, ugovore lučkih uprava, te na ugovore iz područja komunalnih djelatnosti”, kazali su nam u Ministarstvu ﬁnancija dodajući kako su u konačnici moguća određena odstupanja tijekom ažuriranja podataka davatelja koncesija. Također su konstatirali kako je tijekom 2016. godine sklopljeno oko 700 novih ugovora o koncesiji, od čega se najveći broj ugovora odnosi na ugovore za istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina, zatim na ugovore lučkih uprava, te na ugovore iz područja komunalnih djelatnosti. Prema trenutačno dostupnim i preliminarnim podacima, Ministarstvo ﬁnancija evidentiralo je oko 1,3 milijarde kuna prihoda od naknada za koncesije ostvarenih u 2016. godini, od čega se 1,2 milijarde kuna odnosi na prihode državnog proračuna. U Ministarstvu također napominju kako se pojedine koncesijske naknade obračunavaju na temelju postotka od prihoda koncesionara ostvarenih u prethodnoj godini.

UBUDUĆE TRI VRSTE KONCESIJA “Podatke o prihodima prema vrsti koncesija Ministarstvo ﬁnancija je za 2015. godinu objavilo na svojim internetskim stranicama. U odnosu na izvješće iz 2015. godine može se konstatirati kako se struktura prihoda u bitnom neće razlikovati s obzirom na vrste koncesija i aktivnosti vezane uz pojedino područje koncesioniranja”, ocjenjuju u Ministarstvu ﬁnancija. To izvješće pak pokazuje da su na dan 31.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

INA, JEDAN OD NAJVEĆIH KONCESIONARA U ZEMLJI

Što je s koncesijama na zemljištu na kojem još nije utvrđena granica pomorskog dobra? U fazi javne rasprave o Nacrtu prijedloga zakona o koncesijama, jedan od najvećih koncesionara u zemlji, Ina, imao je primjedbu vezanu uz odredbe kojim se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina vezanih za koncesiju koja se namjerava dati, posebice u slučajevima kad je država vlasnik nekretnina na kojima će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija. “Kompanija se zalagala da sklapanje ugovora o služnosti ili pravu građenja s Republikom Hrvatskom ne mora nužno biti preduvjet za davanje ponude ili čak sklapanje ugovora o koncesiji, već da to bude uvjet bez kojega ne bi bilo moguće izvoditi sam zahvat u prostoru u trenutku kada je koncesija već dobivena. Razlog takvom stavu bilo je dugogodišnje iskustvo u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa koji traju vrlo dugo, ponajviše zbog složenih postupaka te često neusklađenih i neažurnih podata-

Najveći broj ugovora odnosi se na područje zdravstva, potom na koncesije za istraživanje i/ ili eksploataciju mineralnih sirovina, ugovore iz područja pomorskog dobra, ugovore lučkih uprava, te na ugovore iz područja komunalnih djelatnosti. Ministarstvo financija

ka katastra i/ili zemljišne knjige. S obzirom na to, smatrali smo da riješene imovinskopravne odnose za tek planirane radove nije opravdano tražiti od svih ponuditelja, posebno kada se radi o koncesiji koja obu-

hvaća nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske”, kažu u Ini ističući kako je taj njihov prijedlog u osnovi prihvaćen i najvećim dijelom ugrađen u zakonski prijedlog koji je Vlada uputila u saborsku proceduru. Najveći broj Ininih koncesija odnosi se na eksploataciju ugljikovodika gdje se primjenjuju odredbe Zakona o rudarstvu i Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao lex specialis, stoga u Ini očekuju da će donošenje novog zakona o koncesijama imati samo ograničeni utjecaj na njihovo poslovanje. No također smatraju da bi navedena odredba, ako se uvede i u Zakon o rudarstvu, olakšala postupke i ubrzala investicije na postojećim eksploatacijskim poljima. “Kad je riječ o pomorskom dobru, naš prijedlog nije prihvaćen te i nadalje ostaje otvoreno pitanje dodjele koncesija na zemljištu na kojem još nije utvrđena granica pomorskog dobra”, kažu u Ini.

prosinca 2015. godine u Registru koncesija bila ukupno 9264 aktivna ugovora o koncesijama, a najviše njih, 4517, bilo je u zdravstvenim uslugama, dok je primjerice bila samo jedna koncesija za zračne luke i to za Međunarodnu zračnu luku Zagreb. Ukupni prihodi naknada od koncesija ostvareni 2015. bili su veći od 1,5 milijardi kuna, dok su godinu ranije iznosili 1,2 milijarde kuna. A te 2015. godine sklopljeno je 716 novih ugovora o koncesijama, dok je dug po dospjelim nepodmirenim obvezama za koncesije zadnjeg dana 2015. godine iznosio 177,2 milijuna kuna. Kad je riječ o dugovima, najviše su dugovali koncesionari iz nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, 35,4 milijuna kuna.

PRIHOD OD KONCESIJSKIH NAKNADA U DRŽAVNOM PRORAČUNU I PRORAČUNIMA LOKALNIH JEDINICA U ZADNJE ČETIRI GODINE JE BIO 5,2 MILIJARDE KUNA

KOJE SU STRATEŠKE KONCESIJE?

Također se propisuje davanje rezervirane koncesije kojim se može rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima davanja koncesije jedino zaštitnim radionicama i gospodarskim subjektima čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom. Po trenutačno važećem Zakonu o koncesijama iz 2012. godine Hrvatski sabor je mogao, na prijedlog Vlade, proglasiti određenu koncesiju strateškim interesom Hrvatske.

Prema novim zakonskim odredbama u Hrvatskoj bi trebale biti tri vrste koncesija: za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, potom za usluge te za radove. Za davanje koncesija sklapao bi se upravni ugovor pa bi, sukladno tome, u slučaju spora između koncesionara i davatelja bio nadležan upravni sud, a ne više trgovački sud, kako je to bilo do sada.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB

Zašto se ne mogu koncesije prenijeti s jednog na drugi subjekt?

Uvođenje založnog prava na koncesiju je neprimjereno

Svoje primjedbe imala je i Hrvatska liječnička komora koja je istaknula problem s kojim se često susreću liječnici primarne zdravstvene zaštite kojima Zakon ne omogućava prijenos koncesija u sustavu zdravstva s jednog na drugi subjekt. Riječ je o problemu s kojim se susreću liječnici koji privatnu praksu obavljaju na osnovi koncesije kada pokušavaju osnovati novi zdravstveni subjekt, odnosno ustanovu za zdravstvenu skrb u okviru koje bi nastavili rad u mreži javne zdravstvene službe. U tom slučaju ne mogu prenijeti koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe. U krovnoj liječničkoj udruzi smatraju kako bi se osiguranim osobama prenošenjem koncesije na ustanovu za zdravstvenu skrb omogućila veća razina i spektar zdravstvenih usluga, dok bi se liječnicima omogućio znatno fleksibilniji i stabilniji okvir poslovanja, kontinuitet timskog rada, zapošljavanje dodatnih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika te, konačno, adekvatna mogućnost organizacije zamjena u slučaju spriječenosti.

Tijekom javne rasprave u tvrtki Autocesta RijekaZagreb ukazali su na neprihvatljivost zakonskih odredbi koje su se odnosile na plaćanje naknade za zemljište na kojem se prostire koncesijsko područje jer bi to nametnulo nove velike financijske obveze za sve koncesionare na autocestama zbog velikih površina na kojima se prostiru, te time bitno promijenilo uvjete iz postojećih ugovora. “Također smo skrenuli pozornost na činjenicu da su postojeći ugovori o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestama dobrim dijelom ispunjeni (izgrađeni su predviđeni cestovni pravci, djelomično ili u potpunosti) te da bi primjena nekih odredbi iz predloženog teksta dovela u pitanje opstojnost takvih ugovora”, kažu u Autocesti Rijeka-Zagreb, te ističu neprimjerenost uvođenja založnog prava na koncesiju jer se ona prostire na zemljištu koje je, po svojoj prirodi, javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, na kojem se ne mogu stjecati stvarana prava.

Po novom zakonu kao strateške koncesije prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, koncesije za prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima te izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina. Za njih je predviđeno donošenje posebnog zakona, a otvorena je i mogućnost da Sabor, ako se ukaže potreba, proglasi i dodatne strateške koncesije. Time se nastojalo u većoj mjeri odrediti postupanje s javnim dobrom i strateškom infrastrukturom, te dodatno ojačati postupanja s njima, uz jasnu nadležnost Sabora. Novim zakonom o koncesijama dodatno se uređuju pitanja o pripremnim radnjama koje obuhvaćaju nadležnost samog davatelja koncesije koji je ključan u određenju postupaka i području davanja koncesija. U samim pripremnim radnjama dodatno se uređuje područje studije opravdanosti, dokumentacije za nadmetanje, ali i proširenje obuhvata poslova stručnog povjerenstva, koje u okviru svojeg rada mora prepoznati elemente koncesije koji bi mogli imati utjecaja na javni dug. Koncesija je jedan od modela koji može u značajnom dijelu, posebice u velikim projektima, generirati i javni dug, te su davatelji

koncesija dužni u studiji opravdanosti iskazati fiskalne učinke. Postupanja davatelja, u kojima te fiskalne učinke i osigurava, prethode (tzv. ex ante provjera) samom postupku davanja koncesije, a ti su učinci istodobno i dio ukupnog određenja kojim se uređuju pitanja fiskalne

U HRVATSKOJ SE KONCESIJE DODJELJUJU U 22 RAZLIČITA PODRUČJA I DJELATNOSTI odgovornosti. Dakle, zakonom se žele smanjiti ﬁskalni rizici koji su prisutni u procesu realizacije kapitalnih projekata. Zakonom se, među ostalim, rješava i pitanje postupanja stručnog povjerenstva za koncesije jednake ili veće od vrijednosnog praga od 5.225.000 eura iz područja javne infrastrukture u kojima stručno povjerenstvo provodi analizu utjecaja davanja koncesije na javni dug Republike Hrvatske.

Smatrali smo da riješene imovinskopravne odnose za tek planirane radove nije opravdano tražiti od svih ponuditelja, posebno kada se radi o koncesiji koja obuhvaća nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Ina

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO EUROPSKI PARLAMENT RATIFICIRAO SVEOBUHVATNI GOSPOD

Ceta ukida 98 posto cari certifikate za niz proizvo Sporazum bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i carine u trgovini među dvjema stranama. Njegova privremena primjena moći će piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P Međunarodna je trgovina nezaobilazan i važan čimbenik gospodarskog rasta Hrvatske, ali i Europe. Moramo zaštititi predvidljivi pravni okvir međunarodne trgovine koji je ključan za razvoj naših poslovnih zajednica. Luka Burilović, predsjednik HGK

rije nekoliko dana Europski parlament (EP) je ratificirao novi sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom - Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (Ceta). Taj bi sporazum trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i Europske unije te ukinuti gotovo sve carine u trgovini među dvjema stranama. Sporazum je potpisan još u listopadu prošle godine, a sad kad je i službeno izglasan u EP-u, trebaju ga još samo ratificirati nacionalni i regionalni parlamenti u EU, no njegova privremena primjena moći će početi već u travnju ove godine. Kad je riječ o Hrvatskoj, naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova namjerava uputiti Prijedlog zakona o potvrđivanju Cete u postupak ratifikacije u drugoj polovini 2017. te očekuje da će procedura završiti do kraja 2017. godine.

POTICATI TRGOVINSKU POLITIKU EU-a U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju kako je ovaj sporazum izuzetno bitan, naročito u svjetlu trenutačne razine nesigurnosti globalne trgovine. Zato su uoči same ratiﬁkacije

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Cete, zajedno s Eurochambresom i nacionalnim komorama iz cijele Europe, pozvali čelnike EU-a i hrvatsku vladu da počnu ozbiljno razmišljati i poticati pozitivnu i dalekovidnu trgovinsku politiku Europske unije. “Međunarodna je trgovina nezaobilazan i važan čimbenik gospodarskog rasta Hrvatske, ali i Europe. Moramo zaštititi predvidljivi pravni okvir međunarodne trgovine koji je ključan za razvoj naših poslovnih zajednica”, naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović. U Komori ističu važnost složnoga europskog stajališta o zajedničkoj trgovinskoj politici kako bi se oživjeli pregovori koji su već dugo u zastoju s partnerima na ključnim tržištima u nastajanju te kako bi se europske tvrtke i građani zaštitili od posljedica nepravedne trgovine.

PRAVO NA ZAKONSKU REGULACIJU Ceta će stupanjem na snagu ukinuti oko 98 posto carina na robe i usluge, a također osigurava uzajamno priznavanje certiﬁkata za niz proizvoda. Kanada će otvoriti svoja tržišta javne nabave na saveznoj i lokalnim razinama kako bi osigurala simetričan pristup tržištu. Tijekom pregovora je EU osigurao zaštitu

EUROPSKA KOMISIJA

ARSKI I TRGOVINSKI SPORAZUM

na i priznaje da Europske unije te ukinuti gotovo sve početi već u travnju

Robna razmjena Hrvatska - Kanada 2012. -XI. 2016. (u tisućama USD) 90.000 80.000 70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0

IZVOZ UKUPNO

2012.

2013.

2014.

2015.

UVOZ SALDO

I.-XI. 2015.

I.-XI. 2016.

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Hrvatska gospodarska komora

za više od 140 europskih oznaka zaštićenog geografskog podrijetla za hranu i pića koja se prodaju na kanadskom tržištu, a kako bi se ublažio strah građana da će Sporazum dati previše moći multinacionalnim tvrtkama i da vlade neće moći zakonima zaštititi, primjerice, zdravlje i okoliš, EU i Kanada u preambuli

U HGK-u SMATRAJU KAKO JE CETA IZUZETNO BITNA, NAROČITO U SVJETLU TRENUTAČNE RAZINE NESIGURNOSTI GLOBALNE TRGOVINE ugovora i zajedničkoj izjavi priznaju državama pravo na zakonsku regulaciju. Inače, Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava, i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključio do sada.

Za LNG terminal 102 milijuna eura Dobili smo odlične vijesti iz Europske komisije: za izgradnju LNG terminala na otoku Krku odobreno nam je 102 milijuna eura bespovratnih EU sredstava, rekao je u petak ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović. “Ovo je jedan od najznačajnijih energetskih projekata ne samo na nacionalnoj, nego i regionalnoj i europskoj razini, a to dokazuje i ova odluka o suﬁnanciranju. Projekt LNG terminala će podignuti hrvatsko gospodarstvo i industriju. Također, sigurnost opskrbe plinom bit će neupitno potvrđena, a vjerujemo da će pojava drugih dobavnih pravaca rezultirati i smanjenjem cijena plina za krajnje korisnike u Hrvatskoj”, istaknuo je komentirajući odluku EU-a o ﬁnanciranju projekta LNG terminala

na otoku Krku. Projekt se ﬁnancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a odluka o tomu donesena je na sastanku Koordinacijskog odbora CEF-a. CEF je namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije. Osim toga, odobreno je i 40,5 milijuna eura za suﬁnanciranje projekta unapređenja sustava prijenosa električne energije Sincro.Grid koji se ostvaruje u suradnji hrvatskih i slovenskih operatora HOPS-a, HEP ODS-a i ELES-a.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Rusija opet želi uvoziti hrvatske proizvode

Hrvatskim prehrambenim tvrtkama ukinuta je suspenzija izvoznih dozvola za Rusiju, priopćeno je iz HGK. Tako su sve hrvatske tvrtke koje imaju dozvolu za izvoz mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i prerađevina, ribe i prerađevina te pera-

di i proizvoda u peradarskoj industriji 15. veljače vraćene u ruski registar. Informaciju da je Federalna služba za veterinarski i ﬁtosanitarni nadzor Ruske Federacije ukinula suspenziju potvrdilo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Podsjetimo, pretprošlog tjedna hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova dobilo je depešu Ruske federacije kojom ukida sve dozvole za hrvatske prehrambene proizvode osim za dvije tvrtke - Sardinu i Podravku.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU BRANKO ROGLIĆ, predsjednik Orbico Grupe

NE MOŽEMO SEBE DOVESTI U PROBLEME ZBOG DRUGIH Onima koji korektno plaćaju isporučujemo robu bez ikakve zadrške, a onima koji zatežu s plaćanjem isporučujemo sporije. Neplatišama obustavimo isporuku, tako da robu mogu dobiti samo ako plate unaprijed ili daju bankovno jamstvo. Do sada se takav model pokazao ispravnim piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

19 9 zemalja posluje Orbico Grupa

1,8 8 mlrd € lanjski prihod Orbica

2 mlrd € planirani prihod u ovoj godini

rbico Grupa posluje u 19 zemalja i najveći je distributer u Europi. Prošle godine Orbico je proširio poslovanje na ukrajinsko i rusko tržište. Ovih dana preuzeo je slovenskog distributera kozmetike - Everet Grupu. S Brankom Roglićem, predsjednikom Orbico Grupe, razgovarali smo o poslovanju Orbica, planovima, planiranom rastu te o načinu ostvarivanja tih planova. Osim toga, s Roglićem smo razgovarali o poduzetničkom ozračju te razvoju Dalmacije i Hrvatske.

 Kakva je bila protekla godina za Orbico? - Orbico je prošle godine u 19 zemalja uprihodio 1,8 milijardi eura. Ostvarili smo dobit od oko 20 milijuna eura. Ove godine planiramo doseći prihod od dvije milijarde eura. U Poljskoj planiramo rast od 150 milijuna eura, a u Rumunjskoj oko 100. Imat ćemo rast prometa i proﬁtabilnosti u svim državama u kojima poslujemo te očekujem da ćemo ostvariti dobit od oko 35 milijuna eura. Važno je napomenuti da Orbico nije nikome ni trenutka bio dužan, ni državi, ni dobavljačima niti radnicima. Naša politika se temelji na skromnosti i to na svim razinama. Takav je naš pristup, uz zadovoljavanje potrebe za dugoročnom održivošću naše kompanije i za serivisiranjem svih naših obveza, a svakako želimo i da radnici zaposleni u našoj grupaciji budu zadovoljni. To je bila i jest naša poslovna politika od samog početka.  Planirate li u ovoj godini izlazak na još neka nova tržišta? - Ne, ne planiramo. Prošle godine nismo planirali izlazak u Rusiju, ali preuzimanjem poljske Optimum Grupe dobili smo i šest trgovina u

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Moskvi u kojima je ta tvrtka prodavala obuću Converse. Valja napomenuti da smo Optima Grupu preuzeli kao kozmetičku tvrtku jer smo u distribuciji kozmetike vodeći u Europi te ostvarujemo oko 200 milijuna eura prihoda od kozmetike. No u slučaju Optima Grupe

ORBICO NIJE NIKOME NI TRENUTKA BIO DUŽAN, NI DRŽAVI, NI DOBAVLJAČIMA NITI RADNICIMA nismo mogli odvojiti obuću i prepustiti je nekome drugome. Na taj smo način ušli na moskovsko tržište gdje ćemo se razvijati koliko budemo mogli.

 Je li to pomoglo nekim našim tvrtkama? - Pomoći će, izgleda, Borovu. Naime, posjetio sam Borovo pa se nadam se da ćemo ostvariti izvoz njihovih proizvoda već u ovoj godini. Osim u Rusiju, kroz Optima Grupu proizvode Borova plasirat ćemo i u Poljskoj, Češkoj... Treba naglasiti da mi za svoje radnike uzimamo isključivo radnu obuću iz Borova.  Ipak niste potpuno zadovoljni poslovanjem u nekim zemljama. Zašto? - Ove godine namjeravamo stabilizirati poslovanje na Kosovu te u Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Riječ je o zemljama u kojima ima dosta sivog tržišta i naše tvrtke preko kojih dis-

Dalmatinsko gospodarstvo ima velike mogućnosti za razvoj školjkarstva i ribarstva te još snažnijeg razvoja marikulture, prerade ribe i plodova mora

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Zahvaljujući znanju koje smo stekli radeći ovaj posao, a pogotovo s Procter& Gambleom, mi smo najmanji trošak za svaku kompaniju koja treba distribuciju. Preuzmemo robu u njihovom skladištu te je uz najmanji mogući trošak plasiramo na police.

tribuiramo kozmetiku u te države posluju na rubu profitabilnosti. Istina, u njima ne ostvarujemo gubitke i poslujemo s malom profitabilnošću, ali očekujemo više. Očekujemo i da će se te zemlje stabilizirati jer u njima vidimo potencijal rasta. Kada se stabiliziraju, smatramo da će se naše tvrtke u tim zemljama po profitabilnosti približiti tvrtkama u ostalim državama u kojim poslujemo.

 Ovih dana ste imali još jednu akviziciju. O čemu se radi? - Preuzeli smo Everet Grupu, jednog od najvećih distributera parfema i kozmetike u regiji. Radi se o drugoj po veličini distribucijskoj tvrtki na području gdje mi poslujemo, odmah iza nas. Everet Grupa distribuira 120 robnih marki na 12 tržišta. Ima sjedište u Sloveniji, a tvrtke u državama nastalim raspadom nekadašnje zajedničke države te u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Moldaviji i Albaniji. Distribuira visokoselektivne kozmetičke i parfemske brendove. Sada nam predstoji preuzimanje poslovanja i spajanje s našim tvrtkama u onim zemljama u kojima je Everet poslovao.  Na koji način mislite rasti? - Ove godine planiramo uprihoditi dvije milijarde eura, a do 2020. godine ostvariti četiri milijarde. To dijelom planiramo ostvariti akvizicijama, dijelom organskim rastom, a dijelom izlaskom na nova tržišta.  Koja vas još tržišta zanimaju? - Riječ je o tržištu zapadnoeuropskih zemalja. U prvom redu to su Austrija, Njemačka, a potom ostale zemlje. Očekujemo rast i u zemljama u kojima poslujemo, a pogotovo u Ukrajini

gdje trenutačno imamo jednu malu tvrtku koja je bila u vlasništvu Procter&Gamblea i koja se bavi distribucijom sredstava za njegu kose.

 Koliko radnika je sada zaposleno u Orbicu? - U Orbicu radi oko 5000 radnika, a nadam se da ćemo na kraju ove godine zapošljavati 5500 djelatnika. Proﬁtabilnost koju ostvarujemo omogućuje nam stabilno poslovanje i da

U OVOM TRENUTKU SMO NAJVEĆI EUROPSKI DISTRIBUTER. MISLIM DA NISMO NI DALEKO OD VODEĆEG U SVIJETU se puno ne zadužujemo. Naš dug je oko četiri EBITDA što je i više nego prihvatljivo s obzirom na naš razvoj. U zadnje tri godine narasli smo sa 800 milijuna eura na 1,8 milijardi eura prihoda. Rast smo ostvarili uz vrlo malo zaduženje.

 Na koji način kontrolirate toliki rast? - Odličnom organizacijom i kvalitetom rada. Imamo dobru organizaciju i odlično smo pokriveni najnovijim tehnologijama. Zahvaljujući znanju koje smo stekli radeći ovaj posao, a pogotovo s Procter&Gambleom, mi smo najmanji trošak za svaku kompaniju koja treba distri-

Dok se ne uspostavi ravnoteža između realne ekonomije i javne potrošnje nema nam pomoći Jeste li zadovoljni gospodarskim mjerama Vlade? - Dok se ne smanji razlog za trošenje poreznih sredstava, a troši ga najviše ogromna administracija, ne mogu se smanjiti porez i nameti na gospodarstvo. Mogu se zakoni mijenjati, ali dok se ne uspostavi ravnoteža između realne ekonomije i javne potrošnje, nema nam pomoći. Naš proračun je 1995. godine bio oko 25 milijardi kuna, a danas je 120 milijardi. Pa neka mi netko objasni: je li proračun toliko povećan jer smo mi pet puta narasli ili je možda riječ o nečem drugom? Znam

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

da smo mlada država koja je dobila nove institucije. I stoga bih mogao razumjeti da je proračun udvostručen, ali da je pet puta veći - ne mogu. Koliko vidim administracija i dalje raste. Imam osjećaj da dio naše političke elite nema osjećaj za realnost. Dok god ne budu upravljali ljudi koji imaju osjećaj za realnost i koji budu imali znanja o gospodarstvu, neće ovdje biti pomaka. Ovakvo stanje kakvo je sada je neodrživo jer nameti stalno rastu. Pogotovo bole parafiskalni nameti, a lokalna uprava je potpuno izgubila kompas u tom dijelu. Svaki dan uvedu neki novi namet.

buciju. Preuzmemo robu u njihovom skladištu te je uz najmanji mogući trošak plasiramo na police.

 Imate li ambicija postati najveći distributer na svijetu? - U ovom trenutku smo najveći europski distributer. Mislim da nismo ni daleko od vodećeg u svijetu. Naime, u velikim državama poput SAD-a ili Brazila praksa je da vodeće kompanije imaju vlastitu distribuciju. Distributere imaju u manjim zemljama jer im se tu ne isplati otvarati tvrtku i vlastitu distribuciju. Doduše, ne znam kakva je situacija u Kini. Mi smo im jeftiniji nego da imaju vlastitu tvrtku u zemljama u kojima ostvaruju prihod od oko 100, pa čak i do 150 milijuna eura. Privatne distribucijske kompanije su im puno povoljnije i donose im uštedu u poslovanju.  Kakva je budućnost logistike? U kojem smjeru će se razvijati? - Kažu da će se za 50 godina automobili nalaziti na ulicama. Onaj tko kupi automobil, dobit će kodni broj i preuzeti prvi automobil na koji naiđe. No logistika će uvijek biti važna. Bez obzira na to hoće li prodaja biti elektronička ili će ići od vrata do vrata, prodaja i logistika će uvijek postojati. Pitanje je samo koliko će se i u kojem smjeru u budućnosti transformirati. Uvijek će netko morati proizvod staviti na policu ili će ga morati uručiti nekome tko ga kupi preko elektroničke dostave. E-prodaja je već

10 posto naše prodaje u Poljskoj, a doći će i do 20 posto. Znam samo da Orbico neće zakasniti s reakcijom i prilagodit će se na vrijeme svim trendovima.

 Već neko vrijeme najavljujete povlačenje iz operativnog poslovanja. Kako ide uvođenje nasljednika u upravljanje? - Ide točno onako kako treba ići. Naravno da želim da moji sinovi i njihove kolege preuzmu kompaniju jer ja je ne namjeravam doživotno voditi. Radnici od mene očekuju da Orbico bude dugoročno održiva kompanija i kada se u potpunosti uvjerim da bez mene Orbico ide sigurnim smjerom, potpuno ću se povući. Ali dok ne budem siguran da to tako funkcionira,

UVIJEK SAM HTIO OSNOVATI KANAL KOJIM ĆE SE PLASIRATI HRVATSKI PROIZVODI barem jednim okom pratit ću rad Orbica. Moji sinovi sa mnom dijele ured. Kada se vode neki pregovori, moji su sinovi potpuno uključeni, a ja nekad jesam, nekad nisam. Pratim najvažnije sastanke, a pogotovo one koji su važni za dugoročnu održivost.

Pomogao sam i investicije nekoliko poduzetnika, primjerice proizvodnju kulena u Baranji, kozjeg sira u Zagvozdu, proizvodnju meda u Hrvatskoj Kostajnici… Selo se mora razvijati, a ovim poduzetnicima pomoći ću i u plasmanu njihovih proizvoda.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

INTERVJU  Osim distribucijom, vi imate tvrtke koje se bave drugom djelatnošću. Kako posluje Orvas? - Orvas je tvrtka koja upravlja s dva hotela, tridesetak jahti, 18 vila za iznajmljivanje, vinogradom sa 15.000 loza, maslinikom sa 2000 maslina… Svake godine kupimo nekoliko jahti za iznajmljivanje i izgradimo koju vilu s baze-

IMAMO ODJEL KOJI SE BAVI SAMO SPAJANJEM HRVATSKIH TVRTKI S ORBICOVIM TVRTKAMA U INOZEMSTVU

Radnici od mene očekuju da Orbico bude dugoročno održiva kompanija i kada se u potpunosti uvjerim da bez mene Orbico ide sigurnim smjerom, potpuno ću se povući. Ali dok ne budem siguran da to tako funkcionira, barem jednim okom pratit ću rad Orbica.

 Distributeri su dosta osjetljivi na neuredne platiše. Kakvo je sada stanje? - Mi imamo razrađen sustav. Onima koji korektno plaćaju, isporučujemo robu bez ikakve zadrške, a onima koji zatežu s plaćanjem isporučujemo sporije. Neplatišama obustavimo isporuku, tako da robu mogu dobiti samo ako plate unaprijed ili daju bankovno jamstvo. Do sada se takav model pokazao ispravnim. Doduše, s time imamo nekih poteškoća čak i u Hrvatskoj, ali se nadam da će to biti riješeno. Da se razumijemo: mi razumijemo nečije probleme, ali isto tako ne možemo sebe dovesti u probleme zbog tuđih problema. Dakle, onaj tko plati - dobije robu, dok onaj tko ne plati - ne. Čekamo do neke granice, a onda moramo reagirati. Mi svojim principalima uredno i na vrijeme plaćamo robu i njegujemo dobre odnose. Nikada nismo zakasnili ni dana u podmirivanju svojih obveza.  U zadnje vrijeme postali ste značajan kanal plasmana hrvatskih proizvoda u inozemstvo. Možete li reći kako to ide? - Razlog našeg širenja nije bio samo zbog Orbica, nego sam uvijek htio osnovati kanal kojim će se plasirati hrvatski proizvodi. Hrvatska prerađivačka industrija je kroz Orbico dobila kanale plasmana proizvoda i u tome već polučujemo rezultate. Nabrojit ću samo neke tvrtke: Lola Ribar, Sardina, Kraš, Podravka, Iločki podrumi… Sredinom prošle godine formirali smo odjel koji se isključivo bavi spajanjem hrvatskih tvrtki s Orbicovim tvrtkama u inozemstvu. Nadam se da ćemo kroz Orbicove kanale već u ovoj godini izvesti velike količine hrvatskih proizvoda. S potencijalima koje Orbico ima, vjerujem da će se mnogi hrvatski proizvodi pojaviti na policama 19 zemalja u kojima imamo tvrtke.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

nom jer je budućnost Hrvatske značajno vezana uz turizam. Taj posao je dugoročno održiv i imamo stalni rast. U Orvasu koji ima sjedište u Splitu zaposleno je 57 radnika. Pomogao sam i investicije nekoliko poduzetnika, primjerice proizvodnju kulena u Baranji, kozjeg sira u Zagvozdu, proizvodnju meda u Hrvatskoj Kostajnici… Selo se mora razvijati, a ovim poduzetnicima pomoći ću i u plasmanu njihovih proizvoda.

 Zanima li vas HoReCa? - Da, ulazimo i u HoReCa kanal te ćemo u tom dijelu sve više raditi.  Što se sada događa u turističkom sektoru? Ima investicija, ali struktura smještaja je nepovoljna. Raste broj apartmana i soba za iznajmljivanje. - Turizam se razvija i Dalmacija je postala pravi hit. To sam davno predviđao i uvijek sam dio dobiti ulagao u turizam i to u Dalmaciju. Imamo jednu od većih čarter ﬂota, dva hotela i vile. Čak u mojoj Župi imam vilu u koju će prvi turisti doći početkom lipnja. Investicije u turizmu moraju rasti u skladu s rastom turističkih dolazaka. To je potrebno planirati i paziti.  Gdje još ima perspektivu dalmatinsko gospodarstvo? - Osim u turizmu i brodogradnji, dalmatinsko gospodarstvo ima velike mogućnosti za razvoj školjkarstva i ribarstva te još snažnijeg razvoja marikulture, prerade ribe i plodova mora. U Hrvatskoj školjke dvostruko brže rastu nego u sjevernim morima i tu se krije velik potencijal. Nemamo aqua parkova, dovoljno hotela, restorana… Nije iskorišten ni potencijal Dalmatinske zagore.

AKTUALNO OKRUGLI STOL O PROMOCIJI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

Može li poljoprivrednik biti odličan učenik? U ovoj školskoj godini u Zagrebu za zanimanja armirač i zidar nije upisan ni jedan učenik, za elektroničara se upisalo šest učenika, za bravara četiri te za fasadera i tokara pet učenika piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

trukovno obrazovanje često se ističe kao ključni segment u rastu gospodarstva. No, broj učenika upisanih u srednje strukovne škole stalno se smanjuje, pa je u školskoj godini 2015./2016. bilo upisano 8000 djece manje nego u prethodnoj, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, na prošlotjednom okruglom stolu Promocija strukovnog obrazovanja u Gradu Zagrebu, održanom u HGK-u. Dodala je kako u Hrvatskoj nedostaje strukovnih zanimanja navodeći statistike prema kojima u ovoj godini u Zagrebu za zanimanja armirač i zidar nije upisan ni jedan učenik, za elektroničara ih se upisalo šest, za bravara četiri te za fasadera i tokara pet učenika. Na okruglom stolu se moglo čuti kako je Hrvatska zemlja paradoksa jer, dok

nitko od učenika ne želi ići u takve škole, istodobno se uvozi radna snaga za potrebe brodogradnje, graditeljstva, turizma i zdravstva. Tako samo u brodogradnji nedostaje 5000 radnika, u graditeljstvu 3000, a u prometu 500 radnika. Kako je istaknula Mirjana Čagalj, taj bi se problem mogao riješiti ponovnim uvođenjem dualnog obrazovanja jer se, smatra ona, problem deﬁcitarnosti takvih zanimanja samo kratkoročno može riješiti uvozom radne snage. HGK se posebice zalaže za dualno obrazovanje jer je to proaktivno rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine učenicima tijekom njihova obrazovanja, naglasila je. Osim toga, dok su učenici na praksi, takav način obrazovanja im omogućuje da budu plaćeni za svoj rad. U Hrvatskoj je zaposleno samo 20 posto mladih i prema tim podacima smo u rangu Španjolske i Grčke, dok je primjerice u Austriji i Njemačkoj zaposleno 50 posto mladih. Na upit z a š t o je tako m a l o mladih pronašlo zaposlenje, poslodavci se ograđuju činjenicom da oni nemaju radnog iskustva. Upravo se to može riješiti kroz

praktičan rad tijekom školovanja u strukovnim školama.

FORSIRANJE ODLIKAŠA O problemu strukovnog obrazovanja govorila je i Mila Jelavić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. “Smanjuje se broj učenika, a uvozimo radnu snagu. Mladi nam odlaze u inozemstvo. I to je veliki problem”, rekla je te dodala kako treba promicati strukovne programe, a time i zanimanja koja su od iznimne važnosti za gospodarstvo. “Velika je odgovornost na osnovnim školama, a forsiranje odlikaša i njihova predodređenost za gimnazije poremetila je naš obrazovni sustav. Treba hitno nešto poduzeti kako bi se to promijenilo”, naglasila je Mila Jelavić. Pritom se zapitala zašto su u društvu uvriježene skrupule poput one da, primjerice, poljoprivrednik ne može biti odličan učenik. Iako od ukupnog broja učenika u Hrvatskoj njih 70 posto upisuje strukovne škole, u većini slučajeva im to nije prvi izbor. “Kako bi se unaprijedilo strukovno obrazovanje u Hrvatskoj, Europska komisija je reagirala na hrvatsku Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, tražeći jasniji strateški okvir razvoja strukovnog obrazovanja”, rekao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Iako svi subjekti u sustavu snose krivicu za trenutnu situaciju u obrazovanju, Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja, smatra kako su najvažnija sastavnica na kraju ipak roditelji. S druge pak strane sustav mora zaustaviti negativne demografske trendove te riješiti problem minimalnih plaća u Hrvatskoj. “Učenik treba znati da će živjeti od svog rada te ga treba zainteresirati za strukovna zanimanja”, zaključio je Karin.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

KONJUNKTURNI TEST ZA IV. TROMJESEČJE 2016.

OPTIMIZAM JE I DALJE PR Najveći optimizam bilježi se u građevinarstvu u kojem je pokazatelj konjunkturne klime skočio za visokih 19,47 bodova. Najveći pad, pak, ima pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru gdje se smanjio za dosad najveći zabilježeni iznos od 2008. godine - za 30,7 bodova piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

entar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika proveo je krajem četvrtog tromjesečja 2016. godine konjunkturni test u kojem je sudjelovalo 300 tvrtki i to 111 iz prerađivačke industrije, 49 iz građevinarstva, 35 iz trgovine i 105 iz uslužnog sektora. Tvrtke uključene u istraživanje ostvaruju 4,88 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 5,14 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Optimizam gospodarstvenika, zabilježen u njihovim ocjenama i očekivanjima u trećem tromjesečju prošle godine, uglavnom je prisutan i dalje. Tako je Indeks ekonomskog raspo-

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

loženja (ESI) porastao za dva indeksna boda. Pokazatelj konjunkturne klime u industriji (PKI) porastao je za 5,02 boda, a pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) za visokih 19,47 bodova. Pokazatelj konjunkture u trgovini (PKT) smanjio se za 2,89 bodova, a pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) smanjio se za dosad najveći zabilježeni iznos od 2008. godine, i to za 30,7 bodova. Poslovni optimizam europskog gospodarstva je, prema posljednjim objavljenim podacima Europske komisije, sve slabiji. U većini sektora je početkom ove godine čak i izostao.

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Skromno poboljšanje zbog građevine i prerađivača U četvrtom tromjesečju ove godine se indeks ekonomskog raspoloženja (ESI), kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva, unatoč smanjenju PKT-a kao komponente indeksa, povećao za dva indeksna boda i sada iznosi 109,86. Njegovo povećanje, iako skromno, rezultat je poboljšanja sezonski prilagođenih vrijednosti komponenti pokazatelja konjunkturne klime u građevinarstvu i u prerađivačkoj industriji (osim očekivane proizvodnje u industriji). ESI je već drugo tromjesečje poprimio vrijednost veću od 100, što znači da je u hrvatskom gospodarstvu prisutno iznadprosječno raspoloženje gospodarstvenika. Osim toga, prema podacima HNB-a, indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u Hrvatskoj su ta-

kođer u porastu. U skladu s time za očekivati je da će se povoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu nastaviti, iako s tim procjenama, prema mišljenju vodećih makroekonomista ipak treba biti oprezan. Prema rezultatima istraživanja Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja 2017 hrvatsko gospodarstvo je za 2016. godinu dobilo ocjenu dobar. Na tragu očekivanja sažetih u tom istraživanju i najnovijih rezultata konjunkturnih testova PV-a, očito će i 2017. godinu obilježiti povoljna kretanja koja će u nekim sektorima gospodarstva biti više, a u nekima manje izražena. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 120 110 100 90 80 70

ISUTAN

II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 98,99 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Optimistični su jedino gospodarstvenici u prerađivačkoj industriji, a budući da su pokazatelji konjunkture u trgovini, građevinarstvu, uslužnom sektoru pa i među potrošačima u blagom padu, i europski ESI se krajem prošle i početkom ove godine smanjuje.

stva ovoga pokazatelja, za očekivati da će se i u prvom polugodištu ove godine nastaviti povoljno razdoblje za gospodarstvo u području prerađivačke industrije. Optimizam je ovaj put nešto slabije izražen kroz navedene tri komponente PKI-ja. I dalje je najviše anketiranih gospodarstvenika koji

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – I DALJE OPTIMISTIČNO Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) porastao je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 5,02 boda i sada iznosi 23,98 bodova. Ovo, četvrto uzastopno, povećanje PKI-ja rezultat je povećanja sezonski prilagođenih ocjena narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje i smanjenja ocjena zaliha, dok su se očekivanja proizvodnje u sljedećem tromjesečju nešto malo pogoršala. Dinamika kretanja PKI-ja u skladu je s općom prognostičkom klimom u Hrvatskoj koja je na tragu povoljnih kretanja i pozitivnih očekivanja. Stoga je, uvažavajući prognostička svoj-

NAKON DVA TROMJESEČJA IZMJENE PESIMISTIČNOG I OPTIMISTIČNOG RASPOLOŽENJA, U TRGOVINI NA MALO DOMINIRA NESIGURNOST ocjenjuju dosadašnju potražnju za njihovim proizvodima, narudžbe i konkurentski položaj nepromijenjenima u odnosu na prethodno tromjesečje. Uglavnom su zadovoljni stanjem zaliha gotovih proizvoda, stanjem narudžbi iz 20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST inozemstva i zalihama najvažnijih sirovina i poluproizvoda. Tri četvrtine ih je ocijenilo svoj poslovni položaj kao zadovoljavajući. Ne očekuju značajnije promjene u proizvodnji i izvozu u sljedećih tri do šest mjeseci. Zadovoljni su stanjem zaposlenosti, a gotovo 70 posto ih je ocijenilo svoju likvidnost kao dobru. U odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje najviše porastao u pro-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C14 Proizvodnja odjeće

PKI

PROMJENA, BODOVI

13,62

-6,89

izvodnji drva i proizvoda od drva i pluta (osim namještaja), +38,06, a zatim u proizvodnji papira i proizvoda od papira (+28,38). Tri odjeljka zabilježila su izraženije smanjenje PKI-ja

14,74

-4,72

C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

33,44

1,46

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

46,70

38,06

C17

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

24,62

28,38

C18

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

13,13

-51,32

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

10,12

3,33

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

19,59

-4,28

C25

proizvodnja gotovih metalnih proivoda osim strojeva

34,29

4,60

C27 Proizvodnja električne opreme

20 15

11,69

2,77

8,97

-23,56

C31 Proizvodnja namještaja

3,95

-25,85

23,98

5,02

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

PKI > Prerađivačka industrija 25

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C

(tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-51,32), proizvodnja namještaja (-25,85) i proizvodnja strojeva i uređaja (-23,56). U ostalim odjeljcima promjene su bile vrlo slabo izražene.

-5 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 14,69 8,45 0,86 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

GRAĐEVINARSTVO

PKG raste Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) se u četvrtom tromjesečju ove godine povećao za 19,47 bodova i sada iznosi 9,82 boda. Za razliku od prethodnog tromjesečja, obje komponente PKG-a (očekivano građenje i sadašnje stanje narudžbi) su se, prema sezonski prilagođenim podacima, povećale. Sadašnje stanje zaposlenosti ocijenjeno je kao zadovoljavajuće, a likvidnost poduzeća je u 66 posto slučajeva dobra.

PKG se povećao u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (+38,51) i u gradnji zgrada (+39,12), dok se u gradnji građevina niskogradnje smanjio za 16,17 bodova.

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

F41 Gradnja zgrada

22,18

39,12

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-15,14

-16,17

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

24,12

38,51

9,82

19,47

GRAĐEVINARSTVO

PROMJENA, BODOVI

-20 -40 -60 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

TRGOVINA

Ipak izostao optimizam Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se smanjio za 2,89 bodova i sada iznosi 29,15. Nakon prethodna dva tromjesečja izmjene pesimističnog i optimističnog raspo-

loženja trgovaca, očito je da u ovom sektoru dominira nesigurnost. Prema sezonski prilagođenim podacima povećale su se ocjene poslovnog položaja te očekivano poslovanje, ali je taj porast djelomično poništen pogoršanjem ocjene stanja zaliha tako da je porast PKT-a relativno blag. Kao i ostali sek-

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

18,76

-4,71

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

5,86

2,04

Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima

29,15

-2,89

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20 0 -20 -40 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

tori hrvatskog gospodarstva, trgovina bilježi porast robnog prometa. Raste robni izvoz, ali i indeksi pouzdanja potrošača. Sudeći po svemu i uvažavajući svojstvo predviđanja PKT-a, u trgovini se u prvom polugodištu ipak očekuju pozitivna kretanja. Osim u trgovini na malo, pokazatelj konjunkturne klime smanjio se i u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima (-4,71) dok je sramežljivi porast zabilježen u trgovini na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima (2,04)

SEKTOR USLUGA

Najveće smanjenje pokazatelja u posljednjih osam godina Nakon gotovo četiri uzastopna rasta pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) se ovaj put smanjio i to za 30,7 bodova te je sada na razini vrijednosti 10,81. Ovo je najveće smanjenje PKU-a u posljednjih osam godina. Rezultat je to smanjenja svih triju komponenti pokazatelja. Prema sezonski prilagođenim podacima, smanjile su se ocjene poslovanja, potražnja za uslugama i očekivana potražnja. Tako se PKU s relativno visoke razi-

ne od preko 40 bodova približava nuli odnosno negativnom području što nagoviješta moguće pogoršanje gospodarske klime u tom sektoru u prvom polugodištu ove godine. Osim pogoršanja triju osnovnih komponenti PKU-a, ističe se i očekivano smanjenje broja zaposlenih u sljedeća tri mjeseca. Taj negativni trend očekuje 61 posto anketiranih. Ohrabruje podatak da 95 posto anketiranih posluje likvidno. Promatrano po odjeljcima uslužnog

sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), može se uočiti da se PKU najviše smanjio u prijevozu i skladištenju (-105,92), zatim u informacijama i komunikacijama (-59,80) i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (-28,85). U ostalim sektorima je to smanjenje bilo slabije izraženo ili je bilo čak i povećanje. Najviše optimizma zabilježeno je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima gdje je PKU porastao u odnosu na prethodno tromjesečje za 22,47 bodova.

PKU > Sektor usluga 50

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Prijevoz i skaldištenje

Informacije i komunikacije

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

10 0 -10 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 4,68 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PKU

PROMJENA, BODOVI

10,94

11,57

-30,89

-105,92

43,77

-59,80

-39,82

-28,85

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

39,24

22,47

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

41,59

8,45

Ostale uslužne djelatnosti

-7,03

-8,71

USLUGE

10,81

-30,70

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO ZIMSKA GOSPODARSKA PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE ZA H

POVEĆANE PROCJEN Europska komisija je korigirala procjene za Hrvatsku naviše i smjestila je u skupinu zemalja koje bilježe iznadprosječni rast. Predviđa nam se manji proračunski manjak, daljnje smanjenje javnog duga ali i pad nezaposlenosti koja bi se dogodine trebala spustiti na manje od 10 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ska sa 3,2 posto, dok bi slovensko gospodarstvo ove godine trebalo rasti tri posto. Najmanji rast Komisija u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto. “Europsko gospodarstvo pokazalo se otporno na brojne šokove tijekom prošle godine. Ono i dalje raste, a nezaposlenost i deﬁcit se smanjuju. No zbog visokih razina nesigurnosti, važnije je no ikad da svim političkim alatima podupremo rast. Prije svega, moramo osigurati da svi dijelovi europodručja i svi segmenti društva osjećaju koristi koje donosi rast”, rekao je povjerenik za gospodarske i ﬁnancijske poslove, oporezivanje i carinu EK Pierre Moscovici.

DOBRI POKAZATELJI ZA CIJELU UNIJU Može se reći kako Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje koje je obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost, iako nastavlja padati, još uvijek je iznad razine od prije krize. A osobna potrošnja još

PROCJENA RASTA BDP-a U HRVATSKOJ

2,8% 2016. 3,1% 2017. 2,5% 2018. 1,8% procjenjeni rast BDP-a u EU ove godine

zimskim ekonomskim prognozama Europska komisija podigla je procjene rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu rast BDP-a u Hrvatskoj procijenili su na 2,8 posto, ove godine prognoziraju da će iznositi 3,1 posto, a sljedeće godine oko 2,5 posto. U odnosu na jesenske ekonomske prognoze objavljene u studenom prošle godine, primjetna je znatna korekcija naviše (tada je projiciran rast za 2016. godinu od 2,6 posto, te 2,5 posto za ovu godinu i 2,4 posto za iduću). Hrvatska je tako u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast, s obzirom na to da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto. Najveći rast ove godine za zemlje Europske unije predviđaju za Rumunjsku 4,4 posto, zatim Maltu četiri posto i Luksemburg 3,8 posto, slijedi Mađarska sa 3,5 posto, Polj-

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

EUROPSKO GOSPODARSTVO POKAZALO SE OTPORNO NA BROJNE ŠOKOVE, KAŽE POVJERENIK PIERRE MOSCOVICI uvijek je glavni pokretač rasta. “Gospodarski oporavak u Europi nastavlja se petu uzastopnu godinu. No u ovim nesigurnim vremenima važno je da europska gospodarstva očuvaju konkurentnost i mogućnost prilagodbe promjenjivim okolnostima. To zahtijeva traj-

RVATSKU 2017.

E RASTA BDP-a no ulaganje napora u strukturne reforme. Moramo se usredotočiti i na uključiv rast i osigurati da svi osjećaju oporavak. Inflacija je bila niska i sada raste pa ne možemo očekivati da će trenutačni monetarni poticaj trajati zauvijek. Stoga države trebaju i dalje smanjivati visoke razine deficita i duga kako bi postale otpornije na gospodarske šokove”, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog koji je također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

I DALJE UZLAZNI TRENDOVI

Globalni oporavak Tijekom posljednjih mjeseci poboljšani su izgledi za rast naprednih gospodarstava izvan EU-a, uglavnom zbog očekivanih fiskalnih poticaja u Sjedinjenim Američkim Državama, što je uzrokovalo povećanje dugoročnih kamatnih stopa i aprecijaciju američkog dolara. Očekuje se i stabilizacija rasta u novim tržišnim gospodarstvima do 2018., iako u različitoj mjeri u različitim zemljama i regijama. Ta bi kretanja mogla sveukupno potaknuti europski izvoz roba i usluga nakon slabih rezultata 2016.

RAST POTROŠNJE I PAD JAVNOG DUGA Kad je u pitanju Hrvatska, Europska komisija očekuje da će ove godine potrošnja rasti za 3,4 posto, posebice zbog smanjenja poreza, a rast korporativnih investicija očekuju ponajprije zbog velike likvidnosti i povoljnih ﬁnancijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. A i fondovi EU-a trebali bi dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza. Komisija također predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deﬁcit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto. Isto tako

očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, ne samo zbog ukupnog smanjenja broja radne snage, nego i zbog povećanja zaposlenosti. Za ovu godinu Europska komisija Hrvatskoj predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Nakon tri godine deﬂacije, Komisija procjenjuje da bi ove godine Hrvatska mogla imati stopu inﬂacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.

ZIMSKA PROGNOZA OBILJEŽENA JE IZRAZITIM RIZICIMA

EK OČEKUJE DA ĆE U HRVATSKOJ POTROŠNJA OVE GODINE RASTI ZA 3,4 POSTO

Europska komisija je prilikom predstavljanja ove zimske prognoze istaknula kako je ona izrazito nesigurna jer još nije jasan smjer nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu ključnih područja politika, a neizvjesni su i rezultati brojnih izbora koji će se ove godine održati u Europi te skorašnjih pregovora o “članku 50.” s Ujedinjenim Kraljevstvom.

KOMENTAR HGK

Procjene EK treba uzeti s dozom rezerve Procjene EK relativno su dobro predviđale trendove i čimbenike rasta ili pada BDP-a, ali se nisu pokazale kao posebno precizne u predviđanjima stopa rasta te su, kao i većina drugih procjena, prolazile korekcije kako su pojedina razdoblja protjecala. U prošlogodišnjim zimskim procjenama, objavljenima također u veljači, EK je dobro predvidio stopu rasta za Europsku uniju u prošloj godini na razini od 1,9 posto, kolika je i ostvarena, ali je znatnije podcijenila rast za Hrvatsku. Naime, tada je predvidjela rast od 2,1 posto temeljen na

oporavku domaće potražnje, posebno potrošnje kućanstava i investicija te skroman rast izvoza roba i usluga uz istodobno usporavanje rasta uvoza roba i usluga. Sve to je ostvareno, ali je stopa rasta, prema dostupnim podacima, iznosila više od tri posto. Ako stopa bude i 3,1 posto, pogreška od jednog postotnog boda je relativno velika s obzirom na i dalje relativno nisku stopu rasta. Stoga procjene EK u pogledu stope rasta, kao i sve ostale, treba uzeti s dozom rezerve, navodi se u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

NA JESEN PONOVNO KREĆE IZGRADNJA PELJEŠKOG MOSTA

Donesena je odluka o financiranju projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom čija je vrijednost 420,3 milijuna eura ili 3,2 milijarde kuna, a Vlada očekuje da bi se do 85 posto projekta moglo sufinancirati sredstvima iz EU fondova. Do lipnja bi trebali biti poznati izvođači radova, dok bi radovi trebali završiti do 2021. godine piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N SREDSTVA ZA PROJEKT U PRORAČUNU ZA OVU GODINU IZNOSE 261,8 MILIJUNA KUNA, KAZAO JE BUTKOVIĆ

a svojoj prošlotjednoj sjednici Vlada je donijela odluku o ﬁnanciranju projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, koja znači i izgradnju Pelješkog mosta. Vrijednost projekta je 420,3 milijuna eura ili 3,2 milijarde kuna, a Vlada očekuje da bi se do 85 posto projekta moglo suﬁnancirati sredstvima iz fondova Europske unije. Do lipnja ove godine trebali bi biti poznati izvođači radova, dok bi radovi trebali započeti na jesen, a završiti do 2021. godine. Sama gradnja Pelješkog mosta trajala bi tri godine. “Donošenje ove odluke ohrabrujući je signal za sve koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i samom Dubrovniku jer će njena provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske”, istaknuo je premijer Andrej Plenković dodajući kako je cijeli taj projekt dio Strategije prometnog

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Projekt predviđa tri glavne faze: prva je izgradnja Pelješkog mosta dužine 2,4 kilometra, druga su pristupne ceste dužine 12,04 kilometra, dok je treća obilaznica oko Stona dužine 18,09 kilometara.

OSIGURANA SREDSTVA U PRORAČUNU “Sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za iduću 885,39 milijuna kuna, a za 2019. godinu 815,9 milijuna kuna, što ukupno znači 1,96 milijardi kuna”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je naknadno objasnio da će Hrvatska, ako Europska komisija ne odobri maksimalni očekivani iznos suﬁnanciranja od 85 posto, sama sudjelovati u razlici do 100 posto vrijednosti projekta.

LJETNO RAČUNANJE VREMENA

Kazaljke se pomiču 26. ožujka Vlada je donijela i Uredbu o ljetnom računanju vremena. Tako ljetno računanje vremena u 2017. godini počinje 26. ožujka u 2 sata pomicanjem za jedan sat unaprijed te se računa kao 3 sata, a završava 29. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag te se računa kao 2 sata.

Butković je također podsjetio kako je njegovo ministarstvo potkraj lanjskog prosinca primilo potvrdu JASPERS-a, a riječ je o instrumentu za zemlje članice Europske unije za pomoć u pripremi velikih infrastrukturnih projekata, u kojoj je projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom ocijenjen kao najbolje rješenje za prometno povezivanje razdvojenog teritorija Hrvatske. Poznato je da su radovi na izgradnji Pelješkog mosta započinjali nekoliko puta. Samo je Ivo Sanader čak dva puta svečano otvarao radove, prvi put u studenome 2005., a drugi put u listopadu 2007. Ministar Butković nije imao podatke koliko je novca do sada uloženo u taj projekt. “U sam most nije puno uloženo, pa se tu puno i ne gubi. Radovi koji su dosad izvedeni na pristupnim cestama samo će se nastaviti, a radovi na mostu od 2007. bili su radovi na jednom projektu koji ima drukčije tehničke karakteristike od ovog”, rekao je Butković, ističući kako bi se željelo da radove obavljaju hrvatske tvrtke, ali s obzirom na to da je u tijeku natječaj, on ne može ništa više reći osim da će od ovog velikog strateškog projekta koristi

imati ne samo oni koji tamo žive ili putuju, već i svi koji budu uključeni u projekt u sljedećih pet godina.

U PROCEDURI I IZMJENE ZAKONA O GRADNJI Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o gradnji kojima se želi omogućiti pravodobni početak gradnje više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila država te će na taj način moći ispuniti obveze koje je preuzela tim ugovorima. “Izmjenama se želi poboljšati učinkovitost ovog zakona što će pridonijeti lakšem izdavanju dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, a ublažit će se i obveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade”, rekao je ministar graditeljstva Lovro Kuščević, koji je nakon sjednice Vlade potvrdio da će ove zakonske izmjene pomoći i u bržoj realizaciji gradnje Pelješkog mosta. Izmjene donose novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje i to sa sadašnjih pet na tri skupine, uredit će se i dopuštena odstupanja u građenju svih građevina, projektantu glavnog projekta omogućuje se da tim projektom, ako je potrebno, odredi obvezu izvedbenog projekta, uređuje se i pitanje posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola. Također, proširuje se dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za državu i na zemljište u vlasništvu države te jedinica lokalne samouprave, a uređuje se i pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine od interesa za državu ako nije formirana građevinska čestica. Omogućit će se i evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole, uz zabilježbu da ona nije priložena, a uvodi se i obveza, po službenoj dužnosti, evidentiranja građevina za koje je izdana uporabna dozvola u katastru vodova.

Donošenje ove odluke ohrabrujući je signal za sve koji putuju prema Dubrovačkoneretvanskoj županiji i Dubrovniku jer će njena provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske. Andrej Plenković, hrvatski premijer

PROJEKT BBC MICRO:BIT - STEM REVOLUCIJA U ŠKOLAMA

Vladina potpora od 431.500 kuna Vlada je iz proračunske zalihe odobrila Institutu za razvoj i inovativnost mladih 431.500 kuna ili 62.500 američkih dolara, odnosno iznos PDV-a za nabavu opreme u sklopu projekta BBC micro:bit - STEM revolucija u školama ukupno vrijedne

250.000 američkih dolara. “To je primjer dobre suradnje privatnog i državnog sektora u ostvarenju ideje koja učenicima daje nove mogućnosti učenja”, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO NAJTAJNICA 2017. GODINE

TAJNICA JE NAJVAŽNIJA ZA IMIDŽ TVRTKE Mjesečnik Poslovni savjetnik već je devetu godinu za redom organizirao nacionalnu edukativnu, poslovnu konferenciju poslovnih tajnica/tajnika, a na njoj su proglašene i najTajnice.hr za 2017. za male i srednje, za velike tvrtke te za javne institucije piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr konferenciju poslovnih tajnica/tajnika, voditelja ureda i administrativnih djelatnika, a održana je prošloga tjedna u zagrebačkom Hotelu Antunović. U sklopu konferencije proglašene su i najTajnice.hr za 2017. godinu i to u tri ravnopravne kategorije: za male i srednje tvrtke, velike tvrtke te za javne institucije. “Tajnica mora imati socijalnu i emocionalnu inteligenciju te znati kako i kada postupiti. Tajnice moraju znati kada trebaju nešto reći a kada šutjeti. Moramo znati sve i svašta i stalno ulagati u sebe i svoje znanje”, kaže najbolja tajnica u kategoriji malih i srednjih tvrtki Andrijana Adžić iz tvrtke Unikom.

VAŽNOST OKRUŽENJA najTajnice.hr za 2017. godinu: Andrijana Adžić, Eva Ciglar i Andreja Lavicki

T Na poslu provodimo više vremena nego s obitelji. Činjenica je da samo 10 posto ljudi radi posao koji voli, no to ne mora nužno biti razlog da ne budete sretni i ispunjeni na poslu. Kristina Ercegović, utemeljiteljica projekta Business Cafe

ajnica uvelike djeluje na imidž tvrtke u kojoj radi, ali i na imidž srednjeg i visokog menadžmenta u tvrtki. Kako bi mogle obavljati taj posao, od tajnica se traži poznavanje dvaju stranih jezika, odlično znanje rada na računalu, baratanje vještinama organizacijskog djelovanja, opća kultura, poslovne komunikacije, ali i dobre socijalne vještine kao i osjećaj za pragmatično rješavanje zadaća. Zastarjela pretpostavka po kojoj su tajnice osobe koje kuhaju kave, kopiraju dokumente i javljaju se na telefon upravo je suprotna od toga što one uistinu jesu. Tajnik ili tajnica predstavljaju prvi dojam tvrtke, prvi kontakt s klijentima i partnerima. Stoga moraju biti upoznati sa svim područjima poslovanja te imati istančane organizacijske i komunikacijske vještine. Mjesečnik Poslovni savjetnik, prepoznajući nužnost promjene percepcije ovog posla, ali i zbog potrebe za aﬁrmacijom te edukacijom tajnika i tajnica, već je devetu godinu za redom organizirao nacionalnu edukativnu, poslovnu

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

U kategoriji velikih tvrtki najbolja tajnica je Andreja Lavicki iz tvrtke AKD. “Naš se okoliš jako promijenio, i od tipkanja po mašinama došli smo do računala i novih poslova poput rješavanja internih problema unutar tvrtke. Jako je važno da svakim danom radimo na sebi”, ocjenjuje Andreja Lavicki. U kategoriji

DA BUDEŠ DOBAR U SVOM POSLU, MORAŠ IMATI I ZDRAVO OKRUŽENJE U KOJEM RADIŠ, SMATRA EVA CIGLAR javnih institucija najbolja tajnica je Eva Ciglar koja radi u Slovenskom domu - Kulturno-prosvjetnom društvu Bazovica. “U životu svaki korak i uspjeh je stepenište po kojem se penjemo. Ovo je jedna stepenica u mom životu. No da budeš dobar u svom poslu, mo-

SAJMOVI NAUTIKA I HOTEL & GASTROTEH NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU raš imati i zdravo okruženje u kojem radiš”, smatra Eva Ciglar. “Iako se sebičnost uvijek gleda u negativnom kontekstu, opravdano je biti pozitivno sebičan. To znači da je zdravo zadovoljiti svoje potrebe kako bismo i drugima mogli dati najbolje od sebe. Žene su mnogo sklonije sve druge i sve drugo stavljati ispred sebe, ali to sigurno nije recept za uspješan i ispunjen život. Dodatni izazov za sve tajnice je u

MORAMO STALNO ULAGATI U SEBE I SVOJE ZNANJE, ISTIČU ANDRIJANA ADŽIĆ I ANDREJA LAVICKI tome što se na poslu od njih najčešće traži da svoje želje, potrebe i ritam podrede nekome drugome, što nije poželjno kad se uputimo kući”, smatra Bruno Šimleša, sociolog i autor knjiga o samopomoći.

TRČANJE UKORAK S VREMENOM “Danas se svi poslovi radikalno mijenjaju, pa tako i posao tajnice. Živimo u doba 4.0 industrijske revolucije, popularnom ‘digitalnom dobu’. Sve oko nas postaje digitalno, od poruka na našim pametnim telefonima do digitalnog ureda. Treba li takav ured i digitalnu tajnicu? Naravno da ne, no treba tajnicu koja će znati trčati ukorak s vremenom, hvatati prave informacije u svijetu društvenih mreža, pravilno komunicirati na svakoj od njih, uspješno analizirati podatke kroz poslovno informacijski sustav i distribuirati informacije poduzećem, što brže, što preciznije i u pravo vrijeme”, ocijenio je Darko Balaš iz Online akademije. Marko Alerić, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na jezičnoj je radionici govorio o pisanju poslovnih pisama i važnosti pravilne jezične komunikacije u svakodnevnom radu, a profesorica s VERN-a Marija Novak Ištok o tome kako se troši radno vrijeme i zašto nam se čini da nam ga netko krade. Utemeljiteljica projekta Business Cafe Kristina Ercegović govorila je o tome kako biti sretan i ispunjen na poslu. “Na poslu provodimo više vremena nego s obitelji. Činjenica je da samo 10 posto ljudi radi posao koji voli, no to ne mora nužno biti razlog da ne budete sretni i ispunjeni na poslu”, zaključila je Kristina Ercegović.

Ploviti, otkrivati, živjeti... Na Sajmu nautike više od 120 plovila izložit će više od 300 izlagača iz 31 države, a na sajmu Hotel & Gastroteh svoje proizvode predstavit će 73 izlagača iz 10 zemalja Turistički sajmovi 26. zagrebački sajam nautike i 9. međunarodni sajam gastronomije, hotelskougostiteljske opreme i cateringa Hotel & Gastroteh održat će se od 22. do 26. veljače na Zagrebačkom velesajmu. Povezivanjem tih sajmova zaokružuje se cjelina hrvatske nautičke ponude i enogastronomije. Na jednom mjestu povezuju se proizvođači, distributeri i izlagači, koji kroz nautiku i gastronomiju mogu ponuditi najbolje proizvode s ciljem unapređenja hrvatske turističke ponude. Pod sloganom “Ploviti, otkrivati, živjeti”, na sajmu nautike više od 120 plovila izložit će više od 300 izlagača iz 31 države. Osim hrvatskih premijera brodova, prezentirat će se i inovativno domaće plovilo od 17 metara - sportski kruzer PearlSea, inače najveća jahta izložena dosad na tom sajmu. Među mnogim plovilima posebno se ističu brodovi gotovo svih hrvatskih brodograditelja koji su prepoznali sajam nautike kao mjesto gdje hrvatska poslovna izvrsnost, tradicija i iskustvo privlače posjetitelje i nautičare. Na 26. zagrebačkom sajmu nautike predstavit će se kompletna ronilačka služba Hrvatske. Svi posjeti-

telji moći će se okušati u ronjenju u velikom bazenu i to pod stručnim nadzorom instruktora ronjenja. Na sajmu Hotel & Gastroteh svoje proizvode predstavit će 73 izlagača iz

NA SAJMU NAUTIKE PREDSTAVIT ĆE SE I KOMPLETNA RONILAČKA SLUŽBA HRVATSKE 10 zemalja. Na jednom mjestu će se okupiti proizvođači i trgovci hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih sudionika HoReCa sektora. U sklopu sajma održat će se tradicionalno kulinarsko natjecanje CRO top 10 na kojem će jela spravljati najbolji hrvatski kuhari. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je posebne cijene karata za vrijeme predstojećih sajmova kao i besplatan javni prijevoz uz kupljenu kartu. (S.P.)

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PV ANALIZA TRGOVINA KOZMETIČKIM I TOALETNIM PROIZVODIMA

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

TRŽIŠTEM VLADA DM, POLAKO GA SUSTIŽE MÜLLER Dominaciju dm-a zorno oslikavaju podaci o ukupnim prihodima od 1,6 milijardi kuna, što je 87,3 posto udjela u ukupnim prihodima tog razreda djelatnosti. Müller trgovina Zagreb svoju je poziciju ojačao nedavnom kupnjom posrnulog Kozma, a dok se veliki preslaguju, svoju priliku u tišini iskorištavaju manje tvrtke nalazeći niše za sebe piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

omaćim tržištem kozmetike već godinama nedodirljivo vlada kompanija dm-drogerie markt koja drži ogroman dio tržišnog kolača. Od većih konkurenata polako mu se približava Müller trgovina Zagreb koji je svoju poziciju dodatno ojačao kupnjom posrnulog Kozma koncem siječnja, a dok se veliki preslaguju i konsolidiraju, svoju priliku u tišini iskorištavaju manje tvrtke pronalazeći niše za sebe. Podaci Fine za 2015. godinu pokazuju kako je u djelatnosti trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim

PROSJEČNA NETO PLAĆA U SEKTORU IZNOSILA JE 8037 KUNA prodavaonicama poslovao 81 poduzetnik kod kojeg je bilo registrirano 1555 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu minorno smanjenje broja radnika za 0,3 posto. U prošloj godini su kompanije iz te branše iskazale pozitivan konsolidirani ﬁnancijski rezultat od 78,5 milijuna kuna, što je porast od 61,1 posto više u odnosu na 2014. godinu (48,8 milijuna kuna). Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti, s dobitkom je poslovala polovina njih (49,4 posto), a nešto sitno su rasli i ukupni prihodi (0,3 posto) koji su dosegli 1,9 milijardi kuna. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u sektoru iznosila je 8037 kuna, što je za 2,1

posto manje u odnosu na prethodno razdoblje, ali još uvijek za 60,1 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele države (5019 kuna). Naravno, taj prosjek najviše diže dm koji je među hrvatskim zaposlenicima već dosegao status legendarnog poslodavca, a kako i ne bi kad neto iznos od 9214 kuna, koliki je prosjek u toj kompaniji, ogromna većina naših radnika može samo sanjati.

PRIČA O KOZMU Dominaciju dm-a na domaćem tržištu zorno oslikavaju podaci o ukupnim prihodima od 1,6 milijardi kuna, što je 87,3 posto udjela u ukupnim prihodima tog razreda djelatnosti, a vodeći su i po broju zaposlenih (1166). U prošloj godini su ostvarili 80 milijuna kuna neto dobiti, a korak s njima po tom pokazatelju uspijeva držati Müller sa 58,9 milijuna kuna plusa. Iz Fine napominju kako rezultati Müllera nisu pribrojeni rezultatima djelatnosti trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama jer je njihova pretežita djelatnost “ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama”. Iako nisu ubrojeni, rezultati su itekako respektabilni, naime, Müller je u 2015. ostvario ukupni godišnji prihod od preko milijardu kuna što predstavlja rast od 120 milijuna u odnosu na 2014., zadnje dvije godine posluju u plusu, a broj zaposlenih su blago smanjili na današnjih 670 zaposlenika. Treća tvrtka po visini prihoda je Bipa, još jedan veliki lanac koji je sa 319 radnika u 2015. godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 316,3 milijuna kuna, ali i neto gubitak od 28,4

Podaci Fine za 2015.

81 poduzetnik 1555 zaposlenih 78,5 mil kn konsolidirani financijski rezultat 2015. (rast 61,1% u odnosu na 2014.) 49,4% poduzetnika u djelatnosti poslovalo s dobitkom 1,9 mlrd kn dosegli ukupni prihodi

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PV ANALIZA Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti NKD 47.75 u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

NKD 47.75 Trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijalnim prodavaonicama 2014. 2015. Index 81 35 40 114,3 38 41 107,9 1.560 1.555 99,7 1.871.384 1.876.774 100,3 1.803.018 1.776.847 98,5 78.204 107.240 137,1 9.838 7.313 74,3 19.599 21.381 109,1 58.601 85.860 146,5 9.834 7.313 74,4

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

48.768

78.547

161,1

10.376 384.949 -374.572 47.755 8.210

5.518 377.538 -372.020 41.680 8.037

53,2 98,1 99,3 87,3 97,9

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

milijuna. U stopu ih prati najnovija Müllerova akvizicija, Kozmo, sa 272,8 milijuna kuna prihoda koja također već godinama posluje s minusom. Prodaja Kozma Mülleru svakako je najveća novost u domaćoj drogerijskoj branši. Kozmova priča počela je 2005. kada ih je osnovao Agrokor kao takmaca na tada brzorastućem kozmetičkom tržištu. Međutim, unatoč jakom zaleđu, propustili su priliku da se nametnu jer ih je dm nadigrao i asortimanom i “bu-

kiranjem” vrhunskih lokacija. Od tada pa do danas Kozmo se tražio mijenjanjem vlasnika i poslovne politike, ali ništa nije donijelo konkretne rezultate. U 2009. godini prodani su Fondu za gospodarsku suradnju Nexus, a nakon pet godina opet vraćeni pod okrilje Agrokora. Iako se tada željelo ići u smjeru jačanja, gubici su iz godine u godinu bili veći te je sve na kraju rezultiralo prodajom Mülleru. Zamolili smo i jednu i drugu tvrtku za komentar o budućim planovima, ali nisu

bili voljni odgovoriti na naše upite, tako da nismo uspjeli doznati u kojem smjeru će se novo partnerstvo razvijati. Za razliku od njih, iz dm su nam jasno dali do znanja što su zacrtali ostvariti u skoroj budućnosti. “U poslovnoj godini 2016./2017. planiramo uložiti oko 100 milijuna kuna, prvenstveno u modernizaciju prodavaonica i proširenje logističkog centra od 15.000 četvornih metara koji bi trebao početi s radom početkom proljeća. Što se trgovina tiče, sada ih ima-

IZVOZ I UVOZ

JEFTINIJE PREKO WEBA

Malo dobrih vijesti

Online kupnja uzima maha a

Što se tiče izvoza u branši, nema puno dobrih vijesti jer unatoč tome što se broj izvoznika povećao za 80 posto (sad ih je ukupno devet), odnosno što postoje četiri izvoznika više no što ih je bilo u 2014. godini, rezultati nisu dobri. U cijeloj prošloj godini izvezeno je robe u vrijednosti 5,5 milijuna kuna, što je pad od 46,8 posto u usporedbi sa 2014. godinom. Uvoz također bilježi smanjenje i to za 1,9 posto (377,5 milijuna kuna u 2015. godini), a broj uvoznika ostao je isti kao i u 2014. (ukupno 17).

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Dubravka Pacak, maloprodajna menadžerica L’occitanea Hrvatska, osvrnula se na još jedan trend koji sve više uzima maha, a to je online kupovina kozmetike. “Društvene mreže i moderni marketing učinili su sve svjetske brandove i proizvode vrlo dostupnim potrošačima, tako da je sve više prisutan trend naručivanja kozmetičkih proizvoda preko stranih web trgovina koji osim besplatne dostave često nude vrlo dobre pogodnosti, poklone i promocijske cijene kojima je teško konkurirati”, naglasila je, napomenuvši kako se protiv cyber konkurencije bore stručnim pristupom njihovih savjetnica, i stalnim promocijama. “Razvojem kvalitetnih proizvoda trudimo se privući i zadržati kupce u trgovinama, jer smatramo da kupnja kozmetičkih proizvoda za žene ipak mora značiti jedan poseban ritual u kojem će uživati svim osjetilima”, ističe Pacak.

mo 156, a u ovoj poslovnoj godini planiramo otvoriti pet do sedam novih”, istaknula je Gordana Picek, prokuristica u dm-u, dodavši kako će investirati i u modernizaciju trgovina, uvođenje besplatnog pristupa internetu, razvoj programa vjernosti te dvosmjernu komunikaciju s kupcima.

PRIRODNO I EKOLOŠKI Među trendove koji već duže “drmaju” branšom svakako spada razvoj prirodnih i ekoloških proizvoda koje kupci u sve većoj mjeri kupuju, a u kojoj mjeri takva kretanja utječu na domaće tržište objasnila nam je Dubravka Pacak, maloprodajna menadžerica L’occitanea Hrvatska. “Kupci se sve više okreću prirodnim proizvodima, općenito traže dodatne informacije o sastojcima proizvoda i njihovom djelovanju te se educiraju o štetnim tvarima u kozmetici. Još uvijek to nije na razini drugih država gdje su potrošači toliko educirani da zaista morate imati kvalitetan proizvod s precizno označe-

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini, u djelatnosti NKD 47.75 (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv

Ukupni prihod

Udio u razredu djelatnosti

dm-drogerie markt d.o.o.

DOUGLAS PARFUMERIJE d.o.o.

1.638.883

87,3%

116.590

6,2%

3. 4.

STILLMARK ZAGREB d.o.o.

37.403

2,0%

ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA d.o.o.

12.862

0,7%

SO.CAP.ORIGINAL d.o.o.

7.841

0,4%

Ukupno top 5 poduzetnika po UP u djelatnosti 47.75

1.813.579

96,6%

Ukupno svi poduzetnici (81) u djelatnosti 47.75

1.876.774

100,0%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

I u dm-u očekuju daljnji rast segmenta prirodne kozmetike, a samim time i veću potražnju ekoloških proizvoda hrvatskih proizvođača jer kupci prepoznaju njihovu kvalitetu. “Svijest o važnosti informirane kupnje i poznavanja podrijetla sastojaka sve više utječe na kupce, pa tako i na njihove kupovne navike. U

DOMAĆI PODUZETNICI IZ KOZMETIČKE BRANŠE DRŽE KORAK SA SVJETSKIM TRENDOVIMA nim sastavom, pa ne možete tvrditi da ste prirodni ako za to ne posjedujete odgovarajući certiﬁkat. Kupci L’occitane brenda najviše pažnje posvećuju odabiru proizvoda za njegu lica i to nam je posebno drago jer znači da nam vjeruju, da su nam lojalni i da imamo kvalitetne i učinkovite proizvode u tom segmentu. Kad su u pitanju mirisi, Hrvatice vole biti u trendu, pa će tu biti presudno da imaju najnoviji miris što zvučnijeg imena za koji su vidjele reklamu u magazinu ili internetu, bez obzira na to što im možda ne pristaje najbolje na koži ili što nije prilagođen godišnjem dobu ili prilici za koju kupuju miris. Također smo primijetili sve veći porast udjela muških kozmetičkih proizvoda, što znači da se muškarci također sve više educiraju i žele uživati u ritualima brijanja i njege uz kvalitetne proizvode”, kazala je Dubravka Pacak.

skladu s tim unapređujemo svoju ponudu i nastavit ćemo s razvijanjem ponude prirodne kozmetike i ekološke hrane, kako u suradnji s domaćim proizvođačima, tako i daljnjim razvojem ponude vlastite marke”, poručili su, dotaknuvši se tako još jedne bitne stavke na drogerijskom tržištu – privatnih robnih marki. One su iznikle iz direktne suradnje trgovaca i proizvođača, a obično su u vlasništvu naručitelja. Potrošači im sve više vjeruju, a njihova niska cijena i više nego solidna kvaliteta opravdavaju to povjerenje. Danas gotovo svaki veći trgovački lanac i drogerija u svojoj ponudi ima i liniju kozmetičkih proizvoda privatne marke.

PROMOCIJA DOMAĆEG Zanimalo nas je u kojoj mjeri drogerijski lanci promoviraju proizvode domaćih proizvođača na svojim policama, idu li s

njima u izvoz, odnosno koliko takve proizvode kupci uopće prepoznaju i traže. Iz dm-a su nam kazali da su hrvatski proizvođači na njihovim policama zastupljeni u kategorijama zdrave hrane i prirodne kozmetike te u kategorijama higijene i njege tijela, hrane za bebe i proizvoda za kućanstvo. “Razvojem suradnje s hrvatskim proizvođačima dm kupcima nudi kvalitetne domaće proizvode te pruža podršku domaćim proizvođačima, stavljajući im na raspolaganje prodajnu mrežu i naše stručnjake za marketing i razvoj proizvoda. Interes kupaca i uspješnost suradnje najbolje se odražava u porastu prometa hrvatskih proizvoda za 13 posto na ukupnoj razini, dok je kod nekih hrvatskih proizvođača taj porast na godišnjoj bazi udvostručen. U svakoj kategoriji istaknuo se neki od hrvatskih proizvođača, primjerice Biobaza u kategorijama osobne higijene i njege tijela i lica, čiji su proizvodi sada i u dm-u na tržištima Slovenije, Mađarske, Srbije, a ući će i na tržište BiH. Tu su i Priroda liječi i Olival, kao trenutno najznačajniji proizvođači općenito u kategoriji prirodne kozmetike, a kroz mrežu dm-a ušli su i na druga tržišta, primjerice, Sloveniju, BiH, Srbiju”, objasnila nam je Gordana Picek. Sve u svemu, čini se da domaći poduzetnici iz kozmetičke branše itekako drže korak s međunarodnim trendovima. Valja pomno promatrati kako će recentna preslagivanja utjecati na tržišnu utakmicu, hoće li oživjeti konkurenciju ili dodatno ukopati pozicije. Ono što je sigurno jest da mjesta za napredak i rast ima, a ostaje za vidjeti u kojoj mjeri će se generalni oporavak ekonomije i povećanje potrošnje građana preliti na ovo tržište, odnosno hoće li se pozitivne statistike materijalizirati kroz veći promet i proﬁt.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO ODRŽAN EKO SAJAM BIOFACH

HRVATSKI PROBOJ NA TRŽIŠTE EKO HRANE Organiziran i osmišljen nastup ekoloških proizvođača na tržištu svakako predstavlja potencijal za daljnje unapređenje ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj, istaknula je Žaklina Jurišić iz HGK Organiziran i osmišljen nastup ekoloških proizvođača na tržištu svakako predstavlja potencijal za daljnje unapređenje ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj”, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić, dodajući da interes za eko proizvodnjom u Hrvatskoj raste.

JOŠ IMA PROSTORA ZA RAST

N 500 0 mil potrošača eko hrane u EU

55 5 mlrd €

procijenjen godišnji promet eko hrane u svijetu

185.000 poljoprivrednih gospodarstava u EU bavi se eko proizvodnjom

a 28. međunarodnom sajmu ekoloških proizvoda Biofach 2017. koji se prošli tjedan održao u Nürnbergu predstavilo se više od 2500 proizvođača. Riječ je o jednom od najvećih i najznačajnijih sajmova takve vrste u svijetu, a prema procjeni organizatora očekuje se više od 48.000 posjetitelja. Devetu godinu zaredom ovoj najznačajnijoj eko manifestaciji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pridružilo se i 10 hrvatskih eko proizvođača koji su svoje proizvode predstavili na zahtjevnom svjetskom tržištu eko hrane, čija se vrijednost godišnjeg prometa procjenjuje na 55 milijardi eura. Riječ je o tvrtkama Annapurna, Art of Raw, Bobica, Ecogos, Exploria, Hermes International, Jan Spider, Luxor, Vegetariana i Viridis Farm. “Mala ekološka poljoprivredna proizvodnja, poput hrvatske, može doći do izražaja jedino putem zajedničkih aktivnosti te organiziranih nastupa na događanjima kakvo je Biofach.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

“Prostora za rast još ima budući da je tek nešto manje od pet posto korištene poljoprivredne površine uključeno u ekološku proizvodnju. Domaća potražnja raste, a tržište od 500 milijuna EU potrošača nam je otvoreno”, dodala je Žaklina Jurišić. Naime, hrvatski eko proizvođači dio su EU zajednice koju čini 185.000 poljoprivrednih gospodarstava, odnosno ukupno više od 306.000 poljoprivrednih proizvođača, prerađivača i uvoznika u poslovanju ekološkom hranom. “Naglasak smo stavili na slatke ali zdrave namaze, u kojima nema dodanog šećera i palmine masti. S obzirom na to da su kokosovo i maslinovo ulje te agavin sirup sastojci naših čokoladnih namaza, osobe koje paze na zdravlje mogu bez bojazni uživati u čokoladnim okusima. Vjerujemo da ćemo s ovim adutima naći mjesto na tržištu EU-a”, rekao je Damir Šket, direktor tvrtke Vegetariana. “Jedini smo certiﬁcirani proizvođač ekološke čokolade iz kakao zrna u Hrvatskoj. Kako naše tržište nije dovoljno veliko, ovo je prilika da pronađemo partnere u EU za plasman tamnih čokolada - Eko-Nadalina. Već smo prisutni na europskom tržištu, no vrijeme je da i naše organic čokolade pronađu kanal do zahtjevnog EU potrošača. Vjerujem da ćemo dugoročno taj kanal uspostaviti upravo ovdje na Biofachu”, kazao je direktor Luxora Marinko Biškić. Sajam Biofach održava se pod pokroviteljstvom IFOAM-a (Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu). (V.A.)

KAKO POSLOVATI S INDONEZIJOM I MIJANMAROM

Želimir Kramarić

Widjoseno Sastroamidjojo

Sri Kumala Chandra

TRAŽE SE ZNANJA I SPECIFIČNI PROIZVODI Sektor hrane i pića, uz ICT i brodogradnju, trenutno je jedan od najperspektivnijih u gospodarstvu Indonezije, ali i Mijanmara koji uz to traži i proizvode iz kemijske i drvne industrije, izgradnju cesta, nekretnina i telekomunikacija

ugoistočna Azija, odnosno Indonezija i Mijanmar, zemlje su velikog gospodarskog rasta i velikog broja stanovnika. Iako tamošnja penetracija novih tehnologija nije na europskim razinama, zanimljiva je činjenica da se većina stanovništva s njom susreće preko mobilnih telefona, a ne računala. Iako su zemlje Jugoistočne Azije prilično udaljene od Hrvatske, postoji veliki potencijal za izvoz roba i usluga, a tamošnje tržište željno je tehnoloških znanja koja će im trebati u velikim infrastrukturnim projektima koji su pred njima. Upravo o tim temama razgovaralo se na seminaru Kako poslovati s Indonezijom i Mijanmarom koji je Hrvatska gospodarska komora organizirala u suradnji s Poslovnom mrežom EU-Indonezija (EIBN). Ovo je već drugi seminar s našim prijateljima iz indonezije, a prvi s Mijanmarom, istaknuo je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne i EU poslove. “Vjerujem da postoji prostor za unapređivanje i poboljšanje poslovanja, a Hrvatska može mnogo toga ponuditi indonezijskom i mijanmarskom tržištu”, rekao je Kramarić. Widjoseno Sastroamidjojo, savjetnik i zamjenik šefa Misije iz Veleposlanstva Republike Indonezije u Hrvatskoj, istaknuo je kako je važno upoznati potencija-

le poslovne suradnje Hrvatske i Indonezije te govorio o perspektivama u turizmu, energetici, prehrambenoj industriji, ICT sektoru i brodogradnji. “Indonezija je 16. najveća ekonomija svijeta koja ima 255 milijuna stanovnika te zemlja sa stalnim visokim stopama rasta BDP-a. U trećem kvartalu 2016. zabilježen je rast veći od pet posto. Bilateralni odnosi Indonezije i

DO 2019. U INDONEZIJI SE PLANIRA 225 INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA, KAŽE SRI KUMALA CHANDRA Hrvatske su oduvijek temeljeni na uzajamnom poštovanju, povjerenju i razumijevanju i to treba iskoristiti za jačanje gospodarske suradnje”, kazao je on. Sektor hrane i pića, uz ICT i brodogradnju, trenutno je jedan od najperspektivnijih u gospodarstvu Indonezije zbog porasta kupovne moći i rasta srednje klase, istaknula je Sri Kumala Chandra iz

Poslovne mreže EU-Indonezija. “U strategiji razvoja do 2019. predviđeno je 225 infrastrukturnih projekata od nacionalne važnosti te 27 prioritetnih projekata, a fokus je stavljen na energetiku i vodni sektor”, rekla je Sri Kumala Chandra.

PROJEKT EALINK Tržište i potencijale poslovanja u Mijanmaru predstavio je Federico Sattanino iz Eurochama Myanmar. “To je zemlja velikog gospodarskog potencijala te se razvija po visokim godišnjim stopama rasta. Od važnosti su, s potencijalom za ulaganja i suradnju, sektor energetike, proizvodni sektori u poljoprivredno-prerađivačkoj, kemijskoj i drvnoj industriji, zatim u izgradnji cestovne infrastrukture, nekretnina i telekomunikacija te zdravstveni sektor”, napomenuo je. Sattanino je također predstavio projekt EALink koji ﬁnancira Europska unija, a kojemu je cilj olakšati ulazak malim i srednjim tvrtkama na azijska tržišta pružajući im pouzdane informacije i usluge. Uspješan primjer hrvatske tvrtke koja posluje na indonezijskom tržištu predstavio je Ivan Domladovac, voditelj ključnih kupaca tvrtke Altpro. Ta tvrtka, s više od 20 godina iskustva na tržištima u svijetu, proizvodi u potpunosti iz hrvatskog razvoja i znanja i već posluje na tom velikom tržištu. (K.S.)

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM START-UP ORADIAN

SA ZAGREBAČKOG KRVAVOG MOSTA U SVIJET

Oradian ima klijente u Nigeriji, Gani, Liberiji i Filipinima te uspješno pruža financijsk poslovanje temelji na računalstvu u oblaku, za sjedište su osnivači, koji dolaze s čet

ada se govori o tvrtki Oradian, start-upu koji razvija cloud rješenja za ﬁnancijsku inkluziju, dobro poznato načelo Misli globalno, djeluj lokalno dobiva sasvim novi smisao. Jer, iako je sjedište ovog start-upa u maloj ulici u središtu Zagreba, na Krvavom mostu, Oradian uistinu ne poznaje granice te djeluje i misli globalno. Tvrtku su, uostalom, osnovale osobe iz različitih dijelova svijeta. Antonio Šeparović ima hrvatske korijene, ali dolazi iz Južnoafričke Republike. Andrew Mainhart je rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, Julian Oehrlein u Njemačkoj, a Onyeka Adibeli je iz Nigerije. “Iako sam odrastao u Južnoafričkoj Republici i moj posao ranije nije bio vezan uz Hrvatsku, korčulansko podrijetlo i ljubav su me povukli u Lijepu našu. Oradian sam počeo razvijati u sobi svoje kćeri, prije četiri godine. Danas, uz ured na Krvavom mostu, poslujemo u Nigeriji, na Filipinima, a najnovija je vijest da otvaramo regionalni ured u Južnoafričkoj Republici. Od tamo se planiramo širiti diljem Afrike – naš novootvoreni ured vodi Natalie Baatjies, bivša direktorica za ﬁnancijsku inkluziju u Visi”, objašnjava nam Antonio Šeparović, suosnivač i direktor Oradiana.

STANDARD U MIKROFINANCIRANJU Njih četvorica upoznali su se radeći na sličnim projektima iz područja ﬁnancijske inkluzije i ubrzo su odlučili pokrenuti vlastitu tvrtku. “Andrew i Onyeka bili su klijenti kompanije u kojoj sam nekoć radio, dok je Julian radio u konkurentskoj softverskoj tvrtki. U mikroﬁnancije me uveo prijatelj zamolivši me da pomognem jednoj

organizaciji koja se željela širiti internacionalno. Onyeka je šest godina bio šef IT-ja u jednoj od najvećih afričkih organizacija za mikrofinanciranje. Andrew je nakon karijere u kompanijama s liste Fortune 1000 otišao voditi AMK, jednu od najvećih mikrofinancijskih organizacija u Kambodži. Njegov rad MIS for Microfinance: An Evaluation Framework koji je 1999. napisao za Svjetsku banku još se uvijek smatra standardom u području mikrofinancija. Četvrti suosnivač Julian Oehrlein radio je u mikrofinancijama u Grameen banci u Bangladešu i u organizaciji Ujjivan u Bangaloreu”,

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

prisjeća se Šeparović. Važno je naglasiti kako Oradian nudi usluge u zemljama čije stanovništvo čini tri milijarde najsiromašnijih ljudi na svijetu. Pristup bankama njima često nije omogućen. Oradianova jednostavna i intuitivna platforma u oblaku omogućuje mikroﬁnancijskim institucijama rješenje kojim bi se povezale milijarde potencijalnih klijenata na dnu ekonomske piramide, a koje nemaju pristup ﬁnancijskim uslugama. “Naše tehnološko rje-

ke usluge za više od 650.000 afričkih i azijskih krajnjih korisnika. Budući da im se tiri strane svijeta, odabrali upravo Zagreb piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr šenje poboljšava izvedbu, omogućava pristup podacima u stvarnom vremenu, smanjuje troškove i povećava mogućnost rasta usluga brzo i učinkovito. Koristeći model softvera kao usluge, tj. SaaS - Softver as a Service, naš vodeći proizvod Instafin omogućuje mikrofinancijskim institucijama, bankama, zadrugama i kreditnim unijama davanje usluga klijentima povoljno i učinkovito”, napominje Šeparović. Oradian ima klijente u Nigeriji, Gani, Liberiji i Filipinima te uspješno pruža financijske usluge za više od 650.000 afričkih i azijskih krajnjih korisnika. Tvrtka ima globalni proizvod koji se temelji na računalstvu u oblaku, što znači da može poslovati s bilo kojeg mjesta u svijetu, a za sjedište odabran je Zagreb zbog zemljopisnog položaja i prometnih veza koje omogućuju laku dostupnost odredišta u kojima tvrtka posluje. “Odavde možemo pružati usluge diljem svijeta unutar istog dana, ali isto tako možemo jednostavno puto-

vati na bilo koje odredište u svijetu. Također, ulazak Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji donio je određene predno-

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ, PROMETNE VEZE, JEFTINIJE POSLOVANJE I VRHUNSKI IT-jevci - TO SU RAZLOZI ZBOG KOJIH SU SE U ORADIANU ODLUČILI ZA ZAGREB sti. A nije na odmet istaknuti kako su životni troškovi u Zagrebu niži nego, primjerice, u Londonu ili Berlinu”, ističe on, dodajući kako u Londonu tvrtka nikad ne bi mogla imati poslovni prostor u strogom centru grada po cijeni koju za njega plaća u Zagrebu. “Prednost Zagreba i Hrvatske su i vrhunski obrazovani i stručni ljudi iz IT industrije koji su

okosnica Oradianovog DNK”, naglašava on, dodajući kako je velika prednost Hrvatske i činjenica da Hrvati odlično govore engleski što je presudno za poslovanje na globalnoj razini.

BIROKRACIJA NIJE TAKO LOŠA Na pitanje o poslovično lošoj birokraciji, Šeparović odgovara kako iskustvo Oradiana otkriva nešto drugo. “Naime, poslovanje u Hrvatskoj manje je birokratski opterećeno nego u nekim zemljama u kojima smo aktivni”, kaže on. Krajnji cilj Oradiana pak je stvoriti cjelokupan ekosustav za ﬁnancijsku inkluziju u oblaku. “Mi kontinuirano ulažemo u razvoj poslovanja s ciljem dovođenja ﬁnancijskih usluga do svih ljudi. Tehnologiju koristimo kao platformu koja nam omogućava razvoj rješenja. Naš je cilj doprijeti do 100 milijuna korisnika na dnu ekonomske piramide. Naš međunarodni tim na globalnoj razini ostvaruje odlične rezultate. A zbog širenja na nova tržišta ubrzo krećemo u dodatno zapošljavanje mladih stručnjaka iz Hrvatske. Trenutno zapošljavamo oko 40 ljudi, što je broj koji planiramo udvostručiti. U Zagrebu namjeravamo zapošljavati ljude u tehničkoj podršci, u marketingu i prodaji”, zaključuje Šeparović.

Kontinuirano ulažemo u razvoj poslovanja s ciljem dovođenja ﬁnancijskih usluga do svih ljudi. Naš je cilj doprijeti do 100 milijuna korisnika na dnu ekonomske piramide. Naš međunarodni tim na globalnoj razini ostvaruje odlične rezultate. A zbog širenja na nova tržišta ubrzo krećemo u dodatno zapošljavanje mladih stručnjaka iz Hrvatske. Antonio Šeparović, suosnivač i direktor Oradiana 20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO VINARIJA CONER, Bjelovar

OD VINA DO TURIZMA Sve što smo napravili, napravili smo vlastitim novcem, uz pomoć sredstava iz Vinske omotnice i Hrvatske turističke zajednice, ističe Igor Prka izv izvedenu tjesteninu, domaće. Imamo i opremu po potrebnu za održavanje predavanja, seminara, ko konferencija i sličnih priredbi. Uz pomoć naših ﬁttness trenera organiziramo team building na Bi Bilogori”, kaže Igor Prka, voditelj marketinga i PR PR-a u Vinariji Coner.

PONOSNI NA ISKRU I KLARU PO

C A SAD MALO O NAMA...

1990. god osnovana Coner Grupa na 5,5 ha zemljišta posadili su 40.000 trsova 50.000 boca godišnje kapacitet vinarije 24 ležaja u apartmanima i sobama

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

on oner ner Grupa osnovana je 1990. godi dine kada je u Bjelovaru otvorena prva privatna ljekarna u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Posao je nastavljen ulaganjem u zdravlje i turizam, pa su tako u središtu grada otvorili salon ljepote koji je u međuvremenu prerastao u suvremeni wellness&spa centar, a na Pagu sagradili apartmanske kuće s restoranom. Vinogradarstvom i vinarstvom bave se od 2009. godine kada su u selu Jabučeta na bilogorskim brežuljcima, na granici Podravine i Bilogore, na 5,5 hektara posadili 40.000 trsova vinove loze - šest bijelih i četiri crne sorte grožđa, dok se proizvodnjom zdrave hrane bave od 2012. kada je završila gradnja vinskog podruma i restorana. Na prostoru između vinograda i vinarije je dječje igralište s kućicama, umjetnom stijenom za penjanje, žičarom slobodnog pada i stajom za konje i manje domaće životinje. Cjelina je upotpunjena u siječnju ove godine otvaranjem pet soba i tri apartmana s četiri i pet zvjezdica tako da sada gostima mogu pružiti kompletnu uslugu. “Napokon smo zaokružili cijelu priču, ono što smo željeli od početka. U apartmanima i sobama su 24 ležaja, restoran može primiti do 120, a galerija s pogledom na podrum kroz rukom oslikano staklo, do 30 gostiju gdje pružamo sve vrste ugostiteljskih usluga. Poslužujemo tradicionalna jela bilogorskog kraja pripremljena od namirnica proizvedenih na imanju ili nabavljenih od seoskih gospodarstava u okolici. Sve je, uključujući ručno pro-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Kaa je riječ o vinima, Vinarija Coner od bijelih Kad vi i proizvodi graševinu, incroccio manzoni, vina ra rajnski rizling i sauvignon, a od crnih caberne net sauvignon i zweigelt. “Bilogorska vina su lag lagana, pitka i aromatična, s dobrim omjerom ki kiselina odnosno šećera i alkohola. Posebno sm smo ponosni na dvije mješavine - bijelu, sast stavljenu od šest vrsta grožđa, nazvanu Iskra i crnu c od tri vrste koju smo nazvali Klara”, ob objašnjava Prka. Vino se proizvodi u suvrem meno uređenom podrumu s postojanom mikr kroklimom i najmodernijom tehnologijom kapaciteta 50.000 boca godišnje, ukopanom u zemlju. Želeći zadržati ekskluzivitet, Coner svoja vina, osim u svom restoranu i podrumu te na kućnom pragu, plasira još samo u hotelu Barbato na Pagu i u kavani Franz u Bjelovaru. I nemaju problema s prodajom! U budućnosti ne namjeravaju saditi nove vinograde i

U BUDUĆNOSTI U VINARIJI CONER NAMJERAVAJU POZORNOST USMJERITI ISKLJUČIVO NA KVALITETU VINA povećavati količinu nego pozornost usmjeriti isključivo na kvalitetu vina. “Sve što smo napravili, napravili smo vlastitim novcem, uz pomoć sredstava iz Vinske omotnice i Hrvatske turističke zajednice. Na proljeće postajemo i jedna od postaja na Bilogorskoj konjičkoj jahačkoj stazi u dužini od 90 kilometara, a do kraja godine namjeravamo nabaviti i opremu za proizvodnju pjenušca”, zaključuje Prka. (G.G.)

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

USPJEH U NEMIRNOM MORU PODUZETNIŠTVA Poduzetništvo je prekrasno jer je puno uzbuđenja, poticajno je i uvijek nas iznova pozitivno iznenađuje. Poznajući načela pomoću kojih ćete u tu avanturu ući, lakše ćete stići do poslovnog uspjeha

nogi od nas, potaknuti različitim razlozima, razmišljaju o pokretanju vlastitog poduzeća i žele poslovni uspjeh koji će ih učiniti materijalno neovisnima i, ako je moguće, svjetski poznatima. I dok se mali broj zaista odlučuje na taj korak, postavlja se pitanje što učiniti da, kad ste se već jednom odlučili na njega, poslovni uspjeh bude što vjerojatniji. Iščekivanje poslovnog uspjeha je poput plovidbe nepoznatim morima: otisnuli ste se s obale, krenuli ste u pravcu za koji pretpostavljate da će vas dovesti do druge obale koja sigurno postoji jer ste o njoj slušali od onih koji su tamo stigli. Iz vaše perspektive, bar na početku, može vam se činiti kako je more mirno i da treba samo vremena kako biste došli do obale na kojoj se nalazi taj toliko željeni poslovni uspjeh. Stvarnost je donekle različita, iako to jako ovisi o načinu na koji upravljate brodom. Na vašem putu će biti raznih uzbuđenja i promjena, čak i više nego što možete zamisliti. Stoga je potrebno biti spreman reagirati na predvidljive i nepredvidljive događaje, a to ćete najlakše ostvariti uz nekoliko temeljnih načela. Uvijek imajte u vidu što vam je zapravo cilj i stremite prema tome. Svako malo će vas nešto pokušati odmaknuti od tog cilja, no dokle god znate što vam je cilj, sve je puno lakše. Znat ćete u kojem smjeru trebate voditi sebe i svoje poduzeće i lakše ćete se snalaziti s rješavanjem zapreka na putu. Improvizacija će vam biti važna vještina za jednostavnije snalaženje. Time će vaše putovanje biti jednostavnije, jer iako ne znate što se može dogoditi, znate da se može dogoditi i spremni ste na to. Kako vaše poduzeće nastavlja rasti i razvijati se, možda ćete zaključiti kako obala odnosno poslovni uspjeh kojem se približavate izgleda drugačije od onoga što ste zamislili. To je mogućnost na koju tre-

bate računati, a razlog je jednostavan. Kad zamišljamo cilj, zamišljamo ga općenitije, a kako mu se približavamo, njegove konture postaju jasnije. Uz to, prilagođavajući sebe i svoje poduzeće kako biste opstali na tržištu, automatski prilagođavate i cilj kojem težite. Puna slika te prilagodbe postaje jasna tek kad se jako približite cilju i tu trebate ostati ﬂeksibilni i prihvatiti takav izmijenjen cilj. U suprotnom vam se

SJETITE SE DA NISTE PRVI KOJI SU SE S PROBLEMIMA SUSRELI NA PUTU može dogoditi da se okrenete od njega kad je nadomak ruke te krenete na novo putovanje iako postojeće još niste dovršili. U ostvarenju poslovnog uspjeha važno je ostati hrabar i ustrajan. Vaši prijatelji, obitelji, stručnjaci na televiziji i ostali svojim strahovima, snovima i idejama nenamjerno će vas odvlačiti od cilja koji ste si zadali. Posebno će biti pogubni kada i sami naiđete na prepreke. Promislite dobro jesu li njihovi komentari zaista pravi savjeti ili iz njih izvire njihov strah od si-

tuacije u kojoj se nalazite. Činjenica je da nitko bolje od vas ne poznaje vaše snove i poslovanje vašeg poduzeća pa stoga te savjete primajte s velikom dozom opreza. Sami napravite procjenu mogućnosti i rizika i odlučite kako ćete dalje. U tome će vam posebno pomoći putem stečeno iskustvo u kojem ste se prekalili i razumjeli kako funkcionirate u posebnim situacijama, kako vaša okolina, a kako konkurenti. Sjetite se i pokoje narodne izreke poput one da “nakon kiše, uvijek dolazi sunce” jer će se situacija, ako je lošija od željene, prije ili kasnije poboljšati jer vi svoje poduzeće vodite s uvjerenjem i znate što radite. S vremenom ćete biti sve sigurniji u sebe i ono što radite i lakše ćete moći procijeniti signale koji vam stižu sa svih strana i koji mogu utjecati na vaš posao. Poduzetništvo je prekrasno jer je puno uzbuđenja, poticajno i uvijek nas iznova pozitivno iznenađuje. Poznajući načela pomoću kojih ćete u tu avanturu ući, lakše ćete stići do poslovnog uspjeha. Sjetite se da niste prvi koji su se s problemima susreli na putu i da su već mnogi ta načela uspješno primijenili kako bi ostvarili svoj cilj i uspjeh. Put do tamo nije jednostavan - zato se oboružajte upornošću, ﬂeksibilnošću, jasnoćom vizije i uspjeh ćete i ostvariti!

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA-ŽK SPLIT

Hotelima više kategorije

DO DULJE SEZONE Iskorištenost kapaciteta županijskih hotela proteklih pet godina u prosjeku je 124 dana i brojka je to koja raste s kategorizacijom hotela, dok je za privatni smještaj taj pokazatelj upola manji, istaknula je Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

2,7 mil turističkih dolazaka zabilježeno lani u Splitsko-dalmatinskoj županiji

15 mil turističkih noćenja ostvareno u istom razdoblju

organizaciji Strukovne grupacije hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Split održan je proteklog tjedna okrugli stol pod nazivom Hotelski smještajni kapaciteti više kategorije - uvjet produljenja sezone, na kojem su sudjelovali predstavnici javnog sektora, strukovnih grupacija u turizmu te predstavnika realnog sektora u kojem je bilo najviše hotelijera.

OTPORNOST NA KRIZU

41 %

porastao broj kreveta u turističkim smještajnim kapacitetima u zadnjih 5 godina

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i v.d. predsjednice HGK-ŽK Split Mirjana Čagalj ocijenila je kako je turizam djelatnost koja je u većini kriznih godina u Hrvatskoj ostvarila uzastopan rast i time pokazala određenu stopu otpornosti na gospodarsku krizu. Istaknula je kako devizni prihod od turizma čini 18 posto bruto domaćeg proizvoda, što je najviše u odnosu na ostale države EU-a. “Prošlogodišnji rekord od nešto više od 78 milijuna turističkih noćenja pozitivno je utjecao na povoljnije

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

ostvarenje državnoga proračuna u odnosu na planirano. Turizam Splitsko-dalmatinske županije prati ovaj rast, te je prema sustavu e-Visitor lani zabilježeno 2,7 milijuna turističkih dolazaka i nešto više od 15 milijuna turističkih noćenja, što je rast od 11 posto u odnosu na 2015. godinu. Podaci su to koji vesele ali koji i obvezuju na daljnji rad i razvoj”, istaknula je Mirjana Čagalj. “Na organizaciju ovog okruglog stola potaknuli su nas podaci o rastu turističkih smještajnih kapaciteta u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U zadnjih pet godina, u razdoblju od 2010. do 2015., u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj kreveta porastao je za 41 posto, pritom je rast broja kreveta u hotelskim smještajnim kapacitetima iznosio 48 posto, a u privatnom smještaju 42 posto. Podaci također pokazuju kako su se hotelski smještajni kapaciteti više kategorije pokazali kao jedan od preduvjeta za kvalitetno produljenje sezone. Iskorištenost kapaciteta županijskih hotela proteklih pet godina u prosjeku je 124 dana i brojka je to koja raste s kategoriza-

TURISTIČKI VODIČI cijom hotela, dok je za privatan smještaj taj pokazatelj upola manji”, istaknula je Mirjana Čagalj. Predsjednik Strukovne grupacije hotelijera pri HGK-ŽK-u Split Joze Tomaš kazao je kako će se unutar Hrvatske gospodarske komore pokretati rasprave o sve više problema koji opterećuju hotelski i turistički sektor. HGK će u suradnji s gospodarstvenicima iz turističkog sektora otvoriti komunikaciju te nastojati upozoravati na probleme i nuditi rješenja za njih. “Nećemo se ustručavati jasno upozoravati na ono što je loše. Nadamo se da će i ova sezona biti odlična i svima nam je cilj da turistička godina bude svaki put sve bolja”, kazao je Tomaš. Mario Šerić, direktor konzalting tvrtke MarCon, je kazao da se Split ne treba promatrati samo kao destinaciju u njegovim administrativnim granicama nego i kao cjelinu od Trogira do Omiša. Prema njegovim projekcijama, Split će u idućih 15 godina turistički narasti za 60 posto, dok Splitsko-dalmatinska županija, s više od 20 hotelskih projekata u planovima i izgradnji, ima najveći razvojni potencijal.

CILJ: ODRŽIVI TURIZAM Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, najavio je izradu studije nosivih kapaciteta Županije. ‘’Kada znamo granice, znat ćemo i kojim smjerom ići. Cilj nam nije bezgranični turistički rast, nego održivi turizam, očuvanje destinacije i zadovoljstvo lokalnog stanovništva koje mora osjetiti dobrobit od turizma’’, poručio je Stella. Svi sudionici sastanka su se složili da je potreban porast hotelskih smještajnih kapaciteta, ali da je to tek jedan od uvjeta produljenja sezone. Brojna su neriješena pitanja i problemi: pro-

UNUTAR HGK POKRETAT ĆE SE RASPRAVE O PROBLEMIMA KOJI OPTEREĆUJU HOTELSKI I TURISTIČKI SEKTOR, KAZAO JE TOMAŠ blem radne snage (‘’tko će raditi u tim hotelima’’), iseljavanje stanovništva iz uže gradske jezgre i pretvaranje u turistički grad, nedostatak zajedničkog djelovanja, bolje upravljanje gradskom jezgrom, nedostatak parkinga, prometni čepovi, odnosno, kako je naveo Šerić, rješavanje problema 4P u Splitu – palača, pazar, plaža, parking. Potreban je zajednički rad na atraktivnosti destinacije, promatranje Splita u cjelini s okolnim područjem (rast Splita povlači za sobom i rast okolnog područja), bolja povezanost destinacije i više letova.

I strani turistički vodiči trebaju položiti stručni ispit Rad stranih turističkih vodiča u Hrvatskoj nije reguliran kako treba te zbog toga dolazi do njihova neravnopravnog položaja prema domaćim vodičima. Da bi se pronašla rješenja za to kako postići ravnopravnost hrvatskih i stranih turističkih vodiča, proteklog tjedna je održan sastanak predstavnika domaćih vodiča s Garijem Cappellijem, ministrom turizma. Na sastanku je zaključeno da i strani vodiči koji rade u Hrvatskoj, isto kao i hrvatski turistički vodiči, moraju imati položen ispit za vođenje po zaštićenim lokalitetima. Naime, koliko god oni imali znanja, o Hrvatskoj znaju manje od domaćih. Trenutačno je u Hrvatskoj oko 70 stranih vodiča, posebice iz Slovenije i Njemačke, koji bez posebnih stručnih ispita turiste iz svojih zemalja vode u obilazak hrvatskih zaštićenih lokaliteta. Predstavnici gotovo svih udruženja turističkih vodiča iz raznih regija i gradova iz naše zemlje istaknuli su kako domaći vodiči, uz položen stručni ispit, još moraju plaćati za vođenje

na zaštićene lokalitete, poput nacionalnih parkova i gradskih povijesnih jezgri, dok strani to ne trebaju učiniti. Strani turistički vodiči ovlaštenja ili dozvole za privremeno i povremeno vođenje turista po cijeloj Hrvatskoj dosad su dobivali od Ministarstva turizma temeljem licenci za vodiče iz vlastitih zemalja koje su im priznate na području EU-a, no to ne uključuje ovlaštenja za vođenja po područjima zaštićenih lokaliteta. Komentirajući potrebu ravnopravnosti među svim turističkim vodičima, Cappelli je naglasio kako će se sve buduće izmjene Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče uskladiti s europskim direktivama, a vidjet će se može li se još nešto učiniti kako bi se dodatno zaštitili domaći vodiči. Na sastanku je rečeno kako treba mijenjati Pravilnik i u dijelu o priznavanju inozemnih stručnih kvaliﬁkacija iz područja turizma. Naime, dosad su turistički vodiči iz EU-a obavljali posao vodiča u cijeloj Hrvatskoj i to bez pratnje domaćeg vodiča. (S.P.)

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA MICROSOFTOVO ISTRAŽIVANJE DIGITAL CIVILITY INDEX

TAMNIJA STRANA INTERNETA

ovodom Dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava drugog dana drugog tjedna veljače, tvrtka Microsoft ukazala je korisnicima diljem svijeta da, usvajanjem principa kulturnog ponašanja na internetu, oni mogu učiniti internet sigurnijim mjestom za komunikaciju i online interakciju. Microsoft je tako proveo istraživanje Digital Civility Index ili Indeks kulture ponašanja na internetu kako bi ispitao razinu uljudnosti kroz razne online interakcije te upozorio na tamniju stranu interneta i njegove opasnosti za odrasle i mlade. Digital Civility Index se računa pomoću postotka potrošača koji su u nekom trenutku bili izloženi barem jednom od 17 različitih rizika na internetu. U ispitivanju provedenom u 14 zemalja sudjelovali su mladi u dobi od 13 do 17 godina i odrasli u dobi od 18 do 74 godine. Jedan od osnovnih zaključaka je da je čak 50 posto

korisnika izuzetno zabrinuto zbog načina na koji se odvija interakcija na internetu te kako vjeruju da će se rizici u budućnosti povećavati. Također, utvrđeno je pet najčešćih online rizika, a to su neželjeni kontakt, zlobno tretiranje, provociranje (trolling), primanje neželjenih poruka seksualnog sadržaja i online maltretiranje. Osim toga, 65 posto ispitanika izjavilo je kako su bili žrtve barem jednog od tih rizika online interakcija. Taj je postotak pak narastao na 78 posto kada su sudionici, pored osobnih, navodili i iskustva svojih prijatelja ili članova obitelji. Ono što također zabrinjava jest

podatak da 62 posto ispitanika nije sigurno ili ne zna kome se obratiti za pomoć ako se susretne s online rizicima. (B.O.)

ZAGREBAČKI INKUBATOR PODUZETNIŠTVA

Besplatno programiranje za žene

Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP), poučen iskustvom svojih startupova, ustvrdio je kako i dalje postoji velika razlika u broju muških i ženskih razvojnih softverskih inženjera.

Stoga, ZIP pokušava promijeniti stanje u ICT sektoru Hrvatske s organizacijom novog ciklusa besplatnh radionica za žene Coding for Women koje podržava i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Prva cjelodnevna radionica održat će se 25. veljače u prostoru ZIP-ovog coworkinga (Remetinečka cesta 7). Potom slijede još dvije radionice, 26. veljače i 5. ožujka. Predavač na radionicama bit će Ivan Čuljak, razvojni inženjer i vlasnik transpose.xyz, agencije za razvoj softvera koji je specijaliziran za Xamarin i Microsoft Azure rješenja. Xamarin je alat koji omogućuje razvoj nativnih aplikacija za

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

mobilne uređaje s Android, iOS, macOS i Windows platformama. Razvojem takvih aplikacija ubrzava se vrijeme razvoja jer se dio koda dijeli među platformama, priopćeno je iz ZIP-a. Polaznice će kroz tri dana naučiti osnovne i malo naprednije koncepte razvoja mobilnih aplikacija. Također, proći će kroz speciﬁčnosti različitih platformi, uobičajene zahtjeve i najbolje prakse. Važno je istaknuti kako će se kroz učenje razviti mobilna aplikacija za Android, iOS i Universal Windows platforme. Prijave za sudjelovanje na radionicama otvorene su do 22. veljače. (B.O.)

PRILIKA ZA USAVRŠAVANJE

ALGEBRA TRAŽI BIZNIS TALENTE

isoko učilište Algebra je u potrazi za mladim talentima za biznis. Naime, na natječaj koji je otvoren do 1. ožujka mogu se javiti svi oni koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva i ambiciju da se usavršavaju pod mentorstvom američkih predavača s Kelley School of Business (Sveučilište u Indiani), jedne od najboljih poslovnih škola u svijetu. Kandidatkinje i kandidati će kroz rješavanje business casea dokazati da su zainteresirani za digitalne tehnologije i njihovu primjenu u modernom poslovanju. Također, imat će priliku pokazati inovativnost u osmišljavanju procesa digitalne transformacije u sklopu zadatka koji im bude dodijeljen. Najuspješnijeg kandidata ili kandidatkinju koja ponudi

najkreativnije rješenje realnog poslovnog problema Algebra će sponzorirati na dvogodišnjem programu IgBS e-Leadership MBA. “MBA program mnogima predstavlja ključan korak u karijeri – što zbog znanja koja se na njemu stječu, a što zbog novih kontakata. Inače, ovakvih je MBA programa koji su fokusirani na digitalnu transformaciju i e-Leadership u Europi tek nekoliko, zbog čega IgBS MBA program Visokog učilišta Algebra predstavlja jedinstvenu priliku za mnoge. Nadam se da će mladi poslovni ljudi kojima je ovaj natječaj primarno namijenjen znati prepoznati i iskoristiti ovu priliku”, naglasila je Ivana Conjar, voditeljica MBA poslovanja i upisa na Visokom učilištu Algebra. (B.O.)

KONFERENCIJA

Važnost zaštite od zlonamjernih programa Tvrtka Dimeros, zastupnik Malwarebytes rješenja za Hrvatsku i područje Jugoistočne Europe, organizira 28. veljače u Zagrebu prvu konferenciju o zaštiti poslovnih sustava od zlonamjernih programa. Poseban naglasak na konferenciji pod nazivom Moderna zaštita od zlonamjernih programa stavit će se na proizvod Malwarebytes Anti Exploit for Business. Riječ je o rješenju koje štiti poslovanje od najnaprednijih cyber napada, tzv. zero day koji ciljaju pregledničke i aplikacijske mane. Osim prezentacije dostupnih rješenja i proizvoda, na konferenciji će biti predstavljene inovativne i najnaprednije tehnologije za sanaciju problema zlonamjernih programa te primjeri iz prakse

kako preventivno štititi ili rekonstruirati problem. Malwarebytes dokazano drži rekord u zaštiti računala tako što u potpunosti uklanja sve oblike zlonamjernih programa uključujući viruse, trojance te špi-

junske i ucjenjivačke softvere. “Drago nam je što na početku nove poslovne godine organiziramo konferenciju na kojoj će predstavnici tvrtke Malwarebytes prvi put hrvatskom i tržištu regije predstaviti svoje proizvode”, rekao je Miljenko Jakopović, direktor tvrtke Dimeros. Konferencija je namijenjena direktorima, izvršnim direktorima, direktorima informatike kao i svim zainteresiranima koji žele cjelovitu zaštitu poslovnih sustava od svih vrsta zlonamjernih programa. Kako su virtualni napadi sve učestaliji i soﬁsticiraniji, IT menadžeri razumiju kako oslanjanje na samo jednu antivirusnu tehnologiju izlaže računalnu mrežu i cjelokupni poslovni sustav napadu. (B.O.)

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

POZIV ZA MALE I SREDNJE TVRTKE

Individualni trening Ready2Go

AKTUALNO ŠVICARSKO-HRVATSKI PROGRAM

ŠVICARCI POM GORSKOG KOT

Hrvatska gospodarska komora poziva sve male i srednje proizvodne tvrtke zainteresirane za poslovanje na trećim tržištima da se prijave za projekt Ready2Go, koji omogućuje besplatne individualne treninge za internacionalizaciju poslovanja. Riječ je o projektu koji ﬁnancira Europska komisija, a putem kojega će 80 odabranih tvrtki iz Europe uz pomoć stručnjaka izrađivati strateške poslovne planove s ciljem uspješnijeg međunarodnog poslovanja. Sudionici projekta imat će priliku pronaći pouzdane poslovne partnere te se s njima susresti na organiziranim poslovnim razgovorima. Odabrana tržišta su Čile, Indija, Kamerun, Kanada i SAD, a prijaviti se može do 17. ožujka 2017. Ready2Go vodi Milanska trgovačka komora kao glavni partner, uz još 11 partnera iz devet europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska gospodarska komora. Sve dodatne informacije o prihvatljivosti i kriterijima izbora, datumima i programu dostupne su na www.b2match.eu/ ready2go i na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore.

Ukupna vrijednost programa suradnje je 45 milijuna franaka koji će biti utrošeni do 2024. godine, od čega je 21,5 milijuna planirano za razvoj Gorskog kotara. Provedbom projekata unaprijedit će se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, kao i vodoopskrbna infrastruktura piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

M RIJEČ JE O RAZVOJU INFRASTRUKTURE U FUŽINAMA I DELNICAMA, ISTAKNULA JE MINISTRICA GABRIJELA ŽALAC

inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) potpisalo je ugovor u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, vrijedan 1,07 milijuna švicarskih franaka. Sredstva su namijenjena smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar EU-a, a u ovom konkretnom slučaju bit će utrošena na poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području Gorskog kotara. “Riječ je o razvoju infrastrukture u Fužinama i Delnicama koji realiziramo u suradnji s lokalnim vlastima i Hrvatskim vodama. Ta suradnja s lokalnim vlastima nam je vrlo važna jer bez nje teško možemo bilo što ostvariti, a voljeli bismo i da pri izvođenju projekata sudjeluje što više domaćih tvrtki iz tih krajeva. Početak radova očekujemo u svibnju ove godine, a projekte smo odbrali kroz suradnju Ministarstva i švicarske agencije. Gledali smo gdje nedostaje komunalna infrastruktura koja poboljšava kvalitetu života građana - to nam je bio glavni krite-

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Muška odijela Koristeći vlastite stručnjake, suvremenu tehnologiju, kvalitetne materijale i pribor, Kotka je proizvela linije visokokvalitetnih muških odijela Marty, Tedy, Bery, Ceremonia i Smoking. Marty je linija strukiranog kroja, za mlade, Tedy pak elegantno muško odijelo za poslovne muškarce, Bery je linija klasičnijega kroja, dok preostale dvije linije nude odijela za specijalne svečane prigode. KOTKA D.D.

Kotka d.d. Krapina više od 50 godina proizvodi mušku konfekciju za zahtjevno zapadnoeuropsko tržište. Pripada krugu najboljih proizvođača muške konfekcije u Hrvatskoj te je simbol njezine kvalitete. Dobra organizacija rada, ulaganje u najsuvremeniju opremu i, prije svega, stalno usavršavanje tehničkih službi, jamstvo su da će Kotka to visokopozicionirano mjesto zadržati i ubuduće. To potvrđuju i domaći kupci, kojima Kotka nudi svoje modele i zadovoljava najrazličitije ukuse.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

SURADNJE

VIJESTI

AŽU RAZVOJU ARA

rij. Drago mi je da možemo pomoći tim područjima koja u razvoju zaostaju za drugim područjima Hrvatske”, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac, dodavši kako su u proračunu osigurana i dodatna sredstva za razvoj brdsko-planinskih i otočnih područja. Državna tajnica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić pohvalila je dobre odnose Švicarske i Hrvatske koje ovakvi programi samo dodatno jačaju. “Posebno nam je važna promocija gospodarske suradnje na državnoj razini”, kazala je, napomenuvši da je odnedavno potpisan i tzv. Protokol 3 o slobodnom kretanju osoba za Hrvate koji se sada mogu nastanjivati i zapošljavati u Švicarskoj.

POHVALE NAPRETKU Veleposlanik Švicarske konfederacije u Republici Hrvatskoj Stefan Estermann pohvalio je generalni napredak Hrvatske u zadnjih 25 godina, od uspostave diplomatskih

odnosa dviju zemalja, istaknuvši kako će potpis ovog ugovora pomoći Gorskom kotaru koji je planinski kraj, usporediv sa švicarskim Alpama. “Poznata nam je topograﬁja Gorskog kotara, a ovaj projekt vezan je uz vodno-komunalno infrastrukturu s čime imamo puno iskustva na domaćem terenu. U takvim krajevima je posebno važna zaštita okoliša”, naglasio je Estermann. Provedbom projekata na području Gorskog kotara unaprijedit će se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, kao i vodoopskrbna infrastruktura. Osiguranje boljeg i pouzdanijeg pristupa javnim komunalijama doprinijet će i zaštiti podzemnih, odnosno površinskih voda. Ukupna vrijednost programa suradnje je 45 milijuna franaka koji će biti utrošeni do 2024. godine, od čega je 21,5 milijuna planirano za razvoj Gorskog kotara. Hrvatska će sve planirane projekte suﬁnancirati sa 15 posto sredstava.

ROBERT KRKLEC PREDSJEDNIK UDRUŽENJA ENERGETIKE HGK Savjetnik Uprave HEP-Proizvodnje iz Zagreba Robert Krklec izabran je za predsjednika Udruženja energetike HGK za iduće četiri godine. Protukandidati koji su izabrani za dopredsjednike Udruženja bili su Zoran Alavanja, direktor Eko-EL-a iz Virovitice i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Prvoga plinarskog društva iz Vukovara. Za dopredsjednika izabran je i savjetnik predsjednika Uprave Plinacra Darko Pavlović, dok je za poslovnog tajnika potvrđen Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i DOP u Sektoru za energetiku HGK.

STJEPAN PEZO NA ČELU HGK-ova UDRUŽENJA TEKSTILACA

Na izbornoj skupštini Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK za predsjednika Udruženja jednoglasno je izabran direktor Galeba iz Omiša Stjepan Pezo. Za dopredsjednike izabrani su direktorica Odjeće iz Zagreba Jasminka Korotaj i predsjednik Uprave Varteksa iz Varaždina Zoran Koščec. Za poslovnu tajnicu imenovana je Jagoda Divić iz Sektora za industriju i IT.

Miris – metodika za projektiranje informacijskih sustava, verzija 2.0 MIRIS je skup metoda za projektiranje informacijskih sustava, korištenih u propisanom redoslijedu sa svrhom projektiranja, izgradnje i uvođenja novog informacijskog sustava. Metodika MIRIS prikazana je na brojnim seminarima te objavljena 1995. godine na savjetovanju CASE 7 kao i u knjizi ”Razvoj informacijskih sustava ” (M. Pavlić, Znak, Zagreb 1996). RIS D.O.O.

Tvrtka je osnovana 1993. s misijom razvoja informacijskih sustava za velika i srednja poduzeća. Za njihovo dobro funkcioniranje potreban je kvalitetan aplikativni softver, a RIS ga izgrađuje posebno za kupca. Kako bi što bolje ostvario svoju misiju, RIS je usavršio dvije grupe specijalnosti i to: projektiranje i izgradnju softvera.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO BUDUĆNOST OBITELJSKIH TVRTKI

Pogled preko granice U pripremi su vrlo konkretne mjere i potezi kako bi se olakšala spoznaja tematike o tome što je obiteljsko poduzeće, koliko ih je i s kojim se problemima susreću, kaže Mario Antonić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

biteljske tvrtke važan su dio svakog gospodarstva. Jer, osim što pridonose nacionalnim ekonomijama, pretpostavlja se da više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj dolazi upravo iz obiteljskog poduzetništva. Budući da mnogim takvim poduzećima hrvatsko tržište postaje premalo, poslovni tjednik Lider prošli je tjedan u Zagrebu organizirao 8. konferenciju Budućnost obiteljskih tvrtki koja je bila posvećena upravo internacionalizaciji njihova poslovanja. Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknuo je kako su u pripremi vrlo konkretne mjere i potezi kako bi se olakšala spoznaja tematike o tome što je obiteljsko poduzeće, koliko ih je uopće

SVE VIŠE HRVATSKIH KOMPANIJA ŠIRI POSLOVANJE I ŽELI ISKORAČITI NA MEĐUNARODNO TRŽIŠTE, KAŽE NATKO SERTIĆ i s kojim se problemima susreću u poslovanju. “Ponajprije, važno je znati koje obiteljske tvrtke imamo, koje su veličine i u kojim industrijama posluju. Vrlo je važno znati i njihovu strukturu. Hrvatska je možda u speciﬁčnijoj situaciji od razvijene zapadne Europe ponajprije stoga što je gro tih tvrtki bilo osnovano 1990-ih godina. Dakle, ako su ih osnivale osobe u dobi od 30 ili 40 godina, danas su te tvrtke u promjenama i prijenos vlasništva u njima je top tema”, naglasio je. Uporedo s tim, nastavio je, treba graditi zakonodavni okvir. Stoga, Ministar-

stvo želi dobiti konkretne prijedloge i od obiteljskih tvrtki. “Želimo iskustvo, znanje i informacije pretočiti u zakonodavni okvir te u instrumente i alate koji će svima nama biti od pomoći”, naglasio je.

PROBLEM OPOREZIVANJA Detmers kontejner je primjer mješovitog obiteljskog poduzeća koje je već postalo internacionalno. Maja Buconjić Barišić, direktorica Detmers kontejnera, kazala je kako su se 1996. godine udružile dvije obitelji - jedna iz Hrvatske i druga iz Njemačke, osnovavši tvrtku u Svetom Križu Začretje, gdje je i proizvodnja. “Kao tvrtka smo od početka orijentirani na izvoz. Osim izvoza proizvoda, u Njemačkoj smo ih iz usluge i montirali. Kako su naši zaposlenici tamo boravili, tako se pojavio problem s oporezivanjem”, napomenula je dodajući kako je tvrtka stoga potražila pomoć od konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte koja joj je kroz porezno savjetovanje pomogla riješiti nedoumice. Natko Sertić, direktor u Deloitteovom poreznom odjelu, istaknuo je kako je kompanija ustvrdila da sve više hrvatskih kompanija širi poslovanje i želi iskoračiti na međunarodno tržište. “No, ponekad im nedostaje pomoć u iskustvu, znanju i rješavanju određenih problema”, kazao je. Višegodišnju poslovnu suradnju Spider Grupe iz Pitomače i talijanske tvrtke Everton S.p.a. njihovi su vlasnici prije godinu dana ojačali razmjenom vlasničkih udjela u tvrtkama. Denis Nemčević iz Spider Grupe istaknuo je kako se

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

ulaskom Evertona u njihovu tvrtku intenzivirala suradnja i otvorila prilika za zajednički nastup i iskorak na europsko i svjetsko tržište. Federico Dodero iz obiteljske kompanije Everton S.p.a. kazao je kako će produbljivanje suradnje sa Spider Grupom dovesti i do veće konkurentnosti tih obiteljskih tvrtki.

PREDSTAVLJAMO VINARIJA RAAK, Draganić

NOVA DIMENZIJA VINA Voćna vina izrađena su od biranih plodova, a kako bi sve bilo u skladu s prirodom, na buteljama se nalaze etikete od prirodne kože, napravljene ručno

mjestu Draganić ljudi od davnina žive u skladu s prirodom. Nekada su ih nazivali Nobiles de Draganich, a jedna od starih draganićkih obitelji je obitelj Rak ili na latinskom Raak. Obitelj Rak i danas uzgaja voće na ekološki način te proizvodi voćna vina. Upravo su ta vina izrađena od visokokvalitetnog biranog voća, a kako bi sve bilo u skladu s prirodom, na buteljama se nalaze etikete od prirodne kože, napravljene ručno. Još jedna neobičnost je i to što je Lorena, supruga Borisa Raka, vlasnika Vinarije Raak, Brazilka koja je u svojoj zemlji ostavila odvjetničku karijeru i zbog ljubavi došla u Hrvatsku, a u Draganiću, osim u svojoj obitelji, uživa i u obiteljskom poslu. “U Vinariji Raak predani smo cilju izrade vina koja su spoj inovativnih i uzbudljivih okusa s visokohranjivim vrijednostima

PRVA SU VOĆNA VINARIJA KOJA PLASIRA VINA U UGOSTITELJSTVO I TURIZAM voća. Za vino upotrebljavamo samo voće koje se nikada ne tretira kemijskim sredstvima”, rekao je Rak. Dodao je kako od 2012. uzgajaju svoje voće na pet hektara površine te imaju moderno opremljenu novu vinariju u kojoj proizvode voćno vino. “Iznimno nam je važno sačuvati vitamine i minerale koji se nalaze u voću. Stoga enološki proces vodimo tradicionalnim postupcima kako bismo zadržali korisne tvari iz voća”, istaknuo je Rak. Dodao je kako oni nisu tipični voćari jer se bave isključivo proizvodnjom voćnih vina.

PRODAJA I PREKO INTERNETA Cilj im je obogatiti hrvatsku ponudu desertnih vina te napraviti vina kakva se u Hrvatskoj ne proizvode. U ponudi im je i rijetko voćno vino koje nije slatko, pa se može slagati uz mno-

ga jela - vino od aronije obogaćeno crnim ribizlom. Tu je i nešto slađe vino od dvije vrste višanja - kontinentalne i višnje maraske. Sva se vina rade pod sloganom “Nova dimenzija vina”. Voćna vina su, kaže Rak, zanimljiva raznim kupcima, primjerice restoranima, vinskim barovima, manjim trgovinama domaćih proizvoda i delicija te slastičarnicama. “Sa svojim vinima prisutni smo u nekim trgovinama od Varaždina do Dubrovnika te na nekoliko internet-trgovina. Inače smo prva voćna vinarija koja plasira vina u ugostiteljstvo i turizam”, naglasio je. U sljedećem razdoblju žele proširiti proizvodnju voća i vina. Na upit o tome s kakvim se problemima suočavaju u poslovanju, Boris Rak kaže kako im je primarni problem to što ugostitelji slabo ili uopće ne poznaju voćna vina iako ona imaju niz prednosti u odnosu na klasična vina. Stoga poseban trud moraju ulagati upravo u edukaciju tržišta i popularizaciju svojih proizvoda. (S.P.)

U Vinariji Raak predani smo cilju izrade vina koja su spoj inovativnih i uzbudljivih okusa s visokohranjivim vrijednostima voća. Za vino upotrebljavamo samo voće koje se nikada ne tretira kemijskim sredstvima. Boris Rak, vlasnik Vinarije Raak

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO POSLOVANJE KONČAR GRUPE U 2016.

Konsolidirana dobit prije oporezivanja 14,2 posto veća

erevidirani ﬁnancijski izvještaji Končara za prošlu godinu pokazuju da je na razini Grupe ostvarena konsolidirana dobit prije oporezivanja od 193,6 milijuna kuna ili 14,2 posto veća nego u 2015. godini. “Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznose 2,85 milijardi kuna ili 95,1 posto ukupnih poslovnih prihoda, a u usporedbi sa 2015. pali su za 6,4 posto”, priopćeno je iz Končara, uz napomenu da su u toj računici izostavljeni planirani prihodi za isporuku vlakova za HŽ Putnički prijevoz. Ostvareni poslovni rashodi u iznosu od 2,87 milijardi kuna su pak šest posto manji nego godinu dana ranije, a razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda daje dobit iz poslovnih aktivnosti od 127,3 milijuna kuna što je povećanje od 1,3 posto te je na razini pla-

niranog za 2016. godinu. “Dobit iz poslovnih aktivnosti iznosi 127,3 milijuna kuna, udio u dobiti od pridruženih poduzetnika je 64,9 milijuna kuna, te pozitivna razlika ﬁnancijskih prihoda i rashoda u iznosu od

1,4 milijuna kuna daje konsolidiranu dobit prije oporezivanja od 193,6 milijuna kuna. Ostvareni EBIT u 2016. godini iznosi 203 milijuna kuna i veći je 21,2 milijuna kuna u odnosu na 2015., dok EBITDA iznosi 296,8 milijuna kuna ili 25,4 milijuna kuna više nego u 2015. Povrat na kapital Grupe je 7,1 posto (u 2015. godini 6,5 posto), a povrat na prodaju 6,1 posto (u 2015. pet posto)”, navodi se u priopćenju Končar Grupe koja je na domaćem tržištu prodala proizvoda i usluga u vrijednosti od 1,44 milijarde kuna (27 posto manje nego u 2015.), dok je na međunarodnom tržištu ostvareno 1,4 milijarde prihoda (7,7 posto više u odnosu na 2015.). Taj i više nego solidni udio izvoza u ukupnim prihodima od 49,3 posto u najvećoj je mjeri ostvaren na tržištima Švedske, Njemačke, Slovenije, BiH, Italije, Austrije i Finske. (M.S.)

VIRO TVORNICA ŠEĆERA I ŽUPANJSKA SLADORANA

Uručena priznanja Zlatna repa

a zajedničkoj svečanosti protekloga tjedna županjska Sladorana i Viro tvornica šećera Virovitica u Županji dodijelile su Zlatnu repu, priznanje najuspješnijim proizvođačima šećerne repe i poslovnim suradnicima u 2016. godini. Viro tvornica šećera dodijelila je sedam priznanja. Zlatnu repu za najboljeg proizvođača u kategoriji zemljišta većeg od 500 hektara dobila je tvrtka Belje. Fermopromet je proglašen najboljim u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 100 do 500 hektara, dok je u kategoriji od 50 do 100 hektara priznanje dobila Poljoprivredno stočarsko-voćarska zadruga Agrovladislavci. Gradimir Simić nagrađen je u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 10 do 20 hektara. Zlatna repa dodijeljena je OPG-u Marije Vranar u kategoriji proizvođača šećerne repe s najvećom digestijom, dok je priznanje za dugogodišnju poslovnu suradnju dodijeljeno San-

doru Kovacsu i Gaboru Ridegu. Sladorana je najboljim kooperantima i partnerima dodijelila osam Zlatnih repa. Priznanje za najboljeg proizvođača u kategoriji iznad 500 hektara dobila je tvrtka PIK Vinkovci, dok je Vupik dobio priznanje za najboljeg proizvođača sa zemljištem od 200 do 500 hektara. Za najboljeg u kategoriji od 100 do 200 hektara priznanje je dobila tvrtka Arator, dok

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

je u kategoriji od 50 do 100 hektara nagrađena tvrtka Meretine. PZ Ćelije Zlatnu repu osvojila je u kategoriji od 20 do 50 hektara, a u kategoriji od 10 do 20 hektara dobitnica je Slavica Crnković. Zlatna repa najboljem proizvođaču šećerne repe u kategoriji do 10 hektara dodijeljena je Peri Palijanu. Priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju dodijeljeno je Poljoprivrednoj zadruzi Urod. (J.V.)

ODRŽAN PRVI HRVATSKI HoReCa MEETUP

Kako povezati ugostitelje I START-UPOVE? Iako se kod nas turizmom bavi mnogo malih i srednjih poduzetnika, te iako oni trebaju nove tehnologije, za start-upove je put do njih vrlo trnovit, istaknuo je predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rvi hrvatski HoReCa MeetUp koji su organizirali Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) i Metro Cash & Carry poslužio je kao platforma za povezivanje vodećih ugostitelja u zemlji sa start-up poduzetnicima koji su im prezentirali svoja inovativna rješenja za unapređenje poslovanja. Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, naglasio je kako se Hrvatska polako pozicionira kao svojevrsni hub za istraživanje i razvoj, a nada se da ćemo uskoro u potpunosti razviti eko sustav za inovativne poduzetnike te postati prava start-up nacija, po uzoru na Izrael. “Turizam je najjača gospodarska grana u Hrvatskoj s golemim potencijalom, ali radnici nam i dalje odlaze u inozemstvo. Novih tehnologija u branši je malo, a o robotima da i ne govorimo”, kazao je Štetner dodavši kako unatoč tome što se to u praksi ne vidi, u Hrvatskoj ima dosta start-upova koji promišljaju o inovacijama i

START-UP INKUBATORI I AKCELERATORI MORAJU PRUŽITI ADEKVATAN SADRŽAJ PODUZETNICIMA, ISTAKNUO JE ŠTETNER rješenjima. “Iako se kod nas turizmom bavi mnogo malih i srednjih poduzetnika, i premda trebaju nove tehnologije, za start-upove je put do njih vrlo trnovit”, istaknuo je napomenuvši kako ga veseli da ima sve više start-up inkubatora i akceleratora, ali da oni moraju biti svjesni kako nije dovoljno samo zadovoljiti formu nego moraju pružiti adekvatan sadržaj poduzetnicima.

VIDLJIV NAPREDAK U DIGITALIZACIJI HORECE Alexander Zumdieck, glavni direktor Techstars Metro Acceleratora, prvog svjetskog akceleratora koji je usmjeren prema razvoju tehnoloških rješenja za ugostitelje, smatra kako su događaji poput ovog MeetUpa izvrsna prilika i za ugostitelje i za start-upove. Objasnio je i kako konkretno izgleda suradnja Metro Acceleratora s američkim Techstarsom. “Provodimo dvije vrste akceleratora godišnje, za ugostiteljstvo i za maloprodaju. Za svaku skupinu odaberemo 10 start-upova koji u Berlinu provedu tri mjeseca intenzivno radeći u programu s mentorima, a u svaki od njih investiramo do 120.000 eura u zamjenu za vlasnički udio od šest do devet posto. To su standardni uvjeti svih akceleratora koje vodi Techstars”, rekao je Zumdieck ocijenivši kako se vidi veliki napredak u digitalizaciji HoReCa sektora. Poručio je kako su ugostitelji većinom mali i srednji poduzetnici koji nemaju puno vremena za istraživanje digitalnih rješenja pa im stoga start-upovi moraju ponuditi jasne i jednostavne prijedloge koji donose gotovo instantan povrat ulaganja. Nakon uvodnih predavanja, domaći startupovci su dobili priliku da javno predstave svoje projekte, a potom i da u četiri oka porazgovaraju sa zainteresiranim vlasnicima hotela, kaﬁća i restorana. Zagrebački MeetUp planiran je kao prvi od pet, koliko bi ih se trebalo održati diljem zemlje.

Ugostitelji su većinom mali i srednji poduzetnici koji nemaju puno vremena za istraživanje digitalnih rješenja pa im stoga startupovi moraju ponuditi jasne i jednostavne prijedloge koji donose gotovo instantan povrat ulaganja. Alexander Zumdieck, glavni direktor Techstars Metro Acceleratora

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA BOSNA I HERCEGOVINA

DUG ZAO DRUG CCI je prvi put objavio podatak da vlade u BiH duguju 2,1 milijarde KM komercijalnim bankama te da taj dug raste iz godinu u godinu. Raste i zaduženost po stanovniku, tako da sada svaki stanovnik duguje 3370 KM piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

entri civilnih incijativa (CCI) predstavili su javnosti Stanje nacije za Bosnu i Hercegovinu s pregledom reformi provedenih u zadnjih 18 mjeseci. Opća je ocjena da je, zbog političke nestabilnosti i blokada, Reformska agenda usporena te stoga u većini područja ne daje očekivane rezultate. Stranke na vlasti na svim razinama pak ne prihvaćaju te kritike, ali se zato žestoko optužuju za neispunjavanje predizbornih obećanja. Vlasti u Bosni i Hercegovini sebi pripisuju pozitivne ocijene za rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvatalu 2016. godine od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, potom industrijske proizvodnje od 7,3 posto, izvoza od 4,8 posto, poreznih prihoda u iznosu od 4,4 milijarde konvertibilnih maraka što je pak 349,5 milijuna više nego krajem 2015. godine i za više od 10.000 zaposlenih radnika. Iako su ti podaci navedeni u izvješću Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku, kritičari tvrde da je u BiH statistika samo točan zbroj netočnih podataka.

ALARMANTNO STANJE JAVNOGA DUGA U području javnih ﬁnancija stanje javnog duga je alarmantno i stalno se pogoršava. Predstavnici CCI-ja tvrde da, iako nema evidencije ukupnog duga, čak i ovako djelomično evidentiran premašuje 41 posto BDP-a. Posebno je velik javni dug u Republici Srpskoj koji je blizu limita određenog u Europskoj uniji od 60 posto

BDP-a, čime se podriva ﬁskalna održivost entiteta, ali i cijele države. CCI je prvi put objavio podatak da vlade u BiH duguju 2,1 milijardu KM komercijalnim bankama te da taj dug raste iz godinu u godinu. Raste i zaduženost po stanovniku, tako da sada svaki stanovnik duguje 3370 KM. U srpskom entitetu je ta zaduženost 80 posto veća nego u Federaciji BiH.

RS NA IME VRAĆANJA POZAJMICA PO RANIJIM ZADUŽENJIMA OVE GODINE MORA IZDVOJITI OKO 400 MILIJUNA KM Od početka siječnja Vlada RS-a se prodajom trezorskih zapisa u dva navrata zadužila za više od 50 milijuna KM i tako nastavila lanjski trend zaduživanja na domaćem tržištu kapitala s ciljem održavanja tekuće likvidnosti proračuna. Neovisni ekonomisti i oporba u RS-u upozoravaju da nastavak zaduživanja emisijom vrijednosnih papira nije rješenje koje će nadomjestiti nove tranše kredita MMF-a koje kasne, a kasnit će i dalje zbog neispunja-

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

vanja postavljenih uvjeta. Entitetska vlast u Banjoj Luci mora se suočiti s realnošću, kažu u Ekonomskom institutu u Bijeljini. Kada u društvu vlada prekomjerna dužnička ekonomija, onda propadate, kao što RS propada već 15 godina. Zaduživanje na domaćem tržištu novca najlošiji je način zaduživanja zbog izuzetno nepovoljnih kamata. Zapravo je problem u tome što taj novac odlazi u potrošnju, a ne za poticaje realnog sektora, upozoravaju u oporbi i tvrde da će ove godine RS na ime vraćanja pozajmica po ranijim zaduženjima morati izdvojiti oko 400 milijuna KM.

BANKE RS-a ODLAZE U STEČAJ Agencija za bankarstvo RS-a je još polovinom siječnja podnijela sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Bankom Srpske zbog nesolventnosti i nemogućnosti provođenja plana likvidacije na najbolji mogući način. Ovo je druga banka u RS-u koja će najvjerojatnije ići u stečaj iako sud još nije donio takvu odluku, smatraju u Agenciji za bankarstvo RS-a. Potkraj siječnja je Okružni privredni sud u Bijeljini donio rješenje o pokretanju stečaja u Bobar banci. Ilustracije radi, u toj banci je blokirano i oko 20 milijuna KM institucija iz Distrikta Brčko. U problemima bi se mogla naći i Investiciono-razvojna banka RS-a čiji su gubici oko 200 milijuna KM, priopćili su iz oporbenog SDS-a. Gubitak ove banke samo po poslovanju s Bobar bankom i Bankom Srpske iznosi oko 120 milijuna KM.

MOSTARSKI ALUMINIJ

NA PUTU U POZITIVU Mostarskoj tvrtki je prije samo četiri mjeseca prijetio stečaj, no dolazak novog menaždmenta i provedba usvojenog Strateškog plana restruktuiranja poslovanja pokazuju da će Aluminij ove godine poslovati pozitivno piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

rije četiri mjeseca mostarski Aluminij, jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini, bio je pred stečajem. Danas novi menadžment najavljuje povratak stare slave ove tvornice i pozitivno poslovanje već u ovoj godini, dok će ogromni gubici biti postupno podmirivani. Predstavnici državnih i federalnih vlasti ranijih godina nisu bili baš sretni kada su službeno morali ići u Aluminij, ali su u zadnje vrijeme sve češće nazočni i u ovom poduzeću. Nedavno je u Aluminiju održan radni sastanak menadžmenta tvrtke i predstavnika resornih ministarstava Vlade Federacije BiH, da bi nekoliko dana kasnije u Aluminij stigao i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović sa svojim stručnim timom. Novi direktor Aluminija Mario Gadžić tom je prilikom gostima predstavio Strateški plan restruktuiranja poslovanja Aluminija, čije su neke stavke već realizirane.

POVOLJAN UGOVOR S ELEKTROPRIVREDOM BiH Gadžić je posebno ukazao na značaj već potpisanog povoljnog ugovora s novim isporučiteljem električne energije, Elektroprivredom BiH, kojim se na godišnjoj razini kombinatu osigurava ušteda od 20 milijuna konvertibilnih maraka. Ranijih je godina, iz različitih političkih razloga, to bilo nezamislivo. Ove zime, i to upravo u vrijeme kad su cijene struje na europskim burzama vrtoglavo rasle i dostigle dvostruko višu cijenu, Aluminij je dobio struju po povoljnim cijenama. Brojne primjedbe novi je menadžment uputio ranijim rukovodstvima zbog zatečenih ugovora. Zapravo, agonija Aluminija trajala je osam godina. Dolaskom nove rukovodne ekipe odmah se započelo s revidiranjem loših nabavnih i prodajnih ugovora. Redigirali smo oko 50 posto

prodajnih cijena proizvoda i 40 posto nabavnih cijena glinice, te reprogramirali višemilijunska dugovanja vjerovnicima, kazao je Gadžić. Istaknuo je kako je Aluminij lani dobavljačima dugovao oko 300 milijuna KM. On je izdvojio i projekte plinoﬁkacije tvornice što će donijeti godišnju uštedu od dva milijuna KM.

POKRETANJE 64 ELEKTROLITIČKE ĆELIJE Ove se godine planira povećanje proizvodnje veće od 20 posto zahvaljujući maksimalnoj iskoristivosti postojećih kapaciteta. Jedna od značajnih mjera oživljavanja proizvodnje u Aluminiju, prema Gadžićevim riječima, je i početak opsežnog projekta pokretanja 64 isključene elektrolitičke ćelije, odnosno 25 posto proizvodnih kapaciteta. Riječ je o investiciji od sedam milijuna eura ili oko 14 milijuna KM. Gadžić je predstavnicima vlasti ukazao i na važnost projekta povećanja pretapanja tzv. krutog uloška kojim

OVE SE GODINE PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE VEĆE OD 20 POSTO bi poduzeće povećalo svoje kapacitete za velikih 30 posto. Čović je dao punu potporu Aluminijevom prijedlogu upućenom Vijeću ministara BiH kojim se traži ukidanje carine na nelegirani aluminij koji bi ova tvornica mogla pretapati u količini od 25.000 tona godišnje, koristeći kao pogonsko gorivo plin. Time bi se povećala proizvodnja za oko 30 posto, a izvoz za 50 milijuna dolara. Krajnji poslovni cilj mostarskog kombinata je izrada proizvoda više vrijednosti, točnije razvoj metaloprerađivačke industrije u Hercegovini.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA SLOVENIJA: LAŽNE TITULE, LAŽNE SLIKE

ŽIVOT U PARALELNOM SVIJETU PLAGIJATA Slovenska javnost zaokupljena je pitanjem kako je vodeća banka mogla dati 7,5 milijuna eura kredita s pokrićem u lažnom Velazquezu. Ime ovlaštenog sudskog procjenitelja Janeza Mesesnela povezuje čak tri velika slučaja. Taj 85-godišnji procjenitelj za svoje je stranke u certifikate upisivao vrijednosti prema želji naručitelja piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

a se do novca u banci može doći na lakši način od vitlanja krampom ili pajserom, shvatili su pojedinci iz slovenskog poslovnog svijeta. Zna se za najmanje trojicu poslovnjaka koji su od banaka izvukli novac mekšim poduhvatima. Franc Riemer, poslovni čovjek iz Konjica doveo je u NLB kao jamca Diega Rodrigueza Velazqueza, španjolskog baroknog slikara, zapravo njegovu sliku apostola Tome koja je prije toga službeno procijenjena na osam milijuna eura. Apostola Tomu Riemer je kupio u Mađarskoj. Uvjeren da je slika autentična, po-

U POLICIJSKOM KOMBIJU NAŠAO SE PICASSO, KLIMT, MONET, CHAGALL, KANDINSKI... I SKICE ZA NOVE KRIVOTVORINE

služila je kao jamstvo za povrat kredita. Prije posla s NLB-om poslovnjak Riemer pribavio je i odgovarajući certiﬁkat sa službenim žigom ovlaštenog sudskog procjenitelja Janeza Mesesnela. On je jedan od 12 sudski prisegnutih procjenitelja u Sloveniji. Poprilično je star, ima 85 godina, ali je itekako uviđavan prema naručiteljima. Za tri svoje stranke čija su se likovna jamstva kasnije pokazala bezvrijednima, Mesesnel je u certiﬁkate upisivao vrijednosti prema želji naručitelja.

DALÍ PO ŽELJI Energetski lobist Peter Kotar odlučio je pojačati kapital svoje tvrtke STTIM u Trbovlju uz pomoć šest slika eminentnih slikara iz 18. i 19. stoljeća. Svemu je dodao i jedan reljef hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Na osnovi Mesesnelove procjene, u tvrtku STTIM likovnom trasom slilo se 2,75 milijuna eura kapitala. Na žalost, sanacijski manevar Kotara nije bio uspješan. Logikom kasnijih poslovnih događa-

NISU SAMO SLIKE KRIVOTVORENE

Prepisivača više nego što se sluti Osim slikarskih plagijata u slovenskom javnom prostoru cirkuliraju i razne druge krivotvorine. Posebno štetnim smatraju se plagijati na osnovi kojih su pojedinci stekli lažne diplome i titule, a preko njih i utjecajne položaje. Igor Šimenc bio je od 2002. do 2004. godine generalni tajnik Slovenskih željeznica i to s krivotvorenom diplomom. Isto tako tajnik je lažnim dokumentom dokazao i znanje engleskog jezika na razini kakvu je za njegovo radno mjesto zahtijevao Statut SŽ-a. U srpnju 2009. godine Šimenc je osuđen na šest mjeseci zatvora s kušnjom od godinu dana. Nekadašnji direktor Lekarne Ljubljana Marko Jaklič ostao je bez magistarskog naslova. Ekonomski fakultet u Ljubljani naknadno je pronašao da je Jakličev magistarski rad bio plagijat, pa je odllučio poništiti njegov magistarski naslov. Đorđe Perić, dugo vremena na dužnosti inspektora u Poreznoj upravi Slovenije, ubrzao je svoju karijeru doktorskim naslovom što ga je stekao na Pravnom fakultetu u Kragujevcu. Titula je priznata Periću i u Sloveniji, ali od 2009. godine upao je u pravnu bitku kojom nadležne institucije žele oduzeti njegov naslov. Senat Pravnog fakulteta u Ljubljani naknadno je otkrio da je 116 od 223 stranice doktorske disertacije doslovni prijepis teksta objavljenog u Glasniku Državnog zbora (br. 2, 2004. godina). Perić je 2012. godine prešao iz Porezne uprave u Elektru Ljubljana i sada bi se tamo trebao baviti spornim magisterijem svoga direktora Andreja Ribiča. Direktor Elektre u svoj magistarski rad ugradio je tajnu studiju Istrabenza i Gorenja o osjetljivim energetskim temama.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

STEČAJNE ZARADE

Koliko zarađuju stečajni upravitelji

ja njegova zbirka završila je kao založna opcija u tvrtki B Fin u Trzinu, gdje s njome nemaju što raditi jer se pokazalo da je zbirka zapravo gomila najobičnijih krivotvorina. Mesesnel je udario svoj pečat i na procjenu Dalíjeve Mitološke kompozicije koja se našla u vlasništvu galerista Leona Pogelšeka. Salvador Dalí procijenjen je baš na onaj iznos koji je galerist Pogelšek dugovao Poreznoj upravi Slovenije. Mitološku kompoziciju kasnije je zaplijenila slovenska policija. Svi se sada čude kako je Mesesnel mogao tako dugo vući za nos kreditne institucije i kako su banke uopće pristale odobravati visoke iznose kredita na osnovi notornih falsiﬁkata. U cijeloj priči zanimljiva je i plagijatorska pojedinost iz Austrije. Prošlog ljeta, naime, austrijska policija prilikom razbijanja lanca krivotvoritelja i preprodavača umjetnina obratila se slovenskoj policiji s molbom da pročešlja i jednu kuću na ljubljanskoj adresi. Pozivom iz Austrije slovenska policija bila je navedena na pravi bunker s umjetninama. Kriminalisti su iznijeli iz kuće 66 slika renomiranih svjetskih autora. U policijskom kombiju našao se Picasso, Klimt, Monet, Chagall, Kandinski... Policija je našla i skice za nove slikotvorine, što znači da je tržište stalno pod udarom krivotvoritelja.

OPTUŽNICE NEMA Banke zasad šute o “umjetničkim” kreditima. Trima spornim slučajevima bavilo se tužilaštvo. Bez naročitih rezultata. Štoviše, tužilaštvo je moralo povući optužnicu protiv Mesesnela i to stoga što nije uspjelo prikupiti dovoljno čvrste dokaze za to da je procjenitelj znao što će Riemer učiniti s kreditom na osnovi likovnih jamstava. Sada se trgnulo i Ministarstvo pravosuđa koje je shvatilo da dio regulative mora preurediti i bolje posložiti.

U stečajnom čistilištu slovenskog gospodarstva trenutno je angažirano 168 stečajnih upravitelja, a rekorderi po broju poduzeća su Miha Mušič sa 156 stečajnih postupaka, Alenka Gril sa 146 i odvjetnica Alja Markovič Čas koja je prihvatila zatvoriti 140 stečajnih slučajeva. Upravitelji se brane od objeda da mnogo zarađuju. Tvrde da su njihove zarade mnogo manje od zarada stečajnih kolega u Njemačkoj i Austriji. Branko Ogorevec ipak slovi kao rekorder po zaradi. Dok je vodio stečaj Videm Krškog, zaradio je 602.445 eura. Na osnovi

analize 1250 stečajeva završenih prije 2013. godine, Jaka Cepec s Ekonomskog fakulteta Ljubljana izračunao je iznos prosječne zarade. Iznosila je 7398 eura po stečaju, a u rijetkim slučajevima gdje je bilo za podijeliti nešto iz stečajne mase, prosječna stečajna nagrada kretala se oko 20.000 eura.

NE BAŠ DOBRA PRIPREMA

Upola manji utržak iz Moskve Prije odlaska u Moskvu slovenski predsjednik Borut Pahor najavljivao je da će slovenski gospodarstvenici potpisati s kolegama u Rusiji novih poslova u vrijednosti od milijardu eura. Delegacija se vratila u Sloveniju s upola manje zaključenih poslova. Pokazalo se da “onaj najveći, o isporuci plina u razdoblju 2018.2022. nije bio dobro pripremljen”. Pregovarači

Gazproma i Geoplina trebaju uskladiti još neke pojedinosti, pa se potpisivanje plinskog sporazuma može očekivati u sljedećih nekoliko tjedana, objasnio je zastoj potpredsjednik Vlade Dejan Židan. Ruski mediji veliku pozornost dali su riječima Karla Erjavca, ministra vanjskih poslova, koji je novinarima u Moskvi priznao da “nije oduševljen sankcijama EU-a prema Rusiji”.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA RESTRUCTURING & FINANCING CHANGE EXPERIENCE

S RESTRUKTURIRANJEM Tvrtke čekaju da im banke prestanu izdavati jamstva, počnu povlačiti sredstva i blokiraju imovinu. Tek nakon toga kreću u restrukturiranje, otpuštanje zaposlenika..., smatra Zlatko Bazianec iz Deloittea piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I Vesna Ciganek Vuković

Zlatko Bazianec

Neven Vranković

nfoarena Grupa u partnerstvu s konzultantsko-revizorskom tvrtkom Deloitte organizirala je prošloga tjedna u Zagrebu prvi Restructuring & Financing Change Experience Day. Zlatko Bazianec, partner u Deloitteu Hrvatska, ocijenio je kako je iza većine tvrtki dobra poslovna 2016. godina. “Istraživanje provedeno među klijentima Deloittea, pokazuje da dvije trećine tvrtki već dvije godine bilježe pozitivan trend. A još je ljepše čuti kako tri četvrtine poduzeća očekuje da će i 2017. biti pozitivna. Dakle, vraća se optimizam u poslovanje”, naglasio je. Tako trenutačno poslovanje većine tvrtki, nastavio je Bazianec, plovi mirnim morem, bez oluje na horizontu, tek uz poneku grmljavinu kao što je Brexit ili nepoznanice o potezima novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. “No bilo kakav val može zapljusnuti i potopiti dio poslovanja. Ako pak naiđe oluja, ona će poslovanje vratiti na onu razinu od prije dvije godine - u crveno”, istaknuo je on. Također, ocijenio je Bazianec, hrvatske tvrtke prekasno započinju s procesom restrukturiranja. “Tvrtke čekaju da im banke prestanu izdavati jamstva, počnu povlačiti sredstva i blokiraju imovinu. Tek nakon toga kreću u restrukturiranje, otpuštanje zaposlenika... Dakle, prekasno jer su iscrpili sve rezerve i potratili kredibilitet kod banaka”, naglasio je on, dodajući kako je Coca-Cola dobar primjer početka restrukturiranja. Kada je uprava te kompanije ustvrdila da je marža u određenom razdoblju pala za dva posto, već sljedeći dan odlučila je započeti restrukturiranje, pojasnio je on.

SPUŠTANJE RAZINE LOŠIH PLASMANA Dinko Novoselec

Važno je naglasiti kako su koncepti restrukturiranja, uglavnom slični, tako da u ovom slučaju vrijedi poznato pravilo da ljudi čine razliku. Nadalje, nastavlja Bazianec, većina projekata restrukturiranja uglavnom ne dosegne zacrtane ciljeve. “Naše je istraživanje pokazalo da gotovo 60 posto tih projekata ne poluči rezultate s početka procesa. A još je gore da samo 14 posto ispitanika kaže da je sve odradilo

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

kako je i zacrtano”, rekao je on. “Broj pokušaja restrukturiranja je ograničen, i stoga oni prvi pokušaji moraju biti što precizniji”, smatra Bazianac. Na događanju je, među ostalim, održana i panel-rasprava o izazovima restrukturiranja i ﬁnanciranja. Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti i član Uprave Atlantic Grupe, istaknuo je da se od oko 40 akvizicija ove kompanije u dvadesetak godina ne može sjetiti nijedne koja nije imala ozbiljan strukturni utjecaj na promjene u tvrtki. Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisenbanka Austria, ponovno je ukazala na nužnost pravovremenog restrukturiranja. “Na žalost, proteklih godina bavili smo se oživljavanjem mrtvaca, što je ponekad uspjelo, a ponekad i ne. Svako poslovanje nosi određene rizike, a njihovo rano prepoznavanje je nužno”, naglasila je ona, pojasnivši kako poduzimanje određenih mjera po pitanju restrukturiranja, ne samo dugova nego i cjelokupnog poslovanja, znači mogućnost izbjegavanja drastičnih problema s otplatom kredita. “Iskreno se nadam da smo u proteklim godinama krize, kada su se događali i loši plasmani, ponajprije naučili kako je restrukturiranje potrebno provesti puno, puno ranije”, naglasila je ona. Osim toga, jedan od problema je postojeći pravni okvir. “Nadam se da ćemo ove godine u sklopu novog poreznog zakona, koji nažalost nije savršen, te uz pomoć kompanija koje su zainteresirane za kupnju loših potraživanja, ipak spustiti razinu tih loših plasmana”, ista-

SVAKO POSLOVANJE NOSI ODREĐENE RIZIKE, A NJIHOVO RANO PREPOZNAVANJE JE NUŽNO, KAŽE VESNA CIGANEK VUKOVIĆ

DAY

SE POČINJE PREKASNO

knula je Vesna Ciganek Vuković. Kada problemi postanu tako veliki da klijent ne može vraćati i podmirivati svoje dugove, iznimno je bitno da se ta dugovanja svedu na podnošljivu razinu za poslovanje ili primanja dužnika kako bi ih oni mogli uredno otplaćivati, smatra članica Uprave RBA.

U HRVATSKOJ SE OKO 22 POSTO FAKTURA NE NAPLATI U ROKOVIMA DOSPIJEĆA, UPOZORILA JE BARBARA CERINSKI

DALEKOVODU JE TREBALA POMOĆ DRUGIH Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, kazao je kako je ta tvrtka, koja je još u postupku predstečajne nagodbe, dobar primjer toga što znači zakasniti na svaki vlak. “Sami i uz najbolju volju nismo mogli napraviti ništa i trebali smo pomoć drugih”, rekao je on, ocijenivši da je Dalekovod - jer proizvodi nešto za što još ima prostora na svjetskom tržištu ponovno došao u poziciju da ima potencijala u poslovanju. “Naš posao u inozemstvu je ogroman. A to je omogućilo kompaniji da u četiri godine kroz predstečajnu nagodbu vjerovnicima vrati jako velik iznos novca”, istaknuo je. Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ OMF-ova, smatra kako obveznim mirovinskim fondovima nedostaje kvalitetan posrednik koji bi ih uputio u mogućnosti sudjelovanja u projektima restrukturiranja. Prema

njegovim riječima, važniji problem je vodstvo u tvrtkama jer se ne očekuje da OMF vodi proces restrukturiranja. Mirta Ceranac Poljak, izvršna direktorica tvrtke M7 Real Estate Limited, napomenula je kako tijekom restrukturiranja treba prestati sanjati o svjetlu na kraju tunela, nego prepoznati problem, suočiti se s njime i stvoriti realna očekivanja. Barbara Cerinski, generalna direktorica tvrtke EOS Matrix Hrvatska, kazala je da se u EU 23 posto faktura ne naplati u rokovima dospijeća, dok je u Hrvatskoj taj postotak oko 22 posto. Prilična razlika pak primjećuje se kod nenaplativih potraživanja, odnosno loših kredita. Naime, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u Hrvatskoj na kraju trećeg tromjesečja 2016. iznosio je 14,65 posto, a prosjek EU-a je 5,7 posto.

Barbara Cerinski

Alen Premužak

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA INSURANCE EUROPE: A BLUEPRINT FOR PENSIONS

ŠTEDNJA ZA MIROVINU KAO NUŽNOST Kreatori politika moraju stvoriti održivi mirovinski sustav, potaknuti građane na pojačanu štednju i ukloniti regulatorne prepreke štetne za dugoročna ulaganja, ističe se u publikaciji

U Štednja za mirovinu najvažniji je oblik ﬁnancijske imovine

svojoj najnovijoj publikaciji A Blueprint for Pensions Insurance Europe, krovno europsko udruženje osiguravatelja i reosiguravatelja iznosi političke prijedloge naglašavajući važnost dovoljne, dobre i mudre štednje za mirovinu. Preporukama Insurance Europe sadržanim u Blueprintu želi se naglasiti kako osiguravateljski sektor može biti podrška u naporima europskih vlada usmjerenim osiguranju adekvatnih mirovina europskih građana. U publikaciji se navodi kako je Europa pred izazovom bez presedana jer je manje zaposlenih u odnosu na porasli broj umirovljenika što za državni mirovinski sustav predstavlja sve jače opterećenje. Kreatori politika moraju stvoriti održivi mirovinski sustav, potaknuti građane na pojačanu štednju i ukloniti regulatorne prepreke štetne za dugoročna ulaganja.

TREBA DJELOVATI ODMAH

stanovništva u razvijenim zemljama. Hrvoje Pauković, direktor HUO-a

“Prije dvadesetak godina rasprave o demograﬁji doimale su se futuristički i teoretizirajuće, no sada mnoge vlade europskih zemalja nailaze na ozbiljan problem u pokušaju uspostave skrbi za umirovljenu populaciju. Ako pogledate idućih 20 godina, ovi će izazovi porasti do te mjere da vlade neće moći osigurati odgovarajući mirovinski prihod za građane. Situacija je teška, ali jedna stvar je jasna: kako bismo izbjegli prenošenje problema na nadolazeće generacije, moramo odmah djelovati”, kaže Michaela Koller, generalna direktorica Insurancea Europe. Insurance Europe Blueprint trebao bi pridonijeti i općem razumijevanju uloge osiguravatelja u ostvarenju odgovarajuće mirovinske skrbi. Osiguravateljska industrija nastavit će podupirati nastojanja na europskoj i nacio-

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

nalnoj razini kako bi se osiguralo da europski građani mogu uživati u adekvatnom prihodu u mirovini. Društva za osiguranje u Europskoj uniji ključan su dionik mirovinskog sustava, bilo kroz pružanje dobrovoljne ili strukovne mirovinske štednje. Hrvatski ured za osiguranje, udruženje društava za osiguranje te ujedno i član Insurancea Europe, također ističe kako su upravo društva za osiguranje važni pružatelji štednje za mirovinu u Republici Hrvatskoj, kroz različite oblike životnog osiguranja te upravljanje i vođenje

U SVIM ZEMLJAMA EU-a OSIGURAVATELJI SU PREPOZNATI KAO PARTNERSKE INSTITUCIJE U MIROVINSKOM SUSTAVU mirovinskih fondova. Kroz rentno osiguranje pružaju važan oblik isplate kapitaliziranih mirovina te su i jedan od ključnih pružatelja usluge zdravstvenog osiguranja i skrbi za starije osobe. U svim zemljama Europske unije osiguravatelji su prepoznati kao partnerske institucije u mirovinskom sustavu.

RAST I RAZVOJ ŽIVOTNIH OSIGURANJA “Pod utjecajem starenja stanovništva i ograničenih proračunskih sredstava naglašena je

KOMENTAR HGK

Sve više izdanih građevinskih dozvola Lani je ukupno izdano 8018 građevinskih dozvola (6418 za zgrade i 1600 za ostale građevine), što je 1690 dozvola više nego u 2015. godini

U U 2015. GODINI UKUPNA PREMIJA PO STANOVNIKU U HRVATSKOJ ZA ŽIVOTNA OSIGURANJA IZNOSILA JE 692 KUNE važnost kapitalizirane štednje za mirovinu i isplate ušteđenih sredstava. Društva za osiguranje i proizvodi osiguranja imaju visoku razinu sigurnosti jer društvo jamči svojim kapitalom i pričuvama ispunjenje ugovornih obveza. Prosječan stanovnik razvijenih zemalja ulaže nešto manje od jedne trećine svoje ﬁnancijske imovine u društva za osiguranje i mirovinske fondove kao oblik dobrovoljne štednje za mirovinu. Ako se ovom udjelu pridoda i dio ulaganja u bankovne depozite, investicijske fondove i vrijednosne papire koji su uloženi u svrhu štednje za mirovinu, može se zaključiti kako je štednja za mirovinu najvažniji oblik ﬁnancijske imovine stanovništva u razvijenim zemljama”, smatra Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. Prema podacima o kretanju na tržištu osiguranja za 2015. godinu, ukupna premija po stanovniku za životna osiguranja iznosila je 692 kune, što je znatno ispod razine zemalja EU-a. No s obzirom na to da su se potkraj 2015. osjetili pozitivni pomaci u makroekonomskim pokazateljima, prisutan je optimizam za rast i razvoj životnih osiguranja u narednim godinama, kako kroz postojeće tako i kroz razvoj novih proizvoda životnih osiguranja te prepoznavanje društava za osiguranje kao jednih od nositelja dobrovoljne štednje za mirovinu i isplate kapitaliziranih mirovina u Republici Hrvatskoj. (V.A.)

prosincu 2016. nastavljen je rast izdanih građevinskih dozvola čiji je broj u odnosu na studeni povećan za 5,6 posto, a na godišnjoj razini za 41,1 posto. Štoviše, 868 ukupno izdanih građevinskih dozvola u prosincu predstavlja najveći broj mjesečno izdanih građevinskih dozvola još od listopada 2011. godine, dok istodobno 196 izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine pred-

ulaganje kod privatnog i javnog sektora. Ujedno, to je prvi put da je zabilježen rast ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. Očito je da su gospodarski oporavak i raspoloživost visokog iznosa sredstava iz EU fondova potaknuli rast investicijskih namjera, otvarajući time put rastu buduće građevinske aktivnosti. Uz rast broja izdanih građevinskih dozvola prošlu je godinu obilježio i solidan rast predviđene

stavlja najveće mjesečno ostvarenje od studenoga 2002. godine. Lani je ukupno izdano 8018 građevinskih dozvola (6418 za zgrade i 1600 za ostale građevine), što je 1690 dozvola više nego u 2015. godini. Riječ je o snažnom rastu ukupnog broja izdanih dozvola od 26,7 posto (25 posto kod dozvola za zgrade i 33,9 posto kod dozvola za ostale građevine), što upućuje na probuđen interes za

vrijednosti radova koja je u odnosu na 2015. porasla za 11,7 posto, što je treća godina zaredom njenog rasta. Prošlu je godinu obilježio i početak pozitivnijih kretanja u stanogradnji s obzirom na to da je izdano 9398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova što je u odnosu na 2015. rast od 35,2 posto što upućuje na očekivanje jačanja potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i narednim godinama. (V.A.)

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

SOLARIS: POVEĆANA DOBIT

Šibenska turistička tvrtka Solaris prošle godine ostvarila je dobit prije oporezivanja u visini od 4,4 milijuna kuna, što je 15,8 posto više nego 2015. Istodobno su ukupni prihodi dosegnuli 382 milijuna kuna i bili su 23 posto viši nego godine ranije. Solarisovi ﬁnancijski prihodi prošle godine su iznosili 1,35 milijuna kuna tj. 64 posto manje nego 2015. Rashodi su, pak, 2016. povećani za 23,2 posto na godišnjoj razini, na 378 milijuna kuna.

Skromno trgovanje na novčanom tržištu Nakon kratkotrajnog smanjenja likvidnosti uzrokovanog odljevom dijela sredstava u izdanja obveznica Republike Hrvatske, sustav se ponovno vratio u stanje vrlo visoke likvidnosti čiji dnevni višak premašuje 16,5 milijardi kuna. Rasterećenje sustava od dijela viškova likvidnosti nije utjecalo na promjenu odnosa ponude i potražnje na novčanom tržištu. Stoga je povrat sredstava u sustav djelovao na daljnje smanjenje potražnje za novcem dok je istodobno ponuda preobilna, a trgovanje sudionika vrlo skromno. Dokaz o golemom višku kuna u sustavu pokazao se prošli ponedjeljak kada je održana redovita tjedna obratno repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka depozitnim institucijama plasirala samo 40 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj ﬁksnoj repo stopi

od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je manji za 70 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom aukcijom. U utorak, 21. veljače, najavljena je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija s planiranim izdanjem od 1,3 milijarde trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od godine dana. Istodobno je na dospijeću 1,273 milijarde trezorskih zapisa u kunama i tri milijuna u eurima. Kako novčano tržište obiluje likvidnošću, nesumnjivo će zanimanje sudionika biti veliko, a prinosi bi mogli ponovno zabilježiti blagu korekciju naniže. Iako je izdanje obveznica unijelo kratkotrajnu živost na novčano tržište, u ovome razdoblju ponovno je prekomjerna likvidnost dominantna, a aktivnosti sudionika smanjene. Slične okolnosti zadržat će se i u sljedećem razdoblju.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

[Jelena Drinković]

Promet

600

6.2.-10.2.2017.

13.2.-17.2.2017.

1,0 0,8

450

0,6 300

RIZ-ODAŠILJAČI: MANJI PRIHODI

0,4 150

0,2

0,0 13.2.

14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema euru RIZ Odašiljači u prošloj godini poslovali su s bruto dobiti u visini od 606.423 kune, što je otprilike 203.000 kuna manje nego 2015. Istodobno su prihodi iznosili 74,27 milijuna kuna i bili su niži 10 posto u odnosu na godinu ranije. Za približno isti postotak smanjeni su i ukupni rashodi, koji su tako iznosili 73,67 milijuna kuna.

Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala 0,16 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,450316 kuna. valuta

srednji tečaj za devize 5,36573

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

5,349548

JPY japanski jen

6,201878

CHF švicarski franak

7,003493

GBP britanska funta

8,68234

USD američki dolar

7,470

7,08

7,005

7,06

7,000

7,460

7,04

6,995

7,455

7,02

6,990

7,450

7,00

7,445

6,98

7,465

USD

6,998888

EUR euro Izvor: HNB

EUR

Kuna je ojačala i u odnosu na američki dolar, za 0,24 posto. Srednji tečaj dolara u petak je iznosio 6,998888 kuna. Prema kuni porastao je švicarski franak za 0,10 posto na 7,003493 kune.

7,450316 primjena od 18.2. 2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2.

CHF 13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2.

6,985 6,980

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA RAST NETO DOBITI LRH

Ponovno opreznost na svjetskim burzama Cijene dionica na svjetskim burzama proteklog tjedna su pale i to uglavnom zbog opreznosti ulagača. Tako je na Wall Streetu S&P 500 indeks oslabio zbog pada cijena dionica u energetskom sektoru. U Americi postoje naznake ubrzavanja rasta gospodarstva jer je predsjednik Donald Trump najavio da će smanjiti poreze, povećati ﬁskalnu potrošnju i olabaviti regulacije u pojedinim sektorima gospodarstva. Sve te najave neizravno su podržavale uspon cijena dionica na američkoj burzi tijekom posljednjih mjeseci. No, ulagači su ipak oprezniji jer još uvijek čekaju konkretne Trumpove poteze u gospodarstvu. Europske burze prošli tjedan su također zabilježile pad cijena dionica. Na drugoj strani svijeta, na azijskim burzama, nakon višednevnih dobitaka, u petak su također pale cijene dionica. Naime, i tamošnji ulagači su bili oprezni zbog stagnacije indeksa na Wall Streetu. No, porasle su cijene nafte i to nakon vijesti kako bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) mogla razmotriti dodatno smanjenje proizvodnje, ako zalihe nafte ne padnu na ciljane razine.

7400

20650

FTSE 100

Dow Jones

7350

20600

7300

20550

7250

20500

7200

20450

7150

20400

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2. 5860

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2. 4930

NASDAQ

5840

4920

5820

4910

5800

4900

5780

4890

5760

4880

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2. 11800

CAC40

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2. 19700

DAX

11780

NIKKEI 225

19600

11760

19500

11740

19400

11720

19300

11700

19200

13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 17.2.

Liburnia Riviera Hoteli (LRH) u 2016. godini poslovali su s dobiti prije oporezivanja od gotovo 17 milijuna kuna, što je za 16,7 milijuna kuna više nego prethodne godine. Istodobno je LRH prošle godine ostvario 291,6 milijuna kuna poslovnih prihoda što je šest posto više nego 2015. Ukupni prihodi također su porasli za šest posto te su iznosili gotovo 295 milijuna kuna. Prošle godine ta je tvrtka ostvarila jedan posto više noćenja nego 2015.

TVRTKA MIKUŠ-PAG KUPILA HOTEL MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Porasli svi Mirexi

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 236,8072 boda i bila 0,37 posto veća nego u tjednu ranije. Porasla je i vrijednost Mirexa A za 0,28 posto na 131,6609 bodova. Mirex C potkraj prošlog tjedna iznosio je 119,2858 bodova, te je i on zabilježio rast, i to 0,17 posto.

MIREX A

16.02. 131,66090

0,2343

3,18

AZ - A

16.02.

133,11780

0,2016

3,59

Erste Plavi - A

16.02. 131,31950

0,1904

2,31

PBZ CO - A

16.02. 135,02300

0,3557

3,21

Raiffeisen OMF - A 16.02. 127,33520

0,2586

2,80

kategorija A

kategorija B MIREX B

16.02. 236,80720

0,2199

1,37

AZ - B

16.02. 238,07520

0,2015

1,22

Erste Plavi - B

16.02. 245,73140

0,1604

1,42

PBZ CO - B

16.02. 221,78650

0,2287

1,68

0,3%

Raiffeisen OMF - B 16.02. 239,37490

0,2673

1,39

0,2%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

16.02. 119,28580

0,1673

1,01

AZ - C

16.02. 116,01280

0,0244

0,81

0,0%

Erste Plavi - C

16.02.

119,21150

0,2232

0,64

-0,1%

PBZ CO - C

16.02. 118,96270

0,1263

0,81

Raiffeisen OMF - C 16.02. 123,20820

0,3136

1,42

0,1%

13.2.

14.2.

15.2.

16.2.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

16.02. 231,99730

0,2552

0,6%

AZ Profit

16.02. 269,05870

0,5670

1,63

0,4%

Croatia osiguranje 16.02. 159,94870

0,1615

1,08

0,2%

AZ Benefit

16.02. 249,23850

0,2899

0,80

0,0%

Erste Plavi Expert

16.02. 210,81930

0,1614

2,34

Erste Plavi Protect 16.02. 194,57900

0,1755

0,16

0,8%

-0,2% 16.1.

23.1.

31.1.

8.2.

16.2.

Tvrtka Mikuš-Pag iz Zagreba ponudila je na trećoj elektroničkoj javnoj dražbi najveću cijenu za Hotel Jadran-Bakar u stečaju. Na toj je dražbi tvrtka ponudila 2,135 milijuna kuna, a nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi u roku od 30 dana mora uplatiti punu kupovnu cijenu. Financijska agencija (Fina) je prvu elektroničku javnu dražbu za hotel u Bakru, ukupne površine 861 četvorni metar, objavila u svibnju prošle godine, dok je druga dražba započela u kolovozu 2016. godine. No, te dvije dražbe završile su bez rezultata.

2,37

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PODRAVKA OTVORILA TVORNICU U TANZANIJI

Podravka je proteklog tjedna otvorila tvornicu u Tanzaniji, svoju prvu tvornicu na velikom tržištu Afrike, sukladno strategiji internacionalizacije poslovanja. Investicija u novu tvornicu Podravke u Bagamoyu ukupne površine 17.000 četvornih metara vrijedna je četiri milijuna eura, a tvornica je izgrađena i opremljena u roku od godine i pol dana. U tvornici će raditi 20 zaposlenika, a otvaranjem tvornice posredno je stvoreno još 200 radnih mjesta.

DAB-ov JAVNI POZIV ZA KUPNJU JADRANSKE BANKE Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju svih redovnih dionica šibenske Jadranske banke u sanaciji, a potencijalni investitori svoj interes mogu iskazati do 8. ožujka. Javni se poziv odnosi na svih 4.747.229 redovnih dionica što čini 100 posto temeljnog kapitala Jadranske banke, koji iznosi 50 milijuna kuna ili 6,7 milijuna eura. Zainteresirani investitori moraju zadovoljiti sve zakonom propisane uvjete koji vrijede u Hrvatskoj i u Europskoj uniji te još nekoliko obveznih uvjeta.

Crobexi zeleni, u fokusu Jamnica Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili nešto manje aktivni - redovni dionički promet u tjedan dana je umanjen za nešto više od 14,6 milijuna kuna, na 78,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 60,4 milijuna kuna što predstavlja 77 posto redovnog prometa. Ključni indeksi Zagrebačke burze su zabilježili porast veći od jedan posto - Crobexi su u posljednjih devet tjedana samo jednom zapisali tjedni minus.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,77 posto do +18,51 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 12 izdanja, dok je 25 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Najlikvidnija je Jamnica koja je četiri trgovinska dana zaključila kao najtrgovanije izdanje. Ostvarila je promet od 19,6 milijuna kuna, a dionica joj je poskupjela za 4,25 posto na 146.999 kuna. Po likvidnosti slijedi Valamar Riviera koja je trgovana u iznosu od 6,9 milijuna kuna, a porasla je za 2,79 ZAGREBAČKA BURZA posto na cijenu od 42,05 kuna. Končar THE ZAGREB STOCK EXCHANGE EI je ostvario promet od 6,2 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 393.549.304,25 kn kuna, od čega se gotovo četiri milijuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.291.239,13 kn odnose na redovni, a ostatak na blok index zadnja vrijednost tjedna promjena promet. Cijena dionice Končara EI CROBEX 2.192,7500 +1,37% uvećana je za 2,13 posto na 817 kuna. CROBEX10 1.264,9300 +1,70% Porast cijene dionice bilježi osam od CROBIS 110,3119 +0,20% 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik CROBIStr 160,1863 +0,28% tjedna je Dalekovod kojem je cijena porasla za 18,51 posto na 19,66 kuna. Top 10 tjedna zadnja Iduća je najlikvidnija Jamnica (+4,25 promet po prometu promjena cijena posto), a zatim HT (+2,87 posto) koji +4,25% 146.999,00 19.631.128,94 Jamnica d.d. je tjedan zaključio sa 108,03 kune i +2,79% 42,05 6.940.280,97 Valamar Riviera d.d. prometom od 5,4 milijuna kuna. Sli+2,13% 817,00 6.210.234,03 Končar - EI d.d. jede spomenuti Valamar Riviera (+2,79 +1,69% 500,00 5.748.236,08 Adris grupa d.d. - povl. posto) i Končar EI (+2,13 posto), a za+2,87% 180,03 5.402.818,30 HT d.d. tim povlaštena dionica Adris Grupe s +1,01% 9.899,00 5.152.487,29 Ledo d.d. +18,51% 19,66 4.952.983,43 poskupljenjem za 1,69 posto na 500 Dalekovod d.d. -0,24% 412,00 2.309.132,15 Podravka d.d. kuna i tjednim prometom u iznosu +1,28% 3,95 2.129.785,83 Optima Telekom d.d. nešto većem od 5,7 milijuna kuna. Op-3,77% 245,39 1.911.812,89 PEVEC d.d. tima telekom bilježi tjedni rast od 1,28 posto na cijenu od 3,95 kuna i promet 10 dionica tjedna zadnja u iznosu od 2,1 milijun kuna. Dionica promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Leda trgovanje je zaključila cijenom +39,29% 11,45 756.561,89 Viktor Lenac d.d. od 9899 kuna, što je rast od 1,01 po+18,51% 19,66 4.952.983,43 Dalekovod d.d. sto, i ostvarila promet od 5,2 milijuna +7,95% 20,50 226.641,49 Badel 1862 d.d. kuna. +7,89% 0,41 19.873,93 Magma d.d. Cjenovni pad bilježe dva izdanja. Cije+7,73% 172,90 377.400,67 Uljanik Plovidba d.d. na je najznačajnije pala dionici Peve+6,75% 31,00 78.091,76 Proficio d.d. +5,70% 17,99 46.099,73 Varteks d.d. - prv. em. ca, za 3,77 posto, pa je time on gubit+4,76% 6.600,00 115.804,00 Janaf d.d. nik tjedna. Ostvario je promet od 1,9 +4,25% 146.999,00 19.631.128,94 Jamnica d.d. milijuna kuna i zapisao zadnju cijenu +4,02% 130,00 32.272,05 Hoteli Zlatni rat d.d. od 245,39 kuna. Dionica Podravke pojeftinila je za 0,24 posto na 412 kuna, 10 dionica tjedna zadnja a njome se trgovalo u iznosu od 2,3 promet s najvećim padom cijene promjena cijena milijuna kuna. -29,29% 70,00 7.000,00 Hrvatski duhani d.d. NAPOMENA: Izvješće se odnosi na -24,57% 15,01 450,30 MEDORA Hoteli I ljetov. d.d. razdoblje od 13.02. do 17.02.2017. go-24,32% 28,00 23.059,00 Jadran d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] dine. -17,60% 4,12 795,16 Vjesnik d.d. J&T banka d.d. Croatia airlines d.d. Puljanka d.d. Karlovačka banka d.d. Liburnia riv. hot. d.d. - red. Solaris d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

-10,32%

8,52

1.082,04

-10,00%

90,00

4.500,00

-9,96%

12,11

46.487,58

-7,65%

8,21

1.995,03

-7,60%

3.511,08

204.956,07

-6,67%

1.120,00

263.003,09

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI UPRAVA PBZ-a: ISPLATITI DIVIDENDU

Opet prevladali dobitnici Drugi tjedan zaredom među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su dobitnici: porast je zabilježilo 66 fondova, palo ih je 15, a jedan je bez promjene. Porast veći od 1 posto bilježi gotovo četvrtina fondova, njih 19, a nijedan nije pao više od 1 posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva su mjesta zauzeli dionički fondovi. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +3,20 posto do -0,15 posto. Od 26 dioničkih poraslo ih je čak 25, dok jedan bilježi pad za 0,07 posto. Najveći porast bilježi KD BRIC kojem je vrijednost udjela uvećana za 3,20 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Ovaj fond gotovo polovinu portfelja investira u Hong Kong, a sli-

jede Kina sa 20 posto, Hrvatska sa 11 te Rusija s oko 8 posto. U bankarski sektor ulaže oko 26 posto portfelja, dok su holding kompanije zastupljene s nešto više od 12 posto, a energetski sektor sa 10 posto. Po porastu slijedi Neta Frontier (+2,31 posto), te KD Prvi izbor (+2,06 posto). Pet od sedam posebnih fondova bilježi rast. Najznačajnije je porastao Raiffeisen Harmonic, i to 1,16 posto. Rast bilježi 12 od 16 mješovitih fondova. You Invest Active prvi je među dobitnicima s porastom od 1,22 posto. Devet od 14 obvezničkih fondova bilježi rast. Najviše je, za 0,70 posto, porastao Neta Emerging Bond. Rast vrijednosti [Iva Skorin] bilježi i 15 od 19 novčanih fondova.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 09.02.2017. do 16.02.2017. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 23,7794 Addiko Growth € 12,1588 ZB trend $ 167,7499 KD Prvi izbor kn 15,4399 ZB euroaktiv € 138,8721 Capital Breeder kn 101,1355 KD Europa € 127,1217 PBZ Equity fond € 12,4922 HPB Dionički kn 122,3540 Erste Adriatic Equity € 109,8400 Neta Global Developed kn 91,7833 ZB aktiv kn 130,8667 InterCapital SEE Equity € 110,4075 Platinum Global Opportunity $ 15,6136 KD Nova Europa kn 6,1984 OTP indeksni kn 51,4659 Platinum Blue Chip € 105,7596 Neta Frontier kn 519,7300 OTP Meridian 20 € 101,5700 A1 kn 107,8600 Alpen.Special Opportunity kn 163,0235 Neta New Europe kn 63,2078 KD BRIC € 86,4904 KD Energija kn 9,2519 ZB BRIC+ € 105,1620 Allianz Equity € 174,3312 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,9700 Raiffeisen Harmonic € 106,0400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2600 ZB Future 2025 € 105,2492 ZB Future 2030 € 105,1192 ZB Future 2040 € 106,0027 ZB Future 2055 € 106,4156 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,0991 PBZ Global fond € 15,7691 Addiko Balanced € 13,8216 KD Balanced kn 137,1762 HPB Global kn 108,3604 OTP uravnoteženi € 16,4832 Allianz Portfolio kn 169,7663

tjedna promjena [%]

0,60 1,41 1,78 2,06 1,20 0,91 1,34 0,56 0,09 0,68 1,71 0,26 0,45 1,75 1,34 0,10 1,03 2,31 0,81 -0,07 1,81 0,32 3,20 1,03 1,92 0,14 -0,15 1,16 -0,04 0,85 1,07 1,15 1,16 0,44 0,93 0,98 0,14 -0,01 -0,14 0,26

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 103,3586 PBZ Conservative 10 fond € 113,2723 You Invest Active € 102,4900 You Invest Balanced € 103,0900 You Invest Solid € 103,3100 InterCapital Smart € 102,7820 PBZ Flexible 30 fond € 102,1736 OTP Absolute € 100,0920 InterCapital Income Plus € 102,1056 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,4810 Addiko Conservative € 14,7031 Raiffeisen Bonds € 178,3800 PBZ Bond fond € 132,7719 InterCapital Bond € 215,7657 HPB Obveznički € 162,0419 Neta Emerging Bond kn 84,7257 Erste Adriatic Bond € 120,2400 Raiffeisen Classic € 106,9600 PBZ Short term bond fond kn 102,7668 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9830 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,2827 Erste Local Short Term Bond kn 99,9700 Erste Adria. Short Term Bond € 99,9500 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4687 ZB plus kn 175,9006 ZB europlus € 150,7272 PBZ Euro Novčani € 139,3408 Raiffeisen Cash kn 158,0600 Erste Money kn 151,6900 Addiko Cash kn 152,4426 PBZ Dollar fond $ 132,7103 HPB Novčani kn 143,9053 OTP novčani fond kn 133,3427 InterCapital Money kn 130,3656 Locusta Cash kn 1366,5821 Allianz Cash kn 118,5432 Erste Euro-Money € 116,1300 Auctor Cash kn 111,3643 Raiffeisen euroCash € 106,0000 HPB Euronovčani € 106,4384 Neta MultiCash kn 107,3970 OTP euro novčani € 102,6061

-0,02 0,11 1,22 0,64 0,28 -0,09 0,48 0,48 0,16

naziv(fond)

valuta

0,04 0,26 -0,07 0,02 0,03 0,01 0,70 0,07 -0,07 0,09 -0,12 -0,12 0,01 -0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 -0,02 0,00 -0,01 -0,01

Uprava Privredne banke Zagreb (PBZ) predložila je da se iz prošlogodišnje dobiti dioničarima isplati dividenda u visini od 25,33 kune po dionici, što je i više nego dvostruko veći iznos od dividende isplaćene za 2015. godinu. S obzirom na trenutnu tržišnu cijenu od 880 kuna, riječ je o dividendnom prinosu od 2,9 posto. Glavna skupština dioničara PBZ-a održat će se 27. ožujka. Temeljeni kapital PBZ-a podijeljen je na 19,07 milijuna dionica, pa će se za isplatu dividende u predloženom iznosu izdvojiti 483,16 milijuna kuna.

KREDITI STANOVNIŠTVU SMANJENI 5,5 POSTO

Krediti sektoru stanovništva potkraj prosinca 2016. iznosili su 117,6 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, uz blagi mjesečni pad od 467 milijuna kuna ili 0,4 posto ukupni krediti stanovništvu nastavili su s padom na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015. godine. Potkraj prosinca kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,5 milijardi kuna što je 129 milijuna kuna više nego potkraj studenoga prošle godine.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Jan Němec

Povijest svjetlosti Naklada Ljevak

Tijekom olujne kišne i hladne noći mještani se sastaju u zadimljenoj krčmi (“užasno leglo grijeha”), uz zaglušujuću graju i psovke, gdje se rakija pije na čaše, a vino na boce, gdje se pred jutro pleše čardaš, ali i tango, i nestrpljivo iščekuje Irmiás, žbir i prorok. Ali u toj apokalipičnoj noći nestala je i djevojčica Estike. Nakon predane zajedničke potrage, nalaze je mrtvu u ruševinama dvorca Weinkheim. Pritisnuti krivnjom, spas potraže u Irmiásevu prijedlogu da mu predaju svu ušteđevinu, a da će on za njih izgraditi novi život...

Stephan Domenig

Alkalni sokovi & smoothieji Školska knjiga

Kako bi izgledala priča napisana svjetlosnom zrakom? To bi bila posve neobična sudbina rasprostranjena na nekoliko mjesta, epoha i povijesnih događaja. To bi bila i pripovijest o fotografu, jer on je majstor svjetlosti. Obilovala bi sjenama, da bi se odjednom pojavila unutarnja svjetlost. Tko je zapravo bio František Drtikol? Dendi iz rudarskoga gradića, svjetski poznat fotograf koji je dva puta bankrotirao, majstor akta koji nikada nije imao sreće sa ženama, mistik i budist koji je vjerovao u komunizam, čovjek pun proturječja? Ništa od toga ili sve pomalo?

László Krasznahorkai

Sotonski tango OceanMore

Knjiga donosi sve što vam je potrebno kako biste ponovno zasjali – sedmodnevnu kuru čišćenja i više od 75 slasnih recepata za svaku prigodu, od zdravih povrtnih smoothieja i ljekovitih čajeva do krepkih sokova i energetskih napitaka. Dr. Stephan Domenig šest je godina kao liječnik radio prema načelima dr. Mayra prije nego što je postao ravnatelj prestižne klinike Original FX Mayr & More Health Center. Uz to, radio je kao liječnikasistent u nekoliko austrijskih i brazilskih bolnica.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Saša Drach

Priče o jazzu i drugi zapisi Sandorf

Magdalena, djevojka u ranim dvadesetima, osjeća da je zatočena u začaranom krugu nametnutih životnih obrazaca s kojima se njezin sustav vrijednosti i njezina mladost ne mire. Na tom putovanju puno je kušnji, tjeskoba i strahova, propitivanja vlastite vjere i religije, ljubavi prema bližnjima i bližnjih prema nama. U jednom trenutku ona zagrebe i u strogo čuvane obiteljske tajne... Treba li mlada djevojka nositi teret obiteljske prošlosti? I što je istina? Na tom putovanju Magdalena sazrijeva, a čvrsto joj je uporište vjera...

Lea Brezar

Superjunakinje Dhar Media

Nemoguće je čitati ovu knjigu, a ne poželjeti što prije poslušati albume o kojima Drach piše u maniri znalca i insajdera, uz obilje anegdota iz vlastitog života i života džezista s kojima se susretao. A život i jazz su kod njega neraskidivo isprepleteni još od prvih pubertetskih pokušaja da impresionira djevojku iz razreda, preko šljakeraja na minhenskoj baušteli, boravka na slavonskom bojištu, vođenja kultne knjižare, druženja sa svjetski poznatim glazbenicima pa do posljednjeg ispraćaja voljene osobe.

Sanela Vrkljan

U potrazi V.B.Z.

Superjunakinje su vodile svoje živote kako su najbolje znale, neke od njih uvjerene da je sve pod njihovom kontrolom, druge pak da ništa ne ovisi o njima i da bolje ne mogu ili ne zaslužuju. Upoznajemo ih u trenucima potpunog životnog poraza, slomljene i nesposobne da ustanu i sastave krhotine svojih života. Na psihijatrijskom odjelu, u međusobnim razgovorima i u terapijskoj grupi, upoznaju jedna drugu, ali i same sebe. Istine s kojima se suočavaju pomoći će im da u razbijenim očekivanjima prepoznaju nadu i nove mogućnosti, usprave se i krenu dalje.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno proﬁlirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju raznih plastičnih ambalaža po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju

hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imamo i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike, tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Izgradnja biciklističke staze

Općina Čepin nabavlja radove izgradnje biciklističke staze od Čepina do Livane. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat. hr, 042/781 528. Vatrogasna vozila Zeigler, Zagreb, www.zeigler.hr. Tvrtka se bavi projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, održavanjem i obnavljanjem vatrogasnih vozila svih namjena - zapovjedna vozila; navalna vozila; autocisterne; vozila s vodom i pjenom; vozila s vodom, pjenom i prahom; vozila s vodom, pjenom, prahom i CO2; vozila za gašenje šumskih požara; tunelska vozila; vozila za tehničke intervencije; vozila za kemijske akcidente; vozila za kemijsku industriju i raﬁnerije; aerodromska vatrogasna vozila; specijalna vatrogasna vozila. Kontakt: Vedrana Vasilj, vvasilj@ziegler.hr, +385 12455929. Metalni dijelovi Ilcometal, Zagreb. Tvrtka proizvodi dijelove na tokarskim automatima u malim i srednjim serijama (100 - 500.000 komada). Kontakt: Ilija Sudar, ilcometal@email.t-com.hr, 01/4675 499, 098/221 212. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822.

ve iznosi pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

lja usluge prijevoza za orkestar. Rok dostave ponuda je 24. veljače.

Izgradnja građevine

MORH nabavlja radove izgradnje u vojarni Savudrija. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 1. ožujka.

Autogume

Najam osobnih vozila

Namještaj

Grad Zagreb nabavlja usluge najma osobnih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

Distrikt Brčko nabavlja namještaj. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

Poreska uprava Republike Srpske nabavlja autogume za službena vozila. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

Izgradnja športskih terena

Osječko-baranjska županija nabavlja radove na izgradnji športskih terena. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 881.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Vozila za patronažu

Dom zdravlja Zagrebačke županije nabavlja vozila za patronažu. Procijenjena vrijednost naba-

REGIJA Usluge prijevoza

Sarajevska filharmonija nabav-

Zaštitne ograde

DARS nabavlja zaštitne ograde u vrijednosti 1,3 milijuna eura u pet grupa. Rok dostave ponuda je 21. ožujka.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE UGLAVNOM KUĆE I STAMBENI OBJEKTI Kuća, ukupne površine 557,48 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 345.000 kuna, nalazi se u naselju Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 23. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 997 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 135.000 kuna, nalazi se na adresi Duga 144 u Vinkovcima, prodaje se na dražbi 23. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 676 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 159.644,16 kuna, nalazi se u Zagrebu na adresi Jazbinski odvojak, prodaje se na dražbi 23. veljače u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stambeni objekti, ukupne površine 2.924,04 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 548.879,71 kunu, nalazi se u naselju Novigrad Podravski u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 24. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, ukupne površine 500 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,47 milijuna kuna, nalazi se u Vodicama, prodaje se na dražbi 24. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba broj 4. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

Stan, ukupne površine 57,25 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 321.504 kune, nalazi se na adresi Ulica Bruna Bušića 8 u Imotskom, prodaje se na dražbi 24. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Imotskom, Ante Starčevića 23, sudnica broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor, koji u naravi predstavlja gospodarsku, pomoćnu i poslovnu zgradu te dvorište, ukupne površine 32.703 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 9,5 milijuna kuna, nalazi se u naselju Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 24. veljače u 11.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 31/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 590 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 608.074 kune, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 27. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, kralja Tomislava 40, soba broj 16/I. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 1.607,69 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 643.000 kuna, nalazi se u Zlatar Bistrici u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 404 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,37 milijuna kuna, nalazi se na Rabu, prodaje se na dražbi 27. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Rabu, Bobotine 1, Rab. Predmetna nekretnina ne može se prodati ispod trećine utvrđene virjednosti. Oranica, ukupne površine 7900 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 12.640 kuna, nalazi se u naselju Vrbje u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc. cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Mehanička signalizacija Austrijske željeznice traže nabavu mehaničke signalizacije. Natječaj se predaje na ÖBBInfrastruktur AG Nordbahnstraße 50, Wien 1020, Austrija; Stab Einkauf, rudolf.gotthart@ oebb.at. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://www.oebb. at/infrastruktur/de/_p_3_0_fuer_Kunden_Partner/3_10_Pruefsysteme_Einkauf/index.jsp. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Grad Zaprešić traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić, 92840587889, Nova ulica 10, Zaprešić, Adela Uroić-Štefanko, austefanko@zapresic.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001933. Deratizacija Grad Osijek traži usluge deratizacije. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Osijek, 30050049642, Kuhačeva 9, Osijek, Izidora Kušen, izidora.kusen@osijek.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograni-

čeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001783. Bankarske usluge Hrvatska banka za obnovu i razvitak traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do 8. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatska banka za obnovu i razvitak, 26702280390, Strossmayerov trg 9, Zagreb, Iva Međugorac, Maja Grilec, imedugorac@hbor.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001771. Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, alo.pikk@rkas. ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee. Plastični proizvodi Ríkiskaup State trading centre traži plastične vrećice i druge proizvode od plastike. Dokumentacija dostupna na linku: http://www.rikiskaup.is/utbod/utb/20366. Rok za predaju ponuda je 8. ožujka. Električni motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=943267.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

EN PRIMEUR: VELIKO KUŠANJE MLADIH VINA IZ HRVATSKE

JOŠ JEDNA USPJEŠNO IZVEDENA PREMIJERA Bogata i raznolika ponuda vina iz velikih vinarija, među kojima mnoge imaju dugogodišnju tradiciju, kao i vina iz vrlo posjećenih obiteljskih podruma omogućila su svim posjetiteljima manifestacija En Primeur potpuni užitak u vinskoj ponudi Hrvatske piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

UDRUŽENJE VINARSTVA HGK JE JEDAN OD KLJUČNIH NACIONALNIH PROMOTORA HRVATSKIH VINA

rvo kušanje mladih vina iz Hrvatske pod nazivom En Primeur proteklog je tjedna okupilo tri vinske udruge - Graševinu Croaticu, Vina Dalmacije i Bregovitu Hrvatsku - u zagrebačkom hotelu Westin, te proizvođače mladih istarskih malvazija i žlahtina berbe 2016., u zagrebačkom hotelu Esplanade. Mlade graševine, pošipe, rizlinge, pušipele, škrlete i ostala mlada vina predstavilo je 58 vinara iz svih hrvatskih krajeva, dok su mlade malvazije i žlahtine predstavila 54 vinara iz Istre i otoka Krka. Zigante, Agrolaguna, Benvenuti, Kozlović, Prodan, Rossi i Kabola samo su neki od vinara koji su predstavili malvaziju i žlahtinu, dok su graševinu, među ostalima, predstavili Vina Antunović, Krauthaker, Iločki podrumi i Erdutski vinogradi. Podršku objema manifestacijama dalo je Udruženje vinarstva Hrvatske gospodarske komore. To je udruženje jedan od ključnih nacionalnih promotora hrvatskih vina. Cilj ovih manifestacija bilo je predstavljanje novih vina sommelierima, ugostiteljima, vlasnicima restorana i ljubiteljima vina, kako bi oni na vrijeme rezervirali i naručili željene količine tih vina. Bogata i raznolika ponuda vina iz velikih vinarija, među kojima mnoge imaju dugogodišnju tradiciju, kao i vina iz vrlo posjećenih obiteljskih podruma omogućila su svim posjetiteljima potpuni užitak u vinskoj ponudi Hrvatske.

pripremi novog zakona o vinu i propisa u vezi s tržištem vina. Poznata vinska sorta u Slavoniji zasigurno je graševina, a jedan od najvećih promotora toga vina je Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica. I on se osvrnuo na sadašnje stanje u vinarstvu, pa je tako naglasio kako je ovakvo kušanje vina, kao što je manifestacija En Primeur, ve-

SKLADNA MLADA VINA LIJEPIH AROMA ŠTO JE EN PRIMEUR

Specifičan način kušanja vina En Primeur je cijenjen i specifičan način kušanja vina. Riječ je o francuskom trendu s dugogodišnjom tradicijom, a ujedno je to i prilika da se na jednom mjestu profesionalci, ugostitelji, trgovci i ostali ljubitelji vina upoznaju s mladim vinima. U Hrvatskoj je ta tradicija manje poznata, ali popularnost i sve veća posjećenost En Primeura iz godine u godinu dokaz je da i stanovništvo Hrvatske sve više prepoznaje značaj te enološke manifestacije. Smisao takvog kušanja vina je u tome da se pokuša zaključiti kakvo će biti mlado vino kada dosegne punu zrelost. En Primeur pridonosi razvoju kulture ispijanja vina te povećanju konkurentnosti domaćeg vina u regiji.

HRVATSKA JE ZEMLJA GRAŠEVINE To je događanje, među ostalima, privuklo i Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, koji je rekao kako će njegovo ministarstvo sve učiniti kako bi se ostvario što veći izvoz naših vina. “Godine koje dolaze moraju biti bolje kada je riječ o kvaliteti vina, ali i kada je riječ o promociji ili prodaji hrvatskih vina”, istaknuo je Tolušić. Pritom se zahvalio svim vinarima koji zajedno sa stručnjacima iz Ministarstva poljoprivrede sudjeluju u

graševinom, pa zato s pravom možemo reći da je Hrvatska zemlje graševine. Krauthaker se osvrnuo i na dalmatinska vina istaknuvši kako je u vinogradima u tom kraju prošle godine također bila dobra berba po količini, dok se po kvaliteti grožđa može reći da je berba bila - iznimna.

liki korak u promociji vina i vinarstva u našoj zemlji. “Mogu reći da je prošla berba bila iznimno dobra, pa zato Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati pune potencijale graševine, i to od redovnih do kasnih berbi te otvoriti put prema novim potrošačima”, rekao je Krauthaker. Dodao je kako je gotovo 30 posto vinograda u Hrvatskoj upravo pod

Svi vinski znalci slažu se kako je prošlogodišnja berba u cijeloj Hrvatskoj bila iznimne kvalitete, a nadaju se kako će vina te berbe svoju kvalitetu uskoro potvrditi i na međunarodnim ocjenjivanjima vina na domaćem i inozemnom tržištu. S tim se slaže i enologinja iz PP Orahovice Ivana Nemet koja je naglasila kako su vinari, ali i enolozi također iznimno zadovoljni jer su dobili sve ono što su tražili od berbe 2016. “Među sortama su, osim graševine, najzastupljenije bile frankovka i silvanac zeleni koji su također dali izvrsne rezultate”, naglasila je Ivana Nemet. Jasminka Šaško, predsjednica udruženja Bregovita Hrvatska, istaknula je kako za berbu u toj hrvatskoj regiji ne bi bilo pravedno reći da je bila vrhunska, jer je mnoge vinograde pogodio mraz, a i mnogi vinari ostali su bez svojih uroda. No, s druge pak strane, vinogradi koji su smješteni na položajima koje nije uhvatio mraz dali su izvanrednu kvalitetu grožđa. “Mlada vina su vrlo skladna, a zahvaljujući pogodnom vremenu u fazi dozrijevanja grožđa, formirale su se iznimno lijepe arome. Tako su mlada vina svježa, voćnog okusa, punoće i kompleksnosti”, rekla je Jasminka Šaško. Dodala je kako je godina bila vrlo pogodna i za rane berbe grožđa koje se koristi za izradu pjenušaca te za ledene berbe. “Ostaje nam samo pričekati da se sva ta vina nađu u butelji i nakon toga se prepustiti uživanju u čarima koje nam omogućuje ispijanje svake kapi tog božanskog napitka”, istaknula je Jasminka Šaško.

20. veljače 2017. | broj 3966 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

KATARINA LINE SLAVI 25. OBLJETNICU

OD TRABAKULA DO GLAMURA Katica Hauptfeld prije 25 godina osnovala je tvrtku koja je počela raditi s jednim malim brodom po imenu Gusar. Danas raspolože flotom od 55 brodova za krstarenja Jadranom, na koja dovodi po 100.000 gostiju godišnje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

patijska turistička agencija Katarina Line ove godine obilježava 25 godina uspješnog rada. Tog 17. veljače 1992. njena osnivačica Katica Hauptfeld u iznajmljenoj sobi Hotela Adriatic osnovala je tvrtku u kojoj je bila jedini zaposlenik. Danas je ta tvrtka jedna od financijski najuspješnijih hrvatskih turističkih agencija s vlastitim uredima u Opatiji, Splitu i Dubrovniku, s oko 40 zaposlenika i flotom od 55 brodova za krstarenja Jadranom. No, kako je sve započelo? “Sve je počelo s trabakulom tj. malim brodom pod nazivom Gusar. Od samoga početka agencija se usmjerila na krstarenja Jadranom i receptivni turizam. U nadolazećim godinama postupno smo povećavali flotu koju su činili jednostavni trabakuli sa skromnim kabinama, koji su ubrzo prerasli u suvremene drvene brodove”, rekla je Katica Hauptfeld. Dodala je kako su te brodove kasnije zamijenili čvrsti željezni brodovi, koji su predstavljali veliki iskorak u hrvatskoj maloj brodogradnji i turizmu. “ Mo ž e m o reći da su to bili prvi namjenski građeni

RAD AGENCIJE KATARINA LINE POTAKNUO JE I RAZVITAK MALOG BRODARSTVA mini kruzeri, za turistički segment kojim se bavimo. Sve je to prethodilo najavi takozvanih deluxe krstarenja koja su započela 2012. godine. Na brodovima su sada udobne kabine, a turistima je na raspolaganju i visoka razina gastronomije”, istaknula je Katica Hauptfeld.

Katica Hauptfeld 66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3966 | 20. veljače 2017.

ČETIRI NOVA BRODA U FLOTI Takvo sedmodnevno krstarenje znači svaki dan kupanje u drugoj uvali i noćenje u drugoj luci, a turisti na krstarenjima najčešće posjećuju četiri do pet otoka. Odmor na brodovima upotpunjen je raznim sadržajima, od biciklizma i joge do clubbing programa, koje najčešće biraju mladi gosti iz Australije.

Agencija Katarina Line godišnje u Hrvatsku dovodi oko 100.000 turista. Prema njihovim statističkim podacima, prošle godine na brodovima te agencije odmarao se 26.541 turist, a za 70.574 turista organizirali su odmor u hotelima. Pribroje li se tome njihovi gosti koji se odmaraju u privatnom smještaju, brojka se penje na 100.000. Za ovu godinu Katarina Line ima 55 ugovorenih brodova za krstarenje Jadranom. U tu ﬂotu uključena su četiri nova broda koja će ekskluzivno ploviti za Katarinu Line. Zahvaljujući radu i viziji Katice Hauptfeld, Katarina Line je bila i ostala stabilna i ﬁnancijski neovisna tvrtka. Iznimne zasluge ima i na području malog brodarstva i brodogradnje, jer su mnogi brodovi upravo zbog rasta segmenta krstarenja, koji je potaknula, izgrađeni u hrvatskim brodogradlištima i u vlasništvu su naših obitelji. Govoreći o planovima za 2018. godinu, Katica Hauptfeld kaže kako pripremaju mnogo novih sadržaja te dodatna zapošljavanja, a započinju i s pripremama za izgradnju hotela na Slatini u središtu Opatije.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

knjige

moda

umjetnost

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magaz Magazin z Privrednog Privre e vjesnika vjesni k poslovnom o posl o životnom stilu! životn n

Rezervirajte Rezervi r na vrijeme prostor

markeeting@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE V MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, H HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENT CENTRIMA R KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.